Podravkine novine broj 1622

ISSN 1330 - 5204

Godina XLI Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Rukometaπice Podravke Vegete pobjednice su Interlige ”Zlatni rukomet”

Izaslanstvo grada Brodnice u Poljskoj posjetilo Koprivnicu i Podravku

7. str.

Zainteresirani i za gospodarsku suradnju s Podravkom

Suradnja Podravke i Nestléa

VodeÊi ljudi Nestléa posjetili Podravku

Piπe: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf

Podravku su u srijedu posjetili predstavnici poljskog grada Brodnice koji su bili u dvodnevnom posjetu Koprivnici s namjerom πirenja kulturne i gospodarske suradnje. U izaslanstvu su bili zamjenik gradonaËelnika Zdzislav Brazkiewicz, proËelnik Odjela za strategiju promidæbe grada Krzystof Hekert, te novinar Bogumil Drogorob. Njih su primili i upoznali s radom Podravke direktorica pripreme izvoza za Poljsku Snjeæana Sirovec, te Ëlan koprivniËkog Gradskog poglavarstva Zdravko GaπpariÊ, inaËe voditelj nabavnih poslova u Podravki.

Snjeæana Sirovec je istaknula kako je Poljska vrlo bitno Podravkino træiπte koje je sa 11 posto ukupne prodaje iza domaÊeg hrvatskog drugo Podravkino najveÊe træiπte, a prvo izvozno. No, dosad je Podravka prepoznatljiva na poljskom træiπtu uglavnom po Vegeti, pa je cilj u predstojeÊem razdoblju poveÊati prodaju i ostalog dijela bogatog Podravkinog proizvodnog asortimana.

Zamjenik gradonaËelnika Brodnica Zdzislav Brazkiewicz, zahvaljujuÊi na ugodnom prijemu, istaknuo je kako su Brodnice grad na sjeveroistoku Poljske, 180 km udaljen od Varπave, sa 30 tisuÊa stanovnika, a okolica ima razvijenu poljoprivredu. U sklopu suradnje s gradom Koprivnicom Brackiewicz je ponudio suradnju i s Podravkom upravo nudeÊi poljoprivredne proizvode.

Pri kraju posjeta Podravki poljsko je izaslanstvo posjetilo i novu Tvornicu Vegete na Danici (na slici iznad naslova).

Nova Podravkina Tvornica Vegete ostavila je povoljan dojam na vodeÊe menadæere najveÊe svjetske prehrambene kompanije Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Glavni i izvrπni direktor Nestlea S. A. Peter Brabeck-Letmathe, izvrπni potpredsjednik Uprave Nestlea S. A. Lars Olofsson i regionalni direktor Nestlea za zemlje bivπe Jugoslavije Thomas Koenye posjetili su ovog tjedna Podravku.

U utorak naveËer razgovarali su s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem i Ëlanom Uprave Damirom PolanËecom,

a u srijedu rano ujutro razgledali su novu Tvornicu Vegete na Danici.

U srediπtu paænje bila je suradnja dviju kompanija temeljena na ugovoru o distribuciji potpisanom u travnju ove godine, a kojim je Podravka postala ekskluzivni distibuter Nestleovih proizvoda u narednih pet godina na træiπtu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Realizacija ovog ugovora bi samo u slijedeÊoj godini, prema

oËekivanjima, trebala donijeti promet veÊi od 500 milijuna kuna, a otvara i moguÊnosti dodatne suradnje u proizvodnji i distribuciji i na drugim træiπtima.

Posjet Ëelnih ljudi najveÊe svjetske prehrambene kompanije koju je u πvicarskom gradu Veveyu, gdje i danas ima sjediπte, davne 1867. godine utemeljio farmaceut Henri Nestlé, poznate po nizu brendova kao πto su Maggi, Nescafe, Buitoni, Perrier, Friskies, Nestea, koja u 84 dræave ima

468 tvornica i zapoπljava oko 230.000 ljudi te koja biljeæi stalni rast; u prvom dijelu ove godine prodaja je porasla za 7,2 posto i donijela 44.219 milijuna πvicarskih franaka - potvruje uvaæavanje Podravke kao partnera. Stoga su i Darko Marinac i Damir PolanËec izrazili veliko zadovoljstvo susretom i razgovorima, te Ëinjenicom da je Tvornica Vegete ostavila osobiti dojam na goste koji se ubrajaju u najutjecajnije svjetske menadæere.

2

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

Intervju: Dragan Habdija, izvrπni direktor SPJ Vegeta i SPJ Podravka jela

PoËinje izgradnja nove tvornice Podravka jela Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Sredinom rujna bit Êe na prigodnoj sveËanosti iskopana prva lopata zemlje na novom Podravkinom gradiliπtu i tako oznaËen poËetak gradnje nove tvornice juha. Razlozi ulaska u ovaj znaËajni investicijski projekt bili su povod za razgovor s izvrπnim direktorom SPJ Vegeta i Podravka jela Draganom Habdijom koji je otvoreno progovorio i o ostalim aktualnostima u cjelinama kojima je na Ëelu.

Povoljni poslovni rezultati - Kako ocjenjujete ovogodiπnje poslovne rezultate SPJ kojima ste na Ëelu?

- Generalno gledajuÊi poslovni rezultati su gotovo u okviru budæetiranih, odnosno postavljenih u biznisis planu za 2002. godinu. Za sedam mjeseci Ëak bih mogao i reÊi da su neπto povoljniji poslovni rezultati SPJ Podravka jela, ali sam zadovoljan i s poslovanjem SPJ Vegeta. No æelim istaÊi da su naroËito povoljna kretanja za SPJ Podravka jela na hrvatskom træiπtu i na træiπtu zemalja bivπe Jugoslavije gdje se biznis planovi ostvaruju u cijelosti. Problemi su nam se javili u zapadnoeuropskim zemljama gdje je pojava kravljeg ludila utjecala i na rezultate Podravka jela, zatim na podruËju naπeg strateπkog træiπta a to je Poljska gdje smo izloæeni ogromnim udarima konkurencije u dodacima jelima. Posebno sam zadovoljan i s poslovanjem na træiπtu istoËne Europe. To je naravno zadovoljstvo prodajnim rezultatima koji se u konaËnici reflektiraju na raËun dobiti i gubitka SPJ. S druge strane, ono πto smo sami mogli uËiniti u SPJ takoer biljeæi pozitivne pomake.

ToËnije, uoËljiv je trend smanjenja proizvodnih troπkova sa stanoviπta materijala, sirovina, ambalaæe, gdje su neki naπi potezi rezultirali smanjenjem troπkova, primjerice, uvoenjem viπejeziËne ambalaæe, smanjenjem broja etiketa. Vidljivo je da se u proizvodnji vodi briga i o ostalim troπkovima koji sami za sebe moæda i nisu veliki, ali kad se zbroje daju znaËajnu uπtedu. Ako se takav trend nastavi, a sve Ëinimo da tako i bude, vjerujem da Êemo ostvariti biznis plan koji je priliËno ambiciozan. A πto se tiËe ostalih troπkova koji bitno utjeËu na rezultate poslovanja ove dvije SPJ kojima sam na Ëelu a koji su izvan naπih kompetencija moram primijetiti da su dosta visoki. Mislim dakako na troπkove korporativnih funkcija, koji po svoj prilici nisu visoki jer ljudi previπe troπe, nego zato πto nam njihova organizacija nije adekvatna. Stoga veÊ dulje vrijeme predlaæem nadleænima reorganizaciju korporativnih funkcija kako se ne bi isti ili sliËni poslovi radili na nekoliko mjesta kao sada.

Tako bi ti troπkovi bili manji πto bi

Dragan Habdija

rezultiralo veÊim profitom ove i drugih SPJ.

Reorganizacije u inozemstvu - Da li su i organizacijske promjene u Poljskoj i Maarskoj gdje takoer posluju tvornice za koje ste nadleæni u toj funkciji, odnosno zaπto se toËno u njih krenulo?

- Sredinom ove godine u Poljskoj su razdvojeni proizvodnjja u Kostrzynu od trgovaËkog dijela u Varπavi, tako da sada tamo imamo dva poduzeÊa sa svojim rukovodstvima koja odgovaraju za poslovanje, i sa nadzornim odborima koji ih kontroliraju. To smo napravili da bismo dobili Ëiste raËune; mi u Kostrzynu oËekujemo profit, a od poduzeÊa u Varπavi oËekujemo da planirane koliËine plasira na poljsko træiπte. U Maarskoj smo iπli obrnutim putem, tamo su dva pravna subjekta, trgovaËki u Budimpeπti i proizvodni u MohaËu, zbog poslovnih razloga i smanjenja troπkova spojeni u jedan i sada u sklopu Podravke u Maarskoj imamo jedno poduzeÊe sa dvije poslovne jedinice. Reorganizaciju smo radili ne da bi bila sama sebi svrhom nego zbog biznisa, interesira nas moguÊnost preciznog utvrivanja doprinosa svakog dijela ukupnim rezultatima Podravke. Dakle, ideja vodilja bila je dobiti transparentnu organizaciju u kojoj Êe se toËno znati kamo se novci ulaæu, zaπto neπto ne ide i πto treba napraviti da bi se ostvario biznis plan.

Vegeta i juhe - okosnica Podravke - Kako se to odrazilo na zaposlenost, da li i nadalje vaπe SPJ imaju najveÊi broj zaposlenih?

- Kada sam proπle godine preuzeo ove SPJ u njima je bilo ravno 1000 ljudi, a sada nas je 980. Neki ljudi su otiπli u druge Podravkine cjeline, neki u druge tvrtke, neπto smo u inozemstvu smanjili broj zaposlenih. A to πto smo najbrojniji proizlazi iz toga πto su ove dvije strateπke poslovne jedinice izuzetno bitne za Podravku, jer se na njima s jedne strane Podravka i razvila, a s druge strane tu se ostvaruje gotovo 40 posto Podravkinog prihoda, odnosno ako se gleda profit naπa participacija je vrlo velika, jednako

kao πto je i velika participacija u - Podravka nikada nije, a vjerujem pokrivanju svih troπkova korporacije. ni neÊe otpuπtati radnike. Naπa kompanija vodi brigu o radnicima i to Êe biti sluËaj i sada. Na sadaπnjim proIzgradnja nove storima tvornice juha postavit Êemo tvornice juha neke druge sadræaje, tu Êemo Ëak - Ove godine SPJ Podravka jela ostaviti dio proizvodnje juha ili neulazi u veliku investiciju - izgradnju kih faza proizvodnje tako da Êe dio nove tvornice juha. Zaπto se ide u ljudi tu ostati raditi. Pored toga, neke ovaj projekt i u kojoj je on fazi? druge proizvodne cjeline u Podravki - VeÊ proπle godine, Ëim smo osno- idu u odreena proπirenja i tu Êe vali SPJ u Podravki, doπli smo do trebati radnika. Ne smije se nadalje saznanja kako tko toËno posluje i zaboraviti ni na planirano πirenje koliko doprinosi Podravki. SPJ programa Vegete koje zahtijeva taPodravka jela je izutetno bitna za koer veÊi broj radnika od onog Podravku i nisam se mogao pomiriti trenutno zaposlenog u novoj tvornis Ëinjenicom da ona bude u gubitku. ci. U strategiji poslovanja imamo Pokuπali smo razjasniti zaπto. Poka- predvienu i proizvodnju za druge, zalo se da mi juhe i ostale proizvode odnosno proizvodnju tzv. kuÊnih ove SPJ prodajemo u velikom broju marki πto znaËi da Êe ljudi biti zbrizemalja uz velike napore, jer zbog nuti na razne naËine o kojim je za popriliËno zastarjele tehnologije ni- sada prerano govoriti smo konkurentni tamoπnjim proi- - Kada se moæe oËekivati poËetak zvoaËima, odnosno multinacional- rada nove tvornice juha? nim kompanijama. Dogaalo se sto- - Dinamika izgradnje umnogome ga da smo prodavali i s gubitkom, ovisi i o vremenskim prilikama, ali odnosno da su konkurenti bili jefti- ako to dozvoli vrijeme u listopadu i niji. Da bismo se mogli tuÊi s Maggi- studenome, onda Êe otvorenje biti za jem, Knorrom, Galina Blancom i Dan dræavnosti slijedeÊe godine. ostalim konkurentima moramo proizvoditi jeftinije juhe nego πto to Veliki jubilej juha omoguÊava sadaπnja tehnologija. Sto- - Da li je poËetak izgradnje nove ga smo lani priπli izradi cost benefit tvornice juha namjerno ili sluËajno analize i investicijskoj studiji s na- predvien u godini velikog jubilejadleænima u Podravki, dobili smo 45. obljetnice Podravka juha? suglasnst i Uprave i Nadzornog od- - Sila nas je natjerala da moramo bora, stupili smo u kontakt s dobav- graditi tvornicu, a lijepo je πto je to ljaËima tehnologije i opreme i izvo- vezano uz znaËajni Podravkin jubilej. aËima radova, imamo ponude, tre- No, poπteno moram reÊi da je to samo nutno smo u fazi ishoenja svih sluËajnost. Moæda bi se ta tvornica da potrebnih suglasnosti dræavnih or- je postojala ovakva profitna organizagana i graevinske dozvole i po svoj cija gradila i prije, ali ne æelim o tome prilici, ako nas ne sprijeËi neka viπa raspravljati. Sada je jasno da nas okrusila, nadam se da Êemo sredinom æenje i poslovni razlozi tjeraju na ovakvu investiciju. Podravka ne morujna krenuti s izgradnjom. æe opstati i razvijati se bez vlastitog suvremenog postrojenja u kojem Êe Najsuvremenija kontrolirati kvalitetu i imati produktehnologija i oprema tivnost koja omoguÊava konkurent- Koliko mi je poznato, rijeË je o vrlo nost. Stara tvornica je ograniËavajuÊi suvremenoj tvornici, sa suvremenom faktor i dobro je πto smo krenuli u tehnologijom koja neÊe omoguÊiti izgradnju nove, a to πto se to baπ novo zapoπljavanje, nego Êe Ëak zah- poklopilo s velikim jubilejem je, potijevati manji broj zaposlenika od navljam, lijepa sluËajnost.

- A kako Êe se obiljeæiti veliki jubilej? sadaπnjeg u proizvodnji juha...

- Posve je razumljivo da gradimo - Jubilej Êemo pored ostalog obiljevrlo suvremenu tvornicu, tehnoloπki æavati i marketinπkim aktivnostima. na visokoj razini poput tvornice Ve- Za potroπaËe pripremamo promotivgete pored koje Êe se graditi i s kojom no-nagradnu akciju pod nazivom Êe koristiti neke zajedniËke resurse. Podravka juhe - Za vjernost srcu u To je tzv. suha tvornica, tj. nema kojoj Êemo podijeliti Ëak 2045 nagramokre tehnologije, a buduÊi da su da. Od toga je broj onih glavnih predvieni najsuvremeniji strojevi re- jednak broju godina postojanja nomiranih evropskih kompanija oni Podravka juha - dakle 45, a to Êe biti neÊe zahtijevati toliki broj radne sna- zlatnik Podravkino srce zajedno s ge kao postojeÊi u staroj tvornici juha opremom za kuhinju i poklon pakekoja je posljednji put temeljito rekon- tom proizvoda Podravka. Oprema za struirana joπ 1969 godine. Stoga Êe tu kuhinju sastoji se od perilice sua i trebati kvalificirana radna snaga, obu- kombiniranog πtednjaka Electrolux, Ëena i tehnoloπki i informatiËki, a porculanskog servisa za jelo Podmanji broj ljudi je danak razvoju ravka, pribora za jelo, zdjele za kuhatehnologije i podizanju razine naπe nje i platnenog seta Podravka. Uvjet konkurentnosti, a time i stvaranju za sudjelovanje u nagradnoj igri je slanje pet razliËitih vreÊica Podravka veÊe zarade od sadaπnje. juha na naπu adresu. Akcija Êe trajati od 16. rujna do 31. listopada, a u Otpuπtanja radnika sklopu nje provest Êemo i prodajne neÊe biti akcije uz prim na gotovo 150 malo- Da li to praktiËki znaËi da Êe se u prodajnih mjesta, te predstaviti nove SPJ Podravka jela javiti viπak zaposle- Zlatka juhe i novi dizajn ambalaæe nika i kako se taj problem misli rijeπiti? Zlatka juha.

Podravkin periskop

Voda u boci Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Ljeto je najbolji period za proizvoaËe gaziranih piÊa, sokova i mineralnih voda. Neki od njih prodaju i do 80 % svoje godiπnje prodaje u tri vruÊa ljetna mjeseca. Za napad na træiπte slijedeÊeg ljeta poËinju se spremati veÊ u jesen tekuÊe godine.

Pripremaju reklamne kampanje, dizajn strategije, a prije svega razmiπljaju o boji i obliku svojih boca.

Pokazuje se da ove dvije zadnje stvari mogu bitno odrediti uspjeh ili neuspjeh marke na træiπtu. Prije samo pet godina sve su mineralne vode izgledale jednako: sve su se prodavale u prozirnim bocama. Njihov oblik, koji se smatra bitnim dijelom imagea marke, nije se mijenjao godinama. Danas proizvoaËi mijenjaju boce gotovo svake godine, prilagoavajuÊi ih oËekivanjima træiπta, dobijenim istraæivanjima miπljenja velikih grupa potroπaËa. »ak i takve vode kao πtu su Evian, Perrier i Vittel, koje se smatraju vrlo konzervativnima i koje koriste tu svoju konzervativnost i nepromjenjivost u svojim promidæbenim kampanjama, rade na moderniziranju logotipa i uvode nove veliËine pakiranja.

Police trgovina se viπe ne pune iskljuËivo transparentnim bocama.

Prema veÊini istraæivanja træiπta, kako u SAD tako i u Europi, potroπaËi smatraju boce plave ili zelene boje mnogo prikladnijima za pakiranje vode od prozirnih boca. »ini se da voda u takvim bocama viπe privlaËi potroπaËe i da djeluje viπe osvjeæavajuÊe. Mijenjaju se takoer i oblici pakiranja. Sve donedavno se negazirana voda prodavala u bocama ravnih linija, dok su trbuπaste boce bile rezervirane za gaziranu vodu i gazirana piÊa. Danas se i negazirana voda sve viπe pakira u trbuπaste boce. Takva ambalaæa je bolje prihvaÊena od strane potroπaËa, jer ih podsjeÊa na kapljicu vode, a i boce takvog oblika se u oËima potroπaËa doimaju 10 % veÊima od boca s ravnim obrisima. Joπ jedna prednost koju potroπaËi vide kod staklene boce u odnosu na plastiËna pakiranja je ta da boca, i kada je mokra, teæe isklizne iz ruke od plastiËnog pakiranja koje je mekano i podloæno deformiranju.

ProizvoaËi sokova takoer sve ËeπÊe mijenjaju pakiranja. U zadnje tri godine broj europskih potroπaËa zainteresiranih za sokove u staklenoj boci porastao je za 47 %. Jedan od razloga je znaËajan porast ekoloπke svijesti potroπaËa, koji vjeruju da kupnjom proizvoda u staklenoj boci, koju kasnije vrate u trgovinu, viπe brinu o okoliπu. Drugi vaæan razlog je taj da sokovi u neprozirnim kartonskim pakiranjima (tetrapak), ostavljaju dojam na potroπaËa da kupuje “maËka u vreÊi”. Prozirna staklena boca omoguÊuje da se jasno vidi sadræaj i da se prepoznaju eventualno dodani komadiÊi voÊa, te da se vidi boja i gustoÊa soka.

Ispitivanja potroπaËa su pokazala, da je za oko 78 % ispitanika vrlo vaæno da mogu vidjeti kakav sok je unutar ambalaæe.

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

Ital-ice PoreË

Rekordna proizvodnja kroasana Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ Osim po sladoledu Ital-ice - ovogodiπnja Podravkina akvizicija u PoreËu - sve je poznatiji i po proizvodnji smrznutih kolaËa. Ovog ljeta pravi su hit smrznuti kroasani za kojima potraænja veÊ nadmaπuje kapacitete komora za fermentaciju i zamrzavanje.

Dnevno iz tvornice izlazi od 15.800 do 16.000 komada 35 gramskih kroasana namijenjenih hotelima u PoreËu i okolici, te Rijeci, πto je rekordna proizvodnja u Ëetvorogodiπnjoj tradiciji pripreme ove slastice.

- Naπi stalni kupci gotovo iz dana u dan poveÊavaju narudæbe, pa smo

stoga organizirali produæeni rad u proizvodnji. SlastiËarke rade i po 12 sati dnevno, nisu imale odmora ni u dane kad su ostali zaposlenici Podravke imali takozvani produæeni vikend, ali tim marljivim æenama niπta nije teπko. One svaki dan obrade oko 500 kilograma smjese, tu naravno ima i dosta ruËnog rada, a sve πto naprave odmah ide na træiπte jer zbog visokih zahtjeva kvalitete u proizvodnji kroasana ne stvaraju se zalihe. U ovim ljetnim mjesecima kada imamo poveÊanu potraænju za doista vrhunskim kroasanima dobro bi nam doπla joπ koja slastiËarka, ali na ovom podruËju nedostaju takvi struËni kadrovi - istiËe voditeljica proizvodnje Vesna Dami-

janiÊ, jedna od najiskusnijih zaposlenica u Ital- iceu (ovdje je praktiËki od samih poËetaka djelovanja tvrtke) koja kad ”zagusti” i sama priskoËi u proizvodnju kroasana. Jer ovdje vrijedi moto - sve za kupca , pa i nije bitno πto se u neËijem opisu radnih zadataka i ne nalaze neki poslovi.

