Podravkine novine broj 1621

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

ZnaËajni porast Podravkinog izvoza u Ukrajinu

Pripreme za susret Podravkinih umirovljenika i jubilaraca

3. str.

Tradicionalni susret s Podravkinim umirovljenicima odræat Êe se 13. rujna

U tvornici PovrÊe Umag zapoËela ovogodiπnja kampanja prerade rajËice

DanonoÊnim radom do kvalitetnog proizvoda

Piπe: Jadranka Lakuπ

Lijepa Podravkina tradicija godiπnjeg okupljanja umirovljenika i jubilaraca nastavit Êe se i ove godine.

Susret je predvien za petak 13. rujna s poËetkom u 13 sati, a odræat Êe se u Podravkinom rekreacijskom centru u Starigradu. Umirovljenicima se priprema topla dobrodoπlica i zabavni program, a svakome Êe biti uruËen i poklon paket Podravkinih proizvoda. Kao i do sada osiguran je i besplatni prijevoz, a autobus Êe kretati s parkiraliπta ispred istoËne porte izmeu 11,30 i 12,45 sati, te u povratku s PRC-a od 17 do 19 sati.

Osim druæenja tako priraslog srcima svih onih koji su godinama stvarali Podravku, u pripremi je i isplata novËane potpore umirovljenicima koji Êe primiti 24 kuna bruto po godini radnog staæa. Isplata Êe se obavljati po veÊ uobiËajenom naËinu o Ëemu Êe umirovljenicima biti poslane posebne obavijesti uz pozivnice.

Osim umirovljenika pozivnice za druæenje na PRC-u primit Êe i 69 zaposlenika koji su u Podravki proveli 30 godina i Ëetvoro zaposlenika koji imaju po 35 godina staæa u Podravki. Prije druæenja oni Êe prisustvovati i prijemu kojeg predsjednik Uprave Darko Marinac prireuje u velikoj dvorani gdje Êe im biti uruËene i plakete ”Pijevac”. Uz to njima pripadaju i jubilarne nagrade koje, prema Kolektivnom ugovoru koncerna, iznose 1700 za 30 godina rada, odnosno 2000 kuna za 35 godina rada, a πto Êe im biti isplaÊeno s prvim dijelom plaÊe za kolovoz.

Ovim aktivnostima Podravka ponovno potvruje da je doista ”kompanija sa srcem”.

UnatoË vruÊini i vlazi radnice marljivo obavljaju poveÊane radne zadatke Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

S

polja stotinjak istarskih koope∂∂∂∂∂ranata ovog tjedna zapoËela je doprema ovogodiπnjeg uroda rajËice koju odmah nakon otkupa vrijedni radnici tvornice PovrÊe Umag prerauju u Ëetiri osnovna proizvoda koncentrat, sok, sjeckanu i pasiranu rajËicu. U tvornici se radi danonoÊno, a zbog nedostatka sezonskih radnika (potrebno ih je Ëetrdesetak, a prijavilo se svega 25) uvedena je preraspodjela radnog vremena tako da smjena traje punih 12 sati, nakon Ëega slijedi isto toliki odmor, pa ponovo rad. Takav

”udarniËki” naËin rada potrajat Êe oko mjesec dana kako bi se otkupile i preradile sve ponuene koliËine rajËica i zadræala kvaliteta sirovine. Naæalost, zbog nesreenog stanja u poljoprivredi, toËnije nepoticanja proizvodnje industrijskog povrÊa, poljoprivrednici su djelomice izgubili interes za sadnju rajËice pa su ljetoπnje koliËine gotovo upola manje od Podravkinih potreba. Od istarskih proizvoaËa, meu kojima tri najveÊa kooperanta osiguravaju Ëak 30 posto isporuËene rajËice, otkupit Êe se oko 3200 tona, a s podruËja VirovitiËkopodravske æupanije pristiÊi Êe oko

400 tona. BuduÊi da za Podravkine sve traæenije proizvode na bazi rajËice treba oko 7000 tona ovog povrÊa, morat Êe se posegnuti za uvozom koncentrata.

- Podravka je sa svoje strane uËinila maksimum kako bi osigurala kvalitetnu sirovinu. Sklopili smo ugovore sa zainteresiranim kooperantima kojima smo zagarantirali veÊu cijenu po kilogramu od proπlogodiπnje, tako da je ona sada 70 lipa (lani je bila 60 lipa/kg), spremni smo preuzeti sve ponuene koliËine, uredni smo platiπe, a uz to je naπa Sluæba za razvoj poljoprivrede tijekom cijele godine pruæala veliku

struËnu pomoÊ poljoprivrednicima.

Da su lokalna zajednica i dræava, koju smo nizom aktivnosti upozoravali na problem, uËinili neπto sa svoje strane, vjerojatno bi i interes proizvoaËa rajËice bio veÊi, a time i koliËina domaÊih sirovina u naπim proizvodima - istiËe direktor tvornice PovrÊe Milisav ManjiÊ.

Nasuprot koliËinama, kvaliteta rajËice nije upitna, tako da iz umaπke tvornice, inaËe jedine u Hrvatskoj za preradu rajËice, veÊ ovih dana odlaze prve koliËine ”friπkih” visoko vrijednih proizvoda prozvedenih prema najviπim HACCP standardima.

2

Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Razgovor s izvrπnim direktorom Prodaje za hrvatsko træiπte Miroslavom VitkoviÊem

Podravkin periskop

Konstantno reorganiziranje prodaje i prilagoavanje træiπnim uvjetima osnove su uspjeπnog poslovanja

Ista marka, ali razliËite reakcije potroπaËa

Razgovarao: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf I ove godine jedan od najvaænijih segmenata Podravke - Prodaja Hrvatska - biljeæi dobre poslovne rezultate.

UnatoË brojnim objektivnim, ali i subjektivnim problemima koji svakodnevno uvelike oteæavaju rad prodajnog tima Podravke, velikom, gotovo tvrdoglavom angaæiranoπÊu prodajnog osoblja, ti se problemi rjeπavaju u hodu. O ovogodiπnjim rezultatima poslovanja izvrπni direktor za hrvatsko træiπte Miroslav VitkoviÊ kaæe:

Poslovni plan bit Êe u potpunosti ispunjen - Rezultati prodaje za prvih ovogodiπnjih sedam mjeseci na hrvatskom træiπtu su zadovoljavajuÊi i to stoga πto je zabiljeæen rast u gotovo svim grupama Podravkinih proizvoda. Æelio bih posebno istaknuti da nekoliko Strateπkih profitnih jedinica u potpunosti ispunjava ovogodiπnji plan - Vegeta i Podravka jela te Podravski mlinovi, a u samom trendu ostvarenja biznis plana smo i na ostalim kljuËnim programima kao πto je - Lino, Dolcela i Kviki. Takoer biljeæimo izuzetno kvalitetan rast u segmentu piÊa, te kada sve to generalno sumiramo, u odnosu na proπlu godinu biljeæimo rast prodaje i unutar smo ostvarenja poslovnog plana.

- Koliko znamo, taj ovogodiπnji poslovni plan je priliËno ambiciozan...

- Tako je, planiran je rast od nekih 8 posto u odnosu na proπlu godinu, a kada znamo da smo proπle godine izgubili Ferrero, veÊ sada taj nedostatak nadoknaujemo s postojeÊim Podravkinim asortimanom, a ulaskom novih trgovaËkih roba, praktiËki Êe se taj nedostatak totalno eliminirati koji je bio u proπlogodiπnjoj realizaciji.

Procjenjujemo da Êemo do kraja godine poslovni plan za hrvatsko træiπte ispuniti u potpunosti.

- Kako su utjecali problemi s kojima se ove godine suoËavate, kao πto je npr. desortiranost, na rezultate prodaje?

- To je jedan od problema koji se pojavio, posebice u segmentu povrÊa.

Naime, ima stvari koje se planiraju i strogo su vezane za primarnu proizvodnju te roba koja se planirala 2000. godine prodaje se 2001. i 2002. godine i tu je doπlo do izrazite desortiranosti u tom segmentu. Da nismo imali taj problem, praktiËki bi biznis plan bio znatno premaπen za prvih sedam mjeseci. U rjeπavanju tog problema poduzeti su odreeni potezi i, evo, od sedmog mjeseca smo sortirani i pokuπat Êemo do kraja godine nadoknaditi taj nedostatak realizacije. ©teta koja je napravljena odreenim gubitkom na prodajnom mjestu morat Êe se dodat-

ma te proizvode, jer npr. Billa u Hrvatskoj ima iste standarde kao i u Pragu. Osim kvalitetne obrade kljuËnih kupaca i gastro træiπta, naπe prodajno osoblje ima zadatak uÊi u svaki najmanji duÊan, u svako najmanje mjesto potroπnje i da se fokusirani asortiman prilagoen takvim objektima stavi na police ili na mjesto potroπnje. To je bio dodatni angaæman koji je pratio organizaciju, a koji Êe 2003. godine u naπoj reorganizaciji odigrati vaænu ulogu. Sve u svemu, rezimirajuÊi turistiËku sezonu, ukljuËujuÊi i trend daljnjeg rasta prodaje u kolovozu, u konaËnici Êe ova tri turistiËka mjeseca imati bitan utjecaj na ukupan rezultat Prodaje Hrvatska i Podravke na hrvatskom træiπtu te Êemo definitivno Miroslav VitkoviÊ ispuniti poslovni plan, bez obzira na nim angaæmanom prodajnog osoblja prije spomenute probleme oko nedosanirati i kompenzirati na neki naËin. statka odreenih proizvoda.

- Je li se moglo bolje i ranije reagirati Optimizam do kraja ove i kad se vidjelo da Êe doÊi do desortiplanovi za iduÊu godinu ranosti?

- Je li taj vaπ optimizam vrijedi i za - Mislite da se roba nabavi iz nekih drugih izvora? Ne bih o tome sada rezultate prodaje do kraja godine?

- Ja sam svakako optimist i za oËekigovorio, no mislim da smo trebali viπe napraviti. Bez obzira na pogreπke, vane ostvarene rezultate do kraja optimizam u naπoj Prodaji je prisutan godine te mogu samo kazati da smo i sigurno Êemo u potpunosti ispuniti mi veÊ sada zapravo u 2003. godini, jer upravo radimo na πto kvalitetnijem poslovni plan.

Za Podravku turistiËka sezona planiranju za iduÊu godinu. PraktiËki su prve projekcije planova gotove, a zadovoljavajuÊa paralelno s planiranjem uvodimo pro- Kako komentirate proturjeËne in- gram Nestlea - preuzimamo Nestleov formacije o (ne)uspjeπnosti turistiËke asortiman od distributera koji su do sezone i kako se zapravo Podravkina sada radili s tom tvrtkom te Êemo do Prodaja uklopila u tu naπu sezonu? kraja godine pokuπati πto bezbolnije - Uspjeπnost ili neuspjeπnost ovogo- proÊi tzv. krizno razdoblje - prelazak diπnje turistiËke sezone ne bih æelio s jednog na drugog distributera, kako komentirati, o tome Êe sigurno viπe bi prodajno mjesto πto manje trpjelo. reÊi ministrica turizma. A πto se tiËe Intenzivno radimo na tome da dobro prodaje Podravkinih proizvoda ti- istreniramo i uhodamo prodajnu ekijekom sezone, rezultati naπih prodaj- pu kako bi iduÊa godina bila O.K. no-turistiËkih regija su viπe nego do- Bili smo jaki u prodaji, a s bri. Dalmacija biljeæi rast prodaje tijekom srpnja i do 20. kolovoza 14 Nestleom postajemo jaki i u posto u odnosu na isto proπlogodiπ- distribuciji - Dakle suradnja s Nestleom se prinje razdoblje, a Istra i Primorje rastu za viπe od 8 posto. No, mislim da je liËno zahuktala. ©to ona znaËi za Pohrvatski turizam bolje organiziran, i dravkinu Prodaju Hrvatska?

- Akcija s Nestleom u prvom naletu naπi rezultati bi bili bolji, ali ovi rezultati su zapravo rad prodajnog tima. znaËi novih 170 proizvoda u Prodaji Naime, veÊ u pripremi sezone uËinili Hrvatska, jaËa pregovaraËka pozicija smo odreene pretpostavke za rast. u odnosu na trgovaËke lance koji Odradili smo brojne prezentacije u ekspandiraju te znaËajno dizanje prohotelskim lancima, naπi proizvodi su meta prodajom i ekskluzivnim ugou svim jelovnicima najznaËajnijih ho- vorom s Nestleom za hrvatsko træiπte. telskih kuÊa diljem Jadrana, poveÊali Tendencija je da se prodajni program smo broj proizvoda na πvedskim sto- Nestle proizvoda u iduÊe dvije godine lovima, program Studenca osvaja turi- proπiri na paletu od 350 artikala. Uz stiËka odrediπta. Osim toga, vrlo je sve to, Podravkina prodaja dobiva bitno istaknuti da je Podravka jednim snaæne brandove kao πto su Nescafe, kvalitetnim radom s kljuËnim kupci- Nesqik, Tommy u naπu distribuciju, a ma prisutna sa svim proizvodima time dobivamo daljnje poene na imidiljem Hrvatske te kada dou strani dæu i pokazujemo da je Prodaja Hrvatturisti oni mogu kupovati u Billi, Me- ska prerasla od najjaËe prodajne sile trou ili Mercatoru sve ono πto kupuju na naπem træiπtu u vrlo jaku, a usudio u tim trgovaËkim lancima kod kuÊe. bih se reÊi uz odreene reorganizacije Dakle, nemaju potrebe voziti od do- koje upravo radimo, u najjaËu prodaj-

©irenje Konzuma u maloprodajnom lancu Hrvatske - oËekivani je poslovni potez Agrokora Koncern Agrokor je na javnoj draæbi 8. kolovoza kupio trgovaËku tvrtku Primorje, a tjedan dana kasnije preuzeo je slavonski trgovaËki lanac Alastor.

Tim akvizicijama Konzum je postao najjaËi nacionalni lanac maloprodaje. ©to to πirenje Konzuma znaËi za Podravku?

- Ti poslovni potezi Konzuma nisu niπta neoËekivano, jer jednostavno dolazi do okrupnjavanja maloprodaje u segmentu velikih igraËa. Agrokorov trgovaËki lanac Konzum koji nosi epitet hrvatski nacionalni lanac donio je strateπku odluku da ekspandira, da osvoji odreeni postotak træiπta, a cilj im je Ëetvrtina træiπnog udjela u maloprodaji.

Mi smo se na to pripremili i praktiËki odnosi, ne samo sa Konzumom, nego sa svim velikim igraËima na hrvatskom træiπtu i kljuËnim regionalnim trgovaËkim lancima tipa KTC, su na jednoj kvalitetnoj razini. Ekspanzija Konzuma traje veÊ nekoliko godina i ove nove akvizicije, te u perspektivi joπ neke, bile su oËekivane jer rijeË je o regionalnim trgovaËkim lancima koji su na vrijeme shvatili da æele li dalje opstati na hrvatskom træiπtu moraju uraditi drastiËne pomake u svojoj reorganizaciji i poveÊanju efikasnosti. Pretpostavljam da su na vrijeme shvatili kako upravo sada imaju najveÊu vrijednost te da je pravo vrijeme za prodavanje. Naravno,

ekspanzija i jaËanje Konzuma na hrvatskom træiπtu predstavlja oteæanu pregovaraËku poziciju za proizvoaËa.

Imamo primjer u Sloveniji - Mercator koji praktiËki dræi preko 50 posto træiπta i normalno da su pregovori s njima oteæani. Meutim, Podravka ima kvalitetne odnose i s Mercatorom i s Konzumom te kako Êe se Konzum πiriti, tako Êe rasti i prodaja Podravkinih proizvoda, πto uostalom pokazuju i dosadaπnji rezultati.

Takoer, Podravkina pregovaraËka pozicija je puno jaËa i bit Êe to zanimljivi pregovori za iduÊu godinu. No, ne bi trebalo Ëuditi ako se isto tako pojavi vijest kako je Konzuma netko kupio... rekao je Miroslav VitkoviÊ.

B. F.

no-distributivnu ekipu na hrvatskom træiπtu. U tom segmentu Podravka je napravila jedan kvalitetan iskorak bili smo jaki u prodaji, a sada smo jaki i u distribuciji. Nestle nas tjera da budemo joπ bolji, efikasniji, da iskoristimo taj potencijal koji nam donosi Nestle sa svojim brandovima u totalno zaokruæivanje prodajne organizacije.

Zapravo, nakon pomnih analiza oËekuje nas jedna krupna reorganizacija prodaje u koju uvodimo ambulantnu dostavu s vozilima prema malim prodajnim mjestima. Od ekipe koja Êe to raditi traæit Êemo ”sitnicu” - da Ëovjek vozi i dnevno obie oko 20 prodajnih mjesta te da ima minimalno 14 do 15 fiziËkih prodaja, da prodaje i naplati robu te da je sloæi na policu. Naravno, s obzirom na Podravkinu politiku zapoπljavanja pokuπat Êemo ekipu maksimalno popuniti iz naπe tvrtke.

Traæimo mlade, kvalitetne i sposobne osobe koje Êe moÊi odraditi te zadatke. Uz to, i dalje Êemo razvijati odnose s kljuËnim kupcima koji i dalje moraju imati kompletan servis te putem prodajne politike moraju biti kvalitetno stimulirani da na svojim policama dræe sve Podravkine proizvode, njih oko 700 te Nestleovih 170, a u perspektivi 350 proizvoda. Sve to pravilno postaviti i iskoordinirati je velik i zahtjevan posao koji moramo postaviti do 1. studenoga i taj sustav mora biti pokrenut u zadnjem mjesecu ove godine. Uz sve to, intenzivno radimo pripreme za ekspanziju distribucije smrznute hrane jer iduÊe godine distribuciju koja je bila regionalnog karaktera u Istri i sjevernom Primorju treba putem Prodaje Hrvatska kroz specijaliste proπiriti u naπim prodajnim regijama. Projekt Êe biti na papiru do listopada, a ta ekspanzija smrznute hrane treba poËeti veÊ u razdoblju priprema iduÊe turistiËke sezone. To je neπto novo za Podravku, ali mislim da imamo dosta znanja i pameti da to kvalitetno napravimo.

Podravka se pripremila i za velike trgovaËke centre i za ”duÊane u susjedstvu” - Za taj kvalitetan iskorak bit Êe potrebne i investicije?

- Naravno, to veæe i odreene investicije koje smo napravili u logistici i odreene reorganizacije u Prodaji Hrvatska koje radimo u popunjavanju i servisiranju apsolutno svih kanala u distribuciji. Prodajne faze koje smo proπli unazad dvije i pol godine bile su vezane na trendove i pretpostavke πto Êe se dogaati na træiπtu te smo uspjeli, meu ostalim, kvalitetno organizirati Gastro o kojemu se dugo priËalo, a koji sada u potpunosti funkcionira i daje kvalitetne rezultate. Isto tako, pravovremeno smo predvidjeli trend okrupnjavanja domaÊe trgovine i ulaska stranih trgovaËkih kuÊa na hrvatsko træiπte te smo napravili kvalitetne pripreme u tom segmentu. Predvidjeli smo da Êe klasiËne veleprodaje doÊi u probleme, posebice one koje nemaju svoju maloprodajnu mreæu te da Êe na træiπtu ostati veliki igraËi i oni najmanji - veliki trgovaËki centri i duÊani u susjedstvu. Sve te kvalitetne pretpostavke i predvianja zapravo nas tjeraju na konstantnu reorganizaciju u Prodaji Hrvatska i prilagoavanju trendovima u hrvatskoj trgovini.

Ako smo rekli da Êe se u dvije godine dogoditi ono πto se nije u 20 godina dogaalo na hrvatskom træiπtu - velike promjene - reorganizirati se moramo vrlo brzo, odnosno reorganiziramo se konstantno - rekao je na kraju razgovora Miroslav VitkoviÊ.

Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Svijet je globalno selo, pa zbog toga internacionalne kompanije moraju kreirati jedinstven, konzistentan sustav za sve zemlje. On se primjenjuje na kvalitetu, etikete, logo, te relativne cjenovne odnose prema drugim pojedinaËnim proizvodima kompanije. Internacionalke se trude da osiguraju sliËne reakcije potroπaËa πirom svijeta, ali potroπaËi Ëesto doæivljavaju iste dobro poznate marke na potpuno razliËit naËin. Na primjer, oglaπavaËke kampanje za Nescafe su sliËne u veÊini zemalja i apeliraju na to da kava zbliæava ljude, otvara ih i pomaæe im da se ponaπaju spontano i pokaæu emocije. Meutim, percepcija marke Nescafe je razliËita u razliËitim dijelovima svijeta. Viπe od polovine Nijemaca, Nizozemaca i Belgijanaca smatra da je to “brza kava, dobra za konzumiranje na putu na posao ili za vrijeme pauze za doruËak”. Oko 52% Francuza se odnosi prema Nescafeu kao prema “kavi za studente”, a 43% smatra da je to “piÊe za siromaπnije, pogodno za konzumiranje na æeljezniËkim stanicama”. S druge strane 64% Japanaca doæivljava Nescafe kao “marku vrlo dobre kvalitete”, a 47% kao “marku koju biraju bolje stojeÊi graani”.

Kako dolazi do ovako razliËitih reakcija? AnalitiËari madridske Akademije finih umjetnosti su otkrili da se krivicu za to moæe baciti na tip slova koja se koriste na ambalaæi proizvoda. Jedna nacija moæe jedan te isti logo smatrati duhovitim, dok je za pripadnike druge nacije on izuzetno dosadan. Logo svjetski poznate Coca-Cole je bio podvrgnut takvom ispitivanju. Japance prepoznatljiva bijela slova asociraju na “cvjetne motive” (66%), a kao “sofisticirana” ih doæivljava 63% Japanaca. Istovremeno spomenuti logo za Kanaane je “tinejdæerski” (57%), a za ©panjolce “konzervativan” (53%).

Oglaπavanje moæe rezultirati ekstremno razliËitim stavovima i prema samom proizvodu. Pepsi je, angaæirajuÊi Britney Spears za svoju oglaπavaËku kampanju, mnogo dobio u oËima Britanaca i »eha. Broj ljudi koji smatraju Pepsi tinejdæerskom markom je znaËajno porastao u tim zemljama. Kampanja je poluËila potpuno suprotne efekte u Italiji i ©panjolskoj, gdje je prodaja ploËa Britney Spears relativno niska. Oko 72% Talijana u dobi izmeu 15 i 20 godina, koji su bili ispitivani tijekom oæujka 2002. godine, izjavljuje da je Pepsi “zastarjela”. Marka je najgore proπla u Kolumbiji, gdje je Britney Spears suËeljena s lokalnom konkurenticom Shakirom, pa njeni oboæavatelji poËinju bojkotirati Pepsi.

Poznati i popularni se vrlo Ëesto uspjeπno koriste u propagandne svrhe. Podravka tu nije nikakav izuzetak i to je dobro, pogotovo ako je osoba koja je odabrana za takav naËin prenoπenja naπih poruka potroπaËima zaista poznata i popularna kod potroπaËa kojima se æelimo obratiti.

Broj 1621

Petak

23. kolovoza

3

ZnaËajni rast Podravkinog izvoza u Ukrajinu

Vegeta osvaja i ukrajinske regije Piπe: Jadranka Lakuπ

Izvozom svojih proizvoda, a prvenstveno Vegete, Podravka je lani u Ukrajini ostvarila realizaciju neπto manju od 400 tisuÊa dolara, a ove godine ta brojka premaπena je veÊ u prvom polugodiπtu. Kako je istaknuto 9. kolovoza na sastanku Ëlana Uprave Podravke Davora Cimaπa i direktora izvoza za Rusiju i okolne zemlje Antuna LonËara s direktorom kompanije Lan Ukraine, distributerom za ovu zemlju, Mikhailom Sribnyukom i direktorom prodaje u ovoj firmi Evgenijem Saltikovim, prodaja Podravke do kraja godine joπ Êe rasti i izgledno je poveÊanje godiπnje realizacije za najmanje 100 posto. ZnaËajni rast izvoza rezultat je uspjeπne suradnje Podravkinog predstavniπtva u Kievu, otvorenog sredinom 2001. godine i distributera kompanije Lan Ukraine koji zajedniËkim snagama ostvaruju strategiju πirenja Podravke u ukrajinske regije.

- Nakon πto smo dobro pokrili prodajna mjesta u glavnom gradu Kijevu, kao strateπki cilj odredili smo osvajanje regija. Uz svoje zaposlenike na tome smo angaæirali i ljude naπeg distributera tvrtke Lan-Ukraine i zajedniËkim radom na terenu te prateÊom reklamnom kampanjom na TV uspjeli smo organizirati prodaju u Lavovu, Odesi, Harkovu i Dnjepropetrovsku. U tim velikim gradovima prisutni smo u trgovinama svih najjaËih domaÊih trgovaËkih la-

naca, te u meunarodnim Spaaru i Billi. Osim na πirenju prodaje u regijama radimo i na πirenju asortimana pa Ukrajinci sada mogu kupovati i nove Vegeta twistove, nove Talianette i Fini mini juhe, raste prodaja senfa i vafli, a od rujna Êemo plasirati i konzervirani graπak te kukuruz πeÊerac - objaπnjava Antun LonËar.

S tvrtkom Lan Ukraine Podravka surauje od 1993. godine, najprije se s njome radilo preko uvoznika u Moskvi, da bi od 1998. godine zapoËela direktna suradnja. Partnerstvo s Podravkom direktor Lan Ukraine Mikhail Sribnyuk ocjenjuje ovim rijeËima: - Viπegodiπnja suradnja intenzivirala se kada smo nakon ruske krize Optimizam poslovnih partnera temeljen na dobrim ovogodiπnjim rezultatima postali direktni uvoznici, a posebni zamah dalo joj je otvaranje predstav- Podravke procjenjujemo kao izuze- degustacije, prodaju uz prim, a mi kao u ostalim dijelovima ove velike niπtva u Kijevu. Taj poslovni potez tan, πto najbolje potvruju i rastuÊi imamo logistiku, kontrolu prodaje, zemlje. No kako je planirano dopunrezultati prodaje. Putem Predstavniπ- sve od stanja zaliha do plaÊanja. skim propagandnim aktivnostima jatva mi smo bolje upoznali Podravku Predstavniπtvo nam je puno pomo- Ëe Êe se krenuti i na istok Ukrajine.

JaËanje aktivnosti predvieno je i u i njene proizvode, doæivjeli je kao glo i u edukaciji naπih zaposlenika, pravu svjetsku kompaniju, postala posebice 10 novih zaposlenih upravo borbi protiv falsifikatora Vegete koja nam je jasnija njena strategija na na poslovima distribucije Podravki- Ëini oko 70 posto ukupnog izvoza Podravke u Ukrajinu. Kao vrlo ukrajinskom træiπtu i tu smo dobili nih proizvoda u regijama. moguÊnost dogovora o tome kako ZajedniËki nastup u osvajanju no- poznati brend, koji unatoË tome πto zajedniËki ostvariti cilj - rast prodaje. vih træiπta daje sve bolje rezultate, su proizvodi skuplji od konkurentNaπe poznavanje ukrajinskog træiπta, posebice u centralnoj, zapadnoj i skih biljeæi veÊi rast nego primjerice poslovnih obiËaja i navika potroπaËa juænoj Ukrajini, dok je istok zemlje Knorrov Delicat ili dodadatk jelima na najbolji naËin povezuje se sa slabije pokriven. Prema rijeËima di- Galine Blance, pa je atraktivan i za znanjem i iskustvom Podravke u rektora prodaje Lan Ukraine Evgeni- brojne falsifikatore. Osim tradicionalvoenju internacionalnog biznisa. Di- ja Saltikova razloge prvenstveno treba ne 75 gramske ”crvene” Vegete oni rektor Predstavniπtva Damir Perlok traæiti u povijesti. Naime, u vrijeme sada na træiπte podvaljuju i 250, pa vrlo je otvoren za suradnju, pa smo SSSR ovo prodruËje je bilo znatno Ëak i 500 gramsku Vegetu. Ipak izmeu ostalog postigli dogovor o slabije opskrbljeno Vegetom nego zahvaljujuÊi brojnim aktivnostima, svojevrsnoj podjeli posla na terenu. drugi dijelovi Ukrajine, pa ovaj Kijev je gotovo oËiπÊen od falsifikaPodravkaπi brinu tako o marketingu najznaËajniji Podravkin proizvod ne- ta, a sliËna taktika zapoËela se priMikhail Sribnyuk i prodaji, odnosno rade prezentacije, ma tako veliku poznatost i tradiciju mjenjivati i u regijama.

naπa posla

Mesna industrija moæe donositi profit Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Kad je Duπko TomaπeviÊ, direktor Danice, u ovoj kolumni proËitao kritiËku primjedbu da na nekim dijelovima Jadrana uopÊe nema proizvoda te mesne industrije, odmah je nazvao novinara da bi saznao o kojem je podruËju rijeË i na eventualni propust upozorio sluæbu prodaje. Ubrzo je stiglo i logiËno objaπnjenje zaπto u πiroj okolici ©ibenika, o kojem je bila rijeË, nema DaniËinih proizvoda.

Ukratko, tamoπnji najveÊi trgovaËki lanac ne daje nikakve garancije da Êe preuzetu robu naposljetku i platiti proizvoaËu, makar i po okonËanju turistiËke sezone. U takvim uvjetima, gdje koprivniËka tvrtka u hipu moæe izgubiti popriliËni novac, odviπe je riziËno poslovati.

Naime, ranijih je godina dio DaniËinih problema bio vezan upravo uz isporuke znatnih koliËina robe trgovaËkim i hotelskim lancima koji je nisu plaÊali, tako da je sadaπnji direktor izraËunao da su nepodmirena potraæivanja dosegla Ëak 28 milijuna kuna, a naknadno se ispostavilo da nemali dio ni na koji naËin nije naplativ. U tim se vremenima riziËnim

plasmanima æelio stvoriti dojam kako njen menadæment moæe prodati sve πto Danica proizvede, zanemarujuÊi Ëinjenicu da upravo takva demagogija mesnu industriju moæe dovesti na rub steËaja, posljedica koje je obiËno i nepopularna prodaja “za jednu kunu”. Da Podravka kao cjelina nije uporno “πlepala” Danicu, to bi se i dogodilo.

Danas je situacija bitno drugaËija, jer je i rezultat mesne industrije, doskoraπnjeg sinonima za stvaranje gubitaka unutar koprivniËke prehrambene industrije, usporediv s veÊinom profitnih centara, a od nekih u prvih sedam mjeseci 2002. ima i povoljniji poslovni rezultat. Nesluæbeno saznajemo da je Danica nakon poduæeg niza godina, obiljeæenog vlastitim slabostima, a 2001. i epidemijom kravljeg ludila, poslovala pozitivno, ostvarujuÊi jedan, ali vrijedan, milijun kuna profita. Menadæment Vegete ili Belupa na tu bi se brojku mogao samo nasmijati, no DaniËini su se struËnjaci morali svojski potruditi da bi u bilancama napokon bili u plusu, i to u uvjetima kad imaju daleko veÊi broj zaposlenih

nego njihovi izravni træiπni konkurenti.

Konkretno reËeno, proizvodni je asortiman Danice posljednjih mjeseci osjetno poveÊan, ali i odmaknut od govedine, na domaÊem træiπtu teπko nabavljive, kao dosadaπnje daleko najvaænije sirovinske osnove. Sve veÊi udjel ima svinjsko, pileÊe i pureÊe meso, koje se koristi za polutrajne proizvode i konzerve. Direktor TomaπeviÊ sada priliËno samouvjereno tvrdi kako Danicu viπe ne moæe iznenaditi nikakvo “ludilo”, jer se proizvodnja odmah prebacuje na alternativne sirovine, tako da ne bi smjelo biti zastoja u isporukama na træiπte. Moæda Êe se u tome u buduÊnosti ogledati i komparativna prednost Danice, buduÊi da je veÊina njenih konkurenata, poput Koke ili Purisa, okrenuta samo jednoj vrsti mesa.

Ne treba smetnuti s uma da je za reafirmaciju DaniËine træiπne pozicije iznimno vaæno bilo i vraÊanje logotipa Podravke, buduÊi da je ona simbol dobre hrane, pa potencijalni kupac nema dvojbe o kvaliteti te robe, ukoliko je, dakako, i njena cijena prihvatljiva.

Jasno, da bi koprivniËki mesari i po koliËini robe koju isporuËuje træiπtu mogli ozbiljnije parirati GavriloviÊu te raznim slovenskim, talijanskim i austrijskim mesnim industrijama, koje su preko trgovaËkih lanaca na velika vrata poËele osvajati Hrvatsku, nuæno su potrebna nova tehnoloπka ulaganja. U onim profitabilnijim segmentima, kao πto su kobasiËarski proizvodi, trajni i polutrajni, ali i smrznuta hrana, za koju se Podravka i strateπki opredijelila, postojeÊi su kapaciteti daleko manji od realnih potreba.

Usporedbe radi, Danica sa sadaπnjim postrojenjem moæe godiπnje proizvesti samo 300 tona kobasiËarskih proizvoda, a na træiπtu je, kaæu, s ambicioznijim konceptom marketinga i prodaje moguÊe prodavati tri-Ëetiri puta viπe takve robe, pa bi bilo uputno kapacitete poveÊati na 1200 tona. Jednako je tako vaæna i Ëinjenica da se na trajnim kobasicama i salamama moæe ostvariti i osjetno veÊi profit nego na veÊini prehrambenih proizvoda. Nije tajna da zbog potonje spoznaje Danica iz usluge koristi i kapacitete nekih drugih mesnih industrija, jer

joj vlastito “usko grlo” spreËava da se afirmira na cijelom hrvatskom træiπtu.

Nije li, stoga, mudrije da i taj novac ostaje u Koprivnici? U prilog tome govori i Ëinjenica da bi investicijsko ulaganje u novu kobasiËarsku liniju doseglo tek nekoliko milijuna kuna, a u toj bi varijanti zbog kvalitetnije distribucije robe trebalo i ulaganje u proπirenje voznoga parka.

SliËna je situacija i sa smrznutom hranom. Danica bi mogla postati vodeÊi hrvatski proizvoaË smrznutih i termiËki obraenih mesnih preraevina uz ulaganje od 9,5 milijuna kuna. Petnaestak novih proizvoda veÊ je pripremljeno za sluæbenu degustaciju, nakon koje Êe se Podravkino poslovodstvo definitino opredijeliti o toj razvojnoj opciji. Ovih je dana pristigla i novodizajnirana ambalaæa, vizualno priliËno atraktivna, na kojoj takoer dominira Podravkin logotip. »ini se da tu ne bi smjelo biti prevelikih premiπljanja, buduÊi da je Podravka kupnjom Ital-Icea veÊ snaæno zakoraËila u taj dio træiπta, no bez Danice to bi bilo svedeno mahom na sladoled i povrÊe.

4

Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Reportaæa

Podravkini gastro proizvodi sve su traæeniji u Primorju i Istri jednom drugi u bivπoj Jugoslaviji. Na æalost, vrhunsku nogometnu karijeru prekinula je teπka bolest zbog koje se Proπle godine zapoËet program gamorao ostaviti nogometa. Bez obzira stro prodaje putem obilaska manjih na te æivotne nedaÊe, vjeËiti Draæenov mjesta potroπnje dokazuje da je takav optimizam tjerao ga je dalje te je vid prodaje ”pogodak u sridu”. Naime, nakon nekoliko poslova doπao raditi nakon proπlogodiπnjih poËetnih muu Podravku. O svom poslu Draæen ka i priliËno velike improvizacije, gdje »orak kaæe: su se gastro prodavaËi i dostavljaËi - Posao prodaje gastro-programa u naprosto uËili poslu u hodu, ove naπoj regiji je priliËno dobro organizigodine profilirane su ekipe, definiraran i svatko od nas prodavaËa-dostane mikro-regije koje prodajno osoblje vljaËa toËno ima razraen dnevni proGastra svakodnevno obilazi i sve to, gram obilaska mjesta potroπnje. Konposebice u turistiËkoj sezoni poluËuje kretno, ja dnevno obiem 20-25 mjevrlo dobre rezultate prodaje. sta potroπnje, trudeÊi se da budem πto Za vrijeme turistiËke sezone Gastro toËniji i precizniji. Pokuπavam ispuniti ekipu u Istri i Primorju Ëini 12 ljudi sve æelje kupaca jer kada su oni pet putnika, pet prodavaËa-dostavljazadovoljni, onda smo i mi zadovoljni. Ëa, gastro-promotor i gastro-koordiNaπu dostavu do vratiju, toËnije do nator, s tim da je jedan prodavaËnjihove kuhinje, ljudi su prepoznali dostavljaË doπao iz Koprivnice na kao njihov vremenski, a i financijski ispomoÊ u tu regiju. Bez obzira πto je dobitak, posebice u vrijeme turistiËke vidljivo, a i statistiËki podaci pokazusezone. O trradiciji Podravke i kvaliju, kako je ovogodiπnja turistiËka seteti njezinih proizvoda ne treba zona u Istri i Primorju daleko slabija posebno govoriti. No, Ëinjenica je da nego proπlogodiπnja, Ëak se biljeæi 10 je takav oblik prodaje postao træiπna posto manje turista nego 2001. godine, utakmica, jer ima joπ nekih tvrtki koje a i oni koji jesu na moru definitivno su se bave takvim naËinom prodaje, ali potroπaËi slabije kupovne moÊi, jer je mi smo daleko ispred njih i ne damo izvanpansionska potroπnja gotovo zada nam priu. nemariva - Podravkina Gastro proda- Tijekom svakodnevnih obilazaka ja biljeæi vrlo dobre rezultate. O poslomjesta potroπnje Ëujete razne komenvanju Gastro tima u Primorju i Istri tare naπih kupaca. ©to nedostaje u gastro-kordinator te regije Zvonko Podravkinoj gastro ponudi?

ZuboviÊ kaæe: - Naravno, svi kupci bi htjeli da - Gastro putnici i prodavaËi-dostaimaju sve od jednog dobavljaËa, od vljaËi u regiji pod mojom kompetentoalet papira do zaËina. No, naπ glavni cijom obilaze oko 2.500 mjesta potroargumenat u prodaji Podravkinih πnje. To vam dovoljno pokazuje koliko proizvoda je neosporna njihova kvaje to zahtjevan i odgovoran posao u liteta, ali u restoranima i picerijama kojemu se zaista ne pita za radno puno nas pitaju za πunke, sireve itd. vrijeme. No, najbitnije je to πto smo Moæda bismo mi mogli prodavati i te uspjeli naviknuti naπe potroπaËe na proizvode, tu mislim na asortiman jedan kontinuirani obilazak PodravkiPodravkine Mesne industrije Danica, nog osoblja, da mogu na nas uvijek ali postavlja se problem prijevoza, jer raËunati. Dok prodavaËi nisu krenuli za tako kvarljivu robu trebaju i specina teren, puno ugostitelja nije znalo jalni kombiji. za dobar dio naπeg asortimana, a sada - Draæen, vi ste mladi Podravkaπ. ©to to viπe nego dobro znaju. Osim toga, za vas znaËi biti dio te tvrtke? naπi kupci imaju sigurnost u kvalitetu - OsjeÊam da moja okolina, bliæi prijatelji i opÊenito poznanici mene nekako drugaËije gledaju. VeÊ sâm taj pojam raditi u Podravki meni kao da je dao neko drugo znaËenje. S druge pak strane, osjeÊam veliko zadovoljstvo, jer i nakon 10-12 sati radnog vremena Ëovjek se osjeÊa zadovoljan, optereÊen poslom, ali ne s nekim drugim stvarima s kojima bi prije gubio æivce. S plaÊom nema problema i ono najvaænije - jako se osjeÊa duh kolektiva. I danas ste konkretno vidjeli da mi prodavaËi-dostavljaËi Ëesto kontaktiramo, Ëak i za osnovne detalje, naπe kordinatore i direktore.

U svakom trenutku moæemo zvati i konzultirati se s njima. Taj duh zajedniπtva vrlo je izraæen i svaki problem Dostava direktno u kuhinju! se vrlo brzo rijeπi. Logistika je veoma jaka, nisi ostavljen sam na terenu, a i kada treba, mi prodavaËi-dostavljaËi meusobno se nadopunjujemo, kao πto je opet bio danaπnji primjer kada je moj kolega Marin Milin uskoËio umjesto mene u Bakar. Naravno, izmeu nas prodavaËa postoji jedna utakmica, nadmetanje tko Êe biti bolji, jer lijepo je na kraju mjeseca Ëuti tko ima najbolje prodajne rezultate, ali i uz to postoji velika obostrana pomoÊ na terenu. Ja i moje kolege ipak smatramo, bez obzira πto smo ostvarili do sada dobre prodajne rezultate, da moæemo joπ bolje i viπe - rekao je na kraju razgovora Draæen »orak, sjeo u svoj gastro kombi i krenuo u daljnji obilazak mjesta potroπnje. Naime, iako je veÊ bilo 17 sati joπ nekoliko kupaca Ëekalo je na dostavu PodravZa prodanu robu istog se trenutka radi raËun i naplaÊuje - Podravkin kinih proizvoda. Nema odmora dok kombi je zapravo putujuÊa kancelarija traje turistiËka sezona!

Tekst i snimke: Boris Fabijanec

Podravkinih proizvoda i pravovremenu distribuciju, jer naπi prodavaËi-dostavljaËi imaju ustaljene hodograme obilaska terena. A ne moram vam govoriti πto tijekom sezone Zvonko ZuboviÊ znaËi ugostiteljima pravovremeno dostaviti robu, jer oni nemaju vremena obilaziti veleprodaje i traæiti gdje su proizvodi jeftiniji.

- Koji Podravkini proizvodi imaju najbolju prou na terenu?

- Naπi prodavaËi-dostavljaËi nude oko 150 razliËitih Podravkinih proizvoda manje-viπe prilagoenih gastro potroπnji. Najtraæeniji artikl na naπem podruËju je definitivno braπno, potom ajvar, uveË, kiselo povrÊe, pasterizirana rajËica, juhe, zaËini itd.

Naravno, gotovo uz svaku narudæbu ide i naπ top-proizvod Vegeta, a mi pokuπavamo ponuditi πto viπe naπih proizvoda i iz ostalih proizvodnih segmenata Podravke, premda veÊ sada moæemo govoriti o jednoj ustaljenoj navici potroπnje odreenih artikala rekao je Zvonko ZuboviÊ.

Kako zapravo izgleda jedan radni dan gastro prodavaËa-dostavljaËa? Kada smo pitali Ëelne ljude Podravkine Prodaje-Hrvatska koga bi nam preporuËili, gotovo jednoglasno odabir je pao na prodavaËa-dostavljaËa Draæena »orka. Taj mladi i agilni RijeËanin radi u Podravki tek osam mjeseci, ali je svojim radom i zalaganjem, odnosom prema kupcima i uvijek nasmijeπenim licem u kratkom vremenu zadobio povjerenje i naklonost svih svojih kolega i poslovnih partnera. Zapravo ne treba Ëuditi Draæenova neiscrpna energija, jer on je bio jedan od najtalentiranijih - nogometaπa Rijeke.

U generaciji BrajkoviÊa i BelajiÊa osvojili su tri puta turnir Kvarnerska rivijera, dva puta su bili prvaci Hrvatske i

Draæenu »orku nije problem prenositi i veÊa pakiranja braπna

Ponekad zbog nedostatka parkinga treba robu i podalje nositi

©to o direktnoj dostavi kaæu kupci Milan AniÊ, pizzeria ”AniÊ” Kostrena: - Ovaj naπ ugostiteljski objekt posluje od 1967. godine.

Zapravo, ugostiteljstvo je tradicija u naπoj familiji i mogu reÊi da od kada poslujemo, suraujemo s Podravkom.

Naravno, ne tako direktno kao danas, ali Podravka je sa svojim proizvodima, prije svega Vegetom, oduvijek u naπem domu. ©to se tiËe picerije, tu od vas uzimamo braπno, pelate i masline, bez obzira πto su neπto skuplji od konkurencije, ali su daleko kvalitetniji. Vaπi deËki iz prodaje su zaista odliËni - uljudni, brzi, korektni i toËni.

Dou u dogovoreno vrijeme i πto naruËimo, to donesu.

Nama je sezona dobro poËela, potom je vrijeme pokvarilo dolazak turista i promet nam je drastiËno pao, ali sada se situacija stabilizirala i oËekujem da Êe i dalje biti sve viπe gostiju jer najavljuju lijepo vrijeme. A to znaËi da Êe i dalje biti posla za vaπeg prodavaËa.

Milan AniÊ

Ivica RibariÊ RibariÊ, voditelj ugostiteljskog objekta ”Delfin” Kostrena: - Kada ste proπle godine uveli ovakav oblik gastro prodaje, gdje vaπ kombi obilazi kupce, poËeli smo intenzivno suraivati s Podravkom. Naravno, i prije smo imali vaπe proizvode, ali ovakav oblik suradnje je viπe nego dobar. Vaπ Podravkaπ nam takoreÊi dolazi na vrata, ima cjelokupni asortiman koji nama treba, cijene su povoljne i mi smo jako zadovoljni. Najviπe uzimamo pelate, konzervirano voÊe i povrÊe, braπno, πeÊer, a na prvom mjestu je Vegeta. Naravno, kod nas kao i kod ostalih ugostitelja potroπnja najviπe ovisi o intenzitetu turistiËke sezone, a za ovu vam mogu reÊi da jako varira.

Sve najviπe ovisi o vremenu.

Milan Sesar, restaurant -pension ”Mali raj” Opatija:

Ivica RibariÊ

Milan Sesar

- S Podravkom suraujem sedam godina i ta dosadaπnja suradnja skoro da ne moæe biti bolja. S vaπim ljudima koji predstavljaju Podravku na terenu ja sam viπe nego zadovoljan. Oni su naprosto neprimjetni, ali su prisutni, πto mi je jako drago jer su nenametljivi. Æao mi je πto nude samo svoje proizvode, jer ja bih sve svoje poslovanje prebacio na Podravku. U ovom poslu bitan je Ëovjek i tu je Podravka otiπla ispred svih, jer vaπi deËki prepoznaju kupca, a ja isto tako prepoznajem njih kao jednog ozbiljnog i korektnog dobavljaËa.

Podravka je daleko, daleko ispred svih, samo za pohvalu. A kada govorimo o turistiËkoj sezoni, ja jesam optimist, ali na æalost ovogodiπnja sezona je zaista podbacila. Ja sam proπle godine renovirao ovaj objekt, uloæio dosta novca, kompletirao osoblje. Moj je bio plan ove godine 20 do 25 posto poveÊati bruto promet, ali on je upravo u tim postocima loπiji nego proπle godine. Ne vjerujem da Êe razdoblje koje dolazi nadoknaditi taj gubitak koji je uzrokovan ponajviπe zbog loπeg vremena.

Broj 1621

Vesna KeretiÊ, organizator u Kalniku

U Kalniku se stvarno moæeπ fiziËki naraditi Iako je zavrπila viπu tekstilnu πkolu i stekla zvanje inæenjera, Vesna KeretiÊ nikada nije radila u struci. Kad je po zavrπetku πkole 1989. godine traæila posao u tekstilnoj industriji nije ga mogla pronaÊi, ali su istovremeno bila slobodna sezonska radna mjesta u Kalniku. Vesna je prihvatila rad na nekoliko mjeseci, tek da neπto zaradi, ali se stjecajem okolnosti ta privremenost pretvorila u neπto trajno, pa ova vrijedna æena i danas radi u Podravkinoj tvornci za preradu povrÊa u Varaædinu. Zaposlena je kao KV radnica, ali zbog iskustva i organizatorskih sposobnosti u punoj sezoni prerade radi kao organizator.

Tako je i ovog ljeta kada se zbog poveÊane prerade krastavaca, cikle i paprike u Kalniku radi u viπe smjena.

Vesni to ne pada teπko, jer je s godinama svoj obiteljski æivot uskladila s radnim obvezama. Suprug joj radi u ugostiteljstvu, a u slobodno vrijeme zajedno se bave, πto je nekako i za oËekivati, proizvodnjom povrÊa. Proizvode papriku, paradajz, luk i rano zelje, ali ne za potrebe Kalnika, nego varaædinskih restora-

Vesna KeretiÊ

na. Dodatni rad neophodan je za popunjavanje kuÊnog budæeta, jer plaÊe ne omoguÊavaju standard kakav obitelj KeretiÊ (tu je joπ i 15godiπnja kÊer) priæeljkuje.

Daleko od ”centrale” i po plaÊama - Smatram da bi za uvjete u kojima radimo - trosmjenski rad, velike vruÊine i vlaga, te buka, plaÊe tre-

bale biti veÊe. Pogotovo za æene koje se u Kalniku stvarno fiziËki narade. Primjerice, u sezoni graπka jedan radnik u smjeni mora podiÊi 10.000 limenki. Zamislite koliko je to pokreta, sagibanja! PlaÊe bi trebale biti barem na razini sliËnih radnih mjesta u Podravki u Koprivnici, a Ëini mi se da zaostajemo i za sliËnim tvornicama u Varaædinu.

Ovako ispada da smo daleko od naπe centrale i po plaÊama.

Vesna je zadovoljna s meuljudskim odnosima u Kalniku i tvrdi da se zaposleni dobro slaæu. Æao joj je πto nema viπe kontakata, razmjena informacija i iskustava s radnicima ostalih Podravkinih tvornica.

- Jedina stalna veza s Podravkom zapravo su nam novine koje rado Ëitamo, a mislim da bi tih spona koje bi povezivale Podravkaπe, posebice nas koji ne radimo i ne æivimo u Koprivnici trebalo biti viπe. Netko tko se u to razumije bolje od mene mogao bi osmisliti sadræaje, moæda nekave sportske susrete, druæenja, neka natjecanja tako da se jaËa pripadnost firmi - predlaæe Vesna. J. L.

Petak

23. kolovoza

5

Koprivnica obiljeæava Europski tjedan kretanja Koprivnica i Hrvatska Kostajnica za sada su jedini gradovi u Hrvatskoj koji su, na inicijativu Ministarstva zaπtite okoliπa i prostornog ureenja RH, potvrdili sudjelovanje u Europskom tjednu kretanja, dok su sudjelovanje u Danu bez automobila do sada potvrdila 33 grada. U Ministarstvu oËekuju kako Êe taj broj ipak uskoro biti veÊi, jer odgovori iz gradova sporije stiæu zbog godiπnjih odmora. InaËe, proπle godine u Danu bez automobila sudjelovala su 23 grada, dok je 5 gradova poduprlo akciju. Do danas je u Europi sudjelovanje u Danu bez automobila potvrdio 1051 grad, a njih 274 Êe sudjelovati i u Europskom tjednu kretanja.

Tjedan kretanja odræat Êe se od 16. do 22. rujna, a svaki dan tjedna imat Êe odreenu temu i aktivnosti vezane uz nju - dan javnog prijevoza, dani odgovornog koriπtenja automobila, bicikla, kretanja i zdravlja, ulica i zelenih povrπina, dan posveÊen gradu kao mjestu za provoenje slobodnog vremena i dan bez automobila, u obiljeæavanje kojeg se grad Koprivnica ukljuËio i proπle godine. Nositelj aktivnosti je Upravni odjel za prostorno ureenje, zaπtitu okoliπa i kulturne baπtine Grada Koprivnice, a svoje sudjelovanje u projektu najavili su Auto klub Koprivnica, Postaja prometne policije Koprivnica, Æupanijska udruga invalidnih osoba, lijeËnici, πkole i vrtiÊi i mnogi drugi. Ovo je ujedno i poziv svim Podravkaπima da se ukljuËe u ove akcije.

Ciljevi obiljeæavanja Europskog tjedna kretanja su podizanje svijesti graana o vaænosti ekonomiËnog koriπtenja motornih vozila, koristi koriπtenja alternativnih naËina prijevoza kao πto su bicikl i javni prijevoz, prednosti pjeπaËenja i πetanja sa zdravstvenog aspekta, ograniËavanje ili potpuna zabrana kretanja motornih vozila u gradskim srediπtima kako bi gradski trgovi postali privlaËno mjesto za provoenje slobodnog vremena, πetnju, obavljanje kupovine i sliËno, te napokon, smanjivanje zagaenja u gradskim srediπtima.

Europski tjedan kretanja (16. - 22. rujna), i Europski dan bez automobila (22. rujna), u Europi svake godine obiljeæava sve viπe gradova, no i u svijetu, posebice u velikim gradovima, organizira se sve viπe akcija koje promoviraju javni gradski prijevoz i voænju biciklom.

UBIUDR Podravka

Akcije za Vukovar Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke uspjeπno nastavlja s akcijama vezanim uz Vukovar. Tako su ovih dana od Hrvatskih telekomunikacija primili obavijest da je na broj telefona kojeg su pokrenuli (060601-601) tijekom srpnja za vukovarsku OpÊu bolnicu prikupljeno 38.000 kuna, πto drugim rijeËima znaËi da je naπa Udruga u vrlo kratkom vremenu samo na ovaj naËin za naπu najpoznatiju ratnu bolnicu uspjela skupiti ukupno oko 76.000 kuna!

Stoga, pozivamo i dalje sve one koji æele pomoÊi vukovarskoj bolnici da nazovu 060-601-601 (cijena poziva po minuti iznosi 6,82 kune) i da na taj naËin pomognu u njezinoj obnovi.

Naime, ovoj bolnici, koja je dosad obnovljena svega pet posto i kojoj,

po rijeËima ravnateljice dr. Vesne Bosanac, svaki dan prijeti iskljuËenje plina i drugo, pomoÊ je prijeko potrebna.

Podravkina Udruga organizirat Êe pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa, grada Splita i Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Splita - 10. listopada u Sportskoj dvorani Gripe u Splitu treÊi veliki humanitarni koncert ”Sveto ime Vukovar - za vukovarsku bolnicu” na kojem Êe nastupiti tridesetak poznatih pjevaËa i glazbenih grupa. Pokrovitelj Êe biti Belupo.

Osim toga, Podravkina Udruga, takoer pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, organizira 18. studenoga, na dan okupacije Vukovara, joπ jednu veliku akciju:

vlak na relaciji Zagreb - Vukovar. Bit Êe to drugi vlak koji Êe nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja stiÊi u ovaj grad, a interes za ovo putovanje veÊ sada premaπuje sva oËekivanja. Tiskat Êe se i posebne karte (moÊi Êe se nabaviti dva mjeseca ranije), a bit Êe organiziran i ispraÊaj vlaka te prigodni program za vrijeme putovanja.

U pothodniku zagrebaËkog Glavnog kolodvora naπa Êe Udruga, u suradnji s Klubom veterana Domovinskog rata INA-Naftaplina iz Zagreba, 4. studenoga otvoriti i izloæbu fotografija ”Sveto ime Vukovar”, koja je veÊ obiπla brojna mjesta i gradove u Hrvatskoj i Maarskoj, a koju Êe tijekom studenoga imati prilike razgledati na tisuÊe ljudi.

Ml. P.

U Danu bez automobila proπle je godine sudjelovalo preko 100 milijuna Europljana, a ove se godine oËekuje da taj broj bude barem dvostruko veÊi.

Veliku vaænost odræavanju ovakvih akcija daju veliki gradovi u kojima Ëak 40 posto ispuπnih plinova koji zagauju ta produËja dolazi iz osobnih automobila i motornih vozila, a istovremeno se u gradu zbog guævi Ëesto stvaraju viπesatni prometni Ëepovi. Usprkos razvijenim mreæama javnog prijevoza, stanovnicima se vrlo Ëesto teπko odreÊi udobnosti vlastitog vozila, no s druge strane, kroz aktivnosti Tjedna kretanja i Dana bez automobila, brojne jedinice lokalne samouprave i nevladine organizacije nastoje promovirati prednosti “prihvatljivog kretanja”, odnosno koriπtenja javnog prijevoza, dijeljenja automobila (zajedniËke voænje viπe osoba na posao), odgovornog koriπtenja automobila, voænje biciklom i pjeπaËenja na kraÊim relacijama.

Prema statistici, viπe od 50 posto voænje automobilom odvozi se na relacijama kraÊim od 5 kilometara, unutar grada, odnosno relacijama koje se mogu propjeπaËiti ili prijeÊi biciklom.

U Tjednu kretanja grad Koprivnica promovirat Êe koristi koje graani mogu imati od gradskog prijevoza, posebice vlasnici automobila. Provest Êe se anketa o javnom gradskom prijevozu kako bi se vidjelo æele li ga KoprivniËanci ili ne. Takoer, graanima Êe se postaviti i pitanje o djelomiËnom zatvaranju Florijanskog trga za motorni promet (svakodnevno ili vikendom nakon 17 sati). Æelja je organizatora Tjedna kretanja i Dana bez automobila da Zrinski i Florijanski trg doæivimo kao mjesto ugodnih druæenja, a da gradski vodoskok postane mjesto oko kojeg Êe se djeca slobodno moÊi igrati, bez straha od autmobila. Æele li to i ostali graani, pokazat Êe anketa.

Takoer, tijekom Tjedna kretanja, promovirat Êe se i gradski bicikl, najavljivan proπle godine tijekom Dana bez automobila, te novoureene biciklistiËke staze.

Kutak za umirovljenike

Vara li dræavna statistika umirovljenike?

Piπe: Æeljko ©emper Prema Ëlanku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju mirovine se usklauju dvaput godiπnje - od 1. sijeËnja i od 1. srpnja. U tom Ëlanku se kaæe: “Stopa po kojoj se vrπi usklaivanje mirovina je polovica zbroja promjene prosjeËnog indeksa troπkova æivota u prethodnom polugodiπtu i stope promjene prosjeËne bruto plaÊe svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodiπtu u odnosu na polugodiπte koje mu prethodi”. Stopu utvruje Upravno vijeÊe mirovinskog zavoda na temelju podataka Dræavnog zavoda za statistiku. Umirovljenici su posljednjim usklaenjem od 0,8 posto od 1. sijeËnja ove godine bili neugodno

iznenaeni, jer su dva prethodna usklaenja bila po 2,6 posto. Pad stope s 2,6 na samo 0,8 posto bio je πokirajuÊi - nikome niπta nije bilo jasno. Otkud sada to? PlaÊe nisu padale, a ni troπkovi æivota se baπ toliko nisu smanjili. Bar ne oni koji najviπe pogaaju tu kategoriju stanovniπtva.

- Nikako se ne moæemo sloæiti s ovakvim naËinom izraËuna prosjeËnih stopa troπkova æivota na naËin koji to radi dræavna statistika. Naπa je æelja da se ubuduÊe mirovine usklauju iskljuËivo s rastom plaÊa, a ne kao dosad - polovica s porastom troπkova æivota, a druga polovica s porastom bruto plaÊa. Umirovljenicima su pravi troπkovi æivota komunalije, prehrana i lijekovi. ©to prosjeËnom umirovljeniku znaËi kad pojefti-

ne tehniËki ureaji, jahte, lokomotive ili zlato. A sve to dræavna statistika uprosjeËi u toj stopi - kaæe Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske.

UoËivπi gdje je najveÊi problem, sve udruge umirovljenika predlaæu da se promijeni naËin usklaivanja mirovina, pa predlaæu da prosjeËne mirovine prate rast prosjeËnih plaÊa, odnosno rast BDP-a. PoveÊanja od 0,8 ili jedan posto su smijeπna!

- Poznati su nam svi ti prijedlozi, ali ja vam to ne bih preporuËio. Kad bi pale plaÊe, pale bi i mirovine, a to bi izazvalo nemali gnjev veÊine umirovljenika. Padaju i troπkovi æivota, naroËito neki prehrambeni proizvodi, πto nas moæe samo veseliti. Ali po mom miπljenju, sadaπnji model usklaivanja se neÊe mijenjati. Kakav god

sustav uspostavili, uvijek Êe biti nezadovoljnih. Moæda u buduÊnosti moæemo razmiπljati, da u troπkovima æivota ipak prepoznamo one koji su doista bitni za umirovljenike. Znam da za umirovljenike nije bitno ako padnu cijene dijamantima, nego da raËunamo koliko su porasli struja, plin, lijekovi, kruh, mlijeko itd. Eto, u tom se smislu mogu neke korekcije oËekivati, ali u ovom trenutku to nije prioritet - kaæe Davorko VidoviÊ, ministar rada i socijalne skrbi.

NajveÊe primjedbe umirovljenici imaju na formulu izraËuna troπkova æivota Dræavnog zavoda za statistiku, koja nimalo ne uvaæava potroπaËku koπaricu prosjeËnog umirovljenika.

Tako je kod posljednjeg usklaenja DZS izraËunao da su troπkovi æivota u zadnjih πest mjeseci proπle godine

porasli samo 0,3 posto, a poznato je da su u meuvremenu reæijski troπkovi porasli za 20 posto.

- Usklaenje mirovina s porastom plaÊa zajamËilo bi da mirovine neÊe stalno zaostajati u odnosu na primanja zaposlenih. Drugi je problem razdoblje tog usklaivanja, jer se one usklauju πest do osam mjeseci nakon poveÊanja troπkova. To onda nije poveÊanje mirovina veÊ pokriÊe onoga πto su umirovljenici najmanje πest mjeseci ranije veÊ i platili. Poznato je veÊ da najveÊi dio potroπnje umirovljenika otpada na reæije, hranu i lijekove, a ipak se kod izraËuna stope uprosjeËuju sva materijalna dobra i usluge. Takva formula izraËuna stope prikriva rast stvarnih troπkova i ide na πtetu umirovljenika - zakljuËio je Vladimir Lokmer.

6

Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Razgovor s predsjednicom Likovne sekcije ”Podravka 72” Nadom Zlatar-Lukavski LijeËnik za vas

Na jesen obiljeæavanje 30. obljetnice Podravkine Likovne sekcije Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Na TreÊim susretima radniËkih likovnih stvaratelja Hrvatske 1972. godine u Rovinju potaknuta je ideja o osnivanju Podravkine Likovne sekcije. Te iste godine sekcija je utemeljena stvarnim kamenom temeljcem iz Istre, koji se i danas Ëuva u prostoriji Podravkine galerije kao draga uspomena, a njezini osnivaËi Likovne sekcije ”Podravka 72” bili su: Juraj VuËetiÊ-Zorko, Radovan Grgec, Nikola VeËenaj-Leportinov, Ana Kraljic i Vlasta KranjËev. Sekcija je tada imala devet slikara i pet kipara, dok danas ima 186 Ëlanova, od toga 95 aktivnih. U veljaËi ove godine odræana je Izborna skupπtina Sekcije na kojoj su izabani novi Ëelni ljudi - za predsjednicu Nada Zlatar-Lukavski, dopredsjednik je Radovan Grgec, tajnik Marcel JanekoviÊ, a Ëlanovi Izvrπnog odbora su: Barbara PercaË, Josip GreguriÊ, Kreπo VeËenaj, Zlatko ©trfiËek i Zlatko Kolarek.

Dakle, ovo je jubilarna godina za Likovnu sekciju ”Podravka 72” pa Êe se u sklopu 30. godiπnjice osnutka uskoro predstaviti i bogato ilustrirana monografija sekcije. O ovogodiπnjim aktivnostima te planovima za buduÊnost razgovarali smo s predsjednicom Likovne sekcije ”Podravka 72” Nadom Zlatar-Lukavski.

- Nakon dugogodiπnjeg Ëlanstva i rada u Izvrπnom odboru Sekcije vrlo mi je drago πto je baπ meni pripala duænost predsjednice i to u godini kada slavimo 30. godiπnjicu osnutka.

Danas je to mnogobrojna i respektabilna likovna sekcija u kojoj su, prije svega, likovni umjetnici. To je joπ uoËio profesor Bauer, poznati likovni kritiËar i sakupljaË umjetnina, a ne kao πto se to obiËava reÊi u raznim prigodama da je likovna sekcija sastavljena od - amatera. Ako pogledamo presjek obrazovanja naπih Ëlanova, onda moæemo vidjeti da su u rad Sekcije ukljuËeni ljudi raznih profesija - dizajneri, ekonomisti, medicinari, inæenjeri, uËitelji, pravnici, limari, stolari itd., ali i ljudi kojima je slikanje dio svakodnevnog posla tj. oni koji su svoje obrazovanje stekli na likovnoj akademiji.

Moram istaknuti da sam se bavila nekim istraæivanjima te doπla do saznanja da Likovna sekcija ”Podravka 72” ima najviπe Ëlanova u Hrvatskoj i najduæi vijek postojanja u sklopu jedne hrvatske tvrtke. Koliko imaju slikari od Podravke, a i Podravka od slikara ne treba posebno naglaπavati jer je taj odnos u svojevrsnoj interakciji. Dobro je znano da u modernom

Izloæbe i likovne kolonije

Nada Zlatar-Lukavski dokazivanje u likovnom stvaralaπtvu.

Smatram da se svaki umjetnik mora probijati radom i spoznajom novih likovnih tehnologija u svom stvaralaËkom pristupu. Vremena se mijenjaju te tako sve ovisi o potraænji prema kojoj se i slikari trebaju ravnati na neki naËin te stoga Ëesto dolazi do pitanja: ”Zaπto svi Ëlanovi Sekcije ne mogu sudjelovati na izloæbi?” Naime, viπe puta organizacija izloæbe je uvjetovana kvalitetom slika ili skulptura, ponekad imamo i nedostatak izloæbenog prostora da bi izloæili radove svih Ëlanova itd. Moramo, prije svega, dati prednost dugogodiπnjim i zasluænim Ëlanovima Podravkine likovne sekcije, ali zato dajemo i davat Êemo polako priliku svima da se dokaæu i pokaæu svoj stvaralaËki opus.

Velika monografija za 30. obljetnicu - Dakle, oËekuju nas do kraja godine joπ neke nove izloæbe?

- Tako je, svake godine jedan slikar i kipar iz naπe Sekcije mogu se predstaviti sa samostalnom izloæbom u Podravkinom izloæbenom prostoru.

Ove Êe se godine predstaviti slikarica Vlatka Kordina i kipar Branko Mihac.

No, najveÊi ovogodiπnji dogaaj na veliku radost osnivaËa i svih nas u Likovnoj sekciji je izlazak monografije koja Êe biti predstavljena javnosti na jesen, a povodom 30. obljetnice postojanja naπe Sekcije. Monografija Êe imati nekoliko stotina stranica i tvrdi uvez, a u njoj Êe biti sadræana povijest, aktivnosti Likovne sekcije, pojedinaËno Êe biti predstavljeni Ëlanovi te osvrti poznatih hrvatskih kritiËara likovne umjetnosti. Sve Êe to biti obogaÊeno kvalitetnim fotografijama u boji. Time bi za ovu godinu definitivno ispunili radni i financijski plan rekla je na kraju razgovora Nada Zlatar Lukavski.

Izloæba slika u ZaviËajnom muzeju Varaædinskih Toplica

Izlagali i podravski umjetnici Trodnevno sveËano obiljeæavanje Dana grada Varaædinskih Toplica poËelo je 9. kolovoza otvorenjem izloæbe ”Izbor iz likovnog fundusa” ZaviËajnog muzeja Varaædinskih Toplica. PrireujuÊi od 1974. godine likovne izloæbe, taj je muzej uspio prikupiti popriliËan fundus likovnih djela, a na ovoj izloæbi predstavilo se 28 autora, svaki s jednim radom. Na sveËanom otvorenju izloæbe u radovima su meu ostalima, mogli uæivati predsjednik HSLS-a Draæen Budiπa, gradonaËenik Varaædina dr. Ivan »ehok, proslavljena i svjetski prizna-

ta primadona Ruæa Pospiπ-Baldani koja je dobila povelju Grada i postala poËasna graanka Varaædinskih Toplica te veleposlanik Republike SlovaËke u Hrvatskoj Jan Petrik.

Posebno veseli to πto su na izloæbi uz velikane hrvatske likovne umjetnosti kao πto su Ivan Rabuzin, Tomislav Krizman i Vilim SveËnjak te umjetnike iz varaædinskog kraja, svoje radove izloæili i ugledni podravski umjetnici: Nada ©vegoviÊBudaj, Zvonimir SigetiÊ, Tomislav Balaæin, Milan FrËko i Eleonora Grgac. Osim toga, ZaviËajni muzej iz

Piπe: dr. Ivo Belan

Moæda ste izloæeni riziku dehidracije, a da toga uopÊe niste svjesni

poslovnom svijetu menadæment i kultura idu zajedno.

- Koje su bile ovogodiπnje aktivnosti Sekcije?

- Na poziv saborskog zastupnika Ivana Kolara organizirali smo 9. svibnja izloæbu u Galeriji molvarskog likovnog kruga. Izloæbu je otvorio dopredsjednik Uprave Podravke Æeljko –urina, a naπu Sekciju je predstavljalo 22 slikara i 6 kipara s vrlo kvalitetnim slikama i skulpturama. InaËe, Likovna sekcija ”Podravka 72” i Molvarski likovni krug se priliËno isprepliÊu jer veÊina Molvaraca su i Ëlanovi naπe Sekcije. Uz izloæbu u Molvama, 24 Ëlana naπe Sekcije sudjelovalo je 8. svibnja na likovnoj koloniji koja je bila odræana na prekrasnom jezeru pokraj Gole - Jeπkovu. Osim umjetniËkog, ta je kolonija imala i ekoloπki aspekt postavljen u skladu s naËelima Dravske lige, u Ëiju su se korist i donirali radovi proizaπli iz neposrednog druæenja kraj Jeπkova. RijeË je o zaπtiti dravskoga vodotoka i promociji svih bioloπkih vrijednosti zaobalja Drave.

Radovi naπih Ëlanova bili su od 15. lipnja do 1. srpnja izloæeni u golskoj Galeriji Stara πkola. Takoer, ugostili smo u izloæbenom prostoru Podravke i petrinjsku Udrugu likovnih umjetnika Petriart. Pritom æelim istaknuti da prijateljska suradnja naπih i petrinjskih likovnih umjetnika datira joπ iz 1974. godine.

- Rekli ste da su Ëlanovi vaπe Sekcije ljudi razliËitih profila. No, najËeπÊi likovni izriËaj joπ je uvijek naiva.

- Odabir radova naπih Ëlanova za neku izloæbu nije nikada lako napraviti zbog respektabilnog broja Ëlanova, njihovih osobnosti, stilova i likovnih tehnika. No, najveÊi broj autora priklonio se slikanju u maniri nadaleko poznate podravske naive i upravo taj dio Ëini dominantnu grupaciju autora unutar Sekcije, a to πto se nastavlja slikati u stilu naive i u vrijeme kada je opao interes træiπta za takvom vrstom slikarstva, dokaz je da slikari rade i nadalje samo iz iskrenih pobuda i na naËin kakav je imanentan cijeloj Podravini, razvijajuÊi i nadalje svoje stilske posebnosti.

- Ima li problema u radu Likovne sekcije ”Podravka 72”?

- Naπa Likovna sekcija je organizacija otvorenog tipa koja u svoj sastav prima stvaratelje bez posebne klasifikacije, veÊ samo uz neke formalnosti.

Ove godine u Sekciju smo primili tri slikarice. Naravno, za probitak svakog stvaratelja - slikara ili kipara, vaæno je biti Ëlan Likovne sekcije ”Podravka 72”, ali nije dovoljno za

Opasnosti vruÊih dana

Varaædinskih Toplica u svom fundusu ima i uvijek aktualnu i britku karikaturu naπeg poznatog i priznatog karikaturiste Ivana Haramije-Hansa.

Nakon sveËanog otvorenja i razgledanja izloæbe slovaËki veleposlanik Jan Petrik se vrlo zainteresirao za radove Milana FrËka, posebice nakon πto mu je Milan poklonio novu knjigu poezije ”Ispunjenje” te je tog Ëlana Podravkine Likovne sekcije pozvao da ga πto prije posjeti u zagrebaËkim prostorima veleposlanstva SlovaËke.

B. F.

Dehidracija - isuπenje organizma - je stanje koje se Ëesto ne prepozna, koje katkada moæe biti fatalno, a moæe pogoditi ljude svih dobi. Svatko od nas, u odreenom trenutku, doæivljava dehidraciju barem u lakπem obliku. BuduÊi da njezini rani simptomi nisu specifiËni - glavobolja, suha usta, vrtoglavica, umor - ljudi obiËno ne uoËe da su dehidrirali.

ObiËno uzmu neπto tekuÊine, odmore se i to djeluje. Meutim, ako dopuste da se ta loπa situacija predugo odræava, mogu se izloæiti ozbiljnoj opasnosti.

Sve ono πto uzrokuje gubitak tekuÊine iz tijela moæe stvoriti uvjete za potencijalno opasnu dehidraciju, kao na primjer: toplina, hladnoÊa, tjelovjeæba, produæeno izlaganje niskoj vlaænosti zraka, poviπena tjelesna temperatura, proljev i povraÊanje. Liπeno tekuÊine, tijelo izvlaËi tekuÊinu iz tjelesnih stanica s ciljem da obnovi uobiËajen volumen krvi.

BuduÊi da se nedostatak staniËne tekuÊine nastavlja, taj pokuπaj obnavljanja krvi ne uspijeva. Nedovoljna koliËina krvi znaËi pad krvnog tlaka, πto dovodi do umora, vrtoglavice i glavobolje.

U ovoj fazi dehidracije mjere koje se mogu poduzeti su odmor i uzimanje tekuÊine. Meutim, kad je dehidracija jaËe izraæena, kad je prisutna muËnina, grËevi u miπiÊima ili Ëak nesvjestica, razumljivo, potrebna je hitna medicinska pomoÊ. Krvni tlak moæe pasti na opasne niske razine.

Jedan od problema je taj πto je æe slab indikator potreba tijela za tekuÊinom.

Pod normalnim okolnostima do vremena kad osjetimo æe mi smo veÊ izgubili oko 1 posto tjelesne teæine u tekuÊini, to jest oko 75 dkg u osobe teπke oko 75 kilograma.

Mnogi ljudi nisu svjesni te potrebe za tekuÊinom. Osoba teπka 65 do 70 kilograma treba minimalno dvije litre tekuÊine dnevno, putem piÊa i hrane. Za vrijeme vruÊih dana, eventualno s dodatkom neke tjelovjeæbe, unos tekuÊine u organizam mora biti poveÊan proporcionalno onome πto je izgubljeno.

Kad je toplina uzroËni faktor, dehidracija moæe dovesti do toplotnog iscrpljivanja. Zajedno s gubitkom vode putem

znoja, tijelo gubi i elektrolite, prvenstveno natrij, kloride i kalij, koji su neophodni za normalno funkcioniranje stanica i æivaca. Toplotni udar nastaje za vrijeme dugotrajnog izlaganja toplini za vrijeme tjelesnog vjeæbanja ili kombinacija jednog i drugog. Tjelesna temperatura Ëesto naraste iznad 40 stupnjeva, puls je ubrzan, koæa je topla i suha. Vid se zamuÊuje, a sluπanje je oteæano. Ako se tjelesna unutarnja temperatura brzo ne smanji, mogu nastati grËevi, koma i - fatalni svrπetak.

Posebna paænja treba biti posveÊena djeci, jer oni imaju manje ælijezda znojnica nego odrasli, a i njihovi su tjelesni sustavi za reguliranje topline joπ nedovoljno razvijeni. Svakog ljeta ima sluËajeva da dijete umre od toplotnog udara zbog toga πto je ostavljeno u automobilu sa zatvorenim prozorima.

Takoer i osobe starije od 55 godina imaju manje djelotvorne tjelesne ”termostate” i slabiji osjeÊaj æei.

Kako izbjeÊi dehidraciju?

Osim πto je potrebno piti 6 do 8 Ëaπa vode dnevno, smanjite unos kave, Ëaja, alkohola i bezalkoholnih piÊa koja sadræe kofein, zato jer svi oni pospjeπuju eliminaciju vode iz tijela.

Osobe koje planiraju dodatnu fiziËku aktivnost, sport itd., trebaju poveÊati unos vode i sokova prije same aktivnosti.

Vaæno je nositi odgovarajuÊu odjeÊu, koja omoguÊuje tijelu da ”diπe” i tako se samo hladi.

Ako je mokraÊa bistra, praktiËki bezbojna, hidrirani ste u dovoljnoj mjeri, meutim ako je ona intenzivno jaËe æuta, organizam treba tekuÊinu!

Ako tijelo ima dovoljnu koliËinu tekuÊine, koæa je mekana i elastiËna. Kad je tijelo dehidrirano, koæa postaje sve viπe suha i kruta.

LijeËenje dehidracije zahtijeva mirovanje na svjeæem, hladnom mjestu, uzimanje tekuÊine - u teæim sluËajevima i putem infuzije. Dobra metoda za nadomjeπtanje elektrolita je pileÊa juha, koja je izvrstan izvor vode, kalija i soli.

Tinejdæeri i mlae odrasle osobe skloni su postupati sa svojim tijelom kao da su besmrtni. Oni su posebno ranjivi na iscrpljenost i dehidraciju u vrijeme kad ih neko sportsko natjecanje, ponos, ambicije ili obaveze tjeraju da postiæu πto bolje rezultate, a zanemaruju temeljne ljudske potrebe - umjerenost, odmor i vodu.

Ne dopustite da se to i vama dogodi.!

Druπtvena prehrana

Jelovnik 26. 8. ponedjeljak:

- Varivo domaÊi grah, salata

27. 8. utorak:

- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

28. 8. srijeda:

- PureÊi ragu, tjestenina, salata

29. 8. Ëetvrtak:

- Punjena paprika, slani krumpir, voÊe

30. 8. petak:

- Juha, pohani osliÊ, grah-salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1621

Petak

23. kolovoza

Sport

Novo pojaËanje u redovima Slaven Belupa

Interliga rukometaπica

Krunoslav JurËiÊ potpisao dvogodiπnji ugovor

Podravkaπice nadigrale Slovan Duslo Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

PODRAVKA VEGETA SLOVAN DUSLO 29:26 (15:12) RACIOLA - PODRAVKA VEGETA 20:28 (10:12) U Ëeπkom Hluku rukometaπice Podravke Vegete odigrale su treÊe i Ëetvrto kolo Interlige te zabiljeæile dvije pobjede. Nakon poraza i neodluËenog rezultata u prvom i drugom kolu Interlige protiv Maarica, trener Podravkaπica Jirzi Zerzan ima razloga za zadovoljstvo, iako on joπ uvijek istiËe da su njegove rukometaπice daleko od one prave natjecateljske forme. Bez obzira na to, Podravkaπice su protiv Ëeπke ekipe Raciole iz Kunovica uz slabu igru uvjerljivo pobijedile s osam pogodaka razlike. Na æalost, na toj utakmici se ozlijedila Renata Hodak te nije nastupila dan kasnije protiv Slovan Dusla, inaËe ekipe koja je protivnik Podravki Vegeti u prvom pretkolu Kupa prvakinja.

»vrsta i neprelazna obrana, maπtoviti napadi u kojima su vanjske igraËice odliËno asistirale rukometaπicama na crti pa je tako Boæica PalËiÊ postigla 8 pogodaka. Raspoloæene su bile i igraËice na krilima Pensa i Vresk, Snjeæana Petika standardna sa pet postignutih pogodaka i ono najvaænije - veÊ vieno u koprivniËkim utakmicama Interlige - izvanredne obrane Natalije Petrakove. Ovaj put 15 uspjeπnih obrana. Dok ostale dvije prinove - Ana Bilobrk i Gabrijela Hobjila ulaze u formu, Natalija iz susreta u susret dokazuje da Podravka nije pogrijeπila dovevπi u svoje redove ovu vrsnu vratarku. Sve u svemu, susret Ëetvrtog kola Interlige dokazao je kako Slovakinje nisu bauk te se uz joπ bolju igru mogu pobijediti i sa viπe pogodaka razlike. Dakle, ne bi trebao biti problema oko ulaska u drugo kolo Kupa prvakinja, iako uvijek oprezan trener Podravkaπica Jirzi Zerzan i dalje zahtijeva maksimum angaæiranosti svih igraËica Podravke Vegete.

Protiv Slovan Dusla za Podravku Vegetu igrale su: Vresk 3, Hobjila 4, BronËani reprezentativac sa SvjetHarlanjuk, Pensa 6, PalËiÊ 8, Raguæ, skog nogometnog prvenstva u Fran»uljak, Bilobrk 2, Sirovec 1, Petika 5, cuskoj, bivπi igraË Dinama, Torina i Sampdorije Krunoslav JurËiÊ potpisao JuriÊ, Tatari. je 19. kolovoza dvogodiπnji ugovor sa Slaven Belupom. Na sveËanom potpisivanju u prostorijama koprivniËkog prvoligaπa tehniËki direktor Slaven Belupa Marijan DomoviÊ i trener Rajko MagiÊ nisu krili zadovoljstvo realiziranim transferom, istiËuÊi kako je JurËiÊ po rejtingu najjaËi igraË koji je doπao u Slaven Belupo te da predstavlja pravo pojaËanje u realiziranju ovosezonskih prvoligaπkih planova Slavenaπa.

- »uo sam puno lijepih rijeËi o Slaven Belupu i treneru Rajku MagiÊu, a glavni razlog potpisivanja ugovora tek sada a ne uoËi prvenstva je taj πto sam Ëekao transfer za Japan. No, kada smo saznali da mi je supruga trudna i Natalija Petrakova da nosi dvojËeke, konaËno smo prekriæili Japan. Osim toga, meni je punica KoprivniËanka - rekao je Krunoslav JurËiÊ o razlozima dolaska u Slaven Belupo.

Koprivnici i Varaædinu igra se zavrπni ”masters” turnir Interlige. Rukometaπice Podravke Vegete prvu utakmicu Stolni tenis igraju u 19 sati u koprivniËkoj Sportskoj dvorani protiv Hypo-Badena.

Podravkaπice bolje od obje ekipe Hypa HYPO BADEN - PODRAVKA VEGETA 16:31 HYPO - PODRAVKA VEGETA 29:30 Proπlog tjedna rukometaπice Podravke Vegete gostovale su u BeËu gdje su odigrale 5. i 6. kolo Interlige protiv Hypo Badena i Hypa. I dok su u prvom susretu rutiniranom igrom svladale mlade rukometaπice Badena s 15 pogodaka razlike, a trener KoprivniËanki dao je priliku svim igraËicama da nastupe, meu njima i 15godiπnjakinjama FraniÊ i Tarle, od kojih je ova potonja postigla i dva pogotka, utakmica protiv viπestrukih europskih prvakinja - beËkog Hypa, bila je prava rukometna poslastica.

Naravno, veÊ kao po pravilu, ovoga puta slovaËki suci nisu bili dorasli tome susretu, toËnije priliËno navijaËki su sudili za domaÊu ekipu. No, niti to nije pomoglo rukometaπicama Hypa, jer su Podravkaπice odigrale

zasigurno najbolji susret u Interligi.

BeËanke su na poluvremnu vodile sa Ëetiri pogotka razlike da bi to vodstvo poveÊale na plus sedam, ali Podravkaπice se nisu predavale. »vrstom obranom i razigranim napadom polako su stizale prednost BeËanki te u 52. minuti i povele. Gol odluke postiæe Ljerka Vresk i Podravkaπice biljeæe zasluæenu pobjedu protiv ekipe menadæera Gunnara Prokopa i to na njihovom parketu. Slatka pobjeda koja puno znaËi za daljnje samopouzdanje koprivniËkih rukometaπica. Najefikasnije na toj utakmici bile su uvijek raspoloæena u velikim susretima Snjeæana Petika sa osam i donedavna rukometaπica Hypa Ana Bilobrk sa sedam postignutih pogodaka.

Protiv Hypa za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, Petrokova, Vresk 5, Hobjila, Harlanjuk, Pensa 2, PalËiÊ 5, Hodak 2, Raguæ, »uljak, Bilobrk 7, Petika 8, JuriÊ, Tatari, FraniÊ i Tarle.

Danas i sutra (petak i subota) u

Snjeæana Petika

Prvi prvoligaπki bodovi s gostovanja u Osijeku Nakon priliËno nesretnog i nespretnog zagrebaËkog poraza u treÊem kolu Prve hrvatske nogometne lige protiv Dinama, nogometaπi Slaven Belupa krenuli su na teπko gostovanje u osijeËki Gradski vrt. Naravno da su koprivniËki nogometaπi bili æeljni prvih prvoligaπkih bodova, ali isto tako i njihovi domaÊini.

Utakmica je poËela napadima osjeËkih nogometaπa pa veÊ u 6. minuti nakon pogreπke KovaËiÊa, PopoviÊ matira Solomuna. I nakon toga domaÊi nogometaπi intenzivno napadaju, ali Slaven Belupo je konsolidirao svoje redove. Na vratima je sve sigurniji Solomun koji svojim intervencijama zasigurno postaje prvo ime susreta.

Naime, u 48. minuti PopoviÊ sam izbija pred koprivniËkog vratara, ali Slomun bravurozno brani njegov udarac. To je zapravo bila i prijelomnica susreta jer nakon toga nogometaπi Slaven Belupa sve jaËe pritiπÊu. Pogodak je visio u zraku. U 54. minuti RadiËek prolazi po desnoj strani, ubacuje pred gol Osijeka, a u guævi se najbolje snalazi Srebrenko Posavec i

pogaa mreæu domaÊina. Slavenaπi i dalje pritiπÊu, a igra domaÊina iz prvog poluvremena se naprosto raspala. U 70. minuti Petar Boπnjak silovito tuËe iz slobodnog udarca s nekih 25 metara pod samu gredu, ali osjeËki vratar Malovan izbacuje loptu u korner. UbaËaj iz kuta, Crnac skreÊe loptu u vratnicu, a na odbijenu loptu dolazi FerenËina i postiæe pogodak vrijedan tri prvenstvena boda. Do kraja susreta domaÊini su imali izglednu priliku pred kraj utakmice kada odliËno iz slobodnog udarca tuËe Balatinac, ali Solomun joπ jednom dokazuje zaπto je prvo ime osjeËkog susreta. Nakon utakmice trener Slaven Belupa Rajko MagiÊ je rekao: - Moji deËki nakon prvog poluvremena pokazali su i dokazali da se voljom i motiviranoπÊu mogu vratiti u susret te u nastavku pokazali izuzetnu æelju i borbenost. Izvukli smo ”rudarske bodove” u Osijeku koji nam puno znaËe za mir u kuÊi te da dokaæemo sebi i drugima da vrijedimo i moæemo. No, ova pobjeda malo Êe nam znaËiti ako je ne potvrdimo u subotu protiv Pomorca.

Uvijek oprezni i razboriti trener Sla-

InaËe, JurËiÊ joπ uvijek neÊe moÊi nastupiti za Slaven protiv Pomorca ove subote, ali prema rijeËima Marijana DomoviÊa iduÊi tjedan Êe se obaviti registracija te Êe JurËiÊ moÊi nastupiti za KoprivniËance u 6. kolu protiv Zadra.

B. F.

Krunoslav JurËiÊ potpisuje ugovor za Slaven Belupo

Danijel LonËar napustio STK Podravku

Prva hrvatska nogometna liga - 4. kolo

OSIJEK - SLAVEN BELUPO 1:2 (1:0)

7

ven Belupa istiËe kako ne smije biti nikakve pretjerane euforije jer ipak u prvenstvu koprivniËki klub zasluæuje daleko bolju poziciju na tablici nego πto je ima sada.

Protiv Osijeka za Slaven Belupo su igrali: Solomun, Crnac, S. Boπnjak, Gal, Boæac, P. Boπnjak (od 77. Meimorec), FerenËina, Posavec (od 65.

KovaËeviÊ), RadiËek, FilipoviÊ, KovaËiÊ (od 81. Gerπak)

Jedan od stupova Stolnoteniskog kluba Podravka, igraË-trener Danijel LonËar nastavlja karijeru u redovima francuskog treÊeligaπa St. Louisa iz istoimenog grada. Grad se nalazi na tromei Francuske, NjemaËke i ©vicarske, a Danijel Êe biti stanovnik πvicarskog Basela. Nakon uspjeπne probe u lipnju i zadovoljstva onim πto je pokazao, novi poslodavac ponudio je ugovor na godinu dana, uz moguÊnost produljenja suradnje.

- Biti Êu stanovnik Basela, odakle Êu putovati u desetak minuta udaljeni St. Louis. Ja sam u klubu jedini stranac, ali u Baselu neÊu biti sam - ovdje u susjednoj NjemaËkoj veÊ godinama igra moj bivπi suigraË Alen KovaË. Moj novi klub je Ëlan 3. lige, koja je priliËno jaka i u kojoj se natjeËe deset klubova. Uvjeti æivota i rada su odliËni, teπko usporedivi s naπom, hrvatskom ligom. Trenira se i igra u velikoj sportskoj dvorani, a na dulja putovanja putuje se avionom. S uvjetima sam takoer zadovoljan, bitno je da se ispoπtuje sve πto je dogovoreno - ispriËao je prve utiske Danijel.

Danijel je dijete Podravke, poËeo je veÊ s pet godina, jer je tata bio trener Podravke. Nakon juniorskog staæa veÊ sa 16 godina zaigrao je za seniorsku momËad STK Podravke, gdje je igrao deset posljednjih godina. Zadnje dvije godine bio je trener - igraË i voditelj svih kategorija mladih stolnotenisaËa.

Nakon igranja u naπim uvjetima, opte-

reÊenih nedostatkom novca, Danijel Êe “zagristi” tvrdu koricu profesionalnog kruha, koji sanja veÊina sportaπa, ne samo nogometaπa.

- Iako sam joπ mlad, to je ipak kruna moje karijere. U Podravki sam veÊ “sto”godina, bilo je i dosta uspjeha - dvije godine smo igrali u doigravanju prvenstva dræave, osvojili smo 4. mjesto, a triput smo bili sudionici europskog kupa Nency Evans. Svi kvalitetniji sportaπi razmiπljaju o odlasku u inozemstvo, a rijetkima to uspijeva. To mi je æivotna prilika, ako mi dobro krene, moæda ostanem duæe od godinu dana i rijeπim neke æivotne probleme. Ovdje sezona traje πest mjeseci, a meni su veÊ povjerili prvu “ploËu” u sastavu. Na meni je da se potrudim i opravdam ukazano povjerenje. Znam, da Êe mi na poËetku biti najteæe, treba se priviknuti na novu sredinu, nauËiti jezik - kasnije Êe sve biti lakπe - optimistiËki nastavlja Danijel.

U STK Podravka sigurno nisu bili sretni odlukom Danijela, jer on je bio viπe od obiËnog igraËa. Uz igranje za prvi sastav bio je uzor i trener mlaih dobnih kategorija stolnotenisaËa. Osim Danijela klub su napustila joπ dva igraËa, pa je buduÊnost kluba pala na lea nejakih juniora. Uz veÊ kroniËan nedostatak novca klubu predstoji grËevita borba za opstanak u druπtvu najboljih stolnoteniskih sastava u dræavi. Æeljko ©emper

Novosti iz πaha Na izvanrednoj skupπtini ©©K ”Podravka” biran je novi predsjednik kluba.

Pokojnog Juru VuËetiÊa naslijedio je Vedran BaËi. Nakon izvanredne skupπtine odigran je zaostali brzopotezni turnir za mjesec srpanj. Nastupilo je 6 igraËa, a nakon 2 sata igre najviπe uspjeha imao je Darko ©krobot sa 6 bodova, dok su iza njega bili Mladen LazareviÊ sa 6 bodova i Josip Glavina sa 5,5 bodova.

Nakon 7 odigranih brzopoteznih turnira u vodstvu je Pavao KegleviÊ sa 122 boda ispred Zvonka PetroviÊa sa 112 bodova i Vlatka Hrubeca sa 100 bodova.

Brzopotezni turnir za mjesec kolovoz odigrati Êe se u subotu 24. 8. u prostorijama Roy FerenËina ©ahovskog doma (Ulica Ante StarËeviÊa 15) s poËetkom u 19 sati.

D. ©.

8

Broj 1621 Petak 23. kolovoza 2002.

Novo iz Studenca

U Podravki odræano predavanje na temu ”Viπe od dizajna”

Studena s okusom breskve

Podravka prepoznatljiv hrvatski proizvod

NastavljajuÊi trend πirenja asortimana te prilagoavajuÊi se potrebama potroπaËa, nedavno je iz Podravkine tvornice Studenac u Lipiku izaπao novi proizvod - izvorska voda Studena s okusom breskve. PouËeni iskustvom proπlogodiπnjeg lansiranja na træiπte Studene s okusom limuna, koja se pokazala kao veliki træiπni hit, oËekuje se da Êe i Studena s okusom breskve vrlo brzo naÊi svoje potroπaËe. Studenu s okusom breskve potroπaËi mogu kupiti u PET pakiranju od pola litre, a ovih dana taj se proizvod pakira i u premium ambalaæu.

B. F.

“VODA JE ÆIVOT” Nagraeni u 4. kolu:

Rukometaπice u Podravki Podravka je nedavno bila domaÊin Borisu LjubiËiÊu, velikom imenu hrvatskog i europskog dizajna, koji je odræao predavanje pod nazivom “Viπe od dizajna”. Predavanje s diskusijom u trajanju od 3 sata bilo je popraÊeno multimedijalnom projekcijom, a prisutni su upoznati s procesom kreiranja vizualnog identiteta Hrvatske kao dræave, aktualnim problemom definiranja vizualnog identiteta Europske unije, te brojnim primjerima simbola gradova, znakova za velike institucije, razne manifestacije i manje projekte.

Poseban dio predavanja bio je posveÊen temi “Ambalaæa”. Prikazani su mnogi dobri primjeri iz svijeta, a pokrenuta je i diskusija o tome da li dizajn u Hrvatskoj jednako hrabro i jednoznaËno govori da ti proizvodi potjeËu iz naπe zemlje.

U tom segmentu, naime, joπ uvijek postoji prazno mjesto za onoga koji Êe postaviti standarde, odnosno unijeti duh “hrvatskog” u svoj nastup na europsko i svjetsko træiπte.

Boæica PalËiÊ uruËila je majicu predsjedniku Uprave Podravke Darku Marincu Ovom zanimljivom predavanju prisustvovalo je 30-ak djelatnika Podravke, od pripravnika do direktora raznih odjela vezanih uz marketing i dizajn.

U vrijeme dok se mnogo govori o potrebi za prepoznatljivim hrvatskim proizvodom, za vodeÊe ljude Podravke i predstavnike gospodarstva LjubiËiÊ priprema prezentaciju projekta za kreiranje identiteta tvrtke prepoznatljivog u svjetskim razmjerima. - Podravka je velika industrija, ima tradiciju, kvalitetne i poznate proizvode. Takva tvrtka moæe stvoriti pojam prepoznatljivog hrvatskog proizvoda i time postaviti standarde koje Êe mnogi slijeditirekao je Boris LjubiËiÊ.

Bojan StilinoviÊ, Radnici Danice bili su zadovoljni posjetom rukometaπica i Studio za dizajn poklonjenim majicama Rukometaπice i Ëelnici RK Podravka Vegeta u srijedu su posjetili Podravku gdje ih je primio i porazgovarao s njima predsjednik Uprave Darko Marinac, a potom je predsjednik RK Podravka Vegeta i Ëlan Uprave Podravke Damir PolanËec upoznao rukometaπice s poslovanjem Podravke d. d.

Nakon toga rukometaπice i uprava kluba posjetili su Mesnu industriju Danica gdje su se zadræali sat vremena razgledavajuÊi proizvodne pogone i razgovarajuÊi s radnicima kojima su rukometaπice podijelile majice i zastavice, pozvavπi ih ujedno da budu navijaËi na njihovim utakmicama, domaÊim i meunarodnim.

Recept tjedna:

Punjeni svinjski kotlet (za 4-6 osoba) Potrebne namirnice: 800 g narezanih kotleta 2 ælice Vegete Twist za gril 4 ælice Podravkinog Relisha - priloga od povrÊa

NAGRADNA IGRA

NaËin pripreme: Svinjski kotlet oπtrim noæiÊem s obje strane. Uz peËene kotlete razreæete tako da napravite otvor u posluæite: ajvar, senf, luk, svjeæu koji stavite oko pola ælice Relisha. rajËicu.

Dobar tek æeli vam gastro Otvor zatvorite ËaËkalicom posipajte promotor Zlatko SedlaniÊ Vegeta Twist za gril i pecite na roπtilju

1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA Æeljko DenæiÊ - Logistika 2. PAKET DEITA 1,5 L Marija Trepotec - Odræavanje 3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 L Mirjana JaniÊ - Ljudski potencijali Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπte Danica, Ivana »esmiËkog 1