Hrb No 30 by Progressive Croatia

30 broj JESEN 2013.

HOTELI

RESTORANI

BAROVI

TEHNOLOGIJA

Digitalna revolucija u turizmu

AKTUALNO

Brendirajmo Hrvatsku kao vinsku destinaciju! PREDSTAVLJAMO

Boutique Hotel 9 & Restoran Mala Hiža INTERVJU

Darko Lorencin

Bit ćemo među 20 top zemalja svijeta! 3

JESEN 2013.

sadržaj 10 hrb tehnologija

Digitalna revolucija u turizmu PRIPREMIO: ANDRIJA FRINČIĆ

12 hrb intervju

Bit ćemo među 20 top zemalja svijeta! RAZGOVARALA: MARIJA SEDLAR

16 hrb vjerski turizam

Put sv. Jakova - više od hodočašća PRIPREMILA: ALMA RADOŠ

18 hrb trendovi

Desalinizacija u ugostiteljstvu PRIPREMIO: DRAŽEN PAUNOVIĆ

24 hrb reportaža

Putevima Vina Mosaica: Benkovac & Pag PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

34 hrb savjetnik

Za žene putnice PRIPREMILA: ANICA ĐOKIĆ

36 hrb chef preporučuje

Teleći odrezak u grožđu by Senad Mujezinović PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

38 hrb predstavlja

Restoran Mala Hiža PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

40 hrb aktualno

Brendirajmo Hrvatsku kao vinsku destinaciju! PRIPREMIO: TOMISLAV STIPLOŠEK

36 4

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb

Rekordna godina

crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1846-9361 UREDNICE Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr SURADNICI Zorica Brečić, Anica Đokić, Ivan Francesko, Andrija Frinčić, Željko Garmaz, Silvija Munda, Dražen Paunović, Alma Radoš, Tomislav Stiplošek PRODAJA/MARKETING Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr Valentina Godler Dobraš, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

GRAFIČKA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr

Navodeći da je struktura stranih gostiju ove godine nešto izmijenjena jer je porastao broj posjeta turista iz Velike Britanije, Poljske i Skandinavije, Lorencin je istaknuo da turisti iz Njemačke i dalje zauzimaju sami vrh na ljestvici dolazaka. No ministar je izuzetno zadovoljan i činjenicom da je zabilježen porast dolazaka - domaćih turista!

I ciljevi razvoja turizma zvuče ohrabrujuće: 7 milijardi eura novih investicija, povećanje hotelskog udjela sa 13% na 18% i povećanje kvalitete obiteljskog i smještaja u kampovima, otvaranje novih 20–22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta… Ministar Lorencin najavljuje i izradu operativnih programa kojima će biti definirano što turizmu treba te u koju javnu turističku infrastrukturu ulagati.

Gospodarska 9. Sveta Nedjelja

GROUP MANAGER John Whitbread jwhitbread@crier.co.uk

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

"Rezultati koje ostvarujemo pokazuju da radimo dobar posao te da smo na pravom putu da i ove godine ostvarimo zacrtane ciljeve i zadržimo poziciju poželjne i atraktivne turističke destinacije u koju se gosti rado vraćaju", izjavio je u intervjuu za HRB ministar turizma Darko Lorencin sabirući glavni dio sezone u kojem rezultati s terena bilježe 5,4 posto više dolazaka i 3,3 posto više noćenja nego lani te porast prihoda za 8,5 posto.

Dobra je vijest i da Hrvatska bilježi povećanje broja letova u zračne luke u priobalju, što će svakako pomoći produljenju turističke sezone i povećanju prometa s dalekih i novih tržišta.

VODITELJICA Irena Šahman, 01 4854 431 UREDA I NAKLADE irena@crier.hr

TISAK

JESEN 2013.

uvodnik

I dok traje izrada programa, ostaje za vidjeti u kolikoj će mjeri turistički djelatnici uspjeti iskoristiti sredstva iz fondova EU-a za potrebe sufinanciranja turističkih projekata iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Jer, zakonski, od 1. srpnja i svi državljani EU-a mogu pružati neke od usluga dosad rezervirane isključivo za hrvatske državljane, i to pod jednakim uvjetima. Nadamo se da će se obistiniti najava hrvatskog ministra turizma koji poručuje da će Hrvatska biti među 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta!

Marija Kosor marija.k@crier.hr 5

vijesti: HTZ započeo pripremu turističke 2014. godine

S ciljem što kvalitetnije pripreme privatnog i javnog sektora za turističku 2014. godinu, Hrvatska turistička zajednica definirala je modele udruženog oglašavanja s javnim i privatnim turističkim sektorom već u kolovozu, što je najranije u odnosu na sve protekle godine. Ovim potezom omogućit će se turističkom sektoru kvalitetnija priprema turističke sezone 2014. s obzirom da već sada imaju na raspolaganju informacije o načinima udruženog oglašavanja za sljedeću sezonu.

Hrvatska vina na natjecanju Audi International Polo

Foto-Paul-Jenc-BCBC

"Velika je čast za mladu vinariju Feravino iz Feričanaca što su upravo vina iz linije Dika i Miraz uvrštena i prezentirana na kraljevskom Audi International Polo turniru održanom početkom kolovoza u Windsoru. Tako su vrhunska vina tradicionalnih naziva dobila i aristokratsku potvrdu svoje kvalitete", priopćeno je iz Feravina. Za vrijeme svečanog ručka u VIP Restoranu Chukkas, smještenom u VIP Međunarodnom paviljonu, za svim stolovima služila su se Feravinova vina: Chardonnay Dika 2011, Graševina Miraz 2013, Rosé Dika 2012, Zweigelt Dika 2011. i Frankovka Miraz 2009. Nakon sportskih aktivnosti, gosti su se nastavili zabavljati na Boujis After Partyju u najekskluzivnijem night clubu u Londonu uz ritmove DJ Petea Tonga, a dobroj atmosferi i tu su pridonijela Feravinova vina.

Paški sir Gligora proglašen najboljim na svijetu Na 116. međunarodnom natjecanju za najbolji sir u Nantwichu u Velikoj Britaniji, paški sir Gligora iz Sirane Gligora proglašen je najboljim ovčjim sirom na svijetu. Na najstarijem i najvećem svjetskom natjecanju u konkurenciji je bilo čak 4285 sireva. Ta poznata hrvatska sirana, a naročito vrijedna kolanjska obitelj Gligora, koja

je 13 godina dobivala prestižne nagrade, okrunila je svoj dugogodišnji trud i znanje titulom šampiona na svjetskom prvenstvu. Da je ova paška delicija najugodnija nepcu od svih sireva na svijetu odlučilo je 190 sudaca, a među njima i poznati britanski i talijanski kuhari James Martin i Gino D'Acampo.

HF Eko Etno Grupi nagrada za projekt 'Croatia top 200 eko etno'

približavaju raznoliku i jedinstvenu ponudu hrvatskih turističkih sadržaja s posebnim naglaskom na autohtone i tradicionalne hrvatske proizvode.

Na natječaju za nagrade CBTour 2013. projekt "Croatia top 200 eko etno - web portal i mobilna aplikacija", koji je predložila HF Eko Etno Grupa d.o.o., dobitnik je nagrade u kategoriji "Najbolji marketinški program hrvatskog poslovnog turizma". Navedeni projekt ima svrhu izrade web portala i mobilne aplikacije za promociju seoskih domaćinstava, ugostitelja, hotela i proizvođača ekoloških proizvoda stranim turistima primjenom modernih tehnologija, koje na vizualno atraktivan način

Bol obilježio 90 godina turizma Svečanom proslavom u Bluesun hotelu "Elaphusa", 21. listopada 2013. obilježeno je 90 godina turizma u Bolu. Iako je pretpostavka da su prvi gosti dolazili i ranije, zabilježeno je da su 1923. godine u Bol došli ferijalci iz Sarajeva, koji su tom prilikom bili smješteni u zgradi osnovne škole. Prve posjetitelje prihva-

tio je i 1927. evidentirao kao turiste pionir bolskog turizma Ante Vidošević (1872. – 1958.). Godinu dana kasnije otvorena je gostionica III. kategorije, budući Pansion Vidošević, što se smatra početkom bolskog hotelijerstva. Bol je godine 1965. dobio prvo priznanje - najbolje turističko mjesto na Jadranu. Od tada do danas, u raznim kategorijama, Bol je najboljim proglašen čak 19 puta.

Svečano otvoren butik hotel Bevanda

Nakon četiri i pol mjeseca radova vrijednih 3,5 milijuna eura, opatijski butik hotel Bevanda preuređen je i nadograđen te svčano otvoren 21. rujna 2013. Hotel ima deset soba: svaka nosi ime poznate osobe koja je posjetila Opatiju: Nabokov, Jesenjin, Isadora Duncan, Einstein, Mohorovičić, Čehov, Puccini, Mahler... Sve sobe su personalizirane, a u njima su postavljene određene stvari koje podsjećaju na poznate goste i koje opisuju njihov život u Opatiji. Vlasnik hotela Zoran Maržić istaknuo je da je to "najluksuzniji hotel na Jadranu s jedinstvenim konceptom restorana, bara i hotela".

Lošinjskom arhipelagu svjetska nagrada za održivi razvoj

Hotel Excelsior proslavio 100. rođendan Hotelska grupacija Adriatic Luxury Hotels obilježila je 100. obljetnicu glasovitog Hotela Excelsior te u suradnji s partnerima projekta – tvrtkama Privrednom bankom Zagreb, PBZ Card American Express i VIPnet, 30. rujna građanima Dubrovnika poklonila besplatni koncert britanskog glazbenika Bryana Ferryja. Koncert visoke produkcije Bryan Ferry & Orchestra te DJ nastup Sandera Kleinenberga kruna su proslave obilježavanja obljetnice

Hrvatska predstavljena u časopisu Reisemagazin Jedan od najpopularnijih austrijskih časopisa, Reisemagazin, objavio je reportažu o ljepotama i turističkoj ponudi Hrvatske i to na impozantne 24 stranice. U časopisu se posebno spominje turistička ponuda Gorskog Kotara te se nalazi i poseban prilog o vinima u Slavoniji. Reportaža je objavljena pod naslovom "Kroatien" i to u povodu ulaska Hrvatske u EU. Časopis Reisemagazin otisnut je u nakladi od 45.000 primjeraka, a procijenjena vrijednost reportaža iznosi cca. 281.000 eura. U 2012. godini s austrijskog je tržišta zabilježeno 1.010.033 austrijskih turista (6 posto više), koji su ostvarili 5.687.163 noćenja, što je u odnosu na 2011. godinu šest posto više.

Dani maslinova ulja u Zagrebu

Otok Lošinj - otok vitalnosti, ove je godine osvojio prestižnu nagradu organizacije Skal, koja već 11 godina dodjeljuje nagrade za Održivi razvoj u turizmu. Najbolju ocjenu Lošinju u kategoriji "gradovi" donijela su tri nezavisna člana komisije naglasivši da se radi o izuzetno kvalitetnoj viziji dosadašnjeg i budućeg razvoja turizma na lošinjskom arhipelagu. Primarni kriteriji za vrednovanje ove nagrade su bili doprinos očuvanju prirode i okoliša, očuvanje kulturne baštine, uključenost i prednosti zajednice/destinacije, edukacija, poslovna sposobnost, inovacije. Nagradu je, u ime Hrvatske i Lošinja, primila Katarina Hauptfeld, predsjednica SKAL club international Kvarner i hrvatska predstavnica u međunarodnom vijeću SKAL-a.

Hotela Excelsior kojem je prethodio prigodni cocktail u Hotelu Excelsior za brojne partnere, goste i prijatelje legendarnog hotela.

Na Cvjetnom trgu u Zagrebu, u sklopu projekta "Hrvatska, zemlja maslinovog ulja", u rujnu je održana manifestacija "Dani maslinova ulja", dvodnevna, i koju još od 2009. kontinuirano podupire Zvijezda d.d. kao najveći otkupljivač domaćeg maslinovog ulja. "Dani

maslinovog ulja ponudili su posjetiteljima mnogo zanimljivih radionica za djecu i odrasle te pružili priliku za degustaciju maslinovih ulja u svrhu predstavljanja široke ponude vrhunskih Ekstra djevičanskih maslinovih ulja iz asortimana Zvijezde d.d. i Agrolagune d.d.", priopćila je Zvijezda.

vijesti: Hotel Aristos proslavio 10. rođendan

Uz prigodan domjenak, dobru glazbu i gastronomske delicije svečanosti proslave 10. rođendana hotela Aristos prisustvovalo je tristotinjak gostiju iz javnoga i gospodarskog života te predstavnici diplomatskog zbora. Hotel Aristos otvoren je 2003., a nakon pet godina uspješnog poslovanja ulazi u nove investicije i u travnju 2013. proširuje svoje kapacitete. S ukupno 150 smještajnih jedinica, suvremeno opremljenim kongresnim centrom, wellness centrom i ostalim ugostiteljskim sadržajima, postao je prepoznatljiv gradsko poslovni hotel. Rođendanska proslava imala je i humanitarnu notu - uzvanici su, umjesto slavljeniku, poklone donosili za djecu Dječjeg doma Zagreb u Nazorovoj.

Obilježen Svjetski dan turizma Ministar turizma Darko Lorencin i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep su povodom Svjetskog dana turizma, posjetili Park prirode Kopački rit kako bi naglasili važnost razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima. Svjetski dan turizma obilježava se 27. rujna već 34. godinu zaredom različitim prigodnim manifestacijama, s ciljem jačanja svijesti o gospodarskom, socijalnom, kulturnom i političkom značenju turizma. Događanja u povodu tog dana uvijek se vežu uz temu koju određuje Generalna skupština UN-a prema preporuci Izvršnog odbora Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Tema ovogodišnjeg obilježavanja bila je "Turizam i vode: štitimo zajedničku budućnost".

Dubrovnik na listi kandidata za najljepši europski grad Grad Dubrovnik kandidat je za najljepši europski grad na portalu USA Today i turističkom online putničkom vodiču 10Best, a

U Bergamu zlatne medalje za crne sorte Vina Belje

U Nacionalnom parku Mljet 100.000 posjetitelja U Nacionalni park Mljet stigao je nedavno stotisućiti posjetitelj ove godine, što je prvi puta u samostalnoj Hrvatskoj da je taj naci-

U talijanskom Bergamu, na devetom ocjenjivanju vina Emozioni dal mondo: Merlot e cabernet insieme (Emocije svijeta – merlot i cabernet zajedno), Vina Belje osvojila su dvije zlatne medalje i posebnu novinarsku nagradu za cabernet sauvignon merlot berbe 2011. Na jednom od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina, posebno kada je riječ o crnim sortama, ove se godine ocjenjivalo 209 uzoraka iz 17 zemalja. O važnosti i kvaliteti samog ocjenjivanja govori i brojka od 81-og suca među kojima su, osim poznavatelja vina, bili i novinari i potrošači prema čijim su se ocjenama dodijelile i posebne nagrade – nagrade novinara i nagrade potrošača. 8

glasanje traje do 18. studenoga, izvijestili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika. Listu su sastavili glavni urednici portala i vodiča, a Dubrovnik se našao među 20 europskih gradova koji konkuriraju za najljepši. Među zemljama najviše nominacija, tri ima Francuska - Paris, Lyon i Strasbourg, po dvije nominacije imaju Engleska - Chester i London, Italija - Firenca i Venecija, te Španjolska - Palma de Mallorca i Valencija. Uz te gradove i Dubrovnik, u konkurenciji za najljepši europski grad su i Bergen (Norveška), Brugge (Belgija), Budimpešta (Mađarska), Kopenhagen (Danska), Innsbruck (Austrija), Leiden (Nizozemska), Lugano (Švicarska), Prag (Češka), Riga (Latvija), Santorini (Grčka).

onalni park posjetilo više od sto tisuća turista u jednoj godini. Do sada je rekordna godina bila 2004., kad je bilo 99.662 posjetitelja, a prošle ih je godine bilo 97.148.

Objavljen prvi vodič za dentalni turizam u Hrvatskoj

Održan Sedmi festival pekmeza, džema i marmelade Na Sedmom hrvatskom festivalu pekmeza, džema i marmelade, koji je sredinom listopada otvoren u Dubrovniku, svoje proizvode predstavilo je 35 izlagača iz cijele Hrvatske.

Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga UZAP objavila je prvi vodič za dentalni turizam u Hrvatskoj, koji je na internetu dostupan potpuno besplatno. Za Dentalni turizam s lakoćom možemo reći da je budućnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Kao dio zdravstvenog turizma, javlja se zbog potrebe za liječenjem određenih dentalnih tegoba u jednom novom, posebnom izdanju. "Croatia - Dental tourism" je vodič na engleskom i njemačkom jeziku, popraćen brojnim fotografijama i zanimljivim temama. Prilagođen je za pregledavanje na mobilnim i tablet uređajima, a dolazi u širokodostupnom .pdf obliku.

Top 10 hrvatskih restorana s priznanjem Dinersa

Na sajmu lova, ribolova, prirode i turizma 90 izlagača

Dvodnevni festival, koji je održan na Stradunu, organizirali su udruge "Dubrovačka naranča" i "Deša" u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Sve proizvode ocjenjivao je stručni žiri sastavljen od vrhunskih stručnjaka, predvođenih poznatim dubrovačkim kulinarskim stručnjakom prof. Josipom Žuvelom.

uz već tradicionalne izlagače iz Slovenije, Austrije i Hrvatske.

Na 18. međunarodnom sajmu lova, ribolova, prirode i turizma, koji je sredinom listopada otvoren u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi u Varaždinu, na gotovo 2000 četvornih metara izložbenog prostora sudjelovalo je 90-ak izlagača. Najveći sajam te vrste u Hrvatskoj i regiji, koji je trajao tri dana, posjetilo je 10 tisuća posjetitelja. Govoreći u ime organizatora, direktorica sajma Maja Šimenc istaknula je sve veći broj izlagača iz inozemstva. Ove je godine po prvi puta zabilježen dolazak izlagača iz Mađarske, Poljske, Slovačke i Bugarske

Rovinj ponovno hrvatski turistički rekorder Rovinj će i ove godine, četvrti put zaredom, biti hrvatski rekorder po broju ostvarenih turističkih noćenja, izvijestio je rovinjski gradonačelnik Giovanni Sponza. U Rovinju je od početka godine boravilo 450 tisuća turista koji su ostvarili više od 3,1 milijun noćenja, što je

porast od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sponza je podsjetio kako je ove godine Rovinju dodijeljena i prestižna nagrada "Zlatna jabuka" za doprinos u očuvanju, unapređenju i razvoju povijesno-kulturne baštine u funkciji razvoja turizma, dodavši kako su pred Rovinjem novi izazovi u okviru nacionalne Strategije razvoja turizma.

Erste card Club proglasio je po prvi puta top 10 hrvatskih restorana za prošlu godinu temeljem potrošnje domaćih i stranih korisnika Diners Club kartica te im dodijelio nagrade "Diners Club International Restaurant Award Winner", istaknuto je na svečanosti u povodu tog proglašenja u zagrebačkom restoranu Vinodol. Osim Vinodola, među top 10 hrvatskih restorana još su četiri iz Zagreba - Okrugljak, Baltazar, Dubravkin put i Apetit Bistro te Plavi podrum iz Opatije, Tamaris iz Zadra, Kapetanova kuća iz Malog Stona, Kadena iz Splita i Viking iz Svetog Lovreča.

tehnologija:

Zato jer živimo u digitalnom dobu

Piše: Andrija Frinčić, CEO, Implementacija snova d.o.o.

U Hrvatskoj malo hotela, restorana i barova na kvalitetan način predstavlja svoju ponudu korištenjem digitalnih kanala komunikacije, i to je nešto što se hitno mora mijenjati. HoReCa segment očekuje prva velika revolucija i to – digitalna!

pripremi za ovu kolumnu razmišljao sam o stanju u kojem se HoReCa kanal u Hrvatskoj nalazi. Promatraču koji situaciju promatra izvana čini se da je vrijeme u tom segmentu barem u Hrvatskoj stalo. Hoteli, restorani i barovi posluju na način na koji su poslovali i prije 20 godina, inovacija gotovo da i nema i sve se svodi na jedan ili dva nova formata i - to je to. Ne bih na ovome mjestu ulazio u analizu zašto je tome tako, no više je nego jasno da su promjene nužne i da su pred nama. Za razliku od prije 10-ak godina, prosječni potrošač danas živi u digitalnom dobu. U digitalnom dobu informacija je nadohvat ruke (često kažemo da je jedan klik daleko). I ne samo da su informacije tu, nego ih prosječni kupac na taj način i konzumira. Prije 13 godina kada smo pripremali putovanje, planiranje se svodi-

Umjesto da lovimo goste u turističkim zajednicama ili uz ceste, goste sada lovimo za virtualne rukave na mjestima gdje oni planiraju svoja putovanja. Prije svega potrebno je prepoznati koja ciljna skupina gostiju nam je interesantna i što im možemo ponuditi.

lo na obilazak turističkih agencija, skupljanje kataloga, pregledavanja velike količine kataloga, uspoređivanje ponude i konačno donošenje odluke. Od same ideje do ugovaranja aranžmana, prošlo bi i nekoliko mjeseci. Danas je situacija drastično drugačija. Danas kao potrošači očekujemo da su nam sve informacije na raspolaganju odmah i da do njih možemo doći iz udobnosti vlastitog naslonjača. Nakon što se rodi ideja, ili želja za nekim putovanjem, ili odlaskom na večeru, obraćamo se svojem najboljem prijatelju Googlu i molimo ga za pomoć. Ponudu uspoređujemo ili korištenjem različitih online servisa ili pregledavanjem kataloga u digitalnom obliku. Vrlo često na našu odluku direktno utječu preporuke kruga ljudi kojima vjerujemo na društvenim mrežama. S druge pak strane, u Hrvatskoj malo hotela, restorana i barova na kvalitetan način predstavlja svoju ponudu korištenjem digitlanih kanala komunikacije, i to je nešto što se hitno mora mijenjati. HoReCa segment očekuje prva velika revolucija i to - digitalna. Osim velikog broja startupova koji su tu da pokrenu revoluciju, vjerujem da će pozitivno na percepciju važnosti digitalnog marketiga i prisutnosti na digitalnim kanalima utjecati i konferencija o digitalnom marketingu u turizmu koja se ove godine prvi put organizira u Zadru. No krenimo redom i pogledajmo što treba mijenjati, i to odmah. MOJA SOBICA MOJA SLOBODICA Čini mi se da se hoteli još uvijek oslanjaju na turističke agencije kao izvor gostiju. Primjena informatike svodi se na softver za upravljanje hotelskom infrastrukturom (hotel PMS - property management system). Iako ovakvi sustavi čuvaju neke bazične informacije o gostima, ono što im nužno treba je izuzetno kvalitetno implementirana CRM (customer relationship management) funkcionalnost na način da će hotelski sustav o svakom gostu agregirati različite javno dostupne informacije sa različitih digitalnih kanala. Kvalitetan CRM sustav, osim što čuva informacije koje su hotelu dostupne kroz poslovanje s gostima, povezuje se sa

društvenim mrežama te na istima prati reakcije gostiju te potencijalno nove goste. Ovakav sustav za odnose s kupcima omogućit će hotelu generiranje kvalitetnih leadova za prodajni tim te kreiranje individualiziranih paketa ovisno o afinitetima gosta. Osim što mora osluškivati društvene mreže, hotel mora aktivno sudjelovati u komunikaciji s gostima te poticati goste da o svom hotelskom iskustvu komuniciraju unutar kruga virtualnih prijatelja. Komunikacija s gostima u hotelu je sljedeće područje koje vapi za revolucijom. Dosadne letke treba zamijeniti atraktivnim digital signage ekranima koji nude više informacija organiziranih na način da su relevantne profilu gostiju u hotelu te njihovim potrebama. Televizijski setovi u sobama su iz godine u godinu sve "pametniji", a rade jednako besmislen posao kao i prije 10 godina. Pametne televizore potrebno je oplemeniti aplikacijama za naručivanje posluge u sobu. Gost kojem je ponuda prezentirana putem privlačnih slika, i ukoliko je naručivanje izvedeno krajnje jednostavno, češće će posegnuti za ponudom nego gost kojem ponuda nije nadohvat ruke i nije mu adekvatno prezentirana (letak u sobi uz uzglavlje i sl.). Kvalitetna prezentacija i jednostavan postupak naručivanja, pola je uspješnog ciklusa prodaje u hotelskoj sobi. PIĆE I HRANA Prezentacija hrane i pića osobito je bitna u restoranima i barovima, a tu se stvari nisu promijenile još od srednjeg vijeka. Svaki put kada sjednemo za stol, dočeka nas isti stari jelovnik s istom starom listom hrane bez ikakvih dodatnih informacija o hrani i sastojcima. Prezentacija ponude te način naručivanja područje je u kojem će u vrlo skoroj budućnosti izbiti prava mala digitalna revolucija. Današnja tehnologija omogućava da ponudu gostu prezentiramo kao pravu malu multimedijalnu priču, što dodatno daje na toplini restoranskog iskustva. Inteligentni sustav preporuka gostu može uz svako jelo sugerirati odgovarajuća pića, prilog i deserte, a sve u skladu s njegovim osobnim

Današnja tehnologija omogućava da ponudu gostu prezentiramo kao pravu malu multimedijalnu priču, što dodatno daje na toplini restoranskog iskustva. Inteligentni sustav preporuka gostu može uz svako jelo sugerirati odgovarajuća pića, prilog i deserte, a sve u skladu s njegovim osobnim afinitetima. afinitetima. Narudžba se iz ovakvog sustava odmah prosljeđuje kuhinji i šanku što dodatno ubrzava proces komunikacije unutar restorana i skraćuje vrijeme potrebno za posluživanje gosta. Ukupno vrijeme koje gost provede u restoranu se skraćuje, jer se skraćuju čekanja, te se povećava promet restorana uz isti kapa-

citet. Digitalni sustav naručivanja unaprjeđuje iskustvo u restoranu, dok diskretno implementirano digital signage rješenje na ulazu u bar ili restoran privlači nove goste prezentirajući im dnevnu ili specijalnu ponudu kroz seriju zavodljivih slika ili video materijala. I to slika kojima ni najtvrđi ne mogu odoljeti! Osim što nam je svima cilj privući gosta, te unaprijediti njegovo iskustvo dok je u našem lokalu, cilj nam je i zabaviti ga i nagraditi. Ako se radi o baru, pametno osmišljene igre putem društvenih mreža, koje se mogu pratiti putem digital signage ekrana u prostoru, mogu dodatno zabaviti goste i motivirati ih da ostvare nove društvene kontakte. Naravno, ovakve akcije na društvenim mrežama služe kako bi i motivirale goste da pišu o svom iskustvu i da šire dobar glas o baru ili restoranu. BORBA ZA SVAKOGA GOSTA Što se tiče privlačenja gosta, stvari se nisu jako promijenile, i dalje se sve svodi na navlačenje gosta za rukav, no medij se promijenio. Umjesto da lovimo goste u turističkim zajednicama ili uz ceste, goste sada lovimo za virtualne rukave na mjestima gdje oni planiraju svoja putovanja. Prije svega potrebno je prepoznati koja ciljna skupina gostiju nam je interesantna i što im možemo ponuditi. Tako, na primjer, ukoliko tražimo goste koji žele aktivno provesti svoj godišnji odmor putujući od mjesta do mjesta i iskušavajući ponudu, web servis My Croatian Adventure svakako je jedno od mjesta gdje želite predstaviti svoju ponudu. Prisutnost na društvenim mrežama također je must, s obzirom na količinu ljudi i vremena koje se tamo troši. Dobro osmišljena strategija komunikacije te fleksibilan online tim uz, naravno, besprijekornu uslugu, valuta su na koju bih se ja uvijek kladio. Bitno je napomenuti da ovakav oblik komunikacije s gostom ne smije prestati kada ga privučemo i kada on dođe bilo u hotel, bar ili restoran, već se ona mora diskretno nastaviti tijekom njegovog boravka pa i nakon njegovog odlaska. I što je najbitnije, uvijek mora biti prilagođena gostu i njegovim osobnim afinitetima. Tehnologija je tu, iskoristimo je na sveopće zadovoljstvo.

intervju:

Bit ćemo među 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta! Na 20. zasjedanju Glavne skupštine Svjetske turističke organizacije (UNWTO), koja se od 24. do 29. kolovoza održala na Viktorijinim slapovima (Zambija/Zimbabve), uz sudjelovanje predstavnika više od 120 zemalja svijeta, hrvatski ministar turizma Darko Lorencin izabran je za potpredsjednika Glavne skupštine, kao predstavnik regije Europa. O tom imenovanju, zasjedanju UNWTO-a, ovogodišnjoj turističkoj sezoni te planovima za hrvatski turizam u ovom broju HRB-a razgovaramo s ministrom Lorencinom. Razgovarala: Marija Sedlar

Kakvu odgovornost Vama donosi ovo imenovanje te što ono znači za Hrvatsku? Koje su Vaše dužnosti kao potpredsjednika Glavne skupštine? Glavna skupština UNWTO-a predstavlja glavno okupljanje Svjetske turističke organizacije. Skupština se održava svake dvije godine kako bi se odobrio proračun i program rada te se raspravlja o temama koje su od iznimnog značaja za turistički sektor. Osim mog

imenovanja za potpredsjednika Glavne skupštine, kao predstavnik regije Europa, istaknuo bih i izbor Hrvatske za novu članicu Izvršnog vijeća Glavne skupštine UNWTO-a na razdoblje od sljedeće četiri godine. Navedena imenovanja predstavljaju iznimno međunarodno priznanje Hrvatskoj te sam uvjeren kako ćemo i na ovaj način doprinijeti pozitivnoj percepciji Hrvatske u svijetu kao turističke destinacije koja ima što reći i pokazati svijetu.

Kako je proteklo zasjedanje Skupštine UNWTO –

s kojim se problemima trenutno susreće svjetski turizam, jesu li doneseni kakvi zaključci o stanju turizma u svijetu? Osim uobičajenih tehničkih točaka dnevnog reda, tijekom Glavne skupštine, održana je i 'opća rasprava', a naglasak je ove godine bio na pitanju prometnoga povezivanja s naglaskom na zračni promet. Zaključeno je kako je za ukupni razvoj turizma važna kvaliteta svih oblika prometa, ali i sama prometna infrastruktura kao preduvjet povezivanja pojedinih odredišta s emitivnim tržištima. Kao primjer iznimnog značaja zračnog prometa i razvoja prometne infrastrukture naveo bih slučaj Hrvatske. Iako većina gostiju u Hrvatsku dolazi cestovnim pravcima, zabilježeno je povećanje broja letova u hrvatske zračne luke u priobalju, što će svakako pomoći u produljenju turističke sezone i povećanju prometa s dalekih i novih tržišta.

Gdje je Hrvatska u odnosu na Europu i svijet, pratimo li svjetske trendove? S kojim se izazovima susreće naš turizam? Ove smo godine ušli u Europsku uniju i to u samoj špici sezone, tako da smo se morali prilagoditi promjenama koje članstvo donosi. Osim dobrih stvari, tu su i neki izazovi poput uspostave viznog režima, proces koji želimo još unaprijediti i ubrzati. Međutim, ono što mogu potvrditi jest da se maksimalno trudimo pratiti trendove i tako biti konkurentni na tržištu koje je doista golemo i zahtjevno. Rezultati koje ostvarujemo ove godine pokazuju da radimo dobar posao te da smo na pravom putu da i ove godine ostvarimo zacrtane ciljeve te da zadržimo poziciju jedne poželjne i atraktivne turističke destinacije u koju se gosti rado vraćaju.

Je li bilo riječi o vizama i kako one utječu na turizam pojedine zemlje? Prije sezone kod nas se puno pričalo o turistima iz Rusije, prognoziralo se da će ih zbog uvođenja viza biti puno manje nego dosadašnjih godina – što pokazuju trenutni podaci? Tijekom svog boravka na Glavnoj skupštini UNWTO-a, zajedno s još 47 kolega ministara turizma iz cijelog svijeta, sudjelovao sam na okruglom stolu na temu viza, gdje se govorilo o utjecaju viznog režima na turistički promet. Zaključili smo kako treba poduzeti sve moguće mjere za olakšano putovanje i prelazak granica te za olakšavanje i pojednostavljenje procedura za izdavanje viza. Istaknuta je potreba za još snažnijom suradnjom svih čimbenika na međunarodnoj

razini, ali i glavnih dionika na nacionalnim razinama pojedinih zemalja. Što se tiče uvođenja viznog režima u Hrvatskoj, on je jednostavno bio obveza koju je Hrvatska morala ispuniti svojim ulaskom u EU. Sve zemlje koje su morale uvesti vizni režim doživjele su dvoznamenkasti pad iz trećih zemalja. Ništa drugačija nije ni Hrvatska. Međutim, moram napomenuti da uspostava viznog režima nije jedini razlog pada koji nam se događa s ruskog tržišta - velik utjecaj ima teško stanje na ruskom gospodarskom tržištu te pad vrijednosti rublja u odnosu na euro, preslagivanje na tržištu ruskih turoperatora i dr.

Što se tiče uvođenja viznog režima u Hrvatskoj, on je jednostavno bio obveza koju je Hrvatska morala ispuniti svojim ulaskom u EU. Sve zemlje koje su morale uvesti vizni režim doživjele su dvoznamenkasti pad iz trećih zemalja. Ništa drugačija nije ni Hrvatska. Kako ocjenjujete ovogodišnju sezonu prema podacima kojima raspolažete? Koliki je prihod zabilježen, koliko dolazaka, noćenja, omjer stranih i domaćih turista? Prema zemljama, od kuda nam dolazi najviše turista? Vrlo sam zadovoljan rezultatima glavnog dijela sezone, gdje za kolovoz bilježimo rast u dolascima od 10,1 posto, a noćenjima 4,5 posto. Kumulativno za prvih osam mjeseci rezultati su 5,4 posto više dolazaka i 3,3 posto više noćenja nego što je to bilo prošle godine, koja je prema ovim pokazateljima bila rekordna. Još više veseli činjenica da je ova predsezona, unatoč lošem vremenu, nepovoljnom rasporedu praznika na našim emitivnim tržištima, poplavama u južnoj Njemačkoj i sjevernoj Austriji, kao i vrlo ranom Uskrsu, pokazala plus, a vrlo su dobre najave za rujan, pa i listopad. Stoga već možemo govoriti o produljenju sezone. Naravno da je to imalo i efekt na prihode koji su u ovom trenutku za prvih sedam mjeseci u porastu za 8,5 posto u odnosu na isto

razdoblje prošle godine. Što se tiče strukture stranih gostiju, ona je ove godine nešto izmijenjena, iako, naravno, turisti iz Njemačke i dalje zauzimaju sami vrh na ljestvici zemalja iz kojih nam dolazi najviše turista. Uz bok im se nalaze Austrijanci i Slovenci. Posebno bih istaknuo porast turista iz Velike Britanije, Poljske i Skandinavije. 90 posto turista u Hrvatsku dolazi iz Europe dok domaći turisti bilježe oko 8 posto udjela u ukupnoj strukturi, no izvrsna je vijest da imamo i porast dolazaka domaćih turista.

Kako se dodatno može unaprijediti turistička ponuda i potaknuti zapošljavanje? Kada govorimo o posezoni, prema informacijama iz hotelskih kuća od Istre do Dubrovnika, kapaciteti su mahom unaprijed bili popunjeni, a u rujnu se očekuje dolazak oko milijun i pol turista. Također, hotelijeri su vrlo zadovoljni i s listopadom koji je već sada vrlo dobro popunjen. Zahvaljujući ugovorima s turoperatorima koji imaju letove prema splitskom, dubrovačkom i pulskom aerodromu, sezona će u avioprijevozu trajati sve do studenoga. Sve su to pokazatelji kako posezona u Hrvatskoj ima što ponuditi gostima, a ta će ponuda biti još bolja kako će vrijeme odmicati i kako će se Strategija razvoja turizma do 2020. godine sve više implementirati.

Koliko je sredstava privatni i javni sektor uložio u pripremu ovogodišnje turističke sezone te koliko prihode Hrvatska očekuje od turizma do kraja godine? Prema anketi koju je Ministarstvo turizma provelo ove godine među 25 velikih turističkih kompanija, privatni sektor će u turizam ove godine uložiti oko dvije milijarde kuna, što je +124% u odnosu na 2012. godinu te +234% u odnosu na 2011. godinu . Osim toga, očekuju se investicije javnog sektora u vrijednosti od 200 milijuna kuna te malog i srednjeg poduzetništva oko 400 milijuna kuna. Dakle, neka predviđanja za ovu godinu su oko 2,6 milijarde kuna. Što se tiče prihoda, bio bih vrlo zadovoljan da budu oko 2-3% veći nego što su bili prošle godine.

Što je ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio hrvatskom turizmu - kako je na njega utjecao, je li nam donio nove goste? Što će nam članstvo u EU dugoročno donijeti kada je u pitanju turizam i kako članstvo

intervju:

Kada govorimo o posezoni, prema informacijama iz hotelskih kuća od Istre do Dubrovnika, kapaciteti su mahom unaprijed bili popunjeni, a u rujnu se očekuje dolazak oko milijun i pol turista. Također, hotelijeri su vrlo zadovoljni i s listopadom koji je već sada vrlo dobro popunjen. Zahvaljujući ugovorima s turoperatorima koji imaju letove prema splitskom, dubrovačkom i pulskom aerodromu, sezona će u avioprijevozu trajati sve do studenoga. možemo iskoristiti u turističkom sektoru? U turističkom smislu Hrvatska je već odavno dio Europe i Europske unije budući da čak 90 posto naših posjetitelja dolazi iz Europe, a od toga njih najviše iz zemalja EU, koje i predstavljaju naša glavna emitivna tržišta. Naša zakonska regulativa i sustav potpora i poticaja u turizmu već su odavno usklađeni sa smjernicama EU i u tom smislu postoje isti uvjeti za poslovanje svih turističkih subjekata u RH i EU. Od 1. srpnja ove godine i svi državljani EU mogu pod jednakim uvjetima, kao i naši, pružati neke od usluga koje su do sada bile rezervirane samo za hrvatske državljane, poput ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ali i usluga turističkih vodiča, pratitelja i voditelja poslovnica, sukladno našim zakonskim rješenjima. Uz navedeno, znatno su pojednostavljeni uvjeti prelaska granice svim državljanima zemalja članica EU što će utjecati na brži i jednostavniji protok gostiju u Hrvatskoj te na smanjenje gužva na hrvatskim cestama u špici sezone. S druge strane, državljani zemalja koje nisu

članice EU moraju, sukladno pravilima u cijeloj uniji, imati našu vizu, što će donekle otežati dolazak gostiju iz nekih zemalja poput Rusije, Ukrajine i Turske. No s obzirom da se i nadalje očekuje mogućnost ulaska svih stranih državljana izvan EU temeljem posjedovanja schengenske vize bilo koje zemlje članice EU, to će istovremeno olakšati novonastalu situaciju za navedena tržišta. Jedna od najvećih koristi hrvatskog turizma je što će, kako i u predpristupnom razdoblju, tako i s ulaskom u EU, postojati mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU za potrebe sufinanciranja turističkih projekata iz javnog, privatnog i civilnog sektora. To će se odnositi na projekte javne turističke infrastrukture, poticanje malog i srednjeg poduzetništva te razvoj ljudskih potencijala. U pripremi je izrada operativnih programa kojima ćemo definirati što turizmu treba te u koju javnu turističku infrastrukturu ulagati. Sektor malog i srednjeg poduzetništva će moći sredstva koristiti neposredno dok će velike tvrtke sredstva moći koristiti kroz klastere. Jako su bitna sredstva koja ćemo moći povući iz fondova za razvoj ljudskih

potencijala o čemu ćemo, u dogovoru s drugim ministarstvima, voditi računa.

U Hrvatskoj se iz godine u godinu sve više razvija i kontinentalni turizam, no opći je dojam da je on zanemariv i da ne privlači veliki broj turista. Kakvi su planovi ministarstva na tom području, potičete li tu vrstu turizma i kakvi su kapaciteti Hrvatske po tom pitanju? Činjenica je da kontinentalni turizam u Hrvatskoj, ako izuzmemo grad Zagreb, čini svega tri posto ukupnog turističkog prometa. Nama je cilj razviti turizam diljem Hrvatske, stoga i mi, ali i Hrvatska turistička zajednica provodimo natječaje za bespovratne potpore isključivo za turistički nerazvijena područja, za koji izdvajamo 15 milijuna kuna. Upravo na tim područjima puno je teže privući turiste te je potrebno višestruko više raditi nego što je to potrebno na priobalju. Na ovim je dijelovima nužno graditi razvoj turizma na bogatoj kulture te dodatnim sadržajima, kao što su zdravstve-

ni turizam, sportski turizam, eno i gastro te svi ostali posebni oblici turizma koji su i navedeni u Strategiji, osim sunca i mora. U ovim dijelovima Hrvatske prevladavaju privatni, odnosno obiteljski smještaj i mali kampovi. Naš je cilj svakako potaknuti ulaganje u hotelske kapacitete, u povezivanje i standardizaciju obiteljskog smještaja te povećanje kvalitete u kampovima. Kontinentalni turizam nije zanemariv segment i ima svoje tržište.

Koje su najvažnije smjernice Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., čiji se akcijski plan već počeo primjenjivati? Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine ove je godine usvojena u Hrvatskom saboru te je strateški dokument čije provođenje ima za cilj da Hrvatska do 2020. uđe među 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Ona je ujedno i putokaz investitorima u kojem smjeru ići, u što ulagati te što će ministarstvo podupirati. Ujedno, Strategija je i podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina te osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Ciljevi razvoja turizma su nam 7 milijardi eura novih investicija, povećanje hotelskog

Ciljevi razvoja turizma su nam 7 milijardi eura novih investicija, povećanje hotelskog udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima, novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta te 14,3 milijardi eura ukupne turističke potrošnje. udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima, novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta te 14,3 milijardi eura ukupne turističke potrošnje. Strategija definira konkretan i precizan Akcijski plan, sastavljen od 26 prioritetnih mjera, od kojih je u tijeku 13 mjera, a rad na dodatnih 10 započet će do kraja 2013. godine!

U tijeku je i izrada Strateškog marketinškog plana – što plan obuhvaća i tko će od njega po završetku imati koristi? Hrvatskoj je potreban novi strateški marketinški plan usklađen sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine kako bismo se uspješno natjecali u dinamičnom tržišnom okruženju današnjice i odgovorili na pitanja koji su ključni novi marketinški ciljevi hrvatskog turizma, kako možemo ojačati turistički brend Hrvatske, na koja ciljna tržišta trebamo usmjeriti svoje marketinške aktivnosti, koji proizvodi i ciljna tržišta trebaju predstavljati prioritet, koje prodajne i komunikacijske strategije trebamo slijediti, kako mjeriti učinkovitost i kako iskoristiti EU fondove te se adekvatno pozicionirali u prodajnom okruženju današnjice. Strateški marketing sadržavat će i tri operativna marketing plana: za proizvode, za klastere i marketinški plan za tržišta. Krovni operativni marketinški plan uključivat će taktike unapređenja dizajna vrijednosti, taktike komunikacije, prodaje i distribucije te uspostavu efikasnije marketinške infrastrukture i suradnje s gospodarstvom s opipljivim koristima za cjelokupnu turističku industriju, kako za privatni sektor, tako i za HTZ u cjelini, ali i regionalne i lokalne TZ te prodavatelje na emitivnim tržištima.

b2Retail

STUDENI 2013.

U našem izdanju namijenjenom FMCG sektoru Progressive magazinu u studenome analiziramo kategorije: FOKUS NEPREHRANA

FOKUS HRANA

POVEĆALO

SPECIJALNI PRILOG

OSVJEŽIVAČI ZA WC ŠKOLJKU

SMRZNUTA HRANA

MJEŠAVINE ZA KOLAČE

PREMIUM PROIZVODI

TEMA BROJA - PROIZVODI OD ČOKOLADE

www.progressive.com.hr 15

vjerski turizam:

Put sv. Jakova više od hodočašća

Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert

Pitoreskni gradići i mjesta s prekrasnim građevinama i sakralnim spomenicima dočekat će vas na Putu sv. Jakova koji velikim dijelom prolazi kroz francusku regiju Srednji Pirineji spajajući je sa španjolskim gradom Santiago de Compostela…

ada se spominje hodočašće u Francuskoj, mnogim Hrvatima prva je asocijacija Lourdes, svetište u Srednjim Pirinejima, udaljeno oko 170 kilometara od Toulousea. No, ovom najvećom francuskom regijom prolazi dio "Puta svetog Jakova", kojim dnevno pješače tisuće hodočasnika iz čitavog svijeta kako bi stigli do grada Santiago de Compostela u Galiciji, pokrajini na sjeverozapadu Španjolske. Francuskom prolaze četiri rute ovoga puta, a bez obzira koju izabrali, dočekat će vas pitoreskni gradići i sela, prekrasne građevine i sakralni spomenici, od kojih je 71 na popisu kulturne baštine UNESCO-a. U Srednjem vijeku velik broj katolika iz čitave Europe mjesecima je putovao do poznate katedrale u Galiciji kako bi se poklonili relikvijama sv. Jakova, jednog od 12 apostola. U to vrijeme Santiago de Compostela smatrao se trećim najsvetijim gradom Rimokatoličke crkve, odmah poslije Jeruzalema i Rima. Od

osamdesetih godina prošlog stoljeća popularnost ovog hodočašća raste, a na njega se odlučuju i pripadnici drugih vjera te oni koje ne motiviraju samo religiozni razlozi nego potraga za duhovnošću ili pustolovinom. U toj potrazi upute li se rutom Via Podiensis, proći će preko visoravni Aubrac prema dolini rijeke Lot i zaustavit će se na jednoj od glavnih postaja – srednjovjekovnom gradiću Conques s impresivnom crkvom i samostanom u sklopu koje je galerija sakralnih umjetnina. Zahvaljujući relikvijama sv. Foy, koje su nekim čudom završile u ovom gradu 883., Conques je privlačio hodočasnike i u vrijeme kada je nakon Srednjeg vijeka popularnost Puta sv. Jakova pala. Iako većina hodočasnika uglavnom bira jeftinije opcije smještaja, koristeći bed&breakfast usluge od sedam do 15 eura, posljednjih godina mijenjaju se trendovi pa je sve više onih koji i na ovakvim putovanjima traže komfor i vrhunsku gastronomsku ponudu, a prtljaga

ih – zahvaljujući prijevozničkim tvrtkama koje angažiraju – čeka od hotela do hotela. Jedan od takvih vrhunskih hotela Le moulin de Cambelong smješten je u blizini Conquesa, i osim vrhunske usluge nudi nesvakidašnje gastronomsko iskustvo u restoranu s jednom Michelinovom zvjezdicom. Na putu prema Španjolskoj svakako treba posjetiti Figeac, grad umjetnosti i jedinstvene srednjovjekovne arhitekture s bogatom tržnicom na kojoj se često mogu sresti najpoznatiji francuski chefovi u potrazi za tarturfima. U ovom gradu rodio se Champollion koji je razjasnio sustav egipatskog pisma, pa je u njegovoj rodnoj kući danas Muzej posvećen svim pismima svijeta. CRNA MADONA I IZVRSTAN SIR Rocamadour, smješten na padini gigantske stijene iznad kanjona rijeke Alzou, jedan je od najljepših gradova u ovom dijelu Francuske. Iako pomalo skreće s rute, zahvaljujući

njegovoj atraktivnost i zaštitnici Crnoj Djevici, rijetko ga koji hodočasnik zaobiđe. Po njemu nosi ime pikantni francuski kozji sir. Kremast, naoko bijel s baršunastom kožicom, zbog orašastog okusa izvrstan je na toplom tostu ili omotan salatama. Nakon sazrijevanja, razvija intenzivniji okus i odlično se sljubljuje s crnim vinom. Grad Cahors još je jedna vjerska i turistička postaja Srednjih Pirineja. U središtu vinske regije na rijeci Lot gotovo je potpuno okružen vodom, a njegov zaštitni znak je izvrsno očuvani srednjovjekovni Valentré most iz 14. stoljeća, koji se gradio 70 godina. Legenda kaže kako se graditelj u konačnici dogovorio s vragom u želji da napokon dovrši izgradnju. No kako se ona bližila kraju, graditelj je pronašao način kako izbjeći dogovor te na most nije stavio posljednji kamen. U duhu legende 1800. godine je na jednoj od tri kule izrezbaren vrag koji stavlja taj posljednji kamen. Terminus Hotel u središtu grada možda neće impresionirati uređenjem, no njegov Le Balandre restaurant jedan je od najboljih u ovom dijelu zemlje. Smješten na ušću rijeka Garonne i Tarne grad Moissac okružen je voćnjacima i vinogradima sorte chasselas i važna je postaja na Putu sv. Jakova. U njegovom središtu svjetski je poznat romanički samostan s crkvom i portalom na popisu UNESCO-a. Osim hodočasnika grad je prepun biciklista zahvaljujući stazi "Dva mora" koja spaja Atlantik i Mediteran. Na trgu ispred crkve nalazi se prekrasan restoran Le Florentin s vrhunskom gastronomskom ponudom.

Iako u Hrvatskoj nema službenih podataka o broju vjernika koji ih posjete, najveće marijansko svetište u Mariji Bistrici godišnje privuče oko 800 tisuća hodočasnika. O značenju vjerskog turizma govori i podatak da Međugorje u BiH svake godine dobije oko tisuću novih kreveta, a sezona traje od ranog proljeća do kasne jeseni.

PO ČEMU CONDOM NOSI IME? Iako Condom nije dobio ime po prezervativu, u tom gradiću možete razgledati stalni postav izložbe posvećen toj vrsti zaštite na zaprepaštenje puritanaca koji takvo što ne očekuju u gradu smještenom na hodočasničkom putu. Njima je svakako zanimljivija Katedrala sv. Petra i Biskupska kapela. Auch je glavni grad pokrajine Gascony, s katedralom sv. Marije, jednim od najvažnijih sakralnih građevina u Francuskoj koja je također na UNESCO-vom popisu. Impresivan kor jedan je od najljepših i najbogatijih u Europi u potpunosti načinjen od hrastovine. Zahvaljujući vitrajima na 18 gotičkih prozora, katedrala igrom svjetla zrači posebnom atmosferom. Ovim gradom završava naša francuska ruta koja je samo mali dio onog što možete vidjeti i doživjeti. Francuzi u ovom dijelu zemlje vrlo su gostoljubivi i često u domove primaju na smještaj hodočasnike ne uzimajući im ni jedan euro. S ruksacima i štapovima, hodočasnici pješače u grupama i do tridesetak kilometara na dan pa bi im trebalo otprilike tri mjeseca da prijeđu gotovo tisuću kilometara puta od Francuske do Španjolske. Stoga obično putovanje dijele na etape i potrebno im je nekoliko godina kako bi ga završili.

MAČKE SPASILE LA ROMIEU La Romieu je maleno gaskonsko mjesto s prekrasnom crkvom Sant Pierre, također pod zaštitom UNESCO-a. Prema legendi, u 14. stoljeću tamo je živio šumar Vincet i njegova supruga Mariette. Nedugo nakon što im se rodila kći Angeline, šumar je poginuo, a njegova žena je umrla od tuge pa su dijete posvojili susjedi. Angeline je uvijek bila okružena mačkama, no kako je selo nakon suše poharala glad, stanovnici su počeli ubijati mačke u strahu da ne opustoše sve što je preostalo. Ipak, dijete je uspjelo skriti ženku i mužjaka. Ubrzo su selo preplavili štakori koji su uništavali sve usjeve. Nemoćne mještane spasila je Angelina s mačkama koje su u međuvremenu dobile dvadesetak mačića. U znak zahvalnosti i danas se u La Romieu na svakom koraku mogu sresti skulpture mačaka.

MILIJUNI HODOČASNIKA Vjerski turizam u svijetu motivira milijune ljudi pa tako Lourdes ili Fatima godišnje privuku oko 8 milijuna hodočasnika, a na put iz vjerskih razloga godišnje odlazi 300 milijuna ljudi. Iako u Hrvatskoj nema službenih podataka o broju vjernika koji ih posjete, najveće marijansko svetište u Mariji Bistrici godišnje privuče oko 800 tisuća hodočasnika. O značenju vjerskog turizma govori i podatak da Međugorje u Bosni i Hercegovini svake godine dobije oko tisuću novih kreveta, a sezona traje od ranog proljeća do kasne jeseni. Najveće svetište u Primorsko-goranske županije na Trsatu godišnje posjeti oko 300 tisuća vjernika, dok svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu posjeti oko 200 tisuća ljudi. U marijanskom svetištu u Sinju hodočasnici dolaze na nekoliko sati, uglavnom na putu prema Međugorju, dok je taj grad mali za vjernike koji se okupljaju na blagdan Vele Gospe.

trendovi:

Desalinizacija u ugostiteljstvu Pitka voda postaje sve skuplja te se time povećavaju i troškovi ugostiteljskih objekata gdje je potrošnja pitke vode značajna stavka u poslovanju. Važna mjera za rješavanje ove problematike obrada je morske vode desalinizacijom u svrhu dobivanja pouzdanog, jeftinog i stalnog izvora pitke vode. Piše: Dražen Paunović, dipl.ing. NAVCOM d.o.o.

esalinizacija morske vode kao jedan od načina opskrbe ugostiteljskih objekata pitkom vodom sve više ulazi i na naša vrata u restoranima i hotelima diljem Jadrana. Za to postoji više razloga. Najčešći je taj što naši krajevi imaju sve više poteškoća u opskrbi pitkom vodom tijekom ljetnih mjeseci te sve češće dolazi do nestašica vode, a time i problema u poslovanju ugostiteljskih objekata i hotela. Pitka voda postaje sve skuplja te se time povećavaju i troškovi ugostiteljskih objekata gdje je potrošnja pitke vode značajna stavka u poslovanju. Važna mjera za rješavanje ove problematike upravo je obrada morske vode desalinizacijom u svrhu dobivanja pouzdanog, jeftinog i stalnog izvora pitke vode. Postupak pročišćavanja vode reverznom osmozom (obrnutom) je skoro pa savršen način dobivanja pitke vode. REVERZNA OSMOZA Sistem reverzne osmoze usavršili su američki znanstvenici nakon Drugog svjetskog rata kada je vlada SAD-a investirala milijune dolara u svrhu pronalaženja najboljeg načina pročišćavanja vode u slučaju da dođe do onečišćenja izvora pitke vode. Ova tehnologija se do početka šezdesetih godina koristila isključivo u vojne svrhe te je bila izuzetno skupa. Zahvaljujući sve masivnijoj proizvodnji ovakvih sustava danas je ta tehnologija

ekonomski isplativa te se smatra jedinom realnom alternativom za dobivanje pitke vode u slučaju njezine nestašice. Reverzna osmoza koristi se za pročišćavanje vode i odstranjivanje anorganskih minerala, soli i ostalih nečistoća s ciljem poboljšavanja izgleda, okusa i ostalih svojstava vode. Tako se dobiva kvaliteta vode koja zadovoljava i najzahtjevnije specifikacije. Prema našim iskustvima, ustaljeno je mišljenje na ovim područjima da je voda dobivena putem reverzne osmoze značajno skuplja od uobičajenih načina snabdijevanja te nije dobre kvalitete i može se koristiti samo za tehnološke svrhe što je glavni uzrok nekorištenja ove tehnologije u širem opsegu. Naprotiv, voda obrađena sustavima za reverznu osmozu ima sljedeća svojstva. Voda dobivena desalinizacijom iz mora ili bušotina

Reverzna osmoza koristi se za pročišćavanje vode i odstranjivanje anorganskih minerala, soli i ostalih nečistoća s ciljem poboljšavanja izgleda, okusa i ostalih svojstava vode. Tako se dobiva kvaliteta vode koja zadovoljava i najzahtjevnije specifikacije.

sa bočatom vodom ne mijenja aromu hrane prilikom kuhanja (dapače, ukusi su mnogo intenzivniji budući da voda nije prezasićena kamencem i može rastopiti više supstanci iz hrane). Također, takva voda bez kamenca pogoduje vodovodnom sustavu te očuvanju perilica i kotlova što smanjuje troškove održavanja te im produžuje rok trajanja. Idelan je za čajnike, pegle na paru te pranje jer ne ostavlja naslage kamenca. Prilikom pranja i tuširanja potrebno je manje deterdženata i sapuna te time pridonosimo i ekologiji. Što se tiče prednosti takve vode za zdravlje, poznato je da smanjuje razinu masnoća u krvi, pogoduje dijabetičarima, normalizira povišeni krvni pristisak te umirujuće djeluje na pacijente sa gastritisom ili poremećajima probavnog trakta. KVALITETNIJA VODA U svijetu, a i kod nas, neke tvrtke koje se bave distribucijom vode u plastičnim posudama

također koriste reverznu osmozu za poboljšavanje kvalitete pitke vode. Kako ovaj sustav radi? Srce samoga sustava čine osmozne membrane te visokotlačne pumpe koje morsku vodu potiskuju kroz membranu pri tlaku od 60 bara. Danas postoje visokotlačne pumpe koje ne zahtijevaju promjene ulja te imaju servisne intervale od osam tisuća radnih sati. Nanotehnologija je omogućila i proizvodnju osmoznih membrana čime se povećala njihova učinkovitost i smanjila potrošnja energije potrebna za proizvodnju pitke vode. Otvori na osmoznoj membrani toliko su sićušni da zadržavaju nečistoće iz vode te čak i molekularne spojeve. Najmanji poznati virus je veličine 0,002 mikrona, najmanja bakterija 0,2 mikrona, a otvori na osmoznoj mebrani veličine su 0,0005 mikrona. Očito je da ni virusi ni bakterije ne mogu proći kroz ovako napravljene membrane. U prirodi postupak osmoze poznat je svima kada razdvajamo dvije tekućine različitih koncentracija (npr. čistu vodu bez soli i solnu otopinu) kroz polupropusnu mebranu koja propušta otapalo (čistu vodu), a ne propušta otopljene minerale te tada kroz tu membranu prolazi samo čista voda u otopinu soli. Otopina soli se razrijedi, a volumen solne otopine poveća i njezina se razina digne iznad razine čiste vode. Ovaj proces se može izvesti i u obrnutom pravcu kada na solnu otopinu djelujemo tlakom višim od osmotskog te iz otopine soli kroz membranu prolazi čista voda. To je princip reverzne osmoze. Voda se separira u dva toka: permeat (desalinizirana voda koja prolazi kroz membranske elemente te odlazi do rezervoara za daljnju uporabu) i koncentrat (slana tj. obogaćena voda koja odlazi cjevovodom prema izlazu kao otpadna). Nakon ove faze pročišćenu vodu moguće je obraditi nekim od postupaka za očuvanje i poboljšanje karakteristika vode kao što su kloriranje, UV sterilizacija ili pH neutralizacija. EKONOMSKA DOBIT Ukoliko se osvrnemo na ekonomsku dobit u poslovanju ugostiteljskih objekata, sa sigurnošću možemo potvrditi da je ulaganje u

opremu za desalinizaciju prema našim iskustvima jedno od isplativijih te se uložena sredstva vraćaju u vrlo kratkom vremenskom roku. Ukratko, što se više ovakav uređaj koristi, povrat sredstava je brži, a cijena kubika dobivene vode je manja. Donedavno mala učinkovitost ovakvih sustava, tj.visoka potrošnja energije bila je glavna prepreka za masovnije korištenje sustava reverzne osmoze. Drugim riječima, takvi sustavi koristili su se samo tamo gdje

Ukoliko se osvrnemo na ekonomsku dobit u poslovanju ugostiteljskih objekata, ulaganje u opremu za desalinizaciju jedno je od isplativijih te se uložena sredstva vraćaju u vrlo kratkom vremenskom roku. Ukratko, što se više ovakav uređaj koristi, povrat sredstava je brži, a cijena kubika dobivene vode je manja. nijedna druga opcija snabdijevanja pitkom vodom nije bila moguća. Za usporedbu, sustav reverzne osmoze (desalinizator) kapaciteta 375 litara na sat, tj. devet kubika dnevno, sposoban je proizvesti kubik pitke vode s potrošnjom električne energije od 3,3 kW što je iznos od oko tri kune te je, prema usporedbi s vodom iz vodovoda, vodonosca ili cisterne, značajna razlika. Ovakav desalinizator, zahvaljujući maloj potrošnji, sposoban je raditi i na energiju sunca i vjetra što je donedavno bilo nemoguće. Cijena vode dostavljene putem vodonosaca i

cisterni kreće se od oko 50 do 80 kuna po kubiku pa se lako može vidjeti ekonomska isplativost desalinizatora. Ako uspoređujemo cijenu vode po kubiku iz desalinizatora naspram cijene vode iz vodovoda, uštede su manje, ali opet značajne ako objekt troši velike količine. Cijena ovakvih sustava je otprilike 80 tisuća kuna te se može jednostavno izračunati da se, ako objekat troši npr. dvije tisuće kubika godišnje, a snabdijeva se alternativnim načinima (cisterne, vodonosci sa prosječnom cijenom oko 60 kn po kubiku), investicija vraća unutar jedne godine bez da računamo na dugoročne, prije navedene prednosti ovako dobivene pitke vode. Današnji kapaciteti uređaja za reverznu osmozu kreću se od 25 litara na sat pa do 50 tisuća litara na sat u standardnim izvedbama te time pružaju veliki izbor prilagođen specifičnim potrebama svakog objekta. Preporučljivo je radi redundancije, ukoliko se radi o potrebama gdje je opskrba vode vitalna u svakom trenutku ili je kapacitet rezervoara za pohranu dobivene vode mali, instalirati dva uređaja manjega kapaciteta koji zajedno daju potrebni vršni kapacitet u vrhu sezone te korištenje jednoga uređaja na početku i kraju sezone kada je potreba za pitkom vodom manja.Ovakvo rješenje nešto je u konačnici skuplje, ali je, kao što je i spomenuto, puno pouzdanije. Na žalost, naša država još nije uočila prednost ovakvih sustava reverzne osmoze za proizvodnju pitke vode i omogućila subvencije za kupovinu što bi uvelike olakšalo poslovanje u ovim teškim vremenima. Također, pridonijelo bi ostanku stanovništva na našim otocima te omogućilo jedno od osnovnih prava svakog čovjeka na planetu - pravo na pitku vodu. Danas, reverzna osmoza postaje metoda koja najviše pridonosi zdravom načinju življenja, a ujedno omogućuje ekonomsko upravljanje resursima vode pa se ovaj izum smatra jednim od najznačajnijih prekretnica u ovom stoljeću.

hrb Vinexpo Bordeaux 2013.:

U hramu vina

Piše: Ivan Francesko, sommelier – gastronom ivanfrancesko@ gmail.com

Bordeaux je označen kao "francuski grad umjetnosti i povijesti", "uspavana ljepotica" čije je ime među nekoliko gradova u svijetu izvrstan sinonim ne samo za vino, nego i za kulturu, civilizaciju i povijest vina…

rije trideset i dvije godine Vinexpo, sajam-biennale, na inicijativu Chambre de Commerce et d'Industrie de Bordeaux (Trgovačka komora Bordeaux), otvorio je svoja vrata za 524 izlagača iz 21 zemlje. Ove godine sajam je posjetilo 48.858 posjetitelja iz 148 zemalja, među kojima 1290 novinara. Riječ je o događaju koji je katalizator svjetske trgovine i na kojem je sudjelovalo 2400 izlagača iz 44 zemlje, među kojima i najveći svjetski proizvođači vina: Francuska, Italija, Španjolska, Čile, Portugal, Argentina, SAD, Njemačka, Južna Afrika... Više od 40 posto izlagača došlo je izvan Francuske, i pored 46 paviljona otvorena su i četiri nova: Meksiko, Kina, Turska i Japan.

Izvor fotografija: Vinexpo

PET DANA BAJKE Sve ove brojke stavljaju Vinexpo u planetarne dimenzije, prikazujući njegovu vodeću ulogu i neusporedivu priliku putovanja kroz svijet vina i alkohola u samo pet dana. Impresivna brojka je i cijena unajmljivanja izložbenog prostora od npr. 16 m2 koja je iznosila 5000 eura bez opreme i namještaja. Za prostor "ključ u ruke", sa kompletnom opremom, cijena se kretala od 10.560 eura za pet dana. Profesionalci iz vinske djelatnosti imali su prigodu, koračajući između štandova, degustirati i vršiti usporedbu između npr. chardonnaya iz Francuske s onim iz Južne Afrike, Novog Zelanda ili Hrvatske. Za testiranje, lansiranje novih proizvoda, savjetovanje i rasprave među stručnjacima organiziran je prostor pod nazivom "Tasting by Vinexpo", laboratorij vještine i znanja, gdje je organizirano više od 80 događanja. Na 4500 m2, 10 soba za degustaciju, sa 150 osoba koje su radile na posluživanju i uz 20.000 čaša upotrijebljenih svaki dan, svoje znanje s posjetiteljima dijelili su Barbara Tamburini, poznati talijanski enolog, Jeannie Cho Lee, Master of wine i azijska vinska kritičarka te Paolo Basso, najbolji vinotoča na svijetu za 2013. godinu...

NOVA ISKUSTVA Znanje dobijeno tijekom Vinexpoa, uključujući standardne proizvode, atipične okuse ili nova degustacijska iskustva, nastoji se upotrijebiti kako bi se dobile nove vrijednosti na potencijalnim tržištima i usmjeravati svoje marketinške aktivnosti na segmente tržišta kao što su npr. mladi i žene. Hrvatski vinari, "Vina Croatia - Vina Mosaica", sa svojim su brendom sudjelovali četvrti puta u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Naš inventivan izložbeni prostor posjetili su brojni potencijalni poslovni partneri koji su se ugodno iznenadili raznolikošću našeg terroira, mikroklimatskih područja te unikatnih sorti koje daju vrhunska vina originalnih karakteristika. Naše vrijeme tek dolazi.

Putevima Vina Mosaica:

Do Benkovca i Paga... Ovog smo ljeta nastavili studijsko putovanje stazama Vina Mosaica. U režiji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastro/eno/turizam) ovog je puta organiziran trodnevni užitak - posjet Benkovcu i Pagu… Pripremila: Marija Kosor

ovinarska ekipa iz Hrvatske i zemalja bliže regije ovog je ljeta nastavila studijsko putovanje stazama Vina Mosaica. U režiji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastro/eno/turizam) ovog je puta organiziran trodnevni užitak - posjet Benkovcu i Pagu, no putovanje je bilo prošarano i drugim vrlo zanimljivim destinacijama te oplemenjeno pričama o hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji... Na početku putovanja posjetili smo velebitsku udrugu Kuterevo, odnosno Utočište za mlade medvjede. Udruga, koja je osnovana 1995. godine s ciljem očuvanja divljine gorske Hrvatske, u suradnji s Hrvatskim centrom Znanje za okoliš i Veterinarskim fakultetom iz Zagreba pokrenula je 2002. godine projekt čija je osnovna misija pružanje utočišta medvjeđim siročićima te zaštitita medvjeđeg staništa i promicanja održivog življenja i tradicije lokalne planinske zajed-

nice. Sastavni dio programa je edukacija posjetitelja i njihovo zbližavanje s divljinom velebitskog kraja. ČUDA VELEBITA Cijeli Velebit zaštićen je kao park prirode, a u njemu se nalaze i dva nacionalna parka, Sjeverni Velebit i Paklenica. UNESCO je 1978. prepoznao vrijednosti Velebita te ga uvrstio u mrežu rezrevata u sklopu globalnog projekta “Čovjek i biosfera“. Volonterska postaja uspostavljena je 2005., a posljednjih nekoliko godina Utočište za mlade medvjede Kuterevo ugosti u prosjeku 15 volonterskih grupa, više od 50 individualnih volontera te više od 20 tisuća posjetitelja godišnje. "Mi premalo znamo o medvjedu. I čini nam se čak da ni medvjed puno ne zna o nama. Zna nas samo s one loše strane, tamo gdje ga ugrožavamo, tamo gdje se mora od nas bojati jer nosimo pušku. Ovo

utočište je pokušaj da se pokaže medvjedu da ljudi mogu drugačije. Mi zapravo učimo od medvjeda. Mi pokušavamo s medvjedom doći do saznanja, do iskustva kako čovjek može medvjedu pomoći", naglasio je naš domaćin Ivan Crnković Pavenka, predsednik udruge Kuterevo i voditelj Utočišta za mlade medvjede. Napunjeni energijom velebitskog krajolika nastavili smo putovanje do Otočca, gdje je za novinare organiziran ručak u hotelu Mirni Kutak. Hotel u vlasništvu obitelji Frane Markovića u srcu Gacke doline gostima nudi uživanje u gastronomskim specijalitetima kraja, ali i internacionalne kulinarske delicije. Hotelski restoran, koji kvalitetu temelji na 21-godišnjem iskustvu, svrstan je među 100 vodećih restorana u Hrvatskoj. U blizini je više lovišta na ptice, srednju i krupnu divljač, te u blizini rijeke Gacke, svjetski poznate po čistoći i sportskom ribolovu. Hotel

Mirni Kutak raspolaže velikom salom od 250 sjedećih mjesta, dvije terase sa 80 mjesta, bazenom, jacuzzijem, saunom i salom za sastanke velikom 180 m2. Opremljen je s više od 30 modernih soba, klimatiziranim prostorijama, a na raspolaganju u svakoj sobi nalazi se mini-bar, telefon, TV sa satelitskim programima, besplatni Internet itd. Objekt raspolaže jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, a u ponudi su i dva apartmana. LAG SUMMER FESTIVAL Novinari su se potom zaputili do Biograda na moru, na LAG Summer festival koji je organizirao LAG Laura. Voditelj Ivan Čupić objasnio nam je da je cilj festivala spojiti "zeleno i plavo" tako da svim jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama, malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima omogući da izlože svoje proizvode i usluge direktno pred 20.000 turista. Kako smatraju u udruzi G.E.T., ovo je jedan od najboljih primjera rada na projektu "zeleno i plavo", koja je zapravo uzajamna promocija pojedinih gradova. Grad Biograd na moru s gradonačelnikom Ivanom Knezom i grad Kutjevo s gradonačelnikom Ivicom Nikolićem na čelu organizirali su dvosmjernu promociju – u Biogradu je organizirana prezentacija kutjevačkih vinara i promocija njihovih proizvoda, dok su biogradski proizvođači, na čelu s ribarima,

svoje proizvode prezentirali na kutjevačkim manifestacijama. Cilj takve uzajamne promocije pojačana je prodaja proizvoda tih dvaju gradova, a naposlijetku i razmjena turista. VINFEST BENKOVAC Kulminacija prvog dana novinarskog studijskog putovanja bio je posjet Vinfestu Benkovac. S obzirom na stoljetnu tradiciju vinogradarstva i vinarstva u Ravnim kotarima, ovu je manifestaciju pokrenuo Grad Benkovac u suradnji s Turističkom zajednicom. Cilj Vinfesta, kako kažu organizatori, jest prezentacija i promocija vinarstva na području Benkovca, na prostoru koji je tradicijski i geografski uz sve pogodnosti i potencijale predvodnik u proizvodnji vrhunskih vina u regiji. Manifestacija je i edukativnog karaktera pa svake godine okupi vrsne stručnjake iz područja vinarstva i vinogradarstva, na radost i zadovoljstvo vinara koji na takav način uvijek mogu dobiti poneki savjet i konstruktivnu kritiku. Manifestacija Vinfest, koja ove godine slavi četvrtu obljetnicu, vrlo se brzo afirmirala kao jedna

od najkvalitetnijih takve vrste u Dalmaciji. Pred dvjestotinjak uzvanika, okupljenih pod krošnjom stoljetnog kestena u romantično osvijetljenom prostoru srednjovjekovnog Kaštela Benković, ukupnim šampionom ove godine proglašen je ''Korlat selection“ 2010., Badel 1862, Vinarije Benkovac koji je osvojio visokih 88,5 bodova. BENKOVAČKI VINARI Drugog dana putovanja novinarima je organiziran posjet benkovačkim vinarima. Prva destinacija bila je vinarija Šime Škaulja u mjestu Nadin, u srcu Ravnih kotara. Šime Škaulj redoviti je osvajač brojnih priznanja za kvalitetu proizvoda, a njegova vina prepoznali su vodeći hrvatski enolozi. U ponudi ima Merlot, Syrah, Cuvee, Cabernet Sauvignon, Maraštinu, a novost je i desertno crno vino. Prvo vrhunsko vino u zadarskoj županiji dolazi upravo iz ove vinarije. Kruna truda i rada ovog poznatog vinara je srebrna medalja osvojena na manifestaciji Decanter, London Wine Fair 2012. Pored obiteljske kuće Škauljevi su izgradili novi vinski podrum većeg kapaciteta, u kojemu mogu preraditi oko 30 vagona grožđa, što je otprilike 150.000 do 200.000 butelja. U sklopu vinskog podruma izgradili su i kušaonicu u dalmatinskom stilu koja može primiti 50-ak ljudi. Obitelj posjeduje 5 hektara vinograda koje obrađuje prema najstrožijim normama ekološke proizvodnje čime svaka butelja vina nosi i EKO oznaku.

Nakon degustacije vrhunskih Škauljevih vina zaputili smo se do drevne Asserije. Poznato je da je benkovački prostor bio vrlo naseljen i razvijen u srednjovjekovno doba. Mnoštvo je starohrvatskih spomenika i crkava pronađeno na ovom području. No, i davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi ovdje gradili svoja naselja i podizali spomenike. Najpoznatije je takvo nalazište Asseria - ostaci liburnskog naselja u blizini Podgrađa. Obilaskom iskopina, koračajući smjelo po niskom raslinju i čičku, došli smo i do terena s kojeg puca nevjerojatan pogled na Podgrađe, točnije – na vinograd Bože Bačića. Ovaj vinar savladao je brdo, samljeo 18 hektara kamena i točno nasuprot Asserije podigao vinograd cabernet sauvignona, merlota i syraha. Put nas je potom odveo upravo tamo - do Bačićeva vinograda smještenog na vjetrovitom terenu, na 230 metara nadmorske visine, gdje nam se pridružio i vinar Željko Vrsaljko iz Nadina. Njih dvojica održali su zajedničku prezentaciju vina. Vrlo zanimljiv osjet na nepcima izazvalo je Bačićevo aromatizirano vino, kupaža prosušenih bobica tri crvene sorte kojima je dodao aromu višnje maraske. To je vino Decanter nagradio srebrom. Jako je zanimljivo i vino Željka Vrsaljka, jednog od prvih imena među vinarima benkovačkog kraja i čelnog čovjeka udruge “Nadinski vinari“ koja djeluje već pet godina i broji 60 članova. Njegovo odlično vino Nadinska

rana, mješavina syraha i merlota, osvojilo je zlato na ocjenjivanju Muvina u Prešovu u Slovačkoj. Nadinska rana ime je dobila po burnoj povijesti mjesta koje je naseljeno 200 godina prije Krista, i Vrsaljko je u pravu kada kaže da bi dobro brendiranje i povećanje proizvodnje ovome vinu moglo donijeti i inozemnu slavu. KORLATSKE KAPLJICE Drugi dan studijskog putovanja odveo nas je i do vinograda na položaju Korlat gdje nam je voditelj vinograda Juraj Sladić ispričao da su radovi na vinogradu Korlat započeli u ožujku 2004. godine, te da je zbog težine terena priprema trajala sve do proljeća 2005. Iste godine posađeno je prvih 73 hektara loznih cjepova, a sljedeće ostalih 30. Ukupno je zasađeno 550,000 loznih cjepova. Vinograd Korlat zasađen je sadnim materijalom iz Francuske, a sortiment je Syrah, Cabernet sauvignon i Merlot. Ovaj pothvat Badela 1862, sadnje vinograda u kamenitom terenu na ovako velikoj površini, može se i u svjetskim mjerilima smatrati pi-

onirskim. Vinograd je nastao u ekstremnim uvjetima, ima najvišu točku na 300-tinjak metara nad morem i cijeli je okrenut prema moru. Prve količine grožđa ubrane na Korlatu 2007. bile su dostatne za proizvodnju 9000 litara vrhunskog crvenog vina, odnosno 12.000 boca koje su kao prva komercijalna berba bile lansirane na tržište krajem 2010. godine. Ukupni potencijal proizvodnje dolaskom vinograda u punu rodnost kroz naredne dvije do tri godine iznosit će cca 400 do 450.000 litara vrhunskih crvenih vina. Zaputili smo se potom do vinarije Benkovac, koja se sastoji od tri odvojena zdanja za primarnu preradu. Vinarija je sagrađena 1956./57. godine i građena je po uzoru na vinarije s juga Francuske. Krov i dio pročelja zgrade prekriva bršljan koji osigurava hladovinu u podrumu. Vinarija Benkovac nekad je bila najpoznatija po svom Roseu, no današnji sortiment mnogo je bogatiji, tako da u ponudi ima odličan Merlot, Syrah, Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Mourvèdre. Vinarija Benkovac poznata je i po proizvodnji rakije od grožđa te najfinijih vinskih destilata od kojih se proizvodi i europski nagrađivan stari vinjak Glembay. FESTIVAL BUKARA Nakon kratkog odmora u apartmanima Ville Daniela u Donjem Karinu, te obilne večere, novinare je put nanio ponovno u Benkovac,

do šetnice kneza Branimira, na festival Bukara. Na promociji gastro ponude Bukovice i Ravnih kotara, pored bogate ponude raznovrsnih autohtonih gastro delicija, bila je održana i prezentacija starih izvornih zanata te pjesama, plesova i običaja za što su zadužena brojna kulturno-umjetnička društva. Na manifestaciji je sudjelovalo 50 izlagača te 10 KUD-ova s područja Dalmacije i gosti - HGD Sv. Cecilija. Posljednji dan studijskog putovanja obilježio je obilazak grada Paga i tri izložbe – stalna izložba solarstva u jednom od starih skladišta soli u nekadašnjem pogonu paške solane; izložba u Galeriji paške čipke te ona u Etnografskom muzeju. Obišli smo potom i vinariju Vina otoka Paga gdje je vlasnik Denis Rako organizirao degustaciju vina i paškog sira. Između ostalog, kušali smo suha stolna vina Burin, Rozetu, Žuticu te pikantne sireve Gligora. Tvrtka Vina otoka Paga danas baštini više od dvije tisuće godina staru pašku tradiciju proizvodnje grožđa i vina. Uspjeli su revitalizirati staru pašku sortu Gegić od koje proizvode kvalitetno vino. Cilj im je, kažu, proizvesti vina i od ostalih sorti grožđa koje su nekada postojale na Pagu: Topol, Petovka, Cipar, Silbijanac, Galac i Gustopupica koje su skupili u oglednom vinogradu u neposrednoj blizini vinarije. U sklopu vinarije, koja se nalazi na četvrtom kilometru ceste od Paga prema Zadru, otvorili su trgovinu s prostorom za degustaciju vina. Napredna tehnologija, znanje, iskustvo, tradicija, kreativnost i iznad svega ljubav prema vinovoj lozi i vinu odrednice su njihova djelovanja. PRASTARE MASLINE Put nas je potom odveo i do Lunja, odnosno lunjskog starog maslinika, okruženog suhozidima, u kojem se stotinama godina odmaraju božanske biljke. Tamo nas je dočekala i maslina stara najmanje 1600 godina. Kušali smo i maslinovo ulje Gabrijele Kocijan. Savršen spoj ljudskog truda i zdrave prirodne

jednostavnosti. Treći dan putovanja odveo nas je i do konobe Boškinac u Staroj Novalji. Boškinac je smješten na uzvisini usred guste borove šume, na rubu vinograda i maslinika uz ulaz u Zaglavu – tradicionalni kraški teren za ispašu ovaca. Konoba je smještena u podzemnom dijelu istoimenog hotela. Specifično naglašen ruralni ambient prednjeg dijela podruma nudi tradicionalne gastronomske delicije u kombinaciji s kućnim vinima. Konoba je prigodna za održavanje degustacija, vinskih proba, organiziranih večera uz dalmatinske klape, te uživanja u domaćim specijalitetima kao što su nadaleko poznati paški sir, dalmatinski pršut, skuta, inćuni, domaće maneštre, novaljski makaruni, pečena paška janjetina, riba, jadranske lignje i druga jela iz tamošnje bogate tradicionalne gastronomske baštine. Kroz svijet fantastičnih vina provela nas je suvlasnica Boškinca Mirela Šuljić. Vinarija Boškinac oživljava obiteljske vrijednosti, ali nudi i nove prozivode i mogućnosti. Na šest hektara imaju zasađeno oko 30.000 čokota Cabernet sauvignona, Merlota, Gegića, Chardonaya i Sauvignona. Njihova je misija proizvodnja Gegića pa različitim oblicima vinifikacije i odležavanja nastoje proizvesti vrhunsko vino od tog autohtonog kultivara. Vina Boškinac na tržištu su pobudila velik interes, a pogotovo njihov cuvee Cabernet Sauvignon i Merlot, koji se toči u najprestižnijim hrvatskim restoranima i dobitnik je više nacionalnih nagrada i priznanja. Sva njihova crna vina odležavaju u malim hrastovim bačvama dvije godine, a na tržište izlaze potpuno zrela nakon 3-4 godine. Putovanje je okrunjeno posjetom apartmanima i restoranu Barbati u Vidalićima na Pagu u vlasništvu Marijana Conera. Naši domaćini bili su Bernard Coner i Igor Prka. Uz vrlo interesantna vina vinarije Coner (Bjelovarska vinska cesta), večerali smo nevjerojatno ukusne delicije kuhara-majstora Senada Mujezinovića.

savjetnik:

Baby friendly hoteli Živimo u doba kad odrastaju nove generacije djece koje od ranog djetinjstva, praktički od trenutka rođenja, imaju priliku iskušati i uživati usluge restorana, slastičarnica ili hotela. A djeca kao djeca, kad im se nešto dopadne, žele to iznova i iznova... a djeca su budućnost. Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA

jerujem da je putovanje i boravak u hotelu ili ručak u restoranu odavno postao dio životnog stila bez obzira na generacije i uzrast. Obiteljski izlasci odavno nisu samo šetnja korzom, nego ponekad i ručak ili večera, ili samo sladoled negdje u blizini. To znači da odrastaju nove generacije djece koje od ranog djetinjstva, praktički od trenutka rođenja, imaju priliku iskušati i uživati usluge restorana, slastičarnica ili hotela. A djeca kao djeca, kad im se nešto dopadne, žele to iznova i iznova... a djeca su budućnost. Budući gosti, poslovni partneri ili zaposlenici i menadžeri - hotela ili restorana. BUDUĆI GOSTI Velike tvrtke u području brze nezdrave hrane su to odavno ustanovile i odgajaju svoje nove i nove generacije gostiju od najranijeg doba - takoreći od trenutka kad prohodaju i prvi puta iskažu svoje mišljenje ili počnu prikupljati igračke iz omiljenog animiranog filma uz obrok koji je sretan ili veseo, a pri tome masan, visokokaloričan, nezdrav i adiktivan. Nekad je dovoljno tako malo da bi se usluga prilagodila mališanima 'koji budućnost znače'.

U prvoj fazi, koje se vjerojatno mališani i ne sjećaju, usluga se u stvari čini roditeljima, koji su ipak poželjeli otputovati s malom bebom i uživati u odmoru. Treba najprije računati da će roditelji s bebom ili malim djetetom morati parkirati automobil na većem prostoru - zato što im treba više mjesta za "ispakirati" dijete iz sjedalice - i bit će vrlo zahvalni kada ovakva mjesta za parkiranje ne budu daleko od ulaza i budu označena za obitelji s djecom i time za njih rezervirana. S obzirom da uz sjedalicu obično idu i kolica, to znači da će im biti potrebna pomoć s prtljagom i dodatni prostor za smještaj kolica - bilo u prizemlju blizu recepcije ili negdje u samoj sobi. Za djecu od dvije godine, i naravno njihove roditelje, vrlo je važno da se dijete poštuje i njegove želje i potrebe uvažavaju ozbiljno. To znači da je bitno da dijete ima svoj krevet - hotel bi trebao imati spremne dječje krevetiće za uzraste do 5-6 godina sa dječjom posteljinom - lako ih je sklopiti i imati spremne u skladištu da bi onda bili instalirani u sobi roditelja. Ako se sprema doček za roditelje u vidu boce vina ili vode, zašto ne bi djeca dobila domaći keks s mlijekom ili bočicu soka

za djecu. Biti spreman za mališane u hotelu također znači biti spreman održavati sobu čistom s većim intenzitetom, tj. računati na to da će možda biti potrebno usisati ili promijeniti posteljinu dva puta dnevno. Mali detalji mogu oduševiti - u kupaonici dječja pjena za kupanje i gumena patkica ili ribica, samo su neki od mogućih rješenja. MAŠTOVITA PONUDA Što se tiče ponude u restoranu i uopće prehrane djece i dojenčadi, tu mislim da se već uglavnom vodi računa. Ipak, nekoliko detalja bi opet moglo pomoći roditeljima i oduševiti mališane. Imati u izboru doručka i mlijeko, dozvoliti da se ono ugrije u mikrovalnoj pećnici u kuhinji s bočicom, i nakon toga bočicu oprati. Ili pripremiti za dijete meni koji ima zanimljivija jela s manjom porcijom (to ne znači da se uvijek treba držati popularnog i nezdravog pomfrita i hamburgera). Vjerujem da chef-kuhari u hotelima imaju dovoljno mašte da stvore i zdrava, zanimljiva jela za djecu. Voće i povrće će biti zanimljivije kada ga pripremi i servira kreativno i ukusno netko drugi nego strogi roditelji, na primer voćni

kupovi i jogurti servirani kao sladoled ili salata servirana u obliku neke životinje. Djeca su nestrpljivi gosti - čekanje na jelo može im biti skraćeno bojanjem bojicama po papirnatoj salveti ili živom zabavom (nedjeljni ručak može biti osvježen klaunom ili mađioničarem koji će održavati pažnju). U vrijeme posebnih prilika moguće je smisliti nagradne i zabavne igre za djecu i roditelje na primjer pogađanje koliko je ukrasa na jelci ili koliko je slatkiša u staklenoj zdjeli. Ukoliko postoji pećnica za pizzu - djeca bi mogla sa strpljivim i zabavnim kuharom naučiti kako ispeći pizzu, poigrati se s tijestom i servirati ponosno svojim roditeljima pizzu s povrćem koju su sami pripremili. Hrana servirana za djecu ne bi smjela biti vruća, nego topla, jer djeca nemaju strpljenja. SLOBODNO VRIJEME Slobodno vrijeme u hotelima pored mora je velika stvar, tako da su i kod roditelja i djece vrlo popularni animatori koji ispune dječje slobodno vrijeme kod bazena ili na sportskim terenima igrama i sportom. Uživanje djece je i uživanje roditelja, a vjerujem da nije teško naći energične i kreativne studente koji bi rado zaradili sezonskim zanimljivim poslom. Sportske aktivnosti su zanimljive i školskoj djeci i tinejdžerima - uz škole jedrenja, surfanja, ronjenja ili pak plesa, zumbe, tenisa, mini-golfa... Uz to, naravno, prodaja svježih voćnih soko-

va i sladoleda uvijek u blizini. S obzirom da računamo na to da su djeca velikodušni i impulsivni potrošači, ne treba na njih zaboraviti ni u hotelskoj trgovini suvenira i možda obogatiti asortiman igračkama, video igricama, knjigama, šalicama, majicama i opremom za djecu. Večernje izlaske roditeljima može omogućiti služba babysitter koja ne mora uvijek biti klasična, može biti i gledanje animiranog filma za više djece koja se nakon toga isprate u

sobe. Naravno, u sobi također može biti zabavno u kišne dane uz video igrice na TV-u, internet pristup ili dječje filmove. Uz sve ovo ne biste trebali zaboraviti prostor i eventualno daske za presvlačenje beba u ženskim toaletima - običaj koji je uspješan i u velikim hipermarketima i trgovačkim centrima. Sve ove ideje ne bi mogle biti moguće bez visoko profesionalnog, školovanog i, prije svega, strpljivog osoblja koje će poštivati i tretirati jednako i male i velike goste.

predstavlja:

Hotel 9 - jedini boutique hotel u Zagrebu

Ključ uspjeha Hotela 9 je njegov poseban dizajn (dizajn interijera radio je poznati arhitekt Ante Vrban), veličina objekta koja omogućuje personalizirani pristup svakom gostu, vrhunski opremljene sobe, super brz i stabilan internet, njegova lokacija i, na kraju, ono najvažnije – zaposlenici. Pripremila: Marija Kosor

zgradnja Hotela 9 (4 zvjezdice) počela je u svibnju 2012. godine, a u kolovozu 2012. bila je gotova konstrukcija. Od početka gradnje do svečanog otvorenja 30. kolovoza 2013. prošlo je 15 mjeseci. Hotel je izgrađen na mjestu jedne trošne kuće koja je srušena do temelja. Cijeli objekt ima oko 1000 m2 i nalazi se na odličnoj lokaciji, na Aveniji Marina Držića 9 (hotel ima vlastito ulegnuće s glavne ceste) preko puta glavnog autobusnog kolodvora, na par minuta od zagrebačkog poslovnog centra (Radničke ceste). Na tri kata ima 20 luksuzno opremljenih soba (modul sobe 24-

32 m2), u prizemlju je lobby, aperitiv bar i kuhinja, a tu je i podzemna garaža za devet automobila do koje se spušta liftom. Na 3. katu je i mala sala za doručak s terasom i pogledom na Green Gold centar. OPTIČKI VOD Hotel Manager Anton Glumac kao pogodnosti u hotelskim sobama ističe njihov dizajn, veličinu, IPTV sustav (internet browser na TV-u tako da gosti mogu pregledavati internet iz kreveta, Pay TV), intelligent room sustav. "Moram naglasiti da kao ovako mali

hotel imamo optički vod, tako da gosti imaju na raspolaganju internet sa 30 Mbs uploadom/downloadom što je posebno važno za naše poslovne goste na koje smo se i orjentirali. Naravno, gosti se na internet spajaju preko bežične internet veze koja je uključena u cijenu. Cjene koje ćemo imati bit će kao i kod ostalih zagrebačkih hotela sa 4 zvjezdice. U rujnu, mjesecu kad smo otvorili Hotel 9, išli smo s promotivnim cijenama. Cijene dvokrevetne sobe s doručkom kretat će se od 114 eura do 150 eura. Inače sve sobe imaju king size krevet (180x200 cm) i izdaju se za jednu, odnosno dvije osobe.

INTIMAN UGOĐAJ Na pitanje o dodatnim uslugama, Glumac navodi da ih Hotel 9 nema te da nude samo uslugu noćenja s doručkom. No kao posebnost ističe to što su uz hotel President (koji ima šest soba) jedini boutique hotel u Zagrebu. "To očito postaje trend jer od većine poslovnih gostiju koji odsjedaju u našem hotelu čujemo da su se zasitili velikih hotelskih lanaca i da traže intimniji ugođaj", naglašava Glumac. U prizemlju hotela je aperitiv bar (svijetleći šank od oniksa), a na proljeće planiraju "izbaciti" i ljetnu terasu. POSEBAN DIZAJN Bez obzira na nedostatak sadržaja, ključ uspjeha Hotela 9 je njegov poseban dizajn (dizajn interijera radio je poznati arhitekt

Ante Vrban), veličina objekta koja omogućuje personalizirani pristup svakom gostu, vrhunski opremljene sobe, super brz i stabilan internet, njegova lokacija i na kraju, kako ističe Anton Glumac, ono najvažnije – zaposlenici. "Ljudi su ključ uspjeha u turizmu i htjeli bismo da naš hotel bude našim gostima dom daleko od doma. Oko 85% gostiju su do sada bili stranci koji prosječno

borave dvije noći u hotelu što i odgovara zagrebačkoj statistici", naglasio je Glumac te istaknuo kako je otvaranje hotela bilo jako dobro medijski popraćeno što im je definitivno pomoglo da dobro krenu s poslom. "Dobar glas se brzo širi i sve je više direktnih rezervacija, što nam je i cilj", zaključio je Hotel Manager Anton Glumac.

zakonodavstvo:

Menadžersko računovodstvo u hotelijerstvu

Piše: Mr. Sc. Zorica Brečić, voditeljica računovodstva, TPA Horwath d.o.o.

Za menadžere svih razina upravljanja u hotelskim poduzećima jedan od ključnih izvora informacija je računovodstveni informacijski sustav iz kojeg, uz potrebna specijalistička znanja, menadžersko računovodstvo osigurava točnu, pravodobnu, objektivnu i korisnu informaciju kao podlogu za donošenje poslovnih odluka. proizvod financijskog računovodstva su financijska izvješća izrađena u skladu sa zakonskom regulativom zemlje i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i /ili Općeprihvaćenim računovodstevnim načelima. Menadžersko računovodstvo ima za cilj osigurati informacije prvenstveno za interne korisnike koje su mu potrebne u procesu donošenja odluka o realizaciji ciljeva i zadataka, uz uvažavanje specifičnosti djelatnosti i stvarnih zahtjeva menadžmenta na svim razinama upravljanja u hotelskom poslovnom sustavu.

urizam i hotelijerstvo tijekom posljednjih nekoliko godina bilježi dinamičan rast unatoč izazovima koje je donijela globalna kriza. Transformacija tržišta i zahtjeva gosta praćena tehnološkim napretkom na području informacija i komunikacije zahtijevaju od hotelijera redefiniranje ponude, a time i pronalazak rješenja koja će im omogućiti opstanak i napredak u branši. U ovom scenariju informacija ima presudnu ulogu. FINANCIJSKA STABILNOST Kvalitetna i pravodobna informacija je u suvremenom poslovnom okruženju preduvjet uspješnog poslovanja i osiguranja financijske stabilnosti. Za menadžere svih razina upravljanja u hotelskim poduzećima jedan od ključnih izvora informacija je računovodstveni informacijski sustav iz kojeg, uz potrebna specijalistička znanja, menadžer30

sko računovodstvo osigurava točnu, pravodobnu, objektivnu i korisnu informaciju kao podlogu za donošenje poslovnih odluka. Hotelskim poslovnim sustavom direktno ili indirektno upravljaju korisnici informacija unutar poduzeća (menadžeri na svim razinama odgovornosti), ali i korisnici informacija izvan poduzeća (dioničari, kreditori, država...). U izvorima informacija potrebnih u donošenju poslovnih odluka značajno mjesto pripada računovodstvenom informacijskom sustavu koji ima za cilj "proizvoditi" objektivne, vrijednosno izražene informacije na svim organizacijskim razinama. Prema prirodi i svrsi informacije računovodstvo možemo podijeliti na financijsko i menadžersko računovodstvo. Financijsko računovodstvo usmjereno je prvenstveno eksternim korisnicima, obuhvaća poslovni sustav kao cjelinu i pruža propisane informacije o postignutom rezultatu. Finalni

USALI METODOLOGIJA Stoga, menadžersko računovodstvo ima zadatak osigurati vjerodostojne računovodstvene informacije i na taj način pridonijeti poboljšanju ukupne kvalitete rada i upravljanja u modernom hotelijerstvu. U ispunjavanju tog zadataka menadžersko računovodstvo mora uvažavati odredbe Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 8 – Poslovni segmenti, koji je stupio na snagu 01.01.2009., i zamijenio do tada važeći međunarodni računovodstveni standard 14 – Izvještavanje o dijelovima – segmentima. Specifičnosti primjene tog standarda u hotelijerstvu operacionlizirane su kroz općeprihvaćeni "zlatni standard" izvješćivanja u svjetskoj hotelskoj industriji nastao davne 1926. godine, a u posljednjoj inačici objavljenoj 2006. (10. varijanta), poznat kao Uniform System of Accounts for Lodging Industry (USALI). USALI je razumljiv, fleksibilan i prilagodljiv sustav koji se temelji na obračunu po djelomičnim troškovima, a kao predmet izvješćivanja oblikuje operativne segmente tj. centre odgovornosti. Centri odgovornosti čine zaokruženu cjelinu za koju postoji potreba za informacijama o relevantnim prihodima, odgovarajućim troškovima i parcijalnim rezultatima te

mogu biti organizirani kao troškovni i profitni, uvažavajući specifičnosti hotelijerske djelatnosti. USALI metodologija osigurava informacije svakog od centara odgovornosti i to na način da se svaki poslovni događaj evidentira na mjestu gdje se isti dogodio. Ovakav sustav praćenja aktivnosti zahtijeva decentraliziranu organizacijsku strukturu hotelskog poduzeća uz neizostavnu kvalitetnu i odgovarajuću informatičku podršku koja omogućuje transformaciju računovodstvenih podataka u ciljanu informaciju. Organizacija menadžerskog računovodstva u hotelskom poslovnom sustavu ovisi o veličini i kompleksnosti organizacije. Bez obira posluje li hotel kao zasebni pravni subjekt ili je pak dio hotelskog lanca, za ustroj menadžerskog računovodstva njegove operativne funkcije u organizacijskom smislu moraju biti postavljene kao centri odgovornosti (usluga smještaja, prehrane, pića, te ostalih komercijalnih i internih usluga). KONKURENTNOST Računovodstvena izvješća menadžerskog računovodstva orjentirana su internim korisnicima, usmjerena su pravovremenoj informaciji, a služe kao osnovica za planiranje, usmjeravanje, kontrolu i ocjenu ulaganja resursa. Vezano uz činjenicu da je USALI standardizirani sustav izvješćivanja, po istoj se metodološkoj osnovici primjenjuje i u fazi budžetiranja i u fazi obračuna te omogućava usporedbu tekućeg razdoblja sa prošlim i sa budžetiranim vrijednostima. Menadžersko računovodstvo orijentirano je prvenstveno na prognostičke informacije, na kojima se temelji buduće poslovanje pri čemu se naglašava fleksibilnost i relevantnost iskazanih podataka. Dakle, može se zaključiti da primjena USALI metodologije u menadžerskom računovodstvu hotela pruža informacijsku osnovicu za kontroling jer osigurava značajne pretpostavke za analizu i upravljanje rezultatima poslovanja kroz pokazatelje uspješnosti svakog pojedinog centra odgovornosti i aktivnosti. Uloga menadžerskog računovodstva je da koordinira i vrijednosno izražava ciljeve hotelskog poslovnog sustava, kao i njihovo ostvarenje u dugom i kratkom roku. Kvaliteta informacijske osnovice menadžerskog računovodstva kao outputa ovisna je o kvaliteti inputa iz financijskog računovodstva i računovodstva troškova te je izuzetno važna koordinacija financijskog i menadžerskog

Uvođenje menadžerskog računovodstva i međunarodno priznatih standardnih postupaka i pravila u hotelsko poslovanje u Hrvatskoj izravno utječe na njegovu ukupnu konkurentnost. Koristi takvog sustava izvješćivanja su višestruke. računovođe odnosno eksternog i internog izvješćivanja. Uvođenje menadžerskog računovodstva i međunarodno priznatih standardnih postupaka i pravila u hotelsko poslovanje u Hrvatskoj izravno utječe na njegovu ukupnu konkurentnost. Koristi takvog sustava izvješćivanja su višestruke. Menadžersko računovodstvo u hotelijerstvu primjenom USALI standarda i metodologije osigurava izvještaje sastavljene na način da se poštuju sve specifičnosti djelatnosti, a svakom pojedinom hotelskom

poduzeću u Hrvatskoj se omogućuje da usporedi svoj položaj u odnosu na srodne hotele u zemlji, ali i u inozemstvu. Usporedba s konkurencijom postaje alat koji omogućuje nadzor, ali i smjernica za buduće poslovne odluke jer menadžment dobiva realnu sliku o poslovanju, otkriva "uska grla" i svoje konkurentske prednosti koje postaju temelj za jačanje tržišne pozicije i postizanje boljih poslovnih rezultata. PRAVODOBNE INFORMACIJE Promatrano kroz prizmu zahtjeva koji su postavljeni kroz "model IV stupnja" u svjetskoj teoriji i praksi (Kaplan i Cooper), istraživanja provedena u hrvatskom hotelijerstvu ukazuju da je menadžersko računovodstvo na II. stupnju razvoja. Navedeno nalaže potrebu povećanja napora u razvoju menadžerskog računovodstva kako bi se uvođenjem suvremenih metoda obračuna dostigao III. stupanj, a stvaranjem integralnog informacijskog sustava okrenutog zahtjevima eksternih korisnika i uvođenjem sustava i metoda obračuna koje uvažavaju potrebe i želje kupca, dođe i do četvrtog stupnja poznatog kao "Activity based management". Ove i druge navedene osobitosti menadžerskog računovodstva navode na zaključak da za uspješan daljnji razvoj menadžerskog računovodstva u hotelijerstvu treba poduzeti dodatne napore, imati zainteresiran menadžment koji prepoznaje važnost internih obračuna u poslovnom upravljanju čije bi uvođenje rezultiralo donošenjem odluka temeljenih na komparabilnim, transparentnim i "just in time" informacijama, a manje na intuiciji, razviti računovodstvno praćenje poslovnih aktivnosti na način koji u potpunosti zadovoljava interne korisnike uz adekvatnu informatičku podršku i na kraju, ali ne manje važno imati educirane menadžerske računovođe koji će funkciju menadžerskog računovodstva neprestano razvijati i usavršavati.

savjetnik:

Za žene putnice

Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA, anicadj@seznam.cz

Jedan od rastućih trendova u turizmu posljednjih 20 godina, između ostalih, je porast individualnih putnica – žena, koje na menadžerskim ili višim egzekutivnim pozicijama putuju poslovno i, kao što je slučaj i s muškim kolegama, putuju same.

oteli su u svom razvoju uglavnim pratili glavne trendove i trudili se da se dopadnu svim gostima, ali ne mogu ne primijetiti, s obzirom da su poslovna putovanja bila velikim dijelom u mojemu opisu posla, nisu adekvatno prilagođeni ženama koje putuju same. A dovoljno je samo nekoliko prilagođenih detalja koji ni ne moraju koštati mnogo. DOLAZAK U HOTEL Da počnemo od samog dolaska. Ukoliko je u pitanju dolazak automobilom, hotel obično ima parking ili garažu. Garaže su obično polumračne, ponekad s dosta stupova, tako da se mora parkirati prilično usko. Ali problem nije u parkiranju, već u sigurnosti. Izići iz automobila sama i još izvlačiti kofere i tražiti put ka hotelu iz mračne garaže, već je prva neugodnost. Zato što je ženama na putu na prvome mjestu osjećaj sigurnosti, pogotovo

Imati na raspolaganju peglu i dasku za peglanje je univerzalno i neophodno za pripremu za poslovni sastanak. To ne znači da u svakoj sobi treba imati peglu, dovoljno je da je na raspolaganju gostima i da ju je moguće posuditi na pola sata.

u novom i nepoznatom gradu. U ovom slučaju bi bilo dovoljno rezervirati i označiti par mjesta blizu ulaza u hotel, koji je dobro osvijetljen i označen (i praćen kamerom, ukoliko je moguće), ostaviti dovoljno mjesta za parkiranje i, naravno, dobro osvijetliti. Odmah je prvi dojam ugodniji. Kada u hotel uđe žena sama s putnom torbom (i obično još velikom ručnom torbom s kompjuterom) bilo bi dobro imati nekoga tko će joj pomoći. U ovom slučaju, naravno, imaju veliku prednost hoteli više kategorije, koji imaju stalno osoblje spremno za pomoć s koferima i vratima. Ali i manji hoteli mogu samo školovati recepcionare da pomognu, jer prtljaga poslovne žene je obično veća i za kraće boravke. PRIVATNOST Ako imate sobe u prizemlju, ovdje se kombinira nakon sigurnosti i drugi prioritet – privat-

nost. Nemojte ih izostaviti kad su u pitanju žene koje putuju i borave u hotelu same. Mali detalj, ali puno će im značiti. Kada predajete ključ ili karticu, jedan detalj - bitno je ne izgovarati naglas broj sobe, maksimalno samo kat ili joj pokažite mjesto gdje je napisan broj sobe i gdje se nalazi lift ili stubište koje vodi ka sobama. Ovo pravilo važi za sve goste, s obzirom da je recepcija javni prostor i obično vrlo akustična, tako da se nikada ne zna tko može čuti broj sobe i nakon toga pratiti gosta do sobe. Soba bi trebala pružiti komfor, sigurnost i privatnost, i trebala bi imati nekoliko malih detalja koji olakšavaju i najkraći boravak. Da bi bila sigurna, soba treba imati dobra vrata, koja imaju po mogućnosti samozatvarajući mehanizam, špijunku i sigurnosni lanac. Hodnik bi trebao biti dobro osvijetljen tako da se lako i brzo pronađe brava, a i da se lijepo vidi iz špijunke ispred vrata - to znači samo dobro promišljeno razmještanje osvjetljenja. DETALJI SU BITNI U sobi je također bitno nekoliko detalja. Jedan detalj je ormar - dovoljno mjesta i barem pet vješalica koje će biti prilagođene ne samo za hlače, nego i za suknje. Riječ je o malom detalju, za koji je ponekad dovoljan tek dodatak na drvenoj vješalici koji će u isto vrijeme biti od koristi za oba spola. Imati na raspolaganju peglu i dasku za peglanje je univerzalno i neophodno za pripremu za poslovni sastanak. To ne znači da u svakoj sobi treba imati peglu, dovoljno je da je na raspolaganju gostima i da ju je moguće posuditi na pola sata, toliko da se ispegla košulja zgužvana u putnoj torbi. Nekoliko detalja je moguće prilagoditi i u kupaonici. Nije potrebno imati gomilu šampončića i gelova za tuširanje. Obično žene nose sa sobom šampon i balzam kao dio osnovne i osobne njege. Ono što bi moglo poslužiti umjesto šampona je kapa za tuširanje, što je ponovno mali detalj. Ili krema

za ruke umjesto mlijeka za tijelo. Za jutarnju toaletu neophodno je i ogledalo. Hoteli obično nude bogatstvo ogledala, u hodniku cijelom dužinom zida ili u kupaonici cijelom širinom umivaonika. Ali nanositi makeup, pogotovo maskaru, preko umivaonika, nije baš ugodno. Mnogo je lakše i ugodnije nanositi ga uz dobro osvijetljeno malo povećavajuće ogledalo, koje se može približiti tako da ne bude pogreške. KAT ZA GOŠĆE U kupaonici je ponekad i utičnica za brijaći aparat. Možda nije sasvim sigurno, ali ako je tu već utičnica, zašto ne bi mogla biti prilagođena i za peglu za kosu? Da ne zaboravim na slobodno vrijeme između, tj. po dolasku u hotel. Za provođenje slobodnog vremena su u hotelima obično predviđeni barovi, i to barovi u kojima nije ništa neobično vidjeti samog muškarca uz veliki hamburger, club sandwich i hladno pivo. Očigledno je da ženama putnicama ovakvo provođenje vremena ne mora biti blisko. Umjesto toga bi možda u privatnosti svoje sobe naručile laku večeru ili provele vrijeme na fitnessu. To znači da bi bilo dobro imati u ponudi room service lakša jela - salate, piletinu, tjestenine ili povrtne juhe. U pitanju je ponovno detalj koji bi se možda svidio i ostalim gostima. Isto vrijedi i za ponudu u restoranu - doručak, ručak ili večeru. Imati na izbor cerealije s jogurtom, varijantu nemasnog mlijeka i jogurta ili dodati jelovniku salatu s tunjevinom ili piletinom su male žrtve za veliko zadovoljstvo žena putnica. Naravno, da ne zaboravim dobar izbor čajeva, na primjer zeleni čaj i svježa menta ili čaj od đumbira. Ako u sobi postoji minibar, uključite u ponudu diet varijantu Coca-Cole, bijelo vino, poneku tamnu čokoladu i slatki mix oraha i grožđica. Ukoliko hotel nudi satelitsku ili plaćenu TV, umjesto neumjesnih komedija, možda bi u ponudi mogao biti uvijek klasični

Neki hoteli su već shvatili i izračunali koliko im poslovne žene putnice znače i još nude luksuzne mekane bade mantile, proširuju ponudu kozmetičkih proizvoda u suvenirnicama ili u spa. Neki idu toliko daleko da rezerviraju cijeli kat za gošće. ili čak i romantični film uz koji je lakše provesti slobodno vrijeme i gošćama. Neki hoteli su već shvatili i izračunali koliko im poslovne žene putnice znače i još nude luksuzne mekane ogrtače, proširuju ponudu kozmetičkih proizvoda u suvenirnicama ili u spa. Neki idu toliko daleko da rezerviraju cijeli kat za gošće. A možda je sve ovo već poznato i pripremate se za svoje dragocjene goste, žene putnice - spremno je u sobi pismo dobrodošlice od generalnog direktora uz bocu vina i voćnu košaru. Iz navike. Zamijenite bocu vina bocom vode, a veliku voćnu košaru malom voćkom i par komadića delikatesne čokolade i bit ćete sasvim spremni za doček.

chef preporuèuje:

Teleći odrezak u grožđu uz domaće trgance by Senad Mujezinović Senad Mujezinović vodi restorane u obiteljskom apart-hotelu 'Barbati' u Vidalićima na otoku Pagu te restoran u Vinariji Coner u selu Jabučeta, smještenom u srcu Bilogore, podjednako udaljenom od Bjelovara, Đurđevca i Koprivnice, tek nešto više od 60 minuta vožnje od Zagreba… Pripremila: Marija Kosor

enad Mujezinović završio je Turističko-ugostiteljsku i prehrambenu školu Bjelovar, smjer samostalni kuhar 4. stupanj, a kuharski zanat počeo je "peći" u Hotelima Punta i Istra Katoro u Umagu. Uslijedili su potom novi izazovi i kuharsko usavršavanje, a Senad je svojim kulinarskim majstorijama oduševljavao goste hotela Fortuna na otoku Sveti Nikola; restorana Fortuna u Kopru u Sloveniji, restorana Zadar u Karsfeldu u Njemačkoj, restorana Delicija u Hamburgu, restorana Stara Ura u Bjelovaru i Kefa u Jezerima na otoku Murteru. Potom je Senad radio i u hotelima Loza u Novalji na otoku Pagu, hotelu Josipdol u Josipdolu, pa u Grand hotelu Dramalj i Steak House Mu u Zagrebu… Tijekom rada upoznao je raznolike nacionalne i internacionalne kuhinje, te pripremao jela za mnoge poznate i ugledne ličnosti. SPOJ TRADICIONALNOG I SUVREMENOG Prije četiri godine dobio je zadatak "stvoriti" restoran u obiteljskom apart-hotelu 'Barbati' u Vidalićima na otoku Pagu. Da je zadatak riješio na perfektan način svjedoče i gosti koji su mnogo odličnih komentara ostavili na najvećem svjetskom web portalu za putovanja - TripAdvisoru. Ponukani uspjehom tog restorana, vlasnici su odlučili otvoriti restoran u Vinariji Coner u malom selu Jabučeta, zgodno smještenom u srcu pitome i pitoreskne Bilogore, podjednako udaljenom od tri okolna grada, Bjelovara, Đurđevca i Koprivnice, tek nešto više od 60 minuta vožnje od Zagreba. Kao voditelj kuhinje, Senad je morao pronaći način kako spojiti tradicionalnu, bilo-

gorsko-podravsku kuhinju sa suvremenim trendovima. To nije bio prevelik problem jer su mu i među omiljenijima tradicionalna jela hrvatskih krawjeva pripremljena na

suvremeni način. Senad Mujezinović i dalje, od lipnja do rujna, vodi i "Barbate", pa se upravo vratio s Paga.

Teleći odrezak u grožđu uz domaće trgance SASTOJCI (za 2 osobe): 500 g telećeg buta 200 g grožđa, Crni Pinot prstohvat cimeta sol papar kukuruzno brašno klinčić svinjska mast 2 dcl Crnog Pinota kim

PRIPREMA: Od telećeg buta narezati odreske, lagano ih potući, posoliti, popapriti, te uvaljati u kukuruzno brašno. Zagrijati svinjsku mast na tavici i prepržiti odreske na naglo. Izvaditi na tanjur s papirnatim ubrusom i ostaviti da se ocijede. U tavicu uliti štapnim mikserom usitnjeno grožđe, dodati sol, papar, cimet i klinčić, pustiti desetak sekundi da se prodinsta, zaliti crnim vinom, vratiti odreske u tavu te na laganoj vatri pirjati desetak minuta. Pred sami kraj dodati par zrna kima. Poslužiti uz pečeni domaći krumpir ili domaće trgance.

predstavlja:

Mala Hiža – oživjela bajka!

Restoran Mala Hiža izgleda poput male kuće u kojoj žive Ivica i Marica, ali u kojoj ćete, umjesto na slatkiše i zločestu vješticu, naići na - kvalitetnu međimursku kuhinju. Kod formiranja gastro ponude, glavna nit vodilja je domaća, autohtona kuhinja, nadograđivana kao građansko-pučka, ali ne statična nego inventivna i istraživačka… Pripremila: Marija Kosor

eđimurje, smješteno između rijeka Drave i Mure, prostor je priča, bajki i legendi. Jedna od njih je i bajka o Maloj Hiži koja je, kako kaže vlasnik tog restorana Branimir A. Tomašić, postala javom. Mala Hiža izgleda poput male kuće u kojoj žive Ivica i Marica, ali u kojoj ćete, umjesto na slatkiše i zločestu vješticu, naići na - kvalitetnu međimursku kuhinju. Prvi je to dojam za mnoge koji posjećuju Malu Hižu u Mačkovcu pored Čakovca, zasigurno jedan od najpoznatijih i ponajboljih restorana na ovim prostorima, koji se tijekom 13 godina postojanja isprofilirao kao mjesto gdje se dobro jede, i gdje se zbog izrazito ugodnog ambijenta te pomalo zaboravljene sezonskeautohtone kuhinje, gost uistinu osjeća kao kod svoje kuće.

POČECI Prema riječima Branimira A. Tomašića, sve je krenulo 1990-ih godina, kada su se počele otvarati prilike za poduzetnike. Branimir je radio kao grafičar, njegova supruga Diana bila je terenska frizerka, i imali su dvoje školaraca - Tanju i Tomislava. "Razmišljali smo čime se baviti u budućnosti, s obzirom da su vremena što se tiče posla i egzistencije postajala sve neizvjesnija. Imali smo zemljište sa starim voćnjakom u produžetku. Bavili smo se mišlju da napravimo tradicijsku kuću, možda restoran, jer sam oduvijek imao gastronomsku žicu u sebi. Uz oca sam naučio pripremati 'meso iz tiblice', a uz mamu ostala jela. Nekako mi je to ležalo, oduvijek sam kuhao, ali se time profesionalno nikad nisam bavio", započinje priču Tomašić.

I tako je došlo do odluke o izgradnji restorana. Ali već u početku pojavio se problem jer se nije mogla dobiti dozvola za gradnju čvrstog objekta. Zatražili su dozvolu za gradnju drvenog, hrastovog tradicijskog objekta, za što su na kraju i dobili odobrenje. Kuću su nakon duge potrage pronašli u Otoku Svibovskom, kraj Ivanje Reke. "Trebala nam je što veća kuća, ali arhitektonski što ljepša i što neobičnija. Ova je bila tradicijska, prigorsko-posavska prizemnica, vjerojatno u vlasništvu bogatije obitelji s ozirom na veličinu (14.5/6 m), a imala je trijem te po sebi rezbareni i obojeni pleter. Kuću je davne 1887. izgradio Stepan Kolčić, majstor tesar, što je i istesano na čelnoj gredi. Pomagali su obitelj i prijatelji, nas desetak. Obilježio sam svaku planjku pa sve stavio na papir. Uslijedilo je rastavljanje, prije-

voz, čišćenje svakog dijela čeličnim četkama. U jesen 1996. načinili smo temelje, a naredne godine sastavili smo je u roku od deset dana. Bio je to 'hotel Propuh', bez ičega. Na uređenju kuće radili smo najviše u vlastitoj režiji, sljedećih pet i pol godina", dodaje Tomašić. PRVI ZAPOSLENICI Nakon pet i pol godina svakodnevnog rada, 1. travnja 2001. obitelj je zaposlila dva djelatnika, da bi krajem iste godine imali njih pet. "Godišnje smo rasli financijski po stopi od cca 100%, tako da smo 2008. imali 12, a danas 15 zaposlenih mladih osoba, profesionalno poniklih u Maloj Hiži. Fluktuacija radnika nama je skoro nepoznat pojam. Od 2008.-2013. mnogo smo investirali u objekt u kojem je kuhinja opremljena najnovijom tehnologijom, a tu su i prateće servisne i prostorije za osoblje, kao i tri ozbiljno i luksuzno uređena apartmana. Veličina tog objekta čak je nešto veća od samog restorana, koji ima 40 mjesta u samoj kući, 29 u grijanom zimskom vrtu i oko 35 mjesta na ljetnoj terasi. U samoj gradnji objekta, a s obzirom da je osnovna građa drvo, upotrijebio sam ciglu kao autohtoni građevinski materijal našega kraja, potom terakotu, a oličena je vapnom, uz tipičan način zidanja nadvoja, tzv. bolta. Pod je prekriven terakotom-keramikom, prostor osvijetljen primjereno razmještenom rasvjetom, a za uređenje sam koristio i materijale od kojih je kuća načinjena. Kuća je uređena mesingom, dobrim odabirom tapicirunga, slikama, ukrasnim predmetima, Alt Deutsch namještajem… U kući je i otvoreni kamin. Pokušali smo imati mjeru i dovoljno stila kako bismo sve dobro ukomponirali", kaže Tomašić i dodaje da je riječ o kombinaciji tzv. običnog i luksuznog, na granici kiča, ali se granicu ne prelazi. Kuća daje osjećaj topline i ugode.

GASTRO PONUDA Kod formiranja gastronomske ponude, Branimirova glavna nit vodilja bila je domaća, autohtona kuhinja, kasnije nadograđivana kao građansko-pučka, ali ne statična nego inventivna, istraživačka i prvenstveno bazirana na sezonskim svježim namirnicama, iz što prirodnijeg uzgoja. "Kuhinju formiram sam, sada uz aktivno sudjelovanje supruge, kćeri, zeta, sina... Recepti, namirnice i tehnika dostupni su svima, ali dobru kuhinju i hranu čini nešto više. Entuzijazam, strast, mašta, istraživanje novog i dokazivanje samome sebi, borba za opstanak i bolju budućnost obitelji - dobar su poticaj i afrodizijak za stvaranje svoje, bolje i originalne kuhinje, kao centra i srca restorana. Kuhanje je odgovoran posao, ali mi imamo tim od osam mladih osoba (šest kuhara i dva pomoćna kuhara), dobrih zanatlija, koji kvalitetno obavljaju svoj dio posla. Tu smo i mi kojima je restoran ujedno i dom, koji ga vodimo i živimo: osim mene na čelu, tu su supruga, kćer i sin koji poslužuju, zet je kuhar, snaha magistar turizma.. Vodimo brigu o svakome gostu. Mi baš želimo ugostiti, iskazati se, biti dobri i ljubazni domaćini. Pa i jesmo ugostitelji, zar ne!?", naglašava Tomašić. "Dobra priprema i nabava, najbolje namirnice, jasni recepti, probna kuhanja, pogotovo novih jela, dobra i sinkronizirana suradnja s konobarima koji moraju znati kako se svako jelo priprema, preduvjet su za lakši, opušteniji rad naših kuhara, koji rade odlično, sigurno i prema standardima naše kvalitete. Jelovnik se mijenja sezonski, po prilici svakih 40 dana, ali uvijek ima nekih jela koja idu češće ili cijele godine, kao npr. temfani kunić, gulaš od divljači sa zelenim njokima, divljač ala pašticada, ždrebetina, guščja jetra, vanjkušeci punjeni sirom i špinatom, njoki od buće, trganci s vrganjima, gazdin odrezak (koji ide od prvog dana) kao i pretepena juha i međimurska gibanica sa sladoledom od buće. Recepte koji su se pokazali dobrima nastojim mijenjati što manje, i trudim ih se dodatno oplemjenjivati. Oni su odraz kulinarske evolucije u restoranu zbog nekih novih saznanja ili potreba. Tajna dobroga kuhanja je u jelima postići ravnotežu i harmoniju okusa, da su oni temeljni i čisti, da asociraju na dobro, na djetinjstvo..., a opet treba i voditi računa o strukturi gostiju, njihovim prehrambenim navikama i željama",

dodaje Branimir. BOGATA VINSKA KARTA Uz hranu, jednako je važno voditi računa o posluživanju, priboru za jelo, čašama i, naravno, vinu. Na vinskoj karti Male Hiže nalazi se više od 20 najboljih međimurskih vinara, a tu su i najbolji hrvatski te ponajbolji strani vinari. U ponudi je otprilike 150 etiketa. U ponudi je i odličan izbor konjaka, rumova, votki... kao i cigara. Od domaćih pića tu su i rakije i likeri koje na bazi lozovače radi vlasnik metodom maceracije i to od šipka, oraha, mente, borovih iglica, bazge, trnine i jagoda.. a u Maloj Hiži može se popiti i odlična međimurska šljivovica - bistrica, viljamovka. Uz posebno osmišljene jelovnike i prigodne cijene, posebna događanja tijekom godine su Dani restorana u listopadu, Festival okusa u rujnu, Dan žena, Dan majki, Dani Portugisca, te neformalno uz prigodna jela i Martinje. NAGRADE I PRIZNANJA "Kako smo godinama rasli i razvijali se, tako su nas i struka, mediji, gastro-kritičari, ali i kolege otkrivali. Rastao nam je rejting i počela su stizati priznanja, ali i povećavati se obaveze. Tako su uz priznanja Hrvatske turističke zajednice za uređenje restorana i okoliša 'Brončani cvijet' počela i uvrštavanja u razne gastro-edicije - u '100 najboljih hrvatskih restorana', u gastro vodič 'Najbolji hrvatski restorani' Večernjeg lista, dok je Mala Hiža u gastro vodiču 'Dobri hrvatski restorani' Jutarnjeg Lista i Hrvatske turističke zajednice dvije godine zaredom pozicionirana na prvo mjesto centralne Hrvatske, sa najvećom razlikom glasova do drugoplasiranog. Ove, 2013. godine ušli smo i u 'TOP 10', gdje smo zauzeli 8. mjesto među svim hrvatskim restoranima, što je veliko i obvezujuće priznanje, ali i veliki poticaj daljnjem radu", kaže Branimir te ističe i da su mu podjednako drage i smatra ih važnima – recenzije pojedinih gastro-blogera, bilo domaćih, bilo stranih, koje su na tragu ranije spomenutih priznanja i nagrada. Govoreći o daljnjim planovima, Tomašić kaže kako mu je cilj malo predahnuti, ali ne predugo, "da se ne zahrđa". No svakako planira održavati i koliko je moguće poboljšavati kvalitetu ponude.

vinska scena:

Brendirajmo Hrvatsku kao vinsku destinaciju!

Piše: Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge za kulturu stola G.E.T.

Hrvatska, kao malo koja vinska zemlja, ima iznimno veliku klimatsku raznolikost na malom prostoru. To garantira veliku širinu ponude - od odličnih dalmatinskih crvenih vina pa sve do vrlo svježih rizlinga na sjeveru zemlje. To, naravno, tek treba pretvoriti u prednost...

ostojanje vinske scene nije umotvorina današnjice. Još davno prije modernih čuda tehnologije ljudi su pili vino i znalo se čije je bolje te, samim time i skuplje. Ono skuplje pili su ljudi iz viših staleža - svećenici, veledostojnici i bogatiji trgovci, i tako je nastao krug ljudi koji je uvijek tražio nešto bolje i privlačnije u vinu. Te ljude možemo nazvati prvom vinskom scenom. Dakle, postojanje vinske scene nije upitno - ona postoji oduvijek, a kroz povijest se samo proširivala. Današnja vinska scena ne ovisi isključivo o novcu, jer su dio nje i vinski profesionalci, koji ne moraju nužno financijski spadati u 'gornji dom'. Oni su vino izabrali kao medij kroz koji će ostvariti svoju karijeru. U Hrvatskoj, primjerice, svi koji su u doticaju s vinom znaju tko je Željko Bročilović Carlos, i njegova pozitivna kritika nekog vina itekako utječe na status tog vina kod potrošača. Problem nastaje kada se pojave ljudi koji imaju velik prostor u medijima i koriste ga za pisanje o vinu, a da pritom nemaju potrebno stručno znanje. U Hrvatskoj imamo nekoliko takvih primjera i ti ljudi također značajno utječu na vinsku scenu. VINSKA SCENA Svi koji pišu o vinu na način da ga ocjenjuju te time utječu na rejting vina, a samim time i na njegovu prodaju, morali bi imati diplomu neke nezavisne vinske škole kao što je, primjerice, WSET, koji nam je odnedavno dostupan i u Hrvatskoj. I autor ovih redaka položio je ispit za prvi stupanj i trenutno se sprema za drugi. Zašto je to potrebno? Stoga jer utječete svojim radom na vinsku scenu, a samim time i na materijalnu dobit samih vinara pa je najmanje što možete imati barem diploma koja dokazuje vaše znanje. Sad smo donekle riješili pitanje ljudi koji uvelike utječu na vinsku scenu. Naravno, sama scena je spoj proizvođača, trgovaca i konzumenata. Sva ta tri segmenta itekako ovise o ljudima koji medijski kreiraju scenu.

Posjećujte vinske festivale, radionice, predstavljajte vinske brendove i organizirajte slična događanja. Morate publici omogućiti da proba vaše vino. Dozvolite ljudima da se zaljube u njega jer tada će ga i kupovati. Na žalost, današnji ritam života ne ostavlja nam puno slobodnog vremena pa je logično da tražimo recenzije vina od onih koje smatramo vinskim autoritetima. Nije zane-

mariva ni činjenica da vam se ne odvaja 300-tinjak ili više kuna za bocu koju ćete prvi put probati. Dakle, vinska scena mora sadržavati događaje koji su u Hrvatskoj zaživjeli zadnjih nekoliko godina: vinski festivali, radionice, predstavljanja vinskih brendova i slična događanja. Morate publici omogućiti da proba vaše vino. Dozvolite ljudima da se zaljube u njega jer će ga tada i kupovati. Na takvim događanjima ljudi uče, što je itekako bitno, posebice za mlade vinske zemlje kao što smo mi. Da, vino se na našem području radi od pamtivijeka, ali pravo hrvatsko vinarstvo kreće tek od kraja 1980-ih. Dakle, morate publici predstaviti svoje vino. Možda niste razmišljali, ali spomenute radionice su idealan kobrending. Zašto? Kao prvo, predstavljate svoj proizvod. Nadalje, radionicu vam vodi netko od vodećih vinskih kušača što vama daje dignitet, a njemu autoritet jer ga kao brend takvom suradnjom potvrđujete kao znalca i sve to radite u nekoj od boljih vinoteka, čime svi zajedno poručujete: “Ako

želite dobro vino s preporukom, kupite naše, i to ovdje.“ MEDIJ KOJI SPAJA Vinska scena se stvara proširivanjem kruga ljudi koji postaju vinoljupci i dajete im priliku da se druže, a to je još jedna velika stvar u vinskom svijetu. Vino, više nego bilo koji drugi proizvod, treba druženje. O vinu se mora pričati, a to ne možete sami. Vino, htjeli mi to ili ne, postaje i statusni simbol. Tako nemali broj biznismena ima svoje vinograde koji nisu njihov glavni posao. Neki malo manje moćni imaju svoje privatne arhive vina. Sve to, osim što volite vino, služi i vašem imidžu. Naravno, sve to zahtijeva druženje. Vino je medij koji spaja. Ako netko sumnja u postojanje vinske scene u Hrvata, vrlo brzo se može uvjeriti u suprotno - krajem studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade održava se tradicionalni vinski festival VINOcom. To je mjesto na kojem se okupljaju svi iz vinskog svijeta i veliki broj publike, jer teško ćete na jednome mjestu kušati više raznih vina i proširiti svoja vinska znanja. VINOcom je svojevrsna esencija hrvatske vinske scene pa ako ne znate odakle početi, počnite od tamo. VINSKE REGIJE I ŠIRINA PONUDE Hrvatska, kao malo koja vinska zemlja, ima iznimno veliku klimatsku raznolikost na malom prostoru što garantira veliku širinu ponude. Možete, recimo, u Dalmaciji probati prošek (koji zbog EU zakona nećemo više smjeti tako zvati), ali već za nekoliko sati ste u Hrvatskom zagorju gdje možete kod Borisa Drenškog probati najbolja ledena vina svijeta. Na malom prostoru imamo veliku raznolikost što nam daje veliku prednost možemo ponuditi sve: od odličnih dalmatinskih crvenih vina do vrlo svježih rizlinga na sjeveru zemlje. Naravno da to tek treba pretvoriti u prednost, ali to su veliki igrači već shvatili pa, primjerice, Agrokor ima vinarije u Slavoniji, Dalmaciji, Istri i Plešivici. Možda on i nije najbolji primjer zbog svoje veličine, no i vinarija Saints Hills ima podrume

Vino, više nego bilo koji drugi proizvod, treba druženje. O vinu se mora pričati, a to ne možete sami. Vino, htjeli mi to ili ne, postaje i statusni simbol. Tako nemali broj biznismena ima svoje vinograde koji nisu njihov glavni posao. u Dalmaciji i Istri. I Davor Zdjelarević radi u Dalmaciji, mada je vezan za Slavoniju. Ta raznolikost regija daje vam širinu ponude, a njihova blizina olakšava upravljanje i

distribuciju. Naravno da mi, kao turistička zemlja, velik dio vina prodajemo, što bi se reklo, na kućnom pragu i to također treba iskoristiti. Moramo se više baviti autohtonim sortama jer turisti žele probati nešto novo iz kraja koji posjećuju. Ako im se kušano svidi, tražit će to u svom okruženju i - eto izvoza. Velika regijska raznolikost daje nam mogućnost vinske raznolikosti, ali ipak treba postaviti standarde unutar pojedinih sorata. Publika treba moći prepoznati sortu - to je svojevrsna garancija da će je i kupiti. Imamo širinu ponude, imamo znanje, imamo turističku sezonu koju moramo iskoristiti kao veliku vinsku radionicu koja će nam donijeti izvoz... Na nama je samo da to shvatimo i počnemo proizvoditi top vina te time postanemo vinska top destinacija gdje će se uvijek tražiti boca više i tanjur više, bez obzira na cijenu. VINSKI SVIJET I MI Volimo se u vinu uspoređivati s Francuzima, Talijanima i sličnima, a pritom zaboravljamo da određeni francuski châteaui proizvode vino kroz više stoljeća. To je iskustvo koje je financijski nemjerljivo. Kompletno uređenje vinskog svijeta u tim zemljama je drugačije. Da spomenemo samo apelacije kojima se naše institucije toliko opiru, a u tim zemljama su temelj vinarstva. Međutim, idemo redom. Mi ne možemo proizvoditi količine kao što mogu Čile ili Argentina, za to jednostavno nemamo dovoljno zemlje. Samim time ne možemo im konkurirati u cijeni, a to ne bismo smjeli ni pokušavati. Ne možemo proizvoditi jeftina vina dobre kvalitete, moramo proizvoditi vrhunska vina. Uspoređivati se s Francuzima je u redu, ali na način da nešto naučimo od njih, a ne da usred Dalmacije posadimo Merlot i kažemo da je bolji od njihovog. Publika francuski Merlot uzima kao standard. Možda će vaš doista i biti bolji, ali će sigurno biti i drugačiji pa je

pitanje hoće li to publika prepoznati na taj način. Ako pak napravimo plavac mali malo nježniji, elegantniji i približimo ga svjetskim standardima, to će svi prepoznati kao top vino. Ako mislite da to nije moguće, tada niste probali Plavac iz podruma vinarije Korta Katarina u kojem je enologinja Nika Silić napravila fantastičan svjetski plavac. E, to je pravi put! Stvar je samo u glavi. Trebate pratiti svjetske trendove, u njih uklopiti domaće velike sorte i nemate konkurencije. Ako je pritom vino top kvalitete, uspjeh je siguran. Dakle, vina novog svijeta nisu nam konkurencija - ne treba se zamarati njihovim cijenama. Ne možemo biti niti Francuska (mada je, primjerice, pjenušac Zdenka Šembera u kvaliteti bolji od mnogih francuskih šampanjaca). Mi moramo stvoriti svoj vinski put. Vinoljupci uvijek traže nešto novo - to je naša najveća šansa. Dobro je uspoređivati se sa svijetom, ali ne smijemo htjeti biti kao oni, moramo biti svoji. Moramo shvatiti svoju vrijednost i ponajviše naučiti tu vrijednost prezentirati svijetu. Mi nismo ni Čile ni Francuska niti želimo to biti. Mi smo Hrvatska. Okupite par vinskih svjetskih autoriteta i odvedite ih u selo Pitve na otoku Hvaru, dajte im najbolje od vina što imamo - to je nešto što nikada neće zaboraviti i svima će pričati o tome jer Pitve su čisti zen (u ovom slučaju vinski zen), a ne kongresna sala u nekom hotelu. Moramo stvoriti svoj put, stvoriti svoju priču na realnim osnovama, ali dobru, jer u vinu pola posla je odlična priča, a odlično vino ona druga polovica. EDUKACIJA Stalna edukacija je temelj uspjeha u svakom poslu, pa tako i u vinskom. U vinskom poslu imamo tri nivoa edukacije koja se međusobno isprepliću. Krenimo od proizvođača. On mora pratiti razvoj tehnologije, što u

Edukacija je stvarni temelj uspjeha. Vinari nikad ne mogu reći da sve znaju. Uče cijeli radni vijek i moraju biti izuzetno otvorenog uma za ideje koje im se možda i ne dopadnu na prvu, ali će probati. Pokus je bitan dio edukacije.

uzgoju, što u preradi jer sve napreduje, pa i proizvodnja vina, ali i ako se vraćate u prošlost pa proizvodite vino u amforama, opet vam treba edukacija. Edukacija je stvarni temelj uspjeha. Vinari nikad ne mogu reći da sve znaju. Uče cijeli radni vijek i moraju biti izuzetno otvorenog uma za ideje koje im se možda i ne dopadnu na prvu, ali će probati. Pokus je bitan dio edukacije. Ne možeš prenijeti znanje ako ga nisi stekao, a znat ćeš tek kad si probao. Moraš na neki način pomiriti tradiciju i novu tehnologiju što zna biti jako teško. Zato su neki bolji, a neki lošiji. Dogodilo vam se, sigurno, da ste probali vino i - tehnički je sve O.K., ali fali ono nešto - malo tradicije, malo duše. To vam je kao i ljubav: može neka osoba fantastično izgledati, ali ako nema ono nešto, to nije to. Sada se vi pitate kakve li to veze ima sa edukacijom. Ima, edukacija nije sveto pismo i sve što naučite trebate prilagoditi sebi, a to mogu samo osobe otvorenog uma. Dakle, svaka berba je spoj učenja nečeg novog i korištenja iskustava prošlih berbi. Taj dio edukacije je manje-više bitan samo vinarima, ali vinar mora biti educiran i kao trgovac da bi znao prodati svoje vino. Štoviše, on mora educirati i prodavače u samim prodajnim objektima, a i trgovci i ugostitelji bi morali više pažnje posvetiti edukaciji. Osoblje koje prodaje vino moralo bi položiti barem neki osnovni vinski tečaj jer trgovac znatno utječe na odluku kupca. Koliko je u današnjim vremenima moguće školovati osoblje, što zbog samog osoblja, a što zbog financija, tema je za neku drugu priču, ali poslodavci bi prednost pri davanju posla, primjerice u vinoteci, trebali dati nekome tko ima barem osnovni vinski tečaj. To često nije slučaj pa tako ljudi ni nemaju naviku stručnog usavršavanja. Sami poslodavci bi također morali biti skloniji takvim usavršavanjima, jer što više znaju, više će tražiti od osoblja. Od toga će najviše profitirati kupac

koji će biti zadovoljan i doći će ponovno, a to i jest cilj. Vrlo rijetko naši poslodavci organiziraju tematske degustacije za osoblje. Doduše, većina osoblja to i ne želi, ali to je idealan način da se upoznate s proizvodima s kojima radite. Na tom dijelu edukacije moguć je veliki napredak, a i financijski je to izuzetno prihvatljiv trošak - treba vam par boca vina koje će vam proizvođači za tu svrhu rado pokloniti i netko od vinskih znalaca koji, vjerujte, ne traže novce od kojih boli glava. Kada smo educirali prodavače, moramo educirati i potrošače. I tu mora biti uključen sam vinar jer često je prvi susret kupca s vinom upravo na kakvoj prezentaciji ili vinskom festivalu, tako da vinar mora znati predstaviti svoje vino na adekvatan način. Vraćamo se na rečenicu da imamo tri nivoa edukacije koji se isprepliću. Sad vam je jasno. Edukacija publike je ujedno i najteža. Ljudi često kreću s pozicije nekih svojih predrasuda i tu ih je teško razuvjeriti. Morate znati puno o vinu i kako ga prezentirati, ali morate znati i nešto o psihologiji kupca kada učiš publiku, moraš znati sve. MARKETING I KLASTERI Tema koje se još nismo dotakli je, svakako, marketing. To je nešto gdje, prema mojemu

mišljenju, trebamo jako puno raditi. Još prije nekoliko stoljeća francuski redovnik Dom Pérignon shvatio je da se narod voli poistovjećivati s bogatom elitom, koja se, pak, voli uspoređivati s kraljevima i carevima pa je vladarima poklanjao šampanjac, a svi ostali su, gore navedenim slijedom, željeli piti to isto - rezultiralo je to prodajom i rastom ci-

jena, a ostalo je povijest. Svi znamo što je danas Dom Pérignon. Iz navedene priče vidi se kako je za sve potrebno vrijeme. Vinski biznis, onaj vrhunski, dobrim dijelom počiva na tradiciji. Nju ne možete kupiti. Hrvatsku još nismo izbrendirali kao vinsku zemlju, samim time ni pojedine regije, a željeli bismo brendirati vinare. Ne može to tako - sve ima svoj red i slijed - to moramo shvatiti. Moramo napraviti master plan brendiranja Hrvatske kao vinske destinacije. Tek to će rezultirati brendiranjem vinara. Osnivanje klastera je budućnost. Moramo povezati vinare iz pojedinih regija i objasniti im da to povezivanje ne poništava njih kao vinare, već im daje snagu zajedničkog nastupa, marketinga, korištenja fondova, stvaranja jake regije, a iz jake regije izaći će jaki vinari. Kad kažete 'bordoška kupaža prvo pomislite na Bordeaux pa tek onda na pojedinog vinara iz te poznate regije - to je snaga regije. Želimo li biti velika svjetska vinska regija moramo još puno raditi i puno toga mijenjati, počevši od samog mentaliteta. Ipak, na dobrom smo putu.

ä SPONZORIRANI ČLANAK

VRHUNSKA VINA ILOČKIH PODRUMA Nadomak središta povijesnog i vinskog grada Iloka, na pejzažnom brežuljku odakle se pruža zadivljujući pogled na Ilok, Srijem i Bačku smjestio se vinogradarski položaj i ladanjsko imanje Principovac na kojem dominira povijesni dvorac izgrađen 1864.godine kao ljetna rezidencija kneževske obitelji Odescalchi. Danas je ovdje, u srcu vinograda, smješten restoran sa vidikovcem, luksuzno uređene sobe, teniski i golf teren, a uživati možete i u vožnji biciklima kroz nepregledne vinograde. Spoj tradicionalne i moderne kuhinje začinjene vinima Iločkih podruma uz pogled koji očarava, čine da se ovdje osjećate nekako aristokratski...Bez obzira jeste li istinski poznavatelj vina ili ste tek na putu da to postanete, kada okusite kraljevski traminac i vrhunsku graševinu sa Principovca, shvatit ćete da je vino ovdje više od profesije. Ono je ovdje umjetnost i stil života! A sve na mjestu, gdje su Iločki podrumi, 200 godina prije vrhunskih vina pokrajine Bordeaux, želeći zaštititi kvalitetu svojih vina, punila vina izvorno na posjedu.

G.E.T. Report:

Nova regija vinskog turizma

Pišu: Silvija Munda & Tomislav Stiplošek

Ovo je nesumnjivo bilo jedno od najzanimljivijih studijskih putovanja u organizaciji udruge G.E.T. Naime, krenuli smo put Bjelovara i Daruvara. Bjelovarska vinska cesta, osnovana tek prije godinu dana, definitivno je jedna od najmlađih u Hrvatskoj, tako da smo krenuli u poprilično nepoznatu avanturu…

rva naša stanica bio je sam grad Bjelovar. Iznimno lijep gradić s dugom i bogatom poviješću. Kroz gradsku jezgru proveo nas je direktor turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Antun Turčić. Iz pregršt zanimljivih detalja svakako treba izdvojiti središnji trg Eugena Kvaternika, s najvećim kamenim glazbenim paviljonom u Europi. I da, posjetili smo tržnicu; ipak smo mi gastro novinari, a tržnica odlična, prostrana i iznimno bogata što i ne čudi jer Bjelovar ima vrlo dugu tradiciju sajmovanja. Dakle, i mnogo veći gradovi ne bi se postidjeli takve tržnice. U neposrednoj blizini Bjelovara, svega par kilometara udaljeno, nalazi se izletište Vinia. Za većinu Zagrepčana na žalost još uvijek neotkriveno, gospodarstvo obitelji Šapić pruža vrhunski doživljaj. Naša preporuka: obavezno probati roštilj. Toliko je dobar, a izbor raznih plata toliko velik, da je grijeh ne probati. Na imanju Vinija imate i mogućnost jahati - postoje treking staze. Naravno, klince možete ostaviti u igraonici pod nadzorom ljubaznog osoblja, a vi na kraju dana možete uživati u stilski lijepo uređenom podrumu, u degustaciji Šapićevih, mahom poluslatkih vina. Nakon svega, vjerojatno vam se neće ići kući, ali ni to nije problem - na smještajnim kapacitetima gospodarstva Vinia ponosno stoji oznaka četiri sunca što je ekvivalent hotelskih pet zvjezdica i što je najbolje - sve to cjenovno prilagođeno većini ljudi. Bjelovarski kraj ima vjerojatno najveći broj jahaćih konja u Hrvatskoj. Nerijetko ćete naći obitelji s nekoliko jahaćih konja pa ne čudi što smo posjetili i jedan od jahačkih klubova. Jahači klub Furioso nudi usluge škole jahanja pod stručnim nadzorom vlasnice Romane. Kad se nakon toga zaljubite u te prekrasne životinje i poželite imati svoga konja, možete ga držati u klubu Furioso. Tamo će se odlično brinuti o vašem ljubimcu i to za tako pristupačnu cijenu da smo svi ostali pomalo iznenađeni. I da, ova novinarska ekspedicija nije mogla proći, a da se i novinari ne oku-

šaju u jahanju. Zato Romani veliko hvala na beskrajnom strpljenju. VINARIJA CONER Prvi dan putovanja završili smo na predivnom imanju obitelji Coner u čijem je sklopu i istoimena vinarija. Sama vinarija nalazi se u malome mjestu Jabučeta između Bjelovara i Đurđevca. Za razliku od vinarije Šapić koja odiše rustikalnim štihom, vinarija Coner uređena je na vrlo moderan način što je odlična raznolikost jer ove dvije vinarije često surađuju i zajednički nastupaju. Jedna od odličnih ideja vinarije Coner je i uređena šetnica s poučnom stazom koja će uskoro biti sasvim završena, a možete je obići tako da ćete u restoranu koji je u sklopu vinarije dobiti košaru za piknik s odličnim ručkom i, naravno, bocu vina. Dat će vam i dekicu tako da možete beskrajno uživati u obiteljskom ili romantičnom pikniku. U samoj vinariji i restoranu naći ćete nekoliko odličnih arhitektonskih rješenja. Svakako valja istaknuti terasu koja je jedna

od najljepših koje smo vidjeli. Naravno, tu je i dječji kutak. Kako je ovo mlada vinarija, od njihovih vina tek očekujemo prave rezultate, ali već sada treba obratiti pažnju na njihov Manzoni. Kako doznajemo od voditelja Igora Prke, u planu je i izgradnja smještajnih kapaciteta, ali ide se korak po korak. Restoran s glavnim chefom Senadom Mujazinovićem je nešto što bih najradije zadržao samo za sebe jer to je prava kulinarska rapsodija. Bojim sa da će vrlo uskoro u njihovom restoranu naći slobodno mjesto postati nauka, ali svima koji nisu probali preporuka: obavezno otići tamo. DARUVARSKE TOPLICE Dolazak u Daruvar bio je poprilično kasno. Turistička zajednica Daruvara smjestila nas je u nekoliko malih obiteljskih hotela i moramo primijetiti hoteli su odlično uređeni, osoblje ljubazno, milina jedna. Ljudi su shvatili da, primjerice, besplatan internet u cijelom hotelu njih financijski ne opterećuje, a takve stvari gostima i te kako znače. Posebice no-

Bjelovarski kraj ima vjerojatno najveći broj jahaćih konja u Hrvatskoj. Nerijetko ćete naći obitelji s nekoliko jahaćih konja pa ne čudi što smo posjetili i jahači klub Furioso… vinarima i poslovnim ljudima. Mogli bi neke ljude iz naših južnih krajeva poslati na školovanje. Naravno, najpoznatiji dio Daruvara su Daruvarske toplice tako je i za našu malu grupu organizirana prezentacija istih. Osim liječilišnog dijela, postoji i dio namijenjen turističkim posjetima u kojemu možete uživati u odličnom wellnessu i jako dobro opremljenom fitnes centru, što i ne čudi kad znamo koliko sportaša tamo dolazi na rehabilitaciju. Cijeli objekt je ukusno i lijepo uređen tako da nemate osjećaj da ste u bolnici, što je dobro jer ovaj objekt zaslužuje svaki respekt. Vjerojatno najljepši dio je Julijev park, u kojem se Toplice nalaze i na koji je ponosan cijeli grad. To stvarno treba doći i vidjeti. Sam Daruvar prepun je arhitektonskih zanimljivosti. Vrela termalnih voda doslovno na svakom koraku; čak na jednom, Antunovom vrelu, dobijete vrećicu s instant kavom ili filter čajem i na licu mjesta si napravite topli napitak, taman za piće. Grad odiše čistoćom i ljubaznošću građana, a središnji trg, Trg kralja Tomislava, površinom je veći nego Trg bana Jelačića u Zagrebu i time se i te kako ponose. Kad malo bolje upoznate grad, svakako ćete poželjeti vratiti se. VINO I SIR U samom Daruvaru, to jest u daruvarskom dvorcu Janković priredili su nam prezentaciju "Balada o vinu i siru". Već svima poznata Badelova vinarija Daruvar dobila je odličnog partnera za promociju u vidu sirane Biogal. O vinima vinarije Daruvar ne treba trošiti previše riječi; mislimo da ne postoji vinoljubac koji nije uživao u njihovom sauvignonu, graševini, ali i ostalim vinima, a nas su osvojili

predikatnim, ledenim vinom, koje su Suzana Jurišić, enologinja vinarije Daruvar i Melita Pokorni, vlasnica Biogala fantastično sljubile sa vrhunskim Biogalovom sirevima. Izniman doživljaj. Nadamo se da nije zadnji put da smo tamo. Nakon obilaska Biogalovog proizvodnog pogona, gdje smo se pobliže upoznali s proizvodnjom kravljih i kozjih sireva, kao i sireva s dodatkom tartufa, krenuli smo put OPG Voborski gdje nas je čekao ručak. Zanimljiva kušaona znana kao Vezmarova kula sa čije se terase pruža pogled na cijelu Daruvarsku okolicu. Mala vinarija pred kojom je još dugačak put na hrvatskoj vinskoj sceni. Ima perspektivu i budu li pametno radili, uspjeh neće izostati. U svojoj obiteljskoj ponudi nemaju samo vina, već i odlične rakije i likere što vam sasvim sigurno može upotpuniti doživljaj. Svi koji žele kušati vina u miru, uz predivan pogled i opuštanje, obavezno posjetite ovu vinariju.

U daruvarskim obiteljskij hotelima shvatili su da, primjerice, besplatan internet njih financijski ne opterećuje, a takve stvari gostima i te kako znače. Posebice novinarima i poslovnim ljudima… TAMBURAŠI Zatim smo otišli na susjedno brdo gdje je smještena vinarija Lotada čiji su vlasnici vinarski zanat ispekli u Badelu što je, vjerujemo, garancija određene kvalitete. Kao i za

većinu vinarija iz ovoga kraja, i pred njima je još dugačak put razvoja, a posebice etabliranja na hrvatskom tržištu. Odlično uređena kušaona i, nećete vjerovati, još jedna vinarija u Daruvaru s prekrasnim vidikovcem. Dok kušate vina i gledate Daruvar i okolicu, vjerujte nam, ostajete bez daha. A da vinarija spada u red onih od kojih se puno očekuje, govori i činjenica da nas je baš ondje dočekao gradonačelnik Daruvara, gospodin Dalibor Rohlik i proveo s nama nekoliko ugodnih trenutaka. Za kraj, odveli su nas u vinariju obitelji Kovačević gdje nas, na žalost, vlasnik nije dočekao zbog prezauzetosti poslom, ali dobro – ipak je on doktor. Vjerujemo da mu je većina kolega novinara oprostila uz pečenu janjetinu i svirku tamburaša koje nam je pripremio za doček. OPG Kovačević bavi se i seoskim turizmom tako da u sklopu vinarije imate i smještaj. Sama vinarija smještena je maltene u gradu Daruvaru, što je svakako čini još pristupačnijom. Izuzetno ljubazna obitelj koja nas je predivno ugostila i očito zna kako se postupa s gostima. Primijetili ste, vjerojatno, da nismo spominjali kakva su vina. A ne, za to ćete morati otići i probati sami. Vjerujte nam, mi smo uživali. Nekako, nakon ovog studijskog putovanja, zaključujemo da su Bjelovar i Daruvar zakoračili velikim koracima u kontinentalni i vinski turizam i ako ovako nastave, vrlo brzo bi mogli biti vodeći čimbenik u tom turističkom segmentu.

vinske prièe: zeljko-vinskeprice.blogspot.com

Eksperimentator koji teži perfekciji

Piše: Željko Garmaz, novinar 24sata

Poznati istarski vinar Moreno Degrassi je multipraktik: kuhar, pjevač, obožavatelj klapske pjesme, sevdalinki i talijanske kancone, strastveni zaljubljenik u operu, Bacha, Chopina i Beethovena, svirač harmonike i klavira, lovac, strijelac u glinene golubove, rukometaš, tenisač, golfer, košarkaš, eksperimentator… ali prije svega – zaljubljenik u vino! ve i skoncentrirati se na metu, jer u protivnom nećete ništa pogoditi.

oliko je u Nedavno sam radio intervju za 24 sata Expresss s Minjom Subotom i ostao zatečen svestranošću tog čovjeka koji je mnogima svojim Muzičkim toboganom uljepšao djetinjstvo. Minja je skladatelj, glazbenik, pjevač, novinar, pisac, zabavljač, fotograf, inženjer elektrotehnike, kolekcionar igračaka, radijskih prijamnika, foto aparata, a u svojoj zasluženoj mirovini u 75. godini života nije mu teško raditi kao savjetnik za odnose s javnošću poznatom milijarderu Milanu Jankoviću alias Philipu Zepteru. Nedavni izlet u Istru, u daleku Savudriju, donio mi je još veće iznenađenje. Ni u snu nisam mogao pretpostaviti koliko netko može biti multipraktik u tako širokoj lepezi zanimanja kao što je to poznati istarski vinar Moreno Degrassi. Kuhar, pjevač, obožavatelj klapske pjesme, sevdalinki i talijanske kancone, strastveni zaljubljenik u operu, Bacha, Chopina i Beethovena, svirač harmonike i klavira, lovac, strijelac u glinene golubove, rukometaš, tenisač, golfer, košarkaš, eksperimentator... "Ha, ha, ha, sve je

to točno, ali prije i više od svega volim – vino", priča Moreno Degrassi. STRASTVENI LOVAC Premda mu, tvrdi, unatoč silnim zanimacijama 24 sata dnevno nisu premalo, Moreno priznaje da sve više pokušava uzeti malo vremena i za sebe. Lov mu je strast koju upražnjava posljednjih pet godina. Kaže, relativno je mlad lovac, ima nekoliko trofejnih srnjaka, ali oni mu nisu prioritet. Najvažnije mu je prošetati sa svojim psima na svježem zraku te tako pustiti iza sebe sve brige. Puno češće gađa – glinene golubove. I strašno mu smeta ako nešto iskrsne i spriječi mu odlazak u streljanu. "Više puta sam se na lokalnim natjecanjima borio s olimpijskim prvakom Giovannijem Cernogorcem. Doduše, nisam mu bio ni blizu, ali za mene je uspjeh što sam njegovog tatu jednom izbacio u polufinalu. S obzirom koliko je njihova obitelj u tom sportu, za mene je to bila olimpijska medalja", priča Moreno Degrassi. Za njega je taj sport čista – video igrica! Potrebno je samo izbaciti sve probleme iz gla-

LJUBITELJ GLAZBE Za opuštanje Moreno voli i zapjevati. Prije odlaska na studij agronomije u Udine bio je bariton u zboru talijanske manjine u Bujama. Obožava klapske pjesme, začudo – nije nikada osnivao nikakvu klapu, ali klape često dolaze u njegov podrum te im se tada pridruži, naročito sa svojim interpretacijama pjesama koje ga diraju u dušu i podsjećaju na dobre i lijepe trenutke u životu. Od 10. godine svira harmoniku, probao je i gitaru, 'nešto malo i neuspješno', a danas često zasvira na klavijaturama. Kao student agronomije u Udinama odlazio je na opere, a danas ga zadovoljava slušanje CD-ova s klasičnom glazbom. U kuharske vode je ušao kao dijete, a majka mu je davala odriješene ruke za "juhice, gulašiće, meso". "Imali smo firmu za preradu plastične mase, mama je morala dosta vremena provoditi s radnicima u pogonu, tako da joj je to moje zanimanje za kuhinju bilo dobro došlo", prisjeća se Degrassi. PUT KA VINU U vinsku priču je krenuo kao ugostitelj, vodeći obiteljski riblji restoran. Naime, u tom restoranu se uglavnom konzumiralo rinfuzno vino koje je proizvodio Moreno. "To je bilo od 1987. do 1996. godine – skoro 10 godina sam proizvodio vino samo za taj lokal. Ljudi su ga obožavali, čak se vrlo malo drugoga flaširanog vina koristilo... Radio sam malvaziju, muškat i crnu mješavinu od terana, merlota i borgonje. Tad se nije barikiralo vino. Čim bi se malo razbistrilo, odmah bi išlo u promet – već u studenome! Dosta smo proizvodili, rekao bih da je to bio jedan dobar postotak u odnosu na današnju proizvodnju", priča Moreno Degrassi. Inače, presudan utjecaj da se opredijeli za vina

učinio je otac. Kaže, još pamti mirise podruma iz djetinjstva, "onih brojnih bačvica i demižona s kojima se otac volio igrati i istraživati u stalnom stremljenju da napravi još bolje vino". "Ti mirisi su u to doba bili dosta profinjeni, čak dosta profinjeniji nego što se u većim podrumima tada moglo dobiti, jer je otac u biti radio mikrovinifikaciju. U tim malim demižonima i bačvicama temperatura je bila dosta niska tako da nije dolazilo do nekog gubljenja mirisa. Ja i danas imam tih boca od prije 20 godina, koje znam ponekad otvoriti i kušati, i još uvijek su to dobra vina. Radio ih je na dobar način, u malim količinama, za sebe i prijatelje. Kad sam po povratku sa studija počeo u većoj količini raditi vino za lokal, on je i dalje radio malu količinu za sebe. I kasnije, kad sam se u cijelosti posvetio vinu, on je radio po svome. Tek nakon nekoliko godina je shvatio da to više nema smisla, jer su se s novim tehnologijama postizali bolji rezultati nego na način na koji je on radio. Samo je jednom rekao da više nema vremena za to", priča Moreno Degrassi. IZGRADNJA PODRUMA Otac, kao i neki profesori iz Buja, bili su ključni u nagovaranju Morena da se u potpunosti posveti vinima. Vinogradi starog poljoprivrednog kombinata su bili napušteni i propadali su, a za

njega se navijalo da preuzme i oživi podrum u Bujama. Nažalost, preuzimanje podruma bila je nemoguća misija te je Moreno odlučio uložiti u izgradnju podruma u svojoj kući. "Dok sam radio vino samo za lokal, bila je tradicija natjecanja među manjim proizvođačima vina. Tri godine sam bio najbolji u tom krugu i osvojio sam prijelazni pehar u stalno vlasništvo. Kad su vidjeli da sam proširio podrum i uveo novu tehnologiju, rekli su mi da više ne spadam u njihovu kategoriju te su mi uzeli pehar natrag", priča Moreno Degrassi. S proizvodnjom grožđa započeo je 1996. godine, a godinu kasnije je na tržište izbacio prve butelje s etiketom. Krenuo je s malvazijom, chardonnayom, muškatom, cabernet sauvignonom, cabernet francom, merlotom i refoškom. I odmah je ubacio u petu brzinu proizvodeći u startu 50.000 butelja. Sva ta vina, kao i vina iz svih sljedećih berbi, moguće je vidjeti i danas u njegovom podrumu. Točnije, uski hodnici s rešetkastim pretincima popunjenim raznim buteljama svojevrstan su vinoplov kroz Morenovo vinsko odrastanje posljednjih 20 godina! "Praktički sam odmah preplavio Istru svojim vinima, a ljudi su se pitali: 'Pa, tko je taj Degrassi?' Nitko nije bio ranije čuo za mene, a vina su bila dobra. Imao sam kontrolirano vrenje i vina su bila mirišljavija, lepršavija i markantnija. To je u to doba bilo jako revolucionarno, a mnogi godinama nisu htjeli ni piti ni pomirisati tako svijetla vina. Uspjeh kod starijih ljudi je bio što su uopće htjeli pomirisati nešto što nije imalo izražene hlapljive kiseline ili jaču taničnost ili mutnoću ili onu oksidativnu boju...Već druge godine sam prvi u Istri počeo s baricima", priča Degrassi. EKSPERIMENTATOR Za sebe voli reći da je eksperimentator te da nikad nije prezadovoljan onim što postigne, jer zna da se može još bolje i mora još više da bi se dostigla perfekcija. Tek je za svoja dva vina rekao da su "blizu perfekcije" te da ih može izdvojiti na stranu kao nešto jako, jako dobro. "Visoko sam dogurao s Malvazijom Selekcijom

iz 2009. godine, jer takvu razinu ni prije ni poslije nisam dostigao. Zato je samo ta godina ostala Selekcija i nijedna druga. Grožđe za Selekciju sam brao krajem rujna, već su bobice bile malo prosušene. Nije bilo botritisa nego je pepelnica malo zahvatila peteljku. Bio sam strašno ljut kad je na Vinistri nisu prepoznali kao malvaziju te su je izbacili iz konkurencije. Ali, bio sam sretan kao dijete kad su je prepoznali na Decanteru i nagradili srebrom. Vrlo blizu perfekcije sam i s kupažom malvazije, chardonnaya, sauvignona i viogniera,Terre Bianche iz 2011. godine, koja je odležala u drvu godinu dana i koju ću tek uskoro buteljirati u magnume", priča Moreno Degrassi. U toj skoro perfektnoj kupaži nalazi se i viognier, kojeg je Moreno zavolio u Veroni, poželio imati u svom vinogradu i, na kraju, dobio puno boljim od onoga što je očekivao, ali i pio u Italiji. Za razliku od Vlade Krauthakera, koji je u isto vrijeme tu sortu zasadio u svom eksperimentalnom vinogradu u Kutjevu, Moreno je odmah posadio viogniera na cijeli hektar. "Kad je Ivan Enjingi jednom probao što sve imam u podrumu, ustvrdio je da mi nedostaje još samo – graševina", priča Degrassi. ROSÉ OD MUŠKAT RUŽE Među prvima je bio u Istri koji je napravio rosé, i to od muškat ruže 2000. godine. Legenda kaže da je jedna gošća podruma bila toliko ushićena tim vinom da je za njega rekla da – obara s nogu! I tako je taj rosé dobio ime Casanova. Odnedavno se može pohvaliti i da sin Antonio (12) ide očevim vinskim stopama. "Kad je vidio da sam uzeo mošt za analizu kiselina i šećera te da sam sve odvajao sa strane, pomislio je, vjerojatno, da ću to kasnije baciti i bilo mu je krivo. Rekao mi je: 'Tata, pa daj ti to meni da nešto napravim. Sve je smiješao, pet litara. I ne da mi da mu se približim, kaže – to je moje vino! Rekao je i da će napraviti svoje bočice", priča Moreno Degrassi. U svojoj prebogatoj karijeri nije uspio napraviti samo jednu stvar, a to je bio njegov dječački san – postati liječnik! Zato je na to mjesto uskočila njegova kćer. Valjda da u obitelji Degrassi ne bude neispunjenih snova...

promocije: MARGO AERO – PROZRAČAN, LAGAN, NENADMAZIV! Zvijezda s ponosom predstavlja novi mazivi margarin - Margo Aero! Jedinstven na tržištu, Margo Aero ima posebno pjenastu, prozračnu teksturu koja se nevjerojatno lako razmazuje, bogat je vitaminima A,D i E, a njegov profinjeni okus pruža potpuno novi doživljaj za nepce! Margo Aero je savršen dodatak svakom sendviču, a njegovim laganim okusom mogu se oplemeniti i razna jela. Marketinška podrška: tv kampanja, print kampanja, oglašavanje u katalozima trgovačkih lanaca, wobbleri, promocije na prodajnom mjestu, oslikani promo pultevi za promocije, baloni. Logističke informacije: neto težina 175 g, broj komada u kutiji: 20, neto težina kutije 3,5 kg, broj kutija na paleti: 56, rok trajnosti 90 dana. Proizvođač: Zvijezda d.d., Marijana Čavića 1, 10000 Zagreb; Telefon i fax: 01/2382-520 Web site: www.zvijezda.hr

PEARL INFUSIONS – NOVE LUKSUZNE I ZAVODLJIVE AIRWICK SVIJEĆE Već duže vrijeme Airwickove mirisne svijeće sinonim su za kreativni pristup ugođajnom osvjetljavanju i mirisnom osvježavanju doma. Iako svijeće najčešće vežemo uz zimu i božićne blagdane, jesen je idealno vrijeme za isprobavanje novih zavodljivih mirisa. Pearl Infusions mirisne svijeće nova su inovativna kolekcija koja se odlikuje potpuno novim dizajnom i pristupom mirisima. Ovu kolekciju svijeća čine eterična ulja zarobljena u mirisnim kapsulama koje polako otpuštaju aromu te pritom bacaju predivno prigušeno svijetlo. Kako bi se poboljšalo i produžilo otpuštanje mirisa, kapsula je uronjena u proziran gel a sve to nalazi se u stiliziranoj čaši koja također podsjeća na plamen svijeće. Kolekcija dolazi u četiri neodoljivih mirisa: sočne zimske crvene jabuke (Red Ruby Apples), grimizne maline (Scarlet Frosted Mulberry), opojne vanilije (White Vanilla Bean) te blagdansko-začinskih mirisa (Golden Winter Woods).

VIOLETA 4-SLOJNE PAPIRNATE MARAMICE Violeta četveroslojne papirnate maramice su proizvod vrhunske kvalitete i atraktivnog dizajna. Izrađene su od posebno odabranog materijala koji osvaja čvrstoćom i nježnošću. Najnježnije i supermekane maramice na tržištu dolaze u pakiranju od deset paketića te u nekoliko mirisnih verzija- classic (bez mirisa), dunja i ljubičica. Ugodne i nježne arome s antialergenim mirisima, Violeta četveroslojne maramice su premium proizvod, drugačiji i povoljniji od konkurencije. Za nadolazeću sezonu prehlade, Violeta je pripremila posebnu ponudu za svoje kupce -20% sniženje na cijelu liniju! Marketinška podrška: Akcijska prodaja, -20% sniženje za sve kupce. Logističke informacije: Pakiranje 10/1, 4 sloja, 100% celuloza. Proizvođač: Violeta d.o.o., BiH; Uvoznik i distributer: Logistika Violeta d.o.o, Obrež Zelinski 55, 10 380 Sv.Ivan Zelina, Hrvatska; Telefon i fax: 01 2065 760; 01 2065 831; Web site: www.violeta.com

VIOLETA SUHE MARAMICE CASHMERE COLLECTION! Violeta svojim kupcima ove zime nudi nešto uistinu posebno- papirnate maramice iz linije Cashmere collection! To su nove papirnate maramice inspirirane blagdanskim ozračjem i luksuznim materijalom-kašmirom. Blaga aroma Cashmere maramica, koja kombinira mirise cvijeća i puderastog mošusa, pruža nježnoj i osjetljivoj koži potpunu ugodnost u hladno, zimsko vrijeme. Iznimno meka i nježna tekstura čini Violeta Cashmere maramice ugodne za svakodnevno korištenje. Svaki rupčić je izrađen od četiri sloja 100%-tne celuloze, za čvrstoću i postojanost. Sofisticiran i luksuzan vanjski dizajn ove linije maramica, s motivima koji se izmjenjuju , predstavlja osvježenje uz svaki novi paketić. Osjećaj „kašmira“ je upravo ono što je Violeta željela pružiti svojim kupcima kreiranjem ove posebne linije papirnatih maramica! Marketinška podrška: akcijska prodaja, limitirana serija. Logističke informacije: pakiranje 10/1, 4sloja, 100% celuloza. Proizvođač: Violeta d.o.o., BiH; Uvoznik i distributer: Logistika Violeta d.o.o, Obrež Zelinski 55, 10 380 Sv.Ivan Zelina, Hrvatska; Telefon i fax: 01 2065 760; 01 2065 831; Web site: www.violeta.com