Jasna Salamon
LIKOVNA UMJETNOST Priručnik za pripremu ispita na državnoj maturi
PROFIL
Likovni Book.indb 3
19.1.2011 12:53:10
Sadržaj Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 a) Graditeljstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 b) Skulptura, slika, crtež, dizajn, film, fotografija . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Analize i ogledni primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 a) O analizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 b) Graditeljsko djelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0) Uputa za izradu analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1) Amonov hram . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2) Kreta, Mikena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3) Delfi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4) Partenon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5) Panteon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6) Dioklecijanova palača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7) Santa Constanza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8) Aja Sofija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9) Eufrazijeva bazilika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10) Opatija Thoronet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11) Katedrala Notre Dame, Chartres . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12) Katedrala sv. Jakova, Šibenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13) Selimija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14) San Lorenzo, Torino . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15) Le Corbusier, Notre Dame du Haut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16) D. Libeskind, Židovski muzej, Berlin . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
187 187 188 192 197 202 207 212 218 223 229 235 242 250 256 262 267 273
c) Skulptura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0) O analizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1) Lavica na umoru, Niniva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2) Zapadni portal opatijske crkve Saint-Genis-des-Fontaines, Francuska . 3) Ptica u letu, C. Brancusi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4) Monogram, balzamirani jarac, R. Rauschenberg . . . . . . . . . . . . 5) Idol plodnosti, paleolit, Ljudska konkrecija J.H. Arp . . . . . . . . . . .
280 280 281 285 290 294 298
d) Slikarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0) O analizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1) Krist u slavi, Santa Maria de Mur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2) Zaruke Bogorodice, Rafael S. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3) Zaručnici, Rembrandt van Rijn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4) Soba, V. van Gogh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5) Harlekin, V. Vasarely . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6) Autoportret, LJ. Ivančić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7) Love Square & Circle, B. Ljubičić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
302 302 304 309 314 318 323 327 332
Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339 Rješenja zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 549
Likovni Book.indb 5
19.1.2011 12:53:10
8
Uvod Priručnik za pripremu ispita na državnoj maturi služi za samostalnu pripremu ispita iz predmeta Likovna umjetnost, a namijenjen je učenicima gimnazija i srednjih škola. Nastao je iz potrebe da se stvori priručnik koji bi učenicima omogućio usvajanje i ponavljanje opsežne i složene građe ovoga područja. Namijenjen je svima koji za odabrani studijski program moraju polagati Likovnu umjetnost kao izborni predmet na državnoj maturi, te onima koji se trebaju pripremiti za dodatnu provjeru specifičnih znanja, vještina i sposobnosti, primjerice za razredbeni ispit na studiju arhitekture, dizajna, povijesti umjetnosti i srodnih područja. Priručnik je namijenjen i onima koji žele postići bolje rezultate u nastavi Likovne umjetnosti i steći znanja likovne kulture općenito. Također je namijenjen nastavnicima predmeta s područja likovne umjetnosti na svim razinama. Priručnik će biti od pomoći i u metodičkoj pripremi studenata Akademije likovnih umjetnosti nastavničkoga smjera i studenata Povijesti umjetnosti filozofskih fakulteta koji su u svome studiju odabrali nastavnički smjer. Konačno, priručnik je dar svima koji žele bolje razumjeti tajni jezik likovnih djela. Svako umjetničko djelo uz estetsko-umjetničke vrijednosti nosi i obilježja duha svoga stvaraoca i vremena u kojemu je nastalo, a samim time postaje i dijelom identiteta pojedinca, njegovih nasljednika, nacije i cjelokupnoga čovječanstva. Upoznajući velika umjetnička djela, čovjek upoznaje sebe samog. Autorica i urednica
Priručnik se sastoji od tri dijela. Prvi dio obuhvaća Zadatke esejskoga tipa kojima se iscrpno obrađuju umjetnička djela, a takve zadatke susrećemo na ispitu državne mature. Prvi dio sadrži osnovne upute za izradu eseja: pojmovno vođene analize i komparacije te posebne upute za analizu graditeljskoga djela, analizu skulpture i analizu slike. U drugom su dijelu Zadaci koji se odnose na primjere kakvi se pojavljuju u testovima na državnoj maturi. U trećem je dijelu Pojmovnik likovne umjetnosti koji iscrpnije definira i likovnim primjerima ilustrira likovne i likovno-povijesne pojmove iz programa za četiri godine učenja predmeta Likovna umjetnost i Likovna kultura u gimnazijama i srednjim školama. Rješenja zadataka nalaze se na kraju priručnika. Učenici tako uvijek mogu provjeriti i potvrditi svoja znanja.
Likovni Book.indb 8
19.1.2011 12:53:11
ZADATCI
Likovni Book.indb 9
19.1.2011 12:53:11
170
Zadatci – b) Skulptura, slika, crtež, dizajn, film, fotografija
ZADATAK 76.
Mladen Stilinović, Crvena žlica i Crveni kruh
76.1. Koji se pojmovi odnose na djela? (Točna su dva odgovora.) a. instalacija b. performans c. znak d. hepening. 76.2. Djelo je sinteza objekta zvanog _____________ ___________ i konceptualne umjetnosti.
Likovni Book.indb 170
19.1.2011 13:00:02
Zadatci – b) Skulptura, slika, crtež, dizajn, film, fotografija
171
ZADATAK 77.
Primjer 1. Georges Braque, Dvije gitare
Primjer 2. Pablo Picasso, Zdjela
77.1. Koja se tvrdnja ne odnosi na primjer 1.? a. tijelo je razvijeno u mnogo ploha b. postoji ispreplitanje lika i okoline c. postoji više pogleda d. u sliku se unose strani materijali. 77.2. Koji se pojmovi odnose na primjer 1.? (Točna su dva odgovora.) a. ograničena skala boja b. poliperspektiva c. kontinuirani obrisi d. jednolični namaz boje. 77.3. Koji se pojam ne odnosi na primjer 2.? a. fasete b. tehnika kolaža c. umetanje tipografskih slova d. superpozicija apstraktnih ploha.
Likovni Book.indb 171
19.1.2011 13:00:04
185
ANALIZE I OGLEDNI PRIMJERI
Likovni Book.indb 185
19.1.2011 13:00:27
229
Dobro promotrite slikovne priloge, zatim analizirajte djelo.
Likovni Book.indb 229
19.1.2011 13:02:49
230
Analize i ogledni primjeri
GRAFIČKA ANALIZA
Grafički analizirajte primjer. Imenujte brojem označeno mjesto na presjeku kompleksa: a) 1 _____________________________ b) 2 _____________________________ c) 3 _____________________________ d) 4 _____________________________ e) 5 _____________________________ (krstionica/baptisterij, dvorište/atrij, narteks/trijem, prezbiterij/mjesto za svećenika, apsida/svetište)
ESEJ Napišite esej koristeći se navedenim natuknicama.
Likovni Book.indb 230
19.1.2011 13:02:50
231
1. TLOCRT I KONSTRUKCIJA (KOMPLEKS I) Odredite i opišite: a) tip tlocrta kompleksa b) sve tlocrtne oblike od kojih se on sastoji c) funkcionalne dijelove kompleksa d) tlocrtne dijelove razvrstavajući ih u tipove tlocrta e) opišite kretanje u kompleksu. 2. VOLUMEN I PROSTOR, OBLICI (BAZILIKA) Objasnite i opišite: a) konstrukciju i dijelove konstrukcije bazilike b) površine c) boje d) efekte boja e) kretanje u bazilici. 3. SINTEZA Odredite: a) smještaj u gradu b) kompoziciju cjeline c) vrijeme i promjene u kompleksu d) značenje e) razdoblje.
Likovni Book.indb 231
19.1.2011 13:02:51
232
Analize i ogledni primjeri
Rješenja
GRAFIČKA ANALIZA a) 1 krstionica/baptisterij b) 2 dvorište/atrij c) 3 narteks/trijem d) 4 prezbiterij/mjesto za svećenika e) 5 apsida/svetište
ESEJ 1. TLOCRT I KONSTRUKCIJA (KOMPLEKS I) a) Izduženi, longitudinalni tip tlocrta kompleksa sastoji se od sedam dijelova. b) Tlocrti imaju ove oblike: kvadrat, osmerokut, pravokutnik, pravokutnik s istaknutim polukrugom na sredini kraće stranice i dodanim polukrugovima na njezinim krajevima, te trolist i pravokutnik s polukrugovima na kraćim stranicama. c) Na zapadnom kraju nalazi se kvadrat zvonika na koji se zdesna jednom stranicom naslanja osmerokut krstionice. Središnji bazen za krštenje (piscina) s prilaznim stubama, nalazi se u osi ulaza. Krstionica je sa sjeverne i istočne strane omeđena trijemovima atrija. S južne je strane smještena mala, kvadratna prostorija za presvlačenje kao nastavak južnoga trijema. Tlocrt atrija – u sredini s pravokutnim dvorištem koje je omeđeno arkadama –gotovo je kvadratan. Ističe se istočni, nešto širi i duži trijem koji služi kao crkveno predvorje (narteks). Trijem graniči sa zapadnim zidom bazilike u kojem su njezina tri osna ulaza. Trobrodna bazilika na istočnome kraju završava sa središnjom polukružnom (izvana poligonalnom) apsidom, te s dvije manje bočne apside u masi zida koje se izvana ne primjećuju. Kod sjeveroistočnoga kuta bazilike nalazi se trolisna memorijalna kapela čije je predvorje iste širine i bočnih granica – sve u osi paralelnoj s osi kompleksa. d) Centralnom tipu tlocrta pripada zvonik, prostorija za presvlačenje, krstionica, atrij i memorijalna kapela; izduženom tipu pripadaju tlocrti trijemova, narteksa, bazilike i predvorja memorije. e) Naše kretanje započinje od ulaza s ulice u narteks na njegovu južnom kraju, čime se prekida uzdužno usmjerenje masa i otvara kretanje: ulijevo (u atrij, krstionicu i sakristiju) ili udesno (u baziliku). Manje je naglašeno usmjerenje prema sjevernom izlazu iz narteksa prema memoriji i biskupskoj palači. Prostor atrija ima tako namjenu posrednika između dvaju prostora: grada i crkve. Atrij služi kao prijelaz, tj. ima ulogu uvođenja u sakralne dijelove. Kretanje atrijem kruženje je trijemovima oko dvorišta s arkadama i biranje usmjerenja.
Likovni Book.indb 232
19.1.2011 13:02:51
233
2. VOLUMEN I PROSTOR, OBLICI (BAZILIKA) a) Bočne granice bazilike određuju glatki, ravni zidovi, otvoreni u glavnom brodu dvostrukim nizom od 10 polukružnih, bazilikalnih prozora. U donjim dijelovima zidove glavnoga broda s obje strane otvaraju polukružne arkade, poduprte nizom od devet monolitnih stupova. Jednaki ritam imali su i visoki prozori u zidu bočnih brodova, no neki su od njih danas zatvoreni. Četiri velika polukružna prozora otvaraju poluvaljkasti zid glavne apside. Polukružne apside zasvođene su polukupolama (konhama). Gornja granica brodova iznutra je otvoreno drveno krovište, izvana pokriveno crijepom. b) Stupovi imaju dvije vrste kapitela. Svjetlosna igra bogata je na korintskim kapitelima i stupnjevana plastičnom obradom mramora. Suprotni efekti nastaju na čipkastoj površini bizantskih kapitela s oštrim, kontrastnim svjetlosnim vrijednostima kao posljedicom obrade mramora bušenjem. Lukovi sjevernih arkada iznutra imaju dekorativne, plitke reljefne trake. Unutrašnjost je opremljena mramornim stupovima s raskošnim kapitelima i namještajem od prokoneškoga mramora. Arhitektonska plastika i namještaj pokazuju obilježja bizantske skulpture sredinom 6. st., a pretpostavlja se da su nastali u imperijalnim klesarskim radionicama u Grčkoj te su kao gotov proizvod dopremljeni u Poreč. Pri dnu apside u potpunosti je sačuvana mramorna klupa za kler s biskupskim prijestoljem. c) Obrada zida je plošna: glatka ili glatka i obojena. Konhe manjih apsida, utopljenih u zidnu masu, oslikane su freskama koje su tek djelomično očuvane. Trijumfalni luk, polukalota i prozorski pojas zida glavne apside oslikani su mozaicima do visine kapitela. Mozaicima je oslikan i ciborij nad oltarom. Donji dijelovi zida u prezbiteriju prekriveni su inkrustacijom od mramora, sedefa i poludragoga kamena. d) Boje mozaika i inkrustirane obloge zida intenzivne su, titrave i bliješteće. Tako nastaje efekt dematerijalizacije zida zbog titranja koje je poput pravoga svjetla. Zlatni listići mozaika također dematerijaliziraju zid. Zlato je znak nadnaravne svjetlosti u čemu nalazimo simboliku ranobizantskoga razdoblja. e) Kretanje bazilikom snažno je usmjereno prema oltaru, i to prostornom organizacijom u brodove, elementima arhitektonske raspodjele, vizualno atraktivnom obradom površine zida svetišta i crkvenoga namještaja. Boje na mozaiku gube se zbog svjetlosnih efekata te se javlja potreba za kretanjem kako bi se one vidjele. 3. SINTEZA a) Kompleks je smješten na sjevernoj obali poluotoka i uključen je u gradsku jezgru Poreča. Atriju se s ulice pristupa kroz prolaz s južne strane. b) Bazilika, atrij, baptisterij i kasnije dozidani zvonik čine jedinstvenu cjelinu vezanu uzdužnom osi od istoka prema zapadu. Na sjevernoj strani nalazi se biskupski dvor i memorijalna kapela, a na južnoj je
Likovni Book.indb 233
19.1.2011 13:02:51
234
Analize i ogledni primjeri
strani romanička kanonička kuća iz 13. st. Ostale kasnije nastale prigradnje uglavnom su kapele i sakristije, te pomoćne prostorije biskupije. c) Sakralne građevine kompleksa na tom području nastaju i mijenjaju se kontinuirano od 3. do 16. stoljeća, tj. tijekom kasnoantičkoga, ranobizantskoga, romaničkoga, gotičkoga i renesansnoga razdoblja. Kompleks se sastoji od dijelova uglavnom nastalih u 6. stoljeću, i to na mjestu ranijih građevina čiji se ostaci još vide unutar bazilike i na strani sjeverno od atrija gdje se danas nalazi muzej. Današnji je oblik bazilika dobila u 13. i 15. stoljeću, a crkveni je toranj izgrađen u 16. stoljeću. d) Jedan od najstarijih i najljepših spomenika u Poreču obuhvaća kompleks sakralnih građevina koje su podignute u vrijeme biskupa Eufrazija, a nalazi se u sjevernoistočnome dijelu urbano-povijesne jezgre grada. Uključivanje atrija u crkveni kompleks znači uvođenje vanjskoga prostora – trga (domusa) u zatvorenu arhitektonsku kompoziciju gdje mu je namijenjena uloga posrednika između dvaju prostora – prostora grada i prostora crkve, odnosno predstavlja prijelaz i uvodi nas u sakralne dijelove. Apsida je bogato ukrašena figurativnim mozaicima koji, uz mnogobrojne mozaike u Ravenni, predstavljaju najznačajnije primjerke umjetnosti mozaika u Europi. Prema podnim mozaicima i sačuvanim natpisima moguće je pratiti sve faze gradnje, adaptacije i obnavljanja, te na taj način rekonstruirati život kršćanske zajednice u Poreču. Bazilika je podignuta u 6. st. u doba cara Justinijana i dio je biskupskoga kompleksa. Kompleks predstavlja svjetski značajan povijesni spomenik. Naime, UNESCO je 1997. godine uvrstio Eufrazijanu u popis svjetske kulturne baštine i potvrdio njezin kulturno-povijesni značaj. e) Eufrazijeva bazilika sagrađena je u 6. stoljeću. Pripada razdoblju i stilu ranoga Bizanta na jadranskoj obali. Upravno središte bizantskih područja na jadranskoj obali tada je bio ravenski egzarhat.
1. bazilika (6. st.), 2. atrij (6. st.), 3. krstionica (6. st.), 4. zvonik (16. st.), 5. memorijalna kapela (6. st.), 6. sakristija (15. st.), 7. i 8. nova sakristija, 9. kapela, 10. kapela, 11. ostaci starijih sakralnih prostora (4. i 5. st.), 12. Biskupski dvor (6. st.), 13. Kanonika (13. st.)
Likovni Book.indb 234
19.1.2011 13:02:51
POJMOVNIK
Likovni Book.indb 339
19.1.2011 13:07:11
364
Pojmovnik • B
BRONČANO DOBA – razdoblje pretpovijesti koje se odnosi na širenje uporabe legure bronce (4. tisućljeće pr. Kr.). BRÜCKE, die (njem. Brücke, most) – grupa njemačkih umjetnika osnovana 1905., u Dresdenu, kao prva i najjača manifestacija ekspresionizma u Njemačkoj. Od 1910. do početka Prvoga svjetskog rata grupa djeluje u Berlinu. Predstavnici: Ernst Ludwig Kirchner, Ernst Haeckel, Karl Schmidt-Rotluff i donekle Emil Nolde.
B
Ludwig Kirchner, Japan- Ernst Heckel, Portret, Emil Nolde, Obredni ples, 1910. ski suncobran, 1909. 1919.
BULEUTERION (grč. vijećnica) – prostor sličan grčkom kazalištu, no natkriven.
Arykanda, ostatci vijećnice, 4. st. pr. Kr.
Priena, buleuterion, 4. st. pr. Kr.
BULEVAR (fr. boulevard) – široka ulica s drvoredom, vidi: avenija. BUNJA – pretpovijesni tip kuće građene suhozidno, kružnoga tlocrta i s lažnom kupolom.
Vinovac kraj Primoštena, bunja
Likovni Book.indb 364
19.1.2011 13:09:37
365
Pojmovnik • C
BURG (njem. Burg, utvrda, grad) – svako utvrđeno obitavalište, utvrda.
C Gotički burg Castel del Monte, 13. st.
Gotički grad Karlstein, 14. st.
C CAIRN (engl. cairn, čit. kern) – umjetni humak od kamenja, porijeklom iz neolitika.
Cairn Locmariaquer, Bretanja, Francuska
Likovni Book.indb 365
19.1.2011 13:09:43
RJEŠENJA ZADATAKA
Likovni Book.indb 549
19.1.2011 13:25:20
581
ZADATAK 73. 73.1. a. ready made s intervencijom b. asamblaž 73.2. Autor primjera 2. je Marcel Duchamp, a pripada dadaizmu. ZADATAK 74. 74.1. 1 – gomilanje bespotrebnih sitnica: d. kutija za nakit 2 – otuđenje: f. broj na čelu 3 – opsjednutost materijalnim: c. novčanik 4 – prazna glava: e. lijevak ZADATAK 75. 75.1. c. na potrebu tumačenja pojma stolac 75.2. Djelo pripada pravcu konceptualne umjetnosti. ZADATAK 76. 76.1. a. instalacija c. znak 76.2. Djelo je sinteza objekta zvanog ready-made i konceptualne umjetnosti. ZADATAK 77. 77.1. d. u sliku se unose strani materijali 77.2. a. ograničena skala boja b. poliperspektiva 77.3. Koji se pojam ne odnosi na primjer broj 2? a. fasete ZADATAK 78. 78.1. Primjer 1.: a. prikaz faza pokreta, c. monokromatske usitnjene plohe Primjer 2.: b. modulirane veće plohe, d. komplementarni kontrasti ZADATAK 79. 79.1. Primjer 1.: a. prizmatični blok, c. ravne geometrijske plohe Primjer 2.: b. masa raščlanjena mnogim različito usmjerenim plohama, d. kontinuitet mase i prostora ZADATAK 80. 80.1. Primjer 1.: d. kontrastnom dinamičnom bojom ostvareni plošni oblici Primjer 2.: c. oštri oblici u hladnom tonalitetu prikazani s visokog motrišta Primjer 3.: e. crno uokvirene velike plohe čistih komplementarnih boja dane u kolorističkoj perspektivi
Likovni Book.indb 581
19.1.2011 13:25:44