INTERVJU Učenica Sarah Jalušić, dobitnica nagrade “Luka Ritz” za promicanje tolerancije EKSKLUZIVNO
DOZNAJEMO
Liječnici zakupci Doma zdravlja: Izbori nelegalni!
Iva Šarić, budućnost hrvatske grafike
Stranica 4.
Stranica 23.
Stranice 6.-7.
CRNA KRONIKA
Šesta žrtva u prometu na cestama županije Stranica 19.
Tjednik
Regionalni
Plus
Broj 267. :: 30. lipnja 2009. :: www.regionalni.com
OTKRIVAMO Nekada uspješna tiskara Varteks proživljava najteže razdoblje
Novi ulagač ili stečaj - varijante opstanka Tiskara nema vlastite nekretnine za kredit kojima bi riješila dugove dobavljaču Stranica 17.
Ček poslan iz SAD-a lažiran je u Ugandi?! U Varaždinu diplomirao kreator Cro-odijela
Na Svjetskom prvenstvu u Zadru veliki uspjeh člana Pikado kluba Varaždin Stranica 33.
Na varaždinskoj Neurologiji provodi se tromboliza, najmodernija terapija
Stranica 43 .
Stranice 14.-15.
Stranica 3.
Vladimir Lešić, viceprvak svijeta
Moždani udar nije ubojica
Povrćari buntovnici?
U posjetu časnim sestrama Družbe Klanjateljica Krvi Kristove, koje su iz Banja Luke došle u ivanečki kraj i izgradile novi samostan
USPJEH VARAŽDINSKOG KANUISTA
Emil Milihram obranio europsko zlato Stranica 33.
EKSKLUZIVNO Samostan u I. Vrhovcu
Stranica 10.
Stranice 8.-9.
ISSN 1846-8969
9 771846 896003
• SPORT Uspješno završilo Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju Stranica 34. • ŽENSKI SVIJET Karmen Šoštarić: Moj moto - uživati u malim stvarima Stranica 45. • URBANA KULTURA Međunarodna radionica animiranog filma u Čakovcu: Bit će i bolje, i najbolje Stranica 25. • ZDRAVLJE Na pregled glave i vrata u sklopu kampanje “Želimo govoriti” stiglo više od 100 ljudi Stranica 42. • PUTOPIS Madeira Str. 31.
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
30. lipnja 2009.
TROŠKOVI SLAVE Dvojbena izvješća o troškovima izbornih kampanja tomislav makaj
2
Opet pretučen novinar, dokle tako?
N
ovinar Međimurskih novina Stjepan Mesarić pretučen je prošli četvrtak dok je obavljao svoj redovni radni zadatak. Na njega je nasrnuo i ozlijedio ga udarcima u glavu i drugdje Željko PAVLEK po tijelu sin međiurednik@regionalni.com murskog poduzetnika zbog toga što je novinar, zamislite, prije tri mjeseca pisao o navodno loše obavljenim radovima uređenja lokalnih cesta tvrtke njegovog oca, na što su novinara upozorili građani. Međimurske novine su, uzgred rečeno, poštujući pravila struke, objavile i šire očitovanje druge strane odnosno demanti vlasnika tvrtke na kritike o loše obavljenim radovima pa za ovakav bezočni napad zapravo nije bilo baš nikakvog povoda. No, očito je da si neki i u Međimurju uzimaju za pravo davati lekcije novinarima udarcima u glavu. U Hrvatskoj je, podsjećam, nažalost posljednjih godina takvih slučajeva bilo više, a kulminirali su ubojstvom novinara Ive Pukanića. olicija još uvijek traga za osobom (ili više njih) koja je teško premlatila i zamalo ubila kolegu novinara Dušana Miljuša u Zagrebu. I ovaj brutalan napad na novinara Međimurskih novina osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, novinari iz drugih redakcija, župan Međimurske županije, smatrajući ga opravdano nasrtajem na novinarsku profesiju i slobodu medija… Nedvojbeno je također da će (i) međimurski slučaj premlaćivanja novinara imati odjeka i u inozemstvu, poglavito kada se budu podnosila izvješća o slobodi medija u Hrvatskoj od strane međunarodnih novinarskih udruga.
P
Pet kandidata za varaždinskog gradonačelnika ukupno je prijavilo manje od 500 tisuća kuna troškova za izbornu promidžbu
Prijavili - što su htjeli Je li moguće da su za promidžbene troškove tijekom kampanje za župana Štromar i Sabati ukupno potrošili 630 tisuća kuna, a petero kandidata za gradonačelnika Varaždina manje od 500 tisuća kuna, koliko su prikazali Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana treba temeljito doraditi, ako u ničem drugom, onda u dijelu koji se odnosi na prikaz financiranja izbornih kampanja.
Štromar: 467 tisuća
Ukoliko uopće postoje, izvješća o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu, koja su kandidati i njihovi zamjenici bili dužni dostaviti izbornom povjerenstvu općina, gradova ili županija, uglavnom su dvojbena i upućuju na zaključak da se prijavljivalo što se i koliko se htjelo. Da je uistinu tako, dovoljno je pogledati primjere iz Varaždinske županije. Za izbornu promidžbu Predraga Štromara i njegovog zamjenika Milana Pavlekovića, sudeći po podacima
Čehok prijavio 240 tisuća, Habuš 103 tisuće kuna Ivan Čehok i njegovi zamjenici za izbornu su promidžbu, sudeći po podacima dostavljenim Gradskom izbornom povjerenstvu, utrošili 240 tisuća kuna. Za što točno, nije poznato, ali su zato naveli poimence pet tvrtki i jedan ugostiteljski obrt koji su zajedno s ogrankom HSLS-a donirali 185 tisuća kuna, dok razlika otpada na njihove osobne priloge. Kandidat za gradonačelnika Goran Habuš i zamjenici prijavili su 103 tisuće kuna troškova
pr ijavljenim Županijskom izb or nom p ovjerens t vu,
t
emeljito treba doraditi zakon koji propisuje obvezu prijavljivanja troškova ukupno je utrošeno nešto malo manje od pola miliju-
promidžbe, kao i kome je otišao taj novac, ali ne i odakle im. Robert Podolnjak i njegov zamjenik dobili su za promidžbu novac jedino od HSS-a, i to 44.700 kuna. I Ivan Herman naveo je kao jedini izvor financiranja HDZ koji je kroz donacije, članarine te proračun dao 42.622 kune, a za njegove zamjenike još po pet tisuća kuna. Još manje potrošila je Mirjana Kolarek Karakaš, nešto manje od 20 tisuća kuna, koja je namaknula od privatnih osoba i tri tvrtke.
na kuna, točnije 467.999,91 kuna. Kome je i koliko od tog novca otišlo, lako je vidljivo iz vrlo preglednog izvješća na tri stranice na kojima je stotinjak stavki od kojih se najveće odnose na usluge oglašavanja.
Sabati: 163 tisuće
Nasuprot tome, evidencija o primljenim dobrovoljnim prilozima i donacijama u
novcu od pravnih osoba stala je na svega četvrtinu jednog lista. Kako i ne bi kada se na njoj nalaze svega tri stavke iz svibnja: Coning s 30 tisuća kuna te Goran Habuš i Nino Lučić s po 25 tisuća kuna!? Doduše, iz šturog zbirnog pregleda vidljivo je da je do početka svibnja primljeno donacija u ukupnom iznosu od 389 tisuća kuna, ali ne i od koga.
OBVEZA Zakon propisuje objavu cjelovitog završnog izvješća o izvorima i visini troškova
Nepoštovanje zakona bez sankcija!
Tko je i što platio i dalje je često nepoznanica
Bez transparentnog financiranja predizbornih kampanja nema transparentnog izbornog procesa i borbe protiv korupcije. Tko i u kojoj mjeri financira kampanje i pomaže u dolasku na vlast onima koji će sutra upravljati javnim sredstvima, za javnost ostaje nepoznanica. To su upozorili članovi GONG-a i Transparency Internationala Hrvatska, osvrćući se na provedbu Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u dijelu koji se odnosi na troškove promidžbe. Naime, zakonom je propisano da izbornim povjerenstvima kandidati trebaju dostaviti prijevremeno iz-
vješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe najkasnije sedam dana prije izbora, a u roku od 14 dana od objave rezultata i - završno izvješće. - Nadležno izborno povjerenstvo objavit će cjelovito završno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu svih kandidata u lokalnom službenom glasilu i lokalnim sredstvima javnog priopćavanja – navodi se u zakonu. Međutim, nema nikakvih propisanih sankcija ukoliko se to ne napravi, baš kao ni za kandidate ako ne predaju cjelovita i točna izvješća o izvorima financiranja troškova promidžbe.
Aktualno
30. lipnja 2009.
OTKRIVAMO Umirovljenici rodbina iz SAD-a poslala pismo u kojem je bio ček na 100 dolara
Ček poslan iz SAD-a u Varaždin ukraden, pa lažiran u Ugandi? Krivotvoreni ček otkriven u banci u SAD-u: sa 100 dolara prepravljen na 8.850, a lažirano i ime primatelja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Neuobičajen slučaj koji sliči scenarijima iz kriminalističkih filmova dogodio se umirovljenici iz Varaždinske županije. Bankovni ček na 100 američkih dolara, koji su joj iz Sjedinjenih Američkih Država poslali sestrična i njezin suprug, nikada nije stigao na njezinu adresu: ispostavilo se da je krivotvoren na 8.850 dolara i da je u sve umiješana tvrtka iz Ugande.
Noćna mora
Slanje novčane pomoć i pretvorilo se u noćnu moru, posebno za obitelj njezine sestrične u SAD-u koja je iz Ugande primila telefonske pr ijetnje. - Ne mogu vam opisati taj osjećaj. Pošten čovjek ne može vjerovati da postoji kriminal, a kamoli međunarodni lanac kriminala.
t
vrtki iz Kalifornije dijelove za računala lažnim čekom pokušala platiti tvrtka iz Ugande Najgore je to što moja sestrična i njezin suprug smatraju da su u sve umiješani ljudi iz Varaždinske županije. Nakon što su me više puta u telefonskom razgovoru pitali jesam li što poduzela, odlučila sam doći k vama – ispričala je umirovljenica, koja je željela ostati anonimna. Što se zapravo dogodilo i kako su povezani naša županija, SAD i Uganda? - Moja sestrična živi u SAD-u i meni je, kao i drugim članovima obitelji diljem Hrvatske, uoči Božića i Uskrsa poslala pismo s čekom na 100 američkih dolara. I dok su čekovi stigli
na adrese u Rijeci, Opatiji i Slavoniji, moje nije stiglo za Božić, a ni Uskrs. Zato moja rodbina misli da se nešto loše događa ovdje, u našoj županiji – kaže umirovljenica.
Prijetnje iz Afrike
Čeku poslanom u prosincu izgubio se svaki trag, dok je onaj poslan uoči Uskrsa pronađen. Međutim, otkriven je u banci u Americi, a krivotvoren je na svotu 80 puta veću od pokrića. - U banci su napravili cijelu uzbunu. Svota na čeku, koju su poslali meni, sa 100 dolara prepravljena je na 8.850 dolara, a kao primatelj nisam navedena ja, nego tvrtka iz Kalifornije koja se bavi prodajom računalnih dijelova. Za razliku od toga, broj čeka je isti, a na njemu je ostalo i ime pošiljatelja, supruga moje sestrične – pojašnjava umirovljenica pokazujući nam preslike čekova koje joj je rodbina poslala iz SAD-a. Ispostavilo se da je tvrtka iz Kalifornije falsificirani ček dobila iz Ugande, iz poduzeća koje je od njih naručilo računalne dijelove vr ijedne 8.850 dolara. Robu su im odbili isporučiti. No, suprug sestrične naše čitateljice je od poduzeća iz Ugande e-mailom zatražio da mu odgovore kako je moguće da su se koristili čekom s njegovim imenom. - Odgovorili su mu da je riječ o čeku njihovog klijenta, s kojim ne mogu stupiti u kontakt jer je na poslovnom putu u Mađarskoj. Kasnije su im i prijetili putem telefona – kaže umirovljenica pokazujući ispise mailova na engleskom, na koje je njezina sestrična rukom ispisala prijevod na hrvatski. Je li ček iz pisma ukraden već u SAD-u, na putu prema Europi ili u Hrvatskoj, pitanje je na koje je teško odgovoriti.
Originalni i lažni ček
NEUGODNOSTI Rodbina u SAD-u prima pozive iz Ugande
Prijete nam da ćemo izgubiti kuću - Glavni voditelj pošte u SADu nam je odgovorio da su u svim poštama postavljene kamere i da je nemoguće da je ček iz pisma ukraden ovdje. Isti dan smo poslali četiri pisma s čekovima, od kojih nije primljeno samo ono poslano u Varaždinsku županiju. Vlasnik tvrtke u Kaliforniji, koji je naveden
kao primatelj na krivotvorenom čeku, primio je još tri krivotvorena čeka nakon “našega”. No, preplašio se kada su mu iz Ugande počele stizati prijetnje, baš kao i nama. Još nam prijete da ćemo izgubiti kuću, automobil i ostalo – odgovorili su e-mailom na naš upit sestrična i suprug naše čitateljice.
3
KRONOLOGIJA
Tko je ostao bez pisma i novaca Umirovljenica kojoj je rodbina u običnom pismu poslala ček na 100 dolara u našu se redakciju javila ponukana napisima o nestanku pisama s novcem. U travnju smo objavili slučaj O.G. kojoj je kći iz Njemačke u preporučenom pismu poslala 700 eura, a nama se obratila za pomoć jer pismo i novac nisu stigli na njezinu adresu. Bez 100 eura ostala je i Marija Mandarić, umirovljenica iz Varaždina. Njoj je uoči Božića prošle godine čestitku u kojoj je bio novac poslala sestra iz Slovenije, a ispričala je da je čestitku u uredno zatvorenoj koverti primila, no eura nije bilo. Slično je doživio i Srećko Erhard: brat njegove supruge im je iz Australije, također za Božić, poslao čestitku s novcem, ali ona nikada nije stigla na njihovu adresu. Iz Hrvatske pošte su nam u travnju odgovorili da se svako preporučeno pismo knjiži, tj. prati od pošiljatelja do primatelja te se tako utvrđuje što se točno događa s pošiljkom. Upozorili su i na to da se u preporučenom pismu, kao i u običnom pismu, ne označava vrijednost, pa nitko ne može znati što je u pošiljci. - Posebno želimo skrenuti pozornost da se novac ne šalje u preporučenom, nego u vrijednosnom pismu na kojem se označava stvarna vrijednost pošiljke, Western Unionom, poštanskom ili brzojavnom uputnicom – istaknuli su tada u HP-u.
POLICIJA PU varaždinskoj u posljednjih godinu dana građani prijavili samo jedan slučaj koji se odnosi na nestanak pošiljke
Djelatnica pošte prijavila nestanak 200 kuna iz pošiljke Je li Policijska uprava varaždinska u posljednjih godinu dana primila prijave građana u vezi s nestankom pisama i preporučenih pošiljki? - Policijski službenici u posljednjih godinu dana zaprimili su prijavu jednog događaja koji se odnosi na nestanak pošiljke i krivotvorenje čekova – navedeno je u pisanom odgovoru PU varaždinske, koje je potpisao načelnik Rade Sitar.
Mimo propisa
Policija: Obratite nam se u slučaju nestanka pisma ili pošiljki
Navode da se radi o prijavi djelatnice Hrvatske pošte Varaždin od 1. lipnja ove godine. - Djelatnica Hrvatske pošte Varaždin tom je prilikom izjavila da je
zatekla otvorenu preporučenu pošiljku u kojoj se trebalo nalaziti 200 kuna, a koji je iznos najvjerojatnije od strane
n
ovac ne šaljite u pismima, posavjetujte se o najsigurnijem načinu slanja! nepoznate osobe uzet iz preporučene pošiljke - pojašnjavaju. Policija nastavlja rad po navedenom predmetu, a do sada je jedino utvrđeno da pošiljatelj navedenu pošiljku s novcem nije poslao u skladu s propisima. Osim tog slučaja,
slične prijave u PU varaždinskoj nemaju. No, što savjetuju građanima? - Savjetujemo ih da gotovi novac ne šalju pismima, nego da se prije slanja posavjetuju s djelatnicima pošte o najsigurnijem načinu slanja gotovog novca na odredište, kako bi novac sigurno i u poslanom iznosu stigao u ruke primatelja. To se također odnosi i na ostale vrijedne stvari koje se šalju poštom – poručuje načelnik Sitar. Ujedno je savjetovao građanima da se u slučaju nestanka pisma ili pošiljki obrate PU varaždinskoj kako bi policijski službenici evidentirali događaj te poduzeli mjere na utvrđivanju počinitelja takvih djela.
4
Aktualno
30. lipnja 2009.
Čemu čuđenja?
REGIONALNI TJEDNIK/Mirela dolenec
DOM ZDRAVLJA Izbori za predstavnika zakupaca u Upravnom vijeću
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Novo poskupljenje go23.6. riva INA-e koja je u prvom kvartalu imala 650 milijuna
kuna gubitaka. Čemu čuđenje, kad je u pitanju tvrtka prepuna političko-rodbinskog kadroviranja koje MOL sređuje sječom direktora. Ne treba se čuditi ni vijesti iz Bruxellesa: Slovenija blokirala još jedno poglavlje, statistiku, a Bildt diže ruke i poručuje da je spor stvar dviju država, a ne EU. Doduše, veli i da će Slovenija trpjeti posljedice svojeg ponašanja, ali ni kakve i od koga. Od nas? Ako se dignu ruke i 24.6. propadnu li pregovori, propada i ideja ujedinjene Europe, veli Sanader komentirajući otkazivanje pristupne konferencije zbog blokade. Riječi, riječi, riječi... Zbog organiziranog kriminala, splitska policija privela četvoricu zapovjednika čije se plaće kreću oko 10 tisuća kuna, ali ni to im nije bilo dovoljno. Vlada najavljuje obračun s poslodavcima 25.6. koji izrabljuju radnike kojima ne osiguravaju tjedni odmor i druge zakonske obveze. Dok u nas tek najavljuju, Rusija znatno učinkovitija: nakon sastanka vlade posvećenom krizi, Putin izvanredno obišao trgovine i ukazao na neprimjerene marže, nakon čega je najavljeno sniženje.
26.6.
U sjeni zahtjeva seljaka za većom cijenom pšenice vijest da je lanjski BDP Hrvatske po glavi stanovnika iznosio je 63 posto prosjeka EU, što je bolje nego kod šest njezinih članica. No, kada je u pitanju porezno opterećenje, s 46,5 posto BDP-a premašujemo prosjek EU koji je manji od 40 posto. Svijet obišla vijest o smrti Michaela Jacksona, darovitog i ekscentričnog zabavljača. Na visokim učilišti27.6. ma u Hrvatskoj lani diplomirala 25.573 studenta, što
je za 22 posto više diplomanata no 2007. Čakovečka gimnazija najbolja, ivanečka u vrhu. Sjajni rezultati, a obećavajuće i tvrdnje Frattinija koji vjeruje da je moguće riješiti granični spor našim povlačenjem pretpristupne dokumentacije sporne za Sloveniju. Fotografije kornatske 28.6. tragedije opravdano otvaraju sumnju u istragu i službe-
Uz dr. Zrinku Huđek Leskovar, kandidati su dr. Mirjana Galović Kučko, dr. Mirjana Kolarek Karakaš i dr. Dragutin Rogina
Liječnici zakupci tvrde: Izbori nisu legalni! Dr. Đurđa Hren Obranić: Ako će izbori biti održani, sve odluke Upravnog vijeća Doma zdravlja Varaždinske županije bilo tko može osporiti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetiv@regionalni.com
Liječnici medicine i stomatologije, koji su zakupci Doma zdravlja Varaždinske županije, ovaj bi utorak, 30. lipnja, trebali izaći na izbore na kojima bi trebali izabrati svojeg predstavnika u Upravnom vijeću te zdravstvene ustanove. Međutim, izbore koje je sazvao v. d. ravnatelja Doma zdravlja Ivan Crnković, dio liječnika zakupaca smatra nelegalnim i traži njihovo poništenje.
Promjena statusa
U ime 19 liječnika zakupaca primarne zdravstvene zaštite to je prošli tjedan u dopisu poslanom Crnkoviću i Upravnom vijeću zatražila dr. Đurđa Hren-Obranić. -
29.6.
IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin
GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com
aš predstavnik u Upravnom vijeću je dr. Huđek Leskovar, navodi 19 zakupaca te je i dalje na snazi sve do promjene statusa zakupca u status koncesionara te do izbora predstavnika koncesionara u Upravno vijeće većinom glasova na izbornoj
Tko je za predstavnika zakupaca u Upravnom vijeću Doma zdravlja kandidirao dr. stom. Mirjanu Galović Kučko, dr. med. Zrinku Huđek Leskovar, dr. med. Mirjanu Kolarek Karakaš i dr. med. Dragutina Roginu? Tu dvojbu u dopisu v. d. ravnatelju Ivanu Crnkoviću otvara dr. Đurđa Hren Obranić, koja je navela i to da je 19 liječnika
U prvom tromjesečju BDP nam pao za 6,7 posto, nezabilježeno od 1999. Od 195 mjera Akcijskog plana protiv, provedene su gotovo sve, ali građani i dalje smatraju da je pravosuđe najkorumpiranije, čudi se Šimonović. Čemu, pa nisu bitne smo mjere, nego i rezultati, primjerice, tko je završio u zatvorima. UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek
n
skupštini koncesionara – navela je u dopisu dr. Hren Obranić.
Crnković odsutan
Hoće li izbori biti opozvani ili ne, u ponedjeljak poslijepodne nije bilo moguće saznati. U Domu zdravlja smo dobili odgovor da Ivana Crnkovića neće biti cijeli ovaj tjedan, a nismo uspjeli dobiti ni Vladimira Levaka, predsjednika Upravnog vijeća, koji je u ponedjeljak bio u Zagrebu. Župan Predrag Štromar, kojem je dr. Hren-Obranić također poslala dopis, također nije bio dostupan. - Očekivala sam da će se netko javiti, no to se nije dogodilo. Smatramo da bi izbore u svakom slučaju trebalo opozvati, jer nisu u skladu sa zakonskim odredbama
iznenađeno imenima predloženih kandidata, osim dr. Leskovar. Međutim, dr. Mirjana Kolarek Karakaš, specijalistica pedijatrije, pojasnila nam je da je ona kandidat pedijatara i ginekologa. - Iako nas ima manje u odnosu na liječnike obiteljske medicine, sastavni smo dio primarne zdravstvene zašti-
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
NOVINARI
SURADNICI
LEKTORICA
GRAFIČKA REDAKCIJA
Irena Harači
Vesna Margetić-Slatki
Isidora Vujošević
Tomislav Šimpović
vmargetic@regionalni.com
Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab
isidora@regionalni.com
- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com
FOTOREPORTERI
Dragutin Kliček
iharaci@regionalni.com
Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com
pa bi, u slučaju da se održe, bilo tko mogao osporiti sve odluke Upravnog vijeća. No, budu li unatoč tome održani, mi ćemo se odazvati kako nam v. d. ravnatelja ne bi predbacivao da nismo htjeli na njih izaći. Nakon toga ćemo ih osporiti – rekla nam je u ponedjeljak dr. Hren Obranić. Pojašnjava da trenutno vlada “međuvlašće”. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz prosinca prošle godine ne spominju se zakupci, nego koncesionari, koji predstavnika u Upravnom vijeću biraju većinom glasova na izbornoj skupštini. Međutim, do promjene statusa još nije došlo. Prema starom zakonu iz 2006., jedan član UV-a je zakupac “koji je izabran većinom glasova zakupaca toga doma zdravlja.”
Dr. Karakaš: Potpis i glas nisu isto
ne objašnjenja stradavanja vatrogasaca.
IMPRESSUM
Naš predstavnik u Upravnom vijeću Doma zdravlja je dr. Zrinka Huđek Leskovar, koja je izabrana većinom potpisa zakupaca u studenom 2008. godine te je, kao naša predstavnica, prisustvovala sjednicama Upravnog vijeća. Slijedom toga, mandat dr. Huđek Leskovar nije istekao
Helena Hrman helena@regionalni.com
Josip Novak josip@regionalni.com
dragutin@regionalni.com
Siniša Sović Tomislav Makaj
Robert Marciuš roby@regionalni.com
te. Osobno smatram da i nije najvažnije koje je struke kandidat, nego o kakvoj osobi se radi i koliko je spremna i sposobna zastupati interese zakupaca. Slični izbori se provode i za delegate Skupštine Hrvatske liječničke komore. Nije dovoljno dati svoj potpis, nego na provedenim izborima dati svoj glas – rekla je dr. Kolarek Karakaš. REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com
30. lipnja 2009.
Oglas
5
6
Intervju tjedna
30. lipnja 2009.
OTVORENO Sarah Jalušić iz Novog Sela na Dravi, učenica 8. razreda, dobitnica je n
Pomažući drugima pos Sarah Jalušić odabrana je u velikoj konkurenciji preko 6000 mladih iz cijele Hrvatske, a u kategoriji osnovnoškolaca Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com
NOVO SELO NA DRAVI - Ona je ponos Hrvatske. Ima 14 godina, učenica je 8. a razreda OŠ Kuršanec, za sebe kaže da je uporna, tvrdoglava i snalažljiva, ali prije svega je rođena humanitarka koja je uvijek tu da pomogne onome kome pomoć uistinu treba.
Svi za Sarah
Upravo zbog svoje humanosti, promicanja tolerancije i nenasilnog ponašanja Sarah Jalušić dobila je nagradu “Luka Ritz”, koja je osnovana krajem rujna prošle godine u spomen na nedužnog i nasmrt pretučenog zagrebačkog mladića. U konkurenciji preko 6000 učenika osnovnih i srednjih škola, tu titulu dužnu poštovanja, osvojila je upravo mlada Međimurka u kategoriji osnovnoškolaca dok je Riječanin Zvonimir Lapov Padovan tu nagradu osvojio u kategoriji srednjoškolaca. Uspjeh je još veći kada se zna da je Povjerenstvo koje je biralo dobitnike nagrade izabralo Sarah potpuno jednoglasno. U Povjerenstvu je bila majka pokojnog Luke Ritza - Suzana Ritz, potom predstavnici Nacionalnog
nagradi te o njenim planovima razgovarali smo sa Sarah Jalušić. Sarah, čestitamo na ovoj respektibilnoj nagradi. No, kako se tvoje ime uopće našlo među 6000 mladih iz Hrvatske koji su konkurirali za ovu nagradu? Na natječaj za nagradu “Luka Ritz” - za promicanje tolerancije i škole bez nasilja prijavile su me ravnateljica
S
arah Jalušić Povjerenstvo je izabralo jednoglasno OŠ Kuršanec Marija Tepalović i pedagoginja škole Koraljka Bendelja. Pedagoginja je napisala moj životopis te opisala što sam sve radila na humanitarnom planu u proteklih pet godina. Kako je započelo tvoje humanitarno djelovanje? Moja je škola pr ije pet godina postala škola nulte stope tolerancije na nasilje, a ja sam kao članica Vijeća učenika dobila ideju da bismo mogli osnovati grupu “Anđeli pomagači” koja bi pomagala učenicima kod rješavanja njihovih problema. Sve sam organizirala sa svojih pet prijateljica, Sarom, Helenom, Viktorijom, Janom i Tijanom te smo uz pomoć pedagoginje počele djelovati.
Oaza mira
S mamom Željkom
vijeća učenika, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje te predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH. Nagradu je Sarah uručio sam ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, a svečanost uručivanja nagrade bila je organizirana pretprošlog tjedna. Nagrada se sastoji od skulpture “Lukina kosa vedrine” koju je izradila Sabina Mikelić, posebnog priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od tisuću kuna mjesečno. OŠ Kuršanec također je dobila posebno priznanje. O tome što ju je ponukalo činiti dobra djela, o samoj
Na koji točno način? St vo r ile sm o t z v. oazu mira. To je bio jedan kutak u školi u kojem su anđeli pomagači djelovali i to na tri načina. Učenici su mogli problem koji imaju napisati na papirić te taj papirić, uz šifru, anonimno ubaciti u kutiju. Rješenje problema izvjesile smo na oglasnu ploču tako da su ga učenici mogli pročitati. Drugi način je bio da ukoliko je netko o problemu želio razgovarati, nudili smo mogućnost i osobnog razgovora. A treći dio pomoći sastojao se u tome da ako netko treba mir, koncentraciju i opuštanje, to je mogao doći potražiti u oazi mira. Stavili smo mu slušalice i pustili opuštajuću glazbu. Kako ste se za to pripremale? Pripremale smo se uz pomoć pedagoginje kod koje smo 2 do 3 tjedna učile medijaciju. Kako su ostali učenici škole prihvatili taj vaš angaSarah, dobitnica nagrade “Luka Ritz” za promicanje tolerancije i škole bez nasilja, namjerava i dalje djelovati u tom smjeru
Intervju tjedna
30. lipnja 2009.
7
nagrade “Luka Ritz” za promicanje tolerancije i škole bez nasilja i grubosti
stala je ponos Hrvatske O nagradi
AKTIVNOSTI
”Ministar Primorac uručio mi je nagradu te će mi zauvijek ostati u sjećanju kako je rekao da smo Zvonimir i ja ponos Hrvatske”
O Romima ”Ni ja osobno ni moj
Sarah Jalušić dobila je nagradu “Luka Ritz” u kategoriji osnovnoškolaca iz cijele Hrvatske
žman? Moram reći da su nam se neki čak i smijali jer smo pod odmorima imali majice na kojima je pisalo “anđeli”. Šetale smo po hodnicima da uočimo postoji li negdje nasilje i da taj problem riješimo. No, pedagoginja nas je uvijek upozoravala da same
S
arah je već pet godina angažirana u humanitarnom radu ne ulazimo u sukobe, već da problem, ukoliko ga uočimo, prijavimo dežurnom učitelju. I jeste li uočili neke veće probleme? Saznale smo da postoji obiteljsko nasilje odnosno da mnogi naši kolege pate zbog svađa među roditeljima, a bilo je i nasilja među vršnjacima, ali oni koji su bili nasilni i stvarali probleme bili su izbačeni iz škole. Tvoja škola, OŠ Kuršanec,
Organizatorica humanitarnih akcija Bila si sudionica i susreta mreže škola bez nasilja, kao i organizatorica nekih humanitarnih akcija. Možeš nam reći nešto o tome? U studenom prošle godine bila sam na susretu mreže škola bez nasilja u Šibeniku te sam tamo dosta toga naučila. Učenici, pristigli iz cijele Hrvatske, bili su podijeljeni u grupe. Ja sam bila u grupi vršnjak-pomagač u kojoj sam učila kako pomoći onim učenicima koji su u problemima. Sudjelovala sam i u
projektu “Alkohol nije cool”. Predstavljala sam i svoju školu na Nacionalnom vijeću učenika Međimurske županije. Isto tako, organizirala sam humanitarne akcije “Darujmo prvašiće igračkama”. Učenike sam zamolila da u školu donesu svoje igračke koje bi uručili prvašićima, da se na taj način lakše prilagode nastavi. I za jednu romsku obitelj, kojoj je izgorjela koliba, a koja je imala mnogo djece, prikupljala sam pomoć.
Luka Ritz preminuo je od posljedica premlaćivanja
specifična je po tome što je pohađa čak 60 posto djece romske populacije. Jeste li s njima imali neke probleme ili sukobe? Ni ja osobno ni moj razred s Romima nismo imali nikakve probleme. Na njih nikad nisam gledala drukčije, a puno njih je tražilo pomoć od mene u učenju i savladavanju gradiva. U početku smo u razredu imali pet Roma, a u sedmom razredu ostao je samo jedan Rom jer mnogi od njih odustaju od školovanja.
razred s Romima nismo imali nikakve probleme. Na njih nikad nisam gledala drukčije, a puno njih je tražilo pomoć od mene u učenju i savladavanju gradiva”
O očekivanjima ”Znam da će se sada mnogo očekivati od mene, ali ja se i dalje namjeravam truditi u humanitarnom radu”
Trbušni ples, odbojka... Čime se još Sarah Jalušić bavi u slobodno vrijeme? Plešem trbušni ples jedanput tjedno u Plesnom centru “Livi”, igrala sam odbojku u školi, a ove godine OŠ Kuršanec osvojila je prvo mjesto na županijskom natjecanju. Volim se rolati, šetati uz Dravu... Kakva si kao prijateljica? Citirat ću jednu svoju prijateljicu koja je rekla da sam dobra i da volim drugima pomagati. Imam dvije najbolje prijateljice, Barbaru i Maju, kojima se povjeravam, baš kao i one meni, ali imam i najboljeg prijatelja Roka kojem se povjeravam isto kao i prijateljicama. Što obitelj kaže na tvoj uspjeh? Svi su jako ponosni i sretni zbog mene. Imaš li nekog omiljenog pjevača kojeg voliš slušati? Najdraži mi je Tony Cetinski. Jesi li pratila “Hrvatska traži zvijezdu”? Zadovoljna si pobjednikom? Jesam, jako sam zadovoljna pobjednikom. Čak sam se i fotografirala s Bojanom Jambrošićem jer je on sa svojom skupinom nastupio na dodjeli nagrade “Luka Ritz”.
EMOCIJE Dva dana prije kraja nastave Sarah Jalušić saznala da je osvojila nagradu “Luka Ritz”
Plakala sam od sreće zbog dobivene nagrade Kada si saznala da si upravo ti osvojila nagradu Luka Ritz, kako si se tada osjećala? Dva dana prije kraja nastave, 10. lipnja, saznala sam da sam dobila nagradu “Luka Ritz”. Upravo smo bili na probi za oproštajnu predstavu, a kada sam čula da sam upravo ja osvojila nagradu, od sreće su mi potekle suze i zagrlila sam se s prijateljicama kojima je bilo drago što sam osvojila nagradu.
Ministrov govor
Sarah i Zvonimir, dobitnici nagrade “Luka Ritz”
Tko je išao s tobom na dodjelu nagrade “Luka Ritz” u Zagreb? Išla je sa mnom mama Željka, ravnateljica OŠ Kuršanec Marija Tepalović i pedagoginja Koraljka Bendelja. Ministar
Primorac uručio mi je nagradu te će mi zauvijek ostati u sjećanju kako je rekao da smo Zvonimir i ja ponos Hrvatske. To mi je jako lijepo zazvučalo. Jesi li razgovarala s roditeljima Luke Ritza? Što misliš o tragediji koja se dogodila njihovom sinu? Čestitali su mi na nagradi, dali su izjavu okupljenim novinarima, a potom su razgovarale Lukina i moja mama. Moram priznati da nisam bila dovoljno svjesna tragedije koja se dogodila Luki, no kasnije sam s mamom pretraživala internetske napise o tome i mogu reći da je to grozno. Koji su tvoji daljnji planovi u humanitarnom djelovanju? Znam da će se sada mnogo očekivati
od mene, ali ja se i dalje namjeravam truditi i biti angažirana u humanitarnoj vrsti rada. Želja mi je postati psihologinja ili pedagoginja, no sada je preda mnom upis u čakovečku Gimnaziju. Svakako ću se truditi opravdati nagradu koju sam dobila. Veliki je problem u današnje vrijeme kod mladih i neprihvaćanje od strane njihovih vršnjaka. Jesi li i ti imala prisutan taj problem u svom razredu i ukoliko jesi, na koji način si ga pokušala riješiti? Mi smo stvarno bili složan razred i kod nas nije bilo nikakvih podjela. Svi smo se međusobno družili i međusobno smo si pomagali. I nije bilo podjela na Rome i na one koji to nisu.
8
Život
30. lipnja 2009.
EKSKLUZIVNO Sestre Klanjateljice Krvi Kristove, koje su prije 10-ak godina svoj dom p
Naš put od Banja Luke
U kapelici samostana sestara Klanjateljica Krvi Kristove dnevno se na misi okupi i do osamdeset ljudi, a one su uvijek otvorena srca za svakoga
U samostanu živi 20-ak sestara, svaka ima svoje zaduženje i obvezu, brinu i o nemoćnim sestrama, a otvorene su za tamošnje stanovništvo te im rado pomažu Piše: HELENA HRMAN hhrman@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
IVANEČKI VRHOVEC - Kada još s ceste Ivanec-Lepoglava na brežuljku u Ivanečkom Vrhovcu primijetite samostan sestara Klanjateljica Krvi Kristove, privuče vas to zdanje i pomislite što se krije iza tih zidina.
Osjećaj mira
U samostanu s ljubavlju i pažnjom njeguju bolesne sestre
No, kada se popnete do tog zdanja i uđete unutra, osjetite mir i ispunjenje, a dobrodošlicu vam požele 22 sestre Družbe Klanjateljice Krvi Kristove. Najstarija, sestra Dobroslava ima 97 godina i još uvijek je pokretna te pomaže u pranju rublja dok najmlađa sestra Danijela Anić broji tridesetak ljeta i aktivna je u zajednici n a više razina: predaje vjeronauk u Srednjoj školi Ivanec , voditeljica je nogometne momčadi iz Ivanca, koja se natječe u sklopu Hrvatske katoličke malonogometne lige Varaždinske biskupije, drži duhovne obnove za mlade... T Toplo su nas i srdačno dočekale poglavarica samostana u Ivanečkom Vrhovcu sestra Zdenka Pezer, rodom iz Brčkog, i sestra Rafaela Milić, rodom iz Tomislavgrada. Počele su razgovor prisjećajući se svoje bogate povijesti iz Banja Luke. - U Ivanečki Vrhovec došle smo u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina proš-
Sestre Klanjateljice Krvi Kristove u cijelom svijetu Utemeljiteljica Družbe Klanjateljice Krvi Kristove je sveta Maria De Mattias. Rođena je u središnjoj Italiji, mjestu Acuto 1805. godine, proglašena blaženom 1950., a svetom 2003. godine. Marija je bila bistro dijete i zarana su je posebno zainteresirale očeve priče o biblijskim junacima i vazmenom Jaganjcu, koji je prolio krv za svakog čovjeka. Nažalost, prolijevanje krvi na ulicama njenog grada bilo je dio Marijine stvarnosti,
što će obilježiti njezin život i duhovnost. U njezin grad dolaze misionari Krvi Kristove koji pozivaju ljude da se vrate kršćanskom načinu života. Iz rodnog grada odlazi u 29. godini života u želji da osnuje Institut s ciljem promicanja slave božanske Krvi, posvećenja duša te rada na duhovnoj, moralnoj i socijalnoj obnovi društva. U tome je i uspjela. Do kraja života otvorila je 68 zajednica te je proširila Družbu Klanjateljica Krvi Kristove
u Englesku i Švicarsku. Njihov je apostolat odgajati žene i djevojke kako bi vjerski, duhovno, humano i kulturno napredovale te kao zdrave majke i supruge odgajale nove naraštaje, no nijedan čovjek nije izuzet iz njihovog apostolata jer je za svakoga Isus prolio krv. Danas su članice njihovih Družbi nazočne na svim kontinentima, a s ponosom ističemo da je trenutno njihova generalna glavarica Hrvatica Bernarda Krištić.
log stoljeća - rekle su sestre čiju su Družbu Klanjateljice Krvi Kristove 1879. godine u Banja Luku doveli oci Trapisti. Sestre Klanjateljice Krvi Kristove tijekom godina širile su svoje
no. Međutim, teška vremena za sestre Družbe Klanjateljice Krvi Kristove nastupila su nakon II. svjetskog rata. - Nakon II. svjetskog rata sestre nisu imale od čega živjeti. Smjele su živjeti u svojim samostanima, ali nisu smjele javno djelovati pa su se mnoge vratile svojim obiteljima i rođacima kako bi preživjele - pričaju sestre Zdenka i Rafalea.
bila priučena krojačica te sam s još nekoliko sestara šivala i našu, ali i civilnu odjeću. Sjećam se da su k nama dolazili čak iz Beograda jer smo šivale jeftinije i povoljnije - prisjeća se sestra Rafaela. Ono po čemu su sestre Klanjateljice Krvi Kristove u Banja Luci bile poznate, kaže poglavarica samostana u Ivanečkom Vrhovcu sestra Zdenka, bila je škola koju su vodile sestre, a osobito se isticala glazba. - Sestre su poučavale svirati klavir, harmoniku, gitaru i flautu, a bio je velik interes za učenje sviranja instrumenata kod naših sestara - rekla je poglavarica Zdenka dodajući da se dan-danas u Banja Luci njihove sestre time bave. Sestre Klanjateljice Krvi Kristove u ba-
n
ajstarija sestra u samostanu je Dobroslava koja ima 97 godina djelovanje te su u okolici Banja Luke imale podosta svojih kuća: u Bosanskom Aleksandrovcu, Novoj Topoli, Bosanskoj Gradiški te Banja Luci. Sestre su isprva opismenjavale puk koji je nakon povlačenja Turaka bio u većini nepismen. Živjele su vrlo skromno, no ipak sret-
Teška vremena
No, deset godina nakon završetka II. svjetskog rata sestre su se polako počele vraćati u svoje kuće te počele privređivati svojim rukama kako bi preživjele. Tih vremena prisjetila se sestra Rafaela. - Kako bi preživjele, bavile smo se raznim djelatnostima. Ja sam
Život
30. lipnja 2009.
9
pronašle u Ivanečkom Vrhovcu, govore o svojoj Družbi, aktivnostima i povijesti...
do Ivanečkog Vrhovca AKTIVNOSTI Uvijek vrijedne sestre u Ivanečkom Vrhovcu
U samostanu zajedništvo vidljivo na svakom koraku U kapelici samostana sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Ivanečkom Vrhovcu dnevno se okupi i do osamdeset ljudi na svetoj misi. One aktivno sudjeluju u životu vjernika toga kraja pa tako obilaze i posjećuju one starije i nemoćne. - Dan u samostanu započinjemo jutarnjom molitvom, potom imamo zajednički doručak pa svaka sestra odlazi na svoj posao. Neke rade u školi i odlaze na nastavu, neke spremaju ručak ili rade ono što im je obveza - kaže sestra Sestre odlično kuhaju Zdenka pohvaljujući sestre Miroslavu i Dragicu koje su za majku. - Zaposlila sam se zadužene za kuhanje ručka u hotelu Turist gdje sam 12 te koje to rade i više nego godina radila kao kuharica, odlično. a neko vrijeme sam bila i U pripremi ručka zatekli šefica kuhinje - kaže Elza smo i 87-godišnju sestru Elzu koja se naposljetku vratila u Sakač koja ima itekako zani- samostan. mljiv životopis. Otišla je u U 12 sati sestre imaju začasne sestre, no kroz nekog jednički ručak, popodne vremena obavijestili su je da opet svaka ode na svoj pojoj je umro tata, pa se morala sao, a u 18.30 sati imaju vratiti kući kako bi se brinula svetu misu. Imaju liturgijska
čitanja o kojima zatim razgovaraju. Dnevno mole krunicu i prema svojim pravilima, sat i pol dnevno imaju za privatnu molitvu. Jedanput mjesečno imaju zajednički sastanak, Mjesni sabor, a na početku svake godine postavljaju cilj, prema kojemu usmjeruju svoje djelovanje. U samostanu imaju i sestre koje su teško bolesne pa brinu i za njih i to s velikom ljubavlju i strpljenjem. Sestra Dragica, koja boluje od multiple skleroze, izrađuje zanimljive ručne radove, u čemu je podržavaju sve sestre u samostanu. Međusobno se podržavaju i u katehetsko-pastoralnom djelovanju na čijem području djeluju još dvije sestre u osnovnim školama: sestra Mara Župarić u Vidovcu i sestra Danijela Borščak na područnim školama u Salinovcu, Kuljevčici i Prigorcu. Kod sestara Klanjateljica Krvi Kristove osjeća se ljubav i zajedništvo. S. Rafaela i poglavarica Zdenka (stoji desno) pred slikom utemeljiteljice Družbe Marije De Mattias
njalučkom kraju imale su i svoje poljoprivredno gospodarstvo na kojem su uzgajale ono što im je bilo potrebno za život. Živjele su skromno, a nešto lakše im je bilo kada su se 60-ih godina otvorile granice, pa je nekoliko sestara otišlo za zaradom u Australiju, ali za našim hrvatskim iseljenicima, kako bi im bile od pomoći.. - Tamo su radile u hrvatskim staračkim domovima obiteljskog tipa te su sestrama u domovini slale ušteđevinu da lakše prežive kaže glavarica Zdenka. U to vrijeme, sestre Klanjateljice Krvi Kristove, doživljavaju pravi procvat duhovnog zvanja. Te 1965. godine bilo je čak 295 sestara u njihovoj provinciji tj. na području Hrvatske i BiH, a
najviše ih je rodom iz Bosne i Hercegovine. Kako bi preživjele, sestre su radile i na župama, većinom poslove domaćica:
u
Banja Luci sestre su bile poznate po podučavanju glazbe kuhale, prale, spremale, a neke su sestre po župama predavale vjeronauk.
Ratna vremena
I kažu, s vremenom se sve u banjalučkom kraju stabiliziralo, izgradile su i svoje kuće i nije se osjećalo da će se uskoro dogoditi takva tragedija kakva se dogodila hrvatskom
Sestra Elza bila je kuharica u hotelu Turist
narodu u Banja Luci. - Živjeli smo svi zajedno, ekumenski, međusobno smo si pomagali - kaže sestra Zdenka. No, sve se promijenilo s dolaskom prvih demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji. - Tada su započele provokacije na ulici od strane Srba. Počeli su se od nas izdvajati, a imale smo i ozbiljnije upade u samostan- ispričala je poglavarica Zdenka. Tada je naše vodstvo u Zagrebu racionalno odlučilo iz Banja Luke povući sestre jer su bile u životnoj opasnosti. To povlačenje časnih sestara iz Banja Luke započelo je 1992. godine i trajalo je mjesecima. Bile su tu i nepokretne sestre koje je trebalo prebaciti na sigurno - prisjeća se teških
vremena sestra Zdenka. Što se tada događa? - Hrvatska je puna izbjeglica, treba se još negdje smjestiti 50 sestara Klanjateljica Krvi Kristove - sjeća se Zdenka traženja novog doma. Kažu, zauvijek će se sjećati dobročinstva sestara karmelićanki iz Huma na Sutli koje su im pružale utočište pune dvije godine.
Spas iz Banja Luke
- Kod njih su dotada bili prognanici iz Škabrnje, a kad su oni otišli, nama su pružile dom i na tome im velika hvala - kaže sestra Zdenka. - Tada su naše predstavnice krenule u potragu za svojom novom kućom te su tako stigle do Ivanca gdje je tada župnikom bio Stjepan
Prekrasan pogled na samostan u Ivanečkom Vrhovcu
Najman. Tamo je bio u izgradnji jedan motel, no on nije bio za naše potrebe. Stoga nam je župa Ivanec ponudila zemljište u Ivanečkom Vrhovcu, koje bi ona kupila, a zauzvrat je tražila slobodan pristup u kapelicu samostana za lokalno stanovništvo. To nikad ni nije bilo upitno - objasnila je sestra Zdenka. Nešto vlastitom ušteđevinom, nešto vlastitim sredstvima, sestre su počele graditi samostan 1993. godine, a useljenje je bilo na blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, u rujnu 1994. godine. U međuvremenu je u Banja Luci preostala nekolicina sestara Klanjateljica Krvi Kristove, među njima i sestra Rafaela. - Stanje je bivalo sve
gore, a osobito je teško bilo nakon akcije Bljesak kada su u želji za osvetom Srbi započeli s upadima u samostan - kaže sestra Rafaela. Jednog dana po njih je došao UNPROFORov kamion i vozač te ih je bez riječi odveo iz Banja Luke. Jedva su izvukle živu glavu, a sestra Rafaela je tada došla u samostan u Ivanečki Vrhovec. Poglavarica samostana u Ivanečkom Vrhovcu sestra Zdenka zajedno sa svim ostalim sestrama zahvaljuje lokalnom stanovništvu za dobrodošlicu i dobronamjernost koju svakodnevno doživljavaju. A svi koji žele više saznati o ovoj Družbi informirati se mogu na www.klanjateljice.hr, njihovim web stranicama.
Iako bolesna, sestra Dragica izrađuje ručne radove
10 Život
30. lipnja 2009.
USPJEH Boris Burić Gena diplomirao na varaždinskom Tekstilno-tehnološkom fakultetu
Odijelo iz Trogira nosi i predsjednik Barack Obama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
POTVRDA
“Burić je umjetnik!” Povjerenstvo za Burićev diplomski ispit činili su mentor mr. Tomislav Koren, mr. Vera Friščić i Milan Cerovac. - Kao izvanredni student Burić je stvarao vlastite kreacije i primjerke odijela i u gradu tradicije tekstila i odjeće drznuo se dirati u izvornu klasiku - rekao je njegov mentor mr. Koren. - U svoje modele unio je novi život o čemu govori njegov proboj u svjetske sfere visokog društva. Odijelo ima 15 dijelova: sako, prsluk, hlače, košulja, kravata, četiri džepna rupčića, dva pojasa, vješalica i vreća za odijelo, lanac za džepni sat i filigranski unikatni gumbi. Brodio je raznim stazama i zato je malo okasnio sa studijem, ali naziv inženjera zavrijedio je mnogo ranije. Svi njegovi proizvodi su patentirani i imaju oznaku izvorno hrvatsko. Osim toga Burić je umjetnik, što pokazuje koliko je uvijek ljepota i duh prisutna u njegovom radu. Bez obzira na ekonomsku krizu, recesiju i kinesku konfekciju Burić je pokazao kako se može radom, čestitošću i ljubavlju uspjeti te da ova struka ne može propasti - dodao je mr. Koren.
Na varaždinskom Tekstilnotehnološkom fakultetu diplomirao je poznati stručnjak u posebnoj manufakturnoj izradi odjevnih predmeta Boris Burić Gena iz Trogira s temom Tehnološki postupci izrade odjeće u modnom salonu Gena Trogir. Njegova odijela nose poznate svjetske ličnosti između kojih se ističu svjetski tenor Placido Domingo, talijanski predsjednik Francesco Cossiga, bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Willinam Montgomery, prvi čovjek F1 Bernie Ecclestone i mnogi drugi domaći i strani uglednici, a ovih je dana Burićevo odijelo dobio i predsjednik SAD-a Barack Obama.
Manufaktura
Za izradu Burićevog odijela potrebno je 60 sati rada dok se konfekcijsko napravi za dva ili tri sata, pa nije čudo što stoji 8.500 kuna. - Moje odijelo ima 15 dijelova i nijedan nije suvišan ili nepotreban već se kombiniraju ovisno o prigodi objašnjava Burić. - Za nekoliko minuta odijelo od presvečanog može postati sasvim drugačije. Zato uz svako odijelo dajem i uputstvo za upotrebu u kojem podrobno piše kako ga treba nositi u određenoj
Detalj s Burićevog odijela
tomislav makaj
Za Burićevo odijelo potrebno je 60 sati rada, dok se konfekcijsko napravi za 2 ili 3, pa nije čudo što stoji 8.500 kuna prigodi. Osim toga, svako odijelo je unikat i dobije se na ime i prezime uz datum i mjesto izrade. Odijelo koje sam napravio za predsjednika Obamu ima posebno uputstvo iz kojeg se vidi kako ga se treba nositi u kojoj prigodi, kada treba izgledati svečano ili npr. decetno. Sve se to postiže promjenom detalja pa se mijenjaju crni i srebrni pojas, četiri vrste maramica i kravata. Za Obamu sam posebno dodao i bijeli prsluk - dodaje Burić. Košulje su također posebno krojene i izrađene jer konfekcijske košulje estetski ne odgovaraju ovom tipu
P
lacido Domingo, Francesco Cosssiga, William Montgomery, Bernie Ecclestone i drugi nose Burićeva odijela odijela. Na košuljama su i filigranski gumbi izrađeni prema predlošku starom 300 godina. Bez obzira na to, postoji i varijanta kada se smoking može spojiti s dnevnim nošenjem odijela, primjerice s majicom. Boris Burić Gena ima 54 godine i već 37 godina šiva i radi u svom modnom salonu. Za sebe kaže da ima već 70 godina staža jer danonoćno radi i stvara. - 70 godina u muškoj modi nije bilo promjene i teško je bilo razlikovati brendove. Nisam išao u tuđe kulturne baštine već sam posegnuo za vlastitom tradicijom. Napravio sam iskorak koji vide i ljudi koji se ne razumiju u modu. Primjećuju posebnost koja se vidi kroz eleganciju, ljepotu, ležernost, dostojanstvenost i muževnost - naglasio je Burić.
Boris Burić Gena pedantno vodi brigu o svakoj pojedinosti na svom patentiranom odijelu Pastoral
TEHNOLOGIJA U modnom salonu u kojem se odijela proizvode manufakturno radi sa ženom i troje djece te dvanaest radnika
“Pastoral” potječe od građanskog tipa odijela iz 17. st.
Boris Burić Gena i njegov mentor mr. Tomislav Koren
- Moj se pradjed bavio trgovinom i za njega su rekli da mu odjeća vrijedi više od dva sela iz okolice Trogira pa sam vjerojatno po tome na njega - u šali objašnjava Burić korijene bavljenja lijepom odjećom. - U modnom salonu radi i moja žena i troje djece te 12 radnika. Kako radimo samo po mjeri nismo trgovine već saloni. Jedan je smješten u mojoj rodnoj kući u Trogiru gdje sam postavio dva odijela u 13 varijanti. Tako sam pokazao da su svi dijelovi životni te da tu nisu radi broja. U Splitu u salonu imam stalnu postavu hrvatskih odijela. Treći salon je u Zagrebu i u njemu kao i u ostalima potenciram kvalitetu a ne profit. U odijelu je vrijed-
nost, ljepota i jednostavnost koje traju - dodaje Burić. Ovo odijelo koje je Burić nazvao “pastoral” potječe od građanskog
U
salonima u Trogiru, Splitu i Zagrebu mogu se naručiti unikatna odijela tipa odijela s kraja 17. stoljeća. Burić je ispričao i jednu anegdotu kada je bio u Salzburgu u Mozartovom muzeju. - U razgledavanju muzeja na prvom katu slike su Mozarta i njegovog oca koji su bili obučeni u odijela koja sliče mojima. Tada
sam shvatio da ovo moje odijelo nema samo regionalno značenje. Kroj odijela koje sam koristio izvorište je svih kasnijih modela odijela. “Pastoral” ima korijen u kroju od prije 300 godina, a ja sam mu dao novi duh. Stvorio sam tako novi standard za eleganciju u muškoj modi. Za razliku od postojećih odijela “Pastoral” zrači notu više kroz svoju jednostavnost i ljepotu - naglasio je Burić Kako se proizvodi manufakturno čitav proces Burić je doveo do savršenstva u tehnološkim postupcima. - U njemu se sjedinjuju prošlosti, sadašnjost i budućnost dizajna. Odijelo zrači na moj hrvatski način - zaključio je Burić.
Oglasi 11
30. lipnja 2009.
• više od 100 ponuđenih naslova po sajamskim cijenama • popusti do 80% • za svaki račun veći od 50 kn odaberite knjigu na dar*
Od 10. lipnja do 10. srpnja 2009. u knjižarama Školske knjige u Varaždinu! Janka Draškovića 2
w w w . s k o l s k a k n j i g a . h r
Oglas_123x342_hr_regionalni.indd1 1
5/8/09 8:29:15 AM
Stanka Vraza 8
* iz ponuđenog izbora
• ponuda za velike i male ljubitelje knjiga
12 Mozaik
30. lipnja 2009.
REAGIRANJE Izborna skupština varaždinskog Društva distrofičara
Onemogućili su mi predstavljanje
Dana 24. lipnja u hotelu Turist u Varaždinu održana je izborna skupština Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina. Kao jedinom protukandidatu staro-novog izabranog predsjednika, prof. Ivici Vujecu, već su mi u kampanji uskraćena prava uvida u dokumentaciju o podacima članova Društva, kako bih mogla s potencijalnim glasačima stupiti u kontakt te skupiti potreban broj potpisa za kandidaturu. Usprkos tome, skupila sam dovoljan broj potpisa i stekla pravo
kandidiranja. No, svakako mi je trebalo biti onemogućeno predstavljanje i govorenje, pa me je uvaženi predsjedatelj Skupštine na svaku drugu rečenicu prekidao i požurivao s izlaganjem programa. Nitko nije na to reagirao od prisutnih predstavnika Saveza invalida Hrvatske koje većinom čine zdrave osobe, iako su se obranili u svojim govorima da smo svi ravnopravni. Nije reagirala niti dožupanica Varaždinske županije, pa tako niti pročelnica za socijalnu skrb Grada Varaždina. Svi zajedno odaslali su jasnu poruku da osobe s invaliditetom i dalje
nemaju pravo glasa. Reći će mnogi, zašto su invalidne osobe šutjele?! Pa sami prosudite: od 920 članova Društva pravo glasovanja je imalo 420 osoba, od čega se Skupštini odazvalo jedva 88 članova. Svi oni koji imaju dobru satisfakciju i privilegije u udruzi, no tome ćemo drugom prigodom. Kao povrijeđena i obespravljena osoba želim obavijestiti širu javnost o postupanju i odnosu u našem društvu u cjelini spram osoba s invaliditetom. Tražit ću svoja ljudska prava, pa makar morala doći i do Strassbourga. Jasminka Matoković
Dogovora o podjeli mandata nije bilo U članku „Čehokovom bloku većina“, kao i prethodnom „Predsjednik i Ivezić i Habuš?“ spominju se razgovori o mogućnosti podjele mandata za predsjednika Gradskog vijeća Varaždina između koalicije HNS-SDP i HDZ-a. Budući da do toga nije došlo, želio bih pojasniti koji je razlog tome. Naime, međustranački razgovori započeti 15. lipnja o mogućoj podjeli mandata nastavljeni su i dan kasnije. Međutim, g. Habuš napustio je potonji sastanak. Samom tom činjenicom jasno je da nije moglo doći do predmetnog sporazuma glede eventualne podjele mandata. To što sam ostao na sastanku održanom 16. lipnja ne znači da sam si, nakon odlaska g. Habuša,
Aktualno
23. lipnja 2009.
ISTRAŽUJEMO Tko će vladati gradovima i općinama Varaždinske županije?
3
VARAŽDIN Gradsko vijeće konstituirano u drugom pokušaju
Muškarci opet vladaju Vlast u općinama Varaždinske županije Općina Bednja: načelnik MIRKO BISTROVIĆ (HNS) zamjenik: ALEN SAJKO (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: JOSIP PODSEČKI (HNS) Općina Breznica: načelnik STJEPAN KROBOT (HSS) zamjenik: BOŽO MAJCEN (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: GORAN VRUČI (HSS)
Općina Breznički Hum: načelnik ZORAN HEGEDIĆ (HNS-HSU) zamjenik: ALENKO VNUČEC (HNS-HSU) predsjednik Općinskog vijeća: ŽELJKO SREMEC (HNS-HSU) Općina Beretinec: načelnik IVAN ŠINKO (HDZ) zamjenik: ILIJA FIJOK (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: ĐURO ŽGANEC (HSS)
Hižak (u sredini): HNS i SDP su izborni pobjednici, ali je Ivan Čehok neposredno izabrani gradonačelnik. Možda je to prevagnulo
Čehokovom bloku većina na čelu Vijeća Herman (HDZ)
Općina Cestica: načelnik MIRKO KOROTAJ (HNS) zamjenik: JOSIP BORAK (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: IVAN HOHNJEC (HNS)
Općina Donja Voća: načelnik KRUNOSLAV JURGEC (HDZ) zamjenica: ALEKSANDRA PATRČEVIĆ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: MARIO MEDENJAK (HNS)
Općina Gornji Kneginec: načelnik GORAN KANIŠKI (HDZ) zamjenik: ROBERT ĐURANEC (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: JOSIP MEŠTRIĆ (HDZ)
Kandidat Nezavisne građanske liste, HDZ-a i HSU-a Ivan Herman dobio je 18 glasova od mogućih 35, a ključan je bio glas HSS-ovca Mladena Hižaka
Općina Jalžabet: načelnik JOSIP KRIŽANIĆ (HDZ) zamjenik načelnika: MIRKO MAGIĆ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća ANTUN GRĐAN (HDZ)
Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
U Varaždinu izgleda neće biti kohabitacije: neposredno izabrani gradonačelnik Ivan Čehok (Nezavisna građanska lista - NGL) trebao bi imati minimalnu, ali ipak dostatnu većinu za donošenje odluka u Gradskome vijeću, koje je u četvrtak konst ituirano u drugom pokušaju. Za predsjednika Gradskog vijeća s 18 glasova od mogućih 35 izabran je Ivan Herman iz HDZ-a, ravnatelj Opće bolnice Varaždin. Izabran je zahvaljujući glasu donedavno neopredijeljenoga HSS- ovog vijećnika Mladena Hižaka, koji je sada dao podršku zajedničkom kandidatu Nezavisne građanske liste, HDZ-a i HSU-a.
Općina Klenovnik: načelnik IZIDOR GLADOVIĆ ( nezavisni uz potporu HDZ-a, HSP-a i HSLS-a) zamjenik načelnika: VLADIMIR KRUHOBEREC (HSLS) predsjednik Općinskog vijeća: DANIJEL SREDNOSELEC (HSS) Općina Ljubešćica: načelnik NENAD HORVATIĆ (HDZ) zamjenik TOMISLAV PETROVIĆ (HSS) predsjednik Općinskog vijeća DRAGUTIN GOTIĆ (HDZ)
Općina Mali Bukovec: načelnik DARKO MARKOVIĆ (HSS) zamjenik SLAĐAN MUSTAČ (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća ZLATKO GOLEC (HSS)
Općina Donji Martijanec: načelnik MARIJAN HORVAT (HNS-HSU) zamjenik MLADEN MIROSLAV (HNS-HSU) predsjednik Općinskog vijeća DALIBOR PARABIĆ (HDZ) Općina Maruševec: načelnik IVAN ŠAGI (HSS) zamjenik STJEPAN CERJAN (HSS) predsjednik Općinskog vijeća DRAGUTIN KIŠIĆ (HDZ)
Općina Petrijanec: načelnik VLADIMIR KUREČIĆ (HDZ) zamjenik JOSIP ROŽMARIĆ (HSS) predsjednik Općinskog vijeća JOSIP BAČAN (HDZ)
Ključan glas
Herman je ujedno bio i svojevrsno iznenađenje budući da se kao kandidat za čelnog čovjeka Vijeća spominjao njegov stranački kolega Ilija Ivezić, no on izgleda nije bio prihvatljiva opcija za HDZove partnere. Nagađalo se i da će dva bloka, NGL, HDZ
Općina Sračinec: načelnik BOŽIDAR NOVOSELEC (HNS) zamjenik KRUNOSLAV LUKAČIĆ (HNS) predsjednik Općinskog vijeća: DAVOR MAJCEN (SDP) Općina Sveti Đurđ: načelnik MARIJAN LAZAR (HSS) zamjenik: ZLATKO GIZDAVEC (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: STJEPAN NOVAK (HSS) Općina Sveti Ilija: načelnik IVICA MINĐEK (HDZ-HSS) zamjenik FRANJO KORPAR (HDZ-HSS) predsjednik Općinskog vijeća: MARIN BOSILJ (HDZ)
i HSU s jedne i HNS i SDP s druge strane podijeliti četverogodišnji mandat, ali za to nije bilo potrebe budući da je Čehokov blok osigurao minimalnu većinu. Ključna osoba je HSS-ovac Hižak. Što je presudilo da u roku od dva tjedna promijeni mišljenje i ipak podrži Čehokov blok? - Varaždin je miran grad i smatrao sam da treba izbjeći da postane “grad slučaj”.
z
a potpredsjednika Vijeća jednoglasno izabran Nino Lučić (SDP), drugi će biti naknadno izabran Činjenica jest da su vijećnici HNS-a i SDP-a izborni pobjednici, ali je isto tako činjenica da je Ivan Čehok neposredno izabrani gradonačelnik. Možda je to prevagnulo pri mojoj odluci – rekao je Hižak.
Tko koga poznaje?
Iako je naveo da je podršku Čehokovom bloku dao kako bi se izbjeglo da izvršna vlast
Raskol u varaždinskom HSS-u? Varaždinski gradski vijećnik HSS-a i predsjednik gradske organizacije te stranke Robert Podolnjak, koji zagovora politiku nesvrstavanja HSS-a uz bilo koji blok, nije bio na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća. Njegov stranački kolega Mladen Hižak novinarima je pojasnio da je na službenom putu u Splitu. S ozbirom na Podolnjakove stavove, nagađa se da će zbog Hižakovog svrstavanja uz Čehoka doći do raskola u gradskom HSS-u, a tu mogućnost u četvrtak nije isključio ni sam Hižak. - Da, raskol je moguć – rekao je, a na pitanje je li dobio podršku gradskog HSS-a za podršku Čehokovom bloku dgovorio je: “U načelu da, dobio sam podršku. Tako bi se moglo reći.”
nema podršku u Gradskom vijeću, ustvrdio je da to ne znači da mogu računati na njegovu stalnu podršku. - Tko me dobro poznaje, zna da nikome ne dajem bezrezervnu podršku bez promišljanja – rekao je Hižak, no oporbene stranke HNS i SDP sigurne su da će podrška biti bezrezervna i na njegov glas ne računaju. Za razliku od predsjednika Gradskog vijeća, koji je dobio “tijesnu” većinu, potpredsjednik tog tijela je postao Nino Lučić iz SDP-a koji je dobio jednoglasnu podršku,
dok će drugi potpredsjednik biti izabran na jednoj od sljedećih sjednica. Inače, HNS i SDP su za predsjednika predložili HNS-ovca Gorana Habuša, no od toga nije bilo ništa, jer je mogao računati na podršku 15 pr isutnih vijećnika. Čini se da su ove dvije stranke i prije konstituirajuće sjednice bile svjesne da neće uspjeti prikupiti dovoljan broj glasova budući da u Vijećnicu nije došao jedan njihov vijećnik, također zbog službenog puta, baš kao i Podolnjak.
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Jednoglasno izabrani novi čelnici Skupštine, a bivši traže posao
Biberdžić predsjednica, Ernoić neraspoređen
Općina Trnovec Bartolovečki: načelnik STJEPAN HREN (HSS) zamjenik DALIBOR JURAK (HSS) predsjednik Općinskog vijeća: TIHOMIR MARČEC (HDZ)
VARAŽDIN – Izbor čelnika Skupštine Varaždinske županije, za razliku od Grada Varaždina, protekao je bez problema i iznenađenja, što je i razumljivo ako se u obzir uzmu rezultati svibanjskih izbora na kojima su bila samo dva bloka. Na konstituirajućoj sjednici, sukladno predizbornom dogovoru HNS-a i SDP-a, za predsjednicu je jednoglasno izabrana Dubravka Biberdžić, čelnica županijskog SDP-a, čime će ući u povijest kao prva žena na čelu varaždinske Županijske skupštine. I njezini zamjenici, Vladimir Stolnik (HNS) i Franjo Beser (HDZ), ta-
Općina Veliki Bukovec: načelnik VJEKOSLAV ZDELAR (HSS) zamjenik: DRAŽEN KOLAK (HDZ) predsjednik Općinskog vijeća: BOŽIDAR PEČENEC (HSP) Općina Vidovec: načelnik BRUNO HRANIĆ (HDZ) zamjenica: DUBRAVKA ROG (HSLS) predsjednik Općinskog vijeća: IVAN GRĐAN (HDZ)
Općina Vinica: načelnik MARIJAN KOSTANJEVAC (HDZ) zamjenica: MIRJANA JAMBRIŠKO (HDZ) predsjednica Općinskog vijeća: MELITA GERBUS (HSS-HSLS)
Zbog deficita, Štromar najavljuje rebalans
kođer su dobili jednoglasnu podršku Županijske skupštine u kojoj koalicija HNS-a, SDP-a i HSU-a ima “komotnu” većinu od 23 vijećnika, dok blok HDZ-a, HSS-a i HSLS-a ima 18 vijećnika. Usporedo s dolaskom novih dužnosnika u Varaždinsku županiju, čiji proračun bilježi deficit od 13 milijuna kuna, pa župan Predrag Štromar najavljuje rebalans, bivši čelnici traže posao. Tako je, primjerice, bivši dožupan Miljenko Ernoić sada neraspoređen, odnosno bez radnog mjesta, ali prima plaću idućih šest mjeseci, sukladno propisima. (ikr)
uzeo za pravo predstavljati interese koalicije, jer je ne samo logično, nego i više no životno jasno da napuštanjem sjednice jednog od koalicijskog partnera nije bilo
moguće postići bilo kakav, ne samo sporazum, već i načelni dogovor oko podjele mandata. A da nikakav dogovor oko podjele mandata nije postignut, niti sam ga osobno podržao, najzornije govori to što sam na ponovljenoj konstituirajućoj sjednici osobno predložio Gorana Habuša za predsjednika Gradskog vijeća kao kandidata koalicije HNSSDP. Usprkos ovoj jasnoj činjenici, sada HSS pokušava nepostojećim sporazumom unijeti sumnju i razdor između HNS-a i SDP-a, odnosno opravdati svoj, u odnosu na donedavne tvrdnje, kopernikanski obrat glasovanjem za HDZ i Nezavisnu listu. Nino Lučić, predsjednik GO SDP-a Varaždin
Biciklijada će sigurno biti održana 23. lipnj a
2009.
ČITATELJ I PIŠU U U 7 Plus Regide. GradonačelTZ-u Var Gdje je ne aždina odgovaraju da za biciklijadu nem onalnom tjednik dr. sc. Ivan a novca s t a Unatrag l a niku od 23. lipČehok B nekoliko i ciklijada? sa svojom tjedana Ružica za podržava jih osob obitelji a, na teljima i pr ija hvaljujeBiciprat im nj nja na stranici oj Sjećodržavanje se okupe tjedni tis ate očekujuć ak pr jede no li se Ružice i članak ije sv eg go o najavi m ovogod – a obra Pavić? Da, to a podupr išnje trad obitelji, je et a 15 objavili ste klijade i tilnajavljuje ic ionaln prijavaraždin sobu... e kako bi mog vam se zamol ona koja e telji ske Bici Cijenjen bo la , rodbina, klijade m Zelendvo i Region plaćati jedn m da ju ed ijski pr do po okreve ra. Tjedni al os ni zn to list da tnu r, ove zaželje anici i s pismo čitateljice da godine su prolazili, a o rova ost ju up še će ijavn biciklijadi velikim ozna, te o joj je Neki to dobar tek, up ni slova veseUhvativ la či joj mno tom jedn . ljem ši m naloga ne svakog mje sudjelutne pom gi . I gosp seca izno okra vremena, alo slobodnog u kojem su navesasvim sigurno biti ođ oć če va a Lekić i. kanjem s obitelji ju je po , putem trajno da pr ib sam otiš- ju u njoj. la do na Ružica še Turis stigla do av i potrebna častila, strplji g Je li mog tičke za vim nice rasp sobi, održana srtradicilja: ži uedstva jed- će dene neistinite tevi sada sretna. itati se . Tako da se ne m Je a o termin r ži je u jo vo Sv i sm o je j ta, osje što ta u. mož os ta li ne ća potr je bitno podi dnokrevetnoj tko joj e tek tako ko vrijedno je “prijatelj dj ebu be gnuta ug od no iznenađ je na bineće ece”? A sk kvalite ukinuti i rajno za tvrdnje o odrbiti prekieni kad o tom Na svcija zašt ta ljude onda uk idam hv su nam oje pom lo koji način da se bici rekli ti? e uopće ne ob o ono št o pomog aliti svakom agače je klijada ov do m av br ao og pr o ijestio i zdravo To je ja iziva Bo je ućnost – pom e godine neće od ko pl žj za i em ža dj blagos će,aže! ržati. Za losno, ka ecu i obitelj, a uv enitog žavanju Biciklinuta. Organizacija i to da lov. Ve što? Navo sr od o ca Gr no Grad im lika ! ad ima o i održav d- razn i sponzo novca za pr imjeric amo, e dr ri nemaj e, neke novca da Marko u je ko uge stvari i doga koncerte je Lukić jade. Naime, kao i svih dosadašnjih đa- događanja sam jih uopć i to moguć održe. Pa zar je e ne bi tre o za odre ni e?! biti u na tip đebalo ljudi? šem grad Do tog u, a nešt sugrađan Poštovani moji trena m nije točno da godina, biti povjereo islila sam što koristi cije i – mišl da je na loj obite jenja sa ša va populaci m lji i da se trebam klijada po raždinska Biciji i naše o izboriti m društv našu tra stala već se ukida. za di u tra je gradonana Turističkoj zajednici cionalnu nalna i ne dicioBiciklija du, jer je ta Kako sa vrijedna jer u njoj ko lako ukidiva, d tolikoj toga i da su djeci reći uistinu os da nema ta u prav najmlađi djeluju od onih Biciklija čelnik ili bilo Grada Varaždina. om smisl de, a s to h pa do riječ i “t kim vese u liradi najstar iljem su je iščekivali? tako lako cionalna” i ne Za ne ži ukidiva. vimo u tko u ime gradske gradu ko ji de. Dijana P. uprave izjavio kako Grad VaDražen Dretar, voditelj Krv dali i Štoviše, nitko nije U Region djelatnic Gradsko al no m i Kaznion s javdruštvo raždin nema novaca Ureda zakr odnose tjedniku od 5. sv za odrdobrov Crvenog ibnj nomna oljn ice ni poslao službeni upit za kategorij na pi s “V a pročitao sam ziralo je ih darivatelja kr iža Ivanec u sura a i da se vi Kaznio až na po 19. lipnj dnji s ak zn an je a drugu tivom nice u Le danošću instituci Biciklijauk la pa tp or na žavanje ovogodišnje rivanja Nisu u poglavi ovogod ja za nu u cj el in stanju da čo vj ek ov išnju ak orga Akcija je kr vi za djelatni žnu kom u cijalizac cij og i pokrivanje troškova Biciklijano u na ke od dobrovol nier- em stav ni ja m en ta ln jjedKaznioni iju znan sprovela ržana u restora jnog oc io ce u og , m at ja”,
Znanje ni je roba!
naln mu i izj em at ič a u njeznanja avu ka pr ibliže i svakog og, socijalnog učenic im gospodin našeg ministra drugog na zani a Damira a razvoja. mljiv i pr (...) Znan Po ca. Ona je istupačan način. (.. glasi: “O lanče- se usva je proces, znan .) A baš je man vih dana ja tijek vidim o u tom hu ist ičkom om živo napise osobito ta da obrazova , za ka nije roba školovan znanje nju zale su . Up ja . N ije naime, mno ge , škol svejedno Znanje tre ravo suprotno. naše e (i ne ni ba platiti nom po samo na gledu, ko u jed- i faku da lje . D ”, i tako še ), pa lte ru gi m ji ti. Stud znanja sadrža ri je či m znanje je a, njeg se usvaja, kakv j skog fakulte enti Filozofroba koja ta, kao a je ova k se ku
nu Le ju Varaždin je ekipa Transfu “Ivančica” u Le poglav i. poglavi, zio . Akciji se a je 26 do odazvao loške službe Op će za 28 dariv atelj, a pr bolnice raždin. Re krvi za potrebe iku lij korder i na akcij ečenja bolesnika pljeno kojemu i bili su je to bilo OB-a Va Jo 85 sip je krv da o 64 puta . davanje, Franjo Uršanić iz Lepo glave Bračko iz , Josip Ko puta i Vl ad la Le krvi, GD o Kušter iz Ivanc čko iz Bednje ko poglave koji CK Ivane ji je krv a s 54 da da c osigur va o nj 58 a. Za alo je za hvalni ob sve darivatelje rok i piće .
Hodočašće bolesnih Povodom Dana bolesnika 20. lipnja Udruga “Kap dobrote” Sračinec i ove je godine organizirala hodočašće u svetište Majke Božje Bistričke. Kako su na hodočašće krenule osobe starije životne dobi te osobe s invaliditetom, kojima je ograničena mogućnost kretanja, za njihov prijevoz angažirana je udruga “JOB” koja posjeduje specijalni autobus namijenjen za prijevoz teško pokretnih i nepokretnih osoba. Vozač autobusa je bio velečasni Dragutin Goričanec koji je vrlo pažljivo vozio i duhovno vodio. U Svetištu Marije Bistričke hodočasnici su prisustvovali svečanoj Euharistiji koju je predvodio duhovnik bolnice Sv. Duha u Zagrebu. On ih je ohrabrio riječima: “Ovaj bolesnički način života ima smisla. Bog zna zašto i svako tko prihvati bolest prihvaća volju Božju i lakše podnosi svoj križ. Svakog čovjeka Bog je stvorio na svoju sliku i neće ga napustiti.” Pod svetom misom podijeljen je sakrament bolesničkog pomazanja. Potom je bio organiziran skromni domjenak u samostanu karmelićanki. Kao i uvijek, poglavarica samostana obratila se našim hodočasnicima govoreći o njihovom načinu života, kao i o molitvama u koje nas svakodnevno uključuju. Darinka Kovačić
Proslava mature U OŠ “A.K.Miošić” u Donjoj Voći 19. lipnja se je sastala prva generacija učenika koji su 1858./59. godinu završili osmoljetku. To je ratna generacija učenika koja je i fizički sudjelovala u izgradnji i otvorenju nove školske zgrade 1959.godine. Sa ovom generacijom učenika otpočela je u Voći šira razina prosvjete, odgoja i obrazovanja te zaustavljeno iseljavanje stanovništva, a oni su nakon osnovne škole nastavili daljnje obrazovanje. Organizacijski odbor proslave: S.Stolnik, A.BanfićJanušić, T. Cukor
Ispravci
U prošlom broju 7 Plus Regionalnog tjednika u tekstu “U gašenju lakše ozlijeđen 23-godišnjak iz Petrijanca” izvijestili smo da je osoba ozlijeđena prilikom gašenja požara u Preradovićevoj ulici u Varaždinu iz Petrijanca. Međutim, naknadnom provjerom utvrdili smo da je ozlijeđeni vatrogasac iz Pušćina. Uo tekstu “Na najboljim pozicijama žene u Vidovcu”, M zaik 1 5navedeno da je Valentina Modrić potpogrešno je predsjednica Općinskog vijeća u Visokom. Ona je predsjednica, dok je Josip Pavliček jedan njezin zamjenik, a drugi će biti izabran. Načelnik Općine Visoko je Dragutin Mateković, a zamjenik Zlatko Hadrović. Ispričavamo se čitateljima na ovim nenamjernim greškama. Uredništvo
Obavijest čitateljima
7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.
Školstvo 13
30. lipnja 2009.
MATURANTI U Prvoj privatnoj gimnaziji održana proslava pete godišnjice mature
Upisali i završili željeni fakultet Prva privatna gimnazija Varaždin prošli je tjedan u svojim prostorima u Supilovoj ulici okupila učenike škole koji su maturirali prije pet godina. Njihova tadašnja razrednica, profesorica hrvatskog jezika Valentina Šinjori sada radi na Elektrostrojarskoj školi, ali je došla pozdraviti svoje bivše učenike. Taj je razred s 27 učenika bio najbrojniji u školi.
Sada su uglavnom završili studij ili su apsolventi. Najviše ih
r
azred s 27 učenika bio je prije pet godina najbrojniji je studiralo ekonomiju, zatim nastavnička zvanja te geotehniku, strojarstvo, građevinu i
informatiku. Nekolicina bivših maturanata radi u svojim ili obiteljskim tvrtkama. Osim njih u školi su se okupili i ovogodišnji maturanti Prve privatne gimnazije Varaždin. Njih je ove godine bilo 22, a maturirali su s prosječnom ocjenom 4,36. Svi namjeravaju upisati neki od studija a najviše ih se odlučilo za ekonomiju i pravo, zatim turi-
zam, medicinu, hrvatski jezik te politologiju i informatiku. Razrednica Romana Bučela, profesorica hrvatskog jezika zadovoljna je ovogodišnjom generacijom koja je ukupno deveta generacija maturanata na školi. Od osam prijašnjih generacija 98% ih se upisalo na željeni fakultet a većina je i završila. (di)
Na proslavi pete godišnjice mature ponovo u školi s razrednicom
PILOT-PROJEKT Nenasilno rješavanje sukoba među djecom i mladima
Nasilje nikad ne daje rješenje Piše: IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com
- Ovaj projekt s temom o vršnjačkom nasilju neće biti i ostati jedini, proširit će se i na druge sredine u županiji - govori Leon Žganec-Brajša, koji je upravo završio 7. razred Šeste osnovne škole u Varaždinu. On je 24. lipnja u ime polaznika, učenika i učenica viših razreda osnovnih škola, iznio izvještaj u Društvu “Naša djeca” na dodjeli prigodnih priznanja sudionicima projekta nazvanog “Svi želimo nenasilno rješavanje sukoba”.
N
e postoji život bez sukobljavanja
Ta dvomjesečna zajednička akcija Obiteljskog centra Županije varaždinske, Dječjeg gradskog vijeća i Društva “Naša djeca” ostvarena je pod vodstvom mr. sc. Velimira Dugandžića. Pohvalili su učinke tog zasad pilot-projekta dr. sc. Janko Pavetić koji je u ime gradonačelnika uručio priznanja te predsjednica DND-a Varaždin Dubravka Novak kao i Robert Čusek iz Obiteljskog centra. - Radili smo u četiri susreta, poticali smo raspravu - dodaje
REGIONALNI TJEDNIK/Tomislav Makaj
Učenik Leon Žganec-Brajša o tome kako stjecati nove socijalne vještine Leon - svih dvanaestero polaznika bili su doista ravnopravni sudionici susreta o nenasilnom rješavanju sukoba. Ako je i dolazilo do nesuglasica među nama sve smo nastojali riješiti jer smo ionako bili naučili nove metode za poboljšanje u svakodnevnom komuniciranju.
ISTRAŽIVANJE
SŠ Ivanec u samom vrhu Prema istraživanju Jutarnjeg lista, na temelju rezultata nacionalnih ispita u protekle tri godine i plasiranja na prva tri mjesta na državnim natjecanjima rangirali su škole i na prvom mjestu je 1. gimnazija Čakovec, šesta Srednja škola Ivanec, a na 20. Prva gimnazija Varaždin. Srednja škola Ivanec koja ima samo dva razreda gimnazije, a sve ostalo su različita usmjerenja, od kada traju vanjska vrednovanja uvijek su u samom vrhu. Mladi Ivančani su na nacionalnim ispitima prije tri godine bili drugi u Hrvatskoj iz znanja hrvatskog jezika, a 2007. godine najbolje su u državi riješili nacionalni ispit. Osim toga imali su odlične rezultate i iz ostalih predmeta. Tako su se učenici, koji većinom ne dolaze iz obitelji u kojima roditelji imaju fakultetsko obrazovanje, umiješali među tzv. elitne škole kao npr. I., V. i XV. gimnazija Zagreb ili III. gimnazija Split, a ostvarili su bolji rezultat od velikog broja priznatih i gimnazija. Tako Srednja škola Ivanec predstavlja pravi mali fenomen koji oni skromno objašnjavaju samo velikim trudom učenika i profesora.
Nove vještine
Na prvom susretu Leon i njegovi suučenici upoznati su s osnovama teorije o sukobima te tezama da život bez sukoba ne postoji kao i da su sukobi ujedno prilika za stjecanje i razvijanje novih komunikacijskih vještina. Zatim su na drugom susretu pomoću praktičnih poučnih vježbi primjenjivali te novousvojene vještine. - Na trećem smo susretu razgovarali o suosjećanju ili empatiji i sposobnosti uživljavanja u tuđa emocionalna stanja kao i o podizanju samopoštovanja.
Uživljavanje
Četvrti i završni susret ove specifične edukacije imao je naslov “Suradnja, natjecanje i konstruktivno rješavanje sukoba”. - Time smo prikladno zaokružili naš rad. Učili smo o konkretnim koracima koji mogu pomoći da se sukob riješi. Ne umanjujući značaj
Leon Žganec-Brajša, učenik 7. razreda, govori o vršnjačkom nasilju i rješavanju sukoba među mladima
predavanja kao teorijske podloge, najvrednije su nam bile svakako vježbe u kojima smo mi, sudionici projekta, imali mogućnost postupati kao u imaginarnim međusobnim konfliktima - ističe Leon Žganec-Brajša. On zaključuje: - Sve naučene teorijske činjenice, ali i izvedene praktične vježbe bit će nam korisne u budućem životu i rješavanju realnih sukoba.
Mladi dobitnici priznanja Osim Leona, još je jedanaestero varaždinskih osnovnoškolaca uspješno završilo edukaciju o nenasilnom rješavanju sukoba (među svima njima ukupno osmero je i članova Dječjeg gradskog vijeća). To su Nadica Španić (I. osnovna), Barbara Kranjčec i Jelena Kolenko (obje iz II. osnovne), Lea Lacković i Monika Dole-
nec (obje iz III. osnovne), Igor Kišur (IV. osnovna), Dorotea Strelec i Stela Musulin (obje iz V. osnovne), Domagoj Matovinović (VI. osnovna) te Ana Mijatović i Marina Tušek (obje iz VII. osnovne škole). Kako su i sami učenici istaknuli - preostaje da sve naučeno i stečeno primijene u svakodnevnom životu.
HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN akcija promicanja informatičkog znanja samo
Knjiga Internet, e-mail, web vrlo razumljivim jezikom objašnjava • kako postaviti internet vezu • kako koristiti e-mail • kako pravilno potražiti informacije na internetu • kako pravilno sastaviti i poslati ili primiti e-mail Velika pažnja posvećena je sigurnosti na internetu.
20,00 kn
Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu za 20 kn.
w.
w
w
i
-m
o pr
r l.h
0
42
2
9
3-
3 /2
, 71
1
98
03
N
K
U
PO
1
14 Selo i poljoprivreda
Hortikultura Višestruke prednosti ispravnog kompostiranja organskih ostataka S
ezona ubiranja povrtlarskih kultura je u punom zamahu - košnja travnatih površina je najmanje jednom u tjednu, u cvjetnim gredicama ima korova koji treba uz okopavanje odstraniti, pod voćkama ima otpalih nezrelih plodova koje su voćke odbacile vlastitom selekcijom, a svu tu zelenu masu treba korisno zbrinuti! Kako to napraviti kad znamo da su nažalost iz naših dvorišta nestale kokice, patkice, guskice, purice, kunići, kravice, koje su spretni vlasnici hranili kombiniranjem kućnih ostataka hrane s vrtnim organskim otpadom i žitom. ime je bio zbrinut organski otpad do maksimuma. Uz to, priskrbljena je dodana vrijednost u kvalitetnom mesu, mlijeku, jajima i u korisnom stajnjaku za vlastite potrebe u vrtu. Upravo je to jedini prirodan kružni proces preuzet iz vjekovne prirode, za čije se očuvanje tako zdušno zalažemo! Na nama je danas da pokušamo barem djelomice vratiti prirodi ono što nam je ona
T
30. lipnja 2009.
TRAKTORIJADA Čak 40 tona salatnog zelja i 20 tona nep
Jesu li mnogi vidove - “buntovnici” s prav
Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu” svu iskopanu zemlju slažete oko nje. koliko je tlo nepro pusno, na dno jame složite sloj krupnijeg granja zaostalog od obrezivanja voćaka ili ukrasnog grmlja i drveća koje će služiti kao drenaža. U pripremljenu jamu slažete sloj od oko 30 cm otpada iz vrta i ostataka od hrane. a njega nabacate od 5 do 10 centimetara zemlje koju ste ostavili uz jamu i tako to ponavljate sloj po sloj dok je ne napunite. Prednosti ovog
U
N
Zajednica udruga hrvatskih povrćara protestnim zaoravanjem povrća od strane uzgajivača željela je ukazati na niz problema u agraru, a
Zlatko Zagorec – jao državi bez reda na tržištu i bez dostatne proizvodnje za svoje potrebe, a dozvoljava da trgovački lobiji i mešetari kroje pravila igre Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
ŠIJANEC – Vladin, sada već ustaljeni tim za pregovore s vođama nedavnog „seljačkog bunta“ Kosor – Polančec, mnogo je toga obećao, samo da poljoprivrednike pošalje kućama. Međutim, iako su – privremeno, izbjegli potpunu traktorsku blokadu Zagreba, ostaje latentna opasnost da se „opsada“ (možda i s kombajnima!) ponovi. obilno darivala. Naravno, uz naš znoj koji je ugrađen u rezultat našeg lijepog i kor isnog vr ta. Kompostirajući biljne ostatke iz vašeg vrta, voćnjaka, vinograda te ostataka od hrane dolazimo do jednog od načina da se uključimo u proces korištenja prirodi. anas ima u razno-raznim verzijama gotovih posuda za odlaganje biljnih ostataka. Isto tako moguće je u verziji “uradi sam” izraditi prostor za kompostiranje ovisno o mjestu koje vam je na raspolaganju, količini bio mase te vašoj kreativnosti. vr tnoj literatur i ima niz prijedloga, opširno obrađenih, po kojima je moguće pronaći adekvatno rješenje za svakog. U ovoj kolumni ću opisati kako su to radili vrtlari. U zemlji iskopate jamu metar puta metar, dubine oko 80 cm, a
D
U
Nepodnošljivo stanje
načina kompostiranja su višestruke. r ije svega maksimalno su sačuvani gubici vlage u masi za kompostiranje koja je neophodna za razvoj mikro i makro organizama bez čega nema procesa prirodnog truljenja organskih ostataka. pravo zahvaljujuć i izravnom kontaktu bio mase s tlom u kojem se nalaze neophodni organizmi, stvaraju se u jami optimalni uvjeti za proces kompostiranja. ad se graba popuni, to je, primjerice, idealno mjesto za sadnju tikvica koje će do kraja procesa truljenja iskoristiti slobodan prostor i obilno roditi. Kad je proces završio, nastali humus će itekako dobro kor ist it i u vašem vrtu.
P
U K
Naime, gorak okus u ustima ostao je ratarima i uzgajivačima povrća koji su, primjerice, na svojim njivama u okolici Vidovca morali zaorati desetine tona proizvedenog a neprodanog kvalitetnog povrća. Kako doznajemo od Zlatka Zagorca iz Šijanca, predsjednika Zajednice udruga
Educiranje proizvođača i savjetodavne službe U posljednje vrijeme velika se pozornost pridaje neophodnoj edukaciji poljoprivrednih proizvođača. Ove je godine njih 106 s područja Varaždinske županije završilo tečaj u trajanju 120 sati, čime su osposobljeni za proizvođače povrća. Zlatko Zagorec ističe kako je izuzetno bitna njihova svakodnevna suradnja sa stručnom, savjetodavnom službom. Sve
hrvatskih povrćara protestnim zaoravanjem povrća od strane uzgajivača željelo se ukazati na niz problema. Prije svih, na one koji su stvoreni na domaćem tržištu zbog nekontroliranog uvoza povrća. - Na poljoprivrednim površinama u okolici Vidovca i Šijanca u svega nekoliko dana pod našim je plugovima nestalo oko 40 tona salatnog zelja i oko 20 tona salate kristal. Kako je zaoravanje ovako velike količine povrća izve-
to, prema njegovim riječima, trebalo bi rezultirati pozitivnim pomacima u proizvodnji. Samim time u bliskoj budućnosti proizvođači bi se donekle pripremili za ulazak na veliko i zahtjevno tržište Europske Unije. Tim prije što nam po pitanju poljomehanizacije, prije svega traktora i kombajna za žito, susjedi sigurno mogu biti itekako zavidni.
deno najednom, nastali šok zapravo je prikrio činjenicu da je zaoravanja bilo i ranije
p
ostoji latentna opasnost da se ponovi “opsada” Zagreba, čak s kombajnima iz drugih razloga. Pri tome se ne radi ni o kakvom agrotehničkom zahvatu (zelena
gnojidba) već o najtežem činu kojem je pojedini proizvođač prinuđen pristupiti i samim tim ukazati na nepodnošljivo stanje u poljoprivredi, odnosno jednoj njezinoj grani – povrtlarstvu. Treba znati da je ovakvo postupanje uzrokovano masovnim nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda, koji ugrožava opstanak domaće poljoprivredne proizvodnje, a time i egzistenciju nemalog broja obiteljskih gospodarstva – istaknuo je
ALARMANTNO Otkupljivači kasne s plaćanjem i više od 200 dana
Za robu roba = kameno doba! Čak i tamo gdje su udruge povrćara dobro organizirane, još uvijek ne „niču“ hladnjače niti one pristupaju konfekcioniranju povrća za plasman u trgovačke lance. Zašto je tome tako? - Na ovom mjestu zapravo počinje priča o novcu koji velika većina proizvođača ne dobiva na vrijeme od onih
koje isto otkupljuju. Čast izuzecima, ali većina otkupljivača s plaćanjem (često namjerno!) kasni preko 200 dana, a tim kapitalom grade vlastite hladnjače i pakirnice za konfekcioniranje povrća. Još gore! Kad i taj prekoračeni rok plaćanja ne ispoštuju, nude sramotne kompenzacije po sistemu -
roba za robu. Kao da smo u kamenom dobu. Baš zato presudno je organiziranje proizvođača u interesne grupacije ili proizvođačke grupacije. Pozitivan primjer je PZ „Varaždinsko povrće“ u koju se udružilo 17 poljoprivrednika – proizvođača povrća - rekao je Zagorec.
Selo i poljoprivreda 15
30. lipnja 2009.
eprodane salate nestalo je pod plugovima
ečki povrćari vim razlogom?
VINOGRADARSTVO Borba protiv nepogoda (1)
Praktična i ekonomična zaštita vinograda od tuče - danas je imperativ
Sustavi protugradnih mreža u vinogradima Posljednjih godina svjedoci smo učestalih pojava tuče i velikih šteta u vinogradima
ostaje vidjeti hoće li morati traktorima “potegnuti” do Zagreba
VIŠE OD IGRE Osim proizvođača, svi imaju razlog za zaradu
Od polja do stola cijena povrća naraste 100 posto Zakon ponude i potražnje dominantan je i na hrvatskom tržištu svježeg povrća - tvrdi Zlatko Zagorec i pojašnjava otkud „vrtoglave cijene“ koje na kraju plaća potrošač. - Ako na tržištu nedostaje pojedine vrste povrća, cijena se vrtoglavo diže, ali proizvođač koji ga ima u uzgoju postiže tek neznatno veću cijenu pri njegovom otkupu. Kad dođe do „deficita“ otkupljivači brzo pokreću svoj
mehanizam, koji funkcionira na principu nadogradnje osnovne cijene s najmanje
Zlatko Zagorec i dodao – jao državi u kojoj nema reda na tržištu i bez dostatne je proizvodnje za svoje potrebe, a pritom dozvoljava da trgovački lobiji i pojedini mešetari kroje pravila igre! Prema njemu, to je uvjetovano uvozom velikog dijela povrća koje je upitne zdravstvenohigijenske kakvoće. - Evidentno je da se uvozi povrće koje velikim dijelom ne zadovoljava određene standarde kvalitete i što je najgore, sumnjivog je porijekla koje se nastoji prikriti lažnim deklariranjem. Uvoz i provoz povrća preko samo nekoliko uredbama određenih graničnih prijelaza s potrebnim stručnim nadzo-
rom, dao bi odmah vidljive rezultate. Međutim, nekome očigledno odgovara manja kontrola koja za sobom ne povlači odgovornost i sankcije – objasnio je Zagorec.
n
e nazire se način kako u prodajnom lancu izbjeći “mešetare” dodatnih 30 posto, a krajnji „dileri“ (detaljisti), na tu sumu cijenu nadograde s još
Ima i za izvoz
No povrćari nisu protivnici kvalitetnih i zdravstveno
m
anja kontrola uvoza za sobom ne povlači odgovornost i sankcije ispravnih poljoprivrednih proizvoda iz uvoza. - Činjenica je da u Hrvat-
70 posto. Tako nastaje razlika u cijeni od polja do stola, od čak 100 posto. Zanimljivo je da svaki sudionik u tom lancu ima svoje opravdanje za veću cijenu, a u konačnici tu je i famozni PDV. Sve to zbrojeno, plaća krajnji kupac – doznajemo od Zagorca koji zbog nedovoljne povezanosti proizvođača ne vidi način na koji bi se u prodajnom lancu izbjegli „mešetari“. skoj nemamo kontinuiranu proizvodnju tijekom godine, tako da ima razdoblja kada bi uvoz svježeg povrća bio više ili manje opravdan. U zimskom per iodu na našem tržištu svakako nedostaju rajčica, papr ika i pojedino „egzotično“ povrće, koje mora biti prisutno, ako to potrošači traže. Bez pretjerivanja, usuđujem se reći da u Hrvatskoj imamo dovoljno ljudskih i prirodnih resursa kao garanciju dostatne proizvodnje povrća, koje možemo proizvesti i za izvoz. I to u svježem stanju ili pak industrijski prerađeno, ćak i za vnije kupce koji inzistiraju na ekološkom uzgoju – zaključio je Zlatko Zagorec.
Za podizanje suvremenog proizvodnog vinograda potrebna su velika financijska sredstva. Kako bi se ta sredstva što racionalnije iskoristila neizostavno je angažiranje iskusnih stručnjaka agronoma. Suvremena vinogradarska proizvodnja (bilo stolnog grožđa ili vinskih sorti) nameće nam potrebu za primjenom mehanizacije (atomizeri, uređaji za zelenu rezidbu, obradu tla, berbu itd.).
NE - gubitku uroda
Efekti djelovanja vremenskih nepogoda (suša, mraz, tuča) najizraženiji su upravo na trajnim nasadima – v inogradima. Navodnjavanjem sustavom ‘’kap po kap’’ eliminiraju se negativna djelovanja uslijed nedostatka kiše, suvremenim strojevima (FROSTBUSTER) moguće je vinograde zaštititi od mraza te sustavima mreža postići višegodišnju zaštitu od tuče. Posljednjih godina svjedoc i smo učestalih pojava tuče i velikih šteta u vinogradima. Štete u vinogradu očituju se: gubitkom uroda djelomičnim ili potpunim), gubitkom tržišta zbog prekida kontinuiteta isporuke grožđa-vina te oštećenjem biljnih organa loze koja znatno utječu na plodonošenje vinove loze tijekom sljedećih godina. Uzroci učestalosti pojave tuče su različiti: blizina vodenih površina (rijeka, jezera), brze temperaturne promjene, nemogućnost zaštite raketama i drugo. Osiguravanjem vinograda kod osiguravajućih kuća samo djelomično ublažavamo velike ekonomske štete (polica se odnosi
Montažu prepustite stručnjacima Montaža navedenih sustava za zaštitu od tuče složen je i odgovoran posao te ga je najbolje povjeriti stručnjacima. Nestručno postavljanje sustava za zaštitu od tuče u pravilu rezultira teškim havarijama koje uključuju lomove čitave armature i mehanička oštećenja na vinovoj lozi. Do ozljeđivanja biljaka dolazi prije svega uslijed djelovanja jakog vjetra, mokrog snijega pa i same tuče. Postavljeni modeli navedenih sustava mogu se vidjeti u rasadniku ‘’AGROING’’, M. P. Miškine bb u Varaždinu. Dodatne informacije na tel. 042 350 908. Kontakt osoba: Dinko Brlenić, ing. agr.
samo na urod-grožđe). Sigurnu dugogodišnju zaštitu vinograda možemo postići jedino primjenom nekog od sustava zaštite od tuče mrežama.
Prednosti i mane
Danas se u svijetu koristi više sustava, a u našoj regiji koristimo sljedeća 3 sustava: sustav tzv. „ravnog krova“, sustav sklopivih nosača poznatijeg kao „kišobran“, te uzdužni tzv. „tunelski sustav“. Svaki od njih ima izražene prednosti, ali i pokoju manu, no upoznajmo ih redom. Spomenuti sustav „ravnog krova“ pokriva cjelokupnu površinu
p
osljedice suše, mraza i tuče najizraženije su upravo na trajnim nasadima višegodišnjeg nasada (vinograda). Strop mreže nalazi se na cca 4 metra od tla. Nosiva konstrukcija sastoji se od armirano-betonskih ili drvenih impregniranih stupova trajnosti 20 i više godina. Na stupove se montiraju PVC kape za razvođenje sajli i žica koje koristimo kao nosive elemente za mrežu i za stabilizaciju cjelokupne konstrukcije. Sustav je potreb-
Dinko Brlenić, ing. agr.
no učvrstiti sidrima ili ankerima te napinjanjem sajli i žica postići stabilnost konstrukcije. Vijek PE mreže je preko 10 godina, spaja se PVC spojnicama (tzv.’’jež spojnice’’). U jesen kada prođe opasnost od tuče sustav se demontira na način da se mreža otkopča na PVC spojnicama te smota i učvrsti na nosivim žicama. Sklapanje mreže je obavezno kako bi se izbjegle štete nastale uslijed pojave teškog, mokrog snijega (snjegolom). Prednosti ovog sustava ogledaju se u mogućnosti primjene mehanizacije u nasadu. Taj sustav nudi najviši stupanj zaštite od tuče te nesmetan pristup vinovoj lozi tijekom vegetacije. S druge strane, mana mu je dosta spora demontaža same mreže pred zimski period.
Dinko BRLENIĆ
16 Oglasi
30. lipnja 2009.
Poslovni svijet 17
30. lipnja 2009.
OTKRIVAMO Tiskara Varteks proživljava najteže razdoblje otkada tvrtka postoji
Novi ulagač ili - stečaj?! Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Ulazak ulagača, koji bi trebao sanirati postojeće stanje, ili stečaj jedine su opcije za Tiskaru Varteks, koja zadnjih godinu dana proživljava najteže razdoblje otkada postoji. Nakon što je lanjsku poslovnu godinu završila s gubitkom, poslovni pokazatelji ove godine još su nepovoljniji.
Bez ulaganja
- Glavni problem je nelikvidnost. Kupci su rokove plaćanja pomaknuli na 90 dana, a i tada ne plaćaju. S druge strane dobavljači pritišću. Pokušavamo to prebroditi, ali ne uspijevamo na kvalitetan način. Nažalost, nemamo vlastite nekretnine s kojima bismo mogli uzeti kredit te riješiti potraživanja dobavljača i zaposlenika, odnosno financirati dobivene poslove i popraviti kvarove – doznajemo od Mladena Šanteka, direktora Tiskare Varteks, koja usprkos teškoćama nije otpuštala zaposlenike kojih je više od 50. Teškoće stvara, kako dodaje zamjenik Zvonko Vugrinec, i pad cijena tiskarskih usluga. Tiskara to ne može pratiti s postojećim strojnim parkom koji se zbog slabog
h
oće li se dogovoriti ulazak strateškog partnera, bit će poznato polovicom srpnja održavanja sve češće kvari, što povećava probleme. - Od 1990. Varteks nije ulagao u tiskaru niti jednu kunu. Jedino je bio jamac za stroj koji smo kupili prije sedam godina, a kada smo ga otplatili, opet smo ga kupili 2006.
REGIONALNI TJEDNIK/Tomislav Makaj
Nažalost, nemamo vlastite nekretnine za kredit kojim bismo riješili potraživanja dobavljača i zaposlenika te financirali poslove i popravili kvarove, veli Šantek
prilikom preuzimanja tiskare od Varteksa, kao i sve ostale strojeve – veli Šantek.
Leasing se rješava
n
elikvidnost: kupci rokove plaćanja pomaknuli na 90 dana, a i tada ne plaćaju
Iako nisu plaće dobili nekoliko mjeseci, radnici Tiskare Varteks i dalje rade
SINDIKAT Zadnja plaća isplaćena u ožujku, ali za siječanj
Radnici na referendumu za stečaj
Gordana Reinholc
- Zadnja plaća isplaćena nam je u ožujku, ali za siječanj. I prije toga bilo je problema oko isplate plaća. Treba živjeti, plaćati kredite, doći na posao, a nemaš prihoda. Obitelji trpe. Većina zaposlenika nema drugih prihoda, nema drugih tvrtki i stoga više nemaju strpljenja. Izgubili su povjerenje, upozorava Marijana Kumek, zamjenica sindikalne
POSLOVODSTVO:
Prilike su ozbiljne, ali ne kritične Prvi veći problemi u Tiskari Varteks počeli su sredinom prošle godine. Najprije polako, a zatim sve više. Krenulo je s teškoćama oko dobavljača kojima treba unaprijed platiti da bi se moglo raditi. Jedno vrijeme tiskara je bila i pod blokadama porezne uprave i leasinga, ali se to uspjelo riješiti. - Ove godine okolnosti nisu išle na bolje, nego je još postajalo teže. Plaće nismo više mogli uredno isplaćivati, pa sada imamo zaostatke. No, ne bih rekao da je kritična situacija, ali je vrlo ozbiljna. Tunel je dug, ali na kraju vidim tračak svjetla. Naime, naš kupac iz BiH uplatio je novac za popravak važnog nam stroja, tako da ćemo ga srediti i moći početi s proizvodnjom u punom opsegu, što zadnja dva mjeseca nije bio slučaj – najavljuje Šantek. Upravo zaostale plaće, kako dodaje, najviše brinu poslovodstvo. - Pokušavamo u svim mogućim varijantama naći način za isplatu koliko god možemo, a barem jednu do 1,5 plaće u roku od nekoliko dana jer su zaposlenici financijski shrvani i na kraju strpljenja. Znam sam po sebi. Ni ja niti itko drugi nije dobio plaću i znam kako je, veli Šantek, napominjući da tiskara, osim u Hrvatskoj, ima potraživanja u BiH i Srbiji.
U vrijeme preuzimanja tvrtke naslijeđeno je 4,5 milijuna kuna dugova prema dobavljačima, a potraživanja tiskare bila su isto tolika.
- Dok su dugovanja bila egzaktna, to nije slučaj s potraživanjima koja su teško naplativa. Trenutno imamo oko 800 tisuća kuna utuženih potraživanja, od kojih su neka stara tri-četiri godine, upozorava Šantek. Zbog teškoća, osim prema dobavljačima i zaposlenicima, nastao je i dug prema leasingu pomoću kojeg su kupljeni strojevi. Otplaćeno je 36 mjesečnih rata, a uzeto je na 60 rata visine 92 tisuće kuna. - Leasing ćemo uskoro riješiti i to će biti osnova za ulazak strateškog partnera koji je voljan preuzeti firmu i sve ljude te namiriti neka potraživanja. Hoće li se dogovoriti ulazak strateškog partnera, bit će poznato polovicom srpnja. Pregovori traju nekoliko mjeseci, no još ništa nije sigurno. Ukoliko se dogovori ulazak, tiskara bi nastavila normalno raditi. Ako se ne dogovorimo, idemo u stečaj koji ćemo sami pokrenuti kad vidimo da više nema apsolutno nikakvog izlaza. U tom slučaju u problemu će biti vlasnici jer su dali osobnu imovinu kao jamstvo za leasing – napominje Šantek, dodajući da je bilo i neracionalnosti u poduzeću.
Mladen Šantek
povjerenice u Tiskari Varteks. Upravo zbog gubitka povjerenja, strpljenja i općeg nezadovoljstva, kako dodaje sindikalna povjerenica Gordana Reiholc, zaposlenici Tiskare Varteks, članovi sindikata, na nedavnom su se referendumu izjasnili za pokretanje stečaja, ali nisu točno utvrdili rok u kojem bi se takav zahtjev podnio.
I TOGA JE BILO Tiskara Varteks 2006. godine izašla iz poslovnog sustava Varteksa i prešla u vlasništvo devet osoba
IZDVOJENO
Tiskara, koja je kao profitabilna tvrtka pripojena Varteks Holdingu 1999. godine, posluje samostalno zadnje tri godine. Naime, nakon dugih pregovora, u svibnju 2006. predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec i Mladen Šantek potpisali su kupoprodajni ugovor nakon kojeg je tiskara sa šezdeset zaposlenika izdvojena iz Varteksa koji se time počeo rješavati tvrtki izvan osnovne djelatnosti. - Iako je to bilo ponuđeno svim zaposlenicima, tiskara je prešla u vlasništvo dvaju vanjskih članova i nas sedam zaposlenih, menadžmenta i onih radnika koji su bili spremni jamčiti vlastitom imovinom, odnosno osobnim mjenicama za lizing na koji je prije sedam godina kupljeno osam ključnih strojeva. Vrijednost tih strojeva
- Samo kupac iz Srbije, gdje je još gore nego kod nas, dužan nam je 150 tisuća eura. Da je to platio, već bi popravili stroj i zatvorili puno stvari. Stoga bi i dogovor sa strateškim partnerom vjerojatno bio realiziran. Naime, Tiskara Varteks mora riješiti dospjela dugovanja prema lizingu da bi strateški partner mogao ući i preuzeti tvrtku. Spreman je preuzeti radnike i namiriti njihova potraživanja – doznajemo od Šanteka.
Vlasnici osobnom imovinom jamče za leasing REGIONALNI TJEDNIK/Tomislav Makaj
i ostale pokretne imovine procijenjena je na ukupno oko osam milijuna kuna, no bili smo uvjereni da ćemo dobro poslovati i to rješavati, prisjeća se Šantek, dodajući da je dogovoren nastavak rada tiskare u postojećim objektima koji su ostali Varteksu, pa zbog toga ubire najamninu. Iako ni u vrijeme kupnje nije bilo lako poslovati, ipak su prilike bile drukčije nego danas. - Imali smo godišnji promet od oko 12 milijuna kuna, zahvaljujući čemu smo podmirivali sve obveze koliko toliko na vrijeme. Zahvaljujući takvom poslovanju, 2006. i 2007. iskazali smo dobit. Štoviše, zbog povećanja opsega posla, došli smo do 75 ljudi u jednom trenutku – ističe Šantek.
Partner bi uzeo radnike
Poslovodstvo Tiskare Varteks zabrinuto za budućnost
18 Oglas
30. lipnja 2009.
Pravila nagradne igre
Prilikom kupnje iznad 200,00 kn na jednom ra~unu dobivate kupon kojim sudjelujete u izvla~enju nagrade. Svaki sudionik mo`e sudjelovati s neograni~enim brojem kupona, ali maksimalno jednim po danu. U nagradnoj igri ne mogu sudjelovati zaposlenici prire|iva~a sa svojom u`om obitelji. U slu~aju da izvu~en dobitnik ili njegov opunomo}enik nije prisutan, biti }e izvu~en drugi.
Izvla~enje }e se odr`ati 31. 07. 2009. u 16 sati u Lesnini Vara`din. S nagradnim kuponom sudjelujete i 23.11.2009. u izvla~enju glavne nagrade:
OPREMANJE CIJELOG STANA u vrijednosti 50.000.-kn
Crna kronika 19
30. lipnja 2009.
index.hr
PROMET Zbog neopreznosti šesta žrtva na prometnicama Varaždinske županije ove godine
Poginuo jer nije propustio autobus BARTOLOVEC - U teškoj prometnoj nesreći koja se u utorak oko 6.35 sati dogodila u Bartolovcu, točnije na cesti D-2 koja spaja Varaždin i Ludbreg, poginuo je 24-godišnji vozač. Sa zemljanog pojasa ispred dvorišne ograde osobnim vozilom uključivao se u promet, a da nije propustio autobus koji se kretao iz smjera Varaždina u smjeru Ludbrega –
izvijestili su iz PU varaždinske. Autobus, kojim je upravljao
v
ozač i suvozač utopili se u jezeru HE Dubrava 53-godišnjak, udario je prednjim djelom u lijevi bočni dio osobnog vozila te su oba
vozila sletjela van kolnika. Tu je na mjestu nesreće poginuo vozač osobnog automobila koji je šesta žrtva na prometnicama Varaždinske županije ove godine. Nažalost, broj stradalih u prometu iz Varaždinske županije povećan je dva dana ranije za još dvije osobe. Radi se o Ivici Pokrivaču (36) iz Globočeca Ludbreškog te Mariju Gašpariću (27) iz Čukovca,
koji su u nedjelju oko 23.10 sati sletjeli u jezero HE Dubrava između Preloga i Cirkovljana. Vozeći se iz smjera Donje Dubrave prema Prelogu, zbog prevelike brzine, udarili su u bankinu i smjerokazni stupić, a potom su prešli na lijevu stranu te su nakon višestrukog prevrtanja završili u kanalu HE Dubrava – izvijestili su iz PU međimurske.
Kobna nesreća u Bartolovcu: autobus je bio brži
DOZNAJEMO Košić nije kriv za uvrede u Narodnjaku na račun Mihalića
Košić nije autor uvreda, niti je odgovoran za njihovu objavu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je Alan Košić osobođen od optužbe da je kao predsjednik kneginečke podružnice HNS -a putem tiska uvrijedio Ivana Mihalića zvanog Bebi.
Uvredljivo, ali...
Općinski sud utvrdio je da su tekstovi objavljeni u 13. broju Narodnjaka, glasilu kneginečkog HNS-a, neosporno uvredljivi za Mihalića, budući da ga se, uz ostalo, dovodi u vezu s alkoholom. Međutim, pošto se u privatnoj tužbi navodi riječ „objavio“, sud je najprije razmotrio je li Košić autor nepotpisanih tekstova : „Demokracija na balkanski kneginečki način način iliti demokracija po modelu Mihalić-Bebi“ te „Ivan Mihalić Bebi i dalje direktor KNEKOM-a“. Nakon toga razmotrena je i mogućnost da je Košić odgovoran za objavljivanje nepotpisanih uvredljivih tekstova u glasilu podružnice kao njezin predsjednik. - Iz sadržaja obrane optuženika, sadržaja iskaza privatnog tužitelja, te svjedoka Maria Bednareka, ne proizlazi da
siniša sović
Pri odluci o objavljivanju tekstova Košić nije imao odlučujuću ulogu, već kolektivno tijelo, zaključio je sud bi Košić bio autor spomenutih tekstova, ali niti da bi imao odlučujuću ulogu pri odluci o njihovom objavljivanju – stoji u presudi Općinskog suda, koji upozorava da je tijekom suđenja i privatni tužitelj rekao da nema saznanja da je baš tuženik autor teksta.
Samo lektor
Glede odgovornosti za sadržaj glasila, Košić je tijekom obrane naglasio da je pisanje i izdavanje lista Narodnjak u djelokrugu glasnogovornika stranke Bednareka.
O
objavi tekstova odlučuje 14 članova IO podružnice HNS-a
Općina Kneginec Gornji vjerojatno spada ne samo u najrazvijenije, nego i najotvorenije sredine
Međutim, potonji je rekao da obavlja samo poslove lektoriranja članaka koji se u Županijsku organizaciju HNS-a dostavljaju u pravilu nepotpisani. - O objavljivanju odlučuje izvršni odbor Podružnice Gornji Kneginec koji ima 14 članova i sastoji se od predsjednika ogranaka Podružnice HNS-a s područja Općine Gornji Kneginec, a ne postoji urednik
i uredništvo Narodnjaka – objasnio je Mario Bednarek. Ocijenivši vjerodostojnim njegov iskaz o kolektivnom tijelu koje odlučuje o objavi tekstova u Narodnjaku, sud je zauzeo stajalište da optuženik nema autonomni i isključivi utjecaj na sadržaj lista Narodnjak, pa je stoga Košića oslobodio od optužbe da je odgovoran za objavljivanje uvredljivih navoda u tekstovima nepoznatog autora.
Građani uhitili razbojnika! VARAŽDIN - U subotu oko 15.10 sati 28-godišnjak pokušao je opljačkati „Konzum“ u ulici Matka Laginje u Varaždinu, ali su ga u njegovoj nakani spriječili građani. - Ušavši u trgovinu maskiran kapom s prorezima za oči, nožem je zaprijetio 54godišnjoj zaposlenici koja mu nije dala novac, već je počela vikati. To je privuklo druge zaposlenike te se razbojnik počeo udaljavati, ali je na izlazu zatečen i savladan od strane dvojice 43-godišnjaka koji su ga zadržali do dolaska policije - izvijestili su iz PU varaždinske.
IZDVOJENO
Kako je moguće baš sve Presuda Općinskog suda, koju je potvrdio viši sud, nadrasta okvire uvijek uzavrele kneginečke političke scene. Naime, ako je suditi po oslobađajućim presudama, kneginečki HNS uspio je pronaći model kako se mogu bez ikakve odgovornosti objavljivati baš sve tvrdnje, pa i nedvojbeno uvredljivi navodi.
Glavni uvjet za to je da inkriminirana tiskovina nema glavnog urednika, iako je to jedna od obveza kod njezine prijave u registar, sukladno Zakonu o medijima. Nakon toga odgovornost se raspršuje na kolektivno tijelo, baš kao što je to slučaj bio i s gradskim i općinskim poglavarstvima, a tada je moguće baš sve objaviti!
TUŽITELJSTVO Optužnice zbog pokušaja ubojstva na bezninskoj u Varaždinu te kući u D. Voći
Nožem na mladog Roma i susjeda
Svađa na INA-i zamalo kobna
I TOGA IMA
VARAŽDIN/DONJA VOĆA - Zbog pokušaja ubojstva na benzinskoj postaji INA-e kod rotora u Ulici Zrinskih i Frankopana u Varaždinu, Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv 52-godišnjeg K. S. iz Varaždina. Optužnicom se tereti da je tijekom svađe 22. svibnja ove godine nožem ubo u prsište 26-godišnjeg K.K. iz romskog naselja u Strmcu Podravskom. Iako mu je ubodom oštećena desna srčana klijetka, život 26-godišnjaka je spašen zahvaljujući medicinskoj intervenciji koja je pružena i
52-godišnjaku budući da su ga prilikom pokušaja odlaska mopedom s mjesta događaja izudarali prijatelji oštećenog.
u
alkoholiziranom stanju supružnici u Donjoj Voći u svojoj kući izboli susjeda Zbog pokušaja ubojstva susjeda te pokušaja teške tjelesne ozljede, Županijsko
državno odvjetništvo podignulo je optužnicu i protiv supružnika J. J. (1954.) i B. J. (1968.) iz Donje Voće. Supružnicima se terete da su u stanju jake alkoholiziranosti 19. travnja prošle godine napali susjeda A. L. iz Donje Voće. Nemili događaj dogodio se u njihovoj kući gdje je suprug najprije nožem ubo susjeda u trbuh, a potom ga je supruga istim nožem tri puta ubola u lijevu natkoljenicu. Oštećenom susjedu je život također spašen zahvaljujući medicinskoj intervenciji. Ivica KRUHOBEREC
Djeca kriva za požar Nakon što su vještaci isključili mogućnost da bi tehnički kvar bio uzrok nedavnog požara u Preradovićevoj ulici u Varaždinu, djelatnici PU varaždinske su tijekom kriminalističke obrade utvrdili da ga je izazvala vatra koja je izmakla kontroli djece tijekom igre. Vatra se najprije proširila na cijeli drveni objekt, a potom i na zgradu. Kako ističu u PU varaždinskoj, u tijeku je prosljeđivanje posebnog izvješća o navedenom događaju zamjeniku Općinskog državnog odvjetnika za mladež u Varaždinu. Gorijelo je i u petak, i to u vikend kući u mjestu Falinić breg. Uzrok požara u kojemu je objekt djelomice izgorio, a vlasnik je izašao kada je osjetio miris dima, najvjerojatnije je kvar na grlu žarulje, utvrdili su vještaci i policija.
20 Grad Varaždin
30. lipnja 2009.
Raspjevanim Štiglecima na Stančićevom trgu nije smetalo ni kišovito vrijeme
LJETO U VARAŽDINU 2009. Velik broj raznovrsnih prired
Svatko će do
Zahuktala se istinski bogata ponuda kulturnih programa koja m Niz priredaba u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu 2009. ne jenjava ni u kom slučaju. Iako vremenske prilike nisu uvijek najpogodnije, svi programi se održavaju bilo na alternativnim lokacijama (o čemu su zainteresirani posjetitelji pravovremeno obavještavani), bilo u istom terminu sljedeći dan. Sve je krenulo 16. lipnja, a završit će 8. kolovoza. Već na samom početku zahuktao se bio Tjedan tra-
Pjevačica Kaja Sabol iz Društva Naša djeca na pozornici pred Starim gradom
dicijske kulture. Sve je zatim nastavljeno premijernim izdanjem Plesnog festivala “ Transformat ion”. Sve osmišljeniji i kvalitetniji Dani performansa i suvremenog plesa okrunili su kulturnu ponudu prvi tjedan Ljeta u Varaždinu. Organizator cjelokupnog je varaždinskog kulturnog ljeta Koncertni ured Varaždin, kojemu se pridružuju supriređivači pojedinih od velikog broja priredaba.
Glavni je pokrovitelj Grad Varaždin. Ujedno Ljeto u Varaždinu znatno sadržajno obogaćuje i obilježavanje aktualne 800. obljetnice otkako je Grad Varaždin proglašen slobodnim i kraljevskom gradom. Samo tijekom proteklog tjedna, od srijede do ponedjeljka, nekoliko različitih programa ponuđeno je sve brojnijoj i raznolikijoj publici. U srijedu, 24. lipnja u ve-
Grad Varaždin 21
30. lipnja 2009.
Jedan za trojicu u Funk Hotelu
Sedmi Fontana blues festival ugostio je ovog ljeta dvije grupe iz Zagreba i dvije iz Varaždina
dbi za sve ukuse i sve generacije
oći na svoje
može zadovoljiti sve izbirljivce černjim satima na Podrumskoj sceni “Zvonimir Rogoz” varaždinskog HNK-a sve ljubitelje bluesa u bogatom spektru varijacija po sedmi je već put osvojio Fontana blues festival. Osim ovog varaždinskog u Hrvatskoj još su dva festivala takvog tipa - u Zagrebu i Bjelovaru. Organizator Eugen Schaffhauser pozornicu je prepustio dvama bendovima iz Varaždina - to su bili Voodoo Lizards i Boogie Bass, te dvama iz Zagreba - bili su to Green House i Small House Brown. Zbog lošeg je vremena, umjesto u petak, koncert nazvan Funk hotel, u rado slušanoj izvedbi Varaždinskog funck-rock trija, održan u subotnju večer na Stančićevu trgu.
Za djecu, za odrasle
Na istom su mjestu i isti su dan, ali u prijepodnevnim satima, nastupili u dva programa članovi Društva “Naša djeca” Varaždin. Raznovrsnim repertoarom skladbi iskazalo se 15 malih pjevačica i pjevača iz Glazbene radionice “Mali slavuji” voditeljice Zdenke Knapić kao i deset gitarista iz radionice
voditelja Damira Tomičića. Popularni dječji zbor “Štigleci” i Varaždinske mažoretkinje svoju su publiku razveselili u nedjelju prije podne na Stančićevu trgu, dok su večernji sati bili rezervirani za jednu od “mobilnih predstava” Hrvatskoga narodnog
Varaždinski sastav Voodoo lizards nastupili na Blues festivalu
S
tižu Leb i sol iz Makedonije i Joe Jackson iz Engleske kazališta - intrigantan autorski projekt Klub Tango u režiji Ksenije Krčar u klubu Europa Media. Najavimo za utorak, 30. lipnja, predstavu “Volim Njofru” u izvedbi varaždinskog HNK-a u dvorištu Županijske palače u 21 sat (odnosno u slučaju lošeg vremena u kazalištu). U petak, 3. srpnja, na Kazališnom trgu u 21 sat počet će koncert makedonskog sastava Leb i sol, a 6. srpnja u HNK-u je u 19,30 rock-koncert britanskog novovalovca Joea Jacksona. Glazbene, filmske i ine manifestacijske poslastice slijede i tijekom idućih tjedana.
Beti Lučić iz Kluba Tango
Nancy Abdel Sakhi i Matija Kezele u predstavi Klub Tango
22 Oglas
30. lipnja 2009.
Ručna pila LUX
AKU bušilica HASTA
530 mm
Bušilica HASTA HDC710
Čekić bušilica HASTA HR 620 SDS plus
710 W • 0-2.800 o/min • stezna glava 13mm
12 V V, 0-550 o/min.
Kružna pila HASTA CS 160 1.200 W • 4.500 o/min • 160 mm
230 V / 50 Hz • 620 W • 0-870 0/min. • svrdla: max. 24 mm
POKLON Naočale ELIX
-67%
39,00 KN
23
-54%
149,00 KN
90
219,00 KN
49 00
KN
239,00 KN
99 00
KN
169 00
KN
239,00 KN
169 00
POKLON
KN
KN
Set svrdala
-37% 269,00 KN
168
00
-38%
KN
Sef TE-20
digitalna kombinacija i ključ, 31 x 20 x 20 cm
699,00 KN
429 00 KN
Kompresor HASTA HA225
1,5 kW • zapremina: 25 L • uljni kompresor
-53%
1.299,00 KN
599
Motorna pila VALID WL-3800 37.2 cm, 1.8 KS
-33% Stolna kružna pila HASTA TAS 10 R 230 V / 50 Hz • 1.500 W • 4.500 o/min
2.199,00 KN
1.299 00
1.199,00 KN
799
00 KN
Generator HASTA KJ 2400A
motor benzinski četverotaktni • rezervoar 16 L • težina 45 kg • snaga 2 kW max 2.4 kW • 230 V, 50 Hz
Boja za unutarnje zidove CHROMOS SVJETLOST KEMOPOL
00 KN
-40%
KN
Fasadna boja SPEKTRA A 15 L
15 L, bijela
POKLON Ličilački set 4/1 vrijednost: 60 kn
127,22 KN
114 99
Betonski rubnjak 80 x 200 x 1000 mm
Lajsna za laminat
Laminat AC 31
Laminat AC 31
48,00 KN
54,00 KN
6 mm • hdf • click • trešnja
20 x 40 x 2500 mm • trešnja
14,99 KN
10
29
99 KN
1 kom.
8 mm • hdf • click • bukva
42
99 KN
1 m
99 KN
POKLON N
KN
Valjak LUX
s teleskopskom drškom kom
vrijednost: 60 kn
24,50 KN
1849
289,07 KN
239 99
KN
1 kom
KN
1 m
Wc školjka simplon bijela
POKLON
Vrtna ljuljačka DELUX
WC sjedalica
199,00 KN
149
1.139,00 KN
689 00
00
KN
KN
3.5 kW EKO plin R-407
-38%
1.399 00 KN
Klima uređaj CRYPTON 12000
kapacitet hlađenja 3,5 kW • za kvadraturu 30-50 m • grijanje hlađenje • vrsta plina: R407
Vanjski tuš H2041
1.299,00 KN
799 00 KN
Kupaonski blok CLARA širina: 55 cm
70,90 KN
29
90
Vrtno crijevo IDRO COLOR 1/2” • 20 m
KN
-57%
49,00 KN
18 90 KN
-61%
Cijene su maloprodajne i vrijede za sve vrste plaćanja od 30.06. do 5.07.09. ili do prodaje zaliha samo u PEVEC centru u Varaždinu. Fotografije ne moraju biti 100 % identične proizvodima. Zadržavamo pravo tiskarske pogreške. Količine su ograničene.
Kupujte s osmijehom!
DINERS club 12 rata bez kamata | PBZ krediti 0% | PBZ card 12 rata bez kamata i naknada | RBA krediti do 6 godina sa i bez jamaca | go! card 12 rata bez kamata i naknada za kupnju od 500 - 60.000 kn | PEVEC potrošački krediti za umirovljenike i zaposlene do 12 rata bez kamata, i na 24 rate uz kamatnu stopu 8.90% | čekovi građana do 12 rata bez kamata | odgoda 60 dana za plaćanje 1 čekom za kupnju od 500-1000 kn | sindikalna prodaja do 10 mjeseci beskamatno
-48% 174,00 KN Ležaljka/stolica RELAX sklopiva
89 00 KN
Urbana kultura 23
30. lipnja 2009.
USPJEH Varaždinka Iva Šarić- budućnost hrvatske grafike
TALENT Od malih nogu za crtanje
Oduvijek želja za Likovnom akademijom
Ljubav prema grafičkom stvaranju Varaždinka Iva Šarić opisala je kao ljubav na prvi pogled
Crtati sam počela još kao dijete i otada ne prestajem Na 5. hrvatskom trijenalu grafike dobila je nagradu HAZU-a
z
a upis na Akademiju likovnih umjetnosti Iva se rano počela pripremati a danas joj, kaže, odgovara obiteljska atmosfera na Akademiji. - Svi se poznajemo i međusobno se družimo - kaže Iva, koja zasada ipak planira povratak u svoj rodni Varaždin.
Iva je praunuka Julija Merlića
VARAŽDIN - Crtati sam počela još kao dijete i otada ne prestajem - kaže 24-godišnja Iva Šarić, uspješna apsolventica zagrebačke Akademije likovne umjetnosti čija se djela nalaze već u domovima kupaca diljem Europe. Njeno ime zapisano je i kao jedno od nagrađenih na 5. hrvatskom trijenalu grafike nedavno održanom u Zagrebu, a njezin rad izabrali su članovi žirija Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojeg vodi Slavica Marković. Ta nagrada dokaz je da je pred Ivom itekako svijetla “grafička” budućnost, a ideja za stvaranje joj ne nedostaje. Isto tako, zajedno s grupom kolega voditelja, dobitnica je posebne rektorove nagrade “Zima na otoku” za projekt koji je plod suradnje
želim upisati Akademiju likovnih umjetnosti, no znala sam i to da primaju brojčano malo kandidata, pa sam se rano počela spremati - kaže Iva koja je primljena iz prvog pokušaja s još 17 svojih kolega iz cijele Hrvatske. Uslijedilo je privikavanje na Zagreb i na novu sredinu,
GENI Iva Šarić i obiteljski je vezana uz likovnu umjetnost
Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
Rad na otoku
- Roditelji su kod mene od malih nogu primijetili sklonost crtanju pa su me upisivali u različite likove grupe- kaže Iva Šarić. Tako je jedno vrijeme polazila likovnu grupu kod Krunoslava Čole, poznatijeg kao varaždinskog gradskog notara, kod kojeg je, ističe, mnogo naučila. - Vodio nas je često na teren, u keramičke radionice, restauratorske zavode te smo tamo puno toga naučili - prisjeća se Iva. Polazila je i likovnu radionicu Ekos Collegea. U srednjoj školi gradivo iz likovne umjetnosti baziralo se više-manje na teoriji. Roditelji su me u 2. razredu srednje škole upisali u likovnu radionicu kod Slavena Macolića i Gordane Kovačić. - Oduvijek sam znala da
U stvaralaštvu
OŠ Vis te Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. - Van ljetne sezone odlazimo na
p
edantna je, voli zahtjevne i komplicirane stvari pa je odabrala grafiku kao glavni predmet otok Vis te tamo organiziramo radionice za školsku djecu koja tamo izvan ljetne sezone i nemaju baš ponu-
Da jabuka ne pada daleko od stabla, otkriva još jedan podatak vezan uz obiteljsko stablo Ive Šarić. Njezin pradjed poznati je varaždinski slikar Julije Merlić, no to je podatak koji malo tko u Zagrebu zna, kaže Iva. - Moja mama Renata je unuka Julija Merlića - objašnjava Iva krvno srodstvo s tim poznatim varaždinskim slikarom. U svoj rodni grad, Varaždin, planira se vratiti i nakon što
diplomira, kako sada stvari stoje. Do kraja studija ostala su joj još tri ispita te obrana diplomskog rada, no još ni sama ne zna hoće li samo umjetničko stvaranje biti njena budućnost. Naime, apsolventica je i na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti. - Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati - kaže Iva, no zasigurno je pred njom blistava umjetnička budućnost.
đene brojne sadržaje - kaže Iva dodajući da je prekrasno stvarati na otoku kada je još “očuvan” od mase ljudi. Za sebe kaže da je pedantna, voli zahtjevne i komplicirane stvari pa stoga ne čudi što je za glavni predmet na Akademiji likovnih umjetnosti odabrala upravo grafiku jer joj ona daje mogućnost da u potpunosti sudjeluje u procesu stvaranja likovnog djela. - Trenutno mi najbolje odgovara izražavati se u tehnici linoreza - rekla je Iva dodajući da je njen
pribor za rad najčešće linoleum ploča, papir, nožić te geometrijski pribor - šestar, ravnalo i trokut. - Sve radim na podu jer se radi o velikim dimenzijama djela, veličine od jednog do dva, tri metra - opisuje Iva svoju “ljubav na prvi pogled” kako je nazvala grafičko stvaranje. Uzori su joj Duje Jurić, Damir Sokić i njena mentorica Ines Krasić, koja je zasada, kako ističe, zadovoljna njenim djelima. O toj rođenoj Varaždinki zasigurno će se još puno čuti.
Nagrađeni rad Ive Šarić
Djelo talentirane Varaždinke
NAJAVA „Trash and burn“ vozila “made in USA” u Murskom Središću
Miting američkih automobila U subotu, 11. srpnja, u Murskom Središću održat će se internacionalni miting američkih automobila, prvi takve vrste u Hrvatskoj – doznajemo od organizatora koji će okupiti vlasnike i ljubitelje svih američkih automobila i motocikala iz Hrvatske i susjednih zemalja. Mjesto susreta je pivovara Cimper, nekadašnji pogon rudnika, a danas turistički
kompleks i upravni dio tvrtke Team. Program počinje u subotu u 12.00 sati, a traje sve do 02.00 sata iza ponoći. Uz zajedničko druženje priređen je i bogat program, a na prostoru spomenutog turističkog kompleksa nekoliko domaćih auto kuća izlagat će svoj prodajni program američkih automobila. Uz to organizatori priređuju ‘’custom bike show’’ s prera-
dama američkih motocikala, a bit će postavljeni štandovi s raznom ponudom od odjeće do raznih umjetnina koje su povezane sa scenom koja prati američke automobile. Navečer slijedi nastup nekoliko rockabilly rock and roll grupa: Nero Burns (Engleska), Johnny Cash Tribute Band (Zagreb) i The Welcomin’ Committee In Flames (Zagreb/Tokyo). Pod
„obavezno“, na kraju svega slijedi ‘’erotic show’’. (jn)
24 Oglasi
30. lipnja 2009.
URBAN CRUISER
Cijena je formirana po teÌaju 1 EUR = 7,4 kn
Novo od izumitelja SUV vozila ...
VeÉ od 132.500 kn
RAV4
VeÉ od 173.900 kn
... gospodari svih terena! www.toyota.hr
FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99
Urbana kultura 25
30. lipnja 2009.
mario golenko
ŠAF Međunarodna radionica animiranog filma u Čakovcu
Za crtaćim stolom u radionici ŠAF-a u Čakovcu novi je film na pomolu
Bit će i bolje, i najbolje Gosti-voditelji radionice bili su Deanna Morse i Nedeljko Dragić, domaćin voditelj Edo Lukman Piše: IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com
- Ove smo godine na Radionici animiranog filma imali nevjerojatno darov itu i marljivu, jedinstvenu grupu dvadesetero djece - tvrdi oduševljeno Edo Lukman, osnivač i dugogodišnji voditelj proslavljene Škole animiranog filma (ŠAF-a) u Čakovcu. Sudjelovali su od 22. do 28. lipnja osnovci i srednjoškolci iz Splita, Rijeke, Osijeka, Oštarija, Novigrada, Zagreba, Varaždina, Čakovca te iz slovačke Bratislave. Svi su s pravom pozvani na radionicu koja se priređuje već 16. put i jedina je takve vrste u Hrvatskoj. I nije zapostavljena klasika ručne tehnike - olovka i papir. Zahvaljujući svom ugledu u svijetu uspijevaju kao voditelje i mentore dovesti najznačajnija imena iz svijeta animiranog filma. Skupinu mlađih sudionika vodila je američka autorica Deanna Morse - i u subotu, 27. lipnja, u Centru za kulturu, na završnoj su reviji prikazali svoje djelo nastalo u Čakovcu - animirani film “Sporo brzo ili brzo sporo”.
Skrivene tajne
Voditelj skupine starijih bio je također glasoviti Nedeljko Dragić iz Zagreba i oni su
pokazali film optimistična (a i samokritična) naslova - “Bit će bolje”. A da im je ionako bilo u Čakovcu i Međimurju dobro, bolje i najbolje (premda su pomalo i umorne od crtanja) jer su stekle nova prijateljstva i upoznale veoma lijepu zemlju, a uz to iskusile nova znanja - uvjeravale su nas Lucija Polivkova, Slavka Železnakova i Danielle Ferreira, mlade Slovakinje artistice iz Osnovne umjetničke škole u Bratislavi. S njima se slažu također duhovite, obje učenice Škole za primijenjenu umjetnost - Julija Jukić iz Osijeka koja se namjerava posvetiti animaciji, kao i maturantica Andreja Boljat iz Rijeke koja će krenuti na studij grafičkog dizajna i fotografije a priželjkuje snimati videospotove. Među “skrivenim tajnama velikih majstora” koje je naučila od Dragića Andreja ističe osjećaj za - “timing” u animiranom filmu. U sklopu radionice izložbu svojih crteža za špicu Animafesta 2002. u Zagrebu priredio je Nedeljko Dragić, Zuzana Homolova iz Slovačke izvela stare narodne balade (od kojih je jednu i “izanimirala”), a ŠAF pokazao vlastitu poeziju na velikom ekranu - najnovija ostvarenja najmlađih međimurskih filmaša.
Nedeljko Dragić, Deanna Morse i Edo Lukman, legende crtića
16. ŠAF-ova radionica crtića
Podjela priznanja sudionicima 16. radionice ŠAF-a
Mlade autorice animiranih filmova u trenucima odmora
“Sporo brzo ili brzo sporo” - djelo nastalo u radionici
- Rođena sam za crtani film - tvrdi najmlađa polaznica
ART
/media
Plišani medo za Michaela J. Tamo neke ‘83. svratim do svog prijatelja Vjerana kadli cijela obitelj skoči pred TV i viče: Michael Jackson! Billy Jean! A ja sam promrmljao nešto što bi na engleskom zvučalo otprilike Denis Peričić, kao: „What a f…?!“ mr. sc Vratim se doma, evo ti mog starog. Njegov interes za glazbu bio je završio prije nego je Mišo Kovač pustio brkove, ali se dere: „Denis, dođi brzo! Momak se kreće natraške!“ Zarazni ritmovi, sjajno pjevanje, spektakularni spotovi i prije svega genijalni ples. Ipak, nevjerojatno je kako je Jacko opčinio sve. Ples mu je bio seksualno eksplicitan, ne baš nešto što bi baka i unuka (barem tada) skupa gledale. Koketirao je s temama poput kriminala, nepriznate djece, živih mrtvaca. Kasniji spotovi, u cilju borbe protiv gladi, ratova i uništavanja prirode, puni su teških dokumentarnih prizora. Poslije je prolupao. Kako i ne bi kad je već s 5 godina nastupao. Sa 7 godina već je bio jedan od najboljih pjevača, a s 20-ak i najbolji plesač, vrhunski koreograf, skladatelj, producent… I najuspješniji izvođač ikada. Vi ne biste poludjeli? Iskreno, mislim da nije bio sposoban za pedofiliju. Podjetinjio je i otplutao u svijet kakav nikad nije imao. Bilo bi divno da je doživio stotu u punoj stvaralačkoj snazi, ali možda je trebao otići prije 15-ak godina, kad se još nije osramotio kao najiritantniji stvor. Nema veze, bio je genij, i duboko tragična osoba. Užasno nesretan unatoč neizmjernom talentu. Tko ga nije volio, ili barem cijenio taj talent, nek’ ide v rit! Poslat ću mu plišanog medeka na grob. Neka ga razveseli tamo gdje sad napokon ima mir. P.S. Šaljem jednog medeka i za Farrah Fawcett. Prelijepa žena, prvi seks simbol koji pamtim. Privlačna čak i kao 60-godišnjakinja izmučena rakom s kojim se hrabro nosila. Uistinu, nije vrijeme za heroje.
26 Kulturni obzor
U D-duru
Vž-kvartet i Paulina Puljek V
araždinski kvartet održao je u nedjelju 28. lipnja koncert u sklopu festivala „Ljeto u dvorcu Oršić 2009.“ koji se održava povodom obilježavanja 800 godina Gornje Stubice. Marko Jerbić – I. violina, Anđelko Ilčić – II. Darko RUŠEC violina, Ana Trnjar – profesor gitare u viola i Davor Gluhak Glazbenoj školi Varaždin – violončelo, pripremili su zanimljiv program, a imali su i gošću, mladu gitaristicu Paulinu Puljek koja će od ove jeseni polaziti doktorat kod profesora Adama Holzmana u Austinu (Texas) na The University of Texas at Austin. oncert je započeo „Divertimentom br. 1 u D-duru“ Wolfganga Amadeusa Mozarta. Ovo svježe, prozračno djelo vedre melodike zahtjevno je za izvođenje i traži virtuozni angažman gudača. Zanimljivom i dinamičnom interpretacijom glazbenici su potvrdili svoju kvalitetu. slijedio je „Koncert za gitaru u A-duru“ talijanskog kompozitora i gitarističkog virtuoza Maura Giuliania (1781.- 1829.). Nakon pauze glazbenici su izveli „Premier Concertino za gitaru i gudače“ Varaždinca Ivana Padovca (1800.-1873.) koji se smatra jednim od najvažnijih skladatelja za gitaru polovicom 19. stoljeća. Ovo glazbeno djelo nađeno je kao dio kolekcije Karla Scheita, profesora koji je predavao gitaru na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Beču. Napisan je za gudački kvartet i terc gitaru. Terc gitara se uglavnom koristila u komornoj glazbi 19. stoljeća, najčešće za duet gitara ili kombinacija gitare i gudača. Tijelo te gitare nešto je manje od modernog instrumenta, a štima se malu tercu više. Valja naglasiti da je varaždinski graditelj žičanih glazbala Vlado Proskurnjak izradio ovu terc gitaru kao i instrumente na kojima sviraju glazbenici Varaždinskog kvarteta. olistica na gitari Paulina Puljek, višestruko nagrađivana mlada umjetnica, oduševila je svojim interpretacijama publiku, a doznajemo da je na pomolu i izdavanje zajedničkog nosača zvuka.
30. lipnja 2009.
RADAR FESTIVAL Približava se kulturni događaj godine
Varaždinski rock f prepun svjetskih z
K
U
Legendarni gitarist Carlos Santana dolazi u Varaždin
Gradski stadion Varaždin, 12. srpnja: Carlos Santana, Eric Burdon & The Animals, Solomon Burke, Joe Jackson, Zoran Predin & Lačni Franz, Voodoo Lizards! Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com
Dok sam prije 30-ak godina slušao Animalse, ni u najbedastijim snovima nisam mogao pomisliti da će Burdon i ekipa posjetiti naš mali grad… U doba kad je najveći događaj na gradskom stadionu bio obračun Varteksa i Juga za ulazak u Drugu ligu, pomišljati da će tamo nastupiti Santana, legenda Woodstocka, bilo je ravno letu na Jupiter… A da mi je još prije nekoliko godina netko rekao da će u Varaždinu nastupiti Bob Dylan ili Solomon Burke, odgovorio bih mu da je lud kao Michael Jackson. No eto, vremena se mijenjaju. Ni godinu dana nakon
što je Dylan nastupao na Varteksu, u naš grad stiže nevjerojatna ekipa glazbenika, pa 3. Radar Festival, od kojeg nas dijeli samo desetak dana, unaprijed najavljujem kao – kulturni događaj godine. Carlos Santana, Eric Burdon & The Animals, Solomon Burke, Joe Jackson, Zoran Predin & Lačni Franz, Voodoo Lizards! Tko zna imalo o glazbi, sve mu je jasno!
Velikani glazbe
O kakvim se veličinama radi možda najbolje govori podatak da je Carlos Santana prije 10 godina prodao svoj album „Supernatural“ u 25 milijuna primjeraka! Samo za usporedbu, Michaela Jacksona prodao je „Thriller“ u oko 50, „Bad“
u 30, a „HIStory“ u „samo“ 20 milijuna primjeraka! No, puno više od komercijalnih pokazatelja, sudionike Radara povezuje – kvaliteta. Santana, Animalsi i Burke klasične su legende suvremene glazbe. Zajedno s Beatlesima, Stonesima, Doorsima, Zeppe-
S
antana, Animalsi i Burke su ekipa iz snova linima, Hendrixom i malobrojnima, pripadaju zlatnom vrhu suvremene kulture 60 -ih i 70-ih godina, ali i kasnijih razdoblja. Dovoljno je podsjetiti na pjesme „Smooth“ Santane,
S
Eric Burdon
Solomon Burke
„The house of the rising sun“ Burdona i Animalsa ili pak na „Everybody needs somebody to love“ Solomona Burkea. Najveći gitarist latino rocka, najveći bijeli bluesman i kralj soula, tri stanovnika „Rock and roll kuće slavnih“, jednostavno su – ekipa iz snova! Stoga nema dvojbe da će ovogodišnji Radar na pravi način podsjetiti na 40. obljetnicu Woodstocka… Spomenutim velikanima pridružit će se još nekoliko izvođača koji bi, da nastupaju i sami, zaslužili posebnu pozornost.
Omiljeni izvođači
Svjetsko ime je i Joe Jackson, imenjak Michaela oca, no on nema nikakve veze s njihovim
Kulturni obzor 27
30. lipnja 2009.
e!
OBLJETNICE 110 godina rođenja Gustava Krkleca (1899. – 1977.)
festival zvijezda UVOD U RADAR Solistički koncert
Darovi za pjesnika vječnog imena i prezimena „Za života nemaš čak ni stan, a kad umreš dadnu ti i ulicu“, rekao je uvijek duhoviti Gustav Krklec. Ipak, zna biti i obrnuto: za života mnogi dožive priznanja, a kad umru nekako ih se zaboravi. Tako je i u Krklecovom slučaju, pa je lijepo prisjetiti se takvog pjesnika, barem za 110. obljetnicu rođenja. To su učinili Udruga prijatelja dvorca Maruševca, Matica hrvatska Varaždin i maruševečka Osnovna škola koja nosi ime Gustava Krkleca. Tako su u utorak, 23. lipnja, položeni vijenci ispred kuće u kojoj je živio u
Maruševcu, a nastupio je i KUD „Klaruš“ te recitatori. Potom je u školi predavanje održao prof. dr. Joža Skok, nastupili su učenici-recitatori, održana je prezentacija „Krklec kakvog ne poznajemo“ i upriličena je i tematska izložba učeničkih radova. Na taj način ponovno smo se prisjetili jednog sjajnog pjesnika, autora nezaboravnih zbirki pjesama za djecu kao što su „Telegrafske basne“ i „Majmun i naočale“, ali i za odrasle, kao što su „Darovi za Bezimenu“ ili antologijska „Srebrna cesta“. (dp)
Gustav Krklec
Samo 6 dana prije svog nastupa na Radar festivalu, već u ponedjeljak, 6. srpnja, jedan od najatraktivnijih sudionika održat će solistički koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu! Riječ je o Joeu Jacksonu, izvrsnom engleskom kantautoru, velikanu novog vala. Joe Jackson je uz Elvisa Costella i Grahama Parkera koncem 70-ih i početkom 80 -ih označio prijelaz iz punka u new-wave zvuk, dakle onaj trend koji je iznjedrio i najsjajnije glazbene trenutke ne samo u Velikoj Britaniji nego i u Hrvatskoj. Skladatelj, pijanist i mul-
REGIONALNI TJEDNIK/Tomislav Makaj
Joe Jackson u HNK nastupa 6. srpnja! tiinstrumentalist, Jackson je karijeru započeo u ozbiljnoglazbenim vodama te u jazzu. Ti su utjecaji ostali zamjetni i u nastavku njegova stvaralaštva, uz mnoge primjese reggea, punka i punokrvnog popa. Iz njegova najplodnijeg razdoblja pamtimo hitove „Is she really going out with him?“, „It’s different for girls“ i „Sunday papers“. Objavio je čak 22 albuma, od kojih je najpoznat iji „Night and day“, posveta Coleu Porteru, a posljednji je „Rain“, snimljen 2008. u Berlinu gdje Jackson odnedavno živi i radi. (dp)
VANIMA
Filmovi i radionica
Slijeva: Draško Zidar, Mijo Pavelko i Ljubomir Kerekeš
PRAIZVEDBA “Debitanti” Ljubomira Kerekeša
Četiri zida, pet epizoda Prvi komentari - “naigrat” ćete se ove predstave! Piše: IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com
Joe Jackson
klanom. Riječ je o vrhunskom Od svih Varaždinaca ovoengleskom kantautoru duge godišnji će Radar festival naji plodne karijere s 5 nomina- bolje pamtiti članovi Voodoo cija za Grammyje u razdoblju Lizardsa. Mladići kojima prood 22 godine. Pionir utje- riču svjetsku karijeru izvrstan cajnog novog su odabir vala održat će „točke na i“ i solistički konoran Predin mogao vrhunskoga cert u varaždinglazbenog bi sam popuniti skom HNK već spektakla u ponedjeljak, Varteksov stadion! koji nas 6. srpnja! očekuje 12. O ljubavi hrsrpnja! vatske publike prema Zoranu Ulaznice za Radar po cijeni Predinu ne treba trošiti ri- od 290 (travnjak) i 390 kuna ječi. Predin bi i sam mogao (tribina zapad) dostupne su napuniti varaždinski stadion. preko Eventimove prodajne Šarmantni „Mariborčan“ ovaj mreže, u svim boljim turističput dolazi s posebnom atrak- kim agencijama ili izravno cijom – izvornom postavom putem interneta na adresi Lačnog Franza. www.eventim.hr.
Z
- Naigrat ćete se te predstave! - bili su prvi komentari upućeni Ljubomiru Kerekešu 26. lipnja nakon praizvedbe “Debitanata” (a i večer ranije nakon generalne probe). Publika je do posljednjeg mjesta ispunila Podrumsku scenu “Zvonimir Rogoz” u kazalištu. Kerekeš (ovaj put autor kajkavskog rimovanog teksta, glumac, redatelj i scenograf) i njegovi kolege dramski prvaci Virovitičkoga kazališta - Mijo Pavelko i Draško Zidar, suvereno su, od početka do kraja, izveli komediju u svojevrsnom dosluhu uglavnom sa sedmim (a pomalo i osmim) danom Boccacciova “Decamerona”. U (uvjetno rečeno) 5 epizoda o onome što se zbiva između 4 zida (bilo javna bilo privatna, bilo samostanska bilo nebeska) trojica aktera zatečena su u različitim trokutima. Što se promijenilo od srednjovjekovlja do danas (osim medijskog staniola) u tehnologiji ljudskih odnosa?
Nevinašca
Ta 4 zida, danas uglavnom gutana, ižvakana ili zdrobljena proždrljivošću medija, pred lice su nam stavila uza-
D. Zidar (Micica) i Lj. Kerekeš (Micek)
jamno prepoznavanje, kako naše suvremenosti u Boccacciu, tako i njega u našoj stvarnosti (kaleidoskopom nevjere, zlostavljanja, zlo-
N
ekoć feudalni dvor, danas načelnikov ured rabe položaja, istospolnog općenja, pedofilije, incestuoznosti koji su i u ovom slučaju doživjeli blagoslov hipokrizije i lažnog morala).
Micek i Micica, Načelnik i Mali (Pomoćnik iliti Mišek), završavaju u redovničkim haljama molitvom: “... i ne uvedi nas u napast, nego daj da čim prije dojdemo na vlast!” I na praizvedbi, i na premijeri, izranjala je (a zacijelo će i na svakoj sljedećoj izvedbi) proba s pogreškama koje su “u hodu” pred cijelim svijetom bile odmah i - ispravljane. Majstori na djelu: i Boccaccio, i Kerekeš, (i) danas imaju - pune ruke posla!
Studio animiranog filma Vanima ovu školsku godinu završio je s iznimnom produkcijom od 14 filmova, čime je, već sada, za više od dva puta premašen godišnji plan! Dvanaest animiranih i jedan igrani film poslani su na 47. Reviju hrvatskog filmskog i videostvaralaštva u Koprivnici, a jedan film mlade autorice Dine Kralj poslan je na 14. Reviju hrvatskog filmskog i video stvaralaštva mladeži u Karlovcu. Ovo je ujedno i prvi put da će Vanima sudjelovati na reviji mladeži, ali i prvi put da je u produkciji Vanime snimljen igrani film. Za tako uspješan kraj školske godine Vanima je pripremila iznenađenje za najmlađe članove i uz pomoć Raymonda Rojnika organizirala izlet za njih. Početkom lipnja svi zajedno posjetili su Luminus studio u Zagrebu. Luminus je profesionalni studio u kojem je nastao promotivni animirani film o gradu Varaždinu pod naslovom “Čarobna škrinjica”, ali i dvije špice za dodjelu nagrade Oscar. Od 29. lipnja do 8. srpnja godine održava se 5. ljetna radionica animiranog filma. Gost radionice bit će poznati hrvatski animator i jedan od najistaknutijih autora svjetski poznate Zagrebačke škole crtanog filma – Borivoj Dovniković. (dp)
Borivoj Dovniković
28 Duplerica
30. lipnja 2009.
glazba Protekli vikend nemali broj Varaždinaca krenuo put Zagreba na vodeći hr
T-Mobile INMusic međ
Energična i raspjevana LIly Allen, koja je poput magneta privlačila publiku pred glavnu pozornicu
T-Mobile INmusic okupio najveća svjetska imena, a rijeke ljudi koje su se slijevale niz obale zagrebačkog Jaruna potvrdile su ovaj festival kao jedan od najvećih i najjačih u Europi Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
Više od 20 0 0 0 posjetitelja i najveća svjetska glazbena imena obilježili su ovogodišnji T-Mobile INmusic festival u nama obližnjem Zagrebu i potvrdile ga kao jedan od najvećih u Europi, a Jarun je postao meka za sve glazbene sladokusce. T-Mobile INmusic festival s više od 30 poznatih izvođača predvođenih poznatim ime-
Koncert Mobyja zasigurno kao jedan od top koncerata sezone
nima poput Mobyja, Franza Ferdinanda, Kraftwerka, Dimmu Borgira, Iguta, Sergenta Garcia, Art Brut-a,N.E.R.D.-a, i Lily Allen bili su garancija
V
iše od 20 000 ljubitelja glazbe posjetilo je ovogodišnji INmusic dobre zabave za sve, pa i one najistančanijeg glazbenog ukusa.
Kraftwerk sa svojim elektroničkim i vizualnim instalacijama
Na svoje su došli kako ljubitelji elektronike, tako i metalci i rockeri. Dobra organizacija, bogat sadržaj te Kraftwerk, Lily Allen i nenadmašni Franz Ferdinand obilježili su glavnu, T-Mobile pozornicu prvi dan festivala.
Dva dana zabave
Međutim, najviše energije i vizualno najupečatljiviji bendovi svoj su doprinos dali na Tuborg stageu, gdje su pred publiku izašli prvo hardkoraši Hatebread, a na-
kon njih fenomenalni metalci Dimmu Borgir. Obilje pirotehničkih efekata, odlična komunikacija s publikom te činjenica da im je to prvi nastup kod nas bilo je dovoljno da napuni prostor ispred pozornice neumornim headbangerima. Drugi dan festivala protekao je u znaku Mobyja, Trickyja i Anthraxa, a Mobyjev koncert mogao bi se uvrstiti u najveće koncertne događaje ove sezone. Tricky je, iako među posljednjima, imao jedan od
Duplerica 29
30. lipnja 2009.
rvatski glazbeni festival s najpoznatijim imenima svjetske glazbene scene
đu najvećima u regiji
Tricky kao najbolji animator publike, ali sa specifičnim nastupom
najspecifičnijih nastupa, koji je uključivao spuštanje među publiku, odlaske s pozornice, ali ujedno i odličan nastup, dok je nastup starih metalaca Anthraxa prošao u tonu žestokih gitarskih rifova i ne baš dobrog ozvučenja. Zagrebački Jarun je tako protekli vikend oživio i napunio se ljudima, dok je varaždinska dravska “špica” još uvijek premalo iskorištena i uglavnom zjapi prazna, nadajmo se da neće tako i ostati.
Dimmu Brogir među scenski najupečatljivijim bendovima
Metalci God Deathroned kao uvertira sad već kultnom bendu Anthraxu
Publika je popunila prostor ispred sve tri pozornice
30 Oglasi
30. lipnja 2009.
www.regionalni.com
Putopisi 31
30. lipnja 2009.
Funchal, „mali Lisabon“ grad je po idealnoj mjeri
Jednostavne, ali živopisne drvene kućice u Santani
PUTOPIS Josip Šimunić i Dragutin Šarman posjetili su lijepi portugalski otok Madeiru
Madeira je poput višeslojne torte okružena čipkom oceana Portugalski otok Madeira je sutropski raj oblikovan iz pepela i lave
Živopisne kućice slamnatih krovova Santana je najveće naselje na sjevernom dijelu otoka udaljeno od Funchala 65 km. Do njega vode serpentinaste ceste koje se na nekoliko mjesta dižu preko 1000 m visine. Što se cesta više penje iznad vinograda nastavlja se smaragdno zelenilo – tu su najprije šume mimoza, zatim prema vrhu su crnogorične prašume, a na samom vrhu od 1800 m visine je vulkanska kapa iznad koje su samo oblaci. Na oko polovine puta su fantastični vidici na sjevernu i južnu stranu otoka do Atlantika na obje strane. U Santani su jednostavne drvene kućice kao na slikovnicama, šarenih boja u obliku slova A, krovova pokrivenih slamom, unutrašnjost je drvena. Jedinstvene su na Madeiri. Prozori i vrata obojani su intenzivnim bojama, obično crvenom i plavom.
Piše i snimio: JOSIP ŠIMUNIĆ
Portugalski otok Madeira, koji se nalazi u Atlantskom oceanu, prostire se u smjeru istok-zapad u dužini oko 60 km, a širina u smjeru sjeverjug iznosi mu oko 25 km. Većina naselja uglavnom je uz obalu dok je unutrašnjost brdovita i malo naseljena.
Mali Lisabon
Funchal je grad po idealnoj mjeri. Uz povijesne zgrade ističe se gradska vijećnica (Cãmara Municipal) jednokatnica iz 18. stoljeća, ispred je glavni trg (Praca do Municipio) popločen crno-bijelim mramorom. U povijesnom dijelu grada je kolonijalna katedrala iz 15. stoljeća. Du-
Prekrasan pogled na more
boka prirodna gradska luka bila je interesantna već za prve doseljenike. Posjetitelji ga doživljavaju kao «mali Lisabon». Na zapadnom dijelu grada je turistička zona s hotelima. Vidljivo je da je ta destinacija bila rezervirana za više društvene slojeve. Danas se grad otvara posjetiteljima svih slojeva koji uživaju u njegovoj ljepoti. U gradu je puno crvenih i ružičastih bugenvilija, kamelija u cvatu, ima tu i stabala
Madeira „izranja“ iz Atlantskog oceana
kapoka, bez lišća, ali s povelikim plodovima. Općenito je južni dio otoka sunčaniji, gdje uspijevaju poljoprivredni
O
vaj otok cijele godine svojom ugodnom klimom privlači turiste proizvodi, naročito voće - do 300 m visine banane, ananas, avokado, mango, a između
300 i 800 m jabuke, trešnje, kesteni i vinova loza. Na sjevernom dijelu otoka razvijeno je stočarstvo. Najljepši pogled na Funchal je iz mjesta Montea, na visini 550 m iznad grada. Mjestom dominira crkva s dva tornja (Nossa senhora do Monte), a u kapeli je sahranjen posljednji habsburški car Karlo I. Posebno su zanimljive madeirske levade, jedinstveni irigacioni sustav koji omogućuje da se izdašnije padavine
Funchal je prepun crvenih i ružičastih bugenvilija
na sjevernom dijelu otoka transportiraju na suhi sunčani južni dio. Voda se sakuplja u spremnicima, jezerima i dolazi u mreže kanala (levade) koje čine kružni sustav na otoku. Ovi uski kanali dovode vodu na velike udaljenosti. Održavanje levada provodi se tako da su uz kanale uređene pješačke staze. Na većem dijelu otoka one se puno koriste, naročito u dijelu gdje nema prohodnih cesta.
PIĆA
Zagrijana vina s više alkohola Vina s Madeire pružaju poseban doživljaj. Ta se vina ne mogu imitirati. Priča o vinu vodi nas u 16. st.: mornari na ekvatorijalnim putovanjima, da bi izbjegli skorbut, uzimali su vino na Madeiri koje se na tropskom suncu zagrijalo do temperature 40-50°C. Taj se postupak provodi na Madeiri u trajanju do 6 mjeseci, time se u vinu povećava sadržaj alkohola. Kušanjem takvog vina otkrivaju se zanimljivi mirisi i okusi po grožđicama, karameli i slično, već prema vrsti grožđa koja određuje karakter vina. Najpoznatija takva desertna vina su Sercial, Verdelho, Bual i Malmsey. Vidimo da su ova «Božja kapljica» i njezina priča stare više od pet stoljeća, pa ako imate priliku, kucnite se vinom Madeire i uživajte u njemu.
Madeirske levade, jedinstveni irigacioni sustav
32 Oglasi
30. lipnja 2009.
GLAZBENA ŠKOLA U VARAŽDINU Prosječna potrošnja: 4,5 - 7,6 l/100 km. Emisija CO2: 118 - 180 g/km. Slika je simbollična.
Kapucinski trg 8, Varaždin
web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123 telefaks: 042 / 213-715 U početnički solfeggio, dječji zbor predškolskog uzrasta, malu školu blok-flaute, malu školu violine i prvi razred Osnovne Glazbene škole u Varaždinu za školsku godinu 2009./2010. učenici će se upisivati u sljedećim rokovima:
Ljetni upisni rok:
VRUĆA PONUDA!
www.renault.hr
RENAULT MEGANE VEĆ OD 99.900 kn* * Cijena vrijedi za model Megane Authentique 1.6 16v uz Renault Financiranje.
AUTOCENTAR KOS, CEHOVSKA 18, VARAŽDIN, TEL: 403300
• prijamna audicija – 2. i 3. srpnja 2009. od 9 do 12 sati i od 17 do 19 sati • objava rezultata - 6. srpnja 2009. do 9 sati • upis - 6. srpnja 2009. od 9 do 16 sati
Jesenski upisni rok: • objava nepopunjenih upisnih mjesta - do 22. kolovoza 2009. • prijamna audicija – 31. kolovoza 2009. od 9 do 12 sati i od 17 do 19 sati • objava rezultata - 1. rujna 2009. do 9 sati • upis - 1. rujna 2009. od 9 do 16 sati Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 042/ 213-123 od 8 do 14 sati ili na www.glazbenaskolauvarazdinu.hr
Sport
30. lipnja 2009.
33 sport@regionalni.com
SAVATE
Rad daje rezultate
Emil Milihram potvrdio je formu i primat u klasičnoj utrci, ali i u sprintu. Ovi vrhunski rezultati bili bi još sjajniji da discipline divljevodaša uzlaze u one olimpijske
Na kvalifikacijama za nastup na Svjetskom prvenstvu u savate boksu u Novom Sadu nastupili su borci iz 34 države. Među njima bili su i varaždinski borci iz SK-a Omega boks Varaždin i Omega gym Gornji Kneginec. Treće mjesto su osvojili: Marina Horvat do 56 kg s dvije pobjede i jednim porazom, Željka Jarec do 65 kg, Luka Habek do 75 kg s dvije pobjede i dva poraza, Mario Bukal do 85 kg. Kod juniora treći su bili T. Hunić do 65 kg i Matija Godinić do 70 kg. Juniorski prvak svijeta do 80 kg postao je A. Preteni pobjedivši u
KAJAK I KANU Dva zlata i dva srebra na Europskom prvenstvu u Italiji
Emil Milihram obranio naslov europskog prvaka Milihram, koji je i aktualni svjetski prvak, obranio je naslov europskog prvaka u klasičnoj utrci, u kojoj je osvojio i ekipno zlato, a u sprintu se okitio srebrom pojedinačno i medaljom istog sjaja ekipno Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Na Europskom prvenstvu u spustu na divljim vodama, koje se održalo u talijanskoj Valtellini na rijeci Adda, hrvatski kanuist Emil Milihram, član KK-a Varteks obranio je naslov europskog prvaka u klasičnoj utrci, koji je osvojio i na prošlom Europskom prvenstvu u Buhaću. Milihram, koji je i aktualan svjetski prvak, ostvario je vrijeme 14:34.61 minuta.
Klasična utrka
Drugo mjesto pripalo je Francuzu Marcu Brodiezu (14:48.10), dok je treće mjesto osvojio Slovenac Jošt Zakrajšek (14:50.08). Tomislav Lepan, član KK-a
Končar iz Zagreba, zauzeo je peto mjesto, a njegov klupski kolega Igor Gojić završio je na devetome mjestu. Elvis Sanjković i Siniša Martinčević, obojca iz KK Varteks su u kanuu dvosjedu zauzeli
o
dličan rezultat nadopunjen je i zlatom u ekipnom dijelu natjecanja 12. mjesto u klasičnoj utrci, dok je naslov pripao Slovacima Jaroslavu Sluciku i Vladimiru Vali. Ovaj odličan rezultat nadopunjen je i zlatnom medaljom u ekipnom dijelu natjecanja. U ekipnoj klasičnoj utrci Emil
Milihram, Tomislav Lepan i Igor Gojić postali su ekipni europski prvaci u ovoj cijenjenoj disciplini. Ponovo su im najžešći konkurenti bili Francuzi od kojih su u Italiji bili bolji za devet sekundi.
Sprint
U disciplini sprint za kajak jednosjed Milihram je bio drugi iza domaćeg kanuista Vladia Panatova. Tako se Emil osvojio i svoju treću medalju na Europskom prvenstvu. U ekipnom dijelu natjecanja u disciplini spust hrvatska reprezentacija osvojila je također srebrno ispred reprezentacija Francuske i Njemačke. U konkurenciji kanua dvosjeda Sanjković i Martinčević zauzeli su 14. mjesto.
finalu srpskog predstavnika I. Debelića. Finale, koje će se igrati najesen izborili su Ksenija Koprek do 70 kg, pobijedivši Grkinju G. Merianau i Srpkinju J. Kunić, zatim Antonio Horvatić do 56 kg s dvije pobjede i jednim porazom, a u finalu ga čeka Francuz T. Dronne te Predrag Šimunec do 60 kg s dvije pobjede i jednim porazom, a u finalu ga očekuje Francuz H. Abdelaoui. Još su nastupile od žena Marija Kosi do 60 kg i Valentina Balažinec do 53 kg, ali su izgubile sve borbe, od juniora još je nastupio Davor Kostelac do 75 kg i M. Belić do 85 kg, koji su također slabije odradili kvalifikacije te kod seniora M. Tustić do 65 kg, Goran Borović do 70 kg uz dvije pobjede i jedan poraz nada se borbi za svjetsku titulu. (di)
Emil Milihram upornim radom postiže vrhunske rezultate
PIKADO Prvo Svjetsko prvenstvo u elektroničkom pikadu donijelo radost za člana Pikado kluba Varaždin Vladimira Lešića
Lešić svjetski doprvak u cricketu
Vladimir Lešić od ove je sezone član Pikado kluba Varaždin
U prvoj disciplini prvog Svjetskog prvenstva u elektroničkom pikadu koje se od 20. do 27. lipnja igralo u Zadru, srebrnu medalju za Hrvatsku osvojio je igrač PK-a Varaždin Vladimir Lešić. Vladimir je zaustavljen tek u finalu discipline cricket. Pobijedio ga je u iznimno neizvjesnom i napetom meču Talijan Stefano Barbi. U konkurenciji Cricketa natjecalo se čak 330 igrača iz brojnih europskih zemalja gdje je pikado puno cjenjeniji sport nego kod nas. Tako će član PK-a Varaždin ući u povi-
jest kao prvi hrvatski nositelj odličja sa Svjetskog prvenstva. Vladimir Lešić je zajedno sa Tomisla-
V
latka Lešić osvojila je broncu s reprezentacijom na Europskom prvenstvu vom Kušterom, s kojim je nastupao za hrvatsku reprezentaciju, osvojio još i ekipno Europsko zlato. U ženskoj konkurenciji Vlatka Lešić
ostvarila je niz zapaženih rezultata, broncu s reprezentacijom na Europskom prvenstvu, 4. mjesto na Svjetskom prvenstvu u disciplini 501 DI/DO, 7. mjesto na svijetu u disciplini 501 DO, 6. mjesto EDU ukupan poredak, 13. mjesto u parovima na Europskom prvenstvu i 4. mjesto u Open Cricket disciplini. Juniori su također razveselili. Luka Česi bio je 4. na Svjetskom prvenstvu u disciplini 501 MO i 5. na Europskom prvenstvu u 501 MO, a Nikola Krpan je na Svjetskom prvenstvu osvojio 7. mjesto. (di)
34 Sport
autor slike
30. lipnja 2009.
Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju, uz poteškoće prouzrokovane lošim vremenskim uvjetima odrađeno u najboljem redu
PARAGLIDING Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju uspješno završeno s pet letova
Loše vrijeme nije pokvarilo dobru organizaciju domaćina Svjetski prvak Zhang Shupeng iz Kine, svjetska prvakinja je Elena Kostova iz Bugarske
86 parajedriličara iz 17 država Svjetsko prvenstvu u preciznom slijetanju parajedrilice, koje su organizirali Hrvatski zrakoplovni savez, Klub padobranskog jedrenja Let Ivanec i Klub slobodnog letenja Cvetlin, sudjelujelovalo je 86 parajedriličara iz 17 nacionalnih reprezentacija - Bugarske, Kine, Hrvatske, Češke, Mađarske, Japana, Litve, Makedonije, Crne gore, Nizozemske, Rusije, Srbije, Slovenije, Švicarske, Kineskog Taipeha, Turske i Velike Britanije. Prvenstvo je traja sedam dana što je bilo dovoljno da se vremenske prilike ustabile i omoguće održavanje minimalno tri od maksimalnih 12 serija letenja. Sva događanja na sletištu u mogla su se uživo pratiti na službenim stranicama prvenstva www.pgworlds-croatia.com. Medijski pokrovitelj Svjetskog prvenstva bio je 7plus Regionani tjednik.
Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Novi svjetski prvak u preciznom slijetanju parajedrilicom je Zhang Shupeng iz Kine, svjetska prvakinja je Elena Kostova iz Bugarske, a ekipno svjetsko zlato pripalo je Sloveniji. Konačni su to rezultati 5. Svjet-
N
akon što je prva tri dana loše vrijeme odgađalo natjecanja u srijedu se sve popravilo skog prvenstva u preciznom slijetanju parajedrilicom koje je održano od 20. do 27. ovog
Sletište u Višnjici na najbrojnijem Svjetskom prvenstvu do sada
mjeseca na Ravnoj Gori sa sletištem u Višnjici. Organizacija ovog okupljanja najboljih slobodnih letača u svijetu odlično je odrađena kroz suradnju klubova slobodnog letanja i paragladinga Let iz Ivanca i Kolibri iz Cvetlina.
Ekipno Slovenija
Nakon što je prva tri dana loše vrijeme odgađalo početak natjecanja, ono je, s povoljnijim vremenskim uvjetima, počelo u srijedu (24. lipanj)
Gledatelji su mogli uživati u atraktivnim prizorima letenja
kada su, s polijetanjem sa Sjevernog uzletišta na Ravnoj gori te sa slijetanjem u Višnjici, u cijelosti odrađene dvije te započeta treća serija letova. Natjecanje je na istom mjestu nastavljeno dan kasnije, u četvrtak, (25. lipanj) i tijekom tog dana odrađena je dan ranije započeta treća serija te još dvije serije letova, što je u konačnici bilo pet serija kojima je zaključeno natjecanje na 5. Svjetskom prvenstvu u preciznom slijetanju paraje-
drilicom. Nakon što je svakom natjecatelju izbrisana rezultatski najlošija serija, zbrojeni su rezultati svih serija i tako je dobiven konačni poredak. U muškoj konkurenciji svjetski je prvak postao Zhang Shupeng iz Kine, svjetsko je srebro također otišlo u Kinu, osvoji ga je Chen Haiping, dok je bronca pripala Martinu Ondrašeku iz Češke. Kod žena svjetska prvakinja postala je Elena Kostova iz Bugarske, srebro je pripalo Marketi Tomaskovoj iz Češke,
Logistika je također bila prisutna na uzletištu i sletištu
a brončana medalja Milici Bićanin iz Srbije. U ekipnoj konkurenciji svjetska titula pripala je Sloveniji, srebro Kini, a bronca Bugarskoj. Medalje su najboljima podijeljene u petak u 18 sati u Lepoglavi a tijekom svečanog zatvaranja 5. Svjetskog prvenstva u preciznom slijetanju parajedr ilicom. Prethodno su sudionici prvenstva mogli uživati u slobodnom letenju, polijećući s Ivanščice i slijećući u Ivanec.
NEVRIJEME
Turističko razgledavanje I treći natjecateljski dan na 5. Svjetskom prvenstvu u preciznom slijetanju parajedrilicom prošao je u znaku lošeg vremena. Nakon prvog dana tijekom kojeg je održavanje natjecanja spriječio prejak vjetar, drugi i treći dan to je, uz vjetar, učinila i kiša. Kako da se nije očekivala promjena vremenskih uvjeta dan su sudionici Svjetskog prvenstva proveli u upoznavanju našeg kraja. Organizatori prvenstva su za sve sudionike pripremili turističko upoznavanje ovog dijela Hrvatskog zagorja te posjet Varaždinu. Nakon uspješno odrađenih pet serija letova proglašenje je održano u Lepoglavi uz bogati program u kojem su sudjelovali između ostalih lepoglavska limena glazbe i kuburaška udrugu iz Višnjice.
Brojni natjecatelji jedva su čekali vidjeti ivanečki kraj iz zraka
Sport 35
30. lipnja 2009.
MOTOCIKLIZAM Ljubitelji ovog sporta vež duže vrijeme mogu “doći na svoje” na novomarofskoj stazi ST Rauš
Po suncu i po kiši svi jure na novomarofskoj stazi Dejan Opet iz Breznice odvozio najbrži krug u klasi S-open Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com
Ljubitelji brzina i dobre vožnje već duže vrijeme mogu „doći na svoje“ na novomarofskoj stazi „ST Rauš“, a ovog vikenda vladali su oni koji voze na dva kotača. Za dvodnevno događanje pobrinuo se MK Šibenik koji je ovogodišnji organizator Prvenstva Hrvatske i Europskog kupa za skutere, a svoje trke vozili su natjecatelji u supermotu i vozači oldtajmera,
Skuteraši
Subota je bila predviđena za treninge, no loše vrijeme bilo je uzrok što se prijepodnevni trening nije vozio, dok je onaj službeni, popodnevni, odrađen po suhoj stazi. U nedjelju je većina očiju prisutnih bila često uprta prema nebu, a izgleda da je količina upućenih molitvi za izostanak kiše djelomično uslišana, što je dalo i dodatnu draž, jer su natjecatelji morali pokazati svoje umijeće vožnje u dvije utrke, po suhoj i mokroj stazi. Skuteraši su krenuli prvi, a vozilo se u klasama od 50 i 70 ccm, i klasa open. Iako se često podcjenjuje brzina i mogućnosti ovih vozilica, oni u rukama pravih vozača djeluju prilično moćno, a to su upravo pokazali njihovi, uglavnom mladi, vlasnic i koji su izvlačili maksimum iz svojih mašina i opasno se
naginjali po zavojima. Sudeći po vještinama i energiji koju su uložili oni i njihovi mehaničari, budućnost moto sporta kod nas nije upitna, barem što se kadrova tiče. S dobrim vozačem na novomarofskoj stazi sigurno se može pohvaliti i domaća publika koja je sa zanimanjem pratila nastup Dejana Opeta iz Breznice u kategoriji supermota. Očito je da se nastavlja njegova dominacija i u šestoj sezoni za redom, a ovoga puta dokazao se u klasi S-open vozeći najbrži krug za minutu i četrnaest sekundi, ili prevedeno na brzinu, prosječno preko 80 km/h, dok su mu za leđa puhali Tihomir Kotarski i Jurica Cebović. Nažalost, jedan od vozača nije završio utrku do kraja, već je morao potražiti pomoć dežurne medicinske ekipe.
Priprema Dejanovog motora
Iako je motor zaustavio na ciljnoj ravnini i ostao sjedati na njemu, prva dijagnoza je bilo napuknuće potkoljenične kosti. Zanimljiva utrka vožena je na Tomosovim motorima ili kako je zgodno primijetio jedan od posjetitelja, bila je to „poštarska klasa“ u kojoj je pobijedio Mihael Geceg,
Z
animljiva utrka vožena je na Tomosovim motorima ili, kako je zgodno primijetio jedan od posjetitelja, bila je to „poštarska klasa“ a pehare su za drugo i treće mjesto osvojili Hrvoje i Davor Buntak. Zatim su na kišom okupanu stazu izašli vozači oldtajmera, u nekoliko klasa. Dok su trajale pripreme za trku pokušao sam doznati godine pojedinih vozača, a objašnjenja njihovih prijatelja, ali i konkurenata , bila su prilično živopisna. Za jednog od vozača, a kažu da je i djed, objašnjenje o njegovoj starosti pozivalo se na daleku povijest između ameba i dinosaurusa, uključujući i zasnivanje obitelji Kremenko. Ne treba posebno naglašavati da je bio među prvima.
Natjecanja su se odvijala po svim vremenskim uvjetima što je dalo posebnu draž utrkama
Moto utrke ne mogu proći bez ljepšeg spola
Bilo je nezgoda, ali i hitnog pružanja pomoći
siniša sović
NOGOMET Tijekom ljetnih mjeseci održavaju se brojni nogometni turniri za najmlađe
Mladi talenti u Varaždinu i Nedeljancu
Nogometni turniri za najmlađe nogometaše više su od igre
U Varaždinu se na stadionu Varteksa održao se međunarodni U-13 Errea CUP. Sudionici turnira bili su: NK Varteks, NK Rijeka, NK Zagreb, NK Cibalia, NK Istra, FC Widzew Lodz (Poljska), NK Mura (Slovenija), NK Osijek, NK Slaven-Belupo, NK Međimurje, NK Interblock (Slovenija) i Vignolese 1907 (Italija). Ukupni poredak ekipa: 1. mjesto NK “Rijeka” Rijeka, 2. mjesto – NK “Zagreb” Zagreb, 3. mjesto NK Cibalia Vinkovci dok su domaćini bili šesti. Najboljim igračem turnira proglašen je Matko Budan Matko iz NK Rijeka. Najbolji strijelac turnira bio je također Matko
Budan sa sedam postignutih golova, a najboljim vratarom turnira proglašen je Matej Marković iz NK Zagreb.
U
Nedeljancu igralo do sada 5.442 mala nogometaša
U Nedeljancu se održava međunarodni nogometni turnir za mlađe uzrastne kategorije koji se održava u sklopu Ciklusa međunarodnih dječjih nogometnih turnira. Ovaj ciklus turnira održava se već
osmu godinu zaredom. Ove godine pod službenim imenom „Lero Vita kup 2009“. Do sada su na turniru u Nedeljancu igrala čak 5.442 mala nogometaša, tijekom prošlog tjedna istrčalo ih je još 600-tinjak, u ukupno 32 ekipe iz pet zemalja - Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Francuske. Turniri su odigrani u 1995. i 1997. godištu, zatim u 1992. te 1999. godištu, i zatim u subotu U-11 i U-8 te u nedjelju U-9. Ovo je jedan od najvećih ovakvih turnira i za pohvalu je uložena briga za mlađe uzrasne kategorije nogometaša. Damir IVANČIĆ
Branka Cup Teniski turnir Branka Cup odigran je na terenima TK-a Varaždin 1181. Ukupno se natjecalo 24 tenisača. Prvo mjesto osvojio je Dario Posavec, drugi je bio Zoran Čop, dok je treće mjesto pripalo Vedadu Dragičiću. Branka Cup održavat će se i dalje u lipnju. (di)
Pobjednici su se zadržali na terenu družeći se do večernjih sati
36 Sport
30. lipnja 2009.
PREPONSKO JAHANJE Filip Rožmarić ponovo uvjerljivo osvaja državno prvenstvo
Najbolji pojedinačno i u ekipnom dijelu Varaždinski jahač Filip Rožmarić u Osijeku je na Prvenstvu Hrvatske u preponskom jahanju obranio naslov prvaka države. Stotinjak jahača na hipodromu Pampas tražilo je svoj put do uspjeha. Osim hrvatskih natjecatelja tu su bili i gosti iz Italije, Makedonije i Srbije. Na konju Cezar Filip je prvu utakmicu završio na drugom
REKREACIJA
Srebro i dvije bronce Elektri Na 17. europskim sportskorekreacijskim igrama, koje su održane pod pokroviteljstvom EFCS-a, međunarodne organizacije koja se bavi organiziranjem sportsko-rekreativnih natjecanja okupili su se sportaši iz 21 europske zemlje. Nastupilo je 4.500 natjecatelja a najbrojniji su bili Njemci i Francuzi te Izraelci dok su Rusi nastupili prvi put. Natjecanja su se odvijala u 21 sportskoj disciplini. Rezultati su uvelike ovisili o izdvajanjima za rekreaciju u pojedinim zemljama. Najdalje su otišli u skandinavskim zemljama pa zatim u Danskoj, Belgiji, Njemačkoj i Francuskoj. Naši predstavnici postigli su izvrsne rezultate s obzirom na uvjete i minimalna ili gotovo nikakva financijska sredstva, koja se ulažu u sportsku rekreaciju. Na ovom velikom natjecanju nastupilo je i 19 natjecatelja iz Sportskog društva Elektra Varaždin. Nastupili su u kuglanju, plivanju, badmintonu, malom golfu, tenisu i pikadu. Najveći uspjeh postigli su upravo u pikadu, osvojivši ekipno drugo mjesto. Srebrne medalje osvojile su Božena Borovec, Jadranka Rodek i Martina Miklošić. Veliki rezultat postigla je i Elizabeta Popijač, koja je osvojila 3. mjesto i ponovo dokazala da je naša najbolja predstavnica u malom golfu. Kuglač Dragutin Modrić bio je također brončani, a ekipno im je malo nedostajalo da osvoje broncu. (di)
mjestu, drugu je završio na trećem mjestu, a u trećoj je bio
F
ilip Rožmarić nastupa i na Mediteranskim igrama u Pescari drugi. U ukupnom plasmanu ti rezultati su mu bili dovoljni
da osvoji prvo mjesto i ponovi prošlogodišnji uspjeh. Filip Rožmarić nastupa za zagrebački Konjički klub Karoca iako je više puta naglasio da mu je žao što je otišao iz Varaždina, ali bez potrebne potpore nije mogao očekivati daljnji napredak. U ekipnom dijelu natjecanja Filip je potpomogao da i njegov novi klub bude najbolji u državi
pa se tako okitio s dva odličja. Sada Filip ima i priliku osvojiti i Croatia cup u kojem je trenutno u vodstvu, a njegova forma može nam garantirati nastavak dobrih utakmica. Njegovi dobri rezultati nisu ostali nezapaženi pa je pozvan u reprezentaciju i nastupit će na Mediteranskim igrama u Pescari. Damir IVANČIĆ
Filip Rozmaric u Osijeku je ponovo bio najbolji
SPORTSKI SUSRETI U Općini Sračinec sportski obilježen Dan državnosti
Tristotinjak natjecatelja u zanimljivim disciplinama Igrao se mali nogomet, odbojka, tenis, pikado, povlačenje konopa, igre za djecu te nogometna utakmica između polaznika škole nogometa «Sračinec» i «Svibovec Podravski» Povodom proslave Dana državnosti Republike Hrvatske, dana 25. lipnja 2009. godine, u Općini Sračinec održao se bogat cjelodnevni program. Tako su vijećnici Općinskog vijeća na čelu s Božidarom Novoselcem, načelnikom, Krunoslavom Lukačićem, zamjenikom načelnika i Davorom Majcenom, predsjednikom Općinskog vijeća Općine Sračinec položili vijence za sve poginule i nestale u obrani domovine, ispred glavnog križa na groblju u Sračincu te ispred spomenika žrtvama Domovinskog rata i II. sv. rata i poraća u Svibovcu Podravskom.
Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec sa suradnicima vodio je i sportku ekipu
Sportski duh
Nakon toga nastavila se proslava u sportskom duhu. Već od 10 sati započeli su sportski susreti na sportskim terenima u Sračincu. Igrao se mali nogomet, odbojka, tenis, pikado, povlačenje konopa, igre za djecu te nogometna utakmica između polaznika škole nogometa «Sračinec» i «Svibovec Podravski». Sudjelovalo je tristotinjak natjecatelja dok je posjetitelja bilo oko tisuću. Važno je istaknuti da svake godine sudjeluje sve v iše natjecatelja te da se i sam
program upotpunjuje novim disciplinama. Općina Sračinec za sve sudionike natjecanja i posjetitelje osigurala je topli obrok i osvježavajuće piće, a za pobjednike natjecanja vrijedne nagrade.
Najmlađi su uživali u igrama namjenjenim njima
Tražili su se najspretniji
ATLETIKA Uspješno organizirana 17. međunarodna brdska utrka „Ivančica“ Ivanec 2009
Utrka u spomen na M. Cahuna
Dodjela medalja
Pod pokroviteljstvom Grada Ivanca i Zajednice športskih udruga Grada Ivanca, u organizaciji Društva za sportsku rekreaciju Ivanec, održana je 17. međunarodna brdska utrka „Ivančica“ Ivanec 2009. Utrka se drugu godinu zaredom održava u spomen na preminulog ivanečkog maratonca i jednog od glavnih organizatora prve brdske utrke Ivančica Milana Cahuna. Na startu se okupilo ukupno 110 trkačica i trkača, i to 16 žena i 94 muškaraca. Istovremeno krenula je i utrka za juniore
i juniorke na 5 km, kojih je ukupno bilo 11, među kojima dvije trkačice. Prvi je
N
a startu se okupilo 110 trkačica i trkača, i to 16 atletičarki i 94 atletičara na cilj stigao Jože Čeh iz Jurovskog Dola (Slovenija), kod žena pobijedila je Danijela Černić članica MK-a Hrvatski sokol iz
Osijeka s novim ženskim rekordom staze 1:07:02, a drugo mjesto osvojila je Valentina Belović koja je nastupila za AK Sljeme Zagreb. Kod juniora je pobijedio Stjepan Zdešić iz varaždinskog TK-a Marathon 95, dosadašnjeg organizatora utrke. Nagrađeni su i najmlađi i najstariji učesnici. Najstariji učesnik Vilim Pap TK Marathon95 Varaždin i najstarija učesnica Katica Levanić USR Lepoglava, najmlađi učesnik Zvonimir Abrlić AK Sljeme Zagreb, a najmlađa učesnica Leona Vukmirović MK Hrvatski sokol Osijek. (di)
PLIVANJE
Ulaznica za državno Na Regionalnom prvenstvu, koje je održano u Sisku, PK Barok nastupio je s 20 plivačica i plivača. U konkurenciji klubova iz Siska, Đakova, Čakovca, Osijeka i Tuheljskih Toplica osvojili su ukupno 58 odličja i to 15 zlata, 21 srebro i 22 bronce. Nakon ovog natjecanja u klubu su dobili konačnu sliku za nastupe na prvenstvima Hrvatske. U Dubrovnik, na kadetsko PH putuju: Karlo Seketin, Luka Vidović, Karlo Špičko, Tea Kozulić, Vanja Bogdanović, Petra Kušćer i Lucija Cerjan. Nastup na juniorskom PH-u izborile su Tihana Gazdek i Vanja Bogdanović. (di)
JAHANJE
5. trofej Fima Varaždin Ovaj vikend, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, održat će se tradicionalni 5. trofej FIMA Varaždin, konjički turnir u preponskom jahanju na Starom gradu. Turnir će početi u subotu u 18 sati programom “S konjem do zvijezda” koji će izvesti Barokna mladež Ivane Ljubić iz Zagreba i likovnom radionicom za najmlađe na ulazu u Stari grad. Turnir će se održati u nedjelju s početkom u 10 sati. Organizator je Konjički klub Varaždin 95. Tjedan dana kasnije u prostorima kluba Sajmišna bb Biškupec održat će se 3. i finalno kolo Croatia cupa u dresurnom jahanju za sve uzrasne kategorije i proglašenje ukupnih pobjednika. Ulaz je besplatan na obje manifestacije a osigurana je ponuda jela i pića. (di)
Sport 37
30. lipnja 2009.
GIMNASTIKA Uspješno organiziran Četvrti sokolski turnir Varaždinštine u sportskoj gimnastici
Dovršetak gimnastičke dvorane - uvjet za uspjeh
Članovi kluba pokazuju sve bolje rezultate te se mogu očekivati i vrlo vrijedni rezultati u nastavku sezone, ali za to bi bilo neophodno da se dovrše radovi na uređenju u njihovoj dvorani na Srednjoškolcu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
trec, Marta Matušin i Donata Jambriško te treće Ema Bek i Sara Bobnjarić. Rezultati „mlađi kadeti-selekcija“: prvo mjesto Dorijan Kušter, drugo Marko Sambolec i treće Mateo Žugec. Rezultati „mlađe kadetkinje-selekcija“: prvo mjesto Orhideja Lešćak, drugo Rahela Lešćak te treće Ana Sambolec.
U Sportsko-školskoj dvorani Varaždin u Graberju održano je natjecanje pod nazivom Četvrti sokolski turnir Varaždinštine u sportskoj gimnastici, u organizaciji Gimnastičkog kluba Vindija iz Varaždina. Nastupilo je 60 gimnastičara i gimnastičarki, članova GK-a Vindija, od vrtićke gimnastike, predškolske gimnastike, školaraca MSG-a (pionir i, kadeti i juniori C), školarki ŽSG-a (pionirke, kadetkinje i juniorke C), selekcija MSG i ŽSG, juniorke B programa, juniori A programa do najstarijih veterana.
Veterani
Najmlađi
U kategoriji “vrtić gimnastike“ prvi je bio Damjan Gašparac, drugi Erok Hunjek, a treći Borna Hrupek. U dijelu predškolske gimnastike
N
astupilo je 60 gimnastičara i gimnastičarki, od vrtićke dobi do veterana
Najmlađi gimnastičari veselili su se natjecanju i druženju
Rezultati „juniorke B“: prvo mjesto Hanja Hainš, drugo Nera Hainš te treće Ana Friščić. Rezultati „juniori A“: prvo mjesto Matija Vugrinec, drugo Vinko Kirinić te treće Matija Bistrović. Rezultati „veterani“: prvo mjesto Milan Lekić, drugo Stjepan Stolnik te treće Ivan Oskoruš. Sportski entuzijasti, okupljeni oko gimanstičkog kluba nadaju se boljem razvoju gimnastike u gradu, u kojem ovaj sport ima bogatu tradiciju.
podijeljenih u četiri skupine prva mjesta osvojili su David Križmanić, Tea Radić, Gabrijela Mihalić, Vito Vujović i Klara Košćak. Drugi su bili Vito Nušak, Paola Režek, Pavao Želimorski, Klara Jerešić i Tamara Mašić. Treći su bili Vili Kurtanjek, Marko Jug, Dino Pizek i Mirej Hrg. Rezultati „škola gimnastike MSG-kadeti 1 i 2”: prvo mjesto Nikša Habuš i Petar Jembrih, drugo mjesto Noa
Matušin i Tin Zgrebec te treće mjesto Saša Sekovanić. Rezultati „škola gimnastike MSG-juniori“: prvo mjesto Matija Brković i Jaša Kosijan, drugo mjesto Ivan Avirović te treće Jakov Premužić. Rezultati „škola gimnastike ŽSG-pionirke 1 i 2”: prvo mjesto Marta Busija i Tara Bosilj, drugo mjesto Katarina Meštrić i Nora Dominko, a treće Maša Košćec, Katja Vrbanić i Ana Martinčević. Rezultati „škola gimnastike ŽSG-kadetkinje“: prvo mjesto Bianka Gašparac, drugo Petra Kolarić i treće Tea Šinjori. Rezultati „škola gimnastike ŽSG-juniorke 1, 2 i 3“: prvo mjesto Mar tina Mikulč ić, Lena Kocijan i Lara Farkaš Višontai, drugo Dorotea Kon-
ATLETIKA
RAGBI Mlađi kadeti RK Knegingrad osvojili prvo mjesto na Međunarodnom ragbi turniru u Zagrebu
Talentirane kadetkinje Varaždinski Sportski atletski klub u svojim redovima ima dvije izuzetno talentirane kadetkinje. Na nedavnom pojedinačnom Prvenstvu Hrvatske Lucija Pokos osvojila je dvije zlatne medalje na 60 i 100 m i srušila državni rekord, Dora Paska bila je najbrža na 100 m prepone, a u štafeti 4x100 također je zlato pripalo Varaždinkama (Jasna Krobot, Dora Paska, Lucija Šipoš i Lucija Pokos). Sara Kolak bila je prva u bacanju koplja, a Valentina Kogl bila je treća u bacanju kugle. Ekipno članovi SAK-a Varaždin bili su drugi. (di)
PODMLADAK Posebno dobre rezultate postižu najmlađi članovi kluba
Gimnastika je na najboljem putu Turnir je organizacijski, natjecateljski i navijački bio na višem nivou nego nego proteklih godina pa se može reći da je klub na najboljem putu da postane kvalitetan i priznat gimnastički klub. Vrtićka i predškolska grupa pokazali su da GK Vindija i njen trenerski tim u sastavu Oskoruš, Zemljić, Hranj i Šanjek ozbiljno radi i s najmlađim uzrastom. Članovi kluba pokazuju sve bolje rezultate te se mogu očekivati i vrlo vrijedni rezul-
tati u nastavku sezone. - Prezadovoljni odlazimo na odmor te se nadamo da ćemo ovim tempom i rezultatima
t
renerski tim u sastavu Oskoruš, Zemljić, Hranj i Šanjek ozbiljno radi nastaviti i u jesenskom dijelu sezone - rekao je glavni trener Emil Šanjek. - Što se tiče samog rada u
dvorani, vjerujemo da ćemo od jeseni biti vraćeni u našu gimnastičku dvoranu, gdje ćemo trenirati u dostojnim uvjetima, te da će radovi oko preuređenja biti okončani prije početka drugog dijela sezone, jer naši juniori i juniorke (Kirinić, Vugrinec, Hainš H.), nisu u mogućnosti napredovati u trenutnim uvjetima. Dolazi prvenstvo države te nova dokazivanja, jer imamo kandidate za reprezentaciju u muškoj sportskoj gimnastici dodao je Šanjek. Viseći mladi gimnastičari
Najbolji igrač Luka Sabolić
Mladi Luka Sabolić iz RK Knegingrad
Ragbi klub Knegingrad nastavlja s uspješnim radom i odličnim rezultatima. Na jakom Međunarodnom ragbi turniru u Zagrebu u kategoriji mlađih kadeta osvojili su prvo mjesto. Mladi ragbijaši iz Kneginca pobijedili su vršnjake iz češkog Bistreka, samoborske Lokomot ive, Zagreba i u finalu su bili bolji od zagrebačke Mladosti 25:15. Treneri Marko Meštrić i Tihomir Janković oduševljeni su rezultatom jer klub postoji svega pet mjeseci. Osim toga i nagradu za najboljeg igrača turnira dobio je mladi ragbijaš iz RK Knegingrad Luka Sabolić za postignutih 9 pogodaka i
prikazanu igru. RK Knegingrad osnovan je u siječnju ove godine i natjecao se sa starijim i mlađim kadetima u regiji Sjever Hrvatskog ragbi saveza. Stariji kadeti
R
K Knegingrad u finalu je bio bolji od zagrebačke Mladosti 25:15 plasirali su se na završno natjecanje i osvojili 4. mjesto u državi od 11 prijavljenih klubova. Mlađi kadeti bili su predzadnji, ali taj rezultat ih nije obeshrabrio i napornim
radom postižu sve bolje rezultate. U klubu je u tijeku trotjedna pauza za igrače, a treneri pripremaju sljedeću sezonu. Priprema se animacijska utakmica u Varaždinskim Toplicama krajem kolovoza, a osim mlađih i starijih kadeta u natjecanje regije Sjever uključit će se i kombinirana ekipa seniora i juniora koja je do sada odigrala šest prijateljskih utakmica. Iz kluba zahvaljuju pr ijateljima i sponzor ima kluba koji su im omogućili potporu za rezultate koje im priznaju i edukatori Svjetskog ragbi saveza Colin Moran i Jamie Turkington. (di)
38 Vidokrug
Zrinski i Vidaljka
Najljepše legende puka hrvatskoga
D
obri ban Petar Zrinski često je putovao svojim zemljama, od Bakra i Primorja do Gorskog kotara. Volio je pri tim putovanjima vidjeti i saznati kako žive njegovi podanici, ali ujedno iskušati i ljude iz svoje pratnje. I tako je jednog dana jahao sa svojim slugama mimo Sopačkog dola, kamo je vodio put prema Lokvama, a onda preko Podsljemena, seoca Lokvarskog na Fužine. Pred Sopačkim dolom upita svoju pratnju: „Čime bi bilo najbolje napuniti tu kotlinu?“ Nekoji od njegove pratnje rekoše – zlatom i srebrom, drugi – ovim, treći – onim, a na to im se ban nasmije i reče: „Najbolje bi bilo napuniti je palentom i varenikom jer tko bi gladan došao, nahranio bi se i pošao dalje.“ Nastavivši svoj put dalje prema Bakru dođoše do Ponikva u kojima je u ono vrijeme bila samo jedna kuća, i to kuća obitelji Vidačića. Došavši do kuće koja je bila više koliba nego kuća, opazi ban na kućnom pragu babu Vidaljku. Reče joj dobar dan te je upita: „Imaš, babo, što za založiti?“ Baba odvrati: „Imam nešto, al me je sram pred tebe donijeti.“ Knez zapita: „Je li kruh?“ Ona odgovori da jest. Petar pita: „Je li za njega motika kopala i je li za njeg plug orao?“ Baba odgovori jest. Petar nastavi: „Daj, babo, kruh.“ Baba ode u kolibicu te donese pogaču i vrč vina. Prvi uzme pogaču Petar Zrinski i počne slatko jesti kmetski krušac, a zatim izruči pogaču jednom slugi i ovaj poče jesti. Drugi sluga nije htio pogaču okusiti, a ni njegov pas kojemu je dobacio malo pogače. Vidjevši to, Petar se razljuti i reče tom slugi: „Evo ti tvoja plaća, ja te više ne trebam, a ni tvoga psa. Tko neće kmetskog krušca ne treba mu ni gospodska služba.“ A zatim upita babu Vidaljku što je dužan za ručak: „Pitaj slobodno, ja sam pripravan dati sve ovo zemljište“ – pokazavši prstom na Veli i Mali lug. Baba ga zamoli nešto zemlje između oba luga – „Među lugi“. Petar joj je to dragovoljno dao rekavši joj: „Nek ti bude što si me pitala.“ I od tada zemlja „Među lugi“ zove se sve do danas – „zemlja Vidaljkina“.
Priredio novinar i publicist:
Tomislav Đurić
30. lipnja 2009.
ISTRAŽUJEMO Posljednji nastavak ciklusa o židovskoj tradiciji, običa
Veliki imigracijski va Razgovor s veleposlanikom Države Izrael u Hrvatskoj, Shmuelom Meiromom Piše: GORDANA IGREC
O društveno-političkim uzrocima nastanka cionističkog pokreta, njegovom osnivaču, utemeljenju Države Izrael, koja je prošle godine obilježila 60 godina svojeg postojanja, kao i o političkom i javnom životu u suvremenoj Državi Izrael, vodili smo razgovor s veleposlanikom Države Izrael u Hrvatskoj, Njegovom Ekscelencijom Shmuelom Meiromom.
O cionizmu
Pod kojim uvjetima nastaje cionistički pokret i tko je njegov utemeljitelj? Osnivač c ionist ičkog pokreta je Theodor Herzl (1860.-1904). Herzl je rođen u Budimpešti, a većinu života proveo je u Beču gdje je studirao pravo. Bio je pisac i novinar. Odgojen je u liberalnom duhu europskog 19. stoljeća. Postao je dopisnikom liberalnog bečkog lista Neue Freie Press iz Pariza. Tamo je prisustvovao aferi Dreyfuss i valu antisemitizma koji ju je izazvao i slijedio. Došao je do zaključka da se antisemitizam ne može spriječiti sve dok Židovi ne budu imali nacionalnu domovinu osnovanu na međunarodnom pravu. Kritiziran i ismijavan sa svih strana ipak je uspio organizirati 1. cionistički kongres u Baselu u Švicarskoj 1897. godine. To je godina službenog
P
rvi cionistički kongres održan je u Baselu 1897. godine početka cionističkog pokreta. Poslije kongresa Herzl je zapisao: „Danas sam osnovao židovsku državu. Da to kažem javno, svi bi se smijali. Možda za pet godina, a sigurno za 50 – svi će je priznati“. Herzl je umro 1904. godine iscrpljen neumornim radom za cionizam, ali se pokret održao i doveo do stvaranja Izraela 1948. godine – 51 godinu poslije bazelskog kongresa. U kojoj je zemlji cionizam imao najviše sljedbenika? Isto tako od koje su se godine Židovi počeli vraćati i useljavati u domovinu Izrael? U početku je c ionizam imao najveću podršku u Rusiji. Zaostala feudalna carevina počela se polako reformirati pod vodstvom progresivnog
Njegova Ekscelencija veleposlanik Shmuel Meirom
Borba za neovisnost 1948. Palestina je bila u turskim rukama do 1917. kada ju je britanska vojska osvojila. Društvo naroda je poslije Prvog svjetskog rata povjerilo mandat nad Palestinom Velikoj Britaniji. U svojem već viđenom kolonijalnom stilu i misleći samo na svoje interese, Britanci su stalno održavali napetost između Židova i Arapa povremeno dozvoljavajući i ozbiljne sukobe. Za vrijeme Drugog svjetskog rata židovske snage borile su se na strani saveznika rame uz rame s Britancima. Poslije II. svjetskog rata Britanija je podastrla problem Ujedinjenim narodima
cara Aleksandra II., ali je on ubijen u atentatu 1881. godine, a njegov nasljednik ukinuo je sve reforme koje su se ticale Židova. Istovremeno su, organizirano ili spontano, započeli pogromi po cijeloj Rusiji koji su donijeli tisuće mrtvih i bijeg velikog broja Židova iz Rusije u SAD, zapadnu Europu, ali i u Palestinu. Važno je istaknuti da Židovi nikada nisu u potpunosti napustili Izrael i da je židovski život postojao u Jeruzalemu, Tiberijasu, Safedu i Hebronu kroz 2000 godina židovskog izgnanstva. Prvi val useljavanja ili alija trajao je do 1903. godine. U njemu su bili isključivo istočnoeuropski Židovi.
u nadi da će biti zamoljena da tamo i dalje vlada. Umjesto toga UN je poslao komisiju koja je predložila podjelu mandata na židovsku i arapsku državu. Nakon niza intervencija od strane Arapa došlo je do blokade Jeruzalema koji je ostao bez vode, hrane i ogrjeva. Britanci nisu intervenirali iako je bio ugrožen velik broj civila. Ta je blokada probijena nakon velikih borbi nakon nekoliko mjeseci. Kad su se u svibnju 1948. godine Britanci povukli u skladu s odredbama rezolucije UN-a David Ben Gurion je 14.5.1948. proglasio osnivanje Države Izrael.
Drugi val trajao je od 1904. do 1914. godine, a treći val trajao je od 1919. do 1923. godine.
Peti val
Četvrti, od 1924. do 1929., bio je izazvan gospodarskom krizom kao i progonima u Poljskoj. Peti val je posljedica porasta nacizma u Njemačkoj i dolaska Hitlera na vlast 1933. godine. Imigracija je postojala i za vrijeme rata, a veliki val nastupio je poslije 1945. Poslije osnutka države Izrael 1948. godine dolazi do masovnog useljavanja, uglavnom iz Sjeverne Afrike. Kako su se Židovi doseljavali? Jesu li kupovali zemlju svojih praotaca?
Stoljećima je europskim Židovima bilo zabranjeno posjedovati zemlju. Zato su prvi doseljenici čeznuli za tim da kupe komadić zemlje i da je konačno mogu obrađivati. Uz pomoć židovskih filantropskih organizacija kupovali su najgoru zemlju, uglavnom močvare, od arapskih i turskih zemljoposjednika i mukotrpnim radom je pretvarali u plodne oranice.
Danas
Koliko je stranaka danas na političkoj sceni suvremenog Izraela? Nova izraelska vlada formirana je kao koalicija stranaka nakon nedavnih parlamentarnih izbora i sastoji se
Vidokrug 39
30. lipnja 2009.
ajima i kulturi (18)
valovi
od sedam parlamentarnih stranaka. Koja je vladajuća stranka? Stranka koja je dobila mandat je Likud, a na čelu stranke je Binyamin Netanyahu. Traje li još uvijek useljavanje u Izrael i iz kojih zemalja? Zadnji veliki imigracijski val sastojao se iz velike židovske zajednice iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza.
Doseljenici
U 70-im godinama 20. stoljeća oko 100 tisuća uspjelo je ući u Izrael, a nakon 1989. godine preko jedan milijun
VOJSKA Uz učenje sviranja gitare vježbao i skladanje
Bio je učenik poznatoga gitarista Ivana Padovca Zbog velikog interesa za glazbu bio je učenik našeg poznatog gitarista Ivana Padovca (18 0 0.-1873 .). Smatraju ga najpoznatijim Padovčevim učenikom koji je uz učenje sviranja gitare vježbao i skladanje. Veliki krug poznatih skladatelja i glazbenika okupljao se oko Padovca (F. Kuhač, F. Pintarić, J. Runjanin, S. Vraz, V. Kolender, F. Kostanjevec...). Suradnja s Padovcem razvila se i u prijateljstvo. Vojska je sačuvao dosta
Padovčevih skladbi, pomagao mu u prepisivanju
K
uhač i Vojska zaslužni za čuvanje Padovčeve ostavštine i njezino proučavanje i pripremanju skladbi za tiskanje i publiciranje. Poslije Padovčeve smrti slavna gitara bila je u posjedu
Lavoslava Vojske da bi je Kuhačevim posredovanjem njegovi nasljednici darovali 1903. godine Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, a od 1933. godine čuva se u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Franjo Kuhač najzaslužniji je, uz Vojsku, za čuvanje Padovčeve ostavštine i njezino proučavanje. Mnoge od tih poznatih osoba dolazile su u Bednju, čime je i ime Bednje bilo u središtu javnosti.
POVIJEST Značajne osobe Varaždinske županije
s
Rano odrastanje
Zbog specifične situacije u kojoj se Izrael nalazi, mladi ljudi vrlo rano odrastaju i preuzimaju odgovornost za svoj život. Svi mladi ljudi s navršenih 18 godina odlaze u vojsku; mladići na tri, a djevojke na dvije godine. Nakon završene vojske mnogi odlaze putovati po svijetu jednu godinu, a nakon povratka u domovinu počinju studirati ili raditi. Obično tada ne žive više s roditeljima već s prijateljima unajmljuju stanove i mnogi rade tijekom studija.
Moderni Izrael
uspjeh Biciklistički uspon na Zavižan
Varaždinci na Velebitu
Rekreativci iz Hrvatske, Slovenije i BIH prkosili su zahtjevnom usponu
toljećima je europskim Židovima bilo zabranjeno posjedovati zemlju stigao je od tamo u Izrael. Istovremeno, svjedočili smo i dolasku dviju velikih grupa iz židovske zajednice u Etiopiji. Došlo ih je preko 50 tisuća. U 2007. godini novih useljenika u Izrael bilo je 18.129. Danas u Izraelu živi 7,24 milijuna stanovnika. Oko 75,6 posto su Židovi što je 5,47 milijuna stanovnika. Arapa ima 1,45 milijuna tj. 20 posto dok su 4,4 ostali ili 315.000. Tu spadaju kršćani i Druzi koji su posebna grupa ljudi sa svojom vlastitom religijom, a ima ih 117.000. U posljednjem desetljeću BDP je narastao preko 60 posto i u 2006. godini iznosio je 20.138 USD po osobi. Ekonomski rast u Izraelu bio je 2006. godine relativno visok - 1,9 posto viši od prosječnog rasta u EU.
Trebalo je i hrabrosti upustiti se u utrku duljine 38 kilometara
Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Zadnjih 20 godina 19. st. u Bednji djeluje podarhiđakon Lavoslav Vojska
Život Lavoslava Vojske, svestranog svećenika Bio je na glasu, osobito za mlađih svojih dana, kao šaljivdžija i veseljak, ali i zbog velikog svog gostoljublja Piše: DANIEL ŠANTALAB
U ranijim sam člancima opisao utemeljenje pučke škole i pažnju koju su Bednjančani posvetili svom učitelju Franji Sertu kao značajnoj osobi njihovoga mjesta. No u svom djelovanju nije bio usamljen. Već ranije, zadnjih 20 godina 19. stoljeća, u Bednji djeluje svećenik, podarhiđakon Lavoslav Vojska.
Šaljivdžija
Evo što je o njemu upisao u Spomenicu škole Bednja Franjo Sert: ‘’Lavoslav Vojska, svećenik, podarhiđakon i dekan bednjanskog dekanata. Rođen 1829. godine u Radoboju, zaređen za svećenika godine 1853. Bio je kapelan u Maruševcu, kasnije dobio župu Bisag, odkuda dođe godine 1881. na bolju župu bednjansku. Bio je na glasu, osobito za mlađih svojih dana, kao veliki šaljivdžija i veseljak, a ne manje za velikog svog gostoljublja. Budući veliki prijatelj narodne knjige
Prijateljevao s velikanima Tko su bili prijatelji Lavoslava Vojske? Sve redom velikani njegovog doba. Posebno moramo istaknuti dr. Josipa Torbara (1824.-1900.), hrvatskoga prirodoslovca i povjesničara znanosti koji ga je često posjećivao u Bednji. Župnik iz Cvetlina Josip Vurović bilježi u Spomenici župe: ‘’Pošao sam na put fijakerom do Bednje, da vidim što se tamo događa, (buna u Bednji 4. rujna 1883. godine) kad tamo spazim na cesti fijaker i zagledam gospodina Josipa Torbara, profesora i akademika zagrebačkoga. Vozio se sa svojeg putovanja po Magjarskoj i Slovačkoj i da je krenuo k ljubimcu svojem – Vojski, župniku bednjanskomu.’’
i glazbe, promicao je jednu i drugu, nabavivši si svako vrijednije djelo. Od 1895. do svoje smrti obnašao je čast mjesnog školskog nadzornika i predsjednika mjesnog škol-
V
ojska je bio veliki prijatelj narodne knjige i glazbene umjetnosti skog odbora.’’ U spomenicama škola zapisano je ime Lavoslava Vojske kao mjesnog školskog nadzornika ili predsjednika ispitnog
odbora kod neke škole. Kako u to vrijeme učitelj nije mogao odlučivati o prolasku učenika u sljedeći razred, to je činila ispitna komisija – mjesni školski nadzornik, obično svećenik, učitelj iz druge škole, predstavnik mjesne vlasti – grof trakošćanski ili njegov opunomoćenik i članovi školskog odbora. ‘’Godine 1893. slavio je 40. godinu misništva i vruće je želio da doživi i pedesetgodišnjicu do koje su mu manjkale ove dvije godine, nu bolan, ne dočeka je. Umro je 22. veljače 1901. godine. Zemni mu ostaci posloženi su u grob u nedjelju dne 24. veljače.”
Varaždinci Marin Čubrić, Saša Kožić i Zenil Vugrinec samo su neki od 250 rekreativaca brdskog biciklizma iz cijele Hrvatske, Slovenije i BiH koji su sudjelovali na najpoznatijem biciklističkom usponu u Hrvatskoj pod nazivom 7. uspon na Zavižan. U organizaciji brdsko-biciklističkog kluba Senj, TZ grada Senja, JU NP Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit održan je 38 kilometara dugi uspon iz Senja do srca Velebita na Zavižan (1594 metara nadmorske visine).
Loše vrijeme
I ove godine sudionicima su ponuđena dva starta koja su birali ovisno o tjelesnoj kondiciji. Start broj 1 je umjesto u Svetom Jurju, gdje je bio proteklih godina, po prvi put bio u centru Senja odakle je staza do Zavižana bila duga 38 kilometara. Naši Varaždinci odlučili su se na zahtjevniji uspon i startali su iz Senja. Drugi start bio je na Oltarima na 934 metara nadmorske visine udaljenom od
Zavižana oko 16 kilometara. Osim zahtjevne staze koja ima veliki uspon bicikliste je nakon što su ušli u unutrašnjost Velebita pratila kiša, magla i hladnoća koja je na Zavižanu bila čak minus dva stupnja, ali je većina njih hrabro nastavila do cilja i došla do kraja utrke. Bura je bila toliko jaka da je na momente olujnim udarima rušila bicikliste na tlo, na sreću nije bilo ozlijeđenih a kiša je zbog jake bure padala vodoravno. Na kraju je sve završilo uspješno i s odličnim rezultatima naših Varaždinaca. Čubrić 87. mjesto, vrijeme 3 sata i 48 minuta, Vugrinec 98. mjesto, vrijeme 4 sata, Kožić 103. mjesto, vrijeme 4 sata i 7minuta. Čestitke svima koji su taj dan došli do vrha Zavižana i završili utrku. Velebit je pokazao svu svoju snagu i ljepotu bez obzira na izuzetno loše vrijeme. Uspon na Zavižan održava se svake godine krajem 6. mjeseca pa svi koji se žele okušati i biciklom osvojiti Velebit mogu planirati i pripremiti formu za najzahtjevniji, ali najljepši uspon u Hrvata.
Na Zavižanu, sretni što su uspjeli savladati zahtjevni uspon
40 Oglasi
30. lipnja 2009.
Vidokrug 41
30. lipnja 2009.
DOZNAJEMO Branimir Šafar je prije 25 godina pokrenuo sportske susrete klubova liječenih alkoholičara
Nakon nogometne karijere - borba protiv alkoholizma Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Kad je kao mladić nizao sportske uspjehe, Branimir Šafar nije slutio da će se 40 -ak godina kasnije medaljom okititi na Sportskim susretima klubova liječenih alkoholičara sjeverozapadne Hrvatske. Susreti su prošli vikend održani 25. put u Velikom Bukovcu, a Šafar je medalju dobio jer je upravo on bio jedan od četvero osnivača ovog okupljanja koje traje četvrt stoljeća.
Tri recidiva
Rodom Koprivničanin, u Varaždinu živi posljednjih 19 godina, a u baroknom je gradu prije četiri godine ponovno pokrenuo osnivanje Kluba liječenih alkoholičara. Iza nekad perspekt ivnog sportaša je više od 30 godina teške borbe protiv ovisnosti o alkoholu. - Apstiniram posljednjih osam godina, i to „klupski“. Budući da u Varaždinu nije bilo Kluba, odlazio sam u Koprivnicu. No, 2006. godine uspjeli smo ga ponovno osnovati – kaže predsjednik Kluba, koji je lani preime-
novan u Udrugu zdravog življenja „Obiteljski klub“ Varaždinske županije. Da će biti na čelu Kluba kojem je glavni cilj ostati trijezan, Šafar u mladosti nije ni pomislio. Pred njim je bila perspektivna nogometna karijera. - Kao dječak igrao sam stolni tenis, mogu se pohvaliti da protiv Dragutina Šurbeka vodim 3:0! Naravno, bilo je to u juniorskim danima. I u šahu sam bio prvak, ali sam se na kraju posvetio nogometu. Bio sam golman u Mariboru, pa nakon toga u koprivničkom Slavenu – kaže Šafar.
bilo alkoholičara – otvoreno priča. Zbog ovisnosti o alkoholu, već u 35. godini njegovo je zdravlje bilo narušeno, a ubrzo su počeli problemi na poslu. - Kada sam bio stjeran pred zid, krenuo sam na liječenje. Imao sam tri recidiva. To
Narušeno zdravlje
nikome ne bih poželio, jer je najgore kada nakon apstinencije čovjek ponovno počne piti. Zato sam i pokrenuo osnivanje Kluba ovdje u Varaždinu. Podrška članova, druženja i razgovori iznimno su važni nakon odluke o liječenju – kaže Šafar. O svojim sportskim uspjesima danas rado priča, no s najvećim ponosom priča o uspjesima svojih prijatelja iz Kluba, jer svi zajedno iz dana u dan ostvaruju velike pobjede. One u borbi protiv alkohola.
Uspješnu nogometnu karijeru trebao je nastaviti u Australiji, s Croatia Melbournom već je bio potpisao ugovor. No, bilo je to 1971. godine, u vrijeme Hrvatskog proljeća. Komunistički režim mu je oduzeo vizu, uništio njegove sportske snove i gurnuo ga prema alkoholizmu. - To je vjerojatno najznačajnije utjecalo na to da postanem ovisnik. No, imao sam i povredu glave, koja je utjecala na osjetljivost prema alkoholu, a i genetske predispozicije, jer je u mojoj obitelji
tomislav makaj
Bivši golman, kojem komunistički režim 1971. godine nije dopustio da zaigra za Croatia Melbourne u Australiji, u Varaždinu je osnovao Klub liječenih alkoholičara
p
rotiv ovisnosti o alkoholu Šafar se bori 30-ak godina, a apstinira posljednjih osam godina
OTKRIVAMO 25. sportski susreti klubova u Velikom Bukovcu u brojkama
Šafar je bio junak polufinalne utakmice Kupa Jugoslavije između Slavena i Hajduka odigrane 1970.
Rekorder s 37 godina apstinencije Na 25. sportskim susretima klubova liječenih alkoholičara sjeverozapadne Hrvatske, koje je u Velikom Bukovcu organizirala Udruga zdravog življenja “Obiteljski klub” Varaždinske županije, okupilo se 500-tinjak sudionika iz pet županija. Stigle su obitelji iz 15 klubova, a zajedno s njima i 20 stručnih djelatnika.
Najstariji sudionik bio je 82godišnji Žagi iz Bjelovara, a iz tog grada bio je i najmlađi sudionik, 9-mjesečni Ivan Melikek. Najbrojnije obitelji bile su obitelj Vajdić iz Varaždina i Bahunek iz Križevaca s po sedam članova. Najstariji apstinent je Josip Pačko iz Varaždina, koji bez alkohola živi 37 godina.
S mr. Zemirom Medved
Izrezak iz novina uoči puta u Australiju. No, nisu ga pustili...
OVISNOST Procjenjuje se da u Varaždinskoj županiji ima oko 20.000 ovisnika o alkoholu
Alkoholizam se ne smije ignorirati
Sudionici 25. sportskih susreta klubova liječenih alkoholičara
- U vrijeme financijske krize, ovisnici o alkoholu koji ne žele ići na liječenje u sve su težem položaju. Za razliku od vremena kada je bilo novca, danas im više nitko neće platiti rundu. Zato ih možete vidjeti kako teturaju po gradu s bocom piva od dvije litre u ruci. To im je doručak, ručak i večera – kaže Branimir Šafar, predsjednik “Obiteljskog kluba” Varaždinske županije. Klub okuplja 75 liječenih alkoholičara, koji su jedni drugima velika podrška u borbi protiv ovisnosti. Ističe da je zahvaljujući Klubu, kao i Odjelu za liječenje alkoholizma varaž-
dinske Opće bolnice koji vodi mr. Zemira Medved, dosta onih koji uspijevaju pobijediti ovisnost i uspješno nastavljaju svoje karijere.
d
obna granica sve niža: najdrastičniji primjer 19godišnjeg ovisnika No, rezultati bi vjerojatno bili još bolji da se borbi protiv alkoholne ovisnosti posveti više pažnje. - Kod nas se pije od rođenja, moglo
bi se reći. Koliko je to velik problem, jasno govori podatak o mogućih 20.000 alkoholičara u Varaždinskoj županiji. Međutim, taj se problem stavlja pod tepih iako su problemi sve veći. Dobna granica se strašno spustila. Najdrastičniji primjer koji smo imali u našem Klubu jest 19-godišnjak koji je dolazio k nama mjesec dana, no onda se ponovno vratio alkoholu – kaže Šafar. U Klubu su, nažalost, imali i tragičnih događaja, tri njihova člana počinila su samoubojstvo. Radi toga su iznimno važna okupljanja u Klubu, kao i sportski susreti koji se održavaju posljednjih 25 godina.
42 Zdravlje
30. lipnja 2009.
KAMPANJA Prvi hrvatski dan raka glave i vrata u Varaždinu
d.o.o. za zdravstvenu djelatnost
Ulica Franje Košćeca 15, Varaždin
GINEKOLOGIJA (tel. 212944) - najranije otkrivanje i vođenje trudnoće - dijagnostika i liječenje steriliteta - ginekološki pregled, papa razmaz, stupanj čistiće - kolposkopija - HPV tipizacija i cijepljenje - liječenje patoloških papa razmaza: imunostimulansi, krioterapija, hladna koagulacija, LLETZ - dijagnostika i liječenje nenormalnih krvarenja - rano otkrivanje malignih bolesti - UZV i laboratorijska dijagnostika
PLASTIČNA KIRURGIJA
U ORL ambulanti prošli utorak na pregled su došla 122 građana, od čega je njih 12 ili deset posto upućeno na daljnje pretrage
(tel. 303434 od 14-17 h) Esteski zahvati u lokalnoj anasteziji: - korekcije kapaka (blefaroplastika) - korekcije odstojećih uški (otoplastika) - odstranjenje izraslina kože (PHD analiza) - popunjavanje bora filerima i vlastitim masnim tkivom - estetski zahvati dojke i trbuha
Rezultati odlični: specijalisti otorinolaringologije Opće bolnice Varaždin prošli tjedan u sklopu akcije “Želimo govoriti” nisu otkrili niti jedan tumor glave i vrata
Pregled i ultrazvuk dojki UROLOGIJA (tel. 098 1809859) - poremećaji mokrenja uzrokovani povećanom prostatom - tegoba izazvane kroničnim prostatitisom - liječenje impotencije, rane ejakulacije i bračne neplodnosti - kamenci mokraćnog sustava - tumori mokraćnog sustava - kronične upale mokraćnog sustava kod žena - ultrazvuk mokraćnog sustava - dijagnostika i liječenje HPV infekcije (penoskopija)
Više od stotinu ljudi na pregledu glave i vrata!
Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
VARAŽDIN – Čak 122 građana pregledali su prošli utorak poslijepodne specijalisti otorinolaringologije varaždinske Opće bolnice u sklopu kampanje “Želimo govoriti”, koja se istovremeno odvijala u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj. Akcija je održana na Prvi hrvatski dan raka glave i vrata, a glavni cilj organizatora, Hrvatske lige protiv raka i njihovih partnera bio je podići svijest javnosti o ovim vrstama karcinoma.
Čekali u redu
- Mogu reći da je na našem Odjelu sve više pacijenata oboljelih od karcinoma, posebno od raka grkljana, ali i raka usne
šupljine te raka ždrijela – rekao je voditelj varaždinskog Odjela za bolesti uha, grla i nosa (ORL) dr. Ivan Plantić-Sirovec, koji je zajedno s dvojicom kolega, specijalistom i specijalizantom ORL-a prošli tjedan u sklopu akcije pregledao velik broj građana. Koliki je bio interes, jasno govori podatak da je u ORL ambulanti u podrumu zgrade Kirurgije nakon samo 15-ak minuta provođenja akcije na red za pregled čekalo 50-ak građana. - Pročitali smo prije dva sata u novinama da se danas obavljaju pregledi, pa smo odlučili doći i provjeriti zdravstveno stanje. Muče nas povišeni krvni tlak i kolesterol, a sada ćemo vidjeti u kakvom su stanju vrat i glava – rekla nam je gospođa
iz Varaždina. Stigla je zajedno sa suprugom, koji dobro poznaje ORL odjel. - Bio sam šest puta na operaciji polipa u nosu te jednom
o
tkriveni su različiti problemi: polipi na glasnicama, Reinkeov edem, izrasline na vratu nosne pregrade, pa sam danas zapravo došao na kontrolu budući da nije bilo potrebno prethodno naručivanje – pojasnio nam je.
Polipi i izrasline
Svaki pacijent je bio adekvatno obrađen i medicinski
zbrinut, istaknuo je dr. Davor Skok, specijalist ORL-a i izvijestio da ni kod jedne osobe nije otkriven tumor na vratu i glavi. Međutim, 12 osoba ili njih 10 posto je zbog različitih drugih zdravstvenih problema upućeno na daljnje pretrage. - Tumori nisu otkriveni, no utvrđene su druge patološke promjene, kao što su čvorići i polipi (zadebljanje tkiva) na glasnicama, polipi u nosu, zatim dobroćudne tvorbe na uvuli (resica koja visi iz mekog nepca iznad zadnjeg dijela jezika), kao i jedan slučaj Reinkeovog edema (nakupljanje tekućine u prostoru sluznice glasnice). Uz to, kod nekoliko građana otkrivene su izrasline na vratu, pa su upućeni na daljnje pretrage – doznali smo od dr. Skoka.
Uvod u plastičnu kirurgiju Korekcija bradavica
U
z dosad opisane estetske zahvate na dojkama poput uvećanja, smanjenja i rekonstrukcije, javlja se i jedan manje uočljiv nedostatak. To je pojava uvučene mamile, odnosno bradavice. Uvučene bradavice u pravilu su prirođena malformacija koja nastaje zbog kratkih mliječnih kanala, no moguće je i da se pojave naknadno kao posljedica dojenja, infekcija ili kirurških zahvata na dojci. U svakom slučaju, a pogotovo ukoliko je do uvlačenja došlo iz nepoznatog razloga, potrebno je hitno obaviti pregled dojki kako
bi se isključila pojava ozbiljnih bolesti, prije svega raka dojke. vučena bradavica manifestira se udubljenjem ili procjepom na mjestu gdje bi trebalo biti ispupčenje, a javlja se na jednoj ili obje dojke. Ova je pojava češća kod žena s velikim i visećim dojkama. Uvučene bradavice mogu uzrokovati iritaciju, osip, neugodu te mogu biti prepreka dojenju. Ravne ili uvučene bradavice mogu se korigirati konzervativnom i kirurškom metodom. Konzervativna terapija primjenjuje se kao priprema za dojenje i kod manjih problema
U
Piše: Zdravko Zgrebec, dr. med. može privremeno postići dobre rezultate. I kirurška metoda može biti odabir za rješavanje problema dojenja, no svakako je najbolji izbor ukoliko je razlog operacije estetski. Postoji mnogo metoda ovog operativnog zahvata, a dijele se u dvije grupe: u prvoj se čuvaju mliječni kanali dok se u drugoj sijeku. Druga grupa metoda mnogo je uspješnija ako se uklanja estetski nedostatak. Od 1983. primjenjuje se nova metoda (Olivari) kojom se postižu izvanredni estetski rezultati, no ne obazire se na sposobnost dojenja. Njome se
potpuno razdvajaju svi mliječni kanali i fibrozni spletovi između bradavice i dubokih slojeva. Primjenjiva je na sve stupnjeve uvučenosti mamile, izvodi se u lokalnoj anesteziji i ne ostavlja ožiljak. Senzibilnost bradavica u pravilu se vraća tri mjeseca nakon operacije. Rijetko se osjet ne vraća. Kirurški zahvat izgleda jednostavan, no potrebno je iskustvo u tom dijelu kirurgije jer se mogu i nakon naoko malih i jednostavnih zahvata pojaviti komplikacije koje u ovom vrlo osjetljivom području mogu biti velike.
Zdravlje 43
30. lipnja 2009.
MOŽDANI UDAR Suvremene metode liječenja na varaždinskoj Neurologiji
Tromboliza znači manji rizik od smrti
U slučaju moždanog udara, s pacijentom odmah na Neurologiju!
Većina pacijenata nakon “otapanja ugruška” ima značajno manji invaliditet Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Moždani udar je u Varaždinskoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, jedan od vodećih uzroka smrtnosti stanovništva i najčešća neurološka bolest. Moraju li posljedice uvijek biti tako teške? To smo pitanje povodom Hrvatskog dana moždanog udara, koji se obilježava 21. lipnja, postavili prim. dr. sc. Ivanu Pavličeku, voditelju Odjela za neurologiju varaždinske Opće bolnice.
Učinkovita terapija
- Moždani udar je hitno stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje pacijenta u adekvatno opremljenu zdravstvenu ustanovu kako bi oštećenje mozga bilo što kraće i manje. Svi bolesnici s moždanim udarom su hitni i trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima, tzv. jedinicama za moždani udar. Tada je ishod liječenja povoljniji nego kod bolesnika koji se liječe na drugim odjelima – ističe prim. Pavliček. Na varaždinskom Odjelu za
neurologiju liječenje se provodi na najsuvremeniji način: educirani specijalisti neurolozi su prije nešto više od godinu dana u liječenju ishemičnog moždanog udara počeli primjenjivati trombolizu. Riječ je o terapijskom postupku “otapanja ugruška”, koji su uveli kao prva županijska bolnica u Hrvatskoj, istodobno kad i Opća bolnica Zadar, a puno prije kliničkih bolnica Sveti
Prim. dr. sc. Ivan Pavliček
SIMPTOMI
m
oždani udar jedan od vodećih uzroka smrtnosti u Varaždinskoj županiji duh i KB Dubrava. - Cilj suvremenog liječenja akutnog ishemičnog udara je što ranija uspostava ili poboljšanje protoka krvi do oštećenih moždanih stanica. Što prođe više vremena od prekida opskrbe moždanih stanica krvlju (ishemija), to je njihovo oštećenje, a time i posljedični invaliditet i rizik od smrtnog ishoda veći. Tromboliza je
Varaždinska bolnica je prva županijska bolnica koja je uvela trombolizu, ističe prim. dr. sc. Ivan Pavliček
terapijski postupak “otapanja ugruška” intravenoznim davanjem rekombiniranog tkivnog aktivatora plazminogena takozvane alteplase (Actilyse) – pojašnjava primarijus. Navodi da je tromboliza učinkovita. - Kod trećine pacijenata hitnom primjenom ove terapije, i to tri sata od početka simptoma, nema nikakvih
neuroloških ispada. Kod većine je invaliditet i smrtni ishod značajno manji u usporedbi s pacijentima koji nisu liječeni trombolizom. S druge strane, trombolizirani pacijenti imaju i do šest puta povećan rizik od mogućeg krvarenja u mozak, ali se taj rizik može svesti na minimum pažljivim odabirom pacijenata i strogim
pridržavanjem terapijskog vremenskog prozora – rekao je Pavliček. Dodaje da je trošak ove terapije vrlo skup - doza alteplaze za jednog pacijenta iznosi 6.300 kuna, a ne pokriva ga HZZO, no dobili su suglasnost ravnatelja dr. Ivana Hermana da se nabavljaju na trošak bolnice.
VAŽNO Svi pacijenti koji su doživjeli moždani udar ne mogu ići na trombolizu
Na trombolizu najkasnije tri sata nakon udara Svi koji su doživjeli moždani udar nisu kandidati za trombolizu. - Na trombolizu mogu ići stariji od 18 i mlađi od 80 godina, a moraju imati jasne simptome akutnog ishemičnog moždanog udara, siguran početak simptoma prije najviše tri sata, CT mozga mora isključiti krvarenje, a težina moždanog udara prema tzv. NIHSS skali
mora biti više od 5, a manje od 25, tj. udar ne smije biti prelagan niti pretežak – kaže prim. Ivan Pavliček. Tko ne može ići na trombolizu? - Kontraindikacije su: sniženi trombociti, nizak PV, ako se pacijenti liječe lijekovima protiv zgrušavanja krvi, ako su primali heparin zadnja 2 dana, ako su prije imali krvarenje u
mozak, ako imaju tumor na mozgu ili krvno-žilnu malformaciju, ako su imali nedavni teži prijelom kostiju, ako je tlak usprkos poduzetoj terapiji previsok, ako je krvni šećer prenizak ili previsok, ako su unazad tri mjeseca imali moždani ili srčani infarkt ili povredu glave, ako su dijabetičari, a prije su imali moždani udar,
ako se simptomi sadašnjeg udara brzo povlače, ako su imali epileptički napadaj na početku moždanog udara, ako su imali veći operativni zahvat unutar 2 tjedna, ako zadnja 3 mjeseca imaju čir na želucu ili dvanaestercu, ako imaju varikozitete jednjaka ili tešku bolest jetre ili tumor te još neke rjeđe simptome pojašnjava.
PRAKSA Nužna suradnja neurologa, radiologa, transfuziologa i laboratorija
Brza reakcija, pretrage i promatranje Kako se tromboliza provodi u praksi? - Po prijemu pacijenta s akutnim moždanim udarom neurolog pažljivo procjenjuje indikacije i kontraindikacije za trombolizu. Ako su prisutne sve indikacije, a nema niti jedne jedine kontraindikacije, započinje se s postupkom trombolize. Odmah u prijemnoj ambulanti ocijeni se težina moždanog udara po NIHSS skali, izvade se krvi za klinički laboratorij, druge krvi za transfuziju, organizira se hitni CT mozga, postavi se intranila i po potrebi urinarni kateter i nazogastrična sonda. Bez suradnje naših radiologa i suradnje
kliničkog laboratorija i odjela za transfuzijsku medicinu, tromboliza ne bi
t
rombolizu rade po strogom protokolu Neurološke klinike KBC Zagreb bila moguća – kaže prim. dr. sc. Ivan Pavliček, voditelj Odjela za neurologiju Opće bolnice Varaždin. Ako su klinički, laboratorijski i CT kriteriji zadovoljavajući, dodaje, pacijent
se smjesti u jedinicu za liječenje moždanog udara. - Nakon ovako učinjene obrade, neurolog pacijentu ili članu obitelju objasni osnovne prednosti i opasnosti liječenja trombolizom. Ako se pacijent ili član obitelji složi s planiranim liječenjem uz prethodni potpis pacijenta ili člana obitelji započinje se kroz sat vremena davanjem alteplaze na perfuzor - doznajemo. Primarijus ističe da se pacijent sva 24 sata, a posebno u vrijeme davanja alteplase (“otapanja ugruška“) intenzivno monitorira. - Posebna se pozornost vodi o krvnom tlaku, oksigenaciji
“Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu koji dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima (glukozom). Zbog nedostatka kisika i glukoze dolazi do oštećenja ili odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga. Najčešći simptomi su: utrnulost, slabost ili oduzetost jedne strane tijela, otežano ili nerazumljivo izgovaranje riječi ili potpuna nemogućnost izgovaranja riječi, naglo zamagljenje ili gubitak vida u polovici vidnog polja, nagli gubitak ravnoteže ili koordinacije, pojava dvoslika i drugi rjeđi simptomi.”
UZROCI “Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju (ishemijski moždani udar) ili nastane radi prsnuća krvne žile čija je posljedica prodiranje krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar). Oko 85% moždanih udara su ishemijski, a posljedica su ili stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu (npr. bolesni srčani zalisci), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u moždanoj arteriji (embolija).”
REAKCIJA (pulsni oksimetar), pojavi glavobolje ili drugih simptoma krvarenja, NIHSS bodovi nakon sat vremena i svakih 8 sati. Trombolizu na našem odjelu radimo po strogom pisanom protokolu Neurološke klinike KBC Zagreb – napominje Pavliček i zaključuje da tromboliza izgleda dosta komplicirano, ali je suradnja sestara, liječnika i svih drugih sudionika postala besprijekorna i rutinska.
“Žitelje naše županije željeli bismo senzibilizirati da prema moždanom udaru ne pristupaju nihilistički. Moraju shvatiti da predstavlja hitno stanje koje zahtijeva hitni transport do neurološkog odjela, gdje je moguće liječenje na najsuvremeniji način. U protivnom riskiramo trajni neurološki invaliditet pacijenta kojemu smo pravodobnom intervencijom mogli pomoći.”
44 Ženski svijet
30. lipnja 2009.
MODA Povijest odijevanja i razotkrivanja
Kozmetički Razgolitili se savjeti
Sredstva depilacije K
reme za depilaciju uklanjaju dlačice malo ispod površine kože te je zbog toga rast usporen. Da ponovno narastu potrebno im je oko sedam dana. Što se tiče mirisa tog sredstva za depilaciju, apsolutno je neizdrživ pa ako ste osjetljivi na mirise, ne pomišljajte na depilaciju kremom. Dlačice koje uklanjamo mogu biti Majstorica kozmetičarka bilo koje dužine. Svakako Kozmetički salon Face prije upotrebe kreme Kukuljevićeva 28, Varaždin potrebno je napraviti tel. 201392 alergijski test jer su vrlo agresivne. Dlačice koje izrastu bit će tamnije, čvršće i kao i kod brijanja brzo rastu. Pincetu koristimo samo za mala područja kao što su obrve. akon čupanja dlačice rastu sporije, izađu otprilike nakon tri tjedna. Kod ovog postupka dlačice dosta rastu ispod površine kože jer kad čupamo pincetom izvrnemo korijen. uz to sve je bolno i sporo ide jer je potrebno svaku dlačicu posebno iščupati u smjeru rasta. Znači, pinceta nije za velike površine kao što su noge, ruke ili bikini. Električni depilatori funkcioniraju po principu više spojenih pinceta, pa ide brže nego s jednom pincetom. Ova tehnika također nam prilikom depilacije nanosi veliku bol, a i imamo velik broj uraslih dlačica što je posljedica izvrtanja korijena. od ovih metoda također kao i kod brijanja imamo puno nedostataka koje treba uzeti u obzir kod odabira tehnike kojom ćete se privremeno riješiti dlačica. Ako vas dlačice već toliko izluđuju da ste ih se poželjeli trajno riješiti onda ćete koristiti aparate kao što su elektroliza i laser. o su tretmani koji su veoma skupi pa prije nego što ćete se odlučiti za takav tretman morate dobro razmisliti jer je postupak potrebno ponavljati više puta prije trajnog uklanjanja.
Željka SLATKI
N
da bi - plivali! “Kupanje u moru daje pravo uživanje tek kada plivati znadeš” Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com
U prošlom smo broju 7 Plus Regionalnog tjednika objavili članak o pripremi nove muzejske cjeline Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin pod nazivom Moda i odijevanje kroz stoljeća.
Ljetna moda
No, ne smijemo zaboraviti da povijest odijevanja prati i početke “razotkrivanja” tj. prve kupaće kostime i popratni ljetni asesoar. Od muzejske savjetnice GMV-a Ljerke Šimunić saznali smo ponešto o prvim značajnim promjenama u ljetnoj modi Hrvata te kako se krčio put ka javnom kupanju i rušenju predrasuda prema plivanju, a tako i p rema otkr ivanju t ijel a
A
K T
na plažama. “Kupanje u moru daje pravo uživanje tek kada plivati znadeš”, piše u pozivu građanima Varaždina koji je u prvoj polovici 20. stoljeća distribuirao Varaždinac, Josip Križan, “prvi jugoslavenski učitelj plivanja”. “Zato neka
G
MV prikuplja rane badekostime, šešire, naočale 1950ih, kao i fotografije uče svi koji neznadu plivati, jer učiti taj lijepi i zdravi šport nije nikakova sramota.”, tekst je koji nam svjedoči o tome da javno kupanje u moru nije bila masovna, pa ni poželjna pojava. Josip Križan bio je i prvi sportaš koji je u Hrvatskoj vježbao skijanje na vodi te jedan od prvih koji je rušio predrasude o plivanju i općenito kupanju na javnim kupalištima. GMV čuva fotografije prvih kupača, zatim prve lanene kupaće kostime koji su, kad su se namočili, bili tako teški da su dame trebale pomoć nekoliko snagatora koji su ih umakali u more. Prva pomagala prilikom učenja plivanja bile su obične tikvice (vidi sliku) koje su neplivače održavale na vodi. Kako bi se kompletirala slika o ljetnom izdanju Varaždinaca i Varaždinki, GMV prikuplja građu (prve badekostime, suncobrane, kape, šešire, naočale i slično) te moli čitatelje za suradnju. Pozivamo stoga sve čitatelje i čitateljice da u GMV donesu odjeću i modne dodatke te fotografije iz 1950ih, 1960-ih i ranijih razdoblja kako bi se postavila izložba kojom bi se prikazao izgled Varaždinaca u prošlosti.
Josip Križan i supruga rušili predrasude prema javnom kupanju
Obične tikvice kao pomagalo pri učenju plivanja
Neizostavan damski asesoar pri ljetnim šetnjama
Frizerski Stilovi frizura salon
Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750
Danas su moderni svi stilovi frizura, što se predlažu medijski, putem internetskih stranica, televizije, časopisa... Nose se i kratke frizure, i duge, i tamne, i svijetle. Nose se i retro, lagano podignute kose koje su još uvijek sjena nekadašnjim punđama, prisutne su i obojane kose u različitim tonovima i nijansama, bojama koje se lako skidaju. Važno je ostati originalan i poseban te zadržati svoj stil. Načini češljanja kose mijenjaju se s odjećom, stilom koji
nosimo. Najčešće ljeti kada je vruće kosu podižemo, ukrasimo je nekim detaljem i to nam može poslužiti jednom od naših stilova, dok kod kratke kose dovoljno je redovito šišanje. Neizbježno
je spomenuti bob frizuru koja je još uvijek hit s oštrim linijama šišanja ili naglašene simetrije. Ukratko, kosu treba prilagoditi svojoj vlastitoj osobnosti, ali i dobu dana, odnosno noći.
Ženski svijet 45
30. lipnja 2009.
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Upraviteljica Karmen Šoštarić
SAVJETI
Crveni ruž za usne...
Karmen Šoštarić od samog je osnutka upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke koju godinama vjerno promovira
Uživati u malim stvarima Kod drugih cijeni iskrenost, požrtvovnost i dosljednost, a njoj je velika želja, drage joj nećakinje Ines i Anju, izvesti na pravi životni put, ističe Karmen...
Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
LEPOGLAVA - Njoj je umjetnost u genima. Ona je Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke. Njezina baka Josipa bila je čipkarica koja je završila prvu čipkarsku školu pod vodstvom Danice Broessler, a bakinim stopama nastavila je i unuka Karmen. Zadrugom lepoglavske čipke upravlja od njenog osnutka, već šest i pol godina, a lepoglavska čipka je zahvaljujući, između ostalih, i njenom angažmanu postala svjetski poznati proizvod, za koju se pročulo do Japana.
Pjesma i čipka
Otac Karmen Šoštarić, Cvjetko Šoštarić, bio je pak priznati i poznati novinar, umjetnički fotograf i planinar. Osim što se bavi očuvanjem i prezentacijom lepoglavske čipke, Karmen već više od trideset godina pjeva u ivanečkom zboru “Rudolf Rajter”. Do prije tri i pol godine živjela je u Ivancu, no tada se preselila u Lepoglavu. Brine o svoje dvije
nećakinje, 13-godišnjoj Ines te 9-godišnjoj Anji, a o tome koje su joj životne želje i moto saznajte u “Malim, ženskim razgovorima”.
u
životu sam se uvijek trudila biti pravedna, kaže Karmen Šoštarić Kada biste se morali karakterno opisati nekome tko vas ne poznaje, rekli biste da ste osoba koja je..... Tolerantna, senzibilna, postoji i određena doza tvrdoglavosti. Živjeti znači... Voljeti. Kojom pjesmom biste najbolje opisali svoj život? Teško bih izabrala jednu pjesmu s obzirom na to da postoji više pjesama kao i stihova koji bi mogli opisati moj život. Moj životni moto je... Uživati u malim stvarima. Osobine koje cijenite kod
Muče me prištići, crvenilo i urasle dlačice nakon depilacije. Često mi ostanu i ožiljci. Što mi savjetujete?
Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080
Uklanjanje dlačica na neželjenim mjestima provodi se različitim postupcima. Među postupke privremenog uklanjanja dlačica spadaju postupci depilacije pomoću voska, depilacijskih krema, britvica, različitih aparatića za kućnu upotrebu i slično. Vrlo često nakon tih postupaka, osobito kod osoba s osjetljivom kožom, nastupa iritacija. Najčešće je vidljiva na mjestima gdje dlačice imaju jači korijen ili dolazi do do-
drugih su... Iskrenost, požrtvovnost, dosljednost. U životu sam se uvijek trudila biti... Pravedna. Velika mi je želja... Moje drage nećakinje Ines i Anju uspješno odgojiti i izvesti na pravi životni put, naravno koliko je to u mojoj moći. Najpozitivnija svjetska ličnost... Ne bih nijednu ličnost posebno isticala, mnogo ih je bilo kroz povijest, na mnogim područjima. Kada ste ljuti na “cijeli svijet”, smirite se zahvaljujući... Glazba me uvijek opušta. Koje kućanske poslove najviše volite obavljati? Do prije tri i pol godine bila sam privilegirana što se tiče kućanskih poslova, iste sam obavljala po potrebi i rijetko (čak i kuhanje). Smrću roditelja sve se promijenilo, tako da kućanske poslove ne dijelim na one
datnog nadraživanja uslijed izlaganja suncu, prašini, znojenju... Pojavljuje se crvenilo, svrbež, ljuskanje kože i slično. Može se razviti i alergijska reakcija, najčešće na preparat (npr. kremu) koji se upotrijebio u svrhu depilacije. Potonje se često razvija na pregibnim područjima poput pazuha i praćeno je još izrazitijm svrbežom, crvenilom pa i pucanjem kože. Urasle dlačice i infekcija koja može nastupiti nakon toga može se pojaviti na bilo kojoj regiji tijela, bez obzira na metodu privremenog uklanjanja dlačica. Nastaje kao posljedica oštećenja same dlake, koja više nije dovoljno snažna da bi „probila“ kožu i izašla na po-
koje volim ili ne volim obavljati, ali ih najviše volim raditi noću uz dobru glazbu. Muškarci kod žena najviše “padaju” na... Kažu izgled prvo, pamet zadnje. A žene kod muškaraca... Ne znam kako kod drugih, ali kod mene osobno to je šarm, pamet, a mora biti i oku ugodan. Kad navečer umorni dođete kući, najdraže vam je... Prepustiti se pozitivnim mislima uz čašu dobrog crnog vina. S kojom osobom iz javnog života biste voljeli otići na večeru... Ima dosta osoba koje nisu javno eksponirane, a rado bih s njima otišla na večeru. Uvijek sam se divila... Osobama koje imaju moć kontrolirati svoje osjećaje. Idealna destinacija za odmor... Definitivno planine. Kada se ujutro probudite, pomislite... Carpe diem.
vršinu, pa se okrene „prema unutra“ i uzrokuje upalu. Stoga prije depilacije savjetujemo umivanje kože sindetima koji imaju učinak „dezinfekcije“. Nakon depilacije koža se smiruje pomoću krema, losiona ili sprejeva koji ubrzavaju njezino zacjeljivanje te je ujedno štite i od infekcije. U nekim slučajevima jače upale (nastanka većih prištića na mjestima depilacije) potrebno je primijeniti antibiotike, a kod eventualnih alergijskih reakcija - terapiju u obliku kortikosteroida. Da bi se izbjegle sve moguće spomenute komplikacije, osobito ako se ponavljaju, savjetujemo trajnije uklanjanje dlačica - npr. IPL metodom.
BLIC PITANJA
“Sjaj tišine” Najdraža knjiga... Trenutno mi ne pada ni jedna posebno na pamet. Naime, zadnja pročitana je “Sjaj tišine” Indu Sundaresan. Izlazite na romantičnu večeru. Što biste odjenuli? Romantična večera - ovisi o mjestu i naravno o pratiocu. Što mora imati muškarac da bi vas osvojio? Ha, ha, ha... Mora me od prve oboriti s nogu. Koje osobine kod ljudi ne volite? Licemjerje. Da bi čovjek uspio u poslu, mora... Voljeti posao koji radi, biti ambiciozan, imati oko sebe tim koji ga podržava.
Crveni ruž odgovara svakom, trik je odabrati pravu nijansu. Mnoge žene misle kako ga ne mogu nositi, no to je potpuno netočno. Poštujte nekoliko pravila. Tajna leži u vašem licu, odnosno boji kože. Što je svjetlija koža, to će crveni ruž biti uočljiviji. Ako nanosite crveni ruž, oči i obraze nježno našminkajte npr. preskočite obrubljivanje oka olovkom ili tušem i odlučite se za sjenilo nježne nijanse, ili pak bez sjenila i samo maskaru (crna za brinete, smeđa za plavuše i crvenokose). Maskaru nanesite i na donje trepavice jer to „otvara“ oko. Na obraze nanesite lagano, nježno rumenilo. Prvo nanesite olovku za usne jer se crveni ruž često zna „razlijati“, pa usne prvo obrubite i obojte olovkom za usne. Neka vam se boja noktiju i usana ne „sudara“. Ne preporuča se istovremeno nošenje crvenog ruža i laka za nokte. Uz crveni ruž najbolje će pristajati prirodne, blago ružičaste nijanse. Ako već želite da oboje bude crvene boje, onda neka nijanse budu što sličnije. Miješajte crvene boje različitih nijansi. Rijetki se make-up umjetnici drže samo jedne nijanse ruža, oni radije miješaju više njih kako bi postigli pravu nijansu. Ako ste kupili crveni ruž koji vam se čini presvijetao ili pretaman, nemojte ga baciti. Radije pokušajte eksperimentirati s drugim nijansama ruža koje imate kod kuće.
Vrtlog energije Maje Vidović Maja Vidović, slikarica i dizajnerica, u varaždinskoj galeriji “Larus” u Trenkovoj ulici izlaže velik broj svojih likovnih djela - slika na akrilu. Izložba nazvana “Vrtlog energije” donosi u prvom redu floru, a nešto manje i faunu po izboru autorice. Taj svojevrsni likovni herbarij čuva maćuhice, suncokret, mak, magnoliju, ruže. Ali tu su i čili, hren i češnjak, zatim rode, a i - crno-bijele sjene. Gotovo slikovnički jednostavan umjetnički jezik Maje Vidović doima se kao smireni i strpljivi haiku-izvještaj o svijetu u kojemu (još) nema - ljudi. Spomenimo da
Akrili Maje Vidović je Maja Vidović rođena u Zagrebu 1979., gdje i sada živi i slika. Diplomirala je na ALU u Zagrebu u klasi prof. Zdravka Tišljara. Članica je Hrvatskoga dizajnerskog društva. Izložbu “Ruke” imala je 2003. u Galeriji SC-a u Zagrebu, a sudjelovala je na skupnim izložbama i u Stockholmu, Rijeci i Bialystoku. (iz)
46 Savjetnik
30. lipnja 2009.
Sport
za bolje zdravlje
Hidracija – II. dio O
sim izotoničnih napitaka, postoje još dvije „kategorije“ tekućina. Voda i tzv. „šećerni“ napici. Voćni sokovi koji nemaju izotonična svojstva, bogati su šećerom. Kao takvi, oni svojim sadržajem ne odgovaraju u najboljoj mjeri našim potrebama za vrijeme treninga, naročito ako je trening aerobnog tipa (vremenski dugo trčanje, bicikliranje, itd. umjerenim tempom). Najjednostavnije rečeno, sokovi su bogati sastavom, ali taj sastav nije ono što nama u tom Nikola GOLUB trenutku najviše treba. Ukoliko Kondicijski trener je razlog vaše aktivnosti skidanje pokojeg kilogramčića „viška“, fitness cluba tada unos šećera nije preporučlji“Sportlife” vo rješenje. 042/241-600 2O – voda. Voda će nam definitivno utažiti žeđ, no sa svojim svojstvima neće se dugo zadržavati u tijelu, i svojim sastavom neće značajno utjecati na povećanje „izdržljivost“ ili dati osjećaj da smo unijeli dodatno „gorivo“ za rad u naš organizam. Jednostavno će prilično brzo „proći“ kroz nas. Posljednje pitanje na koje valja odgovoriti jest KOLIKO tekućine nam je potrebno za vrijeme treninga. Osim testa s vagom, koji smo opisali u prošlom broju, postoje rezultati istraživanja provedenih na mnogim i raznovrsnim vrhunskim sportašima, rekreativcima, profesionalcima u najrazličitijim sportovima. Oni govore da je prosječna vrijednost tijelu potrebne nadoknade tekućine u jednom satu u 500-1000 ml. Stvar varira na individualnoj razini, ono što je moj savjet vama – osluškujte svoje tijelo, ono je savršen mehanizam i nedvojbeno će vam signalizirati sve što mu je potrebno za kvalitetan i siguran rad. Na vama je da trenirate, dobro se osjećate i budete lijepi svakom sljedećem, još kvalitetnijem treningu…
H
Savjeti
iz ordinacije
Alergija na hranu
H
istamin je već dugo poznat kao pokretač akutnih alergijskih reakcija u ljudi. Odgovoran je i za nastanak urtika na koži zbog izlaska tekućine i staničnih elemenata u potkožje, što izaziva edem, crvenilo i svrbež. Tako prema mjestu vezanja nastaju i različiti oblici alergijskih reakcija: od onih tipičnih na koži i u području dišnih puteva (spazam bronha) gdje se vezanje odvija preko H1 receptora, preko gastrointestinalnih alergija, u slučaju kojih se vezanje događa u području H2 receptora, do nekih neuroloških ispada specijalist obiteljske (vrtoglavice, glavobolje) ako domedicine lazi do vezanja na H3 receptore. U generaliziranim reakcijama tipa anafilaksije dolazi do vezanja na sve receptore s posljedično šarolikom simptomatologijom. Uglavnom, rijetko imamo samo vezanje na jednu vrstu receptora, češće je riječ o različitim kombinacijama. Međutim, vrlo je važno znati da se histamin ne oslobađa samo tijekom alergijskih reakcija. Naime, možemo ga unijeti u organizam i vanjskim putem, konzumiranjem raznih vrsta hrane i pića koji prirodno sadrže histamin kao aktivni sastojak ili on nastaje tijekom njihove razgradnje. Postoji određena grupa ljudi kod koje će takav unos histamina izazvati tzv. intoleranciju na histamin. Sličan mehanizam prepoznajemo i kod intolerancije na glukozu, koja može prethoditi dijabetesu, ali se zapravo radi o niskom pragu podnošljivosti na unos šećera, koji je također izražen samo u pojedinaca, a očituje se u porastu vrijednosti šećera u krvi nakon uzimanja slatke hrane, što se spontano smiri. U sljedećem broju više o hrani koja se može konzumirati u slučaju alergije na histamin, odnosno o hrani koju treba izbjegavati.
Nives TOPOLNJAK dr. med.
Veterinarska
klinika
Kako s ljubimcem na putovanje? V
jerojatno je upravo sada bolesnik ili na nekoj terarazdoblje u godini kada piji, najbolje da uzmete kućni ljubimci najviše pu- sa sobom dovoljnu količituju! S obzirom na ljeto, nu lijekova, jer samo veći vrućinu i svoje specifičnosti gradovi na Jadranu imaju koje takvo putovanje dono- veter inarske ambulante si, želim vam dati nekoli- specijalizirane za kućne ko savjeta. Današnji automobili većinom su klimatizirani pa i dulja putovanja nisu više nepodnošljiva, no potrebno je ipak uzeti vodu za put te stati nekoliko puta ka ko b i l j u b i m a c obavio nuždu ili ipak protegnuo noge. Ako stajete uz put zbog dužeg zadržavanja, a psa ostavljate u autu, sklonite vozi- Kancerogene promjene na uški kao lo u sjenu, a prozori posljedica solarnog dermatitisa neka ostanu otvoreni toliko da omogućite ljubimce. Ne zaboravite i dovoljno strujanje zraka. broj telefona svog veteriNeki psi ne podnose vožnju nara, ako bi vam slučajno pa je uputno prije puta dati zatrebao! Izlaganje suncu sredstvo protiv povraća- preporuča se isto kao i ljudinja. Najboljim se pokazao ma, u ranim prijepodnevnim preparat Sedalin, koji osim satima te kasnije popodne, a što sprečava povraćanje, pogotovo ako je pas starije također i smiruje psa pa će dobi ili kratke bijele dlake. vožnja i za vas i za njega Naime, UV zrake mogu kod biti ugodnija. Ukoliko vam slabo pigmentiranih pasa je pas starije dobi, srčani kratke dlake uzrokovati i tzv.
solarni dermatitis. Najčešća mjesta promjena su područje nosa, rubova uški, usana i trbuha. Vlasnik će primijetiti crvenilo, svrbež i takva mjesta je najbolje premazati nekom protuupalnom kremom. Na sunce su osjetljive i bijele mačke ili one s pretežito bijelom dlakom, koje ni ne znaju da njihovo izležavanje na suncu može biti kobno po zdravlje! Kod njih je najčešći solarni dermatitis na uškama, koji ukoliko nije liječen, može prijeći i u kancerogeni oblik. Kupanje u moru preporučljivo je zbog aktivnosti psa, no neki, pogotovo oni koji su prvi puta osjetili slast kupanja u moru, često se i napiju morske vode. Takvi psi mogu povraćati te je potreban post od 12-24 sata uz davanje manjih količina pitke vode, a ukoliko je povraćanje učestalo potrebno je posjetiti veterinara, kako bi se spriječile komplikacije. Ukoliko pas ima bilo kakve upalne promjene na koži, ili šavove zbog operacije, ne smije u morsku
Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine
Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)
vodu. Također je uputno psa uvijek nakon kupanja temeljito istuširati slatkom vodom. Prije puta obavezno provjerite i jeste li obavili i sva potrebna preventivna cijepljenja! ukoliko su vam pas ili mačka starije dobi, bolesni ili teže podnose put, ostavite ih pod nadzorom specijalista u hotelu za pse DOG CONTI - Specijalističke prakse za male životinje dr. sc. Lukman! Sretan put i dobar provod!
A
Ljekovito
bilje
Bijeli sljez protiv svih upala S ljez bijeli (Althaea officinalis L.) zajedno sa svojim bratom crnim sljezom najnježnija je od svih biljaka, a njegovo latinsko ime “althea” znači izliječiti, a ne samo zaliječiti. Postoji i pitomi sljez, koji se uzgaja u vrtovima. Bijeli sljez je samonikli, a još ga zovu dobri sljez ili sljezovina. On je značajan predstavnik biljnog svijeta što naraste više od 1 m, sav prekriven srebrnasto-sivim mekim dlačicama sa srcolikim listovima te velikim ružičastim cvjetovima. Na cvjetovima je čuperak prašnika s jednim tučkom iz kojeg se razvije pljosnati cilindrični plod nalik na sir. Potječe is središnje Azije. Najbolje uspijeva na slanim zemljištima, a cvate od kolovoza do rujna. Još su ga stari narodi koristili za ublažavanje i omekšavanje tkiva tj. otvrdlo ili otečeno mjesto zbog infekcije. Još i u srednjem vijeku koristili su ga za bolesti kod vrućice, kašlja, prehlade, začepljenja dišnih organa i glavobolje. d bijelog sljeza upotrebljivi su svi dijelovi: cvietovi, listovi i korijen. Cvjetovi i listovi u vanjskoj ili unutrašnjoj upotrebi olakšavaju i liječe prsne bolesti. Grlobolja, angina, bronhitis povlače se pred djelovanjem sljeza, a isto tako i konjunktivitis, potkožne upale (otoci), poganac i čirevi. Sljezovo je korijenje još dje-
O
lotvornije u ublažavanju svih oblika nadraženosti. Koristi se kod crijevnih smetnji, bolesti bubrega i mokraćnih kanala. Kod bubrega se koristi protiv kamenaca. Protiv upale desni
uzgaja u vrtovima. Ova biljka voli duboku i svježu zemlju. jeme se sadi u ožujku i travnju, a mogu se posaditi i sadnice. Jer u tom slučaju cvjetovi se beru iste godine.
S
Ivica DOLENEC novinar
Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179
kupelji i vaginalnog tuša. irup od sljeza: pregršt smrvljenog korijena močiti oko 6 sati u staklenki veličine čaše u 90-postotnom alkoholu i to uliti u posudu s pola litre vode. Sve zajedno kuhati 5 minuta sa 150 g šećera. Ostaviti da se ohladi i dobije se ljekoviti sirup. oseban pripravak za grgljanje: na litru vode staviti oko 3 žlice sušenih listova i malo sušenog korijena sljeza. U litri vode 2 sata močiti pregršt cvjetova ili 3 žlice sušenih cvjetova. Potom sve zajedno pomiješati i prekuhati. Ako je moguće, poželjno je dodati i cvjetove kadulje i maka. Takav se pripravak može koristiti 2 puta dnevno za grgljanje. Dobar je za upale dišnih puteva, angine, grlobolje, kašlja, a istovremeno odlično liječi i dezinficira usnu šupljinu.
S
P sljez se grglja, a korijenje se može i žvakati. Cvjetovi se beru ljeti, a korijenje u jesen. Cvjetovi se suše u hladu, a beru se po suhom vremenu jer ako su vlažni pocrne i pokvare se. Suše se i listovi. Korijenje se čisti četkom i ne treba ga prati. I bijeli se sljez u posljednje vrijeme
Č
aj od sljeza: listove korijena samljeti i staviti močiti oko 1 sat. Dovoljno je 3 do 4 žlice. Potom toj mješavini dodati i korijen sljeza,(osušeni) i kuhati dok ne zavri. Ukupno se dobije oko litra čaja koji se uglavnom koristi za vanjsku upotrebu i to za grgljanje, ispiranje te kod
Mali oglasi 47
30. lipnja 2009.
KUĆE KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.424e SARA NEKRETNINE: Breznički Hum-Radešić, kuća stara useljiva i namještena sa gospodarskim zgradama i priključkom struje, vode i telefon. 8000.00 € www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c SARA NEKRETNINE: Breznica, kuće u nizu 101 m², potpuno uređene 120 000 €. www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c
VIKEND kuća na Dugom Vrhu 40 m², 15.000 € i gradilište 1200 m² na Banjščini , ravni teren, 6.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 60.000 €, Istarska 100.000 € i 110.000 €, Kumičićeva 110.000 €, Uska ulica, Režekova ulica, D. Cesarića, V. Gotovca, Z. Kunc, A. Wisserta. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 39.000 €, Petrijanec 39.000 € i 41.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 55.000 €, Halić 55.000 €, Kneginec Gornji 80.000 €, Bartolovec, Hrašćica itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72
NUDIMO preko 130 nekretnina – kuće, stanovi, poslovni prostori i zemljišta! Provjerite: 042 /321 071, 098/284 692, www.acd-premier.hr, ACD PREMIER d.o.o. Varaždin ozn.126c
PRODAJE SE četverosobni stan u centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, I kat, veličine 114,15 m², nenamješten. Mob:091/352-0072 ozn.414e
NOVIJA kuća u Varaždinu sa 2 peterosobna, etažirana stana, posebni ulazi i podrumi. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.3416
SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m² odmah useljiv 28.000 €, www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c
KUĆICA na Dravi, 10 x 6 m, preko puta nove dvorane. Mob.098/749-054 ozn.3429
SARA NEKRETNINE: Varaždin, trosobni stan 78 m², Zagrebačka ulica, 1.100 €/ m². www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916 ozn.20c
KUĆA 200 m², dvije garaže, spremište, O. Župančića 23, pogledati od 16.00 – 19.00 sati ozn.3459 KUPUJEM vikendicu za stanovanje do 15 km od Varaždina (struja, voda), do 25.000 €. Mob.095/518-4814 ozn.3468 VIKENDICA na Jakopovec bregu, 6 x 4,5, asfalt, struja, voda, 5 min. od Vž. Toplica. Mob.098/446-566 ozn.3485 POVOLJNO! Samostojeća kuća katnica u Varaždinu svi priključci,odmah useljiva 105.000 €; katnica u Gornjem Kućanu; moderna,lijepo uređena kuća na Varaždin bregu; kuća u nizu u Varaždinu. MN NEKRETNINE, Čakovec tel/fax 040/391-373, mob:098/426-917, 098/912-2631 ozn.10c PONUDA TJEDNA! Prodajem kuću u M. Držića 80 m² i 350 okućnice, 86.000 € i kuću u Jurkovičevoj 60 m² i dvorište 300 m², 65.0000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
STANOVI
PRODAJE SE trosobni stan u centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, prizemlje, veličine 98,10 m², nenamješten. Mob:091/352-0072 ozn.414e PRODAJEM namješten jednosobni stan od 37 m² plus spremište i garaža na Banfici. Tel. 091/920-1815, 091/934-7262 ozn.413e PRODAJEMO 1-sobne,2-sobne i 3-sobne stanove u Varaždinu. MN NEKRETNINE, Čakovec, tel/fax 040/391-373, mob:098/426-917, 098/912-2631 ozn.10c DVOSOBNI stan, 40 m², I kat, Ulica I. Meštrovića (pokraj bolnice). Mob.098/413-175 ozn.3219 STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777;
098/379-660 ozn.61c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog ,Varaždin: 40 m², 80 m², 120 m² , klasična gradnja, alternativno grijanje, useljivo. Najjeftinije i najkvalitetnije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin). Mob.098/435-119 ozn.116c STAN 41 m², Koprivnička 29 (preko puta Doma umirovljenika kod Kauflanda), prodajem. Mob. 095/529-1977 ozn.3434 DVOSOBAN stan 52 m² u Koprivničkoj ul., Varaždin, preuređen i klimatiziran, cijena po dogovoru. Mob.098/352-473, 098/757-589 ozn.3418 DVOSOBNI stan 63,50 m², Ruđera Boškovića (Banfica), cijena 60.000 €. Mob.091/726-5695, 091/951-4981 ozn.420e JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1. Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.421e STAN na otoku Pašmanu, dvosobni, 45 m², prizemno, sa terasom + 120 m² ugrađenog dvorišta, cijena 90.000 €. Mob.098/482-001 ozn.103c KOMFORNI stan, 45 m², 4/4, mirna lokacija, vlastita brojila, 50.000 €. Mob.091/731-5014 ozn.3412 STAN 75 m², Vrazova ul. 27, vlastita brojila, 57.000 €. Mob.098/228-960, Dejan ozn.3465 VRLO povoljno! Dvosobni stan 49 m², novi, Jalkovečka 98 c, prizemlje. Mob.091/250-3497 ozn.3469 POVOLJNO! Trosoban stan 72 m² na Banfici prodajem ili mijenjam, za jednosobni uz nadoplatu. Mob.098/948-4847 ozn.3446 GARSONJERA 21 m², 23.600 €; 1-soban 30 m², 32.000 €; 2-soban 47 m², 47.000 €. www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.3481 STAN 68,5 m², I kat na lijepoj i mirnoj lokaciji, 5 min. do centra, etažno centralno grijanje, vodomjeri, 2 balkona, useljiv.
Mob.098/190 - 5696 ozn.3488
m², Ludbreška. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72
NAJNOVIJA PONUDA! Novouređena garsonjera 26,5 m² u Zagrebačkoj te jednosobni stan 35 m² i trosobni 53 m² u novoj zgradi u M. Krleže (kod kružnog toka). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNIŽE CIJENE ! Novogradnja Grabanice : dvosobni 52 m² i trosobni 67 m² samo 1.230 €/m² i jednosobni 29 m² i dvosobni 38 m², trosobni 56 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPILOVA: dvosobni 43 m² ( kod Euroherca, južna strana), 54.000 €; jednosobni 40 m², dvosobni 47 m², 1.300 €/m², trosobni 64 m² (useljivi novi stanovi). Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 JALKOVEČKA: jednosobni 37 m²; dvosobni: 38 m² svaki po 1.300 €/m², 50 m² - 1.250 €/m²; trosobni: 57 m²- 1.270 €/m², 80 m²- 90.000 € i peterosobni 180 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 REŽEKOVA UL. : dvosobni 49 m², trosobni 72 m² i 80 m²(s tavanom 30 m² i podrumom 25 m²). Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 MEŠTROVIĆEVA UL. : jednosobni 37,80 m², I i III kat; Milkovićeva ul., trosobni : 80 i 86 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72
ZRINSKI i FRANKOPANA: dvosobni 47 m² i 53 m² - 950 €/m²; trosobni 87 m², Ul. 22. rujna (POS). Venek nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 B. RADIĆA: dvosobni 50 i 60 m²; Trakoščanska : dvosobni 63 m² i trosobni 86 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 ZAGREBAČKA: jednosobni 33 m², jednoipolsobni 45 m², dvosobni 50 m² i 66 m², trosobni 80 m² - 1.000 €/m² i 80 m² - 1.100 €/m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 R. BOŠKOVIĆA: jednosobni 30 m², dvoipolsobni 49 m² (etažno), dvosobni 60 m² - 1.000 €/ m², 63 m² (etažno) -1.000 €/ m², trosobni 72 m² - 920 €/m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 M. KRLEŽE: dvosobni 68,30 m² - 950 €/m², trosobni 55 m² (kod rotora, novogradnja) i trosobni 77 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 DVOSOBNI, Ul. Franje Galinca, II kat, etažno, iza Hitne; trosobni 64 m² u Kozarčevoj ul., I kat. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 BANFICA: jednosobni 46 m² , Ludbreška ul.; dvosobni: Koprivnička 60 m², Vukovarska 67 m² - 1.000 €/m²; trosobni 68
STANOVI u izgradnji u urbanoj vili, Starčevićeva ul.: dvosobni 52 m², trosobni 77 m², mogućnost kupnje i dvoetažnih stanova i poslovnih prostora. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 APARTMANI Maslenica 40 i 42 m², novogradnja, ključ u ruke, s uključenim parkirnim mjestom, 100 m od mora, 1.490 €/m² i apartmani u Novalji od 40-100 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72
ZEMLJIŠTA KUPUJEM građevinsko zemljište u Trnovcu Bartolovečkom za gradnju obiteljske kuće. Tel: 091/934 -7262 ozn.413e PRODAJEM gradilište u Hraščici 820 m² po 30 €/m². Mob.099/315-7242 ozn.415e GRADILIŠTE u Sračincu 1200 m², 13 €/m², 091/541-2636; vinograd u Beletincu sa klijeti, 091/736-3308 ozn.3419 DVIJE oranice 0,922 H i 03083 H, ispod Kelemena, papiri uredni. Ozbiljne ponude na 647-210, 095/9040-146 ozn.3435
48 Mali oglasi GRADILIŠTE 490 m², Kneginec Donji, cjelokupna dokumentacija za gradnju (građevinska + plaćene komunalije). Mob.098/532-821 ozn.3443 SARA NEKRETNINE: Građevinsko zemljište u N. Marofu od 2000 m² na cesti ZagrebVarždin, 12.000 €. www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c ZEMLJIŠTE 1 460 m², pogodno za vikendicu; voćnjak u Beletincu prema Briški. Mob.098/988-5716 ozn.3457 SUPER PRILIKA! Gradilište od 510 m² u Mažuranićevoj i potpuno novouređeni stan 54 m² u Trakošćanskoj (pvc, nova keramika, parket ) po 1.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Prodajem prekrasnu parcelu na Dugom Vrhu 3. 000 m² i kuća 60 m² za stanovanje na Banjščini, 38.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište 680 m² sa započetom gradnjom, komunalno opremljeno, priklj. struje i vode, vrhunska lokacija. Mob.091/631-2861 ozn.3497
NAJAM OTOK KRK, apartmani za 2-4 osobe, kilometar od Malinske, povoljno. Mob.091/1964-222, tel.051/859-464 ozn.101a VODICE, novouređene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno. www.vodice.org/olga 098/909-6768, 021/378-358 ozn.107a IZNAJMLJUJEM apartmane Sabunike-Nin za 3-5 osoba, klima, parking, grill. www. apartmanizora.com, tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.3374 I Z N A J M L J UJ E M a p a rtmane u Pirovcu, blizu mora. Mob.091/570-1900 ozn.103d VODICE – iznajmljujem novouređene apartmane od 4-8 osoba, 200 m od mora. Mob.098/981- 6040 ozn.417e VIKEND KUĆA, otok Ugljan, do 5 osoba, parkiralište, velika terasa, povoljno. Mob.098/973-6278 iza 16.00 h ozn.3382 DRAMALJ kod Crikvenice – iznajmljujem apartman (3-4 osobe). Tel.042/350-566, 091/792-4227 ozn.3417 IZNAJMLJUJEM apartmane u
30. lipnja 2009.
Privlaci kod Nina od srpnja do rujna. Mob.095/905-2739 ozn.3426 KRK – Malinska, iznajmljujem apartman u novoj, privatnoj kući, parking osiguran, cijena povoljna. Upitati na 091/729-1001 ozn.3428 PAŠMAN - apartmani u mjestu Pašman, blizina plaze, klimatizirani, TV, pješćana plaža. Od 6. do 9. mjeseca. Više na www. apartmani-pavunic.com ili na 098/902-8464. ozn.419e
ozn.3423 IZNAJMLJUJEM sobu studentima, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, centralno grijanje. Mob.091/581-1727 ozn.3425 IZNAJMLJUJEM jednosobni, namješten stan u zgradi. Mob.098/1689-489 ozn.3444 SOBU s cent. g., upotr. kuhinje
SVETI PETAR kod Biograda - iznajmljuje se apartman u blizini mora. Tel.042/260-840 ili 098/705-384 ozn.119a
SELCE – iznajmljujem apartman za 4 + 1 osobe, klima, TV. Mob.098/1718-818 ozn.038d IZNAJMLJUJEM dvosobni apartman u mjestu Vrsi-Mulo, 100 m od mora, od 17.07 na dalje. Tel.042/332-007, 091/731-3668 ozn.3502 IZNAJMLJUJEM polunamješten jednosoban stan u Z. Frankopana od 01.08. Plaćanje unaprijed. Mob.091/910-4151, 214-431 ozn.3395 HITNO tražim u najam manji dvosobni nenamješten stan ( kuhinja namještena ) – POS naselje! Mob: 099/598 - 8921 ozn.412e IZNAJMLJUJE se namještena garsonjera. Upitati na 095/837-6792 ozn.416e
i kupaone m/ž studentu ili m/ž. osobi u stalnom radnom odnosu. Mob.098/931-3491 ozn.3463 DUGOROČNO iznajmljujem uredski prostor, centar Varaždina, mogućnost prilagodbe, ukupno 200 m². Mogućnost iznajmljivanja manjih ili većih cjelina! Tel.042/210-194, 098/267-653 ozn.130c
ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265
IZNAJMLJUJEM namještenu sobu, internet, studentu, učeniku, samcu. Tel.261-386 ozn.425e
IZNAJMLJUJEM stan i poslovni prostor za razne namjene u Var. Toplicama. Mob.098/137-5899 ozn.3456
ŠATOR, 7 x 5 m, boje šampanjca, do 50 ljudi, iznajmljujem! Mob.098/963-7990, 099/773-4220 ozn.3377
NAMJEŠTENA soba, upotreba kupaonice i kuhinje, ž. osobi/ studentici; prodajem kauč na razvlačenje. Mob.091/565-7253 ozn.3471
DAJE se u najam uhodani kafić površine 100 m², a može i prenamjena prostora u drugu djelatnost. Mob.099/194-7485, 091/188-7491 ozn.3422 IZNAJMLJUJEM namještenu jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu, kuhinju i kupaonu, centralno. Mob.099/590-7176
IZNAJMLJUJEM garsonjeru u Turčinu, poseban ulaz. Mob.091/2512416 ozn.3500 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 30 m², uređen, parking, blizina centra. Mob.099/218-2943 ozn.3490
VOZILA
IZNAJMLJUJEMO trosobne apartmane u Gajcu, otok Pag, za 6 osoba, 100 m od plaže, potpuno opremljen. 099/271-7268 ozn.422e
VIR – iznajmljujem klimatizirani apartman, 150 m od mora. Mob.098/973-8259, 091/597-5503 ozn.113d
IZNAJMLJUJE se uredski prostor 62 m²u centru grada (prizemlje palače Keglević), ulični dio, vrlo kvalitetno uređen, vlastiti parking. Mob.098/412-682 ozn.3481
UGOST. OBJEKAT sa kuhinjom i 2 terase, blizina izgradnje velikog stambenog naselja, iznajmljujem. Mob.099/773-5737 ozn.3475 IZNAJMLJUJEM studentima jednosoban stan u zgradi. Mob.099/2122-702 ozn.3477
PRODAJA kvalitetnih rabljenih vozila: Nissan MURANO 3.5 V6 ‘04.g. srebrna metalik, najviša oprema,130 000 km, registriran do 07/09; Nissan PATHFINDER 2.5 dCi 173 ks, ‘06.g. siva metalik, najviša oprema, demo vozilo, registriran do 06/09; Citroen Xara Picasso 1.8 116 ks ‘00.g. sv. plava metalik, klima, 166 000 km, registriran do 06/09; Citroen C3 1.4 HDI 68 ks ‘06.g. šampanj metalik, automatska klima, 6 0 000 km, registriran do 08/09. Cijene na upit, financiranje kredit od 2 do 7g., leasing. AUTO BIŠĆAN G.Kneginec, 042/658-487, 658-488, 091 358-7569, www.auto-biscan.hr ozn.111c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c EURO-KUKE za sve tipove vozila te auto prikolice svih namjena. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c LAGUNA 1.9 dti, ‘99. g. 200.000 km, sva oprema, 4.900 €., Fiat scudo 1.9 td, 300.000 km, 98. god. povoljno. Mob.095/900-2864 ozn.76c TERENSKO vozilo FORD MAURIC, ‘95.g., 200 000 km, cijena 35.000 € sa PDV-om. Mob.098/482-001 ozn.103c
KAMP PRIKOLICA „BRAVO“ za 6 osoba, registirana i vanbrodski motor Tomos 4,5 KS. Mob.098/901-6036, 040/821-632 ozn.3424 VECTRA, ‘92.g., ABS, nove g u m e , re g i s t r i ra n , n a vigacija. hitno i povoljn o . Te l . 0 4 2 / 2 3 2 - 9 1 2 , 099/212-3305, 091/783-7002 ozn.411e ESCORT (93), reg. 4/2010, 1.100 €; Matiz (99), reg. 4/2010, 2.200 €; Peugeot 406 (96), nereg, klima, 2.450 €. Iznajmljujem skuter 15 €/dan, kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.3460 OPEL VECTRA 1.7 dizel, ‘90. g., reg. do 03.10.2009., sačuvan, bijeli, ABS, šiber, 1.300 €. Mob.098/956-1241 ozn.3461 FIAT PUNTO 55 i 90 ELX, ‘95. god.; Audi A 4, 97/98; kombinacije? Mob.098/934-8247 ozn.3472 VW CADY 1.9 D, ‘98.g., 1.500 €; scuter Jamaha, ‘04.g., reg., 7.000 kn. Mob.091/631-2861 ozn.3497
POSAO GRADUS d.o.o. Varaždin, Varaždinska - odvojak II, Jalkovec, 42000 Varaždin raspisuje NATJEČAJ za radno mjesto: 1. KOMERCIJALISTA – VSS ili VŠS ekonomske ili građ. struke • 3 godine radnog iskustva na poslovima nabave • dobro poznavanje jednog stranog jezika • dobro poznavanje računalnih programa 2. REFERENT PL ANA i ANALIZE – SSS ili VŠS građ. struke • 3 godine radnog iskustva • dobro poznavanje jednog stranog jezika • dobro poznavanje računalnih programa Molbu s dokumentima dostaviti na gore navedenu adresu ili životopis poslati na mail: velimir@ gradus.hr. Za sve dodatne informacije upitati na broj 042/214-175 ozn.79c PODUZEĆE GRADUS d.o.o. prima u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače s iskustvom. tel.214-175 ozn.79c TRAŽE se osobe za prodaju odjeće, ostatak od zatvaranja butika, može i za osobnu potrošnju. Mob.091/532-9924 ozn.3378 M L A Đ U ko m u n i kat i v n u žensku osobu (uvjet KV ) za rad u kafiću - pekara Edi i Lorry bar, s iskustvom. Mob.091/593-3113 ozn.3495 TRAŽIM ž. osobu za njegu i pomoć u kući starijoj teško pokretnoj osobi. Mob.098/390-115 ozn.3454 UGOSTITELJSKI obrt iz Trnovca Bartolovečkog traži čistačicu. Inf. na 091/956-9623 ozn.3487
Mali oglasi 49
30. lipnja 2009.
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel. 040/395-722, 098/744-980. ozn.1c AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c SERVIS popravlja rashladnu tehniku, kućanske aparate, ugostiteljsku opremu, plinske peći i bojlere, prodaja, servisi, montaža klima uređaja. Mob.098/315-269 ozn.104c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c SYSINFO nudi uslugu serv i s a ra č u n a l a t e d e t e kciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@ sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434
ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c MKM obrt- inox, alu i kovane ograde, obrada špaleta, fasade, postava automatskih garažnih vrata, brzo, kvalitetno i povoljno, krediti. Mob:095/845-5905 ozn. 34c ADAPTACIJE KUĆA, stanova, poslovnih prostora, kupaonica, knauf sistemi, rušenje zidova, glazure, izolacije, keramika, betoniranje, iskopi, tlakavci, rubnici, itd… izvodi firma GRADIOR d.o.o. sa garancijom. Plaćanje karticama do 60 rata. Mob.091/8857-281 ozn.81c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c
POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.423e
ozn.3445
DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn. 3331
UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob.099/412-7863 ozn.3448
VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.3366
NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, postava tlakavca i rubnika, strojni iskopi terena, rušenja, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.3451
KLIMA UREĐAJI: prodaja, montaža, servis; Haier, Vivax, Toshiba,. Mob.095/8540-727 ozn.69c
BRUŠENJE starih parketa, lakiranje i postavljanje laminata i parketa. Mob.091/515-4448 ozn.122c
ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Mob.098/450-486 ozn.3373
ELEKTROINSTALACIJE - izvođenje novih, popravci starih, montaža rasvjetnih tijela, utičnica i prekidača. Mob. 091/377-1144. ozn.419e
SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 250 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c
PARKETI i LAMINATI, postavljanje i brušenje starih parketa. Mob.098/9066-889 ozn.3385
AKCIJA - fert gredice standard do m 6.40, vanstandard do m² 10.00. Betonsko željezo, mreže, cigla, punioci i ostali građ. materijal. Tel. 099/350-2647 ozn.419e ZAVARIVANJE HANŽEK: izvodimo radove inox i crne bravarije (rukohvate, nadstrešnice, ograde) te usluge zavarivanja TIG, MAG i REL postupkom. Usluge popravaka poljoprivrednih strojeva. Mob.095/869-4017 ozn.82c KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj te Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3402 BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c
AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3128 KERAMIKA – KAMEN vrhunska postava keramike, kamena, granita, mramora, knauf sistemi, glazure, adaptacije kupaonica, kuhinja izvodi firma sa garancijom. Plaćanje svim kreditnim karticama do 60 rata. Mob.091/896-1397 ozn.81c DOM za stare i nemoćne prima na smještaj pokretne i nepokretne osobe. Mob.098/973-5565 ozn.104c SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.3318 ROLETAR montira i popravlja plastične rolete. Tel.641-308, mob.091/762-4286 ozn.3319
S T ROJ N O ž b u ka n j e , t e rmo fasade, vrlo povoljno. Mob.098/9057-189 ozn.3437 OGRADE, galenderi, prozori, vrata i druge bravarske usluge. Mob.098/170-3941 ozn.3420 NUDIM usluge malanja, penzionerima popust. Mob.099/787-8491 ozn.3439 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.3496
STROJNO žbukanje fasade, unutarnje i vanjsko i razni unutarnji poslovi. Mob.098/592-334 ozn.3447
NAJPOVOLJNIJE izvodimo razne vrste radova: soboslikarstvo, postavljanje keramike, knaufa, laminata, bojanje fasada. Mob.092/244-2665 ozn.3462 SOBOSLIKARSTVO i FASADE: sve vrste stiropor – vuna fasadnih sustava, farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Čisto i kvalitetno. Mob.098/478-900 ozn.3464 TERAPIJA BIOENERGIJOM po metodi Zdenka Domančića, najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti. Moguć rad na daljinu. Info: 042/210-966, Vjekoslav Mikić ozn.3473 A S FA LT I R A M O d v o r i š t a , prilaze; vršimo iskope, navoze, postavu rubnjaka i tlakavaca s uređenjem okoliša. Mob.095/5110-999 ozn.3479
KNAUF, keramika, soboslikarski radovi, laminat. Popust na radove 20 %. Mob.099/759-5843 ozn.3441
TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob.098/1320-197 ozn.3486
VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397
SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.3496
50 Mali oglasi
PARKETAR: postavljanje parketa, laminata, brodskog poda, obnavljanje starih parketa. Mob.095/903-8147 ozn.3452 KERAMIČAR: postavljanje vanjske i unutarnje keramike. Mob.095/891-7828 ozn.3452 SOBOSLIKAR I LIČILAC sa 25 god. iskustva! Vrši sve vanjske i unutarnje radove. Mob.098/1678-526 ozn.3456 NAMJEŠTAJ po mjeri, kuhinje, ormari, predsoblja, dnevni boravci i restauracija antik namještaja. Mob.098/952-5210 ozn.3466 VRŠIM usluge prijevoza maxi kombijem, Vž i okolica, povoljno. Mob.098/1324-204, 091/520-8799 ozn.3482 POSTAVLJANJE laminata, popravak i montaža namještaja te razni drugi popravci i montaže u kući i stanu, kvalitetno i povoljno. Mob.099/512-3720 ozn.3503
OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.418e ŠTENCI američkog stafordskog terijera s rodovnicom. Roditelji prisutni. 098/9682-865 ozn.110c VJETNAMSKE mini svinje; vanbrodski motor 55 KS; rashladna vjetrina – pult. Mob.098/900-9478 ozn.3379 OGRIJEVNO drvo cjepanice: bukva, grab, hrast, sa dovozom, mogućnost rezanja. Mob.098/9830-979 ozn.3427 TRKAČI bicikl, Shimano trek 1000, 16 brzina, prodajem. Mob.098/749-054 ozn.3429 POVOLJNO! Ulazna vrata za kuću, šupa od željeza i aluminija, dimenzije 138x210x60 cm, oberliht. Mogućnost kompenzacije. Mob.098/9066-900 ozn.3431 CIRKULAR Honda F 600 sa prikolicom, sijačica dvoredna OLT. Mob.098/1963-127 ozn.3432 VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra. Tarot, kristalna kugla i visak. Tel. 060/400-909, 3,49 kn/min ozn. 115d
KREDITI NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.3493 Krediti 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.3436 KREDITI: realizacija bez provizije. Vodeće banke, profesionalan pristup. Bez HROK-a i C/L. Dugogodišnje iskustvo. Umirovljenicima i d.d. do 2/3 primanja. Mob.098/137-5727, zapošljavam ljude. ozn.118a NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate.Mob.098/181- 6961, 091/9277-209 ozn.3380
AKCIJA krediti! Do 5.000 € na ostatak primanja, 50.000 kn u 48 sati. Mob.091/541-4241 ozn-3397 IMATE previše kredita? Imam rješenje za Vas. Realizacija kredita bez jamaca do 200.000 kn, pozajmice odmah! 100.000 kn bez C.L. i HROK-a. Jasna, 091/763-4221 ozn.3440 HIPOTEKARNI krediti bez stalnog zaposlenja na sva primanja. Danica, 042/321-144, 092/119-0041 ozn.3430 KREDITE, gotovinske, umirovljeničke, bez jamaca uz prebijanje postojećih zaduženja te rješavanje C.L. realizira za Vas Vladimir Kuzman. Mob.091/764-7090, 095/836-1954 ozn.3433
GRAĐA za krovišta (grede, rogovi, daske) i jelovi vrhunci (dužine 4 m, promjera 10-15 cm). Mob.098/948-2436 ozn.3489
KREDITI do 180.000 kn na ostatak primanja i bez HROK-a, pozajmice 50.000 kn, odmah!. Mob.099/528-3329 ozn.3442
KOSILICA „Olimpija“ (samohodna, dizel, na 3 kotača), u odličnom stanju i kolci agacije za sadnju. Mob.091/585-1926 ozn.3489
PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.3455 HIT – krediti do 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene u 3 dana, gotovinski do 180.000 kn.
Unuk Manuel sa suprugom Ankicom i praunucima Teom i Karlom.
SJEĆANJE
ANA GOLUB 28.06.2003. – 28.06.2009. Godine prolaze kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će do vijeka. Suprug Đuro
FENOMENALNI krediti – 25.000 € do polovice primanja. Pozajmice – 30.000 kn / 24 h! Gđa. Ivana, 095/885-9230, 098/180-7778 ozn.3498
TUŽNO SJEĆANJE na voljenu
ANU EMERŠIĆ 02.07.1995. – 02.07.2009.
POZAJMICE odmah do 30.000 kn, krediti za zaposlene i umirovljenike do 25.000 € bez jamaca, do 15.000 € bez gledanja HROK-a , do 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.3458
Uvijek si u našim mislima, živiš u našim srcima. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE SJEĆANJE
VLADIMIR BRAČKO 30.06.1989 – 30.06.2009. Sjećanja naviru, a srca tužno plaču.
U KRIZI STE? Nudimo rješenje. Brzi krediti za zaposlene i umirovljenike, od 5.000 kn – 25.000 €. Mob.091/904-3612 ozn.3467
REPROGRAM Vašeg dugovanja – krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike u 24 h, brzo i efikasno. Mob.091/515-6836 ozn.3480
NOVOST na hrvatskom tržištu: hipotekarni inozemni krediti bez jamaca. Mob.098/925-4936 ozn.3342
ROZI HORVAT
U FINANCIJSKIM ste problemima i mislite da Vam nitko ne može pomoći?! Javite se nama. Rješavamo C.L., zatvaramo postojeće kredite! Realiziramo kredite bez jamaca. Mob.098/931-5203 ozn.3492
KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c
KREDITI 25.000 € do pola primanja, prebijanja, pozajmice na ostatak primanja bez HROK-a i C.L. Mob.099/197-6813 ozn .3339
baki
KREDITNI ured Koprivnica, Čakovec, Varaždin. Rješavamo sve vrste kredita. Mob.098/170-4401 ozn.3491
AKCIJA gotovinskih kredita do 25.000 € bez jamaca uz zatvaranje C.L.! Pozajmice u roku 2 h! Inf.098/932-7407 ozn.3474
GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c
POSLJEDNJI POZDRAV
NAJVEĆI kreditni centar – surađujući sa 16 banaka realiziramo kredite do 25.000 € uz zatvaranje postojećih. Akcija 100.000 kn bez HROK-a i C.L. Mob.095/866-2208 ozn.3476
HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c
LEDENICA Gorenje, 410 l, 4,5 godine stara, spavača soba (bračni krevet s madracem + 3 ormara). Mob.099/514-3982 ozn.3478
PILIĆI za klanje, dohranjeni šrotom, težine 2,30 – 2,80 kg, cijena 1 kg/12 kn. Greda 140, Slavko Horbec, 729-027, 091/722-5729 ozn.3498
Mob.092/244-2665 ozn.3462
Zahvale i sjećanja
OBRT ZA ZAVRŠNE radove: soboslikarsko-ličilački, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob.091/513-3367 ozn.3449
30. lipnja 2009.
S ljubavlju, mama, tata i sestra s obitelji.
POSLJEDNJI POZDRAV
ZVONIMIRU VINCEKU od prijatelja i osoblja iz caffe bara „SAJMIŠTE“
TUŽNO SJEĆANJE
na voljenog supruga, oca i djeda
IVANA PINTAČA 01.07.2008. – 01.07.2009.
LEGALNA, sigurna i brza realizacija kredita i pozajmica za zaposlene i umirovljenike. Mob.098/161-9629 ozn.3480 HIT KREDITI! 200.000 kn bez jamaca - može i C.L.! Novo - pozajmice do 30.000 kn odmah! Inf: 091/535-5032 ozn.3483 POZAJMICE u roku 24 h, krediti do polovice plaće. Mob. 098/948-4601 ozn.3484
U FINANCIJSKIM ste problemima? Brzo rješavanje kredita. Mladen, 098/974-8423 ozn.3494 AKCIJA! Gotovinski krediti do 180.000 kn bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin. 099/488-5559 ozn.3453
POZNANSTVA
KATOLIČKO bračno posredništvo „Sveta ženidba“ spaja ljude u ozbiljnu vezu i brak. Bog je ljubav. Tel.01/3464-759, 095/827-5943 ozn.3415
MUŠKARAC, 37 g., traži djevojku od 29 -36 g. iz okolice Ivanca/Varaždina, za ozbiljnu vezu/brak. Mob.099/513-5475 ozn.116d VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.115d ZGODNU i slobodnu žensku do 35 g. traži muškarac. Samo ozbiljne ponude. Mob.095/5378-557 ozn.3450 SIMPATIČAN dečko 39 god., sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu. SMS 091/9310-269 ozn.3470
Puno suza je palo kad je Tvoje srce stalo. A bol i tuga sve su veći, jer ni zadnje zbogom anam nisi stigao reći. Supruga Tereza i djeca s obitelji
JOŠ JEDNO
!
PRIJAMNO MJESTO
Zahvale i sjećanja Posljednji pozdravi Mali oglasi Gradska tržnica Varaždin
(ulaz iz Kukuljevićeve ulice) Najpovoljnija cijena zahvala, sjećanja i posljednjih pozdrava
VEĆ OD
100kn SA SLIKOM
Tel. 042/290-774
R
Plus
Tjednik
Mali oglasi 51
30. lipnja 2009.
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda
DRAGE STOLNIKA
koji je iznenada preminuo nakon kratke i teške bolesti 17. 06. 2009. u 61. godini života. Iskrena zahvala rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima. Hvala dr. Juričevskom, dr. Strelecu, bolničarima i sestrama Bolnice Klenovnik, Varaždin-busu, Koki d.d. Od supruge Josipe, sina Stjepana, kćeri Ljiljane, snahe Senke, zeta Damira i unučadi.
POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i stricu
DRAGUTINU STOLNIKU Tvoj lik i tvoja dobrota, ostat će s nama cijelog života.
Šogorica Štefanija i nećaci Boris i Tomica sa suprugom Gordanom
POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu i djedu
ZAHVALA U dubokoj boli koja nas je zadesila gubitkom dragog supruga, tate, brata, svekra, djeda
FRANJE PATAFTE koji nas je iznenada napustio 21. lipnja 2009. u 80. godini života.
Veliko HVALA gospodinu Marijanu Dominiku na toplim i dirljivim riječima oproštaja te na iskazanom mu poštovanju. Najiskrenije zahvaljujemo osoblju Internog odjela Varaždinske bolnice i Hitne pomoći, Varaždinskom udruženju hrvatskih obrtnika, Varaždinskom klubu kolekcionara, vlč. Miji Horvatu, PPP-u Plantak, djelatnicima Metalne galanterije B.P., djelatnicima Gospodarske škole Varaždin.
DRAGI STOLNIKU Neka mir i tišina vlada nad tvojim grobom, a mi bol i tugu nosimo sa sobom.
VELIKO HVALA SVIMA! Ožalošćeni: supruga Marija, sin Božidar, kći Željka, unuci Nikola, Petra, Tomislav, snaha Ljiljana, zet Boris te ostala tugujuća rodbina
POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu, svekru i djedu
FRANJI PATAFTI
od sina Dinka, snahe Dajane, unuke Petre i Srećka
Ostavio si neizbrisiv trag u nama jer ljubav i sjećanje na Tebe ne umire. Ostat će zauvijek u našim srcima. Tvoja kći Željka i zet Boris
povodom prerane smrti voljenog
MARKA DJURANA
koji je tragično preminuo 23.06.2009. u 24. godini života. Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dobrim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima te izrazili sućut i ukrasili Tvoj tihi dom. Ožalošćeni: majka Ljubica, tata Marjan, brat Mario, zaručnica Vesna i ostala tugujuća rodbina
POSLJEDNJI POZDRAV
Zauvijek u našim srcima s ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala Ti što si jedan dio svoga života darovao i nama. Zauvijek Tvoji Nikola, Petra i Tomislav
dragom suprugu Sve ove godine što smo ih zajedno proveli ostavile su neizbrisiv trag ljubavi u mome srcu.
Neutješna zaručnica Vesna
POSLJEDNJI POZDRAV
MARKU DJURANU Zauvijek ćeš biti moj uzor.
BOŽIDAR 25.07.1998. 25.07.2009
ANTUN 28.06.2003. 28.06.2009.
JOSIPA 06.01.1999. 26.06.2009
GRDAK Nek’ na nebu vaša duša mirno spi; dok ima nas, živjet ćete i vi. Hvala svima koji vas nisu zaboravili. Tvoja sestra i kći Dragica s obitelji
ZAHVALA u povodu smrti našeg dragog i nezaboravnog brata, šogora, strica i ujaka
preminulog 13. lipnja 2009. u 53. godini života. Izražavamo duboku zahvalnost svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u teškim trenucima uputili riječi utjehe i sućuti te svijećama i cvijećem okitili njegov odar te ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Veliko hvala župniku Dragecu Bogdanu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju. Ožalošćeni: braća, sestre, šogori, šogorice, nećaci i nećakinje
voljenom djedu
Najdraži Marko, moje srce i sva ljubav zauvijek će pripadati tebi. U mislima i srcu uvijek ćeš biti sa mnom. Volim te, ljubavi! Zauvijek tvoja maca.
dragom bratu
SJEĆANJE
FRANJI PATAFTI
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJE ZBOGOM
Vaše kćerke Božica i Josipa s obiteljima
JOSIPA NOVAČKA POSLJEDNJI POZDRAV
LJUBI VITIĆU ZAHVALA
Ispunjeni ljubavlju i ponosom, sjećamo se naših roditelja.
Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima, dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem u trenucima naše tuge i boli koji su bili uz nas, položili cvijeće i svijeće na njegov odar te ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak.
Hvala vam svima koji ste mu omogućili da lijepe trenutke podijeli s vama, osjetivši vašu dobrotu, ljubav i poštovanje.
Od supruge Josipe, sina Stjepana, kćeri Ljiljane s obitelji
IN MEMORIAM
JOSIP Marija 26.06.2005. 22.12. 1996. 26.06. 2009. PERŠI 22.12. 2009.
FRANJI PATAFTI
Tvoja supruga Marija
FRANJI PATAFTI Svi divni trenuci koje si podijelio s nama ostat će zauvijek u našem sjećanju. S ljubavlju tvoj sin Darko i snaha Ljiljana
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj kćeri
BISERKI PAJTAK rođ. HOSNJAK
koja je preminula 17. lipnja 2009. u 49. godini života. U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo tvoj osmijeh, ne čujemo tvoj glas, ali osjećamo da si tu između nas. Hvala vam svima. Tvoj otac Slavko i Biserka
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri i teti
BISERKI PAJTAK Sretne smo što smo te imale, a tužne što smo te izgubile. Tvoja sestra Katica, nećakinja Betika i mala Lucija
Brat Mario
POSLJEDNJE ZBOGOM dragom šogoru
MARKU DJURANU Sretni smo što si bio dio naših života, a tužni što je tako kratko trajalo. Ožalošćeni: Renata i Stjepan
POSLJEDNJI POZDRAV dragom
MARKU DJURANU Ponosni smo što smo te imali, žalosni što smo te izgubili. U našim srcima zauvijek ćeš ostati. Ožalošćene: obitelj Mesarić i obitelj Marčun
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina i brata
ŽELJKA MAŠIĆA
koji je iznenada preminuo nakon kratke i teške bolesti 19. 06. 2009. u 59. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu na posljednjem ispraćaju, a posebno hvala obitelji Škrinjarić na nesebičnoj pomoći u teškim trenucima. Ožalošćeni: mama Đurđica, braća Antun i Rajko s obitelji
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
MARKA DJURANA
JOSIPA DANKO rođ. Vrabec 01.07.2008. – 01.07.2009.
na dragog prijatelja Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama. Hrvoje i Martina
Uvijek si u našim mislima, živiš u našim srcima. Kćeri s obiteljima
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami
JOSIPI KOLAREK
koja je preminula 20. lipnja 2009. u 68. godini života, ali koja će vječno živjeti u našim srcima. Hvala ti što si se cijeli život žrtvovala za nas! Tvoj sin Zvonimir i snaha Mihaela
ZAHVALA povodom smrti drage mame
JOSIPE KOLAREK
koja je preminula u 68. godini života nakon duge i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na položenom cvijeću i prisustvu na posljednjem ispraćaju te nesebičnoj pomoći u teškim trenucima. Posebna zahvala Hvidri Varaždin na čelu s gospodinom nenadom Čausićem. Ožalošćeni: sin Zvonimir i snaha Mihaela
52 Vaš kutak
30. lipnja 2009.
Što čitati? Novosti Vž nakladnika
Vlatko Komes, Mama, Tiva, Varaždin, 2009. Dvije knjige iz produkcije varaždinskih nakladnika. Prvoj je i autor domaći, to je već dobro poznati pučki pisac Vlatko Komes iz Donje Voće. Riječ je o svojevrsnom fenomenu: Komes zasigurno nije autor koji plijeni spisateljskim umijećem, ali je njegov iskaz nepatvoren, jedinstven i ponekad istinski – neodoljiv. Tako je i u ovoj knjizi. „Mama“ je već njegov šesti roman, a sedma knjiga. Kako ističe recenzent Vladimir Korotaj, „čitava je knjiga posvećena malim ljudima koji teško i bijedno započinju i provode svoj život u Zagorju“. Danas su takve teme u suvremenoj hrvatskoj književnosti vrlo rijetke, pa je time i ovaj iskorak Vlatka Komesa tim vredniji!
Vrtoglavica
zločesta
3D ZABAVE Ako nemate love – opremite stan namještajem od „ljudetine“
Stolarijama napokon odzvonilo
Kožica i nacija Piše: RADAR
Š
tefek je vu jenom hrvackom cajtungu pročital ili bolše rečeno gledal sliku nekog tipa kaj ga zoveju modni cucak (ili ima ime po nekoj drugoj domaćoj živini), kak nateže kožicu svojega pimpeka i to snima fotografskim aparatom z mobitela. To je onda objelodanila i televizija z nacionalnom koncesijom tak da je ovih dana nacija imala prilike videti kaj je to rekreativno delal z desnom rukom zgubidan kojeg vu televizijskim programima ima više nek reklami za uloške. Štefek veli da bu taj skoro napisal roman o svojim vezami z personami kaj se klatariju po estradi i glumataju nekakve selebritije, kak ve popularno zoveju one kaj si zamišljaju da su kakti slavni i poznati. Dodal je još da bu ta knjiga vekši hit od one Nives Celzijusove . Pa budu si po prek vu Hrvackoj bežali vu knjižare kupiti knjige Marka Kožice tak da moreju čitati koje je koga i kad zveknul, napred i odostragi. Morti knjigu dobiju i badava z vrečicom praška za pranje veša. Francek kaj je sve to poslušal i čkomel, na jemput se lecnul i kak z topa konstateral: Bože daj im kuraža, i nek neko več jenput napiše imenik psihijatrijskih kliniki vu Hrvackoj. Morti bu nekim našim kakti selebritijima tak lakše najti pravi put.
Milovan-Mića Jovanović, Kraj igre, Stanek, Varaždin, 2009. Nakladnička kuća Stanek objavila je neobičnu knjigu koja će zacijelo naći svoju publiku, u što ne treba sumnjati jer je posrijedi već treće, dopunjeno izdanje. Milovan-Mića Jovanović znanstvenik je iz Beograda koji je svoje prirodoslovno-matematičko obrazovanje nadopunio najrazličitijim duhovnim iskustvima. Teme: snov i, sudbina, religija, duhovni razvoj, reinkarnacija, proširenje svijesti, kontakt s onostranim, raj i pakao, vragovi i demoni, opsjednutost i egzorcizam, stradanje nevinih, radiestezija, astrologija… Ovo je već peta Jovanov ićeva knjiga u kojoj govori o duhovnim spoznajama. O njima održava tečajeve i seminare, a s obzirom na pr ijam „Kraja igre“ u Hrvatskoj za očekivati je da koji od svojih seminara održi i u nas.
Denis Peričić
Vaš kutak 53 tomislav makaj
30. lipnja 2009.
Zašto ne biste posjetili?
OBI i JYSK otvaraju svoja vrata kupcima VARAŽDIN - OBI prodajni centar i trgovina JYSK prvi su prodajni prostori koji će se otvoriti u novom trgovačkom centru Super Nova u Optujskoj ulici u Varaždinu. - S 334 centra u Njemačkoj te gotovo 200 cantara u 12 zemalja središnje i istočne Europe, OBI je europski lider u prodaji opreme za kuću i vrt. U Hrvatskoj, nakon Slavonskog Broda i Siska, OBI sad otvara i varaždinski centar koji se prostire na više od sedam tisuća kvadrata gdje će punuditi više 40.000 artikala za gradnju, renoviranje
te uljepšavanje doma i vrta - doznajemo od Gottharda Thiellera, voditelja prodaje OBI-a u Hrvatskoj. Uz izrazito bogat asortiman, kako dodaje, najveća vrijednost OBI prodajnih centara stručno je prodajno osoblje uz čije su savjete radovi znatno lakši. - Bez obzira o kakvom se problemu prilikom izgradnje ili renoviranja kuće radi, imamo odgovarajuće rješenje - ističe Sulejman Čaušević, voditelj centra, dodavši da OBI-jev varaždinski prodajni tim čine 52 člana.
Narya
Trbušni ples...
FILM – VIDEO – KINO
Čudovišta protiv izvanzemaljaca Kada meteor pun neobične svemirske tekućine slučajno udari Susan Murphy na dan njezinog vjenčanja, ona misteriozno naraste petnaest metara u visinu. Vojska odmah kreće u akciju i Susan završava u tajnom vladinom kompleksu. Tamo je preimenuju u Ginormicu, a društvo joj pravi grupa čudovišta
– genijalni doktor znanosti koji ima glavu žohara i majmun-riba koji, kako mu to i samo ime kaže, predstavlja evolucijsku kariku koja nedostaje. Tu su i želatinasti i neuništivi B.O.B. te Insectosaurus, ličinka visoka sto i sedam metara. Međutim, njihovo vrijeme u zatvoru naglo biva skraćeno kada
7/10
misteriozni izvanzemaljski robot sleti na Zemlju i počne uništavati sve što mu se nađe na putu. Predsjednik, kojemu više ništa drugo ne preostaje, odlučuje angažirati skupinu čudovišta za borbu protiv izvanzemaljskog robota i tako oni dobivaju zadatak spasiti svijet od neposrednog uništenja.
Promocija novog albuma Ivice Pepelka u “Stubakima” Naš poznati kantautor Ivica Pepelko u utorak 30. lipnja u Stubičkim Toplicama uživo promovira svoj album: „Bit će bolje“. Promocija će se održati u restoranu Slamnati krovovi koji posluje u sklopu hotela Matija
Gubec. Fešta „za sva čula“ počinje u 12 sati. Ako se želite dobro zabaviti uz live izvedbu njegovih najnovijih hitova kao što su “Bit će bolje, Danijela” i “Kad netko treći”, svakako se pridružite njegovim fanovima.
IMA I TOGA
Vicevi!!! Sluh Natječu se Amerikanac, Rus i Mujo tko ima bolji sluh. Kaže Amerikanac: Mene usred noći probudi neka buka u kuhinji. Dižem se, gledam što je, a kad ono - miš mi gricka šećer. Kaže Rus: Mene usred noći probudi buka iz garaže. Dižem se, gledam, a kad ono - auto mi hvata hrđa. Kaže Mujo: - Mene usred noći probudi buka iz ormara. Gledam što je, a kad ono - kaput mi izlazi iz mode!!!!
Aparati Žali se kolega kolegi ujutro na poslu: Noćas smo supruga i ja sjedili na kauču i razgovarali o životu. Razgovor nas je odveo i na razmišljanje o dignitetu čovječjeg života. Rekao sam joj: - Draga, ako se meni što dogodi pa ostanem u stanju vegetiranja, ovisan o aparatima i tekućini, molim te isključi sve stvari koji me drže na životu. - Čim sam to izrekao, žena je ustala, isključila TV aparat i uzela mi pivo!
54 Vodič
30. lipnja 2009.
Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika
Namaz od mrkve, badema i žalfije
!
VOĆE Sočni plodovi smokve na varaždinskoj tržnici
Sastojci: 100 g badema 1 srednja mrkva, nasjeckana 1 veliki češnjak, nasjeckani 3-4 žlice sojinog jogurta 4 velika lista žalfije 1/2 čajne žlice soli
Priprema: Bademe lagano prepržiti i pustiti da se ohlade. Mrkvu i češnjak staviti u posudu za kuhanje, uliti vode tek toliko da ih prekrije. Kuhati dok mrkva skroz ne omekša. Staviti da se ocijede, ohladiti vodom. Skuhanu mrkvu i češnjak zajedno s bademima, listovima žalfije, solju i sojinim jogurtom staviti u blender i miksati oko 5 minuta. Miksajte još malo dok ne postane sasvim gladak, dodajte još jogurta ili soli po želji. Odlično paše kao namaz na raženom kruhu uz svježi paradajz.
Smokva – figa i to friška Plodovi smokve petrovke trebaju se do konzumacije čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a kako imaju mekanu teksturu, ne smiju se gnječiti Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN – Slasni plodovi dalmatinske smokve petrovke od prije dva tjedna obogatili su ponudu Obiteljskog poljopr ivrednog gospodarstva Mirjane Kovačić – doznajemo od Renate Topolovec, prodavačice na njihovom štandu s voćem na varaždinskoj tržnici.
Prava delikatesa
Gospođa Topolovec upozorila nas je da kupljene, svježe ubrane plodove treba što prije konzumirati. - Plodovi smokve trebaju se do konzumacije čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a kako imaju mekanu teksturu,
ne smiju se gnječiti. Dalmatinci ih suše i prodaju kao vrhunsku autohtonu delikatesu, a na varaždinskoj tržnici u svježem stanju kilogram smokava košta od 15 do 20 kuna – rekla nam je Renata Topolovec. Smokva je biljka iz obitelji dudova, a naziva se još figa, crna smokva i petrovka. Njezina domovina je Mala Azija, predjeli Sirije i Palestine (Edenski vrt) otkud je stigla preko Crnog mora do Grčke. U Rim je smokva došla preko Egipta, a donijeli su je Feničani. Smokvin list koji su Adam i Eva rabili kao odjeću, danas se kao modni detalj često otiskuje na različitim
odjevnim predmetima. Ali list, zanimljivo, čuva svježinu ubranih plodova. - Naši Dalmatinci na dno
s
mokvino lišće kao pokrivalo štiti i održava ubrane plodove svježim letvar ica u koje stavljaju ubrane smokve stavljaju njezine listove, a isto tako njima ih i pokrivaju u transportu. Smokvino lišće štiti i održava ubrane plodove svježim – objasnila nam je Renata Topolovec.
TURNEJA Varaždinski folklorni ansambl 12 dana u Nizozemskoj
I plešu i skaču motkom
Vido želi gazdu!
Vido je mladi mužjak star oko godinu dana kojeg smo pronašli ostavljenog u okolici Varaždina. Manjeg je rasta, oko 40 cm, iako na slici izgleda veći.
Osim smokava na “voćnom” štandu Renate Topolovec u ponudi su plodovi kivija, naranči, grejpa, domaćih breskvi, dinja, lubenica...
Po svojim karakternim značajkama nije pas čuvar već pravi kućni ljubimac Svi koji žele udomiti Vidu neka se jave na broj Udruge Spas 042/330-004.
Ansambl s 24 plesača i 7 tamburaša, pod umjetničkim vodstvom Pjerina Horvaćanina, vratio se s velike turneje u Nizozemskoj. Nastupili su na 75. Cadans festivalu u Markelu (koji ima 5 tisuća stanovnika, a disko za 7 tisuća posjetitelja) te na 10. međunarodnom folklornom bijenalu u frizijskom Burgumu na sjeveru Nizozemske. U 12 su dana plesali na 26 priredaba s predstavnicima Benina, ndije, Italije, Paragvaja, Njemačke, Škotske, Nizozemske. Vratili su se vrlo zadovoljni, ovjenčani i sportskim uspjehom. Naime, u fierljeppenu, frizijskom nacionalnom sportu u skoku motkom preko kanala, istaknuli su se rekordima: 13godišnja Pavla Svetec kao i 17-godišnji Danijel Bajec iz G. Kneginca (hrvatski rekorder s 11,70 metara preskočenih motkom preko kanala). (iz)
Vodič 55
30. lipnja 2009.
FOTO NATJEČAJ
Nove fotografije šaljite na temu “Proljeće/ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
Rođeni DJEVOJČICE Lucija Kralj, Antonija Kalčev, Lorena Pahić, Tena Magić, Ela Baneković, Lena Dubovečak, Ivona Šoković, Petra Korpar, Maja Botković, Ivana Stublić, Jelena Hižak, Luna Potočnik, Ida Vukman, Bruna Ljubenkov, Petra Cerjan, Lara Paola Pavlić, Lana Vugrinec DJEČACI Ivano Lančić, Petar Zorko, David Lazar, Andro Košić, Tomislav Šprihal, Damian Vidaček, Ivan Pigac, Ivan Nemčević, Jakov Šmic, Emanuel Husajina, Nikola Magić, Leon Matušin
Umrli
Zvonimir Vincek (69), Željko Mašić (58), Franjo Patafta (79), Katica Bosak (77), Juraj Siročić (74), Josipa Kolarek (67), Eva Popijač (85), Nevenka Kazić (59), Ivka Draganić (85), Ana Martinić (97), Marija Jagić (84), Franjo Herić (74), Zlatko Štefanko (50)
Ivan Novosel
Petak, 21 sat grupa
LEB I SOL Dugotrajan utjecaj ciklone ovog će tjedna sve više slabjeti. Sljedećih nekoliko dana još očekujemo nestabilno i promjenjivo vrijeme, ali uz lagani porast temperature. Pojava pljuskova bit će sve rjeđa, a sunca sve više. Najtopliji mjesec u godini počet će uz visoku temperaturu, osobito na Jadranu gdje će napokon zavladati ljetni ugođaj. No, krajem tjedna u našoj blizini premještat će se nova količina vlažnijeg i hladnijeg zraka što bi se najprije moglo osjetiti upravo u sjevernim krajevima Hrvatske.
(Udruga Crometeo)
- koncert, Fontana
Tjedni vodič
VARAŽDIN KINO GAJ od 2. do 7. srpnja u 19 i 21 sat NOĆ U MUZEJU 2 - akcijska komedija
MMC KULT od 2. do 6. srpnja u 18 sati X-MEN POČETAK: WOLVERINE - akcija, SF, fantastika u 21 sat POSLJEDNJA KUĆA NALIJEVO - horor, triler
DOGAĐANJA LJETO U VARAŽDINU Utorak, 21 sat VOLIM NJOFRU - predstava HNK u Varaždinu Petak, 21 sat
LEB I SOL - koncert, Fontana
Nedjelja, 18.30 sati - kulturno-umjetnički program
Ponedjeljak, 19. 30 sati JOE JACKSON - rock-koncert, HNK Varaždin
Nedjelja, 20 sati - izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji
12. ŠLINGANI DANI, JALŽABET Petak, 14 sati - folklorna radionica Petak, 16 sati - natjecanje pjevača amatera Petak, 18 sati - početak mimohoda ulicama Jalžabeta Petak, 19 sati - svečano otvorenje uz kulturnoumjetnički program Subota, 18. 30 sati - kulturno-umjetnički program Subota, 20 sati - zabavni program Nedelja, 17 sati - početak mimohoda ulicama Jalžabeta
KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak – utorak: 14 do 20 sati srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak-utorak: 14 do 20 sati srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati
MUZEJ Stari grad, Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918
Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati
- ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
GALERIJA
Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
ČAKOVEC
Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 CENTAR ZA KULTURU - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati - ponedjeljkom i blagdanom za- Centar za kulturu tvoreno od 2. do 7. srpnja - za grupe posjet moguć prema u 19 sati dogovoru LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE ZLATI AJNGEL, - animirani film Gajeva 15 , tel. 042/ 212-702 - izložba fotografija S. McGlothin u 21 sat MAMURLUK GALERIJA PRSTEC - komedija S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca Petak - posjet svakodnevno uz telefon- u 19 sati sku najavu 042/212 000, 098/56 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DO95 20 LAZE u 22 sata GALERIJA OPAČIĆ ŽENA KOJOJ SAM ČITAO - drama, romansa
56 Zadnja
30. lipnja 2009.
POTHVAT Bivši logoraši i policajci branitelji – šajkama Dravom do Aljmaša
NAJAVA
Pet dana plovidbe i molitve Ekspedicija je organizirana u spomen braniteljima Vukovara ALJMAŠ - Dana 23. lipnja članovi Hrvatskog društva Logoraša srpskih koncentracijskih logora Podružnica Varaždin, umirovljeni policajci - invalidi te pripadnici specijalne policije PU krapinsko-zagorske, njih ukupno 20, krenuli su s 4 šajke (čamca) na put Dravom
m
sgr. Juraj Jezerinac posebno je istaknuo požrtvovnost i hrabrost branitelja dug 235 km od Legrada do Svetišta Gospe od Utočišta u Aljmašu. Ovaj tradicionalni spust rijekom Dravom do Aljmaša organiziran je u terminu početka odlaska varaždinskih policajaca na ispomoć u obrani Vukovara 1991. godine, a u povodu Dana državnosti te u znak sjećanja i odavanja počasti svim braniteljima koji su sudjelovali u obrani Vukovara. Nakon pet dana plovidbe
!
rijekom Dravom po kišnom i prohladnom vremenu te k a m p i r a nj a n o ć u na obalama rijeke članovi ekspedicije stigli su Dravom do Aljmaša 27. lipnja u poslijepodnevnim satima. Na ušću Drave u Dunav splavar i su minutom šutnje odali počast svim poginulima i nestalima te ranjenim braniteljima Domovinskog rata. Nakon dolaska u Aljmaš u 17,00 sati je u Svetištu Gospe od Utočišta održana sveta misa u čast branitelja Vukovara i sv ih branitelja Republike Hrvatske te s v i h p o g i n u li h , nestalih i ranjenih u Domov inskom ratu. Misno je slavlje predvodio msgr. Juraj Jezerinac, vojni biskup, uz koncelebraciju vlč. Ante Markića, župnika i upravitelja Svetišta.
Ulovili “morskog goluba” teškog 29,5 kg
- Braća Strelec, Dario i Mario veliki su ljubitelji mora i ronjenja na dah. Odmalena, i to već tridesetak godina dolaze u mjesto Červar kod Poreča. Tako su i produženi vikend za blagdan Tijelovo iskoristili
za odmor i ronjenje. I posrećilo im se. Na dubini od oko 12 metara ulovili su ‘’morskog goluba’’ koji je imao raspon krila 1,5 metara, a težinu 29,5 kilograma. Prava grdosija - otkrila je Dušanka Moškun-Strelec
Ovom prilikom članovi ekspedicije zahvaljuju se svim sponzorima i donatorima koji su materijalno pomogli realizaciju ovog zahtjevnog spusta. (mk)
KARIKATURA
Hodočašće na Mariju Bistricu
VARAŽDIN - U subotu, 4. srpnja, održat će se 320. zavjetno hodočašće grada Varaždina u nacionalno svetiše Mariju Bistricu. U 3 sata u noći hodočasnici će se okupiti u varaždinskoj katedrali gdje će službu riječi i blagoslov hodočasnika predvoditi mons. Josip Mrzljak. Nakon toga je polazak prema Mariji Bistrici, a u 14 sati na Vinskom vrhu je okupljanje hodočasnika. Mons. Zlatko Koren, župnik i rektor Svetišta, pozdravit će i blagosloviti hodočasnike. U subotu, u 18 sati na M. Bistrici postoji mogućnost za ispovijed, a u 19 sati je sveta misa koju predvodi mons. Josip Mrzljak. U 21 sat održat će se Put svjetla - procesija s krunicom i svijećama. U nedjelju, 5. srpnja, u 6 sati polazi pak autobus iz Varaždina prema Mariji Bistrici, koji će hodočasnike “pokupiti” ili na autobusnom kolodvoru ili po župama. Povratna karta stoji 40 kuna. Na Mariji Bistrici u 9.30 sati je Križni put, a u 11 sati zavjetna sveta misa koju predvodi mons. Mrzljak. U 15 sati je oproštajna procesija, a u 16 sati povratak autobusima. U ponedjeljak u 19 sati je sveta misa zahvalnica u varaždinskoj katedrali koju također predvodi mons. Josip Mrzljak. Organizator hodočašća je župa svetog Fabijana i Sebastijana, a voditelj mons. Josip Mrzljak. U jutarnjim satima ove subote, 4. srpnja, vjernici iz kneginečke župe također će se uputiti pješice na Mariju Bistricu. U nedjelju ujutro njima će se pridružiti i župljani koji će na Mariju Bistricu krenuti autobusima u jutarnjim satima 5. srpnja. Prijevoz autobusima za sva hodočašća na Mariju Bistricu za potrebe župe Kneginec je besplatan jer troškove prijevoza u potpunosti financira Općina Gornji Kneginec.
crta: Željko Pilipović