Prostor 21[2013] 1[45] by Prostor Online

PROSTOR

21 [2013] 1 [45] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 21 [2013] 1 [45] 1-234 1-6 [2013]

PROSTOR 21 [2013] 1 [45] ZNANSTVENI »ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

ZnaËenja Meanings

PROSTOR m space, room; (površina) area; (zona) tract; (prostranstvo) extent, expanse; (za kretanje/

manevriranje) elbow-room, playroom, leeway, scope; (prostorije, smještaj) premises, accomodation | životni ~ living space; stambeni ~ housing; školski ~ school space; poslovni ~ office space/premises; ~ za noge legroom; prema raspoloživom ~u on a space available basis; fig pružati ~za offer/give scope for; posvetiti (pokloniti) ~ (u novinama) devote (give) space to; zbog pomanjkanja ~a because of limited space; radi uštede na ~u to save space; povreda zraËnog ~a violation of airspace, aerosp; istraživanje ~a space exploration ŽELJKO BUJAS (1999.), Veliki hrvatsko-engleski rjeËnik | Croatian-English dictionary, Nakladni zavod Globus, Zagreb

Cijena pojedinaËnog broja Price per issue Hrvatska: 75 kn Europa | Europe: 24 Eur Izvaneuropske zemlje | Outside Europe: 27 Eur U cijene su ukljuËeni troškovi poštarine. | Postage and handling included in the price.

»asopis PROSTOR objavljuje znanstvene Ëlanke iz svih grana arhitekture i urbanizma, ali i radove iz drugih znanstvenih podruËja (povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije, sociologije, geografije, graðevinarstva, geodezije, šumarstva, dizajna...), ako su sadržajem vezani za problematiku arhitekture i urbanizma. PROSTOR je primarni znanstveni Ëasopis i tiska samo neobjavljene Ëlanke, koji istodobno i u istom obliku ne mogu biti ponuðeni drugom izdavaËu. Osim znanstvenih priloga koji podliježu recenziji, decimalnoj klasifikaciji i kategorizaciji (izvorni znanstveni Ëlanci, prethodna priopæenja, pregledni Ëlanci, izlaganja na znanstvenim skupovima), iznimno æe se objavljivati i struËni Ëlanci analitiËkog karaktera. U skladu s navedenim, u PROSTORU se neæe objavljivati recentni projekti ni ostvarenja, osim u sluËajevima kada je posrijedi visokostruËno, odnosno primijenjeno znanstveno rješenje nekoga posebnog pitanja ili problema u sklopu projekta, uz uvjet da je sadržaj prikazan na znanstveni naËin (koncepcijski, tehniËki, tehnološki ili metodološki problem, a ne projekt ili zgrada kao takvi). U prateæim rubrikama publiciraju se prijevodi, bibliografski prilozi, recenzije i prikazi (Ëasopisa, knjiga, izložaba, znanstvenih skupova), vijesti i aktualnosti iz struke, kronika Arhitektonskog fakulteta te sažeci obranjenih doktorskih disertacija i magistarskih radova.

Narudžbe Ordering Info

•

UPI-2M HR - 10000 Zagreb, Meduliæeva 20 Tel. +385/1/4921-389 Fax. +385/1/4921-390 www.upi2mbooks.hr info@upi2mbooks.hr

•

• • •

Besplatan pristup internet izdanju Ëasopisa Free On-line Access to Internet Edition Dostupni su svi Ëlanci publicirani u svim dosad izašlim brojevima u PDF formatu. All published articles in previous issues are available in PDF format. EISSN 1333-9117 PROSTOR Online: www.arhitekt.hr/prostor

•

»asopis PROSTOR prijavljen je Ministarstvu znanosti i tehnologije RH kao primarna znanstvena publikacija za podruËje tehniËkih znanosti: znanstveno polje: arhitektura i urbanizam. »asopis PROSTOR upisan je u evidenciju periodiËnih tiskovina pri Ministarstvu informiranja RH (sada Ministarstvo kulture RH) pod prijavnim brojem 38 (Potvrda o prijavi periodiËke tiskovine od 12.05. 1992, kl. 104, ur. br. 523-021/92-847/38). PROSTOR izlazi polugodišnje (dva broja u godištu). U godištu 1 (1993) i 2 (1994) Ëasopis je izlazio tromjeseËno (Ëetiri broja u godištu). Predajom potpisanoga primjerka rukopisa autor jamèi da je iskljuèivi nositelj autorskog prava predmetnoga djela te pristaje na objavu èlanka u tiskanom i elektronskom izdanju èasopisa (Prostor Online), kao i na referiranje u sekundarnim bazama. Rukopisi prihvaæenih Ëlanaka ne vraæaju se. Objavljeni se prilozi ne honoriraju. Za znanstvene stavove i iznesena mišljenja u Ëlanku, toËnost podataka, te pravo objave tekstualnih i ilustracijskih priloga odgovorni su autori. Sva prava umnožavanja i komercijalne reprodukcije pridržava nakladnik. Korištenje podataka dopušteno je, uz obvezno citiranje potpune reference PROSTORA.

Izlaženje Ëasopisa financijski potpomaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

The journal PROSTOR publishes scientific papers from all branches of architecture and urban planning as well as texts from other fields of science (art history, archaeology, ethnology, sociology, geography, civil engineering, geodesy, forestry, design...) if their content relates to architectural issues. PROSTOR is a primary scientific journal and accepts only previously unpublished papers which cannot be simultaneously offered in the same form to another publisher. In addition to scientific contributions, which are subject to evaluation by reviewers, decimal classification and categorisation (original scientific papers, preliminary communications, reviews, conference papers), professional papers of analytical character will be published exceptionally. In accordance with the above, design projects will not be published in PROSTOR, except in cases that display a highly expert or applied scientific solution for a particular issue or problem within a project, unless the content is presented in a scientific manner (a conceptual, technical, technological or methodological problem, but not a project or a building itself). The accompanying sections include translations, bibliographies, evaluations and reviews (of journals, books, exhibitions, conferences), the latest news and topical issues in the field, chronicle of the Faculty of Architecture as well as summaries of defended doctoral disertations and master’s theses. •

•

• • •

•

The journal PROSTOR is registered with the Ministry of Science and Technology, RC, as a primary scientific publication in the area of technical sciences: scientific field: architecture & urban planning. The journal PROSTOR is registered as a periodical publication with the Ministry of Information, RC (now the Ministry of Culture, RC) under the entry number 38 (Registration of a Periodical Publ. Certif. from May 12, 1992, class 104, Reg. No. 523-021/92-847/38). PROSTOR is a half-yearly publication (two issues a year). In vol. 1 (1993) and 2 (1994) the journal was published quartarly. By delivering his / her signed paper, the author guarantees that he is the sole copyright holder of his work and grants his consent to its publishing in hardcopy or electronic edition (Prostor online) as well as to its abstracting / indexing in secondary data bases. Typescripts of accepted papers are not returned. The author does not receive any payment. Responsibility for scientific attitudes and opinions presented in the paper, the accuracy of data and the right to publish the text(s) and illustrations rests with the author(s). All rights (copying and commercial reproduction) reserved by the Publisher. The use of data is permitted with obligatory citation of full reference to PROSTOR.

The journal is financially supported by the Ministry of Science, Education and Sports of Republic of Croatia.

PROSTOR ZNANSTVENI »ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEU»ILI©TE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 21 [2013] 1 [45] 1-234 1-6 [2013]

OsnivaË i nakladnik Founder & Publisher SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, KaËiæeva 26 www.arhitekt.hr Za nakladnika For the Publisher Prof.mr.sc. Boris Koružnjak Dekan fakulteta | Dean of the Faculty Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief Prof.dr.sc. Mladen Obad ©æitaroci SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Urednik Editor Doc.dr.sc. Zlatko Karaè SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Uredništvo Editorial Board Prof.dr.sc. Ante Marinoviæ-Uzelac dipl.urb.IUUP, Zagreb [PoËasni Ëlan uredništva | Honorary member] Izv.prof.dr.sc. Jasenka Bertol-VrËek SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof.dr.sc. Aleksandar Homadovski SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof.dr.sc. Zlatko Juriæ SveuËilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof.dr.sc. SreËko Pegan SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Dr.sc. Tomislav Premerl Zagreb Izv.prof.dr.sc. Karin Šerman SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Izv.prof.dr.sc. Feða Vukiæ, prof. SveuËilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna Meðunarodno uredništvo International EB Prof.Arch. Nezar AlSayyad, Ph.D. University of California, Berkeley, USA Prof. Judith Bing, M.Arch. Drexel University, Philadelphia, USA Prof. Joan Busquets, Ph.D. GSD, Harvard University, Cambridge, USA Prof.d.d. Alberto Darias Principe Universidad de la Laguna, Tenerife, Spain Prof. Rudolf Klein, Ph.D. Ybl Miklós Építéstudományi Kar, Szent István Egyetem, Budapest, Hungary Prof.dr. Fedja Košir Univerza v Ljubljani, Slovenia Prof.emerit. Udo Kultermann, Ph.D. Washington University, St. Louis, Missouri, USA Prof.Arch. Donatella Mazzoleni Universitá Federico II, Napoli, Italy Prof. Ákos Moravánszky, Ph.D. Eidgenössische Technische Hochschule [ETH], Zürich, Switzerland Prof.Mag.Arch. Boris Podrecca Technische Universität, Stuttgart, Germany Robert Upton, M.A. Royal Town Planning Institute, London, UK

Izvršno uredništvo Managing Board Izv.prof.dr.sc. Ariana ©tulhofer Doc. Mia Roth-Èerina Izvršne urednice | Managing Editors Asist.mr.sc. Roberto Vdoviæ Urednik internet izdanja | Internet Editor Doc.dr.sc. Iva Muraj Urednica Fakultetske kronike | Faculty Chronicle Editor Paula Šimetin Urednica sažetaka doktorata i magisterija | Editor in charge of summaries of doctoral dissertations and master’s theses V.asist.dr.sc. Lea Petroviæ Krajnik V.asist.dr.sc. Zorana Sokol Gojnik Tajnice uredništva | Editorial Secretary StruËni i tehniËki suradnici Professional and Technical Staff Mirjana Ostoja, prof. Lektura | Croatian Language Editor Željka Mikloševiæ, prof. Prijevod na engleski | English Translation Mirjana ©ah, prof. Korektura | Proof-reader Ljiljana Loina-Hohnjec Prijepis | Typing Saša StubiËar, dipl. dizajner Oblikovanje | Design DENONA d.o.o., Zagreb Grafièka priprema, tisak i uvez | Lay-out, Print and Binding Povjerenstvo za nakladništvo Fakulteta Publishing Council of Faculty Prof.dr.sc. Mladen Obad ©æitaroci Prof.dr.sc. Andrej Uchytil Izv.prof.dr.sc. Ariana Štulhofer Izv.prof.dr.sc. Feða Vukiæ, prof. Doc.dr.sc. Zrinka Barišiæ Mareniæ Doc.dr.sc. Zlatko Karaè Doc. Mia Roth-Èerina (predsjednica) Asist.mr.sc. Roberto Vdoviæ Pred. Tajana Jaklenec Zn.novak Mojca Smode Cvitanoviæ

Adresa uredništva Editor’s Office Address PROSTOR Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Hrvatska | Croatia Tel. +385/1 4639 382 Fax. +385/1 4828 079 E-mail: prostor@arhitekt.hr

Prilozi objavljeni u PROSTORU referiraju se u: PROSTOR is abstracted or indexed in:

• Academic Search Complete EBSCO Publishing, Ipswich, MA, USA • Architectural Publications Index Royal Institute of British Architects (RIBA), The British Architectural Library, London, England • Arts and Humanities Citation Index® [A&HCI] - Web of Science® [WoS] Thomson Reuters, Philadelphia, PA, USA • Avery Index to Architectural Periodicals Columbia University in the City of New York, Avery Architectural and Fine Arts Library, N.Y., USA • CAB Abstracts CAB International, Wallingford, Oxon, United Kingdom • Catalogue, Index of Periodicals The Library of Congress, Washington D. C., USA • Directory of Open Access Journals (DOAJ) Lund University Libraries, Sweden • Hrèak - Portal znanstvenih èasopisa Republike Hrvatske Sveuèilišni raèunski centar Zagreb i Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Zagreb, Hrvatska • Hrvatska bibliografija: niz B - prilozi u èasopisima i zbornicima; niz C - serijske publikacije Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Zagreb, Hrvatska • SCOPUS Elsevier, Amsterdam, Netherland • ULRICHSWEB Proquest, Cambridge, United Kingdom • Žurnale Geografija Akademija nauk Rusije, Institut nauènoih informacii, Moskva, Russia

Sadržaj Contents Znanstveni prilozi Scientific Papers IZVORNI ZNANSTVENI ÈLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 2-13

14-25

26-43

SNJEŽANA PEROJEVIÆ

LJILJANA BLAGOJEVIÆ BORISLAV VUKIÆEVIÆ

MELITA ÈAVLOVIÆ ANDREJ UCHYTIL

Tvrðava Gripe u Splitu

Gripe Fortress in Split

Izgradnja od 1647. do 1682. godine

Construction in 1647-1682

UDK 721(497.5 Split)”16”

UDC 721(497.5 Split)”16”

Hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea

Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

UDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

UDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Architectural Compositions of Alfred Albini

UDK 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

UDC 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

PRETHODNA PRIOPÆENJA PRELIMINARY COMMUNICATIONS 44-55

56-67

68-79

80-91

92-103

ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE

ALAN BRAUN ALENKA DELIÆ

ANA GRGIÆ SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT

MANDICA SANKOVIÆ ALENKA DELIÆ VEDA MARIJA VARNAI

ANDREA MARIA JANDRIÈEK

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco): A Controversial Intervention

Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat

UDC 72.02:728.8

UDK 72.02:728.8

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac u Zagrebu

Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb

UDK 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

UDC 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice 20. stoljeæa

Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century

UDK 711.4(497.5 Split)”19”

UDC 711.4(497.5 Split)”19”

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru Vinkovaca

Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci

UDK 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

UDC 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

Residential Consolidation

Stambena komasacija

A Sustainable Approach to Physical Planning and Economic Development

Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju

UDC 711.4:330.34

UDK 711.4:330.34

PREGLEDNI ZNANSTVENI ÈLANCI SUBJECT REVIEWS 104-115

116-127

128-139

BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ MLADEN OBAD ŠÆITAROCI

Zaštita krajolika

Landscape Protection

Usporedba zakonodavne osnove u Hrvatskoj i europskim zemljama

Comparison of Legislation in Croatia and European Countries

UDK 712:719(497.5)

UDC 712:719(497.5)

BRANKA ANIÈIÆ PETRA PEREKOVIÆ DORA TOMIÆ

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape

UDK 712:719:621.311

UDC 712:719:621.311

LEA PETROVIÆ KRAJNIK MLADEN OBAD ŠÆITAROCI BORIS DUNDOVIÆ

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project

Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona

Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

UDK 712:711.4”19”

UDC 712:711.4”19”

140-157

158-169

170-181

BORKA BOBOVEC IVAN MLINAR

JASENKA KRANJÈEVIÆ

DAVOR ANDRIÆ KRISTINA CAREVA ARIANA ŠTULHOFER

Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj

Social Housing Construction Scheme in Croatia

UDK 728:711.4(497.5)”00”

UDC 728:711.4(497.5)”00”

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner

UDK 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19”

UDC 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19”

Primjena aluminijskih konstrukcija u gradnji obiteljskih kuæa

Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses

UDK 72.02:72.036:728

UDC 72.02:72.036:728

Aktualno Current Themes 185

MIA ROTH-ÈERINA

Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011./12.

Faculty of Architecture Zagreb, Yearbook 2011/12

186-187

VELIMIR NEIDHARDT

Idealni grad

The Ideal City

Andrija Mutnjakoviæ

Primjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranju

Implementation of Computers in Urban and Spatial Planning

Krunoslav Šmit

Dubrovnik - Centar iza Grada

Dubrovnik - Centre behind the City

Studija urbane preobrazbe

A study into urban transformation

Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Arhitektura Beograda 1950.-2012.

Architecture of Belgrade 1950-2012

Mihajlo Mitroviæ

Suhozid.hr - otvoreni javni popis hrvatskih suhozida

Suhozid.hr - Open Access List of Croatian Dry Stone Structures

Bibliografija

Bibliography

èasopisa PROSTOR, god. 1-20 [1993.-2012.]

of journal PROSTOR, vol. 1-20 [1993-2012]

188

189

190

191

ANA MRÐA

TAMARA MARIÆ

ALEKSANDAR KADIJEVIÆ

FILIP ŠRAJER DRAŽEN ODOBAŠIÆ GORAN ANDLAR

Bibliografija Bibliography 203-233

KAROLINA HOHNJEC IVA MURAJ

Znanstveni prilozi Scientific Papers

Za sve znanstvene Ëlanke objavljene u Ëasopisu PROSTOR Uredništvo je, iz kruga uglednih naših i inozemnih znanstvenika, osiguralo najmanje dvije neovisne recenzije.

The Editorial Board provides at least two independent reviews by prominent Croatian or foreign scholars for all the scientific contributions published in the journal PROSTOR.

Sl. 1. Tvrรฐava Gripe Fig. 1. Gripe Fortress

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Snježana Perojeviæ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zavod za graditeljsko naslijeðe Mediteranski centar za graditeljsko naslijeðe HR - 21000 Split, Bosanska 4

University of Zagreb Faculty of Architecture Institute for Built Heritage Mediterranean Centre for Built Heritage HR - 21000 Split, Bosanska 4

Izvorni znanstveni èlanak UDK 721(497.5 Split)”16” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 17. 12. 2012. / 10. 6. 2013.

Original Scientific Paper UDC 721(497.5 Split)”16” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 17. 12. 2012. / 10. 6. 2013.

Tvrðava Gripe u Splitu Izgradnja od 1647. do 1682. godine

Gripe Fortress in Split Construction in 1647-1682

bastioni Kandijski rat Split tvrðava Gripe vatreno oružje

bastions War of Candia Split Gripe Fortress firearms

Sustav utvrðivanja Splita u 17. stoljeæu sastojao se od utvrðenja gradske jezgre i dvaju odvojenih obrambenih tijela: tvrðave Baèvice na istoènoj strani luke i tvrðave Gripe na uzvisini, istoèno od gradske jezgre. Tvrðava Gripe graðena je u pet etapa, od poèetka izgradnje 1647. do dovršetka najkasnije 1682. godine, pa je i danas izvrsno oèuvana. Smještena je na položaju s kojeg se kontrolirao pristup gradu te je bila kljuèan dio obrane Splita.

The 17th century fortification of Split comprised the fortification of the city centre and two separate defence structures: the Baèvice Fortress in the eastern part of the city port and the Gripe Fortress situated on a hill east of the centre. The Gripe Fortress was built in five stages from 1647 to 1682 and it has been well preserved to the present day. Its location enabled the supervision of the access to Split due to which it was crucial for its defence.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 2-13 S. PEROJEVIÆ Tvrðava Gripe u Splitu

UVOD INTRODUCTION

vrðava Gripe najbolje je saèuvan dio velikog sustava obrane Splita, uglavnom graðenog u nekoliko etapa tijekom dvadesetak godina, poèevši od polovice 17. stoljeæa. Taj se sustav sastojao od tri dijela: utvrðenja samoga grada i dvaju strateški važnih položaja - tvrðave Baèvice na ulazu u luku te tvrðave Gripe, istoèno od gradske jezgre (Sl. 2.). Problematika projektiranja i odabira mjesta izgradnje pojedinog utvrðenja u doba ratovanja vatrenim oružjem veoma je složena i njeno podrobno obrazlaganje nadilazi okvire ovoga èlanka. Ipak, potrebno je istaknuti neke osnovne elemente koji su utjecali na odabir pojedinog rješenja kako bi se mogla razumjeti priroda takvih gradnji. U tekstu æe se djelomièno koristiti izvorno nazivlje, kako je navedeno u povijesnim dokumentima na talijanskom jeziku vezanim za ovu temu, a opisno æe se obrazložiti znaèenje pojma. Razlog je tomu što u hrvatskom jeziku nije usklaðena odgovarajuæa terminologija za pojedine pojmove. Izumom vatrenog oružja i razvojem tehnike ratovanja znaèajno se mijenja izgled utvrðenja, ponajprije uvjetovano osobinama topništva - udarnom silom, putanjom i dometom artiljerijskog hitca. Nastaje karakteristièan presjek obrambenog ziða: niže ziðe skošenoga vanjskog plašta - scarpa - šire na dnu, a uže pri vrhu. Nagib scarpe izražava se omjerom širine prema visini.1 Takvim presjekom postiže se odgovarajuæa statièka sta-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

bilnost ziða koje je s unutarnje strane poduprto zemljanim nasipom - terapjenatom, na koji se postavljaju topovi na mjestima uvjetovanim smjerovima, odnosno podruèjem koje brane - ‘pokrivaju’.2 Takoðer, po vrhu takvog ziða u pravilu se grade grudobrani3 što pružaju zaštitu vojnicima koji utvrðenje brane musketama.4 Geometrija tlocrta utvrðenja definirana je njegovim prostornim odnosom s okolinom i ostalim obrambenim dijelovima koji zajedno tvore cjelinu obrane nekog prostora - u sluèaju kada ih ima više - poput sluèaja Splita, kao i pravcima te toèkama potencijalnog napada. Odreðena je i pravilima projektiranja koja se primjenjuju na svako utvrðenje zasebno jer se svako i nalazi u jedinstvenim prostornim uvjetima, a pravila je èesto potrebno prilagoditi pojedinaènoj situaciji. Utjecaj osobina položaja mjesta koje treba utvrditi postaje još znaèajniji; osobito moguæe postojeæe okolne uzvisine, na kojima neprijatelj može postaviti topovske položaje, predstavljaju veoma zahtjevan problem za rješavanje. Osim ovih elemenata znaèajnu ulogu u odluci kako, gdje i kada graditi neko utvrðenje igraju politièke prilike u danom trenutku te o njima ovisno raspoloživo vrijeme, materijalna sredstva i edukacija vojnog inženjera - projektanta. Svi izneseni parametri koji utjeèu na projekt pojedinog utvrðenja èine svaki takav projekt jedinstvenim i na odreðeni naèin neusporedivim s drugim primjerima. Tvrðava Gripe izvrsno je saèuvana, sa svim dijelovima koji omoguæuju rekonstrukciju izvornog izgleda etapa izgradnje. Imajuæi na umu jedinstvenost svakog projekta utvrðivanja, nije potrebno raditi komparacije s nekim drugim utvrdama da bi se u potpunosti mogla analizirati, protumaèiti i definirati kronologija i logika izgradnje te odrediti tipologija primijenjenih obrambenih elemenata. Zahvaljujuæi nekim od ovih elemenata Split je još u prvim desetljeæima 17. stoljeæa uglav1 Kod splitskih utvrðenja što je element suvremeniji, nagib scarpe postaje sve položeniji i kreæe se u rasponu od 1:9.5 do 1:3. [Perojeviæ, 2012: 215-216] 2 Termin ‘pokrivanje’ oznaèava moguænost nadzora i obrane odreðenog prostora. 3 Osnovni dio grudobrana èini parapet - zemljani nasip odgovarajuæeg presjeka za amortizaciju udara vatrenog oružja. S vanjske je strane izveden u blažem nagibu, a s unutarnje se nalazi bankina na koju se penju vojnici kako bi mogli pucati preko skošene gornje plohe parapeta, izvedene u omjeru 6:1. 4 Ruèno vatreno oružje, duge cijevi; dimenzija 1.5-4 m, težine 5-10 kg, a dometa do 225 m. 5 Perojeviæ, 2002: 119-134 6 O znaèenju brda Marjan za obranu grada vidjeti na kraju Uvoda. 7 Izvješæe iz 1654. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.476, Relazione di Pietro Antonio Darcila. [Sartori, 1988: 110-112] 8 Izvješæe od 5.6.1630. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.1153, Discorso sopra la citta di Spalato del Cavalier Antoine de Ville. [Sartori, 1988: 77-86]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nom utvrðen primjereno tek srednjovjekovnom naèinu ratovanja. Grad je okružen visokim vertikalnim ziðem manje debljine, na vrhu kojeg se nalazi obrambena šetnica s kruništem što je na nekim dijelovima zamijenjeno punim zidnim platnom s puškarnicama. Samo su manji dio sjevernoga gradskog ziða i bastion Zorzi, na uglu sjevernoga i zapadnoga gradskog ziða, dijelom izgraðeni u skladu s tadašnjim razvojem vojne tehnike. Do poèetka veæih ratnih sukoba na prostoru Dalmacije, u sklopu šireg sukoba izmeðu Osmanlija i Republike Venecije - Kandijskog rata (1645.-1669. godine) - odnosi izmeðu tih dviju strana bili su relativno dobri, a poticaj im je dolazio iz obostrane koristi i dobiti koju su te strane izvlaèile iz trgovine što se odvijala kroza splitski Lazaret.5 Stoga su se dotadašnji radovi na utvrðivanju grada veæinom odnosili na popravak postojeæeg stanja, a u 16. stoljeæu, u duhu suvremene ratne tehnike, prilagoðava se samo veæ spomenuti potez na postojeæemu srednjovjekovnom sjevernom gradskom ziðu i gradi se malen bastion Zorzi. Sigurno je da se sve do polovice 17. stoljeæa osuvremenjivanju utvrðenja Splita nije pristupalo i zbog toga što je položaj grada bio izrazito nepovoljan glede utvrðivanja pa je to èinilo eventualne radove na utvrðivanju zahtjevnim - koncepcijski, tehnološki i materijalno. Grad je položen na najnižoj toèki u odnosu na okolni teren, uz morsku obalu na jugu, te je okružen uzvisinama, položajima Baèvice i Gripe.6 Kao ilustracija navedenomu slikovito je, slobodno prevedeno, izvješæe Pietra Antoina Darcile, tadašnjeg suvremenika: „Mjesta su jaka, prirodno ili artificijelno, ili i jedno i drugo. Split je u tome u cijelosti manjkav, smješten je na mjestu koje je okruženo uzvisinama s kojih se nadzire èitav grad; neprijatelju je prilaz lagan zbog razvedenosti reljefa; pogodnosti koje pružaju zaklonjeni prilazi, drveæe, kuæe u predgraðima, crkve i samostani - svi su na korist napadaèu, a na štetu braniteljima.”7 Osobito je položaj Gripa bio od presudne važnosti za obranu grada jer se radi o brijegu, 9 Jedan je od utemeljitelja Francuske škole utvrðivanja bastionskim sustavom. 10 Izvješæe od 5.6.1630. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.1153, Discorso sopra la citta di Spalato del Cavalier Antoine de Ville. [Sartori, 1988: 77-86] 11 Objašnjenje pojma poslije u tekstu, vezano za I. etapu utvrðivanja. 12 Izvješæe od 4.1.1648. koje se èuva u: ASV, Senato Mar, reg.105 c.405. [Sartori, 1988: 100] 13 „Altro comandamento dalla parte della montagna di Marlian, che si trova dall’altra parte, lo stimo poco dannoso, per essere discosto in circa 400 passi (oko 700 m) e in questo non giudico essere necessaria altra fortificazione.” 14 *** 1958: 234-235 15 Debljom linijom prikazana je i danas saèuvana kontura posljednje etape izgradnje tvrðave.

Tvrðava Gripe u Splitu S. PEROJEVIÆ 2-13 21[2013] 1[45]

u povijesnim dokumentima nazivanom i Collina S. Rocco, udaljenom od grada oko 280 metara8, dakle na udaljenosti s koje je artiljerijom lako napadati grad, a nalazi se na približno 40 metara nadmorske visine. U odnosu na prilazne putove položaj Gripa takoðer je bio od izuzetnog znaèenja jer se s njega kontrolirao prilaz gradu pa je predstavljao prvu zapreku osvajanju grada. Utvrðivanje samo gradske jezgre bilo bi nekorisno jer bi osvajanjem Gripa neprijatelj mogao naèiniti veliku štetu gradu, a u konaènici i osvojiti ga, te je bilo neophodno utvrditi taj položaj. Najglasovitiji meðu vojnim inženjerima koji su radili na utvrðivanju Splita ili provodili analize stanja obrane grada i predlagali rješenja za poboljšanje tog stanja bio je Francuz Antoine de Ville.9 On je još 1630. godine u svojoj analizi10 istaknuo znaèenje toga položaja za obranu Splita i predložio izgradnju utvrde u obliku tenaglia na njemu.11 No, tek se dvadesetak godina poslije, poèetkom 1648. godine, spominje da je zapoèeta izgradnja temelja tvrðave Gripe.12 De Ville se osvrnuo i na brdo Marjan te naveo kako ne smatra potrebnim utvrditi ga, i to iz razloga što je udaljeno oko 700 m.13 Ta je udaljenost, s obzirom na domet tadašnjeg oružja, bila prevelika za uèinkovito djelovanje topništva.14

PROSTOR

Sl. 2. Tri kljuèna dijela utvrðivanja Splita u 17. stoljeæu Fig. 2. Three crucial areas of Split’s fortification in the 17th century

IZGRADNJA TVRÐAVE GRIPE CONSTRUCTION OF THE GRIPE FORTRESS Teren na kojem je izgraðena utvrda posjedovao je osobine pogodne za takvu gradnju; prostor oblikovan prirodnim grebenima pružao je izvrsnu podlogu za temeljenje, a smjer pružanja grebena (istok-zapad) omoguæio je njihovo korištenje kao sastavnog dijela ziða tvrðave (Sl. 3. lijevo). Ipak, bilo je potrebno prilagoditi ih, o èemu svjedoèe i danas vidljivi tragovi miniranja (Sl. 3. sredina) te priklesavanja prirodnih grebena (Sl. 3. desno). Kako bi se dalje u tekstu mogla pratiti izložena tematika, prilaže se shematski tlocrt s ucrtanim karakteristiènim toèkama (Sl. 5.).15 Tlocrti bastionskih utvrðenja prikazuju se linijom

Sl. 3. Tragovi priklesavanja i miniranja grebena na kojima je temeljeno ziðe tvrðave Gripe Fig. 3. Traces of carving and mining of the cliff supporting the walls of the Gripe Fortress

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 2-13 S. PEROJEVIÆ Tvrðava Gripe u Splitu

1 Sl. 4. Skice triju meðuetapa izgradnje tvrðave Gripe Fig. 4. Three stages of the construction of the Gripe Fortress, sketches

Sl. 5. Shematski prikaz dijelova tvrðave Gripe Fig. 5. Parts of the Gripe Fortress, schematic view

koja predstavlja osnovnu konturu utvrðenja - linea magistrale ili linea principale i od nje poèinje projektiranje geometrije utvrðenja.16 Na taj su naèin prikazani i ovdje izneseni crteži više etapa razvoja tvrðave Gripe. I ova je utvrda, kao i cjelina utvrðivanja Splita, graðena u više navrata. U ovome se tekstu obraðuju sve etape izgradnje utvrde Gripe u 17. stoljeæu koje zajedno èine kontinuiran i funkcionalno povezan proces utvrðivanja toga položaja, neodvojiv od radova na utvrðivanju èitavog gradskog teritorija pod venecijanskom upravom, i to u skladu s razvojem ratne tehnike u doba Kandijskog rata. Tvrðava je poslije, pod austrijskom upravom u 19. stoljeæu, doživjela više pregradnji i dogradnji, koje nisu predmet ovog istraživanja jer su zapravo, s gledišta obrambene funkcije tvrðave, nevažne transformacije što se veæinom odnose na izgradnju prateæih sadržaja poput vojarnice, barutane, pregradnje cisterne, stražarnice... O tvrðavi Gripe podrobnije su pisali razlièiti autori - Keèkemet, u dva navrata17, a najnoviji i najpotpuniji opis utvrde donosi Žmegaè.18 No, samo je u studiji Rekonstrukcija razvoja tvrðave Gripe (dalje u tekstu: Studija) crtežima djelomièno prikazan njezin razvoj, u èetiri etape.19 Osim detaljnije rekonstrukcije etapa izgradnje tvrðave u doba austrijske uprave (radi se o etapama: 1849.-1852., 1886. i 1918. godine)20, izraðivaèi Studije izradili su i tri skice meðuetapa (Sl. 4.) izgradnje tvrðave Gripe u sklopu etape izgradnje, rekonstruirane prema crtežu Santinija iz 1666. godine.21 Te su skice izraðene na osnovi crteža Piera Mortiera 1656.-1657. godine22 (Sl. 6. lijevo) i Giuseppea Santinija iz 1666. godine (Sl. 6. desno), kao i podataka dobivenih prouèavanjem fizièkih ostataka utvrde, koja je do danas odlièno saèuvana, s vidljivim tragovima razlièitih ranijih etapa izgradnje na njenu kamenom ziðu, pa to znaèajno olakšava njeno prouèavanje. Rijeè je o ostatcima južne cortine u toèki ‘3’, linije tenaglia23 na zapadnoj strani u toèki ‘2’ (Sl. 8.) i tenaglie na istoènoj strani tvrðave (Sl. 7.). Na temelju ovih podataka izraðivaèi su Studije s odreðenom toènošæu pretpostavili pojedine segmente i etapnost izgradnje tvrðave.24

Od vremena izrade Studije postali su dostupni, tada nepoznati, povijesni crteži tvrðave Gripe iz 17. stoljeæa, a meðu njima se zbog važnosti za istraživanje njena razvoja istièu: crtež utvrðivanja Splita iz 1648. godine Alessandra Maglia, na kojem je prikazana i tvrðava Gripe (Sl. 9.), te crteži Onofrija del Campa25 koji prikazuju izgraðeno stanje tvrðave iz 1658. godine (Sl. 10.) i stanje 1659.-1663. godine (za ovu se etapu izgraðeno stanje odnosi na samo tijelo tvrðave, dok vanjski obrambeni elementi nisu bili izvedeni; Sl. 10. desno). Za razliku od Santinijevih crteža koji utvrdu prikazuju prilièno vjerodostojno s obzirom na mjere i opæenit izgled, Mortierov crtež predstavlja shematizirani prikaz koji je usprkos tomu bilo moguæe protumaèiti i izraditi njegovu rektifikaciju. Crtež je shematiziran u pogledu mjera i proporcija, ali ipak donosi brojne korisne podatke o elementima obrane Splita. No, za njegovo razumijevanje i tumaèenje od presudne je važnosti navedeni crtež Maglia koji prikazuje prvu etapu izgradnje tvrðave Gripe, u sklopu tlocrta èitavoga grada. Takoðer, izraðivaèima Studije nisu bili poznati ni brojni pisani povijesni dokumenti iz razdoblja izgradnje tvrðave, a koji govore o utvrðivanju položaja Gripa. Svi ovi novi podatci, uz analizu vidljivih ostataka nekoliko etapa izgradnje, upuæivali su na daljnje, vlastito istraživanje razvoja te utvrde. Rezultat ovoga istraživanja jest definiranje svih etapa izgradnje tvrðave Gripe, a kojim su nado16 Zamišljena linija koja prolazi kordonom (cordone) utvrðenja (veæinom valjkast istak od kamena ili cigle na vrhu scarpe, ponekad u obliku konopca, odakle i izvorni naziv). 17 Keèkemet, 1971: 21-62; Keèkemet, 1966: 79-86 18 Žmegaè, 2009. 19 *** 1977. 20 Ove etape pregradnje tvrðave poznate su iz nekoliko povijesnih crteža, dokumenata, pa èak i fotografija, te nisu predmet ovoga istraživanja. 21 Santini je utvrdu Gripe prikazao na ukupno èetiri crteža i svi su oni izvanredan izvor podataka o izgledu utvrde. 22 Marasoviæ, 1975. 23 Objašnjenje pojma dalje u tekstu. 24 Ovdje se (zbog nedostatka prostora i da se izbjegne redundancija) neæe posebno analizirati ove skice jer æe se u dijelu teksta s obrazloženjem nekoliko etapa izgradnje tvrðave jasno razabrati toènost pretpostavki izraðivaèa „Studije”. 25 Radi se o detalju crteža utvrðivanja Splita, kojih je del Campo izradio ukupno pet, a objavljeni su u: Bertoša, 2003. 26 Obrazloženje odabira godine 1682. uz poglavlje o V. etapi izgradnje. 27 Ovdje se zbog ogranièenoga raspoloživog prostora prikazuju na zajednièkom crtežu tlocrt i prostorni prikaz svake od etapa, u istome mjerilu i u identiènome perspektivnom pogledu, kako bi se moglo usporedno pratiti razvoj utvrde. 28 Žmegaè, 2009: 83; Keèkemet, 1966: 79 29 U dokumentu iz 1647. godine obavještava se generalnog providura da je potrebno zapoèeti rad na utvrðivanju

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tvrðava Gripe u Splitu S. PEROJEVIÆ 2-13 21[2013] 1[45]

PROSTOR

punjena i ispravljena dosadašnja saznanja. Radi se o pet etapa izgradnje utvrde izmeðu 1647. i 1682. godine26, a za svaku su od njih na osnovi geometrijske rekonstrukcije izraðeni rektificirani tlocrti i perspektivni prikazi (Sl. 12.-16.).27 I. etapa razvoja tvrðave Gripe, 1647.-1651. godine, prema crtežu Maglia (i projektu Maglia i Benaglie; Sl. 12.) - Veæ je reèeno kakvo je bilo znaèenje toga položaja za obranu grada i da je još 1630. godine de Ville predložio utvrðivanje gradnjom u obliku tenaglia, vjerojatno slièno naèinu kako je prikazano na crtežu Alessandra Maglia dvadesetak godina poslije, koji prikazuje sustav stradi coperti oko grada (Sl. 9.). Može se pretpostaviti da dijelovi na Maglievu crtežu prikazani punom linijom prikazuju zidane dijelove, a toèkasto oznaèeni dijelovi neku jednostavnu obrambenu gradnju. Njega se u literaturi drži autorom projekta prema kojem je izgraðena ova I. etapa utvrðivanja Gripa.28 No, sigurno je da je vojni inženjer Vicenzo Benaglia bio suautor ovoga projekta.29



Krajem 1648. godine u izvještaju izvanrednog providura Alvise Cocca piše da su izgraðena samo dva baluarda i jedna cortina s prednje strane.30 Scarpa izgraðenih elemenata izvedena je u omjeru 1:4. Opisana gradnja pripada u tipologiju tenaglia. U sluèaju Gripa radi se o vrsti utvrðenja koje predstavlja modificirani oblik jednostavne tenaglie31 - tanaglie semplice - gradnje sastavljene od dva lica Gripa prema projektu navedenih inženjera [Sartori, 1988: 101-102; izvješæe od 29.10.1647., ASV, Senato Mar, reg.105 c.332]. Takoðer, generalni providur Bernardo u svome izvješæu iz 1658. godine navodi da su utvrdu postavili (tal. piantare) inženjeri Benaglia i Magli [Sartori, 1988: 122; izvješæe od 8.6.1658. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.483 n.194, Relazione di Antonio Bernardo Prov. or Gen. in Dalmazia]. 30 Izvješæe od 30.12.1648. koje se èuva u: ASV, Collegio Relazioni, Relazione di Alvise Cocco Prov.or Estraordinario di Spalato e Trau. [Sartori, 1988: 100-104] 31 Ovdje se koristi oblik rijeèi tenaglia jer se tako uvijek navodi u povijesnim dokumentima na talijanskom jeziku vezanim za obranu Splita. 32 Obrambena linija - tal. linea di difesa - u sluèaju ovakvog tipa obrambene gradnje radi se o pravcu koji nastaje produljenjem linije što predstavlja konturu lica utvrðenja. 33 „...Chiamasi anche tanaglia semplice (Tenaille simple) per distinguerla dalla composta, o doppia (Tenaille double) la quale ha di più due fianchi ed una cortina...” [*** 1847: 709] 34 le Blond, 1785: 93 35 d’Ayala, 1841: 292 36 Izvješæe od 25. 1.1651. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.470, Relazione dell’ing Vincenzo Benaglia. [Sartori, 1988: 108-109] 37 *** 1847: 741, „...Una massa diterra, o di muro di forma quadrilunga..., ...per salvarla dall’essere imboccata dall’artiglieria nemica; e generalmente ogni opera della stessa figura, che si construisce in questa o quella parte del recinto per medesimo fine”. 38 Izvješæe od 29.8.1649. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.470, Relazione del Barone di Degenfelt. [Sartori, 1988: 107-108]

spojena pod tupim kutom, nastalim presjecištem dviju susjednih obrambenih linija.32 Gradnja na Gripama ima, osim lica, još dva boka i cortinu meðu njima, a razlièiti izvori navode više naziva za taj oblik: tal. tanaglia doppia33, fr. tenaille à flanc - tenaglia s bokovima34, a u nekim se izvorima navodi i kao tal. tanaglia semplice - jednostavana tenaglia.35 Kako bi se izbjegla zbrka, ovdje æe se koristiti samo naziv tenaglia. Još 1651. godine Benaglia opisuje da je izgraðena samo èetvrtina tvrðave i da nedostaje ziðe, parapeti, jarak, platforma za operativno djelovanje i rukovanje topovima, kao i zaklonjeni prilazi koji je povezuju s gradom - linee di comunicazione, te da za te radove trošak iznosi oko 330.000 dukata. Navodi da je kapacitet tvrðave Gripe 400 do 500 vojnika.36 Dakle, i tri godine kasnije izgled tvrðave je jednak. U dokumentu iz 1649. godine izgraðene su traverse (obrambeni element od zemlje ili ziða izduljenog oblika, a služi obrani od topnièke vatre)37 koje osiguravaju vezu (comunicazione) izmeðu grada i samostana izvan grada (u kojima je smješten veæi broj pješaštva), te prostor za uzmak i pojaèanja vojnicima.38 Moguæe je da su na takav naèin trebale biti riješene veæ spomenute linee di comunicazione izmeðu grada i Gripa.

Sl. 6. Povijesni crteži tvrðave Gripe: Mortiera, 1656.-1657., i Santinija, 1666. god. Fig. 6. Historical drawings of the Gripe Fortress: Mortiero, 1656-1657 and Santini, 1666

O karakteru jednostavnih gradnji na Gripama, toèkasto prikazanim na Maglievu crtežu, može se samo nagaðati. Povijesni ih dokumenti ne spominju, a pretpostavka o njihovu izgledu može se temeljiti na analizi grafièkog prikaza elemenata obrane grada, prikazanim

Sl. 7. Ostatci etape izgradnje sustavom tenaglie Fig. 7. Remains of the previous stage of construction by tenaglie fortification system Sl. 8. Ostatci ranijih etapa izgradnje na zapadnoj cortini Fig. 8. Remains of the previous stages of construction in the west cortina

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 2-13 S. PEROJEVIÆ Tvrðava Gripe u Splitu

vidljivi na ziðu tvrðave, na istoènoj strani. Na istoènom i sjevernom licu JI bastiona (Sl. 8.) jasno se razabire duljina i visina južnog kraka tenaglie, saèuvanog unutar dogradnje tvrðave u III. etapi izgradnje o kojoj æe biti poslije rijeèi. Na oba boka tenaglie i danas su saèuvane po jedna cannoniera iz prve etape izgradnje, i to na svome izvornom mjestu. II. etapa razvoja tvrðave Gripe, 1656.-1657. godine, prema crtežu Mortiera (i projektu Maglia i/ili Benaglie; Sl. 13.) - Mortierov crtež, poput Maglieva, prikazuje èitav sklop utvrðivanja Splita, s tom razlikom da ukljuèuje i etapu utvrðivanja rta Baèvice, koje na Maglievu crtežu nema jer u to vrijeme nije još izgraðena. S obzirom na kasnije pregradnje i dogradnje tvrðave koje su uklonile tragove ove etape izgradnje na sjevernoj strani, nije moguæe s potpunom sigurnošæu tvrditi da Mortierov crtež toèno prikazuje izvedeno stanje; moguæe je da dijelom predstavlja i projekt tvrðave. Stoga se ovdje donosi rektifikacija crteža, s pretpostavkom da je veæi dio nacrtanoga bio i izveden, a sljedeæi dokazi to i potvrðuju. Mjere i proporcije prikazanih elemenata na Mortierovu crtežu ne odgovaraju danas oèuvanim ostatcima, ali se kutovi dijelova tvrðave odlièno poklapaju s onim što je saèuvano. To nije neobièno, imajuæi na umu znaèenje smjerova ‘pokrivanja’ utvrde i kutova kod projektiranja utvrðenja. Stoga se može pretpostaviti da su prikazani kutovi dijelova, kojih danas više nema ili kojih se ostatci ne vide na ziðu tvrðave, vjerodostojni pa su kao takvi i korišteni u izradi rektificiranog crteža.



Sl. 9. Magliev prikaz grada s tvrðavom Gripe, 1648. god. Fig. 9. Magli’s drawing of the city with the Gripe Fortress, 1648

na Maglievu crtežu, i procjeni da je morala pružiti odgovarajuæi zaklon vojnicima, na prostoru hrpta grebena iza tenaglie, prema gradu. Naime, toèkasto su, kao i gradnja na Gripama, prikazani neki manji dijelovi utvrðenja grada, a djelomièno i sustav stradi coperti (za razliku od zidanih dijelova prikazanih punom linijom). Uzimajuæi u obzir i sliènost obrambenih funkcija i profila stradi coperti i traversa39, moguæe je pretpostaviti da toèkasto prikazani dijelovi tvrðave predstavljaju gradnje sliène traversama. Svakako se nije moglo raditi o stradi coperti jer su prostorni uvjeti za to bili neodgovarajuæi. Prilikom rektificiranja Maglieva crteža dijelom su uzete današnje konture tvrðave kako bi se odredili pravci i dimenzije na crtežu toèkasto oznaèenih dijelova. Razlog je tomu što se svaka utvrda projektira prema posebnim prostornim parametrima i uvjetima vezanim za osobitosti položaja, reljefa i smjerova koje treba braniti. Stoga se može pretpostaviti da je svaki od projekata nekoliko etapa utvrðivanja toga položaja morao odgovarajuæe slijediti navedene parametre, misleæi pritom na proporcije i smjerove. Iz istoga su razloga broj i položaj cannoniera (otvor na ziðu kroz koji se provlaèi topovska cijev) i garitta (stražarnica - okrugla gradnja poput kulice, koja se postavlja na isturenom uglu utvrde, a opremljena je uskim vertikalnim otvorima kroz koje se nadzire okoliš) odreðeni prema daleko preciznijem Santinijevu crtežu iz 1666. godine jer se u dvadesetak godina, koliko dijeli te crteže, nisu dogodile promjene koje bi utjecale na parametre prema kojima su projektirane ove etape izgradnje. Tvrðava se tijekom toga razdoblja pregraðivala i dograðivala u skladu s raspoloživim vremenom, sredstvima, ali i koncepcijama razlièitih vojnih inženjera, a svaki od njih pokušao je popraviti stanje obrane toga položaja. Dokazi da je prva etapa izgradnje bila izvedena kako je prikazano na Maglievu crtežu i opisano u povijesnim dokumentima i danas su

Na zapadnoj strani tvrðave, u toèki ‘2’ (Sl. 7.) vidi se trag nekadašnje linije tenaglia.40 U literaturi dolazi i pod nazivom tenaljna trasa41 i tenaljni tok.42 Linija tenaglia je utvrðena gradnja, èija geometrija nastaje nizanjem i spajanjem jednostavnih tenaglia. Takoðer, u toèci ‘3’ (Sl. 7.) jasno je, na zapadnoj cortini, vidljiv trag južne cortine, koji tlocrtno i visinski toèno odgovara produljenom pravcu južnog kraka tenaglie iz prve etape utvrðivanja, a koji prolazi toèkama ‘1B’ i ‘1C’, te završava u toèci ‘3’ (Sl. 5.). To je dokaz da je ta cortina bila izgraðena u cjelini, a osobito je važan za sljedeæu etapu utvrðivanja, prema crtežu del Campa (Sl. 10. lijevo). Naravno, trag u toèci ‘3’ potvrðuje postojanje i zapadne cortine, prikazane na Mortierovom crtežu. Ovdje je važno istaknuti da je, s obzirom na prilazne putove, dominantan smjer eventual39 Lendy, 1862: 214, Fig. 417 i 419. Profil grudobrana strade coperte i traverse je slièan, s time što se kod strade coperte na grudobran s vanjske strane u blagom nagibu nastavlja glasija-spalto. 40 Ovdje se koristi naziv linija tenaglia kao doslovan prijevod najèešæeg naziva za ovakvu gradnju - npr. The Tenaille Lines. [Lendy, 1862: 87] 41 *** 1960: 157 42 Žmegaè, 2009: 81

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nog napada sa sjevera te se može, s velikom vjerojatnošæu, pretpostaviti da se prije izgradnje južne cortine pristupilo izgradnji dijela tvrðave na sjevernoj strani. Na istoènoj strani sjevernog ziða tvrðave, ‘lom’ konture vidljiv i u današnjem izgledu tvrðave, ali i na crtežima Del Campa (Sl. 10. lijevo) i Santinia (Sl. 6. desno), vjerojatno pripada ostatcima linije tenaglia, prikazane na Mortierovom crtežu, što u svijetlu pretpostavljene kronologije izgradnje dijelova tvrðave dokazuje da je i ova sjeverna strana izgraðena onako kako je prikazana na Mortierovom crtežu. Što se tièe na crtežu prikazanog obrambenog elementa - na zapadnoj strani južnog dijela tvrðave, koji se mogao nalaziti unutar JZ bastiona (Sl. 5. ) - orecchioneu - nema dokaza da je doista bio izgraðen. U osnovnom znaèenju termin orecchione oznaèava istureni, uglavnom zaobljeni, dio boka bastiona. No, tako se nazivaju i gradnje poput ove, prikazane na Mortierovom crtežu. Na crtežu del Campa, koji se odnosi na kasniju etapu izgradnje (Sl. 10.), toèkasto su prikazana dva orecchionea, kako ih on naziva u popratnom tekstu, te navodi da su im izgraðeni temelji.43 Kako je veæ reèeno, ostatak tenaglie, iz prve etape utvrðivanja, i danas se jasno vidi na ziðu JI bastiona, kao i ostatci zapadne cortine te linije tenaglia u toèci ‘2’, no ostatci, na Mortierovom crtežu prikazanog orecchionea, ne razabiru se na južnom ziðu JZ bastiona. Ipak, uzimajuæi u obzir del Campovu primjedbu za orecchione44, a jedan od njih se poklapa s onim prikazanim na Mortierovom crtežu, moguæe je pretpostaviti slijedeæe - da taj element nikada nije izgraðen do kraja ili da je porušen prilikom izgradnje JZ bastiona. No, kako bi se predoèila cjelovita zamisao, prema Mortierovu crtežu izraðen je prostorni prikaz koji osim sigurno izgraðenih dijelova ukljuèuje i ovaj obrambeni element - orecchione. Izgradnju ove etape mora se smjestiti najkasnije u 1657. godinu - uvažavajuæi dataciju Mortierova crteža, kao i dokumente generalnog providura Bernarda iz polovice 1657. go-

Tvrðava Gripe u Splitu S. PEROJEVIÆ 2-13 21[2013] 1[45]

dine u kojima navodi da je tvrðava Gripe, koje je izgradnja poèela prijašnjih godina, ostala nedovršena45 i da je stigao general Gonzaga.46 U veæ citiranoj relaciji od 8.6.1658. godine Bernardo navodi da su na projektima tvrðave Gripe radili Magli, Benaglia i Gonzaga (on je autor III. etape utvrðivanja Gripa) pa se može zakljuèiti da je jedan od prve dvojice (ili obojica) autor projekta prikazanog na Mortierovu crtežu.47 Tipološki ova etapa utvrðivanja pripada sustavu utvrðivanja linijom tenaglia. III. etapa razvoja tvrðave Gripe, 1658. godine, prema projektu Camilla Gonzage (Sl. 14.) - Ova etapa izgradnje tvrðave, prikazana na crtežu vojnog inženjera Onofrija del Campa (Sl. 10. lijevo), prikazuje ono što je dovršeno prema Gonzaginu projektu, ali „...dok je utvrðivao njegove oblike, razbolio se i umro...”.48 Stalan problem nedostatka novca za izgradnju utvrðenja Splita utjecao je i na dovršenje ove etape izgradnje koja se ipak ‘velikim koracima’ popravlja, kako se navodi poèetkom 1658. godine.49 Ipak, krajem ljeta radi se na njenu dovršenju.50 Najznaèajnije što je Gonzaga uèinio, u odnosu na raniju etapu izgradnje, jest izgradnja manjeg bastiona - Z bastion. Taj je dio i danas u potpunosti oèuvan, a zanimljivo je primijetiti da je njegov brid ‘a’ zaobljen poput saèuvanih bridova ‘b’ i ‘c’ tenaglie iz I. etape izgradnje (Sl. 11.), za razliku od oštrih bridova kasnije izgraðenih

PROSTOR

Sl. 10. Prikaz III. (lijevo) i IV. (desno) etape izgradnje tvrðave Gripe, na crtežima del Campa Fig. 10. 3rd (left) and 4th (right) phases of Gripe’s construction, Del Campo’s drawings



Sl. 11. Detalj zaobljenih bridova tenaglie iz I i Z bastiona iz III. etape izgradnje tvrðave Gripe Fig. 11. Gripe Fortress, curved edges of tenaglie from the 1st stage and Z bastion from the 3rd stage, details

43 Bertoša, 2003: 85, 163 44 Moguæe je da se navedeni tekst odnosi samo na sljedeæu etapu izgradnje. 45 Izvješæe od 22.6.1657. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.481 n.105, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 121] 46 Izvješæe od 21.5.1657. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487 n.100, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 120] 47 Imajuæi na umu da su, kako je dokazano, obojica radila i na I. etapi izgradnje. 48 Bertoša, 2003: 85 49 Izvješæe od 6.1.1658. koje se èuva u ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.482, Relazione di Antonio Bernardo Prov. or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 119] 50 Izvješæe od 25.8.1658. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.483 n.207, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 122]

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 2-13 S. PEROJEVIÆ Tvrðava Gripe u Splitu

Sl. 12. Prostorni i tlocrtni prikaz I. etape izgradnje tvrðave Gripe, 1647.-1651. god. Fig. 12. Gripe Fortress, 1st construction stage, 1647-1651, plan and perspective view Sl. 13. Prostorni i tlocrtni prikaz II. etape izgradnje tvrðave Gripe, 1656.-1657. god. Fig. 13. Gripe Fortress, 2nd construction stage, 1656-1657, plan and perspective view

Sl. 14. Prostorni i tlocrtni prikaz III. etape izgradnje tvrðave Gripe, 1658. god. Fig. 14. Gripe Fortress, 3rd construction stage, 1658, plan and perspective view Sl. 15. Prostorni i tlocrtni prikaz IV. etape izgradnje tvrðave Gripe, 1661.-1663. god. Fig. 15. Gripe Fortress, 4th construction stage, 1661-1663, plan and perspective view

JZ, SI i JI bastiona. Radi izgradnje bastiona Gonzaga je oèito uklonio element linije tenaglia na zapadnoj strani tvrðave. Dokazi o postojanju južne i zapadne cortine u obliku kako je prikazana na del Campovu crtežu ove etape izneseni su uz prethodnu etapu izgradnje. Ako je pretpostavka da je sjeverna strana tvrðave bila takoðer izvedena prema Mortierovu crtežu toèna - Gonzaga ju je najvjerojatnije preoblikovao u oblik koji i danas ima. Objašnjenje za takav zahvat može se naæi u tome što je navedena linija tenaglia izvedena u relativno kratkim potezima te su tako stvoreni dodatni pravci koje je potrebno ‘pokrivati’, a to onemoguæava kvalitetnu obranu. Ni ova etapa izgradnje tvrðave nije se smatrala zadovoljavajuæom i tražila su se nova rješenja kojima bi se popravilo njeno stanje obrane. Ipak, ovim je zahvatima tvrðava dobila ko-

naèan obris na koji su, u sljedeæoj etapi, nadograðeni bastioni. IV. etapa razvoja tvrðave Gripe, 1659.1663. godine, prema projektu Onofrija del Campa (Sl. 15.) - Andrea Corner, poèetkom 1659. godine, savjetuje da neki vješt inženjer ponudi rješenje kojim æe se popraviti brojni nedostatci tvrðave Gripe.51 Ta je zadaæa dopala iskusnomu vojnom inženjeru Onofriju del Campu koji svoj prijedlog prati rijeèima: „... Buduæi da sam ja izjavio kako æu se uvijek nadmetati s onima koji æe raditi bolje od mene i koji æe joj dati valjaniju obranu od ove koju sam ja predložio, podnosim je cenzuri: ima li èovjeka koji bi joj dao valjanijih i branjivijih crta od ovih, iako uèinjeno svatko može popravljati...”.52 Del Campo je dodao èetiri bastiona: dva èitava na zapadnoj strani i dva, kao nadogradnje postojeæih dijelova te-



Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tvrðava Gripe u Splitu S. PEROJEVIÆ 2-13 21[2013] 1[45]

PROSTOR

naglie, na istoènoj strani tvrðave. Nadogradnjom je sjeverni krak tenaglie produljen i dograðen prema sjeveru, a južni je kraj produljen i dograðen prema jugu, ali i nadograðen u visinu (Sl. 8.). Crtež i tekst (Sl. 10. desno) koje je napravio del Campo datirani su u 1661. godinu. Vremenski okvir u kojem je ova etapa bila izvedena može se odrediti negdje izmeðu, najranije 1659. godine, s obzirom na Cornerovu sugestiju iz poèetka te godine i èinjenicu da del Campo istovremeno zahvaljuje na imenovanju za Sopraintendente alle Armi e Fortificazioni di Dalmazia e Albania53, i 1663. godine, kada je krajem te godine sjeverozapadni bastion porušen prema ideji de Spara.54 Razloge rušenja ovoga bastiona treba tražiti u konfiguraciji terena na kojem je izgraðen. Naime, tlo se naglo spušta prema sjeveru pa je visina izgraðenog bastiona na njegovu sjeverozapadnom uglu iznosila oko 16 m, od dna do cordonea (raspon visina svih ostalih dijelova tvrðave Gripe kreæe se od 4,5 do najviše 9,8 m visine), te je nepovoljno utjecala na obranu prostora uza samu tvrðavu. Nagli pad terena prema sjeveru zaklanjao je pogled s ostalih dijelova tvrðave na njegov vrh, koji se stoga nije moglo braniti s tih položaja. S gledišta utvrðivanja to je bilo izuzetno nepovoljno jer bi se neprijatelj mogao neopažen prikrasti i èak minama napasti nebranjeni sjeverozapadni ugao, a time bi se ugrozila obrana èitave tvrðave. Stoga se odluka o njegovu uklanjanju èini ispravnom.  V. etapa razvoja tvrðave Gripe, 1663.-1682. godine, prema crtežu Santinija iz 1666. godine (Sl. 16.) - Rušenje tek izgraðenog bastiona svjedoèi o tadašnjem daljnjem nezadovoljstvu stanjem tvrðave, a mišljenja o tome što je ispravno rješenje za nju bila su razlièita. 51 Izvješæe od 31.3.1659. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487, Relazione di Andrea Corner (Generalni providur Dalmacije od 1660. do 1662. godine). [Sartori, 1988: 124] 52 Bertoša, 2003: 90 53 Izvješæe od 31.3.1659. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487, relazione di Onofrio del Campo. [Sartori, 1988: 124] 54 Duplanèiæ, 2007: 15 55 Izvješæe iz 1664. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.493, Relazione di Tomaso Moretti Ingegniere. [Sartori, 1988: 187] 56 Izvješæe od 16.7.1665. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.494, Relazione di Ghiron Francesco Villa. [Sartori, 1988: 190-191] 57 Izvješæe od 20.7.1665. koje se èuva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.494, Relazione di Caterino Cornaro. [Sartori, 1988: 191] 58 Scarpa koja zatvara jarak s njegove vanjske strane. 59 Izvješæe od 4.2.1664. koje se èuva u: ASV, Dispacci dei Rettori di Dalmazia, b.54, Relazione del Cavalier Besseti Verneda sopra le fortificazioni di Spalato. [Sartori, 1988: 140-179] 60 Difnik, 1986: 242, 372; Novak, 2005: 174-177. U pomoæ Spliæanima pritekle su dvije galije i pet naoružanih brodova predvoðenih generalnim providurom Bernardom.

Jedni su smatrali da ni ovo rješenje nije bilo dobro i da je tvrðava još uvijek ‘jaèa’ prema gradu nego prema okolici.55 Bilo je i onih suprotnog mišljenja, poput Ghirona Francesca Ville56 koji iznosi da ga žalosti rušenje bastiona jer je time tvrðava izgubila jedan od svojih najboljih bokova i protivi se prijedlogu de Spara da se još dva bastiona poruše, a s njim se slaže i Caterino Cornaro.57 Ovim je rušenjem tvrðava poprimila svoj konaèni oblik koji je i danas izvrsno saèuvan. Zapravo, preostalo je samo popraviti sjevernu cortinu na mjestu porušenog bastiona i dovršiti dijelove koji su bili nedovršeni, poput terapjenata, parapeta i slièno. Na Santinijevu crtežu iz 1666. godine (Sl. 6. desno) tvrðava je prikazana u toj etapi, kada je uglavnom dovršena, osim na jugozapadnoj strani tvrðave gdje je vidljiv nedostatak parapeta. U dokumentu iz 1664. godine stoji da je jarak oko tvrðave iskopan, manjim dijelom na strani prema gradu, i to s odreðenim nedostatcima - contrascarpa58 je zaklanjala ziðe pa ga nije bilo moguæe braniti s gradske strane te je predloženo da se poravna s jarkom, inaèe „... æe poslužiti kao zaklon neprijatelju kad osvoji tvrðavu”.59 I na Santinijevu je crtežu jarak prikazan samo na zapadu i istoku, a to je logièno jer se prirodni teren strmo obrušava na južnoj i sjevernoj strani pa nema mjesta, ali ni razloga za izgradnju jarka na tim stranama. Toèna godina završetka tvrðave nije poznata, ali najraniji je poznati prikaz tvrðave Gripe kao dovršene na crtežu Napoliona Erauta iz 1682. godine, koji prikazuje sva tri elementa utvrðivanja Splita u sklopu svog izvješæa o stanju utvrðenih mjesta u posjedu Mletaèke Republike. Ovim podatcima nadopunjen je izgled tvrðave Gripe prikazan na Santinijevu crtežu pa je napravljena rekonstrukcija izgle-

Sl. 16. Prostorni i tlocrtni prikaz V. etape izgradnje tvrðave Gripe, 1663.-1682. god. Fig. 16. Gripe Fortress, 5th construction stage, 1663-1682, plan and perspective view

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 2-13 S. PEROJEVIÆ Tvrðava Gripe u Splitu

da ove posljednje etape utvrðivanja u doba vladavine Republike Venecije u Splitu. Veæ je reèeno koliko je bilo znaèenje položaja Gripe za sigurnost grada, s gledišta utvrðivanja, a sljedeæa ratna epizoda potvrdila je teoretska promišljanja. Usprkos ratnim dogaðanjima u doba Kandijskog rata u blizini Splita, grad je samo jednom bio ozbiljno ugrožen sredinom 1657. godine. Neprijatelj je pod vodstvom Ahmed-paše došao pred sam grad i 13. lipnja, s uzvisine Suæidar (sjeveroistoèno od Gripa) napao Gripe. Stanovništvo mu je krenulo ususret te ga natjeralo na povlaèenje u zaklon u Rupotinama (sjeverno od Splita, u blizini Klisa). Sutradan je odluèio napasti grad još jednom, ali su mu se stanovnici opet oduprli, uz pomoæ nekoliko èeta konjice, pa su se Turci povukli nakon pet sati bitke. Napadi su se ipak nastavili i 19. lipnja Turci su uspjeli osvojiti tvrðavu Gripe te istaknuti èetiri zastave, ali su istoga dana odbaèeni. Još su nekoliko dana napadali, i to naroèito položaj Gripa, ali su se konaèno 22. lipnja povukli u Bosnu, uzmièuæi pred pojaèanjem obrane.60

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Pet etapa izgradnje tvrðave Gripe u razdoblju od dvadesetak godina 17. stoljeæa svjedoèe o razlièitim pristupima utvrðivanju toga položaja od strane nekoliko vojnih inženjera od manje gradnje u obliku tenaglia na istoku do pretposljednje etape s pet manjih bastiona, od kojih je jedan ubrzo nakon izgradnje uklonjen pa time tvrðava poprima svoj konaèni oblik u posljednjoj etapi izgradnje. Uspješna obrana Splita u najozbiljnijem neprijateljskom napadu na Split potvrðuje kljuèno znaèenje tvrðave Gripe za sigurnost grada i opravdanost višekratnih pokušaja da se taj položaj utvrdi na najbolji moguæi naèin, i to u skladu s tadašnjim razvojem ratne tehnike, raspoloživim vremenom i materijalnim sredstvima, te prostornim ogranièenjima i teškoæama.

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1. d’Ayala, M. (1841.), Dizionario militare Francese Italiano, Napoli 2. Bertoša, M. (2003.), Tvrðavni spisi Onofrija del Campa - Traktati i memorabilije jednoga kondontjera u Dalmaciji u doba Kandijskog rata, Državni arhiv u Rijeci, Rijeka 3. le Blond, M. (1785.), Elémens de Fortification, Paris 4. Difnik, F. (1986.), Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, Književni krug, Split 5. Duplanèiæ, A. (2007.), Splitske zidine u 17. i 18. stoljeæu, „Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske”, sv. 13, Zagreb 6. Keèkemet, D. (1953.), Mapa crteža dalmatinskih gradova ing. Josipa Santinija, u: Èetiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeæa [ur. Fiskoviæ, C.; Katiæ, L.; Èièin-Šain, Æ.; Keèkemet, D.], Muzej grada Splita, 4, Split 7. Keèkemet, D. (1962.), Urbanistièki razvoj splitske luke, „Pomorski zbornik”, 2: 1393-1438, Zagreb 8. Keèkemet, D. (1966.), Splitska utvrda Gripe prvotni izgled i kasnije izmjene, „Vojnopomorski ogledi”, 2: 79-86, Split 9. Keèkemet, D. (1971.), Splitske utvrde Gripe, „Vojnopomorski ogledi”, 2: 21-62, Split 10. Lendy, A. F. (1862.), Treatise on Fortification or Lectures delibered to Officers reading for the Staff, W. Mitchel, Military Booksellers, London 11. Marasoviæ, J. (1996.), Prilog prouèavanja slike Splita Girolama da Santacroce, u: Petriciolijev zbornik, II., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36 [ur. Belamariæ, J.], Konzervatorski odjel u Splitu: 223-243, Split 12. Perojeviæ, S. (2002.), Izgradnja lazareta u Splitu , „Prostor”, 10 (2 /24/): 119-134, Zagreb 13. Perojeviæ, S. (2006.), Nova saznanja o splitskom lazaretu iz nacrta Napoliona Erauta, „Kulturna baština”, 33: 99-116, Split 14. Perojeviæ, S. (2012.), Utvrðivanje Splita u XVII. stoljeæu, doktorski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 15. Žmegaè, A. (2009.), Bastioni jadranske Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb 16. *** (1847.), Gran dizionario teorico-militare, Italia 17. *** (1958.), Vojna enciklopedija, I. [ur. Šiljegoviæ, B.], Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 18. *** (1960.), Vojna enciklopedija, III. [ur. Šiljegoviæ, B.], Redakcija vojne enciklopedije, Beograd

Dokumentacijski izvori Document Sources 1.

Marasoviæ, J. (1975.), Obrada triju crteža grada Splita iz XVII stoljeæa, studija, arhiv Urbanistièkog zavoda Dalmacije, Split

Sartori, A. (1988.), Spalato rinascimentale: la fortezza e la città, Gli interventi veneziani dal sec. XV al sec. XVII, vol. II, IUAV - Corso di laurea in architettura, Dipartimento di storia dell’architettura - Tesi di Laurea, diplomski rad, ak. god. 1986.-1987., Venecija

*** (1977.), Rekonstrukcija razvoja tvrðave Gripe, studija, projektant: Boraska, M.; konzultant: Marasoviæ, J., arhiv Urbanistièkog zavoda Dalmacije, Split

Kratice Abbreviations ASV - Archivio di Stato di Venezia IUAV - Istituto universitario di architettura di Venezia UZD - Urbanistièki zavod Dalmacije, Split

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1., 2.

Ortofoto - autorièina obrada

Sl. 3., 7., 8.

Foto: autorica

Sl. 5., 11.-16. Crtež: autorica Sl. 4.

Crtež: UZD, 1977.

Sl. 6.

Lijevo: Keèkemet, 1966.; desno: Keèkemet, 1953.

Sl. 9.

Marasoviæ, 1996.

Sl. 10.

Bertoša, 2003.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tvrðava Gripe u Splitu S. PEROJEVIÆ 2-13 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Gripe Fortress in Split Construction in 1647-1682 The beginning of the 16th century in Split was a period of well established and successful trading which took place in a large complex of Lazareti (lazaretto) between the Ottoman Empire and the Venetian Republic that ruled the city. Trading was a source of great income for the both parties and it contributed to peaceful relationship between these countries. Therefore, there was no reason for even thinking about protecting Split with the sort of fortifications that were required in the age of gunpowder artillery. Most of the city’s defence system, except in the case of certain smaller parts, was arranged according to the medieval warfare principles. However, due to political turmoil and especially the outbreak of the War of Candia in 1645 (the War of Candia - Crete, which lasted until 1669), a great conflict that occurred between Venice and the Ottomans, there was a need to fortify Split in accordance with the contemporary military technology. In terms of its geo-strategic location Split was in an unfavourable situation since it is surrounded with hills which, if taken by the enemy, could be detrimental to its defence. Such a position of the city made the fortification project extremely difficult, both in the stage of conception and construction which was one of the main reasons why the city had never before been fortified in accordance with the then technological standards and war tactics. However, when the project was finally launched, military engineers, all of them well versed experts, were engaged to make Split a modern fortified city. One of them who especially deserve a mention is Antoine de Ville, one of the founders of the French school of fortification characterized by bastion systems. He was also the first of all the experts working on the project to make in 1630 a comprehensive analysis of the city’s conditions and state of defence and provided adequate solutions. However, almost twenty years passed until the launch of serious construction woks, and the first part to be fortified was the Gripe area. De Ville emphasized Gripe as an especially important area for the city and proposed the construction of a fortress in the form of tenaglia. He accurately assumed that the area was essential for security and defence of the city because it was situated in the hill east of the city centre, on the site which enabled the supervision of the access to the city, and, in effect, the city

itself. His opinion was proved correct in 1657 when the first attack on Split during the War of Candia was made with the goal of taking over this position. During several days of the attack, the enemy only once succeeded in conquering the Gripe Fortress, but only for a few hours, after which it was pushed further back towards Bosnia. This battle clearly showed that the fortification of Gripe was well justified. The fortification system, which was still in its finishing stages even after the War of Candia, was comprised of three parts: the fortification of the city centre with a ring of bastions, the Baèvice Fortress in the eastern part of the city port and the Gripe Fortress. All construction works on the fortifications asserted the significance of different parameters and conditions that influenced the design and execution of each fortification. Due to its distant location in relation to the firing range of cannons, the Marjan Hill, west of the city, did not need to be fortified. The characteristics of firearms range, trajectory, impact force of the projectile determined the appearance of bastion fortifications. In order to withstand the destructible power of weapons, the walls were thicker, sloping on the outside and lined with hard-packed earth on the inside. The top of the walls contained cannons and served as the space for army. The length of the walls was conditioned by the range of the fucile mobile firearms (such as rifles), and the angles at which certain sections of the walls were built, in relation to each other and to the surrounding space, played a major role since they determined the coverage area, that is, the possibilities of surveillance and defence of the space outside the walls. Those spatial parameters were unique for each individual fortification and were conditioned by their relationship with the surrounding space and other defence elements, by the points and directions of a potential attack, and by, equally important, time and material means for the construction. All these conditions made each fortification project unique and that is why the Gripe Fortress needs to be analysed in the same context. The Gripe Fortress has survived to the present day in a great condition which makes it easy to see its original structure from the 16th century, but also the later stages of construction. Various researchers

Biografija Biography Dr.sc. SNJEŽANA PEROJEVIÆ, viša asistentica, bavi se istraživanjem i obradom graditeljskog naslijeða Splita, s težištem na istraživanju Dioklecijanove palaèe, antièkog vodovoda i kanalizacije, prostornog razvoja grada i obrambenog sustava Splita, posebno u razdoblju pod upravom Mleèana. Sudjeluje u znanstvenim projektima kao istraživaèica, a kao vanjska suradnica radi u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi vezanoj za graditeljsko naslijeðe.

SNJEŽANA PEROJEVIÆ, PhD, senior assistant, explores the built heritage of the city of Split, and focuses on research of Diocletian’s Palace, antique water supply and sewage systems, the spatial development and defence system of Split, with a special attention paid to the period of the Venetian administration. She participates as researcher in scientific projects and as associate lecturer in courses related to built heritage in the MA and doctoral programmes.

wrote about it, but there has been only one text which contains, in addition to detailed drawings of the transformation stages during the Austrian administration in the 19th and early 20th centuries (which were not significant for its defensive role), several partially correct sketches of the earlier construction stages based on the analysis of available historical data. New, previously unknown, historical documents and drawings have provided new knowledge on the development of the Gripe Fortress and the creation of faithful reconstructions of its building stages which represent an integral whole from the aspect of 17th century fortification projects. There were five construction stages in the period from 1647 to 1666, when the fortification was mostly completed, expect for certain parts. It was most certainly entirely finished no later than 1682 as it was depicted as such in Eraut’s drawing. All the construction stages were represented by ground floor plans and perspective views created on the basis of rectified historical drawings, an analysis of clearly visible remains of individual stages and research of numerous, previously unknown archival information. Only such a geometric reconstruction of the construction stages of the Gripe Fortress could facilitate understanding of its character, typology, reasons and manners in which certain parts were built, but also destroyed, and finally, its meaning in the defence system of 17th-century Split. Elements or systems of fortification used in the case of Split were the following: tenaglie, lines of the tenglie, bastions and cortina. The research has shown the existence of different opinions of what were the best solutions, which can be attested by the five stages of construction that were carried out in only twenty years. The experienced military engineers in the service of the Venetian Republic who worked on the construction during these stages included Magli, Benaglia, Gonzaga, del Campo and de Spar. The analysis and defined construction stages of the Gripe Fortress confirm the significance of the fortification for the defence of Split and the unique characteristics of each fortification project, conditioned also by unique circumstances of individual locations. SNJEŽANA PEROJEVIÆ

Sl. 1. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op s Bidimovom kulom u Ulcinju, 1939., pogled s mora Fig. 1. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel with Bidimâ&#x20AC;&#x2122;s Tower, Ulcinj, 1939, view from the sea

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Ljiljana Blagojeviæ, Borislav Vukiæeviæ Univerzitet u Beogradu Arhitektonski fakultet Srbija - 11000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73 Univerzitet Donja Gorica, Podgorica Fakultet umjetnosti Crna Gora - 81000 Podgorica, Donja Gorica

University of Belgrade Faculty of Architecture Serbiã - 11000 Beograd, 73 King Aleksandar Boulevard University of Donja Gorica, Podgorica Faculty of Arts Montenegrõ - 81000 Podgorica, Donja Gorica

Izvorni znanstveni èlanak UDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 29. 6. 2012. / 10. 6. 2013.

Original Scientific Paper UDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 29. 6. 2012. / 10. 6. 2013.

Hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

Bauer, Hinko Haberle, Marijan hotel Ko-op hrvatska moderna arhitektura Ulcinj, Crna Gora

Bauer, Hinko Haberle, Marijan Co-op Hotel Croatian modern architecture Ulcinj, Montenegro

Na temelju istraživanja arhivske graðe i dokumentacijskih izvora u èlanku je predstavljen hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea, otvoren 1939. godine. Ovaj izuzetni primjer hrvatske moderne zauzima osobito mjesto u arhitekturi meðuratnog razdoblja u Crnoj Gori, a ujedno je to i prvi moderni hotel na crnogorskom primorju. Hotel je temeljito obnovljen nakon potresa 1979. i srušen 2007. godine.

Based on the research of archival sources and other documents, the paper presents the Co-op Hotel in Ulcinj built by Hinko Bauer and Marijan Haberle which opened in 1939. This remarkable example of Croatian modernism takes a special place among the architectural works of the interwar period in Montenegro, while being at the same time the first modern hotel on the Montenegrin coast. The hotel was reconstructed after the 1979 earthquake and demolished in 2007.

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ Hotel Ko-op u Ulcinju…

UVOD INTRODUCTION

otel Ko-op u Ulcinju, otvoren 1939. godine1, prvi je moderni hotel na crnogorskom primorju zasnovan na konstruktivno-tehnološkim, estetskim i socijalnim naèelima suvremene arhitekture. Naziv Ko-op, u užem smislu, kratica je koja oznaèava kooperativnu (zadrugarsku) investiciju i upravljanje hotelom. U širem znaèenju, arhitektura te zgrade pripada avangardnoj estetskoj produkciji koja je analogna idejama Nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit), odnosno arhitektonskim i umjetnièkim radovima iz Co-op ciklusa švicarskog arhitekta Hannesa Meyera [Basel, 1889. - Lugano, 1954.].2 Ulcinjski Ko-op projektirali su zagrebaèki arhitekti druge generacije hrvatske moderne - Hinko Bauer [Trst, 1908. - Zagreb, 1986.] i Marijan Haberle [Zagreb, 1908. - Rijeka, 1979.]. U èlanku se na osnovi usporedbenih i povijesnih analiza izvode teorijske interpretacije o arhitekturi hotela Ko-op i njenu odnosu prema objektivistièkoj estetici. U razdoblju zajednièkoga rada od 1934. do 1940. godine Bauer i Haberle dominirali su arhitektonskim natjeèajima na prostoru tadašnje Jugoslavije osvajajuæi nagrade za znaèajne javne i državne zgrade, od kojih su neke i izvedene pa ih to smješta u red kljuènih protagonista hrvatske moderne.3 Njihov je rad još 1938. godine uvršten u antologijski izbor „Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938.” Vladimira Potoènjaka.4 Znaèenje izvedenih zgrada osobito istièe Tomislav Premerl i tvrdi da je

Haberle - dodat æemo: radeæi do 1940. godine zajedno s Bauerom - u „predratnim objektima pokazao i dokazao pravi kreativni konstruktivizam i estetski funkcionalizam”.5 Upravo su ove odrednice u središtu arhitektonske koncepcije hotela Ko-op u Ulcinju, onako kako ih potanko navodi Neven Šegviæ kada kao „najviši doprinos (hrvatske moderne) opæem razvitku arhitekture najnovijeg vremena” vidi „široki metodski zahvat uz neprihvaæanje doktrinarnih konstruktivistièkih ili funkcionalistièkih stavova” i postulira: „Radi se o jednom estetskom funkcionalizmu, koji obuhvaæa i svladava upravo serije zahtjeva: od najsuptilnijih personalnih, do naglašenih kolektivnih.”6 Prostorno-estetska ideja hotela Ko-op i jest postavljena u odnosu na niz zahtjeva: od kolektivnih zahtjeva programa ugostiteljske graðevine zadrugarskog podruèja i s time povezane funkcionalnosti, uèinkovitosti i ekonomiènosti do individualnoga estetskog izraza koji je svojstven autorskom pristupu Bauera i Haberlea, kako sami pišu, „sasvim jasno u smislu svrhe kojoj æe poslužiti”.7 Posebnost hotela zasnovana je na ekonomskom naèelu zadrugarskog ulaganja i arhitektonski razvijena u strogim okvirima, normama i standardima socijalnog i odgovarajuæega graðevnog programa Saveza nabavljaèkih zadruga državnih službenika Kraljevine Jugoslavije, koji je bio naruèitelj projekta. U zgradi su zastupljeni inženjerska racionalnost i uèinkovitost sklopa i armiranobetonske konstrukcije, rav1 Projekt je dovršen 1937. Prva ponudbena licitacija za podizanje zgrade objavljena je 8. svibnja 1937. u „Službenim novinama” [*** 1937: 80], kamen temeljac položen je 28. lipnja 1938., a hotel je otvoren za javnost poèetkom sezone 1939. godine [*** 1939: 373]. Premerl [1986: 10; 1990: 184] navodi da je natjeèaj održan 1936. godine. 2

Hays, 1996: 82-119

3 U sklopu arhitektonskog studija koji zajedno osnivaju i vode u Zagrebu, Bauer i Haberle osim hotela u Ulcinju izvode u Zagrebu: Zagrebaèki zbor na Savskoj cesti 25, 1936.-1939. (djelomièna izvedba); Inženjerski dom u Pierottijevoj ulici 4, 1937. (izveden samo dio projekta); kuæe obitelji Aleksander na Gornjem Prekrižju 12, 1937. i obitelji Schwarz u Torbarovoj ul. 11, 1938. te projekt za Željeznièarsku bolnicu na Rebru (1938.-1940.), koju æe Haberle samostalno dovršiti 1947. [Izvori: Premerl, 1979: 17; 1986: 9; Zagorac, 2008: 212; Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009: 39, 107; *** 1991: 120; *** 2009.]. Iako je u posmrtno objavljenoj knjizi Bauerovih tekstova navedeno da suradnja dvojice arhitekata poèinje 1936. [Bauer, 2011: 6; Domljan, 2011: 415], veæina izvora navodi 1934. godinu. Na natjeèajima u tandemu osvajaju niz nagrada i otkupa. [Vidjeti: *** 1936; Bauer, Haberle, 1936.a; 1936. b; 1936.c; 1937; 1938; Haberle, Bauer, 1936; 1937; 1938. a; 1938.b; Martinis, 1935: 128] 4

Potoènjak, 1938: 55

Premerl, 1979: 18

Šegviæ, 1955: 10

Bauer, Haberle, 1937: 103

Usp.: Špiriæ, 1999: 112

Haberle, Bauer, 1938: 85

Bauer, Haberle, 1937: 101

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Hotel Ko-op u Ulcinju… LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ 14-25 21[2013] 1[45]

nih krovnih terasa, tipizacije, serijalizacije i cjelokupne graðevne ekonomiènosti. Estetski izraz razvijen je na naèelima geometrijske apstrakcije elementarne kompozicije lišene bilo kakve metaforiènosti ili dekorativnosti i pogodno smještene u prirodni okoliš.8 Posebnost zgrade potjeèe od estetskog funkcionalizma koji je svojstven radu Bauera i Haberlea. Pišuæi o svojim natjeèajnim projektima, arhitekti škrtim, preciznim rjeènikom iznose svoje stajalište oko estetskog izraza, primjerice: „Obradom vanjštine nastojalo se objekat obilježiti prema njegovoj namjeni, naglašujuæi pri tom prostorno i konstruktivno rješenje, a bez ikakovih dekorativnih aplikacija”9, ili: „Bez naroèitih formalnih pomagala nastojalo se zgodnom grupacijom masa usred zelenila (zgradi) dati (...) prijatan izgled.”10 Hotel Ko-op u Ulcinju rezultat je upravo ovako definiranog prostorno-estetskoga naèela dosljedno provedenog.

štini, kako nam je potvrdio arhitektov sin dr.sc. Ivan Bauer, nema saèuvanih dokumenata o hotelu, a u Haberleovu osobnom fondu u Hrvatskome muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [HAZU] èuva se jedna fotografija iz arhitektova prezentacijskog albuma. Nakon ošteæenja u bombardiranju 1943. godine hotel je poslije rata popravljen i 1947. otvoren kao Radnièko odmaralište Centralnog odbora Jedinstvenih sindikata Jugoslavije „Ivan Milutinoviæ”12 te 1955. preureðen u Grand hotel Galeb13, a izmeðu 1962. i 1964. dograðeno mu je novo krilo u zaleðu, postavljeno okomito na postojeæi volumen. Ponovno je ošteæen u potresu 1979. godine i temeljito rekonstruiran 1982., kada je dio izvorne konstrukcije uklopljen u novoizgraðeni hotel Galeb14, koji je i sam konaèno srušen 2007. godine.

Osim osnovnog razloga što kao arhitektonsko djelo samo po sebi jest - od interesa da postane predmet opsežnije znanstvene studije u ovom èlanku, hotel Ko-op u Ulcinju jedan je od svega nekoliko modernistièkih zgrada koje su u Crnoj Gori izgraðene u razdoblju izmeðu dva svjetska rata i kao takva kljuèni je doprinos hrvatske arhitekture razvoju rane moderne u regiji.11 Dodatan razlog da istražimo njegov kulturno-povijesni trag jest taj što hotel više ne postoji, a u Državnom arhivu Crne Gore nije zabilježeno da je saèuvana projektna dokumentacija. U Bauerovoj ostav-

NA ULCINJSKOM PODRUÈJU

11 Jedina druga dva suvremena hotela na crnogorskom primorju, Avala u Budvi i Banovinski hotel u Ulcinju, inaèe otvoreni iste godine, u arhitektonskom pogledu bili su znatno tradicionalnijeg izraza. Kao primjer moderne u meðuratnom razdoblju istièe se Dom narodnog zdravlja s bolnicom u Risnu, Zadužbina Vasa Æukoviæa (1938.-1940.), arhitekta Milana Zlokoviæa [Blagojeviæ, 2003: 210-211]. Znaèajni hrvatski arhitekti tek æe u poslijeratnom razdoblju aktivnije raditi u Crnoj Gori i dati izuzetan doprinos koji nije dosad posebno znanstveno istražen. Spomenimo tek nekoliko znaèajnih djela: Sveti Stefan Grad-hotel Branka Bona, Vojislava Ðokiæa i Radmila Zdravkoviæa (1960.) te, u Podgorici, Vila Gorica Branka Bona (1957.), Djeèja bolnica klinièkog tipa Zoje Dumengjiæ (1954.-1961.), Katolièka župna crkva Zvonimira Vrkljana i Borisa Krstuloviæa (1967.-1970.) i stambeni tornjevi Stanka Fabrisa s poèetka 1960-ih. 12 AJ 117-230-430; AJ 117-485-1063 13 CG DA 2 ULC/a 14 Arhitekt Miodrag Bevenja (r. 1939.) 15 Kapacitet: 22 jednokrevetne sobe i 14 dvokrevetnih soba (uz 20 rezervnih kreveta), sve sobe s elektriènom rasvjetom i centralnim grijanjem (AJ 65-1059-1994/b). Hotel je ošteæen u potresu, nakon èega je srušen. 16 U izvještajima Upravnog odbora Dionièkoga društva Budva za podizanje i korištenje hotela navedeno je da su radovi na izgradnji hotela poèeli u listopadu 1937. [AJ 651259-2243/a] i da je otvaranje planirano za srpanj 1939., premda još bez gradskog vodovoda [AJ 65-1259-2243/b], te da 1939. godine hotel još nije bio potpuno gotov iako ga je Uprava otvorila [AJ 65-1259-2243/c]. U izgradnji su sudjelovali dionièari ing. Ivo Valand i arhitekt Dragomir Tadiæ iz Beograda, koji je i autor projekta. Hotel je ošteæen u potresu, nakon èega je potpuno obnovljen. 17 Filipoviæ, 1950: 91 18 Zlokoviæ, 1935: 1

UVJETI, OKVIR I POÈETCI RAZVOJA TURIZMA CONDITIONS, CONTEXT AND BEGINNING OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE ULCINJ AREA Kako piše arhitekt Krsto Filipoviæ u referatu podnesenom na Prvomu savjetovanju jugoslavenskih arhitekata u Dubrovniku, u Crnoj Gori je do Drugoga svjetskog rata bilo tek nekoliko veæih i komfornijih hotela, a u primorju on navodi samo park-hotel Boka u Herceg Novom (1913.)15 i tri novoizgraðena hotela koja su otvorena tek 1939. godine: Avalu u Budvi16 i zadružni hotel Ko-op te državni hotel Zetske banovine, oba u Ulcinju.17 Turistièki smještaj u manjim mjestima èesto se svodio na konaèišta i svratišta sa sobama u privatnim zgradama preureðenim u tu svrhu, obièno bez kupaonice, a èesto i bez zahoda. O ugoðaju odvojenosti od svijeta unutrašnjeg zaljeva Boke kotorske sredinom 1930-ih, arhitekt Milan Zlokoviæ [Trst, 1898. - Beograd, 1965.], podrijetlom inaèe Bokelj, piše: „Prolaznici - a njih je sve više - oèarani su slikovitošæu koja podseæa na bajku: nema zamaðijane zgrade, jedva nastanjene a mnoge avetinjski puste, svugde crkve i odjek zvona, ljudi skamenjeni pod teretom godina i nemaštine, skromni, svagda ponosni na slavu svojih predaka i bez stvarnog smisla za život današnjice. (...) Zaludan je krik piskavih i zaglušujuæih automobilskih sirena: za meštane on je samo opomena da se sklone i da èuvaju živote. Prolaznik ne staje, ne silazi i ne traži odmora, jer mu je reèeno da nema gde, da nema kod koga, da se naðe.”18 U ljeto 1935. godine Zlokoviæ je u Ulcinj vodio arhitektonsko-geodetsku ekspediciju u kojoj je snimljena cijela stara tvrðava, a koje je jedinstvena fotografska dokumentacija saèuvana u ostavštini arhitekta. U gradu koji se tek poèinjao buditi nakon desetljeæa zapuš-

PROSTOR

Sl. 2. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju, 1939., pogled iz perivoja Fig. 2. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel, Ulcinj, 1939, view from a garden

Sl. 3. Ulcinjska tvrðava i Stari grad, avionska snimka, 1930., smještaj u prostoru: (1) Hotel Ko-op (1936.-1937; 1939., nakon 1955. hotel Galeb); (1a) novo krilo dograðeno 1962.-1964.; (2) Banovinski hotel (1938.-1939.); (3) crkva (1510.) - džamija (od 1693.) - Gradski muzej (od 1975.) Fig. 3. Ulcinj Fort and the Old Town, aerial view, 1930, spatial disposition: (1) Co-op Hotel (1936-37; 1939, Galeb Hotel from 1955); (1a) new wing built in 196264; (2) Banovina Hotel (1938-39); (3) church (1510) - a mosque (from 1693) - City Museum (since 1975)

1 1a

PROSTOR

1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ Hotel Ko-op u Ulcinju…

Sl. 4. Ulcinjska gradska Mala plaža sa Starim gradom u pozadini, 1935. Fig. 4. Small Beach, municipal beach in Ulcinj, Old Town in the background, 1935 Sl. 5. Panorama ulcinjske gradske Male plaže s Hotelom Ko-op i Banovinskim hotelom u pozadini, 1960. Fig. 5. Small Beach with the Co-op Hotel and Banovina Hotel in the background, 1960, panoramic view

Sl. 6. Crkva-džamija u Starome gradu Ulcinju, fotografija M. Zlokoviæa, 1935. Fig. 6. Church-mosque, Old Town of Ulcinj, photo by M. Zlokoviæ, 1935

tenosti i marginalnosti svoga položaja na krajnjoj toèki južnoga primorja, od turizma tada jedva da je bilo traga. Kako se vidi na jednoj fotografiji, osim arhitektove obitelji na žalu gradske Male plaže tada još uopæe nije bilo kupaèa. Antièki grad Olcinium, kako ga spominje Plinije Stariji u Naturalis Historiae (77.-79.), kojeg arheološki slojevi ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja i prve materijalne kulture antièkoga grèko-ilirskoga grada iz 5. stoljeæa prije Krista, zauzima istaknuto mjesto meðu brojnim gradovima na obalama Jadrana.19 Zlokoviæeve su fotografije neposredan, sveobuhvatni dokument o ljepoti i bogatu multikulturalnom povijesnom i arhitektonskom naslijeðu Staroga grada: gornjega grada - citadele, srednjovjekovnih fortifikacija i kule Balšiæa (15. st.), stambenih i sakralnih graðevina, kamene plastike te detalja grbova i inskripcija iz raznih razdoblja - od predromanike i srednjega vijeka do razdoblja mletaèke (1421.-1571.) i turske vladavine (1571.-1880.), npr. gradske crkve-džamije, katolièke crkve iz 1510. godine pretvorene u džamiju 1693. - s elementima iz predromanièkog, mletaèkog i turskog razdoblja.20 Godine 1931. osnovano je Hotelsko-kupališno dionièko društvo Ulcinj sa sjedištem u Cetinju sa ciljem da, kako piše u nacrtu Pravila, „podiže potrebni broj hotela i drugih ustanova za stanovanje, uživanje i razonoðenje posjetilaca (parkova, šetališta i dr.) koji dolaze u Ulcinjsku banju radi lijeèenja sumpornomuriatiènom vodom, sunèanjem, vruæim morskim pijeskom na Ulcinjskom igalu, blagom primorskom klimom i drugim modernim fizikalnim sredstvima koje propisuje savremena nauèna medicina, a u vezi sa prirodnim osobinama samoga lijeèilišta”.21 Ulcinj je tada bio pretežito poljodjelsko mjesto s 48.000 maslina i ukupno 4200 stanovnika te oko 60 soba za iznajmljivanje, nedostatno za broj posjetitelja, s obzirom da se u kolovozu dnevno „kupa 600-700 ljudi a u julu mjesecu je bilo 110 Albaneza i Italijana, a 160 iz naše zemlje”.22 U to doba u kartonima podnesenim za hotelsko-ugostiteljsku statistiku Ministarstvu trgovine i industrije Kraljevine Jugosla-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vije zabilježeno je da u ulcinjskoj podružnici Barskoga kotara 1932. godine postoje samo tri gostionice i deset zgrada koje služe za prenoæište putnika. U svim sluèajevima sobe su bez kupaonice, elektriène rasvjete i tekuæe vode.23 Pomak prema razvoju turizma i izgradnji hotela pratio je privredni i društveni razvoj potaknut izgradnjom ulcinjske solane pod Upravom državnih monopola Kraljevine Jugoslavije, koja je graðena u razdoblju od 1927. do 1934. godine. Iako su skromni gospodarski kapaciteti grada zapošljavali tek oko 200 stalnih radnika, izgradnja solane potaknula je modernizacijske procese elektrifikacije, izgradnje vodovoda, iskorjenjivanja malarije i izgradnje pristaništa.24 Godine 1932. objavljen je uži natjeèaj za projekt zgrade banovinskog hotela na rtu Ratislava/Suka nasuprot tvrðavi i Staromu gradu, na jednom od najljepših mjesta i uzvisina s visokim drveæem. Kako èitamo u Izvještaju ocjenjivaèkog suda i kasnijoj prijepisci, jedan od ukupno šest sudionika na natjeèaju bio je i Josip Pièman [Lekenik, 1904. - Zagreb, 1936.] s projektom pod motom „Hotel Ulcinj”, predloženim za jedan od dva otkupa. Komentar ocjenjivaèkog suda na Pièmanov rad, koji je jedini nudio uistinu modernu prostorno-estetsku koncepciju, vrlo je indikativan za razumijevanje opæega konteksta izgradnje državnog hotela. Pièman je, kako piše u izvješæu, smjestio zgradu u zaleðe prema brijegu i predvidio pijeskom pokrivenu terasu, za koju se kaže da nije potrebna s obzirom na plažu u blizini te ponudio beskompromisnu modernu koncepciju koja je osnovni razlog kritike: „Arm. bet. skelet zgrade i uopšte ultramodernistièki naèin obrade celog projekta ne odgovara ni programu, ni mesnim prilikama i ambijentu”.25 Nagrade su i ovdje osvojili arhitekti s kojima je Pièman veæ bio u konkurenciji na drugim natjeèajima za izgradnju državnih graðevina tih godina, u kojima je prevagu odnosio konzervativan arhitektonski izraz.26 Iako projektiran prema drukèijem i znatno opsežnijem programskom zahtjevu, hotel 19 Boškoviæ, Mijoviæ, Kovaèeviæ, 1981: 10 20 Crkva-džamija pretvorena u Gradski muzej 1975. 21 AJ 65-1278-2262. Usp. Kujaèiæ, 1932. 22 Milivoje M. Saviæ [(1931.), „Slobodna misao”, 32: 1, Nikšiæ], citiran u: Radoviæ, 2008: 13 23 AJ 65-1059-1994/a; Daniloviæ, 1939: 3 24 Solanu je projektirao graðevinski inženjer Gvido Grisogono (Split, 1883. - Zagreb, 1967.), prvi rukovoditelj odjela solane u Ulcinju, uz kojega je specijalistièki dio gradnje, izbor terena i projekt tehnologije proizvodnje vodio rudarski inženjer Antun Koludroviæ (Kaštel Stari, 1882. Zagreb, 1975.), poslije i prvi direktor solane, na èelu koje ostaje do 1940. [Radoviæ, 2008: 11-41] 25 CG DA 1 CET V-6-42-55/a 26 Prvonagraðeni arh. Jovan Rankoviæ (s Ljubomirom Tanoviæem), zaposlen u Ministarstvu graðevina KJ, osvojio je prve nagrade za Palaèu Banovine u Banjoj Luci u nacionalnom srpsko-bizantskom stilu (1929.) i za Uèiteljsku

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

koji je konaèno otvoren tek 1939. godine - i dalje prati strog reprezentacijski obrazac državne arhitekture. On se oèituje ne samo u istaknutom smještanju simetrièno koncipirane zgrade na vrh rta, kao tvrðave nove ujedinjujuæe Države, nasuprot povijesnoj, višeslojnoj, multietnièkoj i multikulturalnoj, osiromašenoj tvrðavi Staroga grada, nego i svojim arhitektonskim stilom jedne varijante univerzaliziranoga moderniziranog nacionalnog stila koji reprezentira politièki program i moæ Države u veoma specifiènomu kulturno-nacionalnom ambijentu i predratnim mjesnim prilikama graniènoga podruèja. Dakle, osim prirodne ljepote, vrijedne kulturno-povijesne baštine i nesumnjivih moguænosti za razvoj ljeèilišno-kupališnog turizma, Ulcinj je posjedovao i geostrateško i geopolitièko znaèenje, na èemu je dobrim dijelom bio utemeljen i dodatan, državni razlog za poticaj razvoju turizma.

PROGRAMSKE OSNOVE PROJEKTA HOTELA KO-OP PROGRAMMATIC BASIS OF THE DESIGN FOR THE CO-OP HOTEL Hotel Ko-op u Ulcinju, Dom Saveza nabavljaèkih zadruga državnih službenika (dalje u tekstu: Savez), sveèano je otvoren 9. srpnja 1939. godine uz pozdravne govore predstavnika uprave Saveza, izaslanika bana Zetske banovine, naèelnika Barskoga kotara i izaslanika ulcinjske opæine, te uz nazoènost èlanova Saveza, zadrugara iz Cetinja i Podgorice, gostiju hotela i znatnog broja mještana. Nad hotelom je dignuta zastava u sedam duginih boja, simbol ideja svjetske kooperative. Za hotel koji je stajao više od deset milijuna tadašnjih dinara, onodobni izvori tvrde da je najljepši na èitavom Jadranu i da je tako ne samo opravdao dugo èekanje, nego je „time zadovoljena i crnogorska fantazija”, a Savez je ostvario plan koji nije samo „privredni veæ i kulturno-socijalan i skoro human” - da u Ulcinju, odnosno na crnogorskom primorju, izškolu u Cetinju u modernom stilu (1931., s Rajkom Tatiæem) na natjeèajima na kojima je, inaèe, sudjelovao i Pièman; drugu nagradu dobio je Miladin Prljeviæ, takoðer sudionik cetinjskog natjeèaja, a treæu Aleksandar Vasiæ sa zgradom u duhu klasike koja je „estetski lepa ali je luksuzna” [CG DA 1 CET V-6-42-55/a]. D.d. Ulcinj ubrzo uviða da nagraðeni radovi premašuju njihove financijske moguænosti i potrebe samog Ulcinja te naruèuje skice od cetinjskog arhitekta Petra Vukotiæa za manji i jeftiniji hotel s 15-20 soba [CG DA 1 CET V-6-42-55/b]. Meðutim, i taj je zahtjev poslije promijenjen, tako da je konaèno izgraðeni hotel imao 80-100 soba [Tomoviæ, 1939: 5]. Hotel je srušen nakon ošteæenja u potresu 1979. godine. 27

Daniloviæ, 1939: 3

28 *** 1939: 375 29 *** 1939: 374 30 *** 1939: 377-378 31

Prohaska, 1924: 11

Hotel Ko-op u Ulcinju… LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ 14-25 21[2013] 1[45]

gradi prvorazredan hotel.27 U pismu predsjednika Saveza Miloša Štiblera, proèitanom na otvorenju, izraženo je osnovno naèelo izgradnje hotela: „Naš rad, zadružni je rad. A to znaèi, da se mi zadrugari u našem radu ne rukovodimo onim naèelima i ciljevima koji su svojstveni privatno-profiterskoj privredi uopšte, pa i na polju turizma. Naš rad je zasnovan na naèelima socijalne pravde i ljubavi prema bližnjemu, za podizanje ekonomski i socijalno potištenih.”28 Meðutim, osim razvidne socijalne zadaæe rada u interesu ekonomski slabih èinovnika - zadrugara, Savez je u Ulcinju imao i jednu drugu, kako Štibler kaže, nacionalnu zadaæu. Ova druga ticala se geopolitièkog položaja Ulcinja i odluke da se moderni Dom Saveza izgradi baš tu, „u kraju u kome ovaj starodrevni grad Ulcinj pretstavlja najizloženiju taèku i u neku ruku nacionalnu pretstražu”.29 Dok Štibler apostrofira ideološku ulogu hotela i narativ citadele na braniku prijeteæe granice, lokalni predstavnici govore o njegovoj emancipatorskoj ulozi podizanja kraja koji je nagraðen prirodom, ali zanemaren od ljudi, i koji je zbog nerazvijenih prometnih veza bio osuðen na siromaštvo i izolaciju.30 Odakle dolazi ova dvojnost? Prije svega, od samog poèetka njihova spontanog osnivanja u krajevima koji su bili pod Austro-Ugarskom, naprimjer u Sloveniji od 1855. i Hrvatskoj od 1892., tradicija zadruga podrazumijevala je osim gospodarske i važnu nacionalnu zadaæu. Povrh toga, Savez i nije osnovan spontano, nego od strane države specijalnim zakonom donesenim 1921. godine, kako bi se pokušala umanjiti materijalna kriza èinovnika kojih su primanja bila znatno niža od troškova života.31 U sociopolitièkom smislu predstavljao je intervenciju kojom država svojim èinovnicima omoguæava izuzeæe iz slobodnog tržišta i time osigurava samo funkcioniranje državnog sustava. U praktiènom smislu, èlanovima je omoguæeno jeftinije i potpunije snabdijevanje i kreditiranje, a tijekom vremena i odmor po pristupaènoj cijeni. Buduæi da ga je osnovala država, po nalogu koje je okupljeno èlanstvo, Savez i nije predstavljao zadrugu u izvornom smislu slobodnog udruživanja, nego njezinu

PROSTOR

Sl. 7. N. Dobroviæ: Hotel Grand na Lopudu, 1934.-1936. Fig. 7. N. Dobroviæ: Grand Hotel in Lopud, 1934-1936 Sl. 8. M. Haberle: Hotel Plitvice, Velika poljana, Plitvièka jezera, Plitvice, 1954.-1958. Fig. 8. M. Haberle: Plitvice Hotel, Velika poljana, Plitvice Lake, Plitvice, 1954-1958

Sl. 9. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju, aksonometrija projekta, 1938. Fig. 9. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel in Ulcinj, axonometric view, 1938

PROSTOR

1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ Hotel Ko-op u Ulcinju…

varijaciju, s naglaskom na kreditni i nabavljaèko-prodajno-konzumni aspekt zadrugarstva.32 S druge strane, svojim djelovanjem i umreživanjem s europskim kooperativnim pokretom, sudjelovanjem na meðunarodnim kongresima i suradnjom s drugim nacionalnim udruženjima, Savez se emancipirao u odnosu na državu. Dio procesa emancipacije bilo je i razvijanje ekonomski nezavisnog, mješovitog zadrugarsko-komercijalnog i turistièko-zdravstvenog programa po povlaštenim cijenama za zadrugare, a po ekonomskim cijenama za nezadrugare. Sl. 10. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju, terasa restorana, 1939. Fig. 10. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel in Ulcinj, restaurant terrace, 1939

Poèetkom 1937. godine Savez dolazi u posjed nekoliko hotelskih zgrada, nastojeæi svojim zadrugarima osigurati udoban i jeftin boravak u ljeèilištima na moru i drugim klimatskim mjestima. S obzirom na to da je korištenje tih zgrada iskljuèivo na zadružnoj osnovi bilo ekonomski neodrživo, uprava Saveza osniva Hotelsko dionièko društvo Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti sa sjedištem u Beogradu. Društvo pod svojim imenom Ko-op preuzima od Saveza voðenje sljedeæih mješovitih zadrugarsko-komercijalnih graðevina: hotela, svratišta i konaèišta u Vrnjaèkoj Banji u Srbiji, novoizgraðenog hotela u Gozd Martuljku u Sloveniji, otvorenog 1936., i hotela Palas s vilama i depandansama u Kaštel Starom u Hrvatskoj.33 Savez je i dalje nastavio investirati u zgrade i kadrovski pomagati poslovanje Društva. Primjerice, 1938. godine investirao je u novu instalaciju centralnoga grijanja u hotelu u Vrnjaèkoj Banji, izgradnju druge hotelske zgrade i sportskog bazena u Gozd Martuljku te novu trokatnu zgradu u Kaštel Starom.34 Godine 1939. Društvo je od Saveza preuzelo i „novo sagraðeni hotel u Ulcinju, s tzv. Bidimovom kulom”, koji je u prvih sedam mjeseci besplatno koristilo, a hotel Palas dobio je o trošku Saveza novu plažu.35 Na razglednici Ko-op hotela u Kaštel Starom piše da se svi Ko-op hoteli odlikuju prekrasnim smještajem, suvremenom opremom, brižljivom kuhinjom i umjerenim cijenama.

Sl. 11. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju, fotografija pri kraju izgradnje, 1939. Fig. 11. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel in Ulcinj, immediately before completion, photo, 1939

Izgradnjom ulcinjskog hotela po najvišim standardima opreme i tehnologije Savez je pokušao ostvariti svoj najviši cilj prema kojem zadruge moraju po rangu biti na prvom mjestu, ali trebaju i svojim cijenama omoguæiti pristup i najsiromašnijim slojevima posjetitelja.36 Zgrada hotela koju su za Savez projektirali Bauer i Haberle ne samo da izražava nadopunjavanje naèela zadrugarstva i potencijala moderne arhitekture da ih ostvari, nego odražava i duboko promišljenu arhitektonsku koncepciju. Ovu dimenziju, koju otkrivamo detaljnom analizom zgrade, teorijski æemo interpretirati u zakljuèku ovoga èlanka kao objektivistièku estetsku sintezu blisku naèelima Neue Sachlichkeita.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

PROSTORNE, KONSTRUKTIVNE I OBLIKOVNE ODLIKE HOTELA KO-OP SPATIAL, STRUCTURAL AND FORMAL FEATURES OF THE CO-OP HOTEL Moderan šestokatni hotel u Ulcinju bio je nedvojbeno najsuvremeniji od svih zgrada koje je vodilo Društvo Ko-op, a to se navodi i u novinskom èlanku iz toga doba: „Ta jedinstveno divna graðevina ima sve odlike poslednje rijeèi hotelske arhitekture, i nema ravne na obalama Jadrana. Jedinstven konfor, divan restoran i èitaonicu sve u staklu, 66 gostinskih soba, sobe za službenike, 8 kupatila, i sve ostale prostorije, sa liftovima i hladnjacima najmodernije ureðenim.”37 Iako su u novinskim prikazima hotelu upuæivane kritike glede cijene pansiona, u prvoj su godini oko 30% noæenja ostvarili zadrugari, a u sljedeæoj godini postotak zadrugarskih noæenja poveæan je na 38%.38 Jedini drugi suvremeni hotel s kojim se ulcinjski Ko-op mogao programski i arhitektonski usporediti bio je Grand hotel Lopud (1934.-1936.), iako je ovaj u privatnom vlasništvu kapetana Antuna Sesana te Antuna i Nika Glavoviæa. Hotel je projektirao arhitekt Nikola Dobroviæ (Peèuh, 1897. - Beograd, 1967.), koji je od 1934. do 1943. godine, nakon školovanja i rada u Pragu, živio i djelovao na dubrovaèkom podruèju.39 Grand hotel je bio sliènog kapaciteta, s dva apartmana i 60 dvokrevetnih soba - svaka soba imala je balkon, umivaonik s vruæom i hladnom tekuæom vodom, elektriènu rasvjetu i radioinstalaciju, a toaleti, kupaonice i tuševi nalazili su se na svakom katu, s time da su sobe bile gotovo asketske, kao brodske kabine.40 Bio je to prvi moderni hotel u primorju s armiranobetonskom skeletnom konstrukcijom, a glede tehnologije imao je vlastitu automatsku telefonsku centralu i elektranu te moderne sanitarne uvjete, elektriènu kuhinju i hladnjake. Suvremeni vrt, zatvorena, poluzatvo32 Godine 1924. ukupno 39.016 èlanova u 109 zadruga [Prohaska, 1924: 11], god. 1929. ukupno 114 zadruga: 18 kreditnih, 84 nabavno-prodajno-konzumnih te 12 stambenih i graðevinskih [*** 1930: Tabela 1.], a 1935. ukupno 125.000 èlanova u 231 zadruzi [Štibler, 1936: 2]. 33 AJ 65-1258-2242/a 34 Uza zgradu je dograðena blagovaonica i ureðen vrt, na obali podignut paviljon s kabinama, brijaènicom i bifeom, u parku paviljon za muziku, kuglana i ruska kuglana, a u vrtu tenisko i djeèje igralište. [AJ 65-1258-2242/b] 35 AJ 65-1258-2242/c 36 AJ 65-1258-2242/a 37 Kaluðeroviæ, 1939: 2 38 Ukupno 5953 noæenja u 1939.: 1840 zadrugara i 4113 nezadrugara [AJ 65-1258-2242/c], a u 1940. godini 4171 noæenje: 1582 zadrugara i 2589 nezadrugara [AJ 65-12582242/d]. Cijena pansiona iznosila je 75 dinara, dok je cijena sobe u konaèištu Saveza u Deèanskoj ulici u Beogradu iznosila 10-25 dinara po osobi, a cijene obroka u zadružnom restoranu kretale su se od 10 dinara za ruèak do 7

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

rena i vrtna blagovaonica, kafiæ na terasi i dvije velike krovne terase za sportske aktivnosti - sve to svjedoèi, kako kažu ondašnji izvori, „o razboritom voðenju raèuna o savremenom životu i odiše èistotom i veselošæu i, naroèito, zdravljem”.41 Ako znamo da je otvorenje hotela Ko-op u Ulcinju bilo regionalni dogaðaj prvoga reda, ne èudi da na jednoj fotografiji iz 1939. godine vidimo arhitekta Dobroviæa slikanog ispred hotela.42 Problematika suvremene hotelske arhitekture u Ulcinju bila je proširena na nove programske osnove Kurorta i moguænosti zdravstvenog turizma, stoga nije sluèajno da je Dobroviæ hotel Ko-op posjetio u društvu dvojice lijeènika. Na fotografiji (Sl. 12.) u prvom planu desno stoji dr. Edgar Wolff, specijalist otorinolaringolog u dubrovaèkoj pokrajinskoj bolnici, vlasnik vile Wolff (Opus X, 1939.) na Lapadu u Dubrovniku, koju je projektirao Dobroviæ, a možda i posrednik u narudžbi njegova projekta za oèni i otolaringološki odjel Banovinske bolnice u Dubrovniku (1939.).43 U automobilu (na fotografiji) sjedi dr. Svetozar Živojinoviæ, Dobroviæev roðak i prijatelj iz djetinjstva, koji je godinu dana ranije bio organizacijski sekretar IV. jugoslavenskog kongresa protiv tuberkuloze u Herceg Novom i jedan od zaèetnika ideje o zdravstvenom turizmu koju æe poslije rata provesti u djelo kao direktor Instituta „Dr. Simo Miloševiæ” u Igalu, dijelom u suradnji s Dobroviæem.44 Kod hotela Ko-op zaista se mogu pronaæi jasne programske i tipološke veze izmeðu ljeèilišta i odmarališta, s posebnom pozornošæu usmjerenom na funkcionalnost, higijenu, tehnologiju, orijentaciju zgrade i otvoren odnos prema okolišu, suncu i zraku. U opusu Bauera i Haberlea izgradnja hotela koincidira s njihovim radom na projektu Željeznièarske bolnice na Rebru u Zagrebu45 pa izmeðu ta dva projekta nalazimo analogne projektantske postupke, kao što su pravilna orijentacija, funkcionalnost i ekonomiènost, tipizacija dinara za veèeru i 1 dinara za crnu kavu (prema oglasu u glasniku „Zadrugarstvo”, 1939.). 39 Blagojeviæ, 2003: 104-123; Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009: 75-77 40 MNT-OA-ND/d 41 Zdravkoviæ, 1937: 57 42 MNT-OA-ND/a 43 MNT-OA-ND/c 44 Direktivni urbanistièki plan za ureðenje i izgradnju Igala kao zdravstvenog centra i turistièkog mjesta (1951.), projekt Zavoda za fizikalnu rehabilitaciju (1959.) i zgrada Djeèjeg odjela (1962.). [Magyar, 2003: passim.] 45 Projekt koji im je izravno povjeren iako nisu sudjelovali na natjeèaju. [Bjažiæ Klarin, 2006: 73] 46 Bauer, Haberle, 1936.a: 26 47 *** 1960: 20-23; Citat: Ko., 1961: 37 48 Haberle, 1953: 11 49 Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009: 104 50 OU SZUIUP

Hotel Ko-op u Ulcinju… LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ 14-25 21[2013] 1[45]

PROSTOR

jedinica i elemenata proèelja, interna pristupna cesta i projektantima svojstven otvorenospojni trijem46 unutar sklopa zgrade. Hotel Ko-op smješten je u Pinješu, na jugoistoènom rubu grada u zaleðu rta Ratislava/ Suka, u borovoj park-šumi na pravcu uz more prema Velikoj plaži. Pristup automobilom iz mjesta, sa zapada, vodi preko ulaznih vrata hotelskoga perivoja ispred južnog podzida zgrade te povratnom internom cestom koja uvodi automobile ispod zgrade. Tu je cijelom duljinom prizemlja pod stupovima na nekoliko meðurazina osobito brižljivo razvijen otvoreni pristupno-prometni trijem. Uzdignut za èitavu etažu u odnosu na cestu, trijem èine tri uzdužne terase na kamenim podzidima pod kolonadom: pristupna interna prometnica na donjoj terasi i dvije meðurazine terasa okrenutih prema moru s klupama za sjedenje u hladu. Prema terasi restorana na prvom katu vodi otvoreno jednokrako stubište s jedne strane trijema, a s druge je strane postavljeno zastakljeno predvorje sa stubištem prema recepciji, takoðer na katu iznad. Inaèe, funkcionalni sklop zgrade sastoji se od horizontalnoga prizemno-katnog javnog dijela s trijemom, recepcijom, restoranom i terasom (koji se pruža usporedno s obalom) i okomito postavljenog èetverokatnoga bloka sa sobama s krajnje desne strane nad njim. Slièno rješenje trijema s otvorenim stubištem prema terasi restorana na katu ponavlja se i poslije, u Haberleovu poslijeratnom ostvarenju hotela Plitvice (1954.-1958.), u kojemu je upravo preko sliènoga prometno-pristupnog sklopa - zgrada, razmjerno velika po kapacitetu, uspješno razvedena razigranim terenom i uklopljena u prirodni okoliš.47 Sobe hotela Ko-op, sve s izlazima na terase, smještene su u dvotraktnom sustavu s hodnikom u sredini. Blok je dvostrano orijentiran, sa sobama prema jugoistoku s pogledom na more, odnosno sjeverozapadu s pogledom na Stari grad, uz praæenje logike orijentacije kao kod bolnice na Rebru, za koju Haberle piše da je otklonjena od smjera istok-zapad kako bi se izbjeglo prejako osunèanje ljeti za ranoga poslijepodneva, dok je zimi ta orijentacija vrlo povoljna.48 Neprekinute terase na konzolnim ploèama duž proèelja s uobièajenim èeliènim ogradama odijeljene su izmeðu pripadajuæih soba lakim poluprozirnim pregradama od armiranog stakla u èeliènom okviru. U estetskom pogledu mogu se uspostaviti usporedbe s hotelom Splendid u Dubrovniku (1935.), arhitekta Drage Galiæa49, iako je kod njega izražen terasasti sklop, a kod ulcinjskoga konzolni tip terasa. U konstrukcijskom pogledu hotel Ko-op izveden je armiranobetonskim skeletom i rebrièastim stropovima (raster 7,5 m po dubini i 4,75 m po širini bloka sa sobama).50 Najizraženiji element proèelja bloka sa sobama

Sl. 12. Arhitekt Nikola Dobroviæ, dr. Edgar Wolff i dr. Svetozar Živojinoviæ (s nepoznatom èetvrtom osobom) ispred Hotela Ko-op u Ulcinju, 1939. Fig. 12. Architect Nikola Dobroviæ, Dr. Edgar Wolff and Dr. Svetozar Živojinoviæ (with an unknown fourth person) in front of the Co-op Hotel in Ulcinj 1939

Sl. 13. H. Bauer i M. Haberle: Hotel Ko-op u Ulcinju Fig. 13. H. Bauer and M. Haberle: Co-op Hotel in Ulcinj

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ Hotel Ko-op u Ulcinju…

jest serijski kvadratni prozor, odnosno tipski ‘T’ sklop dvaju prozora i balkonskih vrata u sredini. Jedini dodatni element na proèelju jesu zidne svjetiljke, serijske bijele staklene kugle. U izvornome nacrtu projektirane su tri terase na tri razlièita kata: jedna na visokom prizemlju pred restoranom, druga - koja je u završnoj zgradi ukinuta - na drugom katu, a treæa nad treæim katom. Za zaklon od sunca nad terasom restorana predviðene su jednostavne platnene tende. Kako arhitekt Tomljenoviæ navodi u èlanku o problemu toplinske izolacije te zgrade, iz arhitektonskih i ekonomskih razloga visina svih etaža morala je biti jednaka, a visina pojedinih katova što manja (2,8 m), pa je stoga korišten suvremeni naèin toplinske izolacije aluminijskom folijom.

Sl. 14. H. Bauer i M. Haberle: gosti na terasama hotela Ko-op u Ulcinju Fig. 14. H. Bauer and M. Haberle: guests on the terraces of the Co-op Hotel in Ulcinj

Sl. 15. Hannes Meyer, Co-op III, linorez, 1925. Fig. 15. Hannes Meyer, Co-op III, linocut, 1925

Postavljanje takve izolacije „izmeðu rebara rebrièastog stropa u dva sloja tako da prostor meðu rebrima dijele u tri horizontalna sloja zraka debljine oko 10 cm” pridonijelo je i rješavanju konstrukcijskog problema kod ravnog izlaza na terase iz unutrašnjih prostorija.51 Inaèe, nastavlja Tomljenoviæ, izolacija aluminijskom folijom dotad se upotrebljavala u razne svrhe, npr. na vagonima za prijevoz morske ribe i sanducima za ribu, te na vanjskim stijenkama vagona motornoga vlaka Beograd - Dubrovnik, ali je u zgradarstvu prvi put upotrijebljena dvije godine ranije na vili obitelji Aleksander u Zagrebu, projektanata Bauera i Haberlea. Takvom izolacijom postignuta je jednaka vrijednost kao 10 cm debele izolacijske ploèe koje su se tada normalno upotrebljavale u zgradarstvu, s time što je vlastita težina aluminijske folije zanemariva pa su njezinom primjenom znatno smanjeni troškovi prijevoza, a to je bilo veoma važno u odnosu na izazove prijevoza graðevnih materijala u Ulcinj.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Arhitektura hotela Ko-op u Ulcinju uèinkovita je i ekonomièna, zasnovana na tipizaciji i serijalizaciji, bez ijednoga suvišnog elementa. To je arhitektura koja pruža jednake uvjete za sve, arhitektura modernog društva, a ne države. Promatrana u odnosu na objektivistièke teorijske postavke Hannesa Meyera, ona se može interpretirati kao prostor za zadružnost i antiestetièka organizacija graðevnih elemenata i materijala posveæena socijalnom programu. Takoðer, u prostornoj koncepciji, konstrukciji i uporabi materijala - betona, stakla, èelika, platna, aluminija, teraca - prepoznajemo organizacijski i ekonomski naèelo funkcionalne, konstruktivne i društveno odgovorne arhitekture koje je veo-

ma blisko Meyerovu konceptu. U usporedbi s Grand hotelom Lopud, koji Krunoslav Ivanišin interpretira kao višestruku sintezu forme i sadržaja u metaforu turizma: „putovanje + egzotika + hedonizam”52, jasno vidimo da u arhitekturi hotela Ko-op nema metaforiènosti, jer zgrada ovdje ništa ne simbolizira, te da je njezina estetika bliska upravo onome što kod Meyerova Co-op koncepta K. Michael Hays teoretizira kao „performativno”.53 Meyerovi konceptualni radovi Co-op - vitrina, teatar, linorez, fotografija, soba - koji su uslijedili nakon njegove „graðevinske varijacije na temu ko-operativnosti” kod ko-op naselja Freidorf kod Basela (1919.-1921.) - sublimiraju objektivistièko estetsko naèelo.54 Kako tumaèi Hays: „I ako je sada Meyerova estetika takva da se koristi oblikovnim principima mehanièke reprodukcije kao privilegiranim, iako fragmentiranim oblikom moderne stvarnosti (...) i ako su ponavljanje, serija, banalnost i slièno ono što postaje vjerodostojna konceptualizacija totaliteta našeg iskustva modernog društva, to nije zato što ko-op forma daje legitimitet postojeæem poretku, nego je to prije zato što ona identificira transformativni potencijal tog poretka iz kojeg se u buduænosti mogu razviti autentièni kolektivni život i jedinstvena meðunarodna kultura.”55 Meyer je izlagao Vitrine Co-op i postavljao predstave Le Théatre Co-opa na izložbama u sklopu meðunarodnih kongresa kooperativnosti i socijalnog rada u Ghentu 1924. i Baselu 1925. godine, na kojima su inaèe sudjelovali i predstavnici jugoslavenskog Saveza, a tijekom kasnije suradnje sa švicarskim zadrugarima za njih su bili organizirani i posjeti Freidorfu.56 Fotografije iz predstava Teatra Ko-op, La Reve Co-op i Le Commerce Co-op, prvi put su objavljene u èasopisu „Zenit”57, a Meyer je iste godine Ljubomiru Miciæu, osnivaèu i glavnom uredniku, poslao jedan otisak svoga linoreza Co-op III s posvetom. Umjesto zakljuèka postavit æemo za usporedbu ovaj linorez i fotografiju gostiju na terasama ulcinjskog hotela. Usporeðujuæi dvije ko-op situacije - Meyerovu grafièku na jednoj i autentièan ugoðaj fotografije ljudi na terasama hotela Bauera i Haberlea na drugoj strani - moramo se zapitati: ne pokazuje li se u ulcinjskom sluèaju upravo istinski transformativni potencijal moderne arhitekture?

51 52 53 54 55 56 57

Tomljenoviæ, 1938: 156, 157 Ivanišin, 1999: 138; 134 Hays, 1995: 28 Meyer, u: Winkler, 1976: 515 Hays, 1995: 52 (prijevod autora) Miletiæ, 1939: 156-172 *** 1925: 1

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Hotel Ko-op u Ulcinju… LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ 14-25 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Literatura Bibliography

1. Bauer, H.; Haberle, M. (1936.a), Projekt za izgradnju Drž. obrtne škole i Gradske struène produžne škole, „Graðevinski vjesnik”, 5 (2): 26, Zagreb 2. Bauer, H.; Haberle, M. (1936.b), Natjeèaj idejnih skica za novu željeznièku stanicu u Sarajevu, „Graðevinski vjesnik”, 5 (7): 97-98, Zagreb 3. Bauer, H.; Haberle, M. (1936.c), Natjeèaj za jugoslavenski paviljon na Meðunarodnoj izložbi 1937. u Parizu, „Graðevinski vjesnik”, 5 (10): 151-152, Zagreb 4. Bauer, H.; Haberle, M. (1937.), Dvije natjeèajne osnove. Konvikt „Narodne Uzdanice” u Sarajevu i Konvikt Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak”, „Graðevinski vjesnik”, 6 (7): 100-103, Zagreb 5. Bauer, H.; Haberle, M. (1938.), Natjeèajna osnova nove zgrade Hipotekarne banke Trgovaèkog fonda u Beogradu, „Graðevinski vjesnik”, 7 (4): 50-51, Zagreb 6. Bauer, I. (2011.), Predgovor: Arhitekt Hinko Bauer, 1908./1986., u: Zagrebaèke šetnje [Bauer, H.], Dora Krupiæeva: 5-10, Zagreb 7. Bjažiæ Klarin, T. (2006.), Natjeèaj za željeznièarsku bolnicu u Zagrebu - jedna meðuratna afera, „Prostor”, 1 (31): 64-75, Zagreb 8. Blagojeviæ, Lj. (2003.), Modernism in Serbia: The Elusive Margins of Belgrade Architecture, 1919-1941, The MIT Press in association with the Harvard University Graduate School of Design, Cambridge, Mass. 9. Boškoviæ, Ð.; Mijoviæ, P.; Kovaèeviæ, M. (1981.), Ulcinj I, Arheološki institut, Beograd 10. Daniloviæ S. (1939.), Crnogorsko primorje u turizmu. Sveèano otvaranje velikog hotela Saveza èinovnièkih zadruga 9. jula u Ulcinju, „Slobodna misao”, 25: 3, Nikšiæ 11. Domljan, Ž. (2011.), O piscu, u: Zagrebaèke šetnje [Bauer, H.], Dora Krupiæeva: 415-416, Zagreb 12. Filipoviæ, K. (1950.), Graðevinarstvo društvenog standarda u NR Crnoj Gori 1947-1950, u: Referati za I savetovanje arhitekata i urbanista Jugoslavije, prvi dio, Dubrovnik, 23.-25. 11. 1950., Narodna knjiga: 89-111, Beograd 13. Haberle, M. (1953.), Bolnica željeznièara na Rebru u Zagrebu, „Arhitektura”, 7 (1): 10-19, Zagreb 14. Haberle, M.; Bauer, H. (1936.), Natjeèaj za izradu idejnih skica za novu zgradu Državne markarnice u Beogradu, „Graðevinski vjesnik”, 5 (8): 113-114, Zagreb 15. Haberle, M.; Bauer, H. (1937.), Palaèa Uprave drž. monopola, Pretsjedništva vlade i Drž. kata-

16.

17.

18.

19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

29. 30. 31. 32.

stra u Beogradu, „Graðevinski vjesnik”, 6 (5): 65-68, Zagreb Haberle, M.; Bauer, H. (1938.a), Natjeèaj za idejni projekat uredske zgrade za Okružni ured za osiguranje radnika u Sarajevu, „Graðevinski vjesnik”, 7 (2): 19-20, Zagreb Haberle, M.; Bauer, H. (1938.b), Natjeèajna osnova nove rentovne zgrade Hipotekarne banke Trgovaèkog fonda u Beogradu (ugao Kralja Milana i Frankopanove ulice), „Graðevinski vjesnik”, 7 (6): 84-85, Zagreb Hays, M. K. (1995.), Modernism and the Posthumanist Subject: The Architecture of Hannes Meyer and Ludwig Hilberseimer (1992.), MIT Press, Cambridge, Mass. Ivanišin, K. (1999.), Nikola Dobroviæ: Hotel Grand na Lopudu, „Oris”, 3 (3): 126-139, Zagreb Kaluðeroviæ, I. (1939.), Ulcinj u vremenu banjske sezone, „Zeta”, 35: 2, Podgorica Ko(lacio, Z). (1961.), Arhitektonski biro „Haberle”, „Arhitektura”, 15 (5-6): 36-38, Zagreb Kujaèiæ, J. (1932.), Ulcinj: primorsko klimatsko mjesto, morsko lijeèilište i ljekovito sumporovito-murijatièna banja, Privreda, Beograd Magyar, C. (2003.), In Memoriam: Primarijus doktor Svetozar Živojinoviæ, „Boka”, 23: 237252, Herceg-Novi Martinis, M. (1935.), Osvrt na izložbu nacrta za Sokolski dom u Sarajevu, „Graðevinski vjesnik”, 4 (11): 127-131, Zagreb Miletiæ, M. (1939.), Stanbeno zadrugarstvo, „Zadrugarstvo”, 11 (3-4): 156-172, Beograd Potoènjak, V. (1939.), Arhitektura u Hrvatskoj 1888-1938, „Graðevinski vjesnik”, 8 (4-5): 4955, Zagreb Premerl, T. (1979.), Arhitekt Marijan Haberle (1908-1979), „Èovjek i prostor”, 26 (4 /313/): 17-18, Zagreb Premerl, T. (1986.), Hinko Bauer - pun stvaralaèki život: Nagrada „Viktor Kovaèiæ” za životno djelo, 1984., „Èovjek i prostor”, 33 (1 /394/): 9-11, Zagreb Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhitektura izmeðu dva rata: nova tradicija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb Prohaska, Lj. (1924.), Co-operation in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Chief Coopeartive Federation SHS, Belgrade Radoviæ, V. (2008.), Solana Ulcinj, Vaso Radoviæ, Ulcinj Šegviæ, N. (1955.), Predgovor, u: Moderna arhitektura [Richards, J. M.], Mladost: 7-10, Zagreb

33. Špiriæ, E. (1999.), Zagrebaèka škola arhitekture, „Piranesi”, 7 (9-10): 108-119, Ljubljana 34. Štibler, M. (1936.), Nova godina 1936., „Zadrugarstvo”, 8 (1): 1-3, Beograd 35. Tomljenoviæ, A. (1938.), Savremena toplinska izolacija, „Graðevinski vjesnik”, 7 (10): 155-157, Zagreb 36. Tomoviæ, A. (1939.), Južni Jadran u turizmu, Nedjeljnji list „Slobodna misao”, 24: 5, Nikšiæ 37. Uchytil, A.; Barišiæ Mareniæ, Z.; Kahroviæ, E. (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeæa. Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb 38. Winkler, K.-J. (1976.), Der soziale Aspekt in der architekturtheoretischen Anschauungen und in der Architekturlehre Hannes Meyers, „Wissenschaftliche Zeitschrift der Hochschule für Architektur und Bauwesen”, 23 (5/6): 514-519, Weimar 39. Zagorac, I. (2008.), Projekt Marijana Haberlea za Provincijat franjevaca konventualaca u Sisku iz 1943. godine, „Prostor”, 16 (2 /36/): 211-223, Zagreb 40. Zdravkoviæ, I. (1937.), Hotel na Lopudu, „Umetnièki pregled”, 2: 56-57, Beograd 41. Zlokoviæ, M. (1935.), Problem unutrašnjeg zaliva Boke Kotorske, „Glasnik Narodnog univerziteta Boke Kotorske”, 2 (4-6): nepaginirano (1), Kotor 42. *** (1925.), Pozorište Ko-op, „Zenit”, 5 (37): nepaginirano (1), Beograd 43. *** (1930.), Izveštaj o poslovanju za godinu 1929, Glavni zadružni savez u Kraljevini Jugoslaviji, Beograd 44. *** (1936.), Rezultat natjeèaja za idejne skice za ureðenje, izgradnju i adaptaciju Zagrebaèkog zbora na Savskoj cesti u Zagrebu, „Graðevinski vjesnik”, 5 (1): 12, Zagreb 45. *** (1937.), Pregled javnih licitacija i privatne graðevne djelatnosti, „Graðevinski vjesnik”, 6 (5): 79-80, Zagreb 46. *** (1939.), Sveèano otvaranje našeg „Ko-op” hotela u Ulcinju, „Zadrugarstvo”, 11 (7-8): 373379, Beograd 47. *** (1960.), Hotel na Plitvièkim Jezerima, „Arhitektura-Urbanizam”, 1 (3): 20-23, Beograd 48. *** (1991.), Arhitekti èlanovi JAZU: Marijan Haberle, [ur. Galiæ, D.] „Rad HAZU”, Knjiga 437, Razred za likovne umjetnosti, Knjiga XIV: 120125, Zagreb

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 14-25 LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ Hotel Ko-op u Ulcinju…

Izvori Sources

Arhivski izvori Archive Sources 1.

5. 6. 7. 8.

Arhiv Jugoslavije, Ul. Vase Pelagiæa 33, Beograd, Srbija [AJ] - Fond Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije AJ 65 - Fond Centralnog vijeæa sindikata AJ 117 - Zbirka fotografija AJ 377 / Fond Komiteta za zaštitu narodnog zdravlja vlade FNRJ AJ 31 Državni arhiv Crne Gore, Ul. Novice Ceroviæa 2, Cetinje, Crna Gora [CG DA] - Fond Cetinje CG DA 1 CET - Fond Ulcinj CG DA 2 ULC Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ul. I. G. Kovaèiæa 37, Zagreb, Hrvatska, Osobni arhivski fond Marijan Haberle [HMA-HAZU-MH] Muzej nauke i tehnike (Muzej znanosti i tehnike), Ul. Skender-begova 51, Beograd, Srbija - Zbirka: Odjel arhitekture, Osobni arhivski fond Nikola Dobroviæ [MNT-OA-ND] Narodni muzej u Beogradu, Trg Republike 1a, Beograd, Srbija [NMB] Osobni arhiv arhitekta Milana Zlokoviæa saèuvan u njegovoj obiteljskoj kuæi u Beogradu; ljubaznošæu akademika Ðorða Zlokoviæa [MZ] Opæina Ulcinj, Sekretarijat za urbanizam i ureðenje prostora, Ul. 26. novembra b.b., Ulcinj, Crna Gora [OU SZUIUP] Privatna zbirka autora [PZ]

Dokumentacijski izvori Document Sources 1. AJ 65-1278-2262: Nacrt Pravila Hotelsko-kupališnog d.d. Ulcinj sa sjedištem u Cetinju, 1931. 2. AJ 65-1259-2243/a: Izvještaj Upravnog odbora d.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotela za 1937. godinu 3. AJ 65-1259-2243/b: Izvještaj Upravnog odbora d.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotela za 1938. godinu 4. AJ 65-1259-2243/c: Izvještaj Upravnog odbora d.d. Budva za podizanje i eksploataciju hotela za 1939. godinu 5. AJ 65-1059-1994/a: Ministarstvo trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije, evidencijski formular za ulcinjsku podružnicu Barskog kotara, 1932. 6. AJ 65-1059-1994/b: Ministarstvo trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije, evidencijski formular za podružnicu Kotorskog kotara u Herceg-Novom

7. AJ 65-1258-2242/a: Izvještaj Upravnog odbora Hotelskog d.d. Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti o radu u 1937. godini 8. AJ 65-1258-2242/b: Izvještaj Upravnog odbora Hotelskog d.d. Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti o radu u 1938. godini 9. AJ 65-1258-2242/c: Izvještaj Upravnog odbora Hotelskog d.d. Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti o radu u 1939. godini 10. AJ 65-1258-2242/d: Izvještaj Upravnog odbora Hotelskog d.d. Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti o radu u 1940. godini 11. AJ 65-1258-2242/e: Memorandum Hotelskog d.d. Ko-op za voðenje ugostiteljske djelatnosti, Poenkareova 21, Beograd. Dopis Ministarstvu trgovine i industrije, Odjelu za kreditne ustanove i osiguranje, datiran 27. veljaèe 1940. 12. AJ 117-230-430: Izvještaj sa službenog putovanja u Ulcinj, nedatiran (arhiviran u razdoblje izmeðu 1947. i 1949.); u potpisu Branko Æosiæ potvrðuje nalog za prijenos vlasništva hotela Ko-op na Centralni odbor JSJ 13. AJ 117-485-1063: Raèun za Radnièko odmaralište u Ulcinju sa specifikacijom elemenata i nacrtom stubišta izdala je za kamenarske radove Radionica mramora, kamena, štukature i kiparstva „Antun Frank” u Splitu 24. ožujka 1947. 14. AJ 377/31-208: neimenovana fotografija (hotel Ko-op) 15. AJ 377/31-209: neimenovana fotografija (terasa restorana hotela Ko-op) 16. CG DA 1 CET V-6-42-55/a: Izvještaj o radu ocjenjivaèkog suda nakon užeg natjeèaja za idejne skice hotelske zgrade u banovinskom kupalištu u Ulcinju, potpisan i datiran 5. travnja 1933. 17. CG DA 1 CET V-6-42-55/b: Kopija pisma d.d. Ulcinj upuæena arhitektu Petru Vukotiæu, 9. svibnja 1933. 18. CG DA 1 CET V-6-42-55/c: Kopija pisma d.d. Ulcinj upuæena arhitektu Josipu Pièmanu, 16. lipnja 1933. 19. CG DA 2 ULC: Investicijski elaborat za adaptaciju i opremu Grand hotela Galeb - Ulcinj, br. 7937/54, 9. prosinca 1954. 20. HMA-HAZU-MH/a: Fotografija hotela Ko-op u Ulcinju 21. HMA-HAZU-MH/b: Fotografija hotela Plitvice, Velika Poljana, Plitvice 22. MNT-OA-ND/a: Fotografija Nikole Dobroviæa ispred hotela Ko-op u Ulcinju, 1939. 23. MNT-OA-ND/b: Fotografija hotela Grand na Lopudu, 1936. 24. MNT-OA-ND/c: Projekt za oèni i otolaringološki odjel Banovinske bolnice u Dubrovniku, 1939. 25. MNT-OA-ND/d: Projekt hotela Grand na Lopudu, 1934.-1935.

26. MZ/a: Avionska snimka Staroga grada Ulcinja s visine od 600 m, snimljena 6. kolovoza 1930. 3. Hidroplanska komanda, negativ C 046/20. Kopija izdana arhitektu Milanu Zlokoviæu 4. svibnja 1936. 27. MZ/b: Fotografija Male plaže u Ulcinju, ljeto 1935. 28. MZ/c: Fotografska dokumentacija Staroga grada Ulcinja iz 1935. godine 29. NMB: Hannes Meyer, Linorez „Co-op III”, 1925., Zenitova kolekcija 30. OU SZUIUP: Glavni projekt hotela Galeb u Ulcinju, arhitekt Miodrag Bevenja: projekt centralnoga grijanja, 1980. 31. PZ/a: Razglednica - originalna fotografija; pogled na hotel s mora, s Bidimovom kulom u prvom planu 32. PZ/b: Razglednica - originalna fotografija; pogled na hotel u završnoj fazi gradnje s pristupne ceste 33. PZ/c: Tiskana razglednica; Radnièko odmaralište Ivan Milutinoviæ 34. PZ/d: Razglednica - originalna fotografija; panorama ulcinjske Male plaže 35. PZ/e: Šira lokacija hotela Ko-op, originalni crtež autora Internetski izvor Internet Source 1.

*** (2009.) Hrvatski biografski leksikon: Haberle, Marijan [ur. Premerl, T. (2002.)], Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb [http:// hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41 (13.4.2012.)]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Sl. 2. Sl. 3. Sl. 4. Sl. 5. Sl. 6. Sl. 7. Sl. 8. Sl. 9. Sl. 10. Sl. 11. Sl. 12. Sl. 13. Sl. 14. Sl. 15.

PZ/a HMA-HAZU-MH/a MZ/a i PZ/e MZ/b PZ/d MZ/c MNT-MA-ND/b HMA-HAZU-MH/b Tomljenoviæ, 1938: 155 AJ 377/31-209 PZ/b MNT-MA-ND/a AJ 377/31-208 PZ/c NMB

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Hotel Ko-op u Ulcinju… LJ. BLAGOJEVIÆ, B. VUKIÆEVIÆ 14-25 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle The development of modern tourism in Montenegro was marked by the opening of three large hotels in 1939 on the South-East Adriatic coast, namely, the Avala Hotel in Budva (by the Belgrade architect Dragomir Tadiæ) and, in the city of Ulcinj, some twenty kilometres from the border with Albania, Co-op Hotel and the Zeta Banovina hotel. The Co-op Hotel was unique as the first modern hotel, and the only one in the entire region of the Montenegrin littoral that was based on the structural, technological, aesthetic, and social principles of contemporary architecture. It was designed in 1936-37 by Zagreb architects of the second generation of the Croatian modern movement, Hinko Bauer (1908-1986) and Marijan Haberle (19081979). Working out of their joint atelier in Zagreb between 1934 and 1940, Bauer and Haberle won numerous awards at architectural competitions for prominent public and government buildings in centres of the former Kingdom of Yugoslavia, including first prizes and highest placements for the Zagreb Fair (1935), the Railway Station in Sarajevo (1936), and the State Stationary Printworks (1936), the State Monopoly and Government Presidium Palace (1937), and the Mortgage Bank Merchants’ Fund high-rise building (1938), all in Belgrade, to name but a few. In addition to the Ulcinj Hotel, they completed several significant modern buildings in Zagreb, such as the Hall of Engineers (1937), Zagreb Fair (1936-1939) and houses of Alexander (1937) and Schwarz (1938), making them key actors in Croatian modernism. As noted by the leading historian and theorist of Croatian modern architecture, Tomislav Premerl, projects and buildings by Bauer and Haberle demonstrate the fundamental values of interwar modern architecture in Croatia, namely, creative constructivism and aesthetic functionalism. The article argues that the Co-op Hotel in Ulcinj not only shares these values but adds a new socio-spatial aesthetic dimension. This stems as much from the socio-economic basis of the client - the Union [Proofread by Edward Ðorðeviæ]

of Purchasing Co-Operatives of State Officials and their requisite building program, as from the architects’ own aesthetic modus operandi. Bauer and Haberle often stated their adherence to a design approach with complete clarity of purpose the building needs to serve, an emphasis on spatial and structural solutions, as well as the total absence of decorative applications. The Ulcinj Hotel represents the most consistent and congruous result of this spatio-aesthetic concept, coupled with the masterfully resolved relation of the building with the natural environment, and the socio-historical and multicultural context of the city. In addition to arguing its significance as a major accomplishment of modern architecture, the article contends that the Co-op Hotel is one of Croatian modernism’s leading contributions to the development of the Modern movement in the region. It is particularly significant for the history of architecture in Montenegro, not only as one of the very few modern buildings constructed there in the interwar period, but as a forerunner of postwar modernism through the introduction of values of aesthetic functionalism. Yet another, no less important reason to explore its historical and cultural significance is that the building no longer exists and its site awaits re-development. After being damaged in the 1979 earthquake, the hotel was reconstructed beyond recognition as part of the new development of the Galeb Hotel (1982, by architect Miodrag Bevenja), itself in turn demolished in 2007. Based on archival and documentary sources, some of which published for the first time, the paper explores in detail the Co-op Hotel, a building which has so far remained largely unknown to the professional and academic public, and analyses it in the context of wider architectural, social, and aesthetic contributions of its architects. The hotel heralded new trends of combined leisure and health tourism, fulfilling the co-operative requirement and embedded in the general narrative of modern architecture. Its style signalled functional typology,

Biografije Biography Dr.sc. LJILJANA BLAGOJEVIÆ, arhitektica, izvanredna profesorica, gostujuæa izvanredna profesorica Yale University School of Architecture (2009. i 2010.), autorica triju knjiga i veæeg broja znanstvenih radova u podruèju povijesti i teorije moderne arhitekture. BORISLAV VUKIÆEVIÆ, suradnik u nastavi, vodi arhitektonsku rubriku podgorièkog dnevnika „Vijesti” u sklopu tjednog dodatka Art Vijesti. Objavio je više od 500 priloga o suvremenoj arhitekturi u Crnoj Gori, regiji i svijetu.

LJILJANA BLAGOJEVIÆ, PhD, architect is an associate professor and guest associate professor at the Yale University School of Architecture (2009 and 2010) who published three books and numerous scientific papers related to the history and theory of modern architecture. BORISLAV VUKIÆEVIÆ is an editor of the architectural section of Vijesti, a Podgorica-based daily newspaper within the weekly supplement Art Vijesti. He published more than 500 articles on contemporary architecture in Montenegro, in the region and the world.

modularity, seriality, and standardisation of contemporary hotel design methodology. What is more, the architects demonstrated a commendable environmental awareness in the building’s site orientation and integration into the natural topography and Mediterranean vegetation. Also, when analysed against the neighbouring government hotel, Zetska Banovina, whose position on the natural promontory and architectural stylisation - a variant of universalised and modernised national style - represent the dominant narrative, the difference the Co-op Hotel produces becomes clear. The efficiency of design and structure, economy of space and materials, the architecture based on type and seriality of the aesthetic that takes advantage of the formative principles of mechanised reproduction all stand in stark opposition to representational strategies of state architecture. In conclusion, the article theoretically interprets the Co-op Hotel as an objectivist aesthetic synthesis, and relates it to the Neue Sachlichkeit propositions of the Co-op concept by the Swiss architect Hannes Meyer (1889-1954). This comparative perspective is a concluding logical argumentation of a research methodology which combines an interpretive research of the historical and socio-political context, and the programmatic base of the project in connection with principles and activities of the co-operative Union and its links to Meyer’s work, with indepth architectural analysis. The analogue aesthetic standpoints between Meyer on the one side and Bauer and Haberle on the other are demonstrated in comparative juxtaposition of Meyer’s ”Co-op III” (1925) linocut from the collection of Zenit international review, and the period postcard of the Co-op Hotel depicting the guests on the terraces appropriating the hotel as the space of co-operation. In the Co-op Hotel, the article concludes, Bauer and Haberle achieved a very specific objectivist synthesis as form of aesthetic resistance and recognised the transformative potential of modern architecture in the social production of space. LJILJANA BLAGOJEVIÆ BORISLAV VUKIÆEVIÆ

Sl. 1. Tehnološki fakultet, Zagreb, razvijena aksonometrija u službi postupka arhitektonske analize djela Fig. 1. Faculty of Technology in Zagreb, axonometric view created for the purpose of an architectural analysis

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Melita Èavloviæ, Andrej Uchytil Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Izvorni znanstveni èlanak UDK 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 7. 12. 2012. / 10. 6. 2013.

Original Scientific Paper UDC 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 7. 12. 2012. / 10. 6. 2013.

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija Architectural Compositions of Alfred Albini

Albini, Alfred hrvatska moderna arhitektura 20. stoljeæe

Albini, Alfred Croatian modern architecture 20th century

Tekstom se prikazuju èetiri antologijske realizacije istaknutoga hrvatskog arhitekta 20. stoljeæa Alfreda Albinija. Njegove arhitektonske kompozicije u prostoru grada, unutarnjoj organizaciji i arhitektonskom detalju pružaju okvir za vremensku permanentnost i jasnijima pokazuju Albinijevu arhitekturu u hrvatskoj arhitektonskoj produkciji 20. stoljeæa te cjelokupnu slojevitost i nijansiranost modernistiènog naslijeða, koju on svojim opusom obogaæuje.

The paper presents four classic works by the esteemed 20th Century Croatian architect Alfred Albini. With their location in the urban space and their inner organization and detail, Albini’s architectural compositions provide a framework for temporal permanence. They also show his work in the 20th Century Croatian architectural production, and the contribution of his oeuvre to the general complexities and nuances of modernist architectural heritage.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

UVOD INTRODUCTION

rhitektonski opus Alfreda Albinija1 izuzetno je i posebno poglavlje povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeæa. Iako brojem nevelik, pojedinaènim realizacijama doseže status vrhunskoga arhitektonskog djela. Albini je arhitekt sveobuhvatnoga i složenoga stvaralaèkog pristupa arhitekturi, èija djela na svim razinama analize odražavaju slojevite vidove kulture, gradskog i arhitektonskog okruženja prepoznatih sve do arhitektonskog detalja. Svoju metodu stvaralaèkog postupka temelji na visokom stupnju sposobnosti ostvarenja arhitektonske sinteze. Razmatranja o moguæim utjecajima, ali istovremeno i odjecima Albinijeva arhitektonskog stvaralaštva, neposredno su vezana upravo za ovim radom istaknuti slijed arhitektonskih ostvarenja. Poznata literatura uobièajeno se zaustavlja na njihovim prikazima, odreðujuæi ih iskljuèivo i redovito kao vrijedno „uspostavljanje kontinuiteta povijesnoga i modernoga”, a to zasigurno èini bitnu, ali ne i jedinu odrednicu njegova stvaralaštva. Uèestale reference na Albinijeva djela ukljuèuju upravo ovaj izbor ostvarenja koja pripadaju kasnijem ili èesto puta nazivanom zrelom razdoblju arhitektova stvaranja. Radi se o razdoblju koje obuhvaæa gotovo tri desetljeæa u kojem su od 1935. do 1964. godine, u zapravo iznenaðujuæem slijedu, u neprekinutomu vremenskom kontinuitetu izgraðena sve redom antologijska ostvarenja. To su Hrvatski kulturni dom na Sušaku, obitelj-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ska kuæa Arko u Zagrebu, stambena i trgovaèka zgrada u Zadru i Tehnološki fakultet u Zagrebu. O gradogradnji - Uz spomen Albinija sigurna je i mnogo puta potvrðivana veza s njegovim uèiteljem i mentorom - Viktorom Kovaèiæem. Poznanstvo je možda poèelo i prije, a suradnja se etablira u Albinijevo formativno doba studiranja na Tehnièkoj visokoj školi u Zagrebu i nastavlja kroz asistenturu profesoru Kovaèiæu i praktiènu kolaboraciju na arhitektonskim projektima u mentorovu uredu. Kovaèiæev pristup gradu i gradogradnji poznat je i dosad dobro zabilježen. Kroz natjeèaj za ureðenje katedralnog sklopa2 u Zagrebu Kovaèiæ izgraðuje stajalište koje se uèestalo definira kao posebno èitanje ‘duha mjesta’ i predlaže izmjene u smjeru veæe artikulacije dotad otvorenog i rasplinutog prostora ispred katedrale - u ne samo inženjersko i racionalno, veæ i za korisnika prisnije rješenje koje iz neposredne prošlosti istovremeno i posuðuje i reartikulira prostorne elemente koji pomažu potenciranju urbanog iskustva prostora. Kroz to rješenje potvrðuje se Kovaèiæeva upuæenost i teoretska bliskost s C. Sitteom3 u smislu Kovaèiæeva oslanjanja na šire fenomene ljudskih osjeta, primjerice gledanja i percepcije prostora, koji ne zadovoljavaju više samo onu nužnu praktiènu komponentu gradogradnje, nego i - kako se u ono doba uobièajeno nazivalo s prizvukom nostalgije - „umjetnièku vrijednost gradogradnje” te izgraðenog prostora, koja priziva korisnika i njegovo intimno doživljavanje istog.4 U fokusu urbane teorije kraja 19. i poèetka 20. stoljeæa jest pitanje odnosa arhitekture i grada. Toènije, kako arhitektura proizvodi grad? Kritike prvih regulacijskih planova usmjerene su na njihovu bit, na spoznaju 1 Alfred Albini je roðen 1896. godine u Grazu u glazbenoj obitelji, od majke Josefine Mally i oca Sreæka (Felixa) Albinija, hrvatskog kompozitora i dirigenta, jednog od sudionika zagrebaèkog umjetnièkog kruga, kojemu je pripadao meðu uglednim umjetnicima i sam Viktor Kovaèiæ. Alfred, poliglot, izložen je umjetnosti i kulturi Beèa na prijelazu stoljeæa i rano iskazuje sklonost likovnom izrazu. Upisao je studij arhitekture na Visokoj tehnièkoj školi u Beèu, a nastavio s prvom zagrebaèkom generacijom na Tehnièkoj visokoj školi, gdje i diplomira 1923. godine. Veæ iduæe, 1924. postaje asistentom profesora Viktora Kovaèiæa na Arhitektonskom odjelu Tehnièkog fakulteta, gdje ostaje, s kratkim prekidom, sve do 1962. godine. Preuzeo je 1936. godine na Fakultetu kolegije „Arhitektonske kompozicije” i „Arhitektura najnovijeg doba”, vremenu preuzimanja gradnje sušaèkog nebodera. Osim arhitekturom, mnogo je i publicirao u tekuæoj periodici. Godine 1966. dobitnik je nagrade za životno djelo „Viktor Kovaèiæ” i 1968. „Vladimir Nazor”. Iz opusa izdvajamo: Gradska štedionica, Kapucinska 29, Osijek, 1930.; kuæa Žerjaviæ, Kršnjavoga 25, Zagreb, 1932.; vila Meixner, Mallinova 14, Zagreb, 1933.; obiteljska kuæa Dukat (Luterotti), Križni rat 14, Hvar, 1935.; obiteljska kuæa Arko, Basarièekova 24, Zagreb, 1940.; Hrvatski kulturni dom, Strossmayerova 1 / Bulevar osloboðenja, Sušak, Rijeka, 1941. (autorska razrada projekta J. Pièmana); stambena i trgovaèka zgrada, Dalmatin-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

njihova primarno inženjerskog karaktera usmjerenog na esencijalno funkcioniranje grada kao sustava (njegovo prometno i higijensko funkcioniranje). Spomenutim planovima širenja grada nije se specifièno vodila briga o arhitektonskoj artikulaciji ukupnog fenomena urbane kulture grada. To je nešto što je bilo prepušteno arhitekturi samoj. A blok je svojom impersonalnošæu, kako se pokazalo, bio pogodan i omoguæio je ugraðivanje razlièitih programa u sebe, ogranièavajuæi se na reguliranje samo baziènih elemenata arhitektonske forme (visine, dubine i regulacijske linije). Upravo æe kontinuirane društvene mijene dobiti i svoj fizièki okvir lociran u gradovima, od kojih æe Sušak i Zagreb iznjedriti projekte za novi tip arhitekture.5 To su programatski hibridne zgrade koje su imale potencijal otvoriti put novoj metropolitanskoj kulturi, to jest novoj gradskoj kulturi življenja. Zgrade su kondenzatori urbanog programa pretoèene u novi arhitektonski tip. O kuæi unutar grada - Zagreb je u drugoj polovici 19. stoljeæa silovito izložen modernizacijskim procesima. Oni æe vizualno preobraziti dotad poznatu gradsku strukturu i opseg grada. Dominantna je ideja metropolisa, velegrada kao fizièkog okvira cjelokupnoga civilizacijskog i kulturnog ustroja grada. Presudnu ulogu za formiranje svijesti o prostorima grada odigrat æe imperijalni uèitelj iz središta carstva i škole Umjetnièke akademije u Beèu, koji æe educirati buduæe nositelje arhitektonske i urbanistièke misli u regionalnim centrima Monarhije. Kovaèiæ odabire Wagnera za svoga mentora, a puno æe kasnije izabrati Albinija za svoga uèenika. Prema vlastitoj viziji širenja matrice grada Wagner æe od svojih uèenika zahtijevati svoðenje arhitektonskog korpusa na elementarna tijela, prizmu i kocku. To æe uèenje u skog sabora 3-4, Zadar, 1954.; zgrada Muzièke akademije, Vranicanijeva poljana, Zagreb (projekt), 1962.; Tehnološki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, 1964. 2 God. 1908. raspisan je javni regulacijski i arhitektonski natjeèaj za ureðenje Kaptolskog trga i okolice. „U programu je traženo regulatorno rješenje tri velike gradske cjeline: Kaptolskog trga, Dolca i Vlaške ulice.” [Juriæ, 2005: 24] „U Kovaèiæevom natjeèajnom projektu prvi se put uz tehnièke nacrte nalazi i opširan teoretski tekst u kojem se Kovaèiæ poziva na njemaèkog teoretièara planiranja i Sitteovog istomišljenika Karla Henricija.” [Juriæ, 2005: 28; kurziv autorski] 3 Camillo Sitte (1843.-1903.), austrijski arhitekt i ugledni autoritet teorije urbanog planiranja kraja 19. stoljeæa, autor je utjecajne knjige Gradogradnja: Prema umjetnièkim naèelima : Prilog rješavanju modernih problema arhitekture i spomenièke plastike s posebnim osvrtom na Beè [„Der Städtebau nach seinen künstlerischen Grundsätzen”, 1889.]. 4

Šerman u: Blau, Rupnik, 2007: 115-121

5 Projekt za „Zakladni blok” u Zagrebu, 1931. (J. Pièman, J. Seissel) i „Hrvatski kulturni dom” na Sušaku, 1935. (J. Pièman) 6

Albini, rukopis: 255-264

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

zagrebaèkim okvirima suvereno provoditi V. Kovaèiæ koji æe, istovremeno osluškujuæi Sitteovu kritiku grada, adaptirati Wagnerova naèela ovisno o morfologiji gradske strukture, unutar koje æe intervenirati. Albini æe u ranim radovima slijediti i interpretirati Kovaèiæevu gradotvornu ideju. Do prekretnice zapoèetih metoda dolazi u radu na sušaèkom neboderu koji stoga u kronološkom smislu postaje meðaš i istovremeno uvod u zrelo razdoblje Albinijeve arhitektonske prakse. O plohi - Treæi u nizu utjecaja koji æe biti prisutni u veæ spomenutim arhitektonskim ostvarenjima jest ideja meðusobno suprotstavljenih životnih sfera interijera i eksterijera. Proèeljnu opnu Albinijevih ostvarenja, kojima æemo se baviti u nastavku, možemo okarakterizirati kao harmonièno proporcioniranu ovojnicu, ritmiziranu otvorima i uglavnom nenosivu napetu opnu. Ona ima karakter komunikacijskog platna koje ne otkriva toliko život iza njega koliko je upuæeniji na život ulice i grada. Semperova ideja opne, te takoðer Loosova ideja distinkcije privatne, tjelesne zone interijera, kao i vanjske gradske zone eksterijera - istovremeno pružaju alate za promatranje Albinijevih djela. Proèeljna platna ovih ostvarenja, uz to što su osamostaljena, zamjetno su plošna, i to tako da su prozorski otvori više puta podreðeni ostvarivanju dojma kontinuirane ravne plohe. Albinijev pristup definiranju vanjske opne naglašeno je likovnog podrijetla, on otvore postavlja u ravninu identiènu proèeljnoj. Utjecanje ovakvim postupcima naglašenoga likovnog tretmana moguæa je zasluga Albinijeva dobrog poznavanja likovnog miljea i njegova istovremenog, ali dosta nepoznatog participiranja u njemu. Naime, on se osim arhitekturom istovremeno bavio i glazbom i likovnošæu (Sl. 2.). Albinijeva stajališta prema poslanju umjetnosti poznata su nam i dostupna iz njegova rukopisa „Arhitekture najnovijeg doba”, gdje veæ i naslovom poglavlja „Moderno slikarstvo kao preteèa nove arhitekture” iznosi pretenziju umjetnosti kao poveznicu sa suvremenim trenutkom. Unutar spomenutog poglavlja Albini obuhvaæa pokrete i smjerove umjetnosti poèetka 20. stoljeæa, umjetnosti kojoj „nedostaje perspektiva”, veæ se slika gradi „redanjem”. Odabrani su oni umjetnièki pravci kod kojih je „slikarstvo umjetnost površine” i kod kojih „slika treba da je ‘graðena’ kao harmonièna - nužna cjelina; (te ne smije) izazivati nikakovih drugih asocijacija, osjeæaja i predodžaba, osim èisto umjetnièkih”.6 O kompoziciji - U klasiènomu modernistièkom shvaæanju edukacije arhitekture, analiza djela karakteristièno se svodila na prepoznavanje njezinih triju osnovnih elemenata: funkcije, konstrukcije i forme, te na autorsku valorizaciju njihova projektantskog umijeæa in-

Sl. 2. A. Albini: Grafika sa samostalne izložbe „Zagrebaèke varijante” u Muzeju grada Zagreba, 1966. Fig. 2. A. Albini: a print from his solo exhibition Zagreb Variations, Zagreb City Museum, 1966

PROSTOR

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

tegracije - sinteze u arhitekturi. Zagrebaèki æe Tehnièki fakultet, zajedno s Iblerovom školom pri Umjetnièkoj akademiji u Zagrebu, poduèavati sintetski pristup arhitektonskom oblikovanju. Znakovito je u pedagoškom smislu da se kolegij koji danas poznajemo pod imenom „Arhitektonsko projektiranje” u svojim zaèetcima predavao unutar tradicionalnijeg pojma „Arhitektonskih kompozicija”. Godine 1936. Albini æe nakon Kovaèiæa i Ehrlicha postati nositelj upravo navedenoga kolegija na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu te nije zaèudno da æe i u vlastitu projektantskom radu pristupati arhitekturi kroz njezin sintetski vid. Sl. 3. Granièna urbanistièka situacija Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku, Rijeka, smještaj izmeðu organiène i blokovske gradske strukture Fig. 3. Site plan of the Croatian Cultural Centre in Sušak, Rijeka, the building is located between the small scale houses adapted to the topography and city’s block structure

Ono što sva arhitektonska ostvarenja u nastavku povezuje u cjelinu i što se ponavlja kao uzorak u svima tièe se promišljene urbanistièke postacije zgrade u prostoru koju bismo mogli okarakterizirati kao urbanistièki pronicavu, kao kompoziciju od više arhitektonskih dijelova kao odgovor na specifiènost svake lokacije. Ostvarenja kojima æemo se baviti nastala su s jasnim poimanjem subjektivnoga doživljaja prostora. Sva su sastavljena od nekoliko volumena koji meðusobno ili prema drugim zgradama ostvaruju javne gradske prostore - javne, ali sigurne gradske dijelove, zaštiæene od okolnih pogleda. Kod svih Albini vrednuje postojeæu gradnju, èesto puta svojom interpolacijom djeluje da zacijeli gradsko tkivo. Komunikacijska platna sukcesivno æe se apstrahirati, a njih æe uporno pratiti Albinijeva ‘grafièka mapa’ kojom æe ispitivati pojedina arhitektonska rješenja ili æe ih jasno kritièki vrednovati. U daljnjem æemo tekstu osloviti primarne nositelje arhitektonskih zamisli koji time postaju i nositelji njegova stvaralaèkog pristupa.

HRVATSKI KULTURNI DOM, SUŠAK CROATIAN CULTURAL CENTRE, SUŠAK Sl. 4. Pogled s istoka na Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Rijeka, neposredno nakon izgradnje Fig. 4. East view of the Croatian Cultural Centre in Sušak, Rijeka, shortly after completion

Josip Pièman 1935. / Alfred Albini 1936.-1941., izgraðen 1947. Rijeka, Strossmayerova 1 / Bulevar osloboðenja

Snažna simbolika gradnje Doma kao najviše graðevine u zemlji, od koje su postojala ve-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

lika oèekivanja potpirivanja kulturnoga života Sušaka, nagoviještena je veæ raspisom natjeèaja.7 Sušak je bio tri puta manji od Rijeke, no njegov granièni karakter propulzivne tranzitne luke i njegova gospodarska relevantnost za Kraljevinu Jugoslaviju inicirali su gradnju programatski polivalentne graðevine s potencijalom postajanja kulturnog inkubatora, buduæi da su nakon diobe na gradove Rijeku i Sušak - Rijeci pripale sve javne gradske institucije. Parcela buduæega kulturnog doma smještena je na uskoj, izduženoj i strmovitoj lokaciji stiješnjenoj izmeðu Boulevarda i Strossmayerove ulice na Sušaku (Sl. 3. i 4.). Prije izgradnje doma to je bilo neugledno mjesto, s oronulom zgradom Kortila8, uzetom u obzir zbog povoljnoga središnjeg položaja unutar grada Sušaka. Kronologija dogaðanja vezana za inicijativu gradnje doista je složena, radi se o opsežnom i arhitektonski i urbanistièki izazovnom projektu koji se ostvarivao u nekoliko vremenskih etapa. Poznato nam je da je postojala prednatjeèajna studija iz 1934. godine, nakon koje opæi natjeèaj s prvoplasiranim radom J. Pièmana iz 1935. godine, slijedi Albinijevo preuzimanje izvedbe 1936.-1941. i posljednje razdoblje u kojem Albini ne sudjeluje, a koje se odnosi na završne radove prije otvorenja kulturnoga doma.9 Prije preuzimanja tog arhitektonskog zadatka Albini10 je samostalno autorski sudjelovao s vlastitim idejnim natjeèajnim projektom 1935. godine te se veæ tada upoznao s natjeèajnim zadatkom, za koji je vrednovan otkupom (Sl. 7.). Dva dominantna elementa zgrade jesu neboder i dvorana. Neboder je na ovoj graniènoj sušaèkoj gradskoj lokaciji - simbolièki vertikalni naglasak ambicije grada11, a hotelski program u ovome je sluèaju iskorišten kao programska ispuna. Kod Pièmana æe on biti izložen kao ‘tehnièki ureðaj’ jasno vidljiva 7 Natjeèaj za idejnu osnovu gradnje Narodnoga doma na Sušaku, raspis u studenome 1934., rok predaje - veljaèa 1935. 8 Pavlinski kortil u Sušaku s arkadnim dvorištem iz 1759. koji kasnijom pregradnjom i dogradnjom dobiva nov izgled. Koristio se u industrijske svrhe sve do 1934., kada je porušen i na lokaciji izgraðen Hrvatski kulturni dom. 9 „Narodni dom u Sušaku izvodio je od 1936. Albini po vlastitom projektu, prihvaæajuæi Pièmanovu inicijativu da se ovom prilikom ostvari najviša gradjevina (hotel) u našoj zemlji. Radovi su prekinuti uslijed rata, tako da današnje stanje predstavlja fragment, iako je provizorno osposobljen za upotrebu bez daljnje suradnje Albinija. Gradnjom je sve do 1943. upravljao Kazimir Ostrogoviæ...” Izvoðaèi radova bili su graðevno poduzeæe ing. Lea Babiæa i graditelj Boren Emili iz Rijeke, a stalni nadzorni organ bio je ing. Zlatko Prikril. [Albini, A. (1953.), Uslovi razvitka nove arhitekture u NRH, „Narodna Republika Hrvatska”, informativni priruènik: 304, Zagreb] 10 Poznanstvo Albinija i Pièmana poznato je iz Ehrlichova atelijera, nastavilo se i na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, a potvrðeno zajednièkim radom na natjeèaju za Umjetnièki dom Društva Strossmayer na Mažuraniæevu trgu u Zagrebu 1931. godine, za koju su Pièman i Albini u suradnji

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

konstruktivnog podrijetla s pomiènim staklenim krovom iznad sunèališta na vrhu nebodera ambicioznoga tehnièkog dosega, te noænim svjetlosnim efektom vertikale sklopa (Sl. 5.). Albini barata s mediteranski lapidarnom neboderskom vertikalom koje je kompozicija likovnog podrijetla. On trima praznim proèeljima zatvara volumen nebodera, a preuzima samo jednu ostakljenu i prema moru orijentiranu stranu. Stanovanje u hotelu za njega ipak pripada rodu stanovanja pa on dodjeljuje svakomu katu privatnu individualnu sobu s vidikovcem dominantno rasplinutog karaktera sa širokim vizurama na morsku stranu. Pièman je prije nagraðenog rada za Hrvatski kulturni dom sudjelovao na dvama projektima u Zagrebu, po karakteru bliskim ovom sušaèkom. Jedan je projekt za Zakladni blok iz 1931. godine (s J. Seisselom), a drugi natjeèajno rješenje za palaèu Radnièkih ustanova iz 1932. godine. Ambicija ostvarenja Hrvatskoga kulturnog doma u tom se vremenskom slijedu može promatrati i kao jedina izvedena ideja pokušaja stvaranja polifunkcionalnog, oblikovno kompaktnog, ali programom ambicioznoga i složenoga arhitektonskog sklopa, s potencijalom iniciranja i nove urbane kulture života. U idejnom natjeèajnom rješenju Pièman nije raèunao s tek kasnije utvrðenim teškoæama koje su nastupile prilikom izvedbe. Izabrana lokacija bila je ogranièavajuæa, nepravilna oblika, velike visinske razlike s razlièitom sposobnosti preuzimanja optereæanja i nedostatna za smještaj i organizaciju gradilišta.12 Mnoge promjene idejnog projekta Albini je morao strpljivo ispitivati trima varijantnim rješenjima - zbog naknadnih izmjena opsega programa, a ona su se odnosila na odustajanje od programom predviðenog plivališta i stambenog dijela, kao i na isprva nepredvidive teškoæe nosivosti odabranog terena. Piènagraðeni 2. plasmanom. Albinijev opus do preuzimanja izvedbe sušaèkog Doma obuhvaæao je ostvarenja javnog i stambenog karaktera (prvonagraðeni projekt Hrvatskog doma, 1928., Osijek; kuæa Baliæ, 1928., Zagreb; kuæa Žerjaviæ, 1932., Zagreb; Gradska štedionica, 1930., Zagreb; vila Meixner, 1933., Zagreb). 11 Vertikala nebodera imala je ambiciju da se u ovomu graniènom gradu unutar Kraljevine - koji je zbog svoga položaja osjeæao dodatnu potrebu da potvrdi svoju pripadnost - nadmeæe sa susjednim gradom Rijekom i njegovim neboderom U. Nordija. Iz tih je razloga simbolika nebodera kao svjetionika bila idejni nositelj pobjednièkog rješenja. 12 Prema Lozzi-Barkoviæ, na gradnji koja je neoèekivano trajala 10 godina zbilo se mnogo teškoæa. Najprije je financiranje bilo obustavljeno zbog nemoguænosti kreditiranja, zatim su uslijedili zastoji uzrokovani štrajkom radnika i neprilike kod polaganja temelja hotelskog nebodera („kada se došlo do pola metra ispod morske razine i u iskopima se pojavila voda koja je rasla i opadala prema plimi i oseci”). Zbog toga se kod nebodera, kao i kod dvorane, morao koristiti „beton vrhunske kvalitete koji se pripremao prema europskim iskustvima i najnovijim tehnološkim rješenjima”. [Lozzi-Barkoviæ, 2005: 295]

manovo rješenje raspodjele arhitektonskog programa u zasebne volumene zadržano je dosljedno u ideji, dok su se vanjsko oblikovanje i unutarnji program odmakli od izvornog prijedloga. Usporedit æemo Pièmanovo idejno rješenje spoja zgrade doma i njegov odnos prema postojeæem tkivu grada s Albinijevom izvedenom varijantom. Razlika pojedinih rješenja u odnosu prema gradu pokazuje se jasnom. Pièman æe urbanistièki odmaknuti svoj sklop zgrada od postojeæe sušaèke stambene izgradnje na istoku - èak u idejnoj aksonometriji risati cijeli sklop zgrada poput lebdeæeg u zraku. On oblikuje na spojnome mjestu prema istoènoj sušaèkoj stambenoj izgradnji prostornu cezuru, i to radi omoguæivanja izlaza iz velike dvorane. Time stvara pješaèki kaskadni prolaz, s kratkim natkrivenim stambenim korpusom u produžetku Strossmaye-

Sl. 5. J. Pièman: Hrvatski kulturni dom: idejni aksonometrijski prikaz s presjekom Fig. 5. J. Pièman: Croatian Cultural Centre, conceptual design, axonometric view and section

Sl. 6. A. Albini: Hrvatski kulturni dom na Sušaku, tlocrti prizemlja i prvoga kata Fig. 6. A. Albini: Croatian Cultural Centre in Sušak, ground floor and first floor plans

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Sl. 7. A. Albini: Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Rijeka, idejni natjeèajni projekt, 1935. Fig. 7. A. Albini: Croatian Cultural Centre in Sušak, Rijeka, conceptual design, competition entry, 1935 Sl. 8. A. Albini: Hrvatski kulturni dom na Sušaku, idejni perspektivni prikaz, jedna od varijanti iz razdoblja 1936.-1938. Fig. 8. A. Albini: Croatian Cultural Centre in Sušak, conceptual design, perspective view, one of the design versions from 1936-38 Sl. 9. Hrvatski kulturni dom na Sušaku, izvedena zgrada, pješaèka vizura iz Strossmayerove ulice u smjeru sjevera Fig. 9. Croatian Cultural Centre in Sušak, executed building, north view from Strossmayer Street

rove ulice. On se u svemu jasno odvaja od grada, predlažuæi samosvojan i neovisan sklop zgrada. Albini æe, meðutim, postupiti ne isprva toliko suvereno i jednoznaèno, no uvjerljivo æe zavesti, možda još izazovnije, dvije složene teme. Preuzet æe postojeæu, predloženu volumensku razvedenost sklopa zgrada, ali, suprotno od Pièmana, realizirat æe sklop tako da se on cijelim svojim korpusom neposredno naslanja, bez cezure, na postojeæe zgrade u nastavku Strossmayerove. S obzirom na usku parcelu, Albini æe oblikovati i orijentirati se na prednju Strossmayerovu i stražnju ulicu, te se gotovo neprimjetno u luku povinuti u smjeru veæ zavedene krivulje ulice. On na taj naèin èini iznimku u slici grada - jasnim oblikovnim razlikama prema postojeæem tkivu - dok istovremeno prepoznaje i ne poništava vrijednosti lokacije, veæ ih ugraðuje unutar organskog karaktera urbane mreže Sušaka. Vratimo li se ponovno Pièmanovu rješenju, oèito je da je svaki volumen oblikovno izuzetno autonoman, razlièitim oblikovanjem prati svaku programsku grupu i tako se dijeli unutar razvedene cjeline. Albinijeva kreativna elaboracija, usporeðujuæi ih iznova, ujednaèava sve volumene zajednièkim kamenim oploèenjem13 te æe u metafori ‘kože’ integrirati pojedine arhitektonske odsjeèke (Sl. 8.). Dio stambenog sklopa prema Strossmayerovoj Pièman æe izravnati u ravnu liniju s pregibom u dijelu spoja s postojeæom zgradom, dok æe Albini predložiti i izvesti blago, ali dosljedno savijenu krivulju zgrade auditorija koja, ovako izvedena, prati pogled niz krivulju ulice i ne otkriva isprva svoju ukupnu

korpulentnost. Podsjeæamo da je zamisao krivulje koja prati tok obiju ulica - i Boulevarda i Strossmayerove - Albini ponudio još izražajnije u svome idejnom natjeèajnom rješenju za Hrvatski kulturni dom 1935. godine14 (Sl. 6.). Ovaj zapoèeti postupak usporedbe, kojim æemo detektirati stupnjevanje kreativnih odluka dvaju arhitekata, usmjerimo još jednom na razlièite pristupe shvaæanju uloge proèelja u slici grada. Zgradu u Strossmayerovoj Pièman æe unificirati i ritmizirati manjim uredskim otvorima15 „na posmik s eslingerima” racionalnom odlukom podržanom u ideji no13 Albini æe se prvi put susresti s izvedbom kamenog oplošja u Kovaèiæevu uredu pri izradi elaborata za palaèu Zagrebaèke burze za robu i vrednote (1923.-1927.). Ovdje æe steæi tehnièka znanja i vještine koje æe primijeniti u kasnijim ostvarenjima. 14

Uchytil, 1990: 52-58

15 Usporedi anonimna i jednolièna proèelja projekta za Zakladni blok, s Pièmanovim inicijalnim prijedlogom za stambeni dio Hrvatskoga kulturnog doma. 16 Temu automobilskog prometovanja Pièman æe prethodno egzaltirati u Sušaku, na poèetku Strossmayerove ulice, gdje 1930. godine radi neizvedeni projekt za Kavanu Kontinental, kod koje glavne sadržaje uzdiže na prvu etažu, dok prizemlje prepušta automobilskom parkiranju. 17 Koja je koristila „...zasebne, meðusobno povezane zgrade tj. ‘blokove’ s vlastitim ulazima i komunikacijama. (...) U europskoj arhitektonskoj produkciji metoda atipièna za Zagreb (a prihvaæena unutar Radne grupe Zagreb èiji su èlanovi V. Antoliæ, V. Heæimoviæ, Z. Kavuriæ, J. Pièman, J. Seissel, B. Teodoroviæ, E. Weissmann) bila je opæe prihvaæen naèin projektiranja velikih zgrada...” [Bjažiæ Klarin, 2011: 266; kurziv autorski] 18 Uvidom u postojeæe napise o kuæi Arko, ona se uobièajeno predstavlja iskljuèivo kao eklatantan primjer modernistièke interpolacije, reprezentant umetanja u staro zagrebaèko gornjogradsko urbano tkivo. „Snagu i privlaènost tog objekta upravo osjeæamo u stvaralaèkoj disciplini nasuprot moguænostima novog gradi-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

voga naèina automobilskog sagledavanja grada.16 Nasuprot važnosti autoriteta prometa brzim boulevardom i poštovanju brze izmjene slika, Albini neæe tako olako i jednostrano prepustiti autoritet automobilskoj ulici. Naime, zanimljivost otkrivanja zgrade sekvencionalnim ukazivanjem volumenske krivulje veæ je to postignuto, ali ono što je zanemareno jest upravo èovjekova perspektiva na to golemo zdanje. Suprotno od Pièmanovih manjih prozora, Albini æe predložiti i opremiti zgradu auditorija velikim staklenim poljima, staklenim opnama u mjerilu zgrade, a ne u mjerilu pozadinske prostorije, koje æe oblikovane na ovaj naèin - s tankim metalnim doprozornicima postavljenim u ravninu fasade - podržati metaforu proèeljne ‘kože’, a pješaka pozvati na sudjelovanje, te naslutiti gradski sadržaj i javno poslanje interijera zgrade (Sl. 9.). Sušaèki je neboder Albiniju bilo prvo ostvarenje ovih razmjera složenosti i programskog opsega u odnosu na sve dotada realizirane graðevine. Upravo æe mu ono biti prekretnica unutar projektantskog opusa, buduæi da se on ovdje susreo s njemu dotad stranom projektantskom metodom17 koja se u europskim razmjerima veæ pokazala povoljnom i prihvaæenom. Naime, on je još u svome natjeèajnom projektu iz 1935. godine predložio dva kompaktna zakrivljena tijela, više i niže, koja otvaraju javni gradski pretprostor na jugu parcele. Spomenuta æe tijela unutar sebe rasporediti ukupan traženi heterogeni program natjeèaja, bez razlikovanja pojedinih funkcija u arhitektonsko oblikovanje. Poslije æe Albini kod izvedene zgrade preobraziti smiona tehnièka rješenja u interno teljskog oblika, kao odnos dobre nove arhitekture prema nasljeðu.” [Premerl, 2003: 71] „Klasièan u najpozitivnijem smislu tog pojma primjer je vile Arko na uglu Demetrove i Basarièekove ulice, sagraðene prema projektu Alfreda Albinija (1938./40.), koja je i danas nenadmašena interpolacija moderne arhitekture u povijesnom kontekstu Gornjega grada. (...) Osim volumena, orijentacije i dvorišta s ogradnim zidom, sve ostalo je ‘novo’, ali oblikovano s takvom suptilnom odmjerenošæu da se u svakom segmentu, od tlocrta do proèelja, podreðuje uspostavljanju kontinuiteta povijesnoga i modernoga.” [Galjer, 1995: 133-141] 19 „... toposu rezerviranom za kuæe starih plemiækih obitelji...” [Bagariæ, 2011: 169] 20 „Uz uspješno upravljanje trima tvornicama Arko je aktivno sudjelovao u gospodarskom životu grada i države: bio je predsjednik zagrebaèke Trgovaèko-obrtnièke komore, predsjednik Zemaljskog saveza industrijalaca, prvi predsjednik Industrijske komore, potpredsjednik Slavenske banke, suosnivaè Zagrebaèke burze, èlan upravnoga odbora Zagrebaèkoga zbora.” [Bagariæ, 2010.] 21 Tako prema rijeèima Ðure Szabe iz Gradskoga graðevnog odjela „plan (Vile Arko) je dobro zamišljen i zasnovan, ali na ovom mjestu bio bi prema zakonu protuzakonit, a prema Zagrebu i Zagrepèanima gotovo zloèin...”. [MgZ-AA] 22 Suradnik pri izvedbi Albiniju je u to doba bio arhitekt J. Budak, asistent (1938.-1941.) na Tehnièkom fakultetu na predmetima „Arhitektonske kompozicije” i „Arhitektura najnovijeg doba”.

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

složene organizme s pluralizmom životnih zbivanja. Ona su prema van ponešto enigmatièna, ali sa senzibilnom idejom èitanja gradske okoline. Ovdje inicirani postupak kompozicije volumena, nakon preuzimanja dodijeljenog mu projekta, Albini æe dosljedno primjenjivati u kasnijim radovima, na kojima svjesno uvažava i reagira na gradsko okruženje.

KUÆA ARKO, ZAGREB ARKO HOUSE, ZAGREB 1938.-1940., Basarièekova 24 / Demetrova

U namjeri da kuæu Arko sagledamo izvan dosad uobièajenog naèina prikazivanja18, vratit æemo se djelu samom. Obiteljska kuæa izgraðena je na uglu Demetrove i Basarièekove ulice, na zagrebaèkom Gradecu19, mjestu snažne kolektivne memorije vezane za porušenu gostionicu „Matejnu”. Godine 1938. Albini za Vladimira Arka20, tada veleindustrijalca i predsjednika Industrijske komore u Zagrebu, izvodi kuæu na današnjemu mjestu. Naime, Albini je veæ prije ovoga projekta izradio tri neostvarene varijante obiteljskih kuæa za jednu drugu lokaciju, takoðer na Gradecu, no ta lokacija nije imala ovako snažno prepoznatu lokalnu memoriju. Suprotno željama investitora, gradnja kuæe veæ je u poèetku etiketirana kao riskantna, izazivajuæi društvenu kritiku i negodovanje.21 Albini je ovom kreativnom gornjogradskom interpolacijom razriješio - sada kad je rezidencija izvedena možda i ne tako uoèljiv, ali svakako rezistentan - nedostatak definirane gradske uglovnice22 (Sl. 10.). Ugao izmeðu dviju razlièito visinski proporcioniranih stambenih kuæa arhitekt pomiruje ne samo plošnim razapinjanjem proèelja, veæ i prostornom manipulacijom volumena graðevine, koja prazninom, izmicanjem i zaokretanjem u stražnjem planu uvjerljivo završava gradski ugao (Sl. 11.). Arhitekt æe zatim kroz tri varijante proèeljnog rješenja, koje su prethodile ovoj izve-

Sl. 10. Kuæa Arko, Zagreb, uglovni položaj u strukturi Gornjega grada Fig. 10. Arko House, corner position in the urban structure of Upper Town, Zagreb

Sl. 11. Izvedena kuæa Arko u Zagrebu Fig. 11. Arko House in Zagreb

PROSTOR

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

telj odluèila preseliti (Sl. 14.). Vladimir Arko bio je inaèe ‘svestrano obrazovan intelektualac’, mecena umjetnosti, èiji je dom u Vlaškoj bio bogato opremljen stilskim inventarom i umjetnièkim djelima.24 Nova je rezidencija prema tome, kako je moguæe zakljuèiti, unaprijed morala pristajati habitusu obitelji Arko te udomiti ne samo postojeæi inventar i kolekciju umjetnina, veæ i obiteljsku harmoniju i Arkove životne rituale. Sagledana na ovaj naèin, koji ukljuèuje i ono osobno, intimno stajalište obitelji za oèuvanje privatne sfere stanovanja, Albinijev odgovor na Arkove potrebe èini se zapravo manje anakron i više primjeren pretpostavljenim obiteljskim potrebama za veæ uspostavljeni naèin obitavanja.

Sl. 12. A. Albini: kuæa Arko u Basarièekovoj 24, Zagreb, tri varijantna proèeljna rješenja Fig. 12. A. Albini: Arko House at 24 Basarièek Street, three versions of the façade design

denoj, ispitivati i odmjeravati visinu kuæe i proporcije svojih prozora prema susjednim zgradama. On u svome prijedlogu prozora vanjske grilje prikazuje u svim varijantama otvorenima (Sl. 12.). U gradskom kontekstu prozorskih edikula susjednih proèelja te su grilje za Albinija jedini plastièni element njegova proèelja. Završno rješenje obiteljske kuæe moglo bi se na prvi pogled oznaèiti anakronim, njezina bi unutarnja organizacija po tlocrtnoj dispoziciji više pristajala stanu unutar pojedine najamne stambene zgrade donjogradskoga zagrebaèkog bloka negoli obiteljskim vilama koje su tada veæ bile izgraðivane u podsljemenskim dijelovima - a koje su bile znatno avangardnije23 unutarnje organizacije (Sl. 13.). Investitor Vladimir Arko do trenutka izvedbe kuæe na Gradecu stanovao je zajedno s obitelji u Vlaškoj ulici u Zagrebu, gdje se nalazio cjelokupan ‘poslovno-stambeno-industrijski sklop’ koji je dijelom izveo I. Fischer, na lokaciji ni približno atraktivnoj u usporedbi s gornjogradskom. Kako se radilo o sklopu istovremeno i uredskih i stambenih prostorija, intimni život obitelji postajao je sve ugroženiji širenjem poslovanja, stoga se obi-

Skuèenost parcele u Basarièekovoj imala je utjecaja na raspodjelu masa kuæe Arko. Još je istaknutije što Albini smješta glavno tijelo kuæe na mjestu identiènom, tradicijskom mjestu bivše gostionice, dok ostatak parcele u Basarièekovoj obavija ogradom, koja je takoðer u doba „Matejne” postojala na granici prema Basarièekovoj ulici. No Albinijeva ograda izvedena je u obliku zida i jednake je obrade kao i plašt kuæe. To je zidana ograda koja svojom mimikrijom obiteljskog proèelja zacjeljuje ulièni potez prema južnoj zgradi, dok ujedno inicira slojevitost prilaza, to jest pješaèkog pristupa obiteljskoj rezidenciji, stvaranjem manjeg ali vanjskog pretprostora, vanjskog ali istovremeno zaštiæenog od pogleda prolaznika. Vanjština kuæe ostavlja dojam sastavljenosti iz nekoliko cjelina, gdje se pojedine plohe zaokreæu i posmièu te pritom podaju pogledu promatraèa koji prilazi iz bilo kojeg od odabranih uliènih smjerova. Seriju postupaka kojima Albini komprimira kuæu i posmièe njezine dijelove zaokreæuæi i otklanjajuæi plohe prema ulici, ne zaustavlja samo ovdje, veæ on prostorno nastavlja zavedenu složenost u unutrašnjosti. Ulaže velik napor da se postupcima ukidanja pojedinih zidova, stvaranja niša i lomova unutar krova omoguæi ispravno osvjetljenje prirodnim svjetlom gotovo svih interijerskih prostorija. Tako æe zid izmeðu ulaznog hala i vjetrobrana izvesti nižim od stropa i stvoriti duboku nišu s prozorom prema halu kako bi on dobio do23 U odnosu na ostale relevantne kuæe: M. Kauzlariæevu Vilu Spitzer (1931.-1933.); E. Weissmannovu Vilu Podvinec (1936.-1937.) ili D. Iblerovu Vilu Blažekoviæ (1936.-1937.) 24 Rijeèima M. Bagariæ: „Fotografije doma Arkovih prikazuju kolekcije europskoga porculana i srebra te slike starih majstora, a popis velike knjižnice, saèinjen prilikom konfiskacije, otkriva široke interese vlasnika… Èlanove obitelji portretirali su Vlaho Bukovac, Bela Csikos, (...), a u zbirci Vladimira Arka nalazile su se i slike Joze Kljakoviæa, Mencija Crnèiæa, (…), slikara Zemlje, (…), japanske grafike, umjetnièke fotografije Rudolfa Mosingera.” Ugoðaj interijera dodatno oslikavaju „gazišta stuba, zidne oplate, izvedeni od tamnog drveta... ukrasne drvene grede na stropu... difuzno svjetlo stubišta... visoki prozori s Marinkoviæevim vitrajem... zidovi Arkovih salona prekriveni brokatnim tapetama francuske proizvodnje i oplatama od tamnog drveta... stropovi ukrašeni razlièitim štukatura-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

datno osvjetljenje. Hodnik na prvomu katu, ispred ulaza u spavaæe sobe, iznenaðujuæe je osvijetljen zenitalno, a za njegovo postojanje bilo je potrebno posmaknuti tavanske zidove i lateralno dovesti svjetlo ispod krovne kape. Podrumske prostorije dobile su otvore pri stropu zidova prema ulicama, a kuhinjska prostorija dodatno zenitalno svjetlo - kaskadnim posmicanjem gornjeg kata unutar stražnjeg dvorišta. Razmatranjem unutarnje dispozicije soba i sklopova razvidnim se pokazuje da ta unutarnja organizacija ponavlja onaj poznati razmještaj soba zagrebaèkog tipa stana25, standardno korištenog kod donjogradskih stambenih zgrada. Kako je kuæa prema ulici orijentirana svojom dužom stranom, omoguæen je raspored unutarnjih soba na naèin da nakon ulaznog hala slijedi serija reprezentativnih soba okrenutih prema ulici, dok je ostatak služeæih prostorija smješten gotovo analogno naèinu na koji se servisni dio postavljao uokolo stubišnih vertikala najamnih stambenih zgrada donjogradskih blokova. Prema unutrašnjosti parcele postojala je puno veæa sloboda u razmještaju prostorija pa je zato stražnja opna kuæe znatno razvedenija u usporedbi s napetim plošnim Demetrovim proèeljem. Analizom unutarnje organizacije postaje jasno da arhitekt reagira na uoèene potrebe i prilike investitora. Arhitekt nije htio predložiti i nametnuti stambeni totalitet, nego je obitelj odluèila obitavati na veæ ustaljeni naèin, poznat iz prethodnih rezidencija. Albini je u ovakvoj situaciji tek ponudio poželjan prostorni format u kojem bi oni mogli nastaviti kohabitirati. Svaka soba svojim položajem i vezama udomljuje odreðenu potrebu26, a Arko kao osvjedoèeni ljubitelj umjetnosti dvadesetih godina 20. stoljeæa nije imao potrebu mijenjati ambijent koji je i prije smatrao pogodnim i prisnim. No, ipak postoji odreðena razlika koja se tièe reprezentacije delikatne teme stanovanja prema gradu. Vanjsko proèelje kod Albinija ne otkriva ništa o naèinu obitavanja u njezinu interijeru. Vanjsko proèeljno platno dosljedno i istovjetno prekriva sve vanjske plohe kuæe, za razliku od interijera kojeg obrada ma... namještaj oblikovan u duhu baroka i rokokoa...” [Bagariæ, 2011: 276-280] 25 „ Instead of being regulated by planning or the building code, the Zagreb block was finally realized by a very strict architectural typology based on a modified T-plan. Consequently the T-plan, rather than the building regulations, makes the block. Architectural practice rather than urban planning generates the urban morphology oft he Lower Town until the 1930s.” [Blau, Rupnik, 2007: 108] 26 „Gospoða Arko prenijela je i prilagodila dimenzijama sobe u kuæi u Basarièekovoj cijeli svoj hoffmannovski budoar. Takvi citati i varijacije na temu rješenja iz prethodnoga stambenoga prostora jasno odaju privrženost Arkovih staroj kuæi u Vlaškoj 116.” [Bagariæ, 2010.] 27 Poznato je da kupaonica, primjerice Ville Karma A. Loosa, pokazuje još snažnije ambicije bogatstva interijerske obrade.

nosi sasvim drukèije osobitosti. Da je interijer bio namijenjen tjelesnoj sferi doživljaja, možda najbolje pokazuje saèuvani inventar kupaonice na katu - bogato dekorirane i obložene kamenom, ugraðenog inventara, namijenjene neposrednom tjelesnom doživljaju. Potvrdu Albinijeve upuæenosti u reprezentaciji Loosova27 paradigmatskog razliko-

Sl. 13. Kuæa Arko, Zagreb, usporedni tlocrti i razvijena aksonometrija u službi postupka arhitektonske analize djela Fig. 13. Arko House, comparison between the floor plans and the axonometric view for the purpose of an architectural analysis

PROSTOR

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

vanja dviju životnih sfera, usmjerenih na oèuvanje i afirmaciju èovjekove intime te obraæanje vanjskoj sferi života grada, nalazimo u Albinijevim rukopisima, predavanjima iz kolegija „Arhitektura najnovijeg doba” u kojem on rezonira „po svemu, što je do danas ostvareno kao rezultat napora oko ‘novog gradjenja’, dolazi se do nekih neprijatnih konstatacija: izgleda da je najteže za arhitekte upravo nemoguæe, da tim potrebama udovolje tako, kako ljudi ne bi osjetili, da su te potrebe preudešene pod ‘tutorstvom’ nekog specijaliste, koji si je prisvojio pravo intervencije u najintimnije liène odnose”.28

STAMBENA I TRGOVAÈKA ZGRADA, ZADAR RESIDENTIAL AND COMMERCIAL BUILDING, ZADAR 1953.-1954., Dalmatinskog sabora 3 i 4 (bivša Pavlinoviæeva ulica)

Sl. 14. Stan Vladimira i Pipe Arko, budoar i predvorje prednjeg salona rezidencije u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Inventar je premješten u njihovu novu rezidenciju  kuæu Arko. Fig. 14. Residence of Vladimir and Pipa Arko in Vlaška Street, boudoir and entrance hall of the salon; the belongings were later taken to their future residence, Arko House

Sl. 15. Katastarski plan Zadra iz 19. stoljeæa, ilustrativan prilog J. Seisselova teksta o problemu pristupa rekonstrukciji Zadra nakon II. svjetskog rata Fig. 15. Cadastral plan of 19th-century Zadar, illustration of J. Seissel’s text on the problem of the post-WWII reconstruction of Zadar

Albinijevo zadarsko djelo višestruko je odreðeno i povijesnim i urbanistièkim kontekstom grada kojeg je urbano tkivo devastirano razarajuæim bombardiranjima saveznika tijekom Drugoga svjetskog rata. Ruševine su u gradu bile sveprisutne. Upravo je zbog toga potrebno najprije razjasniti okolnosti gradnje jedne od prvih stambenih zgrada izgraðene nakon rata i dojma, toènije slike koja je doèekala Albinija pri njegovu susretu s gradom. Slike koja je i desetak godina nakon devastirajuæeg razaranja bila gotovo neznatno izmijenjena. Glavnu ulogu u obnovi grada preuzela je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.29 „Natjeèaj za regulacionu osnovu Zadra” objavljen je u ožujku i trajao je do rujna 1953. godine, a to upravo koincidira s izgradnjom stambene i trgovaèke zgrade. U ovoj Albinijevoj pionirskoj poslijeratnoj novogradnji on primjenjuje metodu veæ iskazanu u prethodnim ostvarenjima, koja je zapažena i vrednovana njegovim sudjelovanjem u žiriranju zadarskog natjeèaja u vidu suradnika, na mjestu zamjenika profesora A. Mohorovièiæa.30 Poznati podatci o dosegu razaranja navode da je 60% stare zadarske jezgre bilo potpuno devastirano, a kasnijim radovima èišæenja terena dodatno su uklonjeni znaèajni dijelovi postojeæih ošteæenih graðevina. Bilo je potrebno osmisliti pristup obnovi koji æe prihvatiti nova arheološka saznanja i istovremeno sprijeèiti daljnje propadanje rezultirano inertnošæu. Razorna devastacija otvorila je i jedinstvenu priliku vezanu za zadarsku povijest. Opsežnije je razotkrivena rimska klasièna etapa prošlosti grada, poznata ali dotad nedovoljno istražena, koja je bila zakopana ponegdje i do 1,50 m ispod površine. Sondiranjem su utvrðeni rubovi rimskog foruma s autentiènim gradskim oploèenjem. Zadarski konzervatori vidjeli su izvanrednu moguænost istraživanja prošlosti grada i uka-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zivali na potrebu uklapanja arheologije u buduæi urbanistièko-arhitektonski regulacijski plan u kojem bi ona sudjelovala u njegovoj slici (Sl. 16.). U tekstu „Arhitektura sadašnjice”31 Albini iznosi da je ona „internacionalna, no ako je izbliže promatramo, naæi æemo nacionalnu i individualnu crtu”. Albinijeva razmatranja prethode zadarskoj gradnji, no njihovi odjeci koincidiraju s tekstom iz raspisa natjeèaja u èijoj je komisiji prisutan i Albini. U raspisu stoji da se arhitektonsko-urbanistièkim natjeèajem dopušta „sloboda u primjeni suvremenih principa i oblika graðenja, uz jedino ogranièenje, da prostori budu harmonièno proporcionirani” i, dodatno, „da projektanti prouèe stanje na terenu te se tako sažive s miljeu-om i njegovim moguænostima”. Razrušena parcela buduæe Albinijeve graðevine zatvara rubni, zapadni položaj jedne od zadarskih inzula. Ispred nje u to se vrijeme nalazio brisani prostor golemih dimenzija koji je ova lokacija markirala. Albinijeva se zgrada sastoji od tri dijela, s glavnim proèeljem u Ulici Dalmatinskog sabora i dvama manjim okomitim aneksima prema postojeæim zgradama. U spojevima su vertikale stubišta, no kao što na prethodnom ostvarenju sušaèkog nebodera Albini postiže od heterogene kompozicije unikatno oblikovanje, tako æe i ovdje dominirati dojam cjeline. Vanjskim modernistièkim oblikovanjem zgrada je predstavljala novost u slici grada kojeg je tkivo do rata bilo sastavljeno od veæinom tradicionalnih stambenih kuæa.32 Glavni volumen ne naslanja se u poleðini inzule neposredno na postojeæe zgrade, nego se od njih odmièe. Ovakvim postupkom stvoren je nuždan - zbog kazališnih izlaza u poleðini inzule - ali siguran od pogleda i zaklonjen javni pješaèki prolaz, paralelna veza Ulici Dalmatinskog sabora (Sl. 18.). Uzdizanjem stanovanja na više etaže iznad trgovaèkih baza u prizemlju Albini je otvorio 28 Albini, rukopis: 196 29 Apel zadarskih konzervatora upuæen je još 1948. godine JAZU (danas HAZU) sa zahtjevom da pokrene inicijativu obnove i restauracije grada, buduæi da su se u razdoblju nakon rata dogodila stihijska rušenja i odnošenja graðevnog materijala pa je to dovelo do pustošenja grada. Akademija to prihvaæa i nakon završenih arheološko-topografskih istraživanja zadarskog poluotoka pokreæe natjeèaj za regulaciju teritorija Zadra s arhitektonsko-urbanistièkim rješenjem najužeg centra grada. 30 Andrija Mohorovièiæ, profesor kolegija „Povijest umjetnosti” i „Teorije arhitekture” na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, od 1954. dopisni je èlan JAZU. U ulozi predstavnika Tehnièkog fakulteta sudjeluje u žiriranju zadarskog natjeèaja. 31 Albini, 1935: 284-287 32 Tradicionalne zadarske stambene kuæe nisu imale podrume, a stubišne vertikale bile su ili ‘otvorene’ ili ‘poluotvorene’, dok je prizemlje bilo prepušteno trgovaèkim lokalima. 33 Prema fotografskim zapisima moguæe je pretpostaviti da je Albini - projektirajuæi zgradu prije regulacijskog natjeèaja - reagirao na potencijal pravokutnog trga koji se

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

prizemlje za nesmetano pješaèko kretanje. Prepustio je jedan dio kuæe gradu, koji je po svojoj definiciji zapravo i primarno pješaèkog karaktera. On æe narativno opisati to kretanje dvjema stubišnim jezgrama, koje æe dodatno obložiti kamenom, a njega tom odlukom vratiti u pješaèku vizuru. Uski prolaz u unutrašnjosti bloka možemo gledati i kao sigurno sklonište, po uzoru na uske dalmatinske kale, koji u tom trenutku razaranjima evidentno rasplinutom gradu vraæa siguran, taktilno blizak prostor ponuðen na prisniji urbani doživljaj. Tlo gradskog ploènika u prolazu i pristupu zgradi Albini u kontinuitetu oblaže kamenom, a geometrijom partera on preuzima i gotovo palimpsetski vraæa gradsko - na mjestima sondiranja èak i u to doba vidljivo - oploèenje blisko onomu klasiènoga rimskog razdoblja (Sl. 17.). Poznato nam je takoðer da je parcela koja mu je dodijeljena za gradnju nastala okrupnjivanjem triju manjih postojeæih parcela (Sl. 15.). Projiciramo li taj podatak na Albinijevo glavno reprezentativno proèelje33, lako je prepoznati istu tu trodijelnu podjelu proèelja rasporedom otvora, koja su još i dodatno markirana trima trgovaèkim ‘bazama’ što nose zgradu u prizemlju s uliènim lokalima. Albinijeva metoda svjesno poseže unatrag, postupajuæi na naèin da sadašnjost biva informirana prošlošæu koja se otkriva tek pomnim èitanjem izvedenoga zdanja (Sl. 20.). Osim što je u vanjskom oblikovanju informiran gradskim narativom, tek æe unutrašnjost razotkriti zadarsku životnu stvarnost pa æe Albini posegnuti za još dodatnim alatima pri arhitektonskom oblikovanju same zgrade. Da bismo povezali oblikovne premise s kontekstom grada, potrebno je ukazati na predratnu sliku Zadra.34 Naime, novi se Zadar, kako se namjeravalo, trebao preobraziti iz vojnièkog i administrativnog središta tijekom talijanske uprave, koje je bilo s pretežito radnièkim i mogao oblikovati ispred glavnoga proèelja u Ulici Dalmatinskog sabora te je svojom zgradom predložio reprezentativnije proèelje koje dominira i potpuno odreðuje jednu od stranica trga. 34 Zadar se u periodu talijanske uprave percipira kao talijanska kolonija na istoènoj obali Jadrana. Talijanska uprava tek 1939. godine donosi regulacijski plan koji je bio osnovni preduvjet razvoja i modernizacije grada. Glavni investitori novih gradnji u razdoblju od poèetka tridesetih godina do poèetka Drugoga svjetskog rata su uz državne institucije Antonio Zerauschek, zadarski veleposjednik [Arbutina, 2001: 171]. Hotel „Zerauschek” je koincidentalno projekt veæ spomenutog U. Nordija. 35 „U razdoblju od 1931. do 1942. (intervencijama talijanske vlasti) doseljuje se veliki broj radnika, èinovnika, trgovaca i dr.” Prema popisu puèanstva iz 1948. godine, socijalna struktura stanovnika grada je brojala 33,3% radnika, 27,7% službenika i namještenika, 22% poljoprivrednika i šumara, koji su èinili glavninu (83%) stanovnika otoka. Imperativ postavljen 1954. godine, išao je u smjeru preobrazbe grada u primarno kulturno-prosvjetno i administrativno središte, s gravitacijom na šire zadarsko podruèje. [*** 1953: 25]

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

èinovnièkim stanovništvom, u kulturno-prosvjetno središte novostvorene države.35 Zadar je izgubio velik dio predratnog stanovništva pa je novi grad trebao udomiti ono novopristiglo te se zato krenulo s opsežnom gradnjom stambene arhitekture. Albinijeva zgrada kroz tri gornje etaže ponavlja istu tlocrtnu organizaciju, koja se sastoji od dva veæa i èetiri manja stana po etaži. Zanimljivo je pritom - kako se radi o skeletnoj konstrukciji - da su popreèni zidovi s instalacijskim vertikalama smješteni unutar površine pojedinog stana, dok su razdjelni zidovi izmeðu stanova lako uklonive konstrukcije. Moguæe je naslutiti da je arhitekt osjetio buduæe potrebe grada za stanovanjem radnièkog stanovništva - potrebne graditeljske radne snage izgradnje grada - te da æe te iste potrebe ubuduæe biti izmijenjene. Te izmjene prati i unutarnja organizacija zgrade omoguæujuæi adaptabilnost i pregrupiranje organizacije za neke druge potrebe, kada se u grad nasele obitelji koje æe mu dati i novi identitet. Pri svemu tome proèelja su zgrade oblikovana tako da se ne raspoznaje unutarnja organizacija, kao što se nièim ne nasluæuje ni status moguæeg korisnika interijera. Stvoren je adaptabilan okvir za buduæe stanovnike, s proèeljem koje se doima istovremeno i kao velikoplošna žbukana opna, probušena prozorskim otvorima, ali i kao ovješeno platno buduæi da jedini kontinuirani prorez vrpèastih prozora govori o njegovoj konstruktivnoj istini, o platnu koje u ovom sluèaju mora biti nošeno. ‘Individualna crta’, koju Albini spominje u objavljenom tekstu, živo inspirira zadarsko ostvarenje. Namjera da se podari stvarni okvir životnim pojavama unutar kuæe i da se one istovremeno opredmete unutar zgrade,

PROSTOR

Sl. 16. Prikaz razrušene zadarske inzule na poluotoku koju N. Šegviæ uzima kao polazište za uoblièenje specifiène arhitektonsko-rekonstrukcijske metode u Zadru Fig. 16. A demolished building on the Zadar peninsula which N. Šegviæ took as a starting point for creating a specific architectural reconstruction method in Zadar

Sl. 17. Starorimsko oploèenje Zadra, fotografija sondiranja Fig. 17. Ancient Roman pavement in Zadar, photo of a trench

PROSTOR

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Sl. 18. Idejni projekt Alfreda Albinija s gornjim neizvedenim ‘kruništem’ Fig. 18. Alfred Albini’s conceptual design with the ”crenellation” that was not constructed Sl. 19. Stambena i trgovaèka zgrada, Zadar, zapadni ugao u tijeku graðevinskih radova Fig. 19. Residential and commercial building in Zadar during construction, west corner

Sl. 20. A. Albini: stambena i trgovaèka zgrada, Zadar, usporedni tlocrti prizemlja i 1. kata Fig. 20. A. Albini: Residential and commercial building in Zadar, comparison between the ground floor and first floor plans

shvaæene i kao likovne tvorevine, sada se može lakše elaborirati. Proporcije i mjere uvriježenih arhitektonskih kanona, u vidu baze, plašta i krova, prisutne su i ovdje i reinterpretirane, ali ono što postaje vidljivo jest da Albini ne preuzima niti uvriježene postupke harmoniènog proporcioniranja, niti jezik avangardnije, modernistièke struje (koji bi se usko mogao okarakterizirati u veæinom impersonalnim, napetim izbijeljenim proèeljnim plaštevima, ravnim krovovima i emblematiènim potezima vrpèastih prozora). Ni klasièna ni internacionalna modernistièka struja arhitekture nisu za Albinija kongruentno prenesene u zadarsko ostvarenje (Sl. 19.).

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

je segment Tehnološki fakultet37 - za èitav potez od Kaèiæeve do Savske ulice (Sl. 22.).

1958.-1964., Pierottijeva 6 / Ul. Kršnjavoga / Kaèiæeva ul. / Jukiæeva ul.

Izvedena zgrada fakulteta sastavljena je od dvaju volumena koji se pružaju smjerom sjever-jug, a meðusobno su povezana na dvama mjestima - jednim internim hodnikom - mostom i drugim dvokatnim ulaznim korpusom - od kojih se istoèni volumen nastavlja na veæ postojeæu zgradu inženjera i arhitekata M. Haberlea i H. Bauera.38 Viša prizmatièna šesterokatna zgrada završava vizuru Kaèiæeve ulice, dok niži volumen prema Pierottijevoj smanjuje mjerilo prilagoðavajuæi ga pješaèkom ambijentu. Dva volumena izmeðu sebe otvaraju deniveliran39, no skriven oku vanjskog promatraèa, slobodni prolaz paralelan s Kaèiæevom ulicom. Da je Albini dobro poznavao lokaciju u blizini Tehnièkog fakulteta40, znamo i po njegovoj veæ izvedenoj uglovnici - kuæi Žerjaviæ na mjestu susreta Jukiæeve ulice i Kršnjavoga, nedaleko od Tehnološkog fakulteta.41 Zgrada ‘dvojne uglovnice’ izvedena je 1930. godine, prema dobro poznatim predlošcima, tvoreæi kompaktno zaglavno graðevinsko tijelo koje zatvara rubni urbanistièki blok prema željeznièkoj pruzi. U potpunosti pripada gradskoj mreži, podržava Kovaèiæevu, pa i Wagnerovu gradotvornu ideju blokovskog širenja metropole velegrada te meðuodnosa kuæe i strogo definiranoga blokovskog perimetra. Suprotno od ovoga ranijeg ostvarenja, sklop zgrada Tehnološkog

Tehnološki fakultet je posljednje izvedeno Albinijevo djelo, rubno smješteno unutar zagrebaèke donjogradske mreže, na mjestu gdje se Kaèiæeva ulica sudara s nasipom željeznièke pruge. Radi se o dijelu grada koji u vrijeme poèetaka promišljanja o smještaju fakulteta nije imao važeæi direktivni urbanistièki plan. Strogi zagrebaèki blokovski perimetar izgraðenih najamnih zgrada nije zahvatio predviðenu lokaciju pa se isprva tražio urbanistièko-arhitektonski prijedlog - kojeg

36 „Stanovanjem æemo donijeti sve ono sitno, lièno, nama drago.” [Albini, 1935: 285] 37 Godine 1956. utemeljen je Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet. 38 Dom Društva inženjera i arhitekata u Pierottijevoj ulici u Zagrebu iz 1937. godine 39 Izmeðu dviju zgrada saèuvana je prirodna razina terena prije nasipavanja uliènih koridora. Razlika u visinama vješto je iskorištena za prirodno osvjetljavanje podrumskih prostorija i na unutrašnjoj i na uliènoj strani zgrade. Briga o ispravnoj insolaciji vodila je i unutarnje projektiranje pa tako postoji intencija osvjetljavanja svih soba i

Albinijevo žbukano oplošje vidljivo emanira toplu žuækastu i taktilnu blisku plohu, a sam Albini iskazuje da delikatna tema stanovanja treba sa sobom donijeti sve ono materijalno blisko, da „èovjek od vajkada treba uživati u pogledu i dodiru površine glatke i pravilne”.36 Za razliku od sušaèkoga kamenog oplošja javne gradske institucije, gdje je kamen primjereni reprezentant javne sfere, stambena zadarska realizacija poželjno zaklanja privatnu sferu svog interijera, a da je paradoksalno ne eksplicira niti zapravo prikriva.

TEHNOLOŠKI FAKULTET, ZAGREB FACULTY OF TECHNOLOGY, ZAGREB

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

fakulteta primjenjuje sasvim drukèiju projektantsku metodu - onu koja æe složeni i heterogeni fakultetski program smjestiti u zasebne volumene, a oni æe pak meðusobno definirati autonomnu urbanistièku cjelinu. Zgrada je rašèlanjena na jasne funkcionalne cjeline koje su individualno artikulirane. Tako složen arhitektonski sklop, sastavljen od dijelova razlièitih velièina, korespondira razlièitim gradskim mjerilima. No ta veæ poznata metoda nije jednostrano preuzeta, jer se pomnim zapažanjem može uoèiti da viša šesterokatnica ne prati geometrijski dosljedno Kaèiæevu ulicu, veæ, naprotiv, ona se za odreðeni kut otklanja od pravocrtne ulice otvarajuæi se širim proèeljnim plaštem oku promatraèa niz Kaèiæevu. Ovim postupkom Albini unutar funkcionalistièkog vokabulara prepoznaje i razrješava nedostatke konteksta pa æe arhitekt prepoznati nepovoljnost dokidanja ulice unutar gradskog mjerila i anticipirati svojom arhitekturom dugotrajno i cjelovito rješenje. Zgrada fakulteta izvedena je dosljedno unutar modularnog rastera koji podržava adaptabilnu životnu organizaciju unutar svojeg interijera. Fakultet je podijeljen u viši volumen koji sadržava manje uèionièke, laboratorijske i uredske prostorije, dok je niže tijelo u sebi sadržavalo garderobu i veliku auditornu dvoranu. Velika dvorana s podom u nagibu zauzima punu dubinu zgrade i organizirana je tako da omoguæava ispravno punjenje i pražnjenje prostorije bez ometanja nastave. Kosina poda, prenesena u oblikovanje kao i ulièni otklon visoke zgrade, te ovakva razdioba masa kreativno su podarile urbanistièku jasnoæu prethodno beskarakternom mjestu, pamæenom po prijašnjim vojnim barakama. Odabir modula od 1,75 m pokazao se uspješnim da vanjsku naizgled monotonu zgradu pretvori u visoko adaptabilan okvir koji opslužuje najrazlièitije interne potrebe fakulteta za raspodjelom prostorija. Presudnim se u ovom sluèaju èinio odabir ispravnog modula i ispravne obloge. Visoka šesterokatnica skeletnoga je armiranobetonskoga konstruktivnog sustava kojeg modularnost podržava unutarnje pregraðivanje prostorija. Ventilacijski pogoni nalaze se na krovu i u podrumu, a izmeðu njih struje hodnika prirodnim svjetlom (svi su hodnici posredno osvijetljeni preko soba kabineta i laboratorija staklenom stijenom izmeðu podgleda stropa i pregradnog zida hodnika). 40 Zgrada Tehnièkog fakulteta, oblikovana kao izduženo tijelo, podržava ideju fragmentiranja blokovske mreže, a uzdužnom denivelacijom povezuje dvije paralelne gradske ulice i - kao i Tehnološki fakultet kasnije - otvara pristup podrumskim prostorijama. U prilog poznavanju lokacije pridonosi i Albinijevo sudjelovanje na natjeèaju za palaèu Radnièkih ustanova na Ciglani 1932. godine. [Arhiv AF] 41 Albinijevi suradnici na projektu bili su: A. Dragomanoviæ, D. Ložnik, B. Krstuloviæ i J. Meniga.

ventilacijske instalacije grupirane u èetiri skupine - èetiri tipa, omoguæavajuæi èetiri razlièita tipa prostorija po etažama. Smještene su po sredini tlocrta šesterokatnice pa je ovakvo tehnološko rješenje omoguæilo maksimalnu moguæu adaptabilnost i pregrupiranje prostorija unutrašnjosti svakoga kata, neovisno o iduæemu. Svaka je etaža tako dobila moguænost posjedovanja i manjih kabinetskih prostorija i veæih laboratorijskih udvostruèenjem modula (Sl. 1. i 23.). Ideji plašta i skeleta podreðene su i unutarnje betonske grede, smještene okomito na uzdužno proèelje, u kraæem smjeru izmeðu stupova skeleta. One su dilatirane od nenosivog proèelja, dok su ispod razine stropa postavljeni betonski istaci, to jest police u osi spomenutih greda, ukupne širine 1,20 metara. Na ovaj je naèin izbjegnut spušteni strop u sredini prostorije i omoguæena ukupna svjetla visina od 3,60 metara. Polica, nièim skrivena, predstavlja inženjerski jednostavno rješenje za neometan pristup obodno razvedenim instalacijama.

Sl. 21. Tehnološki fakultet, Zagreb, pogled na meðuprostor izmeðu dviju zgrada Fig. 21. Faculty of Technology, view of the space between its two buildings

Sl. 22. Granièna pozicija Tehnološkog fakulteta, mjesto izostanka definiranoga gradskog blokovskog perimetra Fig. 22. Faculty of Technology, Zagreb, on the site of the formerly planned but unexecuted perimeter of a city block

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

tar prozorske plohe, postajuæi bitan element likovne ekspresije proèelja (Sl. 25.). Tanka proèeljna ploha sastavljena je primarno od prozora, ispod kojih su tanki kameni parapeti i boèno vijèane kamene vertikalne trake. Tako definirano polje dosljedno se ponavlja na sva èetiri proèelja. Iznimka su uglovi kod kojih polja nisu prevuèena preko, veæ su oni izvedeni u obliku kontrastno tamnih bridova kojima se jedinstveno platno razlaže na èetiri ovako osloboðena dijela. Razdvajanje ploha jest Albinijeva tema kojom od kompaktne statiène kuæe postiže dinamièno usmjerena proèelja što se prema gradu ponašaju kao zasloni orijentirani na meðusobno razlièite strane. Zaštita od sunca nije smetnja vanjskom plaštu. Idejno je bila zamišljena u obliku platnenih roleta te inicijalno bila postavljena izmeðu dvostrukih stakala drvene stolarije (Sl. 24.). Albini uz veæ ostvarenu nužnost prilagodbe životu prekriva nutrinu plošnom vanjskom oblogom koja se svojom titravom slikovitošæu prezentira kao ‘ritam sam’.43 Radi se o markantnoj kuæi s dominantnom proèeljnom, likovno tretiranom plohom, uoèljive pozicije u širem prostoru grada. Sl. 23. Tehnološki fakultet, Zagreb, tlocrt prizemlja i tipiènog kata Fig. 23. Faculty of Technology, plans of the ground floor and a typical floor

Sl. 25. Tehnološki fakultet, Zagreb, detalj prozora šesterokatne zgrade (desno) Fig. 25. Faculty of Technology in Zagreb, detail of the window from the six-storey building (right) Sl. 24. Tehnološki fakultet, Zagreb, interijer laboratorija šesterokatne zgrade Fig. 24. Faculty of Technology, six-storey building, lab interior

Ono po èemu su zgradu fakulteta karakterizirali metaforom ‘zgrade stroja’42 poèiva u odabranim projektantskim parametrima koji otvaraju slobodu raznolikosti unutarnje organizacije, ali još i u važnijoj tehnologiji zgrade koja je istinska podloga njezine nutarnje adaptabilnosti (Sl. 1.). Posvetimo se još vanjskoj pojavnosti fakulteta, apstrahiranoj ovješenoj ovojnici satkanoj od složenoga kontinuiranog rastera prozora i kamenih obložnih ploèa. Prozorsko polje, sažeto unutar modularnog rastera, permutira tipièan ‘školski format prozora’ koji ventilira prostoriju kroz najudaljenija manja prozorska polja, ovdje osebujno postavljena dijagonalno unu-

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Albinijeva su ostvarenja uèestalo smatrana nedovoljno prihvatljivim za onodobne suvremene - danas prolazne, a tada aktualne arhitektonske tendencije. Dok je internacionalna moderna radikalno prerezala svoje veze s prošlošæu i s otporom prema tada uobièajenim akademskim kanonima te arhitektonskim vokabularom proizvela svoje glasne sljedbenike u pojedinim arhitektonskim sredinama i s istaknutim predstavnicima vehementno nastupala u javnosti - meðu njima su otkrivene i pojedine liènosti, kojima pripada i Albini, koje nisu nastupale u prvim redovima avangarde. Albinijeva arhitektura s današnje udaljenosti posjeduje vrijednosti koje istodobno èitamo kao derivate - i uvriježenih akademskih likovnih kompozicijskih postulata i suvremenih tehnièkih dostignuæa koja su se aktualizirala u nadolazeæem vremenu. Godine 1935. Albini u književno-umjetnièkom èasopisu „Kolo” objavljuje tekst Arhitektura 42 Albinijeva interpretacija ‘zgrade stroja’ nije nikad doslovno prenesena, kao kod drugih arhitekata (primjerice V. Turine), kod kojih su rasvjetne i druge instalacije bivale ugraðene unutar zidova, èime bi oni tako ‘prožiljeni’ bivali shvaæeni ne samo pregradnim, veæ tehnièkim ureðajima. Albini ostavlja dostupnima za život i vidljivima sve instalacije radi izbjegavanja naknadnih izvoðenja zidarskih radova i ispravnog podreðivanja tehnologije životu. Nièim vidljivo rudarsko okno èesto uzimano kao dokaz ‘zgrade stroja’, koje probada viši volumen zgrade, okorišæuje se

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

sadašnjice. On je ujedno bio meðu prvim arhitektima koji su polemièki pisali o arhitekturi, arhitektima i konzervatorskoj problematici.44 Tekst danas možemo shvatiti i platformom cjelokupnoga arhitektova publicistièkog, pedagoškog i projektantskog naèina rada. Ovdje se sažimlje i njegova projektantska metoda koja je baštinjena u hrvatskom prostoru od vremena prijelaza stoljeæa, koje je kod nas utemeljeno Kovaèiæevim djelovanjem, pa sve do sedamdesetih godina 20. stoljeæa. Albini se kritièki referira na tada aktualne tendencije svjetske arhitekture, ali pruža i uporišta za sve kasnije pokušaje interpretiranja hrvatske arhitekture unutar europskog i svjetskog konteksta. Nesumnjivo se pokazuje da su sva odabrana ostvarenja nastala s idejom gradogradnje, da su sve graðevine urbanistièki dinamiène kompozicije koje svojim razloženim volumenom oblikuju javne gradske prolaze ili ulazne pristupe, kontrolirajuæi ne samo puno, veæ i njezin opozit - ono prazno. Postupcima smicanja ili zaokretanja volumena kuæe unutar grada - zbog èega se izvedene graðevine u svakomu od odabranih pogleda prikazuju kao trodimenzionalna tijela - Albini u ovomu kronološki zrelom dijelu opusa sada manipulira projektnim zadatkom prikazujuæi ga manjim, ili znatno veæim, od onoga kako je on zadan programom. Proèeljne plohe svih su ostvarenja izuzetnog dojma ravnine, to jest tankoæe opne; na njima dominira praznina, u smislu manjka narativnosti, a oblikovnu ekspresivnost postiže esencijalnim arhitektonskim elementima plošne kompozicije, ritmom i proporcijom. Time ih preobražava u ravne i enigmatiène gradske zaslone kojima uporno odvaja nutrinu od gradske okoline. Arhitektonska kompozicija Albiniju je nositelj cjelokupnoga arhitektonskog oblikovanja kojim kontrolira sve zasebne arhitektonske odluke. Svaka je predstavljena zgrada unikatne pojavnosti bez obzira na pojedinu namjenu, u kojoj se i dalje prepoznaju proporcijska naèela kojima se komponira volumen. Njegova uporišta definirana Arhitekturom sadašnjice vezana su za arhitektonska ostvarenja koja iako bivaju opredmeæena u sadašnjosti, nužno istovremeno ukljuèuju prošlost, a time ona postaju relevantna i za buduænost. Albini je u ovomu vremenskom kontivisinom zgrade i u funkciji je „mjerenja triangulacije, astronimske orijentacije i dubinskih mjerenja”. [Meniga, 1963: 16] 43 Albini je izvrstan poznavatelj B. Felbingerove zagrebaèke arhitekture, osobito njegova ilièkog Hotela Pruckner. Hotelsku fasadnu membranu Albini prepoznaje kao bitnu zagrebaèku urbanu vrijednost. Ona je naglašeno plošnoga uliènoga ritma prozora koji u relaciji sa susjednim zgradama èine dojmljiv gradski ansambl. 44 Uchytil, 1990: Arhitektonska publicistika

nuitetu i svome projektiranju u kreativnom dijalogu s postupcima Felbingera, Wagnera, Loosa, Kovaèiæa, a u svome vremenu ravnopravan je sudionik internacionalne scene Aaltu, Jacobsenu, Morettiju, Coderchu, dok æe u buduænosti od njega baštiniti neki od najistaknutijih poput Rašice, Šegviæa, Vitiæa, Dragomanoviæa, Krstuloviæa (Sl. 26.). Sva prikazana ostvarenja do danas su nastanjena i okupirana potrebama koje su ponegdje tijekom vremena i višekratno bile izmijenjene. Iako se isprva njegove graðevine u cjelini, unutarnjoj organizaciji i detalju èine kao da bi bilo kakva izmjena ugrozila njihovu ukupnu ideju, uzastopno se potvrðuje da su sva djela podatljiva onome što vrijeme i život nose. Albini potvrðuje da se usko shvaæanje funkcionalistièke paradigme opire životu te unutar složene dihotomije vanjskog i unutarnjeg osigurava svojim ostvarenjima primjenjivost u suvremenom trenutku smjernom kontrolom ukupnosti arhitektonske strukture. Albini pripada onome krugu arhitekata problematièara koji stvaralaèkim umijeæem profiliraju disciplinu u slojevitom nizu spoznajnih razina. Njegovo djelo primjerno je upravo u aspektu ‘periferijskoga’ kulturološkog prostora koji je unutar teorijskog diskursa prepoznat kao specifièan hrvatski doprinos povijesti europske arhitekture. Pravu vrijednost arhitektonskog djela nemoguæe je iskazati iskljuèivo tekstualnom elaboracijom znanstvenog èlanka. Ona se spoznaje tek u percepciji realnog prostora, u odnosu arhitektonskoga fizièkog okvira koji definira arhitekt i društvenoga životnog dogaðaja koji arhitekt može tek pretpostaviti, a koji se dokazuje u prošlom, sadašnjem i buduæem vremenu. Ipak, Albinija smo u ovome tekstu pokušali prikazati, i unutar paralelnoga sloja èitanja, navoðenjem èitatelja na vizitaciju djela, na analizu nacrta, fotografija, komparativnog materijala, kao i na poniranje u onaj sloj arhitekture koji se razotkriva jedino slušanjem drugih dimenzija arhitektonskih kompozicija.

Sl. 26. N. Šegviæ: poslovna zgrada na Peristilu, 1962.-1965., Split, realizacija, presjek i fotografija proèelja kao ilustracija kreativnog odjeka Albinijevih zadarskih iskustava Fig. 26. N. Šegviæ: Commercial building on Peristil, 1962-65, Split, completed building, section, photo of the façade illustrating the reflection of Albini’s creative accomplishments in Zadar

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 26-43 M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Literatura Bibliography

1. Albini, A. (1935.), Arhitektura sadašnjice, „Kolo Matice hrvatske”, Zagreb 2. Arbutina, D. (2001.), Moderna arhitektura Zadra, Uvod u njeno razumijevanje, „Prostor”, 9 (22): 163-175, Zagreb 3. Bagariæ, M. (2011.), Arhitekt Ignjat Fischer, Meandarmedija, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 4. Bakraè, B. (1974.), O poslijeratnoj stambenoj izgradnji u Socijalistièkoj Republici Hrvatskoj, „Arhitektura”, 149: 3-15, Zagreb 5. Bjažiæ Klarin, T. (2011.), Ernest Weissmann: Arhitektonsko djelo 1926-1939, disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb 6. Blau, E.; Rupnik, I. (2007.), Project Zagreb, Transition as Condition, Strategy, Practice, with contributions by: Ivan Rogiæ, Snješka Kneževiæ, Aleksander Laslo, Karin Šerman, Fedja Vukiæ, Vladimir Mattioni, Vedran Mimica, Hrvoje Njiriæ, Helena Paver Njiriæ, Charles S. Maier, Actar, Barcelona 7. Dubroviæ, E. (1988.-1989.), Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viðeno u širem kontekstu, „Peristil”, 31-32: 329-336, Zagreb 8. Freudenreich, A. (1943.), Prosvjetna ognjišta, Ministarstvo Narodne Prosvjete, Glavno ravnateljstvo za obæe narodno prosvjetljivanje u Zagrebu, Zagreb 9. Galjer, J. (1995.), 20. stoljeæe na zagrebaèkom gornjem gradu: izmeðu projekta i realizacije, „Radovi Instituta za povijest umjetnosti”, 19: 133-141, Zagreb 10. Juriæ, Z. (2005.), Viktor Kovaèiæ - Prolog u regulaciju Kaptola, 1908., „Prostor”, 1 (29): 24, Zagreb 11. Lozzi-Barkoviæ, J. (2005.), Hrvatski kulturni dom u Sušaku - prilog istraživanju i valorizaciji, „Radovi Instituta za povijest umjetnosti”, 29: 287-306, Zagreb 12. Meniga, J. (1963.), Tehnološki fakultet u Zagrebu, „Arhitektura”, 17: 15-18,46, Zagreb 13. Meræep, I. (2005.), Natjeèaj za Regulacijsku osnovu Zadra iz 1953., Pedeset godina poslije, „Prostor”, 1 (29): 67-77, Zagreb 14. Mrduljaš, M. (2011.), Otvorene artikulacije institucija i „bitna praksa”, Istraživaèka arhitektura u Hrvatskoj od 1953. do 1974. unutar konteksta internacionalne interne kritike modernizma, diplomski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 15. Mutnjakoviæ, A. (1971.), Arhitekt Josip Pièman, „Život umjetnosti”, 14: 75-89, Zagreb 16. Mutnjakoviæ, A. (1998.), Josip Pièman u zbirci Hrvatskog muzeja arhitekture, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb 17. Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeæa, Neostvareni projekti, Studio forma urbis, Upi-2M plus, Zagreb 18. Oštriæ, G. (1949.), Urbanistièki znaèaj iskapanja foruma, „Ljetopis JAZU za godine 1946.-1948.”, 55: 222-Tabla IX, Zagreb

19. Pavloviæ, B. (1969.), Dva objekta i jedna studija Alfreda Albinija, „Arhitektura”, 102-103: 39-46, Zagreb 20. Pièman, J. (1935.), Natjeèaj za osnove Narodnog doma na Sušaku, „Tehnièki list”, 17 (7-8): 101105, Zagreb 21. Premerl, T. (1966.), Izložba prof.ing.arh. Alfreda Albinija u Muzeju grada Zagreba 27.4.-31. 5.1966., „Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 15 (3-4): 26-27, Zagreb 22. Premerl, T. (1980.), Albini na Gornjem gradu, „Arhitektura”, 174+175: 97-104, Zagreb 23. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitektura izmeðu dva rata, nova tradicija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 24. Premerl, T. (2003.), Zagreb, Grad moderne arhitekture, Durieux, Zagreb 25. Radoviæ Maheèiæ, D. (2007.), Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 26. Randiæ, S.; Turato, I. (2006.), In-between, a book on the Croatian coast, global processes and how to live with them, K.LJ.B. d.o.o., Rijeka 27. Seissel, J. (1954.), Urbanistièki lik i problem rekonstrukcije grada Zadra, „Radovi Instituta JAZU u Zadru”, JAZU, 1: 17-35, Zagreb 28. Seissel, J. (1976.), Josip Pièman (1904-1936), „Forum”, 15 (31): 40-44, Razred za suvremenu književnost JAZU, Zagreb 29. Sitte, C. (2010.), Gradogradnja prema umjetnièkim naèelima, Litteris, Zagreb 30. Suiæ, M. (1949.), Izvještaj o arheološkim iskapanjima u Zadru, „Ljetopis JAZU za godine 1946.1948.”, 55: 199-221, Zagreb 31. Šegviæ, N. (1958.), Primjena specifiène arhitektonsko-rekonstrukcione metode u Zadru, „Urbs, prilozi urbanizmu historijskih ambijenata, graða za VIII. savjetovanje urbanista Jugoslavije”, Urbanistièki biro Split, 73-88, Split 32. Šerman, K. (2000.), Refleksije utjecaja beèkog kulturnog kruga u prvoj fazi razvoja hrvatske moderne arhitekture, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb 33. Uchytil, A. (1990.), Arhitekt Alfred Albini, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 34. Uchytil, A.; Šerman, K.; Barišiæ Mareniæ, Z. (2010.), Arhitekt Alfred Albini - Rani radovi, „Prostor”, 1 (39): 80-91, Zagreb 35. *** (1935.), Natjeèaj za idejnu osnovu gradnje Narodnog doma u Sušaku, „Graðevinski vjesnik”, 4 (1): 10, Zagreb 36. *** (1953.), Natjeèaj za regulacionu osnovu grada Zadra, Narodni odbor gradske opæine Zadar, Zadar 37. *** (1981.), Josip Pièman 1904-1936, Liènost i djelo [ur. Premerl, T.], „Èovjek i prostor”, 29 (4-5), Zagreb 38. *** (1992.), O hrvatskoj arhitekturi, napisi, eseji, polemike, studije [ur. Šegviæ, N.], Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb 39. *** (1996.), Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena [ur. Pifat Mrzljak, G.], MGC: 448-455, Zagreb 40. *** (1999.), Shaping the Great City, Modern Architecture in Central Europe, 1890-1937 [ur. Blau, E.; Platzer, M.], Prestel, Bundesministerium für Unterricht und Kulturelle Angelegenheiten, The Canadian Centre for Architecture, The Getty Research Institute, Beè, Montreal, Los Angeles

Izvori Sources

Arhivski izvori Archive Sources 1. 2. 3. 4.

MgZ-AA - Arhiv Alfreda Albinija, Muzeja grada Zagreba, Opatièka 20, Zagreb AAF - Arhiv Arhitektonskog fakulteta, Kaèiæeva 26, Zagreb AHA - Arhiv „Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeæa”, Arhitektonski fakultet, Kaèiæeva 26, Zagreb DaZ - Državni arhiv u Zagrebu, Opatièka 29, Zagreb

Dokumentacijski izvori Document Sources 1. 2.

Albini, A., Arhitektura najnovijeg doba, rukopis [AAF] Bagariæ, M. (2010.), Izgradnja rezidencije i tvornice Vladimira Arka u Zagrebu (1918.-1938.), Treæi kongres hrvatskih povjesnièara umjetnosti, cjeloviti rad, neobjavljen zbornik skupa

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Sl. 2. Sl. 3. Sl. 4. Sl. 5. Sl. 6. Sl. 7. Sl. 8. Sl. 9. Sl. 10. Sl. 11. Sl. 12. Sl. 13. Sl. 14. Sl. 15. Sl. 16. Sl. 17. Sl. 18. Sl. 19. Sl. 20. Sl. 21. Sl. 22. Sl. 23. Sl. 24. Sl. 25. Sl. 26.

Aksonometrija AHA u suradnji sa Sevšek, A. Uchytil, 1990: 109 (magistarski rad) HOK (autorska obrada) AHA Mutnjakoviæ, 1998: 84 Freudenreich, 1943: 322 Uchytil, 1990: 52 (projekti i realizacije) Uchytil, 1990: 61 (projekti i realizacije) AHA HOK (autorska obrada) AHA Uchytil, 1990: 87 (projekti i realizacije) Aksonometrija AHA u suradnji sa Sevšek, A. Bagariæ, 2011: 284 Seissel: 1954: Sl. 4. (autorska obrada) Šegviæ, 1958: 85 Oštriæ, 1949: Tabla II. Uchytil, 1990: 97 (projekti i realizacije) Bakraè, 1974: 5 Uchytil, 1990: 158 AHA HOK (autorska obrada) Meniga, 1963: 17 AHA Uchytil, 1990: 157 AHA

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija M. ÈAVLOVIÆ, A. UCHYTIL 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Architectural Compositions of Alfred Albini Alfred Albini was a prominent Croatian architect of the 20th century who achieved success in the fields not only pertaining to architecture but also writing, education and art. In the period from 1935 to 1964, Albini created a series of classic works of architecture which include the Croatian Cultural Centre in Sušak (1941), the Arko House in Zagreb (1940), the Residential and Commercial Building in Zadar (1954) and the Faculty of Technology in Zagreb (1964). Albini (1896-1978) entered the architectural scene in Croatia in the last years of the 1920s. Although he had the educational background in historical styles, his creative formation occurred in the protomodernist age, while his life and modernist work formed a link with postmodernism. The chronological series of the four works explored in this paper provide the context which calls for the recognition of the significance of Albini’s first architectural project - the Croatian Cultural Centre in Sušak whose design, innovative for that period, was later appropriated and surpassed by the three works that followed. The method of their analysis is based on four elements - city building, urban location of the buildings, surface treatment and the general approach to architectural composition. Albini’s sound knowledge of art and his participation in the art milieu were reflected in his exceptional spatial and artistic treatment of architectural forms which were always presented three-dimensionally, whereas the treatment of the facades in almost all selected examples was characterized by the in which he designed them as straight, flat membranes whose three-dimensional features are evident in the rhythm and proportion. The project of the Croatian Cultural Centre was entrusted to Albini in 1936 when he took it over from J. Pièman, and in its creative elaboration he, in effect, formed his own design method. The construction of the centre was an exceptionally complex task, both architecturally and in terms of urban planning due to the limiting size of the lot whose shape was irregular and elongated and steeply sloping, creating thus a

significant height difference between two streets. Pièman created a symbolic vertical sky-scraper housing a hotel which he treated as an independent element in space grounded in the metaphor of ”technical device” with an ambitious proposition of creating the highest building in Croatia, with large glass façade parts and a movable roof terrace. On the other hand, Albini managed to introduce additional elements of design. His Mediterranean vertical structure, artistic in its origin, consists of large, flat façades with balconies placed only on the sea facing side of the building. Situated at the corner of Demetrova and Basarièekova Streets in Zagreb’s Gradec, the Arko House in Zagreb represents Albini’s solution to the problem of undefined urban corner houses. The main body of the house is positioned identically to the position of the Matejna tavern previously occupying the site, while the rest of the residence takes up the corner which was architecturally dealt with through receding and rotating volumes in the back section of the building. The exterior membrane, continuously covered with yellow plaster of the house does not reflect its interior. French windows with exterior shutters are the only three-dimensional elements of the façade composition. The residential and commercial building in Zadar is strongly marked by historical circumstances of its construction since the building is one of the first structures to be built on the peninsula after the Second World War. It is situated in the Dalmatinski Sabor Street, on the site which had, prior to the construction, been a large piece of open land in the north section of the peninsula. The main body of the building stretches along the street while the two smaller annexes, which are linked to the previously built structures provide an additional public urban passage in the part of the building facing the courtyard. The residential floors are elevated above the pedestrian ground floor which houses shops. The tripartite division of the lot can be discernible in the window openings on the façade which does not

Biografije Biographies MELITA ÈAVLOVIÆ, dipl.ing.arh., znanstvena novakinja - asistentica, nastavnica je Katedre arhitektonskog projektiranja i Katedre teorije i povijesti arhitekture. Aktivna je istraživaèica projekta „Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeæa” i polaznica Doktorskog studija „Arhitektura”. Dr.sc. ANDREJ UCHYTIL, dipl.ing.arh., redoviti je profesor Katedre arhitektonskog projektiranja i Katedre teorije i povijesti arhitekture. Voditelj je znanstvenoistraživaèkog projekta „Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeæa” do 2012. godine. Dobitnik je nagrada UHA-e „Neven Šegviæ” za teorijski rad 2008., Državne nagrade za znanost 2009. (sa Z. Barišiæ Mareniæ i E. Kahroviæ) te I. nagrade Zagrebaèkog salona 2009. godine (s R. Waldgoni) za realizaciju crkve sv. Ivana Evanðelista u Zagrebu.

MELITA ÈAVLOVIÆ, Dipl.Eng.Arch., is a teaching assistant at the Department of Architectural Design and Department of Theory and History of Architecture, a researcher on the project Atlas of 20th Century Croatian Architecture, and a student of the Architecture Doctoral Programme. ANDREJ UCHYTIL, PhD, Dipl.Eng.Arch., is an associate professor at the Department of Architectural Design and the Department of Theory and History of Architecture. Until 2012 he was the lead researcher on the scientific project Atlas of 20th Century Croatian Architecture until 2012. He received the Neven Šegviæ Award (by the Association of Croatian Architects) for theoretical work in 2008 and 1st prize of Zagreb Salon in 2009 (with R. Waldgoni) for the church of St John the Evangelist in Zagreb.

reveal in any way the standard of its users. The skeletal structural system additionally provides adaptability of the interior to future uses. The last of Albini’s accomplishments explored in the paper was the Faculty of Technology in Zagreb, situated on the site of the formerly planned but unexecuted perimeter of a city block. It takes up a lot in the urban matrix of Zagreb’s Lower Town which can be broadly defined as a place of contact between Kaèiæeva Street and the railroad. Independently occupying the lot this complex of dynamically arranged forms consists of a six-storey building and a smaller building housing a big hall. Such an arrangement provides the adaptability and functionally of the entire complex. The proportions and rhythmically treated façade are the dominant visual elements of design which played a determining role in the design of numerous other interior elements. The works he created in Zagreb, Osijek, Rijeka, Zadar and Hvar irrefutably make a contribution to the history of Croatian architecture while making Albini one of the few creators of Croatian architecture who successfully combined the spatial qualities of the Central European and Mediterranean cultural circles. The peculiar features of Albini’s works are primarily evident in his consistent architectural and artistic approach, his aptness in situating architectural bodies in space, characteristic harmonious proportions, constant inclinations towards purification of architectural elements and exceptional sensibility for stereometry which proves him to be a vital theorist and master of architectural composition. With his critical attitude to transitory values of his own time, and creatively adopted historical knowledge about architecture, Albini assumes a certain critical distance from the dominant modernist tendencies. He created architecture based on the system of constitutive values of architectural skills, and works whose immanent qualities survive and provide inspirational lessons even to the late postmodernist and contemporary value criteria of 20th European century architecture. MELITA ÈAVLOVIÆ ANDREJ UCHYTIL

Fig. 1. Asilah keep after restoration Sl. 1. Kula Asilah nakon obnove

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Alberto Darias Príncipe University of La Laguna Spain - Canary Islands

Sveuèilište La Laguna Španjolska - Kanarski otoci

Preliminary Communication UDC 72.02:728.8 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 24. 4. 2013. / 10. 6. 2013.

Prethodno priopæenje UDK 72.02:728.8 Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 24. 4. 2013. / 10. 6. 2013.

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco): A Controversial Intervention Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat

Asilah castle Fortification heritage Morocco Portugal restoration

dvorac Asilah utvrda naslijeðe Maroko Portugal obnova

When architect Viana de Lima was commissioned to restore the main tower of the Portuguese castle of Asilah in 1987, the building was in complete ruins. But neither the architect nor the historian responsible for refurbishing the building managed to restore the old tower to an acceptable state. The intervention was too aggressive and the surprising part of the old fort’s keep now is the fact that unsuitable parts have been included, or parts that never existed in the past.

Kada je arhitekt Viana de Lima 1987. godine zapoèeo obnovu glavnoga tornja portugalskog dvorca Asilaha u današnjem Maroku, zgrada je bila potpuno ruševna. No, ni arhitekt ni povjesnièar, odgovorni za obnovu zgrade, nisu uspjeli vratiti staru kulu u prihvatljivo stanje. Zahvat je bio prenasilan pa je sada toranj stare utvrde potvrda da su neki njegovi dijelovi neodgovarajuæe obnovljeni ili su èak ubaèeni neki dijelovi koji nikada nisu postojali.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 44-55 A. DARIAS PRÍNCIPE Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)…

INTRODUCTION UVOD

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

pentry would be done by Carpintería do Norte (Porto), with Asturiana de Minas, also from Porto, also taking part.2 Despite the good references, the refurbishment criteria suggest that the main objective was to convert the remains of the tower into a ”monument” in line with restoration theories that, in our opinion, are more than doubtful, attempting to support this approach with documents whose contents were not interpreted as they should be. Thus, the original idea of the fortification was sacrificed, without giving any consideration to its historic and artistic merit.

BRIEF HISTORICAL BACKGROUND OF THE BUILDING

KRATAK POVIJESNI PREGLED GRAÐEVINE

n June 1987, the Calouste Gulbenkian Foundation decided to recover the old keep of Asilah Castle, a Portuguese fort situated on the Atlantic Coast of Morocco that belonged to Portugal for just over a century (Fig. 3). It was taken in 1471 and abandoned in 1550, but returned to Portuguese rule between 1576 and 1589. The town was an essential strategic point for Portugal’s African trade. The task was given to Alfredo Viana de Lima (1913-1990), an excellent architect and a pioneer in introducing the Modern Movement in Portugal with the Honorio Lima house in Porto (1939), which no longer stands. A follower of the principles of Corbusier, although he was not adverse to accepting the influence of certain expressionist modes, perhaps encouraged by some Brazilian examples that he discovered in the early fifties. However, in the planning of spaces and in the formal tendency of pure volumes, he remained within the parameters of the Swiss-French maestro.1 The work was scheduled to last five years (1988-1993). Viana de Lima had a top-flight team of people to help him: architect Joao Campos and engineer Eduardo Marques; for historic advice, he went to Rafael Moreira, from the Nova University of Lisbon. Most of the funding came from the Calouste Gubelkian Foundation (Lisbon) and the Al Mohihit Association (Asilah). The contractor who would take care of the building work was La Asociación Lamnini S.A. from Rabat; the car-

When Viana de Lima put into writing the problems he faced in refurbishing the Asilah keep, he wrote the following: ”The task I attempted to carry out, offering my best efforts, turned out to be a particularly arduous one, to a large extent due to the scarce information available, the imprecision with regard to the building components and because of the lack of sufficient historic documentation (iconographic and written).”3 The city of Asilah was conquered in August 1471. During the early years of occupation, it enjoyed an agreeable calm due to the two truces signed between King Alphonse V and Muley Chej, follower of Al-Idrisi and pretender to the throne; the first lasting twenty years and the second, ten. However, the arrogance of the Portuguese governor and, above all, the death of the sultan led to a period of hostilities breaking out in 1500. A consequence of this change was the 1508 siege that clearly showed up the weakness of the city defences. As a result, the town’s fortifications had to be strengthened.4 Hence, from the beginning of the 16th century, building techniques were modified, shifting from stone and clay masonry to stone and lime masonry. At the same time, measures were taken to reduce the area of the Portuguese city to make for a better defence (known as ”atalho”). 1 *** 1996a: 949 2 Commemorative plaque placed on the building. 3 Viana de Lima, 1995: 55 4 Guevara, 1940: 17-18 5 Correia, 2008: 197-198 6 Guevara, 1940: 48-49 7 Guevara, 1940: 48-49 8 In the case of Asilah, which has a very small text, the information provided is quiet innocuous, such as when it says: ”Arzilla formed the largest city of Africa, now confine don the borders of the Christians”, or ”It grew in prosperity and became stronger. The inhabitants were rich, educated and well-armed. The land around the city was fertile and all kinds of cereals and vegetables could easily be

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)… A. DARIAS PRÍNCIPE 44-55 21[2013] 1[45]

PROSTOR

A few years later, when architect Diogo Boytac was staying in Asilah, work started on building the keep, which Correia situates in 1509 and 1510.5 Its layout moved away from the austerity of most medieval towers in an attempt to demonstrate the strength and wealth of the power that it represented, by adorning it with the characteristic ornaments of the domination that it symbolises. It is comprised of a pronouncedly prismatic body, with an accentuated embankment on the ground floor, from which it rises in a straight line until a break, almost at the top, narrows its perimeter, making the whole keep lighter. This is a typical solution for towers that wish to flee from the significance of the characteristic heaviness and dryness of their merely defensive function. This has been confirmed in buildings with the same purpose, such as the towers of Beja or Belem in Lisbon. The tower is finished off with embattlements, crenels, merlons, embrasures, etc., and a discreet but rich late Gothic or Manueline ornamentation. For the interior layout, we have resorted to the contribution made by Adolfo Guevara in the study conducted on Arcila. The lower floor acted as a dungeon while the governor’s residence was above, in the main audience chamber, which was combined with what Guevara calls ”parlatorios”, a kind of offices.6 The connection between the tower and the castle allowed other functions to be shared with this latter building. This was the case of the rooms of the Governor, the arsenal, etc.7

STATE OF THE TOWER AT THE BEGINNING OF THE WORK

STANJE TORNJA PRIJE OBNOVE All of the interventions commissioned to layout the skyline of the city of Asilah that we know about from historical references have disappeared. The first image that we have is the one offered by Civitates Orbis Terrarum (Fig. 2), a major work of six volumes directed by Georg Braun, whose sketches come from different hands, although Flemish artist Joris Hoefnagel was to stand out. He had to journey to several different countries to do his grown”; but it also notes some historic facts: ”Founded by the Romans under the name of Zilia”, although sometimes, these facts are not true: ”The city was rebuilt by the Bishop of Cordoba who later governed in Mauritania”. 9 Braun, Hogenberg, 2008: 8-41 10 Jorge Correia (from the University of Minho, Portugal) was kind enough to share a discovery of great interest with me, found by him in the British Library. It is a picture in perspective of the dungeon, dated 1662, very badly drawn, similar to the one we can see of Asilah in Civitates Orbis Terrarum; otherwise highly confusing in the upper part, so one cannot be certain as whether or not it had a four-sided pitched roof. 11 Moreira, 1995: 40 12 Dornella, 1925

work. The engraver was Franz Hogenberg, author of practically all the plates. Braun was also responsible for writing the texts in Latin, and for descriptive, political and historical comments.8 The six volumes came out in Cologne one after another in 1572, 1575, 1581, 1588, 1598 and 1617. Not all the cities studied and represented however came from a direct knowledge of them by the artists. This was the case of the Portuguese cities in Morocco, erected in accordance with descriptions and drawings provided at the time, but which no longer exist.9

Fig. 2. Asilah according to the image contained in Civitates Orbis Terrarum Sl. 2. Asilah prema ilustraciji u knjizi Civitates Orbis Terrarum

Despite later engravings and reproductions, almost three hundred years would have to go by before we see another picture of the dungeon10, now in a decrepit state, but with all the accuracy of a photograph. These are the pictures taken in 1912 by Spanish photographer Villalba.11 Thirteen years later, in 1925, another set of photographs of Asilah were to appear, in the text Alcacer Seguer en agosto de 1923.12 Finally, in 1940, another, fairly extensive set appeared, attached to the work by Adolfo L. Guevara, some of them taken from the aforementioned book.

Fig. 3. Position of fortress Asilah in Morocco Sl. 3. Položaj tvrðave Asilah u Maroku

In all these, the state of the dungeon was always one of total ruin. The building had lost all the coping, including the paving of the upper terrace, and even to the point that in the north-east wall, the panel of the wall was seriously cracked as much of the mantle was missing from the floor below the rooftop. Most of the recesses were missing much of

PROSTOR

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

1[45] 21[2013] 44-55 A. DARIAS PRÍNCIPE Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)…

The surrounding area was also clean and cleared. The castle wall had been repaired, unfortunately entailing the disappearance of the windows and the chemin de ronde or protected walkway for sentries.

MAIN FUNCTIONAL AND CONSTRUCTIVE ASPECTS

GLAVNA FUNKCIONALNA I KONSTRUKTIVNA STAJALIŠTA

Fig. 4. Dungeon of Asilah castle in the early 20th century Sl. 4. Tamnica dvorca Asilaha poèetkom 20. stoljeæa Fig. 5. Later constructions abbutting onto the tower and the castle Sl. 5. Kasnije graðevine uz toranj i dvorac

Fig. 6. Later constructions abbutting onto the tower and the castle Sl. 6. Kasnije graðevine uz toranj i dvorac

the stone work around them too and in the case of the window-balcony on the southwest side, only a few pieces of stonework were left in the opening (Fig. 4). For a while, stone buildings were abutted against the wall that made an angle with the castle, and these were repeated at the base of this latter fortification (one of them was a small building of certain importance announced as a pastry shop) (Fig. 5 and 6), although these had disappeared by 1940. The castle wall however, which overlooked the main square, conserved two Manueline-style recesses and it was crowned by Portuguese battlements. The pre-restoration picture shows a more cared-for tower, with battens closing the openings and the ruined walls raised up to the parapet from which the battlements should rise.

This is the heading used by Viana de Lima for the process of his intervention in Asilah dungeon. To gain insight, both into his attitude towards the building and into the critical opinion presented below, I feel it is advisable to transcribe it for the reader to discover it too:  Exterior panels - the existing stone work must be properly cleaned. An acrylic resin will be applied and the vertical planes of the facade will be rendered (in accordance with local techniques) whitewashed with a fixing additive. These renderings will go up to the facings of the stonework that constitute the corners of the building and the beadwork of the openings, windows and balconies.  Corners of the tower - these are the frameworks that remain in the elevations; the corners must be carefully restored, avoiding merely facing them to get the visual effect. This issue deserves greater attention; therefore, we propose the right measures so that the stonework of the corners of the tower is done with paired blocks of stone, the only way to guarantee the necessary solidity in the exterior panels of the façade as well.  Openings in the facade - the stone surroundings (the edges) of the windows and balconies must be properly restored. As far as the upper opening of the west facade is concerned, given the role it plays in the composition of the facade, its representativeness and the existence of remains of arches over the small columns of the jambs, we have designed a particular proposal for its restoration that takes the language of the late Gothic Manueline style of some characteristic Portuguese Gothic openings.  Doors and windows - The trimmings of the doors and windows will be in wood. If the windows go down to the ground, there are plans for a painted wrought iron railing.  Interior walls and ceilings - the walls and ceilings show signs of damp. It would make sense to first discover the origin of this anomaly in order to take the necessary steps. The final appearance must be of a rendering with a fixing additive or stucco, this is not applicable to the sanitary facilities over the walls, for which we propose white, full-height marble slabs.  Flooring - all the interior floors must be finished in rustic tile mosaics.13

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

To this, we must add a chapter devoted exclusively to the top floor and roof, which we shall also refer to.

CRITICAL ASSESSMENT KRITIÈKA PROCJENA From my own experience, it is worth pointing out that that there can be pronounced differences between the restoration report and the work that is actually done to recover a building because, as work progresses on the building, a reading of this can provide a multitude of surprises. But there is one thing that does not change in the one or the other, and that is the basic philosophy that will establish the right defining traits from the beginning. For all these reasons, it is significant that the architect had his doubts when considering the intervention, when adopting the proposal suggested by the historian’s research, indicating that despite his intentions with regard to restoration practices, this also took him into the field of hypothesis, and he ended up rebuilding parts of the project using a different philosophy from that which was used in the initial construction of the building. Viana de Lima himself, warned of this quite honestly when, in his section ”About the contents of the proposal”, he states: ”…that he can return to the state certain constructive elements in the best conditions of safety, functionality and architectural integration”.14 The final result was reflected in the reconstruction of the coping of the tower from a base that differed from the one the building had originally. We are not referring to the wood and metal facing that we will discuss at another time, but rather to another, just as specific aspect: how the chemin de ronde, battlements, etc. were dealt with (Fig. 8). In general, the issues of adaptation, of returning to the origins took priority, but even so, these are most certainly not principles based solely on a purity of style that have emanated from the hypothesis of Rafael Moreira, whereby the intention with the tower was to establish a formal archetype of architectural representativeness of keeps ”as a symbol of the sovereign power”.15 The consequence of this was to promote a type of monumental style in which cliché merges with the imagination of the artist who wants to leave his or her own mark, with whatever additions were deemed fit, neglecting the respect that is due to the historic past. This led them to one of the great dilemmas of the different 13 14 15

Viana de Lima, 1995: 66-70 Viana de Lima, 1995: 60 Moreira, 1995: 44

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)… A. DARIAS PRÍNCIPE 44-55 21[2013] 1[45]

PROSTOR

theories of restoration: to define the line that marks the boundary between the expert’s creativity and a rigorous respect for the monument. Viana de Lima chose the former premise, a practise aimed at solving the serious consolidation problems suffered by the tower, neglected for four centuries, and he saw the restoration as an opportunity to ”improve” the image of the building pursuant to his proposals (Fig. 1), which in reality, take their inspiration from a series of castles, such as Beia, Braganza, Chaves, etc. And furthermore, we now have no idea about the values of the parts that were destroyed, quite a serious issue. We are referring to, among other details, the original recesses that could have taught us about techniques that may no longer exist, and although this problem can be partially off-set by using local labour this is not sufficient guarantee to order that they be ”properly cleaned”. Had they survived, we believe that these remains would offer reliable information about some parts of the building. The exceptional nature of the construction, practically unique in its genre, does not justify the process. Its cost has been enormous, with the almost complete destruction of important remains and historic testimonies. It required a more stringent investigation, as we do today; one that is not just limited to the figures of the architect and the historian, but also includes other professional fields in the restoration team, such as geologists, archaeologists, etc. But this was not the only controversial aspect. The intervention in the tower tackled the restitution of a piece that had practically disappeared, the Manueline style window on the south west flank, although the truth of this is doubtful, as the discovery of a few remains is unlikely to make it possible to reconstruct such a complex piece (Fig. 7). The author himself, understanding the risk he was running, preferred to call it simply ”janela à maneira Manuelina”. All these facts should lead us think about the methodology to use in research into cultural heritage and, in particular, into the restora-

Fig. 7. The new Manueline style window Sl. 7. Novi prozor u Manueline stilu

Fig. 8. Chemin de ronde after restoring the Dungeon (compare with the coping of the keep of Fort Chaves. Fig. 12) Sl. 8. Nogostup iza grudobrana nakon obnove tamnice (usporedi s kulom utvrde Chaves, Sl. 12.)

PROSTOR

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

1[45] 21[2013] 44-55 A. DARIAS PRÍNCIPE Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)…

son this is so generally accepted is based on the view of the only existing graphic document available, at a time in which the tower was still intact: the engraving by Jaris Hoefnagel, in the volumes of Civitatis Orbis Terrarum, printed at the end of the 16th century. However, I believe that before accepting or rejecting this issue, we should stop and consider some ideas that could lead us to modify the criterion that has been maintained to date.

Fig. 9. Fragment of the Portuguese assault on Asilah according to the Pastrana tapestries Sl. 9. Ulomak portugalskog napada na Asilah na tapiseriji Pastrana

tion of monuments, an area in which the history of art has so much to offer and where not only research, but also capacity should be considered to prevent the dictates without recourse to appeal of other experts, especially those of the architect who is the primus inter pares of the team and like others of them, apart from co-ordinating the work, only plays a part in the work to be done.

THE DILEMMA OF THE ROOF OF THE BUILDING

DVOJBA OKO KROVA GRAÐEVINE Fig. 10. Fortress of Montealegre according to Livro das Fortalezas… by Duarte d´Armas Sl. 10. Utvrda Montealegre (Španjolska) prema Livro das Fortalezas... Duartea d’Armasa

Concerning the layout of the Arcila castle dungeon, it has been an unquestionable fact to date that there was a tower finished off with a four-sided pitched roof. But we believe that this statement raises certain doubts. The rea-

When the custom of representing urban views started to spread at the end of the Middle Ages, these were done for them to be ”read” by the lower medieval classes, so that they could understand them in their original language, that is, the images were adulterated to make them easier to understand. It is, in consequence, a language and not the observation of a reality. The pictures are drawn in whatever language makes them easiest to read. There are countless examples of this. In the last quarter of the 15th century when Passcier Gremier’s workshop in Tournai (Belgium) was commissioned to make the Pastrana tapestries, the pictures of Asilah represent a Northern European City, rather than an Islamic town, with Gothic towers and where the houses have staggered hanging walls with sloping roofs, just like in any Flemish town16 (Fig. 9). Years later, in 1514, when Juan de Borgoña painted the conquest of Oran in the Mozarabic Chapel of Toledo Cathedral, the walls, towers with battlements and houses are still the reproduction of a Christian City.17 When Charles V ordered an iconographic reproduction of the conquest of Tunis to be made, the engravings that were made for the future tapestries maintained the appearance of a European city (here, we are talking about 15551560).18 Moving now to a model taken from the same work, when Hoefnagel draws the small town of Azemur in Civitates Orbis Terrarum, he adorns it with so many towers (eleven) that it immediately enables you to understand the artist’s19 fantasy (Fig. 11). Did the tower of Asilah have a wooden frame? We believe not. Having consulted Duarte d´Armas’s20 book, we find that there are only a very few towers with roofs in comparison with those without roofs. Viana de Lima quotes four examples for their similarity, but there is something they almost all have in common, their geographic location, always in the northern part of the country. The fortresses of Montalegre and Chaves (Fig. 10 and 12) 16 17 18 19 20 21

Bunes Ibarra, 2010a: 50-65 Bunes Ibarra, 2010b: 27 Checa, 2010: 160-163 León el Africano, 1995: 171 Duarte D´Armas: Livro das fortalezas... Guevara, 1940: 50

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)… A. DARIAS PRÍNCIPE 44-55 21[2013] 1[45]

PROSTOR

are a very short distance from the border with Galicia, in the district of Vilarreal, sub-region of Alto Tras os Montes, while the fortress of Almeida is in the district of Guarda, province of Beira, almost bordering on the province of Salamanca in Spain. Only Nisa (Fig. 13) is further south, in the district of Portalegre, region of Alentejo, bordering on the Spanish province of Badajoz. So, the climate factor could probably have had an influence on the configuration of the steeply sloping roofs. With just this one assertion, I am not saying that the Asilah tower had no cover over the top, but was that layout with such steeply sloping roofs necessary? It makes no sense in a place with such low rainfall, despite the fact that, as Rafael Moreira so right says, it is a style whose purpose is to project an image of power. Nevertheless, we continue to believe that the African keep had no wooden roof. We take Adolfo Guevara to support this hypothesis. Following Anales de Arcila by Bernardo Rodrigues, Guevara, in his section devoted to the Servicios de Información - Avisos, writes: ”They also lit a large bonfire on the top of the Keep, so that it could be seen by the Watch Towers of Cape Espartel.”21 If the tower had had any kind of wooden construction at the top, it would undoubtedly have been impossible to light the bonfire that the Anales talk of. So, there was probably no roof as has been claimed to date.

INTERPRETING THE PRINCIPLES OF INTERVENTION

TUMAÈENJE NAÈELA ZAHVATA Viana de Lima made it very clear what his principles of intervention were going to be in restoring the Asilah Keep: ”Remember (…) the concerns raised by the different international agencies”. To that end, he focused on

such fundamental texts adopted by UNESCO or ICOMOS as The Venice Charter, The Declaration of Amsterdam, The Nairobi Meeting or the Charter of Toledo. The interpretation given to these documents does not however, appear to be entirely correct because it takes them out of context and, therefore, biases their content. Hence, for example, in the report conclusions, it transcribes literally an ICOMOS text that says ”The introduction of elements of a contemporary nature, provided that this does not upset the harmony of the whole, can help to enrich it”, a reference that could be aimed at justifying one of the most fiercely criticised actions of the restoration, the embattled coping of the tower, for which they not only used shapes that where totally out of character with the idiosyncrasy of the building, they also highlighted the traditional materials by putting them in sharp contrast with the bare concrete. In this case article 9 of the Venice Charter that starts the chapter on restoration is obvious, a paragraph that leaves no doubt about it: ”…it is based (restoration) on respect for original material and authentic documents”. This same article continues with a declara-

Fig. 11. The town of Azemur according to Civitates Orbis Terrarum Sl. 11. Grad Azemur (Zamora, Španjolska) prema Civitates Orbis Terrarum

Fig. 12. Fortress of Chaves according to Livro das Fortalezas… by Duarte d´Armas Sl. 12. Utvrda Chaves (Portugal) prema Livro das Fortalezas... Duartea d’Armasa Fig. 13. Fortress of Nisa according to Livro das Fortalezas… by Duarte d´Armas Sl. 13. Utvrda Nisa (Portugal) prema Livro das Fortalezas... Duartea d’Armasa

PROSTOR

1[45] 21[2013] 44-55 A. DARIAS PRÍNCIPE Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)…

tion that is very clear with regard to certain attitudes put into practise in the refurbishment in question: ”Restoration must stop where conjecture begins”.22 We do not know what application the architect gave it when he was adding the false Manueline style window and the four sided wooden pitched roof, finished off with broad gambrels. But the responsibility for these mistakes is shared. Article 11 of the Venice Charter concludes with a crystal-clear phrase: ”Evaluation of the importance of the elements involved and the decision as to what may be destroyed cannot rest solely on the individual in charge of the work”.23 Consequently, the historian, who must be in continual contact with the architect, is just as responsible, as by not objecting to anything, he shows his agreement with the decision taken. But the Venice Charter is not the only document that indicates the conditions for conducting a restoration properly, the Declaration of Amsterdam too, is in favour of using materials properly (”Steps should be taken to ensure that traditional building materials remain available and that the traditional crafts and techniques continue to be used.”).24 Years before, article 13 of the Venice Charter said: ”Additions cannot be allowed except in so far as they do not detract from the interesting parts of the building, its traditional setting, the balance of its composition and its relation with its surroundings”.25 In the middle of that square made up of the Sea Gate, the old mosque and the old castle wall, apart

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

from the traditional houses, the pigmentation and form of the sentry boxes, battlements and turrets offer a total contrast to the ”traditional atmosphere, the balance of the whole and its relations with its surroundings”.

METHODOLOGICAL PROCEDURE OF APPLYING THE PRINCIPLES OF CONSERVATION AND ANALYSIS OF A COMPARATIVE EXAMPLE OF RENOVATION

METODOLOŠKI POSTUPAK PRIMJENE NAÈELA OÈUVANJA I ANALIZA USPOREDNOG PRIMJERA OBNOVE

There is no reason why an architect should also be a good restorer, as the artistic creativity factor is by no means an essential condition for carrying out work of this kind. We make this claim on the basis of Cesare Brandi’s axiom when he wrote that ”It is the work that determines the restoration, and not the other way around”.26 As for how the renovation is done, Brandi himself establishes the different criteria:  Plumbing Restoration, disrespectful of the work of art per se and, therefore, to be rejected.  Re-establishment Restoration, which takes the work back to its origins and strips the monument of all the additions it has accumulated over time.  Archaeological Restoration, which, while being the truest restoration, does not allow the re-establishment of the additions that

22 Martínez Justicia, 1996: 65 23 Martínez Justicia, 1996: 66 24 Martínez Justicia, 1996: 107 25 Martínez Justicia, 1996: 66 26 Brandi, 1988. This text has acted as the foundation for the content of this section.

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

history has gradually deposited on the monument, hence stripping it of a substantial component. That is why in some cases, such as the one in hand, in which the monument represents a sign and a symbol of the future of a country, certain re-establishment is acceptable, or in other words, each restoration is subject to its own characteristics, but always provided that the part that is added can be easily identified in comparison with the previous remains. Under no circumstances is it legitimate to fantasise with the restorer’s personal recreations.27 In short, the restorer must apply certain inalterable principles such as:  Minimum intervention.  Appropriate materials, always leaving open the possibility of reversing the restoration.  Exhaustive documental knowledge. In some countries, legislation backs the sincerity of the restoration, with sufficient jurisprudence for later actions. In Spain, the most controversial, but also the most definitive case of actions of this kind, is the intervention on the Sagunto Theatre, where the old building was mistreated when the lay-out of many of its parts was changed (terraces, cavea, etc.) by fracturing the original set-up using more aggressive structures that disfigured the original building. The Royal Academy of Fine Arts of San Fernando de Madrid brought the case before the courts. The sentence of 16 October 2000 ruled in favour of the Royal Academy. Although the building could not be restored to its original state, it

27 *** 1996b. Really, we remain within the application of Brandi’s theories, as it was he, in collaboration with Guglielmo De Angelis D´Ossat, who established the basic premises for drafting them when he was running the Central Restoration Institute that he had founded years beforehand. 28 Darias Príncipe (in print) 29 Castillo Ruíz, 1997: 146

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)… A. DARIAS PRÍNCIPE 44-55 21[2013] 1[45]

did pave the way for jurisprudence to be established to safeguard listed buildings facing restoration in Spain today.28

CONCLUSION ZAKLJUÈAK The restoration of the keep constitutes yet another chapter in this accumulation of errors of some experts that have been carried away by their sense of creativity, transforming an outstanding building, unique in its style, into a hybrid construction half-way between the past and the present. The cause could possibly lie in the fact of a disassociation from the guidelines that the specific agencies have suggested for interventions of this kind. Following this axiom, it seems only correct to finish this article by remembering point 4 of the recommendations made by the UN in the Nairobi meeting (1976): ”Historical areas and their surroundings should be actively protected against all kind of deterioration, especially deterioration resulting from improper use, additions, parasites and abusive transformations or insensitivity that damage their authenticity and those caused by any form of pollution. All restoration works undertaken should be based on scientific principles. Special attention should also be paid to the harmony and aesthetic emotion resulting from linking or from contrasts of the different elements that comprise the areas, giving each one of them their particular character.”29

PROSTOR

1[45] 21[2013] 44-55 A. DARIAS PRÍNCIPE Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)…

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

Bibliography Literatura

Sources Izvori

1. Brandi, Cesare (1988), Teoría de la Restauración, Alianza - Forma, Madrid 2. Braun, Georg; Hogenberg, Franz (2008), Cities of the World, Complete edition of the colour Plates of 1572-1617, Taschen, London 3. Bunes Ibarra, Miguel Ángel (2010a), Desembarco en Arcila, in: La Invención de la Gloria. Alfonso V y los tapices de Pastrana, Museo Nacional de Arte Antiga, Lisbon 4. Bunes Ibarra, Miguel Ángel (2010b), Los tapices de Pastrana y la expansión portuguesa por el norte de África, in: La Invención de la Gloria. Alfonso V y los tapices de Pastrana, Museo Nacional de Arte Antiga, Lisbon 5. Castillo Ruíz, J. (1997), El retorno de los bienes inmuebles de interés cultura, Universidad de Granada, Granada 6. Checa, Fernando (2010), Tesoros de la Corona de España. Tapices flamencos en el Siglo de Oro, Charles of Antwerp Foundation, Madrid 7. Correia, Jorge (2008), Implantaçao da Cidade Portuguesa no Norte de África. Da tomada de Ceuta a meados do seculo XVI, FAUP, Porto 8. Darias Príncipe, Alberto (in print), Algunos aspectos formales en el binomio Turismo - Patrimonio: perspectiva desde la autenticidad histórica, in: Homenaje al Profesor Borrás, Fundación Fernando El Católico, Zaragoza 9. Dornella, Alfonso De (1925), Alcacer Seguer en agosto de 1923., Casa Portuguesa (S/p. out of print), Lisbon 10. Guevara, Adolfo L. (1940), Arcila durante la ocupación portuguesa (1471-1549), Instituto General Franco, Tangiers 11. León el Africano, Juan (1995), Descripción general de África y de las cosas peregrinas que allí hay, Ministry of Culture, Madrid 12. Martínez Justicia, María José (1996), Antología de textos sobre restauración, University of Jaén, Baeza 13. Moreira, Rafael (1995), Historia, in: Arzila. Torre de Menagem. Calouste Gubelkian Foundation, Lisbon 14. Viana de Lima, A. (1995), Proyecto, in: Arzila. Torre de Menagem. Calouste Gubelkian Foundation, Lisbon 15. *** (1996a), Arquitectura del siglo XX. (co-ordinated and directed by Midant, Jean-Paul): 949, Akal, Madrid 16. *** (1996b), Carta di Restauro 1972 [Translation by María José Martínez Justicia], in: Antologia de Textos sobre restauración, Universidad de Jaén, Jaén

Document Source Dokumentacijski izvor 1.

Duarte D´Armas: Livro das fortalezas que ham situadas no estremo de Portugal e Castella. Torre do Tombo. Casa Forte. Shelf nº 3´08 number 159. Códice e documentos de pionentência desconhecida nº 159.

Illustration Sources Izvori ilustracija Fig. 1. Fig. 2. Fig. 3. Fig. 4. Fig. 5. Fig. 6. Fig. 7. Fig. 8. Fig. 9. Fig. 10. Fig. 11. Fig. 12. Fig. 13.

Photo: author, 2004 Braun, Hogenberg, 2008 https://maps.google.hr/ Dornella, 1925 Dornella, 1925 Dornella, 1925 Photo: author, 2004 Photo: author, 2004 Photo: author, 2010; Bunes Ibarra, 2010a and 2010b Duarte DÁrmas: Livro das fortalezas... Braun, Hogenberg, 2008: 171 Duarte DÁrmas: Livro das fortalezas... Duarte DÁrmas: Livro das fortalezas...

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco)… A. DARIAS PRÍNCIPE 44-55 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Summary Sažetak

Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat U lipnju 1987. godine portugalska je zaklada Calouste Gulbenkian odluèila obnoviti staru kulu dvorca Asilah (Arzila), utvrde na atlantskoj obali sjevernog dijela Maroka u blizini grada Tangera, koja je pripadala Portugalu tek nešto više od jednog stoljeæa. Zadatak je povjeren Alfredu Viani de Limi (1913.1990.), izvrsnom portugalskom arhitektu. Unatoè dobrim preporukama, naèela primijenjene obnove ukazuju na to da je glavni cilj bio pretvaranje ostataka kule u ‘spomenik’ u skladu s restauratorskim teorijama koje su više nego upitne. Pristup obnovi pokušao se opravdati dokumentima kojih sadržaj nije valjano protumaèen. Dakle izvorna je ideja utvrde žrtvovana bez razumijevanja njezine povijesne i umjetnièke vrijednosti. Portugalci su osvojili grad Asilah u kolovozu 1471. godine. Tijekom ranih godina zauzeæa vladalo je tridesetogodišnje primirje. Meðutim razdoblje prijateljstva prekinuto je 1500. godine pa je opsada 1508. jasno pokazala sve slabosti gradske obrane. Od poèetka 16. stoljeæa gradske je utvrde trebalo ojaèati pa je glina kojom su do tada bili zidani kameni obrambeni zidovi zamijenjena vapnenim vezivom. Nekoliko godina kasnije, dok je arhitekt Diogo Boytac boravio u Asilahu (prema istraživanju arhitekta Jorgea Correie 1509.-1510. godine), poèela je izgradnja kule. Njezin se izgled, u pokušaju iskazivanja snage i bogatstva obogaæen karakteristiènim simboliènim ukrasima, odmaknuo od uobièajene jednostavnosti veæine srednjovjekovnih kula. Izrazito je prizmatièna tijela i naglašenog podnožja u prizemlju, iz kojeg se u ravnoj liniji uzdižu zidovi gotovo do vrha, gdje se opseg sužava da bi cijela kula izgledala lakše, kako je uobièajeno za tornjeve koji žele pobjeæi od težine i masivnosti svoje samo obrambene uloge. To je potvrðeno u zgradama s istom svrhom, kao što su kule Belem ili Beja u Lisabonu. Kula na vrhu završava grudobranom i diskretnom, ali bogatom kasnogotièkom (Manueline) ornamentikom. Najraniji saèuvani prikaz grada Asilaha nalazi se u velikom atlasu gradova Civitates Orbis Terrarum, izdanom u razdoblju od 1572. do 1617. godine u [Prevela: Ariana Štulhofer]

šest svezaka, urednika Georga Brauna i flamanskog umjetnika Jorisa Hoefnagela koji je naslikao veæi dio crteža. Unatoè kasnijim gravurama i preslikama tih crteža, tek je gotovo tristo godina kasnije, 1912., španjolski fotograf Villalba snimio toranj, sada u ruševnome stanju, ali sa svim toènostima fotografije. A trinaest godina kasnije, 1925., fotografije Asilaha objavljene su u Alcacer Seguer en de Agosto 1923. autora Alfonsa de Dornelle. Konaèno, 1940. godine objavljena je opsežna knjiga Adolfa L. Guevare: Arcila durante la ocupación portuguesa (1471-1549), u kojoj su neki od prikaza preuzeti iz prije spomenute knjige. U svim tim prikazima stanje tornja potpuno je ruševno. Zgrada je izgubila svu oblogu, ukljuèujuæi i onu na gornjoj terasi, sjeveroistoèni je zid ozbiljno napukao, a pod ispod krova propao. Uz veæinu otvora, pogotovo uz jugozapadni prozor, nestala je gotovo sva kamena graða. Kod obnove oèuvanje autentiènosti (vjerodostojnosti) jedan je od najvažnijih zadataka. Ali, to zasigurno nije naèelo koje se temelji iskljuèivo na èistoæi stila iz hipoteze Rafaela Moreire, pri èemu je namjera obnove tornja uspostava oblikovnog uzora arhitektonske reprezentativnosti kule „kao simbola suverene vlasti”. Posljedica toga bila je promicanje monumentalnog stila u kojem se uobièajeni obrazac stapa s maštom umjetnika koji želi ostaviti osobni peèat koristeæi sve dodatke što ih smatra potrebnima, a zanemarujuæi poštovanje što ga duguje povijesti. To vodi do jedne od najveæih dvojbi razlièitih teorija obnove: odrediti gdje je granica izmeðu struènjakove kreativnosti i dosljednog poštivanja autentiènosti. Viana de Lima odabrao je prijašnju pretpostavku pa je rješavanju ozbiljnih problema obnove èetiri stoljeæa zapuštenog tornja pristupio kao moguænosti ‘poboljšanja’ izgleda zgrade na temelju uzora iz drugih utvrda, kao što su Beia, Braganza, Chaves itd. Konaèni se rezultat vidi u obnovi podnožja tornja koje se razlikuje od izvornog. Danas nemamo predodžbu o izgledu uništenih dijelova tornja, a to je ozbiljan problem. Rijeè je, meðu ostalim pojedino-

Biography Biografija ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE is professor of History of Art at the University of La Laguna (Canary Islands), Spain. He specialised in architecture in Italy (Perugia, Vicenza and Rome). His fields of research are presently: Architecture, Urbanism, Heritage and Iconography. He has devoted much of his work to studying these subjects in Spain, Portugal, Latin America and North Africa. He has directed research projects subsidised by the European Union, the Spanish Ministry of Economy and Competitiveness and the Canary Island Government.

ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE je profesor povijesti umjetnosti na Sveuèilištu u La Laguni (Kanarski otoci), Španjolska. Struèno se usavršavao u Italiji (Perugia, Vicenza i Rim). Podruèja njegova istraživanja trenutno su arhitektura, urbanizam, naslijeðe i ikonografija. Veæi je dio svoga rada posvetio prouèavanju ovih tema u Španjolskoj, Portugalu, Latinskoj Americi i Sjevernoj Africi. Bio je voditelj istraživaèkih projekata koje su potpomagali Europska unija, španjolsko Ministarstvo gospodarstva i konkurentnosti te Vlada Kanarskih otoka.

stima, o izvornim nišama koje bi nas mogle uèiti o tehnikama što više ne postoje. To zahtijeva daljnje istraživanje koje nije ogranièeno samo na arhitekte i povjesnièare, veæ takoðer ukljuèuje i druge struène osobe: geologe, arheologe itd. Ali, to nije bio jedini sporan detalj. Zahvat u kuli bavio se i obnovom dijela koji je gotovo nestao, prozorom Manueline stila na jugozapadnoj strani, gdje je tek nekoliko pronaðenih izvornih ostataka davalo malu moguænost odgovarajuæe obnove tako složenog elementa. Vezano za izgled kule dvorca Asilah, èinjenica da završava èetverostranim kosim krovom nikada nije bila dovedena u pitanje, ali ta tvrdnja izaziva odreðene dvojbe. Razlog da je opæeprihvaæena temelji se na jedinom dostupnom postojeæem grafièkom dokumentu na kojem je toranj još uvijek netaknut: na gravurama Jarisa Hoefnagela u knjigama Civitatis Orbis Terrarum, tiskanima krajem 16. stoljeæa. Je li toranj Asilah imao drveni završetak? U to je teško vjerovati. Nakon uvida u dokument Duartea d’Armasa nalazimo da su kule s krovovima malobrojne u odnosu na one bez njih. A i èimbenik klime zasigurno ima utjecaja na oblik strmih krovova. Nije utvrðeno da toranj Asilah nije bio zakriljen na vrhu, ali - je li bio potreban tako strm krov? To nema smisla na mjestu s vrlo malom kolièinom padalina, unatoè èinjenici da je to, kako Rafael Moreira ispravno kaže, stil kojeg je svrha prikaz snage. Ipak, i dalje se smatra da afrièka kula nije imala drveni krov. Ako je kula imala bilo kakvu drvenu konstrukciju na vrhu, bilo bi nemoguæe pripremati vatru koju Anales spominje. Dakle vjerojatno nije bilo krova, kao što se do danas tvrdilo. Naèela zahvata koja je Viana de Lima koristio u obnovi kule Asilah bila su temeljena na osnovnim tekstovima koje su usvojili UNESCO ili ICOMOS, kao što su Venecijanska povelja, Amsterdamska deklaracija, Preporuka iz Nairobija ili Povelja iz Toleda. Meðutim njegova tumaèenja navedenih dokumenata nisu u potpunosti toèna jer ih vadi iz konteksta i stoga pristrano koristi njihov sadržaj. ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE

Sl. 1. Ljetnikovac Grbac, istoèno proèelje, arhitektonska snimka, 2011. Fig. 1. Grbac Cottage: east façade, architectural survey, 2011

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Alan Braun, Alenka Deliæ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Prethodno priopæenje UDK 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 20. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Preliminary Communication UDC 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 20. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac u Zagrebu Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb

cottage naselje historicizam Hönigsberg, Leo ljetnikovac Zagreb

cottage estate historicism Hönigsberg, Leo cottage Zagreb

Historicistièki ljetnikovac obitelji Grbac izgraðen je 1889./1890. godine prema projektu arhitekta Lea Hönigsberga u sklopu planiranoga cottage naselja na Josipovcu u Zagrebu. Usporedbom saèuvane arhivske dokumentacije i arhitektonske snimke postojeæeg stanja utvrðene su pojedine etape povijesno-prostornog razvoja ljetnikovca. Svaka etapa prezentirana je grafièkom rekonstrukcijom trodimenzionalnog modela, a zakljuèci su verificirani nalazima konzervatorsko-restauratorskih istraživanja.

The historicist cottage of the Grbac Family, built in 1889/1890 according to Leo Hönigsberg’s designs, formed part of a planned cottage estate in Josipovac in Zagreb. Comparative analysis of archival documents and architectural drawings of the present state reveal stages in the historical and spatial development of the cottage. Each stage is presented through a graphic three-dimensional model reconstruction while the conclusions were verified by conservation and restoration research results.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 56-67 A. BRAUN, A. DELIÆ Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac…

UVOD1 INTRODUCTION

jetnikovac obitelji Grbac, smješten u Ulici Ivana Gorana Kovaèiæa 33 u Zagrebu, pojedinaèno je zaštiæeno nepokretno kulturno dobro2, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.3 Pripada prvoj, samostalnoj etapi rada arhitekta Lea Hönigsberga te iako je više puta tijekom povijesti pregraðivan, predstavlja izvrstan primjer zagrebaèke ladanjske arhitekture visokog historicizma.4 Ljetnikovac je izgraðen unutar suvremenoga planiranog cottage naselja na Josipovcu, u sjevernom dijelu današnjega Zagreba.

RAZVOJ COTTAGE NASELJA NA JOSIPOVCU U ZAGREBU DEVELOPMENT OF THE COTTAGE ESTATE IN JOSIPOVAC, ZAGREB Josipovac je predjel onodobnoga Zagreba izmeðu današnje Ulice Ivana Gorana Kovaèiæa i Ulice Vladimira Nazora (Sl. 2.). Ime je dobio prema obližnjoj kapeli sv. Josipa koja se nalazila na mjestu gospodarskih zgrada samostana magdalenki5, izgraðenog 1879. godine prema projektu Hermana Bolléa. U cjelokupnosti arhitekture historicizma posebno valja izdvojiti temu ladanjske arhitekture, odnosno arhitekturu vila i ljetnikovaca. Unutar te tipološke podskupine izdvaja se suvremena ideja cottage naselja sazdanih od modernih slobodnostojeæih, uglavnom prizemnih ili jednokatnih stambenih zgrada okruženih ograðenim vrtovima. Tu ideju u zagre-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

baèkom urbanizmu snažno zastupa arhitekt Kuno Waidmann razvijajuæi je u dva smjera. Jedan smjer predstavlja ideja cottage ulice na širem podruèju Donjega grada (kuæa Blümenthal, Ul. Pavla Hatza 16, ugao s Ul. Junija Palmotiæa, 1890.), a drugi cottage naselje u sjevernom dijelu grada na Josipovcu.6 Iako nije ucrtano u drugu regulatornu osnovu grada Zagreba iz 1887.-1889. godine, upravo su to godine kada dolazi do njegova formiranja. Hrvatska zemaljska vlada kupila je 1886. godine samostan magdalenki s pripadajuæim zemljištem. Dio zemljišta isparceliran je sljedeæe godine u dvadeset parcela namijenjenih iskljuèivo izgradnji vila prema uzoru na beèka cottage predgraða Währing i Döbling te je zabranjena izgradnja bilo kakvih gospodarskih zgrada ili sadnja vinograda, premda je to 1 Istraživanje povijesno-prostornog razvoja ljetnikovca Grbac provedeno je kao podloga za njegovu sveobuhvatnu obnovu. U razdoblju 2010.-2011. godine izraðena je arhitektonska snimka postojeæeg stanja (mr.sc. Alan Braun, Mladen Cvitanoviæ, Goran Vareško, Tomislav Vidoviæ) i provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja (Teodora Kuèinac i Petar Puhmajer, prof. pov.umj., Anðelko Pedišiæ, restaurator, i Domagoj Mudronja, prof. geol.). Autori trodimenzionalnih modela povijesno-prostornog razvoja ljetnikovca jesu: Alan Braun, Mladen Cvitanoviæ i Tomislav Vidoviæ. 2 Osim ljetnikovca Grbac u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinaèno zaštiæeno kulturno dobro upisana su još tri ljetnikovca koja su pripadala izvornoj cjelini cottage naselja na Josipovcu: ljetnikovac Waidmann (Kuno Waidmann, I. G. Kovaèiæa 17, 1893., broj registracije Z-1322), ljetnikovac Šafranek i Wiesner (Šafranek i Wiesner, Nazorova 55, 1889., broj registracije Z-1325) te vila Ehrlich-Mariæ (Mijo Geher, 1891., I. G. Kovaèiæa 37, pregradnja Benedik & Baranyai, 1927./1928., broj registracije Z-2953). 3 Izvod iz Registra kulturnih dobara RH broj 6/2003., Lista zaštiæenih kulturnih dobara, 31. prosinca 2003., broj registracije Z-1323. 4 Historicizam (historizam, historijski ili povijesni stilovi) pojava u europskoj arhitekturi, skulpturi i primijenjenim umjetnostima 19. stoljeæa, nastala buðenjem interesa za prošlost, povoðenjem za umjetnièkim oblicima minulih stilova i primjenjivanjem njihovih elemenata u tada suvremenu oblikovanju [Horvat, A. u: *** 1995: 334]. Teorija arhitekture unutar cjelokupnosti historicizma prihvaæa stilsku i vremensku podjelu historicizma na rani ili romantièni historicizam (oko 1830.-1860.), visoki ili strogi historicizam (oko 1850.-1880.) te kasni historicizam i secesiju (oko 1880.-1914.) [Wagner-Rieger, 1970.]. Ova stilska podjela koja izvorno opisuje razvoj beèkoga historicizma može se primijeniti na srednjoeuropski kulturni prostor, a time i na zagrebaèku arhitekturu, no treba upozoriti da kod vremenske podjele dolazi do bitnih odstupanja. Vidljivo je da veæ izvorna podjela donosi preklapanja pojedinih razvojnih razdoblja. Takva preklapanja, ali i znatno vremensko odstupanje, karakterizirat æe situaciju u zagrebaèkoj historicistièkoj arhitekturi. Vremenska odstupanja u poèetku, u razdoblju ranoga i visokoga historicizma, iznose i do dvadesetak godina, dok se u razdoblju kasnoga historicizma to odstupanje ipak smanjuje na desetak godina. U razdoblju secesije odstupanje je još manje, odnosno na kraju i nestaje, a to jasno pokazuje da zagrebaèki arhitekti prate suvremena dogaðanja u europskoj arhitekturi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe. [Braun, 2001: 61] 5 Dobroniæ, 1983: 268; Galjer, 2000: 155 6 U literaturi se èesto spominje da je znaèajan otpor Waidmannu i ideji planiranoga cottage naselja pružao predstojnik Graðevnoga odsjeka Zemaljske vlade Juraj Augustin [Cvitanoviæ, 1969: 52]. No, uvidom u arhivsku dokumentaciju ta tvrdnja dolazi u sumnju. Naime, veæ u trav-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac… A. BRAUN, A. DELIÆ 56-67 21[2013] 1[45]

inaèe bila redovita pojava u zagrebaèkoj ladanjskoj izgradnji. Zemaljska vlada uvela je na Josipovac vodovod, a grad se obvezao izgraditi cestu, rasvjetu i kanalizaciju, te posaditi drvored i osigurati noænu stražu. Izgradnja zagrebaèkoga cottage naselja na Josipovcu poèinje 1887. godine i veæ je ranih devedesetih dobila svoju pravu mjeru (Sl. 3.).7 U najznaèajnije ljetnikovce na Josipovcu možemo ubrojiti nekoliko ostvarenja poznatih zagrebaèkih graditelja: prizemni ljetnikovac s naglašenim središnjim dijelom i mansardnim krovom Šafranek i Wiesner (Šafranek i Wiesner, Nazorova 55, 1889.), reprezentativni prizemni, strogo simetrièni neogotièki ljetnikovac Èubeliæ8 (Gjuro Carnelutti, Nazorova 68, izvorna adresa: Josipovac 27, 1888.1889.), neorenesansni jednokatni ljetnikovac nju 1889. Augustin dobiva „graðevnu dozvolu za gradnju ljetnika na Josipovcu” (Nazorova 63, broj graðevne dozvole 9247). Projekt prizemnog ljetnikovca s naglašenim potkrovljem potpisuje upravo Kuno Waidmann. Vjerojatno ljetnikovac nije izgraðen (nema stambene dozvole, danas je na toj lokaciji Lovaèki muzej), no Augustin ne odustaje od ideje pa poèetkom 20. stoljeæa kupuje ljetnikovac na Josipovcu (I. G. Kovaèiæa 20), te ga u razdoblju 1905.-1906. godine i nadograðuje [Dobroniæ, 1983: 272]. 7 Meštroviæ, Šæitaroci, 2001: 122 8 Ljetnikovac Èubeliæ u meðuvremenu je znatno pregraðen. Saèuvan je samo ulazni trijem s trostrukim neogotièkim otvorom. 9 Historicistièki ljetnikovac Ehrlich izgraðen je prema projektu graditelja Mije Gehera 1890.-1891. za naruèitelje Hermanna i Mariju Ehrlich (roditelje arhitekta Huge Ehrlicha). Znaèajno je pregraðen 1927.-1928. prema projektu atelijera Benedik & Baranyai za novoga vlasnika dr. Artura Mariæa. Vila Ehrlich-Mariæ kvalitetan je primjer graðanskog stanovanja s izvrsnim prostornim rješenjima i suvremenim oblikovanjem. Od 1995. u vili je smješten Muzej arhitekture HAZU. 10 Prijedlog atribucije: Galjer, Jasna: Nepoznati autor (Kuno Waidmann?): Vila Lobmayer, kataloška jedinica 113. u: *** 2000: 507. Kuno Waidmann najplodniji je autor ljetnikovaca na Josipovcu. Osim vile Lobmayer realizirao je i ljetnikovce u Ivana Gorana Kovaèiæa 11, (1895.), 13 (1896.) i 17 (1893.), dok je na parceli Ivana Gorana Kovaèiæa 29, za Hektora Eckhela, prenio i prilagodio Dalmatinski paviljon s Jubilarne šumarsko-gospodarske izložbe autora Milana Lenucija i Matije Antolca. [Dobroniæ, 1983: 270-273] 11 Dobroniæ, 1963: 166 12 Ljetnikovac Basarièek danas više ne postoji, na njegovu mjestu izgraðena je vila Frank arhitekta Dioniza Sunka u razdoblju 1921.-1924. [Dobroniæ, 1963: 156; DAZ-ZGD, MF 188] 13 Dobroniæ, 1983: 100-139. 14 Ladanjski posjed na Tuškancu 36 bio je od 1820. godine u vlasništvu trgovca Valentina Wernera. Sljedeæi vlasnik Nikola Koller 1868. godine na ovomu položaju gradi nov jednokatni ljetnikovac simetriènog tlocrta, smješten bliže tuškanaèkoj cesti. Edmund Kolmar dograðuje taj ljetnikovac u razdoblju 1888.-1889. godine prema projektu Lea Hönigsberga. On æe na južnoj strani prigraditi troprostoran jednokatni dio sa slikovitim dvokatnim tornjem visokoga krovišta. Obradom proèelja u opeci sa žbukanim detaljima, elementom duboke drvene loðe - verande, tradicionalnim oblikom krova i šiljatim tornjem s vidljivom kanatnom konstrukcijom ostvarena je vila sa svim karakteristikama romantièarskog oblikovanja visokoga historicizma. Kao i kod ljetnikovca Grbac, autor je, zanesen slikovitošæu ove arhitekture, u drugi plan stavio kvalitetu tlocrtne organizacije [Braun, 2001: 96-97]. Ljetnikovac je ponovno preureðen i prigraðen s dvorišne strane za dr. Milana Mariæa, kolekcionara i trgovca umjetninama, 1929. godine.

König s izvorno prizemnim krilima (Gjuro Carnelutti, Nazorova 70 /Josipovac 25/, 1888.), neorenesansni jednokatni ljetnikovac Obenaus s tupo završenim tornjiæem (Ferdinand Stejskal, Nazorova 72 /Josipovac 23/, 1888.), romantièni jednokatni ljetnikovac Stejskal s naglašenim središnjim dijelom i dijagonalno postavljenim tornjiæem šiljatoga krova (Ferdinand Stejskal, Nazorova 74 /Josipovac 21/, 1889.), te izuzetno velik jednokatni ljetnikovac Ehrlich9 s drvenim tornjem-vidikovcem u sredini i prizemnim boènim krilima (Mijo Geher, Ul. I. G. Kovaèiæa 37 /Josipovac 19/, 1890.-1891.; Sl. 4.), u kojem je bio smješten restoran „Josipovac”. Uz spomenute izvedbe zagrebaèkih graditelja bilježimo i niz zanimljivih ostvarenja zagrebaèkih arhitekata: jednokatni ljetnikovac Lobmayer s istaknutim središnjim dijelom i drvenim konzolnim tornjiæem-vidikovcem na uglu (Kuno Waidmann10, Ul. I. G. Kovaèiæa 23, 1888.; Sl. 4.) u kojem je bilo smješteno ljeèilište, prizemni ljetnikovac Paveliæ s jednokatnim rizalitom u sredini (Janko Grahor ml., Ul. I. G. Kovaèiæa 7, 1888.), ljetnikovac Grbac11 s visokim šiljatim tornjem (Leo Hönigsberg, Ul. I. G. Kovaèiæa 33 /Josipovac 15/, 1889.) te prizemni ljetnikovac Basarièek sa širokim tornjem u središnjem dijelu12 (Hönigsberg i Deutsch, Ul. I. G. Kovaèiæa 25 /Josipovac 11/, 1890.). Primjeæuje se kako najvažnije izvedbe ljetnikovaca na Josipovcu nastaju u svega nekoliko godina, a to govori kako o suvremenim stambenim potrebama onodobnih Zagrepèana, tako i o kvaliteti i prihvaæenosti ideje cottage naselja.

O AUTORIMA LJETNIKOVCA GRBAC ON THE ARCHITECTS OF GRBAC COTTAGE Arhitekt Leo Hönigsberg (1861.-1911.) rodio se u Zagrebu, gdje je završio realnu gimnaziju, a 1879. godine školovanje je nastavio na beèkoj Visokoj tehnièkoj školi u klasi arhitekta Heinricha von Ferstela (1828.-1883.). Nakon završenoga školovanja 1883. godine praksu poèinje stjecati u atelijeru beèkog arhitekta Ludwiga Tischlera (1840.-1906.), bilježeæi istovremeno prve izvedbe u Zagrebu, u koji se konaèno vraæa 1888. godine. Nakon nekoliko samostalnih projekata i izvedbi, upravo u godini kada projektira ljetnikovac za obitelj Grbac - 1889. s arhitektom Juliom Deutschom (1859.-1922.) osniva projektantsko-graðevno poduzeæe Hönigsberg i Deutsch, koje je svojim brojnim izvedbama znaèajno obilježilo razdoblje kasnoga historicizma u zagrebaèkoj arhitekturi.13 Hönigsberg - prvo sam, a poslije u suradnji s Deutschom - projektira i izvodi u Zagrebu nekoliko vila i ljetnikovaca, meðu kojima pored ljetnikovca Grbac posebno valja izdvojiti ljetnikovac Werner-Kolmar14 (Tuškanac 36, 

PROSTOR

2 3 4

6 7

11 10

A 9

Sl. 2. Karta Josipovca u Zagrebu s oznaèenim, u tekstu spomenutim ljetnikovcima: 1. Ljetnikovac Grbac, 2. Ljetnikovac Ehrlich, 3. Ljetnikovac Stejskal, 4. Ljetnikovac Obenaus, 5. Ljetnikovac König, 6. Ljetnikovac Šafranek i Wiesner, 7. Ljetnikovac Èubeliæ, 8. Ljetnikovac Paveliæ, 9. Ljetnikovac Waidmann, 10. Ljetnikovac Lobmayer (srušen), 11. Ljetnikovac Basarièek (srušen), A. Samostan magdalenki Fig. 2. Map of Josipovac in Zagreb, marked with the cottages mentioned in the text: 1. Grbac Cottage, 2. Ehrlich Cottage, 3. Stejskal Cottage, 4. Obenaus Cottage, 5. König Cottage, 6. Šafranek and Wiesner Cottage, 7. Èubeliæ Cottage, 8. Paveliæ Cottage, 9. Waidmann Cottage, 10. Lobmayer Cottage (demolished), 11. Basarièek Cottage (demolished), A. Convent of St Mary Magdalene

PROSTOR

1[45] 21[2013] 56-67 A. BRAUN, A. DELIÆ Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

IZGRADNJA LJETNIKOVCA GRBAC CONSTRUCTION OF GRBAC COTTAGE

Sl. 3. Pogled na Josipovac devedesetih godina 19. stoljeæa. Pored najveæeg ljetnikovca Ehrlich (Mijo Geher, 1890.-1891.), u kojem je bio smješten restoran Josipovac, jasno uoèavamo i ljetnikovac Grbac (Leo Hönigsberg, 1889.). Fig. 3. Josipovac in the 1890s; Grbac Cottage (Leo Hönigsberg, 1889) can clearly be seen next to the biggest cottage of the Ehrlich family (Mijo Geher, 1890-91) that housed the Josipovac Restaurant

Sl. 4. Mijo Geher: Ljetnikovac Ehrlich, Ul. I. G. Kovaèiæa 37, 1890.-1891. Fig. 4. Mijo Geher: Ehrlich Cottage,. 37 I. G. Kovaèiæa Street, 1890-1891 Sl. 5. Kuno Waidmann (?): Ljetnikovac Lobmayer, Ul. I. G. Kovaèiæa 23, 1888. Fig. 5. Kuno Waidmann (?): Lobmayer Cottage, 23 I. G. Kovaèiæa Street, 1888

1888.-1889.; Sl. 7.), zatim ljetnikovac Basarièek (Ul. I. G. Kovaèiæa 25 /Josipovac 11/, 1890.), ljetnikovac Klein (Tuškanac 56, 1890.), ljetnikovac Herman (Tuškanac 21, 1892.), ljetnikovac Siebenschein (Tuškanac 15-17, 1895.) i ljetnikovac Vabiæ (Vinogradi 18, 1899.). Graditelj Gjuro Carnelutti (1854.-1928.), pored Amadea Carneluttija, najpoznatiji je èlan ugledne zagrebaèke graditeljske obitelji koja je imala znaèajnu produkciju u Zagrebu krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa. Ipak, u trenutcima kad arhitektonsku scenu u Zagrebu preuzimaju akademski školovani arhitekti - bilo domaæi (Janko Grahor ml., Leo Hönigsberg, Martin Pilar, Janko Holjac), bilo doseljenici (Kuno Waidmann, Herman Bollé, Julio Deutsch) - graditelji zadržavaju dio naruèitelja iako njihove izvedbe uglavnom ocjenjujemo kao prosjeène.



Mora se, meðutim, priznati da na polju arhitekture ljetnikovaca Gjuro Carnelutti ima, doduše, samo dvije, ali vrlo kvalitetne izvedbe: reprezentativan prizemni, strogo simetrièni neogotièki ljetnikovac Èubeliæ (Nazorova 68 /Josipovac 27/, 1888.-1889.; Sl. 6.) te susjedni neorenesansni jednokatni ljetnikovac König s izvorno prizemnim krilima15 (Nazorova 70 /Josipovac 25/, 1888.).

 I. etapa: projekt iz 1889. godine (Sl. 14.) Prvotni ljetnikovac Grbac izgraðen je u sklopu cottage naselja Josipovac prema projektu zagrebaèkog arhitekta Lea Hönigsberga, na temelju graðevne dozvole broj 20697 od 19. kolovoza 1889. godine. Stambena dozvola broj 6180 izdana je 17. ožujka 1890. godine.16 „Nacrt za gradnju vile obitelji Grbac na Josipovcu” uz položajni nacrt sadrži tlocrt podruma, razizemlja i potkrovlja, presjek te južno proèelje (Sl. 9.). Arhitekturu prvotnoga ljetnikovca možemo i danas oèitati na postojeæoj zgradi. Radi se o skladnoj prizemnici s visokim potkrovljem i tornjem kao karakteristiènim graditeljskim elementom arhitekture ljetnikovaca kraja 19. stoljeæa. Ljetnikovac je smješten na istoènoj strani parcele, s koje vodi i glavni ulaz u zgradu, a iz arhivskog je nacrta vidljivo da je izvorna parcela objedinjavala današnje dvije graðevne èestice.

U poluukopanom podrumu, koji ne zahvaæa cijeli tlocrt, veæ samo njegov središnji dio, smještene su kuhinja i pomoæne prostorije izba i drvarnica, dok je glavna etaža prizemna s predsobom u kojoj su smještene skromne sanitarije i dvije sobe17, s time da veæa soba, okrenuta prema vrtu, ima izlaz na otvorenu drvenu verandu. Ista se tlocrtna organizacija ponavlja u potkrovlju. Vertikalna komunikacija odvija se drvenim stubištem smještenim u tornju. Oblikovanje s jasnim utjecajima ponajprije beèke, ali i engleske, cottage arhitekture obilježava simetrièan tlocrt T-oblika, s bogatim, središnje postavljenim otvorima, te suprotstavljanje volumena stambenog dijela zgrade, obraðenog horizontalnim potezima u žbuci, s vertikalom tornja obraðenog u rustici i nadvišenog strmom èetverostrešnom krovnom kapom s izraženom strehom. Iz suvremenih fotografija (Sl. 3. i 8.) možemo uoèiti da je volumen prvoga ljetnikovca izveden prema projektu, iako bez odreðenih projektiranih detalja oblikovanja. To se ponajprije odnosi na prozorske otvore, njihovu velièinu (potkrovlje), a neki otvori nisu ni izvedeni (donji pravokutni prozor i središnja rozeta na tornju). Izostale su i prozorske kuæice na krovu tornja, a toranj je u potpunosti ožbukan, bez vidljive kanatne konstrukcije u najvišem dijelu. Nagib krova glavnoga volumena blaži je, bez naglašenih zabatnih nadozida. Može se zakljuèiti da su naruèitelji 15

Radoviæ Maheèiæ, 2009: 321-322

DAZ-ZGD, MF 188: 382, 386

17 U objema sobama bile su predviðene kaljeve peæi. To pokazuje namjeru naruèitelja da ljetnikovac koristi tijekom cijele godine. 18

Kuèinac, Puhmajer, 2010: 51

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac… A. BRAUN, A. DELIÆ 56-67 21[2013] 1[45]

PROSTOR

tijekom izvedbe odustali od nekih oblikovnih detalja iz ambicioznog i kvalitetnog projekta Lea Hönigsberga. Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima utvrðeno je da je u prvoj etapi ljetnikovac obojen nježnim tonom žutog okera, dok je podnožje zgrade (sokl) možda bio bojan šarenom šablonom.18  II. etapa: projekt proširenja iz 1899. godine (Sl. 15.) - Deset godina kasnije, isti naruèitelji, Josip i Ljudmila Grbac, znaèajno proširuju ljetnikovac prema „Nacrtu za dogradnju i preinaku ville u Zagrebu, Josipovac 15” iz travnja 1899. godine.19 Iz nacrta (Sl. 10.) se ne vidi tko je autor dogradnje jer ga uz naruèitelje potpisuje samo izvoðaè. Sastoji se od položajnog nacrta, tlocrta podruma, prizemlja i potkrovlja, presjeka i južnog proèelja u mjerilu 1:100 te detalja preinaka drvene konstrukcije stubišta u tornju u mjerilu 1:50. Buduæi da je nacrt crtan kao ‘nadopuna’ projekta iz 1889. godine, moguæe je da je izraðen u arhitektonskom atelijeru Hönigsberg i Deutsch. Na nacrtu se ponavljaju svi oblikovni detalji iz prvog projekta, a kako znamo da nisu bili izvedeni, to dovodi do odreðene zabune.20 Ljetnikovac se proširuje u podrumu i prizemlju, i to na zapadnoj strani parcele (vrtu), s idejom ostvarivanja boljih uvjeta stanovanja.

U podrumu, koji je i dalje manji u odnosu na tlocrt prizemlja, pored kuhinje i sobe u izvornom dijelu ljetnikovca planira se niz pomoænih prostorija (podrumi, izba), koje ukljuèuju i suvremen sanitarni sklop (kupaonica i izdvojeni wc). U prizemlju, na sjeverozapadnoj se strani prigraðuje gospodarski dio s posebnim ulazom, koji èine predsoba s wc-om, kuhinja i komora za služavku. Na jugozapadnoj strani dodaje se još jedna soba te otvorena drvena veranda na stupovima na zapadnom, vrtnom proèelju. Glavna vertikalna komunikacija i dalje je smještena u tornju, iako je drvena konstrukcija stubišta bila predmetom preinake. Iz nacrta èitamo da se toranj u podrumskoj te još snažnije u prizemnoj etaži otvara prema unutrašnjosti ljetnikovca. U potkrovlju se ne bilježe promjene tlocrta. Ovom je nadogradnjom nesumnjivo podignuta kako stambena kvaliteta ljetnikovca, tako i njegova reprezentativnost. Oèita je namjera autora i naruèitelja da relativno skroman, ali skladan ljetnikovac preurede u vilu pogodnu za cjelogodišnji boravak. Najveæu promjenu doživljava gospodarski dio ljetnikovca koji je znaèajno proširen i potpuno odvojen od 19 Graðevna dozvola broj 17415 izdana je 17. lipnja 1899., a stambena (uporabna) dozvola broj 34908 25. rujna 1899. [DAZ-ZGD, MF 188: 387-388, 391] 20 Zanimljiv je južni prozor u tornju koji gleda na komoru za služavku. No, on je zapravo neizvedeni detalj iz prvog projekta iz 1889. godine koji je autor ove pregradnje uzeo za podlogu, a da nije kontrolirao izvedeno stanje. 21 Kuèinac, Puhmajer, 2010: 51

stambenog dijela, sa zasebnim ulazom. U usporedbi s gospodarskim dijelom, stambeni dijelovi ljetnikovca doživljavaju relativno male promjene. Oblikovno se novi volumeni, kao i detalji prigradnje, prilagoðavaju oblikovanju prvobitnog ljetnikovca. Na nadograðenomu dijelu ljetnikovca projektiran je plitak kosi krov koji vjerojatno nije izveden. Buduæi da ovom nadogradnjom vertikala tornja ulazi u središnji dio prostorne organizacije, umanjuje se njegovo znaèenje u kompoziciji zgrade. Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima utvrðeno je da je u drugoj etapi ljetnikovac obojen u tonu oker boje s izrazitim dodatkom ružièaste boje.21 Iz arhivske dokumentacije doznajemo da veæ u ovoj etapi na izvornomu ljetnikovcu postoje znatna ošteæenja koja upuæuju na probleme s temeljenjem jer u graðevnoj dozvoli nalazimo ovu opasku: „...Konaèno se upozorujete da pukotine, nalazeæe se na Vašoj jur obstojeæoj vili prigodom izvedbe ove dogradnje pregledati i odstraniti imadete, odnosno da svoju postojeæu kuæu proti daljnjem širenju pukotina shodno osigurate”. III. etapa: projekt proširenja iz 1906. godine (Sl. 16.) - Prvih godina 20. stoljeæa dolazi do promjene vlasnika ljetnikovca pa novi



Sl. 6. Gjuro Carnelutti: Ljetnikovac Èubeliæ, Nazorova 68, 1888.-1889. Fig. 6. Gjuro Carnelutti: Èubeliæ Cottage, 68 Nazorova Street, 1888-1889

Sl. 7. Leo Hönigsberg: Ljetnikovac Werner-Kolmar, Tuškanac 36, pregradnja, 1888.-1889. Fig. 7. Leo Hönigsberg: Werner-Kolmar Cottage, 36 Tuškanac Street, renovation, 1888-89 Sl. 8. Razglednica Zagreba s motivom Josipovca na prijelazu 19. u 20. stoljeæe. U drugom planu uoèava se ljetnikovac Grbac. Fig. 8. Postcard of Zagreb showing Josipovac at the turn of the 20th century; Grbac Cottage can be seen in the background

PROSTOR

1[45] 21[2013] 56-67 A. BRAUN, A. DELIÆ Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vlasnici Žiga i Irma Altstädter 1906. godine dobivaju graðevnu dozvolu za još jedno proširenje ljetnikovca, koje kao autor potpisuje graditelj Gjuro Carnelutti. „Nacrt za dogradnju i preinaku vile gosp. Dra Žige i gospodje Irme Altstedter na Josipovcu br: 15”, iz srpnja 1906. godine, sastoji se iz položajnog nacrta, tlocrta podruma i prizemlja, presjeka i zapadnog proèelja (Sl. 11.).22 Projektom se planira znaèajno proširenje ljetnikovca prema sjeveru u razini podruma i prizemlja, kao i izvedba novoga pristupnog stubišta na istoènomu, ulaznom proèelju. U podrumu, koji prema projektu zauzima površinu cijele kuæe, proširuje se sanitarni sklop, dodaje se još jedna drvarnica i planira se podnožje za novo ulazno stubište. U prizemlju dolazi do daljnje razrade tlocrtne organizacije, iako se ne može govoriti o istovremenom ostvarivanju nove kvalitete jer su promjene u stambenome dijelu minimalne (ukida se zaseban gospodarski ulaz, poveæava se gospodarski dio, manje sanitarije u prizemlju postaju zajednièke za gospodarski i stambeni dio, dok glavni sanitarni sklop ostaje u podrumu). Glavna je vertikalna komunikacija i dalje smještena u tornju. Buduæi da nema nacrta potkrovlja, pretpostavlja se da u toj etaži ponovno nema promjena. Sl. 9. Leo Hönigsberg: „Nacrt za gradnju vile obitelji Grbac na Josipovcu”, 1889. Fig. 9. Leo Hönigsberg: ”Design for the construction of Grbac Villa in Josipovac”, 1889

Sl. 10. „Nacrt za dogradnju i preinaku ville u Zagrebu, Josipovac 15”, 1899. Fig. 10. ”Design for the extension and renovation of a Villa in Zagreb, 15 Josipovac Street”, 1899

Na arhivskom nacrtu nalazimo niz grešaka koje ukazuju ili na autorovu brzopletost, ili na nerazumijevanje. Najznaèajnija je svakako da je sjeverno proèelje nacrtano zrcalno i naslovljeno kao zapadno. Na istomu je nacrtu potkrovlje potpuno krivo interpretirano, dok otvorena veranda prema vrtu nije ni prikazana. Usprkos tome projekt iz 1906. godine ima novu kvalitetu, a to je zatvorena ostakljena, drvena veranda u ulozi zajednièkoga ulaznog prostora u stambeni i gospodarski dio ljetnikovca u razini prizemlja. Nad verandom je projektiran plitak kosi krov koji vjerojatno nije izveden. Takoðer su izostali horizontalni potezi u žbuci glavnog volumena, dok je na tornju i dalje prisutna rustika. Iako je ovom nadogradnjom ljetnikovac ponovno znatno proširen, ne možemo govoriti o znaèajnijem podizanju kvalitete njegove tlocrtne organizacije ili ostvarivanju boljih uvjeta stanovanja. Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima utvrðeno je da je u treæoj etapi ljetnikovac obojen u tonu jarko žute boje.23  IV. etapa: intervencije na ljetnikovcu u drugoj polovici 20. stoljeæa (Sl. 17.) - Konzervatorsko-restauratorska istraživanja pokazala su nesumnjivo postojanje zatvorene 22 Graðevna dozvola broj 31714 izdana je 24. kolovoza 1906., a stambena (uporabna) dozvola broj 22474 - 25. svibnja 1907. [DAZ-ZGD, MF 188: 392-393, 396] 23 Kuèinac, Puhmajer, 2010: 51 24 Dobroniæ, 1983: 128 25 Kuèinac, Puhmajer, 2010: 52

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac… A. BRAUN, A. DELIÆ 56-67 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sl. 11. Gjuro Carnelutti: „Nacrt za dogradnju i preinaku vile gosp. Dra Žige i gospodje Irme Altstedter na Josipovcu br: 15”, 1906. Fig. 11. Gjuro Carnelutti: ”Design for the extension and renovation of the villa owned by Dr. Žiga and Ms Irma Alstedter at 15 Josipovac Street”, 1906

ostakljene, drvene verande na glavnom proèelju, odnosno sjeveroistoènom uglu ljetnikovca, kako je to predviðeno projektom iz 1906. godine, jer je ziðe iznad podruma u tome dijelu zgrade ne samo manje kvalitete, nego je izvedeno u šupljoj opeci, a to upuæuje da se najranije u razdoblju izmeðu dva svjetska rata mogao dogoditi posljednji radikalni graditeljski zahvat na ljetnikovcu, no prema Lelji Dobroniæ to se zbilo poslije Drugoga svjetskog rata.24 Tada je prostor verande prezidan u stambeni, a oblikovanjem proèelje se nastoji uklopiti u oblikovanje ranijih etapa ljetnikovca (izveden je reprezentativan dvostruki prozor, manjkav u detaljima). Posebno su zanimljivi rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja prema kojima je ljetnikovac u ovoj etapi obojen u tonu smeðe boje.25  Stanje ljetnikovca 2011.-2013. godine (Sl. 1., 12., 13., 18., 19.) - Nekadašnji reprezentativni ljetnikovac, koji Lelja Dobroniæ pored ljetnikovca Werner-Kolmar ubraja u najznaèajnije Hönigsbergove izvedbe na podruèju ladanjske arhitekture, u prilièno je lošemu graðevnom stanju. Godine neodržavanja te promjene vlasnika i korisnika umanjile su izvorne kvalitete ljetnikovca kako u unutrašnjosti, tako i u njegovoj vanjštini. Na zgradi su vidljiva i ozbiljna ošteæenja konstrukcije, posebno na zapadnomu (vrtnom) proèelju, ali i na sjevernom proèelju.

U podrumskoj (prizemnoj) etaži, djelomièno ukopanoj s istoène strane, smještena su spremišta i stambeni prostori, dok su kat i potkrovlje iskljuèivo stambene namjene, što odgovara stanju iz posljednje nadogradnje. Tijekom godina ipak se sporadièno interveniralo kako u unutrašnjosti, tako i na vanjštini ljetnikovca. U podrumu je pregraðena bivša kuhinja, a u prizemlju je preinaèen gospodarski dio izvedbom nove kuhinje i prateæih pomoænih prostorija. U potkrovlju se organizira zasebna stambena jedinica pa se u prostoru nekadašnje sobe danas nalazi ulazni prostor te manja kuhinja i kupaonica. Oblikovno, meðutim, stanje bitno odudara od vremena poèetka 20. stoljeæa, a to se posebno vidi na sjeveroistoènom uglu zgrade, odnosno na prostoru zazidane verande, pa je to utjecalo na izgled ulaznoga proèelja. Takoðer, uoèavaju se znaèajne intervencije na ostalim proèeljima, poglavito zapadnom, vrtnom, ali i sjevernom proèelju, na kojima je izveden niz prozorskih otvora neprimjerenog oblikovanja i proporcija. Izvorni pokrov crijepom zamijenjen je pokrovom iz eternita.

Sl. 12. Ljetnikovac Grbac, tlocrt prizemlja, arhitektonska snimka, 2011. Fig. 12. Grbac Cottage: ground floor plan, architectural survey,2011

Sl. 13. Ljetnikovac Grbac, tlocrt potkrovlja, arhitektonska snimka, 2011. Fig. 13. Grbac Cottage: attic plan, architectural survey, 2011

PROSTOR

1[45] 21[2013] 56-67 A. BRAUN, A. DELIÆ Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac…

Sl. 14. Ljetnikovac Grbac, grafièka rekonstrukcija prve etape ljetnikovca, 1889. - trodimenzionalni model (izgled verande rekonstruiran je prema povijesnim fotografijama) Fig. 14. Grbac Cottage: graphic reconstruction of the 1st stage, 1889 - three-dimensional model (porch reconstruction was based on historical photographs)

Sl. 15. Ljetnikovac Grbac, grafièka rekonstrukcija druge etape ljetnikovca, 1899. - trodimenzionalni model Fig. 15. Grbac Cottage: graphic reconstruction of the 2nd stage, 1899 - three-dimensional model

Sl. 16. Ljetnikovac Grbac, grafièka rekonstrukcija treæe etape ljetnikovca, 1906. - trodimenzionalni model Fig. 16. Grbac Cottage: graphic reconstruction of the 3rd stage, 1906 - three-dimensional model Sl. 17. Ljetnikovac Grbac, grafièka rekonstrukcija èetvrte etape, nakon Drugoga svjetskog rata trodimezionalni model Fig. 17. Grbac Cottage: graphic reconstruction of the 4th stage, after WWII - three-dimensional model

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac… A. BRAUN, A. DELIÆ 56-67 21[2013] 1[45]

Polazišta za obnovu - Nakon što je dovršena izložena analiza povijesno-prostornog razvoja ljetnikovca Grbac, 2011. godine pristupilo se njegovoj obnovi koja još uvijek traje. Projektom obnove predlaže se rekonstrukcija izgleda zgrade iz posljednje dokumentirane nadogradnje, one graditelja Carneluttija iz 1906. godine, kako u vanjštini zgrade tako i u ponovnom uspostavljanju koncepta jednoobiteljske kuæe. Na taj se naèin valoriziraju historicistièki slojevi zgrade i onaj najkvalitetniji iz razdoblja visokoga historicizma arhitekta Hönigsberga, ali i dvije kasnije projektirane nadogradnje, od kojih onu posljednju iz 1906. godine vrjednujemo kao kasnohistoricistièku. Istraživanje je pokazalo da je ljetnikovac nastao projektiranim dodavanjem volumena na osnovnu zgradu, pa je i u projektu obnove predviðeno proširenje zgrade prema vrtu, a predlaže se i objedinjavanje izvorne parcele ljetnikovca.



ZAKLJUÈAK CONCLUSION Znaèenje ljetnikovca Grbac u povijesti zagrebaèke ladanjske arhitekture nalazimo u dvjema èinjenicama. Prva je da se izvorni, reprezentativni ljetnikovac, izgraðen 1889.-1890. godine prema projektu arhitekta Lea Hönigsberga, pored ljetnikovca Werner-Kolmar

PROSTOR

ubraja u njegove najkvalitetnije izvedbe u podruèju ladanjske arhitekture. Druga, ne manje važna èinjenica jest da ljetnikovac Grbac predstavlja integralni dio cottage naselja na nekadašnjem Josipovcu, suvremene urbanistièke ideje posljednje èetvrtine 19. stoljeæa, od kojeg se do danas saèuvalo tek nekoliko vila i ljetnikovaca. Višekratna proširenja i nadogradnje ljetnikovca Grbac, od kojih su dvije potkrijepljene projektima, umanjili su prvotni sklad i reprezentativnost ove graðevine. Èinjenica je da znaèajna tlocrtna proširenja nisu popraæena odgovarajuæim poveæanjem kvalitete tlocrtne organizacije, a time i kvalitete unutrašnjeg prostora. Meðutim, krajnje nepogodna situacija po ljetnikovac dogaða se u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata kada osim sustavnog izostanka održavanja dolazi i do znaèajnog umanjivanja kvalitete kako unutrašnjosti, tako i vanjštine ljetnikovca, ukljuèivo i neposredan okoliš, pa se i izvorna parcela dijeli u dvije - sve to samo još više udaljuje situaciju ljetnikovca Grbac od izvornog ambijenta cottage naselja na Josipovcu. Obnovom ljetnikovca, koja je u tijeku, vraæaju se oblikovna obilježja iz posljednje dokumentirane etape ljetnikovca, one iz 1906. godine, odnosno valoriziraju se svi historicistièki slojevi toga kulturnoga dobra.

Sl. 18. Ljetnikovac Grbac, sjeveroistoèni ugao, 2011. Fig. 18. Grbac Cottage: northeast corner, 2011

Sl. 19. Ljetnikovac Grbac, jugozapadni ugao, 2011. Fig. 19. Grbac Cottage: southwest corner, 2011

PROSTOR

1[45] 21[2013] 56-67 A. BRAUN, A. DELIÆ Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1. Braun, A. (2001.), Zagreb - grad i arhitektura osamdesetih godina XIX. stoljeæa, magistarski rad (mentor: prof. dr.sc. Vladimir Bedenko), Arhitektonski fakultet, Zagreb 2. Cvitanoviæ, Ð. (1969.), Arhitekt Kuno Waidmann, Društvo historièara umjetnosti Hrvatske, knjiga 16, Zagreb 3. Dobroniæ, L. (1963.), Zagrebaèki ljetnikovci druge polovine devetnaestog stoljeæa, „Iz starog i novog Zagreba”, 3: 143-176, Muzej grada Zagreba, Zagreb 4. Dobroniæ, L. (1983.), Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Sabrani èlanci i rasprave, Društvo povjesnièara umjetnosti Hrvatske, knjiga 30, Zagreb 5. Galjer, J. (2000.), Arhitektura zagrebaèkih ljetnikovaca i vila u doba historicizma, u: Historicizam u Hrvatskoj, katalog izložbe, 1: 150-157, MUO, Zagreb 6. Kršnjavi, I. (1888.), Ville na Josipovcu i u Tuškancu u Zagrebu, „Glasnik društva za umjetnost i umjetni obrt”, 3: 60-61, Zagreb 7. Kuèinac, T.; Puhmajer, P. (2010.), Ljetnikovac Grbac, Zagreb, Izvještaj o konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, Zagreb 8. Meštroviæ, M. (2010.), Zagrebaèki ljetnikovci od kraja 18. do poèetka 20. stoljeæa, Prostornopejsažna, urbanistièka i arhitektonska obilježja, magistarski rad (mentor: prof. dr.sc. Mladen Obad Šæitaroci), Arhitektonski fakultet, Zagreb 9. Meštroviæ, M.; Obad-Šæitaroci, M. (2011.), Propisi i planiranje ljetnikovaèkog podruèja Zagreba, 1857.-1940., „Prostor” 19 (1 /41/): 114125, Zagreb 10. Radoviæ Maheèiæ, D. (2009.), Graditeljska obitelj Carnelutti (1879.-1947.), „Radovi IPU”, 33: 319-336, Zagreb 11. Wagner-Rieger, R. (1970), Wiens Architektur im 19. Jahrhundert, Österreichischer Bundesverlag füf Unterricht, Wissenschaft und Kunst, Wien 12. *** (1995.), Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. I. [gl.ur. Domljan, Ž.], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 13. *** (2000.), Historicizam u Hrvatskoj, katalog izložbe, knjige I. i II., MUO, Zagreb

Arhivski izvori Archive Sources 1. 2. 3.

Državni arhiv u Zagrebu, Opatièka 29, Zagreb, Zbirka graðevne dokumentacije, mikrofilm 188: 382-397 [DAZ-ZGD] Muzej grada Zagreba, Opatièka 20, Zagreb, Odjel dokumentacije - fototeka [MGZ] Arhitektonska snimka postojeæeg stanja ljetnikovca Grbac, Zavod za graditeljsko naslijeðe Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu [AF-ZZGN]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1., 12., 13. Sl. 2. Sl. 3., 4., 7., 8. Sl. 5. Sl. 6., 9.-11. Sl. 14.-17. Sl. 18., 19.

AF-ZZGN, 2011. Braun, Vidoviæ, 2013. MGZ Kršnjavi, 1888. DAZ-ZGD, MF 188 Braun, Cvitanoviæ, Vidoviæ, 2011. Braun, 2011.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac… A. BRAUN, A. DELIÆ 56-67 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb The historicist cottage of the Grbac family, located in Ivan Goran Kovaèiæ Street in Zagreb, is a single protected immovable cultural property. Built by architect Leo Hönigsberg and subsequently extended and renovated, it represents an exceptional example of Zagreb’s cottage architecture of high historicism. The cottage was built in the late 19th century as part of the planned cottage estate in Josipovac, in the northern area of Zagreb. In the entire body of historicist architecture special attention should be given to countryside architecture or the architecture of villas and summer houses, or cottages. This typological subgroup comprises also the contemporary concept of cottage estates creates out of modern single residential buildings surrounded with enclosed gardens. This idea was within Zagreb’s urban planning practices strongly supported by Kuno Waidmann. The Croatian government bought in 1886 a piece of land in Josipovac and divided it the following year into twenty lots planned to contain villas similar to the Viennese cottage estates of Währing and Döbling. It was prohibited to build any husbandry buildings or plant a vineyard in the area of Josipovac, although it was a common thing to do in Zagreb’s estates containing summer residences. The national government provided the area with a water supply system while the city government made a commitment to build a road, street lights, and sewerage system as well as to plant trees and ensure night watch. The construction of the cottage estate in Josipovac commenced in 1887 and already in the early 1890s it was given its proper character. The most important cottages in Josipovac include several accomplishments by prominent Zagreb-based architects and builders: Lobmayer Cottage (1888.), Èubeliæ Cottage (1888.-1889.), personal cottage owned by builders Šafranek and Wiesner (1889.), Grbac Cottage (1889.), exceptionally big Ehrlich Cottage (1890.-1891.) and the private cottage of architect

Waidmann (1893). It is interesting to note that the most significant cottages in Josipovac were built in only a few years, which shows the modern housing requirements of the then Zagreb citizens, as well as the quality and the reception of the concept of cottage estate. The original cottage of the Grbac family was built according to the design of the Zagreb-based architect Leo Hönigsberg in 1889/90 and the first formal features are still discernible on the existing building. The cottage is a single-storey structure with a high attic storey and a tower which was a characteristic element of countryside architecture at the end of the 19th century. The cottage is situated in the eastern part of the lot which gives access to the main entrance to the building. An old plan reveals that the original lot used to cover the two existing lots. The design shows a clear influence of primarily Viennese and also English cottage architecture with its symmetrical T-shaped plan, numerous, centrally positioned openings, and the opposition between the form of the residential building treated with horizontal plaster decoration and the vertical tower topped with a pyramidal roof and rustic facades. Ten years later, the same investors considerably extended the cottage according to the ”Design for the extension and renovation of a villa in Zagreb, 15 Josipovac Street”, which does not suggest its architect or contain his name. Since it was made as an ”addition” to the 1889 design, it might have been the work of the Hönigsberg and Deutsch Architectural Office. The design shows all the formal details from the original design, but the well known fact that the details have not been executed causes certain misunderstanding. The cottage was extended in the areas of the basement and the ground floor in the western part of the lot (garden) with the aim of improving the housing standard. The newly added forms, as well as details of the annexes are adapted to the forms of the original cottage. Since

Biografije Biographies Mr.sc. ALAN BRAUN viši je predavaè pri Katedri za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U svome znanstvenom, nastavnom i struènom radu bavi se temama obnove i zaštite graditeljskog naslijeða. Dr.sc. ALENKA DELIÆ izvanredna je profesorica pri Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U svome znanstvenom, nastavnom i struènom radu bavi se temama vezanim za stambenu arhitekturu.

ALAN BRAUN, MA, senior lecturer at the Department of Theory and History of Architecture, Faculty of Architecture, Zagreb University. His scientific, academic and professional work is related to restoration and conservation of built heritage ALENKA DELIÆ, PhD is an associate professor at the Department of Architectural Design at the Faculty of Architecture in Zagreb. Her scientific, academic and professional interests are related to residential architecture.

these extensions made the tower the central point of the spatial disposition, its role as a dominant element of the building’s composition was undermined. The first years of the 20th century saw a change in the ownership of the cottage and the new owners obtained in 1906 a construction permit for another extension of the building which was done by builder Gjuro Carnelutti. The design envisages considerable extensions towards north on the levels of basement and ground floor and the construction of a new access staircase on the main façade in the eastern part of the lot. An old architectural drawing shows a number of mistakes which indicate either the builder’s rashness or his lack of understanding. In spite of that, the 1906 design has one specific feature, and that is the glass and wooden porch on the ground floor serving as an entrance space into the cottage. The significance of Grbac Cottage in the history of Zagreb’s cottage architecture is witnessed by two facts. The first is that the original cottage, built in 1889/90 according to the design of architect Leo Hönigsberg, represents, in addition to Werner-Kolmar Cottage, not only the most accomplished projects by Hönigsberg but one of the most important buildings of Zagreb’s cottage architecture at the end of the 19th century. The second, equally important fact is that Grbac Cottage was an integral part of the cottage estate in the former Josipovac area, the contemporary urban concept which has continued to live to the present day in only several villas and cottages. Frequent extensions and renovations of Grbac Cottage whose designs can attest to that, diminished the original harmony and lavishness of the building. Interestingly, these renovations did not improve the quality of the spatial organization of the building. The most unfavourable period for the cottage was the years after the Second World War when both its interior and exterior were left to decay, including its immediate environment. ALAN BRAUN ALENKA DELIÆ

Sl. 1. M. Hržiæ: skice naselja Žnjan-Dragovode, 1985.: gore: studija proporcija, mjerila i moguænosti organizacije internih prostora blokova dolje: oblikovanje javnih dvorišta blokova i foruma, analogije s antièkim Peristilom (upuštena ploha foruma i trijem) Fig. 1. M. Hržiæ: Housing development Žnjan-Dragovode, sketches, 1985: above: a study into proportion, scale and possibility of internal organization of blocks down: formation of public yards within blocks of buildings and a forum, analogies with ancient Peristil (sunken surface of the forum and the porch)

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Ana Grgiæ, Sanja Matijeviæ Barèot Sveuèilište u Splitu Fakultet graðevinarstva, arhitekture i geodezije HR - 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

University of Split Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy HR - 21000 Split, 15 Matice hrvatske Street

Prethodno priopæenje UDK 711.4(497.5 Split)”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje Èlanak primljen / prihvaæen: 7. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Preliminary Communication UDC 711.4(497.5 Split)”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning Article Received / Accepted: 7. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice 20. stoljeæa Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century

javni prostori Split stanovanje urbanizam

public space Split residence urbanism

Èlanak problematizira konceptualne mijene planiranja otvorenih javnih prostora analizirajuæi tri primjera razlièitih urbanistièkih tipologija: CIAM-ovsku matricu Splita 2, ulicu Splita 3 proizašlu iz kritike CIAM-a i postmodernistièku blokovsku matricu naselja Žnjan-Dragovode. Komparativna analiza odabranih primjera pokazala je raskorak izmeðu planerskih ideja i ostvarenja njihovih teorijskih premisa u konaènim realizacijama.

This paper examines conceptual changes in planning of public open spaces by analyzing three examples of different urban building typologies: the pattern of Split 2 based on CIAM principles; the street of Split 3 that resulted from the criticism of CIAM, and a residential area Žnjan-Dragovode. A comparative analysis of these selected examples has identified digression between the ideas of original designs and the realization of theoretical premises during execution.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 68-79 A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT Tri primjera javnih prostora stambenih naselja…

UVOD INTRODUCTION

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

IMPLEMENTACIJE POSTULATA CIAM-OVSKOG URBANIZMA U PLANIRANJU JAVNIH PROSTORA SPLITA 2 NA PRIMJERU NASELJA SKALICE-GLAVIÈINE (1960.-1964.) IMPLEMENTATION OF PRINCIPLES PROMULGATED THROUGH CIAM IN THE URBAN PLANNING OF PUBLIC SPACE AT SPLIT 2, HOUSING DEVELOPMENT SKALICE-GLAVIÈINE (1960-1964)

opsežnoj poslijeratnoj urbanizaciji grada Splita posebno se istièu tri prepoznatljive urbanistièke tipologije: CIAM-ovska matrica Splita 2 koja napušta tradicionalne urbanistièke forme, Split 3 koji, reagirajuæi na nedostatke potonjega funkcionalistièkoga grada, ponovno afirmira temu ulice te postmodernistièka blokovska matrica naselja Žnjan-Dragovode.1 Interpretacije otvorenih javnih prostora u sklopu tih triju tipologija bitno se razlikuju. Njihova valorizacija provedena je na osnovi položaja tih naselja u pripadajuæim modelima organizacije centralnih funkcija grada2, prostornih karakteristika, funkcije, oblika socijalne participacije te odnosa privatnog i javnog kao kljuènog elementa politièko-ekonomskoga konteksta socijalistièkoga društvenog poretka. U odnosu na druga stambena naselja iste tipologije analizirani primjeri imaju sve karakteristike pripadajuæe tipologije, ali i odreðenu prostornu specifiènost koja proširuje potencijale interpretacije javnih prostora, a to je definiralo kriterij odabira. Istražena je pretpostavka da su rezultati ostvarenja planerskih zamisli naselja i njihovih otvorenih javnih prostora utjecali na promjene teorijskih i metodoloških premisa u kronološkom slijedu planiranja. Osim što su proizašle iz takve uzroèno-posljediène sprege, metode planiranja crpile su argumentaciju kako iz povijesnog naslijeða, tako i iz teorijskoga diskursa karakteristiènog za pripadajuæe razdoblje domaæe odnosno svjetske urbanistièko-arhitektonske produkcije (Sl. 2., 3.).

Prvu distinktivnu etapu poslijeratne izgradnje predstavljaju naselja planirana tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeæa, poslije objedinjena pod nazivom Split 2. Njihovoj izgradnji prethodi prva poslijeratna regulacija grada, Direktivna osnova iz 1951., na temelju koje su postupno izraðeni planovi za nova naselja, tzv. mikrorajone.3 Planskim zoniranjem grada odvajaju se tradicionalno integrirane djelatnosti (stanovanje, rad, rekreacija i transport). Iako s jedne strane predstavlja aktivistièku utopiju, CIAM-ovski urbanizam biva primjenjiv politièki instrumentarij u društveno-politièkim prilikama socijalizma.4 Stanogradnja slijedi napredak tehnologije izgradnje, mehanizacije i prefabrikacije, a raspon vrsta stambenih jedinica podliježe „Tehnièko-financijskim smjernicama standardnog stana”.5 U hijerarhiji centraliteta, implementacija javnih sadržaja ovisi o podjeli na tzv. mjesne zajednice (stambene jedinice), kvartove (èetvrti) i rajone. Mikrocentri novih naselja sastoje se od uniformnih osnovnih namjena koje ne pokazuju programske otklone s obzirom na konkretnu lokaciju i njihov položaj u kontekstu grada. Za veæa naselja, npr. Spinut, planirani su i složeniji, no buduæi da su oni rijetko gdje izgraðeni, nova su naselja zadržala ovisnost o postojeæem centru grada (Sl. 4.). Za analizu javnoga prostora u naseljima CIAM-ovske matrice odabrano je naselje Skalice-Glavièine koje se od ostalih naselja iste tipologije razlikuje po svojoj specifiènosti u 1 CIAM-ovska urbana matrica sintagma je koja podrazumijeva strategiju maksimiziranja zelenih površina i eliminaciju tradicionalne ulice, principe planiranja koji su dominantno zagovarani na Treæem i Èetvrtom kongresu CIAM-a (Congrs International d’Architecture Moderne). [Mumford, 2000: 54-58, 85-87] 2 Iako projekti naselja Splita 2 predviðaju brojne sadržaje koji bi trebali rasteretiti gradsku jezgru, ona je još uvijek funkcionalan oslonac tih naselja. Tek se projektom Splita 3 uvodi model grada s više centara, u sklopu kojeg se na istoku predviða novi gradski centar. 3 To su sljedeæa naselja: Gripe, Baèvice, Skalice-Glavièine, Visoka, Bol-Plokite, Meje, Sv. Mande-Škrape, Spinut, Lokve, Bol I i ll, „26. listopad”, Suæidar, Kman-Kocunar, Brda, Ravne Njive i Vrh Suæidra. 4 U svome antologijskom djelu Grad kolaž C. Rowe i F. Koetter objašnjavaju potencijale funkcionalistièkog urbanizma istražujuæi etiologije i kontekst niza utopijskih paradigmi. [Rowe, Koetter, 1988: 11-14]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja… A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT 68-79 21[2013] 1[45]

prostornome kontekstu grada. Naime, ono obilježava ‘završetak grada’ u projektu proširenja gradskog centra od povijesne jezgre prema sjeveru.6 Taj projekt barata složenim kompozicijskim oblicima. Preklapanjem volumena u dinamiènome linearnom toku prema sjeveru stvara se niz otvorenih, polunatkrivenih i natkrivenih javnih prostora koji oponašaju strukturne vrijednosti javnih prostora povijesne jezgre, stvarajuæi prostorno rašèlanjen, graduirani pješaèki tok (iako ne ulicu u klasiènome smislu). No koncept javnih prostora u naselju Skalice-Glavièine nije preuzeo iste odlike.7 On dosljedno odgovara CIAM-ovskoj shemi jedinstvenoga otvorenog prostora izmeðu slobodno postavljenih zgrada koje su grupirane u tipološke skupine nebodera i èetverokatnih lamela, a tipovi se prepoznaju po imenima autora (tip „Fabris”, tip „Vojnoviæ” i tip „Perkoviæ”).8 Šest nebodera markira urbani završetak pješaèkih tokova koji se nastavljaju prema brdu Glavièine odnosno stadionu.9 U oèekivanju preciznijih rješenja za konkretne namjene javnih prostora primjeæuje se, naprotiv, da su one u projektu tretirane formalistièki. Shematski su prikazane krugovima i pravokutnicima kojima su oznaèena djeèja igrališta te prostori za „odmor stanara na ozelenjenim površinama”. Pješaèki putovi u otklonu od ortogonalne matrice povezuju kuæe i kolnike, no izvedeni su samo djelomièno, i to na zapadnom dijelu naselja. Južna dionica pješaèke veze prema brdu Glavièine izvedena je kao poploèana hodna površina, uz koju se s jedne strane nalazi zeleni pojas s elementima urbane opreme za sjedenje, a s druge je povezana s povišenim platoom ispred komercijalno-poslovnih sadržaja u prizemlju naknadno interpolirane zgrade. Stambena ulica ne postoji u tradicionalnom obliku koji podrazumijeva jasno definiranu morfologiju. Naime, prostorna inkluzija ulice ne postoji jer organizacija lamela suèeljava uzdužna, aktivna proèelja sa zabatima nasuprotnih kuæa (Sukošanska ulica) ili su one previše udaljene da bi se ostvario vizualan i prostorni kontakt (Starèeviæeva ulica), dok je 5 Pod tim nazivom nalaze se obvezujuæi programski normativi za projektiranje stanova koje je Opæinski fond za stambenu izgradnju izdao 1962. godine. [FGAG, Arhiv KAP] 6 Projekt je 1959. izradio B. Kalogjera. 7 Projekt je 1960. izradio B. Kalogjera. 8 DAST, Arhiv UZD: sign. 28 9 Planirano je 1300 stanova, osnovna škola, dom za starije, ðaèki dom, djeèji vrtiæ, jaslice, trgovine, dvije ambulante i servisi. [Kalogjera, 1966.a: 86-88] 10 Rowe, Koetter, 1988: 64 11 Kao opreèni primjer može se navesti nizozemski Woonerf koji je potvrdio uspješnost integriranja kolnog, pješaèkog i biciklistièkog prometa. [Gehl, 2006: 111] 12 Madanipour, 2005: 203; Moore, 2001: 136; Jacobs, 1993: 261 13 Èišæenje sagova, spremanje kanti za smeæe, ubacivanje goriva u podrumska skladišta i dr. [DAST, Arhiv UZD]

neboderi u potpunosti negiraju. Osim toga, opetovanje istoga arhitektonskog obrasca nebodera i lamela otežava stvaranje iskustvene perceptivne slike prostora i vodi k dezorijentaciji.10 Ulica postoji tek kao kolna prometnica, ali ne uspijeva - što zbog promjene medija transporta i brzine kretanja, što zbog rahlog postava kuæa - postiæi nikakvu prostornu i socijalnu koheziju koja je kljuèna za funkcioniranje javnoga prostora.11 Takav nedostatak odgovarajuæega urbanistièko-arhitektonskog idioma kao preduvjeta formiranja javnoga prostora, doktrini moderne dijagnosticiraju Ch. Moore i J. Jacobs, a razlozi devaluacije ulice odgovaraju objašnjenjima H. Hertzbergera: poveæanje i prioritet motoriziranog prometa, uniformno oblikovani ulazi u zgrade, smanjenje gustoæe izgradnje, ali i poboljšanje velièine i kvalitete stana te bolja ekonomska situacija koja vodi k neovisnosti o susjedima.12 Nabrajajuæi aktivnosti koje se pretpostavljaju na tzv. slobodnim površinama naselja, Tehnièki opis projekta ureðenja terena ne navodi nijednu aktivnost koja se može nazvati socijalnom.13 Siromaštvo anticipacije razlièitih oblika socijalnih aktivnosti popraæeno je i siromaštvom projekata javnih prostora ovoga naselja, a terminologija kojom ih se pritom opisuje kao prazne prostore pridonosi njihovoj negativnoj stigmatizaciji. Taj prostor ‘izmeðu’ ostao je uglavnom nediferenciran i bezoblièan, a njegovi su stvarni obodi rubne gradske prometnice naselja. Za razliku od gradske jezgre, javni prostori ovoga naselja nisu stekli emocionalnu i kulturnu vrijednost koja se s vremenom taloži. Izostala je raznolikost koja utjeèe na usložnjivanje percepcije prostora pa su naglašene postale socijalne konzekvence takve urbane monotonije. Demografska obilježja Splita 2 odgovaraju kohezivnim zajednicama oformljenim od dislocirane radne snage, za koje Madanipour primjeæuje da su hijerarhiène, patrijarhalne i nemobilne, a to je takoðer nepovoljno utjecalo na socijalnu sliku i posljedièno na slab intenzitet korištenja javnih prostora (Sl. 5.-7.). Bitna premisa uspješnosti modernistièke urbane matrice koja se temelji na izgradnji jednostavnoga grada jest njezin funkcionalni

PROSTOR

Sl. 2. Karta Splita s oznaèenim obuhvatima analiziranih naselja (1 - Skalice-Glavièine, 2 - Ljubiæeva ulica, 3 - Žnjan-Dragovode) Fig. 2. Map of Split showing the analyzed housing developments (1 - Skalice-Glavièine; 2 - Ljubiæeva Street; 3 - Žnjan-Dragovode)

Sl. 3. Karta Splita s oznaèenim podruèjima Splita 2 i Splita 3. (Naziv Split 1 nije uobièajen, no njime je analogijom s navedenim nazivima oznaèeno podruèje razvoja grada do kraja Drugoga svjetskog rata.) Fig. 3. Map of Split with marked areas of Split 2 and Split 3 (the term ”Split 1” is not common, but through analogy with these two names it refers to the area of the city that was developing by the end of the WW2)

Sl. 4. Direktivna osnova Splita, 1951. (detalj) Fig. 4. Split Planning Guidelines (Direktivna osnova), 1951 (detail)

PROSTOR

1[45] 21[2013] 68-79 A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT Tri primjera javnih prostora stambenih naselja…

Sl. 5. Urbanistièka studija gradskog centra, 1959. (sivo - niske zgrade s trijemovima i pasažima na razini partera; šrafirano - parter; naselje Skalice-Glavièine nalazi se sjeverno od oznaèene Bihaæke ulice, s time da je njegov sjeverni dio namijenjen stanovanju, a južni javnim zgradama) Fig. 5. A study of city centre urbanism, 1959 (grey sections mark lower buildings with porches and passageways at floor level; hatched sections are for Skalice-Glavièine area located to the north of Bihaæka Street, where the area’s northern part is residential, while its southern part contains buildings for public use)

Sl. 6. Idejni projekt naselja Skalice-Glavièine s prikazom namjene, B. Kalogjera,1960. (detalj) Fig. 6. Detail of preliminary design for housing development Skalice-Glavièine, specifying purpose (B. Kalogjera, 1960)

oslonac u pomno razraðenoj arhitekturi kompleksne kuæe. Legitimirajuæi tu ideju u svojim paradigmatskim zgradama tipa Unité d’Habitation, ovaj Le Corbusierov obrazac, koji evoluira ideju stroja u stroj za stanovanje, pretaèe tehnifikaciju u tipološku razradu stanovanja. Kompleksna kuæa u vertikalnome rašèlanjivanju preuzima urbanistièke funkcije grada: prizemlje ima ulogu klasicistièkih arkada iz 19. stoljeæa, ‘ulica’ (rue interior) sa svim trgovaèkim, uslužnim i društvenim funkcijama ‘levitira’ u optimalnoj etaži smještenoj izmeðu stambenih etaža, a skulpturalno oblikovana krovna etaža postaje zajednièki javni prostor s igralištima, bazenom, djeèjim vrtiæem i otvorenim teatrom. Kuæa ostvaruje socijalni model tzv. individualnoga kolektiviteta kompilirajuæi privatni život s javnim u formi ‘produženog stanovanja’ (logement prolongé).14 Iako se Le Corbusierova ideja kompleksne kuæe nalazi na samim izvorima koncepta CIAM-ovske matrice, Split 2 primjenjuje posve drukèiji princip dispozicije javnih sadržaja i prostora svodeæi ih iskljuèivo na horizontalnu distribuciju. U uvjetima realizacije Splita 2, Le Corbusierov jednostavni grad postaje i odveæ jednostavan, a kompleksna kuæa nije se utjelovila u arhitektonskim realizacijama.15 Korištenjem skeletnoga konstruktivnog sustava modernistièka arhitektura ima potencijal za potpuno rastvaranje prizemne etaže i povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora, èime ovaj posljednji postaje funkcionalno potentan. No, u naseljima Splita 2 prizemlje je uglavnom nerašèlanjeno i najèešæe stambeno, a grubi sraz privatnog-intimnog i javnog zahtijevao je ambicioznije arhitektonske odgovore. Aktiviranje krovne etaže dogodilo se samo mjestimièno, i to najèešæe kao gospodarska ekstenzija stanovanja. Od deset planiranih zgrada na Skalicama samo su u prizemljima triju zgrada namjene koje nisu stambene.16 Model grada s mikrocentrima novih èetvrti podrazumijeva decentralizaciju grada, no, po Jacobsu, u sluèaju grada velièine

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Splita u novim èetvrtima opstaju samo oni sadržaji koji odgovaraju zahtjevima veæine, a to je takoðer jedan od razloga neuspjele aktivacije rubova javnih prostora. Zbog društvenoga vlasništva zemljišta, gdje gradnja nije bila vezana za vlasnièku parcelu jedne kuæe, nego za zonu kao jedinstvenu vlasnièku cjelinu, nastale su mnoge nejasnoæe u odgovornosti prema financiranju i održavanju javnih prostora. Njihova realizacija odgaðala se iz ekonomskih razloga, a tranzicijske promjene na zalazu socijalizma otvorile su manipulativni prostor upravo na ovim ‘nedovršenim meðuprostorima’ koji su postali poligon za interpoliranje nove gradnje, isplative zbog postojeæe infrastrukturne opremljenosti. Kao negativan primjer takve interpolacije izdvaja se upravo zgrada Geoprojekta na sjeveru naselja Skalice-Glavièine (1980.), koja potpuno negira ideju propulzivnosti Kalogjerine grupe višekatnica, kao i raniju Schürmannovu ideju prospekta glavne pješaèke osi korza kojim se afirmira usmjerenje širenja centra prema brdu Glavièine.17 Interpolacije uzrokuju prekapacitiranje naselja, a istovremeno javni prostori postaju površine za parkiranje, pa poznata sarkastièna sintagma grad u parkingu, derivirana iz modernistièke krilatice grad u parku, ovdje zaista vjerno pristaje.

PLANIRANJE JAVNIH PROSTORA SPLITA 3 U DUHU KRITIKE CIAM-OVSKOG URBANIZMA NA PRIMJERU LJUBIÆEVE ULICE (1968.-1973.) PLANNING OF OPEN SPACES AT SPLIT 3 IN KEEPING WITH CRITICISM OF CIAM-LIKE URBANISM - EXAMPLE OF LJUBIÆEVA STREET (1968-1973)

Urbanistièko rješenje Splita 3 izraðeno je na osnovi prvonagraðenog rada na državnom natjeèaju iz 1968. godine, kojeg su autori bili B. Mušiæ, M. Bežan i N. Starc iz Urbanistièkog 14 Gans, 2006: 112-119 15 Usporedivši sa sociološkog aspekta urbanizam Splita 2 i stroj za stanovanje kao modernistièku paradigmu, M. Maroeviæ nalazi korijene planiranja Splita 2 u anglosaksonskoj tradiciji individualne izgradnje s prateæim sadržajima na pješaèkoj udaljenosti od kuæa, èime se podupiru socijalni odnosi. Redukcijom izgradnje na stambene zgrade reducira se i pojam stanovanja na pojam spavaonice. [Arhiv I.B.] 16 Te su zgrade navedene u projektu pod brojevima 27, 33 i 34. 17 DAST, Arhiv UZD: sign. 347 18 Izradu je vodila tzv. Projektna grupa Splita 3 u kojoj je uz autore bila grupa slovenskih i splitskih arhitekata okupljenih u Poduzeæu za izgradnju Splita pod vodstvom J. Vojnoviæa. 19 Nastojeæi ponovno afirmirati susjedstvo, A. i P. Smithson 1956. g. prezentiraju svoj projekt za Golden Lane Estate u Londonu, koji širokom ulicom, tzv. street in the sky, humanizira životni prostor. Pješaèki i kolni promet vertikalno su razdvojeni, a izgraðena je samo jedna strana

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja… A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT 68-79 21[2013] 1[45]

instituta Slovenije.18 Oslanjajuæi se na išèitavanje zateèenog ambijenta i šireg konteksta u smislu topografije, klime te prostornog i funkcionalnog znaèenja grada, autori posežu za realnim, no istovremeno simboliènim elementima: Dioklecijanovom palaèom kao fizièkim identitetom grada i rimskom centurijacijom kao civilizacijskom osnovom odnosno fizièkim identitetom zemlje - mjesta. Ulica ponovno preuzima ulogu prototipa socijalno-antropološkog urbanog fenomena i postaje paradigmatski javni prostor novoga dijela grada. U prostornom smislu, raster centurijacije transponiran je u stambene pješaèke ulice i niz pješaèkih poveznica koje ih okomito povezuju i vode do obale, a rasteru proizašlom iz glavnih osi Dioklecijanove palaèe podliježe prostorna organizacija dviju tzv. heliocentriènih osi u pravcu sjeveroistok-jugozapad koje nose ulice novoga ‘rajonskog’ i novoga ‘gradskog’ centra, a povezuje ih obala kao prostorni oslonac. Ovisno o stupnju centraliteta ulice se formiraju razlièitom fizionomijom presjeka i pripadajuæeg razmještaja funkcija. Izgradnja stanovanja slijedi primat povoljne južne orijentacije ponavljajuæi princip jasne, graduirane plastike razvedenih arhitektonskih megastruktura koje èine obode pješaèkih ulica.19 Pješaèke ulice rajonskog i gradskog centra planirane su u širokom profilu koji obostrano zatvaraju niske poslovno-trgovaèke zgrade, na kojih se stražnju stranu naslanjaju visoke stambene zgrade. Tipiènu stambenu pješaèku ulicu tvore paralelno postavljene visoke stambene zgrade - megaulice. Split 3 horizontalno rašèlanjuje kolni i pješaèki promet, a inkluziju uspostavlja suèeljavanjem visoke i niske zgrade. 20 Kao teorijski zaèetak pojma mjesta, pomak u poimanju odnosa izgraðenog i pripadajuæeg konteksta od ‘arhitekture na prostoru’ prema ‘arhitekturi i prostoru’ postavlja P. Eisenman stavljajuæi ih u jednakovrijedan odnos. U prvom sluèaju projekt nastaje kao rezultat ogranièenja zateèenog prostora, dok u drugome zateèeni prostor postaje generativni alat projekta. [Musiatowich, 2005: 5; Mušiæ, 1970./71: 32, 45] 21 Poslije U. Eco, R. Barthes i A. J. Greimas ispituju limite ‘dekodiranja’ grada K. Lyncha. Tvrde da se on ne fokusira toliko na semantièko razumijevanje, koliko na èitljivost arhitektonskih znaèajki, pa se koncepcija grada oslanja više na gestalt negoli na postavke strukturalizma. [Barthes, 1997: 167] 22 Alexander, 1977: 163-518. Razlikuje se od klasiènog poimanja grada kao jedno- ili dvo-varijabilnog problema karakteristiènog za poslijeratno planiranje 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeæa, npr. broj radnih mjesta vodi k broju stanova odnosno dalje k broju stambenih jedinica [Jacobs, 1993: 564]. Hijerarhizaciju centraliteta J. Gehl smatra osnovom koja stvara uvjete za socijalnu integraciju stupnjevanu po principu promjene odnosa privatnog i javnog. Navodi primjer strukturiranja javnog prostora „od dnevnog boravka do gradskog trga” u naselju Tinggården. (Gehl, 2006.) 23 Pod utjecajem lingvistièkih analogija N. Chomskog, H. Hertzberger razlikuje strukture kratkog ciklusa (arhitektura) odnosno dugog ciklusa (ulica i trg). Kljuèan je pritom odnos izmeðu kompetencije (potencijala forme za interpretaciju) i performanse (kako je forma interpretirana u odreðenoj situaciji). [Hertzberger, 2000: 176; Hertzberger, 2009: 149, 174]

strukture na sjeveru i niske stambeno-poslovne zgrade na jugu. Urbanistièka matrica Splita 3 nastala je kao reakcija na probleme koji su proizašli iz iskustva CIAM-ovskog urbanizma. Za razliku od CIAM-ovskog shematizma koji je dosljedno proveden bez obzira na zateèeni kontekst, a to je pokazano analizom naselja Skalice-Glavièine, ovdje postaje bitan osjeæaj za mjesto. Pod utjecajem W. Alonsa, J. Dyckmana, Ch. Alexandera, A. i P. Smithson te D. Cranea, autori Splita 3 usvajaju fenomenologiju artefakta - mjesta, i utjelovljuju ga u novomu gradskom centru na istoènom perimetru.20 Parametri proizašli iz utjecaja K. Lyncha, a koji tvore mentalnu mapu grada utemeljenu na fizièkim odlikama, izraženi su takoðer na temi žnjanskog artefakta: glavna os paralelna s Dioklecijanovom palaèom, arhitektonske i pejsažne dominante, putovi, pogledi, parkovi, barijere i rubovi te orijentacija.21 U funkcionalnom smislu projekt razvija nov policentrièni model grada, a utjecaj Alexandera oèituje se u uspostavljanju slojevite mreže meðuovisnih èvorišta s centralnim funkcijama isprepletenih sa stanovanjem. Otklon od klasiène hijerarhije otkriva i razumijevanje njegovih urbanih uzoraka (urban patterns) u smislu èvorišta aktivnosti i njihove mrežne meðuovisnosti na razinama od lokalnog do gradskog centraliteta.22 Autori nastoje promijeniti krutu spregu forme i funkcije karakteristiènu za modernistièku doktrinu oslanjajuæi se na teorijske korijene strukturalizma. Forma treba biti struktura koja ne proizlazi iz funkcije, odnosno ne daje objašnjenje za koju je svrhu nastala; ona je ‘inviting form’ - ona koja apsorbira program, stimulira ga ili generira.23 U doba izgradnje Spli-

PROSTOR

Sl. 7. Naselje Skalice-Glavièine - projekt interpolirane izgradnje, 1981. (S - interpolacije; D1-3 - neizvedena djeèja igrališta iz originalnog plana naselja; D4-7 - nova djeèja igrališta iz projekta interpolacije; na mjestu D1-3 i D6 danas su parkirališta, D8 - ograðeno igralište uz neboder. Ostala velika parkirališta koja su prikazana na nacrtu nalaze se veæinom na mjestu nekad planiranih zelenih prostora.) Fig. 7. Housing development Skalice-Glavièine - Insertion project, 1981 (S - insertions; D1-3 - the originally planned playgrounds that were never built; D4-7 - new playgrounds from insertion project; D1-3 and D6 mark present-day car parks; D8 - a fenced-in playground next to apartment tower; other large car parks included in this design have, in most cases, replaced what were previously supposed to be green areas)

PROSTOR

1[45] 21[2013] 68-79 A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT Tri primjera javnih prostora stambenih naselja…

Sl. 8. Urbanistièki projekt Splita 3, PIS, 1973. Fig. 8. Urban design for Split 3, PIS, 1973

Sl. 9. Split 3, Provedbeni plan Križine - S3 Radoševac, grafièki prikaz urbanistièkih uvjeta, Karakteristièni presjeci ulica s varijantama, M. Cerar, 1976. (detalj ulice S3/4) Fig. 9. Split 3, Križine Implementation Plan - S3 Radoševac, graphic presentation of urban planning conditions, typical street cross-sections with variants (M. Cerar, 1976); S3/4 street detail Sl. 10. Split 3, Provedbeni plan Križine (detalj) - Ljubiæeva ulica S3/4, N. Starc, 1976. Fig. 10. Split 3, Križine Implementation Plan (detail) - Ljubiæeva Street S3/4 (N. Starc, 1976)

ta 3 europski je urbanizam, na temeljima Arhitekture grada A. Rossija, baratao postmodernistièkim pojmovima ponovne uspostave fizièke i socijalne kohezije grada. Odnos izgraðene i socijalne strukture zamišljen je kroz korisnièku participaciju i interpretaciju jer je to trebalo unijeti stalnu promjenjivost javnog prostora ulice. Dinamiènim oblikovanjem ulica Splita 3 formirane su scene za pretpostavljene socijalne kontakte, potpuno opremljene setom arhitektonskih elemenata i pomno dizajniranim elementima opreme.24 (Sl. 8.) Ljubiæeva ulica (prije Ulica braæe Borozan) odabrana je za analizu jer predstavlja tipološku varijantu stambene ulice Splita 3, sadržavajuæi uz stambene zgrade i niz obiteljskih kuæa s unutarnjim dvorištima, èime se apostrofira nova ideja susjedstva i humanog stanovanja.25 Formiraju se dvije paralelne stambene ulice. Sjeverna je iskljuèivo pješaèka, omeðena visokim zgradama visine 7 do 12 katova i niskim nizom stambenih zgrada s 3 kata povrh prizemlja. Širina ulice planirana je

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

u dimenziji od 10 m (izvedeno 11.5 m), s popreènim pješaèkim vezama širine 3 i 6 m (pasaži). Kolno-pješaèka ulica izmeðu niskog niza stambenih zgrada i obiteljskih kuæa je šira (17 m), s parkiralištima u svome profilu. Uvjeti izgradnje javnih sadržaja slijede princip koncentracije na èvorištima (uz pasaže i prolaze) i u prizemljima niskih stambenih zgrada.26 Prizemnom etažom svladava se topografija pa se stanovi s predvrtovima ‘mekano’ spajaju s pješaèkom ulicom preko proširenja i niša s nasadima koji su omeðeni niskim zidovima. Ovi zidovi, osim što funkcioniraju kao granice, imaju takav presjek da služe za odmor i zadržavanje. Na taj naèin stvara se preplet razlièitih uporaba.27 Individualizacija ulaza u prizemne stanove preko vrtova direktno iz pješaèke ulice potencira ideju tradicionalnog susjedstva, a tome dodatno pridonose autori arhitektonskog rješenja posežuæi za detaljima koji pripadaju obiteljskoj kuæi, oblikovno parafrazirajuæi tradicionalne elemente ‘kapije’ i ograda. Ovakvo usitnjavanje strukture prizemlja u suèeljavanju s megagraðevinama stvara neoèekivan doživljaj iz perspektive pješaèke ulice oblikujuæi njezin vizualni identitet. Humanizacija se tako utjelovljuje uspostavljanjem veze stanovnika i ulice, a veza ulice s mjestom (genius loci) ostvaruje se uklapanjem zateèenih prirodnih i izgraðenih motiva poput prirodnih stijena koje postaju dio ureðenja terena ili autohtone kamene kuæice, èime se postiže suvremena komunikacija izmeðu prošlosti i buduænosti (Sl. 9., 10.). Nakon realizacije, u poèetku hvaljeni koncept ulice ubrzo je naišao na kritike. Kod Ljubiæeve ulice prostorni problemi pokazali su se na njezinim krajevima, posebice na istoènom dijelu, jer nisu artikulirani ambicioznije, nego samo kao spojevi s gradskom prometnicom. Izostalo je i njezino integriranje u gradsku mrežu pješaèkih putova, a to je djelomièno posljedica dominacije smjera istok-zapad, ali i izostanka dosljedne realizacije èitavog obuhvata.28 Takav ishod pridonosi introvertnosti ulice koja je ponajprije rezultat neus24 Sva urbana oprema bila je pomno dizajnirana. Posebno se istièu telefonske govornice i modularni kiosci S. Mächtiga izraðeni od crveno bojanog poliestera. [DAST, Arhiv UIS] 25 D. Kovaèiæ i M. Zoriæ bili su autori arhitektonskih rješenja stambenih zgrada u Ljubiæevoj ulici. 26 DAST, Arhiv UIS 27 Perimetar je tretiran kao granièni prostor preklapajuæih funkcija u postupnom prijelazu iz javnoga u privatni prostor, u duhu Hertzbergerova tzv. treshold prostora. [Hertzberger, 2009: 32] 28 Završne dionice osi novih gradskih centara takoðer bi generirale probleme jer su planirane kao velike, namjenom izdvojene zone (kampus, bolnièki centri) te kao takve mogu biti destimulirajuæe po koheziju susjedstva. J. Jacobs tvrdi da one naposljetku djeluju kao prostori razgranièenja, a ne razmjene kao po K. Lynchu. [Jacobs, 1993: 336] 29 Naroèito sklon kritici bio je F. Gotovac koji je u poèetku hvalio koncept ulica Splita 3 vjerujuæi da æe one zai-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja… A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT 68-79 21[2013] 1[45]

pjele implementacije poslovnih prostora i oplemenjivanja èvorišta.29 U suživotu opreènih struktura visokih i niskih stambenih zgrada funkcionalna kolizija proizlazi i iz istovrsne tlocrtne dispozicije, pri èemu je dnevni dio uvijek opravdano okrenut prema jugu, ali na taj je naèin spavaæi trakt niskih stambenih zgrada orijentiran prema pješaèkoj ulici. Izmještanje poslovnih sadržaja iz prizemlja argumentirano je racionalizacijom gradnje pa je ono postalo uglavnom stambeno, no sociološko istraživanje iz 1980. pokazalo je nezadovoljstvo stanovanjem u prizemlju visokih stambenih zgrada.30 Konflikti nastaju zbog buke, a negativno djeluju i mikroklimatske prilike vjetra (tunelski efekt), te jake oscilacije sjene i osunèanja. Navedeno istraživanje potvrdilo je da su korisnici ulice pretežito djeca predškolske i školske dobi unatoè problemu komunikacije s roditeljima na višim katovima. Osim njih koriste ga i stanari prizemlja, ali pritom se proširena funkcija svodi na ekstenziju stanovanja s izraženom privatizacijom javnog prostora individualnim arhitektonskim intervencijama koje se teško mogu svrstati pod strukturalistièki koncept u smislu participacije korisnika. M. Maroeviæ taj proces interpretira kao prisvajanje prostora umjesto stvaranja osjeæaja pripadnosti prostoru (težnja individualizaciji koja proizlazi iz nedovoljne osjetljivosti prostora na posebnosti korisnika i društvenih grupa).31 Na taj se naèin potencijalno urbana situacija pretvara u suburbanu situaciju u kojoj se gubi osjeæaj slobode, a raste osjeæaj izloženosti i kontrole. Istraživanje je takoðer pokazalo da èak 90% dobrosusjedskih odnosa poèiva na osnovi sliènih karakteristika socijalnog statusa ili proizlaze iz traženja utoèišta zbog preseljenja i promjene naèina života. Sa stajališta integracije Ljubiæeve ulice u širi gradski kontekst, njezina sadržajna uniformnost onemoguæila joj je da poprimi ulogu koja nadilazi funkcionalni karakter stambenoga susjedstva. S druge strane, može se zakljuèiti da su raznovrsna prostorna artikulacija ulice i njezin pješaèki karakter, koji pruža osjeæaj sta utjeloviti humanizaciju stanovanja. [Gotovac, 1995: 49, 101; Gotovac, 1988: 67] 30 Vojnoviæ, 1976: 291-301. Složeno istraživanje stanovanja u Splitu 3 izraðeno je od 1976. do 1980. s tri istraživaèke teme: demografske karakteristike (S. Bjelajac), obilježja otvorenih prostora (A. Škarica i S. Laziæ) i obilježja stanova (M. Maroeviæ). Jedna od triju ispitanih stambenih ulica bila je i Ljubiæeva ulica. [DAST, Arhiv UZD; Bjelajac, 2010: 83-91] 31 Arhiv I.B. 32 DAST, Arhiv UIS 33 Arhiv I.B. 34 Rossi, 1999: 249, 258 35 To je izmijenjeno u Provedbenomu urbanistièkom planu podruèja Žnjana (I. Bojiæ-Nikšiæ, Urbanistièki zavod Dalmacije, Split, 1986.) koji je izraðen uz suradnju autora prvonagraðenoga natjeèajnog rada. Prethodile su mu studija splitskih ulica, studije modelskih blokova i sociološka studija. [Arhiv I.B.]

zaštiæenosti, formirali ugodan okvir koji omoguæava da ulica dobro funkcionira na razini stambenoga susjedstva (Sl. 11., 12.).

IMPLEMENTACIJE POSTMODERNISTIÈKIH IDEJA U PLANIRANJU JAVNIH PROSTORA NASELJA ŽNJAN-DRAGOVODE

(1984.-1990.)

IMPLEMENTATION OF POSTMODERNIST IDEAS IN OPEN SPACE PLANNING AT HOUSING DEVELOPMENT ŽNJAN-DRAGOVODE (1984-1990)

Naselje Žnjan-Dragovode odabrano je za analizu jer uvodi novu, za Split ne toliko uobièajenu blokovsku matricu što predstavlja radikalan odmak od matrice Splita 3, koja je u meðuvremenu izazvala brojne dubioze. Os novoga gradskog centra na krajnjemu istoènom dijelu Splita 3, definirana u programu za provedbeni plan Žnjana iz 1978. godine na temelju natjeèajnog rada za Split 3, biva ‘ugašena’, a žnjansko podruèje postaje podreðeno imperativu izgradnje stambenih kapaciteta.32 Javni i pozivni natjeèaj za urbanistièko rješenje zone Žnjan-Dragovode, organiziran krajem 1984., ponudio je potpuno nov koncept naselja u rješenju autora M. Hržiæa, D. Mancea i N. Šegviæa, koji su odluèili propitati kako novi gradski prostor može djelovati kao semantièki i fizièki posrednik meðu postojeæim strukturama, u smislu postizanja „homogenog kontrapunkta uznemirenoj gradskoj silueti”.33 Preuzimanje i nova interpretacija povijesnih elemenata proizlaze iz preispitivanja identitetnih obilježja grada i postmodernistièkih semantièkih obilježja urbaniteta. Osnovni asocijativni uzori jesu: Dioklecijanova palaèa, Riva, puèko naselje Veli Varoš i linearni centar po uzoru na Kalogjerin projekt proširenja gradskoga centra. Dioklecijanova palaèa predstavlja paradigmu analogije kuæe - grada kojom je A. Rossi obilježio urbanistièki fokus europske postmoderne.34 Èvrsta izgraðena blokovska struktura planiranog naselja položena je na mrežu svojstvenu rimskom castrumu, no njezino uporište nije povezano s doslovnim smještanjem na pravce agrimenzure, niti na osi paralelne s perimetrima Palaèe kao kod Splita 3.35 Bitna

PROSTOR

Sl. 11. Split 3, Ljubiæeva ulica - pješaèka ulica izmeðu visokih i niskih stambenih zgrada, 2013. Fig. 11. Split 3, Ljubiæeva Street - pedestrian part of the street between high and low residential buildings, 2013. Sl. 12. Split 3, Ljubiæeva ulica - kolno-pješaèka ulica izmeðu niskih stambenih zgrada i obiteljskih kuæa, 2010. Fig. 12. Split 3, Ljubiæeva Street - part of the street for traffic and pedestrians between low residential buildings and family houses, 2010

PROSTOR

1[45] 21[2013] 68-79 A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT Tri primjera javnih prostora stambenih naselja…

Sl. 13. Naselje Žnjan-Dragovode - natjeèajni rad: M. Hržiæ, D. Mance, N. Šegviæ, 1984./85. (fotografija makete) Fig. 13. Housing development Žnjan-Dragovode - competition entry by M. Hržiæ, D. Mance, N. Šegviæ, 1984/85 (photo of building model)

Sl. 14. Žnjan-Dragovode - izvedena tri bloka (u pozadini), 2005. Fig. 14. Žnjan-Dragovode - three blocks that were built (behind), 2005

postaje metoda preuzimanja postojeæih tipova - novo naselje ne samo da reinterpretira matricu Dioklecijanove palaèe (pravilna struktura, osi carda i decumanusa, zatvoreni perimetar, kule) nego i cijeli niz lokaliteta bliže splitske okolice (Kaštela) koji su nastali procesom medijevalne pretvorbe utvrde u grad. Taj proces koji je u Palaèi rezultirao promjenom morfologije, ovdje se oèituje kao prostorna slojevitost i sadržajna raznovrsnost koje su superponirane discipliniranoj tlocrtnoj shemi. Riva inspirira ideju formiranja gradske obale, a stambena tipologija bloka uporište nalazi u dvorovima zatvorenih stambenih konfiguracija Varoša. Raznolikost interpretacije blokova i dvorišta postaje alat u stvaranju identiteta naselja po uzoru na Rossijevo stvaranje modela na osnovi razrade neutralnog tipa.36 Posljednji obrazac je linearni grad u smislu paralelnog raslojavanja obalne linije, zelenog pojasa i stambene zone, te linearni centar koji se u dotadašnjoj splitskoj praksi pojavljuje u nekoliko oblika: antièki cardo, Schürmannov korzo, Kalogjerino proširenje gradskoga centra i Sveuèilišna ulica Splita 3. Linearni centar novoga naselja, koji povezuje Dragovode na sjeveru s morem na jugu, parafrazira te obrasce forme centraliteta odnosno javnih prostora koji se pojavljuju u širokom oblikovnom dijapazonu (kao glavna os, stambena ulica, trg na raskrižju i unutarnje dvorište bloka ), ali i u suptilnoj gradaciji od privatnog do javnog.37 S obzirom na to da su izvedena samo tri bloka, analizu je kljuèno provesti na samom projektu koji pokazuje raznolikost i prostorno-funkcionalnu slojevitost planiranih javnih prostora (Sl. 13.). Javni prostori u projektu naselja Žnjan-Dragovode strukturirani su u bogatom rasponu. Naselje je definirano kao èvrsta forma unutar perimetralnih zidova s decumanusom, cardom kao linearnom okosnicom i pravilnom mrežom ulica unutar kojih su položeni blokovi. Cardo, dug 280 i širok 18 m, na sjeveru poèinje tržnicom i proteže se do mora u nizu razlièitih ambijentalnih sekvenca s trijemovima i pasažima. Obod decumanusa, dugog 490, a širokog 30 m, pretežno je stambenog karaktera, mjestimice s javnim prizemljima i s moguænošæu interpoliranja dodatnih poslovnih i administrativnih sadržaja. Na sjecištu se nalazi gradski park, a na najvišem dijelu uz južni perimetar predviðen je forum (deniveliran po uzoru na Peristil) s kojeg se otvara pogled na more. „Unutar perimetralnih zidova prostor je konzekventno pješaèki, pa je cijela javna površina jedinstvena pješaèka zona sa bezbrojnim moguænostima nesmetane cirkulacije po ulicama, forumima, dvorima i parkovima ‘grada’.”38 Blok je tretiran kao tip koji je u osnovi neutralan i u razradi prilagodljiv kako sadržajno, tako i u artikulaciji javnoga gradskog prostora kojim se može postiæi bo-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

gata prostorna i doživljajna struktura zahvaljujuæi denivelacijama, mjerilu te izmjeni zatvorenih i otvorenih prostora i vizura. Na sjecištima pješaèkih tokova „paralelnog i meridijalnog toka” smještaju se trgovi koji obogaæuju pojedine ulice te kojih radni nazivi (Trg zeleni, Trg voæni, Cvjetna poljana) daju naslutiti potencijalne prostorne identitete. Namjena i položaj bloka u naselju uvjetuju strukturiranje javnih, polujavnih i intimnih prostora kojih dispozicija omoguæuje razlièita korištenja i gradaciju prostornih prijelaza. Ulica nosi glavninu komunikacije i predstavlja kontrapunkt intimnom karakteru stambenog bloka kojeg dvorište gradira od privatnog prostora stana i njihovih povišenih predvrtova što vizualno komuniciraju sa zajednièkim dvorištima koji pak svojim denivelacijama i putovima prostorno povezuju prolaze kroz blok. Takav postupni prijelaz stvara prostorne preduvjete za raznoliko korištenje javnog prostora. Iako naselje tlocrtno prekriva mreža pješaèkih putova koji prolaze kroz blokove, oni su ipak kontrolirani.39 Ulièni profil takoðer je pomno strukturiran s predvrtom i ogradama koje stvaraju zaštitne zone prema stanovima u prizemlju, a ogradni zidovi, kao elementi preuzeti iz starih splitskih ulica, pružaju okvir za socijalizaciju svojstvenu tradicionalnom gradu. Predvrt uz ulièni profil nestaje na mjestu gdje prizemlje mijenja namjenu u poslovno-trgovaèku.40 Imperativ orijentacije stana prema jugu u koliziji je s prirodom blokovske tipologije pa vrtovi koji se nalaze unutar blokovskog dvorišta nisu uvijek povezani s dnevnim prostorijama stana. Izvedeni blokovi funkcioniraju iskljuèivo kao zasebne insule koje nemaju znaèenja na razini veæeg stupnja centraliteta. U usporedbi s prostorima srednjovjekovne gradske strukture koja je urbanistièki homogena, no morfološki i funkcionalno izrazito heterogena i slojevita, promatrana blokovska struktura pokazuje homogenost arhitekture i funkcije, s naglašenim polaritetom izmeðu unutrašnjeg dvorišta i vanjskog prostora obodne ulice. 36 Rossi, 1999: 37-45 37 Arhiv I.B. 38 Arhiv I.B. 39 „Dvorove treba oblikovati da se omoguæi njihova intimna funkcija. Treba omoguæiti, ali ne stimulirati kretanje kroz blok - važna je dispozicija putova i prolaza kroz blok.” [Arhiv I.B.] 40 Autori omoguæuju arhitektonsku individualizaciju bloka u sljedeæem diskursu: jedan arhitektonski procédé kompletna gradska struktura, svaki blok svoj procédé, više procédéa u jednom bloku i pojedine interpolacije sa specifiènom definicijom. Jedan blok izgraðen je 1990. godine treæom metodom, a po drugoj su izvedena još dva bloka. [Arhiv I.B.] 41 Godine 1994. M. Hržiæ izraðuje prijedlog „Vrtni grad Žnjan - središnja zona. Koncepcija prostorne organizacije” kojim nastoji afirmirati individualno stanovanje u zelenilu. Broj blokova se smanjuje, a megastruktura na južnom perimetru meandriranjem uokviruje nove trgove. [Arhiv I.B.]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja… A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT 68-79 21[2013] 1[45]

Stalnim promjenama planova sukcesivno su ukidane zgrade javne, društvene i trgovaèke namjene kljuène za generiranje centraliteta na široj razini, a takva redukcija na stanovanje smanjuje fluktuaciju stanovnika i oslabljuje fizionomiju naselja, kljuènu za opstanak javnih prostora.41 Promjenom propisa i vlasnièke strukture zemljišta usložnjava se realizacija izgradnje definirane provedbenim urbanistièkim planom. Neizgraðeni su ostali svi oni otvoreni javni prostori koji bi formirali identitet naselja i pripadali široj gradskoj slici. Bogat planirani dijapazon otvorenih javnih prostora sveo se tako samo na obodne stambene ulice i blokovska dvorišta na izraženoj topografiji koja je prouzroèila problematiène pristupe i pješaèke poveznice (Sl. 1., 14., 15.).

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Planerske ideje triju promatranih naselja nastojale su slijedom proklamiranih urbanistièkih doktrina afirmirati nove javne prostore grada. Naselje Splita 2 Skalice-Glavièine pokazuje karakteristiène CIAM-ovske obrasce planiranja otvorenih javnih prostora. Nestaju tradicionalne forme trga i ulice, a kao javni prostor definiran je sav onaj prostor koji se nalazi izmeðu slobodno postavljenih kuæa. Nejasna morfologija toga prostora, uniformnost arhitektonskih i urbanistièkih tipologija te funkcionalna jednoobraznost onemoguæili su stvaranje identiteta javnoga prostora. U kritièkom odmaku od modernizma Split 3 ponovno afirmira ulicu kao paradigmu javnog

prostora. Ljubiæeva ulica utjelovljuje novi model urbanistièko-arhitektonske definicije pješaèke ulice sa stupnjevanim prijelazima iz privatnog u javni prostor. Zamišljena je kao dio šire mreže funkcija u policentriènome modelu grada, utjelovljujuæi nove ideje humaniziranog stanovanja i kontekstualizacije. U konaènici nisu ostvarene programske ideje, a prostorni nedostatci umnogome su proizašli iz nedovršene realizacije cjelovitoga planiranog obuhvata Splita 3. Umjesto neizgraðene nove osi gradskoga centra naposljetku je planirano stambeno naselje Žnjan-Dragovode, uvodeæi blokovsku matricu u kojoj se javni prostori utjelovljuju u bogatom rasponu od blokovskih dvorišta i gradskih ulica do niza trgova, šetnica i esplanade. U ovome finalu stanogradnje socijalistièkog razdoblja izvedena su, nažalost, samo tri bloka, a od ostalih planiranih javnih prostora nije izvedeno ništa. Naselja Splita 2 trebala su u procesu decentralizacije preuzeti dio uloge koju je dotad nosila povijesna jezgra, a Split 3 i Žnjan-Dragovode planirani su kao novi ‘gradovi u malom’ s kompleksnim mrežama javnih prostora. Split 2, meðutim, prekida kontinuitet dotadašnjeg razvoja grada, Split 3 nije uspio uspostaviti ni kontinuitet vlastitih javnih prostora, a Žnjan se osiromašenom realizacijom jedva dotaknuo teme gradskoga javnog prostora. Ovi paradigmatski splitski primjeri neupitno su postigli izvjesne kvalitete posve razlièitim artikulacijama novih stambenih naselja, no njihovi javni prostori nisu u potpunosti ispunili sve aspekte svojih koncepata.

PROSTOR

Sl. 15. Naselje Žnjan-Dragovode - studija varijanti arhitektonskih koncepcija javnih prostora, M. Hržiæ, 1985. (skica) Fig. 15. Housing development Žnjan-Dragovode - a study into variants of architectural concepts of public spaces, M. Hržiæ, 1985 (sketch)

PROSTOR

1[45] 21[2013] 68-79 A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT Tri primjera javnih prostora stambenih naselja…

Literatura Bibliography

1. Alexander, Ch.; Ishikawa, S.; Silverstein, M. (1977.), A Pattern Language. Town. Buildings. Construction., Oxford University Press, New York 2. Barthes, R. (1997.), Semiology and the Urban, u: Rethinking Architecture: A Reader in Cultural Theory [ur. Leach, N.], Routledge: 166-172, New York 3. Bežan, M.; Mušiæ, B. (1973.), Urbanizam Splita 3 - od osnova k realizaciji, „Èovjek i prostor”, 20 (242): 4-10, Zagreb 4. Bjelajac, S. (2010.), Podijeljeni grad. Urbosociološka istraživanja o Splitu u razdoblju 1970.1990., Redak, Split 5. Gans, D. (2006.), The Le Corbusier Guide, Princeton Architectural Press, New York 6. Gehl, J. (2006.), Life between Buildings. Using Public Space., Arkitektens Forlag, The Danish Architectural Press, København 7. Gotovac, F. (1988.), Garažni urbanizam, „Arhitektura”, 204-207: 66-67, Zagreb 8. Gotovac, F. (1995.), Izazov prostora, Društvo arhitekata Splita i PB Konstruktor, Split 9. Hertzberger, H. (2000.), Space and the Architect. Lessons in Architecture 2, 010 Publishers, Rotterdam 10. Hertzberger, H. (2009.), Lessons for Students in Architecture, 010 Publishers, Rotterdam 11. Hržiæ, M. (1988.), Percepcijski pristup oblikovanju grada u okviru procesa planiranja, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb 12. Jacobs, J. (1993.), The Death and Life of Great American Cities, Modern Library Series, Random House, New York 13. Kalogjera, B. (1966.a), Stambena jedinica „Skalice-Glavièine”, „Urbs”, 6: 86-88, Split 14. Kalogjera, B. (1966.b), Razvitak direktivnog plana od 1951. do 1961. za podruèje grada, „Urbs”, 6: 45-54, Split 15. Le Corbusier (1974.), Naèin razmišljanja o urbanizmu, Graðevinska knjiga, Beograd 16. Madanipour, A. (2005.), Public and Private Space of the City, Routledge, London and New York 17. Moore, Ch. W. (2001.), You have to pay for the public life [ur. Keim, K.], MIT Press, Cambridge, Massachussets 18. Mumford, E. (2000.), The CIAM Discourse on Urbanism, 1928-1960, The MIT Press, Cambridge 19. Musiatowich, M. (2005.), Operating in an „Expanded Field”, „Independent Magazine of Architecture + Technology”, 25: 4-11, Vitoria-Gasteiz 20. Mušiæ, B. (1970./71.), Urbanistièna ureditev Splita 3, „Sinteza: revija za likovno kulturo”, 1819: 31-46, Ljubljana 21. Pasinoviæ, A. (1970.), Natjeèaj za urbanistièko rješenje kompleksa istoènog Splita ‘Split’ 3, „Èovjek i prostor”, 202 (1): 4-6, Zagreb 22. Rossi, A. (1999.), Arhitektura grada, Biblioteka Psefizma, Naklada DAGGK, Karlovac 23. Rowe C.; Koetter, F. (1988.), Grad kolaž, IRO „Graðevinska knjiga”, Beograd

24. Tušek, D. (1996.), Arhitektonski natjeèaji u Splitu 1945-1995., Graðevinski fakultet Sveuèilišta u Splitu, Društvo arhitekata Splita, Split 25. Vojnoviæ, J. (1976.), Izgradnja Splita 3, „Graðevinar”, 28 (8): 291-301, Zagreb 26. Vojnoviæ, J. (1978.), Racionalizacija i evolucija stambeno komunalne izgradnje u procesima planiranja, organizacije i programiranja, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb 27. *** (1970.), Split 3. Visoki urbanizam (razgovor s Marijanom Bežanom), „Slobodna Dalmacija”, 14.2.: 3, Split 28. *** (1973.), Studije i projekti novog centra, „Urbs”, 13: 65, Split

Izvori Sources

Arhivski i dokumentacijski izvori Archive and Document Sources A. Državni arhiv u Splitu, Arhiv Urbanistièkog zavoda Dalmacije i Arhiv Urbanistièkog instituta Slovenije, Glagoljaška 18, Split [DAST, Arhiv UZD i Arhiv UIS] 1. 1960., Regulacija Skalica, Idejni projekt (IV-DII), Urbanistièki biro Split, B. Kalogjera, sign. 28 2. 1961., Ureðenje terena oko stambenih blokova Skalice - Glavièine Split (385/G1, 8-U), Urbanistièki biro Split 3. 1961., Regulacija IV stambene jedinice Split, Idejni projekt (SJ IV), Urbanistièki biro Split, B. Kalogjera, sign. 43 4. 1968., Urbanistièki program Splita 3 - Bilans površina i kapaciteta - Uvjeti natjeèaja, PIS, Ž. Turketo, B. Kalogjera, M. Družeiæ 5. 1970., Vrednovanje pojedinih aspekata stanovanja u Splitu 3, Urbanistièki zavod Dalmacije, Split, S. Bjelajac 6. 1973., Urbanistièki uvjeti. Sveuèilišna ulica, Urbanistièki institut Slovenije, Projektni sektor, M. Bežan, N. Starc, A. Svarèiæ 7. 1976., Provedbeni plan Križine (Obrazloženje postupka, alegati plana i dokumenti izvedbe). Urbanistièko-arhitektonski uvjeti, Urbanistièki institut Slovenije, Ljubljana 8. 1978., Split 3. Žnjan. Program provedbenog plana, Urbanistièki institut Slovenije, Ljubljana, M. Cerar, M. Bežan, B. Jagodiæ 9. 1981., Interpolirana lokacija - MZ Lovret, Urbanistièka studija, Urbanistièki zavod Dalmacije Split, I. Bojiæ-Nikšiæ, sign. 347 10. 1981., Interpolirane lokacije za realizaciju stambene izgradnje na podruèju „Lovret” Split, Prijedlog urbanistièkih uvjeta za ureðenje prostora (SP-1147), Urbanistièki zavod Dalmacije, Split, E. Šverko, sign. 345 11. 1981., Provedbeni plan za kompleks Žnjan-Dragovode. Detaljni programski nacrt, Urbanistièki institut Slovenije, Ljubljana, B. Mušiæ 12. 1982., Stanovanje u uvjetima visoke gustoæe na primjeru Splita 3, sociološka studija, Urbanistièki zavod Dalmacije, S. Bjelajac, M. Maroeviæ

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

13. -, Registar opreme, Urbanistièki institut Slovenije, Sektor Split, Ljubljana 14. -, Pregled tzv. interpoliranih lokacija za stambenu izgradnju s karakteristiènim primjerima i komentarom B. Sveuèilište u Splitu, Fakultet graðevinarstva, arhitekture i geodezije, Arhiv Katedre za arhitektonsko projektiranje i Arhiv Katedre za zgradarstvo, Matice hrvatske 15, Split [FGAG, Arhiv KAP i Arhiv KZ] 1. 1962., Tehnièko-financijske smjernice standardnog stana, Opæinski fond za stambenu izgradnju, Split 2. 1973., Urbanistièki projekt Splita 3 - objekti po namjeni i površini, PIS, Split C. Privatni arhiv I. Bojiæ (I.B.) 1. 1985.a, Separat: Split, Žnjan-Dragovode - Urbanistièko rješenje. Izmjene i dopune. (Prema preporukama ocjenjivaèke komisije za drugi krug natjeèaja), M. Hržiæ 2. 1985.b, Sinteza rezultata socioloških istraživanja stanovanja na podruèju Splita (Izraðena za potrebe planiranja podruèja Žnjan), Urbanistièki zavod Dalmacije, Split, M. Maroeviæ* 3. 1985.c, Vrednovanje i ocjena novih stambenih naselja u Splitu, M. Maroeviæ* 4. 1986.a, PUP podruèja Žnjana, Urbanistièki zavod Dalmacije, Split, I. Bojiæ-Nikšiæ 5. 1986.b, Ulica - Studija primjera na podruèju splitskog poluotoka, Urbanistièki zavod Dalmacije, Split: I. Bojiæ-Nikšiæ 6. 1986.c, Split, Žnjan - Studija modelskih blokova, M. Hržiæ 7. 1986.d, Split, Žnjan. Tri studije modelskih blokova (1a, 1b i 4a), I. Bojiæ-Nikšiæ 8. 1993./94., Vrtni grad Žnjan - središnja zona. Koncepcija prostorne organizacije, M. Hržiæ* * Podatci o godinama izrade ovih projekata i studija nisu posve sigurni. Arhivska dokumentacija nije potpuna, a autorica dviju socioloških studija (M. Maroeviæ) takoðer nije bila u moguænosti dati toènu informaciju. Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. Sl. Sl. Sl. Sl.

1. 2. 3. 4. 5.

Sl. 6. Sl. 7. Sl. 8. Sl. 9. Sl. 10. Sl. 11. Sl. 12. Sl. 13. Sl. 14. Sl. 15.

Arhiv I.B. FGAG, Arhiv KZ Vojnoviæ, 1978. Kalogjera, 1966.b Autorice na osnovi: *** 1973: 65 (prilog: Split, Urbanistièka studija gradskog centra, B. Kalogjera, 1958.) DAST, Arhiv UZD: sign. 28 Autorice na osnovi: DAST, Arhiv UZD: sign. 347 Autorice na osnovi: FGAG, Arhiv KZ DAST, Arhiv UIS DAST, Arhiv UIS Autorice, 2013. Autorice, 2010. Gotovac, 1995: 110 FGAG, Arhiv KAP Arhiv I.B.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja… A. GRGIÆ, S. MATIJEVIÆ BARÈOT 68-79 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century Up until the World War II, development the city of Split was almost concentric within the set physical framework that encompasses the ancient Roman Palace of Diocletian which was the heart of a later medieval town; a ring of developments in place of fortifications from the Baroque period; settlements and developments north and east of the city and along the main access roads, from the period between two world wars. Comprehensive post-war urbanization of the city produced three distinctive urban building typologies: the functionalist pattern of so-called Split 2 which was in line with CIAM principles and abandoning traditional concepts of urban planning; Split 3 which, in response to the drawbacks of the preceding typology, reaffirmed the street as a subject; finally, the postmodernist pattern of blocks of buildings in a housing development Žnjan-Dragovode. Different interpretations of public open spaces along the lines of these three typologies were evaluated on the basis of positioning of respective developments in relation to accompanying organizational models for the city’s central functions, their spatial features, function, forms of social participation and the relation between private and public in the context of socialist order. We were exploring an assumption that the realization of planning ideas for these housing developments and their public open spaces had an influence on changes in theoretical and methodological premises in the chronological sequence of planning. Apart from being a by-product of such cause-and-effect relation, the reasoning behind the planning methods was rooted in heritage as much as in a theoretical discourse typical of the time in the world of urban planning and architectural production at both local and global levels. The plans for new housing developments of Split 2 were made in the course of 1950s and 1960s on the basis of initial post-war town planning guidelines from year 1951. For the purpose of this analysis, we chose development Skalice-Glavièine by B. Kalogjera from 1962 which is different from other developments of identical typology by its specific position in the spatial context of the city, marking its ”finalization” stage in the process of expansion of the city centre from its historic core towards the north. In consistency with the CIAM scheme, the square and the street in their traditional form do not exist, and what becomes public area is all of

the morphologically non-distinctive space in between buildings positioned randomly. The street exists only as a road for traffic, but fails in achieving any kind of spatial or social cohesion crucial to the functioning of public space. A hypothesis about the devaluation of public space in such a context is accounted for by reasons explained by J. Jacobs, Ch. Moore, H. Hertzberger and A. Madanipour, and they range from spatial and functional to social and demographic ones. An important premise about the accomplishment of a modernist pattern in urban planning was set by Le Corbusier, and that is functional support to the simple city in a carefully elaborated architecture of the complex house which, however, did not materialize in the architectural form of Skalice-Glavièine. Moreover, the uniformity of architectural and urban building typologies made it impossible to create a spatial identity for this area and its public space, and what further contributed to this are the unvarying functions and conflicting contacts with the space of private dwelling. The city centre expansion plan as envisaged by B. Kalogjera in 1959 has stepped away from the functionalist pattern to embrace more complex forms of composition in public open spaces. In a dynamic linear northbound flow, there are open, semi-open and covered public spaces. Although not materialized, the theme of this linear centre was embedded later on in the concept of housing development Žnjan-Dragovode. In what was critical detachment from the pattern following the principles of CIAM, Split 3 reaffirmed the street as a paradigm of public space with layers of content in its structure. The urban planning solution for Split 3 was created on the basis of a firstprize project selected in a 1968 competition, by authors V. Mušiæ, M. Bežan and N. Starc from the Urban Planning Institute of Slovenia. The three have contextualized the new part of the city under the influences of W. Alonso, J. Dyckman, Ch. Alexander, P. Smitson, D. Crane and K. Lynch. They transposed the raster of Roman centuriation into residential pedestrian streets and a series of connecting pedestrian streets running perpendicularly, while the spatial organization of two parallel axes of the new ”neighbourhood centre” and the ”city centre” is subordinate to the raster based on the principal axis of Diocletian’s Palace. The housing development is south-oriented primarily, re-

Biografije Biographies Dr.sc. ANA GRGIÆ, dipl.ing.arh., znanstvena novakinja i viša asistentica na Fakultetu graðevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Doktorirala je 2011. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT, dipl.ing.arh., asistentica na Fakultetu graðevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Od 2007. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu pohaða doktorski studij.

ANA GRGIÆ, PhD is a teaching and research assistant at the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy in Split. She got her doctoral degree from the Zagreb Faculty of Architecture in 2011. SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT, MS Eng.Arch. is an assistant at the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy in Split. Since 2007 she has been pursuing doctoral study at the Faculty of architecture in Zagreb.

peating the principle of high indented building megastructures on the north and lower residential buildings on the south that make the borders of pedestrian streets. As a typology variant, the selected Ljubiæeva Street comprises a number of family houses with courtyards, and this further emphasizes the idea of a neighbourhood and humane dwelling. The space of the street is articulated in a layered profile formed by privately-owned lush gardens transforming into an interzone of the widening street and semi-public rest niches, to further become the street proper with stairways and ramps. The street is envisaged as part of a wider network of functions in a polycentric model of the city. Although the lacking implementation of public content and poor connections to the local road network got in the way of its urban integration on a wider scale, the street does, however, manage to function at the level of residential neighbourhood. What was eventually planned at the location of unrealized axis of the new city centre at the east side of Split 3 was a new urban area defined in space by a disciplined scheme of urban planning based on blocks of buildings that were unusual in Split, by authors M. Hržiæ, D. Mance and N. Šegviæ in 1984. Taking over and reinterpreting past elements was a result of re-examination of postmodernist semantic traits of urbanity (Diocletian’s Palace and the linear city centre, for example). Public spaces in the project for housing development Žnjan-Dragovode were structured in a varied range between yards of individual blocks and city streets to succession of squares, promenades and esplanade. Being the last in a line of community-oriented housing developments of the socialist period, this residential area witnessed the construction of only three blocks of buildings. The originally planned public spaces eventually boiled down to streets along the block outlines and yards. Housing development Žnjan-Dragovode can therefore be said to represent the highest level of discrepancy between layered ideas of design of the postmodernist expression and realization lacking in both space and content. The urban planning ideas which stood behind these three selected developments aimed to affirm the city’s new public spaces on the basis of proclaimed doctrines of urban planning, but despite their qualities failed in meeting entirely all the aspects of their respective concepts. ANA GRGIÆ SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT

Sl. 1. Vinkovci Fig. 1. Vinkovci

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Mandica Sankoviæ1, Alenka Deliæ2, Veda Marija Varnai3 1 Upravni odjel za prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša HR - 32100 Vinkovci, Kralja Zvonimira 1 2 Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 3 Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada HR - 10000 Zagreb, Ksaverska cesta 2

1 Department of Physical Planning, Construction and Environmental Protection HR - 32100 Vinkovci, Kralja Zvonimira 1 2 University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 3 Institute for Medical Research and Occupational Health HR - 10000 Zagreb, Ksaverska cesta 2

Prethodno priopæenje UDK 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje Biomedicina i zdravstvo / Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.03.02. - Javno zdravstvo Èlanak primljen / prihvaæen: 25. 5. 2013. / 10. 6. 2013.

Preliminary Communication UDC 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning Biomedicine and Health Sciences / Public Health and Health Protection 3.03.02. - Public Health Article Received / Accepted: 25. 5. 2013. / 10. 6. 2013.

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru Vinkovaca Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci

alergijski rinitis astma ruralni naèin stanovanja urbani naèin stanovanja urbanistièko ureðenje Vinkovci

allergic rhinitis asthma rural way of living urban way of living urban design Vinkovci

U interdisciplinarnom postupku istraživan je utjecaj ruralnoga i urbanoga naèina stanovanja, zagaðenja zraka cestovnim prometom i peludi na uèestalost obolijevanja od alergijskog rinitisa i astme u Vinkovcima. Rezultati upuæuju da se utjecaj ruralnog i urbanog naèina stanovanja u novim naraštajima gubi vjerojatno zbog izjednaèavanja uvjeta života. Sezonalnost pojavljivanja obiju bolesti, meðutim, naglašava javnozdravstveni problem izloženosti peludi drveæa i ambrozije, koji se može ublažiti urbanistièkim planiranjem.

This interdisciplinary research explores the impact of rural and urban residential habits and air pollution caused by traffic and pollen on the incidence of allergic rhinitis and asthma in Vinkovci. The results suggest the impact of rural and urban residential features of new generations is waning due to the growing similarities between life conditions. However, seasonality of both diseases highlights the public health issues of exposure to tree pollen and ambrosia which can be alleviated through urban planning.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 80-91 M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI Povezanost ureðenja stambenih èetvrti…

UVOD INTRODUCTION

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ðer, još je uvijek nedovoljno razjašnjen utjecaj ruralnoga nasuprot urbanomu naèinu života.7 U nekim istraživanjima uoèena je smanjena sklonost obolijevanju od alergijskih bolesti ruralnoga stanovništva u odnosu na urbano. Stanovništvo Vinkovaca pogodno je za istraživanje navedenih èimbenika rizika obolijevanja od alergijskih bolesti zbog sljedeæih razloga: u gradu se isprepleæu urbani i ruralni naèin života i stanovanja, oko polovice Vinkovèana živi ruralnim naèinom života, u ruralnim dijelovima Vinkovaca smještena je i vinkovaèka industrija - proizvodnja betonske galanterije, drvna industrija i proizvodnja opekarskih proizvoda. S obzirom na to da su Vinkovci smješteni na raskrižju europskih pu-

lergijske dišne bolesti1, alergijski rinitis2 i astma3, u djece predstavljaju javnozdravstveni problem današnjice.4 Bolesti alergijskog rinitisa i astme u porastu su u cijelome svijetu. Uzroci nastanka i razvoja nisu u zadovoljavajuæoj mjeri objašnjeni. Istraživanja o èimbenicima koji pridonose nastanku ovih višeuzroènih bolesti, a time i uèinkovitih mjera prevencije, od kljuènog su znaèenja.5 Smanjenjem broja novooboljelih osoba, kao i pozitivnim utjecajem na tijek bolesti kroz preventivne mjere urbanistièkog planiranja i arhitektonskog projektiranja, oèekuje se poboljšanje lijeèenja i života, unaprjeðenje društvenog, kulturnog i gospodarskog stanja. Èimbenici koji se najèešæe povezuju s pojavom i poveæanjem uèestalosti alergijskih bolesti dišnog sustava u cijelome svijetu jesu genetska sklonost, suvremeni naèin života, a to ukljuèuje posebice naèin stanovanja, oneèišæenje vanjskog i unutrašnjeg prostora, klimatske promjene, prehrana, kronièni stres i manje uèestalo obolijevanje od nekih zaraznih bolesti, poboljšanje u dijagnostici alergijskih bolesti, te poveæana obaviještenost stanovništva o tim bolestima.6 Oneèišæenje vanjskih prostora urbanih sredina, a sada veæ i ruralnih, koje se povezuje s porastom obolijevanja od alergijskih bolesti, ponajprije ukljuèuje zagaðenje uzrokovano javnim prometom, gospodarskim zagaðenjem, izgaranjem fosilnih goriva u kuæanstvima te peludom drveæa, trava i korova. Tako-

1 Alergija je preosjetljivost imunološkog sustava organizma na razlièite èimbenike okoliša. Antitijela, najèešæe IgE-protutijela, nastaju kao odgovor organizma na svaku tvar koju organizam prepoznaje kao stranu i potencijalno štetnu (antigen) te protiv koje stvara specifièna antitijela. Alergeni su tvari koje izazivaju alergijsku reakciju. Alergijske dišne bolesti jesu kroniène nezarazne bolesti koje znaèajno utjeèu na radnu sposobnost i kvalitetu života od ranoga djetinjstva do starosti. Alergijski rinitis J30 i astma J45, klasificirani su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB, engl. International Classification of Diseases, ICD). [Macan, i sur., 2007.; Dekaris, Rabatiæ, 2003.; *** 1992.] 2 Alergijski rinitis je alergijska dišna bolest koja nastaje nakon izlaganja alergenima. Najèešæi alergeni u alergijskom rinitisu jesu peludi trava, korova i drveæa, grinje kuæne prašine i perja, dlake kuænih životinja te plijesni. Alergeni izazivaju upalu sluznice nosa, ždrijela i konjunktiva. Alergijski rinitis dijeli se na sezonski i cjelogodišnji. [Bousquet, i sur., 2008.] 3 Astma je bolest koju oznaèuje poveæana podražljivost bronha na razlièite podražaje. Podražaji mogu biti biološki (npr. alergeni biljnog ili životinjskog podrijetla), kemijski (npr. kiseline, lužine ili druge tvari koje djeluju kao iritansi/nadraživaèi) ili fizikalni (npr. hladni zrak). Podražaji izazivaju suženje dišnih putova. [Varnai, 2008.] 4 Javno zdravstvo oznaèava preventivne mjere u zaštiti zdravlja koje su u nadležnosti državne, podruène i lokalne uprave i samouprave. Javno zdravstvo je znanost i umijeæe sprjeèavanja bolesti, produženja života i promocije zdravlja kroz organizirane napore društva (Acheson 1988.). [*** 2011.] 5 Primjerice, uèinak staklenika i opæe zatopljenje produžava vrijeme vegetacije u kojem su osobe s alergijskim bolestima izložene veæim koncentracijama alergena. Na uèinak staklenika i opæe zatopljenje izravan utjecaj ima tehnièka struka kroz energetsku efikasnost graðevina (graðevinska fizika). Suvremeni naèin života vezan je za smanjenje tjelesne aktivnosti te skuèene stambene i životne uvjete s neprimjerenim grijanjem i prozraèivanjem, uz veliku upotrebu kemijskih proizvoda za održavanje kuæanstva, osobne higijene i kozmetiku. Unutrašnji prostori ureðuju se umjetnim materijalima i ivericom. Formaldehidi u opremi i organska otapala mogu utjecati na pojavu dišnih i kožnih simptoma alergije, a formaldehid je poznat kao alergen. [Šegota, i sur., 2003.; Kanceljak-Macan, 2010.; Bojaniæ Obad Šæitaroci, Matuhina, 2012.] 6 Woolcock, i sur., 1995.; Deliæ, Kincl, 2008.; Biondiæ, Deliæ, Šepiæ, 2004. 7 Jukiæ, i sur., 2010. 8 Vinkovci se sastoje od dva naselja stalnog stanovanja - Vinkovci i Mirkovci, te tri naselja povremenog stanovanja: Borinci, Zalužje i Trbušanci. Ukupna površina gradskog teritorija iznosi 9386 ha. Ukupno graðevinsko podruèje Vinkovaca i Mirkovaca jest 2101 ha, što iznosi 22% ukupne površine gradskoga teritorija. [*** 2004.] 9 Istraživanje pod nazivom Distribucija alergija dišnog sustava i ureðenje prostora u Vinkovcima od 1995. do

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti… M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI 80-91 21[2013] 1[45]

tova, kroz grad prolazi znaèajan željeznièki i cestovni promet.8 Donose se rezultati interdisciplinarnog istraživanja9 koje je bilo provedeno za razdoblje 1995.-2005. godine u Vinkovcima. Javnozdravstveni problem još uvijek rastuæeg obolijevanja od alergijskih dišnih bolesti u opæoj populaciji, osobito u djece, osim s medicinskog prikazan je i s motrišta tehnièkih struka, arhitekture i urbanizma.10 Cilj je procijeniti utjecaj osobitosti, urbanoga i ruralnoga naèina života u Vinkovcima te zagaðenja zraka cestovnim prometom i peludi drveæa i korova - na uèestalost obolijevanja od alergijskog rinitisa i astme u opæoj populaciji grada. Cilj je bio i donijeti prepo2005. godine provedeno je u razdoblju od sijeènja 2006. do srpnja 2007. godine u sklopu istoimenoga magistarskog rada na poslijediplomskom studiju Javno zdravsto na Medicinskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Glavna istraživaèica bila je Mandica Sankoviæ, dipl.ing.arh., proèelnica Upravnog odjela za prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Vinkovaca. Statistièka obrada podataka izvršena je u suradnji s dr.sc. Vedom Marijom Varnai, dr.med., znanstvenom savjetnicom na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za medicinu rada i okoliša u Zagrebu. Nositelj istraživanja bio je Grad Vinkovci. U istraživanju su još sudjelovali: Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Hrvatske željeznice - Vinkovci. Podatke o oboljelima, koji u Vinkovcima žive i zdravstveno su osigurani, prikupilo je medicinsko osoblje ambulanata obiteljske medicine, uz pismeno odobrenje etièkih povjerenstava predmetnih zdravstvenih ustanova (Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Hrvatske željeznice - Vinkovci, Opæa bolnica Vinkovci, Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije) i Poglavarstva Grada Vinkovaca. [Sankoviæ, 2010.] 10 Ispitanici su bili Vinkovèani koji su u Vinkovcima živjeli i bili zdravstveno osigurani te koji su u razdoblju od sijeènja 1995. do prosinca 2005. godine oboljeli od alergijskog rinitisa i astme. U istraživanju su sudjelovali svi timovi obiteljske medicine u Vinkovcima, njih ukupno 24. Od sijeènja 2006. do srpnja 2007. godine medicinsko je osoblje pregledalo zdravstvene kartone, 35.812 zdravstvenih kartona, što je oko 99% ukupnog stanovništva grada. Utvrdili su datum i godinu u kojoj je dijagnoza postavljena, datum roðenja i spol bolesnika te mjesnu èetvrt u kojoj oboljeli stanuje. 11 Na 1. meðunarodnoj konferenciji o promicanju zdravlja, Otawa 1986., usvojena je Strategija Zdravlja za sve (Povelja iz Otawe o promicanju zdravlja). U Strategiji je po prvi puta na meðunarodnoj razini istaknuta važnost promicanja zdravlja s naglaskom da za zdravlje društva nije odgovorna samo zdravstvena djelatnost. Urbanisti i projektanti svojim radom utjeèu na dvanaest glavnih preduvjeta za zdravlje, a to su: zdrav stil života, društvena povezanost, kvaliteta stanovanja, zapošljavanje, pristupaènost, proizvodnja zdrave hrane na lokalnoj razini, sigurnost, ravnopravnost, kvaliteta zraka i estetika, kvaliteta vode i odvodnje, kvaliteta zemlje i mineralnih resursa, klima. [*** 1986.; *** 1994.; *** 2002.; Barton, Tsourou, 2000.] 12 Wong, Lai, 2004.; Salam, i sur., 2008.; Garshick, i sur., 2003.; Ryan, i sur., 2005.; Holguin, i sur., 2007. 13 Hitchins, i sur., 2000.; Zhu, i sur., 2002.; Gehring, i sur., 2002.; Brauer, i sur., 2007. 14 Površina pojasa izraèunata je pomoæu AutoCad programa za svaku mjesnu èetvrt. 15 Tvrtka Cvjeæarstvo d. o. o. iz Vinkovaca ima od 1996. godine koncesiju s Gradom Vinkovcima za održavanje gradskih nasada pa su rabljeni njihovi podatci. [Cvjeæarstvo, 2009.]

ruke za unaprjeðenje rada arhitektonske i urbanistièke struke u prevenciji nastanka i tijeka navedenih bolesti.11

10 7

METODE

4 3

METHODS

Procjena zastupljenosti urbanoga i ruralnoga naèina stanovanja - Od dvanaest vinkovaèkih mjesnih èetvrti pretežito urbani naèin stanovanja zastupljen je u Lenijama, Centru, Kolodvoru, Lapovcima i Zagrebaèkom bloku. Pretežito ruralni naèin stanovanja zastupljen je u mjesnim èetvrtima: Dvanaest redarstvenika, Vinkovaèkom Novom Selu, Slaviji, Maloj Bosni i Mirkovcima. Miješani urbano-ruralni naèin stanovanja zastupljen je u mjesnim èetvrtima Stjepan Radiæ i Ban Jelaèiæ. Urbani/ ruralni naèin stanovanja odreðen je prema kriterijima navedenim u Tabl. I. Pozicije vinkovaèkih mjesnih èetvrti prikazane su na Sl. 2.  Procjena zagaðenja zraka cestovnim prometom - Procjena zagaðenja zraka cestovnim prometom uèinjena je posredno, na temelju izraèuna površine gradske èetvrti u neposrednoj blizini veæih prometnica. Na osnovi epidemioloških istraživanja koja su procjenjivala utjecaj zagaðenja zraka cestovnim prometom na uèestalost i tijek alergijskih bolesti12, kao i utjecaj udaljenosti od prometnice na koncentracije oneèišæenja u zraku, te podataka iz literature13, odabrana je širina uliènog/cestovnog pojasa od 50 metara od osi ceste s veæim intenzitetom prometa (državne i županijske ceste, Sl. 3.).14  Procjena zagaðenja zraka alergenom peludi - Procjena zagaðenja zraka alergenom peludi uèinjena je na temelju izraèuna i mjerenja neureðenog dijela površine pojedine mjesne èetvrti na kojem raste korov Ambrosia Elatior te na osnovi podataka o sadnji alergogenoga drveæa. Površina pod ambrozijom procijenjena je 2004. godine mjerenjima na terenu. Podatci mjerenja uneseni su na digitalnu katastarsku kartu Vinkovaca pa su oèitane površine. Podatci o sadnji drveæa dobiveni su iz Dnevnika sadnje drveæa i održavanja gradskih nasada u Vinkovcima.15 Drveæe

PROSTOR



Sl. 2. Vinkovci, urbani i ruralni naèin stanovanja i rasprostiranje sluèajeva alergijskog rinitisa utvrðenih u razdoblju 1996.-2005.: mjesne èetvrti s urbanim naèinom stanovanja: 1 - Lenije, 3 - Centar, 4 - Kolodvor, 7 - Lapovci, 9 - Zagrebaèki blok; mjesne èetvrti s ruralnim naèinom stanovanja: 5 - Dvanaest redarstvenika, 6 - Vinkovaèko Novo Selo, 10 - Slavija, 11 - Mala Bosna, 12 - Mirkovci; mjesne èetvrti s urbanim i ruralnim naèinom stanovanja: 2 - Radiæev blok, 8 - Ban Jelaèiæ Fig. 2. Vinkovci, distribution of allergic rhinitis in 1996-2005 and disposition of town quarters with urban (1, 3, 4, 7, 9), rural (5, 6, 10, 11, 12) and urban/rural residential features (2, 8)

Sl. 3. Vinkovci, rasprostiranje sluèajeva alergijskog rinitisa utvrðenih u razdoblju 1996.-2005. u pojasu prometnica širine 50 m lijevo i desno od osi prometnice unutar graðevnog podruèja Fig. 3. Vinkovci, urban and rural residential features and the distribution of allergic rhinitis in 1996-2005, in the 50 m wide area to the left and right from the road within the urban area

10 7

5 1

11 8 12 12

Tabl. I. Kriteriji definiranja urbanoga odnosno ruralnoga naèina stanovanja Table I. Defining criteria for urban and rural residential features Urbano

Ruralno

Vrsta stambenih graðevina Pretežito višestambene zgrade

Pretežito obiteljske zgrade

Ureðenje javnih površina s nasadima

Javne površine s nasadima u planu su održavanja Grada Vinkovaca; javne površine dobro su održavane; na javnim površinama prevladavaju nogostupi, prometnice, drvoredi, perivoji, travnjaci; na privatnim neizgraðenim površinama prevladava korov.

Javne površine s nasadima (perivoji, travnjaci, drvoredi i dr.) nisu u planu održavanja Grada Vinkovaca; na javnim površinama prevladavaju nogostupi i prometnice; na privatnim neizgraðenim površinama prevladavaju povrtnjaci, vrtovi, voænjaci i obraðene njive; neureðene površine nalaze se uz prometnice i željeznièku prugu, na kojima raste korov.

Javni sadržaji

Djeèja igrališta, zabavni centri, šetnice

Nema javnih sadržaja.

Životinje u kuæanstvu

Kuæni ljubimci (psi, maèke, ptice) drže Kuæni ljubimci (psi, maèke) drže se izvan stambene se u stambenim zgradama. zgrade, kao i domaæe životinje (perad, svinje).

PROSTOR

1[45] 21[2013] 80-91 M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI Povezanost ureðenja stambenih èetvrti…

Tabl. II. Stupanj alergogenosti peludi koja je najzastupljenija u zraku na podruèju Republike Hrvatske (prema Peternel, R.) Table II. Allergenic activity of pollen which has the highest level of concentration among airborne allergens on the territory of the Republic of Croatia (according to R. Peternel) Stupanj alergogenosti peludi 1

Breza (Betula sp.) Èempresi (Cupressaceae)

Lijeska (Corylus sp.)

Maslina (Olea sp.)

Joha (Alnus sp.)

Javor (Acer sp.)

Jasen (Fraxinus sp.)

Grab (Carpinus sp.)

Hrast (Quercus sp.)

Divlji kesten (Castanea sp.)

Topola (Populus sp.)

Vrba (Salix sp.)

Brijest (Ulmus sp.)

Orah (Juglans sp.)

Bazga (Sambucus sp.)

Smreka (Picea sp.)

Bor (Pinus sp.)

Jela (Abies sp.)

Platana (Platanus sp.)

Dud (Morus sp.)

Bukva (Fagus sp.)

Pitomi kesten (Aesculus sp.)

Lipa (Tilia sp.)

Jaka do vrlo jaka

Umjerena

Slaba

Trave 1

Svi pripadnici porodice trava (Poaceae)

Ambrozija (Ambrosia sp.)

Pelin (Artemisia sp.)

Crkvina (Parietaria sp.)

Koprive (Urticaceae)

Kiselica (Rumex sp.)

Trputac (Plantago sp.)

Loboda (Chenopodium sp.)

Vrzina (Brassicaceae)

Statistièka analiza - Razlike izmeðu promatranih varijabli urbanih i ruralnih èetvrti testirane su Mann-Whitneyevim U testom.18 Vremenski trend sadnje jako do vrlo jako alergenog drveæa tijekom promatranog razdoblja analiziran je Spearmanovom korelacijom.19 Stope incidencije20 (novootkriveni sluèajevi/novooboljeli) izraèunate su kao godišnje spolno i dobno specifiène stope, kao ukupne (kumulativne) spolno specifiène godišnje stope te kao prosjeène ukupne, spolno i dobno specifiène godišnje, pa i ukupne stope incidencije tijekom 10-godišnjeg razdoblja 1996.-2005. Sve stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme izraèunate su za cijeli grad Vinkovce i za svaku od dvanaest vinkovaèkih mjesnih èetvrti. 

Drveæe 2

je razvrstano prema alergenosti peludi na temelju podataka iz literature za podruèje Republike Hrvatske16 u tri kategorije - slabe, umjerene i jake do vrlo jake alergenosti. U analizu je uvrštena samo grupa drveæa jake do vrlo jake alergenosti, kao što su breza, paèempresi, lijeska i joha (Tabl. II.).17

Jaka do vrlo jaka

Korovi Jaka do vrlo jaka

Umjerena

Slaba

Utjecaj spola, dobi, èimbenika životnog okoliša i vremenskog trenda21 analiziran je zero-inflated Poissonovom regresijom22, jednim od oblika višestruke linearne regresije.23 Kao što je i oèekivano, godišnje stope incidencije ovih bolesti nisu imale normalnu raspodjelu, veæ su pratile Poissonovu distribuciju uz velik udjel vrijednosti koje iznose nula.24 Godišnje stope incidencije alergijskog rinitisa i astme analizirane su kao zavisne varijable (u odvojenim modelima), a kao prediktori uvršteni su spol, dob, kalendarska godina u kojoj je postavljena dijagnoza alergijskog rinitisa ili astme, urbani odnosno ruralni naèin stanovanja, postotak stanovništva koji živi u obiteljskim stambenim zgradama u odnosu na ukupan broj stanovnika u odreðenoj èetvrti, površina pojasa znaèajnijih prometnica, površina pod ambrozijom i broj posaðenih sadnica alergenoga drveæa tijekom promatranog razdoblja. Analize su provedene za ukupni broj stanovnika, te posebno za djecu mlaðu od 15 godina života i za odrasle osobe starije od 19 godina života.

REZULTATI RESULTS Demografski podatci o stanovništvu Vinkovaca - U razdoblju od 1996. do 2005. godine u Vinkovcima ukupni broj stanovnika rastao je od 37.561 na 40.231, podjednako u oba spola. S obzirom na podatke o migraciji, za više od 95% ovoga porasta broja stanovnika tijekom promatranog razdoblja odgovoran je prirodni prirast. Dobna struktura stanovnika mjesnih èetvrti bila je slièna, s prosjeènim postotkom djece (0-14 godina) u ruralnim (20%) i urbanim mjesnim èetvrtima (18%).25



Znanstveni prilozi | Scientific Papers

 Uvjeti stanovanja i prostornog ureðenja U Tablici III. prikazana je zastupljenost stanovanja u obiteljskim i višestambenim zgradama, površine pojasa znaèajnijih prometnica, raširenost ambrozije, sadnja drveæa jake do vrlo jake alergogenosti u cijelim Vinkovcima, te zasebno u èetvrtima s pretežito urbanim ili pretežito ruralnim naèinom stanovanja. Više od polovice stanovnika urbanih èetvrti živi u višestambenim zgradama, a gotovo svi stanovnici ruralnih podruèja žive u obiteljskim stambenim zgradama. To znaèi da najveæi dio stanovnika Vinkovaca živi u obiteljskim stambenim zgradama. Površine pojasa cesta s veæim intenzitetom prometa, državnih i županijskih cesta, iznosile su prosjeèno 9,5 ha po èetvrti, odnosno oko 9% ukupne površine èetvrti (Tabl. III.). Prosjeèna vrijednost površine pojasa nije se razlikovala izmeðu urbanih i ruralnih prostora.

U ruralnim èetvrtima izmjerena je znaèajno veæa površina pod ambrozijom u usporedbi s urbanim èetvrtima, uz znatne razlike meðu pojedinim èetvrtima. Tijekom promatranog razdoblja posaðeno je 2234 sadnica drveæa jake do vrlo jake alergenosti, s time da je tijekom prve tri godine, 1996.-1999., posaðeno 70% od ukupno posaðenih sadnica. Sadnja je bila dvostruko intenzivnija u urbanim u odnosu na ruralne èetvrti, no razlika nije bila statistièki znaèajna. Vidljiv je trend smanjenja sadnje tih vrsta drveæa tijekom navedenog razdoblja.26  Povezanost ureðenja i uvjeta stanovanja s uèestalošæu obolijevanja od alergijskog rinitisa i astme - Tijekom promatranog razdoblja otkriveno je 558 sluèajeva alergijskog rinitisa - 286 u muškog i 240 u ženskog spola, te 394 sluèaja astme - 212 u muškog i 182 u ženskog spola. Prosjeèan broj muških stanovnika Vinkovaca bio je 18.854, a ženskih 20.385. Prosjeène ukupne (kumulativne) godišnje stope novoutvrðenih sluèajeva alergijskog rini16 Peternel, http://vrijeme.hr/opis-peludnapro.pdf [3. 8.2007.] 17 Peternel, http://vrijeme.hr/opis-peludnapro.pdf [3. 8.2007.]; *** 2004.; http://publichealth-zagreb.hr [20.5. 2010.] 18 Mann-Whitneyev U test - neparametrijski test za usporedbu dviju nezavisnih skupina podataka koje imaju nenormalnu raspodjelu, tj. odstupaju od normalne Gaussove raspodjele. 19 Spearmanova korelacija - test za ispitivanje povezanosti dviju varijabli koje imaju nenormalnu raspodjelu. 20 Incidencija - broj novooboljelih od odreðene bolesti u ukupnoj populaciji u odreðenom razdoblju. 21 Vremenski trend - kalendarska godina u kojoj je postavljena dijagnoza alergijskog rinitisa ili astme. 22 Poissonova regresija primjenjuje se u analizi dogaðaja niske uèestalosti pojavljivanja, npr. stopa uèestalosti pojavljivanja neke bolesti ili ozljede. Zero-inflated Poissonova regresija je vrsta Poissonove regresije u kojoj se kontrolira za moguæu pojavu prekomjernog broja nultih vrijednosti (zero-inflation) i sastoji se od dva dijela (modela). Prvi dio je standardna Poissonova regresija, a drugi dio je logistièka regresija kojom se kontrolira za moguæi pre-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti… M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI 80-91 21[2013] 1[45]

tisa i astme, za oba spola, za cijeli grad Vinkovce iznosile su 122 sluèaja alergijskog rinitisa na 1000 stanovnika i 102 sluèaja astme na 1000 stanovnika. U muških osoba ove stope iznosile su 134 sluèaja alergijskog rinitisa i 113 sluèajeva astme na 1000 stanovnika. U ženskih osoba stope su bile niže i iznosile su 117 sluèaja alergijskog rinitisa i 89 sluèaja astme na 1000 stanovnika. Poissonova regresijska analiza potvrdila je znaèajan pozitivni suodnos (korelaciju) izmeðu stope novooboljelih (incidencije) od alergijskog rinitisa i astme i muškoga spola (Tabl. IV.).27 Na slikama 4. i 5. prikazane su prosjeène godišnje dobno i spolno specifiène stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme za promatrano razdoblje za cijeli grad Vinkovce. Uoèeno je znatno više sluèajeva alergijskog rinitisa u djece do 14 godina života (od 2,5 do 3,7 sluèajeva alergijskog rinitisa na 1000 stanovnika) u odnosu na ostale dobne skupine (Sl. 4.). Najveæe stope novooboljelih od astme takoðer su uoèene u djece mlaðe od 15 godina života, od 2,2 do 2,9 sluèajeva astme na 1000 stanovnika (Sl. 5.). Povezanost obiju bolesti s dobi potvrðena je Poissonovom regresijskom analizom (Tabl. IV.). Grupirajuæi mjesne èetvrti u urbane i ruralne, uoèene su veæe ukupne (više ukupne kumulativne) godišnje stope novootkrivenih sluèajeva alergijskog rinitisa u urbanim èetvrtima u veæini promatranih godina (Sl. 6.). Srednji omjer novootkrivenih sluèajeva alergijskog rinitisa u urbanim u odnosu na ruralne èetvrti iznosio je 1,7 tijekom promatranoga 10-godišnjeg razdoblja. Veæe ukupne (kumulativne) godišnje stope novootkrivenih sluèajeva astme bile su više u ruralnim u odnosu na urbane èetvrti (Sl. 7.), sa srednjim omjerom novootkrivenih sluèajeva ruralno/urbano od 1,4. Poissonova regresijska analiza, kontrolirana za dob, spol i kalendarsku godinu postavkomjerni broj nultih vrijednosti (zero-inflation). Modeli se zatim unutar istog programa usporeðuju (Vuongovim testom) i kombiniraju. U tablicama su prikazani rezultati prvog dijela modela, tj. Poissonove regresije. 23 Linearna regresija je statistièka metoda u kojoj se modelira linearni odnos izmeðu zavisne varijable (Y) i jedne ili više nezavisnih varijabli ili prediktora (X1, X2, ...Xn), prema formuli Y = a + b1X1 + b2X2 + ... + bnXn + e, gdje je a odsjeèak na osi y, b definira nagib regresijskog pravca, a e sluèajnu varijablu, odnosno dio regresijskog modela koji se nije uspio objasniti zadanim prediktorima. [Introduction to SAS UCLA, www.ats. ucla.edu/stat/sas/notes2/ /25.5.2010./] 24 Nije zabilježena nijedna novooboljela osoba odreðene dobne skupine i spola u odreðenoj mjesnoj èetvrti tijekom godinu dana. 25 Broj stanovnika po spolu i dobi za svaku mjesnu èetvrt dobiven je od Ministarstva unutarnjih poslova RH, i to za svaku godinu u razdoblju 1995.-2005. [*** 2009.] 26 Koeficijent Spearmanove korelacije = -0,41, na razini statistièke znaèajnosti P<0,001. 27 Poissonova regresija detaljno je opisana pod naslovom Statistièka analiza u Metodama.

PROSTOR

Tabl. III. Usporedba zastupljenosti stanovanja u individualnim/višestambenim zgradama, površine pojasa znaèajnijih prometnica, raširenost ambrozije i sadnja drveæa jake do vrlo jake alergogenosti u mjesnim èetvrtima [MÈ] s pretežito urbanim ili pretežito ruralnim naèinom stanovanja. Table III. Comparison between the frequency of individual/apartment building residence, size of the area containing important roads, distribution of ambrosia and the planting of trees with strong and very strong allergenic activity in the town quarters with mostly urban or rural residential features Sve èetvrti MÈ

Stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi (%)a

Urbane èetvrti MÈ

Ruralne èetvrti MÈ

Urbani vs ruralni

Medijan

Raspon

Medijan

Raspon

Medijan

Raspon

4-100

4-98

100

99-100

0,007*

9,5

0-40,8

4,6

0-40,8

12,1

8,5-32,4

0,251

0-26

0-13

3-13

0,465

Površina pojasa znaèajnijih prometnica - izraženo u ha - izraženo u % od ukupne površine MÈ Površina pod ambrozijom - izraženo u ha

5,2

0-26,6

1,5

0-12,0

18,7

1,6-26,6

0,047*

- izraženo u % od ukupne površine MÈ

0-26

0-12

2-26

0,047*

Posaðene sadnice alergogenog drveæa (N)b

0-1239

131

40-1239

0-104

0,117

Medijan - središnja vrijednost (polovica vrijednosti skupa nalazi se ispod, a polovica iznad medijane vrijednosti); Raspon najmanja i najviša vrijednost skupa; P - statistièka znaèajnost razlike izmeðu urbanih i ruralnih MÈ utvrðena Mann-Whitneyevim U testom; a Postotak stanovništva koje živi u individualnim stambenim zgradama u mjesnim èetvrtima u odnosu na ukupan broj stanovnika u toj èetvrti; b Ukupan broj sadnica posaðen tijekom 10-godišnjeg razdoblja; * Statistièki znaèajna razlika, P<0,05.

Tabl. IV. Utjecaj spola, dobi, kalendarske godine u kojoj je postavljena dijagnoza alergijskog rinitisa i urbanog/ruralnog naèina života na godišnje stope broja novooboljelih osoba od alergijskog rinitisa i astme - rezultati regresijske analize Table IV. Influence of gender, age, the calendar year of the allergic rhinitis diagnosis and the urban/rural life style on the annual rate of new cases of allergic rhinitis and asthma - regression analysis results

Alergijski rinitis

Astma

95% interval pouzdanosti

Ukupno stanovništvo Ženski spol

0,75

0,60-0.94

0,011*

0,56

0,44-0,70

<0,001*

Dob

0,98

0,98-0,99

<0,001*

0,99

0,985-0,996

0,001*

Godina postavljanja dijagnoze

1,12

1,08-1,16

<0,001*

1,01

0,97-1,05

0,529

Ruralni naèin stanovanja

0,73

0,59-0,91

0,006*

3,55

2,45-5,15

<0,001*

Ženski spol

0,57

0,41-0,79

0,001*

0,50

0,36-0,69

<0,001*

Dob

1,04

0,96-1,12

0,374

0,92

0,87-0,97

0,002*

Godina postavljanja dijagnoze

1,32

1,24-1,42

<0,001*

1,21

1,14-1,29

<0,001*

Ruralni naèin stanovanja

0,88

0,55-1,40

0,576

0,79

0,51-1,20

0,261

Ženski spol

1,07

0,75-1,52

0,708

0,71

0,51-0.99

0,042*

Dob

1,00

0,99-1,02

0,405

1,05

1,04-1,06

<0,001*

Godina postavljanja dijagnoze

0,95

0,90-1,01

0,125

0,81

0,76-0,86

<0,001*

Ruralni naèin stanovanja

0,63

0,44-0,90

0,011*

1,93

1,33-2,80

0,001*

Djecaa

Odraslib

ljanja dijagnoze, pokazala je negativnu povezanost novootkrivenih sluèajeva alergijskog rinitisa s ruralnim naèinom stanovanja (Tabl. IV.). Ovaj uèinaknije bio jednoznaèan kad su se stope novooboljelih od alergijskog rinitisa analizirale odvojeno u djece i u odraslih. Dok je u odraslih ruralni naèin stanovanja bio povezan s manjom stopom incidencije alergijskog rinitisa, a veæom stopom incidencije astme, u djece takve povezanosti nije bilo.

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 80-91 M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI Povezanost ureðenja stambenih èetvrti…

Sl. 4. Prosjeèni broj novootkrivenih sluèajeva alergijskog rinitisa u Vinkovcima od 1996. do 2005. (prosjeène godišnje dobno i spolno specifiène stope incidencije na 1000 stanovnika) Fig. 4. Average number of newly discovered cases of allergic rhinitis in Vinkovci in 1996-2005 (average annual rate of incidence per 1000 inhabitants for specific gender and age categories)

Sl. 5. Prosjeèni broj novootkrivenih sluèajeva astme u Vinkovcima od 1996. do 2005. (prosjeène godišnje dobno i spolno specifiène stope incidencije na 1000 stanovnika) Fig. 5. Average number of newly discovered cases of asthma in Vinkovci in 1996-2005 (average annual rate of incidence per 1000 inhabitants for specific gender and age categories)

Sl. 6. Prosjeèni broj novootkrivenih sluèajeva alergijskog rinitisa s obzirom na urbani/ruralni naèin stanovanja u Vinkovcima od 1996. do 2005. (prosjeène kumulativne godišnje stope incidencije na 100 stanovnika) Fig. 6. Average number of newly discovered cases of allergic rhinitis in Vinkovci in relation to the urban/ rural residential features for the period 1996-2005 (average cumulative annual rates of incidence per 100 inhabitants)

Sl. 7. Prosjeèni broj novootkrivenih sluèajeva astme s obzirom na urbani/ruralni naèin stanovanja u Vinkovcima od 1996. do 2005. (prosjeène kumulativne godišnje stope incidencije na 100 stanovnika) Fig. 7. Average number of newly discovered cases of asthma in Vinkovci in relation to the urban/rural residential features for the period 1996-2005 (average cumulative annual rates of incidence per 100 inhabitants)

noj zgradi, površinom pojasa znaèajnijih prometnica, površinom pod ambrozijom ili brojem posaðenih sadnica alergenoga drveæa. U ruralnim èetvrtima, meðutim, uoèen je slab, ali statistièki znaèajan suodnos izmeðu sadnje jako do vrlo jako alergenoga drveæa i stope incidencije astme. Za alergijski rinitis takav suodnos nije naðen. Raširenost ambrozije i promet nisu nepovoljno utjecali na stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme. Promatrajuæi Sl. 8. može se uoèiti da je najveæi broj dijagnoza alergijskog rinitisa bio postavljen tijekom dvaju razdoblja u godini: od ožujka do lipnja, s vršnom vrijednošæu u travnju i svibnju, te od kolovoza do listopada, s vršnom vrijednošæu u kolovozu. Sezonalnost je bila jaèe izražena u urbanim èetvrtima, iako se može uoèiti i u ruralnim èetvrtima. U sluèaju astme postavljenih je dijagnoza bilo više tijekom rane jeseni i zime, to jest od rujna do sijeènja (Sl. 9.). Ukupne godišnje stope novooboljelih od alergijskog rinitisa, izražene na 1000 stanovnika, poveæale su se tijekom promatranih 10 godina u oba spola, gotovo dva puta u muškoj populaciji (od 94,7 u 1996. na 174,2 u 2005.), te za oko 30% u ženskoj populaciji (od 111,8 u 1996. na 155,3 u 2005.). U sluèajevima novooboljelih od astme uoèen je blag trend smanjenja koji nije bio tako jasno izražen kao u sluèaju alergijskog rinitisa. Regresijska analiza, kontrolirana za spol i urbani/ruralni naèin stanovanja, pokazala je da je vremenski trend (varijabla „godina postavljanja dijagnoze”) bio ovisan o dobi (Tabl. V.). Naime, stopa novooboljelih od alergijskog rinitisa rasla je tijekom promatranog razdoblja samo u djece, ali ne i u odraslih osoba. Utjecaj dobi još je uoèljiviji u sluèaju astme. Vremenski trend stopa novooboljelih od astme bio je suprotnog smjera u djece i u odraslih osoba. Stopa novooboljelih od astme poveæavala se u djece tijekom promatranog razdoblja, a smanjivala se u odraslih osoba.

RASPRAVA DISCUSSION

Sl. 8. Godišnja raspodjela novootkrivenih dijagnoza alergijskog rinitisa u Vinkovcima od 1996. do 2005. Fig. 8. Annual distribution of newly discovered diagnoses of allergic rhinitis in Vinkovci from 1996 to 2005

Sl. 9. Godišnja raspodjela novootkrivenih dijagnoza astme u Vinkovcima od 1996. do 2005. Fig. 9. Annual distribution of newly discovered diagnoses of asthma in Vinkovci from 1996 to 2005

Tablica V. prikazuje povezanost ostalih promatranih èimbenika okoliša na godišnje stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme, posebice u urbanim i ruralnim mjesnim èetvrtima. U urbanim èetvrtima nije uoèena znaèajna povezanost incidencije prouèavanih bolesti sa stanovanjem u obiteljskoj stambe-

U istraživanju je naðena povezanost ruralnoga naèina stanovanja s manjom godišnjom stopom novooboljelih od alergijskog rinitisa i veæom godišnjom stopom novooboljelih od astme u odnosu na urbani naèin stanovanja, ali samo u odraslih osoba, a ne i u djece. Od ostalih prouèavanih èimbenika okoliša jedino je sadnja jako do vrlo jako alergenoga drveæa bila povezana s višom godišnjom stopom novooboljelih od astme, i to samo u mjesnim èetvrtima u kojima prevladava ruralni naèin 28 von Mutius, 2007. 29 Okada, i sur., 2010. 30 McConnell, i sur., 2006.; Gilliland, 2009.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti… M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI 80-91 21[2013] 1[45]

stanovanja. Uoèene su više stope novooboljelih i od alergijskog rinitisa i od astme u muškog spola u odnosu na ženski, te u djece u odnosu na odrasle osobe. U djece je primijeæeno i to da su se stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme poveæavale tijekom promatranoga 10-godišnjeg razdoblja, 1996.-2005. Sezonalnost postavljanja dijagnoze alergijskog rinitisa, i donekle astme, upuæuje na ulogu izloženosti stanovnika grada peludi drveæa, trava i ambrozije kao važnoga javnozdravstvenog problema, koji je moguæe u veæoj mjeri smanjiti upravo mjerama urbanistièkog planiranja, arhitektonskog projektiranja i komunalnog ureðenja. Mjere su navedene u Zakljuèku. Zamijeæen svojevrsni zaštitni uèinak ruralnog stanovanja na stopu novooboljelih od alergijskog rinitisa u odraslih osoba uklapa se u tzv. „higijensku hipotezu”. Lošiji higijenski uvjeti povezani s ruralnim naèinom života izlažu osobu infekcijama u ranom djetinjstvu, posebice želuèano-crijevnim infekcijama, hepatitisu A i parazitarnim crijevnim infekcijama, te usmjeravaju imunološki odgovor na naèin da on ne bude sklon nastanku alergijskih poremeæaja.28 Uèinak je, meðutim, u ovome istraživanju uoèen samo u odraslih osoba, a ne i u djece. U današnje vrijeme ruralni se naèin života mijenja, tj. higijenski uvjeti života približavaju se onima u urbanim dijelovima grada, a procijepljenost je podjednaka u svim dijelovima grada.29 Može se pretpostaviti da su odrasli ljudi u kojih je zamijeæen opisani uèinak u djetinjstvu živjeli u posve drukèijim uvjetima stanovanja od svoje djece. Èini se stoga da protektivni uèinak ruralnoga stanovanja za nove naraštaje neæe imati važnosti. S druge strane, ruralni naèin stanovanja bio je povezan s veæim stopama novooboljelih od astme, ponovno samo u odraslih. Dodatni èimbenik koji može utjecati na poveæanje oneèišæenja zraka u ruralnim predjelima Vinkovaca, a time moguæe i na više stope novooboljelih od astme, jest industrija. Upravo u ruralnim èetvrtima smještena je proizvodnja betonske galanterije, drvna industrija i proizvodnja opekarskih proizvoda. Zagaðenje nije ogranièeno iskljuèivo na ruralne èetvrti, ali u njima prevladava. Utjecaj stanovanja u obiteljskim odnosno višestambenim zgradama na stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme nije naðen u èetvrtima s pretežito urbanim naèinom stanovanja. Razlog tomu može biti poštivanje propisa o izgradnji zgrada u veæini sluèajeva. Za daljnje istraživanje uloge stanovanja u obiteljskim nasuprot višestambenim zgradama bilo bi potrebno provesti uvid na terenu te toèno procijeniti uvjete stanovanja. 31 Hrvatske ceste, 2010., http://hrvatske-ceste.hr/WEB %20-%20Legislativa/brojenje-prometa/PLDP_06_HC.pdf, [20.5.2013.] 32 Modig, i sur., 2006.

PROSTOR

Tabl. V. Utjecaj površine pojasa znaèajnijih prometnica, raširenosti ambrozije i sadnje alergogenog drveæa na godišnju stopu broja novooboljelih osoba u mjesnim èetvrtima s pretežito ruralnim naèinom stanovanja - rezultati regresijske analize zero-inflated Poissonovom regresijom. Modeli su kontrolirani za spol, dob i kalendarsku godinu u kojoj je postavljena dijagnoza. Table V. Influence of the size of the area containing important roads, distribution of ambrosia and the planting of allergenic trees on the annual rate of new cases of the diseases in local quarters with mostly rural residential features - results of the zero-inflated Poisson regression. Variables in the controlled models included gender, age and the calendar year of the diagnosis Alergijski rinitis

Astma

95% interval pouzdanosti

0,99

0,97-1,01

0,193

0,98

0,96-0,997

0,022*

Površina pod ambrozijom (ha)

1,01

0,99-1,03

0,280

0,98

0,96-1,01

0,133

Posaðene sadnice alergogenog drveæa (N)

1,00

0,98-1,01

0,730

1,01

1,002-1,026

0,019*

1,00

0,97-1,02

0,746

1,00

0,96-1,03

0,783

Površina pod ambrozijom (ha)

1,02

0,99-1,05

0,183

1,01

0,98-1,04

0,513

Posaðene sadnice alergogenog drveæa (N)

0,98

0,94-1,03

0,437

1,00

0,96-1,04

0,996

Površina pojasa znaèajnijih prometnica (ha)

0,96

0,93-0,99

0,014*

0,96

0,93-0,98

0,001*

Površina pod ambrozijom (ha)

0,99

0,95-1,02

0,483

0,98

0,95-1,01

0,138

Posaðene sadnice alergogenog drveæa (N)

0,98

0,95-1,01

0,112

1,00

0,99-1,01

0,735

Ukupno stanovništvo Površina pojasa znaèajnijih prometnica (ha)

Djecaa Površina pojasa znaèajnijih prometnica (ha)

Odraslib

RR - relativni rizik; P - statistièka znaèajnost povezanosti (korelacije) broja novootkrivenih sluèajeva bolesti (alergijskog rinitisa ili astme) s odreðenim èimbenikom rizika (npr. spol, dob, ruralni/urbani naèin stanovanja) utvrðena Poissonovom regresijskom analizom; * Statistièki znaèajna povezanost (P<0,05); a Djeca mlaða od 15 godina života; b Osobe starije od 19 godina života. Stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi nije uvršteno kao prediktor u modele jer je gotovo 100% stanovništva u ruralnim mjesnim èetvrtima prebivao u ovoj vrsti stambenog objekta.

Intenzivan cestovni promet povezuje se s poveæanim rizikom nastanka astme i alergijskih bolesti, osobito u djece.30 Prema podatcima Hrvatskih cesta31 gustoæa prometa temeljem brojanja vozila na cestama za 2005. i 2006. godinu u Vinkovcima nalazi se u rasponu vrijednosti povezanih s poveæanjem rizika obolijevanja od astme32 i pogoršanja njezine klinièke slike. U ovome istraživanju, meðutim, posredna procjena zagaðenja cestovnim prometom nije nepovoljno utjecala na stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme pa se to može pokušati objasniti povoljnom orijentacijom prometnica u Vinkovcima. Trase starih, ali i novih prometnica prate ružu vjetrova grada i to osigurava prirodno provjetravanje ulica te smanjuje izloženost stanovnika zagaðenju zraka cestovnim prometom. Iako u regresijskom modelu raširenost ambrozije nije imala utjecaj na stope novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme, usporedbom sezonalne raspodjele novooboljelih od alergijskog rinitisa s peludnim kalendarom može se zakljuèiti da se vršna vrijednost u kasno ljeto i ranu jesen podudara s cvjetanjem ambrozije. Navedena sezonalnost uoèena je i u urbanim i u ruralnim èetvrtima te upuæuje na podjednaku izloženost stanovništva grada. Izmjerene površine pod ambro-

PROSTOR

1[45] 21[2013] 80-91 M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI Povezanost ureðenja stambenih èetvrti…

zijom dosegle su i do 27 ha, odnosno do èetvrtine površine pojedinih mjesnih èetvrti, a pelud ambrozije širi se na vrlo velike udaljenosti èak i pri umjerenom strujanju zraka. Valja istaknuti da je mjerenje stanja raširenosti ambrozije provedeno samo 2004. godine, a koncentracije peludi ambrozije znatno fluktuiraju od godine do godine jer su uvjetovane klimatskim prilikama. Postavljenih dijagnoza astme bilo je više tijekom rane jeseni i zime, to jest od rujna do sijeènja. Ovakva sezonalna raspodjela može upuæivati na ulogu izloženosti peludi ambrozije te na nastup/ pogoršanje simptoma astme tijekom hladnoga dijela godine.33 Sadnja alergenoga drveæa, ponajprije breza, lijesaka, joha i paèempresa, tijekom promatranog razdoblja bila je povezana s višim stopama novooboljelih od astme, i to slabim suodnosom (korelacijom), a nije bila povezana sa stopom novooboljelih od alergijskog rinitisa. Meðutim, slièno kao što je veæ navedeno za ambroziju, proljetna vršna vrijednost sezonalnosti postavljanja dijagnoze alergijskog rinitisa poklapa se, osim s vremenom cvatnje trava, i s vremenom cvjetanja breze. Neposredno nakon Domovinskoga rata, od 1996. godine provoðene su aktivnosti na revitalizaciji, zamjeni i sadnji novoga drveæa koje je u Domovinskom ratu uništeno ili ošteæeno. Od ukupno posaðenog drveæa 27% bile su vrste jako do vrlo jako alergene peludi. Trend saðenja alergenog drveæa, na sreæu, ipak se smanjuje, po uzoru na druge svjetske gradove. Trend porasta stopa novooboljelih od alergijskog rinitisa i astme u djece mlaðe od 15 godina života uznemirujuæi je. On može biti posljedica bolje informiranosti stanovništva o alergijskim poremeæajima i astmi, ali može biti i dijelom opæeprisutnog trenda porasta astme i alergijskih bolesti u svijetu34 i u Hrvatskoj. Najvažnije ogranièenje ovoga istraživanja jest nedostatak egzaktnih podataka dobivenih mjerenjem zagaðenosti zraka cestovnim prometom, industrijom i peludima alergogenih vrsta biljaka. Stoga je moguæa samo gruba, posredna procjena. Iz lijeènièkog kartona èesto se nije moglo utvrditi od kada pacijent živi u Vinkovcima pa takvi podatci nisu ni prikupljani. Znatan utjecaj migracije stanovništva, meðutim, nije vjerojatan. Tijekom promatranoga razdoblja u Vinkovce se doselilo manje od 800 osoba, a to je manje od 5% ukupnoga stanovništva grada.

PREPORUKE ZA UREÐENJE STAMBENIH NASELJA

RECOMMENDATIONS FOR RESIDENTIAL URBAN DESIGN U promatranome razdoblju 1996.-2005. uoèen je porast broja novooboljelih od aler-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

gijskog rinitisa i astme u djece. Naðena je povezanost ruralnoga naèina stanovanja s manjom godišnjom stopom novooboljelih od alergijskog rinitisa i veæom godišnjom stopom novooboljelih od astme u odnosu na urbani naèin stanovanja, ali samo u odraslih osoba, a ne i u djece. Konstatirano je dobro planiranje smjera prometnica u Vinkovcima, koje prate ružu vjetrova i omoguæavaju prirodno provjetravanje istih. Sadnja jako do vrlo jako alergenoga drveæa bila je povezana s višom godišnjom stopom novooboljelih od astme, i to samo u mjesnim èetvrtima u kojima prevladava ruralni naèin stanovanja. Sezonalnost postavljanja dijagnoze alergijskog rinitisa i, donekle, astme, upuæuje na ulogu izloženosti stanovnika grada peludi drveæa, trava i ambrozije kao važnoga javnozdravstvenog problema koji je moguæe u veæoj mjeri smanjiti mjerama komunalnog ureðenja, urbanistièkog planiranja i arhitektonskog projektiranja. Urbanistièko i komunalno ureðenje prostora u nadležnosti je jedinica lokalnih (podruènih) uprava. Provodi se ureðenje vanjskog javnog prostora - održavanje javnih pejsažnih površina, izbor nasada i mjesta sadnje, planiranje namjena prostorno-planskom dokumentacijom - primjerice za stanovanje, rekreaciju, rad i dr. Urbanistièkim i komunalnim ureðenjem, stoga, izravno se može utjecati na smanjenje oneèišæenja zraka vanjskog okoliša i poveæanje kvalitete stanovanja i životnog stila, što se ubraja u mjere primarne i sekundarne prevencije alergijskih dišnih bolesti (npr. smanjenjem koncentracije alergena peludi drveæa, trava i korova u zraku smanjuje se broj novooboljeih od alergijskih bolesti, a u veæ oboljelih osoba poveæava se uspjeh lijeèenja i kvaliteta života; Tabl. II.). U privatnom zatvorenom stambenom prostoru oboljela osoba može utjecati na smanjenje koncentracije alergena u zraku uklanjanjem tekstilnih podnih obloga, otvorenih polica i sliènim aktivnostima. Meðutim, kako utjecati na koncentraciju alergene peludi u otvorenom prostoru, bez obzira na vlasništvo? Jedinice lokalne (podruène) uprave mogu umrežavati i koordinirati radove koji su prvenstveno vezani za urbanizam i održavanje javnih nasada i pejsažnih površina, izbor nasada i mjesta sadnje. Primjerice, u javnom prostoru koji održava jedinica lokalne uprave u svrhu smanjenja koncentracije alergene pe33 Naredbom o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije nedvojbeno je odreðeno da su zaposlenici u uredima državne uprave u županijama, uz struènjake Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i jedinice lokalne samouprave, dužni upoznati obveznike provoðenja Naredbe s njezinim sadržajem i kaznenim odredbama u sluèaju neprovoðenja. U Hrvatskoj postoje i druge invazivne vrste osim ambrozije, a koje popisuje Državni zavod za zaštitu prirode. [*** 2007.; Državni zavod

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti… M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI 80-91 21[2013] 1[45]

ludi može se izbjegavati ili potpuno odustati od sadnje nasada s alergenom peludi, provoditi košnju trave i korova prije cvjetanja, postaviti mjerne postaje za mjerenje oneèišèenja zraka, izraditi peludne kalendare35 i pejsažnu studiju s potrebnim pokazateljima prevencije, te odredbama prostornih planova i dokumenata komunalnog ureðenja utjecati na smanjenje sadnje nasada s alergenom peludi u privatnom i javnom prostoru. Umreženi i koordinirani rad jedinica lokalnih uprava odnosno ‘prekogranièna’ suradnja potrebna je s obzirom na utjecaj vjetra i moguænost ‘uvoza’ alergene peludi i oneèišæenja u zraku. Iz peludnih kalendara može se odèitati kritièno vrijeme cvjetanja i oprašivanja razlièitih ili istih biljnih vrsta na odreðenom podruèju. Razdoblje istovremenog cvjetanja alergenih nasada uz ‘odgovarajuæi’ vjetar najopasnije je razdoblje za oboljele osobe radi ‘uvezenih i domaæih peludi’, jer se poveæava koncentracija alergenih peludi u zraku. Kritièno razdoblje za sve dijelove Europe, s obzirom na vrijeme cvjetanja i oprašivanja drveæa, jest od sredine travnja do kraja svibnja. To je razdoblje kada se odvija proces oprašivanja i cvjetanja drveæa koje se oprašuje vjetrom pa je visoka koncentracija alergene peludi u zraku. Kritièno razdoblje oprašivanja obiènih trava u Europi je od poèetka svibnja do prve polovice kolovoza.36 Osim navedenog, preporuèa se jedinicama lokalne (podruène) uprave provoðenje izobrazbe djelatnika, koncesionara i stanovništva (primjerice o urbanim pokazateljima, osnovama zdravstvene, urbanistièke, pejsažne i arhitektonske pismenosti) u svrhu promicanja društvene odgovornosti za zdravlje i stvaranja zajednice koja brine o svojim èlanovima (socijalni kapital). Izuzetno je važno i mjerenje vrsnoæe ureðenja prostora naselja utvrðivanjem pokazatelja primjerenoga (‘zdravoga’) urbanistièkog planiranja.37 Provoðenje preventivnih mjera za nastanak alergijskih dišnih bolesti ne mora nužno utjecati na poveæanje troškova u proraèunu jedinice lokalne uprave. Primjerice, nema razlike u cijeni sadnica nasada s alergenom i nealergenom peludi ili su one vrlo male, a vrijeme košnje prilagoðava se vrsti trave i korova te vremenu cvjetanja èime se iskljuèuje poveæanje broja košnje. Smanjenje simptoma alergijskih dišnih bolesti i poveæanje kvalitete života stanovnika dovodi do smanjenja za zaštitu prirode, http://www.dzzp.hr/novosti/bez-podkategorije/strane-invazivne-vrste-u-hrvatskoj-vrsta-mjeseca-ambrozija-ambrosia-artemisifolia-1140.html /20.5.2013./] 34 Masoli, i sur., 2004. 35 Grad Zagreb, http://publichealth-zagreb.hr [20.5. 2010.] 36 Pharmacia, 1984. 37 Kosty, 2003.

izostajanja s posla i iz škole, a i do manjih izdvajanja za troškove lijeèenja. Preporuke za unaprjeðenje rada urbanistièkog planiranja i arhitektonskog projektiranja u prevenciji nastanka i tijeka prouèavanih bolesti sastoje se u potvrdi obveze primjene propisa i znanja steèenih tijekom obrazovanja. To znaèi, u skladu s pejsažnom osnovom lokaliteta, planirati i projektirati za zdravlje stanovnika. Primjerice, stambena naselja treba planirati i zgrade projektirati u suhim, osunèanim predjelima s osiguranjem prirodnog prozraèivanja. Industrijske i gospodarske graðevine, kao i ostale sadržaje s izvorima zagaðenja, potrebno je smještavati uz uvažavanje ruže vjetrova u odnosu na predjele stambenih naselja. Prometnice je takoðer potrebno planirati u smjeru vjetra, uz osiguravanje osunèanosti, provjetrenosti i zaštite od buke. Gradske pejsaže, perivoje i zgrade treba planirati, projektirati, graditi, ureðivati i opremati u skladu s naèelima održivog razvoja. Prijeko je potrebna interdisciplinarna suradnja izmeðu sudionika u gradnji, zdravstvene djelatnosti i ostalih djelatnosti koje mogu pridonijeti vrsnoæi izgraðenog prostora. Lokalna uprava u suradnji s izraðivaèima prostorno-planske dokumentacije, tj. urbanistièkim planiranjem, komunalnim ureðenjem i arhitektonskim projektiranjem, utjeèe na pojavnost prouèavanih bolesti. Stoga lokalne (podruène) uprave, urbanisti i arhitekti svojim odlukama, planovima i projektima utjeèu na pojavnost i širenje alergijskih dišnih bolesti, a time i na kvalitetu života, zdravlja te gospodarskog i održivog razvitka.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION U Vinkovcima se primjenjuju rezultati provedenog istraživanja na naèin da su službe Grada Vinkovaca, pravni i fizièki subjekti, a posebice koncesionar Cvjeæarstvo d.o.o., Vinkovci, i komunalna služba Grada Vinkovaca te sami Vinkovèani, upoznati s rezultatima istraživanja. Prilikom zamjene dotrajalog drveæa i sadnje novoga sade se nealergeni nasadi, košnja trave obavlja se prije cvjetanja, površine u vlasništvu Grada Vinkovca koje nisu privedene namjeni ustupaju se, do privoðenja namjeni, na korištenje pravnim i fizièkim subjektima. Priprema se i novo istraživanje kojem æe cilj biti utvrditi èimbenike gradnje i unutrašnjeg ureðenja stambenih prostora povezane s nastankom i tijekom alergijskih dišnih bolesti u djece. Rezultati istraživanja poslužit æe arhitektima i urbanistima za unaprjeðenje stambene izgradnje Grada Vinkovaca, posebice u pogledu vrsnoæe gradnje i stvaranja zdravih uvjeta za život.

PROSTOR

Literatura Bibliography

1. Barton, H.; Tsourou C. (2000.), Zdravo urbano planiranje - priruènik Svjetske zdravstvene organizacije o planiranju za ljude, [hrvatsko izdanje po dopuštenju Svjetske zdravstvene organizacije, ur.: Sankoviæ, M. 2004.], Grad Vinkovci i Hrvatska mreža zdravih gradova Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, 33-41, Vinkovci 2. Biondiæ, Lj.; Deliæ, A.; Šepiæ, Lj. (2004.): The meaning of sustainability in design, XXXII IAHS World Congress on Housing, Proceedings - Sustainability of the Housing Projects, 2004., Trento CD Sustainability of the Housing Projects, 2004., 44, Trento 3. Bojaniæ Obad Šæitaroci, B.; Matuhina, N. (2012.), Landscape urbanizam - Nova prostorna paradigma, „Prostor”, 20 (1 /43/): 118-131, Zagreb 4. Bousquet, J.; Khaltaev, N.; Cruz, AA.; i sur. (2008.), Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma (ARIA) 2008 update (in collaboration with the World Health Organization, GA(2)LEN and AllerGen), „Allergy”, 63 (Suppl 86): 7-160, Copenhagen 5. Brauer, M.; Hoek, G.; Smit, HA.; i sur. (2007.), Air pollution and the development of asthma, allergy and infections in a birth cohort, „Eur Respir J”, 29: 879-888, Sheffield 6. Æiriæ, V. (2013.), Vinkovci grad na dlanu, Grad Vinkovci 7. Dekaris, D.; Rabatiæ, S. (2003.), Imunologija, Interna medicina, 3. promijenjeno i dopunjeno izdanje [ur. Vrhovac, B., i sur.], Naklada Ljevak, 52-63, Zagreb 8. Deliæ, A.; Kincl, B. (2008.): World Urbanization, New Visions, The Sustainable City 2008, Fifth International Conference on Urban Regeneration and Sustainability, 24-26 September, 2008, Skiathos, Greece 9. Garshick, E.; Laden, F.; Hart, J.E.; Caron, A. (2003.), Residence near a major road and respiratory symptoms in U.S. Veterans, „Epidemiology”, Nov, 14 (6): 728-736, Baltimore Md 10. Gehring, U.; Cyrys, J.; Sedlmeir, G.; Brunekreef, B.; Bellander, T.; Fischer, P.; Bauer, C.P.; Reinhardt, D.; Wichmann, H.E.; Heinrich, J. (2002.), Traffic-related air pollution and respiratory health during the first 2 yrs of life, „Eur Respir J”, Apr, 19 (4): 690-698, Sheffield 11. Gilliland, F.D. (2009.), Outdoor air pollution, genetic susceptibility, and asthma management: opportunities for intervention to reduce the burden of asthma, „Pediatrics”, 123 (Suppl S): 168-173, Elk Grove Village Il 12. Hitchins, J.; Morawsaka, L.; Wolff, R.; Gilbert, D. (2000.), Concentrations of submicrometre particles from vehicle emissions near a major road, „Atmos Environ”, 34: 51-59, Oxford

PROSTOR

1[45] 21[2013] 80-91 M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI Povezanost ureðenja stambenih èetvrti…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Izvori Sources

13. Holguin, F.; Flores, S.; Ross, Z.; Cortez, M.; Molina, M.; Molina, L.; Rincon, C.; Jerrett, M.; Berhane, K.; Granados, A.; Romieu, I. (2007.), Traffic-related exposures, airway function, inflammation, and respiratory symptoms in children, „Am J Respir Crit Care Med”, 176: 12361242, New York 14. Jukiæ, T.; Smode Cvitanoviæ, M.; Smokvina, M. (2010.), Vizije razvoja gradova poèetkom 21. stoljeæa - Usporedba planerskih postupaka: Pariz, London, Helsinki, Amsterdam, „Prostor”, 18 (2 /40/): 384-397, Zagreb 15. Kanceljak-Macan B. (2010.), Alergotoksikologija: istraživanja utjecaja polutanata na pojavu alergijskih reakcija, „Arhiv za higijenu rada i toksikologiju”, 61: 85-94, Zagreb 16. Kosty, T. (2003.), Pilot projekt za urbane pokazatelje, „Habitat bilten”, 1: 33-39, Zagreb 17. Macan, J.; Varnai, V.M.; Maloèa, I.; KanceljakMacan, B. (2007.), Increasing trend in atopy markers prevalence in a Croatian adult population between 1985 and 1999, „Clin Exp Allergy”, Dec, 37 (12): 1756-1763, Oxford 18. Masoli, M.; Fabian, D.; Holt, S.; Beasley, R. (2004.), The global burden of asthma report. Developed for the Global Initiative for Asthma (GINA), „Medical Research Institute of New Zealand”, Wellington 19. McConnell, R.; Berhane, K.; Yao, L.; Jerrett, M.; Lurmann, F.; Gilliland, F.; Künzli, N.; Gauderman, J.; Avol, E.; Thomas, D.; Peters, J. (2006.), Traffic, susceptibility, and childhood asthma, „Environ Health Perspect”, May, 114 (5): 766-772, Research Triangle Park, N. C. National Institute of Environmental Health Science, USA 20. Modig, L.; Jarvholm, B.; Ronnmark, E., i sur. (2006.), Vehicle exhaust exposure in an incident case-control study of adult asthma, „Eur Respir J”, 28: 75-81, Sheffield 21. Okada, H.; Kuhn, C.; Feillet, H.; Bach, J.F. (2010.), The ‘hygiene hypothesis’ for autoimmune and allergic diseases: an update, „Clin Exp Immunol”, Apr, 160 (1): 1-9, Oxford 22. Pharmacia, A.B. (1984.), Vrijeme oprašivanja breze, johe, lijeske, hrasta u razlièitim dijelovima Europe, Gorenjski tisak, Alergenske biljke, 138, Kranj 23. Ryan, P.H.; LeMasters, G.; Biagini, J.; Bernstein, D.; Grinshpun, S.A.; Shukla, R.; Wilson, K.; Villareal, M.; Burkle, J.; Lockey, J. (2005.), Is it traffic type, volume, or distance? Wheezing in infants living near truck and bus traffic, „J Allergy Clin Immunol”, Aug, 116 (2): 279-284, St Louis

24. Salam, M.T.; Islam, T.; Gilliland, F.D. (2008.), Recent evidence for adverse effects of residential proximity to traffic sources on asthma, „Current Opinion in Pulmonary Medicine”, 14 (1): 3-8, Philadelphia 25. Sankoviæ, M. (2010.), Distribucija alergija dišnog sustava i ureðenje prostora u Vinkovcima od 1995. do 2005. godine, Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Poslijediplomski studij Javno zdravstvo, magistarski rad, Zagreb 26. Šegota, T.; Filipèiæ, A. (2003.), Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, „Geoadria”, 8 (1): 17-37, Zadar 27. Varnai, V.M. (2008), Reaktivni disfunkcijski sindrom dišnih putova, „Sigurnost”, 50: 441-443, Zagreb 28. von Mutius, E. (2007.), Allergies, infections and the hygiene hypothesis-the epidemiological evidence, Immunobiology, „Epub”, 212 (6): 433-439, Amsterdam

Dokumentacijski izvori Document Sources 1. 2.

Internetski izvori Internet Sources 1.

29. Wong, G.W.K.; Lai, C.K.W. (2004.), Outdoor air pollution and asthma, „Current Opinion in Pulmonary Medicine”, 10 (1): 62-66, Philadelphia

30. Woolcock, A.J.; Peat, J.K.; Trevillion, L.M. (1995.), Is the increase in asthma prevalence linked to increase in allergen load?, „Allergy”, 50: 935-940, Copenhagen

31. Zhu, Y.; Hinds, W.C.; Kim, S.; Shen, S.; Sioutas, C. (2002.), Study of ultrafine particles near a major highway with heavy-duty diesel traffic, „Atmospheric Environment”, 36: 4323-4335, Oxford 32. *** (1986.), Povelja iz Otawe o promociji zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija, Copenhagen

33. *** (1992.), Meðunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), Svjetska zdravstvena organizacija, Copenhagen

34. *** (1994.), Povelja europskih gradova i mjesta o održivosti, Europska konferencija o održivim gradovima i naseljima, Aalborg

35. *** (2002.), Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima, „Narodne novine”, 12, Zagreb 36. *** (2004.), Izvješæe o stanju u prostoru i program mjera za unapreðenje stanja u prostoru grada Vinkovaca, „Službeni glasnik, službeno glasilo Grada Vinkovaca”, 12: 454-455, Vinkovci 37. *** (2007.), Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, „Narodne novine”, 72, Zagreb 38. *** (2011.), Plan razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011.-2015. godine, „Narodne novine”, 49, pogl. 1, Zagreb

Cvjeæarstvo d.o.o., Vinkovci (2009.), Dnevnik sadnje i održavanja zelenih nasada u Vinkovcima, 1996.-2005. *** (2009.), Broj stanovnika po dobnim skupinama i mjesnim èetvrtima u Vinkovcima 1995.2005., oznaka: 911-01-183-72500/09, Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, 27.11.2009., Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode, Strane invazivne vrste u Hrvatskoj - Ambrosia artemisifolia, http://www.dzzp.hr/novosti/bez-podkategorije/strane-invazivne-vrste-u-hrvatskoj-vrsta-mjeseca-ambrozija-ambrosia-artemisifolia-1140. html [20.5.2013.] Grad Zagreb, (2004.), Peludni kalendar alergogenih peludi biljaka Zagreba i Zagrebaèke županije, 2004. godine, http://publichealth-zagreb.hr [20.5.2010.] Hrvatske ceste (2010.), Brojanje prometa, http: //hrvatske-ceste.hr/WEB%20-%20Legislativa/ brojenje-prometa/PLDP_06_HC.pdf [20.5.2013.] Peternel, R., Razina peludi u zraku s pripadajuæim postotkom osoba kod kojih je moguæa pojava simptoma alergijske reakcije, http:// vrijeme.hr/opis-peludnapro.pdf [3.8.2007.] Peternel, R., Stupanj alergenosti peludi koje je najviše zastupljeno u zraku na podruèju Republike Hrvatske, http://vrijeme.hr/opis-peludnapro.pdf [3.8.2007.] Introduction to SAS UCLA, Academic Technology Services, Statistical Consulting Group., www. ats. ucla.edu/stat/sas/notes2/ [25.5.2010.] *** (2012.a), Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA - Nacionalne smjernice za vrsnoæu i kulturu graðenja, Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata, 27, http://www.mgipu.hr/default. aspx?id=12146, [20.5.2013.]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Æiriæ, 2013. Sl. 2.-9., Tabl. I., III.-V. Sankoviæ, 2010. Tabl. II. http://vrijeme.hr/opis-peludnapro. pdf [3.8.2007.]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti… M. SANKOVIÆ, A. DELIÆ, V. M. VARNAI 80-91 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Sažetak Summary

Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci Allergic rhinitis and asthma incidence are constantly increasing in the world. The cause of this increase is not yet elucidated, but environmental factors are considered crucial. The study evaluated the role of urban/rural residence and the air pollution caused by traffic and pollen on the annual incidence of asthma and allergic rhinitis in the town of Vinkovci for the period 1996-2005. Urban and rural residences and lifestyles are interwoven in the town. Almost half of Vinkovci inhabitants live in the rural parts of the town, which allows the research of urban versus rural residence to be seen as a potential risk factor for respiratory allergic diseases. Vinkovci is also an intersection of major European traffic routes. Evaluated was the role of the urban versus rural residence, traffic pollution in terms of proximity to the major roads, the spread of ragweed, and the planting intensity of allergenic trees. All family medicine teams working in Vinkovci participated in the study. In this way, 99% of Vinkovci inhabitants entered the study. Analysis was conducted on medical records of all health-insured Vinkovci residents, namely 35,812 people and those with diagnosed allergic rhinitis or asthma entered the analysis. The town districts were divided in two groups: those with primarily urban and those with primarily rural residences, according to the following characteristics of residence and municipal planning: type of residential building (percentage of family houses versus condominium buildings), landscaping of public green areas, public facilities (e.g. playgrounds, walkways) and the ways of keeping animals in the household. Traffic pollution assessment was done indirectly, by calculating the pollution for the area of a town district proximal to major roads (50 m from the road axis in both directions, by AutoCad programme). The assessment of air pollution caused by pollen was also indirect. It was based on the calculation of the town district’s areas populated by Ambrosia elatior ragweed, and on the number of allergenic tree species planted during the analysed period. Incidence rates of allergic rhinitis and asthma were calculated as gen[Translated by the authors]

der and age-specific annual rates and as cumulative incidence rates for the period 1996-2005. All rates were calculated for the entire town of Vinkovci and for each town district. The role of age, gender, environmental factors and time trend was analyzed by zero-inflated Poisson regression with annual incidence rates of allergic rhinitis and asthma as dependent variables. The analysis was also done separately for children (up to 15 years of life) and adults (19 years and older). Poisson regression is a form of regression analysis used to model count data, including rate data, where the rate is a count of events occurring to a particular unit of observation divided by some measure of that unit’s exposure (e.g. time). Zero-inflated Poisson regression is used to model count data that has an excess of zero counts. The area proximal to the major roads (50 m from the road axis in both directions) was similar in urban and rural town districts, 10% and 9 % on average, respectively. The average area populated by Ambrosia elatior ragweed was significantly greater in the rural compared to the urban districts, 18% versus 1% of the total district’s area. The total number of planted allergenic trees was twice as high in the urban compared to the rural districts (131 versus 55), although the difference was not statistically significant due to the small statistical power (small sample). During the analysed period there was a decrease in the planting intensity of allergenic tree species, similar to other European countries. From 1996 to 2005, 558 cases of allergic rhinitis and 394 cases of asthma were recorded among 18,854 male and 20,385 female inhabitants. The average cumulative annual incidence rates were 122 cases of allergic rhinitis and 102 cases of asthma per 1000 inhabitants. The rates were higher in male compared to female inhabitants (134 cases of allergic rhinitis and 113 cases of asthma in male inhabitants compared to 117 allergic rhinitis cases and 89 asthma cases per 1000 inhabitants). The rates were also higher in children compared to adults. The time trend of the increase of incidence

Biografije Biographies Mr. MANDICA SANKOVIÆ, dipl.ing.arh., proèelnica je Upravnog odjela za prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Vinkovaca. Voditeljica je Zdravog urbanog planiranja u Hrvatskoj mreži zdravih gradova i Projekta Vinkovci - zdravi grad. Dr.sc. ALENKA DELIÆ izvanredna je profesorica pri Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc. VEDA MARIJA VARNAI, dr. med., znanstvena je savjetnica u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.

MANDICA SANKOVIÆ, M.P.H., architect, is the head of the Town of Vinkovci’s Office for Physical Planning and Environmental Protection and the head of Healthy Urban Planning the Croatian Healthy Cities Network and the Vinkovci - Healthy City Project. ALENKA DELIÆ, PhD is an associate professor at the Department of Arcitectural Design at the Faculty of Architecture in Zagreb. VEDA MARIJA VARNAI, MD, PhD, scientific advisor at the Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb.

of both asthma and allergic rhinitis was found in children, and not in adults. Higher cumulative annual incidence rates of allergic rhinitis were recorded in the urban compared to the rural town districts. An average ratio of cumulative annual incidence rates between urban and rural districts was 1.7. On the other hand, cumulative yearly incidence rates of asthma were higher in the rural compared to the urban districts, with average ratio of incidence rates between urban and rural districts of 1.4. The regression models also showed that rural lifestyle was related to lower rate of rhinitis and higher rate of asthma, in adults only. It could be speculated that a potential protective role of rural lifestyle found only in adults is due to their previous (childhood) exposure to typical rural settings that are not present today. Namely, today’s rural lifestyle is more similar to the urban lifestyle than it was several decades ago, due to primarily better hygienic conditions and regular vaccination. On the other hand, higher rate of asthma in adults with the rural compared to those with urban residence could be related to higher exposure to organic and inorganic dusts present in rural settings. In rural settings, the planting of allergenic trees was weakly positively related to asthma incidence, but the indirectly assessed exposures to Ambrosia elatior pollen was not related to the incidence rates of either disease. Nevertheless, seasonality in allergic rhinitis and asthma indicated exposure to tree and Ambrosia spp. pollen as an important public health issue in both urban and rural settings, which could be alleviated by proper urban planning. Indirectly assessed exposures to traffic pollution did not influence rates of analysed allergic respiratory diseases. Possible reason for this finding could be proper orientation of major roads, i.e. parallel to direction of major winds. It is concluded that Vinkovci has adequately oriented major roads parallel to the directions of major winds, which lessens the impact of traffic pollution. On the other hand, the paper emphasizes the need for a better control over the planting of allergenic tree and ambrosia eradication. MANDICA SANKOVIÆ ALENKA DELIÆ VEDA MARIJA VARNAI

Fig 1. Strongly segregated land uses and the multiplication of low density housing (Aerial view of suburbs in Las Vegas, Unites States) Sl. 1. Strogo rasporeðena namjena zemljišta i multipliciranje stanovanja niske gustoæe (Pogled iz zraka na predgraðe Las Vegasa, SAD)

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

Andrea Maria Jandrièek Estate Investments USA - 95 Wall Street, New York, NY 10005

Estate Investments SAD - 95 Wall Street, New York, NY 10005

Preliminary Communication UDC 711.4:330.34 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning Social Sciences / Economics 5.01.04. - Organisation and Management Article Received / Accepted: 25. 4. 2013. / 10. 6. 2013.

Prethodno priopæenje UDK 711.4:330.34 Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje Društvene znanosti / Ekonomija 5.01.04. - Organizacija i menadžment Èlanak primljen / prihvaæen: 25. 4. 2013. / 10. 6. 2013.

Residential Consolidation A Sustainable Approach to Physical Planning and Economic Development

Stambena komasacija Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju

Densification economic development housing urban consolidation urban sprawl

densifikacija ekonomski razvoj stanovanje urbana komasacija neplanska gradnja

This paper suggests and outlines an urban consolidation model applied to existing suburban residential areas on a larger scale to correct challenges associated with urban sprawl and address changing urban needs in developed economies. The model was developed to engage, motivate and financially reward stakeholders involved with reoccurring revenue including existing homeowners, developers and city government. While the goal of the paper is not to define specific details related to the application of the proposed model, it does suggest a basic template that could be applied to different urban challenges.

Rad predlaže i ocrtava model urbane komasacije primijenjen u veæem omjeru na veæ postojeæa stambena naselja kako bi se korigirali izazovi vezani za neplansku gradnju u razvijenim ekonomijama. Model je razvijen kako bi ukljuèio, motivirao i stalnim prihodom financijski nagradio ukljuèene sudionike, ukljuèujuæi veæ postojeæe kuæevlasnike, investitore i gradsku upravu. Cilj ovog rada nije da definira specifiène detalje vezane za primjenu ovog predloženog modela, nego da ponudi osnovni predložak koji bi se mogao primijeniti na razlièite urbane izazove.

PROSTOR

1[45] 21[2013] 92-103 A. M. JANDRIĂ&#x2C6;EK Residential Consolidation

INTRODUCTION UVOD

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

War II, creating a specific lifestyle which in some Western countries, such as the United States became closely associated with the national ethos. The physical areas occupied by many of these suburbs represent important and meaningful locations in the urban context, however many of their existing physical layouts limit further urban and economic development. This paper examines a possible urban consolidation model that can be applied to these existing residential communities to physically reconfigure them to better meet changing urban needs. (Fig. 2)

CHANGING URBAN LANDSCAPE AND CHALLENGES ASSOCIATED WITH URBAN SPRAWL

PROMJENA URBANOG PEJSAĹ˝A I IZAZOVI POVEZANI S NEPLANSKOM GRADNJOM

rban spatial organization referring to the arrangement of land use, transportation and other infrastructure in urban environments has been commonly observed to have a direct influence on the overall wellbeing of a city or region from the strength of its economy to issues relating to the environment and public health.1 Because most urban centers develop over longer periods of time, spatial arrangements in cities represent historical layers of influences, policies and practices that can either still exert a positive influence on present day practical needs and add to their distinction or character, or become outdated to changing demands and eventually hinder economic development and social growth in certain areas. A common phenomenon that has occurred in many urban environments regardless of the level of development is the prevalence of large expanses of residential areas that have been built with little public space and little mixed land use. Although each city has a specific history as to how it has taken on its present form or structure, most urban centers were greatly influenced by early public transportation, the rise of the automobile, strong segregated land uses related to zoning regulations and housing policies or practices that encouraged individual homeownership. The departure from a walkable city and the formation of the suburb began during the Industrial Revolution and accelerated after World

The notion of suburbia has been met with both nostalgia and mixed portrayals throughout the decades. In recent times a more rigorous analysis has been applied to these areas, highlighting some of the negative aspects associated with it and bringing into question issues of long term sustainability. The current debate over suburbia is well documented, however in order to provide some context, the expansion of suburbia as a predominant urban housing typology has made our societies increasingly spatially fragmented and automobile dependent.2 It has also established an expensive platform for the distribution of utilities and urban services given the low density it is called to maintain.3 Other negative consequences of expanding urban sprawl include the loss of farmland and wildlife habitats4, rising CO2 emissions from automobile traffic congestion5, deteriorated downtown areas6 and social and economic segregation.7 (Fig. 3) 1 Schwirian, 1983: 121 2 Frank, Pivot, 1994: 44-52 3 www.smartcommunities.ncat.org 4 Squires, 2002: 133 5 Fuller, Crawford, 2011: 165-83 6 Squires, 2002: 26 7 www.migrationinformation.org 8 Passel, Cohn, 2008: i 9 WHO, 2010: ix 10 The City of New York, Department of City Planning, 2006: 1 11 www.articles.latimes.com 12 www.blog.thedetroithub.com 13 Glaeser, 2011: 41 14 www.washingtontimes.com 15 Glaeser, 2011: 64 16 Glaeser, 2011: 66 17 Larger scale land readjustment or urban consolidation models have been suggested for informal residential

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

These factors become even more compelling when one considers population projections over the next few decades and the role that urban centers will be called to serve. For example, a Pew Research Center study predicts that if current trends continue, the United States will have a population increase of about 92 million driven mostly by immigration by the year 2050 which is about a third of its present, most recent total population of 303 million.8 The World Health Organization anticipates that 70% of the world’s population will live in cities by 20509, putting a significant strain not only on the built environment, but on natural resources as well. New York City alone is projected to grow from over 8 million people in 2000 to 9.1 million in 2030, an increase of 1.1 million or 13.9 percent.10 Urban land is becoming scarce and new trends such as micro apartments in mega cities are beginning to appear.11 However the real challenge will not be how to increase housing density in expanding urban areas, but how to grow urban centers in a balanced fashion. As cities increase housing, the need for more open and recreational spaces, public facilities and infrastructure will be greater as well. A new increase of population will also greatly influence the complex movement of people, goods and services. Sensible planning policies and practices should take precedence as available physical space becomes all the more constrained. On the other extreme however, are also the cities in economic and population decline. Although much of the decline can be attributed to a range of issues from a lack of diversified economies, mismanaged public funds, aging populations and other factors, one observation that can be made about many of the cities in decline is their vast physical size in comparison to the low populations that currently maintain them. In the case of Detroit, Prof. Dan Pitera of the University of Detroit settlements in different parts of the developing world. Negotiation conditions vary widely and are uniquely crafted on a case to case basis. In these situations, land developers are typically given the right to redevelop an area in exchange for providing housing for existing homeowners and enhancing infrastructure. The new developments are usually a mix of commercial and residential properties. What is different in the proposed residential consolidation model is its intentional inclusion of homeowners and city governments as receivers of dividends in the property investment company to motivate stakeholders in developed economies and the emphasis on improving the quality of public spaces and facilities through a tax incentive enabling a more robust change in the physical environment. The proposed model was designed to be commercially interesting to developers as it alleviates the capital burden and allows development in areas of high land values; appealing to city governments as a source of reoccurring revenue and a way to acquire attractive public land without capital and motivating for homeowners who would be provided new housing without a payment, a better configured neighborhood and passive income. 18 McCrea, Walters, 2012: 190-217

Residential Consolidation A. M. JANDRIÈEK 92-103 21[2013] 1[45]

Mercy noted that it is possible to fit three major US metropolitan areas (Boston, Manhattan and San Francisco) totaling 116.96 square miles into the geographical surface area of Detroit totaling 139.1 square miles. What makes this comparison noteworthy is the population comparison of those three urban areas combined (population: 3,076,660) versus that of Detroit (population: 844,993).12 With over a third of Detroit’s population living below poverty13, the weight of maintaining such a large infrastructure with a low and aging tax base is a crushing economic reality. Plans for aggressively downsizing city limits in Detroit, including the demolition of some 10,000 houses in remote areas to sustain a smaller infrastructure and rehabilitate the tax base have already been made.14 The idea of ”shrinking to greatness”15 can be a prudent approach in rehabilitating a city to be more attractive, less dangerous and less expensive to maintain.16 (Fig. 4)

PROSTOR

Fig. 2. Aerial view of a low density residential development in Markham, Ontario, Canada with little public space and mixed land use Sl. 2. Zraèni pogled na stambeni razvoj srednje gustoæe u Markhamu, Ontario, Canada, s malo javnog prostora i mješovite upotrebe zemljišta

RESIDENTIAL CONSOLIDATION STAMBENA KOMASACIJA Residential consolidation is a type of urban consolidation or land readjustment strategy intended to physically restructure larger residential areas in a way that would better meet changing urban needs in more developed economies.17 In traditional urban consolidation, a property developer usually purchases and develops an infill designated property at market value typically from a single owner entity that can be institutional or commercial. If the market cost of the property is too large to compensate, the developer can include the previous owner as a stakeholder in the newly constructed property investment. The same is true for infill developments of residential properties. Compensated homeowners are either provided fair market value for their properties as is the case of collective sale, common in Singapore, or can be compensated with newly constructed residential property, a typical practice in Hong Kong. An infill development will increase the residential and commercial capacity of a given area but will generally be limited in providing the public needs of a community such as more recreational spaces, schools or other public facilities. Because of its unpredictable development, traditional infill development has been criticized for creating more traffic congestion, overloading existing infrastructure within urban centers and incorporating architecture that aesthetically does not fit into the existing urban fabric.18 Unlike traditional urban consolidation, residential consolidation takes into account the wider needs of the community given the change in density including the need for more

Fig. 3. Housing development policies and practices have a long term impact on virtually all aspects of urban life from transportation infrastructure to the environment and public health (Highway in Los Angeles, CA, USA) Sl. 3. Politika stambene izgradnje ima dugoroèni utjecaj na virtualno sve aspekte urbanog života od infrastrukture prijevoza, do ekologije i javnog zdravstva (autocesta u Los Angeles, CA, USA) Fig. 4. Three major US metropolitan areas superimposed on the surface area of Detroit Sl. 4. Tri glavna metropolitska podruèja SAD-a superponirana na površinskom podruèju Detroita

PROSTOR

1[45] 21[2013] 92-103 A. M. JANDRIÈEK Residential Consolidation

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

costs.19 In addition, a population projection will give insight into the nature of the community and determine if new public facilities would need to be built such as schools, recreational facilities and the like. It is only after the new projected population density is determined that the interconnected planning process which involves both business and physical planning can begin. However once proper business and urban plans have been determined, the actual physical process of residential consolidation can be described in three separate phases. Fig. 5. Figurative physical transformation of residential property consolidation Sl. 5. Figurativna fizièka preobrazba stambene komasacije

open spaces, public facilities and the augmentation of infrastructure. While traditional urban consolidation generally occurs in urban centers, residential consolidation moves slightly outward to the more residential or suburban areas. It draws upon some of the same economic principles of traditional urban consolidation such as collective shareholder ownership but applies it to a wider base of smaller property owners, encompassing a larger physical area. Similar to how greenfield and brownfield developments refer to the development of undeveloped and industrial areas respectively, residential consolidation has been informally referred to as yellowfield, with yellow referring to areas of low density housing on urban plans. (Fig. 5)

DEVELOPMENT ENTITY, DENSITY PROJECTION AND PLANNING

RAZVOJNI ENTITET, PLANIRANJE I PROJEKCIJA GUSTOÆE

The process of residential consolidation is a complex one given the larger base of stakeholders involved. Because the process would require a high level of organization and coordination among different participants, it would be appropriate that a third party agency or development entity be initiated most likely by the public sector to facilitate the different processes and broker the deal in order to avoid conflict of interest and emphasize fairness and transparency. One of the more important tasks before any development of a residential area takes place is a good assessment of population density projections based on anticipated population growth, housing absorption rates, current vacancy and rental growth rates as well as other economic trends and forecasts to stay in realistic step with housing supply and demand. A good density projection needs to be made to determine a sense of scale of the community, the type of commercial development needed and to serve as a basis for financial modeling to structure housing development

PHASE 1: REASSEMBLING HOUSING - VALUATION, AGGREGATION, DEMOLITION AND NEW CONSTRUCTION

ETAPA 1.: PONOVNO SASTAVLJANJE STAMBENIH JEDINICA - PROCJENA, SAKUPLJANJA IMOVINE, RUŠENJE I NOVA IZGRADNJA

The first process in residential consolidation is the physical reassembly of housing for existing owners which includes the valuation and aggregation of property and the demolition of old housing and construction of new. The model integrates existing homeowners in the new development and compensates them with newly built apartment units. Valuation of existing housing for the purposes of defining fair equivalent market value of new housing can be done in different ways. The most straightforward method would be determined by current market value against the anticipated value (or agreed adjusted value) of the new construction. In this case, it is likely that a homeowner would receive a smaller apartment unit than his original home given depreciation rates which typically assign higher market values to new construction over older homes. In cases where a com19 A density projection will determine how construction housing costs will be covered and whether it will be paid by the sale or lease of increased dwelling units. It will also be a good indicator to determine if, for example, a community could maintain a stable retail presence since successful retail needs a strong density to support it. 20 Since existing houses are not equal in market value, an added valuation would be placed on each original property assigning it to a proposed A, B or C category (with A being the highest value and C being the lowest). Homeowners who fall into the A category would then have A type privileges and stock, those who fall into the B category, would have B type privileges and stock, etc. 21 The size of homeowner land plots should also be taken into consideration, which when calculated against a reasonable coefficient, would apply to more SA of new housing for the homeowner or alternatively, more share in the property investment company. 22 The compensated homeowner could be eligible for more options whether it is to choose to live in one apartment unit and collect dividends from the property investment company or to acquire additional units for personal use and eventually lease or sell additional units. The concern in the SA valuation model is creating too much dwell-

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

pensated homeowner agrees to an apartment unit of lesser market value than his original home, the homeowner becomes a shareholder in the property investment company which then balances the difference in value. Another valuation model determined not by market value but by square surface area (in further text referred to as ”SA”) may be more motivating for some homeowners, but needs one more valuation step to account for the different property market values.20 In the SA valuation model, compensated homeowners have the right to the same SA of new housing as they had in their original home.21 Like the market value valuation model, homeowners who do not claim all of their SA rights can become stakeholders in the property investment company. In the SA valuation model, it is more likely that a compensated homeowner could have the right to more than one apartment unit in the new development.22 The developer would be granted permission to increase the dwelling unit density of an area to cover the costs associated with housing reconstruction through a combination of either selling or leasing additional new dwelling units at market price.23 The increase of dwelling unit density will be based on the population density projection which needs to be rationally planned according to realistic expectations and caution should be given not to over build a community with excess dwelling units. The increase of dwelling units is not necessarily intended to be a profit generating (although it could be), but rather a way to recover costs associated with new housing.24 Below are a series of equations that describe the minimum increase of square surface area needed to cover the cost of housing construction for compensated owners based solely on the sale of new units at market price in the SA ing unit density. One way to offset this possibility would to be to create oversized new dwelling units similar to the SA of the original homes if physical space allows it. It would also be reasonable to place SA maximum rights for compensated homeowners and rely on assigning shares in the property investment company to absorb differences in value. 23 In layman’s terms, if the cost of building a new unit is $150 per/sqft, but the market price is $300 per/sqft, a builder can cover the cost of two new apartment units for compensated homeowners by selling one apartment unit at market value. 24 Costs associated with new housing include temporary relocation of residents, demolition of old housing, infrastructure enhancement, construction of new housing and associated administration. 25 Housing markets are local and profit margins for new construction () vary widely according to those markets and according to type of residential units built such as standard housing, high end or luxury housing, etc. 26 The additional cost coefficient () would vary according to other factors that drive additional costs including type of demolition, scale of utility and infrastructure enhancement.

Residential Consolidation A. M. JANDRIÈEK 92-103 21[2013] 1[45]

valuation model. If the final calculated SA suggests a population density that is too high for a given area, new housing costs can be covered by the ongoing lease instead of sale of new units. Housing costs could also be subsidized by homeowner dividends in the property investment company for a time until housing construction is paid in full. Financing of new housing could be organized building by building in separate phases in order to have better control over budgets. Square surface area sold at market price to cover the base cost of construction for existing homeowners can be calculated as: x=v/ where each of the variables are described as: x = square surface area sold at market price to cover the expense of existing housing; v = square surface area of existing housing;  = profit margin of construction.25 Square surface area that needs to be sold at market price to cover the base cost of construction for newly added dwelling units (x) can be calculated as: y=x/ where each of the variables are described as: y = square surface area needed to be sold at market price to cover base cost of construction for newly added dwelling units; x = square surface area needed to sell at market price to cover the expense of existing housing;  = profit margin of construction. In addition, the square surface area that needs to be sold at market price to cover the cost of demolition, relocation, utility enhancement and administration can be calculated through the following formula: z =  v ( 1/ Cv ) where each of the variables are described as: z = square surface area needed to sell at market price to cover the cost of demolition, relocation, utility enhancement and administration;  = additional cost coefficient per square surface area26; v = square surface area of existing units; Cv = base cost of construction per square surface area. Total square surface area that would need to be constructed to cover costs associated with new housing can be calculated in the following way: =v+x+y+z where each of the variables are described as:  = total square surface area constructed; v = square surface of existing housing; x = square surface needed to sell at market price to cover the expense of housing for existing homeowners; y = square surface needed to be sold at market price to cover cost of additional

PROSTOR

1[45] 21[2013] 92-103 A. M. JANDRIÈEK Residential Consolidation

Fig. 6. Administrative processes in residential consolidation and the reassignment of ownership Sl. 6. Administrativni procesi u stambenoj komasaciji i preraspodjela vlasništva

units (x); z = square surface area needed to sell at market price to cover the cost of demolition, relocation, utility enhancement and administration.

PHASE 2: FORMATION OF A PROPERTY INVESTMENT COMPANY

ETAPA 2.: FORMIRANJE IMOVINSKO-INVESTICIJSKOG PODUZEÆA

Fig. 7. Existing low density housing on 26th Street in Astoria, Queens, New York Sl. 7. Postojeæa stambena izgradnja niske gustoæe na 26. ulici u Astoria, Queens, New York

The formation of a property investment company would be a second administrative phase in the residential consolidation model. The property investment company is a separate legal entity with an asset portfolio consisting of the commercial spaces in the development. The property investment company would be owned by eligible homeowners who did not use all of their residential property rights, the developer who provides the capital for the commercial spaces and the city government, who in lieu of issuing a building permit and other administrative costs would also become a stakeholder in the company. The commercial spaces would generate reoccurring revenue from the ongoing lease of commercial space and stakeholders would receive dividends. The type of commercial spaces built depends on the economic potential of a given area and could be anything ranging from neighborhood shopping centers to more specialized facilities with specific tenant relationships such as hospitals or hotels. Public structures built under public private partnerships in the community would also be included as assets within the company. Some new developments may bring handsome economic gains while others could be more moderate. It is important that stakeholders understand the economic capacity of a given area in order to plan sensibly and manage expectations. Stakeholder share of the company could be determined in different ways. It could either reflect a literal representation of how much each stakeholder contributed to the overall development of the commercial properties or

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

it could represent a flat percentage ahead of time to make expectations and relationships among the stakeholders clear before development begins.27 While accommodation is made to cover housing costs by the market sale or lease of new dwelling units, the developer would be responsible for financing the commercial space. It is important however to keep in mind that the developer would not purchase the original property and would not pay applicable real estate taxes, nor smaller administrative fees such as building permits. The lowering of construction costs would make it easier to secure capital in tightening credit environments, increase capitalization rates and provide a faster full return on investment.

PHASE 3: ACQUISITION OF PUBLIC SPACE BY CITY GOVERNMENT

ETAPA 3.: AKVIZICIJA JAVNOG ZEMLJIŠTA OD STRANE GRADSKE UPRAVE

The third administrative process in the residential property model would be the acquisition of private land on behalf of the public entity. An important aspect of residential consolidation is the ability to incorporate needed public spaces and facilities given the increase in population density. When a population projection is made, there would be a special focus on the increase of the number of children, teenagers and senior citizens. This projection is important because plan27 For example, a developer could be allotted a flat 85% share which traditionally qualifies as a majority stakeholder making it easier for the developer to manage the property professionally and facilitate day to day administrative decisions. The remaining 15% would be then divided based on fair agreement between the city government and the homeowners. 28 Although the land would be acquired over time by the city government without a capital investment, any built structure would be financed by city budgets which could be a combination of taxes, municipal bonds or other city budget sources. There would also be a good opportunity to establish public private partnerships as the community would be built in close coordination with the developer. Well-structured public private partnerships may be another way to alleviate public budgets while providing ad-

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

ners would need to determine if new public facilities would need to be built such as schools, senior homes, special recreational areas and the like. Because an increase in population can bring about a dramatic change in the urban character of an area, it would be important that planners have the freedom and flexibility to physically reconfigure an area not based on existing property lines or even street networks. Since existing properties are assembled and aggregated, physical planning could incorporate a more robust change in the environment. In cases where public property, such as a street surface would become part of the private development, the local government would become a stronger stakeholder in the property investment company. Areas of private property that become part of public domain are calculated and the city government acquires ownership of the property by reducing any one of the city imposed taxes, namely the property or city tax on the property investment company over time until the market value of the land or property would be paid in full. This allows the city government to acquire needed public space without the pressure of having to pay for it in capital or issue public bonds.28 The reduction of taxes which would increase the net earnings or bottom line would also make it more motivating for the developer and homeowners to give sizeable portions of land to public use instead of using it all for commercial purposes. (Fig. 6)

CASE STUDY IN AN INNER RING SUBURB: ASTORIA, QUEENS, NEW YORK CITY STUDIJA SLUÈAJA U UNUTRAŠNJEM PREDGRAÐU: ASTORIA, QUEENS, NEW YORK CITY A hypothetical case study done in Astoria, Queens, New York City, United States provides insight on how the proposed model based on the calculations described previously could be applied in an inner ring suburb of a densely populated and growing urban environment.29 The development would be ditional cash flow to the property investment company for a period of time.

Residential Consolidation A. M. JANDRIÈEK 92-103 21[2013] 1[45]

situated along a public transportation system (both subway and bus) increasing the density of an already existing TOD (Transit Oriented Development) community. A population density projection of approximately 60,000 persons per square mile was made based on anticipated economic development and special consideration was made to specific segments of the population, namely children, teenagers and senior adults (Table I). Changes in these segments were low enough and did not justify the building of special facilities allowing the new community to be a mixed residential, commercial development with improved public space. Calculations were then made to determine the amount of new dwelling units needed to cover the costs associated with housing. Anticipating that building costs would be $150/sqft and that units could be sold at $600/sqft, a total of approximately 3,200 units would need to be built to cover the cost of new housing construction and provide homes for compensated homeowners.30 The new number of units also coincided with the new population projection when multiplied by average number of individuals per unit. (Fig. 7) Once the population projections in the case study were confirmed and estimated amount of new dwelling units determined, the concept design for the community could be developed. Changes were made in the physical environment allowing a mixed development conducive for walking including the increase of park space by 23% (Table II). Anticipated annual earnings projections of the commercial spaces (Fig. 7) are listed in Table III. Demolition of the old neighborhood and construction of new housing in the case study would then be planned in such a way that would be least disruptive to vehicular traffic, but provides the highest possible amount of dwelling units. The case study confirmed that relocation could be organized so that only the first set of families located on the first city block would accrue expenses associated with relocation.31 Construction of housing would begin one building at a time, but in later stages accelerate to multiple buildings at one time, as surplus dwelling units grow exponentially and provide more housing for the remaining residents in the community. (Fig. 9-12)

29 Jandrièek, 2012 30 The net increase of dwelling units in the community would be 1,240 new units. 31 Once construction of the first apartment building would be complete, the first set of families would move into the new building at least temporarily until their permanent unit would be complete. In addition to housing the first set of families, the newly constructed building would also create a surplus number of new units that could house the next set of families needing to relocate. This pattern of surplus units would continue exponentially and eliminate further costs of relocation for the remaining families.

AREAS OF CONTENTION AND CONFLICTS OF INTEREST

KONFLIKTNA PODRUÈJA I PODRUÈJA SUKOBA INTERESA

Although residential consolidation attempts to minimize conflicts of interest by allowing more stakeholders to reap the rewards of the new development, there would be areas of

PROSTOR

Table I. Comparison of statistics of existing community and planned development Tabl. I. Statistièka usporedba sadašnjeg naselja i planiranog razvoja Statistics

Existing

Planned

Change

Surface area

98 acres

Population

4570

8900

+ 4230

Number of children

365

450

+ 85

Students elementary 456 school

562

+ 106

Students high school

456

562

+ 106

Individuals over 65

456

562

+ 106

Density (person/per square mile)

23,900*

48,000**

+ 24,100

Number of residential units

1960

3200

+ 1240

* Source: Queens Community District 1 Report ** The anticipated population density would be close to the current population density of nearby Manhattan or 66,940 people per square mile. Source: factfinder2.census.gov

Table II. Comparison of existing and planned land usages Tabl. II. Usporedba postojeæe I planirane namjene zemljišta Land Use

Planned

Change

Low Density Housing 90%

Existing

- 90%

Mixed Residential Commercial

66%

+ 66%

Commercial

+ 3%

Recreational Spaces

24%

+ 23%

Public Facilities

Utilities

2%*

- 2%

* A portion of the existing utility area was located underneath the elevated cargo railway bridge, Hell Gate, which became an outdoor market in the new development.

Table III. Projected approximated annual earnings* Tabl. III. Predviðeni okvirni godišnji prihodi* Earnings

Amount in USD

Gross Annual Income

$ 53,850,000

Net Annual Income

$ 24,232,500

Investor share (85%)

$ 20,597,600

City government share (2%)

$ 484,700

Collective homeowner share (13%)

$ 3,150,200

Approximate individual homeowner share**

$ 2,100

* Earnings based on average expected leases in the Astoria, Queens, New York City area (www.trulia.com) ** Collective homeowner share was divided by approximately 1,500 homeowners

100

PROSTOR

1[45] 21[2013] 92-103 A. M. JANDRIÈEK Residential Consolidation

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

would not be advisable to replace noteworthy buildings, houses or structures that add to the cultural meaning or overall value to a community. The issue of eminent domain would also need to be addressed in a legal context, as eminent domain in most legal systems refers to the acquisition of property for the public good. Legal frameworks would need to assess if new residential developments such as these represent advancement in the area of public interest and not just a private investment.32

contention given the large number of stakeholders involved. It is important that stakeholders understand and value the larger purpose behind the transformation and view it as a step towards the betterment of the community and not solely as an economic investment or as a way to individual gain. Fig. 8. Diagram of the income generating spaces of the new development in the Astoria case study Sl. 8. Dijagram prostora koji generira prihod u sluèaju Astorie Fig. 9. Pattern for relocating residents - surplus dwelling units in newly constructed buildings house the majority of residents needing relocation Sl. 9. Predložak za relokaciju stanovništva - suvišne stambene jedinice u novoizgraðenim zgradama nude smještaj veæini stanovnika kojima treba relokacija

Fig. 10. Changes in the built environment increases population density by 93% in an already existing TOD (Transit Oriented Development) community Sl. 10. Promjene u izgraðenom okolišu poveæavaju gustoæu populacije za 93% u veæ postojeæem TOD (Razvoj orijentiran na tranzit) naselju

The success of a transformed residential area would largely depend on the local community’s attitude towards property ownership and whether they recognize the proposed development as a positive opportunity or perceive it as an infringement of rights on their existing property to which they have associated less tangible but important personal value. Maintaining a healthy dialogue and communicating homeowner benefits to residents early in the process would be of great value to build good partnerships and dispel misunderstandings. Although the proposed model is scalable and would not need to include homeowners who do not want to participate, a critical mass of geographically connected properties would be necessary. Areas under historic preservation would be avoided and it

Another possible area of conflict would be the sudden increase in dwelling unit density. The fundamental law of supply and demand dictates that the more goods are available, the less expensive they become. While a strong increase in housing would be a good step forward in creating affordable housing for cities that have strong economies, high housing costs and a growing population, it would not be the best option for tepid economic growth or economies in distress or decreases in population. It may also provide areas of contention among existing property owners who currently profit from either the sale or lease of residential properties and want to maintain or increase their current return on investment. In the case of weak economies or in areas where there would be limits to housing density increases, there could be an emphasis on covering the cost of new housing by the lease of units with a smaller increase in dwelling unit density or by homeowner dividends from the property investment company.33 In addition, perhaps only a small portion of the residential area, such as a community core, could be transformed as a first step in physically transforming an area. In more serious economically distressed areas, the new housing costs could also be partially subsidized by public funds. Although this may be a controversial use of public funds, the overall goal of this type of strategy in an area under economic distress would be to create long term economic stability, reverse the cost inefficiencies related to urban sprawl and introduce new land uses that would intentionally promote future economic development. The increase of public space should also be done with consideration. The transfer of pri32 The US Supreme Court held that the taking of a citizen’s private property for economic development qualified as a public use within the meaning of the Fifth Amendment of the US Constitution in the landmark case of Kelo vs. City of New London, case citation: 545 U.S. 469 (2005). 33 A second option in the case of economically weaker urban areas or those that cannot justify a large increase of dwelling unit density might be widening the stakeholder base to include other property investors who have a surplus of vacant dwelling units already on the market. These new property investors may be residential construction

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

vate space to public space for many local governments would mean the loss of taxable land for the city budget. It also means that city government must have funds for the long term maintenance of the new facilities. What should happen however in most cases is that the property and city tax base increases with the increase of density in a healthy economy which not only justifies the increase of public space in the development, but should also supply a surplus of local government income.

CONCLUSION ZAKLJUÈAK Given the projected demographic changes in urban centers over the next several decades and the important role that spatial arrangements serve within a city, new approaches to housing development can be considered. Many existing residential areas have grown outdated over time but occupy high land values and are geographically important to cities. Residential consolidation can be a method to physically reconfigure existing residential areas to better meet changing urban needs while minimizing the capital necessary companies or lending institutions who own properties due to foreclosures (for example, in the US, Fannie Mae or Freddie Mac). If existing homeowners are successful in finding suitable housing in this inventory which does not need to be in the same location as the original home, areas which were occupied by the original homes could be redeveloped into something entirely different and not for residential purposes, thus decreasing density in certain areas. In this way the overall number of dwelling units within a city would remain relatively the same, not creating a disruption in the housing market while land use could be redeveloped into something more conducive to economic development.

Residential Consolidation A. M. JANDRIÈEK 92-103 21[2013] 1[45]

for redevelopment. It is a market driven model that engages and motivates stakeholders involved with reoccurring revenue and can be applied to both the expanding and shrinking city scenarios. The model has different applications and can be used as a strategy for urban areas that have strong economies and a shortage of affordable housing to densify their existing geographical area without changing their physical boundaries or it could be applied to urban areas in economic decline or distress as a way to reorganize and introduce new land uses that would be more conducive to economic development. The model could work effectively with inner ring suburbs that typically have public transportation already in place, maximizing the use of transportation infrastructure and strengthening the core around urban centers. The benefits of residential consolidation are many. From a public financing standpoint, new property developments would be constructed around existing urban infrastruc-

PROSTOR

101

Fig. 11. Construction begins building by building, but then accelerates to block by block as new surplus units grow exponentially allowing more families to relocate Sl. 11. Izgradnja poèinje pojedinaènim zgradama, ali onda se ubrzava blok po blok kako broj nove suvišne jedinice eksponencijalno raste, dopuštajuæi tako veæem broju obitelji da se relocira

Fig. 12. Visualization of the new development within the urban context of Astoria, Queens, New York Sl. 12. Prikaz novog stambenog naselja u urbanom kontekstu Astoria, Queens, New York

102

PROSTOR

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

1[45] 21[2013] 92-103 A. M. JANDRIÈEK Residential Consolidation

ture, lessening the burden on taxpayers. The city would receive reoccurring revenue on the lease of the commercial space, adding a new source of alternative revenue to strengthen local government. The increase of dwelling units would also increase the local tax base. From a general economic perspective, the cost of construction for commercial properties significantly decreases since property would not be purchased, extra costs such as real estate tax would not be applicable and other smaller expenses such as building permit costs would be waived. Because of reduced construction costs, developers could secure financing more easily in challenging credit environments and expect higher capitalization rates and a faster return on investment. Homeowners would also become investors, increasing their buying power which helps strengthen the local economy. From an environmental perspective, the introduction of mixed land use would gradually decrease the use of automobiles and encourage residents to be more physically active. The decrease in the use of automobiles would lead to lesser CO2 emissions and a cleaner environment. There would be more opportunities to build low carbon communities and energy efficient housing units or experiment with ideas such as water harvesting or urban agriculture on a larger scale. New structures could also be built from recycled material from the original buildings. This, combined with the principles of economies of scale should further drive down the cost of construction. The model aims to promote compact development with an emphasis on balanced urban growth of mixed developments with adequate public space, promoting economic development, best environmental practices, improved public health and urban sustainability.34

34 The author would like to give special thanks to Prof. Nenad Lipovac, PhD for his overall mentorship and insight especially into the application of the model to more developed economies as well as to Prof. Ljubomir Mišèeviæ for his input on the architectural design and sustainability issues related to the case study. Thanks also goes to the academic and professional contributors mentioned at the end of the article. The author is grateful for their time. This paper is based on the ideas proposed and researched for a Master’s Thesis completed at the University of Zagreb, Faculty of Architecture, Zagreb, Croatia.

Bibliography Literatura

Sources Izvori

1. Department of City Planning, (2006), New York City Population Projections by Age, Sex & Borough 2000-2030 Report, The City of New York, Department of City Planning Report, New York, New York, United States 2. Frank, L.; Pivot, G. (1994), Impact of Mixed Use and Density on Three Modes of Travel, ”Transportation Research Record - Journal of the Transportation Research Board”, 1446, Washington DC, United States 3. Fujita, M.; Krugman P.; Venables, A. J. (2001), The Spatial Economy: Cities, Regions and International Trade, The MIT Press, Cambridge, MA, United States 4. Fuller, R.; Crawford, R. H. (2011), Impact of past and future residential housing development patterns on energy demand and related emissions, ”Journal of Housing and the Built Environment”, 26: 2, Springer Netherlands, Dordrecht, Netherlands 5. Glaeser, E. (2001), Triumph of the City: How Our Greatest Invention Makes Us Richer, Smarter, Healthier and Happier, The Penguin Press, London, United Kingdom 6. Hong, H.; Needham, B. (2007), Analyzing Land Readjustment: Economic, Law and Collective Action, Lincoln Institute of Land Policy, Cambridge, MA, United States 7. Jandrièek, A. (2012), Urban and Economic Transformation of Residential Areas (Yellowfield): Case Studies: Queens, New York and Donja Dubrava Zagreb, Master’s Thesis, University of Zagreb, Faculty of Architecture, Zagreb, Croatia 8. McCrea, R.; Walters, P. (2012), Impacts of Urban Consolidation on Urban Liveability: Comparing an Inner and Outer Suburb in Brisbane, Australia, ”Housing, Theory and Society”, 29: 2, Routledge, London, United Kingdom 9. Passel J. S.; Cohn, D. (2008), U.S. Population Projections: 2005-2050, Pew Research Center, Social and Demographic Trends Report, Washington, DC, United States 10. Schwirian, K. (1983), Urban Spatial Arrangements as Reflections of Social Reality, Remaking the city: social science perspectives on urban design, State University of New York Press, Albany, New York, United States 11. Squires, G. D. (2002), Urban Sprawl: Causes, Consequences & Policy Responses, Urban Institute Press, Washington DC, United States 12. Troy, P. N. (1996), The Perils of Urban Consolidation: A discussion of Australian housing and urban development policies, The Federation Press, Sydney, Australia 13. World Health Organization (2010), Hidden Cities: Unmasking and Overcoming Health Inequities in Urban Settings, The WHO Centre for Health Development, and United Nations Human Settlements Programme (UN-HABITAT), Kobe, Japan

Internet Sources Internetski izvori 1. 2. 3. 4. 5. 6.

http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/ pages/index.xhtml http://www.migrationinformation.org/Feature /display.cfm?id=167 http://articles.latimes.com/2012/sep/24/local /la-me-micro-apartments-2012092 http://www.smartcommunities.ncat.org/articl es/sprawl.pdf http://www.trulia.com/real_estate/QueensNew_York/market-trends/ http://www.washingtontimes.com/news/2010 /mar/09/detroit-looks-at-downsizing-to-savecity/?page=all

Illustration Sources Izvori ilustracija Fig. 1., 7. Fig. 2. Fig. 3. Fig. 4.

Google Earth Center for Metropolitan Studies, Berlin, 2012 http://media.web.britannica.com/ebmedia /27/104127-004-F5C6F7D2.jpg Mapping Solutions, AGS Demographics, 2009

Fig. 5., 6., 8.-10. Diagram: author, 2012 Fig. 11., 12. Photomontage: author, 2012

Contributors Suradnici Academic: Prof. and Dean Emeritus Gary Hack, PhD, PennDesign Prof. Ljubo Jurèiæ, PhD, Department of Macroeconomics, Economics Faculty, University of Zagreb Prof. Nenad Lipovac, PhD, Department of Urban and Regional Planning, Faculty of Architecture, University of Zagreb Prof. Ljubomir Mišèeviæ, Department of Architecture, Faculty of Architecture, University of Zagreb Prof. Josip Tica, PhD, Department of Macroeconomics, Economics Faculty, University of Zagreb Finance and real estate sector: James Charles Black, Senior Account Manager, Neace Lukens (Cincinnati) Nicholas Fankopan, MBA, Managing Director, Oak Advisors (London) Ohene Kwapong, PhD, Senior Manager, Deutsche Bank (New York) Domagoj Mandiæ, dipl.eoc., Managing Director, Olympia Holding (Oslo/Zagreb) Paul Suchar, CA, Partner, Tax and Regulatory Services, KPMG in Croatia (Zagreb)

Scientific Papers | Znanstveni prilozi

Residential Consolidation A. M. JANDRIÈEK 92-103 21[2013] 1[45]

PROSTOR

103

Summary Sažetak

Stambena komasacija Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju Uoèeno je da urbana prostorna struktura ima izravan utjecaj na ekonomsku snagu i cjelokupnu kvalitetu života u metropolitanskim podruèjima. Tijekom prošloga stoljeæa mnogi su urbani centri poduprli politiku i praksu stambene izgradnje koja je išla u korist multiplikaciji naselja niske gustoæe izvan urbanog središta, a to je u posljednje vrijeme dovedeno u pitanje zbog povezanosti s ovisnošæu o automobilima, pitanjima o javnom zdravstvu i ekologiji, neuèinkovitom upotrebom javnog proraèuna i drugim poteškoæama. Buduæi da politika i praksa vezana za razvoj stambene izgradnje utjeèe na toliko aspekata urbanoga prosperiteta, od prijevoza i ekologije do javnoga zdravstva i proraèuna, trebali bi se uzeti u obzir novi pristupi prema razvoju stambene izgradnje u svjetlu predviðenih demografskih promjena i uloge za koju se oèekuje da æe je urbani centri imati tijekom nekoliko sljedeæih desetljeæa. Predgraða blizu urbanih središta i druga stambena podruèja niske gustoæe naseljenosti zapremila su važna i geografski znaèajna zemljišta u gradovima zbog njihove relativne blizine gradskom centru, pristupu javnom prijevozu i latentnom ekonomskom potencijalu. Stambena komasacija teži preobrazbi nedovoljno iskorištenih stambenih podruèja koja su tijekom vremena zastarjela, i to na sveobuhvatan naèin kako bi se izbjegao fragmentirani razvoj povezan s tradicionalnim razvojem nekretnina. Model promovira balansiran urbani razvoj s poveæanjem kvalitetnijega javnog prostora, javnih ustanova infrastrukture, a ne samo s poveæanjem stambene gustoæe. Stambena komasacija slijedi osnovne principe urbane komasacije, ali ih primjenjuje na široj geografskoj i dionièarskoj bazi. Ukljuèuje sastavljanje i

združivanje veæega broja manjih stambenih jedinica, a to je razlièito od tradicionalnog razvoja nekretnina koji se oslanja na jednog velikog institucijskog investitora kao primarnog dionièara koji kupuje nekretninu u posjedu jednog pojedinaènog entiteta. Model ukljuèuje i ujedinjuje kuæevlasnike, investitore i gradsku upravu kao dionièare u poduzeæu za investiranje u nekretnine te ih financijski nagraðuje stalnim prihodom dobivenim od najma trgovaèkoga prostora u novorazvijenoj nekretnini. Takoðer nudi mehanizam koji dopušta lakši prijenos privatnog vlasništva javnomu vlasništvu kroz porezne olakšice, bez da javni entitet plaæa kapital, dopuštajuæi robusniju promjenu u fizièkom okruženju. Model nudi naèin da se urbani prostor fizièki reorganizira bez raspodjele bogatstva ili kapitala, ali dopušta da svaki sudionik pridonese razumnim udjelom, zadrži vlasnièka prava i investira novac u nešto što æe stvoriti novu tržišnu vrijednost. Model bi ojaèao lokalnu upravu i smanjio teret javnoga proraèuna koristeæi i primjenjujuæi postojeæu urbanu infrastrukturu. Takoðer poveæava bazu poreznih obveznika porastom gustoæe naseljenosti i uvoðenjem novih poduzeæa. Nudi gradskoj upravi novi izvor prihoda od najma prostora te naèin da se poboljša kvaliteta naselja uvoðenjem javnog prostora bez uplate novcem ili izdavanjem javne obveznice. S gledišta investitora model znatno smanjuje financijska sredstva potrebna za razvoj i izgradnju omoguæujuæi financiranje u izazovnim kreditnim okruženjima lakšim, dok ujedno nudi bolju stopu kapitalizacije i brži povrat investicije. Investitorima je takoðer ponuðena moguænost investiranja u projekte koji æe biti od veæe vrijednosti zbog poboljšanja kvalitete urbanoga prostora u podruèjima visoke zemljišne vrijednosti. Model

Biography Biografija ANDREA MARIA JANDRIÈEK, M.Arch. After completing a BA at Columbia University, an interest in economy led her to opportunities with leading financial advisors including a Harvard based hedge fund and KPMG in Croatia. She has assisted property investors from local developers to the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD). She currently works as an analyst specializing in the US housing market for US and European investors.

ANDREA MARIA JANDRIÈEK, mag.ing.arch. Nakon završetka BA na Sveuèilištu Columbija, interes prema ekonomiji odveo ju je do moguænosti rada s vodeæim financijskim savjetnicima, ukljuèujuæi Harvardski hedge fond i KPMG u Hrvatskoj. Asistirala je investitorima nekretnina, od lokalnih ulagaèa do Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Trenutaèno radi kao analitièarka specijalizirana za stambeno tržište SAD-a za amerièke i europske investitore.

nudi kuæevlasnicima novoizgraðene domove i bolje konfigurirano izgraðeno okruženje. Proces takoðer omoguæuje kuæevlasnicima da postanu investitori u urbanim projektima veæeg omjera, a to zauzvrat jaèa lokalnu ekonomiju. Stambena komasacija može imati dobar utjecaj na okoliš i javno zdravstvo. Razvoj zemljišta miješane namjene u kombinaciji s dobrim sustavom javnoga prijevoza potièe veæu fizièku aktivnost meðu stanovnicima, buduæi da se korištenje automobila postupno smanjuje. Naselja mogu biti ponovno izgraðena ekološkom tehnologijom koja umanjuje kolièinu karbona što vodi do èišæeg zraka i zdravijeg okruženja. Dok pojam neplanske gradnje može znaèiti razlièito u razlièitim zemljama, stambena komasacija nudi predložak koji bi se mogao primijeniti na razne urbane izazove. Model je primjenjiv na širok opseg urbanih i ekonomskih okolnosti od metropolisa koji se brzo širi do grada kojeg se populacija smanjuje zbog ekonomskog pada. Naglasak je na stvaranju naselja balansiranom zemljišnom namjenom koja nudi dugoroènu održivost u podruèjima ekonomskog rasta, ekologije i javnog zdravstva. Model može biti uspješan u odreðenim tržišnim uvjetima i iziskuje struène vještine organizacije interdisciplinarnog razvoja, koje su sposobne projicirati razumne gustoæe i alocirati promjenjivu upotrebu zemljišta sa smislom za realistièan ekonomski razvoj odreðenih podruèja. Model je razvijen s nekim trenutaènim urbanim izazovima na umu od nestašice zemljišta u urbanim podruèjima te pitanjima javnoga zdravstva i ekologije društva dominiranom automobilima, do izazova priskrbljivanja financijskih sredstava u teškim kreditnim uvjetima te potrebe za ojaèanjem cjelokupnoga urbanog zdravlja i vitalnosti. ANDREA MARIA JANDRIÈEK

Sl. 1. Panorama Samobora iz zraka Fig. 1. Aerial panoramic view of Samobor

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

105

Biserka Dumboviæ Bilušiæ, Mladen Obad Šæitaroci Ministarstvo kulture Konzervatorski odjel u Zagrebu HR - 10000 Zagreb, Mesnièka 49 Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Ministry of Culture of the Republic of Croatia Directorate for the Protection of Cultural Heritage HR - 10000 Zagreb, Mesnièka 49 University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:719(497.5) Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.05. - Pejsažna arhitektura Èlanak primljen / prihvaæen: 22. 10. 2012. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 712:719(497.5) Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning 2.01.05. - Landscape Architecture Article Received / Accepted: 22. 10. 2012. / 10. 6. 2013.

Zaštita krajolika Usporedba zakonodavne osnove u Hrvatskoj i europskim zemljama

Landscape Protection Comparison of Legislation in Croatia and European Countries

Hrvatska krajolik plan zaštite krajolika zakonodavna zaštita

Croatia landscape landscape plan legal protection

Èlanak analizira zakonodavnu osnovu kojom se ostvaruju preduvjeti zaštite krajolika. Rašèlanjuje se i ocjenjuje stanje zaštite krajolika, koje je u Hrvatskoj obuhvaæeno èetirima zakonima, te usporeðuje s primjerima nekih europskih zemalja. Rezultat su smjernice za unaprjeðenje zaštite krajolika i za uèinkovitiju primjenu Europske konvencije o krajoliku u Hrvatskoj.

The paper discusses laws on landscape protection by providing an analysis and evaluation of the status of landscape protection in Croatia, regulated by four laws, and its comparison to that of other European countries. As a result, it provides guidelines for improving landscape protection and for an efficient application of European Landscape Convention in Croatia.

106

PROSTOR

1[45] 21[2013] 104-115 B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI Zaštita krajolika…

UVOD INTRODUCTION

rajolici Hrvatske pripadaju panonskim i mediteranskim regijama Europe i važan su element raznolikosti europskih krajolika, a to je i formalno potvrðeno potpisivanjem European Landscape Convention i donošenjem Zakona o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima.1 U ovom se èlanku analizira stanje zakonodavne zaštite krajolika u Hrvatskoj te ga se usporeðuje s europskim zemljama kako bi se pokazale sliènosti ili nedostatci, kao i potrebe za možebitnom dopunom. Dopunom i prilagodbom zakonskih dokumenata koji ukljuèuju pitanja zaštite krajolika u Hrvatskoj, sukladno uspostavljenim europskim standardima, omoguæilo bi se sudjelovanje u meðunarodnoj razmjeni podataka o krajolicima, izradi europskih klasifikacija - Atlasa europskih krajolika te u programima njihove zaštite. Prikazan je postojeæi sustav zakonodavne zaštite krajolika u Republici Hrvatskoj u usporedbi s europskim te su predložene smjernice za poboljšanje stanja, a ujedno i uèinkovitiju primjenu Europske konvencije o krajoliku u Hrvatskoj. Zakonodavna osnova, koja ukljuèuje zakonodavne dokumente i institucije koje se bave zaštitom krajolika, važan je, ali nije i jedini preduvjet zaštite krajolika neke države. Analizom zakonodavne osnove želi se prikazati njezino sadašnje stanje i ocijeniti u kolikoj se mjeri njome osigurava zaštita krajolika kao važnog elementa prepoznatljivosti i prostornog identiteta Hrvatske. Unatoè potpisivanju

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

European Landscape Convention (2000.) i donošenju Zakona o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima (2002.) nije donesen ni zakon ni drugi podzakonski dokumenti kojima bi se regulirala pitanja zaštite krajolika. Takoðer, nije odreðeno ministarstvo koje bi bilo zaduženo za njezino provoðenje.2 Pitanjima zaštite krajolika u Hrvatskoj pristupa se ‘sektorski’, sa stajališta nekoliko zakona u sklopu kojih se razlièito tumaèi njegovo odreðenje, a to se posljedièno odražava i u metodama njegove zaštite. Tome pridonosi i neusklaðenost oko tumaèenja i znaèenja pojmova krajolik i krajobraz, koji se kao sinonimi koriste za englesku rijeè landscape.3 Pojedini granski pristupi, kao što su zaštita kulturne baštine te zaštita prirode i okoliša, djelomice obuhvaæaju i pitanja krajolika, dok je prostorno planiranje prepoznato kao zajednièki i integrativni instrument njegove zaštite. Na taj se naèin pitanja zaštite krajolika ureðuju èetirima zakonima i planskim dokumentima iz ovih podruèja: zaštite prirode i kulturne baštine, zaštite okoliša i prostornog ureðenja. U ostalim zakonima, kojih se primjenom i provoðenjem znatno utjeèe na stanje i izgled krajolika, nije vidljiv odnos prema krajoliku, niti ga se u njima posebno prepoznaje.

ZAŠTITA KRAJOLIKA U HRVATSKOJ TEMELJEM ZAKONSKIH DOKUMENATA

LANDSCAPE PROTECTION IN CROATIA BASED ON LEGAL DOCUMENTATION

Postojeæi sustav zakonodavne zaštite krajolika jest sektorski, meðusobno nedovoljno povezan i usklaðen. To je oèito veæ u pogledu uporabe pojma, odnosno znaèenja i korištenja rijeèi krajolik i krajobraz, a potom i metoda njegove zaštite. Nije odreðena jedna institucija ili državno tijelo odgovorno za pitanja prepoznavanja, ocjene i zaštite krajolika prema odredbama Zakona o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima.4 U ovome se radu analiziraju postojeæi zakoni koji obuhvaæaju pitanja krajolika u tri tematska okvira: 1) odreðenje i tumaèenje pojma krajolik/ krajobraz; 2) metode i kriteriji prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite krajolika te 3) alati 1 Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02 i 11/04). Sadašnji je prijevod naziva European Landscape Convention, koji glasi Konvencija o europskim krajobrazima, netoèan i trebao bi glasiti Europska konvencija o krajoliku. Stoga autori u nastavku teksta koriste toèan prijevod. 2 Prema Zakonu o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima za njegovo je provoðenje odreðeno Ministarstvo prostornog ureðenja. Meðutim, zbog kasnijeg preustroja ministarstava i njihovih nadležnosti do danas nije utvrðeno koje je ministarstvo nadležno za provoðenje Konvencije. 3 U literaturi i u zakonima pojavljuju se rijeèi hrvatskoga jezika krajolik i krajobraz, koje se odnose na pojam

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

upravljanja, naèin i nadležnosti provoðenja zaštite krajolika (Tabl. I.).  Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima - Republika Hrvatska bila je meðu prvim zemljama koje su 2000. godine potpisale i prihvatile Europsku konvenciju o krajoliku (European Landscape Convention)5, da bi 2002. godine donijela i Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima.6 Prema Konvenciji krajolik znaèi podruèje percipirano od ljudi èiji je karakter rezultat djelovanja i meðudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih èimbenika7, a odnosi se na sva podruèja - prirodnih, ruralnih i urbanih obilježja. Obuhvaæa podruèja kopna, mora i kopnenih voda bez obzira na stupanj njihove vrijednosti. Ciljevi Konvencije jesu poticanje zaštite, planiranja i upravljanja krajolikom te organiziranje europske struène suradnje, ali i razmjene znanja i podataka o krajoliku. Slijedom toga proizlaze opæe i posebne mjere koje svaka zemlja potpisnica treba poduzeti u skladu sa svojim ustavnim naèelima i administrativnim ureðenjem. Preuzete su sljedeæe obveze:8

 Zakonom priznati krajolike kao bitnu sastavnicu èovjekova okruženja, izraz raznolikosti kulturnog i prirodnog naslijeða i temelj identiteta podruèja;  Uspostaviti i provoditi politike krajolika koje za cilj imaju donošenje posebnih mjera za zaštitu i upravljanje krajolicima;  Omoguæiti sudjelovanje javnosti, lokalne i regionalne uprave te ostalih sudionika u provedbi zaštite krajolika;  Ugraditi krajolik u politike regionalnog i urbanistièkog planiranja, ali i u ostale, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, turizam, vodoprivreda i sl., koje mogu izravno ili neizravno utjecati na krajolik. U cilju unaprjeðivanja znanja o vlastitim krajolicima svaka zemlja potpisnica Konvencije obvezala se poduzeti sljedeæe posebne mjere:9  prepoznavanje krajolika na cjelokupnom teritoriju države i provoðenje tipološke podjele - karakterizacije krajolika;  analiziranje i ocjena znaèajki krajolika, pritisaka uslijed kojih se mijenjaju te praæenje promjena u krajoliku; landscape. Podrobnije vidjeti u: Dumboviæ Bilušiæ, 2012. U ovome tekstu autori koriste rijeè krajolik i pridjev krajolièni. 4 Dumboviæ Bilušiæ, 2011: 267 5 European Landscape Convention, Council of Europe, Firenza, 2000. 6 Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02 i 11/04) 7 European Landscape Convention, èl. 1. 8 European Landscape Convention, èl. 5. 9 European Landscape Convention, èl. 6. 10 Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12 i 136/12), èl.26.

Zaštita krajolika… B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI

104-115 21[2013] 1[45]

PROSTOR

107

Tabl. I. Usporedbena analiza odreðenja pojma krajolik/krajobraz - instrumenti prepoznavanja i mjere zaštite propisani zakonskim dokumentima RH Table I. Comparative analysis of the definitions of landscape - defining elements and protection measures determined by croatian laws Zakon

Pojam

Vrste krajolika

Zakon o potvrðivanju Konvencije krajobraz o europskim krajobrazima

svi krajolici kopna i mora (vrijedni, degradirani, urbani, ruralni ...)

prostorno planiranje tipološka klasifikacija - karakterizacija krajolika

Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara

kulturni

Rješenje o zaštiti

nacionalni park park prirode regionalni park

Rješenje o zaštiti Plan podruèja posebnih obilježja

znaèajni krajobraz spomenik parkovne arhitekture

Rješenje o zaštiti

Zakon o zaštiti prirode

krajolik

krajobraz

Zakon o prostornom ureðenju i gradnji

krajobraz/ krajolik

prostorni i urbanistièki planovi svih razina

Zakon o zaštiti okoliša

krajobraz/ krajolik sastavnica okoliša

strateške studije utjecaja na okoliš studije utjecaja na okoliš

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

krajolik/ krajobraz

zaštiæeni krajolik osobito vrijedan prirodni krajobraz, kultivirani krajobraz, oblikovno vrijedno podruèje zaštitno podruèje

 ocjena krajolika na temelju struènih kriterija vrjednovanja, ali i onih koje im pridaje lokalno stanovništvo. Nakon donošenja navedenoga Zakona u Hrvatskoj nije donesen nijedan zakonodavni dokument koji bi podrobnije propisao metode djelovanja u krajoliku, niti je uspostavljen jedinstveni metodološki pristup prepoznavanju, tipološkom razvrstaju, ocjeni i zaštiti krajolika. Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara - Kao jedna od vrsta kulturnoga dobra krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristiène strukture koje svjedoèe o èovjekovoj nazoènosti u prostoru prepoznat je u Zakonu o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara.10 U Zakonu, a ni u podrobnijoj razradi podzakonskih dokumenata - pravilnicima i smjernicama ne odreðuje se pobliže pojam, niti se propisuju kriteriji i metode njegova prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite. Nisu utvrðeni instrumenti za njegovu zaštitu, ali ni obveze koje bi se trebale provoditi kroz ostale sektore kojima se ureðuju provedbeni postupci zaštite, kao što je to u Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji. Krajolik koji sadrži povijesne i kulturne vrijednosti može se promatrati kao jedna od vrsta kulturno-povijesne cjeline. Stoga se zakonske obveze što se odnose na krajolik mogu povezati sa zakonodavnim obvezama koje su propisane za kulturno-povijesne cjeline. Za kulturno-povijesne cjeline, koje ukljuèuju i kulturne krajolike, zakonom nije predviðena izrada prostornog plana po

Instrumenti prepoznavanja i zaštite krajolika

Strategija i program prostornog ureðenja RH Prostorni plan županije/Grada Zagreba Prostorni plan ureðenja Grada/Opæine Generalni urbanistièki plan Urbanistièki plan ureðenja

108

PROSTOR

1[45] 21[2013] 104-115 B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI Zaštita krajolika…

druèja posebnih obilježja ili sliènog prostornoplanskog dokumenta. To je jedan od razloga što je dosad na listu kulturnih dobara Hrvatske upisano samo desetak kulturnih krajolika, meðu kojima se istièu: Starogradsko polje na otoku Hvaru (prepoznato i kao mjesto Svjetskog naslijeða); ruralni, organski razvijeni krajolik Žumberaèko-samoborsko gorje - Plešivièko prigorje, arheološki krajolik otoka Palagruže itd.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

lježjima pripadaju i podruèjima krajolika, ali ih se izravno tako ne naziva, veæ ih se odreðuje kao nacionalni park, park prirode i regionalni park, iz èega proizlazi da su podložni zaštiti iskljuèivo prirodnih sastavnica. Iako je po odreðenju toga Zakona nacionalni park podruèje prirodnih vrijednosti, namijenjen oèuvanju izvornih prirodnih vrijednosti18, primjeri hrvatskih nacionalnih parkova ukazuju da njihovo stvarno stanje u cijelosti ne odgovara navedenom odreðenju. Naime, u nacionalnim parkovima, kao što su Brijuni, Sjeverni Velebit, Plitvièka jezera, Krka i ostali, postoji znatan udio antropogenih elemenata, štoviše kulturno-povijesnih obilježja visoke vrijednosti temeljem kojih mogu biti prepoznati i kao kulturni krajolici.19

 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji U odreðenju krajolika u Zakonu o prostornom ureðenju11 i gradnji koristi se rijeè krajobraz, a opisuje ga se kao: odreðeno podruèje, opaženo ljudima, èija je osobnost rezultat meðusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih èimbenika i koje obilježava prevladavajuæa prisutnost prirodnih sastojina.12 U Zakonu se govori o prostornom planiranju kao interdisciplinarnoj djelatnosti za upravljanje prostorom na naèelima održivosti, naglašavaju se zaštita prostora i oèuvanje kakvoæe okoliša te zadržavanje osobnosti prostora, ali nigdje se ne spominju obilježja i karakter krajolika. U tekstu Zakona krajolik se spominje samo u postupcima izrade i donošenja dokumenata prostornog ureðenja u kojima je potrebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini.13

Iako je prema navedenomu Zakonu park prirode20 prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruèje, radi èega se i naglašava njegova kulturno-povijesna i krajobrazna vrijednost, park prirode nije prepoznat u sklopu znaèenja krajolika na naèin kojim ga opisuje Europska konvencija o krajoliku. Analiza proglašenih parkova prirode u Hrvatskoj, kao što su: Žumberak - Samoborsko gorje, Lonjsko polje, Uèka, Medvednica itd., pokazala je da navedena podruèja u svome obuhvatu osim oèuvanih prirodnih obilježja sadrže i visok udio antropogenih, kulturno-povijesnih struktura. Unutar tih zaštiæenih predjela nalaze se mno-

Pojam krajolik koristi se i pri odreðivanju postupaka u planiranju Zaštiæenoga obalnog podruèja mora [ZOP], zaštiæenih prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina od posebnog interesa za državu.14 Naglašava se da je planiranjem i provoðenjem prostornih planova obvezatno oèuvati i sanirati ugrožena podruèja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti...te uvjetovati razvitak javne infrastrukture zaštitom i oèuvanjem vrijednosti krajolika.15 Tim je Zakonom propisano da dokumenti prostornog ureðenja u nadležnosti države - Strategija i Program prostornog razvoja RH, kao temeljni državni dokumenti za usmjerenje razvoja u prostoru sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, trebaju biti usmjereni i na zaštitu vrijednosti krajolika. Obveza je da prostorni planovi županija, Grada Zagreba, prostorni planovi ureðenja opæina i gradova uvažavaju specifiène potrebe koje proizlaze iz regionalnih osobitosti, prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti radi racionalnog korištenja i zaštite prostora.16 Meðutim, nisu propisani postupci i naèin njihova ugraðivanja u prostornoplansku dokumentaciju.  Zakon o zaštiti prirode - Zakon o zaštiti prirode17 izravno ukljuèuje pojam krajolika (krajobraza) kao predmet zaštite u kategoriji znaèajnog krajobraza i spomenika parkovne arhitekture. Meðutim, Zakonom su obuhvaæena podruèja koja po svom karakteru i obi-

11 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) 12 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, èl. 2.- Pojmovnik 13 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, èl. 10. 14 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, èl. 49. 15 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, èl. 49. 16 Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, èl. 70. i 71. 17 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) 18 Zakon o zaštiti prirode, èl. 11.: „Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno podruèje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaæa jedan ili više saèuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen oèuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.” 19 Kulturno-povijesne i arhitektonske vrijednosti povijesnih struktura u nacionalnim parkovima Brijuni i Plitvièka jezera dokumentirane su u Konzervatorskim podlogama izraðivanim za potrebe izrade Plana podruèja posebnih obilježja. 20 Zakon o zaštiti prirode, èl. 13.: „Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruèje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima meðunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistièko-rekreacijskim vrijednostima.” 21 Navedena podruèja, izuzev parka prirode Žumberaèko-samoborsko gorje, nisu istodobno prepoznata i kao kulturni krajolici. Park prirode Lonjsko polje podruèje je s visokim udjelom èovjekova djelovanja koja se oèituju kao povijesna naselja, sustavi navodnjavanja, uzorci parcelacije poljodjelskog krajolika, radi èega je pokrenut njegov postupak za upis na Listu svjetskog naslijeða (World Heritage List) u kategoriji mješovitih mjesta (Mixed Sites) jer u sliènoj mjeri sadrže i prirodne i kulturne sastavnice. 22 Zakon o zaštiti prirode, èl. 14.: „Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruèje kopna

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

gobrojna povijesna naselja i graðevine koje zajedno sa svojom okolinom posjeduju i kulturno-povijesnu vrijednost.21 Slièno je i s ostalim parkovima prirode, izuzev podruèja visokog ili potpunog stupnja prirodnosti, kao što je Kopaèki rit. Usporedba opisa parka prirode s opisom regionalnog parka22 pokazuje da su i u regionalnom parku osim ekoloških naglašena i krajolièna obilježja. Slièno je i s pojmom znaèajnoga krajobraza koji sadrži velike krajobrazne vrijednosti.23 Kako se ni u pojmovniku ni u ostalim èlancima ovoga Zakona ne pojašnjava o kojim se krajobraznim vrijednostima radi i na koji se naèin ona dokumentiraju i dokazuju, može se pretpostaviti da je rijeè o vrijednostima krajolika kao što je to propisano u meðunarodnim dokumentima. Spomenik parkovne arhitekture opisan u navedenomu Zakonu24 podudara se s UNESCO-ovim odreðenjem namjerno oblikovanog krajolika (Designed Landscape)25, kojeg se vrijednost iskazuje temeljem estetskih, stilskih, umjetnièkih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Kategorija se izravno nadovezuje na Povelju o zaštiti povijesnih vrtova i perivoja, tzv. Firentinsku povelju.26 Zakon o zaštiti okoliša - Krajolik se prema Zakonu o zaštiti okoliša27 naziva krajobrazom, a osim zraka, vode, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta - jedna je od sastavnica 

i/ili mora s ekološkim obilježjima meðunarodne, nacionalne ili podruène važnosti, s krajobraznim vrijednostima karakteristiènim za podruèje na kojem se nalazi.” 23 Zakon o zaštiti prirode, èl. 16.: „... prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz oèuvanih jedinstvenih obilježja karakteristiènih za pojedino podruèje, namijenjen odmoru i rekreaciji, ili osobito vrijedni krajobraz”. 24 Zakon o zaštiti prirode, èl. 18.: „... umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanièki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), pojedinaèno ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetnièku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost”. 25 *** 2008. 26 ICOMOS, 1982., The Charter on the Protection of Historic Parks and Gardens, art.1. A historic garden is an architectural and horticultural composition of interest to the public from the historical or artistic point of view . 27 Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) 28 Zakon o zaštiti okoliša, èl. 10. : „Okolišem smatra prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica, ukljuèujuæi i èovjeka, kojeg osim zraka, vode, tla i zemlje èine i materijalna dobra te kulturna baština.” 29 Zakon o zaštiti okoliša, èl. 3. Dio definicije je preuzet iz Europske konvencije o krajoliku: „...odreðeno podruèje viðeno ljudskim okom, èija je narav rezultat meðusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih èimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu èovjekova okruženja, izraz raznolikosti zajednièke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta podruèja”. 30 Zakon o zaštiti okoliša, èl. 50. 31 Zakon o zaštiti okoliša, èl. 56. 32 Zakon o zaštiti okoliša, èl. 69. 33 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)

Zaštita krajolika… B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI

okoliša.28 U ovome je Zakonu odreðenje krajolika preuzeto iz Europske konvencije o krajoliku.29 Iako je Zakon opisao krajolik kroz njegova perceptivna obilježja i identitet podruèja što ga èini raznolikost kulturne i prirodne baštine, u ostalim èlancima Zakona koji se odnose na metode, postupanje i zaštitu okoliša oslanja se iskljuèivo na prirodne sastavnice. Buduæi da su krajoliène vrijednosti prepoznate kao sastavnica okoliša, slijedi da se i predviðena zaštita odreðuje samo kroz pristup okolišu; treba ih oèuvati na razini obujma i kakvoæe koji ne ugrožavaju zdravlje i život èovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet.30 Zaštita okoliša provodi se kroz propisanu izradu studija: Strateške procjene utjecaja na okoliš i Studije utjecaja na okoliš. Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju znaèajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili pojedinog programa, a obvezno se provodi kod izrade prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba.31 Studija utjecaja na okoliš izraðuje se u sklopu provoðenja postupka procjene utjecaja konkretnog zahvata na okoliš.32 Kriteriji i standardi za prepoznavanje i vrjednovanje krajolika u navedenim studijama nisu propisani posebnim podzakonskim aktom. Zakonom je propisano uspostavljanje Informacijskog sustava zaštite okoliša pod uvjetom da on sadrži podatke o stanju okoliša, a od sastavnica se navode samo prirodna dobra i njihovo korištenje. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - Struktura i sadržaj prostornoplanskih dokumenata u Hrvatskoj bili su do kraja 2011. godine regulirani Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.33 Prepoznavanje i mjere zaštite krajolika propisani su kroz naèela i ciljeve izrade prostornoplanske dokumentacije. U propisanoj sadržajnoj strukturi prostornih planova viših razina (prostorni planovi županija i Grada Zagreba) u poglavlju 2. Ciljevi prostornog ureðenja izdvojena je tema zaštite krajoliènih vrijednosti od teme koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina. Nadalje, za poglavlje 3. Plan prostornog ureðenja, propisana je izrada tabliènog prikaza: Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruèja i cjeline, gdje je osim prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina uveden i pojam krajolika. U Odredbama za provoðenje potrebno je propisati mjere oèuvanja krajobraznih vrijednosti. Meðutim, u poglavlju 1. Polazišta, u analizi prostora izrijekom se ne navodi potreba prepoznavanja, analize i ocjene krajolika. Ostali Zakoni koji

104-115 21[2013] 1[45]

PROSTOR

109

110

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 104-115 B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI Zaštita krajolika…

Krajolik u ustavnom pravu europskih zemalja - Ustav Republike Hrvatske36 navodi da su najviše vrjednote ustavnog poretka, izmeðu ostalih, oèuvanje prirode i èovjekova okoliša, dok se pojmovi krajolik i kulturna baština izravno ne spominju. Analizirani ustavi odabranih europskih zemalja pokazali su da je u njihov sadržaj ukljuèen i pojam krajolika koji je važan èimbenik nacionalne vrijednosti.37 Ustav Republike Italije jamèi zaštitu krajolika te nacionalne povijesne i umjetnièke baštine38, slièno kao i Ustav Savezne Republike Njemaèke, prema kojemu je država (federacija) nadležna donositi zakone za zaštitu prirode i upravljanje krajolikom, a umjetnièki, povijesni i spomenici prirode te krajolici trebaju biti zaštiæeni u pojedinim saveznim državama.39 Najbliži suvremenom poimanju krajolika jest Ustav Švicarske koji je ovlastio kantone za provoðenje zaštite prirode i krajolika, dok je zadaæa konfederacije provoðenje obveza oèuvanja i zaštite karakteristiènih obilježja krajolika.40 Ustav Portugala obvezuje državu da u planiranju naèina korištenja prostora osigura da krajolici budu biološki uravnoteženi i da ih klasificira u skladu s njihovim potrebama zaštite, te da osigura sigurno oèuvanje prirode i kulturnih vrijednosti povijesnih i umjetnièkih obilježja.41 

ZAŠTITA KRAJOLIKA ZAKONOM IZRAVNA

USTAVNO PRAVO

Zakon o zaštiti krajolika

Dijagram 1. Izravna i posredna zaštita krajolika zakonskim dokumentima u Europi Diagram 1. Direct and indirect landscape protection through legal documents in Europe

POSREDNA Zakon o zaštiti kulturnih dobara Zakon o zaštiti prirode Zakon o prostornom ureðenju Zakon o zaštiti okoliša

ma se reguliraju pitanja zaštite prostornih vrijednosti, kao što su Zakon o zaštiti prirode te Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara, propisuju izradu struènih podloga (konzervatorska podloga i struèna podloga zaštite prirode), dok za krajolik to nije regulirano posebnim propisom. Ovim Pravilnikom (èl. 8. i 10.) za prostorni plan podruèja posebnih obilježja, prostorni plan ureðenja opæine/ grada u poglavlju 1. Polazišta, odnosno u analizi prostora nije predviðeno prepoznavanje obilježja, vrijednosti i stanja krajolika, ali je u 2. poglavlju teksta Ciljevi prostornog ureðenja, predviðen osvrt na krajolik u sklopu zajednièke toèke Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina. U grafièkom dijelu PPUO/G propisan je prikaz 1. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora, koji se izraðuje koristeæi propisano, grafièko, standardizirano znakovlje.34 Planski znak prostornog pokazatelja u kategoriji zaštiæenih dijelova prirode obuhvaæa podruèje zaštiæenog krajolika sa slovnom oznakom [ZK]. Krajobraz je obuhvaæen kategorijom podruèja posebnih ogranièenja u prostoru, a ukljuèuje: osobito vrijedan prirodni krajobraz, kultivirani krajobraz, oblikovno vrijedno podruèje gradskih i seoskih cjelina, zaštitno podruèje uz posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske cjeline, te toèke i poteze panoramskih i vizurnih vrijednosti krajolika i naselja.35

ZAŠTITA KRAJOLIKA U ZAKONODAVSTVU EUROPSKIH ZEMALJA

LANDSCAPE PROTECTION IN THE LAWS OF EUROPEAN COUNTRIES Pojedine europske zemlje (Italija, Njemaèka, Velika Britanija...) imaju dugu tradiciju zakonske zaštite krajolika, koja je postojala i prije donošenja Europske konvencije o krajoliku. Osim što je prepoznat u posebnim zakonima, krajoliku je kao zasebnom entitetu ili kao dijelu okoliša omoguæena zaštita temeljnim zakonima - Ustavima velikoga broja zemalja. Osim izravne zaštite zakonom krajolik je predmetom posebne vrste planiranja; pored prostornih i urbanistièkih planova obvezna je izrada planova zaštite krajolika (Landscape Plan, Landschaftsplan) koji se izraðuju na razlièitim razinama, od regionalne do lokalne (Dijagram I.).

U Ustavima ostalih europskih zemalja naglašena je briga za okoliš, kao nova odgovornost države, a krajolik je obuhvaæen kao integralni dio okoliša. Tako Ustav Grèke osigurava zaštitu prirodnog i kulturnog okoliša42, a èlanak 45. Ustava Španjolske43, koji se odnosi na okoliš, upuæuje na racionalno korištenje svih 34 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), Prilog: Standard elaborata prostornog plana 35 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Prilog: Standard elaborata prostornog plana 36 Ustav Republike Hrvatske, èl. 3., proèišæeni tekst od 25.4.2001. 37 Analizirani su primjeri sljedeæih država: Italije, Francuske, Èeške, Slovaèke, Njemaèke, Grèke, Španjolske i Velike Britanije. 38 Ustav Republike Italije, 1947., èl. 9.2. 39 Weimarski ustav, 1949., èl. 150. 40 Ustav Švicarske, 1962. godine, èl. 24., postavlja obvezu zaštite moèvara i moèvarnih tla te mjesta posebnih ljepota, zabranjujuæi tamo bilo kakvu izgradnju. 41 Ustav Portugala, 1976., èl. 66. 42 Ustav Grèke, 1976., èl. 24. 43 Ustav Španjolske, 1978., èl. 45. 44 Ustavi saveznih država: Baden Württemberg, 1953., èl. 86. i 141.; Bavarske, 1946., èl. 62.; Hessen, 1946. 45 Das Gesetz über Naturschutz und Landschaftspflege,1977., 1998. 46 Bundesgesetz über den Natur- und Heimatschutz, 1966., 1995. 47 Code de l’environnement, Titre V : Paysages , 1993. S obzirom na tradiciju zaštite krajolika, u Francuskoj je još

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

prirodnih resursa, ukljuèujuæi i zaštitu i oèuvanje krajolika. Na razini regija, saveznih država Njemaèke, o krajoliku se govori u sklopu povezanosti sa zaštitom umjetnièkih, povijesnih i kulturnih spomenika.44 Tako je primjerice Ustavom Bavarske odreðeno da društvo i pojedinci moraju èuvati vanjski izgled gradova, sela, a javna uprava mora osigurati upravljanje i zaštitu krajolika te omoguæiti svakomu pristup podruèjima prirodnih i panoramskih ljepota.  Krajolik u nacionalnim zakonima pojedinih europskih zemalja - U europskim zemljama rijetki su primjeri da su pitanja zaštite krajolika regulirana posebnim zakonom o krajoliku. Postoji tek nekoliko zakona o krajoliku na državnoj razini, i to u Italiji, Njemaèkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Èeškoj i Slovaèkoj. Iako je njemaèki federalni Zakon o zaštiti prirode i upravljanju krajolikom45 usko povezan sa zaštitom prirodnih ekosustva, bavi se i krajolikom, a ukljuèuje urbane i neurbane okoliše te povijesne kulturne krajolike (historische Kulturlandschaften). Za potrebe zaštite krajolika uvedena je obveza izrade Plana zaštite krajolika (Landschaftsplan). Cilj švicarskoga federalnog Zakona o zaštiti prirode i krajolika46 jest oèuvanje i zaštita karakteristiènih obilježja krajolika i pojedinih mjesta povezanih s prošlošæu, prirodnih rijetkosti i nacionalnih spomenika te promicanje njihove zaštite i upravljanja. U Francuskoj je u sklopu Zakona o okolišu zasebno poglavlje Zakona posveæeno krajolicima (Paysages).47 Tim je zakonom propisano da se zaštita krajolika treba provoditi podzakonskim dokumen1906. godine bio donesen tzv. Zakon Briand kojim su se propisale metode zaštite prirodnih lokaliteta i spomenika umjetnièkog karaktera. 48 Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio, 2004. 49 Zanimanje za prirodu i krajolik javlja se još u razdoblju Rimskoga Carstva s pojavom prvih napetosti izmeðu gospodarskog razvoja i oèuvanja estetskog statusa prirode. U 18. stoljeæu, u razdoblju romantizma, kultura otkriva etièke, moralne i društvene motive smještene u prirodne i estetske vrijednosti krajolika kojima je potrebno oèuvanje. U 19. stoljeæu estetski aspekti krajolika dovode do uzdizanja prirodnih vrijednosti kao nacionalnih simbola i izraza identiteta. 50 Zakon br. 1497 iz 1939. godine o Zaštiti prirodnih ljepota obuhvaæao je èetiri kategorije pejsažnih dobara: a) nepokretne strukture karakteristiène za prirodni okoliš i njihovu geološku posebnost, b) perivoje, vrtove i parkove koji nisu pokriveni zakonom o kulturnoj baštini, ali posjeduju karakteristiènost i ljepotu, c) grupirane strukture i tipièan izgled krajolika koji posjeduje estetske i tradicionalne znaèajke, d) lijepe panorame koje se odnose na prirodno okruženje, vanjske toèke i vidikovce, lijepe poglede (belvedere) za uživanje u pogledu. 51 Wildlife and Countryside Act, 1981.; Environmental Protection Act, 1990.; Natural Heritage (Scotland) Act, 1991. 52 Podrobnije u potpoglavlju 3.4. Institucije za zaštitu krajolika 53 Zákon o ochrane¢ pr¢írody a krajiny, 1992. 54 Zákon o ochrana pr¢írody a krajiny, 2002. 55 *** 2010.

Zaštita krajolika… B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI

tima i izradom prostornoplanske dokumentacije (prostorni planovi ureðenja, urbanistièki planovi, planovi korištenja zemljišta i sl.) te propisivanjem mjera zaštite krajolika na lokalnim razinama. S obzirom na svoju dugogodišnju brigu o krajolicima, Italija je jedna od rijetkih zemalja koja ima poseban zakon o krajoliku - Zakon o kulturnim dobrima i krajoliku.48 Još je 1939. godine u Italiji donesen prvi zakon o krajoliku kojim su prirodne ljepote i njegove estetske sastavnice izjednaèene s povijesno-umjetnièkim naslijeðem.49 Veliko znaèenje navedenoga zakona bilo je uvoðenje obvezne zaštite prirodnih ljepota i uvoðenje krajoliènog planiranja kao provedbenog instrumenta njihove zaštite. U Zakonu o kulturnim dobrima i krajoliku, osim dotadašnjih, ukljuèene su i nove kategorije krajolika, kao što su predjeli širine 150 m obostrano uz tok rijeke, predjeli širine 300 m udaljeni od obale mora te podruèja visoravni iznad 1200 m/n.v., za koje svaka regija ima obvezu izrade plana zaštite krajolika i prostornog plana.50 Velika Britanija, iako nema poseban zakon o zaštiti krajolika, nego ga regulira s nekoliko razlièitih,51 takoðer ima dugu i vrlo uspješnu tradiciju zaštite krajolika zahvaljujuæi posebno ustrojenoj instituciji za pitanja zaštite krajolika.52 Meðu zakonskim dokumentima novijega datuma kojima se osigurava zaštita krajolika jest Zakon o zaštiti prirode i krajolika donesen u Èeškoj53 i Slovaèkoj.54 Posredna zaštita krajolika kroz ostale zakone i propise - Dva su pristupa u zaštiti krajolika: izravna ili neposredna zaštita koja se provodi posebnim zakonom o zaštiæenim podruèjima krajolika, te neizravna ili posredna zaštita koja se provodi zakonom o prostornom ureðenju ili zakonima ostalih sektora. Analiza pokazuje da se u najveæem broju zemalja pitanja zaštite krajolika rješavaju posredno, kroz ostale zakone, primjerice: Zakon o prostornom planiranju (Švicarska, Njemaèka, Danska); Zakon o prirodnim mjestima i spomenicima (Belgija, Francuska); Zakon o zaštiti prirode (Belgija, Francuska, Švedska, Norveška, Danska); Zakon o povijesnoj i kulturnoj baštini (Švedska, Slovenija, Norveška); Zakon o morskoj obali (Francuska, Španjolska); Zakon o urbanom planiranju i razvitku (Norveška, Velika Britanija, Francuska, Belgija, Malta, Finska, Maðarska, Cipar, Španjolska, Danska); Zakon o šumama (Rumunjska, Grèka, Danska) i Zakon o urbanizmu (Francuska).55 U svim ovim državama utvrðeno je da unatoè nepostojanju zakona o zaštiti krajolika postoji obveza izrade dokumentacije o krajoliku kao podloge za izradu prostornoplanske dokumentacije, a zaštita krajolika rješava se i u sklopu obveze izrade studija utjecaja na okoliš. Jedan oblik posredne zaštite krajolika jest njegovo prepozna-



104-115 21[2013] 1[45]

PROSTOR

111

112

PROSTOR

1[45] 21[2013] 104-115 B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI Zaštita krajolika…

Tabl. II. Usporedbeni pregled zakonske zaštite krajolika u pojedinim europskim zemljama Table II. Comparison of landscape protection policies in european countries Država

Posredna Dokumentiranje Procjena utjecaja zaštita krajolika krajolika na krajolik

Posebni zakon za krajolik

Belgija

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

èitav niz uloga: organizaciju, istraživanje, izradu dokumentacije, promociju, informiranje te edukaciju struènjaka i javnosti, a usko suraðuje sa svima koji djeluju u krajoliku. Takoðer, ima ulogu savjetovanja vlade i parlamenta o pitanjima zaštite krajolika i ostalih zaštiæenih podruèja. Organizacijsku strukturu èine lokalni i regionalni uredi, buduæi da veliku ulogu i odgovornost prema krajoliku imaju lokalna i regionalna samouprava. Kao u Velikoj Britaniji, i u mnogim europskim zemljama57 odgovornost i briga o krajolicima povjerena je lokalnoj i regionalnoj upravi.

Danska

Finska

Hrvatska

Irska

PROVOÐENJE ZAKONSKE ZAŠTITE KRAJOLIKA

U EUROPSKIM ZEMLJAMA

Slovenija

Švedska

Èeška

Francuska

Zákon o ochrane¢ pr¢írody a krajiny

Code de l’environnement - Paysages

Grèka Italija

Maðarska

Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio

U pripremi

Norveška Njemaèka

Das Gesetz über Naturschutz und Landschaftspflege

Portugal Slovaèka

Zákon o ochrana pr¢írody a krajiny

Švicarska

Bundesgesetz über den Natur- und Heimatschutz

Velika Britanija

Wildlife and Countryside Act, Environmental Protection Act, Natural Heritage (Scotland) Act

vanje i karakterizacija. Velik broj europskih zemalja, izuzev nekoliko (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija...), proveo je dokumentiranje krajolika - izradu tipološke klasifikacije krajolika na podruèju državnog teritorija (Tabl. II.).  Institucije za zaštitu krajolika - Naèin kojim se u pojedinim europskim zemljama upravlja vrijednostima krajolika ovisi o nacionalnom pristupu te o institucionalnom ustroju i organizaciji službe za zaštitu krajolika. Na razinama vlada najèešæe su u to ukljuèena ministarstva: Ministarstvo za kulturna dobra i krajolik (Italija), Ministarstvo za okoliš (Francuska, Èeška, Danska, Njemaèka), Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i prirode (Nizozemska) itd. U zemljama gdje nije uspostavljena javna politika zaštite krajolika niti je imenovano odgovorno upravno tijelo, odjeli pojedinih ministarstava zajednièki dogovaraju pitanja njegove zaštite. U pravilu se osnivaju Nacionalna povjerenstva za krajolike koja kao koordinacijska tijela odreðuju i uspostavljaju pristupe, naèela i metode zaštite krajolika na državnoj razini, na razini koordinacije.56

Posebno ustrojena ustanova za zaštitu krajolika jest The British Countryside Commission, osnovana 1968. godine, sljednik organizacije National Park Commission koja je osnovana 1949. godine. Ima široko podruèje djelovanja; obuhvaæa prirodne i kulturne krajolike, kao i sve ostale krajolike diljem nacionalnog teritorija. Kao neovisna vladina agencija ima

IMPLEMENTATION OF LANDSCAPE PROTECTION POLICIES IN EUROPEAN COUNTRIES

Provoðenje metoda prepoznavanja, tipološke klasifikacije i dokumentiranja (inventarizacije) krajolika visokih vrijednosti bez zakonskih mjera za osiguranje njihove zaštite nije dovoljno uèinkovito. Zakonski sustav omoguæuje, ovisno o vrijednostima krajolika, razlièite metode zaštite i stupanj zakonskog utjecaja. Analiza dosadašnjih iskustava europskih zemalja pokazuje da postoje razlièite metode zakonske zaštite krajolika (Dijagram 2.). Meðu najvažnije ubrajaju se:  provoðenje tipološke klasifikacije krajolika na razini državnih teritorija  zakonska zaštita posebno vrijednih krajolika karakteristiènih za odreðeno podruèje  ugraðivanje mjera zaštite krajolika u prostornoplansku dokumentaciju, razvojne programe i strateške planove razvoja  obveza izrade Plana zaštite krajolika odnosno (Landscape Plan, Landschaftsplan, Piano Paesaggistico). U posljednjem je desetljeæu, posebice nakon potpisivanja Europske konvencije o krajoliku, velika pozornost usmjerena krajoliku, a velik broj europskih zemalja proveo je tipološko razvrstavanje i dokumentiranje krajolika diljem nacionalnih teritorija. Cilj razvrstavanja i dokumentiranja jest poboljšati znanje o krajoliku te omoguæiti bolju informiranost javnosti, stanovništva i lokalne uprave o stanju i vrijednostima krajolika. Dobiveni podatci služe kao polazišta za izradu urbanistièkih i prostornih planova ureðenja, kao i za do56 Tako je primjerice u Švicarskoj odgovoran Federalni ured za okoliš i krajolik koji ima odjel za zaštitu krajolika. U Èeškoj je odgovorna Agencija za zaštitu prirode i krajolika, u Francuskoj od 1945. godine postoji Bureau de l’Architeture koji je odgovoran za estetsku zaštitu posebnih mjesta, kao i za cjelokupan nacionalni krajolik. Od 2007. Ministére de l’Écologie, de l’Énergie, du Développement durable et de l’Aménagement du territoire s odjelom Con-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nošenje odluka o upravljanju odreðenim krajolicima. Iako je to u osnovi informativna dokumentacija, u europskim zemljama javna uprava i prostorni planeri imaju obvezu njezine primjene. Krajolici mogu biti u sklopu razlièitih zakona razvrstani i vrjednovani kao posebna podruèja zaštite. Na taj su naèin krajolici zbrinuti zaštitnim mehanizmima, s razlièitim pravnim režimima i stupnjevima zaštite - od potpune zabrane promjena sve do posebnog korištenja i programa praæenja. Obvezna je izrada Plana zaštite krajolika kojeg je struktura sadržaja odreðena zakonom. Drugi oblik zaštite provodi se kroz prostorne planove razlièitih razina u kojima se uspostavljaju granice zaštite osobito vrijednih predjela krajolika te odreðuju mjere postupanja i njihove zaštite. Zaštita se temelji na naèelima oèuvanja prepoznatih obilježja - karaktera krajolika, sprjeèavanju radnji koje mogu ugroziti, narušiti i dovesti do gubitka vrijednosti. Primjerice, planiranje zaštite krajolika u Njemaèkoj koncipirano je kao dio integralnog pristupa planiranju cjelokupnog prostora te je kao zasebna vrsta obveznog plana ukljuèeno u sustav prostornoplanskih dokumenata. U Italiji još od 30-ih godina prošlog stoljeæa postoji obveza izrade Plana zaštite krajolika (Piano Paesaggistico), i to za velike dijelove državnog teritorija.58 Regije su obvezne izraðivati regionalne planove zaštite krajolika koji moraju biti koordinirani s planovima urbanistièkog razvoja. Sadržaj regionalnih planova zaštite krajolika pokazuje odreðene razlike, ovisno o karakteru obraðivanog prostora, a njihov se pravni doseg, ovisno o zakonskim odredbama pojedine regije, kreæe od smjernica pa do obvezatnih uvjeta koji se moraju ugraditi u urbanistièke razvojne planove.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Iako postoje obveze prepoznavanja i zaštite krajolika koje proizlaze iz Zakona o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima, krajolik u Hrvatskoj nije na jedinstven naèin zastupljen u postojeæim zakonskim dokumentima. Ne postoji jedan zakon o zaštiti krajolika, veæ se problematika njegove zaštite rješava sektorski èetirima zakonima: Zakonom o prostornom ureðenju i gradnji, Zakonom o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara, Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o zaštiti struction, urbanisme, aménagement et ressources naturelles. U Maðarskoj, Grèkoj, Makedoniji, Srbiji... osnovana su Nacionalna povjerenstva za krajolike. 57 Velika Britanija, Irska, Francuska, Švicarska, Njemaèka i skandinavske zemlje 58 Zahvaljujuæi tome, danas je oko 70% teritorija Italije pokriveno zaštitom i obvezom izrade Plana zaštite krajolika - krajoliènog plana.

Zaštita krajolika… B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI

104-115 21[2013] 1[45]

PROSTOR

METODE ZAKONSKE ZAŠTITE KRAJOLIKA UGRAÐIVANJE KRAJOLIKA U STRATEŠKO I PROSTORNO PLANIRANJE

ZAKONSKA ZAŠTITA KRAJOLIKA VISOKIH VRIJEDNOSTI

okoliša. Ni u jednom od navedenih zakona krajolik se ne sagledava cjelovito - na naèin kako ga prepoznaje i opisuje Europska konvencija o krajoliku, nego se, ovisno o pristupu, fragmentarno sagledavaju njegove sastavnice. Dobre strane i prednosti domaæe zakonske regulative pokazuje Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara koji predviða zaštitu krajolika koji kao svjedoèanstva èovjekova djelovanja u prostoru posjeduju kulturno-povijesne vrijednosti. Meðutim, u zakonskim dokumentima izostaje propisivanje i razrada mjera zaštite te obveza izrade Plana zaštite krajolika. Nedostatci ostalih analiziranih zakona jesu neprepoznavanje krajolika kao entiteta koji je oblikovao èovjek svojim djelovanjem na prirodni okoliš. Slijedom toga, Zakon o prostornom ureðenju i gradnji ne predviða potrebu izrade krajoliènih podloga te ugraðivanje mjera zaštite krajolika u prostornoplansku dokumentaciju svih vrsta i razina. Takoðer, ne predviða ni obvezu izrade Plana zaštite krajolika za zaštiæena podruèja krajolika. Analizom zakonske osnove zaštite krajolika koja se veæ provodi u nizu europskih zemalja te usporedbom sa stanjem u Hrvatskoj uoèeni su nedostatci i manjkavosti te potreba revizije i dopune zakonskih dokumenata. Slijedom obveza preuzetih potpisivanjem Europske konvencije o krajoliku u Hrvatskoj treba uspostaviti odgovarajuæe zakonodavne okvire za skrb o krajolicima. Da bi se omoguæila zadovoljavajuæa zaštita krajolika u skladu s odrednicama Konvencije te da bi se postigli željeni uèinci u upravljanju i razvoju krajolika, predlažu se sljedeæe smjernice za poboljšanje zakonskih dokumenata i ustroj institucije za njegovo provoðenje:  Krajolike treba priznati kao bitnu sastavnicu identiteta prostora i konstitutivnu komponentu èovjekove okoline te ih ugraditi u Ustav RH;  Osigurati jedinstvenu zakonodavnu osnovu za zaštitu krajolika donošenjem Zakona o zaštiti krajolika i njegovo usuglašavanje sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara, unutar kojih je veæ postavljena tema zaštite krajolika;  Izraditi podzakonske dokumente vezane za planiranje, zaštitu, oèuvanje i ureðenje krajolika, a novim Pravilnikom o naèinu izrade prostornoplanske dokumentacije odrediti standarde ukljuèivanja podataka o krajoliku u prostornoplansku dokumentaciju svih razina;

IZRADA PLANA ZAŠTITE KRAJOLIKA

Dijagram 2. Metode zakonske zaštite krajolika Diagram 2. Legislative methods of landscape protection

113

114

PROSTOR

1[45] 21[2013] 104-115 B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI Zaštita krajolika…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura Bibliography

 Krajolik treba ukljuèiti u politike prostornog ureðenja i sve ostale koje na nj izravno ili posredno utjeèu (gospodarstvo, poljoprivreda, turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, energetika, kultura, arhitektura i sl.);  Donijeti Nacionalnu strategiju i program zaštite krajolika prema obvezama Europske konvencije o krajoliku;  Osnovati struènu ili struèno-znanstvenu ustanovu, Agenciju za krajolike ili barem Odjel za krajolike pri Ministarstvu kulture i Nacionalno povjerenstvo za krajolike za zaštitu i brigu o krajolicima te osigurati meðusektorsku suradnju izmeðu nadležnih ministarstava;  Plan zaštite krajolika treba ukljuèiti kao dio sustava prostornoplanske dokumentacije;  Osigurati provoðenje jedinstvene metode za tipološki razvrstaj krajolika na razini države te na regionalnoj i lokalnoj razini;  Osigurati pravnu podršku i normativne okvire za izradu Atlasa krajolika Hrvatske. Planiranje prostornog razvoja i prostorno ureðenje Republike Hrvatske bez ukljuèivanja i uvažavanja prepoznatljivosti i raznolikosti krajolika više nije prihvatljivo, niti je u skladu s odredbama Europske konvencije o krajoliku.

1. Dumboviæ Bilušiæ, B. (2011.), Napredak u primjeni Europske konvencije o krajolicima i planiranje aktivnosti u razdoblju 2011.-2013. godine, „Prostor”, 19 (1 /41/): 267-269, Zagreb 2. Dumboviæ Bilušiæ, B. (2012.), Krajolik kao kulturno naslijeðe - Metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb 3. Lipovac, N. (2012.), Uvod u zakonodavstvo prostornog ureðenja, Arhitektonski fakultet, Zagreb 4. Obad Šæitaroci, M.; Dumboviæ Bilušiæ, B.; Bojaniæ Obad Šæitaroci, B. (2011.), Znaèaj i oèuvanje krajolika u prostornom ureðenju, u: Perspektive prostornog razvoja Republike Hrvatske [ur. Butijer, S.; Magaš, B.; Obad Šæitaroci, M.; Knifiæ Schaps, H.; Turnšek, M.): 65-75, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, Zagreb 5. ***(1997.), Strategija prostornog ureðenja RH, Ministarstvo prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje 6. *** (1999.), Program prostornog ureðenja RH, Ministarstvo prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje 7. *** (2008.), Operational Guidelines for the implementation of the World Heritage Convention, UNESCO, Intergovernmental Committee for the Protection of the World Cultural and Natural Heritage, World Heritage Centre, Paris [whc.unesco. org/archive/opguide08-en.pdf /10.12.2010./] 8. *** (2010.), Basic text 1970-2010, Territory and Landscape, No 3, Council of Europe, Conference of Ministers responsible for Spational/Regional Planning (CEMAT), Council of Europe Publishing, Strasbourg

Izvori Sources

Zakonski dokumenti Legal documents 1. Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, proèišæeni tekst 85/10) 2. European Landscape Convention (2000.), Firenza [www.coe.int/EuropeanLandscapeConvention /20.12.2010.] 3. Charter on the Protection of Historic Parks and Gardens, ICOMOS-IFLA (1982.), Firenza [www. international.icomos.org/charters/florence.pdf /20.12.2009./]

4. Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02 i 11/04) 5. Zakon o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12) 6. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) 7. Zakon o prostornom ureðenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11, 50/12) 8. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) 9. Zakon o vodama (NN 153/09) 10. Zakon o šumama (NN 140/05) 11. Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 153/09) 12. Zakon o poljoprivredi (NN 66/01) 13. Zakon o energiji (NN 68/01) 14. Zakon o cestama (NN 84/11) 15. Bundesgesetz über den Natur- und Heimatschutz, Švicarska, 1966. [www.admin.ch/ch/d/ sr/4/451.de.pdf /21.12.2010./] 16. Code de l’urbanisme, Francuska, 1977. [droit-finances.commentcamarche.net/legifrance/10code-de-l-urbanisme /21.12.2010./] 17. Benelux Convention on Nature Conservation and Landscape Protection, 1982. [www.ecolex. org/server2.php/libcat/docs/TRE/Multilateral/ En/TRE000757.txt /21.12.2010./] 18. Code wallon de l’aménagement du territoire, de l’urbanisme, du patrimoine, et de l’énergie, 1984. [www.droitbelge.be/codes.asp#walam /21.12.2010./] 19. Zákon o ochrane¢ pr¢írody a krajiny, Èeské národní rady 244/1992. [htwww.uhul.cz/legislativa/114_92/Zakon_114_1992.pdf /21.12.2010./] 20. Code de l’environnement, Francuska, 1993. [egifrance.gouv.fr/affichCodeArticle.do?idArticl /21. 12.2010./] 21. Das Gesetz über Naturschutz und Landschaftspflege (Bundesnaturschutzgesetz), 1998. [www. gesetzesweb.de/BNatschG.html /21.12.2010./] 22. Zákon o ochrane pr¢írody a krajiny, 543/2002. [www.vyvlastnenie.sk/predpisy/zakon-o-ochrane-prirody-a-krajiny/ /21.12.2010./] 23. Codice dei Beni Culturali e del Paesaggio, Italija, 2004. [www.beniculturali.it/mibac/multimedia/ MiBAC/documents/1226394_Codice2004.pdf /21.12.2010./] 24. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) 25. Pravilnik o obliku, sadržaju i naèinu voðenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11) Izvor ilustracije Illustration Source Sl. 1. Foto: Maja Bilušiæ, 2011.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Zaštita krajolika… B. DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, M. OBAD ŠÆITAROCI

104-115 21[2013] 1[45]

PROSTOR

115

Sažetak Summary

Landscape Protection Comparison of Legislation in Croatia and European Countries Croatian landscapes belong to the Pannonian and Mediterranean regions of Europe and represent a significant element that contributes to European landscape diversity, which has officially been proven by Croatia’s ratification of the European Landscape Convention. The purpose of the paper is to provide an analysis of the legislative status of landscape protection in Croatia and compare it with laws and regulations of individual European countries with the goal of discovering similarities or shortcomings and the need for their advancement. The aim of the paper is to draw conclusions from the comparison so as to provide guidelines which could improve the state of landscape protection in Croatia and, at the same time, make the application of the European Landscape Convention in Croatia more effective. Although it is not the single most important precondition in landscape protection of a country, legislature is nevertheless very important. The analysis has shown its current state and provided assessment of how much it ensures landscape protection as an important element of recognizability and spatial identity of Croatia. Despite the signing of the European Landscape Convention (2000), and the passing of the Act on the Ratification of the European Landscape Convention (2002) there has been no additional laws or subordinate regulation governing the issue of landscape protection or a ministry appointed for the implementation of the convention. Landscape protection has been dealt with in Croatia from the perspective of different ”sectors” and several laws within which landscape protection has been differently interpreted. Individual approaches in different professional and scientific fields, such as cultural heritage protection, physical and natural protection and physical planning only partially include landscape, while physical planning has been recognized as a common and integrative instrument of its protection. Consequently, landscape protection is governed by four laws and planning documents pertaining to natural and cultural heritage protection, landscape protection and physical planning. Other laws, whose application and execution strongly impact the appearance and state of landscape, do not demonstrate any specific attitude towards landscape or its recognition in a specific way. According to the European Landscape Convention, each signatory has been obliged to take necessary

measures: to identify and classify landscapes, to assess them on the basis of professional evaluation criteria; to analyze the pressures transforming them and to observe and keep records of the changes. However, there have been no legal acts or regulations which might determine in more detail the jurisdiction over or methods for the implementation of these requirements. Landscapes of exceptional value have been recognized by the Act on the Protection and Preservation of Cultural Property as one type of cultural heritage. The Nature Protection Act directly includes landscape as an element of protection in the category of exceptional landscape and monuments of landscape architecture. Certain European countries (Italy, Germany, Great Britain, France and other) have a long legal tradition in landscape protection which predates the European Landscape Convention. In addition to its recognized status in specific laws and regulations, landscape has been left as a separate entity or part of environment which has been recognized and is contained in the constitutions of numerous European countries. In addition to direct protection, spatial and urban plans, landscape is included in a special type of required planning in a number of countries - the Landscape Protection Plan, which is adopted on several levels, from the local to the national one. There are few countries in which landscape protection is regulated by specific laws, or which have several national laws on landscape (Italy, Germany etc). Application of landscape recognition and documentation methods without proper legal foundations and measures which could ensure landscape protection is not sufficiently effective. Depending on landscape values, the legal system enables various protection methods and degree of legal influence: typological classification, legal protection of outstanding landscapes, integration of landscape protection measures into physical planning documentation and the creation of the Landscape Protection Plan. The analysis and comparison between the legal landscape protection in Croatia and the legislations of European countries, especially the European Landscape Convention, shows certain deficiencies. Among all analysed laws, not a single one takes an integral approach to land-

Biografije Biographies Dr.sc. BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, dipl.ing.arh., konzervatorica zaposlena u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu. Bavi se istraživanjem, zaštitom i oèuvanjem graditeljskog naslijeða, posebno povijesnih cjelina i kulturnog krajolika. Dr.sc. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, dipl.ing.arh., redoviti je profesor, predstojnik Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. [www. scitaroci.hr]

BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, PhD, Dipl.Eng.Arch., works at the Ministry of Culture, Directorate for the Protection of Cultural Heritage, Conservation Department in Zagreb. Her theoretical and practical interests include built heritage, especially historical cores and cultural landscape. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, PhD, Dipl.Eng.Arch., is a full professor, head of the Department of Urban Planning, Physical Planning and Landscape Architecture at the Faculty of Architecture, University of Zagreb [www.scitaroci.hr].

scape as it is described in the convention. They rather take into consideration particular landscape components. Positive sides and advantages of the Croatian regulation over the rest is the Act on the Protection and Preservation of Cultural Property which understands landscape as a testimony of human activity in a certain space and as such contains cultural and historical significance and determines its protection accordingly. However, the legal documentation does not contain protection measures and there is no requirement for the creation of Landscape Protection Plan. The shortcomings of other analysed laws include a lack of recognition of landscape as an entity shaped by people’s activities in the natural environment. Consequently, the Physical Planning and Construction Act does not envisage any need for the creation of regulatory foundation for landscape and the integration of landscape protection measures into any sort of physical planning documentation applicable on any administrative level. In order to ensure satisfactory landscape protection and achieve desired impacts in the spatial management and development in Croatia, the paper suggests the following: landscapes should be an integral element of the constitution as a crucial component of spatial identity. Additionally, there should be a single legal document for landscape protection in the form of Landscape Protection Act and its should be adjusted to the existing legal framework (Nature Protection Act, Environmental Protection Act, Act on the Protection and Preservation of Cultural Property, Physical Planning and Construction Act). There should also be an institution in charge of all activities related to landscape protection and coordination of intersectoral activities. The Landscape Protection Plan should be integrated into the framework of physical planning documentation. There should be a National Landscape Protection Strategy and Programme, and landscape should be integrated into physical planning and other relevant policies. The Croatian legal framework on landscape protection supplemented with the aforementioned propositions would enable Croatia’s participation in the international information exchange and the creation of European classification - the European Landscape Atlas and in the programmes of their protection. BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ MLADEN OBAD ŠÆITAROCI

Sl. 1. Vjetroelektrana Jelinak smještena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na podruèju opæina Marina i Seget Fig. 1. Jelinak Wind Farm situated in the municipalities of Marina and Seget, Split-Dalmatia County

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

117

Branka Anièiæ, Petra Perekoviæ, Dora Tomiæ Sveuèilišta u Zagrebu Agronomski fakultet HR - 10000 Zagreb, Svetošimunska 25

University of Zagreb Faculty of Agriculture HR - 10000 Zagreb, Svetošimunska 25

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:719:621.311 Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.05. - Pejsažna arhitektura Biotehnièke znanosti / Poljoprivreda (agronomija) 4.01.08. - Krajobrazna arhitektura Èlanak primljen / prihvaæen: 17. 11. 2012. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 712:719:621.311 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.05. - Landscape Architecture Biotechnical Science / Agriculture (Agronomy) 4.01.08. - Landscape Architecture Article Received / Accepted: 17. 11. 2012. / 10. 6. 2013.

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape

krajobraz oblikovanje percepcija planiranje vjetroelektrane

landscape design perception planning wind farms

Vjetroelektrane su na upeèatljiv naèin izmijenile sliku pojedinih krajobraza Hrvatske. Njihovo uklapanje u krajolik voðeno je regulacijskim sustavom, no iskustva drugih zemalja otvaraju nova planerska i projektantska pitanja. Nadopunom dosad korištenih metoda osiguralo bi se uspješnije uklapanje vjetroelektrana u krajobraz te bi se sprijeèilo narušavanje karakteristiènih krajobraznih vizura važnih za oèuvanje hrvatskoga prostornog identiteta.

The appearance of Croatian landscapes has distinctively been altered by wind farms. Their integration into the landscape was based on planning regulations, but the experiences of other countries have raised new planning and design issues. Broadening the scope of the recently used methods would ensure more effective integration of wind farms and prevent the destruction of the landscapes important for the protection of Croatian spatial identity.

118

PROSTOR

1[45] 21[2013] 116-127 B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

UVOD INTRODUCTION

svojoj povijesti èovjek je rano poèeo koristiti energiju vjetra1, ali njezina znaèajnija primjena za dobivanje elektriène energije poèinje tek tijekom 20. stoljeæa. Pritom su pojedine vjetrenjaèe koje su se gradile u prošlosti bile iznimka u krajobrazu, dok, nasuprot tome, današnji vjetroagregati, a pogotovo veæe vjetroelektrane2, preuzimaju dominantnu ulogu u slici krajolika.3 Takav je utjecaj ponekad i širega regionalnog znaèenja pa je moguæe govoriti o krajobrazu u kojem su vjetroelektrane rijetkost, krajobrazu s vjetroelektranama, kao i ‘krajobrazu vjetroelektrana’. Primjena vjetroagregata danas ima izrazito veliku stopu rasta4 i kontinuirano se poveæava.5 U prostornoplanskom smislu svako takvo poveæanje znaèi promjenu krajobraza i njegovih kvaliteta, buduæi da su vjetroagregati vizualno vrlo upadljivi i upeèatljivi (Sl. 2.), a vjetroelektrane zauzimaju i velike površine. Osjetljivost tog pitanja ilustrira i èinjenica da tijela EU potièu iskorištavanje energije vjetra6, no istovremeno se zagovara planirani i kontrolirani razvoj vjetroelektrana radi oèuvanja identiteta i prostornog karaktera krajolika u koji se unose.7 U Hrvatskoj trenutno ne postoji velik broj izvedenih vjetroelektrana, ali mnogo ih je u razlièitim etapama planiranja. Time je realno oèekivati porast pritisaka na krajolik, i to osobito u Dalmaciji i Primorju te u Lici - podruèjima s najveæim vjetropotencijalom u Republici Hrvatskoj.8 Stajališta poticanja projekata vjetroelektrana na moru i ona potrebe zaštite cjelo-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

kupnoga obalnog podruèja od te izgradnje (pojas od 1000 m uz obalu mora) veæ su izazvala rasprave, a oèekuje se da æe se one i nastaviti zbog predviðanja porasta vjetroelektrana upravo na moru9 u iduæim razdobljima.10 Tendencije rasta broja vjetroelektrana i moguænost njihovih nepovoljnih utjecaja na krajobraz i posljedièno na druge gospodarske grane (posebice turizam) višestruko opravdavaju potrebu uspostavljanja kontrole nad poveæanjem njihova broja. To se posebice odnosi na izbjegavanje stihijskog i sektorskog planiranja te uspostavljanje strateškog pristupa prilikom odabira lokacija za razvoj industrije za iskorištavanje energije vjetra. Implementacijske dileme11 ilustriraju se i kroz sukob „podruèja od posebnoga nacionalnog interesa”12 gdje je jedan od nacionalnih interesa oèuvanje krajobrazne raznolikosti, a drugi poveæanje energetske uèinkovitosti izgradnjom vjetroelektrana. Vijeæe Europe na 6. konferenciji o Europskoj konvenciji o krajobrazima13 naglašava važnost prostornih principa za dobro uklapanje vjetroelektrana u krajolik. Strateški pristup pri izboru najpovoljnijih podruèja za vjetroelektrane s objedinjenim tehnièkim, biološkim i krajobraznim kriterijima jedno je od osnovnih nastojanja koje Konvencija spominje. Istièe se i to da 1 Prvotno se koristila energija vjetra za pokretanje plovila, a u kasnijim razdobljima kao izvor mehanièke snage. Od srednjega vijeka vjetrenjaèe su se kontinuirano koristile za pogon mlinova za žito i crpki za vodu. 2 Vjetrenjaèe koriste energiju vjetra uglavnom za pogon mlinova, a vjetroagregati sadrže elektriène generatore koji se koriste za dobivanje elektriène energije. Vjetroelektrana je prostorno odreðena jedinica u koju se smještaju vjetroagregati. 3 S obzirom na to da u hrvatskom jeziku postoji nekoliko rijeèi koje predstavljaju pojam krajobraz (pejsaž, krajolik), u ovome radu koristit æe se najèešæe pojam ‘krajobraz’, buduæi da se u kontekstu vjetroelektrana on koristi i u hrvatskom zakonodavstvu [NN 110/07, NN 70/05, NN 64/08]. 4 Globalno tržište energije vjetra širi se brže od bilo kojega drugog izvora elektriène energije [Horvath, Karadža, 2007.], a tendencije rasta vezane su za nastojanje poveæanja udjela ‘èiste’ elektriène energije iz obnovljivih izvora, odnosno globalna briga o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. 5 Primjerice, u 2011. godini novoinstalirani kapacitet poveæan je za 11% u odnosu na 2010. godinu [EWEA, 2012.a]. 6

EU’s Renewable Energy Directive 2009/28/EC, 2009.

CEP-CDPATEP-2011-11E, 2011.

8 Horvath, 2011., napominje kako je prema dosadašnjim podatcima vrlo velik vjetropotencijal upravo na tim podruèjima, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj niži, ali ipak iskoristiv uz korištenje tehnologije za podruèja s niskim vjetropotencijalom. 9

EWEA, 2012.b; Jay, 2010: 493-499

10 Razlozi takvih tendencija jesu: bolja iskoristivost vjetra na moru nego na kopnu, mišljenje da se dio brodogradilišta može prenamijeniti u kapacitete iskoristive za potrebe industrije za iskorištavanje energije vjetra, manji su prostorni konflikti s drugim sektorima i manje su administrativne zapreke.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ 116-127 21[2013] 1[45]

zemlje èlanice EU imaju preporuke vezane za legislativu, ali i da nedostaju jasne smjernice te strateški voðen razvoj koji podrazumijeva usklaðivanje generalnih ciljeva takvih dokumenata s ciljevima Europske konvencije o krajobrazima. U Hrvatskoj se meðuodnos vjetroelektrana i krajolika regulira unutar „Studija utjecaja na okoliš” te, u rjeðim sluèajevima, u „Studijama detaljne valorizacije krajobraza”. Meðutim, primjetno je da se unutar takvih dokumenata krajobraz èesto ne poima cjelovito, a pristupi se razlikuju kod razlièitih studija.14 Prisutna je i usmjerenost na analize vizualne izloženosti i zanemarivanje analiza poput uklopljenosti vjetroelektrana u krajobrazni uzorak, razine narušavanja postojeæih krajobraznih znaèajki, razine narušavanja prostornog reda, kapaciteta nosivosti krajolika i sl. Za razliku od Hrvatske, neke od europskih zemalja izradile su i strateške dokumente15 te smjernice za oblikovanje i planiranje vjetroelektrana.

VJETROELEKTRANE I KRAJOBRAZ WIND FARMS AND LANDSCAPE Krajobraz koji poznajemo danas nastao je dugotrajnim meðusobnim utjecajima prirodnih i 11 Jurkoviæ, 1993., napominje kako se obièno ne može sprijeèiti izvedba infrastrukture „ali se može utjecati na to da se prihvaæaju one varijante koje uzimaju u obzir znaèajke pejzaža i nastoje objekt uklopiti u pejzaž”. 12

Larsson, Emmelin, 2009.

CEP-CDPATEP, 2011.

Kušan, 2008.

15 IWEA, 2012.; EWEA, 2012.; OIC, 2012.; Anderson, Grant, 2012.; IWEA, 2011.; MLURI, 2010.; SNH, 2009.; SDC, 2005.; AusWEA, 2004. i dr. Posebno vrijedan dokument donosi i Vijeæe Europe na 6. konferenciji o Europskoj konvenciji o krajobrazima „Landscape and Wind Turbines” [CEP-CDPATEP, 2011.]. 16

Kušan, 2008.

19 Vjetroagregati novijeg datuma mogu biti visoki do 180 m, a vidljivi su i s više od 10 km udaljenosti za oblaènoga vremena te s mnogo veæih udaljenosti za ‘vedroga’ dana [CEP-CDPATEP, 2011.]. Prosjeèna vjetroelektrana, primjerice u Velikoj Britaniji, sadrži 10-20 vjetroagregata, dok velike vjetroelektrane mogu sadržavati i više od 100 vjetroagregata [SDC, 2005.]. 20 Šikaniæ i sur., 2010., izdvajaju ‘teorijski’ vjetropotencijal (ne uzima u obzir tehnièka ogranièenja lokacije), ‘tehnièki’ vjetropotencijal (uzima u obzir tehnièka ogranièenja lokacije) te ‘praktièni vjetropotencijal’ (uzima u obzir prostorne planove te ekološke, kulturne i socijalne èimbenike). Time su krajobrazna pitanja zapravo stvar ‘praktiènoga vjetropotencijala’ i obvezna tema prihvatljivosti zahvata u prostor. 21

Utjecaj vjetroelektrane na krajobraz uobièajeno se sagledava kao fizièka promjena i kao promjena vizualnih obilježja, a takve promjene zajednièki utjeèu na naèin percepcije krajolika u kojem su smješteni vjetroagregati. Pritom je moguæe izdvojiti razmjer utjecaja na krajobraz i razmjer utjecaja na percepciju promatraèa.18 Upravo je vizualni utjecaj onaj koji se smatra najznaèajnijim - zbog toga što su vjetroagregati izrazito visoki i gotovo uvijek nadvisuju ostale elemente krajolika, vidljivi su s vrlo velikih udaljenosti i s vrlo velikog podruèja, a ujedno zauzimaju i velike površine.19 Pritom je jasno da se vjetroagregati ne mogu vizualno zakloniti, no mogu biti smješteni na podruèja kojih su karakteristike krajobraza manje ranjive s obzirom na moguæe utjecaje planiranog zahvata. Iako je vizualna izloženost (vidljivost) vjetroelektrane najèešæa analiza u postupku procjene utjecaja vjetroelektrana na krajolik, njihova percepcija jednako je bitan èimbenik. Ona ovisi o lokaciji postavljanja (krajobraz i krajobrazna obilježja), o izgledu vjetroagregata (visina, boja i sl.), ali i percepciji cjeline (kompozicija, brojnost vjetroagregata i sl.). Važno je i zapažanje da je vjetroagregate moguæe smjestiti gotovo u svaki krajobraz na kojem postoji vjetropotencijal, ali istovremeno svaki krajobraz na kojem postoji vjetropotencijal nije pogodan prostor za smještanje vjetroelektrane.20

119

Sl. 2. Odnos visine vjetroagregata i visine nekih drugih elemenata krajobraza Fig. 2. Relationship between the heights of wind turbines and other landscape elements

Sl. 3. Ivanova i Andrejina vjetrenjaèa, Medulin, 1872. Fig. 3. Ivan and Andreja’s windmill, Medulin, 1872

KEK, 2002.

17 Preliminarna istraživanja pokazuju da je u RH postojalo 600 mlinskih vjetrenjaèa, najviše u jadranskom podruèju, i to osobito na otocima bez vodotoka. Njihovo propadanje zbog korištenja novijih tehnologija bilježi se na kraju 19. st., a danas u Hrvatskoj ne postoji nijedna vjetrenjaèa s oèuvanim jedrima [Karaè, Žuniæ, 2010.]. 18

antropogenih èimbenika16 i u konstantnoj je promjeni. Stoga je i pojavu vjetroelektrana u krajoliku moguæe gledati kao dio tih promjena te u kontekstu pojave bilo koje druge infrastrukturne graðevine (promet, dalekovod itd.). Osim toga, one nisu ili ne moraju biti trajne strukture u krajobrazu, o èemu svjedoèi i povijest koja je na našim prostorima veæ zabilježila postojanje i nestanak graðevina što su koristile energiju vjetra17 (Sl. 3. i 4.).

PROSTOR

SDC, 2005.

POZITIVNI I NEGATIVNI ARGUMENTI ZA SMJEŠTANJE VJETROELEKTRANA U KRAJOBRAZ

POSITIVE AND NEGATIVE ARGUMENTS FOR SITUATING WIND FARMS IN LANDSCAPE Pozitivna stajališta o vjetroelektranama uglavnom nisu povezana s krajobrazom, veæ proizlaze iz posrednih èimbenika. Naime smatra se kako je vjetroelektrane potrebno gledati u kontekstu smanjivanja klimatskih promjena i kroz tezu da je manji utjecaj na krajolik postavljanje vjetroelektrana nego što bi bile daljnje klimatske promjene koje bi radikalno izmijenile sliku svih svjetskih krajobraza.21 Pozitivnom karakteristikom vjetroelektrana uzima se i to što ne stvaraju trajan utjecaj, veæ se nakon njihove demontaže kra-

Sl. 4. Prva vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj, Pag, 2005. Fig. 4. First wind farm in the Republic of Croatia, Pag, 2005

120

PROSTOR

1[45] 21[2013] 116-127 B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

jolik vraæa u prvobitno stanje ako su lokacija i konstrukcijske tehnike bile pomno odabrane.22 Takoðer, vjetrolektrane mogu biti smještene na podruèjima koja nisu prikladna za druge namjene i nužno ne iskljuèuju druge namjene (npr. ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju). Iako je vizualna izloženost vjetroelektrana velika, smatra se da u odreðenim krajobraznim kontekstima vjetroagregati mogu stvarati i pozitivnu percepciju (primjerice u monotonim krajolicima bez izraženih strukturnih obilježja). Negativni argumenti vežu se uglavnom za velik vizualni utjecaj i manji, lokalni utjecaj prilikom izvedbe vjetroelektrane. Smatra se da vjetroelektrane, osobito one veæe, mogu vizualno narušavati krajolik, a to se posebice odnosi na vrijedne kulturne i iznimne krajobraze, te na obalna ili druga podruèja u kojima krajobraz ima važnu ulogu u promociji turizma. Izrazito negativni vizualni utjecaji obièno se vežu za prevelike vjetroelektrane (prevelika brojnost vjetroagregata jedne ili više vjetroelektrana u istome percepcijskom podruèju) ili izvoðenje vjetroelektrana u krajobrazno vrlo osjetljivim podruèjima.23

MEÐUODNOS OBILJEŽJA KRAJOBRAZA I VJETROELEKTRANA

INTERRELATIONSHIP BETWEEN THE FEATURES OF WIND FARMS AND LANDSCAPE Utjecaj vjetroelektrana na krajobraz u percepcijskom i strukturnom smislu ovisi o dvama jednako znaèajnim èimbenicima. To su obilježja krajolika u koji se vjetroelektrana smješta i obilježja elemenata vjetroelektrane. Pritom ukupan utjecaj na krajobraz ne obuhvaæa samo ta dva èimbenika, veæ se tome dodaje i èinitelj percepcije - naèin na koji se ta cjelina doživljava od strane potencijalnih promatraèa. Obilježja krajolika obuhvaæaju: mjerilo, tip, složenost, prostorni red i jasnoæu krajobraza, obilježja elemenata, krajobrazni uzorak, kapacitet nosivosti i sl., a znaèajni su i èimbenici poput kulturne i simboliène vrijednosti krajobraza te nositelji njegova identiteta. Neke od osnovnih karakteristika vjetroelektrana jesu: velièina vjetroagregata i vjetroelektrane u cjelini, broj i prostorni raspored vjetroagregata, ujednaèenost izgleda, položaj te izgled servisnih putova i drugih pomoænih elemenata. Preklapanjem obilježja krajobraza i vjetroelektrane dobiva se slika nekoga krajolika koja može biti gledana s više polazišta: odnos velièine krajobrazne jedinice s velièinom vjetroelektrane, stupanj uklanjanja postojeæe vegetacije, proporcije vjetroagregata u odnosu na proporcije krajobraza, vizualna upadljivost mreže servisnih putova, stupanj zaklanjanja drugih znaèajnih krajobraznih

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

elemenata, stupanj narušavanja tradicijskih elemenata itd. S obzirom na to, moguæe je izdvojiti tri osnovne cjeline razmatranja meðuodnosa krajobraza i vjetroelektrana: pokazatelji osjetljivosti krajolika na zahvat izgradnje vjetroelektrane, pokazatelji dobro projektirane vjetroelektrane te percepcija krajobraza s vjetroelektranama (dojam koji ostavlja novoprojektirana vjetroelektrana na potencijalne promatraèe). Pritom je važno uoèiti da je svaki krajolik u odreðenoj mjeri jedinstven i u ovisnosti o brojnim èimbenicima, pa je i otežano korištenje jedinstvenih kriterija primjenjivih za svaki tip krajobraza. Iz tog razloga koriste se opæe smjernice i preporuke koje su ukazujuæeg karaktera.24 Na krajobrazno osjetljivijim podruèjima zahtijevaju se i viši standardi smještanja25, a izrazito osjetljiva podruèja smatraju se neprikladnim za planiranje vjetroelektrana.26

PERCEPCIJA KRAJOBRAZA S VJETROELEKTRANAMA

PERCEPTION OF LANDSCAPES POPULATED WITH WIND FARMS Stupanj otpora javnosti prema bilo kojoj infrastrukturnoj graðevini ovisi o naèinu na koji se percipira njegov moguæi utjecaj (osobito se to odnosi na javnost koja bi trebala ‘ugostiti’ neku vrstu projekta).27 Iako ne postoji duga tradicija ispitivanja percepcije javnosti vezane za vjetroelektrane, postoje dvije važ22 SDC, 2005. 23 Uz utjecaj na krajobraz, osnovni argumenti protivljenja jesu buka te utjecaj na šišmiše i ptice. 24 CEP-CDPATEP, 2011.; DoEHLG, 2006. 25 DoEHLG, 2006. 26 CEP-CDPATEP, 2011.; DoEHLG, 2006. 27 Sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka o planiranom zahvatu osigurava mnogo manje negativnih stajališta prema promjenama u prostoru - javnost je zadovoljnija i zahvatom i odlukama tijela javne vlasti [Loring, 2007.]. 28 Aitchison, 2012.; Dewine-Wright, 2005: 125-139; Dewine-Wright, 2007.; Ladenburg, 2009: 380-387; BWA, 2005.; SEI, 2003.; Mišetiæ i sur., 2008: 343-359 29 Cifriæ, Trako, 2008.a: 379-403; Cifriæ, Trako, 2008. b: 215-235 30 Utvrðuje se kako je takav krajobraz doživljen meðu ispitanicima kao prilièno organiziran i dobar, stabilan, kao malo privlaèan i lijep; veoma ljudski; ni dosadan ni uzbudljiv. 31 Dewine-Wright, 2005., ne nalazi povezanost tvrdnje da oni koji žive najbliže vjetroelektrani imaju lošiju percepciju (polovica ispitanika koji vjetroagregate vide kroz prozor svoje kuæe u opisivanju njihova fizièkog izgleda koriste pridjev ‘interesantne’). Braunholtz, 2003., utvrðuje da vjetroagregati nisu neki zaseban objekt sviðanja ili nesviðanja ljudi koji žive u njihovoj blizini, te istièe kako velika veæina ispitanika koji su živjeli na podruèju prije izgradnje vjetroelektrane ne smatra da je krajobraz narušen njezinom izgradnjom. 32 Koncept „NIMBY” (not in my back yard) u ovom sluèaju naglašava opæenito pozitivno stajalište ljudi prema

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ 116-127 21[2013] 1[45]

ne osnove na kojima je moguæe usmjeravati buduæa istraživanja. Prvo, smatra se kako je stupanj prihvaæenosti vjetroelektrana od strane javnosti veæi negoli se to èesto pretpostavlja. Drugo, pozitivna ili negativna percepcija ovisi o izgledu vjetroelektrane u krajobrazu - dakle, ne leži u samoj èinjenici da ona negdje postoji. Dosadašnja istraživanja èesto utvrðuju neodreðenost stajališta prema vjetroelektranama (niti izrazito pozitivan niti izrazito negativan stav) ili pozitivno stajalište ako se ono odnosi na mišljenje o vjetroelektranama u kontekstu obnovljivog izvora energije.28 Na tome su tragu i neka domaæa istraživanja29 koja utvrðuju da ispitanici pretežito pozitivno percipiraju tehnièki krajobraz koji je predstavljen putem fotografija niza vjetroagregata u brežuljkastom predjelu.30 Osim toga, studije èesto ukazuju na neodreðenost mišljenja, bez obzira radi li se o opæem stajalištu javnosti ili pak stanovništva koje živi u blizini izvedenih vjetroelektrana.31 Time se djelomièno odbacuju koncepti „NIMBY” i „BANANA”32 kojima se služi u objašnjavanju stajališta prema vjetroelektranama i drugim infrastrukturnim graðevinama. U istraživanjima povezanosti obilježja vjetroagregata i percepcije iskazani su rezultati da se bolje percipiraju manje nego veæe vjetroelektrane, a pod manjim su se vjetroelektranama smatrale one s manje od 10 vjetroagregata.33 Utvrðeno je i da su vjetroelektrane bolje prihvaæene nego drugi infrastrukturni vjetroelektranama, ali nepoželjnost istog zahvata ako je u blizini prostora u kojem neki pojedinac stanuje. Koncept „BANANA” (build absolutely nothing anywhere near anyone) ukazuje na èestu opoziciju udruga prema infrastrukturnim zahvatima. 33 Dewine-Wright, 2005., navodi studiju koja utvrðuje bolju prihvaæenost vjetroelektrana s ne više od 9 vjetroagregata, kao i studiju koja spominje bolju prihvaæenost vjetroelektrana s 2-9 vjetroagregata negoli onih s veæim brojem vjetroagregata. Studija provedena u Irskoj [SEI, 2003.] pokazuje veæe preferencije vjetroelektrana s 5-10 vjetroagregata nego onih s veæim brojem, te bolju prihvaæenost manjih grupa velikih vjetroagregata negoli velik broj malih. 34 SEI, 2003. 35 CEP-CDPATEP, 2011. 36 BWEA, 2006.; BWEA, 2005.; Aitchison, 2012.; GCU, 2008. 37 Aitchison, 2012. 38 Potkrepljuje to podatcima studija koje govore da je veæina potencijalnih turista indiferentna prema postojanju vjetroelektrane u blizini mjesta koje posjeæuju; 58,2% turista smatra da vjetroelektrane nemaju znaèajan utjecaj; 33% ispitanika ocjenjuje ih estetski ugodnim, dok ih 25% smatra da æe biti smetnja u krajoliku. 39 GCU, 2008. 40 Dewine-Wright, 2005: 125-139 41 Devine-Wright, 2007.; Aitchison, 2012. Devine-Wright navodi kako je u U.K. velik dio studija izradila vlada, industrija i mediji, a relativno je manji broj onih studija koje su izradile akademske organizacije. 42 SDC, 2005.

elementi ili graðevine poput odašiljaèa za mobilnu telefoniju, elektriènih stupova i drugih tipova elektrana.34 Dokument Europskog vijeæa35 takoðer istièe kako pojedinaèni vjetroagregati stvaraju pozitivnu percepciju, ali da je upitnija percepcija cjeline. Dosad nisu utvrðene ni znaèajne negativne ni pozitivne poveznice vjetroelektrana i turizma.36 Primjerice, Aitchison37 utvrðuje da æe znaèajan broj turista vjerojatno posjetiti neko podruèje bez obzira ima li u njemu vjetroelektrana ili nema38, dok jedna škotska studija39 obrazlaže kako veæina turista smatra da dobro smještena vjetroelektrana ne narušava krajolik. Ipak, ista studija utvrðuje da veæina ispitanika ne bi željela imati pogled na vjetroagregate iz hotelske sobe. To autori objašnjavaju kao razliku izmeðu statiènog i trajnog pogleda na vjetroagregate, pri èemu je privremena vizura mnogo prihvatljivija od trajnog pogleda. Meðutim, smatra se i kako ova tema još nije sveobuhvatno obraðena u empirijskim istraživanjima te da postoje kontekstualni, politièko-institucionalni, socioekonomski, simbolièko ideološki, lokalni i personalizirani èimbenici koji dosad nisu na sustavan naèin istraženi.40 Razumijevanje rezultata istraživanja ogranièeno je i zbog korištenja marketinškog pristupa istraživanjima41, a prisutna je i pretpostavka da je pozitivna percepcija vjetroelektrana vezana za stupanj u kojem one simboliziraju ‘više’ koncepte poput ekološke odgovornosti, tehnološkog napretka i modernog društva. Prisutna je i teza da možda ne postoji jedinstven odgovor jesu li vjetroagregati percepcijski pozitivni ili negativni elementi (‘graciozne’ i ‘elegantne’ nasuprot mišljenju da su percepcijski neprivlaène), te da je to možda jedna od rasprava s nedostatkom ‘prava’ u mišljenju.42 Èinjenica je i to da su vjetroagregati još uvijek novost i neobiènost u krajobrazu, no teško je procijeniti kako æe djelovati kada postanu uobièajena ili (pre)èesta pojava u krajoliku.

POKAZATELJI KRAJOBRAZNE OSJETLJIVOSTI NA ZAHVAT SMJEŠTAJA VJETROELEKTRANA I PREPORUKE ZA NJIHOVO PROSTORNO UKLAPANJE

INDICATORS OF LANDSCAPE SENSITIVITY IN THE AREAS POPULATED WITH WIND FARMS AND RECOMMENDATIONS FOR THEIR SPATIAL INTEGRATION Pokazatelji osjetljivosti krajobraza mogu biti izvedeni iz studija percepcije krajolika i iz uvriježenih vizualnih naèela. U tome smislu, vjetroagregati su elementi koji se dodaju odreðenoj krajobraznoj osnovi koja veæ ima neka svoja obilježja (broj i vrstu elemenata, složenost, stupanj prirodnosti, uzorak itd.).

PROSTOR

121

122

PROSTOR

1[45] 21[2013] 116-127 B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

Sl. 5. Vjetroelektrana prati glavne obrise terena, a vjetroturbine su u proporciji s ostalim elementima krajobraza Fig. 5. Wind farm follows the main site contours, and wind turbines are in a proportional relationship to other landscape elements

Dodavanje novoga ‘sloja’ uzrokuje promjene postojeæeg krajobraza, a stupanj promjene ovisi o kompoziciji i izgledu vjetroagregata odnosno vjetroelektrane u cijelosti te o postojeæim obilježjima krajolika.

Sl. 6. Vjetroelektrana prati glavne obrise terena, no vjetroturbine su izvan proporcije u odnosu na ostale elemente krajobraza - vizualna dominacija vjetroturbina nad ostalim krajobraznim elementima Fig. 6. Wind farm follows the site contours but the wind turbines are disproportionate to other landscape elements - wind turbines are visually dominant over the landscape elements

U sluèaju vjetroelektrana, pokazatelji osjetljivosti krajobraza mogu se podijeliti u dvije skupine: pokazatelji vezani za obilježja krajolika i pokazatelji vezani za obilježja elemenata vjetroelektrane. Posebna grupa pokazatelja pripada formalnim, uvriježenim vizualnim naèelima: mjerilo, ritam, estetski red, jasnoæa, povezanost i sl. Pritom se smatra kako postoje opæa naèela koja su primjenjiva za veæinu krajobraza, no istovremeno postoje i posebna naèela koja su u velikoj mjeri vezana za lokalne uvjete krajobraza.43 Glavna naèela koja se navode predmet su daljnjeg razmatranja uz izuzimanje analize vizualne izloženosti jer je dobro poznat i èesto korišten tip analize.

Sl. 7. Vizualno preoptereæen krajobraz zbog velièine vjetroturbina Fig. 7. Visually cumbersome landscape due to the size of wind turbines Sl. 8. Vizualno preoptereæen krajobraz zbog velièine i kolièine vjetroturbina - preoptereæeno je optièko polje promatraèa Fig. 8. Visually cumbersome landscape due to the size and number of wind turbines - the perceptual field is overwhelmed

Kapacitet upijanja promjena (Absorption capacity) odnosi se na stupanj promjena koji neki krajobraz može prihvatiti u odnosu na njegove karakteristike. Pozitivnu promjenu èini onaj stupanj promjene koji bitno ne mijenja postojeæa obilježja i/ili dojam krajolika (vjetroagregati su postali jedan od elemenata krajobraza), a negativnu promjenu èini onaj stupanj promjena koji bitno narušava obilježja i/ili dojam krajolika (vjetroelektrana je u potpunosti preuzela dominantnu vizualnu ulogu; drugi elementi krajobraza više nemaju znaèajnu ulogu u formiranju slike krajolika). Kapacitet upijanja promjena (Sl. 5.-7.) odreðuje se uz razumijevanje da vjetroagregati zbog svoje velièine unose veliku vizualnu promjenu u krajobraz, ali na naèin da oni ne

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

narušavaju (‘ne izoblièuju’) krajobraznu sliku (uklapanje umjesto nametljivosti). Kapacitet nosivosti krajobraza (Carrying capacity) jest prostorni koncept koji se u ovom sluèaju odnosi na pitanje koliki broj vjetroagregata može primiti neki krajobraz, a da se on vizualno ne preoptereti i vjetroagregati ne postanu smetnja u krajoliku (koncept odgovara na pitanje: „Koliko mnogo je dovoljno mnogo?”). Opæenito, kada je kapacitet nosivosti krajobraza nadmašen, krajolik djeluje ‘preoptereæen’ i u vizualnom smislu uzrokuje osjeæaj prezasiæenosti i napora (npr. cijeli obzor promatraèa zauzimaju vjetroagregati). To može biti posljedica prevelike kolièine vjetroagregata jedne vjetroelektrane (Sl. 8.) ili kada se u istome vidnom polju promatraèa pojavljuje nekoliko vjetroelektrana istovremeno. Taj je koncept osobito važan u stambenim, turistièkim i drugim podruèjima gdje je cilj ne narušiti optièko polje promatraèa. Koncept vrijedi i za ‘gušenje’ vizura prema naglašenim ili znaèajnim toèkama u krajobrazu, pogotovo onima koje su nositelji identiteta krajolika. Stoga se preporuèuje pristup koji se temelji na principu „ALARA” („as low as reasonable achievable”).44 Tip krajobraza ima znaèajan utjecaj na to kako æe se on doimati nakon postavljanja vjetroelektrane. Smatra se da je vizualno uklapanje vjetroelektrana veæe u nekim tipovima krajolika poput onih monotone i homogene 43 CEP-CDPATEP, 2011.; DoEHLG, 2006. 44 Prihvatljiva je onolika promjena prirodnog stanja krajobraza koliko je to racionalno moguæe postiæi, a da se zahvat koji izaziva tu promjenu može nesmetano odvijati. 45 SDC, 2005.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ 116-127 21[2013] 1[45]

graðe (morski krajobraz, podruèja monokulturne poljoprivredne proizvodnje)45, pri èemu se smještajem vjetroelektrane može èak poveæati vizualna kvaliteta krajobraza. Smatra se da æe bolja uklopljenost biti i u industrijskim ili urbanim krajolicima zbog veæ postojeæih tehnoloških obilježja te takoðer zbog izrazite visine vjetroagregata. A zbog velikih podruèja koje zauzimaju moguæ je i istovremeni utjecaj na više krajobraznih tipova. Pojedine struène publikacije formiraju i razlièite smjernice za smještaj vjetroelektrana u drukèijim tipovima krajolika.46 Red i jasnoæa elemenata krajobraza odnosi se na utjecaj vjetroagregata unesenih u neki krajobrazni prostor na smanjivanje njegova prostornog reda, jasnoæe i èitljivosti (postavljanje elemenata vjetroelektrane ne bi smjelo ostavljati dojam nereda i kaotiènosti). Mjerilo krajobraza smatra se važnom odrednicom smještaja vjetroelektrana.47 Pritom u krajolike širokog i otvorenog horizonta lakše je uklopiti vjetroagregate jer vizualno neutraliziraju njihovu velièinu. Tako æe vjetroagregati smješteni na manjim prostorima zatvorenog horizonta (prostorno zatvoreni položaji) djelovati zbijenije i dominantno negoli isti vjetroagregati u krajobrazu koji karakterizira prostorna širina, dubina i otvorenost. Oblik zemljišta, reljef i topografija takoðer se analiziraju u kontekstu prihvatljivosti vjetroelektrana. Opæenito, povoljnijim se smatraju 46 DoEHLG, 2006., formira razlièite smjernice za planinske, brežuljkaste, ravnièarske, obalne, urbane i industrijske krajolike. 47 CEP-CDPATEP, 2011.; Kušan, 2008. 48 CEP-CDPATEP, 2011.

krajobrazi bez velike reljefne razvedenosti i zemljišta bez izraženih morfoloških promjena. Posebice nepovoljnim smatraju se tereni strmih nagiba (poveæavaju se zahvati iskopa i nasipa, èime nastaje i trajni utjecaj na krajolik; Sl. 9.). Takoðer, ravna ili izboèena zemljišta smatraju se povoljnijima jer udubljenost uvjetuje prostornu zatvorenost i zbijenost. Bolju uklopljenost vjetroelektrane osigurava praæenje linija topografije i drugih kontura ili obrisa terena - konture brijega, linijski elementi poput cesta, potoka i sl. (Sl. 10.). Prostorne konture koje najviše pridonose definiranju slike nekog krajobraza i konture koje su stoljeæima oblikovale neki krajolik (rijeke, grebeni, doline i sl.) trebaju se naglašavati, a ne narušavati pozicioniranjem vjetroagregata.48 Spominjani su èimbenici i kompozicijska obilježja vjetroelektrane, kao što su ujednaèena udaljenost pojedinaènih vjetroagregata te jednostavna i ritmièna shema njihova postavljanja. Predlaže se izbjegavanje izoliranih vjetroagregata i preklapanje nekoliko vjetroagregata iz znaèajnih toèaka gledišta jer ono izaziva kaotiènost i nered (Sl. 11.). Važnim se smatraju i obilježja krajobraznih struktura. Nepovoljnijima se smatraju krajobrazi s izraženim strukturnim obilježjima (primjerice krajobraz s karakteristiènom mrežom suhozida). Manje su osjetljivi krajolici i oni koji imaju jednostavan, ujednaèen i pravilan krajobrazni uzorak, a dominantan uzorak površinskog pokrova i elemenata zahtijeva slièan uzorak u smještanju vjetroagregata. Složeni krajobraz može uzrokovati vizualnu kaotiènost pa su stoga povoljniji krajolici jednostavne graðe odnosno manjeg broja i raznolikosti elemenata (Sl. 12.).

PROSTOR

123

Sl. 9. Vizualno izloženi putovi i njihova vizualna upadljivost može djelovati izrazito negativno na sliku postojeæega krajobraza. Usjeci i zasjeci nastali zbog izvedbe putova ili platoa djeluju agresivno i destruktivno na sliku postojeæega krajobraza. Fig. 9. Visually expressed paths and their conspicuousness can have a negative impact on the image of the existing landscape. Indentations created during the formation of paths or plateaus seem to oppress and destroy the image of the landscape. Sl. 10. Nasumièno rasporeðene vjetroturbine (bez reda u smještanju) s negiranjem glavnih kontura krajobraza Fig. 10. Arbitrarily arranged wind turbines (with no order) which negate the main landscape contours Sl. 11. Vizualna izloženost i preklapanje dviju vjetroelektrana u istome vidnom polju promatraèa djeluju neugodno. Osobito neugodan osjeæaj izaziva preklapanje nekoliko lopatica vjetroturbina iz istoga vidnog podruèja. Fig. 11. Two wind turbines visually overlapping in one perceptual field of the viewer seem disturbing. Especially uncomfortable feeling is produced by several blades of the turbines overlapping in the same perceptual field. Sl. 12. Uklapanje vjetroelektrana u krajobraz koji sadrži brojne i raznolike elemente te je optereæen drugim izraženim elementima - može stvarati vizualnu konfuziju Fig. 12. Integration of wind farms into the landscape containing a large number and variety of elements and which is encumbered by other expressive elements can be visually confusing

124

PROSTOR

1[45] 21[2013] 116-127 B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

PERSPEKTIVE RAZVOJA VJETROELEKTRANA U KRAJOBRAZNOM PROSTORU HRVATSKE DEVELOPMENT PERSPECTIVES OF WIND FARMS IN CROATIAN LANDSCAPES

Sl. 13. Zasjeci i usjeci u postojeæi teren zbog izvedbe platoa pristupnih putova stvaraju trajan fizièki utjecaj na krajobraz - smještaj vjetroagregata na teren s veæim nagibom trebalo bi biti iznimka kod odabira mjesta za smještanje vjetroagregata. Takoðer, smještanje vjetroagregata na rubovima padine poveæava njihovu vizualnu upadljivost. Fig. 13. Due to the formation of access plateaus the indentations in the existing terrain create a permanent physical impact on the landscape - the location of wind turbines on the sites with higher inclination should be an exception while choosing locations for wind turbines. Additionally, the location of wind turbines on the edges of a slope increases their visual conspicuity.

Sl. 14. Potrebno je izbjegavati djelomiènu vidljivost vjetroagregata sa znaèajnih toèaka gledišta. Vizualno osobito neugodnim smatra se povremena vidljivost lopatica vjetroagregata. Fig.14. It is necessary to avoid partial visibility of wind turbines from important viewing spots. Especially visually uncomfortable are periodically visible blades of wind turbine. Sl. 15. Visina vjetroagregata ne bi smjela premašiti visinu uzvisine na koju se vjetroagregati smještaju, kao što i visina agregata ne bi smjela premašiti visinu uzvisine ako je vjetroagregat smješten u njezinu podnožju Fig. 15. The height of wind turbines should not exceed the height of the slope regardless of whether they are situated on the top or at the foot of the slope

Sva navedena obilježja mogu se uzeti kao pokazatelji krajobrazne osjetljivosti i važni su, ali ne i jedini pokazatelji prihvatljivosti nekoga krajobraza za smještaj vjetroelektrane. Uz navedene važne su i simbolièke i kulturno-povijesne vrijednosti krajolika.

POKAZATELJI PRIHVATLJIVOG MIKROLOCIRANJA I DOBRO OBLIKOVANIH ELEMENATA VJETROELEKTRANE

INDICATORS OF ACCEPTABLE MICRO-LOCATION AND WELL DESIGNED ELEMENTS OF WIND FARMS Mikrolociranje vjetroelektrana i detaljna analiza krajobraza izraðuje se nakon odabira lokacije vjetroelektrane. To je postupak optimizacije odabira položaja svih elemenata vjetroelektrane49 i definiranje naèina njihova smještanja. Takve sugestije su manjeg opsega, ali imaju znaèajan utjecaj na smanjivanje utjecaja na krajolik. Podrazumijevaju i naèin te odabir konstrukcijskih naèela koja smanjuju potrebe za sanacijskim radovima i u što veæoj mjeri omoguæuju prirodnu regeneraciju prostora nakon graðevinskih radova. Preporuke za uspješno pozicioniranje vjetroelektrana definirane su prema literaturi i iskustvima drugih zemalja, a prikazani su u Tablici I. Opæenito, jednostavnost izgleda cjelokupne vjetroelektrane i racionalno korištenje zemljišta osnovna su naèela projektiranja, smještanja i izvedbe vjetroelektrana, a pokazatelji koji se najèešæe navode jesu izbjegavanje veæeg udjela graðevinskih radova (usjeci i nasipavanje terena) te izbjegavanje rušenja i uništavanja postojeæih krajobraznih elemenata (suhozidi, šuma, povijesne i kulturne graðevine, vrtaèe i sl.).

Vjetroelektrane su utjecale na mnoge krajobraze, a promjene koje su pritom nastale neki smatraju jednom od najveæih vizualnih promjena krajolika u posljednjim desetljeæima.50 Meðutim, dosadašnja iskustva ukazuju na neujednaèenost i manjkavost prostornoplanskih odrednica koje definiraju taj razvoj. U hijerarhijskom smislu jednim od osnovnih planerskih zadataka smatra se strateški pristup uklapanja vjetroelektrana u krajobraz. Na tom su putu i preporuke europskih tijela51, kao i neke nacionalne politike.52 Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska napravili su iskorak prema strateškom planiranju kroz razvoj sustava unaprijed planiranog razvoja (ukljuèujuæi i kopneni i cjelokupni morski kontekst) koji bi trebao prethoditi individualnim projektima.53 S druge strane, preporuke Vijeæa Europe potièu analitièke postupke odreðivanja krajobraza koji se trebaju izbjegavati za lociranje vjetroelektrana, u što se ubrajaju zaštiæeni krajolici, oni koje nose simboliène vrijednosti te turistièki i ostali predjeli od iznimnog interesa.54 Zagovara se i razvijanje nacionalnih krajobraznih kriterija temeljenih na principima Europske konvencije o krajobrazima. Primjeri takve dobre prakse u našoj zemlji još uvijek ne postoje, a izgradnja vjetroelektrana u priobalnom podruèju odvija se ‘od sluèaja do sluèaja’. U isto vrijeme Hrvatska promovira svoju turistièku ponudu kroz prirodne i kulturne vrijednosti krajobraza, no ako se nastavi dosadašnji trend - preobrazbom kulturnih i prirodnih krajolika u ponajprije tehnièki krajobraz s tehnološkim vrijednostima - neæe biti moguæe i dalje naglašavati sada još uvijek postojeæe vrijednosti. Osim toga, iako postoji zahtjev za izuzimanje najosjetljivijih krajolika kao potencijalnih podruèja za smještanje vjetroelektrana, u našoj zemlji logièno je oèekivati poteškoæe projiciranja takvih nastojanja. S jedne strane ne postoji atlas vjetra55 bitan za razvoj industrije za iskorištavanje energije vjetra, a s druge strane ne postoji cjelovit pregled kulturnih krajobraza i onih 49 DoEHLG, 2006.; Perekoviæ i sur., 2012. 50 SNH, 2009. 51

CEP-CDPATEP, 2011.

52 DoEHLG, 2006. 53

Jay, 2010: 493-499

54 CEP-CDPATEP, 2011. 55

Horvath, 2011.

56 IWEA, 2012.; EWEA, 2012.; OIC, 2012.; Anderson i Grant, 2012.; IWEA, 2011.; MLURI, 2010.; SNH, 2009.; SDC, 2005.; AusWEA, 2004.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ 116-127 21[2013] 1[45]

PROSTOR

125

Tabl. I. Pokazatelji dobrog smještanja i dobro oblikovanih elemenata vjetroelektrane Table I Indicators of suitable location and well designed elements of wind farms Elementi vjetroelektrane

Indikatori dobrog smještanja elemenata vjetroelektrane

Pokazatelji dobro oblikovanih elemenata vjetroelektrane

VJETROAGREGATI

- Izbjegavanje dijelova terena s velikim nagibima (Sl. 12.) - Izbjegavanje lokacija s izraženim postojeæim elementima krajobraza (suhozidi, izraženi geomorfološki elementi, povijesni i kulturni objekti, šuma i sl.) - Smještanje uskladiti sa strukturnim i percepcijskim uvjetima lokacije (Sl. 13.) - Smještanje i dimenzioniranje proporcijski uskladiti s drugim elementima krajobraza (Sl. 14.)

- Nemoguæe ih je sakriti od pogleda, stoga trebaju biti oblikovani u èistim formama, jednostavno i u dobrim proporcijama. - Svi vjetroagregati koji se nalaze u istome vidnom podruèju trebali bi biti tipski: ista velièina, promjer lopatica, boja i baza stupa. - Bijele ili svijetlosive nereflektirajuæe boje vjetroagregata pokazale su se najprihvatljivijima zbog pozadinskog preklapanja s nebom. - Betonski temelji stupova trebaju biti ispod razine okolnog zemljišta i prekriveni odgovarajuæim supstratom (usklaðeno s postojeæim površinskim pokrovom).

PLATOI UZ VJETROAGREGATE

- Koristiti minimalne potrebne površine zbog izbjegavanja veæih zahvata u postojeæi teren. - Uputno je odreðivanje privremenog i stalnog dijela platoa. - Zbog moguæih radova održavanja, u operacionom vremenu rada vjetroelektrane, stalni dio platoa ostavlja se u projektiranom stanju; za privremeni prostor platoa preporuèuju se sanacijski radovi odmah nakon konstrukcije vjetroagregata. - U vizualno izloženim i osjetljivijim krajobrazima veæi su standardi lociranja i sanacijskih radova.

- Plato je potrebno maksimalno vezati za postojeæi teren; izbjegavati nasipavanje postojeæe razine terena i gruba usijecanja u postojeæi teren. - Rubne dijelove platoa treba isplanirati i modelirati u skladu s postojeæom topografijom terena. - Rubni dijelovi platoa trebaju biti ‘rastresiti’ i od materijala koji omoguæuju prirodnu regeneraciju. - Površinski materijal platoa treba biti od istog materijala kao i pristupni putovi (trebaju èiniti jedinstvenu vizualnu cjelinu).

SERVISNI PUTOVI

- Maksimalno reducirati ukupnu dužinu putova. - U što veæoj mjeri koristiti postojeæe putove. - Povoljnije je ako se na istoj trasi puta nalazi nekoliko vjetroagregata. - Smanjiti nepotrebne zahvate prateæi konfiguraciju terena; vrlo neugodan vizualni utjecaj imaju putovi s mnogo usjeka i zasjeka (Sl. 8.).

- Površinski materijal treba biti takav da umanjuje kontrast u odnosu na okolni zemljišni pokrov. - Rubove putova treba izvesti tako da se omoguæi prirodna regeneracija radovima zahvaæenih dijelova terena. - Putovi trebaju èiniti jednostavnu vizualnu cjelinu.

ODLAGALIŠTA I OSTALI POMOÆNI PLATOI

- Smještati ih na prirodno zaklonjene ili najmanje vizualno izložene dijelove terena. - Pozicionirati na što ravnije dijelove terena kako bi se smanjili zahvati u teren i zatrpavanje prirodnih formi (npr. vrtaèe). - Nakon radova ukloniti s podruèja vjetroelektrane sav otpadni materijal.

- Pomoæna odlagališta i privremene platoe potrebno je ukloniti nakon konstrukcije vjetroelektrane te izvršiti sanacijske radove za vraæanje površina u prvobitno stanje.

TRAFOSTANICA I PRATEÆI PROSTOR

- Smatra se najneuglednijim elementom VE pa stoga treba imati visok standard oblikovanja i lociranja kako bi se smanjila vizualna nametljivost. - Izbjegavati uzvišene i vizualno istaknute dijelove terena.

- Kontrolna zgrada treba poštovati tipièan karakter gradnje u okolnom krajobrazu, a prateæi elementi trebaju biti uklopljeni bojom i zaklonjeni.

VODOVI ENERGIJE

- Vodovi izmeðu vjetroagregata i od vjetroagregata do trafostanice trebaju biti podzemni. - Vodove treba postavljati uz pristupne putove kako bi se smanjili zahvati koji uništavaju površinski pokrov.

iznimne vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Ovo pitanje doima se osobito važnim, jer i bez takvih podloga može se predvidjeti da æe do najveæih teškoæa doæi u jadranskom priobalju zbog njegova velikog vjetropotencijala i ujedno znaèajnog udjela iznimnih krajobraza. A jadransko je priobalje od iznimnog interesa i za turistièku djelatnost. Poèetne etape razvoja industrije za iskorištavanje energije vjetra u Hrvatskoj (po relativno malom broju dosad izvedenih vjetroelektrana) pružaju priliku usklaðivanja svih navedenih potencijala i ogranièenja na naèin da jedan sektor ne negira drugi, odnosno da se trajno i/ili dugoroèno ne ugroze potencijali drugih sektora i vrijednosti krajobraza. Osim navedenoga, europske su zemlje izradile dokumentaciju razlièitog tipa kao skup preporuka i parametara planiranja, smještaja i projektiranja vjetroelektrana.56 Upravo stoga što je svaki krajobraz, kao i prostorni kontekst u kojem se nalazi, na neki naèin jedinstven, formiranje smjernica i direktiva na nacionalnoj razini smatra se neophodnim. Smjernice ovog tipa mogu se odnositi samo na krajobrazna pitanja, ili se ona rješavaju kao integralni dio ukupnih ekoloških i planersko-projektantskih te tehnoloških pitanja u objedinjenoj dokumentaciji.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Vjetroagregati su možda najneobièniji i najupeèatljiviji elementi koji su u posljednjim desetljeæima obilježili i izmijenili krajobrazni prostor Hrvatske. Iako su još uvijek novost i neobiènost, a samim time i uglavnom pozitivna percepcija, smisleno je razmišljati o tome kako æe djelovati kada postanu uobièajena ili previše èesta pojava u krajobrazu, te hoæe li njihova prisutnost ugroziti sliku i obilježja osobito onih krajolika koje smatramo vrijednim ili znaèajnim za identitet Hrvatske. S obzirom na to da je promišljanje o uspješnom uklapanju vjetroelektrana u krajobraz u kontinuiranoj promjeni i napretku, metode i preporuke novijeg datuma potrebno je ugraditi u domaæu planersku odnosno projektantsku praksu. To se odnosi uglavnom na strateški pristup u planiranju i poštivanje preporuka za detaljno pozicioniranje elemenata vjetroelektrana. Hrvatski krajolici s vjetroelektranama u tom bi sluèaju poveæali zanimljivost onih krajobraza koji za to imaju potencijala, a iznimni i znaèajni kulturni krajobrazi zadržali bi one vrijednosti koje ih danas èine vrijednima pozornosti.

126

PROSTOR

1[45] 21[2013] 116-127 B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz

Literatura Bibliography

1. Cifriæ, I.; Trako, T. (2008.a), Kultivirani i tehnièki krajobraz, „Socijalna ekologija”, 17 (3): 379-403, Zagreb 2. Cifriæ, I.; Trako, T. (2008.b), Usporedba percepcije prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj, „Socijalna ekologija”, 17 (4): 215-235, Zagreb 3. Devine-Wright, P. (2005.), Beyond NIMBYism: towards an Integrated Framework for Understanding Public Perceptions of Wind Energy, „Wind Energy”, 8: 125-139, Chichester 4. Jay, S. (2010.), Planners to the rescue: Spatial planning facilitating the development of offshore wind energy, „Marine Pollution Bulletin” 60: 493-499, Amsterdam 5. Jurkoviæ, S. (1993.), Promjene vizualnih vrijednosti krajolika gradnjom infrastrukturnih trasa, „Prostor”, 1 (1): 127-143, Zagreb 6. Kušan, T. (2008.), Metode procjene utjecaja vjetroelektrana na krajobraz, diplomski rad, Agronomski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Studij ureðenja krajobraza, Zagreb 7. Ladenburg, J. (2009.), Visual impact assessment of offshore wind farms and prior experience, „Applied Energy”, 86: 380-387, Amsterdam 8. Larsson, S.; Emmelin, L. (2009.), Implementing national policy and local planning - Swedish wind power development and third generation mobile phone system as cases, paper presented at International Academic Group on Planning, Law and Property Rights Third Conference, 11-13 January, Aalborg, Denmark 9. Loring Mclaren, J. (2007.), Wind energy planning in England, Wales and Denmark: Factors influencing project success. „Energy Policy”, 35: 2648-2660, Amsterdam 10. Mišetiæ, A.; Miletiæ, G.-M.; Smeriæ, T. (2008.), Lokalna javnost i energetski projekti u Hrvatskoj, „Socijalna ekologija”, 17 (4): 343-359, Zagreb 11. Perekoviæ, P.; Tomiæ, D.; Hrdalo, I. (2012.), Studija detaljne valorizacije krajobraza i projekt krajobrazne sanacije prostora vjetroelektrane „Konavoska brda”, Agronomski fakultet, Zagreb 12. Šikaniæ, A.; Danèeviæ, N.; Grgureviæ, T. (2010.), Iskustva u razvoju i realizaciji projekta vjetroelektrane 42 mw, Hrvatski ogranak meðunarodne elektrodistribucijske konferencije, 2. savjetovanje, Umag

Izvori Sources

10.

11.

12.

Internetski izvori Internet Sources 1.

Aitchison, C. (2012.), Tourism Impact of Wind Farms, University of Edinburgh [http://www. scottish.parliament.uk/S4_EconomyEnergya ndTourismCommittee/Inquiries/20120426_ uni_of_ed.pdf]

13.

Anderson, C.; Grant, A. (2012.), Argyll and Bute Landscape Wind Energy Capacity Study [http://www.argyll-bute.gov.uk/sites/defa ult/files/Argyll%20and%20Bute%20Landsca pe%20Wind%20Energy%20Capacity%20Stu dy%20Part%201.pdf] AusWEA - Australian Wind Energy Association and Australian Council of National Trusts (2004.), Wind Farms and Landscape Values [http://www.cleanenergycouncil.org.au /mediaObject/CWFA/documents/Wind-20Fa rms-20--20Lscape-20Iss-20Web/original/Wi nd%20Farms%20&%20Lscape%20Iss%20 Web.pdf] Braunholtz, S. (2003.), Public attitudes to windfarms a survey of local residents in Scotland, Scottish Executive Social Research [http: //www.scotland.gov.uk/Resource/Doc/4713 3/0014639.pdf] BWEA - The British Wind Energy association (2005.), Public Attitudes to Wind Energy in the UK, [http://www.bwea.com/pdf/briefings /attitudes-2005.pdf] BWEA - The British Wind Energy association (2006.), The impact of wind farms on the tourist industry in the UK’ [http://www.bwea. com/pdf/tourism.pdf] CEP-CDPATEP-2011-11E, (2011.), Landscape and Wind Turbines, 6th Council of Europe Conference on the European Landscape Convention, Strasbourg, 21 March 2011. [http://www. coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/land scape/ReunionConf/6eConference/CEP-CDP ATEP(2011)11_en.pdf] Dewine-Wright, P. (2007.), Reconsidering public attitudes and public acceptance of renewable energy technologies: a critical review, School of Environment and Development, University of Manchester, UK [http:// www.sed.manchester.ac.uk/research/beyo nd_nimbyism/] DoEHLG - The Department of the Environment, Heritage and Local Government, Ireland (2006.), Wind Energy Development Guidelines [http://www.environ.ie/en/Publications/ DevelopmentandHousing/Planning/FileDo wnLoad,1633,en.pdf] EU’s Renewable Energy Directive (2009.), Directive 2009/28/Ec of the European Parliament and of the Council of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/ EC [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/Lex UriServ.do?uri=Oj:L:2009:140:0016:0062:en :PDF] EWEA - The European Wind Energy Association (2012.a), Wind in power - 2011, European statistics, [http://www.ewea.org/fileadmin/ ewea_documents/documents/publications/ statistics/Stats_2011.pdf] EWEA (2012.b), The European Wind Energy Association, Seanergy 2020 - Delivering offshore electricity to the EU, Spatial planning of offshore renewable energies and electricity grid infrastructures in an integrated EU maritime policy [http://www.ewea.org/fileadmin/ ewea_documents/documents/publications/ reports/Seanergy_2020.pdf] GCU - Glasgow Caledonian University (2008.), The economic impacts of Wind farms on Scottish tourism, Report for the Scottish Government [http://www.scotland.gov.uk/Publicati ons/2008/03/07113554/0]

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Horvath, L.; Karadža, N. (2007.), Primjena i korištenje energije vjetra, Energetski institut Hrvoje Požar [http://www.eihp.hr/hrvatski/ projekti/revetis/pdf/REVETIS-VJETAR.pdf] Horvath, L. (2011.), Potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, Struèni skup: Provedba energetske certifikacije zgrada u Republici Hrvatskoj, Zagreb 2011. - predavanje [http://huec.hr/00_dokumenti/10_ skupstine_i_strucni_skupovi/11052011/1_ dan/10.%20OIE-L.Horvath.pdf] IWEA - Irish Wind Energy Association (2011.), Best Practice Guidelines for the Irish Wind Energy Industry [http://www.seai.ie/Renewables/Wind_Energy/Best%20Practice%20Gui delines%20for%20the%20Irish%20Wind%2 0Energy%20Industry.pdf] IWEA - Irish Wind Energy Association (2012.), Best Practice Guidelines for the Irish Wind Energy Industry [http://www.environ.ie/en/ Publications/DevelopmentandHousing/Planning/FileDownLoad,1633,en.pdf] Karaè, Z.; Žuniæ, A. (2010.), Tradicijski mlinovi-vjetrenjaèe u Hrvatskoj. Arhitektonske odlike i moguænosti obnove, u: Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva, zbornik sažetaka [ur. Èièa, Z.], Hrvatsko etnološko društvo: 18, Zagreb [http://www.hrvatskoetnoloskodrustvo. hr/admin/fckeditor/File/Skupovi/HEDskup %202010%20SAZECI.pdf] KEK - Konvencija o europskim krajobrazima (2002.), Zakon o potvrðivanju Konvencije o europskim krajobrazima, „Narodne novine”, Meðunarodni ugovori 12/02 [http://narodne novine.nn.hr/clanci/medunarodni/327898. html] MLURI - Macaulay Land Use Research Institute (2010.), Assessment of Landscape Sensitivity to Wind Turbine Development in Highland [http://www.highland.gov.uk/NR/rdonlyres/ 97585EC2-C6B9-4662-B62A-434D9A36DE17 /0/Item7Appendix1.pdf] OIC - Orkney Islands Council (2012.), Onshore Wind Energy Development, Supplementary Guidance [http://www.orkney.gov.uk/Files/ Planning/Development-Planning/Related-Pla nning/Wind_Energy_Supplementary_Guidan ce_-_April_2013pdf.pdf[ SDC - Sustainable Development Commission, UK (2005.), Wind Power in UK [http://www. sd-commission.org.uk/data/files/publicatio ns/Wind_Energy-NovRev2005.pdf] SEI - Sustainable Energy Ireland (2003.), Attitudes towards the Development of Wind Farms in Ireland [http://www.seai.ie/uploadedfiles/RenewableEnergy/Attitudestowardswi nd.pdf] SNH - Scottish Natural Hertige (2009.), Siting and Designing windfarms in the landscape [http://www.snh.gov.uk/docs/A337202.pdf]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo /239326/Vjetropark-vrijedan-60-milijuna-eu ra-krenuo-s-radom.html Sl. 2., 5.-15. Perekoviæ, 2012. Sl. 3. http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovni ca/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/1050/ language/hrHR/STARE-VJETRENJACE-ndashMedulin.aspx Sl. 4. http://www.panoramio.com/photo/44218328

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz B. ANIÈIÆ, P. PEREKOVIÆ, D. TOMIÆ 116-127 21[2013] 1[45]

PROSTOR

127

Sažetak Summary

Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape Members of the European Union have taken the commitment to increase consumption of renewable energy for 20% by 2020. The aims of the Croatian development strategy are focused on similar efforts. Considering the increase of electrical power generated from wind turbines, it is realistic to soon expect an increase in the number of wind turbines in landscape, which could, in turn, heighten the pressure and impact on landscape. Coastal areas are potentially most affected because of the greatest potential for the development of wind turbines. Considering the significance of landscape qualities for tourism development there is a need for a more coordinated relationship between wind turbines and tourism requirements. Therefore, recent European experiences and research in planning, perception and design of wind turbines have been analyzed with the aim of determining the approaches and acceptable methods of the integration of wind turbines into landscape. It was found that a systematic directing of such integration can be achieved by drafting documentation in relation to spatial development. In addition to a conventional analysis such as visibility and visual impact assessment, the paper also emphasized the importance of perception issues, coherence between landscape and wind turbines, landscape carrying capacity, incorporation into landscape pattern, landscape absorption capacity etc. That approach is suitable for solving the dilemmas or conflicts that occur when construction pressures and the protection of landscape qualities are enhanced. In Croatia, the process of wind turbine allocation, that has already started, is regulated by the legislative system. But in the process of integration of wind turbines into the landscape there are still many unsolved issues which should be incorporated into the planning and design processes. According to European authorities and national strategies, one of the basic planning tasks is the strategic integration of wind turbines into landscape at the national level. The basis can be provided through

the creation of the system of pre-planned development which should precede individual projects (‘from case to case’ projects) and the development of the national landscape criteria arising from the European Landscape Convention (ELC). In that sense, ‘from case to case’ development approach generates the uncertainties of the consequences, especially in the coastal and offshore areas of Croatia. Promotion of Croatian tourism is based on natural and cultural values of landscape. A possible consequence of a great number of wind turbines is the transformation of the coast into a technical landscape which can lead to the loss of natural and cultural values. The initial phases of wind turbine development and still small number of executed projects in Croatia open up a possibility to adjust the development and protection requirements. That would contribute to the protection of spatial values and the potential in a long term or permanently. The second part of the paper is focused on the indicators for acceptable micro-sitting of wind turbines into landscape and the indicators of well designed wind turbine elements. Such indicators, established after a site for wind turbine station has been made, contribute to the site optimization of all planned wind turbine elements and the determination of design and its ways of implementation. Despite their small scope, such approaches have a significant influence on the reduction of impacts on landscape qualities. Also, due to the procedure and the selection of design principles they contribute to reducing the need for refurbishment and allow natural regeneration of the site after construction works. The simple appearance of wind turbine with component parts, as well as a rational land use, is considered to be the basic principles of design. In the paper, issues related to the perception of wind farms in relation to potential observers and the level of public acceptance of such projects was also discussed. It particularly refers to the local communities that are supposed to adopt the project. Active involvement of all relevant stakeholders

[Translated by Antonia Ruljanèiæ and Dora Tomiæ]

Biografije Biographies Dr.sc. BRANKA ANIÈIÆ, dipl.ing.agr., redovita je profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i predstojnica Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Znanstveno i struèno djelovanje je u podruèju krajobraznog oblikovanja. Doc. dr.sc. PETRA PEREKOVIÆ, mag.ing.prosp.arch., viša je asistentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni i struèni interes ostvaruje na podruèju krajobraznog oblikovanja. DORA TOMIÆ, mag.ing.prosp.arch., znanstvena je novakinja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Suradnica je na znanstvenom projektu i u nastavi na Studiju krajobrazne arhitekture.

BRANKA ANIÈIÆ, PhD, agricultural engineer, is a full professor at the Faculty of Agriculture in Zagreb and the head of the Department for Ornamental Plants and Landscape Architecture. Her professional and scientific work is related to landscape design. PETRA PEREKOVIÆ, PhD, mag.ing.prosp.arch., is a senior assistant at the Faculty of Agriculture in Zagreb. Her scientific and professional interests are focused on landscape design. DORA TOMIÆ, mag.ing.prosp.arch., is a research assistant at the Faculty of Agriculture in Zagreb. She participates in the scientific project and lectures within the Landscape Architecture Study Programme.

in a decision making process of the planned project in its early stages is considered effective. This is so because the public together with experts as leaders can contribute to the scenario development. It results in the acceptance of the project outcomes, decisions of public authorities and public satisfaction. On the other hand, recent studies about perception, preferences evaluations, behavioural assessments and survey researches indicate a correlation between the wind turbine appearance and respondents’ preferences. Since they have indicated that there is an undefined attitude towards wind farms (neither a positive nor a negative), those researches have raised significant issues about the perception of wind turbines’ presence in landscape. So far the significant links between wind farms and impacts on tourism have not been found. It is noted that such researches are rare and not comprehensively analyzed so these results should be taken cautiously. Thus, such researches are advisable and needed in Croatia, especially in areas where wind farms have already been built. The paper has pointed out a few dilemmas regarding wind farm allocation in landscape based on recent experiences of the European Union members. It has also defined general directions for a systemic approach regarding the integration of wind farms into landscape. By highlighting the main topics in planning, public perception and wind farm design, one of the main objectives is the initiative for making documentation for effective, comprehensive and well-established wind farm allocation in the landscape. Since wind turbines are still perceived as positive unusual elements in landscape, their impact on scenery and identity of significant and valuable landscapes, once they become a common and ordinary occurrence, needs to be taken into consideration. Still, the most important are the cultural and outstanding landscapes. This way the outstanding and significant landscapes would be preserved and potentially interesting landscapes would be highlighted. BRANKA ANIÈIÆ PETRA PEREKOVIÆ DORA TOMIÆ

Sl. 1. Artificijelna ekostruktura u Parque das Nações: Fig. 1. Artificial eco-structure in Parque das Nações: 1 - Parque do Tejo; 2 - Jardins Garcia d’ Orta; 3 - Alameda dos Oceanos; 4 - Jardins Suspensos; 5 - Rossio dos Olivais; 6 - Jardins da Água; 7 - Jardim das Ondas; 8 - Esplanada D. Carlos I; 9 - Passeio Ribeirinho; 10 - Cabeço das Rolas; 11 - Jardim Sul

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

129

Lea Petroviæ Krajnik, Mladen Obad Šæitaroci, Boris Dundoviæ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:711.4”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.05. - Pejsažna arhitektura Èlanak primljen / prihvaæen: 28. 2. 2013. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 712:711.4”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urban and Physical Planning 2.01.05. - Landscape Architecture Article Received / Accepted: 28. 2. 2013. / 10. 6. 2013.

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

EXPO’98 istoèno obalno podruèje Lisabon perivojna arhitektura urbana preobrazba

EXPO’98 eastern coastal zone Lisbon landscape architecture urban transformation

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 važan je èimbenik urbane preobrazbe i unapreðenja okoliša istoènoga obalnog podruèja Lisabona površine 350 ha. Rezultati istraživanja pokazuju da udio perivojne arhitekture iznosi znatnih 40% ukupne površine predjela. Provedba projekta dugoroèno je pridonijela stvaranju prostornog identiteta grada, poboljšanju cjelokupne vrsnoæe života i održivom razvoju širega podruèja.

Landscape architecture of the EXPO’98 project is an important factor in the urban transformation and environmental rehabilitation of the eastern coastal zone of Lisbon (350 ha). This research shows that landscape architecture takes up 40 % of the total area. The implementation of the project proved to be a long-term contribution to the creation of spatial identity, to an improvement of the overall quality of life and to the sustainable development of the area.

130

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

UVOD INTRODUCTION

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zvanom „Zona intervencije” EXPO’98 (u tekstu dalje „Zona intervencije”), u sklopu kojeg se nalazi i podruèje EXPO’985 (Sl. 2.). Za potrebe ovoga istraživanja analiziraju se pojedinaèni perivojno ureðeni prostori i njihov udio u površini promatranoga podruèja. Kako bi se utvrdili izvedeni zahvati perivojno oblikovanog prostora, koriste se ove metode: usporedbena analiza planova i projekata, terensko istraživanje i metoda intervjua s osobama u nadležnim ustanovama. Analizom elemenata artificijelne ekostrukture - planiranih, projektiranih i implementiranih povodom provedbe projekta EXPO’98 - istražuju se njihovi funkcionalni i vizualni aspekti. Cilj je rada ukazati na važnost perivojne arhitekture pri urbanoj preobrazbi i okolišnom oporavku dijela grada te na to da organiziranje svjetske i meðunarodne izložbe dugoroèno pridonosi poboljšanju cjelokupne kvalitete života, stvaranju prostornog identiteta i održivom razvoju - izvedbom perivojno ureðenih prostora na izložbenom podruèju i u njegovu širem kontekstu.

erivojna arhitektura je artificijelna ekostruktura1 koja funkcionalno i vizualno pridonosi integraciji svih elemenata urbanog tkiva, znaèajno je mjesto socijalne interakcije koje višeznaèno i višestruko unapreðuje kulturu i kvalitetu života te predstavlja bitan element održivog razvoja. Udio perivojno oblikovanog prostora na odreðenom podruèju ukazuje na njegovo znaèenje za ekološki osviješteno planiranje i projektiranje. Tako ureðeni prostori uoblièuju sliku grada i oblikuju njegovu prepoznatljivost.2 Korištenje perivojne arhitekture u planiranoj preobrazbi i/ili širenju urbanih podruèja ima važnu ulogu u uspostavi uravnoteženih i okolišno prihvatljivih odnosa izmeðu izgraðenih i neizgraðenih podruèja. Organiziranje svjetskih, meðunarodnih izložaba i dogaðanja sa znaèajnim brojem posjetilaca, dugoga vremenskog trajanja i s brojnim zahvatima u infrastrukturi, suprastrukturi i ekostrukturi - ne samo na izložbenom podruèju veæ i na podruèju grada domaæina i regije - može se promatrati kao jedan od naèina planirane preobrazbe dijela grada ili njegova širenja. Ti zahvati, izravno ili posredno vezani za organiziranje izložbi, kratkoroèno pridonose uspjehu dogaðanja, a uèinci zahvata dugoroèno ostaju u trajno naslijeðe stanovnicima grada domaæina i regije.3 U ovome radu analiziraju se uèinci provedbe strateškog projekta EXPO’984 na fizièku strukturu perivojno oblikovanog prostora Lisabona. Uèinci se istražuju na istoènomu obalnom podruèju - na prostoru površine 350 ha na-

URBANISTIÈKI RAZVOJ ISTOÈNOGA OBALNOG PODRUÈJA LISABONA TIJEKOM 20. STOLJEÆA URBAN DEVELOPMENT OF THE EASTERN COASTAL ZONE OF LISBON IN THE 20TH CENTURY Morfologija istoènoga obalnog podruèja Lisabona uzduž rijeke Tejo, koje se izvorno kori1 Fizièki elementi urbane tvorevine jesu: infrastruktura (komunalni sustavi), suprastruktura (izgradnja) i ekostruktura (prirodna i artificijelna). Perivojna arhitektura svrstana je u artificijelnu ekostrukturu. [Petroviæ, 2009.] 2 Pod perivojnom arhitekturom smatraju se planirani/ projektirani antropogeni pejsažni prostori u gradu, samostalni ili kao dio sklopa zgrada, koji imaju ponajprije gradotvornu ulogu - avenije i gradska šetališta/promenade, perivojni trgovi, perivoji, perivojni gajevi, perivojne gradske šume i drugi javni krajobrazni prostori u gradu. Iako se izrièaji perivoj i park èesto smatraju istoznaènicama (sinonimima), valja ih razlikovati. Izvorno se rijeè park koristila u Francuskoj kao naziv za lovaèku šumu u renesansno doba (parc), poslije se taj naziv udomaæio za projektirane perivoje uz dvorce i u gradovima - parc, parco, Park), za razliku od uresnoga vrta (garden, jarden, jardin, Garten, giardino). U hrvatskom jeziku rijeè perivoj rabi se od 16. stoljeæa za renesansne perivoje, perivoje dvoraca ili gradske perivoje 19. stoljeæa. Od druge polovice 20. stoljeæa rijeè park poèela se rabiti za površinom velike prostore koji nisu ni izravno ni posredno vezani za perivojnu arhitekturu, kao što su tehnološki (industrijski) park, vozni park, energetski park (polje vjetroelektrana) i sl. Parkom se nazivaju i, pretežito prirodni, veæi šumoviti prostori (gradske park-šume) ili teritorij prepoznatih posebitosti kulturnoga krajolika, kao što su regionalni parkovi, nacionalni parkovi i parkovi prirode. Dok se u svim ostalim europskim jezicima koriste dvije rijeèi - park i garden (parco-giardino, parc-jarden, ParkGarten), u hrvatskom jeziku koristimo tri rijeèi - vrt, perivoj i park. Najèešæe znaèenje vrta jest povrtnjak, koji uglavnom nije predmet zanimanja perivojne arhitekture. [Obad Šæitaroci; Bojaniæ Obad Šæitaroci, 1996: 80] 3 Pariškom konvencijom iz 1928. godine osnovana je meðuvladina organizacija Bureau International des Expo-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

stilo u poljodjelske svrhe, poèela se postupno mijenjati u drugoj polovici 19. stoljeæa uvoðenjem sjeverne željeznièke pruge. Temeljem prijedloga prvoga Generalnoga plana Lisabona - Plano Geral de Urbanização e Espansão de Lisboa (1938.-1948.), a zahvaljujuæi pristupaènosti željeznicom, povezanosti s lukom i pogodnom smještaju u odnosu na dominantne smjerove vjetrova - istoèno obalno podruèje i okolna polja odabrani su za smještaj glavnoga industrijskog predjela grada. Usporedno s provedbom neophodne urbane obnove zapadnoga i središnjega industrijskog obalnog predjela radi uèinka njihova dotadašnjeg korištenja, izvedeni su i zahvati na istoènomu obalnom pojasu (trasiranje nove industrijske prometnice podržane prometnicom Avenida Infante D. Henrique i popreènim osima, uspostavljanje industrijskog predjela luke Lisabona 1942. godine na postojeæemu obalnom pojasu i novonasipanim dijelovima, izrada Plano de Melhoramentos do Porto de Lisboa 1946. godine6), koji su omoguæili njegovo korištenje u nove svrhe. Od 1940-ih godina na istoènomu su obalnom podruèju smještena velika industrijska postrojenja7 te razlièiti sadržaji za logistièku podršku luèkih i drugih aktivnosti, koji su svojom strukturom i funkcijom dali prostoru specifièan karakter. Na važnost središnjeg prostora današnjega Doca dos Olivais ukazuje i njegova funkcija ‘kargo terminala’ te funkcija morske luke Cabo Ruivo za hidroavione na relaciji SAD - Europa u razdoblju od 1940-ih do 1950-ih godina.8 sitions [BIE] s ciljem kontrole uèestalosti, kandidature, odabira i procesa organiziranja svjetskih i meðunarodnih izložbi. Obnovom grada domaæina, kao jednim od ciljeva organiziranja izložbe prema BIE-u, obuhvaæeno je i integriranje novih prostora za život radi srednjoroènog i dugoroènog poboljšanja cjelokupne kvalitete urbanoga života. 4 Strateški projekt EXPO’98 temeljio se na dva potprojekta: organiziranje svjetske izložbe EXPO’98 pod ingerencijom BIE-a u trajanju od 22. svibnja do 30. rujna 1998. i urbana preobrazba istoènoga obalnog podruèja Lisabona površine 350 ha pod nazivom „Zona intervencije” EXPO’98 - Zona de Intervenção da EXPO ‘98, planirana za provedbu do 2009./10. godine. 5 Za potrebe ovoga istraživanja obuhvat analize ogranièen je na podruèje „Zone intervencije” - u poslijeizložbenom razdoblju nazvano Parque de Nações. Podruèje „Zone intervencije” ukljuèuje i površinu EXPO’98 podruèja. U istraživanju promatraju se dva referentna razdoblja, i to: predizložbeno i poslijeizložbeno razdoblje. Predizložbeno razdoblje odnosi se na vrijeme do poèeka zahvata vezanih za projekt EXPO’98, a poslijeizložbeno na razdoblje od završetka dogaðanja EXPO’98 do završetka strateškog projekta. [Petroviæ, 2009.] 6 Costa, 2008: 13 7 Rafinerija Petrogal i uljni tankovi te spremišta za druge naftne proizvode, industrijska klaonica Lisabona, nacionalno odlagalište za rashodovano streljivo, ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda, Beirolas (odlagalište otpada), postaja za preradu krutog otpada i dr. 8 Godinho de Almeida; Cabral de Mello, 2009. 9 Revizija plana 2012. god. 10 *** 1999.b: 63 11 *** 1999.a: 63, 134

PROSTOR

131

Dugogodišnje korištenje podruèja u industrijske svrhe, širenje grada u smjeru sjeveroistoka i ideja o važnosti rijeke za grad doveli su do potrebe provedbe okolišnog oporavka i urbane preobrazbe istoènoga obalnog podruèja, koje postupno poèinju u 1980-im godinama zajedno s velikim projektima. Krajem 1980-ih u javnome mišljenju iskristalizirala se zamisao „okretanja grada prema rijeci”. Obale rijeke Tejo postale su važan element slike grada, a rijeka je ponovno jedna od najvažnijih prirodnih, kulturnih i gospodarskih vrijednosti Lisabona. Projektni natjeèaj za ureðenje obalnog podruèja, raspisan 1988. godine, poslužio je kao smjernica i podloga za èitav niz daljnjih urbanistièkih studija, planova i projekata koji su uslijedili u 1990-im godinama. Veæ poèetkom 1990-ih godina Câmara Municipal de Lisboa usvojila je dva plana - Plano Estratégico de Lisboa (1992.) i Plano Director Municipal (1994.)9 - kao osnovu za daljnji urbani razvoj Lisabona. ‘Rijeèni obalni luk’ - jedan od èetiriju glavnih podruèja grada, odreðen strateškim planom koji obuhvaæa i istoèno obalno podruèje grada - bio je planiran za preobrazbu i prenamjenu u ‘logistièku platformu’ Lisabona i njegove regije. Detaljniji projekti i aktivnosti na teritoriju pod ingerencijom Administração do Porto de Lisboa [APL] odreðeni su generalnim urbanistièkim planom. Uslijedila je i aktivnost luèke uprave Lisabona [APL], koja je 1994. godine predstavila kontroverzni plan - Plano de Ordenamento da Zona Ribeirinha, predlažuæi globalni koncept cijeloga podruèja izmeðu Algés i Matinha. Regionalnim planom ureðenja za podruèje metropolitanske regije Lisabona - Plano Regional de Ordenamento do Território da Área Metropolitana de Lisboa iz 1998. godine, dan je znaèajan naglasak na vrijednost istoènoga obalnog podruèja sve do opæinske granice Lisabona i Louresa. Zbog pretežitog korištenja prostora u industrijske svrhe i za potrebe luke tijekom gotovo polovice stoljeæa, istoèno obalno podruèje bilo je okolišno unazaðeno i oneèišæeno, a tokovi rijeka Tejo i njezina pritoka Trancão oneèišæeni otpadnim vodama, èemu je pridonio i nedostatak legislative za okolišno ureðenje i neophodne zahvate na tome podruèju.10 Odabir smještaja za održavanje EXPO’98 na podruèju izmeðu Doca dos Olivais i Beirolas 1991. godine11, koji je dotad bio strukturno-funkcionalna zapreka urbanom razvoju i otvaranju prema rijeci Tejo, potaknuo je znaèajnu preobrazbu cijeloga istoènoga obalnog pojasa Lisabona koje u predizložbenom razdoblju nije sadržavalo nikakve perivojno ureðene površine (Sl. 3.). Na poèetku 21. stoljeæa predmetno je podruèje u procesu daljnjeg razvoja, a to potvrðuje i izrada plana - Plano de Urbanização

Sl. 2. Smještaj podruèja „Zone intervencije” - Parque das Nações Fig. 2. Location of the ”Intervention Zone” - Parque das Nações

Sl. 3. Parque das Nações prije zahvata vezanih za projekt EXPO’98 Fig. 3. - Parque das Nações before the interventions related to the EXPO’98 project

132

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

da Zona Ribeirinha Oriental (2008.)12, koji odreðuje opæu organizaciju toga prostora.

PROJEKT EXPO’98 I PARQUE DAS NAÇõES EXPO’98 PROJECT AND PARQUE DAS NAÇõES Od samog poèetka strateški se projekt EXPO’98 smatra pokretaèem urbane preobrazbe Lisabona. Projekt EXPO’98 zasnivao se na dva potprojekta: 1. organiziranje svjetske izložbe i 2. urbana preobrazba te ponovno oživljavanje istoènoga obalnog podruèja. Voðenje projekta bilo je zamišljeno i strukturirano u dvije etape: prva etapa (1993.1998.)13 obuhvaæala je koncept „Zone intervencije” i EXPO’98 podruèja, pripremu zemljišta, izgradnju neophodne infrastrukture i suprastrukture, organiziranje i upravljanje izložbom; druga etapa (nakon završetka izložbe - 2009./10.) obuhvaæala je voðenje projekta i upravljanje daljnjim razvojem „Zone intervencije”.

Sl. 4. Shema smještaja perivojno ureðenih prostora u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Fig. 4. Distribution scheme of landscaped areas in the detailed development plans of Parque das Nações

Razvojni projekt obilježavalo je uvoðenje visokoinovativnih održivih urbanih koncepata i projekata s ciljem stvaranja novih standarda urbanog razvoja i kvalitete života te ponovno oživljavanje podruèja na istoènomu dijelu grada. Koncept se temeljio na uspostavljanju odnosa izmeðu rijeke i grada, ureðenju okoliša i krajolika, integraciji urbanog tkiva s ciljem stvaranja novoga multifunkcionalnog žarišta razvoja unutar šire metropolitanske regije. Dugoroènost projekta bila je zasnovana na raznolikosti korištenja, multifunkcionalnosti, jedinstvenosti prostora i izgradnje te stvaranju novog centraliteta mjesta.14 Strateški ciljevi poslijeizložbenog razdoblja ukljuèivali su: osiguranje urbane vrsnoæe „Zone intervencije”, brzi razvoj urbanih aktivnosti i pribavljanje financijskih izvora za pokrivanje izvanrednih investicija. Za provedbu projekta osnovano je poduzeæe Parque EXPO’98 S.A. koje se bavilo izradom koncepta projekta, izgradnjom, korištenjem i razgradnjom nekadašnje suprastrukture EXPO’98, aktivnostima vezanim za naknadno korištenje cijeloga podruèja te promocijom prodaje nekretnina (to je znatno olakšavalo financiranje cjelokupnoga EXPO’98 projekta). Prethodne studije i projektni natjeèaj za EXPO’98 podruèje i njegov širi kontekst „Zonu intervencije” prethodili su izradi plana ureðenja istoènoga dijela grada, koji je vodio arhitekt i urbanist Luís Vassalo Rosa.15 „Zona intervencije”, površine 350 ha, u duljini 5 km uz rijeku Tejo, omeðena je na istoku rijekom Tejo, na sjeveru rijekom Trancão, sjevernom željeznièkom trasom na zapadu i prometnicom Avenida Marechal Gomes da Costa na jugu. Podruèje je urbanistièki usmjereno u

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

šest detaljnih planova ureðenja: Planos de pormenor (PP1 - Zona panoramske platforme ili Središnja zapadna zona; PP2 - Zona EXPO’98 podruèja ili Središnja istoèna zona; PP3 - Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona; PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona; PP5 - Zona Sacavém; PP6 Parque do Tejo) i PR - Porto de Recreio, koji su bili administrativni instrumenti za voðenje cijelog projekta. Usporedno s planiranjem velikog dogaðanja izraðen je plan naknadnog korištenja EXPO’98 podruèja, zajedno s detaljnim planovima ureðenja cijele „Zone intervencije”16 (Sl. 4.). Odmah nakon završetka EXPO’98 podruèje je ponovno otvoreno za javnost pod novim nazivom - Parque das Nações (Park nacija). Sadržaji u Parque das Nações pružaju brojne moguænosti za razlièite socijalne aktivnosti - od sporta i zabave do edukativnih aktivnosti, a raznolikost javnih prostora, meðu kojima se istièu elementi perivojne arhitekture, omoguæava stanovnicima i zaposlenicima predmetnog i okolnog podruèja socijalno meðudjelovanje.

PERIVOJNA ZAMISAO PODRUÈJA PARQUE DAS NAÇõES LANDSCAPE CONCEPTION OF THE PARQUE DAS NAÇõES AREA Uz izgradnju zgrada za višenamjensko korištenje (pretežito stambeno-poslovne namjene) te zgrada javne i društvene namjene, perivojno ureðeni prostori17 na promatranom podruèju predstavljaju znaèajne elemente provedbe urbane preobrazbe i oporavka oko12 Ciljevi plana jesu [*** 2008: 27]: odrediti dinamiku Zone EXPO’98 s urbanom obnovom i ureðenjem istoènoga obalnog podruèja; ukloniti zapreke izmeðu grada i rijeke prikladnim oblikovanjem rastera i mreže prometnica; modernizirati opravdane industrijske aktivnosti sagledavajuæi današnje potrebe koje su srednjoroèno i dugoroèno održive; predvidjeti industrijske sadržaje; osigurati smještaj malih centara za istraživanje i razvoj; urediti stambena podruèja, uz uklanjanje degradiranog stanovanja te neprikladnoga i zastarjeloga urbanog tkiva; stvoriti zelene koridore; istražiti moguænosti uvoðenja drugih oblika javnog prijevoza - tramvaja; stvoriti uvjete za integraciju prostora istoène obale kao mjesta turistièkih aktivnosti i aktivnosti za slobodno vrijeme grada; stvoriti uvjete za pomlaðivanje i socijalnu raznolikost stanovništva; osigurati mehanizme provedbe uravnoteženom obnovom na cijelom podruèju obuhvata plana. 13 U prvoj etapi projekta poduzeti su opsežni radovi na regulaciji toka rijeke Trancão i spreèavanju njena daljnjeg zagaðivanja proširenjem postojeæe i izgradnjom nove stanice za proèišæavanje otpadnih voda, iz „Zone intervencije” i okolnih podruèja izmještene su luèke i industrijske djelatnosti, a provedeno je i èišæenje te ureðenje obala rijeke Tejo. Sve je to omoguæilo postupnu preobrazbu prostora. 14 *** 1997: 49-53 15 de Clascà, Teresol, 1999. 16 Planovi su se temeljili na ovim premisama: valorizacija i jedinstvenost „Zone intervencije” u kontekstu obale rijeke Tejo; centralitet „Zone intervencije” u mreži dostup-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

PROSTOR

133

liša nekad važnoga industrijskog podruèja Lisabona. Pri osmišljavanju i izvedbi perivojno ureðenih prostora „Zone intervencije” EXPO’98 bilo je neophodno funkcijom i oblikovanjem zadovoljiti potrebe privremenog naèina korištenja prostora tijekom trajanja EXPO’98 i trajnog korištenja nakon završetka dogaðanja. Urbanistièki plan ureðenja za to podruèje iz 1994. godine postavio je kriterije prema kojima su javne perivojne površine trebale biti osmišljene kao koncept urbanih mreža temeljen na modelu ortogonalnog rastera, ali prilagoðen postojeæim morfološkim obilježjima prostora. Na podruèju Parque das Nações nalazi se jedanaest perivojno ureðenih prostora, i to su: Parque do Tejo, Jardins Garcia d’ Orta, Alameda dos Oceanos, Jardins Suspensos, Rossio dos Olivais, Jardins da Água, Jardim das Ondas, Esplanada D.Carlos I, Passeio Ribeirinho , Cabeço das Rolas i Jardim Sul. 1) Parque do Tejo - Na sjevernom dijelu Parque das Nações, na površini od oko 100 ha, nalazi se Parque do Tejo koji je odreðen zasebnim detaljnim planom ureðenja (PP6 Parque do Tejo). Gradski park18 smješten je uz desnu obalu rijeke Tejo u duljini od oko 2,5 km, protežuæi se od rijeke Trancão na sjeveru sve do Torre Vasco da Gama na jugu simbol EXPO’98. Zapadnu granicu gradskog parka èini stambena izgradnja izvedena kao dio urbane i okolišne preobrazbe nekadašnjega industrijskog podruèja istoènoga obalnog predjela Lisabona (obuhvaæene detaljnim planovima ureðenja PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona i PP5 - Zona Sacavém). Perinosti iz metropolitanske regije Lisabona; usuglašavanje sa strategijom Plano Regional de Ordenamento do Território da Área Metropolitana de Lisboa, Plano Director Municipal Lisabona i Louresa te utvrðivanju plana ureðenja u granicama potrebnim da se omoguæi razvoj alternativa odreðenih u detaljnim planovima ureðenja. 17 U ovome radu razmatraju se perivojno ureðene (planirane i projektirane) površine javnog karaktera. 18 Parque do Tejo svrstan je u tip gradskoga parka zbog svoje velièine od približno 100 hektara, a buduæi da je planiran i projektiran kao artificijelni prostor u gradu, razmatra se u sklopu perivojne arhitekture. Zbog brojnih visokih nasada (drveæa) u takvima, površinom velikim artificijelnim perivojnim prostorima postupno prevladaju prirodni ekosustavi pa kao takvi pridonose urbanitetu (gradotvornosti) i biološko-ekološkoj cjelovitosti. 19 Raspisom natjeèaja uvjetovano je ekološki osviješteno projektiranje (osiguravanje složenog sustava tretiranja otpada - filtriranja i proèišæavanja otpadnih voda). U provedbi projekta primijenjena je reciklaža materijala (gline i drobljenca) izvaðenog iz luèkog podruèja rijeke Tejo i korištenog kao zapreke izmeðu oneèišæenog tla i konstrukcije novog pejsaža. 20 Topole i jasen na manjim potezima uz rijeku, uzvodno potez stabala borova i stabala hrasta plutnjaka na unutrašnjim podruèjima. 21 Park ima važnost za grad i širu metropolitansku regiju zahvaljujuæi prometnoj dostupnosti i posebnosti sadržaja okolne izgradnje.

vojno ureðeni prostor dostupan je javnim prijevozom (autobus, metro, željeznica), buduæi da se nalazi u neposrednoj blizini intermodalnog èvora Estação do Oriente (arhitekta Santiaga Calatrave), a nad parkom prolazi most Ponte Vasco da Gama povezujuæi Lisabon s njegovim širim metropolitanskim podruèjem s druge strane ušæa rijeke Tejo. S obzirom na to da je gradski park predstavljao jednu od znaèajnih intervencija za urbanu preobrazbu i okolišni oporavak obalnog predjela te za cjelokupan preustroj metropolitanskog podruèja Lisabona, u sklopu provedbe projekta i priprema za izložbu EXPO’98 proveden je meðunarodni natjeèaj 1994. godine, na kojem je prva nagrada za ureðenje Parque do Tejo dodijeljenja pejsažno-arhitektonskom studiju Hargreaves Associates iz San Francisca. Prostor19 obilježavaju tri osnovna elementa: 1. trodimenzionalno oblikovanje terena ritmièkim ponavljanjem i raznolikostima; 2. podruèja s biljkama i raslinjem koja se izmjenjuju ovisno o smještaju unutar parka20 i 3. sustav putova koji obuhvaæa hijerarhijsku mrežu odreðujuæi funkcionalne i autonomne strukture. Meðusobna kombinacija korištenih elemenata omoguæila je prostornu organizaciju koja se odlikuje scenskom, vizualnom i osjetilnom raznolikošæu. Parque do Tejo osmišljen je ponajprije kao gradski i metropolitanski park21 koji omoguæuje socijalno meðudjelovanje i edukaciju stanovnika, zaposlenika i posjetitelja toga podruèja te primjenu nove tehnološke infrastrukture u funkciji održavanja ekosustava. Zahvaljujuæi svojem smještaju uz rijeku te urbanoj preobrazbi i okolišnom oporavku nekad industrijom oneèišæenog podruèja, omo-

Sl. 5. Maketa Parque das Nações - centralno podruèje Fig. 5. Model of Parque das Nações - central area

134

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Sl. 6. Smještaj perivojno ureðenih prostora podruèja Parque das Nações u širem kontekstu Fig. 6. Location of Parque das Nações landscaped areas in their wider context [1 - Parque do Tejo; 2 - Jardins Garcia d’ Orta; 3 - Alameda dos Oceanos; 4 - Jardins Suspensos; 5 - Rossio dos Olivais; 6 - Jardins da Água; 7 - Jardim das Ondas; 8 - Esplanada D. Carlos I; 9 - Passeio Ribeirinho; 10 - Cabeço das Rolas; 11 - Jardim Sul]

guæeno je ‘vraæanje’ obale rijeke gradu i oblikovanje atraktivnog prostora za slobodno vrijeme i rekreaciju. 2) Jardins Garcia d’ Orta - Linearni perivoj Jardins Garcia d’ Orta, površine oko 1,5 ha, obuhvaæen je detaljnim urbanistièkim planom PP2 - Zone EXPO’98 podruèja ili Središnja istoèna zona. Vizualno se nadovezuje na južni dio Parque do Tejo, povezujuæi strukturu Torre Vasco da Gama na sjeveru i podruèje Doca dos Olivais na jugu. Zapadnu granicu linearnog perivoja danas èine prostor nekadašnje Praça Sony (arhitekta Luisa Pacheca Marquesa), cjelina Feira International de Lisboa22 (arhitekata Antónia Barreirosa Ferreire i França Doria) i višenamjenska zgrada Pavilhao Atlantico23 (arhitekta Regina Cruza uz SOM - Skidmore, Owings and Merill). Pejsažni arhitekt João Gomes da Silva sa suradnicima iz Studio Globala osmislio je linearnu perivojnu površinu podijeljenu u šest

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

zasebnih ortogonalnih insula pravokutnog oblika izduženih u smjeru sjever-jug. Insule tematski predstavljaju glavna podruèja odreðenih biljnih vrsta iz doba otkriæa (Makaronesia, Mozambija i Angola, Coloane, Goa, te São Tomé i Brazil), a odlikuju se obiljem i raznolikošæu vegetacije egzotiènih i tropskih ekosustava. Linearni perivoj Jardins Garcia d’ Orta ima naglašeno socijalno znaèenje kao mjesto druženja i odmora. Meðusobno povezuje okolnu suprastrukturu i ekostrukturu, a podijeljenost izduženog poteza ‘vrtova’ i njihova raznolikost dodatno obogaæuju istoèno proèelje sklopa Feira International de Lisboa. 3) Alameda dos Oceanos - Glavna uzdužna os Alameda dos Oceanos postavljena je kroz gotovo cijelo podruèje Parque das Nações u duljini više od 3,5 km. Na sjeveru se aleja preko kružnog toka nastavlja na Via do Oriente, a na jugu se spaja u Avenida Marechal Gomes da Costa. Na sjevernom dijelu Parque

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

das Nações sve do nekadašnjeg ulaza na EXPO’98 podruèje, aleja je okružena stambeno-poslovnom izgradnjom (PP4 - Zona Beirolas ili Sjeverna zona). Središnji dio aleje (od nekadašnjega sjevernog ulaza pa sve do nekadašnjega južnog ulaza na EXPO’98 podruèje) dotièu insule poslovno-stambene izgradnje (nekad privremena paviljonska izgradnja) i trgovaèki centar Vasco da Gama sa zapadne strane, a s istoène strane pojedinaène strukture izgraðene povodom EXPO’98 kao komplementarni sadržaji novoga centraliteta grada i regije (Feira International de Lisboa, Pavilhão Atlântico, Portugalski paviljon s Praça Ceremonial, Pavilhão do Conhecimento - Ciência Viva24 i dr.). Od Torre Galpa pa sve do kružnog toka na Avenida Marechal Gomes da Costa na jugu predmetnog podruèja okosnicu okružuje stambeno-poslovna izgradnja na istoènoj strani (nekad južno izložbeno podruèje) i perivoj Cabeço das Rolas na zapadnoj, koji se nadovezuje na strukturu stambeno-poslovne izgradnje odreðene detaljnim urbanistièkim planom Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona [PP3]. Popreèni presjek aleje mijenja se ovisno o njezinoj funkciji. Najreprezentativniji je njezin središnji dio ureðen prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve koji je sastavljen od tri podcjeline. Prostor obilježava sustav vodenih igara (vulkana - elemenata javne umjetnosti) postavljenih na središnjoj perivojno ureðenoj platformi (dvije od tri podcjeline). Varijacija korištenih perivojnih elemenata odreðuje podcjeline, a odabirom jednostavnog poploèenja i sadnjom boènih šetnica osigurano je oblikovno jedinstvo poteza. Sjeverni i južni dio aleje izvan nekadašnjeg EXPO’98 podruèja imaju ponajprije prometnu funkciju za stanovnike i posjetitelje Parque das Nações, a središnji dio osim prometne funkcije25 ima znaèajnu socijalnu ulogu, buduæi da se koristi kao mjesto druženja, šetnje, odmora i kontemplacije. 4) Jardins Suspensos - Vertikalni vrtovi autora Joséa Veludoa smješteni su na prostoru izmeðu Parque das Nações i željeznièke pruge u neposrednoj blizini intermodalnog èvora Oriente s istoène i zapadne strane. Koriš22 Tijekom trajanja izložbe u sklopu je bila smještena sjeverna meðunarodna zona koja je nakon završetka izložbe prenamijenjena. 23 Pavilhao Atlantico, kapaciteta 10.000 sjedala, koristi se za potrebe sportskih, kulturnih i znanstvenostruènih dogaðanja. Za vrijeme EXPO’98 nosio je ime Paviljon Utopia. 24 Autor je arhitekt João Luis Carrilho da Graçe, a danas je muzej znanosti i tehnologije. 25 Nakon završetka EXPO’98 središnji dio Alameda dos Oceanos preuzeo je funkciju i kolnog prometa zbog novog korištenja okolne izgradnje. 26 Autor je arhitekt Manuel Salgado.

tenjem biljnih vrsta koje rastu vertikalno po betonskom zidu ostvareno je vizualno odvajanje željeznièke pruge od okolnog prostora. 5) Rossio dos Olivais - Perivojni trg Rossio dos Olivais (autor je pejsažni arhitekt João Gomes da Silva), površine oko 1,4 ha, od velikog je znaèenja ponajprije zbog smještaja na središnjem dijelu Parque das Nações, povezujuæi nekadašnje ulaze Porta do Sol (danas trgovaèki centar Vasco da Gama) i Porta Fluvial uz rijeku Tejo. Njegovo sjeverno proèelje oblikuje višenamjenska zgrada Pavilhão Atlântico, a na jugu se nalaze Portugalski paviljon i izgradnja uz Doca dos Olivas u kojoj su smješteni sadržaji ugostiteljske namjene. Prostor ima funkciju popreène veze izmeðu linearnog perivoja Jardins Garcia da Orta i aleje Alameda dos Oceanos, a to omoguæava kontinuirano kretanje perivojnim ambijentom. Pravokutni oblik Rossio dos Olivaisa dodatno naglašavaju kompozicijski elementi izdužena vodena površina u smjeru istok-zapad, drvored topola i jarboli za zastave koji usmjeravaju kretanje od urbanog ambijenta prema rijeci. Organska geometrija poploèenja kao aluzija na ocean negira prostornu izduženost i povezuje okolne strukture u jedinstvenu cjelinu. Perivojni trg ima znaèajnu socijalnu ulogu za korisnike okolne izgradnje i za posjetitelje trgovaèkog centra Vasco da Gama, a njegov položaj omoguæuje neposrednu vezu trgovaèkog centra s obalom rijeke Tejo. 6) Jardins da Água - Linearni perivoj Jardins da Água (autori: pejsažni arhitekt João Gomes da Silva i umjetnica Fernanda Fragateiro), površine oko 1,4 ha, nalazi se na podruèju nekadašnjeg EXPO’98. Perivoj je smješten u produžetku Avenida Ulisses na prostoru izmeðu Alameda dos Oceanos i rijeke Tejo. Prostor dotièu Pavilhão do Conhecimento Ciência Viva i servisna zgrada Oceanário na sjeveru, a na jugu zgrade Teatro Luís de Camões26 i Sport TV. Perivoj je kompozicijski podijeljen na razlièite tematske podcjeline (Jardins da Palmeira, Pomar do Mediterrâneo, Lago de Ulisses, Edifício da Cascata i Jardim Hidráulico) meðusobno povezane šetnicama, djelima urbane umjetnosti Fernande Fragateiro i sadržajima vezanim za temu vode. Perivojni prostor odlikuje se socijalnom funkcijom kao mjesto okupljanja, igre i zabave za djecu, a njegov smještaj u kontekstu okolne izgradnje reprezentativnih graðevina javne i društvene namjene daje mu dodatnu oblikovnu i funkcionalnu vrijednost. 7) Jardim das Ondas, perivoj površine oko 0,61 ha, djelo je umjetnice Fernande Fragateiro kao hommage spisateljici Virginiji Woolf. Perivoj se nalazi izmeðu Passeio Ribeirinho i zgrade Oceanário. Na sjevernoj strani perivoj

PROSTOR

135

136

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Tabl. I. Zastupljenost perivojno ureðenih prostora u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Table I Prevalence of landscaped areas in detailed development plans for Parque das Nações Perivojno ureðeni prostori

PP1

PP2

Parque do Tejo

Jardins Garcia d’ Orta

Alameda dos Oceanos

Jardins Suspensos

Rossio dos Olivais

Jardins da Água

Jardim das Ondas

Esplanada D.Carlos I

Passeio Ribeirinho

Cabeço das Rolas

Jardim Sul

PP3

PP4

PP5

PP6

+ + +

+ +

završava vodenom površinom Doca dos Olivais, a na južnom dijelu nadovezuje se na Jardins da Água. Naglašena topografija terena simulira ritam gibanja oceana i omoguæava individualizaciju naèina korištenja prostora kao mjesta za odmor i zabavu. Prostor odlikuje socijalna funkcija i vizualna atraktivnost. 8) Esplanada D. Carlos I, površine oko 0,66 ha, ureðena je prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve. Perivojno ureðeni prostor smješten je izmeðu zgrade Pavilhão do Conhecimento - Ciência Viva i servisne zgrade Oceanário. Na sjeveru perivoj završava vodenom površinom Doca dos Olivais, a na južnom dijelu linearnim perivojem Jardins da Água. Esplanada koju dotièe nadstrešnica izduženoga je tlocrtnog oblika, premrežena stazama izmeðu ploha zasaðenih brojnim biljnim vrstama. Perivojno ureðeni prostor ima ponajprije znaèenje mjesta susreta, a služi kao poveznica okolne izgradnje i artificijelne ekostrukture (Jardins da Água).

Sl. 7. Udjeli perivojno ureðenih površina u detaljnim planovima ureðenja podruèja Parque das Nações Fig. 7. Share of landscaped areas in detailed development plans for Parque das Nações

9) Passeio Ribeirinho (Caminho da Costa tijekom trajanja EXPO’98), perivojna šetnica duljine oko 2,4 km, ureðena je prema projektu pejsažnog arhitekta Joãoa Gomesa da Silve. Smještena je uz rijeku Tejo, obrubljena drvoredom, a postavljeni elementi urbane opreme omoguæuju intenzivno korištenje i socijalno meðudjelovanje, koji ovu šetnicu èine jednim od najaktivnije korištenih javnih prostora u Parque das Nações. 10) Cabeço das Rolas, perivoj površine oko 4,2 ha, smješten je na podruèju obuhvaæenom detaljnim planom ureðenja pretežito stambene izgradnje (PP3 - Zona Avenida do Marechal Gomes da Costa ili Južna zona). Sjevernu granicu podruèja èini Avenida Ulisses, južnu Rua Cosário das Ilhas, istoènu granicu Alameda dos Oceanos, a na zapadu proteže se do Passeio Báltico koji je smješten usporedno sa željeznièkom prugom. Prema detaljnom planu ureðenja (PP3 - Zona Avenida do Ma-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

rechal Gomes da Costa ili Južna zona), na sjevernom dijelu podruèja koje zatvaraju navedene prometnice trebala bi biti izgraðena zgrada oko Praça Principe Perfeito kao akcent završetka Avenida Dom João II, a na jugoistoènom dijelu, na mjestu današnjih parkirališnih površina, zgrada za potrebe smještaja sadržaja javne i društvene namjene, te na zapadnom dijelu perivoja izgradnja za istu svrhu. Perivoj, smješten na najvišoj nadmorskoj visini Parque das Nações (pejsažnog arhitekta Gonçaloa Ribeira Tellesa), obilježava stupnjevito oblikovan teren s terasama zasaðenim travom i vodene površine (jezero na mjestu nekadašnjih protupožarnih spremnika rafinerije te vodeni vrt na mjestu dvaju manjih spremnika rafinerije). Pergole s biljnim pokrovom i druga urbana oprema postavljena u perivoju oblikuju mjesta za odmor i druženje. Cabeço das Rolas ima funkciju povezivanja okolne stambene i poslovne izgradnje, a njegova izdignutost daje mu karakter landmarka. 11 ) Jardim Sul, površine oko 0,41 ha, nalazi se na jugu Parque das Nações. Perivojno ureðena površina smještena je uz rijeku Tejo na mjestu gdje Avenida Marechal Gomes da Costa prelazi u Rua Cintura do Porto. Na sjevernoj strani perivoja nalazi se zgrada tvrtke Tekevera, a na jugu hala tvrtke Expocar. Perivoj je ureðen prema projektu pejsažnog arhitekta Gonçaloa Ribeira Tellesa i prepoznatljiv je po introvertiranosti ambijenta, a to omoguæuje korisnicima okolne izgradnje mir i ugodu prilikom korištenja. * * * U prvoj etapi projekta EXPO’98 poduzeti su opsežni zahvati koji su omoguæili postupni oporavak okoliša predmetnog podruèja i njegova šireg konteksta. Izmještanje luèkih i industrijskih djelatnosti iz „Zone intervencije” i okolnih podruèja, radovi na regulaciji toka rijeke Trancão, proširenje postojeæe i izgradnja nove stanice za proèišæavanje otpadnih voda te èišæenje i ureðenje obala rijeke Tejo omoguæili su postupnu preobrazbu prostora, a time i unapreðenje cijeloga okoliša. Provedena analiza prostornoplanske dokumentacije i terenska istraživanja prostora istoènoga obalnog predjela Lisabona ukazuju da udio perivojno ureðenih prostora iznosi znaèajnih 40% ukupne površine Parque das Nações. Detaljni plan ureðenja Parque do Tejo [PP6] ima najveæi udio perivojno ureðenih površina, dok kod detaljnih planova ureðenja Zona Sacavém [PP5] i Porto de Recreio [PR] nisu zastupljene javne ureðene perivojne površine (Sl. 4. i 7. te Tabl. I.). Najveæi broj perivojno ureðenih prostora (7 od ukupno 11) nalazi se na nekadašnjem

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

Ovisno o njihovu smještaju unutar urbano i okolišno preobraženog podruèja nekad industrijskog predjela, kao i o okolnoj izgradnji, perivojno ureðeni prostori odlikuju se specifiènim oblikovanjem i funkcijom.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Artificijelne ekostrukture projekta EXPO’98 jedno su od sredstava za ostvarivanje dugoroènih ciljeva urbane preobrazbe i okolišnog oporavka istoènoga obalnog podruèja Lisabona. Urbanistièki plan ureðenja (Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98) i detaljni planovi (Planos de Pormenor) doneseni su temeljem sagledavanja potreba i analiza moguænosti dugoroènog korištenja istoènoga obalnog podruèja. Perivojno ureðeni prostori „Zone intervencije” EXPO’98 / Parque das Nações osmišljeni su tako da funkcijom i oblikovanjem zadovoljavaju potrebe privremenog naèina korištenja tijekom EXPO’98 i trajnog korištenja prostora nakon završetka dogaðanja. Analizom „Zone intervencije” EXPO’98 / Parque das Nações i pojedinaènih perivojno ureðenih prostora - planiranih, projektiranih i implementiranih povodom provedbe projekta EXPO’98 na predmetnom podruèju - utvrðeno je da udio perivojno oblikovanog prostora iznosi znaèajnih 40% ukupne površine urbano i okolišno preobraženog podruèja te da je zastupljena raznovrsnost tipova perivojne arhitekture (sedam tipova, i to: gradski park, perivoj, linearni perivoj, perivojni trg, perivojna šetnica, aleja i vertikalni vrtovi). Udio zastupljenosti perivojno ureðenih površina, raznovrsnost tipova te njihovo oblikovno i funkcionalno znaèenje ukazuju na ekološki osviješteno planiranje i projektiranje. Perivojno ureðeni prostori podruèja Parque das Nações svojim razmještajem i oblikovanjem funkcionalno integriraju okolnu suprastrukturu i infrastrukturu podruèja. Njihova meðusobna povezanost, u kompoziciji

Cabeço das Rolas

Jardim Sul

Passeio Ribeirinho

Esplanada D.Carlos I

Jardins da Água

Rossio dos Olivais

Perivojni trg

Vertikalni vrtovi

Perivojna šetnica Aleja

Perivoj Linearni perivoj

Jardim das Ondas

Gradski park

Jardins Suspensos

Tipovi perivojne arhitekture

Alameda dos Oceanos

Na analiziranom podruèju nalaze se razlièiti tipovi perivojne arhitekture: jedan gradski park, dva linearna perivoja, èetiri perivoja, vertikalni vrtovi, perivojna šetnica i aleja (Tabl. II.). Tip gradski park zauzima 75% od ukupno perivojno ureðenog podruèja Parque das Nações (Sl. 8.).

137

PROSTOR

Tabl. II. Zastupljenost pojedinih tipova perivojne arhitekture u Parque das Nações Table II Prevalence of landscape architecture individual types in Parque das Nações Jardins Garcia d’ Orta

EXPO’98 podruèju koje je obuhvaæeno detaljnim planovima ureðenja Zone EXPO’98 podruèja ili Središnje istoène zone [PP2] i djelomièno Zone panoramske platforme ili Središnje zapadne zone [PP1]. Neki se od perivojno ureðenih prostora zbog svoje funkcionalne i/ili oblikovne važnosti protežu kroz nekoliko detaljnih planova ureðenja (Tabl. I.).

Parque do Tejo

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

+ +

javnih prostora podruèja kao osnovnog elementa urbane preobrazbe, omoguæuje kontinuirano kretanje i boravak korisnika na atraktivnim prostorima. Ti su prostori znaèajna mjesta socijalnog meðudjelovanja i društvenosti. Svojom estetskom posebnošæu te brojnošæu i raznolikošæu moguænosti korištenja pridonose kulturi i kvaliteti života istoènog dijela grada i šire metropolitanske regije zahvaljujuæi prometnoj dostupnosti i posebnosti sadržaja okolne izgradnje. Nakon završetka izložbe EXPO’98 perivojno ureðeni prostori zadržali su svoju svrhu i karakter, a to potvrðuje i rast kolektivnog korištenja cijelog prostora razlièitih socijalnih skupina. Perivojno ureðeni prostori uz rijeku Tejo, organizirani centralno u blizini Doca dos Olivais (Passeio Ribeirinho, Jardim das Ondas, Rossio dos Olivais i dr.), i dalje su namijenjeni iskljuèivo za pješaèko korištenje te predstavljaju mjesta na kojima se najviše zamjeæuje ‘zajedništvo’ korisnika prostora, dok je Alameda dos Oceanos djelomièno promijenila svoj funkcionalni i vizualni karakter uvoðenjem kolnog prometa te volumenima nove obodne izgradnje. Parque do Tejo postupno se prepoznaje u svijesti korisnika kao park koji omoguæuje socijalno meðudjelovanje. Prilikom preobrazbe i ponovnog oživljavanja industrijom oneèišæenog predjela istoènoga obalnog podruèja Lisabona perivojna arhitektura imala je važnu ulogu u procesu osmišljavanja ekološki prihvatljivih i uravnoteženih odnosa izmeðu postojeæe i nove izgradnje te neizgraðenih podruèja. Provedba projekta EXPO’98, s naglaskom na kompoziciju javnih perivojnih prostora kao osnovnih elemenata preobrazbe, dugoroèno pridonosi stvaranju prostornog identiteta, a nemjerljivo je i njegovo znaèenje u poboljšanju cjelokupne vrsnoæe života te održivom razvoju širega podruèja.

Sl. 8. Udjeli tipova perivojne arhitekture u Parque das Nações Fig. 8. Share of landscape architecture types in Parque das Nações

138

PROSTOR

1[45] 21[2013] 128-139 L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ Perivojna arhitektura…

Literatura Bibliography

Izvori Sources

Dokumentacijski izvori

3. 4. 5. 6. 7. 8.

Costa, J. P. (2008.), Cinco gerações de renovação urbana na ribeira de Lisboa, „AML Estuarium”, No. 1: 12-17, Edição Área Metropolitana de Lisboa, Lisboa de Clascà, J. R.; Teresol, M. (1999.), El Tajo y Lisboa. La transformación de una zona portuaria fluvial, „OP: Revista del Colegio de Ingenieros de Caminos, Canales y Puertos”, 2 (47): 1217, Lisboa Obad Šæitaroci, M.; Bojaniæ Obad Šæitaroci, B. (1996.), Parkovna arhitektura kao element slike grada, „Prostor”, 4 (1): 79-94, Zagreb Petroviæ, L. (2009.), Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development, disertacija, Technische Universität Graz, Graz Salgado, M. (1998.), Expo 98 in Lissabon - Expo 98 in Lisbon, „Topos”, 23: 75-83, München *** (1997.), Lisbon World Expo 98 [eds. Triqueiros, L.; Sat, C.; Oliveira, C.], Blau&Gili, Lisbon *** (1999.a), Documentos para a história da EXPO’98 (1989-1992) [ed. Velez, J. P.], Parque das Nações, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.b), Relatório - Exposição Mundial de Lisboa de 1998, [ed. Morgado, A.], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa

Arhivski izvori Archive Sources

Document Sources 1.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

18. 19. 20.

Godinho de Almeida, M. M.; Cabral de Mello, D. (2009.), Urban design and building for a sustainable neighborhood in Lisbon, Portugal (1994-2009) - PP4 EXPO’98 urban renewal project [PADCM] *** (1992.), Plano Estratégico de Lisboa [PEL], Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (1994.a), Plano Director Municipal [PDM] de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (1994.b), Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.a), Plano Director, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.b), Plano de Pormenor 1 Zona Central [PP1], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.c), Plano de Pormenor 2 Zona do Recinto da EXPO 98 [PP2], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.d), Plano de Pormenor 3 Zona Sul, Avenida do Marechal Gomes da Costa [PP3], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1995.e), Plano de Pormenor 4 Zona Norte, Beirolas [PP4], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.c), Plano de Pormenor 1 Zona Central, Plataforma panorâmica [PP1], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.d), Plano de Pormenor 2 Zona do Recinto da EXPO 98 [PP2], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.e), Plano de Pormenor 3 Zona Sul, Avenida do Marechal Gomes da Costa [PP3], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.f), Plano de Pormenor 4 Zona Norte, Beirolas [PP4], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.g), Plano de Pormenor 5 Zona de Sacavém [PP5], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.h), Plano de Pormenor 6 Parque do Tejo [PP6], Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (1999.i), Plano de Urbanização da Zona de Intervenção da EXPO 98, Parque EXPO’98, S. A., Lisboa *** (2009.), Propoposta Carta Estrategica de Lisboa 2010-2024 - Um compromiso para o futuro da cidade, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (2012.), Revisão da Plano Director Municipal [PDM] de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa *** (2012.), Plano Geral de Intervenções da Frente Ribeirinha de Lisboa, Câmara Municipal de Lisboa, Lisboa [u izradi] *** (2008.), Documento Estratégico de Monitorização da Zona Ribeirinha Oriental, Câmara Municipal de Lisboa, Direcção Municipal de Planeamento Urbano, Departamento de Planeamento Urbano, Lisboa [u izradi]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1. 2.

Technische Universität Graz, Rechbauerstrasse 12, Graz [TUG] Privatna arhiva Duarte Cabral de Mello i Maria Manuel Godinho de Almeida, Lisabon [PADCM]

Internetski izvori Internet Sources 1. 2. 3.

www.portaldasnacoes.pt/ [17.1.2013.] www.gap.pt/ [17.1.2013.] www.cm-lisboa.pt/ [1.2.2013.]

Intervjui Interviews 1.

Ribeiro Machado, A. (2009.), Discussion on Public Spaces of the EXPO 1998 Project. [Intervju Lee Petroviæ Krajnik s predstavnikom Parque EXPO’98, održanog 20.01.2009., Parque EXPO’98, S.A., Lisabon, Portugal] Cabral de Mello, D. (2010.), Discussion on Parque das Nações [Intervju Lee Petroviæ Krajnik s jednim od autora detaljnog plana ureðenja Zona Beirolas ili Sjeverne zone (PP4), održanog 14.07.2010., The Second International Conference on Sustainable Architecture and Urban Development, Amman, Jordan]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Petroviæ Krajnik, 2009. (3,6); www.portaldasnacoes.pt/ (1,2,4,5,7-11) Sl. 2. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 3. *** (1997.) Sl. 4. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 5. Petroviæ Krajnik, 2009. Sl. 6. Petroviæ Krajnik, 2013. Sl. 7. Autori, 2013. Sl. 8. Autori, 2013. Tabl. I. Autori, 2013. Tabl. II. Autori, 2013.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Perivojna arhitektura… L. PETROVIÆ KRAJNIK, M. OBAD ŠÆITAROCI, B. DUNDOVIÆ 128-139 21[2013] 1[45]

PROSTOR

139

Sažetak Summary

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon The paper discusses the landscape architecture of the EXPO’98 project and its significance in the urban transformation and environmental rehabilitation of the eastern coastal zone of Lisbon. Landscape architecture is an artificial eco-structure that functionally and visually contributes to the integration of infrastructure and suprastructure. It is a place significant for social interaction with a multifaceted and manifold contribution to culture, quality of life and sustainable development. The share of landscape architecture in a given area indicates its significance for environmentally friendly urban and development planning, and spaces thus designed form the image of the city and shape its recognisability. Accordingly, the impact of EXPO’98 on the physical structure of Lisbon is apparent both in the ”Intervention Zone” on the Tagus riverfront in the eastern part of the city, and in the broader context encompassed by the strategic project. By analysing a number of individual artificial eco-structure constituents that the ”Intervention Zone” comprises, this research aims to specify the important outcomes concerning the urban transformation and environmental rehabilitation. In the second half of the 19th century, the conversion of an originally agricultural area in the eastern part of Lisbon was initiated by the building of a new northern railway. Starting in 1938, the General Plan of Urbanization and Expansion of Lisbon introduced abundant industrial facilities to the eastern coastal area of the city today known as Doca dos Olivais. The expansion of the city in north-east direction, idea of the importance of the river Tagus to Lisbon and a long-term use of the area for industrial purposes have led to the necessity for environmental remediation and urban transformation of the eastern coastal zone. Numerous urban studies, plans, and designs ensued in the decade following the competition for the riverfront in 1988. In 1991, a part of the eastern riverfront of Tagus between Doca dos Olivais and Beirolas was chosen as the location for the international exhibition EXPO’98. [Translated by the authors]

The environmental degradation and contamination of this space presented a structural and functional barrier to the urban development and opening towards the River Tagus. The Strategic Plan of Lisbon (1992) and the Master Plan (1994) became the bases for further urban development. The EXPO’98 strategic project combines two main sub-projects: 1) organisation of the World Exhibition, and 2) urban transformation and revitalization of the eastern coastal zone of Lisbon. The first phase of the development project (1993-1998) determined both the ”Intervention Zone” and the EXPO’98 site. The second phase of the project occurred after EXPO’98, until 2010, and it regulated the further development of the ”Intervention Zone” according to the project whose main concept included the establishment of the role of the river in the city, the environment and the landscape plans, the establishment of a new multifunctional focus of the metropolitan region’s development and its integration in the city. The ”Intervention Zone” was regulated through the urban development plan and six detailed development plans. After EXPO’98, the 350 ha wide span of the Zone (under the new name of Parque das Nações) was open to the public, offering numerous sporting and educational activities and a leisure area. Its landscape architecture is the fundamental element of urban transformation and, inserted into the grid model of the urban development plan, it became a composition of voids and solids - the unity of public spaces and physical structures. The northern part of Parque das Nações, stretching on the surface of 100 ha, is Parque do Tejo designed by Hargreaves Associates from San Francisco. Surrounded by two rivers - Tagus and Trancão - it is significant because of water remediation and recycling. To the south of Parque do Tejo there are numerous smaller parks intended as places of social interaction and relaxation. Those are Jardins Garcia d’Orta (a linear stroke of six rectangular parks), Jardins Suspensos (with characteristic vertical gar-

Biografije Biographies Dr.sc. LEA PETROVIÆ KRAJNIK, dipl.ing.arh., zaposlena je od 2004. godine na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu u svojstvu znanstvene novakinje. Doktorirala je na temu „Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development” 2009. godine na Technische Universität Graz, Austrija. Dr.sc. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, dipl.ing.arh., redoviti je profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, voditelj znanstvenoistraživaèkog projekta i autor brojnih znanstvenih i struènih radova iz podruèja urbanizma, prostornog planiranja i pejsažne arhitekture. [www.scitaroci.hr] BORIS DUNDOVIÆ je student Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Demonstrator je na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu.

LEA PETROVIÆ KRAJNIK, Ph. D., Dipl.Eng.Arch., has been employed since 2004 as research assistant at the Department of Urban Planning, Physical Planning and Landscape Architecture. In 2009 she defended her PhD thesis entitled ”Impact of the World Exhibition on Urban and Regional Development” at the Technische Universität Graz, Austria. MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, Ph. D., Dipl.Eng.Arch., is a full professor at the Faculty of Architecture of the University of Zagreb, head of scientific research project and author of numerous scientific and professional works in urban planning, physical planning and landscape architecture. [www.scitaroci.hr] BORIS DUNDOVIÆ is a student of the Faculty of Architecture, University of Zagreb. He is a demonstrator at the Department of Urban Planning, Physical Planning and Landscape Architecture.

dens), Jardins da Água (with interconnected waterthemed features), Jardim das Ondas (which simulates ocean movements), Esplanada D. Carlos I (with varied flora), Passeio Ribeirinho (along the River Tagus) and Jardim Sul on the very south. The wider park of Cabeço das Rolas with cascades of grass and water surfaces and designed by Gonçalo Ribeiro Telles connects the neighbouring residential and business structures and acts as a landmark. The 3.5 km long main longitudinal axis which connects almost all mentioned public spaces is Alameda dos Oceanos. While the north and the south part of Alameda dos Oceanos, are characterised by its traffic function, the representative central part comprises a system of water game fountains, designed by João Gomes da Silva, who also designed Rossio dos Olivais plaza. The landscape architecture contributes to the whole revitalised area by a noticeable share of 40 per cent. On account of expert planning and ruminated solutions, the area of ephemeral pedestrian use during EXPO’98 was conveniently converted into an area of permanent use by both vehicular traffic and pedestrians. Seven different types of landscape architecture (urban park, park, linear park, plaza, promenade, alley, and vertical gardens) resonate with the intent of both functional and visual combining of surrounding suprastructure and infrastructure of the area. EXPO’98 landscape architecture has an important role in the process of creating environmentally friendly solutions and a balanced relationship between the existing and newly-built construction, as well as the unbuilt areas in the process of transformation of the eastern coastal zone of Lisbon. The implementation of the EXPO’98 strategic project, focusing on the composition of public spaces (landscape architecture as a fundamental element of urban transformation), contributes in long term to the creation of spatial identity, to the improvement of the overall life quality, and to sustainable development of the whole area. LEA PETROVIÆ KRAJNIK MLADEN OBAD ŠÆITAROCI BORIS DUNDOVIÆ

Sl. 1. Zagreb, stambeno naselje Novi Jelkovec, Sanja Gašparoviæ, Darija Maletiæ Mirko, Nataša Martinèiæ, Ivan Mlinar, Marija Premužiæ i Krunoslav Šmit, 2009.-2010. (natjeèajni rad, 2003. - shema sadržaja / snimka s istoka)

Fig. 1. Zagreb, Novi Jelkovec housing estate, Sanja Gašparoviæ, Darija Maletiæ Mirko, Nataša Martinèiæ, Ivan Mlinar, Marija Premužiæ and Krunoslav Šmit, 2009-2010 (competition entry, 2003 - schematics of facilities / east view)

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

141

Borka Bobovec, Ivan Mlinar Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureðenja HR - 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 25 Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Ministry of Construction and Physical Planning HR - 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 25 University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Pregledni znanstveni èlanak UDK 728:711.4(497.5)”00” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.01. - Arhitektonsko projektiranje 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje Èlanak primljen / prihvaæen: 28. 11. 2012. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 728:711.4(497.5)”00” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.01. - Architectural Design 2.01.02. - Urban and Physical Planning Article Received / Accepted: 28. 11. 2012. / 10. 6. 2013.

Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj Social Housing Construction Scheme in Croatia

Program društveno poticane stanogradnje [POS] stambena naselja stambene zgrade stanogradnja stanovanje

Social housing construction scheme Housing estates Residential buildings Housing construction Housing

Program društveno poticane stanogradnje zapoèeo je krajem 2001. godine i u njemu je tijekom desetogodišnje provedbe izgraðeno 5553 stana u stambenim zgradama diljem Hrvatske te u jednom sklopu prizemnih i katnih stambenih nizova. U Programu su planirana tri, a izgraðena dva nova stambena naselja. Program je potaknuo stanogradnju i rezultirao nizom kvalitetnih i inovativnih realizacija stambenih zgrada u funkcionalnom i oblikovnom smislu.

The Social Housing Construction Scheme was launched in the end of 2001 and in the last decade it resulted with the construction of 5553 apartments in residential buildings and with one complex of single and two-storey houses in various parts of Croatia. The scheme envisaged three new residential estates, although two have been built. It enticed the housing construction that resulted with numerous functional high-quality residential buildings of innovative design.

142

PROSTOR

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

UVOD INTRODUCTION

èlanku se sistematizira i analizira Program društveno poticane stanogradnje koji se provodi u Republici Hrvatskoj od 2001. godine. Napravljen je kvalitativan i kvantitativan prikaz Programa na osnovi prikupljenih podataka u Agenciji za pravni promet nekretnina, kao i u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ureðenja. Analizirani su i dopunjeni dosad objavljeni podatci te usklaðeni sa stvarnim stanjem na temelju provjere dostupne dokumentacije. Tijekom desetogodišnjega razdoblja izgraðena su 5553 stana koji su poslužili kao osnova za provjeru uèinkovitosti modela. Rezultati se mogu koristiti za dogradnju postojeæega i stvaranje novih modela subvencionirane stambene izgradnje, a mogu biti i poticaj za znanstvena istraživanja koja se bave stanogradnjom, stanovanjem i drugim srodnim temama.

STANOGRADNJA DEVEDESETIH GODINA 20. STOLJEÆA HOUSING CONSTRUCTION IN THE 1990S Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske uslijedio je Domovinski rat1 koji je uzrokovao razaranje približno 590 naselja, odnosno 160.000 stambenih jedinica2, te znaèajno usporavanje gospodarskih aktivnosti i spor poratni ekonomski oporavak, kao i stagnaciju u stanogradnji koja je obilježila devedesete godine 20. stoljeæa. Prijeratni kronièan nedosta-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

tak stanova u veæim gradovima još je poveæan doseljavanjem stanovništva iz ratom zahvaæenih podruèja. Veliku potražnju za stanovima nije pratila jasna vizija i uèinkovita provedba stanogradnje pa je to uzrokovalo pojedinaènu izgradnju stambenih zgrada na uglavnom manjim i neprimjerenim parcelama, te na podruèjima za koja nije izraðena planska dokumentacija što osigurava kvalitetno stanovanje. Izgradnja planiranih stambenih naselja izostala je zbog novih tržišnih uvjeta nakon Domovinskog rata, u kojima velika prijeratna graðevinska poduzeæa s iskusnim struènjacima i operativom nisu pronašla uspješne modele samostalnoga djelovanja, a privatni poduzetnici nisu imali ni znanja, ni dovoljno razvijenu operativu.3 Nije postojao program ili model stanogradnje slièan prijeratnom modelu Društveno usmjerene stambene izgradnje4 koji bi osigurao dovoljan broj i kvalitetu stanova te regulirao stambeno tržište. Prvi organizirani program stambene izgradnje nakon Domovinskog rata bio je Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata5, pokrenut 1996. godine s ciljem zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata.6 Na ovaj se naèin pokušalo zbrinuti što veæi broj stradalnika Domovinskog rata, a ostali graðani nisu bili ukljuèeni u taj program i bili su prepušteni slobodnomu stambenom tržištu na kojem je rasla potražnja za stambenim jedinicama pa je njihova cijena postala sve nedostupnija prosjeènom kupcu.

PRIPREMA PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

PREPARATION OF THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Krajem devedesetih godina 20. stoljeæa osmišljen je Program društveno poticane stanogradnje na inicijativu države, uz struènu 1 Od 1991. do 1995. godine 2 Što je èinilo 11% ukupnoga stambenog fonda. [Bobovec, 2000: 2] 3 Mlinar, 2009: 160 4 S kraja sedamdesetih godina 20. stoljeæa. [*** 1979.; *** 1983.; *** 1984.; Jukiæ i sur., 2011: 30] 5 *** 1996: 4401-4402; *** 1998.; Homadovski i sur., 1999: 226; Èaldareviæ i sur., 2000: 80; Rogiæ i sur., 2000: 249; *** 2000.b; Bosanac i sur., 2008: 132 6 Do kraja 2011. godine izgraðena su 5454 stana na 238 lokacija. [http://www.mgipu.hr] 7 *** 2001.a: 4016 8 Jošiæ, 2004: 106 9 Galoviæ, 2004: 1 10 Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo od 2000. do kraja 2003. [*** 2000.a: 452, 454], zatim Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva od 2004. do 2011. [*** 2003.d: 9936, 9939-9940] i sada Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureðenja od 2011. godine [*** 2011.b: 11, 16-17]. 11 Skraæeno APN

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

143

podršku Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, radi zadovoljavanja stambenih potreba i poboljšanja kvalitete stanovanja što širega kruga graðana, kao i unapreðenja graditeljstva.7 Jedna od važnih komponenti prilikom formiranja Programa društveno poticane stanogradnje bilo je socijalno ukljuèivanje, odnosno intervencijom države smanjenje problema pri rješavanju stambenog pitanja za pojedince i obitelji koje nisu u moguænosti riješiti svoje stambeno pitanje na slobodnom tržištu. Programom društveno poticane stanogradnje nastojalo se afirmirati subvencionirano stanovanje i stvaranje stambene politike socijalnoga karaktera kako bi se u svim segmentima društva, pa tako i tijelima državne uprave i samouprave, neovisno o opcijama koje su na vlasti, formiralo jasno stajalište da je rješavanje toga pitanja temelj socijalnoga mira i napretka države. Za Program društveno poticane stanogradnje može se reæi da je „probudio uspavano tranzicijsko društvo po pitanjima stanovanja”8 kroz natjeèaje koji su bili raspisivani za stambene zgrade i naselja, a na kojima su nagraðivani veæ etablirani arhitekti, ali i mladi, neafirmirani arhitekti kojima je to omoguæilo njihovu prvu izvedbu stambene zgrade ili naselja. Obilježja ovih mladih arhitekata jesu individualnost i razlièit pristup rješavanju zadataka koji su pred njih postavljeni u natjeèajnim programima.9

POKAZATELJI PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

INDICATORS OF THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Ministarstvo10 i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama11 nadležni su za provedbu Programa društveno poticane stanogradnje sa ciljem zadovoljavanja stambenih potreba graðana Republike Hrvatske. 12 *** 2001.a: 4017; *** 2004.a: 2449; *** 2007.a: 5673; *** 2012: 28 13 Do 2004. 14 *** 2004.a 15 Varaždin 2004., Rijeka 2005., Dubrovnik 2008. i Koprivnica 2009. 16 Anketa se objavljivala u javnim glasilima kako bi bila dostupna svim zainteresiranim graðanima. 17 Kreditni uvjeti: prosjeèna kamata približno 3,9%, uz rok otplate kredita 30 godina i jednom godinom poèeka, bez jamaca, s time da se poslovna banka namiruje prvih 15 do 20 godina, a preostalih 10 do 15 godina Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, odnosno Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave (drugi dio kredita poèinje se otplaæivati po zatvaranju kredita poslovne banke), fiksna kamata 5%, uz 2% godišnju kamatu za poèek otplate kredita poslovne banke. Visina mjeseènog obroka za cijelo je razdoblje otplate ujednaèena, odnosno rate koje kupac otplaæuje banci i APN-u približno su jednake. [http://www.apn.hr] 18 Poslovne su banke odabrane od strane APN-a. [http: //www.apn.hr]

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji za nositelja je investitorskih poslova u vezi s izgradnjom i prodajom stanova odredio Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama.12 To je u poèetku provedbe13, radi brže i lakše koordinacije i organizacije, bilo operativno preneseno u Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji14 predviðena je moguænost osnivanja neprofitnih pravnih osoba na razini jedinica lokalne samouprave pa su pojedine jedinice lokalne samouprave15, koje su procijenile da æe brže i lakše djelovati na svome podruèju, osnovale vlastite neprofitne pravne osobe koje takoðer obavljaju sve poslove iz Programa društveno poticane stanogradnje propisane Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji. Program društveno poticane stanogradnje temelji se na odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji kroz koji jedinice lokalne samouprave po provedenoj anketi16 utvrðuju liste prvenstva graðana što imaju uvjete za stambeno zbrinjavanje putem Programa društveno poticane stanogradnje. Pravo kupnje imaju svi kreditno sposobni kandidati, iskljuèivo s utvrðene konaène liste reda prvenstva jedinica lokalne samouprave, a kreditna sposobnost17 utvrðuje se na temelju propisane dokumentacije koju je svaki kandidat s liste reda prvenstva dužan dostaviti poslovnoj banci.18 Na osnovi tako utvrðenih stambenih potreba na odreðenom podruèju pristupa se izradi programa koji je bio definiran brojem i velièinom stanova za svaku

Sl. 2. Shema Republike Hrvatske s obilježenim pozicijama i brojem izgraðenih stanova u Programu društveno poticane stanogradnje Fig. 2. Schematic view of the Republic of Croatia with marked locations and the number of apartments built within the Social Housing Construction Scheme 1 Bale (12), 2 Biograd na moru (22), 3 Bjelovar (57), 4 Buje (6), 5 Buzet (12), 6 Cestica (10), 7 Cres (74), 8 Èakovec (27), 9 Daruvar (19), 10 Delnice (30), 11 Donji Miholjac (24), 12 Dubrovnik (67), 13 Duga Resa (26), 14 Dugo Selo (18), 15 Ðakovo (30), 16 Ðurðevac (15), 17 Garešnica (16), 18 Gospiæ (30), 19 Imotski (16), 20 Ivaniæ-Grad (30), 21 Karlovac (28), 22 Konjšèina (16), 23 Koprivnica (52), 24 Kraljevica (12), 25 Krapina (39), 26 Krapinske Toplice (20), 27 Križevci (23), 28 Krk (16), 29 Kutina (32), 30 Labin (41), 31 Lepoglava (16), 32 Ludbreg (24), 33 Mali Lošinj (18), 34 Metkoviæ (38), 35 Nerežišæa (11), 36 Nin (4), 37 Nova Gradiška (34), 38 Novi Vinodolski (8), 39 Novigrad (20), 40 Ogulin (18), 41 Omišalj (12), 42 Opatija (26), 43 Opuzen (21), 44 Oroslavje (14), 45 Osijek (72), 46 Pag (15), 47 Pitomaèa (10), 48 Ploèe (52), 49 Popovaèa (12), 50 Požega (30), 51 Prelog (18), 52 Pula (30), 53 Rab (29), 54 Rijeka (411), 55 Rovinj (59), 56 Samobor (25), 57 Senj (20), 58 Sinj (16), 59 Sisak (68), 60 Slavonski Brod (20), 61 Solin (42), 62 Split (384), 63 Šibenik (99), 64 Umag (33), 65 Varaždin (493), 66 Veliki Bukovac (5), 67 Vinkovci (51), 68 Virovitica (20), 69 Vrbnik (27), 70 Vrbovec (10), 71 Vrgorac (18), 72 Zadar (298), 73 Zagreb (2102) (*) broj stambenih jedinica

144

PROSTOR

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vo u kunama po srednjem teèaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.21

Sl. 3. Krapina, stambena zgrada, Vesna Mravinac i Dubravka Vraniæ, 2003. (tlocrt 1. kata / snimka sa zapada) Fig. 3. Krapina, residential building, Vesna Mravinac and Dubravka Vraniæ, 2003 (1st floor plan / west view) Sl. 4. Vrgorac, stambena zgrada, Marija Burmas i Ivo-Lola Petriæ, 2010. (snimka s juga / tlocrt 2. kata) Fig. 4. Vrgorac, residential building, Marija Burmas and Ivo-Lola Petriæ, 2010 (south view / 2nd floor plan)

pojedinu zgradu. Zatim je slijedila provedba natjeèaja, na kojima je arhitektima bio izazov zadovoljiti natjeèajnim programom definiranu kombinaciju velièine i broja pojedinih stanova s Pravilnikom minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, te s odabranom tipologijom stanova. Nakon provedenih natjeèaja slijedila je izrada projektne dokumentacije i izgradnja stanova. Jedinica lokalne samouprave osigurava zemljište i snosi troškove opremanja tog zemljišta komunalnom infrastrukturom, dok se financijskim sredstvima Republike Hrvatske osigurava pokriæe troškova u vezi s izgradnjom u dijelu koji odgovara visini od 25% etalonske cijene graðenja po m2 korisne površine stana. Etalonsku cijenu graðenja19 utvrðuje jedanput godišnje ministar nadležan za graditeljstvo, a cijena graðenja podrazumijeva sve troškove izgradnje - projektiranje, graðenje, nadzor i dr., ukljuèivo i porez na dodanu vrijednost. Troškovi koji se odnose na zemljište, ureðenje komunalne infrastrukture i prikljuèke na infrastrukturu nisu ukljuèeni u etalonsku cijenu graðenja, odnosno mogu temeljem Zakona o društveno poticanoj stanogradnji iznositi maksimalno 40% etalonske cijene stana. Propisana ukupna maksimalna cijena iznosi 1125,66 €/m2 20 korisne površine stana, plati-

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji22 predviða moguænost da se javnim sredstvima potièe gradnja i rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrada i obiteljskih kuæa kojima se fizièkim osobama osigurava novi stambeni prostor u propisanom standardu, velièini i cijeni koštanja stana prema odredbama Zakona, i to na naèin da se financijskim sredstvima Republike Hrvatske osigurava pokriæe troškova u vezi s izgradnjom, odnosno 25% etalonske cijene graðenja. Da bi ostvarila ovo pravo, osoba se nužno mora nalaziti na listi prvenstva jedinice lokalne samouprave i posjedovati dokaz vlasništva nad zemljištem, odnosno dokaz da ima pravo graditi, akt na temelju kojeg se može graditi i zakljuèen ugovor s izvoðaèem koji je registriran za obavljanje poslova graðenja.

PROVEDBA PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

IMPLEMENTATION OF THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Program društveno poticane stanogradnje23 zapoèeo je krajem 2001. godine24 kao jedan u nizu programa organizirane stambene izgradnje koji su se u odreðenim uvjetima i razdobljima provodili u Hrvatskoj.25 Osnovna obilježja Programa društveno poticane stanogradnje bila su opsežnost i provedba na nekoliko razina. Korištena su iskustva u provedbi ranije zapoèetog Programa stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata i izvršene su korekcije u segmentu koji se odnosio na propisane parametre organizacije, standarda stanovanja te uvjeta i moguænosti provedbe. Programom društveno poticane stanogradnje nastojala su se u relativno kratkom vremenu riješiti dva izuzetno složena zadatka, a to je traženi broj stambenih jedinica na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske, uz osiguranje kvalitete urbanog života i stanovanja, kao i oèuvanje prostora od nekontroli19 Prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji iznosi 804,04 €/m2 korisne površine stana za projektiranje, graðenje, nadzor + PDV, plativo u kunama po srednjem teèaju HNB-a na dan uplate. [http://www.apn.hr] 20 Kod maksimalne cijene stana u zgradama to je iznos od 140% etalonske cijene stana. 21 http://www.apn.hr 22 *** 2004.a: 2450 23 Skraæeno POS. [*** 2001.a; *** 2004.a; *** 2007.a; *** 2009.; *** 2012.] 24 Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo pripremilo je i provodilo Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. [*** 2001.a] 25 Od kojih je najpoznatiji Program društveno usmjerene stambene izgradnje. [*** 1979.; *** 1983.; *** 1984.]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

rane potrošnje gradnjom koja nije proizašla iz planskih mjera. Nakon deset godina kontinuirane provedbe može se govoriti o snažnom zamahu u poèetku programa, koji je u vrlo kratkom vremenu dao velik broj stambenih jedinica, i nakon toga o padu aktivnosti, ali i nadalje uz kontinuiranu provedbu. U razdoblju od 2001. do 2011. godine izgraðena su 5553 stana u 173 stambene i stambeno-poslovne zgrade te u jednom sklopu prizemnih i katnih stambenih nizova u Ðurðevcu - to je brojèani pokazatelj opsežnosti Programa društveno poticane stanogradnje. Od navedenoga broja putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama izgraðena su 5054 stana, dok je ostatak izgraðen u sklopu rada neprofitnih pravnih osoba, kako slijedi: Gradski stanovi Varaždin - 267 stanova, POS Grada Rijeke - 204 stana i Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Koprivnice - 28 stanova.26 Cilj Programa društveno poticane stanogradnje jest zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanje kvalitete stanovanja što širega kruga graðana, kao i unapreðenje graditeljstva27, pri èemu se graðanima Republike Hrvatske treba omoguæiti rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih, uz zajamèenu kvalitetu i završavanje radova u roku. Tehnièko-struène poslove28 u vezi s izgradnjom stanova u sklopu Programa društveno poticane stanogradnje do 2004. godine operativno je provodilo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo putem Uprave za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju, a nakon toga to prelazi u Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama koja je temeljem Zakona nositelj poslova vezanih za Program društveno poticane stanogradnje. Poslove ugovaranja kupoprodaje stanova, dizanja kredita i ugovaranja udjela jedinice lokalne samouprave u Programu društveno poticane stanogradnje konstantno obavlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. U sklopu provedbe Programa društveno poticane stanogradnje definirane su potrebe i projektni program za pojedinaène zgrade na odabranoj lokaciji. Temeljem projektnoga 26 http://www.apn.hr 27

**** 2001.a: 4016

28 Poslovi pripreme i provedbe javnih i pozivnih natjeèaja za projektiranje, graðenje i nadzor stambenih graðevina, poslovi izrade projektne dokumentacije i ishoðenja dozvola, poslovi naplate, poslovi graðenja, tehnièkog prijama graðevina i radova, te primopredaja i èuvanje graðevina 29 Od 2001. do 2004. [MGIPU, Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje] 30 *** 2004.b; *** 2006.; *** 2011.a 31 Revidenti su bili nastavnici Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

programa raspisivani su arhitektonski natjeèaji i na taj naèin odabrana su najbolja projektantska rješenja koja su optimalno uspjela zadovoljiti uvjete iz natjeèajnog programa. Zbog neujednaèene strukture stanova èesto je bilo izuzetno teško slijediti programski zadatak, a rezultat su rješenja koja su primjerena kombinacija velièine i broja stanova s urbanistièkim uvjetima i odabranom tipologijom stanova. Sastavni dio dokumentacije koju je svaki projektant morao primjenjivati u postupku izrade projektne dokumentacije bio je najprije Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje29, a poslije u Narodnim novinama objavljen Pravilnik minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje.30 Zbog kratkih rokova izrade projektne dokumentacije, a s ciljem izrade što kvalitetnijega projekta usklaðenog s Privremenim pravilnikom za Program društveno poticane stanogradnje i specifiènim uvjetima svake lokacije - projektantski proces bio je podvrgnut stalnom praæenju i korigiranju. Poslove revizije projektne dokumentacije provodili su struèni revidenti31 za arhitekturu. Njihov osnovni zadatak bio je kontrola i usmjeravanje projektanta na usklaðivanje projektne dokumentacije s

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

145

Sl. 5. Delnice, stambene zgrade, Vladimir Kasun i Ivica Plavec, 2004. (tlocrt 1. i 2. kata / snimka s istoka) Fig. 5. Delnice, residential buildings, Vladimir Kasun and Ivica Plavec, 2004 (1st and 2nd floor plan / east view) Sl. 6. Zadar, stambena zgrada B1, Dario Gabriæ, 2003. (snimka s jugoistoka / tlocrt prizemlja i karakteristiènog kata) Fig. 6. Zadar, residential building B1, Dario Gabriæ, 2003 (southeast view / ground floor and typical floor plans)

146

PROSTOR

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Prva izmjena odnosila se na promjenu izraèuna kvadrature balkona, odnosno primjenjivog koeficijenta radi usklaðenja s drugim normativnim aktima34, a druga se odnosila na promjenu kvadrature dodatne spavaæe sobe te u sljedeæem èlanku vrstu i visinu zidne obloge u prostorijama u kojima postoji moguænost vlaženja odnosno prskanja vodom.35 S obzirom na to da se radi o standardiziranom programu, ovakav je Pravilnik neophodan kako bi se osigurala ujednaèenost kvalitete stana36 koji je za investitora, a i za konaènoga korisnika, imao unaprijed zadanu cijenu od koje se nije smjelo odstupiti. Pobrojene su sve prostorije u stanu i propisana je njihova velièina za sve vrste stanova37, od garsonijere do peterosobnog stana, koja je sastavni dio tablice Prosjeèna velièina stanova.38

postavljenim zahtjevima lokacije i Privremenim pravilnikom za Program društveno poticane stanogradnje.

PRIMJENA PRAVILNIKA MINIMALNIH TEHNIÈKIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU STANOVA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

Sl. 7. Krapinske Toplice, stambena zgrada, Iva Letiloviæ i Morana Vlahoviæ, 2003. (tlocrt prizemlja, 1. i 2. kata / snimka s jugoistoka) Fig. 7. Krapinske Toplice, residential building, Iva Letiloviæ and Morana Vlahoviæ, 2003 (1st, 2nd and ground floor plans / southeast view)

ENFORCEMENT OF THE REGULATIONS ON THE MINIMUM TECHNICAL REQUIREMENTS FOR DESIGN AND CONSTRUCTION OF APARTMENTS IN THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje precizno je, izrijekom, propisao uvjete koje je svaka stambena zgrada morala zadovoljiti - od kvalitete ugraðenih materijala pa do prostorne dispozicije i velièine pojedinih prostorija unutar zgrade i stana. U izradi Privremenog pravilnika za Program društveno poticane stanogradnje korištena su, izmeðu ostalog, i iskustva temeljena na znanjima proizašlim iz izrade i primjene Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika iz Domovinskog rata32, koje su upravo tada bile u intenzivnoj uporabi. Nadalje, rezultat praæenja primjene Privremenog pravilnika za Program društveno poticane stanogradnje oèitovao se u izradi, a poslije i korekcijama Pravilnika minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje.33

Pravilnik minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje bio je jedini važeæi dokument koji je propisivao i strukturirao sve elemente stana te je zato njegova uporaba prerasla opisani program i ustalila se kao primjenjiv okvir u stanogradnji. Meðutim, u ovom sluèaju mora se spomenuti negativna konotacija primjene izvan Programa društveno poticane stanogradnje. Pravilnikom minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje iz 2004. godine smanjena je kvadratura dodatne spavaæe sobe u odnosu na Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje koji je dotada bio na snazi. Kvadratura dodatne spavaæe sobe smanjena je s 8 m2 na 6 m2 39, ali to je poslije vraæeno na prvobitno stanje40, a graðevinski poduzetnici na slobodnom tržištu stanogradnje takoðer su to poèeli primjenjivati kao uobièajenu kvadraturu, ne samo za dodatnu spavaæu sobu, pozivajuæi se na spomenuti dokument. Na ovaj naèin u prvoj fazi provedbe Programa društveno poticane stanogradnje po provedenim urbanistièko-arhitektonskim i arhitek32 MGIPU, Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje 33 *** 2006.; *** 2011.a 34 *** 2006. 35 *** 2011.a 36 *** 2004.b: 3997-3999 37 *** 2004.b: 3997; *** 2011. a: 121 38 *** 2004.b: 3997 39 *** 2004.b: 3996 40 *** 2011.a: 121 41 Radni naziv stambenog naselja bio je Sopnica-Jelkovec. 42 Mlinar, 2009: 160-162. Stambeno je naselje Novi Jelkovec nakon izrade projektne dokumentacije u sklopu

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

Sl. 8. Ðurðevac, stambeni niz ugraðenih stambenih jedinica, Nikola Škariæ, 2005. (tlocrt prizemlja / snimka s juga) Fig. 8. Ðurðevac, row houses, Nikola Škariæ, 2005 (ground floor plan / south view) Sl. 9. Cres, stambena zgrada, Ivana Ergiæ, Vanja Iliæ i Vesna Milutin, 2004. (tlocrt prizemlja, 1., 2. i 3. kata / snimka sa sjeverozapada) Fig. 9. Cres, residential building, Ivana Ergiæ, Vanja Iliæ and Vesna Milutin, 2004 (1st, 2nd, 3rd and ground floor plans / northwest view)

tonskim natjeèajima izgraðena su dva stambena naselja Špansko-Oranice i Novi Jelkovac41 u Zagrebu42 te velik broj pojedinaènih zgrada, dok se nakon 2004. godine odustalo od provoðenja arhitektonskih natjeèaja te se ugovaranje arhitektonskog projekta provodilo po principu Javne nabave. Izuzetak je provedeni urbanistièko-arhitektonski natjeèaj za stambeno naselje Sopnica jug u Zagrebu, koji je ostao na razini plana.43 Programa društveno poticane stanogradnje otkupio Grad Zagreb i realizirao kao gradski projekt Zagrebaèke stanogradnje. 43 Mlinar, 2009: 166 44 Do 2004. godine, kada je pravilnik objavljen u „Narodnim novinama”. 45 Autori: Vesna Mravinac i Dubravka Vraniæ. [*** 2004. d: 27; Mrduljaš, 2005.a: 129; Galijaševiæ i sur., 2006: 89-90; Mimica, 2007: 95] 46 Autori: Iva Letiloviæ i Morana Vlahoviæ. [Paveliæ, 2003.b: 64; Mrduljaš, 2003: 47; *** 2004.e: 27; Mrduljaš, 2005.a: 130; Galijaševiæ i sur., 2006: 29-31] 47 Autori: Vladimir Kasun i Ivica Plavec. [Biliæ, 2004: 57; Jošiæ, 2004: 115; Mrduljaš, 2005.a: 136; *** 2005.b: 16; Galijaševiæ i sur., 2006: 118-120]

PRIMJERI STAMBENIH ZGRADA IZGRAÐENIH U PROGRAMU DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

RESIDENTIAL BUILDINGS BUILT WITHIN THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Stambene zgrade izgraðene u Programu društveno poticane stanogradnje projektirane su na razlièite naèine, ali u skladu s privremenim44 i objavljenim Pravilnikom minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje, a to je u konaènici dalo raspon od korektnih do iznimno kvalitetnih rješenja stambenih zgrada. Od mnogih stambenih zgrada u Programu društveno poticane stanogradnje izdvajaju se pojedine koje su iznimno uspješno uklopljene u okruženje oblikovanjem volumena i proèelja, zatim one koje su u cijelosti domišljato koncipirane te one koje imaju vješto organizirane zajednièke prostorije i stanove. Primjeri uspješnog uklapanja u okruženje jesu stambene zgrade u Krapini45, Krapinskim Toplicama46 i Delnicama47, koje suvremenim oblikovanjem

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

147

148

PROSTOR

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. Krapina, stambena zgrada, Siniša Justiæ, 2004. (tlocrt karakteristiènog kata / snimka s jugozapada) Fig. 10. Krapina, residential building, Siniša Justiæ, 2004 (typical floor plan / southwest view) Sl. 11. Rovinj, stambena zgrada, Helena Paver Njiriæ, 2004. (tlocrt prizemlja / snimka sa sjeveroistoka) Fig. 11. Rovinj, residential building, Helena Paver Njiriæ, 2004 ground floor plan / northeast view)

proèelja reinterpretiraju lokalne tradicionalne arhitektonske motive. Domišljatim konceptom izdvajaju se stambene zgrade u Ðakovu48, S4 u zagrebaèkom Španskom49 i Vrgorcu.50 Vješto organizirane zajednièke prostorije i stanove imaju stambene zgrade u Krapini51, B1 u Zadru52 i Rovinju.53 Treba spomenuti uspješan i jedini primjer sklopa od dva stambena niza prizemnih i katnih stambenih jedinica u Ðurðevcu.54

NAGRAÐENE REALIZACIJE U PROGRAMU DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

AWARDED PROJECTS WITHIN THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Stambene zgrade izgraðene u Programu društveno poticane stanogradnje svojom su brojnošæu, ali i kvalitetom ostavile trag u hrvatskoj arhitekturi poèetka 21. stoljeæa, a to dokazuje i èitav niz hrvatskih i inozemnih priznanja i nagrada koje su dodijeljene njihovim autorima.55 Stambenu zgradu u Ðakovu obilježava volumen razigranog i složenog tlocrta i presjeka, a nekoliko nijansa sive daju zgradi uz dekorativna i obilježja monokromatske slike.56 Organizaciju stana kao zatvorenoga mikrosvijeta možemo smatrati doprinosom hrvatskoj stambenoj arhitekturi, zbog èega je autorskom timu dodijeljena nagrada „Drago Galiæ” Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje stambene arhitekture u 2003. godini.57 Ista je nagrada te

godine dodijeljena i za stambenu zgradu u Krapinskim Toplicama58, kojoj je dodijeljena i nagrada „Vladimir Nazor59, priznanje „Piranesi” 2003. godine u Sloveniji60, te priznanja na meðunarodnom natjeèaju „Das Erste Haus” u Njemaèkoj i „Silver Plate” u Italiji 2005. godine.61 Dok je zgrada u Ðakovu odreðena tlocrtom, potonja se predstavlja presjekom koji slijedi linije okolnih brežuljaka. Tamno proèelje i inzistiranje na detaljima, gdje su posebno upeèatljivi vertikalni otvori, kao i ulazni trijem - sjeæanje na ‘ganjak’, samo je dio atributa koji su donijeli ovako visoke ocjene. 48 Autori: Robert Jonatan Loher, Petar Miškoviæ i Branimir Rajèiæ. [Paveliæ, 2003.a: 32; Turato, 2004: 6; *** 2004.e: 33; Mrduljaš, 2005.a: 132; Galijaševiæ i sur., 2006: 61-63] 49 Autori: Goran Rako i Nataša Jakšiæ. [*** 2001.c: 57; Mrduljaš, 2005.a: 134; Galijaševiæ i sur., 2006: 41-43] 50 Autori: Marija Burmas i Ivo-Lola Petriæ. [Biliæ, 2011: 77] 51 Autor: Siniša Justiæ. [*** 2001.d: 64; Letiloviæ i sur., 2004: 24; Galijaševiæ i sur., 2006: 26-27] 52 Autor: Dario Gabriæ. [Galijaševiæ i sur., 2006: 77-79; Mrduljaš, 2007: 203] 53 Autorica: Helena Paver Njiriæ. [*** 2001.b: 51; Paver Njiriæ, 2004: 38; Mimica, 2004: 53; Rusan, 2004: n.p.; Mrduljaš, 2005.a: *** 2005.3: 18; 133; Galijaševiæ i sur., 2006: 131-133; Mimica, 2007: 85] 54 Autor: Nikola Škariæ. [*** 2005.d: 27; Galijaševiæ i sur., 2006: 93-95] 55 Galijaševiæ i sur., 2006: 169-170 56 Galoviæ, 2004: 1 57 Bernfest i sur., 2011: 306-308 58 Autorice su Iva Letiloviæ i Morana Vlahoviæ. [Bernfest i sur., 2011: 302-305]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

Stambenoj zgradi na Cresu62 dodijeljena je nagrada „Vladimir Nazor” za najbolja umjetnièka ostvarenja u 2004. godini u kategoriji Arhitektura i urbanizam63, zatim priznanje „Piranesi” 2004. godine u Sloveniji i „Silver Plate” u Italiji 2005. godine. Poput nasukanog broda s nizom paluba koje nose stanove, filigranski doraðeno proèelje stambene zgrade na Cresu s obrisima riba utisnutih u betonski postament zgrade obilježilo je dio grada donoseæi mu novu vrijednu vizuru, kako s mora tako i iz neposredne blizine. Arhitektura koja je stvorena uz kruta pravila kao odgovor

na susjedstvo bez identiteta donijela je nagradu „Drago Galiæ” Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje stambene arhitekture u 2005. godini - stambenoj zgradi u Rovinju.64 Posebna nagrada „Piranesi” u Sloveniji 2004. godine dodijeljena je za stambenu zgradu u Samoboru65, kao i za stambenu zgradu u Delnicama.66 Obje zgrade koriste u tretmanu proèelja drvo; dok je u Samoboru istim stvorena prozraènost, u Delnicama odaje toplinu koju drvo ima u tretmanu goranske kuæe. Za stambenu zgradu u Vrgorcu - koju èine tri stambena volumena s primjereno podneblju postavljenom poluotvorenom galerijom i stanovima što imaju dvije odnosno tri orijentacije, kao i veæ zaboravljenu prirodnu ventilaciju i osvjetljenje - 2010. godine dodijeljena je nagrada „Drago Galiæ” Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje stambene arhitekture.67

59 Nagradu dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnièka ostvarenja u kategoriji Arhitektura i urbanizam. [Bernfest i sur., 2011: 314-317] 60 Na manifestaciji Piranski dnevi arhitekture u Piranu 61 Na natjeèaju „European Architesture Award Luigi Cosenza 2004” u Napulju 62 Autorice su Ivana Ergiæ, Vanja Iliæ i Vesna Milutin. [*** 2001.d: 63; *** 2004.c: 20; *** 2005.a: 8; Mrduljaš, 2005. a: 125; Mrduljaš, 2005.b: 83; Frampton, 2007: 276] 63 *** 2005.e: 10 64 Autorica je Helena Paver Njiriæ. 65 Autorice su Iva Letiloviæ i Morana Vlahoviæ. [Jošiæ, 2004: 115; Köbler, 2004: 104] 66 Autori su Vladimir Kasun i Ivica Plavec. [Galijaševiæ i sur., 2006: 169-170] 67 Autori su Marija Burmas i Ivo-Lola Petriæ. [http://pogledaj.to/arhitektura/marija-burmas-i-ivo-lola-petricpos-vrgorac/] 68 U suradnji Uprave za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Udruženja hrvatskih arhitekata. [http://www. d-a-z.hr/ostalo/natjecaji/naselje_spansko-oranice.htm; *** 2003.a: n.p.]

STAMBENA NASELJA IZGRAÐENA U PROGRAMU DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE

HOUSING ESTATES BUILT WITHIN THE SOCIAL HOUSING CONSTRUCTION SCHEME Uz brojne stambene zgrade u Programu društveno poticane stanogradnje izgraðena su i dva stambena naselja. Stambeno naselje Špansko-Oranice planirano je nakon što je 2003. godine proveden68

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

149

Sl. 12. Ðakovo, stambena zgrada, Robert Jonatan Loher, Petar Miškoviæ i Branimir Rajèiæ, 2003. (tlocrt karakteristiènog kata / snimka sa zapada) Fig. 12. Ðakovo, residential building, Robert Jonatan Loher, Petar Miškoviæ and Branimir Rajèiæ, 2003 (typical floor plan / west view) Sl. 13. Zagreb - Špansko, stambena zgrada, Goran Rako i Nataša Jakšiæ, 2003. (tlocrt karakteristiènog kata / snimka sa sjevera) Fig. 13. Zagreb - Špansko, residential building, Goran Rako and Nataša Jakšiæ, 2003 (typical floor plan / north view) Sl. 14. Samobor, stambena zgrada, Iva Letiloviæ i Morana Vlahoviæ, 2004. (tlocrt 1. kata / snimka sa sjevera) Fig. 14. Samobor, residential building, Iva Letiloviæ and Morana Vlahoviæ, 2004 (1st floor plan / north view)

150

PROSTOR

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Parkiranje je riješeno u podzemnim garažama ispod stambenih zgrada i u profilu prometnica. Stambeno naselje zaštiæeno je od Zagrebaèke avenije potezom poslovnih zgrada i perivoja. Perivojni potencijal potoka Vrapèak nije potpuno iskorišten, ali je nespretno naglašen skošenim i uvuèenim zabatima stambenih zgrada uz potok. Površina je stambenog naselja 19,0 hektara na kojima su planirane 33 stambene zgrade s 1586 stambenih jedinica za približno 4758 stanovnika, odnosno 83 stana i 250 stanovnika po hektaru.72 Izgraðeno je 27 stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u razdoblju od 2004. do 2009. godine s 1423 stana.73

Sl. 15. Zagreb, stambeno naselje Špansko-Oranice, Zoran Hebar, 2003.-2010. (natjeèajni rad, 2003. - plan zelenila i pješaèkih prostora / snimka sa sjeveroistoka) Fig. 15. Zagreb, Špansko-Oranice housing estate, Zoran Hebar, 2003-2010 (competition entry, 2003 plan of green areas and pedestrian zones / northeast view)

Državni, javni opæi i pozivni anonimni natjeèaj za izradu prostorno programske studije stambenog naselja na lokaciji vojarna Špansko-Oranice u Zagrebu za Program društveno poticane stanogradnje, na kojem je prva nagrada dodijeljena Zoranu Hebaru iz Urbanistièkoga zavoda grada Zagreba.69 Na osnovi natjeèajnog rada izraðen je i usvojen 2003. godine Detaljni plan ureðenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko-Oranice.70 Izgradnja stambenog naselja na zapadnoj zagrebaèkoj periferiji na lokaciji bivše vojarne71 poèela je 2004., a prvi stanovnici uselili su se u stambene zgrade 2005. godine. Urbanistièko rješenje obilježeno je ortogonalnim rasterom postavljenim u skladu s rasterom nekadašnje vojarne, koji je usklaðen s nepravilnom granicom obuhvata nepravilno oblikovanim pojedinim kasetama i zgradama te skošenim zabatima zgrada. Unutar ortogonalnog rastera smještene su stambene zgrade pravokutnog tlocrta, prometni sustav, trg, perivoji, djeèja i sportska igrališta, djeèji vrtiæ, osnovna škola i poslovne zgrade. Stambene zgrade su petero i šesterokatnice, a poslovne zgrade znatno su više, osim jedne šesterokatnice, i njihove su planirane visine od 16 do 18 katova. Dio stambenih zgrada ima lokale u prizemlju. Kolni prometni sustav nema jasnu gradaciju sabirnih i stambenih ulica, a pješaèki sustav obilježen je dominantnim pješaèkim potezom koji vodi od djeèjeg vrtiæa i osnovne škole do trgovaèkog centra koji je istoèno izvan obuhvata.

Stambeno naselje Novi Jelkovec planirano je nakon što je 2003. godine proveden74 Državni, javni opæi i pozivni anonimni natjeèaj za izradu prostorno programske studije stambenog naselja na lokaciji Sopnica-Jelkovec u Sesvetama za Program društveno poticane stanogradnje, na kojem je prva nagrada dodijeljena autorskoj grupi koju su èinili Sanja Gašparoviæ, Darija Maletiæ Mirko, Nataša Martinèiæ, Ivan Mlinar, Marija Premužiæ i Krunoslav Šmit iz Zavoda za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Stambeno naselje gradi se od 2007. godine prema Detaljnom planu ureðenja stambenog naselja na lokaciji Sopnica-Jelkovec, usvojenom 2003. godine75, na istoènoj zagrebaèkoj periferiji na lokaciji bivše svinjogojske farme.76 Urbanistièko rješenje obilježeno je ortogonalnim rasterom i podjelom izrazito izdužene parcele u èetiri podcjeline zbog izbjegavanja monotonije urbanistièko-arhitektonskog oblikovanja i stvaranja urbanih kaseta kojih dimenzije mogu postati predložak za urbanizaciju okolnog podruèja. Podcjeline su nazvane zbog svojih razlièitih urbanistièko-arhitektonskih obilježja: ‘Megastruktura’, ‘Prsti’, ‘Park-šuma’ i ‘Elipsa’. Unutar svake podcjeline rasporeðen je jedan tip stambenih zgrada koje imaju od èetiri do šest katova. ‘Megastrukturu’ obilježavaju stambene zgrade ugraðene u jedan veliki blok. ‘Prste’ obilježavaju stambene zgrade pravokutnog tlocrta kojih se duža os proteže u smjeru istok-zapad i koje kao prsti povezuju susjedne podcjeline. ‘Park-šumu’ 69 http://www.d-a-z.hr/ostalo/natjecaji/naselje_spansko-oranice.htm; *** 2003.a: n.p.; Mlinar, 2009: 160) 70 *** 2003.b: 1091; Mlinar, 2009: 160 71 Sjeverno od Zagrebaèke avenije, istoèno od Krklecove ulice u Španskom, južno od potoka Vrapèak i zapadno od Zagrebaèke ceste. [Mlinar, 2009: 160] 72 Mlinar, 2009: 160-161 73 http://www.apn.hr 74 U suradnji Uprave za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Udruženja hrvatskih arhitekata [http://www.d-az.hr/ostalo/natjecaji/sesvete-stambeno_naselje.htm; *** 2003.a: 26; AFZU, Sopnica-Jelkovec; Mlinar i sur., 2008: 119; Mlinar, 2009: 161]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

obilježavaju stambene zgrade kvadratiènog tlocrta unutar velikog perivoja stambenog naselja. ‘Elipsu’ obilježavaju stambene zgrade pravokutnog tlocrta kojih se duža os proteže u smjeru sjever-jug i koje svojim rasporedom oblikuju dio elipse. Prometni sustav ima jasnu gradaciju sabirnih i stambenih ulica. Parkiranje je riješeno u nadzemnim i podzemnim garažama, upuštenim parkirališnim mjestima te u profilu prometnica. Perivojno ureðenje razlikuje se po podcjelinama. Unutar ‘Megastrukture’ nalazi se perivoj, u ‘Prstima’ perivojni potezi izmeðu stambenih zgrada povezuju susjedne podcjeline, u ‘Park-šumi’ nalazi se velik perivoj stambenog naselja unutar kojeg su rasporeðene stambene zgrade, a u ‘Elipsi’ perivojne poteze izmeðu stambenih zgrada povezuje pješaèki potez koji vodi do podcjeline ‘Park-šuma’. U stambenom naselju planirana su dva djeèja vrtiæa, osnovna i srednja škola, kulturni centar, zatvoreni bazen, djeèja igrališta, sportski tereni, ambulanta, veterinarska stanica, robna kuæa, tržnica, crkva, poslovne zgrade, javne garaže i lokali u prizemljima stambenih zgrada. Urbanistièkim rješenjem stambenog naselja nastojalo se potaknuti afirmaciju te strukturnu i funkcionalnu preobrazbu okolnoga zapuštenog poljoprivredno-industrijskog podruèja. Površina je stambenog naselja 33,2 hektara, na kojima su planirane 54 stambene zgrade s 2733 stana za približno 8199 stanovnika, odnosno 82 stana i 246 stanovnika po hektaru.77 Bitno je napomenuti da je to stambeno naselje i sve zgrade u njemu projektirano u sklopu provedbe Programa društveno poticane stanogradnje, ali izgradnja i prodaja stanova organizirana je od strane Grada Zagreba po „Zagrebaèkom modelu”, a ne putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.78

POKAZATELJI ZA FORMIRANJE NOVIH MODELA STANOGRADNJE

INDICATORS FOR THE FORMATION OF NEW HOUSING CONSTRUCTION MODELS Tijekom deset godina provedbe izgraðeni su stanovi približno iste kvalitete s arhitekton75

*** 2003.c: 2119; Mlinar, 2009: 161

76 Sjeverno od Slavonske avenije, istoèno od Ulice Ljudevita Posavskog i južno od planirane produžene Ulice grada Vukovara [Mlinar, 2009: 161] 77

Mlinar, 2009: 161-162

78 U Programu društveno poticane stanogradnje nalazi se 149 stanova, uz napomenu da se radi o pojedinaènim stambenim jedinicama unutar zgrada. [http://www.apn.hr] 79 Ovo je posebice važno imajuæi u vidu kvalitetu urbanistièkih zahvata koji se usporedno provode u Zagrebu, primjerice izrazito visoka gustoæa stanovanja i izostanak prateæih sadržaja u stambenom sklopu Pavlenski put.

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

skog i graðevinskog aspekta, s obzirom na to da se projektiralo i gradilo po unaprijed zadanim elementima koji su osnova Programa. Ujednaèena kvaliteta, uz pozitivan oblikovni pomak u odnosu na istovremenu stambenu izgradnju za tržište, rezultirala je drukèijim zahtjevnijim odnosom kupca stambenih prostora, kako na organiziranom tako i na slobodnom tržištu. Pravilnik je postao osnova za velièinu i opremu stana, a to je pridonijelo ujednaèavanju stambenog tržišta, kao i prepoznatljivosti odnosa strukture i velièine stana. Odmak od stambenih programa koji su se provodili prije devedesetih godina 20. stoljeæa, kao i od Programa stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata, napravljen je u oblikovnom smislu te na taj naèin podizanjem kulture graðenja i kulture stanovanja. Isto je ostvareno kroz provedbu urbanistièko-arhitektonskih natjeèaja koji su osigurali kvalitativan pomak i rezultirali s dva nova zagrebaèka naselja, Špansko-Oranice i Novi Jelkovec, za koja je program pomno napravljen - poštujuæi preporuèenu gustoæu, visine, broj obrazovnih i drugih ustanova, kao i površine za nasade, sport i rekreaciju, bez minimaliziranja i dovoðenja gustoæe do krajnjih granica prihvatljivosti.79 Pojedinaèno izgraðene zgrade nisu samo popunjavale graðevinske parcele predviðene za Program, veæ su diljem zemlje postale pokazatelji kako programirana gradnja uz pravilnu pripremu može podiæi razinu izgraðenog prostora. Utvrðen je odnos izmeðu kontroliranoga projekt-

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

151

Sl. 16. Zagreb, stambeno naselje Sopnica jug, Mirela Bošnjak, Mirko Buviniæ, Maja Furlan Zimmermann i Ivana Škrabalo (natjeèajni rad, 2007. - Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite površina) Fig. 16. Zagreb, Sopnica jug housing estate, Mirela Bošnjak, Mirko Buviniæ, Maja Furlan Zimmermann and Ivana Škrabalo (competition entry, 2007 - terms of use, physical planning and protection of the area)

152

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Tabl. I. Program društveno poticane stanogradnje - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama - realizacija po gradovima do 31.12.2011. (bez stanova u stambenom naselju Novi Jelkovec) Table I. Social Housing Construction Scheme - Agency for Mediation and Transactions of Specific Real Estate Property of the Government of Croatia - implementation by the cities before 31 Dec 2011 (without apartments in the Novi Jelkovec housing estate) godina izdavanja uporabne dozvole

grad

broj broj graðe- stavina nova

neto korisna površina projekt stanova u m2

graðenje

nadzor

Bale

801,10

Kostrenèiæ i Krebel - arhitekti d.o.o., Zagreb

Vladimir Gortan d.d., Pazin

Zajednièki projektantski ured Roberto Unukiæ i Robert Mavriæ, Rovinj

2005.

Biograd na moru

1700,50

Aces d.o.o., Zadar

Fortis d.o.o., Imotski

Elgrad d.o.o., Zadar

2006.

Bjelovar

3528,48

Arhitektura Duplanèiæ d.o.o., Zagreb / A-Z Projekt d.o.o., Zagreb

Ferbos Inženjering d.o.o., Zagreb / GP Grading d.o.o., Cernik

Arting d.o.o., Bjelovar / SO-RA ing. d.o.o., Sisak

2003./2010.

Buje

416,46

D & Z d.o.o., Zadar

Graðevinar d.o.o., Buje

Prostor d.o.o., Buje

2004./2006.

Buzet

909,28

A-Z Projekt d.o.o., Zagreb

Gradnja - IN d.o.o., Zagreb

Uèka Konzalting d.o.o., Pazin

2004.

Cestica

594,70

I.D.E.A. d.o.o., Zagreb

Meteor d.o.o., Varaždin

Jam-Ing d.o.o., Zlatar

2004.

Cres

5213,07

Capsula studio za projektiranje, Zagreb / Urbanistièki studio Rijeka d.o.o., Rijeka

Congama d.d., Varaždin / Radnik d.d., Križevci

Capital Ing d.o.o., Zagreb / Teh-Projekt Konzalting, d.o.o., Rijeka

2004./2009.

Èakovec

1936,54

Produkcija 004 d.o.o., Zagreb

Meðimurje graditeljstvo d.o.o., Èakovec

GP stanorad d.o.o., Èakovec

2003.

redni broj

Daruvar

1356,65

Dva arhitekta d.o.o., Zagreb

Progres d.d., Beli Manastir

Daing d.o.o., Daruvar

2003.

Delnice

2494,12

Studio Urbana d.o.o., Zagreb

Izogradnja d.o.o., Rijeka

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2004.

Donji Miholjac

1645,61

SB Projektiranje d.o.o., Zagreb

Zitex d.o.o., Donji Miholjac

Institut graðevinarstva Hrvatske d.d., Poslovni centar Osijek, Osijek

2002.

Dubrovnik

4796,67

AP-Projekt d.o.o. , Zagreb

Tolo Trade d.o.o., Imotski

Dom-Izgradnja d.o.o., Dubrovnik

2007.

Duga Resa

1785,11

Projektni biro Vinski d.o.o., Karlovac

Kolos d.o.o., Duga Resa

SO-RA ing, d.o.o., Sisak

2007.

Dugo Selo

1144,55

Kincl d.o.o., Zagreb

Graðenje Petkoviæ d.o.o., Zagreb

APG-inženjering d.o.o., Dugo Selo

2009.

Ðakovo

1777,70

Branimir Rajèiæ, Ured ovl. arhitekta, Zagreb

Kera-Kamex d.o.o., Ðakovo

Opus d.o.o., Osijek

2003.

Ðurðevac

1177,06

Studio BF d.o.o., Zagreb

Stan d.o.o., Požega

Coning Inženjering d.d., Varaždin

2005.

Garešnica

1035,51

Urba Deset d.o.o., Zagreb

Pleper d.o.o., Novska

Arting d.o.o., Bjelovar

2004.

Gospiæ

1909,64

Arhingtrade d.o.o., Zagreb

Alkom d.o.o., Split

Arhingtrade d.o.o., Zagreb

2004.

Imotski

1257,11

Man-Milas d.o.o., Imotski

Topola d.o.o., Imotski

Brodomerkur-Inženjering d.o.o., Split

2006.

Ivaniæ-Grad 1

2043,15

Kincl d.o.o., Zagreb

Kapitel d.o.o., Ivaniæ-Grad

Atelier Zlatni rez d.o.o., Zagreb

2006.

Karlovac

1969,63

Wizart d.o.o., Zagreb

Team d.d., Èakovec

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2003.

Konjšèina

1188,55

Geng-Arhitektura d.o.o., Zagreb

Gradnja-In d.o.o., Zagreb

Coning Inženjering d.d., Varaždin

2006.

Koprivnica

1433,42

Congama d.d., Varaždin

Rintal d.o.o., Ivaniæ-Grad

Congama d.d., Varaždin

2003.

Kraljevica

942,69

GTF d.o.o., ZAGREB

GP Grading d.o.o., Cernik

Gradir d.o.o., Zagreb

2006.

Krapina

2760,59

Arhitekti Pauliæ d.o.o., Zagreb / Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu, Zagreb

Rintal d.o.o., Ivaniæ-Grad / Zagrebgradnja d.o.o., Zagreb

GIM d.o.o., Zagreb / Jam-Ing d.o.o., Zlatar

2003./2004.

Krapinske Toplice

1506,35

Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu, Zagreb

P.A.K. Konstruktor d.o.o., Pakrac

Arhingtrade, d.o.o., Zagreb

2003.

Križevci

1552,07

Peneziæ i Rogina d.o.o., Zagreb

Ramadom d.o.o., Zagreb

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2004.

Krk

1052,43

Arhitektura Duplanèiæ d.o.o., Zagreb

Izogradnja d.o.o., Rijeka

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2003.

Kutina

2126,22

I.D.E.A. d.o.o., Zagreb

GP Grading d.o.o., Cernik

Valsil d.o.o., Kutina

2007.

Labin

2866,08

G.D. - Arh d.o.o., Split

De Conte d.o.o., Labin

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2003.

Lepoglava

1168,62

Indokonzalting d.o.o., Zagreb

Graditelj d.o.o., Varaždin

Coning Inženjering d.d., Varaždin

2005.

Ludbreg

1694,62

ZO-Invest d.o.o., Zagreb

Izgradnja d.o.o., Domašinec

JAM-Ing d.o.o., Zlatar

2004.

Mali Lošinj

1087,36

Habitat d.o.o., Zagreb

Congama d.d., Varaždin

Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka

2004.

Metkoviæ

2700,70

Rectus d.o.o., Metkoviæ

Dobranje Ing d.o.o., Metkoviæ

Rectus d.o.o., Metkoviæ

2010.

Nerežišæa

698,60

Studio R d.o.o., Split

Graðenje Petkoviæ, d.o.o., Zagreb

GTT Poljud, d.o.o., Split

2010.

Nin

200,00

Arhingtrade d.o.o., Zagreb

Akropola d.o.o., Satnica Ðakovaèka

Nova Invest d.o.o., Gospiæ

2005.

Nova Gradiška

2152,30

Radnik d.d., Križevci

Projektgradnja d.o.o., Slavonski Brod

Sting d.o.o., Slavonski Brod

2004.

Novi Vinodolski

439,50

Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu, Zagreb

Gradnja - IN d.o.o., Zagreb

Capital Ing d.o.o., Zagreb

2003.

Novigrad

1371,24

Studio BF d.o.o., Zagreb

Konstrukcija d.o.o., Nova Gradiška

Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka

2006.

Ogulin

1047,93

Studio Morphosis d.o.o., Zagreb

Radnik d.d., Križevci

GIN Company d.o.o., Zadar

2010.

Omišalj

831,48

Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu, Zagreb

Konstrukcija d.o.o., Nova Gradiška

RPI d.o.o., Rijeka

2004.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

153

graðenje

nadzor

godina izdavanja uporabne dozvole

Odak i Silaðin d.o.o., Zagreb

Coning Inženjering d.d., Varaždin

Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka

2006.

VV-Projekt d.o.o., Split

Rectus d.o.o., Metkoviæ

Vektor Projekt d.o.o., Metkoviæ

2005.

862,06

Idea Studio d.o.o., Zagreb

Izgradnja d.o.o., Domašinec

Jam-Ing d.o.o., Zlatar

2006.

3639,36

Avrumteh d.o.o., Osijek

Gradnja d.d., Osijek / Našièki Interijeri d.o.o., Našice

2002./2004.

1077,37

Gradnja - IN d.o.o., Zagreb

605,78

Dragana Milenkoviæ, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt, Zagreb Croming d.o.o., Pitomaèa

Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka / Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek, OsijeK Idassacommerce d.o.o., Zadar

Croming d.o.o., Pitomaèa

CIP, d.o.o., Virovitica

2004.

3380,6

Studio Arch. Perossa d.o.o., Ploèe

Neretva Inženjering d.o.o., Ploèe

Ingo-Z&O d.o.o., Ploèe

2004.

731,06

Ðurðica Šljiviæ, dipl.ing. arh., Zagreb

P.A.K. - Konstruktor d.o.o., Pakrac SO-RA Ing d.o.o., Sisak

2004.

redni broj

grad

broj broj graðe- stavina nova

neto korisna površina projekt stanova u m2

Opatija

1561,23

Opuzen

1484,98

Oroslavje

Osijek

Pag

Pitomaèa

Ploèe

Popovaèa

2006.

Požega

1879,76

Stan d.o.o., Požega

Sting d.o.o., Slavonski Brod

2003.

Prelog

1097,00

Meðimurje-Inženjering d.o.o., Èakovec

Congama d.d., Varaždin

2003.

Pula

1924,83

Log-Urbis d.o.o., Zagreb

Meðimurje Graditeljstvo d.o.o., Èakovec Team d.d., Èakovec

Urbis 72 d.d., Pula

2004.

Rab

1929,95

Produkcija 004 d.o.o., Zagreb

Elgrad d.o.o., Zadar

2004.

Rijeka

207

12.677,98

Rovinj

2603,3

Samobor

1694,17

Arhingtrade d.o.o., Zagreb / Capital Ing d.o.o., Zagreb / Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka / SO-RA Ing d.o.o., Sisak Arh Projekt d.o.o., Zagreb

2002.-2004.

G.D. - Arh d.o.o., Split / Kukin & Kocijan d.o.o., Rijeka / Tubus d.o.o., Zagreb A A I Iskra d.o.o., Rovinj / Njiriæ i Njiriæ d.o.o., Zagreb Arhingtrade d.o.o., Zagreb

Senj

1135,66

Arh Projekt d.o.o., Zagreb

Zagorjegradnja d.o.o., Kraljevec na Sutli Novotehna d.d., Rijeka / Radnik d.d, Križevci / Team d.d., Èakovec AR-Inženjering d.o.o., Rovinj / Graðenje Petkoviæ d.o.o., Zagreb Alfa-Adria Aliplas d.o.o., Sveta Nedelja Kera-Kamex d.o.o., Ðakovo

Nova Invest d.o.o., Gospiæ

2008.

Sinj

1153,1

Alkom d.o.o., Split

Manger-Split d.o.o., Split

2003.

Sisak

4472,95

Idea Studio d.o.o., Zagreb

Zagrebgradnja d.o.o., Zagreb

Gradir d.o.o., Zagreb

2004.

950,00

Mrkoviæ d.o.o., Slavonski Brod

Gradex-Ing d.o.o., Slavonski Brod

Sting d.o.o., Slavonski Brod

2002.

Slavonski Brod Solin

2053,24

Lavèeviæ-Projektiranje d.o.o., Split

Lavèeviæ d.d., Split

Arhingtrade d.o.o., Zagreb

2004.

Split

384

29.979,01

Studio R d.o.o., Split

DAL-Koning d.o.o., Split

Interkonzalting d.o.o., Zagreb

2007.

Šibenik

6189,59

Lavèeviæ d.d., Split

Umag

2049,66

Manger-Split d.o.o., Split / Arhingtrade d.o.o., Zagreb Urbis 72 d.d., Pula

2003./2005.

Lavèeviæ d.d., Split / Lavèeviæ-Projektiranje d.o.o., Split Gapp Arhitektura d.o.o., Zagreb

Varaždin

226

15.490,07

Arto - za projektiranje i grað. inženjering d.o.o., Novi Marof / Coning Inženjering d.d., Varaždin

Congama d.d., Varaždin / Konzalting d.o.o., Zagreb

2002./2006.

338,29

BPB, Varaždin

Congama d.d., Varaždin

2003.

Veliki Bukovec Vinkovci

3523,16

Hidroelektra-Projekt d.o.o., Zagreb

Zagorje Tehnobeton d.d. i Coning Inženjering d.d., Varaždin / Zagorje-Graditeljstvo d.o.o., Varaždin Tekeli Projekt-Inženjering d.o.o., Mursko Središæe Triangl d.o.o., Vinkovci

Arhitektonski studio d.o.o., Zagreb

2004.

Virovitica

1253,32

VV-Projekt d.o.o., Split

Nikola d.o.o., Virovitica

CIP d.o.o., Virovitica

2010.

Vrbnik

1978,12

Tehno Zone d.o.o., Samobor

Radnik d.d., Križevci

Rijekaprojekt Inženjering d.o.o., Rijeka

2007.

Team d.d., Èakovec

2004./2007. 2004.

2005.

Vrbovec

723,43

Plavi pijetao d.o.o., Vrbovec

APG-Inženjering d.o.o., Dugo Selo

2005.

Vrgorac

1189,30

Submap d.o.o., Zagreb

Graðevno d.d., Vrgorac

GTT Poljud d.o.o., Split

2010.

Zadar

298

20.632,07

Zagreb

1953

148.230,09

Duca d.o.o., Zadar / Fortis d.o.o., Imotski / Lavèeviæ d.d., Split Coning Inženjering d.d., Varaždin / Fortis d.o.o., Imotski / Galus d.o.o., Zagreb / GP Grading d.o.o., Cernik / Gramat d.d., Zagreb / Industrogradnja d.d., Zagreb / Kera-Kamex d.o.o., Ðakovo / Lavèevæ d.d., Split / Radnik d.d, Križevci / Stan d.o.o., Požega / Smit Commerce d.o.o., Stupnik / Team d.d., Èakovec / Tehnika d. d., Zagreb / Teh-Gradnja, d.o.o., Zagreb / Triangl d.o.o., Vinkovci / Zagorjegradnja d.o.o., Kraljevec na Sutli / Zagrebgradnja d.o.o., Zagreb

Elgrad d.o.o., Zadar / Nova Invest d.o.o., Gospiæ AMG studio d.o.o., Sveti Križ Zaèretje / Atelier Zlatni rez d.o.o., Zagreb / B.I Biro d.o.o., Zagreb / Capital Ing d.o.o., Zagreb / DIV inženjering d.o.o., Zagreb / FA-LE-7 d.o.o., Zagreb / F&M inženjering d.o.o., Velika Gorica / GIM d.o.o., Zagreb / Gradir d.o.o., Zagreb / Idea Studio d.o.o., Zagreb / Nocon d.o.o., Zagreb / Ivanko Arhitekton d.o.o., Zagreb / Konzalting, d.o.o., Zagreb / Prostor Forum Fining d.o.o., Zagreb / Rijekaprojekt inženjering d.o.o., Rijeka / So-ra Ing, d.o.o., Sisak /

2003.-2005.

AB Forum d.o.o., Zadar / G.D. - Arh d.o.o., Split / Lavèeviæ-Projektiranje d.o.o., Split ADG d.o.o., Zagreb / Aing d.o.o., Zagreb / APG-Inženjering d.o.o., Dugo Selo / Arh-Elafiti, Zagreb / Arh projekt d.o.o., Zagreb / Daing d.o.o., Daruvar / Aries, d.o.o., Zagreb / A-Z projekt d.o.o., Zagreb / Capital Ing d.o.o., Zagreb / Coning Inženjering d.d., Varaždin / Industrogradnja d.d., Zagreb / Kincl d.o.o., Zagreb / Plan d.d., Zagreb / Rajka Bunjevac - Ured ovlaštenog arhitekta, Zagreb / Septum d.o.o., Èakovec / Studio BF d.o.o., Zagreb / Studio Forma Urbis d.o.o., Zagreb / Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - Zavod za arhitekturu, Zagreb / Konstruktor d.d., Zagreb

161

4905

347.639,63

ukupno:

2003.-2010.

154

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Tabl. II. Pravilnik minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje - Prosjeèna velièina stanova Table II. Regulations on the Minimum Technical Requirements for Design and Construction of Apartments in the Social Housing Construction Scheme - Average apartment size vrste prostorija

vrste stanova - neto korisna površina u m2

dnevni boravak (DB)

1,5 S

2,5 S

3,5

4,5 S

spavaæa soba (SP2) spavaæa soba (SP2) spavaæa soba (SP2) spavaæa soba (SP2)

dodatna spav. soba (SP1) ulaz (UL)

8 3

8 5

hodnik (HO) kuhinja (KH)

blagovaonica (BL) kupaonica (KP)

garderoba (GD) otvoreni prostor (TR; BA; LÐ; VR)

ukupno stan

101

110

113

spremište

sveukupno

104

113

115

garaža G; Gs; P prosjek

broj osoba u stanu

* U garsonijeri iskazana površina kuhinje sastavni je dio površine dnevnog boravka.

Tabl. III. Program društveno poticane stanogradnje - Rekapitulacija do 31.12.2011. Table III. Social Housing Construction Scheme - recapitulation before 31 Dec 2011 Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

Javna ustanova Gradski stanovi Varaždin

Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke

Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Koprivnice

Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika

godina

broj lokacija

broj stanova

2001.-2003.

906

2004.-2007.

115

3.634

2008.

363

160

124

2009.

224

117

107

2010.

249

169

Novi Jelkovec 1

149

2011.

ukupno

173

5553

5054

267

204

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Problemi vezani za prijelaz na novi ekonomski sustav donijeli su drukèije odnose i u društvu i u naèinu razmišljanja, a samim time i novi pristup stambenoj arhitekturi. Od poèetka devedesetih godina 20. stoljeæa planiralo se i projektiralo na svim razinama zadataka, od izdvojene stambene zgrade do cjelovitoga stambenog naselja. Neki su zadatci rješavani mudrošæu i senzibilitetom koji je rezultat razmišljanja i bavljenja stambenom arhitekturom u kontinuitetu dugi niz godina, dok su drugi rješavani mladenaèkim šarmom i novim idejama koje su napreèac osvajale ocjenjivaèke sudove i investitore.80 Ovaj je program donio poveæanu oblikovnu kvalitetu pojedinaènih zgrada, kao i kvalitetu i fleksibilnost prostorno-funkcionalne organizacije. Kvaliteta stanovanja, uz kvalitetu stambenoga prostora zasnovanog na arhitektonskoj vrsnoæi, potaknula je i kvalitetu šireg i užeg stambenog okruženja, a to u ovome sluèaju proizlazi iz primjene standarda kvalitete u planiranju pojedinaènih stambenih naselja koja su osigurala potrebne prateæe81 sadržaje i za okolna stambena susjedstva, te mobilnosti i dostupnosti cjelokupnoj mreži javne i društvene infrastrukture. Ne postoji univerzalno uspješan model organizirane stambene izgradnje, veæ samo razna dobra rješenja za specifiène probleme na razlièitim lokacijama, ovisno o urbanistièkim, ali i socijalnim uvjetima i ekonomskim prilikama.

nog zadatka i utvrðene vrijednosti m2 stana, koja je postala primjenjiva za cjelokupni prostor države, uz odstupanje u vrijednosti zemljišta u velikim gradovima.

Program društveno poticane stanogradnje ponudio je uspješan model koji je tijekom godina provedbe doživio niz korekcija u pitanju zakonske regulative i odnosa lokalne zajednice te moguænosti potencijalnih korisnika ovoga oblika stambenog zbrinjavanja pretežito mladih i, u ovom sluèaju, kreditno sposobnih pojedinaca i obitelji.82 Uz pomno praæenje stvarnih potreba za izgradnjom i daljnjih dorada, Program društveno poticane stanogradnje postigao je zadani cilj koji je u promatranom razdoblju od deset godina, do kraja 2011. godine osigurao 5553 stana na podruèju èitave Republike Hrvatske, èime je stan uèinio dostupnijim, a time posredno i zadržao stanovnike u mjestu gdje su imali zaposlenje.

Iz provedenog istraživanja proizlaze sljedeæe smjernice: provoditi urbanistièko-arhitektonske natjeèaje za stambenu izgradnju financiranu javnim sredstvima, preporuèiti tipove stanovanja primjerene odreðenim klimatsko-geografskim podruèjima, revidirati Pravilnik u odnosu na velièinu dodatnih spavaæih soba te utvrditi odnos vrijednosti graðenja i vrijednosti zemljišta u odnosu na m2 izgraðenog stana izdvojeno za velike gradove.

80 Bobovec, 2012: 79 81 Primjerice perivoje, djeèja igrališta i vrtiæe, te osnovne škole. 82 Kreditno sposobnim pojedincima i mladim obiteljima ponuðeni su krediti s ujednaèenom visinom mjeseènih obroka za cijelo razdoblje otplate, koje može trajati do 30 godina, i jednom godinom poèeka, bez jamaca [http://www. apn.hr]. Mlada obitelj smatra se obitelj gdje su oba braèna supružnika mlaða od 35 godina starosti [*** 1997: 3456].

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

155

Literatura Bibliography

1. Bernfest, M.; Mrduljaš, M. (2011.), Nagraðena hrvatska arhitektura 90-09, Udruženje hrvatskih arhitekata, Školska knjiga, Zagreb 2. Biliæ, A. N. (2004.), Vladimir Kasun & Ivica Plavec - Autohtonika, „Oris”, 6 (30): 56-62, Zagreb 3. Biliæ, A. N. (2011.), Osma kula, „Oris”, 13 (69): 70-77, Zagreb 4. Bobovec, B. (2000.), Stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, Voðenje velikih investicijskih projekata, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 5. Bobovec, B. (2012.), Kraj dvadesetog stoljeæa, „Korak u prostor”, 3: 76-79, Zagreb 6. Bosanac, B.; Homadovski, A.; Stojan, A. (2008.), Program stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, „Graðevinar”, 50 (3): 131-138, Zagreb 7. Èaldareviæ, O.; Homadovski, A. (2000.), Stanovi za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, „Prostor”, 8 (1 /19/): 79-96, Zagreb 8. Frampton, K. (2007.), Izmeðu monumentalnog i dematerijalizacije, u: Suvremena hrvatska arhitektura - Testiranje stvarnosti [ur. Mrduljaš, M.], Arhitekst: 262-295, Zagreb 9. Gabriæ, D. (2003.), Dario Gabriæ - Za stanove - Princip fleksibilnosti, „Oris”, 5 (24): 72-75, Zagreb 10. Galijaševiæ, T.; Jošiæ, M.; Vlahoviæ, D. (2006.), Zgrade društveno poticane stanogradnje, Arhitektonski fakultet, Zagreb 11. Galoviæ, K. (2004.), Višestambene zgrade POS-a u Ðakovu, Suvremena hrvatska arhitektura, „Vijenac”, 264 (15.4.): 1, Zagreb 12. Jošiæ, M. (2004.), Europan vs. POS, „Arhitektura”, UHA i Europan Hrvatska, 53 (1 /216/): 106109, Zagreb 13. Homadovski, A.; Rogiæ, I. (1999.), Arhitektonsko vrednovanje stambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, „Prostor”, 7 (2 /18/): 225-240, Zagreb 14. Jošiæ, M. (2004.), De architectura habitationis (o arhitekturi stanovanja), „Èovjek i prostor”, 51 (9-10 /604-605/): 114-116, Zagreb 15. Jukiæ, T.; Mlinar, I.; Smokvina, M. (2011.), Zagreb - Stanovanje u gradu i stambena naselja [ur. Karaè, Z.; Matkoviæ, I.], Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu; Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Acta architectonica - Znanstvene monografije 8 (10), Zagreb 16. Köbler, I. (2004.), Iva Letiloviæ & Morana Vlahoviæ - Transparentno, nenametljivo i ekspresivno, „Oris”, 6 (29): 104-109, Zagreb 17. Mimica, V. (2004.), Don´t cry Croatia, „Domus”, settembre (873): 46-55, Milano

18. Mimica, V. (2007.), Hrvatska arhitektura, izmišljanje stvarnosti, u: Suvremena hrvatska arhitektura - Testiranje stvarnosti [ur. Mrduljaš, M.], Arhitekst: 60-97, Zagreb 19. Mlinar, I.; Šmit, K. (2008.), Urbanistièki pokazatelji zagrebaèkih stambenih naselja Zapruðe i Sopnica-Jelkovec, „Prostor”, 16 (1 /35/): 116125, Zagreb 20. Mlinar, I. (2009.), Zagrebaèka stambena naselja nakon 2000. godine - Natjeèaji i realizacije, „Prostor”, 17 (1 /37/): 158-169, Zagreb 21. Mrduljaš, M. (2003.), Iva Letiloviæ & Morana Vlahoviæ - Gradnja na svom mjestu, „Oris”, 5 (24): 46-51, Zagreb 22. Mrduljaš, M. (2005.a), POS - Stanovanje na rubu, „Oris”, 7 (35): 122-137, Zagreb 23. Mrduljaš, M. (2005.b), Ivana Ergiæ & Vesna Milutin / Capsula, Vanja Iliæ - Kuæa dobrih namjera, „Oris”, 7 (34): 82-91, Zagreb 24. Mrduljaš, M. (2007.), Testiranje stvarnosti, u: Suvremena hrvatska arhitektura - Testiranje stvarnosti [ur. Mrduljaš, M.], Arhitekst: 98-261, Zagreb 25. Nodilo, B. (2009.), Stambeno naselje Sopnica-Jelkovec u Zagrebu, „Graðevinar”, 61 (7): 663673, Zagreb 26. Njiriæ, H. (2001.), Stambena zgrada u Ðakovu, 2001./2. - Korak dalje od korektnog, „Èovjek i prostor”, 48 (10-12 /569-571/): 70-71, Zagreb 27. Paveliæ, T. (2003.a), Robert J. Loher, Petar Miškoviæ & Branimir Rajèiæ - Preplet uzroka i posljedica, „Oris”, 5 (24): 32-37, Zagreb 28. Paveliæ, T. (2003.b), Suživot, „Èovjek i prostor”, 50 (3/12 /586-595/): 64-65, Zagreb 29. Paver Njiriæ, H. (2004.), Izvadci iz dnevnika Helene Paver Njiriæ, „Èovjek i prostor”, 51 (3-4 /598-599/): 38-45, Zagreb 30. Rogiæ, I.; Èaldareviæ, O. (2000.), Urbane aspiracije i stambeno susjedstvo u programu višestambene izgradnje stradalnika Domovinskog rata, „Prostor”, 8 (2 /20/): 239-258, Zagreb 31. Rusan, A. (2004.), Oris ideja, Arhitekst, Zagreb 32. Turato, I. (2004.), Kuæa u prostoru galerije, „Èovjek i prostor”, 51 (3-4 /598-599/): 6, Zagreb 33. *** (1979.), Tehnièki uvjeti za projektiranje i izgradnju stambenih objekata na 20 lokacija društveno usmjerene stambene izgradnje u Zagrebu za period 1979.-1980. godine, Graðevinski institut; Udružena samoupravna interesna zajednica stanovanja grada Zagreba, Zagreb 34. *** (1983.), Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji Standard naselja, Udružena samoupravna interesna zajednica stanovanja grada Zagreba, Zagreb

156

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 140-157 B. BOBOVEC, I. MLINAR Program društveno poticane stanogradnje…

Izvori Sources

35. *** (1984.), Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji Standard stambene zgrade i stana, Udružena samoupravna interesna zajednica stanovanja grada Zagreba, Zagreb 36. *** (1996.), Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i èlanova njihovih obitelji, „Narodne novine”, 108 (23.12.): 43974408, Zagreb 37. *** (1997.), Zakon o fondu za dugoroèno financiranje stanogradnje uz potporu države, „Narodne novine”, 109 (20.10.): 3455-3457, Zagreb 38. *** (1998.), Smjernice za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, Arhitektonski fakultet i Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb 39. *** (2000.a), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, „Narodne novine”, 15 (5.2.): 452-455, Zagreb 40. *** (2000.b), Smjernice za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, Arhitektonski fakultet i Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb 41. *** (2001.a), Zakon o društveno poticanoj stanogradnji, „Narodne novine”, 109 (11.12.): 40164020, Zagreb 42. *** (2001.b), Alenka Košiša Èièin-Šain, POS je jedinstvena prilika za arhitekte, „Èovjek i prostor”, 48 (10-12 /569-571/): 48-53, Zagreb 43. *** (2001.c), Tomislav Odak, Stanovanje je ukupnost životnih funkcija, „Èovjek i prostor”, 48 (10-12 /569-571/): 54-59, Zagreb 44. *** (2001.d), Bogdan Budimirov, Organizacija i kontrola su osnova svega, „Èovjek i prostor”, 48 (10-12 /569-571/): 60-65, Zagreb 45. *** (2003.a), Program društveno poticane stanogradnje - POS - Prostorno programske studije stambenih naselja na lokaciji vojarna Špansko-Oranice u Zagrebu i lokaciji Sopnica-Jelkovec u Sesvetama - Katalog natjeèajnih radova 2003. [ur. Gubiæ, N.; Raèiæ Šariæ, R.], Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo - Uprava za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju, Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb 46. *** (2003.b), Odluka o donošenju Detaljnog plana ureðenja stambenog naselja na lokaciji vojarne Špansko-Oranice, „Službeni glasnik Grada Zagreba”, 22: 1073-1091, Zagreb 47. *** (2003.c), Odluka o donošenju Detaljnog plana ureðenja stambenog naselja na lokaciji Sopnica-Jelkovec, „Službeni glasnik Grada Zagreba”, 22: 1091-2119, Zagreb 48. *** (2003.d), Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih organizacija, „Narodne novine”, 199 (22.12.): 9936-9943, Zagreb 49. *** (2004.a), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, „Narodne novine”, 82 (17.6.): 2449-2450, Zagreb

50. *** (2004.b), Pravilnik minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, „Narodne novine”, 106 (30.7.): 3996-3999, Zagreb

Arhivski izvori Archive Sources 1.

Arhitektonski fakultet, Arhiv Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu [AFZU], Zagreb Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureðenja [MGIPU], Zagreb Nikola Škariæ, dipl.ing.arh., osobna arhiva [NŠ], Zagreb

51. *** (2004.c), Kako graditi megastrukturu?, „Èovjek i prostor”, 51 (5-6 /600-601/): 20-25, Zagreb

52. *** (2004.d), Zovu je èokolada, „Èovjek i prostor”, 51 (5-6 /600-601/): 26-31, Zagreb

53. *** (2004.e), Godišnja nagrada Drago Galiæ za najuspješnije ostvarenje na podruèju stambene arhitekture, „Èovjek i prostor”, 51 (7-8 /602603/): 26-41, Zagreb

Internetski izvori

54. *** (2004.f), Dvorište, loða i krov, „Èovjek i prostor”, 51 (3-4 /598-599/): 24-29, Zagreb 55. *** (2005.a), Capsula - Ivana Ergiæ, Vanja Iliæ i Vesna Milutin: Višestambena zgrada iz programa POS-a u Cresu, „Èovjek i prostor”, 52 (3-4 /610-611/): 8-9, Zagreb 56. *** (2005.b), Vladimir Kasun i Ivica Plavec: Višestambena zgrada iz programa POS-a u Delnicama, „Èovjek i prostor”, 52 (3-4 /610-611/): 16-17, Zagreb 57. *** (2005.c), Helena Paver Njiriæ: Višestambena zgrada iz programa POS-a u Rovinju, „Èovjek i prostor”, 52 (3-4 /610-611/): 18-19, Zagreb 58. *** (2005.d), Popis projekata sa godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2004., „Èovjek i prostor”, 52 (3-4 /610-611/): 26-29, Zagreb 59. *** (2005.e), Nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam za 2004., „Èovjek i prostor”, 52 (5-6 /612-613/): 10-11, Zagreb 60. *** (2006.), Ispravak Pravilnika minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, „Narodne novine”, 25 (6.3.): 1664, Zagreb 61. *** (2007.a), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, „Narodne novine”, 76 (23.7.): 5672-5673, Zagreb 62. *** (2007.b), Katalog, Suvremena hrvatska arhitektura - Testiranje stvarnosti [ur. Mrduljaš, M.], Arhitekst: 296-493, Zagreb 63. *** (2009.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, „Narodne novine”, 38 (27.3.): 3, Zagreb 64. *** (2011.a), Pravilnik o izmjenama Pravilnika minimalnih tehnièkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje, „Narodne novine”, 121 (28.10.): 121, Zagreb 65. *** (2011.b), Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, 150 (22.12.): 11-22, Zagreb 66. *** (2012.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, „Narodne novine”, 86 (27.7.): 27-29, Zagreb

Internet Sources 1. 2. 3. 4. 5.

http://pogledaj.to/arhitektura/marija-burmasi-ivo-lola-petric-pos-vrgorac/ [5.10.2012.] http://www.apn.hr [31.12.2011.] http://www.d-a-z.hr/ostalo/natjecaji/naselje_ spansko-oranice.htm [10.10.2012.] http://www.d-a-z.hr/ostalo/natjecaji/sesvetestambeno_naselje.htm [10.10.2012.] http://www.d-a-z.hr/?sec=natjecajirezultat&id =19 [10.10.2012.]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. Sl. Sl. Sl. Sl. Sl. Sl.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

AFZU; Nodilo, 2009: 663 Autori Mrduljaš, 2005.a: 129; *** 2004.d: 29 Biliæ, 2011: 72, 74 Mrduljaš, 2005.a: 136; Biliæ, 2004: 56 Mrduljaš, 2007: 203; Gabriæ, 2003: 72 Mrduljaš, 2003: 48; Bernfest i sur., 2011: 315 Sl. 8. NŠ, Ðurðevac; Galijaševiæ i sur. 2006: 93 Sl. 9. Mrduljaš, 2005.b: 85; *** 2007.b: 428 Sl. 10. Galijaševiæ i sur. 2006: 27; *** 2004.f: 24 Sl. 11. Galijaševiæ i sur. 2006: 132; Paver Njiriæ, 2004: 38 Sl. 12. Njiriæ, 2001: 71; Bernfest i sur., 2011: 307 Sl. 13. Galijaševiæ i sur. 2006: 42, 43 Sl. 14. Mrduljaš, 2005.a: 131 Sl. 15. http://www.d-a-z.hr/ostalo/natjecaji/nase lje_spansko-oranice.htm; NŠ, Pavlenski put Sl. 16. http://www.d-a-z.hr/?sec=natjecajirezultat &id=19 (U potpisu ilustracija stambenih zgrada navedena je godina izdavanja uporabne dozvole, a u potpisu ilustracija stambenih naselja navedeno je razdoblje izdavanja uporabnih dozvola za stambene zgrade.) Tabl. I. http://www.apn.hr Tabl. II. *** 2004.b: 3997 Tabl. III. http://www.apn.hr (Preuzeti podatci su sistematizirani, provjereni, usklaðeni i dopunjeni te sintezno prikazani.)

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Program društveno poticane stanogradnje… B. BOBOVEC, I. MLINAR

140-157 21[2013] 1[45]

PROSTOR

157

Sažetak Summary

Social Housing Construction Scheme in Croatia After it gained independence in 1991, the Republic of Croatia went through the Homeland War which caused not only the destruction of approximately 590 estates or 160 000 housing units but also the slowing down of economic activities, the slow postwar economic recovery and a smaller number of residential building projects. A chronic shortage of residences in big cities before the war was only aggravated by the migration of people from the war areas. The first organized housing scheme in the post-war period was the Homeland War Victims Housing Scheme launched in 1996 with the goal of providing housing for a growing number of people. The rest of the citizens were not included in the scheme and were left to the free housing market where the property demands and prices of housing units were on the rise. In the late 1990s, the Croatian government initiated the formation of the Social Housing Construction Scheme. It was supported by the Faculty of Architecture, University of Zagreb with the goal of meeting housing requirements, improving the housing quality for a great number of people, and advancing architectural practice. The implementation of the scheme commenced in late 2001, and the main characteristics were its largescale and multi-level application. The experiences gained in the implementation of the Homeland War Victims Housing Scheme were used for this new government-backed project. Certain corrections made in the scheme included the sections related to the prescribed organisation parameters, housing standards and implementation conditions and possibilities. Efforts were also made in the area of construction in that the required number of housing units were to be built all over the country in a relatively short period of time and with an additional task of protecting the space from unplanned building. The Ministry of Construction and the Agency for Mediation and Transactions of Specific Real Estate Property were in charge of the implementation of the scheme. Additional provisions were made for the establishment of non-profit organisations on the local level which was an opportunity seized by the cities of Varaždin, Rijeka, Koprivnica and Du-

brovnik. The obligation of the local government was to ensure a lot and public utilities, while the national government was to take care of the construction in the amount of 25% of the standard construction costs, from design, building, and supervision to value added tax. The costs of land development and public utilities were not included in the standard costs and could amount to maximum 40% of the standard cost of the apartment’s usable surface area. The prescribed maximum price for apartments was 1.125,66 €/m2 of its usable surface area. From 2004 the public funding was to stimulate construction and reconstruction of apartment buildings and family houses which provide private people new housing according to the prescribed standard by covering 25% of the standard building cost. The scheme also includes the defined needs and project programme, and the Regulations on the Minimum Technical Requirements for Design and Construction of Apartments in the Social Housing Construction Scheme. The regulations are the only valid document which prescribed and structured all the elements of the apartments. That is why its application became habitual in housing projects even outside the framework of this scheme. Review of the project documentation was conducted by professional architectural reviewers from the Faculty of Architecture in Zagreb. A significant number of housing units was build during the first year of the scheme’s implementation, whereas the building activities in later periods somewhat subsided. The period 2011-2011 saw the construction of 5533 housing units in 173 solely residential and residential and commercial buildings, and in one complex of single-storey and twostorey row houses in Ðurðevac. The architectural design competitions held in the beginning of the scheme’s implementation for residential buildings and estates enabled both prominent and young, unknown architects to see the execution of their designs. The competitions held as part of the scheme resulted in the construction of the Špansko - Oranice and Novi Jelkovec estates in Zagreb and a large number of individual buildings. After 2004,

Biografije Biographies Dr.sc. BORKA BOBOVEC diplomirala je i magistrirala na Arhitektonskom fakultetu, a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ureðenja bavi se struènim radom. Predsjednica je meðunarodne strukovne udruge Europan Hrvatska. Doc. dr.sc. IVAN MLINAR završio je Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, na kojem je doktorirao i gdje se bavi nastavnim, znanstvenim i struènim radom.

BORKA BOBOVEC, PhD, obtained a BA and a MA degree at the Faculty of Architecture, and a PhD at the Faculty of Humanities and Social Sciences Zagreb. She is employed at the Ministry of Construction and Physical Planning. She is the president of the international professional association Europan Croatia. IVAN MLINAR, PhD, assistant professor, obtained his PhD degree at the Faculty of Architecture, University of Zagreb where he works as a researcher and lecturer.

architectural design competitions were abandoned in favour of public procurement. The only exception was the competition for the Sopnica jug estate in Zagreb whose design has never been executed. The residential buildings within the Social Housing Construction Scheme were all constructed according to the Regulations, which resulted with a wide range of buildings of exceptional quality. Among numerous realized projects envisaged by the scheme there are several of those which stand out by their successful integration in the surrounding space in terms of architectural treatment of forms and facades (residential buildings Krapina, Krapinske Toplice, Delnice); those which are creatively designed (buildings in Ðakovo, S4 in Zagreb’s Špansko estate and in Vrgorac), and those which feature skilfully organized communal spaces and housing units (buildings in Krapina, B1 in Zadar and Rovinj). With their number and quality, the residential buildings within the scheme most certainly left a mark on Croatian architecture in the early 21st century, which is attested by a number of Croatian and international awards and commendations given to their architects for the buildings in Ðakovo, Krapinske Toplice, Cres, Rovinj, Sambor, Delnice and Vrgorac. The research results suggest the necessity of the following activities: holding architectural and urban design competitions for residential buildings whose construction is publicly financed, recommending adequate types of housing, revising certain sections of the Regulations and establishing the ratio between the value of construction and the value of lots in relation to one m2 of the newly built apartments in big cities. The Social Housing Construction Scheme provided a successful model which has gone through numerous corrections in relation to laws and the relationship of the location communities, and the possibilities of potential users of such a form of housing. With careful attention of people’s real needs and with certain revisions, the scheme achieved its goal and provided better and more accessible housing to Croatian citizens. BORKA BOBOVEC IVAN MLINAR

Sl. 1. Hotel „Alhambra”, Mali Lošinj, 1911.-1913., današnji izgled Fig. 1. Alhambra Hotel, Mali Lošinj, 1911-1913, present condition

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

159

Jasenka Kranjèeviæ Institut za turizam HR - 10000 Zagreb, Vrhovec 5

Institute for Tourism HR - 10000 Zagreb, Vrhovec 5

Pregledni znanstveni èlanak UDK 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeða Èlanak primljen / prihvaæen: 22. 1. 2013. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 72.036(497.5 Kvarner)A. Keller”19” Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 22. 1. 2013. / 10. 6. 2013.

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner

Keller, Alfred Lošinj Opatija Susak

Austrijski arhitekt, slikar i grafièar Alfred Keller (1875.-1945.) arhitektonsko je stvaralaštvo na podruèju Hrvatske zapoèeo na Kvarneru prije Prvoga svjetskog rata. Kellerov kvarnerski opus obuhvaæa prostore otoka Lošinja i Suska te Opatiju. Gotovo svi njegovi projekti vezani su za potrebe turizma. S obzirom na to da je stvarao u doba promjene stilova, u svojim je projektima želio pomiriti tradiciju i modernitet.

The first architectural works by the Austrian architect, painter and graphic artists Alfred Keller (1875-1945) in Croatia were built before the First World War in the area of Kvarner, or more specifically in Opatija and on the islands of Lošinj and Susak. Almost all his projects were related to tourism. Creating architecture in the period of stylistic changes, Keller’s projects reflect his wish to reconcile tradition and modernity.

160

PROSTOR

1[45] 21[2013] 158-169 J. KRANJÈEVIÆ Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

UVOD - TURISTIÈKE PRILIKE NA JADRANU INTRODUCTION - TOURISM CIRCUMSTANCES ON THE ADRIATIC COAST

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Trsta, 1890. godine evidentirano 8964 turista, 1892. - 14.246 turista, 1895. - 19.601 turist, a 1897. godine 24.960 turista.11 Samo odreðena naselja proglašavaju se klimatskim ljeèilištima. U cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji 1910. godine evidentirana su svega 33 ljeèilišta koja su bila pod kontrolom ljeèilišnog povjerenstva Ministarstva unutarnjih poslova12, a od toga šest na hrvatskoj obali.13 Usprkos èinjenici što je istoèna obala Jadrana sve više percipirana kao „zemlja povijesti i zemlja buduæih putovanja”14 ili „turistièka zemlja par excellence u Austriji”15, njezina je gospodarska situacija poèetkom 20. stoljeæa bila izuzetno teška. Istoèna obala Jadrana još uvijek nije bila dovoljno prometno umrežena, a lokalno gospodarstvo temeljilo se na zastarjelim oblicima poljoprivredne proizvodnje, prodaji sirovina i slabo razvijenoj preraðivaèkoj djelatnosti.

Sl. 2. Portret Alfreda Kellera Fig. 2. Alfred Keller, portrait

rajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa turizam je veæ dobro razvijen u srednjoj Europi1 i polako se širi prema njenu jugoistoku. Puštanjem u promet željeznièke pruge Trst - Beè 1857. i Rijeka - Budimpešta 1873. godine podruèje Jadrana, odnosno Kvarnera, postaje lakše dostupno srednjoj Europi.2 Prometno umrežavanje, povoljna klima3, atraktivnost prostora, razvoj specifiènih grana medicine4 te dolazak kapitala pokrenuli su izgradnju ljeèilišta5, a time i razvoj turizma na istoènoj obali Jadrana. U to doba istraživaèi razlièitih struka sve više putuju istoènom obalom Jadrana i objavljuju razlièite prikaze s putovanja.6 Bogato kulturno-povijesno naslijeðe budi sve veæi interes stranih struènjaka za njegovo istraživanje, prezentaciju i/ili zaštitu.7 Za sve veæi broj turista ureðuju se prostori i razvija se sve više razlièitih usluga. Zato se u uskome priobalnom pojasu za odreðena naselja u kratkom razdoblju izraðuju regulacijski planovi8 i projekti za tehnièku infrastrukturu.9 Izvode se opsežni i složeni melioracijski radovi.10 Izraðuju se projekti za proširenje željeznièke mreže, izgradnju novih cesta, luka, škola itd., pa istoèna obala Jadrana u kratkom vremenu postaje veliko gradilište. Prema evidenciji carske i kraljevske Centralne komisije za statistiku, na hrvatskoj obali - tadašnjoj austrijskoj rivijeri, iz godine u godinu boravi sve više turista. Na obali je, bez

U cilju poboljšanja gospodarske situacije, u Beèu je grof Jan Harrach 1894. osnovao Društvo za unaprjeðenje gospodarstvenih interesa Dalmacije.16 Napori Društva bili su usmjereni na stvaranje preduvjeta i pojedinaènih konkretnih akcija za poboljšanje ukupnoga gospodarstva, koje je, izmeðu ostalog, 1 Za usporedbu, u Švicarskoj je 1913. god. evidentirano 3600 hotela i 170.000 kreveta. [Pfiester, 2005: 27] 2 Poèetkom 20. st. putovanje željeznicom Beè - Trst trajalo je 13,30 sati, a od 1914. god. 10,30 sati. U to su vrijeme uspostavljene dvije dnevne i dvije noæne linije. Putovanje iz Budimpešte do Rijeke trajalo je 13,30 sati. [Kojiæ, 1956: 211] 3 Srednja zimska temperatura na Lošinju iznosila je 8,1 0C, u Opatiji 5,5 0C i na Hvaru 9,1 0C. [Reimer, 1889: 13] 4 Kao specifiène grane medicine za razvoj ljeèilišta smatraju se klimatoterapija, helioterapija i talasoterapija. One su imale za cilj lijeèenje i oporavak, odnosno oèuvanje zdravlja pomoæu zraka, sunca i mora. 5 Još 1889. god. Opatija, Lošinj i Hvar evidentirani su kao zimska ljeèilišta na istoènoj obali Jadrana. [Reimer, 1889: 11] 6 Od vodièa istièe se opsežan Führer durch Dalmatien (Vodiè po Dalmaciji) iz 1899. god. Reinharda E. Petermanna, koji na 600 stranica teksta (bez dodataka) opisuje putovanje istoènom obalom Jadrana od Trsta do Krfa. 7 Thomas G. Jackson nakon putovanja po istoènoj obali Jadrana 1887. god. objavljuje Dalmatia, the Quarnero and Istria, with Cettigne in Montenegro and the Island of Grado. Arhitekt Josef Hoffmann 1895. god. obilazi Volosko, Lovran, Iku, Mošæenice, Opatiju itd. Arhitekt Josef Miedel obilazi Poreè 1912. god. Max Dvor¢ák i Joseph W. Kubitschek kao glavni konzervatori Monarhije predlažu mjere za kulturno podizanje Dalmacije. [Juriæ, Æoriæ, 2009: 228-241] 8 Regulacijski plan za uvalu Èikat na Lošinju izraðen je oko 1900. god. [Nikoliæ, 2007: 80; Kojiæ, 1956: 210] 9 U uvali Sveti Martin u Malom Lošinju izgraðena je elektrièna centrala koja je opskrbljivala Mali i Veli Lošinj elektriènom rasvjetom. Projekti za tramvajsku prugu izmeðu Velog i Malog Lošinja izraðeni su 1913., ali zbog izbijanja rata nije izvedena. [Kojiæ, 1956: 210; Horowitz, 1901: 59-61; Bouvard, 1909: 41-59] 10 Na Brijunima Paul Kupelwieser financira melioracijske radove za isušivanje moèvarnog zemljišta otoka kako bi se prostor uredio za ekskluzivni turizam. 11 Prokop, 1900: 98

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

obuhvaæao i turizam. To je Društvo osnovalo 1897. godine dionièko društvo17 za izgradnju hotela i ljeèilišta u Dalmaciji pa je dalo izraditi pet tehnièkih osnova za hotele u Dubrovniku, Trstenom, Trogiru, Kaštelima te Savini kod Herceg Novoga.18 Nešto kasnije, 1906. godine Nikola Nardelli, dalmatinski namjesnik, pokreæe Vladinu akciju za gospodarsko i kulturno podizanje Dalmacije.19 Gospodarsko podizanje podrazumijevalo je unaprjeðenje industrije, poljoprivrede i turizma. Osiguranje potrebnih preduvjeta za ulaganje investicija u turizmu nije teklo prema oèekivanjima investitora. Društvene i gospodarske promjene, koje je trebala osigurati lokalna zajednica za razvoj turizma, tražile su promjene u tadašnjoj kulturi života i rada, a to je kod lokalnog stanovništva nailazilo na otpor.20 Proglašena kvarnerska ljeèilišta meðusobno su se razlikovala prema specifiènosti ljeèilišnih usluga, opremljenosti i higijeni. Što se tièe prostorne organizacije, može se reæi da se ona sva nalaze u uskom pojasu uz more. Arhitektura ljeèilišta bila je iskljuèivo namjenska, odreðena prirodom terena, blizinom mora, sunèanim stranama, zavjetrinom, zraènim strujanjima, ali i kapitalom. Nove graðevine otvorene su prema suncu te su u suprotnosti spram postojeæih kuæa u zbijenim 12 Steward, 2000: 92, 117 13 Hvar je proglašen ljeèilištem 1868., Opatija 1889., Veli i Mali Lošinj 1892., Lovran 1905. i Crikvenica 1906. 14 Holbach, 1910: 17 15 *** 1913.j 16 Piploviæ, 2011: 201 17 Piploviæ, 2011: 202 18 Piploviæ, 2011: 213 19 Juriæ, Æoriæ, 2009: 228 20 Kojiæ, 1956: 212-219 21 Osim ureðenja zelenila oko pojedinih vila (Karlo von Schubert 1883. god. u Opatiji ureðuje park vile Angioline) vodi se briga i o pošumljivanju otoka. God. 1886./87. osnovano je Društvo za poljepšavanje i pošumljavanje mjesta. Na Lošinju je Društvo u prvoj godini postojanja dalo zasaditi 80.000 borovih sadnica i 500 kom. alejnih sadnica. [Kojiæ, 1956: 219] 22 Tako hotel „Imperial” u Dubrovniku 1896. god. projektira Ludwig Tischler. Na podruèju Kvarnera u kratkom razdoblju projektiraju: Franz Wilhelm, Alfred Wildhack, Leopold Theyer, Max Fabiani, Marcel Kammerer, Carl Seidl, biro Bauqué&Pio (Amand Bauqué i Albert Pio), Friedrich Sigmundt, Rudolf Goebel, Hugo P. Ritter von Wiedenfeld, Alfred Keller i dr. U Rijeci projektiraju arhitekti iz Trsta Giuseppe Bruni, Emilio Ambrosi i dr. 23 Lux, 1909: 17-20 24 Kos, Lozzi Barkoviæ, 2009. 25 *** 1897: 344 26 Piploviæ, 2011: 211 27 Dok su na prostoru Hrvatske prije Prvoga svjetskog rata ulagani golemi napori za svladavanje raznih tehnièkih i administrativnih zapreka nužnih za izgradnju hotela, u Švicarskoj je protiv hotelijerske industrije još 1905. osnovano društvo „Heimat” za zaštitu krajolika kao reakcija na izgradnju žièara i velikih hotelskih zgrada, koje je kritiziralo nedostatak referenca za poštivanje tradicijske arhitekture. [*** 1913.i: 10-12] 28 V. F., 1916./1918.: 58-64; Piploviæ, 1998: 53-62; Kranjèeviæ, 2012.

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru J. KRANJÈEVIÆ 158-169 21[2013] 1[45]

jezgrama, koje su davale prednost zatvorenosti i sjeni. Osim po tehnièkoj opremljenosti, graðevine se meðusobno razlikuju po stilskom oblikovanju. U oblikovanju koriste se karakteristike eklekticizma, historicizma i secesije, a vidljive su i naznake moderne. Raskošnost ljeèilišta oèitovala se u ureðenju parkova, vrtova i pošumljivanju.21

PROSTOR

Sl. 3. Hotel Trsteno, jugozapadno proèelje, 1911. Fig. 3. Trsteno Hotel, south-west facade, 1911

Domaæih struènjaka za izgradnju hotela i ureðenje ljeèilišta nije bilo pa su reprezentativne zgrade za potrebe turizma projektirali stranci.22 Projektiranje i izgradnja hotela/ljeèilišta svakako su zahtijevali odreðena znanja i poznavanje funkcionalno-tehnoloških procesa.23 Uz hotele, kao posebne turistièke atrakcije, projektiraju se kupališta. Po opremljenosti istièu se secesijsko kupalište s kabinama i cafe barom u uvali Èikat na Lošinju te kupalište u uvali Oštro u Kraljevici.24 Za izgradnju hotela na našoj obali organizirano je nekoliko akcija. Jedna je od prvih poziv objavljen 1897. godine u èasopisu „Wiener Bauindustrie-Zeitung”25 za izgradnju hotela na lokacijama: Boriku u Zadru, Šibeniku, u sedam Kaštela, otocima Hvaru, Visu i Šipanu te u Koloèepu. Sljedeæa je akcija bila kada je Društvo za unaprjeðenje Dalmacije 1907. godine dalo beèkim arhitektima Wilhelmu Jelineku, Rudolfu Peschelu i Schrapateru26 zadatak za prouèavanje lokacija i izradu hotelskih osnova. S obzirom na to da je u Dalmaciji izgradnja hotela vrlo èesto nailazila na razlièite zapreke, na Jadranskoj izložbi u Beèu 1913. godine prikazan je prijedlog tipskog hotela zvan Dalmacija.27 U jednu takvu akciju prije Prvoga svjetskog rata ukljuèen je i austrijski arhitekt Alfred Keller (Sl. 2. i 3.), koji projektira hotele u Trogiru, Splitu, Trstenom, Dubrovniku i Kotoru.28

161

Sl. 4. Sanatorij Hansa, Graz, projekt, 1906. Fig. 4. Hansa Sanatorium, Graz, design, 1906

162

PROSTOR

1[45] 21[2013] 158-169 J. KRANJÈEVIÆ Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

struènim tijelima, omoguæili su Kelleru zapošljavanje 1930. godine na Tehnièkoj visokoj školi u Beèu na dužnosti profesora. Funkciju dekana Arhitektonskog fakulteta u Beèu obnašao je 1935./36. godine (Sl. 4.). Brojna putovanja31 razvila su u Kellera sposobnost prepoznavanja potreba hotelijerske arhitekture i prostornih regionalnih specifiènosti. Osim na podruèju današnje Austrije, on je projektirao i na prostoru današnje Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Èeške, Kanade, Sjedinjenih Amerièkih Država itd., a to ukazuje na èinjenicu kako državne granice nisu bile zapreka za njegovo arhitektonsko djelovanje. U Beèu su njegove najreprezentativnije graðevine Akademija za meðunarodnu trgovinu 1914.-1916. i stambeno naselje David-hof u suradnji s Walterom Brossmanom, 1926.-1927.

Sl. 5. Vila dr. Grafa, Veli Lošinj, 1910., desno: tlocrt prizemlja Fig. 5. Dr. Graf Villa, Veli Lošinj, 1910, right: ground floor plan

Sl. 6. Vila Geutebrück, Veli Lošinj, 1910. Fig. 6. Geutebrück Villa, Veli Lošinj, 1910 Sl. 7. Luèka zgrada, Veli Lošinj, jugozapadno proèelje, 1910. Fig. 7. Port building, Veli Lošinj, south-west facade, 1910

ALFRED KELLER ALFRED KELLER Austrijski arhitekt, slikar i grafièar Alfred Keller29 roðen je u Grazu 17. lipnja 1875. godine u obitelji zlatara i najmodavca Josefa Kellera. Nakon gimnazije upisao je Tehnièku visoku školu i Akademiju lijepih umjetnosti u Grazu 1893. godine. Nakon diplome 1899. godine zapošljava se u Beèu kao pripravnik i službenik u carskoj i kraljevskoj Upravi za zgradarstvo. Bez obzira što je Keller obrazovan u tradicionalnome historicizmu kod profesora Wilhelma Löwa i Johanna Wista, novi smjerovi u arhitekturi snažno su utjecali na mladog arhitekta. Utjecaj novih ideja vidljiv je u Kellerovu projektu za sanatorij Hansa u Grazu 1906. godine. Sanatorij je projektiran s oèitim utjecajem moderne jer je proèelje obraðeno bez ornamenta i izboèenih prozora (bay-windows). Taj je projekt prikazan u veljaèi 1909. godine u Grazu na predavanju Ausblick in bessere Zukunft („Pogled na bolju buduænost”).30 Izvedba velikog broja projekata razlièitih namjena na prostorima razlièitih država, kao i obnašanje dužnosti u razlièitim

Na prostoru Hrvatske Keller djeluje od 1910. do 1936., s odreðenim prekidima. Kellerovo stvaralaštvo vezano je uglavnom za jadransko podruèje Hrvatske, dok iznimku èini ureðenje proèelja trgovaèkog centra „Kastner & Öhler” (danas NAMA) u Ilici 4-6 u Zagrebu. Na prostoru Hrvatske izraðuje projekte za graðevine razlièitih namjena, i to za vile, hotele, penzione, ljeèilišta, bolnice i trgovaèki centar. Takoðer, u Hrvatskoj sudjeluje na nekoliko urbanistièko-arhitektonskih natjeèaja (Opatija, Vis, Split i Dubrovnik). Široj struènoj javnosti u Hrvatskoj najpoznatiji su Kellerovi projekti za izgradnju kuæica uz južno proèelje Dioklecijanove palaèe u Splitu i vila Šeherezada u Dubrovniku.32 Na prostoru Hrvatske ipak su najbrojniji njegovi projekti za hotele, i to u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata: Lošinj, Susak, Trogir, Split, Trsteno, Dubrovnik. Izmeðu dva svjetska rata Keller takoðer projektira hotele na prostoru Hrvatske, i to za Hvar, Split i Dubrovnik, ali nijedan nije izveden. 29 http://www.architektenlexikon.at/de/290.htm [21. 12.2012]; *** 2009: 244 30 Senarclens de Grancy, 2001: 11. Za usporedbu, Adolf Loos je svoj polemièki èlanak Ornament i zloèin objavio 1908. god. 31 Kao student putovao je po Indiji, a poslije po Rusiji, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Sjedinjenim Amerièkim Državama, Dalmaciji itd. 32 Kvaliteta navedenih projekata èesto je osporavana od arhitekata pobornika moderne. 33 Slika „Pogled na Dubrovnik” iz 1941. 34 To su brodovi „Viribus Unitis”, „Tegetthoff” i „Prinz Eugen”. 35 Svjetska kriza u brodarstvu imala je velik utjecaj na ekonomske prilike otoka Lošinja. Zbog gubitka radnih mjesta uslijedilo je iseljavanje, što je imalo za posljedicu pad cijene zemljišta. 36 Na Lošinju je 1893. god. boravilo 415, a 1909. god. 4665 stranaca koji su ostvarili 79.204 noæenja [Sokoliæ, 1997: 31]. Iz turistièkog vodièa vidljivo je da su u Malom Lošinju 1913. god. poslovale dvije banke, tri konzularne agencije (talijanska, grèka i turska), tvornica likera i soda-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Osim arhitekturom Keller se bavio i grafièkim opremanjem knjiga i plakata. U slikarstvu najèešæe je koristio tehnike ulja na platnu33 i akvarel. Složenu problematiku izgradnje i opremanja hotela iznio je u knjizi Hotel und Gaststätte von Heute - Neubau, Umbau und zeitgemässe Ausstattung („Hoteli i ugostiteljski objekti današnjice - novogradnja, rekonstrukcija i moderno opremanje”), koju je izdao 1937. godine u suradnji s Ottom R. Hellwigom. Specifiènost u njegovu stvaralaštvu svakako je ureðenje radnih i boravišnih prostora za visoke vojne èasnike na ratnim brodovima Monarhije.34 Alferd Keller umro je u Beèu 8. ožujka 1945., a pokopan je na groblju u Kremsu, u Austriji.

STVARALAŠTVO ALFREDA KELLERA NA KVARNERU ALFRED KELLER’S ARCHITECTURE IN KVARNER Arhitektonsko stvaralaštvo Alfreda Kellera na prostoru Hrvatske poèinje na Kvarneru prije Prvoga svjetskog rata. Otok Lošinj u to doba doživljava velike gospodarske, socijalne, kulturne, a time i prostorne promjene.35 Zbog blage odnosno povoljne klime i relativno lagane dostupnosti morem, naselja Mali i Veli Lošinj postaju pogodna mjesta za razvoj turizma36 pa su ubrzo proglašeni klimatskim ljeèilištima.37 U kratkom se razdoblju gradi potrebna infrastruktura te vile, hoteli i sanatoriji. Gotovo istovremeno (1910.-1911.) Keller projektira sedam graðevina na otoku Lošinju (Sl. 8.) i jednu na Susku, a sve su ili direktno ili indirektno vezane za turizam. Tako velik broj istovremenih projekata i praæenje njihove izvedbe zahtijevalo je otvaranje ispostave/poslovnice beèkog ureda na Lošinju.38 Jedan od prvih Kellerovih projekata na otoku Lošinju jest rekonstrukcija vile dr. Grafa39 u -vode. Lošinj po broju noæenja nije bio kao Opatija jer je Opatija 1912. brojila 54.696 turista koji su ostvarili 774.035 noæenja [Kojiæ, 1956: 211]. Za usporedbu, 1909. god. u Dubrovniku (koji nije bio proglašen ljeèilištem) prema podatcima prijavnog ureda boravilo je 13.233 turista koji su ostvarili 44.450 noæenja [Periæ, 1983: 123]. 37 Za proglašenje ljeèilištima veliku su zaslugu imali balneolog dr. Conrad Clark i Ambroz Haraèiæ. Haraèiæ je od 1879. god. provodio sustavna meteorološka mjerenja. Na poticaj dr. Schröttera u Malom Lošinju 1886./87. osnovano je Turistièko društvo kao sekcija Austrijskoga turistièkog kluba. U isto vrijeme osnovano je Društvo za poljepšavanje i pošumljavanje mjesta. [Kojiæ, 1956: 219] 38 Frank, 1919: 1 39 Vila je poznata u Velom Lošinju pod imenom vila Franz. Danas se koristi kao hostel. 40 *** 1913.b: Tafel 3; FLR, 1913: 173-175 41 Danas se zgrada koristi kao odmaralište za djecu s posebnim potrebama. 42 *** 1913.a: Tafel 2 i 3; *** 2012: 46-47 43 Vragoviæ, 1997: 51; *** 2012: 52-53 44 Frank, 1919: 1

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru J. KRANJÈEVIÆ 158-169 21[2013] 1[45]

blizini crkve sv. Antuna u Velom Lošinju 1910. godine. Na postojeæoj prizemnici Keller vješto nadograðuje dvije etaže i potkrovlje. Na novim etažama radi loðu i terasu, a to je odstupalo od dotadašnjega tradicionalnog vanjskog oblikovanja. Volumen kuæe dijeli izmicanjem i lomljenjem krovnih ploha blagoga nagiba u razlièitim smjerovima, a proèelje je oblikovao bez ornamenata. Mala parcela u središtu Velog Lošinja nije omoguæivala ureðenje raskošnog vrta, ali ta èinjenica nije sprjeèavala Kellera da glavni ulaz u kuæu naglasi pergolom koja tijekom vruæih ljetnih dana stvara hlad40 (Sl. 5.). Istovremeno, u istoj ulici u blizini vile dr. Graf, Keller projektira rekonstrukciju vile Geutebrück41, poznatu i kao penzion Matilda, koja je nakon rekonstrukcije imala 11 soba za iznajmljivanje. I ova je graðevina u središtu Veloga Lošinja nakon rekonstrukcije oblikovana jednostavnim proèeljem, ali korištenjem mediteranskog otvora - balkona. Iako je u perspektivi Keller prikazao da æe proèelje biti izvedeno od lokalnog kamena, proèelje je obraðeno glatkom žbukom i plitkim pilastrima oko prozora.42 U dvorištu se nalazi prizemna dvorišna zgrada koje je proèelje oblikovano secesijskim elementima, kao i ograda (Sl. 6.). U središnjemu povišenom dijelu Veloga Lošinja Alfred Keller 1910.-1912. godine projektira nadogradnju treæe etaže sanatorija Betania43 koji je služio za oporavak djece, odraslih i bolesnog sveæenstva. I ovdje je proèelje jednostavno oblikovano, a ornamente na proèelju èine jedino plitki pilastri oko prozora. Sanatorij je prema jugu imao veliku terasu ukrašenu zelenilom koja je služila za boravak bolesnika na otvorenom tijekom toplih dana. U Velom Lošinju Keller je izradio i projekt za zgradu luèke uprave. Zbog strmog terena zgrada je projektirana s dvostrukom namjenom. U donjem se dijelu trebala koristiti kao administrativni dio luèke uprave, dok se u gornjem dijelu trebala vezati za šetnicu i služiti kao vidikovac. Volumen zgrade oblikovao je kao prijelaz od dominantnoga volumena crkve (južna vizura) prema pitoresknom volumenu naselja.44 Iako su radovi zapoèeli,

PROSTOR

163

Projekti Alfreda Kellera u Velom Lošinju 1. Vila Graf, rekonstrukcija, izvedeno, Kaciol 4 2. Vila Geutebrück, rekonstrukcija, izvedeno, Kaciol 26 3. Sanatorij Betanija, nadogradnja, izvedeno, Kaciol 38 4. Luèka zgrada, izgradnja, nije izvedeno, Obala maršala Tita bb 5. Galerija / trijem, izgradnja, izvedeno, rt Leva

Sl. 8. Zgrade A. Kellera na karti Veloga Lošinja Fig. 8. A. Keller’s buildings on a map of Veli Lošinj

Sl. 9. Galerija, Veli Lošinj, 1910., lijevo: proèelje i tlocrt, desno: jugozapadno proèelje Fig. 9. Gallery, Veli Lošinj, 1910, left: facade and floor plan, right: south-west facade

164

PROSTOR

1[45] 21[2013] 158-169 J. KRANJÈEVIÆ Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Sl. 10. Hotel „Alhambra”, Mali Lošinj, 1911.-1913., izvorni izgled i tlocrt kata Fig. 10. Alhambra Hotel, Mali Lošinj, 1911-1913, photo of the original state and ground-floor plan

prekinuti su zbog poèetka Prvoga svjetskog rata. Zasad je pronaðen samo jedan perspektivni crtež navedene zgrade (Sl. 7.). S osjeæajem za ambijent i urbanizam Veloga Lošinja Keller projektira Wandelhalle, odnosno galeriju/trijem45 koju smješta na rt Leva. Smještaj i volumen galerije/trijema èini logièan slijed rasta terena iz mora do groblja na uzvisini. S obzirom na to da se Wandelhalle nalazi na rtu strme uvale, Keller njezin volumen završava modificiranom ostakljenom kulom u tri smjera, iz koje se pruža prekrasan pogled na more.46 Osim vidikovca galerija istovremeno služi za odmor, ali i kao zaklon od hladnoga sjevernog vjetra. Donji dio galerije omoguæava prolaz za šetnicu u smjeru Rovenske. Vanjski dio donjeg dijela objekta izveden je od lokalnog kamena, dok je gornji dio ožbukan. Svojim oblikovanjem Wandelhalle predstavlja specifièan element ureðenja naselja, a nastala je prema uzoru na ljeèilišta u srednjoj Europi, ali manjih dimenzija47 (Sl. 9.). Na podruèju Maloga Lošinja, u uvali Èikat48, zaklonjenoj od vjetrova, Alfred Keller neposredno uz more projektira 1911.-1913. tada moderan i luksuzan hotel „Alhambra”49, i to za Gabriele Kersner r. Gregory. Kako bi omoguæio nesmetani ulaz u restoran s morske strane, Keller glavni ulaz u hotel projektira sa

Sl. 11. Sanatorij dr. Hajoša, Mali Lošinj, 1910., ureðenje vrta i izvorni izgled Fig. 11. Dr. Hajoš Sanatorium, Mali Lošinj, 1910, garden design and photo of the original state

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

stražnje, sjeverne strane.50 Kako hotel ne bi dominirao u prostoru, njegov volumen dijeli na manje dijelove, a u središnjem se dijelu izdiže modificirana kula koja podsjeæa na srednjovjekovnu. Da bi sve sobe imale pogled na more, hodnik projektira u obliku slova ‘U’ orijentiran u smjeru sjevera. Proèelje hotela oblikovao je gotovo bez ornamenata. Na proèelju uz razlièito oblikovane prozore koristi specifiène mediteranske otvore razlièitih velièina - balkone, terase i loðe.51 Stubište je hotela do prvoga kata od kamena, a na više etaže od drva. Iz stubišta dolazi se do kule iz koje se pruža prekrasan pogled na uvalu. Ispred hotela ureðeno je kupalište, kao i malo pristanište za brodove.52 Veliku je pozornost Keller posvetio ureðenju vrta s mediteranskim biljem53 (Sl. 1. i 10.). Na podruèju Èikata Keller projektira od 1910. do 1913.54 dogradnju istoènoga krila sanatorija dr. Rudolfa Hajoša, nekad patricijske vile Premuda. Kako bi istaknuo dogradnju, južno proèelje uvlaèi od postojeæe graðevinske linije, dok sjeverno proèelje drži postojeæu graðevinsku liniju. I ovdje je proèelje oblikovano jednostavno, a ornamenti su jednostavni i plitki pilastri koji slijede oblik polukružnih ili èetvrtastih prozora te oni koji naglašavaju etaže i jednostavan krovni vijenac. Sve sobe sanatorija imale su pogled na more, tekuæu vodu, elektriènu rasvjetu i centralno grijanje. Velika je pozornost posveæena ureðenju vrta/parka ukupne površine tri hektara.55 Tako je ispred zgrade ureðena terasa s pergolom, a vrt je zasaðen mediteranskim stablima i ružama.56 Uza sanatorij nudila se rekreacija na vlastitim teniskim terenima i u dvorani za vježbanje. Za Drugoga svjetskog rata graðevina je ošteæena, da bi se poslije dodijelila poduzeæu „Jadranka” i koristila kao radnièki hotel za sezonske turistièke djelatnike. Danas je zgrada u privatnom vlasništvu, u vrlo lošem stanju, 45 Wandelhalle je èest arhitektonsko-urbanistièki detalj ljeèilišta koji je imao javnu funkciju šetnje, odmora i razbibrige. U veæim su se ljeèilištima uz Wandelhalle nalazile i trgovine. U hrvatskom jeziku ne postoji izravan prijevod za Wandelhalle. U engleskom se jeziku prevodi: pump room, gallery, foyer lobby. Negdje su Wandelhalle površine nekoliko stotina kvadratnih metara. 46 Feldegg, 1913: 2-4; *** 1913.e: Tafel 3; *** 1913.h: Tafel 3 47 Ispred galerije bio je ureðen park s agavama. 48 Prva vila u uvali Èikat bila je vila Adelma (prije se zvala vila Riedel), a projekt je izradio arhitekt Friedrich Sigmundt. Arhitekt Hugo P. Ritter von Wiedenfeld projektirao je vilu Carlinu 1898. god. [Kojiæ, 1956: 253] 49 S obzirom na to da se hotel koristio i zimi, imao je centralno grijanje, elektriènu rasvjetu i grijanu morsku vodu. 50 Feldegg, 1913: 2 51 Postojeæi secesijski luster iz hala hotela, kao i ormar, izvorno je pripadao vili Karlini. 52 *** 1913.c: Tafel 5; *** 1913.f: Tafel 2; *** 1913.g: Tafel 3 53 V. F., 1916./1918.: 58-64

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru J. KRANJÈEVIÆ 158-169 21[2013] 1[45]

PROSTOR

165

te predstavlja opasnost od urušavanja (Sl. 11.). Nakon detaljnih istraživanja57 pješèanog otoka Suska dr. Hajoš pokreæe novu investiciju za izgradnju hotelsko-ljeèilišnog sklopa i morskog kupališta.58 Projekt se trebao realizirati tijekom nekoliko godina, u nekoliko etapa, zbog izgradnje potrebne tehnièke infrastrukture. Pretpostavlja se da je projekt doživio preinake nakon što je za otok Susak iskazao interes dr. Hajoš. U jednoj etapi hotelsko-ljeèilišni sklop predviðao je 60 soba, uglavnom u jednokatnim zgradama uz more, i malo pristanište za brodove, šetnicu i kupalište. Osim rašèlanjenog volumena zgrada, blagih krovnih ploha, Keller koristi trijem kao specifièan mediteranski element u prizemlju zgrada ili u njihovu povezivanju. U prvoj etapi projekta dr. Hajoš još je 1910. godine nudio jednodnevne izlete na provizorno ureðenom kupalištu s provizorno ureðenim restoranom - kioskom i svlaèionicama.59 Ljetna redovita linija60 otvorena je od 16. lipnja malim parobrodom na relaciji uvala Èikat (Lošinj) - Susak i prometovala je svakodnevno svaki sat. S obzirom na to da projekt nije saèuvan u cijelosti, on se ocjenjuje na temelju nepotpunih podataka. Zbog izbijanja Prvoga svjetskog rata projekt nije ostvaren (Sl. 12.). Jedini Kellerov poznati angažman na podruèju Opatije jest sudjelovanje na prvomu arhitektonskom natjeèaju za katolièku župnu crkvu i pripadajuæi župni dvor.61 Natjeèaj je raspisan nakon velikih polemika u studenome 1912. godine. Propozicije natjeèaja bile su strogo definirane. Crkva se trebala graditi na mjestu postojeæe, a oblikovanje je trebalo biti u romanièkom stilu. Tlocrt je trebao biti pravokutnog oblika u omjeru 1:3, a površine takve da može primiti 1500 vjernika. Tlocrt je mogao biti jednobrodan ili trobrodni s luènim svodom.62 Da je natjeèaj pobudio velik interes arhitekata s podruèja cijele Monarhije, 54 Klopf, 1917: 10 55 *** 1913.d: Tafel 6 i 7 56 *** 1913.d: Tafel 6 i 7 57 Glaesner, 1913: 1-27 58 Pretpostavlja se da je prije dr. Hajosa zemljište na otoku Susku privuklo zanimanje jednoga beèkog konzorcija koji je kupio veliku površinu zemljišta za izgradnju velikoga hotelsko-ljeèilišnog sklopa. [*** 1918: Tafel 70; Rr.G.v.Z., 1911: 316] 59 v. F. 1918: 84; *** 1918: Tafel 70 60 Za korištenje ljetnog kupališta ponuðena je moguænost korištenja mjeseène pretplate za goste Veloga i Maloga Lošinja te Èikata po cijeni od 30 kruna. [Rr.G.v.Z., 1911: 316] 61 *** 1913.k: 90; *** 1913.l: 98 62 Crnkoviæ, 2008: 88; Galoviæ, 2010: 101 63 Zanimljivo je da su u austrijskim èasopisima objavljeni natjeèajni radovi za crkvu koji nisu nagraðeni. U „Bauindustrie-Zeitungu” objavljen je rad arh. Karla i Josefa Ernstbergera. U èasopisu „Der Arhitekt” objavljen je natjeèajni rad arh. Lehrmanna i Waltera iz Beèa te Rudolfa Truksa. U Državnom arhivu u Rijeci saèuvani su dijelovi rada Gustava Tellera iz Osijeka i Alfreda Kellera.

vidljivo je po tome što su pristigla 43 rada, a samo je jedan iskljuèen.63 Tijekom ocjenjivanja još su èetiri rada iskljuèena iz formalnih razloga i još dva jer nisu poštovali naèelo anonimnosti. Keller s radom „Cypresse” dobio je jednakovrijednu prvu nagradu kao i Stjepan Podhorsky s radom „Talasi”. Ostale nagrade dodijeljene su: Dionisu Sunku za rad „Domus dei” - treæa nagrada, Atelijeru Kovaèiæ i Ehrlich za rad „Jug” - otkup, te Büchleru, Milèiæu i Samsi iz Zadra za rad „Tu se Petrus” - otkup.

Sl. 12. Hotelsko-ljeèilišni sklop, Susak, 1910., manji i veæi hotel Fig. 12. Health Resort, Susak, 1910, smaller and bigger hotel

Ubrzo nakon objave rezultata uslijedila je reakcija arhitekta Viktora Kovaèiæa. Glavna pritužba odnosila se na to da Kellerov natjeèajni rad nije zadovoljio zadani broj prihvatnoga kapaciteta vjernika. Odbor za gradnju crkve odbacio je prigovor pa je s Kellerom dogovarao doradu projekta. Izbijanje rata obustavilo je daljnje radove na projektu i izvedbi (Sl. 13.). Sl. 13. Župna crkva u Opatiji, natjeèaj, 1912.-1913., perspektivne skice i tlocrt Fig. 13. Parish church in Opatija, competition entry, 1912-1913, perspective sketch and ground-floor plan

166

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 158-169 J. KRANJÈEVIÆ Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Tabl. I. Kronološki popis poznatih projekata Alfreda Kellera na Kvarneru i ostalom prostoru Hrvatske Tab. I. Chronological list of Alfred Keller’s known projects in Kvarner and other Croatian areas

Naselje, adresa ili lokacija

Vrsta projekta

Godina projekta/ natjeèaja

Godina izvedbe

Namjena danas ili napomena

Vila dr. Grafa

Veli Lošinj, Kaciol 4

rekonstrukcija

1910.

jedno vrijeme Landhaus, danas hostel

Vila-penzion Geutebrück

Veli Lošinj, Kaciol 26

rekonstrukcija

1910.

djeèje odmaralište Zlatokrila

Luèka zgrada

Veli Lošinj, Obala maršala Tita 1

izgradnja

1910.

zapoèeto

vidljivi ostatci u tragovima

Galerija/trijem (Wandelhalle)

Veli Lošinj, rt Leva

izgradnja

1910.

galerija / trijem na šetnici

Sanatorij Betania

Veli Lošinj, Kaciol 38

nadogradnja

1910.

1912.

odmaralište Naša djeca

Sanatorij dr. Hajoša

Mali Lošinj, Ulica Conrada Clara

dogradnja + ureðenje vrta 1910.

1910.

jedno vrijeme hotel Èikat, danas ruševina

Hotelsko-ljeèilišni Susak, uvala Bok sklop s kupalištem

izgradnja - izraðeno nekoliko inaèica

1910.

zapoèeto

vidljivi ostatci zapoèetog kompleksa

Hotel-penzion „Alhambra”

Mali Lošinj, Èikat bb

izgradnja

1911.

1913.

koristi se kao hotel

Župna crkva i župni dvor

Opatija, sv. Jakova, park sv. Jakova

arhitektonski natjeèaj, jednakovrijedna prva nagrada kao i S. Podhorsky

1912.-1913.

nije izvedeno

Graðevina Kvarnerski opus

Ostali opus na prostoru Hrvatske Hotel

Trsteno, imanje grofa Gozzea

izgradnja

1911.-1913.

nije izvedeno

Hotel

Trogir, kod stare tvrðave, Batarija

izgradnja

1911.-1913.

nije izvedeno

Hotel

Split, palaèa Kataliniæ

rekonstrukcija

1911.-1913.

nije izvedeno

Hotel

Dubrovnik, Lazareti

izgradnja

1911.-1913.

nije izvedeno

Pokrajinska bolnica

Split, u suradnji s arh. Maxom Setzom

izgradnja

1912.-1913.

nije izvedeno

Župna crkva Gospe od Spilice

Vis

arhitektonski natjeèaj - prijedlog za otkup

nije izvedeno

Zgrade uz južni zid Dioklecijanove palaèe

Split, Obala Hrvatskog narodnog preporoda (riva)

arhitektonski natjeèaj - I. nagrada

1922.

1927.

još i danas u funkciji

Regulacijski plan Splita

Split

meðunarodni urbanistièki natjeèaj, otkup

1923.-1924.

Vila Šeherezada

Dubrovnik, Vlahe Bukovca 2

izgradnja

1927.

1928./29.

Hotel

Split, Trumbiæeva ul.

izgradnja

1927.-1928.

nije izvedeno

Hotel Madeira

otok Hvar, Hvar, Fabrika bb

izgradnja

1928.

zapoèeto 1928., nastavljeno 1936. prekinuto

na lokaciji izveden hotel Adriatic arh. Lovre Perkoviæa

Kastner & Öhler

Zagreb, Ilica 4-6

rekonstrukcija proèelja

1928.

danas trgovaèki centar NAMA

Kurhotel i kursalon

Dubrovnik, Pile

izgradnja

1928.

nije izvedeno

Putnièki ured Putnik

Split, Gat sv. Petra

nadogradnja u suradnji s Fabjanom Kaliternom

1929.

1943.

Hotel Engleski prinèevi

Dubrovnik, Lazareti

Pozvani arhitektonski natjeèaj - I. nagrada Lavoslav Horvat

1936.

nije izvedeno

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ZAKLJUÈAK CONCLUSION S obzirom na to da je Keller posjedovao istanèan osjeæaj za mala naselja kakva prevladavaju na Kvarneru, svi njegovi projekti izraðeni su s posebnom pozornošæu za ambijentalne vrijednosti prostora. Nijedan njegov projekt nema želju za dominacijom u prostoru, veæ se uklapa u prostor, pa je Keller na taj naèin pridonio oèuvanju mediteranske slikovitosti. Vjerojatno su tome njegovu daru pridonijela i brojna putovanja još od studentskih dana koja su u Kellera razvila osjeæaj za arhitekturu turizma i prepoznavanje karakteristiènih prostornih regionalnih specifiènosti (Sl. 18.). U volumenu i oblikovanju koristi regionalne karakteristike. U skladu s mediteranskim obilježjima graditeljstva u raspodjeli volumena gotovo ne koristi simetriju, ali volumen rašèlanjuje u manje mase. Moglo bi se reæi da u volumenskim proporcijama koristi elemente historicizma, dok u vanjskom oblikovanju proèelja prezentira utjecaj nadolazeæe moderne. Za oblikovanje krovnih masa upotrebljava razigrane krovne plohe blagih nagiba. Kao otvore koristi razlièite oblike prozora i specifiène mediteranske otvore, npr. balkone, terase, loðe i trijemove. Bez ikakve zadrške on otvara nove graðevine prema suncu. Veliku pozornost posveæuje ureðenju zelenila, a uporabom sjenovitih pergola i trijemova osi-

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru J. KRANJÈEVIÆ 158-169 21[2013] 1[45]

gurava ugodan boravak na otvorenom tijekom vruæih dana. Kellerova otvorenost prema novim idejama oèituje se u tome što je on, iako obrazovan u tradicionalnom historicizmu, u svojim projektima udahnuo modernu interpretaciju tradicionalnih mediteranskih oblika. U svakom sluèaju, Keller je regionalne oblikovne elemente prezentirao na svoj specifièan naèin. Od svih realiziranih projekata na Kvarneru za potrebe turizma posebno se istièu hotel „Alhambra” i dogradnja sanatorija dr. Hajoš u Malom Lošinju te galerija u Velom Lošinju. Od neostvarenih projekata svakako se istièu hotelsko-ljeèilišno kupališni sklop na otoku Susku te luèka zgrada u Velom Lošinju. Iako zanemaren, a èesto i osporavan od pojedinih struènjaka u Hrvatskoj (u razdoblju izmeðu dva svjetska rata i nakon Drugoga svjetskog rata), Keller je nesumnjivo pridonio razvoju hotelijerske arhitektonske misli jer je na prostoru Hrvatske izradio deset projekata za hotele. S obzirom na to da je Keller radio u doba mijenjanja stilova, tj. kada je secesija veæ preživjela, a moderna još nije uhvatila puni zamah, u svojim projektima želio je pomiriti tradiciju i modernitet. S vremenskom distancom od jednog stoljeæa od Kellerova djelovanja na podruèju Kvarnera, može se reæi da je Keller odabrao vlastit arhitektonski izraz i da su njegove realizacije na otoku Lošinju dale odreðen peèat prostoru jer odišu jedinstvenošæu i prepoznatljivošæu.

PROSTOR

167

Literatura Bibliography

1. Bouvard, R. (1909.), Das Strassenwesen in Dalmatien, „Allgemeine Bauzeitung”, 74 (341): 4159, Wien 2. Crnkoviæ, G. (2008.), Inicijativa za utemeljenje župe u Opatiji i natjeèaj za gradnju nove crkve sv. Jakova, u: Opatijske crkvene obljetnice [ur. Crnkoviæ, G.]: 85-90, Opatija 3. Feldegg, F. (1913.), Das tektonische und das stereomische Prinzip in der historischen Baukunst, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (1): 2-4, Wien 4. FLR (1913.), Vom künstlichen Tuffstein, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (20): 173-175, Wien 5. Frank, H. (1919.), Wohnungsnot vor hundert Jahren, „Österreichische Bauzeitung (Wiener Bauindustrie-Zeitung)”, 36 (1): 1-2, Wien 6. Galoviæ, K. (2010.), Klub hrvatskih arhitekata u Zagrebu 1905-1914, povijest kluba, Ministarstvo kulture, Zagreb 7. Glax, J. (1906.), Abbazia als Kurort, Verlag der Kur-Kommission, Abazzia 8. Glaesner, L. (1913.), Ein Ausflug nach Sansego in der Adria, „Meereskunde”, 7 (3): 1-27, Berlin 9. Hellwig, O. R.; Keller A. (1937.), Hotel und Gaststätte von Heute: Neubau, Umbau und zeitgemässe Ausstattung, Michael Winkler, Wien, Leipzig 10. Holbach, M. M. (1910.), Dalmatia- the Land where East meets West, London, New York 11. Horowitz, J. (1901.), Die Trinkwasserversorgung in Dalmatien mit spezieller Berücksichtigung der Zisternenanlagen, „Allgemeine Bauzeitung”, 66: 59-61, Wien 12. Juriæ, Z.; Æoriæ, F. (2009.), Kulturno promicanje Dalmacije, Prijedlozi konzervatora Maxa Dvor¢áka i Josepha W. Kubitscheka 1909. godine, „Prostor”, 17 (38 /2/): 226-243, Zagreb 13. Keller, A. (1928.), Izgradnja hotela i zaštita istorijsko-arhitektonskog karaktera dalmatinskih gradova, „Jugoslovenski turizam”, 1 (1): 34, Split 14. Klöpfer, J. (1917.), Alfred Keller, M. Mahlmann & Co., Wien 15. Kojiæ, B. (1956.), Razvitak turizma na otoku Lošinju, u: Anali Jadranskog instituta, I. [ur. Krbek, I.], JAZU: 205-298, Zagreb 16. Kos, M.; Lozzi Barkoviæ, J. (2009.), Kvarnerska kupališna baština, Hrvatski muzej turizma, Državni arhiv u Rijeci, Opatija/Rijeka 17. Kranjèeviæ, J. (2012.), Arhitektonsko stvaralaštvo Alfreda Kellera na prostoru Hrvatske, katalog izložbe, Institut za turizam, Zagreb 18. Linn, T. (1893.), The health resort of Europe - a medical guide to the mineral springs, climatic, mountain and seaside health resort, milk, whey, grape, earth, mud, sand and air cures of Europe, London

168

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 158-169 J. KRANJÈEVIÆ Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Izvori Sources

19. Lux, J. A. (1909.), Das Hotel, ein Bauproblem, „Der Architekt”, 15: 17-20, Wien 20. Nikoliæ, A. (2007.), Otoèna korabljica, Mali Lošinj 21. Periæ, I. (1983.), Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine, Zavod za povijesne znanosti i istraživaèkog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik 22. Petermann, R. E. (1899.), Führer durch Dalmatien, Wien 23. Pfiester, D. (2005.), Raum - Gestaltung - Qualität am Beispil historischer Hotels, Basel 24. Piploviæ, S. (1998.), Dalmatinski opus arhitekta Alfreda Kellera, Godišnjak njemaèke narodnosne zajednice, 5: 53-62, Osijek 25. Piploviæ, S. (2011.), Rad na gospodarskom unaprjeðenju Dalmacije na prijelazu 19. u 20. stoljeæe, Godišnjak njemaèke narodnosne zajednice, 18: 199-228, Osijek 26. Prokop, A. (1900.), Zur Förderung des Fremdenverkehrs in den österreichischen Alpenländern und an der Österreichischen Riviera, „Wiener Bauindustrie Zeitung”, 17 (14): 97-101, Wien 27. Reimer, H. (1889.), Handbuch der speziellen Klimatotherapie und Balneotherapie mit besonderer Rücksicht auf Mittel-Europa zum Gebrauch für Aerzte, Berlin 28. Rr.G.v.Z. (1911.), Seebäder und Winterstationen, „Adria”, 3 (8): 315-316, Trieste 29. Senarclens de Grancy, A. (2001), „Moderner Stil” und „Heimisches Bauen” - Architekturreform in Graz um 1900, Kulturstudein Sonderband 25, Böhlau, Wien/Köln/Weimar 30. Sokoliæ, J. (1997.), Povijest turizma na Lošinju, Mali Lošinj 31. Steward, J. (2000.), The Spa Towns oft he Austro-Hungarian Empire and the Growth oft he Tourist Culture; 1860-1914, u: New Direction in Urban History Waxmann [ur. Borsay, P.; Hirschfelder, G.; Mohrmann, R. E.], Münsteraner Schriften zur Volkskunde, Europäische Ethnologie, Die Deutsche Bibliothek, Bd. 5: 87-125, Münster/New York/München/Berlin 32. Vragoviæ, W. (1997.), Istraživanje povijesno-prostornog razvoja Malog Lošinja s detaljnom analizom turistièko-rekreacijske zone Èikat, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 33. V. F. (1916./1918.), Alfred Kellers Hotelprojekte für Dalmatien,„Der Architekt”, 21: 58-64, Wien 34. V. F. (1918.), Alfred Keller, „Österreichische Bauzeitung (Wiener Bauindustrie-Zeitung)”, 35 (11): 81-84, Wien

35. *** (1897.), Hotelbauten in Dalmatien, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 14 (30): 344, Wien 36. *** (1913.a), Haus Geutebrück in Lussingrande, Architekt Alfred Keller, „Der Architekt”, 19: Tafel 2-3, Wien 37. *** (1913.b), Landhaus in Lussingrande, Architekt Alfred Keller, „Der Arhitekt”, 19: Tafel 3, Wien 38. *** (1913.c), Hotel Alhambra in Cigale, Architekt Alfred Keller, „Der Architekt”, 19: Tafel 5, Wien 39. *** (1913.d), Gartenanlage im Kurhaus Hajos in Cigale, Architekt Alfred Keller, „Der Architekt”, 19: Tafel 6-7, Wien 40. *** (1913.e), Wandelhalle in Lussingrande, Architekt Alfred Keller, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (1): Tafel 2, Wien 41. *** (1913.f), Pension „Alhambra” im Seebad Cigale auf Lussin, Architekt Alfred Keller, „Wiener Bauindustrie-Zeitung, Wien”, 30 (1): Tafel 2, Wien 42. *** (1913.g), Pension „Alhambra” im Seebad Cigale auf Lussin, Architekt Alfred Keller, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (1): Tafel 3, Wien 43. *** (1913.h), Wandelhalle in Lussingrande, Architekt Alfred Keller, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (1): Tafel 3, Wien 44. *** (1913.i), Das Musterhotel in der Adria, „Der Fremdenverkehr”, 6 (21): 10-12, Wien 45. *** (1913.j), Handbook of Dalmatia, Abbazia, Lussin etc. „The Austrian Riviera” including the Albanian Coast, the Jonian islands, Corfu, Patras, Athens, Illustrated Guide Hartleben, 65 [ur. Seifert, M.], Vienna/Leipzig 46. *** (1913.k), Konkurrenz - Angelegenheiten. Ausschreibungen, Kirchenprojekt, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (10): 90, Wien 47. *** (1913.l) Konkurrenz - Angelegenheiten. Ausschreibungen, Kirchenprojekt, „Wiener Bauindustrie-Zeitung”, 30 (11): 98, Wien 48. *** (1918.), Seebad Sansego, „Österreichische Bauzeitung (Wiener Bauindustrie-Zeitung)”, 35 (11): Tafel 70, Wien 49. *** (1965.), Keller, Alfred, u: Österreichisches Biographisches Lexikon 1815-1950, III. [ur. Santifaller, L.], Österreichischen Akademie der Wissenschaften: 286-287, Graz/Köln 50. *** (2009.), Keller, Alfred, u: Hrvatski biografski leksikon, VII. [ur. Macan, T.], Hrvatski leksikografski zavod „Miroslav Krleža”: 244, Zagreb 51. *** (2012.), Lošinjski hoteli, pansioni i ljeèilišta 1887.-2012., Lošinjski muzej, Mali Lošinj

Dokumentacijski izvor Document Source 1.

Österreichische NationalBibliothek [ÖNB], Bildarchivaustria, Digitale Sammlung, PORT_00017 848_01, Wien

Internetski izvor Internet Source 1.

http://www.architektenlexikon.at/de/290.htm [21.12.2012]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Sl. 2. Sl. 3. Sl. 4. Sl. 5. Sl. 6. Sl. 7. Sl. 8. Sl. 9. Sl. 10. Sl. 11. Sl. 12. Sl. 13.

Foto: autorica ÖNB V.F. 1916/1918: 63 Senarclens de Grancy, 2001: 12 FLR, 1913: 175 *** 2012: 47 Frank, 1919: 1 Autorica Feldegg, 1913: 2, *** 1913.h: Tafel 3 *** 1913.c: Tafel 5; Feldegg, 1913: 2 *** 1913.d.: Tafel 7; Klöpfer, 1917: 10 *** 1918: Tafel 70 Galoviæ, 2010: 100; Crnkoviæ, 2008: 89

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru J. KRANJÈEVIÆ 158-169 21[2013] 1[45]

PROSTOR

169

Sažetak Summary

Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner At the end of the 19th and the beginning of the 20th century, the Croatian coast of the Adriatic Sea turned into a huge construction site for the purposes of tourism development. Since there were no Croatian experts for hotel and resort architecture, it was mostly foreign architects who designed and built tourist buildings whose constructions required particular knowledge of specific functional and technological processes. Numerous foreigners working on the Adriatic coast in Croatia also included architect Alfred Keller. The Austrian architect Alfred Keller (Graz, 17 Jun 1875 - Vienna, 8 Mar 1945) started working in Croatia after the First World War and made his first architectural accomplishments in Kvarner, the area which represents the cradle of Croatian tourism. Keller arrived in Croatia as a 35-year-old architect with mature experience and he worked there from 1910 to 1936 on approximately 30 projects which were almost exclusively related to the Adriatic region, with the exception of the Kastner & Öhler department store (today’s NAMA) in Zagreb for which he designed the front façade. Various building projects on which Keller worked in Croatia include villas, hotels, pensions, health resorts, hospitals and the department store. He also participated in several architectural and urban design competitions (Opatija, Vis, Split and Dubrovnik). In addition to Austria, Keller worked in the present territories of Croatia, Slovenia, Montenegro, the Czech Republic, Canada, USA etc., which suggests that borders were not an obstacle to his architectural endeavours. Regardless of his educational background in the traditional historicism, the new movements in the architecture of Vienna, where he was employed upon completing his studies in Graz, represented a great influence, which is discernible in his 1906 designs for the Hansa sanatorium in Graz. Two of his numerous projects that clearly stand out are the International Trade Academy (1914-16) and the David-hof residential estate built in cooperation with Walter Brossman (1926-1927). Despite the fact that Keller’s most famous projects in Croatia are the houses along the south facade of

Diocletian’s Palace in Split (1922-27) and the Scheherazade Villa in Dubrovnik (1928), numerous hotel building that he designed before the First World War in Mali Lošinj, Susak, Trogir, Split, Trsteno and Dubrovnik most certainly represent a contribution to the development of hotel architecture. Even in the period between the two world wars Keller designed hotels in Hvar, Split and Dubrovnik but none of them was ever built. Such a great number of designs for hotels of various sorts and capacities enticed Keller to publish in 1937 the book entitled Hotel und Gaststätte von Heute - neubau, umbau und zeitgemässe Ausstattung in collaboration with Otto R. Hellwig, which was an overview of hotel technology and the necessary steps for their technical advancement. Almost all of Keller’s projects in Kvarner were directly or indirectly related to tourism. In only three years, the period of his known activities in Kvarner, Keller designed eight buildings and participated in one design competition. The projects include the designs for the buildings in the village of Veli Lošinj on the island of Lošinj (reconstruction of the Graf and Geutebrück Villas, extension of the Bethania sanatorium, a gallery and the port building), the town of Mali Lošinj on Lošinj (Alhambra Hotel, reconstruction of the Dr. Hajoš Sanatorium), the island of Susak (hotel and resort buildings and the accompanying beach) and Opatija (architectural design competition for a parish church and rectory, which won him the first award). Among all accomplished tourism related projects in Kvarner prominence should be given to the Alhambra Hotel (which still exists), the extension of the Dr. Hajoš Sanatorium in Mali Lošinj and the gallery in Veli Lošinj, while among the unexecuted designs, emphasis should be placed on the hotel and bathing resort on the island of Susak and the port building in Veli Lošinj. Seen in the context of architecture and the period in which he was active, Keller’s projects in Kvarner respected the spatial and the existing social and economic circumstances of the area. In the formal treatment of his buildings he used regional characteristics. None of his projects was envisaged to dominate the space around it but rather to adapt to

Biografija Biography Dr.sc. JASENKA KRANJÈEVIÆ, dipl.ing.arh., od 2008. god. suradnica je na znanstvenom projektu Meðuodnos turizma, prostora i prometa. Objavila je nekoliko znanstvenih i struènih radova. Kao honorarna nastavnica predaje izborni kolegij Rurizam na Arhitektonskom fakultetu.

JASENKA KRANJÈEVIÆ, PhD, Dipl.Eng.Arch., has participated in the scientific project Interrelation of Tourism, Space and Transport since 2008. She has published several scientific and professional papers. She teaches the course Rurism at the Faculty of Architecture in Zagreb.

it. In this way Keller contributed to the preservation of the Mediterranean picturesqueness. His decisions, and consequently designs, were most likely influenced by his numerous travels, even in his student days, which helped him develop the feeling for the architecture of tourism and recognition of spatial differences of various regions. In following the Mediterranean architectural principles related to the disposition of forms Keller did not use symmetry but fragmentation into smaller masses. It could be said that he used elements of historicism in the proportions of volumes, while making the influence of approaching modernism evident in the exterior treatment of forms. He designed roof as having a dynamic rhythm of sloping planes, and he used various shapes of windows and specific Mediterranean openings, such as balconies, terraces, loggias and porches, opening thereby, his buildings to the sunlight. He paid a great attention to green areas and with the use of shaded pergolas and porches he ensured comfortable stay in the open space during hot days. Keller’s openness to new ideas is also evident in the fact that, despite his educational background in traditional historicism, he imbued his projects with modern interpretation of traditional Mediterranean forms. In each case Keller presented regional formal elements in his particular way. Although his work has been neglected, and often discredited by some professionals in Croatia (especially in the period between the two world wars and after the Second World War) Keller undoubtedly made a contribution to the development of hotel architecture since he created more than ten designs for various sorts of hotels in Croatia. It should be noted that he was active in the period in which the transition of styles made him decide to reconcile in his projects tradition and modernity in the Mediterranean space. With an entire century distance between today and Keller’s work in Kvarner, it could be said that he chose his own architectural expression, and his projects in the island of Lošinj left a specific mark on the area due to their uniqueness and recognisability. JASENKA KRANJÈEVIÆ

Sl. 1. Riken Yamamoto & Field Shop: Ecoms pokazna kuĂŚa, Tosu, 2004. Fig. 1. Riken Yamamoto & Field Shop: Ecoms demonstration house, Tosu, 2004

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 1[45]

PROSTOR

171

Davor Andriæ, Kristina Careva, Ariana Štulhofer Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Pregledni znanstveni èlanak UDK 72.02:72.036:728 Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.03. - Arhitektonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija graðenja Èlanak primljen / prihvaæen: 28. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Subject Review UDC 72.02:72.036:728 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.03. - Architectural Structures, Building Physics, Materials and Building Technology Article Received / Accepted: 28. 3. 2013. / 10. 6. 2013.

Primjena aluminijskih konstrukcija u gradnji obiteljskih kuæa Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses

aluminijska kuæa gradnja aluminijem obiteljska kuæa

aluminium house aluminium based construction family house

Èlanak daje opæi i informativni pregled gradnji aluminijskih kuæa od prve polovice 20. stoljeæa do danas. Aluminij je materijal koji se rijetko koristi za izradu glavne nosive konstrukcije zgrada pa aluminijskih kuæa u cijelome svijetu ima malo. Odabrane obiteljske kuæe prikazane su kroz njihovu konstrukciju i naèin gradnje u odnosu s tehnologijom oblikovanja aluminija. Zbog èestih inovacija u gradnji znaèajan ih je broj saèuvan kao muzejski izlošci.

The paper presents a general overview of aluminium based construction from the first half of the 20th century to the present. Since aluminium is rarely used for load- bearing structures the number of aluminium houses are small. The houses are examined in terms of how their structures and building methods relate to aluminium production technology. Due to their construction innovations a lot of aluminium houses have been preserved as museum exhibits.

172

PROSTOR

1[45] 21[2013] 170-181 D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER Primjena aluminijskih konstrukcija…

UVOD INTRODUCTION

luminij je materijal koji se zasad rijetko koristi za izradu glavne nosive konstrukcije pa izvedenih aluminijskih graðevina u cijelome svijetu ima vrlo malo. Meðutim, s obzirom na njegova brojna povoljna svojstva u odnosu na èelik, može se oèekivati veæa zastupljenost aluminijskih konstrukcija u arhitekturi. Pregledom koji slijedi obuhvaæeni su odabrani primjeri obiteljskih kuæa kojih je nosiva konstrukcija izvedena iz aluminija. Primjeri su organizirani u grupe prema zemljopisnom smještaju, a unutar grupe obraðivani su kronološkim redoslijedom. Težište analize stavljeno je na tehnike i tehnologije korištene u gradnji, pri èemu je važno naglasiti da je dobar dio njih ostvariv primarno u gradnji aluminijem zbog specifiènosti proizvodnje aluminijskih elemenata.1

ALUMINIJ KAO GRAÐEVNI MATERIJAL U ARHITEKTURI

USE OF ALUMINIUM IN ARCHITECTURE Aluminij je razmjerno ‘mlad’ materijal, otkriven tek prije dvjestotinjak godina2, ali je industrijskom proizvodnjom3 i smanjenjem proizvodnih troškova ubrzo postao vrlo atraktivan metal za široku uporabu: u industriji pakiranja, avioindustriji, brodogradnji, svemirskoj, automobilskoj i informatièkoj industriji, prijenosu elektriène energije i graðevinarstvu. Prednosti gradnje aluminijem - Glavni je konkurent danas mnogo zastupljenijem èeli-



Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ku4 u izgradnji metalnih konstrukcija, i to iz nekoliko razloga:  Gustoæa mu iznosi oko 1/3 gustoæe èelika5 pa mu je to i najatraktivnija osobina za veæu primjenu u arhitekturi: zbog male težine i lakšeg prijevoza vrlo je povoljan za graðenja na udaljenim i teže pristupaènim mjestima;  Treæi je element po masenoj zastupljenosti (nakon kisika i silicija) u Zemljinoj kori6;  Ne korodira kao èelik: iako je aluminij prilièno reaktivan, na njegovoj površini izloženoj zraku ubrzo nastaje tanak prozirni sloj oksida koji ga štiti od daljnje korozije7, a to je velika prednost u održavanju konstrukcije jer nema potrebe za redovitim nanošenjem zaštitnih sredstava;  Otporan je na djelovanja atmosferskih plinova i nekih kiselina;  U odnosu na èelik ima manju emisivnost površine8: od 0,02 za polirani do 0,3 za jako korodirani aluminij, u odnosu na èelik kojeg emisivnost iznosi od 0,02 za polirani do 0,8 za jako korodirani èelik - to znaèi da zagrijani aluminij emitira manje topline od èelika zagrijanog na istu temperaturu; 1 Seminarski radovi doktoranda Davora Andriæa „Obiteljske kuæe od aluminija” (kolegij „Energetski uèinkovito graðenje” voditeljice prof. dr.sc. Jasenke Bertol-Vrèek) i „Suvremeni sustavi lake gradnje obiteljskih kuæa” (kolegij „Istraživanje kroz projekt 3” voditelja prof. dr.sc. Dražena Juraèiæa) na doktorskom studiju „Arhitektura” Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu potaknuli su daljnja istraživanja na ovu temu, koja se prikazuju u ovome èlanku. 2 Razlièiti se podatci o poèetcima proizvodnje aluminija mogu naæi u raznim izvorima, no njihova preciznost nije nužna za potrebe ovoga èlanka, a kao referentan je izvor odabrana enciklopedija koja obraðuje samo ovaj metal „Aluminium 13 element” [*** 2007.], iz koje su preuzete kljuène osobe i godine: Sir Humphry Davy (1778.-1829.), britanski kemièar i fizièar, 1808. godine prvi put spominje aluminij kao metal. U elementarnom je stanju aluminij prvi put izolirao 1825. godine danski fizièar H. Ch. Ørsted (1777.-1851.). Njegov je rad nastavio njemaèki kemièar F. Wöhler koji je dobio èisti aluminij. 3 Godine 1886. istovremeno su Francuz Paul Héroult i Amerikanac Charles Martin Hall razvili proces industrijske proizvodnje aluminija kakav danas poznajemo. Polazna ruda za dobivanje aluminija jest boksit, od kojeg se proèišæavanjem dobije aluminijev oksid ili glinica (Al2O3). Metal aluminij dobivamo elektrolizom. 4 Bessemerov proces industrijske proizvodnje èelika razvijen je nešto ranije: prvi je put predstavljen 1856., a u široj je uporabi od 1864. godine. 5 Aluminij ima gustoæu 2700 kg/m3, a èelik 7850 kg/m3. 6 Zastupljen je s udjelom od oko 8%, dok je zastupljenost željeza oko 5%. 7 Ipak, neke legure poput duraluminija korodiraju, ali se one uglavnom rabe za proizvodnju aviona koji se redovito i pomno pregledavaju. 8 Emisivnost je odnos infracrvenog zraèenja zagrijanog materijala u odnosu na idealno zraèenje crnog tijela i kreæe se od 0,00 (= ne zraèi uopæe) do 1,00 (= u potpunosti zraèi toplinsku energiju), te se mijenja kao funkcija temperature i površinske obrade. 9 U primarnu proizvodnju jedne tone aluminija prosjeèno se uloži 170 GJ veæinom elektriène energije, dok se za preradu iste tone uloži oko 10 GJ [http://recycling.worldaluminium.org/home.html (21.1.2013.)]. 10 Recikliranje aluminija u Europi kreæe se od 63% aluminija korištenog u limenkama do više od 90% korištenog

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

 Pogodan je za izdvajanje iz otpada i ponovno korištenje (recikliranje): iako je za proizvodnju primarnog aluminija potrebna velika kolièina elektriène energije - a to može biti protuargument energetski uèinkovitu graðenju - tako uložena energija isplati se u njegovoj ponovnoj preradi, za koju je potrebno samo 3-5% energije9 utrošene u primarnu proizvodnju, pa aluminij možemo smatrati ‘energetskom bankom’10;  Bitna tehnološka razlika u proizvodnji èeliènih i aluminijskih profila jest u tome što se èelièni profili proizvode valjanjem, a aluminijski primarno ekstrudiranjem11 pa to ima svoje posljedice u projektiranju: èelièni se profili biraju izmeðu standardnih profila [IPE, HE, RHS...] i odabrani profili èesto su nužno predimenzionirani, dok se aluminijski profili mogu projektirati u optimalan potrebni oblik i velièinu (koji ovise o nosivosti, naèinu ugradnje, oblikovanju detalja i spojeva...). Opæenito, bilo koja serija profila veæa od 20 komada isplativa je narudžba za proizvodnju u veæini europskih tvornica aluminijskih profila.12 u graðevinarstvu i prijevozu [http://www.alueurope.eu/ key-topics/recycling/ (21.01.2013.)]. Ovi podatci ponešto variraju od studije do studije, ali je za arhitekte važna gotovo 100%-tna moguænost ponovne uporabe veæ korištenog aluminija ugraðenog u zgradu koja se uklanja. U praksi taj postotak ide do 98% zbog 1-2% sitnih aluminijskih dijelova koji se izgube u procesu razgradnje [*** 2004.]. 11 Osim ekstrudiranja tu su još i lijevanje i valjanje. Postupak ekstrudiranja: sirovi se aluminij nakon predgrijavanja reže na komade i ubacuje u prešu što istiskuje plastiènu masu aluminija kroz matricu, nakon èega se materijal hladi i skruæuje u zadani oblik i velièinu. U procesu ekstruzije temperatura se kreæe od 480 do 510 °C, tj. ne doseže temperaturu topljenja aluminija (660 °C). 12 Gitter, 2006. 13 Najèešæi legirajuæi elementi jesu: bakar, mangan, silicij, cink i magnezij. Njihovi udjeli u legurama variraju pa to rezultira velikim brojem legura razlièitih svojstava pogodnih za razlièitu uporabu. 14 Pri zavarivanju aluminija uz var se oblikuje podruèje smanjene èvrstoæe kao posljedica povišene temperature na mjestu vara (engl. HAZ - heat affected zone). U aluminijskim se kuæama spojevi uglavnom izvode pomoæu vijaka. 15 Ovisno o leguri, vrijednosti u zagradi jesu èvrstoæe legura koje se koriste za ekstrudiranje. Iako postoje aluminijske legure koje èvrstoæom nadilaze neke èelike, uobièajeno se koriste legure s magnezijem i silicijem kojih vlaèna èvrstoæa iznosi 140-160 Mpa, a to je manje od obiènoga graðevnog èelika, ali za veæinu primjena u gradnji dostatno [Gitter, 2006: 297]. 16 Ovisno o vrsti, vrijednosti u zagradi jesu za uobièajene graðevne èelike. 17 Modul ima uložak toplinskoizolacijskog materijala na spoju dvaju metalnih elemenata, unutrašnjeg i vanjskog, a smještava se na mjesto toplinske izolacije proèeljnih slojeva kako bi se postigla njezina kontinuiranost (kao npr. modul Schöck Isokorb). 18 Pojednostavnjeno možemo reæi da pri izloženosti temperaturama od 200 °C èvrstoæa aluminijskih legura prosjeèno pada za treæinu (to odgovara sliènom padu kod èelika pri temperaturi od 500 °C), pri temperaturi od 300 °C za dvije treæine, dok pri temperaturi od 350 °C pada za 90% (za èelik pri 800 °C pad iznosi oko 85%). Do 100 °C raèuna se da nema pada, a pri 500 °C èvrstoæa praktièki nema nikakvu vrijednost.

Primjena aluminijskih konstrukcija… D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER

170-181 21[2013] 1[45]

PROSTOR

173

Nedostatci gradnje aluminijem - Korištenje aluminija kao materijala za izradu nosivih konstrukcija u graditeljstvu uz navedene prednosti ima i nedostatke: manju èvrstoæu, manju krutost, stvaranje toplinskih mostova, osjetljivost na povišenje temperature i zavarivanje te korodiranje u dodiru s nekim materijalima.



Aluminij je mekana kovina male gustoæe i velike rastezljivosti pa u èistom obliku nije dostatno èvrst materijal za uporabu u arhitekturi. Buduæi da s metalima stvara brojne legure razlièitih svojstava13, moguæe je prilagoðavanje potrebnih obilježja, a time i velika i raznolika uporaba. Za primjenu aluminija u arhitekturi potrebno je odvagnuti koje su odlike bitne te u skladu s njima koristiti legure potrebnih svojstava: neke se legure mogu zavarivati, dok druge ne14; neke korodiranju, a neke ne; neke imaju vrlo visoku èvrstoæu, neke su pogodnije za ekstrudiranje, neke za lijevanje, neke za valjanje... Velike razlike u osobinama brojnih legura otežavaju projektiranje aluminijskih konstrukcija, ali i omoguæuju najbolji moguæi odabir. Modul elastiènosti aluminija jest 70 GPa, a èelika 190-210 Gpa, a to znaèi manju krutost aluminijskih elemenata u odnosu na èeliène, pa je tu u zaostatku za èelikom (Sl. 2.). Ista je stvar i s vlaènom èvrstoæom aluminija koja iznosi 70-700 (150-300) MPa15, dok je ona kod èelika 276-2000 (360-510) MPa.16 Toplinski mostovi predstavljaju problem kod svih metalnih konstrukcija kojih elementi iz unutrašnjeg prostora prodiru u vanjski. Razlièiti naèini rješenja prekida toplinskog mosta kod aluminijskih konstrukcija istovjetni su kao i kod èeliènih konstrukcija: a) dio konstruktivnog elementa koji prodire u vanjski prostor toplinski se izolira ‘oblaèenjem’ u izolacijski materijal; b) ako je veæi dio konstrukcije u vanjskom prostoru, može se dio konstruktivnog elementa koji je u unutrašnjosti graðevine obložiti izolacijom; c) moguæe je konstrukciju cjelovito smjestiti u unutrašnji prostor; d) moguæa je uporaba nekih gotovih tehnièkih rješenja, kao npr. predgotovljenih modula za prekid toplinskog mosta.17 Požar ne predstavlja znaèajan problem kod obiteljskih kuæa od aluminija zbog njihovih malih visina, malih raspona i optereæenja. Ipak, neka lošija obilježja aluminija - kao što su toplinsko produljenje dvostruko veæe u odnosu na èelik, toplinska vodljivost èetiri puta veæa od vodljivosti èelika, brže smanjenje èvrstoæe zbog porasta temperature - treba uzeti u obzir pri projektiranju.18 Jedno od svojstava aluminija jest i to da korodira u meðusobnom dodiru s nekim drugim metalima i legurama, kao što su bakar, bronca, mesing, mjed, olovo i živa. Kako bi se

Sl. 2. Usporedba odnosa dimenzija presjeka i težina èeliène i aluminijskih greda ekvivalentne krutosti Fig. 2. Comparison between the cross-section size and the weight of steel and aluminium beams of equivalent stiffness

174

PROSTOR

1[45] 21[2013] 170-181 D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER Primjena aluminijskih konstrukcija…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

folije, mrežice i slièno. Primjer najnovijeg proizvoda jest Skytech paropropusna obostrano armirana refleksna aluminijska folija koja kao srednji sloj ima neškodljivu staklenu vunu22, ukupne debljine 1 cm, kojom postiže ista toplinska svojstva kao npr. izolacija od mineralne vune debljine 26 cm.23  Aluminijski protupotresni paneli imaju visoku sposobnost rasipanja energije potresa i mogu se primijeniti kod novih ili ugraditi u veæ postojeæe zgrade èeliène ili armiranobetonske okvirne konstrukcije.24 Sl. 3. Poslijeratne britanske aluminijske kuæe: montaža ispred Tate Modern Galerije 1945., demontaža kuæe u Llandinam Crescentu za premještaj u muzej 1998. Fig. 3. Post-war British aluminium houses: a house assembled in front of the Tate Modern Gallery, 1945; a house disassembled in Llandinam Crescent so as to be moved to a museum, 1998

Sl. 4. Jean Prouvé: Osnovni model montažne kuæe Fig. 4. Jean Prouvé: basic model of a modular house

sprijeèio ovaj negativni uèinak, aluminij je potrebno odvojiti od navedenih materijala razdjelnim slojem.  Inovacije u materijalima na bazi aluminija - Iako su neki novi materijali od aluminija zasad manje dostupni za primjenu u arhitekturi zbog preskupe proizvodnje, ipak njihove raznolike oblikovne moguænosti te tehnološke i fizikalne prednosti u odnosu na tradicijske graðevne materijale najavljuju nove vidove gradnje ovim materijalima buduænosti. Neke od inovacija u razvoju aluminija i proizvoda od aluminija jesu: pjenoaluminij, transparentni aluminij, aluminijske folije za sustave toplinske izolacije i aluminijski protupotresni paneli.  Pjenoaluminij je patent njemaèkog Fraunhofer instituta.19 To je materijal koji ima visok stupanj apsorpcije udarne energije, dobra toplinskoizolacijska svojstva, veliko prigušenje buke i vibracija, negoriv je te ima razmjerno visoku krutost, pogotovo kod ploèastih sendviè-konstrukcija. Metalne pjene mogu se proizvesti iz gotovo svih vrsta metala koji postoje u obliku praha, no zbog ranog stadija istraživanja komercijalno su danas najèešæe dostupne metalne pjene na bazi aluminija ili nikla.20 Proizvodnja limenih panela s jezgrom od pjenoaluminija zasad je vrlo složena jer razvoj visokih temperatura pri oblikovanju aluminijske pjene može dovesti do topljenja limova panela. Trenutaèno se ovakvi sendviè-paneli najèešæe koriste kao oplate automobila.  Transparentni aluminij21 je keramika kristalne strukture koja se sastoji od aluminija, kisika i dušika, a dobiva se tako da se prah aluminijeva oksinitrida u gumenom kalupu željenog oblika izostatski preša pod pritiskom od 1034 atmosfere u spremniku hidraulièke tekuæine. Prešani je proizvod potrebno ispolirati do providnosti. Ima visoku èvrstoæu i razvijen je u vojne svrhe za oklopna vozila. Moguæa buduæa primjena u arhitekturi jest za providne konstruktivne elemente i kao zamjena za staklo.  Aluminijske toplinskoizolacijske folije proizvode se kao višeslojne folije koje osim refleksna aluminijskog sloja mogu sadržavati meke i tvrde toplinskoizolacijske materijale,

PRIMJERI IZVEDENIH ALUMINIJSKIH KUÆA EXAMPLES OF ALUMINIUM HOUSES Analiza odabranih primjera obiteljskih kuæa ponajprije je usmjerena prema uporabi aluminija u izradi njihove nosive konstrukcije, no naglašena je i njihova važnost u povijesnom i socijalnom trenutku u kojem su nastale. Zemljopisni smještaj izvedenih kuæa poslužio je za njihovu grupaciju u cjeline, unutar kojih su pojedine izvedbe navedene kronološkim redoslijedom. Prvu grupu predstavljaju primjeri iz Europe, drugu iz Afrike i Australije, treæu iz SAD-a i Brazila, a èetvrtu najnoviji japanski primjeri. 

Primjeri aluminijskih kuæa u Europi

Po završetku Drugoga svjetskog rata u Europi se javlja potreba brze i efikasne obnove razorenoga stambenog fonda. Kako je industrija klasiènih graðevnih materijala bila uništena, Engleska se okrenula izgradnji britanskih privremenih obiteljskih montažnih kuæa (Sl. 3.) koje su višestruko nadživjele predviðeni vijek trajanja, a izraðivane su iz viška aluminija pretopljenih borbenih aviona. Jedna od kuæa podignuta u Cardiffu preseljena je 1998. godine u Velški muzej na otvorenom u St. Fagansu.25 U Francuskoj je Jean Prouvé, dizajner, arhitekt i proizvoðaè aluminijskog pokuæstva, odgovor za rješenje novonastale stambene krize ponudio razraðujuæi 1944. i 1945. godine projekt jeftine i jednostavno sklopive montažne kuæe, koji æe se brzo razviti u projekt vojne barake iz èelika i drva. Slijede projekti za montažne kuæe s aluminijskom konstrukcijom u kombinaciji s èelikom, koji 19 www.fraunhofer.de/en.html (11.9.2012.) 20 Mariæ, Filetin, Kramer, 2002. 21 Proizvod tvrtke Surmet Corporation u Massachusettsu, SAD, pod nazivom ALON. 22 Klasificirana je kao nekancerogena za ljude. 23 http://www.winco-tech.com/en/skytech.php (7.2. 2013.) 24 De Matteis i dr., 2008. 25 http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/article/ 1865/ (20.04.2012.) 26 O’Day, 2009. 27 O’Day, 2009.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

su ostvareni u naselju obiteljskih kuæa Méudon pokraj Pariza. U ovim kuæama Prouvé je slijedio koncept postavljen na projektu vojne barake koristeæi isto konstruktivno naèelo: glavni nosivi elementi, vidljivi u unutrašnjem prostoru, jesu èelièni okviri koji su nosili sljemenu gredu na koju su se naslanjale krovne grede i krovne ploèe (Sl. 4.). Ploèe su se slagale u jednakom rasteru od jednog metra kao i paneli vanjskih zidova.26 U naselju obiteljskih kuæa u Méudonu èelièno-aluminijska konstrukcija kata oslanjala se na konstrukciju prizemlja izraðenu iz kamena i armiranog betona. Iz tog su se projekta razvile kuæa Métropole kao model za francusko i kuæa Tropicale kao model za afrièko tržište.27 Lakoæa prijevoza i sastavljanja predgotovljenih aluminijskih kuæa i danas se koristi. Jedan od primjera je modularna norveška kuæa koju je osmislila podružnica Løvetann arhitektonskog studija Snøhetta, projektirana za jednostavnu isporuku u plosnatim paketima (flat pack distribution). Primjena aluminija u gradnji obiteljskih kuæa u Hrvatskoj ogranièena je uglavnom na nekonstruktivne elemente (bravarija, obloge proèelja, krovni pokrovi, sendviè-paneli za zidove ispune...). No oèekuje se da se usvajanjem suvremenih europskih propisa28 za gradnju aluminijem primjena proširi na konstruktivne elemente.  Primjeri aluminijskih kuæa u Africi i Australiji

Kao i kod europskih primjera, nakon Drugoga svjetskog rata poèela je intenzivnija proizvodnja aluminijskih kuæa i za druga, kulturo28 EN 1999 Eurocode 9 29 Meðu njima: A. W. Hawksley Ltd, ALCOA, Structural and Mechanical Development Engineers Ltd., Maycrete Ltd., The Bristol Aeroplane Co. Ltd. dr. 30 Laughren, 2010.; Memmot, 1988.; *** 1959. 31 http://www.lamaisontropicale.com/www/ (30.11. 2012.) 32 Jednu od njih kupio je amerièki hotelijer André Balazs na aukciji u New Yorku i posudio muzeju Tate u Londonu za izložbu dok ne pronaðe parcelu za njeno trajno preseljenje. [http://www.andrebalazsproperties.com/special -projects/la-maison-tropicale/ (29.10.2012.)] 33 O’Day, 2009.

Primjena aluminijskih konstrukcija… D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER

loški i klimatski potpuno razlièita podruèja. Mnoge tvrtke29 proizvodile su kuæe za vlastita i strana tržišta, a neke od njih za zemlje tropskog i suptropskog pojasa - Afriku, Australiju, Indiju. Meðutim, èesto je ugodnost boravka u drugim vremenskim uvjetima bila posve zanemarena.

170-181 21[2013] 1[45]

PROSTOR

175

Sl. 5. Jean Prouvé: Maison du Sahara, 1958. Fig. 5. Jean Prouvé: Maison du Sahara, 1958

Jednostavne jednoslojne aluminijske kolibe graðene u Africi i Australiji ne istièu se ni oblikovnim ni tehnološkim karakteristikama, a zbog jednoslojne konstrukcije mikroklimatski su uvjeti u njima bili nepovoljni.30 Od kvalitetnijih primjera aluminijskih koliba i kuæa tvrtki koje su djelovale na podruèju Afrike možemo izdvojiti bungalove za francusku ekvatorijalnu Afriku. Njihov pokrov izveden je iz nebojanog aluminija kako bi što više reflektirao sunèevo zraèenje, a prostorna organizacija s dubokom verandom te zaštitnom mrežicom omoguæavala je boravak i spavanje na otvorenom. Osim navedenih tvrtki u Africi je djelovao i Francuz J. Prouvé razvijajuæi svoje ideje montažnih koliba osmišljenih nakon Drugoga svjetskog rata. Projektirao je i izveo tri primjerka kuæe Tropicale: jednu u Niameyu u Nigeru te dvije u Brazzavilleu za zastupništvo i kuæu direktora tvrtke Aluminium Français u Kongu.31 Te su kuæe, osmišljene za masovnu proizvodnju i izvedene u modularnom sustavu od 1 m, imale središnje èeliène okvire koji su nosili sljemenu gredu na koju su se oslanjali aluminijski krovni paneli. Obodni su plašt èinili paneli iste modularne širine od 1 m. Godine 2000. dvije su kongoanske kuæe Tropicale rastavljene i preseljene u Francusku na obnovu.32 Kuæe su projektirane tako da se dijelovi mogu ukrcati na teretni avion, da ti dijelovi budu dovoljno lagani kako bi ih mogla sklopiti dva èovjeka te dovoljno uski da se mogu proizvesti na stroju za valjanje aluminijskih limova u Prouvéovoj tvornici. Od njegovih aluminijskih kuæa projektiranih za Afriku zanimljiva je Maison du Sahara za afrièke zemlje proizvoðaèe nafte (Sl. 5.).33 Ta prizemnica iz 1958. godine ima zakrivljenu jedinstvenu krovnu plohu koja lebdi iznad odvojenih zatvorenih prostora. Aluminijsko ‘krilo’ iznad kuæe danju zasjenjuje stambene pro-

Sl. 6. William Hawley Bowlus: Airstream mobilna kuæa Fig. 6. William Hawley Bowlus: Airstream mobile house

176

PROSTOR

1[45] 21[2013] 170-181 D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER Primjena aluminijskih konstrukcija…

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

aluminijskih stupova povezanih aluminijskim gredama s èeliènim sekundarnim nosaèima meðukatne konstrukcije (Sl. 7.). Gradnja kuæe trajala je svega 10 dana, a cijena joj je bila samo 3200 dolara.37

Sl. 7. Albert Frey i Alfred Lawrence Kocher: Skelet i gotova kuæa Aluminaire, New York, 1931. Fig. 7. Albert Frey and Alfred Lawrence Kocher: Aluminaire House, New York, 1931, frame and the completed house Sl. 8. Buckminster Fuller: Montaža kuæe Wichita, Kansas, 1949. Fig. 8. Buckminster Fuller: Wichita, Kansas, 1949, a modular house

Sl. 9. Sérgio Bernardes: Kuæa Soares, okolica Petropolisa, 1952. Fig. 9. Sérgio Bernardes: Soares House, vicinity of Petropolis, 1952

store i odbija toplinsko sunèevo zraèenje, dok noæu zadržava isijavanje topline zemlje odozdo. Ovakva organizacija prostora, inspirirana organizacijom beduinskih šatora, omoguæava boravak i na otvorenom i u zatvorenom, ovisno o dobu dana i mikroklimatskim prilikama pa to daje dodatnu kvalitetu stanovanja. 

Primjeri aluminijskih kuæa u Americi

U Sjedinjenim Amerièkim Državama tijekom 20-ih godina prošloga stoljeæa izuzetno su popularne bile autoprikolice za odmor. Velika gospodarska kriza 1929. natjerala je Amerikance da prikolice poènu koristiti za stanovanje. Njihova je mobilnost pritom imala kljuènu ulogu jer su se, u potrazi za poslom, obitelji èesto selile.34 Jedan je od najpoznatijih modela bila mobilna aluminijska kuæa za odmor Airstream (Sl. 6.) koju je projektirao William Hawley Bowlus, a koja se proizvodila od 1936. pa sve do 1979. godine. Iako je postojala stalna želja da se u SAD-u industrijski proizvode aluminijske kuæe u velikim serijama, proizvedeno je više prototipova i manjih serija kuæa. Kuæu Aluminaire projektirali su arhitekti Albert Frey35 i Alfred Lawrence Kocher za izložbu Lige arhitekata u New Yorku 1931. godine. Nakon izložbe kuæa je premještena na Long Island gdje je kao vikendica korištena sve do 1986., a zatim je premještena i izložena u Njujorškom tehnološkom institutu. Ova je kuæa prva potpuno metalna predgotovljena kuæa u SAD-u i meðu prvima s ozelenjenim krovom.36 Nosiva se konstrukcija ove trokatnice sastoji od šest

Meðu ranije kuæe od aluminija u kombinaciji s èelikom pripada projekt Dymaxion arhitekta Buckminstera Fullera, koji je razvijao od kraja 20-ih do kraja 40-ih godina 20. stoljeæa. Volumen heksagonalnog tlocrta bio je odignut od tla i ovješen o središnji stup koji ga visinom nadmašuje, èime se smanjuju sile u zategama. Poslije, uz pojavu kvalitetnijih èelika i duraluminija38, nastaje projekt iz iste serije za kuæu Wichita u Kansasu (Sl. 8.). Konstrukciju ponovno obilježava središnji èelièni stup, no ovoga je puta njegova visina ostala unutar visine volumena kuæe te je na nj ovješena konstrukcija plašta kuæe. Kuæa, koja je težila 3 tone i stajala oko 6500 amerièkih dolara, nije se masovno proizvodila, ali su izvedena dva prototipa koja je kupio biznismen i ulagaè u tvrtku Fuller Houses inc. William Graham, te ih je u djelomièno promijenjenu obliku iskoristio za vlastitu obiteljsku kuæu u kojoj je živio do 1970. godine.39 Kuæa je bila opremljena rotirajuæim policama40, automatskim pranjem kupaonice vodenom parom, vrata su bila tekstilna, harmonika naèina otvaranja, a obli je oblik krova pridonosio aerodinamiènosti koja smanjuje utjecaj vjetra, u Kansasu vrlo izraženog, na graðevinu. Kombinacija oblika kuæe - s kojeg i povjetarac uèinkovito oduzima toplinu - i krovnoga rotacijskog otvora za pasivnu ventilaciju pridonosi poboljšanju mikroklimatskih uvjeta u ljetnom razdoblju. U Južnoj Americi 1952. godine izgraðena je zanimljiva aluminijska kuæa Soarez arhitekta Sérgioa Bernardesa na teško dostupnoj lokaciji u brazilskoj džungli u okolici Petropolisa. Aluminij je ponajprije odabran zbog male težine materijala kako bi gradnja na zahtjevnoj lokaciji bila što lakša i korišten je u kombinaciji s lokalnim materijalima (Sl. 9.). Vrstan spoj niskotehnoloških i suvremenih materijala nagraðen je na Drugom bijenalu Muzeja suvremene umjetnosti u Sa¡o Paulu 1954. godine.41 34 Al Arayed, 2006. 35 Frey je 1920-ih radio u Le Corbusierovu uredu pa vjerojatno zato oblikovno kuæa podsjeæa na Le Corbusierovu kuæu u naselju Weissenhof u Stuttgartu. 36 Ozelenjena krovna terasa nadoknaðuje dio prirodnog terena oduzetog gradnjom kuæe [*** 1932.]. 37

Sutter, 2011.

38 Ovi materijali postali su dostupni zbog viška proizvodnje u industriji borbenih aviona. 39 Njegova je obitelj kuæu darovala Fordovu muzeju u Greenfield Villageu, Detroit, Michigan, koji ju je od 1991. do 2001. restaurirao u izvorno stanje iz 1946. godine. [http: //www.thehenryford.org/museum/dymaxion.aspx (3.12. 2012.)]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Primjena aluminijskih konstrukcija… D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER

170-181 21[2013] 1[45]

PROSTOR

177

Nedugo nakon toga u SAD-u veæu je seriju obiteljskih kuæa, njih 23, poznatih pod nazivom ALCOA Care-Free Model Homes, 1957. godine izgradila istoimena tvrtka, inaèe najveæi amerièki proizvoðaè aluminija, prema projektu arhitekta Charlesa M. Goodmana. Kuæe su vrlo dobro oèuvane i danas još uvijek u upotrebi.42 Krajem 20. stoljeæa aluminijske kuæe ulaze u podruèje naprednoga raèunalnog projektiranja i modeliranja, poput kuæe Turbulence arhitekta Stevena Halla koju ju je projektirao u suradnji s umjetnikom Richardom Tuttleom.43 Poseban oblik ove dvoetažne kuæe u New Mexicu osmišljen je kako bi uhvatio i najmanji povjetarac u svoj ‘vjetrovni’ prolaz za poboljšanje mikroklime u kuæi (Sl. 10.). Konstrukcija se sastoji od 31 jedinstvenog dijela od aluminija proizvedenog u Teksasu i vijcima spojenog na gradilištu. Trodimenzionalno parametarsko projektiranje pomoæu posebna raèunalnog programa korišteno je za modeliranje i automatsku proizvodnju dijelova konstrukcije. Tim Sveuèilišta u Michiganu 2005. godine predstavio je kuæu MISO (Sl. 11.) kao sveuèilišni interdisciplinarni projekt za natjecanje Solar Decathlon, odnosno samoodrživu kuæu. To je primjer graðevine jednovolumenske konstrukcije, kakvu inaèe nalazimo u automobilskoj, željeznièkoj i avionskoj industriji. Nosiva rebrasta prednapregnuta konstrukcija izraðena je korištenjem ljepila koja se koriste u spomenutim industrijama i dio je sustava proèelja, dok dvostruka aluminijska opna poboljšava izolacijska svojstva. Kuæa je smještena u botanièki vrt u Ann Arboru u Michiganu kao izložbeni paviljon u kojem se provode mjerenja vezana za energetsku uèinkovitost. Primjer iz 2006. - kuæa Loblloly arhitektonskog ureda KieranTimberlake na Taylors Islandu u Marylandu predstavlja dvoetažnu kuæu odignutu od tla, projektiranu za jednostavno sastavljanje, rastavljanje i ponovno sastavljanje na drugomu mjestu (Sl. 12.). Kuæa je modularna, a dijelovi proizvedeni u radionicama unaprijed su dizajnirani za višekratnu uporabu. Nosiva je konstrukcija izve40 O-volving je izraz koji je Fuller koristio za ovaj tip polica zbog njihove ovalne putanje unutar pokretnog mehanizma. 41

Peter, 1956.

42 http://www.midcenturia.com/2012/08/in-january-of -1957-aluminum-company-of.html [29.9.2012.] 43 http://www.stevenholl.com/project-detail.php?type =houses&id=53 (20.1.2013.) 44 Nagrade u kategorijama Creating Stellar Architecture Using BIM i Outstanding Design for Fabrication Using BIM u organizaciji udruženja Technology in Architectural Practice amerièkoga arhitektonskog instituta [AIA TAP]. 45 http://www.moma.org/visit/calendar/exhibitions/50 (20.01.2013.)

dena iz elemenata standardne aluminijske skele. Pri projektiranju u potpunosti je korištena Building Information Modelling [BIM] tehnologija, za primjenu koje njezini su projektanti bili višestruko nagraðivani 2007. godine.44 Muzej suvremene umjetnosti u New Yorku [MOMA] 2008. je godine naruèio projekt i izradu kuæe Cellophane za izložbu „Home Delivery: Fabricating the Modern Dwelling”.45 Autori ove peterokatnice (Sl. 14.), ponovno iz ureda KieranTimberlake, ovim su projektom nastavili istraživanje moguænosti i znaèenja tvornièki proizvedenih kuæa, zapoèeto na kuæi Loblloly. U ovome je sluèaju predgotovljena proizvodnja razvijana primjenom metoda posuðenih iz automobilske industrije, kao npr. tvornièko povezivanje pojedinaènih dijelova u sklopove razlièitih velièina i namjena koji se meðusobno sklapaju u gotovi proizvod na gradilištu. Na taj se naèin skraæuje vrijeme

Sl. 10. Steven Hall: Kuæa Turbulence, New Mexico, 2005. Fig. 10. Steven Hall: Turbulence House, New Mexico, 2005 Sl. 11. Tim Sveuèilišta u Michiganu: Kuæa MISO, Ann Arbor, Michigan, 2005. Fig. 11. Michigan University Team: MISO House, Ann Arbor, Michigan, 2005

Sl. 12. KieranTimberlake Arch.: Kuæa Loblloly, Taylors Island, Maryland, 2006. Na aksonometriji nosive konstrukcije i fotografiji vidljiva je drvena konstrukcija prizemlja koja nosi aluminijski skelet prvog i drugog kata. Fig. 12. KieranTimberlake Arch.: Loblolly House, Taylors Island, Maryland, 2006. The axonometric view of the load-bearing structure and the photo show a wooden structure of the ground-floor supporting the aluminium frame of the first and second floors.

178

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[45] 21[2013] 170-181 D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER Primjena aluminijskih konstrukcija…

dvostrukim hrptom lako je moguæe proizvesti upravo ekstrudiranjem. Ecoms pokazna kuæa biroa Riken Yamamota & Field Shopa iz 2004. godine49 izvedbeni je prototip sastavljen iz aluminijskih panela koji se mogu iznajmljivati na komad i sklapati po potrebi u veæe ili manje sklopove. Tvrtka koja proizvodi aluminijsko pokuæstvo proizvela je panele za tu kuæu i sagradila pokazni primjerak u sklopu tvornice u Tosuu. Zidni paneli izvedeni su u modulu 120´120 cm, a stropni imaju duljinu 360 cm. Na taj naèin Yamamoto preispituje kuæu kao sklop elemenata kojima je omoguæena dinamièna prilagodba u odnosu na promjene potreba korisnika (Sl. 1.).

Sl. 13. Toyo Ito: Kuæa u Sakurajosu, 2000., aksonometrija konstrukcija prizemlja i detalj Fig. 13. Toyo Ito: House in Sakurajosui, 2000, axonometric view of the ground floor and a detail

proizvodnje elemenata kuæe u tvornici, kao i njihova sklapanja na gradilištu, uz postizanje visoke vrsnoæe izvedbe. Kuæa Cellophane, kao i njena prethodnica kuæa Loblloly, za glavnu je nosivu konstrukciju koristila sustav aluminijske skele, a autori su 2009. godine i za ovu kuæu nagraðeni za primjenu BIM tehnologija.46 Primjeri aluminijskih kuæa u Japanu Suvremene aluminijske kuæe u Japanu koriste preciznost strojne proizvodnje nosivih elemenata za gradnju kuæa atipiènog oblikovanja i naèina sklapanja. Kuæa u Sakurajosu arhitekta Toya Ita47 iz 2000. godine izgraðena je tik do armiranobetonske kuæe istog arhitekta iz 1975. godine. Aluminijski gredni nosaèi u glavnom su smjeru presjeka u obliku slova ‘I’ s dvostrukim hrptom, dok su u drugome smjeru sekundarni obrnutoga ‘T’ presjeka, a jednostavno se spajaju na tanke stupove ‘+’ presjeka (Sl. 13.).48 Takav presjek s 

Sl. 14. KieranTimberlake Arch.: Kuæa Cellophane, New York, 2008., aksonometrija prostornih komada za sklapanje i fotografija izložbenog primjerka Fig. 14. KieranTimberlake Arch.: Cellophane House, New York, 2008, axonometric view of prefabricated components and a photo of the exhibit item

Visoki stupanj provodljivosti topline aluminija, koji je naèelno jedan od nedostataka u njegovu korištenju za gradbene svrhe, iskoristili su èlanovi Tekuto Ateliera prilikom projektiranja nekoliko aluminijskih kuæa. Osnovna vertikalna nosiva konstrukcija ovih kuæa sastoji se od aluminijskih profila meðusobno povezanih u snop okvira (Sl. 15.). Osim svojstva nosivosti ona istovremeno služi i kao instalacijski zid i kao grijaæe i rashladno tijelo povezano u energetski sustav. Smještajem nosive konstrukcije u unutrašnji prostor izbjegnut je problem toplinskoga mosta. Uporaba jedinstvenoga aluminijskog profila za izradu nosivih elemenata kuæe omoguæila je jednostavnu izvedbu korištenjem standardnih stolarskih alata. Najnovija od ovih kuæa A-Ring, izvedena 2009. godine, služi kao model gradnje na kojem nadležno japansko ministarstvo50 provodi mjerenja emisija staklenièkih plinova i potrošnju energije.

ZAKLJUÈAK CONCLUSION Iako se tehnologija za industrijsku proizvodnju aluminija pojavila samo 20-ak godina poslije èelika, u drugoj polovici 19. stoljeæa, njegova je uporaba u nosivim konstrukcijama zgrada znatno rjeða, djelomièno i zato što je velik broj dostupnih legura razlièitih svojstava i sustava oznaèavanja otežavao odluku o odabiru ovoga materijala pri projektiranju. Ovim èlankom dan je pregled šire primjene aluminija i njegovih legura, od nekonstruktivnih elemenata do kuæa u potpunosti izvedenih iz aluminija. Za ilustraciju raznolikosti 46 Outstanding Design for Fabrication Using BIM, [AIA TAP] 47 Najnoviji dobitnik nagrade za arhitekturu Pritzker za 2013. godinu. 48 Staib i dr., 2008: 86 49 Geipel, 2006. 50 Ministry of Land, Infrastructure, Transport and Tourism (engl. naziv) najveæe je ministarstvo po broju zaposlenih u Japanu i zaduženo je, izmeðu ostalog, za prostorno planiranje, urbanizam i stanogradnju.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

primjene i moguænosti koje donosi korištenje tog metala odabrani su karakteristièni primjeri obiteljskih kuæa. Prikazani oblici gradnje i tehnologije izvedbe elemenata i sustava ovih kuæa èesto potjeèu iz nearhitektonskog djelovanja, a primjenjivi su i za gradnje namjena razlièitih od stambene. Prikazan je i jedan dio oblikovnih i konstruktivnih inovacija pri projektiranju aluminijskih obiteljskih kuæa, kojih je neponovljivost omoguæila izvedenim primjercima da postanu muzejski izlošci. Norme za gradnju aluminijem, nedavno donesene u Europi i Japanu, olakšat æe projektiranje aluminijskih konstrukcija i time poveæati udio tog materijala u buduæim graðevinama. Održiva gradnja i energetski uèinkovito graðenje još su jedan poticaj izboru aluminija, posebno kada se u obzir uzmu visok udio ponovno iskorištenog aluminija u njegovoj proizvodnji, praktièki beskonaèan broj ciklusa recikliranja, niski troškovi održavanja, mala težina i trajnost. Primjena novih tehnika projektiranja i tehnologija grad-

Primjena aluminijskih konstrukcija… D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER

nje - Building Information Modelling [BIM], industrijska proizvodnja, razgradnja i ponovno korištenje gotovih elemenata i sklopova, pojava novih kompozitnih i ‘pametnih’ materijala na bazi aluminija - otvaraju široko polje moguænosti primjene u projektima aluminijskih kuæa buduænosti.

170-181 21[2013] 1[45]

PROSTOR

179

Sl. 15. Tekuto Atelier: Koncept sheme konstrukcije od snopova aluminijskih okvira i fotografija interijera kuæe A-ring, 2008. Fig. 15. Atelier Tekuto: Structural concept based on aluminium frames and a photograph of the A-ring house interior, 2008

180

PROSTOR

1[45] 21[2013] 170-181 D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER Primjena aluminijskih konstrukcija…

Literatura Bibliography

Izvori Sources

1. Al Arayedh, Sh. G. (2004.), The Mass Housing Dilemma An Industrial Design Proces in Architecure, Master of science thesis, Missisippi State University, USA 2. De Matteis, G.; Brando, G.; Panico, S.; Mazzolani, F. M. (2008.), Aluminum Shear Panels for Seismic Protection of Framed Structures: Review of Recent Experimental Studies, u: Seismic Engineering Conference, Conference Proceedings, July 8-11, Vol. 1020: 19-26, American Institute of Physics, Calabria, Italy [http://proceedings.aip.org/resource/2/apcpcs/1020/1/19_1?is Authorized=no (2.5.2012.)] 3. Geipel, J. D. (2006.), Demonstration House in Tosu-City, „Detail”, 7/8, München 4. Gitter, R. (2006.), Aluminium Materials for Structural Ingenieering - Esencial Properties and Selection of Materials, „Structural Engineering International”, 4: 294-300, IABSE, Zürich 5. Krausse, J.; Lichtenstein, C. (1999.), Your Private Sky: R. Buckminster Fuller - The Art of Design Science, Lars Müller Publishers, Baden 6. Laughren, M. (2010.), Yuendumu Everyday: Contemporary Life in Remote Aboriginal Australia by Yasmine Musharbash, „Aboriginal History”, 34: 281-290, Aboriginal History Inc and ANU E Press, Canberra, Australia 7. Mariæ, G.; Filetin, T.; Kramer, I. (2002.), Metalne pjene - Proizvodnja, svojstva i primjena, u: Materijali i tehnologijski razvoj [ur. Filetin, T.], Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske, Zagreb [http://titan.fsb.hr/~tfiletin/pdf/metalne_pjene_tehn_razvoj.pdf (7.2.2013.)] 8. Memmot, P. (1988.), Aboriginal housing: The state of the art (or the non-state of the art), „Architecture Australia”, June: 34-45, Architecture Media, Australia 9. O’Day, K. (2009.), Tropical or Colonial? A Reception History of Jean Prouve’s Prefabricated Houses for Afrika, Master of Art, Louisiana State University and Art College, USA 10. Peter, J. (1956.), Aluminium in Modern Architecture, Vol. I, Reynolds Metals Company, Louisville, Kentucky 11. Staib, G.; Dörrhöfer, A.; Rosenthal, M. (2008.), House in Sakurajosui, „Components and Systems”, Edition Detail, Birkhäuser, München 12. Sutter, M. (2011.), 20th Century Design/Build in the United States, Vermount Architectural History [http://4matdesign.net/2011/12/31/20th-c-de signbuild-in-the-united-states/ (13.1.2013.)] 13. *** (1959.), Discussion, „Symposium on Aluminium in Building”, July 9-10: 236-237, London 14. *** (2004.), Collection of Aluminium from Buildings in Europe, A Study by Delft University of Technology, European Aluminium Association, Brusseles 15. *** (2007.), Aluminium 13 element, OC Rusal, Moskva

Internetski izvori

Dokumentacijski izvor Document Source

Internet Sources 1. http://pinp.org/conf10/downloads/pdf/presen tations/Zahner-presentation.pdf [20.1.2013.] 2. http://proceedings.aip.org/resource/2/apcpcs /1020/1/19_1?isAuthorized=no [2.5.2012] 3. http://recycling.world-aluminium.org/home.html [21.1.2013.] 4. http://talleravb.blogspot.com/2009/06/albert -frey-1930-casa-aluminaire.html, [23.3.2013.] 5. http://taubmancollege.umich.edu/resources/ research_outreach_and_funding/miso_house/ [17.12.2012.] 6. http://titan.fsb.hr/~tfiletin/pdf/metalne_pjene_tehn_razvoj.pdf] [7.2.2013]. 7. http://4matdesign.net/2011/12/31/20th-c-desi gnbuild-in-the-united-states/ [13.1.2013.] 8. http://www.aia.org/aiaucmp/groups/aia/docu ments/pdf/aiab081569.pdf [3.5.2013.] 9. http://www.aia.org/aiaucmp/groups/aia/docu ments/pdf/aiab081572.pdf [3.5.2013.] 10. http://www.airstream.com/company/ 2013.]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

[26.3.

11. http://www.alueurope.eu/key-topics/recycling/ [21.1.2013.] 12. http://www.andrebalazsproperties.com/speci al-projects/la-maison-tropicale/ [29.10.2012.] 13. http://www.detail-online.com/daily/jean-prou ve-214/ [14.2.2013.] 14. http://www.jonashauptman.com/index.php/ 2011/06/10/future-house-2005/ [5.4.2012.] 15. http://www.lamaisontropicale.com/www/ [30. 11.2012.] 16. http://www.midcenturia.com/2012/08/in-janu ary-of-1957-aluminum-company-of.html [29.9. 2012.] 17. http://www.moma.org/learn/resources/press _archives/1930s/1932 [2.4.2013.] 18. http://www.moma.org/visit/calendar/exhibiti ons/50 [20.1.2013.] 19. http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/ar ticle/1865/ [20.4.2012.] 20. http://www.stevenholl.com/project-detail.php ?type=houses&id=53 [20.1.2013.] 21. http://www.tekuto.com/blog_eng/wp_english /wordpress/?p=188 [16.6.2012.] 22. http://www.thehenryford.org/museum/dymax ion.aspx [3.12.2012.] 23. http://www.treehugger.com/modular-design/ aluminum-house-by-atelier-tekuto.html [16.6. 2012.] 24. http://www.winco-tech.com/en/skytech.php [7. 2.2013.]

*** (1932.), First all-metal private house in America to be shown at exhibition of modern architecture at Museum of Modern Art, Museum of Modern Art, 3.2.1932., New York City [http:// www.moma.org/learn/resources/press_archiv es/1930s/1932 (2.4.2013.)]

Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Geipel, 2006: 784, 787 Sl. 2. Gitter, 2006: 299 (autorska dorada) Sl. 3. http://www.museumwales.ac.uk/en/rhag or/article/1865/ Sl. 4. http://www.detail-online.com/daily/jeanprouve-214/ (autorska dorada) Sl. 5. O’Day, 2009: 45 (autorska dorada crteža) Sl. 6. http://www.airstream.com/company/ Sl. 7. http://luciaconejo.blogspot.com/2011/02/ analisis-de-viviendas-unifamiliares-ii.html (autorska dorada crteža) Sl. 8. Krausse, Lichtenstein, 1999: 235, 245 (autorska dorada crteža) Sl. 9. Peter, 1956: 79 Sl. 10. http://pinp.org/conf10/downloads/pdf/ presentations/Zahner-presentation.pdf (autorska dorada crteža); foto: http://www. stevenholl.com/project-detail.php?type=ho uses&id=53 Sl. 11. http://www.jonashauptman.com/index. php/2011/06/10/future-house-2005/ (autorska dorada crteža); foto: http://taubmancoll ege.umich.edu/resources/research_outreach_and_funding/miso_house/ Sl. 12. http://www.aia.org/aiaucmp/groups/aia/ documents/pdf/aiab081572.pdf (autorska dorada); foto: http://www.aia.org/aiaucmp/ groups/aia/documents/pdf/aiab081572.pdf Sl. 13. http://www.aia.org/aiaucmp/groups/aia/ documents/pdf/aiab081569.pdf (autorska dorada crteža) Sl. 14. Staib i sur., 2008: 88 Sl. 15. http://www.treehugger.com/modular-design/aluminum-house-by-atelier-tekuto.html (autorska dorada); foto: http://www.tekuto. com/blog_eng/wp_english/wordpress/?p =188

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Primjena aluminijskih konstrukcija… D. ANDRIÆ, K. CAREVA, A. ŠTULHOFER 170-181 21[2013] 1[45]

PROSTOR

181

Sažetak Summary

Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses Shortly after it was discovered, around 200 years ago, aluminium reached a great frequency of use in industrial production that ranged from packaging to space industry. Today it is used in architecture, though rarely for load-bearing structures which are most commonly built from steel. In spite of that, some of the characteristics make aluminium a more suitable material than steel. The advantage is that it is around 2/3 less dense than steel and therefore easier to transport to construction sites (especially those with difficult access). Other favourable characteristics of aluminium in relation to steel are its great abundance in the Earth’s crust, resistance to corrosion reinforced by the formation of a thin surface layer of oxide in contact with air, resistance to atmospheric gases and certain acids, smaller surface emission, possibilities of recycling and of design and production of optimal profiles by extrusion. There are also shortcomings of the use of aluminium in construction when compared to steel. It is less strong and stiff, it is sensitive to increased temperature and corrosion in contact with certain materials and it allows for the creation of thermal bridges. The comparison between these two materials indicates the future increase in the use of aluminium for design and construction of load-bearing structures due to its numerous advantages. It is worth mentioning that many new materials or aluminium-based products (aluminium foam, transparent aluminium, aluminium foils for thermal insulation, anti-seismic aluminium panels) herald new architectural application in the future with their favourable new design features and technical and physical characteristics. Family houses with aluminium load-bearing structures started to be built in Europe after the Second World War and in the midst of the need for a fast and efficient renovation of war-destroyed houses. The awarded project at the British competition for the design of a temporary modular family house was a prototype of a prefabricated house with an aluminium load-bearing structure. The anticipated life span of these houses was around fifteen years, but these estimations have far been exceeded. Aluminium family houses are structures which are in

France often related to Jean Prouvé, an architect, designer and producer of aluminium household furniture. Prouvé explored and elaborated on several types of modular houses among which prominence should be given to the entire Méudon family house are near Paris, the Métropole House as a model for the French market, and the Tropicale and Maison du Sahara Houses as models for the African market. His houses represented great solutions to habitation problems in African climate while, on the other hand, one-layer aluminium huts, also built in Africa, stand for houses with minimal amount of comfort for living. The development of aluminium house construction in the United States of America is linked with mobile aluminium holiday houses and with Airstream as one of their most long-standing and best known models. The 1930s saw the production of static aluminium houses, such as the Aluminaire House and other works by the great architect Buckminster Fuller: Dymaxion and Wichita House. In the subsequent decades, American aluminium producers launched various types of aluminium family houses which were never produced in great numbers. In Latin America there is a noteworthy example from the early 1950s, the Soarez House where the use of aluminium was particularly suitable since it was built in a jungle and therefore hardly accessible. In the late 20th century, aluminium houses were given considerable attention in terms of sophisticated design and modelling which can be attested by the Turbulence House designed by architect Steven Hall and artist Richard Tuttle. They were followed by the MISO House created as a university project of a self-sufficient house for the Solar Decathlon competition, and the modular Loblolly House with the load-bearing structure constructed from typical aluminium framing which was envisaged to be repeatedly assembled and disassembled. The Cellophane House is a further development of the Loblolly House and shows in its structure the adoption of prefabrication which used the production methodology of the automotive industry, such as onsite assembling of components into a finished product - the so called chunking. Both the Loblolly

Biografije Biographies DAVOR ANDRIÆ, dipl. ing. arh., asistent je na kabinetu Nosive konstrukcije i doktorand na Doktorskom studiju Arhitektura. Bavi se znanstvenoistraživaèkim i nastavnim radom. Dr.sc. KRISTINA CAREVA, dipl.ing.arh., znanstvena je novakinja i viša asistentica na Katedri za arhitektonsko projektiranje. Bavi se znanstvenoistraživaèkim, nastavnim i struènim radom. Dr.sc. ARIANA ŠTULHOFER izvanredna je profesorica na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo. Bavi se znanstvenoistraživaèkim i nastavnim radom te predaje na Doktorskom studiju Arhitektura.

DAVOR ANDRIÆ, Dipl.Eng.Arch., is a researcher and teaching assistant at the Office for Load-Bearing Structures and a student of the Ph.D. programme Architecture. KRISTINA CAREVA, PhD, Dipl.Eng.Arch, is and senior assistant engaged in scientific research, professional work and teaching at the Department of Architectural Design. ARIANA ŠTULHOFER, PhD, is an associate professor at the Department of Architectural Structures and Building Construction. She conducts scientific research and gives lectures and participates in the Ph.D. programme Architecture.

and Cellophane houses were built by completely using the advantages of the Building Information Modelling technology (BIM) which brought several awards to their designers. The design and construction of experimental aluminium structures in Japan was intensified in the late 20th and in the 21st century. Some of the buildings were created by architect Toya Ita, such as the house in Sakurajos with a simple combination of structural elements achieved by peculiar design of the elements’ profiles. Another interesting example is a built prototype Ecoms, a demonstration house which consists of aluminium panels that can be borrowed individually and assembled into small of large buildings depending on the circumstances and needs. A high degree of thermal conductivity of aluminium was used in a positive way by the members of the Tekuto Atelier for the design of several aluminium houses. The main vertical loadbearing structure serves both as a wall for installations and as a heater and cooler connected to the electrical system. The use of a unique aluminium profile for the construction of the load-bearing structures enabled a simple execution by the standard tools used in carpentry and joinery. One of these houses, A-Ring, serves as a building model which is subjected to measurements of greenhouse emission and electrical consumption conducted by the authorized Japanese ministry. The aluminium building norms that have recently been established in Europe and Japan can facilitate the design of aluminium structures and thereby increase the use of the material in future building projects. Sustainable and energy efficient building represent another motivation for the use of aluminium, especially regarding the great amount of recycled aluminium in its production, an almost endless number of recycling cycles, low maintenance costs, lightness and durability. The use of new design and construction technologies - Building Information Modelling, industrial production, disintegration and reuse of finished elements, new composite and ”smart” materials based on aluminium - offers a great variety of possible future uses in the building projects related to aluminium houses. DAVOR ANDRIÆ KRISTINA CAREVA ARIANA ŠTULHOFER

Aktualno Current Themes

Eseji i ogledi

Essays and Reviews

Rezenzije i prikazi knjiga, Ă¨asopisa i izloĹžaba.

Evaluations & Reviews of Books, Journals and Exhibitions.

Vijesti, suradnja, zanimljivosti, bibliografija, znanstveni skupovi, tribine i predavanja.

Information, Cooperation, Topics of Interest, Bibliography, Conferences, Debates and Lectures.

Prikazi knjiga | Reviews of Books

21[2013] 1[45]

PROSTOR

185

Mia Roth-Èerina

Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011./12. Faculty of Architecture Zagreb, Yearbook 2011/12

The new Yearbook of the Faculty of Architecture in Zagreb is a part of a series of publications whose intention is the presentation of teachers’ and students’ activities. Entirely bilingual (Croatian-English), the Yearbook presenting the 2011/12 school year displays the curriculum and research over nearly 300 pages, giving a specific portrait of the teaching goals, design ambition and research work from enrolment to graduation and further doctoral studies. The creation of this publication is a complex editorial and design feat whose production is a prerequisite in the affirmation of architectural education in Croatia and positions the Faculty of Architecture as a relevant European academic institution.

Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu UPI2M Books Zagreb, 2012. Str. 296, ilustrirano, hrvatski/engleski [31/24,5 cm, meki uvez] Recenzenti: Alenka Deliæ, Zlatko Karaè Urednici: Vjera Bakiæ, Maroje Mrduljaš Izvršna urednica: Tajana Jaklenec Lektura: Mirjana Ostoja Prijevodi: Tamara Budimir, Željka Mikloševiæ, Marina Miladinov Dizajn: Damir Braliæ Prijelom: Andrija Mudniæ, Luka Reicher Tipografija: Nikola Ðurek ISSN 1848-7416

Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu dio je serije publikacija kojima je namjera predstavljati aktivnosti nastavnika i studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U cijelosti dvojezièni (hrvatsko-engleski), Godišnjak za 2011./2012. na gotovo 300 stranica prikazuje godišnji nastavni i istraživaèki rad te kroz detaljan pregled kurikuluma, ciljeva nastave, istraživaèkog rada i projektantske ambicije ilustrira put od upisa do diplome i doktorskog studija. Godišnjak Arhitektonskog fakulteta namijenjen je širokoj publici: zainteresiranima za studij arhitekture, studentima koji æe ga koristiti kao vrijedan izvor informacija i referentan orijentir tijekom studiranja, te nastavnicima i arhitektima. Jedinstvenim oblikovanjem želi se obuhvatiti izdanja koja pokrivaju nastavni rad u jednoj školskoj godini predstavljajuæi ga kroz radove studenata, komplementarnu publikaciju Facta Architectonica što donosi struène radove nastavnika koji provode edukaciju studenata arhitekture, te srodne publikacije vezane za pojedine radionice i kolegije kao cjelovitu nakladnièku cjelinu. Pristupaèno, suvremeno i vizualno dojmljivo oblikovanje potpisuje priznati dizajner i nastavnik na Studiju dizajna Damir Bralić. Ambiciozno profiliranje institucije urednièki su postavili teoretièar arhitekture Maroje Mrduljaš i magistrica arhitekture ETH Zürich Vjera Bakić, oboje djelatnici Fakulteta. S obzirom na to da se Fakultet na slièan naèin prezentirao samo u nekoliko izdanja kojih izlaženja nisu bila dio redovitih serija, urednici

su u strukturiranju i opsegu prezentacije svih dionica nastave i istraživanja pomirili istovremeno i namjeru da Godišnjak predstavi Fakultet do monografskog detalja, kao i nastojanje da prikazani sadržaj izdvaja najvrjednije aktualne iskorake koji korespondiraju s vremenom i kontekstom u kojem nastaju. U strukturi je demokratièan, no u èitanju - obradi pojedinih tema, postavljenim pitanjima, odabranome materijalu, naèinu prezentacije - daje jasan portret institucije kroz kritièki presjek. U predgovoru dekan Fakulteta prof. mr.sc. Boris Koružnjak opisuje trenutak u kojem ovo izdanje zatjeèe instituciju koja 93 godine obrazuje hrvatske arhitekte, dok urednikov uvodnik uvodi èitatelja u koncepciju koja uspješno balansira izmeðu ravnomjernog prikaza svih dionica nastavnog i znanstveno-istraživaèkog rada, te predstavljanja i prepoznavanja relevantnih suvremenih promišljanja. Godišnjak je pregledno strukturiran prema osnovnim organizacijskim jedinicama Fakulteta - katedrama. Poglavlja otvaraju intervjui s predstojnicima katedri u kojima, potaknuti precizno postavljenim pitanjima, daju vlastito poimanje specifiènih zadaæa obrazovanja arhitekata danas, ali i buduænosti Fakulteta na kojem djeluju. Unutar katedara pojedini kabineti predstavljaju se paralelno kroz nastavni i istraživaèki rad, ilustrirajuæi sve dionice kao integralni sustav. Najbolji studentski radovi, kao i sažetci istraživanja, ilustriraju širok spektar tema s kojima se student susreæe u tijeku studija i pozicioniraju Fakultet kao ambicioznu platformu stjecanja teme-

ljitog znanja o razlièitim aspektima arhitekture. S jednakim su marom prikazane i sve komplementarne dionice nastave - ljetne škole, terenske nastave, radovi nastali u sklopu studentskih razmjena. Posebno poglavlje èine diplomski radovi koji zorno ilustriraju kompleksne alate što su ih studenti svladali u svome obrazovanju i primijenili u završnome projektu kojim se prezentiraju kao buduæi arhitekti. Moguænost nastavka edukacije na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu prikazana je u poglavlju o doktorskom studiju kroza sažete opise modula i primjere istraživanja. Godišnjak na kraju daje i ilustriranu kroniku produkcije fakultetske izdavaèke djelatnosti, izložbi i drugih aktivnosti nastavnika. Iako svaki od sudionika u nastavi poznaje put koji student prolazi od upisa do diplome, skupljanje svih dionica arhitektonskog obrazovanja u Zagrebu tijekom jedne školske godine u repozitorij najvrjednijih studentskih dosega èak je i upuæenima upeèatljiv trag vremena koji bi valjalo njegovati i ponavljati iz godine u godinu, a konaèno i otvaranje prema kulturnoj javnosti i meðunarodnomu akademskom krugu. S obzirom na stabilan kurikulum, iduæa izdanja mogla bi manje sadržavati monografske prikaze, a više fokusirane preglede aktualnih autentiènih doprinosa. Godišnjak Arhitektonskog fakulteta izašao je u zajednièkoj nakladi s izdavaèkom tvrtkom UPI2M Books kao kljuènim partnerom u afirmaciji arhitektonskog diskursa u Hrvatskoj, kao i prezentaciji hrvatske arhitekture u širem prostoru regije.

186

PROSTOR

Prikazi knjiga | Reviews of Books

1[45] 21[2013]

Velimir Neidhardt

Idealni grad Andrija Mutnjakoviæ

The Ideal City Andrija Mutnjakoviæ

The latest book by academician Andrija Mutnjakoviæ entitled Ideal City is a search for the ideal city, the most significant topic related to the spatial and civilization issues in the lives of humans. As the highest possible achievement of human efforts, the city shows most comprehensively the development of civilization. A great step was made from romantic definitions of urbanity as ominous abyss of civilization, such as for example Mumford’s evocation of Necropolis, to the consideration of cities as the fundamental contribution to the national development. The global reach of information can, through time, change these definitions, but the city remains growing on the premise that the man has created the city, and the city has created the man. Six sections of the book speak symbolically about the city with chronological references to the historical people related to the culture of the land that Croats inherited as their new homeland. The book presents the cities of the Illyrians, Diocletian, Dalmatinac, Vranjanin, Petris, Sixtus etc, implying thereby a progressive formation of the city in the Mediterranean culture.

Art studio Azinoviæ Zagreb, 2012.

Najnovija knjiga akademika Andrije Mutnjakoviæa traganje je za idealnim gradom kao najvažnijom prostorno-civilizacijskom temom cjelokupnoga ljudskoga razvoja.1 Zbog pojašnjenja, funkcionalna definicija grada utjelovljuje devet osnovnih funkcija, i to: nastanjivanje graðana, stvaranje i proizvodnju dobara; cirkuliranje roba, ljudi i informacija, pohranjivanje roba, trgovanje, štiæenje graðana, upravljanje, identificiranje s vjerskim i svjetovnim idejama, te na kraju i rekreiranje graðana. Kad se govori o idealnomu gradu, u definiciji su sadržane kako planirane prostorno-funkcionalne i novoosmišljene oblikovne konstrukcije, tako i sociopolitièke odrednice države. Idealni grad dakle nadrasta arhitektonsko-urbanistièku vizionarsku domenu te ukljuèuje drevna Aristotelova naèela i institucije, kao i Platonovu etiku dobra kao krajnjeg smisla države sretnih, filozofsko nastrojenih ljudi. Idealni grad i sretni grad povijesne su kategorije tlapnje prema obeæanomu ekonomskom, socijalnom, politièkom i ugodnom fizièko-prostornom okruženju èovjekova života. Grad kao najveæe dostignuæe ljudskih napora najcjelovitije prikazuje razvoj civilizacije. U suvremenoj epohi, za sada, nema alternative gradu. Trebalo je napraviti velik korak od romantiènih definicija urbanih koncentracija kao zlogukih ponora civilizacije, kao što je primjerice Mumfordovo prizivanje Nekropolisa, sve do viðenja metropolske mreže gradova i naselja kao temeljnog prinosa nacional-

antièkim spomenicima u svijetu. Ilir, Dalmatinac Dioklo, poslije car Dioklecijan, gradi palaèu za svoju mirovinu u ribarskom naselju Asphalatosu u blizini velike Salone. Dioklecijanov primjer svjedoèi o težnji vraæanja zavièajnom prostoru koji zauvijek sudbinski odreðuje èovjeka. Careva gradnja promovira sve odlike idealnoga antièkog novoplaniranog grada - kako Polibijeva utvrðenog kastruma, tako i Hipodamove miletske ortogonalne helenistièke koncepcije. U opsežnoj povijesnoj raspravi radi li se o palaèi, vili ili gradu, Mutnjakoviæ pokazuje kako je to palaèa koja sadrži grad, urbs quadrata, grad kao jedna kuæa u smislu Platonove inauguracije grada palaèe, a to upeèatljivo svjedoèi o posvemašnosti spoznaje antièke ideje grada ostvarene na našem tlu. Dalmatinèev grad je sljedeæa sjajna rasprava o nastanku novoga utvrðenog grada Paga koji se poèeo graditi na praznom zemljištu 18. svibnja 1443. u 16 sati. Plan odnosno nacrt grada odobrio je dužd. Iako je taj plan izgubljen negdje u naslagama povijesti, Mutnjakoviæ ga nakon iscrpne rasprave atribuira Jurju Dalmatincu. Plan se temelji na idealnoj koncepciji antièkoga grada, a fortifikacije poprimaju utilitaran oblik prilagoðen za neutralizaciju napada novim vatrenim oružjima. Zanimljivo je da je venecijski dužd, koji je stolovao u gradu krivudave srednjovjekovne

nom razvoju. Prostorna mreža gradova može se slikovito usporediti s moždanim tkivom zemaljskoga prostora. Svekolika informacijska globalna dosežnost može s vremenom mijenjati spomenute definicije, ali grad ostaje rastuæi na tezi èovjek je stvorio grad, grad je stvorio èovjeka. Sve što je spomenuto pridonosi znaèenju ove teme - naše današnje svetojurajske rasprave koja je integrirana u fascinantnome djelu akademika Andrije Mutnjakoviæa „Idealni grad”. * * * U šesteroèlanoj strukturi knjige simbolièki perpetuirano spominje se grad koji se svaki put kronološki pridružuje nekoj od povijesnih osoba povezanih s kulturom tla koje su Hrvati baštinili kao novu domovinu. Tu je Ilirov grad, Dioklecijanov grad, Dalmatinèev grad, Vranjaninov grad, Petrisov grad i Sikstov grad. Smisao je u promatranju progresivnog oformljenja grada u kulturi Mediterana te koliko æe etnici ove regije pridonijeti ideji i oblikovanju grada. Mutnjakoviæ poèinje s ilirskom prapovijesnom gradinom Monkodonjom, utvrðenim naseljem koncentriène aglomeracije, na brežuljku 5 km od današnjeg Rovinja, koje su stvorili Histri, uz još 420 utvrðenih naselja, gradina ili kašteljera. Bila su to svojevrsna središta protourbane kulture koja æe stvarati grad tijekom višemilenijske preobrazbe. Slijedi Dioklecijanov grad, najvelebniji spomenik naše zemlje koji je meðu najpoznatijim

Str. 295, ilustrirano, prilozi, hrvatski/engleski [30,5/29 cm, kolor, tvrdi uvez] Recenzenti: Joško Belamariæ, Ante Vulin Prijevod: Sanja Pehnec, Krunoslav Simon Kompjutorska grafika: Ivan Zidar Dizajn: Borut Benèina

ISBN 978-953-6271-72-6

1 Prikaz knjige u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, 23. 4. 2013.

Prikazi knjiga | Reviews of Books

21[2013] 1[45]

PROSTOR

187

He’brard, E., Zeiller, J.: Rekonstrukcija Dioklecijanovog grada He’brard, E., Zeiller, J.: Reconstruction of Diocletian’s City

strukture, bez primjedbi prihvatio ortogonalni plan novoga grada na tlu Schiavonna. To je ranorenesansni presedan ideje novovjekovnoga grada kojeg æe slika poslije biti osmišljavana u talijanskim renesansnim centrima, podalje od lokacije originala - na zaboravljenom tlu Schiavonna, na periferiji europske civilizacije. Vranjaninov grad sljedeæa je iscrpna elaboracija dokaza o tome da su prvi prikazi u tri slike potpunoga, egzaktno konstruiranog prostora urbanog ambijenta, koje predstavljaju prve oslikane vizije idealnoga ranorenesansnoga grada, upravo djelo Lucijana Vranjanina. Mutnjakoviæ nije apostrofirao na slikama samo uglasto glagoljiène natpise, nego i artefakte s našeg tla, primjerice mozaik poda i analognu sliku mauzoleja Dioklecijanove palaèe, kao i temeljite usporedbene sliènosti ukupno osam palaèa prikazanih na spomenutim slikama s veæ ranije izvedenim arhitektonskim djelima Vranjanina u Urbinu. Petrisov grad koji zatim slijedi temeljit je programski okvir idealnoga, odnosno sretnoga grada. Za razliku od prethodnoga, to je ideja, bez grafièkih naznaka morfologijske strukture grada. Petris 1553. objavljuje knjigu Sretan grad na Aristotelovim naèelima i institucijama idealnoga grada, s time da ih upotpunjava Platonovom etikom Dobra kao krajnjim ciljem države sretnih ljudi. U svojim programatskim stajalištima detaljno opisuje poželjnu socijalnu strukturu društva, a meðu opisima idealnih fizièkih karakteristika grada Mutnjakoviæ nalazi niz prenesenih iskustvenih slika ideje zavièajnoga grada Cresa. Prisutna je iskonska èovjeèja zavièajnost po kojoj èovjek ureðuje sebe kao cjelovitu osobu. Prema Cresu kao inspiraciji idealnoga grada Petris zamišlja topografski formiran grad koji je, iako ortogonalan, podreðen prirodnom kontekstu morske obale, za razliku od strogih zvjezdastih shema utvrðenih idealnih gradova renesanse, primjerice Palmanove ili Karlovca. Prema tome Petris je na tragu kontekstualnog razmišljanja, suprotno od utopije ‘nigdinskoga’ idealnoga grada, dakle geometrijske matrice koja može stajati svugdje i drugdje. Petrisov je grad potpuno društveno-organizacijski strukturiran, funkcionalan virtualni grad, dakle nije utopijski misaoni kon-

strukt kao Morusov ili Machiavellijev. To je sretni grad kao analogija sretne zemlje, kako je nazivao Dubrovaèku Republiku i njeno državno ureðenje. Uz Sikstov grad treba napomenuti da nije èudno što Mutnjakoviæ posebice istièe znamenitoga Siegfrieda Giediona koji je, analizirajuæi urbanistièku preobrazbu Vjeènoga grada - Rima pod vodstvom Siksta V., u svojoj knjizi „Prostor, vrijeme, arhitektura” ustvrdio da je Dalmatinac papa Siksto V. bio prvi moderni urbanist. O Sikstovu hrvatskom podrijetlu veæ je raspravljano, no epitet prvi urbanist modernoga doba ili, drugim rijeèima, zaèetnik koncepcije novovjekovnoga europskog grada zaslužuje dostojnu povijesnu urbanistièko-arhitektonsku disertaciju. Upravo to je Mutnjakoviæ postigao knjigom „Arhitektonika Pape Siksta V.” koja je promovirana u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 2010. godine. I tako, oblikovavši ideju novovjekovnoga Rima, papa Siksto gradi i novi grad Loreto uz Gospinu kuæu, koja je nakon Nazareta i prijenosa na Trsat završila u Loretu 1294. godine. Poslije se transformirala u znamenitu crkvu Santa Maria di Loreto. Oèitom aplikacijom trostrukih apsida kao na šibenskoj katedrali sv. Jakova, crkva Santa Maria lako bi se mogla atribuirati Jurju Dalmatincu koji je u doba njene gradnje boravio kao Giorgio di Sebenico, vodeæi arhitekt, u Anconi u pokrajini Marche. Malo naselje uz crkvu 1586. godine nije moglo ni urbanistièki ni funkcionalno podnijeti silinu hodoèasnièkih pokreta i simbolike Svetoga mjesta koje je Siksto zamišljao kao Novi Jeruzalem. Novi grad naziva Felix Civitas Lauretana. Sikstovo ime je Felix pa bi to bio Sreækov grad koje li koincidencije! Oèito da je Siksto u Veneciji èitao Petrisovu knjigu Sretan grad. Kao ni za Dalmatinèev Pag, tako ni za Loreto originalni plan grada nije pronaðen, no provedbu je nadgledao Sikstov arhitekt Domenico Fon-

tana, a utvrde je rješavao vojni arhitekt Floriani. Za ovaj pothvat Siksto ovlašæuje lokalnoga biskupa za neogranièenu moæ izvlaštenja, ali uz pravedne naknade, te povelju za gradnju izdaje 7. studenoga 1587. godine. Loreto æe kao sklop predstavljati vrhunac sakralne umjetnosti, a Urbino vrhunac graðanske europske umjetnosti. Siksto se školovao u Urbinu koji je kreirao Vranjanin. Može li se navedeno bilježiti kao hrvatski doprinos univerzalnoj povijesti europske civilizacije? Svi ovi monumentalno prikazani i iscrpno obrazlagani dokumenti o traganju za idealnim gradom prema progresu beskonaènosti istièu Idealni grad kao manifest o ljepoti i ugodi, o društvenom životu - sretnom životu, u stalnom gibanju, ali i ugroženosti, na rubu stranputica mnogih propalih ideja i društava. No, povijest urbanizma svjedoèi o otpornosti gradova te nijedan grad s više od pola milijuna žitelja nije zabilježen kao nestao. Idealni gradovi, više kao novi gradovi, velika su tema novijega doba. Poznate su stotine villeneuvea, newtowna, neustadta, novgoroda. Nakon estetskog propadanja gradova, gustoæe i zagaðenja u 19. stoljeæu mnogi pokreti nasluæuju novo doba urbane ekumene. Bezbroj je primjera raznolikih ideja i primjera - od vrtnih gradova, Ciamove doktrine, Corbusierova vertikalnoga grada, grada regije, suburbanih aglomeracija duž prometnica, utopijskih kinetièkih gradova megastruktura, do satelitskih gradova oko metropolskih središta, arktièkih naseobina, kozmièkih geoorbitalnih stanica itd. Cijeli planet postaje grad u kojem prazni i izgraðeni prostori trebaju biti planirani i njegovani s istom pozornošæu i perfekcijom. Težnja je sretna Zemlja, koliko god to nadrealno zvuèalo. Hrvatski povijesni doprinos idealnomu i sretnomu ovdje je - zaslugom akademika Andrije Mutnjakoviæa - sjajno predstavljen.

188

PROSTOR

Prikazi knjiga | Reviews of Books

1[45] 21[2013]

Ana Mrða

Primjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranju Krunoslav Šmit

Implementation of Computers in Urban and Spatial Planning Krunoslav Šmit

The textbook was a result of ambition to consider the use of computers in the area of urban and spatial planning, and to identify the potential of this use in urbanism. The focus was on presenting the reasoning behind this use and the methodology of work, rather than on the operation of a specific programming tool. The textbook strives to familiarize urban planners with computer technology, with the aim of demonstrating the main traits of use of computers in the specialist area of urban and spatial planning. Furthermore, the textbook aims to introduce to students the set of skills which will help them adopt principles of development of urban plans and designs, on the assumption that they would improve these skills through their student projects and practical work at the Department of Urbanism, Spatial Planning and Landscape Architecture. An overview is given of the current situation; potential use of computers under present circumstances; problems; expected course of development from technical and technological aspects. It also needs to be stressed that dynamic development of computer technology requires continuous updating and improvement of the textbook content.

Acta Arhitectonica - digitalni udžbenici Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet www.arhitekt.hr

Udžbenik je nastao sa željom da se razmotri primjena raèunala u podruèju urbanistièkog i prostornog planiranja te da se pokaže gdje su moguænosti primjene raèunala u urbanizmu. Težište je pritom stavljeno na predstavljanje filozofije razmišljanja i metodologije rada, a ne rada alata nekog programa. Cilj je ovoga udžbenika da se raèunalna tehnika približi urbanistima. Njena potencijalna upotreba u ovome podruèju izrazito je velika, a to zahtijeva i edukaciju velikog broja struènjaka. Predstavljen je pregled postojeæe situacije, moguænosti primjene raèunala danas, problemi, te oèekivani razvoj tehnike i tehnologije. Strukturu udžbenika èini teoretski i praktièni dio. U teoretskome dijelu najprije se objašnjavaju osnovni pojmovi vezani za svaku pojedinu temu, postavljaju se teze vezane za logiku razmišljanja pri izradi plana raèunalnom tehnikom ili teze kojima se definiraju odreðeni principi rada, a nakon toga analiziraju se dobre i loše strane postavljenih teza. Teoretski dio obuhvaæa tematska podruèja primjene raèunala pri izradi urbanistièkih i prostornih planova, urbanistièkih projekata, studija prostora i geoinformacijskih sustava, dok praktièni dio ilustrira probleme na konkretnim primjerima. Takoðer, udžbenikom su obuhvaæena podruèja primjene raèunala tijekom nastave na Arhitektonskom fakultetu u sklopu vježbi iz kolegija Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Primjeri korišteni kao ilustracije u ovome udžbeniku jesu projekti iz struène prakse pa je

dataka koje olakšavaju kasniju praktiènu primjenu tih dokumenata. Nakon izrade plana raèunalom on se i dalje koristi na tradicijski naèin. Autor napominje da æe razvoj tehnike i tehnologije još više pridonijeti takvom shvaæanju prezentacije urbanistièkog ili prostornog plana. Revolucionaran uèinak mogla bi imati primjena karte koja bi bila napravljena tako da se jednostavno preobrazi iz mjerila u mjerilo. Tehnièke moguænosti za to danas postoje. U zakljuèku se istièe da primjena raèunala ne znaèi nužno bržu izradu urbanistièkih i prostornih planova, ona može biti i sporija, ali konaèni rezultat rada prednjaèi po svojoj kvaliteti grafièkog prikaza i otvorenosti sustava za nadopune i nadgradnju. Ovaj je udžbenik izraðen s ciljem prikaza osnovnih obilježja primjene raèunala u specijalistièkomu podruèju urbanistièkog i prostornog planiranja. Udžbenikom se studenti žele upoznati s vježbama kojima æe usvojiti principe potrebne za izradu urbanistièkih planova i projekata, te se pretpostavlja da æe studenti steèene vještine usavršavati tijekom izrade studentskih programa u sklopu vježbovnih kolegija Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Potrebno je takoðer naglasiti da dinamièan razvoj raèunalne tehnologije zahtijeva kontinuirano noveliranje i unaprjeðenje gradiva udžbenika, kao i poveæanje njegove dostupnosti studentima, pa je to usmjerilo rad na izradu digitalnog oblika udžbenika.

kroz njihovu realizaciju i napisan. Osim njih koriste se i primjeri studentskih radova iz kolegija Studio I-IV i Urbanistièke radionice I i II, te iz kolegija predbolonjskog programa: Urbanistièko planiranje I-IV, Primjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranju, Ljetna škola urbanizma, Arhitektonsko-urbanistièka radionica, kao i iz diplomskih radova. Svi su primjeri dostupni s pomoæu internetskih poveznica u svome izvornom obliku kojim se koriste interaktivne moguænosti digitalnog oblika udžbenika. Težnja je autora da se pokažu posebnosti korištenja raèunala u urbanizmu. Ovo je podruèje vrlo široko u moguænostima korištenja raèunala, a istovremeno je i vrlo zahtjevno, s obzirom na tehnièke preduvjete, ali i potrebno poznavanje raèunala i raèunalnih programa. Urbanistièko i prostorno planiranje ima svoju hijerarhiju planova po njihovoj važnosti i opsegu što ga oni sagledavaju. Detaljni plan mora se uklopiti u generalni plan ureðenja koji se uklapa u prostorni plan županije, a ovaj u prostorni plan države. Kako bi se omoguæilo da takva struktura funkcionira, potrebno ju je ustanoviti na razini države i odrediti tehnièke parametre koji se pritom moraju zadovoljiti. Takoðer, raèunala se koriste za izradu planova i studija iz podruèja urbanizma na naèin malih zatvorenih cjelina. To uzrokuje odreðene teškoæe, kao što su problem nabave karata, njihove izrade, vjerodostojnosti i kvalitete. Dosadašnji se naèin korištenja planova ne mijenja, na njih se ne vežu baze po-

Za nakladnika: Boris Koružnjak, dekan Urednica: Mia Roth-Èerina Recenzenti: Alenka Deliæ, Jesenko Horvat Prijevod sažetka: Željka Mikloševiæ Lektura: Mirjana Ostoja Grafièko oblikovanje prema standardu Arhitektonskog fakulteta

ISBN 978-953-6229-88-8

Prikazi knjiga | Reviews of Books

21[2013] 1[45]

PROSTOR

189

Tamara Mariæ

Dubrovnik - Centar iza Grada Studija urbane preobrazbe Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Dubrovnik - Centre behind the City A study into urban transformation Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ A book titled Dubrovnik - Centre behind the City: Urban Transformation Study) is a result of exploration of potential for urban transformation of an area along the walls of the old city of Dubrovnik, by authors K. Šmit, B. Bobovec and N. Ivaniševiæ. As part of this project, four individual studies were conducted from 2010 by the Zagreb University Faculty of Architecture, the City of Dubrovnik and Europan Croatia. In chronological order, each study got one of the four chapters of this book: Urban planning workshop in the City of Dubrovnik: Achieving Public Interest; International competition within the Europan 11 programme: Centre behind the City; International urban planning workshop: Transformation of the Moat; Urban planning workshop - a practical course at the University of Zagreb Faculty of Architecture: Centre around the City. The compilation of research studies and professional papers and the solutions they proposed is of utmost importance.

Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Grad Dubrovnik Europan Hrvatska Zagreb, 2013.

Knjiga Dubrovnik - Centar iza Grada: Studija urbane preobrazbe rezultat je istraživanja moguænosti urbane transformacije prostora uz povijesne zidine gradske jezgre autora doc. dr.sc. Krunoslava Šmita, dr.sc. Borke Bobovec i Nataše Ivaniševiæ, dipl.ing.arh. U sklopu studije od 2010. godine provedena su èetiri istraživanja u kojima su sudjelovali Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Grad Dubrovnik i Europan Hrvatska. Istraživanja vremenskim slijedom èine èetiri glavna poglavlja u knjizi: Urbanistièka radionica Grada Dubrovnika pod nazivom Ostvarivanje javnog interesa, Meðunarodni natjeèaj u sklopu programa Europan 11 - Centar iza Grada, Meðunarodna urbanistièka radionica studenata Transformacija fose uza zidine, Radionica urbanizma - vježbovni kolegij Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Centar oko grada. Tema prve radionice provedena je kroz tematske rasprave u organizaciji Grada Dubrovnika uz sudjelovanje struène i opæe javnosti. Izneseni zakljuèci pojašnjeni su u knjizi kroz èetiri podruèja: izgradnja, promet i infrastruktura, javni gradski sadržaji i javni gradski prostor. Ukljuèivanjem ove zahtjevne problematike prostora u program arhitektonskog stvaralaštva mladih do 40 godina starosti, EUROPAN 11, koji je prikazan kroz pedeset i dva natjeca-

žena je tema studije s uvidom u potrebu integralnog sagledavanja svih uoèenih planerskih problema. U posljednjemu, petom poglavlju tri su teksta posveæena zakljuècima cjelokupne graðe. Redoslijed tekstova (Sustav gradskih centara, Smjernice za urbanu transformaciju Centra iza Grada i Implementacija rezultata meðunarodnog natjeèaja EUROPAN 11) postavljen je upravo obratno od prezentiranih poglavlja i time je usklaðen s donesenim zakljuècima i danim prijedlozima koji su od iznimne važnosti za Grad Dubrovnik. U knjizi je prikazan model za provedbu studije o prostoru, u razlièitim mjerilima i oblicima istraživanja. Ovo je vrijedan materijal za struku, znanost, ali i graðanstvo, buduæi da je knjiga omoguæila pregledan prikaz sažetaka i zakljuèaka svih dogaðanja i aktivnosti vezanih za istraživanja. Od izuzetne je važnosti zbroj istraživaèkih i struènih radova i rješenja, kojih se pregled odlikuje kvalitetom postavljene strukture kako teksta, tako i grafièkih prikaza - s jasnim uputama za njihovo èitanje i prouèavanje. Centar iza Grada je dvojezièna knjiga koja je izuzetan doprinos za urbanu buduænost Grada Dubrovnika i poticaj za niz novih aktivnosti.

teljska rješenja iz razlièitih dijelova Europe za ustroj novoga modela sklopa gradskog centra. U ovome poglavlju prikazani su radovi kroz zanimljivu usporednu kvalitativnu analizu te pregled nagraðenih i ostalih radova pa je time dan dobar uvid u kontekstualne, kao i funkcionalne moguænosti na ovoj zahtjevnoj i kompleksnoj lokaciji u Dubrovniku. Meðunarodna urbanistièka radionica „Urbana transformacija fose uza zidine” okupila je studente i nastavnike s Arhitektonskih fakulteta iz Zagreba i Barcelone. U sklopu radionice proširene su teme i razmišljanja s lokaliteta - od autorskog tima nazivan - ‘Iza Grada’ na cjelokupno podruèje oko gradskih zidina, kao i na kontaktno podruèje izmeðu povijesne gradske jezgre i gradskih predjela koji ga okružuju. Od sagledavanja meðuodnosa gradskog centra i grada, na vježbovnom kolegiju Radionica urbanizma u Zagrebu tema je dodatno proširena i postavljena u širi kontekst grada prouèavanjem moguænosti uspostave sustava Centra oko Grada kao modela kojim æe se osigurati raspršivanje pritiska na prekapacitiranu povijesnu gradsku jezgru. Kroz moguænosti unaprjeðenja organizacije cjelokupne urbane aglomeracije afirmacijom novih žarišta razvoja te moguænostima aktivne zaštite povijesnoga grada i njegove okolice zaokru-

Str. 288, ilustr., popis literature i izvora, popis kratica [20/20cm, kolor, meki uvez] Voditelji izrade studije: Krunoslav Šmit, Borka Bobovec Znanstveno-struèni istraživaèki tim: Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ, Ines Brezetiæ Urednica: Ines Brezetiæ Urednica biblioteke: Mia Roth-Èerina Recenzenti: Alenka Deliæ, Jesenko Horvat Lektura: Mirjana Ostoja Engleski prijevod: Željka Mikloševiæ Likovno i grafièko oblikovanje: Ines Brezetiæ ISBN 978-953-6229-93-2

190

PROSTOR

Prikazi knjiga | Reviews of Books

1[45] 21[2013]

Aleksandar Kadijeviæ

Arhitektura Beograda 1950.-2012. Mihajlo Mitroviæ

Architecture of Belgrade 1950-2012 Mihajlo Mitroviæ

Due to a lack of more extensive scientific publications on the architecture of Belgrade after the Second World War, this popular history publication, written by the esteemed Serbian architect Mihajlo Mitroviæ (1922), presents a valuable contribution of Belgrade’s architecture to the achievements of civilization in general. As an inspirational piece of writing dedicated to professionals and wider readership, the monograph covers a long building period marked, among others, by some of the most important Croatian architects. As a longstanding architectural columnist for the Zagreb-based Oko, an associate and admirer of generations of Croatian architects, Mitroviæ once again underlined their significant role in the building of Belgrade.

Službeni glasnik Beograd, 2012. Str. 175, ilustr. 386, lit. na kraju [25/23 cm, tvrdi uvez] Recenzenti: Aleksa Èelebonoviæ, Bogdan Bogdanoviæ, Slobodan G. Bogunoviæ Urednici: Branko Kukiæ, Maja Živkoviæ Korektura: Nada Ðukiæ Grafièko oblikovanje: Goran Ratkoviæ, Sanja Mitroviæ, Mihajlo Mitroviæ

ISBN 978-86-519-0965-1 CIP 72(497.11)’1950/2012’ [NBS, Beograd]

U nedostatku iscrpnijih znanstvenih priruènika o graditeljstvu Beograda nakon Drugoga svjetskog rata novoizišla monografija uglednoga srpskog arhitekta Mihajla Mitroviæa (1922.), pisana s povijesno-publicistièkoga gledišta, znaèajan je prilog vrjednovanju njegovih opæih civilizacijskih dostignuæa. Nadahnuto sastavljena, namijenjena struènjacima i široj èitalaèkoj publici, obuhvaæa dugo razdoblje graðenja koje su stvaralaèki obilježili i neki od najznaèajnijih hrvatskih arhitekata. Rijeè je o djelomièno ponovljenom izdanju autorove monografije iz 1975. godine, objavljene u manjem formatu pod nazivom „Novija arhitektura Beograda” (Jugoslavija, Beograd), koje je dopunjeno komentarima kasnijih realizacija (1971.-2012.). Knjiga je stoga i podijeljena na dva poglavlja u kojima se prikazuju graðevine nastale izmeðu 1950. i 1970. godine, a potom i one iz razdoblja 1970.-2012. Izlaganje se temelji na poticajnim sažetim analizama odabranih graðevina, rasporeðenim abecednim redom prezimena njihovih projektanata, od kojih su mnogi bili afirmirani na tadašnjemu jugoslavenskom prostoru - Nikola Dobroviæ, Lavoslav Horvat, Anton Ulrich, Vladimir Potoènjak, Zlatko Neumann, Ivan Štraus, Feliks Bajlon, Grujo Golijanin, Ivo Kurtoviæ, Bogdan Bogdanoviæ i Ivan Antiæ. Po želji autora prvi je dio monografije zadržao izvorni izgled iz 1975. godine, dok je drugi suvremenije ureðen, dosljedno ispunjen fotografijama u boji i zapažanjima o produkciji mlaðih suvremenika. Nastali neposredno na-

kon izvedbe prikazanih djela, komentari zraèe neposrednošæu iskaza kojih je relevantnost protok vremena nedvosmisleno potvrdio. Iznoseæi afirmativne ocjene o najznaèajnijim ostvarenjima toga razdoblja kao njegov aktivni sudionik, Mitroviæ je zadugo utemeljio njihovu opæu kulturološku recepciju, potaknuvši zanimanje specijaliziranih akademskih i konzervatorskih ustanova. Shodno vokaciji autora, monografijom prevladava analitièko-popularizacijski nad kritièkim i historiografskim pristupom. Promatrajuæi zgrade „kroz subjektivnu prizmu i osobna projektantska iskustva” kao neprestano „znatiželjan i mentalno dežuran” promatraè, Mitroviæ je njihovim iznijansiranim odabirom zauzeo položaj autoritativnoga pionirskog prosuditelja. Otud je u produkciji toga dugoga povijesnog razdoblja, obilježenog neujednaèenim uvjetima struènog djelovanja, izdvojio mnogo uspješnih i znaèajnih realizacija. Odluka da se ne dopunjuju ocjene prvoga razdoblja, iznesene 1975. godine, može se razumjeti kao izraz hermeneutièke dosljednosti autora, ali i kao pokazatelj neopravdanog ignoriranja potonjih tuðih vrjednovanja, od kojih su neka bila veoma iscrpna i plodna. Svjesno se odrièuæi prednosti osuvremenjenja prvobitne interpretacije, zanemarujuæi prinose novijih publicistièko-povijesnih strategija, autor se zadovoljio ponavljanjem, a time i sebi nesvojstvenim okamenjenjem neèega što je pregnantno utemeljio. Ponovno zateèen nezainteresiranošæu službenih ustanova za

noviju izgradnju, Mitroviæ je i drugi dio antologije napravio s utemeljiteljskim propedeutièkim ambicijama, bez obzira što su ideje zastupljenih projektanata uglavnom bile suprotne njegovim. Time je potvrdio visoku moralnu poziciju svoje ideološki nedogmatiène i kriteriološki nepristrane vokacije. Kao dugogodišnji arhitektonski kolumnist zagrebaèkog ,,Oka’’, suradnik i poštovatelj naraštaja hrvatskih graditelja, Mitroviæ je i tom prilikom podcrtao njihovu emancipatorsku ulogu u izgradnji Beograda. U uvodnom ogledu meðuratna je djela Huga Erlicha i Ernesta Weissmanna s pravom svrstao u graðevine kojima se Beograd ‘može ponositi’. Veoma afirmativnim ocjenama opusa Lavoslava Horvata („uspješno provodio naèela Zagrebaèke arhitektonske škole”) i grupe autora SIV-a (Saveznoga izvršnog vijeæa) dodao je laskavo vrjednovanje Golijaninove Narodne banke na Slaviji (usprkos suprotnom stajalištu veæine beogradskih struènjaka). Komentar je banke, poput ostalih 63 dosjea, podijeljen na kraæi povijesni dio i jezgrovitu analizu zgrade in situ. Uz konstataciju da su od natjeèaja do dovršetka zgrade protekle èak dvadeset i dvije godine i da izvedba još uvijek ne odražava cjelovit Golijaninov projekt, zakljuèio je da ona privlaèi pozornost „likovnom prostornom jednostavnošæu i kristalomorfnošæu, u kojoj svaka ravan refleksivnog ritma pleni svojom prodornošæu, blistavošæu, preuzimajuæi anticipativnu ulogu u ambijentu Slavije”.

Vijesti | Informations

21[2013] 1[45]

PROSTOR

191

Filip Šrajer, Dražen Odobašiæ, Goran Andlar

Suhozid.hr - otvoreni javni popis hrvatskih suhozida Suhozid.hr - Open Access List of Croatian Dry Stone Structures

The collaboration between experts and activist working in the field of heritage and geo-information in Croatia resulted in the launching of Suhozid.hr, a citizen science web portal based on Public Participatory GIS. This interactive GIS database (geo-information system) allows people (heritage enthusiasts, professionals, tourists and others) to use a web interface or mobile application in order to feed into the database multimedia information on dry stone buildings and landscapes - from the basic info (photograph + geo-location) to descriptions, additional photographs, drawings and links. As the editorial published on the portal says, first year activities are focused on creating a list of sites, which should be followed by professional categorization and public evaluation enabled by a Wiki platform, and could further on lead to the use of more advanced GIS functions (advanced search, analyses of distribution, functional and spatial relationships etc.).

Suradnjom struènjaka i aktivista hrvatske baštinske i geoinformacijske scene u travnju 2013. pokrenut je „Suhozid.hr”, citizen science internetski portal, temeljen na PPGIS [Public Participatory GIS] naèelu. Rijeè je o interaktivnoj GIS bazi (geoinformacijski sustav) podataka u koju korisnici (baštinski entuzijasti i profesionalci, turisti i drugi) mogu sami putem web suèelja ili mobilne aplikacije unositi multimedijalne podatke o suhozidnim graðevinama i krajolicima - od onih osnovnih (fotografija + geolokacija) do dodatnih opisa, fotografija, crteža i poveznica. Kako se može proèitati u urednièkoj deklaraciji na portalu, u prvoj godini rada težište je na javnom unosu lokaliteta, a potom bi lokaliteti trebali proæi postupak ekspertnog kategoriziranja i javne evaluacije pomoæu Wiki platforme, da bi se u konaènici mogle iskoristiti i naprednije GIS funkcionalnosti (napredna pretraživanja, analize rasprostranjenosti i funkcionalno-prostornih odnosa itd.). Opæeprihvaæeno je stajalište o suhozidnim graðevinama kao osnovnim elementima tradicijskoga graditeljskog naslijeða i kulturnog krajolika hrvatskoga mediteranskog prostora. Osim toga common sensea, na potencijal te baštine još od prvih desetljeæa 20. stoljeæa povremeno ukazuju i vrlo ugledni autori s podruèja arhitekture, arheologije, etnologije, geografije i drugih disciplina, ukljuèujuæi i ne-

koliko pionirskih konzervatorskih zaštita iz sedamdesetih godina. Ipak, ta je tema do danas ostala na margini institucionalnog interesa, tako da još uvijek nedostaju strateški okvir i postavljene metode inventarizacije, valorizacije i upravljanja fenomenom. I na meðunarodnoj je razini konceptualna prekretnica došla tek 2000. godine Europskom konvencijom o krajobrazu, koja je istaknula upravo krajolik svakodnevice kao temeljni èimbenik lokalnih identiteta, a ukljuèivanje nositelja lokalnih tradicijskih praksi kao glavnu agendu u istraživanju i upravljanju prostorom. Na domaæoj je sceni 2010. godine izgradnjom spomen-polja križeva na Kornatu, u kojoj je sudjelovalo gotovo tri tisuæe volontera, postao bjelodan ambijentalni, identitetski i mobilizacijski potencijal suhozidne baštine. Iste je godine na potrebu ukljuèivanja i na moguænost participacijskog modela inventarizacije u kontekstu pojave novih tehnologija upozorio šibenski etnolog Jadran Kale u èlanku u èasopisu „Prostor”, a otprilike u tome vremenskom okviru odvijala su se i istraživanja u sklopu struènih projekata civilne udruge „Dragodid” te doktorskih studija na Arhitektonskom, Geodetskom i Agronomskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, koja su neposredno prethodila provedbi platforme „Suhozid.hr”.

Sl. 1. Bašèanski mrgari (‘muzišta’) na Starošæini, otok Krk, su primjer suhozidnih ograda nastalih uslijed periodiènih potreba brojanja ovaca na kolektivnim pasištima u surovom krškom pejsažu Fig. 1. Sheep-traps (milking spaces) in Starošæina in Baška on the island of Krk are examples of dry stone wall fences created to facilitate periodic sheep counting on collective pastures in the harsh karst landscape

Tehnološka platforma izgraðena je u potpunosti na slobodnom softveru, pri èemu je ponuðeno inovativno rješenje integracije nekoliko neovisnih softverskih paketa. Za prikupljanje informacija Android mobilnim ureðajima koristi se OpenDataKit platforma, obrada i vizualizacija odraðuju se u QGIS softverskom paketu, a internetski portal je razvijen na Django aplikacijskom poslužitelju, koji æe se iskoristiti za razvoj Wiki platforme i interakciju s korisnicima. Kao podloge koriste se javno dostupne OpenStreetMap i Google Satellite, a oèekuje se integracija i službenih hrvatskih ortofoto, topografskih i katastarskih slojeva. Kao dodatnu vijest koja ilustrira aktualnost teme može se istaknuti da je na svjetskoj baštinskoj sceni poèetkom 2013. objavljena beta-verzija Arches, otvorenoga GIS-sustava za inventarizaciju i upravljanje baštinom koji razvijaju World Monument Fund i Getty Foundation. Prva funkcionalna verzija Arches trebala bi biti objavljena u lipnju 2013.

Upute suradnicima Notes to Contributors CAIP kartice CAIP Cards

S obzirom na bitno smanjen priljev financijskih sredstava iz svih izvora na koje se èasopis oslanjao u dosadašnjem izlaženju (proraèunske potpore, izdvajanja Fakulteta, vlastiti prihodi), Uredništvo je - kako bi se osiguralo daljnje redovito izlaženje i održala dosegnuta razina kvalitete PROSTORA - odluèilo za znanstvene priloge primljene nakon 1. sijeènja 2013. uvesti nužnu financijsku participaciju autora. Podatci i upute za uplatu, kao i nova procedura koju æemo primjenjivati prilikom prijama rukopisa, nalaze se na web stranici èasopisa. Nadamo se razumijevanju cijenjenih suradnika. Uredništvo

Due to large cuts in funding from all sources, the editorial board has decided to introduce a financial support from the authors for all papers submitted after 1st January 2013. in order to be able to continue regular publication and maintain the achieved quality of the journal PROSTOR. Further information and payment instructions including information about the new procedure for manuscript submission can be found on the journal’s web site. We sincerely hope for your understanding and support. Editorial board

UPUTE SURADNICIMA Opæa i koncepcijska profilacija èasopisa PROSTOR, otisnuta uz impresum, sastavni je dio Uputa suradnicima. Molimo suradnike da poštuju sljedeæe upute:

Priprema i predaja rukopisa • Uredništvo prima iskljuèivo neobjavljene rukopise na hrvatskom ili engleskom jeziku. • Rukopis (tekst èlanka s ilustracijama) dostavlja se Uredništvu u papirnatom i elektronièkom obliku (CD ili e-mail).

Svi radovi podliježu anonimnom recenzentskom postupku. •

Sve ostale opise (oznake znanstvenog podruèja, UDK oznake, datume prijama i prihvaæanja èlanka, dvojeziène elemente itd.) unosi Uredništvo. •

Autor dostavlja Uredništvu tri primjerka svoga èlanka u papirnatom obliku:  za Uredništvo: jedan (s autorovim potpisom) s naslovnicom 1. i biografijom autora na kraju;  za recenzente: dva istovjetna s naslovnicom 2. te bez biografije autora i bilo kakvih autorskih oznaka. •

•

U digitalnom se obliku na jednom CD-u predaju:  cjelovit tekst èlanka u jednom .doc fileu (MS Word);

 ilustracije: svaka spremljena kao zaseban file (skenirane s minimalnom rezolucijom od 300 dpi u nekom od sljedeæih formata: tif, jpg, psd, bmp, dwg, cdr); fileovi trebaju biti imenovani kratko (Sl. 1.; Sl. 2.; Tabl. I.). • Rukopisi se dostavljaju preporuèenom poštom ili se mogu osobno predati Uredništvu. • Na autorov zahtjev pismeno æe se potvrditi prijam rukopisa. • Rukopisi i CD-i ne vraæaju se.

Recenzije • Za sve znanstvene priloge Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije, pri èemu su autorima recenzenti nepoznati, a isto su tako recenzentima nepoznati autori èlanka. • Konaènu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajuæi u obzir mišljenja recenzenata. • Objavit æe se svi pozitivno recenzirani i na sastanku Uredništva prihvaæeni èlanci, a redoslijed objave Uredništvo utvrðuje prema sadržajnim i koncepcijskim kriterijima svakoga pojedinog broja. • Uredništvo æe autora obavijestiti o provedenom recenzentskom postupku, utvrðenoj kategoriji èlanka i eventualnim dopunama ili ispravkama koje je autor obvezan provesti prije konaènoga prihvaæanja èlanka za tisak.

• Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i ispravljeni tekst dostaviti u roku od 30 dana, ponovno u istom obliku kao i prilikom prve predaje (1+2 papirnata primjerka i CD). • Ukoliko autor ne doradi èlanak u roku od 30 dana, èlanak se odbija za tisak. Prepravljeni èlanak može se ponovno poslati kao novi tekst koji æe iæi u redovit recenzentski postupak.

Urednièka redaktura • Radovi se u integralnom obliku pišu i objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku, a sažetci, kljuène rijeèi, naslovi i podnaslovi, opisi ilustracija i biografija autora tiskaju se dvojezièno (prijevod osigurava Uredništvo). • Èlanci cjelovito prevedeni na engleski jezik prihvatit æe se samo ako autor osigura jezièki kvalificiran prijevod i pritom navede kvalificiranog prevoditelja. • Uredništvo zadržava pravo manjih ispravaka, promjene naslova, jeziène lekture, prijevoda i uobièajene redakture teksta, nužne radi prilagodbe èlanka propozicijama èasopisa. • Autoru pripada jedan besplatan primjerak èasopisa i 15 posebnih otisaka (separata) njegova èlanka. Dodatni se otisci, na autorov trošak, mogu posebno naruèiti putem Uredništva.

Molimo suradnike da svoj èlanak, osim ovim opæim uputama, obvezno prilagode i Tehnièkim uputama objavljenim na: http://virtual.arhitekt.hr/prostor/default.aspx

NOTES TO CONTRIBUTORS Information about the general concept of the journal PROSTOR next to the impressum is an integral part of these notes. Contributors are asked to conform to the following notes:

Submission of contributions • Editorial Board accepts exclusively unpublished texts, written either in the Croatian or English language. • Contributions (text and illustrations) should be submitted to the Editorial Board as hard copies and as electronic files (on a CD or sent by e-mail).

All contributions will be peer reviewed anonymously. •

• All other descriptions (scientific field, UDC designation, dates of admission and acceptance of the contribution, bilingual elements etc.) are entered by the Editorial Staff. • Authors should submit three identical hard copies to the Editorial board:  for the Editorial Board: one copy (signed by the author) with the front page and biography in the end of the contribution  for reviewers: two identical copies with the front page 2, without author’s biography or any other information on the author • Contributions are submitted electronically on one CD and should include:

 integral text of the contribution in a single .doc file (MS Word)  illustrations - each saved as a separate file (scanned at 300 dpi in one of the following formats: tif, jpg, psd, bmp, dwg, cdr); the name of the files should be short (Fig. 1; Fig. 2; Table I) • Contributions in the form of hard copies are sent by registered mail or submitted personally to the Editorial board. • Submission of the contribution will be confirmed in writing at the request of the author. • Hard copies and CDs with contributions are not returned to the authors.

part of the authors prior to the final acceptance of the article. • Authors are required to follow the instructions and suggestions of the reviewers and submit the revised text within 30 days, in the same form and following the same procedure as when submitting the first time (1+2 hard copies and a CD). • In case authors fail to submit the revised text within 30 days, the text will not be considered for publishing. It is possible to submit the revised text as a new contribution which will again undergo the standard editorial procedure.

Reviews

• Articles are written and published in Croatian or English whereas abstracts, summaries, key words, titles and subtitles, captions and authors’ biographies are bilingual (translation is provided by the Editorial Board). • Articles translated entirely into English will be accepted only on condition that the authors themselves provide a high-quality English translation by a qualified translator and provide his/her name. • Editorial Board reserves the right to make minor corrections, changes of titles, language editing, translation and text editing in order to adapt the article to publishing requirements of the journal. • The author is entitled to one free copy of the journal and 15 offprints of his contribution. Additional offprints may be ordered from the editor at the author’s expense.

• All scientific papers are subjected to at least two independent reviews provided by the Editorial Board. Reviewers are unknown to authors as well as authors to reviewers. • Final decision concerning the category of papers is made by the Editorial Board taking into account the reviewers’ opinions. • All contributions positively reviewed and accepted by the Editorial Board will be published. The order of their publication is subject to the Editorial Board’s decision regarding the content and concept of each particular issue of PROSTOR. • Authors will be informed about the review procedure, assigned category of the article and possible additions or corrections which should be made on the

Editing

Contributors are asked to adjust their contributions according to the technical notes published on the web page: http://virtual.arhitekt.hr/prostor/default.aspx

SNJEŽANA PEROJEVIÆ

PROSTOR

Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Zavod za graditeljsko naslijeðe Mediteranski centar za graditeljsko naslijeðe HR - 21000 Split, Bosanska 4

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 2-13 21[2013] 1[45]

Tvrðava Gripe u Splitu

Izgradnja od 1647. do 1682. godine Sustav utvrðivanja Splita u 17. stoljeæu sastojao se od utvrðenja gradske jezgre i dvaju odvojenih obrambenih tijela: tvrðave Baèvice na istoènoj strani luke i tvrðave Gripe na uzvisini, istoèno od gradske jezgre. Tvrðava Gripe graðena je u pet etapa, od poèetka izgradnje 1647. do dovršetka najkasnije 1682. godine, pa je i danas izvrsno oèuvana. Smještena je na položaju s kojeg se kontrolirao pristup gradu te je bila kljuèan dio obrane Splita. sl. 16; tabl. ; bilj. 60; lit. 18; izvori: 3; original na hrvatskom

bastioni Kandijski rat Split tvrðava Gripe vatreno oružje

PROSTOR

Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Univerzitet u Beogradu Arhitektonski fakultet Srbija - 11000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 26-43 21[2013] 1[45]

PROSTOR

Univerzitet Donja Gorica, Podgorica Fakultet umjetnosti Crna Gora - 81000 Podgorica, Donja Gorica

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 14-25 21[2013] 1[45]

Hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea Na temelju istraživanja arhivske graðe i dokumentacijskih izvora u èlanku je predstavljen hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea, otvoren 1939. godine. Ovaj izuzetni primjer hrvatske moderne zauzima osobito mjesto u arhitekturi meðuratnog razdoblja u Crnoj Gori, a ujedno je to i prvi moderni hotel na crnogorskom primorju. Hotel je temeljito obnovljen nakon potresa 1979. i srušen 2007. godine.

Izvorni znanstveni èlanak UDK 721(497.5 Split)”16”

MELITA ÈAVLOVIÆ, ANDREJ UCHYTIL

LJILJANA BLAGOJEVIÆ, BORISLAV VUKIÆEVIÆ

sl. 15; tabl. ; bilj. 57; lit. 48; izvori: 44; original na hrvatskom

Bauer, Hinko Haberle, Marijan hotel Ko-op hrvatska moderna arhitektura Ulcinj, Crna Gora Izvorni znanstveni èlanak UDK 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE Sveuèilište La Laguna Španjolska - Kanarski otoci

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 44-55 21[2013] 1[45]

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija

Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat

sl. 26; tabl. ; bilj. 44; lit. 40; izvori: 6; original na hrvatskom

Albini, Alfred hrvatska moderna arhitektura 20. stoljeæe

Izvorni znanstveni èlanak UDK 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

PROSTOR

ALAN BRAUN, ALENKA DELIÆ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 56-67 21[2013] 1[45]

sl. 13; tabl. -; bilj. 29; lit. 16; izvori: 1; original na engleskom

dvorac Asilah utvrda naslijeðe Maroko Portugal obnova

Prethodno priopæenje UDK 72.02:728.8

PROSTOR

ANA GRGIÆ, SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT Sveuèilište u Splitu Fakultet graðevinarstva, arhitekture i geodezije HR - 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 68-79 21[2013] 1[45]

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac u Zagrebu

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice 20. stoljeæa

sl. 19; tabl. -; bilj. 25; lit. 13; izvori: 3; original na hrvatskom

cottage naselje historicizam Hönigsberg, Leo ljetnikovac Zagreb

Prethodno priopæenje UDK 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

MANDICA SANKOVIÆ1, ALENKA DELIÆ2, VEDA MARIJA VARNAI3 Upravni odjel za prostorno ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet 3 Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada 1 2

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 80-91 21[2013] 1[45]

sl. 15; tabl. -; bilj. 41; lit. 28; izvori: 24; original na hrvatskom

Estate Investments SAD - 95 Wall Street, New York, NY 10005

Stambena komasacija

Rad predlaže i ocrtava model urbane komasacije primijenjen u veæem omjeru na veæ postojeæa stambena naselja kako bi se korigirali izazovi vezani za neplansku gradnju u razvijenim ekonomijama. Cilj ovog rada nije da definira specifiène detalje vezane za primjenu ovog predloženog modela, nego da ponudi osnovni predložak koji bi se mogao primijeniti na razlièite urbane izazove.

sl. 9; tabl. 5; bilj. 37; lit. 38; izvori: 9; original na hrvatskom

Prethodno priopæenje UDK 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

Prethodno priopæenje UDK 711.4(497.5 Split)”19”

ANDREA MARIA JANDRIÈEK

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru Vinkovaca

alergijski rinitis astma ruralni naèin stanovanja urbani naèin stanovanja urbanistièko ureðenje Vinkovci

javni prostori Split stanovanje urbanizam

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 92-103 21[2013] 1[45]

Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju

sl. 12; tabl. 3; bilj. 34; lit. 13; izvori: 6; original na engleskom

densifikacija ekonomski razvoj stanovanje urbana komasacija neplanska gradnja

Prethodno priopæenje UDK 711.4:330.34

LJILJANA BLAGOJEVIÆ, BORISLAV VUKIÆEVIÆ University of Belgrade Faculty of Architecture Serbiã - 11000 Beograd, 73 King Aleksandar Boulevard

PROSTOR

University of Donja Gorica, Podgorica ISSN 1330-0652 Faculty of Arts CODEN PORREV Montenegrõ - 81000 Podgorica, UDC 71/72 Donja Gorica 14-25 21[2013] 1[45]

SNJEŽANA PEROJEVIÆ

Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

Gripe Fortress in Split

fig. 15; table: ; notes: 57; bibl. 48; sources: 44; original in Croatian

University of La Laguna Spain - Canary Islands

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 2-13 21[2013] 1[45]

Construction in 1647-1682

Bauer, Hinko Haberle, Marijan Co-op Hotel Croatian modern architecture Ulcinj, Montenegro Original Scientific Paper UDC 72.036:728(497.16 Ulcinj)”19”

ALBERTO DARIAS PRÍNCIPE

PROSTOR

University of Zagreb, Faculty of Architecture Institute for Built Heritage Mediterranean Centre for Built Heritage HR - 21000 Split, Bosanska 4

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 44-55 21[2013] 1[45]

fig. 16; table: ; notes: 60; bibl. 18; sources: 3; original in Croatian

bastions War of Candia Split Gripe Fortress firearms

Original Scientific Paper UDC 721(497.5 Split)”16”

MELITA ÈAVLOVIÆ, ANDREJ UCHYTIL

PROSTOR

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 26-43 21[2013] 1[45]

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco): A Controversial Intervention

Architectural Compositions of Alfred Albini

fig. 13; table: -; notes: 29; bibl. 16; sources: 1; original in English

Asilah castle Fortification heritage Morocco Portugal restoration

Preliminary Communication UDC 72.02:728.8

PROSTOR

ANA GRGIÆ, SANJA MATIJEVIÆ BARÈOT University of Split Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy HR - 21000 Split, 15 Matice hrvatske Street

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 68-79 21[2013] 1[45]

Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century This paper examines conceptual changes in planning of public open spaces by analyzing three examples of different urban building typologies: the pattern of Split 2 based on CIAM principles; the street of Split 3 that resulted from the criticism of CIAM, and a residential area Žnjan-Dragovode. A comparative analysis of these selected examples has identified digression between the ideas of original designs and the realization of theoretical premises during execution. fig. 15; table: -; notes: 41; bibl. 28; sources: 24; original in Croatian

ANDREA MARIA JANDRIÈEK Estate Investments USA - 95 Wall Street, New York, NY 10005

Residential Consolidation

A Sustainable Approach to Physical Planning and Economic Development This paper suggests and outlines an urban consolidation model applied to existing suburban residential areas on a larger scale to correct challenges associated with urban sprawl and address changing urban needs in developed economies. While the goal of the paper is not to define specific details related to the application of the proposed model, it does suggest a basic template that could be applied to different urban challenges. fig. 12; table: 3; notes: 34; bibl. 13; sources: 6; original in English

public space Split residence urbanism

Preliminary Communication UDC 711.4(497.5 Split)”19”

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 92-103 21[2013] 1[45]

Densification economic development housing urban consolidation urban sprawl

Preliminary Communication UDC 711.4:330.34

fig. 26; table: ; notes: 44; bibl. 40; sources: 6; original in Croatian

Albini, Alfred Croatian modern architecture 20th century

Original Scientific Paper UDC 72.01:72.036(497.5 A. Albini)”19”

PROSTOR

ALAN BRAUN, ALENKA DELIÆ University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb The historicist cottage of the Grbac Family, built in 1889/ 1890 according to Leo Hönigsberg’s designs, formed part of a planned cottage estate in Josipovac in Zagreb. Comparative analysis of archival documents and architectural drawings of the present state reveal stages in the historical and spatial development of the cottage.

fig. 19; table: -; notes: 25; bibl. 13; sources: 3; original in Croatian

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 56-67 21[2013] 1[45]

cottage estate historicism Hönigsberg, Leo cottage Zagreb

Preliminary Communication UDC 728.8:72.035(497.5 Zagreb)”18”

MANDICA SANKOVIÆ1, ALENKA DELIÆ2, VEDA MARIJA VARNAI3 Department of Physical Planning, Construction and Environmental Protection 2 University of Zagreb, Faculty of Architecture 3 Institute for Medical Research and Occupational Health 1

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 80-91 21[2013] 1[45]

Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci This interdisciplinary research explores the impact of rural and urban residential habits and air pollution caused by traffic and pollen on the incidence of allergic rhinitis and asthma in Vinkovci. The results suggest the impact of rural and urban residential features of new generations is waning due to the growing similarities between life conditions.

fig. 9; table: 5; notes: 37; bibl. 38; sources: 9; original in Croatian

allergic rhinitis asthma rural way of living urban way of living urban design Vinkovci Preliminary Communication UDC 712:728:616-05(497.5 Vinkovci)”00”

BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, MLADEN OBAD ŠÆITAROCI Ministarstvo kulture Konzervatorski odjel u Zagrebu HR - 10000 Zagreb, Mesnièka 49

Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Zaštita krajolika

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 104-115 21[2013] 1[45]

Usporedba zakonodavne osnove u Hrvatskoj i europskim zemljama Èlanak analizira zakonodavnu osnovu kojom se ostvaruju preduvjeti zaštite krajolika. Rašèlanjuje se i ocjenjuje stanje zaštite krajolika, koje je u Hrvatskoj obuhvaæeno èetirima zakonima, te usporeðuje s primjerima nekih europskih zemalja. Rezultat su smjernice za unaprjeðenje zaštite krajolika i za uèinkovitiju primjenu Europske konvencije o krajoliku u Hrvatskoj.

sl. 1; tabl. 2; dijag. 2; bilj. 58; lit. 8; izvori: 25; original na hrvatskom

Hrvatska krajolik plan zaštite krajolika zakonodavna zaštita

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:719(497.5)

LEA PETROVIÆ KRAJNIK, MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, BORIS DUNDOVIÆ Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Perivojna arhitektura projekta EXPO’98

PROSTOR

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 128-139 21[2013] 1[45]

Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 važan je èimbenik urbane preobrazbe i unapreðenja okoliša istoènoga obalnog podruèja Lisabona površine 350 ha. Rezultati istraživanja pokazuju da udio perivojne arhitekture iznosi znatnih 40% ukupne površine predjela. Provedba projekta dugoroèno je pridonijela stvaranju prostornog identiteta grada, poboljšanju cjelokupne vrsnoæe života i održivom razvoju širega podruèja. sl. 8; tabl. 2; bilj. 26; lit. 8; izvori: 27; original na hrvatskom

EXPO’98 istoèno obalno podruèje Lisabon perivojna arhitektura urbana preobrazba

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:711.4”19”

PROSTOR

JASENKA KRANJÈEVIÆ Institut za turizam HR - 10000 Zagreb, Vrhovec 5

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 158-169 21[2013] 1[45]

BRANKA ANIÈIÆ, PETRA PEREKOVIÆ, DORA TOMIÆ Sveuèilišta u Zagrebu Agronomski fakultet HR - 10000 Zagreb, Svetošimunska 25

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 116-127 21[2013] 1[45]

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz Vjetroelektrane su na upeèatljiv naèin izmijenile sliku pojedinih krajobraza Hrvatske. Njihovo uklapanje u krajolik voðeno je regulacijskim sustavom, no iskustva drugih zemalja otvaraju nova planerska i projektantska pitanja. Nadopunom dosad korištenih metoda osiguralo bi se uspješnije uklapanje vjetroelektrana u krajobraz te bi se sprijeèilo narušavanje karakteristiènih krajobraznih vizura važnih za oèuvanje hrvatskoga prostornog identiteta. sl. 15; tabl. 1; bilj. 56; lit. 12; izvori: 24; original na hrvatskom

krajobraz oblikovanje percepcija planiranje vjetroelektrane

Pregledni znanstveni èlanak UDK 712:719:621.311

BORKA BOBOVEC, IVAN MLINAR Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureðenja HR - 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 25

Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 140-157 21[2013] 1[45]

Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj Program društveno poticane stanogradnje zapoèeo je krajem 2001. godine i u njemu je tijekom desetogodišnje provedbe izgraðeno 5553 stana u stambenim zgradama diljem Hrvatske te u jednom sklopu prizemnih i katnih stambenih nizova. U Programu su planirana tri, a izgraðena dva nova stambena naselja. Program je potaknuo stanogradnju i rezultirao nizom kvalitetnih i inovativnih realizacija stambenih zgrada u funkcionalnom i oblikovnom smislu. sl. 16; tabl. 3; bilj. 82; lit. 66; izvori: 8; original na hrvatskom

Program društveno poticane stanogradnje [POS] stambena naselja stambene zgrade stanogradnja stanovanje Pregledni znanstveni èlanak UDK 728:711.4(497.5)”00”

PROSTOR

DAVOR ANDRIÆ, KRISTINA CAREVA, ARIANA ŠTULHOFER Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 170-181 21[2013] 1[45]

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru

Primjena aluminijskih konstrukcija u gradnji obiteljskih kuæa

Austrijski arhitekt, slikar i grafièar Alfred Keller (1875.1945.) arhitektonsko je stvaralaštvo na podruèju Hrvatske zapoèeo na Kvarneru prije Prvoga svjetskog rata. Kellerov kvarnerski opus obuhvaæa prostore otoka Lošinja i Suska te Opatiju. Gotovo svi njegovi projekti vezani su za potrebe turizma. S obzirom na to da je stvarao u doba promjene stilova, u svojim je projektima želio pomiriti tradiciju i modernitet.

sl. 13; tabl. 1; bilj. 63; lit. 51; izvori: 2; original na hrvatskom

Keller, Alfred Lošinj Opatija Susak

Pregledni znanstveni èlanak UDK 72.036(497.5 Kvarner) A. Keller”19”

PROSTOR

MIA ROTH-ÈERINA

sl. 15; tabl. ; bilj. 50; lit. 15; izvori: 25; original na hrvatskom

VELIMIR NEIDHARDT

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 185 21[2013] 1[45]

aluminijska kuæa gradnja aluminijem obiteljska kuæa

Pregledni znanstveni èlanak UDK 72.02:72.036:728

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 186-187 21[2013] 1[45]

Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011./12.

Idealni grad

Prikazi knjiga

sl. 1; tabl. ; bilj. -; lit. ; izvori: ; original na hrvatskom

sl. 2; tabl. ; bilj. -; lit. ; izvori: ; original na hrvatskom

Andrija Mutnjakoviæ

BRANKA ANIÈIÆ, PETRA PEREKOVIÆ, DORA TOMIÆ University of Zagreb Faculty of Agriculture HR - 10000 Zagreb, Svetošimunska 25

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 116-127 21[2013] 1[45]

BISERKA DUMBOVIÆ BILUŠIÆ, MLADEN OBAD ŠÆITAROCI Ministry of Culture Directorate for the Protection of Cultural Heritage HR - 10000 Zagreb, Mesnièka 49

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 104-115 21[2013] 1[45]

Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape

Landscape Protection

landscape design perception planning wind farms

Subject Review UDC 712:719:621.311

Subject Review fig. 1; table: 2; diag. 2; notes: 58; bibl. 8; sources: 25; original in Croatian UDC 712:719(497.5)

fig. 15; table: 1; notes: 56; bibl. 12; sources: 24; original in Croatian

BORKA BOBOVEC, IVAN MLINAR Ministry of Construction and Physical Planning HR - 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 25

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Comparison of Legislation in Croatia and European Countries

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 140-157 21[2013] 1[45]

Croatia landscape landscape plan legal protection

LEA PETROVIÆ KRAJNIK, MLADEN OBAD ŠÆITAROCI, BORIS DUNDOVIÆ University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Social Housing Construction Scheme in Croatia

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project

fig. 16; table: 3; notes: 82; bibl. 66; sources: 8; original in Croatian

University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

Social housing construction scheme Housing estates Residential buildings Housing construction Housing

Subject Review UDC 728:711.4(497.5)”00”

PROSTOR

DAVOR ANDRIÆ, KRISTINA CAREVA, ARIANA ŠTULHOFER

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 170-181 21[2013] 1[45]

fig. 8; table: 2; notes: 26; bibl. 8; sources: 27; original in Croatian

EXPO’98 eastern coastal zone Lisbon landscape architecture urban transformation

Subject Review UDC 712:711.4”19”

PROSTOR

JASENKA KRANJÈEVIÆ Institute for Tourism HR - 10000 Zagreb, Vrhovec 5

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 158-169 21[2013] 1[45]

Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses

Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner

The paper presents a general overview of aluminium based construction from the first half of the 20th century to the present. Since aluminium is rarely used for loadbearing structures the number of aluminium houses are small. The houses are examined in terms of how their structures and building methods relate to aluminium production technology. Due to their construction innovations a lot of aluminium houses have been preserved as museum exhibits.

fig. 15; table: ; notes: 50; bibl. 15; sources: 25; original in Croatian

VELIMIR NEIDHARDT

PROSTOR

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 128-139 21[2013] 1[45]

aluminium house aluminium based construction family house

Subject Review UDC 72.02:72.036:728

PROSTOR

fig. 13; table: 1; notes: 63; bibl. 51; sources: 2; original in Croatian

Keller, Alfred Lošinj Opatija Susak

Subject Review UDC 72.036(497.5 Kvarner) A. Keller”19”

MIA ROTH-ÈERINA

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 186-187 21[2013] 1[45]

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 185 21[2013] 1[45]

The Ideal City

Andrija Mutnjakoviæ

Faculty of Architecture Zagreb, Yearbook 2011/12

Reviews of Books

fig. 2; table: ; notes: -; bibl. ; sources: ; original in Croatian

fig. 1; table: ; notes: -; bibl. ; sources: ; original in Croatian

ANA MRÐA

PROSTOR

TAMARA MARIÆ

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 188 21[2013] 1[45]

Primjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranju

Dubrovnik - Centar iza Grada Studija urbane preobrazbe

Krunoslav Šmit

Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Prikazi knjiga

sl. 1; tabl. ; bilj. -; lit. ; izvori: ; original na hrvatskom

ALEKSANDAR KADIJEVIÆ

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 189 21[2013] 1[45]

PROSTOR

FILIP ŠRAJER, DRAŽEN ODOBAŠIÆ, GORAN ANDLAR

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 190 21[2013] 1[45]

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 191 21[2013] 1[45]

Arhitektura Beograda 1950.-2012.

Suhozid.hr - otvoreni javni popis hrvatskih suhozida

Prikazi knjiga

Vijesti

sl. 1; tabl. ; bilj. -; lit. ; izvori: ; original na hrvatskom

Mihajlo Mitroviæ

KAROLINA HOHNJEC, IVA MURAJ

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK 71/72 203-233 21[2013] 1[45]

Bibliografija èasopisa PROSTOR, god. 1-20 [1993.-2012.]

original na hrvatskom

TAMARA MARIÆ

PROSTOR

ANA MRÐA

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 189 21[2013] 1[45]

Dubrovnik - Centre behind the City

Implementation of Computers in Urban and Spatial Planning

A study into urban transformation

Krunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ

Krunoslav Šmit

Reviews of Books

fig. 1; table: ; notes: -; bibl. ; sources: ; original in Croatian

FILIP ŠRAJER, DRAŽEN ODOBAŠIÆ, GORAN ANDLAR

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 188 21[2013] 1[45]

PROSTOR

ALEKSANDAR KADIJEVIÆ

ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 191 21[2013] 1[45]

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 190 21[2013] 1[45]

Suhozid.hr - Open Access List of Croatian Dry Stone Structures

Architecture of Belgrade 1950-2012

Informations

Reviews of Books

fig. 1; table: ; notes: -; bibl. ; sources: ; original in Croatian

Mihajlo Mitroviæ

KAROLINA HOHNJEC, IVA MURAJ

PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDC 71/72 203-233 21[2013] 1[45]

Bibliography of journal PROSTOR, vol. 1-20 [1993-2012]

original in Croatian

Ovaj je broj èasopisa PROSTOR redakcijski pripremila i realizirala izv.prof. dr.sc. Ariana Štulhofer, izvršna urednica. Broj je urednièki zakljuèen 10. 6. 2013. Grafièka priprema i tisak dovršeni su 28. 6. 2013. Osnovna tipografija: Meta Papir: 115 gr Offsetni tisak c/b

Bibliografija Bibliography

Bibliografija Ă¨asopisa PROSTOR god. 1-20 [1993.-2012.]

Bibliography of journal PROSTOR vol. 1-20 [1993-2012]

BIBLIOGRAFIJA

ÈASOPISA PROSTOR, GOD. 1-20 [1993.-2012.]

Kazala Kazalo èlanaka Kazalo kljuènih rijeèi, struènih pojmova i predmetnica Kazalo autora Kazalo ustanova autora

Statistièki pokazatelji Broj objavljenih èlanaka po godištima i brojevima Znanstveni èlanci prema tematskoj matiènoj pripadnosti [podruèje / polje / grane] Èlanci prema vrstama i znanstvenim kategorizacijama Autori prema strukovnoj pripadnosti „Top” 24 autora po ukupnom broju objavljenih èlanaka „Top” 20 autora po broju objavljenih znanstvenih èlanaka Autori prema ustanovama zaposlenja Autori s AF-a prema matiènim katedrama

Bibliografija | Bibliography

21[2013] 1[45]

PROSTOR

205

Karolina Hohnjec, Iva Muraj

Bibliografija èasopisa PROSTOR, god. 1-20 [1993.-2012.]

Bibliography of journal PROSTOR, vol. 1-20 [1993-2012]

Uredništvo je u ovomu dvadesetprvom volumenu pripremilo cjelovitu bibliografiju dvadeset dosadašnjih godišta PROSTORA [1993.-2012.] u namjeri da èitateljima èasopisa omoguæimo retrospektivno pretraživanje svih dosad objavljenih priloga i tako olakšamo korištenje bazom znanstvenih informacija našega èasopisa. Zadržani su struktura i sadržaj bibliografije koje je osmislio i pripremio doc. dr.sc. Zlatko Karaè u jedanaestom volumenu (god.11[2003] br. 2[26]) u kojem je objavljena bibliografija prvih deset godišta PROSTORA. Bibliografija je opremljena osnovnim indeksnim aparatom razvrstanom prema godištima i brojevima, prema èlancima, kljuènim rijeèima, autorima i ustanovama autora. U prilogu je bibliografije i sumarni ‘statistièki pregled’ objavljenih èlanaka, iz kojeg je moguæe išèitati niz brojèanih pokazatelja, a posredno i tematsku i vrijednosnu profilaciju èasopisa. Zanimljivo je da se usporedbom prvih i drugih deset godina èasopisa PROSTOR veæina brojèanih pokazatelja i prosjeka naèelno ne razlikuju. Iako statistika u svojim ‘prosjecima’ može dati iskrivljene pokazatelje, ipak æemo istaknuti neke podatke koji se preciznije mogu usporeðivati u priloženim tablicama. U dvadeset godišta PROSTORA objavljena su 44 broja èasopisa u 39 odvojenih svezaka. Ukupno je objavljeno 615 èlanaka (prosjeèno 16 po broju), od toga je 390 recenziranih znanstvenih i struènih èlanaka (63,4%) i 225 ostalih napisa u rubrici „Aktualno” (36,6%). Pritom je nešto više od polovice (toènije 52,3%) znanstvenih èlanaka kategorizirano

kao izvorni znanstveni èlanci, a zatim slijede pregledni znanstveni èlanci (26,67%) i prethodna priopæenja (16,67%). Struènih je èlanaka samo 16 (4,1%). U kolièinskom pogledu to je nesumnjivo znaèajan rezultat. Èasopis PROSTOR objavljuje znanstvene èlanke iz svih grana arhitekture i urbanizma, ali i radove iz drugih znanstvenih podruèja ako su sadržajem vezani za problematiku arhitekture i urbanizma. Što se tièe tematske pripadnosti èlanaka prema znanstvenim matiènim ‘granama’, dominantan je udjel èlanaka iz razvoja arhitekture i urbanizma te obnove graditeljskog naslijeða (44,8%), a zatim slijede èlanci iz urbanistièkog i prostornog planiranja (27,2%), arhitektonskog projektiranja (15,8%), te vrtne i pejsažne arhitekture (5,44%), dok su u nerazmjerno malom broju zastupljeni èlanci iz arhitektonskih konstrukcija, kao i teorije arhitekture i dizajna. U rubrici „Aktualno” najviše je prikaza knjiga i èasopisa (52,89%), a zatim slijede rubrike poput In memoriam (8%), studije, rasprave i osvrti (6,67%), Kronika AF-a (6,22%), zakonodavna materija (5,33%), sažetci doktorskih disertacija (4,89%) i magistarskih radova (3,11%) te ostalo. Meðu 285 autora koji su dosada objavljivali u PROSTORU velika su veæina po struènoj pripadnosti - arhitekti (76,14%). Na drugomu su mjestu povjesnièari umjetnosti (10,18%), a treæe mjesto dijele inženjeri graðevinarstva i sociolozi (2,11%). O interdisciplinarnoj otvorenosti èasopisa govori èinjenica da su u preostalom broju autori iz osamnaest razlièitih struka.

Od ukupnog broja èlanaka najviše su objavili nastavnici Arhitektonskoga fakulteta (62,76%), a ostalo su prilozi autora iz 27 drugih ustanova i odjela (fakulteta, instituta, ministarstava, zavoda…), te samostalni istraživaèi i studenti arhitekture. Inozemni su autori dosad objavili 47 priloga (16,53%). Neki rezultati usporeðivanja tema, kao npr. aktivnosti pojedinih fakultetskih katedara i uèestalosti pojavljivanja autora, pokazuju sliène rezultate u drugomu, kao i u prvome desetljeæu. Ako se pogleda znanstvena aktivnost pojedinih katedara Fakulteta, i dalje je primjetna izrazita neujednaèenost u broju objavljenih priloga. Tako je èak 48,7% svih èlanaka autora s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, a zatim slijede autori s Katedre za arhitektonsko projektiranje (17,10%), Katedre za povijest i teoriju arhitekture (11,14%) te Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo (8,55%). S Arhitektonskoga je fakulteta u PROSTORU suraðivalo 106 autora. Na vrhu ‘top-liste’ autora prema ukupnom broju objavljenih èlanaka jest nastavnik s 41 publiciranim prilogom. Ako promotrimo samo skupinu znanstvenih èlanaka (bez ostalih napisa), najviše je priloga objavio autor koji nije s Fakulteta. Èasopis PROSTOR ušao je u treæe desetljeæe i u nov ‘statistièki’ ciklus o kojem æemo pisati 2023. godine. Nadamo se da æe ovakvi pogledi unatrag (svakih deset godina!) pomoæi u pretraživanju i buduæem korištenju starih brojeva èasopisa.

206

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

KAZALO ÈLANAKA [ukupno 615]

Popis svih èlanaka objavljenih u èasopisu PROSTOR sastavljen je redoslijedom godišta i brojeva (tekuæi broj je kao glavna oznaka otisnut pojaèano), a unutar svakoga broja prilozi su grupirani onako kako su i objavljeni. Pritom nije bio odluèujuæi abecedni kriterij, veæ je grupiranje provedeno po znanstvenim kategorijama i tematskoj srodnosti èlanaka. Znanstveni (recenzirani i kategorizirani) èlanci istaknuti su pojaèano otisnutim indeksnim brojevima kako bi se razlikovali od ostalih sekundarnih priloga u rubrici „Aktualno” i sl. Urednièki tekstovi navedeni su u uglatim zagradama.

[Tekuæi broj / Contin. No.] God./Vol. 1 [1993.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-158]

* 1. 2.

9. 10. 11. 12. *

[Predgovor urednika] Marinoviæ-Uzelac, Ante: Urbanizam u novim uvjetima // Town-planning in New Conditions [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 1-12. Maretiæ, Mirko: Neki indikatori za dimenzioniranje centra gradskog naselja // Some Indicators for Planning Dimensions of Town-settlement Centre [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 13-44. Miliæ, Bruno: Prolegomena za urbanološki atlas Hrvatske // Prolegomena for the Urbanistic Atlas of Croatia [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 45-62. Bilušiæ, Biserka: Urbanistièko-arhitektonske karakteristike kompleksa strojarnice državne željeznice // Town-planning and Architectural Characteristics of the Engine Room Complex of the State Railway [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 63-77. Pleština, Lenko: Geneza urbanog prostora na zagrebaèkom sjeveru // Genesis of the Urban Area in the North Part of Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 79-94. Grgureviæ, Oleg: Grafièka interpretacija sustava hijerarhije centralnih naselja središnje Hrvatske // Graphic Interpretation of the System of Central Places Hierarchy in Central Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 95-117. Pegan, Sreèko: Koeficijent izgraðenosti tla industrijskih lokacija u gradu // Industrial Locations Built-up Area Coefficient in Town [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 119-126. Jurkoviæ, Sonja: Promjene vizualnih vrijednosti krajolika gradnjom infrastrukturnih trasa // Changes of Visual Values After Constructing Large Corridors Through the Landscape [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 127-143. Kollenz, Miroslav: Memorijal domovine [Studije]: 144-146. Marinoviæ-Uzelac, Ante: Rogiæ Ivan: Periferijski puls u srcu od grada - zamke revitalizacije [Recenzije i prikazi]: 147-148. Marinoviæ-Uzelac, Ante: Obad Šæitaroci Mladen: Hrvatska parkovna baština - zaštita i obnova [Recenzije i prikazi]: 149-150. Obad Šæitaroci, Mladen; Bojaniæ-Obad Šæitaroci, Bojana: Razmišljanja u povodu zakona o prostorima zelenila [Aktualno]: 151-155. [Upute suradnicima]

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

2.-4.

God./Vol. 1 [1993.], Br./No. 2-4 [Str./Pag. 159-314] 13.

Horvat, Zorislav: Kružne braniè-kule u hrvatskoj krajini u XVI. stoljeæu // Sixteenth-centu-

25.

ry Round Defence Towers in the Croatian Military Frontier [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 159-188. Karaè, Zlatko: Prilog definiranju urbane topografije srednjovjekovnog Vukovara // A Contribution to Defining the Urban Topography of Medieval Vukovar [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 189-212. Obad Šæitaroci, Mladen: Modaliteti zaštite i obnove ljeèilišnog perivoja u Lipiku // Protection and Renewal of the Park in Lipik Health Resort [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 213-222. Seferagiæ, Dušica: Kvaliteta svakodnevnog življenja u prostoru // The Quality of Everyday Life in Space [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 223-234. Juras, Ivan: Prostorno i funkcionalno spajanje hotelsko-turistièkog naselja „Solaris” i stambeno-turistièkog naselja „Šibenik II” // Spatial and Functional Integration of the Solaris Hotel-Tourist Settlement and the Šibenik II Residential-Tourist Settlement [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 235-242. Grgureviæ, Oleg: Izgled suburbanog krajolika - izraz i odraz kulture // The Appearance of the Suburban Landscape as a Reflection of People’s Attitude Towards Nature and the Environment [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 243-250. Lipovac, Nenad: Prilog istraživanju urbanog razvoja grada Petrinje // A Contribution to Research into the Urban Development ot the Town Petrinja [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 251-272. Jovoviæ, Ksenija: Prilog analizi prostornih vrijednosti stoèarskog stana Grabrovica na Cresu // An Analysis of the Spatial Values of Grabrovica Sheepstead on the Island of Cres [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 273-280. Filipoviæ, Damir: Najstariji, do sada nepoznat plan Vinkovaca // The Oldest Town Plan of Vinkovci, Previously Unknown, From the Second Half of the Eighteen Century [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 281-288. Šepiæ, Ljiljana; Kojakoviæ, Marija; Sekuliæ, Sena: Recentna praksa revitalizacije i restauratorsko-konzervatorskih radova u Danskoj // Recent Revitalization and Restoration - Conservation Practice in Denmark [Aktualno / Current Themes]: 289-298. Jurkoviæ, Sonja: Tipologija pejzaža // Landscape Typology [Aktualno / Current Themes]: 299-300. Morsan, Boris: Primjedbe na nacrt prijedloga graðevinskog zakona // Comments on the Construction Bill Draft [Aktualno / Current Themes]: 301-309. Jurkoviæ, Sonja: Hrvatsko društvo krajobraznih (pejzažnih) arhitekata - HDKPA // On the Society of Landscape Architects [Aktualno / Current Themes]: 310-311. [Upute suradnicima]

5.-6.

God./Vol. 2 [1994.], Br./No. 1-2 [Str./Pag. 1-214] 26. Hržiæ, Marijan: Aspekti konceptualizacije okolice. Elementi definiranja slike Zagreba // Aspects of Environmental Conceptualization Defining Elements of the Image of Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-16. 27.

Èankoviæ, Milan: Podrijetlo i svojstva arhitektonskog oblika // Origin and Characteristics of the Architectural Form [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 17-48.

28. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Sustavi povijesnih mjera. Uvod u istraživanje hrvatske metrologije I. // Systems of Historical Measures. Introduction into an Examination of Croatian Metrology I [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 49-76. 29. Karaè, Zlatko: Osnovna analiza urbanistièko-arhitektonskog razvoja Vukovara. Kompendij dosadašnjih istraživanja // Basic Analysis of the Urban and Architectural Development of Vukovar. Compendium of Research to Date [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 77-98. 30.

Miliæ, Bruno: Vrtovi srednjeg vijeka // Medieval Gardens [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 99-114.

31.

Helman, Tea: Doprinos gradskog vrtlara Josipa Peklara vrtnome i parkovnom oblikovanju Zagreba 1878-1895. // The Contribution of the Town Gardener Josip Peklar to Garden and Park Layout in Zagreb in 1878-1895 [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 115-134.

32.

Kranjèeviæ, Jasenka: Graditelj Sreæko Florschütz, 1882-1960. // Architect Sreæko Florschütz, 1882-1960 [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 135-152.

33.

Štulhofer, Ariana: Športski objekti arhitekta Franje Bahovca // Sports Facilities by Architect Franjo Bahovec [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 153-170.

34.

Špiriæ, Emil: Gustoæa stvari - studija o formi // Concise Essence, Study of Form [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 171-200.

35.

Jurkoviæ, Sonja: Sjeæanja na Berlin // Memories of Berlin [Aktualno / Current Themes]: 201-203.

36.

Komisija za regulativu u graditeljstvu: Primjedbe na prijedlog zakona o struènim ispitima // Comments on the Draft of the Professional Examinations Bill [Aktualno / Curent Themes]: 204-206.

37.

Komisija za regulativu u graditeljstvu: Primjedbe na konaèni prijedlog zakona o graðenju // Comments on the Final Draft of the Construction Bill [Aktualno / Curent Themes]: 207-211.

[Upute suradnicima]

Bibliografija | Bibliography

21[2013] 1[45]

51.

7.-8.

God./Vol. 2 [1994.], Br./No. 3-4 [Str./Pag. 215-435]

38. Horvat, Zorislav: Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske. Kamini, dimnjaci i kaljeve peæi // Heating in Medieval Burgs of Continental Croatia. Firerplaces, Chimneys and Tile Stoves [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 215-240. 39. Vujoviæ, Olga: Karakteristike fasadnih stijena stambenih višekatnica u Zagrebu // Characteristics of Facade Walls on Multi-storey Blocks of Flats in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 241-268. 40. Morsan, Boris: Kako lijeèiti arhitekturu. Prinos analizi sociopatologije graðenja // How to Cure Architecture. A Contribution to the Analysis of the Sociopathology of Building [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 269-284. 41. Grgureviæ, Oleg: Od pojma slike grada do pojma opæe slike krajolika // From the Concept of the Urban Image to the Concept of the General Landscape Image [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 285-290. 42. Neidhardt, Velimir: Kevin Lynch i Maks Fabiani. Eksplicitno i implicitno o slici grada // Kevin Lynch and Maks Fabiani. About the Urban Image Explicitly and Implicitly [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 291-300. 43. Miliæ, Bruno: Islamski vrt na tlu Europe kao preludij // The Islamic Garden in Europe as a Prelude [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 301-324. 44. Jurkoviæ, Sonja: Prodor pejzažnog stila u parkove srednje Europe // Introduction of the Landscape Style in Parks of Central Europe [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 325-340. 45. Horvat, Jesenko: Fontana i njezino mjesto u kompozicijama gradskog prostora. Uvod u tipološko razvrstavanje // The Fountain and its Place in the Composition or Urban Areas. Introduction Into Typological Classification [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 341-350. 46. Jukiæ, Tihomir: Tipologija zagrebaèkih fontana // Typology of Zagreb Fountains [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 351-366. 47. Pleština, Lenko: Analiza stambene regulative za zagrebaèko podsljemensko podruèje // Analysis of Housing Regulations in the Belt Under the Medvednica Mountain Range in Zagreb [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 367-386. 48. Marinoviæ-Uzelac, Ante: Razvitak Arhitektonskog fakulteta. Uz 75. godišnjicu studija Arhitekture na Zagrebaèkom sveuèilištu // Development of the Faculty of Architecture. To Mark the 75th Anniversary of the Study of Architecture at Zagreb University [Aktualno / Current Themes]: 387-412. 49. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Prijedlog zakona o ovlaštenim arhitektima i Hrvatskoj komori arhitekata // Licenced Architects and Croatian Chamber of Architects Bill [Aktualno / Current Themes]: 413-428. 50. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se ureðuju Prijedlogom zakona o ovlaštenim arhitektima i Hrvatskoj komori arhitekata // Assessment of Conditions and Basic Issues Regulated by the Licenced Architects and Croatian Chamber of Architects Bill [Aktualno / Current Themes]: 429-432.

Karaè, Zlatko: Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ: Crkve-tvrðave u Hrvatskoj // Fortified Churches in Croatia [Prikazi i recenzije / Reviews & Evaluations]: 433-435.

64.

65.

God./Vol. 3 [1995.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-200]

[Upute suradnicima / Guidelines for Contributors] 52. Pegan, Sreèko: Industrijska gustoæa. Èinitelj dimenzioniranja industrijskih lokacija // Industrial Density. Industrial Location Determining Factor [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-10. 53. Stiperski, Zoran: Hijerarhija èinitelja industrijske lokacije na primjeru zapadne Hrvatske // Hierarchy of Industrial Location Factors on the Example of West Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 11-24. 54. Rogiæ, Ivan: Sociološki aspekti nadoknade posrednih šteta nastalih izgradnjom opasnih ureðaja i sklopova // Sociological Aspect of Compensation for Indirect Damage from the Construction of Dangerous Facilities and Plants [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 25-42. 55. Juras, Ivan: Tipografski aranžmani u arhitektovu prikazu za razdoblja moderne // Typographical Arrangements in Architectural Designs in the Period of Architectural Modernism [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 43-54. 56. Štulhofer, Ariana: Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-rekreacijskih objekata u Zagrebu. Kronologija izgradnje od 1808. do 1975. godine // Contribution to the History of Sports Facilities Construction in Zagreb. Chronology of Construction from 1808 to 1975 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 55-72. 57. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera u Istri, Hrvatskom Primorju i kontinentalnoj Hrvatskoj. Uvod u istraživanje hrvatske metrologije II // Medieval System of Hollow Stone Measures in Istria, the Croatian Littoral and Continental Croatia. Introduction into Croatian Metrology II [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 73-106. 58. Koèevar, Sonja: Bosiljevo. Prilog analizi kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti // Bosiljevo. Cultural, Historical and Natural Features [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 107-124. 59. Miliæ, Bruno: Vrtovi rane i visoke renesanse // Gardens of the Early and High Renaissance [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 125-140. 60. Pavliæ-Cottiero, Ada: Arhitektura baroknog kazališta u Hrvatskoj // Baroque Theatre Architecture in Croatia [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 141-162. 61. Kritovac, Fedor: Pristupi ureðenju i opremanju pješaèkih prostora u Zagrebu // Approach to the Arrangement of Pedestrian Areas in Zagreb [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 163-178. 62. Marinoviæ-Uzelac, Ante: Rehabilitacija doc. Krunoslava Jurišiæa // The Rehabilitation of Professor Krunoslav Jurišiæ, D Arch [Aktualno / Current Themes]: 179-180. 63. Morsan, Boris: Kuæa kakva se sada ne može sagraditi u Karlovcu // The Kind of House that Cannot be Built in Karlovac Now [Aktualno / Current Themes]: 181-184.

66.

67.

68. 69.

70.

PROSTOR

207

Komisija za regulativu u graditeljstvu: Francuski zakon o arhitekturi // The French Architecture Act [Aktualno / Current Themes]: 185-190. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Komentar i naèela za razvijanje zakona o graðenju // Commentary and Principles for Developing the Constructions Act [Aktualno / Current Themes]: 191-193. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Pismo Ministru prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja // Letter to the Minister of Spatial Organisation, Construction and Housing [Aktualno / Current Themes]: 194. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Plan utemeljenja Komore hrvatskih arhitekata // Plan for Founding the Chamber of Croatian Architects [Aktualno / Current Themes]: 195. Jurkoviæ, Sonja: Dušan Ogrin: Vrtna umetnost sveta // Dušan Ogrin: Garden Art of the World [Recenzije i prikazi / Reviews]: 196. Obad Šæitaroci, Mladen: Igor Gostl: Zagrebaèki perivoji i promenade - nostalgièan pogled u prošlost // Igor Gostl: Zagreb’s Parks and Promenades - A Nostalgic View of the Past [Recenzije i prikazi / Reviews]: 197-198. Jurkoviæ, Sonja: Uz Dan planeta Zemlje - Eko instalacija „5 do 12” // To Mark Planet Earth Day: Eco Installation „5 to 12” [Recenzije i prikazi / Reviews]: 199-200.

10.

God./Vol. 3 [1995.], Br./No. 2 [Str./Pag. 201-455] * 71.

72.

73. 74.

75.

76. 77.

78.

[Uvodnik urednika / Editorial Introduction] Violich, Francis: Identitet: ideja vodilja u stvaranju mjesta. Primjer Berkeleyja // Identity: Key to Meaningful Place-making. The Case for Berkeley [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 201-216. Grgureviæ, Oleg: Prilog prouèavanju postupka demografskog vrednovanja naselja // A Contribution to Procedures for the Demographic Evaluation of Settlements [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 217-232. Stiperski, Zoran: Svrstavanje industrije u Hrvatskoj // Industrial Classification in Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 233-244. Jurkoviæ, Sonja: Moguænosti kontrole i ogranièenja ‘potrošnje’ pejzaža uzrokovane turistièkim korištenjem // How to Control and Limit Tourist Landscape Consumption [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 245-260. Obad Šæitaroci, Mladen; Bojaniæ-Obad Šæitaroci, Bojana: Prilog istraživanju meðusobnog isprepletanja kultura istoka i zapada u vrtnoj umjetnosti // Research into Interchanging Views in Western and Eastern Garden Art Culture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 261-274. Hržiæ, Marijan: Varijabilnost doživljaja prostora // Variability in Experiencing the Environment [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 275-284. Karaè, Zlatko: Tragovi bizantskog urbanizma u Hrvatskoj // Traces of Byzantine Town Planning in Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 285-298. Horvat, Zorislav: Neki pomoæni prostori u starim gradovima kontinentalne Hrvatske. Zahodi, stubišta, pretprostori, rovovi i sl. //

208

79. 80.

81.

82.

83.

84. 85.

86.

87.

88.

89.

90.

PROSTOR

Some Accessory Spaces in Castles of Continental Croatia. Lavatories, Staircases, Anterooms, Shafts and the Like [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 299-322. Juvanec, Borut: Istarski kažun (Europe) // The Istrian Kažun (Europe) [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 323-334. Vuèiæ Šneperger, Boris: Crkva sv. Marijina navještenja u Svetvinèentu // The Church of the Annunciation in Svetvinèent [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 335-358. Šimuniæ-Buršiæ, Marina: Raèunalna analiza strukture šibenske katedrale. Prilog istraživanju klasiènih zidanih konstrukcija // Computer Analysis of the Structure of Šibenik Cathedral. A Contribution to Research into Classical Masonry Structures [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 359-384. Mirkoviæ, Ðuro: Arhitektonske specifiènosti dvaju najuèestalijih sustava izvedbe višestambenih zgrada // Specific Architectural Features of the Two Commonest Systems for Building Block of Flats [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 385-396. Juras, Ivan: Adhocizam kao postupak stvaranja arhitektonske forme grada // Ad hoc-ism in Architectural Urban Design [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 397-406. Pleština, Lenko: Tri toèke o finskoj arhitekturi // Three Points of Finnish Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 407-422. Tušek, Darovan: Elementi za periodizaciju arhitektonskih i urbanistièkih natjeèaja provedenih u Splitu od 1945. do danas // Elements for a Periodization of Architectural and Town Planning Competitions in Split since 1945 [Preth. priop. / Prel. Com.]: 423-428. Kritovac, Fedor: Neki aspekti preureðenja Preradoviæeva trga u Zagrebu. Rasvjeta i cvjetna ponuda // Comments on the Rearrangement of Preradoviæ Square in Zagreb. Lighting and Flower Market Design [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 429-438. Stojan, Ante: Koncept rješavanja bespravne izgradnje (na primjeru opæine Dubrovnik) // Conceptual Solution of the Problem of Illegal Building (The Case of Dubrovnik Municipality) [Aktualno / Current Themes]: 439-444. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Što se dogaða s Portlandijom? // What’s Happening with Portlandia Building? [Aktualno / Current Themes]: 445-446. Komisija za regulativu u graditeljstvu: Francuski Kodeks profesionalnih zadataka arhitekata // The French Code of Professional Tasks of Architects [Aktualno / Current Themes]: 447-452. Karaè, Zlatko: Tomislav Marasoviæ: Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji // Tomislav Marasoviæ: Architecture of the Early Croatian Period in Dalmatian [Recenzije i prikazi knjiga / Reviews of Books]: 453-455.

11.

God./Vol. 4 [1996.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-132] * 91.

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

[Uvodnik urednika / Editorial Introduction] Violich, Francis: Identitet: ideja vodilja u stvaranju mjesta. Primjer Berkeleyja [dodatak] //

92.

93.

94.

95.

96.

97. 98.

99.

100.

101. 102.

Identity: Key to Meaningful Place-Making. The Case for Berkeley [Appendix] [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 3-6. Hester, Randolph T. Jr.: Gospodarski napredak uz oèuvanje zajednice. Primjer grada Mantea, Sjeverna Karolina, SAD // Economic Progress Within Community Preservation. The Case of Manteo, North Carolina, U.S.A. [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 7-26. Maretiæ, Mirko: Prilog istraživanju centara zagrebaèkih naselja Trnskog i Zapruða // A Contribution to Resarch About the Centres of Trnsko and Zapruðe, Urban Settlements in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 27-46. Karaè, Vanda: Romanièka crkva sv. Nikole kod Baške na otoku Krku. Arhitektonska istraživanja // The Romanesque Church of St Nicholas near Baška on the Island of Krk. Architectural Research [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 47-60. Jukiæ, Tihomir: Perivoj kralja Tomislava u Osijeku. Povijesno-prostorna analiza perivoja od nastanka do 1945. godine // Kralj Tomislav Garden in Osijek. Historical and Spatial Analysis of the Garden from its Origin to 1945 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 61-78. Obad Šæitaroci, Mladen; Bojaniæ-Obad Šæitaroci, Bojana: Parkovna arhitektura kao element slike grada // Garden Architecture as an Element of the City Image [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 79-94. Pegan, Sreèko: Pristup izradi urbanistièkog plana // An Approach to Urban Planning [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 95-108. Mirkoviæ, Ðuro: Stambena arhitektura u opusu arhitekta Ninoslava Kuèana. Prilog za monografiju // Architect Ninoslav Kuèan’s Residential Architecture. Contribution to a Monograph [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 109-118. Neidhardt, Velimir: Kulturologija obnove i globalno ozraèje // Culturology of Renewal and Overall Atmosphere [Aktualno / Current Themes]: 121-122. *** Informacije o suradnji University of California, Berkeley i Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu // Informations on Cooperation Between the University of California, Berkeley, and the Faculty of Architecture, Zagreb University [Aktualno/ Current Themes]: 123-124. Jurkoviæ, Sonja: Berlin - europska metropola // Berlin - A European Metropolis [Aktualno / Current Themes]: 125-128. Karaè, Zlatko: Zorislav Horvat: Heraldièki štitovi gotièke arhitekture kontinentalne Hrvatske // Zorislav Horvat: Heraldic Shields on Gothic Buildings in Continental Croatia [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 129-130.

12.

God./Vol. 4 [1996.], Br./No. 2 [Str./Pag. 133-284]

[Upute suradnicima / Guidelines for Contributors] 103. Arendt, Rendall: Stvaranje mreža otvorenih prostora // Creating Open Space Networks [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 135-146. 105. Stiperski, Zoran; Kamenov, Željka: Razlozi doseljavanja u Zagreb. Prilog anketnom istra-

106.

107.

108.

109.

110. 111.

112.

113.

114.

živanju urbanizacijskih èinitelja // Reasons for Migrating Into Zagreb. Results of a Questionnaire about Factors of Urbanisation [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 147-156. Obad Šæitaroci, Mladen; Bojaniæ-Obad Šæitaroci, Bojana: Gradski park u Virovitici // The Town Park in Virovitica [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 157-174. Horvat, Zorislav: Zidine i braništa na utvrdama kontinentalne Hrvatske 12-15. st. // Walls and Battlements on Fortifications in Continental Croatia, 12th-15th c. [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 175-200. Juras, Ivan: Od regionalnoga do univerzalnoga i natrag // From the Regional to the Universal and Back [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 201-218. Pleština, Lenko: Tradicijski elementi u hrvatskoj arhitekturi obiteljskih kuæa tijekom 20. stoljeæa // Traditional Elements in 20th c. Croatian Architecture of Single-Family Houses [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 219-232. Vdoviæ, Roberto: Vizualna analiza utjecaja na krajolik // Analysis of Visual Impact on the Landscape [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 233-252. Arbutina, Dražen: Razvoj kaptolskog vrta Ribnjaka u Zagrebu i planovi za ureðenje parka // The Development of Ribnjak Garden in Kaptol, Zagreb, and Designs for the Park [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 253-270. Jurkoviæ, Sonja: Projekt Coast Wise Europe 1995, 1996, 1997. // Coast Wise Europe Project 1995, 1996, 1997 [Aktualno / Current Themes]: 273-278. Karaè, Zlatko: Bruno Miliæ: Razvoj grada kroz stoljeæa, 2, Srednji vijek // Bruno Miliæ: Urban Development through the Centuries, 2, Middle Ages [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 279-280. Karaè, Zlatko: Mirko Maretiæ: Gradski centri // Mirko Maretiæ: Urban Centres [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 281-282.

13.

God./Vol. 5 [1997.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-200]

115. Lipovac, Nenad: Prostor i mjesto // Space and Place [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-34. 116. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera III. Jadranski otoci: Dobrinj na Krku // Croatian Medieval Systems of Hollow Stone Measures III. Adriatic Islands: Dobrinj on the island of Krk [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 35-42. 117. Horvat, Zorislav: Prozori na burgovima XIIIXV, st. u kontinentalnoj Hrvatskoj // Windows on 13th-15th Century Burgs in Continental Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 43-60. 118. Pleština, Lenko: Otvoreno/zatvoreni prostor obiteljskih kuæa oblikovanih ‘ukutijavanjem’ // The Open/Closed Area of Family Homes-Box Affection Feeling [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 61-82. 119. Jeciæ, Zdenko: Oblikovanje viseæih konstrukcija pomoæu modela // Using Models to Design Suspension Structures [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 83-96. 120. Šmit, Krunoslav: Vrtna i parkovna arhitektura Osijeka na povijesnim kartama // Garden

Bibliografija | Bibliography

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

and Park Architecture in Osijek on Historical Maps [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 97-120. Juras, Ivan: Mjesto arhitektove imaginacije u postmodernom-dekonstruktivistièkom postupku // The Position of the Architect’s Imagination in the Postmodern-Deconstructivistic Procedure [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 121-138. Homadovski, Aleksandar: Razvoj virtualnog sveuèilišta i utjecaji na edukaciju arhitekata // The Development of the Virtual University and its Influence on the Education of Architects [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 139-158. Pegan, Sreèko: Lokacija preraðivaèke industrije u ruralnom prostoru // Locationg the Processing Industry in Rural Areas [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 159-170. Vedrina, Darinka; Horvatiæ, Klaudija; Smiljaniæ, Danijel; Lapaine, Božidar: Pravna zaštita dizajnerskog stvaralaštva // Legal Protection of Design Rights [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 171-186. Pegan, Sreèko: Victor Papanek: The Green Imperative. Ecology and Ethics in Design and Architecture [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 189-194. Karaè, Zlatko: Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci: Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara // Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci: Traditional Architecture of Island Hvar [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 195-196. Karaè, Zlatko: Vladimir P. Goss: Predromanièka arhitektura u Hrvatskoj // Vladimir P. Goss: Pre-Romanesque Architecture in Croatia [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 197. Karaè, Zlatko: Darovan Tušek: Arhitektonski natjeèaji u Splitu 1945-1995. // Darovan Tušek: Architectural Competitions in Split 1945-1995 [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 198. Božiæ, Nikša: 1:100 - Lista studenata arhitekture // 1:100 - The Paper of Architecture Students [Recenzije i prikazi èasopisa / Evaluations & Reviews of Periodical Publications]: 199-200. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

14.

God./Vol. 5 [1997.], Br./No. 2 [Str./Pag. 201-400]

130. Šerman, Karin: O biti i prostoru 1 Behrens i Loos // On Essences and Spaces - Behrens and Loos [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 201-238. 131. Polak, Nikola: Aksiološko razmatranje arhitektonskog oblika // Axiological Analysis of Architectural Form [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 239-254. 132. Juras, Ivan: Arhitektonske matrice ruševnih oblika // Architectural Matrices of Ruins Shapes [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 255-272. 133. Kranjèeviæ, Jasenka: Graditelj Sreæko (Feliks) Florschütz. Novi prilozi za poznavanje arhitektonskog opusa // The Architect Sreæko (Felix) Florschütz. New Contributions for Understanding on Architectural Opus [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 273-294. 134. Šverko, Ivana: Trg na rubu povijesne jezgre - granice povijesnog središta. Obaveza prema

21[2013] 1[45]

135.

136.

137.

138.

139. 140. 141.

142.

143.

zahtjevnoj cjelini // A Square on the Edge of the Historical Town Nucleus - The Boundary of the Historical Town Centre. An Obligation to a Demanding Area [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 295-306. Stiperski, Zoran: Mjesta u Zagrebu - sinonimi za ugodu i neugodu // Synonyms for Comfort and Discomfort in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 307-320. Arbutina, Dražen: Talijanska arhitektura druge èetvrtine XX. st. u kontekstu politièkih kvalifikacija // Italian Architecture of the Second Quarter of the 20th Century in the Political Context [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 321-356. Božiæ, Nikša: Solin. Pregled povijesnoga i urbanistièkog razvoja grada // Solin. An Overview of Historical and Urban Development [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 357-378. Miliæ, Bruno: Miroslavu Kollenzu - in memoriam, 1926-1997. // Miroslav Kollenz, In Memory 1926-1997 [Aktualno / Current Themes]: 381-386. Slivnik, Lara: Vitruvijeva biografija // Vitruvius’ Biography [Razni prilozi / Various Papers]: 387-392. Zupanèiæ, Bogo: Vitruvijevo shvaæanje ekonomije // Vitruvius’ Economy Consideration [Razni prilozi / Various Papers]: 393-396. Karaè, Zlatko: Vera Marsiæ: Kazališta. Od renesanse do Hrvatskog narodnog kazališta // Vera Marsiæ: Theatres. From Renaissance up to Zagreb Croatian national Theatres [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 397. Karaè, Zlatko: Velimir Neidhardt: Èovjek u prostoru. Antroposocijalna teorija projektiranja // Velimir Neidhardt: Human in Space. Antropo-social Theory of Architectural Design [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 398. Karaè, Zlatko: Ivan Juras: Utopijske vizije arhitekture grada (futurizam, De Stijl, ekspresionizam) // Ivan Juras: Utopic Vision of Town Architecture (Futurism, De Stijl, Expresionism) [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 399-400. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

15.-16.

God./Vol. 6 [1998.], Br./No. 1-2 [str./pag. 1-108]

144. AlSayyad, Nezar: Planiranje lekcija „amerièkog sna”: povijesna ogranièenja i potencijal za demokratizaciju // Planning Lessons of the American Dream: Historical Limitations and Democratizing Potential [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-12. 145. Loftin, Keith Laurence III: Seinäjoki i zajedništvo sa zemljom // Seinäjoki and the Community of the Land [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 13-24. 146. Biondiæ, Ljerka: Stan kao pravo na mjesto // The Home as the Right to One’s Own Milieu [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 25-34. 147. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera III. Jadranski otoci: Hvar na otoku Hvaru // Croatian Medieval Systems of Hollow Stone Mea-

148. 149.

150.

151.

152.

153.

PROSTOR

209

sures III. Adriatic Islands. Hvar on the Island of Hvar [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 35-40. Horvat, Zorislav: Ulazi u burgove 12-15. stoljeæa // Gates in 12th-15th Century Burgs [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 41-66. Neidhardt, Velimir: Urbana rasprava ususret Zagrebu XXI. stoljeæa // A Discussion on Town Planning for Zagreb in the 21st Century [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 67-78. Èankoviæ, Milan; Juras, Ivan: Podrobno programiranje i prostorna kvantifikacija ustrojbenih jedinica Sveuèilišta u Zagrebu. I. Fakulteti // Experimental Programming and Spatial Quantification of Organizational Units for Zagreb University. I Faculties [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 79-94. Kalèiè, Igor: Poduka kompjutorskog predoèavanja arhitekture i grafièkog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani // Teaching of Computer Presentations in Architecture and Graphic Design at Faculty of Architecture in Ljubljana [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 95-102. Jurkoviæ, Sonja: Pozdravna rijeè polaznicima poslijediplomskoga studija „Prostorno planiranje, urbanizam i parkovna arhitektura” // Greeting for Attendants of the Post-graduate Course in „Spatial Planning, Urbanism and Garden Architecture” [Aktualno / Current Themes]: 105-106. Vuèiæ Šneperger, Boris: Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ: Žena u arhitekturi. Tragom žene kreatora i žene teoretièara u povijesti arhitekture // Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ: The Woman in Architecture. Women Designers and Theoreticians in the History of Architecture [Recenzije i prikazi knjige / Evaluations & Reviews of Books]: 107-108. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

17.

God./Vol. 7 [1999.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-142] * [Uvodnik urednika / Editorial Introduction] 154. Kranjèeviæ, Jasenka: Prilog poznavanju prostornog planiranja ruralnih prostora / sela u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine XX. st. // The Spatial Planning of Croatian Rural Regions / Villages from the mid-19th to mid-20th c. [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-24. 155. Jukiæ, Tihomir: Povijesno-urbanistièki razvoj podruèja Pešèenice - sjever u Zagrebu. Analiza dosadašnje planske dokumentacije // Historical Urbanistic Development of Pešèenica North, Zagreb. Analysis of Planning Documentation to Date [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 25-48. 156. Juriæ, Zlatko: Školski forum u Zagrebu 18931906. g. // School Forum in Zagreb 1893-1906 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 49-68. 157. Biondiæ, Ljerka: Fleksibilni stan // The Flexible Flat [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 69-76. 158. Pleština, Lenko: Gabariti (volumeni) obiteljskih kuæa // Outlines (Volumens) of Family Houses [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 77-92. 159. Baèiæ, Dubravko: Prolegomena za opus arhitekta Stanka Fabrisa. Višestambena zgrada u Ul. grada Vukovara 52 u Zagreb // Prolegomenon for the Opus of Architect Stanko Fabris.

210

160.

161.

162.

163.

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

Block of Flats in 52 Ulica grada Vukovara in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 93-112. Mirkoviæ, Ðuro; Šneler, Marino: Jedan relevantni segment graditeljskog naslijeða - višestambene zgrade izvoðene nakon Drugog svjetskog rata // A Relevant Segment of the Architectural Heritage - Blocks of Flats Built After the Second World War [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 113-120. Bertol-Vrèek, Jasenka: Unutarnja plošna temperatura toplinskih mostova // Thermal Bridge Internal Surface Temperature [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 121-136. Lipovac, Nenad: Francis Violich: Most prema Dalmaciji. Potraga za znaèenjem mjesta // Francis Violich: The Bridge to Dalmatia. A Search for the Meaning of Place [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 139-140. Karaè, Zlatko: Mladen i Bojana Šæitaroci: Dvorci i perivoji u Slavoniji. Od Zagreba do Iloka // Mladen i Bojana Šæitaroci: Manor Houses and Gardens in Slavonia. From Zagreb to Ilok [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 141-142. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

18.

God./Vol. 7 [1999.], Br./No. 2 [Str./Pag. 143-302] 164. Principe, Alberto Darias: Kolonijalna utopija. Kopnena veza preko Gibraltarskog tjesnaca // A Colonial Utopia. A Land Link Across the Gibraltar Straits [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 143-156. 165. Vilièiæ, Melita: Arhitekt i njegov nacrt u starom vijeku. I. Prapovijest, Egipat, Mezopotamija // The Architect and his Design in the Ancient World. I. Prehistory, Egypt, Mesopotamia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 157-180. 166. Horvat, Zorislav: Kapele u burgovima 13.-15. stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj // Chapels on 13th-15th Century Burgs in Continental Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 181-198. 167. Tardozzi, Benedetto: Pomolak (erker) kao dio rukopisa arhitektonskog izraza // The Oriel Window as Part of Architectural Handwriting [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 199-224. 168. Homadovski, Aleksandar; Rogiæ, Ivan: Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata. Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata, I. // Architectural Evaluation of Blocks of Flats and Flats used to Accommodate Victims of the Patriotic Defence War. Sociological Evaluation of Flats of Victims of the Patriotic Defence War, I. [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 225-240. 169. Zupanèiè Strojan, Tadeja: Sveuèilište kao identitet // University as Identity [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 241-250. 170. Tkalèeviæ, Višnja; Puliæ, Daniela; Androiæ, Boris: Konzervatorske smjernice monumentalnih zgrada s obzirom na zahtijevane razine sigurnosti na primjeru obnove Dubrovnika // Conservation Guidelines for Monumental Buildings from the Aspect of Safety - on the Example of the Restoration of Dubrovnik [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 251-266.

171. Rosandiæ, Branka: Plošni nosaèi - klasifikacija i analiza naèina prijenosa optereæenja // Plate Panels - Classification of Bearing Structures [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 267-280. 172. Božiæ-Drljaèa, Vesna; Matiæ, Vilim: Projektna dokumentacija iz fondova Državnog arhiva u Osijeku // Design Documentation in the Holdings of the State Archives in Osijek [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 281-290. 173. Fraker, Harrison, S. Jr.: Savladavanje jaza izmeðu prakse i obrazovanja // Bridging the Gap between Practice and Education [Aktualno / Current Themes]: 293-294. 174. Alfireviæ, Helena; Arbutina, Dražen: SESAM ’98: Od metropolisa do telepolisa. Povijesna središta nasuprot globalizaciji // SESAM ’98: From Metropolis to Telepolis. Historical Centres vs. Globalization [Aktualno / Current Themes]: 295-298. 175. Miliæ, Bruno: Studija ruralnog prostora Istarske županije. Recenzija. // Study of the Rural Area the County of Istria [Recenzije i prikazi studija / Evaluations & Reviews of Studies]: 299-300. 176. Kritovac, Fedor: Urbanizacija i zaštita okoliša // Urbanisation and Environmental Protection. „Urbani izziv”, vol. 9 (1998.), br. 2. [Recenzije i prikazi èasopisa / Evaluations & Reviews of Journals]: 300-302. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

184.

185.

186.

187.

Real and Unreal at Francesco Sforza’s Court [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 97-108. Mavar, Zofia: Preporuke Regionalnoga tematskog skupa eksperata o kulturnim krajolicima u Istoènoj Europi // Recommendations of the Regional Expert Meeting on Cultural Landscape in Eastern Europe [Aktualno / Current Themes]: 111-114. Kranjèeviæ, Jasenka: Meðunarodna aktivnost o buduænosti i održivom razvoju ruralnog prostora. Internacionalna konferencija RURAL 21, Potsdam, 5-8. lipnja 2000. // International Activity on the Future and Feasible Development of the Rural Area. International Conference RURAL 21, Potsdam, 5-8 June 2000 [Aktualno / Current Themes]: 115. Karaè, Zlatko: Ariana Štulhofer, Zoran Veršiæ: Crtanje arhitektonskih nacrta. Pribor i osnove // Ariana Štulhofer, Zoran Veršiæ: Architectural Drawing. Tools and Fundamental Principles [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 116. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: I Croatia - cristianesimo-cultura-arte. Izložba [Vatikan, 28.10. 1999.-15.02.2000.] // The Croats - Christianity-Culture-Art. Exibition [Vatican, 1999-10-28/ 2000-02-15] [Recenzije i prikazi izložaba / Evaluations & Reviews of Exhibitions]: 117-120. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

20. 19.

God./Vol. 8 [2000.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-120]

177. Vilièiæ, Melita: Arhitekt i njegov nacrt u starom vijeku. II. Egeja, Grèka // The Architect and his Design in the Ancient World. II. Aegea, Greece [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-14. 178. Karaè, Zlatko; Braun, Alan: Analiza urbanistièko-komunalnih i graditeljskih regula u srednjovjekovnom statutu grada Iloka iz 1525. godine // Analysis of the Town Planning, Communal and Building Rules in the Medieval Statute of the Town of Ilok from 1525 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 15-30. 179. Dobroniæ, Lelja: Stara zgrada zagrebaèke Klasiène gimnazije. Zagreb, Katarinin trg 5 // The Old Building of the Classical Grammar School in Zagreb, Zagreb, Katarinin trg 5 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 31-42. 180. Juvanec, Borut: Šuplja gromila, Bilice pri Šibeniku. Izziv arhitekta // The Wall Chamber Named Šuplja gromila, Bilice near Šibenik. A Challenge by an Architect [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 43-54. 181. Pleština, Lenko: Razgradnja kutije obiteljske kuæe // Destruction of a Family House Box [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 55-78. 182. Èaldaroviæ, Ognjen; Homadovski, Aleksandar: Stanovi za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata. Ocjena stambenih rješenja i tipovi preinaka u stanovima i višestambenim zgradama // Housing for Homeland War Victims. Evaluation of Living Conditions and Types of Reconstruction in Fats and Blocks of Flats [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 79-96. 183. Špikiæ, Marko: Sforzinda. Stvarno i nestvarno na dvoru Francesca Sforze // Sforzinda. The

God./Vol. 8 [2000.], Br./No. 2 [Str./Pag. 121-288]

188. Vilièiæ, Melita: Arhitekt i njegov nacrt u starom vijeku. III. Etrurija, Rim // The Architect and his Design in the Ancient Worl. III. Etruria, Rome [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 121-136. 189. Šerman, Karin: O problemu istine u arhitekturi: Gottfried Semper i pokušaj ustroja istinskog arhitektonskog sustava // On the Concept of Truth in Architecture: Gottfried Semper and the Creation of a Functional System of Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 137-174. 190. Marasoviæ, Jerko; Buble, Sanja; Marasoviæ, Katja; Perojeviæ, Snježana: Prostorni razvoj jugoistoènog dijela Dioklecijanove palaèe // Spatial Development of the Southeast Part of Diocletian’s Palace [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 175-238. 191. Rogiæ, Ivan; Èaldaroviæ, Ognjen: Urbane aspiracije i stambeno susjedstvo u programu višestambene izgradnje stradalnika Domovinskog rata // Urban Life and Neighbourhood in the Programme of Building Blocks of Flats for Homeland War Victims [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 239-258. 192. Vego, Jaroslav: Graðevine etnografske baštine u Parku prirode Blidinje // Buildings of the Ethnographic Heritage in Blidinje Nature Park [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 259-272. 193. Jurkoviæ, Sonja: Osvrt na prijedlog novoga Generalnog urbanistièkog plana Grada Zagreba [Zagreb, 2000.] // Comment on the Proposal for the New Master Plan of the City of Zagreb [Zagreb, 2000.] [Aktualno / Current Themes]: 275-278. 194. Mavar, Zofia: Meðunarodna radionica Putovi kulture europskog jugoistoka [Sofija, Bugar-

Bibliografija | Bibliography

21.

God./Vol. 9 [2001.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-92] * [Uvodnik urednika / Letter from the Editor] * [Uredništvo / Editorial] 197. Kušen, Eduard: Turizam i prostor. Klasifikacija turistièkih atrakcija // Tourism and the Destination Region. Classification of Tourist Attractions [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-14. 198. Arbutina, Dražen: Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine // The Zadar Regulation Plan from 1939 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 15-30. 199. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Arhitekt i njegov nacrt u srednjem vijeku. I. Istok: Bizant, Islam // The Architect and his Design in the Middle Ages. I. East: Byzantium, Islam [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 31-48. 200. Pegan, Sreèko; Jukiæ, Tihomir: Polazišta održivoga prostornog razvoja grada // Starting Points for Feasible Urban Development [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 49-56. 201. Baletiæ, Bojan: Raèunalni poticaji arhitektonskom stvaralaštvu // Using Computers to Encourage Architectural Creativity [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 57-66. 202. Poljanec, Goran: Stalno i promjenljivo u stanovanju // The Permanent and the Changeable in Housing [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 67-78. 203. Kulterman, Udo: Obrazovanje i arapski identitet. Kamal El-Kafrawi: Katarsko sveuèilište, Doha // Education and Arab Identity. Kamal El-Kafrawi: University of Qatar, Doha [nekateg.]: 79-84. 204. Kritovac, Fedor: Natpisi i oznake graditelja na zagrebaèkim zgradama // The Inscriptions and Marks of Builders on Zagreb Buildings [Aktualno / Current Themes]: 87-88. 205. Božiæ, Nikša: Gradski perivoji Hrvatske. Studentski informatièki projekt na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta // Urban Parks in Croatia. Student computer project in the Town Planning Department of the Faculty of Architecture [Aktualno / Current Themes]: 89. 206. Božiæ, Nikša: Zagreb - Urbana preobrazba. Katedra za urbanizam Arhitektonskog fakulteta - studijski zadatak u sklopu kolegija Urbanistièko planiranje III i IV, akademska godina 2000./01. // Zagreb - Urban Transformation. Town Planning Department of the Faculty

of Architecture - Study Assignment in the Course Town Planning III and IV, Academic Year 2000/2001 [Aktualno / Current Themes]: 90-91. 207. Obad Šæitaroci, Mladen: Prostorno planiranje. Ante Marinoviæ-Uzelac // Physical Planning. Ante Marinoviæ-Uzelac [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 92.

22.

God./Vol. 9 [2001.], Br./No. 2 [Str./Pag. 93-209] 208. Grgureviæ, Oleg: Prostorno-demografska valorizacija naselja Istarske županije // The Physical and Demographic Evaluation of some Settlements in the Istrian County [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 93-100. 209. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena: Arhitekt i njegov nacrt u srednjem vijeku. II. Zapad // The Architect and his Design in the Middle Ages. II. West [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 101-118. 210. Juriæ, Zlatko: Školovanje graditeljskih obrtnika i poduzetnika u Hrvatskoj i Slavoniji od 1850. do 1918. godine // Training Construction Craftsmen and Contractors in Croatia and Slavonia Between 1850 and 1918 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 119-140. 211. Pegan, Sreèko; Jukiæ, Tihomir: Polazišta i pristupi organizaciji provedbe obnove grada // Approaches to the Organisation of Urban Renewal [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 141-148. 212. Mlinar, Ivan: Prolegomena za opus arhitekta i urbanista Velimira Jamnickog // Prolegomenon for the Oeuvre of Architect and Town Planner Velimir Jamnicky [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 149-162. 213. Arbutina, Dražen: Moderna arhitektura Zadra. Uvod u njeno razumijevanje // Modern Architecture in Zadar. An Introduction to its Appreciation [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 163-176. 214. Vdoviæ, Roberto; Baletiæ Bojan: Web3D tehnologije i njihova primjena u arhitekturi // Web3D Technologies and Their Application in Architecture [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 177-188. 215. Auf-Franiæ, Hildegard: Prof. Ines Filipoviæ [1936.-2001.]. In memoriam // Prof. Ines Filipoviæ [1936-2001]. In memoriam [Aktualno / Current Themes]: 191. 216. Barišiæ, Zrinka: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2000./01. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2000/01 [Aktualno / Current Themes]: 192-209. * [Upute suradnicima]

23.

God./Vol. 10 [2002.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-102] 217. Špiriæ, Emil: Ideja autentiènosti // The Idea of Authenticity [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-10. 218. Horvat, Zorislav: Vrata u burgovima kontinentalnog dijela Hrvatske // Doors in the Castles of Continental Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 11-20.

PROSTOR

211

219. Jukiæ, Tihomir; Pegan, Sreèko: Urbanistièko rješenje središta Osijeka u radu Alberta Escha iz 1925. godine // The Regularisation of Osijek Centre in the Work of Albert Esch from 1925 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 21-32. 220. Štulhofer, Ariana: Zagrebaèki sportski tereni u Maksimiru i na Sveticama do 1965. godine // Zagreb Sports Grounds in Maksimir and Svetice before 1965 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 33-50. 221. Biondiæ, Ljerka: Projekt terasastog stanovanja Drage Iblera i Drage Galiæa na lokaciji Novakova - Šalata u Zagrebu // Project of Terraced Housing by Drago Ibler and Drago Galiæ on the Novakova - Šalata Location in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 51-60. 222. Miliæ, Bruno: Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Graða za povijesnu matricu // Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir. Material for a Historical Matrix [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 61-76. 223. Barišiæ, Zrinka: Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu. Urbanistièko-arhitektonska i perivojna geneza // King Petar Krešimir IV Square in Zagreb. Origin of Layot, Architecture and Landscaping [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 77-92. 224. Jurkoviæ, Sonja: Svjetski dan urbanizma 8. 11.2002. // World Town Planning Day 8 Nov 2002 [Aktualno / Current Themes]: 95. 225. Božiæ, Nikša: Meðunarodna arhitektonsko-urbanistièka radionica „Mostar 2004.” // International Architectural and Town-Planning Workshop „Mostar 2004” [Aktualno / Current Themes]: 96-97. 226. Obad Šæitaroci, Mladen: Razvoj grada kroz stoljeæa III - novo doba. Bruno Miliæ // Urban Development Through the Centuries III - The New Age. Bruno Miliæ [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 98. 227. Karaè, Zlatko: Prostorni i urbanistièki razvoj Osijeka - Kritika i prijedlozi. Tihomir Jukiæ & Sreèko Pegan // Town-planning of Osijek Critical Reviews and Suggestions, Tihomir Jukiæ & Sreèko Pegan [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 99. 228. Krotin, Ksenija: Dvorci i perivoji u Hrvatskoj. Slavonija - od Zagreba do Vukovara. Mladen i Bojana Šæitaroci // Manors and Gardens in Croatia. Slavonia - from Zagreb to Vukovar. Mladen & Bojana Šæitaroci [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 100. 229. Braun, Alan: Zgrade varaždinske povijesne jezgre. Ivy Lentiæ-Kugli // Buildings of Varaždin’s Historic Nucleus. Ivy Lentiæ-Kugli [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 101. 230. Krajnik, Damir: Ijburg, Haveneiland and Rieteilanden. Claus, Van Dogen, Schaap // Ijburg, Haveneiland and Rieteilanden. Claus, Van Dogen, Schaap [Recenzije i prikazi / Reviews & Evaluations]: 102.

24.

God./Vol. 10 [2002.], Br./No. 2 [Str./Pag. 103-226]

PROSTOR

ska, 16.-17.9.2000.] // International Workshop Cultural Itineraries in South-Eastern Europe [Sofia, Bulgaria, 16.-17.9.2000.] [Aktualno / Current Themes]: 279-281. 195. Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana: Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet 1919/19201999/2000. Osamdeset godina obrazovanja arhitekata u Hrvatskoj // University of Zagreb, Faculty of Architecture 1919/1920-1999/2000. Eighty Years of Architectural Education in Croatia [Aktualno / Current Themes]: 282-286. 196. Arbutina, Dražen: Zlatko Karaè: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma // Zlatko Karaè: Synagogue Architecture in Croatia in the Age of Historicism [Recenzije i prikazi knjiga / Evaluations & Reviews of Books]: 287-288. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

21[2013] 1[45]

2 4

231. Špikiæ, Marko: Percepcije starina Leona Battiste Albertija // Perception of Antiquities by Leon Battista Alberti [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 103-118.

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

232. Perojeviæ, Snježana: Izgradnja lazareta u Splitu // Construction of the Lazaretto in Split [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 119-134. 233. Juriæ, Zlatko: Rasprave o osnivanju visoke tehnièke škole u Zagrebu na prijelazu XIX. u XX. stoljeæe // Discussions about the Foundation of a Technical College in Zagreb in the Late 19th and the Early 20th Centuries [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 135-154. 234. Kahle, Darko: Zagrebaèka ugraðena najamna kuæa u razdoblju od 1928. do 1934. godine // Built-in Apartment Houses in Zagreb between 1928 and 1934 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 155-168. 235. Žmegaè, Andrej: Vrhovèev i Haulikov Maksimir // Maksimir Park Planned by Vrhovac and Haulik [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 169-178. 236. Kincl, Branko; Deliæ, Alenka: Informacijske i komunikacijske tehnologije i njihov utjecaj na stambenu arhitekturu // Information Technology and its Influence on Residential Architecture [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 179-188. 237. Štulhofer, Ariana: Graditelji sportskih zdanja u Hrvatskoj. Biografski prilozi // Designers and Builders of Sports and Recreation Facilities in Croatia. Biographies [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 189-204. 238. Barišiæ Mareniæ, Zrinka: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2001./02. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2001/02 [Aktualno / Current Themes]: 205-226. * [Upute suradnicima]

25.

God./Vol. 11 [2003.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-106] 239. Koružnjak, Boris: Stanovanje za starije - interdisciplinarni pristup u formiranju opæeg modela stanovanja za starije osobe // Residential Care Facilities - an Interdisciplinary Approach to the Development of a General Model [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-10. 240. Damjanoviæ, Dragan: Secesijski armiranobetonski mostovi vukovarskog inženjera Frana Funtaka // Secessionist Reinforced Concrete Bridges Designed by the Engineer Fran Funtak [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 11-32. 241. Kahle, Darko: Zagrebaèka ugraðena najamna kuæa u razdoblju od 1935. do 1945. godine // Built-in Apartment Houses in Zagreb between 1935 and 1945 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 33-44. 242. Baèiæ, Dubravko: Spomenik Viktoru Dyku na Lopudu arhitekta Nikole Dobroviæa // Monument to Viktor Dyk by Nikola Dobroviæ on the Island of Lopud [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 45-56. 243. Galjer, Jasna: Doprinos arhitekta Zvonimira Radiæa teoriji oblikovanja // Architect Zvonimir Radiæ and his Contribution to a Theory of Design [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 57-66. 244. Vukiæ, Feða: Neka aktualna pitanja valorizacije dizajna // Some Current Issues Concerning the Evaluation of Design [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 67-76. 245. Musiæ, Tihana: Perivojna arhitektura Sankt Peterburga // Landscape Architecture of Sankt-

246.

247.

248.

249.

250.

Peterburg [str. èl. - stud. rad / Profess. Pap. Student’s Article]: 77-88. Jakeliæ, Marko: Meðunarodni arhitektonski bijenale Rotterdam 2003. „Mobilnost: Soba s pogledom” // International Architecture Biennale, Rotterdam 2003 „Mobility: A Room with a View” [Aktualno / Current Themes]: 91-92. Mirkoviæ, Ðuro: Èeliène konstrukcije Udžbenik za studij arhitekture. Marta Sulyok-Selimbegoviæ / / Steel Structures Textbook for Architectural Studies. Marta Sulyok-Selimbegoviæ [Aktualno / Current Themes]: 93. Ivankoviæ, Vedran: Zagreb - grad moderne arhitekture. Stoljeæe zagrebaèke arhitekture. Tomislav Premerl // Zagreb - the City of Modern Architecture. A Century of Zagreb Architecture. Tomislav Premerl [Aktualno / Current Themes]: 94. Štulhofer, Ariana; Tardozzi, Benedetto; Lonèar-Vickoviæ, Sanja; Marasoviæ, Katja; Uchytil, Andrej: Doktorska disertacija (sažeci) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 97-101. Perojeviæ, Snježana; Vdoviæ, Roberto; Barišiæ, Zrinka; Šmit, Krunoslav: Magistarski radovi (sažeci) // Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 102-106.

26.

God./Vol. 11 [2003.], Br./No. 2 [Str./Pag. 107-254]

251. Juvanec, Borut: Corbelled Stone Structures: Form. El Bombo, La Mancha, Spain // Kamene konstrukcije s postupnim konzolnim naèinom gradnje: Oblik. El Bombo, La Mancha, Spain [Orig. Sci. Pap. / Izv. znan. èl.]: 107-116. 252. Damjanoviæ, Dragan: Nacrti Janka Nikole Grahora za preoblikovanje proèelja episkopalnoga dvora u Plaškom // Drawings by Janko Nikola Grahor for Redesign of the Episcopal Palace Front in Plaški [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 117-124. 253. Štulhofer, Ariana; Muraj, Iva: Srednjoškolsko igralište u Zagrebu // High-school Sports Ground in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 125-136. 254. Mikiæ, Vesna: Klasicizirajuæi element u modernom. Prilog teoriji o prepoznavanju moderniteta u suvremenoj arhitekturi // Classical Element in Modernism. Contribution to a Theory of Modernism in Contemporary Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 137-144. 255. Uchytil, Andrej: Stratificiranje projektantskog opusa arhitekta Nevena Šegviæa // Stratification of Neven Šegviæ’s Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 145-156. 256. Galjer, Jasna: Odjel za umjetnièku arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1959./60. // Department of Architecture at the Academy of Fine Arts in Zagreb, 1959/60 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 157-166. 257. Kahle, Darko: Stambene kuæe Novoga graðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine // Modern Residential Buildings in North Zagreb between 1928 and 1945 [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 167-174.

258. Špiriæ, Emil: Projekti sportskih zgrada arhitekta Ivana Vitiæa // Sports Facilities in Ivan Vitiæ’s Architecture [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 175-184. 259. Auf-Franiæ, Hildegard; Rister, Vanja; Roth-Èerina, Mia: Dimenzioniranje prostora sveuèilišta na primjeru Campusa Sveuèilišta u Rijeci // Dimensioning of University Spaces on the Model of the University Campus in Rijeka [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 185-194. 260. Mirkoviæ, Ðuro: Nosive konstrukcije: Udžbenik za studij arhitekture. Ivo Podhorsky // Structural Systems: Textbook for Architectural Study. Ivo Podhorsky [Aktualno / Current Themes]: 197. 261. Špikiæ, Marko: Antologija zagrebaèke arhitekture. Ivo Maroeviæ // Anthology of Zagrebstyle Architecture. Ivo Maroeviæ [Aktualno / Current Themes]: 198. 262. Mlinar, Ivan: Socijalno stanovanje meðuratnog Zagreba. Darja Radoviæ Maheèiæ // Social housing in Zagreb between the Wars. Darja Radoviæ Maheèiæ [Aktualno / Current Themes]: 199. 263. Juriæ, Zlatko: Povijesni atlas gradova - Bjelovar. Mirela Slukan Altiæ // Historical Towns’ Atlas - Bjelovar. Mirela Slukan Altiæ [Aktualno / Current Themes]: 200. 264. In memoriam: Prof. emeritus dr.sc. Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Prof. emeritus dr.sc. Andre Mohorovièiæ, Red. prof. Eugen Erlih, V. pred. Doroteja Ložnik [In memoriam / In memoriam]: 201-204. 265. Duplanèiæ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2002./03. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2002/03 [Kronika / Chronicle]: 205-224. 266. Poropat, Amorino; Horvat, Jesenko; Pibernik, Jesenka: Doktorska disertacija (sažeci) / / Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 227-229. 267. Vahtar-Jurkoviæ, Koraljka; Kahle, Darko; Ožiæ Bašiæ Dina; Tomljenoviæ, Ksenija; Simiæ, Alma; Rechner Šustar, Ira: Magistarski radovi (sažeci) / / Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 230-236. 268. Karaè, Zlatko: Bibliografija èasopisa PROSTOR god. 1-10 [1993.-2002.] // Bibliography of journal PROSTOR vol. 1-10 [1993-2002] [Bibliografija / Bibliography]: 237-254. * [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

27.

God./Vol. 12 [2004.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-128]

PROSTOR

212

12 [2004] 1 [27] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 12 [2004] 1 [27] 1-128 1-6 [2004]

269. Juriæ, Zlatko: Zaštita spomenika u teorijama gradogradnje u Srednjoj Europi 1870.-1918. // Protection of Monuments in Urban Development Theories of Central Europe between 1870 and 1918 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-16. 270. Vahtar-Jurkoviæ, Koraljka: Istraživanje urbanistièkog razvoja Opatije - Formiranje planirane slike jednog turistièkog grada // Research on Urban Development of Opatija - Planning

272.

273.

274.

275. 276.

277.

278.

279.

280.

the Image of a Tourist Resort [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 17-30. Mlinar, Ivan; Trošiæ, Marko: Parkovi zagrebaèkih stambenih naselja izgraðenih izmeðu dva svjetska rata // Parks of the Housing Developments in Zagreb Built between the two World Wars [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 31-46. Slivnik, Lara: Joseph Paxton: Kristalna palaèa 1851.-1854.-1936. Znaèaj arhitektonskog natjeèaja, montažne konstrukcije i novog tipa društvenog prostora // Joseph Paxton: Crystal Palace 1851-1854-1936. The Impact of Architectural Competition, Prefabricated Structure and New Type of Public Space [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 47-66. Damjanoviæ, Dragan: Stilsko rješenje arhitekta Janka Holjca za gradnju pravoslavne Saborne crkve u Plaškome i grkokatolièke župne crkve u Petrovcima // Janko Holjac’s Style in Designing Eastern Orthodox Church in Plaški and Greek Catholic Church in Petrovci [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 67-76. Kahle, Darko: Zagrebaèka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine // Corner House in Zagreb between 1928 and 1944 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 77-86. Mikiæ, Vesna: Klasiènost Ulrichova moderniteta // Classical Quality of Ulrich’s Modernism [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 87-98. Muraj, Iva: Klinika za ortopediju na Šalati u Zagrebu arhitekta Egona Steinmanna - Inauguracija hrvatske moderne // Orthopedic Clinic in Šalata in Zagreb Designed by the Architect Egon Steinmann - Inauguration of Croatian Modernism [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 99-110. Duplanèiæ, Vedran: Obalni pojas grada Splita u urbanistièkim planovima, projektima i studijama u razdoblju od 1914. do 1941. godine // Coastal Strip of Split in Urban Plans, Projects and Studies between 1914 and 1941 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 111-122. Obad Šæitaroci, Mladen: Islamski vrtovi i dvorovi. Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ // Islamic Gardens and Courts. Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 125. Obad Šæitaroci, Mladen: Park ostvarenje sna. Teorija vrtne umjetnosti. Sonja Jurkoviæ // Park: A Dream Come True. The Theory of Park Design. Sonja Jurkoviæ [Aktualno / Current Themes]: 126. Karaè, Zlatko: Nastajanje u suncu / Vozniknuvanje vo sonceto. Esej o makedonskoj arhitekturi s putovanja ljeta 1962. Tomislav Premerl // Genesis in the Sun. Essay about Macedonian Architecture (Summer trip 1962). Tomislav Premerl [Aktualno / Current Themes]: 127. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

28.

God./Vol. 12 [2004.], Br./No. 2 [Str./Pag. 129-266]

PROSTOR

271.

21[2013] 1[45]

12 [2004] 2 [28] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 12 [2004] 2 [28] 129-266 7-12 [2004]

281. Damjanoviæ, Dragan: Židovske vjerske graðevine vukovarskog inženjera Frana Funtaka // Jewish Religious Buildings Designed by the Engineer Fran Funtak [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 129-140. 282. Pleština, Lenko: Modularne (modulirane) obiteljske kuæe // Modular Single-family Houses [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 141-154.

283. Uchytil, Andrej: Teorijski opus arhitekta Nevena Šegviæa // Architect Neven Šegviæ - Theoretical Works [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 155-166. 284. Barišiæ Mareniæ, Zrinka: Sklop Veterinarskog fakulteta arhitekta Zvonimira Vrkljana. Antologijski primjer u kontekstu izgradnje modernoga Zagrebaèkog sveuèilišta // Faculty of Veterinary Medicine Designed by Zvonimir Vrkljan. An Illustrative Example in the Context of Development Project for the Modern University of Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 167-178. 285. Turato, Lada: Gomila - sjeverozapadni dio rijeèkoga Staroga grada. Analiza arhitektonsko-urbanistièkog razvoja Gomile od 18. do 19. stoljeæa // Gomila - North-western Part of Rijeka’s Old Town. Analysis of Urban and Architectural Development of Gomila between the 18th and 19th Centuries [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 179-190. 286. Juraèiæ, Dražen: Programski i prostorno-organizacijski parametri za projektiranje ordinacija // Program and Spatial Organization Requirements for Doctor’s Offices [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 191-202. 287. Kahle, Darko: Graðevinski propisi grada Zagreba u razdoblju od 1850. do 1918. godine // Building Code for the City of Zagreb between 1850 and 1918 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 203-216. 288. Jemo, Ivanka: Dokumentacija u obnovi povijesne jezgre Dubrovnika // Documentation Concerning the Restoration of Dubrovnik’s Historic Nucleus [Struè. èl. / Profess. Pap.]: 217-228. 289. Obad Šæitaroci, Mladen: Opatija - Urbanistièki razvoj i perivojno naslijeðe. Koraljka Vahtar-Jurkoviæ // Urban Development and landscaped Heritage of Opatija. Koraljka Vahtar-Jurkoviæ [Aktualno / Current Themes]: 231. 290. Kranjèeviæ, Jasenka: Povijesni pregled graðevne službe u Hrvatskoj od 1770. do 1918. Branko Vujasinoviæ // Historical Review of Building Services in Croatia from 1770 to 1918. Branko Vujasinoviæ [Aktualno / Current Themes]: 232. 291. AR Arhitektura Raziskave // AR Architecture Research [Aktualno / Current Themes]: 233. 292. In Memoriam: Akademik dr. sc. Miroslav Begoviæ, Red. prof. dr.sc. Josip Šariniæ // Prof. Miroslav Begoviæ, Ph. D., member of Academy, Prof. Josip Šariniæ, Ph. D. [In memoriam / In memoriam]: 235-238. 293. Duplanèiæ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2003./04. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2003/04 [Kronika / Chronicle]: 239-258. 294. Plejiæ, Robert: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 261. 295. Jakšiæ, Nataša;Turato, Lada; Jemo, Ivanka; Turato, Idis: Magistarski radovi (sažeci) // Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 262-266. *

[Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

29.

God./Vol. 13 [2005.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-128]

PROSTOR

213

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

13 [2005] 1 [29] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 13 [2005] 1 [29] 1-128 1-6 [2005]

296. Pekoviæ, Željko; Violiæ, Duško; Brajnov, Doroti: Oltarna ograda crkve sv. Mihajla s otoka Koloèepa // Altar Rail of St Michael’s Church on Koloèep Island [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 1-10. 297. Horvat, Zorislav: Primjena drva u gradnji burgova od 13. do 15. stoljeæa u kontinentalnom dijelu Hrvatske. I. dio: krovišta // Use of Timber in Roof Structures of Castle Buildings between 13th and 15th Centuries in Continental Croatia. Part I: Roof Structures [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 11-22. 298. Juriæ, Zlatko: Viktor Kovaèiæ - Prolog u regulaciju Kaptola, 1908. // Viktor Kovaèiæ - Planning Kaptol Area, 1908 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 23-40. 299. Bjažiæ Klarin, Tamara: Radna grupa Zagreb - osnutak i javno djelovanje na hrvatskoj kulturnoj sceni // Zagreb Group - Foundation and Public Activities in Croatian Cultural Context [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 41-54. 300. Barišiæ Mareniæ, Zrinka: Paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Prva realizacija modernoga fakultetskog sklopa Zagrebaèkog sveuèilišta // Pavilion Complex of the Faculty of Agronomy and Forestry. First Realization of a Modern Complex within the University of Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 55-66. 301. Meræep, Ines: Natjeèaj za regulacijsku osnovu Zadra iz 1953. Pedeset godina poslije // Competition for Master Plan of Zadar from 1953. Fifty Years Later [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 67-78. 302. Grgiæ, Ana: Vrtovi i perivoji Splita. Nastajanje i razvoj perivojne arhitekture grada // Gardens and Parks of Split. Origin and Development of Split’s Landscape Architecture [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 79-92. 303. Gašparoviæ, Sanja; Božiæ, Nikša: Odnos stanara prema životu u visokim stambenim zgradama na primjeru Zagreba // Survey on Attitudes to High-rise Buildings in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 93-106. 304. Škevin Mikulandra, Ana: Analiza perceptivnih elemenata slike grada Šibenika prema modelu Kevina Lyncha // Analysis of Perceptive Elements in Šibenik’s Visual Image Based on Kevin Lynch’s Model [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 107-116. 305. Magaš, Boris: Andre Mohorovièiæ u Hrvatskoj Arhitekturi // Andre Mohorovièiæ in Croatian Architecture [Aktualno / Current Themes]: 119-122. 306. Pegan, Sreèko: Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske od 2005. godine pridružena èlanica Europskog vijeæa za primijenjene znanosti i inženjerstvo (Euro-Case) // Croatian Academy of Engineering associate member of the European Council for Appiled Sciences, Technologies and Engineering (Euro-Case) since 2005 [Aktualno / Current Themes]: 123-124. 307. Kneževiæ, Snješka: Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeæu. Javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu. Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci, Mladen Obad Šæitaroci, Géza Hajós i Walter Krause // Town

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

30.

God./Vol. 13 [2005.], Br./No. 2 [Str./Pag. 129-250]

PROSTOR

Parks of 19th Century in Croatia. Public Landscape Architecture of Croatian Towns in European Context. Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci, Mladen Obad Šæitaroci, Géza Hajós and Walter Krause [Aktualno / Current Themes]: 125. 308. Cvitanoviæ, Ðurðica: Vrbaniæev perivoj u Karlovcu. Studija zaštite i obnove. Mladen Obad Šæitaroci i Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci // Vrbaniæ’s Park in Karlovac. Protection and Renovation Study. Mladen Obad Šæitaroci and Bojana Bojaniæ Obad Šæitaroci [Aktualno / Current Themes]: 126. 309. Obad Šæitaroci, Mladen: Sportska arhitektura u Zagrebu. Geneza sportskih lokacija i prostora. Ariana Štulhofer // Sports Architecture in Zagreb. Genesis of Sports Locations and Areas. Ariana Štulhofer [Aktualno / Current Themes]: 127. 310. Karaè, Zlatko: Zadarski urbanistièki i arhitektonski opus Brune Miliæa. Dražen Arbutina // Bruno Miliæ’s Urban and Architectural Works for Zadar. Dražen Arbutina [Aktualno / Current Themes]: 128. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

13 [2005] 2 [30] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 13 [2005] 2 [30] 129-250 7-12 [2005]

311. Krajnik, Damir: Preobrazba bastionskih utvrðenja grada Koprivnice. Model za istraživanje procesa preobrazbe bastionskih utvrðenja u gradovima sjeverne Hrvatske u 19. i 20. stoljeæu // Converted Bastion-type Fortifications in Koprivnica. Model for Research on Conversion of Bastion-type Fortifications in North Croatian Towns in 19th and 20th centuries [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 129-142. 312. Matijaševiæ, Eva; Cindriæ, Igor: Strossmayerovo šetalište u Petrinji - perivoj na glavnom gradskom trgu // Strossmayer’s Promenade in Petrinja - Main Square Park [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 143-158. 313. Sirovec, Jasmina; Barešiæ, Dragica: Perivoj samostanskoga sklopa sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu // Park of St Franjo Ksaverski’s Monastery Complex in Zagreb [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 159-174. 314. Andrijeviæ, Svebor; Bašiæ, Silvio; Tutek, Ivana: Željeznica u prostornim planovima grada Zagreba // Railway System in Physical Plans of Zagreb [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 175-186. 315. Kuzmaniæ, Andreja: Public-private Partnerships u okviru zakona o ureðenju prostora u Republici Sloveniji // Public-private Partnerships in the Context of Physical Planning Legislation in Republic Slovenia [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 187-194. 316. Franiæ, Tin Sven; Korlaet, Luka; Vraniæ, Dubravka: Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske // Contribution to Analysis of Housing Policies and Planned Housing Construction in the Netherlands and Croatia [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 195-206. 317. Perkoviæ, Vesna: Kuæe za odmor arhitekta Frane Gotovca // Summer Houses by Frano Gotovac [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 207-218. 318. Jakeliæ, Marko: „NLA” - Nova londonska arhitektura ... i London koji se mijenja // „NLA” -

319.

320. 321. 322.

323.

324. *

New London Architecture ... And London Undergoing Changes [Aktualno / Current Themes]: 221-222. Szirovicza, Vlasta: Perspektiva. Udžbenik za studij arhitekture i dizajna. Paula Kurilj, Nikoleta Sudeta i Marija Šimiæ // Perspective. Textbook for Architecture and Design Study. Paula Kurilj, Nikoleta Sudeta i Marija Šimiæ [Aktualno / Current Themes]: 223. AR Arhitektura Raziskave. Br. 1 i 2 [2005] / AR Architecture Research. No 1 i 2 [2005] [Aktualno / Current Themes]: 224. In Memoriam: Prof. dr.sc. Melita Vilièiæ // Prof. Melita Vilièiæ, Ph. D. [In memoriam / In memoriam]: 225-226. Duplanèiæ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2004./05. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2004/05 [Kronika / Chronicle]: 227-246. Kranjèeviæ, Jasenka: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 249. Muraj, Iva: Magistarski radovi (sažeci) // Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 250. [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

31.

God./Vol. 14 [2006.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-140]

332.

333.

334.

335.

336.

337.

14 [2006] 1 [31] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 14 [2006] 1 [31] 1-140 1-6 [2006]

325. Slukan Altiæ, Mirela: Morphological and Functional Change in Zagreb Lower Town (Donji Grad) 1862-1914 Based on Cadastral Sources // Promjene morfološke i funkcionalne strukture Donjega grada Zagreba 1862.-1914. na temelju katastarskih izvora [Orig. Sci. Pap. / Izv. znan. èl.]: 2-19. 326. Jakšiæ, Nataša: Crkva sv. Luke u Dubravi pokraj Splita // St Luke’s Church in Dubrava near Split [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 20-33. 327. Pekoviæ, Željko: Geometrija Staroga mosta u Mostaru i mjerni sustav u kojemu je graðen // Stari Most (Old Bridge) in Mostar - its Geometry and Metric System [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 34-41. 328. Štulhofer, Ariana; Muraj, Iva: Sportski i sveuèilišni sadržaji na Mažuraniæevu i Maruliæevu trgu u Zagrebu // Sports and University Facilities on Mažuraniæ and Maruliæ Squares in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 42-53. 329. Damjanoviæ, Dragan: Armiranobetonski most preko Velikog Struga kod Broèica, 1915.-1916. // Reinforced Concrete Bridge across the River Veliki Strug near Broèice, 1915-1916 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 54-63. 330. Bjažiæ Klarin, Tamara: Natjeèaj za željeznièarsku bolnicu u Zagrebu - jedna meðuratna afera // Competition for Railway Hospital in Zagreb - A Scandal between the Wars [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 64-75. 331. Zbašnik-Senegaènik, Martina; Fikfak, Alenka: Urban, Architectural, Technological and Economic Turning Points in the Construction of Apartment Buildings in Slovenia // Urbani-

338.

stièke, arhitektonske, tehnološke i ekonomske prekretnice u izgradnji višestambenih zgrada u Sloveniji [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 76-87. Rajèiæ Ana-Marija: Urbanistièki razvoj grada Hvara. Pregled osnovnih faza // Urban Development of Hvar. Review of Main Stages [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 88-103. Ivankoviæ, Vedran: Vers l’infini (Prema beskraju). Elementi Le Corbusierova plana rekonstrukcije središta Pariza iz 1937. godine // Vers l’infini (Towards Infinity). Elements of Le Corbusier’s Reconstruction Plan of Central Paris from 1937 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 104-115. Kahle, Darko: Graðevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju od 1919. do 1931. godine i Graðevinski zakon iz 1931. godine // Building Code for Zagreb between 1919 and 1931 and Law on Building from 1931 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 116-129. Maroeviæ, Ivo: Kako èuvati arhitekturu 50-ih u Zagrebu // How to Preserve Architecture from the 1950s in Zagreb [Aktualno / Current Themes]: 133-135. Šæitaroci, Bojana i Mladen: Slikoviti pejsažni perivoj u Laxenburgu pokraj Beèa. Géza Hajós, Elena Holzhausen, Lieselotte Hanzl-Wachter, Annedore Brock, Edit Bódi, Michaela C. Schober // Der malerische Landschaftspark in Laxenburg bei Wien. Géza Hajós, Elena Holzhausen, Lieselotte Hanzl-Wachter, Annedore Brock, Edit Bódi, Michaela C. Schober [Aktualno / Current Themes]: 136-137. Kostrenèiæ, Alan: Osnovne škole - Programiranje, planiranje i projektiranje. Udžbenik za studij arhitekture. Hildegard Auf-Franiæ // Primary Schools - Programming, planning and designing. Textbook for archiectural studies. Hildegard Auf-Franiæ [Aktualno / Current Themes]: 138. Mrduljaš, Maroje: Zdravstvene zgrade. Udžbenik za studij arhitekture. Dražen Juraèiæ // Health Care Facilities. Textbook for archiectural studies. Dražen Juraèiæ [Aktualno / Current Themes]: 139. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

32.

God./Vol. 14 [2006.], Br./No. 2 [Str./Pag. 141-292]

PROSTOR

214

14 [2006] 2 [32] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 14 [2006] 2 [32] 141-292 7-12 [2006]

339. Horvat, Zorislav: Drvene konstrukcije na burgovima kontinentalne Hrvatske II. dio // Timber Structures in Castles of Continental Croatia Part II [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 142-157. 340. Pekoviæ, Željko: Prijedlog rekonstrukcije izvorne skele Staroga mosta u Mostaru // Reconstructing the Original Scaffold Used in Building Stari most (Old Bridge) in Mostar [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 158-165. 341. Paladino, Zrinka: Arhitekt Lavoslav Horvat i „Udruženje umjetnika Zemlja” // Architect Lavoslav Horvat and „Association of Artists Zemlja” [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 166-177. 342. Ivankoviæ, Vedran: Moskovski boulevard Ulica grada Vukovara u Zagrebu 1945.-1956. godine. Arhitektura i urbanizam na razmeðu Istoka i Zapada // Moscow Boulevard - Vukovar Street in Zagreb, 1945-1956. Architecture and Urban Planning between East and West [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 178-195.

Bibliografija | Bibliography

21[2013] 1[45]

33.

God./Vol. 15 [2007.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-152]

PROSTOR

358.

359.

360.

361.

362. 363.

364.

365.

366.

367.

368.

15 [2007] 1 [33] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 15 [2007] 1 [33] 1-152 1-6 [2007]

356. Damjanoviæ, Dragan: Prvi projekt Karla Rösnera za katedralu u Ðakovu iz 1854. godine // Karl Rösner’s First Design for Ðakovo Cathedral from 1854 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 2-25. 357. Horvat, Zorislav: Braniè-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa // Defense Towers of Continental Croatian Cas-

369.

tles between 13th and 15th Centuries [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 26-41. Krajnik, Damir: Preobrazba bastionskih utvrðenja grada Karlovca // Conversion of Bastion Fortifications in Karlovac [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 42-55. Karaè, Zlatko: Kuæa Stankoviæ u Zagrebu. Studija arhitektonskog razvoja // Stankoviæ House in Zagreb. Study of its Architectural Evolution [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 56-65. Lozzi-Barkoviæ, Julija: Moguænosti i dosezi meðuratnoga sakralnog graditeljstva u Sušaku na primjeru pregradnje crkve Presvetoga Srca Isusova // Religious Architecture of Sušak - its Potential and Achievements Partitioning of the Church ”Presvetoga Srca Isusova” [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 66-79. Ivankoviæ, Vedran: Prolegomena za opus arhitekta Milana Žerjaviæa. Višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 228-236 u Zagrebu // Prolegomena for Milan Žerjaviæ’s Architectural Oeuvre. Apartment Blocks in Vukovar Street 228-236 in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 80-95. Miliæ, Bruno: Talijanski maniristièki i rani barokni vrt // Italian Mannerist and Early Baroque Garden [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 96-107. Vuèijak, Branko: Višekriterijalna optimizacija u upravljanju prostorom // Multi-criteria Optimization in Space Management [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 108-117. Ožiæ Bašiæ, Dina: Utjecaj raèunalnih tehnologija na razvitak novih sadržaja suvremenih sveuèilišnih knjižnica // The Impact of Computer Technology on the Development of New Facilities in Modern University Libraries [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 118-131. Abuarkub, Mumen: Održavanje i obnova starih gradova u arapskim zemljama. S posebnim osvrtom na stari grad u Nablusu u Palestini // Preservation and Revitalization of Ancient Towns in Arabian Countries. With Special Reference to the Ancient Town in Nablus in Palestine [str. èl. / Profess. Pap.]: 132-143. Obad Šæitaroci, Mladen: Osnove urbanistièkog i graditeljskog zakonodavstva s tumaèem struènih pojmova. Sreèko Pegan // Introduction to Urban and Building Legislation with Glossary of Specialist Terms. Sreèko Pegan [Aktualno / Current Themes]: 147. Mrduljaš, Maroje: Povijest moderne arhitekture 1. Od Williama Morrisa do Alvara Aalta: Prostorno-vremensko istraživanje. Udžbenik za studij arhitekture. Bruno Zevi // The History of Modern Architecture 1. From William Morris to Alvar Aalto: Spatial-temporal Research. Textbook for Architectural Studies. Bruno Zevi [Aktualno / Current Themes]: 148. Kranjèeviæ, Jasenka: Posavska tradicijska drvena kuæa. Priruènik za obnovu. Davor Salopek, Ksenija Petriæ, Ana Mlinar, Manda Horvat, Zofia Mavar, Vesna Rajkoviæ, Goran Gugiæ // Vernacular Timber house in Posavina. Handbook for Renovation. Davor Salopek, Ksenija Petriæ, Ana Mlinar, Manda Horvat, Zofia Mavar, Vesna Rajkoviæ, Goran Gugiæ [Aktualno / Current Themes]: 149. Karaè, Zlatko: Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom. Povijest episkopalnog kompleksa. Dragan Damjanoviæ // Cathedral „Vavedenja Presvete Bogorodice” in Plaški. History of Episcopal Complex. Dragan Damjanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 150.

215

370. AR Arhitektura Raziskave. Br. 1 i 2 [2006] // AR Architecture Research. No 1 and 2 [2006] [Aktualno / Current Themes]: 151. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

34.

God./Vol. 15 [2007.], Br./No. 2 [Str./Pag. 154-336]

PROSTOR

343. Miliæ, Bruno: Urbani razvoj gradova na tlu Hrvatske - 19. stoljeæe // Urban Development of Croatian towns in 19th Century [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 196-217. 344. Kahle, Darko: Graðevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju od 1932. do 1945. godine // Building Code for Zagreb between 1932 and 1945 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 218-227. 345. Hrvatin, Damir: Razvitak turistièke izgradnje na priobalju Poreštine. Od ušæa rijeke Mirne do Limskoga zaljeva // Development of Tourist Facilities in Coastal Poreè Area. From the Mirna River to the Lim Bay [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 228-237. 346. Šaban, Sanja: Utjecaj procesa globalizacije na planiranje prostora // Influence of Globalization on Space Planning [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 238-245. 347. Bušljeta-Vdoviæ, Suzica: Zraène snimke kao podloga za daljinska istraživanja u prostornom planiranju // Aerial Photographs as Data Sources for Remote Sensing in Physical Planning [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 246-255. 348. Kritovac, Fedor: Još jedan pogled u dizajn pedesetih i šezdesetih. O klasifikacijama u dizajnu // Looking back into Design of the Fifties and Sixties. About Classifications in Design [Aktualno / Current Themes]: 259-263. 349. Karaè, Zlatko: Novi èlanovi HAZU iz redova profesora Arhitektonskog fakulteta // New Members of HAZU (Croatian Academy of Sciences and Arts) - Professors from the Faculty of Architecture [Aktualno / Current Themes]: 264. 350. Karaè, Zlatko: Prepoznavanje arhitekture. Tomislav Premerl // Recognizing Architecture. Tomislav Premerl [Aktualno / Current Themes]: 265. 351. Karaè, Zlatko: Kamen na kamen. Borut Juvanec // Stone upon Stone. Borut Juvanec [Aktualno / Current Themes]: 266. 352. In Memoriam: Vesna Eremija, dipl.ing.arh. // Vesna Eremija, dipl.eng.arch. [In memoriam / In memoriam]: 267-268. 353. Duplanèiæ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2005./06. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2005/06 [Kronika / Chronicle]: 269-288. 354. Ožiæ Bašiæ, Dina: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 291. 355. Sokoliæ, Nevenka: Magistarski radovi (sažeci) // Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 292. * [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

PROSTOR

15 [2007] 2 [34] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 15 [2007] 2 [34] 153-336 7-12 [2007]

371. Marasoviæ, Tomislav; Alujeviæ, Tomislav: Dioklecijanov stan u splitskoj palaèi // The Apartments of Diocletian’s Palace in Split [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 154-179. 372. Krajnik, Damir; Obad Šæitaroci, Mladen: Preobrazba bastionskih utvrðenja grada Varaždina // Conversion Process of Bastion Fortifications in Varaždin [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 180-193. 373. Damjanoviæ, Dragan: Natjeèajni projekt beèkog arhitekta Augusta Kirsteina za župnu crkvu svetih Petra i Pavla u Osijeku // Competition Entry by Vienna-based Architect August Kirstein for St Peter and Paul Church in Osijek [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 194-203. 374. Karaè, Zlatko; Šimièiæ, Ðuro: Hrvatski dom u Vukovaru arhitekta Aleksandra Freudenreicha // Croatian Cultural Centre in Vukovar Architect: Aleksandar Freudenreich [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 204-223. 375. Vukadin, Ana: Gradnja poslovne zgrade Željpoh (Ferimport) na Trgu maršala Tita u Zagrebu // Office Block for Željpoh (Ferimport) Company on Marshal Tito Square in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 224-235. 376. Kranjèeviæ, Jasenka: Graditeljska obnova izgorjeloga sela Brezovac Žumberaèki 1937./38. // Reconstruction of Village Brezovac Žumberaèki Destroyed by Fire in 1937/1938 [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 236-249. 377. Hrvatin, Damir; Grgureviæ, Oleg: Kontinuitet procesa izrade prostornih planova na podruèju zapadne Istre // Continuity in Developing Physical Plans in West Istria [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 250-259. 378. Dumboviæ Bilušiæ, Biserka; Obad Šæitaroci, Mladen: Kulturni krajolici u Hrvatskoj - identifikacija i stanje zaštite // Cultural Landscape in Croatia - Identification and Protection [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 260-271. 379. Mariæ, Mara; Grgureviæ, Oleg: Krajobraz suvremena europska kretanja, slovenski model i iskustva, stanje u Hrvatskoj // Landscape - Contemporary European Trends, Slovenian Model and Experiences, Croatian Context [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 272-281. 380. Poljanec, Goran: Modeliranje športskih dvorana // New Model of Sports Hall Design [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 282-293. 381. Hanièar Buljan, Ivana: Arhiv arhitekata 1-7. Monografije „Atlasa arhitekture Republike Hrvatske” // Architects’ Archives 1-7. Monographs of the „Croatian Architecture Atlas” [Aktualno / Current Themes]: 297. 382. Mrduljaš, Maroje: Dubrovaèke pouke arhitekta Nevena Šegviæa. Andrej Uchytil // Neven Šegviæ’s message from Dubrovnik. Andrej Uchytil [Aktualno / Current Themes]: 298. 383. Božiæ, Nikša: Urbanizam: Svezak 1. - Urbanistièko planiranje. Dieter Prinz // Urban Plan-

385. 386.

387.

388.

389. *

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

ning: Volume 1. - Urban Planning. Dieter Prinz [Aktualno / Current Themes]: 299. KaraĂ¨, Zlatko: Kozolec. Borut Juvanec // Hayrack. Borut Juvanec [Aktualno / Current Themes]: 300. BoĹžiĂŚ, NikĹĄa: Planning - Practice & Research // Planiranje - Praksa i istraĹživanje [Current Themes / Aktualno]: 301. BoĹžiĂŚ, NikĹĄa: Cities: X Lines - A New Lens for the Urbanistic Project. Joan Busquets [editor], Felipe Correa [collaborator] // Gradovi: X linija - novi pogledi na urbanistiĂ¨ke projekte. Joan Busquets [urednik], Felipe Correa [suradnik] [Current Themes / Aktualno]: 302. DuplanĂ¨iĂŚ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta SveuĂ¨iliĹĄta u Zagrebu za akademsku godinu 2006./07. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2006/07 [Kronika / Chronicle]: 305-326. Ĺ mit, Krunoslav; Krajnik, Damir; BariĹĄiĂŚ MareniĂŚ, Zrinka; Kahle, Darko; JakĹĄiĂŚ, NataĹĄa; Vahtar-JurkoviĂŚ, Koraljka: Doktorska disertacija (saĹžetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 329-334. BariĹĄiĂŚ, Ivica: Magistarski radovi (saĹžeci) // Masterâ&#x20AC;&#x2122;s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Masterâ&#x20AC;&#x2122;s Theses]: 335. [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

35.

God./Vol. 16 [2008.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-152]

384.

PROSTOR

397.

398.

399.

400.

401.

402.

403.

! " #

( # ) ! ! # ) ! !

$ " " % " & '& $ $

390. JahiĂŚ, Edin: Stilski izrazi u arhitekturi dĹžamije 20. stoljeĂŚa // Stylistic Expressions in the 20th Century Mosque Architecture [Pregl. znan. Ă¨l. / Sub. Rev.]: 2-21. 391. Horvat, Zorislav: Pozicije burgova tijekom 13.-15. stoljeĂŚa // Locations of Castles Between the 13th and the 15th Centuries [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 22-39. 392. VioliĂŚ, DuĹĄko: Drvene vratnice u povijesnoj jezgri Dubrovnika // Wooden Doors in the Historic Nucleus of Dubrovnik [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 40-47. 393. DamjanoviĂŚ, Dragan: Stilsko rjeĹĄenje izvedbenih projekata Karla RĂśsnera za katedralu u Ă?akovu iz 1865. i 1867. godine // Stylistic Features in Karl RĂśsnerâ&#x20AC;&#x2122;s Working Designs from 1865 and 1867 for the Cathedral in Ă?akovo [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 48-63. 394. Ă&#x2C6;ahtareviĂŚ, Rada: Univerzalnost kompleksnosti. Od geometrijskoga prostornog koncepta modernizma do suvremene arhitektonske forme // Universality of Complexity. From Geometric Spatial Concept of Modernism to Contemporary Architectural Form [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 64-75. 395. Ceraj, Iva: Oblikovanje interijera konkatedralne crkve sv. Petra apostola u Splitu // Interior Design of St Peterâ&#x20AC;&#x2122;s Concathedral Church in Split [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 76-91. 396. RadetiĂŚ, Ĺ˝ana: Obiteljske vile arhitekta Zdravka Bregovca. Analiza oblikovanja i prostorne organizacije // Single-Family Houses Designed by Zdravko Bregovac. Design Aspects and Spa-

404.

tial Organization [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 92-107. Mlinar, Ivan; Horvat, Jesenko: UrbanistiĂ¨ko-arhitektonska obiljeĹžja VoĂŚarskog naselja u Zagrebu // Urban Planning and ArchitectureRelated Features of Housing. Development VoĂŚarsko naselje in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 108-115. Mlinar, Ivan; Ĺ mit, Krunoslav: UrbanistiĂ¨ki pokazatelji zagrebaĂ¨kih stambenih naselja ZapruĂ°e i Sopnica-Jelkovec // Urban-Planning Parameters in the Analysis of Housing Developments ZapruĂ°e and Sopnica-Jelkovec in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 116-125. SironiĂŚ, Marijana; SironiĂŚ, Dario; Mornar, Nives: Gradski perivoj u Ĺ ibeniku. Metode i rezultati rekonstrukcije u 20. stoljeĂŚu // City Park in Ĺ ibenik. Methods and Reconstruction Results in the 20th Century [Pregl. znan. Ă¨l. / Sub. Rev.]: 126-141. KaraĂ¨, Zlatko: Prinosi za glosarij graditeljskog nazivlja u tradicijskoj arhitekturi Hrvatske. PodruĂ¨je sela Erdovec kod KriĹževaca // Contribution to the Glossary of Architectural Terminology in the Vernacular Croatian Architecture Erdovec Village near KriĹževci [Aktualno / Current Themes]: 145-147. JakĹĄiĂŚ, NataĹĄa: UtvrĂ°eni samostani na tlu Hrvatske. Sena SekuliĂŚ-GvozdanoviĂŚ // Fortified Monasteries in Croatia. Sena SekuliĂŚ-GvozdanoviĂŚ [Aktualno / Current Themes]: 148. Beusan, Mario: Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici. Mladen i Bojana Ĺ ĂŚitaroci // Golubovec Manor in Donja Stubica. Mladen and Bojana Ĺ ĂŚitaroci [Aktualno / Current Themes]: 149. KaraĂ¨, Zlatko: Povijesni atlas gradova. IV. svezak - Hrvatska Kostajnica. Mirela Slukan AltiĂŚ // Historical Atlas of Cities. Volume IV Hrvatska Kostajnica. Mirela Slukan AltiĂŚ [Aktualno / Current Themes]: 150. Mlinar, Ivan: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih. Darja RadoviĂŚ MaheĂ¨iĂŚ // Modern Architecture in Croatia 1930â&#x20AC;&#x2122;s. Darja RadoviĂŚ MaheĂ¨iĂŚ [Aktualno / Current Themes]: 151. [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

36.

God./Vol. 16 [2008.], Br./No. 2 [Str./Pag. 153-282]

405. Slak, TomaĹž; Kilar, Vojko: Assessment of Earthquake Architecture as a Link between Architecture and Earthquake Engineering // Procjena seizmiĂ¨ke arhitekture kao veze izmeĂ°u arhitekture i seizmiĂ¨kog inĹženjerstva [Orig. Sci. Pap. / Izv. znan. Ă¨l.]: 154-167. 406. Krajnik, Damir; Obad Ĺ ĂŚitaroci, Mladen: Preobrazba bastionskih utvrĂ°enja grada Osijeka // Conversion of Bastion Fortifications in Osijek [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 168-179. 407. PiploviĂŚ, Stanko: PodruĂ¨je staroga â&#x20AC;&#x17E;Hajdukovaâ&#x20AC;? igraliĹĄta u Splitu. Povijesno-prostorni razvitak // The old Hajduk football field in Split. Historical and Spatial Development [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 180-191. 408. Kahle, Darko: Potpisani projekti i realizacije Vladimira Ĺ terka u Zagrebu od 1923. do 1941. // Projects and Realizations by Vladimir Ĺ terk in Zagreb Between 1923 and 1941 [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 192-209.

409. Zagorac, Ivan: Projekt Marijana Haberlea za Provincijalat franjevaca konventualaca u Sisku iz 1943. godine. Uz genezu sisaĂ¨kog naselja Eugena Kvaternika // Provincialate of Conventual Franciscans in Sisak Designed by Marijan Haberle in 1943. Situated near the Housing Development Eugen Kvaternik [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 210-223. 410. Mlinar, Ivan: UrbanistiĂ¨ko-arhitektonska obiljeĹžja stambenog naselja Trstik u Zagrebu // Urban and Architectural Features of the Housing Development Trstik in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 224-231. 411. Mrak-TaritaĹĄ, Ana: UrbanistiĂ¨ki plan ureĂ°enja. Uloga i znaĂënje na primjeru Grada Zagreba // Urban Development Plan. Zagreb as an Example of its Role and Significance [Pregl. znan. Ă¨l. / Sub. Rev.]: 232-245. 412. JakĹĄiĂŚ, NataĹĄa: Dalmatia praeromanica: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u Dalmaciji. 1. Rasprava. Tomislav MarasoviĂŚ // Dalmatia Praeromanica: Early Medieval Architecture in Dalmatia. 1. Treatise. Tomislav MarasoviĂŚ [Aktualno / Current Themes]: 249. 413. MrduljaĹĄ, Maroje: Vienna meets Zagreb. A comparative study of housing development in Vienna and Zagreb 1920-2007 // BeĂ¨ susreĂŚe Zagreb. Komparativna studija stambenih naselja u BeĂü i Zagrebu od 1920.-2007. [Current Themes / Aktualno]: 250. 414. Ĺ imuniĂŚ BurĹĄiĂŚ, Marina: Akademik prof. dr.sc. Riko Rosman // Prof. Riko Rosman, Ph.D., Member of Academy [In memoriam / In memoriam]: 252. 415. MiĹĄĂëviĂŚ, Ljubomir: Prof. dr.sc. Grozdan KneĹževiĂŚ // Prof. Grozdan KneĹževiĂŚ, Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 253. 416. Ĺ˝aja, Gordana: Ivica Ĺ˝erjaviĂŚ, dipl.ing.arh. // Ivica Ĺ˝erjaviĂŚ, Dipl.Eng.Arch. [In memoriam / In memoriam]: 254. 417. DuplanĂïĂŚ, Vedran; Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta SveuĂïliĹĄta u Zagrebu za akademsku godinu 2007./08. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2007/08 [Kronika / Chronicle]: 255-274. 418. Mlinar, Ivan; BuĹžanĂïĂŚ, Radoslav; IvankoviĂŚ, Vedran; PaliniĂŚ, Nana: Doktorska disertacija (saĹžetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 275-280. * [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

37.

God./Vol. 17 [2009.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-210]

PROSTOR

216

17 [2009] 1 [37] ZNANSTVENI Ă&#x2C6;ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUĂ&#x2C6;ILIĹ TE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 17 [2009] 1 [37] 1-210 1-6 [2009]

419. IvankoviĂŚ, Vedran: Le Corbusier i Drago GaliĂŚ - kritiĂ¨ki eksperimenti arhitekture viĹĄestambenih zgrada // Le Corbusier and Drago GaliĂŚ - Critical Experiments for the Architecture of Apartment Building [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 2-31. 420. Horvat, Zorislav: Stambeni prostori u burgovima 13.-15. stoljeĂŚa u kontinentalnoj Hrvatskoj // Residential Spaces in Continental Croatian Castles in 13th-15th Century [Izv. znan. Ă¨l. / Orig. Sci. Pap.]: 32-51.

Bibliografija | Bibliography

Pogaènik // Physical Planning in Tourism. Andrej Pogaènik [Aktualno / Current Themes]: 209. 435. Kirchhoffer, Sonja: O arhitekturi „izgubljenog vremena”. Predarhitektura, pogled na prapoèela arhitekture. Zvonko Paðan // On Architecture of ”lost time”. Protoarchitecture, A View on the Origins of Architecture. Zvonko Paðan [Aktualno / Current Themes]: 210. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

38.

God./Vol. 17 [2009.], Br./No. 2 [Str./Pag. 211-460]

447.

448.

PROSTOR

421. Paliniæ, Nana: Projekti kazališta Bono-Gerliczi i Teatro Nobile - najstariji nacrti kazališnih zgrada u Rijeci // Designs for the Bono-Gerliczi and Nobile Theatres - the Oldest Theatre Plans in Rijeka [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 52-63. 422. Damjanoviæ, Dragan: Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-Ðurðevaèkoj pukovniji (1851.-1859.) // Franjo Klein’s Architectural Activities within the Varaždin and Ðurðevac Regiment (1851-1859) [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 64-77. 423. Ožiæ Bašiæ, Dina: Projekt najamne stambene zgrade Radniæ inženjera Ante Radice u Splitu // Designs for the Radniæ Rental Building in Split by Engineer Ante Radica [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 78-89. 424. Karaè, Zlatko; Jakšiæ, Nataša; Paliniæ, Nana: Planirano industrijsko ribarsko naselje Uble na Lastovu iz 1936. godine. Primjer talijanske urbanizacije otoka iz razdoblja moderne // The Planned Settlement Uble Built around the Fishing Industry on Lastovo Island in 1936. An Example of Italian Urban Planning in the Modernist Period [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 90-111. 425. Jakšiæ, Nataša; Mariæ,Tamara: Projekti i realizacije arhitekta Jurja Denzlera na zgradi Rektorata Sveuèilišta u Zagrebu // University of Zagreb Administration Building - Designs and Realisations by Architect Juraj Denzler [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 112-127. 426. Juriæ, Zlatko; Vukadin, Ana: Analiza polemika o zgradi „Željpoha” u Zagrebu 1961.-1964. godine // An Analysis of Debates on the Željpoh Building in Zagreb 1961-1964 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 128-145. 427. Sokol Gojnik, Zorana: Liturgijska arhitektura u urbanistièkom planu Zagreba iz 1938. godine // Liturgical Architecture in the 1938 Urban Plan of Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 146-157. 428. Mlinar, Ivan: Zagrebaèka stambena naselja nakon 2000. godine. Natjeèaji i realizacije // Zagreb Housing Development after 2000. Competition Designs and Constructions [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 158-169. 429. Duboveèak, Vesna: Umjetna rasvjeta u prezentaciji spomenika kulture // Artificial Lighting in the Presentation of Cultural Monuments [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 170-183. 430. Vrbaški, Biljana; Krnjetin, Slobodan: Strategic Environmental Impact Assessment. Experiences of the Republic of Serbia // Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš. Iskustva Republike Srbije [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 184-191. 431. Juvanec, Borut: Basics of Proportional Systems in Architecture // Osnove proporcijskih sustava u arhitekturi [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 192-199. 432. Kritovac, Fedor: Vitiæ pleše. Stambeni neboder arhitekta Ive Vitiæa u Laginjinoj ulici u Zagrebu // Vitiæ Dances. Residential Skyscraper by Architect Ivo Vitiæ in Laginjina Street in Zagreb [Aktualno / Current Themes]: 203-207. 433. Smode Cvitanoviæ, Mojca: Urbanizam. Uvod u detaljno urbanistièko planiranje. Sreèko Pegan // Urbanism. Introduction into a Detailed Urban Planning. Sreèko Pegan [Aktualno / Current Themes]: 208. 434. Kranjèeviæ, Jasenka: Prostorsko naèrtovanje turizma (Prostorno planiranje turizma). Andrej

21[2013] 1[45]

17 [2009] 2 [38] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 17 [2009] 2 [38] 211-460 7-12 [2009]

436. Klein, Rudolf: Ludwig Förster’s Dohány Tempel in Pest. Moorish Cathedral for the ”Asiates Of Europe” // Ludwig Försterov Dohány Tempel u Pešti. Maurska katedrala za „Azijate Europe” [Orig. Sci. Pap. / Izv. znan. èl.]: 212-225. 437. Juriæ, Zlatko; Æoriæ, Franko: Kulturno promicanje Dalmacije. Prijedlozi konzervatora Maxa Dvor¢áka i Josepha W. Kubitscheka 1909. godine // Cultural Promotion of Dalmatia. The 1909 Proposals by Conservators Max Dvor¢ák and Joseph W. Kubitschek [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 226-243. 438. Damjanoviæ, Dragan: Neogotièka arhitektura u opusu Hermana Bolléa // Neo-Gothic Architecture in the Oeuvre of Herman Bollé [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 244-267. 439. Ivankoviæ, Vedran: Arhitekt Vladimir Antoliæ - zagrebaèki urbanistièki opus izmeðu dva svjetska rata // Architect Vladimir Antoliæ and his Urban Plans of Interwar Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 268-283. 440. Barišiæ Mareniæ, Zrinka; Štulhofer, Ariana; Uchytil, Andrej: Zgrada Ženske realne gimnazije sestara milosrdnica u Zagrebu arhitekta Zvonimira Vrkljana (1937.-1939.) // The Building of the Sisters of Mercy’s Grammar School for Women in Zagreb by Architect Zvonimir Vrkljan (1937-1939) [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 284-297. 441. Mikiæ, Vesna: Crteži arhitekta Josipa Pièmana // Architect Josip Pièman’s Drawings [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 298-313. 442. Kranjèeviæ, Jasenka: Obnova seoskih naselja 1945. godine - Divoselo, Vojniæ, Vlahoviæ // The 1945 Renewal of the Villages of Divoselo, Vojniæ and Vlahoviæ [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 314-327. 443. Šerman, Karin: Utjecaj Bauhausa na hrvatsku meðuratnu arhitekturu // The Influence of the Bauhaus on Croatian Interwar Architecture [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 328-335. 444. Šmit, Krunoslav; Duiæ, Vjera; Gašparoviæ, Sanja: Urbanistièka obilježja naselja Špansko-Oranice u Zagrebu u percepciji stanovnika // Residents’ Views on the Features of Urban Planning in the Špansko-Oranice Estate in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 336-347. 445. Æavar, Ana: Tipološko i funkcionalno razdjeljivanje stambenog prostora u povijesnoj jezgri Dubrovnika // Typological and Functional Division of Residential Space in the Historic Centre of Dubrovnik [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 348-357. 446. Podnar, Ivana: Zagrebaèki trgovi kao urbani identitetski sustavi // Zagreb Squares as Urban

449.

450.

451.

452.

453.

454.

455.

456.

457.

458.

PROSTOR

217

Identity Systems [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 358-371. Gašparoviæ, Sanja; Mrða, Ana; Petroviæ Krajnik, Lea: Modeli pejsažne sanacije i prenamjene kamenoloma. Oporavak pejsaža // Landscape Models of Reclamation and Conversion of Quarries. Recovering Landscapes [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 372-385. Homadovski, Aleksandar: Transformacije institucija kulture - Suvremene muzejske destinacije i utjecaji vrijednosti industrijskog brandinga // Transformations in Cultural Institutions - Contemporary Museum Destinations and Influences of Industrial Branding Values [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 386-395. Juvanec, Borut: Proportion Systems in Examples of Traditional Architecture in Wood and Stone in Croatia // Sustavi proporcija na primjerima drvene i kamene tradicijske arhitekture u Hrvatskoj [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 396-403. García Alvarado, Rodrigo; Miotto Bruscato, Underlea: Three Recent Experiences of Architecture and Digital Fabrication // Tri recentna iskustva na podruèju arhitekture i digitalne proizvodnje [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 404-415. Deliæ, Alenka: Preddiplomski i diplomski sveuèilišni studij arhitekture i urbanizma. Studijski programi // Undergraduate and Graduate Studies in Architecture and Urbanism. Curricula [Aktualno / Current Themes]: 419. Oberman, Tin: Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeæa. Andrej Uchytil, Zrinka Barišiæ Mareniæ, Emir Kahroviæ // Lexicon of Architects from the Atlas of 20th Century Croatian Architecture. Andrej Uchytil, Zrinka Barišiæ Mareniæ, Emir Kahroviæ [Aktualno / Current Themes]: 420. Arbutina, Dražen: Metodologija obrade graditeljskog naslijeða / La méthodologie d’elaboration du patrimoine bâti. Jerko Marasoviæ // Methodology of Built Heritage Treatment / La méthodologie d’elaboration du patrimoine bâti. Jerko Marasoviæ [Aktualno / Current Themes]: 421. Rosandiæ, Branka: Nosive konstrukcije I, II. Udžbenik za studij arhitekture. Ivo Podhorsky // Load-Bearing Constructions I, II. Textbook for Architectural Studies. Ivo Podhorsky [Aktualno / Current Themes]: 422. Petroviæ Krajnik, Lea: Èeliène konstrukcije u arhitekturi. Udžbenik za studij arhitekture [2. revidirano izdanje]. Marta Sulyok-Selimbegoviæ // Steel Constructions in Architecture. Textbook for Architectural Studies [2nd revised edition]. Marta Sulyok-Selimbegoviæ [Aktualno / Current Themes]: 423. Smokvina, Marina: Urbanizam: Svezak 2. Urbanistièko oblikovanje. Udžbenik za studij arhitekture. Dieter Prinz // Urban Planning: Volume 2 - Urban Design. Textbook for Architectural Studies. Dieter Prinz [Aktualno / Current Themes]: 424. Arbutina, Dražen: Bata-ville / Borovo. Urbani razvoj i spomenièki znaèaj industrijskoga grada europske vrijednosti. Zlatko Karaè // Bataville / Borovo. Urban Development and Monumental Significance of the Industrial Town of European Value. Zlatko Karaè [Aktualno / Current Themes]: 425. Karaè, Zlatko: Arhitektura Slovenije, 1. Vernakularna arhitektura, alpski del. Borut Juvanec // Architecture of Slovenia, 1. Vernacular

460. 461. 462. 463.

464.

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

architecture, Alpine Part. Borut Juvanec [Aktualno / Current Themes]: 426. Kranjèeviæ, Jasenka: Korablje samobitnosti. Davor Salopek // The Croatian ”Ark”. Davor Salopek [Aktualno / Current Themes]: 427. Pegan, Sreèko: Prof. dr.sc. Mirko Maretiæ // Prof. Mirko Maretiæ, Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 430. Obad Šæitaroci, Mladen: Prof. emerit. dr.sc. Bruno Miliæ // Prof. Bruno Miliæ, Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 431. Pekoviæ, Željko: Prof. dr.sc. Jerko Marasoviæ // Prof. Jerko Marasoviæ, Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 432. Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2008./09. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2008/09 [Kronika / Chronicle]: 433-452. Goljar, Andrej; Gašparoviæ, Sanja; Muraj, Iva: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 453-458. [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

39.

God./Vol. 18 [2010.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-266]

474.

475.

476.

477.

478.

479.

PROSTOR

459.

PROSTOR

18 [2010] 1 [39] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010]

465. Fabijaniæ, Nenad: Izmeðu secesije, neoklasicizma i moderne. Prilog interpretaciji zgrade Sveuèilišne knjižnice Rudolfa Lubynskoga u Zagrebu // Combining Secession, Neo-Classicism and Modernism. Rudolf Lubynski’s University Library in Zagreb [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 2-25. 466. Uchytil, Andrej: Deset odrednica arhitekture Nevena Šegviæa // Ten Determinants of Neven Šegviæ’s Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 26-41. 467. Horvat, Zorislav: Stilska stratigrafija burgova 13.-15. stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj // Stylistic Stratigraphy of 13th-15th Century Castles in Continental Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 42-61. 468. Damjanoviæ, Dragan: Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa // Architecture of Iconostases in Herman Bollé’s Oeuvre [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 62-79. 469. Uchytil, Andrej; Šerman, Karin; Barišiæ Mareniæ, Zrinka: Arhitekt Alfred Albini - rani radovi // Architect Alfred Albini - Early Works [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 80-91. 470. Juriæ, Zlatko; Lonèar, Sanja: Zgrada Državne realne gimnazije u Sisku arhitekta Stanka Kliske iz 1928.-1935. // Architect Stanko Kliska’s Grammar School Building in Sisak from 1928-1935 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 92-109. 471. Muraj, Iva: Vila bana Peroviæa u Rabu arhitekta Egona Steinmanna iz 1932. godine // The 1932 Ban Peroviæ’s Villa in Rab by Architect Egon Steinmann [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 110-121. 472. Ivanuš, Martina: Vrednovanje turistièke izgradnje na podruèju Plitvièkih jezera // Evaluation of Tourist Facilities in the Plitvice Lakes Area [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 122-135. 473. Mrak-Taritaš, Ana: Uvjeti planiranja i prostorni pokazatelji ureðenja turistièkih predjela

480.

481.

482.

483.

484.

485.

486.

487.

Babin Kuk i Solaris // Planning Conditions and Spatial Indicators of Physical Planning in Tourist Zones of Babin Kuk and Solaris [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 136-151. Perkoviæ Joviæ, Vesna: Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca na Spinutu u Splitu // Architect Frano Gotovac’s Residential Buildings in Split’s Spinut Quarter [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 152-165. Kukoè, Višnja: Razvoj Splita III od 1968. do 2009. godine // Development of Split III from 1968 to 2009 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 166-177. Petroviæ Krajnik, Lea: EXPO’98 i promjene u prometnom sustavu Lisabona // EXPO’98 and Changes in Lisbon’s Transport System [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 178-189. Homadovski, Aleksandar: Place Branding in the Culture of Design // Branding prostora u kulturi dizajna [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 190-203. Duboveèak, Vesna: Osvjetljavanje gradova. Europske tendencije i stanje u Hrvatskoj // City Lighting. European Trends and Croatian Situation [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 204-217. Charkhchian, Maryam; Daneshpour, Seyyed Abdolhadi: Introduction to Multiple Dimensions of a Responsive Public Space. A case study in Iran // Uvod u mnogostruka obilježja funkcionalnoga javnog prostora. Primjer iz Irana [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 218-227. Novakoviæ, Nevena: Urban Reconstruction of Banja Luka City Centre // Urbana rekonstrukcija gradske jezgre Banja Luke [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 228-241. Hatami-Khanghahi, Tohid: Reconstruction of Rural Structures. Cases: Villages Kazaj & Zonouzagh in Iran // Rekonstrukcija ruralnih struktura na primjeru sela Kazaj i Zonouzagh u Iranu [Profess. Pap. / Struè. èl.]: 242-251. Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana: Opatijski gradski perivoji. Koraljka Vahtar Jurkoviæ // Public Parks and Gardens in Opatija. Koraljka Vahtar Jurkoviæ [Aktualno / Current Themes]: 255. Žuniæ, Alen: Drvene konstrukcije u arhitekturi. Udžbenik za studij arhitekture. Marta SulyokSelimbegoviæ // Timber Structures in Architecture. Textbook for Architectural Studies. Marta Sulyok-Selimbegoviæ [Aktualno / Current Themes]: 256. Èavloviæ, Melita: Božidar Rašica: arhitektura - scenografija - slikarstvo - pedagoški i znanstveni rad. Vera Marsiæ , Petar Selem, Zvonko Makoviæ // Božidar Rašica: Architecture - Scenography - Painting - Academic and Scientific Work. Vera Marsiæ , Petar Selem, Zvonko Makoviæ [Aktualno / Current Themes]: 257. Jakšiæ, Nataša: Dalmatia praeromanica: ranosrednjovjekovno graditeljstvo u Dalmaciji. 2.: Korpus arhitekture: Kvarner i Sjeverna Dalmacija. Tomislav Marasoviæ // Dalmatia praeromanica: Early Medieval Architecture in Dalmatia. 2: Architectural Corpus: Kvarner and North Dalmatia. Tomislav Marasoviæ [Aktualno / Current Themes]: 258. Karaè, Zlatko: Bastioni jadranske Hrvatske. Andrej Žmegaè // Bastions of Adriatic Croatia. Andrej Žmegaè [Aktualno / Current Themes]: 259. Škreblin, Bruno: Srednjovjekovni Trogir: Prostor i društvo. Irena Benyovsky Latin // Medieval Trogir: Space and Society. Irena Benyovsky Latin [Aktualno / Current Themes]: 260.

488. Karaè, Zlatko: Vukovarski arhitekt Fran Funtak. Dragan Damjanoviæ // Fran Funtak - Vukovar Based Architect. Dragan Damjanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 261. 489. Rukavina, Marko: Hrvatska arhitektura u XX. stoljeæu [zbornik] // Croatian Architecture in the 20th Century [Conference proceedings] [Aktualno / Current Themes]: 262-263. 490. Karaè, Zlatko: Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine. Marko Špikiæ // Conservation of European Monuments 1800-1850. Marko Špikiæ [Aktualno / Current Themes]: 264. 491. Kranjèeviæ, Jasenka: Planiranje korištenja zemljišta - Usporedba naèina i sustava planiranja u nekim državama èlanicama EU i Republike Hrvatske. Vladimir Krtaliæ // Land Use Planning - Comparison of Planning Methods and Schemes. Between Some EU Member States and the Republic of Croatia. Vladimir Krtaliæ [Aktualno / Current Themes]: 265. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

40.

God./Vol. 18 [2010.], Br./No. 2 [Str./Pag. 267-516]

PROSTOR

218

18 [2010] 2 [40] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 2 [40] 267-516 7-12 [2010]

492. Lipovac, Nenad: The Rise and Decline of North American Prehistoric Settlements. A Search for the Meaning of Habitat Patterns and Structures in the Southeast // Uspon i pad sjevernoamerièkih prapovijesnih naseobina. Oblici naselja i struktura amerièkog jugoistoka [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 268-287. 493. Sokoliæ, Nevenka; Jukiæ, Tihomir: Zagrebaèko naselje Stara Pešèenica. Urbanistièki aspekti razvoja // Stara Pešèenica - a Residential Area in Zagreb. Aspects of Urban Development [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 288-305. 494. Sokol Gojnik, Zorana; Gojnik, Igor: Crkva Krista Kralja u Zagrebu Ivana Meštroviæa. Arhitektonski projekti // Ivan Meštroviæ’s Church of Christ the King in Zagreb. Architectural Designs [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 306-321. 495. Bjažiæ Klarin, Tamara: Zakladni blok u Zagrebu. Urbanistièke i arhitektonske odlike // Foundation Block in Zagreb. Architectural and Urban Design Features [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 322-335. 496. Matijeviæ Barèot, Sanja: Stambeno-poslovna zgrada u Splitu arhitekta Ive Radiæa iz 1962. godine // A Residential and Commercial Building in Split Designed by Architect Ivo Radiæ in 1962 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 336-347. 497. Mikiæ, Vesna: Zajednièki projekti arhitekata Seissela i Pièmana. Uz Seisselovu skicu „Putujuæi grad” iz 1932. godine // Joint Projects of Architects Seissel and Pièman. Accompanied by Seissel’s Drawing ”Travelling City” [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 348-359. 498. Bešliæ, Toni: Gradske vile arhitekta Bogdana Petroviæa u Novakovoj ulici u Zagrebu // Urban Villas in Novakova Street in Zagreb by Architect Bogdan Petroviæ [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 360-373. 499. Pegan, Sreèko; Gašparoviæ, Sanja: Èimbenici oblikovanja gradnje u prostornim i urbanistièkim planovima // Components of Urban Design in Spatial and Urban Plans [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 374-383.

Bibliografija | Bibliography

Maroje Mrduljaš, Ješa Denegri [Aktualno / Current Themes]: 480. 512. Pavliæ-Cottiero, Ada: Prof. dr.sc. Vera Marsiæ // Prof. Vera Marsiæ, Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 482. 513. Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2009./10. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2009/10 [Kronika / Chronicle]: 483-505. 514. Arbutina, Dražen; Perkoviæ Joviæ, Vesna; Kuzmaniæ, Andreja; Šprljan, Ivo; Karaè, Zlatko; Valušek, Berislav: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 507-514. * [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

41.

God./Vol. 19 [2011.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-280]

524.

525.

526.

527.

PROSTOR

500. Jukiæ, Tihomir; Smode Cvitanoviæ, Mojca; Smokvina, Marina: Vizije razvoja gradova poèetkom 21. stoljeæa. Usporedba planerskih postupaka: Pariz, London, Helsinki, Amsterdam // Visions of City Development in the early 21st Century. Comparison of urban planning procedures: Paris, London, Helsinki, Amsterdam [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 384-397. 501. Skorup Juraèiæ, Jelena: Revitalizacija Pustijerne u Dubrovniku. Prijedlog modela ‘raspršenog’ hotela // Revitalisation of Pustijerna in Dubrovnik. Proposition of the ‘Dispersed’ Hotel Model [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 398-411. 502. Miletiæ, Geran-Marko; Mišetiæ, Anka: Sveuèilišni kampus Borongaj u Zagrebu. Primjena conjoint analize // University Campus Borongaj in Zagreb. Application of Conjoint Analysis [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 412-423. 503. Lisac, Rene; Ivanuš, Martina: Krajobrazni uzorci planinskih naselja Sjevernoga Velebita // Landscape Patterns of North Velebit Mountain Settlements [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 424-437. 504. Tug¡rul Polat, Ahmet; Güngör, Sertac; Kaklik, Nail: Kyoto Japanese Garden in Konya, Turkey. The Design Principles of Japanese Gardens // Japanski perivoj Kyoto u turskom gradu Konyi. Oblikovni principi japanskog perivoja [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 438-451. 505. Kale, Jadran: Prijedlog modela inventarizacije suhozida // Proposed Model for Inventorying Dry Stone Walls [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 452-467. 506. Dumboviæ Bilušiæ, Biserka: Zaštita krajolika u funkciji održivog razvitka. Meðunarodna radionica Krajolik Hrvatskog zagorja: prošlost, stanje, perspektive. Tuheljske Toplice, 21.-22. listopada 2010. // Landscape Protection in the Context of Sustainable Development. International workshop The landscape of Hrvatsko zagorje: past, present and future prospects. Tuheljske Toplice, 21-22 October 2010 [Aktualno / Current Themes]: 471-474. 507. Karaè, Zlatko: Ðakovaèka katedrala. Dragan Damjanoviæ // Ðakovo Cathedral. Dragan Damjanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 475. 508. Žuniæ, Alen: Koordinate arhitekture akademika Branka Kincla XYZ - Monografija i izložba projekata, Kabinet grafike HAZU, 25.5.-20.7. 2010. // Architectural Coordinates of Academician Branko Kincl XYZ - monograph and exhibition of architectural projects, Department of Prints and Drawings, Croatian Academy of Sciences and Arts, 25 May - 20 July 2010 [Aktualno / Current Themes]: 476-477. 509. Karaè, Zlatko: Secesija u arhitekturi Rijeke. Julija Lozzi-Barkoviæ // Secession Architecture in Rijeka. Julija Lozzi-Barkoviæ [Aktualno / Current Themes]: 478. 510. Žuniæ, Alen: Grad u nastajanju FR - Tin Sven Franiæ | Vanja Rister: Arhitektonski projekti 2004-2009. Monografija i izložba projekata, Arhitektonski fakultet Zagreb, rujan-listopad 2010. // Emerging City FR - Tin Sven Franiæ | Vanja Rister: Architectural designs 2004-2009. Monograph and exhibition of architectural designs, Faculty of Architecture, Zagreb, September-October 2010 [Aktualno / Current Themes]: 479. 511. Karaè, Zlatko: Continuity of Modernity. Fragments of Croatian Architecture from Modernism to 2010. Vera Grimmer, Tadej Glažar, Maroje Mrduljaš, Ješa Denegri // Kontinuitet moderniteta. Ulomci hrvatske arhitekture od moderne do 2010. Vera Grimmer, Tadej Glažar,

21[2013] 1[45]

19 [2011] 1 [41] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

528.

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 19 [2011] 1 [41] 1-280 1-6 [2011]

515. Lipovac, Nenad: The Beginning of Prehistoric Settlements of the American Southwest // Poèetak nastanka prapovijesnih naselja amerièkog jugozapada [Orig. Sci. Pap. / Izv. znan. èl.]: 2-17. 516. Piploviæ, Stanko: Arhitektonski razvoj sakralnog sklopa sv. Duha u Splitu // Architectural Development of the Religious Complex of St Spirit in Split [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 18-29. 517. Marasoviæ, Katja: Kaštel Cipiko u Kaštel Starome // Cipiko Castle in Kaštel Stari [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 30-41. 518. Damjanoviæ, Dragan: Herman Bollé i obnove baroknih sakralnih graðevina u stilu njemaèke neorenesanse // Herman Bollé and the Restoration of Baroque Sacral Buildings in the German Renaissance Style [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 42-59. 519. Roth-Èerina, Mia: Utjecaj pokreta za odgoj u prirodi na razvoj paviljonske škole. Odabrani europski i hrvatski primjeri iz 30-ih godina 20. stoljeæa // The Influence of the Open-air Education Movement on the Development of the Pavilion School Selected European and Croatian Examples from the 1930s [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 60-73. 520. Barišiæ Mareniæ, Zrinka; Šerman, Karin; Uchytil, Andrej: Paviljonski sklop djeèjeg ljeèilišta tuberkuloze Strmac-Šumetlica u Slavoniji // Pavilion Complex of the Children’s Tuberculosis Sanatorium Strmac-Šumetlica in Slavonia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 74-91. 521. Žuniæ, Alen: Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj // Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 92-113. 522. Meštroviæ, Mirna; Obad Šæitaroci, Mladen: Propisi i planiranje ljetnikovaèkog podruèja Zagreba, 1857.-1940. // Regulations and Planning of the Cottage Area in Zagreb,1857-1940 [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 114-125. 523. Petroviæ Krajnik, Lea: Utjecaj odabira lokacija svjetskih i meðunarodnih izložbi na širenje urbane strukture Bruxellesa // Impact of the Selection of World and International Exhibition Locations on the Expansion of Brussels’

529.

530.

531.

532.

533.

534.

535.

536.

PROSTOR

219

Urban Structure [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 126-135. Uskokoviæ, Sandra: Kontekstualizam i regionalizam u djelu arhitekta Lovre Perkoviæa // Contextualization and Regionalism in the Work of Architect Lovro Perkoviæ [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 136-145. Veziliæ Strmo, Nikolina; Uchytil, Andrej; Šerman, Karin: Stvaralaèka metoda arhitekta Borisa Krstuloviæa na primjeru stambene zgrade na Petretiæevu trgu u Zagrebu // Architect Boris Krstuloviæ’s Design Method as Applied on his Residential Building on Petretiæ Square in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 146-157. Puljiæ, Borislav: Mahale grada Mostara. Topografija, vrijeme nastanka i urbanistièke odlike // Mahalles in the City of Mostar. Topography, origins and urban features [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 158-171. Špikiæ, Marko: Camillo Boito i arhitektura ujedinjene Italije // Camillo Boito and the Architecture of United Italy [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 172-183. Barešiæ, Dragica; Sirovec, Jasmina: Rokov perivoj u Zagrebuv // St Rok’s Park in Zagreb [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 184-199. Juriæ, Zlatko; Strugar, Martina: Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl: Izgradnja tržnice na Dolcu u Zagrebu, 1928.-1936. // Karlo Vajda and Vjekoslav Bastl: Construction of the Dolac Market in Zagreb, 1928-36 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 200-213. Kiessel, Marko; Tozan, Asu: The Passenger Steamer and Cypriot Modernism, 1930-1970 // Putnièki parobrod i ciparski modernizam, 1930.1970. [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 214-227. Perkoviæ Joviæ, Vesna; Dumandžiæ, Frane: Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca u Splitu 3 // Residential Buildings in Split 3 by Architect Frano Gotovac [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 228-239. Zbašnik-Senegaènik, Martina; Koprivec, Ljudmila; Kresal, Janez: Suvremeni proèeljni plašt. Arhitektonski pregled tehnika i tehnologija izvoðenja // Contemporary Building Skin. Architecture-based Survey of Techniques and Building Technologies [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 240-251. Slak, Tomaž; Kilar, Vojko: Development of Earthquake Resistance in Architecture from an Intuitive to an Engineering Approach // Razvoj potresne otpornosti u arhitekturi - od intuitivnog do inženjerskog pristupa [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 252-263. Dumboviæ Bilušiæ, Biserka: Napredak u primjeni Europske konvencije o krajolicima i planiranje aktivnosti u razdoblju 2011.-2013. godine. Strasbourg, 3.-4. svibnja 2011. // Progress Made in the Implementation of European Landscape Convention and the Planning of Activities for the period 2011-2013. Strasbourg, 3-4 May 2011 [Aktualno / Current Themes]: 267-269. Mrða, Ana: Petrinja - Prostorno-povijesni razvoj grada oèitan sa starih grafika, planova i karata. Nenad Lipovac // Petrinja - Spatio-Historical Development of the Town Shown on Old Prints, Plans and Maps. Nenad Lipovac [Aktualno / Current Themes]: 270. Mrða, Ana: Preobrazba bastionskih utvrðenja u europskim i hrvatskim gradovima. Damir Krajnik // Transformation of Bastion-Style Fortifications in European and Croatian Cities. Damir Krajnik [Aktualno / Current Themes]: 271.

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

42.

God./Vol. 19 [2011.], Br./No. 2 [Str./Pag. 281-542]

547.

548.

549.

550.

551.

552.

553.

554. 555.

556.

PROSTOR

537. Matuhina, Nikola: Urbanistièko planiranje 3 i 4. ‘Tromostovlje’ i Borongaj u Zagrebu. Izbor studentskih radova akademske godine 2007./ 08. // Urban planning 3 and 4. ‘The area of three bridges’ and Borongaj in Zagreb. Selected student projects of 2007-2008 academic year [Aktualno / Current Themes]: 272. 538. Oberman, Tin: Zagreb - stanovanje u gradu i stambena naselja. Tihomir Jukiæ, Ivan Mlinar, Marina Smokvina // Zagreb - City Dwelling and Residential Estates. Tihomir Jukiæ, Ivan Mlinar, Marina Smokvina [Aktualno / Current Themes]: 273. 539. Rukavina, Marko: Zagreb - gradski projekti u postupku planiranja grada. Tihomir Jukiæ, Mojca Smode Cvitanoviæ // Zagreb - urban projects in the process of urban planning. Tihomir Jukiæ, Mojca Smode Cvitanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 274. 540. Špikiæ, Marko: Zgrada Željpoha u Zagrebu. Rasprave o arhitektonskoj interpolaciji. Zlatko Juriæ, Ana Vukadin // Željpoh Building in Zagreb. Debates on architectural interpolation. Zlatko Juriæ, Ana Vukadin [Aktualno / Current Themes]: 275. 541. Èavloviæ, Melita: Povijest moderne arhitekture II. Od Franka Lloyda Wrighta do Franka O. Gehryja: Organski slijed. Udžbenik za studij arhitekture. Bruno Zevi // History of Modern Architecture II. From Frank Lloyd Wright to Frank O. Gehry: Organic Continuity. Textbook for Architectural Studies. Bruno Zevi [Aktualno / Current Themes]: 276. 542. Dundoviæ, Boris: Kastélyépítészet és kastélykultúra Magyarországon. A historizmus kora. Sisa József // Arhitektura i kultura dvoraca Maðarske. Doba historicizma. Sisa József [Current Themes / Aktualno]: 277. 543. Kuliæ, Vladimir: Modern Architecture and the Mediterranean: Vernacular Dialogues and Contested Identities. Jean-François Lejeune i Michelangelo Sabatino, eds. / Pride in Modesty: Modernist Architecture and the Vernacular Tradition in Italy. Michelangelo Sabatino // Arhitektura modernizma i Mediteran: tradicijski dijalozi i osporeni identiteti. Jean-François Lejeune i Michelangelo Sabatino, ur. / Dostojanstvo skromnosti: arhitektura modernizma i vernakularna talijanska tradicija. Michelangelo Sabatino [Current Themes / Aktualno]: 278-279. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

19 [2011] 2 [42] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

557.

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 19 [2011] 2 [42] 281-542 7-12 [2011]

544. Sokol Gojnik, Zorana; Crnèeviæ, Ante; Obad Šæitaroci, Mladen: Utjecaji na preobrazbe kršæanske liturgijske arhitekture do 20. stoljeæa // Influences on the Transformation of Christian Liturgical Architecture before the 20th Century [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 282-295. 545. Tomas, Ivana: Crkva sv. Marije na otoku Mljetu i njezina povezanost s romanièkim spomenicima Apulije // St Mary’s Church in the Island of Mljet and its Links with Apulian Romanesque Monuments [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 296-309. 546. Trška Miklošiæ, Tanja: Obnove crkve sv. Marije na otoku Mljetu u 17. i 18. stoljeæu // Restorations of St Mary’s Church on Mljet in the 17th

558.

559.

560.

561.

and 18th Centuries [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 310-321. Mariæ, Tamara; Jakšiæ, Nataša: Petrinjska ulica u Zagrebu. Arhitektonsko-urbanistièki slojevi od druge polovice 18. do kraja 20. stoljeæa // Petrinjska Street in Zagreb. Architectural and Urban Designs from the second half of the 18th to the late 20th Century [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 322-335. Šverko, Ana; Šerman, Karin: Projekti Giannantonija Selve za imanje obitelji Garagnin u Divuljama pokraj Trogira. Od kolonske kuæe do vile // The Projects of Giannantonio Selva for the Garagnin Family in Divulje near Trogir. From Casa Colonica to Villa [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 336-349. Jakšiæ, Nataša; Šerman, Karin: Kamenita vrata u Zagrebu. Obnova unutrašnjeg prostora prema projektu Jurja Denzlera // Stone Gate in Zagreb. Juraj Denzler’s Design for the Reconstruction of the Interior [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 350-361. Ivankoviæ, Vedran; Obad Šæitaroci, Mladen: Planiranje i izgradnja Zagreba 1945.-1952. // Urban Planning and Development of Zagreb 19451952 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 362-375. Paladino, Zrinka: Industrijska arhitektura Lavoslava Horvata. Odabrani primjeri // Industrial Architecture by Lavoslav Horvat. Selected Examples [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 376-391. Gamulin, Miæe: Èetiri antièke limitacijske mreže Farskoga polja na otoku Hvaru // Four Antique Grid Systems in the Pharian Plain on the Island of Hvar [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 392-403. Šmit, Krunoslav; Duiæ,Vjera; Krajnik, Damir: Utjecaj etapne gradnje na funkcionalnost stambenih naselja Špansko-Oranice i Vrbani III. u Zagrebu // Impact of Construction Stages on the Functionality of the Špansko-Oranice and Vrbani III Housing Estates in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 404-415. Sopina, Ana; Horvat, Jesenko: Perivoji skulptura u Zagrebu // Sculpture Parks in Zagreb [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 416-427. Mariæ, Mara; Rudež, Zrinka: Vrtovi samostana sv. Marije na otoku Mljetu // Gardens of St. Mary’s Monastery on the Island of Mljet [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 428-441. Lipovac, Nenad; Jandrièek, Andrea Maria: The Land Survey and Transportation Planning Impact upon Making of American Cities // Utjecaj premjera zemljišta i prometne infrastrukture na planiranje amerièkih gradova [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 442-455. Lisac, Rene; Ivanuš, Martina; Careva, Kristina: Pastirski stanovi srednjega Velebita // Shepherds’ Dwellings in Central Velebit [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 456-465. Kadijeviæ, Aleksandar: Hrvatski arhitekti u izgradnji Beograda u 20. stoljeæu // Croatian Architects in 20th Century Architecture in Belgrade [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 466-477. Kalèiæ, Silva: Odnos suvremene likovne umjetnosti i arhitekture u radu Ivane Franke. Umjetnost na granici postojanja // Relationship between Contemporary Art and Architecture in the Artwork of Ivana Franke. Art on the Line of Existence [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 478-489. Matuhina, Nikola: Uvod u projektiranje stambenih zgrada. Ljerka Biondiæ // Introduction to Residential Building Design. Ljerka Biondiæ [Aktualno / Current Themes]: 493. Matuhina, Nikola: Facta architectonica 1. Zbornik struènih radova nastavnika Af 2000.-2011. //

562.

563.

564.

565.

566. 567. 568. 569.

570.

571.

Facta architectonica 1. Academic Volumes 20002011 [Aktualno / Current Themes]: 494. Dundoviæ, Boris: Ljetna škola arhitekture Bol 2010. Priredili Sonja Tadej, Alen Žuniæ // Summer School of Architecture - Bol 2010. Prepared by Sonja Tadej, Alen Žuniæ // Škola Grada - Dubrovnik 2010. Priredili Nenad Fabijaniæ, Tanja Nižetiæ // The School of the City - Dubrovnik 2010. / Prepared by Nenad Fabijaniæ, Tanja Nižetiæ [Aktualno / Current Themes]: 495. Dundoviæ, Boris: Zsinagógák Magyarországon 1782-1918. Fejlo½déstörténet, tipológia és építészeti jelento½ség. Klein Rudolf // Sinagoge u Maðarskoj od 1782. do 1918. godine. Povijesni razvoj, tipologija i arhitektonsko znaèenje. Rudolf Klein [Current Themes / Aktualno]: 496-497. Karaè, Zlatko: Zagreb: grad_memorija_art. Snješka Kneževiæ // Zagreb: City_Memory_Art. Snješka Kneževiæ [Aktualno / Current Themes]: 498. Karaè, Zlatko: Župna crva Uznesenja Blažene Djevice Marije i sakralna baština župe Molve. Dragan Damjanoviæ // History of the Church and Pilgrimage Site of the Mother of God in Molve. Dragan Damjanoviæ [Aktualno / Current Themes]: 499. Koružnjak, Boris: Prof. dr.sc. Milan Èankoviæ // Prof. Milan Èankoviæ , Ph.D. [In memoriam / In memoriam]: 503. Filep, Sanja: Mr.sc. Maja Vahèiæ Lušiæ // Mr.sc. Maja Vahèiæ Lušiæ [In memoriam / In memoriam]: 504. Mlinar, Nives; Fabijaniæ, Nenad: Božidar Šneler // Božidar Šneler [In memoriam / In memoriam]: 505. Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2010./11. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2010/11 [Kronika / Chronicle]: 507-530. Mariæ, Mara; Sokol Gojnik, Zorana; Grgiæ, Ana; Veršiæ, Zoran; Šverko, Ana: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 507-514. Meštroviæ, Mirna; Metzger-Šober, Branko; Matkoviæ, Irena: Magistarski radovi (sažeci) // Master’s Theses (Summaries) [Magistarski radovi / Master’s Theses]: 538-540. [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

43.

God./Vol. 20 [2012.], Br./No. 1 [Str./Pag. 1-218]

PROSTOR

220

20 [2012] 1 [43] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 20 [2012] 1 [43] 1-218 1-6 [2012]

572. Horvat, Zorislav: Oprema i pojedinosti na burgovima kontinentalne Hrvatske // Accessory Elements and Details in Burgs of Continental Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 2-19. 573. Šimuniæ Buršiæ, Marina: Svod u zvoniku crkve sv. Marije u Zadru u kontekstu najranijih europskih svodova s dijagonalnim lukovima // The Vault in St Mary’s Church Tower in Zadar in the Context of the Earliest European Vaults with Diagonal Arches [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 20-31. 574. Fiskoviæ, Igor: Grad Pag - primjer ‘realnoga grada’ iz 15. stoljeæa // The Town of Pag - an

Bibliografija | Bibliography

576.

577.

578.

579.

580.

581.

582.

583.

584.

585.

586.

587.

588.

ljanja o urbanizmu. Zbornik radova [Aktualno / Current Themes]: 214. 589. Karaè, Zlatko: Arhitekt Ignjat Fischer. Marina Bagariæ // The Architect Ignjat Fischer. Marina Bagariæ [Aktualno / Current Themes]: 215. 590. Milli, Mauro: Hands-on Urbanism 1850-2012: Vom Recht auf Grün [The Right to Green]. Izložba u Architekturzentrumu u Beèu: 15. ožujka 2012. - 25. lipnja 2012. // Hands-on Urbanism 1850-2012: Vom recht auf Grün [The Right to Green]. Exhibition in Architekturzentrum in Vienna: 15 Mar 2012 - 25 Jun 2012 [Aktualno / Current Themes]: 216-217. 591. Kranjèeviæ, Jasenka: Tradicijska kuæa Slavonije i Baranje - Priruènik za obnovu. Sanja Lonèar-Vickoviæ, Dina Stober // Vernacular Houses in Slavonia and Baranja - Renovation Handbook. Sanja Lonèar-Vickoviæ, Dina Stober [Aktualno / Current Themes]: 218. * [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

44.

God./Vol. 20 [2012.], Br./No. 2 [Str./Pag. 219-486]

PROSTOR

575.

Example of a 15th Century ”Real Town” [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 32-45. Matkoviæ, Irena; Obad Šæitaroci, Mladen: Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu. Prijedlozi za ureðivanje obala Save 1899.-2010. // The Sava River and its Banks in Zagreb. Development Proposals for Sava banks between 1899 and 2010 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 46-59. Ivankoviæ, Vedran: Le Corbusierov model Unité. Simbolièko znaèenje u obnovi Francuske nakon Drugoga svjetskog rata // Le Corbusier’s Model Unité. Symbolic Significance in the Post War Reconstruction in France [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 60-73. Sokol Gojnik, Zorana; Gojnik, Igor; Obad Šæitaroci, Mladen: Naèela moderne utkana u sakralni prostor arhitekta Tomislava Premerla // Principles of Modernism in Church Design: Architect Tomislav Premerl [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 74-87. Žuniæ, Alen; Matuhina, Nikola: Povijesni trgovi grada Zagreba nastali do 1918. Prostorna geneza i urbanistièke odlike // Historic Squares in Zagreb before 1918. Spatial Genesis and Urban Characteristics [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 88-105. Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana; Matuhina, Nikola: Landscape urbanizam. Nova prostorna paradigma // Landscape Urbanism. New Spatial Paradigm [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 106-117. Mariæ, Tamara; Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana: Walkspace. Linearno povezivanje prostora na primjeru Splita // Walkspace. Linear Space - Motion in the City of Split [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 118-131. Zdelièan, Nino; Šmit, Krunoslav: Prostorni razvoj Pitomaèe od poèetka 18. do kraja 20. stoljeæa // Spatial Development of Pitomaèa from the early 18th to the late 20th Centuries [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 132-145. Metzger-Šober, Branko: Regulacijski plan grada Rijeke Paola Grassija, 1904. // Paolo Grassi’s Regulation Plan of Rijeka City, 1904 [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 146-157. Grgiæ, Ana: Projekti preinaka otvorenih javnih prostora povijesne jezgre grada Splita od sredine 19. stoljeæa do 1990-ih godina // Conversion Projects of Open Public Spaces in the Historic Nucleus of Split between the Mid 19th Century and the 1990s [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 158-171. Kiessel, Marko: Art Déco Architecture in Cyprus from the 1930s to the 1950s // Art Déco arhitektura na Cipru izmeðu 1930-ih i 1950-ih [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 172-185. Bobovec, Borka; Mlinar, Ivan; Sentiæ, Domagoj: Zagrebaèki velesajam kao poticaj razvoju novozagrebaèkog centra // Zagreb Trade Fair as an Incentive for the Development of New Zagreb Centre [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 186-197. Skejiæ, Davor; Androiæ, Boris; Baèiæ, Dubravko: Tensegrity konstrukcije. Inovativni sustavi laganih konstrukcija // Tensegrity Structures. Innovative Light Structural Systems [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 198-209. Milli, Mauro: English for Architecture and Urban Planning. Neda Boriæ // Engleski jezik za arhitekturu i urbanizam. Neda Boriæ [Aktualno / Current Themes]: 213. Ivankoviæ, Vedran: Urbanist’s Season: International Scientific Conference - Rethinking Urbanism. Proceedings book // Sezona urbanista: Meðunarodni znanstveni skup - Promiš-

21[2013] 1[45]

20 [2012] 2 [44] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 20 [2012] 2 [44] 219-486 7-12 [2012]

592. Klein, Rudolf: Judaism, Einstein and Modern Architecture // Judaizam, Einstein i moderna arhitektura [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 220-235. 593. Šimuniæ Buršiæ, Marina: Specifiènosti križno-rebrastih svodova trogirske katedrale // Special Characteristics of Rib-Groin Vaults of Trogir Cathedral [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 236-249. 594. Marasoviæ, Katja: Mletaèki kaštel u Splitu. Izgradnja i preobrazbe // Venetian Castle in Split. Construction and Transformations [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 250-263. 595. Damjanoviæ, Dragan: Problemi neoromanièkoga opusa Hermana Bolléa // Problems of Herman Bollé’s Neo-Romanesque Architecture [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 264-281. 596. Bjažiæ Klarin, Tamara: Meðunarodni natjeèaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1930.-1931. godine // International Competition for the Foundation Hospital and the Clinics of the School of Medicine in Zagreb, 1930-1931 [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 282-295. 597. Arbutina, Dražen: Talijanski arhitekti Amedeo Luccichenti i Vincenzo Monaco - opus u Hrvatskoj // Architectural Work of Italian Architects Amedeo Luccichenti and Vincenzo Monaco in Croatia [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 296-309. 598. Paladino, Zrinka: Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu // Lavoslav Horvat’s Architectural Work in Belgrade [Izv. znan. èl. / Orig. Sci. Pap.]: 310-327. 599. Huiæ, Irma; Obad Šæitaroci, Mladen: Draguæ u Istri - nove spoznaje o prostornom razvoju naselja // New Research Findings on the Urban Development of Draguæ Settlement in Istria [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 328-339. 600. Uysal, Mehmet; Arat, Yavuz: Traditional Building Formations of Apiaries in the Antalya Province in Turkey // Tradicijska graditeljska forma pèelinjaka u pokrajini Antaliji u Turskoj [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 340-351.

PROSTOR

221

601. Dundoviæ, Boris; Obad Šæitaroci, Mladen; Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana: Prolegomenon to the Comparison of Stylistic Features of Hungarian and Croatian Manor Houses in Historicism // Prolegomena usporedbi stilskih znaèajki maðarskih i hrvatskih historicistièkih dvoraca [Preth. priop. / Prel. Comm.]: 352-367. 602. Trkulja, Tanja; Aleksiæ, Dubravko: Relationship between Landscape Design and Art in the Work of Roberto Burle Marx // Odnos perivojnog oblikovanja i likovne umjetnosti u djelu Roberta Burlea Marxa [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 368-379. 603. Kalèiæ, Silva: Bolnièka arhitektura s obzirom na promjene u percepciji bolesti i koncepta lijeèenja // Healthcare Architecture in the Context of the Changing Perception of Illness and Concept of Medical Treatment [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 380-391. 604. Niniæ, Marina; Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana; Krajnik, Damir: Srednjovjekovne utvrde na podruèju Nacionalnog parka Krka / / Medieval Fortresses in Krka National Park [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 392-401. 605. Saviæ, Jelena: Architectural Scene of Banja Luka and Croatian Authors: Modernisation of a Small Town // Arhitektonska scena Banje Luke i hrvatski autori: modernizacija maloga grada [Sub. Rev. / Pregl. znan. èl.]: 402-413. 606. Perkoviæ Joviæ, Vesna: Projekti Frane Gotovca za Hajdukov stadion u Splitu // Frano Gotovac’s Designs for Hajduk Stadium in Split [Pregl. znan. èl. / Sub. Rev.]: 414-427. 607. Šerman, Karin: Arhitektura - pristup arhitektonskom djelu. Boris Magaš // Architecture an Approach to Architectural Work. Boris Magaš [Aktualno / Current Themes]: 431. 608. Petroviæ Krajnik, Lea: Uvod u zakonodavstvo prostornog ureðenja. Nenad Lipovac // Introduction to Physical Planning Legislation. Nenad Lipovac [Aktualno / Current Themes]: 432. 609. Matuhina, Nikola: Teorija i povijest dizajna Kritièka antologija. Feða Vukiæ // Theory and History of Design - A Critical Anthology. Feða Vukiæ [Aktualno / Current Themes]: 433. 610. Žuniæ, Alen: Aleksandar Srnec. Prisutna odsutnost // Aleksandar Srnec. Present Absence [Aktualno / Current Themes]: 434. 611. Žuniæ, Alen: Razlozi za drugu liniju. Za novu umjetnost sedamdesetih. Ješa Denegri // Reasons for the Second Route. For the New Art of 1970s. Ješa Denegri [Aktualno / Current Themes]: 435. 612. Juras, Ivan: Akademik Ante Vulin [1932.-2012.] // Academian Ante Vulin [1932.-2012.] [In memoriam / In memoriam]: 439. 613. Vulin Ilekoviæ, Dina: Plavi kvadrat // Blue Square [In memoriam / In memoriam]: 440-445. 614. Muraj, Iva: Kronika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2011./12. // Chronicle of the Faculty of Architecture, University of Zagreb, academic year 2011/12 [Kronika / Chronicle]: 447-471. 615. Gamulin, Miæe; Dumboviæ Bilušiæ, Biserka; Kovaèeviæ, Maja Anastazija; Turato, Idis; Careva, Kristina; Veziliæ Strmo, Nikolina; Perojeviæ, Snježana; Lisac, Rene; Štahan, Ksenija; Jemo, Ivanka: Doktorska disertacija (sažetak) // Doctoral Dissertations (Summaries) [Doktorske disertacije / Doctoral Dissertations]: 473-483. * [Recenzenti / Reviewers] [Upute suradnicima / Guidelines for Contributors]

222

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

KAZALO KLJUÈNIH RIJEÈI, STRUÈNIH POJMOVA I PREDMETNICA

Aalto, Alvar 84, 145 adaptibilnost 157 adhocizam 83 Adolf Loos 592 Akademija likovnih umjetnosti 256 aksiološka metoda 131 akumulacijsko jezero 8 Albert Einstein 592 Alberti, Leon Battista 183, 231 Albini, Alfred 426, 469 Alep, Sirija 365 Alexanderove stube 528 Altdeutsch stil 518 Amerika (SAD) 71, 91, 92, 103  am. jugoistok 492  am. jugozapad 515  am. krajobraz 144  am. planiranje 144  am. prapovijest 492  am. prapovijesna naselja 515  am. prapovijesne kulture 515  am. urbanizam 144 analogija 231 anketa / anketno istraživanje 26, 93, 105, 135, 303, 444, 553 antièki nalazi 190 Antoliæ, Vladimir 299, 439 antropogene sastavnice krajolika 378 antropogeni elementi 503 anžuvinski svod 593 apokalipsa 132 apstrakcija 132 Apulija 545 arheološka istraživanja 137 arhitekti, biografije 237 arhitekti, urbanisti, vrtni arhitekti, teoretièari arhitekture, inženjeri  Aalto, Alvar →  Alberti, Leon Battista →  Bahovec, Franjo →  Behrens, Peter →  Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana →  Bollé, Herman →  Christaller, W. →  Dalmatinac, Juraj Matejev →  Durand, J.N.L. →  El-Kafrawi, Kemal →  Esch, Albert →  Fabiani, Maks →  Fabris, Stanko →  Filarete, Antonio Averlino →  Filipoviæ, Ines →  Florschütz, Sreæko →  Galiæ, Drago →  Goss, Vladimir P. →  Gostl, Igor →  Horvat, Zorislav →  Ibler, Drago →  Jamnicky, Velimir →  Jegliè, Ciril →  Jevenois, Pedro →  Juras, Ivan →  Jurišiæ, Krunoslav →  Karaè, Zlatko →  Kollenz, Miroslav →

Kazalo je sastavljeno kao abecedni popis svih kljuènih rijeèi navedenih uz dosad objavljene znanstvene èlanke. Za prva dva godišta PROSTORA, u kojima kljuène rijeèi nisu bile deklarirane, popis relevantnih odrednica sastavilo je Uredništvo, a lista kljuènih rijeèi redakcijski je još znatno proširena brojnim korisnim pojmovima i za sve ostale èlanke u kojima autori zbog ogranièenog prostora nisu mogli navesti više od pet odrednica. U taj popis ovom smo prigodom ukljuèili i predmetnice svih sekundarnih èlanaka (rubrika „Aktualno”, „Recenzije i prikazi” i sl.) koji u objavi inaèe nemaju deklarirane kljuène rijeèi. Imena osoba (arhitekata) navode se iskljuèivo ako je u èlanku rijeè o njihovu djelovanju (struènom, umjetnièkom, znanstveno-teorijskom), no ne navode se ako su samo autori èlanaka u PROSTORU (autorsko je kazalo u posebnom prilogu). Neki pojmovi koji se pojavljuju u razlièitim sintagmama i složenicama grupirani su po srodnosti i indeksirani na samo jednome mjestu.

                         

Kuèan, Ninoslav → Lentiæ-Kugli, Ivy → Loos, Adolf → Ludwig & Hülsner → Lynch, Kevin → Marasoviæ, Tomislav → Maretiæ, Mirko → Marinoviæ-Uzelac, Ante → Marsiæ, Vera → Mies van der Rohe, Ludwig → Miliæ, Bruno → Neidhardt, Franjo → Neidhardt, Velimir → Neutra, Richard → Obad Šæitaroci, Mladen → Ogrin, Dušan → Papanek, Victor → Pegan, Sreèko → Peklar, Josip → Pfaff, Ferenc → Rogiæ, Ivan → Rudolph, Paul → Saarinen, Eliel → Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena → Semper, Gottfried → Šæitaroci, Bojana = Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana →  Šæitaroci, Mladen = Obad Šæitaroci, Mladen →  Štulhofer, Ariana →  Turina, Vladimir →  Tušek, Darovan →  Vancaš, Josip →  Veršiæ, Zoran →  Violich, Francis →  Vitruvije →  Wittgenstein, Ludwig →  Wright, Frank Lloyd →  Zasche, Ivan →  Zornberg, Leondard von → Arhitekton [ska/ski/sko]  arh. crtež / crtanje / nacrt 151, 165, 177, 186, 188, 199, 209  arh. fakultet → Arhitektonski fakultet ...  arh. forma 217, 394  arh. izvori 3, 21  arh. jezik 130, 189  arh. kompozicija 27, 181  arh. matrica 132  arh. modeli 119  arh. natjeèaj 85, 128, 156, 330  arh. oblik 27, 34, 131  arh. projekt 494  arh. projektiranje 40, 55, 108, 109, 118, 132, 142, 150, 157, 158, 181, 201  arh. prostor 130  arh. stil 84, 158 Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu  bibliografija 268  doktori arhitekture 48, 249, 266, 294, 323, 354, 388, 418, 464, 514, 570, 615

 Katedra za urbanizam 205, 206, 212  kronika AF 216, 238, 265, 293, 322, 353, 387, 417, 463, 513, 569, 614  magistri arhitekture 48, 250, 267, 295, 324, 355, 389, 571  meðunarodna suradnja 100  monografija AF, 80. godišnjica 195  postdiplomski studiji 152  program studija arhitekture i dizajna 216, 238  razvitak AF, 75. godišnjica 48 arhitektura 121, 136, 146, 167, 214, 527 arhitektura kazališta 421 arhitektura moderne 255, 256, 258, 472 arhitektura rane moderne 424 arhitektura romantizma 252 arhitektura srednjeg vijeka → srednjovjekovlje arhitektura starog vijeka 165, 177, 188 arhitektura utvrda → fortifikacijska arhitektura arhitektura Zagreba 257 arhitektura 19. stoljeæa 436 arhitektura 20. stoljeæa 342, 605 arhiv 172 armirani beton 240 armiranobetonski most 329 art deco 374 Asirija 165 aspiracije 191 aticizam / azijanizam 254 aula 425 autentièni pristup 217 autorska prava 124

Babilonija 165

Bahovec, Franjo 33 Bahr, Hermann 437 Banja Luka 605 barok 60, 179, 313, 392, 421 barokna arhitektura 546 barokni vrt → vrtovi / parkovi / perivoji bastion 311 bastionska utvrðenja 358, 406 bastionsko utvrðenje 372 Bastl, Vjekoslav 328, 592 Baška, otok Krk 94 Bat’a ville → Borovo Bauhaus 443 baze znanja 201 Behrens, Peter 130 benediktinci 545, 546 Beograd 558, 598 Berkeley (SAD) 71, 91, 100 Berlin (Njem.) 35, 101 Bernardi, Bernardo 395 bespravna gradnja 46, 87 Bežan, Marjan 475 Bilice pri Šibeniku 180 biografije arhitekata 237 bit mjesta 115, 116 Bizant 77, 199

Bjelovar 422 Blidinje, park prirode (BiH) 192 Bohutinsky, Gustav 443 Boito, Camillo 527 Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana → Šæitaroci...[knjiga] Bollé, Herman 156, 359, 438, 468, 518, 595 bolnica 603 Borovo 29 Bosiljevo 58 botanika 602 Brbora, Nikola 410 braniè-kula 13, 357 Bregovac, Zdravko 396 Brezovac Žumberaèki 376 Brownfield 502 Bruxelles 523 buduæa namjena 407 Bunetta, David 360 burg 38, 107, 117, 148, 166, 218, 297, 339, 357, 391, 467, 572 burgovi 420

CAD/CAM/CNC tehnologija 532 Caprag, Sisak 409 Centar naselja 2, 93 centar Novoga Zagreba 585 centralitet naselja 6 centurijacija 552 Christaller, W. 6 CIAM 299 Cipar 530, 584 Coast Wise Europe 112 conjoint analiza 502 Cres, otok → otok Cres crkva 427 crkva sv. Duha 516 crkva Krista Kralja 494 crkva sv. Luke 326 crkva sv. Marije 545 crkva sv. Mihajla 296 crkve-tvrðave [knjiga] 51 crkvena arhitektura 516 crtež 441 Cvjetno naselje 439 Cvjetni trg → Zagreb Èalogoviæ, Milan 329 Èasopis, prikaz 129, 176 èesma 45, 46 Èeški kubizam 408 XIV. st. → stilovi / periodizacija Dalmacija → Hrvatska Dalmatinac, Juraj Matejev 81 daljinska konferencija 364 daljinsko istraživanje 347 Dan planeta Zemlje 70 Danska [arhitektura] 22 De Stijl 55, 132, 143, 181 dekonstrukcija 121 demografske metode 72 demografsko starenje 239 dendrološka inventarizacija 271

Bibliografija | Bibliography

Denzler, Juraj 425, 549 detaljno planiranje 411 XIX. st. → stilovi / periodizacija digitalna arhitektura 532 digitalna obrada 347 diktatura 136 dimenzioniranje površine u urbanizmu 52 dimnjaci [u burgovima] 38 dinamièki sustav 202 Dioklecijanova palaèa → Split Divoselo 442 Divulje 548 dizajn 124, 125, 243, 244 djelomièna prefabrikacija 82 Dobrinj, otok Krk 116 Dobroviæ, Nikola 242 Doha (Katar) 203 doktori arhitekture → Arhitektonski fakultet ... Dolac, Zagreb 529 domaæinstvo 144 domovi za starije osobe 239 Domovinski rat 168, 182, 191 Donji grad 325, 547 Donji grad, Zagreb 375 Donji Kraljevec 376 doživljaj prostora 76, 135 Drago Ibler 341 Draguæ 3, 599 Drugi svjetski rat 442 društvena obilježja 479 društveno raslojavanje 445 Družba „Braæa Hrvatskog Zmaja” 549 drvo 297, 339 Državna realna gimnazija 470 Dubrava pokraj Splita 326 Dubrovnik 242, 288, 392, 445, 501  bespravna gradnja 87  kazalište 60  palaèa Guèetiæ 170 Dumengjiæ, Selimir 520 Dumengjiæ, Zoja 520 Durand, J.N.L. 187 XII. st. → stilovi / periodizacija XX. st. → stilovi / periodizacija Dvor¢ák, Max 437 dvorci 106, 163, 228, 601 Dyk, Viktor 242

Džamija 390 džamije u Hrvatskoj 521 Ðakovo [utvrde] 107 Ðakovaèka katedrala 356, 393 Edukacija 243 Edukacija na daljinu 122 edukacija u arhitekturi 122, 151, 173, 195, 210, 216, 233, 238 Egeja 177 Egipat 165 eklekticizam 83 ekološka rasvjeta 478 ekološko projektiranje 600 ekološki urbanizam 579 ekonomiènost 158 ekspertni sustavi 201 ekspresionizam 83, 143 elektronska biblioteka 122 El-Kafrawi, Kamal 203 Elmali, Antalija, Turska 600 episkopalni dvor 252 epistemološka osnovica 217 erker = pomolak 167 Esch, Albert 219 etapnost gradnje 553 etnografska baština 192 Etrurija 188 EXPO’98 476

21[2013] 1[45]

Fabiani, Maks 42

Fabris, Stanko 159, 375 fakultet [programiranje sadržaja] 150 fakultetski sklop 300 fasadne stijene → fizika zgrade fašizam 136 Felbinger, Bartol 359 Fenièani 165 Fés, Maroko 365 Fête des lumires 478 Fiesole, vila Medici [Ital.] 59 Filarete, Antonio Averlino 183 Filipoviæ, Ines → in memoriam filozofija edukacije 122 financiranje izgradnje 331 Finska [arhitektura] 84, 145 Firenca (Ital.) 231 Fischer, Ignjat 529 fizièka obilježja 479 fizika zgrade  fasadne stijene 39  koeficijent prolaska topline 161  plošna kondenzacija 161  plošna temperatura 161  toplinska zaštita 161  toplinski most 161 fleksibilni stan → stan fleksibilnost 146, 157, 202 Florschütz, Sreæko 32, 133 fontana 45, 46 forma 34 fortifikacijska arhitektura 13, 19, 38, 58, 78, 107, 117, 148, 166, 218, 311 francuski barokni perivoj → vrtovi / parkovi / perivoj francuski Zakon o arhitekturi → zakonodavstvo Frankopani 58 Freudenreich, Aleksandar 374 funkcionalnost 118 funkcionalnost naselja 553 Funtak, Fran 240, 281, 329, 374 futurizam 55, 143

Galiæ, Drago 221, 419

Gamulin, Grga 426 Garagnin, Ivan Luka 548 generalni urbanistièki plan [GUP] 193 genetièka metoda 217 geografski informacijski sustav (GIS) 505 geometrija 394 Geršiæ, Ivo 520 gerontehnologije 239 Gibraltarski tunel (Španj.) 164 globalizacija 346 Gomila 285 Gornji grad → Zagreb Gospin otok → Solin gospodarski razvoj 92 gospodarstvo 149 Goss, Vladimir P. [knjiga] 127 Gostl, Igor [knjiga] 69 gotika 102, 209 Gotovac, Frano 317, 474, 531, 606 Grabrovica, otok Cres 20 graditelji zemljanih humaka 492 graditeljska inovacija 573 graditeljsko naslijeðe 407 graditeljstvo 210 gradnja v suhem zidu → suhozid grad, gradska  grad 3, 96, 149, 200, 211, 346, 500  gradovi 343  gradska rasvjeta 86  gradska tržnica 529  gradska višestambena vila 498  gradski centar / središte 2, 114, 219  gradski ljetnikovci 522

 gradski park / perivoj 106, 205, 219  gradski pejsaž 145  gradski perivoj 312, 399 gradogradnja 269 graðevine otporne na potrese 533 graðevni propisi → zakonodavstvo graðevni red → zakonodavstvo graðevni zakon → zakonodavstvo graðevno zemljište 1 gramatika oblika 201 Grassi, Paolo 582 Grèka 177 grèka kolonija 552 Grahor, Janko Nikola 252 grijanje [u burgovima] 38 groblje Rokovac 528 grupa „Zemlja” 299

Haberle, Marijan 409 „Hajdukovo” igralište 407 Hajrudin, arhitekt 327, 340 Haulik, Juraj [nadbis.] 235 Heinzel, Vjekoslav 529 helenizam 177 heraldièki štitovi 102 Hercegovina (BiH) 192 Hetiti 165 hijerarhija naselja 6 historicizam 4, 15, 31, 108, 156, 167, 196, 273, 359, 373, 438, 468, 518, 595, 601 historicizmi 390 HNK → Zagreb Holjac, Janko 273 hortikultura 602 hotelsko naselje → Šibenik / ”Solaris” Horvat, Lavoslav 551, 598 Horvat, Zorislav [knjiga] 102 Hrvatska 60, 73, 109, 120, 148, 154, 167, 198, 213, 218, 237, 316, 371, 378  Dalmacija 90, 162, 594  Hrvatska krajina 13  Hrvatsko primorje 57  Istarska županija 175, 208  Istra 3, 79, 80, 112, 599  kontinentalna Hrvatska 38, 78, 102, 107, 117, 166, 297, 357, 339, 391, 420, 467, 572  Slavonija 163, 228  zapadna Hrvatska 53  zapadna Istra 377 hrvatska arhitektura 255, 283, 466, 550, 597 meðuratna arhitektura 443  moderna 497  moderna arhitektura 469  poslijeratna arhitektura 525  suvremena arhitektura 317 hrvatski arhitekti 558, 605 Hrvatski dom 374 hrvatski urbanizam 343 Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata → strukovne udruge hrvatsko-maðarske veze 601 humanizam 231 Hvar, grad 60, 147, 332 Hvar, otok → otok Hvar Ibler, Drago 221, 256,

 Iblerova škola arhitekture 341, 443 ICOMOS → strukovne udruge idealni grad 183 identitet 346, 405 identitet mjesta 169, 203 identitet proizvoda (branding) 448 identitet prostora 26, 108, 115 identitetski sustav 446 Ijburg (Nizozemska) 230 ikonostas 468 Ilok 107, 178, 420

PROSTOR

223

imaginacija 121 in memoriam  Miroslav Begoviæ 292  Milan Èankoviæ 566  Vesna Eremija 352  Ines Filipoviæ 215  Grozdan Kneževiæ 415  Miroslav Kollenz 138  Jerko Marasoviæ 462  Vera Marsiæ 512  Bruno Miliæ 461  Riko Rosman 414  Sena Sekuliæ-Gvozdanoviæ 264  Josip Šariniæ 292  Božidar Šneler 568  Maja Vahèiæ Lušiæ 567  Melita Vilièiæ 321  Ante Vulin 612, 614  Ivica Žerjaviæ 416 indikatori okoliša 430 individualna stambena parcela → stanovanje individualno stanovanje → stanovanje industrija  ind. arhitektura 4, 22, 551  ind. geografija 53  ind. grane 73  ind. gustoæa 52  ind. lokacije 7, 52, 53, 57, 123  ind. naselje 424  industrija, preraðivaèka 123  industrija, svrstavanje 73  ind. vlasništvo 124 industrijalizacija 325 informacijske i komunikacijske tehnologije ICT 236 infrastruktura u prostoru 8 inovacija 586 integralno napeta konstrukcija 586 intelektualno vlasništvo 124 „inteligentni” prostori 236 interaktivna multimedija 201 interaktivnost 236, 559 interdisciplinarni pristup 239, 395 interdisciplinarnost 217, 559 Internacionalni stil 330, 495, 596 Internet/intranet 122, 214 interpolacija 375 inžinirski odjel [visoke tehnièke škole] 233 iskustvo o mjestu 115 islam 199 islamska arhitektura 521 islamski vrt → vrtovi/parkovi/perivoji istak 167 Istarska županija → Hrvatska Istra → Hrvatska istraživanje i vrjednovanje kulturnih krajolika 378 isusovci 179 Italija [arhitektura] 59, 136, 198, 213 Ivanoviæ, Vladimir 397 izgradnja u grozdovima 103 izgradnja višestambenih zgrada 331 izgraðena struktura 581 izgraðene strukture 167 izložba [prikaz] 70, 187, 206 iznalaženje oblika 586 Izrael 165

Jadran 332

Jamnicky, Velimir 212 japanski perivoj 504 javne zgrade 272 javni gradski prostor 45, 46, 61, 135 javni prostor 446, 479 javni prostori 583 javno dobro 480 1:100, List studenata arhitekture [prikaz] 129

224

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

Jegliè, Ciril 223 Jevenois, Pedro 164 judaizam 592 Jukiæ, Tihomir [knjiga] 227 Juras, Ivan [knjiga] 143 Jurišiæ, Krunoslav 62 Jurja ves → Zagreb Justinijanova rekonkvista 77 južni Zagreb → Zagreb

Kajfešov breg → Zagreb

kakvoæa stanovanja → stanovanje kamen/kamena konstrukcija 79 kamena gradnja 251 kamena mjera / kamenica 147 kameni dovratnik 218 Kamenita vrata, Zagreb 549 kamenolom 447 kamini [u burgovima] 38 kamnito zatoèišæe 180 kampus Borongaj 502 kaos 132 kapele [u burgovima] 166 Kaptol → Zagreb Karaè, Zlatko [knjiga] 196 Karlovac 63, 358, 595 kartografija, povijesna 137 kasna antika 371 kastron 77 kaštel 13, 58, 517, 594, 599 Kaštela 517 Katar [arhitektura] 203 katastar 599 katastarski izvori 325 Katedra za urbanizam → Arhitektonski fakultet... Kazaj 481 kazališta 60, 141  Kazalište Bono-Gerliczi 421 kažun 79, 180 kineski vrt → vrtovi / parkovi / perivoji Kineski zid 474 Kirstein, August 373 klasicizam 84, 254 klasièna gimnazija → Zagreb klasiènost moderne 275 klasifikacija krajobraza 379 klaustarski vrt 555 Klein, Franjo 422 klima 158 klimatsko ljeèilište 270 Klinika za ortopediju 276 Kliska, Stanko 470 knjiga, prikaz 10, 11, 51, 68, 69, 90, 102, 113, 114, 125, 126, 127, 128, 141, 142, 143, 153, 162, 163, 186, 196, 207, 226, 227, 228, 229, 230 koeficijent izgraðenosti 7 koeficijent prolaska topline → fizika zgrade Kolarec [selo kod Križevaca] 32, 376 Kollenz, Miroslav → in memoriam kolonijalna arhitektura 436 kolonska kuæa 548 Komora arhitekata → strukovne udruge kompjuter  komp. analiza 81  komp. crtanje 151  komp. grafika 151  komp. projektiranje 201, 214  komp. software 151  program CALPA 81 kompjutacijska ekvivalencija 394 kompleksnost 394 komunalno ureðenje 178 komunitarnost 603 konkurentni identitet 477 konstrukcija 339 konstrukcije 119, 171

konstruktivizam 55 konstruktivna logika 533 konstruktivna sigurnost 170 kontekstualnost 559 kontinentalna Hrvatska → Hrvatska konzervatorske smjernice 170 konzervatorski radovi 22 Konya, Turska 504 Koprivnica 311 Kovaèiæ, Viktor 298 krajobraz / krajolik  krajob. arhitekti 25  krajob. planiranje 8, 18, 74, 110, 379  krajob. vrijednosti 192  krajolik 8, 18, 41, 145, 184, 472  krajolik, kulturni 184, 378, 379, 503, 505 Kraljevina Italija 527 kreiranje marke mjesta 477 Kristalna palaèa 272 kriteriji vrjednovanja 405 križno-rebrasti svod 593 Krk, otok → otok Krk kronika AF → Arhitektonski fakultet ... krovište 297 Krstuloviæ, Boris 525 kršæanstvo 187 Kršnjavi, Iso 438 Kršnjavi, Izidor 156 Ksaver → Zagreb kubièni stil 254 Kubitschek, Joseph Wilhelm 437 Kuèan, Ninoslav 98 kuæa za odmor 317 kuæa Stankoviæ 359 kultura 149, 448 kultura dizajna 477 kulturni krajolik → krajobraz / krajolik kulturni utjecaji 75 kulturno dobro 288 kulturno-povijesna baština 604 kužne epidemije 232 kvaliteta prostora 16, 26 kvantifikacija [prostora sveuèilišta] 150

Laboratorijska uèionica 364

ladanjska arhitektura 601 Landscape urbanizam 579 Lastovo / Lagosta 424 Lašèina → Zagreb Lavoslav Horvat 341 lazaret → Split Le Corbusier 333, 419, 576 Lentiæ-Kugli, Ivy [knjiga] 229 Le plan de Paris 37 333 Lighting Master Plan 478 likovna umjetnost 602 limitacija 552 Lipik [ljeèilišni perivoj] 15 Lisabon 476 List studenata arhitekture [prikaz] 129 liturgija 544 liturgijska arhitektura 395, 427, 521, 544, 577 lokacija 123 lokacija izložbe 523 lokalna samouprava 377 Loos, Adolf 130 Lopud 242 Lubynski, Rudolf 328, 465 LUCI (Lighting Urban Community International) 478 Luccichenti, Amedeo 597 Ludwig & Hülsner 156 Lynch, Kevin 41, 42, 304

Ljeèilište tuberkuloze 520

Ljeèilišni perivoj → vrtovi/parkovi/perivoji

ljetnikovaèko podruèje 522 ljetnikovci 528 Ljubljana (Slov.) 42, 169 ljuske 171

Magistri arhitekture → Arhitektonski

fakultet ... mahala 526 Maksimir → Zagreb  Švicarska lovaèka kuæa 222  športski tereni 56, 220  perivoj 222, 235  parapluie 222 mali grad 605 manirizam 362 Manteo (SAD) 92 Marasoviæ, Tomislav [knjiga] 90 Maretiæ, Mirko [knjiga] 114, 397 Marija Bistrica 518 Marinoviæ-Uzelac, Ante [knjiga] 207 Marohniæ, Zvonimir 410 Marseille 419, 576 Marsiæ, Vera [knjiga] 141 materijali 275 Maruliæev trg, Zagreb 328 Mažuraniæev trg, Zagreb 328 Medici 59 Medicinski fakultet 596 Mediteran 332  med. arhitektura 317  med. graditeljstvo 524 meðunarodne aktivnosti  með. natjeèaj 219, 596  með. radionica 225  með. skupovi 184, 185, 194  með. suradnja 112 meðuratna Moderna 521 meðuratna zagrebaèka arhitektura 498 memorijalna arhitektura 242 memorijalno podruèje 9 mentalna slika 304 mesdžidi u Hrvatskoj 521 Meštroviæ, Ivan 494 metoda 244 metode aproksimacije 119 metodologija 380 metodologija urbanistièkog planiranja 480 metrologija → povijesna metrologija metropola 101 metropolis 174 metropolizacija Hrvatske 149 Mezopotamija 165 Mies van der Rohe, Ludwig 181 migracije 105 Miliæ, Bruno [knjiga] 113, 226 mimar aršin 327 minimalizam 559 Ministarstvo prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja 66 mjerni sustav 327 mjesto  mjesto-opæenito 115, 116, 169  mjesto-identitet 71, 91  mjesto-znaèenje 71, 91 Mladost SRC → Zagreb Mleèani 594 Mljet 545, 555 Mljetska kongregacija 546 model 244 model sanacije i prenamjene 447 modeliranje 380 modelska teorija jezika 189 moderna 55, 83, 84, 108, 136, 145, 181, 276, 360, 409, 474, 531, 577 moderna arhitektura, Hrvatska 118, 198, 212, 213, 221, 223, 234, 284, 300, 375, 396, 440, 470, 530, 597, 606 moderna arhitektura Zagreba 419

moderni perivoj → vrtovi/parkovi/perivoji modernistièki izraz 390 modernitet 254 modernizacija 476, 605 modernizam 584, 592 modul 282 modularna mreža 282 modularna polja 282 Molve 422 Monaco, Vincenzo 597 montažne konstrukcije 272 monumentalne zgrade 170 morfološki slojevi 131 Moskovski boulevard 342 Mostar (BiH) 225, 327, 340, 526 mostovi 240 motivi broad 530 mreža naselja 72 Mušiè, Vladimir 475 muzej 448 muzej tehnike 448

Nablus, Palestina 365

Nacionalni park Krka 604 Nadbiskupski posjed → Split nadoknada štete 54 nadrealizam 83 nadvišeno tjeme 593 najamna stambena zgrada 423 najamna vila 133 najamne kuæe 32 namjena površina u urbanizmu 103 narodna arhitektura → tradicijska arhitektura / graditeljstvo naselja Hrvatske 6 naselje Stara Pešèenica 493 naslijeðe 431, 449 nastambe u stijeni 515 natjeèaji 598 Neidhardt, Franjo 220 Neidhardt, Velimir [knjiga] 142 neobizant 468 neogotika 438, 468 neoklasicizam i monumentalizam 465 neorenesansa 373, 518 neoromanika 356, 595 neuralne mreže 201 Neutra, Richard 181 Nizozemska 316 Novakova ul. → Zagreb nove strukture 167 Novi urbanizam 579 Novi Zagreb 585 Novo graðenje 234, 241, 257, 274, 408, 498 novokomponirana arhitektura 40

Obad Šæitaroci, Mladen → Šæitaroci...

obalni pojas 277 obalno podruèje 345 obiteljska kuæa → stanovanje oblikovanje  oblik. gradnje 499  oblik. interijera 395  oblik. konstrukcija 119  oblik. kuæa 118  oblik. okoline 76  oblik., participacijsko 92  oblik., rehabilitacija 160  oblik. zajednice 92 obilježje aktivnosti 479 obilježje znaèenja 479 obnova 288  obn. gradova 99, 211, 301  obn. graditeljskog naslijeða 399  obn. naselja 442  obn. sela 154  obn. zgrada 160, 285 (rekonstrukcija)

Bibliografija | Bibliography

obnova i adaptacija 549 obrazovanje → zgrade za odgoj i obrazovanje obrt 210 obrtna škola [Zagreb] 210 oèuvanje  oèuv. kulture 92  oèuv. pejzaža 74  oèuv. zemljišta 103 odreðivanje oblika 119 održivi razvoj 185, 200, 500, 503 Ogrin, Dušan [knjiga] 68 okolina 91 okoliš 197 okov 218 oltarna ograda 296 opasni pogoni 54 Opatija 270 opæe arhitektonske vrijednosti 131 organizacija 211 ordinacija opæe medicine 286 orijentalizam 436 XVIII. st. → stilovi / periodizacija Osijek 373, 406  arhivska projektna dokumentacija 172  kazalište 60  knjiga T. Jukiæa & S. Pegana 227  natjeèaj za gradsko središte 219  Perivoj kralja Tomislava 95  Tvrða 95  vrtna i parkovna arhitektura 95, 120 osmansko razdoblje 526 osnivanje sela 154 osvjetljavanje muzeja Louvre 429 osvjetljavanje Pompeja 429 osvjetljavanje spomenika kulture 429 ošteæenja [graðevina] 160 otok  Cres 10, 20  Hvar 60, 126, 147  Koloèep 296  Krk 94, 116  Sv. Marije, otoèiæ 555 ovlašteni arhitekti 49, 50 oznake graditelja 204

Pag 574

Palaèa Guèetiæ → Dubrovnik palanka 19 „pametni” domovi 236 panelna prefabrikacija 82 panoptikum 603 Papanek, Viktor [knjiga] 125 parapluie → Maksimir → Zagreb parcelacija 1 Pariz 333 park → vrtovi/parkovi/perivoji parkovna arhitektura → vrtovi/parkovi/perivoji park prirode → vrtovi/parkovi/perivoji parkovna baština → vrtovi/parkovi/ perivoji participacija korisnika 168 participacijsko oblikovanje 92 participativne metode 505 pastirski stanovi 503, 557 patenti 124 paviljonska škola 519 Paxton, Joseph 272 Pazin, opæina 3 peæi [u burgovima] 38 Pegan, Sreèko [knjiga] 227 pejsaž → vrtovi/parkovi/perivoji pejsažni park/perivoj → vrtovi/parkovi/perivoji pejsažni stil → vrtovi/parkovi/perivoji Peklar, Josip 31 percepcija prostora 304

21[2013] 1[45]

perivoj → vrtovi/parkovi/perivoji perivoj dvorca [Virovitica] → vrtovi/ parkovi/perivoji Perivoj kralja Tomislava → Osijek → vrtovi/parkovi/perivoji perivoj Ribnjak → Zagreb → vrtovi/ parkovi/perivoji Perkoviæ, Lovro 524 Peroviæ, Ivan 471 Pernat, otok Cres 20 Perzija 165 Pešæenica → Zagreb XV. st. → stilovi / periodizacija Petretiæev trg, Zagreb 525 Petrinja 19, 312 Petrinjska ulica 547 Petrovaradin 595 Petrovci, grkokatolièka crkva 273 Petroviæ, Bogdan 498 Pfaff, Ferenc 4 Pharos 552 Pièman, Josip 441, 497 Pitomaèa 581 pješak  pješ. prostori 61  pješ. ulica 2, 61  pješ. zona 61 placebo 603 plan rekonstrukcije Pariza 333 planerska ideologija 144 planirani grad 574 planiranje grada 556 planiranje gradnje 450 planiranje prometa 556 planiranje sela 154 planiranje turistièkih podruèja 473 planska dokumentacija 155 planska izgradnja 270, 345, 377 planska stanogranja 316 Plaški 252 Plaški, Saborna crkva 273 pleterna ornamentika 296 plivališta 33 Plominski zaljev 110 plošna kondenzacija → fizika zgrade plošna temperatura → fizika zgrade plošni nosaèi 171 podsljemensko podruèje → Zagreb poduzetništvo 210 podvodni tuneli 164 pokret za odgoj u prirodi 519 politehnièki institut 233 politièka i privredna strategija 574 polivalentni prostor 157 Poljica 326 Poljoprivredni i Šumarski fakultet, Sveuèilišta u Zagrebu 300 Poljud 606 pomolak → erker Poreè 345 portal [u burgovima] 218 portfelj lokacija 477 Portlandija 88 poslijeratna izgradnja 472 postdiplomski studij AF → Arhitektonski fakultet... postmoderna 88, 121, 132 postupni konzolni naèin gradnje 251 povijesna jezgra 301, 583 povijesna metrologija 28, 57, 147 povijesna središta 134 povijesne jezgre naselja 501 povijesne karte 3, 19, 21, 120 povijesne mjere → povijesna metrologija povijesni gradovi 332  povijesni amerièki grad 556 povijesni kontinuitet 288 povijesni perivoj → vrtovi/parkovi/ perivoji

povijesni urbanizam 574 povijest urbanizma 3, 14, 19, 29, 77, 113, 137, 343, 578 [→ urbani razvoj] površinska obrada 532 praktièna estetika 269 prapovijest 165 prastanovnici Europe 79 predoèavanje arhitekture 151 predromanièka arhitektura 127 prefabricirana gradnja 160 Pregrada, opæina 72 Prelog, Milan 426 Premerl, Tomislav 577 premjer zemljišta 556 preobrazba 581 Preradoviæev trg → Zagreb preraðivaèka industrija → industrija preseljenje sela 154 pretprostori [u burgovima] 78 prijenos optereæenja 171 prilagodljivost stana → stanovanje priobalje Save 575 prirodni okoliš 74, 192 pristup arhitekturi 466 proces planiranja 103 proèeljni plašt 532 program CALPA → kompjuter programi studija arhitekture i dizajna → Arhitektonski fakultet... programiranje [prostora sveuèilišta] → sveuèilište projektiranje → arhitektonsko projektiranje projektiranje raèunalom → kompjuter projektiranje stanova → stanovanje projektna dokumentacija 172 promenada 69 prometni koridor 8 prometni podsustavi 476 proporcija 275 prostor 115, 116, 118 prostor-vrijeme 592 prostori kretanja 580 prostorna obilježja 407 prostorne cjeline 581 prostorni plan 499 prostorni planovi 314, 377, 473 prostorni pokazatelji 473 prostorni razvoj 581 prostorno planiranje 6, 53, 72, 192, 197, 207, 347, 472 prostorno ureðenje 411 prostorno-demografska valorizacija 208 provedba obnove grada → obnova gradova prvobitna arhitektura 79 prozori [na burgovima] 117 public-private partnership 315 pueblosi 515 purizam 83 Pustijerna 501 „Putujuæi grad” 497

Rab 471

racionalna arhitektura 275 raèunalna analiza → kompjuter raèunalna tehnologija 364 raèunalno potpomognuto projektiranje 450 Radica, Ante 423 Radiæ, Ivo 496 Radiæ, Zvonimir 243 radioaktivni otpad 54 Radna grupa Zagreb 299, 300 rana romanika 296, 326 rani barok 362 rani historicizam 252 rani križno-rebrasti svod 573 rani radovi 469

PROSTOR

225

‘raspršeni’ hotel 501 razdoblje od 1932. do 1945. godine 344 razdoblje od 1850. do 1918. godine 287 razvoj  razvoj grada 120, 226, 302  razvoj konstrukcijskih sustava 533  razvoj naselja 77, 599  razvoj urbanizma → urbanistièki razvoj ready-made 559 reaktivacija 604 red 431, 449 regionalizam 108, 390, 524 regionalne integracije 477 regionalno planiranje 73 regulacija Kaptola 298 regulacijski plan 582 regulacijski plan grada 198, 212 regulacijski plan sela 154 regulativa 63, 87, 89 regulatorne osnove [Zagreb] 155 rekonstrukcija zgrada → obnova zgrada Rektorat Sveuèilišta u Zagrebu 425 renesansa 59, 80, 81, 183, 231, 392 renesansne fortifikacije 13 restauracija 481 restauratorski radovi 22 revitalizacija 22, 365 revitalizacija i obnova 501 Rijeka 60, 98, 212, 259, 285, 421, 582 rijeka Sava 575 Rim (Ital.) 59, 188, 231 Rogiæ, Ivan [knjiga] 10 Rokov perivoj → Zagreb romanièka arhitektura 545 romanika 94, 209 romanizam 393 romantièni vrt → vrtovi/parkovi/perivoji romantizam 422 Rovinj 74 rovovi [oko burgova] 78 Rösner, Karl 356, 393 Rudolph, Paul 181 ruine 132 Rundbogenstil 356, 393, 422 RURAL21 185 ruralni prostori 123, 175, 185 rurizam 154, 175, 185 ruševni oblici 132

Saarinen, Eliel 84

sakralna arhitektura 80, 94, 166, 190, 326, 360, 373, 409, 494, 544, 577 Salona → Solin samostanski sklop 313 San’a, Jemen 365 Sankt Peterburg 245 San Pietro / Luigi Razza / Uble 424 satelitske snimke 347 Schürmannov plan 423 secesija 32, 133, 240, 423 secesija, art-deco 329 secesija i moderna 465 VII. st. → stilovi / periodizacija XVII. st. → stilovi / periodizacija Seinäjoki (Finska) 145 Seissel, Josip 497 seizmièka arhitektura 405 seizmièko inženjerstvo 405, 533 Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena [knjiga] 51, 153 selo 123, 154, 175, 185 Selva, Giannantonio 548 Semper, Gottfried 189 SESAM 174

226

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

Sforzinda 183 sigurnost 405 simbolièki sustav 189 simbolizam 504, 600 sinagoga 281 sinagoge [knjiga] 196, 436 Sinj 551 Sisak 470 Sjeverna Karolina (SAD) 92 sjeverne zone Zagreba → Zagreb Sjeverni Velebit 503 skela 340 skulptura 586 Slavonija → Hrvatska Slavonski Brod 551 slika grada 26, 41, 42, 96, 304 slobodni kraljevski gradovi 14 Slovenija 315, 331 smjernice za projektiranje 168 socijalna emulacija 445 socijalna geografija 105 socijalna topografija 445 sociologija okolice / okoliša 16, 54 sociologija stanovanja 168, 182 sociopatologija graðenja 40 „Solaris” → Šibenik Solin / Salona 137, 580 Sopnica-Jelkovec 398 specijalistièka ordinacija 286 Spinut 474 Split 277, 302, 317, 371, 407, 423, 474, 496, 516, 517, 580, 583, 594, 606  arh. i urb. natjeèaji 85, 128  Dioklecijanova palaèa 190, 371, 583  kazalište 60  lazaret 232  nadbiskupski posjed 190  Trg Gaje Bulata 134 Split III 475, 531 splitska arhitektonska natjeèajna scena 395 spomenièka baština 58 sportska arhitektura 220, 237, 253 sportske zgrade 258 sportski tereni 220 Srednja Europa 44, 269 srednji Velebit 557 srednji vijek 516 srednjovjekovlje  srednjovjekovni vrt → vrtovi/parkovi/perivoji  srednjovjekovna arhitektura 13, 14, 38, 94, 107, 117, 148, 166, 199, 209, 218  srednjovjekovne crkve 94, 166, 190  srednjovjekovne utvrde → fortifikacijska arhitektura  srednjovjekovni gradovi 14, 113  srednjovjekovni statuti 178 Srednjoškolsko igralište → Zagreb Središnje povjerenstvo 437 stadion 606 stanovanje [arhitektura, urbanizam]  obiteljska kuæa 109, 118, 158, 181, 282  obiteljska vila 396 stamb. arhitektura 5, 47, 98, 109, 118, 146, 157, 158, 181, 202, 221, 234, 236, 241, 257, 274, 496, 525  stamb. èetvrt 191  stamb. izgradnja 334  stamb. naselja 2, 103, 271, 397, 398, 410, 428, 444  stamb. parcela, individualna 5, 47  stamb. politika 316  stamb. potrebe 202  stamb. tipologija 445  stamb. ulica 98, 531

 stamb. zgrade 47  stamb. zone 5, 47  stamb.-najamna kuæa 133, 234  standardi 146  stan 146, 157, 182, 191  stan, fleksibilni 146, 157, 202  stan, prilagodljivi 202  stan, projektiranje 182 stanovanje 239, 271, 420, 576  stanovanje, individualno 5, 47, 109, 158, 181  stanovanje, kakvoæa 191  stanovanje stradalnika 168, 191  stanovanje, terasasto 221  višestambene zgrade 39, 82, 159, 160, 168, 191, 419, 576 stanogradnja 428 Starc, Nives 475 Stari Grad 552 stari gradovi [burgovi] 13, 38, 58, 78, 148 Stari most 327, 340 stari narodi 79 starohrvatsko graditeljstvo [knjiga] 90 starosjeditelji Amerike 492 statièki sustav 202 statuti → zakonodavstvo Steinmann, Egon 253, 276, 328, 471 stil 527 stilovi, pravci i pokreti u arhitekturi  adhocisam →  apstrakcija →  barok →  dekonstrukcija →  De Stijl →  eklekticizam →  ekspresionizam →  futurizam →  gotika →  helenizam →  historicizam →  klasicizam →  konstruktivizam →  moderna →  nadrealizam →  periodizacija VI. st. 77 VII. st. 77 XII. st. 107, 148, 573 XIII. st. 107, 117, 148, 166 XIII.-XV. st. 297, 357, 391, 467 XIV. st. 107, 117, 148, 166 XV. st. 59, 107, 117, 148, 166, 574 XVI. st. 13, 59 XVII. st. 60 XVIII. st. 60 XIX. st. 56, 189, 327, 343, 522 XX. st. 55, 56, 255, 258, 283, 284, 300, 466, 469, 493, 558 XXI. st. 500  postmoderna →  predromanika →  purizam →  regionalizam →  renesansa →  romanika →  secesija →  stare kulture Asirija → Babilonija → Bizant → Egeja → Egipat → Etrurija → Fenièani → Grèka → Hetiti → islam → Izrael → Mezopotamija → Perzija →

prapovijest → Rim →  suvremena arhitektura →  univerzalizam →  utopija → stilske znaèajke 601 stilsko restauriranje 527 Stjepan Planiæ 341 stoèarski stanovi 20 stohastika 603 stomatološka ordinacija 286 stopnièenje 180 stradalnici Domovinskog rata 182 strateška procjena utjecaja planova I programa na okoliš 430 stratigrafija 467 Strmac-Šumetlica 520 Strossmayer, Josip Juraj 356, 393 Strossmayerovo šetalište 312 struèni ispiti 36 struèno dokumentiranje 288 strukovne udruge  Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu 49, 50, 66  Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata 25  ICOMOS 194 struktura 380 struktura epohe 130 strukturalizam 531 stubišta [u burgovima] 78 studentske aktivnosti  stud. èasopis 129  stud. izložba 206  stud. projekt 205 studij arhitekture 256 studija rasvjete 478 studije 175 stvaralaèka metoda 466, 525 suburbani prostor 18 sudjelovanje javnosti 430 suhozid 79, 180, 251, 505 susjedstvo 191 sustav naselja 6, 208 sustav utvrda 604 Sušak [Rijeka] 212, 360 suvremena hrvatska arhitektura 39, 85, 109, 159 suvremenost 524 svjetske izložbe 272, 523 sv. Franjo Ksaverski 313 Sv. Nikola [kapela u Baški] 94 sv. Marija na Mljetu 546 sveta mjesta 92 Svetice → Zagreb Svetvinèent 80 sveuèilište  kvantifikacija prostora 150  programiranje [prostora sveuèilišta] 150  sveuè. campus 169, 259  sveuè. knjižnica 364  sveuè. i nacionalna knjižnica 465  sveuè. naselje 71, 91, 169  Sveuèilište u Zagrebu 150, 233  [Sveuèilište] University of California, Berkeley 71  [Sveuèilište] University of Qatar, Doha 203  [Sveuèilište] Univerza v Ljubljani 169  virtualno sveuèilište 122, 169 svjesnost o mjestu 115, 116 Svjetski dan urbanizma 224 svodovi 81 svrstavanje industrije → industrija

Šalata → Zagreb

Šæitaroci, Mladen i Bojana [knjige] 12, 126, 163, 228

Šegviæ, Neven 255, 283, 466 VI. st. → stilovi / periodizacija XVI. st. → stilovi / periodizacija šetališta 580 Šibenik 304, 399  „Solaris”, hotelsko-turist. naselje 17  katedrala 81  kazalište 60 širenje urbane strukture 523 škola na otvorenom 519 školovanje graditelja 210 Školski forum → Zagreb Španjolska [arhitektura] 164 španjolski vrtovi → vrtovi/parkovi/ perivoji Špansko-Oranice → Zagreb športska arhitektura 33, 56, 220, 237 športska dvorana 380 Šterk, Vladimir 408 Štulhofer, Ariana [knjiga] 186, 309 Šuplja gromila 180 švicarska lovaèka šumska kuæa → Maksimir → Zagreb

Talijanska arhitektura 597

talijanski racionalizam 424 talijanski vrt 362 Teatro Nobile 421 tehnologija gradnje 331 tehnologija izvedbe 82 tehnologije digitalne proizvodnje 450 telepolis 174 tematski perivoj 554 tensegrity 586 teorija 244  teorija arhitekture 27, 34, 108, 121, 125, 130, 131, 132, 142, 143, 181, 183, 217, 231, 254  teorija oblikovanja 243  teorija prostora 243  teorija Raumgestaltunga 130  teorija sustava proporcija 431, 449  teorija urbanizma 115, 143, 149, 230 teorijski opus 283 terasasto stanovanje → stanovanje Terazije 598 tipografski aranžmani 55 1945.-1995. → suvremena hrvatska arhitektura Tivoli, vila d’Este (Ital.) 59 tjemeno rebro 593 Tkalèiæeva ul. → Zagreb tlocrt 146 toplinska zaštita → fizika zgrade toplinski most → fizika zgrade topometrijska metoda 119 Toskana (Ital.) 59 tradicija 524 tradicijska arhitektura / graditeljstvo 20, 58, 79, 109, 126, 180, 192, 251, 449 tradicijska gradnja 600 tradicionalni obrasci 481 transformacija 476 transformacija predgraða 155 Travno → Zagreb Trg Gaje Bulata → Split Trg kralja Petra Krešimira IV. → Zagreb → vrtovi/parkovi/perivoji Trg kralja Tomislava → Zagreb → vrtovi/parkovi/perivoji trgovi 61, 86, 134, 223, 578 trgovina 232 3D  3D grafièki dizajn 151  3D objekt 214  3D scene 214  3D u stambenoj arhitekturi 236  3D vizualizacija 110

Bibliografija | Bibliography

XIII. st. → stilovi / periodizacija Trnsko → Zagreb Trnje → Zagreb Trogir 60, 517 trogirska katedrala 593 „trolisno” proèelje 80 Trstik → Zagreb Turina, Vladimir 220 turistièke atrakcije 197 turizam 74, 197, 345, 473 turski urbanizam u Hrvatskoj 19 Tušek, Darovan [knjiga] 128 Tuškanac → Zagreb Tvrða → Osijek tvrðava 19

Udruženje umjetnika Zemlja 341

uglovnica 274 ugraðena najamna kuæa 234, 241 ugraðena obiteljska kuæa 410 ugraðene obiteljske kuæe 397 ulazi [u burgovima] 148 ulazna kula [u burgovima] 148 Ulica Domovinskog rata → Zagreb Ul. grada Vukovara → Zagreb Ulrich, Antun 275 umjetnièki obrt 392 Unité 576 univerzalizam 108 univerzalnost 394 upravljanje prostorom 363 upravljanje muzejima 448 urbana ikona 446 urbana preobrazba 372, 358, 406 urbana rekonstrukcija 480 urbani i regionalni razvoj 346 urbani razvoj 285, 311, 325, 547 urbanizam 331, 430, 500, 582 urbanizam 20. stoljeæa 333, 342 urbano, urbanistièki  urb. atlas 3  urb. dizajn 61, 86  urb. komasacija 1  urb. kompozicija 45, 83  urb. mreža 6  urb. natjeèaj 85, 298, 301  urb. obilježja 444, 575  urb. obnova 211  urb. okolica 191  urb. oprema 45, 46, 61, 86  urb. plan 97, 277, 427, 493, 499  urb. plan ureðenja 411  urb. planiranje 52, 57, 93, 259  urb. pokazatelj 398  urb. projektiranje 602  urb. propisi 522  urb. razvoj 578  urb. razvoj grada 332  urb. regulativa 47  urb. rekonstrukcija 134  urb. sociologija 10, 16, 135  urb. vila 5, 47  urb. zakonodavstvo [povijesno] 178, 315  Urbani izziv [èasopis] 176  urbani / urbanistièki razvoj 14, 19, 21, 29, 80, 137, 155, 190, 200, 226, 227, 229  urbanizacija 105, 176  urbanizam 1, 2, 3, 26, 76, 77, 97, 114, 136, 145, 198, 200 Urbino, vojvodska palaèa (Ital.) 59 ureðenje prostora 315 utemeljiteljsko razdoblje 287 utjecaj na okolinu 110 utoèište 79 utopije 143 utvrda 517, 594 utvrde 13, 38, 58, 78, 117, 148 utvrðeni grad 58

21[2013] 1[45]

Vajda, Karlo 529

valorizacija 244 valorizacija naselja 208 Vancaš, Josip 156 vanjska opna 251 vanjsko stubište 425 Varaždin 229, 372 Vatikan 187 Velika Gorica 595 Veliki Strug 329 Venecija (Ital.) 232 vernakularna arhitektura 431 vernakularna gradnja 390 Veršiæ, Zoran [knjiga] 186 vertikalna supstrukcija 81 vestibul 425 Veterinarski fakultet → Zagreb vila 257, 471, 548 Vinkovci 21, 281 Violich, Francis [knjiga] 162 Virovitica 106 virtualna knjižnica 364 virtualno oblikovanje 450 virtualno sveuèilište → sveuèilište viseæe konstrukcije 119 visoka tehnièka škola [u Zagrebu] 233 visoke stambene zgrade 303 visokoškolske zgrade 259 višekriterijalna optimizacija 363 višekriterijalno odluèivanje 363 višeslojno zoniranje u urbanizmu 103 višestambena izgradnja → višestambene zgrade → stanovanje višestambene zgrade → stanovanje Vitiæ, Ivan 258 Vitruvije 139, 140 vizualni utjecaji na okoliš 110 Vlahoviæ 442 Voæarsko naselje, Zagreb 397 voda u gradu 45, 46 vodoskoci 61 Vojniæ 442 volumen 158 vrata [u burgovima] 218 vratnice 392 Vrbani III. → Zagreb vrijedne ruralne strukture 481 vrijednosti 480 Vrkljan, Zvonimir 284, 440 vrt 504 vrtna arhitektura / umjetnost 362 vrtovi / parkovi / perivoji  barokni vrt 222  francuski barokni perivoj 235  gradski perivoj 106, 205, 219  islamski vrt 43  kineski vrt 75  ljeèilišni perivoj [Lipik] 15  Maksimir → Zagreb  moderni perivoj 223  osjeèki perivoji 95, 120  parkovi 11, 15, 43, 44, 75, 96, 271  park prirode 192  parkovna arhitektura 96  parkovna baština 11, 106  pejsaž 8, 18, 23, 74, 447  pejsažni park/perivoj 44, 235  pejsažno oblikovanje 575  pejsažni stil 44  perivoj 15, 43, 44, 69, 95, 111, 163, 222, 228, 235, 313  perivoj dvorca [Virovitica] 106  Perivoj kralja Tomislava [Osijek] 95  perivoji, povijest 302 (povijesni perivoji)  perivojna arhitektura 245, 270, 302, 504, 580

 perivojna arhitektura/umjetnost 362  perivojno oblikovanje 602  perivoj Ribnjak [Zagreb] 111  perivoj Roberta Visianija 399  perovoj skulptura 554  perivojni trg 312  romantièni vrt 222  srednjovjekovni vrt 30  španjolski vrt 43  Trg kralja Petra Krešimira IV. [Zagreb] 223  Trg kralja Tomislava [Zagreb] 61  Veterinarski fakultet 284  vrtna i parkovna arhitektura 96, 120  vrtna i pejsažna arhitektura 106  vrtna umjetnost 30, 31, 44, 59, 68, 75, 111  vrtno naslijeðe Hrvatske 75  vrtovi 30, 43, 75, 111  Zasche, Ivan [Maksimir] 222, 235  zaštita parkova 11, 15, 106  zelene površine 12  Zornberg, Leonard von [Maksimir] 222, 235 Vukovar 14, 29, 240, 281, 374

Waidmann, Kuno 253

Waldheim, Charles 579 Web 3D 214 Weissmann, Ernest 299 Wittgenstein, Ludwig [filoz.] 189 Wright, Frank Lloyd 181

Zadar 60, 198, 213, 301, 573 Zagreb 4, 5, 26, 31, 32, 33, 39, 46, 47, 48, 52, 56, 57, 60, 61, 69, 86, 93, 105, 111, 135, 149, 159, 167, 179, 193, 195, 204, 206, 210, 220, 221, 222, 223, 233, 234, 235, 241, 271, 274, 276, 284, 287, 298, 303, 313, 314, 325, 330, 334, 342, 344, 359, 361, 398, 408, 411, 427, 428, 439, 440, 444, 465, 493, 495, 502, 522, 528, 457, 550, 551, 554, 575, 578, 585, 596  Cvjetni trg 86  Gornji grad 179  HNK 141  Jurja ves 222, 235  južni Zagreb 585  Kajfežov breg 47  Kaptol 111  klasièna gimnazija 179  Ksaver 5  Lašèina 5  Maksimir 56, 220, 222, 235  Mladost SRC 33  Novakova ul. 221, 498  Novi Zagreb 585  perivoj Ribnjak 111  Pešèenica 155  podsljemensko podruèje 47  Preradoviæev trg 86  Rokov perivoj 528  sjeverne zone 5, 47  Svetice 33, 56, 220  Šalata 33, 56, 276  Školski forum 156, 253  Špansko-Oranice 444, 553  Srednjoškolsko igralište 253  Tkalèiæeva ul. 138  Travno 138  Trg kralja Petra Krešimira IV. 223  Trg kralja Tomislava 61  Trg Petra Preradoviæa → Preradoviæev trg  Trnsko 2, 93  Trnje 4, 440, 494

PROSTOR

   

227

Trstik 410 Tuškanac 5, 56 Ul. Domovinskog rata 496 Ul. grada Vukovara 159, 342, 361, 550  Vrbani III. 553  Zapruðe 2, 93, 398  Zelengaj 47  Zrinjevac 31 zagrebaèki trg 446 Zagrebaèki velesajam 585 zahodi [u burgovima] 78 Zakladni blok 495 Zakladna bolnica 495, 596 zaklonište 600 Zakon o graðenju → zakonodavstvo zakonodavstvo 473  francuski zakon o arhitekturi 64  Graðevinski pravilnik iz 1940. godine 344  graðevinski propisi 287, 334, 344  graðevni red 270  Graðevni zakon 24, 334  pismo ministru ... 66  srednjovjekovni statuti 178  urbanistièko zakonodavstvo [povijesno] 178  Zakon o graðenju 37, 65  Zakon o Hrvatskoj komori... 49, 50  Zakon o ovlaštenim arhitektima 49, 50  Zakon o prostorima zelenila 12  Zakon o struènim ispitima 36 zapadna Hrvatska → Hrvatska zapadna Istra → Hrvatska Zapruðe → Zagreb Zasche, Ivan 222, 235 zaštita  zašt. graditeljskog naslijeða 4, 375  zašt. krajolika 58, 378  zašt. kulturne baštine 437  zašt. okoliša 110, 176  zašt. parkova 11, 15, 106  zašt. parkovnog naslijeða 302  zašt. spomenika 269, 298 zatega 81 zdenac 46 zdravstvena stanica Borovje, Zagreb 286 zdravstvene zgrade 286 zelena potkova 578 zelene površine 12 Zelengaj → Zagreb Zemljak, Ivan 426 zemljani humci 492 zemljišna politika 1 zgrada „Željpoh”, Zagreb, Trg m. Tita 426 zgrade otporne na potres 405 zgrade za odgoj i obrazovanje 150, 203, 440, 470 zidane konstrukcije 81 zidine 107 zidne slikarije 516 zlatni rez 431 znaèenje mjesta 162 Zonouzagh 481 Zornberg, Leonard von 222, 235 Zrinjevac → Zagreb zvonik sv. Marije 573

Željeznica 314 željeznice 4 željeznièarska bolnica 330 željeznièke mreže 164 žena u arhitekturi [knjiga] 153 Žerjaviæ, Milan 361 židovska baština [knjiga] 196 žigovi 124, 281, 408, 436

228

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

KAZALO AUTORA

Abecednim redoslijedom prezimena pojedinaèno su navedeni svi autori koji su dosad objavljivali u PROSTORU, bez obzira na moguæe grupne objave, suautorstva i koautorstva. Indeksi pripadajuæih èlanaka uz ime svakog autora navode se slijedom objava.

Abuarkub, Mumen 365 Aleksiæ, Dubravko 602 Alfireviæ, Helena 174 AlSayyad, Nezar 144 Alujeviæ, Tomislav 371 Andrijeviæ, Svebor 314 Androiæ, Boris 170, 586 Arat, Yavuz 600 Arbutina, Dražen 111, 136, 174, 196, 198, 213, 453, 457, 514, 597 Arendt, Rendal 103 Auf-Franiæ, Hildegard 215, 259

Filep, Sanja 567 Filipoviæ, Damir 21 Fiskoviæ, Igor 574 Fraker, Harrison S. Jr. 173 Franiæ, Tin Sven 316

[ukupno 285]

Baèiæ, Dubravko 159, 242, 586

Baletiæ, Bojan 201, 214 Barešiæ, Dragica 313, 528 Barišiæ, Ivica 389 Barišiæ Mareniæ, Zrinka 216, 223, 238, 250, 284, 300, 388, 440, 469, 520 Bašiæ, Silvio 314 Bertol-Vrèek, Jasenka 161 Bešliæ, Toni 498 Beusan, Mario 402 Biondiæ, Ljerka 146, 157, 221 Bjažiæ Klarin, Tamara 299, 330, 495, 596 Bobovec, Borka 585 Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana 12, 75, 96, 106, 195, 336, 482, 579, 580, 601, 604 Božiæ, Nikša 129, 137, 205, 206, 225, 303, 383, 385, 386 Božiæ-Drljaèa, Vesna 172 Brajnov, Doroti 296 Braun, Alan 178, 229 Buble, Sanja 190 Bušljeta-Vdoviæ, Suzica 347 Bužanèiæ, Radoslav 418

Careva, Kristina 557, 615 Ceraj, Iva 395 Charkhcian, Maryam 479 Cindriæ, Igor 312 Crnèeviæ, Ante 544 Cvitanoviæ, Ðurðica 308 Èahtareviæ, Rada 394 Èaldaroviæ, Ognjen 182, 191 Èankoviæ, Milan 27, 150 Èavloviæ, Melita 484, 541 Æavar, Ana 445

Æoriæ, Franko 437

Damjanoviæ, Dragan 240, 252, 273,

281, 329, 356, 373, 393, 422, 438, 468, 518, 595 Daneshpour, Seyyed Abdolhadi 479 Deliæ, Alenka 236, 451 Dobroniæ, Lelja 179 Duboveèak, Vesna 429, 478 Duiæ, Vjera 444, 553 Dumandžiæ, Frane 531 Dumboviæ Bilušiæ, Biserka 4, 378, 506, 534, 615 Dundoviæ, Boris 542, 562, 563, 601 Duplanèiæ, Vedran 265, 277, 293, 322, 353, 387, 417

Fabijaniæ, Nenad 465, 568 Fifkan, Alenka 331

Galjer, Jasna 243, 256 Gamulin, Miæe 552, 615 García Alvarado, Rodrigo 450 Gašparoviæ, Sanja 303, 444, 447, 464, 499 Gojnik, Igor 494, 577 Goljar, Andrej 464 Grgiæ, Ana 302, 570, 583 Grgureviæ, Oleg 6, 18, 41, 72, 208, 377, 379 Güngör, Sertac 504 Hanièar Buljan, Ivana 381

Hatami-Khanghahi, Tohid 481 Helman, Tea 31 Hester, Randolph T. Jr. 92 Homadovski, Aleksandar 122, 168, 182, 448, 477 Horvat, Jesenko 45, 266, 397, 554 Horvat, Zorislav 13, 38, 78, 107, 117, 148, 166, 218, 297, 339, 357, 391, 420, 467, 572 Horvatiæ, Klaudija 124 Hrvatin, Damir 345, 377 Hržiæ, Marijan 26, 76 Huiæ, Irma 599

Ivankoviæ, Vedran 248, 333, 342, 361,

418, 419, 439, 550, 576, 588 Ivanuš, Martina 472, 503, 557

Jahiæ, Edin 390

Jakeliæ, Marko 246, 318 Jakšiæ, Nataša 295, 326, 388, 401, 412, 424, 425, 485, 547, 549 Jandrièek, Andrea Maria 556 Jeciæ, Zdenko 119 Jemo, Ivanka 288, 295, 615 Jukiæ, Tihomir 46, 95, 155, 200, 211, 219, 493, 500 Juraèiæ, Dražen 286 Juras, Ivan 17, 55, 83, 108, 121, 132, 150, 612 Juriæ, Zlatko 156, 210, 233, 263, 269, 298, 426, 437, 470, 529 Jurkoviæ, Sonja 8, 23, 25, 35, 44, 68, 70, 74, 101, 112, 152, 193, 224 Juvanec, Borut 79, 180, 251, 431, 449

Kadijeviæ, Aleksandar 558 Kahle, Darko 234, 241, 257, 267, 274, 287, 334, 344, 388, 408 Kaklik, Nail 504 Kalèiè, Igor 151 Kalèiæ, Silva 559, 603 Kale, Jadran 505 Kamenov, Željka 105 Karaè, Vanda 94 Karaè, Zlatko 14, 29, 51, 77, 90, 102, 113, 114, 126, 127, 128, 141, 142, 143, 163, 178, 186, 227, 268, 280, 310, 349, 350, 351, 359, 369, 374, 384, 400, 403, 424, 458, 486, 488, 490, 507, 509, 511, 514, 564, 565, 589

Kiessel, Marko 530, 584 Kilar, Vojko 405, 533 Kincl, Branko 236 Kirchhoffer, Sonja 435 Klein, Rudolf 436, 592 Kneževiæ, Snješka 307 Koèevar, Sonja 58 Kojakoviæ, Marija 22 Kollenz, Miroslav 9 Komisija za regulativu u graditeljstvu 36, 37, 49, 50, 64, 65, 66, 67, 89 Koprivec, Ljudmila 532 Korlaet, Luka 316 Koružnjak, Boris 239, 566 Kostrenèiæ, Alan 337 Kovaèeviæ, Maja Anastazija 615 Krajnik, Damir 230, 311, 358, 372, 388, 406, 553, 604 Kranjèeviæ, Jasenka 32, 133, 154, 185, 290, 323, 368, 376, 434, 442, 459, 491, 591 Kresal, Janez 532 Kritovac, Fedor 61, 86, 176, 204, 348, 432 Krnjetin, Slobodan 430 Krotin, Ksenija 228 Kukoè, Višnja 475 Kuliæ, Vladimir 543 Kultermann, Udo 203 Kušen, Eduard 197 Kuzmaniæ, Andreja 315, 514

Lapaine, Božidar 124

Lipovac, Nenad 19, 115, 162, 492, 515, 556 Lisac, Rene 503, 557, 615 Loftin, Keith Laurence III 145 Lonèar-Vickoviæ, Sanja 249, 470 Lozzi-Barkoviæ, Julija 360

Magaš, Boris 305

Marasoviæ, Jerko 190 Marasoviæ, Katja 190, 249, 517, 594 Marasoviæ, Tomislav 371 Maretiæ, Mirko 2, 93 Mariæ, Mara 379, 555, 570 Mariæ, Tamara 425, 547, 580 Marinoviæ-Uzelac, Ante 1, 10, 11, 48, 62 Maroeviæ, Ivo 335 Matiæ, Vilim 172 Matijaševiæ, Eva 312 Matijeviæ Barèot, Sanja 496 Matkoviæ, Irena 571, 575 Matuhina, Nikola 537, 560, 561, 578, 579, 609 Mavar, Zofia 184, 194 Meræep, Ines 301 Meštroviæ, Mirna 522, 571 Metzger-Šober, Branko 571, 582 Mikiæ, Vesna 254, 275, 441, 497 Miletiæ, Geran-Marko 502 Miliæ, Bruno 3, 30, 43, 59, 138, 175, 222, 343, 362 Milli, Mauro 587, 590 Miotto Bruscato, Underlea 450 Mirkoviæ, Ðuro 82, 98, 160, 247, 260 Mišèeviæ, Ljubomir 415

Mišetiæ, Anka 502 Mlinar, Ivan 212, 262, 271, 397, 398, 404, 410, 418, 428, 585 Mlinar, Nives 568 Mornar, Nives 399 Morsan, Boris 24, 40, 63 Mrak-Taritaš, Ana 411, 473 Mrduljaš, Maroje 338, 367, 382, 413 Mrða, Ana 447, 535, 536 Muraj, Iva 253, 265, 276, 293, 322, 324, 328, 353, 387, 417, 463, 464, 471, 513, 569, 614 Musiæ, Tihana 245

Neidhardt, Velimir 42, 99, 149 Niniæ, Marina 604 Novakoviæ, Nevena 480 Obad

Šæitaroci, Mladen 12, 15, 69, 75, 96, 106, 207, 226, 278, 279, 289, 309, 336, 366, 372, 378, 406, 461, 522, 544, 550, 575, 577, 599, 601 Oberman, Tin 452, 538 Ožiæ Bašiæ, Dina 267, 354, 364, 423

Paladino, Zrinka 341, 551, 598 Paliniæ, Nana 418, 421, 424 Pavliæ-Cottiero, Ada 60, 512 Pegan, Sreèko 7, 52, 97, 123, 125, 200, 211, 219, 306, 460, 499 Pekoviæ, Željko 296, 327, 340, 462 Perkoviæ Joviæ, Vesna 317, 474, 514, 531, 606 Perojeviæ, Snježana 190, 232, 250, 615 Petroviæ Krajnik, Lea 447, 455, 476, 523, 608 Pibernik, Jasenka 266 Piploviæ, Stanko 407, 516 Plejiæ, Robert 294 Pleština, Lenko 5, 47, 84, 109, 118, 158, 181, 282 Podnar, Ivana 446 Polak, Nikola 131 Poljanec, Goran 202, 380 Poropat, Amorino 266 Principe, Alberto Darias 164 Puliæ, Daniela 170 Puljiæ, Borislav 526 Radetiæ, Žana 396

Rajèiæ, Ana-Marija 332 Rechner Šustar, Ira 267 Rister, Vanja 259 Rogiæ, Ivan 54, 168, 191 Rosandiæ, Branka 171, 454 Roth-Èerina, Mia 259, 519 Rudež, Zrinka 555 Rukavina, Marko 489, 539

Saviæ, Jelena 605

Seferagiæ, Dušica 16 Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena 22, 28, 57, 88, 116, 147, 187, 199, 209 Sentiæ, Domagoj 585 Simiæ, Alma 267 Sironiæ, Dario 399 Sironiæ, Marijana 399 Sirovec, Jasmina 313, 528 Skejiæ, Davor 586 Skorup Juraèiæ, Jelena 501

Bibliografija | Bibliography

Slak, Tomaž 405, 533 Slivnik, Lara 139, 272 Slukan Altiæ, Mirela 325 Smiljaniæ, Danijel 124 Smode Cvitanoviæ, Mojca 433, 500 Smokvina, Marina 456, 500 Sokol Gojnik, Zorana 427, 494, 544, 570, 577 Sokoliæ, Nevenka 355, 493 Sopina, Ana 554 Stiperski, Zoran 53, 73, 105, 135 Stojan, Ante 87 Strugar, Martina 529 Szirovicza, Vlasta 319

Šaban, Sanja 346 Šepiæ, Ljiljana 22 Šerman, Karin 130, 189, 443, 469, 520, 525, 548, 549, 607 Šimièiæ, Ðuro 374 Šimuniæ Buršiæ, Marina 81, 414, 573, 593

21[2013] 1[45]

Škevin Mikulandra, Ana 304 Škreblin, Bruno 487 Šmit, Krunoslav 120, 250, 388, 398, 444, 553, 581 Šneler, Marino 160 Špikiæ, Marko 183, 231, 261, 527, 540 Špiriæ, Emil 34, 217, 258 Šprljan, Ivo 514 Štahan Tomljenoviæ (Jovoviæ), Ksenija 20, 267, 615 Štulhofer, Ariana 33, 56, 220, 237, 249, 253, 328, 440 Šverko, Ana 548, 570 Šverko, Ivana 134

Tardozzi, Benedetto 167, 249 Tkalèeviæ, Višnja 170 Tomas, Ivana 545 Tozan, Asu 530 Trkulja, Tanja 602 Trošiæ, Marko 271

Trška Miklošiæ, Tanja 546 Tug¡rul Polat, Ahmet 504 Turato, Idis 295, 615 Turato, Lada 285, 295 Tušek, Darovan 85 Tutek, Ivana 314

Uchytil, Andrej 249, 255, 283, 440,

466, 469, 520, 525 Uskokoviæ, Sandra 524 Uysal, Mehmet 600

Vahtar-Jurkoviæ, Koraljka 267, 270,

388 Valušek, Berislav 514 Vdoviæ, Roberto 110, 214, 250 Vedrina, Darinka 124 Vego, Jaroslav 192 Veršiæ, Zoran 570 Veziliæ Strmo, Nikolina 525, 615 Vilièiæ, Melita 165, 177, 188 Violich, Francis 71, 91

PROSTOR

229

Violiæ, Duško 296, 392 Vraniæ, Dubravka 316 Vrbaški, Biljana 430 Vuèiæ Šneperger, Boris 80, 153 Vuèijak, Branko 363 Vujoviæ, Olga 39 Vukadin, Ana 375, 426 Vukiæ, Feða 244 Vulin Ilekoviæ, Dina 613

Zagorac, Ivan 409 Zbašnik-Senegaènik, Martina 331, 532 Zdelièan, Nino 581 Zupanèiè Strojan, Tadeja 169 Zupanèiè, Bogo 140 Žaja, Gordana 416 Žmegaè, Andrej 235 Žuniæ, Alen 483, 508, 510, 521, 578, 610, 611 ***Informacije... 100

KAZALO USTANOVA AUTORA

[Podaci za ustanove koje se pojavljuju pod razlièitim imenima (uglavnom ministarstva) uputnicom → sjedinjeni su uz današnji aktualni naziv.]

SAMOSTALNI ISTRAŽIVAÈI

[U vrijeme pisanja èlanaka autori su bili samostalni istraživaèi; èlanci su takoðer navedeni u popisu ustanova ako je èlanak pisalo nekoliko autora.]

   

Abuarkub, Mumen 365 Alujeviæ, Tomislav 371 Andrijeviæ, Svebor 314 Arbutina, Dražen 196, 198, 213, 453, 457  Bešliæ, Toni 498  Bojaniæ-Obad Šæitaroci, Bojana 12, 75, 96, 106, 195

   

STUDENTI ARHITEKTURE

[U vrijeme pisanja èlanaka autori su bili studenti arhitekture; èlanci su navedeni i u popisu AF-a]

    

[ukupno 27 samostalnih istraživaèa + 18 studenata + 73 ustanove]

Alfireviæ, Helena 174 Arbutina, Dražen 111 Baèiæ, Dubravko 159 Božiæ, Nikša 129, 137 Dundoviæ, Boris 542, 562, 563, 601

Dobroniæ, Lelja 179 Duiæ, Vjera 444 Gamulin, Miæe 552 Horvat, Zorislav 297, 339, 357, 391, 420, 467, 572  Kahle, Darko 408  Kojakoviæ, Marija 22  Kostrenèiæ, Alan 337

Filipoviæ, Damir 21 Helman, Tea 31 Jandrièek, Andrea Maria 556 Koèevar, Sonja 58 Mariæ, Tamara 547, 580

 Kranjèeviæ, Jasenka 290, 368, 376, 434  Krotin, Ksenija 228  Kultermann, Udo 203  Pavliæ-Cottiero, Ada 512  Piploviæ, Stanko 407, 516  Podnar, Ivana 446  Polak, Nikola 131

 Matuhina, Nikola 537, 560, 561, 578, 579, 609  Milli, Mauro 587, 590  Musiæ, Tihana 245  Niniæ, Marina 604

      

   

Radetiæ, Žana 396 Sironiæ, Dario 399 Stojan, Ante 87 Trošiæ, Marko 271 Tutek, Ivana 314 Zagorac, Ivan 409 Zdelièan, Nino 581

Sentiæ, Domagoj 585 Sopina Ana 554 Šmit, Krunoslav 120 Žuniæ, Alen 483, 508, 510, 521, 578, 610, 611

230

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

USTANOVE AUTORA

Akademija

primijenjenih umjetnosti Rijeka, Sveuèilište u Rijeci 582 Arhitektonski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu  Studij arhitekture 1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 33, 34, 35, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 51, 52, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 63, 68, 69, 70, 72, 74, 75, 76, 77, 80, 81, 82, 83, 84, 88, 90, 93, 95, 96, 97, 98, 99, 101, 102, 106, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 115, 116, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 125, 126, 127, 128, 129, 130, 132, 136, 137, 138, 141, 142, 143, 146, 147, 149, 150, 152, 153, 155, 157, 158, 159, 160, 161, 162, 163, 165, 167, 168, 171, 174, 175, 177, 178, 181, 182, 186, 187, 188, 189, 191, 193, 199, 200, 201, 205, 206, 207, 208, 209, 211, 212, 214, 215, 216, 217, 219, 220, 221, 222, 223, 224, 225, 226, 227, 229, 230, 236, 237, 238, 239, 242, 245, 246, 247, 248, 249, 250, 253, 254, 255, 258, 259, 260, 262, 264, 265, 266, 267, 268, 271, 275, 276, 277, 278, 279, 280, 282, 283, 284, 286, 289, 291, 292, 293, 294, 295, 300, 303, 305, 306, 309, 310, 311, 316, 318, 320, 321, 322, 323, 324, 326, 328, 333, 336, 338, 342, 343, 349, 350, 351, 352, 353, 354, 355, 358, 359, 361, 362, 366, 367, 369, 370, 372, 374, 377, 378, 379, 382, 383, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 397, 398, 400, 401, 402, 403, 404, 406, 410, 412, 413, 414, 415, 416, 417, 418, 419, 424, 425, 427, 428, 433, 439, 440, 441, 443, 444, 447, 448, 451, 452, 453, 454, 455, 456, 457, 458, 460, 461, 463, 464, 465, 466, 469, 471, 476, 477, 482, 483, 484, 485, 486, 488, 489, 490, 491, 492, 493, 494, 497, 499, 500, 503, 507, 508, 509, 510, 511, 513, 514, 515, 519, 520, 521, 522, 523, 525, 535, 536, 537, 538, 539, 541, 542, 544, 547, 548, 549, 550, 553, 554, 556, 557, 560, 561, 562, 563, 564, 565, 566, 567, 568, 569, 570, 571, 573, 575, 576, 577, 578, 579, 580, 581, 585, 586, 587, 588, 589, 590, 591, 593, 599, 601, 604, 607, 608, 609, 610, 611, 612, 613, 614, 615  Studij dizajna 124, 244  Mediteranski centar za graditeljsko naslijeðe, Split 190, 232, 517, 594 Arhitektonski fakultet, Sveuèilište Bliskog istoka TRNC - Nicosia, Yakin Dog¡u Bulvari 530 Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu 363, 394 Arhitektonsko-graðevinski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci 480, 602 Arhitektonski ured „Siloueta” 494, 577 Aries d.o.o. 501

Berlage Institute, Rotterdam 316

Centar za egzaktne znanosti i tehno-

logiju, Sveuèilište u Vale do Rio dos Sinosu, Sao Leopoldo (RS), Brazil 450

Graðevinski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu 170, 202, 314, 319, 380, 525, 586  Zavod za zgradarstvo 380

Državna uprava za zaštitu kulturne i

Hrvatska akademija znanosti i umjet-

Ecoplan d.o.o. 526 Fakultet arhitekture

I.A. Projektiranje d.o.o. 586

prirodne baštine - Glavno povjerenstvo u Zagrebu → Ministarstvo kulture, Uprava... - Konzervatorski odjel u Zagrebu Državni arhiv u Osijeku 172 Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Zagreb 124 i graðevinarstva Miklós Ybl, Sveuèilište Szent István, Budimpešta 436, 592 Fakultet graðevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveuèilište u Splitu 85, 302, 317, 364, 423, 474, 496, 531, 583, 594, 606 Fakultet graðevinarstva i arhitekture, Sveuèilište u Selcuku - Odsjek za arhitekturu 600 Fakultet likovnih umjetnosti, Ciparsko meðunarodno sveuèilište, TRNC Nicosia Haspolat, Universite Caddesi 530, 584 Fakultet prirodoslovno-matematièkih znanosti i odgojnih podruèja, Sveuèilište u Splitu  Zavod za likovnu kulturu 134 Fakultet tehnièkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu - Zavod za urbanizam 430 Filozofski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu 553  Odsjek za kroatistiku 445  Odsjek za povijest umjetnosti 156, 183, 210, 231, 233, 240, 243, 252, 256, 257, 261, 263, 269, 273, 274, 281, 298, 329, 335, 356, 360, 373, 393, 422, 426, 437, 438, 468, 470, 518, 527, 529, 540, 545, 546, 574, 595 - Odsjek za sociologiju 182, 191 Filozofski fakultet, Sveuèilište u Rijeci - Odsjek povijest umjetnosti 360 Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu - Odeljenje za istoriju umetnosti 558

Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 347 Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Grad Zagreb 522, 575 Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Zagreb 301 Gradski zavod za prostorno ureðenje, Zagreb 313, 332, 399, 528 Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb 234, 241, 257, 274, 287, 334, 341, 344, 551, 598 Graðevinski fakultet, Sveuèilište u Mostaru 192 Graðevinski fakultet, Sveuèilište u Rijeci 421, 424

nosti - Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb 299, 330, 395, 495, 596 Hrvatski institut za povijest, Zagreb 487 Hrvatska radiotelevizija 429, 478 Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb 304, 374, 599

Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar”, Zagreb 325, 502 Institut graðevinarstva Hrvatske, Zagreb 61, 86, 176, 204, 348, 379, 432, 555 Institut za društvena istraživanja Sveuèilišta u Zagrebu 16 Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 235, 307, 308, 381 Institut za turizam, Zagreb 197, 442, 459, 491, 591 Iransko sveuèilište znanosti i tehnologije - Odsjek za arhitekturu i urbanizam, Tehran, Narmak 479

Katedra za projektiranje i teoriju arhitekture, Sveuèilište u Bio-Biu, Concepcion, Chile 450 Katolièki bogoslovni fakultet, Sveuèilište u Zagrebu 544 Komisija za regulativu u graditeljstvu, Zagreb 36, 37, 49, 50, 64, 65, 66, 67, 89

Ministarstvo

graditeljstva i prostornoga ureðenja, Zagreb 585 Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine  Konzervatorski odjel u Gospiæu 472, 503, 557  Konzervatorski odjel u Osijeku 21  Konzervatorski odjel u Rijeci 285  Konzervatorski odjel u Splitu 548  Konzervatorski odjel u Zagrebu 4, 13, 38, 78, 94, 107, 117, 148, 166, 218, 312, 378, 506, 529, 534  Središnji ured, Zagreb 184, 194 Ministarstvo prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb 32, 87, 133, 154, 185 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva - Uprava za prostorno ureðenje 411, 473 Muzej grada Šibenika 505

Nacionalna i sveuèilišna knjižnica, Za-

greb 375, 426 Natural Lands Trust Inc, Media, Pennsylvania, USA 103 Nesek, d.o.o. 346

Poljoprivredni

fakultet, Sveuèilište Selcuk, Selçuk Üniversitesi Ziraat Fakültesi Peyzaj Mimarlıg¡ı - Odsjek za perivojnu arhitekturu, Selçuklu/ Konya, Turska 504 Prirodoslovno-matematièki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu - Geografski odsjek 53, 73, 105, 135

Regionalni zavod za zaštitu spomeni-

ka kulture u Osijeku → Ministarstvo kulture, Uprava ... - Konzervatorski odjel u Osijeku Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu → Ministarstvo kulture, Uprava ... - Konzervatorski odjel u Zagrebu Republièki zavod za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeða Republike Srpske, Banja Luka 605 Rudarsko geološko graðevinski fakutet, Univerzitet u Tuzli - Graðevinski odsjek 390

Služba za razvoj i upravljanje imovi-

nom, Grad Sisak 312 Sveuèilišni studijski centar za struène studije, Sveuèilište u Splitu 475 Sveuèilište Mohaghegh Ardabili, Odsjek za arhitekturu, Graðevinski odjel, Ardabıˉl, Daneshgah, Iran 481 Sveuèilište Payame Noor, Odsjek za graditeljstvo, Tehran, Lashkarak, Iran 479 Sveuèilište Selçuk, Selçuk Üniversitesi Kampüs Ag¡açlandirma Müdürlüg¡ü - Upravljanje pošumljavanjem, Selçuklu/Konya, Turska 504 Sveuèilište Dubrovnik, Odjel za umjetnost i restauraciju 524 Sveuèilište u Splitu 371

Tehnièko veleuèilište u Zagrebu - Graditeljski odjel 597 Tekstilno-tehnološki fakultet, Sveuèilište u Zagrebu 559, 603 Trimo, d.d. 532

University of California, Berkeley - Co-

llege of Environmental Design, Departments of City Planning and Landscape Architecture, Los Angeles, California, SAD 71, 91, 92, 100, 144, 173 Umjetnièka akademija, Sveuèilište u Splitu 296, 327, 340, 392, 462 University of Colorado - College of Architecture and Planning, Denver, Colorado, SAD 145 Universidad de la Laguna - Facultad de Geografia e Historia, Tenerife, Španjolska 164 Univerza v Ljubljani - Fakulteta za arhitekturo, Ljubljana 79, 139, 140, 151, 169, 180, 251, 272, 331, 405, 431, 449, 532, 533 Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Grad Poreè 345, 377 Ured ovlaštenog arhitekta Darka Kahlea 408

Zavod za obnovu Dubrovnika, Dubrov-

nik 288 ZUM urbanizem, planiranje, projektiranje d.o.o., Maribor 315

Županijski

zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Primorsko-goranska Županija, Rijeka 270

Bibliografija | Bibliography

21[2013] 1[45]

PROSTOR

231

STATISTIÈKI POKAZATELJI

BROJ OBJAVLJENIH ÈLANAKA PO GODIŠTIMA I BROJEVIMA God./Vol.

1 [1993] 2 [1994] 3 [1995] 4 [1996] 5 [1997] 6 [1998] 7 [1999] 8 [2000] 9 [2001] 10 [2002] 11 [2003] 12 [2004] 13 [2005] 14 [2006] 15 [2007] 16 [2008] 17 [2009] 18 [2010] 19 [2011] 20 [2012] UKUPNO

Numeracija u godištu

Tekuæa numeracija

ZNANSTVENI ÈLANCI PREMA TEMATSKOJ MATIÈNOJ PRIPADNOSTI [podruèje / polje / grane]

Èlanci znanst.

aktual.

Ukupno u broju

u god. 25

2-4

1-2

5-6

3-4

7-8

1-2

15-16

12 18

390

225

Èlanci dvojbene tematske/granske pripadnosti - poput povijesno-urbanistièkih razvoja gradova (koje je moguæe razvrstati i pod Razvoj arhitekture i urbanizma, i pod Urbanistièko i prostorno planiranje) ili istraživanja povijesnih vrtova (moguæe ih je razvrstati i pod Vrtnu i pejsažnu arhitekturu, i pod Urbanistièko i prostorno planiranje, i pod Razvoj...) - po prvoj su odrednici uvijek pridruženi onoj grani kojoj svaki pojedini autor specifièno ‘inklinira’, a po drugoj su odrednici iskazani u komplementarnoj grani.

Po I. odrednici

Po II. odrednici

Po III. odrednici

Razvoj arhitekture i urbanizma i obnova graditeljskog naslijeða

173

Urbanistièko i prostorno planiranje

105

Arhitektonsko projektiranje

Vrtna i pejsažna arhitektura

Arhitektonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija graðenja

Ostale izvedene grane [Arh./Urb.]: - Teorija arhitekture - Kompjutori u arhitekturi - Dizajn - Opæenito

15 9 3 1 2

21 12 2 4 4

386

211

Nosive konstrukcije

Sociologija

Sociološka metodologija

Povijest umjetnosti

Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija

Grane 24 29

20 20

Podruèje: Tehnièke znanosti Polje: Arhitektura / Urbanizam

22 30 27

Ukupno

Podruèje: Tehnièke znanosti Polje: Graðevinarstvo

Podruèje: Društvene znanosti Polje: Sociologija

34 29 46 50

Podruèje: Humanistièke znanosti Polje: Povijest umjetnosti / Znanost o umjetnosti

Teorija umjetnosti

Podruèje: Humanistièke znanosti Polje: Teologija

Liturgika

Podruèje: Prirodne znanosti Polje: Matematika

Primijenjena matematika i matematièko modeliranje

0 0

Podruèje: Biotehnièke znanosti Krajobrazna arhitektura Polje: Poljoprivreda (Agronomija)

Ostala znanstvena podruèja

Pravo

Ukupno

390

257

24 615

Sveukupno

232

PROSTOR

Bibliografija | Bibliography

1[45] 21[2013]

ÈLANCI PREMA VRSTAMA I ZNANSTVENIM KATEGORIZACIJAMA

Znanstveni èlanci [recenzirani, kategorizirani]

Struèni èlanci [recenzirani, kategorizirani]

Broj

Struke

Broj

izvorni znanstveni èlanci

204

52,30

arhitekti*

217

76,14

prethodna priopæenja

16,67

povjesnièari umjetnosti

10,18

pregledni znanstveni èlanci

104

26,67

graðevinski inženjeri

2,11

struèni èlanci

4,10

sociolozi

2,11

nekategorizirani

0,26

krajobrazni arhitekti

1,05

Ukupno

390

100,0

dizajneri

0,70

kronika i povijest Fakulteta

6,22

kroatisti

0,70

aktivnosti i suradnja Fakulteta

2,22

matematièari

0,70

studentske aktivnosti

0,89

profesori likovne kulture

0,70

prikazi knjiga i èasopisa

Aktualno [informacije, recenzije i prikazi, kronika i dr.]

AUTORI PREMA STRUKOVNOJ PRIPADNOSTI

Kategorija / vrsta

119

52,89

šumarski inženjeri

0,70

prikazi izložaba

2,67

4,21

meðunarodni skupovi

2,67

inozemne teme

2,22

zakonodavna materija

5,33

druge struke (arhivist, biolog, elektroinženjer, etnolog, inženjer agronomije, inženjer cestovnog prometa, kipar, pravnik, profesor geografije, profesor povijesti, psiholog, teolog)

in memoriam

8,00

ostali

studije, diskusije, osvrti

6,67

Ukupno

aktualnosti iz struke

1,78

bibliografija

0,44

doktorati

4,89

magisteriji

3,11

225

100,00

615

100,00

Ukupno Sveukupno

„TOP” 24 AUTORA PO UKUPNOM BROJU

0,70

285

100,00

* Studenti arhitekture ukljuèeni su u grupu: arhitekti.

„TOP” 20 AUTORA PO BROJU

OBJAVLJENIH ÈLANAKA [8 ili više]

OBJAVLJENIH ZNANSTVENIH ÈLANAKA [6 ili više]

Karaè, Zlatko

Horvat, Zorislav

Obad Šæitaroci, Mladen

Horvat, Zorislav

Damjanoviæ, Dragan

Muraj, Iva

Juriæ, Zlatko

5.-6.

Damjanoviæ, Dragan

5.-10.

Jukiæ, Tihomir

Jurkoviæ, Sonja

Juras, Ivan

Kranjèeviæ, Jasenka

Kahle, Darko

8.-9.

Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana

Pegan, Sreèko

Pleština, Lenko

10.

Juriæ, Zlatko

Šerman, Karin

11-18.

Arbutina, Dražen

Bojaniæ Obad Šæitaroci, Bojana

Božiæ, Nikša

Grgureviæ, Oleg

Ivankoviæ, Vedran

Komisija za regulativu u graditeljstvu

Karaè, Zlatko

Miliæ, Bruno

Mlinar, Ivan

Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena

Štulhofer, Ariana

Šerman, Karin

Uchytil, Andrej

Barišiæ Mareniæ, Zrinka

Jakšiæ, Nataša

Sekuliæ-Gvozdanoviæ, Sena

Jukiæ, Tihomir

Kahle, Darko

Pleština, Lenko

19-24.

11.-18.

19.-20.

Bibliografija | Bibliography

21[2013] 1[45]

AUTORI PREMA USTANOVAMA ZAPOSLENJA Èlanci koje potpisuju dva ili više autora iz razlièitih ustanova iskazani su samo uz ustanovu prvog autora. Èlanci u kojima su, uz vanjske autore, participirali uposlenici AF-a iskazani su kao èlanci Fakulteta. Radovi umirovljenih profesora AF-a takoðer su ubrojeni u kvantum fakultetskih èlanaka, a i èlanci studenata koji su se u meðuvremenu zaposlili na AF-u takoðer su pridruženi objavama Fakulteta. Autori koji su doktorirali i magistrirali na AF-u (a nisu objavili nijedan drugi znanstveni ili aktualni èlanak) takoðer su pridruženi objavama Fakulteta. Ustanove

Autori

Èlanci

broj

znanst.

aktual.

ukupno

Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu

106

37,19

206

180

386

62,76

ostale ustanove - Hrvatska - Sveuèilište u Zagrebu [drugi fakulteti] - Sveuèilište u Splitu - Sveuèilište u Rijeci - Sveuèilište u Dubrovniku - instituti - ministarstva - arhivi - državni i gradski zavodi - državni i gradski uredi - ostalo

23 12 2 1 11 12 2 19 1 15

8,07 4,21 0,70 0,35 3,86 4,21 0,70 6,67 0,35 5,26

40 17 2 1 8 19 1 19 1 15

5 1 0 0 11 5 0 0 0 10

45 18 2 1 19 24 1 19 1 25

ostale ustanove - inozemstvo

16,50

7,15

samostalni istraživaèi

11,93

4,88

Ukupno

285

100,00

390

225

615

100,00

7,32 2,93 0,33 0,16 3,09 3,90 0,16 3,09 0,16 4,07

AUTORI S AF-A PREMA MATIÈNIM KATEDRAMA Èlanci koje potpisuju dva ili više autora s razlièitih katedara razvrstani su po katedarskoj pripadnosti prvog autora. Grupni èlanci autora s iste katedre iskazani su samo jedanput. Grupna autorstva fakultetskih uposlenika i autora izvan AF-a ubrojena su u radove Fakulteta, prema katedarskoj pripadnosti našeg autora. Radovi umirovljenih profesora AF-a iskazani su u sklopu katedara kojima su pripadali. Èlanci iz prateæih rubrika - In memoriam, sažetci obranjenih doktorskih disertacija i magistarskih radova na AF-u te aktualnosti iz struke (bez autora) - pridruženi su u rubriku Ostalo. Katedra / Odjel

Autori

Èlanci

broj

znanst.

aktual.

ukupno

Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu

24,53

188

48,70

Katedra za arhitektonsko projektiranje

32,08

17,10

Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo

11,32

8,55

Katedra za povijest i teoriju arhitekture

11,32

11,14

Studij dizajna

1,89

0,52

Mediteranski centar, Split

3,77

1,04

Ostalo AF

1,89

8,55

Studenti

13,20

4,40

Ukupno

106

100,00

206

180

386

100,00

PROSTOR

233

Znanstveni prilozi | Scientific Papers Snježana Perojeviæ

Tvrðava Gripe u Splitu Izgradnja od 1647. do 1682. godine

Gripe Fortress in Split Construction in 1647-1682

Ljiljana Blagojeviæ Borislav Vukiæeviæ

Hotel Ko-op u Ulcinju arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea Hotel Co-op in Ulcinj by Architects Hinko Bauer and Marijan Haberle

Melita Èavloviæ Andrej Uchytil

Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija Architectural Compositions of Alfred Albini

Alberto Darias Príncipe

Refurbishing the Keep of Asilah Castle (Morocco): A Controversial Intervention Obnova kule dvorca Asilah (Maroko): sporni zahvat

Alan Braun Alenka Deliæ

Povijesno-prostorni razvoj historicistièkog ljetnikovca Grbac u Zagrebu Historical and Spatial Development of the Historicist Grbac Cottage in Zagreb

Ana Grgiæ Sanja Matijeviæ Barèot

Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice 20. stoljeæa Three Examples of Public Open Spaces in Split Housing Developments from the Second Half of the 20th Century

Mandica Sankoviæ Alenka Deliæ Veda Marija Varnai

Povezanost ureðenja stambenih èetvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru Vinkovaca Relationship between Residential Urban Design and Allergic Respiratory Diseases - A Case Study of Vinkovci

Andrea Maria Jandrièek

Residential Consolidation A Sustainable Approach to Physical Planning and Economic Development

Stambena komasacija Održivi pristup prostornom planiranju i ekonomskom razvoju

Biserka Dumboviæ Bilušiæ Zaštita krajolika Mladen Obad Šæitaroci Usporedba zakonodavne osnove u Hrvatskoj i europskim zemljama Landscape Protection Comparison of Legislation in Croatia and European Countries

Branka Anièiæ Petra Perekoviæ Dora Tomiæ Lea Petroviæ Krajnik Mladen Obad Šæitaroci Boris Dundoviæ

Kriteriji uklapanja vjetroelektrana u krajobraz Criteria for the Integration of Wind Farms into Landscape Perivojna arhitektura projekta EXPO’98 Èimbenik preobrazbe istoènog obalnog podruèja Lisabona

Landscape Architecture of the EXPO’98 Project Transformation Factor of the Eastern Coastal Zone of Lisbon

Borka Bobovec Ivan Mlinar

Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj Social Housing Construction Scheme in Croatia

Jasenka Kranjèeviæ

Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru Alfred Keller’s Architectural Works in Kvarner

Davor Andriæ Kristina Careva Ariana Štulhofer

Primjena aluminijskih konstrukcija u gradnji obiteljskih kuæa Use of Aluminium Structures for the Construction of Family Houses

Aktualno | Current Themes Bibliografija | Bibliography