Анастасија

List u~enika O[ "Veselin Masle{a" Masle{a" u Fo~i - Broj 3

Наши празници

Ro`destvo Tvoje, Hriste Bo`e na{, vozsija mirovi svjet razuma, v wem bo zvjezdam slu`a{~i zvjezdoju u~ahusja, Tebje klawatisja solncu pravdi i Tebje vjedjeti s visoti vostoka, Gospodi slava Tebje.

(Tropar Ro`destvu)

Djeva dnes presu{~estvenago presu{~estvenago ra`dajet, i zemqa vertep nepristupnomu prinosit.

Angeli s pastirmi slavoslovjat, volsvi `e so zvjezdoju pute{estvujut: nas bo radi rodisja otro~a mlado, prevje~nij Bog. (Kondak Ro`destvu)

Fo~a, januar 2006. godine. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita dabrobosanskog Gospodina Nikolaja. List uredili: protojerej Ranko Bilinac, nastavnici: Ranko Kova~, Radmilo Radovi}, Sini{a Pjano, Dragica Kova~, Milana Miqani}, Stanko Simovi}, Radmil Kova~evi} i u~enici Informati~ke i Novinarske sekcije. List je besplatan.

2

Из редакције

ije~ uz tre}i broj. Dragi ~itaoci, pred vama se nalazi tre}i broj |a~kog lista Anastasija.

Anastasija Ovaj tre}i broj posve posve}ujemo prazniku ro|ewa na{eg Gospoda Isusa Hrista i izlazi kao Bo`i}ni broj. Ujedno ovaj broj posve}ujemo i na uspomenu 150. godina od ro|ewa na{eg velikog nau~nika Nikole Tesle Zahvaqujemo se svima koji su svojim prilozima Tesle. nesebi pomogli realizaciju ovog lista. nesebi~no

JAVQAWE ARHAN\ ARHAN\ELA GAVRILA ZAHARIJI (ikona na naslovnoj strain)

vaj praznik je ustanovqen kao uspomena na ~udesno javqawe arhan|ela Gavrila Zahariji, ocu svetog Jovana Krstiteqa. Zaharija i wegova `ena Jelisaveta `ivjeli su ~estitim `ivotom i vladali se po uredbama Gospodwim. Nisu imali djece i bili su u poodmaklim godinama. Zaharija, koji je bio sve{tenik u jerusalimskom jerusalimskom hramu, kade}i oltar ugleda an|ela Gospodweg koji mu re~e: "Ne boj se, Zaharija, jer je usli{ena molitva tvoja, i `ena tvoja Jelisaveta rodi}e ti sina, i daj mu ime Jovan." Zaharija nije povjerovao ovim rije~ima, jer su on i `ena bili u godinama, a Jelisaveta je uz to bila i nerotkiwa. An|eo je na to odgovorio: "Evo, zanijemi}e{ i ne}e{ mo}i govoriti dok se to ne dogodi" i zaista, Zaharija zanijemi, a Bog je ispunio obe}awe dato preko an|ela te wegova `ena rodi sina.

Dan ro|ewa svetog Jovana slavi se 7. jula i u narodu je poznat kao Ivawdan.

RO\ RO\EWE HRISTOVO - BO@I] BO@I] (ikona na unutra{woj strain korica)

o`i} slavimo kao uspomenu na onaj dan kada je sveta Djeva Marija, Marija u vitlejemskoj pe}ini, rodila Spasiteqa svijeta. Ovaj praznik neki sveti nazivaju "majkom svih praznika". Za ovaj praznik je vezan najve}i broj obi~aja: paqewe badwaka na Badwidan, uo~i Bo`i}a; pravqewe ~esnice; dolazak polaznika; pe~ewe pe~enice i dr. O Bo`i}u se pozdravqamo rije~ima: "Mir Bo`iji, Hristos se rodi! -Vaistinu Vaistinu se rodi!" Bo`i} spada u red nepokretnih praznika i slavi se 7. januara.

AnastasijA br. 3

3

Из православног катихизиса

esre}ni srpski narode,, vaqda jo{ i Bo`iji narode, zna{ li kuda ide{? Toliko si ogrezao u grijehe svekolike da ih se i satana mo`e postidjeti. a Bog milostivi }uti i ~eka. Pored svih ostalih, dva grijeha nas toliko prokazuju, da im ni guba nije ravna.

To su djeteubistva u utrobama majki i psovawe najsvetijeg imena i u ovom i u onom svijetu, imena Bo`ijeg.

Godi{we se u Srbiji izvr{i preko 200.000 djeteubistava. Deset Jasenovaca jo{, srpski doktori na~ini{e za samo pola posledweg posledweg vijeka, bez imalo gri`e savjesti. Gdje }e im du{a? A gdje }e i svima onima koji za~e{e dijete, pa ga se odreko{e? Glas wihov nevini, vapi pred Gospodom, za bezosje}ajnim majkama i o~evima wihovim, prokliwe ih i prekliwe da to vi{e ne ~ine, da ne ubijaju ono {to se po Bo`ijoj milosti za~e.

Posmatrajmo pa`qivo samo jedan dan, koliko se puta u na{em prisustvu opsuje Bog. (A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!) Ne}emo vjerovati koliko puta ~ujemo tu ru`nu rije~. Neka samo milion Srba psuje Boga, a psuje psuje ih vi{e, a neka samo deset puta to u~ine na dan, a u~ine mnogo puta vi{e, ispadne da se u jednoj Srbiji, Tvorac svega vidqivog i nevidqivog, Svedr`iteq, Gospod Bog, opsuje deset miliona puta samo u jednom danu.

Stra{no da stra{nije ne mo`e biti! Deset miliona puta na dan, samo kroz psovku, mi za srce ujedamo Onoga koji nas jo{ uvijek voli. [ta mislite {ta bi bilo, kako bi se proveo onaj, koji tako ~esto, gdje god stigne, opsuje predsjednika dr`ave ili koju poznatu li~nost? Da li bi pro{ao bez posledica? posledica A Bog }uti i ~eka.

Ako, kako ka`u ateisti i bezbo`nici, Boga nema, ako je ne{to {to ne postoji, ako je nula, imali onda smisla ru`iti i boriti se protiv ni~ega, protiv nule.

A ako, Bog ipak postoji, kako bi bar kr{teni Srbi, ako ve} ne i svi ostali, trebali treb da vjeruju, onda se treba zamisliti koliko }e se otrovnih strijela koje u vidu psovke {aqemo ka Gospodu Bogu, jednog dana ipak vratiti na nas i na na{a pokolewa. Ne zato {to nas On mrzi, nego samo da nam da platu za na{a djela. [ta mislite za{to nas sti`e st ovo zlo u kojem jesmo? Za{to tonemo sve dubqe? Odrekli smo se svega {to je sveto, zaboravili smo da nad na{om jadnom silom postoji jedna monogo ve}a sila, Svesila, koja je u su{tini qubav. Jer ta Svesila, ta Svequbav, jo{ uvijek }uti i ~eka. ^eka da se pokajemo, da ne ~inimo zlo koje ~inimo, da ne ubijamo djecu dok se jo{ ne rodi{e, da ne ru`imo Wegovo Sveto Ime. Jer, gwev Wegov mo`e da se iznenada izlije na nas kao na Sodomu i Gomoru i onda nam u `ivotu sve uzalud. uzalud Pokajmo se stoga {to prije, prije opomenimo se grijeha, opomiwimo druge da ih ne ~ine jer se onda mo`emo nadati da }ee nas Otac na{ Nebeski ponovo uzeti u svoje Sveto naru~je i qubiti u vijekove vijekova. Amin.

AnastasijA br. 3

4

Духовне поуке

Kao {to imamo od Boga vid, da bi smo razlikovali vidqivo - bijelo od crnoga, tako i razum Bog nam je darovao da bi smo razlikovali {ta je za du{u korisno, a {ta je {tetno. @eqa koja se odri~e razuma, ra|a privezanost prema ~ulnim zadovoqstvima, a to ne daje du{i da se spase ili stupi u zajednicu sa Bogom.

Razum nije du{a ve} dar Bo`iji koji spasava du{u. Bogougodni um tr~i ispred du{e i savjetuje joj da prezre privremeno, materijalno i trule`no, a da zavoli vje~na blaga, netrule`na i nematerijalna, da bi ~ovjek `ivje}i u tijelu, umom zami{qao i sozercavao nebesko i bo`ansko. Na taj na~in bogoqubqivi um je dobrotvor i spasilac du{e... (Sv. Antonije Veliki) Mudrost nije u govoru ve}u u tome da se zna vrijeme kad treba govoriti. Pametno }uti, pametno i govori. Prije po~etka govora promisli o tome {ta }e{ re}i, da bi dao odgovor kakav treba. Ne hvali se svojim razumom. Vi{e od svih zna onaj koji govori: ni{ta ne znam. Vijenac mudrosti je - sebe ukoravati i staviti ni`e od svih. (Ava Isaija)

Dobro je izabrati svoje drugove: izabrati ih po po{tewu i po obrazovawu, tako da u wihovu dru{tvu nalazimo podsticawe na dobro. Ni{ta nije opasnije od drugova samo za u`ivawe ili vesele bra}e koju su sjedinili poroci i strasti, a ne umjerenost i vrlina.

"Blago ~ovjeku koji ne ide na vije}e bezbo`ni~ko i na putu gre{ni~kom ne stoji i u dru{tvu nevaqalih qudi ne sjedi" (Ps.1,1 Ps.1,1) Ps.1,1

Ako hvali{ samoga sebe, ne}e{ biti pohvaqen od Boga. Smatraj za r|avu svaku onu rije~ kojom bude{ sebe hvalio. [ta mo`e biti nerazumnije, nego tra`iti pohvale za svoja djela od pot~iwenih i nemo}nih qudi i tim hvaqewem prezirati Onoga koji je mo}an da nagradi djela Wemu ugodna. (Sv. Jovan Zlatousti)

Um na{ nalazi se izme|u dvojice, koji mu savjetuju svaki svoje: jedan dobrodijeteq, a drugi porok; to jest izme}u an|ela i demona. Ali um ima vlast da poslu{a ili da se protivi kome ho}e. (Sv. Maksim Ispovjednik)

AnastasijA br. 3

5

Из ђачког пера

BO@ BO@I]

BO@ BO@I]

Ka crkvi `uri qudi rijeka Na licu svakom bla`enstvo sja, Pred crkvom svakom badwak nas ~eka, Za rijekom qudi `urim i ja.

Januar je mjesec najsre}niji najsre svima Jer u wemu jedan praznik ima. i Taj je praznik Bo`i}, najdra`i dan, I ro|aki tada bude ro|endan.

U crkvu uvijek majka me vodi, Paa taj sveti Badwi dan.

Krstim se i ka`em: "Hristos se rodi!"

A u du{i slatko, slatko k´oo san.

Raduju se djeca, raduju se stari, Bo`i} qude miri da budu drugari.

Pe~enica svuda, rakija se to~i U svakoga tada vesele su o~i.

Isuse blagi, rane Ti svete, Srbin te svaki po{tuje i voli, Gledaj, pred Tobom kle~i srpsko dijete, S qubavqu u oku Tebii se moli.

Milica Radovi}, VI3

Otac u ku}u badwak nosi, A moja majka ~esnicu sprema.

Bo`anska svjetlost du{e nam zanosi, za Od Bo`i}a qep{eg praznika nema.

