SustainCamp

Projekt razvoja obnovljivih izvora energije i energetske uÄ?inkovitosti u kampovima

Nositelj projekta

Pod pokroviteljstvom

sadržaj 3

O projektu

7

Financiranje projekta

11

Etična banka u Hrvatskoj

13

Sunčani toplinski sustavi

21

Fotonaponski sustavi

27

Zbrinjavanje otpada

33

Otpadne vode

37

Toplinske pumpe

39

Ušteda vode u kampovima

41

LED rasvjeta

Izdavač: Zelena energetska zadruga za usluge, Kuzminečka 3, 10000 Zagreb e-mail adresa: contact@zez.coop, web-adresa projekta: www.sustaincamp.net Informacije i grafički materijali za reklamne oglase prikupljeni su u direktnom kontaktu s ovlaštenim osobama.

Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost objavljenih podataka, kao ni odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa, tj. objavljene logotipe, slike ili druge grafičke elemente u smislu poštivanja zakonskih propisa, autorskih ili drugih prava.

2

SUSTAINCAMP O projektu

O projektu U Hrvatskoj, kao izrazito turističkoj zemlji, kampovi su jedan od najpopularnijih oblika smještaja u kojima se ostvaruje više od 25% svih noćenja tijekom turističke sezone s tendencijom porasta. U Hrvatskoj je više od 500 kampova, od kojih je velika većina u privatnom vlasništvu i oni predstavljaju značajan i prepoznatljiv segment turističke ponude naše države. Jedna od značajnih prednosti više od 90% kampova u Hrvatskoj jest njihov smještaj u prekrasnom ambijentu uz čisto more i slikovite plaže uz vrlo visoku razinu usluge koju nam je kroz ovaj projekt, primjenom održive energetike i gospodarenja otpadom, cilj podignuti na još višu razinu. Na taj način želimo kampove koji se uključe u SustainCamp projekt učiniti još više prepoznatljivima po njihovoj usmjerenosti prema održivom razvoju i brizi za okoliš koju turisti koji borave u kampovima itekako znaju cijeniti.

Koji su ciljevi projekta SustainCamp? cima što se prije svega odnosi na primjenu solarne energije, održivo gospodarenje otpadom i zbrinjavanje otpadnih voda kao primarni interes kampova te upotrebu biomase i kompostiranje organskih ostataka. Značajan aspekt predstavljaju i mjere racionalne upotrebe energije i vode koje kampovima mogu donijeti značajne financijske uštede. Osim toga, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora jedan je od kriterija za stjecanje certifikata koji dokazuju predanost kampova održivom razvoju i odnosu prema okolišu kao što je certifikat

SUSTAINCAMP O projektu

Cilj projekta SustainCamp jest popularizacija upotrebe mjera održivosti u kampovima na oto-

„Prijatelj okoliša“ kojeg dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša. Sve to ujedno povećava prepoznatljivost kampova koji primjenjuju ili namjeravaju primjenjivati mjere održive upotrebe energije i izgradnje njihove vlastite turističke prepoznatljivosti, ali i prepoznatljivosti lokalnih zajednica u kojima se nalaze kao održivih turističkih destinacija.

Koncepcija projekta i koristi za kampove U sklopu projekta predviđena je izrada investicijskih studija, studija slučaja, pronalazak idejnih rješenja i izrada glavnih projekata za upotrebu solarne energije za grijanje potrošne tople vode, povećanje učinkovitosti javne rasvjete, zbrinjavanje i pročišćavanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i kompostiranje organskog otpada. Budući da kampovi imaju veliki potencijal iskorištenja sredstava iz domaćih i EU fondova, studije i projekti će ujedno služiti kao tehnička podloga za izradu prijava i pripremu natječajne dokumentacije ili za dobivanje vlastitog financiranja. Obaveza projekta je izraditi studije i projekte za minimalno deset kampova u Hrvatskoj,

3

no provedba projekta se neće zaustaviti na toj brojci, već je namjera projekta omogućiti izradu studija i projekta te asistenciju prilikom osiguranja sufinanciranja ugradnje mjera održive energetike za sve kampove koji iskažu interes. Dugoročni interes Zelene energetske zadruge jest zaokruživanje ponude projekta u kampovima stvarnom ugradnjom sustava obnovljivih izvora energije i stvarna provedba mjera energetske učinkovitosti te umrežavanje kampova sudionika projekta u jedinstvenu mrežu održivih kampova pod prepoznatljivim znakom.

U prvoj fazi projekta, koja je sufinancirana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), osim izrade studija za kampove sufinancira se i izrada i objava ovog priručnika u tiskanom i digitalnom obliku te održavanje četiri radionice na području Istre i Kvarnera, širem zadarskom, splitskom i dubrovačkom području za vlasnike kampova na otocima, zaposlenike tvrtki vlasnika kampova i zainteresirane djelatnike u turističkom sektoru. Od ostalih aktivnosti koje su predviđene projektom tu su i izrada web-stranice koja će u konačnici postati prepoznatljivo mjesto na kojem će se predstaviti i promovirati tvrtke sudionici projekta i sami kampovi.

Tko je sve podržao provedbu projekta Projekt je na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za obrazovSUSTAINCAMP O projektu

ne, istraživačke i razvojne projekte izabran za jedan od dva najbolja projekta s ukupno 44 od 50 mogućih bodova i osigurao 40% sufinanciranja opravdanih troškova provedbe u 2014. i 2015. godini. Osim samog sufinanciranja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao je značaj projekta kojeg sufinancira te se i sam odlučio uključiti u provedbu radionica s ciljem promocije javnog poziva za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u području turizma koji je raspisan krajem siječnja 2015. godine.

Osim Fonda, značaj projekta prepoznale su i renomirane domaće te strane tvrtke koje su 4

svojim stručnim znanjima i sufinanciranjem osigurale sigurnu provedbu i pokriće dijela troškova projekta. Sve tvrtke koje su uključene usko su vezane uz tematiku projekta te će imati priliku prezentirati svoje usluge i projekte vezane uz kampove na radionicama, kako bi vlasnici kampova na jednom mjestu imali prilike vidjeti i čuti koje sve mjere održive energetike mogu provesti u svojim kampovima.

Također kako bi kampovi koji se uključuju iskazali svoju ozbiljnost i zainteresiranost za dugoročnu provedbu mjera održive energetike zahvaljujući ostvarenom sufinanciranju projekta u mogućnosti smo im ponuditi izradu studija i projektne dokumentacije uz uvjete koji su financijski povoljniji od tržišnih i primjereni sredstvima koja čak i najmanji kampovi mogu izdvojiti za takvu uslugu. Želimo iskoristiti priliku i zahvaliti udrugama kampova i svim ostalim suradnicima koji su omogućili provedbu ovog projekta.

5

SUSTAINCAMP O projektu

6

SUSTAINCAMP O projektu

FINANCIRANJE PROJEKTA Razlika između drugih edukativnih ili razvojnih projekata i projekta SustainCamp jest u činjenici da projekt nije pokrenula neprofitna organizacija, nego zadruga orijentirana na dugoročnu suradnju s kampovima koji se uključe i da je u interesu zadruge da sudionici projekta uspješno osiguraju sufinanciranje iz različitih izvora, uključujući domaće i EU fondove te da što prije nakon što osiguraju sredstva krenu u implementaciju. Drugim riječima, poanta projekta nije samo educirati i potom dignuti ruke od korisnika projekta, nego je dugoročni cilj pokrenuti stvarne i konkretne projekte u kampovima i izgraditi mrežu kampova

Koja je uloga sredstava koja dodjeljuje država?

Tijekom zadnjih desetak godina koliko se otprilike provodi dodjela državnih poticaja za održivu energetiku, kako kroz povlaštenu cijenu proizvedene električne energije koja je trenutno pala u drugi plan, tako i kroz sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) stekao dojam da je isplativo ugrađivati obnovljive izvore energije dok god to država potiče. Jedan od reprezentativnih primjera takvog ponašanja bila je i pomama za ugradnjom solarnih elektrana tijekom 2012. i 2013. godine sve dok poticanje njihove ugradnje u smislu poticane otkupne cijene električne energije nije gotovo u potpunosti efektivno ukinuto. Danas gotovo nitko niti ne pomišlja na ugradnju solarne elektrane jer se pročulo da država više ne daje poticaje.

Općenito gledano mjere energetske učinkovitosti i ugradnja obnovljivih izvora energije imaju tri velike prednosti: većina mjera za koje znamo od učinkovite rasvjete, preko solarnih kolektorskih sustava, pa sve do ušteda energije i vode isplative su u razumnom roku, pozitivno djeluju na okoliš i najvažnije od svega: vlasnicima donose uštede. Samim time te bi mjere energetske učinkovitosti i ugradnja obnovljivih izvora energije trebali biti logičan izbor svih vlasnika kampova, a poticaji od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i iz drugih izvora sufinanciranja mogu samo dodatno učiniti takve investicije koje provode vlasnici kampova još isplativijima i nagnati i one koji ne razmišljaju o njihovoj ugradnji da se pokrenu i priključe trendu održivog razvoja kampova.

SUSTAINCAMP Financiranje projekta

koji će biti prepoznatljivi prema svojoj predanosti održivom razvoju.

7

Natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Prošlih godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uglavnom nije prepoznavao turistički sektor kao specifično područje na koje bi mogao plasirati sredstva za sufinanciranje projekata, no već u siječnju 2015. godine raspisan je Javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turizmu kojim se sufinancira ugradnja solarnih kolektorskih sustava za proizvodnju potrošne tople vode, toplinskih pumpi, solarnih sustava za proizvodnju električne energije te kotlovi na biomasu za grijanje i proizvodnju potrošne tople vode. Pri tome se ne subvencionira isključivo nabavka opreme, već i troškovi građevinskih radova i stručnog nadzora, pri čemu u subvenciju ne ulaze troškovi izrade projektne dokumentacije, niti trošak PDV-a.

Općenito gledano, postoje tri oblika sufinanciranja, a to su subvencije do iznosa od 1.4 milijuna kuna, zajmovi do iznosa 7 milijuna kuna koji se dodjeljuju trgovačkim društvima, zadrugama, trgovcima pojedincima, fizičkim osobama (obrtnicima), obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) i fizičkim osobama (građanima) koji imaju pravo korištenja ili su vla-

SUSTAINCAMP Financiranje projekta

snici: hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih i turističkih objekata namijenjenih smje-

8

štaju, za koje posjeduju Rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ili Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga, ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ili Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Darovnice se dodjeljuju fizičkim osobama (građanima) u iznosu od 24.750 kn za osobe na području posebne državne skrbi, prvoj skupini otoka i u zaštićenim dijelovima prirode, 19.500 kn na drugoj skupini otoka i u brdsko-planinskom području te 15.000 kn na ostalim područjima RH. Subvencije i zajmovi pravnim osobama te donacije fizičkim osobama (građanima) se dodjeljuju za opravdane troškove projekta u udjelu od 80% na području posebne državne skrbi, na prvoj skupini otoka i u zaštićenim dijelovima prirode, 60% na drugoj skupini otoka i u brdsko-planinskom području te 40% na ostalim područjima.

Vrlo bitan dio dokumentacije koja je potrebna za ostvarenje sufinanciranja jest glavni ili izvedbeni projekt zahvata te troškovnik opreme i radova, oba ovjereni pečatom ovlaštenog inženjera te akt kojim se odobrava građenje, izjava nadležnog tijela za prostorno uređenje i gradnju ili ovlaštenog projektanta da prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama (NN 79/14) isti nije potreban. Od ostalih dokumenata tu su dokumenti koji dokazuju postojanje pravnog subjekta, potvrde o nepostojanju dugovanja davanja prema državi, dokazi o postojanju i vlasništvu nad građevinom i drugi dokumenti.

Tko još dodjeljuje sredstva za sufinanciranje?

Osim Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koji trenutno dodjeljuje sredstva, natječaje koji se tiču energetske učinkovitosti turističkih objekata je svojevremeno raspisivalo i Ministarstvo turizma. Primjer jednog natječaja jest „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ od čega je kampovima najviše interesantna mjera A2 koja obuhvaća obnovu, podizanje i održavanje kvalitete postojećih kampova, kampirališta i srodnih ugostiteljskih objekata, otvaranje novih kampova, razvoj dodatnih sadržaja, infrastrukturu za osobe s invaliditetom te dostizanje uvjeta za dobivanje znaka zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel. Projekti se sufinanciraju putem bespovratnih sredstava u iznosu od 50 tisuća do 300 tisuća kuna, odnosno najviše 50% vrijednosti opravdanih sredstava projekta, pri čemu se 60% vrijednosti isplaćuje po zaključenju ugovora, a ostatak po dostavljenim izvješćima i računima. Natječaj je nažalost otvoren samo do kraja ožujka 2015. godine, ali definitivno je primjer oblika potpore na koju kampovi mogu računati.

Međutim, osim sufinanciranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za sufinanciranje se mogu dobiti i putem natječaja Ministarstva gospodarstva i drugih vezanih tijela poput agencija za poticanje poduzetništva. Tu je naravno mogućnost korištenja EU fondova pri čemu je možda najinteresantnije sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje koji se tiču obnovljivih izvora energije. U takve natječaje najčešće se uključuju jedinice lokalne samouprave, razna državna ili lokalna tijela i agencije, no neki od zahvata u kampovima su sufinancirani upravo takvim sredstvima. Jedan od takvih primjera je i primjer pročistača otpadnih voda u kampu Stupice u Premanturi koji je sufinanciran sredstvima predpristupne pomoći: IPA – Jadranska prekogranična suradnja. To je samo dokaz da je potrebno pametno osmisliti i pokrenuti projekt od kojeg je moguće ostvariti višestruke koristi za vaš kamp.

SUSTAINCAMP Financiranje projekta

koji često idu ruku pod ruku s ulaganjima u povećanje konkurentnosti samog kampa sredstva

9

10 SUSTAINCAMP Etična banka u Hrvatskoj

ETIČNA BANKA U HRVATSKOJ ebanka je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline. ebanka je etična razvojna banka u vlasništvu svojih klijenata koja doprinosi poboljšanju kvalitete života ljudi. Pokret etičnih banaka nastao je unutar država Europske unije sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, i to dobrim dijelom u zemljama anglosaksonske tradicije. Etične banke osnovane su u sklopu nevladinih udruga i zadruga te sindikalnih pokreta koji zagovaraju drugačiji pristup ekonomiji i bankarstvu u kojemu maksimalizacija profita nije jedini cilj, u kojemu banka

Zadruga za etično financiranje (ZEF) je osnivač ebanke. Primarni cilj Zadruge je stvoriti sve preduvjete koji su potrebni za osnivanje prve etične banke u Republici Hrvatskoj koja će funkcionirati po načelima etičnog bankarstva prema definiciji Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA). Članovi Zadruge su fizičke i pravne osobe (obrti, trgovačka društva, OPG-ovi, zadruge, udruge, sindikati, ustanove i jedinice lokalne samouprave) iz svih područja Hrvatske. Sa 101 suosnivačem, Zadruga za etično financiranje (ZEF) je najveća zadruga po broju osnivača u Hrvatskoj. Trenutno ZEF ima 165 članova iz 54 mjesta u Republici Hrvatskoj i još oko 200 članova u procesu učlanjivanja. U Zadrugu su dobrodošle sve institucije i društva koja smatraju održivi razvoj temeljem svoje poslovne politike.

Glavni ciljevi ebanke • uspostaviti kompetentnu i etičnu operativnu strukturu ebanke, • izgraditi ekosustav i model povezivanja klijenata u ekonomske cjeline, • uspostaviti i unapređivati partnerske odnose s ključnim dionicima, • uspostaviti sustav novih grupa usluga prilagođenih potrebama klijenata.

Vizija ebanke ebanka je financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije.

SUSTAINCAMP Etična banka u Hrvatskoj

služi unaprjeđenju gospodarstva, a ne stvaranju fiktivog novca.

11

12 SUSTAINCAMP SunÄ?ani toplinski sustavi

SUNČANI TOPLINSKI SUSTAVI Manjak korištenja sunčeve energije za zagrijavanje potrošne tople vode ili dogrijavanje bazena, kako u privatnim objektima, tako i u gospodarskim treba postati dio povijesti. Naročito u kontekstu da je Hrvatska nekoć bila druga zemlja u Europi po korištenju sunčevih svakog kućanstva, već i ostalih objekata gdje je potrošnja tople vode dominantna.

Kampovi se nameću kao jedan od logičnih prostora gdje se solarna energija može koristiti naročito zbog činjenice da se period najveće popunjenosti kampa preklapa s najvećom osunčanošću te se skoro cjelokupna energija za zagrijavanje potrošne tople vode u kampu može osigurati pomoću solarnog kolektorskog sustava.

Kolike uštede donose solarni kolektori U jednom danu na kvadratni metar hrvatskog priobalnog područja sunce nam prosječno isporuči od 4 do 5,3 kWh energije. No kako ne bismo samo govorili o energetskim vrijednostima, ovdje ćemo vam predstaviti koliku vam godišnju uštedu može donijeti jedan metar kvadratni solarnih kolektora ovisno o energentu kojeg koristimo za grijanje tople vode.

Na temelju infografike na sljedećoj stranici lako je zaključiti koliko kuna ušteda bismo mogli ostvariti kada bismo u kampovima iskoristili sve moguće neiskorištene površine koje ima smisla koristiti za ugradnju sunčevih sustava.

Sunčeve sustave za zagrijavanje potrošne tople vode najbolje je instalirati, ukoliko je to moguće, na mjestima najveće potrošnje. To su u kampovima najčešće sanitarni čvorovi te mjesta poput ugostiteljskih objekata primjerice restorana, kuhinja i kafića.

SUSTAINCAMP Sunčani toplinski sustavi

toplinskih sustava. Nadamo se da će takvi sustavi postati dio standardne opreme ne samo

13

Kolike uštede donose solarni kolektori?

ENERGENTI ZA GRIJANJE

Cijena energenta

SUSTAINCAMP Sunčani toplinski sustavi

Godišnja ušteda

14

Plin

Ukapljeni naftni plin

Električna energija

Loživo ulje

0,46

0,35

1,18

0,56

kn/kWh

kn/kWh

kn/kWh

kn/kWh

800

700

2 300

1 100

kn godišnje/m2

kn godišnje/m2

kn godišnje/m2

kn godišnje/m2

Koji su dijelovi sunčevog toplinskog sustava?

Sunčeve toplinske sustave ne čine samo kolektori već je uz njih potrebno imati i spremnik za toplu vodu i još neke komponente. U nastavku ćemo ukratko opisati koje su to komponente i koja je njihova uloga.

Kolektor Kolektori služe kao primarni izvor toplinske energije pri čemu razlikujemo pločaste i vakuumske solarne kolektore. Pločasti kolektori su zbog svojih karakteristika najbolji izbor za priobalni prostor, dok su vakuumski kolektori pogodniji u kontinentalnim dijelovima Hrvatske te u slučaju nedostatnog raspoloživog prostora.

Spremnik potrošne tople vode (PTV) Njegova veličina određuje se ovisno o procijenjenoj dnevnoj potrošnji tople vode. U sustavu može biti jedan ili više spremnika koji su međusobno povezani. Spremnici trebaju biti dobro toplinski izolirani kako bi se smanjili toplinski gubici te isto tako trebaju biti smješteni u zatvorenom i zaštićenom prostoru.

Sastoji se od pumpe, termometra, manometra za mjerenje tlaka u sustavu te sigurnosne grupe čiji je zadatak da u izvanrednim situacijama, ukoliko tlak bude viši od maksimalnog, smanji tlak u sustavu te tako rastereti solarni sustav.

Solarna automatika Određuje kada se uključuje pumpa ili pojedini ventil u sustavu. Primjerice, kada je temperatura u kolektoru za 8oC veća nego u spremniku pokreće pumpu koja pomoću solarne tekućine izvlači toplinu iz kolektora i pohranjuje je u spremnik potrošne tople vode. Kada je temperaturna razlika u spremniku manja od 4oC zaustavlja pumpu i čeka da sunce opet ugrije kolektore. Složenija automatika može regulirati punjenje više spremnika.

Solarna tekućina Mješavina polipropilen-glikola koja nije otrovna te je otporna na niske temperature kako bi se izbjegla mogućnost pucanja cijevi uslijed smrzavanja te potpuni prekid rada sustava.

SUSTAINCAMP Sunčani toplinski sustavi

Pumpna stanica

15

16 SUSTAINCAMP SunÄ?ani toplinski sustavi

Cijevi s izolacijom Zbog toplinskih gubitaka i mogućnosti opeklina cijevi od solarnih kolektora do spremnika obavezno moraju biti izolirane. Danas se sve češće upotrebljavaju predizolirane cijevi što pojednostavljuje samu instalaciju sustava. Izolacija mora biti otporna na visoke temperature te na promjenjive vremenske prilike (snijeg, kiša, vjetar, sol, UV zrake).

Temperaturni osjetnici Postavljaju se u kolektoru i spremniku PTV-a i mjere temperaturnu razliku na temelju čega automatika uključuje ili isključuje pumpu.

Ekspanziona posuda Uslijed zagrijavanja tekućine u kolektorskom sustavu dolazi do volumenskog povećanja tekućine što na sebe preuzima ekspanziona posuda.

električne energije koja je potrebna za rad pumpe i solarne regulacije i tu postoji nekoliko rješenja.

SUSTAINCAMP Sunčani toplinski sustavi

Razni ventili

Termosifonski sustavi su sustavi gdje su spremnici smješteni na vrhu kolektora te se zbog

17

U sustavu postoje razne vrste ventila. Termostatski ventili sprječavaju mogućnost da prevruća voda dođe do krajnjeg korisnika te izazove moguće opekline. Nepovratni ventili sprječavaju gubljenje topline tijekom noći iz spremnika preko kolektora. Ventili za punjenje i pražnjenje sustava omogućavaju potpuno pražnjenje i punjenje sustava.

Što kada ne postoji priključak na električnu mrežu?

Ukoliko postoji potreba za instalaciju solarnog sustava na mjestima gdje ne postoji priključak

zagrijavanja vode u kolektorima stvara prirodni efekt kruženje tople vode prema spremniku.

Klasičan termalni sustav, ali umjesto pumpe i automatike koji koriste mrežni napon koristimo pumpu i automatiku koji su direktno pogonjeni (bez baterija i punjača) malim solarnim panelom. Dok ima sunca za zagrijavanje kolektora ima i za proizvodnju električne energije iz solarnog panela za pogon pumpe i automatike.

To su takozvani sustavi nulte emisije, odnosno sustavi koji za svoj rad ne troše energiju iz javne mreže koja je u konačnici dobivena uz ispuštanje stakleničkih plinova.

Solarni tuševi Osim zagrijavanje potrošne tople vode u centralnim objektima kampova moguće je primijeniti i solarne tuševe na javnim plažama unutar kampa. Umjesto klasičnih tuševa moguće je postaviti nekoliko solarnih tuševa koji estetski izgledaju kao javni tuš s malo širim stupom. U osnovi je to zapravo malo deblji crni plastični cjevasti element koji apsorbira sunčevo zračenje u kojem se voda iz mreže može ugrijati na ugodnu temperaturu za tuširanje gostiju na plaži.

Grijanje bazena Bazeni otvorenog tipa, a naročito oni koji nisu direktno izloženi sunčevom zračenju još su jedna od idealnih primjena solarne tehnologije. Za takve bazene postoje kolektori otvorenog tipa koji su u principu crne plastične cijevi velike duljine kroz koje cirkulira bazenska voda te se s pomoću sunca direktno zagrijava. Ovo je jeftinija varijanta nego klasični kolektori jer nema dodatnih komponenti sustava poput izmjenjivača, solarne tekućine te kod nje ne dolazi do pregrijavanja

SUSTAINCAMP Sunčani toplinski sustavi

sustava. Jednostavnost i održavanje glavne su značajke i prednosti ovakvih sustava.

18

Za kraj možemo samo dodati da su solarni kolektorski sustavi u današnje vrijeme postali toliko dostupna i isplativa investicija koja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske isplati za pet do sedam godina, a u priobalnom čak za tri do pet godina, uzimajući u obzir cijene opreme koje je potrebno ugraditi. To znači da je ugradnja ovakvih sustava sama po sebi isplativa, a uz poticajna sredstva od strane države sunčevi toplinski sustavi postaju nešto što bi svaka pogodna lokacija, odnosno u našem slučaju svaki kamp, trebali imati.

Tehnologija je dostupna, vrijeme je sunčano, samo trebamo krenuti sunčanom stranom ulice.

19

SUSTAINCAMP SunÄ?ani toplinski sustavi

20 SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

FOTONAPONSKI SUSTAVI Upotreba sunčeve energije za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju postaje sve prihvatljivija opcija ne samo u turističkom sektoru nego i u drugim gospodarskim djelatnostima te za privatne potrebe kućanstava. Kampovi su zbog strukture i navika gostiju koji optimalno upotrebljavaju raspoložive resurse idealni za upotrebu obnovljivih izvora, a

U situaciji kada na nekom turističkom području nema javnog pristupa elektroenergetskoj mreži prednost fotonaponskog sustava u prilagodbi neiskorištenog terena dolazi do punog izražaja. To se posebno može pokazati kao značajna prednost u turističkom segmentu jer omogućava upotrebu dosad neiskorištenog turističkog prostora u korisne svrhe.

Kada se isplati ugraditi fotonaponski sustav?

Današnje tehnološke mogućnosti fotonaponske opreme omogućavaju tri osnovne konfiguracije ovisno o pristupu elektroenergetskoj mreži te sigurnosti opskrbe. Prva je situacija kada na lokaciji postoji pristup javnoj elektroenergetskoj mreži, no korisnik želi smanjiti potrošnju električnu energiju naročito ukoliko je potrošnja najveća tijekom dana.

Ova opcija je najjednostavnija i najjeftinija u izvedbi jer osim fotonaponskih panela, mrežnog pretvarača i prenaponske zaštite ne zahtijeva komponente poput baterija i regulatora punjenja. U situaciji kada fotonaponski moduli ne proizvode dovoljno energije ostatak se uzima iz elektroenergetske mreže. Sustav može “višak” izvan sezone predavati u javnu elektroenergetsku mrežu.

Drugi mogući slučaj jest kada ne postoji pristup javnoj elektroenergetskoj mreži i u ovakvom slučaju potrebno je uključiti i baterije te po potrebi i agregat koji će u slučaju duljeg vremena bez sunca osigurati traženu energiju kada se iskoristi kapacitet baterija. Ova opcija je složenija od prethodne te zahtijeva dobro planiranje potrošnje i navika gostiju.

SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

naročito sunčeve energije.

21

Česti prekidi u opskrbi električnom energijom Treći mogući scenarij kada ugradnja fotonaponskog sustava može spasiti glavu vlasnicima kampova jest kada postoji pristup javnoj elektroenergetskoj mreži, no tijekom ljeta dolazi do čestih prekida u opskrbi. Naime, često smo svjedoci kako tijekom ljetnih mjeseci na pojedinim područjima zbog naglog povećanja potrošnje dolazi do preopterećenja javnog elektroenergetskog sustava te u pojedinim slučajevima i prekida opskrbe električnom energijom. Takva situacija može gostima i domaćinima uzrokovati mnoge neugodnosti, od kvarenja hrane u hladnjacima do problema u radu ostalih elektroničkih uređaja u kampu.

Kao rješenje za ovakvu situaciju, danas na tržištu postoje multidirekcijski solarni pretvarači koji mogu opskrbljivati potrošače električnom energijom iz nekoliko raspoloživih izvora električne energije: od direktnog napajanja korištenjem fotonaponskih panela i pretvarača, preko pohrane energije u baterijskom sustavu do korištenje dodatnog agregata i javne mreže. Sloboda izbora pojednostavljuje cijeli upotrebu fotonaponskih sustava kao

SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

jednog od ravnopravnih izvora opskrbe energijom u kampovima.

Navedeni načini pokrivaju sve mogućnosti s kojima se mogu značajno smanjiti energetski troškovi poslovanja pojedinog kampa. Pored toga otvaraju se velike mogućnosti stvaranja zelenog imidža te širenja dobrog glasa o kampu među potencijalnim gostima, jer kada se vrate u domicilne zemlje posjetitelji kampova kroz besplatnu reklamu „od usta do usta“ šire priču na mnogim inozemnim tržištima.

Solarni zračni kolektori Za objekte ili kamp kućice koje ostaju tijekom cijele godine fiksirane često se javlja problem vlage uslijed različitih vremenskih prilika ili neprilika. Zračni kolektori koji prozračuju

22

i griju prostor jedno su od kvalitetnih rješenja za ovaj problem te ujedno sprječavaju pojavu neugodnih mirisa te oštećenja inventara od vlage unutar objekta. Osim toga omogućuju jednostavnije održavanje objekta i povećavaju kvalitetu i trajnost prostora boravka gostiju.

Solarni zračni kolektori rade potpuno samostalno pogonjeni malim fotonaponskim panelom unutar kolektora. Kada temperatura u kolektoru postane veća od podešene, u prostoriji se uključi mali ventilator koji upuhuje topli zrak u prostoriju te na taj način osigurava cirkulaciju toplog zraka unutar prostora te sprječava pojavu vlage i plijesni.

Solarni markeri Označavanje putova ili cesta pomoću solarnih markera, radi lakšeg orijentiranja po mraku još je jedna u nizu praktičnih mogućnosti uporabe malih solarnih uređaja te izvor značajnih ušte-

23

SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

da. Umjesto prekopavanja staza i putova te polaganja električnih kabela, pomoću solarnih markera označavanje prostora postaje dječja igra. Također, u situaciji kada planiramo promjene rasporeda unutar kampa, prednosti solarnih markera su više nego očite. LED tehnologija čini ih lako vidljivim i na većim udaljenostima, a mala potrošnja omogućava rad i nekoliko dana bez sunca. Solarni markeri se uključuju i isključuju automatski, pomoću malog foto-senzora dok ih njihova robusnost i otpornost na velika opterećenja čini kvalitetnim i jednostavnim rješenjem za označavanje cesta i putova, kako u kampovima, tako i izvan njih.

Solarni video nadzor Sigurnost gostiju jedna je od bitnih pretpostavki ugodnijeg boravka ne samo u kampovima nego i u drugim turističkim objektima. Standardne video kamere zahtijevaju priključak na električnu mrežu kao i fizički pristup računalnoj mreži za prijenos i pohranu video zapisa.

To poprilično ograničava i komplicira primjenu video nadzora na pojedinim lokacijama jer je potrebno kopanje te provlačenje i zaštita podzemnih kabela. Isto tako, svaka detekcija kvara ili promjena lokacije kamera predstavlja veliki problem jer zahtjeva dodatni ljudski i

SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

financijski angažman te u konačnici može stvoriti popriličnu količinu posla oko održavanja.

24

Solarna tehnologija video nadzora rješava gore navedene probleme jer omogućuje jednostavnu i brzu promjenu lokacija kamera prilikom donošenja planova promjena ili proširenja postojećih gabarita kampa. Na taj način video nadzor nije ograničavajući faktor razvoja kampa već, naprotiv, omogućuje da postane njegov integralni dio koji znatno doprinosi prihodovnoj strani vlasnika uz zadovoljstvo njegovih gostiju.

Što je s poticajima za solarne elektrane?

Jedno od čestih pitanja koje se postavlja na tribinama i drugim javnim događanjima jest da li se uopće isplati uložiti u izgradnju solarne elektrane, sada kada država više ne daje poticaje.

Istina je da postoje određene zavrzlame oko famoznih kvota za izgradnju solarne elektrane s namjerom prodaje električne energije u mrežu, no ne smijemo zaboraviti da to nije jedini oblik korištenja solarne energije za proizvodnju električne energije.

To što ne postoje takozvane kvote ne sprječava vlasnike objekata da izgrade solarnu elektranu za zadovoljenje vlastitih potreba, niti nužno zahtjeva ugradnju baterijskog sustava. U tijeku pisanja ovog priručnika Zelena energetska zadruga radi na financijskom modelu, ali i na praktičnom primjeru primjene tog financijskog modela koji bi uz određene prilagodbe jednostavno mogao biti primijenjen i u kampovima koji imaju priključak na javnu elektroenergetsku mrežu.

25

SUSTAINCAMP Fotonaponski sustavi

26 SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

ZBRINJAVANJE OTPADA Onoliko ste ekološki nastrojeni koliko ste otpada prikupili – jednostavna je to misao koja ekološki turizam, uključujući i boravak u kampovima, uvelike izdvaja od drugih turističkih sektora. Naime, dok gosti hotela ne razmišljaju nužno o tome koliko se reciklažnih kontejnera nalazi u krugu objekta u kojem borave, gostima u kampovima je taj broj neizmjerno važan. Dva su razloga: prije svega ako žele ostvariti održivi odmor žele i da se netko o njihovom otpadu brine na odgovarajući način. Ono što je još važnije jest da su u hotelima najveći proizvođači otpada neposredno sami objekti dok su u kampu to upravo kamperi.

Zato načelo sustavnog recikliranja otpada nije važno samo zbog okoliša nego i dobrog osjemeđutim, koliko bi oni sami bili voljni razvrstavati vlastiti otpad u velikom kampu, a u njemu postoji tek nekoliko mjesta s kontejnerima za odlaganje otpada. Stoga broj kontejnera treba odgovarati površine kampa i maksimalnom broju ljudi koji u njemu borave. Zato na svakih stotinjak metara treba urediti odijeljeno mjesto za odlaganje zasebnog otpada – za staklo, otpad od plastike, papir, valoviti karton te spremnike za aluminij i čelik.

Koje sve vrste otpada poznajemo?

Prema mjestu nastanka otpad dijelimo na: komunalni (kućanski), otpad sa javnih površina, industrijski otpad, građevinski otpad, poljoprivredni otpad te talog i mulj iz otpadnih voda i kanalizacije.

Komunalni ili kućni otpad čini raznovrsni otpad koji nastaje u domaćinstvima, ustanovama, lokalima, trgovinama i sličnim mjestima. Javlja se u različitim oblicima kao otpad životinjskog i biljnog porijekla, pepeo, papir, karton, predmeti od gume, drveta, stakla, kože, porculana, glomazni otpad, elektronički otpad i drugi razni oblici otpada. Čvrsti otpad predstavlja značajan izvor onečišćenja i potrebno ga je zbrinuti. Postoje razni oblici zbrinjavanja i oporabe čvrstog otpada pripadaju: smanjenje količine proizvedenog otpada, ponovna upotreba, reciklaža, kompostiranje i u konačnici kao najmrskiji oblik spaljivanje kako bi se proizvela električna energija i toplina ili u još gorem slučaju njegovo deponiranje.

SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

ćaja gostiju kampa da iza sebe nisu ostavili ništa što bi prirodi moglo naštetiti. Pitanje je,

27

Biootpad predstavlja komunalni ili kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) te vrtni ili zeleni otpad. Ova vrsta otpada čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. Najbolje rješenje za njegovo zbrinjavanje jest kada se biootpad biološki obrađuje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a predstavlja razgradnju biootpada uz pristupa zraka pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina te kompost, kao konačni produkt.

Iako kampovi često preferiraju kompostiranje, jedna od mogućnosti zbrinjavanja biomase kao što je granje i ostali organski otpad koji nastaje prilikom uređenja okoliša kampa ili maslinova komina iz procesa proizvodnje maslinova ulja jest njihova upotreba u kotlovima na krutu biomasu za proizvodnju potrošne tople vode u kampovima. Osim krute biomase za proizvodnju potrošne tople vode mogu se koristiti i peleti ili briketi.

Koju vrstu biootpada možemo kompostirati?

Kompostiranje je prirodan proces recikliranja organskog otpada i čime se štedi gorivo i novac i dobiva kompost bogat hranjivim tvarima čijom se upotrebom poboljšava biološka SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

aktivnost tla, pa dobivamo zdrave i bujne biljke dobro razvijenog krojena, otpornije na štet-

28

nike, a štedi se i na količini vode potrebne za zalijevanje.

Brzina procesa i njegova kvaliteta ovise prije svega o raznosvrsnosti biološkog materijala to će brže teći proces kompostiranja i gotovi kompost će biti kvalitetniji. Kao materijal za kompostiranje možemo upotrebljavati ostatke povrća, voća, cvijeće, korov, lišće, pokošenu uvenulu travu (nekoliko sati od košnje), talog od kave, vrećice od čaja, ostatke kruha, listove salate, blitve, kelja, grančice, ljuske jajeta, kartonski papir, ostatke žetve i berbe, kruti gnoj i gnojnicu.

Prilikom slaganja kompostne hrpe, potrebno je paziti da u materijal na dospije staklo, guma, plastika, metal, razne folije, baterije, tekući ostaci kuhane hrane, (meso, riba, kosti, koža), životinjski i ljudski izmet, pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad, obojeni i lakirani drveni otpad, papirnati i stakleni otpad, odjeća, cigarete te ostaci koji sadrže pesticide i antibiotike.

U smjesu komposta ne preporuča se dodavanje kuhinjskih otpadaka, kao ni kore limuna, naranče, grejpa ili banane. Na koru agruma i tropskog voća lako se hvataju plijesni koje stvaraju antibiotike koji utječu na rad mikroorganizama važnih za proces razgradnje.

Temelj dobrog kompostiranja je i redovito miješanje suhih i vlažnih dijelova, većih i manjih dijelova, svježih i starijih dijelova biološkog otpada te kuhinjskog i vrtnog biološkog otpada.

29

SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

Koje su prednosti kompostiranja?

Recikliranje organskih vrtnih i kuhinjskih otpadaka na mjestu nastanka može dovesti do značajnog smanjenja količine otpada, u nekim slučajevima i za više od 30 %, što predstavlja veliku uštedu za kampove na troškovima zbrinjavanja otpada. Osim toga, proces kompostiranja sa sobom povlači i samostalnu proizvodnja gnojiva na licu mjesta. tako da umjesto da se kupuju prirodni i umjetni supstrati za poboljšanje kvaliteta tla, za uređenje okoliša kampa može se koristiti supstrat koji nastaje na licu mjesta.

Druga velika prednost očuvanje okoliša: osim što sami zbrinjavamo dio otpada, proizvodimo kvalitetno organsko gnojivo, čija redovita upotreba rezultira brojnim pogodnostima: povećava se plodnost tla, poboljšava se biološka aktivnost tla te njegova tekstura i struktura. Osim toga, optimizira se vodozračni režim tla; laka, pjeskovita tla zadržavaju više vlage, dok se teška tla brže dreniraju. Rezultat su zdrave i bujnije biljke dobro razvijenog korijena, otpornije na štetnike i bolesti, veći prinos i ušteda vode za zalijevanje.

SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

Nekoliko praktičnih savjeta

30

• Upotrebljavati isključivo neobojan drveni otpad bez metalnih i drugih dijelova (posebno važno za dobivanje ekološki čistog komposta) • Drvo se zbog sadržaja lignina sporo kompostira, ali je dragocjen materijal za prozračivanje vlažnog kuhinjskog otpada • Zbog smole, ostaci crnogorice se sporo kompostiraju, pa ih u kompostnu hrpu treba umiješati u što manjoj količini • Veće količine vlažnog biootpada ne odlagati na jedno mjesto, već ravnomjerno razdijeliti po kompostnoj hrpi • Zaražene i bolesne dijelove biljaka ne odlagati u kompostni materijal • Nije preporučljivo dodavati umjetna gnojiva niti bilo koji drugi materijal za ubrzanje procesa • Korisno je dodavanje zemlje, zatim čiste kamene prašine i svježeg komposta • Lišće i ljuske oraha, kestena, jablana sadrže tvari koje u početnoj fazi zaustavljaju razvoj mikroorganizama, pa ih stoga treba u maloj količini pomiješati s ostalim biootpadom, vrtnom zemljom i svježim kompostom

31

SUSTAINCAMP Zbrinjavanje otpada

32 SUSTAINCAMP Otpadne vode

OTPADNE VODE Uštede vode su značajan segment energetske učinkovitosti u kampovima, no kada govorimo o uštedama često razmišljamo isključivo o smanjenju potrošnje vode, a zaboravljamo da osim smanjenja potrošnje značajan dio utjecaja na okoliš i održivosti predstavlja i zbrinjavanje otpadnih voda. Veliki broj vlasnika kampova ne može osigurati priključak na komunalnu infrastrukturu odvodnje otpadnih voda ili je cijena tog priključka i same usluge odvodnje često toliko skupa da se doista isplati razmisliti o osiguranju vlastitog sustava otpadnih voda. Taj dio velika većina kampova ima riješeno na ovaj ili onaj način putem različitih rješenja sabirnih jama, no ono što velik broj vlasnika kampova ne uzima u obzir jest da se uz relativno mala ulaganja u sustav za tretman otpadnih voda, ta ista voda može ranje umjetnih vodenih površina, uzgoj vodenih kultura ili čak ispiranje WC-a u sanitarnim čvorovima, ali ni u ludilu kao pitka voda. Na taj se način štedi voda iz vodovodne mreže koja je na mnogim mjestima gdje se nalaze kampovi i za privatne i za poslovne korisnike usluge izuzetno skupa.

Problem priključka na javnu kanalizaciju Pitanje priključka na javnu kanalizaciju ne muči samo kampove, već i mnoge vlasnike privatnih kuća i poslovnih objekata. Općenito se procjenjuje da u Europi više od 85 milijuna stanovnika ima isti problem, iako ako se bolje pogleda, situacija u kojoj se nalaze kampovi je zapravo donekle i bolja jer je izgradnja priključka na komunalnu infrastrukturu kanalizacije često daleko skuplja od ulaganja u izgradnju pročistača otpadnih voda.

Prilikom odabira sustava sustava za obradu otpadnih voda, uputno je ne odlučiti se isključivo za najmanji i najjeftiniji sustav za obradu otpadnih voda, već je potrebno sustav dimenzionirati i prilagoditi specifičnim potrebama korisnika, a to je u ovom slučaju kamp.

Općenito se prilikom dimenzioniranja sustava prema važećim normama uzima u obzir da jedna osoba dnevno proizvede oko 150 litara otpadnih voda, pri čemu se misli na stalne korisnike objekata. Ipak, kampovi su specifičan slučaj i samim time što se radi o drugačijem tipu turističkih boravišta, ali i samim time što posjećenost kampova varira kroz mjesece u godini. Sve je to naravno potrebno uzeti u obzir prilikom projektiranja sustava otpadnih voda kako bi zadovoljio potrebe vlasnika kampa.

SUSTAINCAMP Otpadne vode

dalje upotrebljavati kao tehnička voda za navodnjavanje pri uređenju okoliša kampa, stva-

33

Ono što je također važno napomenuti za sve vlasnike kampova koji razmišljaju o ugradnji sustava za pročišćavanje otpadnih voda jest i uređenje statusa vodopravnom dozvolom koju prema važećim propisima moraju imati sve pravne i fizičke osobe koje pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unose, ispuštaju ili odlažu opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode.

Paketni pročistači otpadnih voda Važeće norme na području izgradnje malih bioloških pročistača otpadnih voda kakvi se mogu upotrebljavati u kampovima prepoznaju sustave koji se grade na licu mjesta prema specifičnim potrebama te tvornički proizvedene paketne sustave koji se dopremaju i na licu mjesta ukopavaju u zemlju i puštaju u funkciju. Zbog jednostavnosti ugradnje i manje cijene te modularne izvedbe za manji ili veći broj korisnika paketni sustavi su sve popularniji. Osnova takvih sustava su spremnici od polipropilenskih ili polietilenskih masa koji se mogu paralelno povezivati u veće sustave i koje odlikuje trajnija nepropusnost od klasičnih betonskih spremnika koji su skloni koroziji betona i nakon određenog vremena više ne mogu sa sigurnošću zadržavati sadržaj. Osim samih spremnika sustav čini i dodatna oprema, kao što su pumpe, filtri i drugi uređaji koji ovise od tehnologije koja se primjenjuje u pročistaču otpadnih voda. Životni vijek paketnog sustava SUSTAINCAMP Otpadne vode

sa spremnicima od polipropilenskih ili polietilenskih masa je 25 godina.

34

Jedna od najčešćih tehnologija koja se upotrebljava u malim sustavima jest tehnologija sekvencijalnog šaržnog reaktora (SBR), a funkcionira na principu dviju odvojenih posuda od kojih prva služi za sabiranje otpadnih i fekalnih voda, dok se u drugoj posudi obavlja biološko pročišćavanje dovođenjem zraka potrebnog za rast mikroorganizama koji obavljaju pročišćavanje. Sam proces funkcionira na način da se iz sabirnog dijela otpadne vode dovode u reaktor, a zatim se upuhuje zrak pri čemu se voda miješa. Na taj način se postiže jednolika aeracija čitavog sadržaja, odnosno organizmi dobivaju potrebnu količinu zraka kako bi mogli izvršiti razradnju biološkog materijala. U određenom trenutku prestaje obogaćivanje smjese zrakom i dolazi do taloženja pri čemu mulj pada na dno posude, a pročišćena voda ostaje pri vrhu. U završnoj fazi pročišćena se voda odvodi iz spremnika u spremnik za tehničku vodu kako bi se mogla ponovno upotrijebiti.

Nataloženi mulj koji nastaje prilikom biološkog pročišćavanja otpadnih voda u pročistaču iz sustava se prazni jednom do dvaput godišnje. Ipak, na tržištu se sve češće pojavljuju sustavi koji omogućavaju kompostiranje otpadnog čime nestaje potreba za odvozom, a uz pročišćenu vodu koja se može upotrebljavati za navodnjavanje i zalijevanje dodatno ostaje i vrijedna sirovina koja se može iskoristiti za melioraciju tla na kojem se sade biljke. Općenito na oko 500 litara otpadnih voda nakon čitavog procesa pročišćavanja, izdvajanja mulja i kompostiranja može se proizvesti nešto više od 20 litara vrijedne sirovine za melioraciju.

Što ne smije završavati u pročistaču otpadnih voda?

Iako je ideja procesa pročišćavanja otpadnih voda vrlo pozitivna ideja, postoje određeni sadržaji koji ne smiju završiti u spremniku u kojem se odvija pročišćavanje jer mogu negativno utjecati na proces biološkog pročišćavanja. Prije svega to su: • podzemne vode, kišnica i vode koje nastaju prilikom otapanja snijega i leda • kiseline, lužine te soli u velikim koncentracijama, jestiva i motorna ulja te masti • gnojnica i umjetna gnojiva, razrjeđivači, jaka bojila i razni drugi otrovi • tvari koje plutaju na vodi ili sadrže nerazgradive tvari, pramenovi kose i ostaci hrane • vlažne maramice, nerazgradiv papir, higijenski ulošci, prezervativi i tekstil • vruća voda iznad 35 stupnjeva Celzijevih, bazenska voda i voda iz jacuzzija

Biljni pročistači otpadnih voda Osim paketnih pročistača otpadnih voda, značajnu primjenu u kampovima imaju i biljni pročistači otpadnih voda. U svojoj osnovi oni su umjetan eko-sustav močvare koji simulira pročišćavanje vode koje je prisutno u prirodi te imaju visoku razinu učinkovitosti pročišćavanja od više od 90% ljeti te 70- 80% zimi. Kod njih nije potrebna nikakva strojna i električna bez problema može ispustiti u okoliš. Biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda nastali su primjenom spoznaje da biljke najbolje rastu u prirodnom okruženju s organskim tvarima, mikrobima i životinjama oko svoga korijenskog sustava koje nastaju dovođenjem otpadnih voda, njihovim prirodnim filtriranjem i odvođenjem. Biljni pročistači otpadnih voda prvi put su se počeli u Hrvatskoj koristiti upravo o kampovima, pri čemu prednjače sustav u autokampu Bijar u Osoru na otoku Cresu te kampovi Glavotok i Politin na otoku Krku. Općenito, prednost biljnih pročistača jest cijena same izgradnje koja je izrazito niska i mogućnost

SUSTAINCAMP Otpadne vode

oprema, nego se sustav oslanja na prirodni materijal i biljke te se tretirana otpadna voda

jednostavnog uklapanja u okoliš kampa. Unatoč relativno jeftinoj izvedbi, biljni pročistač je potrebno pomno projektirati. Osim toga takav sustav je potrebno i redovito održavati i povremeno provesti suzbijanje korova, no u konačnici oni predstavljaju jedno od ekološki najprihvatljivijih rješenja za problem otpadnih voda.

35

36 SUSTAINCAMP Toplinske pumpe

TOPLINSKE pumpe Toplinske pumpe su uređaji koji za potrebe grijanja rade na naizgled pomalo nelogičnom principu: oduzimaju toplinu prostoru u kojem je niža temperatura i prenose je u prostor u kojem je veća temperatura. Isti princip koriste i uređaji za klimatizaciju pri čemu je vanjski prostor taj kojem se toplina oduzima, a unutarnji prostor u kojem boravimo taj koji se grije.

U slučaju primjene toplinskih pumpi u zgradarstvu i komercijalnim objektima hladniji prostor kojem se oduzima toplina, osim zraka, može biti i zemlja ili voda ili zrak, dok je zatvoren prostor u nekom čvrstom objektu taj koji se grije. Kako bi se ovakav proces ostvario potrebno je uložiti određenu količinu energije tako da se za pogon toplinske pumpe najčešće koristi električna energija. Primjena toplinskih pumpi interesantna je za kampove za grijanje čvrstih objekata, a mogu se koristiti i za proizvodnju potrošne tople vode i grijanje bazena. Zanimljiva kombinacija su i hibridne toplinske pumpe koje u istom sustavu imaju

Kako se opisuje učinkovitost toplinske pumpe?

Kako bi se opisala učinkovitosti i stupnja djelovanja toplinske pumpe koristi se pojam toplinskog množitelja (COP – stupanj djelovanja) koji označava omjer ukupno dobivene toplinske energije i utrošene energije na pogon toplinske pumpe, a u pravilu se kod kreće u rasponu od dva do pet. To otprilike znači ako toplinska pumpa ima COP 4 da je za dobivanje 100% toplinske energije potrebno uložiti 25% električne energije za pogon kompresora, dok

SUSTAINCAMP Toplinske pumpe

uključene i solarne kolektore za korištenje Sunčeve energije.

se 75% toplinske energije preuzima iz hladnijeg prostora.

37

Kao izvori topline za toplinske pumpe mogu poslužiti sljedeći izvori: • okolišni zrak, vodeni tokovi i podzemne vode (vrela, bunari) • izmjenjivač topline položen plitko ili duboko ukopan u zemlju

Koji izvor topline je najbolji za kamp?

Toplinske pumpe koje koriste zrak inače su pogodne za korištenje u priobalnom području jer temperatura rijetko pada ispod 0oC, no imaju vrlo promjenjiv stupanj iskoristivosti i proizvode značajnu količinu buke. Prednost toplinskih pumpe koji koriste plitko ukopan izmjenjivač u tlo kao izvor topline je konstantna temperatura tla na dubini ukapanja i veća učinkovitost, no površina koju on zauzima nije iskoristiva za sadnju stabala ili biljaka s dubokim korijenom.

38 SUSTAINCAMP Ušteda vode u kampovima

Ušteda vode u kampovima Potrošnja vode jedan je od najvećih troškova u kampovima, a jednostavne mjere uštede sve su važniji faktor poslovanja. Jedna od najpristupačnijih i najjednostavnijih mjera uštede vode u kampovima svakako je ugradnja perlatora (aeratora). Osim toga, kampovima će biti vrlo interesantna ugradnja regulatora tlaka za vodovodne instalacije te individualne mjere ugradnje senzora, zamjene vodokotlića i tuševa učinkovitijim jedinicama te ugradnja bezvodnih pisoara koje sve češće susrećemo u turističkom sektoru. Visoke cijene vode i nedostupnost vodovodne mreže tjeraju pojedine izolirane kampove da razmišljaju čak i o

Perlatori su jednostavni nastavci koji se navrću na slavine te miješaju mlaz vode sa značajnom količinom zraka, čime je protok vode moguće smanjiti i do 70%. Razvrstani su u nekoliko razreda, a najučinkovitiji perlatori omogućavaju potrošnju vode od samo 2 litre vode u minuti, dok klasična slavina bez perlatora pri jednakom mlazu troši oko 14 litara vode u minuti. Perlatore je moguće upotrebljavati kod slavina u kuhinjama, kupaonicama, na tuševima za koje postoje posebne izvedbe tuš glava, ali i na običnom vrtnom crijevu. U kampovima, gdje je u ljetnim mjesecima potrošnja vode velika upotreba perlatora donosi značajne uštede i racionaliziraju potrošnju vode. Ulaganje u ovakav način uštede vode gotovo je beznačajno, a povrat

SUSTAINCAMP Ušteda vode u kampovima

manjim postrojenjima za desalinizaciju.

se ostvaruje uštedom vode i energije kroz vrlo kratko razdoblje od nekoliko tjedana.

39

40 SUSTAINCAMP LED rasvjeta

led rasvjeta LED (engl. Light Emitting Diode) tehnologija posljednjih nekoliko godina doživljava revoluciju koja ju čini najboljm i najzanimljivijm oblikom unutarnje i vanjske rasvjete. Ubrzan razvoj tehnologije rezultirao je porašću učinkovitosti u posljednjih 10 godina sa 50 lm/W u 2004. godini na 150lm/W u 2014. godini, čime se potrošnje električne energije kod upotrebe LED rasvjete značajno smanjila.

Samo neke od prednosti upotrebe LED rasvjete su: • 60% manja potrošnja električne energije • dug vijek trajanja i rad pri niskom DC naponu • ekološka prihvatljivost • izuzetna tajnost, otpornost na mehanička oštećenja i vibracije • mala emisija topline • vrlo male dimenzije i smanjeni troškovi održavanja Upravo zbog značajne smanjene potrošnje energije, dugog vijeka trajanja, malih dimenzija i izuzetne otpornosti LED rasvjeta idealna je kao vanjska, ali i unutarnja rasvjeta u kampo-

SUSTAINCAMP LED rasvjeta

• visoka svjetlosna učinkovitost bez UV ili IR zračenja

vima gdje može služiti kao javno rasvjetno tijelo, ali i dekorativna javna rasvjeta za obilježavanje staza i određenih željenih lokacija.

Vanjska LED rasvjeta Pojava primjene LED rasvjetnih tehnologija u svjetiljkama vanjske rasvjete garantira dulji životni vijek rasvjetnih tijela i nešto manju potrošnju električne energije te donosi očekivane uštede do te mjere da je primjena LED tehnologija postala osnova za primjenu modela financiranja zamjene vanjske rasvjete koji se temelje na ESCO načelima, odnosno financiranju iz ostvarenih ušteda. Drugim riječima, vlasnici kampova, ukoliko se odluče na zamjenu unutarnje i vanjske rasvjete mogu računati da će zamjenu postojećih tijela moći ostvariti odmah bez dodatnih ulaganja.

41

SUSTAINCAMP LED rasvjeta

42

Otplata ugrađene opreme ostvaruje se na način da vlasnik kampa plaća niže račune dobavljaču električne energije, a razliku između nove i stare prosječne cijene računa plaća tvrtci koja je ugradila opremu dok god se ta oprema u razumnom roku ne otplati, a nakon razdoblja otplate plaća isključivo niži mjesečni iznos električne energije. Na taj način vlasnici kampova ne samo da nisu prisiljeni zatvarati financijsku konstrukciju za novu rasvjetu odmah, već tvrtke koje nude ESCO uslugu rizik isplativosti preuzimaju na sebe.

43

SUSTAINCAMP LED rasvjeta

KuzmineÄ?ka 3, Zagreb HR-10110 E-mail: contact@zez.coop www. zez.coop www.sustaincamp.net