RT_278

INTERVJU Ana Knežević, predsjednica SSSH: Radnici moraju živjeti dostojnije od rada

Stranice 6.-7.

RODITELJI U STRAHU

DRAGICA KONTEK

Ima 73 godine, a svaki dan je u automobilu

Cesta opasna po život školaraca iz cijele Banfice Stranica 19.

Stranica 10.

Tjednik

Regionalni

Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 278. :: 15. rujna 2009. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Zašto se i koliko često otkazuju vjenčanja u Varaždinskoj županiji

Otkazao svadbu zbog neudobnog odijela!?

Zbog recesije ljudi planiraju manje svadbe, ali manji je i odaziv gostiju

Ograđen je aerodrom!

Stranica 4.

NK Črnec zatvoren: Ostali bez igrališta

PRIJEVOZNIŠTVO

Stranica 35.

Popevke za navek na 43.

Krapinskom festivalu

ATP Igrec otpušta vozače TRASH FILM FESTIVAL

Gradom zavladao zvuk motornih pila...

Stranice 24.-33.

Stranica 8.

Stranice 20.-21.

U sindikatu vjeruju da otkazi nisu samo posljedica tržišnih (ne)prilika, nego i sporova zbog isplate umanjenih plaća Stranica 3.

Ekonomska cijena gradskog vrtića viša je nego u privatnim vrtićima Stranica 2.

U ovom broju prilog Kultura stanovanja Stranice 25.-32.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Biciklijada: Varaždinskim biciklističkim stazama 450 rekreativaca Stranice 36.-37. • ŽENSKI SVIJET Prof. dr. sc. sociologije Andreja Žganec-Brajša: Svaka prava žena mora imati samopouzdanje Stranica 47. • ZDRAVLJE Pomlađivanje botoksom i hijaluronskom kiselinom sve je popularnije i u Varaždinskoj županiji Stranice 42.-43. • PUTOPIS Paragvaj: Zemlja zaboravljena i od Boga i od ljudi Stranica 34.

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Winairov zrakoplov u humanoj misiji

O

vih dana mlazni zrakoplov varaždinske tvrtke Winair obavio je uspješno i svoj prvi let u humanoj misiji. Za vrijeme leta iz Francuske u Ukrajinu posada zrakoplova zaprimila je Željko PAVLEK hitni poziv iz Hrvatske urednik@regionalni.com za prijevoz liječničke ekipe iz Zagreba u Njemačku gdje su oni trebali preuzeti srce za transplantaciju pacijentu u zagrebačkoj klinici. Odmah nakon slijetanja u Ukrajini, Winairov zrakoplov poletio je prema Zagrebu gdje se tijekom noći u njega ukrcao tim liječnika. Oni su u Njemačkoj kasnije obavili s njemačkim kolegama operaciju i sve potrebne radnje za transport srca zrakoplovom u Zagreb. Odmah nakon slijetanja zrakoplova u Zagreb obavljena je uspješno transplantacija srca teško oboljelom pacijentu.

Brzina je u ovom slučaju bila iznimno značajna jer je poznato da se cijeli složen i zahtjevan postupak od dojave, preuzimanja srca od donora do transplantacije srca pacijentu trebao obaviti u roku od svega četiri sata.Treba istači da je posada zrakoplova Winairovog mlažnjaka za izuzetno profesionalan i kvalitetno obavljen posao transporta srca iz Njemačke u Hrvatsku dobila sve moguće pohvale liječničke ekipe koja je izravno sudjelovala u cijelom postupku organizacije prijevoza te drugih čimbenika ove uspješno provedene humane akcije. nače u svijetu je korištenje mlaznih zrakoplova za prijevoz organa za transplantaciju uobičajeno pa je prvi takav uspješno položen ispit tvrtke Winair važno jamstvo za eventualne sljedeće takve letačke izazove.

I

15.09.2009

ISTRAŽUJEMO Cijena smještaja u gradskim vrtićima veća nego u privatnim

Privatni dječji vrtići rade i dalje bolje od gradskih U Koprivnici ekonomska cijena smještaja u gradskim vrtićimaiznosi 1.150 kuna, a u varaždinskim je sada 1750 kuna, dok je u privatnim vrtićima manja i za 400-tinjak kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Dječji vrtići u privatnom vlasništvu na području grada Varaždina posluju osjetno bolje i racionalnije u odnosu na iste takve ustanove u sklopu Dječjeg vrtića Varaždin, čiji je osnivač Grad Varaždin. Ta, već dobro poznata činjenica, još više je došla do izražaja nakon što je u četvrtak varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prihvatio prijedlog Upravnog vijeća DV-a Varaždin o novoj ekonomskoj cijeni smještaja

O

d listopada za dijete u DV-u Varaždin roditelji će plaćati 700 kuna djeteta koja će od listopada iznositi 1.750 kuna, odnosno 250 kuna više nego do sada.

Više djece

- U utvrđenom iznosu ekonomske cijene Grad Varaždin, kao osnivač DV-a Varaždin, sudjelovat će s iznosom od 60 posto, sukladno raspoloživim sredstvima proračuna, dok će preostali dio utvrđene ekonomske cijene snositi roditelji korisnika usluge – navodi se u odluci o novoj cijeni smještaja u DV-u Varaždin koji ima osam objekata i 930 djece u 10-satnom programu, što je 17 posto više nego lani.

Sukladno tome, roditelji će ubuduće za smještaj djeteta plaćati 700 kuna, odnosno 100 kuna više nego do sada.

Međutim, cijena za drugo i svako sljedeće dijete, kao i za djecu samohranih roditelja i djecu invalida Domovinskog rata ostaje ista, što znači da

će mjesečno trebati izdvojiti 400 kuna. Nije promijenjena ni cijena smještaja za djecu s poteškoćama u razvoju, koja iznosi 200 kuna, a i roditelji s troje i više djece korisnika usluga vrtića i dalje plaćaju 20 0 kuna za svako ostalo dijete izuzev prvog za koji će trebati izdvojiti 700 kuna.

Veći troškovi

- Povećanje ekonomske cijene usluga, kao i povećanje participacije roditelja potrebno je zbog povećanja troškova: prehrambenih proizvoda, komunalnih naknada, goriva i električne energije, kao i usklađivanja s odredbama Državnog pedagoškog standarda – obrazlažu u Upravnom vijeću.

Iako su rast životnih troškova osjetili i dječji vrtići u privatnom vlasništvu, ekonomska cijena smještaja u njima i dalje je manja nego u gradskim, i to ponegdje za čak 400-tinjak kuna. Međutim, roditelji plaćaju više jer se za smještaj djeteta u privatnom vrtiću iz gradskog proračuna daje samo 30-ak posto njihove ekonomske cijene.

S

mještaj u gradskim vrtićima Grad Varaždin subvencionira sa 60 posto A da se može racionalnije poslovati, govore i cijena smještaja djece u Čakovcu koja iznosi 550 kuna, odnosno Koprivnici, gdje je ekonomska cijena 1.150 kuna, od čega roditelji plaćaju 400 kuna, dvostruko manje za drugo dijete, a za treće je smještaj besplatan.

Smještaj u privatnim vrtićima subvencionira se svega 30-ak posto

Srednjoškolcima i studentima 150 kuna, produženi - 420 kuna Za produženi boravak djeteta nižih razreda osnovnih škola, sukladno odluci gradonačelnika, roditelji će od ove školske godine plaćati 420 kuna mjesečno, a taj iznos umanjuje se za 15 posto za drugo i svako sljedeće dijete, odnosno samohrane roditelje. Za dane kada učenik neće biti u programu, mjesečni iznos umanjuje se za 13 kn/dan, koliko iznosi prosječna cijena ručka, dok stručne osobe za vođenje programa dobivaju 65 kuna bruto po punom satu.

Grad Varaždin subvencionirat će produženi boravak, kao i prijevoz srednjoškolaca i studenata iz prigradskih mjesnih odbora. Ako do mjesta školovanja imaju više od tri kilometra, dobit će 150 kuna ukoliko nisu korisnici gradske stipendije.

USPJEH Županija, općine i gradovi dogovorili subvencioniranje prijevoza za srednjoškolce

Kompromisom do prijevoza za sve VARAŽDIN – Nadamo se da ćemo zajedno u iduća četiri mjeseca, bez pritiska medija, doći do novog, prihvatljivijeg i socijalno pravednijeg modela subvencioniranja prijevoza srednjoškolaca, u koji bi se mogli uključiti i drugi, posebice država i roditelji boljeg socijalnog statusa.

Istaknuo je to Goran Kaniški, načelnik Općine Gornji Kneginec, nakon što su načelnici svih općina i gradova ipak potpisali s Varaždinskom župa-

nijom ugovore o sufinanciranju troškova prijevoza srednjoškolaca u omjeru 50:50 posto. Do

B

esplatno se voze samo srednjoškolci iz Varaždinske županije potpisivanja ugovora došlo je zahvaljujući kompromisu koji se ogleda u tome da će ugovori vrijediti do kraja kalendarske, a

ne školske godine.

- Ugovor s općinama i gradovima potpisan je do 31. prosinca ove godine, a do tada ćemo testirati model i nastojati ga poboljšati. Svakako ćemo u sufinanciranje pokušati uključiti i državu, a ispitat ćemo i mogućnost eventualnog uvođenja socijalnog kriterija – istaknuo je varaždinski župan Predrag Štromar, dodajući da je besplatni prijevoz srednjoškolaca putnika „najvažnija antirecesijska mjera za sve građane“. (ikr)

/Tomislav Makaj

2

Načelnik Kaniški i župan Štromar

Aktualno

15.09.2009

3

IZDVOJENO

Prijevoznici spremni na blokadu!

U sindikatu tvrde da ATP Igrec vraća deset kamiona jer se prestao plaćati leasing na koji su uzeta vozila

DOZNAJEMO Prijevozništvo u problemima zbog krize, ali i nesređenih prilika

ATP Igrec otpušta 14 vozača i još četiri svoja zaposlenika U sindikatu vjeruju da otkazi nisu posljedica samo tržišnih (ne)prilika, nego i sporova koje su pokrenuli s poslodavcem zbog isplata umanjenih plaća i dnevnica tijekom više mjeseci ove godine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Ako je izvoz manji 24 posto, a uvoz 40-ak posto, onda ne može biti dobro ni prijevoznicima koji u prosjeku rade s minimalno 30 posto manje kapaciteta u odnosu na ranija razdoblja. Upozorava to Dragutin Kranjčec, vlasnik topličke prijevozničke tvrtke Tonimir Transporti International, koji je već godinama aktivan u udruzi Hrvatskih cestovnih prijevoznika tereta (HCP) gdje obnaša dužnost predsjednika skupštine.

Moguća blokada

Svjedoci smo, primjerice, problema u Pevec transportima koji traže pomoć Vlade.

No, ako država pomogne toj tvrtki, prijevoznici u Varaždinskoj županiji, a vjerujem i ne samo oni, na to ćemo odgovoriti blokadom jer su Pevec transporti svojim djelovanjem u posljednje tri godine unazadili hrvatsko transportno tržište uvodeći, primjerice, novu kategoriju plaćanja usluga

prijevoza kompenzacijom – pojašnjava Kranjčec te dodaje da je Pevec trgovina uzela u najam 450 kamiona, uslijed čega su uništeni mnogi manji prijevoznici kojima država nije priskočila u pomoć.

z

aposlenici tvrtke ATP Igrec još ne vide kraj agoniji Prijevoznici iz Varaždinske županije, čije je gospodarstvo posebno usmjereno na međunarodnu robnu razmjenu, posebno su pogođeni. Među prijevoznicima s ozbiljnim teškoćama u poslovanju je i tvrtka ATP Igrec. Od 37 vozača, 14-orici ovih dana ističe otkazni rok jer su proglašeni tehnološkim viškom, a za još četvero smanjit će se i broj ostalih zaposlenih. U sindikatu vjeruju da je to posljedica ne samo tržišnih (ne)prilika, nego i sporova koje su pokrenuli.

Sporovi zbog plaća

- Pristali smo na smanjenje plaća u siječnju i veljači za 15 posto, ali pod uvjetom da ostaje na snazi kolektivni ugovor. Međutim, i u ožujku dobili smo manje plaće, ali i dnevnice, i to za 30 posto – doznajemo do Branka Posavca, sindikalnog povjerenika u ATP-u Igrec.

Zbog smanjenih primanja pokrenuli su spor, ali usporedno s time postigli su novi sporazum o smanjenju plaća od travnja do kolovoza za 15 posto.

- Usprkos tome, ponovno su nam za 30 posto smanjene i plaće i dnevnice. Tako smo opet bili prisiljeni pokrenuti spor jer vozači praktički žive od akontacija koje dobiju za plaćanje cestarina i sličnog tvrdi Posavec.

Zaposlenici, kako dodaje, još ne vide kraj agoniji u kojoj se našlo poduzeće o kojoj svjedoči ne samo smanjenje primanja i zaposlenika, nego i vraćanje deset vozila za koje se prestao plaćati leasing.

Broj nezaposlenih u Varaždinu i Ivancu raste, a u ostalim - pada Dok je u većini ispostava HZZ-Područne službe Varaždin tijekom kolovoza smanjen broj nezaposlenih, porast je zabilježen jedino u Varaždinu i Ivancu.

Ivanečka ispostava bilježi rast od 1,7 posto, a varaždinska tri posto. Tako je prema evidenciji u Varaždinu prošli mjesec bilo 3853 nezaposlenih osoba, a u Ivancu 2006 osoba. Zbog povećanja nezaposelnih u ova dva grada u kolovozu je u odnosu na prethodni mjesec za 1,5 posto povećana nezaposlenost i na razini Varaždinske županije, gdje sada ima 8.208 nezaposlenih osoba ili 23,4 posto više nego lani.

ATP Igrec lani postao suvlasnik odmarališta

ATP Igrec bio suvlasnik odmarališta u Zatonu

graditi trgovački centar.

Da je Stjepan Igrec, vlasnik ATP-a Igrec, puno uspješniji kada je u pitanju pro-

s

voj dio odmarališta u Zatonu ATP Igrec prodao Danici Zovko met nekretninama, govori i novi slučaj s odmaralištem u Zatonu nekadašnjeg

Boris Kos privatnih parkirališta koja su uz carinu. Smatramo da to nije u redu, ali isto tako ne bi bilo dobro da parkiranje plaćaju korisnici naših usluga koji su ionako već dosta opterećeni. Ukoliko se to ne riješi, spremni smo na prosvjed i blokadu 2. listopada – ističe Kos, dodajući da bi dugoročno bilo najbolje da se vozila plombiraju na

p

rijevoznicima nužan prostor za logistički centar

DRUGA STRANA Prijevozništvo u problemima, ali ne i posao s nekretninama

Uistinu nam nije jasno kako je moguće da se naša tvrtka danas ne može nositi s problemima na tržištu i sada, usprkos protivljenju sindikata, otpušta zaposlenike te vraća kamione, kada ima vrijednu imovinu koja je dijelom prodana za odličnu cijenu, upozoravaju u sindikatu.

Naime, kako pojašnjavaju, ATP Igrec u vlasništvu je imao veliku parcelu uz varaždinski Lidl koja je lani prodana austrijskom investitoru Red Serve, koji uz istočnu varaždinsku zaobilaznicu planira

Uzrok problema nije samo gospodarska recesija, nego postoje i drugi čimbenici koji su posljedica nesređenih prilika u prijevozništvu i gospodarstvu, ističe Boris Kos, vlasnik tvrtke Kos Transporti i jedan od čelnika klastera Varaždinski prijevoznici koji okuplja 30-ak prijevoznika s područja Varaždinske županije.

Jedna od važnijih stvari koja muči prijevoznike je plaćanje carinskog parkinga prilikom carinjenja roba o čemu je ovaj vikend bilo riječi na koordinaciji prijevoznika u Plitvicama.

- Kod carinjenja, plaćamo parking vlasnicima

varaždinskog poduzeća ATP. Iz te tvrtke nastale su tijekom pretvorbe čak tri, AP Varaždin, Autotrans Varaždin i Autoservisni centar, ali se samo potonje poduzeće odmah upisalo vlasnikom jedne trećine odmarališta. Međutim, usprkos proteku vremena, krajem godine i ATP Igrec se upisao vlasnikom trećine odmarališta.

No, vlasništvo je ubrzo promijenjeno.

Naime, već početkom ove godine trećina odmarališta ATP Igrec prelazi u vlasništvo Danice Zovko iz Zagreba.

granici, kao što je praksa u EU. Kao i mnogim drugima, naplata usluga stvara probleme i prijevoznicima.

- Tu je poseban problem s fikus tvrtkama koje uspijevaju dobiti prijevoz robe, ali nemaju vozila, pa unajmljuju prijevoznike kojima na kraju ništa ne plate jer tvrtku jednostavno odvedu u stečaj, a zatim otvaraju novu – upozorava Kos te kao rješenje predlaže uvođenje garancija u bankama.

Osim rješavanja ovih i sličnih problema, Varaždinskim prijevoznicima bi od velike pomoći bilo dobivanje zemlje uz željezničku prugu za otvaranje logističkog centra, koji bi znatno unaprijedio njihovo poslovanje.

4

Aktualno

15.09.2009

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Kosor uspjela što Sanader nije

USPJEH Završena je prva faza uređenja varaždinskog aerodroma

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

8.9.

U 2010. ne bi trebalo biti novih poreza, ali će se zato smanjiti proračunski rashodi, najavila Kosor osvrćući se na dobre rezultate turističke sezone koji su, na sreću, pozitivni i daleko od katastrofičnih najava. Međutim, i dalje padamo na ljestvici konkurentnosti WEF-a, ali i drugi imaju probleme, pa i jedna Finska čiji je BDP u drugom tromjesečju pao za 9,4 posto.

9.9.

Turizam se odrazio i na maloprodaju, koja je u srpnju porasla u odnosu na lipanj, ali je na godišnjoj razini i dalje u minusu za 14,5 posto u odnosu na lani. Da stvar bude gora, prema anketama, trećina građana posuđuje novac za hranu, a gotovo polovica otplaćuje kredite.

Usprkos tome, HUS u Vinkovcima okupio samo 300 prosvjednika.

10.9

. No, nije to nikakvo mito, već pozajmica od prijatelja, tvrdi prvooptuženi poreznik u slučaju Dubai kojemu se sudi za mito od 17.500 eura, dok drugooptuženi priznaje djelo za koje veli da ne ide s njegovim kućnim odgojem. Ima li veze s odgojem ili ne, pušenje u kafićima opet dopušteno, ali uz drakonske standarde.

11.9.

Čemu toliko dugo izluđivanje naroda, zapitao Kajin osvrćući se na vrijeme proteklo do ekspresnog postignuća dogovora između Kosor i Pahora o deblokadi pregovora, odnosno neprejudiciranju granica. Sada nam još ostaje, dodaje Drobnjak, problem Haaga, pravosuđa i korupcije. No i tu se kreće: zbog primanja mita, osuđene sudske vještakinje.

12.9.

Oko dvije tisuće ljudi okupile su se u Puli na javnom sindikalnom prosvjedu protiv više stope PDV-a i kriznog poreza, a za obračun s kriminalom i korupcijom. S druge strane velike bare prosvjedovalo nekoliko tisuća ljudi zbog prijedloga reforme zdravstva predsjednika Obame koji želi osiguranje za milijune Amerikanaca, a to kod konzervativaca budi bojazan od većih poreza.

13. 9

. Dok dio SAD-a ne želi državno zdravstveno osiguranje, Norveška ne želi u EU. Hrvatska pak oduševljena zbog dogovora Kosor-Pahor koji ekstremisti u Sloveniji doživljavaju kao – kapitulaciju?!

U svega godinu dana na zračnom pristaništu napravljeno je više nego u protekla dva desetljeća - tvrdi gradonačelnik Čehok

Zračno pristanište Varaždin napokon je ograđeno!

U ostvareno se uvjerio i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je simboličnim pritiskom prekidača na daljinskom upravljaču pokrenuo jedna od pomičnih vrata Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Prostor varaždinskog zračnog pristaništa završetkom postavljanja pet kilometara zaštitne ograde (od čega je 1000 m panela), napokon je ograđen. Time je povećana sigurnost u samom aerodromu, ali i na obližnjoj uzletno-sletnoj stazi (USS).

Na njoj su se nekad „bezbrižno“ igrala djeca, vozili su se po njoj biciklisti ili su je pri prelasku devastirali poljoprivrednici svojim vozilima i strojevima. U to se na tehničkom ulazu aerodroma prošli utorak uvjerio i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je simboličnim pritiskom prek idača na daljinskom upravljaču pokrenuo jedna od nekoliko pomičnih vrata novopostavljene ograde. Pri tome nije krio zadovoljstvo

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

k

ontrolni toranj će se morati ili obnavljati ili rušiti nekoliko privremenih prolaza, a mjestimice nije postavljena paralelno s USS-om. Što je uzrok tome, objasnila je Narcisa Huljev, direktorica Varaždin Airporta.

- Deset vlasnika zemljišta nužnog za sigurnost nesmetanog funkcioniranja zrakoplovnog prometa na zračnom pristaništu nije se usuglasilo s cijenom, koju su prihvati-

li ostali zemljovlasnici. Do sada je otkupljeno 280.000 kvadratnih metara zemljišta, a u upravi Varaždin Airporta i Gradu nadamo se da će s ostalim vlasnicima zemljišta do idućeg proljeća biti dogovorena prodaja, kako bi se ograda mogla postaviti na onim mjestima gdje je sada, iz spomenutog razloga, nema.

Uz to, radimo procjene na temelju kojih će se odlučiti hoće li se i na koji način krenuti u sanaciju kontrolnog tornja koji je nekad bio sagrađen bez adekvatne dokumentacije – upozorila je Narcisa Huljev i dodala kako je u prvoj fazi uklonjena žbuka koja je padala s tornja, a sada će se napraviti statička revizija kako bi se utvrdilo hoće li se toranj obnavljati ili rušiti. I naravno, ishodit će se potrebne dozvole.

Uskoro i instrumentalni prilaz - I na nedavno održanom aeromitingu svi piloti pitali su kada ćete napokon završiti ogradu – više puta ponovio je gradonačelnik Čehok istaknuvši kako neće odustati od cijene od 5 eura po kvadratnom metru po kojoj je Grad otkupio zemljište od vlasnika koji su prodali svoje parcele okolo aerodroma.

14.9.

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

Značajan projekt

- Evo, u svega godinu dana napravljeno je više nego u protekla dva desetljeća. Nakon rekonstrukcije hangara i piste, sada je došla na red i ograda u čijih su 5000 dužnih metara uložena 1,2 milijuna kuna.

U skorije vrijeme u planu je i postavljanje videonadzora sa zadnje strane hangara, u što će tvrtka partner Winair uložiti daljnjih 120.000 kuna.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u dvije je godine za otkup zemljišta u sklopu kompleksa varaždinskog aerodroma izdvojilo 4,5 milijuna kuna, što je dokaz, kako je riječ o strateški važnom

projektu za ovaj dio Hrvatske – istaknuo je gradonačelnik Ivan Čehok. No, spomenuto ograđivanje aerodroma nije završeno u potpunosti jer se u ogradi moralo ostaviti

NOVO Uređeni su VIP salon i prostorije za djelatnike carine i policije

Nitko se ne smije umoriti u borbi protiv korupcije, istaknula Kosor te najavila sustav objedinjene javne nabave u cilju sprečavanja zlouporaba i veće učinkovitosti.

Demantirala je i nagađanja o odlasku kojih je u izobilju, za razliku pred odlazak njenog prethodnika.

IMPRESSUM

ostvarenim rezultatima koji označavaju završetak prve faze uređenja aerodroma Varaždin.

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

No značajnih promjena ima u prostorijama pristanišne zgrade.

Tako je u prizemnom dijelu uređen luksuzan prostrani VIP salon za putnike i posade zrakoplova.

Pored njega već je potpuno funkcionalno opremljena prostorija za djelatnike granične policije i carine. Kao

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

„šećer na kraju“ spomenimo predstojeći veliki tehnički zahvat na samom uzletištu.

Naime, u pripremi je opremanje uzletišta uređajima za instrumentalni prilaz zrakoplova (IFR).

Time će varaždinsko uzletište praktički početi funkcionirati neprekidno 24 sata na dan.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

15.09.2009

Oglas

5

6

Intervjui

15.09.2009

OTVORENO Ana Knežević, predsjednica SSSH o razlozima (ne)izlaska na prosv

Radnici moraju dosto Naši zahtjevi nisu samo ukidanje kriznog poreza nego su puno širi a pogreška je HUS-a što su u prosvjede krenuli samostalno Piše: GORDANA IGREC

Zbog čega niste mogli pronači zajednički jezik sa HUS-om?

U prosvjede ide samo HUS koji je četvrti po veličini od pet sindikalnih središnjica.

Oni su prije dva tjedna javno objavili da idu u prosvjede, odredili mjesto, vrijeme i datum održavanja prosvjeda i rekli da idu sami, da nisu niti zvali druge sindikalne središnjice iz razloga što se oni prosvjedima bore za ukidanje kriznog poreza, a nas optužuju - ostale sindikalne središnjice da smo mi bili za krizni porez. Što jednostavno nije točno. Dvije sindikalne središnjice su podržale uvođenje kriznog poreza . To je Matica javnih službenika i udruga radničkih sindikata.

Dakle, SSSH i NHS i HUS su bili protiv uvođenja kriznog poreza.

Ukidanje harača

No, zahtjevi nisu samo: ukidanje kr iznog poreza, nego su puno širiji. Prema tome HUS ako je htjela dobiti masovne prosvjede koji bi bili dokaz nezadovoljstva građana i radnika i pokazatelj Vladi što treba činiti,onda su trebali pozvati sve ostale sindikate. Pa kako su ostali sindikati to odbili, onda imaju puno pravo to organizirati sami. Ovako dakle, oni su izrijekom rekli:” Da ne žele ostale sindikalne središnjice u svojim prosvjedima.” Na kraju je rečeno da se možemo priključiti, ali da ne možemo govoriti. Dakle, mi bi mogli tamo dovesti svoje članstvo koje bi bilo samo brojke, a organizator prosvjeda bi bila i dalje HUS. Naša središnjica kao najveća, dakle, SSSH je početkom srpnja imala sjednicu Vijeća gdje smo zaključili da u koliko Vlada neće provoditi anirecesijske mjere i ukoliko se ekonomska situacija bude i dalje pogoršavala u Hrvatskoj , da ćemo onda prosvjede organizirati na jesen. Prema tome: znaju za tu našu najavu i onda bi bilo sasvim normalno i prirodno da se traži saveznike u toj akciji , a ne da se ide solo.

Sa kojim zahtjevima i sa kojim ciljevima bi SSSH izašao u masovne prosvjede na jesen?

U travnu prošle godine svi sindikati zajedno smo organizirali veliki prosvjed na kojem je bilo 50 tisuća ljudi. Naš je generalni zahtjev bio veće plaće u javnom i u privatnom sektoru, dakle, htjeli smo upozoriti Vladu da su plaće u Hrvatskoj premale.

Činjenica je da je prosječna plaća u Hravtskoj tek 25 posto prosjeka EU, a da su cijene u Hrvatskoj 75 posoto prosjeka EU. Već na prvi pogled je razvidno da radnici sa takvom razinom plaća ne mogu podmirivati razinu troškova.

Kupovna moć u Hrvatskoj u nazad tri godine pada i to ne prema našoj statistici nego prema podacima Europske statistike. Činjenica je da oko 300 tisuća zaposlenih od 1,5 milijun koliko ih ima, prima plaću minimalnu ili manju od minimalne. Da 65 posto zaposlenih ima plaću manju od prosječne. Prosječna plaća je 5 300 kuna, a naša košarica je 6 300 kuna. Dakle, sa prosječnom plaćom se može popuniti tek 85 posto košarice! U našoj košarici 70 posto troškova su hrana i režije . To je bio naš generalni zahtjev: veće plaće , da bi ljudi mogli pristojnije od svojeg rada živjeti. Dalje smo tražili: promjene Zakona o radu, prvenstveno ukidanje rada na određeno vrijeme koji postaje pravilo, a ne izuzetak.

Tražili smo donošenje Zakona o minimalnoj plaći, dakle, da se propiše nekakva granica ispod koje se ne mogu isplačivati plaće. Tražili smo nastavak mirovinske i zdravstvene reforme. Godinu dana kasnije dočekali smo ne da su plaće veće nego da su manje! Odlukom Vlade plaće su smanjene u javnom sektoru za 6 posto, a iza toga dolazi do uvođenja kriznog poreza

u

mjesto da idu promjene na bolje, one idu na gore koji je smanjio plaće svima i smanjio mirovine. Umjesto da promjene idu na bolje promjene idu na gore.

Minimalna plaća

Donesen ja Zakon o minimalnoj plaći, ali daleko od našeg zahtjeva koji je bio da minimalna plaća bude 50 posto prosječne plaće. Zakon je donesen prošle godine i minimalna plaća je bila 39 posto od prosječne plaće, a sad je 36 posto. Dakle, opet pogoršanje situacije. Od zdrastvene reforme ništa se nije dogodilo nego i dalje imamo i redove u ordinacijama i redove u bolnicama i duge liste čekanja i veću participaciju svih.

Opet ništa nije popravljeno na bolje nego na gore. U međuvremenu smo vidjeli da su i studenti prosvjedovali tražeći ukidanje troškova školarina. Školovanje je postalo luksuz koje mogu financirati roditelji

Ana Knežević svojim je otvorenim istupima o lošem položaju radnika pobudila veliko zanimanje javnosti

Intervjui

15.09.2009

7

vjede,uzrocima gopsodarske krize, položaju radnika u industriji u Varaždinu...

ojnije živjeti od rada! sa većim primanjima, što znači da djeca radnika sa manjim primanjima nikad neće imati priliku studirati.

Hoćete li podržati prosvjede seljaka I studenata koji su jednako tako najavljeni za jesen?

Da. Prosvjedi trebaju biti izraz nezadovoljstva Vladinom politikom koja umjesto da radi tako da nam svima bude bolje, ona radi tako da nam je svima sve – gore. Ako Vlada nije spremna raditi promjene koji će donositi boljitak Hrvatskim građanima onda se treba Vlada maknuti! Ili treba napraviti rekonstrukciju Vlade da u Vladu dođu najbolji stručnjaci, pa da to bude Vlada nacionalnog spasa ili jedinstva, kako ćemo je već zvati. Ili jednostavno da Vlada dadne ostavku i da se prove- Učinak djelovanja sindikata zasigorno bi bio veći da sve sindikalne središnjice djeluju zajednički du izvanredni izbori.

Onda ti radnici završavaju na pokazala da je nesposobna Izlazak iz krize mi vidimo U propast Zavodima za zapošljavanje i se nositi sa ovom kriznom na način da treba postići opći Očigledno da ovakav na- imamo opet veći broj održa- situacijom. hrvatski konsenzus i Vlada čin vođenja politike vodi vanih kategorija koje trebaju Može li se dogoditi i ono i poslodavci i sindikati. Što Hrvatsku u još veću propast. pomoć od države. Ako je ma- što je predsjednik NSH Kre- mi zapravo hoćemo? Mi smo Uvođenje kr iznog poreza nja potrošnja onda je manjak šimir Sever izjavio da: “ Pro- na zadnjem kongresu rekli vrlo će brzo pokazati svoje i u PDV-a, a PDV je osnovni svjedi mogu biti samo ispuš- da: Radnik nije roba! Da je negativne efekte, jer za onaj prihod državnog proračuna I ni ventil za nezadovoljstvo, Hrvatska ušla u jedan divlji dio novca koji se građanima onda će Vlada opet konstati- a da nakon njih, ljudi odu kapitalizam, neoliberalni kauzima s osnovice, dakle, 50, rati da u državnom proračunu kućama, a poslije toga - sve pitalizam u kojem su radnici 100, 200 ili 300 kuna kako ima još manje prihoda i Vla- ostane po starom!”? samo lako zamjenjive brojke, kome, za taj dio novca se sma- da mora poduzeti slijedeću To se može dogoditi sa pro- koje su pokazale pogubne njuje potrošačka moć svakog mjeru. Prema tome, sve su svjedima koje je organizirao posljedice, da svakog dana onog kome se uzima. Kad države u kriznoj situaciji sti- HUS. Ovi prosvjedi koje bi za- imamo sve veći broj nezase smanjuje kupovna moć, mulirale potrošnju, niti jedna jednički organzirali sindikalne poslenih, da smo zemlja sa smanjuje se potrošnja, kad država nije je destimulirala. središnjice i studenti i seljaci najmanjim postotkom zapoNaša država upravo radi to. te svi koji su nezadoovljni, slenih što znači da u Hravtskoj Dakle, smanjivanjem plaća i trebali bi pokazati i Vladi i radi svega 56 posto od onih aša vlast svojim uzimanjem kriznog poreza Hrvatskom Saboru razmjere koji mogu raditi. potezima jednostavno se smanjuje nezadovoljstva Hr vatskih Životarenje ili život? destimulira potrošnju kupovnu moć građana i time građana i njihov zahtjev za onda destimulira potrošnja. promjenama.

Europski prosjek je 70 poPremijerka Kosor javno je sto, a najrazvijenije, nordijske Prema tome u prosvjedima se smanjuje potrošnja onda trebaju sudjelovati svi oni koji poručila kako “izlazak na uli- zemlje imaju 77 posto. Naš dolazi u pitanje i proizvodnja. su nezadovoljni i prosvjedima cu nije rješenje”. Slažete li se zahtjev je da se postigne Proizvodi se, a ne troši se. U prisiliti Vladu na promjene. I Vi sa ovom konstatacijom? suglasje, da Hrvatska mora tom slučaju opet ćemo doći same promjene u njezinom Nije rješenje za nju. Jer napraviti jedan zaokret, da pred problem da prozvodni sastavu ili promjene na način očito da vlada i Sabor žive u gradimo kapitalizam sa ljudsektor mora otpuštati rad- da Vlada ode, jer sa svojim nekakvom izdvojenom svijetu skim licem u kojem će svi koji nike jer ih ne može plačati. mjerama koje poduzima je i ne vide koji su problemi! Ali žele raditi moći raditi, u koekonomski pokazatelji u Hr- jem će svi oni koji rade imati vatskoj su sve gori.Činjenica plaću od koje će zajedno sa je da se broj nezaposlenih članovima svojih obitelji moći O POZICIONIRAJU SINDIKATA povećao. Vlada je donijela nacionalni program politike lada i Sabor žive zapošljavanja i umjesto da se u izdvojenom zapošljava – ljude se otpušta.

Kakva je budućnost sin- jači i od Vladinih i od poPrema tome ta politika i taj svijetu i ne vide dobro dikata? slodavačkih onda treba program ne daju efekte. Rekli Naša država se deklarira- razgovarati o sindiklanom smo da tražimo veće plaće, probleme građana la za socijalno partnerstvo prijedlogu. Mi smo do sad da se od ovih plaća ne može i za socijalni dijalog. Bivši imali situaciju da uglavnom živjeti. Vlada je plaće smanjipremijer Sanader je go- Vlada sve predlaže i da je la. Prema tome ono sve što pristojno živjeti, u koje će svi vorio da “Socijalni dijalog sve po principu: “Uzmi ili Vlada radi je kontraproduk- oni koji se žele školovati moći nema alternative”. Mi ima- ostavi” i da se jednostavtivno za Hrvatske građane i imati besplatno školovanje, u mo gospodarsko socijalno no naši argumenti nisu Hrvatske radnike. kojem će zdravstvena zaštita vijeće na nacionalnoj razini uvažavali. To nije socijalno Znači, može se reći da je biti dostupna svima, a ne i na županjskim razinama partnerstvo, a posljedice “voda došla do grla” i da samo onima koji je mogu plau kojem sudjeluju Vlada, lošeg socijalnog partnerpotrošačka košarica neće tiiti. Kapitalizam u kojem će poslodavci i sindikati. Me- stva plačamo svi skupa. moći izdržati pritisak kri- mirovine biti takve da ljudima đutim , taj socijalni dijalog Kad je riječ o budućnosti znog poreza? osiguravaju dostojanstvenu se svodi na formalnosti da sindikata, SSSH je jedina Naravno da neće moći iz- starost, a ne da ljudi nakon se sastanci održavaju reda članica Europske konfedržati! Rekla sam već: ako odrađenog 40 - godišnjeg radi, a socijalni dijalog deracije sindikata koja je ste čovjeku uzeli 100 kuna, staža kopaju po kantama za mora biti takav u kojem su socijalni partner Europske on tih 100 kuna nema više za smeće i skupljaju plastične svi partneri ravnopravni. komisije. Od naših kolega potrošiti, morat će reducirati boce. Da bismo to stvorili poDakle, u koliko sindikat iz Bruxelessa dobivamo sva svoju potrošnju, što znači da trebno je suglasje i da svatko nešto predlaže i u koliko rješenja I uvide kako se to će košarica biti manja. radi svoj posao, te da svatko je taj prijedlog argumenti- radi u drugim europskim Kako sindikat vidi izlazak za svoj dio posla snosi i svoju ran i ukoliko su argumneti zemljama. iz krize? odgovornost.

n

Nužan socijalni dijalog

V

O MUNDUSU I VARTEKSU

Giganti na koljenima

Što je sa radnicima drvne industrije Mundus, sa otpuštenim radnicima poslovnog sustava Varteks?

Varteks i Mundus Florijan Bobić spadaju u dvije djelatnosti, dakle, tekstilnu i drvnu koje su izrazito ugrožene u Republici Hrvatskoj. I tu je Vlada predložila strategiju pomaganja i oporavka i jedne i druge industrije, a Sabor je to usvojio. Međutim, u praksi nije ništa napravljeno. Kao št se u većini slučajeva to i radi u Hrvatskoj: završi sve na papirima! Rezultat toga ne poduzimanja je činjanica da je ove godine bez posla ostalo gotovo šest tisuća radnika u drvnoj industriji, a drvna industrija je komparativna prednost Hrvatske.

Imamo 48 posto površine pod šumama i veliko bogatsvo u sirovinama koje nismo u stanju upotrijebiti doma da bi naša industrija postala izvoznik, nego izvozimo trupce koje naši susjedi Talijani i Slovenci prerađuju i nama prodaju vrlo skupi namještaj. Za Mundus Florijan Bobić znam i sama jer sam bila tamo, pa znam koji program imaju. Dakle, imaju program i za opremanje škola i za opremanje bolnica i za opremanje fakulteta. Što je vlada trebala poduzeti?

Vlada je mogla poduzeti mjere kao što su poduzele sve zemlje da stimulira proizvode domaće industrije.

Da ne uvozimo namještaj nego da se taj namještaj radi u Hrvatskoj. Što se tiče radnika Varteksove tiskare?

Oni su platili danak lošoj privatizaciji. Hrvatska je imala vrlo poguban proces pretvorbe i privatizacije u kojem je prema našim procjenama negdje oko 400 tisuća ljudi izgubilo posao!

I svo nacionalno bogatsvo koje su genaracije stvarale godinama pretvorilo se u privatne džepove. Na žalost vrlo efikasno za te koji su privatizaciju proveli i “lovu” strpali u svoje džepove i na svoje račune, a vrlo loše za radnike koji su ostali bez posla. Varteks kao najveća tvornica u tekstilnoj industriji je zapravo trebao biti jedan motor zamašnjak formiranja klastera u hrvatskoj tekstilnoj industriji i da se u Hrvatskoj proizvodi ono što nama treba. Znači, Hrvatska ima razvijen turizam i sve ono što našem tur izmu treba se moglo u našoj tekstilnoj industriji proizvoditi.

Dakle: zavjese, posteljina,

tepisi, ručnici, stoljnaci, sve ono što našim hotelima i restoranima treba. Evo, mi nemamo vlastitu proizvodnju ručnika. Slovenija ima Svilanit, mi toga nemamo. Dalje, imamo velik broj zanimanja gdje trebaju uniformu: vojsku, policiju, vatrogasce, medicinsko osoblje.

Govorite li o ciljanoj proizvodnji?

Da, jer se mogla razviti jedna proizvodnja uniformi za te ljude, a vidimo da su naše tvornice jako dobri proizvođači i jednostavno je neshvatljivo kako to da naša Vlada nije mogla pronaći način kako pomoći toj industriji da se restrukturira i repozicionira na tržištu?!

Vidjeli smo da uvozimo silnu robu, da ima puno kineske robe za koju se ustvrdilo da je loše kvalitete i da zrači.

Pa i za namještaj. Uvozni

O

ve godine u drvnoj industriji bez posla je ostalo 6 000 radnika namještaj sadrži formaldehit koji je zabranjen po našim pravilnicima, ali nikad nismo na našim granicama doživjeli, a što Njemačka sustavno radi, da takav namještaj odbijemo. Njemačka je samo prošle godine za milijun eura zaplijenila robe koja sukladno propisima ne smije ući u njihovu državu.

Mi takvo nešto nismo nikad doživjeli, nego se samo zgražamo nad činjenicama da imamo robu koja zrači, da imamo namještaj sa formaldehidom, da imamo igračke koje truju djecu.

Prema tome država je na formalnoj razini donijela neku strategiju, ali ju nije odradila. A činjenica je da imamo propast i tekstilne i drvne industrije, otpuštanje radnika, da su plaće u tim djelatnost ima najmanje i da ti ljudi žive na rubu siromaštva. A zapravo bi i jedno i drugo moglo biti zamašnjak našeg regionalnog razvoja. U koliko bi te tvornice bile po regijama ili Županijama u tom slučaju bi se ljudi lokalno zapošljavali, morao bi se razvijati obrazovni sustav sukladno potrebama i sve skupa bi doprinosilo ravnomjernijem razvoju Hrvatske, a ne da imamo ovakvu situaciju da se Zagreb metropolizirao i razvio, a sve ostale Županije tonu u sve veće siromaštvo i bijedu.

8

Život

15.09.2009

OTKRIVAMO Koliko se često i iz kojih razloga otkazuju vjenčanja i svadbene svečanosti u našem kraju

Otkazao vjenčanje zbog neudobnosti odijela?!

U Varaždinskoj županiji nema velikog broja otkazanih vjenčanja, ali dogodi se nekoliko slučajeva godišnje, a vjenčanja otkazuju i mladenci, ali i njihovi roditelji Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Otkazivanje vjenčanja ne događa se samo u filmovima već i u stvarnom životu.

Nagli prekidi

Iako ona, nasreću, nisu velikih razmjera, ugostitelji s kojima smo razgovarali potvrđuju da se nagli prekidi uoči ugovorenih datuma vjenčanja događaju i u našoj županiji.

- Imali smo jedan slučaj otkazivanja vjenčanja prošle godine zbog svađe nesuđenih mladenaca. O tome nas je došao izvijestiti mladoženja, koji je rekao da je sve “puklo”, a i vidjelo mu se na licu da mu nije bilo svejedno - otkriva naš sugovornik dodavši da je mladoženja ipak do kraja bio galantan te je bez problema platio dogovorenu akontaciju za održavanje svadbene svečanosti. Naime, akontacija se mora platiti unatoč tome što je vjenčanje odgođeno, osobito ako je odgoda “pala” u posljednji čas.

- Nama taj termin tada propada, a nemamo više vremena prodati ga nekom drugom

- objašnjavaju ugostitelji. Dakle, otkazivanje vjenčanja nije samo bolno nego je i skupo.

Zbog toga je važno dobro promisliti prije konačne odluke o dogovaranju datuma vjenčanja.

- Iz iskustva mogu reći da je bilo otkazivanja vjenčanja i tri dana prije svadbe i to iz potpuno banalnih te čak nevjerojatnih razloga - govori naš drugi sugovornik. Jedan mladoženja je, naime, tvrdio da se ne može vjenčati jer ne želi nositi odijelo! Neki parovi su pak bili zajedno i po deset godina prije vjenčanja no netom prije vjenčanja uvidjeli su da “to nije to” i otkazali svadbenu svečanost vjerojatno na zgražanje sveukupne rodbine i roditelja.

Otkazivači svadbe

No, u par navrata upravo su roditelji bili ti koji su došli otkazati vjenčanje svog sina ili kćeri. - Prije par godina imali smo jedan slučaj kada je mladenkina majka došla reći kako od vjenčanja neće biti ništa. To nam je potom potvrdio i nesuđeni mladoženja svojim dolaskom, a na kraju

i sama mladenka - ispričali su ugostitelji. U jednom su se pak drugom slučaju samo roditelji pojavili u svojstvu otkazivača svadbe, preuzimajući na sebe tu nezgodnu dužnost.

Nažalost, ima i onih tužnih

u

natoč otkazivanju svadbe zbog svađe, mladenci moraju platiti akontaciju slučajeva kada se vjenčanja otkazuju zbog bolesti mladenaca, bolesti bližnje rodbine ili pak smrtnih slučajeva.

- Sjećam se jednog para koji je došao otkazati vjenčanje zbog zloćudne bolesti mladoženje koja je otkrivena malo prije ugovorenog datuma kaže ugostitelj.

- Nikad neću zaboraviti njihova tužna lica kada su nam to došli reći - kaže sugovornik dodajući da parovi koje zadesi takva sudbina ne moraju snositi nikakve financijske troškove jer je to nešto što nisu mogli predvidjeti.

KRIza Ljudi planiraju manje svadbe zbog novčane neizvjesnosti

Neki parovi su zajedno i 10 godina, no tek uoči vjenčanja spoznaju da nisu jedno za drugo

Zbog recesije manji odaziv gostiju

U novije vrijeme i recesija je ta koja “hara” ponekim vjenčanjem pa je tako jedno vjenčanje otkazano zbog gubitka posla jednog od mladenaca.

U jednom ugostiteljskom objektu potvrdili su nam da je broj gostiju na vjenčanjima u padu zbog recesije. - Otkada je u državi recesija, ljudi planiraju manje svadbe, a

zanimljivo je i to da je odaziv gostiju na svadbe nešto manji nego prije - kaže ugostitelj.

Kaže, uobičajeno je da se na svadbu ne odazove otprilike 10 posto pozvanih gostiju, no u posljednje vrijeme nešto je veći postotak onih koji se ne odazivaju jer svima je dobro poznato da svadba itekako mnogo košta. U pojedinim re-

storanima rekli su nam pak da se mladenci koji tek sada zakazuju svadbe za godinu dana unaprijed premišljaju o sadržaju jelovnika više nego prije, no na kraju ipak zaključe - kad je bal, nek’ je bal pa svoje goste i propisno počaste. No, zauzvrat su i dalje najpopularniji svadbeni darovi - plave koverte s novčanicama.

U foto-albumu su tuđe fotografije

A buket je spreman za drugu mladenku

ZAVEDI ME, RAZVEDI ME U našoj županiji prosječno se razvodi oko 160 parova godišnje

Najmanje razvoda u Velikom Bukovcu

Gledajući od ‘99. do ‘08. najviše razvoda je bilo 2000. godine

Statističkih podataka o broju otkazanih vjenčanja nema, ali zato ima onih o broju sklopljenih brakova, ali i razvedenih. Analizirajući prethodne godine, od 1999. do 2008. godine, može se reći da se broj sklopljenih brakova kreće od 846 do 930 na godinu.

Broj razvedenih kreće se od 134 do 200 brakova na godinu. U razdoblju od 1999. do 2008. godine najviše se brakova sklopilo 1999. godine, njih 938, a najmanje 2007. godine, njih 846. Najmanje se parova razvelo 1999. godine, njih 134, a najviše već iduće godine, njih 200.

Pritom valja napomenuti da je op-

ćina s najmanje razvoda općina Veliki Bukovec, u kojoj u razdoblju od 1999. do 2008. godine čak sedam godina nije

p

rosječna dob stupanja u brak 2006. za žene je bila 26,5, a za muškarce 29,5 godina bilo nijednog razvoda. Iza nje je općina Breznički Hum u kojoj u razdoblju od pet

godina nije bilo nijednog razvoda, baš kao ni u općini Visoko. Dobro se drži i općina Klenovnik u kojoj u razdoblju od 1999. do 2008. godine nije bilo čak 4 godine razvoda.

Prosječna starost stupanja u prvi brak u Republici Hrvatskoj 2006. godine bila je dob od 26,5 godina za žene te 29,5 za muškarce.

Zanimljivo je to usporediti s godinom 1970. kada je prosječna dob stupanja u prvi brak za žene iznosila 21,6, a za muškarce 25,5 godina.

Dobna granica stupanja u brak daleko se pomaknula.

Oglasi

15.09.2009

9

13. MeÄ‘unarodni festival Ä?ipke

17.-20. rujna 2009.

GRAD LEPOGLAVA

~

~

TURISTIÄŒKA ZAJEDNICA SJEVERNO ZAGORJE TURISTIÄŒKO DRUĹ TVO GRADA LEPOGLAVE

'DQL Ä€LSNH X /HSRJODYL IzloĹžbe Ä?ipaka - Ä?ipka na crkvenom tekstilu - lepoglavska Ä?ipka na suvremenoj odjeći - Ä?ipke iz Hrvatske, Slovenije, Estonije, Belgije, MaÄ‘arske, NjemaÄ?ke, Francuske - svakodnevno od 9.00 do 21.00 h

SveÄ?ano otvaranje Festivala je u ÄŒETVRTAK, 17.09. u 17.30 sati ispred crkve BezgreĹĄnog ZaÄ?eća BlaĹžene Djevice Marije.

Zabavni program petak, 18.09. u 20.00 sati - koncert HLADNOG PIVA - SKYNYRD CROWD (predgrupa)

7. Sajam turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata subota, 19.09. i nedjelja, 20.09. od 9.00 do 21.00 sat - zabavni program uz zagorske sastave

subota, 19.09. u 20.00 sati - zabavni program uz zagorske sastave nedjelja, 20.09. u 19.00 sati - koncert ADAMA KONÄŒIĆA, VIDA BALOGA i Ĺ˝IGE MEÄ?IMURSKOGA - TAMBURAĹ KI ORKESATR KUD-a ITAS IVANEC sa solistima JASENKOM FRANC i STJEPANOM SANKOVIĆEM, te gostom RADEKOM BRODARCEM (predgrupa)

- degustacije i prodajne izloĹžbe starinskih jela i vina iz sjeverozapadne Hrvatske - prezentacija starih zanata i tradicijskih obrta - prezentacija turistiÄ?kih potencijala sjeverozapadne Hrvatske - 1. meÄ‘unarodni sajam minerala

VoĹžnja koÄ?ijom, turistiÄ?kim vlakićem, panoramski razgled Lepoglave iz zraka, lunapark za najmlaÄ‘e. Bogata ugostiteljska ponuda!

INFORMACIJE: TuristiÄ?ko druĹĄtvo grada Lepoglave tel. + 385 (0)42 770 137, gsm + 385 (0)99 200 1937, + 385 (0)98 377 941 turizam@lepoglava-info.hr ili mdrusko@gmail.com www.lepoglava-info.hr/cipka

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, VaraŞdinske Şupanije i Grada Lepoglave Generalni sponzor:

Sponzori:

Medijski pokrovitelji: VaraĹždin

10 Život

15.09.2009

REKORDERKA Dragica Kontek iz Nedeljanca vozačica s najdužim stažem u vidovečkom kraju

Proslavila 73. rođendan, a auto vozi baš svaki dan Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

NEDELJANEC – Automobilom je u posljednja tri desetljeća prošla više od 200 tisuća kilometara, a nikada nije imala prometnu nesreću ili bila kažnjena zbog prometnog prekršaja. Ovako se ukratko može opisati vozački staž Dragice Kontek, koja je po mnogočemu posebna. Ona je žena s najduljim vozačkim stažem u vidovečkom kraju: vozački ispit položila je 1975. godine i od tada je stalno u automobilu.

Vozačka iz prve!

- Imala sam tada 39 godina.

Sa mnom su u auto-školu krenule još dvije kolegice iz Varteksa, gdje sam radila 30 godina. Nije tada bilo uobičajeno da žena sjedi za volanom, no suprug i ja smo odlučili kupiti automobil, pa je to bio glavni razlog da upišem

v

ozačka dozvola je Dragici, koja ne nosi naočale, prošle godine produžena do 2014. godine auto-školu. Nije se bunio, ali nije mogao vjerovati da sam ispit položila iz prve – sa smijehom se prisjetila gospođa Dragica.

Danas je jedna od nastarijih vozačica u Varaždinskoj županiji: sa svojom Kijom Pride bez problema putuje kamo god treba iako je u ponedjeljak, 14. rujna proslavila 73. rođendan! No, nije to sve: vozačka dozvola joj je prošle godine produžena sve do 2014. godine.

- Bila sam na kontroli vida, koji je u redu i ne moram nositi naočale, pa su mi bez problema produžili vozačku.

Rekli su mi da ću je moći produžiti na još dvije godine ako budem zdrava i sposobna.

Moram priznati da sam bila iznenađena, ne znam da li će to biti potrebno – kaže 73-godišnjakinja, za koju nitko ne bi rekao da ima toliko godina.

Mijenja gume

No, tajna dobrog izgleda vjerojatno je u tome što nikada ne miruje i što je uvijek spremna na nove izazove.

Tako je bilo i 1975. godine kada je automobilom prvi put krenula na putovanje.

- U četvrtak sam položila vozački ispit, a u nedjelju sam već vozila cijelu obitelj u Zadar na more. Suprug mi je odmah prepustio da vozim, što sam prihvatila jer me nikada nije bilo strah za volanom. 80-ih godina prošlog stoljeća stalno sam hodala u šoping u Italiju.

Nije mi bio nikakav problem voziti više od 600 kilometara – otkriva gospođa Dragica.

Dok je za volanom, uvijek više pazi na druge, nego na sebe.

- Oduvijek sam iznimno oprezna kad vozim. Zahvaljujući tome izbjegla sam nekoliko sudara – kaže.

No, morali smo provjeriti zna li promijeniti gumu. Naravno da znam! Baš mi je jednom u Kr ižanićevoj pukla guma. Krenula sam je zamijeniti, ali je šaraf bio toliko čvrst da ga sama nisam mogla odšarafiti. Za pomoć sam zamolila gospodina koji je prolazio na biciklu. Začuđeno me pitao: “Kaj bute sami promijenili gumu?” Naravno, kad je on otpustio šaraf, više nije bilo nikakvih problema – sa smiješkom je prepričala Dragica.

Vozit će, kaže, tako dugo dok će biti zdrava i osjećati se sposobnom. Ne sumnjamo da će to biti još podosta godina...

Za Udrugu rezanci od 100 jaja!

tomislav makaj

Vozački ispit položila je 1975. godine i od tada nije imala nijednu nesreću, niti je kažnjena zbog prekršaja

SVESTRANA

Malo se tko može pohvaliti da njegova prabaka vozi automobil. No, upravo se s tim mogu pohvaliti praunuci Dragice Kontek, 9,5-godišnji Alan i 8-godišnja Mia. No, oni, kao i unuci Melita, Danijel i Slavko te njezine kćeri Darinka i Jasminka na Dragicu će biti ponosni i ovaj tjedan, kada će u Vidovcu biti održana Zeljarijada.

Dragica je, naime, članica Udruge žena Vidovec, pa će za potrebe predstavljanja Udruge ovaj tjedan napraviti rezance i krpice od 10 kilograma brašna i 100 jaja!

- Udrugu smo tek osnovale i želimo je promovirati. Evo, tko želi za svadbu, zabavu ili neku drugu svečanost domaće rezance i drugu tjesteninu, može kontaktirati predsjednicu Udruge Mariju Vešligaj i dogovoriti se. Željela bih pomoći Udruzi, da zaradimo kako bismo imali sredstva za humanitarne i druge aktivnosti – rekla nam je Dragica. Nakon što je 30 godina radila u Varteksu i potom 10 godina honorarno u Fotexu, posljednjih 10 godina na varaždinskom Malom placu prodaje povrće, prvenstveno radi druženja s kolegicama umirovljenicama iz 4. MO-a, s kojima često i putuje.

Nikad nisam osjećala strah za volanom, a kad vozim više pazim na druge nego na sebe, kaže Dragica

LJUBIMAC Dragica i njezin pokojni suprug prvi su auto kupili 1975.

“Stojadin” je bio odličan auto Prije više od 30 godina, kada je malokoja žena vozila automobil, Dragica Kontek je svaki dan Zastavom 101 na posao vozila i svojeg supruga, danas pokojnog Karla-Dragutina.

- Vozila sam ja zato jer sam u Varteksu radila do 13.45 sati, pa sam taman u 14 sati stigla pred “Bobić” po supruga – prisjetila se Dragica. Prvi nji-

hov automobil, koji su kupili 1975. godine, bila je upravo Zastava 101 iako su namjeravali kupiti Ladu.

- Odustali smo nakon što su nam rekli da puno troši i da nam mogu ponuditi najnoviji auto. Taj naš “stojadin” je bio odličan, vozili smo ga 14 godina, i to s jako malo kvarova – kaže Dragica.

Sve za Zeljarijadu

Zeljarijada 2009. Festival zelja u Vidovcu će biti održan od 18. do 20. rujna pod pokroviteljstvom 7Plus Regionalnog tjednika

Mega-sarma od 1.000 metara, sajam, koncerti i veselice

Nakon kušanja sarme ne propustite nagradne igre i koncerte

VIDOVEC – Kuhanjem “male sarme” i pucanjem iz kubura ovaj petak, 18. rujna, u Vidovcu će početi Zeljarijada 2009., trodnevna manifestacija koja nudi mnoštvo zanimljivih sadržaja. I ove godine će se obarati rekord: mega-sarma bi trebala premašiti duljinu od 1.000 metara! Ogromnu deliciju će članovi Udruge kuhara Varaždinske županije početi pripremati u subotu u 9.30 sati, a rezanje i podjela sarme počet će u 15 sati.

- Uz kuhanje sarme, središnji događaji ovogodišnje Zeljarijade bit će gospodarski sajam, a drugi put zaredom bit će održane Zeljarske igre, u petak za djecu, a u subotu za odrasle – najavila je Mateja

Trojko iz KUD-a Vidovec, organizatora manifestacije.

Svečano otvorenje Zeljarijade i gospodarskog sajma zakazano je za petak u 14 sati, sat vremena kasnije počet će defile udruga koje djeluju na području Vidovca, a u 16 sati na nogometnom igralištu Mala zeljarijada.

U subotu će, nakon spravljanja sarme, u 15.30 sati biti proglašenje naj-vidovečkog hajdinog gibanika, a u 16 sati počinju Zeljarske igre. U nedjelju u 8 sati počinje Sajam starih zanata i sajam poljoprivredne opreme, u 9.30 sati posjetitelji će moći pogledati defile KUD-ova i konjskih zaprega (od OŠ Nedeljanec do

crkve u Vidovcu), a od 15 sati nastupe KUD-ova u sklopu međunarodnog folklornog festivala.

Večeri su rezervirane za koncerte i veselice: u petak u 20 sati nastupaju Bojan Jambrošić i grupa Vertigo (ulaznica 20 kuna), u subotu u isto vrijeme počinje Zeljarska noć kada će goste zabavljati Ivica Pepelko, Romansa i Casablanca (ulaznica 30 kuna), a nedjelja je rezervirana za tamburaške sastave (ulaz besplatan).

Uz sve to, posjetitelje sva tri dana na depou kod benzinske postaje u Vidovcu pod šatorima očekuju zabavne i nagradne igre, a u ponudi će biti vol i delicije od zelja. (vms)

15.09.2009

Oglasi 11

12 Mozaik

15.09.2009

Zašto nema novca za Gardu?

Naša Varaždinska građanska garda je jedna od najstarijih u Europi. Po nekim novopronađenim zapisima (koje još provjeravaju) stara je 546 godina. Muškarci raznih dimenzija, ali svi rođeni Varaždinci, volonteri, zaljubljenici u svoj grad, čuvaju gradsku tradiciju; cijelo ljeto stoje pred Vijećnicom kao ukras grada.

Odore im stare više od 15 godina.

O svojem trošku ih čiste i održavaju.

Pozivaju ih iz drugih gradova da posjetom uveličaju njihove proslave, pa po poduzećima moljakaju novac kako bi prezentirali ne sebe, nego svoj grad (...). Na Špancirfestu nije bilo već tradicionalnog susreta povijesnih postrojbi. Grad nema novaca, čak golemih 35.000 kuna, a došle bi postrojbe iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Za to, naravno, nema novca, ali ima za obnovu kuhinje na Aquacityju i za bezbroj drugih

puno beznačajnijih stvari. A imamo dvojicu pripadnika viteškog reda sv. Sebastijana što se u Europi veoma cijeni. Kod nas se niti ne zna kakav značaj ima ta titula. Naravno, nema niti novaca za put na sastanak Predsjedništva Europskog saveza povijesnih postrojbi – valjda

zato jer bi trebala ići samo četvorica gardista, a niti jedan sudionik u vlasti.

Drugi izmišljaju gradske garde, a mi koji je imamo, za nas je ona «gradski kičeraj» kao što reče jedan visokopozicionirani gradski čelnik. Gospodin nadzapovjednik Garde nije se u četiri godine niti sjetio da ima Gardu, a kamoli da napravi neki sastanak s tim ljudima, da

im bar plati sok ili pivo, kad već za svaki «svetek» nose vijence po groblju. Proračun Garde planiran je za 2009. godinu u iznosu od 79.500 kuna.

Više se potroši za vozikanje službenim automobilima u privatne svrhe. Grad nema novaca da se plate potrebe Garde.

Kad bi se taj proračun i realizirao, ne bi bio dovoljan za bilo kakvu investiciju (odore, replike starog oružja, top itd., itd).

Dečki hodaju po ulici kao odrpanci s oštećenim odorama (...) Žalosno je da se neki gradski čelnici žele prvo odreći Garde, koja je, ruku na srce, više napravila za promociju grada u Hrvatskoj i u Europi od nekih čelnika (...).

Poduzmimo nešto da sačuvamo našu tradiciju - nismo je mi izmislili – ostavili su nam je u nasljeđe.

Rudica Perši, predsjednica Udruge prijatelja varaždinske građanske garde

Gradonačelniče, hvala vam od srca Baka sam stara 58 godina, koja ima unuku Ninu koja je žarko željela ići na koncert Tonija Cetinskog u sklopu Špancirfesta. Međutim, invalid sam na dvije štake s operiranom kičmom, pa ne mogu u gužvu i ne mogu stajati. Toga dana nisam mogla gledati suze u njezinim očima i, ajde, ja navečer na Špancirfest. Ljudi je bilo previše, a u toj gužvi nitko ne gleda stare ljude. Nismo

uspjele nikuda doći, samo do Starog grada, a ulaz su branili ljudi zaduženi za to. Ni moje molbe ni Ninine suze nisu ih ublažile. Kad, evo, našeg gradonačelnika Čehoka. Zamolila sam ga i on je, kao čovjek koji ima srca za maloga čovjeka, uzeo mene i moju unuku i odveo nas taman pred binu. Znate da to nije za mene, ali moja je unuka bila presretna. Zato mu se javno zahvaljujem. Ima ljudi

koji imaju i srca za maloga čovjeka. Hvala mu od srca.

Baka Marija

Sramota u centru grada Anina ulica broj 12. Tu su već 66 godina zidine kuća srušenih u 2. svjetskom ratu za vrijeme bombardiranja grada.

Zid uz ulazna vrata već je “kosi toranj” i čeka da se nekome sruši na glavu. Predlažem da se cigle prodaju pojedinačno, kao suvenir kako bi se skupio novac za novu ogradu. Grad Varaždin bi trebao riješiti tu sramotu!

Stara Varaždinka (podaci poznati redakciji)

“Vinea” u Burgenlandu Članovi Udruge vinogradara „Vinea“ iz Vinice nedavno su bili u edukativnom posjetu u austrijskoj pokrajini Burgenland. Ta pokrajina u kojoj veliki dio stanovništva čine Gradišćanski Hrvati, poznata je po vinogradarstvu i vinarstvu. Članovi Udruge posjetili su Zagersdorf, najstariju vinogradarsku općinu u Gradišću, razgledali su vinsku cestu kod Zagersdorfa te posjetili vinski podrum domaćina, gospodina Mate Klikovića, koji obrađuje više od 8 ha vinograda, a koji je ujedno i predsjednik Udruge “Tamburica Zagersdorf”. Bila je to prilika da vinogradari sagledaju austrijska iskustva, kao i promjene u bavljenju vinogradarstvom i vinarstvom koje ih očekuju prije ulaska Hrvatske u EU. Udruga vinogradara “Vinea”

Predavanje “Prozori u svemir” U utorak, 15. rujna, u organizaciji Udruge za promicanje ekološke poljoprivrede “Arka” Varaždin bit će održano predavanje pod nazivom “Novi prozori u svemir”. Cilj predavanja je bolje razumijevanje svemira, upoznavanje s novim znanstvenim otkrićima i utjecajima nebeskih tijela na našu svakodnevicu. Predavanje će održati gospodin Nikola Strah, dipl. ing. fizike s Tehnološkog fakulteta u Dortmundu. Predavanje će biti održano u Drugoj gimnaziji Varaždin, Hallerova aleja 6 s početkom u 18 sati.

Udruga “Arka”

Zagorje-Tehnobeton 13

15.09.2009

ŠKOLSTVO Predsjednik RH obišao novi dio Prve gimnazije Varaždin dograđen po JPP-u

Zagorje-Tehnobeton u važnoj je ulozi privatnog partnera Javne potrebe mladih ne mogu više čekati da bi se kvalitetno zadovoljile, upozorava Miroslav Bunić VARAŽDIN - U sklopu obilježavanja Dana Varaždinske županije, predsjednik RH Stjepan Mesić svečano je otvorio dograđeni dio jedne od najstarijih gimnazija u Hrvatskoj i regiji, Prve gimnazije Varaždin.

Dugopriželjkivano proširenje izvelo je u sklopu javno-privatnog partnerstva poduzeće TPN Varaždin, zajednička tvrtka Zagorje-Tehnobetona i Coning Inženjeringa.

Novi kvadrati

- Ako je Hrvatska rekla da želi biti zemlja znanja, onda to može postati samo onda ako ima dobro obrazovanje. Hrvatska može biti takva zemlja, ali mora znati iskoristiti svoje kapacitete. Ovaj grad i županija to su pokazali usvojivši uspješan model dogradnje škola i izgradnje sportskih objekata, zahvaljujući kojemu je pitanje srednjoškolskog obrazovanja riješeno za dugi niz godina - istaknuo je Mesić pred domaćinima, djelatnicima Gimnazije i učenicima, odnosno gradonačelnikom Ivanom Čehokom i županom Predragom Štromarom.

Dogradnjom stare školske zgrade površine 3.500 četvornih metara, Prva gimnazija dobila je dodatnih 4.100 kvadrata korisnog zatvorenog prostora te gotovo 2.000 kvadrata okoliša.

Vrijednost radova započetih u srpnju 2007. godine, a završenih u siječnju ove godine, iznosi 28,4 milijuna kuna, bez PDV-a.

- Ovo je jedan u nizu projekata nastalih na temelju javno-privatnog partnerstva u Varaždinu, i to u suradnji s Varaždinskom županijom.

Zadovoljstvo mi je da smo s Coning Inženjeringom našli zajednički interes privatnog partnerstva, kao i to da je Varaždinska županija tu pre-

poznala svoj interes. No najdraže mi je da mladi, učenici Prve gimnazije, imaju puno bolje uvjete rada sada, a ne 20 godina kasnije – istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, uoči svečanog otvorenja.

Ne može se čekati

Osvrnuvši se na dvojbe o tome je li javno-privatno partnerstvo dobar model ili nije, Bunić je upozorio da je taj model širokoprihvaćen u Varaždinskoj županiji i Varaždinu, a i Vlada RH ga je podržala tako što je sufinancirala

n

i u čemu ne treba pretjerivati, pa ni u JPP-u, veli Bunić sportsku dvoranu koju je Zagorje-Tehnobeton napravilo zajedno s Varaždinom - Javne potrebe mladih, poput obrazovnih i sportskih, ne mogu više čekati godinama da bi se kvalitetno zadovoljile.

Stoga sporenja oko toga koji je model bolji treba staviti u drugi plan u odnosu na činjenicu da smo stvorili uvjete obrazovanja koje mladi trebaju sada, a ne za 20 godna.

Hrvatska ne može više čekati na znanje – ističe direktor Zagorje-Tehnobetona.

Iako zadovoljan što je njegova tvrtka sudjelovala u ovom te nizu drugih projekata javno-privatnog partnerstva u gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji, ipak smatra da treba biti oprezan kad je u pitanju JPP. - Takvi su projekti potrebni kako lokalnoj samoupravi, tako i privatnom partneru.

Naravno, ni u čemu ne treba pretjerivati, pa ni u javno-prvatnom partnerstvu – zaključuje Bunić.

Treba žeđ za znanjem probuditi Pozdravljajući okupljene goste, profesore i učenike, ravnateljica Prve gimnazije Janja Banić posebno se zahvalila Rajki Ptiček, donedavnoj ravnateljici, koja je uložila znatan trud oko dogradnje.

- Ovoj vrijednoj investiciji nužno slijedi daljnja briga oko održavanja škole i dvorane, upozorila je Banić, ukazujući na važnost ulaganja u znanje.

Ističući da su danas puno bolji uvjeti za učenje, varaždinski gradonačelnik rekao je da se radi samo o vanjskim čimbenicima koji trebaju pobuditi žeđ za znanjem.

- Danas 65 posto učenika europskih zemalja završava gimnazijske programe, a u skandinavskim zemljama i do 75 posto. Ovo je dobar početak u tom smjeru – upozorio je Čehok te podsjetio na ulaganja Grada Varaždina u obrazovanje, posebice kroz darovanje zemljišta (visoko)školskim ustanovama. Ukazujući na to da je Varaždinska županija prva u Hrvatskoj stvorila uvjete za jednosmjensku nastavu, varaždinski župan Predrag Štromar rekao je da je to posljedica odluke donesene još prije četiri godine da obrazovanje bude prioritet.

Uz 3.500 četvornih metara stare zgrade, učenici sada imaju i novih 4.100 kvadrata

DOZNAJEMO Što je sve izgrađeno

Glavna zgrada i aneks

Predstavnici privatnog partnera

- Novi dio Prve gimnazije sastoji se od glavne zgrade i aneksa. Glavni objekt ima podrum s garderobom, strojarskim i elektro-dijelom te kuhinju s blagovaonicom. U prizemlju je glavni ulaz, dok su na prvom katu velika knjižnica te tri razreda za strani jezik s kabinetima. Drugi kat ima četiri razreda stranog jezika

i jedan razred za glazbeni te dva kabineta. Na trećem katu su dva razreda za strani jezik te razred za likovni s terasom.

Aneks ima prizemlje, prvi kat s dva razreda za fiziku i kabinetima, drugi kat s dva razreda za biologiju te treći kat gdje su dva razreda za informatiku - doznajemo od Valerijana Žimbreka, direktora TPN-a.

NEKAD I SAD Učenici varaždinske Prve gimnazije ostvaruju zapažene rezultate u zemlji i svijetu

Dogradnjom su stvoreni uvjeti za još bolje rezultate

Radovi na dogradnji zgrade varaždinske Prve gimnazije

IZDVOJENO

Varaždinska Prva gimnazija, koju su osnovali isusovci 1636. godine, od 1870. do ove godine djelovala je u staroj zgradi u Preradovićevoj ulici.

Zahvaljujući dogradnji novim prostorijama, koje su u potpunosti namještene i opremljene, stvoreni su uvjeti za jednosmjensku nastavu koju sada polazi 953 učenika iz 32 razreda.

Među njima su po četiri opće gimnazije, jedan opće dvojezične gimnazije, dvije prirodoslovno-matematičke gimnazije i jedne gimnazije u generaciji, kao i dva razreda programa međunarodne mature.

Učenici sudjeluju u razmjenama i projektnim tjednima sa srednjim školama u Austriji, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Norveškoj,

Slovačkoj i Sloveniji.

Također su aktivni u brojnim izvannastavnim aktivnostima, a posebice državnim i međunarodnim natjecanjima gdje ostvaruju zapažene rezultate.

Uz rezultate nacionalnih ispita iznad državnog prosjeka, učenici Prve gimnazije u protekle su tri školske godine na državnim natjecanjima osvojili 10 prvih mjesta, 13 drugih mjesta i 10 trećih mjesta, dok su na tri svjetske olimpijade iz kemije osvojili dvije zlatne medalje i jednu brončanu. Škola je sjedište županijskog Centra izvrsnosti iz informatike za osnovne i srednje škole za koji je kupljena najsuvremenija informatička oprema.

SPORTSKA DVORANA

Od 2007. novih 1.500 kvadrata Osim novog dijela školske zgrade, učenici Prve gimnazije od pretprošle godine imaju na raspolaganju i novu sportsko-školsku dvoranu površine 1.500 kvadrata, koju je isto izgradila tvrtka Zagorje-Tehnobeton u sklopu javno-privatnog partnerstva.

Kamen temeljac za dvoranu također je položio Stjepan Mesić koji je varaždinskim srednjoškolcima poručio da iskoriste sjajni ambijent da sutra osiguraju prosperitet ne samo sebi, nego i domovini.

14 Mozaik

15.09.2009

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

Ratnici – heroji

Ovaj dnevnik prvi puta je objelodanjen 17. – 18. studenog 2007. god, točno na šesnaestu godišnjicu pada Vukovara. Tih dana 1991. god. primili smo vijest preko lokalnog radija ‘’Velika Srbija’’ na području zapadne Slavonije gdje smo ratovali da je ‘’Pao Vukovar’’, što nas je uistinu ražalostilo, ali i ohrabrilo za daljnje ratno djelovanje.

Bilo je to godine ‘91… Hrvatsku zadesiše velike nesreće…

Da, bilo je to vrijeme kada mi Hrvatsku na križ razapinju, još nije ni samostalna ni priznata, Europa glavu okreće, a “Ameri” govore da se mogu koristiti sva raspoloživa sredstva da se očuva ono ‘’Od Vardara pa do Triglava’’, pa i vojna sila. I to mi je ta zapadna demokracija koja podržava jugosrpsko-četničko-komunistički totalitarizam, a priča o demokraciji i kapitalizmu, slobodi kretanja ideja, kapitala, slobodnom društvu itd. Da, to je bila naša istina – zbilja, a i oduzeše nam ono malo oružja što bi uskladišteno u vojnim objektima na ime Teritorijalne obrane; ali:

konzervirane već spremne odmah za djelovanje. Bila je to neobična noć. Ne znam ni kome se javiti pa upitam prvog borca, a on mi odgovori: ‘’Sad je Koščec zapovjednik, javi se njemu’’! A on pita (Koščec), tko je došel?

Habunek, odgovorim za MB 82 mm. A to si ti? Gdje si ti do sad i gdje su ti ljudi?

Pa došel sam odmah po pozivu, a i kaj sam ja znal? A i koji ljudi? Daj mi spisak mojih ljudi da se organiziram. Potražili su neke spiskove s nekih cedulja, a kad tamo samo par ljudi obučenih za djelovanje s MB 82 mm. Zadužili su i mene s puškom, bojevom municijom i vele: “Tebi bombe neće trebati, a to su ti inače ‘Kinder jaja’.”

I saznam: zapovjednik brigade (u osnivanju) i ratni zapovjednik u Varaždinu gosp. pukovnik Ivan Rukljić, ispred zapovjedništva TO gosp. Zvonko Kulaš, zapovjednik satnije Roland Koščec. Prisutni su i (nisam znao točno funkcije) Vjeran Rožić, Vlado Leskovar, Tihomir Hozmec,

13. rujan 1991.

’sretan’’ dan” Petak trinaesti, prvi puta u mene uperiše cijevi automatskog oružja s bojevom municijom na službenom putu u Križevcima. Nakon provjere identiteta pustiše me ti naoružani ljudi, (vojne i policijske uniforme), a da nisam ni znao što se sprema. Petak tog sretnog trinaestog 1991. uvečer oko 20:30 h zazvoni kućno zvono, na mojoj kućnoj adresi u južnom dijelu Varaždina gdje sam tek bio doselio prije godinu dana, otvorim vrata, a preda mnom dvoje uniformiranih ljudi: ‘’MILAN HABUNEK, hitno se javi u ratnu jedinicu u Zelendvor, ODMAH’’. Uručiše mi poziv, ja potpišem, pitaju me da li imam prijevoz i odoru (uniformu). Odgovorim: imam ‘’fiću’’, imam i uniformu od JNA i vojnu opremu, doći ću čim se presvučem. Dođi, ali nemoj nositi vojničku kapu s petokrakom. Dobro, odgovorim, doći ću čim prije mogu.

Pozdrav - Bog itd.

Iste večeri pojavim se tako ja u Zelendvoru za nekih sat i par minuta, a kad tamo čitava moja četa iz TO i to PDČ (protudiverzantska četa) s dijelom izmijenjenim i dopunjenim zapovjedništvom, ta neke i ne poznajem, prvi puta ih vidim odnosno i ne vidim jer radi samo panično svjetlo, uniformirani momci s do tada meni malo i neobičnim kapama, šiltericama na kakve i nisam navikao u rezervi do tada, (pa i nemojte zamjeriti što mi djeluju kao u Krležinom djelu „Domobran Jambrek“); u maskirnim odorama, pune okvire (spremnike) nekih automatskih pušaka, s plastičnim okvirima, bojevom municijom.

Puške navodno netom pristigle, nisu ni

Mladen Janušić, i kao veza: Vladimir Svržnjak. Zapovjednik pratećeg voda (inače po staroj formaciji su to mitraljezi, ručni bacači ili netrzajni topovi te minobacači 60 i 82 mm) gosp. Vlado Ljubotina Lukačević, ali ovaj put bez prava na zapovijedanje s MB 82 mm, što znači da smo izravno pod glavnim zapovjedništvom (Rukljić, Koščec, Kulaš). Za moralnu potporu s nama je i bio gosp. prof. Marijan Cingula. Bilo je tu i vjerojatno ostalih uvaženih ljudi koje nisam poznavao pa im se i ispričavam što ih nisam naveo. Ubrzo su mi dostavili novu maskirnu odoru, kapu s hrvatskim grbom i ostalo znamenje Hrvatske vojske (tada je to bila hrvatska zastavica s grbom koja se nosila na lijevoj nadlaktici). Presvučem se ja tako da ne odskačem od ostalih boraca, staru uniformu bacim na jedan kamion koji ionako snabdijeva pa će je ‘’zbrinuti’’.

Da, tako je počeo rat za moju domovinu u Varaždinu koju toliko volim…. a

Milan Habunek

ja tada oženjen, dvoje malodobne djece (8 god. sin i 4 godine kćerka) pa ti Milane ratuj. Ratuj protiv treće sile Europe, protiv Jugovojske (čitaj jugo-srpska soldateska potpomognuta četnicima, potpomognuta i ohrabrena svjetskom politikom itd…)

Ratuj u ratu gdje se ne zna ishod (zbog svjetske politike) i velike vojne moći Juge, iako mi dobro znamo za što se borimo: Teoretski: A što bi bilo da je Juga poslala s tada još jugoslavenskih teritorija specijalce i nas ‘’diverzante – teroriste’’ riješila? A tko to danas priznaje, cijeni ili poštuje??? Trebalo je imati hrabrosti, odlučnosti i naći ljude ‘’lavljeg

srca’’!!! Čitajte stihove pjesme ‘’Croatio iz duše te ljubim’’, Klapa INTRADE: Svake noći Boga za te molim, Pivajući kamenu i drač, Croatio ka mater te volim, Umorna si, samo mi ne plači… I tako, našli su neke spise ljudi, ali nisu baš bili svi i osposobljeni za

rad (ratovanje) s tim oruđima pa smo nekako dogovorno riješili da preuzmem ljude koji znaju raditi s tim oruđ i ma, a i dio ostalih časnih ljudi koji su znali mene ili neke ljude koji su znali raditi s tim oruđima i koji će rado biti s nama pod mojim zapov jedništvom, što je i bilo logično jer sam bio i stariji (čitaj ozbiljniji i odgovorniji jer sam imao 36 godina). I tako mi je iste noći dodijeljeno nekolicina čestitih i časnih ljudi, a to su: Ferenc Ivan – Đina, nišandžija MB 82 mm, Tomašek Antun – Haso, razvodnik iz JNA, punilac (novopečeni), Kovačević Ivica – Kobac, dodavač, Lazar Marko – donosilac, Hohnjec (ime nije zapisano) strijelac i donosilac (posuđen s položaja 6, pripadnik komandnog voda, dragovoljno s nama); ime Dražen naknadno je ustanovljeno i Tuđan Stjepan, vozač Centroprometovog kamiona, naš vozač.

14. rujan 1991.

Noć je, mi noćimo u Zelendvoru, neki vani, neki u objektu na prostirkama po klupama i po podu, uredno dajemo stražu kompletnog tzv. tabora, a i mi neki pod ceradom na kamionu (kao bit ćemo mobilniji, a i nema nas puno), kad se pročuje pitanje oko 2:30 h: “A gdje je Habunek?

Bio je do pola noći na straži sa sjeverne strane tabora, sad valjda spava. A gdje?

Pa oni su na kamionu!” A ja pitam: “Tko me traži?” A tu si? Morate ići kamionom preuzeti minobacače u Varaždin u prostorije MUP-a. Dobro, idemo. Pali makinu i mi s tim Centroprometovim kamionom putujemo po MB vozeći se kraj vojarne u Optujskoj u Varaždin da preuzmemo oruđa u prostorijama MUP-a.

BILJEŠKA O AUTORU DNEVNIKA

H

rvatski bojovnik, ratni zapovjednik na paljbenom položaju za bacače mina, MB 82 mm („KOBAC 20“) Milan Habunek, rođen je 1955. godine u Radovanu. Iako je još kao pripadnik bivše JNA imao čin dočasnika (vodnik) u Hrvatskoj vojsci nije mu priznat. Kako sam navodi - pisane su mnoge knjige o ratu i o njegovoj brigadi, snimali se spotovi za arhiv, a zaslužni se malogdje spominju. Još gore, dogodi se da se u knjizi promijeni njihovo ime kako bi se umanjila ili sakrila istina i njihova vrijednost. Je li to slučajno ili namjerno, ne zna. Stoga je odlučio na ovaj način progovoriti.

Oglasi 15

15.09.2009

pokrov i pribor: TONDACH, BRAMAC, CREATON, MEDITERAN, GERARD rezana građa: BRODSKI POD, LAMPERIJA, OSB PLOČE

stolarija: KLI, VELUX, FAKRO

fasade i žbuke: ROFIX, JUB

materijal za vodovod i kanalizaciju

opekarski proizvodi: UNIPOR, YTONG

gipsane ploče i pribor: KNAUF

građevinsko željezo i armatura

popusti do

40%

POSEBNA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPOVA

• JUPITER • SATURN • VENERA • KONTINENTAL PLUS • CARMEN • MEDITERAN • BIBER • BIBER UTORENI

PO AK SEB CI NA JA

HRVATSKA

PJ Kneginec, Toplička bb, 42204 Turčin; tel: 042/653-190 PJ Cerje, Cerje Nebojse 2, 42243 Maruševec; tel: 042/209-660 PJ Lepoglava, Čret bb, 42250 Lepoglava; tel: 042/791-070 prodaja@knegingrad.hr www.knegingrad.hr

ST AK ALN CI A JA popusti do

40%

16 Znanost i ekologija

15.09.2009

DOZNAJEMO Pred donošenjem Plan gospodarenja otpadom Grada Varaždina

IZDVOJENO

Interventno zbrinjavanje nužno jer balirani otpad opasno prijeti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Grad Varaždin na dobrom je putu da bude među prvim sredinama koje imaju plan gospodarenja otpadom. Nacrt prijedloga, koji je izradila zagrebačka tvrtka APO, predstavljen u četvrtak na kolegiju varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka.

Dugoročno - Piškornica?

- Još prije dvije godine krenuli smo u izradu plana, ali nismo ga mogli dovršiti prije nego što je Varaždinska županija napravila svoj plan, budući da je nužno poštivati hijerarhiju. Sada kada postoji županijski plan, a ustrojeno je i Gradsko vijeće, nema razloga da posao na donošenju plana ne privedemo kraju – rekao je u uvodu Čehok.

Smanjivanje smeća kroz njegovo selektiranje, recikliranje i obradu, kako je naglasio direktor APO-a Damir Subašić, glavni su ciljevi varaždinskog plana gospodarenje otpadom čiji je prijedlog napravljen sukladno Strategiji gospodarenja otpadom RH i svim ostalim zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na tu problematiku.

- Osnova plana je koncept integralnog sustava gospodarenja otpadom koji nastaje na području grada Varaždina. Želimo prije svega kroz selektiranje spriječiti nastajanje nepotrebnih količina otpada, a stvarni otpad iskoristiti i zbrinuti, odnosno sanirati ukoliko postoji od ranije – upozorio je Subašić.

S obzirom da regionalni centri za gospodarenje otpadom čine okosnicu državnih, kao i županijskih planova gospodarenja otpadom, ta zamisao je i temelj varaždinskog plana.

Tomislav Makaj

Regionalnog centra u Piškornici neće biti još pet godina, pa je trebalo osmisliti interventno rješenje za aktualan problem 62 tisuće tone baliranog smeća u Brezju Naime, budući regionalni centar za gospodarenje otpadom u Piškornici, odnosno Koprivničkom Ivancu, navodi se kao mjesto dugoročnog zbrinjavanja varaždinskog komunalnog otpada, a zbog toga se planira izgradnja pretovarne stanice, sortirnice i bioplinskog postrojenja na Motičnjaku.

Interventno - Brezje II.

- Međutim, prema informacijama s kojima raspolažem, regionalnog centra za gospo-

k

ao lokacija za MBO u prijedlogu Plana navodi se Brezje II. darenje otpadom u Piškornici neće biti idućih pet godina.

Budući da bale u Brezju sasvim sigurno ne mogu toliko izdržati, što svakodnevno može vidjeti, a još više osjetiti, trebalo je osmisliti i interventno rješenje za aktualan varaždinski probelm 62 tisuće tone baliranog smeća u Brezju – naglasio je Subašić, dodajući da će još biti nužno sanirati i manja divlja odlagališta.

Kao rješenje naveo je mehaničko-biološku obradu koja bi se provodila idućih pet godina, a osim bala, u postrojenju na lokaciji Brezje II. obrađivao bi se i novi otpad koji bi pristizao tijekom tog razdoblja.

- Nakon adekvatne mehaničko-biološke obrade, ostaje samo 30 do 35 posto ulazne količine otpada, a i taj ostatak je inertan, nema mirisa ni drugih štetnih utjecaja na okoliš, pa se može iskoristiti kod sanacije postojećih odlagališta ili druge svrhe – pojasio je direktor APO-a, tvrtke specijalizirane za poslove zaštite okoliša.

Bale smeća u Brezju ne mogu izdržati još pet godina, što se svakodnevno može osjetiti

- Za Varaždin nudimo dva rješenja, jedno sustavno i dugoročno, koje toliko ne kasni koliko ga Varaždin ne može dočekati jer su bale predugo u Brezju. To apsolutno nije prihvatljivo. Stoga Varaždin mora krenuti sam u drugo, interventno rješavanje komunalnog otpada jer, s jedne strane, nitko nije spreman prihvatiti njegove bale, odnosno tekući otpad, a s druge strane regionalni centar za gospodarenje otpadom ne uspostavlja se brzinom koju zahtijeva aktualna situacija u Brezju - tvrdi direktor APO-a Damir Subašić.

Za zbrinjavanje bala, kako dodaje, nužno je primijeniti najnovija rješenja i tehnologiju.

- To znači da se njihov sadržaj ne može samo tako odlagati jer već sada Hrvatska ima oko dvije tisuće odlagališta.

Umjesto tako, bale treba obraditi kroz mehaničke i biološke postupke kako bi se dobio iskoristivi dio, kao što je staklo i metal, te inertan ostatak, odnosno gorivo iz otpada. Pri tome je naročito važno da se bale obrađuju u posebno zatvorenim halama s podtlakom i filterima jer nakon otvaranja iz njih se širi vrlo neugodan miris - upozorava Subašić, dodajući da bi se sve bale mogle obraditi za dvije do tri godine.

DVOJBA Je li odvoz otpada na MBO u Koprivnicu (ne)racionalan

Zbog prijevoza skuplje i do 20 posto!

- Prema informacijama koje sam dobio od Friščića, kada se i izgradi Regionalni centar za gospodarenje otpadom u njegovom rodnom Koprivničkom Ivancu, tamo neće biti ništa osim mehaničko-biološke obrade. Ako to znamo, već sada se nameće pitanje kakvog smisla ima voziti otpad iz Varaždina i Varaž-

dinske županije, a još više iz Krapinsko-zagorske? Naime, samo prijevoz iz Varaždina poskupljuje obradu otpada i do 20 posto, a gdje su tu još specijalna vozila koja bi naš otpad trebala voziti u Koprivnicu koja bi iskorištavala naše smeće i na tim poslovima još dodatno prihodovala - zapitao je Čehok.

I TOGA IMA Višegodišnji problem 62 tisuće tona baliranog smeća odloženog u Brezju pred konačnim rješenjem

Obrada bala kreće početkom iduće godine

Predstavljanje nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom

Za bale dvije do tri godine

- Sustavni Plan gospodarenja otpadom naša je zakonska obveza. Napravili smo ga među prvima u državi, no trebali smo čekati usklađenja sa županijskim planom, tako da je naš plan bio do sada samo u radnoj verziji naglasio je varaždinski gradonačelnik nakon predstavljanja nacrta prijedloga Plana gospodarenja otpadom.

- Radimo na sanaciji bala u Brezju jer, kako upozoravaju i stručnjaci poput direktora APO-a, Piškornica nije izgledna u idućih pet godina, a Varaždinska županija nije napravila svoj model, odnosno centar koji bi se mogao odmah koristiti. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego da se sami pobrinemo

za svoj otpad, i to ne samo u Brezju, nego i divljim odlagalištima jer primjerice nemamo odlagališta građevinskog otpada - upozorio je Čehok.

Konkretni pomaci u interventom rješenju zbrinjavanja bala, kako je najavio, trebali bi se vidjeti do kraja ove ili početkom iduće godine.

- Građani će najbolje vidjeti što je dogovoreno s privatnim partnerom početkom iduće godine kada će početi s radom postrojenje za MBO. Većina strojeva je nabavljena, a sada se radi potrebna infrastruktura za postrojenje rekao je varaždinski gradonačelnik govoreći o rješavanju bala u Brezju.

D. Subašić, direktor APO-a

TROŠKOVI

Do 2012.

- 150 milijuna Prema prema Planu gospodarenja otpadom u vremenskom razdoblju od 2009. do 2012. za sve radnje i projekte gospodarenja otpadom trebalo bi utrošiti 150 milijuna kuna.

- To su ukupni troškovi gospodarenja otpadom na gradskom području, što nije puno ako uzmete u obzir količine otpada koje nastaju, a posebice količinu koja je sada u Brezju. Osim toga, to nisu sredstva koje će platiti samo građani Varaždina - istaknuo je Čehok.

Poslovni svijet 17 /Mario Golenko

15.09.2009

UZ DAN ŽUPANIJE

Nagrade Cesti, VABA-i i Drvodjelcu

“Spa Golfer Hotel” ima 320 kreveta, a u sklopu hotela nalazi se kongresni centar za 500 osoba, kao i luksuzni wellness centar na 1.800 kvadrata

PRIMJER Predsjednik RH otvorio “Spa Golfer Hotel” u Sv. Martinu na Muri

Veliki iskorak u kvaliteti

Zahvaljujući green field investiciji, koja je jedna od najvećih u Hrvatskoj, napravljen je veliki iskorak u kvaliteti ponude koji je popraćen i adekvatnom promjenom marke u Spa & Golf Resort Sveti Martin programima.

Uz hotel, izgrađeni su golf tereni s devet rupa koji među prvima u Europi imaju grijane greenove od umjetne trave.

Tu je i nova sportska dvorana pogodna za pripreme profesionalnih sportaša, ali i sportski užitak rekreativnih sportaša.

Dvorana ima teren s pomičnim tribinama, vrhunsku teretanu, dvoranu za fitness ili borilačke sportove.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

SVETI MARTIN NA MURI Vjerujem da će ovaj hotel biti zanimljiv domaćim i stranim gostima te da će se investicija brzo isplatiti, istaknuo je u petak predsjednik Stjepan Mesić prilikom posjete Svetom Martinu na Muri gdje je svečano otvorio “Spa Golfer Hotel” s četiri zvjezdice.

Golf tereni i dvorana

Završetkom luksuznog hotela sa sportskom dvoranom i golf terenom, zaokružen je najveći ovogodišnji projekt u kontinentalnom turizmu u koji je s ranijim investicijama uloženo više od 300 milijuna kuna, a zapošljava 200 ljudi.

- Zahvaljujući ovoj green field investiciji, koja je jedna od najvećih u Hrvatskoj, napravljen je veliki iskorak u kvaliteti ponude koji je popraćen i adekvatnom promjenom marke u „Spa & Golf Resort Sveti Martin“, upozorio je Rudolf Radiković, predsjednik Uprave tvrtke Toplice Sveti Martin, govoreći o novom hotelu i pratećim sadržajima.

Polovica svih noćenja

Rudolf Radiković i Stjepan Mesić

”Spa Golfer Hotel” ima 320 kreveta, odnosno 151 moder-

u

kupno uloženo više od 300 milijuna kuna no opremljenu sobu i 6 suitea.

U sklopu hotela nalazi se kongresni centar za 500 osoba, kao i luksuzni wellness centar na 1.800 kvadrata s modernom opremom i holističkim

- Broj noćenja u Međimurskoj županji porastao je za gotovo četiri puta zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima u bazenski i apartmanski kompleks, koji ostvaruje preko 50 posto noćenja u Međimurskoj županiji - istaknuo je Radiković tijekom svečanog otvorenja kojemu je bio nazočan i ministar turizma Damir Bajs.

U Svetom Maritnu u tijeku je izgradnja 20 luksuznih vila, namijenjenih za prodaju, a planira se izgradnja i drugoga hotela te zabavnog centra.

Nakon završetka ove posljednje faze, kapacitet Resorta bit će oko 1.000 kreveta te 200.000 noćenja godišnje.

PREDSJEDNIK RH U varaždinskim tvrtkama

“Sjajno se posluje s obzirom na prilike”

Varaždinsko gospodarstvo, sjajno posluje, posebno ako se uzmu u obzir uvjeti koje danas imamo, istaknuo je u četvrtak predsjednik Stjepan Mesić prilikom boravka u Varaždinskoj županiji.

U Metalskoj industriji Varaždin Mesić je upoznat s poslovnim rezultatima ostvarenim usprkos globalnoj krizi, ali i problemima s kojima se tvrtka susreće.

- Apeliramo da se poduzmu sve raspoložive aktivnosti na zaštiti domaćih proizvoda uključujući i postupak javne nabave, čime će se pozitivno djelovati na rješavanje problema cjelokupnog hrvatskog proizvodnog sektora - istaknuo je Zoran Šantek, predsjednik Uprave MIV-a, dok je Mesić ustvrdio da se u Hrvatskoj događa

ZONA KNEGINEC Mesić s radnicima MIV-a

paradoks jer domaće tvrtke trebaju pribaviti inozemne ateste, dok se istovremeno od stranih to ne traži.

Mesić je posjetio i PS Vindija, tvornicu fotonaponskih panela Solvis, kao i varaždinski Tehnološki park gdje mu je uručena 3d replika dvovrate gitare glazbenika i inovatora Ivana Padovca.

JAVNI RADOVI Umjesto 41 osobe, u županiji zaposleno čak 109 ljudi

Veliki interes za 2.700 kuna mjesečno

Općina Sračinec je uz pomoć Zavoda zaposlila desetero ljudi

Na javnim radovima u Općini Sračinec će sve do kraja godine biti zaposleno desetero osoba, koje obavljaju poslove značajne za cijelu općinu, a ujedno za to mjesečno dobivaju 2.760 kuna plaće. U cijeloj Varaždinskoj županiji na javnim je radovima ove godine zbog velikog interesa, umjesto 41 osobe,

zaposleno njih 109. Riječ je o dugotrajno nezaposlenim osobama, koje su zahvaljujući ovom programu zasnovale radni odnos na određeno vrijeme, od lipnja do prosinca. Program putem varaždinskog Zavoda za zapošljavanje financira država u 100-postotnom ili 75-postotnom iznosu, a ostatak daju

VARAŽDIN – Svojom proaktivnom politikom i otvorenošću u suradnji, VABA banka značajno doprinosi ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i drugim stranim državama, navodi se u obrazloženju nagrade za doprinos ugledu i promociju Varaždinske županije koju je povodom Dana županije primio predsjednik uprave Igor Čičak.

Za iznimna postignuća kao pojedinac nagrađen je Đuro Podvezanec, predsjednik uprave Ceste Varaždin, čiji su prihodi lani porasli za trećinu u odnosu na 2007., a dobit mnogostruko više.

Uz kirurga Branislava Kocmana, za iznimna postignuća nagrađen je i ivanečki Drvodjelac, i to kao kolektiv.

- U vremenu kada drvna industrija u Hrvatskoj i široj regiji proživljava teške trenutke, Drvodjelac izvozi u zemlje zapadne Europe 97 posto proizvodnje, uglavnom masivnog namještaja svih vrsta, čime postaje vodeća drvoprerađivčka tvrtka ne samo sjeverozapadne Hrvatske, već i naše države – navodi se u obrazloženju nagrade Drvodjelcu koji je, kako ističe u obrazloženju predsjednica Županijske skupštine Dubravka Biberdžić, s više od 200 zaposlenika nositelj gospodarskog razvoja ivanečkog kraja.

jedinice lokalne samouprave.

- Prva smo općina koja je krenula s javnim radovima, jer smo odmah prepoznali da je riječ o programu za opće dobro.

Zanimanje je bilo tako veliko da smo morali obavljati čak i selekciju - rekao je načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec. (vms)

Gradi se cesta za Lumini GORNJI KNEGINEC - U poduzetničkoj zoni Kneginec Cesta Varaždin privodi kraju radove na izgradnji prilazne ceste i komunalne infrastrukture za potrebe izgradnje i rada trgovačkog centra Lumini. Naručitelj radova u dužini 500 metara je Poduzetnička zona Kneginec, a njihova je vrijednost 2,5 milijuna kuna.

Za izgradnju komunalne infrastrukture u zoni kneginečko Općinsko vijeće je tvrtki Poduzetnička zona odobrilo pomoć od 2,3 milijuna koji će se isplatiti iz bespovratnih 2,5 milijuna kuna dobivenih od Ministarstva gospodarstva za opremanje zone.

18 Oglasi

15.09.2009

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije su naš imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, na njihovom znanju, predanosti i želji za uspjehom. Za naš i pogon šivaone u Trnovcu traže se:

ŠIVAČI m/ž Od kandidata očekujemo: • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja ZA KANDIDATE KOJI SE PRIJAVE BEZ RADNOG ISKUSTVA • vršimo obuku uz stručan nadzor Ukoliko postanete član našeg tima nudimo Vam: • redovita primanja • organizirani autobusni prijevoz • najmodernija postrojenja, opremu, automate za tople i hladne napitke • stimulativnu radnu atmosferu Molbu s kratkim životopisom dostaviti na adresu ili molbu dostaviti direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark. com ili sa zamolbom doći osobno u kadrovski odjel na adresu u Trnovec.

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-692 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

provest život Tražim ženu za mog života, a želi biti sunce koj u žen Tražim metara i tisuće ne milijune kilo me od na alje ud dina. svjetlosnih go

Tražim to plinu mog života, a želi biti sunce Tražim ženu koj ne kilometara. liju mi ne me udaljena od

ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo sexa ovim isključivo radi 35g čko de an Zgod snažnu ženu zito mišićavu i vim putem traži izra go ovoljiti svim nje koja je voljna ud čudnovatim). im on i (pa a željam g života Tražim ženu mo u u dobi a traži stariju žen poradi Dečko 28 godin grada Zagreba iz a din go 45 od 40 do e. Volim e i intimne vez iljn ozb ja, žen dru nu i ozbiljnu ako želiš intim iskusne žene pa se na moj oglas mi i jav m no vezu sa me moje e-mail neispravnosti pismom, zbog adrese molim.

dušu Tražim srodnu jnu ncuz traži ozbil Fra tan Šarman ji čvrsto ko m sa tik an vezu. Rom bro Volim izlaziti. Do stoji na zemlji.

Svojoj . an ret ok i n sam opremlje nost užit ću svu udob srodnoj duši pr pljivo str Ne ta. ije sv i sigurnost ovog ima! u Renault salon vas očekujem

život Tražim ženu za jboljim n gospodin u na Tražim bilo DDobro situira itekt. zanimanju arh po a, am din go koja bi htjela lude provode i divlje kakvu ženu za zajedno nježne ti ves pro te putovati u! vet kre u e sat

Prosječna potrošnja: 4,4 - 6,0 l/100 km. Emisija CO2: 115 - 143 g/km. Slika je simbolična.

ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo sexa ovim isključivo radi 35g čko de an Zgod snažnu ženu zito mišićavu i vim putem traži izra go ovoljiti svim nje koja je voljna ud ane sexi igrice. str joj u nis i a željam ženu Tražim iskusnu u u dobi a traži stariju žen poradi Dečko 28 godin grada Zagreba iz a din go 45 od 40 do e. Volim e i intimne vez iljn ozb ja, žen dru nu i ozbiljnu ako želiš intim iskusne žene pa se na moj oglas mi i jav m no vezu sa me moje e-mail neispravnosti pismom, zbog adrese molim.

život Tražim ženu za jboljim gospodin u na Tražim bilo Dobro situiran imanju arhitekt. zan po a, am godin koja bi htjela e vod pro e lud kakvu ženu za žne i divlje vesti zajedno nje putovati te pro u! vet kre u sate

ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo sexa ovim isključivo radi 35g čko de Zgodan snažnu ženu zito mišićavu i izra ži tra tem pu govim ovoljiti svim nje koja je voljna ud željama.

og muškarca Tražim ozbiljn Tražim živim u Zadru.

Doktor, 42 god, za povremeno bilnog muškarca ozbiljnog i sta anje! lov mi i je žen dru

og muškarca Tražim ozbiljn Tražim živim u Zadru. povremeno Doktor, 42 god, g muškarca za no bil sta i og ozbiljn anje! druženje i milov osobu Tražim veselu mog života, a želi biti sunce Tražim ženu koj metara. ne milijune kilo me od na alje ud og muškarca Tražim ozbiljn Tražim živim u Zadru. povremeno Doktor, 42 god, g muškarca za no bil sta i og ozbiljn anje! lov mi i je žen dru ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo ovim čivo radi sexa lju isk 35g čko žnu ženu Zgodan de mišićavu i sna zito izra ži tra putem govim ovoljiti svim nje koja je voljna ud

Tražim toplinu mog života, a želi biti sunce tara.

Tražim ženu koj milijune kilome ne me od na udalje ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo radi sexa ovim 35g isključivo ženu Zgodan dečko šićavu i snažnu mi zito izra ži vim putem tra ljiti svim njego ovo ud jna vol je koja željama.

željama.

dušu Tražim srodnu iljnu vezu. ncuz traži ozb Šarmantan Fra na zemlji. koji čvrsto stoji i okretan.

Romantik sam sam opremljen bro Do . ziti Volim izla svu udobnost duši pružit ću oj dn sro joj vas Svo pljivo g svijeta. Nestr i sigurnost ovo nault salonima! očekujem u Re

35 godina Tražim ženu, do u, zanosnu e traži stariju žen nu za Dečko 22 godin nazora i sprem eto svj h rni de plavušu, mo u. vez u ozbiljn život Tražim ženu za jboljim gospodin u na o Dobro situiran itekt. Tražim bil zanimanju arh godinama, po a bi htjela koj e vod lude pro za u lje žen div vu i kak žne vesti zajedno nje putovati te pro sate u krevetu!

ženu snažnu stariju Mišićavu, vrlo sexa ovim isključivo radi 35g čko de Zgodan snažnu ženu zito mišićavu i izra ži tra tem pu govim ovoljiti svim nje koja je voljna ud željama.

og muškarca Tražim ozbiljn Tražim živim u Zadru.

Doktor, 42 god, za povremeno bilnog muškarca ozbiljnog i sta je! an lov mi i je družen Tražim toplinu mog života, a želi biti sunce Tražim ženu koj ne kilometara. liju mi ne me udaljena od

ženu Tražim iskusnu u u dobi a traži stariju žen radi Dečko 28 godin da Zagreba po gra iz a din go od 40 do 45 Volim i intimne veze. e iljn ozb ja, iljn družen nu i ozb u ako želiš intim iskusne žene pa na moj oglas se mi i jav m vezu sa meno moje e-mail neispravnosti pismom, zbog adrese molim.

AUTOCENTAR KOS, 18, u Tražim ženCehovska iljniju ženu dina) traži ozb i rad Momak (20 go čja dru po Riječkog Varaždin, tel: 403-300. laze i do 50 godina s veze. U obzir do ženja i intimne dina

35 go Tražim ženu, do u, zanosnu www.renault.hr e traži stariju žen Dečko 22 godin zora. na eto svj h rni plavušu, mode

dru i. nju skloni parov eksperimentira rca

ozbiljnog muška

Tražim Tražim živim u Zadru.

NEKI SU OGLASI SUDBONOSNI. meno Doktor, 42 god, ženu u škarca za povre usn isk žim Tra i stabilnog mu dobi od og u iljn u žen ozb riju traži staCLIO iSTORIA S iKLIMOM a je! din an go lov RENAULT 28 mi Dečko ba rad druženje a iz grada Zagre 40 do 45 godin VEĆ DANAS VAŠ ZA 60.900 kn UZ RENAULT FINANCIRANJE

dušu Tražim srodnu iljnu vezu. ncuz traži ozb Šarmantan Fra na zemlji. koji čvrsto stoji i okretan.

Romantik sam sam opremljen bro Do . ziti Volim izla svu udobnost duši pružit ću oj dn sro joj vas Svo pljivo g svijeta. Nestr i sigurnost ovo nault salonima! očekujem u Re Tražim crnku djevojku, vitku d, traži mladu Momak, 25 go a. zor na eto svj h crnku, moderni cu Tražim partneri jboljim gospodin u na o Dobro situiran itekt. Tražim bil zanimanju arh godinama, po e koja bi htjela vod pro e lud za kakvu ženu žne i divlje vesti zajedno nje putovati te pro sate u krevetu! život Tražim ženu za jboljim gospodin u na o Dobro situiran itekt. Tražim bil zanimanju arh po a, am din go koja bi htjela e vod pro e lud kakvu ženu za žne i divlje vesti zajedno nje putovati te pro u! vet kre u preporučuje e sat

Crna kronika 19

15.09.2009

STRAH Roditelji osnovaca iz Boškovićeve 1 i 3 u Varaždinu upozoravaju:

VLAK JE (BIO) BRŽI

Cesta opasna po život

Stradao vozač kombi-vozila

Djeca do semafora na raskrižju Boškovićeve i Međimurske moraju hodati tik uz automobile i kamione, jer se uz kolnik nalazi ograda u privatnom vlasništvu. Alternativni put je trostruko duži siniša sović

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Već osmu godinu svaki dan strepim hoće li moje kćeri sigurno stići u školu – kaže Sanja Valent-Vugrinec, koja nam se javila u ime stanara iz zgrada u Ulici Ruđera Boškovića 1 i 3 u Varaždinu. Njezine kćeri pohađaju 1. osnovnu školu, starija je krenula u osmi razred, a mlađa u treći. Na putu do škole kritična dionica jest ispred same zgrade: djeca do semafora na raskrižju Boškovićeve i Međimurske ulice moraju hodati tik uz automobile i kamione jer se, umjesto nogostupa, uz kolnik nalazi ograda u privatnom vlasništvu. Riječ je o iznimno prometnom rakrižju, posebice prije 8 sati kada djeca idu u školu, a odrasli na posao automobilima i biciklima.

- Bojim se ovuda hodati zato

r

oditelji: već godinama svi znaju za opasnost, ali ništa nije poduzeto jer sam vidjela nekoliko sudara, a i zato što mi je jednom za ogradu zapela kosa, a drugi put kišobran – rekla nam je Antonela Vugrinec, učenica 3. razreda.

Na opasnu dionicu roditelji djece iz Banfice upozoravaju

PODRUTE – U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila kod Podruta u noći s petka na subotu, na mjestu događaja poginuo je 62-godišnji vozač kombi-vozila.

Vozač je prelazio pružni prijelaz u vrijeme kad su bili spušteni polubranici, a na njegov je kombi naletio putnički vlak, izvijestili su iz PU varaždinske u vezi nesreće koja se dogodila u 2.50 sati.

Stradali vozač je 11. ovogodišnja žrtva na prometnicama Varaždinske županije, dok je u isto vrijeme prošle godine varaždinska policija evidentirala 22 smrtno stradale osobe u prometu.

Roditelji svaki dan strepe hoće li Tea Došen i Antonela Vugrinec zdrave stići u školu. Antonela se boji jer joj je na ogradi zapela kosa

već godinama, no ništa se nije promijenilo. - Upoznati smo s time da je parcela uz cestu u privatnom vlasništvu te da vlasnik Gradu Varaždinu ne želi prodati ili ustupiti dio posjeda za gradnju nogostupa.

Međutim, nije nam jasno zašto nisu ispitane druge mogućnosti. Zar nije moguće proširiti cestu na suprotnu stranu, gdje je nogostup, ali i zelena površina – pita se Sanja Valent Vugrinec.

Ogorčen je i njezin susjed Željko Došen. - Da bi naša djeca sigurno stigla do škole, morala bi proći trostruko duži put.

Pretrčavati preko ceste na drugu stranu, gdje je nogostup, još je opasnije od hodanja kraj automobila. Zato bi prvo morali ići u smjeru suprotnom od škole, do raskrižja sa Špinčićevom, tamo prijeći cestu preko zebre i po nogostupu se vraćati do semafora nasuprot Vindije – kaže otac dvije kćeri,

koje polaze 6. i 4. razred.

Raskrižje straha

No, opasno je i samo raskrižje Boškovićeve i Međimurske ulice, kroz koje na putu do 1.

OŠ svaki dan prolazi veliki broj đaka iz cijele Banfice. Čekate li zeleno svjetlo na semaforu nasuprot Elcona, prijeti vam opasnost od automobila koji skreću desno iz Boškovićeve.

Vozači moraju biti posebno oprezni, jer pješake ugledaju

tek nakon skretanja.

- Posebno nas je ogorčilo kada su dva tjedna prije početka nastave kod semafora počeli radovi. Znakovi i ograde bili su elegantno smješteni uz cestu i semafor, što je otežavalo kretanje odraslih, a da ne govorimo o djeci. I što je napravljeno?

Asfaltiran je dio nogostupa oko semafora – navodi Sanja Valent-Vugrinec i pita se vode li čelni ljudi Grada Varaždina doista brigu o djeci.

ODGOVOR U Gradu ne mogu riješiti imovinsko-pravne odnose

Izmještanje ceste – mogućnost Na dionici Boškovićeve ulice od stambenih zgrada na broju 1 i 3 do raskrižja s Međimurskom ulicom nogostup nije izgrađen zbog privatnog objekta kraj ceste, potvrdio je Roberto Krajcer iz gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline.

- Grad Varaždin je više puta pokušao riješiti imovinsko-

Osim djece, u opasnosti su i biciklisti

pravne odnose, ali je to, nažalost, nemoguće – rekao je Krajcar. Je li cestu moguće izmjestiti na suprotnu stranu, gdje ima dovoljno prostora budući da se između nogostupa i kolnika nalazi zelena površina, kao što predlaže Sanja Valent-Vugrinec iz Boškovićeve? - Riječ je o županijskoj cesti, pa je to pitanje u nadležnosti Župa-

nijske uprave za ceste – ogovorio je Krajcer. Pitanje smo proslijedili ravnatelju ŽUC-a Tomislavu Osonjačkome.

- Dosad nismo razmatrali takvu mogućnost, a niti smo primili sličan prijedlog. No, u svakom slučaju, izaći ćemo na teren i zajedno s Gradom Varaždinom razmotriti je li takvo rješenje moguće – rekao je Osonjački.

“PALI” MEĐIMURCI

Po amfetamine na Banficu VARAŽDIN – Protiv Nine Drče (24) iz Čakovca te Matije Bekina (28) i Dalibora Lečeka (24) iz Strahoninca, otvorena je istraga jer se osnovano sumnja da su počinili kaznena djela zlouporabe droga, točnije neovlaštenog posredovanja u kupnji i posjedovanja.

Nakon što ga je nazvao Bekin radi nabave amfetamina, Drča je zajedno s njim i Lečekom automobilom došao do Banfice gdje je od nepoznate osobe kupio 8,1 gram amfetamina za 400 kuna koji je dobio od drugooptuženog i trećeoptuženog. Osim toga, Drču se sumnjiči zbog posjedovanja 1,5 grama marihuane.

SLUČAJ ŠEMOVEC

DROGA IH ZBLIŽILA Mladi Hrvat i Nijemac sumnjiče se za zlouporabu droga

Sjemenke unio iz Austrije

VARAŽDIN - Zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela zlouporabe opojnih droga, podnesen je istražni zahtjev protiv 21-godišnjeg njemačkog državljanina i 23-godišnjeg hrvatskog državljanina.

Osnovano se sumnja da su u srpnju ove godine u stanu njemačkog državljanina posijali i uzgajali stabljike indijske konoplje uz uporabu neonskih svjetiljki te da su radi daljnje prodaje držali više komada amfetamina ukupne težine 75,6 grama, marihuanu ukupne težine 35 grama i više sjemenki indijske konoplje, izvijestilo je Županijsko državno odvjetništvo.

VARAŽDIN – Protiv 40-godišnjeg bivšeg branitelja koji je uzgajao indijsku konoplju u Šemovcu, Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je istražni zahtjev zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe opojnih droga, nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari te izbjegavanja carinskog nadzora.

Naime, sumnja se da je u studenom prošle godine iz Austrije unio sjemenke indijske konoplje radi proizvodnje marihuane za prodaju.

Nakon dvojca, „pala“ još i trojica Uz to, osnovano se sumnja da je njemački državljanin, protiv kojeg je određen pritvor zbog opasnosti od bijega i utjecaja na svjedoke, od srpnja

u

stanu Nijemca uživala se droga gotovo svakodnevno od srpnja gotovo svakodnevno davao na uživanje i omogućavao uživanje opojnih droga većem broju osoba.

U stanu mladog Nijemca, kako je izvijestio načelnik kriminalističke poli-

cije Darko Jurčec, pronađeno je devet stabljiki indijske konoplje u rastu, 35 grama marihuane, 23 PVC smotuljka s amfetaminima, 105 sjemenki indijske konoplje te dvije nargile.

Policijski službenici nastavili su obradu te su pretražili stan i 28-godišnjaka u kojem je pronađeno osam tableta Subotexa, dok je prilikom privođenja 25-godišnjak dao PVC smotuljak s 1,4 grama marihuane. A u stanu 36-godišnjaka pronađeno je 10 smotuljaka težine 44,1 gram, dok je u dvorištu otkrivena stabljika indijske konoplje visine 125 centimetara, izvijestila je policija. (ikr) Nargila i druge stvari koje je otkrila policija

20 Urbana kultura

15.09.2009

TRasH FESTIVAL Udruga TRASH i ove godine dovela vampire,

Uz zvuk motornih p disco 80-e zavladali Najveseliji, najluđi, najšareniji i najtrash događaj sezone, Trash film festival, uz pregršt disco detalja dodijelio najprestižnije trash filmske nagrade - Zlatne motorke!

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Kao filmski događaj sezone i ove se godine nametnuo Trash film festival, filmski festival koji polako prelazi granice Varaždina, a i Hrvatske. Ovogodišnji četvrti po redu bio je najveći, najbolje organiziran i

filmove i nagradili ih najtrash nagradama - Zlatnim motorkama! Udruga TRASH je i ove godine uz filmove pripremila bogat dodatni sadržaj tako da se tu našla i modna

tomislav makaj

rija u čak 5 katego jbolje filmove na za le va bi do Motorke su se revija na koturaljkama, nastupi zasigurno najveseliji i najša- bendova, a koliko je festival reniji. Probrani žiri u kojem cijenjen i poznat u svijetu, su se našla renomirana imena govori i činjenica da je nekohrvatske filmske scene poput liko motorki otišlo filmovima direktora Motovun film festi- “preko bare”. A afterparty u vala ili nepopravljivog Knjaza prepunom caffe baru Lavra od odabrala su najtrash borilačke, terase je napravio plesni podij znanstvenofantastične i horor uz nezaobilazni YMCA!

Svečanim piljenjem posljednjeg vampira otvoren je ovogodišnji Trash film festival

Kreacija nije nedostajalo

Angels cure znaju s gitarama

A ni dečki se nisu dali

Urbana kultura 21

15.09.2009

ART

e, motorke i puno krvi na filmska platna

pila Trasheri i i gradom

Kreacije iz osamdesetih nekima su dobro sjele i pristajale

Načelnik.

Demokracija.

Glumac Marinko Prga u ulozi vampira na dodjeli motorki

Sretni dobitnici Zlatnih motorki s organizatorima ovogodišnjeg Trash film festivala

Koncertni program može se opisati samo kao - publika u deliriju

/media

Ekipa se standardno trasherizirala

1. Načelnik jedne općine u Varaždinskoj županiji pravomoćno je osuđen za kazneno djelo jer je kolegi onemogućio radna prava.

Kažnjen je s 11.000 kuna. Ali načelnik, po sili Zakona, više ne bi Denis Peričić, smio biti načelnik. mr. sc Naime, kako je kolega Kruhoberec nedavno objasnio u našem listu, to je jedan od razloga zbog kojih načelnički mandat – prestaje. Općinsko vijeće trebalo bi obavijestiti Vladu o prestanku mandata načelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora. Nisam čuo da je to učinjeno. Čovjek je još uvijek načelnik. Što čeka? Da se predsjednik Općinskog vijeća vrati s godišnjeg? Da se Vijeće sastane, recimo, u studenome?

Da se nešto, kao, „zaboravi“?

Stvari su jednostavne. Načelniče, dajte ostavku.

2. Nisam spomenuo ni ime načelnika niti njegovu stranku.

Primijetio sam, naime, da se oni znaju dosta razljutiti ako ih malo žacnem. Ne ljute se nimalo kad oderem njihove suparnike. Koje spominjem imenom i prezimenom. Ali s ovima, očito, moraš u rukavicama. Tako valjda shvaćaju demokraciju.

3. Jedan se bio razljutio što sam nedavno napisao da sam nekoć bio “mlad, zgodan, visok i plav”. Nije se potpisao, ali smatra da sam strašno umišljen. Ako netko nije shvatio, to je stari Pervanov štos. Svi se smiju kad on to kaže. Jer znaju kako izgleda. Mnogi znaju kako ja izgledam. A ni fotka ne ostavlja puno dvojbe. To je naime - strašna samoironija. Nikad nisam bio visok ni plav. Mlad sam, ako dozvolite, ipak bio.

A jako mi je drago što sam za neke bio i ostao – nezgodan!

4. Spomenuh zadnji put Mamića koji Eltona Johna zove “ocvalim peškom”. Zaboravio sam reći Maminju da je “peško” bolji nogometni menadžer od njega.

Doživotni je predsjednik kluba Watford. Kupio ga je 1976. te ga iz Četvrte doveo u Prvu ligu, u finale FA kupa i u UEFA kup.

Hvala čitateljima koji su me na to podsjetili!

22 Kulturni obzor

U D-duru Poznata imena došla u Krapinu

N

a popularnome «Krapinskome festivalu», koji je održan po 44. put, nastupila su naša poznata pjevačka imena, čije su izvedbe oduševile brojnu publiku. Velik pljesak publike, koja je do zaDarko RUŠEC dnjeg mjesta popunila dvoranu, izmamila je profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin debitantica na festivalu Minea koja je sa ženskim vokalnim sastavom Viline izvela skladbu «Još čuvam senje».

A iza Mineje nastupila je glazbena obitelj Stašić s «Mužikaši igrajte» i ponovno su podigli publiku na noge. ored već «starih» zvijezda Krapine: Đanija Stipanićeva, Danijele Pintarić, Kvarteta Gubec, Dražena Žanka, Borisa Ćire Gašparca, Paule Jusić, obitelji Hegedušić, na pozornici su zablistale i nove zvjezdice, Luka Bulić, koji je s glumicom Marijom Borić otpjevao «Kak negda ti i ja«, Saža Lozar te Davor Dretar Drele sa šaljivom pjesmom «Štef i Bara». vogodišnji festival, koji su vodili Petka Coner i Mario Sedmak nije bio natjecateljskog karaktera, a nagradu su samo dobili Gordana Ivanjek i Ivica Pepelko za pjesmu «Vsi sme mi Zagorci», koja je prošle godine bila najizvođenija popevka s Krapine 2008. na zagorskim radio stanicama. okrovitelj festivala bio je Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora čiji je izaslanik potpredsjednik Ivan Jarnjak prisustvovao svečanosti. Festival je ove godine, najvjerojatnije zato što je išao u izravnome prijenosu na HTV-u, privukao hrvatsku političku kremu. ako se među ostalim pojavilo i troje predsjedničkih kandidata: Vesna Škare Ožbolt s obitelji, Miroslav Tuđman sa suprugom te Milan Bandić (koji se još uvijek nećka o kandidaturi) sa suprugom u društvu zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića.

15.09.2009

VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI Od 18. do 28. rujna svako

Jedinstveni niz sveča baroknoga glazbeno

P

O

P

Favoriti - Ansambl Musica Florea iz Praga

Ravnatelj Davor Bobić ističe nastupe Ansambla Musica Florea iz Praga sa Sussane Ryden te Vokalnog ansambla Amarcord iz Leipziga Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i Ministarstva kulture, u petak, 18. rujna, svečano se otvaraju 39. Varaždinske barokne večeri, već tradicionalno jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem međunarodnom okruženju. Do 28. rujna održat će se impresivan niz programa, i to ne samo u Varaždinu, nego i u još osam hrvatskih, dva njemačka te po jednom austrijskom, slovenskom, crnogorskom i izraelskom gradu!

Češka zemlja partner

O ključnim programima ovogodišnjeg festivala ravnatelj Davor Bobić ističe:

- Uvijek je nezahvalno izdvajati pojedine koncerte jer cijeli ovogodišnji program ima dorečenost i profesionalnu dosljednost, a ansambli i solisti birani su po svojoj iznimnoj kvaliteti. No, ako tražimo zvijezde festivala, to su ipak Ansambl Musica Florea iz Praga, uz koji će nastupiti proslavljena švedska sopranistica Sussane Ryden, i Vokalni ansambl Amarcord iz Leipziga. Kako je država partner Češka Republika, iz te zemlje dolaze nam još tri vrhunska svjetska ansambla.

Na samom otvaranju nastupit će Ensemble Inegal s velikim oratorijem češkog baroknog skladatelja Jana Dimasa Zelenke “Il Serpente di Bronzo”, a na zatvaranju Collegium Marianum, također iz Praga.

Veliko zanimanje izaziva,

nastavlja Bobić, postava Vivaldijeve opere “Argippo”, navodno nastale u Pragu, koju izvodi znameniti barokni teatar iz Brna Hofmusici. Ta izvedba opere doživjela je veliki uspjeh u Europi.

- Dosljednost promišljanja svedena je da upravo kroz češke ansamble predstavimo

V

išnja Mažuran nastupa na prvom hrvatskom čembalu ono najbolje što je u glazbenoj umjetnosti nastajalo za vrijeme baroka u toj zemlji. Posebnost je da su svi ti ansambli ujedno prvi put u Hrvatskoj i prvi put se ta djela kod nas izvode.

Od ostalih iznimnih kon-

cerata Davor Bobić posebno preporuča Helsinki Baroque Ensembl s djelima baroknih skladatelja baltičkih država, pa je cijeli program i nazvan “Musica Baltica”. Tu su još iznimni lutnjisti svjetskoga glasa Lutz Kirchhof i Eduardo Egüez. Vraća nam se i proslavljeni kontratenorist Paul Esswood, a prvi put nastupa njemački orguljaš Gerhard Weinberger.

U znaku Händela

- Od domaćih snaga svakako izdvajam našu vodeću čembalisticu Višnju Mažuran, koja će cijeli svoj recital održati na novom čembalu, i to s ponosom ističem, jer je to prvo hrvatsko čembalo u povijesti! Naš domicilni Varaždinski komorni orkestar s orguljašem Mariom Penzarom ima koncert u Kate-

VANJSKI KONCERTI U pet država

Od Ptuja do Jeruzalema!

T

Vokalni ansambl Amarcord iz Leipziga

Već nekoliko godina Varaždinske barokne večeri imaju i svoj vanjski, međunarodni program.

Tako će se za trajanja ovogodišnjeg festivala održati i još osam koncerata u šest hrvatskih županija te šest koncerata u pet drugih zemalja!

Najavljeni su koncerti u Vukovaru, Sisku, Križevcima,

Krapini, Lepoglavi, Ludbregu, Prelogu, Varaždinskim Toplicama, te u Münchenu i Ravensburgu u Njemačkoj, u Gradišću u Austriji, u Ptuju u Sloveniji, u Cetinju u Crnoj Gori te – u Jeruzalemu, u Izraelu, gdje će nastupiti varaždinski Katedrali zbor Chorus Angelicus i Pjevački kvintet Horvat.

Kulturni obzor 23

15.09.2009

odnevno iznimni koncerti

anosti og nasljeđa UZ FESTIVAL Promocije, izložbe, akcije…

Raznolik program popratnih sadržaja Svakako treba spomenuti dvije velike promocije koje već sada izazivaju veliko zanimanje.

Riječ je o predstavljanju dvostrukog CD-a akademika Jurice Muraia, povodom 10. obljetnice njegove smrti, u nakladi VBV-a i Aulosa, te predstavljanje monografije “Ruža Pospiš Baldani, hrvatska primadona” autorice Jagode Martinčević u nakladi VBV-a i varaždinskog ogranka Matice hrvatske.

Popratnih programa ima u obilju. Izlažu Ivan Obsieger, Mirko Zrinšćak i Branko Bobić, opet je tu Međunarodna izložba cvijeća, nastavljaju se Dani lepoglavske čipke, Dani barokne kuhinje i ak-

cija za najuređeniji izlog, a prvi put se priređuje i Utrka baroknih krinolina. Bit će predstavljena dva novoizgrađena instrumenta i nova

S

večano otvaranje u petak izravno prenosi HRT knjiga kritičarke Bosiljke Perić-Kempf.

Svečano otvaranje festivala u petak, koje je posvećeno 800. obljetnici proglašenja Grada Varaždina slobodnim i kraljevskim gradom, a režira ga Ozren Prohić, izravno će prenositi HRT.

GALERIJA LUV Izložba u počast Jurici Vargi (1950.-2008.)

Neuništiva želja za ljepotom i skladom Jurica Varga posthumni je dobitnik županijske nagrade za životno djelo Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Povodom Dana Županije u Galeriji LUV-a u Kukuljevićevoj ulici otvorena je izložba “Hommage Jurica Varga 1950.

- 2008.”, posvećena ovogodišnjem - na žalost posthumnom - dobitniku županijske nagrade za životno djelo.

Kao što je i razvidno iz gotovo stotinu izloženih djela, Juricu Vargu pamtit ćemo kao čovjeka u potpunosti posveće-

nog slikarstvu. Autor brojnih portreta, aktova, mrtvih priroda, sakralnih i drugih slika te posebice uspjelih pejzaža

N

jegov ukupan opus broji čak 4500 radova rođen je 1950. u Varaždinu.

Od prvih javnih istupa 1968. pa sve do prerane smrti 2008. godine ostvario je više od

stotinu samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a osobito se isticao kao animator likovnog stvaralaštva. Njegov ukupan opus broji čak 4500 ulja, akvarela, pastela i crteža.

Sukus Vargina stvaralaštva možda je ponajbolje ocrtao poznati likovni kritičar Juraj Baldani, zapisavši: “Njegovi krajolici, mrtve prirode i likovi životinja odgovor su osobe iz urbane sredine na latentnu potrebu vraćanja prirodi, njezinom očuvanju te otkrivanju suptilnih

vrijednosti kojima oblici prirode, živa bića i raslinje utječu na formiranje psihe da postane nadarena ljepotom, dobrotom i težnjom za skladom”. Uistinu, takva je ostavština Jurice Varge, i zbog toga zaslužuje da joj se vazda navraćamo.

Izložbu su organizirali Varaždinska županija, Udruga prijatelja dvorca Maruševca i LUV, a odabir radova potpisuju Dražen Pavlović i Igor Varga.

Izložba se može razgledati do 22. rujna.

MEA CULPA Izložba slika samozatajnog autora

Varaždin u vizuri Daniela Ozimca Predstavljen je ciklus gradskih veduta u zahtjevnoj tehnici ulja na staklu Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Ravnatelj festivala Davor Bobić

drali s prekrasnim opusom G. F. Händela, a Laura Vadjon i Krešimir Has nastupit će pod svijećama u kapeli obitelji

N

ajspektakularniji – Händelov “Mesija” Erdödy u Starom gradu, također s Händelovim violinskim sonatama. Najveće djelo na festivalu je dakako Händelov slavni orator ij “Mesija” u

izvedbi Hrvatskoga baroknog ansambla pod ravnanjem Saše Britvića. I novi varaždinski barokni ansambl Camerata Garestin izvodi Händela. Naime, Händelova je obljetnica, a kako je i obljetnica Purcella, i on je zastupljen na dva koncerta. Tradicionalno zastupljena hrvatska glazbena baština ove godine predstavlja se Pulitijevom ostavštinom u izvedbi ansambla Responsorium – zaključuje Davor Bobić.

A mi bismo zaključili: više nego dobro…

Poznati lounge bar Mea Culpa na Stančićevom trgu iznenadio je vrlo zanimljivom izložbom samozatajnoga, ali stilski sada već posve izgrađenoga autora Daniela Ozimca.

Po zanimanju dizajner, Ozimec je rođen 1968. u Požegi, ali u Varaždinu živi od svoje treće godine. Slikarstvom se bavi 20-ak godina, a prvi put je izlagao 1996. u Lepoglavi.

Pod utjecajem hlebinske naive, usredotočen na zahtjevnu tehniku ulja na staklu.

Na izložbi u Mea Culpi može se vidjeti nekoliko radova pod hlebinskim utje-

cajem, no kvantitativnu (i kvalitativnu) većinu izložaka čini originalan i nadasve šarmantan ciklus nadahnut varaždinskim vedutama.

Uistinu, teško je ostvariti nešto novo ako je u pitanju tako poznat i korišten slikarski motiv kao što je to Varaždin. Ipak, Ozimec uspješno stvara vlastitu verziju Varaždina, svijeta u kojem se, kako stoji u malom katalogu, isprepliću „urbano i ruralno, poznato i nepoznato, moguće i nemoguće“.

Malo je autora koji su uspjeli osloboditi se čvrste arhitektonike palača, tornjeva, ulica i trgova, ujedno pak i silo-

vitog Stančićevog utjecaja.

Prstec, Opačić, pa i Macolić i Hlebec u ranijim radovima - da spomenem samo neke, znatno afirmiranije autore - uspjeli su to svaki na svoj način, no Ozimčev Varaždin jednostavno – pleše. Posve olabavljene linije u kombinaciji s jasnom kompozicijom i bogatim koloritom pružaju nam nepretencioznu, ali veselu i snovitu, toplu i poetičnu, a prije svega samosvojnu viziju baroknoga grada.

Valja dodati kako se dobrom postavom slika Mea Culpa definirala kao iznimno potencijalan izložbeni prostor.

24 Duplerica

15.09.2009

43. KRAPINSKI FESTIVAL Poznati hrvatski glumci i pjevači na prvoj festivalskoj veče

Popevke za navek, za duš

Nastupili su Tereza Kesovija, Ksenija Erker Svoboda, Radek Brodarec te drugi uz pratnju Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com Snimili: TOMISLAV MAKAJ, SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

KRAPINA - “Oj, Zagorje, milo i moje, iz duše pozdravlam te sad. Predrage lepote su tvoje i Zagorec imal ih rad”.

Doajen Krapine

Vera Svoboda, Tereza Kesovija i Zorica Kondža u zagrljaju na festivalskoj pozornici Krapine 2009. godine

Tako glase početni stihove pjesme “Pozdrav Zagorju” koje je na prvoj festivalskoj večeri Krapinskog festivala prošli petak izveo sudionik koji do sada nije propustio nijedan festival - Tomislav Borić. U doslovnom smislu to znači da je Tomislav Borić od 1966. godine sudjelovao na svakom Festivalu, a ove godine čast da vodi večer “Popevke za navek” pripala je i njegovoj kćeri, poznatoj hrvatskoj glumici Mariji Borić, ali i Mariju Sedmaku.

- Te 1966. godine nastupio sam s pjesmom “Na Sleme”, a Festival se mijenjao kao i vremena.

Prije je sve bilo puno jednostavnije - kaže Tomislav Bor ić, nekadašnji učenik varaždinske Glazbene škole i Ankice Opolski.

Doajen Krapinskog festivala Borić, koji živi u Stubičkim Toplicama, ponosan je na svoju kćer glumicu koja je sve postigla sama, bez ičije pomoći. A još je jedan njezin kolega glumac nastupio na večeri “Popevke za navek” i to onaj iz južnijih krajeva - Duško Modrinić. Provjerili smo kako se prošlogodišnji sudionik showa “Zvijezde pjevaju” i popularni Roko iz reklame snašao na kaj-

kavskom narječju dok je prijateljski čavrljao s Tomislavom Borićem. - Dobro sam se snašao s kajkavskim, bio sam više puta u ovom kraju jer sam studirao u istoj klasi s Marijom Borić - rekao je Duško Modrinić dodajući da je nekako prirodno da nešto od izgovora i pokupi. A kao najljepšu kajkavsku popevku izdvojio je “Suzu za zagorske brege”.

Zagorski korijeni

Renata Končić Minea uz pratnju “Melosa” te je večeri nastupala s pjesmom “Kaj nam pak moreju”, no ona je priznala da s kajkavskim narječjem ipak ima problema. - Teško mi ide kajkavski mada to možda ne bih smjela ni priznati jer su mi tata i sva njegova familija iz Bedekovčine - kaže Minea koja je nastupila i na natjecateljskoj večeri festivala s pjesmom “Još čuvam senje”.

- Iako sam oduvijek imala želju nastupiti na Krapinskom festivalu, uvijek sam osjećala veliku odgovornost te sam tek sada skupila snage za nastup - rekla je Minea

“

Suza za zagorske brege” najljepša je popevka Jasni Zlokić koja je narodnu nošnju za nastup po- sudila. I Jasna Zlokić voli nastupati na Svečanostima kajkavskih popevki.

- Kaj -

Dvorana je bila puna do posljednjeg mjesta

Minea u etno izdanju koje joj lijepo pristaje Nastup Ksenije Erker

Članica Simfonijskog orkestra

Ples u punom jeku na domjenku nakon Festivala

Kultura stanovanja 15.09.2009

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

Pravni

savjeti

DETALJI Buketi svježeg cvijeća u svakoj prostoriji

Šteta na stambenoj zgradi Piše: Snježana Banić

Stanoing

N

iti jedan član suvlasničke zajednice, niti jedan stanar zgrade u zgradi ne smije oštetiti ostale suvlasnike, odnosno njihove nekretnine.

Onaj stanar, odnosno suvlasnik koji učini štetu na tuđem stanu ili zajedničkom dijelu zgrade, kao što je fasada ili stubište, mora snositi troškove sanacije i popravka. Isto tako, ako do štete dođe nenamjerno, ali je uzrok u nekretnini jednog od suvlasnika, on za to odgovara. Često se stanari nemarno odnose prema vlastitim instalacijama, sanitarnim uređajima i aparatima i ne održavaju ih. Ako dođe do curenja vode zbog propuštanja vodokotlića u WC-u, puknuća priključnog crijeva na umivaoniku, propuštanja brtve sifona na sudoperu ili začepljenja podnog sifona u kupaonici, vlasnik stana je odgovoran za svu štetu koja je nastala na cijeloj nekretnini.

Uvijek je pitanje gdje počinje i gdje završava nečiji posebni dio zgrade, odnosno gdje su granice stana, što se smatra da pripada stanu, a što zajedničkim dijelovima zgrade. Prema definiciji, posebni dio zgrade – stan – prostor je namijenjen za stanovanje i čvrsto je zidovima odijeljen od ostatka, a ima ulaz iz zajedničkog dijela (stubište, hodnik) ili izvana. Sve unutar stana, unutar zidova smatra se posebnim vlasništvom kojim svaki suvlasnik samostalno raspolaže i samostalno odgovara. Često je pitanje i dokle se protežu nečije instalacije, gdje počinju i gdje prestaju. Pojednostavljeno, može se reći da je kod vodovodne instalacije dio koji pripada stanu onaj od ulaznog ventila, odnosno kućnog brojila ako postoji za svaki stan. Odvod, odnosno kanalizacija prestaje pripadati stanu na račvi kojom se spaja na odvodnu vertikalu, a na tom mjestu postaje zajednička.

Domu podarite svježinu nenametljivim, ali ipak posebnim cvjetnim dekoracijama, kojima možete uljepšati sve prostorije u domu

Ukrasite dom cvijećem Kao vaza za cvijeće mogu vam poslužiti i staklene boce od vode, limenke, bočice potrošenog parfema ili porculanske šalice za čaj s antiknim štihom Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Ukrasiti dom cvijećem može postati vaša svakotjedna navika, umjesto povremenog buketića koji dobijete za rođendan, godišnjicu ili neku sličnu proslavu. Svježe i mir isno cvijeće za tren može unijeti vedrinu u prostoriju, a time i potaknuti dobro raspoloženje ukućana.

Sa stilom

Buketi ne moraju biti raskošni. Ustvari, ne moraju čak biti ni klasični buketi. Dovoljno je ponekad upotrijebiti jedan cvijet. Ili nekoliko manjih cvje-

z

a bukete nisu samo ruže - možete ih raditi i od poljskog cvijeća tova raspodijeliti u nekoliko zasebnih vaza. Jednako tako, vaze ne moraju biti ni klasične vaze. Umjesto skupih porculanskih i teških staklenih vaza,

možete upotrijebiti i neko od kreativnijih, čak otkačenijih rješenja. Nitko vam ne brani, a umjetnički će djelovati ako “običan” poljski cvijet na uskoj i dugačkoj stabljici stavite u visoku bocu za vodu uskoga grla. Naravno, preporučljivo je da ranije s boce skinete naljepnicu tako što ćete bocu neko vrijeme držati potopljenu u vodi.

Ružama pak odrežite stabljiku i “glavu” stavite u romantičnu plitku šalicu za čaj s viktorijanskim uzorkom. Kao vaza mogu vam poslužiti i limenke s lijepim slikama, kao i stare staklene bočice od parfema.

Važno je da vašim buketima i vazama date notu osobnosti i imate svoj stil.

Bilo gdje

Cv ijeće nije rezer v irano samo za dnevnu sobu ili stol u blagovaonici. Male bukete možete staviti i na komodu u spavaćoj sobi ili pak u kupaonicu. Za spavaću sobu su prikladne ruže ili ciklame, a za kupaonicu kale ili orhideje. Ta-

Buketiće možete poslagati i u kuhinji...

Kao vaze mogu poslužiti i lijepe limenke

kođer, cvijeće nije zabranjeno ni u kuhinji. Svaki ćete obrok učiniti posebnim ako na stol u

...a ni u kupaonici nije zabranjeno, dapače

nekoliko staklenih čaša stavite po jedan cvijet bogatih latica.

Na primjer, karanfil ili božur.

Obrok će biti ugodniji uz malo karanfila

26 Kultura stanovanja

15.09.2009

FASADE Silikatne žbuke pripremljene za ugradnju

Primjena dekorativne žbuke u građevinarstvu ne poznaje granice

Dekorativna žbuka Sitolor-Medius dekorativne žbuke karakterizira i mogućnost nijansiranja u širokom spektru boja Dekorativna silikatna ili pak akrilatna žbuka u boji koristi se u građevinarstvu za unutarnju i vanjsku uporabu.

Posebno je pogodna za zahtjevne površine (prostorije) kao što su stubišta, hodnici, kupaonice, stupovi, cokli i drugo.

dobro informirati o njezinim karakteristikama. One variraju od proizvođača do proizvođača, a navodimo primjer Tvornice boja i lakova Sitolor – medi-

Struktura i odlike

Pri tome ne samo da štiti od vremenskih uvjeta, nego je alkalizirana i štetne tvari su svedene na minimum. Prije donošenja odluke o kupnji dekorativne žbuke treba se

us iz

Slavonskog Broda (detaljnije na www.sitolor-medius.hr).

Njihove završne dekorativne žbuke; zaribane i zaglađene strukture, imaju sve karakteristike vrhunskog materijala za obradu fasadnih i unutrašnjih zidnih površina. Lako se nanosi na podlogu, vodoodbojna je i parapropusna.

Uz to, postojana je na atmosferilije, struganje i elastična. Još jedna od svakako poželjnih odlika njihove dekorativne žbuke mogućnost je nijansiranja u širokom spektru boja prema karti – nijanseru.

OUTLET MUNDUS Velika jesenska akcija

siniša sović

Najpovoljniji namještaj!

U “Akcijskoj ponudi” Mundus odobrava popust od 30 % na kupnju proizvoda iz vlastite proizvodnje Otvaranjem Outlet prodaje namještaja u tvorničkom krugu u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu Mundus se još više približio svojim vjernim kupcima, ali i onima koji će to uskoro postati. U atraktivnom salonu na jednom mjestu možete opremiti svoj dom po cijenama koje nikad nisu bile pristupačnije!

Akcijska ponuda

Iz Mundusove bogate “Akcijske ponude” izdvajamo modernu i atraktivnu trodijelnu tapiciranu garnituru Jana (dvosjed i trosjed na razvlačenje) za 4.699 kuna, kauč Adam za 999 kuna, fotelju Tina na razvlačenje za 999 kuna, predsoblje Ines od 899 kuna, kutnu garnituru Varaždin (kombinacija tkanine i eko-kože), za 2.999 kuna, kutnu garnituru Lucija II + fotelja za 3.699 kuna, garnituru stol T-300 na razvlačenje (2.20 m) + 6 stolice A-535 za samo 2.599 kuna i Mini Minerva za 1.645 kn. Veliki izbor pojedinačnih stolaca već od 29 kuna. Novo u ponudi je set za kafiće.

Akcija traje do prodaje zaliha. Uz to, Mundus odobrava popust od 30% na kupnju proizvoda iz vlastite proizvodnje, a odabrano će vam i besplatno biti dostavljeno u krugu od 30 kilometara.

C

ijene artikala u Mundusu još niže bez obzira na povećanje PDV-a Tradicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje opisuju Mundus Varaždin, no najbolje je da sami posjetite Mundusov salon i uvjerite se. Želite li kupovati domaće, kvalitetno i najpovoljnije, neka vaš izbor bude Mundus Varaždin. Posjetite Mundusov izložbeno-prodajni salon u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu, a možete se informirati i na tel. 351-340. Radno vrijeme salona je od 7.30 do 20 sati od pon-subote.

Prodajno-izložbeni salon u Ulici Pavleka Miškine 59, Varaždin

Novo u ponudi: set za ugostiteljske lokale

Blagovaonska garnitura, stol T-314 sa stolicama A-315

Mini Minerva već od 1.645 kn

15.09.2009

Kultura stanovanja 27

28 DGH Centar

15.09.2009

Elegancija i jednostavnost kupaonice

Čistoća linija i vrhunski dizajn

DGH CENTAR Novi prodajni salon u varaždinskom POS naselju uz petu obljetnicu rada

Bogati izbor vrhunske keramike i sanitarije u centru Varaždina U salonu su izložene kupaonice raznih stilova vrhunskih proizvođača keramike i santarija VARAŽDIN – Svega nekoliko minuta hoda od užeg centra Varaždina, na križanju ulice V. Međerala i Jalkovečke, DGH Centar otvorio je uz petu obljetnicu rada svoj varaždinski salon. Tu u ponudi nudi široki asortiman keramike i sanitarija vrhunskih svjetskih proizvođača kao što su Marazzi, Imola, Pamesa, FAP, Hidra, Villeroy & Boch, Hansgrohe, Zucheti i Kopla.

Od 2004. godine

- Svoja vrata prvi smo put otvor ili 20 04 . godine i u kratkom roku postali smo prepoznatljivi zahvaljujući jedinstvenoj i ekskluzivnoj ponudi keramike, sanitarija i armatura za kupaonice koje nudimo kupcima.

Upravo zbog toga uspjeli

Za kupce i besplatno 3D projektiranje Posjetiteljima salona, kako ističu u DGH Centru, ne prodaju keramiku i sanitarije, nego nastoje pomoći kako da odaberu ono što je najbolje i najprihvatljivije za njihovu kupaonicu.

Osim iskustva, i savjeta dizajnera unutrašnje arhitekture kod toga koriste i suvremene računalne programe za 3D projektiranje kupaonica, po čemu su jedinstveni. - Posvećujemo se kupcima, dajemo sheme i uputstva kako se nešto radi. Za sve kupce 3D vizualizacija pomoću računala je besplatna, a kupac dobiva projekt kupaonice. Ukoliko je potrebno, dolazimo kod kupca da bismo izmjerili prostor koji će se uredti keramičkim pločicama i sanitarijama – ističu u DGH Centru, koji radi od 8 - 20 sati, a subotom do 13 (tel. 042 209 311).

Spoj klasike i profinjenosti

smo i u ova vremena otvoriti novi objekt u Varaždinu, što vjerujem da dovoljno govori o kvaliteti odnosa prema kupcima i našoj ponudi – ističe Goran Horvat, direktor DGH Centra.

Na petstotinjak četvornih metara, DGH Centar je uredio prodajni prostor u kojem se može neposredno uvjeriti u kvalitetu i širinu ponude koja može zadovoljiti i najizbirljivije. Uz to, postoji mogućnost kataloške narudžbe, a svi naručeni proizvodi stižu u roku

od dva tjedna do 45 dana.

U salonu su, uz ostalo, u

D

GH centar oprema poslovne i druge društvene objekte naravnoj veličini predstavljene kupaonice raznih stilova i boja kako bi kupci lakše izabrali što je za njih najbolje.

Prilikom izbora iz jedinstvene i široke ponude DGH Centra kupcima se nastoji na temelju

stečenog iskustva pružati sva pomoć kako bi odabrali ono što najbolje odgovara njihovim željama.

- U ponudi imamo isključivo najkvalitetniju keramiku i sanitarije, dakle samo proizvode prve klase koji se mogu dobiti također i za sve vrste kartičnog plaćanja, a tu je mogućnost kupnje do 60 rata putem Amexa, DGH Centar u ponudi također ima vrhunske materijale i sanitarne sustave, poput onih proizvođača Geberit, te

vrhunske alate za keramičare, kao što su oni talijanskog proizvođača Raimondi.

- Osim što pratimo svjetske trendove u dizajnu sanitarija i keramičkih pločica, te ih prezentiramo u salonu, nudimo i uslugu opremanja poslovnih, stambenih, spotrskih, turističkih i drugih objekata društvenog značaja.

Kod potonjeg nudimo kompletnu uslugu izračuna, dobave i postavljanje keramike - ističu u salonu DGH Centra smještenom uz POS naselje.

NOVITETI

CeramicPlus i Activecare DGH Centar možete posjetiti i u virtualnom svijetu, odnosno na internetskoj adresi www.dgh.hr.

Tu su, uz ostalo, obavijesti o aktualnim akcijama, ali i novitetima iz svijeta kupaonske opreme i namještaja.

Tako se tu može doznati sve o tehnologiji CeramicPlus, posebnoj doradi keramičkih površina na kojoj se nečistoće teško zadržavaju, pa za njihovo uklanjanje ne trebaju agresivna sredstva za čišćenje.

Nadalje, Activecare je keramička glazura koja sadrži tvari za sprečavanje razvoja bakterija. Tu su i posebne daske za školjke s mekanim zatvaranjem, zatim školjke s PurAir sustavom protiv neugodnih mirisa te slavine s raznim sustavima za štednju vode i toplinske energije.

Novo u ponudi!!!

DGH Centar od sada nudi montažne kuće, prozore i vrata renomiranog slovenskog proizvođača “Jelovica”

Kultura stanovanja 29

15.09.2009

KUHINJE Što je “in” i koji materijali prevladavaju?

Ljubičasta boja i shabby chic Aquanom kuhinja

Glavnu prostoriju doma u kojoj se sve važno događa i u kojoj se obitelj najččešće okuplja, s posebnom će pažnjom urediti obiteljski ljudi koji vole objedovati u krugu najdražih osoba. Ugodnu atmosferu kuhinje možete stvoriti modernim i ugodnim ambijentom popraćenim jednakim takvim namještajem. Tehnike izrade kuhinja danas su toliko usavršene da se i “običnim smrtnicima” približio glamur kakav smo donedavno viđali samo u luksuznim magazinima.

S vremenom su se isprofilirali najbolji materijali tako da oni koji žele kvalitetno i mo-

400 boja. Još je uvijek u modi ljubičasta boja fronti u kombinaciji s kuhinjskim radnim pločama u dekoru drva - saznajemo od Roberta Bobeka, voditelja prodaje Aquanoma, u čijem se salonu radi projektiranje, 3D simulacija nacrta na računalu te ponuda.

Napomenimo da je novost u ponudi i svjetski popularan “shabby chic” namještaj, tj. namještaj koji namjerno izgleda pohabano, kako bi se stvorio dojam romantike “bakine” kuhinje.

U modi je purpurno-ljubičasta

n

ovost u ponudi Aquanoma je svjetski popularan “shabby chic” namještaj derno, odabrat će kuhinje od medijapana lakiranog u visokom sjaju. U izložbenom salonu Aquanoma u Zagrebačkoj 249 u Varaždinu, tvrtke koja se bavi proizvodnjom kuhinja po mjeri, mogu se pogledati primjeri spomenutog.

- Medijapan, kao najmoderniji materijal, lakiramo u

Novost u ponudi Aquanoma je “shabby chic” namještaj

KUPAONICE Oživljeni starinski štih

Retro kupaonica s mozaikom

U modi su retro kade

Dok se, s jedne strane, sve više ljudi oduševljava modernom tehnologijom primijenjenom u dizajniranju kada (što uključuje futurističku estetiku i bezbroj načina za ostvarivanje dojma gejzira u vašoj kupaonici zahvaljujući masažnim mlaznicama), s druge strane razvija se proi-

zvodnja kupaonskog namještaja u retro stilu. Za one koji vole osvježeni starinski štih kupaonica i to iz razdoblja prvih pravih početaka formiranja kupaonice kao zasebne prostorije u domu, dobar su izbor retro kade koje dominiraju prostorom. Obojene kade s ukrašenim nogama

odmah nas asociraju na francusku buržoaziju, a detalji u kupaonici mogu tome još više pridonijeti - mesingane slavine, mozaici od malih pločica na zidu, umivaonik “na noge”.

No, mnogi i kitnjasti detalji zahtijevaju pedantnije održavanje, pa imajte to na umu ako ćete se odlučiti za retro.

30 Kultura stanovanja

15.09.2009

KULTURA VRTA Dom Nevenke i Darija Kocbeka okružen bogatstvom biljnih vrsta

Zašto oženiti vrtlara?

Bogatstvo boja s mnoštvom detalja

Zaista, Dariju Kocbeku ne nedostaje ideja i znanja

Dario Kocbek svoju okućnicu počeo je uređivati prije deset godina i danas mu je teško pronaći zamjerku

Tko god posjeti obitelj Nevenke i Darija Kocbeka ostaje fasciniran bogatstvom flore i faune Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

TURČIN – Nikakve nagrade specijaliziranih vrtlarskih časopisa ili one lokalne sredine u kojoj živiš s obitelji, ne mogu biti pravo mjerilo zadovoljstva koje mi pruža moj vrt – rekao nam je Dario Kocbek, rođeni Varaždinac koji je svoju okućnicu u Turčinu počeo uređivati prije punih 10 godina. Tko god posjeti obitelj Nevenke i Darija, prošeće vrtom ili se opusti sjedeći u drvenoj vrtnoj garnituri, ostaje fasciniran. Bogatstvo biljnih vrsta, boje, mirisi, pjev ptica, žubor vode u jezercima, cvjetne rondele i pergole u njihovoj oazi mira i sreće nešto su posebno.

i pol, ali gdje je u cijeloj priči njegova supruga Nevenka?

- Bez pomoći ženskih ruku i intuicije naša okućnica ne bi bila ona „prava“. Navest ću vam samo jedan primjer.

Prošli ste nogostupom do stražnjeg djela u kojem je

t

ravnjakom dominira rondela s japanskom božikovinom zasađeno tridesetak grmovitih ruža. U njihovoj sadnji pomagale su i moja supruga i njezina majka Dragica. One ih orezuju i odstranjuju ocva-

le cvjetove, a zauzvrat ruže raskošno cvatu – objasnio je Dario dodavši kako se trudi nenametljivim detaljima uravnotežiti engleski hortikulturni stil s onim koji ga posebno privlači, a dolazi iz Azije. Iz tog razloga, japansku česmu smjestio je u kut vrta kojim dominira veće jezerce s pergolom po kojoj se penju klematisi. Dio vrta ispred ulične strane pročelja kuće Dario je uredio kao minijaturni park, bez visokih stablašica.

- Središnjim djelom travnjaka koji se tek formira, dominira rondela s japanskom božikovinom i šimširom. Izbor patuljastog drveća i grmlja ograničio sam na piceu ko-

niku, oblikovani šimšir, tisu i nekoliko vrsta juniperusa.

Biljke su posađene kao soliteri. Svaka od njih lijepa je, ima svoj prepoznatljiv habitus i ne djeluje dominantno. Osigurano im je dovoljno prostora za rast i razvoj što znači da ih u narednih 5, 6 ili više godina neću morati uklanjati – istaknuo je kao pravi znalac Dario Kocbek. Na kraju naše „vizite“, pitali smo domaćina što ako nakon našeg napisa neke žene postanu zavidne njegovoj supruzi Nevenki na takvom vrtu i vrtlaru? Evo što je odgovorio: „Poštovane dame, ako si ne možete priuštiti (platiti) vrhunskog vrtlara da vam uredi okućnicu – oženite ga!„

Engleski stil vrta s japanskim elementima

Originalni spomenik kućnom ljubimcu koji više ne leti

Japanska česma

Vrt je osmislio Dario, sam je sagradio jezerca, sijao, sadio, u njemu svakodnevno radi sat

Neobični detalji u svakom su vrtu uvijek dobrodošli Travnjakom koji se tek formira dominira rondela

PASIJA Manje jezerce Dario je završio u rekordnom roku od tri dana

Pravi vodeni raj za ribe i kornjače U Darijevom vrtu s najvećim smo zanimanjem razgledali dva jezerca. Veće ima betonirano dno, a ono manjih dimenzija prekriveno je PVC folijom. Korištenjem dravskog kamena većih dimenzija i batute uspio je napraviti kaskade i male alpinume.

Prekrivanjem međuprostora

sitnim šljunkom, stvorio je niz kontrasta koji dodatno ističu pojedine biljke. Nije zaboravio ni na drveni mostić, pa u njegovim jezercima u pravom smislu riječi uživaju crveni karasi, japanski šarani i barske kornjače. Dario je i svojevrstan rekorder. Naime, manje jezerce od „prve lopate“ do

potpunog uređenja završio je za svega tri dana. Cijeli vrt omeđen je rododendronima i azaleama, a među pravim bogatstvom trajnica u njemu se ističu alpski runolist i jaglac, encijan, planinski kotrljan, nekoliko vrsta saksifraga, pendulastih javora, ljeske, hosta, pinus mugo, pieris...

Barska kornjača “Biba” ima koncesiju na dva jezerca

Kultura stanovanja 31

15.09.2009

PRODAJA proširenog asortimana betonske galanterije proizvedene najsuvremenijom tehnologijom.

32 Kultura stanovanja

15.09.2009

Duplerica 33

15.09.2009

čeri izveli kajkavske evergreene i prisjetili se prvih trenutaka cijenjenog festivala

ušu i srce...

er, Jasna Zlokić, kvartet Gubec, Minea, Vera u Simfonijskog orkestra HRT-a... kavske popevke uvijek imaju jako lijepi tekst i zato ih volim pjevati - rekla je Jasna koja je izdvojila kao najljepše “Suza za zagorske brege” te “Popevke sem slagal”. Na Krapinskom festivalu bila je i “bezvremenska” Tereza Ke-

T

omislav Borić nastupa na svakom Krapinskom festivalu

“Suza za zagorske brege” dok su sljedeće večeri bile izvođene novoskladane pjesme...

Festival su organizirali članovi “Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo”, a održao se pod pokrov iteljstvom Ministarstva kulture RH i predsjednika Sabora RH.

sovija, Vera Svoboda, Elvira Voća, Dražen Čuček i članovi KUD-a Ilirci, Radek Brodarec, Ksenija Erker, Vanja Markesina, Ivana Kindl, Tvrtko Stipić, Višnja Korbar, Zorica Kondža te Kvartet Gubec. Svi oni izveli su najljepše kajkavske popevke, među ostalima “Na Sleme”, “Mi smo dečki”,

Na kraju prve večeri “Krapinskog festivala” svi su izvođači zajedno zapjevali i podsjetili publiku na kajkavske popevke koje vječno žive među nama

Zagorke znaju kaj je dobra fešta pa su nakon Festivala primile u ruke kupice i zapopevale do zore

34 Putopisi

15.09.2009

Gran Chaco

Nemilosrdno mjesto u zabiti Jesmo li turisti ili mazohisti? Ovo pitanje smo si postavljali putujući autobusom kroz stotine kilometara bespuća suhe tropske nizine Gran Chaco. Neplodan, prekriven travom i šikarom, Chaco se prostire od Bolivije i Paragvaja južno duboko u Argentinu. Životinjski svijet uključuje i jaguare, pume te brojne vrste guštera i zmija. Nema autoceste, najvećim dijelom ni asfalta. Deseci sati drndanja po makadamu, a pijesak i prašina ulaze u autobus, granje udara

Prekrasna rijeka Paragvaj povezuje Asuncion s Atlantskim oceanom

PUTOPIS Varaždinci Krešimir i Davorka Kovač putovali su Južnom Amerikom (2)

Zemlja zaboravljena i od Boga i od ljudi Paragvaj je uz Boliviju najsiromašnija država Južne Amerike.

No, iako u Paragvaju ni klubovi ni reprezentacija ne stoje baš najbolje, nogomet je nacionalna opsesija Pišu i snimili KREŠIMIR I DAVORKA KOVAČ

po staklima. Pijesak smo kasnije zatekli čak i u torbama. Carinske formalnosti obavili smo stotinama kilometara prije granice Paragvaja i Bolivije i iza te točke nalazi se jedno veliko – ništa. Ne možete ništa švercati kad u toj pustoši nema ljudi koji bi to kupili. Prvo naseljeno mjesto, blijeda naznaka civilizacije, je bolivijsko seoce Ibibobo. Iako već duboko u bolivijskom teritoriju, tek je tu bolivijska carina. Malo živosti daje ogroman vojni kompleks. Doista samo stroga vojna stega može natjerati ljude da borave na tako zabačenom, nemilosrdnom mjestu.

Paragvaj je država u srcu Južne Amer ike smještena između Brazila, Bolivije i Argentine. Iako ima sve preduvjete za razvoj, čini se da u ovom zabitom kutku svijeta nikako da stvari krenu na bolje – opterećen teškim siromaštvom, korupcijom i kriminalom, Paragvaj je uz Boliviju najsiromašnija država Južne Amerike.

Asuncion

Biser Paragvaja je glavni grad Asuncion. Kolonijalne građev ine i prav ilan raspored ulica u staroj jezgri, prekrasna katedrala, nekoliko lijepih trgova, odlični restorani, ljubazni ljudi... Prekrasna r ijeka Paragvaj, ujedno i granica s Argentinom, daje posebnu draž palačama i njegovanim parkovima. Grad nudi nekoliko odličnih muzeja, prije svega Museo del Barro – neobična široka kolekcija svega što je obilježilo

Predsjednička palača u Asuncionu s jedne strane...

život na prostoru današnjeg Paragvaja.

Rijetko se susreće tolika ljubaznost i razgovorljivost lokalnih ljudi kao u Paragvaju.

Svi tamo znaju za Hrvatsku i to zbog samo jednog razloga – nogometa. Iako u Paragvaju ni klubovi ni reprezentacija ne stoje baš najbolje, nogomet je nacionalna opsesija.

r

ijetko se susreće tolika ljubaznost lokalnih ljudi kao u dalekom Paragvaju Neki su na spomen Hrvatske počeli nabrajati desetke hrvatskih nogometaša. Bilo nam je neugodno jer nismo znali niti jedno ime paragvajskog nogometa.

Ono što nam se u Asuncionu najviše dopalo je – fenomenalan šoping, najbolja prilika koju smo ikad imali.

Centar obiluje fancy trgo-

vinama u kojima se nalazi kvalitetna roba. Međutim, sve je neusporedivo, katkad čak višestruko jeftinije nego u Hrvatskoj. Pažljivo smo prošli trgovine, odabrali zaista kvalitetno i – prošli bolje nego ikada.

Plaćali smo gvaranima, smiješnom salatom novčanica s beskonačnim nulama, koja van Paragvaja nema nikakvu vrijednost. Važno je ne pomiješati stotine milijuna i milijarde, razlika je samo u jednoj nuli.

Siromaštvo je sveprisutno čak i u najstrožem centru. Dovoljno je osvrnuti se i shvatiti da je grad izuzetno opasan.

Ako imate uz sebe bilo što vrijedno, svaki ugao je nova opasnost da vas opljačkaju.

Nema pokazivanja kamere ili fotoaparata ako policija nije u blizini ili barem mnogo ljudi koji mogu priskočiti u pomoć. Noću se najbolje držati hotela, a postoje zone od kojih nakon zalaska sunca i policija zazire.

... a sirotinjske kućice s druge strane paragvajskog života, kao i...

Panteon heroja u Asuncionu

...restorani poput ovog usred bespuća u seocetu Ibibobo

ISTRAŽUJEMO Zašto je nakon 40 godina privremeno zatvoren NK Plitvica

Ostali bez igrališta, a rezervno nije uređeno Igralište NK Plitivca iz Črnca Biškupečkog srušeno je zbog gradnje jugozapadne obilaznice, a na novom je trava prerasla u korov i nije u funkciji Nakon 40 godina rada Nogometni klub Plitvica iz Črnca Biškupečkog privremeno je zatvoren radi čega je 70-ak igrača moralo potražiti druge klubove, dok su pioniri i juniori ostali bez mogućnosti treniranja nogometa.

Ogorčilo je to roditelje djece, ali i druge stanovnike ovog varaždinskog prigradskog naselja, koji su se javili u našu redakciju postavljajući pitanje tko je za to odgovoran i kada će se u Črncu ponovno igrati nogomet.

“

U Kup utakmici protiv Dinama, 23. rujna sigurno nećemo razočarati pristupom i igrom. Nakon plasmana u 1/16 finala Kupa porastao je odaziv igrača na treninge i sada redovno dolazi 20 do 22 igrača .”

Dragutin Posavec, trener NK Plitvica Gojanec

RK Varteks Di Caprio odlično je otvorio novu premijerligašku sezonu. Na domaćem parketu pobijedio je ekipu Medveščaka 34:27 (16:13).

Krojači su vodili tijekom cijelog susreta i nije dolazila u pitanje njihova pobjeda, a na parketu su se izmjenjivali gotovo svi igrači. Za pohvalu je podizanje ritma igre u drugom dijelu u kojem je

do izražaja došla kvaliteta varaždinskih igrača. Treba izdvojiti golmana Grda s 13 obrana, zatim uvijek raspoloženog Huđa, najboljeg strijelca Kneza, postojanog Prolea, ali pohvaliti i sve ostale.

U igri se još uvijek vidi malo neuigranosti i nepotrebnih pogrešaka, ali sve se to može doraditi jer Varteks počeo s pripremama nešto kasnije.

Na teren nisu položeni travnati buseni, nego je posijana trava, kaže predsjednik NK Plitvica Bernik

kao je gradonačelnik Ivan Čehok. Na pitanje mogu li igrati u Jalkovcu s obzirom na tvrdnje da ni to igralište

u

Gradu kažu da novca za objekte nema, jer je milijun kuna potrošeno na uređenje travnjaka nije u funkciji, Čehok nije odgovorio ništa. No, Bernik je pojasnio da u Jalkovcu nema plinskog priključka, a zbog toga ni tople vode, što se prema Pravilniku HNS-a odmah kažnjava s 300 do

500 kuna.

Košnja i zalijevanje

Predsjedniku NK Plitvica nije, međutim, jasno kako u Gradu mogu reći da je igralište osposobljeno.

- Više od 10 godina je poznato da će obilaznica ići preko našeg igrališta, pa je sukladno tome u prostornom planu rezerviran prostor na drugoj lokaciji, gdje su igralište trebale urediti Hrvatske ceste. Međutim, u Gradu su se dogovorili s HC-om da će igralište biti južnije od sadašnje lokacije. HC je na kraju isplatio oko 1,1 milijun kuna Gradu, koji je trebao urediti igralište. Taj novac potrošen je na zemljane

radove i sijanje trave, pa za gradnju objekata ništa nije ostalo – navodi Bernik.

Zašto nisu održavali travnjak, kao što navode u Gradu? - Zato jer za to nemamo mogućnosti. Nekad je na igralištu bilo vode i struje, a sada je nema, pa je nemoguće zalijevati.

Problem je i u tome što radovi nisu kvalitetno izvedeni. Na teren nisu položeni travnati buseni, kao što je bilo predviđeno, nego je posijana trava, koja je prerasla u korov, a na nekoliko mjesta se nakon kiše zadržava voda – kaže predsjednik NK Plitvica, koji od Grada traži da osposobi igralište, kao što je i bilo obećano.

DVOJBE Igralište u Črncu nalazi se kraj jugozapadne obilaznice

Hoće li igralište biti sigurno?

Igralište NK Plitvica iz Črnca Biškupečkog nalazilo se na mjestu gdje danas prolazi jugozapadna obilaznica grada Varaždina. Iako je u prostornim planovima prostor za novo igralište bio rezerviran na drugoj lokaciji, na drugom kraju Črnca, na kraju je odlučeno da će ono biti uređeno južnije od postojeće lokacije.

Zbog toga je Grad Varaždin

morao otkupiti parcele koje su bile u privatnom vlasništu.

No, pitanje je kako će na toj lokaciji biti moguće organizirati utakmice i hoće li to biti sukladno pravilnicima. Igralište će, naime, biti uređeno u neposrednoj blizini obilaznice kojom automobili i kamioni voze i brzinom većom od 100 kilometara na sat. Hrvatske ceste su, nakon prosvjeda

lovačkih udruga i mještana Črnca, uz prometnicu postavile zaštitnu ogradu.

Međutim, što ako tijekom utakmice lopta preleti ogradu? Moguće je da pogodi automobil ili kamion, čime će biti ugrožena sigurnost vozača.

U pitanju je i sigurnost navijača, koje će od brzih vozila dijeliti samo zaštitna ograda.

Školski sportski savez Varaždinske županije po prvi puta je u rujnu objavio Sustav i kalendar natjecanja osnovnih škola za školsku godinu 2009./2010. Ekipni sportovi (nogomet, rukomet, odbojka i košarka) razigravaju se po skupinama, polufinalima i finalima dok se ostali sportovi (tenis, stolni-tenis, badminton, plivanje, gimnastika, šah, streljaštvo, atletika, kros i biciklizam) održavanju samo u finalu.

Natjecanja se održavaju po

siniša sović

Kalendar školskih natjecanja

Jedinstveni klub

Što ako lopta preleti ogradu?

sport@regionalni.com

Rukometaši odlično otvorili novu sezonu

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Točno je da smo privremeno zatvor ili Klub. Nažalost, druge mogućnosti nismo imali budući da smo ostali bez igrališta. Srušeno je prije dvije godine zbog potrebe gradnje obilaznice, a unatoč obećanjima Grada Varaždina još uvijek nismo dobili novo s potrebnim objektima te priključcima za vodu i struju. Jedinstveni smo klub u svijetu. Nemamo svoje igralište, a rezervno, ono NK Jalkovca također nije u funkciji – rekao je Tomislav Bernik, predsjednik NK Plitvica, kluba koji se natjecao u 2. županijskoj ligi.

U Gradu Varaždinu, međutim, tvrde sasvim suprotno: igralište su uredili, a upravo NK Plitvica i tamošnji Mjesni odbor označuju kao krivce za to što travnjak nisu održavali. - Travnjak smo uredili lani, ali da bi trava uspjela, treba je održavati, zalijevati i kositi. O tome, nažalost, u NK Plitvica nisu vodili brigu, nitko nije kosio travu, a niti je zalijevao. Što se tiče svlačionica i ostalih objekata, izgrađeni će biti kada za to bude novaca. A zašto je Klub zatvoren, doista mi nije jasno kada u blizini imaju igrališta u Jalkovcu i Biškupcu – re-

Sport 35

Sport

15.09.2009 15.09.2009

Mladi rukometaši pravilniku HŠŠS-a, a sav detaljan kalendar i sva pravila mogu se pronaći na internet stranici www.sssvz.hr. (di)

Priprema se BBS Novi Marof Za nešto manje od mjesec dana počinje 1. hrvatska malonogometna liga, a BBS Novi Marof ulazi s većim ambicijama nego je to bilo prošle sezone. Marofčani u novo prvenstvo ulaze pojačani s nekoliko novih imena,

a ono što su pokazali u prvoj pripremnoj utakmici protiv ekipe Renault Auto Krešo može buditi optimizam. Do prvenstva ima vremena za uigravanje ekipe koja je na terenu pokazala kondicijsku spremnost i volju za rad.(dp)

Subašić je bio brži od Varteksovih napadača

Propuštena prilika Nogometaši NK Varteksa nisu uspjeli na svom terenu uzeti bodove oslabljenom Hajduku, u posljednjoj utakmici 7. kola 1. HNL-a.

Na početku susreta još su “krojači” i imali blagu terensku inicijativu ali što se utakmica bližila kraju igra je padala do konačnih 3:0. Bilo je previše grešaka u igri domaćih nogometaša i premalo

želje da ostvare bolji rezultat.

Varteks se sada mora okrenuti sljedećem kolu u kojem ih očekuje gostovanje u Šibeniku koje bi im moglo donijeti dodatne probleme. Naime, nakon vinkovačkih 4:0, te 3:0 s Hajdukom treći poraz u nizu mogao bi dodatno uzdrmati varaždinskog prvoligaša kojeg je prošli tjedan tresla i financijska “groznica”. (di)

36 Sport

Sukob interesa u sportskom svijetu U

povodu 60. godišnjice Hrvatskog zbora sportskih novinara održan je i okrugli stol na temu Regionalno sportsko novinarstvo i međusobna povezanost.

Jedna od tema o kojoj se razgovaralo bila je i problem kršenja kodeksa Damir IVANČIĆ sportskog novinarstva. urednik sportske Utvrdilo se da mnogi rubrike sportski novinari uz svoj osnovni posao obavljaju i razne druge poslove po klubovima i savezima za koje primaju određenu naknadu. ako je uloga novinara da budu društveni suci, a onda sportskih novinara da budu društveni suci u području sporta, teško je očekivati da ostanu objektivni ako se istovremeno nalaze na dva popisa za plaću. Osim svih općih postulata novinarstva o objektivnom izvještavanju i pisanju, u dijelu sportskog novinarstva također nije etički primati novac od sportskog kluba, sportskog djelatnika ili pojedinaca za posao u klubu ili savezu o kojem će kasnije izvještavati u mediju za koji radi. Riječ je i o klasičnom sukobu interesa. otovo je nemoguće očekivati da ćemo dobiti objektivan izvještaj o nekom klubu, sportskom rezultatu ili sportašu ako od njih ili njega novinar koji potpisuje izvještaj dobija novac, primjerice za PR ili se čak nalazi u upravi kluba ili saveza i za to dobija novčanu ili neku drugu naknadu npr. u vidu putovanja sa sportskom ekipom i sl. a taj se način počinje razvijati i korupcija u novinarstvu jer se putem tih veza može tražiti neobjektivno ili čak tendenciozno i zlonamjerno pisanje. Korak dalje bio bi utjecaj na ostale kolege novinare da pišu neobjektivno nudeći im netočne ili “frizirane” informacije. loboda medija i u ovom slučaju sportskog izvještavanja dovedena je u pitanje, pa je u interesu svakog medija i izdavača da ovakve pojave spriječi. sim toga, na taj se način oslobađaju nova radna mjesta jer će sportski novinar raditi svoj posao a na mjestu npr. glasnogovornika kluba zaposlit će se neka druga osoba. Na taj način povećat će se kvaliteta i objektivnost informacija, ali i broj ljudi koji rade u sportu i oko njega, što također nije nevažna činjenica u promociji sporta i pozitivnih vrijednosti koje sport predstavlja.

K

G

N S

BICIKLIJADA “Biciklom do zdravlja” varaždinskim biciklističk

Tombola za mališane s dijabetesom Ukupno se odazvalo oko 450 sudionika biciklijade, bez obzira na vrijeme i poslove u vinogradima, od Supernove preko Trnovca svi su stigli do izletišta na Dravi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ovogodišnja varaždinska Biciklijada organizirana je pod motom “Biciklom do zdravlja” i bila je po mnogočemu drugačija. Organizatori, Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin i Zajednica sportskih udruga grada Varaždina uz veliku pomoć PU varaždinske i BD Sloga preselili su start na parkiralište Shopping parka Supernova, a trasa je bila varaždinska.

Nova trasa

Sudjelovanje je stajalo 20 kuna, ali svi mlađi od 12 godina mogli su se uključiti u biciklijadu besplatno.

Ukupno se odazvalo oko 450 sudionika bez obzira na vremenske uvjete i poslove u

S

udjelovanje je stajalo 20 kuna, ali za mlađe od 12 godina sve je bilo besplatno vinogradima.

Od Supernove vozilo se Optujskom ulicom, zatim Koprivničkom i Pavleka Miškine pa sve do Trnovca, a zatim

su skrenuli uz dravski kanal i vozili do Gradske sportske dvorane. Na čelu biciklijade vozili su mladi članovi BD-a Sloga kako se biciklijada ne bi pretvorila u utrku, a iza kolone svima koji su trebali bio je na raspolaganju njihov kombi.

Svi sudionici biciklijade dobili su prigodne majice, zatim bocu Jane sponzora Jamnice,

S

vi sudionici Biciklijade dobili su prigodne majice, Janu, zvonca i svjetla a od PU varaždinske i nekoliko trgovina biciklima svi koji su prešli prešli mali prometni poligon “Kako se ponašati u prometu” dobili su zvonce ili svjetlo za bicikl. Podijeljeni su bonovi za besplatni grah koji je na izletištu Drava bio gotov na vrijeme.

Zabavni program

Zatim je uslijedio bogat zabavni program s mnoštvom nagrada za sudionike Biciklijade. Uz zabavni program bila je organizirana i humanitarna tombola za djecu oboljelu od šećerne bolesti, koja je i ove godine uspjela te će osigurati bora-

S nestrpljenjem se očekivao start biciklijade koja je ove godine po prvi p

vak oboljele djece u kampu za djecu sa šećernom bolesti u organizaciji Sveučilišne klinike Vuk Vrhovec i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u lječilištu Veli Lošinj.

Glavni gost zabavnog programa bio je Miroslav Dolenc, a u ostalom dijelu programa bile su karaoke, vicijada, ples

s biciklima, nastup trbušnih plesačica, igre napuhavanja balona i drugo.

Nagrađeni su najmlađi i najstariji sudionik, a svi sudionici su se dobro zabavili i vratili se kući zadovoljni.

Medijski sponzor ovogodišnje biciklijade bio je 7Plus Regionalni tjednik. tomislav makaj

U zaleđu

15.09.2009

O

Biciklijada je privukla ljubitelje vožnje biciklom svih dobi

Mladi biciklisti BD Sloga vozili su ispred svih

Sport 37

15.09.2009

kim stazama uz Dravu po grah

FK SPORTLIFE Upisi u fitnes i aerobik grupe za vježbanje

Pilates, step aerobik, aeromix, kick boks Fitnes klub Sportlife ima u svojoj ponudi sportskih rekreacijskih programa različite aerobik grupe. Pozivaju zainteresirane da odgovore na sljedeća pitanja koja će ih možda motivirati da se upišu u pilates, step aerobik, aeromix, kick boks ili u prenatal fitnes – vježbe za trudnice. Imate li stresan posao gdje sjedite osam ili više sati dnevno?

Umorite se nakon četvrte stepenice?

Traperice koje su vam prošle godine savršeno stajale sada su tijesne? Ako je potvrdan odgovor na ova pitanja, pravo je vrijeme da posjetite FK Sportlife gdje

Vježbanjem se može regulirati težina

uz fitness nudimo i raznovrsni aerobic program.Vježbanje će vam pomoći da promijenite loše navike, postignete zavidnu liniju i uklonite stres. Vježbati je lakše u društvu, a naročito uz iskusnog trenera koji će vas motivirati da svaki sat odradite intenzivno i učinkovito, uz obilje dobre zabave. Izaberite program koji najviše odgovara vašim ciljevima i pridružite nam se. Ako niste sigurni koji od programa odabrati, dođite u FK Sportlife gdje će vam naš stručni tim pomoći u odabiru programa. Probni trening je besplatan, pozivaju iz FK Sportlife.

RAGBI

Ragbijaši i sa seniorima

Akademija tenisa TK Varaždin 1181 okuplja sve više najmlađih sportaša željnih igre

TENIS Svaki vikend zanimljiva natjecanja

Turniri za sve uzraste Protekli vikend TK Varaždin 1181 bio je domaćin 4.

Memorijalnog rotary teniskog turnira Mario Porobija Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

puta išla novom trasom do izletišta na Dravi

Na terenima Teniskog kluba Varaždin 1181 svaki se vikend održavaju zanimljiva natjecanja. Protekli vikend bili su domaćini 4. Memorijalnog rotary teniskog turnira Mario Porobija. Igrali su se susreti u pojedinačnoj ženskoj i muškoj konkurenciji te u muškim i ženskim parovima. U ženskoj pojedinačnoj konkurenciji pobijedila je Vesna Ivanković, ispred Nade Cvek i Jasne Porobija. U muškoj pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Damir Martinčević, drugi Damir Roki, a treći Franjo Gal. U muškim parovima najveći pokal je odnio par Martinčević/Cvek, drugi su bili Mamuzić/Velimirović, a treći Kosec/Gal. Na turniru je odigrano natjecanje ženskih parova izvan konkurencije, a kuriozitet je da su sva tri para osvojila jednak broj bodova i dijele prvo mjesto.

Veliki interes

Kolona sudionika biciklijade disciplinirano je prolazila gradom

Tjedan dana prije na terenima TK-a Varaždin 1181 odigrano je natjecanje mladih nada sjeverozapadne regije. Igralo se do 10, 12 i 14 godina, a sudjelovalo je šezdesetak igrača u muškoj i ženskoj konkurenciji što je

Ragbi klub Knegingrad u novoj sezoni će se natjecati u Hrvatskoj ragbi ligi i to u uzrastima: juniori do 13 godina, do 15 godina te seniori.

Trenutno su treninzi dva puta tjedno i djeca svih uzrasta ali i seniori mogu se priključiti ako su zainteresirana za ovaj sport. Učlanjenje je besplatno i oprema je osigurana za sve. U novu sezonu ulaze bez trenera Jankovića iz Zagreba, a treninge dalje vodi Marko Meštrić koji je i do sada u suradnji s glavnim trenerom i odradio većinu treninga te se dokazao osvojivši s ekipom do 13 godina međunarodni turnir u Zagrebu. Kondicijske treninge vodi Kristijan Vitez. Prva utakmica bit će 26. rujna na terenu NK Dubravka u Turčinu i to sa slovenskim klubom Olimpija iz Ljubljane.

NATJECANJE

Policajci sportaši 4. Memorijalni rotary tenis turnir dio je i aktivnosti kluba

dosad najmasovniji turnir ovakvog tipa. Organizator je unatoč lošim vremenskim uvjetima osigurao dobru zabavu uz besplatno jelo i piće, a finalisti turnira bogato su nagrađeni reketima i opremom Head. U konkurenciji dječaka do 14 godina prvo mjesto uvjerljivo je osvojio Vedran Jakopović (TK Varaždin 1181) pobijedivši u finalu Vragovića (TK Varteks) sa 6:0, dok je treći bio Ožeg (TK Varaždin 1181). Djevojčice do 12 i 14 godina nastupile su u istoj konkurenciji, a u finalu je Petra Lacković bila bolja od Leje Lacković (obje

TK Varaždin 1181) sa 6:3. Treće mjesto osvojila je Meić.

Prva tri plasirana dječaka do 12 godina su Čepin, Poljak i Pozder (TK Varteks) dok je u konkurenciji do 10 g. slavio Žulić iz Ivanca, drugo mjesto osvojio je Šumiga, a treći je bio Briški.

Spomenimo još i pobjednike utješnih turnira, a to su Enes Garibović, Elma Garibović i David Antolić.

Inače TK Varaždin 1181 je domaćin brojnim teniskim događanjima i turnirima kao npr. završni masters turnir za djecu, Kapital kup i Croatia kup.

Sportsko natjecanje policajaca Međimurje open 2009 održano je u organizaciji Regionalnog kluba IPA Međimurje iz Čakovca. Policajci su se natjecali u dvije discipline i to u paintballu na prostoru kluba Interap u Strahonincu, i u sportskom ribolovu na prostoru ribnjaka obitelji Kirić, u Črečanu.

Nakon četverosatnih borbi i ribolova, dobiveni su pobjednici kojima su uručeni pehari i nagrade, a domaćini su bili pobjednici u svim kategorijama.

Ovaj susret do sada je najbrojniji i ukupno je nastupilo oko 70 natjecatelja iz cijele Hrvatske i susjedne Slovenije. (di)

38 Oglas

15.09.2009

Ribolov

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORNJI KNEGINEC -Općinski načelnik

Kaznene odredbe 2

ISPRAVAK JAVNOG NATJEČAJA za podnošenje zahtjeva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje radi utvrđivanja Liste reda prvenstva potencijalnih kupaca U Javnom natječaju objavljenom u Regionalnom tjedniku od 08. rujna 2009. godine, u točki I. mijenja se podatak o veličini stana koju podnositelj zahtjeva može kupiti ovisno o broju članova obiteljskog domaćinstva kako slijedi: 1 osoba do 44 m² stambenog prostora, 2 osobe do 55 m², 3 osobe do 60 m², 4 osobe do 73 m², 5 osoba do 77 m², 6 osoba do 94 m², 7 osoba i više do 104 m² stambenog prostora.

U točki IV. umjesto „zahtjevi se podnose od 08. rujna 2009. godine do zaključno 07. listopada 2009. godine“ treba stajati „zahtjevi se podnose od 08. rujna 2009. godine do zaključno 23. listopada 2009. godine“.

Općinski načelnik: Goran Kaniški, ing.

N

ovčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: - ako ovlaštenik ribolovnog prava ne premjesti ribu iz privremenih stajaćih voda koje su ostale nakon poplave u vodotok koji se izlio iz korita - ako ovlaštenik ribolovnog prava ne prijavi svaki pomor riba na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni za koju je dobio ribolovno pravo ako ovlaštenik ribolovnog prava tajnik ŠRSVŽ-a ne izradi gospodarsku osnovu u roku od godine dana nakon sklapanja ugovora o dodjeli ribolovnog prava ili ako po isteku roka od šest godina od dana potvrđivanja gospodarske osnove ne obavi reviziju gospodarske osnove - ako bez potvrđenoga godišnjeg plana dopusti ribolov - ako na ribolovnim vodama gospodari suprotno gospodarskoj osnovi ili godišnjem planu - ako ne organizira ribočuvarsku službu na ribolovnoj vodi za koju je dobio ribolovno pravo - ako lovi ribu podvodnom puškom ili ostima ili harpunima ili električnom strujom ili drugim nedopuštenim sredstvima i/ili ako tako ulovljenu ribu stavlja u promet - ako prikupljene podatke o sportskom ribolovu na propisan način i u propisanom roku ne dostavi Savezu.Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: - ako alatima, opremom i mamcima dopuštenim u sportskom ribolovu lovi ribu u posebnim staništima - ako lovi ribu na ribolovnim vodama bez dozvole - ako sportski ribolov ne obavlja uz uporabu dopuštenih ribolovnih alata i/ili opreme i/ ili mamaca - ako koristi plovilo kod obavljanja sportskog ribolova suprotno gospodarskoj osnovi.

ATLETIKA

T. Tomšić najbrži kadet U Varaždinu je održano Pojedinačno PH u atletici za mlađe kadete i kadetkinje. Od predstavnika ŠAK Varaždina najveći je uspjeh postigao Timotej Tomšić koji jeosvojio 1. mjesto na 50m sa 6,85 s, 1. mjestou skoku u dalj sa 5,30 m i 3. mjesto u trci na 150m sa 19,00 s. (di)

Marijan Kolednjak

MALI NOGOMET

Max Bögl Tehnobeton Na malonogometnom terenu Kamisporta, koji se nalazi kod nove varaždinske sportske dvorane na Dravi održan je Noćni malonogometni turnir Max Bögl Tehnobeton. Pod rasvjetom u atraktivnim noćnim terminima na umjetnoj travi najbolje su se snašli malonogometaši ekipe Auto škola Crnković. Drugo mjesto pripalo je ekipi Pucke dok su treći bili Eurotransporti Kostanjevec. (di)

Sport 39

15.09.2009

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN Obilježen u većini varaždinskih škola

Predavanja o olimpizmu i gosti vrhunski sportaši U nekim školama na ovaj su dan organizirana gostovanja poznatih sportaša koji su pričali o svojim sportskim iskustvima i uspjesima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvatski olimpijski odbor u svoj je program uvrstio obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana, koji se obilježava svake godine 10. rujna u suradnji s Ministarstvom znanosti i športa. Na taj dan 1991. godine utemeljen je Hrvatski olimpijski odbor.

Ovim projektom HOO želi potaknuti građane svih dobnih skupina na aktivno bavljenje sportovima koji su im na raspolaganju u sredinama u kojima žive i rade, a to su šetnja i vožnja biciklom, trčanje, sudjelovanje na različitim spor tskim natjecanjima i edukativnim radionicama o olimpizmu. Sudionici nose bijele majice kao poveznicu s drugim sudionicima HOD-a te kao simbol pripadnosti hrvatskoj olimpijskoj obitelji.

Veliki i mali

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina aktivno se uključila u ovaj projekt zajedno s drugim sportskim savezima, ali i svim osnovnim i srednjim školama na području Varaždina i Varaždinske županije.

Ovogodišnje obilježavanje HOD-a većina sportskih udru-

Uspješni streličari iz Marofa

Dora Oštrek bila je zlatna Na turniru FITA 2X70 – Štit grofa Konjskog u Konjšćini nastupili su članovi Cekina i Grebengradskih streličara.

Kod članova Cekina Mario

Strelec bio je peti u olimpijskom luku, Alen Ružić šesti u složenom luku, a Goran Gojković treći u standardnom. Kod Grebengradskih streličara Dora Oštrek osvojila je zlatnu medalju u konkurenciji djevojčica do 12 godina u golom luku, a zlato je osvojio i Dobroslav Oštrek kod seniora. U standardnom luku prvi je Đuro Rabuzin, a drugi Davor Pejnović. Zlatnu medalju osvojio je i veteran Zlatko Zubović. (dp)

Sport

za bolje zdravlje

Tjelovježba u trudnoći J

Varaždinski atletičar Željko Vincek posjetio je OŠ Martijanec gdje je predstavio svoj sport

ga u svojim sredinama organizirat će sportske aktivnosti, dok će se središnja sportska aktivnost odvijati na SC-u Sloboda, gdje će biti otvorena vrata stadiona za svakog zaljubljenika sporta.

U školama je HOD obilježen na različite načine, ali su u većini škola svi učenici došli na nastavu u bijelim majicama.

Mlada atletičarka Sara Kolak demonstrirala je bacanje koplja

Taj dan na nastavi se govorilo o olimpijskom pokretu, sportu i vrijednostima ideja olimpijade. U nekim školama na ovaj su dan organizirana gostovanja poznatih sportaša koji su pričali o svojim sportskim iskustvima i uspjesima, dok su u drugim školama organizirana predavanja i sportska natjecanja. OŠ Mar-

tijanec ugostila je tako Željka Vinceka, atletskog prvaka na 400 metara i Saru Kolak, kadetsku prvakinju u bacanju koplja.

Kako obilježavanje ovog dana pada na sam početak školske godine, neke škole se nisu uspjele organizirati što im ostaje kao zadaća za ubuduće.

Dvorana OŠ Sračinec bila je premala da primi sve male sportaše

edno od nerijetko postavljenih pitanja uz tjelovježbu jest tjelesna aktivnost za trudnice. To je period za žene u kojem će doživjeti i osjetiti niz promjena, i to sveobuhvatnog tipa. Počevši od onih fizičkih, spomenimo samo neke: očekivani porast tjelesne mase je oko 12 kg, (brojka može dostići i veće vrijednosti), veličina maternice se povećava oko 20 puta, dojke se udvostručuju itd. Fiziološki gledano, dolazi do „restrukturiranja“ s hormonalnog stajališta te mnogih Nikola GOLUB promjena na ostalim sustavima u Kondicijski trener organizmu. Frekvencija rada srca u fitness cluba mirovanju povećava se za oko 10-15 “Sportlife” otkucaja u prosjeku (80-85 o\min), 042/241-600 volumen krvi povećava se za oko 1500 ml, ali sa smanjenim udjelom eritrocita, što govori o prisutnosti blage anemije kroz period trudnoće. Što se tiče tjelesne aktivnosti, ona se apsolutno preporuča, ali uz određenu dozu i mjere opreza. Prva stvar koju valja provesti je ta da trudnica mora imati dozvolu svog liječnika i ginekologa koji ju prati kroz njezinu trudnoću, za tjelesno vježbanje, naravno sadržaja koji su prilagođeni za rad s trudnicama. Trudnice bez zdravstvenih poteškoća mogu vježbati kroz cijeli period trudnoće. Aktivnosti koje su primjerene za taj period su aerobni treninzi umjerenog i prilagođenog opterećenja, mogu biti i dozirani treninzi s opterećenjem, i posebno preporučljivo plivanje i aktivnosti u vodi prilagođene trudnicama. Sadržaji koji se u prvom redu preporučuju jesu programi posebno kreirani za trudnice koje vode stručno osposobljene osobe, usmjereni za razvoj pojedinih segmenata (fizičkih, psiholoških) koji će kvalitetno utjecati na daljnji razvoj trudnoće. Ali i olakšati trudnicama onaj dio u kojem imaju najveće dvojbe (što, kako, koliko i kada vježbati), i to s pravom. Jer sve što rade u tom periodu života, ne rade samo za sebe.

Plivanje za osobe s invaliditetom Primjena Halliwick koncepta V P

Martina Šebijan viši fizioterapeut IPC međunarodni klasifikator plivanja

ećina zadataka koji se provode u Halliwick konceptu omogućuju nam da pratimo napredak psihičke prilagodbe, kontrole balansa i pokreta u vodi do osobne neovisnosti u vodi. Psihička prilagodba kao prva točka zasniva se na potrebi da se svlada strah od nove situacije i na nju prilagodi. Ova faza počinje još prije ulaska u vodu. Psihičkom prilagodbom postiže se jačanje samopouzdanja u vodi.

rije prelaska napredovanja u aktivnostima, dijete mora biti psihički prilagođeno na prethodnu aktivnost. Neke od aktivnosti koje se koriste za prilagodbu su: puhanje u vodu, umivanje, zaranjanje dijela lica u vodu. z navedenih aktivnosti proizlazi da psihička prilagodba uključuje kontrolu disanja te integrira senzoričke stimule koji proizlaze iz rada u vodi (zvukovi, svjetlost, taktilna i vestibularna

I

iskustva). Balans u vodi može se naučiti eksperimentirajući različitim oblicima tijela dok se ne nauči položaj koji je dovoljno stabilan i istovremeno siguran za disanje.

Pronaći balans u vodi ne znači biti konstantno miran, nego se konstantno prilagođavati, koristeći uzorke pokreta u skladu sa svojim fizičkim sposobnostima, plivati, roniti i zadržati siguran položaj za disanje. Termin propulzija tj. pokretanje prema

naprijed koristi se često umjesto termina plivanja zbog toga što plivanje podrazumijeva korištenje jednog od osnovna četiri plivačka stila. Prvi pokreti koji služe kretanju vodi su pokreti ruku u ležećem supiniranom položaju na vodi. Ruke se odmiču od tijela i primiču k njemu što dovodi do kretanja.

Nakon usvajanja pokreta ruku posebno se uvježbavaju pokreti nogu, za koje je važno odvijaju li se iz zgloba kuka. Kada plivač

uvježba odvojeno pokrete ruku i nogu, ako postoji mogućnost, dvije aktivnosti se počinju kombinirati. livač se samostalno odlučuje, ovisno o mogućnosti, želi li da mu noge ili ruke budu izvor glavne sile propulzije tj. pokretanja.U Halliwick konceptu odabir stila i položaj tijela u kojem će plivati ostaje na plivaču, a glavni cilj kojem je podređen stil je samostalno kretanje i zadovoljstvo u vodi.

P

40 Oglasi

15.09.2009

Vidokrug 41

15.09.2009

TU KRAJ NAS Obitelj Kirić idejni začetnici i financijeri izgradnje kapele posvećene Maloj Gospi

Zahvala nebeskoj Majci

Ova kapelica sagrađena je za sve mještane Sračinca, Svibovca i Hraščice, istaknuo je donator Rudolf Kirić

Rudolf Kirić istaknuo je da ga je Marijino ime pratilo kroz život jer su mu i majka i supruga - Marije Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

SRAČINEC - Ova kapelica nije sagrađena za mene, niti za moju obitelj, ova je kapelica sagrađena za sve mještane župe Sračinec, Svibovec Podravski i Hraščica - rekao je poznati varaždinski poduzetnik Rudolf Kirić koji je idejni začetnik izgradnje kapele posvećene nebeskoj Majci.

Reljefi i kipovi

siniša sović

- Kapelica je posvećena rođenju Blažene Djevice Marije - Maloj Gospi jer me Marijino ime pratilo kroz cijeli život.

Moja majka, kojoj je imendan bio na Malu Gospu, bila je Marija, a i moja supruga, s kojom dijelim i dobro i zlo, također je Marija - rekao je Rudolf Kirić obraćajući se okupljenima pred novoizgrađenom kapelicom čiju je izgradnju

Varaždinski biskup uručio je poklon Rudolfu Kiriću

Varaždinski biskup Mrzljak posvetio kapelu Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je blagoslovio kapelicu posvećenu Rođenju Blažene Djevice Marije-Male Gospe, zahvalio je svima koji su došli i koji su sudjelovali u izgradnji ove kapelice. Ovo djelo obitelji Kirić, koja je rodom iz Sračinca i Svibovca Podravskog, pokazuje put vjernika kojim nas vodi Isus Krist. Predvoditelj slavlja biskup Mrzljak istaknuo je da su

u najvećoj mjeri financirala obitelj Kirić uz malu pomoć Općine Sračinec. Do ideje za izgradnju te kapelice, koja bi oplemenila prostor, Rudolf Kirić došao je promatrajući staru zapuštenu veterinarsku stanicu koja je bila na tom mjestu. I doista, kapelica koja je smještena na samom izlasku iz mjesta Sračinec prema Svibovcu Podravskom svojim se vizurama odlično uklopila u prostor. Zasluge za to imaju svi oni koji su sudjelovali u njenoj izgradnji, od projektanta Mirka Šanjeka do njegovog sina Nikole Šanjeka koji je i vanjski i unutarnji prostor kapele oplemenio reljefima i kipovima i na tome im se Rudolf Kirić javno zahvalio. Zahvalio se i izvođaču radova Stjepanu Rušecu potom Andriji Kosu, Josipu Kolareku,

se radosni okupili kako bi Bogu darovali novu kapelu, a zatim je predvodio misu u zajedništvu sa župnikom župe Sračinec Sinišom Dudašekom, domaćim sinom velečasnim Draženom Radigovićem, biskupovim tajnikom velečasnim Markom Đurinom, župnikom iz Varaždina velečasnim Ivanom Žmegačem i gvardijanom kapucinskog samostana fra Mirkom Kemivešom.

u realizaciji ovog projekta. Također je pozdravio i načelnika Općine Petrijanec Vladimira Kurečića te načelnika Općine Vinica Marijana Kostanjevca, obojicu sa suprugama. S osobitom je radošću pozdravio pak varaždinskog biskup mons. Josip Mrzljaka koji je blagoslovio kapelicu. Biskup i obitelj Kirić na kraju misnog

Procesija nakon mise

Franji Lukačiću, Boži Lukačiću te Josipi Fajfar. Pozdravio je sve okupljene kao i načelnika Opć ine Srač inec Božidara Novoselca sa suprugom te sve članove Poglavarstva spomenute općine koji su pomogli

k

apelica Male Gospe izgrađena je u neogotičkom stilu

slavlja izmijenili su darove. Biskup je na dar dobio prelijepu umjetničku sliku dok je obitelj Kirić dobila sliku na kojoj su zaštitnici Varaždinske biskupije, sveti Marko Križevčanin

Varaždinski biskup i svećenici s kojima je suslavio misu

te blaženi Alojzije Stepinac s grbom varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka. Župnik župe Sračinec velečasni Siniša Dudašek također je zahvalio svima koji su došli i koji su pridonijeli izgradnji kapele, a upravo je njemu Rudolf Kirić u nedjelju uručio ključeve kapele.

Kapelu su nakon mise vjernici razgledali s velikim interesom i oduševljenjem.

Kapela je izgrađena u neogotičkom stilu, veličine je 28 četvornih metara, a kipovi su izrađeni od umjetnog kamena.

I TOGA IMA Europlakat sponzorirao Galeriju na otvorenom

Za ljepšu fasadu - 250 tisuća kuna Zanimanje za vanjsko oglašavanje palo je i do 50 posto, upozorio je u ponedjeljak Darko Gmaz iz tvrtke Europlakat, tijekom predstavljanja projekta “Galerija na otvorenom”.

Riječ je o apliciranju djela suvremenih hrvatskih umjetnika na fasade stambene zgrade u Ulici Zrinskih i Frankopana u Varaždinu, što je u cijelosti sponzoriralo ovo zagrebačko poduzeće.

- Prava zamisao bila nam je da posao apliciranja djela financiramo iz reklama koje bi bile na zaštitnom materijalu, odnosno skelama oko zgrade, ali nismo uspjeli naći zainteresirane oglašivače. No nismo odustali, već smo zbog dobre suradnje s Gradom Varaždinom odlučili sami platiti uređenje fasade varaždinskom izvođaču Rivendel – pojasnio je Gmaz, napominjuću da je

za uređenje fasade na zgradi plaćeno 250 tisuća kuna.

Govoreći o projektu koji je napravlljen prema zamisli akademskog slikara Ivana Meseka, bivšeg dogradonačelnika, a danas direktora Galerijskog centra, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok izrazio je nadu da će se naći novi sponzori za nastavak projekta, i to usprkos teškim gospodarskim okolnostima. (ikr)

Uz kameni oltar s reljefnim likovima, u unutrašnjosti kapele nalazi se kip Marije, kip svetog Josipa te raspetog Isusa. Na sva 4 ugla ulaznog pročelja nalaze se evanđelisti dok zaštitnici kapele, također u obliku kipova, ukrašavaju kapelicu: sv. Mihael ark. - zaštitnik župe Sračinec, sv.

Benedikt, zaštitnik susjednog Svibovca Podravskog, te sv.

Hubert i sv. Martin biskup.

Stoga je i načelnik Općine Sračinec Novoselec u govoru istaknuo da se takvih djela ne bi postidio niti Rim.

42 Zdravlje

15.09.2009

OTKRIVAMO Pomlađivanje botoksom i hijaluronskom kis

MIV d.d.

42 000 Varaždin Gospodarska bb

objavljuje

JAVNU PRODAJU OSNOVNIH SREDSTAVA

Botoks vole žene,

1. Obradni centar E/5 CW 500 god. 1989.- neispravan 2. Viličar BOSS CD 50C Jungheinrich GOD. 2003 neispravan 3. Tokarski stroj MD 6 S – 4A god. 1984.- neispravan 4. Tokarski stroj TES 3 god. 1959.- van uporabe 5. Kružna pila 3G 661 god. 1979- van uporabe.

6. Brusilica za kružne pile god. 1980.- van uporabe Prodaju se gore navedena osnovna sredstva koja se mogu pogledati i osobno na lokaciji MIV, Gospodarska bb, od srijede do petka (od objave oglasa) u periodu od 9-12 h ( kontakt osoba V.Kokot). Svi zainteresirani mogu poslati pismene ponude na Adresu: MIV d.d., Fabijanska 33, Varaždin, nasloviti na natječaj za prodaju osnovnih sredstava u roku od 10 dana od objave natječaja. Ukoliko ponude neće zadovoljiti uvjete, natječaj se poništava.

Kad su u pitanju estetski razlozi, botoks se najčešće primjenjuje za “peglanje” bora između obrva, oko očiju i na čelu, a hijaluronska kiseli

U prosjeku mjesečno imamo pet pacijenata koji dolaze na tretman, a riječ je o osobama starosti između 40 i 60 godina koji drže do sebe, kaže dr. Petek Modrić Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pomlađivanje botoksom i hijaluronskom kiselinom sve je popularnije i u Varaždinskoj županiji.

Potvrđuje to dr. Sanja Petek Modrić, specijalist dermatovenerolog iz jedne od specijalističkih ordinacija u Varaždinu u kojima se mogu obaviti tretmani botulinumom toksinom, kao što je točan naziv za botoks, te hijaluronskom kiselinom.

Očuvati izgled

- Interes je prilično velik.

Mogu reći da u prosjeku mjesečno imamo pet pacijenata koji dolaze na tretman botulinumom toksinom ili hijaluronskom kiselinom. U većini slučajeva riječ je o osobama starosti između 40-ak i 60-ak godina, no povremeno dolaze i 35-godišnjaci. Kad je u pitanju spol, uglavnom se radi o ženama. Iznenadili biste se koliki je interes i za druge estetske zahvate, primjerice za liposukciju – rekla je dr. Petek Modrić.

Uspjeli smo doznati da je u pravilu riječ o ljudima modernih svjetonazora, koji

Savjeti

drže do sebe i žele očuvati svoj izgled. Iako većina na tretmane dolazi jer žele izgledati mlađe i ljepše, sve

o

sim za usne, hijaluronska kiselina tražena i za uklanjanje ožiljaka je više onih koji na injektiranje botoksom dolaze zbog problema sa znojenjem.

- Riječ je o ljudima koji se ekstremno znoje zbog čega im je neugodno, posebice ako je

iz ordinacije

riječ o poslovnim ljudima ili onima koji na radnom mjestu kontaktiraju s velikim brojem osoba. Botulinum toksin u tom se slučaju primjenjuje na mjestu intenzivnog znojenja, a to mogu biti pazusi, dlanovi ili tabani. Djeluje na način da zaustavlja prijenos signala sa živca na žlijezde znojnice i tako sprečava znojenje na tom mjestu – pojašnjava dr.

Petek Modrić.

Precizna primjena

No, podsjeća da se botulinum toksin prvo počeo primjenjivati u medicinske

Piše: Dr. Nives TOPOLNJAK, spec. obiteljske medicine

Kronična opstruktivna bolest pluća olazi jesensko vrijeme D kada je i povećana učestalost respiratornih

infekcija koje su osobito opasne u kroničnih plućnih bolesnika. Jedna od kroničnih respiratornih bolesti je kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB ). svojoj ordinaciji obiteljske medicine svake godine primjećujem porast broja pacijenata koji boluju od KOPB- a - progresivne bolesti pluća koju karakter izira smanjeni protok zraka

U

kroz dišne puteve. Radi se o bolesti koja je značajan javno-zdravstveni problem u svijetu, jer je broj oboljelih i umrlih u porastu. Četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu. lavni uzrok KOPB-a je pušenje, aktivno ili pasivno, pa gotovo ne postoji dugogodišnji pušač koji nema ovu bolest. kolišni čimbenici rizika su stalna izloženost zagađenom okolišu, česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, genetska predispozicija,

G

O

ali i socijalno-ekonomski status. KOPB je značajno učestaliji u radnika profesionalno izloženim prašinama dišnim nadražljivcima, naglim promjenama temperature. d fizikalnih faktora bitnu ulogu u nastanku bolesti imaju nepovoljni mikroklimatski uvjeti, osobito hladnoća, visoka temperatura ili povećana vlažnost zraka.

OPB se naročito često javlja u osoba starijih od 40 godina, ireverzibilno oštećuje pluća te

O K

uzrokuje tešku funkcijsku nesposobnost pluća i smanjenje kvalitete života. olest je obilježena kašljem i iskašljavanjem veći broj dana u godini, najmanje 3 mjeseca godišnje tijekom dvije godine. Dakle, osnovni simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i otežano disanje u naporu. eobično je važno bolest prepoznati na samom početku. U sljedećem broju više o dijagnostici KOPB-a.

B

N

Zdravlje 43

15.09.2009

selinom sve je popularnije i u Varaždinu

AMBROZIJA Poljoprivrednoj inspekciji 12 prijava

siniša sović

a i muškarci TRAJANJE Učinak traje od 3 do 6 mjeseci

Lice mrgudno zbog bora dobiva vedrinu

Tretman botulinumom toksinom traje 15-ak minuta i nije osobito bolan, kaže dr.

Sanja Petek Modrić.

- Botulinum toksin nikoga ne može pomladiti za 40 ili 20 godina, ali se njime može postići i deset godina mlađi izgled, i to prije svega zbog toga što opušta mišiće, a kožu iznad njih čini mekanom.

Osoba koja zbog bora izgleda namrgođeno nakon tretmana ima vedar izraz lica, a time automatski izgleda mlađe – pojašnjava specijalistica dermatovenerologije.

No, učinak ne traje vječno ili godinama. - Prema mojim iskustvima, učinak traje od tri do šest mjeseci, bilo da su u pitanju estetski razlozi ili sprečavanje znojenja.

Osobe koje žele spriječiti

ina za donji dio lica

svrhe.

- Isprva se koristio kod neuromuskulatornih bolesti, primjerice kod dječje paralize ili kod osoba koje su imale probleme s tzv. blefarospazmom. On, naime,

s

ve više onih koji na injektiranje botoksom dolaze zbog problema sa znojenjem blokira prijenos signala sa živaca na mišiće, čime se zaustavlja njihova aktivnost.

Djeluje samo na one mišiće u koje se injektira, dok okolni funkcioniraju normalno – navodi specijalistica derma-

tovenerologije.

Kad su u pitanju estetski razlozi, botoks se najčešće primjenjuje za “peglanje” bora između obrva, oko očiju i na čelu. - Može se primjenjivati i na donjem dijelu lica, ali u tom slučaju ga treba iznimno precizno injektirati. Zato je za bore tog područje bolje primjenjivati hijaluronsku kiselinu. Njome se također pune usne radi povećanja, kao i ožiljci na licu ili na bilo kojem drugom dijelu tijela – doznajemo.

Dr. Petek Modrić kaže da pojedine estetske tretmane provodi u suradnji s mr. sc. dr. Bojanom Ignatovskim, spec ijalistom plast ične i estetske kirugije, s kojim uspješno surađuje i koji naj-

Ambrozija na ulazu u Varaždin intenzivno se uništava tek u rujnu

Komunalni redari još nisu podnijeli niti jednu prijavu Izdano 31 upravno rješenje kojima se po hitnom postupku nalaže vlasnicima zemljišta uklanjanje ambrozije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kada poljoprivredni redari?

VARAŽDIN - Višoj poljopr ivrednoj inspektor ici s mjestom rada u Varaždinu od varaždinskih komunalnih redara, suprotno tvrdnjama iz Grada Varaždina, nije proslijeđena niti jedna prijava protiv vlasnika zemljišta na kojem raste ambrozija, bilo pisana, bilo putem telefona ili faxa!

ekstremno znojenje zato, primjerice, mogu na tretmane doći jednom godišnje, i to u proljeće – doznajemo od dr. Sanje Petek Modrić.

Varaždinska viša poljoprivredna inspektorica obišla je tijekom ljeta deset općina i gradova na području svoje mjesne nadležnosti, izuzev Grada Varaždina koji će obići ovaj mjesec. „Tom prilikom, uz ostalo, skrenula im je pozornost na članke novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem su do srpnja trebali donijeti odgovarajuće odluke te uposliti poljoprivrednog redara koji bi kontrolirao primjenu agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina” – doznajemo u Ministarstvu.

Prijave građana

kojih je doneseno 31 upravno rješenje kojima se po hitnom postupku nalaže vlasnicima zemljišta uklanjanje ambrozije sa zakorovljenih poljoprivrednih površina” – ističu u Ministarstvu.

Doznajemo to u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) u okviru kojeg djeluje poljoprivredna inspekcija koja, uz ostalo, pokreće postupke protiv vlasnika zemljišta koji se ne pridržavaju Naredbe o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije. „Viša poljoprivredna inspektorica zaprimila je dvanaest prijava protiv vlasnika koji zemljišta ne održavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju te koje je zakorovljeno i obraslo ambrozijom.

Na temelju prijava podnesenih od uglavnom fizičkih osoba, poljopr ivredna je inspekcija obavila 37 inspekcijskih nadzora te provela inspekcijske postupke u sklopu

manje jednom mjesečno radi različitih zahvata dolazi u Varaždin.

Dr. Sanja Petek Modrić

I optužni prijedlozi

Osim toga, sukladno nalogu MPRRR-a od 20. svibnja, svaki inspektor treba izvršiti nadzor kod najmanje deset pravnih i fizičkih osoba, odabiranjem objekata kod kojih postoji indicija da se radi o poljoprivrednom zemljištu koje se ne održava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. „U tijeku je podnošenje optužnih prijedloga protiv neodgovornih vlasnika zemljišta koji ne sprečavaju

zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem zemljišta u građevinskom području i izvan tog područja predviđeno dokumentima prostornog uređenja, a površina većih od 1.000 kvadrata.

Za neodržavanje zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, predviđene su kazne od 10.000 do 50.000 kuna za pravne osobe, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za fizičke osobe od 2.000 do 30.000 kuna – napominju u Ministarstvu, dodajući da, sukladno Prekršajnom zakonu, jedinice lokalne samouprave također mogu propisati novčane kazne protiv vlasnika zemljišta koji ne poštuju njihove odluke vezane uz poljoprivredne površine.

Zdravo srce

Hipertenzija - medikametozno liječenje

D

anas u liječenju hipertenzije postoji pet glavnih skupina antihipertenziva: a) diuretici - tiazidi, b) blokatori kalcijskih kanala - CA, c) ACE inhibitori - ACEI, d) antaganosti angiotenzinskih receptora –ARB, e) beta blokatrori - BB. Osim njih, u liječenju hipertenzije koriste se i drugi lijekovi kao alfa blokatori, centralni antihipertenzivi, metildopa, antialdosteronski lijekovi.<br />Prema sadašnjim spoznajama, temeljenim na činjenicama iz mnogobrojnih studija, u mnogih bolesnika za ade-

kvatno liječenje potrebna je kombinacija najmanje dvaju antihipertenziva. Stoga pri odabiru antihipertenziva treba prvenstveno povesti računa o: 1. prethodnom povoljnom ili nepovoljnom iskustvu pojedinog bolesnika s određenom skupinom lijekova, 2. učinku lijekova na kardiovaskularne rizike, 3. prisutnosti subkliničkih oštećenja organa, kliničke kardiovaskularne bolesti, bubrežne bolesti, šećerne bolesti, 4. prisutnosti drugih poremećaja koji bi mogli ograničiti upotrebu pojedi-

nih skupina, 5. mogućnosti međudjelovanja s lijekovima korištenim zbog drugih stanja, 6. nuspojavama lijekova koje mogu biti uzrok nesuradljivosti bolesnika i liječnika, činjenici da bi trebao učinak antihipertenzivnog liječenja biti kroz 24 sata. Iz navedenoga vidljivo je da liječenje hipertenzije nije nimalo lak posao, traži znatnu suradnju liječnika i pacijenta, strpljivost, a korist pokazuje relativno brzo - sniženjem tlaka i kasnije sprečavanjem nastajanja posljedica dugotrajne hi-

pertenzije, čega bolesnici najčešće nisu svjesni, jer se ne vidi odmah, pa posustaju u liječenju. nekoliko riječi o stanjima kod kojih treba dati prednost pojedinim skupinama antihipertenziva: subkliničko oštećenje organa: hipertrofija lijeve klijetke – ACE, CA, ARB; asspimtomatska ateroskleroza: CA, ACE; mikroalbuminurija i bubrežna disfunkcija: ACEI, ARB. Klinički događaj: prethodni moždani udar: bilo koji lijek koji snižava krvni tlak, prethodni infarkt srca: BB, ACEI,

I

ARB; angina pectoris BB, CA; zatajivanje srca: diuretik, BB, ACEI, ARB, antialdosteronski lijekovi; zatajivanje bubrega: ACEI, ARB, diuretici Henleove petlje; periferna arterijska bolest: CA; stanje: izolirana sistolička hipertezija (obično u starijih bolesnika): diuretik, CA; metabolički sindrom: ACEI, ARB, CA; šećerna bolest: ACEI, ARB; trudnoća: CA, metildopa, BB.<br />Kojoj skupini pripada lijek koji bolesnik upotrebljava, može se uvijek vidjeti u uputstvu koje se dobije uz lijek.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

44 Oglas

15.09.2009

15.09.2009

Oglas 45

46 Ženski svijet

15.09.2009

MODA Predstavljamo neke od članova, planove i ideje nedavno osnovane udruge Evolution

Želimo vratiti Varaždin u centar modnog zbivanja Ljudi su postali željni revija i modnih događaja. To iziskuje podizanje modne scene ovoga kraja na višu razinu Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

bio veći tim više što se jedini modni spektakl, Fashion.hr, koji se jednom godišnje unatrag pet godina događao u Varaždinu, preselio u hrvatski glavni grad.

- Dosadašnja je praksa bila da velike projekte odrađuju ekipe koje nisu iz Varaždina, naprave posao i zatim odu.

Htjeli bismo da varaždinski modeli i dizajneri dođu više do izražaja - ispričao je Danijel Brkljač o spomenutom modnom eventu na kojem se,

VARAŽDIN - Nedavno održan kulturno-modni projekt pod nazivom “Modno španciranje 2009” u sklopu Špancirfesta za mnoge je bilo ugodno iznenađenje u suši koja vlada u modnome životu Varaždina i bliže okolice.

Za osvježavanje aktualne situacije odlučio se mladi i ambiciozni tim varaždinske modne udruge Evolution.

Udruga broji desetak članova okupljenih oko jednog cilja, a to je oživljavanje modne scene varaždinskoga kraja, pa i cijele sjeverozapadne regije Hrvatske. O tome koji su bili impulsi za osnivanje Udruge, čemu streme te koji će biti sljedeći projekti, razgovarali smo s nekolicinom članova Udruge, Danijelom i Predragom Brkljačem te Kristinom Svržnjak.

m

islimo djelovati kroz organizaciju modnih evenata, tribina, predavanja... osim Varteksove Di Caprio kolekcije, i nisu baš predstavljali varaždinski modni brandovi ili dizajneri. Upravo stoga Evolution ima impuls za daljnji rad. - Cilj nam je podržati varaždinske kreatore i stvoriti prepoznatljiva lica u svijetu

Razvoj ideja

- Više kreativnih ljudi našlo se u našoj udruzi oko jedne ideje, a to je vratiti Varaždin, odnosno Varaždinsku županiju i sjeverozapadnu regiju Hrvatske u centar modnog zbivanja. Željeli bismo da se modna scena ovoga kraja podigne na jednu višu razinu - rekao je Danijel Brkljač, predsjednik udruge Evolution. Da su stanovnici naše županije, pa i šire, željni revija i općenito modnih događanja svjedoči i broj okupljenih gledatelja koji su prisustvovali “Modnom španciranju 2009”, kao i broj onih koji to, zbog gužve, nažalost nisu uspjeli. Interes je

Slijeva nadesno: Danijel Brkljač, Kristina Svržnjak i Predrag Brkljač predstavili su nam modnu udrugu Evolution

mode. Također mislimo djelovati kroz školu manekenstva, organizaciju modnih evenata, tribina, predavanja i raznih edukacija - otkrio nam je Predrag Brkljač neke od planova Udruge.

MANEKENSTVO Revije nosili profesionalni modeli

Otvaranje škole manekenstva Modno španciranje 2009 bilo je samo uvod u sljedeće aktivnosti udruge Evolution. Jedna od planiranih aktivnosti je i vođenje škole manekenstva. Predrag Brkljač i Kristina Svržnjak, koja je i voditeljica plesnonavijačke skupine Stonesice, svojevremeno su se okušali u manekenstvu te će rado svoje iskustvo prenositi drugima. - Ljude koji bi dolazili u školu manekenstva pokušali bismo naučiti ne s a m o m a n e ke ns ko m e

hodu nego i osnovama kulture ponašanja, ophođenju, komunikaciji - istaknuo je

u

radu Udruge sudjeluje i Dora Markotić, 1. pratilja Miss Hrvatske Predrag Brkljač. - Također je naš cilj okupiti oko sebe mlade ljude koji se bave modom, proizvodnjom zdrave

hrane, prirodne kozmetike, općenito proizvoda na prirodnoj osnovi - dodao je Predrag. Spomenimo da su na “Modnom španciranju 2009” kolekcije odjeće prezentirali profesionalni modeli, između ostalih sudjelovala je i Varaždinka Dora Markotić, aktualna prva pratilja Miss Hrvatske, Arijana Banić-Križaj, prošlogodišnja Miss ljeta, zatim Petar Gluhak, aktualni Mister simpatičnosti Hrvatske i tako redom.

S jedne od revija “Modnog španciranja 2009”

Kao stvorena za frizure

Frizerski

salon

Tanjenje kose

Pune ruke posla za modnu reviju Poznata varaždinska frizerka, kolumnistica 7Plus Regionalnog tjednika te vlasnica frizerskog salona “GLOSS” Marijana Gregurić pokazala je svu svoju kreativnost i spretnost oblikujući frizure modela na “Modnom španciranju 2009”, modnom

događaju koji je organiziran u vrijeme varaždinskog Špancirfesta. Marijana je frizure izrađivala uz pomoć poznate zagrebačke frizerke Maje Zajec. A svime su bili zadovoljni i članovi modne udruge “Evolution” koji su organizirali taj događaj.

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

Rezanje pramena kose škarama koje rezultira postizanjem istanjenog oblika pramena zovemo kosim rezom.

Takvim šišanjem pramenova postižemo manju ili veću istanjenost kose i stvaramo harmonične prijelaze s jednog na drugi pramen. Tzv. klizno šišanje također je kosi rez jer klizeći škarama po pramenu postižemo njegovu istanjenost, poglavito na dužoj kosi. Za šišanje kose tom tehnikom škare moraju biti veoma oštre i glatkih ploha oštrica, a pokreti frizera uvježbani i vješti. Kosu možemo istanjiti tijekom

šišanja ovisno o alatki kojom režemo i učincima koje želimo postići. Najčešće se puni učinak efiliranja postiže naknadnim stanjivanjem pojedinih pramenova kose prema zahtjevima frizure koju oblikujemo. Tehniku tanjenja ili efiliranja pramenova kose uvjetuje frizura i kakvoća kose, a rezultat ovisi o vrsti alatke te o dužini i gustoći pramena koji tanjimo. Općenito vrijedi pravilo da je kod svih tehnika efiliranja najvažnije na kojoj dužini pramena se ono izvodi. Tanjenjem na donjoj dužini pramena postižemo

vizualnu punoću odnosno obujam frizure. Tanjenjem pri vrhu pramena postižemo smanjenje gustoće i stvaramo blage prijelaze iz jednog na drugi pramen, a time i mekši izgled frizure.

Ženski svijet 47

15.09.2009

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Prof. dr. sc. psihologije Andreja Brajša-Žganec

Dermatolog Bazaliom- tumor kože B

Andreja voli more i sve što je s njim povezano pa bi tako jednog dana voljela otići na jedrenje

Dobri ljudi oko tebe nezamjenjivi su...

Andreja za sebe kaže da je odgovorna, savjesna i iskrena Piše:GORDANA IGREC

ZAGREB - U predahu između predavanja i stalnog putovanja na relaciji Varaždin-Zagreb-Čakovec dok se još nisu “zahuktala” sveučilišna predavanja, na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu pronašli smo sugovornicu za Male ženske razgovore našu sugrađanku prof. dr. sc. psihologije Andreju BrajšaŽganec.

Ženski svijet

Ova mlada znanstvenica koja je 2003. godine dobila Državnu nagradu za znanost, koju joj je uručio tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Vladimir Šeks, zaposlena je kao viša znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu, a predaje kolegije iz razvojne psihologije i psihologije obrazovanja na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, odnosno Čakovcu.

Za “Male, ženske razgovore” progovorila je o svojem ženskom svijetu: cvijeću o kojem s predanošću i ljubavlju skrbi, kuhanju koje, kako je kazala, obožava, o ulozi majke, usklađivanju privatnih i poslovnih obaveza, ali i malim tajnama ženskog svijeta poput odjevnog stila koji njeguje, gradova koje je posjetila i koje voli...

Svaka prava žena mora imati samopouzdanje Svaka prava žena nikad ne smije...

Mora imati dovoljno samopouzdanja! Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Uvijek se osjećam uspješnom kada uspijem ostvariti ravnotežu između posla, odgovornosti, majčinstva i zabave, hobija i vremena za male sitne radosti.

Vaš moto u životu?

S upornošću se može jako puno toga učiniti, postići. Ipak, ljudi oko nas su najvažniji u životu! Možeš imati dobar posao, ali dobri ljudi koji te okružuju su nezamjenjivi!

Opišite se u tri riječi.

Odgovorna, savjesna i iskrena.

Iz takta vas izbacuje...

Sve. Apsolutno sve! Ne funkcioniram dobro kad sam emocionalno uznemirena, ali se također jako brzo stabiliziram.

Iz kuće ne izlazim bez...

p

osjetila je mnoge gradove, ali najdraži joj je Pariz Bez torbe. (Sigurno.) Trudim se da uvijek iz kuće izađem sređena. To mi je važno. Važan mi je vanjski izgled.

Jednog dana htjela bih posjetiti...

Bila sam na puno mjesta, posjetila mnoge gradove, ali nisam bila na zapadnoj obali SAD-a. A od svih gradova na svijetu najljepši mi je Pariz.

Najdraži film?

Trileri u kojima postoji i nekakva ljubavna priča. Naravno i drame. Što nikad niste učinili, a svakako biste htjeli?

Htjela bih ići na jedrenje,

Što je za vas majčinstvo?

Majčinstvo doživljavam kao nešto najvrednije, najljepše, jako važno, ali i kao nešto odgovorno, zahtjevno... Mislim da je majčinstvo jako važno za svaku ženu!

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nemam ga puno i velik dio svog slobodnog vremena posvećujem svojoj djeci jer su oni sada u takvim godinama. Volimo putovati (koliko si možemo priuštiti).

Mana?

Prekomjerno telefoniranje!

jako volim more i sve što je povezano s morem, a dosada u životu nikada nisam bila na pravom jedrenju. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Duhovitost. Nekad mi je bio važan fizički izgled, danas sve manje. U svakom slučaju: iskrenost, poštenje i dobrota.

Kakav je vaš odjevni stil?

Meni je jako važno da se dobro osjećam u odjeći, da uz to imam neki moderan detalj, a da pri tome boje budu skladne. Ne volim puno boja odjednom. Uvijek si nešto kupim na kongresima i seminarima u inozemstvu i to mi je drago nositi i sjetiti se da sam upravo to kupila u nekoj stranoj zemlji.

Kako usklađujete privatne i poslovne obaveze?

Trudim se i mislim da mi to više-manje uspijeva. Imam pomoć pri obavljanju kućanskih poslova, a najveći dio svog slobodnog vremena posvećujem svojim sinovima. Oni rastu, a vrijeme se ne može vratiti unatrag. Za usklađivanje privatnog i poslovnog života najvažnija je dobra organiziranost.

azaliom ili karcinoma bazocelulare najčešći je maligni tumor koji se javlja na koži. Potječe od stanica površinskog sloja kože, pa ga stoga ne nalazimo na sluznicama. Najčešće se pojavljuje nakon četrdesete godine života, češće kod muškaraca. Rijedak je u osoba smeđe ili crne boje kože, dok su mu sklonije osobe svjetlije puti, osobito ako tijekom života puno vremena provode na otvorenom. Naime, smatra se da ga uzrokuje ispostavSanja PETEK-MODRIĆ ljenost suncu. Među ultradr. med. ljubičastim zrakama, štetu specijalist uzrokuju prvenstveno zrake dermatovenerolog UVB spektra, koje oštećuju Kralja P. Krešimira IV. 41 a, DNA površinskih stanica Varaždin 042/302-080 kože te susprežu imunološki odgovor. To uzrokuje nepopravljiva oštećenja stanica, koja mogu biti vidljiva nakon trideset ili četrdeset godina. pravo stoga bazaliom se najčešće razvija na dijelovima kože koji su najizloženiji suncu - na licu, vlasištu, uškama, prsima, leđima i nogama. čituje se relativno sporim, lokalnim rastom tj. u pravilu se ne širi krvnim i limfnim putevima.

No lokalno, na koži, može rasti vrlo agresivno i destruktivno. Izgled bazalioma može biti vrlo različit - najčešće se pojavljuje u obliku kvržice ružičasto-bijele boje s pokojom kapilarom na površini ili poput ranice koja se „otvori“ i pri najmanjem dodiru (npr. prilikom brisanja s ručnikom), potom zacijeli, pa se opet “otvori“... U pojedinim slučajevima može izgledati i poput velikog ožiljka koji se širi po površini kože, ali i u dubinu. umnju na bazaliom najčešće potvrđujemo biopsijom tj. odstranjenjem komadića zahvaćenog tkiva koji podliježe detaljnoj mikroskopskoj analizi. terapijskom smislu dolazi u obzir kirurško odstranjenje cijele promjene, kriokirurška terapija (pomrzavanje), tzv. elektrodesikacija, radioterapija mekim rentgenskim zrakama i sl. - ovisno o tipu bazalioma i njegovu smještaju te starosti pacijenta. od osoba koje su već jednom imale bazaliom, postoji veći rizik za razvoj novog, kao i ostalih oblika karcinoma kože. toga je vrlo važno djelovati preventivno - pravilno i odgovorno se štititi od UV zračenja, a u slučaju sumnjivih promjena - posjetiti dermatologa!

U O

S U K S

48 Mali oglasi KUĆE K U P UJ E M u l i č n i p o slov ni p ro s to r u sli jedećim ulicama : Gajeva,Šenoina,početak Kukuljevićeve, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Uršulinska, Kačićeva. Ponude na tel: 099/7444-783 ozn.146c PRODA JEM podrumski boltani prostor u strogom centru Čakovca „I“ zona. Potrebna adaptac ija prostora, velič ina 152 m², 99.000 €. Mob: 099/314-9110 ozn.146c SARA NEKRETNINE: Novi Marof-blizina vrtića, kuća 150 m², useljiva i namještena, 75.000 €, www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916 ozn.20c PONUDA TJEDNA! Novouređena kuća, 90 m² u Turčinu, 400 m² okućnice, odmah useljiva i kuća za odmor 60 m² na Haliću, ravna parcela, pogodno za stanovanje! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDINSTVENA NEKRETNINA! Vikend kuća 40 m² u Beretnicu, svi priključci, cijena 16.000 € i manja kuća od 60 m² u centru Varaždinskih Toplica!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.554e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.555e PRODAJEMO kuću prizemnicu, 202 m² stambenog prostora, dvojni objekt, etažirano, 130.000 € u O.Župančića, te kuću prizemnicu u Halerovoj i katnicu u N. Marofu. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 € i 109.000 €, O. Price 98.000 €, Kumičićeva 110.000 €, Uska, Režekova, D. Cesarića, Z. Kunc, A. Wisserta, Jalkovečka, I. Rangera itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 26.000 €, Banjščina 35.000 €, Petrijanec 35.000 i 36.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 50.000 €, Halić 45.000 €, Kneginec 80.000 € i 90.000 €, itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c NUDIMO 150 nekretnina – kuće, stanovi, poslovni prostori, zamljišta! Provjerite:TEL/FAX 042/321-071, 098/284 692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c

15.09.2009

podrum 120 m², garaža, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.202d

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, Varaždin, Kukuljevićeva 17

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.4259

oglašava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE

STARA kuća 100 m², Š. žrtava 72 te okućnica oko 150 m², prodajem/ iznajmljujem. Mob.091/1949-296 ozn.4287

Dana 28. rujna 2009. godine u 09.30 sati, na drugoj javnoj dražbi na sudu, prodaje se obiteljska kuća sa dvorištem i gospodarskom zgradom, koja se nalazi u Ivancu, Rudolfa Rajtera 111a, za početnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednosti što iznosi oko 165.000,00 kuna.

KUPUJEM kuću ili dvosobni stan, bliže centru u Varaždinu. Mob.098/359-353 ozn.4298 KUĆU na moru u Rogoznici sa 3 sobe, cca 200 m², velika okućnica, 400 m do mora, 180.000 €, prodajem. Tel.022/558-636, 098/936-7443 ozn.4277

Za sve informacije nazvati

042 214 104

STANOVI SUPER PONUDE: Lud breška, 46 m², 890 €/m²; M. Krleže, 66 m², I kat, 871 €/m²; Koprivnička, 72 m², 854 €/m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 oizn.72c DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/246-601 ozn.92c JEDNOSOBNI stanovi: Zagrebačka 33 m², Dravska 35 m², T. Ujevića 35 m², Jalkovečka 37 m², Režekova 37 m², Meštrovićeva 38 m², Supilova 40 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boškovića (etažno) 50 m² i 60 m², Koprivnička 60 m², Trakoščanska 63 m², Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI stanovi: Supilova 43 i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50 m² i 54 ², Zagrebačka 50 i 65 m², T. Ujevića 53 m², Vrazova 55 m², V. Novaka 58 m², Koprivnička 60 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI stanovi: M. Krleže 58 m², Trakoščanska 63 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Ludbreška 68 m², Zagrebačka 77 m², R. Boškovića 79 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA GRABANICE: jednosobni 37 m², dvosobni 38 i 49 m² svaki po 1.250 €/m², trosobni 57 m², 80 m² 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI i peterosobni: Kopriv-

nička 82 m², etažno grijanje, I kat, Harambašićeva 90 m² i Jalkovečka 145 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.560e JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1.

Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.559e SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m² odmah useljiv 30.000€, www.sara-nekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12.

Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c

099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, 80 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu, 1.200,00 €/m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c 2-SOBNI stan od 54 m² u strogom centru; 1-sobni, 35 m², Tina Ujevića; 3-sobni 72 m², Braće Radića te 2-sobni 50 m², renoviran u strogom centru Čakovca, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c 3-SOBNI stan, 108,75 m² i 2-sobni 72,74 m², oba s podzemnom garažom, novogradnja, Filićeva te stanove od 39-116 m² u Optujskoj, novogradnja, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POVOLJNO prodajemo 3-sobni stan od 56 m²; 3-sobni od 60 m² te 2-sobni od 45 m², sve novogradnja. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

SUPER PRILIKA ! Garsonjera 25 m², novouređena, pvc, kompletno namještena u Zagrebačkoj i kuća u Otona Župančića 130 m² i 400 okućnice, povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI stan u centru grada, povr.

57 m², na I katu te garaža u dvorištu.

Mob.098/493-731 ozn.116c

NEPONOVLJIVA PRILIKA! Manji dvosobni stan 44 m² u Vrazovoj, kod Biljne ljekarne, pogodno za ured, i novouređeni trosobni 54 m² u Trakošćanskoj, povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE, novogradnja – Dravska: 84 m² - 1.185 €/m², 27,10 m² - 1.230 €/m², 69 m² - 1.275 €/m².

Grabanice: razne kvadrature već od 1.230 €/m². Banfica: Vukovarska, 3-soban, 64 m² - 60.000 €, zamjena za manji uz doplatu. Ostale nekretnine na www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

NAJNOVIJA PONUDA! Dvosobni stan 56 m² u Vrazovoj i dvosobni 56 m² u centru grada, Zagrebačka 13!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNIŽENE CIJENE! Novogradnja Grabanice , prekrasan manji dvosobni 37,50 m², dvosobni 52 m², trosobni 76 m², peterosobni 110 m²!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868,

DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin).

Mob.098/435-119 ozn.116c

DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno. Tel.048/626-545 ozn.4255 POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska, IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen.

Mob.098/439-038 ozn.4263 DVOSOBNI stan, 54 m², u cen-

tru Varaždina, uređen, povoljno.

Mob.091/8805-118 ozn.4279 POSLOVNI prostor, 35 + 10 m², strogi centar, prodajem. Tel.784-373 ozn.4246 DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Mob.091/1500-865, tel.042/231-377 ozn.4288

ZEMLJIŠTA SUPER LOKACIJE! Gradilište u Kurelčevoj od 400 m², priključci i gradilište 507 m² u Gotovčevoj ulici, novi kvart, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu; prekrasnu parcelu od 4000 m² u Seketinu, te građevinsko zemljište sa projektom i započetom gradnjom u Jalkovcu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c LJUBITELJI prirode! Prilika! Kotlina sa izvorima Plitvice na Goruševnjaku, 4 060 m². Mob.098/9267-325 ozn.4225 GRAĐEVINSKO zemljište u Beretincu, 4 400 m², moguća parcelizacija, 20 €/m².

Mob.091/6731-298 ozn.4268

stiti parking, etažno cent. grijanje, kvalitetno uređeno, vrlo povoljno. www.men-ars.hr, 098/412- 682 ozn.141c KRIŠTOFIĆ TRANS vrši najam osobnih, putničkih i kombi vozila.

Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem studentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, blizina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.556e STA N s t u d e nt i m a u Zagrebu,Trešnjevački plac.Stan je u novogradnji, pogodan za 3 osobe, iznajmljujem. 098/241-490. ozn.562e DVOSOBNI stan, namješten, poseban ulaz, I kat, centralno grijanje, iznajmljujem bračnom paru ili studentskom paru. Gospođa neka se javi za stan sa curicom osam godina.

Mob.099/786-4113 ozn.4226 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn.

Mob.091/5765-692 ozn.4227 IZNAJMLJUJEM namještenu sobu, internet, studentu, učeniku, samcu.

Tel.261-386 ozn.563e

NAJAM IZNAJMLJUJE se novi poslovni prostor od 68 m² u Optujskoj 30,Varaždin.

Cijena najma 4.000,00 kn (pokraj Pantere). Informacije: 098/424-949 ozn.29c IZNAJMLJUJE se trosobni potpuno namješteni stan u Braće Radića na 3 katu od 01.09. Zainteresirani se javiti na 098/379-194 ozn.561e IZNAJMLJUJU se poslovni prostori u B. Radića novouređeni, 40 m², 80 m², 150 m² i stan u Trakošćanskoj , prizemno 46 m² te novi trosobni stan 56 m² u Grabanicama, namješten!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZLOŽBENO-prodajni prostor, 1 100 m², potpuno opremljen, osigurano 200 parkirnih mjesta, sva u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo.

Mob.098/268-315 ozn.63c PRODAJNI prostor, 600 m², kompletno uređen (salon), pogodno za bijelu tehniku, akustiku, tekstilni program ili fitness centar, u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo.

Mob.098/268-315 ozn.63c DVOKREVETNE sobe, potpuno opremljene, centralno, klima, čajna kuhinja, perilica rublja, internet, TV/SAT, Iznajmljujem. Mob. 091/202-3023 ozn.140c IZNAJMLJUJE se uredski prostor, 62 m², prizemlje palače Keglević, vla-

IZNAJMLJUJEM sobe/stan u Zagrebu.

Mob, 099/237-1348 ozn.153a UGOSTITELJSKI objekat dajem u dugotrajni zakup, kavana „Varaždinec“, Optujska 28, Varaždin.

Mob.091/5441-476 ozn.4235 NAMJEŠTENU garsonijeru, iznajmljujem. Upitati na 095/837-6792 ozn.196d GARAŽU u Varaždinu, blizina centra, iznajmljujem. Mob.098/591-538, 091/580-1425 ozn.4272 VEĆU namještenu kuću u prigradskom naselju, plin, c. grijanje, okućnica, iznajmljujem po mogućnosti na duže vrijeme. Mob.098/284-781 ozzn.4248 POSLOVNI prostor u centru grada, pogodan za urede, iznajmljujem.

Mob.098/267-653 ozn.130c POSLOVNI prostor, 50 m², u blizini Kuflanda, za ured/tihi obrt.

Te l . 2 3 2 - 9 8 2 , 0 9 1 / 7 9 5 - 8 5 9 1 ozn.4265 NAMJEŠTENU kancelariju, 16 m² i skladište (radiona), 100 m², u Kućan Marofu, povoljno iznajmljujem.

Mob.091/123-6010 ozn.4281 UGOSTITELJSKI objekat povoljno iznajmljujem, može i kompanija.

Mob.099/773-5737 ozn.4286 SOBU, c. grijanje, kuhinja, kupaonica, poseban ulaz, iznajmljujem hitno i povoljno. Tel.350-289, 099/3178-773 ozn.4289

KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.4115 VIKENDICA, 6 x 5, Jakopovec, dvije etaže, 19.000 €. Mob.098/446-566 ozn.4228 PRODAJEM/mijenjam kuću u Knegincu za 2 dvosobna stana u Varaždinu, može i druge varijante. Mob.091/4500-493 ozn.4229

Prosječna potrošnja: 5,2 -7,7 l/100 km. Emisija CO2: 134 - 183 g/km. Slika je simbolična.

STARIJA kuća u Puščinama 80 m², 1000 m² okućnica, plin, struja, centralno.

Mob.098/517-707 ozn.110c

U SV

IM K

INIM

A!

KUĆU u Varaždinu, 68 m² , okućnica 860 m², papiri uredni, struja, voda, plin, prodajem. Mob.098/242-756 ozn,.4230

www.nacrtajrenault.com

STARA kuća u Jalžabetu, svi priključci, velika okućnica, gospodarske zgrade.

Mob.091/561-3069 ozn.4239

NACRTAJ NOVI RENAULT SCENIC I OSVOJI SUPER NAGRADE!

NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m²,

NOVI RENAULT SCENIC već od 117.900 kn uz Renault Financiranje.

Renault preporučuje

Mali oglasi 49

15.09.2009

VOZILA AUTOLIMARIJA KO LAREK • sve vrste karoserijskih radova • ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova • ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje • izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260-379, mob.0 98/79 0 - 529 ozn.554e

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

vlasnik. Mob.098/359-353 ouzn.4298 MATIZ, ‘99. g., 1.700 €; Punto, ‘99. g., 1.550 €; Hyundai coupe, ‘96. g., 2.500 €; Vectra karavan, ‘97. g., 2.650 €; Peugeot 406 coupe, ‘99. g., 4.800 €; Astra, ‘98. g., 2.300 €; Punto, ‘95.g., 1.400 €; Mercedes E, 2000. g., 8.200 €; Yamaha choper, ‘01. g., 3.999 €; Calibra, ‘91. g., 599 €; Kombi Ford, ‘90. g., 350 €.

Mob.098/777-095 ozn.4258 FOKUS 1.4, ‘06. g., reg. 03/’10. g., ful oprema; Nissan primera 2,0, ‘98. g., reg.

08/’10. g., ful oprema; Demper 2,0 i, kombinirani, 5 sjedala + teret; WV Cady 1,9 SDI, ‘99. g.. Moguće razne kombinacije. Mob.098/190-6071 ozn.4266 VOLKSWAGEN Polo 1.4, 5 vrata, 95/96 g., centralno, el. stakla, sačuvani, reg.

03/’10. g., 2.150 €. Mob.095/518-4814 ozn.4280 TERETNO vozilo Ford TTL 2.5 D, otvoreni sa ceradom, ‘88.g., neregistriran, u voznom stanju. Mob.099/706-3798, 099/730-9381 ozn.4290

POSAO TRAŽI se medicinska sestra na neodređeno vrijeme. Plaća odlična!

Mob.091/576-5692 ozn.4227 TRAŽI se ozbiljna mlađa penzionerka za čišćenje lokala. Upitati prijepodne na lokaciji Kačićeva 4 a, caffe Charme ozn.4228 PIZZERIA TONI traži pizza majstora u stalni radni odnos, sve info na 098/837-681 ili info@pizzeria-toni.hr ozn.20c SAMOSTALNOG zastupnika za osiguranja na neodređeno vrijeme traži poslovnica u Varaždinu. Mob.098/433-202 ozn.131c

AUTOTEHNIKA d.o.o., J. Leskovara 2, Varaždin: akcijska prodaja motocikala TOMOS, više od 10 modela, mogućnost kreditiranja. Info na tel.042/230-711, 230-140 ozn.103c

TRAŽI se djelatnica za rad u cvjećarnici.

Stručna sprema nije bitna. Osobno se javiti u Šenoinu 12, Varaždin, trgovački obrt „Uzor“, od 07.00 – 12.00 h ozn.192d

TERENSKO vozilo FORD MAVRIUC 2.7 TD, ‘95.g., 200 000 km, registriran, sačuvan, 32.000,00 kn + PDV. Mob.098/482-001 Vž ozn.103c

ZIDARSKI OBRT KRIŽANEC traži više zidara i tesara, rad na terenu (Istra), a može i cijela ekipa. Mob.098/341-149, 098/859-843 ozn.4274

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

TRAŽE se radnici za rad u uredu na poslovima plasiranja kredita. Mob.099/748-5838 ozn,.4282

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c FORD MONDEO 2.0 Ghia TDCi, 2002. g., reg., full oprema, alu, metalic crni, klima, povoljno prodajem.

Mob.091/2580-950 ozn.37c PAJERO dugi 3.2 DID, 2000. g., besprijekorno stanje, motor, prijeđeno 37 000 km, reg. do 01.06.2010..

Mob.098/926-7325 ozn.4225 VOLVO S80 D5, 157 000 km, automatic, crni metalik, reg, do 02/2010.

Mob.098/9267-325 ozn.4225 TRAKTOR STAJER 28 KS, generalno uređen, agregat za struju dizel, 6 KW, generalka na motoru, traktorska pumpa za navodnjavanje. Mob.098/9267-325 ozn.4225 OPEL VECTRA KARAVAN 1.8 i, ‘99. g., reg. 02./’10., 117 000 km, klima, CD oprema, povoljno prodajem.

Mob.098/832-206 ozn.186d OPEL AGILA 1,2, 55 KW, 44 000 km, 2000. g.; Škoda felicia 1,3, 43 KW, 120 000 km, ‘95. g. Mob.099/2177-876 ozn.4232 NISSAN MICRA 1.0 benzinac, ‘91. g., reg. 1. g., garažiran, srebrne boje, 2. vlasnica. Mob.091/511-8122 ozn.4242 RENAULT THALIA 1.4, ‘02. g., 4 zimske gume, 28.000 kn, prodajem.

Mob.098/396-727 ozn.4243 PASSAT VARIANT 1,9 TDI, 2007. g.; Polo 1,2, 2002. g., sve original, 1.

TRAŽIMO odgovornu, pouzdanu osobu za čuvanje jednogodišnje djevojčice i pomoć u kućanstvu. Tel.042/300-184 ozn.4291

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog prof ila ALUPL AST. Veliko ljetno sniženje do 40%.

Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova.

M o b: 0 9 9 /4 0 1- 6 62 2 , tel:042/711-405 ozn.95c

vanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@ sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu!

Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održa-

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore;

Obitelj Došen objavljuje natječaj za radno mjesto

DADILJA • Opis posla: Čuvanje, briga i odgoj jednoipolgodišnje djevojčice u našem stanu u Varaždinu. Posao bi obuhvaćao među navedenim i njegu, animaciju i aktivno igranje s djetetom, edukaciju i šetnje.

• Što očekujemo: Poštenu, veselu i dragu osobu; visok stupanj odgovornosti, pouzdanost, strpljivost, iskrenost, marljivost i nadasve ljubav prema djeci. Kreativnost (maštovitost) u igri je cijenjena vrlina.

• Prednost (nije uvjet) imaju starije osobe s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom (odgojiteljice) te osobe s preporukama.

•Ostali uvjeti: - Zdrava, vitalna i uredna osoba - Nepušač • Mogućnosti za posloprimce: - Mogućnost dogovora oko plaće i dinamike isplate - Plaćeni prekovremeni rad - Mogućnost dugogodišnje suradnje - Radno vrijeme: od 8 do 9 sati / radnim danom Kontakt informacije: Obitelj Došen, Varaždin, Jalkovečka 10b (091) 2380-957 Rok prijave: 23.09.2009.

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c NOVO! Otplata do 36 rata.

Instalacije grijanja, plin, vodovoda te kanalizacije.

MARTI-MONT, Nedelišće, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.4163 isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata..

Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

obratno. Mob. 091/894-3970, e-mail: sandra.piskac@vz.t-com.hr ozn.96c IZVODIMO strojno žbukanje i fas a d e , kva l i t e t n o i p o vo l j n o.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c PODEX – postava parketa, laminata, brušenje i lakiranje starog parketa.

Mob.098/284-290 ozn.149c

VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja.

Mob.095/8540-727 ozn.69c

ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.556e

PREVODITELJ „ABC“ : Prevođenje s engleskog i njemačkog na hrvatski jezik i

PLASTIFICIRANE kovane ograde izradujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.556e

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije su naš imperativ. Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon na koncesijskom području Slobodne zone Varaždin tražimo:

ASISTENT VODITELJA MODELA (m/ž) Od kandidata očekujemo: • SSS, VŠS tekstilnog, kožarskog, ekonomskog ili tehničkog smjera • poželjno je višegodišnje radno iskustvo • idealno - predznanje u području šivačih i tehničkih procesa • izražene organizacijske sposobnosti i pridržavanje terminskog roka • dobro funkcioniranje u timu, kao i dobre komunika cijske sposobnosti , • spremnost i sposobnost za razumijevanje i složenijih sadržaja • samoinicijativnost • profesionalno nastupanje, odgovornost i fleksibilnost • njemački (za telefonski kontakt), prednost je znanje engleskog jezika u govoru i pismu • poznavanje osnovnog MS Office-paketa • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usa vršavanje • sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti Vaši zadaci: Podrška voditeljima modela kod sašivenih komponenta Planiranje termina, mailinzi i ostali administrativni poslovi Priprema , koordinacija i podrška kod rješavanja reklamacija Obrada operativnih procesa ili njihovo daljnje prosljeđivanje u nadležne odjele Vođenje raznih lista i statistika i daljnje prosljeđivanje u nadležne odjele Izrada i zatraženje raznih internih i eksternih dokumenata Očekuju Vas: • svestrani i odgovorni zadaci u međumarodnom i dina mičnom okruženju • rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti • mogučnost stalnog stručnog usavršavanja • najmoderniji radni prostori i oprema • stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom dostavite u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com .

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-690

50 Mali oglasi POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.557e PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže, do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.4019 SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati.

Mob.098/962-1694, 042/781- 065 ozn.4069 KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4084 IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanom dugogodišnjom ekipom. Mob.098/792-286 ozn.4098 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4114 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema. Mob.098/478-900 ozn.4116 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4155 KERAMIČARSKI OBRT TOPLEK postavlja pločice te vrši adaptacije kupaona. Mob.098/473-421, 091/927-6830 ozn.4156 TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob.098/1320-197 ozn.4171 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar.

Tel.303-881, 099/410-2909, ozn. 4267 KUHINJE i ostali namještaj po mjeri.

Kvalitetna izrada i moderan dizajn.

Mob.098/952-5210 ozn.4196 OBAVLJAMO besplatnu wellnes analizu kako zdravo mršaviti. Mob.098/9515-755 ozn.184d

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.554e HRASTOV stol, šest masivnih stolica, regal, malo korišteno, prodajem. Mob.098/695479 ozn.4221 STARI crijep (Falc), stara očišćena cigla 10 000 kom. te stare hrastove grede, prodajem. Mob.091/579-1014 ozn.4222 INOX bačve, 320 lit., 2 kom, 1.700 kn/ kom. Mob.095/8222-258 ozn.184d BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ. materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.556e BAČVE: 210 l, 15 g., za bijelo vino, 950

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 kn, hrast; 105 l, 1 g., za crno vino, 650 kn, bagrem, prodajem. Tel.240-086 između 18.00 – 19.30 sati ozn.558e JARIĆE i mladu dojnu kozu, prodajemo. Upitati na tel.729-428 ili 730-028 ozn.189d GROŽĐE, pretežno graševina i šipon i rakiju tropicu, prodajem. Tel.042/690-682, 091/569-7063 ozn.191d STAKLENI stol, duplo staklo, 180 x 95, povoljno prodajem. Tel. 240-690, 098/1370195 ozn.151a ZDRAVO grožđe kvalitetnih sorti, prodajem. Kontakt tel.042/212-294 ili 099/6884568 BALKONSKA vrata dim.220 x 80, PVC, nova. Mob.098/923-0849 ozn.4236

MASAŽA leđa, 40,00 kn, prijenosni stol, mogućnost dolaska vama.

Mob.098/1759-358 ozn.152a

TENISKI reketi Wilson, Babolat; skije Elan Integra, 123 cm; pancerice Dalbello, br.

38. Mob.098/284-290 ozn.149c

POMOĆ pri učenju za osnovne i srednje škole, povoljno nudi dipl. ekonomistica. Mob.091/5155-688, 098/9005-906 ozn.197d

STOLARSKA ravnalica, glodalica, dječji krevet na rastezanje „Ikea“, 140 x 200 cm.

Mob.098/284-290 ozn.149c

UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob.099/412-7863 ozn.4252 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi dvorišta, tlakavci, odvoz šute, ogrjevna bukva – rezana ili cjepanice. Mob.099/3530-180 ozn.4254 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4267 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4277 ŽBUKANJE strojno unutarnje i fasade samoborka, baumit, lassemberg itd, povoljno. Mob.098/592-334 ozn.4285 POSATAVLJANJE keramičkih pločica, izrada mozaika i bordura. Kvalitetno i povoljno!

Mob.098/518-809 ozn.4249 SOBOSLIKAR: unutarnja bojanja, bojanja stolarije, gletovanje, bojanje fasada, termofasade garancija! Mob.098/1869-384 ozn.4253 IZRADA namještaja po mjeri! Najpovoljnije u gradu! Sve vrste plaćanja, brza isporuka. Veliki izbor materijala.

Mob.091/123-6010 ozn.4281

OSTALO

GROŽĐE miješane sorte, graševina, šipon, štajerska bjelina i vino. Tel.042/647-073 ozn.199d JELOVA građa za krovišta (grede, roženice, daske, letve), piljena po narudžbi.

Mob.098/948-1436 ozn.4297 MOŠT, vino s viničkog područja, kosilica samohodna 14 K dizel, motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob.091/5851926 ozn.4297 GROŽĐE, graševina i šipon, povoljno prodajem. Mob.098/267-031 ozn.4244 RAZNE elektromotore za muljače, betonske miješalice, čekičare i sl, prodajem.

Mob.095/827-5885 ozn.4245 DRVENU bačvu 220 l, malu prešu, drvenu kacu 320 l, očuvano, prodajem. Tel.042/683-563, 091/903-8832 ozn.4251 OGRIJEVNO drvo, cjepanice bukva, grab, hrast , sa dostavom. Mob.098/9830-979 ozn.4256 ZIMSKI kaput (muški), časopis Alter, Michel Rundshan, albume Lindner, Leuchturm, listove za albume, poštanske marke, prodajem. Mob,091/4457-129 ozn.4257 GROŽĐE noja, oko 200 – 250 kg, u Beretincu. Tel.731-237 ozn.4260 OGRIJEVNO drvo bukva, grab, sa dostavom; sortno vino, 300 l, prodajem.

Mob.091/188-7491, 099/194-7485 ozn.4262

KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju. Mob.098/9828-338 ozn.147c

GROŽĐE, sortno, kvalitetno, rajnski rizling, graševina, veće količine, prodajem.

Mob.098/446-333 ozn.4269

KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra. Mob. 098/268-250 ozn.554e

DRVENU bačvu, 115 l, povoljno.

Mob.091/979-1082 ozn.4271 KVALITETNO grožđe, sorte graševina i

15.09.2009

šipon, kod Barbare brijega, prodajem.

Tel.741-205, 098/9733-049 ozn.4278

tekarni inozemni krediti bez jamaca.

Mob.098/925-4936 ozn.3342

TROSJED, fotelju, stolić, nosiljku za bebu, kolica, malo korišteno; plastične bačve, 200 l. Mob.091/545-7302 ozn.4283

WÜSTENROT stambena štedionica najpovoljnijih kreditnih linija! Fiksna kamata i rata od 2,99 – 4,49 %. Hipotekarni, stambeni, za kupnju, novogradnja. Novo! 15.000 € adaptacijski bez upisa hipoteke – gotovinski. Državni poticaji. Brzo – diskretno.

Mob.092/112-3500 ozn.4237

KREDITI KREDITI i pozajmice na plaću, mirovinu, vlasnički list. Hipotekarni krediti Austrija, kta 4,5 – 7,0 % god. Mob.098/1627-405 ozn.114c Krediti 5000 do 25000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.155a NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c FENOMENALNI KREDITI! 25.000 € - polovica primanja. Kratkoročne pozajmice - zaposleni, umirovljenički do 20.000 kn/24 h. Ivana, 098/180-7778, 095/885-9230 ozn.4296 KREDITI! Gotovinski od 3.000,00 kn do 25.000 €. Do 15.000,00 kn moguća isplata isti dan. Hipotekarni krediti-Austrija. Mob.0 98/918 - 4792 ozn.114c NA JPOVOL JNIJI krediti u Hr vatskoj s f iksnom kamatom od 2,99 do 4,49 %. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, goto vinski – uz državni poticaj. Mob.098/977-2049 ozn.4237 HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipotekarni vanjskih banaka. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROKa. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.154a NJEMAČKA firma omogućava Vam dobivanje hipotekarnih kredita – niska kamata.

Mob.098/9254-936 ozn.4197

NOVO – KREDITI! Najpovoljniji krediti sa fix. kamatom i ratom uz 15 % državnog poticaja. Ks. 2,99 – 5,00 %, stambeni, adaptacijski, hipot., gotovinski. Brzo – diskretno. Paula, 099/502-3556 ozn.4238 KREDITI najpovoljnijih kreditnih linija sa fixnom ratom i kamatom od 2,99 – 5,00 %, stambeni, adaptacijski, za kupnju nekretnine, gotovinski – novo – do 15.000 € bez upisa hipoteke. Daniela, 091/914-6353 ozn.4238 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.4241 NAJVEĆI kreditni centar – surađujući sa 16 banaka realiziramo kredite do 25.000 € uz zatvaranje postojećih. Akcija 100.000 kn bez HROK-a i C.L. Mob.095/866-2208 ozn.4247 KRATKOROČNE pozajmice – odmah, krediti na ostatak plače do 5.000 €, bez HROK-a do 15.000 €. Kreditni ured, od 8.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.4250 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4261 KREDITI do 30.000 € na ostatak primanja i pozajmice do 50.000 kn. Mob.099/528-3329 ozn.4264 IMATE financijskih problema? Hitno Vam je potrebna pozajmica? Nazovite! Rješavamo i kredite na ostatak plaće. Mob.098/291-446 ozn.4264 STAMBENI i adaptacijski krediti sa fiksnom kamatnom stopom već od 2,99 %!

Mob.095/902-5028 ozn.4275 USPJEŠNA realizacija svih vrsta kredita i pozajmica! 25.000 € za d.d. i d.o.o.. Brzo!

Inf. Sandra, 091/892-0353, 098/187-5175 ozn.4276 RAZMIŠLJATE o kreditu? Pomažemo kod realizacije kredita i pozajmice u roku 24 h, vrlo efikasno. Mob.091/515-6836 ozn.4282 POVOLJNI krediti bez HROK-a, C/L uz prebijanje, zaposleni i umirovljenici.

Mob.098/848-607 ozn.4284 HITNO trebate kredit – pozajmicu? Trebate posao? Nudimo brzo rješenje. Slavica, 091/904-3612 ozn.4292 ZAPOSLENI ste ili umirovljenik? Trebate kredit – pozajmicu? Nudimo rješenje. Nazovite: 099/741-7918 ozn.4293 BRZI krediti do polovice primanja do 25.000 €. Nazovite s povjerenjem!

Mob.098/302-483 ozn.4294 PRILIKA! Pozajmice 30.000,00 kn u 24 h.

Krediti 25.000 € do polovice plaće. Nada, 091/513-0597 ozn.4295

ZAHVALA povodom iznenadne smrti teško bolesnog

STJEPANA MORAVCA

preminulog 06. 09. 2009. u 85. godini života.

Od srca zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i posljednji put ispratili ga na vječni počinak. Zahvaljujemo se na cvijeću i svijećama kojima je uljepšan posljednji ispraćaj. Zahvaljujemo se Vilimu Šagiju na toplim riječima oproštaja u ime svih koji su ga voljeli.

Zahvaljujemo se Antunu Peteku koji se u ime lovačkog društva „Kobac“ Bartolovec dirljivim riječima oprostio od osnivača društva.

Počivao u miru!

Ožalošćeni: Dragica Ivanuša, sestra Dragica s obitelji, obitelji Šagi, obitelji Žganec, Buhin i Lazarević

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

STJEPANU MORAVCU Uvijek u mojim mislima.

Dragica Ivanuša

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga i oca

IVANA SILIJA

koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti u 55. godini života.

Veliko hvala osoblju bolnice za plućne bolesti Klenovnik te dr. Juričevskom i dr. Škoraku i osoblju JiLA internog odjela te dr. Slunjskom i dr. Koščaku. Hvala vlč. Rakariću na riječima oproštaja. Posebno hvala rodbini, susjedima i svim dragim prijateljima koji su ga poznavali i voljeli.

Ožalošćena supruga Veronika, kćeri Lidija i Ivančica

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu i ocu

IVANU SILIJU Hvala Ti na Tvojem toplom dodiru i vedrini kojom si zračio.

Hvala Ti na svemu što si nam u životu pružio, a najviše na tome što si se herojski borio s okrutnom bolešću.

Ponosimo se Tobom i zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoja supruga Veronika, kćeri Lidija i Ivančica

POSLJEDNJI POZDRAV

KREDITI, pozajmice, prebijanja, zatvaranja sa HROK-om, bez HROK-a i C.L. do 25.000 €! Inf: 099/197-6813 ozn.4296

dragom zetu, šogoru i tetku

HIT KREDITI! Najbrže do novaca, brzo rješavanje Vaših problema! Info: Danica, 042/321-144, 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.4270

Samo jedna kap veselja, samo malo, malo sreće da ozdraviš i da živiš, mi smo željeli…

Za svu Tvoju dobrotu i lijepu riječ koju si nam znao pružiti.

AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4270

Tast i punica i cijela obitelj Martinuš

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

KREDITI do 180.000 kn te na razliku do polovine primanja. Moguće zatvaranje C.L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4146

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4070

HIPOTEKARNI i gotovinski krediti do polovine primanja, brza realizacija.

Mob.098/375-966 ozn.4146

DEČKO, 40 g., situiran, simpatičan, želi upoznati djevojku za vezu. SMS 091/5603-796 ozn.4234

NOVOST na hrvatskom tržištu: hipo-

Zahvale i sjećanja

IVANU SILIJU

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom samo

100 kuna!

MALI OGLASI već od 40 kuna Regionalni tjednik

Ulica Ivana Milčetića 13, tel.: 290 774 Gradska tržnica i I. Gundulića 4

Mali oglasi 51

15.09.2009

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

RUDOLF MARTINEZ 18. 09. 2002. – 18. 09. 2009.

na drage roditelje

dragom suprugu, ocu i djedu

VLADIMIRU BUBNJARU

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća.

Da tiho i mirno spavaš i ptice se trude.

Tvoja obitelj

KATU ŠOKMAN

SJEĆANJE

BOSILJKA BENČIĆ 16. IX. 2006. – 16. IX. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog nam djeda

AUGUSTINA MARČECA 07. 09. 2008. – 07. 09. 2009.

S ljubavlju i uspomenom na Tebe.

Unuci Lea i Filip

SJEĆANJE na dragog nam

AUGUSTINA MARČECA 07. 09. 2008. – 07. 09. 2009.

14. 09. 2004. – 14. 09. 2009.

MATU ŠOKMANA

22. 10. 1991. – 14. 09. 2009.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

DINO KUNIĆ

časnički namjesnik I. gardijske brigade – Tigrovi 06. IX. 1991. – 06. IX. 2009.

Dani što prolaze ne donose utjehu ni zaborav.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tugujući sestra Dijana, mama Višnja i tata Ljudevit

SJEĆANJE

KARLO – DRAGUTIN KONTEK 14. 09. 1935. – 14. 09. 2009.

Tvoja obitelj

Zauvijek u našim srcima i molitvama.

Supruga Marija, sin Tihomir i snaha Jasminka

SJEĆANJE

IVAN PETEK 15. 09. 2008. – 15. 09. 2009.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te zauvijek nosimo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZVONIMIR HABEK 15. IX. 2001. – 15. IX. 2009.

Ne brišu Te godine nit’ Te skriva grobna tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živiš s nama.

Supruga Dragica i djeca s obiteljima

SJEĆANJE voljenoj

BARI BOSILJ 13. 09. 2000. – 13. 09. 2009.

Zauvijek u našim srcima.

Sin Josip s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA SAMBOLEC 24. 09. 2007. – 24. 09. 2009.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Hvala ti.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Josipa, sin Ivan, kći Verica, snaha Đurđica, unuci Andreja, Ivica, Renata, Siniša, Jasmin, Slađana, Suzana, Roman

ZAHVALA povodom smrti nakon teške bolesti našeg dragog supruga, oca i djeda

VLADIMIRA BUBNJARA

preminulog 06. 09. 2009. u 80. godini života.

Najiskrenije se zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, svijećama i cvijeću i što su s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno velika hvala obitelji Božidara Kanižića.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: supruga, sin, kći, snaha te unuci

ZAHVALA povodom smrti mame i bake

KATARINE KRAČUN

06. 06. 1932. – 04. 09. 2009. koja je preminula 04. 09. 2009. u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima prisutnima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te posebno hvala velečasnom i osoblju bolnice Novi Marof.

Ožalošćeni: sin Franjo s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

KATARINI KRAČUN U sjećanju i molitvi uvijek si s nama.

Sin Franjo s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Ne možemo Te zaboraviti.

na voljenu mamu

Tvoji: kći Seka, sin Vlado, zet Željko, snaha Daliborka, unuci Dario, Bojana i Daria

MARIJU MIKAC 17. 09. 1969. – 17. 09. 2009.

Tvoja djeca s obiteljima

IN MEMORIAM

MARTINA KRACIK 19. 09. 2004. – 19. 09. 2009.

Opet je došla jesen i vratila ta tužna sjećanja na naš tužan rastanak.

Tvoji: mama Biserka i brat Velimir

SJEĆANJE

IVANKA ČEPRNJA 2006. – 2009.

Tvoji najmiliji

DRAGUTIN SOKOLIĆ 18. IX. 1998. – 18. IX. 2009.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg supruga, oca i djeda

JOSIPA DUBRAVCA 20. 09. 2007. – 20. 09. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Jagica i djeca s obiteljima

U sjećanju i molitvi uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

MIŠI Ni nebo nije dosta veliko, ni svemir nije dosta prostran koliko si Ti bio iskren, pošten i dobar.

Ti ćeš uvijek biti tu među nama, pogotovo u srcu mom, a uspomena na Tebe ne može nestati, jer takva osoba kao što si Ti se ne zaboravlja.

Od srca zauvijek voli Te tvoja Emina Počivao u miru!

ZAHVALA povodom smrti dragog oca i djeda

ZDRAVKA GORSKOG

koji je preminuo nakon duge i teške bolesti 08. 09. 2009. u 69. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

Danijela, Zoran, Marija, Ivan te unuci Asja, Petar i Ivan

POSLJEDNJI POZDRAV

TEREZIJU KIŠIĆ 16. 09. 2008. – 16. 09. 2009. Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je.

JURAJ POZDER 18. IX. 2001. – 18. IX. 2009.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog nam

MIŠE KOLENKA

koji je preminuo 04. 09.

2009. u 40. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su svojim prisustvom u ovim bolnim i teškim trenucima bili uz nas i zajedno s nama ispratili ga do posljednjeg počivališta.

Ožalošćena obitelj

dragom i voljenom zetu

DARKU ROŠKARIĆU – DRCU Stjepan i Zlata

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru

DARKU ROŠKARIĆU Zauvijek u našim mislima.

Dušan, Paula i Tanja

52 Vaš kutak Stjepan Bonev

?

?

ONDA

15.09.2009

AMERIČKA GLUMICA PORTER

?

KONJ U UMIJE, NARODNIM POZNAJE PJESMAMA

ŽABLJI KRAK

MORSKA GLUMICA I KLUPSKO PJEVAČICA RIBA, KIPARICA NATJECANJE WINTER LOVRATA KODAR

?

“Varaždinski” Hoffmann i Burke

VRSTA MAČA AM. GLUMICA I PJEVAČICA PREKRIVAČ ZA AUTO PROPLANAK

BLAGAJNA

NJEMAČKA RIMSKI 500

BILJKA IZ PORODICE GLAVOČIKA DOMAĆIN DŽAMIJE

LATINIČNA ALFA

POTVRDNA RIJEČ

JAPANSKI ROCKER

UFANJE

?

?

MARILYN MONROE

PONOS

TEŽINA AMBALAŽE SUŽANJ

POSAO

“INTELLIGENT DESIGN” JEDINICA EL. OTPORA

POGLAVARI EMIRATA VINSKI PODRUM AUTO ŠKOLA

DUŠIK AMERIČKA SAVEZNA DRŽAVA

Vrtoglavica

zločesta

Pušenje i turbo fafanje

H

Što čitati?

NAPJEV ARON ODMILA

NADARENE OSOBE

STEEV

?

ITALIJA

Piše: RADAR

rvacka nacija nemre bez pušenja. Pa je novi zakon kaj ni dal pušiti svugdi pušačima zgorel predi nek cigaretlin. I baš nekoga briga kaj svake lete od cigareti pomre vu Hrvackoj 15 tisočakov ljudi i kaj hrpa penez ide za lečenje pušačov kaj imaju pluća i bronhe črne kak auspuh starog Štefekovog golfa. Ve budu pak si mogli pušiti vu krčmami kulko budi šteli. Tomek veli da to nebu smanjilo količinu pušenja na zelenim površinama okolo Akva sitija, po šumama i gorama, vu autima, kajti se razvija nova poduzetničko – pušačka disciplina turbo fafanje. Zbog recesije cene su akcijske. Brzo sauganje košta 30 kuna a ono kaj duže traje više. Ne puno. Zavisi da li se puši gastarbajterima, domaćim sitnim ili krupnim poduzetnikima, pod vedrim nebom ili vu zaprtom prostoru, za posel, otplatu kredita, cipele ili večeru.

Konobar Marko kaj dela v jenoj selskoj krčmi kaj bi se mogla predelati vu javni šekret, veli da je nova pušačka disciplina multidicisplinarna i obuhvaća cuclanje dva – tri „bambusa“ ili neke druge pijače (sa i bez tabletica), plesne pokrete, krači razgovor, čin pušenja, opuštanje i meditaciju.

Moguće su i produžene varijante, nutra i van, ispred i pozadi. Nečega.

PREVARE U SPORTU Turbo muškobanjaste sportašice u naletu

Skok s motkom i na motku Popis onih koji su na najbizarnije načine pokušali prevariti svijet sporta dopunjuje se svake godine. Tako je 2005. godine sud u Zimbabveu na četiri godine kazne osudio 18-godišnjeg atletičara Samukelisa Sitholea zbog natjecanja u konkurenciji žena. Spuštene hlače dokazale su njegovu muškost. Osvojio je sedam zlatnih medalja u konkurenciji atletičarki.

Tvrdio je da je hermafrodit, no šest svjedoka, od čega dva liječnika, dokazala su suprotno. Stanislawa Walasiewicz (kasnije Stella Walsh) osvojila je zlato za Poljsku u elitnoj sprinterskoj disciplini na Olimpijskim igrama 1932. godine u Los Angelesu, da bi četiri godine kasnije u Berlinu dotrčala do srebra. U domovini je stekla veliku popularnost te je bila proglašena i sportašicom godine (1930., 1932., 1934.). Srušila je više od 51 nacionalnih, 18 svjetskih i osam europskih rekorda i sigurno bi u povijest utrčala kao jedna od najuspješnijih sportašica svih vremena da ju nije obilježio događaj iz 1980. godine. Bila je slučajan prolaznik tijekom krađe u Clevelandu, gdje je upucana. Autopsija je otkrila da posjeduje muške genitalije.

Poprilične! Mianna Bagger kva-

lificirala se na Ladies European Tour 2004. godine, postavši tako prva transseksualka kojoj je to dozvoljeno. Jasna pravila kazivala su da na turniru smiju nastupati samo djevojke koje su se takve i rodile, no odluka je

promijenjena nakon intervencije Međunarodnog olimpijskog odbora. Amerikanac Richard Raskind bio je solidan tenisač, a 1972. godine igrao je finale državnog prvenstva za igrače iznad 35 godina starosti. Kasnije, kao Renee Richards, bila je 20. na svijetu u poretku naj-

boljih tenisačica. Prvotno joj je odbijen nastup na turnirima, pa je svoje pravo tražila sudskim putem, što je i ishodovala.

Njemačka skakačica motkom Yvonne Buschbaum 1999. godine bila je svjetska juniorska prvakinja, a godinu potom osvojila je šesto mjesto na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Također, osvojila je i broncu na Europskom prvenstvu 2002., što ju je činilo drugom najboljom motkašicom svih vremena.

Potom su stvari krenule nekim drugim tokom. Prije dvije godine umirovila se i započela postupak za promjenu spola. Ujedno je počela zahtijevati da ju se oslovljava - Balian.

Malo je nedostajalo da kanadska biciklistica Kristen Worley nastupi na Olimpijskim igrama u Pekingu. Imala bi tada 40 godina, no s promjenom spola krenula je četiri godine ranije, budući da je rođena kao muškarac. Godine uzimanja hormona i naporni treninzi uvjerili su ju da će se naći na startu 3000 metara duge utrke, sve dok Kanadski olimpijski savez nije donio presudu prema kojoj joj je zabranio odlazak u Kinu. Postignuta vremena koja je postavila nisu ostvarena u pravilnim uvjetima, poručili su tom prilikom.

Ernest Theodor Amadeus Hoffmann, Pješčuljak, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2009.

Hoffmann je čista klasika.

Svi koji vole Poea, Stokera, Lovecrafta ili Kinga, u Hoffmannu će naći prirodno izvorište i možda prvog rodonačelnika žanra znanog kao horror. “Der Sandmann” je jedna od njegovih opakijih priča.

U nas je u literaturi bila spominjana kao “Noćna mora” ili “Pješčar”, a jedini dostupni prijevod, koliko se sjećam, bio je srpska verzija “Peskar”. Jako me veseli što je ovaj prijevod, u cijelosti pomni kako smo to već navikli od njega, ostvario Varaždinac Dubravko Torjanac, poznatiji kao kazališni redatelj. Intrigantni freudovski pogovor potpisuje Boris Perić, germanist i poznati pisac, također Varaždinac, već duže vrijeme na privremenom radu u nekoliko drugih hrvatskih gradova. Što još reći – ovakvom bih izdanju osobno volio biti urednik i nakladnik…

James Lee Burke, Srušeni limeni krovovi, Algoritam, Zagreb, 2009.

Algoritam je jedan od tek nekoliko nakladnika koji brinu o medijskoj promociji, pa su mi obratili pozornost na najnoviji roman Jamesa Leea Burkea iz serijala o Davidu Robicheauxu. Vjerojatno bi to bio samo još jedan standardni američki krimić o još jednom iz niza popularnih detektiva da Burke nije smjestio radnju u uraganom Katrina razoreni New Orleans. Recenzija kaže da to “nije samo briljantan kriminalistički roman, već najsnažnija fikcionalna kronika katastrofe s čijim će se posljedicama Amerika još dugo boriti”. Ipak, ja sam izabrao ovu knjigu poglavito da bih dopunio prikaz prve, Hoffmannove – i ovoj je, naime, prevoditelj Varaždinac: Nebojša Buđanovac!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

15.09.2009

Vicevi!!!

Krastavci Tri žene kupuju krastavce, pa će prva: Dajte mi par kraćih i debljih.

Druga: A meni dužih i tanjih.

Treća: Meni je svejedno, trebaju mi za salatu.

Požar Plavuši počela gorjeti kuća. Panično zove vatrogasce. Vatrogasci: - Samo mirno, gospođo. Recite nam kako ćemo doći do vas?

Plavuša: - Pa s onim velikim crvenim automobilom!

Pola-pola Zaustavi policajac BMW i odmah kaže vozaču: - Prebrzo ste vozili, morate platiti kaznu.

Vozač odgovori: - Pričekajte malo da pozovem mobitelom vašeg šefa, pa će on riješiti problem oko kazne.

Pošto vozač na telefonu dobi obavijest da je traženi šef nedostupan, policajac kaže: - Gospodine, iskoristili ste pomoć prijatelja, publike nema, ostalo vam je samo pola-pola.

Tenkovi Trči Mujo do Fate sav izbezumljen. - Fato, Fato bolan gdje si?

- Evo me, Mujo, tu sam u podrumu.

- Bježi bona, idu tenkovi - reče Mujo.

- Neka ih Mujo. Ja čekam pješadiju - reče Fata.

Kraj svijeta Zavodi Mujo Fatu: - Fato, ljubavi moja jedina, za tebe bih otišao i na kraj svijeta!

- Mujo, dragi - uzdahne Fata - a bi li ti meni za ljubav ondje i ostao?

Samoposluga Kupio Mujo polovni auto... Vozi se on, vozi... Navukao stotku i lepo auto ide.

Došlo vreme za zaustavljanje kad ono...

Mujo na kočnicu - kočnica ne radi...

On za ručnu - ručna ne radi...

Mujo u samoposluživanje... samoposluživanje radi...

Siromaštvo - Koja je razlika između Katoličke crkve i hrvatske vlade?

- Katolička crkva propovijeda siromaštvo, hrvatska vlada ga realizira.

Marina Perazić osebujnog poprsja na TRASH festivalu FILM – VIDEO - KINO

Confessions of a Shopaholic (Snovi šopingoholičarke) 9/10

IMA I TOGA

U današnje vrijeme nije teško pokleknuti pred porocima jer vire iza svakog kutka. Alkohol, droga, pušenje, junk food, ili šoping. Izbor je na vama. A za glavnu junakinju ove humoristične priče Rebeccu Bloomwood ovo potonje predstavlja pravi užitak. No, šoping, kao i svi poroci, iz užitka vrlo lako prijeđe u opsesiju, odnosno nešto bez

čega se ne može i što s vremenom samo sebi postane svrhom. Što se Rebecce tiče, problem je jedino u tome što ona živi u New Yorku, gradu koji nikada ne spava i koji uvijek ima nešto za ponuditi zauzvrat vašem teško stečenom novcu.

Njoj nije bitno jesu li u pitanju cipele, odjeća, parfemi, torbice, šminka ili nešto deseto – kada

uđe u jednu od bezbroj trgovina, svi njeni problemi nestaju, a zvuk „peglanja“ kartice jedino je što želi čuti.

Sve je to lijepo i krasno sve dok računi ne dođu na naplatu.

Ceh od nekoliko tisuća dolara nije lako za podmiriti, pogotovo kada, kao Rebecca, radite posao novinarke koji nije dobro i redovito plaćen.

Pruga Slika prva.

Vozi se Tito u vlaku. Odjednom vlak stane. Tito izađe i pita zašto je vlak stao. - Druže Tito, nema više pruge. Tito: - Brzo zovite omladince neka izgrade prugu!

Slika druga.

Vozi se Ante Marković u vlaku. Odjednom vlak stane. Izađe Marković i pita zašto je vlak stao... - Nema više pruge! Marković: - Brzo, skidajte prugu kojom smo prošli i postavljajte je naprijed!

Slika treća.

Vozi se Ivo Sanader u vlaku. Odjednom vlak stane.

Izađe Sanader i pita zašto smo stali. - Gospodine premijeru, nema više pruge! Sanader: - Ljuljajte vlak, neka izgleda kao da se vozimo!!!

America vs. Croatia America: “We have Barack Obama, Stevie Wonder, Bob Hope and Johnny Cash.”

Croatia: “We have Ivo Sanader, no wonder, no hope and no cash.”

Oglas Devetnaestogodišnja djevojka dala je oglas u novine kojim traži partnera za druženje. Primila je puno ponuda, na što se majka razveselila: - Lijepo, dijete moje!

- Oh, majko i ja sam sretna - veselo će kći. - Čak mi se javio i otac!

Pas Čovjek prodaje psa za kojeg tvrdi da zna govoriti.

Kupac u nevjerici odmahuje glavom. U tom trenutku pas reče: - Kupite me, molim vas. Moj gazda mi ne daje da jedem, a zavidan mi je i što sam dobio prvu nagradu na natjecanju za najbolju priču.

Kupac je zaprepašten.

- Pa vaš pas doista govori! Zašto ga prodajete tako jeftino?

- Zato što ne podnosim lažljivce.

54 Sa raznih strana

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Umak od rajčica i maslina

!

15.09.2009

ZDRAVA HRANA Kiklopski paradajzi u gradskome vrtu

Sastojci: 1 kg očišćenih i sitno nasjeckanih rajčica 20 dag crnih svježih maslina 1 glavica crvenog luka, isjeckanog 1 žlica octa 1 češanj češnjaka, usitnjenog Priprema: Masline očistite od koštica i kuhajte u slanoj vodi 10 minuta.

U prikladnu posudu dodajte rajčice, kuhajte na laganoj vatri 10 minuta.

Rajčicama dodajte masline koje možete prethodno isjeckati da umak bude dekorativniji, dodajte i ostale sastojke.

Soli po potrebi.

Poslužite na sobnoj temperaturi.

Gizmo Gizmasti

Maleni Gizmo ima 3,5 mj. i mješanac je pekinezera. Bit će mali rastom. Pošto je još štene, dosta je zaigran. Udomitelji moraju znati da štenci zahtijevaju više brige i pažnje od odraslog psa stoga tražimo ozbiljne ljude koji će moći odvojiti vremena za malog Gizmu da izraste u dobrog i poslušnog psića! Udruga Spas 042/330-004.

Jelica Zagorec ponosno pokazuje divovske rajčice koje su ovo ljeto narasle na vrtu obiteljske kuće u Varaždinu

Domaće rajčice za divove

Obitelj Zagorec iz Varaždina uzgaja paradajze uz ogradu na svome dvorištu u Jalkovečkoj ulici, a ove su godine urodili neobično velikim, ukusnim plodovima

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

VARAŽDIN - Slavko Zagorec i njegova supruga Jelica ponosni su vlasnici nasada paradajza koji je ovo ljeto urodio iznenađujuće velikim plodovima. Ograda uz cestu u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu tako je pretrpana rajčicama koje, po Slavkovoj procjeni, teže i do jednog kilograma.

Iz Međimurja

- Prije tri leta smo dobili flance od jedne gospođe.

Ona je pak dobila seme od jedne gospođe iz Čakovca koja si je paradajz nosila za

pauzu - ispričala je Jelica put paradajza koji, zaključili smo, svoje “korijene” ima u Međimurju. No, krupne je

s

ada je najbolje vrijeme za pripremu soka od rajčice za zimu plodove podario na varaždinskoj okućnici gdje Slavko priprema tlo za sadnju i “štiha”, a Jelica sadi. - Stari smo, ali volju imamo - dodao je Slavko koji nam je pokazao kako u varaždinskom vrtu dobro

mogu uspijevati i paprika, salata te kukuruz.

- Nekad smo se bavili uzgojem kr izantema. Jedno leto smo zaradili i tri hiljade marki na njima, ali sad toga

Procjena “od oka” - 1 kg

više nema - saznali smo od Zagorčevih na čijem se imanju još vide kosturi za plastenike, koji su, usput budi rečeno, vrlo unosna investicija za uzgoj cvijeća.

No, nas je ipak najviše zanimala divovska rajčica za koju se već naveliko raspituju susjedi i prolaznici tražeći “flance” ili sjeme za sadnju.

U okus nismo ni sumnjali: - Dobar je - naglasila nam je ipak Jelica, a Slavko zapečatio: Sedamdeset i pet let sam star i nisam nigdar videl većega! Zlonamjernici neka se paze i - prste k sebi! Paradajz će uskoro biti u Jeličinim salatama i soku za zimnicu!

I TOGA IMA Predsjednik RH Stjepan Mesić otvorio nerazvrstane ceste u Babincu

Na lokalnoj cesti umjesto u novoj ustanovi U sklopu posjete gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji, predsjednik RH Stjepan Mesić boravio je u četvrtak i u općini Cestica gdje je tom prigodom obilježen Dan općine, 14. rujna.

Na svečanoj sjednici načelnik Mirko Korotaj podsjetio je na važne projekte u općini, poput sanacije smetlišta u Vratnu Gornjem te izgradnje gospodarske zone, kao i niz manjih investicija, poput nabave 400 stolaca za vatrogasni dom.

Najveća ovogodišnja investicija Općine bila je modernizacija pet nerazvrstanih cesta u Babicu, projekt vrijedan 4,25 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo tri milijuna kuna.

- Prema prijedlogu Općine, predsjednik je bio nazočan otvaranju moderniziranih cesta jer u općini ima više vrijednih privatnih investicija

i tvrtki, kao na primjer četiri doma za umirovljenike. Kako predsjednik nije imao vremena za posjet više privatnih investicija, onda je Općina smatrala da je najprimjerenije posjetiti

onu u koju je sama Općina uložila. Međutim, predsjednik Mesić i dalje podržava svako uspješno ulaganje koje otvara radna mjesta i služi građanima Hrvatske – odgovoreno nam

je iz Ureda predsjednika na upit zašto Mesić, sukladno ranijim najavama, nije otvorio i novoizgrađenu ustanovu Novi život u koju je uloženo 11 milijuna kuna. (ikr)

Vodič 55

15.09.2009

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Nely Kralj, Sara Detić, Larisa Vrbanić, Karla Ponjavić, Gita Golub, Lara Tomurad, Ema Juričan, Katja Skupnjak, Tessa Rusman, Lana Cerjan, Neva Kurolt, Lucija Čiček, Iva Kovač, Korina Eršeg, Matea Florjanić, Sara-Elena Jezernik, Mateja Ević, Vita Vrček, Jana Erent, Hana Mihac

DJEČACI David Svržnjak, Leon Denac, Ivano Mišak, Roko Novak, Sandro Strelec, Luka Cahunek, Marko Vincek, Karlo Trogrlić, Luka Špičko, Luka Svetec, Stjepan Popović, Gabriel Pijanec, David Broz, Patrik Fligić, Martin Stanković, David Posavec

Marija Rajić

Umrli Ivan Sili (54), Ivan Židov (85), Barica Topolovec (81), Zdravko Gorski (68), Mijo Sabolić (73), Stanko Žiher (78), Franciska Marić (84), Žarko Hegedić (77), Ivan Buden (75)

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ od 17. do 22. rujna u 18 sati STRANAC - akcijsko-avanturistički film u 20 sati LJUBAVNICI - romantična drama

MMC KULT

od 17. do 21. rujna u 18 i 21 sati NEBESA - američka avanturistička komedija

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati

Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer, Franjevački trg 6 tel. 042/210-474

RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati

i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - izložba slikara K. HLEBECA • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC

CENTAR ZA KULTURU

PREPORUKA TJEDNA - Čakovec Centar za kulturu od 18. do 22. rujna, u 18 sati: COCO CHANEL - Biografski film 17. rujna u 20 sati KUU SELJAČKA SLOGA ŽENIDBA od 18. do 22. rujna u 18 sati COCO CHANEL - biografski film u 20 sati GANGSTERI - akcijski triler 20. rujna u 16 sati BRBLJAVIJA - dječja predstava o bajkama

56 Zadnja

15.09.2009

OLDTIMERI U Varaždinu, na tržištu starih vozila s perspektivom

Prodajni sajam oktanskih starina VARAŽDIN – Ovo je stvarno paradok s. Kod vas u Varaždinu ljudi poprave, registriraju i voze (pra)stare automobile i motore, a u dobrom dijelu Hrvatske postoji masa ljudi koja ne može ni nove registrirati – rekao nam je Davor Lovrenčić iz okolice Krapine, jedan od brojnih posjetitelja trećeg

p

rava prigoda za druženje, razmjenu i prodaju svega s mirisom patine međunarodnog sajma oldtimera koji je u nedjelju održan na varaždinskom starom sajmištu.

Miris patine

No kakvo je zapravo stanje na tržištu starih vozila i u garažama entuzijasta?

Odgovor smo dobili od Branka Komara, predsjednika Oldtimer kluba Varaždin 2 (OKV).

- Iako još po tom pitanju također kaskam o z a Euro pom, ovaj naš tradic ionalni sajam dokaz je da entuzijazma u očuvanju teh-

ničke baštine ne nedostaje.

Treba znati da su vlasnici u svojoj ljubavi prema oktanskim starcima prepušteni uglavnom svom kućnom budžetu i svom guštu. A sajam je svima njima prigoda za druženje, razmjenu i prodaju svega s mirisom patine. Ove godine na naš poziv odazvalo se dvadesetak izlagača iz čitave Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije – doznajemo od Branka Komara koji je zajedno s kolegama iz OKV 2 od izlagača prikupio dobrovoljne novčane priloge koji će se donirati Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar iz Varaždina.

Prigodnu izložbu oldtimera razgledao je velik broj Varaždinaca i gostiju. Veliku pozornost privlačili su automobili kakav je primjerice Opel Olymoia record P – 2 (iz 1952. godine), ali i motori iz zbirke Živka Skuhale. (jn)

!

Varaždinska policija dobila prvog kapelana

Velečasni Ivica Horvat prvi je kapelan poslužitelj novoustrojene Policijske kapelanije „Sv. Jurja mučenika“ za PU varaždinsku.

- Policijski posao je stresan, tako da vjerujem da uvođenje kapelana u policiju ima svrhu jer osigurava duhovnu skrb policajcima - naglašava vlč. Horvat koji će dva dana u tjednu raditi u policiji, a ostale dane u svojoj župi u Oštricama.

Uspostavljanje policijske kapelanije 1. rujna ove godine sukladno je ugovoru koji je Hrvatska potpisala s Vatikanom, kao i Pravilnikom o Vojnom ordinarijatu.

- Na uspostavu policijske kapelanije utjecalo je i to što više nema vojske u Varaždinu gdje sam bio vojni kapelan - dodaje Horvat te najavljuje tribine i katehezu

Velečasni Ivica Horvat za zainteresirane, ali i hodočašća te bračne vikende za supružnike. Dio troškova snosit će MUP, što govori da je duhovni život u policiji postao prioritet u odnosu na neke druge stvari.

IN MEMORIAM

Zbogom modnoj ikoni

VARAŽDIN - U petak, 11. rujna, u 85. godini života preminula je Franciska Marić rođena Kelnerić, modna ikona grada Varaždina.

Franciska je za života bila poznata po tome što je svako jutro u grad izlazila “tip-top” uređena, po bojama cipela i kostima ili odijela koje je nosila potpuno usklađena. U svom sređivanju nikad nije posustala, a upravo po tome će je pamtiti brojni Varaždinci.

NAJAVA

Festival čipke i sajam minerala Svečano otvaranje 13. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi počinje u četvrtak, 17. rujna, podizanjem festivalske zastave. Posjetitelji do 20. rujna mogu razgledati niz čipkarskih radionica, stalnu prodajnu izložbu Zadruge lepoglavske čipke, izložbu čipki iz Hrvatske u muzejskom prostoru ili filatelističku izložbu na temu čipke na crkvenom tekstilu. No neće sve biti samo u znaku čipke.

Naime, 18. rujna počinje Međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja Lepoglava 2009. Program sajma obuhvaća stručni okrugli stol, izložbe i zamjene poludragog kamenja te izlete i zabave uz zagorske bendove. Iz Udruge „Lepoglavski ahat“ pozivaju i na koncert „Hladnog piva“ koji će se održati u petak u večernjim satima. Dođite svakako. (jn)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović