Podravkine novine broj 1619

ISSN 1330 - 5204

Godina XLI Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

S konferencije za novinare u Podravki: Studenac pod lupom træiπta i konkurencije

Podravka ne prodaje Studenac!

Piπe: Boris Fabijanec - Rukovodstvo Podravke ne prodaje Studenac niti o tome trenutno razgovara ili pregovara s bilo kojom domaÊom ili stranom kompanijom. Osnovna nam je briga ovo ljeto træiπtu pruæiti najviπe πto moæemo naπih proizvoda iz SPJ “PiÊa”, iako smo svjesni da se vode traæi puno viπe nego πto su naπe objektivne proizvodne moguÊnosti. Naπa tvornica u Lipiku radi 24 sata dnevno, a isto tako naπe prodajne ekipe na terenu nisu daleko od tog radnog vremena - rekao je izvrπni direktor Korporativnih komunikacija Drenislav ÆekiÊ na konferenciji za novinare u Koprivnici u ponedjeljak, 29. srpnja. Povod konferenciji bile su informacije u javnosti da su Coca Cola i Lura piÊa zaintersirani za eventualnu kupovinu Studenca.

- U protekle dvije godine udio proizvodnog programa Studenca na hrvatskom træiπtu kontinuirano raste naglasio je na konferenciji izvrπni direktor SPJ PiÊa Valent Vrhovski i dodao da informacije o moguÊoj prodaji Studenca nekoj drugoj kompaniji mogu izazvati negativne uËinke u Podravki i na træiπtu.

- S druge strane - nastavio je Vrhovski to dokazuje i sve veÊu snagu brandova Studenac i Studena i njihove pozicije na hrvatskom træiπtu, ali izaziva i respekt naπe konkurencije, posebno kada se analiziraju postignuti rezultati marketinπkih aktivnosti koje poduzimamo na træiπtu u posljedne dvije godine.

Prema zadnjim istraæivanjima, Studenac dræi 20,8 posto træiπta, a prije dvije godine bio je na 15 posto. To znaËi da Studenac raste na træiπtu bræe od ostalih konkurenata i taj trend rasta nastavlja se i ove godine, a planira se i u buduÊnosti.

Istina je i da sve viπe raste ukupno træiπte mineralnih i izvorskih voda u svijetu i kod nas Ëime se otvara prostor novom poslovnom πirenju. Te moguÊnosti prepoznate su i u Podravki i njezinoj poslovnoj strategiji, πto je dokaz stalnih i znaËajnih ulaganja u SPJ PiÊa. U posljednje dvije godine naglasak je stavljen na unapreenje kvalitete proizvoda, dizajnu nove i redizajnu dosadaπnje ambalaæe, poboljπanju odnosa prema kupcima i dobavljaËima. Podravka je, opredijelivπi se za razvoj tog segmenta svog poslovanja, u zadnjih godinu i pol dana u njega investirala oko 80 milijuna kuna.

Sada lipiËki Studenac ima trostruko veÊe proizvodne kapacitete od prijaπnjih, kupljeno je oko 3.000 hladnjaka, nabavljena su nova dostavna vozila, poveÊana i struËno osposobljena prodajna ekipa diljem Hrvatske.

Podravkina mesna industrija Danica biljeæi rast prodaje 2. str.

U Umagu 26. srpnja odræan tradicionalni Podravkin Dan rajËice

Ovogodiπnja Feπta od rajËica najuspjeπnija do sada

U pripremanju velikih koliËina jela od tjestenine s umacima na bazii rajËice Podravkinim gastro promotorima pomagali su i gradonaËelnica Umaga Floriana Bassanese i gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ Piπe i snimio: Boris Fabijanec Petu godinu zaredom Podravka u suradnji s TuristiËkom zajednicom grada Umaga organizira Dan rajËice. Kao i prethodnih, i ove godine program se satojao od dva dijela - struËnog, gdje su Podravkini struËnjaci kooperantima umaπke tvornice PovrÊe prezentirali najnovija saznanja o uzgoju, zaπtiti i navodnjavanju rajËice, kvaliteti proizvoda od rajËice uz obilazak proizvodnih i pokusnih povrπina pod rajËicom u okolici Umaga, a drugi dio bio je zabavnogastronomski, na kojemu su gastro promotori Podravke Viljam Cvek, Draæen –uriπeviÊ, Zlatko SedlaniÊ i Zoran DeliÊ za nekoliko tisuÊa posjetitelja na umaπkom Trgu slobode skuhali

viπe od 5.000 porcija paπte s umakom na bazi rajËice. Trebalo je tek nekoliko sati od poËetka kuhanja da mjeπtani te brojni domaÊi i inozemni gosti isprazne Ëetiri velike, specijalno napravljene tave. Izvrsne delicije naπih kulinarskih majstora koji su se, moramo priznati svojski znojili, ali unatoË tome imali vremena za osmijeh, zajedniËka fotografiranja pa Ëak i animiranja ljepπeg spola, objaπnjavajuÊi im tajne recepata za ovakve vrste jela. U tom poslu zduπno su im pomagali i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ i umaπka gradonaËelnica Floriana Bassanese.

Atraktivna Feπta od rajËica privukla je nekoliko tisuÊa domaÊih i stranih gostiju. Zamamni mirisi paπte od morskih plodova, mesa, tunjevine i rajËice pri-

vukli su, meu ostalima, i ministra kulture Antuna VujiÊa koji je nakon πto je probao delicije naπih gastro promotora izjavio: ”S Podravkom se zaista dobro kuha i naravno, odliËno jede.”

Cetralni umaπki trg bio je sav u znaku Podravke, na pozornici je neumorno svirao muziËki sastav Highlander, a kraj bine je bio postavljen veliki video-zid na kojemu su brojni posjetitelji mogli detaljno pratiti zbivanja na Trgu slobode. SimpatiËne umaπke maæoretkinje, brojne nagradne igre za posjetitelje, spektakularan vatromet - sve je to stvaralo ugoaj odliËne feπte koja je trajala do kasnih noÊnih sati. Uz veÊ spomenutih 5.000 obroka, tijekom feπte popijeno je viπe od 2.000 litara Studene, Studenca i ledenog Ëaja te 400 litara piva. I ono

najvaænije - tradicionalno kao i do sada Podravkina Feπta od rajËica bila je humanitarna priredba na kojoj je naπa tvrtka prikupila 25.000 kuna koje su donirane umaπkom Domu zdravlja za nabavku neophodne medicinske opreme.

Bez sumnje, ovogodiπnji Podravkin Dan rajËice najuspjeπniji je do sada jer je organizacija bila besprijekorna, pazilo se na svaki detalj, organizatori su okupili brojne poznate goste, televizijske, radijske i novinske kuÊe vrlo su opπirno i temeljito izvjeπtavale o Podravkinom umaπkom danu i kada se analizira uËinjeno, svi a posebice SPJ VoÊe i povrÊe, mogu biti i te kako zadovoljni.

(O struËnom skupu o proizvodnji rajËice - opπirnije na 4. stranici)

2

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Razgovor s direktorom Podravkine mesne industrije Danice Duπanom TomaπeviÊem

Nakon konsolidacije - investicije Razgovarao: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Podravkina mesna industrija Danica u prvih je πest mjeseci ove godine zabiljeæila porast prodaje od devet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, πto daje do znanja da se prilagodila træiπtu, koje od pojave kravljeg ludila definitivno nije isto kao prije.

Prema rijeËima direktora Duπana TomaπeviÊa, s kojim smo razgovarali o tim promjenama i teπkoÊama hrvatskih mesopreraivaËa, nije toliki problem u promjeni potroπaËkih navika, koliko brige donosi kroniËan nedostatak govedine na domaÊem træiπtu te restriktivna politika Ministarstva poljoprivrede i πumarstva u pogledu uvoza te sirovine.

Nedavno sklopljen ugovor o uvozu 600 tona govedine iz daleke Australije pokazuje da se politika Ministarstva polako liberalizira te Êe Danica dobiti dovoljno sirovine za proizvodnju poznatog gulaπa i drugih proizvoda do konca godine. Usto, povratak lokalne sirovinske baze putem kooperacijskih ugovora s proizvoaËima doprinijet Êe zadovoljenju træiπta joπ gladnog goveih preraevina. U meuvremenu, pritisnuta nuædom, Danica je razvila mnoge nove proizvode na bazi svinjetine i peradi te se uspjela konsolidirati i otvoriti prostor za ambiciozne planove rasta.

Po sirovinu u Australiju - Zbog Ëega je od Ministarstva poljoprivrede i πumarstva tako teπko dobiti dozvolu za uvoz govedine?

- Vratimo se u 2000. godinu i sjetimo se pojave kravljeg ludila. IduÊe godine cijena junetine i govedine drastiËno je pala i u tom su trenu preraivaËi bili u povoljnom poloæaju jer je ponuda bila velika. Naæalost, primarni proizvoaËi, stoËari, izgubili su. Da bi se to izniveliralo, Ministarstvo je vodilo restriktivnu politiku te nije bilo uvoza govedine iz zemalja koje su smatrali riziËnima, a meu njima i iz Maarske, iz koje smo mi uvozili. Nismo htjeli ulaziti u sukob s Ministarstvom, veÊ smo strpljivo kupovali sve πto smo mogli na domaÊem træiπtu. Kupnja krava za govedinu u proizvodnji tako je premaπila proπlogodiπnju, pa i pretproπlogodiπnju. S obzirom na to da je Danica unatrag nekoliko godina ostala bez vlastite sirovinske baze, ostali smo samo preraivaË. PodsjeÊam da je nekad samo na farmi u Delovima Podravka dræala oko 2000 grla. U poËetku to nije imalo negativnih efekata, ali kako je hrvatski stoËni fond osiromaπio, poËeo se sve viπe osjeÊati taj nedostatak.

- Je li toËno da Danica ponovno kreÊe u kooperaciju s domaÊim proizvoaËima stoke?

- Proljetos je Podravkina Uprava u dugoroËnoj strategiji razvoja Danice dala zeleno svjetlo da pokuπamo raditi kooperaciju u govedarskom i svinjogojskom dijelu. Na ovom podruËju Podravsko gospodarstvo ima nekoliko farma, a ostalo su individualni proizvoaËi, koji veÊ imaju ugovore s drugim preraivaËkim industrijama, tako da smo malo zakasnili i sklopili samo dva ugovora na 100 komada, a u prednacrtu su joπ dva na istu koliËinu stoke. Svinjogojsku kooperaciju napravili smo u Slavoniji. Mislim da Êemo uspjeti tako raditi i u Podravini, jer je to buduÊnost.

Duπan TomaπeviÊ - Mijenja li πto dræava u sustavu poticaja stoËarstvu?

- Vlada provodi odreene stimulativne mjere, ali su one joπ uvijek nedostatne jer mnoga optereÊenja ne dopuπtaju da se stoËarstvo razvija onoliko koliko bi trebalo. Vjerujem da Êe se stimulirati individualni proizvoaËi s veÊim brojem tovljenika.

- Do sklapanja viπe kooperantskih ugovora, dakle, Danica je prinuena na uvoz sirovine. U rujnu, kako je poznato, dolazi 600 tona govedine iz Australije. Zaπto se moralo iÊi tako daleko?

- Zato πto je to jedina zemlja iz koje smijemo uvoziti govedinu. Svojedobno je Ministarstvo dopuπtalo uvoz iz juæne Amerike, ali tamo se, pak, pojavljuju druge bolesti koje prijeËe uvoz.

Prije dvije godine imali smo ponude iz Urugvaja, veÊ smo pribavili i dozvole za uvoz, ali se tamo pojavio πap.

Potraænja za govedinom ponovno raste - Moæete li procijeniti πtetu koju je Danica pretrpjela od pojave kravljeg ludila do danas?

- Danica je bila iskljuËivo govedarska industrija i 99 posto radilo se goveeg programa. Ona je i poznata po goveem gulaπu, raguu i haπeu.

Proπle i ove godine uspjeli smo napraviti redizajn cijele proizvodnje u strukturalnom i vizualnom pogledu. Udjel svinjetine u DaniËinim proizvodnima je sada oko 70 posto, a govedine je 20 posto. Ukupnu proizvodnju u kratkom smo vremenu prilagodili sirovinskoj bazi svinjetine. Danica je tu pokazala iznimnu otpornost i fleksibilnost te smo supstituirali probleme koje je izazvao nedostatak govedine. ©to se πteta tiËe, konkretno ove godine Danica je zbog toga nedostatka izgubila oko 600 tona izvoza goveeg gulaπa. To smo, doduπe, nadomjestili ostalim proizvodima, ali da je posao realiziran, imali bismo veÊe prihode.

- Radi se, dakle, o milijunskim gubicima?

- Da je bilo govedine, poslovali bismo bolje.

- Jesu li se ukusi potroπaËa promijenili zbog kravljeg ludila, pa se viπe traæe druge vrste mesa?

- PoËetkom proπle godine cijela se mesna industrija prebacila na bijelo meso i tu su profitirali preraivaËi proizvoda od peradi. I nama je trebala cijela godina da se prebacimo na proizvode od svinjetine i uvedemo peradarski program. No, smatram da navika potroπaËa prema govedini nije potpuno nestala, a to pokazuje i potraænja, koja opet raste. Nas najviπe smeta πto ne moæemo uvesti govedinu i preraditi je za izvoz. Danica izvozi u sve europske zemlje te u Australiju i Ameriku te smo rijetka hrvatska industrija koja ima izvozne brojeve za

Ëitav svijet. Nedostatak govedine poremetio je i izvoz drugih proizvoda.

Naime, zato πto nismo mogli proizvesti dovoljno gulaπa, pala nam je prodaja paπteta jer kupci nisu æeljeli kupovati bez gulaπa. Taj je proizvod lider u Hrvatskoj i zemljama bivπe Jugoslavije, u NjemaËkoj, ©vicarskoj, Austriji i tako dalje. Gulaπ je proizvod koji pokreÊe.

- Kada ponovno kreÊe njegova proizvodnja?

- Kontigent govedine iz Australije u ovom je trenutku na brodu, a oËekujemo da stigne poËetkom rujna i tada poËinje proizvodnja. U tri mjeseca mogli bismo nadoknaditi proizvodnju koje nije bilo u ovoj godini. Kapaciteti nisu upitni.

Æelimo biti glavni u smrznutoj hrani - Smrznuti lanac jedna je od kategorija u koju je Podravka najavila snaæan ulazak. Koliko i kako Danica u tome sudjeluje?

- DaniËina strategija kreÊe se u tri smjera: u razvoj kobasiËarskog programa, razvoj smrznutog programa i razvoj prerade peradi. Preradarski program razvili smo u nepunih πest mjeseci od nule. Sada imamo 18 proizvoda, od pureÊih hrenovaka, do salama i paπteta. Za smrznuti program joπ uvijek nije definirano mjesto proizvodnje. Danica se tu ‘gura’ kao domicilni proizvoaË i mislim da smo malo ispred vremena. Razvili smo dvadesetak novih proizvoda πto Êe se uskoro naÊi na træiπtu. No, pogon u tom dijelu zastario je i nedovoljnih kapaciteta te ne stignemo proizvesti onoliko koliko traæi træiπte. Æelimo pokazati da imamo proizvode, ali nemamo kapacitete za proizvodnju. Rekao bih da imamo podrπku za ulazak u investicije.

- Nakon πto je sredinom devedesetih forsiran naziv Danica u marketinπkom smislu, sada se na proizvode vratio Podravkin logotip. Zbog Ëega?

- Tih godina profiliralo se pet-πest brandova u Podravki, a meu njima i Danica. U marketinπkom smislu to se moglo uËiniti u dugoroËnom razdoblju, no træiπte to ipak nije prihvaÊalo.

Naæalost, Danica se nije probila dalje od Kriæevaca. Kad sam poËetkom

proπle godine doπao u Danicu, zakljuËio sam da je potrebno vratiti Podravku u prvi plan, a Danicu navoditi kao proizvoaËa. Promjenu smo proveli u kratkom razdoblju i s malim ulaganjima. I radnici i træiπte to su dobro prihvatili, a razlozi su priliËno jednostavni. Podravka je sinonim za kvalitetu te se proizvodi pod tim nazivom legitimiraju kao takvi.

- Naziv Danica, znaËi, izlazi iz upotrebe u svakom pogledu?

- PoduzeÊe se nekako mora zvati.

Registrirani smo kao Danica d.o.o. i ta je tvrtka nositelj izvoznih brojeva. No, ako u reogranizaciji doe do vraÊanja Danice u okrilje Podravke matice, te postane jednim od profitnih centara, moæda Êe se naziv i ugasiti.

Kvaliteta na naπoj strani - Je li joπ uvijek aktualna prodaja Danice?

- Nemam takvih saznanja. Podravkina Uprava odredila je vizionarske smjernice za naπ daljnji razvoj i mi ih provodimo. Moramo poveÊati prodaju i smanjiti troπkove, a u tom smjeru dobro napredujemo. Primjerice, u pogledu koeficijenta zaliha doπli smo na vodeÊe mjesto u branπi. No, sada se pokazuje da Podravka mora investirati u mesnu industriju ako æeli joπ bolje rezultate. U proizvodnju konzervi, najprofitabilniji dio, nije se ulagalo dvadesetak godina.

- Ima li naznaka skorih investicija u tehnologiju?

- Tehnologija je toliko napredovala da jednostavno moramo uloæiti u nove resurse i ako to ne napravimo, izgubit Êemo korak. Smjernice Uprave idu u tom pravcu, jedino je pitanje hoÊemo li stvoriti dovoljno akumulacije da investiramo sami ili Êemo se zaduæivati. U tijeku su pripreme za dogradnju kobasiËarske tvornice u trajnom dijelu te bismo kapacitete poveÊali s 300 na 1.300 tona godiπnje.

Ako se uspijemo nametnuti kao glavni proizvoaË Podravkina smrznutog programa, to bi takoer bila velika investicija. Tako bismo postali lider u smrznutom programu i barem na drugom mjestu u kobasiËarskom u Hrvatskoj. Strana konkurencija moæda prednjaËi u dizajnu proizvoda, ali kvaliteta je svakako na naπoj strani.

Proizvodnja salama - naroËito od mesa peradi - postaje sve znaËajnija u Danici

Podravkin periskop

AmeriËki proizvoaËi hrane odbijaju krivicu za epidemiju gojaznosti Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja Od prosinca 2001., otkako je Surgeon General, ameriËki institut za javno zdravstvo u svom izvjeπÊu upozorio da su stope gojaznosti stanovniπtva dosegle razinu epidemije te pozvao na “nacionalni plan akcije” protiv te pojave, proizvoaËi hrane sve su viπe zabrinuti oko tog pitanja. Uistinu, gojaznost bi uskoro mogla preteÊi duhan na mjestu vodeÊeg uzroka smrti, koji bi trebalo preventivno rjeπavati. Gotovo 300.000 Amerikanaca umrlo je tijekom 2000. godine od uzroka koji se mogu povezati s gojaznoπÊu.

