Podravkine novine broj 1620 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

Godina XLI Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravka i u PredsjedniËkim dvorima

Veleposlanik NjemaËke posjetio Podravku

Veleposlanik impresioniran modernom Tvornicom Vegete

3. str.

Tvornica povrÊa Kalnik u Varaædinu radi non-stop, a proizvodi odmah odlaze na police trgovina

Rekordna proizvodnja u srpnju!

Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

NjemaËka je za Podravku vaæna ne samo kao izvozno træiπte nego kao i zemlja iz koje se putem tamoπnje vlastite tvrtke biznis πiri i u ostale zemlje Europske unije. Prodajom svojih proizvoda Podravka je lani ostvarila oko osam milijuna eura, a istovremeno je za uvoz sirovina i opreme iz te zemlje utroπila sedam milijuna eura, πto potvruje Podravkin interes za partnerske odnose s njemaËkim gospodarstvom. To je pozdravljajuÊi veleposlanika SR NjemaËke u Hrvatskoj dr. Gebhardta Weissa, koji je sa suprugom 7. kolovoza posjetio Podravku, podvukao Ëlan Uprave Davor Cimaπ. NjemaËki veleposlanik zanimao se i za razvojne planove Podravke u NjemaËkoj, s kojima ga je upoznao izvrπni direktor za træiπta srednje Europe i prekomorskih zemalja Ivan Hegeduπ. Dr . Gebhardt Weiss ustvrdio je da Podravki kao velikom igraËu ne treba potpora veleposlanstva jer i sama zna πto treba Ëiniti na træiπtima Europske unije, ali da je i te kako zainteresiran za svako unapreenje poslovanja. Sa zanimanjem je razgledao novu Tvornicu Vegete, postavljajuÊi brojna pitanja svom domaÊinu tehniËkom direktoru Miroslavu Kukecu da bi nakon obilaska za naπe novine izjavio: ”Impresioniran sam ovom vrlo modernom tvornicom i visokom razinom tehnologije, te uvjeren da je ona dobra toËka za daljnji razvoj Podravke.” NjemaËki veleposlanik, koji je u Koprivnicu doputovao ponajprije zbog nogometne utakmice, ali je boravak iskoristio i za posjet Podravki, kao i susret s predstavnicima grada i æupanije, pohvalio je i dizajn novog godiπnjeg izvjeπÊa Podravke, kao i izgled premium boce Studenca.

Prerada paprike u Kalniku poËela je ovih dana i puno obeÊaje Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Boris Fabijanec

Tvornica povrÊa Kalnik u Varaædinu u srpnju je postigla rekordnu proizvodnju u zadnjih pet godina, bez obzira na poguban utjecaj suπe na urod graπka i mahuna. Prerada tih povrtlarskih kultura daleko je podbacila, ali je minus pretvoren u debeo plus odliËnom sezonom prerade krastavaca i cikle. Prve poπiljke paprike, Ëija je prerada poËela ovaj tjedan, obeÊavaju da Êe se rekordni trend nastaviti te Êe na koncu

godine biti razloga za zadovoljstvo. Tvornica od poËetka srpnja radi non-stop, u tri smjene, subotom, nedjeljom i praznikom. Prema rijeËima direktora Novice Ciglara, nedostatak graπka i mahuna nadomjeπten je poveÊanim obujmom prerade krastavaca, tako da je plan prebaËen za 21 posto. Cikle je, nadalje, veÊ preraeno 500 tona, iako je planirano 300 tona. Sveukupno, plan proizvodnje u srpnju prebaËen je za 55 posto. Ove godine Kalnik bi trebao pre-

raditi 9.000 tona raznog povrÊa, a kako stvari sada idu, preradit Êe tisuÊu tona viπe. Najviπe veseli πto proizvodi ne skupljaju praπinu u skladiπtima, veÊ zbog velike potraænje odmah odlaze na police trgovina. Tome je dijelom razlog velika desortiranost joπ od travnja ove godine, kada su presuπile zalihe Ëak 11 proizvoda, no sada tih problema viπe nema, a neÊe ih biti, siguran je Ciglar, niti iduÊe godine. No, problem pomanjkanja sirovine na domaÊem træiπtu ostat Êe

ako dræava ne odluËi jaËe poticati proizvodnju povrÊa za industrijsku preradu. U Kalniku kaæu kako se Podravka zalaæe da poticaji budu veÊi nego u prijedlogu zakona kojim se to regulira, a koji je sada u saborskoj proceduri. Od sedam æupanija odakle Kalnik uzima povrÊe jedino je Varaædinska samostalno odluËila poticati uzgoj paprike s po 20 lipa po kilogramu, πto, meu ostalim, svjedoËi o dobroj suradnji Podravkine tvornice s tamoπnjom lokalnom upravom. (Viπe o Kalniku na 4. stranici)

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Podravkin periskop

Razgovor s Ëlanom Uprave Podravke Davorom Cimaπem

Zaπtita Podravkino internacionalno poslovanje mora se regionalrazvijati na konceptu ukupnog poslovanja, a ne samo prodaje i marketinga na inozemnim træiπtima nih proizvoda moÊi izaÊi sa konkretnim podacima.

Razgovarao: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Ove godine priliËno samozatajno, bez velike medijske pompe, u Podravkinim Internationalima radi se punom parom. Kao najvaænije, ukupno za grupu Podravka u prvih πest mjeseci ove godine izvoz iz Hrvatske je u ameriËkim dolarima porastao za viπe od 20 posto u odnosu na isto razdoblje proπle godine. Prije svega, ovako dobri poslovni pokazatelji rezultat su provoenja nove strategije o kojoj Ëlan Uprave Podravke Davor Cimaπ kaæe: - U Podravkinoj strategiji djelovanja na inozemnim træiπtima smo zacrtali da osim robe proizvedene u vlastitim pogonima u Hrvatskoj razvijamo i svoje proizvodnje u drugim dræavama, da ulazimo u projekt trgovaËke robe i prodaje prehrambenih proizvoda drugih domaÊih ili inozemnih proizvoaËa koristeÊi resurse naπe prodaje, prije svega razvijene u srednjoj Europi. Uz to, odluËili smo se za traæenje lokalne proizvodnje pod naπom markom, tehnologijom i kontrolom kod lokalnih proizvoaËa u drugim zemljama i, na kraju, za akvizicije, pogotovo u srednjoj Europi. Kroz tih pet modela rasta doπli smo u fazu intenzivnog rasta, πto poËinje davati rezultate.

Podravkina proizvodnja u drugim zemljama - Kakva je situacija s proizvodnjom Podravke u stranim zemljama? - Podravka ima vlastitu proizvodnju u Sloveniji, Maarskoj i Poljskoj. Sve te proizvodnje sada doæivljavaju jednu fazu restrukturiranja, odnosno preusmjeravanja i traæenja optimalne lokacije gdje je najbolje neπto proizvoditi. Konkretno, proizvodnja u MohaËu za slovaËko træiπte se seli u Hrvatsku jer su nedavno potpisani meudræavni sporazumi o slobodnoj trgovini i znaËajno su smanjene carinske stope. Naravno, Podravkina proizvodnja u MohaËu ostaje, mi dugoroËno raËunamo na taj pogon, ali bit Êe bitno drugaËija struktura robe koja Êe se tamo proizvoditi i træiπta za koja Êe se proizvoditi. ©to se tiËe Sane u HoËama u Sloveniji, moram naglasiti da i ta tvornica biljeæi rast proizvodnje u prvih πest

TeËajevi

Davor Cimaπ mjeseci ove godine te zadovoljavajuÊe financijske rezultate poslovanja. No, i dalje je otvoreno kljuËno pitanje - nerijeπeni vlasniËki odnosi, a Hrvatski fond za privatizaciju i Slovenska razvojna druæba joπ uvijek nisu postigli konaËni dogovor. Proces je u tijeku, ali joπ uvijek nema definitivnog rjeπenja. Bez obzira na taj dugogodiπnji problem, Sanu i dalje smatramo kao dio Podravke, koristimo njihove proizvode, πirimo træiπta za Sanine proizvode te smo nakon nekoliko godina stanke poËeli izvoziti te proizvode u Maarsku. U poljskoj Podravkinoj tvornici stvari idu na bolje, poveÊava se proizvodnja. Naime, tamo se tijekom lipnja ove godine promijenila organizacijska struktura i to na taj naËin da se upravljanje tvornicom u potpunosti usmjerilo na SPJ Vegeta i Podravka jela te se time odvojilo od naπeg trgovaËkog poduzeÊa Podravka International Varπava. Sve do ove promjene poslovanje u Poljskoj smo pratili kao jedinstveni biznis.

Akvizicije - Kao πto ste rekli, jedan od segmenata strategije internacionalnog biznisa Podravke su i akvizicije. Naπa je tvrtka pred zavrπetkom prve meunarodne akvizicije - jedne tvornice u »eπkoj. Moæete li nam reÊi u kojoj je to fazi? - Uprava i Nadzorni odbor Podravke donijeli su sve odluke vezane za tu akviziciju i u tijeku je postupak pred nadleænim institucijama Republike »eπke. Oni moraju provjeriti je li ta transakcija u skladu sa Ëeπkim propisima. OËekujemo da Êemo u jesen

Podravkina proizvodnja Vegete u MohaËu - ubuduÊe Êe se mijenjati i struktura proizvoda i træiπte

Zadovoljan sam i s poslovanjem Podravke International Australija koja se pored dobrih rezultata na australskom træiπtu πiri na zemlje Pacifika i Dalekog istoka. Podravkini proizvodi danas su prisutni na Novom Zelandu, Kini i Singapuru, ali ne iz Hrvatske, nego iz Australije. Na ameriËkom træiπtu ne planiramo za sada neku promjenu koncepcije dosadaπnjeg poslovanja. Radimo sa tri ameriËka i jednim kanadskim distributerom, postignuti rezultati su zadovoljavajuÊi. Nisam zadovoljan s obradom arapskog træiπta koje ima potencijala (zemlje u regiji od Egipta do Turske). Naπi pokuπaji unazad dvije, tri godine da se poslovne aktivnosti razviju u toj regiji nisu dali rezultate. OËekuje nas izazov da pronaemo odgovore i na to pitanje. Osim toga, nisam zadovoljan sa suradnjom, odnosno razmjenom robe, znanja i informacija na nivou Podravka grupe u izravnoj komunikaciji izmeu naπih podruænica u inozemstvu. Naime, roba proizvedena u Maarskoj moæe biti namijenjena ne samo za to træiπte, veÊ i za ostala gdje se etabliralo ime Podravka. Osnovni problem nedostatka te komunikacije je taj πto se joπ uvijek misli da su naπe tvrtke u inozemstvu pozicionirane samo za prodaju i marketing Podravkinih proizvoda, a ne da su to Podravkine podruænice koje su zaduæene za razvoj ukupnog poslovanja na inozemnom træiπtu.

- UnatoË dobrim izvoznim poslovnim rezultatima i dalje je akutni problem teËaj? - Problem teËaja ima dva aspekta. Prvo je kada govorimo o naπem izvozu iz Hrvatske, onda on direktno utjeËe na profitabilnost izvezene robe. SreÊom, Podravka svakog dana sve manje ovisi o teËajnoj politici Hrvatske, jer πirenjem poslovnih aktivnosti u inozemstvu - lokalnom proizvodnjom, bavljenjem trgovaËkom robom koja nema porijeklo iz Hrvatske, teËaj hrvatske kune sve manje utjeËe na profitabilnost. Konkretno, u Poljskoj rezultati poslovanja prodaja i profit mjereni u lokalnoj valuti, zlotima - biljeæe porast u odnosu na proπlogodiπnjih prvih πest mjeseci. Træiπna uËeπÊa su zadræana i neznatno poveÊana u kljuËnim grupama proizvoda. Mjereno koliËinski, realizacija je znatno poveÊana - neπto zbog promjene asortimana, neπto zbog uvoenja novih proizvoda. Meutim, kada se sve to preraËuna u hrvatsku kunu doÊi Êe do iznenaenja i u naπoj valuti Êe ispasti znaËajan pad. Konkretno, teËaj poljske zlote koji se obraËunavao 30. lipnja proπle godine bio je 2,13 kuna, a ove godine 30. lipnja zlota je vrijedila 1,83 kune. Pad od 16 posto lokalne valute ne moæe u trgovini nadoknaditi niti Ëarobnjak, a Prvi koraci u odraivanju kamoli netko drugi.

Zadovoljstvo veÊinom Podravkinih podruænica u inozemstvu - Kakva je situacija u ostalim Podravkinim Internationalima? - Generalno gledajuÊi, ima stvari s kojima sam viπe nego zadovoljan, a ima i stvari koje bi mogle biti bolje. Posebno sam zadovoljan nastavkom trenda izuzetnog porasta prodaje u istoËnoj Europi, potom sa zreloπÊu naπih tvrtki u srednjoj Europi, jer tijekom osam, devet godina njihovog poslovanja one su postale stabilne i respektabilne te dobro posloæene podruænice Podravke grupe u inozemstvu. Njihov image, snaga u distribuciji, marketingu i prodaji prehrambenih proizvoda je znatno veÊa od naπe realne ekonomske moÊi na tim træiπtima. Takoer, zadovoljan sam s trendom razvoja u zapadnoj Europi, s naπom tvrtkom u NjemaËkoj i dopunom menadæmenta, buduÊi da se tamo pokazuje izuzetan rast, izlazak iz etno segmenta træiπta i ulazak u klasiËne lance prodaje kroz njemaËke trgovaËke lance. Osim toga, napravljen je iskorak u poslovanju - πirenje poslovanja Podravke na træiπte cijele Europske unije. Podravku International Deutchland pozicioniramo kao punkt preko kojega razvijamo poslovanje Podravke u cijeloj zapadnoj Europi. Kontakti su uspostavljeni s novim træiπtima - πpanjolskim, francuskim i nizozemskim, Austrija je tradicionalno obraena. Sve u svemu, takav jedan punkt nam omoguÊuje racionalnije i fleksibilnije poslovanje nego da parcijalno idemo obraivati træiπte po træiπte. Jedna od bitnijih stvari je decentralizacija razvoja inozemnih poslovanja na naËin da pojedine svjetske regije operacionalnije obraujemo sa centrom izvan Hrvatske.

ugovora s Nestleom - Dakle, treba se u potpunosti iskoristiti Podravkina prodajna mreæa u inozemstvu. Kakva je situacija s prodajom proizvoda Nestllea? - Ugovor s Nestlleom za Podravku je izuzetno znaËajan i sigurno Êe utjecati na naπe træiπne pozicije. Za sada je ugovor ograniËen na jugoistoËnu Europu i upravo se ulaæu veliki napori da se Podravkina prodajna mreæa u toj regiji pripremi za kvalitetno odraivanje tog ugovora. Konkretno, rijeË je o zemljama bivπe Jugoslavije, a ako Êe se taj posao dobro odraditi, sve opcije su otvorene i to ne samo u podruËju prodaje, nego i u podruËju proizvodnje. No, prije svega, i jedna i druga strana htjeli bi vidjeti konkretne rezultate prvih prodajnih koraka, da ne zagrizemo previπe kako rezultati ne bi bili ispod oËekivanih.

Vizija Podravkinih Internationala - Gospodine Cimaπ, kakva je vaπa vizija daljnjeg rada Podravkinih Internationala? - Ukratko: daljnji razvoj poslovanja i jaËanje træiπne pozicije Podravke u regiji gdje smo prisutni, πirenje na nove regije i razvoj ukupnog poslovanja. Ono πto smo znali i dobro napravili danas treba nadograditi jer na sadaπnjem nivou ne moæemo ostati. Naπa mreæa u srednjoj Europi je preskupa, prevelika i prejaka za samo funkciju marketinga i prodaje. Podravka je odavno prerasla granice Koprivnice, Podravine i Hrvatske, to je meunarodna respektabilna kompanija koja se moæe razvijati na konceptu razvoja ukupnog poslovanja, a ne samo na konceptu izvoza robe iz Hrvatske - rekao je na kraju razgovora Davor Cimaπ.

Piπe: Vedran Kelek Sektor za razvoj poslovanja

Danas u svijetu prehrambenu industriju karakterizira poveÊana potraænja za kvalitetnim proizvodima karakteristiËnima za pojedina geografska podruËja. Diljem svijeta postoji mnogo visokokvalitetnih proizvoda koji su na svojim domicilnim træiπtima lideri zbog imidæa, tradicije i kvalitete, a Ëesto predstavljaju i dio nacionalnog ponosa. Njihov status ih Ëini meunarodno poznatima, a strani proizvoaËi nerijetko svojim proizvodima daju njihova imena. Takva nelojalna konkurencija ne samo da obeshrabruje proizvoaËe, veÊ i obmanjuje potroπaËe. Bez kvalitetne zaπtite imena takvih proizvoda dolazi do zlouporaba, imitacija proizvoda i prisvajanja statusa kojeg dotiËni proizvod uæiva u oËima potroπaËa. Stoga je Europska komisija poËetkom 90-ih godina proπlog stoljeÊa pokrenula program zaπtite regionalnih prehrambenih proizvoda, a njezinu zaπtitu do danas uæiva preko 600 razliËitih proizvoda. KljuËne su toËke tog programa poticanje diverzificirane poljoprivredne proizvodnje, zaπtita imena od zlouporaba i imitacija te informiranje potroπaËa o specifiËnim obiljeæjima proizvoda. Neki od najpoznatijih πtiÊenika Europske komisije su talijanska gorgonzola, francuski πampanjac i sir roquefort. U skladu s jednom od najnovijih odluka Europske komisije nakon pet godina jedino Êe se u GrËkoj moÊi proizvoditi sir feta. Ostali proizvoaËi Êe u tom roku morati povuÊi svoje proizvode s træiπta ili im promijeniti imena. GrËka je zaπtitu svoga sira, koji se proizvodi iskljuËivo od ovËjeg i kozjeg mlijeka, zatraæila 1994. godine, jer su 90-ih godina strani proizvoaËi na europska træiπta pod imenom feta plasirali jeftiniji sir, koji su proizvodili od kravljeg mlijeka. Ova je odluka najviπe pogodila dansku kompaniju Arla Foods, najveÊeg proizvoaËa fete u Danskoj, koji oËekuje 70 milijuna eura gubitaka. Takvih Êe primjera biti sve viπe jer je lista regionalnih proizvoda za koje se traæi zaπtita sve duæa i sadræi poznata imena kao “brie”, “camembert”, “gouda”, “edammer”, ”cheddar”... Iako je do danas zaπtita regionalnih proizvoda bila privilegija zemalja Europske unije, Hrvatska takoer ima proizvode koji spadaju u skupinu za koju se moæe traæiti zaπtita. ©ljivovica, paprenjak, dalmatinski prπut, paπki sir, Vegeta i pekmez od πljiva neki su od proizvoda koji su znakom “Izvorno hrvatsko” Hrvatske gospodarske komore dobili mjesto u hrvatskom vrhu. Meutim, moramo biti svjesni da elitni status kojeg ovi proizvodi uæivaju kod kuÊe, u susjedstvu ne predstavlja niπta drugo nego dobar temelj na kojem treba graditi veliku kuÊu. No, nauËili smo na vlastitom primjeru da “graditi kuÊu” u inozemstvu nije tako jednostavno. Naime, Vitana je u »eπkoj i SlovaËkoj vlasnik imena Vegeta pa ono πto mi zovemo Vegetom prodajemo pod markom Podravka - dodaci jelima. Zaπtita proizvoda je od neprocjenjive vaænosti pa i Podravka svoje proizvode treba πtititi kao Grci sir fetu.

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Zabiljeæeno u Predstavniπtvu Belupa u Moskvi

UtrostruËena prodaja lijekova u Rusiji Piπe: Jadranka Lakuπ

Belupo je na ruskom træiπtu prisutan viπe od 20 godina, ali vlastito predstavniπtvo u ovoj zemlji, sa sjediπtem u Moskvi, ima od travnja 2000. godine. Predstavniπtvo trenutno zapoπljava 20 ljudi koji rade u pet velikih ruskih gradova - Moskvi, St. Petersburgu, Jekaterinburgu, Rostovu na Donu i Niænom Novgorodu, a na Ëelu mu je Rajko RuæiËka, magistar ekonomskih znanosti (kao stipendist britanske vlade magistrirao je na sveuËiliπtu u Glasgovu na katedri za meunarodni marketing i to s odliËnom ocjenom), koji je u Belupo doπao iz Plive 1998. godine. Posljednjih godina Belupo na ruskom træiπtu biljeæi dobre rezultate, od 1999. do 2001. godine utrostruËio je prodaju lijekova, a proπle godine ostvario je realizaciju 12 posto veÊu od planirane. ToËnije, realizirano je 2,1 milijun dolara, πto je Ëak 85 posto viπe nego u prethodnoj godini. - Poslije krize u devedestim godinama Belupo je na neki naËin morao napraviti svojevrsno ËiπÊenje svojeg asortimana i cjenika, jer veÊina lijekova koji su se prodavali na ruskom træiπtu viπe nije prolazila. Naime, pojavilo se puno ruskih proizvoaËa , zatim indijskih i jakih konkurenata iz joπ nekih zemalja koji su zbog jeftinih supstanci iz kojih se proizvode lijekovi bili daleko cjenovno konkurentniji od Belupa. U to vrijeme trebalo je izabrati takozvanu niπu u kojoj Êemo se boriti i s obzirom na to da smo potkraj devedestih imali najjaËu liniju dermatoloπkih preparata, Belupo je odluËio da Êe se natjecati

Rajko RuæiËka

upravo u toj grupi. Trenutno se prodaju Ëetiri lijeka- Belosalik, Belodent, Beloderm i Afloderm kao naπ novi preparat, a lider je Belosalik mast - objaπnjava mr. Rajko RuæiËka. Zbog svojih potencijala i veliËine rusko træiπte je izrazito vaæno za Belupo bez obzira na to koliko je riskantno. Ono, primjerice, danas radi savrπeno, tu se vrte ogromne prodaje, a sutra dolazi do kompletnog kraha bankarskog sistema i træiπta. Da bi radila na ovakvom træiπtu kompanija uvijek mora vagati koliko je spremna riskirati. Tu je i problem naplate, ali u Belupu nastoje dugovanja svesti na najmanju moguÊu razinu, odnosno skratiti rokove plaÊanja. Poseban problem je i korupcija, ali prema rijeËima Rajka RuæiËke, Belupo s njom nema problema, jer je posao pravilno organiziran, a ugovori dobro definirani. No, najveÊi problem je to πto u Rusiji gotovo i nema

sustava zdravstvenog osiguranja, svi lijekovi se zapravo mogu kupiti gotovinom u ljekarnama za razliku od razvijenih zemalja, pa i Hrvatske, u kojima postoje liste lijekova koji idu na teret zdravstvenog osiguranja. - Belupovi lijekovi obavezno moraju iÊi na recept, ali ovdje dræava u principu ne refundira sredstva koja pacijent plaÊa za lijek u apoteci. Dakle, nekakva nama poznata participacija ne postoji. Samo grupa lijekova æivotno vaænih tipa inzulini dobiva se besplatno, ostalo se plaÊa u ”keπu”, pa naπ pacijent ide kod lijeËnika koji mu napiπe recept, a lijek mora sam kupiti. No vrlo je Ëesta pojava da pacijent nema dovoljno novaca za naπ preparat pa onda u apoteci traæi zamjenski, jeftiniji. I tu naravno dolaze do izraæaja ruske i ukrajinske kompanije koje nude lijekove loπije kvalitete od naπih, ali po prihvatljivijoj cijeni. S naπim dermatoloπkim preparatima teπko se okrenuti prema bogatijim slojevima stanovniπtva, jer oni puno putuju po svijetu, sunËaju se tijekom zime i ljeta i manje oboljevaju od koænih bolesti istiËe direktor Belupovog predstavniπtva u Moskvi. U plasmanu proizvoda, osvajanju novih regija Belupo baπ nema veliku potporu hrvatskih dræavnih institucija. Ipak Predstavniπtvo ima vrlo dobre kontakte s hrvatskim veleposlanstvom u Rusiji od kojeg dobiva informacije o opÊim kretanjima na træiπtu, moguÊim kontaktima, politiËkim i ekonomskim trendovima. Naæalost, nedovoljna je i suradnja sa zaposlenima u Predstavniπtvu Podravke u Moskvi, no to Êe se prema miπljenju Rajka RuæiËke uskoro promijeniti, jer razmjena iskustava i suradnja mogu obostrano biti korisni.

Podravka i u PredsjedniËkim dvorima Nakon one u Saboru, Podravka je Ëvrsto zasjela i u kuhinju PredsjedniËkih dvora na PantovËaku. Proizvodi Podravke plasirali su se do sada putem Æitnjaka (iz sigurnosnih razloga krug dobavljaËa za dvore je vrlo uzak), ali zahvaljujuÊi dogovoru izmeu voditelja predsjednikove logistike Branimira Znike i direktora prodajne Regije Zagreb i srediπnja Hrvatska Josipa Canjara zapoËela je i direktna suradnja. Njen poËetak oznaËila je vrlo uspjeπna prezentacija Podravkinog gastro programa tijekom koje su promotori Zlatko SedlaniÊ i Ivan CuriÊ, pod budnim okom regionalne gastro koordinatorice Andreje ©imiÊ vrlo profesionalno i maπtovito predstavili moguÊnosti pripremanja razliËitih jela na bazi Podravkinih proizvoda. Posebno su promovirali nove proizvode Fant dresinge. Cijela prezentacija je dobila najviπe ocjene kako kuhara u PredsjedniËkim dvorima tako i ostalih zaposlenih, meu kojima su bili i savjetnici Predsjednika Republike.

Detalj s Podravkinog stola u PredsjedniËkim dvorima

ZajedniËka snimka za uspomenu s uspjeπne Podravkine prezentacije

naπa posla

Jadran: Podravkina roba na udaru trgovaËkih maræi Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Nikad nije zabiljeæeno toliko opreËnih izjava i komentara o dosezima jedne turistiËke sezone. Iako Êe ona potrajati joπ nekoliko tjedana, oπtri kritiËari veÊ tvrde da je hrvatski turizam doæivio “potpuni slom”, a i da smo jedina mediteranska zemlja koja biljeæi pad broja noÊenja. S druge strane, Ministarstvo turizma i razne turistiËke zajednice i udruge govore da ne samo da ukupni broj gostiju zasigurno neÊe biti manji od proπlogodiπnjeg, nego da Êe i ostvareni prihodi biti osjetno veÊi. Teπko je vjerovati da Êe biti zaraene Ëetiri milijarde dolara, o kojima je uoËi sezone samouvjereno priËala ministrica Pave ÆupanRuskoviÊ, no turistiËki su duænosnici uvjereni kako smo “na dobrom putu”. Kako je moguÊe uporno iznositi toliko suprotstavljene “istine” o turistiËkim moguÊnostima? Odgovor je u biti vrlo jednostavan. Svatko tko je obiπao barem dio jadranske obale mogao se uvjeriti da u turistiËkoj ponudi ima najnevjerojatnijih kontradiktornosti. Gledate li iz jednog ugla, Ëini vam se da je situacija nikad loπija i beznadnija, Ëemu bitno pridonosi i najkiπovitije ljeto u proteklih

tridesetak godina, popraÊeno brojnim olujnim udarima i pijavicama. Tome pridonosi i gotovo nevjerojatna neljubaznost i inertnost dijela turistiËkih djelatnika, trgovaca i konobara, koji kao da svjesno rastjeruju goste. Cijene noÊenja, ugostiteljskih usluga i trgovaËke maræe u nekim su gradovima i apartmanskim naseljima naprosto “podivljale”. Moæda su joπ i πokantnije cijene na jadranskim trænicama, gdje je sezonsko povrÊe i voÊe u pravilo barem pedeset, nerijetko i stotinu posto skuplje nego na sjeveru Hrvatske. Ukoliko u manjim naseljima neËega u ponudi ponestane, budite uvjereni da Êe iduÊeg jutra to biti dva ili tri puta skuplje. Posebna je priËa ponuda ribe. U ©ibeniku, primjera radi, svjeæe jadranske lignje prodaju po nevjerojatnih 160 kuna po kilogramu, a tovljene brancine po 100 kuna, πto je za istu kvalitetu robe viπe od duplo u odnosu na kontinenetalne trænice. Porcija præenih lignji u skromno ureenom restoranu malog turistiËkog naselja doseæe 50 kuna, dok se za ÊevapËiÊe s prilogom odreæe i 60 kuna. Jasno je onda da je dio restorana

uglavnom prazan, jer je svakome gostu jasno da ugostitelji i trgovci u samo dva mjeseca pokuπavaju zaraditi onoliko koliko to njihovi “æabarski” kolege trebaju raditi cijelu godinu. ©to o tome misle inozemni gosti, lako je zakljuËiti. »im se ukaæe prilika za laku zaradu, ne biraju se sredstva. Zaboravlja se Ëinjenica da se razoËani gost neÊe vratiti tamo gdje se osjeÊa opljaËkanim i prevarenim. No, na Jadranu, a pogotovo u Dalmaciji, uobiËajeno je da se æivi i razmiπlja samo o prihodu u aktualnoj sezoni. Moæda iduÊe godine dou neki novi gosti! I tako se spirala gluposti i neposlovnosti nastavlja unedogled. »ini se da su u pravu oni koji tvrde kako glavni problem hrvatskog turizma nije nedostatak smjeπtajnih kapaciteta i novca za veÊe investicije, veÊ lokalni mentaliteti koji uporno rade u korist vlastite πtete. Gdje je u svemu tome Podravka? Pisali smo veÊ o nizu promotivnih akcija koje su diljem obale organizirali Podravkini gastronomski majstori, kao i o upotpunjenju ponude pojedinih turizmu interesantnijih proizvoda. Nema, naime, ni-

kakve dvojbe da se koprivniËkoj tvrtki i te kako isplati πto ËvrπÊe povezivanje s hotelskim lancima i kampovima, gdje je i najveÊa potroπnja prehrambene robe i gdje se isporuke izravno dogovaraju. Bez obzira na sva spomenuta turistiËka lutanja, izvjesno je da Êe buking u hotelskim i apartmanskim naseljima imati uzlazne trendove, a i ove su godine gotovo svi kapaciteti bili unaprijed rasprodani. Bude li Podravka glavni dobavljaË velikim turistiËkim tvrtkama, tu bi se otvorio prostor za rast prihoda na domaÊem træiπtu, gdje su, kao πto je poznato, neki veÊi skokovi zbog limitiranog træiπta teπko ostvarivi. Bitno je sloæenija situacija u jadranskim trgovinama i ugostiteljskim objektima. Tu vlada, sudeÊi po vienom, posvemaπnji kaos. U pojedinim trgovinama, Ëak i neovisno o njihovoj veliËini, naÊi Êemo gotovo sve vaænije Podravkine proizvode, no iskustvo govori da se nikad ne moæe pretpostaviti πto Êe i kada ponestati. Ili, za koliko Êe se dana ta ista roba naÊi opet na policama. Dogodi vam se, recimo, da nema onih juha koje inaËe kupujete, a i da nema, primjerice, Twista

za roπtilj, dok su tu one vrste koje za godiπnji odmor nisu toliko interesantne. Ponuda lipiËkom mineralnom i izvorskom vodom je sve bolja, Ëime se potvruje opravdanost najnovijih investicija, no veliki obrtaj takve robe dovodi do situacije da i u najveÊim marketima Studenca u plastici ne bude dva-tri dana, dok za onaj u staklenim bocama vlada manji interes. Opet je najveÊi problem u Studeni s limunom, koju u pravilu nema veÊina manjih trgovina. Najnepovoljnija je situacija, meutim, s DaniËinim proizvodima, kojih u pravilu uopÊe nema u πkrinjama sa suhomesnatim proizvodima, dok su govei gulaπi ionako deficitarni zbog poznatog pomanjkanja sirovina. Sve bi to nekako i bilo da se stalni kupci Podravkinih brandova ne zaprepaste kad vide njihove jadranske cijene, barem 20-30 posto viπe od onih na koje su navikli. Zato i ne Ëudi πto veÊina domaÊih gostiju, pa i onih iz susjednih dræava, Podravkine juhe i gotova jela donose sa sobom. I to je jedan od boljih naËina zaπtite od suludih trgovaËkih maræi.

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Razgovor s direktorom Tvornice Kalnik Novicom Ciglarom

Rekordna proizvodnja u srpnju! Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: B. Fabijanec

Novica Ciglar direktor je Podravkine varaædinske Tvornice povrÊa Kalnik tek mjesec dana, ali je iskustvo u branπi skupljao viπe od dvadeset godina, koliko tamo radi. Za njegova dolaska situacija baπ nije bila blistava, jer je jako podbacio urod graπka i mahuna, kojima poËinje sezona prerade, a usto je veÊ bio akutan nedostatak proizvoda na træiπtu. No, zahvaljujuÊi rekordnoj proizvodnji u srpnju, stvar se stubokom promijenila. Tvornica radi non-stop i sve πto proizvede odmah odlazi na træiπte. S Ciglarom smo razgovarali o daljnjim planovima najveÊe tvornice za preradu povrÊa u ovom dijelu Europe.

Plan prebaËen 55 posto - Kakva je sada situacija u Kalniku - πto se prerauje? - Joπ uvijek traje sezona prerade krastavaca, radimo ciklu, a ovaj tjedan poËeli smo preraivati papriku sorte Stella za kondimente. Usto, krenuli smo s preradom uvoznog graπka, kako bismo nadoknadili podbaËaj poËetkom sezone. Zbog suπe, naime, ta kultura je podbacila Ëak 50 posto, pa smo posegnuli za graπkom iz Vojvodine. Time Êe se pokriti planirana proizvodnja od 900 tona. Uz graπak, imali smo problema s mahunama, koje su podbacile joπ viπe, 80 posto, ali smo intervenirali novom sjetvom na poljoprivrednom gospodarstvu u –elekovcu, pa bi ta sirovina trebala doÊi ujesen,

Novica Ciglar

pa Êemo i to nadoknaditi. - Kako su urodile ostale kulture? - U srpnju je ukupna proizvodnja bila veÊa za 55 posto u odnosu na lani, a mogu reÊi da se radi o rekordnoj proizvodnji unatrag pet godina. ZahvaljujuÊi poveÊanom prinosu krastavaca i cikle naπi su kapaciteti bili popunjeni. Plan za preradu krastavaca prebacili smo 21 posto, cikle 40 posto, senfa 35 posto, πto je u konaËnici rezultiralo takvom rekordnom proizvodnjom. Kalnik Ëitavo vrijeme radi u tri smjene, subotama, nedjeljama i praznicima, a angaæirali smo i 150 sezonaca. Za ovaj mjesec imamo joπ ambicioznije planove, jer uz preradu veÊ spomenutih kultura, poËinjemo raditi paradajz-papriku, crvenu papriku za ajvar, a prvi kontigenti sirovina obeÊavaju da Êemo planove i ostvariti. Naravno, ako neÊe biti velikih elementarnih nepogoda.

Proizvodnja za policu - Odakle sve dolazi povrÊe? - Sirovinu nabavljamo iz sedam hrvatskih æupanija, uz poneπto iz uvoza. VeÊ sam spomenuo graπak iz Vojvodine, a oko 170 tona krastavaca uvezli smo iz Maarske.

Za punjenje krastavaca nedavno je instalirana nova linija vrijedna oko 400.000 eura

Ovaj tjedan poËela je i preda paprike

- Koliko Êe se ove godine ukupno preraditi povrÊa? - Plan je postavljen na oko 9.000 tona, ali kako sada stvari idu, proizvest Êemo blizu deset tisuÊa tona. - Ima li problema s plasmanom? - Ove smo godine, naæalost, u Ëetvrtom mjesecu ostali desortirani u 60 posto asortimana. Kako smo poËeli s novom sezonom prerade, istog trenutka proizvodi su iπli na træiπte. Rekordnom proizvodnjom, dakle, rjeπavali smo problem nedostatka naπih proizvoda na træiπtu, a ako ostvarimo planove, u πto ne sumnjam, desortiranosti iduÊe godine neÊe biti. PraktiËki sve πto proizvedemo odmah odlazi na police trgovina. - Gdje se sve prodaje Podravkino povrÊe? - Na domaÊem træiπtu oko 80 posto, a ostalo u izvozu. Naπi se proizvodi mogu kupiti u Australiji, Americi, Kanadi, Poljskoj, SlovaËkoj i NjemaËkoj.

Zbog suπe u naπim krajevima, graπak je uvezen i iz Vojvodine

Perspektiva - smrznuto povrÊe - Na koji se naËin nabavlja sirovina - ima li kooperacije? - Uzmimo za primjer graπak i mahunu. Prije su se te kulture uzgajale na poljima Podravkinog Poljoprivrednog gospodarstva, a i nakon πto je ta tvrtka dezinvestirana tu sirovinu i nadalje nabavljamo od istog Poljoprivrednog gospodarstva iz – elekovca. Ostalo povrÊe nabavljamo putem 19 dobavljaËa, koji su ujedno i organizatori proizvodnje za manje poljoprivrednike. Podravka jamËi siguran otkup svih koliËina povrÊa za industrijsku preradu. - Kakva je dræavna politika u vezi s poticajima za takovrsnu proizvodnju? - Varaædinska je æupanija uvela poticaje od 20 lipa po kilogramu povrÊa za industrijsku proizvodnju, i to Ëini jedina u Hrvatskoj. Iz nje sada pokrivamo desetak posto potreba za sirovinom, no æeljeli bismo da to bude viπe. Najbolje bi bilo kad bismo iz Varaædinske i KoprivniËkokriæevaËke æupanije, dakle unutar 100 kilometara pokrivali do 80 posto naπih potreba za sirovinom. Argumenti su jednostavni: jeftiniji transport i veÊa fleksibilnost. ©to se dræave tiËe, s njezinim prijedlogom poticaja po jedinici povrπine, a ne po kilogramu, nismo zadovoljni, jer kod nas postoji mnogo proizvoaËa s malim povrπinama. - Kakva je situacija s tehnologijom u Kalniku? - Upravo smo instalirali novu liniju za punjenje krastavaca i drugog povrÊa u staklenke vrijednu oko 400.000 eura, Ëime smo znatno poveÊali kapacitete, produktivnost i kvalitetu proizvodnje. No, da bismo zaokruæili tehnologiju, morali bismo joπ nabaviti strojeve za depaletizaciju staklenki te paletizaciju gotovih proizvoda. Pred nama su i planovi za smrznuti program, no o tome Êemo viπe moÊi reÊi najesen. Zasad mogu reÊi da bismo uz kupnju tunela i komora za smrzavanje mogli znatno poveÊati proizvodnju. Taj program definitivno ima perspektivu.

Prerada cikle bit Êe prebaËena za oko 40 posto u odnosu na planirane koliËine

©to kaæu radnici

Za manje teπkog fiziËkog rada i veÊe plaÊe Stjepan RoæiÊ RoæiÊ, organizator proizvodnje: - U Kalniku radim 20 godina i mogu reÊi da je tada sve bilo manje. Otkad smo dobili novu liniju puno je lakπe raditi i bilo bi dobro da imamo joπ nekoliko takvih linija. No, s uvjetima na radu nije se mnogo napredovalo jer takva je to vrsta proizvodnje. ©to se plaÊa tiËe, mogle bi biti veÊe. Koliko mi je poznato, organizatori u Kalniku imaju manju plaÊu nego u drugim Podravkinim tvornicama. ©to se tiËe drugih varaædinskih poduzeÊa, negdje smo u sredini. Ipak, mislim da smo zaostali za hrvatskim prosjekom.

poveÊani koeficijenti. No, da dobijemo ne znam koliko, teπko bismo bili zadovoljni jer su æivotni troπkovi ogromni. ©tefanija Horvat Horvat, NKV radnica: - U Kalniku radim 25 godina i za to se vrijeme mnogo toga promijenilo, ali moglo bi se joπ. Ima dosta teπkog fiziËkog rada, treba dosta ”tegliti”, a za æene je to naporno, baπ kao i trosmjenski rad. Na plaÊi baπ ne osjeÊamo porast proizvodnje, ona je uvijek ista. Mislim da bi trebalo ulagati u nove tehnologije kako bi bilo manje teπkog rada.

©tefica BregoviÊ BregoviÊ, KV radnica: Mirko Peharda Peharda, KV radnik: - U Kalniku radim 25 godina, veÊi- Ove godine ispunit Êu obljetnicu nom na punilicama i zatvaraËicama. desetgodiπnjeg rada u Klaniku. Ra- Mislim da u uvjetima rada zaostajemo za tvornicama u dim kvalificirane Koprivnici, a to poslove na svim znam jer sam bila linijama. S poslom na razmjeni u moramo biti zaTvornici juha. Radovoljni jer je zlika je - sto i ovdje, kako Ëujejedan. Najviπe nas mo, bolje nego u smeta vlaga, vrunekim drugim poÊina, a radimo i s duzeÊima u Hrkiselim i ljutim vatskoj. Mislim da Stjepan RoæiÊ tvarima. Mogla bi ©tefanija Horvat bi modernijim se uvesti ventilastrojevima trebacija da nam se olalo olakπati rad, da kπa posao. Dodanema toliko tetak na uvjete rada πkog fiziËkog poveoma je mali, niti sla. Na usipu krastotinu kuna mjestavaca dva radniseËno. Trebalo bi ka u tijeku smjenam viπe novih ne prebace i 15 linija kao πto je tona. PlaÊa bi treova za krastavce. bala biti veÊa, jer H. ©. ©tefica BregoviÊ su nam upravo Mirko Peharda

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Susret: Mario Milas, kontrolor prodaje u Regiji Slavonija

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Svakodnevno su na terenu vidljivi pomaci na bolje

Godine 1968. odluËeno da Êe se odmaraliπte graditi u Pirovcu

Tekst i snimka: Boris Fabijanec OsjeËanin Mario Milas (roen 1972. godine) u Podravki radi od 1. oæujka 1995. godine. Kao i brojni mladi OsjeËani sudjelovao je u obrani Hrvatske i to od 1. listopada 1991. godine pa sve do zapoπljavanja u Podravki kao pripadnik 106., a zatim 5. pukovnije Hrvatske vojske. Prvo radno mjesto u naπoj tvrtki bilo mu je unapreivaË prodaje u FC Marketing Ferrero, potom radi kao trgovaËki predstavnik za Poni trgovinu te koordinator. Prije dvije godine postaje kontrolor prodaje u Regiji Slavonija. GovoreÊi o svom poslu, Mario istiËe: - Prije svega, to je vrlo zanimljiv, dinamiËan i kreativan posao u kojemu sam ja zapravo prva pomoÊ trgovaËkom predstavniku Podravke na terenu. Naravno, ujedno kontroliram prodajno mjesto, πirinu asortimana, placiranje proizvoda, odnosno je li sve u redu i u skladu s poslovnom politikom i regulama Podravke vezanim za dostupnost i poziciju naπih proizvoda u trgovinama krajnjim potroπaËima. Pod mojom ingerencijom je sedam Podravkinih trgovaËkih predstavnika u Regiji Slavonija i joπ dva koji su zapravo na platnoj listi Studenca. - Na koliko prodajnih mjesta u Slavoniji su zastupljeni Podravkini proizvodi? - Mi obraujemo oko 2.000 prodajnih mjesta i bez obzira πto ta brojka

Mario Milas izgleda velika, uvijek se moæe bolje i viπe. Zaista se trudimo da πto bolje obavimo posao i pomaci na terenu su vidljivi. Naravno, svi ti pomaci rezultiraju i rastom realizacije, πto je najbitnije. Naime, unatoË nekim naπim, Podravkinim problemima, kao πto je ponekad odreena desortiranost s nekim proizvodima, u prvih πest mjeseci ove godine prebacili smo biznis plan, a vjerujem da Êe do kraja godine biti joπ bolje. - ZnaËi li ovaj porast realizacije da je porasla i kupovna moÊ u Slavoniji? - Iskreno govoreÊi, tu postoji odreena dilema. Gospodarska situacija u Slavoniji je jako loπa, brojne tvrtke su

propale, iako se otvaranjem brojnih super-marketa na odreeni naËin zaustavio odlazak slavonskih potroπaËa u Maarsku, Srbiju i Bosnu. To znaËi, da je novaca bilo, ali se troπilo vani. Dakle, unatoË tome πto svi kukaju kako nema novaca, svakodnevica ipak demantira ta kukanja, jer u Slavoniji je sve viπe novih i skupih automobila, a i kuÊe se grade na veliko. Novaca ima, samo ga treba pravilno usmjeriti, a to za nas znaËi da trebamo πto viπe potroπaËa usmjeriti da kupuju Podravkine proizvode. - Mario, πto za vas znaËi Podravka? - Kruh za mene i moju obitelj. Zadovoljan sam s radnim mjestom i primanjima te se nadam da Êe biti joπ bolje. Svi jako dobro znaju da je Podravka najveÊa i najbolja prehrambena industrija u Hrvatskoj te zaista nije problem raditi na terenu. Gdje god doemo, uglavnom su nama kao Podravkaπima vrata πirom otvorena. Bez obzira πto se u mom poslu ne pita za radno vrijeme, u principu se radi od jutra do mraka, imam veliku podrπku moje obitelji. Izuzetna je Ëast, a i zadovoljstvo biti dio uspjeπnog prodajnog tima Podravke - rekao je na kraju razgovora Mario Milas. InaËe, razgovor je zbog Ëestih poziva na mobitel Marija Milasa raen u nekoliko navrata, a ubrzo nakon njega Mario je æurio dalje jer se u njegovoj regiji odvijalo nekoliko promotivnoprodajnih akcija Podravke. Zaista, slavonski Podravkaπi rade punom parom.

In memoriam

Apel Podravkaπima

PomoÊ za oboljelu radnicu Ljubicu KovaËeviÊ Moæete li zamisliti kakav je æivot bolesnicima kojima ne radi jedan bubreg? Svakodnevne dijalize i infuzije, æivot vezan za bolniËke aparate. Na æalost, radnici DjeËje hrane Ljubici KovaËeviÊ ne rade oba bubrega. LijeËniËka dijagnoza nalaæe hitnu operaciju, toËnije transplantaciju bubrega. Takve struËne i specijalne operacije rade se u Hrvatskoj, ali naæalost potrebno je dugo Ëekati, Ëesto puta i predugo... U Austriji takve su operacije puno bræe i ekspeditivnije rade nego u Hrvatskoj, ali takav zahvat koπta oko 15.000 eura. Konzultirana je i Podravkina Zaklada za pomoÊ teπko oboljelima koja, prema Pravilniku, ne rjeπava zdravstvene sluËajeve koji se inaËe mogu sanirati u Hrvatskoj. Stoga su kolege Ljubice KovaËeviÊ iz tvornice DjeËje hrane odluËili da pomognu Ljubici u materijalnom smislu te Êe od dviju svojih plaÊa odvojiti po 100 kuna za operativni zahvat koji bi se obavio u Grazu. Uz to, radnici DjeËje hrane apeliraju i na ostale Podravkaπe da pomognu Ljubici uplatom bilo koje dobro doπle donacije na broj æiro-raËuna 2386002100001060 otvorenog u Podravskoj banci ili na raËun 3300016104 Ljubice KovaËeviÊ.

Davor ©imuniÊ (1962-2002) Iznenada, u 41. godini æivota, zauvijek nas je napustio naπ radnik Davor ©imuniÊ. Davor je doπao u Podravku u kolovozu 1987. godine, gdje je kao pripravnik poËeo radit u Informatici, a nakon zavrπenog pripravniËkog staæa rasporeen je na radno mjesto operater. Radio je i na poslovima programera, a zatim referenta u Zaπtiti i nadzoru, da bi od 2000. godine radio na radnom mjestu pomoÊnika skladiπtara u OpÊim poslovima. Bio je dobar radnik, kolega, prijatelj. Njegova tragiËna smrt ostavila je u tuzi njegove najbliæe: suprugu, malodobnu djecu i roditelje. Njegov dragi lik Ëovjeka, radnika i prijatelja ostat Êe u sjeÊanju svima onima koji su ga poznavali.

Pripremio: Hrvoje ©labek Informativni bilten radnog kolektiva prehrambene industrije Podravke iz Koprivnice, kako se sluæbeno zvao list Podravka 1968. godine, dobio je priznanje RepubliËkog udruæenja listova komuna i radnih organizacija za ”postignute rezultate u informiranju u 1967. godini”. Iz uvodnika koji komentira taj uspjeh, uglavnom u stilu ”vrijedno priznanje - moramo joπ bolje”, ipak doznajemo da se obavljaju pripreme za promjenu formata ”biltena” u veÊi, novinski, ali i da Êe se ubuduÊe joπ viπe prostora dati kritici ljudi i pojava u Podravki. ReËeno - uËinjeno. U jednom od iduÊih brojeva objavljuju se Ëetiri radniËka pisma koja ukazuju na propuste u Podravki, od sumnje da je nekakva drvena ambalaæa prodana za neËiji vlastiti dæep do prigovora opravdanosti kazni bravarima u varaædinskoj tvornici. Reakcijama na njih posveÊen je novi uvodnik koji jasno kaæe da se novinari lista Podravka ne boje ”onih gore” te da Êe i dalje objavljivati ”πkakljive” teme. Istini za volju, nadolazeÊi brojevi njima baπ ne prπte. No, zanimljivosti ne manjka, pa tako doznajemo da je te godine potpisan ugovor s PIK-om Umag o poslovno-tehniËkoj suradnji na pet godina, πto je bila uvertira integraciji tamoπnje tvornice, nekada zvane Dragonja i veÊe od Podravke, u rastuÊu koprivniËku prehrambenu industriju. Istodobno poËela je suradnja s novogradiπkom tvornicom suπenog povrÊa, sokova i konzerviranog povrÊa, ali ona, za razliku od Umaga, nije bila dugoroËnije prirode. Danas uobiËajeno marketinπko sredstvo prireivanja degustacija za potroπaËe svoje korijene u Podravki ima upravo u 1968. godini. Prema reportaæi o jednoj od prvih degustacija odræanih u »akovcu, nudile su se tada nove juhe Californija i Minestrone te konzervirano povrÊe, a bila je dobro posjeÊena. Te godine odræano je joπ 60 degustacija u Varaædinu, Karlovcu, Tuzli, Banjaluci, Bjelovaru, Petrinji, Leskovcu, Zagrebu, Ljubljani, Kutini, Zadru i joπ desetak gradova. Nakon πto je devet godina vodio Podravku, Pavle Gaæi te je godine morao biti biran na tu poziciju, jer je uvedena reizbornost direktora poduzeÊa i mandat od Ëetiri godine. Povijesti radi valja spomenuti da mu je protukandidat bio inæenjer Ante »izmi iz Zagreba. Sve veÊi interes Biltena za gradske teme lako je iπËitati iz brojnih napisa, a naroËito novouvedene rubrike ”Komunalne razglednice”, u kojoj se detaljno opisuje planirani razvoj prometne infrastrukture u gradu. Usto, meu ostalim, doznajemo da je odreena lokacija za koprivniËku robnu kuÊu na mjestu gdje je i danas, da se spuπta plinovod s Bilogore te dolazi u Koprivnicu i Podravku itd. No, nisu ostale nezabiljeæene novosti iz Podravke, poput postavljanja neonskog natpisa na Tvornicu juha ili preseljenja dijela linije s novim strojevima u Juhama. Umjesto Feferona, koji nije iziπao za 1. travnja, kako se to veÊ uobiËajilo, u ”bilten” se vratio ©tefinin raport Nikole KovaËa. Nismo uspjeli doznati razloge umirovljenja tog puËkog zabavljaËa i tribuna u 1967. godini niti zaπto je ipak reaktiviran za nekoliko mjeseci. Podravka je, vjerovali ili ne, 1968. godine dobila vlastiti muziËki sastav. »inili su ga Ivica StaniπiÊ na prateÊoj gitari, Toni ©afar na bas gitari, Pavao Dominis, voa sastava i elektriËne orgulje, Toni OreË na bubnjevima i Mladen Sinjerec na solo gitari. Kako obavjeπtava ”bilten”, deËki su nekoliko mjeseci intenzivno vjeæbali prije prvog nastupa za Dan mladosti. Svirali su, kako istiËe Ëlankopisac, iz nota, i to program prilagoen ”i starima i mladima”. Danas je vjerojatno deplasirano iz poæutjelih stranica 1968. godiπta lista Podravka izdvajati vijest o odluci da Êe se tvrtkino odmaraliπte graditi u Pirovcu. Ipak, iako je ono izgraeno, pa nakon dva destljeÊa obilnog koriπtenja i deset godina propadanja prodano gradu Koprivnici, danas moæe biti zanimljivo kako su u uæem izboru za Podravkino odmaraliπte bili ZablaÊe i Velika Kosirina na otoku Murteru. Za razliku od Pirovca, i danas je aktualno Ëitati izvjeπtaje o raspravama oko uvoenja novog, europskog radnog vremena. »ak je nekoliko tjedana uvedeno pokusno radno vrijeme od 7 do 15 sati te od 8 do 16.30 (s polusatnom stankom). RadniËki savjet tada je najprije odluËilo da se ipak radi po starome, od 6 do 14 sati, ali je potom prihvatio negodovanje radnika te od 1968. godine ”Podravkaπi” rade od 7 do 15 sati.

Kutak za umirovljenike

HoÊe li se smanjiti i najniæe mirovine? Piπe: Æeljko ©emper Sve je izglednija teza da je za izlaz iz gospodarske krize najlakπe ”udariti” na one najnemoÊnije, na umirovljenike. Njima je najlakπe uzeti, oni neÊe πtrajkati, oni nemaju Ëime ucjenjivati. Jedino πto mogu je da poπtaru pokaæu izlazna vrata, a πto Êe nakon toga? To govori i najnoviji prijedlog stratega o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je veÊ trebao biti u primjeni od 1. srpnja, ali negdje je zapelo u proceduri izmeu Vlade i Sabora. Potvrdi li Sabor predloæene izmjene, najniæe mirovine bile bi manje od jedan do 16 posto. Jer, mudri stratezi kaæu: “Nuæno je realnije odreenje najniæe mirovine i smanjenje prijevremene starosne mirovine - da bi se i te

mirovine pribliæile odreivanju visine mirovine prema godinama æivota, odraenim godinama staæa i uplaÊenom doprinosu”. Da Ëovjek ne povjeruje, kao da ti ljudi æive na nekoj drugom planetu! ©ta je to najniæa mirovina? Prije se po starom Zakonu nazivala minimalna mirovina, a od 1. sijeËnja 1999. u upotrebi je naziv najniæa mirovina. TiËe se svih umirovljenika, Ëiji su doprinosi za mirovinsko osiguranje, zbog malih plaÊa, cijeli njihov radni vijek bili tako mali da im je njihova izraËunata mirovina bila manja od najniæe mirovine. Dakle, ta najniæa ili minimalna mirovina je jedna socijalna kategorija, a dosad je iznosila 40,79

kuna za jednu godinu mirovinskog staæa. Tako je za 30 godina staæa iznosila 1.223,70 kuna, za 35 godina staæa 1.427,65, a za 40 godina staæa 1.631,60 kuna. Prema tome, ako je æena s 30 godina staæa prema rjeπenju dobila izraËun mirovine od 1.100 kuna, dobila je najniæu mirovinu od 1.223,70 kuna. I sve je bilo dobro, dok novim Zakonom o mirovinskom osiguranju nisu znatno “skresane” prijevremene mirovine, koje su naruπile dosadaπnji odnos izmeu prijevremenih i najniæih mirovina. Pa su sada u nekim sluËajevima najniæe mirovine “preπiπale” one prijevremene starosne mirovine. Dræavni su sluæbenici izraËunali da

je sada najniæa mirovina u odnosu na opÊu razinu mirovina popriliËno visoka. To je uzrokovalo da sada najniæu mirovinu koristi oko 36 posto umirovljenih nakon 1. sijeËnja 1999. godine, kad je poËela primjena novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Njih je sada oko 62.000, a njihova prosjeËna mirovina odreena na temelju staæa i zaraenih plaÊa bila bi samo 637 kuna, a zahvaljujuÊi postojanju najniæe mirovine, mirovina im je za 52 posto veÊa. Zakonodavac se boji rasta tih mirovina i ubuduÊe, pa predlaæe korekcije, odnosno smanjenje najniæe mirovine. To bi se smanjenje odnosilo samo na osiguranike koji imaju viπe od 30 godina mirovinskog staæa, a

ipak bi bili zaπtiÊeni oni s najniæim iznosima mirovina. Zakonodavci su veÊ izraËunali, da bi najniæa mirovina za 30 godina staæa iznosila 1.186,20 kuna, za 35 godina staæa iznosila bi 1.285,05 kuna, za 40 godina 1.389,90 kuna, a za 45 godina staæa 1.482,75 kuna. Predlaæe se odreivanje najniæe mirovine primjenom polaznog faktora, kao i za prijevremenu starosnu mirovinu - πto znaËi novo smanjenje za 0,34 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Sve se to savrπeno uklapa u “sjajnu” prognozu, po kojoj, kako kaæu “mudri” stratezi, mirovine Êe padati do 2.030 godine, a nakon toga Êe polako rasti. Do onda tko æiv, tko mrtav!

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Joπ jedna akcija Podravkine Udruge branitelja

Prodaja rashodovanih teretnih vozila

Podignut spomen kriæ kod vukovarske bolnice U krugu poznate ratne bolnice, OpÊe bolnice Vukovar, Ëlanovi Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke proπle su subote podigli spomen kriæ u znak sjeÊanja na odvedene i ubijene teπke ranjenike i bolniËko osoblje iz ove bolnice 1991. godine. Na sveËanosti, koja je upriliËena u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, govorili su dr. Vesna Bosanac, ravnateljica OpÊe bolnice Vukovar, dr. Juraj Njavro, saborski zastupnik i jedan od sudionika ratnih zbivanja u ovoj ustanovi prije jedanaest godina, prof. Nikola ©afer, æupan Vukovarsko - srijemske æupanije i Mladen

PavkoviÊ, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke. Autori spomen kriæa su skulptori iz KuËan Marofa Ivan i Josip CikaË, a drvo su darovale koprivniËke Hrvatske πume. Kriæ je teæak oko dvije tone, visok je preko pet metara, a blagoslovio ga je fra Zlako ©pehar, vukovarski gvardijan. To je tek samo jedna od niza uspjeπnih akcija koju je za ovu bolnicu u zadnje vrijeme organizirala Podravkina Udruga, a na sveËanosti su bili predstavnici braniteljskih udruga, æupanije i grada Vukovara, kao i mnogobrojni graani.

Podravka d.d. SPJ”Mlin i pekara” Sluæba za komercijalne poslove

Spomen kriæ koji je postavila naπa Udruga bit Êe trajni znak sjeÊanja na sve ærtve Vukovara i cijele domovine Hrvatske

ZajedniËka akcija Podravkinih branitelja i koprivniËkih izviaËa u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Dan sjeÊanja dan bijelih ruæa U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u ponedjeljak 5. kolovoza izviaËi koprivniËkog odreda ”Bijeli javor” i Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke organizirali su drugu godinu za redom akciju pod nazivom ”Dan sjeÊanja - dan bijelih ruæa”. ZajedniËki su obiπli sva spomenobiljeæja iz Domovinskoga rata na podruËju Koprivnice i na svako od njih poloæili bijelu ruæu i zapalili svijeÊu u znak sjeÊanja na one koji su bili prvi kad je trebalo, a koji danas na æalost viπe nisu meu nama. Ml. P.

Obavijest SljedeÊi broj lista Podravka izlazi u petak 23. kolovoza

Istine i zablude o raku Rak je uvijek smrtna presuda. POGRE©NO Svake se godine sve viπe ljudi lijeËi od raka. Ta bolest, koja je u proπlosti bila smrtonosna, danas je Ëesto potpuno izljeËiva. Mnogi su ljudi danas æivi nakon πto su bili lijeËeni od raka, od bolesti koja bi prije 20 do 30 godina bila neizljeËiva. Postoje dva podruËja u kojima svaka osoba moæe poduzeti akciju: 1. Smanjiti rizike obolijevanja od raka 2. Otkriti rak u ranoj fazi i podvrgnuti se lijeËenju Otkriti rak ne znaËi obavezno i dobiti smrtonosnu presudu. Strah je prirodna reakcija, meutim s odgovarajuÊim lijeËenjem sve viπe ljudi preæivljava rak. Rak moæe biti uzrokovan udarcima i nagnjeËenjima. POGRE©NO Katkada udarac moæe uËiniti da postanete svjesni Ëvora ispod vaπe koæe, koji je veÊ od prije bio tamo (primjerice Ëvor u dojci). To ne znaËi da je udarac uzrokovao Ëvor. Rak je zarazan. POGRE©NO U svakodnevnim situacijama rak uopÊe nije priljepËiv. Vi ga ne moæete dobiti rukujuÊi se s pacijentima oboljelim od raka ili grleÊi njih. Prema tome, nemojte izbjegavti osobe obo-

SPJ VoÊe i povrÊe Proizvodnja ”Kalnik” Varaædin

Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanog teretnog vozila putem javne draæbe dana 14. 8. 2002. u restoranu Proizvodnje ”Kalnik”, BiπkupeËka 60, Varaædin u 12 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Proizvodnje ”Kalnik”. Prodaje se slijedeÊe vozilo: Zastava 35.8 HFPK, furgon, proizvedeno 1991., registrirano, poËetna cijena 7.000,00 kuna Navedeno vozilo moæe se razgledati 12. 8. 2002. u dvoriπtu tvornice ”Kalnik”, BiπkupeËka 60, Varaædin (Vladimir PavliËeviÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vienokupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog SvijeÊe su zapaljene i na spomen-obiljeæju 18-orici poginulih nadmetanja. Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, Podravkinih branitelja ispred naπe Udruge gubi pravo na povrat jamËevine.

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka”d.d. obavljuje se prodaja rashodovanog pekarskog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 22. 8. 2002. u prostorijama “Podravka - Pekare” Koprivnica, A. StarËeviÊa 32 u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. Na prodaji je vozilo: zastava 83.10/DV, pekarsko, neispravno, proizvedeno 1986., poËetna cijena je 9000,00 kuna Vozilo se moæe razgledati 22. 8.2002. u dvoriπtu Podravke, ispred Pekare od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20 % poËetne cijene. Vozilo se prodaje po naËelu “vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu reklamaciju. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.

ljele od raka. To nije sluËaj kao s prehladom. Stres moæe dovesti do raka. NEMA »VRSTIH ZNANSTVENIH DOKAZA To je popularna teorija, meutim nema dobrog dokaza koji pokazuje da stres, zabrinutost ili bilo koje drugo mentalno ili emotivno stanje moæe uzrokovati rak. Rak moæe biti nasljedan. U VE∆INI SLU»AJEVA NE Postoji samo nekoliko oblika raka koji mogu biti nasljedni i oni su rijetki. Ono πto moæe biti nasljedno je veÊi rizik da se oboli od nekog odreenog raka (dojke, debelog crijeva, jajnika). Ako je to sluËaj u vaπoj obitelji i zbog toga brinete, najbolje je da se posavjetujete sa svojim lijeËnikom. Muπkarci su izloæeni manjem riziku od æena. POGRE©NO Proπle je godine u Engleskoj od raka umrlo 85.000 muπkaraca i 78.000 æena. NajËeπÊi oblici raka koji uzrokuju smrt kod muπkaraca su rak pluÊa, debelog crijeva, prostate i æeluca. Kod æena to su rak dojke, pluÊa, debelog crijeva i æeluca. Ako ignorirate simptome, rak moæe nestati. POGRE©NO ©to ranije utvrdite rak, tim su vam veÊe πanse za uspjeπno lijeËenje. Svaki rak ima svoje vlastite simptome. Ako ih ignorirate, rak Êe se proπiriti,

postati opasniji i teæi za lijeËenje. Ovdje su navedeni najvaæniji simptomi koje bi trebalo na vrijeme opaziti i biti na njih spreman: • Ëvor bilo gdje u tijelu (npr. u dojci, testisu) • promjena na koænom madeæu • ranica koja ne zacjeljuje • stalni kaπalj ili promuklost • stalna poremetnja probave ili teπkoÊe u gutanju • povraÊanje ili iskaπljavanje krvi • promjene u stolici (npr. stalni proljev i zaËepljenost) • krv u mokraÊi ili stolici i bilo kakvo abnormalno vaginalno krvarenje • neobjaπnjiv gubitak tjelesne teæine • neobjaπnjiv gubitak apetita Mnoge stvari mogu uzrokovati rak. Meutim, veÊina od nas bit Êe njima izloæeni samo povremeno, a Ëak i tada u vrlo malim koliËinama. To ne znaËi da su one potpuno sigurne, ali to znaËi da Êe rizik za vas biti mali, moæda ne veÊi nego mnogi drugi rizici s kojima æivite svaki dan. Dok znanstvenici istraæuju joπ i druge moguÊe uzroke i djelotvornija lijeËenja, mi moramo sve uËiniti kako bi naπ stil æivota maksimalno smanjio rizik obolijevanja od raka. Eksperti su procijenili da viπe od 80 posto sluËajeva raka moæe biti prevenirano uz pomoÊ promjena u naËinu æivota i promjena u okolini.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 12. 8. ponedjeljak:

- Varivo vojniËki grah, salata

13. 8. utorak:

- PeËena piletina, mlinci, salata

14. 8. srijeda:

- ©pek fileki, krumpir pire, salata

19. 8. ponedjeljak:

- Varivo podravski grah, kobasica,

20. 8. utorak:

- Svinjetina u saftu, kukuruzni æganci, salata

21. 8. srijeda:

- PeËenje ”©tefani” seljaËki krumpir, salata

22. 8. Ëetvrtak:

- Pohana pileÊa prsa, riæa s povrÊem, salata

23. 8. petak:

- JuneÊi gulaπ s makaronima, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

Sport

Interliga rukometaπica

Uzvratna polufinalna utakmica Intertoto kupa

Prvi poraz Podravkaπica

Europski san je zavrπen

ce Kornexi-Alcoe, posebice Nemeth, PODRAVKA VEGETA KORNEXI-ALCOA 23:28 (12:14) Deli i Kulcsar te brzim kontranapadi-

Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

SLAVEN BELUPO - STUTTGART 0:1 (0:1)

OdliËan ugoaj na koprivniËkom Gradskom stadionu. Oko 5.000 domaÊih navijaËa, od toga stotinjak njemaËkih, sve u svemu atmosfera stvorena za veliku utakmicu. SveËarski je i poËelo. Donedavni igraË Slaven Belupa Renato JurËec oprostio se od kluba i suigraËa. Utakmica je poËela obostrano oprezno sve do 19. minute kada se u dobroj prigodi nalazi Stuttgartov napadaË Schneider, no bio je neprecizan. Dvije minute kasnije uzvraÊaju Slavenaπi. Domagoj KosiÊ puca iskosa, njemaËki vratar Hildebrand bio je veÊ savladan, ali s gol-crte loptu u korner izbija Meissner. Nakon udarca iz kuta ponovno udarac sa 16-ak metara, ali Stuttgartov vratar je na pravom mjestu. Pet minuta kasnije stopostotnu prigodu opet ima KosiÊ. Posavec ga je odliËno proigrao, KosiÊ izbija sam pred Hildebranda, ali njegov udarac je bio neprecizan. I kao πto to veÊ biva u nogometu, kada ne iskoristite prigode - kazna slijedi. U 35. minuti Balakov servira loptu za udarac Bordonu. Jak udarac s 15-ak metara, ali Solomun sigurno brani. Tri minute kasnije vodstvo gostiju. Crnoputi Marques nezaustavljivo prodire po desnoj strani, odliËan ubaËaj toËno na glavu Dundeeja kojemu nije bilo teπko s pet-πest metara zakucati loptu u mreæu nemoÊnog Solomuna. U nastavku trener Slaven Belupa Rajko MagiÊ pojaËava napad, domaÊi nogometaπi se trude, ali iskusna njemaËka momËad vrlo dobro kontrolira utakmicu. Vidjevπi da nije lako probiti obranu Stuttgarta koprivniËki nogometaπi oprobavaju udarce iz daljine. FerenËina i KosiÊ bili su neprecizni, a jak udarac Boæca Hildebrand brani. U 71. minuti grijeπi Pavo Crnac, lopta dolazi do Balakova koji izlazi sam pred Solomuna, ali domaÊi vratar je proËitao namjeru Balakova te uspjeπno reagirao. Deset minuta kasnije opet Boæac isprobava udarac, ali je Stuttgartov vratar siguran.

U utakmici gdje se oËekivala veÊa agresivnost domaÊih nogometaπa, Nijemci su znalaËki pobijedili i uπli u finale Intertoto kupa. Ne moæe se poreÊi da Slavenaπima nije nedostajalo htijenja, ali najvjerovatnije impresionirani protivnikom i znajuÊi da utakmicu gleda izbornik hrvatske reprezentacije Otto BariÊ koji je, uzgred, bio nezadovoljan vienim, nisu iskoristili povijesnu priliku - ulazak u finale jednog europskog natjecanja. No, i ovako su postigli puno. Ipak je za jedan klub poput Slaven Belupa ulazak u polufinale Intertoto kupa velika stvar. Nakon utakmice treneri su izjavili: Felix Magath, trener Stuttgarta: - Prije utakmice imali smo jako puno respekta prema Slaven Belupu, oËekivali smo da Êe domaÊini krenuti jakim napadima. Bio sam pomalo razoËaran πto se to nije dogodilo. Imao sam strah da Êe Slaven Belupo postiÊi gol i bio sam vrlo sretan kada smo mi postigli vodeÊi gol, jer smo se u drugom poluvremenu mogli opustiti. U nastavku smo samo kontrolirali igru i ostvarili najbitnije ulazak u finale. Slaven Belupu æe-

lim sve najbolje u daljnjim igrama. Rajko MagiÊ, trener Slaven Belupa: - U prvom redu Ëestitke Stuttgartu. Nakon dvije utakmice ne preostaje nam drugo nego poæeljeti im sve najbolje u finalu, jer nema dvojbe da je Stuttgart bolja ekipa od nas. Naπa æelja je bila da pokuπamo postiÊi pogodak u prvih pola sata, a da ga ne primimo jer smo znali ukoliko Stuttgart postigne prvi pogodak da Êe biti vrlo teπko preokrenuti rezultat. Dogodilo se upravo to i drugo poluvrijeme odigrali smo vrlo poπteno i mislim da smo u danaπnjoj utakmici po zalaganju i htijenju zavrijedili barem nerijeπen rezultat, ali najbitnije od svega je Ëinjenica da su moji deËki natjecanje u Intertoto kupu odradili krajnje profesionalno, ozbiljno i zaista ni u jednoj jedinoj utakmici od osam odigranih nismo se osramotili. Dostojno smo branili boje hrvatskog nogometa. Protiv Stuttgarta za Slaven Belupo su igrali: Solomun, P. Boπnjak, Crnac, Gal, Boæac, FerenËina, Meimorec (od 55. KovaËeviÊ), BajsiÊ (od 73. Gerπak), Posavec (od 46. FilipoviÊ), KosiÊ i KovaËiÊ.

Stuttgart je ipak bio jaËi...

Prva hrvatska nogometna liga - 2. kolo

VinkovËani kuÊi pjevajuÊi

Rukometaπice Podravke Vegete zapoËele su natjecanje u Interligi protiv maarske ekipe Kornexi-Alcoa uvjerljivim i zasluæenim porazom. UnatoË tome πto su Podravkaπice dobro krenule u utakmicu, Maarice su krajem prvog poluvremena povele pogotkom razlike, da bi se na odmor otiπlo sa dva pogotka razlike za goπÊe. VeÊ se u tom poluvremenu vidjelo da rukometaπice Podravke Vegete ne igraju povezano, Ëesto puta se bez veze gubila lopta, a i obrana nije mogla adekvatno parirati raspoloæenim i brzim Maaricama. U nastavku, joπ gora situacija za domaÊe rukometaπice. Nepovezani napadi, bezidejne kombinacije te forsiranje lopte KoprivniËanki, sve su to uspjeπno znale iskoristiti rukometaπi-

ma puniti mreæu Podravkaπica. Da nije bilo na vratima raspoloæene prinove u redovima Podravke Vegete Natalije Petrakove, rezultat bi bio daleko veÊi u korist Maarica. Ovako, na kraju ipak ”samo” plus pet pogodaka razlike za Kornexi-Alcou. Prema vienom na terenu, ipak su baziËne pripreme na Rogli uËinile svoje. Podravkaπice su djelovale umorno, tekih nogu i lopta kao da im je stalno klizila iz ruke. Za razliku od Podravkaπica, ekipa Kornexi-Alcoe zapoËela je s pripremama daleko ranije te su pokazale prepoznatljiv i uigran rukomet. Protiv Kornexi-Alcoe za Podravku Vegetu igrale su: Vresk 1, Hobjila 1, Pensa 2, PalËiÊ 4, Hodak 5, Raguæ 1, »uljak 1, Bilobrk, StanËin, Sirovec 2, Petika 5, Tarle, JuriÊ, Petrakova. B. F.

U drugoj utakmici - jedan bod PODRAVKA VEGETA - GYOERI ETO 23:23 (11:11) Za razliku od prve utakmice Interlige, u drugoj protiv takoer maarske ekipe Gyoeri ETO rukometaπice Podravke Vegete prikazale su znatno agresivniju i prepoznatljiviju igru. No, da Êe trener Podravkaπica Jirzi Zerzan joπ puno stvari trebati staviti u red, to je Ëinjenica. Uostalom, i njegove burne reakcije tijekom utakmice dokazuju da nije zadovoljan igrom i pristupom pojedinih igraËica. No, krenimo redom. Rukometaπice Podravke Vegete krenule su u susret priliËno agresivno te veÊ nakon nekoliko minuta povele sa Ëetiri pogotka razlike. Posebice su bila raspoloæena krila Ljerka Vresk i Renata Hodak. No, iskusne Maarice Ëekale su svoje trenutke i nakon 20-ak minuta utakmice gotovo svaki napad su realizirale. Obrana Podravkaπica bila je vrlo πuplja, ali kao i u prvom susretu Interlige, opet se nametnulo prvo ime utakmice - odliËna vratarka Natalia Petrakova. Naime, tijekom prvog poluvremena obranila je 11 udaraca Maarica. Na æalost, njezino raspoloæenje nisu pratile ostale Podravkaπice pa ekipa Gyoeri ETO sustiæe rezultat i na odmor se odlazi s nerjeπenim rezultatom.

U nastavku vrata Podravkaπica branila je Barbara StanËin koja nije bila toliko raspoloæena kao Natalia, ali ipak uz Barbarino ime biljeæimo 8 obrana. ©to se tiËe ostalih igraËica, dobru igru pokazalo je takoer novo pojaËanje u redovima Podravke Vegete Ana Bilobrk sa Ëetiri postignuta pogotka i nekoliko uspjeπnih proigravanja. Rumunjka Gabriela Hobjila postigla je jedan pogodak, pokazala da ima potencijala, ali trebat Êe viπe vremena da se uklopi u sastav. Prvi strijelac Podravkaπica bila je uvijek vrijedna i borbena Renata Hodak sa pet pogodaka, koliko je postigla i Ljerka Vresk. Ugodno iznenaenje bila je i Marina Sirovec sa tri postignuta pogotka, ali na æalost i nekoliko promaπenih ”zicera”. Ipak toj mladoj i perspektivnoj igraËici fali iskustva, posebice meunarodnog. Sve u svemu, na kraju je bilo 23:23, Podravkaπice su moæda i mogle pobijediti, ali iskusne Maarice Ibolya Mehlmann sa 9 i Carmen Nitescu sa 6 postignutih pogodaka bile su neumoljive te koristile svaku greπku Podravkaπica u obrani. Za Podravku Vegetu protiv Gyoeri ETO igrale su: Vresk 5, Hobjila 1, Pensa 1, PalËiÊ 2, Hodak 5, Raguæ, »uljak, Bilobrk 4, StanËin, Sirovec 3, Petika 2, Tatari, FraniÊ i Petrakova. B. F.

U europskim nastupima Podravkaπicama ”suene” Ruskinje Ovaj tjedan u BeËu su izvuËeni parovi drugog kola svih europskih rukometnih kupova, osim Kupa kupova za rukometaπice. Prema izvuËenom rasporedu, rukometaπice Podravke Vegete Êe, ako prou u prvom kolu Lige prvakinja Slovan Duslo, igrati s ruskom ekipom AKVA iz Volgograda. S njima joπ uvijek imamo neugodne proπlogodiπnje uspomene. U sluËaju da izgube od Slovakinja u prvom kolu, Podravkaπice Êe nastaviti natjecanje u Kupu EHF-a gdje Êe im takoer protivnice biti Ruskinje - ekipa ASU ADYIF iz Majkopa. Sve u svemu, ædrijeb baπ i nije bio naklonjen Podravkaπicama. B. F.

SLAVEN BELUPO -CIBALIA 2:3 (2:0) Brojni ljubitelji Slaven Belupa okupili su se na koprivniËkom Gradskom stadionu oËekujuÊi prvu prvenstvenu pobjedu KoprivniËanaca. Optimizam navijaËa poticali su uspjeπni nastupi Slaven Belupa u Intertoto kupu pa je veÊ i zaboravljen poraz protiv Kamen Ingrada u prvom prvenstvenom kolu. PoËelo je odliËno. Slaven Belupo je imao terensku inicijativu, apsolutnu nadmoÊ na terenu. Dvije stative, brojne prigode i ono najvaænije - dva pogotka obiljeæja su odliËne igre Slavenaπa. Naravno, pogotke postiæe prvo napadaËko ime Slaven Belupa - Miljenko KovaËiÊ koji ovu nogometnu sezonu zaista igra u æivotnoj formi. Njegova brzina i prodornost velika su

enigma za brojne domaÊe i inozemne obrambene igraËe. Dominacija Slavenaπa trajala je cijelo prvo poluvrijeme. VinkovËani su zaista imali puno sportske sreÊe πto u njihovoj mreæi nije lopta zavrπila joπ nekoliko puta. A onda dolazi drugo poluvrijeme. Naravno, tijekom odmora nitko na stadionu nije ni pomiπljao da moæe doÊi do takve promjene u igri Slavenaπa. Ekipa iz prvog poluvremena kao da je nestala u drugom. Igra KoprivniËanaca se promijenila iz temelja. Kao πto je kasnije trener Slaven Belupa Rajko MagdiÊ rekao, ipak se osjeÊa umor stalnih nastupa u Intertoto kupu i domaÊem prvenstvu. Ali takav umor? Naravno, vinkovaËki nogometaπi znalaËki su iskoristili pad igre i koncentracije

Slavenaπa te u 66. minuti RatkoviÊ smanjuje vodstvo na 2:1. U 84. minuti JuriÊ izjednaËuje i dok su gledatelji na koprivniËkom Gradskom stadionu jedva Ëekali da sudac Ivan Bebek odsvira kraj, u 88. minuti Bojko postiæe pogodak i VinkovËani sa tri prvenstvena boda odlaze iz Koprivnice. Nakon 15 mjeseci nogometaπi Slaven Belupa su prvi put poraæeni na domaÊem terenu. ©teta πto je zavrπena jedna lijepa tradicija i πto su unepovrat izgubljena tri boda. Protiv Cibalie za Slaven Belupo su igrali: Solomun, P. Boπnjak, Crnac, Gal, Boæac, BajsiÊ (od 57. RadiËek), Meimorec, Posavec od 84. KovaËeviÊ), FerenËina, FilipoviÊ (od 72. Gerπak) i KovaËiÊ. B. F.

Podravkaπi iznenadili prvoligaπe Pod pokroviteljstvom grada Koprivnice na jezeru ©oderica odræan je veÊ tradicionalni, 42. kup ©oderice u sportskom ribolovu, na kojem je nastupilo 15 ekipa iz cijele Hrvatske. U vrlo jakoj, Ëak prvoligaπkoj konkurenciji (Bjelovar, Varaædin, ©tuka TorËec) ugodno su iznenadili ribiËi ©RD Podravka, koji su na opÊe iznenaenje osvojili prvo mjesto. Njima u lea gledali su prvoligaπi - drugo mjesto osvojio je Bjelovar, dok su treÊi bili ribiËi iz Varaædina. Organizatoru, ©RD Koprivnica, pripalo je tek πesto mjesto. Podravkaπi su nastupili u sastavu: Darko RakiÊ, Romano »ordaπev i Ivan Lazar. Nagrade najboljim ekipama i pojedincima dodijelio je zamjenik gradonaËelnika Zdravko Mihevc. - Znam, da smo po miπljenju veÊine

sudionika priredili prvorazredno iznenaenje. To je uvijek tako, kad drugoligaπ pobijedi u tako jakoj prvoligaπkoj konkurenciji. No, mi ovim uspjehom nismo iznenaeni, jer ©oderica je naπ teren - tu smo doma! Drago mi je πto su tom uspjehu pridonijeli naπi mladi natjecatelji, πto Êe im biti joπ veÊi poticaj u nastavku natjecanja - rekao je iskusni Darko RakiÊ. Da su u odliËnoj formi, ribiËi Podravke pokazali su veÊ ovog vikenda kad su na kupu B - πporta, takoer na ©oderici, osvojili drugo mjesto iza ekipe ©RD ©oderica, a Romano »ordaπev je bio najbolji na stazi. Na kupu se natjecalo 11 ekipa, od toga Ëak Ëetiri iz Maarske. U drugoligaπkom prvenstvu nakon 6 kola Podravkaπi su trenutno na 4. mjestu. Æeljko ©emper

Broj 1620 Petak 9. kolovoza 2002.

SPJ Vegeta i Podravka jela

Nove juhe od 2 litre za træiπta »eπke, SlovaËke i Maarske

NAGRADNA IGRA “VODA JE ÆIVOT”

PrateÊi najnovije prehrambene trendove i reakcije konkurenata, Podravka je ovih dana na træiπtima »eπke, SlovaËke i Maarske proπirila ponudu lansiravπi tri nove juhe od 2 litre: Kokoπja juha s gris okruglicama 100 g, Povrtna juha s graπkom i mrkvom 98 g i PileÊa juha s tjesteninom 98 g. Ovim novim juhama proπiren je dosadaπnji asortiman od tri 2-litrene juhe koje su u ponudi potroπaËima veÊ nekoliko godina.

Na sva su tri træiπta obavljena testiranja i degustacije novih proizvoda meu kojima su ove tri juhe dobile uvjerljivo najviπe glasova. Okusom su prilagoene træiπtima srednje Evrope, ali za njima Êe vrlo vjerojatno interes pokazati i druga træiπta. Juhe su namijenjene prvenstveno potroπaËu s “pliÊim dæepom”

KUP

Koji su vrhunski hrvatski sportaπi glavni propagatori Studene i Studenca?

Ime i prezime Organizacijska cjelina Telefon

odnosno cjenovno Êe se pozicioni- pozicija zaËina, zanimljivih tjestenirati kao “jeftinija” kategorija na i okusa. proizvoda tako da Êe biti dostupnije Davor Lokotar πirem krugu potroπaËa. SPJ Vegeta i Podravka jela Juhe krasi paæljivo odabrana kommarketing

Kupone s odgovorima poπaljite s naznakom ”za nagradnu igru” na adresu - SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica, Ivana »esmiËkog 1 ili ih stavite u kutije koje se nalaze na istoËnoj porti Podravke, porti Danice, porti Belupa i ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj zgradi. Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπte Danica, Ivana »esmiËkog 1 Nagraeni u 3. kolu: 1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 l Zdravka Papac - Belupo 2. PAKET DEITA 1,5 l Vlatka Kordina - Odræavanje 3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 l Nada BuæiÊ - Kontroling

Slavenaπi posjetili Podravku Podgrijavanju atmosfere uoËi polufinalnog susreta Intertoto kupa izmeu Slaven Belupa i njemaËkog Stuttgarta pridonijela je i posjeta Slavenaπa Podravki. Predvoeni trenerom Rajkom MagiÊem nogometaπi u plavim majicama - ovaj puta s natpisom Vegeta - obiπli su Tvornicu juha, Belupo i novu Tvornicu Vegete. Radnici su ih doËekali sa zadovolj-

stvom jer dijelile su se karte za ”tekmu”, a mnogima je to bila prilika da prvi put popriËaju sa svojim ljubimcima. »uli su se tu i razni dobronamjerni savjeti za igru protiv ugledne njemaËke momËadi, neizbjeæna su bila i pitanja oko ”zgube” s Cibalijom, a Slavenaπe je pomalo zaËudilo πto su karte najprije i najËeπÊe zatraæile æene.U opuπtenoj atmosferi Ëule su se i

πale na raËun Zdravka Meimurca Daje, kojeg je za rukav hvatalo najviπe ljudi - kako i ne bi kad za Slaven igra dulje nego πto neki igraËi imaju godina, te Miljenka KovaËiÊa koji se kao zakleti vegetarijanac æivo zanimao koje sve proizvode Podravke moæe troπiti. Naravno Ëulo se i obeÊanje Podravkaπa - bit Êemo uz vas u povijesnoj utakmici.

Slavenaπi u Tvornici Vegete susreli su se sa svojim - navijaËicama

Recept tjedna:

Relish salata (za 4- 6 osoba) Potrebne namirnice: 1 ælica Estragon senfa Podravka 250 g kratke tjestenine kosani perπin sol, papar 200 g tunjevine u ulju 100 g rezanih πampinjona u slanoj NaËin pripreme: otopini Tijesto skuhajte u slanoj vodi, 10 g maslina ocijedite ga, ohladite i stavite u zdjelu. 1 staklenka Relisha - priloga od Dodajte tunjevinu, narezane masline, povrÊa (360 g) kosani perπin, πampinjone, Estragon

senf, Relish te sol i papar po potrebi. Sve skupa izmijeπajte i servirajte. Salata mora biti rashlaena. Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans