RT_270 by Regionalni Tjednik

INTERVJU Dragutin Cerjan Dragec, vlasnik popularnog Radio Maxa: Radio je moj život KORA PAVELIĆ, OPERNA PJEVAČICA

Moj recept za dobar glas

Stranica 39.

SMRT DARKA GLAVANA

Je li poznati glazbenik vidio kobnu nesreću? Stranica 18.

Stranice 6.-7.

DOZNAJEMO

Uskoro gradnja pristupnih cesta za MBO Stranica 3.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 270. :: 24. srpnja 2009. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Besplatnog prijevoza srednjoškolaca u Varaždinskoj županiji će biti, ali...

Vozit će se učenici čije će općine platiti Što će biti s učenicima iz općina koje nemaju novac za prijevoz djece?

Stranica 13.

Odlagalište nužno za poticaje

Mlada misa nakon pune 33 godine

Odlagališta za stajski gnoj financira Svjetska banka Stranica 8.

Počeo rat protiv komaraca u Varaždinu Stranica 15.

Tihomir Kosec u Trnovcu Bartolovečkom slavio je mladu misu, tri desetljeća nakon što je slavio njegov ujak, fra Mijo Hrman Stranica 12.

LJETO U VARAŽDINU I ČAKOVCU

Od kazališnih predstava do indijskih plesača Stranice 24.-25.

Atraktivne Konjičke igre u Zelendvoru

Stranica 25.

Nakon smrti V. Korotaja

Vladimir Korotaj ostavio je kajkavske stihove antologijske vrijednosti Stranice 22.-23.

Miting američkih vozila u M. Središću Stranica 33.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Zlatko Horvat, predsjednik NK Varteksa: Bit ćemo među prvih šest Stranica27. • ŽENSKI SVIJET Šeširi i marame za glavu u vrućim ljetnim danima Stranica 39. • ZDRAVLJE Radionice Obiteljskog centra za udomitelje i udomljenu djecu: Problema ima, ali sve rješavamo razgovorom Stranica 35. • VIDOKRUG Nastanak crkve Majke Božje Gorske Stranica 32. • PUTOPIS Egipat - zemlja piramida Str. 26.

Aktualno

Po recesiji gor i dol…

ecesija. Koliko puta dnevno čujete ili pročitate tu riječ? Nebrojeno puta. I za najezdu komaraca u državi Hrvatskoj kriva je recesija. Bolje rečeno, nema novaca za zaprašiŽeljko PAVLEK vanje pa komaraca urednik@regionalni.com ima k’o u priči. Ima i magle u ovo ljetno doba. A pojavnost magle najbolje znaju objasniti meteorolozi. Političari pak maglu najbolje prodaju. Ali nazire se sunce, svjetlost nade na horizontu beznađa, rekao bi moj prijatelj pjesnik. U vrijeme opće krize u svijetu, dogodio se obrat, Hrvatska je došla silom prilika do otrežnjenja. Bar se tako čini, ako nas ne vara dioptrija i dojmljivost predstave. Redaju se rebalansi državnog proračuna, jedan za drugim. Vlast najavljuje kresanje plaća jadnim umirovljenicima, bijednim radnicima, tužnim zaposlenicima u javnim službama, vrlim menadžerima državnih poduzeća koja inače posluju z gubitkom, čak zamislite, i besmrtnim državnim dužnosnicima. Vjerujete li u ovo otrežnjenje? Odjednom se pije samo voda (službeno), ali uzimaju po dvije dnevnice ako Sabor zasjeda dva puta tjedno (po propisima). ržava u banani grčevito se bori s deficitom platne bilance, dugovima i ostalim nedaćama koje su je snašle. I turizam šepa, posrće, pada... Školski udžbenici neće u reciklažu, a najavljeni novi besplatni, ostaju sanak pusti. Besplatan prijevoz za učenike imat će oni koji mogu platiti. Obećanja guta recesija. Samo da ne bude još gore. Može li se opstati bez MMF-a? A jesen samo što nije stigla, dunjo moja…

KRIZA Sindikat o problemima u varaždinskome gospodarstvu

Tiskara prema stečaju, ITC pred rasprodajom Zaposlenike otpuštaju ciglane IGM i Leier Leiter, a to se planira i u ATP-u Igrec, čiji je vlasnik Stjepan Igrec odlučio preuzeti vođenje tvrtke u kojoj kasne plaće Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

/Tomislav Makaj

Riječ

glavnog urednika

21. srpnja 2009

VARAŽDIN – Tiskara Varteks, čiji zaposlenici štrajkaju od početka srpnja zbog neisplate plaća od veljače, na korak je do otvaranja stečaja: varaždinski Trgovački sud otvorio je predstečajni postupak, a budući da je tvrtka dulje vrijeme u blokadi i bez pr iželjkivanog strateškog ulagača, nema izgleda za oporavak.

Leier Leiter otpušta

To je tek jedan od primjera koji zorno govori o teškim okolnostima u kojima su se našle neke varaždinske tvrtke, dijelom zbog krize koja trese cijelu Hrvatsku, a dijelom zbog vlastitih slabosti. O njima su progovorili čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske prigodom posjeta Varaždinu. Recesija i nelikvidnost su u Varaždinskoj županiji najviše pogodili metalsku, drvoprerađivačku i tekstilnu industriju. U ovim područjima gdje smo donedavno bili vrlo jaki, sada tvrtke prepolovljuju broj zaposlenika ili se i zatvaraju, upozor ila je Nevenka Poljak, županijska povjerenica

U Tiskari Varteks, čiji zaposlenici štrajkaju, predstečajni postupak

SSSH-a. Među primjerima u metalskom sektoru navela je

očetna cijena imovine ITC-a u Miškininovoj ulici je 30 milijuna kuna tvrtku BHS, koja je osjetno smanjila broj zaposlenika,

uslijed čega se morala potpuno zatvoriti i ivanečka tvrtka KIO. Manjih otpuštanja bilo je u Opremi Ludbreg i MIV-u, ali one uspješno nastavljaju s radom. Budući da imaju ranije ugovorene poslove, tvrtke u građevinskom sektoru zasada nemaju tehnološkog viška, osim u ciglanama, kao što je IGM gdje je otpušteno dvadesetak ljudi, kao i u pješčari Jerovec.

No sada je s otpuštanjima počela i ciglana Leier Leiter – naglasila je Poljak.

Nova kriza u ATP-u

Među tvrtkama u stečaju, izdvojila je AP, koji je uspio nastaviti s djelatnšću, što nije slučaj s ITC-om koji danas ima svega šest zaposlenika. Na odboru vjerovnika zaključeno je da se proda imovina, čija je početna cijena oko 30 milijuna kuna. - Poseban slučaj je tvrtka ATP Igrec za koju bi se moglo reći da je već deset godina u recesiji, odnosno otkada je Stjepan Igrec postao njezinim vlasnikom, a odnedavno i njezinim direktorom. Sada želi prekinuti 18 ugovora na neodređeno. Ne znam s kime misli dalje raditi - istaknula je Poljak. Zaposlenici, kako je dodala, pristali su na 15 posto manje plaće za siječanj i veljaču, ali je Igrec smanjio bez najave plaće i u ožujku, i to za 30 posto. - Nakon toga je do listopada dogovorena manja plaća za 15 posto, ali plaće nisu isplaćene za dva mjeseca. Trebao je to učiniti u srpnju, no ne drži se sporazuma i ne znam kuda to vodi – upozorila je.

ZAKONODAVSTVO SSSH protivi se dijelu novoga Zakona o radu

Ne uvaže li se sindikalni stavovi...

Matija Jurić, tajnik SSSH-a

Radni tjedan mogao bi se produljiti na više od 48 sati, odnosno do 60 sati, a prema prijedlogu novog zakona uveo bi se i prosječni radni tjedan od 40 sati tijekom četiri mjeseca, zbog čega bi u pravilu nestali prekovremeni sati jer bi se jedan tjedan moglo raditi 50, a

idući 30 sati, što bi bilo prosječno 40. - To, kao i zlouporabe ugovora na određeno vrijeme koji se može uzastopce produljivati i 36 puta, glavni su razlozi što se SSSH protivi donošenju novog Zakona o radu po hitnoj proceduri, odnosno daljnoj individuali-

zaciji i fleksibilizaciji radnog odnosa – istaknula je Marina Kasunić Peris. Ukoliko se neće uvažiti zahtjevi oko Zakona o radu, tajnik SSSH Matija Jurić najavio je za jesen prosvjed tri tisuće sindikalnih profesionalaca, a nije isključio ni veće prosvjede.

RJEŠENJE Umjesto smanjenja plaća i mirovina te većeg PDV-a, SSSH za oporezivanje luksuza

Uvesti porez na vile, jahte i zrakoplove Za razliku od Vlade RH, naša sindikalna središnjica ne vidi da bi se svi problemi ove zemlje mogli riješiti opetovanim smanjivanjem plaća u državnim i javnim službama, a posebice ne mirovina koje su u osnovi vrlo male, ustvrdio je Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH, napominjući da se sindikat bori za adekvatne plaće svih, a posebice onih kojima su one osnovni izvor prihoda. Mario Švigir, ekonomist SSSH

Teret na bogatije

Smanjivanjem plaća, kako je dodao, smanjila bi se i sve manja kupovna moć zbog čega su već pali prihodi od PDV-a, a manje plaće u jav-

Siniša Sović

nom sektoru odrazile bi se i na kolektivno pregovaranje u privatnom sektoru. Stoga, umjesto smanjivanja plaća i većeg PDV-a, koji također negativno utječe na život-

ni standard osoba slabijeg imovnog stanja te otvara opasnost neopravdanog podizanja cijena, SSSH se zalaže za porezne i druge mjere koje ravnomjernije raspoređuju teret krize, posebice na bogatije.

Sporni R1 računi

Ponovno treba aktualizirati porez na kapitalnu dobit iznad određenog iznosa, primjerice iznad 75 do 80 tisuća za obične građane. To bi se odnosilo na dobit po imovinskim fondovima, razliku u cijeni od prodaje dionica te velike štedne uloge. Takvi porezi mogli bi se uvesti i kao privremena mjera – ustvrdio je Švigir.

U ovoj situaciji za SSSH je krajnje neumjesno bježati od oporezivanja luksuzne imovine, kao što su vile, zrakoplovi i skupa plovila, a da smanjuju mirovine te prosječne i ispodprosječne plaće. Trebalo bi napraviti reviziju poreznih rasterećenja u sklopu R1 računa na koji se kupuje sve i svašta za privatne svrhe. To se više ne bi smjelo dopuštati. Naše gospodarstvo živi od 10 posto stanovništva koje je natprosječno velike kupovne moći od svih prosječnih građana, pa će njihova primanja ili izvući naše gospodarstvo ili će i dalje stagnirati – upozorio je Švigir.

Aktualno

21. srpnja 2009

IZDVOJENO

MBO udaljen od naselja

U Brezju će se tijekom jeseni graditi postrojenja za mehaničko-biološku obradu već postojećeg baliranog smeća, kao i onog koje se svakodnevno prikuplja

USKORO Izgradnja cesta do budućeg postrojenja za obradu baliranog otpada

Obrada smeća prema najstrožim standardima

- Zemljište za postrojenje osigurano je u Brezju. Ono je potpuno izvan naseljenog područja i ne bi smjelo smetati žiteljima Kučana, ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Sada se pokazuje točnim, kako dodaje, ono što se govorilo građanima, a to je da nitko u južnom Brezju ne misli napraviti spalionicu ili sličnu obradu otpada, već isključivo mehaničko-biološku obradu sukladno ugovoru. Buduće postrojenje gradit će se sukladno urbanističko-planskoj dokumentaciji, a to što gradnja nije već započela, obrazlaže s više razloga. - Poznato je da smo u nekoliko navrata razgovarali s građanima. Nismo htjeli ništa raditi preko noći niti je to bila

Do 28. veljače mora započeti probna obrada bala, iako zapravo nema potrebe za probom jer je mehaničko-biološka obrada ispitana i dobro poznata tehnologija, veli Horvat Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

“Revizija nije našla nikakve nepravilnosti”

VARAŽDIN - Uskoro kreće izgradnja pristupnih cesta, a zatim i drugih objekata u Brezju za potrebe budućeg postrojenja za mehaničkobiološku obradu baliranog smeća, kao i onog koje se svakodnevno prikuplja na području grada Varaždina.

Pustiti stručnjake

- Do 28. veljače iduće godine mora započeti probna obrada, iako zapravo nema puno vremena niti potrebe za probu jer je mehaničkobiološka obrada ispitana i u svijetu dobro poznata tehnologija. Stoga, ukoliko ne bude podmetanja klipova, vjerujem da ćemo uspjeti, iako se problem zbrinjavanja otpada dosada politizirao do mjere koja otežava naš konačni cilj - zbrinjavanje otpada sukladno najvišim standardima te prihvatljivoj cijeni. Naravno,

- U izvješću Ureda za reviziju nema govora o nikakvim nepravilnostima u vezi zbrinjavanja otpada - ističe zamjenik varaždinskoga gradonačelnika. Nakon što je Varkom s tvrtkom VIS sklopio ugovor o međusobnoj suradnji na poslovima zbrinjavanja smeća, na zahtjev Varkoma napravljen je i aneks koji precizira neke odred-

Horvat: Pustimo stručnjake

uvijek se može razgovarati je li se nešto moglo napraviti

vrsta obećanja i Fonda i Ministarstva da će sudjelovati u projektu na neki drugi način. Vjerojatno se moglo. Međutim, sada treba pustiti stručnjake da

pokažu što znaju, a vrlo brzo ćemo svi skupa vidjeti što znaju i s kojom tehnologijom, upozorava Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskog gradonačelnika.

Zadržati cijenu

Nakon što su se odlučili za mehaničko-biološku obradu, odnosno suradnju Varkoma i VIS-a, kao jedan od glavnih zadataka u Gradu Varaždinu je u tome da cijena zbrinjavanja otpada za građane ne raste, ili barem ne drastično.

be ugovora. - Nema potrebe za revizijom ugovora, tim više što tvrtka VIS ispunjava svoje obveze: nabavila je veći dio strojeva, a pripremila je idejne i druge projekte koji su potrebni - doznajemo od varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka koji ističe da će nadležno povjerenstvo i Varkom nadgledati sav posao.

- Cijena će ovisiti o tome koliko će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati naš projekt sanacije i zbrinjavanje otpada. Ako bi to bilo u opsegu u kakvom je to činio do sada, onda bismo otpad mogli zbrinuti pod istom cijenom ili vrlo povoljnim uvjetima. Zasada imamo čvrsta obećanja i Fonda i Ministarstva da će sudjelovati u tome pod uvjetom da tehologija bude sukladna u svim standardima, a u što uopće ne sumnjam.

Stoga pustimo politiku izvan ovoga jer je to komunalni problem za profesionalce. A kada počne obrada, vrlo brzo će se vidjeti poštuje li se dogovoreno i radi li se sukladno zakonu, pa ako to neće biti tako, znat ćemo što treba raditi. Međutim, uvjeren sam da do toga neće doći jer je izabran pravi način kojim će se Varaždin riješiti silnih tisuća tona smeća u balama koje ne mogu tako ostati, a ne mogu se ni preseliti u druge sredine - ističe Horvat.

TROŠKOVI

Obrada samo u južnom Brezju ili Poljani

Komunalni otpad može se obrađivati na predviđenim mjestima

Zanimanje za obradu varaždinskog komunalnog smeća nedavno je pokazala i tvrtka Univerzal. - Ponuda se ne može promatrati bez da se ima u vidu da Univerzal ima pogone praktički uz kuće žitelja južnog dijela Varaždina. Upravo zbog toga smo zatražili od mjerodavnih institucija tumačenje propisa koji govore pod kojim se sve uvjetima može obrađivati komunalni otpad, odnosno mora li se plaćati renta. Isto tako upitno je može li se na

postojećoj lokaciji mehanički obrađivati komunalni otpad,

ora li se plaćati renta općinama, odnosno gradovima za prihvat biološkoga otpada? budući da je na području grada Varaždina obrada takvog otpada predviđena samo u južnom Brezju i Poljani - do-

naša namjera. Uz to, u trenutku kada smo započeli cijeli projekt Varkom nije imao potrebna sredstva, što je i logično, a nismo htjeli opteretiti građane, već smo radije čekali Fond. Isto tako čekali smo i strojeve koji se ne mogu kupiti na nekom skladištu, pa da ih dobijete za nekoliko dana, već ih treba napraviti “po mjeri”. Da ih sada naručite, došli bi tek kroz godinu dana - pojašnjava Čehok, da se zbog upozorenja inspekcijskih službi više nije moglo čekati da drugi riješe problem varaždinskog smeća.

znajemo od Čehoka. Iako je istaknuo cijenu, kako dodaje gradonačelnik, Univerzal nije detaljnije pojasnio kako misli obrađivati sav otpad, posebno ne biološki dio koji bi deponirao. - Bez obzira želi li neka općina ili grad prihvatiti naš biološki otpad, trebali bismo joj platiti rentu, što sve poskupljuje - upozorava Čehok, dok Horvat vjeruje kako je moguća suradnja na projektu, primjerice, kod otkupa sirovina. Ivica KRUHOBEREC

“Cijena je odlična” - Studija koju je od Rambolla naručila Varaždinska županija pokazuje da bi termičko zbrinjavanje otpada koštalo 160 eura bez PDV-a, a u to nisu uključeni ni svi troškovi. Imamo i primjer sanacije deponija u Vratnu po cijeni od 150 eura za tonu, kod kojeg se smeće samo zatrpa u kazete. U usporedbi s time, naša cijena od 137 eura po toni je odlična - ističe Čehok.

Aktualno

21. srpnja 2009

(NE)PRIMJERENO U VaraĹždinskoj Ĺžupaniji deset posto manje plaÄ&#x2021;e

PiĹĄe: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Rasprava o zakonima 14.7. radi uĹĄtede proraÄ?unskog novca: ukidaju se besplani

udĹžbenici i prijevoz srednjoĹĄkolaca, a za 10 posto reĹžu duĹžnosniÄ?ke mirovine. Karcinom se ne rjeĹĄava kamilicom, upozorava Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;, dodajuÄ&#x2021;i da je nuĹžan radikalan rez ili Ä&#x2021;e biti upitne mirovine i plaÄ&#x2021;e. Takva situacija veÄ&#x2021; je u BiH koja spas traĹži u aranĹžmanu s MMF-om. U SAD-u, meÄ&#x2018;utim, nisu zabrinuti, iako je proraÄ?unski manjak preĹĄao bilijun dolara. Dok se privode bivĹĄi 15.7. Ä?elnici HĹ˝-a, koji drĹžava pomaĹže s milijardama kuna, zbog

sumnji da su plaÄ&#x2021;ali fiktivne fakture na raÄ?une off shore tvrtki, ravnatelj policije upozorava da nakon rebalansa proraÄ?una ostaje bez novca za projekt policijskog USKOK-a. Na mirovinama i plaÄ&#x2021;ama ne moĹže se toliko uĹĄtedjeti koliko se moĹže na suzbijanju organiziranog i gospodarskog kriminala, koji Ä?ine tek 20 kaznenih djela, poruÄ?uju sindikati.

16.7.

17.7.

Hrvatski sabor donio drugi ovogodiĹĄnji rebalans o rezanju 780 milijuna kuna, preraspodjeli 2 milijarde kuna te restriktivan zakon o umjetnoj oplodnji. Najavljen i osjetno veÄ&#x2021;i: rezat Ä&#x2021;e se i mirovine, ali ne i, primjerice, HAC-u kojemu su braÄ&#x2021;a Ĺ˝uĹžul obojila tunelske cijevi za 43,6 milijuna kuna. HEP kupovao struju po 18.7. 83 eura, a prodavao za 20,5. Ne plaÄ&#x2021;a pravovremeno ni

raÄ?une, kako bi na kraju imao ĹĄto veÄ&#x2021;u dobit za koju Ä?elnici dobivaju â&#x20AC;&#x201C; bonuse. Kosor ne moĹže toliko uĹĄtedjeti na proraÄ?unu, koliko lopovi mogu pokrasti, upozorava BalenoviÄ&#x2021; iz udruge ZviĹždaÄ?.

19.7

. Svinjska gripa pogodila pet razreda ĹĄibenske gimnazije Ä?iji su uÄ?enici bili u Madridu i Barceloni. Dok se u Ĺ panjolskoj ĹĄiri gripa, u Sloveniji vlada pravo ludilo: TĂźrk poruÄ?uje da je iluzija da bi hrvatsko povlaÄ?enje sporne dokumentacije moglo biti dovoljno za prekid blokade!?

Usprkos smanjenju plaÄ&#x2021;e, koja je tek uvod u ozbiljan rebalans, varaĹždinski Ĺžupan i dalje Ä&#x2021;e biti najbolje plaÄ&#x2021;en u zemlji, dok su graÄ&#x2018;ani s prosjeÄ?nim plaÄ&#x2021;ama na zaÄ?elju PiĹĄe: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAĹ˝DIN â&#x20AC;&#x201C; Od 1. kolovoza plaÄ&#x2021;a varaĹždinskog Ĺžupana Predraga Ĺ tromara viĹĄe neÄ&#x2021;e biti 42 tisuÄ&#x2021;e kuna bruto, odnosno neĹĄto viĹĄe od 22 tisuÄ&#x2021;e neto, nego deset posto manja.

Svi iza Ĺ tromara?!

- Zbog krize, pripremili smo odluku o smanjenju plaÄ&#x2021;a Ĺžupanu i zamjenicima Ĺžupana. Tako sada moja plaÄ&#x2021;a neÄ&#x2021;e biti veÄ&#x2021;a od 22 tisuÄ&#x2021;e kuna, nego ispod 20 tisuÄ&#x2021;a - najavio je Ĺ tromar obrazlaĹžuÄ&#x2021;i ovu (ne)primjerenu odluku. Usprkos smanjenju plaÄ&#x2021;e,

mjesto ranijih poglavara, Ĺ tromar izabrao desetero savjetnika varaĹždinski Ĺžupan i dalje Ä&#x2021;e biti najbolje plaÄ&#x2021;en Ĺžupanijski Ä?elnik, sudeÄ&#x2021;i po dostupnim podacima. Naime, po visini primanja, nakon njega slijedi Ĺžupan VirovitiÄ?kopodravske Ĺžupanije s oko 18 tisuÄ&#x2021;a kuna, dok primorskogoranski i splitsko dalmatinski imaju oko 16 tisuÄ&#x2021;a kuna, a istarski 15 tisuÄ&#x2021;a. Iz ovih podataka moglo bi se zakljuÄ?iti da u sredinama gdje su prosjeÄ?ne plaÄ&#x2021;e najviĹĄe, kao ĹĄto je sluÄ?aj u Istri, Ĺžupani primaju manje, dok u Ĺžupanijama s niskim prosjeÄ?nim plaÄ&#x2021;ama - primaju viĹĄe. Potvrda tome je i VaraĹždinska Ĺžupanija, Ä?iji su zaposlenici s prosjeÄ?nim primanjima veÄ&#x2021; godinama

IMPRESSUM IZDAVAÄ&#x152; Plus

7PLUS d.o.o. I. MilÄ?etiÄ&#x2021;a 13 42000 VaraĹždin

INTERVJU Dr. Damir Ĺ tajc ar, vara

tate sve je Ä?eĹĄÄ&#x2021;i i meÄ&#x2018;

EKSKLUZIVNO

u mladima Stranice 8.-9.

VjenÄ?anica Tajne naĹĄe Ivane Valdec â&#x20AC;&#x153;Magino t linijeâ&#x20AC;? u etno stilu kraj Drave Stranica 45.

Stranice 28.-29.

Regionalni

Tjednik

Plus

Tiskano u 50.000 primjeraka

Broj 221. :: 12. kolovoza

2008. :: www.regionalni .com

ISTRAĹ˝UJEMO Jesu li primanja politiÄ?ara prim jerena njihovom radu i odgovornosti?

Ĺ˝upanu plaÄ&#x2021;a kao i predsjedniku drĹžave

Ĺ˝upanovi savjetnici

- Namjeravamo prego varati sa sindikatom jer zaposlenici imaju potpisan kolektivni ugovor. Svi s kojima sam razgovarao svjesni su da moramo i na taj naÄ?in uĹĄtedjeti dio novaca u Ĺžupanijskom proraÄ?unu radi uvoÄ&#x2018;enja besplatnog prijevoza za sve srednjoĹĄkolce, nakon povlaÄ?enja drĹžave iz projekta - pojasnio je Ĺ tromar dodavĹĄi da uskoro slijede bolni rezovi u sklopu rebalansa Ĺžupanijskog proraÄ?una. Naime, proraÄ?unski prihodi od poreza na dohodak u prva Ä?etiri mjeseca bili su kao i lani, ali su osjetno pali u svibnju i lipnju, tako da u prvom polugodiĹĄtu s te osnove Ĺžupanijski proraÄ?un ima pet posto manje novca. O uravnoteĹženju Ĺžupanijskog proraÄ?una, koji bi krajem kolovoza mogao biti smanjen za najmanje 15 milijuna kuna, bit Ä&#x2021;e rijeÄ?i i na novoosnovanom Savjetu varaĹždinskog Ĺžupana, tijelu Ä?iji Ä&#x2021;e Ä?lanovi savjetovati Ĺ tromara. Savjet Ä?ine Vladimir Stolnik, Enriko Parlaj, Marin VuÄ?iÄ&#x2021;, Zlatko KoraÄ?eviÄ&#x2021;, Stjepan Kozina, Alan KoĹĄiÄ&#x2021;, Marija Jelovec, Leonardo Lorbek, Vesna DuĹĄak i Marija JurĹĄe.

Ĺždinski urolog: Rak pros

USPJEH VARAĹ˝DINSKE KREATORICE

DoĹžupan Predrag Ĺ tro mar

mjeseÄ?no je dobivao 20 tisuÄ&#x2021;a kuna neto plaÄ&#x2021;e

Stranice 2.-3.

EKSKLUZIVNO

TrnovÄ?anin blizu otkriÄ&#x2021;a lijeka protiv herpesa simplexa

Tajnik KUD-a Varteks Rudolf MatokoviÄ&#x2021; poÄ?asni graÄ&#x2018;anin grada Letenja

Stranica 14.

U 20 godina ostvareno 300 programa s MaÄ&#x2018;arima Stranice 26.-27.

LJETO U VARAĹ˝DINU

Za ďŹ nale Darko RuĹĄec i SoďŹ ja Cingula

Stranice 28.-29.

Prijeti li nam klimatska apokalipsa? Gus ka Helga AmeriÄ?ki znanstvenik ima pune posjetio Radarski centar u 33 godine VaraĹždinu Stranica 10.

Stranica 41. t 41035 Ĺ ahovska legenda Anatol ij Karpov u Svetom Martinu na Muri Stranica 35. t Ă&#x2021;&/4,* 47*+&5 Direk nikad ne propuĹĄtam priloge o turizm torica TZ Ä&#x152;akovec : Na televiziji u Stranica 43. t Ă&#x2021;*705 Kako Ĺživjeti s pitbulom Stranica 40. t Ä&#x2014;*5"5&-+* ;0 u vrtiÄ&#x2021;u osigurano Stranica 15. t ,3"5, 76 Provjerite je li vaĹĄe dijete " 13*Ä&#x2014;" â&#x20AC;&#x153;Pauk umjetnikâ&#x20AC;? Mire Ĺ incek Stranica 25 t 16501*4 TrbuĹĄni ples u dalekom Egiptu Stranica

32.

ProraÄ?un Grada VaraĹždina manji za 40 milijuna kuna! Dok se veÄ&#x2021;e uĹĄtede u proraÄ?unu VaraĹždinske Ĺžupanije tek najavljuju, Grad VaraĹždin veÄ&#x2021; je pripremio prijedlog rebalansa gradskog proraÄ?una za 40-ak milijuna kuna, odnosno s 292 milijuna na oko 250 milijuna kuna. - Po prihodima od poreza na razini smo proĹĄle godine. No ove godine neÄ&#x2021;e biti prodaje zemljiĹĄta niti davanja u dugoroÄ?ni najam jer za to nije pogodno vrijeme, a zbog toga Ä&#x2021;e biti i manji prihodi od komunalnih doprinosa. Stoga Ä&#x2021;emo morati odustati od nekih komunalnih projekata, kao ĹĄto je nova grobna kuÄ&#x2021;a, a bit Ä&#x2021;e manje novaca i za razna odrĹžavanja - upozorava varaĹždinski gradonaÄ?elnik Ivan Ä&#x152;ehok, kojemu Ä&#x2021;e se bruto plaÄ&#x2021;a od 25.500 kuna takoÄ&#x2018;er smanjiti za 10 posto, kao i ostalim gradskim sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima.

SMJENE Promjene na Ä?elnim mjestima novih upravnih odjela VaraĹždinske Ĺžupanije

Zakonska obveza ili - uhljebljivanje podobnika?

Sindikati ne Ĺžele pristati 20.7. na Vladin prijedlog za manje plaÄ&#x2021;e u javnim sluĹžbama.

Samo rezanje proraÄ?una neÄ&#x2021;e nas spasiti, veli MesiÄ&#x2021;, treba poveÄ&#x2021;ati i prihode kroz poticanje proizvodnje i poreze na kapitalnu dobit.

na zaÄ?elju , dok Ĺžupani mjeseÄ?no dobivaju plaÄ&#x2021;e gotovo u rangu predsjednika Vlade RH! Stoga je jasno da njima smanjivanje plaÄ&#x2021;a za 10 posto neÄ&#x2021;e teĹĄko pasti kao ostalima. Naime, osim Ĺ tromaru i njegovim zamjenicima, plaÄ&#x2021;e bi mogle pasti i zaposlenicima VaraĹždinske Ĺžupanije, kojih je oko stotinu.

ISSN 1846-8969

Bajs glasovao za restriktivan zakon o umjetnoj oplodnji po kojem ni on ne bi mogao imati dijete. Na jednoj strani je preostala zdrava drĹžava, a na drugoj mafija koja ima neke gradonaÄ?elnike i policajce na platnom popisu. Takvo kaotiÄ?no stanje je u Meksiku.

Ĺ˝upanu umjesto 22.000, sada â&#x20AC;&#x153;tekâ&#x20AC;? 20.000 kuna

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Dok veÄ&#x2021;ina ĹĄtedi manjina krade

Hajduk VuÄ?iÄ&#x2021; viĹĄe nije tajnica, a smijenjeno joĹĄ pet proÄ?elnika

UPRAVA SiniĹĄa Jembrih Ĺ˝eljko Pavlek GLAVNI UREDNIK Ĺ˝eljko Pavlek

POMOÄ&#x2020;NICI GLAVNOG UREDNIKA Irena HaraÄ?i

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

NOVINARI Vesna MargetiÄ&#x2021;-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

Darinka Hajduk VuÄ?iÄ&#x2021; viĹĄe nije tajnica Ĺ˝upanijske skupĹĄtine, a Dubravka Kanoti, dr. Nevenka Krklec, Valentina DrĹžaiÄ&#x2021;, Silvija LadiÄ&#x2021; i Robert Kelemen viĹĄe nisu proÄ?elnici upravnih odjela. Do izbora novih proÄ?elnika natjeÄ?ajem, zamjenjivat Ä&#x2021;e ih privremeni proÄ?elnici. Tako Ä&#x2021;e Upravni odjel za poslove Ĺžupana voditi Romana KranjÄ?iÄ&#x2021;, Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Larisa KriSURADNICI Davor PejnoviÄ&#x2021; Denis PeriÄ?iÄ&#x2021; Darko RuĹĄec Damir IvanÄ?iÄ&#x2021; Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Ĺ antalab Gordana Igrec

Ĺžan, Upravni odjel za poslove SkupĹĄtine i opÄ&#x2021;e poslove Ljubica KriĹžan, Upravni odjel za proraÄ?un i javnu nabavu Klaudija Brezovec, Upravni odjel za zdravstvenu zaĹĄtitu i socijalnu skrb Zvjezdana Fulir, Upravni odjel za poljoprivredu Dragutin Vincek te Upravni odjel za zaĹĄtitu okoliĹĄa, promet i komunalno gospodarstvo Tomislav JarmiÄ&#x2021;. Uz njih, privremeni proÄ?elnik Upravnog odjela za prostorno ureÄ&#x2018;enje i graditeljstvo je

LEKTORICA Isidora VujoĹĄeviÄ&#x2021;

GRAFIÄ&#x152;KA REDAKCIJA Tomislav Ĺ impoviÄ&#x2021;

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI SiniĹĄa SoviÄ&#x2021; Tomislav Makaj

Dragutin KliÄ?ek dragutin@regionalni.com

Robert MarciuĹĄ roby@regionalni.com

Ivan Stepan, Upravnog odjela za prosvjetu Miroslav HuÄ&#x2018;ek, a SluĹžbe za unutarnju reviziju Vlado VlaĹĄiÄ&#x2021;. Ove smjene i promjene odjela, koje je Ĺžupan Ĺ tromar obrazloĹžio posljedicom zakonskih obveza i lanjskog upravnog nadzora, topliÄ?ki gradonaÄ?elnik Drgutin KranjÄ?ec nazvao je â&#x20AC;&#x153;neprimjerenim kadroviranjem i uhljebljivanjem podobnika u vrijeme krize, a sukladno strogom naputku ĹĄefa iz Zagrebaâ&#x20AC;?. REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

21. srpnja 2009

Oglas

Intervjui

21. srpnja 2009

OTVORENO Dragutin Cerjan, direktor i vlasnik Radio Maxa govori o 40 godina var

Radio je moj život, a ci Nama su prioritet želje, pozdravi i čestitke. To smo imali oduvijek. Ljudi su to prihvatili odmah od 1967. i čestitali su rođendane, imendane, vjenčanja i tako je sve to krenulo, a danas smo i službeno jedna od najslušanijih radiopostaja Razgovarao: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dragutin Cerjan, direktor i vlasnik radiopostaje Max više od 40 godina prisutan je u varaždinskom radijskom eteru. U travnju su i službena mjerenja slušanosti objavila da je Radio Max najslušanija radiopostaja u Varaždinskoj županiji a predana je i molba za dobivanje regionalne koncesije. “Ovdje Radio Cerje…..“ čulo se prvi put 12. veljače 1967. godine točno u podne. Godinu dana prije Dragutin Cerjan Max samostalno je izradio prvu radiostanicu i javio se u eter iz Donje Voće odnosno naselja Slivarsko, ali tada je signal pokrivao samo to naselje. S obzirom da tada nije bilo gotovo nikakve literature za izradu radiostanice, faza eksperimentalnog emitiranja potrajala je malo dulje, ali iz dana u dan dolazila su nova kvalitetnija rješenja. Nastavkom emitiranja iz Cerja Ne-

oš 1970. godine Krsto Papić snimio je dokumentarni film o maloj radiostanici iz Cerja Nebojse bojse radiostanica se i dalje tehnički usavršavala tako da je čujnost bila više od dvadeset kilometara zračne linije. Kako su izgledali ti prvi dani emitiranja vaše radio postaje? Emitirali smo od početka ono što su ljudi htjeli i sve smo naplaćivali. Nismo išli godinu dana besplatno pa onda počeli naplaćivati. Mi smo odmah počeli kao ozbiljan radio, ali u to vrijeme nitko nije dozvolio privatne radiopostaje. Tako da su nam često oduzimali odašiljač i bili smo zatvarani, čak i u Lepoglavi i u zatvoru u Varaždinu. Sistem je bio takav da su rekli ono što danas normalan čovjek ne bi ni pomislio. Rekli su da kad ja emitiram želje, čestitke i pozdrave da neki neprijatelj može doći i izračunati koliko ljudi ima u selu. Meni je to bilo glupo pa sam rekao: “Pošaljite vi mene u bilo koje selo u Americi ili u Srbiji i ja ću vam za dva dana bez radiopostaje reći koliko ljudi ima u tom selu.” Normalan čovjek to može prebrojiti. Jesu li se promijenili uvjeti početkom 90 -ih godina i osnivanjem Republike Hrvatske? Ja sam još i u novoj Hrvatskoj emitirao nelegalno sve do 1998. godine. Onda su molbe došle do Tuđmana i on

je rekao da se to mora jedanput srediti. Ivica Mudrinić je pak tvrdio da nisam predao zahtjev. Reagirao je zatim Tuđmanov kabinet, Stanko Posavec ili ne znam točno tko od njih i dodatno su požurili rješavanje pitanja moje dozvole. U međuvremenu, 1995. oduzeli su mi još jednu radiostanicu, ali je onda krenula velika peticija. Čak su je i na policiji i sudu u Varaždinu potpisali svi osim tužitelja. Nisu mi je ni vratili jer je ta radiostanica odmah otišla, na putu je već bila prodana. Kada ste konačno dobili koncesiju? Od 1998. Radio Max je legalan radio. Tadašnjim zakonom nije bilo dozvoljeno da bude jedan vlasnik radiopostaje već su morala biti najmanje tri. Moglo je biti po 22 ili 24 posto tako da je jedan ipak mogao biti većinski vlasnik. Danas nema te prepreke pa sam od 2002. godine stopostotni vlasnik. Mislim da su shvatili da će bolje financijski poslovati radiopostaje ako je jedan vlasnik. Vaš trud tijekom svih ovih godina nije ostao nezapažen. 1970. godine Krsto Papić snimio je dokumentarni film o maloj radiostanici iz Cerja Nebojse pod naslovom “Nek se čuje i naš glas“, a isti je 1971. godine bio nagrađen na festivalu u Oberhausenu. Te godine je snimljena i dokumentarna drama autora M. Kučiša, Z. Bajsića i M. Jurjevića urednice Jelene Lovretić “Ad libitum“ nagrađena na festivalu u Čehoslovačkoj, no nijedno od ovih ostvarenja nije dobilo odobrenje za prikazivanje na festivalima u Beogradu. Kako biste opisali programsku koncepciju Radio Maxa? Nama su prioritet želje, pozdravi i čestitke. To smo imali oduvijek. Ljudi su to prihvatili odmah od 1967. i čestitali su rođendane, imendane, vjenčanja i tako je sve to krenulo. Da sada krenem s nečim drugim, potonuo bih u poslovnom smislu kao što sam se sada uzdigao. Ima drugih radija koji imaju drugačiju glazbu i emitiraju ono što neki drugi ljudi hoće slušati. Mi imamo lokalnu koncesiju koja je nešto šira od gradske. Kako tumačite popularnost Radio Maxa? Nije to neka mudrost, jer samo morate ići među ljude i slušati što oni žele. I iz nekih drugih radiopostaja bi trebali ići među ljude pa bi im bila bolja slušanost. Ako slušatelji nešto žele, onda im to treba omogućiti. Ja sam dosta

Dragutin Cerjan ponosan je na bogatu fonoteku u kojoj se nalaze i brojni raritetni snimci pjesama koje traže slušatelji

novaca potrošio na sistemu obrade srpskih pjesama. Jer ja nisam emitirao Miroslava Ilića, niti pjesme koje su na ekavici. Ako neki pjevač pjeva na hrvatskom, onda emitiramo, ako ima srpskih riječi,

onda ne. Mi smo tisuće i tisuće pjesama morali obraditi da bi se prilagodili narodu koji nas sluša i da bi imali pjesme koje ljudi vole. Na primjer za 7. gardijsku, u najvećem tijeku rata mi

smo imali najviše čestitki. Ali nitko ne može reći da su oni išli boriti se u Srbiju, niti da su svi Srbi neprijatelji. Naši ljudi i hrvatski vojnici nisu mrzili pjesme. Sve smo te pjesme emitirali non-stop

i najviše su naručivali baš hrvatski branitelji. Sve su naručivali, kao i pjesme koje su se nekada pjevale. “Ti si žena mog života” su svi pjevali. Mi smo imali te pjesme u obradi naših izvođača. Surađivali

Intervjui

21. srpnja 2009

raždinskog etera, zatvaranjima te uspjehu i budućoj regionalnoj radiopostaji

ilj je regionalni radio smo s grupom Noćni skok, oni su napravili jako puno prepjeva. Čitavo vrijeme Domovinskog rata Radio Max je sa svojim programom bio okrenut braniteljima i za tu domoljubnu notu dobili smo mnogobrojna pr iznanja i zahvalnice od državnih, humanitarnih i mnogih drugih organizacija. Znali smo imati emisiju putem koje smo pitali slušatelje koje pjesme žele slušati. Napravili smo popis i za one pjesme koje nitko nije snimio na hrvatski jezik, mi smo organizirali snimanje. Pozvali smo grupu i snimili pjesmu, a kasnije smo te snimke nosili u Zagreb u izdavačke kuće. Oni su to onda dalje legalno

BUDUĆNOST

Puno rada i odricanja Kakva je, prema vama, budućnost radija kao medija? Budućnost radija kao i svakog drugog posla je da treba puno raditi. Program emitiramo i na internetu i to je sigurno jedan dio budućnosti radija kao medija. A općenito, koliko ulažeš, toliko dobiješ. Nisam godinama išao na more, osim kada je Radijski festival ili sastanci stru-

orate ići među ljude i slušati što oni žele prodavali. Mi smo imali jako puno starih ploča koje su bile na tavanu, pronašli bismo pjesmu koju su ljudi željeli slušati, grupa se naučila svirati iako su većinu i znali od prije te smo je snimili na hrvatski na CD i gotovo. Sada razvijate i informativni program. Za sada imam dogovore s Općinom Vidovec. Oni su napravili istraživanje o slušanosti i zaključlili su da Radio Max sluša 80 posto žitelja općine. Zatim smo dogovorili vijesti s Općinama Cestica i Vinica. Povremeno imamo i vijesti iz Sračinca. Puno radimo s Gornjim Knegincem, oni rade samo s nama. Emitiramo vijesti i za grad Lepoglavu. U zahtjevu Vijeću za elektroničke medije za regionalnom koncesijom podršku su nam dale sve općine osim Grada Ivanca. Sve općine su napisale zahtjev da Radio Max emitira njihove v ijesti. Međutim, regionalna koncesija možda

Iz moderno uređenog studija Radio Maxa program se emitira 24 sata na dan

Kada bih morao ići ispočetka, opet bih napravio isto Što je za vas sreća? Kada je obitelj zajedno i prije svega zdravlje. Novac mi nikada u životu nije značio puno, a sada to još više vidim, kada sam nakon iznenadne smrti supruge ostao sam. Važno mi je i prijateljstvo i to ono iskreno i pravo, a ne samo reda radi ili za javnost. Sa svim pjevačima i glazbenicima sam dobar. Više od 30 puta dao sam krv i član sam DVD-a Maruševec. Doživljavao sam omalovažavanje od kolega

donese i neke stvari koje mi nisu po volji, jer određen broj emisija koje smo prijavili moramo emitirati, pa će to možda smanjiti prostor za glazbu. Imamo dobru poziciju na brijegu i za sada se čujemo u Varaždinu i Čakovcu, do kuda imamo i optičku vidljivost.

OPREMA Studio se stalno modernizira

Radio posluje pozitivno Kakvom opremom sada raspolažete? Sada je studio potpuno digitaliziran, antena je pokraj radiopostaje na stupu visokom 50 metara uz odašiljač snage 1 kW. Dosta je bilo ulaganja, ali poslujem pozitivno. Briga se vodi o svim detaljima, u prostorima radija su štedne žarulje, klima, kuhinja za zaposlene i pet WC-a. Ja sam projektirao cijelu radiopostaju. Prošli tjedan sam bio u Rijeci. Album grupe Trio rio nisam mogao nigdje drugdje nabaviti i otišao sam dolje po CD.

Kada je situacija takva da to slušatelji nešto hoće, meni nije teško potražiti. Iz Srbije ne nabavljam niti ne emitiram originalne snimke, ali iz Bosne i Hercegovine nabavljam i emitiram. Sada ste etablirani radio koji svi priznaju. Dobio sam prije tri godine i priznanje za 40 godina rada od naše strukovne udruge HURIN. Zatim nagradu Općine Maruševec za promicanje imena općine. Radio Max je, nakon Radio Varaždin, drugi radio po starosti u Varaždinskoj županiji.

iz drugih radiopostaja, ali oni su sada daleko iza mene. U travnju sam i po službenim istraživanjima na prvom mjestu po slušanosti u Varaždinskoj županiji. Bio sam i prije, ali su neki imali utjecaj i na rezultate istraživanja. Naučen sam na sve, ali kada bih morao ići ispočetka, opet bih napravio sve isto. Radio je moj život. Sada imam pet zaposlenih. Tri su iz familije, uz mene tu su kćer Zvjezdana i sin Drago te Kiki i Špiro.

apravili smo popis i snimili one pjesme koje nitko nije prepjevao na hrvatski Odnosno pokrivamo cijelu Međimursku i Varaždinsku

županiju, jedan dio Zeline, Krapinu od kuda imamo dosta reklama te vrlo dobru suradnju imamo i s Ormožem i Ptujem. Mi smo sada jedini prenosili neke festivale koji su bili u njihovom kraju. Oni su zaključili da u tom dijelu Slovenije nema nikoga tko bi bio toliko slušan kao mi.

kovne udruge. Dobivam i puno pozivnica, ali nigdje ne idem. Privatno, najteže mi je pala nedavna iznenadna smrt supruge. Zato mi je sada teže raditi. Cilj mi je ipak regionalna koncesija. Ako dobijem regionalnu koncesiju, trebat će proširiti vijesti, a sve ostalo je već poznato. Zaposlit ću vjerojatno još dva, tri nova djelatnika. Jedan lokalni radio je dva, tri puta ostao bez odašiljača jer im je pregorio. Ja sam im svaki put posudio, toliko i o mojoj kolegijalnosti. Kada bi se zbližile radiopostaje, bilo bi im svima bolje. Konkurencija treba biti poticaj kako biste vi bili bolji od drugih, a konkurencija ne znači da se svi međusobno mrze.

godine Dragutin Cerjan emitira radioprogram iz Slivarskog, Donje Voće i Cerja Nebojse

5 zaposlenih radi na Radio Maxu, a uz direktora i vlasnika rade i kći Zvjezdana i sin Drago

50 metara visok je novi stup na kojem se nalazi antena, a odašiljač snage 1 kW omogućava da se radioprogram Radio Maxa čuje u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinskozagorskoj županiji

REKORD Najveći broj želja emitiran je 19. prosinca 1995. kada je zabranjen radio

Uvijek sam imao odašiljač u rezervi Kada ste zabilježili rekord u narudžbi želja i pozdrava? Najveći broj želja bio je 19. prosinca 1995. godine kada su mi oduzeli stanicu. Bila je tolika navala čestitki jer su ljudi dali čestitke u kojima su si željeli međusobno ugodno poslijepodne ili ugodan boravak u klijeti samo da mi pomognu da radio ne prestane s radom. Ljudi koji su radili u Njemačkoj i Švicarskoj, nudili su mi novčanu pomoć, ali nisam želio prihvatiti. Onda je radiostanica koštala oko 80.000 kuna, a ja sam odlučio da se i dalje probijam sam. Uzeli su mi taj put original tvorničku s atestom, a sve prije sam napravio doma. Ja sam po zanimanju radio i tv mehaničar i to vam odmah sve govori. Bilo je i smiješnih situacija. Oduzeli su mi stanicu i dolje dva kilometra dalje

Velik trud uložen u radiopostaju

stali su u gostionici, a ja sam već ponovo počeo s emitiranjem. Uvijek sam imao po dvije, tri stanice u rezervi. Sigurno da ne bi bilo dobro da se ne regulira broj radi postaja, jer je bilo trenutaka kada su u selu bile i po dvije radio postaje. Zatim je došlo do nereda u

eteru, prostota, ali ionako su do sada svi odustali. Svake godine raspisuje se natječaj za dodjelu 0,5 posto od pretplate. Ja je još nikada nisam tražio. Tko je tražio nešto, to je i dobio, ali ja znam radije i televizije koji su dobili ta sredstva, a te emisije koje su prijavili niti ne emitiraju. Ja radim ozbiljno ili ništa. Koje sve vrste glazbe emitirate u programu? U našem programu su zastupljene sve vrste glazbe, zabavna, strana i sve. Samo postoji jedna razlika. Kada nas netko nazove i zaželi pjesmu, mi mu nećemo reći da je nemamo ili da ćemo je emitirati poslije pola noći. Ako nas netko pita dva, tri puta za neku pjesmu mi se potrudimo da je nabavimo ili je snimimo. Imamo u Zagrebu dosta ljudi koji to snime vrlo brzo.

Život

21. srpnja 2009

RAZLOZI

Lakše u prodaju

Ciljana skupina kome je namijenjen ovaj projekt su vlasnici svinjskih i peradarskih farmi kojih ima mnogo u Varaždinskoj županiji

AKTUALNO Svjetska banka u Hrvatskoj financira odlagališta za stajski gnoj

Bez dobrog odlagališta nema više niti poticaja

Zašto je važno sagraditi ili adaptirati odlagališta za stajski gnoj (koji je ustvari hrana za biljke)? Na taj način smanjit će se onečišćenje vode i tla koje potječe od poljoprivrede. Također, na taj način primjenjivat će se nacionalne agro-okolišne mjere poput načela dobre poljoprivredne prakse (provođenje pravilnog plodoreda te gnojidbe kultura), nitratna direktiva, edukacija proizvođača, radionice... Provoditi će se kampanja za podizanje javne svijesti kojom bi se širile informacije o koristima projekta. Inače, primjena “Dobre poljoprivredne prakse” na gospodarstvu se sve češće certificira. - Za certifikate (global

Na taj će se način spriječiti zagađenje tla, vode, zraka i životinja, a Svjetska banka financirat će izgradnju i adaptaciju odlagališta u iznosu od 75 posto Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Bez propisnog odlagališta za stajski gnoj nema više ni poticaja za poljoprivrednike, kao ni primjene dobre poljoprivredne prakse odnosno provođenja pravilnog plodoreda te gnojidbe kultura.

Investicijski fond

Takva će se odluka početi primjenjivati s datumom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a da naši poljoprivrednici spremni dočekaju promjene pobrinula se i Svjetska banka čijim je pilot-projektom u Varaždinskoj županiji omogućeno financiranje izgradnje i adaptacije odlagališta za stajski gnoj u iznosu od 75 posto uloženih sredstava, uključujući i porez.

Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP) je investicijski fond koji će biti na raspolaganju poljoprivrednicima. Zainteresirani će moći predati zahtjev za sufinanciranje izgradnje odlagališta za gnoj, opreme za skladištenje i distribuciju te pritom ostvariti povrat od 75 posto uloženih

dlagalište mora biti betonirano, vodootporno i kemijski rezistentno sredstava - objasnila je Gordana Brečak, diplomirana inženjerka agronomije iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, područni ured Varaždin. - Također zahtjev za adaptaciju mogu predati svi oni

koji imaju odlagalište za stajski gnoj, ali je ono nedovoljne veličine, oštećeno ili neprikladano - objašnjava Gordana Brečak dodavši da odlagalište prema propisima mora biti betonirano, vodootporno i kemijski rezistentno. Naime, važno je da stajski gnoj ne otječe u tlo kako ga ne bi onečistio nitratima i ostalim opasnim tvarima, a na taj način smanjit će se zagađenje vode, zraka i životinja. Natječaj za ovaj pilot-projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi Svjetske banke bit će uskoro raspisan u novinama te će se poljoprivrednici na njega moći javiti - kaže Brečak dodavši da Svjetska banka uložen novac vraća poljoprivrednicima tek nakon što izgrade ili adaptiraju odlagalište za stajski gnoj.

GAP) naročiti interes pokazuju trgovački lanci i industrija koji na taj način kupcima garantiraju da je proizvod siguran za konzumiranje, proizveden u kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti okoliša - istaknula je Brečak. Za sve informacije o ovom projektu, za detalje natječaja i svega ostaloga, obratite se područnom uredu HZPSS-a za što je zadužena Gordana Brečak, na broj telefona 042/211175, 042/214-516 ili na mobitel 095/9148-014.

Gordana Brečak iz HZPSS-a, područni ured Varaždin

KRITERIJI Projekt se provodi u Varaždinskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Osječko-baranjskoj županiji

Odlagališta za šest mjeseci skladištenja

Ovaj projekt usmjeren je najboljem za životinje

Važno je istaknuti da skladištenje gnojiva u odlagalištima, prema normama EU, moraju biti dostatna za 6 mjeseci. Ključni kriteriji za odabir poljoprivrednika koji će sudjelovati u programu jesu da poljoprivredno gospodarstvo odnosno farma moraju biti registrirani u Hrvatski registar farmi i da poljoprivrednik dolazi iz Varaždinske, Osječko-baranjske ili Vukovarsko-srijemske županije, na čijem se području provodi projekt. Također, farmeri moraju imati od 10 do 100 krava, 15 do 150 tovnih goveda, 40 do 400 krmača, 100 do 1000 tovnih svinja te 2500 do 25000 nesilica ili 10 000 do 100 000 brojlera. Na natječaj se može

javiti ukoliko nema odlagališta za skladištenje gnoja ili su postojeća odlagališta neadekvatna. Farmer mora imati dovoljno zemlje da aplicira

ni koji se prijavljuju na natječaj moraju biti u Hrvatskom registru farmi gnojivo (minimalno 0,5 ha po uvjetnom grlu stoke) što je vidljivo u registru farmi, pokazao je interes dolaskom na tečaj o održivom upravljanju gnojivom, što uključuje odgovarajuće

skladištenje gnojiva te je napravio plan za primjenu gnojiva na svojoj farmi. Farmer je dužan sudjelovati s najmanje 25 posto ukupnih troškova izgradnje, uključujući porez te da je u stanju osigurati novac za cijelu investiciju koji će mu po dovršetku biti vraćen. Također, farmer mora imati dovoljno mjesta unutar farme za realizaciju izgradnje. Sudjelovanjem u projektu farmer prihvaća postavljanje piezometara ili lizimetara na svom zemljištu te nesmetan pristup opremi ako je farma odabrana kao lokacija za nacionalni program praćenja površinskih i podzemnih voda od strane Hrvatskih voda, a u skladu s Uredbom o nitratima EU.

Grad Novi Marof

21. srpnja 2009

OTVORENO Mr. sc. Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa o stanju i planovima

Novi Marof može naprijed Kao i većinu mojih kolega gradonačelnika i načelnika, dočekali su me problemi s gradskim proračunom Na zadnjim lokalnim izborima, po prvi puta direktnim biranjem građana, za gradonačelnika Novog Marofa izabran je mr. sc. Darko Hrenić kao zajednički kandidat HNS-a, SDP-a i HSLS-a. Što njegov izbor znači za Grad Novi Marof i koji se potezi mogu očekivati u skorije vrijeme u svjetlu stanja u županiji i Hrvatskoj i, naravno, u ovim teškim financijskim vremenima, doznajemo u razgovoru. Od 19. svibnja sjedite u fotelji gradonačelnika. Što vas je dočekalo? Kao i većinu mojih kolega gradonačelnika i načelnika dočekali su me problemi s gradskim proračunom. U našem slučaju on je prenapuhan za ovu godinu i nemoguće ga je ostvariti. Prije svega, mislim da ne možemo računati na 10 milijuna kuna potpora koje je trebalo doći s nivoa države i koje nećemo moći realizirati u 2009. Također, iz 2008. u 2009. prenešen je minus od 900.000,00 kn, a neke rashodovne stavke proračuna već su u 1. polovici ove godine izvršene više od 75 posto pa mi ostaje manje prostora za daljnu realizaciju, ali prilagodit ćemo se situaciji.

Glavni projekt

Što je s projektima koji su vas dočekali? Najkrupniji projekt je početak izgradnje Centra za kulturu i on se za sada realizira prema postojećem planu. U financijskoj konstrukciji 64 posto je obaveza Grada, dok 36 posto potrebnih sredstava dolazi iz programa EIB II. Počeli su stizati prvi računi za izgradnju i nadamo se da će obveze od države biti ispunjene u zadanom roku. Planiramo da će radovi biti gotovi do 30. lipnja iduće godine. Još jedan velik projekt je izgradnja osnovne škole u Remetincu. Izabran je izvođač, Meteor grupa, a ovih dana potpisat ćemo ugovor s izvođačem. Jedan od vaših prvih poteza bio je sastanak sa svim predsjednicima Vijeća mjesnih odbora. Jedan takav sastanak na

početku mog mandata je bio potreban kako bih kao neposredno izabrani gradonačelnik dao svima do znanja da me interesira razvoj Grada u svim njegovim naseljima i da želim biti gradonačelnik svih građana, a ne samo stranaka koje su me podržale u kampanji. Takve podjele želim na početku odmah izbrisati i za mene nije važno iz koje je stranke pojedini predsjednik mjesnog odbora, ali mi je vrlo važno da žele razvoj svog mjesta i da se njegovi sumještani mogu organizirati kako bi realizirali ciljeve koji se nalaze u njihovim godišnjim planovima. Ovih dana završavamo s obilaskom svih 30 mjesnih odbora kako bismo mogli dobiti detaljniji uvid u ono što se do sada napravilo i u ono što se namjerava napraviti do kraja godine. Budući da smo išli u rebalans proračuna, neke planove i želje morali smo

ajkrupniji projekt je početak izgradnje Centra za kulturu prema planu uskratiti, prije svega mislim na izgradnje nekih društvenih domova, a nastavljamo s investicijama oko uređenja postojećih. To ne znači da predviđene domove nećemo izgraditi i nastojat ću da se oni realiziraju tijekom mog mandata. Što je s cestama? Oko njih ima zaista puno posla. Ovih dana objavljen je Natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Radi se o ukupnoj investiciji od 2,3 milijuna kuna, a u njoj građani sudjeluju s 40 posto svojih sredstava, dok iz gradskog proračuna dolazi preostalih 60 posto. Sve planirane ceste koje građani nisu pokrili ugovorima, odnosno nisu uplatili potrebna sredstva, prebačene su za realizaciju sljedeće godine. Trenutno najveća investicija je cesta za Kotare kojom se najviše služe mještani Ključa i

Gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić

Oštrica, a njezina vrijednost je 1,1 milijun kuna. Kad smo već u tom kraju, osim cesta, moram napomenuti da je aktualna izgradnja još jedne škole, one za Ključ i Oštrice. Završava se projektni zadatak, a ishođenje projektne dokumentacije očekuje se u prvoj polovici sljedeće godine. Ljetni su mjeseci, pojačana je potrošnja vode. Na sreću, kiše su česte, tako da ne bi trebalo biti problema s vodoopskrbom. Ranijih godina riješen je dobar dio kapitalnih objekata važnih za vodoopskrbu, a sada radimo na spajanju svih

stanovnika Grada na Varkomov vodovod, budući da ima pojedinih lokalnih vodovoda kojim se koriste naši sumještani, a tu ima dosta problema, od starosti samih vodovoda, kvalitete cijevi i na kraju kvalitete pitke vode. Naša želja je da svi imamo kvalitetnu vodu za piće i da se napuste lokalni vodovodi. Naravno, potrebno je plaćati potrošenu vodu, tu naviku trebaju svi steći. Trenutno je aktualno rješavanje vodovoda u Ključu i Oštricama, a nakon toga su na redu Grana, Kamena Gorica i Sudovec. Kao gradonačelnik imate

dosta posla. Posla zaista ima. Radnog vremena i nema, uglavnom je to od 7 do 21 sat, a tempo je pojačan i za sve ostale koji su zaposleni u gradskim službama. Usprkos globalnoj recesiji i ne baš blistavom stanju u Hrvatskoj trudimo se pokrenuti Novi Marof i iz njega napraviti grad u kojem će živjeti njegovi zadovoljni stanovnici. To se ne može napraviti preko noći, ali imamo dovoljno znanja i upornosti da polako počnemo mijenjati stvari nabolje. Tu svakako trebamo i podršku svih naših sugrađana.

USTROJ VLASTI

Politički odnosi i proračun Na zadnjim lokalnim izborima HNS je ostvario pojedinačno najbolji rezultat, 41 posto glasova i nedostajalo je 14 glasova da dobijemo sedmog vijećnika. Sada s koalicijskim partnerom, SDP-om, imamo sedmero vijećnika u Gradskom vijeću i u opoziciji smo, dok jedan glas više ima koalicija HDZ-a, HSS-a i HSU-a. Obično se predviđa da na Gradskom vijeću treba biti dosta svađe između dvije glavne političke opcije, no prva radna sjednica Gradskog vijeća pokazala je da članice i članovi vijeća mogu funkcionirati u korist razvoja grada, a ne prema interesima pojedinih stranaka. Da pojasnim, na dnevnom redu, između ostalog, bio je rebalans proračuna i prijedlog novog Statuta i sve stranke prihvatile su predloženi rebalans za ovu godinu i Statut. S razlogom sam optimist da će tako biti i u budućnosti. Uz vas, profesionalno su zaposlena i dva zamjenika gradonačelnika. Što na to ”kaže“ proračun? Zamjenici sami prema novom zakonu o lokalnoj samoupravi odlučuju hoće li biti profesionalci ili ne, a ja odlučujem o njihovom djelokrugu rada. Preuzimanjem Gradskih obveza, obojica su pristala na smanjenje plaća za 25 posto tako da financijski to Grad košta isto kao da je zaposlen jedan profesionalac i jedan volonter. Bez obzira na to, moj dogovor sa zamjenicima je da se do kraja godine vidi da li je nužno da budu dva profesionalca, jedan ili nijedan. Prema onome što vidim za sada, u gradu trenutno ima previše posla koji treba obavljati. U svakom slučaju, na nama je da se ponašamo odgovorno prema našim građanima koji pune gradski proračun i to ćemo činiti.

O ZONI MALE PRIVREDE Novomarofska zona male privrede je na najpovoljnijoj lokaciji, kilometar od autoceste i blizini Zagreba

Razvoj poslovnih zona, zaposlenost i visina plaća Mislim da imamo najpovoljniju lokaciju za Zonu male privrede u cijeloj županiji. Nalazi se na jedan kilometar od autoceste, Varaždin je u blizini, a na tridesetak minuta vožnje autocestom je Zagreb. Trenutno raspolažemo s 12 tisuća kvadratnih metara prostora koji se nalazi iza autobusnog kolodvora. Sva infrastruktura je pripremljena i očekujem da će u listopadu biti potpisan ugovor s prvim investitorom.

Osim toga, planiramo širenje Zone male privrede kako bi se privukli novi investitori, a nama su najinteresantniji oni koji će zaposliti veći broj ljudi. Naravno da ćemo voditi računa o vrsti posla i plaćama budućih radnika. Mogu najaviti i skori sastanak s vlasnicima i upravom Varteksa kako bi se oživio postojeći pogon u Novom Marofu i zaposlili se novi radnici. Ukoliko želimo razvijati naš

grad, onda nam je važno punjenje proračuna, a to možemo samo ako imamo dobru zaposlenost uz odgovarajuće plaće. Ako nas usporedim s Ivancem, koji je isti po broju stanovnika i broju radno sposobnih, onda dolazimo do podataka da je njihov proračun 24 milijuna kuna, a naš 20 milijuna. Razlika je to od 4 milijuna kuna, a najveći razlog su prosječno niže plaće na našem području. Nadam se da će pojedini

poslodavci, bez obzira na recesiju, napraviti određeni pozitivni pomak i povećati plaće svojim radnicima, jer ne može se živjeti od minimalne plaće, pogotovo ako su muž i žena zaposleni u jednoj takvoj firmi. Postavlja se pitanje kako će oni školovati svoju djecu i što im mogu pružiti, a danas bez mladih koji su visokoobrazovani nema razvoja bilo koje sredine, pa tako ni Novog Marofa.

10 Ljetna sni탑enja

21. srpnja 2009

Ljetna sniženja 11

21. srpnja 2009

EUROSHOP VARAŽDIN U tijeku su velika sniženja na raznolik asortiman

Uz Euroshop ljeto je svakako ugodnije VARAŽDIN - Sada je pravo vrijeme da se svatko tko želi dobro izgledati, a nema dubok džep, zaputi u varaždinski Euroshop. U toj trgovini na Kapucinskom trgu u tijeku su velika ljetna sniženja od 20 do 50 posto na brojne artikle, poglavito dječju, mušku i žensku konfekciju. Ukoliko se spremate na more, a još niste stigli obaviti kupovinu, Euroshop je pravo mjesto za vas. Ondje ćete pronaći 20 posto sniženja na kupaće kostime, a dovoljno govori podatak da u Euroshopu možete pronaći kupaće kostime već po cijeni od 49 kuna. Posebno povoljne su ženske majice, ženske ljetne hlače i haljine atraktivnog dizajna u kojima ćete sigurno biti zamijećeni, a cijene pojedinih artikala spustile su se i do pristupačnih 29 kuna. No, u Euroshopu vam nude povoljne cijene i za poslovni izgled pa tako kvalitetne lanene hlače koje su prije stajale 299 kuna sada možete kupiti po cijeni od 129 kuna. Ako pak svojeg mališana želite urediti po posljednjoj modi, u Euroshopu na Kapucinskom trgu u Varaždi-

Bogat izbor kupaćih kostima po iznimno povoljnim cijenama

nu možete pronaći modele veselih ljetnih boja po vrlo pristupačnim cijenama. Majice za dječake koštaju već od 29 kuna, a u ponudi je bogat asortiman odjeće. Traperice su u ponudi već od 25 kuna. U Euroshopu se može obući cijela vaša obitelj, pa je tako sniženje zahvatilo i muški asor t iman. Muške majice kratkih rukava mogu se kupiti po cijeni od 29 kuna, a košulja

po cijeni od 49 kuna. Da obiteljska idila bude potpuna, djeci u Euroshopu možete kupiti igračke, kolutove za plivanje i bazene, kao i sve ostalo što će im ljeto učiniti nezaboravnim. U Euroshopu posjetite i Odjel papirnice, suvenira, suđa i parfumerije, gdje također možete naći akc iju na određene vrste parfema. Uz Euroshop, ljeto je svakako ugodnije.

12 Život

ART

21. srpnja 2009

/media

TU KRAJ NAS Održana mladomisnička svečanost

Hrvatska u Srednjem vijeku Ako imate kabelsku ili satelitsku televiziju, već i letimičnim “surfanjem” po kanalima ovih ste dana mogli nabasati na cijeli niz emisija i filmova o slijetanju na Mjesec i Francuskoj revoluciji. Denis Peričić, Nema u tome ništa čudmr. sc no, jer cijeli svijet slavi 40. obljetnicu Armstrongova hoda po Zemljinu satelitu i 220. obljetnicu pariških događaja. Čudno je to što takve stvari možete vidjeti samo na stranim programima. A ne i na hrvatskima. Ali, Bože moj, pa što bi se HTV-a ticala neka tamo svemirska pustolovina ili onaj davni pokolj koji je izmijenio tijek povijesti?! Američko osvajanje Mjeseca i krvavo francusko rađanje suvremenog društva trebaju, valjda, zanimati samo austrijsku i njemačku javnu televiziju, koje su tim temama posvetile cijele tematske večeri… O specijaliziranim britanskim programima da i ne govorimo. Jer, što se to tiče Hrvatske? Baš ništa. Naime, mi smo ionako upravo ušli u - Srednji vijek! P.S. Poznati varaždinski glazbenik Nenad Resnik uputio mi je e-mail u kojem je vrlo pristojno izrazio neslaganje s mojom kvalifikacijom Smakovog gitarista R. M. Točka, kojeg sam u tekstu o Darku Glavanu nazvao diletantom, te s mojom ocjenom dijela Santaninog koncerta. Odgovaram: Točka sam spomenuo u kontekstu Glavanovog sustava vrijednosti. Glavan nas je, uostalom, učio oštroj rock kritici. Stoga je i Santana kod mene prošao malko lošije jer, bez obzira koliko cijenio njegove improvizacije, smatram da bi trebao čvršće koncipirati svoje koncerte. No, to je samo moje mišljenje, a moj posao u Regionalnom tjedniku je upravo da iznosim - svoje mišljenje! Ma koliko ono provokativno bilo… Naravno, prihvaćam i svako drugo mišljenje, zato zahvaljujem kolegi Resniku, a sve druge konstruktivne primjedbe i prijedloge primam na e-mail adresu denis.pericic@ vz.htnet.hr!

Tihomir Kosec (u sredini) mladu misu održao je u svojoj župi Majke Božje Snježne u Trnovcu

Nakon 33 godine prva mlada misa u Trnovcu! Tihomir Kosec prvo se oprostio od roditelja koji su mu dali blagoslov, a zatim se procesija uputila do crkve Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

TRNOVEC BARTOLOVEČKI U župi Majke Božje Snježne u Trnovcu u nedjelju je bio veliki dan.

Veliki događaj

Svoju mladu misu slavio je 34-godišnji Tihomir Kosec, a valja istaknuti da se tako velik događaj u Trnovcu nije dogodio pune 33 godine. Zanimljivost je još veća kada se zna da je posljednju mladu misu u Trnovcu imao Tihomirov ujak, fra Mijo Hrman. Upravo je on i održao misu u subotu, koja je prethodila Tihomirovoj mladoj misi, u kojem je i on sam pričao o svom svećeničkom putu. Nakon mise, o svojoj borbi s teškom bolešću dirljivom je ispoviješću posvjedočila operna pjevačica Sofija Cingula. Naime, u ime Tihomirove mlade mise u crkvi Majke Božje Snježne održana je trodnevnica sa zanimljivim sadržajem i programom. U četvrtak je svetu misu predvodio

mr. Milan Pušec, duhovnik na bogosloviji u Zagrebu. Nakon mise kratko je predavanje o humanitarnom radu održao Davor Hećimović, djelatnik Kapi dobrote iz Zagreba. U petak je pak svetu misu predvodio mr. Anđelko Košćak, glavni vicerektor Bogoslovije u Zagrebu. Na misi je pjevao zbor mladih iz Margečana, gdje je Tihomir služio kao đakon. Tihomirov najsvečaniji dan u životu započeo je oproštajem od roditelja i rodbine

ihomir ide na mjesto župnog vikara u Ludbreg u roditeljskoj kući u Trnovcu. Roditelji Franjica i Mijo Tihomiru su dali blagoslov te je od njegove roditeljske kuće u Varaždinskoj ulici procesija krenula prema crkvi Majke Božje Snježne u Trnovcu. Od Tihomira se oprostio brat Anđelko te sestre Vlatka i Tatjana. U crkvi ga je dočekalo

Prije mlade mise procesija oko crkve

Sa svojim ujakom fra Mijom Hrmanom

mnoštvo župljana ponosnih na svog sumještanina koji je život posvetio služenju Bogu i ljudima. Na početku mise mladomisniku Tihomiru je u ime župljana čestitku uputila Mihaela Lacko, a zatim mu se obratio trnovečki župnik velečasni Josip Hadrović koji

Mladomisnik Tihomir

je Tihomiru uputio riječi potpore i ohrabrenja. Na mladoj misi Tihomir Kosec podijelio je mladomisnički blagoslov rodbini, a na misi u 18 sati podijelio je mladomisnički blagoslov svima prisutnima. Tihomiru je dodijeljeno mjesto župnog vikara u Ludbregu.

Mnogi su željeli svjedočiti mladoj misi

Školstvo 13

21. srpnja 2009

IZDVOJENO

Prijevoz, pomoć i rasipništvo U trenutku kada su vladajući na državnoj razini prisiljeni zbog svoje dosadašnje rastrošnosti bez velikog razmišljanja ukinuti besplatan prijevoz svim srednjoškolcima nižih razreda, a tek u magli najavljuju pomoć najugroženijim učenicima, projekt Varaždinske županije bio bi za svaku pohvalu da nema nekih “sitnica“. Besplatan prijevoz, kako je barem izložio župan Štromar, imat će baš svi srednjoškolci putnici, bez obzira na socijalno stanje. Dakle, i oni čiji roditelji primaju minimalac od oko 2.000 kuna ili još i manje, kao i oni čija obitelj mjesečno prihoduje desetak pa i više puta novaca. Nadalje, neke općine, ali i gradovi, zacijelo će vrlo teško izdvojiti polovicu novca za karte svim svojim školarcima, pa bi se lako moglo dogoditi da neki učenici kojima je uistinu potrebna pomoć na jesen ostanu – doma. Prođe li stoga izloženi model besplatnog prijevoza - kakav si ne mogu priuštiti ni daleko bogatije sredine, a kamoli naša koja je ušla u krizu upravo zbog potrošnje mimo realnih mogućnosti – bit će to znak da ništa nismo naučili i da nam znanje zapravo nije prioritet, nego (i) nešto drugo... A da se može drukčije, zorno govori županijska akcija prikupljanja prošlogodišnjih udžbenika koje će ravnatelji škola kasnije podijeliti socijalno najugroženijoj djeci, a ne svima.

Za besplatan prijevoz oko pet tisuća srednjoškolaca koji putuju Varaždinska županija, gradovi i općine trebat će godišnje osigurati oko 15 milijuna kuna, tvrdi Štromar

INICIJATIVA Besplatni prijevoz za sve srednjoškolce Varaždinske županije

Tko plati, njegovi se voze VARAŽDIN - Učinit ćemo sve da svi srednjoškolci putnici iz Varaždinske županije od jeseni i dalje besplatno dolaze do škola, usprkos najavljenom ukidanju besplatnog prijevoza za učenike od strane države koja tvrdi da joj je znanje prioritet, ali u praksi to ne potvrđuje jer štedi na obrazovanju, a ne na nekim drugim mjestima.

Karte i do 800 kuna

Istaknuo je to uoči rebalansa državnog proračuna varaždinski župan Predrag Štromar predstavljajući projekt besplatnog prijevoza za srednjoškolce koji je Varaždinska županija osmislila i pokrenula još prije četiri godine, ali je naknadno modificiran budući da se i središnja državna vlast prije dvije godine uključila u financiranje prijevoza srednjoškolaca nižih razreda u cijeloj zemlji. - Općinama i gradovima koji

žele da srednjoškolci s njihovih područja besplatno dolaze u škole, ponovno ćemo ponuditi ugovore o financiranju prijevoza u omjeru 50:50 posto. Dakle, polovicu troškova platit će Županija, a polovicu općine i gradovi. Nikome to nećemo nametati, ali oni koji to ne prihvate, njihovi učenici neće imati besplatan prijevoz. Međutim, nadam se da će općine i gradovi to shvatiti i prihvatiti jer je znanje jedina naša šansa za stvaranje konkurentske prednosti na čemu ne bismo smjeli štedjeti. Stoga trebamo pomoći roditeljima koji u Varaždinskoj županiji prosječno primaju oko četiri tisuće kuna plaću, a samo za prijevoz učenika trebali bi mjesečno dati od 500 do 800 kuna. Jednostavno, ne smije se dopustiti da djeca koja su se tek nedavno upisala u srednje škole, i to u većem broju nego ranijih godina, sada odustanu od daljnjeg školovanja samo

Od 27. srpnja akcija prikupljanja starih knjiga Varaždinska županija nema zasada mogućnosti za financiranje prijevoza novih studenata, ali Štromar ističe da će se sve učiniti kako bi svi studenti imali besplatni prijevoz. Nedostatak novca razlog je i što Varaždinska županija ne može krenuti u vlastiti projekt kupnje besplatnih udžbenika, koji je osmišljen prije

zato što im roditelji ne mogu platiti prijevoz – upozorio je Štromar dodavši da će se nauštrb prijevoza odustati od nekih komunalnih projekata i financiranja rada udruga.

Spustili cijenu AP-u

Usprkos slabijem punjenju proračuna jedinica lokalne samouprave, Štromar se nada da će po opisanome modelu svi zajedno uspjeti osigurati godišnje od 14 do 15 milijuna kuna za besplatni prijevoz oko pet tisuća srednjoškolaca koji putuju u Varaždinskoj

četiri godine, pa se odlučila za akciju prikupljanja starih udžbenika za socijalno najugroženije u osnovim i srednjim školama čiji je osnivač. Akcija će trajati od 27. srpnja pa do 7. kolovoza, a Županija se nada dobrom odazivu budući da su roditelji lani potpisalli “Izjavu o preuzimanju” prilikom dobivanja besplatnih knjiga.

županiji. - Procjena troškova temelji se na ranijoj cijeni. Naime, prva cijena prijevoza koju

tromar: Djeca ne smiju odustati od škole zbog troškova prijevoza nam je naš autobusni prijevoznik ponudio prije četiri godine za srednjoškolce svih razreda bila je 29 milijuna kuna. Međutim, kada smo

rekli da smo spremni osnovati županijsku tvrtku za prijevoz učenika, cijena je pala na 17 milijuna kuna. Međutim, država nije ni izdaleka bila tako dobar pregovarač, pa nije uštedjela velika sredstva – naglasio je Štromar. Naime, kako je pojasnio, država je za prijevoz učenika prvih i drugih razreda varaždinskih srednjih škola pristala platiti 20 milijuna kuna, dok su Varaždinska županija i općine za učenike trećih i četvrtih razreda platile gotovo - dvostruko manje!

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN akcija promicanja informatičkog znanja Knjiga PC Škola - Windows XP • naučite sve o mapama i datotekama, ikonama i prozorima, kako “spržiti” (snimiti) CD, instalirati program i još mnogo toga... • gotovo 300 stranica prepunih slika i ilustracija • paralelno su obrađene hrvatska i engleska inačica

samo

30,00 kn

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu za 30 kn.

o pr

-m

h il.

2 04

3 /2

, 71

14 Mozaik

21. srpnja 2009

Ne možemo nikoga kontrolirati

Vezano uz pitanje prodaje rabljene garderobe na sajmištu u Varaždinu, koje je u 7Plus Regionalnom tjedniku od 14. lipnja postavio čitatelj Ivan Mežnarić spominjući i Caritas, a u svrhu istinitog informiranja čitatelja želim reći sljedeće: Caritas Varaždinske biskupije ima i odjel za rabljenu odjeću i obuću, prikuplja je od građana i pravnih osoba i dijeli je ljudima u potrebi. Caritas u tome ne isključuje nikoga i ne pravi razliku po boji kože, vjeroispovjesti ili pripadosti određenoj naciji. (...) Po naputku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ispunjavamo posebno propisane obrasce u koje se upisuje ime i prezime korisnika, njegov broj osobne iskaznice s adresom boravišta i vlastoručnim potpisom te s upisom što je tko dobio od robe. (...)

Mi i Romima s područja cijele Varaždinske biskupije dajemo rabljenu odjeću i obuću preko njihovih predstavnika iz određenog romskog naselja. Pojedina osoba ili obitelj može svaka tri mjeseca ponovno doći na naš odjel. Da li netko tu dobivenu rabljenu odjeću kasnije i prodaje, mi ne znamo i ne možemo kontrolirati. Osobno smatram da su i takvi slučajevi mogući, ali Caritas tu ne može ništa. Navest ću samo primjer kako nas građani znaju nazvati da dođemo po garderobu k njima doma, a ako nismo u mogućnosti doći odmah zbog drugih važnijih obaveza, ljutito odgovaraju da će onda sve dati Romima. Ovo je možda samo jedan od načina kako Romi dolaze do rabljene odjeće. Mnogi građani znaju u kasnim popodnevnim satima ostaviti

kutije s garderobom ispred Caritasove kuhinje unatoč informaciji da tu garderobu mogu predati svaki dan dopodne budući da tako radi Caritasova pučka kuhinja. Tu garderobu netko odnese, a ne znamo tko ju je odnio i kamo. Ako bi isključili Rome iz prava da dobiju rabljenu odjeću (što naravno nećemo učiniti), smatram da bi mediji na svojim naslovnicama odmah napisali kako Caritas pravi selekciju i podijelu prema nekoj pripadnosti. (...) Pozivam gospodina Mežnarića da se na nekoliko dana priključi našim volonterima kako bi na licu mjesta vidio kako Caritas radi. Mi smo otvoreni za sve, a nadam se da se nećemo tako skoro umoriti u činjenju dobra za one koji su u potrebi! M r. s c . A n t e Š o l a , ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije

Novo vodstvo Društva arhitekata Društvo arhitekata Varaždin broji 40-ak članova arhitekata koji djeluju na području Varaždinske županije. Društvo kontinuirano djeluje kao član Udruženja hrvatskih arhitekata. Veći dio članova DAV-a su i članovi Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te i nose strukovni naziv ovlašteni arhitekt. Izborna skupština Društva održana je 9. srpnja, na kojoj su izabrana nova tijela upravljanja u mandatu do 2011. godine. Novo

predsjedništvo će na čelu s predsjednicom Darinkom Brakus i tajnicom Marinom Kögl i dalje provoditi osnovne ciljeve i djelatnosti Društva, razvijati i afirmirati arhitektonsku struku, ali i bazirati rad društva na otvorenosti i pristupačnosti. Pri tome ćemo otvoreno surađivati sa svim institucijama, udrugama i javnim službama u cilju definiranja i rješavanja zajedničkih interesa. U zajedničkom djelovanju će i dalje: zalagati se za opće dobro i javni interes, aktivno sudje-

lovati u planiranju i razvoju prostora i iznositi stručne stavove i mišljenja, naročito na ekscesne situacije u prostoru koje kao struka mogu predvidjeti. U cilju afirmacije arhitektonske struke Društvo će i ove godine predstaviti varaždinskoj javnosti Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitekata u protekloj godini. Bijenalna izložba varaždinskih arhitekata održana je u jesen 2008. godine te će iduća biti 2010. godine. Društvo arhitekata Varaždin

prije 33 godine na istom mjestu. Na promocijama su tradicionalno dodijeljene nagrade studentima: Sanji Baban za najbolji prosjek ocjena, Valentini Mudri za najbrži završetak studija,

Danijeli Lovrenčić za najbolji diplomski rad i Borisu Buriću, koji je primio posebno priznanje, kao naš dokazani promicatelj proizvodnje odjeće u modnom salonu. Milan Cerovec, viši pred.

Promocija na Tekstilnom Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu je 8. srpnja promovirano 36 diplomanata, od kojih je 28 inženjera i osam prvostupnika – inženjera tekstilne i odjevne struke. Promocije su održane u HNK-u u Varaždinu. Mr. sc. Tomislav je istaknuo kako je posebnost ovih promocija u tome što je sadašnji dekan TTF-a prof. dr. sc. Darko Ujević kao varaždinski student promoviran

Aktivni umirovljenici

Udruga umirovljenika “Margečan” osnovana je 2008. godine te broji 110 članova svih starosnih kategorija. U travnju smo sudjelovali na 15. športskim susretima umirovljenika Varaždinske županije, gdje se smo se natjecali u pikadu, šahu i streljaštvu ostvarivši zapažene rezultate. Svaki mjesec organiziramo cjelovečernja druženja za sve umirovljenike naše udruge, uz zabavu i ples, a jedno od takvih je i druženje koje smo organizirali 27. lipnja, kada se okupilo 60-ak umirovljenika. Sljedeći mjesec odlazimo na izlet u svetište Marije Bistrice, a potom odlazak na popodnevno kupanje u Stubičke Toplice. Udruga umirovljenika “Margečan”

Obilježili 45 godina mature Generacija učenika 1962.-1964. godine tadašnje Škole učenika u privredi Varaždin, a današnje Strukovne škole, obilježila je 20. lipnja u Varaždinu 45 godina svoje mature. Na fotografiji su učenici dvaju razreda trgovačkog smjera s profesorom Franjom Maruševcem. Bivši maturanti

Mala matura Generacija 1953./54. osmogodišnje škole Novi Marof proslavila je 55 godina male mature generacije. To je prva generacija koja je završila osmogodišnje školovanje, jer je to tada bilo sedmogodišnje. Mnogi od nas sreli smo se prvi puta nakon toliko godina. Vladimir Knapić

Obavijest čitateljima

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Čitatelji zovu 15

21. srpnja 2009

Djelatnici DDD službe Veterinarske stanice koriste postupak toplog zamagljivanja, a akciju će ponoviti u slučaju da se u Varaždinu ponovno pojavi veća količina komaraca

DOZNAJEMO Sunčano i vruće vrijeme omogućilo provođenje dezinsekcije

Počeo rat protiv komaraca Akcija zamagljivanja trajat će cijeli ovaj tjedan i početkom sljedećeg Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

VARAŽDIN – U Varaždinu je u ponedjeljak započela borba protiv komaraca. Djelatnici DDD službe Veterinarske stanice Varaždin akciju zamagljivanja staništa komaraca provodit će cijeli ovaj tjedan i početkom sljedećeg, i to tijekom ranih jutarnjih sati. Tretirani će biti svi parkovi i veće zelene površine u gradu. Konkretno, osim u Šetalištu Vatroslava Jagića i drugim parkovnim površinama, akcija će biti provedena na Trgu Matije Gupca, u Hallerovoj aleji, kod zgrade suda, u Ulici braće Radića, u Dravskoj šumi i kod nove sportske dvorane u Šumi Jelačićki.

Druga akcija

Zašto akcija nije ranije počela, zanimalo je nekoliko

naših čitatelja, od kojih se jedan požalio da sa svojim 3-mjesečnim sinom zbog velikog broja komaraca u poslijepodnevnim satima više ne može izaći van iako živi u centru grada.

OPREZ Dezinsekcija se provodi rano ujutro, od pet do sedam sati

Pčelari, nemojte puštati pčele

vjet za provođenje zamagljivanja je sunčano vrijeme koje traje minimalno tri dana Međutim, djelatnici DDD službe Veterinarske stanice Varaždin, koja je s Gradom potpisala ugovor o obavljanju DDD djelatnosti, akciju zamagljivanja nisu mogli provesti zbog dugotrajnih kiša. - Zamagljivanje smo obavili početkom lipnja, kada je dva tjedna zaredom bilo ljepše

vrijeme. Međutim, nakon toga je gotovo bez prestanka padala kiša. U takvim uvjetima zamagljivanje se ne može provoditi, jer nema nikakvog učinka. Naime, osim što ne bi smjelo biti previše vjetra, osnovni uvjet je sunčano vrijeme koje traje što duže, a minimalno tri dana – pojasnio je Marko Klemenč ić, voditelj DDD

Akcija zamagljivanja staništa komaraca u Varaždinu provodi se od pet do sedam sati, u vrijeme kada u parkovima, na dječjim igralištima te na ulicama nema gotovo nikoga. Riječ je o dodatnoj mjeri opreza, jer sredstvo protiv komaraca, koje koriste djelatnici DDD službe Veterinarske stanice Varaždin, nije opasno za ljude i toplokrvne životinje. No, oprezni moraju biti pčelari, koje voditelj DDD službe

Marko Klemenčić poziva da ovaj tjedan i početkom sljedećeg u ranim jutarnjim satima ne puštaju pčele. - Koristimo sredstvo protiv komaraca koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija, a koje nema nikakvog štetnog utjecaja na ljude i životinje, nego isključivo na komarce, muhe i druge insekte. Zbog toga jedino pčelare molimo da budu oprezni – rekao je Klemenčić.

službe.

nimalo nas je hoće li to biti posljednja akcija suzbijanja komaraca u Varaždinu. - To ovisi o tome hoće li ponovno doć i do pojave veće količine komaraca, što se utvrđuje brojem uboda tih insekata u 15 minuta u parkovnoj površini. Dakle, bude li potrebno, ponovno ćemo provesti akciju zamagljivanja – rekao je Klemenčić.

Brojanje uboda

Za uništavanje komaraca koriste postupak toplog zamagljivanja. Pojednostavljeno, pomoću uređaja, tzv. toplog zamagljivača ispušta se dim koji se obavija preko grmova i drugih zelenih površina te uništava komarce, muhe i druge insekte. Za-

Lokacije Akciju zamagljivanja staništa komaraca djelatnici DDD službe provest će u Šetalištu Vatroslava Jagića i svim drugim parkovnim površinama, na Trgu Matije Gupca, u Hallerovoj aleji, kod zgrade suda, u Ulici braće Radića, u Dravskoj šumi i kod nove sportske dvorane u Šumi Jelačićki.

REAKCIJA Ubod komaraca u pravilu izaziva lokalnu reakciju, dakle na mjestu uboda

Kod osjetljivije djece otekline Ubodi komaraca su neugodni, ali su u pravilu bezopasni. Međutim, mogu izazvati i jaču reakciju, posebno kod djece koja su osjetljivija na ubode insekata, kao i kod odraslih koji su alergični na ubode osa i pčela. - Kod nekih ljudi ubod komaraca može izazvati lokalnu reakciju u obliku oteklina, koje znaju i boljeti, posebno kod djece. Primjerice, može doći do oticanja cijelog uha ili kapka. No, sistemskih reakcija, kao što je osip po cijelom tijelu u pravilu nema – kaže dr. Sanja Petek-Mo-

drić, specijalist dermatovenerolog. U slučaju da jače reakcije nema, dr.

ko jače reakcije nema, na mjesto uboda stavite hladan oblog Petek-Modrić kaže da je na mjesto uboda dovoljno staviti hladan oblog. Naravno, mogu se koristiti i različiti preparati. -

Što će pojedina osoba koristiti, ovisi o mjestu uboda. Na tržištu su u ponudi prirodni preparati na bazi aloe vere ili kamilice, koji ublažavaju reakciju – rekla je liječnica. No, i u ovom slučaju najbolje je pokušati primijeniti staru poslovicu “Bolje spriječiti, nego liječiti”. - Osim klasičnih sprejeva i krema, sada se mogu kupiti i narukvice protiv uboda komaraca. One su na bazi eteričnih ulja, najčešće citrusa, a praktične su za djecu – navodi dr. Petek-Modrić.

Na ubode jače reagiraju osobe alergične na ubode osa i pčela

16 Stanoing

21. srpnja 2009

DOZNAJEMO

Graditeljima pola, pola ostalima - Usprkos recesiji, koja je obeshrabrila dio kupaca, zanimanje za kupnju stanova je zadovoljavajuć, tako da prodaja ide dobro, iako nešto manje nego lani – veli Eduard Brumen, direktor Stanoinga, najveće i najiskusnije tvrtke u poslovanju s nekretninama sjeverozapadne Hrvatske, te jedne od vodećih u zemlji. Osim kod Jalkovečke ulice, kako dodaje, pri kraju je prodaja stanova u novim objektima na Banfici, a dobro idu i stanovi u zgradi u Ulici Tina Ujevića, koja se još gradi. - Nismo stali ni s novim projektima, ali osjećamo posljedice krize. Stoga ćemo ove godine započeti s gradnjom dviju zgrada u Jalkovečkoj, iako smo planirali četiri, odnosno 110 stanova, a ne 200 stanova – pojašnjava Brumen. Stanovi u novim objektima imaju niže cijene. - Smanjili smo sve troškove, ali ne možemo utjecati na doprinose, poreze, komunalno opremanje i slično. A potonje, zajedno sa zemljištem, čini pola cijene stana, dok druga polovica ide za građenje i opremanje. Stoga bi cijena stana bila niža kada bi se i drugi uključili u racionalizaciju. A da tu ima prostora, vidljivo je primjerice po tome da nam je sada vodni doprinos za zgradu veći od komunalnog. Za jednu zgradu komunalni doprinos je 1,2 milijuna, a vodni 1,5 milijuna kuna. Samo trafostanicu plaćamo još 1,5 milijuna, a gdje je sve ostalo – upozorava Brumen.

Eduard Brumen

Nova četverokatnica s 46 stanova gradit će se sukladno novim propisima vezanim uz toplinsku izolaciju, što znači da će stanari trošiti još manje energije

STANOING Kreće gradnja nove zgrade u novom naselju uz Jalkovečku ulicu

Za kvadrat 1.290 eura, a 1.190 uz ranije plaćanje Zahvaljujući racionalizacijama, dobili smo desetak posto nižu početnu cijenu, a ukoliko ga kupac unaprijed plati gotovinom, dobiva dodatni popust, pojašnjava Brumen VARAŽDIN – Stanoing je ugovorio izgradnju nove stambene zgrade nazvane Grabanice 5, koja će se nalaziti u nastavku postojećih objekata novog naselja uz Jalkovečku ulicu u Varaždinu.

Još bolja izolacija

- Nova četverokatnica, koju će graditi Zagorje-Tehnobeton i Zakmardy s kooperantima, bit će visokog standarda, kao što je to slučaj kod ostalih naših objekata. Imat će dizalo i podzemna spremišta, a svaki stan bit će klimatiziran te će imati etažirane priključke, protuprovalna vrata i parkirno mjesto u podzemnoj ili prizemnoj garaži. Uz to, bit će građana sukladno novim propisima vezanim uz toplinsku izolaciju, što znači da će se trošiti još manje energije – doznajemo od Eduarda Brumena, direktora varaždinskog Stanoinga.

Novi objekt neće imati poslovne prostore, već samo 46 stanova te 21 podzemnu garažu i 24 garažna mjesta u prizemlju, a parkirnih mjesta bit će i u drvorištu. Najmanji dvosobni stanovi imat će 35 kvadrata, a trosobni će biti od

ypo Alpe Adria osigurava najbolje uvjete kreditiranja – ističe direktor Brumen 58 do 85 kvadrata, a na petom katu bit će i veći, ekskluzivniji stanovi.

Kamate 5,5 posto

Zahvaljujući opsežnoj racionalizaciji, koja je provedena ne samo u Stanoingu, nego i kod projektanta Kögl & Plavec i izvođača radova, prosječna cijena kvadrata je 1.290 eura

s PDV-om. - To je desetak posto niža cijena u odnosu na susjedne objekte. Uz to, ukoliko kupac unaprijed izabere stan te ga u cijelosti ili djelomično plati gotovinom, dobiva dodatni popust, pa cijena pada na 1.190 eura – upozorava Brumen. U navedenim cijenama, kako dodaje, uključeno je i parkirno mjesto u garažama, što nije slučaj kod POS gradnje gdje garaže treba dodatno platiti nekoliko tisuća eura. - Uz sve to, naša banka, Hypo Alpe Adria, jako dobro prati kupce naših stanova. Naime, odobrava im kredit s godišnjom kamatom od 5,5 posto. Ona je fiksna dvije godine, a klijent dobiva i određeni poček, što sve skupa čini najbolje uvjete kreditiranja u zemlji – ističe Brumen, dodajući da se banka upisuje na stan kao jamstvo za kredit.

Zgrada s 21 podzemnom garažom i 24 garažna mjesta u prizemlju

Nova četverokatnica bit će okružena zelenilom

IZDVOJENO Gradeći stambene objekte uz Jalkovečku, Stanoing zapravo gradi i - grad

S privatnim investitorom gradit će dječji vrtić! - Iz godine u godinu sve više se vidi koliko su Grabanice veliki projekt. Od donedavnih livada iza Jalkovečke, Stanoing radi urbane prostore. Naime, svu potrebnu infrastrukuru, kao što je kanalizacija, voda, ceste, plin, struja i javna rasvjeta, tu dovodi Stanoing. Tako zapravo sami gradimo grad, a ne samo stambene objekte - ističe Brumen. U postojećoj stambenoj kazeti planirana je izgradnja ukupno 10 objekata. Do sada

su izgrađene tri zgrade s ukupno 330 stanova te više desetaka poslovnih prostora, a tu je još 130 podzemnih garažnih mjesta te 50-ak garaža u prizemlju. - Ovih dana useljavaju se objekti Grabanice 1 i 2. Među stanarima su i ratni vojni invalidi te obitelji poginulih i nestalih branitelja za koje je Ministarstvo branitelja kupilo 31 od 170 stanova, a i ostali stanovi i poslovni prostori su uglavnom već prodani. Budući da će tu sada stano-

vati velik broj ljudi, s privatnim investitorom planiramo gradnju dječjeg vrtića, a nadamo se da će doći i drugi društveni sadržaji koji su u planu – veli Brumen. Tako Stanoing u novom naselju planira napraviti novo dječje igralište, čime će se zaokružiti veliko ulaganje koje obuhvaća ne samo zgrade, nego i prometnice, komunalnu infrastrukturu i zelenilo. - To bi bilo teško bez suradnje s Gradom i komunalnim tvrtkama – naglašava Brumen.

Uz Jalkovečku već izgrađene tri zgrade s ukupno 330 stanova

Poslovni svijet 17

21. srpnja 2009

OTKRIVAMO Tri varaždinske komunalne tvrtke lani ostvarile velike dobiti

PARTNER TRAVEL

Parkovi imali gotovo 18 milijuna kuna dobiti, Termoplin 9, a Varkom 8

ZAGREB – Nad putničkom agencijom Partner Travel, koja je poslovala i u Varaždinu nakon kupnje putničke agencije T-Tours u Gundulićevoj ulici, zagrebački Trgovački sud otvorio je prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka zbog višemjesečne blokade računa. Privremeni stečajni upravitelj ispitat će postoje li razlozi za otvaranje stečajnog postupka čije se otvaranje očekuje na ročištu 1. rujna gdje će uz njega biti i direktor propale putničke agencije Krešimir Boranić te predstavnik Raiffeisenbank Austria.

Parkovi, Termoplin i Varkom - 35 mil. kuna! Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Parkovi, Termoplin i Varkom, tri glavna varaždinska komunalna poduzeća, lani su uspješno poslovala, što potvrđuje njihova ukupna dobit od oko 35 milijuna kuna.

Zadržana dobit

Sudeći po rezultatima poslovanja, koji su otkriveni na kolegiju varaždinskoga gradonačelnika, najuspješnije su bili Parkovi, budući da su ostvarili najveću dobit. - Ostvareni prihod bio je 35.500 kuna. Oko polovice

5,5 milijuna kuna proknjiženo kao zadržana dobit Parkova ovog prihoda ostvarili smo na tržištu, a druga polovica vezana je uz gradski proračun, dakle komunalnu djelatnost. Ostvarena dobit bila je 2,4 milijuna kuna – rekao je Miljenko

Ptiček, direktor Parkova. U navedenom prihodu, međutim, nije uključeno 17,5 milijuna kuna dobivenih prodajom zemljišta Mercatoru, od čega je 15,5 milijuna kuna proknjiženo kao zadržana dobit Parkova. - Danas Parkovi imaju ukupnu akumuliranu dobit blizu 18 milijuna kuna, što nam, uz velika investiranja u dugotrajnu imovinu, koja je od 2002. do 2009. gotovo 31 milijun kuna, olakšava poslovanje – ističe direktor Parkova kojem idućih godina predstoji izdvajanje gospodarske od komunalne djelatnosti.

Manje od plina

Termoplin je lani, prema r ije č ima Nevenke Grbac, ostvario promet od oko 200 milijuna kuna, a dobit je bila 8,9 milijuna kuna. To je šest milijuna manje nego 2007. Na pad dobiti utjecao je isključivo rast troškova transporta plina. Naime, krajnji potrošač je zadnjih pet godina plaćao kubik po 1,95 s PDV-om, ali su u toj cijeni u ožujku 2008. rapidno

U novi objekt od tisuću kvadrata te okolne staklenike i rasadnike Parkovi uložili 5,5 milijuna kuna

povećani troškovi transporta, i to za 44 posto. Budući da je cijena plina povećana ove godine, lani smo ostvarili manju dobit iako smo prodali više pllina nego 2007. – pojasnila je Grbac. Varkom je lani imao prihod od 153,2 milijuna kuna, a rashode od 145,3 milijuna kuna.

Za Varkom je 2008. još jedna u nizu od osam godina uspješnog poslovanja prvenstveno zbog sinergije komunalnog i gospodarskog dijela. Upravo zahvaljujući gospodarskom dijelu, Varkom je od 2000. ostvarivao vrijedne rezultate. Uz puno truda, uspio je realizirati radove od 320 milijuna

kuna, od čega je 200 milijuna bilo bespovratnih sredstava Hrvatskih voda, ministarstava i državnog proračuna. No tih prihoda, kojima smo značajno doprinosili oporavku i modernizaciji Varkoma, više neće biti u rezultatima tvrtke zbog zakonskih promjena, upozorio je direktor Tomislav Kezelj.

CIJENA VODE Poskupljenje zbog - zakona?

GUBICI Ulaganjima do manje kvarova

Od travnja značajno su promijenjeni uvjeti poslovanja Varkoma. Početkom rada tvrtke kćeri Aquatehnika izdvojena je gospodarska od komunalne djelatnosti. - Više nećemo moći priho d ima iz gosp o dar ske djelatnosti pokrivati gubitke u komunalnom dijelu, odnosno zadržavati cijenu komunalnih usluga koje su

Lani je prodano 7,7 milijuna kubika vode, što je 300 tisuća manje nego 2007. Počelo se štedjeti, a neke tvrtke dobile su koncesiju za zdence – pojasnio je Kezelj. U rashodima, plaće 400-tinjak zaposlenika, koji prosječno primaju 7.300 kuna bruto, čine 30 posto. Lani su naročitu pažnju dali na naplatu potraživanja od 25

Gubi se 36 posto vode

“Voda je prejeftina“

u devet godina mijenjane dva puta. I to je uvijek bila politička, a ne ekonomska cijena. Varkom više neće imati druge prihode osim cijene vodoopskrbe i odvodnje, pa ukoliko općine i gradovi neće donijeti ekonomsku cijenu, neće moći funkcionirati – upozorio je Kezelj, dok je Čehok dodao da smatra kako je voda sada prejeftina.

Tomislav Kezelj

milijuna kuna, ili 17 posto fakturirane realizacije. Zahvaljujući ulaganimja od 10,5 milijuna kuna u rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže, Varkom je smanjio kvarove. - Smanjuju se i gubici vode koji su 36 posto. Međutim 10 posto su tehnološki, a s 26 posto smo na razini najbojih – istaknuo je Kezelj.

DOZNAJEMO Izvoz i uvoz međimurskoga gospodarstva pao ove godine za oko 30 posto u odnosu na lani

Poboljšati pravni sustav i rasteretiti poduzeća ČAKOVEC - Pad izvoza i uvoza za oko 30 posto, kao i broj od 5.700 nezaposlenih koji je 17 posto veći nego u isto vrijeme lani, rječito govore da kriza nije zaobišla ni Međimurje, jedan od zdravijih dijelova Hrvatske, kako je istaknuo župan Ivica Perhoč tijekom susreta s međimurskim gospodarstvenicima s kojima je raspravljao o akualnoj krizi. U posebno teškom stanju su stare tekstilne i obućarske tvrtke, koje za razliku od novoosnovanih u stranom

Predstečajni postupak

vlasništvu, nemaju porezne i druge pogodnosti. U tekstilnoj i obućarskoj industriji još uvijek je oko pet

reba što prije ući u EU jer to znači biti na europskom tržištu bez carina tisuća zaposlenika, što čini petinu svih zaposlenih i 40 posto prerađivačkog sektora Međimurja. No, dvije tvrtke

nedavno su otišle u stečaj, a ostale su uglavnom u krizi, pa ako se to ne popravi uz pomoć mjera iz Strategije, moglo bi doći do otpuštanja dvije tisuće zaposlenika – upozorio je Darko Pintarić, direktor Jelena. Uz rasterećenje gospodarstva te učinkovitiji pravni i inspekcijski sustav, vlasnik Tehnixa Đuro Horvat založio se za što brže rješavanje problema koji koče pristup u EU, a time i na europsko tržište bez carina koje smanjuju konkurentnost hrvatskim tvrtkama.

Naglašavajući da nema velikih projekta bez financijskog praćenja, predsjednik uprave tvrtke Team Josip Švenda ustvrdio je da se Međimurska banka okrenula od gospodarstva prema građanima od kojih dobro živi, na što je Nenad Jeđud uzvratio da za to nema pokazatelja, ali i da se ne mogu podupirati dvojbeni projekti. Predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak predložio je neformalno povezivanje gospodarstvenika sjeverozapadne Hrvatske. (ikr)

Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa

VAMA – AGRO

Kraj stečajnog postupka VARAŽDIN - Trgovački sud u Varaždinu obustavio je i zaključio stečajni postupak nad dužnikom VAMA – AGRO. Od 102.370 kuna na žiroračunu stečajnog dužnika, za troškove postupka isplatit će se gotovo 56 tisuća kuna, a ostatak će se raspodijeliti između Porezne uprave, HZMO-a i HZZO-a. Uz to, Porezna uprava stupa na mjesto stečajnog dužnika u ovršnom postupku koji se radi isplate 40.948,75 kuna vodi kod Općinskog suda u Čakovcu protiv ovršenika Yura d.o.o., te u parničnom postupku koji se radi isplate 20.877,37 kuna vodi protiv tuženika Okiroto iz Pregrade.

ŠKZ »TR-AG«

Nema novca za troškove VARAŽDIN – Zbog nedostatnosti stečajne mase za pokriće troškova postupka, nad Štedno kreditnom zadrugom »TR-AG« Trgovački sud u Varaždinu obustavio je i zaključio stečajni postupak No, stečajni upravitelj može i nakon obustave i zaključenja stečajnog postupka u ime stečajnog dužnika, a za račun stečajne mase nastaviti s unovčenjem imovine dužnika i s ostvarenim sredstvima podmiriti nastale troškove stečajnog postupka nakon čijeg završetka je TR-AG brisan iz sudskog registra.

18 Crna kronika

21. srpnja 2009

PU VARAŽDINSKA

Podrška web stranici VARAŽDIN - Čak 88 posto građana koji su glasovali na internetskoj anketi podržava pokretanje vlastite web stranice PU varaždinske koja se nalazi na adresi varazdinska.policija.hr. Tu se mogu dobiti podaci o ustrojstvu Policijske uprave i njezinih postaja, kao i niz korisnih savjeta, kao što su oni vezani za dobivanje ili gubitak osobnih dokumenata, tako i lakše snalaženje u prometu i drugim okolnostima iz policijske nadležnosti. Uz to, pročitati se mogu vijesti iz rada policijske uprave te dobiti informacije o kontakt policajcima i drugim policijskim djelatnicima te poslovima. Isto tako moguće je s varaždinskom policijom stupiti u kontakt putem elektroničke pošte.

I TOGA IMA

Kaznena prijava zbog - mačka VARAŽDIN - Policija je podnijela prekršajnu prijavu zbog remećenja javnog reda i mira te kaznenu prijavu zbog mučenja životinja, protiv 50-godišnjaka koji se u alkoholiziranom stanju obračunavao s mačkom. Naime, najprije je uhvatio mačka te ga bacio u metalni kontejner kod zgrade u Zagrebačkoj ulici broj 86. Nakon toga mačka je izvadio iz kontejnera, počeo ga daviti i nekoliko ga puta bacio na asfaltirano parkiralište, što su vidjeli stanari te su obavijestili policiju.

BEZOBZIRNOST

Okrao invalida VARAŽDIN - Drska krađa, kakva se uistinu rijetko događa, dogodila se u četvrtak oko 19.10 sati u Varaždinu, i to kod trgovine “Konzum“ u ulici Ruđera Boškovića bb, invalidnoj osobi, hrvatskom državljaninu starosti 89 godina, prišao je nepoznati počinitelj te mu iz stražnjeg džepa hlača otuđio novčanik s novcem i osobnim dokumentima. Materijalna šteta, kako su izvijestili iz Policijske uprave varaždinske, je oko 2.500 kuna.

Glavan je stradao u prometnoj nesreći iza mosta na Plitvici, čak tri kilometra od stadiona NK Varteks gdje je bio na koncertu

DVOJBE Niz nepoznanica oko stradavanja uglednoga kritičara

Što je unesrećeni Darko Glavan radio u Turčinu? Iako je od nesreće kod Turčina prošlo desetak dana, osim imena osumnjičenog za smrt uglednoga kritičara, gotovo sve drugo još je nepoznanica Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Zašto je zagrebački glazbeni i likovni kritičar Darko Glavan (58) stradao u prometnoj nesreći čak tri kilometra od stadiona NK Varteks gdje je bio na koncertu? Je li uistinu mogao samo tako zalutati pješice čak do Turčina navodno u potrazi za parkiranim automobilom? Kako je mogao nastaviti pješačiti u mrklome mraku nakon prestanka javne rasvjete u Zagrebačkoj ulici?

Zahvala građanima

To su tek neka od pitanja koja su i dalje otvorena, iako je od nesreće koja je obišla cijelu Hrvatsku pa i šire, prošlo desetak dana. Tijekom tog vremena više puta su se oglasili i u PU

varaždinskoj, ali svih odgovora još nema. Međutim, na glavno pitanje - tko je počinio nesreću - policija je našla odgovor unutar 24 sata. - Pr ilikom poduzimanja policijskih izvida obavljeni su razgovori s više osoba, a na samom mjestu prometne nesreće izuzeti su brojni tragovi, kao i na pronađenom automobilu. Sve to upućuje na osnovanu sumnju da je M. N. počinio navedeno djelo te je prijavljen zbog izazivanja nesreća i nepružanja pomoći unesrećenom te priveden je u istražni odjel Županijskog suda u Varaždinu - izvijestio je Siniša Brkinjač, zamjenik načelnika PU varaždinske, zahvalivši se građanima koji su doprinijeli da se djelo riješi u brzom roku. Policija, međutim, nije željela govoriti o suvozačici osumnjičenika, kao ni stanju

poginulog i osumnjičenog u vrijeme nesreće prije vještačenja, tako da će za neke odgovore trebati pričekati suđenje, odnosno nalaze prometnih i sudsko-medicinskih vještaka.

Državljanstvo SAD-a

Zasada se sa sigurnošću može reći da je osumnjičeni ludbreški fotograf Mario Novak, koji se nakon povratka iz SAD-a nastavio baviti fotografijom, pa se tako našao na nedjeljnom aeromitingu i na koncertu, najprije zadržan nakon ispitivanja na sudu gdje se branio šutnjom, a nakon što je protiv njega podnesen istražni zahtjev izrečen mu je i 30-dnevni pritvor budući da je pobjegao nakon nesreće, a još ima prebivalište u SAD-u i dvojno državljanstvo, hr vatsko i američko.

Oštećeni Novakov Ford Explorer zadržala policija

Osumnjičeni Mario Novak priveden je na sud

Ugledni glazbenik vidio posljedice nesreće? Na posljednjem ispraćaju Darka Glavana, koji je bio u petak na zagrebačkom Mirogoju, jedan je ugledni zagrebački glazbenik navodno tvrdio da je prošao cestom između Varaždina i Turčina nedugo nakon nesreće i tom prilikom vidio zaustavljen Novakov automobil, ali i još jedno vozilo.

Usprkos nastojanju da neposredno provjerimo ovo saznanje, nismo uspjeli doći do glazbenika, tako da će se to vjerojatno razjasniti tijekom otvorene istrage u kojoj će, osim izjava sudionika nesreće, ključni biti nalazi sudsko-medicinskog i prometno-tehničkog vještačenja. Naime, prvo će dati

odgovor u kakvom su stanju

ovak će dati svoju obranu tek nakon što budu završena vještačenja bili sudionici nesreće, odno-

sno jesu li bili pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava. Drugo, prometno-tehničko vještačenje trebalo bi dati odgovor kako je točno došlo do nesreće u kojoj je stradao ugledni kritičar koji je, uz ostalo, govorio na promociji jedne od Novakovih fotomonografija o Hrvatskoj. Tek kada budu gotova ova

vještačenja, odnosno napravljena rekonstrukcija nesreće kod Turčina u kojem stanuje suvozačica, osumnjičeni Novak dat će svoju obranu u vezi nesreće koja se dogodila na kratkoj prometnici koja nije nimalo osvijetljena, iako se nalazi između dvije urbane sredine - Varaždina i općine Gornji Kneginec.

Oglasi 19

21. srpnja 2009

U sigurnu budućnost uz Hypo banku

Nela Agić, voditeljica podružnice Hypo banke u Varaždinu

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. jedna je od vodećih banaka na hrvatskom tržištu na kojem je prisutna od 1997. godine. Članica je Hypo Group Alpe Adria, financijske grupacije koja je razvila poslovnu mrežu u 12 zemalja šire regije Alpe-Jadran: Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Njemačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Ukrajini, pri čemu se Hypo banka u Hrvatskoj ubraja u najuspješnije podružnice Hypo Grupe u Europi. Uspješnim

završetkom procesa pripajanja Slavonske banke u veljači ove godine, Hypo banka je dobila novi zamah u poslovanju i postavila ambiciozne ciljeve za nadolazeće razdoblje. ‘’Ujedinjena i osnažena Hypo banka ima cilj postati vodeća banka po kvaliteti usluga i treća banka po veličini u Hrvatskoj i u nadolazećem razdoblju će se prije svega fokusirati na jačanje poslovanja u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima, izvozno orijentiranim tvrtkama, sektorom poslovanja s građanstvom i u sektoru javnog financiranja. Praćenje potreba klijenata i u skladu s time kontinuiran razvoj usluga i proizvoda ostaju naš prioritet u svim segmentima poslovanja,’’ izjavio je predsjednik Uprave Hypo AlpeAdria-Banke, Markus Ferstl. Stabilnost poslovanja Hypo banke Unatoč nepovoljnim uvjetima na financijskom tržištu, Hypo banka u Hrvatskoj nastavlja poslovati s izvrsnim rezultatima u svim segmentima poslovanja te se ubraja među najbolje kapitalizirane banke u regiji. Hypo banka je u 2008. godini zabilježila snažan rast dobiti i

depozita građana, što potvrđuje da građani u Hypo banci i u otežanim gospodarskim uvjetima prepoznaju pouzdanog i stabilnog partnera u osiguranju vlastite financijske budućnosti. ‘’Hypo banka ima najvišu stopu adekvatnosti kapitala među bankama u Hrvatskoj, od oko 18 %, što je daleko iznad zakonskog minimuma od 10 posto. To je jedan od elemenata koji nam daje snagu i samopouzdanje nužno za nastavak dugoročne strategije rasta, unatoč otežanim gospodarskim uvjetima. Naš većinski vlasnik ima iznimno povjerenje u naše poslovanje, što potvrđuje i sudjelovanje u velikim projektima javno-privatnog partnerstva, pri čemu valja istaknuti kreditnu liniju od 100 milijuna eura koju je ove godine Hypo banka odobrila Hrvatskim autocestama, ‘’ naglašava Ferstl. Regionalni koncept poslovanja Ove godine Hypo banka je dodatno osnažila poslovnu mrežu u Hrvatskoj otvaranjem novih poslovnica u Dubrovniku i Zaprešiću te njena mreža sada broji 71 poslovnicu na području

cijele Hrvatske. Strategija Hypo banke temelji se na snažnom regionalnom konceptu te je uz regionalne centre u Rijeci, Splitu i Osijeku, u planu otvaranje istih centara i u drugim većim hrvatskim gradovima. Regionalni centri imaju ključnu ulogu u analizi lokalnih tržišta i prepoznavanju potreba klijenata u skladu s čime se ponuda banke prilagođava i unapređuje kako bi se u što većoj mjeri odgovorilo na zahtjeve klijenata. Svi regionalni centri su predvođeni snažnim menadžmentom te imaju snažnu potporu središnjice Banke u Zagrebu u svim dijelovima poslovanja. Razvojni projekti na području Varaždinske županije Hypo banka od početka poslovanja u Hrvatskoj na različite načine podržava razvoj gospodarstva, pri čemu poticanje malih i srednjih poduzetnika spada u prioritete banke, s obzirom da su upravo oni glavni pokretač razvoja gospodarstva. U suradnji s nadležnim institucijama ili samostalno, Hypo banka na području Varaždinske županije, zbog iznimnog razvojnog potencijala, provodi

brojne programe povoljnog kreditiranja i poticanja poduzetnika te upravo segment poslovanja s pravnim osobama zauzima najveći udio u poslovima banke. Također, Hypo banka je iznimno aktivna i na projektima javnog financiranja projekata od značaja za društvenu zajednicu. Slijedom navedenog, Hypo banka je u travnju s Gradom Novim Marofom potpisala Ugovor o kreditiranju izgradnje Kulturnog centra s gradskom knjižnicom u iznosu 18.000.000,00, što će u velikoj mjeri doprinijeti podizanju kvalitete života za stanovnike ovog grada. Društveno odgovorno poslovanje Obveza povrata dijela dobiti u društvenu zajednicu u kojoj posluje, jedna je od premisa ugrađenih u same temelje poslovanja Hypo banke, koja u obliku donacija i sponzorstva kontinuirano izdvaja sredstva za poticanje različitih humanitarnih, kulturnih i sportskih događaja, ustanova i pojedinaca na području cijele Hrvatske. Varaždinske barokne večeri i tradicionalni Sjajni bal samo su neki od projekata koje Hypo banka financijski podupire.

20 Oglasi

Naše tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za evropsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenim radnim mjestima:

SURADNICI ZA RADNA MJESTA U PROIZVODNJI m/ž TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE m/ž Vaši radni zadaci obuhvaćaju poslove vođenja i nadzora svih proizvodnih i logističkih operacija u tvornici Boxmarka te koordinaciju i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice • VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji • aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu • izražene organizacijske vještine • visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) • spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršivanje • sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti te dobro funkcioniranje u timu

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U PROIZVODNJI m/ž • VSS, VŠS, SSS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija i/ili poslovima nadzora kvalitete proizvodnih procesa i/ili proizvoda • poželjno znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu • osnove rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje • sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti te dobro funkcioniranje u timu

DISPONENT m / ž • SSS prometnog ili ekonomskog smjera, • znanje njemačkog jezika u govoru i pismu, • prednost znanje i engleskog jezika, • višegodišnje radno iskustvo u struci, • izražene organizacijske sposobnosti, • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (natočito Excel) Vaši zadaci: • svakodnevno kontaktiranje sa kupcima • prosljeđivanje informacija u proizvodnju • pračenje isporuka kupcima

ŠIVAČ m/ž-više izvršitelja • NKV; KV tekstilnog ili obučarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja NUDIMO VAM: • rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost) • odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri • najmodernija postrojenja, radni postori i oprema • stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom i diplomom dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu: n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan. batina@boxmark.com, 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-691 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

21. srpnja 2009

Oglasi 21

21. srpnja 2009

GRUNDIG VISION POGLED U BUDUĆNOST FULL HD

DVB�T MPEG4

HDMI

www.bukal.hr 040/363-396

URBAN CRUISER

Cijena je formirana po teÌaju 1 EUR = 7,4 kn

Novo od izumitelja SUV vozila ...

VeÉ od 132.500 kn

RAV4

VeÉ od 173.900 kn

... gospodari svih terena! www.toyota.hr

FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99

USB

22 Kulturni obzor

U D-duru

Koncert u atriju Staroga grada

sklopu festivalske manifestacije “LJETO U VARAŽDINU 09.“ nastupili su u atriju Staroga grada Karlo S. Fio, violina, i Milan Čunko, viola. Milan Čunko izvanredni je profesor viole na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje Darko RUŠEC je diplomirao violinu u profesor gitare u razredu prof. Milana TarGlazbenoj školi Varaždin buka i violu u razredu prof. Daniela Thunea. olistički je nastupao uz Hrvatski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT-a i Zadarski komorni orkestar, surađujući pritom s Pavlom Dešpaljem i Kazushijem Onom itd. Violu i komornu glazbu predaje na majstorskim tečajevima STRINGS ONLY! u Zadru, na Međunarodnom seminaru Farra d’Isonzo u Italiji i u Grožnjanu. iolinist Karlo S. Fio, nakon stjecanja diplome na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Martina Barića studij nastavlja kod Christiana Ferrasa u Francuskoj, Josefa Suka u Beču te u SAD-u na Rice Universityju kod Sergiua Luce gdje je bio i član počasnog Rice University kvarteta. Karlo S. Fio je bio koncertni majstor ansambala Wiener Kammerorchester, Münchener Kammerorchester, London Philharmonic itd. 2002.-2003. djelovao je kao koncertni majstor i umjetnički voditelj Zagrebačkih solista. Karlo S. Fio je samostalni umjetnik, član klavirskog tria “Serafin“ i dua s pijanistom Joséom Gallardom kao i međunarodnih glazbenih festivala “Settembre in musica“ / Ascoli i Szeged / Madžarska. rogram koncerta započeli su Duom za violinu i violu Br. 1 u G-duru, KV 423 W. A. Mozarta (1756.-1791.). Bohuslav Martinú (1890.-1959.) češki kompozitor ostavio je golem opus iz kojeg su umjetnici izabrali “Tri madrigala za violinu i violu“ i za kraj HändelHalvorsen”Passacaglia za violinu i violu“. Milan Čunko i Karlo S. Fio svojim su virtuoznim sviranjem ovih umjetnički i tehnički zahtjevnih stavaka i kompozicija fascinirali brojnu okupljenu varaždinsku publiku te nakon dugog aplauza odsvirali još dva dodatka.

21. srpnja 2009

IN MEMORIAM Vladimir Korotaj (1993.-2009.), varaždin

Ostavio je kajkavsk antologijske vrijedn

Vladimir Korotaj za svojim je radnim stolom ostvario mnoge od svojih književnih zamisli

Vladimir Korotaj imao je rijetku osobnu kvalitetu: znao je prihvatiti kritiku zato mu je i svaka sljedeća knjiga bila bolja od prethodne! Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

U 76. godini života napustio nas je Vladimir Korotaj, jedan od najpoznatijih varaždinskih književnika, samosvojna pjesnička osobnost neiscrpive energije. Iako je stihove počeo pisati još u djetinjstvu a objavljivati ih u ranoj mladosti, s prvom knjigom, zbirkom pjesama “Podne”, pojavio se razmjerno kasno, 1984., u svojoj 51. godini. No, od tada Korotaj ne prestaje objavljivati, pa je u posljednja dva i pol desetljeća objavio čak 14 pjesničkih zbirki, većinom na štokavskom standardu, ali nekolicinu i na kajkavštini. Pisao je i prozu,

objav io i roman “Moj sin ratnik” o varaždinskim zbivanjima 1991., ali središnji i najvažniji dio njegova opusa čini kajkavska lirika.

Sjajni “kaj”

Možda više od svega, o Korotaju kao književniku govori jedna neobična epizoda kojoj sam i osobno “kumovao”. Korotaja, naime, pamtim kao autora s rijetkom, gotovo jedinstvenom osobnom kvalitetom: znao je prihvatiti kritiku! Primjerice, ranih devedesetih negativno sam (možda i mladenački preoštro) ocijenio jednu njegovu knjigu. Nekoliko godina kasnije Korotaj me pozvao da budem - recenzent

njegove nove zbirke “Štefove balade”! Prihvatio sam to sa zadovoljstvom, jer sam uvidio da je Korotaj u novom rukopisu ne samo izbjegao zamke koje bi mu kritičar mogao zamjeriti, nego i krenuo u sasvim novom, iznenađujuće svježem i lirski zaokruženom smjeru.

rogovorio je samosvojno, kerempuhijanski... Uslijedila je izvrsna zbirka “Gosenica za vratom”, o kojoj sam u pogovoru zapisao: “Toliku strukturalnu zaokruženost i kvalitativnu kuren-

tnost kakva je, nema dvojbe, prezentna u ovoj knjizi, nije mogao očekivati ni najoptimističniji niti najblagonakloniji kritičar, kakav glas, mislim da je poznato, nipošto ne bije pisca ovog osvrta, koji, uzgred budi rečeno, nije štedio niti Korotaja kada je držao da oštra kritika može imati produktivne učinke”.

Državna nagrada

Sve ostalo antologijski su trenuci suvremene kajkavske lirike. Korotaj se oslobodio, prozborio osobno, snažno i “bez pardona”, nimalo stereotipno, intelektualno, ali i duhovito, u duhu tradicije, ali i moderniteta - onako iskonski, autohtono, upravo

Kulturni obzor 23

21. srpnja 2009

OBLJETNICA Sto godina od rođenja Vilka Ivanuše

nski književnik i profesor

I pripovjedač i kroničar Varaždina

ke stihove dnosti INTERESI Lovac, gljivar, fotograf...

Vilko Ivanuša

Vilko Ivanuša (rođen 7. srpnja 1909. u Varaždinu - umro 21. ožujka 1982. u Zagrebu) s pravom se smatra jednim od najznačajnijih varaždinskih književnika 20. stoljeća. Budući da je protekla prva stoljetnica od datuma njegova rođenja, podsjećamo ukratko na njegovo djelo koje je, premda heterogeno, svojevrsna polustoljetna balzakovska kronika Varaždinštine protkana psihološkim analizama s autobiograf-

skim polazištem. Rukopisna mu ostavština (koja je u vlasništvu kćeri Dolores) sadrži opsežnu osobnu korespondenciju te dva nedovršena romana. Ivanušina bibliografija: biografija “Slavko Lončarić (lik jednog revolucionara)”, Zagreb, 1959.; dvije knjige novela i crtica - “Ljudi kao mi”, Zagreb, 1962. i “Mi kao ljudi”, Varaždin, 1982. Oformio se još kao autor feljtona, eseja, pogovora i predgovora

svojedobno i 10. spustaš bivše države... U gađanju glinenih golubova bio je prvak Varaždina, Brezničkog Huma, Martijanca i Marušev-

oš kao dijete svirao je u tamburaškom orkestru, a zarana je počeo i slikati

MATICA HRVATSKA

ca. Na mnogim izložbama vina osvajao je prva mjesta za svoje muškate i miješana vina... Malo je poznato da je bio i novinar, još od 1950. godine, kada je postao dopisnik zagrebačkog lista za mlade “Horizont”. Ukratko, život prepun aktivnosti.

Sadržajna raznolikost i aktualnost

Dvojica slikara (slijeva): Darwin Butković i Marinko Lah

KURIOZITET Četvrta jednodnevna izložba Marinka Laha

Mona Lisa ili Majka Božja Siniša sović

Nevjerojatan je, gotovo renesansno širok popis životnih interesa kojima je Korotaj, uz književnost, svjedočio svoju “žudnju za životom” u najrazličitijim oblicima i aspektima. Po struci profesor hrvatskog jezika i književnosti, bio je, prije svega zaljubljenik u prirodu. Korotaj je bio ostrašćeni lovac, r ibolovac, gljivar, vinogradar, vinar, ali i sportaš, glazbenik, slikar, pa čak i fotograf! Još kao dijete svirao je u tamburaškom orkestru, a zarana je počeo i slikati, no nad slikarstvom je nadvladalo pjesništvo... Bio je rukometaš varaždinske “Slobode”, ali i izvrstan skijaš,

/Tomislav Makaj

Neiscrpiva žudnja za životom

Liječeći traume otvorio vrata koja su mnogima ostala nedostupna Piše: IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com

Za knjigu “Gosenica za vratom” nagrađen je 2001. u Koprivnici

kerempuhijanski... Zaredale su nagrade na svim relevantnim kajkavskim recitalima i natječajima, a kao kruna karijere stigla je državna nagrada “Fran Galović” upravo za “Gosenicu za vratom”, najbolje djelo zavičajne tematike u 2001. godini. Pisao je i haiku pjesme te je 2001. uvršten u svjetsku antologiju Mohammeda Fakhruddina. U posljednjem razgovoru za Regionalni tjednik, objavljenom u broju od 20. siječnja ove godine, najavio je novu, 15. knjigu, zbirku haiku pjesama “Breskve cvjetaju”. Na žalost, nije dočekao njen izlazak.... Imao je još puno toga za reći, pa mu i prepuštamo kraj ovoga teksta, zaključujući ga Korotajevom

te književnih, likovnih, kazališnih i filmskih prikaza i kritika; prevodio sa slovenskog i njemačkog; suradnik mnogih publikacija i urednik nekoliko monografija. Potječe iz obitelji slovenskih doseljenika u Varaždin. Bio je varaždinski gimnazijalac, djelovao kao zanatski radnik, u Drugom svjetskom ratu je pripadnik antifašističkog pokreta, zatim u Zagrebu bio zaposlen kao knjižničar te tehnički urednik raznih strukovnih edicija. (iz)

pjesmom “Zvon”. Na vrhu brega turen / Na vrhu turna zvon... / Sako polne on težaku / igra zvonki: din-dan-don. // Na vrhu turna zvon... / Barbara gorice čuva, / veselo polne igra on... / Ftiček kašu z zdele kluva. // Sako polne on težaku /

“

Gosenica za vratom” kruna je njegovog opusa dober tek pri zdeli kaše / zvonko, glasno zaželi. / Se to mukam našim paše. // Al’ gda v večerku zazvoni / svoj zvonki, glatki: din-dan-don, / nikaj više neje veselo: / hudu vuru zvoni on.

On se prozvao Don Marino i tako potpisuje svoja listom ulja na platnu, pa i ono nazvano “Vuk koji se smije”, a u spomen na traumatično iskustvo iz djetinjstva kada ga je prije 44 godine jedan vuk, smatra on, u jeku ciče zime, tri dana i tri noći čuvao pred drugim vukovima. Pjevucka li još tko u džungli svakidašnjice: “Tko se boji vuka još?”, on će mu svakako otpovrnuti: “Vuka se ne bojim ja!”. A on, Marinko Lah, rođen 1959. u Varaždinu, ne boji se ni izložbe, evo i četvrte po redu u proteklih 13 mjeseci. U Glazbenoj je školi 9. srpnja od 13 do 15 sati izložbu svojih najnovijih 24 slika postavio, od 19 do 21 sat držao je otvorenom i zatim sva ta platna na ulazna vrata s vanjske dvorišne strane naslonio čekajući sa sinom prijevoz. - Ova je priča počela prije tri i pol godine kada sam imao nesreću - govori Marinko kako mu je kao oblik terapije slikar Darwin Butković preporučio bavljenje umjetnošću. Slikao je i prije, ali za sebe, a sada - i za javnost. Darwin Butković, njegov

“Mona Lisa s bebom na grudima”

mentor, i ovaj je postav otvorio: - Marinko te svoje slike doista živi, i prije nego što su nastajale! Osobita je njegova - “plava faza”.

Pravda za dječicu

I, što se zbilo? Jedno obično (ili svakodnevno, ili Bogu milo) čudo: čovjek koji nadrasta samoga sebe. Završio je svojedobno Višu spor tsku u Mar iboru; 25 godina bio hrvač u svim selekcijama (uspješan na prvenstvima veterana). A da je izložbu otvorio u Parizu ili Tokiju, obećava da

bi i ona trajala - jedan dan! Tvrdi da mu je Leonardo slikarski uzor. Svoje umjetnine naslovljuje na poleđini okvira ili platna: njegova je i “Posljednja večera”, ali i “Anđeoska večera”, ali i - “Mona Lisa s bebom na grudima” kojoj samo oči govore jer nema čime drugim, a ona je pak kano Bogorodica s djetetom Isusom u naručju. Ako mu izložbe i jesu jednodnevne, Marinko Lah taj svoj jedan dan pretvara (i) u onaj u kojem ima mjesta za svakoga od nas. Ni više, ni manje.

“Kolo”, stožerno glasilo Matice hrvatske, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, od 2009. godine ima novo uredništvo - Ernesta Fišera, Zvonka Kovača i Jožu Skoka. U proslovu prvog dvobroja 1-2 glavni urednik Ernest Fišer ističe zadaću: “da Kolo svojom novom i agilnijom uređivačkom koncepcijom - na hrvatskoj časopisnoj sceni ponovo postane jasno profiliran, recentan i aktualan periodik, koji će ne samo evidentirati nego i djelatno su-kreirati suvremenu časopisnu praksu u nas.” Središnje mjesto “Tema broja - 40. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika” prepušteno je vrijednim izlaganjima šesnaestero autora s Okrugloga stola održanog u Zagrebu 30. studenog 2007. godine. U rubrici Književna scena razgovor je s pjesnikom Branimirom Bošnjakom, laureatom Goranova vijenca 2009., uz izbor iz zbirke “Svrhe malih stvari”. Zatim čitamo putopis Božice Jelušić iz Poljske te ciklus kajkavskih pjesama Valentine Šinjori. Višnja Sepčić prevela je i popratila prikazom pregršt stihova iz ciklusa “Posljednje pjesme” glasovitog engleskog književnika D. H. Lawrencea, Igor Zidić u sklopu Građe za Enciklopediju MH piše o umjetniku Ljubi Babiću, Bosiljka Perić Kempf o 90 godina djelovanja Zagrebačkog kvarteta, a Cvjetko Milanja kritike novih knjiga. (iz)

24 Duplerica

21. srpnja 2009

Mezzosopranistica Sofija Cingula i gitarist Darko Rušec na koncertu u Starom gradu

Podravski etno-blueser Miroslav Evačić i Čardaš Blues Band u Čakovcu gradu

LJETO Visoki ritam priredbi i u Čakovcu i u Varaždinu ne jenjava čak ni unatoč nevremenu

Rock, klasika, folklor, i još... Gitaristički duo Vlatko Stefanovski - Miroslav Tadić 27. srpnja u Varaždinu

Piše: IVICA ZAMODA Snimili: MARIO GOLENKO, TOMISLAV MAKAJ, SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Što je bilo? ... što će biti? telegramski, esemesovski... Prvi blok Ljeta u gradu Zrinskih maestralno je završio nedjeljnim koncertom neponovljive Josipe Lisac. Njoj su prethodili, korak po korak unatrag: vinkovačko kazalište “Joza Ivakić” s nesvakidašnjom predstavom “Iz Kabula s ljubavlju” prema str ipu svog sugrađanina Dubravka Matakovića (ovdje autora teksta i glazbe, scenografa i kostimografa), s glumcima Robertom Ugrinom, Ines Bojanić, Tatjanom Bertok-Zupković, u režiji Stojana Matavulja. Prethodnih večer i svoj su obol Čakovečkom ljetu i svojoj publici dali Miroslav

Evačić, multiinstrumentalist, i njegov Čardaš Blues Band, zatim folklorni ansambli - gosti iz Indije, Rusije i Kazahstana te u režiji Vanče Kljakovića 1973. ekraniziran mladenački roman Zvonimira Majdaka “Kužiš, stari moj”.

Rock-vremeplov

Varaždinski vremeplovski sastav Rock-feleri na Stančićevom su trgu podsjetili i na svoje početke prije 4 desetljeća (i više - i manje od toga, kako kome), i na početke rocka, i na ono što im je blisko u novijoj rock glazbi. Nekoć su ovi neuništivi Varaždinci žarili i palili plesnjacima, pa će od listopada nastojati utabati put nekim novim groznicama subotnjih večeri. U ponedjeljak, 20. srpnja, u

Plesačica iz Gujarata u Indiji oduševila Međimurce

atriju Staroga grada izvanredno usklađenu glazbenu večer priredili su gitarist Darko Rušec i mezzosopranistica Sofija Cingula majstorski izvevši skladbe u zanimljivom

a nekoliko mjeseci Varaždin će biti načičkan novim plesnjacima rasponu sve od francuske renesanse preko engleskog baroka i španjolske romantike do preradbi popijevaka Stjepana Mikaca. U utorak, 28. srpnja, bit će koncert benda Međunarodnog susreta mladih otvorenog 20. srpnja u Varaždinu. Iz 7 europskih zemalja i 9 njihovih gradova stići će 36

sudionika i sudionica u dobi od 18 do 25 godina koji će jutra ispuniti razgovorima i seminarima, a popodneva kreativnim radionicama. U sklopu Ljeta u Varaždinu očekuju nas na koncertima - Angels of Fire (24. srpnja, Kazališni trg u 20 sati) te gitaristički duo Vlatko Stefanovski - Miroslav Tadić (27. srpnja, dvorište Galerije starih i novih majstora u 21,30) koji stiže sa sarajevskih Baščaršijskih večeri i nikšićkog Festivala gitare u Varaždin odakle produžuje na Krk i jadransku otočnu turneju.

Rock-feleri u koncertnom zanosu na Stančićevom trgu

Duplerica 25 siniša sović

21. srpnja 2009

Ultraatraktivne plesačice studija “Narya” na Stančićevu trgu

“Deda, gle kak’ je ovaj konj prekrasan, ima prekrasnu grivu”, kao da je govorio ovaj dječačić koji je u čudu gledao konja

TU KRAJ NAS Konjičke igre u Zelendvoru okupile mnoštvo posjetitelja

Na Međunarodnoj reviji folklora iskazali se gosti i iz Bosne

Neka igre počnu... Bile su tu i igre lov na stolice, vožnja jednoprega i dvoprega, konjička štafeta, jahanje staze spretnosti i konjički pikado... Piše HELENA HRMAN helena@regionalni

ZELENDVOR - Konji, igre, pjesma, vožnja, jahanje i opuštanje. Sve bi se to moglo svesti pod zajednički nazivnik Konjičkih igara Zelendvor 2009. godine, koje su se održale u organizaciji Udruge “Konj moj prijatelj“, čiji je predsjednik Mirko Kramberger.

Maštovite igre

Tim povodom ta Udruga je prezentirala i svoju svečanu zastavu koju je blagoslovio svećenik, a nakon svečanog postrojavanja sudionika, igre su mogle početi.

Igre su bile zamišljene maštovito i sadržajno, a još je važnije da su uspjele zabaviti i publiku, ali i one koji su se natjecali. Pravila igre objasnio je tajnik Udruge “Konj - moj prijatelj“ Danijel Leskovar. Bila je tu i igra zelendvorsko ubadanje, pandan Sinjskoj alki. Organizatori zelendvorskog konjičkog turnira uspjeli su igre približiti svim zainteresiranim jahačima jer se prijavljivalo na licu mjesta, a kao poklon za sudjelovanje svim natjecateljima dodijeljeni su simbolični pehari. Da cjelokupni turnir bude

Bile su organizirane i besplatne vožnje konjskim zapregama

zanimljiv od samog početka do kraja, garantirale su i ostale igre - jahanje staze spretnosti, konjički pikado, vožnja jednoprega i dvopre-

druga “Konj moj prijatelj” predstavila je svoju svečanu zastavu ga, konjička štafeta, prikaz preponskog jahanja… Na igre su se prijavili i dečki iz Velikog Trgov išća Mihael Čekolj i Matija Merkaš, gosti

zelendvorskog turnira koji su stigli iz Krapinsko-zagorske županije i koji su bili specifični po tome što su jahali bez sedla. Kažu, ne treba im, bolje im je tako. – Natjecat ćemo se u igrama staza spretnosti i konjički pikado - rekli su dečki. Kao gosti na zelendvorskom turniru bili su husari Varaždinske županije, gosti iz Krapinsko-zagorske županije, Bjelovarsko-bilogorske te Međimurske županije. Sudjelovalo je i desetak konjičkih klubova. Za dobro jelo pobrinuo se restoran “Zelendvor”, a zabava je dugo potrajala.

Mihael i Matija iz Velikog Trgovišća jašu bez sedla

Sofija Cingula i Darko Rušec

Žonglerska skupina Kick the street s glow stickovima

Nova zastava Udruge

A ovaj ljepotan malo je i ogladnio

Vjetar mrsi kosu

26 Putopisi

autor slike

21. srpnja 2009

Djeca su često puta potpuno nepismena, čak ne znaju ni koliko im je godina

Roditelj ne snosi nikakve sankcije ako dijete ne ide u školu

PUTOPIS Čakovčanka Nevenka Šardi posjetila je zanimljivu zemlju piramida - Egipat (1)

Zemlja bogate povijesti i gradova poludjelih šofera Taksi nije skup, ali u te leteće lijesove sjedate na vlastitu odgovornost

EGIPAT

Smjernice za bolji boravak

Piše: Nevenka Šaradi

Egipat je zemlja u kojoj se spaja suvremen i arhaičan način života. Ljudi ga vole zbog velikoga povijesnog i kulturnog značenja, topline ljudi, sunca i ljepote krajolika.

Druga Indija

Glavni grad Egipta je Kairo. Sinonim za njega je druga Indija, što svakome dovoljno govori s kakvim se sve problemima stanovništvo susreće. No, imate osjećaj da to njih uopće ne zabrinjava i nikakvo nije čudo vidjeti hrpe smeća i ljude koji pokraj mirno sjede ili pak shrvani umorom usput prespavaju na ulici. Glavni problem grada je nedostatak prostora pa se često deseteročlane obitelji zadovolje s jednom prostorijom u

Taksije u Kairu zovu letećim lijesovima

kojoj žive. Kako je prosječna plaća 60-70 eura, vrlo im je teško riješiti stambeno pitanje. Često na vrhu zgrada ima kokošinjaca i koza. Kultura stanovanja posve se razlikuje od one koju mi imamo. Kairo je grad koji ima više lica. Kontrast je uobičajena stvar, ulicom šetaju zapadno obučeni ljudi dok s druge strane čovjek vodi stado ovaca i time stvori neopisivu prometnu gužvu. Promet u Kairu je gust,

U Egiptu se spaja suvremen i arhaičan način života

na ulici se nalaze svi vozeći prema svome nahođenju. Neprestano se čuje truba poludjelih vozača, a oni koji nemaju trube, viču, lupaju ili mašu. Taksi u Kairu nije skup, ali sjedate u njega na vlastitu odgovornost jer ih zovu leteći lijesovi. Vozači su manijaci koji voze što je brže moguće kako bi što prije pokupili sljedeći teret i imali što veću zaradu. U pravilu se radi o Peugeot kombijima u kojima ima mjesta za 8 putnika.

Proizvodi kućne izrade

Iako je školovanje obvezno i besplatno, ne pohađaju nastavu sva djeca. Roditelj ne snosi nikakve sankcije ako dijete ne

ako je školovanje obvezno i besplatno, ne pohađaju nastavu sva djeca ide u školu pa su djeca često puta u potpunosti nepismena,

Roditelji često šalju djecu prodavati na ulicu

čak ne znaju ni koliko im je godina. Roditelji često šalju djecu prodavati na ulicu proizvode kućne izrade. Pa oni i kao odrasli ostaju na tom stupnju preživljavanja. Radeći na ulici, Egipćani svladavaju osnove stranih jezika, s lakoćom komuniciraju s turistima i to “samoobrazovanje“ je njihova jedina škola. Djeca su za naše pojmove preslobodna i neodgojena. Sve je to rezultat njihovog načina života i kulture kojoj pripadaju.

Cijepljenje nije propisano. Sa sobom svakako uzeti neki lijek protiv probavnih problema. Treba izbjegavati vodu koja nije flaširana, nikako uzimati led, svježe povrće i voće jesti samo ako se može oguliti npr. krastavci, rajčica, tikvice, lubenice, mango, banane… Hrana je ukusna i ako je termički obrađena, može se bez problema jesti. Od mesa Egipćani jedu piletinu, govedinu i ovčetinu za posebne prilike. Ribe su isto zastupljene u jelovniku. Kruh najčešće peku sami i izgledom je poput lepinje. U egipatskoj kuhinji, vrlo sličnoj turskoj, zastupljene su sve vrste povrća. Zbog religije većina muslimana ne pije alkohol. Imaju bezalkoholno pivo Stela i Sakkara. Nacionalno piće je čaj i to od hibiskusa ili metvice.

Kultura stanovanja posve se razlikuje od one koju mi imamo

Sport

21. srpnja 2009

27 sport@regionalni.com

West Bromwich Albion otvorio je novu nogometnu sezonu u Varaždinu, a rezultat susreta 2:2 najavio je i optimizam u povodu novog starta u prvoj Hrvatskoj nogometnoj ligi

NOGOMET Zlatko Horvat, predsjednik NK Varteks optimistično najavljuje HNL

Bit ćemo među prvih šest Nisam pristalica Lige 16 i smatram da ona ne donosi napredak Piše: DAMIR IVANĆIĆ damir@regionalni.com

Predsjednik NK Varteksa Zlatko Horvat optimist je uoči početka nove sezone HNL-a. - Ove sezone liga je proširena, ali moram reći da nisam pristalica Lige 16 i smatram da ona ne donosi napredak za hrvatski nogomet. Očekuje da Varteks, unatoč problemima, bude u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice i to u prvih šest ekipa. Imamo dosta novih igrača koji su se priključili prvoj ekipi iz naše omladinske škole. Smatram da je to pravi put i da s tim igračima možemo očekivati zanimljive sportske predstave. Žao mi je što se nismo uspjeli dogovoriti s Vukmanom, Melnjakom, Papom i Lučićem. S njima su razgovarali sportski direktor i svi ostali, ali njima Varteks nije bio opcija. Nama je savjest mirna, mi smo ponudili onoliko koliko možemo, a

SPONZORSTVA

Pipo podupire NK Dinamo Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec potpisala je dugoročni strateški ugovor s NK Dinamo iz Zagreba. - Kao izuzetno društveno odgovorno poduzeće kontinuirano podupiremo zdrav način življenja proizvodnjom zdrave i visoko kvalitetne hrane, ali i ulaganjem u okolinu u kojoj djelujemo. - naglasio je direktor Šegović. (di)

to je još uvijek iznad prosjeka ako ne uzmemo u obzir dva, tri naša kluba. Profesionalizam Osim u sportskom dijelu, u klub se posljednjih mjeseci radilo i na reorganizaciji uprave. - U nekoliko mjeseci mislim da smo uspjeli napraviti korak

PRORAČUN U rujnu se neće smanjivati sredstva namijenjena sportu

Zadržati dosadašnji nivo financiranja -

Rebalans gradskoga proračuna bit će negdje početkom rujna - najavio je Zlatko Horvat, predsjednik NK Varteks, ali i dogradonačelnik Grada Varaždina. - Sigurno će se odustati od nekih kapitalnih investicija, ali ja se zalažem da sport, kultura i školstvo ostanu na istoj razini. Vjerojatno će se štedjeti na troškovima službenih automobila, telefonskih računa, a vjerojatno

i plaća u gradskoj upravi. Ne bismo išli na smanjivanje sredstava za sport u rujnu, ali ne mogu garantirati, ovisno o razvoju situacije da do kraja godine i u tom području neće doći do smanjenja. Ipak ćemo pokušati održati dosadašnji nivo društvenog i komunalnog razvoja jer bi to bila velika stvar u ovom trenutku i dobro polazište za proračun u 2010. - dodao je Horvat.

finiranim pravilima. On je prvi operativac u klubu i točno su definirana ovlaštenja te sva prava i obveze. Tražim profesionalizam na svim razinama. Pojačali smo i marketing, a novi je i glasnogovornik. Donijeli smo i interni kodeks ponašanja igrača i zaposlenika, tako da ne ulaze jedni drugima u posao. Općenito rečeno, traži se puno veća

profesionalnost. Iz kluba je otišlo nekoliko igrača, a pojačanja još nisu stigla. - Varteks ima tradiciju i visoki rejting i stalno nam se javljaju igrači pa i sada imamo nekoliko na probi. Nastojat ćemo dovesti nekog od iskusnijih igrača na mjestu stopera, zadnjeg veznog i napadača. Na Brezovca, zbog oporavka nakon ozljede, ne

možemo računati do rujna. Iako je ostalo malo vremena za neka značajnija pojačanja Varteks je ponovo najveća pojačanja dobio iz svog podmlatka. Od mladih koji su se predstavili u pripremnom dijelu i utakmici protiv West Bromwich Albiona treba izdvojiti nekoliko imena, a ponajprije tu su Hojski, Krklec, Jagačić, Škvorc, Sušac i Tkalčić.

ao mi je što se nismo uspjeli dogovoriti s Vukmanom, Melnjakom, Papom i Lučićem naprijed u organizacijskom smislu. Na mjestu direktora, nakon obavljenih razgovora, zaključili smo da je najbolja opcija Branko Janžek, koji će nastavljati obavljati tu dužnost, ali pod precizno de-

Novi Varteks

Žele učiti i raditi - Mi treneri uvijek hvalimo rad na pripremama, ali ocjena i kruna rada su rezultati u prvenstvu.- naglašava Dražen besek, trener NK Varteks. - Naši novi mladi igrači pripadaju generaciji koja želi učiti, raditi i napredovati. Prvenstvo će biti nepoznanica, ima puno igrača bez prvoligaškog iskustva, ali s puno velikih ambicija. Nadam se da ćemo pružiti dobre partije koje će zainteresirati gledatelje kako bi nam svima sudjelovanje u prvenstvu bilo i zadovoljstvo - dodao je Besek. Nakon subotnjeg remija sa West Bromwich Albionom od 2:2 Besek je zadovoljan ali i suzdržan. - Ovo su pripreme i naši pravi ispiti tek slijede. Ako će biti strpljenja ova momčad može za nekoliko godina igrati i natjecateljske utakmice s ovakvim protivnicima. - zaključio je Besek.

TENIS Dvotjedna Ljetna škola tenisa u Topličici TK Novi Marof

Baza mladih sportaša Tr idesetak mladih tenisačica i tenisača završilo je dvotjednu ljetnu školu koja se održavala u Topličici na terenima tenis kluba “Novi Marof”. Prema r iječ ima trenera Stjepana Novaka, škola je opravdala svoje postojanje, jer su u njoj svi početnici uspjeli proigrati i dobiti

osnove tenisa, a oni stariji unaprijedili su svoje znanje. - Ovo je druga godina zaredom kako najmlađi tenisači dolaze u ljetnu školu i vidljiv je napredak, a najvažnije je to što je klub sebi stvorio bazu mladih igrača koji uz daljnje treninge mogu postići dobre rezultate - istaknuo je Novak. Zadnji dan ljetne škole tenisa

održan je turnir svih polaznika, a medalje i diplome sudionicima je podijelio predsjednik kluba Darko Hrenić. Kako ističu u klubu, praksa održavanja obuke mladih tenisača nastavit će se i ubuduće, u ljetnim i zimskim terminima, jer postoji interes djece i roditelja za ovakav vid sportske aktivnosti. (dp)

Tridesetak mladih polazilo je Ljetnu školu tenisa u Topličici

28 Sport

U zaleđu

Manje gledatelja – manje novca? O

vaj su tjedan u Varaždinu održane dvije sportske priredbe uz koje su se vezivali komentari o broju gledatelja. ajprije je u srijedu održan Međunarodni atletski miting Varaždin 2009, a zatim u subotu i Damir IVANČIĆ prijateljska nogometna urednik sportske utakmica Varteks – West rubrike Bromwich Albion. Na atletskoj priredbi osim sudionika i njihove pratnje te organizatora nije bilo gledatelja, što je već postalo tradicionalno. Na nogometnoj utakmici se skupilo oko 1500 gledatelja, a očekivalo se znatno više s obzirom na dolazak zvučnog engleskog kluba i popularnost nogometa. oliko gledatelja bilo je i primjerice na finalu nogometnog kupa Županijskog nogometnog saveza u kojem su igrale dvije niskobudžetne nogometne momčadi. više sportskih diskusija postavljalo se pitanje zašto ima manje gledatelja od očekivaniog broja i uglavnom se dolazilo do sličnih odgovora, kojima je zajednički nazivnik – kvaliteta. Bilo koja varaždinska sportska ekipa koja bi kroz nekoliko utakmica prikazala kvalitetnu igru imala bi znatno veći broj gledatelja nego prije. Atraktivnost i popularnost sporta, medijska prezentacija te igranje domaćih sportaša još su neki elementi koji pridonose povećanju broja gledatelja. To znaju i u varaždinskim sportskim klubovima, ali neki element u tom nizu često nedostaje. doba općepriznate recesije ovaj problem može se izravno vezati i s financijama. Netko može postaviti pitanje u kojoj mjeri i koju sportsku manifestaciju ili sport financirati novcem poreznih obveznika ako uzmemo za jedan od elemenata i interes gledatelja.

21. srpnja 2009

RITMIČKA GIMNASTIKA Anamarija Želimorski, višestruka

Nastup u Japanu bit će vjerojatno i moj posljednji Mnogi ne znaju o ritmičkoj gimnastici gotovo ništa, jer nije popularan i masovan sport Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Anamarija Želimorski, višestruka kadetska, juniorska i seniorska prvakinja Hrvatske u ritmičkoj gimnastici i standardna reprezentativka nalazi se na životnoj prekretnici. Upisala je studij kinezologije i najvjerojatnije će joj nastup u rujnu na Svjetskom prvenstvu u Japanu biti posljednje natjecanje kao aktivne sportašice. - Ritmičku gimnastiku sam počela trenirati sa šest godina i to sasvim slučajno. Kod kuće sam izluđivala roditelje, sjedila sam na glavi i gledala TV i jedna njihova prijateljica im je predložila da me odvedu na ritmičku gimnastiku. Trenerica nije baš bila oduševljena kada sam došla. Imala sam dosta tvrdu kičmu, tvrde noge i stopala, a to je dosta veliki minus za početak. Rekla je na kraju: “Pa neka ostane, nek’ se rekreira.” Trud nikada ne propada. Ja sam se na svakom treningu trudila i to je bilo i nagrađeno. Od početka imam samo jednu

rud nikada ne propada, ja sam se na svakom treningu trudila i to je bilo i nagrađeno

Anamarija Želimorski cijelu sportsku karijeru provela je s trenericom Natalijom Gotal

trenericu, Nataliju Gotal. U međuvremenu su kod nas bili i mnogi strani treneri npr. iz Rusije i Slovačke, ali to je bilo samo za vrijeme priprema. Također su znale doći i starije cure koje su prije trenirale kao i Sanja Žganec Levanić. Ritmička gimnastika ne spada među popularne sportove, kako bi ti opisala ritmičku gimnastiku kao sport? - Mnogi ne znaju o ritmičkoj gimnastici gotovo ništa, jer nije popularan i masovan sport. Dok ja kažem “ritmička gimnastika”, svi to povezuju s gimnastikom, a to je potpuno drugačiji sport. Mi vježbamo

Sport 29

21. srpnja 2009

a kadetska, juniorska i seniorska prvakinja

Kroz sport je naučila i neke životne lekcije kao npr. kako se nositi s nepravdom

s rekvizitima, imamo loptu, vijaču, čunjeve, traku i obruč. Najmlađi vježbaju i bez rekvizita. To je većina rekvizita s kojima se radi, nema npr. grede i preskoka. Ne radimo salta, on uopće ne postoji u ritmičkoj gimnastici. Mi radimo ravnoteže s nogom naprijed, iza, sa strane, zatim skokove, rastezanja, okreti pa balet. Znamo raditi za zagrijavanja i rad s rekvizitima. Dok je trajala nastava, imala sam četiri sata dnevno trening uz sat pripreme, svaki dan. Ukupno pet sati odjednom ili u dva puta na dan. Ponekad je nedjelja slobodna, ali u pravilu svaki dan je trening. Kako izgledaju treninzi? - Mi konstantno vježbamo isto i nema opuštanja. Jedino oko Božića i oko mjesec dana

i konstantno vježbamo i nema opuštanja kroz ljeto imamo odmor da se opustimo od napora. Na treningu počinjemo s laganim rastezanjem, onda obično napravimo kompleks s vijačom ili nešto slično kao npr. skokove za zagrijavanje, rastezanje, špage i to, balet, okrete pa ravnoteže, skokove pa onda tek uzimamo rekvizit i idemo na vježbe. Po pet vježbi u nekoliko dijelova i naravno drilanje elemenata po 101 ili 51 put. Ovisi o elementu i koliko nam ide.

Vrhunski nastupi

Koje bi rezultate izdvojila iz svoje sportske karijere? - Pr vakinja Hr vatske od 2001. do nedavno. Ove godine sam bila prva, druga i treća u pojedinačnom natjecanju, a višeboj još nije bio. On će

BUDUĆNOST

Nastavnica tjelesnog i trenerica Završila sam Prvu gimnaziju, a u slobodno vrijeme se družim s prijateljima i obitelji, tako nadoknađujem vrijeme koje provodim na treninzima. Ovih sam dana upisala Kineziološki fakultet i sada mi je cilj završiti ga i zatim raditi kao trenerica ili čak bih radije radila u školi s djecom kao nastavnica tjelesnog, a dodatno u klubu. Mislim da ću prestati aktivno trenirati jer bi bilo teško uskladiti fakultet u Zagrebu i treninge u Varaždinu. U Zagrebu ne bih trenirala, ja sam vjerna svome klubu. Svjetsko prvenstvo bit će najvjerojatnije moje završno natjecanje kao aktivne ritmičke gimnastičarke. Ja sam već i prije mislila odustati jer ima teških trenutaka. Ritmička gimnastika je

REZULTATI

Prošle godine 11 medalja Prošle godine, kada je proglašena sportašicom godine grada Varaždina, osvojila je 11 medalja, 6 zlatnih, 2 srebrne i 3 brončane. Osim naslova prvakinje Hrvatske bila je 6. u višeboju na 12. International Tournament Madeira Islands, plasirala se u sva četiri finala na tom natjecanju gdje osvaja 6. mjesta s čunjevima i trakom te 1. mjesto na međunarodnom turniru u poljskom Wrozlawu. Sudjelovala je i na turnirima u Kievu, Portimau, Corbeil-Essoniseu kao članica reprezentacije.

Dnevno po pet sati treninga

Matea 8. juniorka na svijetu Hrvatska juniorka u složenom luku Matea Kolarek osvojila je 8. mjesto na 11. juniorskom i 5. kadetskom svjetskom prvenstvu FITA vanjsko metno kolo koje je održano u Ogdenu u Sjedinjenim Amer ičk im Državama. Matea je kvalifikacije završila na 17. mjestu s pogođenih 1304 kruga. U šesnaestini finala sa 105:104 dobila je predstavnicu Puerto Rica, Lailu Velez, što ju je u osminu finala odvelo na 1. iz kvalifikacija s pogođenih 1387 krugova, Amerikanku Samanthu Pruitte. Matea je napravila iznenađenje i

sa 112:109 pobijedila suparnicu i ušla u četvrtinu finala. U ovom meču sa 115:107 bolja je ipak bila Ruskinja Ekaterina Korobeynikova koja je na kraju osvojila drugo mjesto, a zlatna je bila Inge Van Caspel iz Nizozemske.Svjetsko juniorsko i kadetsko prvenstvo održano je u gradiću Ogdenu smještenom pokraj povijesno poznatog sjecišta transkontinentalne željeznice gdje su se 1896. godine sastale istočna i zapadna željeznička pruga Željeznica Sjedinjenih Američkih Država. 440 mladih

natjecatelja iz 55 zemalja svijeta odmjerili su snage na terenima Državnog sveučilišta Weber (Weber State University) dok su finalna natjecanja održana u samom gradu. (dp)

ATLETIKA Međunarodni atletski miting Varaždin 2009

Slaba konkurencija

Nastupilo je oko 120 atletičara u 18 disciplina, u muškoj i ženskoj konkurenciji

težak sport, traži puno odricanja, ali nisam mogla tek tako odustati, srce ti ne da. Naporna su natjecanja koja se odvijaju svaki tjedan - to je vrlo velik napor. Mislim da mi treninzi i natjecanja nisu utjecali na školu. Kada netko nešto hoće, onda i može, mislim da sam sve uspjela uskladiti. Bila sam vrlo dobra učenica, skoro odlična, a matura je bila odlična.

biti u drugoj polovici godine, ali mislim da neću nastupiti. Svjetsko prvenstvo u Japanu od 3. do 13. rujna ove godine trebalo bi mi biti zadnje natjecanje jer krećem na studij. Na Svjetskom prvenstvu ću nastupiti u svim disciplinama - vijača, obruč, lopta i traka. Svake godine jedan rekvizit otpada pa tako ove godine seniorke nemaju čunjeve. U Japanu želim što bolje nastupiti, to je jedino važno a ukupni rezultat ćemo vidjeti. Bila sam na europskom juniorskom natjecanju prije dvije, tri godine - tamo sam imala najznačajniji rezultat, 34. mjesto iz vijače. Meni je to bio najznačajniji jer sam bila na polovici a to je teško postići i samim tim što smo iz Hrvatske. Vodeće zemlje u ritmičkoj gimnastici su Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Bugarska.

Dobila sam “feeling” za rad s djecom Nakon aktivne sportske karijere, kakvu bi poruku poslala onima koji tek počinju tre nirati? Samo trud i odricanje je jedino važno u ovom sportu. Trud nikad neće propasti, uvijek je nagrađen. Mislim da se isplatilo raditi. Dobila sam “feeling” za rad s djecom i naravno to je povezano s

STRELIČARSTVO 11. juniorsko i 5. kadetsko svjetsko prvenstvo

fakultetom koji sam izabrala, jer se vjerojatno ne bih odlučila za kineziologiju da nisam trenirala. Naučila sam i neke vrijedne lekcije iz života npr. kako se nositi s nepravdom i kako prihvatiti poraz. Ostalo mi je vremmena i za hobi, glazbu i filmove. Imam psića Zakija, s kojim idem na Dravu da se malo istrči i okupa.

Željko Vincek postigao je svoj najbolji rezultat sezone na 400 metara Piše:DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Izuzetno vruće i sparno vrijeme nije išlo na ruku atletičarima koji su se okupili na SC-u Sloboda kako bi se natjecali na Međunarodnom atletskom mitingu Varaždin 2009. Nastupilo je oko 120 atletičara u 18 disciplina, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Prema rezultatima, moglo bi se reći da je upitna kvaliteta mitinga jer u nekim disciplinama nije bilo prave konkurencije. Rezultati atletičara: 100 m: 1. Grabušić (MZ) 10,77, 2. Pekić (KAT) 10,97, 3. Stipčević (DZ) 10,97;200 m: 1. Pekić (KAT) 22,16, 2. Šoprek (VŽ) 22,59, 3. Stipaničev (ST) 22.73; 400 m: 1. Vincek (VŽ) 46,74, 2. Kecman (BIH) 48,22, 3. Hižman (MČ) 49,52; 800 m: 1. Stanivuković (BIH) 1:58,33, 2. Valičević (MZ) 1:58,75, 3. Crnjaković (ZG) 1:59,05; 100 m prepone: 1. Grabušić (MZ) 14,05, 2. Huseinspahić (BIH) 15,99, 3. Puklavec (Nedelišće) 16,77; skok u dalj: 1. Pervan (ZD) 7,53, 2. Bregu (ALB) 7,41,

Ponovo manjak gledatelja Od ostvarenih rezultata treba izdvojiti Anitu Banović, članicu Hrvatske atletske reprezentacije i atletskog kluba Agram iz Zagreba u utrci na 400 m koju je pretrčala za 54,31 s, te hitac Andrasa Haklitsa, člana Dinama – Zrinjevac, koji je bacio kladivo 75,78 m. Od ostalih rezultata najzanimljiviji je onaj Željka Vinceka na 400 m 46,74 s, što mu je najbolji rezultat sezone. Interesantno je bilo pratiti i dvoboj u bacanju kugle između Nedžada Mulabegovića i Amerikanca Manza kojeg je domaći bacač pobijedio za dva centimetra rezultatom 19,62 m. Gledatelji su ponovo podbacili, iako je bilo zanimljivih natjecanja koja su bila korektno vođena.

3. Pucelj (DZ) 7,32; skok u vis: 1. Puklavec (N) 1,95, Barić (DZ) 1,80, 3. Bračko (MČ) 1,70;

nekim disciplinama nije bilo konkurnecije kugla: 1. Mulabegović (KAT) 19,62, 2. Manz (SAD) 19,60, 3. Mešić (BIH) 19,15; disk: 1. Beširević (BIH) 50,73, 2. Šebalj (ZG) 50,52, 3. Novoselec (VŽ) 43,77; kladivo: 1. Haklits (DZ) 75,78, 2. Vilić (BIH) 58,62, 3. Krizmanić (ZG) 48,68; koplje: 1. Žunić (ASK ZD) 65,24,

2. Mileusnić (BIH) 55,04, 3. Burnać (ZG) 53,68. Rezultati atletičarki:100 m: 1. Banović M. (DZ) 12,36, 2. Parlov (KAT) 12,41, 3. Barudnič (SLO) 12,86; 200 m: 1. Banović M. (DZ) 24,34, 2. Parlov (KAT) 24,69, 3. Shala (ALB) 25,12; 400 m: 1. Banović A. (Agram) 54,31, 2. Hižman (MČ) 56,07, 3. Račić (BIH) 57,98; 800 m: 1. Gega (ALB) 2:09,73, 2. Žalac (Agram) 2:11,86, 3. Turk (Agr) 2:12,29; 100 m prepone: 1. Jelić-Balta (BJ) 16,67; troskok: 1. Krnjeta (DZ) 13,05, 2. Babić (DZ) 12,80, 3. Gredelj (Agr) 12,33;disk: 1. Tešanović (BIH) 46,53, 2. Iveković (DZ) 37,06.

30 Sport

21. srpnja 2009

Pobjednici su ponosno u svojim rukama držali pehare

Dečki su trebali pokazati kakvi su u piljenju drva

TU KRAJ NAS U Slugovinama održano finale 5. dječjih seoskih igara

Tri puta hura za mališane pobjednike iz Beretinca!!! U finalu su se natjecale ekipe iz Beretinca, Tomaševca i Beletinca

LOKACIJA

Lijepe Slugovine

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

SEKETIN - Djeca s područja općine Sveti Ilija i naselja Beretinec odmjerila su svoje snage u finalnom srazu 5. dječjih seoskih igara “Slugovine” 2009. godine.

Potrebne vještine

Između tri finalista pobjedu je odnijela ekipa iz Beretinca, drugo mjesto pripalo je mališanima iz Beletinca, a treće mjesto ekipi iz Tomaševca Biškupečkog. Zanimljivo je to da se mališani nisu u finalu više natjecali u standardnim igrama već se prišlo, prema riječima Darka Meštrića, voditelja Udruge “Moj hobi”, koja je i organizator igara, edukativnim, zabavnim te korisnim

A zatim malo borbe sa šatorom

igrama. Tako su se mališani natjecali u piljenju drva, vještini koja je njihovim djedovima išla kao od ruke, no i mališani su se u tome trudili. U igrama je bio prisutan i izviđački štih. Naime, djeca su se natjecala u postavljanju šatora. Trebali su iskazati vještine poput punjenja boca vodom, okušati se u kuglani s loptom, vožnji biciklom preko prepreka i bacanje loptica u koš. Osobito je zanimljiv bio susret rukometnih ekipa iz

Potrebna je bila i vještina bacanja loptica u koš

Na okupu ekipa s peharom u Slugovinama

Rukometnog kluba Kneginec te zajedničke reprezentacije općine Sveti Ilija i Beretinec

finalu nisu bile standardne, već zabavne i edukativne igre gdje su djeca pokazala kako se i na travi može igrati rukomet, istaknuo je Darko Meštrić,

stvarni, ali i kreativni voditelj ovih igara. - Ove igre su još jednom potvrdile velik entuzijazam djece za razne igre u prirodi, želju za natjecanjem, a naša udruga omogućila im je da svoje sposobnosti pokažu i drugima te da dječji ljetni praznici budu ispunjeni kvalitetnim edukativnim sadržajima - istaknuo je Darko Meštrić, voditelj Udruge “Moj hobi”. Izvršni odbor Udruge zahvaljuje Općini Sveti Ilija na pokroviteljstvu

Na Slugovinama je bila kuglana, ali s loptom

igara, Mjesnom odboru Seketin te brojnim roditeljima na podršci i pomoći tijekom igara. A nakon f inalnog sraza u prelijepim Slugovinama, članovi Udruge “Moj hobi” pod vodstvom Darka Meštrića nastupili su i u ponedjeljak povodom Dana općine Sveti Ilija. Prisutnima su priredili cjelovečernji kulturni i zabavni program, a obilježili su i petnaest godina Nogometnog kluba “Obreš”.

Finale Petih dječjih seoskih igara, kao i sva tri kvalifikacijska susreta, održao se u Slugovinama. Slugovine su pitoma kotlina s bogatim krajobrazom u Seketinu, a kao stvorene su za održavanje raznih igara, susreta i natjecanja. Iako su se ove godine u igrama natjecala djeca iz općine Sveti Ilija i naselja Beretinec dogodine se natjecanje planira proširiti i na susjedne općine. Ove su igre inače jedinstvene u županijskim okvirima, a da njihovi organizatori imaju veliko srce pokazali su kada su igre započeli minutom šutnje za tragično preminulu djevojčicu Mihaelu Žmuk iz Lužana Biškupečkog na čije je tijelo pao nogometni gol i, nažalost, usmrtio je. No, njenog lica sjećat će se vječno djeca sa Slugovina.

A punile su se i boce s vodom čvrstom rukom

21. srpnja 2009

Oglas 31

32 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Nastanak crkve Majke Božje Gorske U

davna vremena na vrhu jednog brijega podno planine Ivanščice nalazila se velika pećina, a uz nju kamena stijena. Na tom mjestu odlučila je Majka Božja sagraditi crkvu u kojoj bi se narod molio Gospi i Svevišnjem. Ali, gle! I sam Nečastivi, onaj crni vrag, oličenje zla, bacio je oko na tu pećinu. Kada je vidio da Gospa obilazi tu pećinu, priđe joj i upita što ona tu radi. Gospa mu odgovori da želi ovdje podići svoju crkvu. Vrag, usplahiren tom odlukom, reče Gospi da i on želi ovdje podići svoj &#8222;Hram zla“. I tako se za ovu pećinu počnu boriti Gospa i Vrag. a Gospinu zapovijed počeše anđeli nositi i slagati okolno kamenje i kamenje s drugih bregova Ivanščice za buduću crkvu. Što su anđeli po danju kamenja donijeli i složili, to bi Vrag i njegovi pomoćnici, zli dusi, po noći razbacali. No, anđeli su bili uspješniji. Vragovi nisu stigli toliko kamenja razbacati, koliko bi ih anđeli donijeli. ada je Vrag vidio da neće uspjeti u svojem naumu, pokuša on spriječiti gradnju crkve na drugi način. Zaposli on svoje pomoćnike dolje u dolini uz loborski potok Reku da sagrade veliku kamenu branu kako bi voda potopila sve prilaze brdu, gdje je pomalo nastajala crkva. &#8222;Bit će to velika voda i nitko od naroda neće moći prići Gospinoj crkvi“, reče Vrag. ada je brana bila skoro gotova, trebalo ju je samo zatvoriti jednim velikim kamenom. I dok su vragovi vukli taj kamen i u trenutku kada su htjeli njime zatvoriti branu, zazvone anđeli zvonima na Gospinoj crkvi i tako označe njezino završenje. Pred anđeoskom zvonjavom pobješnjeli Vrag odustane od svoje nakane i izgubi se u gustim šumama Ivanščice. A narod loborskoga kraja nazove ovu crkvu Gospi u čast – crkvom Majke Božje Gorske. Štovali su u njoj Gospu, skrbili za crkvu, a Gospa im je od tada pa sve do danas uzvraćala svojim brojnim milostima i uslišavala njihove molitve i zagovore.

21. srpnja 2009

ISTRAŽUJEMO Kako se jelo u biblijsko doba? (2)

Jela starih naroda Kod drevnih naroda, siromah je bio više nego dobrodošao za stol Piše: GORDANA IGREC

Kakva je razlika između kuhinje u biblijsko doba i ove naše suvremene, posebice ove koja dolazi iz Varaždina i njegove okolice, a u kojoj za razliku od mediteranske kuhinje i košer prehrane kakva od pamtivjeka obilježava židovsku kuhinju na kojoj je izrastao i Isus Krist, prevladavaju svinjski kotleti i šnicli udruženi s puricama, patkama, guskama i piletinom uz dodatke mlinaca, suhih širokih rezanaca ili krumpira obilato začinjenim svinjskom masti ili gustim, sočnim umacima? U izboru namirnica s kojima se svaka domaćica mora snalaziti, svakako da postoji razlika, ali u žaru i zanosu kuhanja, požrtvovnosti i ljubavi s kojom se kuha svakako – ne! Čak i ne postoji razlika u nedoumicama s kojima se susreću sve domaćice kad jedva koncem mjeseca trebaju spojiti kraj s krajem.

Seljački obrok

U knjizi “Biblijska gozba” zabilježeno je da je “primjer jednostavnog seljačkog obroka jelovnik prvog zajedničkog objeda Rute i Boaza, kruh umočen u vinski ocat i prženo žito, koji je bilo lako prenijeti do polja i pojesti prilikom

rvi zajednički objed Rute i Boaza primjer je jednostavnog seljačkog jela stanke u radu seljaka”. Za razliku od biblijskog doba, u nas se seljački objed (posebice u Slavoniji) sastojao od puno mesa, domaćeg sira i mesnih prerađevina. Kako se pak jelo za stolom u Isusovo doba? “Današnji

Mediteranski plodovi obilježavaju židovsku kuhinju na kojoj je izrastao i Isus Krist

Crtica iz knjige Ephraima Kishona O tome kako se danas večera ili objeduje u suvremenom Izraelu na sebi svojstven, humorističan način ispričao je književnik Ephraim Kishon u knjizi “Kod kuće je najgore”. Pa, poslušajmo: “...Već sam spomenuo da od jutra nismo ništa jeli. Zato sad nismo mogli prestati jesti. U meni je nestalo i posljednjeg traga samokontrole. Trpao sam u usta sve što mi je bilo na dohvat ruke. Slani su mi štapići toliko hrskali u ustima da sam gotovo oglušio. Pomalo mi se vrtjelo u glavi. Nije ni čudo jer, kad se sve zbroji, imao sam u želucu oko

domaćin ili domaćica, koji se trude oko predjela i iznose u blagavaonicu ukusno aranžirani pladanj s predjelom dok se u kuhinji dovršava glavno jelo, cijenit će sličnost današnjih običaja s drevnim rasporedom jela, opisanim u manje poznatoj raspravi Dereh Erec Zuta, koja potječe iz II. stoljeća: gosti ulaze u čekaonicu i sjedaju na klupe ili naslonjače dok se svi ne okupe. U Jeruzalemu bijaše strog običaj da, dok su ubrusi prebačeni preko vrata, gosti mogu ulaziti. Jednom kad se

dvije kile kikirikija, pola maslinovog drveta i ocean pun soli... Moja žena, pošto je pojela i zadnju karamelu, zurila je u mene tupim, ljepljivim pogledom... Imao sam osjećaj da ću se raspuknuti. Nisam mogao više ni pomisliti na jelo... samo ne jelo... nikad više jelo... Gospodo, izvolite, prijeđite ovamo! Gospođa Spiegel širom je otvorila vrata susjedne sobe. Ugledali smo dug stol prekriven bijelim stolnjakom, a na njemu... o, ne... ne... puran, juha od gljiva, prženi krumpirići, šparoge, salate, umaci...”

ubrusi maknu više nikome nije dopušteno ulaziti.”, piše Miriam Feinberg Vamosh u knjizi “Biblijska gozba” te dodaje kako u “Isusovo doba, rimski muškarci nisu jeli za istim stolom sa ženama i djecom. Židovske su obitelji odbacile taj običaj i jele su skupa. Hollywoodu usprkos, ne smijemo zamišljati drevne ljude kako neprestance objeduju na raskošnim gozbama. Većina naroda, tada kao i sada, nije to činila: seljaci bi, pr imjer ice, jeli lagani doručak kasno prijepodne,

a glavni su obrok pojeli navečer. Kao što je spomenuto, siromah je bio više nego dobrodošao za stol, ali je običaj nalagao određeni raspored sjedenja, razrađen čak dotle da se znalo tko prvi sjeda. Kod poučavanja, prvenstvo treba dati mudrosti, a kod gozbe, dobi”. Do prije kojih sto godina unatrag nije bila nikakva rijetkost, čak štoviše pravilo, da u obiteljima diljem Hrvatskog zagorja djeca ne objeduju zajedno sa starijima, uz poneku obitelj kao iznimku.

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić Većina drevnih naroda jela lagani doručak kasno prijepodne

Kod poučavanja, prvenstvo ima mudrost, a kod gozbe, dob

Vidokrug 33

21. srpnja 2009

S pogonom na “sva četiri” ovaj legendarni američki džip prošao je tisuće kilometara, a ponosni vlasnik u svog ljepotana sjeda samo u vojničkoj jakni

USPJEH Sva sila vozila “Made in USA“ slila se u Mursko Središće

Miting američkih vozila ‘’Custom bike show’’ s preradama američkih motocikala Harley Davidson bio je posebno atraktivna smotra Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

MURSKO SREDIŠĆE – Na internacionalnom mitingu američkih automobila, prvom takve vrste u Hrvatskoj, predstavilo se pedesetak vlasnika automobila i tridesetak vlasnika motocikala. Ljubiteljima automobila i motocikala iz Hrvatske stigli su gosti iz susjednih zemalja, a kako doznajemo od organizatora ovog mitinga Nevena Faića, okupljanje će zasigurno postati tradicionalno.

Svijet za sebe

- Potvrdila su se naša očekivanja i posjetitelji su zaista imali što vidjeti, tim prije što su već na premijerni miting stigli naši gosti iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Francuske. Mi, koji držimo američka

vozila posebnima, svijet smo za sebe. Nama nije dovoljno sjesti u njih, upaliti motor i juriti cestama. Nama je poseban “gušt“ druženje, prerada, ali i restauracija vozila – otkrio nam je Neven Faić. Za mjesto održavanja pr vog susreta znakovitog naziva “Trash and Burn“ odabrana je pivovara Cimper, nekadašnji pogon

avečer su slijedili nastupi nekoliko rockabilly rock and roll grupa rudnika, a danas turistički kompleks u Murskom Središću. Program je počeo u subotu u 12 sati i trajao sve do 2 sata iza ponoći. Uz zajedničko druženje priređen je i bogati program. ‘’Custom bike show’’

Američke “krstarice”, tako neki zovu motore Harley Davidson

s preradama američkih motocikala Harley Davidson bilo je samo jedno od nekoliko mjesta na kojima se zaista imalo što vidjeti. Navečer su slijedili nastupi nekoliko rockabilly rock and roll grupa i neizbježan ‘’erotic show’’. U nedjelju, za sve vlasnike američkih automobila osiguran je besplatni doručak i kava, nakon čega su podijeljena priznanja i pehari za najljepše automobile. Odabir ocjenjivačkoj komisiji nije bio nimalo jednostavan. Primjerice “slovenski“ Chevrolet G – 20 (proizveden 1986. godine) Roka Večerina iznutra više liči na neku skupocjenu jahtu nego na obiteljsku limuzinu. Pogađate, ima krevet, TV, frižidere i svu silu opreme. Leđa mu krasi nosač sa zastavom Konfederacije i upečatljiv natpis: Jesus is my airbag (Bog je moj zračni jastuk)!

34 Zdravlje

21. srpnja 2009

RAZGOVORI O SEKSU Profesor doktor Aleksandar Štulhofer o seksualnosti (3)

Dug put do seksualnih sloboda Restriktivni odnos prema seksualnosti u 19. stoljeću temelji se na tadašnjoj medicinskoj znanosti: jedna od teza bila da je masturbacija kronična bolest. To shvaćamo kao šarlatanstvo Piše: GORDANA IGREC

lazima medicinskih znanosti, koje danas doživljavamo kao

šarlatanstvo koje je odavno prestalo biti bilo što osim predmet poruge. Jedna od centralnih teza tog vremena jest da je masturbacija kronična i letalna bolest koja u većini slučajeva dovodi do potpune fizičke i psihičke destrukcije pojedinaca - pojašnjava. Ističe da je tek 20. stoljeće doista počelo širiti prostore seksualnih sloboda i uočavati postojanje ženskih seksualnih potreba. - Već se 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća pojavljuju u velikim urbanim središtima seksualne supkulture koje prkose uvriježenim normama. Riječ je o homoseksualnim zajednicama, transvestitskim zabavama i seksualno liberalnim kružocima, uglavnom nevidljivim za javnost, no aktivnim i utjecajnim, poglavito u artističkim krugovima. Takve zajednice postoje u američkim i europskim metropolama, u kojima oslobađanje seksualnosti postaje dio avangardnog otpora društvenim konvencijama – rekao je prof. Štulhofer.

Potpis pod sliku

Konačna prekretnica zbiva se u 50-tim i 60-tim godinama, u vrijeme koje danas nazivamo seksualnom revolucijom. Ta su zbivanja, po prvi put u povijesti, doista revolucionirala žensku seksualnost, ponajprije priznajući njezino postojanje i važnost. Od tog trenutka, žene malo po malo osvajaju seksualne slobode koje su prije vrijedile isključivo za muškarce. Tzv. dvostruki standard u pitanjima seksualnog morala počinje odumirati. U sljedećem broju: Što je dovelo do seksualne revolucije?

- Restriktivna doktrina ljudske seksualnosti je s renesansom dovedena u pitanje, barem na razini umjetničkih eksperimenata i protoznanstvenih istraživanja, poput Leonardov ih anatomsk ih istraživanja – navodi prof. dr. Aleksandar Štulhofer. Taj protest, dodaje, nalazimo i u drugim, kasnijim epohama, najčešće vezan uz moćne i bogate društvene skupine, poput dvorskih kultura.

Šarlatanstvo

Preskočimo li niz stoljeća, polovinom 19. stoljeća nastaje novi tip restriktivnog odnosa prema seksualnosti. - On više ne počiva na kršćanskoj doktrini, nego na tadašnjim na-

ek u 20. stoljeću širenje seksualnih sloboda i uočavanje ženskih potreba

Prekretnica

U 19. stoljeću prostitucija je bila prihvaćena: trebala je zaštititi uzorne građanke od seksualnog apetita njihovih supružnika

VIKTORIJANSTVO Eksplozija prostitucije tijekom 19. stoljeća

Zaštita žena od muške požude - U cjelini, seksualnost je u vrijeme viktorijanstva (19. stoljeće) primarno društveno opasna pojava – kaže prof. dr. Aleksandar Štulhofer. Dodaje da su, prema vjerovanju tog vremena, muškarci animalna bića kojima vlada demon seksualnosti, a za razliku od njih, žene su

više duhovna bića koja treba nekako zaštititi od neobuzdane muške požude. Tako nastaje društveno prihvaćanje prostitucije i njezina eksplozija u urbanim centrima tijekom 19. stoljeća. - Prostitucija je ispušni ventil. Smatra se da postoji

Savjeti iz ordinacije

jedan dio žena koje su ovako ili onako izgubljene za društvo, koje se nalaze na moralnom dnu te ih se koristi kao poligon za iskazivanje muškog demona požude. To je trebalo zaštititi uzorne građanke od seksualnog apetita njihovih supružnika – pojašnjava Štulhofer.

Početak seksualnih sloboda: Louise Brooks kao Lulu u filmu “Pandorina kutija” (1929.)

Potpis pod sliku

Pojačana pigmentacija – problem za oboljele S

obzirom na to da je sada godišnje doba kada je naša koža jače izložena vanjskim utjecajima, pisat ćemo nešto o hiperpigmentaciji. dravstveni problemi uzrokovani kozmetskim nedostacima u mlađoj populaciji u izrazitom su porastu, nisu zanemarivi ni u srednjoj životnoj dobi, a zahvaćaju i mlađu seniorsku dob. bog nedovoljne medicinske zainteresiranosti dosad im nije pridavana potrebna pozornost. Velik je broj različitih

Z Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

hiperpigmentacija kože, pa donosimo samo najčešće entitete i one koji, s obzirom na to da se pojavljuju na izloženim dijelovima kože, uzrokuju najveće probleme oboljelima. oja naše kože ovisi o nekoliko činitelja: pigmentima iz krvnih stanica (plavom i crvenom oksihemoglobinu), žutim pigmentima koje unosimo hranom (karotenoidima), a u najvećoj mjeri o količini stvaranja smeđeg pigmenta melanina. Prema količini pigmenta na koži koja nije

izložena suncu (npr. unutarnja strana nadlaktice) i prema reakciji kože nakon određenog vremena izloženosti UV zrakama određujemo tip kože (tip I-IV): tip I - koža s vrlo malo pigmenta i obveznom pojavom crvenila i opeklina na UV izloženost, a tip IV je koža s izrazito puno pigmenta i bez reakcija na UV izloženost. snovna uloga pigmenta melanina upravo je zaštita kože i cijelog organizma od štetnog djelovanja sunčevog zračenja. Danas uglavnom

govorimo o štetnom djelovanju ultraljubičastog dijela sunčevog spektra, tj. UVA i UVB zrakama koje se okrivljuju za nastanak raka kože, malignu transformaciju nevusa (madeža), starenje kože, a osobito za preuranjeno starenje kože. sim starenja kože i bolesti koje doista mogu ugroziti ljudsko zdravlje, sunčeva svjetlost igra važnu ulogu u stanjima koje nazivamo poremećajima pigmentac ije, odnosno u ovom slučaju hiperpigmentacije kože.

iperpigmentacije nastaju ili zbog povećanog broja pigmentnih stanica u koži ili zbog njihove pojačane funkcije, odnosno povećanog stvaranja pigmenta melanina. aj višak pigmenta može se odlagati u površinskom sloju kože, epidermisu ili u dubljem sloju, dermisu, gdje je inače vrlo nedostupan djelovanju sredstava za izbjeljivanje kože.

sljedećem broju: Staračke pjege

Zdravlje 35 Sinisa Sovic

21. srpnja 2009

d.o.o. za zdravstvenu djelatnost

Ulica Franje Košćeca 15, Varaždin

GINEKOLOGIJA (tel. 212944) - najranije otkrivanje i vođenje trudnoće - dijagnostika i liječenje steriliteta - ginekološki pregled, papa razmaz, stupanj čistiće - kolposkopija - HPV tipizacija i cijepljenje - liječenje patoloških papa razmaza: imunostimulansi, krioterapija, hladna koagulacija, LLETZ - dijagnostika i liječenje nenormalnih krvarenja - rano otkrivanje malignih bolesti - UZV i laboratorijska dijagnostika Dok su udomitelji slušali o komunikacijskim vještinama, djeca su učila kako nenasilno rješavati sukobe

PLASTIČNA KIRURGIJA

DOZNAJEMO Počele ljetne radionice za udomitelje i udomljenu djecu

(tel. 303434 od 14-17 h)

“Problema uvijek ima, ali sve rješavamo razgovorom” “Komunikacija” je jedna od šest radionica koje će Obiteljski centar Varaždinske županije organizirati za članove Udruge udomitelja za djecu “Zipka” Piše:VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Udomiteljica sam već šest godina, a trenutno su kod mene smještena četvorica dječaka. Dobro su me prihvatili, posebno dvojica dječaka koje njihove majke ne posjećuju. Problema, naravno, uvijek ima kad u kući žive četvorica živahnih dječaka, ali sve pokušavamo riješiti zajedno, kroz razgovor – rekla je 52-godišnja udomiteljica, članica Udruge udomitelja za djecu Varaždinske županije “Zipka”.

Kvalitetniji život

Zajedno s drugim udomiteljicama iz “Zipke” prošli je tjedan sudjelovala na radionici jednostavnog naziva “Komunikacija” koju je vodila psihologinja Obiteljskog centra Varaždinske županije Jasenka Barković. To je samo jedna od čak šest različitih radionica koje će do sredine kolovoza Obiteljski centar or-

- korekcije kapaka (blefaroplastika) - korekcije odstojećih uški (otoplastika) - odstranjenje izraslina kože (PHD analiza) - popunjavanje bora filerima i vlastitim masnim tkivom - estetski zahvati dojke i trbuha

Pregled i ultrazvuk dojki UROLOGIJA (tel. 098 1809859) - poremećaji mokrenja uzrokovani povećanom

Podrška samohranim i razvedenim roditeljima Obiteljski centar Varaždinske županije ujesen počinje s provođenjem dvaju značajnih projekata: “Odgovornim i kompetentnim roditeljstvom – školom za roditelje” te projektom podrške razvedenim i samohranim roditeljima “U podršci je

ganizirati za udomitelje, kao i za udomljenu djecu, a sve u suradnji s Obiteljskim centrom Varaždinske biskupije, koji im je ustupio prostor. Učenje

olja komunikacija s djecom omogućava stvaranje odnosa povjerenja komunikacijskih vještina za udomitelje je posebno važno, jer se time značajno može utjecati na psihosocijalno zdravlje udomljene djece. - U svakodnevnom životu

energija i kreativnost”. Oba projekta odvijat će se kroz grupne susrete, a vodit će ih mr. sc. Velimir Dugandžić. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, prijavite se na broj telefona 042/303-075. Sudjelovanje na radionicama je besplatno.

stalno komuniciramo s drugim ljudima, no komunikacija se najčešće odvija usput. Zbog toga često zaboravljamo da je važan i način na koji se obraćamo drugim ljudima, da je važno odvojiti vrijeme, dati prostor i posvetiti pažnju ljudima s kojima smo okruženi. Putem ovih radionica udomitelji su u prilici obnoviti svoje komunikacijske vještine, koje su važne za stvaranje dobrih odnosa s djecom. Poboljšaju li komunikacijske vještine, s djecom će ostvariti odnos pun povjerenja, a time poboljšati kvalitetu života – istaknula je psihologinja Jasenka Barković.

I dok su udomitelji u srijedu bili na jednoj, udomljena djeca bila su na drugoj radionici pod nazivom “Svi želimo nenasilno rješavanje sukoba”, koju je vodio defektolog mr. sc. Velimir Dugandžić. - Cilj radionica je prevencija nasilja kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina, a namijenjena je djeci iz udomiteljskih obitelji srednjoškolskog uzrasta, koji su je dobro prihvatili - rekao je mr. Dugandžić. Za djecu će biti organizirane radionice “Ne pušenju” i “Zdrava zajednica”, a na kraju će zajedno s udomiteljima sudjelovati u “Kreativnim radionicama i igraonicama”.

LIJEKOVI Na osnovnu listu lijekova Upravno vijeće HZZO-a uvrstilo 14 lijekova

Odsad inzulin Levemir bez nadoplate

Inzulin koji koristi 2.500 ljudi

Esteski zahvati u lokalnoj anasteziji:

Oboljeli od šećerne bolesti više neće morati nadoplaćivati inzulin Levemir, jer je taj, kao i još 13 lijekova Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošli tjedan uvrstilo na osnovnu listu lijekova. Dugodjelujući inzulin Levemir u Hrvatskoj koristi oko 2.500 pacijenata, među kojima je najviše djece i mladih koji boluju od dijabetesa tipa 1. Na osnovnu listu lijekova

uvršten je i sildenafil, poznatiji kao viagra, koji se pokazao

a recept bez nadoplate i viagra, kao i Suboxone za liječenje ovisnosti učinkovit kod erektilne disfunkcije, ali i pri liječenju plućne hipertenzije. Uz te, građani će na recept bez nadoplate

moć i dobiti pemetreksed (tvorničkog imena alimta) za liječenje karcinoma pluća koji nije moguće operirati, emend (generički naziv aprepitant), koji se koristi u liječenju povraćanja, popratne pojave kemoterapije, kao i solian (generički amisulpirid) za liječenje duševnih bolesti. Novi lijekovi na osnovnoj listi su i raltegravir za liječenje zaraze HIV-om, kao i suboxone za liječenje ovisnosti. (vms)

prostatom - tegoba izazvane kroničnim prostatitisom - liječenje impotencije, rane ejakulacije i bračne neplodnosti - kamenci mokraćnog sustava - tumori mokraćnog sustava - kronične upale mokraćnog sustava kod žena - ultrazvuk mokraćnog sustava - dijagnostika i liječenje HPV infekcije (penoskopija)

36 Oglas

regionalni tjednik 09 07 20

7/17/09

11:46 AM

21. srpnja 2009

Page 1

ŽUT

-D

DIN

od 1949.

P O DV U Č E

A IZRAD RI E PO MJ

kuhinja PRIMA 2,6 m

S I T A R G ati: apar

loča za �p

�

fotelja COBRA

kuhinja SEVEN PANNA, 255 cm

�

kuhanje �

pećnica

�

hladnjak

�

napa

�

IZAJN TALIJANSKI D 10.400 09

N IG D JE JE FT IN IJ E

7. 20 -50% SAMO DO 25.

LATNA BESP a i montaža na

9.998kn

4.999

500kn

18 7

kn garnitura FORTUNA, razvlačna sa sandukom za posteljinu i ležajem

7.499

dostav području cijele Hrvatske*

NAJVEĆI IZBOR NAMJEŠTAJA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA regal BEN, 202 x 200 x 35-51 cm boja: javor-bijela

-50% garnitura za blagovaonicu BC 502 stol + 4 stolica, boja: crno-bukva

-60%

4.000kn

1. 9 9 9

garnitura za blagovaonicu VIKTOR stol + 6 stolica, boja: capuccino

-60% P R IL IK A

DA U Š TE D IT E S A

1.000kn

399

PLAĆANJE DO

-65%

ili kreditom do 60 rata

(Amex, Diners, Master GO

RATA card, Čekovi, stambeni

krediti bez kamata ... )*

VELIKA rasprodaja vrtnog namještaja!

2.000kn

799

Lesnina ČAKOVEC, Globetka b.b.

4.000kn

1. 3 9 9

radno vrijeme: pon. - petak: od 9 - 21 subota: od 8 - 20

Lesnina VARAŽDIN, Gospodarska bb radno vrijeme: pon. - subota: od 9 - 21

Akcija vrijedi od 20. 7. do 28. 7. 2009 ili do rasprodaje zaliha. *U skladu s uvjetima Lesnine.

Iskoristite veliku rasprodaju izložbenih exponata, popusti do

-80%

SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI

AN D

SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI

• EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE •

Savjetnik 37

21. srpnja 2009

VIS d.o.o. Svilarska 2 42000 Varaždin Tvrtka VIS d.o.o. jedna je od vodećih tvrtki u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom proizvodnje tkanina dužom od 80 godina te ujedno i jedini regionalni proizvođač tkanina od prirodnih i umjetnih vlakna. U VIS-u vrši se krojenje i šivanje suncobranskih i drugih vrsta tkanina, izrađuju i montiraju suncobranske konstrukcije te izrađuju gotovi promotekstilni proizvodi. Profesionalni promotivni suncobran naš je najznačajniji proizvod, a uz njega proizvodimo kišobrane, zastave, bannere, pregače i ostale promotekstilne proizvode. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje, stručnom osoblju te korištenju suvremenih tehnologija tiska i dorade tkanina.

OGLAŠAVA POTREBU ZA DJELATNICIMA/AMA DIPLOMIRANI INŽENJER STROJARSTVA - 1 izvršitelj UVJETI: • stručna sprema: VSS – strojarskog smjera • radno iskustvo od 5 godina na rukovodećim poslovima • napredno korištenje MS Office programskog paketa • poznavanje engleskog ili njemačkog jezika u govoru i pismu • vozačka dozvola “B” kategorije

DIPLOMIRANI INŽENJER STROJARSTVA - PRIPRAVNIK - 1 izvršitelj UVJETI: • stručna sprema: VSS – strojarskog smjera • napredno korištenje MS Office programskog paketa • poznavanje engleskog ili njemačkog jezika u govoru i pismu • vozačka dozvola “B” kategorije

DIPLOMIRANI INŽENJER BIOTEHNOLOGIJE ili BIOLOGIJE - 1 izvršitelj UVJETI: • stručna sprema: VSS – biotehnološkog ili biološkog smjera • radno iskustvo od 5 godina u struci • napredno korištenje MS Office programskog paketa • poznavanje engleskog ili njemačkog jezika u govoru i pismu • vozačka dozvola “B” kategorije

DIPLOMIRANI INŽENJER BIOTEHNOLOGIJE ili BIOLOGIJE - PRIPRAVNIK – - 1 izvršitelj UVJETI: • stručna sprema: VSS – biotehnološkog ili biološkog smjera • napredno korištenje MS Office programskog paketa • poznavanje engleskog ili njemačkog jezika u govoru i pismu • vozačka dozvola “B” kategorije --------------------------------------OD KANDIDATA OČEKUJEMO: • komunikativnost • urednost • preciznost u radu • sklonost timskom radu • visoku motiviranost • sklonost osobnom unapređivanju KANDIDATIMA NUDIMO: • rad u dinamičnoj okolini i vrhunskom timu • mogućnost kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja • mogućnost napredovanja u karijeri • sva potrebna sredstva rada neophodna za ostvarivanje ciljeva tvrtke.

Zamolbe i životopis slati najkasnije do 03. kolovoza 2009. godine na adresu: VIS d.o.o. Varaždin, Svilarska 2 “za natječaj”

Veterinarska

klinika

Dermatoza uške ljetno doba godine njem iskustvu SpecijaliU česte su upalne pro- stičke veterinarske prakse mjene na uškama nekih dr. sc. Lukman najčešće pasmina pasa, odnosno njihovom samom vrhu, a tu bolest nazivamo “dermatoza vrha uške”. To je zapravo promjena na koži nepoznatog uzroka koja se manifestira seboreičnim promjenama s prhutanjem, krastama, a ukoliko se bolest ne liječi, nastat će trajni gubitak dlake s odumiranjem tkiva i gubitkom vrha uške. Kod zapuštenih pasa bolest komplicira i dolazak muha na rane, koje će ih dodatno zagaditi. Nastupit će gnojna infekcija, što naravno otežava izlječenje. Uz lokalno čišćenje rana, terapiju antibiotsko-kortizonskim kremama, potrebna je i parenteralna antibiotska terapija i zaštita rana od insekata. U praksi, bolest se susreće u pravilu u pasa dignutih ušiju, a prema dosadaš-

u njemačkih ovčara, sibirskih haskija i aljaških malamuta. Prema nekih mišljenjima, smatra se da je taj proces, ukoliko je vezan uz eskimske pasmi-

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

ne pasa, zapravo neurodermitis, koji nastaje kao posljedica previsokih ljetnih temperatura okoline u kojoj žive silom prilika.

Sport

za bolje zdravlje

Kontrola aktivnosti Č

esto se zapitamo, gledajući neki od ekstremnih i opasnih sportova: što je to u tim ljudima koji čine takve stvari? Što se događa u njihovim glavama? Doživljavanje situacija u kojima osoba kontrolira nešto u svojoj okolini nasljedna je pojava i izaziva dobar osjećaj u nama. Jer, znajući da možemo svladati neki cross-country put, daje nam i dokazuje značaj užitka u određenim okolnostima. Sljedeće situacije dobar su primjer: - znati savršeno kontrolirati i manipulirati nogometnom loptom u situaciji kada Nikola GOLUB je protivnik ispred nas, i kvalitetnim driblingom izbaciti ga iz duela - kada Kondicijski trener potpuno kontroliramo protivnika za fitness cluba vrijeme hrvačkog meča. “Sportlife” a prvi pogled, osobe koje traže 042/241-600 aktivnosti koje izazivaju svojevrsnu senzaciju, kao što su skakanje padobranom, skijaški skokovi, penjanje, u kojima je mnogo nekontrolirajućih faktora, protive se prethodno navedenim principima. No, s druge strane, koliko god nerazumno nam se činilo, upravo osjećaj kontrole je jedan od faktora koji toliko privlači ljude da se okušaju u ekstremnim, rizičnim sportovima i aktivnostima. U ekstremnim aktivnostima užitak je, čini se, u osjećaju da je osoba u mogućnosti kontrolirati i savladati tako kompleksne i opasne aktivnosti, ali uz odgovarajuću pripremu, trening koji zna biti mukotrpan i bolan. No, kad bi postojala potpuna kontrola nad ljudskim tijelom i okruženju u kojem se ono nalazi, sve vrste sportova bile bi nezanimljive i dosadne zbog činjenice da bi osoba bila sigurna da će ispuniti svoje ciljeve i zahtjeve aktivnosti. Postojanje određenog rizika i nesigurnosti temelj je užitka i privlačnosti prema tjelesnim aktivnostima. živanje u bavljenju tjelesnom aktivnošću raste sa sposobnošću i uspjehom u bavljenju određenom aktivnosti, i povećava se kada se počinje ulaziti u srž aktivnosti i kada se počne kontrolirati tijelo i okolina. Stoga, ne odustajte od odabranog sporta ili aktivnosti samo zato što vam u početku možda ne ide onako kako ste to zamišljali. Neka vam to bude dodatni motiv, jer jednom kada savladate prepreku, osjećaj zadovoljstva bit će još veći.

Vrlo često u praksi nailazimo i na povrede uški u vidu ugriznih rana, porezotina, oderotina te podljeva krvi. Brzina intervencije ovisi o vrsti povrede. Naravno, ukoliko se radi o oderanoj uški ili ugriznoj rani,

koje u pravilu opsežno krvare, potrebna je hitna intervencija. Kod manjih rana treba imati na umu da je svaka rana starija od osam sati stara rana

te je poželjno sanirati ranu kirurški što prije, odnosno prije njenog zagađenja.Hematomi, odnosno podljevi krvi moraju se obavezno sanirati operativno i to posebnom tehnikom, kako bi se spriječilo sekundarno organiziranje vezivnog tkiva i trajno deformiranje uške. Budući da je izgled uške važan detalj izgleda i ljepote glave, a glava dio tijela koji prvo uočavamo, pravodobna i stručna intervencija veterinara vrlo je često presudna za buduću estetiku psa.

Ribolov Sportski ribolov S

ukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, ribiči, da bi mogli loviti ribu, dužni su ispuniti određene uvjete. Ribu na ribolovnim vodama smiju loviti ribiči koji imaju položen ispit za lov riba u sportskom ribolovu (ribički ispit) i koji imaju dozvolu za lov riba u sportskom ribolovu. Iznimno od naprijed navedenog, uvjerenje o položenom ribičkom Marijan Kolednjak ispitu ne moraju imati hrvatski i tajnik ŠRSVŽ-a strani državljani do kraja godine u kojoj navršavaju 14 godina, te hrvatski i strani državljani prilikom kupnje dnevne dozvole. ozvolu za lov riba u sportskom ribolovu ne moraju imati hrvatski i strani državljani do kraja godine u kojoj navršavaju 14 godina, ali u ribolovu moraju biti u pratnji ribiča koji ima dozvolu i uvjerenje o položenom ribičkom ispitu. Stranom državljaninu na temelju dokumenata o položenom ribičkom ispitu može se izdati uvjerenje o položenom ribičkom ispitu u Republici Hrvatskoj. Program i način polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu propisuje ministar. Program za polaganje ribičkog ispita donosi ministar uz prethodno pribavljenu suglasnost Saveza i ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. rovjeru znanja prema Programu za polaganje ribičkog ispita obavlja Povjerenstvo za ribičke ispite na prijedlog Saveza imenuje ministar. Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika o izdanim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu propisuje ministar. Uvjerenje o položenom ribičkom ispitu, bez obveze polaganja, izdat će se osobi koja je položila ribički ispit na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ili je položila kolegij ribarstva na VI. ili VII. stupnju obrazovanja, ili je položila ribočuvarski ispit. Troškove provođenja ribičkog ispita snosi kandidat. Visinu iznosa troškova ispita utvrđuje ministar.

38 Ženski svijet

21. srpnja 2009

MODA Šeširi i marame za glavu u vrućim ljetnim danima

Nose se šeširi velikih oboda, što je i ženstveno i praktično - najbolje će vas štititi od sunčevih zraka

Pokrivala vs. UV zrake Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Marama za kosu sramežljivo, ali ipak odlučno dolazi ponovno na modnu scenu. Put su joj prokrčili rajfovi i trake za kosu, koji su ovo proljeće bili veliki hit, a ljeti je posebno praktična jer štiti

od sunca. Staviti maramu na glavu samo zato da bi se prikrila loša frizura ili neoprana kosa, nije baš “fora”, već je treba upotrijebiti kao ukusan modni dodatak i dokaz stila. Kao što već rekosmo, ona štiti od sunca, a svjedoci smo negativnog utjecaja sunčevog

zračenja koje ipak treba uzeti u obzir. Nitko od nas ne želi dobiti sunčanicu, zar ne? Uglavnom, bio naglasak na stilu ili pak na zdravlju, zapadnjački trendovi nametnuli su nošenje marame za glavu i to u stilu afričkih žena. Dakle, vežu se na zatiljku u čvor - na

Američka modna kreatorica Trina Turk ponudila je trend vezanja marame u stilu afričkih žena

Frizerski

salon

Transplantacija kose

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420

FUE tehnika je najmanje invazivna metoda transplantacije kose danas dostupna u svijetu. Kod ove metode nema potrebe za skalpelom, šavovima, prevojima i ne ostaju nikakvi ožiljci. S područja vlasišta na kojem je kosa dovoljno gusta (stražnji dio glave, lijeva i desna strana) dio kose se FUE metodom dlaku po dlaku neprimjetno transplantira na područje gdje je gubitak kose primjetan. Za zahvat se upotrebljava posebno dizajnirani mikrokirurški pribor koji i omogućava da se svaki folikul kose uzima i stavlja jedan po jedan. Ovakav

zahvat rezultira i dosta prirodnim izgledom i nikako se ne može vidjeti razlika između stare i nove, transplantirane kose, što nije slučaj kod prijašnjih metoda. Cijela procedura je posve bezbolna i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Davajuća i primajuća regija brzo zacjeljuju i ostaju gotovo netaknute te je zato uspješnost rasta kose odlična. FUE tehnika primjenjiva je i na muškarce i na žene s problemom gubitka kose, kao i na sve tipove kose. Također, postupak je idealan i za rekonstrukciju obrva.

elegantan način, od svilenih materijala, ili pak sportskijih, s veselim uzorcima. Ljubiteljice šešira ne moraju brinuti jer pletenim šeširima ne jenjava popularnost, a ukoliko oni imaju velik obod, tim bolje budući da je zaštita od sunca tada još učinkovitija.

Ženski svijet 39

21. srpnja 2009

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Operna pjevačica Kora Pavelić

Dermatolog

Moj recept za dobar glas je puno kalcija

diplomirala operno poznatim pjevačicama tomislav makaj

Prošli je utorak pjevanje te stala uz bok

Kemijski filteri

Kora Pavelić najesen planira upisati postdiplomski studij iz opernog pjevanja, također u Sttutgartu Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Prošli je utorak diplomirala operno pjevanje te tako stala uz bok poznatim opernim pjevačicama iz varaždinskoga kraja.

Prvo klavir

Ona je Kora Pavelić, a njezin život je glazba. Naime, od 6. godine polazila je varaždinsku Glazbenu školu, isprva učila klavir, no brzo je uočen njezin talent za pjevanje. Tako je u 18. godini života upisala Visoku školu za glazbu i dramsku umjetnost u Stuttgartu. Isprva joj je bilo teško samoj u tako velikom gradu, no s ponosom može reći da je studiranje u Stuttgartu itekako uspješno završila. No, tu ne prestaje njezina formalna glazbena naobrazba. Na jesen planira upisati postdiplomski studij na istom fakultetu. Na njezin uspjeh ponosni su roditelji Goran i Vera, kao i sestra Fedra koja se također bavi pjevanjem, doduše ne profesionalno. Koje

su Korine želje, koji je njezin moto te ostale “slatke, male tajne” saznajte u “Malim, ženskim razgovorima”. Kako biste se opisali u tri riječi? Jednostavna, druželjubiva, iskrena. Za mene je život... Biti slobodan. Dan započinjem... Odlaskom u kupaonicu. Moj životni moto je... Prilagodi sebe okolini, a ne okolinu sebi. Osobine koje cijenite kod drugih su... Iskrenost, vjernost, razumijevanje, tolerancija. U životu sam se uvijek trudila biti... Mršava. No, još pokušavam otkriti gdje je pošlo po zlu... Velika mi je želja... Ostaviti nešto kvalitetno sljedećim generacijama. Uloga koju bih željela dobiti je... Turandot. Vaš recept za dobar glas? Puno kalcija.

Savjeti

Mislite li da se muškarcima oprašta lakše nego ženama? Ovisi o tome što im se oprašta i tko im oprašta. Što mora imati muškarac da bi vas osvojio? Mora znati kvalitetno komunicirati. Najromatničniji trenutak u vašem životu? Ne mogu izdvojiti neki posebno. Da bi čovjek uspio u poslu, mora...

Za ljubavnu sreću potrebno... Kad navečer idete na spavanje, pomislite... Na protekli dan. Kada ste ljuti na “cijeli svijet”, smirite se zahvaljujući... Dubokom disanju i razmišljanju o onome radi čega se ljutim. Najzgodniji Hrvat? Ante Klečina. Muškarci kod žena najviše “padaju” na...

o noktima

Nokti na nogama

Veronika KOKOT

Salon za ljepotu N-Style Sračinec 091/3033-633

Kako biste ljeto, a pogotovo odlazak na odmor, dočekali u top izdanju, ne zaboravite da njegovanom, mladenačkom izgledu pridonose i vaše noge. Uređeni i lijepo oblikovani nokti, gelirani ili lakirani, u veselim, jarkim nijansama koje su u trendu ove sezone, s takvom manikurom ne možete proći nezapaženo. Ljeti si zbog godišnjeg odmora možete dopustiti i eksperiment s bojama ili ukrasima na noktima kakve si inače u uredu, zbog poslovnog stila koji najčešće

Točno znati što hoće i mora znati reći ne. Kad navečer umorni dođete kući, najdraže vam je... Zaspati. S kojom osobom iz javnog života biste voljeli otići na večeru... Ni s jednom. Uvijek sam se divila... Snazi vjere. Idealna destinacija za odmor... Istra.

traži neupadljivost, ne možete priuštiti. No, gelovi u boji i na stopalima su svakako poželjni. U svakom slučaju, ako se odlučite samo za francusku manikuru, nokti će izgledati uredno i njegovano, a potrajat će vam cijelo ljeto, jer nokti na nogama ne rastu tako brzo, a i manje se troše od onih na rukama. Nećete pogriješiti u stilu ni ako na nogama izaberete žarke boje ovoga ljeta. Zato pustite mašti na volju i udovoljite sebi i svojim noktima.

Kako koji muškarci, nije dobro generalizirati. A žene kod muškaraca... Kako koje žene. Vaš recept za ljubavnu sreću? Kvalitetna i iskrena komunikacija. Da postanete predsjednica države, što biste učinili? Predala bih tu čast nekoj sposobnoj ženi.

a tržištu postoji velik broj preparata za zaštitu od sunca - neki su više, a drugi manje kvalitetni! No, većina proizvoda sadrži tzv. kemijske filtere, koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu i tada ih upijaju ili raspršuju. U nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filteri, koji UV zrake odbijaju ili raspršuju već Sanja PETEK-MODRIĆ na površini kože. Prvi dr. med. su prisutni u najvećem specijalist broju preparata, dok su dermatovenerolog potonji, mehanički filteri, Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080 češće prisutni u preparatima namijenjenim djeci i osobama s izrazito osjetljivom ili alergijama sklonoj koži (npr. atopijskom dermatitisu).No, svima je zadaća štititi kožu od oštećenja i sprečavati prodiranje sunčevih zraka u dublje slojeve kože. Vrlo je važno da preparat pruža zaštitu od ultraljubičastih zraka A i B spektra. Na ambalaži će zaštita od UVB zraka biti označena kraticom SPF (Sun Protection Factor), koja označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu ako smo se namazali zaštitnim sredstvom a da pritom ne dođe do razvoja opeklina. Npr., ako na suncu pocrvenimo za deset minuta bez zaštite, SPF 30 nam omogućava da na suncu ostanemo 30 puta duže, tj. 300 minuta. Vrlo važna je i zaštita od zraka UVA spektra, koje u kožu prodiru dublje od onih UVB spektra te znatno pripomažu oštećenjima i starenju kože. Na proizvodima će zaštita od UVA zraka biti označena kraticom IP (Indeks protekcije). Odnos između SPF-a i IP-a mora iznositi jednako ili manje od tri, da bi i zaštita od UVA zraka bila učinkovita.

40 Mali oglasi

21. srpnja 2009

KUĆE NUDIMO preko 130 nekretnina – kuće, stanovi, poslovni prostori i zemljišta! Provjerite: 042 /321 071, 098/284 692, www.acd-premier. hr, ACD PREMIER d.o.o. Varaždin ozn.126c KUĆA, 230 m², dvije garaže i podrum, zemljište 410 m², Varaždin, Ivana Rangera 6. Tel.042/260-126, 091/147-9793 ozn.3579 K U P U J E M k u ć u u Va ra ž d i nu, po mogućnosti useljivu. Mob.099/681-7936 ozn.121d STARA kuća, Črnec, sa okućnicom ukupno 3 800 m², prodajem. Mob.091/761-8927, 098/493-444 ozn.139d STARA kuća 100 m², Š. žrtava 72 te okućnica oko 150 m². Mob.091/1949-296 ozn.3665 OBITELJSKA kuća u Varaždinu, Šemovečkih žrtava (visoka prizemnica s garažom), 90 m², ukupne površine 560 m². Mob.091/5959-761 ozn.3680 NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², podrum 120 m², garaža, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.3691 KUĆA sa bazenom, novogradnja, 265 m², okućnice 1 300 m², odmah useljiva, elitni mirni kvart, 164.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.3700 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.3704 KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.450e KUĆA katnica, 3 stana, tavan, 2 ulaza, garaža, M. Krleže. Tel261-386 ozn.450e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.451e

Hrašćica itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72

STANOVI P O V O LJ N O I A T R A K T I V N O! Luksuzan stan površine 143,20 m² + 36,05 m² sa garažom i parkirnim mjestom u podzemnoj garaži. Podno grijanje i visokokvalitetna oprema. Novogradnja u Vž., Jalkovečkabb.Mob.098/267022 ozn.135c STAN površ. 44,77 m² u Supilovoj u VŽ., novogradnja, 2 kat. Mob.098/267022 ozn.135c

DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/246 601 ozn.92c

STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351777; 098/379-660 ozn.61c MIJENJAM stan 48 m², III kat (zadnji) za iste kvadrature sa balkonom. Mob.098/9832-864 iza 20.00 h ozn.3523 POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen. Mob.098/439-038 ozn.131a DVOSOBNI stan u M.Krleže 2, 4.kat, 50 m², prodajem. Mob.098/751324 ozn.36c DVOSOBNI komforan stan, 52,70 m², odmah useljiv, čisto vlasništvo. Informacije na SMS 091/315-1997 ozn.3682

KUĆA sa gradilištem 534 m², Varaždin; vik. Kuća Banjšćina, prodajem ili mijenjam za dvosoban stan. Mob.091/6232-226 ozn.3712

DVOSOBNI stan 58,5 m², Zagrebačka 17, prodajem. Može i zamjena za manji. Mob.098/904-5963 ozn.3707

PONUDA TJEDNA! Kuća u M. Držića 80 m² i 350 okućnice i novogradnja u Hrašćici 160 m², 1 000 m² okućnica, prekrasno uređena, odmah useljiva! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI stan 63,50 m², Ruđera Boškovića (Banfica), cijena 60.000 €. Mob.091/726-5695, 091/9514981 ozn.457e

NOVA PONUDA! Novouređena vikend kuća na Malom Vrhu 40 m², sa ravnom parcelom, 1 600 m² i gradilište 1 200 m² na Banjščini, 6,000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA stara 6 god. u Ul.Irme Gorzo, 180 m² stambene površine, 900 m² dvorišta; kuća prizemnica u Ul. Šemovečkih žrtava te kuća prizemnica u Župančićevoj. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆA prizemnica u Donjem Knegincu, te vikend kuću na Malom Vrhu. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆE: Jurkovićeva 60.000 € i 110.000 €, Istarska 92.000 € i 110.000 €, O. Price 100.000 €, Kumičićeva 110.000 €, Uska ulica, Režekova ulica, D. Cesarića, Z. Kunc, A. Wisserta, V. Gotovca. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 32.000 €, Banjščina 35.000 €, Petrijanec 39.000 € i 41.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 55.000 €, Halić 50.000 €, K.Gornji 80.000 €, Bartolovec,

P RO DA J E M /m ij e n j a m / i z n aj mljujem 2 dvosobna stana u Varaždinu. Moguće razne kombinacije. Tel.042/213-389, 098/576127, 095/9136-310 ozn.3709 NAJNOVIJA PONUDA! Novouređena garsonjera 26,5 m²u Zagrebačkoj te jednosobni stan 31 m² u R. Boškovića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Novi jednosobni stan 37 m² u Jalkovečkoj, 1.150 €/m² i novouređeni 54 m² u Trakošćanskoj, 1.000 €/m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNIŽE CIJENE !Novogradnja Grabanice, jednosobni 29 m², dvosobni 38 m² i 52 m², trosobni 56 m², četverosobni 84 m², 110 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER PRILIKA! Novogradnja u Supilovoj, dvosobni stan 44.5 m², I kat i prekrasno gradilište 507 m² u Gotovčevoj ulici, novi kvart, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c 3-SOBNI stan, 108,75 m² s podzemnom garažom, loggia i terasa, te 2-sobni 60 m², novogradnja, Filiće-

va; Lončar auto d.o.o., 099/2135598 ozn.71c 3-SOBNI stan, 56 m², Grabanice, II kat, novogradnja, te 2-sobni stan u Koprivničkoj, 52 m², VII kat, renoviran i klimatiziran. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c STANOVI u Zagrebačkoj ul.: jednosobni 33 m², jednoipolsobni 45 m², dvosobni 50 m² i 66 m², trosobni 80 m²- 1.000 €/m² i 80 m² - 1.050 €/m² Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI na Banfici: Ludbreška ul. – jednosobni 46 m² i trosobni 68 m²; dvosobni 60 m² Koprivnička ul., Vukovarska 67 m², 1.000 €/ m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u Režekovoj ul: dvosobni 50 m², trosobni :72 m² i 80 m² + tavan 30 m² i podrum 25 m², Trakoščanska ul; dvosobni 63 m², II i IV kat i trosobni 87 m². Venek nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 DVOSOBNI I TROSOBNI: F. Galinca 60 m² (iza Hitne, etažno grijanje), 1.100 €/m², M. Krleže 68 m², 950 €/m²,Starčevićeva 77 m², Milkovićeva 80 i 85 m², 22. rujna 87 m² (POS). Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 JALKOVEČKA (Grabanice)-jednosobni 38 m², II kat, 1.180 €/m² i 38 m², II kat; dvosobni 50 m², trosobni 80 m² - 90.000 €, peterosobni 180 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 SUPILOVA UL. - dvosobni: 43 m² ( kod Euroherca, jug, novogradnja), 54.000 € i 47 m² (novogradnja), 1.300 €/m², trosobni: 66 m² i 65 m² - I kat, Kozarčeva ul. Venek nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 ZRINSKI I FRANKOPANA – dvosobni 46 m², II kat, 48.000 € i 53 m², I kat, 910 €/m²; jednosobni stan, 34 m², I kat, T. Ujevića. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 R. BOŠKOVIĆA – jednosobni 30 m², I kat, dvoipolsobni 49 m² (etažno), dvosobni 60 m² - 1.000 €/m², 63 m² (etažno) – 1.000 €/m², trosobni 72 m² - 920 €/m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72

ZEMLJIŠTA ATRAKTIVNO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec, povr š ine 8.132 m², cijena povoljna, STANOING-NEKRETNINE d.o.o., J. Habdelića 4, tel.: 042/290-240, 042/290-244 ozn.123 c GRADILIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, 600 m², sa infrastrukturom, prodajem. Mob.098/938-7785 ozn.3658 VIŠENAMJENSKA gradilišta 1.440 m² + 2.800 m², priključci uz gradilište, 25 €/m², Kučan Gornji. Mob.099/784-8702 ozn.3664 GRADILIŠTE u Lužnom, 263 hvati, sva infrastruktura, uz cestu. Mob.095/280-3802 ozn.3670

NAJAM VRSI MULO kraj Zadra: iznajmljujem apartmane 100 m od mora. Mob.098/573-349, 023/360-440 ozn.3317 IZNAJMLJUJEMO jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od plaže, marketa i trim staze 150 m. Mob.091/555-1044 ozn.120a IZNAJMLJUJEM apartmane Sabunike-Nin za 3-5 osoba, klima, parking, grill. www.apartmanizora.com, tel. 023/272-777, 091/5363041 ozn.3526

Mali oglasi 41

21. srpnja 2009

IZNAJMLJUJU se apartmani u Pirovcu blizu mora. Mob.091/570-1900 ozn.3638 ROGOZNICA – apartmani dvosobni i trosobni, parking, klima, 200 m do mora. Tel.022/558-636, 098/194-7005 ozn.3639 SOBE sa upotrebom zajedničke kuhinje i kupaonice, terasa, 800 m do mora. Tel.023/385-520 ozn.130a IZNAJMLJUJEM apartmane A kateg. u Svetom Filip i Jakovu, nob.098/910-5291, www.apartmanitusek.com ozn.3652 IZNAJMLJUJEM halu skladišnoproizvodne namjene (3 €/m²) + kancelarije (5 €/m²) , te apartmani u Sv.Filip i Jakovu. www.vila.smirna.com. 098/751-324 ozn.36c IZNAJMLJUJE se apartman – kuća, 4-6 osoba, kraj Trogira, povoljno. Mob.099/512-0462 ozn.454e IZNAJMLJUJEMO trosobne apartmane u Gajcu, otok Pag, za 6 osoba, 100 m od plaže, potpuno opremljen. 099/271-7268 ozn.458e UNAJMLJUJEM prostor za otvaranje trgovine mješovitom robom, na selu, blizina škole ili postavu kioska; prodajem kompjuter kasu za trgovinu. Mob.099/590-4587 ozn.141d SOBA s upotrebom kupaonice, c. grijanje, Internet, studentici/ zaposlenoj ž. osobi, nepušaču. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.3628 IZNAJMLJUJEM stan u Varaždinu, I kat, novo adaptirani, uređeni. Mob.098/1836-740 ozn.3654 POSLOVNI prostor do 30 m² i jednu manju prostoriju u blizini centra, iznajmljujem. Mob.091/572-1999 ozn.3656 OBITELJ s djecom unajmljuje stan ili kuću na duže vrijeme, povoljno. Mob.091/182-7043 ozn.3659 SOBU, muškoj osobi, u centru grada s upotrebom kupaonice i kuhinje, iznajmljujem. Mob.091/530-5867 ozn.3666 DVOSOBNI stan, Ive Režeka 1a, Vž, bračnom paru/dvjema studenticama od 01.08.2009., iznajmljujem. Mob.098/909-7188 ozn.3667 POSLOVNI prostor u Aninoj 2 (bivša zgrada Koke) na 1. I 3. katu, iznajmljujem. Tel: 042/390-917, mob: 091/3749-422 ozn.136c SOBA , studentima, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, c. grijanje, iznajmljujem. Mob.091/581-1727 ozn.3676 SMJEŠTAJ i prenoćište za terenske djelatnike – grupe u Varaždinu, iznajmljujem . Mob.098/254-519 ozn.3689

Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c LAGUNA 1.9 dti, ‘99. g. 200.000 km, sva oprema, 4.900 €.; Fiat scudo 1.9 td, 300.000 km, ‘98. g. povoljno. Mob.095/900-2864 ozn.76c MERCEDES 240 D, ‘79.g., registriran godinu dana, cijena 13.000 kn. Mob.091/250-9049 ozn.3662 OSOBNI automobil Chrysler 300 C, 2006. g., 93.450 km (u sustavu pdv-a), prodajem. Tel: 042/390-917, mob: 091/3749-422. ozn.136c VW-POLO 1.1, 95/96, 2.300 €; Peugeot 106 1.1, 97/98, 2.600 €, registrirani 1. god., izuzetno očuvani. Mob.098/1345-325 ozn.3677 MAZDA 626 2,5 V6, 93.g., 2.950 €, full oprema, reg. 1 g., mogućnost kreditiranja do 36 rata. Mob.091/763-9146 ozn.3696 CHOPER JINLUN 125 ccm, 2008. g., reg. 03/2010, 14.500 kn; čamac plastični Elan, 3,5 m, s motorom Tomos T4, 5.000 kn. Mob.098/551167 ozn.3688 AUDI A6 1.9 TDI, reg. 05/2010, ‘98. g., 6.700 €; Peugeot 406, ‘96.g., nereg., klima, 2.399 €; Punto, ‘99. g., reg. 10/2009, 1.999 €. Iznajmljujem auto 20 €/dan i skuter 15 €/dan. Mob.098/777-095 ozn.3693 OPEL ASTRA 1.6 16 V, ‘97. g., metalic zlatna, šiber, centralno itd. Mob.095/826-9186 ozn.3701 VW PASSAT 1,9 TDI, 99/00 te razne gume i felge. Mob.098/934-8247 ozn.3702 RENAULT RAPID (expres) 1,6 D, ‘92.g., reg. do 05/2010, 900 €, prodajem ili mijenjam za skuplje vozilo. Mob.091/6232-226 ozn.3711

POSAO PODUZEĆE GRADUS d.o.o. prima u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače s iskustvom. tel.214175 ozn.79c TRAŽIM umirovljenicu ili ženu na burzi da mi bude stalno domaćica u stanu. Uvjeti su povoljni, a kasnije može dobiti i moj stan. Tel.042/215-106 iza 20.00 h ozn.3603 GRAĐEVINSKOG limara ili firmu za stalnu suradnju traži „KROV“ Čakovec. Mob.098/744-980 ozn.1c NUDIMO soboslikarske usluge, umirovljenicima popust! Mob.099/787-8491, 042/668-096 ozn.3672 TRAŽIM fizioterapeuta 3 puta tjedno (vježbe kod hodanja), ostalo po dogovoru. Tel.407-423 ozn.3679 TRAŽE se sezonske radnice za rad na moru. Mob.095/875-2786 ozn.3684

DVOSOBNI stan, nenamješten, u centru, iznajmljujem za 200 €. Mob.099/4088-832 ozn.3700

TRAŽE se osobe za honorarni posao. Uvjeti: automobil i komunikativnost. Mob.098/446-009 ozn.452e

NAMJEŠTENA soba, upotreba kuhinje i kupaone, studentici/ zaposlenoj ž. osobi, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob.091/565-7253, tel.231-614 ozn.3703

MEDICINSKO osoblje (SSS, VŠS, VSS) traži međunarodna tvrtka za honorarni rad. Predbilježbe za razgovor na mob.098/206-520 ozn.452e

TRAŽIMO manji ured, oko 12 m², do 1.000 kn mjesečne najamnine. Mob.092/119-0041, 042/321-144 ozn.3706

TRAŽIM prodavačicu za rad u novootvorenom butiku. Mob.098/591197 ozn.453e

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te auto prikolice svih nam j e n a . T E H N O M E TA L & C O. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

Potaknuta najnovijim izmjenama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu kojima se ukidaju besplatni udžbenici za učenike

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu

POZIVA

KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog profila ALUPLAST. Veliko ljetno sniženje do 40%. Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova. Mob: 099/401-6622, tel:042/711-405 ozn.95c

roditelje i učenike da se uključe u AKCIJU VRAĆANJA I RAZMJENE UDŽBENIKA IZ ŠK. GOD. 2008/09. Udžbenici će se vraćati u škole od 27. srpnja - 7. kolovoza 2009. godine. Detaljnije informacije o samoj akciji potražite na obavijestima matičnih škola. Poziv vrijedi za sve škole kojima je osnivač Varaždinska županija.

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c

Svima vam se unaprijed zahvaljujemo na odazivu.

SERVIS popravlja rashladnu tehniku, kućanske aparate, ugostiteljsku opremu, plinske peći i bojlere, prodaja, servisi, montaža klima uređaja. Mob.098/315-269 ozn.104c NOVO! Otplata do 36 rata. Instalacije grijanja, vodovoda te kanalizacije. M A R T I - M O N T, N e delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.3576 KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

USLUGE SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

Prosječna potrošnja: 4,5 - 7,6 l/100 km. Emisija CO2: 118 - 180 g/km. Slika je simbollična.

SUKOŠAN, iznajmljujem apartmane 50 m od mora, TV, kamin, čamac besplatno. Tel.023/393-304 ozn.126a

VRUĆA PONUDA!

www.renault.hr

RENAULT MEGANE VEĆ OD 99.900 kn* * Cijena vrijedi za model Megane Authentique 1.6 16v uz Renault Financiranje.

AUTOCENTAR KOS, CEHOVSKA 18, VARAŽDIN, TEL: 403300

42 Mali oglasi

21. srpnja 2009

ELEKTROINSTALACIJE izvođenje novih, popravci starih, montaža rasvjetnih tijela, utičnica i prekidača. Mob. 091/377-1144. ozn.455e

VRŠIM popravak šivaćih strojeva. Mob.091/2555-414 ozn.3655 ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.3668

AKCIJA - fert gredice standard do m 6.40, vanstandard do m² 10.00. Betonsko željezo, mreže, cigla, punioci i ostali građ. materijal. Tel. 099/3502647 ozn.455e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.456e VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.3366

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i bal-

konskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA čeličnih konstrukcija, krovišta, nadstrešnica, ograda, dijelova betonara i kompletnih balkonskih konstrukcija. Mob.098/227-024 ozn.138d A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće

sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c MKM obrt- inox, alu i kovane ograde, obrada špaleta, fasade, postava automatskih garažnih vrata, brzo, kvalitetno i povoljno, krediti. Mob:095/845-5905 ozn. 34c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/8959653 ozn.98c

ZAVARIVANJE HANŽEK: izvodimo radove inox i crne bravarije (rukohvate, nadstrešnice, ograde) te usluge zavarivanja TIG, MAG i REL postupkom. Uslu-

PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c

ge popravaka poljoprivrednih strojeva. Mob.095/869-4017 ozn.82c

STROJNO žbukanje, termo fasade, vrlo povoljno. Mob.098/9057-189 ozn.3437 SOBOSLIKARSTVO i FASADE: sve vrste stiropor – vuna fasadnih sustava, farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Čisto i kvalitetno. Mob.098/478-900 ozn.3464 SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.3510 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3518 KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.3577 ELEKTROINSTALACIJE VUKOVIĆ: održavanje i servis. Brzo i kvalitetno uz garanciju. Mob.091/546-9051, 099/671-4136 ozn.3582 PARKETI i laminati: postavljanje novih, brušenje i lakiranje starih. Brzo i kvalitetno! Mob.098/9066-889 ozn.3597 OBRT za završne radove: soboslikarsko – ličilački, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob.091/513-3367 ozn.049d

UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob.099/412-7863 ozn.3675 SOBOSLIKAR radi sve vrste unutarnjih i vanjskih radova uz garanciju, 25 g. iskustva! Mob.098/1869-384 ozn.3678 ŠTOKOVI ravni i zaobljeni, vanjska i unutarnja vrata, stepeništa, akcijske cijene. Mob.098/952-5210 ozn.3681

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 VRŠIMO usluge: poljoprivreda, uređenje okoliša, čišćenje stanova, selidbe, iskopi itd. Mob.095/895-8646 ozn.3685 POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca, krediti do 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija. Mob.091/535-5032 ozn.3686 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c KVALITETNO izvodimo soboslikarske, ličilačke i fasaderske radove. Dugogodišnje iskustvo. Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c ozn.3697 TROŠKOVNIKE za kredite, ponudbene troškovnike, građevinske knjige i ostalu dokumentaciju gradilišta, izrađuje inž. građ. u mirovini. Mob.099/4106-101 ozn.3710

OSTALO VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra. Tarot, kristalna kugla i visak. Tel. 060/400-909, 3,49 kn/min ozn. 115d YAMAHA 9,9 vanbrodski motor; harmonika Hohner, 122 basova. Mob.095/822-2258 ozn.137d BESPLATNO dajemo napoj za svinje. Restoran Santa Maria, Optujska 1, Varaždin, mob.091/330-0200 ozn.47c ŠTENCI američkog stafordskog terijera s rodovnicom. Roditelji prisutni. 098/96-82-865 ozn.110c ODOJCI, mogućnost klanja i dostave, prodajem vrlo povoljno. Mob.091/787-6659 ozn.3657

Mali oglasi 43

21. srpnja 2009

ŠTENCE hrvatskog ovčara, stari 3 mj., čistokrvni, bez rodovnice, cijena 300,00 kn. Mob.095/903-8509, 042/647-635 ozn.140d KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra. Mob. 098/268-250 ozn.450e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.450e STAKLENU vitrinu s regalom i niski stol za dnevni boravak, povoljno podajem. Mob.098/268-675 ozn.3663 FREZA IMT 504, ispravna, 3.000 kn; cirkular sa hoblericom i šrotarom, MIO standard Osijek, 1.500 kn. Mob.098/551-167 ozn.3688 GRAĐA za krovišta (grede, rogovi, daske) i jelovi vrhunci (oblice) raznih debljina, dužine 4 m. Mob.098/948-2436 ozn.3694 KOSILICA samohodna (dizel, 3 kotača), u odličnom stanju i motokultivator Goldoni 14 KS s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.3694 ISTROŠENI kompost od šampinjona,

KREDITI! Gotovinski od 3.000,00 kn do 25.000 €. Do 15.000,00 kn moguća isplata isti dan. Hipotekarni krediti-Austrija. Mob.098/918-4792 ozn.114c Krediti 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.3690 NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.3687 pogodan za gnojidbu vrtova, vinograda, voćnjaka. Mob.098/817-497, 091/514-2626 ozn.3695

KREDITI HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c KREDITI – zaustavite krizu! Besplatna realizacija, niz opcija. Super akcija bez HROK-a i mogućnost zaduženja i iznad 1/3 za d.d. i umirovljenike. Dugogodišnje iskustvo. Mob.098/137-5727 ozn.132a NOVI krediti! Mogućnost bez HROKa i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.099/509-6643, 091/505-6621 ozn.3438 WUESTENROT: stambeni, adaptacijski, novogradnja, kupovni; fiksna kamata i rata 2.99 – 4.49 %; 15.000 € bez upisa na nekretninu; državni poticaji. Mob.092/1123-500,

098/1382-252 ozn.3671 REPROGRAM Vašeg dugovanja – krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike u 24 h, brzo i efikasno. Mob.091/515-6836 ozn.3480

Zahvale i sjećanja

HIPOTEKARNI krediti stranih banaka. Moguće priznavanje svih primanja u kućanstvu. Mob.098/910-9248 ozn.3545

TUŽNO SJEĆANJE na

ZVONKA HUSA 23. 07. 2001. – 23. 07. 2009.

HIT-KREDITI bez jamaca na ostatak plaće od min. 1500 kn i bez obzira na obustave. Krediti bez jamaca i za zaposlene u obrtu i malim firmama. Bez jamaca i na male mirovine od minimum 800 kuna uz realizaciju od 1 dana. informacije na tel. 098/1366200, 091/4453-222 ozn.129a

Uvijek tvoji supruga Lucija, sin Mladen i snaha Branka

SJEĆANJE na

IMATE previše kredita? Imam rješenje za Vas. Realizacija kredita bez jamaca do 200.000 kn, pozajmice odmah! 100.000 kn bez C.L. i HROK-a. Jasna, 091/763-4221 ozn.3650

DUŠANA KOVAČIĆA 23. 07. 2000. – 23. 07. 2009. U te dane rana jače peče. Mama, kći Valentina, brat Siniša, sestra Antonija, Marjana i Lea

STAMBENI krediti sa fiksnom kamatom 2,99 %: honorarci, određeno, neodređeno…Mob.099/407-6925 ozn.3671

SJEĆANJE

SUZANU i MIRKA VALENTA 1989. – 2009. Uspomena na vaš lik i vaša dobrota, živjet će u našim srcima cijeloga života. Vaša djeca s obiteljima

SJEĆANJE

NOVO! Krediti na ostatak plaće, pozajmice do 2. godine. Mob.098/291446 ozn.3692

MARIJAN VRBANEC 1999. – 2009. Nismo te zaboravili.

KREDITI na ostatak plaće; pozajmice 24 h. Do 25.000 € bez jamaca. Mob.098/948-4601 ozn.3692

Supruga, kći s obitelji, sestra Ana

DO 5.000 € NA OSTATAK plaće – brza realizacija, pozajmice odmah do 30.000 kn, krediti za zaposlene i umirovljenike do 25.000 € bez jamaca. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.3692 BRZI krediti do polovice primanja do 25.000 €. Nazovite s povjerenjem! Mob.098/302-483 ozn.3699 KREDITI do 25.000 € na ostatak primanja i pozajmice do 50.000 kn. Prezaduženi ste? Imam rješenje za Vas! Mob.099/528-3329 ozn.3705 HIPOTEKARNI krediti bez stalnog zaposlenja na sva primanja kućanstva. Danica, 042/321-144, 099/579-5712, 092/911-0041 ozn.3706

SJEĆANJE

STJEPAN BREŽNI 24. VII. 2008. – 24. VII. 2009. „ Da mi je dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer Ti si sa mnom.“ S ponosom i tugom čuvamo Te u našim srcima. Supruga Zdenka, kći Sanja, sin Dalibor i unuk Martin

SJEĆANJE

SLAVKO GRĐAN 23. 07. 2004. – 23. 07. 2009. Hvala svima koji Te se sjećaju.

ZLATKA VRČEKA 23. 07. 1981. – 23. 07. 2009. Dragi sine, bio si nada mog života, a sada samo bol i suza vječna. Uvijek s Tobom živi tvoja žalosna mama Dragica.

SJEĆANJE

TREBATE kredit ili pozajmicu? Nudimo brzo rješenje. Nazovite 091/9043612, Slavica ozn.3708

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c DEČKO 40 g., situiran, simpatičan, želi upoznati djevojku, rastavljenu za vezu. SMS, 091/8960-761 ozn.3649 SLOBODAN muškarac, 47 g., 165/70, želi upoznati udovicu/slobodnu ženu do 50 g. za zajednički život. Mob.091/734-1583 ozn.3669 DEČKO, 39 g., traži žensku osobu

Ožalošćeni: majka Cecilija, sestra Vesna i šogor Kasim

SJEĆANJE na

ALEKSANDRA ZAVRTNIKA 21. 07. 1999. – 21. 07. 2009. Sjećanje na Tebe dio je našeg života, u kojem ćeš nam uvijek nedostajati. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

ALEKSANDRA ZAVRTNIKA 21. 07. 1999. – 21. 07. 2009. Išel bum na te brege zelene, tam je vu trsju grozdje črlene, tam je i kletica stara, tak tužno zgledi jer našega dedeka već deset let ni. Živiš u našim mislima i srcima. Stanko, Barica, Monika i Petra

ZAHVALA povodom smrti drage sestre

MARICE MESEK

koja je preminula 15. 07. 2009. u 74. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima na izrazima sućuti, položenim vijencima i prisustvu na posljednjem ispraćaju.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog muža, oca, djeda i tasta

IVANA ŠMERA Najiskrenije zahvaljujemo svima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i prisustvu na posljednjem ispraćaju. Ožalošćena obitelj

na drage roditelje

AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.3674

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.115d

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, prijateljima i rodbini koji su izrazili sućut i položili cvijeće na njen grob na njenom posljednjem ispraćaju. Posebna zahvala osoblju Bolnice Novi Marof odsjeku 3, osoblju Doma za psihički bolesne odrasle osobe u stacionaru Jalžabet te Centru za socijalni rad, gospođama Klauzer i Franjčec na brizi za njezina života.

SJEĆANJE

KREDITI - na ostatak primanja, C. L. ne smeta. Mob.098/595-169, 099/579-5712 ozn.3706

POZNANSTVA

BOŽENE FRNTIĆ koja je preminula 09. 07. 2009. u 55 godini života u Domu za psihički oboljele odrasle osobe Jalžabet.

Ožalošćeni: sestra Štefica, šogor Josip, Anđelo, Manuela, Glorija s djecom

Supruga Magdalena

KREDITI: gotovinski do 180.000 kn kao i vanjski hipotekarni na sva primanja. Mob.098/492-873 ozn.3706

KREDITI 25.000 € do pola primanja, prebijanja, pozajmice na ostatak primanja bez HROK-a i C.L. Mob.099/197-6813 ozn.3708

povodom smrti naše drage sestre, kćerke i svastike

na drage roditelje

PRILIKA! Pozajmice 30.000,00 kn u 24 h. Krediti 25.000 € do polovice plaće. Nada, 091/513-0597 ozn.3683 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.3698

ZAHVALA

U dubokoj boli javljamo rođacima, prijateljima i znancima da je nakon kratke i teške bolesti umrla draga majka, baka i gospođa

Zauvijek u našim mislima i srcima.

MARIJU ORSAG 2003. – 2009.

SLAVKA ORSAGA 2006. – 2009.

Sin Zvonko iz Australije, snaha Magda i unuci Karolina, Silvija, Stiv i Kris

ZAHVALA povodom smrti drage

MARICE MESEK koja je preminula 15. 07. 2009. u 74. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima na izrazima sućuti, položenim vijencima i prisustvu na posljednjem ispraćaju. Ožalošćeni Božidar i Trezika

ANĐELA JAMBRUŠIĆ Sprovod drage pokojnice bit će održan u srijedu 22. 07. 2009. godine u 14.00 sati na varaždinskom groblju.

Sjećanje sa slikom

samo 100 kuna! Regionalni tjednik Ulica Ivana Milčetića 13 i Gradska tržnica

44 Vaš kutek

21. srpnja 2009

Što čitati? Put na Mjesec

Jules Verne, Put na Mjesec, Knjigotisak, Split, 2001.

Vrtoglavica

zločesta

Goli, ali ne i bosi

Piše: RADAR

oslovni savetnik z Engleske kaj se piše David Tajlor s ipsilonom, otkril je recept kak se more bolše timski delati vu recesiji. Nagovoril je radnike jene marketinške firme vu problemima da delaju petkom goli. Kad su vidli da se ne zajebava večina se je fakat slekla do gola i posle toga je posel procvetal kajti su se si mam bolše razmeli i otprli. Kad je to Štefek pročital, rekel je pajdašima da bi ovaj recept bil dobar i za narode i narodnosti vu Hrvackoj. Vu državi i onak večina radnikov, seljakov i penzionerov živi od crkavice pa imaju se manje penez za kupovinu obleke. Svima bi zato bilo lakše na goloj grupnoj terapiji a taj bi se recept mogel primeniti se posud gde su problemi. I vu Varteksovoj tiskari, brodogradilištima, na poljima, vu štalama z simentalkami, vu Hrvackim železnicama, vu parlamentu i vladi. Tak se onda ne bi slačili samo neki kad ih stisne, nego si koji hočeju dignuti, radni elan. Hudo bi bilo jedino neke gole gledati ali čovek se na sve navikne. blečeni ili goli, na kraju dojde na isto. I ni se zbog tega treba puno ščudžavlati. Čak i ak se neko goli sedne na kraljevski tron kaj su ga postavili vu Velkom Selu pri Dravi.

OBLJETNICA Četrdeset godina od prvog stupanja na Mjesec

1969.: prvi korak na Mjesecu Amerikanac Neil Armstrong prvi je čovjek koji je hodao po Mjesecu. Prije točno 40 godina, 20. srpnja 1969. godine, taj je astronaut stupio na Mjesečevu površinu. Sigurno slijetanje popratio je riječima: “Orao je sletio.”, no mnogo su poznatije riječi koje je izgovorio nakon što je lijevom nogom zakoračio na Mjesečevo tlo: “Ovo je malen korak za čovjeka, ali velik skok za čovječanstvo.” Mjesečevu površinu opisao je kao drveni ugljen u prahu i prve minute boravka na tom planetu iskoristio za fotografiranje i odabiranje uzoraka tla. Podsjećamo na te nezaboravne trenutke...

U čast 40. obljetnice slijetanja na Mjesec slobodan sam preporučiti roman koji je sve to predvidio još u 19. stoljeću. Jules Verne ionako je danas razmjerno zanemaren pisac. Nije to ni čudno jer mladi vole suvremeni high-tech SF, ali treba se uvijek prisjetiti da postoje pionirski autori koji su to sve davno prije zamislili i time utrli put ne samo suvremenoj znanstvenofantastičnoj književnosti, nego i nekim strogo znanstvenim rješenjima, koja su dijelom i rezultirala činjenicom da je raketa Saturn V. tog slavnog 20. srpnja 1969. ponijela Armstronga i društvo u najveći pothvat u povijesti ljudskog roda...

Bill Kaysing, We Ne ver Went to the Moon: America’s Thirty Billion Dollar Swindle Demokracija je zahtjevna stvar, koja pretpostavlja i suprotna mišljenja. U ovoj slavnoj knjizi, naslovljenoj “Nikad nismo otišli na Mjesec: Amer ička prevara vr ijedna trideset milijardi dolara”, objavljenoj još 1974. a nikad prevedenoj na hrvatski (krajnje vrijeme!), Kaysing detaljno analizira sve moguće dvojbe vezane uz prvo slijetanje na Mjesec. Naravno, glavni argument je č injenica da je američka zastava doista vijorila tamo gdje vjetra nema i ne može ga biti... Sve ostalo je, manje-više, također zanimljivo. Iskrcavanje na Mjesec snimljeno je u pustinji Mojave, korištena je tehnologija iz filma “2001: Odiseja u svemiru”, sve je režirao Stanley Kubrick... Meni je to zgodno. Većina glavnih teza dostupna je na internetu, čak i na nama razumljivim jezicima.

Denis Peričić

Vaš kutek 45

21. srpnja 2009

“Zbog jedne divne crne žene”

FILM – VIDEO – KINO

Epska priča o časti i osveti “Prkos” Utemeljen na istinitim događajima, Prkos donosi epsku priču o časti, osveti i vrijednosti ljudskog života za vrijeme II. svjetskog rata. Godina je 1941. i Židovi koji žive u Istočnoj Europi proživljavaju najteže i najmučnije razdoblje svojih života – diskriminacija, uhićenja, masovna ubojstva. Nacistička Njemačka je krenula

s provedbom plana Barbarossa – invazija na Sovjetski Savez – i Bjelorusija je sljedeća zemlja koju planira osvojiti. U malom bjeloruskom gradiću, Nowogrodeku, većina stanovnika su Židovi, a među njima je i obitelj Bielski. Uskoro Nowogrodek postane geto, a jedini preživjeli članovi obitelji Bielski, trojica

8/10

braće – Tuvia (Daniel Craig), Zus (Liev Schreiber) i Asael (Jamie Bell) – shvate da će preživjeti jedino ako smjesta pobjegnu. U bijegu im se pridruži još nekoliko ljudi, a utočište pronađu u obližnjoj šumi koju poznaju još od djetinjstva... Zanimljiv rasplet vas očekuje ukoliko pogledate film.

Vicevi!!!

IMA I TOGA

Ljudi Postoje samo dvije vrste ljudi na svijetu: luzeri i Chuck Norris. Pitanje Pita policajac kolegu: - Što je to - vodom ide, ne brčka, šumom ide, ne šuška? - Da nije zagonetka?

Konzerva Na pučini veselo pliva obitelj sardina. Odjednom, ugledaju podmornicu. Najmanja ribica se uplaši i sakrije se iza mame. - Ne boj se, to su samo ljudi u konzervi - umiri ju majka. Komarci Lete 2 komarca iznad pijanog čovjeka. Kaže prvi: - Hajde, ubodi ga! - Na to će drugi: Ne hvala, ne pijem dok vozim.

46 Vodič

21. srpnja 2009

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Pizza s kozjim sirom i tikvicama

LJETO Na varaždinskom placu

bogata ponuda

Sastojci: 1 kugla tijesta za pizzu (kupite u pekari) 1 limun 100 grama kozjeg sira par listova svježeg bosiljka, sitno nasjeckati 1/2 žute tikvice 1/2 zelene tikvice maslinovo ulje kukuruzno brašno sol i papar Priprema: Ugrijte pećnicu na 200 stupnjeva. Razvaljajte tijesto u tanak krug na površini pobrašnjenoj kukuruznim brašnom. U maloj zdjeli pomiješajte kozji sir sa sokom polovice limuna. Posolite i popaprite te premažite tom smjesom tijesto. Pospite listićima bosiljka. Tikvice narežite što tanje i poslažite ih po tijestu. Poprskajte ih preostalim limunovim sokom, maslinovim uljem, posolite te popaprite. Pecite 10 do 15 minuta ili dok rubovi tijesta ne dobiju zlaćanu boju a tikvice se ne nakovrčaju na rubovima. Poslužite sa zelenom ili jednostavnom paradajz salatom.

Voćne salate za osvježenje U ovo doba godine najčešće se kupuju breskve, nektarine, lubenice i dinje, koje su odlične za ljetno rashlađenje

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Kada se živa u termometru popne i do 35 stupnjeva Celzijusa, kada ne pomaže ni osvježenje uz vodu, pokušajte se osvježiti na prirodni i vitaminski način.

Odlična ponuda

Najbolje osvježenje u ovim ljetnim mjesecima svakako pruža voće. Dinje, nektarine i lubenice uvijek su se ubrajale u osvježenja te vrste pa stoga ni ne čudi što na štandu Božidara Hudike iz Biškupca ima mnogo zainteresiranih kupaca. Osim što je voće kupljeno kod njih fino i ukusno, ono je

i iz domaćih krajeva. - Dinje i lubenice su neretvanske, a breskve i nektarine su s Varaždinbrega - objasnila je prodavačica Mirjana Hajec dodajući da dinje i nektarine po kilogramu stoje 10 kuna. Na štandu imaju i svježih jagoda iz Ludbrega, šljive iz Ivanca, kruške iz doline Neretve te još mnogo toga. A da se njihova kvaliteta cijeni, dokazala je Gordana Habek koja uvijek kupuje baš na njihovom štandu. - Za mene je ovo štand s najboljim voćem na varaždinskom placu - istaknula je Gordana koja je taj dan kupila dinje i breskve. Njezina obitelj i ona sama obožavaju voćnu

salatu pa je u ljetne mjesece često pripremaju. Upravo će joj to voće poslužiti da svojim ukućanima priredi ljetni gur-

a štandu B. Hudike sve voće je domaće manski užitak. Osim što nude osvježenje, dinje su bogate kalijem, a nektarine su bogate vitaminima A i C te beta karotenom. Breskve su bogate vitaminom C i beta karotenom, ali i kalijem i fosforom što je važno za zube i normalno stezanje srčanoga mišića.

EKSKLUZIVNo Među prvima uživo prenijeli intervju s Jadrankom Kosor

Premijerka na RadioAktivu

Štene traži dom

U skloništu udruge Spas ponovno se nalazi veći broj štenaca. Na slici je kujica mješanka ovčara koja će vjerojatno izrasti u srednjeg do većeg psa. Po naravi je vesela i umiljata kao i svi štenci. Cijepljena je protiv zaraznih

Mirjana Hajec zna da se sada najviše traže nektarine i dinje pa su se na njezinom štandu pobrinuli da ih nikad ne nedostaje

bolesti. Kada za to dođe vrijeme, budućeg vlasnika obvezujemo na sterilizaciju kako ova neželjena kujica ne bi imala male štence koji bi isto tako bili neželjeni i odbačeni.ž Udruga Spas 042/330-004.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, u sklopu svog subotnjeg posjeta Varaždinu gdje je podijelila ključeve i uručila rješenja o dodjeli 31 stana Stanoinga ratnim vojnim invalidima te obiteljima zatočenih, nestalih i stradalih branitelja Domovinskog rata, obišla je i nove prostore RadioAktiva u Supilovoj 7. Premijerka Kosor zadržala se u polusatnoj posjeti, gdje se u razgovoru s direktoricom radio-postaje Milenom Maček te djelatnicima, prisjetila svojih novinarskih dana u tom mediju. Kosor je ujedno dala i ekskluzivni 15-minutni intervju u kojem je govorila o razlozima svog dolaska u Varaždin te podjeli stanova, ali i o daljnjoj brizi za branitelje Domovinskog rata te njihovo stambeno zbrinjavanje. Intervju dan za RadioAktiv bio je i jedan od prvih u kojem je

najavila ovotjedne aktivnosti Vlade RH-a odnosno dogovore oko novog rebalansa proračuna sa socijalnim partnerima te udrugama umirovljenika i branitelja. - Ja i moji suradnici ovaj ćemo se tjedan sastati s predstavnicima udruga branitelja i umirovljenika. Na temelju dosadašnje dobre suradnje i međusobnog uvažavanja mogu reći da očekujem njihovu potporu kada je u pitanju rebalans proračuna – izjavila je za RadioAktiv Jadranka Kosor. Na kraju svog posjeta premijerka Kosor istaknula je odlične uvjete i opremljenost RadioAktiva. RadioAktiv među prvim je elektroničkim medijima u Hrvatskoj koji je imao pr iliku svojim slušateljima «uživo» prenijeti razgovor s nedavno izabranom premijerkom Republike Hrvatske Jadrankom Kosor.

Siniša KALAJDŽIJA

Vodič 47

21. srpnja 2009

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Proljeće/ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Niki Pintarić, Mia Ledić, Ana Legin, Nina Marčec, Kiara Koren, Leona Ciglar, Lana Skupnjak, Julija Trubelja, Jana Kovačić, Dejna Sedlar, Iva Jandras, Karla Haramina, Zita Krajnik, Elly Pantaler, Amalija Šargač, Julijana Vukalović, Ana Banec, Matea Trnski, Vanesa Balažinec, Iva Dugački, Emili Kujavec, Laura Božić, Lorena Mežnarić, Sofija Šafran, Sara Maričić DJEČACI Dino Ratkaj, Patrik Končevski, David Ledinski, Fran Težački, Pavel Sremec, Mihael Cecelja, Noa Trtinjak, Emanuel Kos, Andreas Kuzmić Tkalčec, Vanja Meštrić, Karlo Marčec, Oleh Horvat Leljak, Jan Hajsok, Ivan Šinjori, Filip Danko

Marko Puljić

Vjenčani Nikolina Šestak i Nikola Cikač, Nikolina Petrušanec i Hrvoje Cikač, Vesna Kolarić i Marko Krampač, Nikolina Kovačić i Kristijan Tomiša

Nakon brzog prolaska ciklone Marele koja nam je u subotu donijela zahlađenje i mjestimične grmljavinske pljuskove, u nedjelju je na vrijeme u našim krajevima ponovno počela utjecati anticiklona sa Sredozemlja. Ona će nam idućih dana ponoviti scenarij viđen prošlog tjedna – većinom sunčano i svakim danom sve toplije vrijeme pa ćemo već sutra opet mjeriti temperaturu preko 30 Celzijevih stupnjeva. Najtopliji dan bit će četvrtak ili petak kad ćemo vjerojatno bilježiti temperaturu oko ili malo iznad 35°C. Tijekom vikenda moglo bi doći do manjeg osvježenja, ali pojava oborina još je neizvjesna… (Udruga Crometeo)

Tjedni vodič

VARAŽDIN KINO GAJ od 23. do 28. srpnja u 19 i 21 sat BRÜNO - komedija

MMC KULT od 23. do 27. srpnja u 18 i 21 sat HANNAH MONTANA - glazbena komedija

DOGAĐANJA LJETO U VARAŽDINU Subota, 20 sati Kazališni trg, Fontana ANGLES OF FIRE - u slučaju lošeg vremena odgađa se za nedjelju Ponedjeljak, 21.30 sati Dvorište Galerije starih i novih majstora VLATKO STEFANOVSKI I MIROSLAV TADIĆ - u slučaju lošeg vremena- Velika koncertna dvorana HNK

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu        Radno vrijeme:          ponedjeljak – utorak:    14 do 20 sati            srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati        Odjel za mlade, odjel strane  literature i odjel Banfica      ponedjeljak-utorak:    14 do 20 sati             srijeda, četvrtak, petak:   7:30 do 14 sati     subota: 7:30 do 12 sati

MUZEJ Stari grad,   Strossmayerovo  šetalište 7,   tel. 042/212-918   Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela           - utorak – petak:  od 10 do 17 sati          - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati                   - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno           Galerija starih i novih majstora

- palača Sermage         Palača Herzer       Franjevački trg 6       tel. 042/210-474       RADNO VRIJEME:  - utorak – petak:  od 10 do 17 sati       - subotom i nedjeljom:  od 10  do 13 sati             - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno              Entomološki odjel,  Stalni postav svijeta kukaca        Dodirom do spoznaje  (postav za slijepe i slabovidne)            - utorak – petak od 10 do 17 sati       - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati                 - ponedjeljkom i blagdanom  zatvoreno

GALERIJA

Galerijski centar Varaždin               Zbirka Miljenko Stančić  Trg Miljenka Stančića       tel.  042/311-312, 098/276-249          - od utorka do nedjelje  od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati           - ponedjeljkom i blagdanom  zatvoreno

- za grupe posjet moguć prema dogovoru                ZLATI AJNGEL,              Gajeva 15 ,  tel. 042/ 212-702  - izložba fotografija S. McGlothin      GALERIJA PRSTEC    S. Vukovića 15  Izložba slika i grafika Ž. Prsteca        - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu    042/212 000, 098/56 95 20                  GALERIJA OPAČIĆ   Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763           - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Centar za kulturu  23., 25., 26.,27., 28. srpnja u 18.30 i 21 sat HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI - avanturistička mistična fantazija 24. srpnja

u 19 sati HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI - avanturistička mistična fantazija u 22 sata PRKOS - ratni, drama Ponedjeljak, 21.30 sati Dvorište Galerije starih i novih majstora

VLATKO STEFANOVSKI I MIROSLAV TADIĆ - u slučaju lošeg vremenaVelika koncertna dvorana HNK

Centar za kulturu Čakovec 23., 25., 26.,27., 28. srpnja u 18.30 i 21 sat

HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI - avanturistička mistična fantazija

Umrli

Štefanija Radačić (81), Vlatka Krašovec (88), Vladimir Korotaj (75), Vladimir Vidović (59), Paula Golec (71), Ana Krupica (84), Ljubica KUšen (75), Heribert Hlapčić (64), Štefanija Šokman (80), Gordana Lajtman (54), Olga Kefelja (83), Vlatka Levak (50), Barbara Pokos (82), Gojko Đurašković (73)

www

regionalni.com

48 Zadnja

21. srpnja 2009

NAJAVA

LJETO U GRADU ZRINSKIH Popularna Josipa Lisac oduševila brojnu publiku

Tisuću razloga - pjevati po svome Glazbeni događaj na kraju prvog dijela Čakovečkog ljeta - iznimna Josipa Lisac koja svojom izvedbom svaku skladbu, i novu i staru, uspijeva učiniti iznimnom Josipa Lisac, osebujna vokalna interpretator ica različitih glazbenih žanrova - sve one koji od nje očekuju mnogo - na Čakovečkom ljetu u nedjelju, 19. srpnja, ne samo da nije razočarala nego je i opet dala više. I to više nego - mnogo. Kao što i sama ističe - i danas, i sutra, i uvijek treba krenuti ispočetka - ona je i opet svoju ljubav u glazbi, glazbom i prema glazbi iskazala iz sve snage kao da joj je to (po tko zna koji put!) prvi put u životu. Počela je “Ave Marijom”, a završila skladbom “Magla”. U prepunu atriju Staroga grada Zrinskih ugođaj su narušavali samo komarci. Kao i uvijek samosvojne scenske pojave, neodoljive interpretacije, jedinstvene osobnosti, Josipa Lisac je predstavila i svoj najnoviji studijski album “Živim po svome”.

Skladbe - 10 0 0 razloga, Živ im po svome, Zvira voda, Istina... i ondje, i ovdje, i bilo gdje, i jučer, i danas, i sutra, s beskrajnom zalihom razloga i jesu i bit će i slušane, i izvođene... Ona često svoje albume potpisuje i riječima - “posvećeno Karlu Metikošu, mojoj ljubavi”. A život Josipe Lisac - posvećen je također njezinoj ljubav i koju otvoreno dijeli s mnogima - ljubavi prema glazbi koju su mnogi osjetili/ stekli/produbili zahvaljujući (i) - njoj, ili - upravo njoj, ili - samo njoj. Što je u životu više mogla poželjeti? (iz)

Kraljevski tron u Varaždinu! VARAŽDIN - Svi koji prošeću varaždinskom Kranjčevićevom ulicom odsada mogu iskusiti kako je to sjediti na pravom pravcatom kraljevskom tronu, a sve povodom obilježavanja 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina. Naravno, stolac je odmah zapeo za oko mališanima, a zasluge za njegovo postavljanje ima i Turistička zajednica grada Varaždina.

Oldtimer susret Varaždin 2009. U Varaždinu, Klenovniku, Lepoglavi, Trakošćanu, Ivancu i Sračincu će ove subote i nedjelje, 25. i 26. srpnja biti održan 7. Oldtimer susret Varaždin 2009. Organizator je Oldtimer klub Varaždin 2, a očekuju dolazak 120 sudionika s 80 vozila. Oni će se u subotu u 9 sati okupiti u Klenovniku, u 11 sati će doći u Lepoglavu, odakle će krenuti premu Trakošćanu, kamo će stići u 14.15 sati, a u 17 sati će doći u Ivanec. U restoranu Zvonimir u 21 sat počinje Oldtimer bal. U nedjelju će u 9 sati na Franjevačkom trgu početi izložba vozila, a Varaždinci će svojim glasovima odlučiti koje je najljepše. U podne će se sudionici okupiti u Sračincu, gdje će susret i završiti u popodnevnim satima. (vms)

U LEPOGLAVI

Jazz groznica Međunarodna ljetna jazz groznica već peti put hara Lepoglavom. Oblici te “groznice” su trodnevni seminari za klavir, gitaru, bass, bubnjeve, trubu, saksofon, trombon i tubu koji se “tešu” u Domu kulture. Najavljeno je i jazz ludilo - nastupi s poznatim mentorima te koncerti svaku večer s početkom u 20 sati. Dijagnozu postavljaju: Zagrebački dixieland ansambl (24. srpnja), Jazz trio Ton (25. srpnja), Bon Voyage jazz quartet (26. srpnja) i Dusko Goykovich quartet (27. srpnja). Za Polazniks and Mentors rezerviran je utorak, 28. srpnja, dok polaznici mogu rezervirati smještaj iliti karantenu u prenoćištu restorana KZ-a.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović