Sadržaj Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 ISPITNI KATALOG ZA DRŽAVNU MATURU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 1. Područja ispitivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2. Obrazovni ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2.1. Politika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2.1.1. Temeljni pojmovi politike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2.1.2. Politički sustavi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2.1.3. Politički sustav Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 2.1.4. Ljudska prava i građansko društvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.2. Gospodarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.2.1. Temeljni gospodarski pojmovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.2.2. Gospodarski sustavi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 2.2.3. Poduzetništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 2.2.4. Gospodarski razvojni trendovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 3. Struktura ispita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 4. Tehnički opis ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 4.1. Trajanje ispita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 4.2. Izgled testa i način rješavanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 4.3. Pribor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 5. Opis bodovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 6.1. Primjer zadatka alternativnoga izbora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 6.2. Primjer zadatka višestrukoga izbora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 6.3. Primjer zadatka dopunjavanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 7. Priprema za ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 7.1. Preporuke nastavnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 7.2. Preporuke učenicima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 1. TEMELJNI POJMOVI POLITIKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 1.1. Politika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 1.2. Političko djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 1.3. Moć i vlast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 1.4. Država . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 1.5. Ustrojstvo vlasti – trodioba vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Primjeri zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
PiG PRIR ZA MATURU.indd 4
3.11.2011. 9:33:14
2. POLITIČKE STRANKE, REFERENDUM, IZBORI. . . . . . . . . . . . . . . . 47 2.1. Političke stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 2.1.1. Određenje političke stranke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 2.1.2. Stranke prema uspješnosti na izborima . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 2.1.3. Stranke prema ideološkim pozicijama/doktrinama . . . . . . . . . 51 2.1.4. Stranke prema poziciji političkog djelovanja . . . . . . . . . . . . . . 56 2.1.5. Stranke prema socijalnim slojevima koje zastupaju . . . . . . . . 57 2.1.6. Stranke prema unutarstranačkom ustrojstvu. . . . . . . . . . . . . . 57 2.2. Stranački sustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 2.3. Povijest stranačja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 2.4. Referendum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 2.5. Izbori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 2.5.1. Izborni sustavi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 2.5.2. Izborni model. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 2.5.3. Faze izbora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 2.5.4. Izbori za predsjednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Primjeri zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 3. POLITIČKI SUSTAVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 3.1. Politički subjekti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 3.2. Politički poreci, oblici vladavine i njihova podjela . . . . . . . . . . . . . . . 91 3.3. Različite podjele političkih poredaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 3.4. Vrste demokracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 3.5. Politička situacija nakon Drugoga svjetskog rata . . . . . . . . . . . . . . 109 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 4. POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE. . . . . . . . . . . . . . . . . 121 4.1. Ustav Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 4.2. Ustroj hrvatske države. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 4.3. Hrvatski sabor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 4.4. Predsjednik Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 4.5. Vlada Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 4.6. Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 4.7. Ustavni sud Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 4.8. Mjesna, lokalna i područna samouprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148 4.9. Međunarodni odnosi i udruživanje s ostalim državama . . . . . . . . . 149 4.10. Odnosi s Europskom unijom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 5. LJUDSKA PRAVA I GRAĐANSKO DRUŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 5.1. Povijest i podjela ljudskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162 5.2. Ljudska prava u Ustavu Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 5.3. Zaštita prava manjina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 5.4. Pučki pravobranitelj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 5.5. Politika i javnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
PiG PRIR ZA MATURU.indd 5
3.11.2011. 9:33:14
6. TEMELJNI GOSPODARSKI POJMOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191 7. GOSPODARSKI SUSTAVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 7.1 Tipovi gospodarskih sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196 7.2. Tržište. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 7.3. Ponuda i potražnja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 7.4. Tržišne strukture. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210 7.5. Teorije tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 7.6. Ekonomska uloga države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 7.6.1. Ekonomska politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218 7.7. Kapital i novac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 7.8. Poslovne organizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228 7.9. Dionice, obveznice i trgovanje njima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 8. PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247 8.1. Poduzetnička aktivnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 8.2. Menadžment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254 8.3. Marketing. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260 9. GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 9.1. Svjetsko bogatstvo i siromaštvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 9.2. Svjetski gospodarski trendovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267 9.3. Europska unija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269 9.4. Hrvatsko gospodarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271 Primjeri zadataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 LITERATURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
PiG PRIR ZA MATURU.indd 6
3.11.2011. 9:33:14
129
VLAST
SUDBENA VLAST
IZVRŠNA VLAST
ZAKONODAVNA VLAST
HIJERARHIJA SUDOVA
HRVATSKI SABOR
VLADA
PREDSJEDNIK
4.3. Hrvatski sabor ZAKONODAVNA VLAST – pripada parlamentu; u Republici Hrvatskoj parlament nosi ime HRVATSKI SABOR zz u trodiobi vlasti Hrvatski sabor ima zakonodavnu funkciju, on je zakonodavac, tj. legislativa zz PREDSTAVNIČKO TIJELO GRAĐANA – Hrvatski sabor najvažnije je tijelo koje se formira ovisno o želji građana (rezultatima na parlamentarnim izborima) zz obavlja ustavne poslove odlučivanja o osnovnim društvenim i političkim pitanjima države zz određuje pravne uvjete djelovanja svih ostalih državnih organa te je najvažniji i temeljni organ države POVIJEST zz prve oblike sabora (ponekad s ponešto drugačijim nazivom) nalazimo u srednjovjekovnim hrvatskim kneževinama i, kasnije, kraljevini (prvi zabilježeni državni sabor Hrvata jest izabiranje kneza Vladislava iz 9. stoljeća) zz Opći sabor čitave kraljevine Slavonije prvi je put održan 1273., donosio je odluke koje su imale zakonsku snagu i koje je ban ovjeravao svojim pečatom zz Cetinski sabor iz 1527. značajan je jer je na njemu hrvatska aristokracija izabrala Ferdinanda Habsburškog za kralja zz od 2. pol. 17. st. naziva se Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i taj naziv ostaje sve do 19. st. zz u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sabor postoji sve dok ga kralj nije službeno raspustio 1920. godine
PiG PRIR ZA MATURU.indd 129
3.11.2011. 9:33:22
130
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
zz u NDH je zakone donosio poglavnik Ante Pavelić, a konstituirano je i tijelo s nazivom Hrvatski državni sabor, no on je imao tek neznatnu savjetodavnu, a ne zakonotvornu ulogu zz 1943. se u okviru Narodnooslobodilačkog pokreta osniva ZAVNOH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) koje nakon rata postaje Hrvatski narodni sabor zz u Jugoslaviji postoji Sabor Narodne Republike Hrvatske (do 1963.) te Sabor Socijalističke Republike Hrvatske (od 1963.) zz nakon uspostave demokracije 1990. u Sabor ulaze predstavnici više stranaka (u Jugoslaviji je bila dopuštena tek Komunistička partija) i kreće se u promjene iz kojih Sabor s tri doma (tri vijeća) prelazi u dvodomni sabor sa Zastupničkim i Županijskim domom zz do 2001. – dvodomni parlament: •• ZASTUPNIČKI DOM – predstavničko tijelo građana (nadležnosti slične današnjima) •• ŽUPANIJSKI DOM – predstavničko tijelo županija i pet zaslužnih građana koje je imenovao Predsjednik Republike Hrvatske (uglavnom funkcija nadgledanja i korekcije odluka Zastupničkog doma) zz od 1990. do danas postojalo je šest saziva Sabora zz šesti saziv Hrvatskoga sabora – aktualan od siječnja 2008. (izbori održani u studenom 2007.), broji 153 zastupnika IZBORI ZA SABOR zz REDOVNI (svake četiri godine) ili IZVANREDNI (ako dođe do prijevremenog raspuštanja Hrvatskoga sabora) zz integralno obnavljanje – svi se zastupnici biraju na istim izborima i mandat im teče od istog časa zz održavanje izbora – najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora zz prvo zasjedanje – najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora (saziva ga Predsjednik Republike Hrvatske) zz konstituiranje – smatra se da je Hrvatski sabor konstituiran kada se obavi izbor predsjednika Sabora, što se obavlja na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika SASTAV zz ZASTUPNICI – Hrvatski sabor sastoji se od određenog broja zastupnika, Ustavom je određeno da taj broj varira od 100 do 160 •• različiti sazivi Sabora mogu imati i različit broj zastupnika unutar navedenog raspona – npr. šesti ih saziv ima 153 zz DJELOVANJE ZASTUPNIKA – raspravljanje, predlaganje, glasovanje, zastupnička pitanja, sudjelovanje u radnim tijelima Hrvatskoga sabora (odbori i povjerenstva)... zz MANDAT – četiri godine •• izuzeci: mandat traje kraće ako dođe do prijevremenih izbora ili se može zakonom produljiti ako dođe do ratnog stanja ili neposredne ugroženosti države
PiG PRIR ZA MATURU.indd 130
3.11.2011. 9:33:22
131
•• nema ograničenja broja mandata – osoba može biti birana za zastupnika neograničen broj puta •• neobvezujući mandat – ni birači ni stranački čelnici ne mogu opozvati (smijeniti) izabranog zastupnika prije kraja mandata; ako zastupnik uđe u Hrvatski sabor kao pripadnik neke stranke i za vrijeme trajanja mandata iz te stranke istupi, i dalje ostaje zastupnik (npr. Dragutin Lesar i Ivica Pančić) •• mandat u mirovanju – osoba koja je ušla u Hrvatski sabor može staviti mandat u mirovanje (npr. jer obavlja ministarsku dužnost u Vladi) pa se imenuje privremena zamjena zz zastupnici su ili članovi neke stranke ili nezavisni kandidati koji su na izbore izašli kao pojedinci i dobili potreban broj glasova zz ZASTUPNICI NACIONALNIH MANJINA – pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju osiguran određen broj mjesta u Saboru (u šestom je sazivu riječ o osam mjesta) te, ako žele, glasuju na listi za zastupnike nacionalnih manjina; zastupnici nacionalnih manjina mogu biti članovi neke stranke ili nezavisni zastupnici zz stranačka podjela u Hrvatskom saboru: •• VLADAJUĆA STRANKA – većinska stranka, stranka na vlasti, ona koja je na izborima osvojila najveći broj glasova i dobila najveći broj zastupničkih mjesta (najizglednije je da ona sastavlja vladu; uvijek ima brojčanu prednost pri glasovanju) •• OPORBA/OPOZICIJA – stranke koje su dobile određeni broj glasova i ušle u Hrvatski sabor, ali nemaju parlamentarnu većinu zz KLUBOVI ZASTUPNIKA – svaka parlamentarna politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika sve svoje zastupnike okuplja u klub zastupnika u kojem se dogovora o pitanjima o kojima se raspravlja u parlamentu i donosi zajednički stav – stranačka stega – svi zastupnici jedne stranke o nekom pitanju glasuju jednako (premda zastupnici imaju neobvezujući mandat, u praksi postoji stranačka stega) •• klub zastupnika osim pojedine stranke mogu osnovati i: više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, najmanje tri nezavisna zastupnika, zastupnici iz redova nacionalnih manjina zz IMUNITET ZASTUPNIKA •• za izraženo mišljenje ili glasovanje zastupnik ne može kazneno odgovarati niti biti pritvoren ili kažnjen •• ako se zastupnik zatekne da čini kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna dulja od pet godina, bit će pritvoren, a o tome će biti obaviješten predsjednik Sabora •• u svim drugim slučajevima zastupnik ne smije biti pritvoren niti se može pokrenuti kazneni postupak protiv njega ako to ne odobri Hrvatski sabor, tj. ukine mu zastupnički imunitet (ako Hrvatski sabor ne zasjeda u to vrijeme, o tome će odlučivati mandatno-imunitetno povjerenstvo, a kad se Sabor sastane, mora potvrditi njihovu odluku)
PiG PRIR ZA MATURU.indd 131
3.11.2011. 9:33:23
132
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
DJELOKRUG POSLOVA: zz donosi i mijenja Ustav – jedino Hrvatski sabor ima ovu mogućnost zz donosi zakone – Hrvatski sabor jedino je zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj, ali Ustav daje mogućnost da pod određenim pretpostavkama i Predsjednik Republike Hrvatske donosi uredbe sa zakonskom snagom te da Sabor ovlasti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga zz potvrđuje međunarodne ugovore – Ustav određuje koje međunarodne ugovore potvrđuje Hrvatski sabor, ostale mogu potvrditi i Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske zz donosi državni proračun – DRŽAVNI PRORAČUN je plan prihoda i rashoda države u periodu od jedne godine, predlaže ga Vlada, a ako ga u određenom roku Sabor ne donese, može biti raspušten zz odlučuje o ratu i miru – tu odluku Sabora objavljuje Predsjednik Republike Hrvatske zz donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora zz donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske zz odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske zz raspisuje referendum zz nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti koji su odgovorni Hrvatskom saboru zz daje amnestiju za kaznena djela – AMNESTIJA je oprost; ako netko dobije amnestiju za počinjeno kazneno djelo, znači da za njega neće kazneno odgovarati ni biti kažnjen zz osniva istražna povjerenstva – ISTRAŽNA POVJERENSTVA mogu se osnovati za bilo koje pitanje od javnog interesa; članovi su mu zastupnici, s tim da je predsjednik povjerenstva iz redova oporbe (izabire ga većina zastupnika) zz obavlja različite izbore, imenovanja i razrješenja, npr. •• opunomoćuje pučkog pravobranitelja – PUČKI PRAVOBRANITELJ je osoba koja štiti prava građana u postupcima koje oni vode pred državnom upravom i tijelima s javnim ovlastima (Ministarstvo obrane, oružane snage, službe sigurnosti, tijela samouprave, zaštita prava na samoupravu pred tijelima državne vlasti), a mandat mu traje osam godina •• bira i razrješava dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika •• bira članove Državnog sudbenog vijeća, Državnoodvjetničkog vijeća i Ustavnog suda ZASJEDANJA zz Hrvatski sabor ne zasjeda permanentno (stalno), već u određenim periodima zz REDOVNA ZASJEDANJA – dva puta godišnje – između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca
PiG PRIR ZA MATURU.indd 132
3.11.2011. 9:33:23
133
zz IZVANREDNA ZASJEDANJA – pravo sazivanja na izvanredna zasjedanja imaju: •• Predsjednik Republike Hrvatske •• Vlada Republike Hrvatske •• većina zastupnika •• predsjednik Hrvatskog sabora – samo uz prethodno mišljenje klubova zastupnika zz zasjedanja su javna (postoje i televizijski prijenosi) RASPUŠTANJE HRVATSKOG SABORA zz prije isteka mandata Sabor može biti raspušten ako tako odluči većina zastupnika ili ako ga raspusti Predsjednik Republike Hvatske, što je moguće samo na prijedlog Vlade i to u dvama slučajevima: •• ako Hrvatski sabor izglasa nepovjerenje Vladi, a ona je zatražila povjerenje •• ako Hrvatski sabor ne donese državni proračun u roku od 120 dana nakon što ga je Vlada predložila PROCEDURA DONOŠENJA ZAKONA zz predlaganje zakona: Vlada ili Sabor (zastupnici, klubovi zastupnika, radna tijela Hrvatskog sabora) zz predsjednik Sabora dobiva prijedlog zakona od predlagatelja zz formira se matično radno tijelo koje raspravlja o prijedlogu zakona i svoj sud o njemu dostavlja Saboru (matično radno tijelo mora u obzir uzeti i prosudbu Odbora za zakonodavstvo i ostalih zainteresiranih radnih tijela) zz prvo čitanje prijedloga zakona ide na sjednicu Sabora gdje se o tom prijedlogu raspravlja i glasuje (zakon nakon toga ide ili na drugo čitanje ili može biti odbijen) zz drugo čitanje prijedloga zakona sadrži konačan prijedlog zakona; o tom se prijedlogu raspravlja i, eventualno, podnose AMANDMANI (prijedlozi za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona) i nakon toga se glasuje prihvaća li se zakon ili ne zz potpisivanje zakona – provodi predsjednik Hrvatskog sabora zz proglašavanje zakona – zakon proglašava Predsjednik Republike Hrvatske (u roku od osam dana nakon što je izglasan) zz objava zakona – u Narodnim novinama (službeni list Republike Hrvatske) zz stupanje zakona na snagu – najranije osmi dan od objave (osim u posebnim uvjetima, npr. izvanrednog stanja) zz izuzeci u proceduri: •• hitni postupak donošenja zakona – samo zbog veoma bitnih i hitnih pitanja (npr. obrane zemlje, stabiliziranja gospodarstva) u okviru prvog čitanja odmah se raspravlja o konačnom prijedlogu zakona •• treće čitanje – u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takvi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona
PiG PRIR ZA MATURU.indd 133
3.11.2011. 9:33:23
134
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
ZAKONI I DRUGI PROPISI zz u pravilu Sabor zakone i druge odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika, uz preduvjet da postoji kvorum (tj. da je na sjednici nazočna većina zastupnika), npr. od 153 moguća zastupnika sjednici prisustvuje njih 90, što znači da je dovoljno da njih 46 bude za neki zakon i on će biti izglasan zz postoje i izuzeci, npr. ORGANSKI ZAKONI za koje je uvijek nužna većina ili dvije trećine svih zastupnika •• organski zakoni su zakoni o nacionalnim manjinama, ljudskim pravima, izbornom sustavu, ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada državnih tijela te ustrojstvu i djelokrugu lokalne i područne (regionalne) samouprave zz kada je za izglasavanje nečega nužna većina svih zastupnika, tada govorimo o kvalificiranoj većini zz npr. ako se u Saboru koji sveukupno broji 153 zastupnika donosi zakon za koji je potrebna dvotrećinska većina, tada za njega mora glasovati najmanje 102 zastupnika (cca. 66%), a ako se donosi zakon za koji je potrebna kvalificirana većina, onda za zakon mora glasovati najmanje 77 zastupnika (dakle 50% + jedan) zz RETROAKTIVNOST ZAKONA – u osnovi, zakoni u Republici Hrvatskoj nisu retroaktivni, tj. ne mogu vrijediti za djelo koje je učinjeno prije nego što je neki zakon stupio na snagu •• Ipak, čl. 89. navodi: Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. zz UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM – može ih donositi Predsjednik Republike Hrvatske u doba ratnog stanja ili u doba neposredne ugroženosti kad tijela državne vlasti ne mogu redovno obavljati svoje dužnosti (na prijedlog i uz supotpis premijera) zz UREDBE NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI – Sabor može ovlastiti Vladu da na rok od najviše godinu dana donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti (osim onih koje bi se odnosile na ljudska prava, nacionalna prava, izborni sustav, rad državnih tijela i lokalne samouprave) zz POSLOVNIK – pravilnik kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora •• može se mijenjati – o tome odlučuje većina svih zastupnika
PiG PRIR ZA MATURU.indd 134
3.11.2011. 9:33:23
135
ZAKONI I NOSITELJI TRODIOBE VLASTI Zakonodavna vlast DONOSI (IZGLASAVA) ZAKONE
Izvršna vlast PROVODI I PREDLAŽE (STVARA) ZAKONE
Sudska vlast TUMAČI ZAKONE I PRIMJENJUJE IH NA PREKRŠITELJE
ODLUKE SABORA S OBZIROM NA NUŽAN BROJ ZASTUPNIKA DVOTREĆINSKA VEĆINA SVIH ZASTUPNIKA
• donošenje i promjena Ustava • promjena granica • djelovanje oružanih snaga izvan granica, samo ako je Predsjednik Republike Hrvatske uskratio suglasnost za to djelovanje • donošenje Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te izbor ustavnih sudaca • donošenje ustavnih zakona (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina • pokretanje postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike • potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske
PiG PRIR ZA MATURU.indd 135
VEĆINA SVIH ZASTUPNIKA (kvalificirana većina)
VEĆINA PRISUTNIH ZASTUPNIKA (ako postoji kvorum 50% + 1 zastupnika)
• odluke o pristupanju promjeni Ustava te utvrđivanje nacrta promjene Ustava • zakoni (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave • strategija nacionalna sigurnosti i strategija obrane Republike Hrvatske • odluke o davanju povjerenja Predsjedniku i članovima Vlade, odnosno o iskazivanju povjerenja predsjedniku Vlade, Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade • odluka o raspuštanju Sabora • Poslovnik Sabora • donosi državni proračun • djelovanje oružanih snaga izvan granica
• ostali zakoni • odluke, rezolucije, zaključci i drugi akti
3.11.2011. 9:33:23
136
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
HRVATSKI SABOR DIJAGRAM ZAKONODAVNOG POSTUPKA PREDLAGATELJ VLADA RH
ZASTUPNICI
KLUBOVI ZASTUPNIKA
PRIJEDLOG ZAKONA
RADNA TIJELA
AMADMANI
PREDSJEDNIK SABORA ZASTUPNICI RADNA TIJELA
VLADA RH MATIČNO RADNO TIJELO
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO SJEDNICA SABORA ODBIJEN PRIJEDLOG ZAKONA
ZAINTERESIRANA RADNA TIJELA
1. ČITANJE ZAKONA HITAN POSTUPAK GLASOVANJE 2. ČITANJE ZAKONA
ODBIJEN KONAČAN PRIJEDLOG ZAKONA
GLASOVANJE
3. ČITANJE ZAKONA
PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZAKONA PREDSJEDNIK SABORA POTPISUJE ZAKON PREDSJEDNIK RH PROGLAŠAVA ZAKON OBJAVA ZAKONA prema: Internet redakcija Sabor 2007.
PiG PRIR ZA MATURU.indd 136
3.11.2011. 9:33:23
137
IZABRANI NA IZBORIMA 100 - 160
KLUBOVI ZASTUPNIKA
PRIPADNICI POLITIČKIH STRANAKA ILI NEZAVISNI KANDIDATI
MANDAT ČETIRI GODINE
ZASTUPNICI
ZASTUPNIČKA PITANJA VLADI
NEOBVEZUJUĆI MANDAT
ZASTUPNIČKI IMUNITET
HRVATSKI SABOR
VLADAJUĆA STRANKA
OPORBA
PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKOG SABORA PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA
PiG PRIR ZA MATURU.indd 137
POTPREDSJEDNICI HRVATSKOG SABORA (2 do 5)
3.11.2011. 9:33:23
138
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
Donošenje zakona po hitnom postupku.
MOGUĆNOSTI ZA DONOŠENJE PROPISA U IZVANREDNOM STANJU
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Hrvatski sabor može ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga.
DJELOKRUG RADA SABORA
• Ustav • zakone • proračun • strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane Republike Hrvatske • akte kojima se izražava politika Hrvatskog sabora
PiG PRIR ZA MATURU.indd 138
• pučkog pravobranitelja • glavnog državnog odvjetnika • predsjednika Vrhovnog suda • članove DSV-a • suce Ustavnog suda • članove Državnoodvjetničkog vijeća IMENUJE DONOSI
HRVATSKI SABOR
NADZIRE
• Vladu • nositelje javnih dužnosti
ODLUČUJE • o ratu i miru • o promjeni granica • o raspisivanju referenduma (u nekim pitanjima) • o amnestiji za kaznena djela
3.11.2011. 9:33:23
153
PRIMJERI ZADATAKA
Politički sustav Republike Hrvatske ZADACI ALTERNATIVNOG IZBORA
U sljedećim zadacima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N). 1. Pravilo je da se konačni prijedlog zakona pred Hrvatski sabor iznosi u 3. čitanju.
T N
2. Članak 1. Ustava navodi da u Republike Hrvatske vlast proizlazi iz Hrvatskog sabora. T N 3. Suci Ustavnog suda imaju dulji mandat nego suci Vrhovnog suda, zastupnici u saboru i Predsjednik Republike Hrvatske.
T N
4. Tvrdnja da U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana nalazi se u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske. T N 5. Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske obuhvaćaju prvih 15 članaka Ustava.
T N
6. Druga cjelina Ustava nosi naziv Temeljne odredbe.
T N
7. Bez prethodne odluke Hrvatskog sabora oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći granicu radi pružanja humanitarne pomoći.
T N
8. Jedna od Izvorišnih osnova jest i postojanje NDH za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
T N
9. Izvorišne osnove povijesni su primjeri u kojima se očituje određena samobitnost i samostalnost hrvatskog naroda, što je dokaz njegova prava na suverenost i samoodređenje.
T N
10. O tome je li neka stranka protuustavna ili nije odlučuje Sabor. T N
PiG PRIR ZA MATURU.indd 153
3.11.2011. 9:33:24
154
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
ZADACI VIŠESTRUKOG IZBORA
U sljedećim zadacima između triju ponuđenih odgovora odaberite jedan za koji smatrate da je točan. 11. Prema Ustavu, tko jedini legalno može odlučiti o oduzimanju i ograničenju nečije slobode? a. zakonodavna vlast b. izvršna vlast c. sudbena vlast 12. Što se ne navodi kao karakteristika Republike Hrvatske u 1. članku Ustava? a. socijalna država b. pravedna država c. nedjeljiva država 13. Koja se karakteristika u Ustavu ne navodi za suverenitet? a. nepovredivost b. neotuđivost c. neprenosivost 14. Kakva se autonomija jamči pripadnicima nacionalnih manjina?
a. socijalna b. politička c. kulturna
15. Koliko traje zastupnički mandat u Saboru?
a. 2 godine b. 4 godine c. 5 godina
16. Hrvatski se Sabor radi raspisivanja prijevremenih izbora raspušta ako to odluči: a. većina nazočnih zastupnika b. većina svih zastupnika c. dvotrećinska većina svih zastupnika. 17. Kome, osim samih zastupnika, Ustav daje mogućnost raspuštanja Sabora? a. Predsjedniku Republike Hrvatske b. Državnom izbornom povjerenstvu c. Ustavnom sudu 18. Kad Hrvatski sabor nema redovna zasjedanja? a. između 15. lipnja i 15. srpnja b. između 15. srpnja i 15. rujna c. između 15. kolovoza i 15. listopada
PiG PRIR ZA MATURU.indd 154
3.11.2011. 9:33:24
155
19. Iz čijih redova većina zastupnika bira predsjednika istražnog povjerenstva? a. oporbenih zastupnika b. većinskih zastupnika c. dopredsjednika Sabora 20. Iz čijih se redova bira predsjednik Hrvatskog sabora? a. vladajuće stranke (koalicije) b. oporbe c. nezavisnih kandidata 21. Kako se bira Predsjednik Republike Hrvatske?
a. relativnom većinom glasova svih birača b. apsolutnom većinom glasova svih birača c. apsolutnom većinom glasova birača izašlih na izbore 22. Bez čijeg prethodnog odobrenja Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak? a. Ustavnog suda b. Sabora c. Vrhovnog suda 23. Kome je odgovorna Vlada?
a. Predsjedniku Republike Hrvatske b. Hrvatskom saboru c. Ustavnom sudu 24. Koji je najviši sud u hijerarhiji sudova u Republici Hrvatskoj?
a. Visoki trgovački sud b. Vrhovni sud c. Ustavni sud
25. Tko i kada saziva prvo zasjedanje Sabora nakon izbora?
a. Ustavni sud u roku 60 dana b. predsjednik starog saziva Sabora u roku od 30 dana c. Predsjednik Republike Hrvatske u roku od 20 dana 26. Što od navedenog vrijedi za Ustavni sud?
a. Suci se biraju na period od 5 godina. b. Čini ga 15 sudaca. c. Predsjednik suda bira se na period od 4 godine. 27. Što nije jedinica lokalne samouprave?
a. županije b. općine c. gradovi
PiG PRIR ZA MATURU.indd 155
3.11.2011. 9:33:24
156
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
28. Sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i – koga još? a. Ustavnog suda b. Predsjednika Republike c. Hrvatskog helsinškog odbora 29. Tko, prema Ustavu, nema u okviru djelokruga poslova mogućnost predlaganja zakona? a. Vlada Republike Hrvatske b. Predsjednik Republike Hrvatske c. klubovi zastupnika 30. Međunarodni su ugovori po pravnoj snazi:
a. ispod zakona b. ravnopravni sa zakonom c. iznad zakona.
ZADACI DOPUNJAVANJA
U sljedećim zadacima dopunite rečenice upisivanjem pojmova koji nedostaju. 31. Isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor potpisuje ________________ _______________________________. 32. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se __________________. 33. O sukobu nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti odlučuje _________________________. 34. Donošenje uredaba za izvršenje zakona u nadležnosti je __________________________. 35. Mandat Predsjedniku Republike Hrvatske traje ________________ godina. 36. __________________________ može postati privremeni predsjednik Republike. 37. Hrvatski sabor jedini je nositelj ____________________ vlasti u Republici Hrvatskoj. 38. Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i _____________________.
PiG PRIR ZA MATURU.indd 156
3.11.2011. 9:33:24
157
39. Ako se Sabor sastoji od 140 zastupnika a na sjednici ih je prisutno 68, ne mogu se donijeti zakoni jer ne postoji ____________________. 40. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje, i o njegovu pravu na imunitet, odlučuje ___________________________ __________________________________________________________. ZADACI KRATKOG ODGOVORA
U sljedećim zadacima odgovorite kratkim odgovorom (riječju ili jednostavnom rečenicom). 41. Što znači da zastupnici u Saboru nemaju obvezujući mandat? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 42. U koja dva slučaja Vlada može Predsjedniku Republike predložiti raspuštanje Sabora? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 43. Kakve su ovlasti Ustavnog suda vezano uz izbore i referendum? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 44. Ukratko objasni karakteristike drugog izbornog kruga pri izboru Predsjednika Republike Hrvatske. ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 45. Neke odluke Hrvatskog sabora moraju se izglasati dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Nabroj dvije takve odluke (po izboru). ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 46. Kada se odvijaju redovna zasjedanja Hrvatskog sabora? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ _________________________________________________________ 47. Kada je moguće da mandat saborskih zastupnika bude produljen? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________
PiG PRIR ZA MATURU.indd 157
3.11.2011. 9:33:24
158
POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
48. Koji je najstariji događaj (prema Izvorišnoj osnovi) u kojemu je vidljiva nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda? ___________________________________________________________ 49. Koje tijelo predstavlja temelj hrvatske državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata? ___________________________________________________________ 50. Na kojim će izborima dobiti pravo glasa državljani zemalja članica Europske unije koji imaju prebivalište u Republike Hrvatske? ___________________________________________________________
PiG PRIR ZA MATURU.indd 158
3.11.2011. 9:33:24
159
RJEŠENJE ZADATAKA
Politički sustav Republike Hrvatske 1. N 2. N 3. T 4. N 5. N 6. T 7. T 8. N 9. T 10. N 11. c. (sudbena vlast) 12. b. (pravedna država) 13. a. (nepovredivost) 14. c. (kulturna) 15. b. (4 godine) 16. b. (većina svih zapisnika) 17. a. (Predsjedniku Republike Hrvatske) 18. b. (između 15. srpnja i 15. rujna) 19. a. (oporbenih zastupnika) 20. a. (vladajuće stranke) 21. c. (apsolutnom većinom glasova birača izašlih na izbore) 22. a. (Ustavnog suda) 23. b. (Hrvatskom saboru) 24. b. (vrhovni sud) 25. c. (Predsjednik Republike Hrvatske u roku od 20 dana) 26. c. (Predsjednik suda bira se na period od 4 godine.) 27. a. (županije) 28. b. (Predsjednika Republike Hrvatske) 29. b. (Predsjednik Republike Hrvatske) 30. c. (iznad zakona) 31. Predsjednik Republike Hrvatske 32. poslovnikom 33. ustavni sud 34. Vlada Republike Hrvatske 35. pet 36. predsjednik Hrvatskog sabora 37. zakonodavne 38. Vlada Republike Hrvatske 39. kvorum (većina) 40. mandatno-imunitetno povjerenstvo 41. Neobvezujući mandat znači da zastupnika koji je svoje mjesto u Saboru dobio na izborima nitko ne može opozvati (ni njegova stranka ni birači), već da ostaje u Saboru do isteka mandata, iako za vrijeme trajanja tog mandata može istupiti iz stranke pod čijim je okriljem ušao u Sabor (na glasačkim listićima birači zaokružuju izbornu listu neke stranke). 42. Ako Hrvatski sabor izglasa nepovjerenje Vladi, a ona je zatražila povjerenje, te ako Hrvatski sabor ne donese državni proračun u roku od 120 dana nakon što ga je Vlada predložila. 43. Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. 44. Drugi izborni krug odvija se ako u prvom ni jedan kandidat ne osvoji više od 50% glasova birača izašlih na izbore. U drugi izborni krug ulaze samo dva najbolje plasirana
PiG PRIR ZA MATURU.indd 159
3.11.2011. 9:33:24
266
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
9.1. S vjetsko bogatstvo i siromaštvo zz bogatstvo, tj. razvijenost neke države najčešće se mjeri razinom ostvarenog BDP-a ili BNP-a zz razvijene države imaju BDP između 25 000 do čak 45 000 američkih dolara po stanovniku godišnje, npr. Luksemburg 43 940, SAD 37 610, Finska 27 020... po tom je kriteriju nastala i uvriježena podjela na zemlje Prvog, Drugog i Trećeg svijeta: •• Prvi svijet: SAD, Kanada, Japan, Zapadna Europa, države s visokim BDP-om •• Drugi svijet: zemlje bivšeg Varšavskog bloka (bivši SSSR, države iz Istočne Europe), uglavnom tranzicijske zemlje •• Treći svijet: države s niskim BDP-om (većina afričkih zemalja, mnoge azijske zemlje, neke države Srednje i Južna Amerike...); često su to zemlje koje u političkom smislu pripadaju Pokretu nesvrstanih zz Ostali pokazatelji razlike između bogatstva i siromaštva u različitim državama: 1. proizvodnja – države G-7 zajedno broje 12% svjetskog stanovništva te u isto vrijeme 66% svjetske proizvodnje 2. osobna potrošnja – najrazvijenije države svijeta imaju godišnju potrošnju po osobi od 15 000 pa do 22 000 američkih dolara (npr. Švicarska 21 996, Norveška 15 532), a u siromašnim je zemljama osobna potrošnja manja i od 500 američkih dolara godišnje (npr. Angola 112 dolara, Etiopija 77 dolara) 3. životni vijek – u najrazvijenijim državama prosječni životni vijek kreće se oko 80 godina, a u najsiromašnijima oko 50 i manje (npr. Haiti 53 godine, Etiopija 42 godine) 4. broj liječnika – što je država bogatija, to je jedan liječnik zadužen za manji broj stanovnika, i obrnuto; npr. u SAD-u jedan liječnik dolazi na 500 stanovnika, a u Haitiju jedan liječnik dolazi na 7 000 stanovnika, u Etiopiji čak na 88 000 stanovnika 5. prehrana – za zdrav život čovjeku je prosječno potrebo oko 2 600 kalorija dnevno, ali u mnogim bogatim zemljama unos kalorija znatno je veći (npr. SAD-u 3 600 kalorija dnevno), a u siromašnima znatno manji (npr. Mozambik 1 700 kalorija dnevno) 6. nastambe – svojevremeno je jedan od pokazatelja bogatstva države bio i odnos urbanog i ruralnog stanovništva, no već dulje vrijeme i siromašne zemlje imaju visok postotak gradskog stanovništva, samo što velik dio tog stanovništva živi u nastambama najniže kvalitete (straćare, favele), npr. Calcutta – 67%, Bogota 60% stanovnika, Meksiko City – 46% zz postoje i još neki pokazatelji, kao što su dostupnost obrazovanja, ekonomska sloboda, razina zadovoljenja potrebe za odjećom, pit-
PiG PRIR ZA MATURU.indd 266
3.11.2011. 9:33:31
267
kom vodom, stopa rodnosti, stopa smrtnosti (posebice dojenčadi), stopa pismenosti, količina potrošene energije, stopa nezaposlenosti, inozemni dug itd. zz analizom pokazatelja dolazimo do rezultata po kojemu sveukupno 1,5 milijardi svjetskog stanovništva živi u posvemašnjem siromaštvu zz siromaštvo – nedostatak sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba zz uzroci siromaštva – različiti su; ima zemalja s velikim prirodnim resursima koje ih ne znaju iskoristiti i onih vrlo siromašnih resursima; u nekim je zemljama problem previsoki prirodni priraštaj zz začarani krug siromaštva – jedna otegotna okolnost vodi do druge: •• niske zarade stanovništva – stanovništvo malo zarađuje pa nema sredstava za potrošnju •• mala štednja – većina nema ni za golu egzistenciju, a kamoli za štednju •• mali broj investicija – nedostaje sredstava za ulaganje •• mala akumulacija kapitala – kapital se ne može nagomilati da bi pokrenuo i modernizirao proizvodnju •• niska proizvodnost – zbog nedostatka kapitala proizvodi se malo proizvoda •• niska proizvodnost uzrokuje niske zarade zz jedino je rješenje priljev novog kapitala koji će i povećati proizvodnost i izvoz, odnosno rješenje u svim državama, pa i onima u razvoju, leži u četirima osnovnim činiteljima: u prirodnim bogatstvima, akumuliranju kapitala, radu i razvoju tehnologije (pitanje je mogu li zemlje u razvoju to same osigurati ili im je potrebna pomoć drugih država i MMF-a)
9.2. S vjetski gospodarski trendovi Suvremeni svijet i gospodarski sektori: zz gospodarstvo se dijeli na tri osnovne djelatnosti: •• primarni sektor: proizvodnja hrane, tj. poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo •• sekundarni sektor: industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno obrtništvo... •• tercijarni sektor: trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam zz neke podjele navode i tzv. „kvartarni sektor”, tj. neproizvodni sektor koji plaću dobiva iz državnog proračuna (školstvo, zdravstvo, vojska, policija, državna uprava)
PiG PRIR ZA MATURU.indd 267
3.11.2011. 9:33:31
268
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
Gospodarski sektori Europe: zz u sekundarnom sektoru sve je manje zaposlenih jer radnike sve više zamjenjuju računala i drugi strojevi, a i proizvodnja mnogih proizvoda preselila se na Daleki istok zz više od 50% stanovništva zaposleno je u tercijarnom sektoru zz razvijena trgovina, specijalizacija u proizvodnji zz zemlje u tranziciji – pokušavaju privući strani kapital GLOBALIZACIJA – proces sve većeg povezivanja različitih dijelova svijeta; u ekonomskom smislu to je proces postupnog ukidanja ograničenja kretanja kapitala, robe, radne snage i sl. među različitim područjima zz Uzroci globalizacije su: razvoj tehnologija ponajviše telekomunikacija, brzina i troškovi transporta dobara i ljudi, liberalizacija i globalizacija svijesti te globalni problemi poput klimatskih, migracijskih i ekoloških. Jednu od najznačajnijih uloga u razvoju globalizacije imale su tehnološke inovacije, prije svega razvoj interneta koji omogućuje prijenos informacija, ali i transakcije novca s jedne strane svijeta na drugu u vrlo kratkom vremenu. TRANSNACIONALNA PRIVREDA – globalizacija uvjetuje nastajanje transnacionalnog gospodarstva u kojemu proizvodnja nekog dobra uključuje različita područja svijeta pa tako svjetsko gospodarstvo više nije puki zbroj nacionalnih ekonomija TRANSNACIONALNA EKOLOGIJA – nastaje usporedo (dakako, nešto sporije i s manje uloženih financijskih sredstava) zato što je okoliš globalno pitanje i zato što zagađivanje jednog mjesta može biti produkt različitih, čak i veoma udaljenih čimbenika; nužna je zajednička briga i povezivanje različitih dijelova svijeta TRANSNACIONALNA POLITIKA – zasad je još ideja, premda mnogi ističu njezinu nužnost INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA – učinila je globalizacijske procese mogućima, povećala brzinu komunikacije i u sekundama povezuje aktere iz najrazličitijih dijelova svijeta; produkt je računalne industrije Čimbenici koji najviše utječu na razinu investicija: zz porast stanovništva – što više ljudi, to više potencijalnih kupaca, naravno, ako imaju kupovnu moć zz geografska ekspanzija kapitalizma – već je gotovo dosegnut vrhunac, pred kapitalizmom je zatvoreno još samo nekoliko država zz tehničke inovacije – glavnina investicija usmjerava se na inovacije
PiG PRIR ZA MATURU.indd 268
3.11.2011. 9:33:31
269
9.3. Europska unija Europska unija (EU) – trenutačno 27 članica Povijest EU: zz Robert Schuman – francuski ministar vanjskih poslova, 1950. objavio, tzv. Schumanov plan u kojem planira intenzivno gospodarsko povezivanje, ponajprije Francuske i Njemačke, s ciljem izbjegavanja budućih sukoba zz države utemeljiteljice – naziv za šest država (Francuska, SR Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg) koje su 1951. godine potpisale Ugovor iz Pariza kojim se osnova Europska zajednica za ugljen i čelik zz Rimski ugovori – 1957. godine, istih šest država osniva Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) te Europsku zajednicu za atomsku energiju (euratom) zz 1958. – Rimski ugovor stupa na snagu, nastaju prva tijela (Komisija i Parlament) zz 1965. – nakon sporazuma s još nekim organizacijama EEZ postaje EZ (Europska zajednica) zz 1993. – Europska unija formalno je uspostavljena jer je tada stupio na snagu Ugovor iz Maastrichta (službeno zvan Ugovor o Europskoj uniji) zz 1999. – nastaje euro-zona time što dvanaest članica prelazi na valutu euro; euro postaje zajednička novčana jedinica; i danas postoje države koje su članice EU, ali nisu preuzele euro (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo), ali i države koje nisu članice EU, a euro im je službena valuta (npr. Crna Gora) Proklamirani ciljevi: zz bescarinska trgovina među članicama zz zajedničke carine za nečlanice zz slobodno kretanje rada, usluga i kapitala među članicama zz zajednička poljoprivredna i prometna politika zz zakonska zabrana ograničavanja tržišne konkurencije unutar zajednice Zemlje članice: zz od začetka – Belgija, SR Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska zz od 1973. – Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska zz od 1981. – Grčka zz od 1986. – Španjolska i Portugal zz od 1995. – Finska, Austrija, Švedska
PiG PRIR ZA MATURU.indd 269
3.11.2011. 9:33:31
270
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
zz od 2004. – Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta zz od 2007. – Rumunjska i Bugarska zemlje kandidati: Hrvatska, Makedonija, Turska Osnivački ugovori (ugovori o osnivanju) – skupni naziv za sve međunarodne ugovore kojima su osnovane EZ i EU, svi ugovori koji nadopunjuju te međunarodne ugovore, svi ugovori o pristupanju zemalja članica zz najvažniji osnivački ugovori: Pariški ugovor, Rimski ugovori, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Nice, Lisabonski ugovor Tijela EU: zz Europski parlament – ima sjedište u Strasbourgu; predstavlja građane EU; broji oko 750 zastupnika koji se biraju na neposrednim nacionalnim izborima na period od pet godina; usprkos nazivu nije pravo zakonodavno tijelo, već ima ponajprije savjetodavnu ulogu (savjetuje Vijeće EU), premda u posljednje vrijeme u nekim pitanjima odlučuje ravnopravno s Vijećem; osim toga može izglasati nepovjerenje Europskoj komisiji te odbiti prijedlog proračuna EU (aktualni mu je predsjednik Poljak Jerzy Buzek) zz Vijeće EU (Vijeće ministara) – tijelo u kojem svaka država članica ima jednog predstavnika, a to je njezin ministar vanjskih poslova ili drugi ministar kojeg ovaj odredi ako se raspravlja o pitanju iz njegova resora; vijeće nazivaju i „europski zakonodavac” jer u praksi ono donosi najvažnije odluke (npr. predlaže proračun EU); predsjedanje vijećem svakih šest mjeseci mijenja se između država članica po unaprijed utvrđenom rasporedu zz Europska komisija – zastupa interese Unije i ima ulogu ”čuvarice Osnivačkih ugovora”; priprema i predlaže odluke koje donosi Vijeće EU, a to joj u praksi daje važnu ulogu; neformalno ona je najsličnija onome što je u nekoj državi vlada, tj. najvažniji organ izvršne vlasti; aktualni predsjednik je portugalski političar José Manuel Barroso zz Europsko vijeće – tijelo koje je nastalo spontano još 60-ih godina, a u pravnom smislu postoji tek od 2009.; to je summit državnika koji se sastaju otprilike dva puta godišnje da bi raspravljali o osnovnim strateškim pitanjima, a sačinjavaju ga prvi ljudi u nekoj državi (premijeri ako država ima parlamentarni, a predsjednici ako ima predsjednički ili polupredsjednički sustav); na čelu Europskog vijeća nalazi se predsjednik Vijeća EU s mandatom od 2,5 godine (prvi i još uvijek aktualni predsjednik je političar iz Belgije Herman Van Rompuy) zz Europski sud pravde – poseban sud sa sjedištem u Luksemburgu, sastavljen od 27 sudaca i 8 pravobranitelja s mandatom od šest godina; tumači odredbe Osnivačkih ugovora te rješava sporove u kojima države članice ili građani smatraju da su im prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije
PiG PRIR ZA MATURU.indd 270
3.11.2011. 9:33:31
271
zz Europska središnja banka (ESB) – održava stabilnost eura i nadzire količinu novca u opticaju; ima sjedište u Frankfurtu na Majni zz administrativni aparat EU – izuzetno je složen i glomazan i prema nekim teoretičarima upravo je on opasnost za demokraciju; postoje predviđanja da će nacionalni parlamenti izgubiti svoja prava te ih prenijeti na Vijeće EU, a ne na Europski parlament, a tada političkom procesu odlučivanja neće prethoditi parlamentarna borba, već će se traženje konsenzusa odvijati iza zatvorenih vrata Vijeća na višoj državno-službeničkoj razini (o čemu će javnost imati minimalna saznanja)
9.4. Hrvatsko gospodarstvo DRUŠTVENO-POLITIČKI RAZVOJ HRVATSKE Gospodarski uvjeti: zz 19. st. – kraj Drugoga svjetskog rata – Hrvatska je u okviru Austro-Ugarske Monarhije te Kraljevine Jugoslavije; kao i u ostalim članicama tih asocijacija u gospodarskom smislu postoji prevaga privatnog vlasništva (imućniji pojedinci posjeduju obrte, trgovine, tvornice, poduzeća) zz 1945. (kraj Drugoga svjetskog rata) – 1990. – Hrvatska je u okviru socijalističke Jugoslavije; provodi se nacionalizacija (čin u kojem država oduzima privatno vlasništvo pojedincima) i tako nastaje prevaga državnog, odnosno društvenog vlasništva; sva važnija poduzeća i gospodarski subjekti nisu u privatnim rukama, već u rukama i vlasništvu države (odnosno u društvenom vlasništvu) osim malih, gospodarski zanemarivih subjekata, kao što su neki mali ugostiteljski objekti (gostionice, slastičarnice), obrti (zlatari, postolari...) i slično zz 1990. – danas – nakon prvih slobodnih višestranačkih izbora i uspostave političkog pluralizma kreće se i u gospodarsku reformu koja ponajprije predstavlja proces uspostave tržišnog gospodarstva i privatnog vlasništva (tranzicija); u tu se svrhu provodi denacionalizacija, odnosno privatizacija (čin kojim prestaje državno vlasništvo i ono se prenosi u privatne ruke), tržište se otvara stranoj konkurenciji itd. •• Na početku tranzicije prema kapitalizmu Hrvatska je dijelom bila u prednosti pred većinom zemalja socijalističkog svijeta s dominantnim društvenim vlasništvom jer je ekonomski sustav bivše SFRJ bio mnogo manje centraliziran od sustava drugih zemalja, ali ratna razaranja i tranzicijska kriza ipak su utjecali su na hrvatsko gospodarstvo. Brojni problemi prisutni su i danas: loše financijsko stanje, zaostajanje pojedinih djelatnosti, visoka nezaposlenost i rast inozemnog duga.
PiG PRIR ZA MATURU.indd 271
3.11.2011. 9:33:31
272
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
OBILJEŽJA TRENUTAČNOG GOSPODARSKOG SUSTAVA HRVATSKE zz država u tranziciji koja ima vlastite posebnosti: •• Domovinski rat – uzrokovan agresijom na Hrvatsku •• stvaranje neovisnosti •• manja centraliziranost zz zaposlenost prema sektorima (prema popisu iz 2001.): •• primarni sektor – 3,7% •• sekundarni sektor – 32,7% •• tercijarni sektor – 63,6% Činitelji proizvodnje: zz prirodni resursi: •• površina: 56 538 km2 (mediteranski dio obuhvaća 31,6%, panonski prostor 54,4%, gorsko-planinski 14%), priobalno more 31 067 km2 •• klimatske regije: sredozemna klima, umjereno kontinentalna klima, planinska klima •• razvedenost obale: najveća od sredozemnih država, drugo mjesto u Europi (nakon Norveške), 1 185 otoka (66 naseljenih) •• energetski izvori dostatni za 65% domaćih energetskih potreba (drvo, nafta, plin, ugljen, voda...) •• nemetali: barit, grafit, kvarc, gips, građevinski kamen, cementne sirovine i vapnenac, a od metala boksit •• obradive površine: 56,96% poljoprivredne površine, 36,75% šume, ostalo 6,29% •• pitka voda – možda naš najdragocjeniji resurs zz radna snaga: •• 2001. – 4 437 460 stanovnika (2 135 900 muškaraca i 2 301 560 žena) •• vrlo različita gustoća naseljenosti – od 10-ak stanovnika po km2, npr. u Korenici, do preko 500 stanovnika po km2 u Zagrebu) •• natalitet (rodnost) prilično nizak, mortalitet (smrtnost) prilično visok – posljedice: nizak prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odumiranje nekih krajeva (otoci) •• bitna je i radna osposobljenost radne snage – imamo kvalitetno obrazovanje, ali treba više ulagati u osposobljavanje za nova, tržišno atraktivna zanimanja te veći naglasak staviti na praksu u školovanju zz kapital: •• domaći kapital nije dovoljan, treba privući strani kapital zz poduzetništvo: •• iako se mnogo ljudi nakon demokratskih promjena odlučilo za poduzetništvo, uočljivo je da ta grana kod nas nema dugu tradiciju i da ljudi često počinju s poduzetništvom, a da nemaju osnovna znanja o njemu (što rezultira poslovnim neuspjesima)
PiG PRIR ZA MATURU.indd 272
3.11.2011. 9:33:31
273
Umjeren gospodarski rast Republici Hrvatskoj u periodu od 1999. do 2003.: EKONOMSKI POKAZATELJI
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
stopa rasta GDP-a %
– 0.9
2.9
4.4
5.2
4.3
GDP po stanovniku/USD
4371
4153
4476
5134
6382
342000
379000
395000
366000
319000
inozemni dug/ milijarde USD
9.9
11
11.3
15.4
23.6
međunarodne pričuve HNB/ milijarde USD
3
3.5
4.7
5.9
8.2
broj nezaposlenih
NISKI PROSJEČNI DOHOCI
NISKA RAZINA ŠTEDNJE
ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA
NISKA PROIZVODNOST
NISKA MOGUĆNOST INVESTIRANJA
NISKA RAZINA AKUMULACIJE KAPITALA
PiG PRIR ZA MATURU.indd 273
3.11.2011. 9:33:31
274
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
EUROPSKI PARLAMENT
VIJEĆE MINISTARA (VIJEĆE EU)
EUROPSKI SUD PRAVDE GLAVNA TIJELA EUROPSKE UNIJE
EUROPSKA KOMISIJA
EUROPSKO VIJEĆE
DRUŠTVENO-politički razvoj rh RAZDOBLJE:
DRUŠTVENOEKONOMSKA FORMACIJA:
do 1945.
kapitalizam
privatno
tržišno gospodarstvo
1945. – 1990.
socijalizam
društveno/ državno
komandno gospodarstvo
1990. danas
tranzicija prema kapitalizmu
privatno
tržišno gospodarstvo
PiG PRIR ZA MATURU.indd 274
DOMINANTNO VLASNIŠTVO:
GOSPODARSKI SUSTAV:
3.11.2011. 9:33:31
275
PRIMJERI ZADATAKA
Gospodarski razvojni trendovi ZADACI ALTERNATIVNOG IZBORA
U sljedećim zadacima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N). 1. Europsko vijeće sačinjavaju državnici (predsjednici ili premijeri) država članica. T N 2. Razdoblje planskog gospodarstva u Hrvatskoj obuhvaća period od kraja Prvog svjetskog rata do 1990. godine. T N 3. Europska unija trenutačno broji 27 država članica.
T N
4. Tranzicijske zemlje nazivaju se i zemljama Drugog svijeta.
T N
5. Više od polovice europskog stanovništva danas je zaposleno u primarnom sektoru. T N ZADACI VIŠESTRUKOG IZBORA
U sljedećim zadacima između triju ponuđenih odgovora odaberite jedan za koji smatrate da je točan. 6. Zašto je u povijesti EU važna 1999. godina? a. EU proširuje se s deset novih država članica. b. Euro postaje zajednička novčana jedinica. c. Europska zajednica postaje Europska unija. 7. Koliko država nosi naziv „države utemeljiteljice” jer su od početka sudjelovale u stvaranju Europske unije? a. 2 b. 6 c. 12 8. Što izravno uzrokuje niske prosječne dohotke zemalja Trećeg svijeta? a. visoka zaduženost b. niska proizvodnost c. niska zaposlenost 9. U kojem sektoru radi najveći broj zaposlenog stanovništva Hrvatske? a. u primarnom sektoru b. u sekundarnom sektoru c. u tercijarnom sektoru
PiG PRIR ZA MATURU.indd 275
3.11.2011. 9:33:31
276
GOSPODARSKI RAZVOJNI TRENDOVI
10. Gdje je sjedište Europskog suda pravde? a. u Strasbourgu b. u Luksemburgu c. u Bruxellesu ZADACI DOPUNJAVANJA
U sljedećim zadacima dopunite rečenice upisivanjem pojmova koji nedostaju. 11. _______________________________ je predstavničko tijelo Europske unije sa sjedištem u Strasbourgu. 12. Tijelo Europske unije koje u pravilu sačinjavaju ministri vanjskih poslova država članica nosi naziv _______________________. 13. S obzirom na nalazišta nafte, ugljena i plina te količine drveta i vode, Republika Hrvatska sposobna je podmiriti 65% domaćih __________________ potreba. 14. U periodu od kraja Drugog svjetskog rata pa do prvih poslijeratnih višestranačkih izbora u Hrvatskoj je bilo dominantno ____________________ vlasništvo. 15. Zaposlenike u državnoj upravi i javnim službama neki nazivaju ___________________ sektorom. ZADACI KRATKOG ODGOVORA
U sljedećim zadacima odgovorite kratkim odgovorom (riječju ili jednostavnom rečenicom). 16. Kako se naziva tijelo EU kojem su članovi prvi ljudi država članica (predsjednici i premijeri), a sastaje se nekoliko puta godišnje? ___________________________________________________________ 17. Koji je događaj s početka tranzicije najviše usporio gospodarski rast i predstavlja našu osobitost s obzirom na većinu drugih tranzicijskih zemalja? ___________________________________________________________ 18. Kako se naziva svjetsko gospodarstvo koje nastaje uslijed globalizacijskih procesa? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 19. Što je začarani krug siromaštva? ___________________________________________________________ 20. Tko bira zastupnike u Europski parlament? ___________________________________________________________
PiG PRIR ZA MATURU.indd 276
3.11.2011. 9:33:31
277
RJEŠENJE ZADATAKA
Gospodarski razvojni trendovi 1. T 2. N 3. T 4. T 5. N 6. b. (Euro postaje zajednička novčana jedinica.) 7. b. (šest) 8. b. (niska proizvodnost) 9. c. (u tercijarnom sektoru) 10. b. (u Luksemburgu) 11. Europski parlament 12. Vijeće EU (Vijeće ministara) 13. energetskih 14. društveno 15. kvartarnim (četvrtim) 16. Europsko vijeće 17. agresija na Hrvatsku 18. Transnacionalno gospodarstvo (transnacionalna privreda) 19. Niz čimbenika koji utječu jedan na drugoga i uvjetuju jedan drugoga, a svi uzrokuju siromaštvo zemalja Trećeg svijeta. 20. Svi građani država članica koji imaju pravo glasa.
PiG PRIR ZA MATURU.indd 277
3.11.2011. 9:33:31
278
Literatura Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen, Turner, Brayon S. (2008.): Riječik sociologije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Bahtijarević-Šiber, Fikreta i Sikavica, Pere (ur.), (2001.): Leksikon menedžmenta, Zagreb: Masmedia Barbić, Jakša (2000.): Pravo društva - Društvo kapitala, knjiga II., Zagreb, RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge Benić, Đuro (2007.): Politika i gospodarstvo: udžbenik za četvrti razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga Cerovac, Mladen (2004.): Rječnik pojmova prava i politike tržišnog natjecanja i srodnih područja. Zagreb: TEB Fanuko, Nenad (2006.): Politika i gospodarstvo, udžbenik za četvrti razred gimnazije, Zagreb: Profil Gorenc, Vilim (ur.), (1997.): Rječnik trgovačkog prava, Zagreb: Masmedia Jesse, Eckard (1999.): Tipologija suvremenih političkih sustava, Osijek – Zagreb – Split: Pan Liber. Milardović, Anđelko (1997.): Uvod u politologiju, Osijek; Zagreb; Split: Pan liber. Prpić, Ivan i Puhovski, Žarko i Uzelac, Maja (ur.), (1990.): Leksikon temeljnih pojmova politike: abeceda demokracije, Zagreb: Školska knjiga Rocco, Fedor (ur.), (1994.): Rječnik marketinga, Zagreb: Masmedia Samuelson, Paul A. i Nordhaus, William D. (2000.): Ekonomija, Zagreb: Mate Smerdel, Branko i Sokol, Smiljko (2009.): Ustavno pravo, Zageb: Narodne novine Šošić, Hrvoje (1994.): Gospodarstvo, Zagreb: Školska knjiga Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine 76/2010. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Narodne novine 69/03. www.ncvvo.hr www.izbori.hr www.sabor.hr www.vlada.hr
PiG PRIR ZA MATURU.indd 278
3.11.2011. 9:33:31