BO@I] Prohladno zimsko jutro Sedmi je januar "Sretan ti praznik, doma}ine, Bo`ijeg Sina ro|endan."

Qiqana Mileti}, VI1

NIKOLA TESLA TESLA

Star~eva topla i meka ruka Miluje usnula lica Svojih dragih unu~i}a.

Tvoje ro|ewe najavilo je proro~anstvo Energijom sa Nijagare uni{tio si carstvo tame Svjetlo{}u si obasjao cjelo ~ovje~anstvo Li~i{ na an|ela sa oreolom oko glave Atomske strukture, bezbroj izuma i ideja Nau~nii programi za kosmos i vanzemaqska bi}a Ilija Gromovni~e, pobjedio si Edisona i Faradeja Koristimo tvoje ideje za sva moderna otkri}a Olimp ti pripada jer si ~udo udo i ovozemaqsko dete Lika te rodila, posmatra{ nas sa druge planete Aktuelan, nau~an, do savr{enstva stru~an.

Poklone male im dijeli.

"Ustajte, djeco," eco," majka veli, "Eto i na{eg polaznika Da nam zdravqe i sre}u za`eli."

U uglu oki}en badwak stoji Na stolu vo{tana svije}a gori, Iz crkve veselo zvona zvone A majka mila za trpezu zove.

Danas je najveseliji dan Bo`ijeg Sina je ron|endan.

Nevena Vrani}, VI2

Milica Simovi} - Brod na Drini

AnastasijA AnastasijA br. 3

6

Из ђачког пера BO@I]

NIKOLA TESLA

U pe}ini Vitlejema Bogomladenac se rodi, Zasja zvijezda najsjajnija I pobo`ne ka pe}ini vodi.

Sav bi svijet u mraku bio Da se nije Nikola rodio.

Rodio se jedan Srbin mali Da se wime cio svijet hvali.

Kad mudraci ugleda{e, Zvijezdu najsjajniju Istog ~asa shvati{e: Spasiteq se rodi sviju.

Izumima svojim on nadma{i vijek I ukinu mrak za cijeli svijet.

Tesla je volio puno da ma{ta Zato je mogao da stvori sva{ta.

Bo`i} posta radost svima: An|elima, seqacima, Mudracima, pastirima.

I tako je i danas Jer se rodi Hristos Spas.

Momir Stankovi}, VI3

BO@I]NO JUTRO

Aleksandar Davidovi}, VI2

NIKOLA TESLA

U vazduhu osje}am ti{inu, Opet do mene dopire glas.

Tamo negdje u daqini, ^uje se stari seoski pas.

Neko pobijedi a`daju, Neko pobijedi lava, Pa di`u oko toga graju I prati ih velika slava.

Polako korak po korak, Izlazim u dvori{te svoje, Malo je snijega palo -^udno je priznajem, ipak, je boqe.

Ali za mnoge i mene li~no Pravi i najve}i junak Je ~ovjek poznat prili~no, Jer pobijedi mrak.

Osjetim miris poga~e, Ispod starog sa~a Vidim stari ma~or Ka sa~u polako kora~a.

I ja sam ponosan na na{eg junaka, Jer nije to neka sitnica Oslobodio nas je ropstva od mraka, A svije}u i fewer zamijenila je sijalica. sijalica

A ledeni zadah mo}no se vidi Al` ipak, nestane kao u trenu, Mislim vrijeme je sigurno sada, Da tata i djeda u badwake krenu.

Nebo je obi~ne sive boje, Na wemu zubato sunce sja, Vaqda }e pasti jo{ malo snijega Da mogu u wemu u`ivati i ja.

Milo{ Vujadin, VI3

Sve dokle dopire pogled Daleko iznad uspavanog sela Opet }e biti sve isto sutra Posle jo{ jednog Bo`i}nog jutra.

Bojana [kipina, VI2

AnastasijA br. 3

8

Иѕ ђачког пера

BO@I] Bo`i} je najradosniji praznik, Jer ranom zorom dolazi polaznik.

Jo{ sa vrata `itom se baca, Pa `eqe re|a uz igru varnica.

Onda svi sve~ano stojimo I uz vo{tane svije}e se mirbo`imo.

Na prepun sto stavqamo pe~enicu, Pa gozba po~ne uz zdravicu.

Milo{ Vujadin VI3

TESLA Kao dijete jako mali Zanima{e ga razne stvari.

Pobje|uje bolesti i muke Bog mu dade zlatne ruke.

Bistra uma, o{tra oka I pogleda pre{iroka.

Voli {kolu, sti~e znawe Malo daje na igrawe.

KRSNA SLAVA Kad plamen u kandilu veselo zaple{e, O`ivi lice sa ikone na{e.

U na{em domu sve~anost prava, Jer stigla nam je krsna slava.

Wega misli druge mu~e Kako muwe da privu~e, Da pohvata razne struje Od gromova i oluje.

Na stolu svije}a, plamen sija, U zdjeli svije{tana ponaija.

Kum ~a{u di`e u ime slave, I lomi kola~ preko glave.

Za wega su to sutnice Ti naponi sijalice.

Pa se mu~i, samo u~i No}u, dawu sti~e znawa Do novoga otkrivawa.

U svakom dijelu na{ega stana, [iri se opojni miris tamjana.

Pa svi podi`u ~a{u tre}u, Za slavu, zdravqe i za sre}u.

Nikola \urovi} V - Brod na Drini

Milo{ Vujadin VI3

AnastasijA br. 3

8

Информатор REPORTA@ REPORTA@A SA SAVINDANSKIH SVE^ SVE^ANOSTI U O[ "VESELIN "VESELIN MASLE[ MASLE[A" U FO^ FO^I I PODRU^ PODRU^NIM [KOLAMA NA ^ELEBI] ELEBI]IMA I BRODU NA DRINI "Uskliknimo s qubavqu svetitequ Savi, srpske crkve i {kole - svetiteqskoj glavi".

Ima li qep{ih rije~i da se izrazi sva qubav koju srpski narod osje}a prema najvi{em sinu srpskog roda. Plemi} po krvi, on je plemi} i u srcu. Wegova borba i `rtva vrijedni su divqewa. Wegovo u~ewe je nazvano "svetosavqe", i pravi put svakog Srbina je da slijedi upravo svetosavski duh.

U O[ "Veselin Masle{a" u Fo~i i ove godine povodom Dana {kole i Savindana prire|ena je prigodna sve~anost. Priredbu su zapo~eli u~enici horske sekcije sa himnom "Sveti Sava", a zatim je nastavqen bogat kulturno-zabavni program koji su pripremili nastavnici srpskog jezika: Ru`ica Mari} i Vukola Sekulovi}. Prigodnu besjedu o Svetom Savi govorio je vjerou~iteq Ranko Kova~.

Na dan Svetog Save ranije odre|eni u~enici odnjeli su slavsko `ito koje je u crkvi osve}eno. U 12. sati pristupilo se rezawu slavskih kola~a gdje su fo~anski parosi: protojerej Ranko Bilinac, protojerej Danilo Crnogorac i protonamjesnik Aleksandar Vidakovi} izvr{ili obred. Posle zavr{enog obreda rezawa slavskog kola~a u~enici su nastavili sa slavqem.

Branka Papovi} IX3 U Podru~noj {koli u Brodu na Drini odr`ana je priredba povodom Dana {kole i Savindana.

Sve~anosti su prisustvovali roditeqi i predstavnici Savjeta Mjesne zajednice u Brodu. Obavqeno je rezawe slavskog kola~a i vjerou~iteq Ranko Kova~ je odr`ao prigodnu besjedu o `ivotu i radu Svetog Save. Istakao je da je djelo Save Nemawi}a kr{tenica srpskog naroda, testament kojim se nasla|uje otaxbina. U istoriji srpskog naroda izdvajaju se dvije li~nosti, dva sto`era Sava Nemawi} i Vuk Karaxi}. Sava je osniva~ duhovne istorije Srba, a Vuk obnoviteq. Slave}i Svetog Savu, slavimo sebe, stremimo najve}im vrijednostima. Obaveza je srpskog naroda da sa~uva djela Svetog Save.

Dragana Simi} IX - Brod na Drini U Podru~noj {koli u ^elebi}ima, u~enici su uz pomo} nastavnika priredili malu sve~anost povodom Savindana 27. januara - praznika posve}enog Svetom Savi. Sve~anost je bila posve}ena `ivotu i radu Svetog Save i za wu je bio pripremqen prigodan dramsko-recitatorski program u koji su bili ukqu~eni svi u~enici.

Poslije dramsko-recitatorskog dijela, rukovodilac {kole Mileta Radanovi}, sa nekoliko rije~i se obratio u~enicima i prisutnim gostima. Na kraju je obavqen obred lomqewa slavskog kola~a, poslije koga su prisutni nastavili slavqe.

Vida Nogovi} IX - ^elebi}i IZVJE[ IZVJE[TAJ SA SVETOSAVSKIH TAKMI^ TAKMI^EWA U O[ "Veselin Masle{a" u Fo~i, 27. 01. 2006. godine odr`ano je tradicionalno takmi~ewe iz Matematike i Fizike.

Matematika: Matematika: Marija Joji} V3 i Milan [kipina V2 - 1. mjesto, 100. bodova, Vladimir Mitrovi} V3 - 2. mjesto, 65. bodova, Nikola Pqevaq~i} V3 - 3. mjesto, 61. bod.

Ogwen \aji} VI - 1. mjesto, 60. bodova, Darko Fundup VI - 2. mjesto, 50. bodova, Dragan Novovi} VI - 3. mjesto, 35. bodova.

Jana Krnojelac VII - 1. mjesto, 80. bodova, Mirko Kova~ VII - 2. mjesto, 60. bodova, Andrijana Prodanovi} VII 3. mjesto, 55. bodova.

Milo{ Srndovi} VIII3 - 1. mjesto, 40. bodova, Dragana Peter VIII3 - 2. mjesto, 30. bodova, Sne`ana Kosti} VIII3 - 3. mjesto, 21. bod.

Marko Popovi} IX3 - 1. mjesto, 65. bodova, Neboj{a Kova~ IX1 - 2. mjesto, 50. bodova, Du{an Peri{i} IX2 - 3. mjesto, 25. bodova.

Fizika: Dejana Peri{i} VII i Andrijana Prodanovi} VII - 1. mjesto, 80. bodova, Marija @ivanovi} VII - 2. mjesto, 75. bodova, Zorana Mari} VII i Mirko Kova~ VII - 3. mjesto, 70. bodova.

Mladen \okovi} VIII3 - 1. mjesto, 95. bodova, Sne`ana Kosti} VIII3 - 2. mjesto, 70. bodova, Milo{ Srndovi} VIII3 - 3. mjesto, 55. bodova.

Neboj{a Kova~ IX1 i Marko Popovi} IX3 - 1. mjesto, 50. bodova, Dimitrije Tomi} IX3 - 2. mjesto, 45. bodova, Dejan Drakul IX2 - 3. mjesto, 30. bodova.

AnastasijA br. 3

9

Чуда Божија

KOBNO @AQEWE TURKIWE ZA NAKITIMA Maksim Jovovi} 1959. god. biqe`i: "Koncem 19. vijeka razboqela se k}i jednog turskog bega, veleposjednika iz Sarajeva.

Nepokretne su joj bile noge i ruke, tako da nije mogla ni hranu prinositi prinosit do usta. Mnogobrojne strane i doma}e qekare je pitala za savjet i lije~ili su je dugo, ali bez uspjeha.

Iako sa kolebawem, roditeqi odlu~e da je povedu u manastir Ostrog i da poku{aju lije~ewe pomo}u molitava. Povedu je u manastir, gdje ona pristupi pristupi Svecu i gdje joj bi o~itana molitva za ozdravqewe. Mlada Turkiwa odmah osjeti da joj je boqe jo{ pri izlasku iz crkvice, a sjutradan se ku}i vrati zdrava! Kao prilog na ]ivotu (kov~egu) bje{e ostavila svoje zlatne nakite.

Kada do|e ku}i, kom{ije i prijateqi pohita{e begu da ~estitaju ozdravqewe k}eri.

Djevojka svima koji su se tu zatekli re~e: "Izlije~i me vla{ki svetac za moje nakite!"

Drugog dana izjutra, djevojka zakuka na posteqi, vide}i svoj nakit pod glavom, a osje}aju}i iste bolove kao kao ranije. Poku{ala je onda da i drugi put u~ini molitvu Bogu, ali joj to vi{e ni{ta ne pomoga{e.

Za ovaj slu~aj se zna svuda kroz Bosnu".

Bosnu" ISCJEQENA OD LEUKEMIJE

Miti}} Caca iz Starog Grada u Kotoru posvjedo posvjedo~~ila je pismom od 13. aprila Miti aprila 2004. god. god. ~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije: "Divan si Gospode u svojim Svetiteqima! Ne postoje rije~i koje bi upotrebila jedna majka da bi zablagodarila Gospodu i Sv. Vasiliju, sem svog ~istog srca, koje svom snagom qubi i hvali Gospoda, Presvetu Bogorodicu. Moja k}erka Jelena se razboqela jednom od najte`ih bolesti leukemije.

To se dogodilo septembra 1997. god. Takva je dijagnoza data u Beogradu. Uz velike bolove, savladana slabo{}u, gotovo je bila prikovana za postequ. po Dani su prolazili u bolnici. Vjerujem u Boga, tako sam i odgajana kao dijete. Uz sve molitve, stalno sam molila da mi Presveta Bogorodica poka`e put kuda bih povela svoju k}erku.

Medicina je bila nemo}na, ponudili su nam transplantaciju transplantaciju ko{tane sr`i u Milanu ili hemoterapiju. Majka Bo`ija je usli{ila molitve. Jedne no}i kad smo do{li ku}i iz bolnice da proslavimo Jelenin ro|endan (ro|ena je 29. aprila 1989. god.) i da sa~ekamo mjesto za Milano, usnim ~udan san.

Sawala sam manastir, r, Svetiteqa. Ne znaju}i gdje je, ranije nikad nismo bili pod Ostrogom, posavjetovala sam se sa duhovnikom koji je bio kod nas i on nas je oporavio. Tad smo `ivjeli u Srbiji. To iscjeqewe se zbilo na dan Svetog Vasilija, 12. maja 1998. god. Krenuli smo sa pokloni~kom grupom i ocima iz crkve Lazarice (Kru{evac). Pomogli su mi da je ponesem, prema manastiru. Na polovini brda Jelena je rekla: "Majko, pustite me, mogu sama!" O ~uda, moja k}erka ne da je hodala nego je tr~ala, kao da nikad nije bila bolesna! Do{li li smo do Svetog Vasilija, pristupili mu, poklonili se, pro~itana je molitva. Na izlazu iz kelije smo do`ivqeli veliku blagodat.

Ugledale smo monaha, koga je vidjela djevojka, koja mi je pomogla da nosimo dijete, a i sama moja k}erka. Monah se obratio io meni i pitao: "Gdje ste vi do sada?" Polo`io je ruku na wenu glavu, pitao je {ta je boli, da li se umorila. A meni se obratio i rekao: "Dobro je da ste do{li, trebalo je i prije da do|ete, ali nije kasno ni sada!" U spomen i zahvalnost Svetom Vasiliju slavim slavim taj dan. Vje~na hvala i slava, moje dijete je potpuno ozdravilo, uz Bo`iju pomo} i Svetog Vasilija".

Vasilija"

AnastasijA br. 3

10

Наши манастири

MANASTIR DOBRUN - KRU[EVO anastir uspewa Presvete Bogorodice u Dobrunu kod Vi{egrada egrada, koji se prvobitno u stara vremena zvao Kru{evo, Kru spada u red veoma starih manastira, manastira {to dokazuju i arheolo{ka iskopavawa. iskopavawa Prema pisanim tragovima radi se o Nemawi}kom manastiru i bio je wihov qetwikovac gdje su oni nalazili duhovni mir.

Postoje dva mi{qewa o wegovoj starini: da je gra|en u devetom vijeku i drugo, da je to bilo oko 1219. godine.

Prvobitni manastir ovdje u Dobrunu, ra||en je u Vizantijskom stilu, a na|eno je i par~e olova od krova, krova ostaci fresaka, te ostaci zida od kamene sedre iz okoline Vi{egrada.

Od Gora`da pa do Dobruna sve do dolaska Turaka, ovdje je bilo ~ak 14 manastira, u okviru takozvane Bosanske Svete Gore. Od svega toga pored Dobrunske crkve, postoji i crkva svetog Georgija kod Gora`da. Sve ostale iz tog perioda su poru{ene. U ru{evinama crkve u Ratajima kod Fo~e, prona|en je sarkofag iz ~etvrtog vijeka, {to dokazuje da su Srbi bili starosjedioci jo{ od tre}eg vijeka.

Pod najezdom Turaka dobrunski monasi 1690. godine napu{taju manastir i povla~e se prema Vi{egradu. Turci su spalili konake, ali je crkva ipak ostavqena netaknutom. U manastiru Dobrun Kara|or|e Petrovi} u vi{e navrata je boravio i logorovao sa svojim ustanicima. Za Z vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su u woj ~uvali municiju, a kad su se povla~ili 1945. godine digli su je u zrak. Ovda{wi qudi su je nakon rata obnovili, ali mona{ki `ivot je bio uga{en sve do 1994. godine kada nakon punih 270 godina ponovo o`ivqava. o`ivqava Godine 2004. u manastiru Dobrunu obiqe`eno je 200 godina od Prvog srpskog ustanka. Danas manastir Dobrun ~ini niz kompleksa sa dvije muzejske postavke - Kara|or|ev muzej i muzej dabrobosanske mitropolije, a u prizemqu galerija sa stalnom postavkom slika umjetni~kog bratstva.

Podignut je velelepni manastirski konak sa velikom gostionicom, a na uzvi{ewu iznad manastira postavqen je spomenik Vo`du Kara|or|u Petrovi}u visokom oko 4,2 metra. metra Ovaj manastir, po rije~ima rije Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita dabrobosanskog gospodina Nikolaja ima jednu novu ulogu.

Bi}e to budu}i centar i sr` nekada{we Bosanske Svete Gore.

AnastasijA br. 3

11

Хришћански обичаји

SLAVA ILI KRSNO IME

velikoj porodici pravoslavnih naroda srpski narod se najlak{e mo`e prepoznati po slavqewu krsnog imena.

Specifi~nost slave, po rije~ima na{eg Patrijarha Pavla je u tome {to "ovaj lijepi obi~aj nije sve~anost pojedinca, poj kao {to je imendan, ve} slavqe {ire zajednice: jedne porodice, ili vi{e wih, ~ak plemena". Treba napomenuti da je po ugledu na porodi~nu slavu u na{em narodu se ustalila i praksa da slavu slave i pojedina trgova~ka i profesionalna udru`ewa, {kole, bolnice, kulturne ustanove, jedinice i rodovi vojske i razni drugi.

Slava je molitveno proslavqawe svetiteqa kao za{titnika jedne porodice i wenog zastupnika pred Bogom. Slava je saborni duhovni doga|aj, slavqe zajednice. Ona je, najprije, molitveno sabrawe uku}ana , srodnika, kumova, susjeda , prijateqa, kao i sabrawe putnika namjernika, siromaha, nevoqnika i svakog ko kao bli`wi po vjeri nai|e toga dana. Jedan dio srpskog naroda je u neda}ama svoje istorije, vi{e silom nego milom, primio rimokatoli~ku vjeru i postepeno postepeno zaboravio svoje porijeklo, ali je ipak sa~uvao krsnu slavu, te mnoge rimokatoli~ke porodice u Jadranskom Primorju i danas slave slavu.

Prvi pomen krsne slave datira iz 1018. godine iz okoline Ohrida, a koji je zapisao vizantijski istori~ar Kedrin.. Ovo svakako zna~i da je krsna slava kao obred jo{ i starija i datira iz vremena kneza Mutimira, krajem VIII vijeka. U na{oj nauci su u opticaju dvije teorije o nastanku slave: prva teorija vidi slavu kao paganski obi~aj koji je crkva hristijanizovala i druga, ruga, da je slava ~isto izvorno crkveni i pravoslavni izraz pobo`nosti.

Slava ili krsno ime nije bogato go{}ewe go i neumjereno pirovawe, a stoji u potpunoj suprotnosti sa prejedawem i opijawem, psovkama i sva|ama. Wena su{tina su je izra`ena ve} u samom nazivu: to je slavqewe Boga i proslavqawe svetih ugodnika Bo`ijih. Sve je to i vidqivo izra`eno kroz gorewe slavske svije}e, ka|ewe, pojawe tropara i kondaka, uzdizawe, prino{ewe i lomqewe slavskog kola~a, blagosiqawe vina i koqiva, cjelivawe i ~estitawe, ~itawee slavarice i dr`awe drugih obi~aja, ~esto razli~itih u raznim krajevima, ali istovetnom po smislu.

Krsna slava, da bi se obavila potrebno je da ima slede}e: svije}u - koja je simvol vje~ne svjetlosti Hristove, svjetlosti spasewa, svjetlosti `ivota. kola~ kola~ - koji simvoli{e Gospoda Isusa Hrista kao Hqeb `ivota, kao hqeb na{ nasu{ni kojim se hranimo pri~e{}uju}i se Wime. vino - koje predstavqa pre~istu Krv Hristovu izlivenu na krstu za `ivot svijeta. `ito - koje predstavqa op{te vaskrsewe i `ivot budu}eg vijeka, vijeka, kroz simvoliku zrna koje trune i ponovo se ra|a i postaje hqeb.

AnastasijA br. 3

12

Хришћански обичаји

SLAVARICA ve za ~asne i nebeske slave. @ivona~alne, Jedinosu{ne, Nerazdjeqive Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha, da se Gospodu Bogu u Tri Lica smjerno poklonimo i pomolimo.

U slavu i ~ast.

Blagoga Hrista kojem se molimo i ^asnoga krsta kojim se krstimo. Da se blagome Hristu i ^asnom krstu smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo Presvetu, Pre~istu, Preblagoslovenu i Slavnu Vladi~icu na{u i uvijek Djevu Mariju - na{u molitvenicu i za{titnicu. Da se Presvetoj Bogorodici smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo nebeske sile bestjelesne - svete an|ele i arhan|ele, a sa wima i svete proroke Iliju i Jovana Krstiteqa Hristova i druge svete proroke. Da se silama nebeskim i svetim prorocima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo slavne apostole i jevan|eliste Hristove, koji nauku Wegovu propovjeda{e i nama u amanet ostavi{e. Da se Hristovim apostolima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo velike svetiteqe i u~iteqe Crkve koji svetu Liturgiju zapisa{e, a sa wima i trista osamnaest Bogonosnih otaca, koji u Nikeji sabor sabra{e, vjeru u Svetu Trojicu utvrdi{e, pravoslavqe uzdigo{e i mi u vjeri ostadosmo sada i uvijek. Da se svetim ocima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo svete mu~enike za Hrista stradalnike, prepodobne oce i besrebrenike {to dobrim djelima Boga proslavi{e. Da se ugodnicima Bo`ijim smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo ugodnike Bo`ije iz roda na{ega: Svetog Savu - prosvetiteqa i arhiepiskopa, Simeona Miroto~ivog, Arsenija, Maksima, Vasilija Ostro{kog, Petra Cetiwskog, kneza Lazara Kosovskog i sve svete roda na{eg stradalnog. Da se srpskim svetiteqima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Da pomenemo svetoga ______________________ ~iji spomen danas slavimo i kojem se usrdno molimo. Pomogao nam Bog i dana{wa slava. Da se svetom _____________________ smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.

Sve rekosmo i Boga molismo za ~asne i nebeske slave koja ne mo`e u vatri izgoriti ni u vodu potonuti, a svima mo`e na pomo}i biti. Da se Gospodu Bogu i dana{woj slavi smjerno poklonimo i pomolimo za milost, `ivot, mir i zdravqe na{eg brata doma}ina, wegovih srodnika , kumova i dru`benika.

Na mnogaja qeta `ivjeli!

Amin Bo`e - amin rodu mome!

AnastasijA br. 3

13

Иѕ хришћанског живота ABORTUS - NAMJERNI POBA^AJ - ^EDOMORSTVO esre}a srpskog naroda je kompletna. Kob se nad wega nadvila. Srpska sela su opustjela. Seoske {kole su zatvorene, u wima vi{e ne zvone veseli dje~iji glasovi. Ulicama srpskih gradova hodaju pogrbqeni starci, a srpski jezik ne~ujno nestaje sa srpskih trgova. Krici su zamijenili srpske baritone, a cika pjesmu i veseo smijeh Srpkiwa.

Kao da a`daja guta na{u djecu? Kao da se kuga uselila u na{a sela i gradove? I jeste kuga, ali bijela kuga-~edomorstvo-namjerno ubistvo najneza{ti}enijih bi}a.

Podatak da u Srbiji i Crnoj Gori godi{we 202.000 `ena izvr{i namjeran poba~aj govori da je stawe vi{e nego alarmantno. Doda li se tome ~iwenica da 155.000 `ena imaju ponovqene vi{estruke poba~aje, a da 10 odsto wih prekida trudno}u i tako za uvjek ostaje bez potomstva, jasno je u kakvom se kolapsu nalazi srpska budu}nost. ("Politika", 14.10.1994. god.)

Dana{wi moderan svijet, brz i zahtjevan, postavqa pitawe: kada ~ovjek, postaje li~nost? Da li samim za~e}em ili pak svoj li~nosni karakter dobija tek dolaskom na svijet - ro|ewem.

Savremena medicina po pitawu za~e}a je podijeqena. Neki tvrde da je embrion zapravo par~e tijela, bezdu{na i be`ivotna materija. Drugi, pak, donekle hri{}anskog shvatawa, smatraju embrion za `ivu du{u, ali tek od dvanaeste nedeqe poslije za~e}a. Pravoslavna Crkva, i weni vjernici ~uvaju}i Bogonadahnute kanone oduvjek su znali da je samo za~e}e ustvari po~etak `ivota i po~etak li~nosti. Ovo potvr|uje i Sveto Jevan|eqe u pri~i o za~e}u Svetog Jovana Krstiteqa (Lk. 1.gl.) i za~e}u Gospoda Isusa Hrista (Mt. 1,18-25).

Evo {ta ka`u o embrionu, qudskom zametku, za~etku `ivota istra`ivawa vr{ena sa najsavremenijim tehni~ko-tehnolo{kim sredstvima: 1.

Poslije 18. dana od za~e}a osje}aju se otkucaji srca ploda i ve} funkcioni{e potpuno samostalni krvotok.

2.

Poslije pet nedeqa jasno se razaznaju nos, obrazi i prsti ploda.

3.

Poslije {est nedeqa po~iwe da funkcioni{e centralni sistem: jasno se razaznaje skelet i po~iwu da funkcioni{u bubrezi, stomak i jetra ploda.

4.

Poslije sedam nedeqa (50. dana) kod nero|enog djeteta se razaznaju mo`dani talasi. Malo djete{ce ima ve} potpuno oblikovane sve svoje unutra{we i spoqa{we organe. Ima o~i, u{i, usne, jezik.

5.

Poslije deset nedeqa (70. dana) nero|eno dijete posjeduje sve osobine koje jasno vidimo kod djeteta poslije wegovog ro|ewa (od 9. mjeseci).

6.

Poslije dvanaest nedeqa (92. dana ili 3. mjeseca) djete ima sve organe potpuno uobli~ene, ~ak i otiske prstiju. Preostaje jo{ samo da se razviju. Plod od tri mjeseca ima ve} toliko `ivota da okre}e svoju glavu, pravi grimase i pokrete, ste`e svoju pesnicu, nalazi svoja usta i sisa svoj prsti}.

DNEVNIK NERO\ NERO\ENE DJEVOJ^ICE "Iz qubavi su mi roditeqi dali `ivot. Tako ja mislim. Nastaju moje prve `ile. Tijelo po~iwe da se oblikuje. Ve} imam usta... Srce je po~elo da mi kuca! Ko jo{ mo`e da posumwa da ja `ivim!

Ne shvatam za{to je moja majka zabrinuta... Ru~ice i no`ice su po~ele da mi rastu. Na rukama su izrasli prsti}i. Uskoro }u wima po~eti da hvatam. Kad iza|em iz stomaka dodiriva}u obraze moje majke... Tek danas je majka saznala da me nosi u stomaku... Presre}na sam zbog toga.

Jedva ~ekam da vidim lica svojih roditeqa... Sad je ve} sigurno da sam djevoj~ica. Imam sve organe, boqe osje}am okolinu.

Kosa, obrve po~iwu da mi rastu... To me krasi, o~i, u{i, nos... Gledam, ~ujem, miri{em... ^ijem kako moji roditeqi razgovaraju, nekako su uznemireni. Otac ka`e: "Kad }e{ ve} jednom da abortira{?" [ta li to zna~i? Mo`da se spremaju da kupe kolijevku.... Mama, ~uje{ li kako mi kuca srce? Maj~ice... u stomaku se osje}am bezbjedno i sre}no... Majko! Majko! Gdje sam to? [ta je to? [ta to rade sa mnom? Majko, pomozi mi! Neko ho}e da me i{~upa iz tebe... To su no`evi...

Majko, ne dozvoli da me ubiju! Boli! Boli me! Molim te majko pomozi mi!

GOSPO\O, USTANITE, OBAVILI SMO OPERACIJU... ZAMETAK JE ODSTRAWEN."

AnastasijA br. 3

14

Јубилеј NIKOLA TESLA uke i Milutina Tesle. ikola Tesla je bio ~etvrto dijete \uke Ro|en je ta~no u pono} izme|u 10. i 11. jula 1856. godine u Smiqanu u Lici. Bio je to povod za veliko slavqe jer se u tom kraju, kao i svuda me|u Srbima, mu{ko dijete tradicionalno vi{e cijeni od `enskog. Dijete je kr{teno u crkvi tradicionalno Sv. Petra i Pavla, ali je dijete bilo jako slabo i bolesno tako da su roditeqi mislili da }e umrjeti. Nikola je dobio ime po jednom i drugom djedu.

Prvih devet godina Nikola je proveo u Smiqanu. Po{to Po{ su svi ~lanovi porodice bili jako zauzeti, glavna odlika Teslinog detiwstva postaje usamqenost. U wegovim se}awima se tokom `ivota, detiwstvo javqa kao ~udesna bajka u kojoj glavne uloge nemaju ~lanovi porodice, nego `ivotiwe kojima je bio okru`en. Ipak wegovo bi se detiwstvo moglo nazvati sre}nim da nije bilo jednog tragicnog doga|ja koji je porodici te{ko pao.

Nikolin stariji brat Dane je pao sa kowa i zadobio smrtonosne povrede. Starijeg sina \uka uka i Milutin nisu nikada preboqeli, a Nikola je odrastao odrastao pod pritiskom da je imao brata koga nikada ne}e mo}i da dostigne. Jula 1863. godine Nikola odlazi iz Smiqana. [kolovawe nastavqa u Gospi}u. Od 1870. godine boravi u Rakovcu kod Karlovca. Tu poha|a vi{u realnu {kolu. Zanimqivo je da je budu}i genije na poqu fizike na kraju prvog polugodi{ta 7. razreda iz matematike, fizike i nacrtne geometrije bio dovoqan. Maturirao je 1873. i poslije prepirke sa ocem, koji ga je `elio poslati na studije bogoslovije, Nikola odlazi u Grac gde upisuje politehniku. Wegovi Wegovi uspjesi na studiju su bili neobi~no veliki i izazvali su pa`wu profesora. Puno}u studentskog `ivota remetila je materijalna oskudica.

Stipendija nije bila dovoljqna, pa je Tesla odlu~io da se za pomo} obrati Matici srpskoj.

Ali ovo dru{tvo nije pomoglo Nikoli Nikoli zato {to je ve} primao stipendiju. Brzo se Nikola na{ao na listi du`nika, a na tre}oj godini studija predaje se nemaru i neodgovornosti, sve vi{e zamjewuju}i fakultet kafanom. Od 1878. godine Tesla vi{e nije student politehnike u Gracu.

Iz Graca aca Tesla odlazi u Maribor, a posle u Gospi}. Ubrzo mu umire otac. U Gospi}u radi kao suplent u gimnaziji. Po~etkom januara 1880. godine otputovao je u Prag da nastavi studije i ispuni o~evu `equ. Zapo{qava se u Telegrafskom zavodu u Budimpe{ti, i posle godinu dinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektri~nu kompaniju u Pariz. Nakon godinu dana dobija ponudu da pre|e u sedi{te kompanije li~no kod Edisona u wegovu laboratoriju da se bavi pronalaza~kim radom. U Wujork sti`e 1884. godine. Vrlo brzo Tesla dolazi dolaz do epohalnih otkri}a u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno poqe, indukcioni motor, naizmeni~nu struju, transformator visokofrekventne struje, be`i~ni prenos radio-talasa talasa itd. Zbog neslagawa, razilazi se sa Edisonom i prelazi u Vestinghausovu ghausovu kompaniju koja }e finansirati gradwu prve elektri~ne centrale na naizmeni~nu struju na Nijagarinim vodopadima.

Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najve}im pronalaza~em u istoriji nauke. U wegovu ~ast jedinica za ja~inu magnetne indukcije indukcije nosi wegovo ime - Tesla (T).

Umro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Wujorku. Sahrana je obavqena o tro{ku na{ih iseqenika. Wegova zaostav{tvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u Beogradu. Svijet }e jo{ dugo ~ekati dok se ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu imaginacije i otkri}a.

15

16

CRKVA USPEWA PRESVETE BOGORODICE MANASTIR D0BRUN - KRU[EVO KOD VI[EGRADA