Rekordna proizvodnja kroasana u posebnom odjelu za kolaËe, u kojem se joπ proizvodi pet vrsta torti, sve traæenije lisnato tijesto i dnevni kolaËi za slastiËarnicu koja posluje odmah uz tvornicu, naznaËuje moguÊnost πirenja programa Ital-icea. Pri tome mladi struËnjaci koji vode Ital ice ozbiljno promiπljaju o sinergiji s ostalim proizvodnim dijelovima Podravke.

3

Posjet zaposlenika Podravke International Bratislava sjediπtu kompanije

I mi u SlovaËkoj radimo sa srcem!

Podravka International Bratislava ostvarila je lani promet od 217 milijuna kruna, a ovogodiπnja realizacija pokazuje da Êe ta brojka u 2002. godini biti nadmaπena. Podravkini proizvodi, a posebice lider Vegeta Ëiji je indeks distribucije Ëak 98 posto, dobro se prodaju, pa direktor Internationala Æeljko Tonklin ne krije zadovoljstvo rezultatima.

- Vegeta je prisutna na gotovo svim prodajnim mjestima u SlovaËkoj, a dobro su zastupljena i Podravka jela. Raduje nas rast prodaje Talianette gdje vidimo moguÊnost joπ veÊeg prometa. Razvili smo suradnju sa svim znaËajnim trgovaËkim lancima kako domaÊim tako i stranima, a izdvojio bih dobre odnose s Tescom i Metroom - istiËe Tonklin.

Iza dobrih poslovnih rezultata stoji zalaganje i rad trideset zaposlenika koji su za svojevrsnu nagradu dobili viπednevni boravak u Koprivnici i Hrvatskoj.

Naravno u srediπtu paænje bio je posjet sjediπtu Podravke (na slici) gdje im je dobrodoπlicu izrazio Ëlan Uprave Davor Cimaπ izraæavajuÊi uvjerenje da Êe im ovaj boravak biti poticaj za dodatni entuzijazam u prezentaciji Podravke u SlovaËkoj.

Zaposlenici iz SlovaËke obiπli su i novu Tvornicu Vegete, a svoje dojmove prenijeli su ovim rijeËima: Jozefina Æatkova, rukovoditelj raËunovodstva: - TreÊi put sam u Podravki, ali sam tek prvi puta posjetila Tvornicu Vegete. Nisam oËekivala tako modernu tvornicu, svidjelo mi se i za mene je veliki doæivljaj ovaj posjet sjediπtu firme u kojoj radim 3,5 godine.

Norbert StanËek, direktor prodaje: - U Podravki sam veÊ pet godina, jako sam zadovoljan svojim poslom i posebno πansom za napredovanje koju sam ovdje dobio. O Podravki puno znam, ali ovaj posjet je prilika za daljnje uËenje i dobra motivacija i meni i svima ostalima za joπ veÊe zalaganje u ostvarenju UnatoË pojaËanom radnom tempu, u odjelu za slastice vlada vedro raspoloæenje postavljenih zadataka. I mi u SlovaËkoj radimo kao pravi Podravkaπi sa srcem.

J. L.

naπa posla

Podravka se potvrdila kao Nestleov dugoroËni partner Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

PriliËno je neuobiËajeno da prvi Ëovjek najveÊe prehrambene korporacije u svijetu osobno posjeÊuje jednu, iz njegova ugla, manju tvrtku, i to negdje na jugoistoku Europe. Peter Brabeck-Letmathe, glavni i izvrπni direktor πvicarskog Nestlea, sa svojim je suradnicima, meutim, doputovao u Koprivnicu da bi razgovarao s poslovodstvom Podravke i obiπao novu tvornicu Vegete. Pritom je, u pratnji svoga domaÊina Darka Marinca, predsjednika Uprave Podravke, helikopterom preletio grad i industrijsku zonu na Danici, a osjetio je i svu draæ lokalne kuhinje u Podravskoj kleti.

Cijeli je Brabeckov boravak u Koprivnici bio relativno kratak, ukupno trinaestak sati, buduÊi da ga je veÊ Ëekao nastavak poslovnog putovanja.

Uzme li se, pak, u obzir da Nestle ima nekoliko stotina tvornica diljem svijeta, jasno je da njegov glavni i izvrπni direktor Ëesto ne moæe toliko vremena odvojiti da bi posjetio i dijelove vlastite korporacije. No, moæda je i bitnije od toga da su i Podravka i grad koji je njeno sjediπte na Brabecka

ostavili vrlo povoljni dojam, neusporediv s onim koji je veÊ uobiËajen u postkomunistiËkim i tranzicijskim dræavama.

Jednako je tako poslovodstvo koprivniËke tvrtke bilo impresionirano Brabeckom kao liËnoπÊu, pogotovo u kontekstu njegove poslovne biografije. Bit je priËe u tome πto je taj 58godiπnji Austrijanac, koji je u BeËu diplomirao vanjsku trgovinu, cijeli svoj radni vijek vezan uz Nestle. PoËeo je kao obiËni trgovaËki putnik, nauËio nekoliko svjetskih jezika, zatim niz godina bio predstavnik Nestlea u raznim juænoameriËkim i europskim zemljama, da bi se prije petnaestak godina poËeo polako penjati na hijerarhjskoj ljestvici u sjediπtu korporacije.

Osim πto je od 2001. na samom vrhu Nestlea, Brabeck je i Ëlan nadzornih odbora nekoliko poznatih kompanija i banaka, kao i meunarodnih institucija koje se bave gospodarskim razvojem. Dakle, u svojoj prebogatoj karijeri niπta nije preskakao, veÊ su mu jedina “πpaga” bili vlastiti poslovni uspjesi, buduÊi da ih je stalno potvrivao i

nadograivao. Utoliko je Brabeckova biografija pouËna i mnogim hrvatskim menadæerima, koji su duboko uvjereni da najprije trebaju steÊi status i materijalne beneficije, a tek onda razmiπljati o poslovnim rezultatima.

Jasno, Podravkine zaposlenike najviπe zanima zaπto je tako ugledni gost uopÊe i posjetio Koprivnicu? ZnaËi li to, kako se ponegdje πuπkalo, da se sprema i neka pozamaπna akvizicija?

Drugim rijeËima, hoÊe li div koji godiπnje obrne 50 milijardi dolara “progutati” i Podravku? Ako je suditi prema prvim informacijama, takva su strahovanja sasvim nepotrebna. Brabeck nije doπao kupiti Podravku, niti neki njen dio, nego je æelio osobno ocijeniti kakav je struËni i tehnoloπki potencijal te koprivniËke tvrtke, buduÊi da ona od 1. sijeËnja 2003. postaje njen sluæbeni distributer na træiπtima bivπe jugoslavenske federacije.

Treba, naime, znati da Nestle u narednom razdoblju oËekuje najveÊi rast prodaje upravo u istoËnoj i jugoistoËnoj Europi, pa je iznimno vaæno tko su mu u toj regiji glavni poslovni partne-

ri. BuduÊi da Podravka takoer ima velike ambicije na tim prostorima, gdje u ovome trenutku od svih prehrambenih kompanija ima i najrazvijeniju proizvodnu i prodajnu infrastrukturu, razumljivo je da su obje strane ocijenile kako Êe najbolje rezultate ostvariti jaËanjem suradnje, a ne meusobnim iscrpljivanjem. Distribucija Nestleove robe djelomice je i zapoËela, a veÊ se razmiπlja i o tome da se popis proizvoda joπ dopuni. Navodno je otvorena i moguÊnost da Podravka preuzme i dio asortimana na slovenskom træiπtu, koje je trenutno drukËije organizirano. IduÊih Êe se tjedana vidjeti je li Brabeck i u tom segmentu “dao mig” svojoj operativi.

Razgledanje tvornice Vegete moæe se, pak, protumaËiti i Nestleovim kalkulacijama o tome kome Êe, ukoliko se ukaæe potreba, ponuditi licencnu proizvodnu onih svojih proizvoda Ëija bi doprema iz vlastitih tvornica bila preskupa. ©vicarska korporacija to Ëini i u drugim dijelovima svijeta, poveÊavajuÊi tako vlastitu træiπnu efikasnost. Kako bi rijeË ponajprije mogla

biti o juhama, razumljivo je da i Nestle zanima na kojoj Êe tehnoloπkoj razini biti buduÊa Podravkina tvornica, Ëije su pripreme za poËetak gradnje uglavnom okonËane. Uz to, Podravka je u jugoslavenskom razdoblju veÊ uspjeπno i proizvodila Maggi juhe, no taj je ugovor izgubio smisao ratom i raspadom te dræave. Sada, kada carinske barijere na tim træiπtima, zahvaljujuÊi WTO-u, a uskoro CEFTA-i, ubrzano nestaju, takav bi oblik suradnje opet mogao biti interesantan i jednoj i drugoj strani. Podravka bi zaposlila svoje kapacitete, a Nestleu bi u takvoj automatiziranoj tvornici zacijelo bila ponuena prihvatljiva cijena po jedinici proizvoda.

Naposljetku, Brabeckov Êe se posjet Koprivnici odraziti i na brojne Podravkine poslovne partnere. Tvrka s kojom Nestle komunicira na tako visokoj razini, pogotovo u kontekstu ranije potpisanog ugovora u distribuciji, izaziva nemali respekt.

Zacijelo Êe biti neπto lakπe sklapati nove poslove, ali i kupiti Podravki interesantne tvornice u inozemstvu.

4

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

Zabiljeæeno u Tvornici PovrÊe Umag

Strojevi gotovo i ne staju, a radnici imaju 12-satno radno vrijeme Tekt i snimke: Jadranka Lakuπ PojaËani radni tempo u umaπkoj Tvornici PovrÊe nastavljen je i u drugom tjednu kampanje otkupa i prerade rajËice. Kamioni i traktori dovoze svjeæe ubranu rajËicu s istarskih polja (pod ovim povrÊem nalazi se oko 90 hektara) svakodnevno izmeu 6 i 18 sati i ona odmah ide u preradu. Strojevi se praktiËki ne zaustavljaju, a radnici unatoË velikoj vruÊini dobro izdræavaju 12-satno radno vrijeme.

- Namjeravali smo zaposliti Ëetrdesetak sezonaca, meutim interes je bio daleko manji. Nije ovo Koprivnica gdje na svako slobodno radno mjesto reflektira i po desetak ljudi, tu su ljudi pronaπli privremeni posao u turistiËkim djelatnostima ili pak susjednoj Italiji, tako da je vrlo teπko naÊi proizvodnog radnika. No snalazimo se, uveli smo produæeno radno vrijeme od 12 sati i moram pohvaliti sve zaposlenike da doista marljivo i bez ikakvih problema izvrπavaju sve radne zadatke - istiËe direktor tvornice Milisav ManjiÊ.

Milisav ManjiÊ

A kako radnici komentiraju pojaËani ljetni rad: Franka DrandiÊ: - VeÊ 25 godina radim u tvornici i zadovoljna sam πto je ova sezona dobra, iako zbog manjka radnika moram raditi i po 12 sati dnevno. Nije nam lako jer je jako vruÊe, a ako otvorimo prozore veliki je propuh. Dobro je da su nam sokovi i Studenac nadohvat ruke, jer bez stalnog uzimanja tekuÊine ne bismo izdræali. Evo i moja kÊerka se tu zaposlila, radi fiziËki teπke poslove, ali πto je tu je, moramo raditi. Ja sam Ëak i odlazak na operaciju odgodila za jesen, nadam se da Êu izdræati do tada.

Snagu nastojim prikupiti u svakodnevnim πetnjama, uostalom vani je daleko ugodnije nego sjediti u stanu.

Darinka ©epiÊ: - Od 1975. godine radim u tvornici, obavljala sam gotovo sve poslove. Trenutno radim na liniji za sterilizaciju, u ovim vruÊim danima uvjeti su stvarno teπki, nakon 12 sati neprekidnog rada javlja se umor, ali mi stariji radnici na sve smo navikli.

Sada su nam neπto poveÊane plaÊe, ja

zaradim oko 2700 - 2800 kuna, pa nam je to mali poticaj. A kod kuÊe se malo odmorim uz cvijeÊe.

Mario Topolko: - U Umag sam doπao iz Koprivnice da obavim pripravniËki staæ kao strojobravar u tvornici, a onda ostao u proizvodnji u kojoj je trebalo ljudi, jer mi se svidjelo. VeÊ sam

Franka DrandiÊ

Darinka ©epiÊ

Prerada rajËice odvija se pri velikim vruÊinama mora, svega sam se nekoliko puta okupao. Ali ne æalim se, jer najvaænije je imati posao.

Uz nedostatak radne snage u sezoni, tvornicu muËe i odreeni tehnoloπki problemi koji bi se u iduÊem razdoblju trebali rjeπavati investicijskim zahvatima, a πto bi zatim rezultiralo smanjenjem troπkova odræavanja.

Prema rijeËima Milisava ManjiÊa, nuænim investicijama u tehnologiju osigurao bi se kontinuitet postojeÊe proizvodnje i omoguÊio razvoj novih proizvoda. Kupci sve viπe vode raËuna o zdravoj prehrani, a Podravkini proizvodi na bazi rajËice proizvedeni su bez konzervansa i imaju stopostotnu zdravstvenu ispravnost.

Stoga i ne Ëudi podatak da proizvodi tvornice biljeæe rast prodaje u ovoj godini, a posebice lider - koncentrat rajËice u tubi. InaËe, 85 posto proizvoda prodaje se na domaÊem træiπtu i to u sve veÊoj konkurenciji Mario Topolko uvoznih artikala (od kojih su mnogi loπije, Ëak i upitne kvalitete, pa time i jeftiniji), dok se preostali dio izvozi.

dvije godine ovdje, popriliËno sam se udomaÊio, ljudi su me dobro prihvatili, stanujem kao podstanar s ostalim deËkima iz Koprivnice koji tu rade. U tvornici radim sve πto treba. Sada u sezoni i po 12 sati, a neki put i viπe na dan, doma se odem najesti i naspavati, malo imam od

Susret: Rajka Goger Jurdana, voditeljica pripreme rada i skladiπnog poslovanja u umaπkoj Tvornici PovrÊe

Puno se radi da bi se odræali Tekst i snimka: Boris Fabijanec ZagrepËanka Rajka Goger Jurdana diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu te se prije Ëetiri godine zaposlila u Podravkinoj umaπkoj Tvornici PovrÊe. Osnovni razlog Rajkinog dolaska u Umag bila je udaja, ali kao πto istiËe vrlo brzo se uklopila u tu specifiËnu istarsku sredinu. S obzirom na to da umaπka Tvornica PovrÊe iz dana u dan sve bolje i kvalitetnije posluje, zanimalo nas je kakav je zapravo posao Rajke Goger Jurdane.

- Kao voditeljica pripreme rada i skladiπnog poslovanja radim tjedne i mjeseËne planove za tvornicu, koordiniram nabavu sa centralnom nabavom u Koprivnici, vodim skladiπno poslovanje pa sam u stalnom kontaktu sa skladiπtarima i pratim njihov posao. Uz sve to, vodim i kooperaciju vezanu za proizvodnju industrijske rajËice. Dakle, kompletno planiranje i nabava, rukovoenje skladiπtima i kooperacija i otkup zapravo pada na moja lea i jednog referenta - Kakve su promjene u tvornice unatrag Ëetiri godine koliko radite ovdje?

- Kada sam doπla u tvornicu, poËela sam raditi na mjerenju suhe tvari.

Tada joπ nije bilo berbe industrijske rajËice kombajnima, veÊ se sve radilo ruËno. Nakon toga, nabavlja se jedan, a u naredne dvije godine joπ tri kombajna. Iz toga se vidi kako se intenzivira uzgoj rajËice u Istri. Rekordna godina otkupa bila je 2000. godina kada smo otkupili oko 8.000 tona.

Rajka Goger Jurdana

Meutim, s obzirom na brojne probleme s kojima su se suoËavali poljoprivrednici - nedostatak navodnjavanja, suπe, potom krivi pristup prema njima, jer su se neke odluke krivo prezentirale, sve je to rezultiralo smanjenjem proizvodnje industrijske rajËice.

No, poËetkom ove godine naπ SPJ VoÊe i povrÊe poveÊao je aktivnosti prema kooperantima, angaæirala se Podravka u suradnji s Istarskom æupanijom i gradom Umagom da poljoprivrednici dobiju nekakve dræavne poticaje i mislim da Êemo dobiti planirane koliËine s povrπina koje su zasaene rajËicom. No, to i dalje nije dovoljno za proizvodnju, jer oËekujemo s podruËja Istre oko 3.000 tona, a za proizvodnju nam treba oko 8.000 tona. U svakom sluËaju, kontakti s poljoprivrednicima su iz godine u godinu bolji, dobro poznajem sve naπe kooperante i njihove probleme te proizvodne potencijale jer ih Ëesto puta obilazimo.

- Govorite o osnovnoj proizvodnji u PovrÊu. Kakva je situacija s proizvodnjom Ëajeva i maslina?

- ©to se tiËe maslina, one stalno dræe nekakvu godiπnju konstantu, oko 90 tona se proizvede i proda. »ajevi su pak unazad 10-ak godina u straπnom padu jer smo s nekadaπnjih 300 prodanih tona doπli na ispod 100 tona.

Nedavno smo izvrπili redizajn ambalaæe koji je vrlo prepoznatljiv te se nadam da Êe se prodaja znatno poveÊati jer ipak na Ëajevima ostvarujemo veliki profit.

- Rekli ste da neke stvari nisu bile dobro iskomunicirane s kooperantima tvornice. Najvjerovatnije ste mislili na raznorazne priËe kako Êe Podravka dezinvestirati umaπku tvornicu PovrÊe. Kakva je situacija danas?

- Sada se intenzivno prezentira od naπih vodeÊih ljudi da nema nikakvog govora o zatvaranju i prodaji tvornice te da Podravka ne odustaje od proizvodnje u PovrÊu. Meutim, ako ne uspijemo realizirati zacrtane planove, Podravka Êe i dalje biti zainteresirana za taj proizvodni program, samo se ne zna na kojoj lokaciji Êe se raditi.

Dakle, od svih nas u PovrÊu se oËekuju rezultati, a moram vam reÊi da se radi jako puno. Svi smo angaæirani, ima puno prekovremenih sati i zaista se trudimo da napravimo najbolje πto moæemo.

- Puno prekovremenih znaËi da imate i veÊe plaÊe?

- Na æalost, to ne znaËi, jer joπ uvijek nismo pozitivni, ali nam je reËeno od naπih rukovoditelja da ukoliko Êe rezultati biti bolji da moæemo razgovarati o poveÊanju plaÊa. No, pozitivno

je slijedeÊe: neki sezonski radnici koji su bili kod nas i po desetak godina sezonci nedavno su primljeni u stalni radni odnos, te su korigirani koeficijenti za radnike u proizvodnji.

- Jeste li vi zadovoljni svojim primanjima?

- Mislim da su to male plaÊe za jednog voditelja, koji ima 3.800 do 4.000 kuna. To je stvarno malo, a puno se radi. Osim toga, æivot u Umagu je uæasno skup. Usporedbe radi, kilogram mljevenog mesa u Zagrebu koπta 42 kune, a u Umagu 62 kune. SreÊom πto moja obitelj æivi u vlastitom stanu, jer zaista ne mogu zamisliti kako bismo æivjeli da smo podstanari. Ima nekoliko radnika koji su doπli iz Koprivnice raditi u Umag i s tom svojom plaÊicom te podstanarskim statusom jedva krpaju iz mjeseca u mjesec...

- UnatoË maloj plaÊi, πto za vas znaËi raditi u Podravki?

- U svakom sluËaju Podravka je respektabilna tvrtka i Ëovjeku imponira πto je dio tog koncerna. No, u Koprivnici Podravka znaËi jako puno, a ovdje u Umagu, u Istri to je nekako malo manje izraæeno. Bez obzira na to, ja sam Podravkaπ i kupujem sve Podravkine proizvode bez daljnjega.

To nije samo fraza, jer zaista znam kako se radi, kakve su kontrole i kakva je kvaliteta naπih proizvoda.

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

5

Posjetili smo mr. Ruæicu Fiala, poznatu Podravkinu inæenjerku, danas u mirovini U Koprivnici odræan susret invalida iz 17 gradova

Podravkin pekmez od πljiva - nedavno Ugodno i korisno druæenje proglaπen izvornim hrvatskim proizvodom RuæiËinih je ruku djelo Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

Malo je onih, pogotovo starijih radnika, koji ne poznaju ili nisu Ëuli za mr. Ruæicu Fiala. RijeË je o æeni koja se zaposlila u Podravki 1961. godine. U to vrijeme, prema njenim rijeËima, naπa je tvrtka napravila jedan veliki potez, a taj je bio da je poËela u svoje redove pozivati i diplomirane inæenjere kako bi podigla razinu kvalitete.

Kad je ona doπla, u Podravki joπ nije bilo ni desetak inæenjera!

Ruæica je danas u mirovini, a posjetili smo je da bismo porazgovarali o - pekmezu. I to o Podravkinom pekmezu od πljiva koji je nedavno Hrvatska gospodarska komora proglasila izvornim hrvatskim proizvodom.

Pekmez od πljiva bio je jedan od vaænih Podravkinih proizvoda, a za taj se proizvod s pravom moæe reÊi da je RuæiËinih ruku djelo!

- U potrazi za novim idejama i proizvodima doπli smo i do pekmeza od πljiva. Taj se proizvod u ono vrijeme pripremao u gotovo svakom naπem domaÊinstvu. BuduÊi da je bio vrlo popularan i traæen i mi smo ga htjeli ”usvojiti”.

To je naπe izvorno djelo, a ja sam njegov autor. Kako smo doπli do Podravkinog pekmeza od πljiva? S raznih strana, u Podravini, donijeli smo dvadesetak boËica ovoga pekmeza, zatim smo organizirali degustaciju, ocijenili uzroke koje æelimo postiÊi i usredotoËili se prema kvaliteti kojoj smo teæili.

Moæda vam danas to izgleda jednostavno, ali ipak nije bilo tako.

Dvoumili smo se, primjerice, mora li pekmez sadræavati koæice ili ne? Bilo je zagovornika i za jedno i za drugo. Na kraju, dobila sam konkretan zadatak da o tome odluËim ja i da pekmez krene u proizvodnju. MuËila sam se oko dva mjeseca. Neprestano je ispadala marmelada od πljiva i sliËno. Kad sam mislila da Êu morati ”kapitulirati”, i da ja to ne znam napraviti za industriju - uspjela sam se dosjetiti jednog tehnoloπkog ”πtosa”, koji vam naæalost ni danas ne mogu otkriti. To je jedan tehnolo-

Ruæica Fiala

πki dodatak koji sam stavila u marmeladu kako bi ona postala pekmez! Kad smo drugi dan pripremili degustaciju, svi su bili oduπevljeni i rekli da moæe u proizvodnju. Od tada pa do danas ovaj se pekmez ne mijenja! - ispriËala nam je Ruæica Fiala.

Pekmez se od poËetka pakira u staklenke, kao i danas, jedino se u poËetku preko poklopca stavljala mala karirana crveno - bijela krpica koju su zavezali gumicom, kao πto su to radile i naπe bake.

- Kroz neko vrijeme to nam je bilo skupo, pa smo preπli na papirnate krpice. Meutim, to se pokazalo loπe. Tada se doπlo do nove ideje, da crveno - bijeli karo bude sam poklopac! To i danas imate na træiπtu. InaËe, receptura je od poËetka ista. Jedno je bilo napraviti sve u laboratoriju, a drugo to isto ponoviti u proizvodnji. Postrojenje je bilo staro, pumpe slabe, a proizvod tri puta guπÊi od naπe postojeÊe marmelade.

ObiËno sam rekla radnicima na ”VoÊu” πto treba uraditi, a oni su svim idejama takoer dali svoj doprinos.

Kad se Podravkin pekmez od πljiva 1975. pojavio na træiπtu to je bilo pravo iznenaenje. Ljudi naprosto nisu vjerovali da je to industrijski proizvod. Naime, jedno je raditi male, a drugo velike koliËine.

- Bilo je tu joπ problema - nastavila je Ruæica. Jedan je bio i rela-

tivno neprihvatljiva cijena za træiπte, buduÊi da je bio iznimno kvalitetan, s mnogo voÊa. Osim toga, problem je bio pravilnik o kvaliteti kojeg nismo imali, a morali smo ga donijeti. Samo taj posao trajao je dvije godine. Ali… sve smo na kraju uspjeli svladati i kao πto vidite, pekmez od πljiva s uspjehom se zadræao i dan-danas i mogu reÊi da kao takav gotovo i nema pravu konkurenciju.

No, nije samo pekmez od πljiva djelo ove zapaæene Podravkaπice. Kroz njezine ruke uistinu su proπli mnogi proizvodi, a kad smo je zamolili da nam otkrije barem joπ jedan za kojeg ima najviπe zasluga, rekla je da je to mesni ragu!

- Moram vam reÊi da sam tada radila gotovo sve, jer sam u ”Razvoju” bila jedini tehnolog uz prof.

Zlatu Bartl!

No, jedno od teæih razdoblja njezina æivota bio je odlazak u mirovinu. Na to se dugo nije mogla priviknuti.

- Bilo mi je vrlo teπko kad sam morala otiÊi, tim prije πto sam mislila da Êu imati prilike joπ jedno vrijeme raditi. Moj suprug je takoer radio u Podravki, bio je agronom. Naæalost, umro je, a to me takoer teπko pogodilo. Otkako sam otiπla iz tvrtke u kojoj sam provela Ëitav svoj radni vijek, viπe me nitko i ne zove. »ujem da su tako proπli i mnogi drugi zasluæni Podravkaπi. Nije li to æalosno?

Drago mi je πto ste me vi sada posjetili, jer me ranije nitko nije ni pitao kako je zapravo nastao pekmez od πljiva? A rijeË je o naπem strateπkom proizvodu! O svemu posjedujem i odreenu dokumentaciju. Bila sam duboko razoËarana kad ste u vaπem listu nedavno pisali o pekmezu od πljiva (kad je dobio znak ”Izvorno hrvatsko”), a da mene nitko nije spomenuo.

Zaπto se viπe ne govori i piπe o onima koji su izgradili Podravku?

Podravka je izgraena znanjem i s puno srca! Voljela bih da se i danas radi na takav naËin. Ljudi koji svoj posao obavljaju sa srcem, uvijek Êe imati uspjeha rekla je na kraju mr. Ruæica Fiala.

Proπlog petka u organizaciji Udruge invalida KoprivniËko-kriæevaËke æupanije odræan je 10. jubilarni susret invalida “Koprivnica 2002” na kojem su sudjelovale udruge iz Varaædina, »akovca, Donje Stubice, Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Zagreba, –urevca, Rijeke, Samobora, Kriæevaca, Zlatara, Karlovca, Daruvara, Slavonske Poæege, Siska i Koprivnice kao domaÊina. Ovakovi susreti postali su veÊ tradicionalni, a svake se godine organiziraju u drugom gradu; ove godine domaÊin je bio grad Koprivnica, odnosno koprivnicka Udruga invalida. Na susretu je bilo oko 370 sudionika iz spomenutih gradova koji su proveli ugodan dan uz razna sportska natjecanja i druæenja, te podjele zahvala i priznanja zasluænima, a organizirana je i tombola kojom Êe prikupljena sredstva biti namijenjena za pomoÊ onima kojima je ta pomoc najpotrebnija u Udruzi invalida KoprivniËko - kriæevaËke æupanije. U pomoÊ toj udruzi ukljuËila se i Podravka koja je donirala svoje proizvode.

Sudionike susreta pozdravio je i koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ te doæupan Vjekoslav Flamanceta, a program druæenja obogatili su Ëlanovi Podravkine Literarne sekcije recitacijom svojih pjesama.

A. V.

Tvornica Studenac Lipik

Spomen-obiljeæje poginulima u ratu U utorak 3. rujna Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rada djelatnika Podravke postavit Êe joπ jedno spomen-obiljeæje, ovaj put u Tvornici Studenac u Lipiku. Naime, iz te tvornice u Domovinskom ratu poginula su tri branitelja: Berislav IvoπeviÊ, Adolf Fogl i Petar SiÊ. Spomen-ploËu Êe otkriti æupan Poæeπko - slavonske æupanije Anto BagariÊ, a joπ Êe govoriti gradonaËelnici Lipika i Pakraca te u ime organizatora Mladen PavkoviÊ. PoËetak sveËanosti je u 10,30 sati.

To je veÊ petnaesto spomen - obiljeæje koje unatrag nekoliko godina podiæe naπa Udruga.

Obavijest Prodaja rashodovanog teretnog vozila Podravka d.d.

Prodaja Hrvatska Koprivnica Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanog teretnog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 3. 9.2002. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica u 12,00 sati.

Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta.

Prodaje se vozilo: iveco turbo daily, teretno, proizvedeno 1994., karambolirano, poËetna cijena je 4.500,00 kuna Navedeno vozilo moæe se razgledati 3. 9.2002. god. u dvoriπtu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene.Vozilo se prodaje po naËelu“vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine.

Kutak za umirovljenike

PriopÊenje za javnost Matice umirovljenika Hrvatske Pripremio: Æeljko ©emper Izvrπni odbor Matice umirovljenika Hrvatske na svojoj posljednjoj sjednici razmatrao je poloæaj umirovljenika u Hrvatskoj polazeÊi od prosjeËnih mirovinskih primanja i skorih poveÊanja cijena, posebno energenata plina i struje, te za javnost daje slijedeÊe priopÊenje: NajveÊi dio umirovljenika preæivljava s mjeseËnim primanjima izmeu 1210 i 1700 kuna, odnosno prosjeËna

mirovina iznosi 1500 kuna mjeseËno, πto se u svjetskim razmjerima smatra “pragom siromaπtva”. Dodamo li tome da umirovljenici uzdræavaju i Ëlanove obitelji (braËni drug, nezaposlena djeca), preraspodjela kuÊnog proraËuna postaje sasvim drugaËija od uobiËajeno praÊene koπare potroπnje.

UmirovljeniËka mjeseËna potroπnja odstupa od klasiËne potroπaËke “koπare” i svodi se na “koπaricu” u kojoj su na prvom mjestu zastupljeni prije svega reæijski troπkovi. Na drugom mjestu

su troπkovi skromne prehrane, radio i TV pretplata je upitna moguÊnost, a novine kupuje viπe umirovljenika zajedno, πto naæalost ni jedno istraæivanje æivotnog standarda ne iskazuje.

Troπkovi zdravstvene zaπtite posebni su oblik optereÊenja kuÊnog proraËuna, jer starije osobe prosjeËno boluju od tri bolesti, pa se veÊi dio prihoda troπi na higijenu i zdravlje, Ëime su umirovljenici dodatno optereÊeni. Za ostale potrebe u kulturi, prijevozu, popravcima kuÊanskih apa-

rata, popravcima u stanu ili u kuÊi uzimaju se krediti ili se jednostavno ne obavljaju. To je najnuænija umirovljeniËka “koπarica”, a sve izvan nje, naæalost luksuz ili nemiran san umirovljenika.

Najnovija poskupljenja ili njihova najava veÊ oteæavaju ili Êe dodatno pogorπati poloæaj najveÊeg broja umirovljenika. VeÊi broj gradova i opÊina poskupio je komunalnu infrastrukturu, vodu, odvodnju, za proËistaËe, odvoz i zbrinjavanje otpada.

Poskupljuje i komunalna naknada koja obuhvaÊa koriπtenje “gradskog zraka”, a stiæe i novo poskupljenje plina i struje i drugih energenata, πto posebno prije zime zabrinjava umirovljenike. Stoga pozivamo gradove, opÊine i æupanije da se aktivnije ukljuËe u rjeπavanje problema umirovljenika i pomognu u snoπenju troπkova stanovanja i reæija, πto proizlazi iz zakonske odredbe o socijalnoj skrbi.

Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

6

Razgovor s Mijom Mihalcem, predsjednikom Druπtva dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka

Humanitarci kojima je darivanje krvi ”uπlo u krv” Razgovarao: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf O Ëlanovima druπtva dobrovoljnih darivatelja krvi malo se govori i piπe.

Meutim, rijeË je o ljudima koji uistinu spaπavaju æivote i koji nisu zasluæili da ih se stavlja na marginu.

Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi u Podravki uspjeπno djeluje veÊ 40 godina. Ima oko 1500 Ëlanova, koji svake godine daju velike koliËine krvi, ali posljednjih godina suoËavaju se s raznoraznim problemima o Ëemu smo razgovarali smo s predsjednikom druπtva Mijom Mihalcem, organizatorom u Tvornici Vegete.

- Naπi Ëlanovi su skromni, krv daju kontinuirano, a za to, vjerujte, niπta ne oËekuju, osim moæda malo poπtovanja. Desetak puta godiπnje ekipe zdravstvenih djelatnika dolaze u Podravku i tu se tada organizirano daje krv. U sluËaju potrebe Ëlanovi odlaze, na poziv ili samostalno, u bolnicu i tamo daruju svoju krv. Naπa suradnja s koprivniËkom OpÊom bolnicom i Crvenim kriæom je na visokoj razini.

Ovo je i prilika da pohvalim sve zdravstvene djelatnike s kojima suraujemo. Meu naπim Ëlanovima veÊ ih je gotovo πezdeset proπlo brojku od preko pedeset darivanja krvi, πto ujedno znaËi da su osloboeni plaÊanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. InaËe, najviπe Ëlanova imamo iz proizvodnih cjelina, a najmanje onih koji rade u kancelarijama. U naπih redovima imamo i dva rekordera: Ljudevita Husnjaka i Zdravka Vidasa Kizdru koji su krv dali viπe od stotinu puta. Oni su danas u mirovini, ali bez obzira na to i dalje su naπi Ëlanovi.

Mnogi u njima vide odreene uzore i æele im se pribliæiti u ovim humanitarnim djelatnostima - rekao je Mihalec i nastavio: - U Podravki trenutaËno ima viπe muπkih nego æenskih darivatelja krvi.

Vidimo da nam je svake godine sve slabiji odaziv mladih ljudi i to nas pomalo zabrinjava. Bojimo se da Êemo s vremenom postati druπtvo ”starih Ëlanova”, a to nije dobro. Razlog tome je i taj πto se s odreenim benePodravka, d.d.

Træiπte RH Koprivnica

ficijama darivateljima krvi stalno ”eksperimentira” Eto, sada se opet neπto viπe pisalo o nama kad su nam æeljeli ukinuti participaciju za lijeËenje. Mnogi su u tom trenutku bili uz nas tako da se odluka vrlo brzo izmijenila, pa sada tu participaciju ne plaÊaju kod muπkaraca oni koji su krv dali najmanje 35 puta, a kod æena 25. S time smo dobili mnogo viπe nego πto smo oËekivali...

Ja osobno krv sam dao 74 puta. Jedno vrijeme, iz zdravstvenih razloga, krv nisam mogao dati dvije godine. Ne teæim nikakvom rekordu, preπao sam pedesetu i vjerujem da Êu krv moÊi davati joπ najmanje desetak godina. A kako sam poËeo davati krv? Pa, joπ u srednjoj πkoli. Doπli su u razred i pitali ima li koga tko æeli dati krv? Javilo se nas nekoliko, viπe onako iz ”πtosa”. I tako je poËelo. To mi je naprosto preπlo u naviku. Eto, ovog sam ljeta bio na odmoru u Splitu i ”vrag mi nije dao mira” pa sam samoinicijativno otiπao u njihovu bolnicu i dao krv! Æelio sam usput vidjeti kako se to kod njih radi. Tijekom godina svaki dobrovoljni darivatelj krvi i te kako shvati da Ëini jedno veliko humano djelo, da naprosto nekome pomaæe. Naπa pomoÊ osobito je bila dragocjena u vrijeme Domovinskoga rata.

Mihalec nam je rekao i to da svaki zdrav Ëovjek moæe postati darivatelj krvi. Eto, on je prebolio i infark,t a nakon toga normalno je nastavio s davanjem ove dragocjene tekuÊine.

No, kad samo ga pitali o konkretnoj suradnji na relaciji Druπtvo darivatelja krvi - Podravka, pomalo razoËarano je naglasio: - Nekada je bilo mnogo bolje. Imali smo svoje mjesto, viπe nas se cijenilo.

Sada to ide dosta teπko. Nemamo ni za izlete za svoje Ëlanove. Ranije smo viπe puta godiπnje znali organizirati i izlete, prije svega obilazili smo druπtva s kojima smo suraivali a sada veÊ godinama nismo bili nigdje. A to bi ljudima mnogo znaËilo. Niπta bolje, kako Ëujem, nije ni kod drugih. Mnoga druπtva u raznim tvrtka ”ugasila” su se, takoer zbog nerazumijevanja. Postala su ”viπak”, umjesto ponos. Nas obiËno zovu samo onda kad nas tre-

LijeËnik za vas

Malo poznati simptomi moædanog udara Piπe: dr. Ivo Belan

Mijo Mihalec baju. Ove godine odræali smo godiπnju skupπtinu, pa su nam platili ruËak. To su lijepa druæenja, ali kako rekoh, sve ih je manje, a bojim se da Êe i - nestati. Razlog tome je vjerojatno i taj πto gotovo da i nema Ëlanova koji su na nekim viπim funkcijama, koji odluËuju. Ljudi nas najviπe poËinju uvaæavati tek kad i sami uvide da je krv potrebna njima ili nekome od Ëlanova njihove obitelji. A svatko, vjerujte, veÊ sutra moæe zatrebati neËiju krv!

Malo koja tvrtka u Hrvatskoj ima tako agilno Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi kao πto je naπe. Stoga naprosto zaËuuje kako ti ljudi koji spaπavaju tue æivote ipak nemaju bolji tretman. Moæda su tome jednim dijelom i sami krivi, jer niti se æele, niti se znaju ”gurati”.

- Oni koji daju krv niπta ne traæe.

Meutim, drago nam je kad nas netko zapazi i kad nam, ako niπta drugo a ono kaæe jedno obiËno ljudsko - hvala. Svaki darivatelj krvi i dalje prema naπem Kolektivnom ugovoru ima pravo na dva dana odmora, πto je ipak neπto. Joπ bi nas bilo viπe kad bi nam se omoguÊilo da barem jednom godiπnje odemo negdje na izlet, da se, kao nekad, druæimo s ostalim darivateljima krvi. Ali, πto je, tu je. Mi Êemo krv - bez obzira na sve - rado poklanjati i dalje - rekao je predsjednik naπeg Druπtva dobrovoljnih darivatelja krvi Mijo Mihalec.

Obavijesti

Nejasne simptome moædanog udara lako je previdjeti - dok ne bude prekasno Veliki je broj ljudi koji svake godine budu pogoeni moædanim udarom, a mnogima se to dogodi u njihovoj mladosti. Samo u Americi godiπnje ih umre gotovo 150.000, ËineÊi moædani udar treÊim po redu uzrokom smrti u zemlji. Osim toga, bezbroj osoba ostane doæivotnim invalidima. Ipak, lijeËnici danas znaju da se velik broj æivota mogao spasiti i invalidnost maksimalno smanjiti da su ærtve moædanog udara samo prepoznali upozoravajuÊe simptome i poduzeli mjere brzo.

Postoje dvije osnovne vrste moædanog udara. Prvo, udar moæe nastati kad se u mozgu pojavi krvarenje zbog prsnuÊa krvne æile (obiËno u oko 15 posto sluËajeva) i nije rijetkost da zavrπi fatalno, posebno ako je krvarenje duboko u mozgu i ne moæe biti lako odstranjeno. Drugo, ishemiËka vrsta moædanog udara (u oko 85 posto sluËajeva) rezultira nakon πto je doπlo do smetnje ili prekida cirkulacije u nekoj krvnoj æili mozga (npr. zbog krvnog ugruπka stvorenog u njoj ili doplavljenog iz nekog drugog mjesta u tijelu). Nakon toga moæe rezultirati permanentna paraliza ili smrt.

Otprilike pola od svih moædanih udara pokaæe upozoravajuÊe simptome. Poviπeni krvni tlak je ukljuËen u 50 posto moædanih udara. Takoer, veÊem riziku su izloæeni puπaËi, oni koji boluju od πeÊerne bolesti, æene koje uzimaju anti-bebi pilule s visokim sadræajem estrogena, ljudi sa srËanim problemima, kao πto je atrijalna fibrilacija, debeli ljudi, oni s malo fiziËke aktivnosti, kao i oni s poviπenim koliËinama kolesterola u krvi.

S viπe ili manje uspjeha primjenjuje se kirurπka i medikamentozna terapija. ©anse za svladavanje udara su znatno poveÊane kad su ljudi svjesni simptoma. Ovdje je nekoliko upozorava-

Podjela πkolskih knjiga za osnovne πkole

Druπtvena prehrana

objavljuje

Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su narucili πkolske knjige za osnovne πkole da Êe podjela biti u ponedjeljak 2.rujna od Nudimo dinamiËne poslove direktne 14.00 do 15.30 sati u dvoriπtu Galantpleta. prodaje i isporuke proizvoda iz Podravkinog programa, te zaradu koja odgovara uloæenom trudu za Prodaja deterdæenta poslove Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira PRODAVA»A - VOZA»A prodaju deterdæenta proizvoaËa Saponia Osijek, uz moguÊnost placanja na viπe izvrπitelja tri rate, i to: za podruËje sjeverozapadne Hrvatske a) Faks helizim aquamarine, 10 kg, 108,00 kuna pakiranje Ako ste: radnik Podravke a zavrb) Ornel mekπi, 5 litara, 42,00 kuna pakiranje πetkom svog πkolovanja stekli ste Prijave u Odjelu za standard najkasnije do 5. rujna na tel. 651-781. srednju struËnu spremu (poæeljno komercijalnog ili trgovaËkog smjera), komunikativni, odgovorni i toËni, Prodaja pileÊeg mesa vozaËi B kategorije spremni polagati C kategoriju, poznavatelji rada na Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira osobnom raËunalu (PC-u), mlae prodaju svjeæeg pileÊeg mesa proizvoaËa Koka Varaædin, uz moguÊnost æivotne dobi (do 35 godina starosti) placanja na tri rate, i to: JAVITE SE a) Pile grill obrade, pakiranje 12 kg, cijena 18,91 kn/kg tj. 226,92 kn/ Prijave poπaljite do 6. rujna 2002. pakiranje godine na adresu: b) Batak - zabatak, pakiranje 6 kg, cijena 25,25 kn/kg, tj. 151,50 kn/pakiranje Ljudski potencijali c) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 27,69 kn/kg, tj. 166,14 kn/pakiranje Zapoπljavanje i razvoj kadrova d) File od prsiju, pakiranje 6 kg, cijena 47,58 kn/kg, tj. 285,48 kn/pakiranje (za oglas) e) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg cijena, 17,29 kn/kg, tj. 103,74 kn/pakiranje A. StarËeviÊa 32 f) Æeluci, pakiranje 6 kg cijena, 17,29 kn/kg, tj. 103,74 kn/pakiranje 48000 Koprivnica

Jelovnik

INTERNI OGLAS

Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Prijave u Odjelu za standard najkasnije do 5. rujna na tel. 651-781.

Odjel za standard radnika Podravke

juÊih znakova koje se ne smije ignorirati: Trnci i utrnulost. Gubitak osjeta na dodir u ruci, nozi, licu ili po Ëitavoj jednoj strani tijela ili trnci, mogu biti prvi uoËeni simptomi. Uz utrnulost pojedinog podruËja obiËno se jedna strana lica poneπto spusti, ”objesi”, a pojavi se i nejasno izgovaranje rijeËi.

Gubitak stiska πake. Odjednom, neoËekivano, osobi ispadne predmet koji je dræala u πaci. ”Neposluπni jezik”. Neki ljudi privremeno ne mogu govoriti, neki ispuπtaju nejasne zvukove ili ne razumiju πto im je bilo reËeno. ”SpuπtajuÊa zavjesa”.. U nekim sluËajevima pred oËima se pojavi mrak, pogled se zamuti ili se priËini kao da se spustila zavjesa ispred oËiju. ObiËno je samo jedno oko zaslijepljeno dok je drugo potpuno normalno. Ili, ovisno o poloæaju krvnog ugruπka u mozgu, moæe se pojaviti zamuÊenje vida ili dvostruke slike. Tada se polako ta ”zavjesa” moæe podiÊi i vid se opet vrati na normalu. ”Gumene noge”. Nesiguran hod ili teturanje na jednu stranu. Poremetnji hoda obiËno prethodi vrtoglavica.

Iznimno jaka glavobolja. Iznenadna jaka glavobolja je najizrazitiji znak moædanog udara uzrokovanog krvarenjem u mozgu.

Ako doæivite bilo koji od navedenih simptoma, πto vam je Ëiniti? U prvom redu, shvatite simptome ozbiljno. Razumljivo, postoje i laæne uzbune, ali mnogo je bolje da pogrijeπite u procjeni, nego da æalite za propuπtenim.

Drugo, djelovati treba brzo, a to znaËi odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoÊ. Kad napad poËne vi ne znate je li to samo prolazna ishemiËka epizoda ili poËetak jakog moædanog udara.

TreÊe, paæljivo objasnite lijeËniku svoje simptome. ©to viπe simptoma objasnite, tim Êe biti uspjeπnije lijeËenje.

Prve munite moædanog udara ili prolaznog ishemiËkog napadaja su zlata vrijedne. Ako ih pravilno iskoristite, moæete sprijeËiti mnogo problema i tuge, a moæda i smrt.

2. 9. ponedjeljak:

- Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata

3. 9. utorak:

- JuneÊi ragu, pirjana riæa, salata

4. 9. srijeda:

- Fino varivo, hrenovka, voÊe

5. 9. Ëetvrtak:

- Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata

6. 9. petak:

- Umak bolognese, πpageti, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

Sport

Prva hrvatska nogometna liga - 5. kolo

Interliga rukometaπica ”Zlatni rukomet”

Podravka Vegeta pobjednik Interlige Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Iako prve utakmice Interlige to nisu obeÊavale, ekipa Podravka Vegeta na kraju je postala pobjednikom ovog novog meunarodnog klupskog natjecanja. U finalu, odræanom u nedjelju u koprivniËkoj sportskoj dvorani Podravkaπice su s vrlo uvjerljivih 11 pogodaka razlike ispraπile maarskog prvoligaπa Cornexi Alcoa, odnosno onu istu ekipu od koje su izgubile u prvom kolu Interlige. Ne, nisu Maarice u meuvremenu zaboravile igrati rukomet - a kako i bi kad u svojim redovima imaju iskusne internacionalke Siti i Deli i vrhunsku golmanicu Farkaπ - nego je Jiri Zerzan uspio posloæiti Podravkaπice. DomaÊe cure igrale su poletno, borbeno, s mnogo maπtovitih poteza koji su mamili pljesak gledaliπta. Barbara StanËin sjajno je branila, ukrotivπi i dva sedmerca, Petika je postigla πest vaænih pogodaka, od kojih neki mogu konkurirati za najgol, te odliËno zapoπljavala pivotmene, Ana Bilobrk bila je opasna sa svih pozicija i na kraju je proglaπena za najbolju igraËicu finala, a Renata Hodak sa 9 pogodaka bila je prava noÊna mora za maarske golmanice.

Zapravo, u svim utakmicama koje su se u sklopu zavrπnice Interlige igrale na koprivniËkom parketu od petka

7

do nedjelje, Podravkaπice su pokazale jedan novi pristup igri koji raduje poklonike rukometnog sporta. Gledatelji su veÊ pronaπli i nove miljenice u sastavu Podravke. To su zasigurno Natalija Petrakova koja je bravuroznim obranama protiv maarskog Györa ETO pridodala i efektan pogodak direktno sa svojeg na suprotni gol, te mlada Kristina FraniÊ koja je sigurnim pogocima i efikasnim dodadavanjima potvrdila izuzetni talent.

Zadovoljstvo gledatelja najbolje izraæava komentar Zlate BlaæekoviÊ koja ne propuπta Podravkine ”tekme”: - Svia mi se brzina kojom se igra, zalaganje igraËica, posebice onih mlaih koje dobivaju πansu. Sada nam je jaka i klupa i dobro je πto na svakom mjestu imamo zamjenu, jer konkurencija sigurno doprinosi boljoj igri.

Joπ kad se malo uigra obrana, bit Êe to zaista odliËna ekipa.

A najzasluæniji za promjenu u Podravkinoj igri trener Jiri Zerzan, na simpatiËnoj mjeπavini Ëeπkog, slovenskog i hrvatskog jezika, po osvajanju pobjedniËkog pehara izjavio je za list Podravka: - Iz utakmice u utakmicu igrali smo sve bolje i bolje i zasluæeno osvojili prvo mjesto u Interligi. Meni je najvaænije da igraËice shvate moju filozofiju naËina igre i da je provode u cijelosti. U prvih 10 minuta finalne

utakmice igrale su po svome, rezultat je bio loπ, a kada su poËele ispunjavati ono πto ja traæim od njih, odmah je stvorena razlika. Meni je svejedno kako se koja igraËica zove, koliko godina ima, vaæ-no je kako igra. Obavili smo dobre pripreme, djevojke joπ moraju ojaËati na psiholoπkom planu kako bismo πto spremnije doËekali prvo pretkolo Lige prvakinja u kojemu se sastajemo sa slovaËkim Slovanom Duslom i u kojem raËunam na pobjedu, odnosno drugo pretkolo gdje nas oËekuje teæi protivnik, ruski Akva Volgograd.

Pobjeda u Interligi i osvojeni veliki pehar kojeg je uruËila hrvatska i europska mis sporta rukometaπica Mia ©logar zasigurno Êe osnaæiti samopouzdanje Podravkaπica od kojih se oËekuje igranje znaËajne uloge u evropskom rukometu.

U finalu Interlige nastupile su: StanËin, Petrakova, Vresk 3, Hobjila 1, Harlanyuk 1, Pensa 3 (1), PalËiÊ 3, Hodak 9 (3), Raguæ 1, »uljak 1, Bilobrk 5, Sirovec 3, Petika 6, JuriÊ, Tatari, FraniÊ 1 (1) KonaËni poredak Interlige ”Zlatni rukomet” 1. Podravka Vegeta, 2.

Cornexi Alcoa (Maarska) 3. Hypo (Austrija) 4, Györi ETO (Maarska) 5.

Duslo Slovan (SlovaËka) 6. Koka (Varaædin, HR) 7. Baden (Austrija) 8.

Raciola (»eπka).

Dva poluvremena suprotnih predznaka Piπe: Mladen PavkoviÊ

U subotu su na koprivniËki Gradski stadion izaπli igraËi Slaven Belupa i Pomorca, pred neπto viπe od dvije tisuÊa posjetitelja, noseÊi æutu zastavu FIFE na kojoj je pisalo FAIR PLAY. Bilo je to podsjeÊanje na svjetski dan fer pleja, a svi sportovi, pa tako i nogomet, dobrim se dijelom sastoje i od toga! Ali... kad je glavni sudac dao znak za poËetak utakmice, taj je slogan vrlo brzo zaboravljen i æestoko se, prije svega od strane Pomorca, krenulo u borbu za prijeko potrebne prvoligaπke bodove.

IgraËi Slaven Belupa u ovoj utakmici nisu smjeli ni pomiπljati na prepuπtanje bodova, jer bi ih poraz vodio ravno do - dna! Ali, u narednih 45 minuta gosti iz Kostrene bili su na “svakoj lopti”, pa se u jednom trenutku Ëinilo kao da ih u polju Ëak ima i viπe nego naπih nogometaπa. VeÊ prvu izgledniju priliku imali su igraËi Pomorca u petoj minuti, ali standardni Ëuvar mreæe Slavena Solumun nije se dao iznenaditi. Meutim, da uistinu neπto “ne πtima” u igri Slavena vrlo je brzo uoËio i trener Rajko MadiÊ, pogotovo πto πto su brzim kontrama gostujuÊi igraËi relativno Ëesto bili pred vratima Solomuna. Joπ kad se u 30. minuti povrijedio RadiËek, bilo je jasno da se ovakvom igrom neÊe stiÊi ni do boda, a kamoli do tri. TragiËar prvoga poluvremena bio je do tada solidan KovaËeviÊ koji je daleko od gola Primorca izgubio jednu loptu koje se “doËepao” brzi i okretni MujanoviÊ. Proπao je poput “kamikaze” kraj nekolicine zbunjenih obrambenih igraËa Slaven Belupa i onda s viπe od dvadesetak metara, kao na “svjetskom prvenstvu”, opalio po golu. Bilo je to 1:0 za goste, a πok za domaÊe navijaËe, no oni ni nakon toga nisu prestali skandirati “Idemo Slaven”!

- Mislio sam da Êemo im veÊ u prvih 45 minuta napuniti mreæu, a kad tamo - joπ smo dobro proπli komentirao je prvo poluvrijeme netko od gledatelja.

Meutim, u drugom dijelu gledali Joπ jedan veliki pobjedniËki pokal - i to u meunarodnom natjecanju - u vlasniπtvu je rukometaπica Podravka Vegeta smo neπto drugo - posustali Pomorac i “jureÊi” Slaven Belupo. Viπe se

nije imalo πto izgubiti i trener MagiÊ ubacuje joπ dva nova igraËa: Dodika umjesto Posavca i Raca na mjesto Crnca. PoËele su se redati izgledne prilike pred vrlo dobrim vratarem gostiju, ali lopta nikako da pronae put do gola. I onda, u 70. minuti napokon veselje za domaÊe. Strijelac je bio Miljenko KovaËiÊ. Zasluge za ovaj pogodak pripadaju i FerenËini koji je na sredini terena znalaËki uzeo loptu i dodao je iskusnom Dodiku, a ovaj je majstorski uputio do strijelca izjednaËujuÊeg pogotka.

Sada je joπ jaËe iz gledaliπte orilo “Idemo Slaven, idemo Slaven!”

I Slaven je krenuo po treÊi bod.

Slika borbenog i Ëvrstog Pomorca iz prvog poluvremnena polako se razbijala, a domaÊi su ih igraËi poËeli “razvlaËiti” po terenu. Gostima se osvetilo i to πto su kod vodstva od 1:0 poËeli Ëuvati rezultat, dok su sada u panici nastojali saËuvati (barem) bod koji bi za njih, koji su joπ uvijek “prikovani” za dno tablice, ovoga puta bio velik “kao kuÊa”. Ali, tko Êe drugi preokrenuti rezultat nego Mario Dodik, koji je uz P. Boπnjaka i KovaËiÊa sigurno bio jedan od najboljih igraËa utakmice.

Baπ kad je trebalo, sedam minuta prije kraja, FilipoviÊ je s desne strane “naciljao” Dodika, a ovaj s otprilike dvadesetak metara - ravno u Knezovu mreæu! Neobranjivo! Vratar gostiju mogao je samo pogledom ispratiti loptu i kazati: doπli, vidjeli i - izgubili!

Joπ se jednom pokazalo da se utakmica igra 90 minuta, da od dvanaest momËadi u Prvoj ligi nema slabih protivnika, te da je to liga u kojoj svatko svakoga moæe pobijediti, pogotovo ako “zapne” kao πto je to ovaj put uËinio Slaven Belupo.

Vrlo dobar sudac Vlado Svilokos iz Siska ukupno je podijelio πest æutih kartona: MujanoviÊu, PaniÊu, PrpiÊu, P. Boπnjaku, KuriliÊu i Dodiku.

S ovim bodovima “farmaceuti” se nalaze na osmom mjestu prvoligaπke tablice sa πest osvojenih bodova, a narednu utakmicu, u subotu, igraju u Zadru.

Slaven Belupo nastupio je u sastavu: Solomun, P. Boπnjak, Crnac (Rac), S. Boπnjak, Boæac, KovaËeviÊ, FerenËina, RadiËek (JuriÊ), Posavec (Dodik), KovaËiÊ, FilipoviÊ.

KuglaËice Podravke krenule s pripremama za novu sezonu

©ah

Kugle joπ uvijek miruju

Brzopotezni turniri

Nova kuglaËka sezona za kuglaËice Podravke poËinje za mjesec dana - tek 28. rujna. U odnosu na proπlo prvenstvo koje je zbog Svjetskog prvenstva poËelo dosta ranije, sada su se Podravkaπice dobro odmorile. S pripremama za prvenstvo poËele su 19. kolovoza, ali zasad kugle joπ uvijek miruju. Razlog je poznat - kuglana je dobila nove vlasnike, koji joj æele dati novi izgled. Joπ uvijek traje adaptacija objekta, posebno ugostiteljskog dijela i zapuπtenog sanitarnog Ëvora. Novi izgled iznenadit Êe goste i navijaËe, a posebno Êe razveseliti ekipe iz ostalih gradova koji su kavu i sokove nosili od kuÊe, kao da idu na vikend. Nisu mogli shvatiti da je takav objekt izvan funkcije veÊ godinu i pol dana.

- Prije desetak dana krenule smo, nakon poduæeg odmora, s fiziËkim dijelom priprema za novu sezonu, od koje dosta oËekujemo. Uz velike ambicije u naπem prvenstvu oËekuje nas i nastup u Europa pokalu, gdje æelimo dostojno reprezentirati hrvatsko kuglanje. Koristili smo terene gradskog stadiona za trËanje, ali zbog loπeg vremena sada dosta radimo u teretani “Tomy-πporta”, gdje smo svake godine stalni gosti. Uz naporan rad na spravama, za relaksaciju koristimo i dvoranu, gdje igramo koπarku. Za novo prvenstvo moramo dobro napuniti akumulatore, jer s obzirom na promjenu sustava natjecanja po 120 hitaca oËekuje nas mnogo viπe napora.

Tko Êe biti bolje fiziËki pripremljen bit

Êe u prednosti, jer sustav 4 x 30 hitaca zahtijeva maksimalnu koncentraciju rekla je Ivka RoguljiÊ, koja Êe i u novoj sezoni voditi viceprvakinje Hrvatske.

U kuglanju se ne vrte veliki novci, nema spektaktularnih transfera, ni velikih pojaËanja. U novom prvenstvu za Podravku Êe uglavnom nastupiti iste igraËice: Æeljka Orehovec, Marija Zver, Ljiljana Picer, Verica VuËiÊ, Marina MikloπiÊ, Rajka BrkiÊ, –urica LukaË, Melita ValentiÊ i joπ moæda koje ime iz priËuvnog sastava Belme.

S pripremama nije krenula Vesna Æunek, jedna od glavnih poluga u posljednjih 12 godina, koja je najavila odlazak s kuglaËkih staza.

U klubu bi bili sretni kad bi se Vesna predomislila i nastavila igrati za kop-

rivniËki sastav - s tako iskusnom kuglaËicom bilo bi lakπe u domaÊem prvenstvu, a posebno u Europi. Mnogo se oËekuje od mlade Melite ValentiÊ, koja je dvije godine bila na dvojnoj registraciji u KK Zagreb, ali je cijelo proπlo prvenstvo odigrala za Belmu.

Svojom kvalitetnom igrom i odliËnim rezultatima, uz obveze na fakultetu, pokazala je zrelost i veliku perspektivnost. U ovom prvenstvu trebala bi potvrditi uoËenu kvalitetu i iskoristiti ga kao dobru pripremu za svoje posljednje juniorsko Svjetsko prvenstvo slijedeÊe godine. Nakon fiziËkih priprema kuglaËice Podravke ovih dana oËekuju nastavak treninga na kuglani, gdje bi trebale brusiti formu do starta u novo prvenstvo. Æ. ©emper

Na brzopoteznom πahovskom turniru za mjesec kolovoz u organizaciji ©©K Podravka, odigranom u subotu, nastupilo je πest igraËa. nakon dva sata igre najviπe uspjeha imao je Pavao KegleviÊ sa 8,5 bodova, dok su iza njega bili Zvonko petroviÊ i Mladen lazareviÊ sa 6,5 bodova.

Nakon osam odigranih brzopotesnih turnira u vodstvu je Pavao kegleviÊ sa 145 bodova ispred Zvonka petroviÊa sa 132 i Mladena lazareviÊa sa 113 bodova.

Brzopotezni turnir za rujan odigrat Êe se u subotu 7. rujna u prostorijama kluba u Ulici A. StarËeviÊa 15 s poËetkom u 19 sati.

D. ©krobot

8

Broj 1622 Petak 30. kolovoza 2002.

Foto - biljeπka

Reklama NAGRADNA IGRA

Na srediπnjem trgu u Koprivnici na krovu jedne kuÊe veÊ viπe od trideset godina stoji reklamni natpis - Podravka.

No, bez obzira na vrijeme kad je postavljena, ova je reklama joπ uvijek aktualna i - suvremena! Ali… veÊ bi ipak bilo vrijeme da doæivi i odreenu obnovu, ako niπta drugo a ono da se osvijetli. Na taj naËin doπla bi do joπ veÊeg izraæaja i noÊu. Za to nisu potrebna neka velika financijska sredstva, a efekt bi bio postignut, tim prije πto nigdje u gradu ne postoji neka sliËna Podravkina reklama.

Ml. P.

DÆEMOVI LIGHT ZASLADITE JUTRO, ULJEP©AJTE DAN NABROJITE TRI OKUSA PODRAVKA DÆEMOVA LIGHT

Ova reklama u centru Koprivnice odolijeva ”zubu vremena” veÊ tridesetak godina

ON

KUP

1

Ime i prezime

Tvornica VoÊe

Organizacijska cjelina Telefon

Otkup jabuka za industrijsku preradu Kupone s odgovorima poπaljite s naznakom ”za nagradnu igru” na adresu - Marketing SPJ VoÊe i povrÊe, A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica ili ih stavite u kutije koje se nalaze na istoËnoj porti Podravke, porti Danice, porti Belupa i ispred restorana druπtvene prehrane u poslovnoj zgradi.

U Tvornici VoÊe poËeo je otkup industrijske jabuke. No, po rijeËima direktorice tvornice Nadice Balija, zasad je otkupljeno tek neπto viπe od 70 tona, a planirane koliËine su Ëak deset puta veÊe. Ono πto zabrinjava je to da, unatoË neπto veÊoj cijeni nego lani (55 lipa za kilogram - dostava u Tvornicu VoÊe), zasad nema naznaka da Êe se dovoljne koliËine jabuka prikupiti s koprivniËkog podruËja, tako da Êe se krenuti u njihovu potraænju i u druge æupanije. Traæi se tzv. stara domaÊa sorta jabuka (na poËetku zrenja), a otkup se obavlja svakog radnog dana od 7 do 15 sati.

PoËetkom rujna poËet Êe i otkup πljiva - bistrica. Cijena za kilogram bit Êe 2,30 kuna, a u VoÊu kaæu da Êe otkupiti sve ponuene koliËine.

Ml. P.

Nagrade, 3 poklon paketa u svakom kolu mogu se podiÊi u Marketing SPJ VoÊe i povrÊe

Recept tjedna:

Grdobina s tartufima (za dvije osobe) Potrebne namirnice: •60 dkg oËiπÊene grdobine (rep) •4 dkg tartufa (bijelog) •0,10 l maslinovog ulja s okusom tartufa •0,10 l bijelog vina (malvazija) •4 dkg maslaca •sol, papar, kosani perπin, Ëeπnjak, •0,10 l vermuta •1 ælica Vegete •20 dkg bijelih lazanja (tagliatele)

Postupak : Grdobinu oËistimo od glave, skuhamo temeljac za podlijevanje (uz dodatak mrkve, luka, celera, perπina i Ëeπnjaka). Rep grdobine reæemo na tanke kotletiÊe, posolimo, pobiberimo i posipamo Vegetom.

U duboku tavu stavimo maslac i pustimo da se polako otopi na laganoj vatri te dodamo maslinovo ulje s okusom tarfufa. U to dodamo pobraπnje-

ne kotletiÊe grdobine i uz postepeno podlijevanje juhom, vinom i vermutom pustimo da dobije zlatno æutu boju. Pri samom kraju dodamo perπin, Ëeπnjak i naribane tartufe.

Graniramo i posluæimo uz dodatak tagliatela ili po æelji uz dodatak blitve i slanog krumpira.

Recept pripremio: Bruno Citar πef kuhinje konobe Parentium Plava laguna PoreË

Crta: Ivan Haramija - Hans