30. Varaždinski muzealac, ožujak 2020.

ISSN 2459-8046 Besplatni primjerak

OŽUJAK 2020. | BROJ 30. | GODINA IV.

Ferdo Ladika, Motiv s Drave, 20. st., GMV GS 236

Lujo Pihler, Mlin na Dravi, 1911., GMV 57963

Gradsko kupalište na Dravi, 1927., GMV PO 2990

Svi izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled: utorak – petak 9.00 – 17.00 sati, subota i nedjelja 9.00 – 13.00 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu / facebook-square GMVarazdin Naslovnica: Vera Kuntner, Žuti leptir, 1955., GMV 78700 Nakladnik: Gradski muzej Varaždin Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 3 | tel. 042 658 754, 658 750 | faks: 042 658 755 | muzej@gmv.hr | www.gmv.hr | Za Nakladnika: mr. Ivan Mesek | Glavna urednica: Anita Peričić. Suurednice: Petra Marincel i Spomenka Težak.

Naklada: 6000 primjeraka | Tiskara: Tiskara Zelina d.d.

UZ 22. OŽUJKA, SVJETSKI DAN VODA

3

MALI KUKAC, VELIKI VODENI PREDATOR Obrubljeni kozak Piše: dr. sc. Mišel Jelić, kustos na Entomološkom odjelu GMV-a

Obrubljeni kozak (Dytiscus marginalis) jedna je od najpoznatijih vrsta kukaca u stajaćim slatkim vodama.

Pripada skupini grabežljivih kornjaša (red kornjaši ili Coleoptera; podred Adephaga). Vrsta je prilično velika u odnosu na druge vodene kukce na našem području te odrasli mogu biti dugi do 3,5 cm, a ličinke do 6 cm. Vitka ličinka i odrasle jedinke su agresivni grabežljivci slatkih voda Europe i Azije. Jedu sve što uspiju svladati, uključujući punoglavce i ribe.

Odrasle jedinke moraju svakih 8 minuta odlaziti na površinu vode kako bi uzele svjež zrak te spremaju mjehurić zraka pod leđni dio oklopa tijela, tj. pokrilje ili tvrdi prednji par krila. Zrak iz mjehurića ulazi u cjevčice koje raznose kisik po tijelu.

Odrasli se brzo kreću kroz vodu pomoću nogu za veslanje. Odrasle jedinke su dobri letači te u slučaju nepovoljnih uvjeta noću izlijeću iz vode tražeći novo, povoljnije vodeno stanište.

Privučeni umjetnim svjetlom, obrubljeni kozaci tada često završe ispod uličnih svjetiljki, gdje dosta stradavaju. Ženka ima brazde na pokrilju, dok se mužjak prepoznaje po glatkom pokrilju. Ženka polaže jaja u vodeno bilje bušenjem rupa pomoću leglice.

Ličinka je prepoznatljiva po velikoj glavi sa snažnim gornjim čeljustima kojima svladava plijen. Iznimno je agresivna, i to više u odnosu na odrasle jedinke. Šupljim čeljustima uštrcava probavne enzime u tijelo plijena, koji zatim pomoću njih isisava. Kao i odrasle jedinke, i ličinka se mora podizati na površinu vode kako bi uzela atmosferski kisik u sustav cjevčica, tj. uzdušnica.

Zakukulji se u rupi na obali i nakon nekoliko tjedana iz kukuljice izlazi odrasla jedinka.

Ova vrsta ugrožena je gubitkom vodenih staništa. Trend nestajanja močvara i drugih stajaćih voda utječe i na opstanak mnogih drugih vrsta vodenih kukaca.

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin!

Ulaz na sve programe je besplatan.

4. 3. AVARI – MIT I ČINJENICE / predavanje 11. 3.

ZG MRAV / predavanje

AVARI – MIT I ČINJENICE / predavanje

18. 3. NEMANJA CVIJANOVIĆ / otvorenje izložbe 25. 3. VODIČ KROZ STALNI POSTAV GALERIJE UMJETNINA GMV-a / predstavljanje

Neki programi u sklopu „Srijede u Muzeju“, u organizaciji Gradskog muzeja Varaždin, snimaju se radi emitiranja na društvenim medijima putem distributera Magic Neta.

SRIJEDA, 4. 3. 2020.

19 sati, Palača Herzer U proljeće 567. godine u Karpatsku kotlinu nahrupili su osvajači koji će na više od dva stoljeća promijeniti sliku srednje Europe. Bili su to Avari. Tradicionalno smatrani nepobjedivim egzotičnim osvajačima, iza sebe su ostavili više od 70.000 grobova i arheolozima omogućili da zavire u svijet srednje Europe od druge polovice 6. pa sve do kraja 8. stoljeća. U predavanju ćemo donijeti najzanimljivije detalje iz njihove povijesti, otkriti tajne njihova ratnog uspjeha i pada, objasniti koja je njihova uloga u slavenizaciji naših prostora, što su radili u Hrvatskoj i kako to arheologija otkriva njihove tajne.

Predavanje je pripremila Pia Šmalcelj Novaković, znanstvena novakinja na Institutu za arheologiju, čije područje interesa je razdoblje ranoga srednjeg vijeka; primarno (kasno)avarsko razdoblje, ali i nacionalna ranosrednjovjekovna arheologija.

5

ZG MRAV / predavanje

SRIJEDA, 11. 3. 2020.

19 sati, Palača Herzer Koje vrste mrava žive na Zrinjevcu, a koje u Maksimiru? Kako na zajednice mrava djeluje vegetacija, a kako gužva? Kako su se mravi prilagodili na više temperature u centru Zagreba?

Koje vrste mrava je potrebno zaštititi? Na ova pitanja odgovorit će dr. sc. Ana Ješovnik, znanstvenica iz Hrvatskoga mirmekološkog društva, koja je u sklopu projekta „ZG Mrav“ sudjelovala u istraživanjima ekologije mrava grada Zagreba u pet parkova u centru grada i parku Maksimir od lipnja do kolovoza 2019. godine.

Dr. sc. Ješovnik fascinirana je mravima od studentskih dana na zagrebačkom PMF-u, a kao specijalistica za mrave usavršila se istražujući južnoameričke mrave koji uzgajaju gljive.

Nakon stjecanja doktorata na Institutu Smithsonian u Washingtonu vratila se u Hrvatsku i nastavila svoj istraživački rad na mravima kroz Hrvatsko mirmekološko društvo, uključujući i projekt „ZG Mrav“.

Veliku pozornost u svom radu mravima je pridavao i prof. Košćec, na čijoj zbirci se temelji Entomološki odjel GMV-a, pa je izradio i brojne modele mravinjaka i mrava. Zašto su mravi toliko interesantna skupina možete saznati iz prve ruke kroz predavanje vrhunske stručnjakinje dr. sc. Ane Ješovnik.

NEMANJA CVIJANOVIĆ / otvorenje izložbe

SRIJEDA, 18. 3. 2020.

19 sati, Palača Sermage / Galerija Zlati ajngel I ove godine Gradski muzej Varaždin u suorganizaciji s Galerijom Zlati ajngel ostvarit će tri zajednička izložbena programa, kojima je poveznica predstavljanje suvremene likovne scene grada Rijeke, ovogodišnje Europske prijestolnice kulture. Odabir autora i koncept izložbi potpisuje Marijan Špoljar, a prvi od trojice riječkih umjetnika u ovoj izložbenoj suradnji je Nemanja Cvijanović.

Nemanja Cvijanović (r. 1972., Rijeka) diplomirao je slikarstvo 1998. na Accademia di Belle Arti (Akademija lijepih umjetnosti) u Veneciji. Poslijediplomski studij Projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti završio je 2010. pri Facolta di Arte e Design (Fakultet za dizajn i umjetnost) u Veneciji. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a Rijeke i HDLU-a. Profesionalno surađuje s talijanskom galerijom T293 iz Napulja. Iza njega je i predavačko iskustvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji.

Koordinator je programa Kuhinja različitosti, jednog od sadržaja u sklopu manifestacije RIJEKA 2020. – Europska prijestolnica kulture. Organizatori cjelogodišnjih događanja predstavljaju ga riječima: „… međunarodni vizualni umjetnik i dugogodišnji samostalac, ali i predsjednik Samoupravne interesne zajednice i voditelj Galerije SIZ. U svojim se radovima bavi propitivanjem društveno-političkih tema, uspostavljajući veze s događajima iz nedavne prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivne memorije. Progovara naglašavajući poziciju odgovornosti i osviještenosti prema anomalijama suvremenog društva, pri čemu promatrače uvodi u intrigantan odnos prema memoriji, promjenama vrijednosnih sistema, propagandi, konzumerizmu i masovnim medijima.“

7 VODIČ KROZ STALNI POSTAV STARIH MAJSTORA GALERIJE UMJETNINA GMV-a / predstavljanje SRIJEDA, 25. 3. 2020.

19 sati, Palača Herzer Vodič kroz Stalni postav starih majstora objavljen je u prosincu 2019., u povodu 80. obljetnice osnutka prve galerije u Varaždinu pod nazivom Moderna galerija hrvatske umjetnosti, koja je u okviru Gradskog muzeja Varaždin djelovala u Kuli stražarnici od 1939. do 1947., kada je preseljena u reprezentativan prostor u palači Sermage, u kojoj se i danas nalazi. Na 222 stranice u vodiču je objedinjeno slikarsko bogatstvo galerijskog fundusa, s kratkim povijesnim pregledom razvoja Galerije, fotografijama i kataloškim popisom stotinjak djela iz stalnog postava nastalih u razdoblju od 15. do 19. stoljeća, koji se temelji na dugogodišnjim istraživanjima, posebno kod atribucija autorstva i slikarskih škola.

U predstavljanju vodiča, uz ravnatelja GMV-a mr. Ivana Meseka i autoricu, višu kustosicu u GMV-u Elizabetu Igrec, sudjeluju: Maja Kocijan, viša stručna savjetnica i ravnateljica Muzejskoga dokumentacijskog centra, mr. sc. Lada Ratković Bukovčan, muzejska savjetnica i ravnateljica Muzeja Mimara, te Mirjana Dučakijević, umirovljena muzejska savjetnica i dugogodišnja voditeljica zbirki Galerije starih i novih majstora GMV-a.

GALERIJA UMJETNINA

Stalni postav starih majstora

8

ARHEOLOŠKI PROJEKT "ERIKA"

UPOZNAJTE ERIKU Piše: Lovorka Štimac-Dedić, kustosica na Arheološkom odjelu GMV-a

Priča o vunastome nosorogu iz fundusa GMV-a, nakon nekoliko desetljeća provedenih u izmjeni „stanja mirovanja“ i djelomičnih konzervatorskih zahvata, ove godine dobiva svoj epilog ili, bolje rečeno – „novi život“, s obzirom na to da će nakon temeljitih istraživanja i zahtjevne rekonstrukcije taj iznimni paleontološki nalaz za nekoliko mjeseci biti predstavljen javnosti. O pripremama za taj veliki događaj i nadalje ćemo vas izvještavati u Muzealcu, a u ovom broju donosimo nekoliko podataka o toj životinjskoj vrsti.

Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis, Blumenbach, 1799.) izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u periodu srednjeg i mlađeg pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dvama rogovima na glavi (Dicerorhininae) od kojih danas postoji još samo sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). Uz vunastog mamuta jedna je od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika. Bogatstvo dokaza temeljem kojih se mogu rekonstruirati izgled i način života vunastog nosoroga proizlazi iz analize morfologije fosilnih kostiju, špiljskih crteža paleolitskih lovaca, mumificiranih ostataka lešina iz zaleđenoga sibirskog tla, sadržaja želuca i analiza stabilnih izotopa. S velikom i upečatljivom glavom te kutnjacima s visokom krunom, ovaj nosorog bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je impozantna životinja sa zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 cm dužine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom, dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od 4 do 5 godina, a životni vijek bio im je 40-45 godina. Ako se izuzmu paleolitički lovci, ove životinje nisu imale prirodnih neprijatelja.

EDUACIJA U MUZEJU

9

„MUZEOFOBIJA“ NAŠA SVAGDAŠNJA Piše: Daša Suhić Hižak, restauratorica u GMV-u

Budimo iskreni, ustaljeno je mišljenje školaraca da su muzeji dodatna nepotrebna obveza koja osim zvjezdice u imeniku ne ostavlja nikakav trag u njihovu korteksu; štoviše, Stendhalov sindrom je nemoguća misija. Sve proizlazi iz pogrešnog tumačenja u kojem se kulturna baština prezentira na način neshvatljiv razigranom umu djeteta.

Stoga se kao ključan faktor edukacije u ovom slučaju* pokazala kombinacija vizualnoga, auditivnoga i kinestetičkog učenja u ležernoj atmosferi, potpuno lišenoj strogih ispitivačkih metoda. Svrha očuvanja kulturne baštine i uloga konzervatora-restauratora ispričana u stihovima bila je pun pogodak! Jer: Sva umjetnost svijeta, sve lijepo i oku milo, sve što je ljudsko srce osmislilo, ima svoj životni vijek. Doba antike i njihove ratnike bilo je potrebno krasiti da budu moćni i stasiti dok zastavu dižu na stijeg...

Spoj naizgled nespojivoga otkrio je slobodu povezivanja različitih područja umjetnosti, dok je priča uprizorena glasom i pojavom samih školaraca između dviju lelujavih zavjesa znatno produžila njihovu koncentraciju.

Kokošja jaja usred stalnog postava izmamila su osmijehe na lica, no isto tako ukazala na važnost simbioze umjetnosti i same prirode, neophodne za opstanak slikarstva prije pojave uljanih boja.

Sudeći po njihovim pozitivnim reakcijama, može se zaključiti da se svaka naizgled suhoparna tema, prezentirana iz rakursa razumljivog dobi djeteta, lako može pretvoriti u edukativni „ringišpil“ koji će djeca uvijek rado posjećivati. *Riječ je o edukacijskim radionicama o restauriranju predmeta/umjetnina koje je za učenike osnovnih i srednjih škola priredila autorica („Da mi je biti restaurator“, „Kokoš, slika ili jaje?“, „Čudnovate zgode gospođe Restaurić“, „Baš je komplikacija ta restauracija“), koristeći pritom različite didaktičke metode, kao i svoje glazbene vještine (op. ur.).

10

MUZEJSKE PRIČE

VESELA UDOVICA

Margareta Magdić (Legrad, 1722. – Konjšćina, 1762.)

Piše: Jelena Rančić, kustosica na Kulturno-povijesnom odjelu GMV-a

GMV KPO 2619

Na izlazu iz rokoko sobe u stalnom postavu Staroga grada pogledom nas u hodnik ispraća portret dame odjevene u crvenu haljinu. Portretirana dama je Margareta Magdić rođ. Gabelić.

Na prvi pogled to je sasvim običan barokni portret, ali pomnijim promatranjem otkriva nam se dama živog temperamenta. Na licu se ističu plave, pronicljive, prodorne oči, s kojih je teško svrnuti pogled. Usne kriju zagonetan smiješak. Diskretan. Zavodljiv. Krinolina joj naglašava vitkost struka i ističe hrabro slikane podignute bujne grudi. Desnom rukom drži kraj vrpce vezane u mašnu iznad dekoltea, kao da se sprema potegnuti je, razvezati... skinuti se?

Margareta Magdić rođena je u Legradu u bogatoj plemenitaškoj obitelji Gabelić. Odlikovala se neobičnom ljepotom i elegancijom tijela. U dobi od 16 godina udala se za Josipa Magdića, uglednog savjetnika Njezina Veličanstva i predsjednika Sudbenog stola, vlastelina u Gornjoj Konjšćini. Mlada je plemkinja zazirala od svih vrsta poslova na vlastelinstvu, žaleći se da ne podnosi žegu ili smrad, a smetao joj je i kuhinjski dim. Išla je rano spavati, a vrlo bi kasno ustajala. Dugo se uređivala i kitila pred zrcalom i jedina joj briga bijaše da što kićenije izgleda.

Dosadu je razbijala organizirajući plesne zabave i vesela druženja na ladanju u Konjšćini, a zimi u kući u Zagrebu. Lijepa domaćica ovih zabava koketirala je rado sa svima, a šuškalo se da je njezina mlađa kći Magdalena zapravo kći susjeda vlastelina, hrvatskog pjesnika Ivana Franje Čikulina. Kada joj je od sušice 1754. umro suprug, Margareta u dobi od 32 godine ostaje udovica.

Još uvijek izvanredne ljepote, a i bogata, imala je mnogo obožavatelja i prosaca. Lakovjerna i tašta, nerazborito je trošila imetak, na koji su se namjerili isusovci, a kasnije i pavlini, prema kojima je bila široke ruke. Kada su joj taktiziranja o ponovnoj udaji propala, s vremenom se propila i naposljetku udala za mađarskoga kmeta Josipa Zanu, kojem je pribavila plemićku titulu. Novi suprug nije imao strpljenja ni razumijevanja za njezin raskalašen način života.

Radišan i skroman, batinama ju je prisilio da obavlja sve poslove na vlastelinstvu: čisti, kuha, pere, hrani životinje te da se kloni alkohola. Iz ovog su je, za plemkinju neprihvatljivog položaja spasili Antun Bedeković, skrbnik njezinih kćeri, i Baltazar Adam Krčelić, koji su Zanu privoljeli da ode u Mađarsku. Upravo iz Krčelićevog djela Annuae 1748. – 1767. saznajemo mnogo o izgledu, naravi i životnim usponima i padovima Margarete Magdić, glavne junakinje povijesnog romana Udovica (1891.) danas pomalo zaboravljenoga književnika Josipa Eugena Tomića.

VIJESTI

NOĆ MUZEJA 2020.

I u ovogodišnjoj, 15. Noći muzeja, održanoj 31. siječnja na više od 210 lokacija u 110 hrvatskih gradova, općina i mjesta, zabilježen je velik odaziv publike s 240.540 posjetitelja. Prema navodu glavnog organizatora, Hrvatskoga muzejskog društva, zagrebačke muzeje obišlo je 83.126 posjetitelja, dubrovačke blizu 6000, zadarske gotovo 14.000, muzeje u Vukovarskosrijemskoj županiji 7274, u Osječko-baranjskoj županiji 5900, muzeje u Rijeci, ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture 9486, itd.

Muzeje u Varaždinskoj županiji razgledalo je više od 9387 posjetitelja, od kojih je u izložbenim postavima Gradskog muzeja Varaždin bilo 5840 posjetitelja, po čemu smo kao pojedinačna ustanova pri samom vrhu.

I GMV NA IZLOŽBI O HOLOKAUSTU U srijedu, 5. veljače, u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu otvorena je izložba Ako tebe zaboravim – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / Zadnje odredište Auschwitz. Izložbu je na inicijativu Ministarstva kulture RH pripremio Hrvatski povijesni muzej u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, kao i u suradnji s mnogim drugim muzejskim ustanovama i pojedincima, među kojima je i Gradski muzej Varaždin. Stradanje Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata prezentirano je kroz četiri tematske cjeline: Ekskomunikacija, Koncentracija i likvidacija, Auschwitz – tvornica smrti i Sjaj u tami. Izložba ostaje otvorena do 21. travnja, a može se razgledati radnim danom 10 – 18 sati te subotom i nedjeljom 10 – 13 sati. Ulaz je besplatan.

Ispravak!

U broju 29 na 9. stranici u podnaslovu je otisnuta pogrešna godina; ispravan podnaslov glasi "Plesna pokladna zabava u narodnim nošnjama 4. 3. 1919.". Ispričavamo se čitateljima.

11

ožujak 2020.

STARI GRAD

Šetalište J. J. Strossmayera 1 tel. 042 658 773, 210 399

PALAČA HERZER

Franjevački trg 10 tel. 042 658 759, 658 760

PALAČA SERMAGE

Trg M. Stančića 3 tel. 042 214 172, 659 173

Stalni postav Kulturno-povijesnog odjela Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca

Stalni postav starih majstora (do 8. 3. 2020.)

Izložba Nemanja Cvijanović

Organizatori: GMV i Galerija Zlati ajngel.

Izložba je postavljena za razgled 18. 3. – 5. 4. 2020. godine.

GALERIJA ZLATI AJNGEL

Gajeva 15, tel. 042 212 702

Izložba Nemanja Cvijanović

Organizatori: GMV i Galerija Zlati ajngel.

Izložba je postavljena za razgled 18. 3. – 5. 4. 2020. godine.

Otvoreno: radnim danom 18 – 20 sati, subotom i nedjeljom 10 – 12 sati: Ponedjeljkom zatvoreno

Svi izložbeni postavi otvoreni su za razgled: utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati.

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

Srijeda u Muzeju, 19 sati, vrijeme je za druženje u Gradskom muzeju Varaždin!

4. 3. 2020. AVARI – MIT I ČINJENICE

/ predavanje 11. 3. 2020. ZG MRAV

/ predavanje 18. 3. 2020. NEMANJA CVIJANOVIĆ

/ otvorenje izložbe 25. 3. 2020. VODIČ KROZ STALNI POSTAV

GALERIJE UMJETNINA GMV-a

/ predstavljanje

Pratite nas na www.gmv.hr i facebook profilu facebook-squareGMVarazdin