AmeriËke kompanije spremaju se odgovoriti na izazov u obliku preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, koja podupire dodatno oporezivanje proizvoda s visokim sadræajem πeÊera namijenjenih djeci i traæi posebno oznaËavanje proizvoda s visokim sadræajem masnoÊa i natrija.

Neke kompanije veÊ su optuæene za varavi marketing, primjerice McDonald i Yum! Brands (Pizza Hut) za koriπtenje goveih proizvoda u pripremi “vegetarijanskih” præenih krumpira, odnosno pizza.

DeConna Ice Cream, proizvoaË sladoleda s Floride, suoËit Êe se sa sudskim procesom radi laænog deklariranja sadræaja masnoÊa i kalorija. Neki pravni struËnjaci vide u tim sluËajevima znak onoga πto bi moglo uslijediti: sudski procesi protiv proizvoaËa hrane vezani uz gojaznost.

Pravni savjetnik ameriËkog Philip Morrisa, u ukviru kojeg djeluje prehrambeni div Kraft Foods, skeptiËan je glede uspjeπnosti takvih procesa, jer tvrdi da je povezanost raka pluÊa i puπenja direktna i lako ju je dokazati, za razliku od veze izmeu gojaznosti i konzumiranja, odnosno nekonzumiranja odreene vrste hrane. Nedavno istraæivanje, koje je provelo ameriËko udruæenje proizvoaËa æiveænih namirnica, pokazalo je da 57% ispitanika (od 1.000 potroπaËa) na pitanje: tko je odgovoran za gojaznost?, odgovara da su za to odgovorni pojedinci sami, a samo 5% smatra da su krivi proizvoaËi.

Bez obzira na to, proizvoaËi ne sjede skrπtenih ruku. Pepsico je odluËio formirati PepsiCo/Cooper Aerobic Centar, zajedno s fitness guruom dr. Kannethom Cooperom, koji Êe, izmeu ostalog, raditi na razvoju zdravijih prehrambenih proizvoda. Firma, osim toga, nastoji pronaÊi zamjene za ulja i masnoÊe koje se koriste u proizvodnji poznatih FritoLay grickalica. Kraft je u velikoj mjeri proπirio svoju internet stranicu zdravstvenim informacijama. Kaæu da je u njihovom najveÊem interesu da potroπaËi konzumiraju njihove proizvode na zdravi naËin. Marketinπki struËnjaci veÊ neko vrijeme razmiπljaju o mjerama marketinga usmjerenog na cijelo druπtvo, kao πto je upozoravanje na opasnosti prekomjernog konzumiranja hrane, kao i poticanje osnivanja πkolskih fitness programa.

Nutricionisti, s druge strane, nisu uvjereni u uspjeπnost takvih akcija, jer kaæu da njihovi proizvodi direktno pridonose razvoju gojaznosti i nema naËina, ma koliko vjeæbali, da odræite normalnu tjelesnu teæinu i istovremeno konzumirate takve proizvode.

OpÊenito, stil æivota postaje sve nezdraviji - s jedne strane raste kupovna moÊ potroπaËa i ponuda proizvoda dvojbene nutricionistiËke vrijednosti, a s druge strane sve se manje vremena provodi u fiziËkoj aktivnosti, a sve viπe pred ekranima televizora i raËunala. Ipak, svijest o potrebi zdrave prehrane raste i prehrambene tvrtke morat Êe o tom aspektu voditi sve viπe raËuna kako bi dugoroËno osigurale odræivi rast i razvoj.

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

3

Podravkini sindikati nesloæni uoËi pregovaranja s Upravom o izmjenama Kolektivnog ugovora

Upitan poËetak pregovora u rujnu Piπe: Hrvoje ©labek

PoËetkom tjedna Koordinacija Sindikata PPDIV-a za Podravku uputila je Upravi tvrtke i direktorima Podravkinih poduzeÊa inicijativu za pokretanjem pregovora o izmjenama postojeÊeg Kolektivnog ugovora. Dostavila im je i opseæan prijedlog kojim traæi izmjenu Ëak 25 Ëlanaka temeljnog Podravkinog dokumenta πto ureuje radniËka prava. Istodobno je inicijativu za poËetak pregovora uputio i najmlai sindikat Sinpod, dok je Nezavisni sindikat to uËinio joπ koncem travnja.

NS-ova inicijativa izazvala je opreËne reakcije drugih dvaju sindikata.

Dok ju je Sinpod bezrezervno podræao, PPDIV je kazao kako Êe iziÊi s vlastitim prijedlozima, a utjecaj kolega ”trebao bi biti zanemariv s obzirom na broj njihovih Ëlanova”, kako je to tada rekla PPDIV-ova Ëelnica Ksenija Horvat. NS, je, da podsjetimo, zatraæio poveÊanje osnovne plaÊe s 1525 na 1850 kuna plus fiksni bruto dodatak od 400 kuna, boæiÊnicu od 1500 kuna, uskrsnicu od 400 kuna te regres za godiπnje odmore u visini prosjeËne plaÊe za Podravku. Kako nakon mjesec dana nisu dobili odgovora Ksenija Horvat, PPDIV: od Uprave, inzi- Naπ stirali su na saprijedlog je stanku s presjedkonaËan nikom Darkom

Marincem, koji ih je obavijestio kako je formiran pregovaraËki tim te da je Uprava spremna za pregovore.

Nakon toga predsjednik Upravina tima Branko KuËan (Ëlanovi su Branka PerkoviÊ i Stanislav BiondiÊ) u pismu je NS obavijestio kako Êe se ”razgovori i dogovori o moguÊem otvaranju pregovaraËkog procesa nastaviti najesen”.

U tom smjeru ide i inicijativa PPDIV-a. ”Poslodavac i sindikat suglasni su da 9. rujna 2002. godine u 12 sati zapoËnu s pregovaranjem o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za koncern Podravka.”, stoji u Protokolu koji su poslali Upravi na potpis.

PPDIV je odredio da zajedniËki pregovaraËki tim triju sindikata treba da ima 11 Ëlanova, od Ëega oni osam, NS dva, Sinpod jedan. VeÊ su i odredili svoju ekipu te bi, uz Kseniju Horvat, taj sindikat zastupali Mario Relja iz matice, Æeljko Dragec iz Belupa, Darko Tetec iz Danice, Vladimir PavliËeviÊ kao predstavnik varaædinske, umaπke i lipiËke tvornice, Meri MariÊ kao PPDIV-ova pravnica, regionalni povjerenik Vjekoslav Indir i organizacijski tajnik Marinko Vrsajko iz srediπnjice u Zagrebu.

No, u vezi s kvotom 8+2+1 moglo bi biti probleMartinka ma.

Maretko- NS je prije VukoviÊ, NS: imao tri Ëlana u - Kvota 8+2+1 pregovaraËkom nije korektna timu, te smatram

da predloæeno smanjenje nije korektno - rekla nam je predsjednica toga sindikata Martinka Maretko-VukoviÊ i dodala kako Podravkini sindikati, naæalost, nemaju sporazum o zajedniËkom nastupu u pregovorima.

Na sastanku predvienom za potkraj kolovoza, kako doznajemo, bit Êe poznato hoÊe li NS pristati na kompromis i predloæeni kljuË.

Problema bi moglo biti i s konaËnim prijedlogom izmjena Kolektivnog ugovora, ali manje πto se tiËe sadræaja - jer su prijedlozi triju sindikata uglavnom isti - a viπe u pogledu forme.

- PPDIV-ov prijedlog poslan Upravi smatramo konaËnim i zajedniËkim prijedlogom pregovaraËkog tima Podravkinih sindikata - kazala je K. Horvat, dok M. Maretko-VukoviÊ i ovlaπteni predstavnik Sinpoda Boæidar Flis tvrde kako konaËan prijedlog tek treba uglaviti na zajedniËkom sastanku koncem kolovoza.

Ne doe li do dogovora meu Podravkinim sindikatima, poËetak pregovora mogao bi zaÊi dublje u jesen nego πto je to predvieno i s Ëim se sloæila Uprava. Takav razvoj situacije ne samo da bi naiπao na radniËko nezadovoljstvo, jer bi se prolongiralo oËekivano poveÊanje materijalnih beBoæidar Flis, neficija, veÊ bi siSinpod: gurno i oslabio - KonaËan pregovaraËku poprijedlog tek ziciju njihovih nakon dogovora predstavnika.

Kakve izmjene Kolektivnig ugovora predlaæe PPDIV Najniæa osnovna plaÊa od 1800 kuna uz dodatak od 400 kuna bruto, regres za godiπnje odmore u iznosu prosjeËne plaÊe za Podravku, boæiÊnica od 1000 kuna i uskrsnica od 400 kuna u proizvodima najvaæniji su zahtjevi Koordinacije Sindikata PPDIV-a za Podravku upuÊeni Upravi.

Predlaæe se i automatsko prilagoavanje radniËkih primanja porastu troπkova æivota u Hrvatskoj svakih πest mjeseci te niz ”sitnijih” korekcija materijalnih primanja radnika, od poveÊanja dodatka na teæe uvjete rada do poveÊanja jubilarnih nagrada. PPDIV takoer predlaæe da blok za gablec stoji pet kuna i naknadu od 15 kuna po dnevnom obroku za radnike Podravkinih predstavniπtva koja nemaju restorane druπtvene prehrane.

Na odluku Agencije za zaπtitu træiπnog natjecanja o osporavanju prodaje tvornice Kvasac

Podravka uloæila æalbu U veljaËi proπle godine Podravka je prodala tvornicu Kvasac francuskoj tvrtki Lesaffre, odnosno njihovoj tvrtki Kvasac d.o.o. iz Prigorja BrdoveËkog. Vrijednost te kupoporodajne transakcije bila je oko 5,5 milijuna eura. Agencija za zaπtitu træiπnog natjecanja Hrvatske, meutim, ocijenila kako je kupovinom Podravkine tvornice kvasca, uz veÊ ranije kupljenu Plivinu tvornicu svjeæeg kvasca, najveÊi svjetski proizvoaË kvasca Lesaffre stekao monopol na proizvodnju i uvoz kvasca u Hrvatskoj, te je svojim rjeπenjem od 1. srpnja 2002. godine proglasila kupoprodajni ugovor niπtavnim. Zaπtitu træiπnih prava i objektivnog natjecanja preko Agencije zatraæio je najveÊi svjetski proizvoaË vinskog kvasca kanadski Lallemand koji se takoer natjecao za Podravkinu tvornicu Kvasac.

Na odluku Agencije za zaπtitu træiπnog natjecanja Podravka je putem svojih pravnih zastupnika uloæila æalbu Upravnom sudu, te zatraæila od Vlade Republike Hrvatske izvanredno ukidanje rjeπenja Agencije te zaπtitu svojih interesa.

B. F.

naπa posla

Voda je najsigurnije ulaganje u buduÊnost Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

U sezoni godiπnjih odmora svaka nova informacija u dnevnome tisku ima posebnu teæinu. Razumljiva je, stoga, i potreba novinara “Jutarnjeg lista” da razotkriju i neku tajnovitu priËu iz Podravkine sedmerokatnice.

Tako se krajem proπloga tjedna pojavila i “senzacionalna” tvrdnja o prodaji lipiËke tvornice vode Coca-Coli, najveÊoj svjetskoj kompaniji za proizvodnju piÊa. Novinski je tekst bio popraÊen i velikim portretima predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca i prvog Ëovjeka hrvatskog zastupstva Coca-Cole Brune Filipija. »itatelji su na temelju svega navedenog mogli zakljuËiti da je posao dogovoren, odnosno da se samo Ëekaju zavrπni potpisi. Samo dan-dva kasnije u istome listu ta je vijest veÊ uzeta kao - gotova stvar!

Sve πto je izneseno, osim Ëinjenice da bi se Coca-Cola doista htjela domoÊi Studenca i Studene, u cijelosti je netoËno. O tome se ovih dana javno oËitovalo i Podravkino poslovodstvo.

Dvije su tvrtke o moguÊnosti preuzi-

manja Lipika razgovarale pred punu godinu i pol, znaËi prije nego πto je usvojen sadaπnji strateπki plan razvoja Podravke. Pregovori, koliko nam je poznato, tada nisu ni dospjeli u zavrπnu fazu, veÊ je ameriËka kompanija samo ostavila svoj prijedlog na stolu.

Vidjevπi πto im se nudi, Podravkaπi su odluËili staviti Lipik u svoje razvojne prioritete, svjesni da upravo voda otvara πansu brzoga rasta prodaje i proboja na inozemna træiπta.

Ubrzo su donesene i odluke o osjetnom poveÊanju tamoπnjih proizvodnih kapaciteta, koje su, kao πto je poznato, i realizirane do poËetka ovogodiπnje sezone. Podravka je u sektor piÊa tako u kratkome roku odluËila uloæiti oko sto milijuna kuna. To je potaknulo i Agrokor da krene u gradnju svoje nove punionice Jamnice, koja je takoer nedavno puπtena u rad. UnatoË TodoriÊeva pokuπaja da konkurente svede na beznaËajne udjele, Studena i Studenac su u proteklom razdoblju bræe rasli od njegove Jamnice i novopromovirane izvorske vode

Jane. Tako se borba na domaÊem træiπtu naglo zaoπtrila, πto zapravo i smanjuje moguÊnosti Coca-Cole i ostalih inozemnih tvrtki da se sa svojim asortimanom uËvrste na policama hrvatskih trgovina.

Traæimo li, dakle, one novinske “tajnovite izvore” koji bi rado uznemirili KoprivniËance vijestima o nagloj prodaji Lipika, moæda bismo ih mogli naÊi i u Coca-Coli i u Agrokoru. AmeriËka tvrtka æeli u hrvatskoj javnosti vjerojatno stvoriti dojam da moæe kupiti sve πto joj je u interesu, iako to ipak nije toËno. Naime, njoj se veÊ dogodilo da joj upravo Agrokor ispred nosa preuzme bosansko-hercegovaËki Sarajevski kiseljak, πto je dobra pouka i Podravki da ne treba robovati fami o navodnoj Coca-Colinoj træiπnoj nepobjedivosti. ©toviπe, velike kompanije koje proizvode osvjeæavajuÊa piÊa suoËene su sa sve izraæenijim padom prodaje umjetnih napitaka “s mjehuriÊima”, i to najviπe u korist mineralne i izvorske vode.

Taj Êe svjetski trend, sukladan ono-

me o zdravoj hrani, u godinama koje dolaze biti joπ izraæeniji, pa Coca-Cola u zemljama koje su joj træiπno interesantne æeli kupiti uspjeπnije punionice mineralne ili izvorske vode. Moæda sve one ni neÊe odmah raditi punim kapacitetima, niti Êe biti u æiæi njena marketinπkog interesa, ali rijeË je o strateπkim ulaganjima koja Êe tek u narednim godinama, a pogotovo u desetljeÊima koja dolaze, donositi prave profite. Baπ iz tog razloga ni Podravka nema razloga da se brzopleto upuπta u prodaju lipiËke tvornice.

Kad je, pak, o odnosima s Agrokorom rijeË, TodoriÊev se menadæment veÊ potrudio objaviti kako se træiπni udjeli u segmentu voda nisu promijenili. Iako iz Podravke stiæu drukËije vijesti, bitno povoljnije za koprivniËku tvrtku, bit te utakmice nije toliko u preotimanju udjela, koliko u spoznaji da naglo raste ukupni broj kupaca, tako da svaki proizvoaË u tome nalazi svoju raËunicu. BuduÊi da je prosjeËna potroπnja po stanovniku u Hrvatskoj joπ daleko iza europskog i

svjetskog prosjeka, time se garantira koliËinski osjetno veÊa prodaja i Jamnice i Lipika. »injenica je da tijekom sezone ni maksimalni kapaciteti obje tvornice ne omoguÊavaju da trgovinama i ugostiteljskim objektima budu isporuËivane sve vrste i sva pakovanja njihovih proizvoda. Tko u ovim ljetnim mjesecima proπeÊe jadranskim prodajnim mjestima, u to Êe se lako uvjeriti.

Sve to, drugim rijeËima, znaËi da Podravkin profitni centar PiÊa ne mora biti pod presijom prerastanja u domaÊeg træiπnog lidera, πto je, istine radi, propuπteno joπ sredinom devedesetih godina, ali mu voda nakon otplate investicija i poËetnog poveÊanog marketinπkog ulaganja moæe donositi pristojnu zaradu, koja Êe, πto je joπ bitnije, i stalno rasti. Uz to, otvaraju se i velike moguÊnosti izvoza Studenca i Studene na inozemna træiπta, a to bi osiguralo i iskoriπtenost proizvodnih kapaciteta u razdoblju od jeseni do ranog proljeÊa, kad je domaÊa potroπnja osjetno smanjena.

4

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Feπta od rajËica u slici i rijeËi

Podravkin Dan rajËice u Umagu

ZahvaljujuÊi Podravkinoj Feπti od rajËica Umag i Istra osim turizma postaju poznati i po rajËici Tekst i snimke: Boris Fabijanec VeÊ tradicionalno, i ove godine Podravkin Dan rajËice u Umagu poËeo je organizacijom struËno-znanstvenog skupa u hotelu Koralj na kojemu su Podravkini struËnjaci - dr.

Zdravko Matotan, Dunja MiloπiÊ OdobaπiÊ i Marija Vaunec prezentirali najnovija saznanja o razvoju proizvodnje i preradi rajËice na podruËju Istre, novim tehnoloπkim rjeπenjima u proizvodnji, posebice s aspekta zaπtite rajËice od bolesti i πtetnika te navodnjavanja. Prije poËetka skupa, okupljene kooperante pozdravili su izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj ©ifkorn, direktor tvornice PovrÊe Milisav ManjiÊ, gradonaËelnica Umaga Floriana Bassanese, gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ te istarski doæupan Giuseppe Rota koji je tom prigodom rekao: ”Hvala Podravki πto je Istarska æupanija osim turizma, poznata i po naπem crvenom zlatu rajËici.”

Nakon struËnih predavanja, istarski seljaci imali su prigode govoriti o problemima vezanim za proizvodnju rajËice. Mala otkupna cijena, ove godine je 70 lipa po kilogramu, nerazumijevanje lokalnih i dræavnih poljoprivrednih institucija, proizvodnja rajËice joπ uvijek nije u dræavnom sustavu poticaja, nedostatak navodnjava-

nja itd. bili su samo neki problemi istaknuti na skupu. Vrlo konkretno kooperantima se obratio izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj ©ifkorn: ”Podravka ima prepoznatljiv brand proizvoda od rajËice koje odlikuje vrhunska kvaliteta, ali otvaranjem hrvatskog træiπta suoËavamo se s agresivnom konkurencijom sliËnih proizvoda sa znatno niæim cijenama.

To pred nas postavlja zadatak da maksimalno snizimo troπkove te da budemo jeftiniji na policama trgovina. No, velika razlika izmeu nas i konkurencije iz inozemstva je u tome πto veliki broj dræava subvencionira primarnu proizvodnju te na taj naËin inozemni proizvoaËi imaju jeftiniju sirovinu, dok to u Hrvatskoj nije sluËaj. Podravka Êe svojim ugledom apelirati na odreene nadleæne institucije da vi seljaci dobijete neke benificije, ali to sigurno nije dugoroËno rjeπenje problema. Isto tako je Ëinjenica da je prvi put na saborsko Ëitanje doπao Zakon o poticajima u πto je uπlo i povrÊe i najvjerovatnije Êe se primjenjivati od iduÊe godine. No, bez obzira na taj zakon, Varaædinska æupanija veÊ daje odreene poticaje poljoprivrednicima koji uzgajaju povrÊe. Dakle, trebate viπe ”pritisnuti” vaπe saborske zastupnike i politiËare, a Podravka vam garantira da Êete uvijek imati sigurno træiπte i partnera.” »injenica je da se ove godine iz Istarske æupanije oËekuje prinos rajËice od 2.500 do 3.000 tona, dok je prije

nekoliko godina tvornica PovrÊe otkupila gotovo 8.000 tona. VeÊ to dovoljno dokazuje da je interes za uzgojem rajËice u Istri u opadanju, u πto smo se uvjerili tijekom voænje do polja kooperanata jer smo vidjeli dosta neobraene zemlje, ali ako dræava osigura poticaje za proizvodnju tog, kako u Istri kaæu crvenog zlata, sigurno Êe se poveÊati interes istarskih seljaka koji su oduvijek slovili kao vrlo vrijedni i radiπni. A da su takvi dokazao je i obilazak polja nekolicine kooperanata tvornice PovrÊe. Prvo ime uzgoja RajËice u Istri je Mario MatijaπiÊ koji ove godine na 23 hektara oËekuje prinos od oko 1.000 tona rajËice.

Takoer, iako u komparaciji s Marijom tek samo na 6 hektara zasaene rajËice, vrlo dobru poljoprivrednu buduÊnost oËekuje i Dario Makovac iz Savudrije. Upravo na njegovim poljima mogla se vidjeti buduÊnost navodnjavanja - kap po kap.

Podravkina Feπta od rajËica okupila je na glavnom umaπkom trgu viπe tisuÊa posjetitelja

Sastanak Podravkaπa i Ëelnih ljudi Umaga i Koprivnice

Joπ bolje povezivanje Istre i Podravine

Paπtu je probao i ministar kulture Antun VujiÊ i dao joj ocjenu - pet!

Dok su struËnjaci Podravke upoznavali istarske kooperante s najnovijim dostignuÊima i tehnologijama u uzgoju rajËice, istarski doæupan Giuseppe Rota, gradonaËenica Umaga Floriana Bassanese i gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ sastali su se s predstavnicima Podravke - Ëlanom Uprave Davorom Cimaπem, izvrπnim direktorom SPJ VoÊe i povrÊe Milivojem ©ifkornom i direktorom umaπke tvornice PovrÊe Milisavom ManjiÊem.

Tom prigodom je istaknuto kako osim Podravke, Istru i Podravinu veæu ljudi istih odlika - radiπni i skrbni. Takoer, govorilo se o boljem gospodarskoturistiËko-sportskom povezivanju Podravine i Istre te Êe se uskoro veÊ organizirati neke, prije svega, turistiËke akcije, kako bi se dobra suradnja tih dvaju hrvatskih krajeva joπ viπe Sudionici Dana rajËice obiπli su polja najveÊih proizvoaËa rajËice u Istri poboljπala.

Nastup umaπkih maæoretkinja i brojne nagradne igre za posjetitelje bio je dio bogatog programa Feπte od rajËica

StruËni skup o proizvodnji i preradi rajËice u Istri

Cjelokupna Feπta od rajËica bila je humanitarnog karaktera - direktor Tvornice PovrÊe Milisav ManjiÊ uruËio je Ëek od 25.000 kuna ravnatelju umaπkog Doma zdravlja Danijelu Ferlinu

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

5

KoprivniËka tiskara

PoËele pripreme za montaæu novog petobojnog tiskarskog stroja Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

Prije montaæe novog modernog petobojnog tiskarskog stroja vrijednog milijun i pol eura u KoprivniËkoj tiskari bit Êe potrebno obaviti opseæne graevinske radove, koji su poËeli ovih dana. VeÊ je odreeno mjesto novom stroju u pogonu offseta te se obavlja priprema za betoniranje temelja.

Prema rijeËima direktorice Tiskare Vesne Æeljeænjak, betonska podloga za peterobojac bit Êe dugaËka 16 metara, a debela metar te Êe se utroπiti nekoliko tona armirajuÊeg æeljeza i oko 60 tona betona. Radove izvodi

Podravkino Odræavanje prema projektu Podravka-Inæenjeringa.

- Kopanje temelja za peterobojac poËinje 3. kolovoza, a betoniranje Êe trajati desetak dana.

PoËetkom rujna poËinje montaæa stroja i trajat Êe tri tjedna.

IduÊa tri tjedna radit Êe se elektriËna instalacija - rekla je Vesna Æeljeænjak i dodala kako potom slijedi tjedan dana obuËavanja Tiskarinih ljudi za rad novim peterobojcem nakon Ëega, u studenome, poËinje s radom. Dvoje radnika obuËavat Êe struËnjaci iz njemaËke tvrtke Bruder Henn Grafo, od koje Tiskara kupuje peterobojca.

U meuvremenu Êe se, kako doznajemo, izvesti novi elektriËni prikljuËci za cijelu Tiskaru

Priprema se armatura za postolje novog stroja - u postolje Êe se utroπiti oko 60 tona betona!

i vodovodni prikljuËak za novi stroj. Usto, premjeπta se sanitarni Ëvor. Pripremni radovi rade se prema standardima njemaËke tvrtke, koja uvjetuje dobru zaπtitu od vibracija i druge parametre.

Prema rijeËima direktorice Tiskare, Ëetverobojni tiskarski stroj star 24 godine prodat Êe se nakon πto proradi novi, a veÊ ima zainteresiranih ponuaËa iz Bosne i Hercegovine te Velike Britanije. Stroj je iznimno dobro odræavan te je u dobrom stanju, Vesna Æeljeænjak a njegovu vrijednost u Tiskari

Tiskara dobiva novi sanitarni Ëvor

procjenjuju na oko 100.000 eura.

- S poËetkom rada novog peterobojnog stroja postat Êemo konkurentniji na træiπtu te veÊ razgovaramo s potencijalnim buduÊim partnerima. Proπirit Êemo i dijapazon proizvoda te oËekujemo da Êemo raditi kompletnu ambalaæu i etikete za Podravku, ali i Ëasopise te novine, za πto Êemo steÊi uvjete kaæe Vesna Æeljeænjak. Novi stroj Ëetiri je puta bræi od staroga, potpuno kompjutoriziran i jedan od najmodernijih u Hrvatskoj.

Aktualno: Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju

Beneficije za viπestruke dobrovoljne darivatelje krvi viπe od oËekivanja!

Piπe: Æeljko ©emper

KonaËno su i to doËekali ti plemeniti ljudi - dobrovoljni darivatelji krvi - koji tu vrijednu tekuÊinu “koja æivot znaËi” daju za spas onima kojima je potrebna: prije nekoliko dana u Saboru su izglasane izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojima su utvrene beneficije za dobrovoljne darivatelje krvi. Po tim izmjenama æene s viπe od 25 i muπkarci s viπe od 35 davanja imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaπtitu, odnosno osloboeni su plaÊanja participacije. Tako su tom izmjenom zakona dobrovoljni darivatelji krvi uπli u kategoriju osiguranika kojima je u cijelosti zajamËena zdravstvena zaπtita

iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dosad je jedina beneficija za njih bila oslobaanje od plaÊanja pet posto participacije, ali samo za one koji su viπe od 100 puta dali krv.

Sada su tom izmjenom zakona pet posto participacije osloboene æene koje su dale krv viπe od 15 puta, odnosno muπkarci s viπe od 25 davanja krvi.

- Ugodno smo iznenaeni ovim izmjenama, jer to je daleko viπe od svih naπih oËekivanja. No smatram, da su to naπi darivatelji i zasluæili, jer svoju plemenitost iskazuju godinama. Jedino Ëega se pribojavam, govorim to iz svog bogatog iskustva, je nakon nekog vremena ponovno ukidanje ili smanjenje tih povlastica. Vjerujem da Êe ove beneficije privuÊi i nove, mlade darivatelje krvi,

jer veÊ ima dosta umirovljenika i ljudi u godinama koji zbog bolesti i drugih razloga viπe ne mogu dati krv - rekla je dr. Ljiljana IvankoviÊ - ©ajatoviÊ, dopredsjednica Gradskog druπtva Crvenog kriæa.

Sada se nakon ove promjene ubrzano radi na pronalaæenju modela i naËina kako najbræe rijeπiti ovu situaciju. Kako nam je rekla Ljubica Alva iz Gradskog druπtva Crvenog kriæa, radi se na izdavanju potvrda za sve darivatelje krvi, koji imaju pravo na ovu povlasticu. Potvrde se πalju na kuÊne adrese, a na osnovi njih Êe se Zavodu za zdravstveno osiguranje predati zahtjev za promjenu statusa osiguranika i dobiti nova iskaznica. Vjerojatno meu darivateljima ima i onih, koji su upisali ili veÊ i uplatili

dopunsko zdravstveno osiguranje. Oni takoer trebaju, ako æele, uz ovu potvrdu zatraæiti poniπtenje ugovora uz povrat police i iskaznice dopunskog osiguranja.

Oni darivatelji, koji su bolesni i ne mogu Ëekati da im stigne potvrda na kuÊnu adresu, mogu se javiti u Gradski odbor Crvenog kriæa (BraÊe RadiÊ 7) u Koprivnici.

Ovim promjenama ugodno je iznenaen i Mijo Mihalec, predsjednik Druπtva dobrovoljnih darivatelje krvi Podravke, koji nam je rekao: - To je Ëak viπe od naπih zahtjeva i iznad svih oËekivanja, a neosporno je da su naπi darivatelji to i zasluæili. Podravkaπi se uvijek u velikom broju odazivaju organiziranim akcijama davanja krvi ili iznenadnim pozi-

vima u bolnicu. DDDK Podravka danas broji 1518 darivatelja, a od tog broja ima 65 darivatelja koji su krv dali 50 i viπe puta, πto znaËi da Êe se ovaj broj znatno poveÊati. Ovih dana utvrdit Êemo koliko naπih darivatelja krvi ima pravo na novu beneficiju, a Gradsko druπtvo Crvenog kriæa veÊ ima model kako πto prije rijeπiti novonastalu situaciju.

Dosta zasluga za brzu izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju o povlasticama darivateljima krvi ima i saborski zastupnik Ivan Kolar. IspriËao je, kako su uspjeli iskoristiti roendan Zlatka TomËiÊa, predsjednika Sabora, te ga uvjeriti kako tu izmjenu treba hitno staviti u dnevni red Sabora. Darivatelji krvi mu to neÊe zaboraviti!

6

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Zabiljeæeno o Mjeπovitom pjevaËkom zboru KUD-a “Podravka”

Zavrπena je joπ jedna uspjeπna sezona Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a “Podravka” veÊ je godinama jedan od najboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj. Osnovan je prije neπto viπe od dvadeset godina, a u posljednje dvije viπe nego uspjeπno vodi ga prof. Ivica MartinËeviÊ, poznati i priznati glazbeni struËnjak koji je sedamdesetih godina bio popularni pjevaË zabavne glazbe u Hrvatskoj (nastupao i na festivalima).

- Ovih dana zavrπili smo joπ jednu uspjeπnu sezonu. Sudjelovali smo na viπe zapaæenih nastupa, te s ovom sezonom moæemo biti zadovoljni - rekao je Ivica MartinËeviÊ.

Od njihovih brojnih nastupa osobito treba istaknuti dva: uskrsni i boæiÊni. To su njihovi veÊ tradicionalni koncerti koje prireuju u koprivniËkoj crkvi sv. Nikole, a za kojima uvijek vlada veliko zanimanje.

- Za te se nastupe ozbiljno i dugo pripremamo, no najljepπe je kad publika traæi “bis”, odnosno joπ koju pjesmu viπe, πto znaËi da im se dopalo.

MartinËeviÊ posebno istiËe uspjeπnu suradnju sa sopranisticom Antonijom KovaËeviÊ - CiganoviÊ koja studira na Glazbenoj akademiji u BeËu. RijeË je o sve poznatijoj umjetnici. Ona je zajedno s njima nastupala i ove godine na Æupanijskom natjecanju pjevaËkih zborova u Kriæevcima, gdje su se zajedno s kriæevaËkim mjeπovitim pjevaËkim zborom plasirali na dræavno natjecanje koje Êe se odræati poËetkom jeseni.

- Plasman na dræavno natjecanje takoer potvruje naπu kvalitetu. Meutim, ove godine ono neÊe biti natjecateljskog karaktera, πto ima svojih dobrih i loπih strana.

U “Podravkin” zbor trenutno je uËlanjeno 45 pjevaËa. Vjeæbaju dva puta tjedno u prostorijama KUD-a “Podravka”. Kakav je odaziv na probe?

- Relativno slab. Dogaa nam se da nam na probe ne doe i viπe od desetak pjevaËa. RijeË je ipak o amaterima, od kojih neki (ne)namjerno “zaboravljaju” svoje obveze. To nam umnogome remeti rad, ali πto se moæe, jer ni amaterizam viπe nije ono πto je nekada bio.

S prvim probama u narednoj sezoni naπi Êe pjevaËi poËeti veÊ krajem kolovoza. Razlog tome su ozbiljne pripreme za nastup na dræavnoj razini, kada Êe odmjeriti “snage” s ostalim amaterskim zborovima u Hrvatskoj.

- Svi oni koji se æele ukljuËiti u naπ rad bit Êe to u prilici uËiniti u rujnu. Tada Êemo organizirati audiciju, a najviπe nam nedostaju muπki glasovi, poglavito tenori kaæe MartinËeviÊ, koji ovaj put nije æelio mnogo govoriti o problemima, iako ih ima.

- Malo je zborova koje podræavaju tvrtke kao πto je “Podravka”.

Nastojimo raditi po onome: koliko novaca, toliko glazbe! Ovom prilikom æelio bih spomenuti naπu dobru suradnju s Tamburaπkim orkestrom koji takoer djeluje u naπem KUD-u. Vjerujem da zajedno moæemo postiÊi i viπe,

Podravkin Mjeπoviti pjeËaki zbor uspjeπno nastupa pod dirigentskom palicom Ivice MartinËeviÊa

tim prije πto je to takoer jedan od najboljih amaterskih orkestara u Hrvatskoj.

“Podravkin” zbor je prije nekoliko godina snimio i jednu audiokasetu, koja naæalost nije baπ zapaæeno proπla, stoga im je æelja da snime CD-e, kao πto su to veÊ uËinili tamburaπi.

Ml. PavkoviÊ

Obavijest Podjela pekarskih proizvoda

U “Podravskoj kleti” promovirana grafiËka mapa

“Kulturno-povijesni spomenici KoprivniËkokriæevaËke æupanije” Mapa “Kulturno-povijesni spomenici KoprivniËko-kriæevaËke æupanije”, koja sadræi serigrafije Ivana AndraπiÊa, Romana BariËeviÊa, Zorana Homena, Æeljka Mucka i Saπe ÆivkoviÊa, predstavljena je u Podravskoj kleti na PRC-u.

To izdanje Æutog duÊana promovirali su æupan Josip FriπËiÊ i povjesniËar umjetnosti Marijan ©poljar (na slici).

Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznute pekarske proizvode Podravkine Pekare da Êe podjela biti u srijedu 7. kolovoza od 13,30 do 15,15 sati u dvoriπtu Galantpleta.

Odjel za standard radnika Podravke

LijeËnik za vas

FiziËka neaktivnost - riziËni faktor za pojavu srËanog oboljenja Druπtvena prehrana Piπe: dr. Ivo Belan

AmeriËko udruæenje za borbu protiv bolesti srca (American Heart Association) nedavno je premjestilo fiziËku neaktivnost iz grupe ”faktora koji pridonose” pojavi srËanog oboljenja i moædanog udara, u grupu ”riziËnih faktora” za te vrste oboljenja.

Dakle, taj se riziËni faktor naπao u druπtvu s visokim krvnim tlakom, puπenjem i visokim razinama kolesterola u krvi. ”StruËnjaci su revidirali rezultate nekoliko velikih studija i doπli su do dokaza da je potrebno poveÊati znaËenje rizika fiziËke neaktivnosti” - kaæe dr. Edward Cooper, predsjednik tog udruæenja i profesor na medicinskom fakultetu sveuËiliπta Pennsylvanija.

Ustanovljeno je da 20 do 30 posto ameriËke populacije - 50

do 70 milijuna ljudi - provodi toliko izrazito sjedeÊi naËin æivota da su izloæeni tri do Ëetiri puta veÊem riziku srËane bolesti nego njihovi viπe fiziËki aktivni sugraani. Tjelovjeæba moæe pomoÊi u kontroli kolesterola, prekomjerne tjelesne teæine i poviπenog krvnog tlaka. Ona moæe pomoÊi i u spreËavanju πeÊerne bolesti.

U tom svojem najnovijem priopÊenju American Heart Association preporuËuje 120 do 160 minuta tjedno aktivnosti, kao πto je hodanje, planinarenje, rekreativno trËanje (jogging), plivanje, voænja bicikla, tenis. Manje naporne tjelovjeæbe, poput obraivanja vrta, rada oko kuÊe, plesa, moæda neÊe donijeti toliko koristi kao intenzivnije tjelesno vjeæbanje, ali ipak i one mogu biti od pomoÊi ako se redovno obavljaju.

Jedan Ëlan uprave udruæenja i

autor spomenutog saopÊenja upozorava da osobe iznad 40 godina ili oni koji su prethodno bili neaktivni, kao i osobe kod kojih su prisutni riziËni faktori za srËana oboljenja ili veÊ boluju od srËanih ili drugih zdravstvenih problema, trebaju proÊi medicinsku procjenu prije nego poËnu s programom tjelovjeæbe. ”Takav program, u koji su ukljuËeni i prestanak puπenja, kontrola poviπenog krvnog tlaka i visokog kolesterola u krvi, najvjerojatnije je da Êe smanjiti uËestalost srËanoæilnih bolesti”, navode ameriËki struËnjaci.

Oni istiËu da neπto treba napraviti odmah sada, jer su mladi Amerikanci u sve loπijoj fiziËkoj kondiciji i postaju sve deblji.

Odrasle osobe ne bi smjele aktivno tjelesno vjeæbati samo kako bi sebi koristile, nego bi trebale djelovati i u smislu pruæanja primjera svojoj djeci.

Jelovnik 6. 8. utorak:

- Junetina u saftu, tjestenina, salata

7. 8. srijeda:

- PeËeni pureÊi zabatak, dinstani krumpir, salata

8. 8. Ëetvrtak:

- Varivo na seljaËki, kobasica, voÊe

9. 8. petak:

- Pohana srdela, restani grah, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Sport

7

Rukometni klub Podravka Vegeta

Uzvratna utakmica treÊeg kola Intertoto kupa

Podravkaπice se pripremaju OËekivana domaÊa pobjeda Slavenaπa nad na Rogli SLAVEN BELUPO - MAREK 3:1 (1:1) Bugarima Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Zaista nitko od 2.500 gledatelja na koprivniËkom Gradskom stadionu nije dvojio kako Êe domaÊi nogometaπi u susretu protiv ekipe bugarskog Mareka samo potvrditi ulaznicu za polufinale Intertoto kupa. Naravno, nogometaπi Slaven Belupa nisu iznevjerili domaÊe navijaËe.

VeÊ na poËetku utakmice moglo se primijetiti da Slavenaπi neÊe nabijati æestoki tempo, jer ipak je 3:0 sa gostovanja u Bugarskoj bila dovoljna zaliha da se utakmica u Koprivnici odigra u laganijem tempu. »ak niti gosti nisu pokazivali htijenje da pokuπaju ozbiljnije ugroziti domaÊeg vratara Solomuna. I nakon πto se utakmica najËeπÊe odigravala na sredini terena, u 27. minuti KovaËeviÊ otima loptu gostima na sredini terena i kreÊe u brzu kontru.

ToËno dodavanje prema Gerπaku koji pak joπ bolje pronalazi KovaËiÊa. Precizan udarac i lopta zavrπava u mreæi vratara Mareka OvËarova. Pet minuta kasnije gosti izjednaËuju. U πesnaestercu Slaven Belupa Boæac ruπi Eftimova i danski sudac Polsen pokazuje na bijelu toËku. Jedanaesterac je uspjeπno realizirao Dimitrov. Do kraja poluvremena niπta se znaËajno nije dogaalo na terenu, a tako je bilo i u nastavku utakmice. I onda u 66. minuti nogometaπi Slaven Belupa izvode najljepπu akciju na utakmici. Boæac silovito prolazi po desnoj strani, dodaje KosiÊu, a ovaj brzom KovaËiÊu.

Raspoloæeni Miljenko petom dodaje BajsiÊu koji pak povratno dodaje KovaËiÊu. Uslijedio je precizan i jak volejudarac i lopta pogaa donji desni kut vratiju nemoÊnog OvËarova. Izuzetno lijepa akcija domaÊih nogometaπa u kojoj su sudjelovali gotovo svi napa-

daËi Slaven Belupa. Kako ne bi bilo zabune tko je bolji, pobrinuo se pred kraj utakmice Boæac koji je Bugarima i na njihovom terenu postigao pogodak. RadiËek je proπao gotovo cijelu polovicu gostujeÊeg terena, uposlio BajsiÊa koji pronalazi Boπca na desetak metara od protivniËkih vratiju.

Uslijedio je silovit udarac i prvi pogodak Boπca za Slaven Belupo na domaÊem terenu. Sve u svemu, iako igra nogometaπa Slaven Belupa nije bila na razini dosadaπnjih domaÊih nadmetanja u Intertoto kupu, ipak je postignut rezultat kojim je zapravo postignut najveÊi povijesni uspjeh koprivniËkog kluba u europskim natjecanjima.

U Koprivnici protiv Mareka za Slaven Belupo igrali su: Solomun, P. Boπnjak, Crnac, Gal, Boæac, Posavec (od 56. BajsiÊ), RadiËek, KosiÊ, KovaËeviÊ (od 81. Meimurec), Gerπak (od 56. FilipoviÊ) i KovaËiÊ.

Krajem proπlog tjedna struËno vodstvo i rukometaπice Podravke Vegete otiπli su na pripreme u slovensku Roglu, πto je postalo veÊ tradicionalno. UoËi zahtjevnih natjecanja za ulazak u Ligu prvakinja, u Interligi i u domaÊem prvenstvu 19 Podravkaπica nabija kondiciju kroz baziËne pripreme na Rogli. Naravno, osnovne su fiziËke pripreme te se tako na dan odradi i Ëetiri treninga.

Prema informacijama s Rogle, sve igraËice se maksimalno trude, jer je konkurencija za prvi sastav znantno veÊa nego prijaπnjih rukometnih sezona. Osim toga, treba se radom i zalaganjem nametnuti novom treneru Podravke Vegete Jiræiju Zerzanu koji je i tijekom nedavnog predstavljanja svoje vizije kluba istaknuo da Êe za prvu ekipu igrati samo najbolje. Uz nova internacionalna pojaËanja - Ane Bilobrk, Gabrijele Nobjila i Natalije Petrakove - na Rogli su i tri mlade, perspektivne igraËice - Kristina FraniÊ, Marijana Tarle i Ema BlaæekoviÊ. Dakle, prema nedavnim najavama Ëel-

nika kluba, zaista se provodi politika naglaska na mlade igraËice koje Êe, prije svega, svojim zalaganjem i trudom naÊi svoje mjesto u prvoj ekipi Podravke Vegete. Trener Jiræi Zerzan zadovoljan je uvjetima na Rogli te istiËe kako se sve igraËice zalaæu, posebice one starije i iskusnije Podravkaπice, jer ipak je prioritet biti u prvoj postavi.

Sutra i u nedjelju prve utakmice Interlige Podravkina rukometna ”ekspedicija” vraÊa se danas u Koprivnicu.

Naime, veÊ sutra, u subotu, u koprivniËkoj Sportskoj dvorani u 19 sati igra se prva utakmica Interlige protiv maarske ekipe Cornexi Alcoa, a u nedjelju u 10 sati igrat Êe se protiv maarskog Györa. Bit Êe zanimljivo vidjeti kako funkcionira nova postava Podravke Vegete te pozivamo sve ljubitelje dobrog rukometa da dou vidjeti naπe cure na poËetku ovogodiπnje rukometne sezone.

B. F.

Kuglanje - promjena u broju klubova u Prvoj ligi

Od jeseni samo deset klubova

Mogu li nogometaπi Slaven Belupa i u finale Intertoto kupa?!

Prva utakmica polufinala Intertoto kupa

Slavenaπi imaju nade za ulazak u finale STUTTGART - SLAVEN BELUPO 2:1 (1:0) Da je nogomet zanimljiva i do kraja neizvjesna igra najbolje je dokazala polufinalna utakmica Intertoto kupa izmeu Slaven Belupa i Stuttgarta.

Oko 5.000 gledatelja na stuttgarskom Gottlieb-Daimler stadionu dugo nakon utakmice gledali su na semafor ËudeÊi se krajnjem rezultatu.

Naime, njihovi ljubimci bili su apsolutno nadmoÊnija ekipa i umjesto da su postigli barem pet pogodaka razlike, u Koprivnicu dolaze s minimalnom prednoπÊu. No, krenimo redom.

Nakon nekoliko poËetnih minuta odmjeravanja snaga, ekipa Stuttgarta pojaËava tempo i sve viπe ugroæava vrata Solomuna. U 10. minuti udarac iz ugla izvodi Seitz, visoko skaËe Schneider i glavom πalje loptu u mreæu Slaven Belupa. Nakon vodstva domaÊi nogometaπi pojaËavaju tempo, a koprivniËki ngometaπi kao da su izgubljeni. Redaju se prilike

domaÊina, ali Solomun je siguran.

Prvu prigodu Slaven Belupo ima u 27. minuti, ali Gerπakov udarac je bio neprecizan. I nakon toga Nijemci opasno ugroæavaju Solomuna, ali πto zbog sigurnih obrana koprivniËkog vratara, a πto zbog nepreciznosti i nedostatka koncentracije nogometaπa Stuttgarta, rezultat je ostao nepromijenjen do kraja poluvremena.

U nastavku opet ista priËa na terenu. DomaÊini pritiπÊu, Slavenaπi se brane. Sve se viπe uvia da su domaÊi nogometaπi opasniji iz prekida igre, πto u 63. minuti opet dokazuje Schneider. Opet udarac iz ugla izvodi Seitz i opet je napadaË Stuttgarta na pravom mjestu. 2:0 za Nijemce. I dalje Slavenaπi nemaju igru, grËevito se brane, sve do 85. minute kada Boæac bijeæi po lijevoj strani, dobar ubaËaj u πesnaesterac Stuttgarta, na pravom mjestu je BajsiÊ koji glavom πalje loptu u mreæu. Taj pogodak

KoprivniËanaca kao da je zaledio Nijemce. Naime, pred kraj utakmice KovaËiÊ je imao dvije izgledne prilike, da bi na samom kraju utakmice BajsiÊ imao stopostotnu prigodu. Neometan sa pet metara tukao je prema praznim vratima Stuttgarta, ali u posljednjem trenutku loptu izbacuje Bordon.

I kao πto smo na poËetku napisali, Nijemci su bili apsolutno bolja ekipa, ali nogometaπima Slaven Belupa bilo je dovoljno zadnjih pet minuta da iz utakmice u kojoj su mogli doæivjeti rezultatsku katastrofu dou u situaciju da imaju izglede i za finale Intertoto kupa. Naravno, u uzvratnoj utakmici, koja se igra 7. kolovoza na koprivniËkom Gradskom stadionu, trebat Êe se igrati znatno agresivnije i kvalitetnije. Ne sumnjamo da Êe trener Rajko MagiÊ pronaÊi dobitnu formulu protiv favoriziranih, ali ne i nepobjedivih Nijemaca.

Ovo je godina znaËajnih promjena u kuglaËkom sportu. Odlukom Svjetske kuglaËke federacije doπlo je do promjena u broju hitaca - po 120 hitaca (4 x 30) i za muπke i æenske sastave. Toj promjeni prilagodili su se i nacionalni savezi i donijeli identiËne odluke. Iznimno je bitno za natjecatelje da se isti sustav primjenjuje u nacionalnom prvenstvu i na svim europskim kupovima i svjetskim prvenstvima. Osim ove promjene, Skupπtina Hrvatskog kuglaËkog saveza donijela je odluku o smanjenju klubova Prve “A” lige kod æena, pa Êe tako Podravka od ove jeseni igrati u “ligi 10”. Kako je objasnila Ilinka Milas, glavna tajnica HKS-a, taj potez trebao bi skratiti predugu natjecateljsku sezonu i ostaviti viπe vremena za odmor ili pripreme za svjetska prvenstva, koja se odræavaju svake druge godine.

Jedino nema logike odluka da u Prvoj “A” ligi i nadalje ostaje po 12 muπkih momËadi, jer isti razlozi postoje i kod æenskih i kod muπkih sastava.

- Moje je miπljenje da je to pravi potez i da je odluka sasvim u cilju daljeg prosperiteta kuglaËkog sporta.

Dosad je u ligi bilo i slabih ekipa, kao πto je proπle godine bio ©ibenik, a posljedica toga je bilo dosta nezanimljivih utakmica. Sada Êe u “ligi 10” biti mnogo atraktivnije, biti Êe viπe zanimljivih susreta, praktiËki neÊe biti slabe utakmice. Ja sam se joπ 1992. godine zalagala za samo osam ekipa, gdje bi svaki susret bio mali derbi, πto bi privuklo viπe gledatelja. ©to se tiËe sustava po 120 hitaca, moje je miπljenje da su æene trebale bacati po 80 hitaca (4 x 20), gdje bi do izraæaja joπ viπe doπla kvaliteta, odnosno fiziËka i psihiËka sprema kuglaËica - rekla je Biserka Perman, kapetan Rijeke i dræavne reprezentacije.

Koliko je preduga natjecateljska se-

zona pokazalo je proπlo prvenstvo, nakon kojeg se u Osijeku odræalo Svjetsko seniorsko prvenstvo. Nakon SP je odigrano prvenstvo dræave u parovima i pojedinaËnoj konkurenciji, a pokazalo se kao potpun promaπaj, posebno za reprezentativke koje su ostale “prazne” i bez motiva.

- Ja pozdravljam skraÊenje preduge natjecateljske sezone, koja je trajala Ëak 11 mjeseci i potpuno iscrpila kuglaËice. Gotovo da je nemoguÊe tako dugo dræati natjecateljsku formu, posebno u godini kad se odræava Svjetsko prvenstvo. Nakon naporne sezone bilo je dosta oglednih, odnosno izbornih susreta za sastav reprezentacije. A posebno je teπko nakon SP u uzavrelom lipnju, na kuglanama koje su viπe sliËne saunama, postiÊi prave rezultate na dræavnom prvenstvu. Mislim da Êe “liga 10” biti atraktivnija za gledatelje, bit Êe viπe neizvjesnih utakmica, a za kuglaËice ipak malo viπe odmora - rekla je Ljiljana Picer, kapetan kuglaËica Podravke.

Sada je nakon skupπtine HKS-a poznat i datum poËetka novog prvenstva u Prvoj “A” ligi. Zbog skraÊenja lige na deset klubova prvenstvo poËinje 28. rujna, a moæe se konstatirati da Podravku, kao i proπle godine, ædrijeb opet nije “mazio”. U prva Ëetiri kola Podravka ide na tri gostovanja, a veÊ u prvom kolu igra se derbi Zagreb - Podravka u Zagrebu. U 2. kolu u Koprivnici se sastaju Podravka - Istra, a u 3. kolu u Sisku igraju INA Podravka. Nakon toga Podravka odlazi u »eπku, na Europa pokal, a po povratka u 4. kolu u Rijeci slijedi derbi prvenstva Rijeka - Podravka.

Kako se vidi iz rasporeda, ekipa Podravke bi veÊ u toj poËetnoj fazi natjecanja trebala biti u “top” formi. Æeljko ©emper

8

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

SPJ Vegeta i Podravka jela

Tri nova okusa Talianetta PrateÊi zahtjeve træiπta, iz SPJ Vegeta i Podravka jela na træiπte su u srpnju lansirana tri nova okusa Talianetta tjestenine s umacima: tjestenina sa 4 sira, tjestenina s brokulom i krpice sa zeljem.

Tjestenina sa 4 sira je jelo pripremljeno od fine tjestenine u mljeËnom umaku s okusom Ëetiri vrste sira (parmezan, gouda, chedar, blauschimel).

Tjestenina s brokulom je jelo pripremljeno od fine tjestenine s umakom od brokule. Osnovni sastojak ovog jela je brokula, visokovrijedna namirnica, bogata mnoπtvom izuzetno bioloπko vrijednih spojeva, vitamina i minerala.

Krpice sa zeljem je jelo pripremljeno po tradicionalnom receptu. Zelje, uz dodatak zaËina, Ëini ovo jelo ukusnim i zdravim. Krpice sa zeljem preporuËamo i vegetarijancima jer ne

ON

KUP

3

NAGRADNA IGRA “VODA JE ÆIVOT” Koliki je postotak uËeπÊa Studenca na hrvatskom træiπtu? (vidi 1. stranicu)

Ime i prezime Organizacijska cjelina Telefon

sadræe sirovine animalnog porijekla.

Radi se o izrazito “convenient” (praktiËnim) proizvodima koji ne traæe puno pripreme, a potroπaËu pruæaju uæivanje u okusu i mirisu jela.

Osim na hrvatskom træiπtu ovi pro-

izvodi moÊi Êe se kupiti i na slovenskom, bosanskohercegovaËkom, makedonskom i maarskom træiπtu.

Kristina Matica, Marketing Podravka jela

Nova pakiranja izvorske vode Tvornice Studenac

Kupone s odgovorima poπaljite s naznakom ”za nagradnu igru” na adresu - SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica, Ivana »esmiËkog 1 ili ih stavite u kutije koje se nalaze na istoËnoj porti Podravke, porti Danice, porti Belupa i ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj zgradi.

Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπte Danica, Ivana »esmiËkog 1 Nagraeni u 2. kolu: 1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 l Marijana SedlaniÊ - Riznica 2. PAKET DEITA 1,5 l Draæenka KovaËiÊ - Prodaja 3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 l Branka RadmaniÊ - Belupo

Studena od 18,9 litara i Studena s limunom od 1,5 litara U cilju πto uspjeπnijeg nastupa na træiπtu i zadovoljavanja potreba potroπaËa, iz Tvornice Studenac nedavno su na træiπte plasirana dva nova pakiranja poznate prirodne izvorske vode Studene. PrateÊi svjetske trendove u proizvodnji i pakiranju vode na træiπte je plasirana Studena u galonskom pakiranju od 18,9 litara koje je namijenjeno, prije svega, specijalnim mjestima potroπnje kao πto su banke, javnobiljeæniËki uredi, razne dræavne institucije itd. Naravno, za

takvo pakiranje potrebni su i specijalni aparati za koriπtenje vode te je Studenac sklopio poslovni sporazum sa zagrebaËkom tvrtkom Bionatura.

Kada se poËetkom srpnja 2001. godine na hrvatskom træiπtu pojavila Studena s limunom, u kratkom vremenu postala je hit-proizvod. Iz mjeseca u mjesec traæila se ”boca viπe” tog proizvoda. Nakon πto je ponuena træiπtu u praktiËnom pakiranju od 0,5 litara i premiunskom od 0,25 litara, zbog velike potraænje nedavno se

Studena s limunom pojavila na træiπtu u pakiranju od 1,5 litara. Uz to, pakiranje tog proizvoda je znatno unapreeno jer je osim veÊ poznate praktiËnosti pakiranja πest plastiËnih boca Studene s limunom dodana i nova, prepoznatljiva zaπtitna folija koja, osim estetskog dojma ima i funkcionalnost - πtiti proizvod od sunca. VeÊ prve plasirane koliËine Studene s limunom na hrvatsko træiπte dokazuju kako su u Studencu napravili pun pogodak.

B. F.

Nagrade 3. kola: 1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 l 2. PAKET DEITA 1,5 l 3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 l

Recept tjedna:

ZapeËeni grah (za 4 - 6 osoba) Potrebne namirnice: 800 g kuhanog graha 1 glavica luka 200 g mesnate slanine 4 ælice ljutog Ajvara Podravka sol, papar 1 ælica Vegete

NaËin pripreme: Na zagrijanom ulju popræite sitno nasjeckani luk, zatim dodajte na kockice narezanu slaninu. Dinstajte uz povremeno podlijevanje vodom od graha ili juhom, zatim stavite grah, ajvar, zaËine, sve skupa izmijeπajte i

stavite zapeÊi u peÊnicu. Pecite oko 15-20 minuta na 180 C°. Ovako pripremljeno jelo moæete posluæiti samostalno ili kao prilog jelima s roπtilja.

Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans