RT_274

INTERVJU Glumica Smiljka Bencet - Jagarić, popularna Regica o životu, glumi, kazalištu CRNA KRONIKA

ANDRO SVATY, KOŠARKAŠ

Talentirani mladi Otkriven novi Varaždinac laboratorij za u Ciboni! uzgoj “trave”

DOZNAJEMO

Stranica 16.

Stranica 30.

Stranice 6.-7.

Koliko su rasle plaće u našoj Županiji

Stranica 4.

Tjednik

Regionalni

Plus

Broj 274. :: 18. kolovoza 2009. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Specijalna bolnica za kronične bolesti u N. Marofu opet stvara gubitke

Bolnica osuđena da bude - umiraonica?

Jedva da imaju za lijekove: od HZZO-a dobivaju značajno manje novca Z. Cvek osnovao boksački klub Stranica 29.

EKSKLUZIVNO

Magarci žive usred Trnovca

Stranica 10.

Stranice 20.-21.

Prijevoz platiti samo djeci radnika?

Stranica 12.

Mini-bus stiže na stanicu nakon telefonskog poziva putnika

Majstor horrora kršćanske orijentacije

Stranice 2.-3.

EKSKLUZIVNO

Nema krize kad ima Sziget festivala...

Stranice 22.-27.

Proizvođači prosvjeduju, a silosi ostali puni pšenice

Zvjezdan će biti prvi magarac kontinentalac na utrci magaraca u Tribunju.

Gazda ga već priprema...

Stranica 8.

Stranica 3.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Neven Buljan, upravitelj dvorane: Naši klubovi imaju velike ambicije Stranica 31. • ŽENSKI SVIJET Glumica Mladena Gavran: Život je prekratak za loša vina i loša prijateljstva Stranica 39. • ZDRAVLJE Razgovori o seksu: Ne treba paničariti - nevinost se danas gubi u istoj dobi kao i prije tridesetak godina Stranica 37. • PUTOPIS U posjetu Salzburgu - starom ljepotanu, Mozartovom gradu Stranica 28.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Nakaradne političke sinekure

T

aman kad pomislih da će tijekom ovog dugog vrućeg ljeta barem jedan tjedan proći bez afera i političkih natezanja, kojih je i onako običnim smrtnicima preko glave, shvatim Željko PAVLEK ipak sam se prevario. urednik@regionalni.com „Slučaj Buljubašić“ puknuo je svom žestinom i iznova otvorio stare rane političkog ili bolje rečeno krimpolitičkog života u državi u banani te po ne znam koji put aktualizirao pitanje tko zapravo kontrolira što se događa u državnim mastodontima poput HEP-a, HŽ-a i drugih tvrtki. „Slučaj Buljubašić“ je zaprava nakaradna varijanta prihvaćene prakse po kojoj privilegirana osoba zbog stranačke podobnosti i zasluga dobiva od stranke na vlasti ono što je za mnoge sanak pusti. Točnije, poput spomenutog gospodina iz HEP-a, prima plaću u državnoj tvrtki a da zapravo ništa ne radi, uz to još dobiva i honorar u stranci čiji je član pa još k tome može (ot)kupiti i stan od tvrtke, u kojoj navodno radi, i to uz popust, i tko zna što još sve ne! U državnim tvrtkama očito treba napraviti istinskog reda.

U njima caruje politička moć a ne struka, množe se političke sinekure i buja nepotizam svih vrsta i namjena, korupcija uzima maha… Ono što me u cijeloj ovoj priči najviše zanima jest koliko zapravo takvih „Buljubašića“ ima u HEP-u, u HŽ-u, u uredima državne uprave, u državnim agencijama … I tko zapravo može tome napokon stati na kraj. U doba kad većina građana u Hrvatskoj jedva preživljava ovakvo bljutavo demonstriranje političke moći u državnim tvrtkama treba iskorijeniti bez milosti i bez imalo obzira.

18. kolovoza 2009.

ALARMANTNO HZZO smanjio novac za rad Specijalne

Bolnica osuđena na to da bude – umiraonica?

Od 2,9 milijuna kuna, koliko novomarofska bolnica mjesečno dobiva od HZZO-a, 2,6 milijuna odlazi na plaće, a preostalim bi novcem trebali podmiriti troškove lijekova, hrane, potrošnog materijale i energenata za smještaj i liječenje 300-tinjak pacijenata s najtežim oboljenjima iz cijele Hrvatske Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NOVI MAROF – Novomarofska Specijalna bolnica za kronične bolesti ove godine dobiva od HZZO-a značajno manji iznos novca nego što treba za svoj rad. To dovodi u pitanje ne samo njezino lanjsko pozitivno poslovanje, nego i kvalitetu liječenja 300tinjak pacijenata iz cijele Hrvatske koji uglavnom boluju od najtežih bolesti.

Samo Caritas

- Nas pacijent košta prosječno između 350 i 400 kuna dnevno. To je stvarna cijena dnevnog boravka u što se računa i smještaj, dakle ener-

s

amo za jednog pacijenta lijekovi su dnevno stajali 2.500 kuna genti, kao i plaće bolničkog osoblja te lijekovi, zavojni materijal, pelene i slično.

Sukladno tome, još smo u prosincu naplaćivali 370 kuna po pacijentu. Međutim, od početka godine HZZO nam je davao 230 kuna po danu. To je bila nova cijena boravka pacijenta u bolnici našeg tipa, koja obuhvaća energente, hranu, lijekove i troškove osoblja – doznajemo od dr. Mladena Jurage, specijalista internista i zamjenika ravnatelja novomarofske bonice.

Iako su u HZZO-u smanjenje cijene boravka pacijenta u novomarofskoj bolnici

pravdali time da u državnoj blagajni nema novca, ipak su se nedavno prilike poboljšale, tako da zadnji mjesečni limit bolnice iznosi nešto više od 2,9 milijuna kuna.

- To nam, nažalost, nije dovoljno. Samo za plaće zaposlenika koje moraju biti isplaćene prema kolektivnom ugovoru mjesečno nam treba 2,6 milijuna kuna. Dakle, od preostalih 300 tisuća kuna morali bismo platiti troškove komunalnih usluga, hranu, lijekove i potrošni materijal, a to nije moguće, pogotovo zato što nas zaobilaze donatori, izuzevši Caritasa – istaknuo je zamjenik ravnatelja.

Puni, a gube

Bolnici zapravo posebne probleme stvara novi zdravstveni sustav prema kojemu opće bolnice i klinike mogu jednostavno prebaciti u Novi Marof one svoje pacijente čije je liječenje skupo, odnosno one kojima su svaki dan potrebni lijekovi od tisuću ili dvije tisuće kuna.

- Upravo zbog toga gotovo svaki dan dobivamo pacijente iz, primjerice, intenzivne jedinice ili šok-sobe raznih

b

olnica mjesečno stvara gubitak od oko 1,5 milijuna kuna kirurgija ili interna. Umjesto da ostanu na odjelima bolnica u kojima se liječe, takvi pacijenti upućuju se nama jer je njihovo liječenje skupo. Imali smo, primjerice, pacijenta koji

Umjesto da ostanu na odjelima bolnica u kojima se liječe, pacijenti za

je došao s intenzivne jedinice na Rebru s preporukom da uzima svaki dan četiri najskuplja antibiotika jer je imao sepsu. Ta četiri antibiotika koštala su nas 2.500 kuna na dan, a pacijent je primao još i druge lijekove – prisjeća se dr. Juraga.

Zbog prilika u kojima se našla, bolnica mjesečno stvara gubitak od oko 1,5 milijuna kuna.

- Trenutačno imamo popunjeno svih naših 300 kreveta.

Pitam vas - ima li tvornice koja

Kad nitko ne želi pokojnika...

U novomarofskoj bolnici lani je zabilježen slučaj kakav ne pamte. Naime, nakon smrti pacijenta iz Krapinsko-zagorske županije, osoblje bolnice nazvalo je pokojnikova sina radi sahrane. No, na njihovo veliko iznenađenje, on im je poručio da nema ništa s ocem jer je on sve nasljedstvo ionako ostavio drugom svom sinu (a njegovu bratu) koji živi u Sloveniji, pa neka izvole njega nazvati.

radi punim pogonom i pritom stvara gubitke samo zato što radi. To nije logično, pa pokušavamo dokazati da stvari ne mogu ovako dalje funkcionirati. Međutim, Varaždinska županija ima najviše bolnica u Hrvatskoj, pa je teško nešto očekivati s te strane, a poznato je kako stoji državna blagajna. No, ne nađe li se odgo varajuće rješenje, ovako se neće dugo moći upozo rava dr.

Juraga.

Kako nisu mogli uspostaviti taj kontakt, pokojnika je na kraju morala pokopati socijalna služba. U međuvremenu, na sprovod pacijenta pohitala je njegova kći koja živi u Zagrebu, ali prerano, pa je vijenac samo ostavila kod crkve.

Nažalost, kako doznajemo, još su veći problemi kada netko izlazi živ iz bolnice, a njegovi se tome nisu nadali...

Dr. med. Mladen Juraga

Aktualno

18. kolovoza 2009.

PROSVJED Proizvođači pšenice traže 95 lipa/kg siniša sović

bolnice za kronične bolesti u N. Marofu

3

RAVNATELJICA BOLNICE

“Lijekovi nam ne nestaju!”

Jasminka Bunta

Osim s problemima uzrokovanim manjim primicima od HZZO-a, čelništvo novomarofske bolnice susreće se i s teškoćama izazvanim lošim međuljudskim odnosima između jedne liječnice i odjelnih medicinskih sestara. O tom sukobu svjedoči i pismo u kojem se, uz ostalo, spominje nestanak lijekova, osobito narkotika. Za komentar navoda iz pisma zamolili smo Jasminku Bunta, ravnateljicu novomarofske Specijalne bolnice za kronične bolesti.

- Lijekovi nam sigurno ne nestaju! Nema nika-

kvih dokaza da bi u našoj bolnici nestajali, pogotovo ne narkotici čija se nabava vodi uredno, baš kao i potrošnja jer su takvi lijekovi pod posebnim režimom i zaključani. Optužbe poput ove o navodnom nestanku narkotika posljedica su lošeg odnosa između određene liječnice i pojedinih medicinskih sestara.

Uvidjevši to, liječnicu smo premjestili na drugi odjel i vjerujemo da će se prilike sada smiriti jer uistinu ne vidim razloga za protestna pisma ili javna prozivanja - rekla nam je ravnateljica Bunta.

Međimurski proizvođači prosvjedovali oko poslovnih zgrada Čakovečkih mlinova

Lakše se buniti, nego pšenicu natrag uzeti Proizvođači nezadovoljni s 82 lipe mogli su vratiti dobiveni novac i uzeti natrag pšenicu, ali to nije nitko učinio Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ČAKOVEC - Upropastili bismo tvrtku kada bismo pšenicu plaćali skuplje, odnosno više od 82 lipe za kilogram, a koliko smo već isplatili proizvođačima, po čemu smo jedinstveni u zemlji među otkupljivačima - istaknuo je to u srijedu Zoran Štefulj, predsjednik NO-a Čakovečkih mlinova, dok su međimurski ratari prosvjedovali ispred tvrtke tražeći 95 lipa za kilogram.

Jeftinije u Mađarskoj

koje trebaju skupi lijekovi upućuju se u novomarofsku bolnicu

IMA I TOGA Oni koji određuju cijenu liječenja i ne vide pacijente

Svakom bolesniku isto, bez obzira na utrošak lijekova?!

- Jedna od najvećih štednji u zdravstvu poduzeta je na bolnicama kroničnog tipa poput naše. To, između ostalog, govori o odnosu prema starijim pacijentima - ističe zamjenik ravnatelja novomarofske bolnice.

Sve specijalne bolnice za kronične bolesti, kako dodaje dr. Juraa, osjetile su štednju, no neke imaju i “akutne” krevete, pa im je lakše.

- Kod akutnog tipa liječenje se fakturira prema bolesti, dok je kod nas račun fiksan i izrađuje se isključivo po krevetu, odnosno neovisno o tome koliko pacijent potroši lijekova, tj. deset, jednu li nijednu tabletu, infuziju ili slič-

no - upozorava dr. Juraga.

Za razliku od bolnica za liječenje kroničnih bolesti,

n

eke bolnice posluju pozitivno usprkos manjem broju pacijenata prilike za rad klinika i općih bolnica uglavnom su poboljšane.

- Takve zdravstvene ustanove dobile se mogućnost da na računima sada iskažu više nego ranije, pa se događa da neke od bolnica koje su prije redovito stvarale gubitke, sada ostvaruju dobit,

i to usprkos manjem broju pacijenata i manjem opsegu posla – veli dr. Juraga.

Zbog novih limita koje je odredio HZZO, novomarofska bolnica ne očekuje da će ove godine ponoviti rezultat poslovanja iz prošle godine.

- Lani smo poslovali pozitivno. Međutim, još imamo dugova iz prošlosti, točnije iz 90-tih godina kada nam je država davala novac samo za plaće, a svi ostali troškovi računali su se u dug. Za lijekove dugujemo i po dvije godine - upozorava dr. Juraga te zaključuje da je glavni problem u tome što oni koji određuju cijene često ne vide njihove pacijente.

- Ne želim ulaziti u poslovnu politiku drugih, ali moram reći da nije svejedno kompenzirate li otkupljenu pšenicu repromaterijalom, odnosno isplaćujete li na rate ili odjednom, kako smo mi učinili. Naime, novac za pšenicu koju smo otkupili na računima je proizvođača od prošlog tjedna.

Nikome nismo dužni, a ne dajemo ni isprazna obećanja – upozorio je Štefulj.

Budući da se cijena kilograma brašna kreće od 1,65 do 1,85 kuna, predsjednik NO-a Čakovečkih mlinova ne vidi moguć-

Bacali brašno po traktorima vrijednim i do 100.000 eura

nosti za veću cijenu kilograma pšenice koja u susjednoj Mađarskoj stoji 74 lipe.

t

ona naše pšenice je 142 eura franko luka, a vani 128 eura - Zbog niže cijene u Mađarskoj, tvrtke iz BiH u toj zemlji kupuju brašno, a zatim se uz plaćanje carina to uvozi u Hrvatsku. Stoga, pokušate li kod nas dobiti veću cijenu brašna, odmah vas upozore na jeftiniji uvoz - naglasio je Štefulj.

Pšenica iz Slavonije

Cijena tone pšenice na svjetskom tržištu je 128 eura franko luka. A kada bi se željelo

izvoziti hrvatsku pšenicu, već s cijenom od 0,82 kune za kilogram dolazi se do 142 eura za tonu franko luka, budući da osim pšenice treba platiti i prijevoz do luke Rijeka, što je 12 lipa po kilogramu, zatim čuvanje u silosu koje stoji 6 lipa te 4 lipe za carinske i druge troškove.

Nezadovoljne proizvođače podsjetio je da još uvijek postoji mogućnost da dobiju natrag pšenicu ako vrate isplaćeni im novac.

- Iako je prošlo tjedan dana, ne samo da nitko nije vratio novac i uzeo pšenicu, nego nam se javilo na desetine drugih proizvođača, uglavnom iz Slavonije, nudeći pšenicu za 82 lipe. Zar to ne govori dovoljno – zaključio je Štefulj.

POSLJEDICE Čakovečki mlinovi tražit će odštetu od prosvjednika

Štetu izazvanu prosvjedom trebat će platiti Ako dođe do novih prosvjeda i bude li opet poremećena redovita djelatnost te tvrtka pretrpi štete, Čakovečki mlinovi tražit će odštetu od organizatora i sudionika prosvjeda s obzirom na to da su novac za svu otkupljenu pšenicu već isplatili.

Doznajemo to od predsjednika NO Čakovečkih mlinova Zorana Štefulja koji upozorava na postignuti dogovor prilikom prosvjeda.

Zoran Štefulj

- Dogovoreno je da će Čakovečki mlinovi d.d. poštovati cijenu pšenice roda 2009. koju će prihvatiti prerađivači i otkupljivači, članovi Žitozajednice – ističe on. Žitozajednica, kako dodaje, nije zasad donijela nikakav zaključak osim ranijeg prema kojem se cijena kilograma pšenice kreće od 0,78 do 0,82 kune, pri čemu je ostavljena mogućnost da članica otkupi i po većoj cijeni.

4

Aktualno

18. kolovoza 2009.

OTKRIVAMO Kako su rasle plaće u Varaždinskoj županiji

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Jedinstveni i dosljedni Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

11. 8.

Trebalo bi ukinuti oko 150 općina i uvesti regije umjesto županija, tvrdi Adlešić, a Udruga općina poručuje da je to neozbiljno. Izlazak iz krize Srbija traži u smanjenju zaposlenika u administraciji, zdravstvu, obrazovanju i sudstvu, a HEP ga pronalazi u naplati radova buteljama vrhunskog vina.

12. 8.

Most na Korani se ne gradi iz interesa ministra Vukelića, vele u njegovom Ministarstvu obrane, dok zaduženi za cestogradnju i mostove “u zraku” – šute. Ne šuti Mesić, ali njega više muči praksa isticanja vjerskih simbola u javnim institucijama. U Hrvatskoj ne funkcionira Ustav, a vjernici ne poštuju Deset zapovijedi, veli don Grubišić.

13. 8.

Vukelićev most, koji iz ničega (ne) vodi nikamo, nije sporan Kalmeti koji međutim najavljuje zaustavljanje drugih investicija u (auto)ceste.

Dok je tako, nije teško naslutiti hoćemo li se naći u skupini zemalja poput Rusije i Latvije, gdje BDP pada i do 20 posto, ili Njemačke i Francuske koje zbog rasta BDP-a izlaze iz recesije. Ipak, ohrabrujuće zvuči podatak da je inflacija u srpnju bila 1,2 posto.

14. 8.

Još nije pošteno ni sjeo u svoj stolac, a splitski gradonačelnik već se sukobio s medijima i postao predmet istrage zbog navodnog pogodovanja prijateljima pri izgradnji vrtića. Može se, dakle, kad se hoće. U to sigurno vjeruje i Obama koji diljem SAD-a promovira reformu zdravstvenog osiguranja jer su Ameri postali - “talac osiguravateljskih tvrtki”.

15. 8.

Bogu je mjesto u čovjeku, ne u prostoriji, veli don Grubišić, dok Bozanić poručuje da u javnim prostorima mora biti mjesta za Boga. Crkveno poznato jedinstvo i dosljednost nadopunjuje mons. Barišić zalaganjem za uvođenje blagdana “izlaska i oslobođenja od zarobljenosti agresivnim kapitalom i nepoštenim profitom”.

16. 8.

Usprkos nastavku gužvi na prometnicama, prihodi od turizma neće biti izdašni kao lani, no ne očekuje se ni znatniji pad. Kako bi “pad” bio manji, Kosor razmišlja o odgodi početka škole za tjedan dana.

Županu čak 22.511 kn, a ni ostalima nije loše HSLS Varaždinske županije prozvao Štromara da je sebi odredio najveću plaću među županima, iako prima dohodak koji je “podebljan” još za vrijeme Sabatija

Uoči krize - 20 posto!

Prema Kolek t ivnom ugovoru za službenike i namještenike Varaždinske županije iz 2006., njihova osnovna bruto plaća bila je jednaka umnošku koeficijenta složenosti poslova i osnovice za izračun plaće, uvećano još 0,5 posto za svaku godinu radnoga staža.

I

sindikat zaposlenika Županije za smanjenje plaća, ali samo do osam posto Osnovica plaće bila je prosječna godišnja neto plaća na razini države, uvećana 12 posto. Koeficijenti složenosti poslova kretali su se od 0,95 za čuvara-telefonista, pa do 2,9 za pročelnika.

Dvije godine kasnije, odnosno od studenog prošle godine, do osnovice se dolazilo tako da se prosječna godišnja neto plaća uvećavala za 20, a ne više 12 posto. Ovisno o godinama staža u Varaždinskoj županiji, povećali su se i koeficijenti složenosti poslova, a ako je zaposlenik bio magistar ili doktor znanosti, plaća mu se

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

Kranjčec: Manje županu Štromaru, ali i gradonačelniku Čehoku - HNS nam prodaje demagogiju i troši naš novac na svoje politikanske igrice s kadroviranjem po županiji. Plaće župana i pročelnika, kao i zaposlenika Varaždinske županije, treba uravnotežiti s realnim mogućnostima jer kriza sve žešće kuca na vrata, pa se odustaje od važnih programa poticaja razvoja gospodarstva - ustvrdio je Kranjčec.

Upitan što misli o plaćama gradonačelnika, osobito Varaždina, Kranjčec je odgovorio da će novi Zakon o plaćama službenika lokalne samouprave sigurno urediti i to pitanje.

- Stoga gradonačelnik Zagreba, Varaždina ili nekog drugog grada neće moći imati veću plaću od premijera ili ministra – zaključio je Kranjčec.

Golubar: Plaće su pale, a ne rasle

Miljenko Ernoić

Plus

Veća plaća već nakon prvog mjeseca novog mandata župana

Usprkos tome, iz HSLS-a Varaždinske županije prozvali su u četvrtak župana Predraga Štromara zbog „rastrošnog i krajnje neodgovornog ponašanja“ jer je „sebi odredio najveću plaću od sv ih župana“, odnosno uveo čak „16 pročelnika na platni spisak“, iako već oko sebe ima 120 ljudi i 11 savjetnika.

- Tjednima nas je uvjeravao da je sebi plaću smanjio za, zamislite, čak 10 posto, kao i svojim zamjenicima - istaknuo je Dragutin Kranjčec, predsjednik županijskog HSLS-a, pitajući zna li itko kolika mu je točno plaća i je li uistinu manja.

Odgovor nije trebalo dugo čekati. U petak je Štromar poslao priopćenje u kojem je obrazložio da je naslijedio plaću od svog prethodnika, a odluku o plaći župana i zamjenika može donijeti jedino Županijska skupština.

- Međutim, moji su se zamjenici, zajedno sa mnom, posebnom izjavom odrekli 10 posto plaće do sljedeće sjednice Skupštine u rujnu kada će doći do još većeg smanjenja – najavio je Štromar, napominjući da Varaždinska županija ima 10 privremenih pročelnika i 91 zaposlenika, odnosno tri manje nego u svibnju.

Oglasio se i sindikalni povjerenik županijskih zaposlenika Marijan Kostanjevac ističući da su zaposlenici spremni na smanjenje plaća do kraja 2010. godine, ali maksimalno do osam posto. Sindikat je zatražio i zaustavljanje novog zapošljavanja u županijskoj upravi.

TKO IMA PRAVO Bivši dožupan Ernoić prozvao ZJZ zbog porasta plaća

17. 8.

IZDAVAČ

Manje, ali do 8 posto?

VARAŽDIN – Povećanje bruto plaće s 42.852 na 47.737 kuna, odnosno neto plaće s 20.677 na 22.511 kunu, bila je jedna od prvih blagodati koje je osjetio Zvonimir Sabati pošto je 20. lipnja prošle godine zamijenio Radimira Čačića na mjestu varaždinskog župana.

No, nije se stalo samo na tome – plaće su ubrzo porasle i svim zaposlenicima Varaždinske županije.

U novi tjedan s novim “otkrićima”: HDZ uhljebljuje svoje u HEP-u, HŽ-ovci kupuju skuplju robu, korumpirani profesori ne smiju predavati, ali smiju dobivati plaću. Kosor naložila istragu nakon koje će donijeti - “stranačku odluku“.

IMPRESSUM

povećavala neovisno o tome je li to uvjet za radno mjesto.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

Voda je došla do grla, upozorio je bivši dožupan Miljenko Ernoić govoreći na konferenciji za novinare o prilikama u jedinicama lokalne samouprave, osobito u Varaždinskoj županiji.

- Zbog šerifovske situacije i županije, i općine, i gradovi radili su što su htjeli glede plaća i zapošljavanja. Previše je administracije i kriza će to morati SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

srediti. Varaždinska županija je s 39 zaposlenika 1993. godine danas došla na stotinjak. Svi smo za to krivi – priznao je Ernoić, dodajući da su nedavno plaće vraćene i u županijskom Zavodu za javno zdravstvo, a nakon što su lani smanjene zbog gubitaka.

To, međutim, odlučno poriče vd. ravnatelj ZJZ-a Josip Golubar.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Robert Marciuš roby@regionalni.com

- Apsolutno nema nikakvog govora o povećanju plaća. Štoviše, one su smanjene po tri osnove: ukidanja dodatka od prihoda na tržištu, travanjskog vraćanja osnovice na lanjsku razinu te uvođenja kriznog poreza – rekao nam Golubar osvrćući se na Ernoićev istup koji je pokrenuo upravni spor u vezi s reguliranjem svog radnog odnosa.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

18. kolovoza 2009.

Oglasi

5

6

Intervju tjedna

18. kolovoza 2009.

oTVORENO Dramska umjetnica u mirovini Smiljka Bencet - Jagarić, popularna Re

Prva seoska emancipir Po Regici me ljudi i danas na ulici prepoznaju, a to je najbolja potvrda da je ovaj filmski lik ostavio duboki trag Piše: GORDANA IGREC Snimio: LUKA JAGARIĆ foto@regionalni.com

Dramsku umjetnicu u mirovini Smiljku Bencet-Jagarić, svima zasigurno poznatiju kao Regicu iz serije “Gruntovčani” pronašli smo na njezinoj kućnoj adresi u blizini središta Zagreba. Iako je uloga Regice obilježila njezinu glumačku karijeru, glumicu Smiljku Bencet-Jagarić stariji su naraštaji imali priliku gledati kako na malim ekranima tako i na “daskama koje život znače”.

Marinkovićevu Gloriju igrala je premijerno 27. ožujka 1965. godine u Varaždinu, a poslije su se nizale kazališne uloge žena poput Cesarčeve Tonke, Krležine Eve, Budakove Rože ili Strozzijeve Eve Golubice. Prema vlastitu priznanju Smiljka Bencet je odigrala 131 ulogu u tri tisuće predstava!

Osim kvantitete, ova iznimna dramska umjetnica na sceni kao i na filmskom platnu ostavila je neizbrisiv trag.

Iskrena glumica

“Njezin plač je nenametljiv, smijeh bezazlen, neozbiljnost simpatična, a strogost besprijekorna. I uvijek oduševi gledatelje”, neki su to od zapisa mnogobrojnih kritika i kritičara kroz njezino dugogodišnje profesionalno umjetničko trajanje. Ova glumica koja je kao malo tko na našim prostorima i u privatnom životu i na filmskom platnom s uspjehom znala njegovati kajkavski dijalektalni izričaj već zbog toga što je “kajkavski sastavni dio mene i tako melodioznog dijalekta, usuđujem se reći jezika, malo gdje ima. Mekan je, “šmajhla” kako bi mi kajkavci rekli...” svojedobno je izjavila Smiljka Bencet - Jagarić. Za Regionalni tjednik prisjeća se svojeg djetinjstva, mladenaštva, početničkih glumačkih koraka, visina koje je dosegla svojim glumačkim umijećem, ali i s radošću progovara o Regici, ulozi koja ju je obilježila, kao i o privatnom

o

drasla sam u građanskoj obitelji

životu: odnosima u braku, te vrijednostima koje su obilježile njezin život.

Vaša majka rođena je Varaždinka, a vi ste rođeni...

Moji roditelji su se vjenčali u Varaždinu I potom odselili u Novi Sad jer je tata tamo dobio posao kao radiotelegrafist na aerodromu. Tako sam ja svijet ugledala u Novom Sadu.

Kakve vas uspomene vežu uz djetinjstvo?

Ah čujte, lepe zapravo! Nismo imali ništ, ali imali smo sve! Nismo imali igračke, ali smo bili sretni ako smo dobili koju kutijicu iz apoteke. Bilo je tu puno mašte. Pokoja lutkica, ali mala, a ja sam kao djevojčica štrikala za svoje lutkice odjeću i svi su se divili.

Sjećam se, prve rolšuhe dobila sam u NDH 1941.,napravio mi ih je jedan moj rođak od “kuglagera”. Tada smo stanovali u Domjanićevoj ulici u centru Zagreba, a 1945. godine smo se vratili u majčin rodni grad - Varaždin.

Iz kakve obitelji potječete?

Tata je bio činovnik. Bio je kao mladić najbolji đak varaždinske Gimnazije. Čak je i druge učenike poučavao za materijalnu naknadu.

Kako nije imao mogućnosti nastaviti školovanje bavio se službeničkim poslom, ali je privatno pisao I po životnom nazoru bio je velik pacifist.

A to sam I ja naslijedila od njega. Majka je iz varaždinske obrtničke obitelji u kojoj su svi bili umjetnički “navudreni”.

Mama je pjevala u zboru “Vilko Jurec”, brat, koji je danas pokojni, bio je profesor glazbe, djed je svirao u zboru, a i ja sam se okušala na Kajkavskom festivalu u Krapini I snimila dvije ploče. Djed je po zanimanju bio soboslikar. Čovjek dobre, ali i nagle ćudi. Sjećam se da sam uvijek kad smo bili za ručkom sjedila u njegovom krilu. Majka se poslije rata zaposlila u Varteksu kao radnica. Ali, sve u svemu, bila je to vrlo zanimljiva obitelj. Šarmeri svi odreda, interesantnih životnih sudbina. Moglo bi se reći: po habitusu - građanska familija.

Djetinjstvo

Kada ste u sebi otkrili dar za glumu? Što vas je potaknulo da glumu odaberete za svoj životni poziv?

Još u spielschulu sam otkrila taj dar za glumu. Tamo su me već učili recitirati, pjevati...

Tako sam u tom smjeru I nastavila. Gimnaziju u Varaždinu nisam pohađala, jer mama nije imala materijalnih mogućnosti da me školuje, pa sam otišla u Zagreb i upisala Medicinsku školu. Nakon nekoliko mjeseci prakse, posebice one odrađene na pedijatriji, dok maloj djeci trebate dati injekciju (a ja malu djecu mogu ljubiti, grliti, maziti), ali ne im i dati injekciju, ja sam od Medicinske škole odustala na opće zgražanje moje šire familije, jer sam oduvijek bila odlikašica. Nakon toga vratila sam se u Varaždin mami koja mi je rekla da me nema

Smiljka Bencet-Jagarić ukupno je odigrala 131 ulogu u više od tri tisuće predstava te filmskih i televizijskih serija

od čega uzdržavati i ja sam se s 15 godina zaposlila u Varteksu u kadrovskoj službi za isplatu osobnih dohodaka.

Istovremeno kako sam radila u Varteksu bila sam I član KUD-a “Vilko Jurec” gdje sam igrala ulogu u komadu pod nazivom “Pamet u glavu”. S tom ulogom i tim komadom otišla sam na audiciju u Glumačku školu i bila primljena. Kako nisam imala dovoljno godina za Glumačku školu, a pokazala sam talent, stavili su me na svojevrsni probni rok u školi od pola godine i nakon toga dopustili mi da ostanem i završim. Milka Podrug-Kokotović i ja polazile smo Glumačku školu. Bile su tu još kolegice i kolege poput Sabrije Bisera, Vere Pregarc, Anđele Baj, Nene Stazić, Miroslava Brenka, Mirka Šveca i Sande Hladić, a predavali su Branko Gavella, Drago Ivanišević, Božena Kraljeva, Ranko Marinković, Bratoljub Klaić, Tito Strozzi i niz drugih velikana naše kul-

ture i umjetnosti.

Vašu glumačku karijeru bez sumnje je obilježila uloga Regice u seriji redatelja Kreše Golika “Gruntovčani”.

Regica je, moglo bi se reći, bila “naša prva emancipirana seoska žena”. Koje su vama njezine osobine bliske? Ili, gdje prestaje Regica, a počinje Smiljka?

Prije Regice ja sam odigrala čitavu paletu ženskih likova u kazalištu i za njih dobila i Sterijinu nagradu i mnoge druge nagrade poput one Zasluge za

p

rije Regice odigrala sam mnogo ženskih likova narod za doprinos u kulturi od predsjednika Tita, a poslije i od predsjednika Tuđmana.

Regica? Po nekim osobinama ona i ja se podudaramo! Ona je uvijek bila za pravicu kao i

njezin Drašek. Bila je marljiva i poštena poput Drašeka I ona se zato I za njega udala, zbog njegovih osobina. Mogla si je pronaći bogatijeg, da manje radi itd. Itd. , ali nije. Ona je sebi uzela u zadatak da brani Drašeka. Bez obzira što velik dio publike Regicu doživljava kao oštrokondžu ili grubu ženu, ona je bezbroj puta znala reći Drašeku u seriji, opominjući ga tako - “Drašek, pa naj se tak držati. Vidiš kaj od tebe delaju!” Ona je držala tri ugla u kući, ali važno je reći to da je uvijek Drašeku ostavljala da njegova bude zadnja.

Zamjena za Nelu

Kako je uopće došlo do toga da upravo vi igrate lik Regice u “Gruntovčanima”?

Sasvim slučajno. Niti Martin Sagner u “Mejašima” redatelja Ive Vrbanića gdje smo prvi put zajedno i zaigrali Dudeka i Regicu nije trebao igrati Drašeka. A Regica je bila namijenjena Neli Eržišnik.

Međutim, Nela se razboljela i Šermentovi iz serije, naši prijatelji, preporučili su redatelju “Mejaša” mene. On do tada uopće nije čuo za mene. Jedne večeri zazvonio je telefon I mene su pitali bih li pristala igrati “taj i takav ženski lik?”

Naravno da sam ostala zatečena i odgovorila “da moram 15 minuta razmisliti”. Nakon 15 minuta su opet nazvali I ja sam pristala. Sljedeće jutro već sam bila na snimanju pilot-epizode serije “Mejaši”.

Poslije je Nela Eržišnik bila fer i rekla mi je kako je “dobro što sam baš ja igrala Regicu jer da sam je odlično odigrala i da vjerojatno zbog mene serija ide dalje”. Tri godine kasnije Krešo Golik je krenuo snimati “Gruntovčane”. I tako smo mi nastavili snimati seriju koja je bila i ostala omiljena na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Ta serija je bila doista dobro napravljena, a mi smo to radili zdušno! Ja sam danas jako ponosna što sam snimila

Intervju tjedna

18. kolovoza 2009.

7

egica, iskreno govori o svom životu, glumi, kazalištu, Gruntovčanima, Dudeku...

rana žena u TV seriji “Gruntovčane” I koliko god me uloga Regice obilježila, ja sam unatoč tome dobivala cehovske nagrade za ostale ženske uloge u kazališnim komadima.

Igrali ste u seoskom ambijentu. Točnije, onom podravskom pejsažu “voda i vrba”.

Kako ste vi doživjeli naše selo i tog “naivnog” podravskog seljaka koji vjeruje samo u svoje žuljevite ruke, “falačec zemlje” i svoj skromni dom?

Ja sam ostala zatečena. Oni se uistinu muče za taj “falačec zemlje”. Teško rade i teško žive. I žive u strašnom siromaštvu. Tko se materijalnim dobrima izdigne iznad sredine gaji svojevrstan prezir prema siromaštvu i siromašnijima od sebe. To se sve u seriji “Gruntovčani” može dobro i uočiti.

Nadam se da se to tijekom ova tri desetljeća, pa i više, promijenilo nabolje. Zašto mi ne možemo biti poput Skandinavaca pa bogatiji pomoći siromašnijima da mogu zajednički ravnopravno ići kroz život?

Jeste li se i privatno družili s glumcima iz serije “Gruntovčani”?

Na neki način jesam. Poseb-

n

ajviše sam voljela raditi s redateljem Krešom Golikom no sa Šermentovima. S Martinom Sagnerom, Drašekom iz serije, ne toliko. On je imao svoje društvo.

S kojim ste redateljem najviše voljeli raditi?

U svakom slučaju: Krešo Golik! Jer je on jedinstvena osoba. U kazališnom svijetu bih mogla navesti mnoga druga imena, ali uvijek ostaje – Krešo Golik. Naša prva suradnja bila je u filmu “Plavi 9” 1950. godine u kojem sam ja statirala. Inače, Golik mi je jednom prilikom rekao:

O GLUMI I GLUMAČKOM POZIVU

Serije neću snimati

Martin Sagner (Dudek), Smiljka Bencet-Jagarić (Regica) i Varaždinac Milan Remar u seriji Gruntovčani

“Smiljka! Nitko ne zna igrati seljanku poput tebe. Ti nemaš taj kompleks.” I tako sam ja u seriji “Dirigenti I muzikaši” ponovno krenula u taj seoski ambijent. Uloga Kate, mame Ivine koji je u seriji oženio Ivkicu (glumicu Natašu Dorčić) bio je moj posljednji uradak s Krešom Golikom.

Duhoviti Sagner

A s kojim ste glumcima najradije surađivali?

Ne mogu nikoga posebno apostrofirati. Naravno da mi je najbliži Sagner, jer je bio duhovit, fleksibilan i uvijek ste se mogli nadati da će vas on nasmijati. Ne samo mene već cijelu ekipu.

Što je vama značila gluma? Posao ili nešto “više od toga”?

Svakako ne samo posao.

Meni je činilo veliko zadovoljstvo igrati bezbroj likova i uvući se pod kožu likovima koji žive tisuću života. Tako sam mogla kompenzirati i nedostatke vlastitog života.

Od tada je i moj svijet postao ružičast. Da se ponovno rodim ponovno bih bila – glumica!

Znate, svi smo mi glumci sujetni. I da toga nema ne bismo mogli niti igrati.

Možete li kao žena reći ne priželjkuje li makar i samo podsvjesno svaka od nas da pored sebe ima “nekog svojeg Dudeka, dobroćudnog

i prostodušnog Drašeka” prije nego li kakvog “macho muškarca”?

Ne bih rekla. Možda one žene koje pokraj sebe doista imaju grubijane koji ih tuku ili piju pa onda maštaju o jednom takvom nježnom Drašeku. Ali, uvijek je sve pitanje ravnoteže.

Tko je u vašem braku nosio hlače? Je li vladao matrijarhat, patrijarhat ili partnerstvo? Čisto partnerstvo. Ja sam samo tako djelovala na van, jer sam igrala rezolutnije žene, malo onako šarf. Kažu da najbolje igrate ono što vi uopće niste. A kad se šalim kažem da sam ja u kući - Dudek.

Dudek, vaš partner iz serije, Martin Sagner, stigao je i do Hrvatskog državnog sabora! Jeste li i vi imali neke političke afinitete?

Oni su iskoristili njegovu popularnost. A o svojim političkim nazorima ne bih željela govoriti.

Kako ste u privatnom životu postavili prioritete? Koje osobine osobito cijenite kod ljudi, a što vas najviše smeta?

Volim ljude kad su pošteni, srdačni, ne volim kad lažu, kad se prave važni. I ne volim ljude koji previše ističu hrvatstvo! Na neki način volim skromnost, ali I kad netko drži do sebe I to na pozitivan način pokazuje. Ja to nikad nisam znala. Ja sam više narodski čovjek.

Jeste li još profesionalno aktivni? Ne viđamo vas baš na malim ekranima?

Ne, ja sad ovaj novi sistem rada ne mogu pratiti.

Nemam snage niti živaca da budem 12 sati na setu.

Nemam više taj kapacitet.

Ja radije odbijem nego da si kvarim renome. Da, na radio-stanici stalno gostujem, a i radila bih još rado u kazalištu, ali ne glavne uloge. No, ne bih snimala, posebice ne serije. Film bih još mogla snimiti. Sve u svoje vrijeme! Sad bih ja neku ulogu primjerenu mojim godinama.

Kako ste birali uloge koje ste igrali? Je li se o scenariju moralo dogovarati?

Ništa nisam birala. To je bilo vrijeme kad se nije moglo birati. To kaj si dobil to se i igralo!

S obzirom na to da sam ja dobivala puno uloga nisam se mogla požaliti.

Koja vam je odigrana uloga najdraža?

Teško je to odlučiti. Sjećam se kad sam igrala Jelušu u “Registraturi” pitali su Uglješu Kojadinovića, Žorža iz “Registrature”: “Koju glumicu hoćeš da te pošteno izmlati?”, a on je na to

n

e, ja sad novi sistem rada ne mogu pratiti odgovorio: “To će jedino moći Smiljka.” I tada su mi dali jedan prut kojim sam ja trebala odigrati tu ulogu zagrebačke gostioničarke lascivnih sklonosti koja muža drži pod komandom i kazala sam prije početka snimanja Uglješi: “Ako te ja doista počnem tim prutom tući, ti ćeš nastradati. Jer ja se neću moći zaustaviti”. I tako su mi dali lakšu – metlu za tu scenu.

A druga scena, kad me Ivica Kičmanović alias Rade Šerbedžija ošamario, pamtim kako Rade ima tešku ruku. Jer, Rade mi je rekao: “Smiljka, ja se ne znam obuzdati u ulozi. Ošamarit ću te da ćeš pamtiti!”

Ja sam na to instinktivno prije nego što me on ošamario od straha zatvorila oči, pa se ta scena trebala ponoviti, jer ja sam trebala šamarom ostati zatečena.

No, ipak mi se čini da je moja najdraža uloga - uloga Regice. Po Regici me ljudi još i danas na ulici prepoznaju.

O ANEGDOTAMA SA SNIMANJA: Zašto nisam bacila kokota, gnoj na Teteca, kako sam postala kvalificirana za prodaju krava, i zašto je Dudek čistio ribu

Sada kada sam u mirovini lijepo mi je ako na ulici sretnem nekoga tko je dobre volje...

Ima li koja anegdota (“štiklec”) vrijedna spomena sa snimanja serije “Gruntovčani”?

Svakako da ima. Osim one scene kad se ja jako svađam u vinogradu zbog kokoši koje su pozobale od Presvetloga dvorište, pa sam trebala zamahnuti tom kokoši, a ja nisam mogla i to je obavio Bahun umjesto mene, tu je još čitav niz anegdota. Počevši od iste svađe u vinogradu kad sam ja trebala bacati gnoj na Teteca, a ja sam gadljiva pa nisam mogla posegnuti u pravu gnojštinu. Tada mi je Bahun napravio gulice od

stajskog gnoja iz kojeg se još pušilo, jer je bila magla i ja umjesto da pogodim samo Teteca pogodila sam i Dudeka na što se on samo nasmijao.

To je i kamera zabilježila. Taj njegov izraz lica.

A tek kad smo snimali scenu u kojoj mi Drašek donosi ulovljenu ribu kući, a ja pitam ljutito: “Samo si to donesel ?!”, a na snimanju me Martin Sagner pogleda i pita: “Hoćeš da ti ju očistim?”.

Mi smi svi prasnuli u smijeh, jer, naravno, nije mislio na ribu. Znate na što je već mislio. To se riječima ne da tako dočarati. Jer, dodao je: “Ja

to mogu napraviti”, a ja sam prsnula u smijeh. Ili, kad smo išli na sajam u Ludbreg odigrati scenu u kojoj s Tetecom prodajemo kravu Pisavu.

Ja sam tako uvjerljivo prodavala tu kravu da mi je kolegica glumica (Tetecova supruga) koja je prsnula u smijeh rekla: “Čuj, ti buš zbilja tu kravu prodala.” A ima i anegdota kad je babica (82-godišnja glumica koja nije bila kajkavka) trebala izreći: Cifri se lanac oko noge omotal, a ona je kazala - “Regici se lanac oko nogu omotal.” Eto, to su te zgode za pamćenje sa snimanja “Gruntovčana”.

Ako je “ humor odmak od rutinizirane svakodnevnice i dašak slobode (vjetrića) u sivilu svakodnevnice”, a dobro znamo da je na “račun” Dudeka I Regice ispričano sijaset viceva...Kako vi osobno doživljavate svijet, ljude oko sebe, život? Je li vam čaša poluprazna ili polupuna?

Polupuna! Uprkos razočaranjima i nedaćama ja još uvijek vjerujem u ljude i još se uvijek nadam.

Nadam se da ću još zaigrati koju ulogu u filmu.

U kakvom sjećanju nosite rodni grad vaše majke – Varaždin u kojem ste i započeli

profesionalnu karijeru?

U jako lijepom sjećanju.

Iako sam de facto u Varaždinu bila jako malo: od svoje 11. do svoje 15. godine, ali sam se 53./54. godinu vratila u svoj prvi kazališni angažman.

I tu sam igrala sve s jednakim žarom. Kao mlada djevojka igrala sam starice i sav repertoar.

Imate li koga još od svoje rodbine u Varaždinu?

Mama mi je sahranjena na Varaždinskom groblju. A od živih imam maminu sestričnu Gretu Jurgec udanu Brdarić i njezinog sina i snahu kod kojih u Preradovićevoj kući ljetu-

jem kad dolazim u Varaždin.

S njima i održavam kontakte kao i s ostalom rodbinom koja je porijeklom iz Varaždina, a živi u Zagrebu.

Kako provodite umirovljeničke dane?

Kao i većina umirovljenika.

Lijepo mi je kad me ništa ne boli, kad na ulici sretnem nekoga tko je dobre volje i zajedno popijemo kavu, kad sretnem nekog od svojih kolega iako je to rijetko. Žalite li za kojom moguće propuštenom ulogom?

Teško je to reći. Puno sam igrala. Užasno puno. Ne bih rekla da žalim.

8

Život

18. kolovoza 2009.

I mi svog magarca za trku u Tribunju imamo Ervin Živko odlučio je pripremati Zvjezdana za utrku magaraca u Tribunju dogodine, a ako se najave obistine, njegov ljubimac bit će prvi magarac-kontinentalac na utrci Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Onda kada će se sljedeće godine održavati utrka magaraca u Tribunju kraj Šibenika, kao jedan od natjecatelja trebao bi na start istrčati i magarac iz kontinentalne Hrvatske - točnije magarac Zvjezdan iz Trnovca Bartolovečkog. Njegov “gazda” Ervin Živko odlučio ga je trenirati za tu turističku atrakciju tribunjske ljetne sezone, a da Zvjezdan za to ima potencijala dokazao nam je kada je, za vrijeme našeg posjeta, počeo iz čistog mira stubokom trčat i imanjem.

Već godinu dana Zvjezdanovo mjesto boravka je obiteljsko gospodarstvo Antuna i Ervina Živka u Trnovcu.

- govori nam Ervin dok su magarac i magarica kraj njega bezbrižno “doručkovali” travu.

Kako sada stvari stoje, kroz 11 mjeseci na imanju Živkovih očekuje se povećanje magareće obitelji tj. Zvjezdanova i Izabelina prinova. Tvrde nam da s magarcima na imanju i nije tako velika briga. - Jedu dvaput na dan, ujutro i navečer - objašnjava mladi zaljubljenik u životinje. Njihov “jelovnik”

Magareća prinova

- Kupio sam ga iz ljubavi prema životinjama, tim više što magarci nisu uobičajeni za naše podneblje - kaže Ervin koji je prije mjesec dana Zvjezdanu nabavio i družicu Izabelu. I, začudo, odnosno očekivano ili ne, njegovo ponašanje odmah se promijenilo nabolje. - Otkako je Izabela s njim, postao je mnogo smireniji nego prije

Srce moje i tvoje u ljubavi stoje

sastoji se od trave, sjemenki, zoba, ječma, mrkve, a poslastica su im jabuke. Kocke šećera njima nisu desert kao konjima.

Zvjezdan i Izabela pripadaju sorti istarskog magarca, a Ervin kaže da se cijena jednog magarca na tržištu kreće oko 3.500 kuna.

Par magaraca mogao bi se naći i po cijeni od 5.000 kuna.

Na imanju Živkovih ima još i drugih vrsta životinja - svinja, magaraca, konja, jelena, ukrasne peradi, pa Ervin planira

v

elika poslastica Zvjezdanu i Izabeli su jabuke u Trnovcu pokrenuti i seoski turizam. Uz dva magarca, Ervin je nabavio i tri ponija koji su prava atrakcija za male mještane Trnovca. Sa zanimanjem ih mališani dođu pogledati na imanje Živkovih. No, Montoya, Marina i Riđan ipak ne mogu s magarcima dijeliti isti prostor jer odmah dolazi do sukoba zbog zauzimanja teritorija.

Stoga se svatko od njih izborio za svoj kutak zemlje na kojoj uživaju do mile volje.

A da je istinski zaljubljenik u životinje, dokazat će Ervin i na svom vjenčanju u rujnu. Tada će se sa svojom budućom suprugom Klementinom Berger pred crkvu dovesti kočijom koju će dostojanstveno vući nitko drugi nego snježno-bijeli lipicaneri.

Zvjezdana i Izabelu Ervin Živko je doveo na imanje isključivo iz velike ljubavi prema životinjama

PRINOVA Marina je prema Miji iznimno zaštitnička majka

Slatka mala Mia i brižna mama...

Marina se jedne noći oždrijebila bez ičije pomoći

Za “doručak” magarci vole pojesti travu

Na imanju Živkovih najmlađa je članica jednomjesečna Mia. Ona je ždrijebica Marine i Montoye. Već kada je dolazila na svijet pokazala je iznimnu čvrstinu, baš kao i njezina majka.

- Marina se oždrijebila sama, tijekom jedne noći, bez ičije pomoći.

Ujutro sam je došao pogledati, a Mia je već bila na nogama - s veseljem pripovijeda Ervin.

Marina je bila ždrijebna 11 mjeseci, a kao

I on voli “papati” travu

majka ponaša se vrlo zaštitnički.

- Ne dopušta uopće da se itko približi Miji, a kamoli da Miju pustimo nekamo bez nje - objašnjava Ervin dodajući da će Marina Miju hraniti svojim mlijekom šest do devet mjeseci.

Na imanju Živkovih itekako se vidi velika ljubav i privrženost između zaštičničke majke i mladunčeta.

... a djeca su osobito oduševljena kad ugledaju svoje ljubimce

tomislav makaj

Tu KRAJ NAS Magarci Zvjezdan i Izabela svoj dom pronašli na imanju obitelji Živko u Trnovcu

18. kolovoza 2009.

7 Poli Maraton oglas_265x191.ind2 2

Oglasi

9

8/11/09 12:04:48 PM

10 Život

18. kolovoza 2009.

VOZNI RED

Kada i kuda voze busevi?

- Mnogobrojni Varaždinci i ne znaju kada mini-busevi polaze i kuda voze, jer na stajalištima nema tabli s oznakom voznog reda – kaže umirovljenica, koja smatra da je javni gradski prijevoz Varaždinu itekako potreban te da ga treba poboljšati. Direktor Varaždinbusa Stjepan Vitez tvrdi da su na početku, 2006. godine, na stajalištima postavili plastificirane vozne redove.

- U planu je bilo i postavljanje nadstrešnica, gdje je god to moguće, kao i ormarića s voznim redom. Nažalost, mi za to nismo imali financijskih mogućnosti, a Grad Varaždin se nije angažirao do kraja – rekao je Vitez.

POTRAŽIVANJA

Vozači tužili Varaždin-bus U Varaždin-busu trenutačno je zaposleno 28 vozača, od kojih je njih 12 podnijelo tužbu protiv tvrtke u kojoj rade i to zbog neplaćanja noćnog i prekovremenog rada. - Vozači su tužili Varaždin-bus iako potraživanja imaju prema bivšem vlasniku Željku Krajanu. Novi vlasnik im je ponudio nagodbu, no odbili su je i ipak podnijeli tužbe – objasnio je direktor Varaždin-busa Stjepan Vitez, koji napominje da se lani od srpnja, kada je vlasnik postala Grupacija Zovko, svim vozačima redovito isplaćuju plaće, prekovremeni rad i putni troškovi. Inače, vozači potražuju različite iznose, a “najteže” tužbe iznose 40 do 50 tisuća kuna.

Mini-bus stiže na stanicu nakon - telefonskog poziva putnika U Varaždin-busu kažu da linije spajaju zbog nerentabilnosti, a čitateljica se žali da plaća i kartu i telefonske impulse Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Varaždinski mini-busevi već mjesecima ne voze sukladno voznom redu. U poslijepodnevnim satima spajaju se linije 1 i 2 te 4 i 6, što dobro znaju građani koji redovito koriste usluge Varaždin-busa, koncesionara za organizaciju javnog gradskog prijevoza.

Među njima je i umirovljenica iz Varaždina, koja ovisi o minibusevima jer je invalid i kreće se uz pomoć kolica-hodalice na četiri kotača. Ona upozorava da je takva situacija neodrživa.

Veliki gubici

- Živim u četvrti iza “kučanske rampe” i redov ito koristim liniju 4. Međutim, poslijepodnevni polasci na toj liniji ukinuti su još početkom ljeta prošle godine. Od tada se linija broj 4 popodne spaja s linijom broj 6. Da bi vozač došao po mene, trebam nazvati Varaždin-bus na broj telefona 200-470 i zamoliti da me pokupe kod kipa sv.

Ane u Ulici Vilka Novaka.

Tada kontakt iraju vozača te on skreće sa svoje rute i dolazi po mene – objasnila je umirovljenica, koja je željela ostati anonimna.

Zašto se linije spajaju, pitali smo direktora Varaždin-busa Stjepana Viteza. - Linije 1 i 2 te 4 i 6 bili smo prisiljeni spojiti u poslijepodnevnim satima, jer su nerentabilne. Na svakoj od tih linija imamo, sukladno voznom redu, po 27 polazaka dnevno. Međutim, mjesečni prihod od karata po liniji iznosio je od 5.000 do 9.000 kuna, što je bilo neodrživo i uz subvenciju Grada Varaždina, koja od 2006. godine iznosi 42.000 mjesečno. A ljeti je situacija još gora, o čemu jasno govori podatak o dnevnom prihodu od 50 kuna

/Tomislav Makaj

/Sinisa Sovic

OTKRIVAMO Zašto u Varaždin-busu popodne spajaju po dvije linije javnog gradskog prijevoza?

po liniji. Da ne bismo kontinuirano imali velike gubitke, odlučili smo se za 12 polazaka dnevno manje, ali isključivo u poslijepodnevnim satima – pojašnjava Vitez.

Korekcija linija?

No, dok u Varaždin-busu pokušavaju racionalizirati troškove za šest gradskih linija, koje im donose gubitke, čitateljica ističe da radi spajanja linija ona ima dvostruke troškove. - Kombinaciju linija 6/4 koristim svaki tjedan kada idem u varaždinsku bolnicu na kontrole. Pritom imam dvo-

u

mirovljenica: Da bi bus došao u Ulicu V. Novaka, trebam nazvati i zamoliti da me pokupe struke troškove, jer moram kupiti kartu i platiti telefonski poziv, a uz to autobus moram čekati 15 do 20 minuta, ovisno o tome gdje se nalazi u trenutku poziva. Ista je situacija subotom kada su linije 4 i 6 također spojene, pa u slučaju da idem na plac ili na groblje opet imam dvostruki trošak.

Zato vas molim da nama korisnicima mini-busa pomognete – navela je čitateljica.

U Varaždin-busu kažu da njihova namjera nije zakinuti građane, nego se, upravo suprotno, u teškim financijskim uvjetima trude osigurati što kvalitetniju uslugu. - Nadam se da ćemo do jeseni s Gradom Varaždinom uspjeti dogovoriti korekcije linija i broj polazaka, i to tako da se linije više ne poklapaju, kao što je sada slučaj, a da istodobno broj polazaka bolje prilagodimo potrebama putnika – rekao je Vitez.

Osim gradskih linija 4 i 6, tijekom cijele ove godine poslijepodne se spajaju i linije 1 i 2

RASHODI U troškove ulaze plaće dvojice vozača, gorivo i održavanje

Jedna linija 22.000 kuna mjesečno Zašto su četiri linije javnog gradskog prijevoza nerentabilne? - Mjesečni troškovi po jednoj liniji iznose 22.000 kuna. Toliko je potrebno za plaće dvojice vozača, za gorivo i održavanje vozila. S druge strane, mjesečni prihodi od karata po jednoj liniji iznose od 5.000 do 9.000 kuna.

Grad Varaždin šest gradskih

linija mjesečno sufinancira s po 42.000 kuna, što znači da za svaku liniju izdvaja po 7.000 kuna - navodi direktor Varaždin-busa Stjepan Vitez.

Pojašnjava da su zbog toga išli na spajanje linija, pri čemu su spajali one koje se velikim dijelom podudaraju po smjerovima i vremenima polaska.

DOZNAJEMO AP u stečaju raskinuo ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji s Varaždin-busom, koji je ostao bez dozvola za županijske linije

/Sinisa Sovic

Varaždin-bus ponovno pokušava legalizirati županijske linije

Ugovor je bio štetan, kaže stečajni upravitelj AP-a Velimir Slamar

Osim što pokušavaju smanjiti gubitke u javnom gradskom prijevozu, u Varaždinbusu velikih problema ponovno imaju s osam linija koje voze do općina u okolici Varaždina te do Cestice i Maruševca.

Nakon što je Varaždin-bus lani od Željka Krajana kupila Grupacija Zovko, koja je postala i većinski vlasnik AP-a, te dvije tvrtke potpisale su ugovor o poslovnotehničkoj suradnji i zajedničkom obnašanju linija. Time su bile legalizirane županijske linije za koje Varaždin-bus do tada nije imao valjane dozvole.

No, nakon što je u AP-u proglašen stečaj, stečajni upravitelj Velimir Slamar je ugovor o suradnji s Varaždin-busom

raskinuo. - Ugovor je za AP bio nepovoljan i financijski štetan – kratko je pojasnio Slamar.

Varaždin-busu je to donijelo velike probleme: od početka ovoga mjeseca u mini-buseve redovito dolaze inspektori, kojima vozači ne mogu predočiti valjane dozvole za prometovanje županijskim linijama.

- Od Varaždinske županije upravo pokušavamo ishoditi potrebne dozvole, koje su postale problem nakon raskida ugovora s AP-om. To se dogodilo unatoč tome što smo zainteresirani za suradnju i što bismo željeli dogovoriti da naši busevi i dalje voze na linijama koje su

za velike AP-ove autobuse nerentabilne.

Smatramo da prostora za suradnju itekako ima – rekao je direktor Varaždin-busa Stjepan Vitez.

No, čini se da AP u stečaju za takvu suradnju nije zainteresiran. Od Viteza doznajemo da su s Autobusnog kolodvora, gdje je stajalište za osam županijskih linija Varaždin-busa, skinuli vozne redove, a traže i plaćanje peronizacije, naknade za korištenje Autobusnog kolodvora.

- Kolodvor je u vlasništvu AP-a u stečaju i svi prijevoznici plaćaju peronizaciju.

Varaždin-bus je zasad ne plaća, ali će morati, kao i svi drugi – potvrdio je stečajni upravitelj Slamar.

vr že zaraditi. di ruću jesen tanja te traže veniji pak Pa icima s 20 na-

l

ani Sabati n ajp povećao pla rije će Županiji, a za u tim ih zamrznuo

Službenik ili

Za prijevoz se zanima i

...

Budući da su uslijed lanj povećanja Tvrtka Zovk plaće zapo skih o Zagreb, sle dost igle ra nekadašnji la je zanim zinu koju je nika vlasnik AP anje za pr ije teško zadržati u Varaždin, voz srednj dinske župa ova vremen pokazaoškolaca s nije, a za ta a, Štro mar je bio područja Va j posao bi - Ukupni tro pr isiljen kr raži krapinska škov i bit će enut i s njihov im sm tvrtka Pres manji od 20 nismo išli anjenjem. prav i pr ije ečki. izr milijuna ku avno preg - Ia dlog kojeg ovarat i bili na, a da sada se AP prošao ko ko je u procedur i no je pr vo čitan bi -o ve va ći od 30 m vi Zakarta kreć n o plaćam je u nija plat iti ilijuna. Za e oko 48 0 a službenika - Iako će do Saboru. polovicu, a kuna, od če ćemo čekati , ne ći do osje polovicu op ga će Župa je Štromar donošenje. smanjenja ćine ili grad , napomin Nakon plaća u loka tnog što sam doni ju ov ći da je sufin i obitelji uč o odluku o lnoj sa- va mouprav i, enika tešk anciranje ka - istaknuo otka ne očekujem nju kolektiv o provesti rte od stran o imov insk nog ugovor zizbog toga da je r će ne e om m a ov a, sta potrebnih zaposlenici aj mjesec sm već tusu. podataka odla an na druga ra dna mjesta zit i jente za izračun jit ću koef icije danas te je ško naći. Dr r ih županovoj na plaće, što je u se vid dležnost i – ug jeti iz pr ije st var bila pr ije godinu a bi jav io je Štro dl na - ko le mar, kt iv no g ug oga novog sindika ali tada se dana, da ln ovor a koji ni je za 10 po podsjećajući pred je Kostan i povjerenik Mar ijan dovršetkom sto već sm štednji, ne je razmišljalo o pl jevac, ali bi anjio . aće dužnos go baš supr - Pr ip re m nika. pr ije toga otno naglasio je tre ba ili sm o na odlu čiti ho Kakve će za Štromar. š pr e- ra govaračk i će li i da pravo biti pl diti u Vara tim, Varaždinsk aće u za ždinskoj žu lje oj županiji poslenici ra a i županijsk i ili pr paniji moć i će euzeti dužn de na okup svog tima. lja I TOGA IMA Mogao bi ga nju Vinice jer jedn ost načelnika Varaždinsk o s drugim voditi sp nije oj ivo i župan Pre - upozor io je Štromar. drag Štrom ar

“Zovko”!

ublažit će m u spašavaju i-18. kolovoza 2009. ajući kako minusu od da su u emljama A da kriza roja turista, dakle bježe niranog”

mbeni arjeftiniji e imaju manjima h priotovo eučiliš.. No, ta rada

Štromarov smisao i “nesmisao”

ne protivi se “Slažem se prijedlogu za ukidanje s varaždins županija kim gradon ačelnikom! ”

banamiako, kuna. em”, ć ostali njih o

Predrag Št romar

POMOĆNICI GL AVNOG UR Irena Harač EDNIK A i

haraci@reg

ionalni.com

vica Kruho

kruhoberec@r

berec

egionalni.com

NOVINARI Vesna Marge

vmargetic@re

tić-Sl atk i

Slažem se s tvrdnjom da županije ne da država maju smisl u žu as malim ovla blagajnu up panijsku st ima i orga laćuje nova nizacijom kakv c koji zatim a danas po distribuira stoji, rekao nam mo zdravstven je varaždin im i školsk sk i župan Pred im ustanovam rag Štrom a, pr i čem ar osvrćući se u trebamo na na izjavu va dzirati njih dinskog gr ražovo namjensko adonačen trošenje. Za ika Ivana Čehoka imamo više to prema kojo od dvades j su županije su et zaposleni višne kao ka koje, m oblik organiziran eđ ut m im, or ja uprave amo plaćat te ih i iz vlastit stoga treba izvornih pr ih uk inut i. ihoda, tako Više od po da nam takv i lovice pror poslovi od ačuna Varaždinsk no on se o malo no i e županije vca što im , ka obrazlaže amo – upozorav Štromar, od ko a Štromar lazi na područ .

Osim toga ja zdravstv , župan uk ene zašt ite i šk azuje da je prob olst va. lem i u tom - Tu se zapr e što županije, avo radi o za razliku tome od gradova i općin a, nemaju nikaSURADNICI

kv ih ovlast i u komun alnom gospodar st vu.

- Kada bi se neke kom unalne i druge ovlast i pren ijele na župani je, onda bi on e dobile sm isao i ne bi bilo mjesta za razmišljanj ao njihovom uk idanju.

Nešto u tom smje ru naprav ilo se kod pr ijenosa ov last i za izdavan je dokumen ata kod građen ja, ali drža va za zaposle nike opet nije osigurala plaće, već to moraju pr ibav iti županije iz puno skro mnijih pror ačuna nego što je državni – ist iče Štromar.

Davor Pejno LEK TORIC A vić Helena Hr Štromar tek Predrag mjeDenistri man Perič ić Isidora Vu jošev ić Darko Rušec ć u ToGRmiAFslaIČKv AŠimREpoDAvićKCIJA Josip Novak Damir Ivanč REDAKCIJA ić seca sjedi u foteljiIvižupana Varaždinske Tel . 04 2/2 ca Zamoda FOTOREPO 90 -777 RT Stjepan Bo mjerodav04 2/290 -77 Siniša Sović ERI se truditi nev Dr 0 ag utin Kliček Daniel Šan Fax. 04 2/2 županije i po medijima izjavljuje Tomislavda tal 90 -789 Makaj Gordana Igr ab PRODAJA ec nima Ropredložiti novi,Tel. 042 bolji oblik. Uz to, bert Marci uš /29 0-774 sadašnji organizacijski oblik županije za 042/29 0-775 042/29ovlasti županije imaju premale i vojsku 0-778 njega “nema smisla”?! Čitam i čudim se preplaćenih zaposlenika pa su jednostavno njegovim izjavama pa ga, kao “žiteljka” preskupe.” A mogao je i dodati: “Kada se ove županije, javno pitam kako o tom zna da je županova plaća 19 tisuća kuna ogromnom problemu nije progovorio, remoja kandidatura postaje puno smislecimo, prije lokalnih izbora? Odnosno, kako nija.” Napominjem da ovim pismom ne ga je kao kandidat za župana prešutio? O želim ulaziti u raspravu o sadašnjem, a ni organizacijskom smislu i “nesmislu” mogao o mogućim budućim ustrojstvima lokalne je progovoriti i dok je bio zamjenik bivšeg samouprave. Jednostavno me zanima: na župana. Ali - nije! kojoj se smislenoj političkoj poziciji današMogao je npr. u predizbornoj kampanji nji “nesmisleni” župan vidi u budućnosti? iskreno izjaviti: “Ne vidim puno smisla u saV. H. (podaci poznati redakciji) dašnjoj organizaciji tijela koje ću voditi, ali helena@re

gionalni.com

gionalni.com

josip@region

alni.com

isidora@re

gionalni.com

roby@region

m

alni.com

marketing

@regionalni.c

om

Načelniku Maruševca 10.200 kuna bruto rati iznos. U Proračunu će se štedjeti na plaćama uposlenika čija je osnovica već ove godine smanjena šest posto i slijedi daljnje smanjenje u obliku kriznog poreza od dva do četiri posto. Štedjet će se i na energiji, telekomunikacijskim uslugama, kancelarijskom materijalu i reprezentaciji. U ovoj godini u Proračunu Općine Maruševec planirano je 9.352.500 kuna vlastitih prihoda Općine te 4.600.000 kuna državnih potpora za izgradnju kapitalnih objekata, a koje je Općina Maruševec ostvarila kandidiranjem svojih projekata na objavljene natječaje za EIB II i druge programe, a za što su potpisani spo-

razumi s ministarstvima, no zbog nastale situacije i njihova dinamika izvođenja je u u pitanju.

Načelnik Općine Maruševec dužnost obavlja profesionalno za što mu je Općinsko vijeće odredilo koeficijent 2,0, a osnovicu za obračun plaće čini osnovica za obračun plaća državnih službenika i namještenika, što u bruto iznosu iznosi mjesečno 10.217,68 kuna. U Općini Maruševec zaposlena su još tri djelatnika na puno radno vrijeme i jedan djelatnik na pola radnog vremena, a za njihove bruto plaće godišnje se planira 380.000 kuna.

Općinski načelnik Ivan Šagi

Neto plaća načelnika Jalžabeta 7.200 kn Na vaš zahtjev dostavljamo vam sljedeće podatke: Proračun Općine Jalžabet je prošle godine iznosio 14.500.000 kuna, a ove godine je planiran u iznosu od oko 22.000.000 kuna.

Punjenje proračuna se

Gradski verglaš - volonter

Želim uputiti važnu obavijest cijenjenom pučanstvu slobodnog i kraljevskog grada Varaždina. S obzirom da je među građanima grada Varaždina uvriježeno mišljenje da je njihov gradski verglaš na proračunu Grada i Turističke zajednice, obavještavam cijenjeno čitateljstvo da je potpuno krivo informirano. Srećko Dragušić – verglaš živi od od 2.000,58 kuna svoje invalidske mirovine. Umirovljen je već 15 godina, i to nakon 30 godina radnog staža. Za turističku promidžbu grada ne prima od nikoga niti jedne lipe i kao 70-postotni invalid svoju purgarsku dužnost uredno obavlja s voljom i ljubavlju prema Varaždinu.

Vaš verglaš Srećko

- voditelj red akc ije tomislav@ regionalni.co m

dragut in@ regionalni.co

Temeljem vašeg zahtjeva od 29. srpnja dostavljamo vam sljedeće tražene podatke i odgovore: Proračun Općine Maruševec za 2008. godinu realiziran je u iznosu od 8.134.983,77 kuna.

Proračun Općine Maruševec za 2009. godinu planiran je u iznosu od 13.952.500 kuna. Punjenje Proračuna u ovoj godini smanjeno je u odnosu na prošlu godinu zbog vraćanja povrata poreza građanima, ali i zbog smanjenja priljeva sredstava iz poreza na dohodak, što govori da je dio mještana otpušten sa svojih radnih mjesta. Proračun će se sigurno smanjiti, ali ovoga momenta nije moguće točno prognozi-

Mozaik 11

ostvaruje slabije i smanjivat će se na oko 11.000.000 kuna.

Većinu proračuna ostvarujemo samostalno, te funkcioniramo bez pomoći države.

Načelnik obavlja dužnost profesionalno, bruto plaća

mu je 12.000 kuna, neto 7.200 kuna.

Općina ima sedam stalno zaposlenih i dvoje na određeno vrijeme, a bruto plaće godišnje iznose 600.000 kuna.

Mirko Magić

Rata kredita 440 kuna, opomena 170 kuna

Recesija u državi, neredovite plaće, otkazi, dugovi građana koji ih na vrijeme ne mogu vraćati. I evo prilike za bankare da građanima-dužnicima kredita naplate trošarine koje iznose i više od 40 posto od iznosa glavnice.

Ugovorene kamate su im premalo, pa zašto ne bi situaciju u kojoj se nalaze građani-dužnici iskoristili maksimalno.

Pitam se - kuda novac od naplate trošarina ide? Na čije li i koje račune i plaćaju li bankari porez državi na tu dobit? Čitatelj iz Varaždina

Počast vojnicima i domoljubima

Članovi Ogranka Udruge Hrvatski domobran Varaždin su 5. kolovoza ponovno obavili svoju svetu dužnost: posjetili su 11 grobišta, kod spomen obilježja zapalili svijeće i molitvom se zahvalili, odali počast svim hrvatskim vojnicima i domoljubima palima za domovinu Hrvatsku. Ove žrtve zovu nas da posjetimo njihova grobišta i da se pomolimo za pokoj duše njihove.

Izvršni odbor Ogranka Hrvatski domobran Varaždin

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

12 Školstvo

18. kolovoza 2009.

PRIJEVOZ Oporba se protivi besplatnom prijevozu za sve učenike i studente

Pomoć djeci radnika Dok država odustaje od financiranja besplatnog prijevoza zbog krize, ni naši gradovi i općine nisu u boljoj situaciji Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Nije primjereno, pogotovo ne u današnjim prilikama, da besplatni prijevoz dobiju na jednaki način učenici i studenti čiji roditelji imaju visoka primanja, poput saborskih zastupnika, kao i učenici iz obitelji s minimalnim plaćama ili čak bez njih.

To je uravnilovka - istaknuo je u četvrtak Dragutin Kranjčec, predsjednik HSLS-a Varaždinske županije i gradonačelnik Varaždinskih Toplica, govoreći u ime stranke o županijskom projektu besplatnog prijevoza svih srednjoškolaca koji je dan ranije predstavljen na kolegiju načelnika i gradonačelnika.

- Dok država odustaje od financiranja besplatnog prijevoza zbog krize, ni naši gradovi i općine nisu u boljoj situaciji, pogotovo što se prijeti ukidanjem, a pritišću ih i sve veće rate za nove škole i dvorane koje su 30 do 40 posto neiskorištene.

Najpotrebnijima treba platiti, ali bogatima ne. SDP šuti o tome, iako se i ta „socijalna“

stranka, baš kao i naša, ranije zalagala za uvažavanje socijalnih prilika obitelji u prigodi sufinanciranja prijevoza učenika – upozorio je Kranjčec, dodajući da će u Međimurju roditelji plaćati trećinu cijene te karte.

Ucjena

Naglašavajući da su općine i gradovi izloženi ucjeni da moraju sufinancirati nerazumni projekt besplatnog prijevoza za sve sa čak 50 posto, Miljenko Ernoić dodao je da HSLS nije protiv ulaganja u obrazovanje i sufinanciranja pr ijevoza, već za pomoć onima kojima je to uistinu potrebno.

Možda ubuduće neće svi učenici imati besplatan prijevoz - Umjesto učenja drugih kako da žive od subvencija iz proračuna, trebamo im zauzvrat pomoći da pokrenu poslove i zarade, a onda će - Ne želimo više biti županijske „krave muUpozoravaju da su općine i gradovi već lako podmirivati svoje troš- zare“ niti prihvaćamo ucjenjivački princip preopterećeni raznim „županijskim projekkove, pa i za prijevoz učenika „uzmi ili ostavi“ - poručili su čelnici 17 optima“, poput JPP-a, potpisnici podsjećaju - ustvrdio je Ernoić. Nakraju ćina i Grada Varaždinskih Toplica u pismu da je osnovno i srednje školstvo zakonski je još istaknuo da općinama upućenom varaždinskom županu Predragu u nadležnosti županija, pa stoga predlažu i gradovima treba svaka kuna Štromaru dan nakon kolegija načelnika i da Varaždinska županija ili samostalno radi provedbe mjera za ubla- gradonačelnika. Na kolegiju se raspravljalo provede projekt besplatnog prijevoza, ili da žavanje posljedica gospodar- o sufinanciranju prijevoza srednjoškolaca i plati 75 posto troškova, a općine i gradovi 25 posto. ske krize i da se mora slušati studenata u omjeru 50:50. i njihovo mišljenje.

„Županija 75 posto, ostalo općine i gradovi“

ŽUPANIJA Župan Predrag Štromar o projektu besplatnog prijevoza

Obrazovanje mladih ostaje prioritet u našoj Županiji - Dok kriza sve žešće udara na vrata, a saborski zastupnici HSLS-a predlažu i glasaju za nove namete i poreze najugroženijim građanima u Hrvatskoj, stajalište je Varaždinske županije da obrazovanje ostaje prioritet naše Županije - upozorio je varaždinski župan Predrag Štromar u svom odgovoru.

- Projekt besplatnog prijevoza srednjoškolaca - koji smo osmislili i proveli u djelo prije četiri godine - pokazao se ključnim za sveukupni razvoj Varaždinske županije, a takvim ga je prihvatila i državna vlast. Varaždinska je županija odlučna nastaviti s tim projektom, unatoč činjenici što je stranka u Hrvatskom saboru glasovala upravo za ukidanje besplatnog prijevoza, te bi, da je do njih, roditelji srednjoškolaca trebali od nove školske godine ponovo sami plaćati prijevoz do srednjih škola.

Kad je riječ o kriterijima za ostvarivanja prava na besplatni prijevoz, u Hrvatskoj, nažalost, ne postoji jedinstveni sustav prema kojem bi se uistinu moglo odrediti pravo imovinsko i prihodovno stanje svakog pojedinca, pa se prema tome ne može potpuno precizno utvrditi ni

njihov socijalni status. Jedan od uzroka navodne „socijalne neosjetljivosti“ ovog, citiram, „nerazumnog projekta“, leži u činjenici da nikada nije zaživio projekt prema kojem bi se OIB uveo kao identifikator pojedinca pred tijelima uprave. Stoga bi bilo nepravedno da se - bez pravih i realnih podataka - primijeni bilo koji

sustav socijalnog ocjenjivanja građana. Srednja škola treba biti obavezna, što podrazumijeva besplatni prijevoz za sve učenike, kao što je, primjerice, slučaj s osnovnoškolskim obrazovanjem. Zašto nitko ne postavlja pitanje zbog čega se socijalni kriterij ne primjenjuje kod prijevoza osnovnoškolaca? - pita Štromar.

Obrazovanje ostaje u središtu pozornosti županije

Razmjena udžbenika Projekt ‘Akcija prikupljanja i razmjene udžbenika’ započela je 27. srpnja u osnovnim i srednjim školama nad kojima osnivačka prava ima Varaždinska županija, a uzimajući u obzir zasad dobivene podatke, procjena je da se 85 posto osnovnoškolaca odazvalo pozivu. Zbog velikog interesa akcija prikupljanja i razmjene udžbenika se nastavlja u nekim osnovnim školama te u svim srednjim školama pa knjige mogu vratiti svi oni koji to još nisu učinili.

Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Miroslav Huđek izjavio je kako je želja Varaždinske županije da se svi prikupljeni udžbenici maksimalno iskoriste, a pošto u nekim školama ima viška prikupljenih udžbenika, Varaždinska županija na svojim web stranicama objavljuje popise viškova udžbenika po školama. - Škole su pozvane da međusobno razmjenjuju udžbenike, a još jednom napominjemo da svi učenici koji iz bilo kojeg razloga nisu bili u mogućnosti vratiti udžbenike, a žele to napraviti - mogu to još uvijek učiniti svaki dan u školi.

Iskoristio bih ovu priliku te posebno pozvao učenike srednjih škola da se uključe u akciju - naglasio je Huđek.

Školstvo 13

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN

samo

30,00 kn

Nakon što smo prošli operacijski sustav Windows XP, saznali sve o hardveru i internetu, na red dolazi pisanje teksta, prezentacije i proračunske tablice. Uz bogato ilustriranu knjigu, priložen je i CD prepun materijala. Ovu knjigu kupilo je preko 6000 zadovoljnih kupaca. Naučite i vi sastaviti tekst u Microsoft Office Wordu, sve o komunikaciji putem interneta,sve o izradi proračunskih tablica, sve o efektnim prezentacijama i još mnogo toga. Dosad najsveobuhvatnija knjiga u našoj kolekciji po super povoljnoj cijeni (umjesto 128,00 kn - samo za čitatelje Regionalnog tjednika 30,00 kn).

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati.

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

18. kolovoza 2009.

KUPON 4

14 Oglas

18. kolovoza 2009.

Müller, i u Varaždinu!

OTVORENJE Optujska cesta 171, Varaždin

10%

Četvrtak, 20. kolovoza 2009. , u 10:00 sati 1.053 m 2

Prodajn e

površin

e!

popusta

NA SVE PROIZVODE

*

Uključujući i one na akciji.

44,90

kom

17,90

-10%

40,41

BEAUTY BABY pelene, više vrsta

kom

-10%

11,90

16,

14,31

NUTELLA 400 g

17,90

11

-10%

16,11

MILKA čokolada 300 g, više vrsta

-10%

15,90

kom

-10%

10,71

DROGERIJA

više od 10.000 proizvoda.

Kvaliteta po povoljnoj cijeni.

PARFUMERIJA

više od 12.000 proizvoda.

Svijet mirisa.

MÜLLER toaletni papir 3-slojan, 10 x 200 listića

SOFTLAN omekšivač za rublje 1l, više vrsat

Popust od 10% na prodaju cijenu oduzima Vam se neposredno na blagajni. * Ponuda ne vrijedi za poklon bonove, knjige i foto usluge.

Radno vrijeme: Ponedjeljak – Subota 8:00 do 21:00 sati. Nedjelja 9.00-14:00 sati.

Ponuda vrijedi od četvrtka 20. kolovoza do nedjelje 30. kolovoza 2009.

Ponuda vrijedi samo u poslovnici u Varaždinu, Optujska cesta 171.

PAPIRNICA

više od 5.000 proizvoda.

Od registratora do olovke.

IGRAČKE

više od 5.000 proizvoda.

Igra i zabava na jednom mjestu.

Očekuje Vas najveći asortiman drogerijskih proizvoda u Hrvatskoj!

NEÖ_Varazdin_HR_250_342-kor.indd 1

11.08.2009 15:18:17

Poslovni svijet 15

18. kolovoza 2009.

Tri samostalne građevine ukupne površine veće od 19.000 kvadratnih metara smještene su oko velikog parkirališta, a dodatna mjesta nalaze se na krovu jednog objekta SUPERNOVE

ULAGANJA Otvara se specijalizirani trgovački centar vrijedan 20 milijuna eura

Najveći Shopping Park SUPERNOVA u Hrvatskoj Kvaliteta usluga pod prihvatljivim uvjetima za optimalno zadovoljenje svih potreba obitelji VARAŽDIN – U četvrtak, 20. kolovoza, u Optujskoj ulici bit će otvoren prvi i dosad najveći Shopping Park SUPERNOVA u Hrvatskoj u koji je uloženo više od 20 milijuna eura.

Pravi koncept

- Riječ je o projektu specijaliziranog trgovačkog centra, poznatog i pod terminom Shopping ili Retail Park, koji u sebi objedinjuje 22 različita i atraktivna zakupnika. Shopping park često se zabunom poistovjećuje sa shopping centrom ili shopping mallom koji objedinjuje mnoštvo trgovina unutar zatvorenog objekta.

To nije slučaj kod Retail Parka kao što je naš, unutar kojeg trgovine egzistiraju samostalno i neovisno. Uvjereni smo da je upravo takav koncept sada potreban Varaždinu i okolici –

ističe dipl. kroat. i dipl. germ.

Patricija Tkalčec, upraviteljica varaždinskog Shopping Parka SUPERNOVA površine veće od 56 tisuća kvadratnih metara.

Tu je za svega osam mjeseci Zagorje Tehnobeton kao glavni izvođač izgradilo tri samostalne građevine ukupne površine veće od 19.000 kvadratnih metara.

Smještene su oko velikog parkirališta, a dodatna mjesta nalaze se na parkirališnoj površini na krovu jednog objekta, tako da Shopping Park ima više od 770 parkirališnih mjesta.

Čak 22 zakupca

Vlasnik varaždinskog Shopping Parka SUPERNOVA hrvatsko je poduzeće Afirmacija Centar, koja je kćerinska tvrtka austrijske SUPERNOVA Holding GmbH. Inicijator njegove

gradnje austrijska je grupacija m2 koja već više od 11 godina uspješno vodi realizaciju visokokvalitetnih nekretnina u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. SUPERNOVA je postala sinonimom za uspješne specijalizirane trgovačke centre na optimalnim lokacijama i s ujednačenom mješavinom prisutnih zakupoprimaca, odnosno njihovih brandova.

- Udaljen 70-ak kilometara od Zagreba, Varaždin je gospodarski i kulturni centar sjeverne Hrvatske, kojem gravitira oko 120.000 ljudi. Dodamo li ovome da je Varaždinska županija jedna od gospodarski najrazvijenijih, očigledno je da ima potrebu za ovakvim projektom čije su glavne odrednice ne samo raznolikost asortimana, već i prihvatljive cijene dostupne de facto svima.

Protiv recesije - cijenama i radnim mjestima - Vrijednost naše investicije od oko 150 milijuna kuna nije samo u tome što smo upravo u Varaždinu pronašli potencijal ulaganja u asortiman nove ponude, već i u ljudski kadar koji je de facto nosilac i isključivi kamen temeljac njegove moguće realizacije. Iz tog je razloga u vrijeme pogođeno recesijom

SUPERNOVA Varaždin uzvratila protumjerom: cijenama prilagođenim regionalnoj kupovnoj moći, jednako kao i time što je otvorila i ponudila čak 200 novih stalnih radnih mjesta, što je iznimno stimulativno – naglašava Patricija Tkalčec, upraviteljica varaždinskog Shopping Parka SUPERNOVA.

Upraviteljica SUPERNOVE Patricija Tkalčec, dipl. germ. i dipl. kroat .

BRANDOVI Niz poznatih svjetskih marki sada prvi put pred kupcima u našoj regiji

Stigli Müller, New Yorker, Sportina, Jello...

- Izbor naših zakupnika apsolutno je jedinstven u ovoj regiji. Jedini u Varaždinu nudimo tako širok repertoar vodećih domaćih te inozemnih lanaca trgovina na malo – tvrdi upraviteljica Tkalčec.

Ovdje su već otvoreni prodajni centar za vrt, gradnju i dom OBI s pripadajućim kafićem te danski lanac trgovina za uređenje interijera doma

JYSK. Njima se pridružuju drogerija i parfumerija MÜLLER, moderna i cijenom vrlo prihvatljiva odjeća linije NEW YORKER, TAKKO, zatim TALLY WEIJL, SPORTINA i ORSAY, jednako kao i S. OLIVER. - Od ponude obuće treba istaknuti DEICHMANN i JELLO te spor tski program NIKE, KAPPA i TRADEXCO. Nadalje, tu je program za kućne lju-

bimce ZOO CITY te asortiman za djecu iz programa BUBAMARA. Ponudom

p

lanirano veliko dječje igralište na zelenoj površini od 200 m2 audio i videoprograma, bijele tehnike

i malih kućanskih aparata prednjači ELIPSO, a treba spomenuti i ugostiteljski objekt BUF, koji posjetiteljima nudi dodatnih 200-ak m² također planiranog dječjeg igrališta na zelenoj površini – naglašava Patricija Tkalčec te za studeni najavljuje otvaranje velike trgovine prehrambenih artikala kao i poznato ime sportskih potrepština.

LOKACIJA

Optujska ulica 171 Shopping Park SUPERNOVA Varaždin, koji se otvara ovaj četvrtak, nalazi se u Optujskoj ulici 171.

- Lokacija Shopping Park SUPERNOVA Varaždin direktno je na zapadnoj strani Optujske ulice te raspolaže izravnim prilazom i izlazom u oba smjera. Upravo je zbog toga kako posjetiteljima iz samoga grada, tako i onima iz obližnjih mjesta, osiguran najbolji komfor za brz i lako pristupan ulaz u naš Centar – ističe Patricija Tkalčec, upraviteljica Shopping Parka SUPERNOVA. Riječ je, kako dodaje, o atraktivnoj lokaciji koja je zbog svojeg položaja

s

hopping Park SUPERNOVA Varaždin otvara se ovog četvrtka lako dostupna koliko stanovnicima užeg centra grada, toliko i žiteljima okolnih mjesta.

- To se ne odnosi samo na Varaždinsku nego i na susjedne nam Međimursku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku te Zagrebačku županiju, odakle na veliku tržišnu potrebu očekujemo i tome adekvatan odaziv potencijalnih interesenata. Upravo iz tog razloga s velikim zadovoljstvom možemo istaknuti optimalnost naše lokacije u Optujskoj ulici 171. To je ne samo državna cesta koja iz centra Varaždina vodi direktno prema Mariboru, već je ujedno i bliska poveznica s obližnjim naseljima, prema kojima izravno vodi. U veliki se shopping, dakle, više neće morati ići ni u Zagreb, ni u Maribor, već direktno u SUPERNOVU – tvrdi upraviteljica Patricija Tkalčec.

16 Crna kronika

DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA - U petak, prilikom redovite kontrole ulazaka putnika na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska, 29-godišnja putnica iz Francuske dragovoljno je predala PVC vrećicu s dva manja smeđa grumena nalik na opojnu drogu hašiš, sveukupne težine 0.7 grama.

Dan kasnije na istom je graničnom prijelazu 21-godišnja Čehinja dragovoljno predala vrećicu sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu težine 3.8 grama. Obje turistice prekršajno su kažnjene u Ivancu.(ikr)

OPĆINSKI SUD

Pritvor protiv Crkvenčića Protiv Davora Crkvenčića, vlasnika i direktora trnovečkih tvrtki Octo i Octo Grupa, izvanraspravno vijeća varaždinskog Općinskog suda odredilo je u petak pritvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, točnije prijevare u gospodarskom poslovanju.

Prijedlog za određivanje pritvora dalo je 29. lipnja varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo koje je uputilo zbog spomenutog kaznenog djela optužni prijedlog protiv Crkvenčića, a prije godinu i pol i optužnicu koja je bila povod sudskom postupku na koji se optuženi nije odazivao. Kazneni progon protiv trnovečkog poduzetnika pokreće i Županijsko državno odvjetništvo, pa će pravosuđe vrlo brzo rasvijetliti kako su zapravo poslovale njegove tvrtke. (ikr)

KRAĐE

Uhićeni maloljetnici VARAŽDIN - Policija je dovršila kriminalističku obradu nad trojicom maloljetnika u dobi od 15, 16 i 17 godina koji su od svibnja do kolovoza počinili šest teških krađa provaljivanjem.

U Varaždinu je trojka provalila u trgovinu „Trgonom“ u ulici Ratimira Hercega te dvaput u kiosk „I-Novine“ u Milkovićevoj ulici, okrala je i kiosk u Petrijancu te ugostiteljski objekt „Cron“ i trgovinu „Konzum“ u Jalkovcu. (ikr)

Ubojstva zbog - politike?!

Neposredno prije ubojstva pokojni Josip i optuženi Franjo posvađali su se oko svog doprinosa razvoju Črnila

/Davor Pejnović

Turisti s marihuanom

I TOGA IMA O sudionicima sukoba koji je završio tragično svjedoci govore sve najbolje

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/NOVI MAROF – Svađa o tome tko je kao odbornik više pridonio razvoju mjesta uzrokovala je najprije verbalni, a zatim i fizički sukob između Franje Dvorskog i Josipa Dvorskog, dvojice mještana Črnila. Sukob je na kraju završio tragično za potonjeg Josipa Dvorskog, 80-godišnjaka. To se može zaključiti na temelju iskaza svjedoka u postupku protiv Franje Dvorskog (75) koji se vodi zbog ubojstva koje se dogodilo 11. veljače.

Dobri ljudi

Budući da većina svjedoka nije imala neposrednih spoznaja o okolnostima ubojstva Josipa Dvorskog, koji je preminuo zbog teških ozljeda zadobivenih višekratnim udarcima drškom lopate u glavu i tijelo, njihova svjedočenja uglavnom su se svodila na opisivanje karaktera sudionika tragičnog događaja, a posebice optuženog Franje Dvorskog, koji je na početku rasprave istaknuo

Trgovina u Črnilama kod koje je počela svađa između pokojnog Josipa Dvorskog i optuženog Franje Dvorskog

da se ne osjeća krivim.

- Optuženi je prema meni bio dobar, pomagao mi je u vinogradu gdje smo bili susjedi. Nije bio agresivan niti mi je ikada prijetio. Štoviše, nisam nikada čuo da bi bio s kim u svađi – istaknuo je svjedok M.D. iz Črnila.

O dobrim odnosima s Franjom Dvorskim svjedoč io je svjedok G.D. , koji mu je također susjed, ali u Črnilama, a slično su izjavili i svjedoci J. D. I G.D. koji su dodali da je i pokojni Josip bio dobar.

- Moj je otac jako radišan čovjek, koji se cijeli život

mučio za mene i moje dvije sestre – počeo je sa suzama u očima optuženikov sin, dodajući da se njegov otac volio šaliti, ali nije agresivan niti se lako razljuti.

Sin i šogor

- Nije se lako razljutio ni kada je napao majku i slomio joj rebra. Voljela je provocirati i to mu se godinama nakupljalo. Majka je tada otišla do sestre i tamo provela dva mjeseca, a zbog napada bio je pokrenut prekršajni postupak.

No, takvih slučajeva nije bilo često, ali je bilo konfliktnih

situacija kada se nije stalo na kočnicu. I mene je otac jednom gurnuo na ogradu.

Prijetio je da će ići po nožić,

o

ptuženi je supruzi slomio rebra, a sinu prijetio nožem no to nije bilo ozbiljno jer bi inače to i učinio – svjedočio je optuženikov sin.

Da je optuženik bio dobar i vrijedan kao mjesni odbornik svjedočio je i šogor Z. J. , do-

dajući da ga je on uvijek ljepše dočekivao nego sestra.

- M. F. i K. D. svjedočili su kao neposredni svjedoci ubojstva. No, dok je prvi svjedok govorio da je do ubojstva došlo tijekom neprekinutog međusobnog obračuna u dvorištu kuće, svjedokinja je ustvrdila da je oštećeni najprije udario optuženog lopatom, a zatim se okrenuo i udaljio prema kući. Koji je od ovih dvaju iskaza istinit, trebat će razjasniti u nastavku postupka kako bi se utvrdila vrsta ubojstva, a time i osnova za kaznu.

USPJEH Otkriven četvrti varaždinski stan preuređen za proizvodnju droga

Međimurci uzgajali marihuanu na Banfici Uzgoj u stanu omogućava više berbi marihuane od kojih svaka donosi prihod od 100 tisuća kuna VARAŽDIN/ČAKOVEC - Zahvaljujući stanarima koji su dojavili da u njihovu zgradu na Banf ici ulaze sumnjive osobe, varaždinska je policija uhitila 20 -godišnjeg B.O. i 28-godišnjeg N.D. iz Čakovca protiv kojih je u ponedjeljak podnijet istražni zahtjev zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga.

Ilegalni uzgoj u stanu

siniša sović

PU VARAŽDINSKA

18. kolovoza 2009.

Najopremljeniji

- Policijski službenici PU varaždinske pretražili su stan koji je privedeni dvojac iznajmio na Banfici prije tri ili četiri mjeseca. U stanu je pronađen kompletni laboratorij za umjetni uzgoj opojne droge marihuane, što je četvrti takav ilegalni laboratorij za umjetni uzgoj pronađen od strane naših policijskih službenika - istaknuo je u ponedjeljak Siniša Brkinjač, zamjenik načelnika PU varaždinske, dodajući da je ovaj novootkriveni laboratorij do sada najopremljeniji, pa je mogao dati nekoliko berbi marihuane tijekom godine.

Policija je u stanu pronašla osam komada neonskih lampi jačine 400 W marke „Tungsram“, osam komada neonskih lampi marke „Siemens“, potopnu pumpu marke „Altman“ za hidroporno navodnjavanje, utičnice s ugrađenim analognim timerima, šest komada električnih prigušnica

Dio oduzete opreme za uzgoj marihuane u stanu

i drugu opremu.

Nisu kažnjavani

- Vrijednost opreme koja se nalazila na 15 kvadratnih metara kreće se od 35 do 40 tisuća kuna - dodao je Brkinjač, napominjuć i da pr ivedeni dvojac nije do sada evidentiran među počiniteljima kaznenih djela.

Među opremom za uzgoj marihuane nađeno je 47 komada drvenih kutija ispunjenih zemljom i s odsječenim stablji-

kama, zatim 23 plastične tegle s odsječenim stabljikama i plastičnim cjevčicama za dovod vode, 50 komada plastičnih

u

stanu na Banfici pronađeno svega 230 grama marihuane i kartonskih tegli različitih dimenzija. Budući da je berba očigledno nedavno obavljena, ne čudi da je policija u tako

opremljenom stanu pronašla tek 230 grama marihuane čija je vrijednost procijenjena na 16 tisuća kuna.

- S obzirom na veličinu i opremljenost pronađenog ilegalnog laboratorija, može se zaključiti da se u jednom razvojnom ciklusu rasta moglo dobiti nekoliko desetaka kilograma opojne droge marihuane, čija bi vrijednost na ilegalnom narko-tržištu mogla biti i do 100.000 kuna - objasnio je Brkinjač.(ikr)

18. kolovoza 2009.

Oglasi 17

18 Oglas

18. kolovoza 2009.

Oglasi 19

18. kolovoza 2009.

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i Vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenim radnim mjestima:

Suradnik u odjelu nabave m/ž

VELIKO OTVORENJE 20.08.2009. od 10:00 Optujska 171, Varaždin

Od kandidata očekujemo : • SSS ekonomskog ili tehničkog smjera • znanje njemačkog jezika u govoru i pismu • radno iskustvo na poslovima nabave u industrijskom okruženju je prednost ali nije uvijet komunikativnost i dobre analitičke sposobnosti • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

Tehnički voditelj proizvodnje m/ž Od kandidata očekujemo : • VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji • aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu • izražene organizacijske vještine • visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) • spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje • sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti te dobro funkcioniranje u timu Vaši radni zadaci obuhvaćaju poslove vođenja i nadzora svih proizvodnih i logističkih operacija u tvornici Boxmarka te koordinaciju i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice.

Asistent voditelja otpreme m/ž Od kandidata očekujemo : • SSS prometnog ili ekonomskog smjera • znanje njemačkog jezika u govoru i pismu • prednost znanje i engleskog jezika • višegodišnje radno iskustvo u struci • izražene organizacijske sposobnosti • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel )

Ukoliko postanete član našeg tima, nudimo Vam : • rad u okruženju i kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samoinicijativnost, odgovornost, kreativnost ) • svestrani i odgovorni zadaci u međunarodnom i dinamičnom okruženju • odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnost daljnjeg napredovanja u karijeri • stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom, svjedodžbom ili diplomom dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp.

Marijana Batine ili direktno na e-mail.

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42/404-692 Human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

I > E F F ? D = F 7 H A

L7H7 :?D

i mnogi drugi...

20 Kulturni obzor

U D-duru Adio, Les Paul

L

es Paul, gitarist i inovator, čovjek kojeg najbolje opisuje titula “oca električne gitare”, umro je u 94. godini. U priopćenju odaslanom iz tvrtke Gibson, koja već desetljećima proizvodi slavni model gitare s njegovim imenom, objavljeno je kako je Les Paul, pravim imenom Darko RUŠEC Lester William Polfuss, profesor gitare u preminuo od komplikaGlazbenoj školi Varaždin cija izazvanih upalom pluća. Autor brojnih hitova, od kojih je velik dio napisao u suradnji sa suprugom Mary Ford, u javnosti se oglasio 2006. godine kada je doznao da je osvojio još dva Grammyja, ovaj put za album objavljen na njegov 90. rođendan. Osjećam se kao ruševina na koju je stavljen novi jarbol za zastave – duhovito je komentirao nagrade. Iako sam nije svirao rock, rock kakav danas znamo bez njega ne bi postojao. Čudnu tvorevinu sastavljenu od komada drveta veličine 10 X 10 centimetara na koje je postavio magnetime koji su titranje žica pretvarali u električni signal, s kojom je prvi put nastupio 1941. godine, Les Paul je odmila nazvao – cjepanica.

- Naravno da su me svi proglasili čudakom kad sam prvi put s njom nastupio – rekao je gitarist. Kasnije je na tu “cjepanicu” dodao zaobljene drvene dijelove kako bi što više nalikovala klasičnoj gitari. Tako je nastala prva električna gitara. Do titule oca najpopularnijeg rock instrumenta Les Paul je došao nakon godina ekeperimentiranja s različitim uređajima i instrumentima.

Drugi njegov izum koji je također postao temelj modernoj glazbi jest višekanalno snimanje. - Mogao sam uzeti svoju Mary i snimiti pjesmu s tri, šest, devet, 12 ili koliko sam već njezinih glasova želio - objasnio je značaj svog izuma. Zajednička suradnja im je donijela 36 zlatnih ploča i 11 hitova na prvom mjestu američke top-ljestvice u razdoblju od 1949. do 1962. godine. Među njima su i “Vaya Con Dios”, “How High the Moon”, “Nola” i “Lover”.

Istodobno je električna gitara stjecala sve veću popularnost, da bi u pedesetima došlo do prave eksplozije gitarističke glazbe. Jedan od najvećih zamašnjaka procvatu rocka bio je početak proizvodnje električne gitare s njegovim imenom.

Tvrtka Gibson 1952. godine izradila je prvu Les Paul gitaru. Danas gotovo da ne postoji rock velikan koji se njome nije poslužio: recimo, poimence Pete Townsend iz grupe The Who, Steve Howe iz grupe Yes, jazz velikan Al DiMeola, Jimmy Page iz Led Zeppelina, Slash iz grupe Guns’n’Rosses... Najstariji modeli te gitare danas se prodaju za velike iznose, a 2005. godine Gibson Les Paul iz 1955. godine prodana je za rekordnih 45.600 dolara.

18. kolovoza 2009.

KNJIŽEVNOST NA EKRANU Povodom prikazivanja serije

Pisac Stephen King, m horrora kršćanske or

Stephen King

Najčitaniji pisac današnjice dugo je prisutan na hrvatskom tržištu, a svatko je pogledao barem jedan film ili seriju po njegovom predlošku Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

U moru repriza, HTV nas je prošli tjedan počastio izvrsnom 8-dijelnom serijom “Noćne more i sanjar ije”, snimljenom prema pr ipo vijetkama Stephena Kinga.

Na žalost, HTV je i unakazio seriju, prikazujući je iz noći u noć i bez prave najave, pa su je mnogi i propustili, no ipak je to dobar povod da ukažem na opus meni najdražeg pisca, čija su djela već dugo prisutna i u hrvatskim prijevodima, kao i putem brojnih ekranizacija.

Danas 62-godišnji Stephen King je jedan od najplodnijih živućih pisaca. U 35 godina objavio je 70-ak knjiga, od toga 50-ak romana i niz zbirki s ukupno 100-injak priča.

Vjerojatno je i najčitaniji pisac - prodao je oko 350 milijuna primjeraka. King je majstor horrora, ali nije samo to, nego je i izvrstan pisac. Stoga je

moja skromna misija navesti i one koji ne vole horrore da se upuste u neku od njegovih brojnih književnih pustolovina, jer – neće požaliti! King je, prije svega, kreator silno uvjerljivih karaktera i slojevitih, simboličnih fabula.

Nesavršeni ljudi

Ono što je pak, “u ovom strašnom času”, posebno zanimljivo, jest da je King pisac izrazite kršćanske orijentacije i duboke vjere u Boga i u Dobro. Strahote o kojima piše najčešće su metafore iskušenja i grijeha, protiv kojih se bore naizgled slabe, nesavršene, ali do kraja - ustrajne i odlučne osobe: liječeni alkoholičari, udovice, djeca. U Kingovim romanima nepravedno stradavaju mnogi ljudi, ali zar tako nije i u životu? Ipak, bez obzira na cijenu koja se mora platiti, Nada uvijek ostaje. Čak i u možda

jedinom Kingovom djelu u kojem ne pobjeđuje Dobro – scenariju za fascinantnu tvseriju “Oluja stoljeća”. Ali to je jedino Kingovo djelo koje je izravno predstavljeno na ekranu, a nikad u knjizi.

75 filmova i serija

S drugim je njegovim djelima situacija posve suprotna.

Osim što u njima pobjeđuje Dobro, gotovo su sva ekranizirana (75 filmova i serija).

Velik broj njegovih knjiga je

G

otovo u svim Kingovim djelima pobjeđuje Dobro i preveden, pa spomenimo barem ona koja bi vam mogla biti poznata iz filmskih verzija.

Zanatski najbolji mu je možda roman “Vidovitost” odnosno

“Isijavanje”, poznat po filmskom remek-djelu Stanleyja Kubricka s Jackom Nicholsonom. Brian de Palma režirao je “Carrie”, a John Carpenter “Christine”. Nedavno smo u kinima mogli vidjeti “Izmaglicu” i “Tajni vrt”. Osobno, preferiram “Zelenu milju”, toliko potresnu da film nisam htio ni gledati kako ne bih ponovno proživljavao dojam koji je na mene ostavio roman. Drugi slavni zatvorski film “Iskupljenje u Shawshanku” istog redatelja Franka Darabonta snimljen je po noveli iz knjige “Godišnja doba”. Veličanstveni film “Ostani uz mene” Rob Reiner (koji je režirao i odlični “Misery”) snimio je po noveli iz iste zbirke, koju je King razradio u epski roman “Ono”.

Taj je roman izdao Algoritam, koji nam je posljednjih godina ponudio genijalnu “Djevojčicu koja je obožavala Toma Gordona”, opaki “Mobitel”,

Kulturni obzor 21 ivan zvonar

18. kolovoza 2009.

je “Noćne more i sanjarije”

majstor rijentacije RELIGIOZNOST King o anđelima i demonima

Vjerujemo u vampire, ali ne i u Boga?

Na pitanje o religioznosti u svojim knjigama, Stephen King jednom je rekao: Ne doživljavam se kao Božji stenograf. Vjerujem u Boga, vjerujem da Bog logično proizlazi iz č injenice da život postoji na način koji postoji, ali to ne znači da znamo Božji um… Pišući o mojim knjigama u kojima se spominje Bog, mnogi su kritičari rekli da ih je to uzrujalo. Mislim si kako ti isti ljudi nemaju

nikakvih problema s vampirima, demonima, golemima, vukodlacima i tko zna čime. Ali ako im spomeneš Boga koji može pretvoriti srdelice u velike ribe a k r e ke r e u hljebove, onda takvi ljudi imaju problem. Kažem, ako imate problem s tim, onda bih napete horror romane mogao pisati isključivo na način da ostvarim njihovu osnovnu svrhu, a to je da samo zagrebem ispod površine i nadražim vam živce na - krivi način.

Slijeva: Joža Skok, voditelj skupa, Božica Pažur, gl. urednica i Miroslav Šicel, predsjednik Spravišča

OBLJETNICE Časopis “Kaj” i Kajkavsko spravišče

40 mu je godina tek!

Najnoviji svezak “Kaja” (3, 2009.) svojevrsna je iskaznica ovog časopisa nakon njegova 40-godišnjeg neprekidnog izlaženja i ustrajnog promicanja kajkavštine vijem

Piše: IVAN ZAMODA ivan@regionalni.com

Prvi je broj “Kaja” otisnut početkom 1968. godine, a sada u rukama, eto, imamo najnoviji njegov svezak (br.

3, 2009.). Što se sve u međuvremenu dogodilo?

Mijene su se prelamale i preko njegovih stranica, a on je kontinuirano sve to bilježio, svemu dao i svoj obol i ostavljao svoj trag imajući stalno na umu sljedeće: “Književnopovijesno gledano, Kaj se pojavljuje 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke, te je često bio prvi i jedini zapis i znak o kontinuitetu kajkavske književnosti, stanju duha i jezika u povijesti i suvremenosti kajkavskih krajeva.”

“Kajeve” mijene

Citat je iz popratnog slova uz proslavu 40 - godišnjice izlaženja “Kaja” i 35 godina djelovanja njegova nakladnika Kajkavskog spravišča.

Središnji slavljenički dan bio je 19. studenog 2008. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Sa znanstvenog kolokvija tada održanog sva su izlaganja objavljena u najno-

V

araždinski pisci stasali s “Kajem”

Božica Pažur (o reafirmaciji novokajkavske književnosti i pavlinskom kulturnom nasljeđu), Ivo Kalinski o književnim antologijama, a Ivan Zvonar o usmenoj kajkavskoj književnosti (sve od prvih zapisa iz 16.

Među zaslužnim i istaknutim i suradnicima i urednicima “Kaja”, prema mnogim ocjenama jednog od najznačajnijih hrvatskih časopisa, uvijek je bio nemali broj onih poniklih u Varaždinu, kao što je znatan dio svezaka bio dosad, a zacijelo će i ubuduće, biti zaokupljen varaždinskim temama.

Pridonoseći i afirmaciji i reafirmaciji i revitalizaciji kajkavštine, a u skladu sa svojom koncepcijom, časopis ”Kaj” stekao je nezaobilazno i mjesto i ulogu koje bismo ukratko mogli okarakterizirati kao neformalna enciklopedija hrvatskih kajkavskih krajeva, i njihova jezika, i njihovih govora, i njihove književnosti.

Jack Nicholson u “Isijavanju” Stanleya Kubricka

MEĐAŠI Od Stjepana Draganića do Božice Pažur “Rose Madder” i nešto manje uspjele “Nesanicu”, “Lyseinu priču”, “Vreću kostiju”, “Očajavanje”, “Snovolovku”, “Herčeve u Atlantidi” i strip verziju “Kule tmine”.

U izdanju Sare 93 dostupna je senzacionalna “Tamna polovica” te “Potrebne stvari” i “Četiri iza ponoći”. Mozaik knjiga izdala je “Godišnja doba” i “Dolores Claiborne”, a Sysprint “Zelenu milju”.

Neka od epohalnih Kingovih djela još nisu prevedena: “Salem’s Lot”, “Stav”, 7 dijelova “Kule tmine”, čudesni “Talisman” napisan s Peterom

Straubom te mnoge zbirke novela. Puno je još posla za naše nakladnike, no veseli najava Algoritmovog prijevo-

U

35 godina napisao 70-ak knjiga da Kingove autobiografske knjige “O pisanju: memoari vještine”, koju valja preporučiti svakome tko želi naučiti o umjetnosti koja se zove – književnost. A da pritom ne izgubi Nadu...

Pokretač i - urednici “Kaja” U prvom redakcijskom odboru dvomjesečnika “Kaj” (u početku podnaslovljenog kao časopisa za kulturu i prosvjetu) bili su: Franc Koncelak, Anđela Vokaun Dokmanović, Benedikt Tumpa, Melita Runje, Ljubica Duić, Tomislav Stunić i Zorislav Drempetić Hrčić. Prva je adresa bila u Zagrebu na Trgu Francuske Republike kbr. 12, a prvi glavni urednik, ujedno i pokretač, bio je od prvoga broja (siječnja 1968.) do svoje smrti 1983. godine Stjepan Draganić, književnik, filmski scenarist i redatelj dokumentarnih filmova.

Osnutak ovog periodika smatra se

I Krleža i najmlađi Još u prvom broju “Kaja” ostvarena je raznolikost i eminentnost suradničkoga kruga - čitali smo priloge Miroslave Krleže (na uvodnome mjestu: “Lamentacija o našim književnim prilikama u stilu Tomaša Mikloušića plebanuša stenjevečkog”), zatim Olge Šojat, Dubravka Horvatića, Vinka Žganca, Bogdana Krizmana, Zdravka Blažine, Marjane Gušić, Ljubice Duić i Dragutina Feletara.

Tako je i nastavljeno uzlaznom uredničkom ambicijom - svjedočilo se o jezičnoj, kulturalnopovijesnoj i umjetničkoj podlozi sveukupnoga kajkavskoga govornoga područja kao temeljnim vrijednostima i hrvatske kulture i znanosti - putem različitih tematskih

st. do sredine 19. stoljeća).

O lingvističkim temama pak raspravljaju Mijo Lončarić, Martina Kuzmić i Josip Lisac. O povijesnoumjetničkim temama i graditeljskoj baštini govore izlaganja Nele Tarbuk i Tomislava Premerla, a o glazbenoj publicistici piše Andrija Tomašek.

Nekoliko inmemorijalnih tekstova posvećeno je nedavno preminuloj povjesničarki umjetnosti Đurđici Cvitanović, počasnoj predsjednici Kajkavskoga spravišča.

Varaždinske teme

broju “Kaja” koji je povod ovome članku.

V inko B re š i ć g ovo r i o “Kaju” u kontekstu hrvatske časopisne tradicije. Kako se “Kaj” posvećivao određenim tematskim poticajima pišu

SURADNICI

Draganićevim životnim djelom iznimno značajnim za noviju hrvatsku kulturu i književnost. Osim KUD-a “Ksaver Šandor Gjalski”, koji je utemeljio 1973., on je osnovao i Salon časopisa, a autor je i knjiga lirike i drama kao i kajkavske pripovijedne i satirične proze (npr. “Prebudil se Kerempuh”, drame, Zagreb, 1966.).

Draganića za kormilom časopisa nasljeduju istaknuti kajkavski pjesnici koji su ujedno književnoznanstveni i kritičarski uglednici: Ivo Kalinski (1983. - 1990.), Ernest Fišer (1991. - 1994.) te Božica Pažur od 1994. do danas.

Kritičar Ivo Kalinski svezaka, i brojnih rubrika, a iz pera velikog broja književnika i publicista, stručnjaka i znanstvenika (u širokom rasponu od dječjih pjesmica i nezaobilaznih antologija do književnojezičnih analiza i historiografskih istraživanja...). Časopis je “Kaj” bio, i jest, a vjerujemo i bit će, s radoznalošću očekivan, prelistavan, čitan, potcrtavan, uspoređivan, razmatran, citiran, evidentiran, s pozornošću čuvan u kućnim knjižnicama.

22 Duplerica

18. kolovoza 2009.

EKSKLUzIVNO Sziget festival po sedamnaesti put uspio je okupiti pola milijuna posjetitelja

Nema krize kad je Szigeta U svega šest dana Sziget festivala na 25 scena nastupilo je više od 1200 izvođača, a mogli smo vidjeti žonglere i pratiti predstave, slušati predavanja, igrati šah, raspravljati o Nietzscheu ... nema

Piše: TIHANA DRUMEV Snimio: Dimitar Drumev

BUDIMPEŠTA - Ako uz različite glazbene ritmove ispunjavate anketu o tome koliko znate o institucijama zaduženim za nadzor kompeticije mađarskog gospodarstva da biste dobili besplatne japanke, a istovremeno pijuckate koktel iz plastične dječje kantice, a samo nekoliko metara od vas rabini proriču sudbinu za ciglih 10 forinta - mora biti da ste nigdje drugdje nego na Szigetu.

Uže od slamki

Sziget festival, ponos Mađarske, po sedamnaesti put uspio je ovih dana okupiti pola milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta i ubrizgati klonulom mađarskom gospodarstvu adrenalinsku injekciju stranog novca. Na budimpeštanskom otoku Obudai usred Dunava nema čega nema i

koga nema. Nigerijci, Rusi, Japanci – svi zdušno ispijaju mađarsko pivo.

Rasizam - out

Na festivalu vrijedi samo jedno pravilo – što luđe to bolje, a kreativnosti pritom zasigurno ne nedostaje. Jedna grupica Mađara preskakivala je desetometarno uže sastavljeno od slamki, a nekoliko Francuza odjenulo se kao da su menažerija male farme – okolo-naokolo su, naime, hodali kostimirani u svinju, kravu i konja. Bruno je ovo ljeto možda postao vrlo in, no otokom se šetkalo i nekoliko Borata koji uopće nisu „so aus” u pravim kazahstanskim badicima.

Na ovaj festival ne dolazi se više samo zbog glazbe.

Ona je postala oruđe za neke druge stvari što se vidjelo već dan prije nego što

je ludnica počela. Tijekom prošlog utorka niz bendova smjenjivalo se na glavnoj sceni festivala tražeći od publike da d i -

g n e s v o j g l a s prot iv rasizma jer je, nažalost, u posljednjih nekoliko godina u M a đ a rskoj i Engleskoj sve v iše faš is t ičk ih grupa. Rockom protiv rasizma obilježena je i 30-godišnjica prvog takvog koncerta u Londonu. Ideja o borbi protiv rasizma prelijeva se i na sve ostale koncerte. Tako je jedan odličan bend, Antwerpen gipsy ska ochestra, samom koncertu osmislio pjesmu s porukom – ako imaš frenda rasista sad je najbolji trenutak da prestaneš biti njegov prijatelj.

Bungee ili tarot?

Otok diše i živi tijekom cijelog dana. Ako vam se ne da ići na koncerte možete gledati žonglere, pratiti predstave, slušati predavanja, igrati šah, raspravljati s mađarskim filozofima o Nietzscheu, poći na bungee jumping, spavati u Ambient tentu, oblikovati novu frizuru – originalne afričke ili mađarske pletenice,

igrati ping pong, a za one sklone grafitiranju Mađari su podigli prigodni zid. Svatko može ostaviti svoju ciglu.

Ako vam se sviđa tarot ove godine je napravljena idealna stvar – tarot labirint. Lutate među bijelim hodnicima sa šeširom na glavi koji objašnjava vaš lik. Upoznajete likove iz tarota poput Smrti i Budale, a Majka Zemlja, starija Mađarica, vas nakon razgovora pr imi za ruku, zaklopi oči i otpjeva pjesmu na mađarskom.

Koncerti

Ako možete zamisliti da u svega šest dana Sziget festivala na njemu nastupi više od 1200 izvođača, da je na otoku 25 pozornica i da nikad ništa nije prazno, možda vam postane jasnije koliko je ovo multimedijalno događanje ogromno. Za svakoga postoji nešto, premda se čini da su metalci odustali od Szigeta.

Svaki dan nastupale su velike zvijezde, a Prodigy je definitivno bend koji je ovom prigodom najviše ljudi bacio u delirij. Otokom su u subotu razmilili posjetitelji s irokezicama obojenima u rozo i zeleno. Fatboy slim pokazao se kao veliko razočaranje.

Nijednu stvar nije ostavio u originalu, a umjesto koncerta publika je dobila - trance party. Na glavni stage prvi je dan istrčala i Lily Allen sa štiklama toliko visokima da nije mogla ništo drugo nego se malo – njihati.

Druga po veličini je scena World music stage. Najveseliji i najšareniji prostor.

Nakon arapske ide red romske glazbe pa malo Jamajke i Afrike. Među najboljima koji su se ondje pojavili bio je slijepi dvojac iz Malija - Amadou&Miriam. Nema smisla potanko nabrajati sve

Unplugged in Budapest

Što će se jesti na mađarskom festivalu ako ne gulaš...

Na Sziget Festival došle su mnoge obitelji u punom sastavu iz cijelog svijeta

I mađarske tetice dolaze na festival, a njihove su nošnje bile atrakcija za

Kultura stanovanja 18. kolovoza 2009.

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

KULTURA VRTA Okućnica Marije Kezele iz Kneginca jedinstveni je doživljaj hortikulture

tomislav makaj

siniša sović

Mali vrt za veliki užitak Bogatatstvo boja i mirisa

Malo jezerce upotpunjava prostor u prostranom vrtu

Spremište alata za rad u vrtu odlično se uklopilo između drveća i grmlja koje su posadile vrijedne ruke Marije Kezele

Pejzažna arhitektura vrta zasniva se na primjeni živih biljaka, plodnog tla i dijela nežive prirode Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

KNEGINEC GORNJI - Vrt nije mjesto u kojem se samo kopa, sadi i gradi, već se u vrtu mora i sjediti i uživati – tvrdi Marija Kezele iz Kneginca koja vrtlarenju pristupa praktično – iz pozicije onoga tko u svojoj zelenoj oazi jednako voli raditi i opuštati se.

Sreća na gredici

- Od mojih prvih koraka u oblikovanju vrta ili kako ja volim reći – okućnice, prošlo je dvadesetak godina. Bila sam pravi vrtlarski početnik s mnogo želja, relativno malo znanja

i skromnim inicijalnim budžetom, ali sam znala poslušati savjete iskusnijih vrtlara i kroz proteklo razdoblje ostvariti svoje zamisli. U prosjeku, u svojem vrtu radim tri sata na dan i nikada mi nije bilo teško saditi drveće i ukrasno grmlje, njegovati travnjak, održavati umjetno jezerce ili orezivanjem oblikovati krošnje drveću i grmovima – doznajemo od Marije Kezele koja je pejzažnu arhitekturu svog vrta zasnovala na primjeni živih biljaka, plodnog tla i dijela nežive prirode – kamena i vode. Naime, vrt površine nekoliko stotina metara okružuje obiteljsku kuću s tri strane, a ispred zapadnog pročelja, kao produžetak terase dominantan je prostran, kaskadni alpinum.

Gospođa Marija podigla je zidiće od benkovačkog kamena, a nakon definiranja položaja, širine i pravca pružanja staza u njihovom podnožju, pristupila je njihovu uređenju.

- Nakon postavljanja drenaže od krupnog i sitnog

šljunka morala sam se odlučiti koji materijal odabrati za površinsko oblaganje hodnih

s

taze u vrtu svaki me dan vode do mojih obožavanih biljki površina. Odlučila sam se za staru ciglu i to se pokazalo kao pun pogodak. Ne samo da cigla nije skliska poslije kiše, nego je ugodna stopalu, lako se održava (čisti) i ugodna

je oku. Moje staze svaki dan vode me do mojih obožavanih hosti, kamene trave, ljiljana, encijana, juniperusa, patuljastih javora…, a otkrit ću vam i svoju malu tajnu o mom vrtu. Više od devedeset posto posađenih biljaka sama sam razmnožila reznicama. Valja znati da za raznolikost biljnih vrsta u vrtu, njihovu brojnost i raskošnu ljepotu ne morate imati mnogo novca, već brojne prijatelje i voljeti biljni svijet koji vas oplemenjuje – zaključila je Marija Kezele.

Buckove šapice obožavaju tapkati stazama od cigle

Žuti cvjetovi - zaštitna boja “ljubomore” koje tu nema

U Marijinom vrtu svaka biljka ima svoje mjesto pod suncem

VODA U VRTU Bez nje nema živosti žubora, ali ni smirenja u prostoru

Malo jezerce je i pojilo za ptice Voda je izvor života ali je i nezaobilazni čimbenik u održavanju svega živog. Uloga vode se time ne završava. Ona je i važan element u uređenju vrta Marije Kezele. Vodu možemo uklopiti u različite prostore.

Unosi živost žubora ili smirenje u prostoru, osvježava zrak, re-

flektira svjetlost stvarajući nezaboravne zrcalne slike okolnih elemenata, a ima i sasvim običnu funkciju da nam utaži žeđ.

Pojilo za ptice ili malo umjetno jezerce savršeno se uklapaju u ovako oblikovan vrt. Iako je jezerce malih dimenzija, gospođa Kezele u njega je smjestila tri

različite vrste lopoča, a u njemu se našlo mjesta i za jednu ribicu kojoj uskoro „stiže društvo“. Uz njegov rubni dio, posađene su niske trajnice koje ne odbacuju lišće. Naime, time se sprečava truljenje biljnog materijala u vodi, a njezina sjena ne sputava refleksiju vodene površine.

Njegovani travnjak i raskošne krošnje drveća

24 Kultura stanovanja

18. kolovoza 2009.

Tehnika

Zakmardy Zakmardy

Dimnjaci - bez nepoznanica Piše: Neven Radović

dlukom o organizaciji i radu O dimnjačarske službe, objavljenoj u Službenom vjesniku Grada Varaž-

dina, utvrđena je obveza gradskih koncesionara za obavljanje dimnjačarskih poslova na područjima Grada Varaždina koja su im dodijeljena. stambenim zgradama i stanovima se dimovodni objekti kontroliraju i čiste tijekom sezone loženja od 1. listopada tekuće godine do 30. travnja iduće godine. U tom periodu se dimnjaci i dimovodni kanali za centralno grijanje na kruto i tekuće gorivo kontroliraju i čiste svakih mjesec dana, a za centralno grijanje na plinsko gorivo kontroliraju te po potrebi i čiste svaka dva mjeseca, što se za zajedničke dimnjake plaća sredstvima zajedničke pričuve zgrade. ri tome je poželjno da i vlasnici stanova prije sezone grijanja kontroliraju peći i uređaje za centralno grijanje u svojim stanovima. Stariji stanovi uglavnom imaju plinske bojlere smještene u kupaonicama, koje moraju imati stalan dovod svježeg zraka iz okolnih prostora (hodnik, soba …). Stoga pri vrhu i dnu vrata kupaonice mora biti ugrađena rešetka određene veličine za dovod svježeg zraka, kako bi se konstantno odvijalo potpuno izgaranje gorive tvari u ložištu. Ako to nije slučaj, dolazi do stvaranja ugljičnog monoksida, plina bez boje i mirisa, koji može izazvati smrt. U novijim stanovima su ugrađeni tzv. turbo plinski bojleri, koji ne troše kisik iz prostorije, već se on dobavlja iz vanjskog prostora. rilikom kontrole dimnjaka loženog na kruto ili tekuće gorivo moguće je utvrđivanje prevelike naslage smole i čađe na stijenkama dimovodnog kanala pa je potrebno preko ovlaštenog dimnjačara izvesti spaljivanje, pošto postoji mogućnost samozapaljivanja tih naslaga. Ovisno o trošilu koje je priključeno na dimnjak te vrsti i veličini oštećenja dimnjaka, sanacije se obavljaju: premazivanjem dimovodnih kanala, ponovnim zidanjem dimnjaka, uvlačenjem inox cijevi u postojeće dimovodne kanale … Nakon obavljene sanacije dimnjačarska služba provodi pregled dimnjaka te izdaje stručni nalaz.

U

P

P

Stručan savjet uvijek se može potražiti i u dobro opremljenoj prodavaonici boja i lakova

UREĐENJE STANA Najvažniji element pri uređenju stana, doma su boje

Odabir željenih boja pri uređenju interijera Uvijek odaberite boje koje biste najviše željeli vidjeti u svom domu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Najvažniji element pri uređenju stana,odnosno doma - su boje. Moguće je izabrati tisuće kombinacija boja, ali možete koristiti osnovne boje kako biste stvorili najbolju kombinaciju boja koje pristaju Vašem domu i naravno osobnom ukusu. Koraci za odabir najboljih boja ne bi vas trebali smesti u odabiru najpoželjnije kombinacije ili izgleda. Uvijek odaberite boje koje biste najviše htjeli vidjeti u svom domu.

Tajne zanata

Pri tome se služite paletom boja kako biste otkrili najprikladniju za svoj dom i - odnose među bojama. Valja znati da sve boje, osim bijele, dobivaju se miješanjem osnovnih boja.

Plava, žuta i crvena spadaju u osnovne boje, a kombinacije osnovnih tvore ostale.

Pomiješajte ove tri boje u jednakom omjeru i dobiti ćete smeđu. Miješanjem jednake količine osnovnih boja stvarate sekundarne. Rezultat

je jednostavan - ljubičastu dobijete miješanjem crvene i plave, zelenu miješanjem plave i žute i narančastu od žute i crvene. Pomiješate li jednu osnovnu s velikim udjelom drugih primarnih boja dobivamo - tercijarne boje.

Recimo, pomiješajmo plavu s dvjema kombinacijama cr-

s

ve boje, osim bijele, dolaze miješanjem osnovnih boja vene kako bi ispala crvenoljubičasta. Termini osnovnih boja - nijansa boje je zapravo osnovna boja, recimo plava je nijansa u svijetloplavoj i tamnoplavoj. Kod boje njezin ton opisuje gustoću i kvalitetu reflektiranja. Tonovi su bitni kada odabiremo shemu boja.

Veličina boje opisuje omjer bijele ili crne u svakoj boji. Vrijednost je to spektra iz svijetle u tamnu na skali sive. Majstori ličilačkog zanata znaju i to da se čistoća boje odnosi na njenu zasićenost i čistoću.

Treba znati što će ispasti kad se boje napokon pomiješaju

Kultura stanovanja 25

18. kolovoza 2009.

U KUPAONICI Raznovrstan dizajn kupaonskog namještaja

Kabine za tuširanje Kvalitetni materijali iverol i mediapan u Aquanomu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Ne postoji područje na kojemu je došlo do toliko vidljivih promjena kao u programu tuševa. tuš-kabina i pripadajućeg kupaonskog namještaja, pa danas na tržištu možemo naći gotovo sve zamišljene kreacije od kvalitetnih materijala iverola ili mediapana. Bilo da je riječ o onim samostojećim i okruglim, bilo o onim peterokutnim, od stakla ili umjetnog stakla. Ograničenja u izboru njihovih izvedbi - gotovo da i nema. Kad je riječ o kvaliteti razlikuje se ponuda različitih velikih lanaca trgovina od onih u specijaliziranim trgovinama, namijenjenim prodaji samo sanitarnih objekata.

Postavljanje kabine

Razlika je kako u pogledu cijene, tako i u kvaliteti materijala koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

Zahvaljujući jednostavnim kompletima za sastavljanje, samostalnu ugradnju tuševa danas bez problema može izvesti i potpuni početnik, bez obzira na veličinu kabine. Onima koji nisu zadovoljni smještajem tuš-kade u ležište od morta, preporučuju se nosači za zid koji se mogu namjestiti

prema visini. Na taj se način mogu izbjegnuti neravnine podova. Nakon nabave tuš-kade po mjeri, možemo započeti s postavljanjem kabine, a kasnije i odabirom pripadajućeg kupaonskog namještaja. Na tom području izbor je uistinu velik. Postavljanje tuš-kabina moguće je bez većih građevinskih zahvata. Prema veličini tuš-kade određuje se mjesto postavljanja sifona. Odvod i sifon povezani su jednim produžnim dijelom. U velikim trgovačkim centrima možemo pronaći raznovrsne podne konstrukcije za tuš-kade koje služe kao postolje. Takvo podnožje najčešće se može prilagoditi te se na taj način uspješno izbjegnu neravnine na podu, a tuš-kada uliježe pritom znatno sigurnije.

Kabina s masažnim sistemom

Kupaonice s tuš-kabinom zaista su prekrasne

OUTLET MUNDUS Velika ljetna akcija traje i dalje

siniša sović

Najpovoljniji namještaj!

U “Akcijskoj ponudi” Mundus odobrava popust od 30 % na kupnju proizvoda iz vlastite proizvodnje Otvaranjem Outlet prodaje namještaja u tvorničkom krugu u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu Mundus se još više približio svojim vjernim kupcima, ali i onima koji će to uskoro postati. U atraktivnom salonu na jednom mjestu možete opremiti svoj dom po cijenama koje nikad nisu bile pristupačnije!

Akcijska ponuda

Iz Mundusove bogate “Akcijske ponude” izdvajamo modernu i atraktivnu trodijelnu tapiciranu garnituru Jana (dvosjed i trosjed na razvlačenje) za 4.699 kuna, kauč Adam za 999 kuna, fotelju Tina na razvlačenje za 999 kuna, predsoblje Ines od 899 kuna, kutnu garnituru Varaždin (kombinacija tkanine i eko-kože), za 2.999 kuna, kutnu garnituru Lucija II + fotelja za 3.699 kuna, garnituru stol T-300 na razvlačenje (2.20 m) + 6 stolice A-535 za samo 2.599 kuna. Veliki izbor pojedinačnih stolaca već od 29 kuna.

Akcija traje do prodaje zali-

ha. Uz to, Mundus odobrava popust od 30% na kupnju proizvoda iz vlastite proizvodnje, a odabrano će vam i besplatno biti dostavljeno u krugu od 30 kilometara.

C

ijene artikala u Mundusu još niže bez obzira na povećanje PDV-a

Prodajno-izložbeni salon u Ulici Pavleka Miškine 59, Varaždin

Kauč Adam samo 999,00 kn

Tradicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje opisuju Mundus Varaždin, no najbolje je da sami posjetite Mundusov salon i uvjerite se. Želite li kupovati domaće, kvalitetno i najpovoljnije, neka vaš izbor bude Mundus Varaždin.

Posjetite Mundusov izložbeno-prodajni salon u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu, a možete se informirati i na tel. 351-340. Radno vrijeme salona je od 7.30 do 20 sati od pon-subote.

Blagovaonska garnitura, stol T-314 sa stolicama A-315

Garniture se isporučuju odmah i to besplatno u krugu od 30 km

26 Kultura stanovanja

18. kolovoza 2009.

Duplerica 27

18. kolovoza 2009.

ART

/media

Nakon Savke – Sevka?!

Party arena sa svojim “laser showom” bila je svakog dana dupkom puna publike željne plesnih ritmova

one koji su nastupili - jer za to bi nam dostajala cijela knjiga.

Nije skupo, ali pazi

Sva ova priča ipak ne lupi svakog posjetitelja odveć po džepu. Za šest dana ludnice treba izdvojiti 150 eura u što je uključeno kampiranje. Na festivalu su cijene za hrvatski standard prilično pristupačne. Pola litre vode je 8 kuna, pola litre soka 10 kuna, a za pivo morate izdvojiti 15 kuna.

Hrane ima u izobilju, kuha se gulaš i peku se langosi, a nema nacionalne kuhinje koja nije zastupljena. Sve od kineske preko afričkih i arapskih do običnih belgijskih krumpira. Loša strana festivala u Szigetu su oni koji vole krasti po šatorima. Naš mali kamp ove je godine bio opljačkan čak četiri puta.

Nestali su euri i nekoliko putovnica, a jedna Varaždinka ostala je bez ruksaka

a publiku

I ovdje se viorila hrvatska zastava

Tri gitarista, a samo jedna gitara, a ipak super svirka

Već sam htio zvati našeg urednika Željka Pavleka i moliti ga da mi, iznimno, osigura cijelu stranicu, ali u međuvremenu je cijela priča oko Mesića, CrDenis Peričić, kve i križeva postala mr. sc.

- prenaporna. Mesiću ću, potkraj mandata, ionako posvetiti barem dvije stranice, a dobar dio medija ionako se već složio da je na krivi način ishitrio raspravu o križevima.

Osim toga, time je predsjednik naštetio i oporbi. Vladajuća stranka opet ima razloga za zadovoljstvo.

Ponekad stvarno ne moraju raditi ništa, nego samo čekati gafove suprotne strane. Jedan od tih gafova je i „nova ikona ljevice“, kako je naziva „Jutarnji list“, naša draga Severina. Jao si ga ljevici. Ode Savka, dođe – Sevka!

Naime, Sevka se odvažila raspravljati s premijerkom o Zakonu o oplodnji. Je li joj gđa Kosor naj(s) pretnije odgovorila, to ne znam.

Da je spomenuti zakon loš i da ga treba mijenjati, to znam. Jer otežava ljudima da imaju djecu. I ne treba mi Sevka da mi to objasni. I ne znam što bi tu bilo ljevičarski ili desničarski.

Jednostavno, dosta mi je da u ovoj zemlji svatko zna baš sve o svemu.

Bože moj, pa koja je Sevka intelektualka, kakav autoritet?

Nemam ništa protiv Sevke. Tko voli, nek’ izvoli. Osobno, ne slušam njene pjesme, jer ne vidim u njima ništa pametno. (A slušam i U2 i Thompsona, ako koga baš zanima.) Štoviše, mnoge Sevkine pjesme su sinonim za bedastoću i neukus. Ne sjećam se da je ikad išta pametno rekla ili napravila.

Neću nijednoj ženi reći, kao onomad onaj Pusićki, da je „Bog nije stvorio za mudraca, nego za madraca“. Ali Seve se svojski trudila i trudi dokazati da je stvorena upravo – za madraca. Ne vidim da se ičime – pjesmama, karijerom, imidžem, „ulogama“ – potrudila pokazati da je stvorena i za mudraca. Pa onda ti Seve samo nama lijepo pjevaj i pleši, a ovakve rasprave prepusti – odraslima!

28 Putopisi

18. kolovoza 2009.

Hellbrunn se kupa u niskama vodenih kapljica iz fontana

Salzburg pri zalasku sunca doima se kao da je izronio iz bajke

PUTOPIS Varaždinac dr. Kruno Martinović nedavno je posjetio Salzburg u Austriji

U posjetu starom baroknom ljepotanu – Mozartovu gradu Od 1997. na popisu je zaštićene svjetske kulturne baštine UNESCO-a

Godišnje 4000 događanja!

Prošlo je gotovo devedeset godina kako na tvrđavi ili na Domplatzu (ispred katedrale) izvodi se predstava Jedermann („Običan čovjek“) Huga von Hofmannsthala, uz brojne muzičke izvedbe, naročito Mozartove glazbe, koja dominira festivalom. Genij, čija glazba odzvanja na sve strane, rođen je u najpoznatijoj ulici Getreidegasse na broju 9, a tu je danas muzej (Mozart Geburtshaus). S obzirom na to da je Salzburg rodno mjesto W. A. Mozarta, muzički je život u gradu iznimno bogat. Salzburg Festival smatra se jednim od najvažnijih glazbenih festivala te vrste na svijetu. U gradu se održava i niz drugih kulturnih manifestacija. Svake godine priredi se više od četiri tisuće kulturnih događanja, većinom glazbenih.

Piše: KRUNO MARTINOVIĆ

Posjećujući megalopolise, ako se u njih ne navrati nekoliko puta – ili se ne ostaje koji tjedan, obično ih se ne može uhvatiti „ni za glavu, niti za rep“. Salzburg, glavni i najveći grad istoimene pokrajine, sjeverozapadnog dijela Austrije, može se „obuhvatiti” i nakon kraćeg boravka u tom kulturnom i turističkom središtu, nedaleko od granice sa SR Njemačkom.

Grad trgovaca

U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli koji su bili eksploatirani još 900 godina prije Krista pa sve do 1989. godine kada su zatvoreni; danas su oni jedna od turističkih atrakcija. Otuda i ime grada,

Paviljon zapamčen po sceni iz filma Moje pjesme, moji snovi

koje u sebi sadrži riječ „sol“ (njemački - salz).To „bijelo zlato“ bilo je razlog i izgradnji naselja na obalama rijeke Salzach. Živjelo se od trgovine solju i mramorom. Hrvatski naziv bio bi Solnograd, doslovce „dvorac od soli“.

Danas grad ima oko 150 tisuća stanovnika, a tijekom godine - posebice za ljetnih mjeseci - posjete ga milijuni turista iz cijelog svijeta. Tu je 1756. rođen Wolfgang Amadeus Mozart, glazbeni genij, koji je svoje rano djetinjstvo

Katedrale i bazilike izgrađene su u izrazito baroknom stilu

proveo u rodnom gradu. Ovdje ga ne zaboravljaju i 2006. godine velikim koncertom

t

u se dobro živjelo od trgovine solju i mramorom u Salzburgu glamurozno je proslavljena 250. obljetnica njegova rođenja. Barokni izgled ovog prekrasnoga grada datira iz vremena 16.,17. i 18. stoljeća kada je počela

njegova transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad.

Mnogi ga opravdano smatraju jednim od najljepših svjetskih gradova. On je osebujan spoj prirode - slikovitog alpskog pejsaža, bogate arhitekture i velikog broja spomenika kulture. Njegovo povijesno središte –Altstadt nalazi se od 1997. na popisu zaštićene svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Iz baroknog Varaždina do baroknog Salzburga putuje se najkraće nakon prolaska Graza preko Liezena - nešto manje

Brojni cimeri podsjećaju turiste na prošla vremena

od 390 km, a ako krenete autocestom nešto prije Liezena na spoj s autocestom od Beča do Salzburga - putovanje se produžuje još tridesetak kilometara. Međutim, tako je putovanje brže i uz doživljaj upotpunjen slikovitim pejsažima. Smještaj je najbolje osigurati preko (varaždinskih) turističkih agencija, jer je zbog ljetnog glazbenog festivala u Salzburgu tijekom srpnja i kolovoza u samom gradu teže (bez ranije rezervacije) osigurati prenoćište.

ATRAKCIJE

Izvori, fontane rudnici i crkve Alternativu smještaju u Salzburgu mogu pružiti hoteli na periferiji, udaljeni nekoliko kilometara od povijesnog starog grada, u koji se vlastitim automobilom stiže za desetak minuta.

Postoje i zadovoljavajuće autobusne veze svakih dvadesetak minuta. Glavnim turističkim atrakcijama smatra se stari dio grada Altstadt, utvrda Hohensalzburg, dvorac i park Hellbrunn, te obližnji rudnici soli.

U starom gradu nalaze se katedrala, brojne crkve i samostani, rezidencije, gradska vijećnica, ostaci gradskih zidina, kip Sv. Marije i brojne fontane.

Treba znati da Salzburg ima 47 izvora i fontana, a najpoznatije su Pferdeschwemme, Kapitelschwemme i Residenzbrunnen fontane.

Parkovi i perivoji zaštitni su znak ovog grada

Sport 29

Sport

18. kolovoza 2009.

18. kolovoza 2009.

sport@regionalni.com

BEJZBOL Na početku drugog dijela sezone dobre vijesti za sve bejzbolaše u Varaždinu

Svjetsko prvenstvo u Zagrebu Sigurno mjesto u reprezentaciji ima jedino Marin Farkaš, dok se pozivu nadaju još četvorica varaždinskih igrača Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ljubitelje bejzbola u Hrvatskoj i Varaždinu ugodno je iznenadila vijest da je Hrvatska izabrana za domaćinstvo Svjetskog prvenstva u bejzbolu, grupa D. Nakon odustajanja Rusije Hrvatska je izabrana za domaćina grupe D. SP se održava od 9. do 27. rujna ove godine na nekoliko destinacija u Europi.

Prilika karijere

Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu nastupit će ukupno 20 reprezentacija koje će se natjecati kroz tri kruga. Prvi krug je na rasporedu od 9. do 12. rujna, a održavat će se u Barceloni, Pragu, Regensburgu, Stockholmu i Zagrebu.

U grupi D će uz Hrvatsku nastupiti i jedan od potencijalnih finalista i ponajbolja reprezentacija svijeta - Japan.

Osim njih tu su i Nikaragva i Velika Britanija. Ovo će biti prvi nastup naše reprezentacije u povijesti na svjetskom prvenstvu, a za mogući prolaz u sljedeći krug bit će potrebno ostvariti barem jednu pobjedu u grupi. Svi se nadaju da će hrvatski reprezentativci tu pobjedu ostvariti protiv reprezentacije Velike Britanije.

Drugi krug će se odigrati od 13. do 20. rujna u dvije grupe u Nizozemskoj i Italiji, a samo polufinale i finale planirano je za Rim od 22. do 27. rujna.

Biti će ovo iznimna pr igoda u karijeri za hrvatske bejzbolaše, dakle i igrače Baseball Kluba Vindija, od kojih za sada sigurno mjesto u reprezentaciji ima jedino Marin Farkaš, dok se pozivu nadaju još četvorica varaždinskih igrača. Ovo bi im bila jedinstvena prilika za nastup s ponajboljim igračima baseballa na svijetu.

Kako u Hrvatskoj postoje samo dva prava baseball igra-

ATLETIKA

SC Sloboda spreman za EP

lišta, a jedino ono u Zagrebu odgovara svim potrebnim mjerama, domaćinstvo je povjereno Baseball klubu Zagreb. Njihov teren se dodatno dotjeruje, a za potrebe preuređenja terena kako bi odgovaralo svim zahtjevima IBAF-a, klub je dobio od Grada Zagreba 250.000 eura za financiranje radova.

Ovaj događaj ponovno je pokrenuo razgovore o izgradnji varaždinskog igrališta za bejzbol - kojemu je već određena lokacija pok r aj nove varaždinske spor tske dvo r a n e. Z a to Varaždin nije mogao konkurirati za domaćinstvo ovog velikog sportskog događaja.

Ovaj tjedan prvi su s pripremama već krenuli seniori

Jose Costa Pereira, tehnički delegat INAS-FID-a posjetio je Varaždin i obavio generalnu inspekciju sportskih borilišta, smještaja i dodatnih sadržaja za natjecatelje INAS-FID Europskog prvenstva u atletici za sportaše s intelektualnim teškoćama, koje će se održati od 7. do 11. srpnja 2010. godine u Varaždinu.

- Posjetio sam SC Sloboda na kojem će se održavati natjecanja i zadovoljan sam svime što sam vidio. Nismo ni sumnjali u Varaždin kad znamo da je prije dvadeset godina bio vrlo uspješan domaćin juniorskog prvenstva Europe u atletici - rekao je Pereira u Gradskoj vijećnici nakon razgovora s dogradonačelnikom Slobodanom Mikacom.

Predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić istaknuo je da će na natjecanju sudjelovati oko 300 sudionika iz 35 zemalja i da će biti jedno od jačih i kvalitetnijih te interesantno za gledatelje. (di)

I

znimna prilika u karijeri za hrvatske bajzbolaše ali i igrače Baseball kluba Vindija BK Vindija koji će u mini-dvotjednom ciklusu odrađivati po dva treninga na dan kako bi se što kvalitetnije pripremili za još jedno izboreno finale ove sezone, i to u hrvatskom kupu, a koje će se odigrati 30. i 31. kolovoza ove godine u Karlovcu. Nakon toga očekuje ih i prvi put nastup na Final Four turniru Interlige, čiji datum održavanja još nije potvrđen a razlog je upravo najavljeno Svjetsko prvenstvo. Osim toga varaždinskim bejzbolašima pruža se i prilika za ulazak u finale hrvatskog prvenstva.

BOKS Varaždinski bejzbolaši ove su sezone u velikoj formi i spremni su za nastup i na SP-u

DOGAĐANJA Rekordni 12. Međunarodni turnir za mladež i kadete

Veliki odaziv svih klubova iz regije Uz sva ova događanja Uprava Baseball kluba Vindija kreće i s finalizacijom ovogodišnjeg 12. Međunarodnog turnira za mladež i kadete Vindi Iso-Sport 2009.

Turnir će se tradicionalno održati od 28. do 31. kolovoza ove godine u Varaždinu, a okupit će rekordni broj ekipa.

Prijavljeno je čak 14 momčadi s kojima će doći ukupno 300-tinjak igrača te 50-tak roditelja iz Hrvatske, Austrije, Italije i Srbije.

Ovako velik odaziv i dolazak klubova i igrača iz cijele regije još je jedna potvrda kvalitete u organizaciji, ali i sportskom dijelu ovoga turnira.

LJETNI SPORTSKI KAMP Na varaždinskim Gradskim bazenima Filip Ude posjetom razveselio mališane

Ude će nastupiti na SP-u samo potpuno spreman

Polaznici Ljetnog sportskog kampa i olimpijac Filip Ude

Organizatori Ljetnog sportskog kampa na varaždinskim gradskim bazenima svake se godine trude uvesti neke novine kako bi mališanima koji pohađaju kamp bilo što zanimljivije i veselije. Jedna od njih je druženje s poznatim varaždinskim i hrvatskim sportašima, pa je tako na bazenima mlade sportaše posjetio srebrni olimpijac Filip Ude. U kratkom druženju s trenutačno najboljim hrvatskim sportašem mališani su doznali zašto je Filip odabrao gimnastiku, koliko trenira i što je sve važno za uspjeh.

Druženje s mladim Čakovčaninom bila je prilika da se čuje kakvi su mu daljnji planovi.

Oporavak od operacije ramena još uvijek traje, ali rezultati na prvim natjecanjima nakon ozljede su vrlo obećavajući. Filip je ove godine na

Mediteranskim igrama osvojio srebro u vježbi na tlu, a bude li potpuno spreman nastupit će u rujnu na svjetskom prvenstvu.

Prije pet godina Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin osmislila je program ispunjen različitim sportskim aktivnostima koji tijekom ljetnih školskih praznika najmlađim Varaždincima omogućuje da kvalitetno ispune višak slobodnog vremena. Plivanje, nogomet, odbojka na pijesku, hrvanje, tenis te od ove godine gimnastika, bejzbol i ronjenje sportovi su s kojima se upoznaju polaznici kampa koji traje pet dana od 9 do 16 sati. Odaziv djece je i ove godine velik. Kamp je otvoren do kraja kolovoza, a svi zainteresirani roditelji više informacija mogu dobiti na recepciji varaždinskih bazena gdje se djeca mogu i upisati u kamp. (di)

Zoran Cvek osnovao BK Arkanđeo Varaždinski profesionalni boksač Zoran Cvek bori se 18. kolovoza u Amfiteatru Miedzyzdroje u Poljskoj protiv 20-godišnjeg Šveđanina Vamehi Kartweli Terashvilija koji u dosadašnjoj karijeri ima 4 pobjede od kojih 3 KO. Cvek je u odličnoj formi i ima niz od 4 uzastopne pobjede, i to sve KO. Zoran zahvaljuje, između ostalog, sljedećim sponzorima koji su mu pomogli ostvariti ovo putovanje: Zagorje Tehnobeton, Arsenal Ivezić, Larix, Kero Benz, Lupres, M Pro Sport i Pegi. U međuvremenu je Zoran Cvek osnovao i Boksački klub Arkanđeo sa sjedištem u Gornjem Knegincu radi promicanja boksačkih sportova kod mladih, i to prvenstveno engleskog boksa, olimpijskog sporta te osiguranja optimalnih uvijeta za rad i razvoj budućih naraštaja mladih sportaša (u prvom redu boksača) na području naše regije. (di)

30 Sport

U zaleđu

18. kolovoza 2009.

KOŠARKA Mladi varaždinski košarkaš Andro Svaty

Nezamjenjivi su - nesposobni U

sportu, ali jednako tako i u ostalim udrugama, ako čujete da je netko nezamjenjiv onda se sigurno grčevito bori da ostane na sadašnjoj funkciji ili poziciji. ada ponestane Damir IVANČIĆ argumenata onda nastupaju iracionalna urednik sportske objašnjenja koja je rubrike nemoguće potvrditi ali i opovrgnuti. Još u osnovnoj školi išao sam u razred s jednim ambicioznim dječakom koji je silom htio postati predsjednik razreda, ali mu to nikako nije uspijevalo, iako je čokoladama potkupljivao druge učenike da glasuju za njega.

Zatim se pokušao istaknuti kao sportaš, ali nije bio dovoljno nadaren za lidera školske nogometne ekipe, a osim toga često je igrao s onu stranu pravila. O tome da nije bio odličan učenik ne treba ni govoriti. Mnogo godina kasnije našao sam njegovo ime u novinama - postao je predsjednik jednog sportskog kluba. Tada sam pomislio kako je napokon uspio da se nakon dugogodišnjeg truda negdje istakne i postane predsjednik.

Međutim, nedugo zatim sportski klub kojim je on upravljao doživio je bankrot, razišli su se sportaši, a on je na cesti prijetio novinarima i ponovno utonuo u anonimnost. ožda ova priča i nije tako neuobičajena, no ipak otkriva, između ostalog, samodopadno isticanje pojedinca po svaku cijenu i nedostatak timskog rada. U sportu ovakvi primjeri ne bi trebali puštati korijene jer (kolektivni) sport sam po sebi cijeni više snagu ekipe nego pojedinca. Česti su slučajevi da dobro posložena ekipa prosječnih pojedinaca pobjeđuje tim u kojem igra savršeni pojedinac uz nekoliko statista u njegovoj sjeni. sim toga, i moderno društvo je sve više usmjereno ostvarivanju baš tog momčadskog duha u kojem jedni bez drugih ne mogu i svi se međusobno cijene. ada se u sportskom društvu javi govor mržnje usmjeren na vlastite suradnike, kad se obezvrjeđuje njihov rad i doprinos ukupnom rezultatu, kada se ne izvršavaju dogovorene obaveze prema sportašima, trenerima i ostalim suradnicima - onda se treba podsjetiti one (poučne) priče o ambicioznom učeniku koji je htio postati predsjednik razreda.

K

M

O K

Andro Svaty s ekipom podmlatka Cibone proslavlja drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske za dječake

Redovito svaki dan na trening u Zagreb Na košarkaški kamp Cibone u Delnice pozvano je samo 14 mladih košarkaša Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi varaždinski košarkaš Andro Svaty pozvan je na pripreme s podmlatkom KK Cibona. Košarkaški kamp na kojem Cibona priprema svoje selekcije održat će se od 24. do 31. kolovoza u Delnicama.

Pozvano je samo 14 mladih košarkaša koji su uzrasta mlađih kadeta, 1996. godište i mlađi.

O tome kakva je je selekcija i kako nije jednostavno doći na popis govore i prezimena drugih mladih košarkaša, kao npr.

Arapović ili Anzulović.

Talent

Andro je već više puta nastupao za mlađe uzrasne selekcije poznatog zagrebačkog košarkaškog kluba. Tako je na ovogodišnjem Prvenstvu Hrvatske u kategoriji dječaka nastupio za Vučiće i osvojio drugo mjesto, nakon poraza u finalu od ekipe Zagreb Crobenza 68:61.

Andro je član varaždinskog KK Škola košarke, međutim u klubu su suglasni da paralelno

nastupa i trenira sa zagrebačkim mladim košarkašima.

- U Zagrebu su zainteresirani da Andro trenira ovu godinu s njima - rekao je Goran Svaty, Andrin otac.

- Tako smo odlučili da će Andro pokušati ovu godinu praktično svakodnevno putovati u Zagreb na treninge. Sportski direktor Cibone, Mihovil Nakić, rekao je da im je Andro zanimljiv i da bi bilo dobro da bude u njihovom pogonu kako bi dobili kompletnu sliku o njemu i njegovom sportskom razvoju. Ponudili su nam i troškove prijevoza - dodao je Goran Svaty. Za Andru su osim Cibone zainteresirani i još neki zagrebački košarkaški klubovi, između ostalih i Dubrava, pa je sve izglednije da će svoju sportsku karijeru Andro nastaviti u Zagrebu.

Andro je učenik 6. razreda II. OŠ Varaždin i pokušat će uskladiti svoje školske obveze s četiri treninga na tjedan u Zagrebu i utakmicom u još jednom terminu tjedno.

TRIATLON Uspješno odrađeno ekipno prvenstvo Hrvatske na 2. međimurskom triatlonu

U Prelogu se okupili svestrani sportaši U o rg a n iz a c ij i Tr ia t lo n klu b a Međimurje, u Prelogu je održan 2.međimurski triatlon, ujedno i Ekipno prvenstvo Hrvatske u supersprint i sprint triatlonu.

Nastupilo je ukupno 112 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije i Austrije u utrkama sprint triatlona, supersprint triatlona i akvatlona za djecu.

U utrci sprint triatlona pobjedio je Gordan Petković ispred Mateja Šporara i Matije Lukine. Kod žena najbrža je bila Iva Tomić ispred Ivane Lukine i Vlatke Škudar.Ekipni prvak Hrvatske u

sprint triatlonu je TK Zrinski Novatec, drugoplasirani su dečki iz Rudolfa Perišina, a treći su TK Međimurje (Lodeta, Milenković, Sobočanec).

Triatlon klub Varaždin zauzeo je 5. mjesto. Kod žena prve su djevojke iz Hidraulike Kurelje, druge su natjecateljice TK Split, a treće natjecateljice TK Zrinski Novatec.Pobjedu na supersprintu odnose Eugen Jagušt i Mia Šimičić. U supersprint triatlonu ekipni prvaci i prvakinje dolaze iz TK Brač, a ostali klubovi nisu skupili kadetske licencirane momčadi. (di)

Sport 31

18. kolovoza 2009.

USPJEH Neven Buljan, upravitelj varaždinske sportske dvorane

Velike ambicije klubova Slobodni termini u sportskoj dvorani rasprodani su do kraja godine.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nova varaždinska Gradska sportska dvorana na Dravi imala je u prva tri mjeseca rada oko 50 tisuća registriranih ulaznica, od čega je 20 tisuća bilo na Svjetskom rukometnom prvenstvu, a pola godine od otvaranja kroz nju je prošlo 70 tisuća ljudi. Neven Buljan, upravitelj varaždinske dvorane, više je nego zadovoljan ovakvim rezultatima.

- Iako je u Varaždinu teže okupiti pet tisuća ljudi nego

u Zagrebu 15 tisuća, broj posjetitelja dvorane tijekom pola godine rada bio je 50 posto veći od broja stanovnika Varaždina, odnosno kao da je kroz zagrebačku Arenu prošlo 1,5 milijuna ljudi. Stoga se može reći da smo uspjeli, iako će uvijek biti nekih koji će tražiti još bolje rezultate – ističe Buljan, dodajući da rezultati rada posebno dolaze do izražaja ako se usporede s nekim dvoranama gdje gotovo da nije bilo nikakvih sadržaja.

Dobri rezultati

Kao razlog uspješnog početka rada varaždinske dvorane, uz cijenu najma prilagođenu tržišnim okolnostima, Buljan izdvaja napore koji su uloženi kod samostalne organizacije događanja, osobito koncerata.

- Bilo je pet, šest koncerata

kod kojih je popunjenost bila uistinu dobra. Tako se pročulo da je Varaždin potencijalno tržište i da je dobar domaćin.

Stoga se dogodilo ono što smo

b

roj posjetitelja dvorane tijekom pola godine rada bio je za 50 posto veći od broja stanovnika Varaždina

lakše ostvariti jer imaju vrhunsku dvoranu za svakodnevne treninge, odnosno susrete sa suparnicima tijekom vikenda – objašnjava Buljan.Upravo zahvaljujući zanimanju za nastup u Varaždinu, slobodni termini u dvorani skoro su rasprodani do kraja godine, a neka događanja dogovorena su već za

iduću godinu. U ovom trenutku dogovoreno je šest koncerata do kraja godine, zatim dvije sajamske priredbe te još dva događanja na prostoru uz dvoranu. - Iako računamo na posjetitelje iz cijele regije, oslonac u našem radu ipak će i dalje biti posjetitelji iz Varaždina i okolice – zaključuje Buljan.

priželjkivali i doduše tek kasnije očekivali, a to je da menadžeri pjevača i drugih izvođača sami dolaze do nas, pa se više ne moramo oslanjati na vlastitu organizaciju. Računamo i na veću popunjenost utakmica varaždinskih sportskih klubova koji su dobili pojačanja i imaju velike ambicije koje sada mogu

Sportski savezi traže i 100 posto prihoda - Možda imamo i previše koncerata, pogotovo u usporedbi sa sportskim događanjima, ali nismo željeli nikog odbiti jer bi nas zainteresirani idući put vjerojatno zaobišao. Budući da kod događanja koja nisu sportska Grad Varaždin i privatni partner dijele dobit, a za sportska mi dobivamo 70 posto zarade, jasno je da bismo i mi željeli imati više sportskih događanja. Međutim, pri komercijalizaciji sportskih

događanja velik su problem veliki sportski savezi koji traže i 100 posto prihoda od ulaznica i sav prihod od marketinga. Kod ovakvih uvjeta, dakle, dvorana sigurno ima gubitak, osim ako bi Grad Varaždin ili netko drugi platio najam dvorane, kao što to rade Poreč ili Zadar zbog svoje promocije. Međutim, u ovim gospodarskim prilikama to nije realno očekivati – upozorava upravitelj dvorane.

Neven Buljan zadovoljan je poslovanjem sportske dvorane

PRIREDBE

Oktober fest, Lepa Brena i Halid Bešlić Auto tuning show, koji će se održati na parkiralištu dvorana početkom rujna, bit će prvi veći događaj nakon ljetnog zatišja. Slijedi veliki malonogometni turnir, koji će se odigrati na vanjskim terenima dvorane, gdje je tvrtka Max Bögl Tehnobeon glavni sponzor.

Zahvaljujući susretljivosti Gospodarske komore Bavarske, za listopad se priprema varaždinski Oktober fest, a zatim i sajam lova i ribolova. Mjesec dana kasnije, zahvaljujući nastojanjima dogradonačelnika Slobodana Mikca, bit će i prvi sajam obnovljivih izvora energije. Koncertna sezona počet će nastupom Colonije potkraj listopada, a tijekom tog mjeseca Rotary Club Varaždin 1181 priprema humanitarni koncet. Za početak studenog dogovoren je nastup Lepe Brene, a nakon nje stiže Dražen Zečić. U povodu godišnjice otvorenja dvorane, 1. prosinca, nastupit će Harlem Gospel Choir, a zatim i pjevač Halid Bešlić.

Razgovori se vode i sa Simple Mindsima. Vindijin turnir u ritmičkoj gimnastici i plesni turnir zasad su jedina sportska događanja dogovorena za razdoblje do kraja godine.

32 Oglasi

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije su naš imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, na njihovom znanju, predanosti i želji za uspjehom. Za naš i pogon šivaone u Trnovcu traže se:

ŠIVAČI m/ž Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja ZA KANDIDATE KOJI SE PRIJAVE BEZ RADNOG ISKUSTVA • vršimo obuku uz stručan nadzor

VATROGASAC m/ž Od kandidata očekujemo : • SSS vatrogasac • 1 godina radnog iskustva u struci • znanje njemačkog jezika • višegodišnje radno iskustvo u struci • poznavanje rada na računalu (MS Office)

Ukoliko postanete član našeg tima, nudimo Vam : • redovita primanja • organizirani autobusni prijevoz • najmodernija postrojenja, opremu, automate za tople i hladne napitke • stimulativnu radnu atmosferu Molbu s kratkim životopisom dostaviti na adresu ili molbu dostaviti direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com ili sa zamolbom doći osobno u kadrovski odjel na adresu u Trnovec.

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-692, human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

18. kolovoza 2009.

Oglasi 33

18. kolovoza 2009.

URBAN CRUISER

Cijena je formirana po teÌaju 1 EUR = 7,4 kn

Novo od izumitelja SUV vozila ...

VeÉ od 132.500 kn

RAV4

VeÉ od 173.900 kn

... gospodari svih terena! www.toyota.hr

FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99

ATP-IGREC Transporti d.d. Varaždin Koprivnička 2, sa 60 godišnjom tradicijom u međunarodnom teretnom prometu.

Temeljem odluke Direktora društva raspisuje

NATJEČAJ 1. DISPONENT MEĐUNARODNOG CESTOVNOG TERETNOG PROMETA – SA PRAKSOM ....…………….. 1 IZVRŠITELJ UVJETI: VSS ili VŠS – prometnog ili ekonomskog smjera - iskustvo na radnom mjestu disponet u međunarodnom cestovnom teretnom prometu – min. 3 god.

- znanje njemačkog i engleskog jezika (u govoru i pismu) - organizacijske i komunikacijske vještine - stručnost, kreativnost i spremnost za rad u timu - napredno poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B-kategorije.

UZ ZAMOLBU PRILOŽITI: - dokaz o školskoj spremi - rodni list - preslika osobne iskaznice i vozačke dozvole - potvrda o nekažnjavanju.

Molimo Vas da Vaše cijenjene zamolbe sa traženom dokumentacijom dostavite poštom ili osobno na adresu: ATP-IGREC Transporti d.d. Varaždin Koprivnička 2 42000 Varaždin s naznakom za natječaj Rok prijave na natječaj je do 28.08.2009.god.

NATJEČAJ 1. Referent kadrovskih poslova - VŠS, SSS - poželjno radno iskustvo - sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B kategorije 2. Tajnica - SSS - komunikativnost - poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B kategorije 3. Voditelj supermarketa (novootvoreno) - VŠS, SSS ekonomskog ili trgovinskog usmjerenja - poželjno radno iskustvo - organizacijske sposobnosti - sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B kategorije 4. Prodavač – više djelatnika (novootvoreno) - SSS trgovačkog ili sličnog usmjerenja - sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu 5. Slagač robe – skladište veleprodaje - SSS - sklonost timskom radu 6. Čistačica -poželjno radno iskustvo -urednost,komunikativnost Zamolbe i životopis slati najkasnije do 30.kolovoza 2009.god. na adresu Kitro d.o.o., Pavleka Miškine 53, Varaždin (sa naznakom „Za natječaj“).

34 Oglasi

18. kolovoza 2009.

Vidokrug 35

18. kolovoza 2009.

U Vidovcu osnovale Udrugu žena, pa zaplesale

Na osnivačkoj skupštini okupilo se šezdesetak Vidovčanki

U Vidovcu je u nedjelju, 9. kolovoza, osnovana Udruga žena Vidovec, koja će se javnosti predstaviti već sljedeći mjesec na Zeljarijadi. Na osnivačkoj skupštini, na kojoj je za predsjednicu izabrana Marija Vešliglaj, vladalo je toliko oduševljenje da je 60-ak žena, koliko ih se okupilo, čak i zaplesalo. Iako je tek osnovana,

Udruga već priprema različite programe i priredbe. Nakon

z

a predsjednicu Udruge je izabrana Marija Vešliglaj predstavljanja na Zeljarijadi, u listopadu će organizirati pri-

redbu u povodu Međunarodnog dana ruralnih žena, a za studeni najavljuju događanje “Vidovec traži zvijezdu”. Osim toga, organizirat će predavanja o različitim zdravstvenim temama, a pokrenut će i akciju uređenja okoliša. U Udrugu, koja je osnovana na inicijativu Dubravke Rog, zamjenice vidovečkog načelnika, mogu

se učlaniti žene starije od 14 godina. Inače, za potpredsjednicu Udruge izabrana je Silvija Zagorec, a tajnicu Sandra Melnjak, dok su u Izvršnom odboru Mira Smerke, Božica Pomper, Višnjica Melnjak, Ružica Zagorec i Dubravka Rog. Sve mještanke pozivaju da se učlane u Udrugu i pridruže im se. (vms)

NAJAVA Zrakoplovna tvrtka Winair d.o.o., članica u sastavu T7 grupe, prvo je poduzeće za razvoj generalne avijacije s modernim mlaznim zrakoplovima u Hrvatskoj. Varaždin Airport matična je zračna luka naših potpuno novih i vrhunski opremljenih zrakoplova.

Ako ste poduzetni, komunikativni i željni novih izazova pozivamo Vas da ostvarite svoje ciljeve s nama.

Zbog širenja poslovanja i flote

ˆ

Winair objavljuje natjecaj za: Pilota zrakoplova - više izvršitelja (kapetani i kopiloti) MINIMALNI UVJETI: a) JAR dozvola (CPL/IR/ME s ATPL teorijom) b) Liječnička svjedodžba klase 1 c) SSS i poznavanje engleskog jezika UZ PRIJAVU ZA NATJEČAJ PRILOŽITI: - životopis - presliku diplome i dokaz o završenom školovanju (osposobljavanju) - presliku letačke dozvole za pilote - presliku liječničke svjedodžbe - dokaz o naletu ili radnom iskustvu (preslika odgovarajućeg dokumenta) - presliku osobne iskaznice - potvrdu o nekažnjavanju

Vatrogasni kup općine Vinica U Vinici će ove subote, 22. kolovoza, biti održan Vatrogasni kup općine Vinica na kojem će nastupiti članovi 19 dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Varaždinske županije. Pod pokroviteljstvom Općine vatrogasno natjecanje za muške “A” i “B” ekipe organizira DVD Vinica, društvo koje ove godine obilježava 120 godina neprekidnog djelovanja. Natjecanje na kojem će vatrogasci morati pokazati svoje znanje, obučenost, brzinu i spretnost počinje u 14 sati na nogometnom igralištu NK Vinice. Najatraktivniji će zasigurno biti Vatrogasni kup spretnosti, što je posebnost natjecanja, koje počinje u 16 sati. Dva sata kasnije bit će proglašeni pobjednici i uručene nagrade, a u 19 sati počet će after party.

Na natjecanje su, uz domaćine, pozvani DVD-i iz sljedećih mjesta: Babinec, Donja Voća, Donje Ladanje, Donje Vratno, Družbinec, Gornje Ladanje, Gornje Vratno, Gradišče, Klenovnik, Križovljan

Prijave s preslikama dokumenata dostaviti na: prijava@winair-aviation.com Varaždin Airport d.o.o.; Mihovila Pavleka Miškine bb; 42 000 Varaždin Natječaj je otvoren 30 dana od objave

DVD slavi 120. rođendan Cestica, Lovrečan Dubrava, Majerje, Maruševec, Nova Ves Petrijanečka, Petrijanec, Strmec Podravski, Svibovec Podravski i Virje Križovljansko. Organizatori očekuju oko 200 vatrogasaca te još petstotinjak gostiju, navijača i mještana. Stanovnike županije pozivaju da u subotu dođu u Vinicu i bodre svoje vatrogasce uz jelo i piće koje su pripremili za sve posjetitelje. (vms)

36 Savjetnik

Sport

za bolje zdravlje

Oprema za trening V

rlo često postavljeno pitanje vježbača s kojima surađujem jest pitanje vezano uz opremu za treniranje. To je prije svega jedan vrlo dobar pokazatelj. Rekreativci se sve više uključuju u sve aspekte trenažnog procesa, žele da njihovi treninzi budu ne samo efikasni, već i kvalitetni i stručno usmjereni.

Kod svakog oblika vježbanja, pa i kod rekreacijskog, vrlo je važno da se osjećamo dobro, te da nema ograničavajućih i sputavajućih čimbenika koji mogu utjecati na naš trening u ozbiljnijoj mjeri. Stoga, Nikola GOLUB krenimo od onih najosnovnijih, i najvažnijih. Prvi savjet – odaberite Kondicijski trener adekvatnu obuću. Kvalitetna, ali fitness cluba i namjenski odabrana tenisica od “Sportlife” najveće je važnosti. Odredite ka042/241-600 kva aktivnost prevladava u vašem treniranju. Ako ste „aerobni“ tip, a to znači da trčite, hodate, vozite bicikl, i sl., tada je nužno da imate obuću za taj tip aktivnosti. Prva stvar je da zatražite stručnu osobu (vaš liječnik\ ortoped) da odredi i procjeni tip vašeg stopala, njegove značajke, te da analizira tip i tehniku vašeg hodanja i trčanja. Povrede koje se mogu javiti kod neadekvatne obuće nisu samo žuljevi ili bolovi, već mogu negativno utjecati na vaše zglobove, kosti, držanje a posebno na kralješnicu. Obuća u kojoj ćete prevaliti stotine kilometara mora prije svega biti odgovarajuća za vaš tip aktivnosti, a nakon toga mora biti udobna. Od prvog isprobavanja u prodavaonici vi ne smijete imati na najmanju zamjerku na udobnost. Nemojte misliti da će neki nedostatak nestati s vremenom, baš suprotno. Ako osjećate i najmanji problem kada ste u njima, zamislite kako će vam tek biti na 10. kilometru za vrijeme treninga.. nemojte misliti da ikakve nedostatke možete ili trebate „razgaziti“. Ista stvar vrijedi za obuću za dvoranu, ili aktivnosti u zatvorenom tipu. Učinite ispravnu stvar za vaše tijelo. Ono će vam uzvratiti istom mjerom.

Ribolov Zaštita riba (2)

Z

abrane se odnose na lovljenje, zadržavanje, prekrcavanje, iskrcavanje, prijevoz, skladištenje, prodaju, preradu, izlaganje ili pokušaj stavljanja u promet ribe za vrijeme njihova lovostaja, zatim na lovljenje, zadržavanje, prekrcavanje, iskrcavanje, prijevoz, skladištenje, prodaju, preradu, izlaganje ili pokušaj stavljanja u promet nedorasle ribe, kao i lovljenje ribe eksplozivnim ili kemijskim sredstvima koja ih tajnik ŠRSVŽ-a ubijaju, truju ili omamljuju, i/ili tako ulovljene ribe stavljati u promet. Zabranjeno je loviti ribu u ribolovnim vodama uz uporabu strane vrste ribe (žive ili mrtve) kao mamca, loviti ribu podvodnom puškom ili ostima ili harpunima ili električnom strujom ili drugim nedopuštenim sredstvima, i/ili tako ulovljenu ribu stavljati u promet, te loviti ribu s više ribolovnih alata ili opreme nego što je propisano propisom donesenim na temelju ovoga Zakona. Zabranjeno je sprječavati na bilo koji način povratak riba s poplavljenog područja u vodotoke, loviti ribe sredstvima koja sprječavaju povratak riba s poplavljenog područja te sprječavati bilo koja druga migratorna kretanja riba. Uz nabrojane zabrane, one se odnose i na: lov ribe izravno rukom, povlačenjem i kvačanjem udicom s vanjske strane tijela ribe, poribljavanje ribolovne vode bez svjedodžbe o zdravstvenoj ispravnosti riba, ometanje postavljanja znakova ili skidati znakove kojima se označava ribolovno područje ili ribolovna zona, mrjestilište ili uzgajalište, te lov ribe unutar ograđenog prostora hidroenergetskog objekta i lov ribe 100 metara uzvodno i nizvodno od ograde tog prostora. Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik takvog objekta obvezatna je spriječiti obavljanje ribolova unutar njegovogograđenog prostora.

Marijan Kolednjak

18. kolovoza 2009.

Veterinarska

klinika

Ah, ta kralježnica!

D

a li ste znali da u psečjem svijetu postoji oko 140 opisanih nasljednih bolesti ili nedostataka pa je stoga i velika vjerojatnost da će i vaš pas nasljediti jednu od bolesti ili anomalija.

Možemo također reči, da ne postoji ni jedna pasmina koja je izuzeta iz tog vražjeg kruga. dabirom neke pasmine, već ste povećali ili smanjili vjerojatnost za probleme! Tako npr. kupnjom NJEMAČKAG OVČARA, vjerojatnost za nasljedne bolesti i sklonosti p ro b lemim a zn a tn o porastu! o, postoji i sklonost stečenim bolestima, odnosno problemima koji nastaju za života , a jedan od čestih u praksi vezan je uz kralježnicu. Stoga, ukoliko ste se odlučili za PEKINEZERA ili JAZAVČARA, ali i PUDLA ili ŠPANJELA, a od velikih pasmina za DOBERMANA ili NJEMAČKOG OVČARA, vjerojatnost da će vaš kućni ljubimac imati u životu problem u području kralježnice naglo je porasla.U ovih po-

brojanih MALIH PASMINA najčešći problem su DISKOPATIJE. O čemu se zapravo radi? Između KRALJEŠAKA od kojih je sastavljena KRALJEŽNICA, postoje hrskavične ploče (DISKOVI) koje omogućuju

O

N

gibanje kralježnice kao niz zglobova. Ukoliko dođe do „ispadanja“ DISKA iz njegovog ležišta, doći će do pritiska na leđnu moždinu i izlazne živce i posljedične oduzetosti nogu.Ukoliko je problem u vratnom ili grudnom dijelu tijela, pojavit će se slabost ili oduzetost sve četiri noge, a ukoliko je proces na kralježnici iza grudnog koša, tada postaje upitno korištenje stražnjih

bilje

Ljekovito

nogu. Ovisno o tipu patološkog procesa ( PROTRUZIJA ili PROLAPSUS), usljediti će slabost ili potpuna oduzetost nogu.

U praksi najčešće susrećemo situacije, gdje do patološkog procesa dolazi bez prisustva traume, već je životinja načinila „krivi“ pokret tijelom, nakon čega uslijedi akutna bol, stenjanje, bespomoćno ležanje uz moguće nekontrolirano mokrenje ili obavljanje velike nužde.U takvoj situaciji potrebno je u što kraćem roku, uz vrlo pažljivu manipulaciju, životinju odvesti u SPECIJALISTIČKU VETERINARSKU AMBULANTU u kojoj ordinira dr.vet.med. KOJI JE EDUCIRAN s područja NEUROLOGIJE ili NEUROKIRURGIJE! Potrebno je načiniti neurološki pregled te ostale dijagnostičke zahvate, kako bi se potvrdila sumnja na DISKOPATIJU i započelo s konzervativnom intenzivnom specifičnom terapijom.

Potrebno je naglasiti da ukoliko ta terapija ne daje

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

rezultata unutar prvih 48 sati, zasigurno je potrebno načiniti operativni zahvat na kralježnici. Prognoza je povoljna ukoliko nije nastupila paraliza nogu!Nakon terapije u akutnoj mijeni potrebno je oprezno započeti s fizikalnom terapijom , kako bi se povratila što kvalitetnija funkcionalnost nogu.Potrebno je naglasiti, da je za uspjeh izlječenja bitno strpljenje vlasnika, ali i mogućnost da se podmire troškovi liječenja. ari više drugi puta!

Č

Aroma

terapija

Zečja kiselica čisti krv

Što je aromaterapija (1)

Z

A

ečja kiselica ili kisela djetelina (Oxalis ecetosella) sitna je i nježna 10 do 15 cm visoka zeljasta trajnica. Raste po vlažnim i sjenovitim, gustim, bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Voli humusno tlo i ima je svugdje. Iz vodoravno položenog podanka zečje kiselice izbijaju kao trodijelni prizemni listovi, slični listovima djeteline. Oni su svijetlozelene boje, crvenkasta naličja, a nalaze se na dugim, tankim i sočnim peteljkama. Od sredine ožujka do početka lipnja cvate lijepim pravilnim cvjetovima promjera do 2cm. Oni se sastonovinar je od 5 bijeloružičastih ili blijedoplaUdruga vih latica koje se rascvjetaju samo u sunčanim podnevnim satima. Nakon “Zraka sunca” oplodnje razviju se plodovi oko 6 www.zraka-sunca.net cm, dugački višesjemenski tobolci 042/561-179 sa smeđim sjemenkama. Listovi i peteljke imaju vrlo ugodan kiseli okus koji osvježava. Mogu se jesti kao proljetna salata ili kao dodatak jelima. Zečja kiselica bogata je vitaminima A i C. Sadrži i oksalnu kiselinu zbog koje je ne treba prečesto konzumirati. Najbolje ju je jesti uvijek svježe ubranu. Topli čaj od zečje kiselice čisti krv dok hladni potiče apetit, regulira neurednu probavu i liječi žgaravicu. Svježi sok od listova pomaže kod bolesti želuca i čira na želucu, a smatra se da pomaže i kod rane faze raka na želucu. Topao čaj dobar je i protiv glista u crijevima. Hladan čaj potiče bolji rad jetre te kod upale žučnih kanala i žučnih kamenaca. Nekada,a i danas, tom se biljkom liječi i žutica, kao i upala bubrega. Kod drhtavice i Parkinsonove bolesti preporučuje se svježi sok od listova umiješan u čaj stolisnika. Kao oblog, topao čaj od kiselice pomaže kod ekcema, upale kože, lišaja i oteklina. Rogata zečja djetelina razmnožava se sjemenkama i podankom, a zbog otpornosti na gaženja sadi se kao cvatući ukras kamenih ploča i vrtnih terasa. aj od zečje kiselice: usitniti jednu žlicu listova zečje kiselice te to preliti s 3dcl kipuće vode. Pokriveno ostaviti da stoji do 10min te procijediti. Čaj uzimati 2 puta na dan 10 dana u mjesecu. ok od listova zečje kiselice: svježe listove oprati, osušiti, samljeti i iscijediti sok. Uzimati svaki sat po 3 do 5 kapi svježeg soka umiješanog u malo vode ili biljni čaj.

Ivica DOLENEC

Č S

romaterapija ( grč. Aroma = miris; Therapeia = njega, liječenje) doslovno znači liječenje mirisom, no možemo ju definirati kao korištenje eteričnih ulja radi održavanja ili poboljšanja zdravlja i vitalnosti tijela i duha. Čovjek je od pamtivijeka povezan s prirodom i biljem, tako i povijest aromaterapije seže duboko u prošlost. Začetnicima aromaterapije smatraju se Stari Egipćani koji su se redovito služili mirisnim preparatima u svrhu Aromaterapeut liječenja raznih bolesti. ...Termin “Aromaterapija” tari Grci učili su od Egipćana stvoren je tek nedavno... te su svojim spoznajama o djelovanju biljaka i njihovoj primjeni postavili temelje modernoj botanici. Rimljani su pak usvojili znanja i Egipćana i Grka, te su u mnogo većim količinama upotrebljavali preparate koje su svakodnevno koristili za aromatiziranje tijela, odjeće, zidova i drugo. Eterična ulja odigrala su značajnu ulogu u borbi protiv epidemijskih bolesti, te su bila temelj obrane od srednjovjekovne pošasti – kuge. Neke uspješne recepture razvijane kroz stoljeća, koriste se još i danas. ao što vidimo eterična ulja uporabljuju se već dugo kroz povijest, no termin „Aromaterapija“ stvoren je tek nedavno. Moderno doba uporabe eteričnih ulja započinje 1928. godine kada je R. M. Gatefosse otkrio iscjeliteljska svojstva eteričnog ulja lavande. Danas razlikujemo engleski i francuski model aromaterapije. engleskom modelu eterična ulja mogu poslužiti samo za vanjsku uporabu, dok se u francuskom eterična ulja gutaju te primjenjuju rektalno ili vaginalno. U posljednje vrijeme raste zanimanje za tradicionalna znanja i povratak prirodi, a aromaterapija se kao prirodna znanost izvrsno uklapa u taj trend. (Nastavit će se)

Marija Nekić

S

K

U

Zdravlje 37

18. kolovoza 2009.

RAZGOVORI O SEKSU Profesor doktor Aleksandar Štulhofer o seksualnosti (7)

Ne paničariti: nevinost danas gube u istoj dobi kao i nekad U seksualne odnose najčešće se stupa sa 17,5 godina, samo godinu dana ranije nego prije četvrt stoljeća Piše: GORDANA IGREC

U Hrvatskoj prosječna dob stupanja u seksualne odnose iznosi oko 17 i pol godina.

Upuštaju li se mladi danas ranije u seksualne odnose?

- Naše analize pokazuju da se u posljednjih 25 godina prosječna dob razmjerno malo promijenila. Razlika je otprilike godinu dana ili nešto malo više. Zanimljivo je da je razlika, naizgled, veća kod djevojaka. No, kada to malo analiziramo, razlog je čini se u tome što su djevojke nekad, za razliku od mladića, skrivale svoja prva seksualna iskustva - otkriva prof. dr.

Aleksandar Štulhofer.

Besmislena panika

Današnje izjednačavanje dobi pri prvom seksualnom odnosu mladića i djevojaka, kaže poznati seksolog, potvrđuje pretpostavku o kulturalnim promjenama koje su od 70-ih godina smanjivale razliku u seksualnim pravima muškaraca i žena. - Promatrajući razmjerno malo izraženo smanjivanje dobi pri prvom odnosu u posljednjih 35 godina, jasno je da je moralna panika koja svako malo iskače iz medija posve besmislena ističe prof. Štulhofer.

Kao glavni argument za sustavnom seksualnom edukacijom u Hrvatskoj navodi činjenicu da je izloženost mladih ljudi rizicima zaraze spolno prenosivim bolestima bitno veća nego ranije.

- Mladi su osobito izloženi zarazi klamidijom i humanim

papilomskim virusima. Iako u posljednja dva desetljeća bilježimo porast uporabe kondoma, u Hrvatskoj je, nažalost, razina uporabe djelotvorne zaštite niža nego u zapadnim zemljama – pojašnjava.

Političko pitanje

Dodaje da su nedavno provođene usporedbene analize sa Slovenijom te je ustanovljeno da je raširenost uporabe kondoma u nas manja, što sugerira da su naši tinejdžeri izloženiji rizicima. - To u

u

Hrvatskoj je razina uporabe kondoma niža nego na Zapadu prevencijskom smislu vrlo jasno daje do znanja da nešto treba poduzeti. Nažalost, već 10, 15 godina razgovaramo o tome, sukobljavamo se oko toga treba li nam otvorena ili moralistička seksualna edukacija, no ništa se sustavno ne mijenja. Sigurno je da je to primarno političko pitanje, u kojem veliku ulogu igra katolička Crkva. Kada bi Ministarstvo prosvjete slijedilo znanstvene spoznaje, onda bismo u školama imali seksualnu edukaciju kojom bi većina roditelja, siguran sam u to, bila zadovoljna. A oni nezadovoljni svoju bi djecu mogli isključiti iz te nastave – zaključio je prof. Štulhofer.

U sljedećem broju: Seksualnost u različitim životnim fazama i frekvencije seksualne aktivnosti

Zdravo

Sustavna seksualna edukacija nužna je jer je izloženost mladih rizicima zaraze spolno prenosivim bolestima bitno veća nego ranije

ZABLUDE Istraživanja su pokazala da edukacija ne poziva na seks

Informirana djeca su odgovornija!

- Nužno je naglasiti da je bojazan kako seksualna edukacija mlade poziva na seks potpuno neosnovana.

U nekoliko navrata su vođena istraživanja kojih je zadatak bio ustanoviti jesu li takve bojazni utemeljene.

Među naruč iteljima bila je i Svjetska zdravstvena organizacija. Rezultati su nedvosmisleno pokazali kako seksualna edukacija nema utjecaja na seksualnu aktivnost. Ne potiče inicijaciju, niti rezultira češćim

odnosima ili pak većim brojem partnera – navodi prof. dr. Aleksandar Štulhofer.

Međutim, ustanovljeno je

s

tvarnost: gotovo svi mladi iskusit će seks prije braka da su djeca koja su prošla takve programe bolje informirana i spremnija za razgovor o seksualnosti, a u

nekim slučajevima i sklonija odgovornom ponašanju. - Za razliku od apstinencijskog programa, neki od programa sustavne seksualne edukacije su se doista pokazali zdravstveno učinkovitima.

Bez obzira što netko o tome mislio, činjenica je da će gotovi svi mladi ljudi imati seksualni odnos prije ulaska u brak. To je globalni fenomen, barem kada je riječ o razvijenim zemljama i onima koje se približavaju toj skupini - ističe Štulhofer.

Aleksandar Štulhofer

srce

Procjena rizika ateroskleroze i prevencija U

natoč znatnom razvoju kardiologije i donedavno neslućenim mogućnostima liječenja, kardiovaskularne bolesti su i danas najveći uzrok smrtnosti populacije u razvijenim zemljama pa i u Hrvatskoj. Jedan od ključnih razloga tome jest i činjenica da se sveukupno premalo pažnje posvećuje edukaciji stanovništva i prevenciji razvoja aterosklerotskih bolesti. anas postoji nekoliko sistema za procjenu rizika, a kod nas se najviše upotrebljava tabela procjene rizika Europskog kardiološkog druš-

D

tva kojom se, uzimajući u obzir starost, spol, visinu krvnog tlaka, vrijednost kolesterola i činjenicu pušenja ili nepušenja, vrlo jednostavno može izračunati rizik kardiovaskularnog incidenta u sljedećih deset godina. Istovremeno, može se lako izračunati i smanjenje ukupnog r izika redukcijom jednog ili svih promjenjivih faktora rizika. acijenti bi morali znati da rizik pojave manifestne aterosklerotske bolesti raste s godinama. od žena rapidno raste incidencija koronarne bolesti

P

K

nakon ulaska u menopauzu.

Još jedan značajan faktor na koji ne možemo utjecati je genetika. ušenje je faktor rizika na koji možemo utjecati: prestanak pušenja gotovo odmah donosi benefit, a osobito u osoba mlađih od 40 godina.

Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik za 25 do 49 posto, a naročito se to odnosi na muškarce s opsegom struka većim od 102 cm i žene s opsegom struka većim od 88 cm. Svaka osoba čije mjere prelaze navedene trebala bi započeti redukciju tjelesne

P

težine, i to za početak smanjiti svaki obrok za 20 do 30 posto i povećati fizičku aktivnost.

S vremenom treba započeti i promjenu namirnica koje se primjenjuju u prehrani i postupno prijeći na zdravu prehranu. Nisu preporučljive nagle dijete jer one najčešće imaju kao posljedicu vraćanje još veće tjelesne težine nakon što se postigne cilj. Dijetu treba provodi polako, lagano mijenjajući prehrambene navike, tako da to postane način života. r ijednost kolesterola u krvi smatra se normalnom

V

do 5 mmol/L uz vrijednost LDL kolesterola do 3,0 mmol/L. Definitivno se mogu pokušati smanjiti prekomjerne vrijednosti kolesterola određenim dijetnim režimom. r ijednost kr vnog tlaka smatra se visoko normalnom do 139 mmHg sistolički i do 89 mmHg dijastolički. I tlak se može u manjoj mjeri reducirati promjenom navika života. tome, kao i o prehrani kod prekomjerno visokog kolesterola - u idućem broju.

I, ne zaboravite formulu zdravog života: 0-3-5-140-5-3-0.

V

O

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

38 Ženski svijet

18. kolovoza 2009.

Kozmetički

savjeti

Njega kože nakon mora

K

ao što ste kožu lica i tijela pripremili prije izlaganja suncu i kupanja u moru, tako je sada treba nahraniti. Nakon što ste više dana proveli na suncu i u moru vaša koža zahtijeva posebnu njegu koja mora biti znatno intenzivnija nego do tada. Za početak napravite peeling cijelom tijelu. U ponudi Željka SLATKI po imate poseban peeling za Majstorica kozmetičarka lice i poseban, sa znatno Kozmetički salon Face većim granulama, za tijelo.

Kukuljevićeva 28, Varaždin Nakon toga će vaša koža tel. 201392 oživjeti i omogućit ćete da krema bolje prolazi kroz kožu. Sada vašoj koži nedostaje vlage, elastina i kolagena. Postoje razni dubinski i kolagenski tretmani koji djeluju ispod površine kože, što je vrlo bitno. Odmah poslije povratka s mora trebali biste posjetiti kozmetički salon ili to učiniti još na moru. Sve to vrijeme možete sami kod kuće primjenjivati prirodne maske. Navečer nakon maske stavite deblji sloj kreme i to hidratantne koja će navlažiti kožu i lakše će penetrirati kroz kožu. Vrlo je bitno da unosite dovoljno tekućine, najbolje vode te da se ne kupate ili tuširate s vrućom vodom jer toplina otvara pore i potiče dodatni gubitak vlage iz kože. Najbolje je služiti se mlakom vodom. Lice, vrat, ruke i stopala su dijelovi tijela koji su bili tijekom ljeta najviše izloženi suncu, pa im se trebamo najviše posvetiti. Budući da dolazi jesen kada će biti svježeg grožđa, evo ideje kako da ga iskoristite: usitnite zrele bobice grožđa i stavite to na očišćenu kožu lica, vrata i dekoltea.

Grožđe će epidermu opskrbiti hranjivim sastojcima i vratiti vlagu. Ostavite da djeluje 30 minuta i zatim lagano isperite mlakom vodom.

Žuži Jelinek s manekenkama koje nose njezine kreacije na modnoj reviji u Zagrebu 5. lipnja 1960. godine

POVIJEST MODE U pripremi je novi projekt Gradskog muzeja Varaždin

Odijevanje bez pravila Nastavljamo s opisom New Looka – mode 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća Piše: LJERKA ŠIMUNIĆ

U drugoj polov ici 50 -ih javljaju se naznake promjena koje će obilježiti 60 - e godine: mekša linija, struk više nije naglašen, a javljaju se i kratke večernje haljine.

Polako nestaju stroga pravila odijevanja.

Interes posvuda

U briselskom Muzeju odjeće i čipke postavljena je izložba Od New Look-a do EXPO-a 58. Izložba koja obiluje brojnim odjevnim predmetima i pripadajućim modnim priborom poznatih modnih marki predstavila je novi modni stil.

Na izložbi se mogu vidjeti i primjerci tadašnjih najpoznatijih modnih časopisa koji su odigrali ključnu ulogu u popularizaciji i usvajanju nove mode diljem svijeta. Briselska izložba kao i sadašnji interes

Njega Robert PEHARDA

Veronika KOKOT

Salon za ljepotu N-Style Sračinec 091/3033-633

kod kreatora za modu 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća potaknula nas je na potrebu preispitivanja i interpretacije odjevnih predmeta i mode tog vremena. Prema sačuvanim podacima zaključili smo da je taj modni stil bio zastupljen u Hrvatskoj i Varaždinu. Odjeća i modni pribor izrađivali su se u krojačkim salonima i u obrtničkim radionicama – postolara, torbara, modistica, šešira, ali i u industrijskoj proizvodnji koja slijedi svjetske modne trendove, izlaže svoje modele na izložbama i oglašava ih u domaćem tisku. To je vrijeme kad

ugledna kreatorica Žuži Jelinek prikazuje svoje modele na domaćim i svjetskim modnim pistama i ostvaruje uspješnu suradnju s tvornicom Var teks. U Varaždinu dje luje u

to vrijeme nekoliko krojačkih salona koji odijevaju naše sugrađane modernom odjećom poput salona Vilme Bergstein. Želja nam je prikupiti što više podataka i predmeta iz tog vremena koji bi omoguć ili pregledan i cjelovit prikaz ljudi i događaja u Varaždinu u vremenu nakon II. svjetskog rata do 1970. godine kroz modu i odijevanje.

Prikupljamo fotografije, odjevne predmete, torbice, cipele, šešire, rukavice, kupaće kostime, donje rublje, modne žurnale tog vremena i unaprijed zahvaljujem na svakom podatku i predmetu koji će obogatiti Zbirku tekstila, modnog pribora i nakita Kulturnopovijesnog odjela GMV-a.

ruku i nogu

Parafinske kupke ruku i nogu Parafinska kupka je vitaminska njega, koži daje elastičnost, vlažnost i sjaj te je štiti od isušivanja i vanjskih nepovoljnih utjecaja.

Preporučamo osobama sa suhom i umornom kožom te osobama koje su puno u kontaktu s kemikalijama i vodom da ruke, odnosno noge njeguju parafinskim kupkama.

Parafinska kupka zbog svoje topline iznimno je

blagotvorna kod ublažavanja reumatskih tegoba, artritisa i sličnih problema.

Postupak njege sastoji se od pilinga, nakon kojeg se stavlja hranjiva maska te se ruke ili noge umoče u zagrijani parafin.

Nakon toga stavljaju se rukavice i parafin tako stoji 20 minuta.

Nakon skidanja parafina slijedi ugodna masaža ruku.

Koža je nakon tretmana iznimno mekana i glatka.

Ženski svijet 39

18. kolovoza 2009.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Poznata glumica Mladena Gavran samo za nas

Život je prekratak za loša vina i prijateljstva Rodom Varaždinka Mladena ovaj je grad napustila zbog odlaska na studij glume, no pamti ga po Glazbenoj školi, parkovima, groblju, kazalištu, cvijeću i dragim ljudima Piše: GORDANA IGREC

ZAGREB- Dramsku umjetnicu Mladenu Gavran, rodom Varaždinku, koja je rodni grad napustila zbog odlaska na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine, naši sugrađani pamte ponajprije po ulozi graciozne i profinjene Silvije Carver u drami “Ljubavi Georga Washingtona” koja nas je jedne jesenje nedjeljne večeri prije nekoliko godina ugodno iznenadila svojim prikazivanjem na malim ekranima.

Vrsna komičarka

Kao vrsna komičarka, što će potvrditi i odgovorima u našim “Malim ženskim razgovorima”, tri put je nagrađena u Danima satire za uloge

Zaštitna odjeća na suncu

K

ada govorimo o zaštiti na suncu, upozoravamo da je uz uporabu krema za zaštitu vrlo važna i zaštita pomoću odjeće. inozemstvu postoji posebna zaštitna odjeća koja se sve više upotrebljava u ljetnim odnosno sunčanim mjesecima godine jer vrlo dobro štiti od oštećenja koja bi naša koža mogla zadobiti na suncu. Riječ Sanja PETEK-MODRIĆ je o posebnoj odjeći kroz dr. med. koju ne mogu prodrijeti specijalist UV zrake. Izrađena je od dermatovenerolog posebnih, mahom sintetKralja P. Krešimira IV. 41 a, skih materijala.

Varaždin 042/302-080 roizvodnjom te specifične odjeće započeli su u Australiji, koja posljednjih godina ima izrazito velike zdravstvene probleme uslijed snažnog porasta oboljelih od različitih oblika karcinoma kože. akva odjeća na sebi nosi oznaku AUPF ili UPF (Australian/ Ultraviolet Protect Factor), koja označava sposobnost zaštite na suncu.

UPF može varirati od 15 do 50+; npr. UPF 20, omogućava da kroz odjeću do kože stigne 5% UV zračenja. eki proizvođači i na odjeći koriste kraticu SPF, koja je slična onoj na zaštitnim kremama. Na našem tržištu, nažalost, ne postoji velik izbor takve odjeće. U našim trgovinama mogu se kupiti šeširići za djecu izrađeni od tih specijalnih materijala i možda poneka majica (također za djecu). o, iskoristimo što bolje one koje imamo kod kuće. Zanimljivo je da od pamuka na suncu bolje štite umjetna vlakna poput denima i poliestera, a od prirodnih vuna. Odjeća neka bude pletena što gušće i neka pokriva što više (dugi rukav, duge hlače) - kada želimo da nas štiti od sunca. d svoje površine sunčeve zrake snažnije odbija svijetlija, tijesnija odjeća. Nezaobilazno je i pokrivalo- koje čuva glavu, lice i vrat.

Preporučljiva je uporaba sunčanih naočala koje blokiraju UV zrake A i B spektra.

U

P

Bogata karijera

Istom tom predstavom, zajedno s glumicom Brankom Cvitković, Mladena Gavran, poznata još i kao supruga slavnog pisca Mire Gavrana, dobila je Nagradu za najbolju predstavu u cjelini na “Marulovim danima” u Splitu.

Mladeni Gavran koja je u Varaždinu, kao djevojčica, pohađala Glazbenu školu i učila svirati violinu, Varaždin je ostao u sjećanju, prema njezinu vlastitu priznanju po “ Glazbenoj školi, parkovima, groblju, kazalištu, po cvijeću i dragim ljudima”. Kao varaždinski studenti u Zagrebu smo je imali priliku gledati u teatru ITD, popularnom kazalištu Ive Serdara, Gradskom kazalištu Komedija, te u Epilog Teatru kao i u Histrionima. Varaždinci je dakako pamte i kao glumicu varaždinskog HNK. Iza Mladene Gavran je desetak uloga ostvarenih na filmu i televiziji, a s putujućim teatrima obišla je brojne scene diljem Hrvatske i inozemstva odigravši više od 400 predstava.

Dermatolog

T

N N Nikad ne bih mijenjala odabir svoje profesije, muža i rođenje sina, kaže poznata glumica Mladena

Najseksepilniji Hrvat je moj muž Miro Gavran Što nikad niste učinili, a svakako biste htjeli?

Evo, teško mi se sjetiti...Izgleda da sam sve važno ostvarila... ili ne pretjerujem u željama.

Tugu najbolje odagnam...

Razgovorom.

Nikad nisam razumjela...

Kineze i Japance.

Najseksepilniji Hrvat?

Moj muž.

ostvarene u predstavama “Deložacija”, “Cabaret ITD” i “Veseli četverokut”.

Za odigranih p et uloga u predstavi “Sve o ženama” dobila je nagradu “Fabijan Šovagović” na Festivalu glumca u Vinkovcima. Danas, s velikim zadovljstvom surađuje sa svojim su-

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Ne, nego leži. Ona koja mora stajati nije dovoljno uspješna.

Tri osobine koje žena mora imati da bi zadržala muškarca?

Mora biti dobra kuharica, dobra ljubavnica i dobra prijateljica... Ali kuhinju stvaljam na prvo mjesto, jer ljudi jedu svaki dan.

prugom Mirom Gavranom u “Teatru Gavran” koji je za nju napisao i dvije uloge. Kako je priznala: “Miro je pravi kazališni čovjek i s njim je lako surađivati jer istinski voli i poštuje glumce, a i publiku”.

Za “Male ženske razgovore” zajedno s ovom glumicom koja pažnju plijeni svojom pojavom i glumačkim darom odškrinuli smo skroviti svijet glume i njezina privatnog života u kojem je ona progovorila o sitnicama koje život znače svakoj ženi, pa tako i svakoj glumici, dakako. Što prvo učinite ujutro kada se probudite?

Pomislim koliko me posla čeka i kako da što jednostavnije “isplivam” do kraja toga

dana.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Brza, poduzetna i organizirana. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Odabir profesije, odabir muža i rođenje sina. Ništa od to troje ne bih mijenjala.

Svaka prava žena nikad ne smije?

Zaboraviti da je žena i opustiti se u bilo kojem smislu riječi i na bilo kojem planu.

S kojim glumcem biste voljeli otići na večeru?

Georgom Clooneyem.

Koji Vam je moto u životu? Život je prekratak za loša vina i loša prijateljstva.

O

40 Mali oglasi KUĆE KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, Hrašćica, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.3921 PRODAJEM/mijenjam kuću u Knegincu za 2 dvosobna stana u Varaždinu. Moguće i druge kombinacije.

Mob.091/4500-493 ozn.3932 STARA kuća u Jalžabetu, svi priključci, velika okućnica, gospodarske zgrade.

Mob.091/561-3069 ozn.3940 KUPUJEM kuću u Varaždinu, isplata odmah.

Mob.099/681-7936 ozn.150d KUĆICA drvena na Dravi u Zrinskom. Mob.095/875-7388 ozn.493e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo.

Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.492e PRODAJEM ili iznajmljujem kuću u Trnovcu, povoljno.

Mob.099/742-5724 ozn.3954 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.3962 VRLO POVOLJNO! Lovrečan kod Radovana – termoizolirana drvena vikendica + zimska terasa, 30 m², zemljište 1 600 m². Mob.091/894-3337 ozn.3963 NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², podrum 120 m², garaža, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob.098/846-691 ozn.3972 NOVU kuću s prekrasnom atmosferom i lijepim vrtom u atraktivnom dijelu Varaždina, prodajem. Mob.099/675-6580 ozn.3958 PONUDA TJEDNA! Kuća u M. Držića 80 m² i 350 okućnice i kuća od 100 m² u Knegincu Donjem, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NOVA PONUDA! Uređena vikend kuća u Beretincu , cijena 15.000 €, kuća 60 m² u Trnovcu, svi priključci, cijena 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 60.000 € i 110.000 €, Istarska 90.000 € i 110.000 €, O. Price 100.000 €, Kumičićeva 110.000 €, Uska ul., Režekova ul., D. Cesarića, Z. Kunc, A. Wisserta, itd.

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 32.000 €, Banjščina 35.000 €, Petrijanec 36.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 55.000 €, Halić 50.000 €, Kneginec G. 80.000 €, Bartolovec, Hrašćica itd.

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 KUĆA u Ul.Irme Gorzo, 180 m² stambene površine, 900 m² dvorišta; kuća prizemnica u Ul. Šemovečkih žrtava, 85.000 € te kuća prizemnica, 98 m², 80.000 €, O. Župančića. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆA prizemnica u Donjem Knegincu, vikend kuću na Malom Vrhu te građevinsko zemljište u Črncu. . Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

STANOVI STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m².

Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, 80 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo.

Akcijska cijena, 1.250,00 €/ m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin). Mob.098/435-119 ozn.116c

18. kolovoza 2009.

DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno.

Tel.048/626-545 ozn.3852 3-SOB N I stan 63,87 m², pr ilagođen osobama sa posebnim potrebama u prizemlju novogradnje, Kumičićeva. Mob.098/436-129, 098/436-137 ozn.3870 DVOSOBAN stan 60,35 m², kompletno renoviran, odmah useljiv, Ludbreška 1a, Varaždin, prodajem. Mob.098/267-034 ozn.3947 DVOSOBNI stan 63,50 m², Ruđera Boškovića (Banfica), cijena 60.000 €. Mob.091/726-5695, 091/951-4981 ozn.497e DVOSOBNI stan, novogradnja od 60 kvadrata, ključ u ruke, Ulica K. Filića, prodajem .

098/423-890 ozn.499e PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.508 JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1. Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.500e STAN na Banfici, 52 m², djelomično namješten, preuređen i klimatiziran, prodajem. Mob.098/757-589, 098/352-473 ozn.3961 D V O S O B A N s t a n u Va ra žd i n u , 4 9 m ² , p ro d a jem. Mob.091/1500-865, 042/231-377 ozn.3964 DVOSOB N I stan, 60 m², južna strana, IV kat, S. Vukovića, 57.000 € + otkup, fiksno, prodajem ili mijenjam za manju kuću u Varaždinu.

Mob.091/1501-965 ozn.3973 PRILIKA! Stan u centru (Vrazovoj), 80 m², cijena 56.000 €, prodajem. Dejan, 098/228-960 ozn.3984 MEN - ARS NEKRETNINE: stan 46 m², blizina centra, II kat, 48.000 €; Banfica, 63 m², 57.900 € + otkup; Vž. vrtovi, 84 m², novogradnja, 1,185 €/ m². Ostale nekretnine: www. men-ars,hr, 098/164-4483 ozn.3985

NAJNOVIJA PONUDA! Uređeni dvosobni stan 46 m²u Z. Frankopana i trosobni 76 m²u centru grada, Zagrebačka 13! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO I POVOLJNO! Novouređeni jednosobni u Kozarčevoj 38 m² i 54 m² Trakošćanskoj po 1.000 €/m2. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVA PONUDA!!! Stan od 81 m²u Milkovićevoj , centar grada, i novi dvosobni, od 46 m² u Zagrebačkoj , I kat ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJN IŽE CIJENE !Novogradnja Grabanice , jednosobni 29 m², dvosobni 38 m², dvosobni 52 m², trosobni 56 m² , četverosobni , 84 m², peterosobni 110 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c 3-SOBNI stan, 108,75 m² s podzemnom garažom, loggia i terasa te 2-sobni 72 m²s garažom, novogradnja, Filićeva; Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POVOLJNO prodajemo stanove od 56 m² do 110 m², novogradnja; 2-sobni stan, 46 m², Z. i Frankopana; 3-sobni 72 m², Braće Radića; jednosobni, 35 m², Tina Ujevića. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c STANOVI – Jalkovečka, Grabanice: jednosobni 37,80 m², dvosobni: 38 , 49 m² i 52 m² - 1.200 €/m², trosobni: 57 m² i 80 m² - 90.000 €.

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 DVOSOBNI: stan 40 m², novogradnja, Dravska, 1.250 €/m² i 45 m², novogradnja, Tina Ujevića/A. k. Zvonimira.

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI - Z. Frankopana; jednosobni 34 m², I kat, 35.000 €, dvosobni 46 m², II kat, 48.000 € ; jednosobni 34 m², I kat, T. Ujevića. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u R. Boškovića –

M.E.D.I.V.I.T . d.o.o.

Cehovska 12, 42000 Varaždin

Kontakt telefon: 042 492 388, 042 492 382, 042 492 390

Traže se osobe (m/ž) za rad u Call centru Radno vrijeme od ponedjeljka do petka, nepuno radno vrijeme (rad u smjenama). Probni rok mjesec dana uz mogućnost produženja ugovora.

Očekujemo: SSS, upornost, pouzdanost, pravilan izgovor.

dvosobni: 48m² (etažno), 60 m² - 1,000 €/m² i 63 m² ; trosobni 72 m² - 920 €/m².

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI – Zagrebačka ul.: jednosobni 33 m², jednoipolsobni 45 m², dvosobni 49 m² i 66 m², trosobni: 77m² i 80 m².

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI - Supilova: dvosobni 43 m² (južna strana), 54.000 €, dvosobni 47 m² (novogradnja), 1.300 €/m², trosobni 66 m².

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI – Režekova ul.: jednosobni 37 m², dvosobni 49 m², trosobni 72 m², trosobni 80 m² + pripadajući tavan od 30 m² i podrum 25 m².

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u Ludbreškoj ul., jednosobni 46 m², 1.040 €/ m², dvosobni 66 m², trosobni 68 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u Koprivničkoj ul.: dvosobni: 53 m² - 53.000 € , 60 m² - 1.000 €/m² i 60 m²; trosobni 82 m² (etažno grijanje).

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u Trakoščanskoj ul.: dvosobni 63 m², II i IV kat i jednosobni u Meštrovićevoj ul. 38 m² na I katu. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u Milkovićevoj ul. vel. 80 i 85 m² i trosobni 65m², I kat, Kozarčeva ul..

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72 STANOVI u urbanoj vili u izgradnji: Starčevićeva ul. dvosobni 52 m² i trosobni 72 m². Mogućnost kupnje i dvoetažnih stanova. Primorska ul. - dvosobni 45, trosobni 59 i 60 m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici 25 €/m2 i kuću u Gornjoj Rjeki s 2000 m2 za 15.000€, prodajem. 099/315-7242 ozn.506e SUPER PRILIKA! Gradilište u Mažuranićevoj od 500 m² i gradilište 507 m² u Gotovčevoj ulici, novi kvart, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Tužnom, 1 080 m² uz glavnu cestu i sve komunalije uz parcelu.

Mob.098/569-589 ozn.3919 GRAĐEVINSKO zemljište 3 200

m² (Grana kod Novog Marofa), prodajem. Mob.091/676-3133 ozn.3924 GRAĐEVINSKO zemljište 1 800 m² u Petrijancu na lokaciji iza škole, prodajem.

Mob.098/691-400 ozn.3936 V I N O G R A D u J a ko p o v cu, 6 100 m², prodajem.

Mob.098/169-4641 ozn.151d GRADILIŠTA na atraktivnom djelu Hrašćice, vel. 600 m² i 500 m². Mob.099/675-6580 ozn.3958 GRADILIŠTE u Kuršancu G., 741 m², sa plaćenim i izgrađenim komunalijama, prodajem.

Tel.042/231-729, 098/933-8084 ozn.3979

NAJAM IZNAJMLJIVANJE apartmana,s 3* Biograd i 4* Filip Jakov ! Uživajte u čarima sunca i mora po povoljnim cIjenama postsezone, prvi red do mora, pješčana i šljunčana plaža, posebno pogodno za djecu. www.vila-smirna.com Tel. 098/751-324 ozn.491e PRIVLAKA kod Nina, vrhunski uređeni apartmani s klimom, pješčana plaža, iznajmljujem.

Mob.095/905-2739 ozn.3949 IZNAJMLJUJEM apartmane Sabunike-Nin za 3-5 osoba, klima, parking, grill. www.apartmanizora.com, tel. 023/272-777, 091/5363041 ozn.3780 ROGOZNICA – apartmani dvosobni i trosobni, parking, klima, 200 m do mora.

Tel.022/558-636, 098/194-7005 ozn.3860 SOBU s kupaonicom, c. grijanjem, Internetom, studentici/ zaposlenoj ž. osobi, nepušaču, iznajmljujem. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.3872 LOKAL u Trnovcu iznajmljujem; stroj za kemijsko čišćenje Donini D. 35 prodajem.

Tel.683-369 ozn.144d VODICE – iznajmljujem novouređene apartmane, rujan već od 19 €. Tel.021/378-358, mob, 098/909-6768, www. vodice.org/olga ozn.137a PAG - iznajmljujem apart m a n u z m o re i p l a ž u .

Mob.091/944-9935 ozn.138a APARTMAN kraj Trogira, 4-6 osoba, 33 €/dan, od 22.08.2009..

Mob.099/512-0462 ozn.494e APARTMAN u Sabunikama kraj Nina, pješčana plaža, potpuno opremljen, slobodno od 27. 08. na dalje, povoljno.

Mob.098/969-5884 ozn.503e IZNAJMLJUJEMO trosobne apartmane u Gajcu, otok Pag, za 6 osoba, 100 m od plaže, potpuno opremljen.

099/271-7268 ozn.498e

Mali oglasi 41

18. kolovoza 2009.

APARTMAN u Sabunikama kraj Nina, pješčana plaža, potpuno opremljen, slobodno od 18.

08. na dalje, povoljno.

Mob.098/969-5884 ozn.504e IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Graberju, pogodan za odvjetnički ured.

Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c IZNAJMLJUJE se hala cca 100 m², uz mogućnost najma kancelarija, pogodno za skladište ili radionu. Cijena; 3 €/ m². Poslovni prostor cca 100 m², blizina centra. Upitati: 098/751-324 ozn.36c IZNAJMLJUJE se trosobni potpuno namješteni stan u Braće Radića na 3 katu od 01.09.

Zainteresirani se javiti na 098/379-194 ozn.505e IZNAJMLJUJEM namještenu sobu, internet, studentu, učeniku, samcu. Tel.261-386 ozn.494e IZNAJMLJUJEM sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, studentu. Tel.213-842 ozn.502e DVOKREVETNE sobe, potpuno opremljene,centralno,k lima,čajna kuhinja, perilica rublja,internet,TV/SAT, iznajmljujem . Mob.091/202-3023 ozn.140c POLUNAMJEŠTENU kuću 120 m², 3 km od centra Varaždina, iznajmljujem.

Mob.098/551-491 ozn.3929 GARAŽU u Ulici Zrinski i Frankopana ( iz diskonta Branka ), iznajmljujem. Kontakt: 099/212-7242 ozn.501e DVOSOBNI, namješteni i klimatizirani stan ,52 m², u Koprivničkoj 7, VIII kat, iznajmljujem. Info:098/303-366 ozn.3939 DVOSOBNI stan 56 m², namješten, u Kučanu (kod Getroa), iznajmljujem.

Mob.098/863-700 ozn.125c POSLOVNI prostor u strogom centru Varaždina, ulični ulaz (razne namjene), iznajmljujem. Mob.091/260-4444, 091/284-1180 ozn.3946 2 NAMJEŠTENE sobe sa kuhinjom, kupaonicom, WC, , c. grijanje, poseban ulaz, blizu fakulteta, Internet, studentima iznajmljujem.

Mob.091/784-3722 otn.3950 SOBU studentima, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, c. grijanje, iznajmljujem.

Mob.091/581-1727 ozn.3987

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

„Iveco“, ‘98. g., 17 m³, 20.000,00 kn.

Mob.098/284-204 ozn.115c TRAŽIMO žensku osobu za čišćenje ug. lokala u Biškupečkoj ulic i . Te l . 2 4 0 - 8 6 3 , 0 9 1 / 5 0 1-1 2 4 9 ozn.3938 EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c POLJOMEHANIZACIJA; rasipači, cirkulari za drva, s j e t vo s p r e m a č i , e l e va tor i. TEH NOM ETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c NADSTREŠNICE: široka paleta izvedbi za automobile, terase, zimske terase za ugostitelje grijane. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American- do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c OPEL KADET 1.2 karavan, crveni, ‘75. g., reg. do 19.09.09., u odličnom stanju. Tel. 206-379, 095/848-4586 ozn.3917 VOLVO S60, dizel + 4 zimske gume, 2002. g., 160 000 km, prodajem. Mob.098/268-560 ozn.3928 MAZDA 626 2,5 V6, 3.450 €; Ford Escord 1.8 D, karavan, ‘95. g., 2.400 €. Mogućnost otplate do 36 rata.

Mob.092/201-7300 ozn.3935 TRAKTOR MASY FERGUSON, 35 KS, ‘78. g.. Mob.098/934-8156 ozn.3948 HITNO prodajem Vectru 2.0, ‘92. g., registrirana; čekičar za kukuruz. Mob.098/904-4045 ozn.3957 OPEL ASTRA G CLASIC 1.4 i, ‘07. g., 55.000 kn, 1. vlasnik; BMW 320 i, ‘96. g., 1. vlasnik, kao novo. Moguće zamjene za jeftinije! Mob.098/268-540 ozn.3956 FIAT UNO, ‘91. g., reg. 1. god, 7.000 kn; Megan, ‘96. g., reg. 1. god., 2.600 € . M o b. 0 9 8 / 9 5 6 -1 2 4 1 ozn.3967 FIAT BRAVO 1.6 SX, ‘96. g., odličan, reg. 05/2010, puno opreme. Mob.095/518-4814 ozn.3967 VW PASSAT 1.9 TDi, ‘99. g., karavan te neke felge i gume, povoljno! Mob.098/934-8247 ozn.3968 PUNTO, ‘99. g., reg. 10 mj., 1.599 €, fixno; Peugeot 406, ‘96. g., nereg., klima, 2.200 €; Matiz, ‘99. g., reg. 04/2010, 1.800 €; Laguna, ‘97. g., plin, reg. 02/2010, 2.600 €. Kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.3981

POSAO CAFFE BAR „Devetka“ (kuglana Doma željezničara) traži konobaricu; prodaje se kombi

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

Mob.091/895-9653 ozn.98c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

STROJNO žbukanje, termo fasade, vrlo povoljno. Mob.098/9057-189 ozn.3437

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj...

3D prikaz namještaja u prostoru.

Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

SERVIS popravlja rashladnu tehniku, kućanske aparate, ugostiteljsku opremu, plinske peći i bojlere, prodaja, servisi, montaža klima uređaja. Mob.098/315-269 ozn.104c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka.

Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel .

744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

MKM obrt- inox, alu i kovane ograde, obrada špaleta, fasade, postava automatskih garažnih vrata, brzo, kvalitetno i povoljno, krediti.

Mob:095/845-5905 ozn. 34c KLIMA UREĐAJI: prodaja, montaža, servis; Haier, Vivax, Toshiba,.

Mob.095/8540-727 ozn.69c SOBOSLIKAR ličilač obavlja sve vrste usluga - brzo, kvalitetno i uz prihvatljive cijene. 042/233-368 ozn.495e ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.495e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.496e IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno.

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c IZRADA svih vrsta strojnih žbuka i svih vrsta termo fasada sa više osposobljenih ekipa.

Mob.098/764-694 ozn.139c KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.3577

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265

IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanim dugogodišnjim timom.

Mob.098/792-286 ozn.3721 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.3795

ASFALTIRAMO dvorišta, prilaze; vršimo uslugu iskopa, navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca sa ostalim uređenjem. Mob.095/511-0999, 042/739-037 ozn.3846 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj te Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3861 ŠTOKOVI ravni i zaobljeni, vanjska i unutarnja vrata, stepeništa, akcijske cijene. Mob.098/952-5210 ozn.3891 OBRT za završne radove: soboslikarsko – ličilački, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob.091/513-3367 ozn.3892 ŽBUKANJE strojno unutarnje i fasade samoborka, baumit, lassemberg itd, povoljno. Mob.098/592-334 ozn.3896 PEPO građevinski obrt – izvodimo sve vrste manjih i većih građevinskih radova uz garanciju i račun.

Mob.098/190-6098, 095/885-9152 ozn.3918 UDOMLJUJEM stare i nemoćne, mentalno oštećene ili umirovljenike. Cijena vrlo povoljna.

Mob.091/5311-492 ozn.145d KUĆNI BROJEVI nesvakidašnjeg izgleda! 100 % ručni rad od bakra i mesinga. Montaža bez bušenja, šarafa i tipli. Info:098/467-510 ozn.3927 TERAPIJA BIOENERGIJOM po metodi Zdenka Domančića, najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti.

Info: 042/210-966, 095/884-9254 Vjekoslav Mikić ozn.3931 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi dvorišta, tlakavci, odvoz šute, ogrjevna bukva – rezana ili cjepanice.

Mob.099/3530-180 ozn.3934

TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob.098/1320-197 ozn.3813

MAJSTOR od temelja do krova; uređenje okućnice, košnja, rušenje drveća; prijevoz kombijem i traktorom. Mob.098/9940-222, 095/511-0998 ozn.3945

PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³; odovoz šute drugo.

Tel.240-663, mob. 098/284-922 ozn.3800

UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice.

Mob.099/515-0430 ozn.3955

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema.

Mob.098/478-900 ozn.3827

TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.3960

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3843

SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn. 3960

42 Mali oglasi GRAĐEVINSKI radovi, novogradnja, prekrivanje svih vrsta pokrova, izrade fasada, adaptacije.

Ninex, Varaždin, 098/170-9999, 098/414-128 ozn.3969 INSTRUKCIJE iz matematike za studente veleučilišta i sveučilišta.

Tel.240-093 ozn.3970 PRIMAM na njegu i skrb starije i nemoćne osobe. Mob.091/785-3581 ozn.3971 KERAMIČARSKI OBRT TOPLEK postavlja pločice te vrši adaptacije sa ili bez materijala.

Mob.098/473-421, 091/927-6830 ozn.3975 BRAVARIJA B.M.: izrada građevinske bravarije, nadstrešnice (Lexan), ograde, klizna vrata, balkoni, stepeništa. Mob.091/584-0572 ozn.3978 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397 ozn.3978

OSTALO K O M P L E TA N i n v e n tar v ideoteke sa v iše od 3000 DVD-a u Varaždinu, prodajem.

Mob. 099/229-7711 ili 042/731-541 ozn.504e PRODAJEM novu hidrauličnu prešu 150 l, tel.

091/508-1666 ozn.504e

K sa malčerom i košarom.

Mob.098/793-230 ozn.3941 INOX posudu za vino, 1 100 l, prodajem. Mob.098/169-4641 ozn.151d DVOKRILNA vrata sa štokovima, zamućeno staklo, 199x83, boja bukve, povoljno. Mob.098/349-843 ozn.153d KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra.

Mob. 098/268-250 ozn.491e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.491e BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.495e BAČVE: 105 l za crno vino, 1. g. stara i 210 l za bijelo vino, 20 g.;350 l plastična kaca; moštomjer i odgovarajuću količinu graševine i frankovke. Tel.240-086 od 19.00 – 21.00 h ozn.502e ELEKTRIČNU gitaru, prodajem.

099/227-6985 ozn.507e

18. kolovoza 2009.

GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c

za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:091/541-4868, 099/681-3056 ozn.3953

KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c

POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike. Mob.091/535-5032 ozn.3966

NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c Krediti 5000 do 25000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.139a

KREDITI za sve zaposlene i umirovljenike do 50.000 kn! Nazvati 099/401-8313 ozn.50c

BAČVU hrastovu 400 l, prodajem.

Tel.350-231, mob.091/791-8788 ozn.3965

KREDITI: STOP KRIZI! Bez HROK-a i C.L., do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d.. Višegodišnje iskustvo, besplatna realizacija.

Mob.098/137-5727 ozn.140 a

KACE za grožđe 500 l, plastične; cisterna za loživo ulje, 2 000 l, nekorištena, povoljno.

Mob.095/518-4814 ozn.3967

KREDITI: gotovinski do 180.000 kn kao i vanjski hipotekarni na sva primanja. Mob.098/492-873 ozn.3706

KOSILICA samohodna strižna , s 3 kotača, 14 KS diesel i motokultivator Goldoni 14 KS s prikolicom.

Mob.091/585-1926 ozn.3980

NJEMAČKA firma omogućava Vam dobivanje hipotekarnih kredita – niska kamata. Mob.098/9254-936 ozn.3840

OGRIJEVNO drvo - cjepanice: bukva, grab, hrast, sa dostavom.

Mob.098/9830-979 ozn.3923

STOLARSKE fosne oraha, bora i smreke te jelova nova građa za krovišta. Mob.098/948-2436 ozn.3980

KREDITI do 25.000 € na ostatak primanja i pozajmice do 50.000 kn. Mob.099/528-3329 ozn.3933

DRVENE bačve i kace, muljaču i podizač bačvi, prodajem.

Tel.042/312-036 ozn.3925

STOLNO, miješano vino ( šip o n , g ra š e v i n a , r i z l i n g ) .

Mob.098/182-4462 ozn.3986

DRVENE bačve (2 kom) 110 l i 75 l; mala: muljača i kaca -60 l; grožđe bijelo, 200 kg. Tel.331-090, Njegoševa 29, Varaždin ozn.146d

RABLJENI televizori (100 – 500 kn); digitalni fotoaparat; kamera za kompjuter itd. Mob.098/137-4998 ozn.3926 LEDOMAT i perilica čaša Whirpool, ‘07. g., izvrsno stanje, malo korišteno. Mob.095/2711-936 ozn.3930 KO S I L I C A s a m o h o d n a 5 , 5

KREDITI HIT krediti, novo u roku 48 sati!

Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

REALIZIRAMO sve vrste bankovnih kredita prema Vašim potrebama i mogućnostima.

Mob.091/1583-773 ozn.3943 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.3951 AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 €

BRZI krediti u 48 sati, krediti na ostatak primanja.

Mob.098/162-9880 ozn.3959

Zahvale i sjećanja SJEĆANJE

VALENTIN HORVATIĆ 16. VIII. 2004. – 16. VIII. 2009.

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.

Supruga Snježana, mama Štefica i braća s obiteljima

SJEĆANJE na

POZAJMICE, krediti umirovljenicima, d.d., bez C.L., HROK-a.

25.000 € do polovice i na ostatak primanja! Mob.099/197-6813 ozn.3974 BRZI krediti do polovice primanja do 25.000 €. Nazovite s povjerenjem! Mob.098/302-483 ozn.3974 SVE VRSTE kredita – pozajmice u kratkom roku za Vas rješava Kreditni ured, B. Radića 20, Slavica, 091/904-3612 ozn.3977

SLAVKA SELAKA 21.08.2005. - 21.08.2009. Živiš u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku, prabaku i punicu

ŠTEFANIJU LEVATIĆ rođ. BOROVIĆ 18. VIII. 1999. – 18. VIII. 2009.

Uvijek si s nama u mislima i srcu.

Tvoji najmiliji

BRZI krediti do polovice primanja 5.000 – 25.000 €; kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Marko, 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.3982 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.3983 NAJBRŽE do kredita hipotekarnih i gotovinskih. Ured Varaždin, Danica, 042/321-144, 099/579-5712 ozn.3952

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

Vaši najmiliji

ŽELJKA KANIŠKOG

20. 08. 1999. – 20. 08. 2009.

TOMEKA KANIŠKOG

24. 03. 2005. – 24. 03. 2009.

ZAHVALA

KREDITI na ostatak primanja i ino. hipotekarni. Mob.098/595-169 ozn.3952

U dubokoj tuzi zbog smrti našeg voljenog tate, djeda, pradjeda i prapradjeda

AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.3952

koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti u 86. godini života

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.3789 DEČKO, 40 g., situiran, simpatičan, želi upoznati djevojku za vezu.

SMS 091/5603-796 ozn.3920

ZLATKA MARGETE

najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u teškim trenucima izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo Odjelu neurologije i dr. Pavličeku.

Ožalošćeni sin Darko sa suprugom Anom

POSLJEDNJI POZDRAV pradjedu i prapradjedu

ZLATKU MARGETI od Ines, Tomislava i male Nike

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu i pradjedu

ZLATKU MARGETI U srcima našim bit ćeš voljen, a u mislima nikad zaboravljen.

Unuka Lidija sa suprugom Tomislavom, praunuci Borna i Sara

IN MEMORIAM

Vaši najmiliji

MILICA POCEDULIĆ

16. 07. 2002. – 16. 07. 2009.

PAVAO POCEDULIĆ 24. 08. 2000. – 24. 08. 2009.

SJEĆANJE na drage roditelje

JELKU PETRINEC

Sve ove godine nisu izbrisale vaš dragi lik i uspomene.

16. 07. 1999. – 16. 07. 2009.

DRAGUTINA PETRINCA

22. 08. 1993. – 22. 08. 2009.

Vaša djeca s obiteljima

Zahvale i sjećanja 43

18. kolovoza 2009.

ZAHVALA na dragog supruga i oca

STJEPANA LIBERA 20. 08. 1947. – 20. 08. 2009.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Ožalošćeni: supruga Mirjana, kćeri Zvjezdana i Milica, zetovi Božidar i Mario te unuci Jurica, Petar, Lara i Tena

IN MEMORIAM

SJEĆANJE

Mladen Peričić – Puba 17. VIII. 1989. - 17. VIII. 2009.

Obitelj Peričić Zora, Drenka i Denis

SJEĆANJE SJEĆANJE na našeg voljenog

MIŠKA KELEMENA

Uvijek u našim mislima i molitvi.

11. VIII. 1999. – 11. VIII. 2009.

Zauvijek si u našim srcima i molitvama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na

ĐURĐICU KUŠĆER 21. 08. 2002. – 21. 08. 2009.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog

BRANIMIRA NOVOSELA

18. 08. 2003. – 18. 08. 2009.

Voljeni ostaju nezaboravljeni.

Tvoja supruga Štefanija i djeca s najmilijima

ŽELJKO ŠARGAČ

21. VIII. 2004. – 21. VIII. 2009.

FRANJO ŠARGAČ 12. XI. 1989. – 12. XI. 2009.

Branka, Ljubica, Branko, Hermina, Vedran, Lana, Sandra, Goran

ZAHVALA

12. 08. 1955. – 18. 08. 2008.

BRANKO BEK „ Od vseg Ti srca fala “ Supruga Stanka i kćeri Kristina i Ivana

SJEĆANJE

dragoj supruzi i majci

EMI VIDOVIĆ

koja je preminula nakon duge i teške bolesti 09. 08. 2009. u 62. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su izrazili sućut i položili cvijeće na grob i ispratili pokojnicu na posljednji počinak. Posebno zahvaljujemo vlč. Martinu Mezeku na prijateljskom ispraćaju i toplim riječima utjehe te dr.

Makitanu, dr. Juraganu, radnicima KOKE i HEPA iz Vinice.

Ožalošćeni suprug Josip i kćeri Nena i Mirjana

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj majci

EMI VIDOVIĆ Ne umire onaj tko je silno voljen, poput zvijezde je što blista u noći.

Ne umire onaj tko odjednom ode jer ga oči pune suza svakom suzom ponovno rode.

Zauvijek si u našim mislima.

12. 08. 1955. – 18. 08. 2008.

BRANKO BEK Uvijek u našim srcima.

Mama Kristina i tata Janko

SJEĆANJE

Tvoji: Mirjana, Tomica, Nikolina i Klementina

SJEĆANJE

JOSIP BUĆ 17. 08. 1999. – 17. 08. 2009.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

BOLNO SJEĆANJE na voljenog

VJEKOSLAVA TRSTENJAKA 14. 08. 2002. – 14. 08. 2009.

Godina za godinom prolazi kao tiha rijeka, a sjećanje i ljubav ostaju dovijeka.

Nedostaješ nam beskrajno.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Vole Te tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage kćeri, supruge, majke i bake

ANE SOLOMUN

koja je preminula 05. 08. 2009. u 48. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo na pruženoj pomoći obitelji, rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu posljednjem ispraćaju.

Molit ćemo Boga da sjećanja na Tebe nikad ne izblijede.

BRANKO BEK 18. 08. 2008. – 18. 08. 2009.

Uvijek si tu, u našim mislima.

Djelatnici sustava CBB.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj nam supruzi, majci i baki

ANI SOLOMUN TUŽNO SJEĆANJE na

PETRA PETRANA 17. 08. 2007. – 17. 08. 2009.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.

Potrebno nam je…

Tvoje rame za plakanje, Tvoje ruke da nas vode putovima istine, Tvoj pogled pun topline, Tvoja ljubav anđeoske čistine, da nam preokreneš svakodnevnicu koju samo nemiri čine…

Suprug Mijo, sinovi Tadija i Nikola te unuk Karlo

Supruga Mira, sin Vjekoslav, snaha Zdenka

SJEĆANJE na

STEVU GOLUBA 17. 08. 2005. – 17. 08. 2009.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj kćeri

ANI SOLOMUN

Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je.

Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti, teško je ovaj svijet gledati, a Tebe kćeri u njemu ne vidjeti.

Tvoji najmiliji

Tvoji: mama Josipa i tata Marko

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog

dragoj sestri, teti i šogorici

BRANKO BEK 18. 08. 2008. – 18. 08. 2009.

Putovati s nadom je bolje nego stići.

Knaput ZAHVALA

Iskreno zahvaljujemo svima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvovanju posljednjem ispraćaju našega sina i oca

IVANA ŠUPLJIKU

ANI SOLOMUN

Vrijeme prolazi brzo, ali neće i ne može izbrisati uspomene na Tebe.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

koji je preminuo 7. kolovoza 2009. godine u 48. godini života.

Sestra Blaženka, Tamara i Miljenko

Ožalošćena obitelj

Tvoji: supruga Ana, Mirjana i Davor s obiteljima

STJEPANA IVEKA

44 Vaš kutak Stjepan Bonev

DRAMSKA GLUMICA BULJAN

?

ISTARSKI PJEVAČ

18. kolovoza 2009.

Što čitati?

SLAVENSKA SPLITSKA NIJEDNA ŽIVOTINJA BOŽICA KNJIŽEVNICA (tal.)

OSOBA LJEPOTE VUJEVIĆ

U2 i samo U?

VLASNIK ČAROBNE SVJETILJKE GLASNO PLAKATI, JECATI KILOMETAR RIBA SJEVERNIH MORA

POVRAT OD ULOŽENE IMOVINE ZMIJSKI CAR VJETAR S ISTOKA

YVES PRAT

ZAMAZANE “ALL-POINTS BLATOM, BULLETIN” BLATNJAVE

SURLE

ALBUM IBRICE JUSIĆA

KISIK

URUČIVATI

NaŠ PREVODITELJ, KOLOMAN

VRSTA PSA PRIRODNO BOJILO

ALATKA ZA REZANJE DRVA

• EPH, Zagreb, 2009.

AMPER STARA MJERA ZA TEKUĆINU

MORSKE MIJENE NEOTESANAC “CROATIAN REGISTER OF SHIPPING”

POTKROVLJE

UZAK, VITAK SPJEV

RADNIK U TKAONICI

OSVALDO ARDILES KAMERUNSKI NOGOMETAŠ, SAMUEL KALIJ

VRSTA ZASLAĐIVAČA ENERGIJA

ŠPANJOLSKA OBAZIRANJE NA PROŠLOST

Vrtoglavica

zločesta

Štakori, zmije i sirene Piše: RADAR

J

ožek veli da je čul da su negde vu belomu svetu , na nekom otoku kaj se piše Maagaskar, našli štakora kaj je bil teški kaj odojek. Imal je sedam i pol kil žive vage.

Doktori za štakore mam su rekli da je to neka nova vrsta štakorov. Nekakvi mutant koji, fala Bogu, ziher ni došel z Hrvacke kajti štakori tu nemaja baš preveč za jesti pa ni kilažu za reviju. Sve kaj se vu kantami za smetje najde a još je dobro za pojesti pri nama uglavnom neko drugi poje na dve noge, a to nisu štakori. A i vu kanalizaciji je sve manje dreka kajti ljudi sve tanje sereju.

Ljudi kaj živiju blizu vode Une pak su se zmrzli od straha kajti su vidli neke velke zmije kaj prije nisu vidli. Ni poznato dal je to radi vručine ili se nekome zmantralo vu glavi od poreza kaj je moral platiti. Tak su mu se morti mesto belih mišov ukazale zmije debele kaj vatrogasno crevo. Vu dalekom Izraelu pak nisu vidli ni debele štakore ni zmije nek sirene. Prave pravcate. Veliju. Pa i puno penez budu dali onome ko ih pronajde, poslika ili donese vu mreži. Nikome ni jasno kak te puce-ribe moreju živeti vu vodi i kaj prav zaprav jedeju. Jožek veli da bi to mogla biti nekakva sirena penzioner z Hrvacke kajti pri nama penzioneri živiju od zraka i vode. Dok moreju zdihavlati.

Aleksandar Dragaš U2 – Buntovnici izrasli pod krvavim nebom

GENIJI ISLAMA I muslimanski inventori mijenjali su svijet

Od kave i kamere do zrakoplova Od kahve preko čekova pa sve do „trodijelnog obroka“, islamski svijet nam je donio mnoštvo korisnih inovacija, koje mi na Zapadu uzimamo zdravo za gotovo. Spominjanje tek nekoliko najutjecajnijih inovacija kojima je on utjecao na Zapad, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jedna od legendi pripovijeda da je Arap po imenu Halid vodio koze na ispašu u području Kaffa, koje se nalazi u južnoj Etiopiji. Primijetio je da su koze postajale neobično živahne nakon konzumiranja zrnevlja određene biljke.

Prokuhao je zrnevlje u vreloj vodi i - spravio prvu kahvu u povijesti.

Prvi podaci koji ukazuju na masovniju upotrebu kahve jesu podaci o izvozu zrnevlja s područja Etiopije u Jemen, gdje su napitak pripravljen od spomenutog zrnevlja sufije služile radi otklanjanja sna i provođenja noći u molitvi. Do 15. vijeka napitak je stigao na područja Meke i Turske, odakle je godine 1645. prenijet na teritorij Venecije. Godine 1650. napitak je donesen u Englesku. Donio ga je Turčin po imenu Pasqua Rosee, i upravo on je otvorio prvu kahvanu u Londonu u ulici Lombard. Arapska rijeć za napitak „ahwa“u turskom je

jeziku postala „ahva“, u Italiji napitku su dali ime “kaffe“, a u Engleskoj - „coffee“.

Drevni Grci tvrdili su da naše oči emitiraju svjetlosne zrake, poput lasera, i da zahvaljujući tome vidimo. Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u naše oći, a ne izlazi iz njih, bio je islamski matematičar, astronom i fizičar Ibn el-Haitham,

tvorac prve “Camere Obscure“ (kamera - od arapske riječi „gamara“ za tamnu ili izdvojenu sobu). Njemu, uz to, i sve zasluge za uspostavu fizike kao znanosti u modernom značenju riječi (kao znanosti temeljene na eksperimentima) i njenom izvođenju iz okvira filozofije. A tisuću godina prije braće Wright, islamski pjesnik, astronom, glazbenik i inženjer po imenu Abbas ibn Firnas, pokušavao je konstruirati prvu leteću

spravu kojom bi se čovjek vinuo zračnim prostranstvom poput ptice. Godine 852 po Isau, koristeći veliko platno uobličeno drvenom konstrukcijom, skočio je s munare Velike džamije u Cordobi. Mislio je da će zrakom lebdjeti poput ptice. Ali, nije...

Platno je usporilo njegov pad, i to je bio prvi padobran u ljudskoj historiji. Abbas ibn Firnas je u padu zadobio samo manje ozljede.

Ovaj v izionar, pionir zrakoplovstva, nije se na tome zaustavio. Nastavio je svoja istraživanja i unapređenja konstrukcije letećeg stroja. Napokon godine 875., u dobi od 70 godina, usavršio je konstrukciju i dizajn svoje letjelice, koja je bila izrađena od svile i orlovog perja. Ponovno je pokušao dosegnuti davnašnji čovjekov san o krilima i letu. Ovaj put u visine se vinuo s vrha planine. Letio je na prilično velikoj visini i u zraku ostao oko 10 minuta.

“Slijetanje” iliti prizemljenje nije teklo baš tako lahko. Došlo je do manjeg udesa, jer , zaključio je ibn Firnas, svojoj letećoj mašini nije dodao rep, koji bi joj prilikom spuštanja služio kao stabilizator. Međunarodni Aerodrom u Bagdadu i krater na Mjesecu nose ime ovog velikana iz islamskoga svijeta.

Evo iznimno – inače bi bilo dosadno – predstavljam samo jednu knjigu.

Nimalo neslučajno, vrlo je aktualna, to je knjiga o grupi U2, koja je održala, kako god okrenemo, dva trijumfalna koncerta u Zagrebu. Što i nije čudno, jer to je najveća grupa na svijetu. Nisam bio na koncertima jer sam prestar da ležim u redovima, a jagma je bila takva da nisam ni pokušao nabaviti akreditacije. Knjigu je besplatno dijelio Jutarnji list, list koji u posljednje vrijeme dosta često spominjem, i nemam baš loše mišljenje o njemu.

Uostalom, i pretplaćen sam na njega. Ako ništa drugo, često dobijete neku zanimljivu knjižicu.

Istina, o svakom tekstu moglo bi se polemizirati.

Pa tako i o tekstovima u njihovim knjižicama.

Hajd’mo sad iskreno.

Ova knjiž ica samo je povod, a tema je druga.

Nešto ćete iščitati u mojoj kolumni Art/media, nešto u mom tekstu na Kulturnom obzoru. Uvijek volim povezati stvari.

Dakle, što je tema? Tema su naše idiotske podjele. Ja, jednostavno, ne shvaćam ljude koji silno vole U2, a nemaju pojma o njihovoj katoličkoj orijentaciji. Kao što ne shvaćam ljude koji mrze Thompsonov (o da, često i pretjeran!) nacionalizam, a ne prihvaćaju da frajer katkad svira dobru glazbu.

Krajnje je vrijeme da ova luda zemlja prestane s podjelama. Objektivno, U2 svira sjajnu glazbu, sipa prelijepe stihove.

Bi li to bilo moguće bez njihova katolicizma? S druge strane, Thompsonu i njegovu bendu nitko nije pr iznao da je riječ o ponajboljem hard-rock bendu južnog dijela Europe. A ne bi se tako razvili da nije Perkovićeva katolicizma i nacionalizma. Ili šovinizma, ne ulazim, sada nije bitno. Bitno je da se zaglupljujemo podjelama. Možemo li slušati U2 ne znajući za križ, a Thompsona samo uz U? Malo glupo, zar ne?

Onda bolje da slušamo Sevku. Gas, gas…!

Denis Peričić

Vaš kutak 45

18. kolovoza 2009.

Sve svoje nosim sa sobom!

FILM – VIDEO – KINO

Harry Potter i Princ miješane krvi Harry Potter i njegovi prijatelji moraju se suočiti s novim opasnostima zbog ponovnog dolaska Lorda Voldemorta, a uz to ih još napada i pubertet!

Film se počeo prikazivati u hrvatskim kinima 12. kolovoza i jamči dobru zabavu. Ohrabreni povratkom lorda Voldemorta, Smrtonoše haraju i u bezjačkom i u čarobnjačkom svijetu, a Ho-

gwarts više nije sigurno utočište kakvo je nekoć bilo. Harry sumnja da nove opasnosti vrebaju unutar dvorca, ali Dumbledore je odlučan u tome da ga pripremi za odlučujuću bitku za koju zna da će se ubrzo odigrati.

Potrebna mu je Harryjeva pomoć kako bi otkrio način na koji će poraziti Voldemorta - a riječ je pak o ključnim informa-

9/10

cijama kojima vlada samo bivši profesor čarobnih napitaka u Hogwartsu - Horace Slughorn.

Imajući to na umu, Dumbledore se služi manipulacijama kako bi svog kolegu nagovorio da se vrati na svoje staro mjesto i obećava mu više novca, veći ured... i prigodu da poučava slavnoga Harryja Pottera.

Vic dana!!!

POD MILIM BOGOM NISMO USPJELI NAJTI NIJEDAN POŠTENI VIC DOSTOJAN OBJAVLJIVANJA U 7PLUS Regionalnom Tjedniku.

Urednici rubrike “Vicevi dana”

46 Vodič

18. kolovoza 2009.

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

!

Sastojci: 100 g ricotte 4 žlice maslinova ulja Za pesto: 1 vezica svježeg bosiljka 1 protisnuti češnjak 30 g mljevenih pinjola 2 žlice naribanog pecorino sira svježe mljeveni papar Za posluživanje: 2 bageta (500 g) 100 g rikule 150 g kupina Priprema: Pesto pripremite tako da sitno narezanom bosiljku dodate protisnuti češnjak, mljevene pinjole, pecorino, papar i sve zajedno dobro izmiješate.

Ricotti dodajte maslinovo ulje i pripremljeni pesto.

Ovim namazom premažite ploške kruha, na to položite listove svježe rikule i cijele kupine.

Prodavačica Jasmina Štebih na varaždinskoj tržnici osim grožđa nudi i domaće šljive, breskve, kruške, dinje, lubenice i nektarine

Po grožđe i - trajektom Kad vidimo vinograd i uredno „postrojene“ i orezane grmove vinove loze, prva asocijacija je ukusno grožđe ili kvalitetno vino Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Ljeto je vrijeme obilja u kojem nam pr iroda nudi raznovrsno voće i povrće dozrelo uz pomoć toploga ljetnog sunca. Od jagoda i trešanja, marelica i bresaka do bobičastog voća, smokvi, dinja, lubenica i grožđa.

Vrijeme sazrijevanja grožđa traje od kolovoza do listopada, a prve količine onog dozrelog u Hrvatskoj na varaždinsku tržnicu stigle su ovih dana – doznajemo od Ljiljane Hudika iz Biškupca, vlasnice jednog od štandova prepunih ovog voća.

Crno i bijelo

- Od naših provjerenih

dobavljača s krajnjeg juga Dalmacije nabavljamo bijelo stolno grožđe, dok ono crno

p

otražnja je velika, kupci su zadovoljni cijenom od 10 kuna za kilogram stiže „trajektom“ – s otoka Hvara. Potražnja je velika, a kupci su zadovoljni cijenom koja iznosi 10 kuna za kilogram crnog i 15 kuna za bijelo grožđe – rekla nam je Ljiljana Hudika. Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica, no daleko je važnija kultivirana biljka koja se uzgaja u vinogradima

kao trajnica i stalnim obrezivanjem se drži na željenoj visini. Plod vinove loze (Vitis vinifera) grozd sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih ljudskom organizmu. Kad vidimo vinograd i uredno „postrojene“ i orezane grmove vinove loze, prvo pomislimo na ukusno grožđe ili kvalitetno vino, premda se u ljekovite svrhe u pučkoj medicini upotrebljavaju i listovi kao i cvjetovi loze. Zrelo svježe grožđe sadrži grožđani šećer, tanine, vinsku, jabučnu i limunsku kiselinu te minerale kalij, magnezij, fosfor, željezo i mangan. A

tek vitamine! Uz A i C, sadrži i gotovo sve vitamine B skupine (osim vitamina B12).

REPREZentacija Od sportaša i slikara do folkloraša i šahistice...

„Hrvatska uživo“ iz Novog Marofa

Dogi

Dogi je mladi mužjak, mješanac doge, star oko godinu i pol, kratke dlake sive boje i ima kupirane uši.

Pronađen je u Završju Podbelskom, ali se vlasnik nikada nije javio pa hitno traži-

tomislav makaj

Pesto ricotta s kupinama

HRANA Od kolovoza do listopada ubire se slasno grožđe

mo udomitelja. Po naravi je pravi veseljak, izuzetno drag i društven pas.

Traži šetnje i istrčavanja pa bi bio idealan za mlađe ljude.

Udruga Spas 042/330-004.

Čime se Novomarofčani mogu pohvaliti i predstaviti dijelom je prikazano u jučerašnjoj emisiji HTV-a „Hrvatska uživo“ koja je emitirana iz Madžareva. Kraj Crkve sv. Vida i sv. Jurja pjevali su i plesali članovi KUD-ova iz Remetinca i Novog Marofa, o svojim potezima govorila je najperspektivnija mlada hrvatska šahistica, međunarodna majstorica Ivona Purgar, a o potezima rukom i kistom i svojem radu pripovijedali su slikari Franjo Klopotan i Stjepan Hajduk.

Proizvode od matičnjaka predstavilo je OPG Jakopović, a udruga žena Madžarevo i etno udruga Greben iznijeli na stol starinske domaće slastice i prikazali kako se nekoć živjelo na selu. Novomarofski vinogradari iz „Pinte“ pobrinuli su se da grlo ne ostane suho, a u sportskom dijelu predstavljanja sudjelovali su desetogodišnji motorist Martin Vugrinec, članovi BK „Maraton“ i „Grebengradski streličari“.

Davor Pejnović

Slikar Franjo Klopotan pokazuje mladim sumještankama kako se slika na majstorski način

Vodič 47

18. kolovoza 2009.

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Emili Premužić, Lea Menciger, Anamarija Kralj, Melani-Marija Siročić, Tena Kosir, Dunja Kostanjevac, Marta Filipašić, Gabriela Kopjar, Nives Valjak, Antonija Negovec, Iva Grošinić, Dora Kocijan, Sara Visintin, Aleksandra Martinčević, Mija Vitez, Lucija Kušter, Marta Borak

DJEČACI Nikola Meštrić, David Sakač, Juraj Vlahović, Robert Milković, Marko Linarić, Fran Žnajder, Teo Sisek, Ivan Plantak, Nikša Kosec, Bono Bračko, Dominik Žanić, Niko Artić, Vito Levanić, Josip Košanski, Stjepan Babić, Gabrijel Mežnarić, Matej Jalušić, Mihael Cerovečki

Jasenka Kostanjevec

Umrli Zlata Pavlić (81), Zlatko Marget (85), Marko Janković (86), Mirko Lekić (87), Julije Prekratić (88), Kristijan Horvat (2), Katica Parlaj (84)

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ od 20. do 25. kolovoza u 18.30 i 21 sat • HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI avanturistički film

MMC KULT od 20. do 26. kolovoza u 18 i 21 sat • HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI pustolovni film

AFTERŠPANCIR Petak, od 24 sata • plesni studio NARYA • DJ Mario Kovač Subota, od 24 sata • TRI FIR, irska pub glazba

• DJ PATRICK irska glazba Nedjelja, od 24 sata • FULL THROTLLE, rock • HARD TIME, HARD-ROCK Ponedjeljak, od 24 sata • PON THE BAD JAM (VŽ), rock • JAM RITUAL (VŽ), rock

DOGAĐANJA ŠPANCIRFEST Izdvajamo:

Petak u 21 sat • IZIS, trbušni ples - dvorište Županijske palače Petak u 22 sata • MASSIMO - Stančićev trg Subota u 19 sati • PLAVA TRAVA ZABORAVA - Korzo Subota u 20 sati • STEVE MORGANS I HOT ROD BAND (Elvis Presley tribute show) - Stančićev trg Subota u 21.30 sati • TONY CETINSKI - Stari grad

Subota u 23 sata • RADE ŠERBEDŽIJA I MIROSLAV TADIĆ - Stančićev trg Nedjelja u 21 sat • LOLLOBRIGIDA - Stari grad Nedjelja u 22 sata • VATRA - Stari grad Nedjelja u 23 sata • RAMIREZ - Stari grad Ponedjeljak u 20.30 sati • TETA LIZA I CINKUŠI - Stančićev trg Ponedjeljak u 21 sat • EDO VUJIĆ, stand up - dvorište Županijske palače Ponedjeljak u 22 sata • VARAŽDIN JAZZ BAND - dvorište Županijske palače

KNJIŽNICA • Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak – utorak: 14 do 20 sati, srijeda, četvr-

tak, petak: 7:30 do 14 sati, subota: 7:30 do 12 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak-utorak: 14 do 20 sati , srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati, subota: 7:30 do 12 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer, Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati

- ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • ZLATI AJNGEL Gajeva 15 , tel. 042/ 212-702 - izložba fotografija S. McGlothin

• GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC Centar za kulturu

od 20. do 26. kolovoza u 19 sati TAXI 4 - akcijska komedija 20. kolovoza, od 22. do 25. kolovoza UBRZANJE 2: VISOKI NAPON - akcijski film Petak, 22 sata ANONIMNA JEDNA ŽENA U BERLINU - drama

48 Zadnja

18. kolovoza 2009.

NAJAVA

USPJEH Varaždinski rock bend Voodoo Lizardsi kreće na turneju po Hrvatskoj

Kao Rolling Stonesi...

Na turneji će im se pridružiti prateći vokal Rolling Stonesa Bernard Fowler te Amerikanac Jimmy Rip koji će producirati njihov album prvenac VARAŽDIN - Sve se više čini da će Varaždin dobiti Rolling Stonese u svojoj varijanti. Naime, već etablirani varaždinski bend Voodoo Li-

k

ao pravi Varaždinci, prvi će koncert održati 25. kolovoza na Špancirfestu zards kreće ubrzano svojim stazama slave pa će tako u Hrvatskoj održati niz ljetnih koncerata.

Taj još neimenovani nastupni album Voodoo Lizardsa, za čiju je objavu interes pokazalo nekoliko renomiranih diskografskih kuća, bit će pripreman na dva kontinenta. Bend će snimke napraviti u Hrvatskoj, a album će se miksati i masterirati u losangeleskom studiju Jimmyja Ripa.

Zahvaljujući, dakle, Marku Žigeru, Saši Mačeku, Juri Geciju i Zacku Dustu, tko zna, možda i Varaždin jednoga dana postane nezaobilazno ime na mapi svjetskog rocka. (hh)

Album prvenac

!

Dođite na “Špancir-pohod”!

Poziv upućuje Hrvatsko planinarsko društvo MIV Varaždin, koje u sklopu ovogodišnjeg Špancirfesta u nedjelju, 23. kolovoza organizira 2. planinarski “Špancir-pohod”.

Pohod će biti održan na trasama Krušljevec-BriškaLedinec-Tužno i KrušljevecČevo-Briška-Ledinec-Tužno.

Startovi će biti od 7 do 11 sati na igralištu u Krušljevcu, cilj je kod osnovne škole u Tužnom, a okrjepne stanice su na Čevu, Briški i kod planinarskog doma Ledinec na Grabovcu, gdje sudionike čeka planinarski obrok.

Društvo MIV očekuje dolazak 300-ak planinara iz cijele Hrvatske. (vms)

LUDBREG - Od 28. kolovoza do 6. rujna svi putevi vode u Ludbreg! Zašto? Zbog Deset Dana Svete Nedjelje. Cijeli će događaj početi u petak, 28. kolovoza, u 20 sati koncertom Mješovitog pjevačkog zbora “Podravina”.

Od različitih brojnih događanja

izdvajamo još: u subotu, 29. kolovoza, u 9 sati na pomoćnom terenu NK Podravine održat će se međunarodni paintball turnir, a u 16 sati započinju Folklorni susreti u - Centru svijeta na Trgu sv.

Trojstva. U 19.30 sati je Festival duhovne pjesme “Duga 2009” u dvorani Pučkog otvorenog učilišta “D. Novak”.

Nedjeljna zbivanja (30. kolovoza) započet će hodočašćem djelatnika župnih caritasa, bolesnika, molitvenih skupina te jutarnjom misom u 7 sati dok će u 11 sati misu predvoditi biskup Josip Mrzljak.

U četvrtak, 3. rujna, u 19 sati je otvaranje Ludbreškog sejma na Trgu svetog Trojstva u Ludbregu uz revije modnih salona “Una” i “Galko”, a u 21 sat, na natkrivenom prostoru uz hotel “Raj”, nastupa Prljavo kazalište.

U petak, 4. rujna, u 20 sati započinje zabavni program u hotelu “Raj”, a okupljene će zabavljati Trio100% te Dražen Zečić. U pivnici “Mejaši” pak također u petak, a u isto vrijeme, u 20 sati, održat će se “Večer krvavica” dok će u 21 sat na promenadnom koncertu nastupiti Puhački orkestar grada Ludbrega.

U subotu, 5. rujna, u 22 sata, u hotelu “Raj” ponovno je koncert uz Trio100%, Duška Lokina i Đo Maračića-Makija. Cijeli program završava misom zahvalnicom u nedjelju, 6. rujna, u 20 sati. (hh)

Kako i priliči pravim Varaždincima, oni će početni koncert raspaliti 25. kolovoza na velikoj pozornici varaždinskog Špancirfesta, a tek tada naši dečki kreću dalje. Sljedeća koncertna postaja bit će im Pula, i to 27. kolovoza. Ondje će nastupiti na najvećoj motorijadi u Hrvatskoj i regiji - nazvanoj “Twin Horn”!

Nakon Istre, 29.kolovoza nastupit će u zadarskom klubu Arsenal, a datumi i mjesta svih ostalih nastupa bit će uskoro objavljeni.

Voodoo Lizardsima na turneji će se pridružiti Bernard Fowler, prateći vokal Rolling Stonesa, te gitarist i producent Jimmy Rip, koji je u Hrvatsku došao producirati i njihov prvi album.

Od sredine kolovoza u studiju, koji se nalazi u okolici Varaždina, Voodoo Lizardsi započet će jednomjesečno snimanje.

Drugi planinarski “Špancir-pohod”

Slavlje u Ludbregu

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović