RT_266

INTERVJU Dražen Breglec, državni tajnik za promet o problemima, ali i uspjesima EKSKLUZIVNO: DORA MARKOTIĆ

USPJEH

Domaći medari Dnevnik prve pratilje Miss “pomeli” sajam Hrvatske u Novom Sadu Stranice 42.-43.

Stranica 18.

Stranice 6.-7.

DOZNAJEMO

Doktori medicine i stomatologije idu na izbore?

Stranica 17.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 266. :: 23. lipnja 2009. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Tko će obnašati vlast u jedinicama lokalne samouprave u županiji?

Na čelu gradova i općina nema žena Na najboljim su pozicijama nakon lokalnih izbora žene u Općini Vidovec

Stranice 2.-3.

Prva isplata štedišama ŠKZ Varaždin Svim štedišama 5,5 posto priznatih potraživanja Stranica 4.

Dani plesa i performansa

Cvijeće, latice i bilje strast su Adele Mrak

Tijekom dva dana u Varaždinu je održano deset odličnih programa Stranica 24.

U Ivancu mladi ljudi slušaju rock Uz Dan grada nastup Majki, White Lighta i Metalike Stranica 24.-25.

Stranica 39.

POŽAR U CENTRU VARAŽDINA

Vatra progutala krovište zgrade pokraj gimnazije Stranica 21.

Ljubav i zaljubljenost - različiti su osjećaji

Stranica 16.-17.

EKSKLUZIVNO Sanja Đurin želi opet na krov svijeta! Članica hrvatske alpinističke ekspedicije priliku za uspon na Everest nije dobila zbog novca Stranice 28.-29.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT U Varaždinskim Toplicama reprezentacija Hrvatske oboljelih od cerebralne paralize Stranica 35. • ŽENSKI SVIJET U Gradskom muzeju Varaždin uskoro novi postav Moda i odijevanje kroz stoljeća Stranica 41. • DJEČJI SVIJET Varaždinske povijesne svečanosti dočarale život baroknoga grada Stranice 44.-45.. • ZDRAVLJE Besplatni pregledi glave i vrata u varaždinskoj općoj bolnici Stranica 16.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Novi val Vž rocka

O

vaj vikend prisustvovao sam u Ivancu i Varaždinu koncertima mladih varaždinskih rock grupa White Light, Cold Snap, Metalika i Voodoo Lizards. Prethodno sam poslušao Željko PAVLEK dio novog glazbenog urednik@regionalni.com uratka grupe Project (pravi naziv grupa tek treba definirati) i mogu bez dvojbi ustvrditi da stasa novi val varaždinskog rocka (metal, groove, rock’n’roll...) koji ima izglednu perspektivu. apokon, reći će mnogi koji prate glazbenu scenu u Varaždinu i kojima je već preko glave narodnjačkih i drugih sličnih glazbenih stilova. Posebno raduje to što je u ovim, već publici prilično poznatim, varaždinskim rock grupama prepoznatljivim uglavnom po žestokom rocku sviraju većinom školovani mladi glazbenici, koji s ponosom ističu i vlastite ambicije u autorskom rock stvaralaštvu, što je za svaku pohvalu. eke od tih grupa već su čvrsto zauzele svoje mjesto na hrvatskoj rock i glazbenoj sceni.

Doista je bio gušt prije nastupa svjetski popularnih Limp bizkita prošle subote uživati u svirci varaždinskih Cold Snapa i Voodoo Lizardsa. Ti su bendovi ulogu predgrupa odradili više nego uspješno i pokazali da se nisu slučajno našli na pozornici u novoj varaždinskoj sportskoj dvorani. Ukoliko budu ustrajali u poslu kojim se bave i neće dozvoliti da im istinski entuzijazam i volju za rock stvaralaštvom poremete postojeći klanovi koji vladaju hrvatskom estradom, glazbenom industrijom i medijima, pred njima je sigurno zapažena rock glazbena karijera. Iskreno se nadam i želim da uspiju i izvan granica Hrvatske.

23. lipnja 2009.

ISTRAŽUJEMO Tko će vladati gradovima i općinam

Muškarci opet v

N

N

Lepoglava je poznata kao utvrda HNS-a, no politička slika Varaždinske županije nakon lokalnih izbora prilično je šarolika

U šest gradova Varaždinske županije na gradonačelničkim pozicijama su muškarci, a ni na načelničkim pozicijama općine nema nijedne žene Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Gotovo je. Nakon održavanja lokalnih izbora 17. svibnja, sve općine i gradovi Varaždinske županije dobili su svoju izvršnu vlast u sljedeće četiri godine.

Promjena vlasti

Od pet gradova Varaždinske županije, izuzevši gradsko središte Županije- Varaždin, zasigurno je najveće iznenađenje bila promjena vlasti u Novom Marofu i Ludbregu.

Gotovo dvadesetogodišnju čvrstu HDZ-ovu utvrdu Novi Marof i gradonačelničku poziciju Zdravka Maltara na izborima je legalno “preoteo” HNS-ovac Darko Hrenić. Za njegove zamjenike odabrani su Dražen Slunjski (HNS) te Marijan Kopjar (SDP). Tijesnu većinu u Gradskom vijeću ipak ima koalicija HDZ-HSS-HSU s osam vijećnika dok koalicija HNS-a i SDP-a ima sedam vijećnika. Predsjednik Gradskog vijeća Novog Marofa je dosadašnji gradonačelnik Zdravko Maltar iz HDZ-a, dok su potpredsjednici Zvonimir Puškadija iz HDZ-a te Zlatko Meštrić iz HNS-a. Do promje-

ne gradske vlasti došlo je i u Ludbregu gdje je dosadašnji gradonačelnik Ivan Lončarić u drugom krugu lokalnih izbora ipak poražen od Marijana Krobota iz SDP-a, dok je zamjenik gradonačelnika postao Božidar Hajsok iz HNS-a.

Inače, HNS i SDP u Ludbregu su koalirali na izborima.

U Gradskom vijeću Ludbrega, čiji je predsjednik HDZovac Slavko Blagaj, većinu ipak drži koalicija HDZ-a, Nezavisne liste Ivana Lončarića te HSS-a s osam vijećnika, no za petama im je koalicija SDP-a i HNS-a sa sedam vijećnika. Potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega nezavisni je kandidat Ivan Lončarić, dosadašnji gradonačelnik, dok drugi potpredsjednik još nije izabran jer oporba nije dala svoj prijedlog.

Ivanec i Lepoglava i dalje su sigurne utvrde HNS-a.

Naime, na lokalnim izborima u Ivancu Milorad Batinić, kandidat HNS -a, kojeg su podržali i SDP te HSU, u drugom je mandatu izabran za gradonačelnika grada podno Ivanščice. Za njegove zamjenike izabrani su Jasenka Friščić (SDP) te Branko Putarek (HNS)

dok je za predsjednika Vijeća jednoglasno izabran Čedomir Bračko (SDP). Njegovi potpredsjednici su Stjepan Hudoletnjak (HNS) te Mirko Žimbrek (HSS). U Gradskom vijeću Grada Ivanca vrlo stabilnu većinu ima koalicija HNS-SDP-HSU sa sveukupno

u

Ludbregu i V. Toplicama još nisu izabrani potpredsjednici Vijeća iz redova oporbe 13 v ijećnika (10 v ijećnika HNS-HSU te 3 vijećnika SDP-a), dok koalicija HDZ-HSP ima 5 vijećnika, a HSS je zastupljen sa samo jednim vijećnikom.

U Lepoglavi je drugi gradonačelnički mandat izborio HNS- ovac Mar ijan Škvar ić koji je bio zajednički kandidat HNS-a, SDP-a i HSU-a, a njegov zamjenik je Alojz Gredelj, također koalicija HNS-SDP-HSU. Zorislav Rodek (HNS-SDP-HSU) predsjednik je Gradskog vijeća Grada Lepoglave, a potpredsjednici su

Siniša Štefičar (SDP) te Robert Maček (HDZ). U Gradskom vijeću Grada Lepoglave većinu od 10 vijećnika ima koalicija HNS-SDP-HSU, dok koalicija HDZ-HSP ima četiri vijećnika, a jedan je nezavisan.

Nova-stara vlast

U Varaždinskim Toplicama na vlasti je i dalje stari-novi gradonačelnik Dragutin Kranjčec (HSLS) koji je izabran u drugom krugu izbora nakon “borbe” s HNS-ovkom Gorankom Štefanić. Gradonačelniku Kranjčecu to je već treći mandat, a njegova zamjenica je Dragica Ratković, također iz HSLS-a. Predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždinske Toplice je Franjo Prstec iz HDZ-a, čija je stranka u drugom krugu poduprla Kranjčeca za gradonačelnika. Jedan potpredsjednik Gradskog vijeća je Miljenko Mikulić (HSLS), a drugi još nije izabran. Naime, kako je rekao tajnik Miroslav Hreljac, nezavisni vijećnik Željko Dvekar odustao je od imenovanja na mjesto potpredsjednika jer ga nitko iz oporbe, koja ga je predložila, nije ni pitao slaže li se s tim.

MUŠKO-ŽENSKI ODNOSI U V. Toplicama i Ivancu žene zamjenice gradonačelnika

Na najboljim pozicijama žene u Vidovcu U šest gradova i 22 općine Varaždinske županije na čelnu poziciju nije zasjela nijedna žena.

Najbliže čelnim pozicijama su Dragica Ratković, zamjenica gradonačelnika Varaždinskih Toplica iz HSLS-a te Jasenka Friščić iz SDP-a koja je zamjenica gradonačelnika Ivanca. Nijedna žena u šest gradova Varaždinske županije nije predsjednica Gradskog vijeća, a zasad niti potpredsjednica.

U Varaždinskoj županiji također ne postoji nijedna načelnica općina, no tri općine Vinica, Vidovec i Donja Voća imaju žene zamjenice načelnika. U Općini Vinica to je Mirjana Jambriško iz HDZ-a, u Donjoj Voći Aleksandra Patrčević iz HDZ-a, a u Vidovcu Dubravka Rog iz HSLS-a. U Vinici imaju i potpredsjednicu Općinskog vijeća Melitu Gerbus (HSS-HSLS), kao i u Općini Visoko Valentinu Modrić iz HDZ-a.

Ženu odnosno potpredsjednicu Općinskog Vijeća Stanku Miko (HNS) ima i Općina Sračinec, ženu na mjestu potpredsjednice vijeća ima i Jalžabet (Ljubica Sačić, HNS), a najjača je u tome Općina Vidovec s dvije potpredsjednice Vijeća - Višnjicom Melnjakom iz HSLS-a te Silvijom Zagorec s liste HSS-a. No, sve je to ipak premalo za ljudski potencijal 22 općine i 6 gradova Varaždinske županije.

Aktualno

23. lipnja 2009.

ma Varaždinske županije?

vladaju

3

VARAŽDIN Gradsko vijeće konstituirano u drugom pokušaju

Vlast u općinama Varaždinske županije Općina Bednja: načelnik MIRKO BISTROVIĆ (HNS) zamjenik: ALEN SAJKO (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: JOSIP PODSEČKI (HNS) Općina Breznica: načelnik STJEPAN KROBOT (HSS) zamjenik: BOŽO MAJCEN (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: GORAN VRUČI (HSS) Općina Breznički Hum: načelnik ZORAN HEGEDIĆ (HNS-HSU) zamjenik: ALENKO VNUČEC (HNS-HSU) predsjednik Općinskog vijeća: ŽELJKO SREMEC (HNS-HSU) Općina Beretinec: načelnik IVAN ŠINKO (HDZ) zamjenik: ILIJA FIJOK (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: ĐURO ŽGANEC (HSS) Općina Cestica: načelnik MIRKO KOROTAJ (HNS) zamjenik: JOSIP BORAK (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: IVAN HOHNJEC (HNS) Općina Donja Voća: načelnik KRUNOSLAV JURGEC (HDZ) zamjenica: ALEKSANDRA PATRČEVIĆ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: MARIO MEDENJAK (HNS) Općina Gornji Kneginec: načelnik GORAN KANIŠKI (HDZ) zamjenik: ROBERT ĐURANEC (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: JOSIP MEŠTRIĆ (HDZ) Općina Jalžabet: načelnik JOSIP KRIŽANIĆ (HDZ) zamjenik načelnika: MIRKO MAGIĆ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća ANTUN GRĐAN (HDZ) Općina Klenovnik: načelnik IZIDOR GLADOVIĆ ( nezavisni uz potporu HDZ-a, HSP-a i HSLS-a) zamjenik načelnika: VLADIMIR KRUHOBEREC (HSLS) predsjednik Općinskog vijeća: DANIJEL SREDNOSELEC (HSS) Općina Ljubešćica: načelnik NENAD HORVATIĆ (HDZ) zamjenik TOMISLAV PETROVIĆ (HSS) predsjednik Općinskog vijeća DRAGUTIN GOTIĆ (HDZ) Općina Mali Bukovec: načelnik DARKO MARKOVIĆ (HSS) zamjenik SLAĐAN MUSTAČ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća ZLATKO GOLEC (HSS) Općina Donji Martijanec: načelnik MARIJAN HORVAT (HNS-HSU) zamjenik MLADEN MIROSLAV (HNS-HSU) predsjednik Općinskog vijeća DALIBOR PARABIĆ (HDZ) Općina Maruševec: načelnik IVAN ŠAGI (HSS) zamjenik STJEPAN CERJAN (HSS) predsjednik Općinskog vijeća DRAGUTIN KIŠIĆ (HDZ) Općina Petrijanec: načelnik VLADIMIR KUREČIĆ (HDZ) zamjenik JOSIP ROŽMARIĆ (HSS) predsjednik Općinskog vijeća JOSIP BAČAN (HDZ) Općina Sračinec: načelnik BOŽIDAR NOVOSELEC (HNS) zamjenik KRUNOSLAV LUKAČIĆ (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: DAVOR MAJCEN (SDP) Općina Sveti Đurđ: načelnik MARIJAN LAZAR (HSS) zamjenik: ZLATKO GIZDAVEC (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: STJEPAN NOVAK (HSS)

Hižak (u sredini): HNS i SDP su izborni pobjednici, ali je Ivan Čehok neposredno izabrani gradonačelnik. Možda je to prevagnulo

Čehokovom bloku većina na čelu Vijeća Herman (HDZ) Kandidat Nezavisne građanske liste, HDZ-a i HSU-a Ivan Herman dobio je 18 glasova od mogućih 35, a ključan je bio glas HSS-ovca Mladena Hižaka Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinu izgleda neće biti kohabitacije: neposredno izabrani gradonačelnik Ivan Čehok (Nezavisna građanska lista - NGL) trebao bi imati minimalnu, ali ipak dostatnu većinu za donošenje odluka u Gradskome vijeću, koje je u četvrtak konst ituirano u drugom pokušaju. Za predsjednika Gradskog vijeća s 18 glasova od mogućih 35 izabran je Ivan Herman iz HDZ-a, ravnatelj Opće bolnice Varaždin.

Izabran je zahvaljujući glasu donedavno neopredijeljenoga HSS- ovog vijećnika Mladena Hižaka, koji je sada dao podršku zajedničkom kandidatu Nezavisne građanske liste, HDZ-a i HSU-a.

Ključan glas

Herman je ujedno bio i svojevrsno iznenađenje budući da se kao kandidat za čelnog čovjeka Vijeća spominjao njegov stranački kolega Ilija Ivezić, no on izgleda nije bio prihvatljiva opcija za HDZove partnere. Nagađalo se i da će dva bloka, NGL, HDZ

i HSU s jedne i HNS i SDP s druge strane podijeliti četverogodišnji mandat, ali za to nije bilo potrebe budući da je Čehokov blok osigurao minimalnu većinu. Ključna osoba je HSS-ovac Hižak. Što je presudilo da u roku od dva tjedna promijeni mišljenje i ipak podrži Čehokov blok?

- Varaždin je miran grad i smatrao sam da treba izbjeći da postane “grad slučaj”.

z

a potpredsjednika Vijeća jednoglasno izabran Nino Lučić (SDP), drugi će biti naknadno izabran Činjenica jest da su vijećnici HNS-a i SDP-a izborni pobjednici, ali je isto tako činjenica da je Ivan Čehok neposredno izabrani gradonačelnik. Možda je to prevagnulo pri mojoj odluci – rekao je Hižak.

Tko koga poznaje?

Iako je naveo da je podršku Čehokovom bloku dao kako bi se izbjeglo da izvršna vlast

Raskol u varaždinskom HSS-u?

Varaždinski gradski vijećnik HSS-a i predsjednik gradske organizacije te stranke Robert Podolnjak, koji zagovora politiku nesvrstavanja HSS-a uz bilo koji blok, nije bio na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća. Njegov stranački kolega Mladen Hižak novinarima je pojasnio da je na službenom putu u Splitu. S ozbirom na Podolnjakove stavove, nagađa se da će zbog Hižakovog svrstavanja uz Čehoka doći do raskola u gradskom HSS-u, a tu mogućnost u četvrtak nije isključio ni sam Hižak. - Da, raskol je moguć – rekao je, a na pitanje je li dobio podršku gradskog HSS-a za podršku Čehokovom bloku dgovorio je: “U načelu da, dobio sam podršku. Tako bi se moglo reći.”

nema podršku u Gradskom vijeću, ustvrdio je da to ne znači da mogu računati na njegovu stalnu podršku.

- Tko me dobro poznaje, zna da nikome ne dajem bezrezervnu podršku bez promišljanja – rekao je Hižak, no oporbene stranke HNS i SDP sigurne su da će podrška biti bezrezervna i na njegov glas ne računaju.

Za razliku od predsjednika Gradskog vijeća, koji je dobio “tijesnu” većinu, potpredsjednik tog tijela je postao Nino Lučić iz SDP-a koji je dobio jednoglasnu podršku,

dok će drugi potpredsjednik biti izabran na jednoj od sljedećih sjednica. Inače, HNS i SDP su za predsjednika predložili HNS-ovca Gorana Habuša, no od toga nije bilo ništa, jer je mogao računati na podršku 15 pr isutnih vijećnika. Čini se da su ove dvije stranke i prije konstituirajuće sjednice bile svjesne da neće uspjeti prikupiti dovoljan broj glasova budući da u Vijećnicu nije došao jedan njihov vijećnik, također zbog službenog puta, baš kao i Podolnjak.

Općina Sveti Ilija: načelnik IVICA MINĐEK (HDZ-HSS) zamjenik FRANJO KORPAR (HDZ-HSS) predsjednik Općinskog vijeća: MARIN BOSILJ (HDZ)

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Jednoglasno izabrani novi čelnici Skupštine, a bivši traže posao

Općina Trnovec Bartolovečki: načelnik STJEPAN HREN (HSS) zamjenik DALIBOR JURAK (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: TIHOMIR MARČEC (HDZ)

Biberdžić predsjednica, Ernoić neraspoređen

Općina Veliki Bukovec: načelnik VJEKOSLAV ZDELAR (HSS) zamjenik: DRAŽEN KOLAK (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: BOŽIDAR PEČENEC (HSP) Općina Vidovec: načelnik BRUNO HRANIĆ (HDZ) zamjenica: DUBRAVKA ROG (HSLS) predsjednik Općinskog vijeća: IVAN GRĐAN (HDZ) Općina Vinica: načelnik MARIJAN KOSTANJEVAC (HDZ) zamjenica: MIRJANA JAMBRIŠKO (HDZ) predsjednica Općinskog vijeća: MELITA GERBUS (HSS-HSLS)

VARAŽDIN – Izbor čelnika Skupštine Varaždinske županije, za razliku od Grada Varaždina, protekao je bez problema i iznenađenja, što je i razumljivo ako se u obzir uzmu rezultati svibanjskih izbora na kojima su bila samo dva bloka.

Na konstituirajućoj sjednici, sukladno predizbornom dogovoru HNS-a i SDP-a, za predsjednicu je jednoglasno izabrana Dubravka Biberdžić, čelnica županijskog SDP-a, čime će ući u povijest kao prva žena na čelu varaždinske Županijske skupštine. I njezini zamjenici, Vladimir Stolnik (HNS) i Franjo Beser (HDZ), ta-

Zbog deficita, Štromar najavljuje rebalans

kođer su dobili jednoglasnu podršku Županijske skupštine u kojoj koalicija HNS-a, SDP-a i HSU-a ima “komotnu” većinu od 23 vijećnika, dok blok HDZ-a, HSS-a i HSLS-a ima 18 vijećnika.

Usporedo s dolaskom novih dužnosnika u Varaždinsku županiju, čiji proračun bilježi deficit od 13 milijuna kuna, pa župan Predrag Štromar najavljuje rebalans, bivši čelnici traže posao. Tako je, primjerice, bivši dožupan Miljenko Ernoić sada neraspoređen, odnosno bez radnog mjesta, ali prima plaću idućih šest mjeseci, sukladno propisima. (ikr)

4

Aktualno

23. lipnja 2009.

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Doma siromašni, u inozemstvu rastrošni Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nagradu od 50 tisuća 16.6. kuna dobit će svi koji dostave informacije o napadačima na Miljuša i Galinca, objavio MUP. Na kušnji bi mogla biti građanska hrabrost o kojoj je bilo govora u Latinici koja je, kako tvrdi Latin, cenzurirana po nalogu ravnatelja.

A osim sloboda, upitno nam je gospodarstvo, pa nas direktori MMF-a upozoravaju na restrukturiranje i privatizaciju državnih tvrtki koje posluju s gubicima.

Za gubitke British Ai17.6. rways našao jednostavno rješenje koje bi se moglo svidjeti i (nekim) domaćim tvrtkama: od zaposlenika traži da povremeno rade besplatno. A iako je radila, NE Krško svojedobno nije isporučivala struju Hrvatskoj, zbog čega je pokrenut spor težak 38 milijuna eura koji je HEP nakon četiri godine dobio, ali (još) ne i novac.

Rekao sam Slovenci18.6. ma da, ako im s nama ne ide, neka malo probaju s Berlusconijem, otkrio Sanader. Predlaže da se pregovori odblokiraju odmah po potpisivanju izjava da dokumenti ne prejudiciraju granicu, ali slovenski čelnici o tome ne žele čuti i traže da se pregovora o njihovim dopunama. Kaj god.

19.6.

Faber smijenjen s dužnosti ravnatelja policije i postao jedan od četiriju državnih tajnika. Suvislom objašnjenju ni traga. Vodi li zemlju Sanader ili strani lanci, pitaju se u HBK nakon što je Ustavni sud opet ukinuo zabranu rada nedjeljom.

Treba osnažiti naše 20.6. prijateljstvo, poručuje kineski predsjednik Hu Jintao na

kraju dvodnevnog posjeta Hrvatskoj u koju Kina izveze robu vrijednosti blizu dvije milijarde dolara, a uveze osjetno manje. BiH uvodio carinska opterećenja na naše prehrambene proizvode, a Pankretnić, veli, razočaran.

Nepravilnosti u misiji 21.6. je bilo, kratko poručuje MVP u vezi tvrdnji da rastrošni

veleposlanik Jurica odlazi iz New Yorka zbog krađe stotine tisuća dolara, a ne (samo) bolesti. Istodobno, nakon otvaranja muzeja u Ateni, Sanader odlazi u Crnu Goru na vaterpolo i susret s Đukanovićem umočenim u duhansku aferu.

USPJEH Štedišama propale Obrtničke štedno-kreditne zadruge prva isplata

Svim štedišama 5,5 % priznatih potraživanja Novac za djelomičnu isplatu tražbina osiguran zahvaljujući nagodbi o otplati velikog kredita u vrijeme bivšeg stečajnog upravitelja, doznajemo od Domijan Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Vjerovnicima varaždinske Obrtničke štedno-kreditne zadruge (OŠKZ), nakon godinu dana od otvaranja stečaja, bit će uskoro po prvi put isplaćen dio njihovih priznatih tražbina koje iznose ukupno više od 14,5 milijuna kuna.

Razriješen Lapaine

- Trenutačno na računu stečajnog dužnika postoji novac za djelomično podmirenje priznatih tražbina, i to u visini od 5,5 posto. Stoga ću Odboru vjerovnika i stečajnom sucu predložiti djelomičnu diobu tog iznosa, kao i isplatu otpremnina bivšim zaposlenicima - doznajemo od Marije Domijan, stečajne upraviteljice OŠKZ-a Varaždin, koja dodaje da je novac za djelomičnu isplatu tražbina osiguran zahvaljujući nagodbi o otplati jednog velikog kredita još u vrijeme prvog stečajnog upravitelja.

Naime, vođenje stečajnog postupka Domijan je preuzela u travnju ove godine, a nakon što je stečajni sudac razriješio dotadašnjeg stečajnog upravitelja Marka Lapainea na prijedlog Odbora vjerovnika.

Nepuna dva mjeseca od preuzimanja stečajnog postupka Domijan ne daje prevelike nade za 152 vjerovnika OŠKZ-a koji su na ispitno ročište bili prijavili potraživanja od 16 milijuna kuna.

Gubitak 13 milijuna

- Nakon pregleda poslovnih knjiga stečajnog dužnika, prognoze glede imovine OŠKZ-a nisu optimistične. Naime, OŠKZ je bilježio gubitke u po-

Na računu oko 800 tisuća kuna

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Pretpostavlja se da će se po završetku odgovarajućih postupaka uspjeti naplatiti oko tri milijuna kuna potraživanja, što znači da stečajna masa neće biti dovoljna za podmirenje ni trećine priznatih tražbina. Upravo zbog toga očajni vjerovnici velike nade polažu u mogući kazneni postupak protiv odgovornih osoba OŠKZ-a protiv kojih su još lani podnijete prijave.

- Za onoliko novca koliko nećemo uspjeti

slovanju još od 2002. godine, ali ih nije prikazivala. Tako je s godinama narastao na više od 13 milijuna kuna. Da su teškoće ranije bile poznate, štete bi danas bile sigurno manje – upozorava Domijan.

Zbog neadekvatnih osiguranja naplate plasiranih kredita, OŠKZ vodi tridesetak sporova čija se vrijednost kreće od nekoliko desetaka tisuća kuna

dobiti u stečajnom postupku, vjerovnici traže pravdu u kaznenom postupku – ističe Branko Grabar, predsjednik Odbora vjerovnika.

Hoće li doći do kaznenog postupka, ovisi o nadležnom državnom odvjetništvu kojemu je Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH nedavno proslijedila zapisnike o izvršenim kontrolama poslovanja OŠKZ-a Varaždin.

pa do milijunskih iznosa.

s

amo dva spora sa zajmoprimcima “teška” su četiri milijuna kuna - Samo dva spora ukupno su “teška” četiri milijuna kuna.

Međutim, problem je što oni spadaju među desetak rizičnih sporova po kojima su evidentirana potraživanja od oko 13 milijuna kuna.

Upravo su ovi plasmani zbog neadekvatnih instrumenata osiguranja stvorili dubioze i proizveli gubitke u poslovanju OŠKZ-a – pojašnjava nova stečajna upraviteljica Marija Domijan.

Brže i bolje do poslovnih knjiga

bio nepravilnosti na izborima jer je broj glasova u 50 gradova bio veći od ukupnog broja glasača.

Kod nas je to slučaj godinama na razini zemlje, pa nikome ništa.

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

Neće se podmiriti ni trećina tražbina

DOZNAJEMO Zašto je došlo do promjene stečajnog upravitelja OŠKZ-a

Nakon višednevnih 22.6. prosvjeda i žrtava u Iranu, Vijeće čuvara priznalo da je

IMPRESSUM

Štediše traže pravdu, ističe predsjednik Odbora vjerovnika Branko Grabar

Odluku o razrješenju Marka Lapainea s dužnosti stečajnog upravitelja Obrtničke štednokreditne zadruge u stečaju donio je stečajni sudac Željko Vukelić na prijedlog Odbora vjerovnika u kojem su Milivoj Banfić, Branko Grabar, Željko Katanec, Željko Repić i Dragutin Žiger. Objašnjavajući zašto su nezadovoljni Lapaineovim radom, ustvrdili su da ne obavlja uspješno povjerenu

mu dužnost, odnosno da im ne omogućava uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju.

- Smatramo da bi stečajni upravitelj trebala biti osoba ekonomsko-financijske struke koja bi brže i bolje dovela u red poslovne knjige, ne zaobilazeći pritom Odbor vjerovnika – ističu članovi Odbora vjerovnika obrazlažući prijedlog za razrješenje. Umjesto Lapainea, za stečajnog upravitelja predložili

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA

NOVINARI

SURADNICI

LEKTORICA

GRAFIČKA REDAKCIJA

Irena Harači

Vesna Margetić-Slatki

Isidora Vujošević

Tomislav Šimpović

vmargetic@regionalni.com

Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI

Dragutin Kliček

iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Siniša Sović Tomislav Makaj

Robert Marciuš roby@regionalni.com

su Mariju Domijan iz Gornjeg Hrašćana.

Ne ulazeći u suštinu primjedbi, stečajni je sudac prihvatio oba prijedloga budući da je za uspješno vođenje stečajnog postupka neophodno međusobno povjerenje i poštivanje vjerovnika i stečajnog upravitelja Obrtničke štedno-kreditne zadruge u stečaju na čijem se računu sada nalazi oko 800 tisuća kuna.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

23. lipnja 2009.

Oglas

5

6

Intervju tjedna

23. lipnja 2009.

OTVORENO Dražen Breglec, državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, prome

Sigurnost u nadležnosti Sveukupna sigurnost prometa na cestama, koja je trenutno određena u MUP-u, trebala bi biti u ministarstvu nadležnom za promet, kao što je to slučaj i u zemljama EU Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Djelatnost Autobusnog prometa Varaždin nastavlja se preko tvrtke u stečaju, koja kao takva nije opterećena potraživanjima, a u cilju nesmetanog nastavka prijevoza putnika na tu su novu tvrtku prenesene kvalitetne linije, koje je imao AP Varaždin.

Rekao nam je to Dražen Breglec, državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, odgovarajući na upit može li zbog propasti Autobusnog prometa u pitanje doći javni prijevoz u Varaždinskoj županiji, ali i široj regiji. No, ta velika opasnost za gospodarski i ukupni društveni život regijie ipak će se uspjeti izbjeći, sudeći po dosadašnjem tijeku stečajnog postupka.

Susreti s Biškupom

- Osim linija, tvrtka AP u stečaju preuzela je i većinu zaposlenih, tako da je glavnina stručnog i kompetentnog kadra ostala na okupu. To stvara određene pretpostavke da stečajni upravitelj može uspješno okončati stečajni postupak, tj. pronaći novog vlasnika, odnosno od prihoda od prodaje barem djelomično namiriti potraživanja AP-a Varaždin.

Kao i ostali vjerovnici, država će nastojati nadmiriti svoja potraživanja sukladno prioritetu određenom zakonom.

Od kada ste znali za probleme AP-a?

Još prije nekoliko godina, ali ne i s dubinom problematike.

Pokojnog g. Biškupa u više sam navrata primio u svom uredu, upozoravali smo ga i na rizike poslovne ekspanzije koju je zagovarao i provodio. Pokušavali smo pomoći poduzeću u prevladavanju poteškoća, ali kao što se ka-

ž

eli li opstati, tvrtke iz sustava HŽ-a moraju popraviti produktivnost snije utvrdilo, to ipak nije bilo dovoljno za preživljavanje poduzeća.

Zašto? Gdje se pogriješilo?

Uzrok problema AP-a Varaždin proizišao je prvenstveno iz pogrešne poslovne politike, tj. pretjerane politike preuzimanja novih poduzeća i prezaduženosti koja je nastala kao posljedica širenja koje je bilo

rađeno bez realne podloge.

Ostala poduzeća u Vlasništvu AP-a Varaždin nastavljaju provoditi svoju gospodarsku djelatnost. Autotranspor t Šibenik mogao bi preuzeti Grad Šibenik, a Croatiabus je također morao u stečaj, ali putem poduzeća „Croatiabus u stečaju“ nastavlja poslovati zajedno s većinom linija.

Sigurnost od MUP-a

Od propasti prijevoznika puno veće štete u prometu izazivaju prometne nesreće.

Kolike su one zapravo?

Posljedice prometnih ne-

B

iškupa smo u više sam navrata upozoravali na rizike poslovne ekspanzije sreća u Hrvatskoj uzrokuju preko 3 posto GDP-a, odnosno godišnje više od 10 milijardi kuna štete. To najbolje govori o dramatičnoj društvenoj podcijenjenosti ovog problema.

Preventiva je ključ poboljšanja sigurnosti prometa na cestama i tu postoji ogromni prostor za poboljšanja.

Jesu li izmjene zakona bile od koristi?

Nažalost na našim cestama i dalje stradava previše ljudi.

Novi zakon, usvojen prošle godine, donosi određene pozitivne efekte, ali još je prerano za ocjenu koliko je doista učinkovit. Istovremeno treba napomenuti da i najbolji zakon neće biti dovoljan ukoliko bi u provedbi došlo do većih problema, odnosno ukoliko se u ovaj ozbiljni društveni problem aktivnije ne uključe svi čimbenici koji utječu na sigurnost prometa na cestama, počevši od izobrazbe svih učesnika u prometu, pa do sudstva, zdravstva itd. No preduvjetom napretka i dalje smatram potrebu bolje koordinacije navedenih resora, odnosno promjenu resorne nadležnosti za sveukupnu sigurnost prometa na cestama koja je trenutno određena u MUP-u, a po mom dubokom uvjerenju bi trebala biti u ministarstvu nadležnom za promet, kao što je to slučaj i u svim zemljama EU.

Neučinkovit HŽ

Sukladno iskustvima u EU, Hrvatske željeznice posluju kroz nekoliko tvrtki. Kakvo je sada stanje u tom problematičnom sustavu?

Restrukturiranje HŽ-a kroz razdvajanje infrastrukture od

Breglec: Novi zakon o sigurnosti u prometu donosi određene pozitivne efekte, ali još je prerano za ocjenu koliko je doista učinkovit

Intervju tjedna

23. lipnja 2009.

7

eta i infrastrukture, upozorava na probleme, ali i uspjehe ostvarene u prometu

i Ministarstva prometa prijevoznih operacija je zahtjevan proces, koji se uspješno provodi i koji je uvod u konačni sustav u kojem ćemo imati infrastrukturu na kojoj će postojati jasna pravila poslovanja i za čiju će uporabu prijevoznici plaćati propisanu naknadu.

S druge strane konkurencija više željezničkih prijevoznika treba donijeti bolje veze i niže cijene za gospodarstvo i putnike. Naravno, hrvatski željeznički prijevoznici, žele li u tom procesu opstati, moraju bez fige u džepu u kratkom vremenu dramatično popraviti svoju produktivnost. Vrijeme „upumpavanja“ stotina milijuna kuna u neefikasan željeznički sustav, bez jasnih pravila ili svrhe polako postaje prošlost.

Kada već raspolaže s velikim novcea, ne bi li HŽ trebao više ulagati u sigurnost željezničkog prometa, pogotovo cestovnih prijelaza bez primjerene zaštite?

Ulaganje u osigurane željezničko-cestovne prijelaze je trajna misija HŽ-a, od približno 1500 ŽCP-ova, tek trećina je prijelaza zaštićena brkljama odnosno kako ih volimo u žargonu zvati „rampama“. No to nikako ne znači da vozači trebaju biti neodgovorni i kroz nezaštićene prijelaze ignorirati propisana upozorenja i pravila obveznog zaustavljanja. Nevjerojatan je i podatak da se godišnje dogodi i više stotina naleta na „rampu“ gdje ona postoji što dovoljno govor i o razini prometne kulture i koncentraciji naših vozača.

Manje se leti

Glede sigurnost i, ali i uspješnosti poslovanja, kakvo je stanje u domaćem zračnom prometu? Je li kriza utjecala na pad prometa?

Naravno da i zračni prijevoznici, a time i zračne luke osjećaju posljedice gospodarske krize. Pad prometa u

POŠTA

Odlučnije u reforme

I najbolji zakon neće biti dovoljan ukoliko se aktivnije ne uključe svi čimbenici koji utječu na promet

Obveza o obavještavanju o mreži - određeno vrijeme Zašto korisnici mobilnih usluga na početku razgovora više ne dobivaju obavijest u kojoj je mreži drugi sugovornik? Ne krši li se time zakon?

- Sukladno zakonu i podzakonskim propisima, operator ima obavezu generiranja automatske poruke o tome ako je broj koji se

europskom zračnom prostoru iznosi oko 9 posto, a u uvjetima ponovnog očekivanja rasta cijena naftnih derivata, kao i zbog izuzetno oštre konkurencije u zračnom prometu, pred zračnom su industrijom veliki izazovi. U očekivanju lošije turističke sezone očekuje se i negativan utjecaj na broj putnika i iz turizma. No, to nikako ne utječe na sigurnost odvijanja zračnog prometa, čiji se standardi moraju ispoštovati i u što se ulaže bez obzira na trenutnu krizu.

Ušteđeni milijuni

Kriza, čini se, ne utječe znatnije na domaće teleko-

PREGOVORI S EU Poglavlje o prometu

Sve ovisi o - Sloveniji Kako idu pregovor i s EU o poglavlju Prometna politika? Kad će to, jedno od najopsežnijih poglavlja, biti zatvoreno?

- Doista, poglavlje 14. „Prometna politika“ je treće po opsežnosti poglavlja, odmah iza poglavlja Poljoprivreda i Zaštita okoliša.

Nakon što je poglavlje Prometna politika prije godinu dana otvoreno za pregovore, hrvatska je strana dobila za ispunjenje četiri mjerila čije je ispunjenje potrebno postići kako bi se poglavlje zatvorilo.

U ovom trenutku tri smo

mjerila ispunili, do jeseni ćemo i četvrto, a tada će biti potrebno i proći detaljnu provjeru Komisije o ispunjenju mjerila.

Do kraja godine će poglavlje bit spremno i za formalno zatvaranje.

Naravno da će prije tog čina biti potrebno postići izlaz iz postojeće situacije uzrokovane slovenskom blokadom, u čemu i prometna politika dijeli sudbinu ostalih ispregovaranih poglavlja, upozorava državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

poziva prethodno prenesen iz jedne u drugu mrežu, jer je interes korisnika dobiti tu informaciju kako bi imao potpunu kontrolu nad troškovima. No, ta obaveza postoji ograničeno vrijeme, što je i logično jer s jedne strane nakon određenog vremena velika većina pozivatelja već ima iskustvo da je broj prenesen.

munikacijsko tržište. Kakvo je tu zapravo stanje?

Hrvatska je na području telekomunikacija u posljednjih pet godina postigla izuzetan napredak. Tržište je u potpunosti liberalizirano, cijene su pale značajno, a ponuda operatora se bitno povećala, na korist i zadovoljstvo korisnika. Godišnje uštede zbog uspješno provedene liberalizacije telekom sektora mjere se stotinama milijuna eura, koja hrvatski građani plaćaju manje, a istovremeno dobivaju bolju razinu usluge, u čemu smo se izjednačili s uvjetima na europskom tržištu.

Kako se to uspjelo?

Put do sadašnjeg vrlo dobrog stanja je bio izuzetno težak, a jaki gospodarski interesi svoje ekstra profite nisu bili spremni predati bez otpora. Poznat je i utjecaj velikih oglašivača i na medije te sam i osobno iz različitih smjerova i ne samo iz telekom sektora u prošlosti zbog toga pr imio i mnoge medijske udarce „ispod pojasa“.

No uvjeren sam da građani znaju prepoznati dosljednost u zauzimanju za javni interes što mi i dalje daje veliku motivaciju u ustrajanju i na provođenju teških odluka koje u pravilu tek dugoročno donose vidljive rezultate.

Kakvo je stanje u Hrvatskim poštama? Bili ste član NO, pratite li još HP? Naravno da pratim i dalje stanje, to je moj resor, iako nakon pet godina više nisam u nadzornom odboru. Pošta po mom dubokom uvjerenju treba odlučnije ući u reforme, iskoristiti iduće tri godine do pune liberalizacije tržišta poštanskih usluga. Na tom području je protiv mene bila vođena prljava medijska kampanja s puno podmetanja, ali tako je to uvijek kad želite držati do principa i provoditi promjene. U okorjelim, nereformiranim i neefikasnim sustavima nije lako provoditi reforme, a još je teže, a nekad i opasno, dirnuti u zamršene i isprepletene interese u njima.

U sporu ste s Ivom Lončarom. Do kuda je stigao taj postupak?

S g. Lončarom imam nažalost tri parnice, od kojih me u dvije tuži, a u jednoj ja njega. Kako ne bih ugrozio procese, o njima ne bih sada govorio detaljnije. No, mislim da je za Međimurje, Zagorje i Varaždinsku županiju dobro da su njegovi predstavnici u Saboru domaći ljudi, a kao što znamo, Lončar je na zadnjim izborima u Karlovačkoj izbornoj jedinici doživio potpuni poraz osvojivši tek oko 0,5 posto glasova, što je oko 11 puta manje glasova nego su njemu i partnerima prije šest godina dali, rekao bih, naivni Međimurci, Zagorci i Varaždinci.

10 milijardi kuna, odnosno više od tri posto GDP-a, ukupna je vrijednost šteta uzrokovanih prometnim nesrećama u Hrvatskoj koje se dogode tijekom godine

1500 željezničkocestovnih prijelaza postoji u Hrvatskoj, a trećina je zaštićena brkljama

9 posto iznosi pad prometa u europskom zračnom prostoru, a očekuje se i negativan utjecaj na broj putnika i iz turizma

IZDVOJENO Varaždinski aerodrom izvrstan gospodarski projekt

U Varaždinu - tisuće putnika!

Dobre perspektive

Kako gledate na razvoj varaždinskog aerodroma?

Varaždinski aerodrom je izvrstan gospodarski projekt za koji država ima, a mora i ubuduće imati dovoljno sluha. Naime, kad u razvoj aerodroma uspijete privući i lokalnu zajednicu, tj. sam Grad Varaždin, odnosno privatni kapital, rizik ulaganja se dijeli, što je ujedno i najbolji pokazatelj da projekt ima dobru perspektivu.

Koliko je država do sada pomagla i što se još planira?

Država je posebno u posljednjih godinu dana sa znatnim

sredstvima pomogla izgradnji infrastrukture aerodroma u Varaždinu, a osobno ću se zalagati da tako bude i ubuduće,

V

jerujem da nije daleko dan kada će s Varaždina i u Varaždin zrakoplovima dolaziti tisuće putnika tako dugo dok aerodrom ne dostigne barem solidne uvjete za prijevoz putnika. Moram naglasiti da je ovaj projekt

preživio brojne rebalanse proračuna te vjerujem da nije daleko dan kada će s Varaždina i u Varaždin zrakoplovima prometovati tisuće putnika, a da će se na samom aerodromu otvoriti dragocjena nova radna mjesta, što će doprinijeti napretku ne samo Varaždina i Varaždinske županije, već i cijele regije sjeverozapadne Hrvatske.

Vidite li i druge mogućnosti razvoja aerodroma?

Naravno, tu su i mogućnosti razvoja škole letenja, servisa zrakoplova odnosno svih onih djelatnosti koje jedan aerodrom nosi sa sobom.

8

Grad Varaždin

23. lipnja 2009.

HUMANO Varaždinka Ružica Juras prodajom CD-a pomogla “Zakladi Ane Rukavine”

Ana je u nama ostavila dubok trag VARAŽDIN - Varaždin je još jednom pomogao Zakladi Ane Rukavine. Naime, poznata pjesnikinja Ružica Juras odlučila je 13.000 kuna dobivenih od prodaje svog CD-a “Varaždin moj dragi” donirati “Zakladi Ane Rukavine”. - Anu smo pratili kao novinarku i nekako nam je prirasla srcu - rekla je Ružica Juras koju je mlađi sin potaknuo na to dobročiniteljstvo. Na predaji

te donacije bila je i majka pokojne novinarke Ane Rukavine,

u

ime Grada Aninu majku primio je Zlatko Horvat gospođa Marija Gala Rukavina, koja je bila ganuta donacijom,

a isto tako i vezenim portretom kćeri, koji je izradila Varaždinka Verica Mihalić. - Dok sam živa, radit ću za dobro Zaklade Ane Rukavine - rekla je Marija Rukavina opisujući još jednom dobročinstvo svoje kćeri koja je dirljivim pismom osvijestila javnost o potrebi osnivanja registra koštane srži. - Danas imamo 33.000 dobrovoljnih darivatelja koštane srži, od

čega je 11.000 njihovih uzoraka tipizirano i obrađeno - rekla je ponosno majka nabrajajući i druge aktivnosti Zaklade. U ime Grada Varaždina majku Ane Rukavine u Gradskoj je vijećnici primio zamjenik gradonačelnika Varaždina Zlatko Horvat koji je istaknuo kako temeljito prate rad “Zaklade A. Rukavine” te kako Anu, koja je ostavila dubok trag, iznimno cijene.

Mariji Rukavini uručen je portret kćeri koji je izradila V. Mihalić

LJETO U VARAŽDINU 2009. Raznolik program s više od 30 vrijednih događanja

Kulturno ljeto nema suše Predstave, ples, performans, blues, rock, jazz i klasična glazba, film, poezija, crtići, folklor Tridesetak raznovrsnih programa, gotovo svaki drugi dan pa katkad i svaki, sve do 8. kolovoza, bit će u sklopu Ljeta u Varaždinu 2009.

Lani je bilo 8 tisuća posjetitelja, a ove se godine očekuje još i više.

Bit će zadovoljeni kulturni interesi svih generacija.

Koncertni ured Varaždin kao glavni organizator objedinio je - osim vlastite, i kulturnu ponudu drugih varaždinskih ustanova ili priređivača.

Cijena je Ljeta u Varaždinu dvjesto tisuća kuna, a osim Grada Varaždina kao glavnog pokrovitelja financiraju ga i brojni sponzori.

O tome su u klubu Europa media 17. lipnja izvijestili novinare Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda, dr. sc. Janko Pavetić, pročelnik Odjela za kulturu Grada te Vesna Kosec-Torjanac, voditeljica propagande HNK Varaždin.

Potvrđeno je da će i time na dostojan način biti obilježena aktualna 800. obljetnica otkako je Varaždin stekao status slobodnog i kraljevskog grada.

Nema čega nema

Startalo se već 16. lipnja, a od sutra slijede nove atrakcije.

Fontana blues festival bit će 24. lipnja (Fontana, 19 sati), a u petak, 26. lipnja, na Stančićevu trgu u 21 sat nastupa s Funk hotelom Varaždinski

PRVACI

Prijem za sve uspješne đake

funk-rock trio (u slučaju kiše premješta se na 27. lipnja).

Najmlađu publiku razveselit će Društvo Naša djeca i solisti Štigleca u subotu 27. lipnja na Stančićevu trgu u 10 sati, a zbor Štigleci idući dan na istom mjestu u isto vrijeme.

Zatim će HNK Varaždin svoje “mobilne predstave” preseliti na otvoreno: Klub Tango u

Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok primio je u četvrtak u Gradskoj vijećnici učenike osnovnih škola koji su na državnim natjecanjima, susretima i smotrama osvojili prvo do peto mjesto. Prijemu su prisustvovali mentori nagrađenih učenika, kao i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i znanost Grada Varaždina Karmen Trubić. Natjecanja, susreti i smotre održani su prema propozicijama i rasporedu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a priprema učenika za natjecanje djelomično je bila financirana sredstvima proračuna Grada namijenjenih za dodatne i dopunske aktivnosti.

B

ogat program kao u punoj sezoni za sve naraštaje dvorište Županijske palače (28. lipnja u 21 sat), Vrak Mrak i Seljo Beljo na Gradsku tržnicu (29. lipnja u 11 sati) te Volim Njofru u dvorište Županijske palače (30. lipnja u 21 sat).

Slijedi blok koncerata: makedonski sastav Leb i sol (3. srpnja, Fontana, 21 sat), Radar festival (Gradski stadion, 12. srpnja, s tim će da Joe Jackson iz Vel. Britanije nastupiti i u ponedjeljak, 6. srpnja, u HNK-u u 19,30).

Zatim će, u različitim gradskim prostorima, uslijediti koncerti klasične glazbe, popa, rocka i jazza. Bogat je raspored događanja i na Međunarodnom susretu mladih Europe (od 20. do 29. srpnja).

Gitaristički duo Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić na

VIDEONADZOR

Puhački orkestar Hrvatske željeznice na Tjednu tradicijske kulture

itineraru svoje turneje imaju dvorište Galerije starih i novih majstora 27. srpnja u 21,30, a pjesnička je Srebrna cesta u atriju Staroga grada 8. kolovoza u 20 sati.

VANIMA će svoje filmove prikazati na Korzu 5. kolovoza u 20 sati, dok će na istom mjestu s početkom u 21 sat biti prikazano 5 filmova Ljetnog kina (od 31. srpnja do 4. kolovoza).

Već održane priredbe U sklopu ovogodišnjeg varaždinskog kulturnog ljeta već je održan odlično prihvaćen Mali plesni festival “Transformation” (produkcije studija Lena i Nayra) u kazalištu s nizom stilski različitih plesnih točaka, među kojima su najatraktivnije bile trbušne plesačice i ples uz šipku. Tjedan tradicijske kulture na Korzu

(Večer folklora), Gradskoj tržnici (promenadni koncert) i Stančićevu trgu (nastup zbora Vila i tamburaških sastava) okupio je veliki broj i izvođača i gledatelja. Završili su uspješno i nedvojbeno odlični ljetni Dani performansa i suvremenog plesa s desetak programa u okviru “Dočeka ljeta”.

USPJEH Osmi put zaredom na varaždinskom Aquacityju svečano podignuta Plava zastava

Znak za čistu i sigurnu plažu

I Ivan Čehok podigao zastavu

Na plaži Aquacity, koja je u akciji Zeleni cvijet HTZ-a proglašena najuređenijim kupalištem kontinentalne Hrvatske 2008. godine, već osmu godinu zaredom vijori se Plava zastava. Prošli tjedan su je podigli gradonačelnik Ivan Čehok, načelnik Trnovca Bartolovečkog Stjepan Hren i predsjednik Pokreta prijatelja prirode “Lijepa naša” Ante Kutle. Plava zastava je prestižna međunarodna markica za čiste, sigurne i dobro održavane plaže, sanitarne prostore i popratne sadržaje, a dodjeljuje se samo za jednu sezonu,

odnosno svake sezone potrebno je ponovno zadovoljiti sve postavljene uvjete koji su vezani za kvalitetu vode, odgoj i

k

valitetu vode, koja se ispituje svakih 15 dana, potvrđuju riječni rakovi obrazovanje vezano za okoliš, upravljanje okolišem, sigurnost, usluge i drugo. Osim

na kvalitetu vode, koja se ispituje svakih 15 dana, a koju potvrđuje prisutnost riječnih rakova, veliki naglasak stavlja se na sigurnost posjetitelja. Kupalište je podijeljeno na zone za kupače i za nekupače, što je vidno istaknuto na nekoliko mjesta.

Na plaži se nalaze i dva tornja za spasioce koji brinu za sigurnost kupača od 10 do 19 sati, kada je kupalište službeno i otvoreno. Aquacity je iznenadio novim sadržajima: šetnica je nastavljena na svima poznati „otok“, do kojeg se dolazi novoizgrađenim drveni mostom.

U školama bez tučnjave U Varaždinu su u petak na sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždina prisustvovali i predstavnici vijeća za komunalnu prevenciju Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.

Najveće zanimanje pokazali su za uvođenje video-nadzora u dvorišta gradskih osnovnih škola, čije se postavljanje pokazalo iznimno dobrim. Naime, otkad su postavljene kamere, ozbiljnijih tučnjava i drugih incidenata nije bilo. Varaždinska iskustva pokušat će primijeniti i u tri županije, koje imaju slične probleme s uništavanjem javne imovine, istaknuo je Denis Bičanić, organizator sastanka i suradnik na programu za razvoj ureda UN-a u Zadru.

Grad Varaždin

23. lipnja 2009.

9

POSJET

U Kuvajt i na arapska tržišta

Neposredno uz postojeću zgradu u idućih pet godina planira se dogradnja dvaju krila

TEHNOLOŠKI PARK Ambiciozan plan proširenje tek obnovljene zgrade

Čak 25 milijuna eura za novih 16.000 kvadrata Kada će Hrvatska biti u mogućnosti aplicirati na strukturalne fondove EU, nadamo se da će naš projekt proširenja Tehnološkog parka biti jedan od prioritetnih VARAŽDIN – Za Tehnološki park Varaždin, koji odnedavno djeluje u potpuno obnovljenoj zgradi bivšeg Vartimpeksa, već je osmišljen vrlo ambiciozan projekt proširenja za 16.000 kvadrata, čija se vrijednost procjenjuje između 20 i 25 milijuna eura.

Već 27 tvrtki

Na postojećem prostoru od 3.300 kvadrata, odnosno neto 2.000, imamo 26 tvrtki i Razvojna agencija Sjever. Kod 11 tvrtki započeli smo kompletnu proceduru inkubacije, a za to pripremamo još dvije tvrtke koje će ući u trenutno jedina dva slobodna ureda. Dakle, prostora više nemamo, iako smo prije godinu dana za NTH iznajmili oko tisuću kvadrata u krugu Varteksa – ističe Andrija Petrović, direktor varaždinskog Tehnološkog parka.

Tijekom zadnje dvije godine, koliko se Tehnološki park intenzivno bavi inkubacijom su-

kladno projektu odobrenom od Svjetske banke, odnosno BICRO-a u sklopu programa

u

Hrvatskoj postoje još dvega dva slična parka, u Rijeci i Novoj Gradišci TEHRCO, zaprimljeno je 65 zahtjeva za komercijalizaciju proizvoda vezanih uz ICT.

Mreža eksperata

Jednostavno više nemamo ni prostornih ni ljudskih resursa za razvijanje novih proizvoda, odnosno inkubaciju novih tvrtki. Stoga planiramo mrežu eksperata s 30 do 40 eksperata s kojima bi krenuli u komercijalizaciju prijavljenih projekata. Uz to, neposredno uz postojeću zgradu Tehnološkog parka planiramo dogradnju dva krila u idućih pet

godina – najavljuje Petrović, dodajući da je toliki prostor nužan i zbog stranih investitora koji u Varaždinu ne mogu doći do većih poslovnih prostora. Radi ostvarenja ovog ambicioznog plana proširenja, koje bi se izvelo na prostoru susjednih teniskih terena pod balonom te dijela Varteksovih objekata, predstavnici Tehno parka susreli su se s čelnicima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU).

- Već smo aplicirali naš projekt dogradnje SAFU-u, koji je iz Varaždinske županije izdvojio samo naš i projekt sanacije Bednje. A kada će Hrvatska biti u mogućnosti aplicirati na strukturalne fondove EU, nadamo se da će naš biti jedan od prioritetnih projekata koji će se financirati – ističe direktor Tehnološkog parka kojeg su zajednički osnovali Grad Varaždin, FOI i varaždinsko Veleučilište.

USPJEH Priznanje na savjetovanju u Šibeniku

Najbolji među tri slična parka u Hrvatskoj Iznimno smo zahvalni Ministarstvu gospodarstva što su nas prepoznali na XIII. savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku, odnosno proglasili nas najboljom institucijom u kategoriji „Tehnološki parkovi i poduzetnički inkubatori“ – istaknuo je Petrović na početku prezentacije projekta proširenja.

U Hrvatskoj postoje još svega dva slična parka, i to u Rijeci i Novoj Gradišci, a razlog proglašenja varaždinskog Tehnološkog parka najboljim cjelovitost je projekta.

To podrazumijeva dobro postavljen inkubacijski proces, dobru infrastrukturalnu opremljenost, značajan broj novostvorenih tvrtki i radnih mjesta te općenito primjerene rezultate dosadašnjeg rada – pojasnio je Petrović.

POHVALE BICRO i Svjetska banka pohvalno o Tehnološkom parku

Grad, BICRO i WB - ključni

Napravit ćemo poslovne prostore za iznajmljivanje, najavio Mikac

Ako EU odobri između 20 i 25 milijuna eura za ovaj poslovni centar na ulazu u Varaždin, vjerujem da će projekt poduprijeti i svi drugi koji bi nam mogli pomoći – istaknuo je Petrović, zahvaljujući se na dosadašnjoj potpori Gradu Varaždinu i BICRO-u. Govoreći o programima BICRO-a, Ivo Friganović

posebno se osvrnuo na oblike financijske pomoći novoosnovanim tvrtkama te onima koje žele raditi nove proizvode.

- Tehnološki park Varaždin prepoznali smo kao potencijalni ICT inkubator, tako da smo ga nakon priprema počeli i financirati 2007. godine – podsjetio je Friganović, naglašavajući da

je ključni katalizator u tome bila Svjetska banka (WB) sa „Science and Technology“ programom. Čestitajući na dobivenom priznanju u Šibeniku voditelj ureda Svjetske banke u RH Andras Horvai istaknuo je kako je Tehnološki park dobar primjer suradnje kompetitivnosti hrvatskoga gospodarstva.

VARAŽDIN – Suradnja s arapskim svijetom nije primjerena na razini Hrvatske, pa tako ni Varaždina, istaknuto je to prilikom posjete Abdulaziza Abdullaha Al-Duaija, kuvajtskog veleposlanika za Hrvatsku, varaždinskoj Slobodnoj zoni i tvornici Solvis. Tijekom razgovora o poboljšanju gospodarske suradnje u varaždinskoj Gradskoj vijećnici bilo je riječi o uspostavljanju tješnje suradnje Varaždina te jednog od kuvajtskih gradova slične veličine, kao i mogućoj obostranoj posjeti kuvajtskih i varaždinskih gospodarstvenika od kojih su neki već prisutni na kuvajtskom tržištu.

RADAR

Biomasa i bioplin Umjesto da ovise isključivo o energentima iz velikih sustava, koji znaju zakazati i čija cijena nije stabilna, poduzeća i manje urbane sredine trebaju razvijati obnovljive izvore energije, prvenstveno one vezane uz biomasu i bioplin, pogotovo ako raspolažu sa sirovinama iz kojih ih mogu dobiti, kao što je to slučaj u prehrambenoj i drvnoj industriji.

Istaknuo je to tijekom sastanka članova Izvršnog odbora projekta RADAR održanog u sklopu konferencije čiji je domaćin Tehnološki park, odnosno Razvojna agencija Sjever, a uz njih još sudjeluju i partneri na projektu iz Italije, Velike Britanije, Latvije, Estonije...

Innovation Accelerator

Najbolji radovi studenata VARAŽDIN – U završnom dijelu drugog Innovation Accelerator programa održanog u Microsoftovom inovacijskom centu pod pokroviteljstvom T-HT-a, pet studentskih timova predstavilo je svoje nagrađivane radove. Tako je Gladni tim (FER) predstavio portal „Najedi se“, FERTim višekorisničko sučelje za učenje, DUMP Team (FESB) potral javnog prijevoza, Lost in Time (FESB) sustav za očuvanje kulturne baštine, a tim Explorer (FOI) sustav Geoscut.net za upravljanje podacima vezanim uz geografska područja.

10 Poslovni svijet

23. lipnja 2009.

MESAP Na međimurskom sajmu poduzetništva nastupilo 411 izlagača iz sedam zemalja

Rekordna popunjenost Nastupili poduzetnici i obrtnici iz većine županija te gosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke, BiH, Srbije i Slovenije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NEDELIŠĆE - Iako ih je lani bilo nešto više, 411 izlagača na ovogodišnjem Međimurskom sajmu poduzetništva

s

ajam na 4.500 m2 zatvorenog i 14.500 otvorenog prostora

AUTO CENTAR KOS

Gospodarska vozila Dacia

U suradnji sa sajmovima u regiji, MESAP će se pokušati razvijati uz pomoć fondova EU, najavio Novak

Tijekom nastupa na MESAP-u Auto Centar Kos, koncesionar za vozila Renault, Kia i Dacia, naglasak je dao na gospodarska vozila, osobito rumunjske marke koja se nalazi u sastavu grupe Renault. Tako su izloženi modeli dostavnih vozila Dacia pick-up i Logan Van koja su omjerom ponude i cijene već naišla na dobar prijem na tržištu, a sada i na pozornost posjetitelja sajma. tomislav makaj

(MESAP) zauzelo je najviše zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora otkako se prije jedanaest godina počela održavati ova najveća sajamska priredba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Na ovaj rekord upozorio je u petak Marjan Novak, direktor MESAP-a, tijekom otvaranja trodnevne sajamske manifestacije na kojoj su proizvode i usluge pokazali poduzetnici i obrtnici iz većine naših županija, kao i gosti iz Austrije, Mađarske, Njemačke, BiH, Srbije i Slovenije.

Sajam je otvor io Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, nakon čega je međimurski župan Ivica Perhoč uručio priznanja najboljima na izložbi vina i vinarske opreme. Priznanja su dobila i najbolja grla na stočarskoj izložbi, najsretniji posjetitelji i najljepši štand.

Raznolika ponuda vozila, motorkotača i četverocikla Auto Prikratki

Senko na MESAP-u predstavio štednjake i kamine

U turističkoj ponudi Međimurja izdvajaju se Toplice Sv. Martin

ZAGORJE-TEHNOBETON Paleta betonske galanterije i armatura na MESAP-u

Dobra ponuda ponovno privukla posjetitelje Među četiristotinjak izlagača na 11. Međimurskom sajmu poduzetništva bilo je i varaždinsko poduzeće Zagorje-Tehnobeton, koje je prvi put na MESAP-u nastupilo lani.

Upravo zahvaljujući do-

s

ajamski popust od 15 posto na narudžbe

Dnevno proizvodimo 1300 kvadratnih metara betonske galanterije te 2.000 m3 betona, ističe Bakšaj

Cjelovita ponuda u Severovoj ulici uz dobre uvjete Zbog prostornih ograničenja Zagorje-Tehnobeton predstavilo je tek manji dio palete svoje betonske galanterije koja se u cijelosti može vidjeti u prodajnom prostoru u Ulici Ivana Severa koja vodi prema Gradskoj sportskoj dvorani.

- I tu nudimo dobre komercijalne uvjete, posebno ako se uzmu veće količine naših proizvoda koje možemo dostaviti vlastitim voznim parkom – ističe direktor sektora komercijale Zagorje-Tehnobetona Čedomir Bakšaj.

Za uređenje okućnica, odnosno vanjskih privatnih i javnih površina, nudi se 30-ak vrsta betonskih opločnika i isto toliko cijevi, a tu su i betonski poklopci, kanalice, rubnjaci, vinogradski stupovi i betonski blokovi.

- Zagorje-Tehnobeton je svojom lanjskom investicijom ne samo proširilo svoj proizvodni program betonske galanterije, nego i dodatno poboljšalo njegovu kvalitetu. To je utjecalo i na cijenu naših proizvoda, što se iz dana u dan sve više prepoznaje na tržištu – doznajemo od Bakšaja.

br im iskustvima iz prošle godine, najveće graditeljsko poduzeće sjeverozapadne Hrvatske odlučilo je i ove godine nastupiti na najvećem regionalnom sajmu, pa je na otvorenom dijelu MESAP-a Zagorje Tehnobeton izložilo dio svojih proizvoda.

- Na MESAP-u smo izložili betonsku galanteriju te armature u cilju promocije na lokalnom tržištu, odnosno među posjetiteljima i poduzetnicima - doznajemo od Čedomira Bakšaja, direktora sektora komercijale.

Uz sajamski popust od 15 posto, među glavnim razlozima za zanimanje za proizvode Zagorje-Tehnobetona njihova su kvaliteta te raznolikost.

- Naša paleta betonske galanterije obuhvaća više od pedeset proizvoda raznih

oblika i namjena, a ako bismo još u obzir uzeli njihovu boju, kao što je slučaj kod opločnika, onda bi naša ponuda bila višestruko veća – upozorava Bakšaj. Ovako raznovrsnu ponudu betonske galanterije, kako dodaje, Zagorje-Tehnobeton nudi zahvaljujući lanjskom ulaganju u izgradnju i opremanje novog pogona s najsuvremenijom opremom.

Dobra iskustva - Sada možemo dnevno proizvesti 1.300 kvadratnih metara betonske galanterije te 2.000 kubnih metara betona koji dovozimo kupcima s vlastitim voznim parkom. Sve to nas izdvaja od konkurencije na tom području - ističe Bakšaj. U Zagorje-Tehnobetonu upozorava i na ponudu betonske armature koju je moguće dobiti po prihvatljivoj cijeni i kratkom roku, i to ne samo za poslovne objekte, nego i obiteljske kuće.

- I sada su se ponovila dobra iskustva iz prošle godine kada smo tijekom sajma, kao i neposredno nakon njegovog završetka, primili dosta narudžbi putem obrazaca s posebnim sajamskim popustom koje su posjetitelji mogli dobiti na našem štandu – doznajemo od Alena Ercega, komercijalista Zagorje-Tehnobetona.

DJELATNOST

Od elemenata do gradnje Betonska galanterija, beton i armature tek su dio djelatnosti kojima se bavi Zagorje-Tehnoboton.

Najveće graditeljsko poduzeće sjeverozapadne Hrvatske vjerojatno je najpoznatije po uslugama u visokogradnji i niskogradnji. Uz to, nudi i projektiranje i razradu projekata te raznovrstan elektroprogram i usluge mehanizacije.

Okosnica djelatnosti su ipak armirano-betonski montažni elementi uz pomoć kojih se mogu napraviti montažne hale za proizvodne, skladišne, sportske ili poslovne objekte. Tu su i fasadni paneli, odnosno montažne fasadne ploče koje mogu biti izolirane i neizolirane, kao i krovni nosači raspona do 30 metara, stupovi, T grede i TT ploče.

Poslovni svijet 11

23. lipnja 2009.

DOZNAJEMO VABA banka 2008. završila s gubitkom od 33 milijuna kuna

Čičak: Bili smo uspješni

Gubitak je uglavnom posljedica otpisa imovine koja je naslijeđena u bivšoj Brodsko-posavskoj banci i Primus banci, pojašnjava predsjednik Uprave VABA banke Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

M. Bača umjesto M. Horvata

VARAŽDIN - VABA banka lanjsku je poslovnu godinu završila s gubitkom od gotovo 33 milijuna kuna koji će se, prema odluci nedavno održane Glavne skupštine, pokriti prihodima iz budućeg razdoblja.

Loše naslijeđe

- Usprkos ostvarenom negativnom rezultatu, prošla godina bila je za nas uspješna.

Gubitak je, naime, uglavnom posljedica otpisa imovine koja je naslijeđena u bivšoj Brodsko-posavskoj banci i Primus banci – doznajemo od Igora Čička, predsjednika uprave VABA banke Varaždin.

Gubitak je posljedica čišćenja bilance banke te ulaganja u njezin razvoj. Naime, više od 25

o

perativni prihodi VABA-e lani rasli po stopi većoj od 40 posto milijuna kuna otpada na rješavanje naslijeđene nekvalitetne imovine i usklađenje imovine na fer vrijednost, odnosno otpisa slabih kredita i rezervi za sudske sporove bivših banaka, dok se ostatak odnosi na operativni gubitak koji je nastao zbog razvoja banke, odnosno otvaranja novih poslovnica, ulaganja u vlastiti informatički sustav banke te zapošljavanja. Ujedno banka je imala i značajne povećane troškove usklađenja poslovanja s međunarodnim računovodstvenim standardi-

Više od 25 milijuna kuna gubitka otpada na rješavanje naslijeđene nekvalitetne imovine

ma kao i više troškove općih rezervacija zbog rasta bilance i kreditnog portfelja.

Osnova za rast

Igor Čičak

- Činjenica da danas poslujemo s čistom bilancom i profitabilno čini nas zadovoljnim, kao i to da ostvarujemo dobre stope rasta. Primjerice, ako gledamo operativno, prihodi su lani rasli po stopi većoj od 40 posto. Dobro poslovanje nastavljeno je i u prvom kvar-

talu ove godine, a drugi kvartal bit će još nešto bolji. Stoga očekujemo dobar rezultat na kraju ove, ali i narednih poslovnih godina, tako da odluka o pokriću gubitaka iz budućeg poslovanja ima realne osnove – tvrdi predsjednik uprave VABA banke.

Napominjući da se banka jako dobro razvija te da je stvorena kvalitetna osnova za budući rast, Čičak ističe da banka danas posluje kroz

četiri financijska centra i 11 poslovnica u pet županija. Uz Varaždinsku županiju, VABA je

u

strogom centru Varaždina VABA će otvoriti još jednu poslovnicu prisutna i u Međimurskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji, kao i gradu Zagrebu.

Uz Stjepana Bunića i Vladimira Košćeca u Nadzorni odbor VABA banke umjesto Milana Horvata ušla je Marina Bača, koja je nedavno postala predsjednica uprave Fima Validusa, najvećeg pojedinačnog dioničara banke. Izuzev jednog stranog fonda, Balkan financial sector equity, domaći investitori imaju 84 posto dionica banke.

- Iako postoje zanimanja i u inozemstvu, ako ćemo ići u dokapitalizaciju, prvenstveno ćemo gledati domaći kapital. Međutim, sada nam nije potrebna dokapitalizacija jer imamo dobru adekvatnost kapitala. Naime, budući da je iza nas glavnina investicija, koje su zahtijevale više troškove, naš primarni fokus bit će povećanje učinkovitosti i profitabilnosti nakon završetka jednog razvojnog ciklusa unutar kojeg su uvedeni svi proizvodi koji imaju velike banke, od vlastitog platnog prometa, internet bankarstva do kartičarstva.

Upravo zahvaljujući tome imamo dovoljno resursa da udvostručimo bilancu s postojećom infrastrukturom i uz neznatno povećanje troškova – naglašava Čičak.

- U budućnosti ćemo se maksimalno usmjer it i na sjeverozapadnu Hrvatsku, pr venstveno Varaždinsku županiju, tako namjeravamo u strogom centru Varaždina otvoriti još jednu poslovnicu.

Planiramo i pokriti manja središta kao što su Lepoglava i Varaždinske Toplice. Isto tako kod našeg razvoja u budućnosti mislimo naglasak staviti i na Međimursku županiju – najavljuje Čičak.

PERADARSTVO Tribina u sklopu projekta »Kvaliteta, sigurnost, sljedljivost – meso peradi EU porijekla«

„Slijedi dramatičan rast peradarske industrije“ ZAGREB – “Bez obzira na trenutačnu ekonomsku situaciju u svijetu, ili baš kao rezultat ove situacije, globalna peradarska industrija doživjet će dramatičan rast u sljedećem desetljeću.” Istaknuto je to tijekom tribine održane u sklopu informativno-promotivnog projekta »Kvaliteta, sigurnost, sljedljivost – meso peradi EU porijekla«. Projekt, koji vodi Gospodarsko-interesno udruženje Mesne industrije

Slovenije, na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije promovira meso peradarske industrije iz EU i upozorava potrošače da budu veoma pozorni prilikom odabira hrane. - Potrošači na prvo mjesto stavljaju zdravlje, što znači da je tržište spremno za konzumaciju veće količine zdrave hrane. Sistem KSS (Kvaliteta, sigurnost, sljedljivost), koji smo razvili, najbolje je jamstvo da su naši

proizvodi oplemenjeni svim atributima koje odlikuju nadstandardni postupci pripreme zdrave hrane poznatog porijekla - ustvrdio je to Predrag Šegović, direktor čakovečke Perutnine Ptuj – Pipo i predstavnik europske peradarske mesoprerađivačke industrije.

U sklopu ovog projekta, koji financiraju EU i Slovenija, nalazi se i portal: www.mojenajmeso.hr, na kojem se može pronaći niz korisnih savjeta.

Predrag Šegović, direktor čakovečke Perutnine Ptuj – Pipo

HZZ VARAŽDIN

Manje posla u svibnju Radnik na proizvodnoj liniji, prodavač, tekstilni radnik i šivač - bila su u svibnju najtraženija zanimanja u tvrtkama Varaždinske županije, koje su prijavile 459 slobodnih radnih mjesta, što je 12,8 posto više no u travnju, ali 22,2 posto manje nego lani.

Tvrtke su prošli mjesec zaposlile 466 osoba iz evidencije HZZ-a, što je 4 posto manje nego u travnju, a iz drugih razloga brisane su još 233 osobe. Tako je potkraj svibnja, tijekom kojeg su evidentirane 624 nove nezaposlene osobe, bilo 7.852 nezaposlenih osoba. To je za 75 osoba manje nego u travnju, ali 1.180 osoba više nego prije godinu dana.

KOKA

Dobit devet milijuna kuna VARAŽDIN – Više od devet milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja ostvarila je Koka u prvom kvartalu ove godine, dok je u istom razdoblju lani poslovala s gubitkom od 435 tisuća kuna.

Prihodi su bili gotovo 297 milijuna kuna, a najviše su porasli u inozemstvu, i to s 30 milijuna na više od 38 milijuna kuna. Iako su uslijed zapošljavanja rasli troškovi osoblja, za oko milijun kuna smanjeni su ukupni rashodi, i to zbog pada cijene dijela sirovina, tako da su bili 285 milijuna kuna.

DERMA

Veći izvoz bolji rad VARAŽDIN - Iako je ukupni promet zadržala na razini 2007. godine, poduzeće Derma prošlu je poslovnu godinu završilo s dobiti od 1,3 milijuna kuna, što je triput više nego godinu ranije.

- Zbog manje sigurnosti na domaćem tržištu, lani smo plasman naših umjetnih i prirodnih ovitaka za mesnu industriju smanjili domaćem tržištu za pet posto u odnosu na prethodnu godinu, no istovremeno smo povećali izvoz za 28 posto – istaknuo je u srijedu Mladen Topolnjak, direktor tvrtke Derma, tijekom Glavne skupštine.

Usprkos jakoj konkurenciji s istoka, Derma i ove godine povećava izvoz na tržišta zapadnoeuropskih zemalja, glavna izvozna odredišta tvrtke.

12 Oglasi

23. lipnja 2009.

Školstvo 13

23. lipnja 2009.

Uspjeh Učenici osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije među najboljima u državi

Cijeli je svijet pred njima tomislav makaj

Priznanja učenicima na prošlogodišnjim uspjesima u Županiji i na državnim natjecanjima Pišu: DAMIR IVANČIĆ i IVICA ZAMODA

Želim postati liječnik

Pjevački zbor varaždinske Glazbene škole svake godine ostvaruje zapažene nastupe na brojnim natjecanjima

Zlatni zbor i punk muzika Sara Šopar učenica je 4. razreda Šeste osnovne u Varaždinu i jedna od članica pjevačkog zbora “Varaždinski slavuji” s kojim je osvojila prvo mjesto na županijskoj smotri kao i “Zlatnu plaketu” na Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Varaždinu 2009. godine. - Naša voditeljica zbora je učiteljica Ružica Kapitan. Osim glazbenog volim i njemački. U zboru nas je 40-ak. Učenica sam i 2. razreda glazbene škole.

Volim slušati i punk, osobito pjesme Avril Lavigne. Imam trojicu braće, ali nijedan ne voli pjevati. Ja još volim i crkvene pjesme, a želim postati učiteljica povijesti rekla je Sara.

Glazba Harmonikaški kvintet Srednje glazbene škole Varaždin

Nikolina i četiri muzikalna mušketira Željeli smo svirati u komornom sastavu - i ekipa se skupila - kažu s ponosom članovi Harmonikaškog kvinteta, učenici harmonikaškog odjela Srednje glazbene škole u Varaždinu.

Kv intet djeluje od 2007., a u sadašnjem su sastavu od lani.

Tko su, dakle, oni u čijim se rukama harmonike teške po 15 kilograma razliježu neobičnom glazbom koja kao da silazi s nebesa?

To su Nikolina Furić (4. razred), Mislav Sviben (3. razred), Ivan Golub

(2. razred), Dario Šeremet (4. razred) i Vinko Kukuljan (3. razred).

Njihov mentor je profesor harmonike Saša Bastalec u čijoj obradi su i raznovrsne kompozicije koje izvode ne samo na svoje zadovoljstvo nego i publike kao i raznih žirija. U repertoaru su, stoga, posebno uspjele skladbe Maxa Regera.

Osvojili su kao kvintet tijekom proteklih mjeseci prvo mjesto na dvama prestižnim međunarodnim harmonikaškim natjecanjima - u Puli te u Moravskim

Toplicama u Sloveniji.

Svi oni i mnogo i uspješno nastupaju i - solo.

A u solo nastupima posebno se istaknula maturantica Nikolina Furić - varaždinska maturantica inače iz Požege.

Ona je na natjecanju u Moravskim Toplicama bila apsolutna pobjednica, dok je na Svjetskom kupu u Glasgowu (Škotska) u listopadu 2008. bila odlična sedma.

Nikolina svira harmoniku već desetu godinu, a skladbe je skidala s radijskog programa još kao mala.

Na jesen ima nastup u Trstu, a okušat će se na prijamnom za studij u Puli i Ljubljani.

Zvonimir Kunštek učenik je 8. razreda Osnovne škole Martijanec i na smotrama mladih novinara istaknuo se intervjuom.

- Moj razgovor s napadačem nogometnog kluba Belupo Bojanom Vručinom objavljen je u školskom listu Zlatna jabuka i za njega sam primio samo pohvale.

Moja učiteljica i mentorica je Spomenka Struški. Inače, ja nogomet igram u obrani.

No, osobito me zanimaju matematika i kemija i najvjerojatnije ću se upisati u gimnaziju.

Novinarstvom se posebno neću baviti. Želim postati liječnik i nastojat ću to ostvariti - bio je jasan Zvonimir.

Lidrano i tehnički odgoj

Filmovi, bend i fizika

Škola ipak najvažnija

Robotika i matematika

Zabavno cijepljenje

Sunčev i zvjezdani dan

Darko Tušek, učenik 7. r.

OŠ Franjo Sertić iz Bednje, osvojio je najvišu nagradu na državnoj smotri Lidrano u samostalnom literarnom izričaju za pjesmu V Plieši.

- Pisao sam o ovom mjestu bednjanskog kraja na specifičnom narječju o životu ljudi prije i sada. Pišem od 5. razreda i sada mi je prvi puta na Lidranu zapažen rad, a nastupao sam na natječajima kajkavskog izraza u Zlataru, Zelini i Ivancu.

Zanima me i tehnički odgoj, ali još uvijek se nisam odlučio u gdje ću se upisati - dodao je Darko.

Luka Gložinić i Petar Havaić, učenici 4. r. ESŠ osvojili su 1. mjesto na državnom natjecanju u kategoriji eksperimentalnih radova za rad elektromagnetski top. - Ideju smo dobili na internetu i u razgovoru s razrednikom pa smo se tako odlučili. Ja sam bio još i drugi na natjecanju iz elektrotehnike, a u slobodno vrijeme sviram gitaru u bendu. Imam izravni upis na FER pa ću tamo nastaviti školovanje - rekao je Luka.

Petar voli gledati filmove, a školovanje će nastaviti na PMF-u smjer fizika.

Mia Stipan, učenica 7. r. V. OŠ Varaždin bila je prva na županijskom natjecanju u stolnom tenisu a treća na pojedinačnom. - Osam godina treniram stolni tenis, dvije u STK-u Varaždin i šest u Željezničaru. Osim toga natjecala sam se u još kemiji, biologiji, matematici i hrvatskom jeziku i postigla vrlo dobre rezultate. Cilj mi je upisati Prvu gimnaziju, škola mi je na prvom mjestu, ali sport odnosno stolni tenis mi je vrlo važan i ne bih ga se mogla tek tako odreći pa ću nastaviti na oba plana - dodala je Mia.

Rene Zamostni, učenik 7. razreda OŠ Petrijanec osvojio je prvo mjesto na državnom natjecanju u robotici s temom simulacija vrata.

- Tri godine se bavim robotikom i bio sam do sada dva puta drugi. Mentori su mi Marko Martinec i Ivica Kolarić. Natjecao sam se i na županijskom nivou iz matematike. Najviše me zanimaju uz robotiku matematika i informatika. Namjeravam upisati Drugu gimnaziju, prirodoslovno-matematički smjer. U slobodno vrijeme sviram gitaru u Društvu Naša djeca - dodao je Rene.

Tamara Mikac i Petra Klaneček, učenice 8. r. OŠ Petrijanec natjecale su se samostalnim istraživačkim radom cijepljenje voćaka okuliranjem i osvojile su prvo mjesto na državnom natjecanju. - Namjeravamo upisati Prvu gimnaziju opći smjer. Tamara se još natjecala u kemiji i u Lidranu jer piše pjesme, a ja sam bila na informatici i kemiji. Obje volimo prirodu i biljke i zato smo izabrale ovaj rad u sklopu kojeg smo i samostalno naučile cijepiti jabuke. Bilo je jako poučno, ali i zabavno - dodala je Petra.

Tomislav Krvavica, učenik 6. r. II. OŠ Varaždin osvojio je prvo mjesto u astronomiji na ovogodišnjem državnom natjecanju.

- Tata me zainteresirao za astronomiju i prvi mi je objasnio osnovne pojmove.

U školi me je zapazila učiteljica iz prirode i uputila me na astronomsku grupu.

Prošle godine sam bio treći, a ove godine sam bio najbolji a pripremio sam rad Određivanje duljine sunčevog i zvjezdanog dana te određivanje geografske širine Varaždina - ispričao nam je Tomislav.

14 Mozaik

23. lipnja 2009.

Kučanski dani folklora U subotu, 13. lipnja, u prostorijama Društvenog doma u Kučan Marofu održani su 1. Kučanski dani folklora.

Cilj ove manifestacije je želja da se mlađim naraštajima, ali i svim žiteljima Kučana pokaže kulturna baština našeg mjesta te da im se prikažu prave kulturne vrijednosti. Želja nam je da ova manifestacija bude simbol Kučana te da postane nadaleko poznata.

Iznimna nam je čast i zadovoljstvo što smo ugostili KUD „Elizabeta“ iz Jalžabeta koji je svojim fantastičnim nastupom pjesmom i plesom obogatio naš kulturno-umjetnički program.

Svoje umijeće pokazale su i gošće Udruga žena Kučan Donji, koje su se predstavile

izložbom prekrasnih ručnih radova. Isto tako, ručne radove svojih članica i mještanki predstavili su i domaćini ove priredbe - Udruga žena „Kućanke“ iz Kučan Marofa. Ovom prilikom zahvaljujemo se svim ženama koje su nam ustupile svoje ručne radove.

Zahvaljujemo se gospođi Slavici koja nas je obukla u narodne nošnje ovog kraja te nam posudila mnoge predmete koje su koristili naši stari. Zahvaljujemo se gostima, izvođačima i svima koji su nam svojim donacijama i angažmanom pomogli da održimo ovu priredbu.

Udruga žena „Kućanke“ Kučan Marof

Prije zasluženog ljetnog odmora…

U OŠ Ljubeščica ove smo godine završetak školske godine obilježili mnogobrojnim događanjima.

Tako smo 9. lipnja u našoj školi upriličili onaj svečaniji dio programa – svečanu priredbu, kojoj su prisustvovali svi učenici, učitelji, djelatnici,ž te puno roditelja i mještana. Kroz raznoliki program, u koji smo uplesali uz naše folkloraše, vodile su nas “iskusne osmašice”. Svi su željeli pokazati što su marljivo uvježbali tijekom godine, a gostovali su nam i tamburaši KUD-a “Ljuba voda” Ljubeščica koji su još više zagrijali atmosferu. Uz uspješan nastup zbora, dramskih skupina nižih i viših razreda te malih latino-plesačica pronašli smo, po uzoru na emisiju Hrvatska traži zvijezdu, i dvije talentirane pjevačice, Doru i Petru, koje su samouvjerenim nastupima izmamile ve-

liki pljesak. Na kraju programa ravnatelj škole Ivan Nogić čestitao je svim učenicima i učiteljima na njihovim ovogodišnjim postignućima i podijelio nagrade učenicima koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima. 10. lipnja, usprkos paklenoj vrućini, bio je sportski dan – dan za nogomet, odbojku, graničar i navijanje. Poslastica dana bilo je, sad već tradicionalno, odmjeravanje snaga u odbojci između ekipa

učitelja te učenica osmih razreda. U žestokoj borbi, forma je ipak bila presudna – osmašice su pobijedile, a učitelji najavili žešće treninge. Nakon svih

“Starost sretna” u varaždinskom HNK-u Sljedeći utorak, 30. lipnja u 19 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu počet će program “Starost sretna”, koji će izvesti korisnici varaždinskog Doma umirovljenika.

Program glazbe, poezije i plesa bit će održan kao prva priredba kojom će početi obilježavanje tridesete obljetnice postojanja i djelovanja Doma.

Svakako dođite u varaždinsko kazalište!

tih silnih aktivnosti dobro će doći malo zasluženog ljetnog odmora.

Ivana Nogić, knjižničarka OŠ Ljubeščica

20 godina male mature

Generacija maturanata 1988./89. u subotu, 13. lipnja proslavila je 20. godišnjicu male mature. Na slici su ispred svoje Osnovne škole

Kneginec Gornji sa svojim razrednicima Mirom Šemigom i Vladimirom Ovas.

Dragutin Pofuk

Mozaik 15

23. lipnja 2009.

ČITATELJI PIŠU U TZ-u Varaždina odgovaraju da za biciklijadu nema novca

Gdje je nestala Biciklijada?

Unatrag nekoliko tjedana sa svojom obitelji i prijateljima pratim tjedni tisak očekujući članak o najavi ovogodišnje tradicionalne varaždinske Biciklijade do Zelendvora. Tjedni su prolazili, a o biciklijadi ni slova.

Uhvativši malo slobodnog vremena, s obitelji sam otišla do naše Turističke zajednice raspitati se o terminu.

Svi smo ostali neugodno iznenađeni kad su nam rekli da se biciklijada ove godine neće održati. Zašto? Navodno Grad i sponzori nemaju novca da je održe. Pa zar je to moguće?!

Do tog trena mislila sam da je naša varaždinska Biciklijada postala već tradicionalna i ne tako lako ukidiva, jer u njoj sudjeluju od onih najmlađih pa do najstari-

jih osoba, na njoj se okupe prije svega obitelji, prijatelji, rodbina, poznanici i s velikim veseljem sudjeluju u njoj.

Je li moguće da se nešto tako vrijedno može tek tako ukinuti i ljude o tome uopće ne obavijestiti? To je jako žalosno, kao i to da Grad ima novca za razne druge stvari i događaje kojih uopće ne bi trebalo biti u našem gradu, a nešto što koristi cijeloj obitelji i populaciji i našem društvu se ukida.

Kako sad tolikoj djeci reći da nema Biciklijade, a s tolikim veseljem su je iščekivali?

Za ne živimo u gradu koji

je “prijatelj djece”? A zašto onda ukidamo ono što je dobro i zdravo za djecu i obitelj, a uvodimo i održavamo, primjerice, neke koncerte i događanja samo za određeni tip ljudi? Poštovani moji sugrađani – mišljenja sam da se trebamo izboriti za našu tradicionalnu Biciklijadu, jer je vrijedna toga i da uistinu osta u pravom smislu riječi “tradicionalna” i ne tako lako ukidiva.

Dijana P.

Znanje nije roba!

U Regionalnom tjedniku od 5. svibnja pročitao sam napis “Važna potporna institucija za nužnu komercijalizaciju znanja”, a u njemu i izjavu našeg ministra gospodina Damira Polančeca. Ona glasi: “Ovih dana vidimo napise da znanje nije roba. Upravo suprotno.

Znanje treba platiti”, i tako dalje. Drugim riječima, znanje je roba koja se može kupovati i prodavati, kao i svaka druga roba. Ako prihvatimo takav stav, onda treba reći da znanje, kao i svaki drugi proizvod treba izaći na tržište i ponašati se u skladu sa zakonima tržišta. Mislim da je to vrlo opasna teza. (...)

Posve se zaboravlja, pritom, da znanje nije auto-

nomna kategorija i da se znanje uklapa u cjelinu čovjekovog mentalnog, emocionalnog, socijalnog i svakog drugog razvoja. (...) Znanje je proces, znanje se usvaja tijekom života, osobito školovanja. Nije, naime, svejedno ni u jednom pogledu, koji sadržaj znanja se usvaja, kakva je njegova kvaliteta, na koji način se znanje usvaja, u kojim uvjetima, itd. Nedavno je akademik Vladimir Paar, u jednoj polemici, izjavio kako su za loš odnos učenika prema matematici krivi mnogi nastavnici (koji se, nota bene, educiraju na njegovom fakultetu).

Problem je, zapravo, u njihovoj metodičkoj spremi.

Oni su slabi metodičari.

Nisu u stanju da i najjednostavnija matematička znanja približe učenicima na zanimljiv i pristupačan način. (...) A baš u tom humanističkom obrazovanju zakazale su mnoge naše škole (i ne samo naše), pa i fakulteti. Studenti Filozofskog fakulteta, kao i njihovi kolege diljem zemlje, vrlo su dostojanstveno pokazali javnosti da oni ne žele prihvatiti sintagmu “Znanje je roba!” I mi bi se svi trebali oduprijeti prodoru merkantilizma u sve pore ljudskog života, pa i u odgoj i obrazovanje. Znanje čovjeka treba oplemeniti, a ne uključiti u «mit o mašini». Ako želimo biti društvo znanja.

Prof. dr. Vladimir Pletenac

Skupljali stari papir - za Tašu O humanitarnim akcijama škole u Cvetlinu već smo pisali. Želimo samo još napisati da smo školsku godinu završili veoma lijepom akcijom i tako zaboravili groznicu kraja školske godine i možda koju slabiju ocjenu. Dobivši pismo bake male Taše o njezinoj bolesti, liječenju u Kini i prijedlog da pomoć sakupljamo

prodajući stare udžbenike, prišli smo poslu. Djeci smo pročitali pismo i dogovorili se da ćemo zadnje dane školske godine sakupljati stari papir i udžbenike.

Papira smo i udžbenika sakupili dosta. Pozvali smo iz Ivanca poduzeće Kartonažu koji su, kada su čuli da je akcija humanitarna, povećali cijenu papira pa su

tako i oni pomogli. Djeca su donosila i novac kako bi što više sakupili i pomogli maloj Taši. Takom lijepom akcijom dočekali smo veseli kraj školske godine. A uz dobre ocjene u svjedodžbama, pomoć maloj djevojčici u izlječenju naša je najveća radost pred odlazak na školske praznike.

Brankica Šipek-Mitrović

Ružica zahvaljuje Sjećate li se Ružice Pavić? Da, to je ona koja jede nogom – a obratila vam se zamolbom da ju poduprete kako bi mogla plaćati jednokrevetnu sobu... Cijenjeni Regionalni list darovao joj je medijski prostor, javnost ju upozna, te joj mnogi zaželješe dobar tek, uplatom jednokratne pomoći.

Neki to čine svakog mjeseca iznova, putem trajnog naloga. I gospođa Lekić ju je počastila, strpljivim čekanjem da pribavi potrebna sredstva. Tako je Ružica stigla do cilja: živi sama u jednokrevetnoj sobi, sretna. Jer joj je bitno podignuta kvaliteta života, osjeća potrebu beskrajno zahvaliti svakom tko joj je na bilo koji način pomogao – pomaže!

Na svoje pomagače priziva Božji blagoslov. Velika je mogućnost plemenitog srca!

Marko Lukić

Krv dali i djelatnici Kaznionice

Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec u suradnji s aktivom dobrovoljnih darivatelja krvi Kaznionice u Lepoglavi organiziralo je 19. lipnja drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi za djelatnike Kaznionice u Lepoglavi.

Akcija je održana u restoranu “Ivančica” u Lepoglavi, a sprovela ju je ekipa Transfuziološke službe Opće bolnice Varaždin. Akciji se odazvao 28 darivatelj, a prikupljeno je 26 doza krvi za potrebe liječenja bolesnika OB-a Varaždin. Rekorderi na akciji bili su Josip Uršanić iz Lepoglave kojemu je to bilo 85. davanje, Franjo Bračko iz Lepoglave koji je krv dao 64 puta, Josip Kolačko iz Bednje koji je krv dao 58 puta i Vlado Kušter iz Ivanca s 54 davanja. Za sve darivatelje krvi, GDCK Ivanec osiguralo je zahvalni obrok i piće.

Bojana Stančić

Ispravak U prošlome broju 7Plus Regionalnog tjednika na stranici 55. u rubrici Rođeni objavili smo pogrešno ime djeteta. Rođena je djevojčica Tara Šipek, a ne Sara. Ispričavamo se zbog te pogreške.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje vaša reagiranja, komentare, stavove i prijedloge, koji su nam od iznimne važnosti. Anonimna pisma, međutim, nismo u mogućnosti objaviti.

Objavljujemo isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam i dalje na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com

16 Zdravlje

23. lipnja 2009.

DOZNAJEMO O stavu suvremene psihologije prema zalju d.o.o. za zdravstvenu djelatnost

Ulica Franje Košćeca 15, Varaždin

GINEKOLOGIJA (tel. 212944)

Zaljubljenost i ljub

Zaljubljenost je zasnovana na procesima idealizacije druge osobe, a ljubav je odno Univerzitetu Sigmund Freud u Beču. Upozorava da u nerazlikovanju ljubavi i zaljubljen

- najranije otkrivanje i vođenje trudnoće - dijagnostika i liječenje steriliteta - ginekološki pregled, papa razmaz, stupanj čistiće - kolposkopija - HPV tipizacija i cijepljenje - liječenje patoloških papa razmaza: imunostimulansi, krioterapija, hladna koagulacija, LLETZ - dijagnostika i liječenje nenormalnih krvarenja - rano otkrivanje malignih bolesti - UZV i laboratorijska dijagnostika

PLASTIČNA KIRURGIJA (tel. 303434 od 14-17 h)

Piše: GORDANA IGREC

Gotovo da nema odraslog čovjeka, pa i tinejdžera koji kada se sjete svoje prve ljubavi ili dana zaljubljenosti, ponovno ne osjete “leptiriće u trbuhu”, ne zaklecaju im koljena ili im se ne oznoje dlanovi od uzbuđenja. Budući da je ljeto zakucalo na vrata, a ljetnim ljubavima rijetko tko može odoljeti, o čudesnom i nikad do kraja otkrivenom “začinu života” razgovarali smo sa stručnjakom, psihoterapeutom dr.

Zoranom Milivojevićem.

Različiti osjećaji

Esteski zahvati u lokalnoj anasteziji: - korekcije kapaka (blefaroplastika) - korekcije odstojećih uški (otoplastika) - odstranjenje izraslina kože (PHD analiza) - popunjavanje bora filerima i vlastitim masnim tkivom - estetski zahvati dojke i trbuha

e

Pregled i ultrazvuk dojki UROLOGIJA (tel. 098 1809859) - poremećaji mokrenja uzrokovani povećanom prostatom - tegoba izazvane kroničnim prostatitisom - liječenje impotencije, rane ejakulacije i bračne neplodnosti - kamenci mokraćnog sustava - tumori mokraćnog sustava - kronične upale mokraćnog sustava kod žena - ultrazvuk mokraćnog sustava - dijagnostika i liječenje HPV infekcije (penoskopija)

- Ljubav i zaljubljenost su dva potpuno različita osjećaja, što će mnoge iznenaditi – ističe međunarodni predavač na kolegiju za transakcijsku analizu na Univerzitetu Sigmund Freud u Beču i stručni direktor Psihopolis instituta u Novom Sadu, autor knjiga “Formule ljubavi”, “Emocije”,

mocionalno zreli ljudi se ne zaljubljuju, jer gube sposobnost idealizacije “Igre koje igraju narkomani”, “Mala knjiga za velike roditelje”.

- Danas ljudi vjeruju da je zaljubljenost vrlo intenzivna ljubav, koja se mora pojaviti na samom početku ljubavne veze, nakon koje slijedi ljubav. Stav suvremene psihologije o zaljubljenosti jest da je zasnovana na potpuno različitim mehanizmima i procesima idealizacije druge osobe, a da je ljubav odnos

Zaljubljivanje je odlika onih sklonih idealizaciji, pa je prirodno da se mladi međusobno zaljubljuju

Dr. Zoran Milivojević

prema realističnoj slici o drugom – pojašnjava dr.

Milivojević.

Dodaje da se danas ide tako daleko da neki čak smatraju da je zaljubljenost negacija ljubavi.

- Iz nerazlikovanja ljubavi i zaljubljenosti nastaje civilizacijski problem jer je društvo zasnovano na braku, a brak zasnovan na zaljubljivanju dvoje ljudi. Tu treba i tražiti nestabilnost suvremenih

brakova – upozorava.

Ljetne avanture

Zaljubljivanje počinje već u vrtiću i upravo tu i ima opravdanje, navodi, jer je to dječje osjećanje koje nam pomaže u uvježbavanju ljubavnih odnosa. Dakako, postoji i razlika između zaljubljenosti u tinjedžerskoj dobi i one u zreloj ili pak poodmakloj životnoj dobi.

- Zaljubljivanje je odlika

NAJAVA U utorak, 23. lipnja, u varaždinskoj Općoj bolnici kampanja protiv raka glave i vrata

Dođite na pregled glave i vrata VARAŽDIN - U Općoj bolnici Varaždin ovaj utorak, 23. lipnja, svi zainteresirani mogu bez prethodnog naručivanja obaviti specijalistički pregled glave i vrata te tako otkloniti ili potvrditi sumnju da boluju od karcinoma. Odvijat će se to u sklopu velike javno-zdravstvene kampanje “Želimo govoriti”, koju na Prvi hrvatski dan raka glave i vrata organizira Hrvatska liga protiv raka zajedno s partnerima.

Akcija će se istodobno odvijati na odjelima u bolnicama širom Hrvatske. U Varaždinu će pregledi trajati od 16 do 20 sati na Odjelu za bolesti uha, grla i nosa (ORL) Opće bolnice, koji je smješten u zgradi Kirurgije.

- Pozivamo građane da se odazovu specijalističkim pregledima. Cilj kampanje je ORL odjel smješten je u zgradi Kirurgije

podizanje svijesti javnosti o raku glave i vrata – simptomima, čimbenicima rizika, dijagnostici i liječenju te poticanje odlaska na pregled specijalistu – poručuju iz

p

regledi će se odvijati 23. lipnja od 16 do 20 sati na ORL odjelu Opće bolnice Hrvatske lige protiv raka.

Upozoravaju da su simptomi raka glave i vrata često nespecifični zbog čega ih oboljeli nerijetko zanemaruju.

Najčešći simptomi i znakovi raka glave i vrata su: uporna grlobolja, teškoće pri žvakanju ili bolovi pri gutanju, trajno

začepljen nos ili uporna krvarenja iz nosa, čvor na vratu, produljena promuklost ili promjene u tonu glasa, bol koja sijeva u uho, gubitak osjeta u dijelu lica, neobične bijele (leukoplakija) ili crvene (eritroplakija) mrlje u ustima i rane u ustima.

Rana dijagnostika osobito je važna, ističu u Ligi, jer se tumori tada mogu uspješnije liječiti čuvajući organe ili dijelove organa koje je početni tumor zahvatio. Otkrivanje raka u ranom stadiju omogućava i učinkovitije liječenje te povećava stopu izliječenja. Dijagnostičke pretrage uključuju pregled liječnika opće medicine ili stomatologa, pregled specijalista, laringoskopiju i fiberoskopiju te uzimanje uzorka (biopsija) za dokazivanje tumora.

Vesna MARGETIĆ-SLATKI

Zdravlje 17

23. lipnja 2009.

ubljenosti govori psihoterapeut dr. Zoran Milivojević

bav – a što je to?

os prema stvarnoj slici o drugome, pojašnjava dr. Milivojević, predavač na enosti treba tražiti nestabilnost suvremenih brakova

Sportski susreti klubova liječenih alkoholičara

ZABLUDE

Seks (ni)je gimnastika Moderan čovjek precjenjuje zaljubljenost i seks te zaboravlja na to što ljubav doista jest, tvrdi dr. Zoran Milivojević.

- Već 60-ih godina prošlog stoljeća ljubav i seks su definitivno razdvojeni.

Zato se dana ništa ne podrazumijeva. Potrebno je ispitati što svatko od nas vidi u seksu. Dok je za neke to doista vođenje ljubavi, za druge je to potvrda osobne vrijednosti, gimnastika, užitak. U doba narcisoidnosti drugi ljudi nisu više ljudi nego objekti koje moderni Narcis ili Narcisa koristi da bi kod sebe izazvao užitak, a koje zatim odbacuje i zamjenjuje drugim objektima. Tu nema ljubavi. A tragedija je da ni seks, ni drugi užici, pa ni zaljubljenost ne mogu zamijeniti taj osjećaj praznine – naglašava dr.

Milivojević.

onih koji su skloni idealizaciji, što je također povezano s neizgrađenom slikom o sebi. I zbog toga je sasvim prirodno da se mladi ljudi međusobno zaljubljuju. Međutim, kako raste emocionalna zrelost, kako ljudi bolje sagledavaju realnost, dakle, sebe i druge, tako gube sposobnost idealizacije, a samim tim i zaljubljivanja. I zbog toga se emocionalno zreli ljudi ne zaljubljuju. To nije

Zaljubljenost je površna

Isključivost Zaljubljivanje počinje već u vrtiću i tu ima opravdanje

“Ljubav je isključiva.

Ne možemo na kvalitetan način voljeti puno ljudi.”

VELIKI BUKOVEC – U Hrvatskoj je potrebno donijeti nacionalnu strategiju borbe protiv alkoholne ovisnosti, složili su se na okruglom stolu u Velikom Bukovcu stručni suradnici i predsjednici 15 udruga i klubova koji okupljaju liječene alkoholičare i članove njihovih obitelji. Okrugli stol održan je u subotu u sklopu 25. sportskih susreta klubova liječenih alkoholičara sjeverozapadne Hrvatske, koje je organizirala Udruga zdravog življenja “Obiteljski klub” Varaždinske županije.

U Velikom Bukovcu okupilo se čak 500-tinjak sudionika

iz Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije. Pod motom “Sportom protiv ovisnosti” djeca, muškarci i žene natjecali su se u pet disciplina, šahu, pikadu, streljaštvu, malom nogometu i krosu. I dok su sva djeca proglašena pobjednicima, u ženskoj konkurenciji pobjeda je pripala domaćinima, Obiteljskom klubu Varaždin, koji su u muškoj konkurenciji bili drugi, a drugo mjesto su osvojili i u sveukupnom poretku. Pokrovitelj Sportskih susreta bila je Općina Veliki Bukovec. (vms)

I ovo ljeto besplatna joga u Jagićevom parku

Ljubav je proces koji se polako razvija i čvrsto povezuje dva bića

Za vezu nije dovoljna ljubav

samo moj stav, tako je davno govorio i poznati Carl Gustav Jung – kaže psihoterapeut.

da je cijelu stvar prilično zakomplicirao. I zato je prvi korak demistifikacija ljubavi.

Oni koji vole onoga koji njih ne želi, moraju shvatiti da to što netko ne želi ići s njima ne znači da su oni manje vrijedna ljudska bića. Treba birati partnera među onima kojima se mi sviđamo, a ne među onima kojima se ne sviđamo.

Početak je da zavolimo sebe kako bismo voljeli one koji nas vole – zaključio je.

Demistifikacija

A što je s ljetnim avanturama? - Iako osobu koju dobro ne poznajete možete jako voljeti, ipak se u nju ne možete zaljubiti. Za zaljubljivanje je potrebno da nekog ne poznajete, da o njemu maštate, da postoji tajanstvenost. A to je upravo ono što

se može dogoditi kada ste na nekom drugom terenu.

Ljudi koji odlaze na odmor očekuju zabavu, da im se nešto dogodi – odgovara dr. Milivojević. Unatoč konzumerističkom doživljavanju ljubavi u modernog čovjeka, psihoterapeut poručuje da je ljubav nešto normalno, prirodno, obično. - Svatko ima pravo na ljubav, da voli i bude voljen. Ako netko čezne za ljubavlju, to znači

DOZNAJEMO Obavijest v.d. ravnatelja Županijskog doma zdravlja ogorčila doktore

Crnković liječnike pozvao na izbore!

Sljedeći tjedan na izbore bi u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu trebali izaći liječnici i stomatolozi: v.d. ravnatelja Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković je 30. lipnja odlučio provesti izbor jednog predstavnika zakupaca u Upravno vijeće te ustanove. Zakupce, a to su liječnici opće/obiteljske medicine, specijalisti medicine rada, ginekolozi i stomatolozi, obavijestio je da će izbori biti održani sljedeći utorak od 12 do 15 sati.

U javnosti je već poznato da na nedavnu sjednicu

U Veliki Bukovec stiglo je više od 500 sudionika

Upravnog vijeća Doma zdravlja, na kojoj je predsjedanje tim tijelom preuzeo SDP-ovac Vladimir Levak, nije bila po-

Ivan Crnković

zvana predstavnica zakupaca dr. Zrinka Huđek-Leskovar.

Od 120-ak zakupaca, njih 80-ak je nju još lani izabralo za svojeg predstavnika u Upravnom vijeću. Neslužbeno doznajemo da je liječnike ogorčio Crnkovićev dopis budući da smatraju da potrebe za izborom nema, jer su se već izjasnili o svojem predstavniku. Nije im jasno ni na temelju kojeg zakona ili pravilnika Crnković uopće saziva izbore.

No, v.d. ravnatelja izbore je ozbiljno isplanirao. Zakupci će dobiti glasački listić s

imenima četiri kandidata: dr. stom. Mirjana Galović Kučko, dr. med. Zrinka Huđek Leskovar, dr. med. Mirjana Kolarek Karakaš i dr. med.

Dragutin Rogina. Osnovana su i biračka povjerenstva, koja će dobiti biračke kutije, biračke spiskove zakupaca po lokacijama, pa čak i kemijske olovke! Smiju li četiri kandidata krenuti ovaj tjedan u kampanju, u dopisu nije navedeno, no Crnković je najavio da će Glavno izborno povjerenstvo rezultate izbora utvrditi već dan kasnije, 1. srpnja. (vms)

VARAŽDIN - U šetalištu Vatroslava Jagića u Varaždinu i ovo ljeto možete vježbati jogu. Besplatno vježbanje ponovno organizira Udruga “Joga u svakodnevnom životu”, a prvi susret zakazan je za srijedu, 1. srpnja. Svake srijede od 6 do 7 sati vježbe će voditi instruktorica Bernarda Goričanec, a prijave nisu potrebne.

- Dovoljno je uzeti prostirku za vježbanje na tlu, obući komotnu odjeću i krenuti u park. Vježbe su jednostavne, ali vrlo učinkovite, prilago-

đene su svim uzrastima i tjelesnoj spremnosti – poručuju iz Udruge. Za dodatna pitanja možete se obratiti Bernardi Goričanec na broj mobitela 091/314-1001. (vms)

18 Selo i poljoprivreda

23. lipnja 2009.

USPJEH Međunarodna priznanja za proizvođače iz Varaždinske županije i njihove proizvode

Franićevi proizvodi od meda „pomeli“ novosadski sajam siniša sović

Od Mirka Franića doznajemo kako se postaje šampionom kvalitete u pojedinoj grupi proizvoda na jednom prestižnom sajmu poljoprivrede Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

TUŽNO – Nastup na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu koji se održavao od 9. do 16. svibnja bio je posebno uspješan za dvojicu proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda s područja Varaždinske županije, doznali smo od dipl. ing. Zlatka Pukšića, savjetnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i lovno gospodarstvo u Varaždinskoj županiji.

„Zlatni“ dvojac

Mirko Franić na svojem Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu brine o osamdesetak pčelinjih zajednica

Prema njegovim riječima, Mladen Županić (proizvođač domaćeg kvalitetnog bučinog ulja) iz Vidovca i Mirko Franić (proizvođač meda i mednih prerađevina) iz Tužnog, doslovno su „pomeli“ konkurenciju kvalitetom svojih proizvoda u

o

sposobljeni pčelar često je glavni jamac kvalitete pčelinjih proizvoda

Priznanja i obilje zlatnih medalja potvrda su kvalitete

Za medenu rakiju najviše se otimaju stranci i to Talijani i Rusi

DILEMA Profit (ni)je dovoljan razlog za nekvalitetu

Kako prepoznati nepatvoreni med?

Mirko Franić nemalo nas je iznenadio podatkom da se na hrvatskom tržištu još uvijek može naći velik broj nekvalitetnih i nedovoljno provjerenih proizvoda od meda. Evo nekoliko njegovih uputa kako ih prepoznati: - Krajnji potrošači trebaju znati da med koji je kristalizirao, ne

smije biti slojevit, a njegova boja mora biti konzistentna.

Ako primijetite deklarirani „med od bazge“, znajte da nikad nijedna pčela nije sletjela na ovaj cvijet – jer je njoj odbojna mirisa! Ako znamo da za jedan kilogram proizvedenog meda pčela obavi 19.000 izlazaka na pašu, malo je izgled-

na proizvodnja „nazovimeda" od maslačka. A najgora stvar koja se može dogoditi jest da neki proizvođač pri pakiranju kristalizirani med zagrije na temperaturu od preko 45 stupnjeva Celzijevih. Med tada gubi svoja kvalitativna svojstva i više nikada ne kristalizira – zaključio je Franić.

pojedinim kategorijama. Bio je to razlog više da posjetimo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mirka Franića i doznamo „iz prve ruke“ – kako se postaje „šampionom kvalitete“ u pojedinoj grupi proizvoda na jednom prestižnom sajmu poljoprivrede.

- Na spomenutom sajmu kvaliteta naše medene rakije osigurala nam je naslov šampiona. I ne samo to. Velika zlatna medalja dobivena je za ocat od meda, a ocjenjivačka komisija dodijelila je zlatnu medalju za kvalitetu našeg meda od agacije (bagrema). Ovo nije usamljen uspjeh OPG-a Fra-

nić, jer u proteklih 30 godina bavljenja proizvodnjom meda i prerađevina osvojili smo preko 170 različitih, među njima i međunarodnih priznanja – rekao nam je Mirko Franić.

Pčelinje proizvode katkada nazivamo darovima prirode, a oni to i jesu ako im proizvođači ništa ne dodaju ili oduzimaju ili im ne čine nešto što bi im smetalo. Osposobljeni pčelar često je glavni jamac kvalitete pčelinjih proizvoda, a OPG Franić u proizvodnji ne odustaje od nekoliko principa. O čemu se radi?

- Prije svega, kvaliteta meda mora uvijek biti na prvom mjestu. To znači da okus treba biti specifičan i nema miješanja različitih vrsta meda. Drugim riječima, med od bagrema, kestena, livadni ili onaj u saću pakiramo u zasebnu ambalažu. Sav svoj proizvedeni med sami konfekcioniramo na svojem gospodarstvu, a tuđi do sada nismo otkupljivali.

Tek uvođenjem u proizvodnju octa od meda koji je patentiran i zaštićen Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo, dio meda osiguravat ćemo od provjerenih pčelara – istaknuo je Mirko Franić.

Opravdali ulaganja

Njegovi napori za postizanje kvalitete i proširenje proizvodnje prepoznala su resorna Ministarstva poljoprivrede i obrtništva koja su njegovom OPG- u do sada pomogla s ukupno 120.000 kuna bespovratnih sredstava.

Njima svakako treba pribrojati potporu Grada (25.000 kn) i Županije (30.000 kn) kroz kapitalna ulaganja. Spomenuta ulaganja Mirko Franić je nebrojeno puta opravdao uspješnom međunarodnom promocijom hrvatskih autohtonih proizvoda.

DOZNAJEMO Samo Z. Koračević na sastanaku s poljoprivrednicima

DOGOVOR

VARAŽDIN - Zlatko Koračević jedini je saborski zastupnik koji se odazvao pozivu Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije na zajednički sastanak u bivšu zgradu Varaždinske županije radi dogovora o načinima djelovanja na poboljšanju položaja poljoprivrednika i ruralnog stanovništva u Hrvatskoj, a posebice onih s područja Varaždinske županije.

Hrvatsko tržište preplavljeno je povrćem koje se uvozi i prodaje bez primjerenog nadzora i reda, dok se domaće vrlo teško prodaje, pa su ga proizvođači prisiljeni zaoravati, kao što je slučaj sa zeljem u Vidovcu.

Stoga je varaždinski Županijski savez poljoprivrednih udruga dogovorio hitno ustrojavanje tima za analizu poljoprivrednih viškova. (ikr)

Ne mare za poljoprivredu - Iz dana u dan svjedoci smo nekontroliranog uvoza povrća, mesa i drugih

t

renutno stanje u poljoprivredi traži mobilizaciju svih raspoloživih snaga problema. Stoga trenutno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji iziskuje mobilizaciju

svih raspoloživih snaga radi postizanja zajedničkog cilja: proizvodnja dostatne količine vlastite hrane unutar granica Hrvatske, a na zadovoljstvo i potrošača i proizvođača – upozorili su u varaždinskom Županijskom savezu poljoprivrednih udruga, pozivajući saborske zastupnike s područja Varaždinske županije na sastanak koji je održan u utorak, usprkos izostanku pozvanih.

Poseban tim za viškove

Bez prosvjeda - nema zanimanja i akcije politike

Lovstvo 19

23. lipnja 2009.

Lovci moraju još više utjecati na uključenost informacija o njihovom radu u medijima, iako bi mnogi bili sretniji da su “glasni” - samo kad pušu u lovački rog

LOVSTVO I MEDIJI Komunikacija lovnih subjekata i medija u profesionalnom izvješćivanju

Bolje razumijevanje lovstva – nasuprot senzacionalizmu Hrvatski lovački savez postigao je sporazum s Hrvatskom turističkom zajednicom u cilju ostvarivanja niza zajedničkih aktivnosti u promociji lovstva na međunarodnim sajmovima turizma ZELENDVOR – Neosporna činjenica da lovce najviše smeta senzacionalističko, tendenciozno i nestručno izvještavanje medija o događajima vezanim uz lovstvo, bila je samo jedna od brojnih tema o kojima se raspravljalo na prošlotjednom susretu novinara-lovca i predstavnika Hrvatskog lovačkog saveza (HLS).

I dobro i loše

U raspravi na tribini s temom „Lovstvo i mediji“ koja se prošlog utorka održavala u restoranu Zelendvor, nekoliko puta sudjelovao je i predsjednik HLS-a, Đuro Dečak.

U svojem obraćanju novinarima iz više domaćih redakcija

posebno je naznačio smjernice u daljnjem razvoju hrvatskog lovnog gospodarstva te načine prezentacije lovstva.

- Dosadašnja razina komunikacije lovnih subjekata i medija nedostatna je ako želi-

d

osadašnja razina komunikacije lovnih subjekata i medija nedostatna je mo zajednički pridonijeti profesionalizmu u izvješćivanju i tematskoj obradi informacija o događanjima u lovstvu kao gospodarskoj grani.

Hrvatski lovački savez postigao je sporazum s Hrvatskom turističkom zajednicom u cilju

ostvarivanja niza zajedničkih aktivnosti u promociji lovstva na međunarodnim sajmovima turizma.

Naime, ako znamo da su ove godine u promociju hrvatskog tur izma uložena značajna sredstva – gotovo 6 milijuna kuna, držim kako je dobar dio ovog novca svakako trebao biti kanaliziran i u sferu lovnog turizma – istaknuo je Dečak i dodao kako su iduće godine HLS i Hrvatska, zemlja partner na najvećem Europskom sajmu lova u Dortmundu. U suradnji s Hrvatskom tur ističkom zajednicom u fazi izrade je informativna brošura, a bit će predstavljena i na predstojećem međunarodnom skupu lovne „elite“ u Cavtatu.

siniša sović

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Lovačka udruga novinara u Zelendvoru

Đuro Dečak

Urednik specijaliziranog časopisa o lovstvu „Dobra kob“, Davorin Martić osvrnuo se na rad Sekcije novinara - lovaca (osnovane u okviru HND-a još 2003. godine).

Ona nažalost nije ispunila očekivanja te je predložio osnivanje lovačke udruge novinara sa sjedištem u Zelendvoru. Ona bi trebala

djelovati nezavisno o Hrvatskom novinarskom društvu i bila bi inicijator intenzivnijeg druženja kako novinara lovaca, tako i novinara koji prate, pišu ili izvještavanju o lovstvu. Zelendvor se očekivano pokazao kao izvrstan domaćin ovog nadasve korisnog novinarskog druženja.

TRADICIJA

Domaćin susreta novinara-lovaca bio je Petar Silić

Stoljeće pisanja Jedno od pitanja koje se ne postavlja prvi put na susretima novinara i lovaca i ovaj put ostalo je bez odgovora. Naime, potpuna je nepoznanica koliko zapravo novinara u Republici Hrvatskoj ima položeni lovački ispit – odnosno lovačku iskaznicu? S druge strane, prezentacija pregleda specijaliziranih lovačkih tiskovina na području Hrvatske od 1892. godine do danas, pokazala je da postoji iznimno duga tradicija pisanja o lovstvu. I ne samo to, zahvaljujući izlaganju Davora Martića doznali smo zanimljiv podatak kako je davne 1892. godine u našoj županiji pokrenut „Prvi hrvatskoslavonsko-dalmatinski lovački list“. Tiskan je u Varaždinu, a nakladnik je bio Nikola Vučetić. Danas u Hrvatskoj postoji niz specijaliziranih mjesečnika koji obrađuju lovačku tematiku,a predvodi ih – Lovački vjesnik.

20 Oglasi

Prosječna potrošnja: 4,5 - 7,6 l/100 km. Emisija CO2: 118 - 180 g/km. Slika je simbollična.

23. lipnja 2009.

VRUĆA PONUDA!

www.renault.hr

RENAULT MEGANE VEĆ OD 99.900 kn* * Cijena vrijedi za model Megane Authentique 1.6 16v uz Renault Financiranje.

AUTOCENTAR KOS, CEHOVSKA 18, VARAŽDIN, TEL: 403300

Crna kronika 21

23. lipnja 2009.

POŽAR U nedjelju vatra uništila zgrade u samom središtu Varaždina

PU VARAŽDINSKA

U gašenju lakše ozlijeđen 23-godišnjak iz Petrijanca

Krade se sve i sve više

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Kada smo stigli, dvorišni drveni objekt bio je u plamenu koji je zahvatio i krovište susjedne zgrade u Preradovićevoj, tako da nismo mogli spriječiti štete na njima, rekao nam je Ivica Labaš, zapovjednik varaždinske Javne vatrogasne postrojbe (JVP), odgovarajući na upit kako su vatrogasci reagirali na požar koji je u nedjelju u samom središtu Varaždina uništio jedan te oštetio dva objekta i dva automobila, dok je u njegovom gašenju ozlijeđena jedna osoba.

Prvi - građanin

Sudeći po izjavama očevidaca s Korza, koji su zapazili neobično jak dim u blizini Prve gimnazije, požar je izbio desetak minuta iza 20 sati. Usprkos nadzornim kamerama, raznim tehnologijama i dežurstvima, obavijest o prijetećoj vatri JVP zaprimila je od građana u 20.22 sata, da bi nekoliko minuta kasnije njezini članovi stigli u Preradovićevu ulicu 10, neposredno uz dograđeni dio Prve gimnazije.

- S obzirom na količ inu dima, već tijekom vožnje pozvali smo na intervenciju i dobrovoljna vatrogasna društva, a dolaskom na mjesto događaja pozvali smo i dodat-

dragutin kliček

Sve okolnosti i uzrok požara, koji je vjerojatno izbio u drvenoj šupi u dvorištu, policija je počela utvrđivati u ponedjeljak zajedno sa stručnjacima Centra za vještačenje Ivan Vučetić no vozilo s ljestvama – doznajemo od zapovjednika JVP-a koja je o požaru obavijestila i policiju.

Uzrok se utvrđuje

VARAŽDIN – Čak devet dojava o krađama i provalama zaprimila je PU varaždinska u samo jednom danu, odnosno protekli četvrtak, što zorno govori o porastu ovih kaznenih djela.

Tako su nepoznati počinitelji provalili u vikend kuću u Vrbanovečkoj ulici u Martijancu, kao i susjedni objekt iz kojeg, međutim, ništa nije uzeto. Na novomarofskom području provaljeno je u četiri vikend kuće iznad mjesta Donja Poljana, okradena je i trgovina Konzuma u Vinici, caffe bar „Club“ u Varaždinu te garaža u Babincu.

U gašenju požara, koji je lokaliziran u 20.54 sata, a nešto kasnije i ugašen, sudjelovalo je ukupno 56 vatrogasaca i više vozila JVP-a te DVD-a Varaždin, Gornjeg Kučana, Gojanca i Biškupca.

u

sprkos tehnologijama i dežurstvima, vatrogasce obavijestio građanin - Svima njima zahvaljujemo na pomoći, kao i građanima koji su se dragovoljno uključili u gašenje požara, iako to može biti opasno. Među njima je i 23-godišnjak iz Petrijanca kojeg je vatrogasno crijevo udarilo po licu, pa je odveden na pregled u Opću bolnicu nakon kojeg je otišao doma doznajemo od Labaša.

Policija i stručnjaci Centra za vještačenja „Ivan Vučetić“ MUP-a RH u ponedjeljak su proveli očevid u cilju utvrđivanja uzroka požara i svih okolnosti.

PREVENCIJA

I župnik u Vijeću SRAČINEC - I Općina Sračinec dobila je Vijeće za komunalnu prevenciju kriminaliteta i drugih negativnosti, odnosno provođenje programa prevencije.

Uz načelnika Općine Sračinec i načelnika Policijske postaje Varaždin, u njemu su ravnateljica škole, župnik te predstavnici Crvenog križa, Udruge mladih i medija.

Vatrogasci su nastojali ugasiti požar u dvorištu zgrada u Preradovićevoj

ŽUPANIJSKI SUD

Trojici 14 godina

OTKRIVAMO Nova optužnica protiv već osuđivanog direktora varaždinske komunalne tvrtke

Oštetio Ekol za više od milijun kuna

Bartol opet na sudu

VARAŽDIN - Protiv Miljenka Bartola, osnivača tvrtke Ekol u stečaju, Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te kaznenog djela povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Optužnica nekadašnjeg direktora tvrtke koja je godinama čistila varaždinske ulice tereti da je od 1. siječnja 2001. do kraja 2005. godine, koristeći svoje ovlasti zastupanja društva, uzimao u više navrata gotov novac iz blagajne društva te od društva kupovao robu i koristio usluge,

iako uopće nije namjeravao vratiti novac niti platiti kupljenu robu i korištene usluge. Tako je pribavio protupravnu

B

artola se tereti i za neplaćanje poreza te da je sakrio poslovne knjige imovinsku korist na štetu trgovačkog društva u ukupnom iznosu većem od milijuna kuna.

Bartolu, koji je već bio osuđivan zbog kaznenih djela u Ekolu, sada se stavlja na teret i da nije platio dužne poreze i doprinose za 2004. i 2005. godinu u ukupnom iznosu od 510 tisuća kuna, a s ciljem da za svoje trgovačko društvo pribavi protupravnu imovinsku korist.

Uz to, Bartola optužnica tereti da je od 26. travnja 2006. pa nadalje sakrio i učinio nedostupnima poslovne knjige društva koje je bio dužan čuvati. Utvrđeno je to tijekom istražnog postupka kada je sudski vještak trebao napraviti izvještaj o poslovanju. (ikr)

VARAŽDIN - Zbog zlouporabe droga, točnije preprodaje na varaždinskom i međimurskom području, Županijski sud nepravomoćno je osudio trojicu optuženika na ukupno 14 godina zatvora. Najvišu kaznu dobio je 36-godišnji Danijel Petak iz Čakovca.

Zbog preprodaje kokaina, osuđen je na šest godina zatvora te obvezno liječenje od ovisnosti. Liječit će se morati i Varaždinac Alan Dolenc (33) kojemu je izrečena kazna zatvora od tri godine također zbog preprodaje kokaina, dok je Zagrepčanin Goran Govedarica (39) dobio pet godina zbog preprodaje heroina. Optuženi su se branili tvrdnjom da su drogu kupovali za vlastite potrebe, no tijekom vještačenja nije potvrđena značajna ovisnost.

22 Oglasi

23. lipnja 2009.

Oglasi 23

23. lipnja 2009.

URBAN CRUISER

Cijena je formirana po teÌaju 1 EUR = 7,4 kn

Novo od izumitelja SUV vozila ...

VeÉ od 132.500 kn

RAV4

VeÉ od 173.900 kn

... gospodari svih terena! www.toyota.hr

FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99

24 Urbana kultura

23. lipnja 2009.

LJETO Varaždinski Dani performansa i suvremenog plesa

Goran Bare, frontman Majki, bio je na visini zadatka Sanja Pregrad: “Solo.” na Podrumskoj sceni “Zvonimir Rogoz”

Ipak, bilo nam je suđeno...

Kako se i zašto se i prepoznajemo, i ne prepoznajemo, jedno u drugome, i ti i ja, i vi i mi i oni, i da i ne - i ovdje, i svugdje, i uvijeke vjekova Piše: IVICA ZAMODA Snimili: S. SOVIĆ, T. MAKAJ i D. MIHOCI

Amen.

Tako se potpisala Xena Županić na slici ostavljenoj na stalku; tako je potpisala svoj - portret? autoportret? (Ta imamo li na svijetu išta drugo osim autoportretiranja?)

“Try creampie!” “Želiš li doći u krevet sa mnom?!” (I “želja” i “krevet” tko zna što sve ne u ovom slučaju mogu značiti?!

Možda čak i - Prokrustovu postelju Žene s početka svijeta.)

Xena Županić svojom izvedbom koja je više od onoga što mislimo da jest - i razmiče i sažima svjetove i u sebi i u nama, i nama i sobom.

“Bog je previsoko!” Batrganje njezino s okovima u sebi i izvan sebe zapomaganjem usporedo zabilježenim i videom, i tv-ekranom, i umjetninom u nastajanju, i tektonikom neiscrpne ekspresije, baca nam u lice sve to baštinjeno od početka svijeta, početka koji je zapravo - tek pred nama.

Potresno do ukidanja trenutka, mjeseca, stoljeća, vremena.

Koji je danas dan?

Bez daha

Osim orkestralne izvedbe ove umjetnice kod Fontane i u “Rogozu” u petak navečer (ona

je rodom iz Labina, a danas živi i radi u Milanu, dok ostali su autori ovog performansa Talijani, primjerice redatelj je Aldo Cassano, a dramaturgiju potpisuju Antonio Spitalero i Elena Cerasetti), vidjeli smo i čuli 4 samosvojna sola u dvije večeri na pozornicama HNK-a Varaždin.

Sanja Tropp Fruehwald - “Something to do with death”. Petra Hrašćanec Herceg - “feeturing...”. Sanja Pregrad - “Solo.”

Rajko Pavlić - Zgubidan i Mate Matišić - Danguba: Koncert za dangubu i zgubidana. Eto, moguće 4 životne razapetosti, 4 kontraposta: 1. uskakanjem na filmsko platno ili pak iskakanjem iz njega, iz jedne u drugu smrt, uz glazbu Ennija Morriconea (Sanja za koju dijete u loži šapne: “Ona spava!”, a malo kasnije: “Sada sanja!”).

2. zbivanja u mraku ili polumraku dok se sve, dok se svijet naprazno i ravnodušno vrti do besvijesti (Petra zatečena u koreografskom lovu na “Brownovo kretanje” molekula).

3. vilinski ples usred urbane jezgre, između dva daha (Sonja: “Želim nikad ne biti... Želim roditi dijete.”).

4. u procijepu između igranja nogometa i plesanja evo što je on odabrao (“Crni Rajko,

Petra Hrašćanec Herceg: “feeturing”

Potresni i višeznačni nastup Xene Županić: “Try creampie!”

bole noge, bole koljena...!”).

Na koštici lubenice

U subotnje podne spravili su svoju beskrajno voćnu “Jestivu ideju” kuhari Kristijan, Miljenko i Filip iz restorana Zlatne ruke, a svoj piknik na travi “Samo jednom se lubi”, također u dvorištu Galerije slika, ujedno gombaonski improvizirala skupina Improspekcije. U centru pažnje lubenica, simbol plodnosti također: “Bila jednom.

Bilo jednom. Samo jednom se...”

Sat ranije pušteno je u promet na Kazališnom trgu novootkriveno gejzirsko more.

Kraljevna improvizira u dvorištu Galerije

Bunar nedavno prekriven na Korzu tražio je izlaz i našao ga upravo ondje kao destinacija prozvana - “Ispod pločnika nalazi se more” (uz napomenu: Voda nije za piće. Objekat je pod videonadzorom).

Prethodnu noć u Starom gradu bio je “Party koji ste vi tražili”, a performer Ivan Mesek se solsticijski obojio u predvečerje bijelim fasadnim polikolorom da bi naposljetku - zasvijetlio. A mi smo pak tada i trčkarali za Xenom, i pratili je u stopu, i pratili je pogledom, i slušali je i vezanu i sputanu i mučenu, i...

Amen.

Sanja Tropp - Fruehwald: Još jedan Solo

Mlada pjevačica i klavijaturistica Ela Dvoršćak

Gitarist Davor Kušen i izgledom je podsjećao na svoje uzore

Urbana kultura 25 tomislav makaj

23. lipnja 2009.

ART

/media

Zašto volim HTV

Perspektivni mladi glazbenici iz grupe White Light izveli su i vlastite skladbe i poznate hitove Alanis Morissette, Toma Jonesa...

Majke, White Light i Metalika oduševili mlade Ivančane Koncert je potvrdio da mladi u Ivancu vole i rock glazbu a ne samo narodnjake IVANEC - Proslava Dana grada Ivanca započela je prošli petak i to u pravom rockerskom štihu.

Budi ponosan...

Naime, koncert je u gradu podno Ivančšice održao Goran Bare sa svojim Majkama.

Baš kao što je uobičajeno za njega, napravio je pravu rockersku feštu svojim hitovima “Budi ponosan” i ostalima.

No, da i domaće snage “konja za trku imaju”, pokazale su predgrupe Baretu i Majkama, varaždinski White Light i Metalika. Mladi Varaždinci White Light pred ivanečkom su publikom “probili led” te nastupili prvi. Robert Marciuš, Janko Kralj, Ela Dvoršćak, Igor Kranjec te Damir Šalajić odlično su “skinuli” svjetske hitove koje su izveli pred publikom, ali su se predstavili i svojim autorskim skladbama. Jedna

od njih “U život zaljubljen” postigla je već veliki uspjeh pa je tako uvrštena na CD u izdanju “Croatia recordsa” među 12 najboljih pjesama hrvatskih demo-bendova. Uz Roberta Marciuša, glavnog vokala benda, svoje je odlične glasovne sposobnosti pokazala i klavijaturistica benda Ela Dvoršćak koja je oduševila izvedbom Alanis Morissette te ostalih... a mora se spomenuti i njihov vozač Marko Rendić koji je uvijek uz te mlade Varaždince.

Ivanečku je publiku pod šatorom na glavnom trgu oduševila i grupa “Metalika” koja u notu svira sve hitove te svjetski poznate skupine. Jedina je razlika što se oni zovu “Metalika”, a svjetski poznati bend “Metallica”. Oni su bili itekako dobra uvertira za Bareta i Majke koji su žestokom svirkom zapalili publiku.

Bare u prepoznatljivoj scenskoj pozi i u Ivancu

Metalika je izvodila poznate rock hitove slavne grupe Metallica i zapalila brojne poklonike te vrste glazbe

Jako volim Hrvatsku televiziju. Ne znam volim li više njen filmski, kulturni ili informativni program.

Evo filmski program.

Za Dan antifašističke borbe gledamo prastari američki „Bijeg u sloDenis Peričić, bodu“. Za Dan Europe mr. sc bilo je u redu pustiti „Najduži dan“. Jer mi, začudo, nemamo film o iskrcavanju u Normandiji. Ali čini mi se da imamo partizanske klasike, od kojih su neki sasvim pristojni i primjereni.

Ali satisfakcija stiže u četvrtak.

Za Dan državnosti, govori nam bombastična najava, gledat ćemo američku „Troju“, snimljenu po Homerovoj „Ilijadi“. Zar to nije fantastično? Pa to je ionako Dan starogrčke državnosti.

Evo kulturni program. „Pola ure kulture“ trabunja o književnim tribinama u Zagrebu. Na svakoj ima 5 ljudi. Baš sam se bio vratio s jedne varaždinske, na kojoj je bilo 50 ljudi. Onda zagrebački kulturnjaci tumače da se to tako mora. Da im u publici bude 5 ljudi. Pa su posložili da istovremeno imaju 2 tribine.

Od tih 5 ljudi jedan, uvijek te isti, uvjerljivo spava u drugom redu. Spavao bi on i na onoj drugoj tribini, ali fizički ne može spavati istovremeno na dva mjesta. Onda se moji kolege književnici još i hvale što su imali 5 ljudi i kad je Hrvatska igrala važnu nogometnu utakmicu. Unatoč tome, oni su „tribinjali“ svoje.

Evo informativni program. Čuljakšelebajka „otvoreno“ razgovara o seksu s Ćirom, Žuži, jednim svećenikom i nekim pametnim čovjekom. Zaboravljajući da je veliki katolik, Ćiro je probao nešto spuštati svećeniku. Žuži je iznova govorila da žena treba muškom ugrijati štrucu u pećnici. Tako su nam to stručno rastumačili oni koji su štrucu ili pećnicu vidjeli za Khuen-Hedervaryja.

Evo to je naš filmski, kulturni i informativni program HTV-a.

Svaki dan zovem Sutlića, ali ne javlja mi se. Perem ruke!

Ali kaj sad, tak’ svejedno za što plaćamo pristojbu…

26 Kulturni obzor

U D-duru

Uspjesi Glazbene škole U

čenici Glazbene škole u Varaždinu ove školske godine natjecali su se na državnim i međunarodnim natjecanjima gdje su postigli zapažene rezultate. Na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u Dubrovniku Jelena Darko RUŠEC Horvat je u IV. kategoprofesor gitare u riji discipline solfeggia Glazbenoj školi Varaždin osvojila 1. nagradu (mentorica Lidija Đidara). Iva Martinčević i Iva Kruljac, učenice Darije Hreljanović, su u disciplini solo-pjevanje II. kategorije osvojile 2. i 3. nagradu. Darko Navoj, voditelj Puhačkog orkestra, u disciplini orkestri osvojio je 2. nagradu.

Margareta Piskač je u II. kategoriji discipline glasovir osvojila 2. nagradu vođena mentoricom Ivanom Godec-Vinceković. Natalija Imbrišak bila je mentorica troje učenika koji su u disciplini orgulje (Roko Žaja I. kategorija, Nikola Cerovečki II. kategorija, Jelena Horvat III. kategorija) osvojili svi 3. nagradu. Na natjecanju COUPE MONDIALE u Glasgowu, Škotska, Nikolina Furić je u II. kategoriji discipline harmonika osvojila 7. mjesto. Mentor joj je bio Saša Bastalec koji je vodio Kvintet harmonika (Nikolina Furić, Mislav Sviben, Ivan Golub, Dario Šeremet i Vinko Kukuljan) na 34. Međunarodnom susretu harmonikaša u Puli i 5. Međunarodnom susretu harmonikaša u Moravskim Toplicama osvojivši oba puta 1. mjesto. Na međunarodnom pijanističkom natjecanju učenika i profesora „Pia Tebaldini“ u Bresciiji, Lea Šantek je s učenicama Lanom Bubaš, Rebekom Petković, Julijanom Martinčevićem i Dorom Petković osvojila 1., 2. i dvije 3. nagrade, Nediljka Teklić s učenicima Nevenom Boltekom i Paulom Kovačić dvije 2. nagrade, a profesori Predrag Šantek i Danijel Ljubić s učenicima Markom Biškupom i Mihaelom Plantakom osvojili su 2. i 3. nagradu. Na međunarodnom natjecanju flautista „Davorin Jenko“ u Beogradu učenice Franka Mavriček, Andreja Jelić i Lucija Stilinović, mentorice Melanije Gradečak, osvojile su tri 1. nagrade.

Vanja Posavec na „Morskom festivalu kitare“ u Murskoj Soboti osvojio je srebrnu plaketu, a mentor mu je Moreno Vinceković. Čestitam!

23. lipnja 2009.

TRANSFORMATION Još jedan festival potvrdio Varaždin kao izraziti grad plesa

Kakva su ih krila nosila kazališnim daskama?!

Ljubav prema gravitaciji i otimanje iz njenih ruku ima bezbroj svojih lica Piše: IVICA ZAMODA Foto: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Što se dogodilo na startu Ljeta u Varaždinu 2009. godine?

Rasplesale su se atraktivne skupine u sklopu Plesnog festivala Transformation te se činilo kao da ne namjeravaju se ni odmoriti ni stati.

Dok su plesačice na podiju Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu protekli četvrtak lepršale kao da ih vile na dlanu nose - publika koja je ispunila gledalište do posljednjeg mjesta nije štedjela dlanove i dala si je oduška glasnim odobravanjem bravurozno izvedenih plesova.

Bilo je u plesnim koracima i lakoće, i otmjenosti, i ljepote, i produhovljenosti, preciznosti i ljupkosti, radosti i zaigranosti, čarolije kretanja koja se slijevala iz jedne u drugu plesnu točku. Plesni stilovi s raznih strana i na različite načine oživljeni ostat će posjetiteljima dugo u pamćenju.

Plesačice plesnog studija Narya u atraktivnim koreografijama

Svijet pleše

Osim Plesnog studija Narya iz Varaždina, organizatora festivala, sa svojom voditeljicom Andrijanom Jukić, nastupili su slovenska plesačica orijentalnih plesova Manca Pavli i Ruskinja Paulina Golubewa, majstorica latinsko-američkih ritmova.

Zatim je Plesni studio Vindi pokazao svoj suvremeni ples, a Takt sambu, cha cha i jive.

Grupa Dancealot iz Zagreba osvaja stilovima trbušnog plesa, a Udruga Lena hip hopom i breakdanceom.

Skupina LY Creativa (Zagreb-Varaždin) ima or iginalnu izvedenicu američkog plemenskog plesa, a Desert Queens njeguje specifične orijentalne plesove.

Radha Madhavi (Ines Smiljanić) iz Zagreba poklonica je kathaka, klasičnog indijskog

plesa, dok je koreografkinja, autorica i plesačica Sanja Tropp Fruehwald zaokupljena obogaćivanjem i propitivanjem suvremenog scenskog pokreta. U luku od plesa s velom do pole dance solo (plesa uz šipku), od modernog do klasičnog, od senzualnosti do skrušenosti - ples se potvrdio sredstvom još jednog oblika samoosvješćivanja ljudskih mogućnosti.

“Branka” d.o.o. novi sponzor Trgovačka kuća “Branka” d.o.o. Varaždin postala je sponzor Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu za sezonu 2009./2010. godine. Od 1. rujna 2009. na svim blagajnama supermarketa i hipermarketa “Branka” moći će se nabaviti ulaznice za sve priredbe u organizaciji HNK Varaždin. Nedjeljom je sada hipermarket otvoren od 8 do 13 sati, a supermarket od 7 do 12,30 sati.

Ples s velom kao uvertira u festival

Kulturni obzor 27

23. lipnja 2009.

ZAVRŠETAK SEZONE Komedija “Debitanti” Ljubomira Kerekeša

Ljubomir Kerekeš , Draško Zidar i Mijo Pavelko

“Jedino sam dijete” Pod komediografskim sitnozorom proslavljenog Lj. Kerekeša - “sitno zlo” naših dana i noći Piše: IVICA ZAMODA

- Humor koji nije na prvu loptu i koji nije bukvalan. Želim da se ljudi zabave i nasmiju. Pučko kazalište o “malim ljudima” velika srca u svakodnevnim životnim situacijama - tako je dramski umjetnik Ljubomir Kerekeš najavio 18. lipnja na konferenciji za novinare svoj najnoviji teatarski projekt - “Debitante” (ljubavno-erotsku komediju o ljubavi).

Na sceni “Zvonimir Rogoz”

varaždinskog HNK-a praizvedba bit će u petak, 26. lipnja, s početkom u 21 sat, a premije-

M

oji su projekti uvijek i provokacija ra 27. i repriza 29. lipnja.

Autor, redatelj i scenograf je Ljubomir Kerekeš, a osim njega glume još Draško Zidar i Mijo Pavelko, glumci Virovitičkog kazališta. Kosti-

mografkinja je Karmen Štrlek, majstor rasvjete Marijan Štrlek a tona Siniša Medved, dok je scenski slikar Mladen Posavec.

Narajcan

- Autora narajcal Decameron Giacoma Boccaccia, na čijem prekopavanju fala Marijanu Varjačiću i Zvjezdani Timet - još je upozorio Kerekeš, rekavši da je on svoje dosadašnje autorske projekte darovao varaždinskom HNK-u, pa će i “Debitante”.

Podsjetio je da će nagodinu napuniti već 30 godina rada u teatru.

Tijekom ljeta “Dimnjačara” će izvesti na Bundeku u Zagrebu 1005. put. A što očekuje s “Debitantima”?

- Sve je u Božjim rukama, a Božje su ruke za svakoga glumca i svaku predstavu “ruke publike” - kaže autor da su se potencijalni sponzori već raspitivali ima li što novo.

Dodaje da će na sljedećem Špancirfestu u obnovljenu izdanju izvesti svoje “Ratnike” 179. put. Priznaje da su njegova djela uvijek svojevrsna teatarska provokacija te da priprema predstave s maksimalno 20 proba (“Debitanti” će debitirati sa 16 proba).

- Drago nam je što završavamo sezonu s “Debitantima”.

Dragocjena nam je suradnja s umjetnikom Ljubomirom Kerekešom, čiji projekti čine identitet našega kazališta istaknula je Jasna Jakovljević, ravnateljica HNK Varaždin.

- Usuđujem se reći da sam ja jedino dijete varaždinskog kazališta - ustvrdio je odlučno Ljubomir Kerekeš. Zatim je potvrdio da smo ga dobro čuli, a na pitanje: - Ako je tako, tko su vam, dakle, roditelji?, s malom nedoumicom i zastajkivanjem je odgovorio: - Joj, sad ste me zatekli!... To je zapravo ova zgrada našega teatra. To je naša gradska jezgra, Dućanska, Gajeva, Korzo, posebice kad sam digao pogled u nebo...

Zacijelo ipak ima i druge “djece varaždinskog teatra”, ali ona su vjerojatno već sva poodrasla, dok autor “Debitanata” ne srami se i danas biti dijete - pa makar i jedino!

(Pa makar samo u vlastitim očima.)

NOVO IME Barbara Vinceković

Čakovečko ljeto

Raznovrsnost

Pjesnički talent

ČAKOVEC - I ove godine nema zime za čakovečko kulturno Ljeto u gradu Zrinskih 2009. Tijekom 25 dana prvog dijela u organizaciji Dvije lije a pod pokroviteljstvom Grada Čakovca bit će ponuđeno 19 priredbi - teatarskih, glazbenih, filmskih i folklornih. Otvorenje je u atriju Staroga grada u četvrtak, 25. lipnja, s početkom u 20,30 sati. Bit će izveden dramski tekst “Nikola Sedmi” Vladimira Stojsavljevića u režiji Romana Bogdana i produkciji HNK Varaždin i Kazališne družine Pinklec. U slučaju lošeg vremena otvorenje se premješta u Centar za kulturu. Idući će dan na istom mjestu Hvaranin Stipe Barišić Gego i Picigin band prirediti koncert “otočkog rocka”. Zatim je u subotu, 27. lipnja, u dvorištu Staroga grada revija 16. internacionalne filmske radionice te sljedeći dan još jedna atraktivna revija animacije - “Od 7 do 77”. Ističemo i koncert violinista Stefana Milenkovicha i pijanistice Srebrenke Poljak s djelima Paganinija i Saint-Saensa u

- Ova je pjesnikinja prvi pravi pjesnički izdanak globalizirane Hrvatske. Ne samo na hrvatskom, ona piše i na engleskom.

Vjerujem da će ispisati i dobre buduće knjige - istaknuo je književni kritičar i pjesnik Denis Peričić predstavljajući 18godišnju Barbaru Vinceković i njezinu prvu pjesničku zbirku “Tisuću Valpurginih noći” 18. lipnja u prepunoj Medijateci Dječjeg odjela Gradske knjižnice. Ondje je najviše bilo autoričinih vršnjaka i vršnjakinja. Bilo je izrečeno još recenzentovih pohvala, ali kako je dodao dobru zbirku ni u kojoj dobi nije lako napisati, a ova zbirka jest dobra te je zapravo sama sebi najveća pohvala. A kako je sama autorica podsjetila - u Valpurginoj noći sve je moguće, i u poeziji također, pa i svoju uvodnu pjesmu završava stihovima: “Mašta snove pretvara u prekrasnu javu. / Osjeti tu moć”.

Tu moć osjetio je i francuski pjesnik Jean de Breyne koji je nedavno gostovao u Varaždinu.

U svom pisamcu-komentaru objavljenom u knjizi on poručuje Barbari: “Hvala što pišete.

Vi na taj način dajete. Dajete drugima. Nastavite, a nastavite

Centru za kulturu 4. srpnja u 21 sat, dok Damir Urban nastupa u Starom gradu 12. srpnja u 21 sat.

Međunarodna etno-večer “Iz bakine škrinje” bit će u Starom gradu Zrinskih 16. srpnja - stiže i šamanski folklorni ansambl s juga Sibira.

Na kraju prvog dijela gostuje 18. srpnja vinkovačko kazalište “Joza Ivakić” uprizorenjem stripa Dubravka Matakovića u režiji Stojana Matavulja, a svoj će koncert idući dan, također u Starom gradu, imati Josipa Lisac.

UIazak je na sve priredbe slobodan.

Violinist Stefan Milenković

PRVA GIMNAZIJA VARAŽDIN P. Preradovića 14 42 000 Varaždin Telefon: 042/302-128

NATJEČAJ ZA UPIS UČENIKA U PROGRAM MEĐUNARODNE MATURE INTERNATIONAL BACCALAUREATE DIPLOMA PROGRAM ZA ŠKOLSKU GODINU 2009./2010. (treći razred ) Prva gimnazija Varaždin u školskoj godini 2009./2010. upisuje jedan razredni odjel s 24 učenika u treći razred obrazovnog programa međunarodne mature (IBDP – The International Baccalaureate Diploma Programme).

Pravo upisa u treći razred programa međunarodne mature imaju svi učenici: a) državljani Republike Hrvatske i povratnici koji su živjeli i školovali se u inozemstvu, b) strani državljani, a završili su drugi razred srednje škole.

UVJETI ŠKOLOVANJA: a) trajanje obrazovanja je dvije godine; b) nastava se izvodi na engleskom jeziku; c) školarina iznosi 1.000 kuna mjesečno za hrvatske državljane s boravištem u Varaždinskoj županiji, 1.500 kuna za ostale hrvatske državljane, a za strane državljane 600 eura mjesečno u kunskoj protuvrijednosti obračunato na dan uplate.

UVJETI UPISA: a) poznavanje engleskog jezika; b) svestranost, samostalnost i motiviranost (intervju); c) ocjena iz materinskoga jezika, matematike i engleskoga jezika najmanje vrlo dobar (4) u drugom razredu srednje škole, a ako kandidat nema te ocjene, provjeravat će se znanja iz pojedinoga predmeta.

ROKOVI UPISA a) prijave kandidata • od 29. lipnja do 2. srpnja 2009. od 8 do 12 sati b) intervju s učenicima • od 29.lipnja do 2. srpnja – prema dogovoru c) provjera znanja (ako je potrebno) • od 29.lipnja do 2. srpnja – prema dogovoru d) objava rezultata • 3. srpnja 2009 u 10 sati e) upisi učenika • 3. srpnja 2009. od 10 do 12 sati Za učenike povratnike i strane državljane upis je moguć i izvan navedenih rokova. Na dan upisa učenik je dužan donijeti originalne dokumente i svjedodžbe prvoga i drugoga razreda.

DOKUMENTI ZA NATJEČAJ: a) prijava za natječaj (nabavlja se u školi) b) svjedodžbe 1. i 2. razreda srednje škole c) za strane državljane – preslika putovnice

IZLOŽBA Fotografije i plakati S. McGlothina

Art direktor i svoje učenje iz svakodnevnog života (...).” Njezina profesorica hrvatskoga jezika Nives Vitez iskreno priznaje da je nezaboravno iskustvo imati u razredu učenicu poput nje: “Barbarin imaginarni svijet je svijet koji oblikuju njena htijenja i želje njenog srca.” Zbirku je mlada varaždinska pjesnikinja posvetila - “Jimu (Morrisonu), zbog onoga što je bio, što jest i što će za mene uvijek biti.” Kaže da je zbog njega počela pisati.

Njezina majka Biserka potvrđuje da je i ona u djetinjstvu pisala poeziju. Barbara još ističe da voli umjetnost, najviše glazbu i film i cijeli bi život samo putovala.(iz)

VARAŽDIN - U galeriji Zlati ajngel otvorena je u suorganizaciji s Foto klubom “Sloboda -VIS” izložba plakata i fotografija Shannona McGlothina, američkog art direktora koji je ugledni suradnik mnogobrojnih američkih agencija. On je rođen 1972., a diplomirao je 1998. na Fakultetu za umjetnost i dizajn u Indiani.McGlothin je sudjelovao u oblikovanju rješenja za grafički identitet poznatih međunarodnih kompanija među kojima su i Coca Cola, Converse, Nike, Hummer.Od godine 2004. radi u njezinu središnjem uredu u Portlandu za najveću neovisnu reklamnu agenciju na svijetu - “Wieden + Kennedy”. Dobitnik je niza značajnih nagrada na području osmišljavanja reklama - primjerice The one show, clio Awarda 2007. godine i nagrade Art directors cluba u New Yorku 2004. godine. Izložba ovog američkog značajnika suvremene propagandne industrije moći će se razgledati do 5. srpnja. (iz)

28 Duplerica

23. lipnja 2009.

EKSKLUZIVNO Varaždinka Sanja Đurin otkriva kako je bilo na povijesnoj alpinistič

Ponovno ću ići u poho

Put od Lukle do baze na 5.360 metara nadmorske visine trajao je punih osam dana. - Treking je bio lijep i interesantan i to vrijeme je projurilo - otkriva Varaždinka, jedina predstavnica sjeverne Hrvatske

Od početka smo imali problema s financijama, što je, nažalost, uvjetovalo organizaciju uspona. Osim jedne djevojke koja se nije mogla aklimatizirati, mislim da smo sve ostale trebale dobiti šansu za uspon i rezultat bi bio još bolji Razgovarala: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za Sanju Đurin, Varaždinku koja priprema doktorsku disertaciju iz socijalno-kulturne antropologije, malo bi tko na prvi pogled rekao ili uopće pomislio da se u slobodno vrijeme bavi teškim i vrlo opasnim sportom. No, iza krhke i samozatajne 35-godišnjakinje velik je poduhvat: nedavno se vratila kući s Himalaje zajedno s članicama alpinističke ekspedicije koja je ostvarila povijesni uspjeh.

Kako je bilo na pohodu u Nepalu, je li se našla u životnoj opasnosti i zašto ona nije dobila priliku popeti se na krov svijeta, 8,850 metara visok Mount Everest, samo su neka od pitanja koja smo joj postavili.

Bezbroj dojmova

Sanja je alpinistica i pomoćnica instruktora ronjenja

Jesu li se slegnuli dojmovi?

Evo tek sad, nakon što je prošlo više od dva tjedna od povratka, mogu reći da se polako vraćam u normalu. Osobno ne mislim da se radilo o povijesnoj ekspedi-

ciji, ali dojmova je svejedno bezbroj.

Bilo je jako naporno. Ali ne fizički, nego psihički.

Nakon dolaska u Kathmandu, letjele ste malim zrakoplovom do mjesta Lukla, odakle ste pješačile do baznog logora.

Sve zajedno je trajalo osam dana zbog aklimatizacije.

Dogovor je bio da prvi dan pješačimo od Lukle do mjesta Monjo, i to je bilo nekih četiri i pol sata hoda. Sljedeći dan išle smo do Namche Bazara (3.440 metara nadmorske

l

avine su na Himalaji svakodnevica, ali su nam se odsjekle noge visine) i tamo smo spavale dvije noći, a tijekom dana smo hodale po okolnim brdima radi aklimatizacije. Iz Namchea smo četvrti dan krenule za Tengboche (3.860 mnv), sljedeći dan produžile za Dingboche (4.410 mnv), šesti i sedmi dan zadržale smo

se u Lobucheu (4.910) i osmi dan stigle u bazu na 5.360 metara. Treking je bio lijep i interesantan i to vrijeme je projurilo. Moram priznati da sam se često sjetila Velebita jer mi je u početku nedostajala raznolikost prirode i zelenilo na koje sam navikla kad hodam po našim brdima ili po Alpama, ali kad je očekivanja zamijenilo jednostavno promatranje, onda je sve postalo jako zanimljivo.

Koga ste susretale?

Puno ljudi, što domaćina sa stadima jakova ili s konjima, što drugih planinara, hodača, članove drugih ekspedicija...

Tijekom puta pratili su nas i nosači – to su domaćini koje smo unajmile da nose dio naše osobne opreme do mjesta u kojima smo noćile i bile smo šokirane i iznenađene kad smo vidjele koliki teret nose u, po našim kriterijima, potpuno neprikladnoj obući. Često se činilo da je teret koji nose teži od njih budući da su sitne građe i često djeca mlađa od 18 godina. Osobno me to jako pogađalo tijekom čitavog puta.

Bilo je i opasnih situacija.

Lavina je prošla tik do vašeg baznog logora.

Lavine su u Himalaji svakodnevica. Neke se može predvidjeti, a neke ne. Neke su velike, neke manje. Taj dan kad se druga skupina djevojaka vraćala sa završne aklimatizac ije, od ranog jutra svi smo gledali u serak iz kojeg je neprestano curilo i samo je bilo pitanje trenutka kad će sve skupa pasti.

Nekih 15-ak minuta prije lavine djevojke su se javile iz ledenog slapa i bile su 50 do 100 metara iznad mjesta na koje je serak pao. Voditelj ih je upozorio neka na tom djelu požure kako bi što prije izašle iz najkritičnije zone. A kad se nedugo nakon toga čulo pucanje leda i kad smo vidjele da cijeli serak pada, doslovno su nam se odsjekle noge. Mi u bazi zapravo nismo bile ugrožene, ali djevojke koje su taj tren bile u ledenom slapu, stvarno su imale sreće.

Najveća nezgoda

Je li bilo još kakvih nezgoda?

Najveća nezgoda i najviše

Duplerica 29

23. lipnja 2009.

čkoj ekspediciji i zašto nije dobila priliku za uspon na krov svijeta

od na Mount Everest VISINA Glavobolja, zadihanost, povećani puls – bezazlene reakcije

Osjećala sam se izvrsno Kako je vaš organizam reagirao na klimatske prilike na Himalaji?

Odlučile smo se za sporu aklimatizaciju, dakle davale smo i više nego dovoljno vremena organizmu da se navikava na nedostatak kisika. Zbog toga i nije bilo nekih većih problema. Ako smo prebrzo došle na neku visinu, pojavila bi se eventualno neugodna glavobolja koja nestaje s jednim aspirinom.

Na većim visinama, prvu noć nakon dolaska osjeti se nedostatak kisika, povremeno smo se budile zadihane i s povećanim pulsom, ali to su sve bezazlene reakcije organizma. Iz baze smo radile aklimatizacijske uspone na okolna brda do 5.500 metara nadmorske visine, tako da nam ubrzo boravak u bazi nije predstavljao probleme pa smo mogle igrati odbojku ili nogač, pomagati šerpama u ravnanju terena za šatore, kopati kanaliće za vodu koja se skupljala zbog otapanja leda na kojem smo imale ša-

Sanjina “kućica”

tore i slično. Osobno sam se stvarno osjećala izvrsno.

Jeste li se susrele s drugim alpinistima?

Naravno, upoznale smo masu dragih ljudi. O ve godine se obilježava 30. godišnjica jugoslavenskog uspona na Everest u kojoj su sudjelovali i naši alpinisti Stipe Božić i Dado Mesarić.

Stipe Božić je krajem svibnja i početkom travnja bio na Himalaji zajedno sa slovenskim i bosanskim alpinistima iz te ekspedicije, pa su nas svi zajedno došli posjetiti i to je bilo zaista lijepo druženje.

Slušale smo njihove priče o tome kako se nekad penjalo na Everest i shvatile kakvi su oni zapravo velikani.

Upoznale smo i članove drugih ekspedicija, s mnogima od njih ostale prijatelji i radimo zajedničke planove za zajedničke uspone.

Kako su vaši najbliži “preživjeli” ekspediciju?

Moji su bili zabrinuti kao i najbliži svih ostalih članica, što je i bilo za očekivati.

Everest jednostavno zvuči zastrašujuće i ljudi koji se ne bave alpinizmom često misle da se tamo ide umrijeti. No, danas to stvarno više nije slučaj.

Nakon što smo stigle u Nepal, javljala sam se najprije mailom, a zatim putem satelitskog telefona i znali su u svakom trenu gdje se nalazim i da sam dobro.

Jedan od brojnih nosača, koji prate sve ekspedicije, pa su tako pratili i naše djevojke

straha proživjele smo taj dan kad je pala lavina. Ostatak uspona prošao je bez problema.

Na Everestu je puno napravljeno da se uspon olakša i da se poveća sigurnost penjača, pa je i nezgoda statistički sve manje.

Teško je reći koja dionica je najzahtjevnija, jer je to prilično individualna stvar.

Osobno, nažalost, nisam dobila priliku proći uspon pa ne mogu govoriti iz vlastitog iskustva.

Zašto su priliku popeti se na Mount Everest dobile sestre Darija i Iris Bostjančić, Ena Vrbek i Milena Šijan, a vi i ostale članice niste?

Naša ekspedicija od početka

je imala problema s financijama i ti problemi su, nažalost, uvjetovali čitavu organizaciju uspona. Osim jedne djevojke koja se nije mogla aklima-

č

esto sam se sjetila Velebita, isprva mi je nedostajalo zelenilo tizirati, mislim da smo sve ostale trebale dobiti šansu za uspon i rezultat bi bio još bolji. Ali to bi značilo za svaku članicu četiri boce s kisikom, maske i regulatore te bar još nekoliko šerpa. Mi to nismo

Naporne pripreme su trajale više od godinu dana

mogli platiti. Tko će ići na vrh odlučivali su voditelj i Darija kao njegova savjetnica te šerpe, koji su pratili djevojke na aklimatizacijskim usponima, pa su mogli procijeniti kojih pet je u najboljoj formi.

Druga grupa postigla je zaista fantastičan rezultat – djevojke su došle iz četvrtog logora na vrh za malo više od osam sati.

Biste li ponovili ovo iskustvo?

Naravno. Nadam se da je Everest u mom slučaju bio početak. To više neće biti ekspedicije na nacionalnoj razini i medijski praćene, nego s manjim brojem ljudi s kojima i inače penjem.

OSOBNO Što radi Sanja Đurin nakon povratka u domovinu?

Piše doktorsku disertaciju Čime se trenutno baviš?

Trenutno privodim kraju studij, pišem disertaciju.

Pred doktoratom si socijalno-kulturne antropologije na ISH-u u Ljubljani. Jesi li trenutno zaposlena i čime se u budućnosti planiraš baviti?

Ne, nisam zaposlena, ali to bi se ovih dana trebalo promijeniti budući da tražim posao na sve strane. U budućnosti jedino čime se želim baviti kad je u pitanju posao je moja struka, jer zaista uživam kad mogu primijeniti

Krov svijeta: Mount Everest skriven iza oblaka

Mr. socijalne antropologije znanje stečeno dugotrajnim studijima.

Živopisna tržnica u Kathmanduu

Hoćeš li se vratiti u Varaždin?

U Varaždinu je, nažalost, trenutno s mojom strukom gotovo nemoguće naći posao.

Razmišljala sam o povratku, možda se s vremenom otvore neke prilike za ljude iz društvenih znanosti i osobno smatram da je to nužno za razvoj grada, ali trenutno su takve prilike iznimno rijetke.

Hoćeš li krenuti u osvajanje još kojeg vrha?

Hoću, naravno. Mislim da je sljedeća destinacija Južna Amerika i prekrasne Ande.

30 Oglasi

23. lipnja 2009.

• više od 100 ponuđenih naslova po sajamskim cijenama • popusti do 80% • za svaki račun veći od 50 kn odaberite knjigu na dar*

Od 10. lipnja do 10. srpnja 2009. u knjižarama Školske knjige u Varaždinu!

Janka Draškovića 2

w w w . s k o l s k a k n j i g a . h r

Stanka Vraza 8

* iz ponuđenog izbora

• ponuda za velike i male ljubitelje knjiga

Putopisi 31

23. lipnja 2009.

Hram Po Lin

Spomenik Budhi zvan Veliki Budha

PUTOPIS Varaždinka Silvija Ladić posjetila je kineski grad Hong Kong (2)

Mirisi i boje Dalekog istoka isprepleću se u Hong Kongu Mongkok je, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najnapučenije mjesto na našem planetu

Lantau i „Veliki Budha“ Posjetili smo i otok Lantau, najveći hongkonški otok, i budističko svetište Po Lin u blizini kojeg se nalazi brončana statua Budhe visoka 34 metara nazvana „Veliki Budha“. To je najveći sjedeći Budha na svijetu koji se nalazi na otvorenom prostoru. Do tog mjesta najlakše se dolazi žičarom s koje se pruža pogled na Istočno kinesko more, hongkonški aerodrom i panoramu visokih zgrada. Iako smješten na relativno malom prostoru, ovaj mnogoljudni grad nudi još puno toga, kao npr. hranu poput dim suma, tradicionalnog kineskog jela koje se poslužuje u malim pletenim košaricama, a ako želite probati japansku hranu, svakako se preporuča jedan od brojnih japanskih restorana u kojem će pred vama pripremiti tradicionalni japanski tapanjake.

Piše: SILVIJA LADIĆ

Osim visokih nebodera i vječnog brujanja prometa u gradu koji doslovno živi 24 sata na dan, postoji i stari tradicionalni dio gdje je kineski utjecaj i način života vidljiviji iako je jednako prožet modernim načinom zarađivanja.

Na traci

Gotovo svi veliki gradovi imaju Soho centar pa tako nije iznimka ni Hong Kong, no njegov Soho poznat je po najdužoj pokretnoj traci za hodanje u svijetu koja je duga 800 metara, postavljena 1993. godine. Svakog jutra usmjerena je prema dolje jer se njome rijeka radnika spušta na svoja radna mjesta u

Light show

City, a poslijepodne pokretne stepenice mijenjaju svoj smjer te odvode radnike natrag u njihove visoke nebodere i male skučene stanove (jer prostor u Hong Kongu, što se može i pretpostaviti, je skup i prava je sreća domoći se svojih nekoliko m2 pa makar i na pedesetom katu). Pokretne stepenice presijecane su brojnim ulicama poput Hollywood Roada, gdje se nalaze galerije, dućani kineskog namještaja, ručno izrađenih predmeta s li-

Pogled na najduže pokretne stepenice na svijetu

kom Budhe i slično, a sa samih stepenica možete zavirivati u poslovne prostore, restorane

h

ongkonški Soho poznat je po najdužoj pokretnoj traci za hodanje i ostale dućane smještene na prvim katovima zgrada.

Sljedeće tradicionalno mje-

Veliki Budha

sto koje je nezaobilazno za posjete Hong Kongu je Mongkok što bi u pr ijevodu s kantonskog značilo „trg na kojem je gužva“. I stvarno, prema Guinnessovoj knjizi, ovo je najnapučenije mjesto na našem planetu s više od 130,000 ljudi na km2. Ali to je i najbučnije i najživopisnije mjesto u Hong Kongu na kojem možete kupovati na otvorenim tržnicama, jesti tipičnu hranu koja se priprema na ulici, šetati hramovima

posvećenim božic i mora, parkov ima u kojima star i Kinezi igraju šah u hladovini i stopiti se s tisuću boja i mirisa Dalekog istoka.Nakon sedam dana provedenih u gužvi, buci i košnici velikog grada bilo se lijepo vratiti u naš mir gdje teče sve nekako sporije i manje eklektično i iako sam zagovornik manjih gradova ovaj me oduševio svojom visinom, čistoćom, sigurnošću, a prije svega i najviše vrijednim ljudima.

Uredan okoliš odmah “upada u oči”

VELIKI GRAD

Najčistiji!

Ako se mogu čistoća i sigurnost nekog grada mjeriti prema njegovoj podzemnoj željeznici, onda je Hong Kong najčistiji i najsigurniji veliki grad koji sam vidjela. Kako smo u Hong Kongu boravili u vrijeme pojave svinjske gripe, poučeni epidemijom sarsa koja je pogodila Hong Kong 2003. i odnijela mnoge živote, higijena ulica i nošenje maski odmah su bili povećani, a grad stavljen u stanje pripravnosti, iako nije bilo tragova panike. Svjesni toga da je tako otvoren grad koji živi od svjetskog kapitala koji se danonoćno slijeva u njega nemoguće zatvoriti bez većih financijskih gubitaka, organizirana je odlična zaštita od zaraza i sistem informiranja je besprijekoran. A u predvečerje jedna od najvećih atrakcija je light show koji počinje točno u 20 sati svakog dana, kad brojni reflektori i laseri igrom svjetla obasjavaju nebodere

32 Oglas

23. lipnja 2009.

Sport

23. lipnja 2009.

33 sport@regionalni.com

SUORGANIZATOR

Kolibri iz Cvetlina

Prvi dani Svjetskog prvenstva protekli su u provjeravanju opreme i organiziranju parajediličarskog slaloma na zemlji te programu ispod šatora

PARAGLiDING Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju parajedrilicom

Letovi tek nakon kiše!

Klub slobodnog letenja Kolibri iz Cvetlina, uz Let iz Ivanca organizator 5. svjetskog prvenstva u preciznom slijetanju parajedrilicom, osnovan je 2001. godine. Osnovali su ga ljubitelji letenja paraglajedrom iz Cvetlina i Bednje. Već godina dana nakon osnutka organiziraju prvo natjecanje, a 2003. postaju članovi Hrvatskog zrakoplovnog saveza i organiziraju prvo državno prvenstvo u preciznom slijetanju. Svake godine natjecanje dobiva veći rang, tako 2004. i 2005. organiziraju Europski kup, 2006. i 2007. Svjetski kup, 2008. zajedno sa KSL-om Let iz Ivanca organiziraju Predsvjetsko prvenstvo te Svjetsko prvenstvo.

Prema dostupnim vremenskim prognozama natjecanja bi trebala početi u srijedu sa sjevernog dijela Ravne Gore Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Prvi službeni natjecateljski dan na 5. Svjetskom prvenstvu u preciznom slijetanju parajedrilicom trebao se odigrati u nedjelju, ali je prošao u iščekivanju boljih vremenskih uvjeta.

Tijekom cijelog dana puhao je nepovoljan sjeverni vjetar koji nije dopuštao održavanje natjecanja, a stariji mještani inače ne pamte kada je krajem lipnja sjeverni vjetar puhao tako dugo.

U šali je sve prokomentirano kao peh zbog Svjetskog prvenstva, ali još uvijek je ostalo dovoljno vremena da se sve odradi u najboljem redu. Ovakvi vremenski uvjeti i odgađanje letova nisu nepoznanica u svijetu slobodnog letenja.

Slalom

Smirivanje vjetra „prizemljeni“ parajedriličari čekali su tijekom cijelog dana na sletištu u Cvetlinu, a vrijeme čekanja su, između ostalog, kratili natjecanjem u parajedriličarskom slalomu na zemlji.

Kako se vremenski uvjeti nisu promijenili donesena je odluka da se prvi natjecateljski dan zaključi.

Tako je prvi natjecateljski dan završen, a da nije odrađena niti jedna serija letova. Inače, da bi prvenstvo bilo važeće potrebno je tijekom prvenstva odraditi najmanje tri, od maksimalnih dvanaest serija letova.

Prvenstvo je nastavljeno drugim aktivnostima tako je

Članovi kluba na brojnim natjecanjima osvajaju vrlo vrijedne rezultate. Tri su godine pobjednici Liga kupa, a Josip Knez je višegodišnji državni prvak. Na brojnim međunarodnim natjecanjima lobirali su za organizaciju Svjetskog prvenstva što se na kraju i ostvarilo.

Klub broji 23 člana od kojih su 20-ak letači, a 8 je aktivnih natjecatelja sa svim potrebnim sportskim dozvolama.

Klub daje i tri člana hrvatske reprezentacije, od ukupno sedam (pet muških i dvije ženske), Josip Knez, Ivica Štefanec i Izidor Maltarić.

Oni su svoje mjesto u reprezentaciji izborili izuzetnim rezultatima na domaćim i stranim natjecanjima. (di)

s

ve novosti mogu se pratiti i putem live kamere www. pgworlds-croatia.com u ponedjeljak na jutarnjem brifing dogovoreno kako bi natjecanja i prva serija službenih letova trebala početi, prema previđanjima meteorologa, u srijedu sa sjevernog dijela Ravne Gore.

Za to vrijeme sve novosti mogu se pratiti i putem live kamere www.pgworlds-croatia.com.

Letači su stalno pogledavali prema nebu ne bi li prizvali lijepo i povoljno vrijeme

davor pejnović

BICIKLIJADA Mladi za Marof po 4. put organizirali biciklijadu pod nazivom Šić na bic

Kotač klizi unatoč krizi i lošem vremenu

Biciklijada u Novom Marofu ima svoje vjerne sljedbenike

- Već smo naučeni da imamo problema s vremenom, ali mi ne odustajemo. Ovo je četvrta biciklijada i uvijek je vrijeme slično.

Mislim da bismo se jako zabrinuli da nas dočeka sunčano jutro - rekao je prije početka biciklijade Tomislav Uroić, predsjednik udruge „Mladi za Marof“ koja već četvrtu godinu organizira grupno pedaliranje pod nazivom „Šic na bic“. Sedamdesetak ljubitelja vožnje okupilo se na Trgu Hrvatske državnosti, a početak nove avanture označio je gradonačelnik Darko Hrenić zaželjevši

svima sretan put i dobar provod. „Kotač klizi unatoč krizi“, bio je moto ovogodišnje biciklijade, a uz prisutnu krizu moglo se uključiti i oblačno nebo. Temperatura oko 15 stupnjeva, idealna za vožnju.

Krenulo se Zagorskom ulicom prema Topličici, a nakon toga u Japačem Polju skreće se prema Brezničkom Humu. Kolona ima lagani tempo, tako da svi mogu držati priključak, a oni koji baš imaju manjak kondicije imaju se prilike odmoriti na nekoliko stanica. Što se tiče godina, najmlađi

sudionik uspio ih je skupiti šest i ponosno sjedi iza oca koji uporno okreće pedale i malo teže dolazi do zraka.

Prva stanica za veći odmor je u Brezničkom Humu gdje načelnik Općine Zoran Hegedić dočekuje bicikliste sokovima.

Osvježenje je i u Hraščini nakon podužeg uspona, a onda slijedi vožnja do Budinščine.

U međuvremenu nebo je opasno proplakalo, ali inat se pojačao i prilično brzo stiže se na odredište, u Podrute pod šator, a nakon graha i kobasica slijedi povratak kućama.

34 Sport

23. lipnja 2009.

TRČANJE Tri stotine učenika trčalo ulicama Novog Marofa na tradicionalnoj 15. utrci

Ponosni mladi trkači

Brojna sportska događanja ...

Ulova je bilo različitog, ali svi su bili zadovoljni

Za Dan Novog Marofa članovi zrakoplovnog kluba “Perun” efektno su demonstrirali letenje i prizemljenje paraglajderom

Sama natjecanja otvorili su učenici novomarofske škole koji su sudjelovali na 15. utrci grada Novog Marofa Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Brojna su bila sportska događanja kojima je obilježen 13. lipnja, Dan Grada Novog Marofa i njegovog zaštitnika Sv. Antuna Padovanskog.

Sama natjecanja otvorili su učenici novomarofske škole koji su sudjelovali na 15. utrci grada Novog Marofa.

Prikaz aktivnosti

Njih tristotinjak, podijeljeno u kategorije, trčalo je Zagorskom ulicom, od djevojčica i dječaka prvih razreda čija je dionica bila 200 metara, do osmašica i osmaša koji su morali istrčati i više od pola kilometra. Među prvašima najbrži su bili Nika Oštrek i Leonardo Žuti, dok su kod najstarijih prva mjesta osvojili Melanija Bartolec i Nikola Turković. Osima medalja i

Supermoto - natjecanje i sjećanje na prijatelja Kartodrom „ST Rauš“ bio je poprište Otvorenog prvenstva grada Zagreba u disciplini supermoto i „2. memorijala Željka Đurašića“. U spomen na svog prerano preminulog prijatelja, svi vozači i organizatori izdvojili su novac kako bi pomogli obitelji pokojnog Željka.

Vozilo se u nekoliko klasa, S1 i S-open (vozači s licencom za ovu godinu), te u klasi Amater, a borbenost i umijeće nagrađeni su bodrenjem gledatelja koji su mogli uživati u njiho-

diploma, po tr i najbrža u svakoj skupini, dobili su i čokolade koje su im uručili gradonačelnik Darko Hrenić

vim vožnjama.

Svoju kvalitetu i dobru formu ponovo je pokazao Dejan Opet iz Breznice osvojivši prvo mjesto, drugi je bio Tomislav Ostojić iz Varaždina, a treći Matija Župčić iz Zagreba. I ovim nastupom Dejan Opet pokazao je da šestu godinu zaredom s pravom nosi epitet najboljeg vozača u svojoj kategoriji te se može očekivati da će i ova sezona biti u znaku njegove dominacije.

natjecatelja okušalo je svoju preciznost, a najbolji kod pištolja velikog kalibra bio je Janoš Banjai. Drugo mjesto osvojio je Nenad Maršić, dok

S

portaši su se družili i na drugim terenima, a ljubitelji tenisa svoje znanje pokazali su na teniskom turniru i njegovi zamjenici Marijan Kopjar i Dražen Slunjski. U organizaciji streljačkog kluba Termika, na streljani u Možđencu, održano je natjecanje u gađanju puškom malog kalibra, te pištoljem velikog i malog kalibra. Sedamdesetak

U hladu je ipak bilo najljepše

je Vladimir Benković bio treći.

Najprecizniji iz pištolja malog kalibra bio je Marko Žugec, srebro je pr ipalo Nenadu Maršiću, a brončana medalja Vladimiru Ferenčini. Mladen Šantek osvojio je prvo mjesto u gađanju puškom, drugi je Milan Knapić, a treći Nenad Maršić. Sportaši su se družili i na drugim terenima, a ljubitelji tenisa svoje znanje pokazali su na teniskom turniru za parove „Marof open“ koji je održan na terenima u Topličici. Tamo je najviše znanja i umijeća pokazao par Prpić-Martinčević iz Varaždina. Na streljani u Mađarevu glinene golubove gađali su lovci, a članovi zrakoplovnog kluba „Perun“ demonstrirali su letenje paraglajderom.

Sigurna budućnost nogometa u Novom Marofu

Atraktivni nastup motorista oduševio je gledatelje

Strijelci su iskoristili Dan grada kako bi se pokazali

MALI NOGOMET Na turniru sudjelovalo 16 ekipa 15-godišnjaka

Mlade nade pokazale svoju kvalitetu U novomarofskom kraju kvalitetno se igra mali nogomet, a dokaz tome je i prvoligaš „BBS-Novi Marof“. Da se ne trebaju brinuti za budućnost pokazao je turnir „Mlade nade 2009“ koji tradicionalno organizira športsko društvo „Krč“. Na ovom turniru na-

stupaju djeca u dobi do 15 godina, a prijavilo se 16 ekipa koje su prikazale dobar nogomet. U finalnom susretu 8E je pobijedio s 5:1 sastav Togoa, a pobjednička ekipa u svojim redovima ima najboljeg igrača (Renato Ipša) i golmana (Marino Toma), dok je najbolji

strijelac iz ekipe Togoa (Nikola Fulir). Da nogomet nije rezerviran samo za muški dio, pokazala je Đurđica Katanović koja je stajala na vratima „Plave krvi“ iz Dropkovca, a svoje umijeće pokazala obranivši čak tri sedmerca koje su pucali njezini vršnjaci iz Visokog.

Najmlađi su dali sve od sebe da osvoje što bolja mjesta

Sport 35 tomislav makaj

23. lipnja 2009.

PRATNJA

Najvjerniji roditelji Roditelji ili braća najčešći su pratitelji oboljelih sportaša. Otac Krunoslava Zujića, Luka iz Osijeka, zadovoljan je ovom aktivnosti svojega sina.

- Krunoslav trenira u boćarskom klubu Osmijeh koji je po njegovom osmijehu i dobio ime. U sportskoj dvorani mađarskog centra treniraju dva puta po jedan sat tjedno.

Imamo odličnog trenera koji ih animira i vodi naglasio je otac Luka.

- Odlično se radi, disciplina je na visini - rekla je Marija Vukušić, majka reprezentativca Marina Vukušića.

- Marino se u Splitu sam uključio u boćarski klub Sveti Duje i počeo rekreativno boćati. S vremenom su došli dobri rezultati pa ga je primijetio i izbornik. Veliko mu je zadovoljstvo boćati, trenira dva puta tjedno i to nije dovoljno pa često trenira i kod kuće u hodniku. Osim boćanja bavi se pjevanjem i snimio je CD. Ima puno prijatelja koji ga svuda vode, a radi i školski list. U moru pliva bez ičije pomoći i jako je omiljen jer širi pozitivnu energiju i pozitvno djeluje prema svima - dodala je Marija Vukušić.

Puno truda ulažu u svaki pokret članovi reprezentacije Hrvatske u boćanju oboljeli od cerebralne paralize pa njihovo bavljenje sportom ima i terapeutsko značenje

BOćanje U V. Toplicama reprezentacija Hrvatske oboljelih od cerebralne paralize

Najbolji idu u Portugal U Hrvatskoj ima 68 registriranih boćara podijeljenih u četiri kategorije po težini oboljenja od cerebralne paralize Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ovaj vikend u Varaždinskim Toplicama održano je prvenstvo Hrvatske u boćanju za osobe oboljele od cerebralne paralize. Tjedan dana ranije ovdje se pripremala i hrvatska reprezentacija u boćanju koja djeluje u sklopu Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

Brzi uspon

- Boćari cerebralci podijeljeni su u četiri kategorije prema svojim mogućnostima - objasnio je izbornik hrvatske reprezentacije Milan Maretić.

- Ove pripreme proveli smo u sklopu priprema za odlazak na Europsko prvenstvo koje će se održati u Portugalu od 25. lipnja do 3. srpnja ove godine. Očekujemo od para treće mjesto, a od ekipe šesto.

Reprezentativci nam dolaze od Darde, Slavonskog Broda, Zagreba, Splita, Pule, praktično iz cijele Hrvatske - najavio je Maretić. Ovo boćanje uvedeno je na paraolimpijadi u Barceloni 1992. godine. U

“Jedino me smeta trema”

Reprezentativka Lara Dabić

Lara Dabić članica je ženskog dijela reprezentacije.

- Zadovoljna sam kako ovdje radimo, jedino što me smeta je moja trema. Ona me zna zablokirati pa ne uspijem postići ono što hoću i mislim da mogu. Većim brojem treninga trema će nestati. Treniram tri godine u pulskom klubu Istrijana, a živim u okolici Labina.

Uvjeti su dobri, treniramo jednom tjedno, što je malo, ali nadamo se da će uspjeti dogovoriti da možemo više puta tjedno trenirati. Imamo jednu dobru trenericu i dva suca - napomenula je Lara.

Hrvatskoj je boćanjem osoba s invaliditetom počeo 1996., a natjecanja su počela 2000., kada Hrvatska osvaja 16. mjesto na svijetu. - Cilj nam je da naša ekipa 2012. godine na paraolimpijadi u Londonu bude zastupljena s barem jednom ekipom. Sve ovo radimo kako bismo pokazali otvorenost Hrvatske prema širokoj a možda i najtežoj populaciji osoba s

- dodao je Maretić. U Hrvatskoj ima 68 registriranih boćara podijeljenih u četiri kategorije po težini oboljenja od cerebralne paralize, a na državnom natjecanju pristupilo je njih 25. Osam reprezentativaca je u Varaždinskim Toplicama boravilo tjedan dana: Danijel Vujić, Samanta Lukšić, Mihajlo Kovačić, Lara Dabić, Krunoslav Zujić, Marino Vukušić, Leo Goličnik, Nadan Horvat.

Kao ostali

Izbornik Milan Maretić

invaliditetom. Sve je počelo na moju inicijativu, a zahvaljujući podršci Dragana Šoštarića, predsjednika Hrvatskog boćarskog saveza. Izbornik sam već treći mandat koji mi traje do paraolimpijade u Londonu

- Dokazano je da boćanjem oni mogu shvatiti kombinatoriku igranja, mogu igrati u prilagođenoj verziji i osjećaju da u nečemu mogu biti svi isti. Kada su neki od visokih političara dolazili otvor iti naša prvenstva ostali su zapanjeni od čuda što ovi ljudi mogu - dodao je Maretić.

Kategorizacija za ove osobe je vrlo stroga, ona nije stalna i uvijek je podložna promjenama na dodatnim pregledima, a posebno se potvrđuje na paraolimpijadama i velikim svjetskim natjecanjima. Uvjeti u V.

“Najbolji je trening u grupi”

Reprezentativac Danijel Vujić

Jedan od reprezentativaca je i Danijel Vujić iz Slavonskog Broda. - Ovo nam je najbolji trening kada smo svi na jednom mjestu i treniramo dva puta na dan po dva sata. Ostalo vrijeme su naše standardne vježbe i masaža.

Družimo se vijelo vrijeme. U Portugalu se nadamo dobrim rezultatima. Uvjeti u S. Brodu su isto dosta dobri, imamo ih dva puta tjedno. Dobili smo termin u dvorani, imamo dva trenera i dva suca koji nam redovno pomažu. Treninzi su ozbiljni i puno nam pomažu dodao je Danijel.

Boćanje uz pomoć dodataka za glavu i za boće

Toplicama su im odgovarali, trenirali su u sportskoj dvorani osnovne škole. Pomogli su im i članovi varaždinske HVIDRA-e koji su za njih pripremili roštilj i druženje. - Želja nam je da

pripreme možemo odraditi na Bjelolasici, ali dvorana je na katu, a lifta nema, pa dok se ne izgradi, mi smo ovdje i u Daruvarskim toplicama - dodao je Maretić.

Prva trenerica reprezentacije

Trenerica Ana Dujmović

Trenerica reprezentacije Ana Dujmović 9. godina trenira osobe s invaliditetom. - U ovome sam od samog početka jer je ovo jedini sport kojim se oni mogu baviti. Zadovoljstvo je tim veće kada vidim da su povećali socijalizaciju i kada oni shvate da se u nečemu mogu mjeriti sa svima ostalima. Sretna sam i što iz Slavonskog Broda izlaze ponajbolji sportaši. Ponosna sam što sam i prva žena trener u Hrvatskoj i prva žena trener u reprezentaciji - dodala je Ana Dujmović, čiji sin također boluje od cerebralne paralize.

36 Sport

23. lipnja 2009.

RIBOLOV 3. pojedinačno prvenstvo kadeta, kadetkinja...

Uzorna organizacija ludbreških ribiča Drugo kolo održat će se 5. srpnja u Petrijancu na Huđekovoj grabi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi se se ribiči pod pokroviteljstvom Sportskog ribolovnog saveza Varaždinske županije na sportskom ribnjaku u Ludbregu natjecali u sklopu 1. kola 3. pojedinačnog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak u kategoriji kadeta, kadetkinja i juniora.

Uzorni domaćin bilo je Sportsko ribolovno društvo Ludbrega.

Na natjecanju su sudjelovala 24 ribiča. Na kraju su proglašeni i pobjednici po kategorijama.

U kategoriji kadetkinja 1. mjesto zauzela je Lea Kramar, članica SRD-a Ludbreg, 2. mjesto zauzela je Monika Rušec, članica SRU-a Općine Petrijanec, a 3. mjesto Iva Canjko, članica SRK-a Općine Cestica 1995.

Sezona

U kategoriji kadeta 1. mjesto zauzeo je Nikola Kereži član SRU-a Općine Petrijanec, 2. mjesto zauzeo je Matija Lisjak član SRK-a Varaždin – Interland, a 3. mjesto zauzeo je Robert Rušec, član SRU-a Općine Petrijanec. U katego-

VATROGASAC m/ž Od kandidata očekujemo : • SSS , vatrogasac • 1 godina radnog staža u struci • znanje njemačkog jezika • znanje rada na računalu MS Office (Excell , Word)

riji juniora 1. mjesto osvojio je Domagoj Škorić, član SRK-a Varaždin – Interland, 2. mjesto osvojio je Simon Martin, član SRK-a Varaždin – Interland, a 3. mjesto osvojio je Sebastjan Slunjski, član SRK-a Keder Beletinec.

Drugo kolo održat će se 5. srpnja ove godine u Petrijancu na Huđekovoj grabi dok će se treće i završno kolo

SKLADIŠNI RADNIK m/ž

N

a natjecanju su sudjelovala 24 nlada ribiča Mladi ribiči započeli su natjecanje u pojedinačnoj konkurenciji

održati 9. kolovoza na Dravi u Velikom Lovrečanu kada je domaćin ŠRK-a Općine Cestica 1995.

- Važno je napomenuti i ujedno se zahvaliti besprijekornoj organizaciji susreta domaćinu SRD-u Ludbreg na čelu s predsjednikom Tomom Filipom i njegovim suradnicima koji su za natjecatelje pripremili sendviče i sokove tijekom natjecanja, a na kraju i svečani ručak - dodao je na kraju tajnik Sportskog ribolovnog saveza Varaždinske županije Marijan Kolednjak.

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju.

Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i Vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo:

Od kandidata očekujemo: • KV, SSS • položen stručni ispit za upravljanje viličarem • poželjno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu • osnovno poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju

ASISTENT VODITELJA OTPREME m/ž Od kandidata očekujemo: • SSS prometnog ili ekonomskog smjera • znanje njemačkog jezika u govoru i pismu • prednost znanje i engleskog jezika • višegodišnje radno iskustvo u struci • izražene organizacijske sposobnosti • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) Molbu s kratkim životopisom dostavite u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com .

Svi očekuju odličan ulov

SAVATE Donacija Općine G. Kneginec

Kupljen borilački ring Prošli tjedan Općina Gornji Kneginec uručila je Savate klubu Omega- Gym Kneginec novi borilački ring vrijedan 67 tisuća kuna.

Ring je nabavljen u Sjedinjenim američkim državama posredstvom uvoznika, a članov ima kneginečkog savate kluba svečano ga je uručio zamjenik načelnika

Robert Đuranec.

U G o r nj e m K n e g in cu sportski život tijekom ljeta vbrlo je aktivan.

Između ostalog za žitelje općine organizira se i malonogometna liga Kneginec.

Prijave ekipa za malonogometnu ligu traju do 30. lipnja a osigurane su i nagrade za najboolje ekipe.

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-691 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

www Donirani ring Savate klubu Omega-Gyn Gornji Kneginec

ATLETIKA Ivanečki trkači nastupili su na 6. Rogaševskom teku u Sloveniji

Županić i Čorba osvojili prva mjesta Po sunčanom i vrlo sparnom vremenu, članovi ivanečkog Društva za sportsku rekreaciju, njezine Trkačke sekcije, uspješno su nastupili na 6. Rogaševskom teku u mjestu Sv. Jurij na Goričkem u susjednoj nam Sloveniji.

Na dionici od 6,6 kilometara trkačica Valentina Županić zauzela je ukupno prvo mjesto te prvo mjesto u kategoriji Ž30-39, s vremenom 30 min 18 s, ispred Eve Rojko TS Radenska, koja je u cilj stigla za 32 min 44 s te trećeplasi-

rane Jelke Vrbnjak također TS Radenska, koja je stazu pretrčala za 33 min 56 s.

Nastupilo je ukupno šesnaest trkačica.

U muškoj kategoriji, na istoj dionici, nastupilo je 39 trkača.

Prvo mjesto zauzeo je Ivan Čorba s vremenom 24 min 6 s te prvo mjesto u kategoriji M40-49, kao drugoplasirani u cilj je utrčao Endre Gönter iz Murske Sobote s vremenom 25 min 2 s, a treći je u cilj utrčao Riko Novak iz

Maribora s vremenom 25 min 12 s.

Od ivanečkih trkača nastupio je i Ivan Novak zauzevši ukupno sedmo mjesto te četvrto u kategoriji M40 49, utrčavši u cilj za 27 min 10 s.

Ujedno su održane utrke za djecu i mještane Općine Rogaševci.

Trkače DSR Ivanec tek očekuju najzanimljivije utrke ove sezone, koja je na početku.

Damir IVANČIĆ

Čorba, Županić, Novak-trkači

regionalni.com

Sport 37

23. lipnja 2009.

TRIATLON

Natjecanje u Kopačkom ritu i okolici Ekipa Triatlon kluba Varaždin nastupila je na natjecanju u Baranji na Staroj Dravi. Triatlon je organizirala turistička zajednica Bilje, Osječko-baranjska županija i sponzori, a sve u cilju promocije Kopačkog rita.

- Plivački dio bio je problematičan - rekao je predsjednik varaždinskog kluba Teodor Pichler. - Nevidljiva prva bova, smetao je i jedan kanu, a bilo je i neugodno plivati kroz lopoče uz izlazak na ponton.

Slijedi nezgodna tranzicija, žurno na bicikl u sprintericama po zemlji ili bosih nogu. Staza za vožnju biciklom po

Svake godine sve veći broj mladih okuplja se oko ideje Sportskih igara mladih pa nije nemoguće očekivati i nastavak natjecanja na međunarodnom nivou

SPORTSKE IGRE MLADIH Uspješan moto “Živi život bez droge jer droga uzima život”

Mladi su željni sportskih natjecanja tijekom praznika Veleposlanici Igara su Niko i Zlatko Kranjčar, a dopredsjednici Goran Ivanišević i Slaven Bilić

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Bistra sportske igre mladih održavaju se već 13. godinu zaredom. Cilj organizatora je promicanje zdravog života i prijateljstva među mladima. Želja je prije svega da se svoj djeci i mladeži za vrijeme ljetnih školskih praznika omogući druženje s vršnjacima iz cijele Hrvatske kroz sudjelovanje u kvalitetno organiziranim sportskim natjecanjima te edukacijskim i zabavnim aktivnostima.

Pohvale

Program Igara nudi se kao alternativa negativnim životnim opredjeljenjima kao što su droga, nasilje i alkoholizam među mladima i zato slogan Igara ima jasnu poruku: Živi život bez droge jer droga uzima život.

Ova ideja je rasla i postala jedna od najvećih amaterskih sportskih događaja u ovom dijelu Europe. Organizirale su se pod pokroviteljstvom

Međunarodnog olimpijskog komiteta i Svjetske nogometne federacije te počasnim pokroviteljstvom predsjednika RH, predsjednika Vlade RH te predsjednika Hrvatskog sabora. Gospodin Dave Richards, predsjednik Premier Lige, počasni je predsjednik Bistra Sportskih igara mladih.

o

ve godine u Varaždinskoj županiji na Igre se prijavilo skoro 1000 djece Veleposlanici Igara su Niko i Zlatko Kranjčar, dopredsjednici Goran Ivanišević i Slaven Bilić. Igre također podupiru mnogi naši poznati sportaši poput Blanke Vlašić, Duje Draganje, Siniše i Nikše Skelina, Marija Ančića i mnogih drugih. 2004. godine počela se razvijati ideja o internacionalizaciji Igara, veliku potporu

u ostvarenju tog cilja pružili su povjerenik za proširenje Europske unije Olli Rehn te Erhard Busek, specijalni koordinator za Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe.

Kvalifikacije

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina i ove godine je nositelj programa Bistra športske igre mladih za Varaždin i Varaždinsku županiju, a ove godine na Igre se prijavilo skoro 1000 djece i mladeži koji će kroz 10 sportskih grana pokušati u sportskom nadmetanju izboriti plasman i pravo nastupa na završnici Igara u Splitu.

Natjecanja će se odvijati u tri kategorije: 1991. god. i mlađi mladići i djevojke, 1994. god. i mlađi dječaci i djevojčice te 1998. god. i mlađi dječaci i djevojčice. Za prvake županija regionalna natjecanja će trajati od 4. do 11. srpnja, dok će finalna natjecanja u Splitu trajati u pet smjena od 20. srpnja do 20. kolovoza.

Županijska natjecanja odvijat će se do 3. srpnja i to ovim redoslijedom: nogomet na I. OŠ od 18. lipnja do 1. srpnja, rukomet SD Varaždin 18. lipnja, ulična košarka SD Varaždin 19. i 20. lipnja, odbojka SD Varaždin 19. lipnja,

odbojka na pijesku Gradski bazeni od 23. do 26. lipnja, tenis TK Varaždin 1181 23. lipnja, stolni tenis STK Varaždin 18. lipnja, šah ŠD Varaždin 18. lipnja, badminton SD Varaždin 30. lipnja, graničar IV. OŠ Varaždin 29. lipnja.

Prijateljstvo i natjecanja

Interesantna odjela medalja

Varaždinski triatlonci Kopačkom ritu i trkačka staza uz šetnicu.

Apsolutni pobjednik trke Patrčević Dejan, što je malo iznenađenje pobijediti na kratkoj stazi jer je on naš najbolji ironman-profesionalac, 25 mjesto na Hawaii ironmanu 12. listopada 2008. i 9. mjesto u St Poltenu 24. svibnja ove godine - dodao je Pichler. Članovi TK-a Varaždin u svakoj utrci osvajaju medalje. Mićo Duspara, vrlo dobar drugi u kategoriji V-1, a novi triatlonci seniori Dubravko Knolmajer 21., Vanja Canjuga 23., od 30 seniora.

Kadet Duspara Marko poslovično dobar, a Pichler prvi u kategoriji V-4. (di)

BEJZBOL Od ukupno 24 europska bejzbol kluba BK Vindija ostvarila izuzetan rezultat osvojivši naslov viceprvaka

Varaždinci 2. u europskom kupu s podmlađenim sastavom

Varaždinska ekipa spremna za velike rezultate

U europskom kupu, kvalifikacijska skupina, gdje se ove godine natjecalo ukupno 24 bejzbol kluba iz cijele Europe, Baseball Klub Vindija je u svojoj skupini B u Trnavi u Slovačkoj osvojio odlično drugo mjesto.

Iako su pred odlazak na sam turnir Varaždinci imali dosta poteškoća s neigranjem velikog broja igrača iz prve postave te su im realne šanse za ostvarivanje rezultata bile svedene na minimum, još jednom se pokazalo da odličan rad s mlađim kategorijama nije uzaludan, jer su upravo mladi igrači kojima je ovo bio prvi nastup na službenim europskim natjecanjima odigrali odlično, pokazujući

visoku razinu kvalitete. Turnir je odigran u Slovačkoj, a okupio je uz domaću ekipu ekipu TJSTU Angels te BK Vindija, ukrajinsku ekipu Kntu-Osvsm, rumunjsku Atletico Alexandria, švedsku Karlskoga Bats i mađarsku Obuda Brick Factory, po izuzetno teškom “round robin” sistemu igranja utakmica svaki dan bez odmora.

Varaždinci su u prvoj utakmici imali za protivnika prvaka švedske lige, kojeg su svladali bez većih problema s 11:0.

Drugi dan slična situacija bila je i u utakmici protiv mađarske ekipe, koja je svladana s visokih 18:5. Treći dan pala je i domaća ekipa Angelsa pred punim stadionom i preko 500-tinjak gledatelja

u napetom susretu koji je završio 3:2.

Ukrajinci su zatim bili bolji od Varaždinaca 4:1, a peti dana ponovo briljiraju igrači Vindije protiv rumunjske ekipe 11:1 i time su ostvarili gotovo nemoguće, nastup u finalu Europskog kupa. U finalu ponovo su bili bolji Ukrajinci 5:4.

Igrači su svojom igrom i ponašanjem izvan terena, gdje su bili uz domaće najomiljenija ekipa, ostavili dojam izvan svih očekivanja i s pravom su bili pravi ambasadori hrvatskog bejzbola, Varaždina i Kluba.

Na proglašenja pobjednika Varaždincima i to Benu Pratheru pripao je i trofej za najboljeg udarača cjelokupnog turnira.

38 Vidokrug

Šemovčani iščekivali kralja

23. lipnja 2009.

ISTRAŽUJEMO Židovska tradicija, običaji i kultura (17)

Najljepše legende puka hrvatskoga

J

ednom dođe učitelju i načelniku obavijest da će ići kroz taj lijepi podravski kraj sâm kralj te će proći i kroz njihove Šemovce. Učitelj i načelnik najprije su protrnuli, ali brzo su se snašli i dogovorili da hitno treba u čast kralja neki govor pripremiti. Učitelj je napisao lijepi govor, dugačak kao litanije. Svaku večer išao je načelnik učitelju učiti taj govor, nisu to oni učili na „suho“ već bi svaki put popili po koju litru rakije ili vina. , osvanuo je i taj dan kad će kralj kroz Šemovce proći.

Složili su pred školom slavoluk i malu pozornicu. Skupila se djeca i odrasli. Išlo je na doček kralja sve što je moglo hodati. Učitelj je dječicu postrojio u špalir, a oni su jadnici bili jako prestrašeni. djedanput se od Đurđevca čuo auto. Učitelj reče djeci neka viču: „Živio kralj!“ Oni su se pak bojali učitelja i počeli su odmah vikati, ali to nije bio kralj nego bjelovarski trgovci koji su išli sa sajma iz Kloštra. „Ništa zato što smo se jedanput nasamarili, ne budu drugi puta“, mislili su učitelj i načelnik. Evo u tom času i drugog auta. Pak su djeca vikala: „Živio kralj!“ No, to opet nije bio kralj, nego nekakav mađarski gospon. Ali, evo ti za koji čas opet auta. Učitelj je mislio da to nije kralj i nije djeci ništa rekao. Međutim, to je ipak bio – kralj. Kada je auto stao, djeca ništa nisu mogla reći, a kako bi i mogli, kada su zaboravili i kako se zovu dok su vidjeli kralja. U toj tišini progovorio je načelnik: „Vaše veličanstvo, vaše veličanstvo… naša su srca puna… naša su srca puna…“ „… i tvoj tur“, doviknuo mu je netko i svi se razbježaše tko je kud znao. Neki u potok, a neki u općinsku šupu. Ostala je samo legenda o tome kako su Šemovčani čekali kralja.

I

O

Naši pravednici

O Vedranu i Arturu brinuli su se Iva i Tomo Kumrić iz Cerja Nebojse, Pravednici među narodima

Obitelj Kumrić iz Cerja Nebojse spasila je tijekom Drugog svjetskog rata dvojicu židovskih dječaka Piše: GORDANA IGREC

Između povećeg broja Pravednika među narodima, četir i su imena iz Varaždina, odnosno iz okolice Varaždina. Donosimo priču o spašavanju dvojice malih židovskih dječaka iz Varaždina u obitelji Kumrić iz sela Cerje Nebojse.

Vedran i Artur

O spašavanju zapisala je Miriam Steiner-Aviezer, autorica knjige „Hrvatski pravednici“: „Kada su objavljeni protužidovski zakoni, rijetko koji Židov zaposlen u državnoj ustanovi ili tvornici nije dobio otkaz. Jedan od rijetkih bio je inženjer tekstilne kemije stručnjak Milan Blass zaposlen u VIS-u. Bio je pošteđen progona jer bi bez njega sva proizvodnja u tvornici stala i tako je barem na kratko vrijeme izbjegao progon. Ali to nije značilo da su svi ostali

Tople priče pune ljubavi Na predstavljanju knjige „Hrvatski pravednici“ autorice Miriam Steiner-Aviezer, rođene Karlovčanke koja danas živi u Izraelu, a povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. siječnja u Hrvatsko-izraelskom društvu prof. dr. Ivo Goldstein o knjizi je rekao: „Riječ je o toplim pričama, punim ljubavi u strašnim vremenima.

Mi smo ih nastojali ispričati bez politike, ideologije i velikih riječi koje znaju zakomplicirati takve priče. To su priče koje će se čitati

članovi njegove obitelji bili izuzeti od progona. Među prvima u logor su dospjeli njegova tetka Zdenka Hary, rođena Stern i njezin muž Teodor. Ona je odvedena u gospićki logor, a on u Jasenovac

M

ajka malog Vedrana, Zdenka, i Arturova majka Renata, stradale su u Auschwitzu odakle se nikad nije vratio.

U vrijeme uhićenja Zdenka je bila u visokoj trudnoći pa je uskoro morala biti prebačena u Zagreb gdje je i rodila sina Vedrana. Znajući da će i ona zajedno s malim djetetom biti

i za 100 godina kada mnogi neće znati tko su bili ustaše.

To su priče koje neljudskom vremenu daju ljudskost! Ja sam ih čitao i s tugom i sa sjetom i s radošću s obzirom na to da pokazuju kako u mračnom vremenu tinja iskra nade i da nije sve tako crno“. Na inicijativu Milana Blassa te molbu Artura Rosnera i Yaira Palgija proglašeni su Iva i Tomo Kumrić te Ivan Breskvar 1998. godine Pravednicima među narodima.

Ivki Vlahović upućeno je pismo zahvale.

uskoro prebačena u logor, Milan Blass je uspio ishoditi da odu u selo Mali Bukovec pored Ludbrega i da se ondje sklone sve do prve velike racije. Kotarski predstojnik u Ludbregu uspio je od ustaških vlasti ishoditi da se puste djeca mlađa od pet godina ako imaju rodbinu kod koje će boraviti. Majka malog Vedrana, Zdenka, i Arturova majka Renata, stradale su u Auschwitzu. Milan je kod sebe na skrb uzeo dvoje malih dječaka, Vedrana i Artura.

Pošto je Vedran imao tek pet mjeseci, samac Milan se nije mogao za njega skrbiti pa je pomoć potražio na drugoj adresi. Jedno vrijeme Vedrana je čuvala obitelj Besak koja je uskoro zatražila premještaj za dječačića zbog opasnosti koja im je prijetila od ustaških

vlasti. - U to vrijeme kod tete Milana Blassa radila je Cilika Kumrić iz sela Cerja Nebojse i kad je čula ovu potresnu priču sama se ponudila da se pobrine za malog Vedrana.

Dječaka je odvela kod svoje rodbine, a mojih djeda i bake Ive i Tome Kumrića, koji su s veseljem i nestrpljenjem čekali dječačića. Dječaka je u ruksaku na biciklu u selo Cerje Nebojse dovezao Ivan Breskvar, Milanov prijatelj iz Varaždina. Osim što su dječačića već sutradan preobukli u seljačko odijelo i ošišali mu plave lokne i uvojke da se što manje razlikuje od ostale seoske djece, Kumrićevi su nabavili i dokumente prema kojima su dječaku promijenili ime i dali do znanja da je on njihovo dijete – priča Josip Kumrić.

Vedran živi u Izraelu, Artur u Varaždinu

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić Vedran (Yair Palgi) živi u Haifi

Uskoro je za Vedranom stigao u dom Kumrićevih i mali Artur. I njega je doveo Ivan Breskvar na biciklu u naprtnjači. - Paradoks u svemu tome bio je što su mojeg oca u to vrijeme unovačili u ustašku vojsku, a moji baka i djed su čuvali židovske dječake – kazao nam je unuk Ive i Tome Kumrića, Josip Kumrić. Cijelo selo je znalo da dobra obitelj Kumrićevih čuva dva židovska dječaka i kad bi ustaše dolazile u selo, rođakinja Kumrićevih Ivka Vlahović iz susjednog sela Stažnjevca dolazila bi po dječake da ih kod sebe sakrije. Cerje Nebojse šutjelo je o ovome dobrom činu kao zaliveno. Na sigurnom i u toplom okruženju dva židovska dječaka u selu Cerju Nebojse dočekla su i kraj rata. Nakon rata Vedran je do kraja svibnja 1948. godine živio kod Milana Blassa, tada su ga i službeno posvojili Blanka Banjai, rođena Schonwald (Zo-

rina kći) i njezin muž. S njima je 1949. mali Vedran otišao u Izrael. Danas je Vedran psiholog i pod drugim imenom - Yair Palgi živi u Haifi u Izraelu. - Prije deset godina posjetio nas je u selu Cerju Nebojse i posjetio je grob naše bake i djeda koji su mu spasili život – kazao je Josip Kumrić te dodao kako su „bili osobito ponosni na svojeg djeda i baku prigodom dobivanja priznanja u njihovo ime Pravednika među narodima u ŽOZ-u 1998. godine te da priznanje čuva njegov bratić Tomislav Osterman. Artur je po zanimanju inženjer arhitekture i ostao je cijeli život živjeti u Varaždinu te se oženio kćeri svojeg spasitelja Ivana Breskvara, Sonjom Breskvar.

Milan Blass poživio je u Varaždinu do 2003. godine i bio je poznat kao strastveni filatelist, poliglot i turistički vodič, a ujedno i predsjednik Auto-moto kluba.

Vidokrug 39

23. lipnja 2009.

TU KRAJ NAS Adela Mrak radi zanimljive kompozicije od sušenih latica cvijeća i bilja

tomislav makaj

Cvijeće je moja strast

Adela Mrak već šest godina stvara zanimljive kompozicije od cvijeća koje su je oduvijek fascinirale svojom ljepotom

Nakon što je otišla u mirovinu, Adela je počela izrađivati slike od cvijeća koje su je oduvijek fascinirale Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Od početne želje i zamisli da u mirovini počinje izrađivati lutke u narodnoj nošnji Adela Mrak počela je izrađivati slike od sušenih latica raznolikog cvijeća i bilja te je tako otkrila svoju strast, koja je i odmara i zaokuplja.

Uvijek dinamična

- Nakon što sam otišla u mirovinu, u meni je nastala praznina. Imala sam dinamičan posao te mi je bilo teško upasti u monotoniju, a oduvijek sam imala razne hobije, od šivanja, krojenja do vezenja priča Adela Mrak, umirovljena diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije koja je cijeli radni vijek provela u poduzeću Podravka Kalnik Varaždin. Iako je već sakupila literaturu o izradi lutaka u

Latica do laticeslika do slike...

“Violinski ključ” u Adelinim je rukama

Izložba Adelinih radova u Glazbenoj školi Iizložba Adelinih radova postavljena je u Glazbenoj školi Varaždin, gdje zainteresirani mogu pogledati razne motive Adelinih slika.

Tako će svakome zasigurno “zapeti za oko” Adelini violinski ključevi sazdani od šarenih latica cvijeća, baš kao i slike dama ispod zavjese, balerina, plesačica, anđeo koji svira, plavi buket, buket anemona i same anemone. Svoje su mjesto u Adelinoj maštovitoj

narodnim nošnjama, voćnjak i livada koju su imali na Vinica-bregu, Adelu su usmjerili k nečemu sasvim drugome.

- Počela sam doživljavati cvijeće i bilje na drukčiji način, svaki listić dobio je svoj značaj te me priroda potpuno zaokupila - rekla je Adela Mrak

i

zrađuje razne motive, od košarica, anđela do svijećnjaka koja je tada pomislila kako bi mogla izrađivati slike od latica cvijeća i bilja jer ju je takav način izrade likovnih djela oduvijek fascinirao. Počela je proučavati način izrade te je svojevrsnim eksperimentiranjem te konzultiranjem s već

izradi slika pronašli i motivi proljetne, ali i zimske girlande, poziv na ples, susret, u šetnji, ali i same šetnja, figura, naklon te anđeo iznad grada.

Izložba, za koji su radove odabrale Adela Mrak i Jasna Rodeš, a za koju je predgovor i katalog napisala Blaženka Štebih Šoić, u Glazbenoj će školi Varaždin biti postavljena do kolovoza ove godine.

etabliranim autoricama takvih slika, pronašla svoj način izrade. - Koristim samoniklo i uzgojeno cvijeće i bilje za izradu slika. Neko cvijeće ubirem u cvjetnjaku moje majke, neko kupim, a

potom ga prešam stavljajući ga u ispijajući papir pod nekim teretom - objasnila je Adela Mrak. Nemoguće je, kaže, izbjeći potamnjivanje cvjetnih latica i bilja jer je to prirodni proces, no pojedine vrste cvijeća odlično čuvaju boju. - Najviše volim koristiti bijele anemone, plave potočnice i plave lobelije - kaže Adela koja u izradi slika iznimno voli kontrast odnosno svijetlu boju cvijeća na tamnoj podlozi, a kod izrade slika koristi cvijeće tek nakon godine dana prešanja.

Isto tako, dosada je izrađivala razne motive, od košarica, anđela, svijećnjaka, ženskih motiva, buketića, violinskih ključeva...

Kod nje ideje jednostavno nikad ne presuše.

Bilje se suši u papiru

“Buket anemona” voli svaka žena

USPJEH Izlagala na međunarodnim i samostalnim izložbama

Stvaram samo u ranojutarnjim satima Već šest godina Adela Mrak stvara svoje male likovne kreacije s laticama cvijeća i to uvijek i samo u jutarnjim satima.

- Jedino doba kada stvaram je od 5.30 do 8.30 sati. To je moje vrijeme i vrijeme kada je oko mene mir i tišina - rekla

je Adela, majka Igora i Gorana te baka Frana, Hane te Eme, koja je kroz dan aktivna kao majka, supruga i baka.

Obično jednu sliku radi kroz dva do tri jutra, rijetko u jednom navratu, a kaže da se slikama često vraća pa ih nadopunjuje.

Nije stoga nikakvo čudo da je već izlagala na nekoliko međunarodnih izložbi cvijeća te pet samostalnih, a ako sretnete gospođu Adelu i želite je razveseliti poklonjenim cvijetom, neka to bude njen omiljeni bijeli ljiljan, ruža, maćuhice ili tulipan...

Slika u pokretu - Adelina “Plesačica”

40 Oglasi

23. lipnja 2009.

책estitamo

sigurna linija susreta

www.gpzagorje.hr

Dan dr탑avnosti

Ženski svijet 41

23. lipnja 2009.

Kozmetički

savjeti

Brijanje dlačica V

jerojatno bi se sve žene svijeta pa i muškarci složili da dlačice nitko ne voli i da ih se veoma teško riješiti. Unatoč tome što one imaju funkciju zaštite na tijelu svi ih se pokušavamo riješiti zbog estetike. Tehnika koja je najviše upotrebljavana je brijanje jer je to najjednostavnija metoda uklanjanja dlačica. Dijelovi tijela koje najčešće Majstorica kozmetičarka brijemo su noge, bikini Kozmetički salon Face zona i pazusi. Većini žena Kukuljevićeva 28, Varaždin je to već svakodnevni ritel. 201392 tual jer uz tuširanje rade i brijanje. No, dlačice su vidljive već nakon 24 sata i te su dlačice tamnije, deblje i čvršće. A da ne govorimo o tome da sve brže rastu. Britvica je veliki prijenosnik bakterija te je bacite nakon svakog trećeg korištenja da ne bi inficirali područje koje ste tretirali. Nedostaci brijanja su također prištići koji se pojave već nekoliko sati nakon brijanja pogotovo ljeti kada se pojačano znojimo. U brzini kada brijete noge osim peckanja i crvenila može se dogoditi pokoji rez. To je stvarno neugodno ako idete na proslavu ili izlazite na bilo koje drugo mjesto, a na nozi su tragovi krvi. To je i neukusno. Iz tih argumenata zaključujemo da brijanje kao tehnika depilacije nema niti jednu prednost nego samo nedostatke zbog kojih vam savjetujem da tu tehniku ne koristite.

Željka SLATKI

MODA Gradski muzej Varaždin

Uskoro novi stalni postav!

Nova izložbena cjelina, Moda i odijevanje kroz stoljeća, osvježit će postojeće muzejske sadržaje i privući raznovrsnu i novu publiku u Stari grad Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Stalni postav Kulturnopov ijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin u Starom gradu uskoro bi trebao biti obogaćen još jednom zanimljivom cjelinom koja bi prikazala modu i odijevanje kroz stoljeća.

Novo i svježe

Od muzejske savjetnice Ljerke Šimunić saznajemo kako je dio postava koji je u pripremi zamišljen tako da prezentira kulturu odijevanja građanskog i plemićkog Varaždina u rasponu od 18. do sredine 20. stoljeća. U fundusu KPO-a nalaze se bogati primjerci odjeće, modnog pribora i nakita koji

Što je važno za kožu tijekom toplijih mjeseci?

Toplo ljeto već nam je stiglo.

Ponekad nam je teško podnositi vrućinu i sparinu koja vlada.

Osjećamo se malaksalo i umorno.

I naša koža ima posebne zahtjeve tijekom ljeta. Osim pravilne zaštite na suncu, važno je da kožu dovoljno hidratiziramo kako se ne bi isušila i naborala. Stoga se tijekom ljeta za njegu preporučuju „lagane“, hidratantne kreme koje u kožu unose i/ili zadržavaju vodu. TakoSanja PETEK-MODRIĆ uđer,njojtemeljita i hranjiva njega i dr. med. čišćenje kože od strane stručnjaka specijalist pomoći će lakšem svakodnevnom dermatovenerolog održavanju kože i spriječiti mnoKralja P. Krešimira IV. 41 a, ge neželjene promjene. No, nije Varaždin 042/302-080 bitno samo vlaženje i hranjenje kože izvana; jednako tako važno je i konzumiranje dovoljne količine tekućine. Najbolje piće je voda, jer sokovi, osobito gazirani, sadrže šećer i brojne druge, umjetne, a za organizam nepotrebne ili čak štetne dodatke.

Cijelu godinu, a osobito ljeti kada je organizam pa i koža izložena posebnim naporima, važna je i kvalitetna prehrana bogata voćem i povrćem. Za kvalitetu, čvrstoću i elastičnost vrlo je važan vitamin A, kojim obiluje mrkva, lisnato zeleno povrće i sl. Skupina B vitamina važna je za obnovu oštećene kože, kose ili noktiju. Najviše ih sadrže integralne žitarice, banane, iznutrice (jetra), jaja... Vitamin C djeluje kao antioksidans i izbjeljivač, a izrazito dobro potiče i stvaranje vlastitog kolagena. Najviše ga možemo pronaći u svježem voću i povrću (npr. agrumi, paprika...). Nezaobilazan je i vitamin E koji također djeluje kao snažan antioksidans važan za vitalnost i elastičnost kože. Najviše ga ima u orašastim plodovima (orasi, bademi, lješnjaci) te u maslinovom i suncokretovom ulju. Ne smijemo zaboraviti ni na nezasićene masne kiseline koje sudjeluju u očuvanju kvalitete i strukture kože. Njima obiluju plava riba, losos, tuna kao i hladno prešano maslinovo ulje. Pokušajte rezultati neće izostati!

prikazuju način odijevanja i ukrašavanja žena i muškaraca u tom razdoblju te najveći dio predmeta potječe iz Varaždina i njegove okolice.Većina predmeta već je jednom bila dijelom postava u Starom gradu (1990-ih), koji su iz nje maknuti zbog štetnog djelovanja

O

d starog postava do danas restaurirano je tridesetak predmeta rasvjete na eksponate. Ova će muzeološka cjelina sada biti osuvremenjena novim vitrinama s fibro rasvjetom i novim muzeološkim pomagalima.

Napomenimo da je od starog postava do danas restaurirano tridesetak predmeta.

Posebnost nove cjeline bit će i sustavan prikaz zbirke predmeta iz ostavštine I. K. Sakcinskog. Njegovi odjevni predmeti i pripadajući asesoar pokazat će način odijevanja pripadnika plemstva u Hrvatskoj na visokim državnim položajima. Prilikom pregleda muzejske građe utvrđeno je da nije u potpunosti kompletirana moda 1950-ih i 1960-ih te se u GMV-u nadaju kako na tavanima Varaždinaca i Varaždinki postoje odjevni predmeti i modni asesoar tipični za to razdoblje koje bi mogli ustupiti Muzeju. Rezultat prikupljanja građe bila bi izložba kojom bi se prikazao izgled Varaždinki u prošlosti.

Pozivamo sve čitatelje i čitateljice da u GMV donesu odjeću i modne dodatke (kape, šešire, naočale, suncobrane, kišobrane, donje rublje) iz spomenutog razdoblja kako bi izložba bila što bogatija, a dobrodošle su i fotografije.

Frizerski

GMV-u potrebne fotografije koje svjedoče o modi prošlih doba

Restaurirani kaputić i replika suknje

Novi će postav prikazati i nakit

salon

Kosa vam se brzo masti?

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

Kada vlasište luči previše sebuma i u jednome danu vaša kosa postane masna, neugodan je slučaj. Da stvar bude gora, masnoća privlači prašinu. Nekoliko malih mjera opreza omogućit će vam da makar za koji dan odgodite novo pranje kose. Najprije izbjegavajte prati kosu pretoplom vodom jer ona stimulira rad lojnih žlijezda. Isto vrijedi i za sušilo za kosu: sušite kosu mlačnim zrakom. Nabavite šampon za masnu kosu ili onaj za svakodnevno korištenje i ne koristite balzame. Dobar savjet: kad perete kosu, ne trljajte je noktima i vršcima prstiju, nego je perite dlanovima. Pod uvjetom da ste nabavili odgovarajući šampon i regenerator protiv masne kose, perite je koliko je potrebno, jer specijalni šamponi ne isušuju kosu i vlasište, nego reguliraju izlučivanje žlijezda lojnica.

42 Ženski svijet

23. lipnja 2009.

EKSKLUZIVNO Zapisi iz dnevnika Dore Markotić, prve pratilje Miss H

Ispred i iza kulisa izbora Miss 2009.

Samim ulaskom u Slavoniju obuzela me depresija, ni sama ne znam zašto.

Ovdje sam bila prvi put...

Piše: DORA MARKOTIĆ Snimili: NEVEN JURKOVIĆ, SINIŠA SOVIĆ, MARIO GOLENKO foto@regionalni.com

Početak

Sve je krenulo 25. svibnja u 9.00 h ispred Lisinskog u Zagrebu. Tad smo se skupili svi mi natjecatelji i neki ljudi iz Direkcije, kako bismo krenuli na trotjedne pripreme za Miss i Mistera Hrvatske za 2009.

Nakon nekoliko fotki ispred busa i površnog upoznavanja i pokušavanja pamćenja nekih od imena, smjestili smo se u bus... Ja sam od samog dolaska pred Lisinski imala “podršku” tj. novostečenu prijateljicu, Miss Dalmacije Nadu Matan. Nas dvije smo i prije priprema stupile u kontakt preko Facebooka i na sam dan polaska našle se pred Lisinskim i sjele zajedno u bus. Nakon uvodnog govora na mikrofon busa i mnoštvo radoznalih pogleda, krenuli smo...

Pripreme

Prva su nam destinacija bile Toplice Sv. Martin u Međimurju. Kako smo kretali iz Zagreba, naravno, prošli smo kroz moj mali Varaždin. Tad mi je kroz glavu prošla misao da bih mogla ostati kod kuće.

No, kad sam već krenula u to sve, sada idem do kraja, rekla sam sama sebi. Što se prve destinacije tiče, znala sam što me očekuje, pošto sam nekolicinu puta bila tamo, tako da sam s osmijehom na licu napustila bus i krenula po kovčege. Polako smo se svi skupili pred recepcijom kako bismo se razvrstali po sobama i dobili ključeve. Tu su počeli prvi problemi. Dva dečka su kazala da nemaju osobne ni bilo koje druge dokumente, što je potrebno osoblju na recepciji da bi nekom uručili ključ sobe tj. u ovom našem slučaju, apartmana. Njihovo natezanje s našim voditeljima je potrajalo, a mi smo svi za to vrijeme “blejili” u njih. Napokon smo i mi dobile svoj ključ! Pošto su apartmani bili za 4 osobe, Nada i ja smo pitale dvije cure iz Karlovca žele li biti s nama. Smjestile smo se u apartman i krenule na ručak.

Naš boravak u toplicama bio je i više nego ugodan. Ra-

čina ili tuš kabina i u kojoj se ne bih tuširala jer bih se nakon nje osjećala još prljavije.

No, vrhunac svega je bio kad sam otvorila prozor kako bih udahnula malo svježeg zraka i na svoju žalost spustila pogled. Pod prozorom nam je bio uginuli i na pola istrunuli štakor! Odvratno! Žena koja je došla kasnije to pogledati rekla nam je da je to takva priroda kod njih i da je to normalno?!?! Taj smo dan po prvi puta svi bili složni.

znoliki i neograničeni obroci (što je dečke najviše usrećilo), bazeni, veliki apartmani s kupaonicama normalne veličine i tv-om. Jedina je zamjerka bila to što wellness, solarij, saune itd. nismo mogli koristiti besplatno, kako je bilo rečeno od strane Direkcije, već o svoj trošak. U toplicama nas je posjetila vlasnica licence, gđa. Maja Šostar i održala sastanak na kojem se većinom pričalo o tome kako ni jedan izbor nije namješten, kako oni novinarima daju uvid u sve, itd... Dani u toplicama brzo su prolazili.

Snimali smo zajedničke i pojedinačne razglednice, pojedinačne fotke u badićima, radili koreografiju itd.

Protest

Odlazak u Osijek

Nakon toga, uslijedio je Osijek. Tu više nisam znala što očekivati. Samim ulaskom u Slavoniju obuzela me depresija, ni sama ne znam zašto.

To je bilo prvi puta da sam bila u Slavoniji. Kad smo stigli

S

mjestili su nas u hotel s dvije zvjezdice, i to uz željeznički kolodvor

Dorina fotogeničnost nikada nije bila upitna

U Vinkovcima

pred hotel pomislili smo da je to neka šala u igri. Smjestili su nas u hotel s dvije zvjezdice i to uz željeznički kolodvor!

Dok su svih prošlih, a bit će i narednih, u hotelima s 5 zvjezdica. Tješilo nas je to da smo tamo samo 2 dana. Smještaj je bio solidan, no hrana nije valjala. Ta smo dva dana u Osijeku proveli snimajući po cijele dane, a ta su se naša snimanja svodila na čekanje, iako nitko nikad nije znao što zapravo čekamo. Svi sretni što konačno idemo iz tog hotela s 2 zvjezdice, promijenili smo mišljenje kad smo stigli u Ilok. Nećete vjerovati gdje su nas smjestili.

Katastrofa

U Dom za starije i nemoćne!!! Svi smo problijedili na ulasku. To su bile limene kućice iliti kontejneri iz američkih filmova u kojima krijumčare ljude! Katastrofa. Kad smo mislili da ne može gore, ušli smo u te kućice. Ne znam što je bilo gore, da l’ smrad, pau-

Odlučili smo protestirati.

Dogovorili smo se da nakon ručka nećemo izaći iz busa tako dugo dok nam Direkcija ne osigura neki drugi smještaj. Prvi odgovor Direkcije je bio da neka se pomirimo sa situacijom jer da je svrha ovogodišnjeg izbora dobrotvorna itd... no, mi nismo posustali i na kraju smo dobili što smo htjeli, drugi smještaj.

Druga je opcija bio Đački dom. Nije hotel s pet zvjezdica, ali je barem higijenski prihvatljiv smještaj. Na to se nismo bunili. Tamo smo odsjeli samo 2 dana, nakon kojih su slijedila 2 dana u Vinkovcima. Nitko nije bio oduševljen tolikim “seljakanjem”. Ipak smo došli na tri tjedna i ponijeli puno stvari, cure većinom po dva velika kofera, tako da neprekidno pakiranje nikog od nas nije razveselilo, dapače.

Na pripremama prije izbora u varaždinskoj teretani Sportilfe

U Vinkovcima sam se puno bolje osjećala nego u Iloku, konačno nismo bili van civilizacije. Tamo je smještaj bio “na mjestu”. Hotel s tri zvjezdice. Ta smo dva dana iskoristili za odlazak u solarij i popravljanje noktiju, jer smo bili sigurni da nam se u Iloku to više neće pružati. Kad smo se vratili u Ilok, snimanja su konačno završila i tu je krenulo s koreografijom. Bilo je još tjedan dana do izbora i krenuli smo za ozbiljno. Dan nam je otprilike izgledao ovako: doručak-koreografija-ručak-koreografija-večera-koreografija-spavanje. I tako tjedan dana. Tu su se ubacivala šišanja, bojenje kose kome je bilo potrebno i još pokoja sitnica. U svemu tome nezadovoljstvo nam je zadavala kuhinja. Jeli smo u Iločkim podrumima i moram priznati da hrana nije valjala.

Puno su se puta ljudi iz Direkcije digli od stola i otišli na pizzu. Kada su dečki rekli

da im nije dovoljno hrane, odgovor Direkcije je bio: jedite više kruha?! Kako su dani prolazili došla je subota, dan pred izbor. Taj smo dan proveli dogovarajući frizure i sve ostale bitne stvari vezane uz izbor, a navečer se održalo snimanje prvog izlaska, u nošnjama i prva proba na sceni. Sve se to odužilo do pola 1 u noći. Nakon te smo probe i snimanja svi bili izmoreni i jedva čekali da se vratimo u dom, u svoje krevetiće. Ipak nas je sutradan čekao dug i naporan dan. I tako, nakon nekoliko sati sna, show je počeo. Nakon doručka krenuli su nam raditi frizure, dobile smo specijalne šampone i regeneratore, upute kako oprati kosu itd. Osim frizura stavili su nam i podlogu za šminku. U 14 h krenuli smo na Principovac, na generalnu probu. Nakon probe uslijedio je pojedinačan razgovor sa žirijem.

Miran razgovor

U mom je slučaju taj razgovor protekao mirno s dozom humora i smijeha, sve u svemu ugodno. Tad je krenula žurba, bila su tri sata do izbora, a mi bez šminke i dovršenih frizura. Naravno da se sve stiglo i završilo na vrijeme. U 21:10 je počelo!

Iskreno, bila sam zabrinjavajuće smirena i sve mi je prebrzo prolazilo. Samo sam čula u backstageu svoje ime u 12, zatim u 6 cura. Kad je Mirko davao ruže djevojkama samo mi se vrtjelo u glavi: Ne, ne.. ne ružu.. i nisam je dobila! U tom je trenutku moja prijateljica i cimerica Leonarda Obradović proglašena drugom pratiljom, odnosno Ivana Vasilj i ja smo prozvane superfinalisticama. Koliko mi je drago bilo zbog mene, toliko sam željela da je Leonarda sa mnom u superfinalu. Kad je došlo vrijeme pitanja ja sam i dalje bila smirena, sama sam sebi rekla: Daj Dora budi bar malo uzbuđena, pa u prve dvije si! Ali ništa, hehe... Na Ivani sam vidjela da je u tremi i da je propala u zemlju, što se i vidjelo kad je odgovarala na pitanje, sva se smotala jadna. Po meni, ja sam dobila najgluplje pitanje, ali mislim da sam se snašla.) Još sad ne mogu vjerovati da sam pred cijelom Hrvatskom pjevala, ajme.. Pjevam ja inače doma pod tušem, ali ne u i javnosti!

Hehehe... Kad smo izlazile na pozornicu, još prije odgovaranja na pitanja, slušala sam

Ženski svijet 43

23. lipnja 2009.

Hrvatske za Miss svijeta, o pripremama i izboru najljepše Hrvatice komentare mojih cura, frizera, djevojka iz zlatarne Celje: Dora, kruna je tvoja! Nakon pitanja, bila sam sigurna u sebe i gotovo sigurna u to da ću pobijediti... I došao je trenutak proglašenja... Prvo sam držala palčeve za Brunu...

Odluka je pala

Naime, Bruno Orešković (mister), Petar Gluhak (mister simpat ičnost i), Leonarda Obradović (druga pratilja), Nada Matan (miss Dalmacije) i ja, činili smo ekipu iliti klan (kako su nas nazvali), kroz cijele pripreme. Bruno je izabran za Mistera! Bila sam presretna! Uputila sam

d

obila sam lentu i buket i kad je sva pažnja bila usmjerena prema novoj missici skrenula sam pogled prema Leonardi... pogled Leonardi kojoj su skoro suze krenule od sreće! A onda... Miss Hrvatske za 2009. je.. .freulein Ivana Vasilj! Da, da... ma samo sam je zagrlila, bilo mi je drago zbog nje, jer znam koliko

je to željela i koliko joj to znači. Zanemarila sam svoje razočaranje. Dobila sam lentu i buket i kad je sva pažnja bila usmjerena prema novoj missici skrenula sam pogled prema Leonardi. U njenom se pogledu vidjelo da joj se srce slomilo na milijun komadića kad je vidjela moj razočaran pogled. Čekala sam da sve to prođe da mogu zagrliti svoje cure i Petra i Brunu. Najslađe mi je bilo kad je na završnom plesu Bruno pustio Barbi i krenuo plesati sa mnom.

Bez kamera

Ugasile su se kamere, krenule su čestitke i tada ono što smo svi čekali, after party! Ne moram ni reći da smo se tu večer predobro zabavili i da je na kraju svih tih muka ostalo samo dobro. Ja sam upoznala četvero zlatnih ljudi s kojima se i dalje viđam i ne kanim prestati. Na neke stvari ne može nitko od nas utjecati, ali i moj je uspjeh velik i meni je najbitnije da sam ja u svojim a i u očima svojih bližnjih jedina prava pobjednica...

VELIKO HVALA svima koji su bili uz mene, glasali i navijali i naveliko pripomogli mom uspjehu! A sada, idemo dalje, moj životni put, karijera i uspjeh tek počinje...

Fotogeničnost učenice Dore Markotić posebno je izražena u prirodnom ambijentu

Detalj s izbora Miss Hrvatske u Iloku u Slavoniji

Kondicijske pripreme su nužne i moraju biti redovite

Pobjeda u Čakovcu za ulazak u finale izbora Miss Hrvatske

44 Dječji svijet

23. lipnja 2009.

SINIŠA SOVIĆ

DRUŠTVO “NAŠA DJECA” Završne produkcije

TU KRAJ NAS Završene 16. Varaždinske po

Dočarali život Varaždina na

Sve od pop-balada do rocka i punka sviraju zdušno iz mjeseca u mjesec mladi gitaristi

Budući gitaristi, sintići i bubnjari

Repertoar u rasponu od dječjih pjesmica do žestokog rocka i popularnih melodija Piše: IVICA ZAMODA

VARAŽDIN - Društvo “Naša djeca” u 17 svojih različitih igraonica i radionica može tijekom godine upisati do 700 polaznika - djecu i mlade u dobi od 4 do 18 godina.

Ovaj oblik edukat ivno obrazovnih sadržaja najvažniji je u djelovanju ove organizacije.

Pokazujući javnosti svoje dosege oni priređuju u lipnju i svoje redovite jednogodišnje produkcije.

Stoga su se u dvoranama Društva “Naša djeca” bogatim cjelotjednim vokalno-in-

strumentalnim programima i završnim nastupima najboljih već predstavile dvije škole sviranja gitare. Djeluju 11. godinu i imaju dvjestotinjak polaznika.

Heroj ulice

Jednu od njih vodi Damir Tomičić s pomoćnicima: Teom Čalopa, Sebastijanom Cikačem i Reneom Conerom, a drugu prof. Miroslav Borščak. Uče u skupinama po sedmero djece.

Spomenimo DND-bend s kojim su nastupile pjevačice Maja Farkaš i Kaja Sabol

izvodeći pop i rock skladbe, dok je za svoj nastup pjevač Luka Zrinski odabrao - “Želio sam biti heroj ulice bar jedan dan”!

Radionicu sviranja sintića, bubnjeva i bas-gitare, također za polaznike u dobi od 8 do 18 godina, vodi Ivan Franjković, a njegov je pomoćnik Željko Perković. Oni u 3 sekcije imaju 70-ero članova.

Brojnu su publiku svojih roditelja, braće i sestara kao i suučenika uspjeli istinski razveseliti sve umješnijim izvedbama raznolikog repertoara.

Varaždinski Stari grad ugostio je kazalištarce Putujućeg kazališta Orfej-Elektron

Ovogodišnje svečanosti obilovale su programom i za djecu i za odrasle, a talent i trud dokazali su članovi Orfej Elektrona Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com Snimili: SINIŠA SOVIĆ. TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

VARAŽDIN - Putujući kazalištarci pozdravili su se u subotu s varaždinskim ulicama sve dok dogodine neće opet sudjelovati u Varaždinskim povijesnim svečanostima.

Impresije prisutnih

I ove su se godine članovi Putujućeg kazališta mladih Orfej-Elektron, koje djeluje pod okr iljem varaždinske Elektrostrojarske škole, trudili dočarati život povijesnog Varaždina te su u tome i uspjeli.

- Kao i svake godine, i ove su putujući kazalištarci bili odlični. Imam malu nećakinju

pa sam s njom otišla na viteške igre te moram reći da smo bile impresionirane viđenim - rekla je 30-godišnja Valentina.

A koliko tek želje i volje u velikim i malim glumcima da prezentiraju ono što su

z

a Povijesne svečanosti kazalištarci su se pripremali čitave godine naučili. Dok su jutra pretežno bila rezervirana za mlađu populaciju, za odrasle su bili osigurani večernji programi.

“Crna kraljica, care, care” i

“Čarobni mač” bile su samo neke od predstava koje su prošlog tjedna zainteresirale varaždinsku publiku, a marljivi članovi Putujćeg kazališta Orfej-Elektron za bogat su se program pripremali čitavu godinu.

- Iza nas su uspješne 16. varaždinske povijesne svečanosti, koje su bile bogate programom, i za djecu i za odrasle - rekla je Vlasta Godec, voditeljica Putujćeg kazališta mladih Orfej-Elektron, koja već ima zamisli za iduće svečanosti. Sretna je jer ih je i poslužilo vrijeme, a svi koji se žele uključiti u rad ovog zanimljivog kazališta, mogu se javiti na broj 091/123-2344.

Publika je ispunila dvoranu i pozorno pratila izvedbe mladih glazbenica

Kad narastem, bit ću pilot!

Gitare u prvom planu

U petak, 29. svibnja, Zračnu luku Varaždin posjetili su učenici 2. c razreda Osnovne škole Novi Marof. Mališani su stigli u pratnji svojih razrednica, a po zadatku upoznavanja različitih vrsta prometa i prometnih sredstava.

Kako je to za većinu bio prvi posjet Zračnoj luci, nisu skrivali oduševljenje Winairovom flotom zrakoplova, među kojima je najveći interes iskazan za

Iskazali se sintići Društva “Naša djeca”

Rikardo Beloša

Dječji svijet 45

23. lipnja 2009.

ovijesne svečanosti Putujećeg kazališta Orfej- Elektron

t baroknoga grada starim ulicama

Borba “jedan na jedan”

Mladić s “čarobnom frulom”

www Mali vitezovi znaju kako se časno boriti te što treba učiniti da bi se sačuvala čast svakoga od njih... helikopter Robinson R44 II Clipper. Nakon iscrpnog izlaganja Mladena Kalajžića, iskusnog pilota i deputy flight operation managera u Winairu, mnogi od njih digli su ruku da bi i oni jednog dana voljeli postati piloti. Pitanja su dolazila sa svih strana, a nakon što su saznali zašto avion može letjeti te tko su bili prvi avijatičari, obećali su da će dogodine ponovno doći u posjet Zračnoj luci. Nakon posjeta Zračnoj luci učenici su u ruke uzeli bojice, pastele i flomastere i nacrtali što su vidjeli u Varaždinu.

Daroviti autor zaboravio se potpisati...

Tea Šinjori

regionalni.com

Petra Kadi

46 Oglas

23. lipnja 2009.

TU KRAJ NAS Održano sportsko-rekreativno natjecanje učenika nižih razreda

Ilijada u Svetom Iliji Djeca su se natjecala u raznim sportskim igrama i vještinama, a natjecanje se održalo uz burno i energično navijanje članova razreda SVETI ILIJA - Sportsko-rekreativno natjecanje „Ilijada“ na sportskom igralištu OŠ „Vladimir Nazor“ u Svetom Iliji.

Ovo zanimljivo sportsko natjecanje održava se već petu godinu zaredom, a u njemu sudjeluju učenici razredne nastave natječući se u raznim sportskim igrama i vještinama.

Pobjednički pehar

Prepuna natjecateljskog duha i sportskih uzbuđenja, „Ilijada“ nikoga ne ostavlja ravnodušnim pa tako ni ovaj put nije nedostajalo međusobne podrške i zdušnog navijanja učenika i njihovih učitelja.

Već tradicionalno, „Ilijada“ je i ove godine započela svečanim postrojavanjem natjecateljskih ekipa te plesnom koreografijom energičnih malih navijačica.

Nakon toga uslijedila su sportska natjecanja u kojima

su razredne ekipe odmjerile snage u potezanju užeta,

e

kipe su se natjecale u potezanju užeta, nošenju jaja na žlici... nošenju jaja u žlici, štafetnim igrama, graničaru i nogometu. Na kraju natjecanja najboljoj nogometnoj ekipi uručen je pobjednički pehar, a svim ostalim ekipama dodijeljene su pohvalnice za aktivno sudjelovanje na ovogodišnjoj „Ilijadi“.

Dodijeljeno je i priznanje za fair play ekipi uzornog sportskog ponašanja te diploma za najor iginalniju spor tsku zastavu „Ilijada 2009“. Ovo je odličan primjer kako školarci trebaju u sportskom duhu završiti školsku godinu i najaviti odlazak na odmor. O svemu što se zbivalo u Svetom Iliji izvijestila nas je Danica Detić.

Sportsko igralište OŠ Sveti Ilija pretvorilo se u pravu borilačku arenu

Navijači su se opremili transparentima i vatreno navijali za kolege iz razreda

IZLET

“Pčelice” u Zagrebu i M. Bistrici Mališani starijeg uzrasta iz dječjeg vrtića “Maja Pčelica” iz Donjeg Ladanja bili su na pravom pravcatom izletu. Prvo su posjetili zagrebački aerodrom Pleso, a nakon toga su u kazalištu za djecu “Mala scena” odgledali predstavu “Kako je živio Antuntun”. Povratak kući slijedio je uz zaustavljanje u hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, gdje su mali izletnici proveli nezaboravne trenutke u obilasku svetišta i druženju s časnim sestrama, koje su bile oduševljene ponašanjem i zanimanjem malih „pčelica“. Uz tete Vesnu, Kristinu i Snježanu na izletu su bili i vlasnici vrtića Radmila i Slavko Bahun.

Savjetnik 47

23. lipnja 2009.

Sport

za bolje zdravlje

Hidracija – 1. dio K

od bavljenja tjelesnom aktivnošću dužeg trajanja (cca. od 20 min i sve više od toga) u našem tijelu aktiviraju se mnogobrojni fiziološki procesi. Tada naši mišići relativno dugo rade, tijelo se zagrijava i temperatura odlazi iznad one normalne koja se kreće oko 37 °C. Kada odemo iznad toga, naš organizam reagira i aktivira sustave koji su zaduženi za regulaciju temperature. Prva reakcija tijela je znojenje (perspiracija), kojim se oslobađa najviše topline. To je važno Nikola GOLUB jer se na taj način omogućava Kondicijski trener mišićima da rade u „normalnim uvjetima“, a to znači dugo i bez fitness cluba odmaranja ili zaustavljanja.

“Sportlife” Znači, suvišna toplina izlazi, ali 042/241-600 tu dolazi do drugog problema.

Znoj kojim izbacujemo suvišnu toplinu zapravo je dio naše tjelesne tekućine, a tekućina u tijelu nam je itekako potrebna za život. Tu dolazimo do glavnog problema ove priče. Nadoknada tekućine, hidracija. Što, koliko i kada piti, pitanja su na koja valja odgovoriti. Praktičan savjet: prije treninga odredite vašu tjelesnu masu, i to bez odjeće. Učinite istu stvar nakon treninga (pri tome pazite da niste u mokroj odjeći) i vidjet ćete kolika je razlika.

Na ovaj način saznali ste koliko tekućine gubite za vrijeme treninga. Minimalna hidracija trebala bi zapravo biti razlika kilograma koje smo „izgubili“ između 2 mjerenja, izražena u ml.

Osim vode, u kemijskom sastavu znoja između ostalog možemo pronaći još kalij, natrij i elektrolite itd. Sukladno tome, vrlo je važan odabir tekućine koja nadoknađuje izgubljenu. Znanost je odradila dobar posao i proizvela nam izotonične napitke, koji su bogati upravo onim tvarima koje se najviše „troše“ za vrijeme treniranja, a nužne su za rad organizma.

Savjeti

iz ordinacije

Sunčanica

S

unčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline. Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protječe veća količina krvi. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i hlapi, a nakon toga se ohlađena krv vraća u tijelo. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak. specijalist obiteljske ko nesmotreno izlažete glamedicine vu utjecaju sunca, temperatura u vašoj lubanji će se povećati - baš kao u ekspres-loncu. Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica. Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok, pružite prvu pomoć hlađenjem tijela i glave - ali odmah pozovite i hitnu pomoć.

U svakom slučaju, uputno je što prije kontaktirati liječnika. unčanicu možete izbjegnuti ako imate dobru zaštitu za glavu. Nabavite prozračni slamnati šešir širokog oboda koji će vas štititi od izravnog utjecaja sunca. Ako pak na suncu boravite dulje vrijeme (na primjer za poljskih radova ili na jedrilici) redovito rashlađujte kosu, glavu i potiljak vodom.

Pijte mnogo hladne tekućine kako biste rashladili tijelo iznutra - i pritom odmarajte se dovoljno.

Nives TOPOLNJAK dr. med.

A

S

Veterinarska

klinika

Recesija i kućni ljubimci S

vi smo svjedoci atmosfere zbog objavljivanja recesije u gospodarstvu i društvu općenito, no nisam siguran da je baš svima u potpunosti jasno o čemu se zapravo radi? Pa kako i shvatiti ako se s jedne strane jednima steže remen, a drugi i dalje dobro žive na grbači poreznih obveznika i bahate se kao pijani grofovi!? kako će shvatiti i naši kućni ljubimci, ako ni njihovim vlasnicima nije jasno što se događa?!

Trebaju li i naši četveronožni prijatelji osjetiti da se događa nešto što se naziva recesijom ili će oni biti pošteđeni toga?

Već sam imao nekoliko slučajeva gdje su vlasnici htjeli prestati cijepiti svog psa protiv zaraznih bolesti kako bi „ušparali“ stotinjak kuna!

Jedva sam ih uvjerio da je to glupost, koja ih ubuduće može stajati još više novaca, a njihovog ljubimca možda i života. Naime, pas do svoje duboke starosti može oboljeti od svih bolesti protiv kojih ih cijepimo, osim od parvoviroze. Pa gdje onda uštedjeti novac? Kao prvo,

kupnjom svega za kućnog ljubimca što je nužno, a ne svakojakih nagradica, igrački i drugih gluposti na koje se svakodnevno baca novac.

Prestankom kupovanja insekticidnih šampona koji su uglavnom nedjelotvorni

A

novac. Uštedjeti se može i prestankom kupovanja nepotrebnih doza vitamina i minerala, koji baš i nisu svakodnevno neophodni ukoliko vaš ljubimac jede kvalitetnu hranu. Možete uštedjeti i prestankom dnevnog nakuhavanja svakojakih kerefeka za psa, kupnjom kvalitetne dehidrirane hrane koja sadrži sve potrebne sastojke za vašeg kućnog ljubimca. Koliko je pasa debelih zbog nekontrolirane prehrane i koliko se novaca potroši zbog toga na nepotrebno liječenje bolesti koje iz tog proizlaze?! akle, pazeći već samo na njihovu prehranu možete puno učiniti za svoj kućni budžet! Je li vas do sada netko upozorio na to da kupnjom konzervi za pse plaćate u pravilu 80% vode, a samo 20% hranjive suhe tvari? Kakvo je tek to bacanje novca! Dakle, ako kupujete hranu, kupite dehidriranu! Koliko ste puta zbog svoje nepažnje ili površnosti naštetili svom psu, zbog čega je završio na liječenju?

Najčešće situacije su dava-

D

zbog zastarjelih aktivnih supstanci u njima. Prestankom bacanja novaca na tzv. biološke ogrlice protiv buha koje su također nedjelotvorne, što vidimo svakodnevno u praksi. Svakodnevnim češljanjem psa izbjeći ćete nepotrebna kupanja psa šamponom, jer je češljanje osnova higijene dlake i kože te se i tako može uštedjeti

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

nje hladne hrane ili mlijeka iz hladnjaka, zatim ostataka teške začinjene hrane od obroka ili prenatrpavanje psa kostima od roštilja.

Dakle, ovo je samo nekoliko savjeta kako u ovim vremenima recesije uštedjeti tamo gdje je to vrlo jednostavno i najbezazlenije za kućnog ljubimca, ali zato nemojte nikako štedjeti na njihovoj zdravstvenoj skrbi, jer je pravilna preventiva u svakom smislu uvijek najjeftinija i najučinkovitija!

Ljekovito

bilje

Hibiskus - osvježavajući napitak H ibiskus (Hibiscus syr iacus) jednogodišnja je ili višegodišnja biljka iz porodice sljezova koja u toplim krajev ima raste kao uspravni zeljasti ili drvenasti grm. Rod hibiskus o b u hva ća o ko 220 vrsta koje služe kao živice jer imaju grmolike ogranke. Sve vrste imaju lijepe cvjetove, ali nažalost kratkotrajne. Prevladavaju crvene, žute i narančaste boje. Najpoznat iji je afr ičk i hibi skus te kineski i sirijski. Kod nas najčešće susrećemo sir ijsk i koji se uzgaja u vrtovima.

Hibiskus ima jajolike, sjajne, oko 8 cm dugačke tamno-zelene listove zašiljenog vrha i nazubljenog ruba. Cvjetovi su promjera 7-10 cm, a imaju 5 velikih savijenih cvjetnih latica, dugi crveni tučak s mnogobrojnim prašnicima. Svaki cvijet traje samo 36 h, ali stalno se otvaraju novi cvjetovi tako da neprekidno cvate. U Kini kao domovini najljepšeg hibi-

skusa, cvjetovi se koriste kao blago, ljekovito osvježavajuće sredstvo. Zbog ugodnog kiselkastog okusa koji potječe od

jabučne, vinske i limunske hibiskusove kiseline spremaju se osvježavajući napitci. U cvjetovima ima mnogo vitamina C pa je taj napitak vrlo dobar za gašenje žeđi i finog je i blagog okusa pa se stoga koristi i za razne koktele. d cvjetova hibiskusa pripremaju se i sirupi te marmelade. Topli čaj od hibiskusa

O

smiruje kašalj te pomaže kod gripe i prehlade. Osim toga, blago čisti krv i jača obrambeni sustav. Potiče apetit i pospješuje probavu. Pomaže kod rada crijeva i djeluje kao blago sredstvo za čišćenje.

Po kaza o s e i ka o dobar diuretik jer pospješuje izlučivanje mokraće i poboljšava rad bub reg a n a ko n n ek ih operacija i za vr ijeme oporavka.

Isto pomaže i kod prejakih i bolnih menstruacija.

Djeluje i kao blagi antiseptik i pomaže kod nadražene kože i upale kože. Blago pospješuje znojenje i snižava povišenu tjelesnu temperaturu. U kozmetici se od hibiskusa proizvodi vodica ili tzv. čaj vodica koji blago čisti, umiruje, omekšava i steže kožu. Koristi se kod umorne kože te obnavlja prirodnu kiselost kože. Može se uzgajati

Ivica DOLENEC novinar

Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179

kao lončanica. Ljeti se drži na svijetlom i otvorenom prostoru, a zimi u zatvorenom.

Zemlja u koju se sadi mora biti propusna, svježa, s dodatkom pijeska i treseta. jeti se zalijeva 2 puta tjedno, prije cvatnje i više, a zimi jednom tjedno. Ljetna temperatura je od 18 do 21 °C, a zimi do 10 °C jer ispod te temperature biljka ugiba.

Razmnožava se drvenastim reznicama, a presađuje se u proljeće. Čaj od hibiskusa: jednu žlicu usitnjenih cvjetova hibiskusa preliti s 2,5 dcl kipuće vode i pokriveno ostaviti da odstoji 10 do 15 min. Tekućinu zatim procijediti, zasladiti šećerom ili medom, a po želji dodati malo limunovog soka. Čaj je lijepe narančaste boje, veoma ukusan i osvježavajuć, osobito ljeti kod velikih vrućina.

L

48 Oglasi

23. lipnja 2009.

GLAZBENA ŠKOLA U VARAŽDINU Kapucinski trg 8, Varaždin

web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123 telefaks: 042 / 213-715 U početnički solfeggio, dječji zbor predškolskog uzrasta, malu školu blok-flaute, malu školu violine i prvi razred Osnovne Glazbene škole u Varaždinu za školsku godinu 2009./2010. učenici će se upisivati u sljedećim rokovima:

Ljetni upisni rok: • prijamna audicija – 2. i 3. srpnja 2009. od 9 do 12 sati i od 17 do 19 sati • objava rezultata - 6. srpnja 2009. do 9 sati • upis - 6. srpnja 2009. od 9 do 16 sati

Jesenski upisni rok: • objava nepopunjenih upisnih mjesta - do 22. kolovoza 2009.

• prijamna audicija – 31. kolovoza 2009. od 9 do 12 sati i od 17 do 19 sati • objava rezultata - 1. rujna 2009. do 9 sati • upis - 1. rujna 2009. od 9 do 16 sati Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 042/ 213-123 od 8 do 14 sati ili na www.glazbenaskolauvarazdinu.hr

GLAZBENA ŠKOLA U VARAŽDINU Kapucinski trg 8, Varaždin web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123 telefaks: 042 / 213-715 U prvi pripremni (I/6) i prvi razred (I/4) Srednje Glazbene škole u Varaždinu za školsku godinu 2009./2010. učenici će se upisivati u sljedećim rokovima:

Ljetni upisni rok: a) Prvi upisni krug: • prijava za klasifikacijski ispit - 29. i 30. lipnja 2009. od 8 do 16 sati • klasifikacijski ispit – 30. lipnja 2009. u 16.30 sati – solfeggio, pismeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 30. lipnja 2009. u 16.30 sati – usmena audicija (I/6) • klasifikacijski ispit – 1. srpnja 2009. u 8 sati – solfeggio, usmeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 1. srpnja 2009. od 8,15 sati – instrument, praktični dio (I/4) • objava rezultata - 1. srpnja 2009. do 14 sati • upis - 2. srpnja 2009. od 8 do 16 sati • objava nepopunjenih upisnih mjesta - 3. srpnja 2009. do 12 sati b) Drugi upisni krug: • prijava za klasifikacijski ispit - 6. srpnja 2009. od 8 do 16 sati • klasifikacijski ispit – 6. srpnja 2009. u 16.30 sati – solfeggio, pismeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 6. srpnja 2009. u 16.30 sati – usmena audicija (I/6) • klasifikacijski ispit – 7. srpnja 2009. u 8 sati – solfeggio, usmeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 7. srpnja 2009. od 8.15 sati – instrument, praktični dio (I/4) • objava rezultata - 7. srpnja 2009. do 12 sati • upis - 8. srpnja 2009. od 8 do 16 sati

Jesenski upisni rok: • objava nepopunjenih upisnih mjesta - do 22. kolovoza 2009.

• prijave za klasifikacijski ispit - 24. kolovoza 2009. od 8 do 16 sati • klasifikacijski ispit – 24. kolovoza 2009. u 16.30 sati – solfeggio, pismeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 24. kolovoza 2009. u 16.30 sati – usmena audicija (I/6) • klasifikacijski ispit – 25. kolovoza 2009. u 8 sati – solfeggio, usmeni dio (I/4) • klasifikacijski ispit – 25. kolovoza 2009. od 8.15 sati – instrument, praktični dio (I/4) • objava rezultata - 25. kolovoza 2009. do 12 sati • upis - 26. kolovoza 2009. od 8 do 16 sati i 27. kolovoza 2009. od 8 do 12 sati Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 042 / 213-123 od 8 do 14 sati ili na www.glazbenaskolauvarazdinu.hr

Mali oglasi 49

23. lipnja 2009.

Mob.091/547-5903 ozn.3414 DVOSOBNI stan, 40 m², I kat, Ulica I. Meštrovića (pokraj bolnice). Mob.098/413-175 ozn.3219 STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m².

Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c

KUĆE KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo.

Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.388e STALNA ponuda preko 80 kuća i 30 stanova, poslovnih prostora i zemljišta!!! Tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD PREMIER d.o.o. Varaždin ozn.126c PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.3344 VIKENDICA na Jakopovecbregu ( 5 min. do Vž. Toplica), 6 x 4,5, na dvije etaže, asfalt, građ. dozvola, struja, voda.

Mob.098/446-566 ozn.102d UNAJMLJUJEM veću kuću u okolici Varaždina (do 10 km).

Mob.091/163-6683 ozn.104d NEKRETNINE CROATIA: poslovni prostor 120 m², Supilova - najam; kuća 210 m² + 220 m² okućnice, Supilova – prodaja; stan 54 m², Trakoščanska –

prodaja; građevinsko zemljište 1 491 m², Varaždin (centar).

Mob.091/611-7739 ozn.3400 KUĆA u Zbelavi s voćnjakom, šumom i okućnicom, strujom i vodom. Tel.042/651-162 ozn.401e

STANOVI

NOVOGRADNJA – Grabanice, dvosobni stanovi 38 m² i 50 m², useljivo, može i kredit, cijena od 1.290 €/m².

Mob.098/446-640 ozn.92c NAMJEŠTEN jednosobni stan od 37 m² plus spremište i garaža na Banfici. Tel. 091/920-1815, 091/934-7262 ozn.400e STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog ,Varaždin: 40 m², 80 m², 120 m² , klasična gradnja, alternativno grijanje, useljivo. Najjeftinije i najkvalitetnije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBNI stan u zgradi, namješten, sa zasebnim brojilima.

Mob.099/215-4764 ozn.3413 DVO S O B N I s t a n 4 1 m ² , bez centralnog, povoljno.

STAN 75 m², Vrazova ul.

27, vlastita brojila, 57.000 €. Mob.098/228-960, Dejan ozn.3394 VRLO povoljno! Dvosobni stan 49 m², novi, Jalkovečka 98 c, prizemlje. Mob.091/250-3497 ozn.3399

ATRAKTIVNO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec, povr š ine 8.132 m², cijena povoljna, STANOING-NEKRETNINE d.o.o., J. Habdelića 4, tel.: 042/290-240, 042/290-244 ozn.123 c POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen, 59.000 €.

Mob.098/439-038 ozn.3403 DVOSOBNI stan 63,50 m², Ruđera Boškovića (Banfica), cijena 60.000 €. Mob.091/726-5695, 091/951-4981 ozn.404e JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1. Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.405e

ZEMLJIŠTA

KUPUJEM građevinsko zemljište u Trnovcu Bartolovečkom za gradnju obiteljske kuće. Tel: 091/934-7262 ozn.400e

VRSI MULO kraj Zadra: iznajmljujem apartmane 100 m od mora. Mob.098/573-349, 023/360-440 ozn.3317

VARAŽDIN, 1-sob. stan 36,5 m², kompletno uređen, 2. kat, lift, etažno. Mob.098/267-982 ozn.3369

VIŠENAMJENSKA gradilišta 1.440 m² + 2.800 m², priključci uz gradilište, 25 €/m², Kučan Gornji. Mob.099/784-8702 ozn.3307

IZNAJMLJUJEM apartmane Sabunike-Nin za 3-5 osoba, klima, parking, grill. www.apartmanizora.com, tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.3374

ŠATOR, 7 x 5 m, boje šampanjca, do 50 ljudi, iznajmljujem! Mob.098/963-7990, 099/773-4220 ozn.3377

GRAĐEVINSKO zemljište, 4666 m², Grabanica iza Vidovečke.

Mob.098/680-447 ozn.110c

IZNAJMLJUJEM apartmane u Pirovcu, blizu mora.

Mob.091/570-1900 ozn.103d

GRAĐEVINSKO zemljište u Štefancu Bartolovečkom uz glavnu cestu od 2 400 m² i dvije livade u Bartolovcu (pod Vrti) od ukupno 2 770 m². Mob.098/175-1141, 099/2343-111 ozn.110d

KOMBI FURGON sa vozačem antialkoholičarom iznajmljujem, povoljno. Mob.091/1107-938, Vlado ozn.3386

SEKETIN, 1 400 m², 12 kn/m²; Križanec, 1 370 m², klijet, struja + voda. Mob.098/672-564 ozn.3390

NAJAM OTOK KRK, apartmani za 2-4 osobe, kilometar od Malinske, povoljno. Mob.091/1964-222, tel.051/859-464 ozn.101a VODICE, novouređene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno. www. vodice.org/olga, 098/909-6768, 021/378-358 ozn.107a POVILE – kod Novog Vinodolskog uz more. Povoljno iznajmljujem apartmane za 2 do 4 osobe: TV-SAT, klima, bazen, dječje igralište, parkiralište ograđeno . Mob.091/5461-054 ozn.3054

IZ NAJM LJUJEM jednosob ni, namješten stan u zgradi.

Mob.098/1689-489 ozn.3383

BIOGRAD NA MORU, plaža Kumenat, najam dvosobnog potpuno opremljenog apartmana s terasom i parkingom, 30 m od mora Tel. 042/204-026 ozn.28c VIKEND KUĆA, otok Ugljan, do 5 osoba, parkiralište, velika terasa, povoljno. Mob.098/973-6278 iza 16.00 h ozn.3382 VODICE – iznajmljujem novouređene apartmane za 4 – 6 osoba, 200 m do plaže, parking.

Mob.098/981-6040 ozn.398e PAŠMAN - apartmani u mjestu Pašman, blizina plaze, klimatizirani, TV, pješćana plaža. Od 6. do 9. mjeseca. Više na www. apartmani-pavunic.com ili na 098/902-8464. ozn.403e IZNAJMLJUJEMO trosobne apartmane u Gajcu, otok Pag, za 6 osoba, 100 m od plaže, potpuno opremljen. 099/271-7268 ozn.406e

IZNAJMLJUJE se novouređeni jednosobni stan. Upitati na broj 098/493-717 ozn.116c IZNAJMLJUJEM apartman na Viru, klimatiziran, 150 m od mora. Mob.091/597-5503, 098/973-8259 ozn.107d IZNAJMLJUJEM dvosobni namješten stan, Križanićeva 112.

Tel.261-907 od 11.00 – 13.00 ili 19.00 – 20.00 h ozn-3398 ULIČNI poslovni prostor u Supilovoj, 40 m², cijena 3.000,00 kn.

Mob.098/790-280 ozn.3407 IZNAJMLJUJEM trosobni stan, kompletno namješten, u centru Varaždina. Mob.099/676-8261, 091/320-3261 ozn.3412

VOZILA PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379885, 098/ 390- 644. ozn. 52c M ERCEDES VITO L 110 CDI, 2003. god., 8 sjedala, full oprema, registriran. Cijena 91.000 kn sa PDV-om.

Mob.098/482-001 ozn.103c RABLJENA vozila do 5 god. starosti svih vrsta, opremljena full opremom. AUTOTEHNIKA d.o.o., tel.230-711, mob.098/482-001 ozn.103c

50 Mali oglasi

23. lipnja 2009.

EURO-KUKE za sve tipove vozila te auto prikolice svih namjena. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c ASTRA 1.6 GTC 16 V, 2006. g., 43.000 km, reg. 03/’10, aut. klima, senzori, MP3.

Mob.098/798-300 ozn.3381 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Osobni automobil „Toyota Corolla“, dizel, 1984 g 10.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 06. 2009. S POČETKOM U 10.00 SATI U SRAČINCU, MATIJE GUBCA 35.

II. Osobno vozilo „Citroen ZX 1.4i“, 1995.

17.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 06. 2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. III. Osobni automobil „KIA Sephia 1.5 GTX, 1998 .

15.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 06. 2009. S POČETKOM U 11.30 SATI U STRMCU REMETINEČKOM 4.

IV. Oprema, alati, plastenici i drugo za poljopriv. proizvodnju 150.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 06. 2009. S POČETKOM U 12.00 SATI U STRMCU REMETINEČKOM 80.

V. Ugostiteljska oprema (šank, aparat za kavu, stol, stolice i dr.)

250.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29.06.2009. S POČETKOM U 12.45 SATI U BREZNICI 48.

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU I. Osobno vozilo „FIAT PUNTO“ 1.3 JTD, 2004. nereg.

24.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29.06.2009. S POČETKOM U 09.00 SATI U VARAŽDINU, B. RADIĆA 16 (PARKIRALIŠNI PROSTOR).

II. Tekstilna roba razna, (ženska – muška) 78.633,00 kn Teretni automobil “Volkswagen LT 35 D / 6”, g. proiz. 1980, 10.000,00 kn Teretni automobil „FIAT FIORINO“ 1.7 DS, 1997 g 25.000,00 kn Osobno vozilo „KIA Pride 1.3 Wagon“, 2000 g 30.000,00 kn Motocikl „KYMCO“, ZING 125, 2000 g, nereg.

16.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29.06.2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. III. Šivaći strojevi - razni za obuću, 10 kom.

117.500,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30.06.2009. S POČETKOM U 09.30 SATI U SELNIK, R. BOŠKOVIĆA 16 (JAVNO SKLADIŠTE).

IV. Kombajn silažni „Jon Deere“, 4-redni, 70.000,00 kn Roto-drljača, 4 m, „Lelly“ 80.000,00 kn Kultivator, 8 m, „Hatzenbrüchler“ 70.000,00 kn Vučna šprica „Hardy“, 24 m 60.000,00 kn Sijačica „Amazone D7/40 E“ univerzalna – žitna 40.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30.06.2009. S POČETKOM U 10.00 SATI U LUDBREGU, FRANKOPANSKA 66, (JAVNO SKLADIŠTE).

V. Posuđe „Solingen“, 4 kompleta po 16 elemen.

2.800,00 kn Noževi u koferu, 4 kofera 4.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30.06.2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona(“Narodne novine”broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

MAZDA 323 HB 1,6 i, ‘91.g., crveni, klima, registriran 1 godinu, očuvan, mala potrošnja, vlasnica. Mob.098/190-5696 ozn.3375 MAZDA 2, 2007.g., 1.25 i, 75 KS, 11 000 km, puno opreme.

Mob.098/937-0844 ozn.3384 LAGUNA 1.9 dti, ‘99. g. 200.000 km, sva oprema, 4.900 €., Fiat scudo 1.9 td, 300.000 k m , 9 8 . g o d . p o vo l j n o.

Mob.095/900-2864 ozn.76c OPEL VECTRA, ‘92.g., ABS, hitno i povoljno. Tel.042/232-912, 099/212-3305 ozn.399e VW POLO 1,4 100 KS ‘98. g., sportski sređen, dodatna oprema, muzika. Mob. 098/404-208 ozn.407e FORD TRANZIT 2004. godište, 55 000km, sa puno opreme, izvrsno očuvan . Mob. 091/420-0011 ozn.410e

POSAO TRAŽE se osobe za prodaju odjeće, ostatak od zatvaranja butika, može i za osobnu potrošnju. Mob.091/532-9924 ozn.3378 R E S T O R A N „ S A N TA M ARIA“, Optujska 51, Varaždin zapošljava konobara i pizza majstora. Prijava obavezna. Mob.091/330-0100, 091/330-0200 ozn.47c INTERNATIONALNA kompanija u Hrvatskoj registrirana već 20 god. za rad na području Varaždinske i Međimurske županije traži suradnike. Rad na terenu.

Mob: 091/892-4790 ozn.118a

USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel. 040/395-722, 098/744-980. ozn.1c AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi,

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KITRO d.o.o.

Pavleka Miškine 53 VARAŽDIN

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c

2.POSLOVOĐA PRODAVAONE(za novu prodavaonu u Varaždinu) Uvjeti:- VŠS,SSS - radno iskustvo u vođenju prodavaone - timski rad,organizacijske sposobnosti - vozačka dozvola “B” kat.

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka.

Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel .

744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje bra-

NATJEČAJ ZA POPUNU RADNIH MJESTA

1.INTERNI KONTROLOR Uvjeti:- VŠS, SSS - poželjno radno iskustvo u trgovini ili slično - iskustvo u timskom radu - vozačka dozvola “B” kat.

3.KUĆNI MAJSTOR Uvjeti:- KV,SSS - poželjno radno iskustvo na tim poslovima - vozač “B” kat.

4.PRODAVAČ (više djelatnika)-za novu prodavaonu u Varaždinu Uvjeti:- SSS - sa ili bez radnog iskustva - timski rad,komunikativnost 5.TAJNICA Uvjeti:- SSS općeg usmjerenja - radno iskustvo - timski rad 9.ČISTAČICA Uvjeti:- NKV - sa ili bez radnog iskustva Molimo da Vaše molbe sa kratkim životopisom,točnom adresom i brojevima telefona dostavite u roku od 8 dana od dana objavljivanja na adresu:KITRO d.o.o.,P.Miškine 53,Varaždin

va 0 -24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 ZAVARIVANJE HANŽEK: izvodimo radove inox i crne bravarije (rukohvate, nadstrešnice, ograde) te usluge zavarivanja TIG, MAG i REL postupkom. Usluge popravaka poljoprivrednih strojeva. Mob.095/869-4017 ozn.82c ČISTIMO DUBINSKI strojno

tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja.

Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugrad-

Mali oglasi 51

23. lipnja 2009.

benih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata..

Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

farbanje fasada, knauf sistemi, laminati.

M o b. 0 9 8 / 9 6 2-1 6 9 4 , 042/781-065 ozn.3318

MKM obrt- inox, alu i kovane ograde, obrada špaleta, fasade, postava automatskih garažnih vrata, brzo, kvalitetno i povoljno, krediti.

Mob:095/845-5905 ozn. 34c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj te Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3402 MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c ELEKTROINSTALACIJE - izvođenje novih, popravci starih, montaža rasvjetnih tijela, utičnica i prekidača. Mob. 091/377-1144. ozn.403e AKCIJA - fert gredice standard do m 6.40, vanstandard do m² 10.00. Betonsko željezo, mreže, cigla, punioci i ostali građ. materijal. Tel. 099/350-2647 ozn.403e KLIMA UREĐAJI: prodaja, montaža, servis; Haier, Vivax, Toshiba,. Mob.095/8540-727 ozn.69c BRUŠENJE starih parketa, lakiranje i postavljanje laminata i parketa. Mob.091/515-4448 ozn.122c

RO L E TA R m o nt i ra i popravlja plastične rolete. Tel .641-308, mob.091/762- 4286 ozn.3319

Mob.098/9057-189 ozn.3058 NAJPOVOLJNIJE izvodimo razne vrste radova: soboslikarstvo, postavljanje keramike, knaufa, laminata, bojanje fasada.

Mob.092/244-2665 ozn.112d AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3128 TLAKAVCI, ISKOPI: priprema i postava tlakavaca, rubnika, strojni iskopi dvorišta, temelja, rušenje objekata, odvoz šute.

Mob.091/8857-281 ozn.3161

VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra.

Tarot, kristalna kugla i visak.

Tel. 060/400-909, 3,49 kn/min ozn. 3122

VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure.

Mob.099/708-0792 ozn.3366

KLIZNA metalna vrata (ogradna) 510 x 170 cm; zaokretna metalna vrata 95 x 170 cm.

Mob.098/379-660 ozn.61c

IZRADA kuhinja, stolova, vrata, stepenica, štokovi ravni i zaobljeni. Dogradnja i izmjena vrata postojeće kuhinje. Izmjera i ponuda bez obaveze, račun i garancija. Mob.098/952-5210 ozn.3371

PILIĆI živi težine do 2,5 kg, cijena 12 kn/kg, moguća zamjena za kukuruz. Upitati kod: Vinko Cerjan, Biljevec 76, 098/284-807, tel. 729-581 ozn.83c

ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier.

Mob.098/450-486 ozn.3373 PARKETI i LAMINATI, postavljanje i brušenje starih parketa.

Mob.098/9066-889 ozn.3385

KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.3191

BRAVARIJA B.M.: izrada građevinske bravarije, nadstrešnice (Lexan), ograde, klizna vrata, balkoni, stepeništa.

Mob.091/584-0572 ozn.108d

PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.3229

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 250 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c

VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c

S T R OJ N O ž b u ka n j e , t e rmo fasade, vrlo povoljno.

SOBOSLIKARSTVO: izrada i

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.402e

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn. 3331

VODA: zabijanje cijevi za vrtne pumpe te spajanje hidropaka.

Mob. 091/8857-281 ozn.3161

SOBOSLIKARSTVO i FASADE: sve vrste stiropor – vuna fasadnih sustava, farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Čisto i kvalitetno. Mob.098/478-900 ozn.3173

OSTALO

IZRAĐUJEM vitraje za prozore, vrata, namještaj razni motivi, može i po Vašoj ideji ili skici.

Mob.091/671-1517 ozn.3393 TERAPIJA BIOENERGIJOM po metodi Zdenka Dumančića, najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti. Moguć rad na daljinu.

Info: 042/210-966, Vjekoslav Mikić ozn.3411 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.408e

VJETNAMSKE mini svinje; vanbrodski motor 55 KS; rashladna vjetrina – pult.

Mob.098/900-9478 ozn.3379 HARMONIKA Hohner, 120 baseva. Tel.214-572 ozn.106d RABLJENI televizori ( 100 – 600 kn ); vešmašine ( 300-500 kn ).

Mob.098/137-4998 ozn.3388 BALKONSKA vrata (PVC), nova, povoljno; štemerica Bosch (profi). Mob.098/923-0849 ozn.3396 KOLCI za sadnju ( raznih dužina i debljina ), crijep rabljeni te prvoklasno vino.

Mob.091/585-1926 ozn.3405 GRAĐA za krovišta piljena po narudžbi i jelove oblice raznih dimenzija. Mob.098/948-2436 ozn.3405

KREDITI KREDITI: realizacija bez provizije. Vodeće banke, profesionalan pristup. Bez HROK-a i C/L. Dugogodišnje iskustvo.

Umirovljenicima i d.d. do 2/3

primanja. Mob.098/137-5727, zapošljavam ljude. ozn.117a

IMATE previše kredita? Imam rješenje za Vas. Realizacija kredita bez jamaca do 200.000 kn, pozajmice odmah! 100.000 kn bez C.L. i HROK-a. Jasna, 091/763-4221 ozn.3387

HIT – krediti do 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene u 3 dana, gotovinski do 180.000 kn. Mob.092/244-2665 ozn.112d

U FINANCIJSKIM ste problemima i mislite da Vam nitko ne može pomoći?! Javite se nama. Rješavamo C.L., zatvaramo postojeće kredite! Realiziramo kredite bez jamaca.

Mob.098/931-5203 ozn.3391

NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.3409

AKCIJA krediti! Do 5.000 € na ostatak primanja, 50.000 kn u 48 sati. Mob.091/541-4241 ozn-3397 PREZADUŽENI ste? Imam rješenje za Vas! Pozajmice do 50.000 kn . Krediti do 25.000 € na ostatak primanja.

Mob.099/528-3329 ozn.3401

HIT krediti, novo u roku 48 sati!

Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c

POZAJMICE do 20.000 kn, brza isplata, krediti do 25.000 €.

Mob.098/291-446 ozn.3404

KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

KREDITI do polovice plaće, umirovljenici do 25.000 kn u roku 48 h. Mob.098/948-4601 ozn.3404

G OTO V I N S K I k r e d i t i d o 50.000 kn u roku 48 sati!

Mob.099/744-7734 ozn.50c

KREDITI na ostatak plače do 15.000 € bez gledanja HROK-a. Pozajmice odmah do 30.000 kn. Kreditni ured od 8.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.3408

NOVOSTI na hrvatskom tržištu! Hipotekarni krediti bez jamaca do 50.000 €, Raiffeisen bank d.d. Mob.099/598-8925 ozn.3328

FENOMENALNI krediti – 25.000 € do polovice primanja. Pozajmice – 30.000 kn / 24 h!

Gđa. Ivana, 095/885-9230, 098/180-7778 ozn.3410

PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.3332

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.3122

KREDITI 25.000 € do pola primanja, prebijanja, pozajmice na ostatak primanja bez HROKa i C.L. Mob.099/197-6813 ozn .3339

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem.

Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

NOVOST na hrvatskom tržištu: hipotekarni inozemni krediti bez jamaca. Mob.098/925-4936 ozn.3342

Zahvale i sjećanja

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

FRANJU BELOG 07.05.1990.

na drage roditelje

ZAHVALA

Dok ste živjeli, živjeli ste za sve nas.

Sada kada vas nema, ostaju nam samo tužna sjećanja.

povodom smrti drage mame, bake, prabake, punice i sestre

Kći Marija s obitelji

MAGDALENU BELI 24.06.2007.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i neprežaljenog supruga, oca i djeda

VLADIMIRA MARIĆA koji je iznenada preminuo nakon kratke i teške bolesti 08.06.2009. u 65. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom, izrazima sućuti i nesebičnoj pomoći u našoj dubokoj boli, neizmjerno se zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, poslovnim partnerima, susjedima i znancima koji su bili s nama u najtežim trenucima. Hvala na pomoći te toplim i iskrenim riječima dr. Jozi Kneževiću, dr.

Ankici Knežević - Obad, dr. Ingrid Novosel - Kišić, dr. Kristini Marić te djelatnicima Hitne pomoći Novi Marof - dr. Simić i njezinoj ekipi.

Iskreno hvala svima koji su ga voljeli, poštivali i koji će ga zajedno s nama zadržati u trajnom sjećanju.

Svima veliko hvala!

Neutješni: supruga Barbara, kćeri Karolina i Renata, zet Roland, unuci Bojan i Mario

dragom i nezaboravnom suprugu, ocu, djedu i svekru

LJUBI VITIĆU

preminulom 15.06.2009. god. u 79. godini života.

Ponosni što smo te imali, žalosni što smo te izgubili, u našim srcima zauvijek ćeš ostati.

Surpuga Katica i sinovi s obitelji

FRANJICE SAČIĆ rođ. LEVATIĆ

koja je blago u Gospodinu preminula 13.06.2009. u 83. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu na posljednjem ispraćaju, a posebno susjedi Blaženki na nesebičnoj pomoći u teškim trenucima.

Posebno hvala vlč. Jadranku na dirljivom ispraćaju te pjevačkom zboru „Marija Magdalena“ župe Kneginec, koji je svojim pjesmama dostojanstveno ispratio dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Marija, unuke Adela, Željka i Tonka, praunuke Sabina i Simona, zet Pero, brat Josip, sestra Ivka te ostala rodbina

SJEĆANJE

na umrle školske drugove i drugaricu

školska godina 1968/1969

Katicu Reich – razrednicu, Marijana Kralja, Ivana Kovačića, Zdravka Plantaka, Josipa Plantaka, Josipa Zbodulju, Franju Grdaka OŠ Sračinec, 8 b razred

SJEĆANJE IN MEMORIAM

JOSIP Marija 26.06.2005. PERŠI 22.12. 1996.

26.06. 2009.

22.12. 2009.

Ispunjeni ljubavlju i ponosom, sjećamo se naših roditelja.

Tvoji: suprug, kćer, unuk, brat i sestra

SJEĆANJE na suprugu, mamu i baku

SLAVICU HRMAN 18.06.2002. – 18.06.2009.

PETRA

na

25.06.2008. – 25.06.2009.

VLADIMIRA

14.08.1996. – 14.08.2009.

OSKORUŠA Uvijek u našim mislima.

Sestra Marija, šogor Mijo i Predrag s obitelji

U SPOMEN na drage roditelje BARBARU VIŠNJIĆ FELIKSA VIŠNJIĆA 18.11.1975.

27.06.1976.

U mislima i srcima uvijek s nama.

Sretni smo što ste bili dio naših života, a tužni što je tako kratko trajalo.

Suprug i kćeri s obiteljima

Sin Stjepan s obitelji

52 Vaš kutak

23. lipnja 2009.

Što čitati?

Bukowski za ljeto

Vrtoglavica

zločesta

Hiža k požderuhu Piše: RADAR

V

u hrvackoj politiki su i jajca važna.

Ona kokošja. Ve su više hit od kamionih vu MORH-u, pšenice i još puno tega važnejšega. u Petrokemijalandu kaj ga pišeju Sisak jena političarka je penezima državnih obveznikov platila kakti hrpu jajci za ženidbu nekog od svojih pa ju je pajdašica z druge partije javno opatrnula. I ve se te vrle političarke kak prave babe na placu svadiju pa se nacija ima pak baviti s nečijim svinjarijami. Pa su i Simona i Ante vu drugome planu. pin je spin (čitaj - pizdarije kojima se odvlači oko javnosti od važnih problema vu državi i drugde), pa i jajca moreju postati važna za nacionalno osveštene tutleke.

Pa makar i med jajcima bilo i mučki ili po hrvatski onih smrdljivih i pokvarenih kaj moreju potrovati se okolo. Vu to se uveril i Štefek kaj je vu četrtek bil na gablecu vu poznatoj balkanskoj krčmi kaj je pišeju Hiža k požderuhu. el je balkanski omlet na varaždinski kaj ga je zmutil kuhar Ivek a začinili kuharski novaki Mladen, Niko i Ništ. posli dobil drisku. I nekog črva vu želudec kaj ga zoveju salmonela. Pa je na kraju za sobom moral pustiti vodu. Z kotliča.

V

S

J I

3D ZABAVE Vjera i nevjera dok nas smrt ne rastavi - ili loto dobitak

Charles Bukowski, “Najljepša žena u gradu i druge priče” i “Priče o običnom ludilu” te druge knjige Bukowskog u izdanju “Šarenog dućana” iz Koprivnice.

Nema tu puno mudrosti.

Umjesto chick-lita i sličnih banalnosti, za ljeto preporučam dvije izvrsne i suludo zabavne knjige Charlesa Bukowskog, obje u izdanju koprivničkog “Šarenog dućana”. Prva je već neko vrijeme na tržištu i zove se “Najljepša žena u gradu i druge priče”, koja okuplja prvi dio priča iz njegove klasične zbirke “Erekcije, ejakulacije, ekshibicije i općenito priče o običnom ludilu”. Sam naslov govori dovoljno, pa ako vas takva čudesa ne zanimaju ili vas odbijaju, nemojte ni pomišljati da se uhvatite Bukowskog.

Ako pak volite dobru a veselu književnost i niste pretjerano konzervativni, onda su ove pr iče kao

Moja ženica - raspuštenica!

Dragi mužu: Pišem ti ovo pismo da ti kažem da te ostavljam zauvijek. Sedam godina sam ti bila dobra žena, a što sam dobila zauzvrat? Ova posljednja dva tjedna bila su ravna paklu.

Tvoj šef mi je telefonirao da mi kaže kako si upravo dao otkaz i to je za mene bila posljednja kap. Prošli tjedan si došao kući, a nisi ni primijetio da sam bila kod frizera i manikirala se, da sam pripremila tvoje omiljeno jelo i da sam nosila novi negliže. Došao si kući, završio večeru za dvije minute i otišao ravno u krevet poslije utakmice. Ne govoriš mi više da me voliš, ne grliš me niti bilo što drugo. Ili me varaš, ili me više ne voliš, ali što god da je u pitanju, ja odlazim. Nemoj se truditi da me tražiš. Tvoj brat i ja se selimo u Zapadnu Virginiju zajedno.

Sa srećom, tvoja bivša žena.

Odgovor: Draga bivša ženo, Ništa me nije tako obradovalo kao tvoje pismo. Istina je da smo ti i ja bili sedam godina u braku, iako ti nisi bila ni blizu dobre žene. Ja gledam sport na televiziji ne bih li se isključio od konstantnog prigovaranja. Šteta što to ne pomaže. Primijetio sam da si se prošle nedjelje

ošišala, ali prvo što mi je palo na pamet bilo je: izgledaš kao muškarac! Moja majka me je odgajala da ukoliko nemam reći ništa lijepo, bolje da ne kažem ništa. Kada si pripremala moje omiljeno jelo, mora da si me pobrkala s mojim bratom, jer ja sam prestao jesti svinjetinu prije sedam godina. Otišao sam spavati iako si imala na sebi taj negliže, zato što je cijena još uvijek bila zakačena. Molio sam Boga da je to samo slučajnost što je moj brat upravo to jutro posudio od mene 50 dolara, a da je cijena tvog negližea bila 49,99 dolara. Usprkos svemu, ja sam te još uvijek volio i osjećao da mi još uvijek možemo biti zajedno. Zato,

kad sam saznao da sam dobio 10 milijuna dolara na lotu, dao sam otkaz i kupio nam 2 karte za Jamajku. Kupio sam i unosnu tvornicu kondoma.

Ali, kad sam došao kući, ti si već bila otišla. Pretpostavljam da se sve ovo izdogađalo s razlogom. Nadam se da imaš ispunjen život, kakav si oduvijek željela. Moj odvjetnik mi je rekao da ti zbog pisma koje si mi napisala neću morati dati ni prebijenu paru. Vodi računa o sebi.

P.S.: Ne znam jesam li ti ikad rekao, ali moj brat Karl se rodio kao Karla. Nadam se da to ne predstavlja nikakav problem.

U potpisu: Prebogat i slobodan

stvorene za vaše opuštene ljetne večeri!

Drugi dio priča iz klasične zbirke “Erekcije, ejakulacije, ekshibicije i općenito priče o običnom ludilu” upravo je izašla pod naslovom “Priče o običnom ludilu”. Sve je to isti stari Bukowski, pokvaren i lud kako samo on može biti.

Moram priznati da ga dugo nisam pretjerano cijenio, no kada sam pisao pogovor za jednu od ovih knjiga uvidio sam da je riječ o jednom od najvećih majstora kratke priče ikada!

U nakladi “Šarenog dućana” još je nekoliko knjiga Bukowskog - “Faktotum”, “Pošta”, “Glazba vrele vode”, “Zabilješke starog pokvarenjaka”, “Kapetan je izašao na ručak a mornari su zauzeli brod” te “Nema publike / Donesi mi svoju ljubav” s ilustracijama Roberta Crumba.

Opširnije na www.sareniducan.hr.

Nije baš za mlađe od 16 godina, ali je - jako dobro!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 tomislav makaj

23. lipnja 2009.

Zašto ne biste posjetili?

Otvoren Rocky bar Ljubitelji borilačkih vještina dobili su u Sračincu novo ugodno mjesto za okupljanje. Rocky bar se nalazi na glavnoj cesti kroz Sračinec i lako ga je naći i za posjetitelje iz Varaždina.

Siniša Kovačić iz Kick boxing kluba Sračinec želio je otvoriti okupljalište za ljubitelje borilačkih sportova pa je

i unutrašnjost Rocky bara ispunjeno njegovim trofejima, pojasevima i pokalima.

Jedno od prvih događanja bilo je zajedničko gledanje borbe Mirka Filipovića na plazmi.

U baru se nalazi još i stol za biljar te automat za mjerenje jačine bosačkog udarca šakom. (di)

Manca i Lea

U plesnom zanosu...

Pizze na termalnoj rivijeri FILM – VIDEO – KINO

Marley i ja (Marley & Me) Dok snijeg uporno pada na noć njihovog vjenčanja, mladi bračni par, John i Jenny Grogan odlučuje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi započeli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kreću u

pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Inače se John i Jenny slažu odlično, ali kada je u pitanju „proširivanje“obitelji, njihovi stavovi se razilaze pa John svojoj dragoj kupi štene.

Zvuči kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley. Groganovi udomljuju slatkog zlatnog labradora, koji u vrlo kratko vrijeme

7/10

Pizzerija Centar na Trgu Republike Hrvatske u Varaždinskim Toplicama nudi više vrsta pizza po povoljnim cijenama od 25 do 32 kune. U središtu drevnog grada koji je poznat po ljekovitoj geotermalnoj vodi možete tako uživati u kvalitetnim pizzama svakog dana.

naraste u ogromnog psa punog neobuzdane energije, pretvorivši dom Groganovih u pravi kaos.

Izbacuju ga s tečaja dresure, grize zidove, kida trosjed, prevrće kante za smeće, ukrade puricu za Dan zahvalnosti, proždire jastuke i cvijeće, ispija vodu iz wc školjke i naganja poštara.

Vicevi!!!

IMA I TOGA

Berba Učitelj ispituje: - Ivice, kad je vrijeme branja jabuka?

- Kad susjed nije kod kuće!

Vjeroučiteljica Tip se upucava prekrasnoj ženi koja je radila kao vjeroučiteljica. Ona pristane i izađu oni na prvi spoj. A tip je upita: “Hoćemo li nekud na piće?” “Ne,hvala. Da odem na piće, što bih rekla svojim učenicima na vjeronauku?” Nakon dugotrajne šetnje po

gradu ponudi joj cigaretu, a ona odrešito odbije: “O ne hvala, to nikako! Što bih rekla svojim učenicima na vjeronauku?”Sjednu u auto i na putu kući tip ugleda motel. Pomisli da ionako nema što izgubiti, pa je upita:“Hoćemo li svratiti?”- “U redu” - odgovori ona. Šokiran njenim pristankom tip je upita: “Čekaj, nije mi jasno ... Pa što ćeš reći svojim učenicima na vjeronauku?” A ona hladnokrvno odgovori: “Upravo ono što im uvijek govorim: Ne morate piti i pušiti da biste se dobro proveli!”

54 Vodič

23. lipnja 2009.

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Napoleon kolač s višnjama

!

Sastojci: 3 kore lisnatog tijesta 3 pudinga od vanilije 1,5 l soka od višanja 1 l slatkog vrhnja 5 žlica šećera 1/2 kg višanja Priprema: Koru razvaljati na veliki lim, izbockati vilicom i staviti da se peče, postupak ponoviti sa sljedeće dvije kore.

U soku od višanja skuhati puding od vanilije, na kraju dodati svježe višnje iz kojih ste izvadili koštice i pustiti još minutu do dvije da se kuha, zatim skloniti sa štednjaka i ostaviti da se ohladi. Istući slatko vrhnje i slagati redoslijedom: korakrema od višanja - slatko vrhnje dok ne dođete do zadnjeg sloja vrhnja koji ukrasite svježim višnjama.

Ostavite kolač da se dobro ohladi i zatim ga režite.

VARAŽDINSKA TRŽNICA Sajam antikviteta svake druge subote

Altdeutsch na Sajmu Nedavno je na Sajmu antikviteta bilo ponuđeno na prodaju nekoliko jednostavnijih primjeraka komoda i zrcala iz druge polovice 19. stoljeća Piše: LJERKA ŠIMUNIĆ

Kvalitetnog i izvornog stilskog namještaja u ponudi kod antikvara sve je manje. Često je zbog nestručne obnove izgubljena originalnost i prvobitna ljepota pojedinog komada namještaja kao na primjer pretjeranim i nepotrebno lakiranim površinama koje su prvobitno bile laštene ili dodavanjem nepotrebnih detalja. No, ipak još se uvijek može naći pokoji dobro očuvan komad namještaja

koji svojim značajkama pripada određenom stilskom razdoblju.

Na tržnici

Nedavno je na Sajmu ant ikv iteta na varaždinskoj tržnici bilo ponuđeno na prodaju nekoliko jednostavnijih pr imjeraka komoda i zrcala iz druge polovice 19. stoljeća koje možemo pripisati stilskom izrazu historicizma. Poznato je da su se kod varaždinskih obitelji dugo zadržale altdeutsch blagovaonice ili spavaće sobe izrađene kod domaćih stolara poput Gogera ili uvezeni najčešće iz Njemačke gdje se u to vrijeme već proizvodio tvornički namještaj. Često su pojedine prostorije u stanu bile namještene pokućstvom u određenom neostilu, tako su obično blagovaonice bile u altdeutsch stilu dok su saloni bili u duhu frivolnog neorokokoa. Vlasnici nisu ku-

povali pojedinačne komade namještaja već su kod stolara ili putem kataloga iz tvornica naručivali kompletne garniture propisanog sastava za određene prostorije. Danas nam se obično nude na prodaju dijelovi tih nekadašnjih garnitura.

Zrcalo od rezbarene i laštene orahovine i komode

dijelovi garnitura spavaće sobe ili blagovaonice, solidne su izvedbe i upotrebljenog materijala što govori o kvaliteti domaćih obrtnika.

Rezbareni ukrasi, urezani motivi, mjedeni prihvati i okovi brava tipičan su ukras historicizma. U varaždinskom Starom gradu izložen je cjelo-

V

lasnici nisu kupovali pojedinačne komade namještaja već kompletne garniture primjerci su historicističkog pokućstva koje danas može biti ukomponirano u stambeni prostor kao funkcionalni i ukrasni samostalni primjerak.

Vjerojatno su izrađeni u radionici domaćeg majstorastolara između 1880./90. Bili

PROSLAVA 40 godina od završetka studija Više grafičke škole u Zagrebu

Malamut Ledo

VARAŽDIN - Ovaj prekrasan aljaški malamut pronađen je krajem prošle godine kod Baumaxa, ali se vlasnik nikada nije javio. Očito je da vlasnici malamute i haskije napuštaju jer su to vrlo zahtjevni psi. To su psi koji nisu privrženi obitelji i traže

Altdeutsch namještaj u salonu na prvom katu Starog grada

posebnu dresuru, psi koji vole slobodu i ne podnose držanje na lancu. Za njega tražimo ograđeno dvorište i vlasnika s puno strpljenja i ljubavi.

Svi koji Ledu žele udomiti neka se jave na broj Udruge Spas 042/330-004.

Vječiti mladići i djevojke opet zajedno u Varaždinu Ovaj vikend zajedničkim druženjem uz pjesmu i ples u hotelu Tonimir nekadašnji studenti Više grafičke škole u Zagrebu, (9. generacija studenata, 1967/68. godina) proslavili su 40 -godišnjicu završetka studija. Slavljenike iz gotovo svih republika bivše države službeno je dočekao i pozdravio gradonačelnik Dragutin Kranjčec, a sa znamenitostima Varaždinskih Toplica upoznao ih je ravnatelj TU-a.

Vječiti mladići i djevojke osim šetnje po Toplicama razgledali su baroknu jezgru Varaždina. Lijepo nedjeljno vrijeme iskoristili su za razgledavanje Čakovca, a uz pozdrav – do skorog viđenja, puni emocija vratili su se svojim kućama.

Vodič 55

23. lipnja 2009.

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Proljeće/ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Mia Nedog,Karla Koščak, Ema Plantak, Ilona Šegović, Lana Ljubek, Josipa Šipek, Sara Margetić, Nika Slaviček, Katja Gradiček, Tara Štefuljak, Dora Buhin, Marija Greguraš, Petra Jurišić, Tonka Plavetić, Jana Grđan, Leona Danko, Kiara Krbot, Anja Klopotan DJEČACI Niko Odrljin, Mihael Petrić, Ivo Šoštarić, Vito Dobranić, Leo Habek, Jan Jež, Erik Žganec, Luka Štefanek, Jakov Vuković, Dominik Cmrečki, Armano Kuna, Mario Sambolec, Karlo Sabolić, Tin Zidarić

Vjenčani Martina Runtić i Tomislav Pintar, Mateja Kapeš i Krunoslav Broz, Renata Šamec i Marko Kaniški, Martina Črepinko i Karlo Lukač, Ivana Barila i Marko Šantalab

Sara Cuklin

Umrli

Ljubo Vitić (78), Ivanka Bolanča (73), Biserka Pajtak (49), Milka Stubičar (89), Josip Šantek, Zvonimir Rukavina (81), Ivan Jagačić (82), Marija Krampač (94)

Ciklona koju je Crometeo tim nazvao Kamila, a u subotu nam je donijela osjetnu promjenu vremena, utjecat će na vrijeme veći dio ovog tjedna. Naime, ona će biti vrlo razvijena, ne toliko u prizemnom koliko u višim slojevima atmosfere što će uzrokovati višednevno kruženje hladnijeg i vlažnog zraka iznad našeg područja. U takvim okolnostima i sljedećih dana moramo računati na povremenu kišu, a temperatura zraka bit će niža od prosjeka za kraj lipnja. Lagano zatopljenje i sunčana razdoblja očekujemo u drugom dijelu tjedna, ali i dalje uz kratkotrajne pljuskove. (Crometeo)

Tjedni vodič

VARAŽDIN KINO GAJ od 25. do 30. lipnja u 19 sati KORALINA I TAJNA OGLEDALA - animirana obiteljska avantura u 21 sat ZACK I MIRI SNIMAJU PORNIĆ - američka komedija

MMC KULT od 26. do 29. lipnja u 18 sati PROROČANSTVA - akcija, misterij, SF u 21 sat TERMINATOR: SPASENJE - akcija, avantura, SF

HNK VARAŽDIN Petak, 21 sat DEBITANTI - praizvedba predstave Lj. Kerekeša

Subota, 21 sat DEBITANTI - premijera predstave Lj. Kerekeša Ponedjeljak, 21 sat DEBITANTI - predstava Lj. Kerekeša DRAVSKI MOTIV Međimurska 35, Varaždin Nedjelja, 18 sati NEĆKO SVOJEGLAVEČKO -predstava LJETO U VARAŽDINU Nedjelja, 21 sat Dvorište Županijske palače KLUB TANGO - autorski projekt K. Krčar Ponedjeljak, 11 sati Gradska tržnica Varaždin VRAK MRAK I SELJO BELJO - predstava

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak – utorak: 14 do 20 sati

srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak-utorak: 14 do 20 sati srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati

MUZEJ Stari grad, Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Dio retrospektivne izložbe Vere Kuntner - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija starih i novih majstora - palača Sermage; VERA KUNTNER: slike, crteži, ilustracije 1949.

- 2009.

Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJA Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati

- ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru ZLATI AJNGEL, Gajeva 15 , tel. 042/ 212-702 - izložba fotografija S. McGlothin GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Utorak, 19 sati - otvorenje izložbe N. DRAGIĆA

Srijeda, 20 sati MALI ČAROBNJAK - premijera predstave K.D. Pinklec Subota, 17 sati MED MUROM I DRAVOM - županijska smotra koreografiranig folklora od 25. do 30. lipnja u 19 sati BABYILON A.D. - akcijski triler u 21 sat PROROČANSTVA - triler

Subota, 21 sat

DEBITANTI - premijera predstave Lj. Kerekeša HNK Varaždin

56 Zadnja

23. lipnja 2009.

ARENA VARAŽDIN Koncert američke rock atrakcije Limp Bizkit

Energija nu-metala Fred Durst, ludi Wes Borland i društvo od prvih su taktova naveli više tisuća posjetitelja da skakuću u silovitom ritmu Nakon što je prošle godine Varaždin pohodio Bob Dylan, ni za jedno koncertno gostovanje u našemu gradu nećemo moći reći da je najveće, ali Limp Bizkit održali su bolji koncert od Dylana. To je i sigurno jedan od najkvalitetnijih koncerata u posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj, a ako to tvrdi osoba čiji je

L

imp Bizkit predstavili su se u izvrsnom izdanju glazbeni ukus ipak znatno konzervativniji od glazbe Limp Bizkita, onda se nadam da je riječ o – objektivnoj procjeni!

Teška “ružača”

Bio je uistinu veliki užitak gledati kako momci s Floride u pridravskoj Areni raspaljuju nekoliko tisuća vjernih poklonika pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i mnogih susjednih zemalja.

U reduciranoj scenografiji kojom su dominirali pozadinski zastor s karikaturama petorice članova benda i jedna lijepa velika hrvatska zastava, do izražaja je došao nepatvoreno silovit, ali čist i precizan zvuk nu-metal heroja koji su s punim pravom krenuli na povratničku turneju.

Od prvih taktova uvodne „My Generation“ publika u parteru i na tribinama skakutala je ekstatično opijena zavidnom energijom Limpovaca, što se nesmanjenim intenzitetom nastavilo u

!

preostalim klasicima banda.

Sigurno je da je koncert trajao prekratko, samo sat i pol, ali ne treba zanemariti dobar uvod predgrupa, Voodoo Lizardsa i Cold Snapa, pa je sve skupa zaokružilo vrlo ugodnu večer teške ali kvalitetne „ružače“.

Fr e d D u r s t majstorski se nosio s najvatrenijim obožavateljima koji s u m u s v a ko malo skakali na pozornicu, a sjajni gitarist We s B o r l a n d , ina če i o p ako kontroverzni likovni umjetnik koji je više puta napuštao bend i eto se opet vraćao, oplemenio je cijeli događaj jednom od svojih najsuludijih kreacija, svirajući cijelo vrijeme maskiran u nekakvog bijelog pernatog anđela pakla s licem našminkanih poput Jokera iz „Batmana“. Živo rockersko zlo – ali u izvrsnom izdanju! (dp)

Jeger od 1.200 metara

Rezanjem jegera duljine 1.200 metara, koji je izašao iz ivanečke industrije mesa, u Ivancu je u subotu ponovno oboren svjetski rekord u pripremi najduže mesne prerađevine koja je podijeljena okupljenima na Danima grada Ivanca prote-

kli vikend.

U glazbenom smislu program Dana grada Ivanca u petak je obilježio koncert Majki i Gorana Bareta, subotnju večer nastup Olivera Dragojevića, a nedjelju nastupi lokalnih kulturnoumjetničkih društava.

AEROMITING

Kiša odgodila priredbu Najavljen Međunarodni aeromiting CIAV 2009. koji se trebao održati 20. i 21. lipnja na zračnom pristaništu u Varaždinu, privremeno je odgođen zbog nepovoljnih vremenskih prilika – priopćili su članovi organizacijskog Odbora airshowa, odnosno Aerokluba Varaždin. Sve predviđene učesnike u letačkom programu i javnost, kojoj se zahvaljuju na razumijevanju, organizatori će putem medija pravovremeno obavijestiti o novom terminu priredbe. (jn)

NAJAVA

Moto susret u Varaždinskim Toplicama

Moto klub Aqua bike iz Varaždinskih Toplica organizira od 3. do 5. srpnja tradicionalne 6. po redu moto susret. Očekuje se dolazak više stotina motociklista iz Hrvatske i inozemstva, a za njih je priređen raznovrstan program. Uz ostale nastupit će “Nakupina Mi” i “Mustač band”, a bit će održan i moto defile...

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović