Podravkine novine broj 1618

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1618 Petak 26. srpnja 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Potraænja na svjetskom a i domaÊem træiπtu za obiËnom i gaziranom vodom stalno raste

Rekonstruiran Podravkin laboratorij za otpadne vode 3. str.

Voda postaje hit proizvod Piπe: Boris Fabijanec

Zavrπio prihvat pπenice u Podravkinom silosu

Bolja kvaliteta æita nego prijaπnjih godina

Proπle godine meu milijunima novih proizvoda u kategorijama hrane i piÊa najveÊu stopu rasta zabiljeæili su gotovi alkoholni napici te obiËna i gazirana voda. To je podatak vodeÊe svjetske istraæivaËke tvrtke AC Nielsen koja je analizirala stanje prehrambenih industrija u 47 svjetskih zemalja, a koje sudjeluju s viπe od 90 posto u ukupnom svjetskom bruto druπtvenom proizvodu. Taj novi trend potroπnje struËnjaci AC Nielsena tumaËe promjenom potroπaËkih navika u smislu da se sve viπe traæi zdravi proizvod.

U te globalne svjetske trendove uklapa se i Hrvatska, posebice po potroπnji obiËne i mineralne vode.

Prema podacima iz Udruæenja proizvoaËa piÊa Hrvatske u prvom tromjeseËju ove godine Studenac i Jamnica su plasirali na domaÊe træiπte 42.719.000 litara mineralne vode te su izvezli 3.401.000 litara vode. Takoer, prema statistiËkim podacima uvezeno je 2.434.988 litara vode, πto je 2,6 puta viπe nego u istom razdoblju proπle godine.

U Studencu su joπ prije dvije godine prepoznali da je biznis s vodom hit i osigurava profitabilnu buduÊnost.

VeÊ sada Podravkin program piÊa u cijeloj proizvodnji naπe tvrtke biljeæi najveÊi rast. ToËnije, proπle godine prodaja vode porasla je 29 posto, a u prvih πest mjeseci ove godine biljeæi porast od 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U programu proizvodnje Studenca nalazi se 40 proizvoda-pakiranja, a prema rijeËima izvrπnog direktora SPJ PiÊa Valenta Vrhovskog intenzivno se razvijaju joπ neki proizvodi koji Êe se uskoro naÊi na domaÊem træiπtu.

Podravka je do sada u proizvodnju vode investirala desetak milijuna eura, a s obzirom na to da se veÊ nekoliko mjeseci u lipiËkom Stu- Piπe: Hrvoje ©labek dencu radi u Ëetiri smjene, strojevi Snimio: Nikola Wolf praktiËki ne staju, uskoro se oËekuju joπ neke nove investicije u jedan od akon zavrπenog otkupa, u Ponajprofitabilnijih proizvodnih pro- ∂∂∂∂dravkinom je silosu uskladiπtegrama Podravke. Potraænja za Stu- no novih 25,6 tisuÊa tona merkantildencom, Studenom, Deitom i lede- ne i oko 5,5 tisuÊa sjemenske pπeninim Ëajevima u stalnom je porastu ce, a ta je æitarica ove godine kvalina domaÊem træiπtu, a prostora za tetnija nego prijaπnjih godina, s propomake i dalje ima, posebice kada se vidi koliko je samo uvezeno vode sjeËnih 12 posto vlaænosti i 4,5 posto na hrvatsko træiπte. Ne sumnjamo da primjesa.

No, prema rijeËima direktora proÊe zaposlenici SPJ PiÊa maksimalnim prodajnim i marketinπkim zala- fitnog centra Mlina i pekare Tome ganjima preuzeti dio i tog slatkog Troπelja, ta koliËina neÊe zadovoljiti træiπnog hrvatskog kolaËa.

Podravkine proizvodne kapacitete,

N

Od dobrog æita Podravkini mlinari melju kvalitetno braπno

pa je u tijeku nabava od velikih proizvoaËa. Podravka se, naime, obvezala izvesti Ëak 10 tisuÊa tona pπenice i ona Êe otiÊi, kako doznajemo, u Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju. Tim novcem nabavit Êe se jeftinija sirovina za Mlin, a proizvodni planovi za iduÊu godinu veÊi su nego za ovu i potrebno je oko 25 tisuÊa tona pπenice.

Podravka Êe seljacima pπenicu standardne kvalitete (13 posto vlage, dva posto primjesa) platiti po kunu za kilogram, ali Êe od te cijene obraËunati pet lipa za troπkove pri-

hvata. Rok plaÊanja je konac rujna, a poljoprivrednici Êe novac dobiti u dva obroka.

Dosta su nezadovoljstva izazvale ovogodiπnje guæve za predavanja pπenice u silos kada su seljaci Ëekali i viπe od 24 sata. U Mlinu i pekari tvrde kako za to nije kriva Podravka.

- »injenica je da iz godine u godinu razdoblje æetve postaje sve kraÊe i ove je godine bilo sedam dana intenzivnog prihvata. Pπenicu proizvodi velik broj malih proizvoaËa, a naπi prihvatni kapaciteti su limitirani - rekao je Troπelj i dodao kako

su u silosu radili non-stop bez obzira na visoke temperature, zbog kojih su uvjeti rada bili iznimno teπki, a dolazilo je i do pregrijavanja instrumenata, zbog Ëega je povremeno bilo zastoja.

Direktor Mlina i pekare primijetio je kako su proizvoaËi u ugovornom odnosu s Podravkom, a koji su koristili adekvatnu zaπtitu usjeva, postigli veÊe prinose i bolju kvalitetu pπenice te je upozorio kako Êe od ove godine zaπtita postati obvezom svih koji sklope ugovore o otkupu pπenice s Podravkom.

2

Broj 1618 Petak 26. srpnja 2002.

Aktualno u Podravki

Podravkin periskop

Program ”EFIKASNOST” - temelj implementacije strategije grupe Podravka

Igra skrivaËa velikih proizvoaËa

kratkoroËni ciljevi za neke parametre, tj. za neki od parametara predvieno je da se standard industrije dostigne u razdoblju kraÊem od 5 godina.

Piπe: Zdravko ©estak, izvrπni direktor za projekt operativne efikasnosti Podravka æeli konstantno poklanjati veliku pozornost poboljπanju upravljanja poslovnim procesima kako bi se pokazatelji uspjeπnosti poslovanja neprestano poboljπavali.

Pokazatelje uspjeπnosti poslovanja, a time i kvalitetu upravljanja, mjerimo u odnosu na vodeÊe kompanije u naπoj industriji. Usporedbom izraËunavamo standarde industrije, a cilj je Podravke uvijek biti iznad prosjeka industrije, u odabranim parametrima poslovanja. Stoga je Podravka izradila baze koje sluæe za usporedbu pokazatelja uspjeπnosti poslovanja u prehrambenoj industriji. Kao bazu za izraËun, uzete su prehrambene kompanije sa sjediπtem u Europi Ëiji je naËin iskazivanja poslovnih rezultata usporediv s Podravkinim, a mnoge od njih konkurenti su nam na pojedinim poslovnim programima i træiπtima.

UsporeujuÊi se s tako odabranom konkurencijom utvreno je da u nizu pokazatelja poslovanja Podravka ne dostiæe prosjek industrije te je odluËeno da se pokrene sveobuhvatan program poboljπanja operativne efikasnosti. U Sektoru za razvoj poslovanja napravljen je nacrt takvog programa i on je, nakon rasprave na radionici posveÊenoj izradi strategije grupe Podravka, postao dijelom njene korporativne strategije.

Program je nazvan “EFIKASNOST”.

Program “Efikasnost” strateπki je vaæan projekt koji predstavlja jedan od uvjeta za uspjeπno ostvarenje strategije grupe Podravka, sponzoriran od Uprave.

Pod operativnom efikasnoπÊu podrazumijeva se, dakle, upravljanje poslovnim procesima πto za rezultat ima pokazatelje poslovanja koji su iznad prosjeka industrije. Proces je stalan i provode ga sve razine menadæmenta te svi zaposleni. Program mora biti proveden na naËin da poboljπanje upravljanja pojedinim poslovnim funkcijama ima za rezultat poboljπanje konsolidiranih pokazatelja poslovanja na razini grupe Podravka. Naime, dosad je postojao sluËaj da se optimalizacijom poslovnih procesa unutar pojedinih poslovnih funkcija zapravo naruπavaju pokazatelji poslovanja grupe Podravka. Menadæment tako optimaliziranih poslovnih funkcija Ëesto je bio apostrofiran kao uspjeπan te su ti sluËajevi davani kao primjer ostalima.

Program “Efikasnost” nije strategija kompanije, veÊ podræava strategiju stvarajuÊi resurse potrebne za razvoj i rast kompanije. AnalizirajuÊi prehrambenu industriju moæe se zakljuËiti da su uπtede dobivene kroz takve programe glavni, a sigurno i najjeftiniji izvor sredstava za investicije i rast. U takvim programima neophodno je precizno postaviti kvantificirane ciljeve uπteda i/ili rasta i uz ostvarenje istih vezati dijelove kompenzacijskih paketa menadæmenta πto Êe biti ili veÊ jest uËinjeno

Kako Êe se projekt odvijati

Zdravko ©estak u grupi Podravka. Unaprijed postavljeni ciljevi u potpunosti su pod kontrolom Uprave i izvrπnog menadæmenta te su za sve mjerljivi na transparentan naËin.

Nisu samo financijski parametri poslovanja dijelovi programa poboljπanja operativne efikasnosti. To su i aktivnosti Ëiji rezultat nema kao mjerilo direktni financijski parametar.

Jedan od primjera poboljπanja operativne efikasnosti razina je inovativnosti pri Ëemu je za Podravku utvreno da je, usporedbom sa standardima prehrambene industrije, ispod prosjeka industrije. Poboljπanje moæe biti i prilagoavanje u upravljanju kroz smanjivanje razina potrebnih u odluËivanju Ëime se poslovna odluka moæe donijeti bræe, moæe biti globalizacija nabavnog lanca i zaduæivanje jednog centra koji Êe biti servis veÊem broju strateπkih poslovnih jedinica Ëak i u viπe zemalja, itd. Zanimljivo je pogledati kompanije s kojima se usporeujemo i vidjeti da gotovo sve od njih centraliziraju usluæne funkcije za koje je unaprijed, nakon potrebnih analiza, odluËeno da Êe ostati u kompaniji.

Neki ciljevi programa ”Efikasnost” BuduÊi da puko navoenje parametara i ciljeva po svakom od njih ne moæe, bez detaljnih objaπnjenja, pridonijeti veÊem razumijevanju dijelova programa “Efikasnost”, ovdje su navedeni dijelovi koji su dosad javno bili iskomunicirani na Skupπtini dioniËara: 1. rast prodaje 2. rast zarade po dionici 3. znaËajno smanjenje udjela u prodaji a) opÊih i administrativnih troπkova b) troπkova prodaje i distribucije c) troπkova osoblja 4. smanjenje dana vezivanja zaliha 5. poveÊanje koeficijenta obrtaja imovine 6. mjerenje efekata marketinπkih ulaganja (iz nezavisnih izvora) 7. poveÊavanje razine inovativnosti Za svaki od tih ciljeva postoje projekcije za razdoblje od 5 godina, po svakoj godini. Isto tako, postoje i

Svi procesi koje je potrebno provesti za ostvarivanje ciljeva programa “Efikasnost” provodit Êe se unutar i izmeu poslovnih funkcija i/ili poduzeÊa grupe Podravka i oni spadaju u direktnu odgovornost izvrπnih direktora svakog dijela grupe Podravka. Zadatak izvrπnog direktora za projekt operativne efikasnosti je koordinacija i upravljanje svim procesima koji dovode do ostvarenja ciljeva programa “Efikasnost”, organizacija projekta na razini grupe Podravka te nadziranje aktivnosti koje se poduzimaju u svim poslovnim funkcijama i poduzeÊima grupe u okviru tog programa. Da se ne bi preklapali poslovi i uloge, za projekt “Efikasnost” neÊe postojati zasebna organizacijska jedinica. Sve aktivnosti potrebne za ostvarivanje zacrtanih ciljeva, neophodne analize ili promjene u poslovanju odraivat Êe se na mjestima u grupi Podravka gdje Êe to biti potrebno.

Na bazi korporativnih ciljeva definiranih u strategiji grupe Podravka, u suradnji s izvrπnim menadæmentom, formulirat Êe se ciljevi programa za svaku poslovnu funkciju i poduzeÊe. Paralelno s tim definirat Êe se i naËini mjerenja ostvarivanja tih ciljeva, u sklopu priprema za uvoenje alata za kontrolu implementacije strategije -Sustava uravnoteæenih pokazatelja (engl. Balanced Scorecard).

U drugoj polovici kolovoza Êe svi dijelovi grupe Podravka biti upoznati s korporativnom strategijom i njenim najznaËajnijim dijelovima u koje zasigurno spada i program “Efikasnost”. U tom razdoblju odræat Êe se niz sastanaka na kojima Êe biti prezentirana korporativna strategija. Izvrπni menadæment Êe istovremeno prezentirati strategiju onog dijela grupe Podravka kojem je na Ëelu te dotad pripremiti πto je moguÊe uËiniti u pojedinom dijelu grupe Podravke sukladno ciljevima programa “Efikasnost”. BuduÊi da Êe tim prezentacijama prisustvovati veÊi krug zaposlenika, to Êe biti dobra prilika za upoznavanje s konkretnim ciljevima programa “Efikasnost”.

Zavrπetkom svake poslovne godine svi Êe ciljevi biti ponovno razmatrani i predlagane mjere koje treba provesti u pojedinim dijelovima grupe Podravka, u svrhu ostvarivanja dugoroËnih ciljeva zacrtanih programom “Efikasnost”.

Poticanje novih ideja Kako bi se potaknuo inovacijski ciklus vezan uz lansiranje novih proizvoda, ali i svakovrsno poboljπanje poslovnih procesa ili postizanje bilo kakvih uπteda, potrebno je izgraditi sustavan pristup poticanju novih ideja. U okviru programa “Efikasnost” internim dokumentom Podravke definirat Êe se kriteriji πto treba nagraivati, parametri potrebni za mjerljivost svake ideje te sve

ostalo potrebno za transparentnost cijelog procesa. Bit Êe definiran i iskomuniciran mehanizam “kako i kome prijaviti ideju ili bilo kakav prijedlog”.

Vezanje rezultata provedbe ideja ili prijedloga uz godiπnje nagrade zaposlenicima Ëiji su prijedlozi implementirani i dokazano donijeli poboljπanje poslovnog procesa i/ili uπtedu, takoer je jedan od ciljeva programa “Efikasnost”.

ZakljuËak programa ”Efikasnost” Operativna efikasnost svake kompanije preduvjet je njenog uspjeπnog natjecanja na internacionalnom træiπtu uz poπtivanje pravila igre na tom træiπtu u visokokonkurentnim industrijama u kojima se grupa Podravka natjeËe - prehrambenoj i farmaceutskoj. Stoga je cilj programa “Efikasnost” da za maksimalno 5 godina u svim odabranim pokazateljima grupa Podravka dostigne ili se znatno pribliæi standardima naπih industrija. Istovremeno je kod formiranja ciljeva pozornost bila posveÊena njihovoj realnosti, odnosno ostvarivosti, a zadræavanje visoke kvalitete naπih proizvoda kao jedan od temelja naπe korporativne politike i naπ strateπki cilj pritom neÊe doÊi u pitanje.

Razloæno je oËekivati da Êe konstantnom paænjom menadæmenta na racionalno poslovanje, financijski i nefinancijski pokazatelji poslovanja naπe kompanije imati pozitivan trend.

To mora biti kontinuiran proces, usmjeravan od menadæmenta ali provoen od svih zaposlenika, Ëiji Êe rezultati biti promatrani na rok od 5 godina, ali mjereni ËeπÊe tako da Êe ostvarivanje ciljeva programa “Efikasnost” biti kontrolirano tijekom svake poslovne godine. Sukladno ostvarenju bit Êe implementirane nove mjere da bi se ostvarili, jednom zacrtani, dugoroËni ciljevi.

Program “Efikasnost” trenutno je u fazi razrade i “spuπtanja” korporativnih ciljeva na razine poslovnih programa i individualne odgovornosti menadæmenta. Paralelno s pripremama za uvoenje alata za kontrolu implementacije strategije bit Êe razraen naËin mjerenja ostvarenja svakog zacrtanog cilja. Nakon razrade potrebne metrike, u uskoj suradnji s Ljudskim potencijalima, bit Êe razraen i kompenzacijski paket za odreen dio menadæementa u kojem Êe okosnica biti ostvarenje ciljeva programa “Efikasnost”. Tako Êe uspjeπnost menadæmenta biti mjerena s obzirom na ostvarivanje ciljeva grupe, ali i ciljeva pojedinog dijela grupe Podravka, kroz unaprijed definiranu metriku i naËin mjerenja.

Iako program “Efikasnost” sam po sebi nije strategija, jer poboljπavanje operativne efikasnosti spada u standardni posao menadæmenta svake kompanije, ostvarenje ovog programa preduvjet je stvaranja fondova iz kojih Êe se financirati projekti zacrtani u korporativnoj strategiji. Zbog toga je program “Efikasnost” jedan od temelja implementacije strategije grupe Podravka.

Piπe: Dominik Peroπ Sektor za razvoj poslovanja Veliki proizvoaËi hrane ponekad skrivaju svoj identitet kako bi privukli potroπaËe prirodne hrane. Tako su u firmi General Mills odluËili da skinu svoj Ëuveni logo sa Ëetiri svoja nova proizvoda, koje uvode na træiπte SAD tijekom lipnja 2002. godine pod markom Cascadian Farm. Kao razlog navode æelju da privuku potroπaËe vjerne iskljuËivo organskoj ili prirodnoj hrani, a koji su pomalo neprijateljski nastrojeni prema velikim kompanijama. Nije prvi put da se div u proizvodnji robe πiroke potroπnje tako ponaπa. Pepsijev Quaker Oats nudi æitarice za doruËak pod nazivom Mother’s, a samo sitna slova na etiketi otkrivaju ime proizvoaËa. I neke velike pivovare se zbog sumnjiËavih potroπaËa pokuπavaju “πvercati” pod mini-pivovare. Tako na primjer pivo marke Red Dog nosi na etiketi ime proizvoaËa Plank Road Brewery, a zapravo je proizvedeno u Philip Morrisovoj velikoj pivovari Miller Brewing.

Veliki ameriËki prehrambeni koncerni, gladni rasta, pojaËano su zainteresirani za ulazak na træiπte organske hrane. Dok prodaja u tradicionalnim trgovinama poput supermarketa raste jedva neπto viπe od 1% godiπnje, prodaja u trgovinama prirodne hrane raste nekoliko puta veÊom stopom. Meutim, uobiËajene marke se teπko mogu pronaÊi na policama Whole Foods Market, najveÊeg ameriËkog lanca prirodne hrane, Ëiji je godiπnji rast prodaje i profita veÊi od 20%. Na primjer, umjesto Coca-Cole i Pepsi-Cole, na policama se nalaze marke poput Blue Sky i Hansen’s. ©to je za Ëiniti velikim proizvoaËima? Oni poËinju kupovati male marke, prema kojima potroπaËi imaju veÊe povjerenje, poput firme Odwalla, proizvoaËa prirodnog voÊnog soka (akviriran od strane Coca-Cole), firme Kashi, proizvoaËa prirodnih æitarica (akviriran od strane diva Kellog) ili firme Cascadian Farm koju je kupio General Mills. Veliki igraËi isto tako poËinju napuπtati svoje vlastite prirodne proizvode. PrimijeÊeno je da Heinz pokuπava prodati svoj organski ketchup, a Pepsijeva jedinica Frito-Lay provodi marketing test za nekoliko prirodnih i organskih verzija svojih postojeÊih snackova, ukljuËujuÊi Cheetos, Tostitos i Sun Chips.

Jedan od izazova s kojim bi se mogli suoËiti prehrambeni divovi je taj da im bude nedostajalo znanje za proizvodnju ukusne hrane koja je uz to organska (uzgajana bez sintetiËkih pesticida) ili prirodna (napravljena bez konzervansa ili umjetnih boja, okusa i mirisa). Firma Whole Foods rutinski odbacuje proizvode koji ne prolaze test okusa ili ËistoÊe. ©toviπe, upozoravaju u trgovaËkom gigantu Whole Food, prehrambena kompanija koja bi modificirala svoj postojeÊi hit proizvod i pokuπala uÊi na træiπte prirodne hrane, suoËila bi se s marketinπkom dilemom: ako bi izaπla s organskom verzijom, kako bi se to reflektiralo na postojeÊu verziju?

Broj 1618

Petak

26. srpnja

3

Razvoj ekologije

Rekonstruiran Podravkin laboratorij za otpadne vode - joπ jedan doprinos zaπtiti okoliπa Piπe: dipl. inæ. Vesna Pobi-Peroπ Razvoj ekologije

Ovih dana uspjeπno je zavrπena obnova laboratorija za otpadne vode i prostora Razvoja ekologije, πto je uz obnovu ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda industrijske zone Danica i izgradnje novog magistralnog voda - joπ jedan doprinos kompanije

zaπtiti okoliπa te doprinos Podravke odræivom razvoju.

Prostorije laboratorija za otpadne vode su graevinski obnovljene, izmijenjene su sve instalacije, djelomiËno je izraen novi laboratorijski namjeπtaj, a dio namjeπtaja je popravljen.

Kompletan posao ureenja starog prostora dijela drugog kata Razvoja tehnologije i kontrole (bivπi “Insti-

tut”), u novi moderan i klimatiziran prostor vrlo uspjeπno su izvele struËne i vrijedne ekipe Podravkinog “Odræavanja” po projektima i pod nadzorom Podravkinog Inæenjeringa.

Naglasila bih da svi mi zaposlenici s dugogodiπnjim staæem u Razvoju i laboratoriju vrlo smo sretni πto Êemo raditi u ovako ugodnom prostoru i πto sada imamo zaista dobre uvjete

Podravkin novoobnovljeni laboratorij za otpadne vode uËvrstit Êe status ovlaπtenog laboratorija

za rad i unapreenje tehnika rada.

Laboratorij za otpadne vode u Razvoju ekologije osnovan je joπ 1982. godine i u tom vremenu poboljπana je kakvoÊa rada i unaprijeene metode, nabavljena adekvatna laboratorijska oprema, a sada su znatno poboljπani i prostorni uvjeti rada.

U Republici Hrvatskoj provodi se sustavno praÊenje kakvoÊe voda i mora od 70-ih godina, a Podravka se ukljuËila u zaπtitu okoliπa davne 1975. godine, izgradivπi prvi ureaj za proËiπÊavanje otpadnih voda mesne industrije, te 1980. ureaj za proËiπÊavanje otpadnih voda tvornice kvasca i osnovala Razvoj ekologije i laboratorij.

Laboratorij za otpadne vode u skladu sa zakonom sustavno ispituje kakvoÊu otpadnih voda Podravke, putem laboratorijskih rezultata vode se tehnoloπki procesi bioloπkog proËiπÊavanja otpadnih voda, obavljale su se tehniËke preinake ureaja, izgradio se sistem uguπÊivanja mulja, ispitivalo cjelokupno oneËiπÊenje otpadnih voda grada Koprivnice i sudjelovalo u pilot projektima, pratili vodotoci - recipijenti itd.., U svojstvu ovlaπtenja ispituju se otpadne vode korisnicima po ugovoru, zapravo svim industrijama - oneËiπÊivaËima u gradu - Bilokalniku, Slogi, Hotelu, Panonskoj pivovari, Belupu...

Rezultati ispitivanja se redovito dostavljaju svim korisnicima, te inspekciji i Hrvatskim vodama, a ta ispitivanja sluæe kao baze podataka i kao podloge kod poduzimanja mjera za zaπtitu vodotoka od oneËiπÊenja.

Dræavna uprava za vode, s preuzetim meunarodnim konvencijama i obvezama zaπtite sliva Dunava, uvela je 1991. godine vanjski sustav ocjene laboratorija koji ispituju kakvoÊe voda.

Ustrojila je ovlaπteni referentni laboratorij Instituta Ruer BoπkoviÊ za sustav ovlaπÊivanja i kontrolnog nazora ispitnih laboratorija.

Podravkin laboratorij ima status ovlaπtenog laboratorija za ispitivanje otpadnih voda Podravki, odnosno Razvoju ekologije bilo je predloæeno da laboratorij za ispitivanje otpadnih voda prijavi za ovlaπÊivanje kako bi rezultati ispitivanja bili priznati od nadleænih vodopravnih institucija.

OvlaπÊivanje je formalno priznanje da je laboratorij kompetentan za provoenje odreenog ispitivanja i da postiæe pouzdane rezultate.

Da bi laboratorij dobio status ovlaπtenog mora ispunjavati prostorne, instrumentalne i struËne uvjete za odreena ispitivanja, te mora sudjelovati u meulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima na mjerodavne pokazatelje koja organizira referentni laboratorij.

Status ovlaπtenog laboratorija Podravkin laboratorij za vode ima od 1992. godine i do sada je ovlaπtenje uspjeπno zadræano, ali zahtjevi za osposobljenost laboratorija su sve veÊi. Od 1997. godine osim Dræavne uprave za vode u ocjenjivanju laboratorija sudjeluje i Dræavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo sa svojim zahtjevima...

Sada nakon rekonstrukcije i potpune obnove Podravkin laboratorij za otpadne vode ima sve preduvjete da zadræi i uËvrsti status ovlaπtenog laboratorija, jer prostor je tu, oprema je tu, a bit Êe potrebna joπ samo mala kadrovska ”potpora”...

Na kraju bih istakla joπ jednu lijepu ekoloπku vijest: prva analitiËka ispitivanja probnog rada obnovljenog ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda na Danici pokazuju izvrsne rezultate, te proËiπÊene vode Podravkinih tvornica na industrijskoj zoni Danica izlaze u kolektor gotovo po kriterijima europskog standardnog efluenta.

naπa posla

Blanka VlaπiÊ sa Studenom u ruci Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Janica KosteliÊ bila je velika i priliËno gorka πkola za Podravkine marketinπke struËnjake. Suradnja s kasnijom trostrukom olimpijskom pobjednicom prekinuta je samo sezonu prije nego πto je poËela postizati vrhunske rezultate. Zna se tko je uskoËio u taj nenadani “zrakoprazni prostor”, ukljuËivπi u promociju svojih proizvoda i njenog sada veÊ podjednako slavnog brata Ivicu.

S Blankom VlaπiÊ, uz joπ poznatijeg Gordana Koæulja, Podravka napokon ima dobitnu kombinaciju. Mlada hrvatska skakaËica uvis ovih je dana na dalekoj Jamajci drugi put zaredom postala najboljom juniorkom svijeta, preskoËivπi i svoj osobni rekord od 196 centimetara. Toj iznimno talentiranoj atletiËarki sada je otvoren put i za podvige u seniorskoj konkurenciji, a prvo je na redu Europsko prvenstvo u NjemaËkoj.

PriËa o Blanki VlaπiÊ joπ je, meutim, zanimljivija svima onima koji su u televizijskim vijestima gledali doËek hrvatske atletske reprezentacije u zagrebaËkoj zraËnoj luci. Zlatna je ska-

kaËica sjedila pokraj jednako tako uspjeπne bacaËice kladiva Ivane BrkljaËiÊ. Blanka je u ruci imala boËicu Studene, a Ivana konkurentske Jane, novopromovirane Agrokorove izvorske vode. U trenucima trijumfa, praÊenog dugotrajnim fotografiranjima, nisu zaboravile kakve su im obveze prema sponzorima. Svjesne su da Êe njihovi daljnji rezultati biti vezani upravo uz daljnje ugovore s dva najveÊa hrvatska proizvoaËa vode. S druge strane, takvom Êe se vodom æeljeti osvjeæavati i svi gledatelji, pogotovo mlai, koji se oduπevljavaju njihovim uspjesima.

Ne treba, dakako, odviπe mudrovati da bi se zakljuËilo kako je marketinπki rat izmeu Studenca i Jamnice dosegnuo toËku usijanja. Kao πto je poznato, obje su tvrtke ove godine otvarale nove proizvodne kapacitete, pa su i krenule u joπ ambicioznije reklamne kampanje i osvajanje domaÊeg træiπta. »ini se da se u tom nadmetanju, u kojem je tvrtka Ivice TodoriÊa godinama pokazivala veÊu upornost i agresivnost, napokon po-

sreÊilo i Podravki. KoprivniËka je tvrtka, naime, napokon s teniskog ATP turnira u Umagu, jedinog koji se igra u Hrvatskoj, uspjela istisnuti Agrokor.

Tako se Studena na ogromnim panoima i u viπesatnim televizijskim prijenosima reklamirala na mjestu koje sredinom srpnja okuplja hrvatsku, a i svjetsku sportsku elitu. UoËeno je da su ove godine tu bili i mnogi poznati hrvatski politiËari, poduzetnici i estradne zvijezde, na Ëelu s predsjednikom i premijerom.

U kojoj je mjeri Podravka ozbiljno shvatila ovogodiπnju turistiËku sezonu, potvruju i novi proizvodi tvornice u Lipiku. Uz nova pakovanja Studene s limunom (koju je u ovim ljetnim mjesecima nemoguÊe proizvoditi u koliËinama koje træiπte traæi!), napokon se pojavila i Studena u velikim plastiËnim bocama od dvadesetak litara, pogodnim za automate za vodu, kao i koriπtenje u kuhinjama i kampovima. Takvim upotpunjavanjem ponude zapravo se osiguravaju i stalni kupci, πto je u uvjetima nesmiljene træiπne utakmice, u koju se preko

prodajnih lanaca ubacuju i inozemni proizvoaËi voda, iznimno vaæno. Primjera radi, preuzimanje sponzorskog ugovara s umaπkim turnirom zapravo znaËi i snaæniji ulazak Podravke u uglednu hotelsku tvrtku Istraturist.

Za turistiËku se sezonu pripremio i poreËki Ital-Ice, Podravkina ovoproljetna akvizicija poznata po proizvodnji sladoleda. Zadatak je sladoledara, koji su ovih dana dobili i novi logo, da se uËvrste u Istri, gdje je i najveÊa turistiËka potroπnja, dok se za narednu sezonu razrauje potpuno novi proizvodni i marketinπki program.

Kako se Podravka ne moæe orijentirati samo na promoviranje piÊa i sladoleda, potvruje i akcija koju Êe tijekom ljeta voditi koprivniËki gastronomski majstori. Zacijelo veÊ znate da su Podravkini kuhari osmislili prezentaciju niza gotovih jela i dodataka jelima koja se naziva “Kulinarska razglednica s Jadrana”. Oni Êe obiÊi osam najveÊih jadranskih kampova, u kojima upravo i borave kupci takvih proizvoda, da bi im pokazali kakve im sve moguÊnosti pripremanja hrane

nude Podravkini proizvodi. Tom Êe prilikom na svakom od tih promotivnih punktova, ovisno o kapacitetu kampa, biti besplatno podijeljeno najmanje tisuÊu-dvije obroka. Uz to, svaki Êe posjetitelj takve kulinarske priredbe dobiti i Podravkinu reklamnu razglednicu, koju doista moæe staviti u poπtanski sanduËiÊ, i knjiæicu s receptima na nekoliko svjetskih jezika.

Naposljetku, u taj turistiËki svekoliki “juriπ” ovih Êe se dana ukljuËiti i mesna industrija Danica. Ona Êe træiπtu ponuditi asortiman smrznutih jela od mesa, najpogodnijih upravo za turiste i vekendaπe, ali i obitelji koje zbog poslovnih obveza nemaju puno vremena baviti se vlastitom kuhinjom.

Sve to govori da su Podravkaπi vrlo ozbiljno shvatili najavu ovogodiπnjeg turistiËkog buma, iako sadaπnje brojke noÊenja baπ i ne potvruju najoptimistiËkija oËekivanja. No, daleko bi veÊa pogreπka bila da je koprivniËka tvrtka Ëekala da joj se potencijalni kupci sami javljaju. Tko propuπta svoje πanse, osuen je na neuspjeh.

4

Broj 1618 Petak 26. srpnja 2002.

Razgovor s pomoÊnikom direktora Podravkine Prodaje - Regije sjeverno Primorje i Istra Denisom StarËeviÊem

Naπa osnovna poslovna politika je biti πto manje u uredu, a πto viπe na prodajnom mjestu Tekst i snimka: Boris Fabijanec Gotovo je veÊ postalo pravilo da se na Ëelna radna mjesta u Podravkinoj Prodaji biraju mladi, ali vrsni struËnjaci iza kojih je veÊ popriliËno iskustvo u radu i to uglavnom na razliËitim funkcijama vezanima za prodaju. U tu grupu svrstava se i RijeËanin Denis StarËeviÊ koji od 2. sijeËnja 1995. godine radi u Podravki. PoËeo je kao unapreivaË prodaje u Ferrero marketingu, a nakon πto je prestala suradnja Podravke i Ferrera, Denis poËinje raditi u Poni trgovini kao trgovaËki predstavnik. ©irenjem poslovnih aktivnosti uskoro radi na funkciji koordinatora prodaje, da bi prije dvije godine, dolaskom nove Ëelne prodajne ekipe za hrvatsko træiπte, predvoene Miroslavom VitkoviÊem, Denis preπao u Podravkinu Prodaju Hrvatska i to na mjesto kontrolora prodaje.

U studenom proπle godine imenovan je pomoÊnikom direktora Regije Istra i sjeverno Primorje. Time direktor te regije Æeljko Komazin dobiva, uz Antu BiliÊa, joπ jednog pomoÊnika. O razlozima takve kadrovske ekipiranosti Denis StarËeviÊ kaæe: - Naπa Regija je vrlo specifiËna. Imamo dva skladiπta - u Rijeci i Umagu, osim toga, istarski kraj je puno jaËi u gastro segmentu i tu zahtijeva viπe angaæmana, dok smo mi ovdje u sjevernom Primorju jaki u ritelu. U svakom sluËaju, procjena je bila od naπih Ëelnih ljudi iz Prodaje Hrvatska da treba naπem direktoru Komazinu pomoÊi u svim prodajnim segmentima kako bi Podravka bila dostojno zastupljena na ovdaπnjem naπem træiπtu.

Denis StarËeviÊ

- Jedno je sigurno, i prije se puno radilo, ali sada imam znatno viπe obaveza jer zapravo sada su grupirani svi oni poslovi koje sam nekada radio.

Najvaæniji je rad s ljudima, jer ja se najviπe bavim s naπih deset trgovaËkih predstavnika u ritelu. Naπa osnovna poslovna politika je biti πto manje u uredu, a πto viπe na prodajnom mjestu. Dane provodim s naπim trgovaËkim predstavnicima, zajedno obilazimo naπe kupce i sa njima analiziramo ostvareno, planirano, naplatu, asortiman na prodajnom mjestu, Podravkine standarde na prodajnom mjestu - placiranost, zastupljenost itd.

InaËe, moj radni dan poËinje, ako nije neπto dogovoreno da se ide odmah na teren, analizom i kontrolom otvorenih stavki. Naime, jedan od mojih radnih zadataka je i kontrola naplate od kupaca, a kada o tome govorim, moram istaknuti da smo u tom segmentu uËinili puno i tu zaista neNajvaæniji je rad s ljudima mamo nekih velikih problema. U na- Denis, proπli ste gotovo sva radna plati smo zaista doπli, usuujem se mjesta vezana za prodaju. Koliko se reÊi, do jedne perfekcije. Osim toga, sadaπnja funkcija razlikuje od prijaπ- pomaæem direktoru Regije prilikom njih vaπih radnih mjesta i obaveza? raznih ugovaranja, otvaranja novih

kupaca, ali ipak mi je prioritet suradnja i pomoÊ naπim trgovaËkim predstavnicima oko komunikacije s kupcima, rjeπavanju njihovih problema i dilema, organiziranje raznih prodajnih i marketinπkih akcija te bliska i dobra suradnja s kontrolorom prodaje u Regiji koji prati Podravkine standarde na prodajnim mjestima. Osnovni cilj naπe angaæiranosti je da slika Podravke u naπoj Regiji bude kako treba. A dosadaπnji ostvareni prodajni rezultati daju nam za pravo da dobro radimo, makar svi oni koji rade u prodaju znaju da nikada ne moæemo do kraja biti zadovoljni. Za Podravku se moæe joπ viπe napraviti i normalno, da je svaki novi radni dan izazov za sve nas.

TuristiËka sezona - puno poslovnog zadovoljstva i guπta - U vaπoj Regiji turistiËka sezona je u punom zamahu. ©to ona pokazuje?

- TuristiËka sezona je poËela lipanjskim vruÊinama. Za sezonu smo se dobro organizacijski pripremili, podjela na mikro-regije daje rezultate, jer svaki trgovaËki predstavnik u tjednom je kontaktu sa C i D prodajnim mjestima, a dva puta tjedno je na A i B prodajnom mjestu i on zaista u punom smislu rijeËi predstavlja Podravku. Osim toga, naπi kupci su se nauËili na njega i znaju da je on tamo, raËunaju na njegovu pomoÊ, prihvaÊaju njegove sugestije i vrlo im je drago πto im se tolika paænja posveÊuje. Puno oËekujemo od turistiËke sezone, prije svega poslovnog zadovoljstva i guπta. Dok Êe drugi uæivati u moru, mi Êemo kao pravi Primorci biti zadovoljni πto Êemo se kupati u znoju jer za drugo neÊe biti vremena. OËekujemo puno bolju turistiËku sezonu nego πto je bila proπle godine, a i prema naznakama turistiËkih struËnjaka, ove godine se oËekuje 15 posto

viπe gostiju nego πto ih je bilo proπle.

Osobna mi je æelja da nas vrijeme posluæi, da bude puno sunca, jer Êe onda, meu ostalim, biti i puni kampovi koje smo zaista sve obiπli i dobro obradili uoËi sezone. InaËe, u srpnju i kolovozu nama se promet utrostruËuje i to vam dovoljno govori koliko volje, æelje i htijenja se ulaæe u prodajni posao, a æelja nam je da u tim mjesecima imamo po 20 milijuna kuna neto realizacije. S ljudima koje imamo, organizacijom i logistikom koja nas prati, mislim da Êemo to i uËiniti.

Novica Ciglar novi direktor Tvornice Kalnik u Varaædinu

JaËanje Podravke na domaÊem i inozemnim træiπtima - ©to oËekujete od Podravke u buduÊnosti?

- OËekujem da Êe Podravka, ne samo jaËati na hrvatskom, veÊ i na inozemnim træiπtima. Fuzija s Nestleom i dobivanje distribucije proizvoda te svjetske prehrambene tvrtke sigurno je veliko priznanje za Podravku, ali samim time i velika obaveza jer nas sada naπi kupci joπ ozbiljnije i profesionalnije shvaÊaju. OËekujem da Podravka i dalje jaËa svoj poloæaj na prodajnim mjestima, da i dalje razvija nove proizvode te da bude i dalje dominantna, prepoznatljiva. Neka bude kao πto je i do sada bilo - neka se drugi uËe od nas, a ne mi od njih.

Veliko je zadovoljstvo biti Ëlan ove prodajne ekipe. Eto, ja sam 7 godina u Podravki i te su godine naprosto proletjele straπno brzo. Divno je suraivati ne samo s kompletnom prodajnom ekipom, veÊ i s ljudima u Koprivnici koji rade u marketingu, riznici, kontroli faktura, u reklamnom, reklamacijama, jer bez svih njih mi na terenu ne bismo bili tako uspjeπni. Æelja mi je da i dalje radim za Podravku te da mi moja tvrtka pruæi sva poslovna zadovoljstva koja sam i do sada imao. Nadam se da svojim dosadaπnjim i buduÊim poslovnim angaæmanom mogu s ponosom biti Podravkaπ - rekao je na kraju razgovora Denis StarËeviÊ.

Novica Ciglar

Diplomirani inæenjer strojarstva Novica Ciglar novi je direktor Podravkine tvornice za preradu povrÊa Kalnika u Varaædinu. Po zavrπetku Fakulteta strojarstva i brodogradnje zapoπljava se u Kalniku 1978. godine kao pripravnik u TehniËkim uslugama na poslovima odræavanja i energetike. Nakon pripravniËkog staæa i odsluæenja vojnog roka postaje voditeljem Odræavanja i energetike, a u veljaËi proπle godine postaje tehniËkim rukovoditeljem tvornice.

Direktorom Kalnika imenovan je 1. srpnja ove godine. U 23 godine staæa u Podravki stekao je znanja iz osnovne struke, tehnologije, menadæmenta i ekonomije.

Susret s voditeljicom laboratorija Ital-Icea dipl. inæ. Blankom Kralj

Podravkino iskustvo, naπa moderna tehnologija i ljudi temelj su uspjeπne buduÊnosti Ital-Icea Diplomirani sanitarni inæenjer Blanka Kralj radi od 1999. godine u poreËkom Ital-Iceu. RijeË je o mladom struËnjaku, uvijek ”gladnom” znanja, πto dokazuje i njezin nastavak πkolovanja. Naime, Blanka je upisala postdiplomski studij na zagrebaËkom Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu iz podruËja biologije - smjer toksikologija. StruËnost dokazuje i na radnom mjestu, jer donedavno je radila na kontroli kvalitete, dakle na podruËju tehnologije i laboratorijske analitike, a sada uz sve to prati kontrolu i razvoj suraujuÊi s kolegama iz koprivniËke srediπnjice Podravke. O dosadaπnjim iskustvima u Ital-Iceu Blanka Kralj kaæe: - Sadaπnji kapaciteti proizvodnje Ital-Icea u potpunosti zadovoljavaju naπe potrebe, a ja se nadam da Êe

u buduÊnosti biti joπ veÊi. Takoer, i tehnologija zadovoljava rigorozne principe proizvodnje i uspjeπno prati proizvodne kapacitete. ©to se pak tiËe standarda, imamo uveden HACCP sustav koji definira kritiËne kontrolne toËke u proizvodnji. Dakle, propisana je odreena metodika i dinamika sanitacije u objektu te jedan sustav voenja dokumentacije vezane za proizvodnju i eventualnu mikrobioloπku kontaminaciju i mikrobioloπke standarde koje tehnoloπki procesi proizvodnje moraju zadovoljavati. Za proizvodnju hrane vrijede vrlo zahtjevni kriteriji koji se moraju poπtivati i mi smo toga u Ital-Iceu odavno svjesni.

Uostalom, kako biste dobili kvalitetan i træiπtu prihvatljiv proizvod, kada ne bi bilo tako strogih proizBlanka Kralj vodnih standarda?

- Kako vi ocjenjujete nedavnu akviziciju Ital-Icea od strane Podravke?

- Vrlo pozitivno i to s jednom velikom nadom i optimizmom da Êemo i dalje joπ viπe napredovati, imati razvojnu sluæbu koja Êe zajedno s marketinπkom ponuditi træiπtu nove proizvode. Naime, imamo sve potencijale za razvijanje novih proizvoda, a znamo da træiπte to zahtijeva te se nadam da Êemo zajedno s Podravkinim razvojnim, tehnoloπkim i tehniËkim sluæbama moÊi proπiriti asortiman proizvoda, uvesti proizvode na træiπte koji su koncipirani na modernim zahtjevima konzumenata - zdrav i prihvaÊen te atraktivan proizvod.

- ZnaËi, vaπa vizija daljnjeg razvoja Ital-Icea u suradnji s Podravkom je optimistiËka.

-Apsolutno, ipak je Podravka najja-

Ëa hrvatska prehrambena industrija i tvrtka u kojoj rade brojni struËni ljudi.

Podravkino iskustvo, naπa moderna tehnologija i obostrano dobra poslovna i ljudska suradnja nas u PoreËu i vas u Koprivnici recept su uspjeπne poslovne buduÊnosti Ital-Icea. Uostalom, veÊ prvi poslovni potezi naπeg novog direktora Draæena KvakariÊa te njegova energija, entuzijazam i optimizam dokazuju da smo na dobrom putu. Uz sve to, zaposlenici u Ital-Iceu osjeÊaju sigurnost kada su pod okriljem Podravke, a s obzirom da u Ital-Iceu rade vrijedni i marljivi ljudi, mislim da Êe se svi oni, kao i ja, poslovnim angaæmanom nametnuti Podravki kao jedan od vaænijih uspjeπnih poslovnih segmenata koncerna kojemu mi u PoreËu s ponosom pripadamo - rekla je dipl. inæ. Blanka Kralj.

B. F.

Broj 1618

Petak

26. srpnja

5

Podravka na ZagrebaËkoj burzi

Susret s Dariom Galincem, novopeËenim magistrom iz Informatike, Odjel upravljanja mreæom

Plasirana druga tranπa komercijalnih zapisa

Mladim struËnjacima viπe paænje!

Ovaj tjedan u kotaciju kratkoroËnih vrijednosnih papira ZagrebaËke burze uvrπtena je druga tranπa Podravkinih komercijalnih zapisa u ukupnoj vrijednosti od 38 miliju-

na kuna. Nominalni prinos na zapise je 3,8 posto, nominalna vrijednost zapisa jedna kuna, a datum dospijeÊa 21. sijeËnja 2003. godine. Prva tranπa od ukupnih

Piπe: Hrvoje ©labek

150 milijuna kuna, koliko Êe Podravka izdati u Programu ko- Dolazak Daria Galinca u Podravku mercijalnih zapisa, u iznosu od 52 1998. godine poklopio se s poËetkom milijuna kuna realizirana je sredi- implementacije poslovno-informacijnom svibnja. skog sustava SAP-a i totalne reorgani-

U srijedu u Podravki

Posjet australske delegacije »lanica parlamenta zapadne Australije Ljiljana Ravlich i ravnatelj Uprave za trgovinu i razvoj Ministarstva poljoprivrede Zapadne Australije Henry Steingiesser posjetili su u srijedu Podravku u druπtvu pomoÊnika hrvatskog ministra poljoprivrede i πumarstva za veterinarstvo Mate Br-

stila te viπe savjetnice u kabinetu ministra Irene LukπiÊ. DomaÊin im je bio zamjenik predsjednika Podravkine Uprave Æeljko –urina. Nakon pozdravnog govora u poslovnoj sedmerokatnici, Australci su obiπli mesnu industriju Danicu i novu Tvornicu Vegete na Danici.

S obzirom na sastav izaslanstva i posjet Danici, moæe se pretpostaviti da su voeni razgovori o suradnji na polju mesne industrije izmeu Podravke i dalekog kontinenta. Nakon sluæbenog dijela posjeta, australski gosti boravili su na ruËku u Podravskoj kleti na PRC-u.

H. ©.

Gosti iz Australije sa zanimanjem su razgledali mesnu industriju Danicu

zacije informatiËke cjeline. Odmah baËen u vodu, proplivao je u Odjelu upravljanja mreæom i uvidio kako kao friπki diplomant ElektrotehniËkog fakulteta mora stjecati nova znanja kako bi dotjerao ”tehniku”.

- Mislim da je obrazovni sustav u Hrvatskoj loπ u tom smislu πto ima jako malo veze s gospodarstvom te se ljudi ne upute u stvari koje Êe im kasnije trebati u praktiËnom radu.

Praksa je zapostavljena na gotovo svim fakultetima, i kad poËneπ raditi, suoËiπ se sa stvarima o kojima nisi imao prilike uËiti - smatra taj mladi informatiËar, koji je vrlo brzo odluËio upisati postdiplomski studij kako bi pojeo desert znanja koji nije serviran za Ëetverogodiπnjeg studija.

- Nastavak formalnog πkolovanja bila je apsolutno moja ideja, a od strane rukovodstva cjeline pruæena mi je potpora u smislu potpisivanja obrazaca koje je trebalo potpisati - nastavlja Galinec i dodaje kako bi stvari moæda trebale iÊi drugaËije. Nedovoljno se, siguran je, usmjerava mlade struËnjake na korisne seminare te su manjeviπe prepuπteni sami sebi i kolegama.

Na podruËju telekomunikacija, s kojim se bavi, nove se tehnologije izbacuju svako malo, pa iako to nije Podravkin biznis, u Informatici moraju pratiti novitete kako bi znali mogu li se primijeniti za poveÊanje efikasnosti poslovanja. To podruËje u zadnjih deset godina doæivljava strahovit rast i razvoj, koji je, prije svega zahvaljujuÊi internetu, prodro u sve pore druπtva i izazvao pravu revoluciju, tumaËi novopeËeni Podravkin magistar.

Magistarski rad laicima nerazumljivog naziva sasvim je praktiËne namjene i rezultati GalinËeva rada primjenjeni su u praksi.

- Odabrao sam konkretan problem koji nas je muËio u Podravki, a to je problem slabog odziva sustava SAP-a.

Ljudi πto s njim rade primijetili su da radi sporo i s kaπnjenjima. Osim SAP-a, kroz iste komunikacijske kanale, kroz istu ‘pipu’, ljudi se sluæe internetom, surfa se, πalju se mailovi, pa dolazi do guæve. BuduÊi da bi proπirenje ‘pipe’ bilo jako skupo, æelio sam poboljπati protok informacija u postojeÊim uvjetima. Mehanizmi i protokoli koji omoguÊuju to poboljπanje standardizirani su tek prije nekoliko godina, ali nigdje nisam pronaπao gotovo rjeπenje koje bi se moglo primijeniti u Podravki. Uspio sam napraviti sustav koji je promet SAPa prioritetizirao pred drugim prometom te je odziv poboljπan za oko 50 posto - objaπnjava Galinec i domeÊe kako je njegov ”izum” ubrzao komunikaciju s KoprivniËkom tiskarom i Internationalom u Poljskoj.

Umjesto zahvale i bonusa na plaÊu, mladi je struËnjak, kaæe, doæivio uglavnom kritike i izjave u smislu: ”Ne talasaj!” Ne skriva razoËaranje πto su njegov projekt i potencijali, u koje je uvjeren, nedovoljno prepoznati. Niti stjecanje magistarske titule nije utjecalo na njegov status u tvrtki. Ipak, Galinec æeli ostati u Podravki, ali se nada kako Êe se situacija popraviti i omoguÊiti mladim struËnjacima da napreduju.

Uz posao i obitelj, Dario Galinec je posveÊen astronomiji, koja je njegova stara ljubav. Predsjednik je KoprivniËkog astronomskog druπtva i pokretaË niza akcija, seminara i organiziranih promatranja nebeskog svoda.

Ëasa joπ mi je prerano reÊi kakav Êe se model odabrati. Ako bi se dodatak automatski “pretoËio” u mirovinsku osnovicu, odnosno redovnu mirovinu samo onima πto primaju tih 100 kuna i πest posto, time neÊe biti oduπevljeni oni koji se nisu naπli u toj skupini umirovljenika. Meni osobno bilo bi najjednostavnije da kaæem: taj dodatak odmah ulazi u osnovicu i stvar je rijeπena. Ali svaki dan dobivam pisma od ljudi, koji su otiπli u mirovinu nakon 30. lipnja 1998., a oni nisu dobili niπta. Pitaju me je li to poπteno? - nastavlja VidoviÊ.

Saborska zastupnica Snjeæana Biga-FriganoviÊ, predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo svojim miπljenjem daje nadu umirovljenicima.

- Svjesni smo da Êe trebati naÊi naËina kako premostiti “mali zakon”, po kojem se dodatkom u formi “100 kuna plus πest posto” vraÊao dug umirovljenicima, a koji prestaje vrijediti potkraj godine. Ako neπto ne uËinimo, umirovljenicima Êe joπ viπe pasti standard, πto se ne smije dogoditi. Ovog trenutka, meutim, nema prostora za neke dublje promjene rekla je Biga-FriganoviÊ. ©to Êe smisliti struËne radne grupe i “mudri” stratezi, koji kroje umirovljeniËku sudbinu? Za rjeπenje ovog velikog problema preostaje manje od pola godine, a ako se u obzir uzme ljetna stanka, joπ i manje. Umirovljenicima jedino preostaje da se nadaju u dobar ishod, a nada uvijek umire posljednja!

Dario Galinec

Kutak za umirovljenike

Ostaje li dodatak 100 kuna i plus πest posto?

Piπe: Æeljko ©emper

Kako se pribliæava kraj 2002. godine veÊina umirovljenika, a i mnoge umirovljeniËke udruge postavljaju pitanje iz naslova. Taj dodatak mirovini isplaÊivao se po tzv. “malom zakonu”, Ëija je primjena poËela u studenome 1998. godine, a prestaje 31. prosinca ove godine. To godiπnje dræavu stoji 1,750.000.000 kuna, a odnosi se samo na umirovljene do 30. lipnja 1998. godine. Iz tog razloga “Hrvatski umirovljeniËki list” pozvao je Davorka VidoviÊa, ministra rada i socijalne skrbi, da odgovori na to aktualno pitanje.

- “Mali zakon” djelovao je priliËno neselektivno, pa se dodatak u iznosu od 100 kuna i πest posto isplaÊivao i onima koji ga nisu zasluæili.

MoguÊe rjeπenje, iako ne i jedino,

jest da se taj novac ili njegov dio usmjeri za ubrzano vraÊanje duga umirovljenicima, za πto se veÊ godiπnje izdvaja 2,300.000.000 kuna. Ukoliko bi se moj prijedlog uvaæio, time bismo mogli postiÊi optimalno rjeπenje - da se veÊini dodatak od 100 kuna i πest posto i dalje isplaÊuje, ali kao dio osnovice, a da se istovremeno poveÊa iznos sredstava za povrat duga. To bi znaËilo da bi se za 10 godina isplatilo svih 40 milijardi kuna procijenjenog duga, a sve ono poslije toga mogli bi smatrati znaËajnim novim poveÊanjem mirovina.

Time bismo u cijelosti i u sagledivo vrijeme ispunili obeÊanje πto smo ga dali umirovljenicima u predizbornoj kampanji. No, πto Êe se stvarno dogaati s “malim zakonom” neÊe biti

samo posljedica moje volje - o tome Êe se izjasniti Vlada u cjelini, pa i Sabor. Ne treba zaboraviti da je rijeË o velikom novcu, a da Êe aspiranata i gladnih usta biti mnogo - rekao je VidoviÊ.

Udruge su veÊ izraËunale da bi ukidanje “malog zakona” znaËilo 13postotno smanjenje mirovina, pa se grËevito bore da ne doe do daljnjeg uruπavanja umirovljeniËkog standarda. Njihov zahtjev je da taj dodatak ue u mirovinsku osnovicu.

- VeÊ sam spomenuo da sam prije godinu i pol dana imao sliËan prijedlog i vjerujem da Êe struËna radna skupina, nakon prestanka “malog zakona”, ponuditi rjeπenje koje neÊe znaËiti manje mirovine ili manja primanja naπih umirovljenika. Ovoga

6

Broj 1618 Petak 26. srpnja 2002.

U organizaciji UBIUDR-a Podravka

Prodaja rashodovanih teretnih vozila

Izloæba karikatura na JelaËiÊevom trgu u Zagrebu

Podravka, prehrambena industrija d.d.

Logistika i transport Odjel vanjskog transporta Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 30. 7. 2002. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica u 12 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Transporta.

Prodaju se slijedeÊa vozila: Marka Vrsta God. Stanje PoËetna i tip vozila vozila proizv. vozila cijena (kn) 1. Zastava 80.12 AN furgon 1990. registrirano 13.500,00 2. Zastava 80.12 AN furgon 1990. registrirano 12.500,00 3. Zastava 83.12 AN sanduËar 1988. registrirano 10.000,00 4. Zastava 83.12 AN sanduËar 1988. registrirano 12.500,00 5. Zastava 80.12 AN sanduËar 1989. registrirano 12.000,00 6. Zastava 83.12 AN sanduËar 1990. registrirano 13.000,00 7. Zastava 83.12 AN sanduËar 1990. registrirano 14.500,00 8. Zastava 83.12 AN sanduËar 1990. registrirano 14.500,00 9. Zastava 83.12 AN sanduËar 1991. registrirano 15.000,00 10. Tam 330 T 11 B sanduËar 1986. neregistrirano 11.000,00 11. Tam 130 T 11 B sanduËar 1987. neregistrirano 11.000,00 12. Tam 130 T 11 B sanduËar 1991. neregistrirano 20.000,00 Navedena vozila mogu se razgledati 30. srpnja u dvoriπtu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja.

Nakon tog roka, a u sluËajju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.

Na Trgu bana Josipa JelaËiÊa u Zagrebu u srijedu je na tisuÊe posjetitelja razgledalo izloæbu karikatura pod nazivom “Bili su prvi kad je trebalo”, koju je organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke u suradnji s Hrvatskim druπtvom karikaturista i pod pokroviteljstvom KoprivniËko - kriæevaËke æupanije i medijskim pokroviteljstvom VeËernjeg lista.

Na izloæbi je 34 autora iz cijele zemlje izloæilo stotinjak radova, a izlagali su najbolji naπi karikaturisti kao πto su: Reisinger, Voljevica, PuntariÊ, ©ariÊ, Haramija, Borπo, MariËiÊ, Mihatov, Puhin, Grlica, Percl, Medak i drugi.

Kad su autora izloæbe Mladena PavkoviÊa upitali zbog Ëega je ova izloæba organizirana na trgu, a ne negdje u galeriji, on je rekao kako je zagrebaËki trg najbolji, najveÊi i najljepπi izloæbeni prostor!

S najveÊe izloæbe karikatura na otvorenom u Zagrebu - Osim toga, na izloæbe u galerija- koji su bili prvi kad je trebalo moæe ma uglavnom dolazi vrlo mali broj boriti i na ovakav naËin. posjetitelja, a ovu koja je trajala samo Izloæbu su zajedniËki otvorili jedan dan razgledalo je viπe ljudi predsjednik Podravkine Udruge Mlanego da je negdje drugdje bila orga- den PavkoviÊ i predsjednik Hrvatnizirana mjesecima - istaknuo je Pav- skog druπtva karikaturista Ivan ©ariÊ, koviÊ. dok su u prigodnom programu, koOva izloæba imala je za cilj da joπ jeg je vodila Jadranka Lakuπ, joπ jednom podsjeti na teπki poloæaj sudjelovali glumac Damir Mejovπek hrvatskih branitelja te da se za ljude i Bemian duet.

U preloπkoj Gradskoj kavani ”Lovac”

Samostalna izloæba slika i promocija zbirke pjesama Milana FrËka Mnogobrojni ljubitelji iskonske likovne umjetnosti i poezije, meu kojima je bio i gradonaËelnik Preloga Milan Logoæar, okupili su se 24. srpnja u preloπkoj Gradskoj kavani ”Lovac” gdje je sveËano otvorena samostalna izloæba slika i predstavljena druga zbirka poezije pod nazivom ”Ispunjenje” koprivniËkog umjetnika i Podravkaπa Milana FrËka. GovoreÊi o likovnom i poetskom opusu autora, tijekom sveËanosti je reËeno kako je zapravo Milan FrËko nekonvencionalan, izniman autor koji odgovara na pitanje - πto je smisao

ljudskog postojanja i ljudske duπe. Iako pripada likovnoj naivi, Milan FrËko je napravio iskorak u tom pravcu, zaËeo je jedan novi pravac - hrvatsku nenaivu jer kroz svoje slike on odgovara, meu ostalim, na smisao prapoËetka. Njegov likovni opus kreÊe se od izvorne naive do ekspresionistiËkog simbolizma, a i sama tehniku slikanja mu je originalna - veÊina prizora naslikana je prstima tako da jagodice prstiju prenose zgusnutu emociju, biljeæe jaËinu podraæaja i omoguÊavaju snaænu ekspresiju. Isto kao u slikarstvu, Milan FrËko je nakon

prve zbirke pjesama ”Snovi”, i u drugoj ”Ispunjenje” javnosti predoËio brojne emotivno nabijene pjesme, pune simbolike. Zaista je rijeË o autoru koji Êe svojim likovnim i poetskim radom zasigurno joπ puno toga dati hrvatskoj umjetnosti.

Samostalnu izloæbu slika Milana FrËka otvorio je predsjednik Udruge likovnih umjetnika donjeg Meimurja Franjo Ruæman, a u kulturnom dijelu programa sudjelovali su KUD Donji Kraljevac te Anka Balent sa svojom recitatorskom grupom.

B. F.

LijeËnik za vas

©to svaka æena mora znati o svom srcu Piπe: dr. Ivo Belan Nekako je uobiËajeno da se malo ili niπta ne govori o srËanom infarktu u æena.

Prisutne su brojne iskrivljene informacije.

Meutim, Ëinjenica je da su u SAD-u srËana oboljenja ubojica br. 1 i u muπkaraca i u æena - gotovo polovica ih umire od neke srËanoæilne bolesti. Jedan od razloga zaπto se ta Ëinjenica iznosi sa zakaπnjenjem je taj πto æene opÊenito obole oko deset godina kasnije nego muπkarci. Meutim, u dobi oko 55 godina to je njihov ubojica broj 1.

Kad æene dobiju srËani infarkt one imaju dvostruko veÊu vjerojatnost umiranja unutar prvih nekoliko tjedana, nego muπkarci.

Isto tako, ako æene preæive prvu godinu, one takoer imaju dvostruko veÊu vjerojatnost da Êe dobiti i drugi po redu infarkt.

Zanimljivo, ali istovremeno i zabrinjavajuÊe, jedno je ispitivanje pokazalo da Êe lijeËnici bolove u grudima u æena daleko ËeπÊe dijagnosticirati kao bolove ”psihiËke prirode”, nego u muπkaraca. Takoer, æene s abnormalnim nalazima za vrijeme pregleda rjee se upuÊuju na dodatne pretrage, iako su æene imale ozbiljnije i teæe simptome nego muπkarci. Osim toga, æene su manje svjesne djelotvorne primjene lijekova koji otapaju krvni ugruπak nego muπkarci. Iskustvo je pokazalo da æenama u prosjeku treba oko Ëetiri sata izmeu pojave simptoma i njihovog poziva hitnoj pomoÊi, dok je kod muπkaraca to

vrijeme oko jedan sat. Ipak 60 posto smrtnih sluËajeva zbog infarkta srca dogaa se unutar jednog sata. LijeËnici kaæu da bi svaka æena koja primijeti promjene u tome kako se osjeÊa, neugodnosti u grudima, nedostatak daha, vrtoglavicu, oticanje nogu - trebala o tome informirati svog lijeËnika i znati da zasluæuje odgovor.

Jedna od nedavnih studija obavljena na viπe od 3000 pacijenata, na kojima je izvedena by-pass operacija, pokazala je da je umrlo 7,3 posto æena, a 3,2 posto muπkaraca. LijeËnici iznose dva moguÊa objaπnjenja za tu razliku: æene su opÊenito u teæem kliniËkom stanju kad ih se upuÊuje na by-pass operaciju, a njihove, po prirodi manje arterije, Ëine operaciju teæom.

Naravno, lijeËenje koje je dobro za muπkarce Ëesto Êe biti dobro i za æene. Jedna lijeËnica napominje da æene koje uzimaju 1 do 6 aspirina tjedno mogu kao i muπkarci smanjiti rizik prvog srËanog udara (posavjetujte se sa svojim lijeËnikom prije nego na svoju ruku poËnete s uzimanjem aspirina).

Danaπnja istraæivanja ukazuju da hormonalna nadomjesna terapija moæe i do 50 posto smanjiti rizik od srËanog udara u æena u post-menopauzalnoj dobi (i o tome se raspitaje kod svog lijeËnika). ©to æene moraju znati kako bi sebe zaπtitile? Ovdje je nekoliko preporuka: Mnogi riziËni faktori za pojavu srËanih oboljenja su isti za muπkarce i æene: deblji-

na, visoki krvni tlak, πeÊerna bolest, visoki kolesterol, puπenje i obiteljska povijest srËane bolesti. U nekim sluËajevima je opasnost u stvari veÊa u æena nego u muπkaraca. Visoke razine triglicerida u krvi su povezane s veÊim rizikom od srËanog udara u æena nego u muπkaraca.

Viπe od treÊine svih bolesti srca u æena povezani su s prekomjernom tjelesnom teæinom. SreÊom, taj riziËni faktor moæe se smanjiti ispravnom prehranom i tjelovjeæbom. Hodanje pola sata dnevno moæe znatno smanjiti rizik umiranja od srËane bolesti.

Stres se takoer sve viπe smatra kao vaæan fiziËki faktor. U jednom istraæivanju 35 posto æena je izjavilo da osjeÊaju da su pod stalnim stresom, dok se samo 23 posto muπkaraca tako osjeÊalo.

Jedan od najopasnijih rizika je puπenje, kojemu se sada pripisuje 50 posto svih srËanih udara u mladih i sredovjeËnih æena. Rizici se znatno poveÊavaju za æenepuπaËe koje istovremeno uzimaju i antibebi pilule.

Mnogi fiziËki faktori mogu biti kontrolirani i u tome se nalazi kljuË. Ako æena promijeni svoj stil æivota u ranoj dobi, kada nije izloæena visokom riziku srËanog oboljenja, onda ona ima manju vjerojatnost koronarnih problema kasnije u æivotu.

Jedan ameriËki kardiolog kaæe: ”Roeni ste sa samo jednim srcem. ©to god Ëinite kako biste ga odræavali jakim i u dobroj funkciji vrijedno je vaπih napora”.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 29. 7. ponedjeljak:

- Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata

30. 7. utorak:

- Junetina na lovaËki, tjestenina, salata

31. 7. srijeda:

- Punjena paprika, krumpir pire, voÊe

1. 8. Ëetvrtak:

- PeËena svinjetina, dinstana riæa, salata

2. 8. petak:

- Vinski gulaπ, kolaË

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1618

Petak

26. srpnja

7

Sport Proπle nedjelje u hotelu Podravina prvo okupljanje rukometaπica Podravke Vegete

S novom sezonom rastu i ambicije Podravkaπica Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Nakon odmora, rukometaπice i struËno vodstvo RK Podravka Vegeta okupili su se 21. srpnja u hotelu Podravina. Bila je to prigoda da se i novinare upozna s novim imenima u klubu - trenerom Jiræijem Zerzanom te igraËicama Anom Bilobrk i Gabrijelom Nobjilom, a vratarka Natalija Petrakova prikljuËila se ekipi dan kasnije. Takoer, predsjednik kluba Damir PolanËec osvrnuo se na dvogodiπnje razdoblje rada Podravke Vegete istaknuvπi kako je klub prije dvije godine bio u teπkoj financijskoj situaciji, dubiozi veliËine godiπnjeg proraËuna. Danas, klub je stabilan, osim Podravke sve je viπe i drugih sponzora koji su prepoznali veliËinu, znaËaj i kvalitetu Podravke Vegete.

- Nije nam imperativ ove godine biti

europski prvak, ali ne æelimo se zadovoljiti prosjeËnoπÊu te Êe zapravo ova godina biti godina Ëistiliπta.

Vjerujem u ekipu i njezin potencijal i ako ne uemo u Ligu prvakinja, neÊe to biti katastrofa, ali morat Êemo ostati πto duæe u kupu EHF-a. Za grad Koprivnicu, uz Vegetu, najpoznatiji izvozni proizvod je naπ klub i u razdoblju od 2003. do 2008. bit Êemo vrlo respektabilno rukometno ime u Europi - rekao je Damir PolanËec.

S obzirom na to da rukometaπice Podravke Vegete veÊ dvije godine ne igraju u Ligi prvakinja, i direktor kluba Berislav SlukiÊ je naglasio kako je velika æelja svih u klubu da ove godine uu u to najprestiænije europsko rukometno natjecanje.

- Odreene predradnje su poduzete - dovedena su kvalitetna pojaËanja te je sada konkurencija za prvi sastav znatno veÊa i time Êemo sigurno dobiti

TreÊe kolo Intertoto kupa

Internacionalne prinove u ekipi Podravke Vegete Gabrijela Nobjila, Ana Bilobrk i vratarka Natalija Petrakova protivnica Podravkaπica u prvom pretkolu Lige prvakinja ekipi Slovan Dusle, naglasivπi kako su one veÊ πest godina zaredom prvakinje SlovaËke, ali kako je proπle sezone iz ekipe otiπlo pet najboljih igraËica.

Bez obzira na to, treba biti oprezan, a jedna od prednosti Podravke Vegete je πto prvu utakmicu igraju u gostima.

Veseli i joπ jedna novost u klubu.

Naime, od ove godine aktivnije se krenulo u pomlaivanje igraËkog kadra prve ekipe pa su se tako Podravkaπicama prikljuËile i tri mlade, perspektivne igraËice druge ekipe Kristina FraniÊ, Ema BlaæekoviÊ i Marijana Tarle. Nakon nekoliko treninga u Koprivnici, Podravkina ekipa je krenula 25. srpnja na desetodnevne pripreme na Roglu.

Prva hrvatska nogometna liga - 1. kolo

Uspjeπan europski niz Slaven Belupa nastavljen u bugarskoj Dupnici MAREK - SLAVEN BELUPO 0:3 (0:1) Premda je trener Slaven Belupa Rajko MagiÊ pozivao na oprez uoËi susreta treÊeg kola Intertoto kupa protiv bugarskog Mareka, veÊ u prvim minutama utakmice vidjelo se tko je gazda na terenu. Bugari su izveli tek jedan opasan napad, ali koprivniËki vratar Ivica Solomun pravoremeno je intervenirao.

U 20. minuti BajsiÊ iz slobodnog udarca dobro ubacuje u πesnaesterac domaÊina, najviπi u skoku je Pavo Crnac i to je veÊ 1:0 za Slaven Belupo. Nogometaπi Mareka bili su vrlo iznenaeni prmljenim pogotkom pa su svoju igraËku nemoÊ pokuπavali kompenzirati grubom igrom. No, dobar francuski sudac Ledentu uporno im je dijelio æute i potom crvene kartone. IskljuËio je vra-

na kvaliteti i raznovrsnosti igre - rekao je Berislav SlukiÊ.

Novi trener Podravke Vegete je iskusni internacionalac Jiræi Zerzan koji je 37 sezona u rukometu, a od toga 28 godina profesionalno radi kao trener. Roen je 1941. godine i do sada je vodio niz europskih ekipa, SlovaËku i »eπku reprezentaciju te s njima osvajao zlatne medalje na svjetskim prvenstvima i olimpijadama.

- Velika mi je Ëast trenirati klub koji se zove Podravka Vegeta i mislim da Êu ukazano povjerenje Ëelnih ljudi kluba svojim radom i zalaganjem opravdati. No, kao i svugdje u sportu i nama Êe trebati malo i sportske sreÊe kako bi ostvarili zacrtane ciljeve - izjavio je Jiræi Zerzan. »ovjek velikog æivotnog i rukometnog iskustva vrlo je detaljno govorio o snazi i moguÊnostima buduÊih

tara Ambarcumana i Mudæirija. Slavenaπi su trpili protivniËke napade i vrijeanja te su na najbolji i ujedno najbolniji naËin ”kaznili” protivnika utrpavπi mu joπ dva pogotka u mreæu. Nakon odliËne kontre KovaËiÊa i KosiÊa, ovaj potonji postiæe svoj drugi pogodak u Intertoto kupu, a toËku na i u sudaËkoj nadoknadi postavlja Boæac sjajnim udarcem s 25 metara. Dakle, veÊ je u Bugarskoj rijeπeno pitanje tko je u polufinalu Intertoto kupa.

Za Slaven Belupo protiv Mareka igrali su: Solomun, P. Boπnjak, Crnac, S. Boπnjak (od 24. KovaËeviÊ), Boæac, FerenËina (od 57. JuriÊ), BajsiÊ, RadiËek, KovaËiÊ (od 78. Gerπak), Dodik i KosiÊ.

B. F.

Prvi prvenstveni bodovi ostali u Velikoj KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 1:0 (0:0) Nakon odliËnih nastupa u Intertoto kupu brojni ljubitelji Slaven Belupa s pravom su oËekivali bodove iz Velike. Naime, puno bi znaËilo da se u prvoj utakmici 1. kola Prve hrvatske nogometne lige Slaven Belupo vratio neporaæen s gostovanja kod Kamen Ingrada. Naæalost, neugodna tradicija Slavenaπa vezana za Veliku se nastavlja i to gotovo veÊ po ustaljenom pravilu - pritiscima domaÊina i ”znakovitog” suenja, ovoga puta Alojzija ©uprahe...

I u Velikoj utakmica je poËela ispitivanjem snaga i gotovo cijelo prvo poluvrijeme vodile su se velike bitke na sredini terena.

Tek nekoliko poluprigoda doma-

Êina, ali obrana Slaven Belupa radi bez greπke. Na æalost, u 25. minuti Rajko MagiÊ je zbog ozljede morao zamijeniti Maria Dodika. Umjesto njega u igru ulazi Gerπak. Do kraja poluvremena niπta se znaËajno nije dogaalo na terenu, ali u 49. minuti domaÊin dolazi u vodstvo. ZekiÊ je izveo slobodni udarac s 25 metara, lopta je proπla æivi zid, okrznula Petra Boπnjaka i promijenila putanju te prevarila Solomuna.

Nakon vodstva Kamen Ingrada Slaven Belupo otvara igru. KoprivniËki nogometaπi stvaraju poluprigode, a najizgledniju prigodu ima u 55. minuti Boæac koji puca s 20-ak metara, no Galinac brani njegov udarac.

UnatoË nastojanjima, Slavenaπi nisu do kraja utakmice uspjeli preokrenuti rezultat i prva tri prvenstvena boda ostala su u Velikoj. Bez obzira na taj poraz, ipak se oËekuju pune tribine koprivniËkog Gradskog stadiona u subotu 27. srpnja kada Slavenaπima u goste dolazi bugarski Marek.

Kada veÊ gubi na poËetku domaÊeg prvenstva, neka koprivniËki gledatelji uæivaju u superiornosti nogometaπa Slaven Belupa na europskoj sceni.

Protiv Kamen Ingrada za Slaven Belupo igrali su: Solomun, P. Boπnjak, Crnac, Gal, Boæac, Posavec (od 63. FilipoviÊ), FerenËina, RadiËek (od 74. KovaËeviÊ), BajsiÊ, KovaËiÊ, Dodik (od 25. Gerπak).

B. F.

baπ ne idu “ruku pod ruku”, BakaË to demantira svojim primjerom, jer je 1996. godine dobio najsjajniju “medalju” - diplomu fakulteta prometnih znanosti. Njegov bronËani suigraË iz juniorskih dana, Zoran ProdanoviÊ, sada je na SP u Osijeku postao seniorski reprezentativac, dok njemu to joπ nije uspjelo. Zaπto?

- Prije svega treba u obzir uzeti uvjete i okolnosti pod kojima treniramo: ProdanoviÊ je gotovo profesionalac, trenira u svom gradu, ima pet minuta do kuglane. Ja sam od 1998. godine zaposlen u Podravki, najprije u KoprivniËkoj tiskarnici, a sada radim kao gastro-prodavaË za regiju Zagreb. Uz to putujem dvaput tjedno na trening u Koprivnicu po 200 km, tu su joπ utakmice. Ako treniram u IvaniÊ-Gradu, sat kuglanja sâm plaÊam 40 kuna. Mi nismo profesionalci, veÊ godinama nema novca ni za hranarine, naknada za putne troπkove kasni i jedva mi pokriva troπkove goriva, a

gdje je odræavanje automobila. Samo nas velika ljubav i entuzijazam za kuglanje odræavaju “na æivotu” u klubu, koji je postigao niz uspjeha - s dosta gorËine pojaπnjava Neno razloge svoje reprezentativne stagnacije.

Uz sve zahtjevniji posao, dnevno 10 do 12 sati stalno na terenu, teπko da Êe u pripremi za novo prvenstvo biti vremena za odlazak na trening u Koprivnicu. Imao je dosta ponuda u prijelaznom roku, ali ostao je vjeran staroj sredini. Raduje ga novi sustav natjecanja, smanjenje s 200 na 120 hitaca ide mu na ruku.

- Dobro je πto Êe sve kraÊe trajati - i treninzi i utakmice. Za gledatelje Êe biti zanimljivije, za nas zahtjevnije, πto se tiËe koncentracije i rezultata, a fiziËki lakπe. Kao da su sada novi sustav natjecanja, u kojem sada zbog kratkoÊe igre ne smije biti kiksa, prilagodili mojim moguÊnostima - zakljuËio je Nenad BakaË, koji kreÊe u svoju devetu sezonu.

Susret s Nenadom BakaËem, jednim od najboljih kuglaËa Prve “B” lige

Na svaki trening putuje po 200 km!

Piπe: Æeljko ©emper Snimio: Nikola Wolf Nenad BakaË (30), mladi kuglaË Podravke, biljeæi svoju veÊ osmu sezonu igranja u koprivniËkom klubu.

Neno je, kako ga svi zovu, iz IvaniÊGrada, gdje je 1989. godine bacio prve kugle u KK Zanatliji. Nastavio je u zagrebaËkoj GrmoπËici, u to vrijeme jednom od europskih velikana, a bio je dvojno registriran i za zagrebaËko Jedinstvo. Nakon samo pet godina igranja kao junior postigao je svoje dosad najveÊe uspjehe - dvije godine zaredom (1994. i 1995.) osvojio je naslov juniorskog prvaka Hrvatske.

Kao Ëlan GrmoπËice 1994. godine s klubom osvaja prvo mjesto u Europa Nenad BakaË pokalu - postaju klupski seniorski prvaci Europe. Juniorska reprezenta- osvaja ekipnu broncu, a pojedinaËno cija bila je nezamisliva bez njega - na zavrπava na 10. mjestu. Na Svjetskom SP juniora u Maarskoj 1993. godine juniorskom prvenstvu 1995. godine u

Rumunjskoj osvaja ekipnu broncu, u paru sa Zoranom ProdanoviÊem joπ jednu broncu, a pojedinaËno je πesti junior svijeta. Nakon tih sjajnih juniorskih uspjeha stigla je pozivnica iz Koprivnice, pa je 18. srpnja 1995. godine “sletio” u podravsku metropolu.

- Bile su to moje najbolje tri juniorske godine, kako u klubu, a joπ viπe u hrvatskoj reprezentaciji. Imali smo jednu sjajnu juniorsku generaciju, koja se okitila svjetskim medaljama. SjeÊam se reprezentativnih priprema ovdje u Koprivnici, na novoj kuglani prije odlaska na SP u Rumunjsku. Tu negdje krenule su simpatije prema Podravki, a “ljubav” joπ uvijek traje.

Uz ove svjetske medalje vrlo drago mi je i priznanje iz 1993. kad sam proglaπen najboljim sportaπem IvaniÊ-Grada - sjeÊa se Neno tih godina.

Iako sportaπi kaæu da sport i nauka

8

Broj 1618 Petak 26. srpnja 2002.

Novi dæemovi iz Tvornice voÊa

Dæemovi od jagoda, borovnica i bresaka viπe voÊa, manje πeÊera i bez konzervansa Podravka je na træiπte izbacila nove dæemove, sasvim trendovski pripremljene s malo πeÊera i bez konzervansa. To su niskokaloriËni dæemovi od jagoda, borovnica i bresaka, a rade se od cijelih plodova jagoda i borovnica te komadiÊa bresaka, a ne sadræe konzervanse.

Podravkini kulinarski struËnjaci kaæu kako su novi niskokaloriËni dæemovi idealan namaz na jutarnji tost i uz Ëajne kolaËiÊe, sluæe kao nadjev za torte i palaËinke, a izvrsno pristaju uz sladoled i puding.

Novi dæemovi blago su æelirani, lako mazivi i izraæene boje i arome voÊa. U odnosu na klasiËne marmelade i dæemove, sadræe viπe voÊa i 30 posto manje πeÊera.

NiskokaloriËni dæemovi iz Podravke od borovnica, bresaka i jagoda sadræe manje πeÊera, ali Êe zadovoljiti sladokusce

Novi proizvodi “Danice”d.o.o.

Ovih dana na træiπte lansirane nove salame, ragui i paπtete Podravkina mesna industrija veÊ dugi niz godina proizvodi i plasira svoje visokokvalitetne proizvode na domaÊe i inozemno træiπte. U proizvodnom asortimanu mesne industrije nalaze se konzervni proizvodi, kobasiËarski proizvodi, svjeæe meso i smrznuto oblikovano meso.

OsluπkujuÊi æelje potroπaËa, mesna industrija “Danica” d.o.o. je nastavila tradiciju proizvodnje novih i joπ kvalitetnijih proizvoda. Tako se na træiπtu od poËetka srpnja naπla pariπka i pariπka-mini iz programa obarenih kobasica koja svojom kvalitetom æeli zadovoljiti i najzahtjevnije potroπaËe. U asortimanu obarenih kobasica mesna industija ponudit Êe i pureÊu i pileÊu MINIKO salamu kao i pileÊi i pureÊi parizer koji Êe se lansirati na træiπte do jeseni.

Od novih proizvoda iz asortimana konzervi valja istaknuti pileÊi ragu 200g, te LEO paπtete u gramaturi od 30 g u 4 okusa (Ëajna, jetrena, pileÊa i pureÊa). Proizvodnjom pileÊeg ragua æeli se odgovoriti na najnovije trendove proizvodnje i potroπnje proizvoda od bijelog mesa peradi.

LEO paπtete 30 g proizvedene su

na bazi kvalitetnog mesa i predstavljaju proπirenje asortimana LEO paπteta. Namijenjene su svim grupama potroπaËa, posebno mlaim dobnim skupinama zbog blagog okusa i visokokvalitetne sirovine. Takoer je vaæno napomenuti da je u pripremi proizvodnja LEO paπteta 100 g koja Êe zaokruæiti asortiman LEO paπteta, te zadovoljiti zahtjeve potroπaËa.

NajveÊe iznenaenje se priprema u programu smrznutih polugotovih jela u kojem Êe mesna industrija ponuditi proizvode na vegetarijanskoj bazi, te mesne proizvode u kombinaciji s povrÊem u novoj i za mesnu industriju prepoznatljivoj ambalaæi.

Anita Kriænjak, Marketing “Danice”d.o.o.

Novi DaniËini proizvodi namijenjeni su svim uzrastima, ali posebno Êe im se obradovati djeca

Recept tjedna:

Valjuπci od krumpira u umaku 300g ”Cmok” mjeπavine za Napravite valjuπke tako da ”Cmoku” dodate vodu, umijesite tijesto i krumpirovo tijesto ostavite stajati 5 min.

3 dl hladne vode Od dobivenog tijesta naËinite vamaslac ljuπke. glavica luka Na malo rastopljena maslaca popræinekoliko reænjeva Ëeπnjaka te sitno sjeckani luk i Ëeπnjak. Kad 0,25 l slatkog vrhnja povenu, izvadite ih a tako aromatizimalo ribanog ovËjeg sir ranu masnoÊu posolite i popaprite te

joj primjeπajte vrhnje i kratko prokuhajte.

Valjuπke prokuhajte, ocijedite i stavite u zdjelu s umakom, po njima pospite ribani sir i sve izmjeπajte na laganoj vatri, kuhajte dok umak ne poËne zguπnjavati. Maknite s vatre i posluæite.

Recept pripremio: Draæen –uriπeviÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans