RT_279

INTERVJU Mladi varaždinski znanstvenik Nikola Strah o doktoratu iz astročestične fizike

Stranice 6.-7.

CRNA KRONIKA

VARAŽDINAC MATE VINCEK

Matekove tambure čekaju svirače

Direktor Ekola treći put osuđen zbog malverzacija Stranica 23.

Stranica 37.

Tjednik

Regionalni

Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 279. :: 22. rujna 2009. :: www.regionalni.com

kriza Najveća tekstilna hrvatska tvrtka do kraja godine otpušta oko 100 radnika?

U Varteksu manje plaće i menadžerima Radnici čakovečkog MTČ-a za ovaj utorak najavili štrajk

Stranica 3.

Zabrana prometa!

Stranica 4.

BOKS ZA ŽENE

Lepoglava je opet ugostila najpoznatije čipkarice iz svijeta Stranice 38.-39..

Početak VBV-a u znaku izvrsnog “Mesije” Stranice 26.-27.

Sramota na EP u Ukrajini ZELJARIJADA 2009.

Vidovečki rekord od 15 tisuća listova zelja Stranice 28.-29.

Katastrofalna organizacija Europskog prvenstva: hrvatske reprezentativke zatvorene na aerodromu u Odessi punih 25 sati!

Stranica 31.

Mladi Varaždinci sudionici EU tjedana mladih u Njemačkoj Stranica 16.

Novi ravnatelji bolnica u županiji Stranica 2.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

22.09.2009

OTKRIVAMO Bivši ravnatelj topličke bolnice dobio spor

Kolika je cijena (političkog) kadroviranja?

K

ad je prošle godine političkom odlukom tadašnje županijske vlasti smijenjen s mjesta ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Borislav Šimenc nije očajaŽeljko PAVLEK vao već je pokrenuo urednik@regionalni.com sudski postupak radi zaštite svojih prava, u novomarofskoj ispostavi Općinskog suda Varaždin. Ovih dana sudski je postupak okončan nagodbom sukladno kojoj će bolnica isplatiti bivšem ravnatelju obeštećenje.

Ovaj slučaj, o kojem pišemo u ovotjednom broju 7Plus Regionalnog tjednika, poslužio mi je kao dobar povod za uvodnik jer je poznato javnosti da sve više zaposlenika koji su s ravnateljskih i drugih poslovnih i menadžerskih dužnosti smijenjeni političkom voljom, a ne zbog povreda ili zlouporabe prava i ovlasti, zaštitu svojih prava traže na sudu. Stoga se sve više nameće pitanje kolika je cijena političkog kadroviranja. No, da ne bi bilo zabune, svakome je jasno da će nova vlast bez razlike na kojoj razini organiziranja bila, nastojati postaviti svoje ljude na odgovorne pozicije u javnim ustanovama, tvrtkama, bolnicama, školama… Izbor ravnatelja bolnica i drugih sličnih ustanova, međutim, ipak ne bi smjelo biti pitanje političkog voluntarizma po modelu “dok traje vlast neka traje i funkcija” jer su te funkcije uvjetovane programima razvoja i investicijama. Višestrukim smjenama u kraćim razdobljima zaustavljaju se razvojni procesi, gubi se na vremenu i smanjuje već u startu motivacija onih koji su spremni kvalitetno obavljati svoj posao.

Bez razlike kojoj političkoj stranci pripadali.

Do kada će vodeća mjesta u zdravstvenim, ali i drugim ustanovama biti poligoni za iskazivanje političkih, a ne stručnih argumenata?

Šimencu 125.000 kuna zbog smjene s mjesta ravnatelja Šimenc postignuo nagodbu jer je za to bilo troje od pet članova Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju

Borislav Šimenc

temeljeni. Iz mog očitovanja razvidno je da se razlozi za smjenu, uz činjenicu da je bolnica dvije godine za redom pozitivno poslovala, ne mogu podvesti pod razloge iz članka 58. Zakona o zdravstvenoj zaštiti o razrješenju ravnatelja zdravstvene ustanove prije isteka vremena – isticao je Šimenc, koji je upozoravao i na štetu koja će nastati zbog razrješenja.

vijeća, već samo predstavnici Varaždinske županije, dok je dvoje predstavnika bolnice bilo protiv nagodbe.

- Svi navodi iz odluke o pokretanju postupka mog razrješenja prije isteka mandata su neu-

- U želji da se izbjegnu svi daljnji nepotrebni visoki sudski troškovi i velike neugodnosti, gospodin Šimenc spreman je ponovno stupiti na radno mjesto ravnatelja ako u roku

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDINSKE TOPLICE - Sve oko mog razrješenja rađeno je nakaradno i na brzinu samo da me se što prije smijeni, izjavio je lani Borislav Šimenc nakon što ga je Upravno vijeće Specijalne bolnice za medicinsku

n

e mogu se političkim razlozima opravdavati pravne odluke rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama razriješilo dužnosti ravnatelja.

Otkaz, pa na sud

Danas, godinu dana kasnije, čini se da je bio u pravu. Naime, nakon što je pokrenuo spor zbog nezakonitog otkaza, uspio je postići nagodbu s bivšim poslodavcem koji će mu isplatiti 125 tisuća kuna. Doduše, potraživao je osjetno više, no i to dobiveno obeštećenje nisu podržali svi članovi Upravnog

Politika ispred prava

od tri dana posebnim odlukama poništite sve sporne odluke o razrješenju i imenovanju novog ravnatelja – predlagao je lani putem odvjetnika Marka Lapainea. Kako je tom prilikom upozorio Lapaine, pokazivanje političke snage vlasnika jedno je od njegovih prava, ali u pravnoj državi vladavina prava svakako mora biti vrhunsko načelo postupanja. - Ne mogu se političkim razlozima opravdavati pravne odluke, točnije svaka politička odluka u svojoj realizaciji zahvaćanja nečijih prava ili obveza nužno mora biti pravno valjana, odnosno u skladu s propisima – upozoravalo se Upravno vijeće bolnice.

Za ostanak - promjena stranačkog dresa Šimenc, koji je kao iskusan turistički radnik i član HNS-a preuzeo vođenje topličke bolnice u počecima koalicije HSLS-a i HNS-a, progovorio je o političkoj trgovini oko čelnih mjesta u zdravstvu nakon što je smijenjen, odnosno nakon raspada saveza liberala i narodnjaka. - Iz nove koalicije nudili su mi nemoralne ponude. Prvo su mi rekli su da

ću ostati ukoliko promijenim stranački dres.

Zatim su mi nudili da podnesem ostavku, nakon čega bih dobio novo radno mjesto u bolnici i dobru plaću i ništa ne bih trebao raditi – naglasio je Šimenc koji je prema spornom ugovoru o radu, uz ostalo, imao pravo na šest mjesečnih bruto plaća i otkazni rok od šest mjeseci.

SMJENE Promjene u topličkom i varaždinskom zdravstvu

Mihalić i Tršinski na čelu bolnica

Tršinski nakon Hermana

VARAŽDIN/VARAŽDINSKE TOPLICE Upravno vijeće varaždinske Opće bolnice izabralo je Dubravka Tršinskog na čelo ove zdravstvene ustanove nakon što je njegov prethodnik Ivan Herman zatražio razrješenje. Tršinski će biti v.d. ravnatelja, a Herman njegov privremeni zamjenik, sve dok ne završi javni natječaj, koji će se raspisati kroz mjesec dana.

A nakon što je završio natječaj za čelno mjesto topličke bolnice, na sjednici Upravnog vijeća održanoj u ponedjeljak za ravnatelja je izabran Damir Mihalić, dosadašnji v.d. ravnatelja, i to između petero kandidata. Među njima

bio je i Vlado Mojziš, toplički liječnik koji je ovaj mjesec uputio prigovor Ministarstvu zdravstva zbog, po njemu, spornog izbora čelnice Upravnog vijeća topličke bolnice.

- Predsjednica je učitelj razredne nastave, što prema propisima nije dovoljno. To je isto tako kao da bi liječnici vodili škole. Do kada će naše zdravstvene ustanove voditi učitelji i druge struke, a ne liječnici i menadžeri s tog područja, bit ćemo tu gdje jesmo - tvrdi Mojziš koji smatra da je zbog njegovog prigovora trebalo odgoditi izbor ravnatelja topličke bolnice.

Aktualno

22.09.2009

3

DOZNAJEMO Posljedice recesije u Varteksu, najvećoj našoj tekstilnoj i modnoj tvrtki

Smanjenje zaposlenih, ali i plaća menadžera Varteks trenutno ima 2800 zaposlenika, a do kraja godine mogao bi imati još stotinjak manje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Smanjivanje broja zaposlenika, uslijed pada prihoda zbog globalne recesije, nastavlja se u Varteksu, najvećoj hrvatskoj tekstilnoj kompaniji koja je početkom godine imala 3100 zaposlenika, a do kraja godine taj bi broj mogao biti 10 do 15 posto manji. Najavio je to u četvrtak Zoran Košćec, predsjednik Uprave, govoreći o aktualnom stanju u kompaniji te projektima koji bi trebali osigurati stabilniju budućnost.

Već 4.000 otkaza

- Naš ukupni prihod u prvom je polugodištu bio 10 posto manji u odnosu na lani, što je bolje nego u odnosu na druge tekstilne tvrtke, budući da odjevna industrija ima prosječan pad prihoda za 20 posto, a primarna tekstilna industrija za gotovo 30 posto.

Usprkos željama da se očuva proizvodnja tekstila, Tivar je dio Varteksa čija je budućnost najneizvjesnija

Varteks predlaže uniforme za osnovnoškolce Dok su se, primjerice, u Sloveniji još prošle godine počele provoditi antirecesijske mjere, i to cijeli paket, Hrvatska je tek nedavno uvela mogućnost skraćenja radnog tjedna, a usvojena strategija tekstilne industrije ne primjenjuje se u potpunosti.

- Usprkos svemu, tekstil još uvijek ostvaruje pozitivan izvozni efekt. Naša je želja da u Tivaru zadržimo jedinstvenu primarnu proizvodnju tkanina u regiji, pa ćemo provesti kadrovsko re-

p

laće prve i druge linije menadžmenta smanjuju se od 5 do 10 posto U tekstilnoj industriji ove je godine bez posla ostalo 4 tisuće ljudi. Sve to govori da je tekstilna industrija među najpogođenijim krizom – upozorio je Košćec.

Kao odgovor na aktualnu kriznu situaciju koju, osim kroz manji prihod Varteks osjeća i kroz probleme s likvidnošću, kompanija primjenjuje vlastiti krizni plan.

- Korigirali smo poslovne

Skica đačkih uniformi

SINDIKAT

“Bit radno intenzivnih tvrtki - izrabljivanje radnika” Prilike u radno intenzivnoj industriji su izuzetno teške, ali još nismo došli do dna, tvrdi Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata, koji očekuje još veće potrese u gospodarstvu.

- Bit većeg dijela naše radno-intenzivne industrije je prekomjerno izrabljivanje radnika, što se ne događa samo u uspješnim tvrtkama.

U ostalim je cilj privući lohn

Siniša Miličić poslove zbog čega se spušta cijena rada i ispod minimalne plaće - upozorava Miličić.

planove, krenuli na nužne uštede na svim poslovnim područjima, a smanjujemo broj osoblja u pratećim i uslužnim dijelovima poslovnog sustava.

Smanjujemo i plaće prve i druge linije menadžmenta, i to od 5 do 10 posto, kao i broj menadžerskih ugovora. Uz manje troškove, kadrovskim restrukturiranjem dobivamo pliće i učinkovitije upravljanje

strukturiranje i zbrinjavanje dijela zaposlenika.

No, preseljenje Tivara na novu lokaciju, koju želimo s Gradom Varaždinom dogovoriti do kraja godine, tehnički je vrlo zahtjevno. Proizvodnja bi morala stajati šest mjeseci tijekom kojih bi se izgubilo tržište, a trebalo bi osigurati oko 10 milijuna eura za novu opremu – rekao je predsjednik uprave Varteksa koji u suradnji s Gradom Varaždinom planira realizaciju projekta školskih uniformi za varaždinske osnovnoškolce.

– istaknuo je Košćec.

Manje trgovina

U cilju smanjenja negativnih učinaka krize na poslovanje, predsjednik uprave Varteksa najavio je nakon analiza i zatvaranje prodajnih mjesta koje ne ostvaraju planirane rezultate, a ujedno se ne uklapaju u razvojne planove.

Doći će i do standardizacije

maloprodajne mreže u kojoj će se uskoro moći kupiti i portugalski brend Peter Murray, pa će krajem rujna City Centar Varteks promijeniti ime u Varteks & više.

Iduće godine u Varteksu očekuju manje probleme, barem što se tiče konfekcije jer je dogovoren nastavak suradnje s dugogodišnjim partnerima Hugo Boss i Versace.

MTČ

Štrajk, stečaj ili - spajanje? ČAKOVEC - Ukoliko poslovodstvo u međuvremenu nije osiguralo novac, radnici MTČ-a ovog utorka u 6 sati otpočeli su štrajk do ispunjenja svojih zahtjeva, među kojima je glavni isplata srpanjskih plaća svim zaposlenicima. Doznali smo to od Nenada Lečeka, potpredsjednik Sindikata TOKG-a, koji je u ponedjeljak sudjelovao u neuspjelom postupku mirenja.

Mirenje, nažalost, nije uspjelo jer zaposlenicima nisu isplaćene plaće za srpanj, iako je bilo nekih najava da bi se to moglo dogoditi do početka mirenja. Budući da smo očekivali takav neslavni razvoj situacije, već smo počeli s pripremama za štrajk koji ćemo prekinuti čim svih 170 zaposlenika dobi plaću – veli Leček, dodajući da se predlagala isplata plaća dijelu zaposlenika, ali sindiakt na to nije pristao.

Dok se za neisplaćenja primanja u MTČ-u misle izboriti štrajkom, 440 zaposlenika u vlasnički povezanoj tvrtki MTČ Tvornica rublja rješenje za probleme vidi u stečaju za koji su već predali prijedlog. Nasuprot tome, poslovodstva ovih dviju tvrtki i vlasnici, koji se nadaju da će izbjeći propast tvrtki, rješenje vide u njihovom spajanju do kraja godine, uslijed kojih bi se broj zaposlenihdo smanjio za 200.

- Podržat ćemo spajanje i restrukturiranje ukoliko se to pokaže opravdanim na temelju financijskih i drugih elaborata. Međutim, njih još nismo vidjeli, iako su navodno gotovi- rekao nam je Leček nakon propalog mirenja završenog u podne.

HZZ Smanjene naknade za nezaposlenost, a poticajne mjere ukinute

Nitko se nije javio za potpore!

Dok ove godine kontinuirano raste broj registrirane nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji, koji je sada došao do 8208 osoba, što je 1557 više nego u isto vrijeme lani, država smanjuje prava novoprijavljenim na burzi, a ukida i mjere za poticanje zapošljavanja.

Umjesto prosječne državne plaće, od prošlog mjeseca najviši naknada koju može primiti nezaposlena osoba iznosi 2251 kunu, i to tek tri mjeseca,

nakon čega pada na 1800, a nakon godinu dana 1350 kuna za osobe s 32 godine staža.

“U varaždinskoj Područnoj službi bilježimo 42 posto više korisnika naknade u odnosu na lani, kojima je u kolovozu isplaćeno 5,3 milijuna kuna.

Zbog rasta nezaposlenosti, sve manje je novaca za naknade čijim se smanjenjem želi i potaknuti traženje posla – ističe pročelnica Jasenka Hutinski.

Osim smanjenja naknada, država je donijela i odluku o obustavi zaprimanja zahtjeva za mjere poticanja zapošljavanja zbog donošenja Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, odnosno subvencioniranja 32satnog radnog tjedna.

- Nismo primili niti jedan zahtjev za tu potporu za koju se traži da tvrtka nije imala gubitak, kao i da neće otpuštati zaposlenike – pojašnjava Hutinski. (ikr)

Jasenka Hutinski

4

Aktualno

22.09.2009

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

siniša sović

Državne tvrtke kase pomoći

ZABRANA Grad Varaždin želi onemogućiti promet u pješačkoj zoni

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

15.9.

U nadzorni odbor Podravke nisu ušli niti stručnjaci, niti predstavnici grada, nego politički poslušnici i pripadnici HDZ-a i HSS-a, veli Mršić povodom otkrića da je splitsku manufakturu koprivnička tvrtka kreditirala sa 65 milijuna kuna, a tvornicu cipela s pet milijuna. Uspješna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, osobito među visokim krugovima, ključna je nakon slovenske deblokade za otvaranje pregovora o pravosuđu, upozorava Šimonović.

16.9.

Kosor odbacuje optužbe Milanovića da iznosi neistine o dogovoru s Pahorom, a Čačić tvrdi da su na laži, obmani, opsjeni funkcionirale sve HDZ-ove vlade. A sudeći po slučaju Index, neki sveučilišni profesori funkcioniraju ovisno o seksualnim uslugama studentica.

17.9.

Jesu li Podravkinih 65 milijuna menadžeri preko SMS-a prebacili na Maltu da bi kupili dionice tvrtke, ili se radilo o sprečavanju neprijateljskog preuzimanja, dvojba je dana u kojem je srpska policija blokirala redakciju srpskog kralja tabloida zbog navodnih poreznih dugova, a u BiH izračunato da su dobili više pomoći nego Japan i Njemačka nakon II. svjetskog rata.

18.9.

Zbog plaćanja Buljbašića, koji je zapravo radio u HDZ-u, petero HEP-ovaca pod istragom zbog štete od 700 tisuća kuna, a za pronevjeru deset puta većeg novca otvara se istraga i protiv dvojice čelnika Gredelja. Trebamo prekinuti praksu da dobit banaka završava u privatnim džepovima, a da gubitke podmiruju porezni obveznici, veli predsjedatelj EU-a te traži da se uvedu sankcije za banke koje isplatu bonusa neće vezati uz dugoročne poslovne rezultate.

19.9.

Petnaest ministarstava, koja su lani zaposlila tisuću novih službenika, sada 18.585 zaposlenika koji su porezne obveznike 2008. koštali 2,3 milijarde kuna. Kad sam doznao za kreditni aranžman, naravno da sam razgovarao s predsjednikom Uprave Podravke, veli o koprivničkom slučaju Polančec koji tvrdi da država treba zadržati svoj udio u Podravci. Zašto?

20.9.

Dok Kosor traži od zaposlenika Salonita da prestanu sa štrajkom glađu, Mesić na Kubi polaže vijenac Che Guevari kao “simbolu borbe i primjera za mlade ljude koji žele bolje i pravednije društvo”. Što je s počinjenim zločinima - ni riječi.

21.9.

Petina hrvatskih kućanstava osnovne potrepštine za kućanstvo nabavlja izvan granica Hrvatske, pokazuju istraživanja, kao i da je 58% Slovenaca za deblokadu pregovora.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Komunalni redari svaki dan kazne najmanje tri vozača zbog ulaska u gradsku jezgru poslije 9 sati

Zagrepčanima barokna jezgra kao autocesta Zbog bezobraznih dostavljača, gradonačelnik Čehok je od Komunalnog odjela zatražio da od 1. listopada stupićima fizički onemoguće ulazak vozila u centar Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- U baroknu jezgru Varaždina više ne smije ući niti jedno dostavno vozilo! Katastrofa je ovo što se događa – ustvrdio je u četvr tak gradonačelnik Ivan Čehok i zatražio od Komunalnog odjela da

p

omični stupići na daljinsko upravljanje bit će postavljeni sljedeće godine postavljanjem stupića fizički onemoguće ulazak u centar.

Kao što je poznato, dostavna vozila u pješačku zonu smiju ulaziti do 9 sati, no svaki je dan velik broj onih koji se oglušuju o tu odredbu.

Petak,18. rujna, poslije 9 sati: Vozač je iz Gajeve...

Ignoriraju pravila

Naš fotoreporter je u petak poslije 9 sati u samo 15-ak minuta snimio tri vozila koja su počinila prekršaj. Pri tome si je vozač kombi-vozila zagrebačkih registracija lijepo skratio put: iz Gajeve ulice je došao ravno na Korzo i hladnokrvno vozio prema Pavlinskoj. Takvi prizori su svakodnevica.

- Pratio sam kombi koji je

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

...skrenuo na Korzo i hladnokrvno vozio prema FOI-u SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

ušao u centar, a vozač je potom u ljekarnu odnio jednu jedinu kutiju. Zagrepčani su posebno bezobrazni, po Gajevoj voze kao po autocesti i ako tako nastave nekoga će “pokupiti”. Takvo ponašanje više nećemo tolerirati. Od 1. listopada neka se postave stupići, bilo kakvi, a svi dostavljači neka se izvole snaći kako znaju – zatražio je Čehok.

Još je prošle godine najavljeno da će gradska jezgra u potpunosti biti zatvorena za promet dostavnim vozilima.

Na svim prilazima pješačkoj zoni ove su godine trebali biti postavljeni električni hidraulični stupići, koji bi bili pod videonadzorom, a putem daljinskog upravljanja bi se spuštali isključivo u slučaju da u jezgru žele ući stanari ili vatrogasci i Hitna pomoć. Međutim, zbog krize je ta investicija odgođena za sljedeću godinu.

Pitanje je hoće li već 1. listopada moći biti proveden zahtjev gradonačelnika o postavljanju fiksnih stupića.

Naime, u tom bi slučaju bio zapriječen i ulazak hitnim interventnim službama, ali i vozilima koja u centar moraju ući radi organizacije javnih priredbi, od kojih je jedna, Barokne večeri, počela upravo prošli tjedan.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

22.09.2009

Oglasi

5

6

Intervjui

22.09.2009

OTVORENO Varaždinac Nikola Strah govori o svom doktoratu iz astro

Za istraživanje je moj čitav svemir...

Svemir je najveći prirodni laboratorij, ističe Nikola, a njemu najveći izazov predstavlja proučavanje sastava svemira, a to je jedno od glavnih pitanja kojim se bavi astročestična fizika Razgovarala: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Nikola Strah jedini je Hrvat i Varaždinac koji je prošli tjedan sudjelovao na telefonskoj konferenciji u sklopu kolaboracije “Magic” u koju je uključeno preko stotinu ljudi iz cijelog svijeta.

Svijet znanosti

Iako su telefonske konferencije uobičajeni način komunikacije pri sudjelovanju u međunarodnim projektima, ponosni smo na mladog Varaždinca. Zahvaljujući sudjelovanju u toj kolaboraciji Nikola je odabrao i obranio svoj diplomski rad na zagrebačkom PMF-u u travnju ove godine. Već u svibnju, samo mjesec dana nakon diplome, upisao je doktorat astročestične fizike u Dortmundu gdje je, u grupi od njih deset, jedini Hrvat. O njegovom znanstvenom radu, razmišljanjima o znanosti i svemiru te drugome razgovarali smo s tim uspješnim 27-godišnjim fizičarem, a povod razgovora bio je i otkriven prvi kruti planet van Sunčevog sustava.

Nakon završene Gimnazije i studija fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, nedavno ste započeli doktorski studij u Njemačkoj. Gdje i na čemu radite?

Nakon diplome na inženjerskom, odnosno istraživačkom smjeru fizike u Zagrebu, započeo sam u petom mjesecu ove godine doktorski studij na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu. U svojoj grupi uključen sam u međunarodnu kolaboraciju MAGIC, koja osim nekoliko znanstvenih grupa u Njemačkoj obuhvaća i grupe u Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Finskoj, Bugarskoj, Poljskoj, SAD-u, a od 2009. godine je i Hrvatska punopravna članica kolaboracije (znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Rijeci i u Splitu).

Kolaboracija je u proteklih nekoliko godina izgradila dva teleskopa na otoku La Palma (Kanarski otoci) i ta dva teleskopa su najveći svoje vrste na svijetu. Bavimo se gamaastronomijom vrlo visokih energija, odnosno promatra-

njem gama-zračenja na vrlo visokim energijama koje nam stiže iz svemira. U središtu interesa su tako objekti kao što su aktivne galaksije koje sadrže crne rupe, supernove, pulsari, ali i teme kao što su od čega se sastoji svemir, tamna materija ili kvantna gravitacija.

Kada ste zapravo u sebi prepoznali interes za znanost osobito za astronomiju i fiziku kojom se danas bavite?

Astronomijom sam se počeo baviti još u petom razredu osnovne škole kada sam krenuo na natjecanja iz astronomije. U tome su veliku ulogu imali moja tadašnja nastavnica geografije, nažalost pokojna, Maja Tkalčec, i tadašnji ravnatelj Prve osnovne škole Božidar Vučetić. U Gimnaziji sam nastavio sudjelovati na natjecanjima iz astronomije, zajedno sa svojom mentoricom profesoricom fizike Jasminkom Hlastec-Funda.

i

z velikih gradova zbog svjetlosnog zagađenja sve je teže promatrati nebo Tako me počelo privlačiti to istraživanje i otkrivanje nečeg novoga, pa sam zato odabrao i studij fizike. Za vrijeme studija sudjelovao sam u znanstvenim i edukacijskim projektima na Zvjezdarnici Višnjan, pod stručnim vodstvom profesora Korada Korlevića, voditelja Zvjezdarnice, što me još više privuklo tome da se počnem baviti znanošću i istraživanjem. Pri kraju studija, upoznao sam profesora Daniela Ferenca i kasnije dr.

Tihomira Surića, koji rade u kolaboraciji MAGIC, pa sam tako počeo i izradu diplomskog rada na Institutu Ruđer Bošković (mentor mi je bio dr. Tihomir Surić), a u sklopu kolaboracije MAGIC. Koja vam je bila tema diplomskog rada?

Moj diplomski rad nosi naslov «Dizajn Čerenkovljevog opservatorija pomoću Monte Carlo simulacija», a u njemu sam se bavio utjecajem Mjesečeve svjetlosti na opažanja Čerenkovljevim

teleskopima, što su teleskopi posebno konstruirani za opažanje gama-zračenja na vrlo visokim energijama. Naime, gama-zračenje koje dolazi od dalekih svemirskih izvora kao što su crne rupe u vrlo udaljenim galaksijama pada na našu Zemljinu atmosferu, a u sklopu tog međudjelovanja nastaje slabašna svjetlost koju mi tada detektiramo tim Čerenkovljevim teleskopima.

Pritom jako smeta pozadina noćnog neba, a za vrijeme mjesečine je noćno nebo još i svjetlije, pa treba analizirati utjecaj tog šuma na naša promatranja. Mentor mojeg diplomskog rada bio je dr.

Tihomir Surić uz dr. Eckarta Lorenza iz Münchena.

Otkriće teleskopa

Nikola sa svojom grupom na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu

Noćno nebo

Zašto ste se odlučili na doktorat u inozemstvu?

Kao što sam rekao, svoj diplomski sam radio u toj međunarodnoj kolaboraciji, pa sam svoj doktorat htio započeti na tom istom projektu, jer me fascinirala ta tematika.

Istovremeno sam htio steći i međunarodno iskustvo, upoznati druge sredine i usavršiti svoje poznavanje stranih jezika. Saznao sam da se otvorilo jedno mjesto za znanstvenog novaka u Dortmundu, nakon čega sam kontaktirao svojeg sadašnjeg mentora, prof. dr.

Wolfganga Rhodea. Ponuđeno mi je to mjesto i tako je pala odluka o preseljenju u Dortmund i započinjanju doktorskog studija baš tamo.

U kojim ste projektima dosada sudjelovali?

Za vrijeme studija sudjelovao sam u nekim znanstvenim projektima na Zvjezdarnici Višnjan. Posebno tu treba spomenuti projekt promatranja meteora, odnosno kako se to općenito voli nazivati, «zvijezda padalica» (iako se naravno ne radi o zvijezdama).

Pritom se meteori promatraju ne samo u vidljivom dijelu spektra, nego se pokušava uočiti i njihov radio-signal, pa i njihov električni signal na mnogo nižim frekvencijama.

Taj projekt na Višnjanu još uvijek traje. Zatim, u sklopu diplomskog i sada u sklopu doktorata sudjelujem u projektu MAGIC. Isto tako, za

Možete li nam reći, kakva je veza astronomije i astrologije? Bave li se astronomi i astrologijom?

Za razliku od astronomije, koja je suvremena znanost i ima uporište u fizici, astrologija je sustav koji nema znanstvenog i fizikalnog temelja. Ove godine obilježavamo jednu važnu obljetnicu s time u vezi, 400 godina od prve upotrebe teleskopa u svrhu promatranja neba, zbog čega je ova godina proglašena međunarodnom godinom astronomije.

Veliki talijanski fizičar Galileo Galilei je prije četiri stoljeća uperio teleskop prema noćnom nebu i time uveo astronomiju u suvremenu,

Dosad je sudjelovao na mnogobrojnim radionicama

Teleskopi za promatranje gama-zračenja na visokim energijama

Nikoli je nedavno svečano uručena diploma na PMF-u

teleskopsku eru, u kojoj koristimo sve sofisticiranije instrumente kako bismo saznali što više o svemiru. To nam je pomoglo da proučavanje neba povežemo s prirodnim, fizikalnim zakonima, i na taj način logično, iskustveno, i pokusima pokušamo objasniti svijet i svemir oko sebe. Astrologija je još uvijek u predteleskopskom dobu, i koliko sada znamo, za astrološka vjerovanja ne postoji nikakva fizikalna podloga. Dok su nekada astronomi bili ujedno i astrolozi, to nije slučaj već četiri stotine godina. Treba napomenuti da je ujedno otkriće teleskopa bio jedan veliki događaj u znanstvenoj revoluciji i razvoju znanosti, tehnologije i društva u cjelini.

Intervjui

22.09.2009

7

očestične fizike, znanstvenom radu, uvjetima rada, o svemiru...

Razvojem novih metoda saznajemo više o fundamentalnim pitanjima u vezi svemira, kaže Nikola

PRIVATNO Voli se opustiti, čitati, putovati

Bavio se i plesom Planirate li ostati živjeti u Njemačkoj ili se ipak vratiti u Hrvatsku?

Zasad mi je prvi plan završiti doktorski studij do kraja, a nakon toga bih se volio još usavršavati. U Hrvatsku bih se htio vratiti, no kada će to biti, to ovisi o više faktora. Zasad sam još na početku skupljanja iskustva i usavršavanja. Čime se Nikola Strah voli baviti u slobodno vrijeme?

U slobodno vrijeme volim se malo opustiti, naći se s prijateljima, volim čitati, putovati. Kada sam još bio u Zagrebu, bavio sam se malo i argentinskim tangom. Za vrijeme izrade diplomskog rada

vrijeme studija sudjelovao sam i u nekim edukacijskim projektima, kao što su ljetne škole astronomije u Višnjanu ili «Fizika ekspres», projekt studenata fizike kojim se učenicima u osnovnim i srednjim školama pokušava približiti fizika na jedan drukčiji način, kroz zanimljive pokuse.

Nakon toliko godina proučavanja svemira, kako jednom znanstveniku izgleda pogled u nebo? Uočite li odmah neke novosti ili neobične pojave na njemu?

Da, nakon dosta godina promatranja neba, već se naravno zna kuda treba gledati, pa se mogu lakše uočiti neke pojave, no pogled u nebo je još uvijek fascinirajuć.

Nažalost, iz velikih gradova zbog svjetlosnog zagađenja sve je teže promatrati nebo, tako da se pogled u nebo iz gradova ne može usporediti s onim čistim noćnim nebom promatranim s mjesta gdje nema zagađenja.

Koja vas pojava u svemiru najviše intrigira?

Ima čitav niz pojava u svemiru koje su intrigantne. Tek u posljednje vrijeme, u posljednjih 10 do 20 godina, počela se naglo razvijati sofisticirana tehnologija za astronomske instrumente, pa smo tek sada počeli bolje upoznavati svemir i uočavati da još mnogo toga ne znamo. Možda su među najintrigantnijima one teme koje se tiču fundamentalne fizike, odnosno od čega je svemir sastavljen, a to je jedno od glavnih pitanja koje istražuje područje kojim se bavim, astročestična fizika.

Mladi ste znanstvenik.

Prema vašem mišljenju, koliko još daleko možemo ići u istraživanju svemira?

Mislim da možemo još mnogo, jer postoji još mnogo neotkrivenih stvari. Kao što sam rekao, tek sada, kada smo počeli koristiti suvremene i vrlo osjetljive instrumente, tek smo sada uvidjeli kako postoji mnogo toga što ne znamo.

Astronomija i astrofizika je danas vrlo perspektivna znanstvena disciplina i područje koje se vrlo brzo razvija. Osim

toga, astrofizičari proučavaju najveći prirodni laboratorij i okruženje koje nam je na raspolaganju, čitav svemir. U svakom slučaju, za nekog tko se želi baviti prirodnim znanostima, astronomija je jedan od najboljih odabira.

Nova otkrića

Koja su najnovija znanstvena dostignuća u istraživanju svemira? Prema mišljenju znanstvenika, postoje li barem neke naznake života slična našemu u svemiru?

Danas se u istraživanju svemira gotovo svakodnevno rade neka nova otkrića, no u posljednjih nekoliko godina došlo se do nekih spoznaja koje treba spomenuti. Naprimjer, otkriveno je kako se gotovo četvrtina svemira sastoji od takozvane tamne tvari, tvari koja je različita od ove

t

renutno postoji 1000 potencijalno opasnih asteroida za Zemlju naše, uobičajene materije, i isto tako ne svijetli. Zatim, još u prvoj polovici 20. stoljeća utvrđeno je kako se svemir širi, no otkriveno je kako se to širenje svemira ubrzava, što je dovelo do spoznaje da se nešto manje od tri četvrtine svemira sastoji od takozvane tamne energije, što bi značilo da za samo otprilike 4 posto svemira znamo od čega se sastoji. Područje astročestične fizike upravo omogućava rad na takvim fundamentalnim pitanjima, na temama koje se dotiču sastava svemira i same strukture prostora i vremena.

Zatim, u proučavanju našeg, Sunčevog sustava otkriveno je mnogo manjih objekata i proširene su njegove granice, što je dovelo i do toga da se npr. Pluton ne smatra više planetom, nego patuljastim planetom. Otkr iveno je i mnogo ekstrasolarnih planeta, planeta koji se okreću oko drugih zvijezda. Zasad, nažalost, radi se o velikim, plinovitim divovima, ali upra-

vo je prije nekoliko dana objavljeno otkriće jednog čvrstog, stjenovitog ekstrasolarnog planeta. Za sada dakle ne postoje nikakve naznake života. Jedino što je otkriveno jesu neke molekule koje su na Zemlji biološki značajne, kao što je npr. metan ili formaldehid. No, sigurno je da će se razvojem novih metoda poboljšati naše šanse da saznamo više o biološkim procesima u svemiru. Veliko bi otkriće bilo već pronalazak bilo kakvog života, dok bi pronalazak inteligentnog života sličnog našem imalo nemjerljiv utjecaj na čovječanstvo.

Kakve nam još opasnosti iz svemira prijete?

Najveće opasnosti nam prijete iz one naše neposredne svemirske okoline. Kao što sam rekao, postoji mnogo potencijalno opasnih asteroida čija se putanja križa sa Zemljinom, a čiji bi udar u Zemlju prouzročio kataklizmu. Danas već postoji mnogo opservatorija koji redovito prate takve asteroide, no taj je broj još uvijek premalen. Trenutno postoji oko tisuću potencijalno opasnih asteroida, iako zasad ne postoji nikakva indicija o nekom asteroidu koji bi mogao izravno udariti u Zemlju, no ta opasnost je itekako realna i treba joj posvetiti pažnju. Druga je opasnost ona za koju je vjerojatno i čovječanstvo djelomično krivo, a to je štetno sunčevo zračenje od kojega nas naša atmosfera sve teže i teže štiti.

Da ste u mogućnosti, biste li i vi kupili zemljište na Mjesecu kao što to već sada rade neke “zvijezde” i ostali?

Naime, već je oko 3 milijuna ljudi kupilo zemljište na Mjesecu.

Treba reći da nad svemirskim tijelima ne postoji ingerencija niti jedne države na Zemlji i niti jednog pravnog sustava. Svemir, svemirska tijela, a time i Mjesec, ne pripadaju nikome. Zato je kupovanje zemljišta na Mjesecu samo efektan marketinški trik koji zapravo nema nikakve realne osnove.

POMOĆ Neulaganje u znanost ostavlja za sobom posljedice koje se dugo osjećaju

Na Zapadu više ulažu u znanost

bilo je vrlo malo slobodnog vremena, tako da sam tek sada počeo ponovno otkrivati svoje slobodno vrijeme. Član ste Rotaract kluba Varaždin. Znači da se u slobodno vrijeme volite posvetiti i humanitarnim aktivnostima?

Da, bio sam aktivan u Rotaract klubu Varaždin, sada nažalost više ne zbog geografske udaljenosti. Sudjelovao sam i u nekim aktivnostima kluba, a posebno mogu istaknuti projekt gostovanja Planetarija grada Nantesa u Varaždinu 2006. godine, kada je taj planetarij posjetilo više tisuća djece iz varaždinskih vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Za veća ulaganja

Smatrate li da se u Hrvatskoj pruža dovoljno pomoći, i savjetodavne i financijske, mladim znanstvenicima?

Mislim da nažalost ne. Dok se u razvijenim zapadnim zemljama, kojima bi Hrvatska trebala težiti, znanost, i to posebno prirodne znanosti, prepoznaju kao motor tehnološkog, gospodarskog, industrijskog, a i društvenog razvoja, kod nas se još uvijek nedovoljno ulaže u znanost, i to na taj način da nažalost ne samo stagniramo, već i polako nazadujemo. U ovo vrijeme krize je jasno da se trebaju smanjiti izdavanja, no neulaganje u znanost

povlači za sobom posljedice koje se osjećaju još desetljećima. Znanstveni novaci, naravno, trpe i od tog nedostatka financijskih sredstava, kvalitete projekata, kvalitete istraživačke

H

rvatska, nažalost, ograničava potpore mladim znanstvenicima opreme, slabije međunarodne suradnje. Vjerojatno je tu jako korisno sudjelovanje u međunarodnim projektima i kolaboracijama. Kao što

sam prije rekao, Hrvatska je od ove godine članica i još jedne međunarodne kolaboracije, MAGIC, što znanstvenicima i mladim znanstvenicima u Hrvatskoj omogućuje pr istup vrlo vrijednom astronomskom instrumentu, ali i pristup toj tehnologiji, čiji je dio razvijen specijalno za te teleskope. Razvoj znanosti, posebno onih temeljnih istraživanja u pr irodnim znanostima, što je temelj za primjenu i razvoj tehnologije, jako je važan, i Hrvatska bi mogla mnogo profitirati od mladih znanstvenika, umjesto da ih se nažalost ograničava.

8

Život

22.09.2009

TU KRAJ NAS Osnovna škola Trnovec uskoro obilježava 80 godina rada i djelovanja

Dugo čekana sreća

Te divne, slatke školske godine

Učitelj Kezele objašnjava rad poluge

Gregurinčići su u Trnovcu pronašli svoj dom, a danas su ponosni na sina Davora, unuka Sašu i praunuka Mateja te cijelu obitelj

Tek 1984. godine Područna škola Trnovec, dotad pod upravom Osnovne škole u Kučanu, postala je samostalna i to je bio veliki trenutak Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Kada će se u listopadu obilježiti 80 godina rada Osnovne škole Trnovec, neće biti boljih osoba za prisjećanje o njenom radu, razvoju i konačnom osamostaljivanju od Zvonimira i Ivke Gregurinčić, učitelja i bračnog para koji je davne 1956. godine upućen na rad u Trnovec.

Graja djece

- Po dekretu tadašnjeg Ministarstva prosvjete iz Struge kod Ludbrega upućeni smo na rad u Trnovec. Kada smo došli ovdje 20. kolovoza 1956. godine, još smo imali nekoliko učenika koji su pisali na pločice. U Trnovcu su tada postojala samo četiri razreda osnovne škole dok se za više razrede odlazilo u školu u Kučan - prisjetio se Zvonimir Gregurinčić dolaska u mjesto koje će mu sve do današnjih dana ostati i

Kolone školaraca iz Trnovca pješačile do škole u Kučanu Isto tako, Trnovec je prošao loše i kada se donosila odluka o tome gdje će se izgraditi nova škola.

- Zahvaljujući tome što su mještani Kučana bili posebno aktivni u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom II. svjetskog rata, oni su zahtijevali da se na njihovom području sagradi osnovna škola.

- Kako se dvije škole na razmaku od par kilometara nisu mogle sagraditi, Trnovčani su

domom. U Trnovcu su, naime, na korištenje dobili i stan u sklopu škole koji su potom i otkupili. Još dan-danas tamo žive i kažu da im ne smeta niti graja djece, a na zvonjavu školskog zvona potpuno su navikli. - To vam je kao i slučaj s onima koji žive kraj željezničke pruge. Na kraju više ni ne čuju vlakove našalila se Ivka Gregurinčić,

š

kola je u Trnovcu otvorena žustrim zalaganjem bilježnika Jagačića i župnika Miškulina učiteljica i rukovodilac nekadašnje Područne škole Trnovec od 1963. do 1984. godine koja je otškolovala brojne generacije Trnovčana. Učiteljsko vijeće te se 1956. godine, uz

izgubili tu bitku - kaže Zvonimir Gregurinčić.

Kolone djece iz Trnovca tada su svako jutro pješačile do škole u Kučanu. Iz sva tri Kučana i Zbelave u školu je išlo dva puta manje djece nego iz Trnovca.

No, odluka se morala poštivati sve dok 1984. godine Trnovec nije dobio osmoljetku.

A Ivka Gregurinčić naglasila je kako je s direktorom OŠ Kučan Banekom ipak oduvijek odlično surađivala.

njih, sastojalo od još samo dvije učiteljice, Barice Huđek iz Črešnjeva te Ivanke Tuđan iz Trnovca. U razredu su imali po 50-ero učenika, daleko više od današnjih dvadeset u prosjeku, a 1957. godine u Trnovec kreću sa školovanjem i 5. i 6. razredi.

No, Trnovec nije imao sreću sa školom. - U Trnovcu se škola otvorila među posljednjom u okolnim mjestima. Bartolovec je školu imao već 1830., Biškupec 1846., Zbelava 1926. godine dok je Trnovec, koji je već tada bio najveće naselje, školu dobio tek 1929. godine - ističe Zvonimir Gregurinčić dodajući da su se za otvaranje škole u Trnovcu tada žustro zauzeli općinski bilježnik Jagačić te župnik Ivan Miškulin. Škola je započela s radom 25. listopada 1929. godine, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Po tadašnjem popisu u školu je trebalo krenuti 252 djece.

Tek 1964. godine slijedi prvo dograđivanje škole i sve to na dobrovoljnoj bazi. - Materijal je nabavljen od Općine Varaždin, a svaka kuća je dala od pet do šest radnika koji su pomagali u radovima - ističe Gregurinčić, koji je bio direktor škole u Trnovcu od samog dolaska do 1963. godine kada odlazi na mjesto direktora u OŠ Kneginec, potom u Biškupec, a bio je i tajnik SIZ-a za predškolski odgoj. Zanimljivo je da je tada dužnost rukovodioca Područne škole Trnovec preuzela njegova supruga Ivka Gregurinčić koja je na tom položaju bila do 30. kolovoza 1984. godine kada se na mjesto direktora opet vraća njen suprug Zvonimir. Te je godine Trnovec nakon dogradnje napokon dobio svih osam razreda i učenici više nisu morali pješačiti iz svog mjesta u drugo da bi se školovali.

Učitelji u Trnovcu 1956. godine s kuharicom

Ovako je izgledala škola 1929. godine

Načelnik Stjepan Hren (drugi slijeva u najdonjem redu)

POČECI Prvi učitelji u Trnovcu bili su Juraj i Zlata Potočnjak

Učitelj Kezele zasadio jablane Ivka Gregurinčić prisjeća se poslijeratnih vremena u školi kada su svi teško živjeli.

- Za školsku kuhinju skupljale su se živežne namirnice od roditelja učenika te smo od toga uvijek nešto pripremili.

Tada su se u školi kuhala variva, a ne kao danas peciva i pizze - kaže Ivka dodajući

da je te 1956. godine kada su stigli u Trnovec pomoćna radnica bila Katica Sačić koja se, između ostalog, brinula i o kuhinji.

Sjeća se i vremena kada su se olovke, koje su dobili kao američku pomoć, rezale na nekoliko dijelova kako bi bile dostatne za sve učenike.

No, ipak nisu mogli ne spomenuti prve učitelje Osnovne škole Trnovec Jurja i Zlatu Potočnjak te potom Vjekoslava i Mariju Kezele.

Učitelj Kezele zaslužan je za danas prepoznatljiv izgled okoliša škole s jablanima koje je on zasadio, a uredio je i cijeli okoliš.

Sve djevojčice su nekad u školi nosile pletenice

22.09.2009

Oglasi

9

10 Oglasi

22.09.2009

Čitatelji zovu 11 siniša sović

22.09.2009

I TOGA IMA

Prilazni put tek sanak pusti Po izlokanom prilaznom zemljanom putu koji u dužini od oko 500 metara vodi do farme Posavčevih ne može doći cisterna koja sakuplja i odvozi kozje mlijeko. Štefanija i Davorka zato svakodnevno na kolicima ručno vuku laktofriz (posuda zapremine 100 litara rashlađenog mlijeka) do asfaltirane ceste Varaždinske Toplice – Jalžabet. I ne samo to.

Do farme ne može stići ni 7,5-tonski kamion s pripremljenom krmnom smjesom u rinfuzi. Ovi Vindijini kooperanti

Stado od pedesetak koza teško je održati bez tekuće vode, a o kvaliteti mlijeka bez izbalansiranog hranjenja da i ne govorimo

DOZNAJEMO Farma koza obitelji Posavec u Greščevini godinama je bez vode

Općinski bunar spas je za obiteljsko gospodarstvo Do priključka na vodoopskrbu Varaždinskih Toplica, farmu dijeli tek nekoliko metara, a nikako da se asfaltira ni prilazni put Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

osuđeni su tako sami dovoziti vrećiranu hranu i zatim ručno pripremati smjesu za ishranu koza.

U konačnici za njih to predstavlja gubitak radnog vremena i mukotrpan rad uz daleko veća ulaganja u konačni produkt – kvalitetno kozje mlijeko. Čekaju Posavčevi i državne poticaje koji su prošle godine iznosili 1,20 kuna po litri kozjeg mlijeka.

Kako doznajemo, ove su godine smanjeni, a za jarenje u svibnju 2008. godine, isplaćeni su im tek prije par mjeseci. I to na 3-4 rate!

VAR A ŽDINSKE TOPLICE/ GREŠČEVINA - U posvemašnjoj besparici kad su prazni budžeti lokalnih samouprava u Varaždinskoj županiji, gotovo je normalna stvar da se „krešu“ investicije u razvoj infrastrukture. Međutim, zbog nekoliko „nedostižnih“ metara do priključka na vodoopskrbni sustav, i to kroz duži vremenski period, ne bi trebalo trpjeti nijedno obiteljsko poljopr ivredno gospodarstvo.

Opstati „na suho“

A vode koje godinama nema, „do grla“ je došla obitelji Štefanije Posavec iz Greščevine koja se bavi uzgojem koza i od 20 01. godine kooperant je varaždinske industrije mlijeka. Još gore, do njihove farme nema asfaltirane prilazne ceste pa im Vindija ne može isporučivati pripravljene, proteinima bogate krmne smjese. S velikim zanimanjem provjerili

Koze nemaju pojma o poticajima koji kasne

smo kako izgleda radni dan na imanju Štefanije Posavec i njezine kćeri Davorke jer, priznat ćete, stado od pedesetak koza ne može opstati „na suho“. A o kvaliteti mlijeka bez izbalansiranog hranjenja da i ne govorimo.

- Ovdje s Malog Vrha mi Varaždinske Toplice jako dobro

p

laćaju i javnu rasvjetu, a na Malom Vrhu svijetle im krijesnice vidimo. Grad se lijepo razvija i, vjerujte, najveći nam je „gušt“ kad platimo komunalne doprinose. Čak plaćamo i javnu rasvjetu, a ovdje nam, kao što vidite, noću svijetle tek krijesnice.

Priključak za vodu nalazi se nekoliko metara od imanja, međutim naš prvi susjed iz njemu poznatih razloga ne dozvoljava prekopati zemljani put. U više navrata zatražili smo od

nadležnih službi u Gradu da priključak izvedu s druge strane, ali oni tvrde da to mora riješiti Varkom. Obratili smo se i njihovim djelatnicima, ali oni kažu da naš slučaj moraju riješiti u Gradu. Jedino što imamo, to su uvijek jedna te ista, prazna predizborna obećanja – doznajemo od Štefanije Posavec čije koze (pasmine francuska alpina) ipak ne gladuju i ne žeđaju.

Spas je što se vode tiče, kaže Štefanija, dubok općinski bunar. O čemu se radi?

- Prisiljeni smo traktorom odlaziti u selo gdje u pripremljene posude ulijevamo vodu i zatim punu prikolicu vozimo natrag nekoliko kilometara uzbrdo na Mali Vh. Treba znati da vodu za nas i koze zahvaćamo i vadimo ručno. I to u 21. stoljeću! Školovana sam farmerka i mljekarica te mi je nepojmljivo da odgovorni „natezanje“ s vodoopskrbom koje traje godinu i pol dana, već jednom ne prekinu – zaključila je Posavec.

Jedan od dva jarca zadužena za “proizvodnju” jarića

Svakodnevna “borba” s transportom mlijeka po uzbrdici

Sve koze upisane su u rodovnik i pod stalnim su nadzorom

Nema farme bez čuvara rasnog i glasnog

12 Oglasi

22.09.2009

GRUNDIG VISION POGLED U BUDUĆNOST FULL HD www.bukal.hr 040/363-396

DVB�T MPEG4

HDMI

USB

Mozaik 13

22.09.2009

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

Ratnici – heroji (2) Milan Habunek Važno je napomenuti da su minobacači bili najjače oružje tada čime se raspolagalo za obranu grada i oslobođenje od Jugovojske te da će Hrvatska konačno imati i dio slobodnog teritorija koji vojno nadzire još uvijek tadašnja Jugoslavija. Časno je bilo biti zapovjednik tako malom a u srcu velikom postrojbom. I tako krenuli mi hrabri ljudi, ratnici - heroji da konačno i pored osobnog automatskog naoružanja dobijemo i cijevi većeg kalibra. Našu situaciju najbolje bi mogli opisati stihovi iz pjesme Salaš u Malom Ritu: “Ruke slabe, ali volja jaka, Za mnom idu 5 – 6 momaka.” I dođosmo mi tako u Varaždin preuzeti oruđa najjačeg kalibra što se tada imalo, počinjemo s utovarom a kad tamo dva minobacača – cijevi netom ofarbane maskirno, neki neobični lafeti (noge) i postolje - podloga, nema ciljnika (nišanskih sprava), nema zaštitnih cerada za usta cijevi, nema nikakvih samara za eventualno pješačko mijenjanje položaja, ni rezervnog alata i pribora – RAP-a. Gotovo samo goli minobacači iz domaće proizvodnje ‘’METALAC’’ Čakovec, a tad se dosjete da ipak ima nešto i u vezi ciljanja (nišanjenja).

„Učinkovito“ oružje

Bile su to na primitivnom komadu metala dvije libele; jedna pokazuje nagib cijevi lijevo-desno vodoravno, a druga kut u stupnjevima od 45° do 85° što je i kut djelovanja MB-a. Ali to pokazuje na crnom komadu lima gdje su stupnjevi označeni valjda sjekačem (štemajzlom). Dobro, preuzeli mi tako dva oruđa, nek’ se nađe, valjda će nam i trebati. Vratimo se mi natrag u Zelendvor, istovarimo oruđa u skladište i otišli smo dalje na odmor. Bila su već skoro 4 sata.

Ujutro su nam dostavili i 300 mina za MB-82 mm koje smo također pospremili u skladište. To jutro u osvit zore nakon ishitrenog doručka prije 5:00 h naša PDČ postavlja barikade na svim važnim punktovima u gradu, kod vojnih objekata, zauzimaju položaje, kontroliraju promet (jednom voznom trakom) vozila i ljudi. Vojarnama je uskraćena struja, voda, tel. veze pa i dostava svježim namirnicama. Protutenkovske barikade sačinjavali su tzv. čelični ježevi i betonske prizme, protutenkovske mine, a položaji su bili zaštićeni vrećama napunjenim pijeskom te su se koristili i ostali prigodni zakloni. Streljačko naoružanje, mitraljeska gnijezda, trombloni, ručne bombe i ručne protutenkovske

granate bili su tadašnje naoružanje. Mi ostali, ostali smo u Zelendvoru dajući stražu, pripremajući opremu, vježbajući gađanje iz pješačkog naoružanja (jer su nam minobacače zaključali u skladište, a ključ nismo dobili). Noćenje u taboru na kamionu, davanje straže.

15. rujan 1991.

Nakon doručka došlo se do ključa skladišta, iznijeli smo minobacače, postavili ih u borbeni položaj. Prvo smo ih dobro osmotrili, nismo znali imaju li uopće uporabnu dozvolu (hoće li cijevi i podloge izdržati), od kakvog su čelika i slično. Hrabro i odvažno nam je rečeno da je to sigurno sve O.K. pa smo prišli obuci. Ali vidi ti i ovo! Cijevi nemaju ni bijele linije po sebi za davanje osnovnog pravca djelovanja, nema ni trasirki (piketa), ali dobro, snaći ćemo se mi. Javim se

u zapovjedništvo naše PDČ u taboru na terenu i gosp. Vlado Leskovar je obećao na moj zahtjev iz Ureda za obranu donijeti ljepljivu traku (selotejp) i korekturni lak kako bi ucrtali linije po cijevima MB-a, a mi smo u šumarku od raznih debljih šiba (ljeska, akacija) napravili pikete. Prišao

sam, pošto sam imao (od ranije u rancu od JNA tablice daljinara), novom izračunu za određene udaljenosti od tzv. hiljaditih u stupnjeve (što su bili sjekačem urezani na crnom limu što je vrlo nepogodno za gađanje noću) i to za osnovno i svako dopunsko barutno punjenje posebno. Koristio sam pritom i jedan mali džepni digitron koji sam i inače nosio sa sobom na vojne vježbe.

Po primitku ljepljive trake (selotejpa) i korekturnog laka ucrtali smo linije po cijevima MB-a. Nakon ručka uz redovno davanje straže (bilo nas je malo zbog ljudstva na barikadama) došlo je do iznenadne zračne opasnosti i do ratnog djelovanja. Bilo je to u 15:20 h. Zračna opasnost označena je sirenama, ali već za vrijeme ratnog djelovanja. Izvršen je zračni napad na varaždinski aerodrom, MB vatra 120 mm otvorena je na policijsku zgradu te tenkovskim topom gađana trafostanica u Nedeljancu.

Moram priznati da je nastala poprilična panika kod nas u Zelendvoru.

Pokupimo minobacače na kamion i kamion smo parkirali ispod krošnji stabala da nas ne primijete iz zraka, ali do mina nismo mogli doći, skladište je opet zaključano. Ključ je bio kod jednog dočasnika iz logistike koji je bio na Vinici gdje je inače policija imala bazu, a i tamo se igrala nogometna utakmica, koju je valjda trebalo pogledati. Ajmo provaliti, govori netko. Skupi se tako par boraca kod vratiju skladišta da provale, ali bezuspješno. Pucaj iz pištolja u lokot!

Jedan od njih povuče pištolj, repetira i iz neposredne blizine (20-ak cm) opali u lokot a ono ništa. Dobro da se nije metak odbio u nekoga. Pa nije to k’o na filmu. Ima li tko kakav ‘’pajser’’ ili nešto slično? Nemamo ništa osim montirača guma u kamionima. Daj to donesi! I dok se pronašao takav alat, skoro su i provalili kad se pojavi osobni automobil (mislim da je bila Lada) iz Vinice, a s njom i dočasnik s ključem od skladišta. Otključali su vrata, parkiramo naš kamion u rikverc, a mi brzo utovarimo mine na kamion i zapovjedim da se kamion parkira na puteljku u šumi da ne bude vidljiv iz zraka i da nije blizu objekta jer ako ga raketiraju a na njemu je 300 mina?

BILJEŠKA O AUTORU DNEVNIKA

H

rvatski bojovnik, ratni zapovjednik na paljbenom položaju za bacače mina, MB 82 mm („KOBAC 20“) Milan Habunek, rođen je 1955. godine u Radovanu. Iako je još kao pripadnik bivše JNA imao čin dočasnika (vodnik) u Hrvatskoj vojsci nije mu priznat. Kako sam navodi - pisane su mnoge knjige o ratu i o njegovoj brigadi, snimali se spotovi za arhiv, a zaslužni se malogdje spominju. Još gore, dogodi se da se u knjizi promijeni njihovo ime kako bi se umanjila ili sakrila istina i njihova vrijednost. Je li to slučajno ili namjerno, ne zna. Stoga je odlučio na ovaj način progovoriti.

14 Općina Sračinec ZDRAVLJE

Besplatni pregledi Značajnu akciju namijenjenjenu svim ženama pokrenula je Općina Sračinec. Osigurali su 25.000 kuna za preventivne preglede dojki, a na njih mogu ići sve zainteresirane žene bez obzira na dob, pri čemu je jedini uvjet da imaju prebivalište na području općine. Akcija se pokazala itekako potrebnom: kod tri žene je dijagnosticiran karcinom dojke. Srećom, u sva tri slučaja riječ je o ranoj fazi kada su mogućnosti za izliječenje daleko veće.

DOZNAJEMO U Općini Sračinec, u kojoj počinju Dani Miholja, nova ulaganja

Za novi sjaj ulica milijun i pol kuna

Općina ulaže vlastita sredstva u uređenje ulica oštećenih zbog radova SRAČINEC - Ovaj četvrtak, 24. rujna, počinju “Dani Miholja”, proslava Dana općine Sračinec, koja će potrajati sve do utorka, 29. rujna.

Mještane i njihove goste svaki dan očekuje niz kulturnih, zabavnih i sportskih programa, koje organizira Općina uz pomoć Udruge žena Preslica, KUD-a Zavičaj, NK Sračinec, OŠ Sračinec i Dječjeg vrtića Zeko. No, čelnici Općine cijelu su se proteklu godinu itekako trudili kako bi život svih stanovnika bio što kvalitetniji.

Nova radna mjesta

DANI MIHOLJA

Raznovrstan program Dječjim danom, odnosno nastupima djece iz DV-a Zeko, OŠ Sračinec i KUD-a Zavičaj u četvrtak, 24. rujna, počet će Dani Miholja, proslava Dana općine Sračinec. Svečana sjednica Općinskog vijeća bit će održana u petak, 25. rujna, a svečanu svetu misu će u utorak, 29. rujna, u crkvi sv. Mihaela Ark. predvoditi biskup Vlado Košić. Isti će dan u 16 sati povodom obilježavanja 60 godina postojanja NK Sračinca domaćini na svojem terenu ugostiti NK Varteks. Ranije, u subotu, 26. rujna, održat će se Smotra folklora nakon koje slijede veliki vatromet i koncert sastava Gazde, dok je u nedjelju, 27. rujna, na programu tradicionalni Plac na gmajni, a navečer nastupa i Kićo Slabinac.

22.09.2009

Uz državnu cestu D2 izgrađena je kanalizacijska mreža, na koju se mještani mogu priključiti, a baš kao što je i najavljeno, Općina je odmah započela s uređenjem cesta oštećenih zbog radova.

- Upravo je u tijeku uređenje Ulice Svetog Antuna, u kojoj je izgrađena kanalizacijska mreža, ali je rekonstruirana i vodovodna mreža. Ranije su uređene ulice Vladimira Nazora i Đure Kuhara u kojima će još biti uređene pješačke

staze. U sve te radove Općina će uložiti ukupno milijun i pol kuna vlastitih sredstava – rekao je načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec.

Svi mještani čekaju da kanalizacija dođe do njihovog kućanstva, no radovi zasad neće početi. Problem, međutim, nije u Općini Sračinec, koja je u proračunu osigurala sredstva za nastavak radova.

- Zbog antirecesijskih mjera

n

ovac za nastavak gradnje kanalizacije u Sračincu država nije izdvojila koje je uvela Vlada, sredstva za nastavak gradnje važne komunalne infrastrukture država nije izdvojila unatoč ugovoru potpisanom za razdoblje od 2007. do 2012. godine. Prema ugovoru, godišnje je na području naše Općine trebalo biti uloženo po 3,6 milijuna kuna. Međutim, ove smo godine dobili svega 500.000 kuna, a i lani je isplaćeno manje od ugo-

Nakon uređenja ulica Vladimira Nazora i Đure Kuhara u tijeku je uređenje Ulice Svetog Antuna

vorenog iznosa, tako da nije izdvojeno ukupno 4,5 milijuna kuna – pojasnio je načelnik Novoselec.

Radovi stoga nažalost neće početi tako dugo dok država ne ispuni ugovorne obveze i isplati sredstva, koja će prvo biti uložena u izgradnju prepumpnih stanica u Sračincu i Svibovcu koje su preduvjet za gradnju ulične kanalizacijske

PRIJEVOZ Za srednjoškolce 480.000 kuna

mreže.

Za razliku od toga, Općina je uložila milijun kuna u otkup zemljišta za potrebe proširenja Poduzetničke zone. Resorno ministarstvo je već odobrilo 700.000 kuna, a taj novac će biti uložen u izgradnju ceste ili kanalizacije.

Nakon izmjena i dopuna Prostornog plana bit će stvoreni preduvjeti za otvorenje novih

radnih mjesta za mještane.

Nužno je istaknuti i ulaganja u grobne kuće u Sračincu i Svibovcu Podravskom, čemu je posvećena posebna briga.

- Dosta ulažemo kako bi posljednji ispraćaji bili što dostojanstveniji. U grobnim kućama smo radi toga postavili i mramorne odre – rekao je Božidar Novoselec.

VRTIĆ Općina dovršila svu dokumentaciju

Besplatno do kraja škole

Iz države bez odgovora

Za razliku od roditelja učenika srednjih škola iz drugih općina i gradova u Varaždinskoj županiji, roditelji srednjoškolaca s područja općine Sračinec ne trebaju strahovati hoće li sljedeće godine morati svojoj djeci sami platiti autobusnu kartu do mjesta školovanja.

- Opć ina Srač inec je s Varaždinskom županijom

Općina Sračinec dovršila je cjelokupnu dokumentaciju za izgradnju dječjeg vrtića, u kojem bi bio osiguran smještaj za 150 djece. Riječ je o projektu vrijednom 10 milijuna kuna, koji je proslijeđen u resorna ministarstva i fondove. Međutim, načelnik Općine Božidar Novoselec navodi da od državnih institucija nisu dobili nika-

potpisala ugovor o sufinanciranju troškova prijevoza srednjoškolaca u omjeru 50 naprama 50 posto do kraja ove godine. No, prijevoz smo spremni sufinancirati do kraja ove školske godine, za što ćemo iz općinskog proračuna trebati izdvojiti ukupno 480.0 0 0 kuna – rekao je načelnik Općine Božidar Novoselec.

Načelnik Božidar Novoselec

kvu povratnu informaciju, čak niti očitovanje. - Ovaj ću tjedan otputovati u Zagreb kako bih barem dobio odgovor možemo li sredstva očekivati ove ili sljedeće godine. Nažalost, imamo svu dokumentaciju, a nismo dobili ni odgovor, dok druge općine nemaju projekte, ali im je novac odobren – navodi Novoselec.

OBRAZOVANJE Nakon povećanja broja stipendija, kreće projekt cjeloživotnog obrazovanja

Općina daje 50 posto novca za ECDL diplomu Općina Sračinec posebnu brigu vodi o obrazovanju, što se najbolje vidi po tome koliko je uloženo u opremanje osnovne škole, ali i po tome koliko se izdvaja za stipendije.

- Posebno smo zadovoljni postavljanjem video-nadzora u osnovnu školu.

Izdvojili smo relativno malih 30.000 kuna, a učinak je odličan, okupljanja u školskom dvorištu noću više nema – rekao je načelnik Općine Božidar Novoselec. Općina je povećala i broj stipendija, s deset na 16, a načelnik je posebno ponosan na činjenicu što u cijeloj općini imaju više od 80 studenata.

No, pokrenuli su još jedan značajan pro-

jekt koji je namijenjen odraslima. - Riječ je o projektu cjeloživotnog učenja, koji ćemo sufinancirati s 50 posto – pojasnio je načelnik. U suradnji s Elektrostrojar-

o

ve će godine tečaj za ECDL diplomu pohađati 12 osoba, a Općina će projekt sufinancirati i sljedeće godine skom školom Varaždin organizirat će tečajeve za ECDL diplomu (European Computer Driving Licence), kojom će

polaznici koji uspješno završe tečaj steći dokaz o poznavanju rada na računalu koji vrijedi na području Europske unije, a uz to im se upisuje i u radnu knjižicu.

Tečaj košta 1.800 kuna, od čega Općina osigurava 900 kuna.

Pilot-projekt će u zgradi Osnovne škole Sračinec početi 15. listopada i trajat će sve do kraja ove godine, a pohađat će ga 12 osoba.

- I sljedeće godine smo spremni nastaviti sufinancirati ovaj projekt, a već sada imamo naznake da je za ECDL diplomu zainteresirano 100-tinjak mještana - kaže načelnik Općine Božidar Novoselec.

Umjesto deset, Sračinec stipendira 16 učenika i studenata

Mozaik 15

22.09.2009

Pomagali i pomažu Sonji Kovačić Potaknuti objavom teksta u putnim nalozima!

7Plus Regionalnom tjedniku Osim nas, u pomoć su involod 8. rujna “Sonja Kovačić virani mnogi drugi, nama po(11) petu se godinu bori znati donatori (...), a u financijs leukemijom” Udruga obo- sku pomoć uključeni su Općina ljelih od leukemije i limfoma Cestica i Klub roditelja oboljele Hrvatske daje sljedeće priop- djece KBC Šalata. Nakon objave ćenje: Sonja Kovačić je članica članka u naš ured uslijedili su UOLL-a i ima potpunu podršku mnogi pozivi: zvali su mnogi u liječenju (kupnja 8 Život lijekova koje ne Beskrajna ljubav protiv financira HZZO, a mučnina i povraćanja prema preporuci liječnika!), UOLL s organizira i plaća smještaj pratnje u Zagrebu (bake ili Svaki dan strah hoće li biti za lijekove i hranu majke) u vremePomoć nu liječenja Sonje u Zagrebu (...), n a u više navrata isplaćena im je financijska pomoć u liječenju za Najveća Sonjina želja – otići na more putne troškove osobnim automobilom na relaciji Varaždin - Zagreb (ukupno do sada koji znaju da smo pomogli, ali 4.500 kuna), dok na putne i oni koji to nisu znali s apelom troškove imaju pravo i ostva- da pomognemo. Oni koji znaju ruju povrat od HZZO-a prema da smo pomagali, čitajući čla08.09.2009

TOMSILAV MAKAJ

POMOZIMO Sonja Kovačić (11) petu se godinu bori s leukemijom

U bolnici 2007.: Sonja mora uzimati lijekove za jačanje imuniteta, za

Mama Katica: Molim za pomoć, ne možemo odustati od Sonjinog zdravlja

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ni ove školske godine 11godišnja Sonja Kovačić iz Cestice neće zajedno sa svojim vršnjacima sjediti u školskoj klupi. Ova se hrabra djevojčica, za čiju je životnu priču javnost već imala prilike saznati, petu godinu bori s akutnom limfotičnom leukemijom.

Teška bitka

Otkada joj je u siječnju 2005. godine dijagnosticirana teška bolest, Sonja je godinu i pol bila na intenzivnom bolničkom liječenju.

Tada je puštena kući, a njezina majka Katica, brat Renato i baka Ana Špoljarić mislili su da je najgore iza njih. No, u jesen 2007. godine leukemija se, nažalost, ponovno vratila i Sonja od tada svaka dva tjedna mora odlaziti u Klinički bolnički centar Zagreb na kemoterapije. Osim

što svaki dan donosi novu bitku za kćerkino zdravlje, za Katicu Kovačić donosi i strah hoće li uspjeti skupiti novac za lijekove, hranu, režije, ratu kredita... Samohrana majka, čija je plaća oko 2.000 kuna, ovaj je mjesec morala iznaći i novac za školske potrepštine za 13-godišnjeg sina Renata, koji je krenuo u 7. razred.

- Dosad smo uspjeli izdržati zahvaljujući pomoći brojnih dobr ih ljudi. Bez njih ne bismo preživjeli. No, opet moramo moliti za pomoć,

ovac treba skupiti i za režije, kredit, školske potrepštine za 13-godišnjeg Renata

bilo kakvu. Meni je i jedna kuna veliko bogatstvo. Petu se godinu borimo za Sonjino zdravlje i ne možemo, ne smijemo odustati i dići ruke – kaže majka Katica.

Kao bolesno dijete ovisno o tuđoj pomoći, Sonja mjesečno dobiva 1.000 kuna i još 800 kuna dječjeg doplatka.

To je dostatno samo za kupnju imunoloških lijekova, ne

koje mjesečno treba 1.500 kuna. Skupa je i hrana bez glutena

Svi koji mogu pomoći Sonji i njezinoj obitelji

mogu to učiniti uplatom na

broj žiroračuna

3210523210

otvorenog kod Poštanske banke.

Kontaktirati ih

možete na broj

mobitela bake Ane 098/906-0646.

računajući posebnu hranu bez glutena koju mora jesti.

- Sreća je što je uz Sonju cijelo vrijeme moja majka Ana Špoljarić, koja mi neizmjerno pomaže. Ona je bila cijelo

ŽIVOT S LEUKEMIJOM

Bilo je to 14. siječnja 2005. godine. Taj dan visi kao crni oblak iznad moje glave i nikako da ga se r iješim.

Prati me već petu godinu i ne da mi srcu spokoja. U kasno popodne tog je dana zazvonio telefon, a s druge strane žice ubio me tužan glas moje kćeri: “Mama, Sonja ima leukemiju”. Sonja je moja unučica, moja ljubav, moja patnja, moja sirena bačena u morske oluje u kojima je gotovo nemoguće plivati. Kad sam konačno izašla iz agonije, rekla sam jednu večer cijelom svemiru i svim galaksijama: “Idemo u borbu. Moramo pobijediti.

Nema uzmaka. Moja je Sonja tek stigla, nećemo je pustiti, ona mora živjeti”.

Skupila sam svu pozitivnu energiju ovoga sv ijeta i

jedila sam danima kraj Sonjinog bolničkog krevetića, a nisam smjela plakati

šani sa strahom ne mogu se opisati. Imala je teške glavobolje i vrtoglavice. Istog trena krenuli smo put Zagreba na isto grozno mjesto, na koje nitko ne želi doći.

vrijeme uz nju u bolnici, sada je vozi u Zagreb na kemoterapije. Zahvaljujući tome, ja mogu raditi. Meni je 2.000 kuna plaće jako puno - ističe Katica.

Ostali na cesti

Bivši suprug joj, navodi, ne pomaže. Štoviše, izbacio ju je iz stana u kojem su živjeli s djecom, a ne plaća ni 2.000 kuna alimentacije mjesečno zbog čega je već poduzela potrebne mjere na Centru za socijalnu skrb. Budući da je s djecom ostala na cesti, njezin je otac podigao kredit i kupio vikendicu u Jarkima kod Selca Križovljanskih. Bilo je to zdanje bez vode i sanitarnih čvorova tako da smo ga morali u potpunosti urediti. U tome smo uspjeli zahvaljujući novcu prikupljenom u humanitarnoj akciji, a uz to smo i ja i moja majka podigle kredit – ispričala je Katica.

Svi koji mogu pomoći Sonji i njezinoj obitelji mogu to učiniti uplatom na broj ž iro - računa 3210523210 otvorenog kod Poštanske banke. Kontaktirati ih možete na broj mobitela bake Ane 098/906-0646.

Katica Kovačić sa Sonjom i svojom majkom Anom Špoljarić

krenula u Zagreb, da svoju malu sirenu držim za ruku i hranim ljubavlju. Teška agonija počela je s prvim kemoterapijama. Počela su intenzivna povraćanja i teški zadah iz usta, uz opadanje

kose, njezinih lijepih smeđih uvojaka. Sjedila sam danima kraj njezinog bolničkog krevetića, a nisam smjela plakati. Smijala sam se i ludovala samo da dobijem jedan mali smiješak. Kad sam uspjela dobiti smiješak, srce mi je pjevalo. I tako iz dana u dan, iz godine u godinu.

Nakon godinu i pol intenzivnog liječenja došle smo kući. Sonja je uzimala terapiju za održavanje bolesti pod

NEUNIŠTIVA 11-godišnja djevojčica, koja je prošla kalvariju, puna je

Sonja na kemoterapije mora ići do siječnja 2010. godine

kontrolom. Došla je i jesen, a ona hoće ići u školu, u svoj razred koji ni ne poznaje.

Dva je mjeseca bila u školi, upoznala nove prijatelje i učiteljice, sve dok jednog dana nije nazvala njezina razrednica: “Dođite odmah po Sonju”.

Taj jad i gorčina pomije-

- Kemoterapije? Na početku ti je sve čudno, ali se s vremenom navikneš na mučnine i povraćanja. Nekad mi je prva tri dana dobro, pa onda imam mučnine, a nekad ih imam odmah – ispričala nam je Sonja Kovačić kao da priča o nekoj igri. Teški lijekovi su svakodnevica za 11-godišnjakinju, za koju na prvi pogled nikada ne biste rekli da boluje od tako teške bolesti kao što je leukemija. Ove će jeseni krenuti u 6. razred, ali ne, na njezinu veliku žalost, u školi, nego će na-

stavu ponovno imati kod kuće. - Doma mi svaki dan dolaze po dvije, tri učiteljice i sve je isto kao u školi. Jedino ne mogu ići iz jednog razreda u drugi i biti s prijateljicama – kaže odlikašica, koja nam je priznala da ne voli čitati ništa osim Biblije, koju je cijelu proučila.

Nismo morali pitati koja je njezina najveća želja. - Naravno da najviše želim ozdraviti. A nakon toga najviše bih željela ići na more. Nikada nisam bila na moru – rekla je Sonja, na što je

Ponovno ista kalvarija, ali još mučnija. Sve smo prošle ponovno.

Tada je Sonja uz moju beskrajnu ljubav i pažnju počela mijenjati stanje svijesti. Više se nije ničega bojala, ni punkcija koštane srži, ni ugrađivanja katetera, ni kemoterapija. Postala je čista beskrajna ljubav u svijetu okrutnih sila zla. Nakon dvije godine došle smo kući i od tada dva puta mjesečno odlazimo na kemoterapije.

Mi znamo da smo uspjele. Šaljemo beskrajnu ljubav svima, baš svima.

Ana Špoljarić, Sonjina baka

veselja i želja

njezina majka Katica odmah rekla da je to teško izvedivo, jer stalno mora ići na kontrole krvne slike, a otići samo na dva dana se ne isplati.

- Pa i dva dana bi mi bila dosta. Možda bi me doktori pustili – odvratila je Sonja, koja će u Zagreb na kemoterapije svaki drugi tjedan odlaziti sve do siječnja sljedeće godine.

Na pitanje hoće li liječenje time završiti i hoće li Sonja ozdraviti, pouzdanog odgovora nema.

nak, uvjerenja su da to sada ostaje nevažno i bezvrijedno, a pogotovo zato što se od Udruge u ovom slučaju tražila uvijek samo isplata novca. Žao nam je što se na takav način omalovažava prvenstveno i direktno rad nevladinih neprofitnih udruga te državnih institucija i mnogobrojnih nama znanih donatora pojedinaca. Udruga brine i vodi računa o potrebama oboljelih iz čitave Republike Hrvatske, a pogotovo veliku pažnju posvećuje oboljeloj djeci te je uvijek spremna platiti bilo kakve lijekove koji su potrebni za liječenje oboljelog djeteta u slučaju kada to ne financira HZZO, a isti preporučuje liječnik!

Na kraju želimo što brži oporavak maloj Sonji uz poziv da se priključi našim projektima “Art terapija” i “Crtanjem do zdravlja” u kojima organiziramo besplatno ljetovanje (na moru ili kopnu) za sve one koji su preboljeli tešku malignu bolest uz stručno vodstvo i rehabilitacijski program.

UOLL Hrvatske

Proizvodnju provjerila inspektorica Reagiram na pismo čitatelja “Ne proizvodi, nego preprodaje robu” objavljeno u pretprošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, koje potpisuje moj bivši suprug Božo Štebih. (...) On spominje moju invalidnost, a ne spominje da me on još više pretvorio u invalidnu osobu. Ne trebam ići na Zelenu tržnicu u Zagreb po robu budući da imam vrijednog, marljivog i radišnog

supruga, koji se već mnogo godina bavi poljoprivredom, kao i stočarstvom. Upisan je u upisnik u Međimurskoj županiji, a ja u Varaždinskoj županiji, što je provjerila viša gospodarska inpektorica Nadica Šumiga. Čovjek koji je o meni pisao vjerojatno je to učinio iz nekog svojega interesa, kao i da mene uvrijedi i maltretira, a budući da se

često vozi kraj naše kuće može čak i s ceste vidjeti plastenik, vrt, njivu i sve ostalo, što ga je vjerojatno zasmetalo.

Katica Šafarić

Treba li vam pomoć?

Općina Vinica razmatra mogućnost organiziranja pomoći mještanima, staračkim ili samačkim domaćinstvima, čiji članovi ne mogu sami obavljati određene kućne poslove poput uređenja okućnice, cijepanja i spremanja drva za ogrjev i slično.

Kako bismo utvrdili postoji li interes te prišli osiguranju pomoći u kući u određene dane i prema određenom rasporedu, molimo sve kojima je potrebna takva vrsta pomoći da se jave u Općinu Vinica na broj telefona 042/722-233. Također pozivamo sve stanovnike da nam dostave podatke o svojim susjedima ili znancima kojima je pomoć potrebna, a nisu zbog bolesti ili starosti u mogućnosti sami se javiti u Općinu. Rok za prijavu je 30. rujna 2009. godine.

Općina Vinica

Sjećanja na dane školovanja Maturanti nekadašnje Glazbene škole Varaždin veselo su proslavili svoju 40. obljetnicu od završetka školovanja. Svi su uspješni u poslu koji danas rade, a žive po cijelom svijetu, čak i u Americi. Osobito im je drago što im se priključila i razrednica, Biserka Sabljak.

Maturanti generacija 1969. godine

Otvorena vinska cesta ‘’Jalžabetska vinska cesta’’ povodom prve godišnjice otvorenja poziva sve ljubitelje vinske kapljice na Dane otvorenih vrata, koji će se održati 26. i 27. rujna. Posjetitelji će imati prilike degustirati vina i kupiti prigodne delicije, vina i druge proizvode. Više informacija u Seoskom turizmu Crnko.

Jalžabetska vinska cesta

Ratnik Ivica Kovačić U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u tekstu “Ratnici - heroji” zbog nenamjerne je pogreške krivo objavljeno ime suborca Milana Habuneka.

Umjesto Ivica Kovačević, trebalo je pisati Ivica Kovačić - Kobac.

Ispričavamo se gospodinu Kovačiću i čitateljima.

Uredništvo

16 Školstvo

22.09.2009

SUSRETI Mladi Varaždinci sudionici Europskih tjedana mladih u Njemačkoj

Europa - sve je kazalište POU VARAŽDIN

Pet dana radionica U sklopu obilježavanja Tjedna cjeloživotnog učenja, od 28. rujna do 2. listopada Pučko otvoreno učilište Varaždin pripremilo je prigodni program. Program obilježavanja odvbijat će se pod naslovom Dani otvorenih vrata. U pet dana u prostorijama Učilišta predavači će prezentirati obrazovne programe i održati ogledni sat za posjetitelje. Uz to pripremljene su i dvije kreativne radionice: salvetna tehnika i gipsani odljevi.

Tjedan cjeloživotnog učenja obilježava se u svijetu, a kod nas ga podupiru Agencije za obrazovanje odraslih i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. (di)

PRIPREME

Državna matura U Prvoj privatnoj gimnaziji s pravom javnosti Varaždin, za učenike 3. i 4. razreda započele su pripreme za državnu maturu. Pripreme se održavaju iz matematike, stranih jezika, hrvatskoga jezika te prema zahtjevima učenika i iz drugih predmeta koje su odredili fakulteti.

Također se organiziraju i pripreme za državnu maturu za učenike iz drugih srednjih škola. Posebno se to odnosi na učenike 3. i 4. razreda srednjih strukovnih škola, gimnazija s područja Varaždinske i Međimurske županije. Pripreme počinju u listopadu, a održavaju se u popodnevnim satima ili subotama kroz cijelu školsku godinu. Prijave na 200-334, 200-335, 098/331-227 ili na tajnistvo@privatna.net. (di)

Susrete organiziraju Franziskanisches Bildungswerk i Jugendbildungsstätte Waldmünchen Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na Europsk im tjednima mladih u Waldmuenchenu od 8. do 22. kolovoza boravila je i ekipa mladih iz Varaždina posredstvom Hrvatsko-njemačkog društva Varaždin.

Susrete i druženje mladih kroz brojne radionice organiziraju njemačke organizacije Franziskanisches Bildungswerk, Großkrotzenburg, Hessen i Jugendbildungsstätte Waldmünchen, Bavarska, koje su ove godine obilježile 20. obljetnicu organiziranja takvih susreta.

Mobilnost mladeži

Koordinator za Hrvatsku je već 16 godina prof. Vid Lončarić iz Varaždina. On je prvi predsjednik Udruge od 1995. do 1997., a sada počasni član Predsjedništva. - Tijekom ovih godina više od 80 mladih posjetilo je Europske tjedne mladih - naglasio je Lončarić.

- Programom susreta mladih želi se, sukladno intencijama Vijeća Europe, potaknuti mobilnost mladeži uopće pa tako i hrvatske i omogućiti joj kontakte i susrete s njihovim vršnjacima iz drugih europskih zemalja. Na taj se način mladima pruža prigoda da upoznaju zemlju boravka, da se upoznaju s njezinom kulturom i svakodnevicom, ali i da u druženju sa svojim vršnjacima iz drugih europskih zemalja doznaju planove i želje, ali i brige i probleme svojih europskih vršnjaka pojasnio je Lončarić.

Voditelj Janko Sačić dodao

je kako je osnovni cilj upoznavanje mladih različitih europskih nacija i njihov zajednički rad u radionicama i na projektima te poštovanje ljudskih prava.

- Uz sve to uvježbava se jezik i stvaraju se kontakti među ljudima i nacijama - rekao je Sačić.

- Svaku večer program je osmislila druga grupa mladih koja je između ostalog predstavljala svoju zemlju i kulturu - dodao je Sačić.

Hrvatsku ekipu činili su ove godine Dorotea Filipan, Filip Cingesar, Alma Antončić i Jelena Košćak, manturantice iz Varaždina, Janko Sačić, stu-

T

ridesetak mladih iz 11 europskih zemalja uz pomoć profesionalnih glumaca iz Njemačke napravilo predstavu dent na varaždinskom VEŠ-u, te Tina Letić iz Pule.

S obzirom na okruglu godišnjicu, bio je upriličen i prigodni program susreta koji se znatno razlikovao od uobičajenih. Na susret su bili, naime, pozvani zainteresirani sudionici s prijašnjih susreta zadnjih triju godina, a druženje se odvijalo pod motom: Europe - All an Act?, Europa - Alles Theater?, Europa - Sve teatar? Tridesetak mladih iz 11 europskih zemalja uz pomoć profesionalnih glumaca iz Njemačke napravilo jekazališnu predstavu pod nazivom: Europa - Sve teatar?

Organizator uvijek pripremi i više zanimljivih izleta za sudionike, a dnevni program i radionice traju od jutra pa do večeri, međutim polaznici ih s veseljem polaze jer su im zanimljive i prihvaćaju individualne želje.

Dorotea Filipan, Alma Antončić i Jelena Košćak te prof. Vid Lončarić i Janko Sačić

RADIONICE Svaka grupa odradila je dio posla oko kazališne predstave

U prvom je redu bio timski rad

Novi kandidati za Njemačku

- Organizirali smo se u puno radionica, među kojima su bile glumačka, glazbena, literarna, odnosi s javnošću, make up i dizajnerska i sve što je bilo potrebno da samo kompletno napravimo predstavu - ispričala je Dorotea.

- Tijekom rada razvilo se prijateljstvo između svih mladih ljudi od 16 do 24 godine, koji su bili uključeni u ovaj projekt. Puno smo naučili o

timskom radu, razumijevanju jednih druge, prihvaćanju tuđih ideja, međusobnog slušanja, toleranciji i sl. - dodala je Dorotea.

Vrlo uspješan uradak ovogodišnjeg susreta, uprizorenje predstave pod naslovom Europe - All an Act?, izvedeno je i prikazano u njemačkim gradovima Regensburgu i Waldmünchenu te u češkom gradu Plzenu.

22.09.2009

Oglas 17

18 Općina Cestica

22.09.2009

Općina CESTICA Svečane proslave popratili uvaženi gosti

Priznanja i nagrade U sklopu proslave Dana općine uručene su općinske nagrade i priznanja, a za uređenje okoliša i podijeljeno je i trinaest novčanih nagrada koje su primili pojedinci i udruge Nada Zebec, Marina Dregarić, Marija Lukaček, Dijana Strelec, Dragica Kos, Danica Bolčev ić, Danica Mihin, Nevenka Kanjir, Nataša Posavec, Franjo Talan te udruga Vezilje, Nogometni klub Vratno i Malonogometni klub Jarki. U izboru za najljepši cestički klampotic, koji su organizirali Općina Cestica i Vinska cesta klampotic te Udruga vinara i vinogradara Sveti Martin

nagradu za najljepši klampotic primio je Josip Štehec, Zlatku Kutnjaku pripala je druga nagrada, a Jernej Gunzi osvojio je treće mjesto.

Plakete općine Cestica primili su Barbara Antolić, Marijan Cestar, Mladen Horvat i Vladimir Friščić, a općinske nagrade dodijeljene su Osnovnoj školi Cestica, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Križovljan-Cestica i Nogometnom klubu „Veterani“ Cestice. Za dugogodišnji rad na dobrobiti stanovnika općine Cestica grb općine uručen je predsjednici KUDa Davorki Golubić i Stjepan Spevan iz Gornjeg Vratna.

Dobrodošlicu Predsjedniku Mesiću poželjeli su i članovi vijeća Općine Cestica

Cestica proslavila Dan općine i blagdan Uzvišenja sv. Križa Svečanosti prisustvovali predsjednik Stjepan Mesić i župan Predrag Štromar Na površini od 46 kvadratnih kilometara, u dvadeset naselja pograničnog dijela Varaždinske županije, smjestila se općina Cestica koja svojim položajem i cestovnom povezanošću omogućava žiteljima istočne i sjeverozapadne Hrvatske jednu od najkraćih veza sa zemljama srednje i zapadne Europe. Prema popisu iz 2001. godine tu živi 5678 stanovnika, a sama općina smjestila se većim dijelom na području župe Sveta Barbara Natkrižovljan, djelomično i na području slovenske župe Zavrč, dok u potpunosti pokriva područje župe Uzvišenja sv. Križa Križovljan te je zbog toga i Vijeće općine odlučilo da se kao Dan općine slavi 14. rujna, ujedno župski blagdan.

Središnja proslava Dana općine održana je u četvrtak, 10. rujna, u dvorani Osnovne škole Cestica, a svečanoj sjednici prisustvovali su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, župan Predrag Štromar sa svojim zamjenicima, saborski zastupnici Mario Habek i Zlatko Koračević,

načelnici i župani susjednih općina iz Hrvatske i Slovenije, predstavnici javnih poduzeća i tvrtki koje izvode radove na cestičkom području, kao i gospodarstvenici s područja općine te više stotina žitelja općine i učenika Osnovne škole Cestica.

Sama svečanost započela je hrvatskom himnom, a minu-

s

lavlje je popratila i Revija starog rublja koju je pripremila Marina Lazar tom šutnje prisutni su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima i umrlim vijećnicima Općine Cestica. Nakon toga okupljene je pozdravio Ivan Hohnjec, predsjednik Vijeća, a dobrodošlicu uzvanicima i gostima poželio je i načelnik Mirko Korotaj, koji se osvrnuo na postignute rezultate Općine Cestica u proteklom razdoblju i iznio planove za budućnost.

Općina pomaže i radu 20-ak

udruga, uređenju sportskih terena, društvenih domova, kao i kulturno- pov ijesnih spomenika, a za rad dječjeg vrtića godišnje izdvaja 600 tisuća kuna i osigurava pedeset posto sredstava za vozne karte za 250 cestičkih srednjoškolaca.

Dobrodošlicu Predsjedniku i gostima u ime Županije, a slavljenicima čestitajući Dan općine, izrekao je župan Predrag Štromar. - Općina Cestica Varaždinsku županiju vjerno slijedi kada je riječ o uspješnoj realizaciji svih projekata, ali i postavlja neke nove standarde. Tako je prije 2 godine izgrađena nova dvorana dok je stara preuređena u novi školski prostor i to sve po sistemu do sada uspješnog JPP-a. Posebno bih istaknuo projekt turističke zone Haloze-Zagorje, koji je financiran iz predpristupnog programa, za koji je Općina Cestica, kao nositelj projekta s hrvatske strane, dobila potporu Europske unije od 127.000 eura – rekao je župan. Čestitavši Dan općine nazočnima se obratio i Radimir

Čačić, počasni građanin općine Cestica, a čestitke na uspješnoj realizaciji razvojnih programa izrekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je kao predsjednik drugi put posjetio općinu Cestica. - Drago mi je da mogu vidjeti puno toga što se promijenilo. Teško je naći daleko veći grad u ovoj zemlji, a i izvan ove zemlje koji ima bolju dvoranu od vas i treba to onda i iskoristiti.

Vi ste ovdje učinili puno i ja očekujem da će toga biti još rekao je Predsjednik.

Na kraju sjednice, za uspomenu na boravak u općini Cestica Predsjedniku je uručen ručnik, ručni rad članica udruge Vezilje, a umjetničke slike predane su Radimiru Čačiću i županu Predragu Štromaru. Uslijedila je revija starog rublja koju je pripremila Marina Lazar iz Natkrižovljana, a u završnom dijelu boravka u Osnovnoj školi Cestica predsjednik Mesić obišao je u pratnji domaćina i ravnateljice Nevenke Turščak zgradu novog dijela škole.

Posljednji sat boravka na

Grb općine Cestica primili su D. Golubić i S. Spevan, a općinsko priznanje OŠ Cestica, DVD Križovljan-Cestica i „Veterani“

U cilju promicanja vinogradarstva održan je izbor za najljepši klampotic općine, a prvo mjesto pripalo je Josipu Štehecu

području opć ine Cest ica Predsjednik je iskoristio za posjet naselju Babinec gdje je otvorio novouređene prometnice, a tu je na križanju Vinogradske, Ulice Marijana Dolanjskoga i Ulice Matije Gupca prisutnima čestitao Dan općine. U Vinogradskoj ulici upoznat je i s projektom Vinske ceste klampotic i kva-

litetnim vinima koja mu je predočio Slavko Kotolenko, najveći i najpoznatiji cestički vinogradar iz Dubrave Brega, a mještani naselja i članovi Udruge umirovljenika općine Cestica predsjednika Mesića ponudili su orehnjačom i kolačima pripremljenim po tradicionalnim cestičkim receptima.

INVESTICIJE U uređenju komunalne infrastrukture najveće stavke zauzima uređenje prometnica

Osigurano je 11,8 milijuna kuna

Uz predsjednika Republike Hrvatske proslavi Dana općine prisustvovali su i brojni gosti i više stotina posjetitelja

Najznačajnije investicije koje je Općina realizirala u proteklom razdoblju odnose se na uređenje komunalne infrastrukture gdje najveće stavke zauzima uređenje prometnica. Tako danas središtem općine prolazi potpuno obnovljena i proširena državna cesta D-2, a proširena je i uređena i županijska cesta prema Natkrižovljanu. Više od šest milijuna kuna uloženo je protekle godine u modernizaciju i asfaltiranje općinskih nerazvrstanih cesta na području naselja

Jarki, Selci Križovljanski, Natkrižovljan, Falinić Breg i Gradišće, a zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske i osiguranju tri milijuna kuna omogućena je, u vrijednosti od 4,25 milijuna kuna, modernizacija i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Babincu, gdje su uređene ulice Matije Gupca, Marijana Dolanjskog, Vinogradska, Vladimira Nazora, prema Falinić Bregu i Babinska ulica prema Gospodarskoj zoni

Cestica. U uređenje i asfaltiranje prometnica uloženo je preko šest milijuna kuna, najvećim dijelom iz proračuna Općine Cestica – rekao je načelnik Mirko Korotaj i dodao da trenutno najveća investicija koja je u tijeku iznosi 11 milijuna kuna, a odnosi se na sanaciju i zatvaranje smetlišta u Gornjem Vratnu za što osamdeset posto sredstava osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, a ostalo pokriva Općina Cestica.

Selo i poljoprivreda 19

22.09.2009

Hortikultura

KAMPANJA Urod i kvaliteta bundeve golice je obećavajuć

Za dužu vegetaciju u povrtnjaku P

ronalaskom kotača, metala, baruta, struje, urana, penicilina ili bilo kojeg po život važnog pronalaska, doslovno rečeno - život ljudi se promijenio. To se isto dogodilo s pronalaskom plastike! Zanemarimo zlorabljenje plastike u izradi umjetnog cvijeća, povrća, voća, drveća i drugih imitacija. Teško ćete danas opovrgnuti korisnu primjenu i pronaći proizvod koji nema u sebi plastike ili pak dotični proizvod koji u procesu proizvodnje, pakiranja ili dostave nije bio u doticaju s plastikom. Čovjek je kroz svoje postojanje imao: kameno doba, bakreno doba, pa je uslijedilo atomsko doba i, konačno, današnje, koje se bez imalo pretjerivanja, može nazvati plastično.

A što je tek agrar dobio primjenom plastične folije? Definitivno se može reći da je time počelo novo doba u proizvod-

nji bilja, a posebno u proizvodnji povrća i cvijeća. U Turskoj se i banane proizvode u plastenicima! Do pronalaska plastike proizvodni, zaštićeni prostori bili su tek san za veliku većinu poljoprivrednika. Široke mase ljudi nisu znale da ih očekuje konzumacija raznih svježih poljoprivrednih proizvoda, praktično u sva godišnja doba. Staklenici su do tada bili jedino rješenje, ali zbog velike cijene rijetkima dostupni. Time je i proizvodnja u njima znatno skuplja pa su te proizvode mogli konzumirati oni dubljeg džepa. Primjenom plastike stvari su se ubrzano i znatno počele mijenjati.

Više nisu natkr ivenim prostorima dominirale samo vrtlarije već je široka primjena najlona prihvaćena kod poljoprivrednika koji su do tada i te kako ovisili o vremenskim prilikama koje su ih ograničavale u rokovima i kvaliteti. Pr imjenom plastične folije je veliki

Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu” broj spretnih ratara proširio svoj asortiman na proizvodnju povrća ili cvijeća, ili obojeg. Zahvaljujući širokoj primjeni plastične folije u proizvodnji povrća i cvijeća, ono je postalo dostupno svim slojevima društva i to praktično u sva godišnja doba. Ukoliko imate vlastiti mali povrtnjak, vrijeme je da postavite plastenik jer nam uskoro dolaze magle i jesenske kiše. Uz njih, prvi mrazevi mogu biti u drugoj polovici rujn a .

I nv e sticija je niska u odnosu na ono što dobivate.

Nakon produ ljenog ubiranja ljetnih i jesenskih kultura možete zasijati matovilac, špinat, rikolu, lučicu, zasaditi proljetnu salatu te zimski kelj. I sve to nezav isno o vanjsk im vremenskim prilikama!

Unutar plastenika vaše će povrće biti dostupno i nakon obilnih kiša i prvih pahulja snijega. Danas postoje već gotove konstrukcije hobi plastenika od raznolikih materijala, a za kućne majstore ima niz varijacija kako i čime izgraditi mali zaštićeni prostor za svoj povr tnjak. Kao materijal za konstrukciju može se kor istiti dr vo, metal, plastika pa čak i beton.

Osnovno je da ona bude čvrsta kako bi izdržala nalete vjetra i snježne naslage, da folija bude dobro napeta i učvršćena te da se s lakoćom može otvarati radi prozračivanja. Krenete li na bilo koju lokaciju gdje se proizvodi cvijeće ili povrće, pronaći ćete ideje za izradu vlastitog malog plastenika.

Strojno ubiranje bundeve golice suvremenim namjenskim kombajnom vrijednim 60.000 eura

Iz preša teku hektolitri vrhunskog bučinog ulja Varaždinska županija prednjači u proizvodnji i preradi bundevinih koštica, ali svega je oko 400 hektara zemljišta pod ovom kulturom

Proizvodnja uz primjenu suvremene tehnologije

Od polja do uljare – po HCCP-u

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

STRMEC PODRAVSKI – Ako u Varaždinskoj županiji među poljoprivrednicima postoji koncenzus o proizvodu koji je najbolji – onda je to bučino ulje. Četiri prerađivača bučinih koštica sa svojih ili površina kooperanata svake godine otkupljuju sav urod bundeve golice – doznajemo od Ivana Patrčevića, jednog od osnivača i aktualnog predsjednika udruge „Varaždinsko bučino ulje“.

Osiguran otkup

Udruga okuplja sve proizvođače s područja Varaždinske županije, a utemeljena

Danijel Patrčević

je 2008. godine. Trenutno ima 12 članova, ali mjesta za nove i širenje uzgoja bundevi te preradu koštica – ima na pretek.

t

ržište ne samo da nije zasićeno, nego postoji potražnja

- Treba znati da do početka devedesetih godina bundeva nije bila glavna uzgojna kultura niti na jednoj njivi. Dok

Obiteljsku tradiciju proizvodnje bundeve golice i prerade koštica u privatnoj uljari Agroprom Patrčević, nastavljaju Ivanovi sinovi Matija i Danijel.

Ovih dana posla imaju preko glave. Naime, kako objašnjava Danijel, kampanja branja bundeva počela je 1. rujna i trajat će do najkasnije 1. studenog.

- Samo na svojim poljoprivrednim površinama pod bundevom imamo zasijano

120 jutara. Skidamo je strojno, priključnim namjenskim kombajnom s učinkom od 2 do 3 hektara na dan.

Osim na polju, i u uljari radimo s najsuvremenijim strojevima. Za svega sat vremena 120 kilograma koštica prerađujemo u bučino ulje. U našem pogonu za proizvodnju ulja koja je 2008. godine certificirana po HCCP-u, stalno je zaposleno dvoje stručno osposobljenih radnika – istaknuo je Danijel.

je u Austriji ili Sloveniji ona jedna od najzastupljenijih kultura, mi se još uvijek trudimo pridobiti proizvođače i povećati površine na kojima se ova kultura sije. Varaždinska županija prednjači u proizvodnji i preradi bundevinih koštica, a na oko 400 hektara poljoprivrednog zemljišta pod ovom kulturom proizvođači ostvaruju prosječni prinos od 1500 kilograma koštica po hektaru – kaže Ivan Patrčević.

Zanimalo nas je i koliko ima

istine u tome da je proizvodnja bundeva isplativija od, primjerice, kukuruza?

- Inicijalna ulaganja u uzgoju bundeve golice mala su. Već samim time spada u isplativije kulture, a otkup koštica je zagarantiran.

Tržište ne samo da nije zasićeno, nego postoji potražnja i bundeve je definitivno premalo zasijano. Ovogodišnji urod je odličan, za razliku od prošlogodišnjeg koji je desetkovala tuča – zaključio je Patrčević.

ZEMLJE IMA Novim zakupnicima ponuđeno 200 hektara

Gradu polovica prihoda

Tomislav Bogović

VARAŽDIN – Tko su novi zakupnici gotovo 200 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim upravlja Grad Varaždin, znat će se nakon što Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da svoje mišljenje o najboljim ponuđačima – doznajemo od mr. sc.

Tomislava Bogovića koji nam je objasnio kako će se u gradski proračun sliti tek dio novca od zakupnina. O čemu se radi?

- Godišnji iznos zakupnine za spomenuto poljoprivredno zemljište iznosi

oko 186.000 kuna, međutim u proračun Grada stiže tek jedna polovina tog iznosa. Naime, ostatak, tj. po jedna četvrtina ide još u županijski i državni proračun. Dio parcela daje se u zakup na 5 godina, a dio na 20 zbog ograničenja koja su primjerice uvjetovana blizinom vodocrpilišta. Iako se zakupnike ne ograničava u izboru kultura koje će saditi ili sijati na zemljištu, morat će striktno poštivati gospodarski program koji su predvidjeli – istaknuo je Bogović.

Josip NOVAK

20 Poslovni svijet

22.09.2009

DOZNAJEMO Slab interes obrtnika za odlazak na Jesenski zagrebački velesajam

Ključ u bravu od početka godine stavilo 100 obrtnika

USPJEH

U Varaždin posao od 68 milijuna kuna

Zbog nelikvidnosti u blokadi svaki treći obrt od njih 3.120 u županiji

SPLIT - Stajanka Zračne luke Split trebala bi biti proširena do početka turističke sezone 2011. za dodatnih 35 tisuća četvornih metara. Ugovor o investiciji vrijedan nešto više od 68 milijuna kuna u četvrtak su potpisali Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, te Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona.

- Proširenjem stajanke osigurat će kvalitetnije i sigurnije opsluživanje zrakoplova, čime će se ispoštovati važeći međunarodni propisi u smislu parkiranja zrakoplova na sigurnu udaljenost od uzletno-sletne staze, a omogućit će se i prihvat većeg broja zrakoplova u vršnim opterećenjima tijekom turističke sezone –

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

ZAGREB – I dok je Obrtnička komora Varaždinske županije prijašnjih godina na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu zauzimala prostor na 100 četvornih metara, prošli su tjedan na 85. sajmu trebali svega 36 četvornih metara.

To dovoljno govori o stanju u obrtništvu u Varaždinskoj županiji: od početka ove godine zatvoreno je čak 100-tinjak obrta, a od preostalih 3.120 svaki treći je u blokadi.

To je, čini se, i glavni razlog slabog zanimanja za odlazak u Zagreb, gdje je ove godine održan 51. međunarodni sajam obrtništva, prvi put u sklopu Jesenskog sajma.

B

unić: jačamo poziciju u Splitu, a dobivamo i referencu za zračne luke

m

eđunarodni sajam obrtništva prvi put održan u sklopu Jesenskog velesajma - Nažalost, još se ne osjeća da je gospodarstvo počelo izlaziti iz krize. Najteže su pogođeni proizvodni obrti, posebno oni koji rade za izvoz, kao i građevinski, jer imaju sve manje posla. Više od 30 posto obrta je blokirano zbog nelikvidnosti. Veliki problem je i dalje nemogućnost naplate obavljenih usluga – rekao je Ivan Vusić, tajnik Obr tničke komore

Na izložbenom prostoru Obrtničke komore Varaždinske županije predstavilo se samo četvero obrtnika

Varaždinske županije.

Glavni cilj obrtnika koji su odlučili predstaviti svoje proizvode bio je pokušati dogovoriti nove poslove. Ivan Žmegač, čija obitelj se desetljećima bavi lončarstvom, svoje je proizvode prvi put predstavio u Zagrebu, i to baš na Jesenskom velesajmu koji je održan u godini obilježavanja 100. godišnjice Zagrebačkoga velesajma.

- Izrađujem keramiku od gline na tradicionalan način, ali je zanimanje za takve proizvode jako slabo. No, surađujem s turističkim zajednicama za koje izrađujem različite suvenire, primjerice za Stubicu sam naprav io motive Seljačke bune. Uz to, narudžbi ima i iz različitih tvrtki, a radio sam i za, primjerice, Ekonomski fakultet – rekao je Belač, koji uskoro ipak planira otići u mirovinu, jer je sve teže održavati tradicijski obrt.

tomislav makaj

istaknuo je direktor Zračne luke Split koja investiciju sama financira.

Zagorje-Tehnobeton dobilo je posao u otvorenom postupku javne nabave između sedam sposobnih ponuditelja na temelju najniže ponuđene cijene kao osnovnog kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja.

- Ovo je značajan projekt za nas, budući da njime učvršćujemo svoju poziciju na splitskom tržištu gdje smo tradicionalno prisutni i gdje smo, primjerice, izgradili hotel Lav i bolnicu.

Uz to, projekt nam je važan i radi referenci jer se pripremaju velika ulaganja u zračne luke u kojima se uvijek nešto gradi – upozorio je Bunić.

Sjeverni dio stajanke površine 22.555 kvadrata izvest će se na nasipu, a južni dio površine 12.250 kvadrata na armirano-betonskoj konstrukciji. U prostoru ispod stajanke bit će uredi, garderobe i prostorije za boravak osoblja za posluživanje zrakoplova, prostor za parkiranje sredstava za posluživanje zrakoplova, servisne radionice i skladišta.

Radovi, čiji se početak planira u drugoj polovici listopada, obuhvaćaju i izmještanje vodovoda promjera 40 cm u dužini od 1000 metara. (ikr)

Još nema izlaza

Na izložbenom prostoru Županijske obrtničke komore predstavilo se svega četvero obrtnika, Kikel iz Gornjeg Ladanja, Belač keramika iz Bedenca, Glazbarski obrt Žmegač iz Varaždina i licitarski obrt Slavice Gladović iz Klenovnika.

Na 85. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu su se na sedam specijaliziranih sajmova predstavila 1.294 izlagača iz 33 zemlje

Poslovni svijet 21 Siniša Sović

22.09.2009

FIMA ALFA

Do Podravke tek kreditima VARAŽDIN - Ni iz Hrvatske, pa tako dakle ni iz bilo koje hrvatske tvrtke, uključujući splitski SMS ili Podravku, nije došla nikakva uplata u tvrtku Fima Ami, barem ne u vrijeme kada sam bio njezin direktor, ističe Oleg Uskoković iz varaždinskog odvjetničkog društva Uskoković i partneri.

Uskokovića je 2007. angažirala Fima za provedbu kupnje 10,64 posto dionica Podravke pomoću kredita Merril Lyncha.

- Merril Lynch je sam zahtijevao da se kredit uzme iz

u

moje vrijeme su bile tek dvije transakcije, veli Uskoković tvrtke koja je registrirana u zemlji iz EU, a istodobno da nema velike poreze.

Predlagao je Cipar ili Maltu, čiji su propisi stroži od hrvatskih. Kao osiguranje kredita, osim dionica, što se može vidjeti iz registra SDA, uzela je i samu tvrtku Fima Ami, što je bilo za Fimu povoljnije nego da kao jamstvo uzme cijelu grupaciju – pojašnjava Uskoković, dodajući da je u njegovo vrijeme Fima Ami napravila svega dvije pravne radnje: ugovor s Merril Lynchom, odnosno Fimom.

Da su kupnju dionica Podravke financirali bankarskim kreditima i kreditom investicijske banke Merril Lynch, a ne novcem tvrtke, kako tvrde neki mediji, tvrde i u Fimi.

- Sve obavljene transakcije u protekle dvije godine bile su kontrolirane od strane regulatora, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Porezne uprave te ni u jednom nadzoru nije pronađena niti jedna nepravilnost u poslovanju - naglašava Milan Horvat, predsjednik uprave FIMA Alfa. (ikr)

MESAP

Sajam vozila i traktora NEDELIŠĆE – Na prostorima MESAP-a počeli su se subotom održavati sajmovi automobila i traktora, koji su pobudili veliko zanimanje kupaca i prodavača, ali još više znatiželjnika, čemu je doprinijelo i to što se ulaznice za sada ne naplaćuju.

Osim toga, kako doznajemo od direktora Marjana Novaka, radi se i na pripremi jesenskog Sajma poljoprivrede, prehrane, komunalne i ekološke opreme te obnovljivih izvora energije i moderne gradnje, koji će biti 21. i 22. studenog.

Javni natječaji su raspisani, ali nema zanimanja za kupnju općinskog zemljišta u zoni dobivenog od Vlade RH, ističe Danijel Borović, predsjednik kneginečkog HNS-a

DOZNAJEMO Stala prodaja zemljišta u kneginečkoj Poduzetničkoj zoni

Od zemljišta 117.000, a planirano - 89 milijuna Napravit ćemo rebalans proračuna sa 113 na 30-ak milijuna jer ne želimo sada prodavati zemljišta kada je tržište nekretnina u padu, pojašnjava načelnik Općine Kneginec Gornji Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

GORNJI KNEGINEC – Na minimum je svedena prodaja zemljišta u kneginečkoj Poduzetničkoj zoni, koju je Ministarstvo gospodarstva proglasilo najboljom u zemlji, uslijed čega se znatno slabije puni proračun Općine Gornji Kneginec.

Ostvarenje 9 posto

- Javni natječaji su raspisani, ali nema zanimanja za kupnju općinskog zemljišta u zoni dobivenog od Vlade RH. A izostanak prodaje zemljišta pogubno utječe na općinski proračun koji je zbog izbora bio napuhan na čak 113 milijuna kuna, ističe Danijel Borović, novi predsjednik kneginečke podružnice HNS-a.

Od planiranih 89 milijuna kuna pr ihoda od prodaje parcela u zoni, kako dodaje,

tijekom prvog polugodišta ostvareno je tek 117 tisuća kuna. Slijedom toga, ostvarenje proračuna u istom razdoblju iznosi svega 9 posto.

- Uvjeren sam da je to najmanje ostvarenje u zemlji koje traži hitan rebalans, tim

o

d najperspektivnije općine postali najneperspektivnija, tvrdi Košić više što su sredstva za neke stavke potrošena, kao što je reprezentacija, a za najavljene investicije novca nema. Zbog tolikog podbačaja prodaje, ne čudi da je na kraju prvog polugodišta općinski proračun bio u minusu 14 milijuna kuna, a dugovanja su s komunalnim tvrtkama sigurno i veća. Tako smo od najperspektivnije op-

ćine u zemlji postali najneperspektivnija, tvrdi Alan Košić, regionalni tajnik HNS-a.

Lumini plaća

Kneginečki načelnik Goran Kaniški priznaje da se proračun puni ispod očekivanja, ali ističe da općina normalno funkcionira.

- Nismo nikome ostali dužni niti nećemo, a usprkos svemu i dalje gradimo, poput parkirališta kod crkve, a pripremamo i projekt POS gradnje.

Dakle, i dalje smo vodeći, no napravit ćemo rebalans proračuna na 30-ak milijuna jer ne želimo sada prodavati zemljišta kada je tržište nekretnina u padu. To samo govori da znamo upravljati općinskom imovinom – ističe Kaniški, napominjući da su se prilike počele poboljšavati jer je, uz ostalo, Lumini uplatio desetak milijuna kuna komunalnog doprinosa.

SLUČAJ ATRIUM Revizija bez primjedbi

Milijunske štete zbog neodgovorne oporbe Zbog stalnih prozivanja i kaznenih prijava HNS-a, koje nadležna tijela redom odbacuju jer nisu utemeljene, stvara se loše ozračje uslijed kojeg ulagači odustaju od Poduzetničke zone, tvrdi Kaniški te dodaje da je takvo neodgovorno ponašanje nanijelo štetu od nekoliko desetaka milijuna kuna.

Kao svježi primjer navodi podnošenje kaznene prijave u vezi slučaja Atrium. Riječ je o Ugovoru o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju iz lipnja prošle godine kojim se Erste & Steiermärkische Bank obvezala da će odobriti kredite, izdavati garancije i druge plasmane iz svoje registrirane djelatnosti do ukupnog iznosa od 3,5 milijuna eura tvrtki Atrium. Budući da se radi

o poduzeću s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna, kao protivnici osiguranja u ugovoru se pojavljuju tvrtke M.A.B.A. te Općina Gornji Kneginec.

Kneginečki HNS tvrdi da se time oštetila Općina, i to ne samo zbog toga što je prodala Atriumu 100.000 kvadrata zemljišta u poduzetničkoj zoni na koji je banka odmah upisala teret radi osiguranja kredita vrijednog 3,7 milijuna eura, nego i zato što će se vrijednost tog zemljišta povećati kroz njegovo aktualno komunalno opremanje o općinskom trošku.

- Tu je sve u redu, što se vidi i iz nalaza Državne revizije koju sam posebno zamolio da pogleda navodno sporne dokumente, ističe Kaniški.

POHVALNO +IISEIE osnovao u Varaždinu treću podružnicu u svijetu

Od listopada Innovation Academy

Potpisnici sporazuma o osnivanju podružnice IISEIE-a u Varaždinu

VARAŽDIN - Innovation Academy, program namijenjen proizvođačima softvera koji tek ulaze u poslovne vode, bit će prvi projekt podružnice neprofitnog Međunarodnog instituta za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo (International Institute for Software Economics, Inno-

vation and Entrepreneurship – IISEIE) koja je u četvrtak osnovana u Varaždinu.

- Naš glavni cilj je da u suradnji s lokalnim partnerima pomognemo rastu gospodarstva temeljenom na softverskoj industriji, povećamo kapacitete i poslovne vještine radne snage te pridonesemo

razmjeni najboljih praksi na svjetskoj razini - naglasio je Malcolm Fraser, glavni i izvršni direktor instituta IISEIE, prilikom potpisivanja partnerskog sporazuma između IISEIE i Microsoftovog inovacijskog centra, Tehnološkog parka, FOI-a, Veleučilišta te Grada Varaždina. (ikr)

22 Oglasi

22.09.2009

Crna kronika 23

22.09.2009

I TOGA IMA Direktor Ekola po treći put osuđen zbog malverzacija u poduzeću

Bartolu zatvorska kazna od 4 godine i 9 mjeseci Kao fizička osoba, u više navrata uzeo je ukupno gotovo milijun kuna iz blagajne Ekola koji nije plaćao poreze i doprinose, a poslovne knjige je prikrio Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Zbog zlouporabe položaja i ovlasti, na jedinstvenu kaznu zatvora od četiri godine i devet mjeseci te obvezu povrata milijun kuna pravomoćno je osuđen Miljenko Bartol, direktor poduzeća Ekol, koji se od kraja 2007. nalazi u kaznionici u Lipovici-Popovači gdje već izdržava jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije i pol godine zbog dva slučaja zlouporabe položaja u gospodarskom poslovanju za koje je osuđen 2006. i početkom ove godine.

Ništa dvije godine

Županijski sud sada ga je po treći put osudio jer je od siječnja 2001. do 31. prosinca 2005. u više navrata uzeo uku-

B

artol priznao krivnju za sva tri djela za koja je optužen pno gotovo milijun kuna iz blagajne Ekola kao pozajmicu, iako uopće nije imao namjeru vratiti taj novac. Nije imao namjeru ni platiti, odnosno vratiti ni 88 tisuća kuna vrijednu robu i usluge poduzeća kojima se koristio.

Osim toga, imovinsku korist u visini većoj od pola milijuna kuna ostvario je u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2005. godine uskraćivanjem uplata za poreze i doprinose za Ekol, i to PDV-a u iznosu od 375 tisuća kuna, doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 57 tisuća

kuna, doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 49 tisuća kuna, poreza na dobit u iznosu od 10 tisuća kuna...

Uz sve to, prikrio je i poslovne knjige Ekola koje je obvezan čuvati.

Rasprava tek dan

Za sva tri djela kojim ga je teretila optužnica Bartol je priznao krivnju. U obrani je istaknuo da je kao direktor Ekola ostvarivao razmjerno mali dohodak u razdoblju od 2001. do 2006. godine, koji se na godišnjoj razini kretao od 23.468 do 42.001 kunu, pa nije mogao vratiti posuđeni novac iz blagajne poduzeća, odnosno kupljenu robu i platiti usluge.

Budući da je utrošio posuđeni novac iz Ekola, poduzeće nije moglo platiti poreze i doprinose, a iznimno tešku financijsku i poslovnu situaciju pokušao je prikriti uklanjanjem poslovnih knjiga.

- S obzirom da oštećeno društvo nije poduzimalo ništa da navedeni dug naplati od optuženika, po stavu ovog suda nedvojbeno je utvrđeno da optuženik pozajmljeni novac kao i robu i usluge društva nije od samog početka niti namjeravao vratiti, odnosno platiti, što znači da je evidentno postupao s ciljem da za sebe pribavi imovinsku korist, a na štetu društva – istaknuo je Igor Pavlic, predsjednik vijeća.

Prilikom izricanja kazne u obzir je, između ostalog, uzeta Bartolova osuđivanost, a kao olakotna i to što je u cijelosti priznao počinjenje svih kaznenih djela, čime je u znatnoj mjeri pridonio brzom i efikasnom postupka koji je završio na jednom ročištu.

Zbog afere Ekol, Bartol i njegova tvrtka punili su novinske stupce još prije gotovo deset godina

Bartol ostavljen na cjedilu Iako se i sam okoristio, što je uostalom i priznao na zadnjem suđenju, nekada ugledni poduzetnik i sportski djelatnik, a danas zatvorenik, Miljenko Bartol nije samo krivac, nego i žrtva. Žrtva uvjerenja da je moguće godinama mirno opkradati državni proračun, a zatim nekažnjeno proći zahvaljujući poznanstvu s osobama na važnim mjestima koje treba obilato nagrađivati, kao i njihovim poltronima u institucijama i medijima.

Istine radi, treba reći da mu se dugo vremena to i moglo činiti pravim putom do uspjeha, što zahvaljujući rasprostranjenoj korupciji, što nedostatku političke volje da se ona rješava.

Međutim, kada su nastupile promjene 2000. godine, stvari su se ipak počele mijenjati. Doduše, ne brzo, kako bi bilo poželjno, ali ipak je 2006. prvi put kažnjen zbog malverzacija od kojih, nesumnjivo, korist nije imao samo on. Zašto je ipak sam ostavljen na cjedilu, Bartol će imati vremena razmišljati u Lipovici, dok bi se institucije i pojedinci, kao što su poreznici, policajci i državni odvjetnici, trebali više potruditi da tu ne samuje, već da ima i (svoje) društvo.

No za to najprije treba (političke) volje, a zatim i znanja i hrabrosti.

AFERA EKOL Kako je Bartol izbjegavao plaćanje poreza i doprinosa

Gdje je odlazio novac?

Pad Miljenka Bartola, vlasnika Ekola koji je krajem 90-ih čistilo ulice Varaždina, Varaždinskih Toplica, Zaboka i još mnogih sredina, počeo je 2000. godine. Tada je otkriveno da njegova tvrtka, usprkos unosnim poslovima, duguje više od dva milijuna kuna poreza i doprinosa. Kako bi izbjegao plaćanje obveza, a

istodobno nastavio poslove, Bartol je najprije „uklonio“ ime prezaduženog Ekola tako što je tvrtku „utopio“ u kupljeno poduzeće Vrt, a zatim je svoju računovodstvenu tvrtku Bartekol preimenovao u Ekol koji je nastavio čišćenje varaždinskih ulica. No, „zaboravio“ je različite matične brojeve tvrtki...

AKTUALNO Osnovano Vijeće za komunalnu prevenciju Općine Trnovec Bartolovečki, osmo na području županije

Riješiti problem preglasne glazbe u kafićima TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Problem preglasne glazbe u kafićima u Trnovcu Bartolovečkom te povremeno remećenje javnog reda i mira pokušat će riješiti novoosnovano Vijeće za komunalnu prevenciju te općine, osnovano prošli tjedan.

Program rada

Na čelu Vijeća za komunalnu prevenciju Stjepan Hren

IZDVOJENO

To Vijeće je osmo Vijeće za komunalnu prevenciju osnovano u Varaždinskoj županiji, a na njegovom čelu u Trnovcu je načelnik Općine Stjepan Hren, dok mu je zamjenik Darko Blaži, načelnik Policijske postaje Varaždin. Vijeće se sastoji od još 14 članova iz različitih resursa važnih za rješavanje problema, od socijalne

skrbi do predstavnika školstva. Kao neki od važnijih problema u općini Trnovec navedena su divlja odlagališta uz Dravu, nezakoniti lov i ribolov na području općine kao i prekoračenje brzine vozila na državnoj cesti D-2. Nažalost, spominje se i sve veća prisutnost droge, krađe kao i obiteljsko nasilje. Na navedeno je sjednici prošli utorak usvojen Program rada Vijeća za 2009. godinu kojim će se obuhvatiti područje suzbijanja nasilja u obitelji, delinkvencije djece i maloljetnika, zlouporabe opojnih droga, suzbijanja svih oblika kriminaliteta, osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira te opće sigurnosti građana i imovine, a novi je sastanak najavljen za kraj godine.

Institucije nedovoljno rade

OPREZ S MOŠTOM

Ugušila se u podrumu?

JAKOPOVEC - U podrumskim prostorijama obiteljske kuće u mjestu Jakopovec pronađena je u subotu mrtva ženska osoba starosti 66 godina te muškarac starosti 44 godine u besvjesnom stanju, koji su, kako je izvijestila PU varaždinska, tijekom dana spremali mošt.

Muškarca je u Opću bolnicu Varaždin prevezla Hitna pomoć koja je utvrdila smrt ženske osobe. Njezino tijelo ići će na obdukciju radi utvrđivanja točnog uzroka smrti.

24 Oglasi

22.09.2009

REPUBLIKA HRVATSKA URED DRŽAVNE UPRAVE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO Poljoprivrednim gospodarstvima s područja Varaždinske županije upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji upućuje slijedeću

OBAVIJEST Obavještavaju se poljoprivredna gospodarstava s područja Varaždinske županije, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, da je iznimno za 2009. godinu produljen rok za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji (poticaji u biljnoj proizvodnji)

do 30. rujna 2009. godine Zainteresirana poljoprivredna gospodarstva zahtjeve podnose na propisanim obrascima što će ih dobiti u Uredu prema mjestu upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u sjedištu Ureda u Službi za gospodarstvo u Varaždinu i njegovim ispostavama u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, gdje mogu dobiti i sve detaljne informacije.

SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje klasa: 041-01-09-02/7, ur.broj: 341-99-01/01-09/6 od 30.07.2009.

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za prodaju jednosobnog stana u Varaždinu, Braće Radić 8, površine 37,50 m2

Predmet prodaje je jednosobni stan, bez ikakvih tereta u Varaždinu, Braće Radić 8, stan broj 15, na 2. katu stambene zgrade sagrađene na kat. čest. brz 1706/8, površine 580 m2, upisane u zk.ul.14319, ETAŽNO VLASNIŠTVO, stan je upisan u poduložek 22, ETAŽA 22 k.o. Varaždin kod Općinskog sudu u Varaždinu. Stan se sastoji od kuhinje sa 11,50 m2, izbe sa 1,55 m2, kupaonice sa 4,40 m2, ulaza sa 4,95 m2, dnevnog boravka sa 13,95 m2, spremišta u podrumu sa 1,15 m2, ukupno površine 37,50 m2, a koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine, u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3 Početna cijena: 36.082,75 € (eura) Stan je useljiv. Lokacija pogodna i za poslovni prostor zbog blizine suda.

Sve troškove oko prijenosa vlasništva snosi kupac.

Ponuđenu kupoprodajnu cijenu kupac plaća odjednom u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro na dan plaćanja, u roku od 60 dana od zaključenja kupoprodajnog ugovora.

Ponuda mora sadržavati: ime, prezime i adresu fizičke osobe, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i cijenu izraženu u eurima.

Rok za dostavu ponuda je 06.10.2009. do 12 sati. Ponudu treba dostaviti u zatvorenoj omotnici s naznakom “PONUDA ZA KUPNJU STANA - NE OTVARATI” na adresu: HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, PODRUČNA SLUŽBA U VARAŽDINU, Varaždin, Kolodvorska 20c.

Nepravodobno pristigle ponude se ne otvaraju nego se vraćaju ponuđaču. Javno otvaranje ponude izvršit će se 06.10.2009. u 12 sati, u Područnoj službi u Varaždinu, soba 6a, 1. kat. OtvaranjU ponuda mogu biti nazočni samno punomoćeni predstavnici ponuđača.

Najpovoljnija ponuda je ponuda sukladna uvjetima nadmetanja s najvišom cijenom.

O rezultatu nadmetanja ponuđači će biti obaviješteni preporučenim pismom u roku 15 dana od dana odabira.

Za neposredni pregled nekrtnine i ostale obavijesti ponuđači se mogu obratiti na adresu: Varaždin, Kolodvorska 20c, 1. kat soba 6a, ili na telefone 042/398-555, 042/398.014.

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Urbana kultura 25

22.09.2009

SPEKTAKL U Areni Varaždin u subotu, 10. listopada, bogat dvosatni program

ART

/media

“Neće tu ni kamen na kamenu ostati”

“Matineja za 10!”

U prvom dijelu programa nastupit će Jacques Houdek, Šegrt Hlapić i njegova ekipa te Luka Vidović, a u drugom će pjevati Antonija Šola, Bojan Jambrošić i ponovo J. Houdek Povodom Međunarodnog tjedna djeteta tvr tka MBI d.o.o. iz Varaždina organizira obiteljski spektakl u Areni Va-

d

eset originalnih kostimiranih likova oživjet će svijet bajki u Areni Varaždin raždin, i to u subotu, 10. listopada, s počet-

kom u 11 sat i.

“Mat ine ja za 10!” zasigurno će okup i t i tisuće djece i mladih te njih ov i h roditelja jer najavljeni dvosatni program zaista obećava. U prvom će dijelu programa nastupiti ponajbolji hrvatski muški vokal – Jacques Houdek – i za one najmlađe izvesti najljepše dječje pjesme s njegovog najprodavanijeg dječjeg albuma u povijesti hrvatske diskografije. Zatim će sve prisutne zabaviti Šegrt Hlapić i njegova ekipa u originalnoj Hlapićevoj predstavi rađenoj prema

istoimenom popularnom animiranom filmu. Deset originalnih kostimiranih likova oživjet će svijet bajki u Areni Varaždin, nakon čega slijedi dugoočekivani mađioničarski šou klincima omiljenog Luke Vidovića.

Najveći hitovi

Drugi dio programa bit će namijenjen onima malo starijima i njihovim roditeljima pa će svoje najveće hitove otpjevati Jacques Houdek, Antonija Šola i megapopularni Bojan Jambrošić. Neće nedostajati ni mnogih iznenađenja i bogatih nagradnih igara, a tijekom spektakla proslavit će se i jubilarni 10. rođendan najboljih FRODDO cipelica, ujedno i generalnog pokrovitelja ovog hvalevrijednog i edukativnog projekta. Za najvjernije obožavatelje tu su ulaznice FAN ZONA vrijednosti 100 kuna, dok se ulaznice za parter i tribine po cijeni 50

BeCK‘SPERIENCE Posljednji u nizu dovodi pionire trip-hopa

Massive attack ponovno u Zagrebu Koncert Massive Attacka posljednji je ovogodišnji Beck’sperience koncert i predstavlja pravu koncertnu poslasticu uz specifičan audio-vizualni doživljaj. Pionire trip-hopa hrvatska publika je već imala prilike slušati i 2003. godine na zagrebačkoj Šalati. Šest godina poslije, Robert „3D“ Del Naja i Grantley „Daddy G“ rade na novom albumu, kreću na novu turneju i ponovno dolaze u Zagreb, ovaj put u Dom sportova 06. studenog 2009. Ulaznice se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima Ticketproa. (dk)

i 60 kuna, kao i VIP ulaznice vrijednosti 100 i 150 kuna te obiteljske ulaznice za četiri osobe po 160 kuna mogu nabaviti na kioscima Tiska na varaždinskom Korzu i kod HNK, u hipermarketu Branka, kafiću TimeOut u dvorani te na sam dan spektakla na blagajni dvorane od 10 sati.

Uz medijsko pokroviteljstvo 7Plus Regionalnog tjednika, “Matineja za 10!” održat će se uz podršku i pokroviteljstvo Grada Varaždina, Autocentra Kos i tvrtke Branka d.o.o.

Večer starog rocka

Beatlesomania

Da su Beatlesi i danas slušani potvrdio je koncert Beatles tribute banda iz Rijeke ovaj petak u varaždinskom caffe baru Sax. Na novouređenoj

bini uz varaždinski Long story short Riječani su stalnim posjetiteljima ovog kafića pružili povratak u neka dobra stara vremena. (tat)

Podravka, SMS, Sloga… Bog zna što će biti. Ali jednu stvar sam zapamtio. Ono kad je Mladinić, direktor SMS-a, rekao Hloverki da u Podravkinom kreditu nema ničeg ilegalnog. Da je Denis Peričić, to normalna transakcimr. sc ja za ono vrijeme kad nitko nije mogao predvidjeti recesiju.

No, oko 4 milijuna Hrvata postupalo je na isti način.

Gomilalo silne kredite. Minuse.

Kartice. Reklamirane na svakom koraku. Prije Dnevnika, za utakmica, za crtića.

Onda je sve došlo na naplatu.

Državi, politici, gospodarstvu, Mladiniću, i milijunima građana. Neki imaju pravo pozvati se na nepredvidivost recesije. Da nisu znali da neće moći otplaćivati.

Imaju li to pravo i obični građani? Ako imaju jedni - imaju svi!

Iako, u dubini duše, svi smo krivi. Naime, Krist nas je davno upozorio: “Vidiš li ove goleme zgrade? Neće tu ni kamen na kamenu ostati, sve će se srušiti”.

Ali jedan misli da nije kriv. Denis Latin. Najavio kandidaturu za predsjednika RH. Onda mu Hloverka srezala plaću s 30.000 na „samo“ 10.000 kn. Pa se izjadao na naslovnici Arene. Da nema za kruh. Više od 9.000 su mu krediti za stan i auto. To je ok, tako smo svi razmišljali. Ali s 10 ili 20 posto Latinove plaće. I nismo se kandidirali za predsjednika. Htio Latin ovce i novce. Da na javnoj televiziji, u vlastitoj emisiji, promiče samog sebe, i da za to i dalje dobiva golemu plaću. Koja mu stiže iz našeg džepa.

Dobio je što je htio. Kad je sposoban za predsjednika RH, što ne radi honorarno, piše knjige i kolumne, vodi tribine? Ili neka vrati skupi auto i kupi jeftinog polovnjaka. Pa će imati za kruheka. Ali ne, on plače na naslovnici Arene. Taj bi nas vodio!

Ma, zapravo, nije Latin ništa posebno. Kako jednom reče moj novinarski kolega vodeći jednu sportsku momčad – j… ja vama mater svima na terenu!

Zaslužio je crveni karton. Ali bio je prokleto u pravu.

26 Kulturni obzor

U D-duru Dixieland band Čakovec

D

ixieland band Čakovec osnovan je 1998. godine i u vrlo kratkom vremenu svojom je kvalitetom i profesionalnim pristupom osvojio publiku Darko RUŠEC i kritičare. Iako u bendu sviraju i profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin profesionalni i amaterski glazbenici, Dixieland band Čakovec djeluje skladno kao glazbena cjelina. Uz standardni dixie program, na repertoaru se nalaze i obrade svjetskih vokalnih hitova, a prava posebnost su međimurske pjesme obrađene u stilu dixieland glazbe. Bend od osnutka djeluje u gotovo neizmijenjenom sastavu, s time da je značajan dio vremena u bendu proveo bubnjar Abel Kovačević. Dixieland band Čakovec do sada je nastupio na nizu uglednih festivala: Tradicionalni jazz festival Varaždin, Lent festival Maribor, Sommer jazz fest Hartberg (Austrija), Olymp jazz fest Stuttgart, na festivalima u Zalaegerszegu, Kaposváru i Sopronu (Mađarska) te diljem Hrvatske (Zagreb, Bjelovar, Koprivnica, Dubrovnik, Virovitica), a svojim su nedavnim nastupom na Špancirfestu oduševili Varaždince. Članovi Dixieland Banda Čakovec su: Marjan Novak - truba; Danijel Čok - trombon; Ladislav Varga - klarinet; Davor Žerjav - glasovir; Marko Žerjav - gitara; Ferdinand Buhanec - bas i Filip Krznar - bubnjevi. Novi CD ovog benda bit će promoviran u četvrtak, 24. rujna, u 20 h u Centru za kulturu Čakovec.

22.09.2009

VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI Osvrt na prvih nekolik

Početak festivala izvrsne izvedbe “

39. po redu Barokne večeri otvorio je poznati praški Ensemble Inégal s duhovnom kantatom J. D. Zelenke, a koncert je prenašala nacionalna televizija Piše: DARKO RUŠEC

U petak, 18. rujna, u varaždinskoj Katedrali, nakon što je Pjevački kvintet Horvat otpjevao državnu himnu Republike Hrvatske, te nakon pozdravnih r iječ i koje su uputili gradonačelnik Grada Varaždina dr. Ivan Čehok, izaslanik predsjednika Senata Češke Republike Tomaš Grulich te ministar kulture u Vladi RH mr. Božo Biškupić, svečano su otvorene 39. Varaždinske barokne večeri.

Vrsni glazbenici

U skladu s činjenicom da je Republika Češka država-partner ovogodišnjeg festivala, čast Svečanog otvorenja pripala je praškom Ensembleu

Inégal s izvedbom duhovne kantate “Il serpente di bronzo” najznačajnijega češkoga baroknog skladatelja Jana Dismasa Zelenke (1679.-1745.).

Prema godini rođenja valja upozoriti da je ovo godina u kojoj se obilježava 330. obljetnica skladateljeva rođenja.

Vokalno-instrumentalna grupa Ensemble Inégal osnovana je 2000. godine, a okuplja vrsne češke i inozemne glazbenike koji izvode glazbu od razdoblja renesanse do 19. stoljeća. Ansambl je brzo postigao zavidnu razinu interpretacije koja mu je osigurala pozive na brojne festivale u Europi i SAD-u.

Sam naziv Inégal, u značenju nejednak, upućuje ne samo na mnogostrukost mogućno-

sti u sastavu izvođača nego i na bogatstvo stilova, dramaturške invencije i nekonvencionalni pristup u traženju jedinstvenih interpretacijskih vrijednosti.

Muka i uskrsnuće

U subotu, 19. rujna, u katedrali su nastupili Hrvatski barokni ansambl i Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” pod ravnanjem dirigenta Saše Britvića, a izveli su čuveni oratorij Georga Friedricha Händela (1685.-1759.) “Mesija”. Solisti su bili: Marija Kuhar-Šoša, sopran, Helena Lucić, mezzosopran, Dejan Vrbančić, tenor i Goran Jurić, bas.

Libretto je temeljen na Svetom pismu, s odabranim

tekstovima iz Starog i Novog zavjeta u obliku priče o spasonosnoj Kristovoj snazi i o misteriju njegova uskrsnuća.

Tako prvi dio donosi tematiku Adventa i Božića, drugi dio iznosi Kristovu muku, uskrsnuće, uzdizanje na nebo i evangelizaciju u svijetu na temelju Kristove poruke, a treći dio se temelji na događajima opisanima u Otkrivenju sv. Ivana.

Običaj da se velebnu zborsku Aleluju iz “Mesije” sluša stojeći, potječe od prve londonske izvedbe oratorija održane 23. ožujka 1743. godine u Covent Gardenu. Škotski pjesnik i filozof opisao je taj događaj u pismu Sir Wiliamu Forbesu: “Kada je Händelov Mesija prvi put izveden, bila

URŠULINSKA CRKVA Lutz Kirchof

Trio lutnji oduševio U Uršulinskoj crkvi je u subotu održan koncert na kojem je nastupio Lutz Kirchhof trio.

Osnovao ga je lutnjist Lutz Kirchhof, a uz njega su članice Martina Kirchhof, pardessus de viole i viola da gamba, i Susanne Herre, viola da gamba.

Prelijepi ton barokne lutnje i viola da gambi ispunio je Ur-

šulinsku crkvu, a glazbenici su izvodili djela Ferdinanda Ignaza Hinterleithnera (povodom 350. obljetnice rođenja majstora glazbe za lutnju), Sieur de Sainte-Colombea, Johanna Sebastiana Bacha / Sylviusa Leopolda Weissa, Philippoa Martina, Ennemonda Gaultiera i Josepha Haydna.

Kulturni obzor 27

22.09.2009

ko koncerata

KOPRIVNICA Izložba knjiga Mladena Pavkovića

a u znaku “Mesije”

Pedesetak raznorodnih naslova Novinar i publicist Mladen Pavković priredio je u Izložbenom salonu Podravke tijekom rujna izložbu svojih autorskih izdanja. Njegova bibliografija obaseže već pedesetak raznorodnih naslova, objavljivanih od 1982. do 2009. godine.

Prva je bila njegova “knjiga u obliku novina” - “Iskreno govoreći” (intervjui, 1982.). Slijedile su njegove knjige o slikarima Slavku Stolniku i Ivanu Generaliću, zatim brojna izdanja o Domovinskom ratu, razgovori s piscima (npr. “Hrvatski Orfej”, sa Zlatkom Tomičićem) i znan-

stvenicima (s Josipom Pečarićem)...

Spomenimo da je svojedobno Mladen Pavković svoju novinarsku karijeru započeo u Varaždinu. U sklopu svoje bogate djelatnosti u Koprivnici priredio je i uredio mnoge knjige (npr. Branka Borkovića, dr. Vesne Bosanac, Ota Reisingera). Poznat i kao fotoreporter on je priredio niz izložbi fotografija i organizirao razne tribine. Autor je i desetak dokumentarnih filmova, novinski urednik (npr. Gardist, Hrvatski književni list), te pokretač i organizator mnogih manifestacija. (iz)

Mladen Pavković

AKCIJA

Pero Kocijan dijeli knjige!

IZLOŽBA Retrospektiva Ivana Obsiegera

Neobičan opus neobičnog autora

“Svaka čast Ivanu Obsiegeru!”, uskliknuo je akademik Tonko Maroević Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

je publika izuzetno dirnuta cijelom glazbom; ali kada je zbor nakon For the Lord God Omnipotent započeo Aleluju, slušatelji su bili do te mjere zaneseni da su, zajedno s kraljem, ustali i ostali stajati sve do kraja zbora”.

Varaždinska publika je s oduševljenjem pratila izved-

bu ovog grandioznog oratorija čije izvedbe uvijek iznova oduševljavaju. Bez preuveličavanja mogu reći da je izvedba bila fascinantna, a publika je toliko oduševljeno pljeskala da su na bis glazbenici i zbor pod ravnanjem maestra Saše Britvića izveli još jednom čuvenu Aleluju.

Otvorena u sklopu popratnih programa 39. Varaždinskih baroknih večer i, dan uoči otvaranja festivala, izložba Ivana Obsiegera “Ljestve do Sunca” u Galeriji Kovačić-Macolić retrospektivan je presjek autorova stvaralaštva od 1961. do 20 09. godine.

Rasutost, raznorodnost vlastitih, osobnih poet ika Ivana Obsiegera uvijek me iznova iznenađuje, ma koliko već dugo pratio njegov rad.

Još ga duže prati akademik Tonko Maroević, koji u predgovoru kataloga ističe: ”Svaka čast Ivanu Obsiegeru! S tolikom vjerom i tolikom predanošću desetljećima već vodi gotovo svakodnevni dijalog s platnom ili papirom, ispisuje svoj dnevnik akcija i reakcija na uskom polju slikarskog kadra, bilježi i evocira svjetlosne doživljaje ili unutarnje drhtaje bića, gradi i raspliće dinamične niti neposrednih otisaka, slaže i razlaže treperave membrane kromatskih su-

glasja i preljeva…”

Obsiegera, rođenog Podravca, stvarni je život nosio kao što nas on sam nosi dijapazonom svojih likovnih iskaza. Kako je to opisao zabavnim kajkavskim tekstom

U

čenik Šebalja, Goldonija i Stančića u katalogu, postaje njegova puta bili su Koprivnica, Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Zagreb, Pariz, Bol, Brezovica, Beč, Budimpešta, Prag, Lon-

don, Škotska…

Ukratko: za “d v o m e t a r s k o g hahara”, učenika Šebalja, Goldonija i Stančića, smirenja – nema. Istaknuo je to i Marijan Špoljar, a primjećuje to i Maroević, kad zaključuje: ”Ne znam, na koncu, da li slikaru Obsiegeru radije poželjeti smiraj i ravnotežu usklađenih dijelova ili pak stimulirati nekontroliranu vitalnost akcionog predznaka. Razumije se, on će sam odlučivati o disciplini i prepuštanju izazovima samog prosedea, ali jest neosporno da raspolaže potencijalom da ustraje u daljnjem ‘obrađivanju svojeg vrta’, u motiviranom bavljenju najimanentnijim svojstvima ‘čistog’ nekompromisnog slikarstva.”

Nama preostaje ova izložba. Može biti svakakva, ali dosadna – nije!

Autor ju je posvetio svojim precima, od kojih su neki bili vlasnici Hotela “Janje” u Varaždinu. Otvorena je do 30. rujna i vrijedi je pogledati.

Neobičnu edukativnohumanitarnu akciju osmislio je naš sugrađanin Pero Kocijan. Iako za sebe kaže da je “obični električar”, ovaj Varaždinac već je dugo aktivan na polju kulture duha i u humanitarnim djelatnostima. Stoga je odlučio darovati 100 primjeraka knjige “Na rubu vremena” poznate američke duhovne spisateljice Ellen G. White.

Riječ je o skraćenoj verziji autoričine knjige “Velika borba”, koja je prvi put objavljena 1884. godine u SAD-u, a govori o krajnjoj i konačnoj borbi između Isusa i Sotone.

Pero Kocijan radovat će se, kaže, ako mu se jave oni čitatelji koje zanimaju teme vezane za tumačenje Biblije, posebice za Otkrivenje i apokaliptičke naznake u svijetu. Do svog primjerka knjige možete doći pozivom na Kocijanov telefonski broj: 091/ 250-3497.

PREDAVANJE

F. Konščak – osnivač Kalifornije Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije nakon ljetne stanke ponovno organizira jedno zanimljivo predavanje. Već ovaj četvrtak, 24. rujna, u 19 sati u palači Herzer (multimedijalna dvorana) dr. sc. Mijo Korade održat će predavanje: “Ferdinand Konščak – osnivač Kalifornije”. Predavanje je otvoreno za sve zainteresirane, a kako doznajemo iz Društva, u mjesecu listopadu (17.10.) članovi kreću na prvi cjelodnevni stručni izlet.

Namjeravaju posjetiti špilju Vindiju, te znamenitosti Ivanca, Prigorca, Lepoglave i razgledati obnovljeni stalni postav u dvorcu Trakošćan.

28 Duplerica

22.09.2009

ZELJARIJADA 2009 Tradicionalna manifestacija u Vidovcu posvećena najboljem zelju n

Rekord satkan od 15

I dok je prvu sarmu dugačku 260 metara prije desetak godina pripremalo petero kuhara, prošli tjedan je rekordnu sarmu od 876 metara spravljalo čak 25 profesionalaca i 15 učenika

Ovo je maksimalno dugačka sarma koja se može spraviti u postojećoj posudi.

Da bismo dogodine oborili rekord, bit će potrebna veća, otkrio je Damir Crleni, vođa kuharske ekipe koja je ove godine imala čak 40 članova Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com Snimili: SINIŠA SOVIĆ, TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

- Sarma je izvrsna! Teško ju je usporediti s onom koju kuham kod kuće, okus je doista poseban. Probala sam i makovnjaču. Izvanredna je bila! Odmah je nestala – rekla nam je Zdenka Grubišić, umirovljenica iz Zagreba koja je u subotu prvi put bila u Vidovcu.

Ona je bila jedna od oko 8.000 posjetitelja koji su od petka do subote pohrlili u to mjesto. Naravno, razlog njihovog dolaska bila je 12. po redu Zeljarijada na kojoj

Mimohod na otvorenju uljepšale su mažoretkinje

se sve vrtjelo oko slasnih specijaliteta od zelja, ali i drugih, običih i neobičnih namirnica.

Tri dana kuhanja

Nakon svečanog otvorenja u petak i Male zeljarijade,

u

Vidovec je u tri dana održavanja Zeljarijade stiglo 8.000 ljudi na kojoj su se u zanimljivim igrama sa zeljem natjecali

Kako spremati sarmu djevojke su učile od Damira Crlenija...

osnovnoškolci, u subotu se s nestrpljenjem očekivao najsvečaniji trenutak: početak rezanja mega sarme.

Lani je bila dugačka 788 metara, a ove godine čak 876 metara! Koliko se radilo da bi se oborio rekord, dovoljno govor i podatak da su se članovima Udruge kuhara Varaždinske županije pridružili kolege iz Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, ali i učenici Gospodarske škole Varaždin.

- Kada smo prije desetak godina prvi put bili ovdje, sarma je bila dugačka 260 metara, a nas kuhara je bilo

petero. Ove godine je u pripremu bilo uključeno 25 profesionalaca i 15 učenika, a raditi smo počeli u četvrtak točno u podne u hotelu Turist.

Prvi dan smo pripremili 15.000 listova zelja, a u petak je počelo slaganje – ispričao je Damir Crleni, predsjednik Udruge kuhara.

Za novi rekord bilo je potrebno 610 kilograma junetine i svinjetine, 800 glavica Varaždinskog zelja, 150 kilograma riže, 70 kilograma luka i šest kila češnjaka! Pred organizatorima Zeljarijade, KUD-u Vidovec sljedeće je

...kojega su pekmezom iznenadile članice Udruge žena Vidovec

Duplerica 29

22.09.2009

na svijetu okrunjena je novim rekordom, mega sarmom dugačkom 876 metara

autor slike

5 tisuća listova zelja DOGAĐANJA U sklopu Zeljarijade održan 3. gospodarski sajam

Vidovec će osnovati turističku zajednicu U sklopu ovogodišnje Zeljarijade održan je treći po redu Gospodarski sajam, jedini u Varaždinskoj županiji namijenjen poljoprivrednim proizvođačima. Posjetitelj i ma su svoje proizvode predstavili sjemenari povr tnih, odnosno ratarskih kultura, mehanizatori, proizvođači zaštitne opreme, kao i udruge iz opći-

ne Vidovec i županije, među kojima su bili Poljoprivredna zadruga Varaždinsko voće i povrće i Udruga vinograda i vinara Sveti Antun iz Tužnog. - U općini Vidovec planiramo osnovati turističku zajednicu, jer posjetiteljima imamo što pokazat i.

Imamo d v a dvorca, bajere i poznato vinorodno područje, što bismo željeli ponuditi turistima i obogatiti turističku ponudu cijele županije – rekao je načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić na otvorenju Zeljarijade u petak.

Zamjenica varaždinskog

župana Blanka Glavica Ječmenica je pak rekla da je varaždinsko zelje važno i zaštititi te naglasila da Varaždinska županija radi na dobivanju oznake izvornosti.

Uz 3. gospodarski sajam, u Vidovcu je u nedjelju održan i Međunarodni festival folkora, na kojem su nastupili KUD Vidovec, KUD Mak iz Trnovca, KUD Zavičaj iz Srač inca, Varaždinsk i folklor ni an sambl, Plesačka skupina Nostalgija Iharosbereny iz Mađarske, Plesna skupina Rožmarin Dolena iz Slovenije, KUD Graničar iz Križa, KUD Cvijet iz Cvetkovića i KUD Zasadbreg.

godine veliki izazov.

- Ovo je maksimalno dugačka sarma koja se može spraviti u ovoj velikoj posudi.

Da bismo dogodine oborili rekord, bit će potrebna veća – rekao je Crleni.

slika.

- Jeste li probali takav pekmez – pitala ga je Ivanka Lonjak. - Nisam, a ne znam ni što su trnoslike – iskren je bio Crleni. - To su one divlje šljive, koje se ne daju

dovcu su se svi od petka do nedjelje odlično zabavljali. U bacanju zelja u dalj, u vis, u koš, u kacu i u kuglanju sa zeljem, neobičnim disciplinama Zeljarskih igara, pobijedili su domaćini, DVD Vidovec ispred organizatora, KUD-a Vidovec. Na Maloj zeljarijadi najbolji su bili članovi Puhačkog orkestra Pirovac, iza kojih su se poredale ekipe OŠ Vidovec, Oškuljići, Sarmići, Zeljkići i Kuhari male sarme.

Večeri su, naravno, bile rezervirane za veselice, a na koncertu Bojana Jambrošića u petak vladala je prava euforija.

Vidimo se dogodine, na 13.

Zeljarijadi!

Sarmići i Zeljkići

Kad je u pitanju sarma, sve je poznato. No, poznatog kuhara, koji je proputovao sv ijet, spravljao i okusio mnogobrojna jela i slastice, u Vidovcu je dočekalo iznenađenje.

Vrijedne članice Udruge žena općine Vidovec su mu na svojem originalno uređenom izlagačkom prostoru ponudile pekmez od trno-

s

arma je izvrsna, oduševljena je bila Zdenka Grubišić iz Zagreba kalati – objasnila je gospođa Ivanka, na što je kuhar otkrio da obožava isprobavati nove stvari.

Osim ukusnih jela, u Vi-

Vrijedilo je čekati u redu za komad mega sarme...

Bacanje zelja u dalj, jedna od pet discipilina 2. zeljarskih igara na kojima je pobijedio DVD Vidovec

...i potom sjesti na travu i uživati u slasnim zalogajima

Tko je jedini uspio zasjeniti sarmu? Omiljeni Bojan Jambrošić!

30 Putopisi

22.09.2009

Žene sa šeširima koji su obavezan dio tradicionalnog bolivijskog odijevanja

PUTOPIS Krešimir i Davorka Kovač putovali Bolivijom od Santa Cruza do La Paza

Nemirna zemlja velikih razlika Kad se popnete na planinu, ušli ste u prošlost, davni zaboravljeni svijet Pišu i snimili: KREŠIMIRI I DAVORKA KOVAČ

La Paz i Santa Cruz, dva najveća grada Bolivije, potpuno su različiti. Dovoljno je prošetati njihovim ulicama i vidjeti kolika neravnoteža postoji između njih, kao i unutar cijele vječno nemirne Bolivije.

n

aveliko se nosi tradicionalna odjeća koja je posebno dojmljiva kod žena zbog neobičnih šešira Lijepo uređen, dobro organiziran, ugodan Santa Cruz izgleda europski, kao i njegovi stanovnici. Zbog te sličnosti grad je bio čak pomalo i dosadan – kao da se nismo maknuli iz Europe.

NEMIRI Istočni dio Bolivije želio bi se odvojiti od matice

Politički vrlo nemirna zemlja

Smješten u nizini, Santa Cruz je odlično planiran i raspored ulica je gotovo školski – sve ulice sijeku se pod pravim kutom, a povezuju ih veliki prsteni koji se koncentrično šire od centra. U samom središtu je prekrasan trg kojim dominiraju visoke palme. Tu je smještena impozantna katedrala i nekoliko muzeja.

Šok u La Pazu

Kad smo sjeli u autobus i odvezli se u glavni grad Bolivije La Paz doživjeli smo šok. Neorganiziran, zakrčen prometom, bučan i anarhičan La Paz je sušta suprotnost Santa Cruzu.

Iako je to najviši glavni grad na svijetu, odnosno smješten na najvećoj nadmorskoj visini, do njega se zapravo – silazi. Alto Plano, ogromna visoravan usred Anda kao da propada u veliki usjek i baš na

Zastrašujući artikli za čudne pripravke

Santa Cruz - uglađeno europsko lice Bolivije

tom mjestu smjestio se grad.

Kako se nije mogao više širiti, njegov produžetak nastao je na visoravni. Zbog fizičke odvojenosti to su zapravo dva milijunska grada – La Paz i El Alto.

Iako ste na nevjerojatnoj visini, La Paz sa svih strana okružuju strme planine i visoki snježni vrhunci. Kako je to

moguće? Jednostavno – sežu do 6.400 metara, a La Paz je na “samo” 3.600 metara nadmorske visine.

Zbog takvog položaja taj dio Bolivije je izoliran od ostatka svijeta, pa i stanovnici kao da su iz nekog drugog prostora i vremena. Naveliko se nosi tradicionalna odjeća koja je posebno dojmljiva kod žena

Čak su i seoske crkve izuzetno skromne

Hrvatske novine nedavno su pisale o nemirima i ubojstvima u Boliviji jer se istočni dio sa Santa Cruzom kao središtem želi izdvojiti. Taj dio graniči s naprednim Brazilom i kao da pokušava uhvatiti vlak za budućnost. A kad se popnete na planinu, ušli ste u prošlost, davni zaboravljeni svijet gdje ljudi žive vrlo polako. Sve je to zadivljujuće i egzotično, ali pod uvjetom – da ne morate živjeti u takvom siromaštvu.

zbog neobičnih šešira. Dok La Paz koliko-toliko napreduje, sela u tom dijelu zemlje su strašno siromašna. Na toj nemilosrdnoj visini živi se od stočarstva u trošnim kućercima često bez tekuće vode i struje. U središtu sela su neobično skromne crkve, građevinice siromašne i sićušne kao i kuće koje ih okružuju.

Panorama glavnog grada Bolivije

VISINA

Koka protiv bolesti Kako reagirate kad se naglo dignete na gotovo 4.000 metara visine?

Nikad nećete znati dok ne probate. Nama se nije dopalo. Osjećaj malaksalosti, kao da imate visoku temperaturu, teško dišete, srce ubrzano kuca, zamarate se svakim korakom... A najgore od svega je neizdrživa glavobolja. Lokalni recept protiv visinske bolesti je – čaj od koke.

Nije to, naravno, kokain, nego običan, ukusan čaj.

Koka bi bila “pristojna” biljka, poput metvice, da se ne zloupotrebljava za proizvodnju opasne droge. U ostatku svijeta njezin je uzgoj ilegalan, pa je Bolivija na zlu glasu kao najveći izvoznik te biljke.

31 Sport 35

Sport

22.09.2009 22.09.2009

BOKS Hrvatske boksačice vraćene s EP u Ukrajini jer nisu imale vize

Katastrofalna organizacija

sport@regionalni.com

“

Na prvo kolo Hrvatske hrvačke lige vratit će se i naš Tonimir Sokol koji je od 24. do 29. rujna na Svjetskom prvenstvu u Danskoj. Do tada upisujemo u našu školu hrvanja.”

Pero Panić, trener HK Vindija

Humanitarni turnir za Tamaru MNK Jerovec organizira humanitarni turnir Mali nogomet velikog srca 23. rujna u sportskoj dvorani u Ivancu s početkom u 16 sati. Turnir se organizira s ciljem prikupljanja pomoći za teško oboljelu Tamaru Petak, osmogodišnju djevojčicu iz Bedenca koja

boluje od agresivne fibromatoze, tumora koji joj je zahvatio stopalo. Na Turniru će sudjelovati ekipe Potpićana, Renault Auto Krešo, BBS Novi Marof, Dinamo zagreb U-19 te domaćini. Organizatori su pripremili i bogatu tombolu za posjetitelje. (di)

Penjački maraton na Kalnik Ženski boks će postati sve popularniji pogotovo nakon Olimpijskih igara u Londonu 2012.

Boksačice zadržane na aerodromu u Odessi i bile zatvorene 25 sati

Vjerujem da smo mogle osvojiti i medalju

Na inicijativu ravnatelja osnovnih škola Vinice, Cestice, Sračinca i Petrijanca dogovoreno je održavanje školske odbojkaške lige za djevojčice koja će se igrati u 6 kola dvokružno tijekom prvog polugodišta. Od-

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

SRIJEDA, 23.09.2009. Rukomet, muški 19h Varteks Di Caprio – Poreč velika Dvorana SUBOTA 26.09.2009. Odbojka, muški 10h Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” velika Dvorana NEDJELJA 27.09.2009. Rukomet, ženski 16h ZRK Koka - Zaprešič velika Dvorana Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR

bojkaška liga za djevojčice osmišljena je da se iskoriste prednosti jednosmjenske nastave kako bi se učenicama omogućilo bavljenje sportskim aktivnostima nakon nastave. Liga će se igrati ponedjeljkom. (di)

Ovo je ekipa NK Plitvica Gojanec koja će najvjerojatnije odigrati prvi i posljednji put susret s ekipom NK Dinamo Zagreb u 1/16 finala Kupa, 23. rujna

26.09.2009 10h

Ida Kovačević

25 sati. Ujutro su nas pustili i predsjednik boksačke organizacije je rekao kako su oni upoznati s našim slučajem i da će se sve riješiti te da ćemo moći nastupiti. Tada su nas pustili s granice, ali još ne znam tko je to uspio srediti i na koji način. Tada su nam pak predstavnici organizatora rekli da za pet minuta

dolazi prijevoz za nas. To se pretvorilo u tri sata čekanja i onda nas je nazvala neka žena iz organizacije i rekla da mi ne možemo nastupiti, da je sve gotovo i da nam nikakav predsjednik nije mogao obećati da ćemo nastupiti. Tada smo se vratili na aerodrom i čekali drugi avion za povratak. U ponedjeljak smo krenuli, a u srijedu smo se vratili kući dodala je Ida.

velika Dvorana

J

oš traju prepirke o tome tko je kriv, ali povratka na EP nema

Odiseja

- Nas četiri cure kvalificirale smo se putem državnog prvenstv,a a izbornik nas je odredio jer je smatrao da nešto možemo napraviti i na europskom nivou - rekla je Ida Kovačević po povratku u Varaždin. - Put Ukrajine smo krenuli u ponedjeljak, presjedali u Beču i sletjeli u Odessu.

Na granici su nam tražili vize.

Vođa puta Mario Šivolija odmah je zvao tajnicu Saveza jer

smjestili u jedan ured na granici jer nije bilo niti aviona kojim bi nas vratili, a niti je stizala potvrda da možemo ući u Ukrajinu. Tada su nam rekli da se sve još uvijek rješava i da će se ujutro nastaviti.

Prenoćile smo u tom uredu i ukupno smo bili zatvoreni

!

___________________________________________________________________

je prvo bilo rečeno da je sve sređeno i da vize ne trebaju.

Graničari su bili korektni i htjeli su nam pomoći koliko je to bilo moguće u tim uvjetima. Zvali smo na sve strane, ali čekale smo 6 sati nakon toga, onda su nas

premale smo se tri mjeseca i sada je sve uzalud. Tužna sam i razočarana jer nema puno boksačkih turnira, a kako smo sve iz savatea, sada ni tu ne možemo nastupati jer smo se pripremale za boks. Preorijentirale smo se na boks. Na kraju ipak treba biti vedar i reći najjači ostaju i s optimizmom krenuti dalje najavila je Ida pripreme za Svjetsko prvenstvo u boksu za žene.

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

- Sve u svemu, katastrofa. - komentirala je na kraju Ida Kovačević. - Još ne znam tko je kriv, ali je prava šteta što nismo nastupile. Bila je to prilika da se vidi gdje smo i da li možemo nešto napraviti u ženskom boksu, a vjerujem da se nešto moglo i osvojiti. Ostaje nam šansa sljedeće godine kada je na rasporedu Svjetsko prvenstvo s kojeg će se također moći kvalificirati na OI u London. Za EP pri-

23.09.2009 19h

Prošli tjedan novinske stupce i minute tv i radijskog programa punila je nesvakidašnja vijest o našim boksačicama koje su doputovale u Ukrajinu bez viza i zato propustile nastup na Europskom prvenstvu.

Među četiri boksačice su i Varaždinke Marina Horvat i Ida Kovačević, te Željana Piteša i Nives Radić. Izbornik ženske boksačke reprezentacije je također Varaždinac Miljenko Rožmarić, koji je i trener u KBK Omega. Nakon uspjeha u drugim borilačkim sportovima, primjerice savateu, Rožmarić je potaknuo razvoj ženskog boksa s ciljem odlaska na Olimpijske igre 2012. Prvi korak na tom putu bilo je Europsko prvenstvo u Nikolaevu u Ukrajini.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U organizaciji PK Vertikal u subotu 26. rujna s početkom u 11 sati održava se prvi Penjački maraton na Kalniku. Sve veća popularnost slobodnog penjanja pomogla je da je Kalnik danas jedno od vodećih hrvatskih penjališta. Uz pomoć glavnih sponzora Himalaya sporta, Iglu-sporta i Red bulla panjat će se 24 sata. (di)

32 Sport

U zaleđu

Ekipa kao cjelina mislećih pojedinaca U

ekipnim sportovima u praksi se zna pojaviti nešto što bi mogli nazvati zajednička svijest, odnosno situacija kada ekipa djeluje kao jedna cjelina. Svatko je zadužen za jedan dio u igri pa tako počnu i razmišljati unutar tog zadaDamir IVANČIĆ nog okvira. Pojedinci se urednik sportske sve više specijaliziraju za rubrike svoju poziciju i sportsku ulogu. Najčešće postoji jedan od članova ekipe koji najčešće nosi ima kapetana, a njegova je uloga da bude koordinator na terenu. On je šef ekipe kada je igra u tijeku jer trener ne može sudjelovati u tom dijelu.

Kapetana tada često nazivamo i “mozgom” ekipe pa se njemu daju ovlasti da razmišlja i za druge igrače. Kada igra ne traje tada tu funkciju preuzima trener koji naređuje svima što trebaju raditi. obre strane takve organizacije i primjene su najčešće bolji rezultati ekipe koja ih primjenjuje jer nama samovolje pojedinih igrača i izlaska iz dogovorene koncepcije igre. Zatim, olakšava igranje i kretanje prema cilju jer ekipa djeluje kao neki živi organizam u kojem svi rade svoj dio posla.

Taj se dio može primijeniti i u drugim sferama djelovanja gdje je važno djelovanje u timu. eđutim, u toj organizaciji i raspodjeli poslova ako se prihvaća doslovno moguće je otkriti i neke loše karakteristike, pogotovo kada se sve shvaća doslovno. U kultnoj tv seriji Monty Python karikirali su te negativne posljedice na jednoj desetini vojnika. Savršeno uvježbani vojnici izvršavali su sve što je od njih tražio njihov narednik. Na bojišnici oni djeluju sinkronizirano i vojnički opravdano, ali u jednom trenutku pogine njihov narednik i oni se počnu nasumice gibati po bojišnici izvodeći dijelove nepovezanih naredbi koje su izvježbali. sportu nasreću nema takvih situacija ili su vrlo rijetke u kojima pogiba trener ili kapetan, ali se događa slična situacija kada trener ili kapetan budu isključeni iz igre odnosno sa terena. Tada se zna dogoditi da se raspadne dogovoreni koncept igre. Preduhitriti takve situacije nije jednostavno, ali se mogu ublažiti ukoliko svaki član ekipe zadrži i svoje pravo na razmišljanje i donošenje zaključaka u korist ekipe i u takvim kriznim situacijama.

Možda se onda niti ne bi događale situacije da sportska ekipa otputuje u drugu zemlju bez viza.

22.09.2009

ATLETIKA 15. varaždinski polumaraton privukao je više

Mađarice i Mađar na varaždinskoj ut

D

M

U

Velik broj atletičara došao je ove godine u Varaždin kako bi se okušao na polumaratonu

Organizatori su svim sudionicima za uspomenu dali majicu, medalju, diplomu i ciljnu listu, a novčane nagrade dobili su prvih deset u pojedinačnoj konkurenciji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na SC-u Sloboda održan je start i cilj tradicionalnog 15. varaždinskog polumaratona i Prvenstva Hrvatske u polumaratonu. Organizator je TK Marathon 95 dok su pokrovitelji bili Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Dobri uvjeti

Pogodni vremenski uvjeti dali su naslutiti veliki broj natjecatelja te potvrditi nadanja organizatora da će ova utrka na 21,0975 km proteći u najboljem redu.

Organizatori su osigurali da svi sudionici za uspomenu dobiju majicu, medalju, diplomu

i ciljnu listu.

Osigurane su i novčane nagrade za prvih deset natjecatelja u muškoj i ženskoj konkurenciji, zatim i pokali u kategoriji i ekipno te za utrku građana, a za utrku djece medalje.

Rekord staze koja se trčala po staroj stazi još uvijek drže Drago Paripović iz 1997. sa vremenom 1:05:17 i kod žena Ida Kovács iz 2004. s vremenom 1:16:02.

Na 15. polumaratonu pobjedu je odnio Mađar Laszlo Toth, drugi je bio sunarodnjak Tamas Toth, a treći Adam Kovacs također iz Mađarske.

U ženskoj konkurenciji prva je bila Monika Nagy iz Mađar-

ske, druga Daneja Grandovec iz Slovenije a treća Marijana Lukić iz Srbije.

Polumaraton je ukupno završilo 270 natjecatelja.

Polumaraton je bio i ujedno i Prvenstvo Hrvatske pa je u muškoj konkurenciji najbolji bio Dražen Dinjar iz AK Rudolf

N

atjecalo se i 17 mladih atletičara u nekoliko kategorija na 800 m i 19 najmlađih na 400 m Perešin, drugi je bio Drago Paripović iz AK Žumberak, a treći

Vedran Lozanov iz AK Dinamo Zrinjevac, od Varaždinaca najbolji je bio Franjo Korošić iz TK Marathon 95 na 15. mjestu. Ukupno je nastupilo 42 trkača. U ženskoj konkurenciji prva je na cilj došla Christina Lisa Stublić iz AK Zagreb ULIX, druga je bila Barbara Belušić iz AK Istra-Pula, a treća Veronika Jurišić iz AK Sljeme, a od domaćih atletičarki nastupila je Renata Korošic na posljednjem 16. mjestu.

U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili među atletičarima članovi AK Rudolf Perešin, zatim slijede AK Žumberak i AK Sljeme. TK Marathon 95 završio je na petom mjestu.

Kod atletičarki prve su bile

TRADICIJA 16. Cross liga Drava okuplja sve veći broj atletičara

Svaki tjedan na Dravi 200 trkača Zaljubljenici u trčanje TK Marathon 95 organiziraju i također tradicionalnu 16. Cross ligu Drava. Njih dvjestotinjak četvrtkom se natječe i druži na dravskom nasipu.

Nakon 14 ovogodišnjih kola u ukupnom poretku na 5600 m vodi Dušan Habijan ispred Josipa Jakopa i Ladislava Gregurinčića.

U ženskoj konkurenciji vodi Iris Rožmarić ispred Katice Levanić i Martine Bezek. Do

sada je nastupilo u obje konkurencije 92-oje atletičarki i atletičara.

Na 2000 m vodi Branko Levanić, ispred Ivana Novaka i Antuna Beloševića, a u ženskoj konkurenciji Olgica Friščić ispred Marine Jakop i Valerije Balaško. Do sada je nastupilo 69 trkačica i trkača.

U kategoriji 2000 m hodanje vodi Boris Lacković ispred Slavka Stokrajca i velimira Posavca dok u ženskoj kon-

kurenciji vodi Lidija Brkinjač ispred Samante Šalamun i Marije Nedelkovski.

Do sada je ukupno nastupilo 24-ero hodačica i hodača.

Na 800 m natječu se djeca od 10 do 15 godina, a ma 400 m natječu se djeca do 10 godina, U ovim konkurencijama natječe se 20 djece.

Ukupno se tako četvrtkom na Dravi može sresti i do 200 atletičara- trkača, zaljubljenika u trčanje i prirodu.

Sport 33

22.09.2009

e stotina atletičara

ri najbrži trci KROS Prvi put županijski kros za učenike

Najmasovnije natjecanje učenika Školski sportski savez Varaždinske županije u suradnji s profesorima osnovne i srednje škole koje se nalaze na području općine Vinica organiziraju ovogodišnji kros za učenike. Po prvi put kros se održava u Arboretumu Opeka za što je potrebnu dokumentaciju osigurala Varaždinska županija. Nakon konzultacije s Upravnim odjelom za zaštitu okoliša Varaždinske županije te profesorima Ivanom Mumlekom i Josipom Rajnerom, kao i prošlogodišnjim pobjednikom Borisom Jamnikom izabrana je staza na kojoj će se trčati 2. listopada s početkom u 10:00 sati.

Izabrana je staza u dužini od 800 metara, koja je potpuno pregledna te obuhvaća naj-

ljepši dio Arboretuma. Natjecanje će se održavati za osnovne škole u kategoriji djevojčica i dječaka za 5., 6. i 7. razred pojedinačno te za 8. razred ekipno, a srednje škole u kategoriji mladića i djevojaka za 1.-2. razreda pojedinačno te 3.-4. ekipno.

Potrebno je naglasiti da se ekipni pobjednik plasira na poludržavno prvenstvo.

Predsjednik saveza Branimir Štimec naglasio je kako je izuzetno važno u ovom trenutku da profesori, ravnatelji te lokalne zajednice prepoznaju aktivnosti Školskog sportskog saveza kako bi se svim učenicima omogućilo bavljenje sportskim aktivnostima koje se nalaze u službenom programu ministarstva.

Sport

za bolje zdravlje

Propriocepcija P

Janko Havaš vježba za nastup na kadetskom SP u Turskoj

Uvjerljivi J. Havaš U Sv. Ivanu Žabno održan je VI. memorijalni šahovski turnir u spomen na Gorana Majića. U kategoriji kadeta do 15 godina pobijedio je 14-godišnji majstorski kandidat iz Varaždina Janko Havaš, hrvatski šahovski reprezentativac. U konkurenciji 33 igrača Janko je osvojio 1. mjesto sa 6,5 bodova iz 7 partija. Na 2. otvorenom kadetskom i juniorskom prvenstvu Zagreba u kategoriji

kadeta do 15 godina, između 41 učesnikom, uvjerljivo je s maksimalnim učinkom od 9 bodova iz 9 partija, ponovo pobijedio mladi Varaždinac Janko Havaš.

Ovom dvostrukom pobjedom Janko je potvrdio dobru formu pred odlazak na pojedinačno kadetsko prvenstvo svijeta u šahu, koje će se održati od 11. do 23. studenog 2009. godine u Antalyaji u Turskoj. (di)

Memorijal Hrvoje Nemeti Odbojkaški klub Varaždin organizira 15. Memorijalni turnir u odbojci “Hrvoje Nemeti”, posvećen svom prerano preminulom članu. Na turniru će osim domaćina sudjelovati i ekipe MOK Mursa iz Osijeka, OK Sisak i OK Daruvar. Turnir će se odigrati u subotu 26. rujna u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin na Dravi.

Prema satnici polufinala će se odigrati s početkom od 11:00 sati na dva terena glavne dvorane i to po sljedećem rasporedu: 11:00 sati: teren 1 OK Varaždin - OK Daruvar, teren 2 MOK Mursa - OK Sisak. Utakmica za treće mjesto na rasporedu je od 16:30 sati, dok će se finale odigrati s početkom od 19:00 sati. Ulaz na sve utakmice turnira je besplatan.

Uspješan nastup brojne ekipe KKK Varteks

Pobjednička trojka Tamas Toth, Laszlo Toth i Adam Kovacs

članice AK Sljeme, druge AK Veteran, a treće MK Velika Gorica dok su trkačice TK Marathon 95 bile četvrte.

Utrku na 5 km trčalo je 90 atletičara, a prvi je stigao Matija Lukina iz AK Rudolf Perešin, drugi Krešimir Balaško iz AK Veteran dok je treći bio Toni Bosak iz AK Slatina.

Od domaćih atletičara najbrži je bio Branko Levanić na 13. mjestu.

U ženskoj konkurenciji prva je bila Monika Delač iz MK Velika Gorica, druga Veronika Jaković iz AK Slatina, a treća Dorotea Santi također iz AK Slatina. Od domaćih atleti-

čarki najbrža je bila Katica Levanić iz USB Lepoglava.

Natjecalo se i 17 mladih atletičara u nekoliko katego-

Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su u subotu na Prvenstvu Slovenije u spustu za kadete i mlađe juniore i Spustu Krka 2008 za seniore održanom na rijeci Krki kod Brežica. Kadeti su se natjecali na stazi dužine dva kilometra, a u kategoriji mlađih kadeta u kajaku jednosjedu 18 mjesto zauzeli su Antonio Hiržin i Julia van Hoek kod kadetkinja.

Kod starijih kadeta u kajaku jednosjedu Nikola Težak zauzeo je 4. mjesto, a kod kadetkinja Mia Fadiga 13. mjesto dok je u kanu jednosjedu Goran Težak zauzeo 5. mjesto. U konkurenciji mlađih juniora u kajaku jednosjedu Matej Herkov je osvojio 2. mjesto, a Simon Martan bio je četvrti. U ekipnoj vožnji kajaka jednosje-

S N

Ribolov

Kaznene odredbe 3 N

Matej Herkov u kajaku da u konkurenciji starijih kadeta ekipa u sastavu Nikola Težak, Antonio Hiržin i Mia Fadiga zauzela je 6. mjesto.

Seniori su nastupili na stazi dužine šest kilometara na kojoj je u konkurenciji kajaka jednosjeda Matej Herkov osvojio 2. mjesto, a Michel Ivić je bio na 5. mjestu.

P

Škola rukometa RK Varaždin

riji na 800 m i 19 najmlađih na 400 m.

Organizacijski uspjela atletska priredba možda bi jedino trebala poraditi na popularizaciji kod najmlađih i privući gledatelje na stadion.

Počinje s radom RK Varaždin. Škola rukometa počinje s radom 28. rujna pa se pozivaju dječaci osnovnoškolci svih uzrasta da se tog dana jave s roditeljima na vanjsko igralište

olumaraton je ukupno završilo 270 natjecatelja

ropriocepcija predstavlja sposobnost organizma da svjesno ili nesvjesno prepoznaje položaje dijelova tijela u prostoru i vremenu. Gore, dolje, lijevo, desno, savijeno ili uspravno. Proprioceptivne vježbe nastoje stimulirati stanja sporta u rehabilitacijskom okruženju. Proprioreceptori (zovu se još i mehanoreceptori) su završeci živčanih stanica koje odašilju sve informacije o mišićno-koštanom sustavu prema centralnom živčanom sustavu. Oni su senzori koji Nikola GOLUB se nalaze u mišićima, zglobovima i Kondicijski trener ligamentima. Reagiraju na pritisak, fitness cluba istezanje, napetost i ključ su u pre“Sportlife” uzimanju informacija kao što su na 042/241-600 primjer stezanje/opuštanje. Postoje 3 osnovna tipa propriocepcije. vjesna ili dinamička propriocepcija omogućuje pravilno funkcioniranje zglobova u kretanju za koje smo se svjesno odlučili. esvjesna ili statička propriocepcija omogućuje refleksno održavanje stabilnosti zglobova i zglobnih sistema. Refleksna propriocepcija značajna je za zaštitu zgloba od iznenadnih ometanja, pri kojima dolazi do brzog i jakog mehaničkog opterećenja zgloba, prevenciji ozljeda skočnog zgloba, koljena, ramenog zgloba i kralješnice.

Proprioceptivne vježbe treba izvoditi svakodnevno, a najpoželjnije ih je provoditi na početku treninga. Nije isključena primjena i u drugim dijelovima treninga. Intenzitet vježbanja mora postepeno rasti od lakšeg ka težem, od jednostavnijeg ka složenijem, od sporijeg ka bržem itd. Vježbe ne treba izvoditi duže od 30 do 40 minuta u kontinuitetu, zbog prestanka živčano-mišićne razdražljivosti, a pojedinačne zadatke treba izvoditi u trajanju od 30 sekundi do 2 minute. Učinci proprioceptivnih vježbi jesu: povećanje amplitude pokreta u zglobovima, kvalitetnije održavanje ravnoteže, stabilnost u zglobovima, povećana agilnost, eksplozivna snaga, povećanje uspostavljanja balansa snage u lijevoj i desnoj nozi. Sve u svemu, trening propriocepcije jest višestruka korist za sve, bez obzira na to imate li utakmicu ili pak želite sigurnije stići do tržnice po skliskim pločnicima.

Školske sportske dvorane Varaždin u Graberju radi upisa.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u RK Varaždin, Preradovićeva 9 i na mob.

091/124-1899. (di)

ovčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: ako kod sebe nema dozvolu za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na kojoj obavlja ribolov ako stavlja u promet ribe ulovljene u sportskom ribolovu ako ribe ulovljene i zadržane u sportskom ribolovu neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova ne tajnik ŠRSVŽ-a označi odsijecanjem donjeg dijela repne peraje ako na ribolovnim vodama lovi ribe suprotno gospodarskoj osnovi i godišnjem planu ako ribočuvaru ne omogući obavljanje ribočuvarskog nadzora i/ili mu ne pruži sve podatke i obavijesti u vezi s obavljanjem ribočuvarskog nadzora ako lovi ribu na ribolovnim vodama uz uporabu strane vrste ribe (žive ili mrtve) kao mamca ako lovi ribu s više ribolovnih alata ili opreme nego što je propisano propisom donesenim na temelju ovoga Zakona o slatkovodnom ribarstvu i pravilnika ako lovi ribu izravno rukom, povlačenjem i kvačenjem udicom s vanjske strane tijela ribe ako ometa postavljanje znakova ili skida znakove kojima se označava ribolovno područje ili ribolovna zona, mrijestilište ili uzgajalište.

-

Marijan Kolednjak

34 Oglasi

22.09.2009

HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.

ELEKTRA VARAŽDIN Kratka 3, 42000 VARAŽDIN

„ČISELSKO PROŠČEJE V REMETINCU“ PRIJAVA ZA JAVNO NADMETANJE

objavljuje:

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU RABLJENIH VOZILA Predmet prodaje su rabljena osobna i teretna vozila, 8 kom.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje preuzmu Dokumentaciju za nadmetanje i uplate jamstvo za ozbiljnost ponude.

Vozila se prodaju po načelu „sve ili ništa“, te je isključena pojedinačna prodaja.

Vozila se prodaju po načelu „viđeno – kupljeno“, čime su isključeni svi naknadni prigovori.

Dokumentacija za nadmetanje je besplatna, sadrži specifikaciju i opis vozila, uvjete prodaje, uputu za izradu i rok dostave ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja, a može se preuzeti na adresi: Varaždin, Kratka 3, I kat, soba 106 – Urudžbeni zapisnik u periodu od 22.-28.09. 2009. od 09:00 do 11:00 sati i od 12:00 do 14:00 sati.

Sve informacije o postupku nadmetanja mogu se dobiti u navedeno vrijeme na telefon 042/371-316

Pozivaju se svi vlasnici štandova da dođu na javno nadmetanje u subotu 26.09.2009. godine u 15.00 sati na mjesnom trgu u Remetincu radi najma prostora povodom manifestacije pod nazivom „Čiselsko Proščeje v Remetincu“ koja će se održavati od 02.-04. listopada 2009. godine.

Vozila se mogu pogledati u Optujskoj 163, Varaždin, dana 25. i 28. 09.2009.g. od 12 -14 h.

Početna cijena: 25.000,00 kuna.

Organizacijski odbor

Nadmetanje je otvoreno 6 dana od objave.

ZAGORJE - TEHNOBETON d.d. raspisuje OGLAS ZA PRODAJU VOZILA I STROJEVA

www.gpzagorje.hr

sigurna linija susreta

Vrsta vozila

Marka

Tip

Oblik karoserije

Godina proizvodnje

Stanje

Procijenjena vrijednost ( kn )

Teretni automobil

FAP

2226

Automješalica

1986

neregistrirano

7.000,00

Teretni automobil

TAM

130

otvoreni sanduk

1980

neregistrirano u voznom stanju

7.000,00

Priključno vozilo

TEHNOSTROJ

AP 7.11

poluprikolica

1972

neregistrirano

3.500,00

Teretni automobil

TAM

80 T 5

hladnjača izoter.

1986

registrirano

7.500,00

Radni stroj

FAMOS

ULT 160

utovarivač

1984

registrirano

25.000,00

Osobni automobil

ZASTAVA

Yugo Koral 55

limuzina

1990

u djelovima

700

Osobni automobil

ZASTAVA

Yugo Koral 55

limuzina

1990

neregistrirano

900

Teretni automobil

RABA

S26.206.64

tegljač

1987

neregistrirano neispravno

5.000,00

Priključno vozilo

KRALJEVO

RPP31-C26193

poluprikolica

1986

neregistrirano neispravno

5.000,00

Elektroagregat

TORPEDO KONČAR

100 KW

na kotačimaprikolica

1970

neispravno

2.000,00 cijene su bez PDV-a.

Potrebna jamčevina je 10 % od licitiranog iznosa.

Jamčevina se uplaćuje 2 sata prije održavanja licitacije na blagajni Društva u Varaždinu I. Severa 5. ili na žiroračun 2360000-1101720922.

LICITACIJA će se održati 30.09.2009. godine u 11,00 sati u prostorijama RJ MEHANIZACIJA na adresi D. Rakovca 3. u Varaždinu. U slučaju neuspjele licitacije jamčevina se ne vraća, a u slučaju uspjele licitacije jamčevina će se obračunati i odbiti od izlicitirane cijene. Vozila se mogu razgledati istog dana izme�u 9-10 sati. Za sve informacije molimo da nazovete na broj tel. 042/260-154 ili mail: mehanizacija@gpzagorje.hr

Sport 35

22.09.2009

KARATE Velik interes za tečaj samoobrane za žene u organizaciji KK Musashido

Jačanje samopoštovanja Nakon tečaja nema straha

Ponavljaju se zahvati dok se ne usvoje Obrana od napada nožem vrlo je efikasna

Tečaj je osmišljen da odgovara svim djevojkama i ženama, bez obzira na tjelesnu pripremljenost Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U sklopu Karate kluba Musashido iz Varaždina, pomoćne trenerice karatea Sanja Hajdin i Iva Morandini-Plovanić, organizirale su i uspješno provode tečaj Samoobrana za žene.

Sigurnost

Tečaj samoobrane organiziran je radi povećanja osjećaja sigurnosti, podizanja samopoštovanja te u slučaju

potrebe, povećanja mogućnosti obrane od neželjenih i opasnih situacija u kojima se svaka djevojka i žena mogu naći. Tečaj se organizira subotama, u vremenu koje odgovara polaznicama. Trening tečaja uključuje dinamično i statičko zagrijavanje radi stjecanja povoljnih predispozicija za trening, kao i radi

T

ehnike koje se uče ne zahtijevaju nikava predznanja iz borilačkih sportova podizanja sveukupne fizičke kondicije polaznica te učenje tehnika samoobrane, a završava istezanjem cijelog tijela.

Sveukupno vrijeme tečaja odiše pozitivnim raspoloženjem,

Ovako završavaju nasilnici

Poboljšanje kvalitete života Nije potrebno navoditit brojne razloge zbog kojih se žene ali i svi drugi koji se osjećaju slabima i nesigurnima u današnjem svijetu trebaju naučiti braniti. Ovo vježbanje razvija samopouzdanje koje će najvjerojatnije promijeniti i druge stvari u životu polaznice. One ne samo da će biti sposobne obraniti se ako budu napadnute, već će se uslijed razvijenog samopouzdanja sigurno drugačije osjećati ali i ponašati u mnogim situacijama.

Posljedice ovakvog vježbanja poboljšat će im kvalitetu života.

vedrom i suradničkom atmosferom. Čitav tečaj osmišljen je na način koji odgovara svim djevojkama i ženama, bez obzira na prijašnju tjelesnu pripremljenost. Tehnike koje se uče prilagođene su takvom načinu vježbanja da ne zahtijevaju nikakva predznanja.

Majke i kćeri

Prvi je tečaj uspješno završen, na zadovoljstvo polazni-

ca i voditeljica. Novi termin održavanja tečaja predviđen je krajem rujna. Već su dvije grupe u pripremi, od kojih je jedna posebno sastavljena od majki i njihovih kćeri. Ukoliko se još netko želi priključiti, sve potrebne informac ije može dobiti na brojeve mobitela: 091/528-6267 (Sanja) i 091/549-2780 (Iva), ili upitom na e-mail: samoobranavz@ gmail.com.

Traže se slabe točke mogućeg napadača

Plivanje za osobe s invaliditetom Ozljede sportaša s invaliditetom P Z

Martina Šebijan viši fizioterapeut IPC međunarodni klasifikator plivanja

oznato je da u današnjem profesionalnom, ali i amaterskom sportu ima sve više ozljeda koje u pravilu skraćuju karijeru. Iako se mnogo govori o boljoj opremi, većim novčanim izdacima, modernoj edukaciji trenera i samih sportaša, usprkos opsežnijim istraživanjima, broj ozljeda se ne smanjuje. Često se zaboravlja na smisao sporta i granice ljudske izdržljivosti.Danas gotovo da ne postoji sportaš koji nije bio podvrgnut

operativnom zahvatu ili barem fizikalnoj terapiji.

Nažalost, ovakve situacije nisu zaobišle ni sport osoba s invaliditetom.

Općenito je u sportu, pa i u invalidskom pitanje kako prevenirati ozljede sportaša a da i dalje treniraju istim intenzitetom.

To je na prvi pogled težak zadatak, ali pravilnim pristupom treningu može se puno toga riješiti. Osnovni i gotovo najbitniji dio sporta trebala bi biti pravilna priprema sportaša

za natjecanje; bez dobre logistike sportaš neće postići vrhunski rezultat. bog slabe materijalne stimulacije mnogi treneri gube volju, nestrpljivo i nestručno forsirajući rezultate pa i sami pridonose ozljeđivanju sportaša. Prije petnaest godina znali smo vrlo malo o ozljedama koje se pojavljuju kod sportaša s invaliditetom tijekom njihove karijere. 1981. god.

Deborah Dillion kreirala je upitnik da bi prikupi-

la što više informacija o ozljedama sportaša s invaliditetom. Časopis Sports ‘n Spokes pomogao joj je da razvije projekt početnog istraživanja da bi se registrirali svi tipovi ozljeda. Više od stotinu sportaša odgovorilo je na upitnik koji je dao najviše informacija za jednu od prvih publiciranih studija o ozljedama sportaša s invaliditetom. d tada, nekoliko drugih istraživača znatno je doprinijelo razvoju zna-

O

nja o ozljedama. Iako smo daleko napredovali u otkrivanju problema, nismo napredovali u sprečavanju i liječenju ovih ozljeda, od kojih su mnoge postale kronične, ograničavajući vijek i uspješnost natjecateljske karijere sportaša. portski dosezi daju osobama s invaliditetom poticaj i vjeru u vlastite sposobnosti, zato nam mora biti cilj da im stručnim znanjem i zalaganjem omogućimo što dužu sportsku karijeru.

S

36 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Moći sv. Dujma i Staša K

ada su oko 614. godine Salonu osvojili Goti, kršćani solinskog područja sklonili su se u Dioklecijanovoj palači.

Ubrzo su za svog nadbiskupa dobili dobrog i pobožnog, u narodu omiljenog Ivana iz Ravene. On je odlučio da se Dioklecijanov poganski hram i mauzolej pretvori u kršćansku crkvu. Priredio je veliku svečanost i posvetio crkvu, ali je u nju još trebalo prenijeti moći svetaca iz ruševina Salone. Čestit i vrijedan biskup Ivan stalno je govorio splitskim građanima da im je zajednička dužnost prenijeti u Split tijelo svetoga Dujma koji je za života bio na glasu kao sveti čovjek, koji je umro kao mučenik, a kojemu su bezbožni Rimljani odrubili glavu. Svidje se Splićanima prijedlog njihova biskupa. Izabravši za to zgodan trenutak kad bi to mogli izvesti, pođoše do Salone. Kad su ušli u nekadašnju biskupsku crkvu u Manastirima, nađoše tamo sve razbacano jer je to mjesto bilo prepunjeno porušenim krovovima i silnim pepelom od požara te je već i šikarje bilo iz te hrpe izraslo. Bilo je Splićana koji su znali gdje su pokopane moći svetog Dujma, ali kako je grobnica bila skrivena podzemnim svodovljem, nije se moglo lako razabrati gdje da se izvadi tijelo svetoga Dujma. Iskopavši zemlju i očistivši mjesto, uzeše lijes koji su najprije ugledali, bojeći se da ih ne bi poganski Slaveni zatekli, te pohitaše s njim što brže u Split. Međutim, kad ga u gradu otvoriše, uvjeriše se da to nije tijelo sv.

Dujma nego svetog Anastazija mučenika. Zato pođoše sutradan opet u Salonu te na istome mjestu izvadiše sarkofag svetoga Dujma. S njim opet pohrliše u Split i na to u stolnoj crkvi pokopaše oba sveca te tu počivaju i danas.

22.09.2009

EKSKLUZIVNO U crkvi u Ljubeščici otkrivena vrijedna zastava

Slika sv. Barbare (zaštitnice rudara) na rudarskoj zastavi iz 1927. godine

Pronađena je originalna rudarska zastava iz 1927. g.

U Ljubeščici je početkom 20. stoljeća otvoren rudnik, a rudari su na Dan sv.

Barbare održavali prigodne ceremonije Piše: MATEJA RATKOVIĆ

LJUBEŠČICA - Uz ljubešku župnu crkvu Majke Božje Snježne nalazi se župni stan na č ijem je tavanu dugo godina bila pohranjena i zaboravljena stara rudarska zastava iz 1927. godine te je nedavno slučajno pronađena prilikom sanacije i obnove župnog stana. Prije nego što je dospjela na tavan, bila je neadekvatno zbrinuta u crkvi što je uzrokovalo njezino propadanje jer su se tijekom godina izmjenjivali župnici u župi Ljubeščica koji nisu poznavali tradiciju rudara vezanu uz Dan sv. Barbare s obzirom da je ona prekinuta 1959. godine. Danas još uvijek nije poznato kome je ona bila ostavljena na pohranu.

Otkriće

U vrijeme kada je zastava korištena, bila je izložena kraj oltara u župnoj crkvi, odnosno obješena s ciljem da se vidi lik sv. Barbare.

U to je vrijeme ona imala veliki značaj za tadašnje stanovništvo, osobito za rudare, jer su vjerovali kako ih ona

čuva i štiti na njihovom teškom radu.

Ponestale zalihe ugljena, pojava velikih količina vode u rudarskim jamama i sve teži uvjeti rada uzrokovali su prestanak rada u rudniku 12. kolovoza 1959. godine te je došlo do likvidacije ugljenokopa koji više nikada nije obnovljen kao i prestanka tradicionalne rudarske povorke na dan sv. Barbare, a s time i korištenja zastave.

Zastava je izrađena na svijetloplavoj svili, a obrubljena je zlatnim pleterom i resicama.

U svakom kutu izvezen je zlatovezom rudarski simbol, a uz jedan je i godina kada je zastava vezena (1927.)

U

vrijeme kada je zastava korištena, bila je izložena u župnoj crkvi Zastava ima dva lica, s jedne je strane lik sv. Barbare, a s druge sv. Josipa. Podatak u kojem je samostanu zastava izrađena nije poznat,

Slika sv. Josipa na naličju zastave

već samo to da je ona djelo zagrebačkih časnih sestara te nema pisanih podataka osim usmene predaje o kojoj govori gđa. Danica Štriga (rođ. 1926.) iz Ljubeščice čiji je otac bio rudar i sudionik u rudarskim povorkama.

1918. godine belgijska tvrtka je u Ljubeščici otvorila

rudnik mrkog ugljena i u njemu je radilo oko 150 rudara iz sela i šire okolice.

Rudnik je imao tri rudarske jame (okna): „Ljubelj“, „Cupava“ i „Vladimir“.

Iz rudnika se vadio ugljen osrednje kakvoće i transportirao se na željezničku stanicu u Novom Marofu.

SV. BARBARA Važan dan za rudare, 4. prosinca

Svečana povorka rudara

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić Rudari su svečano odjeveni u povorci nosili zastave

Važan dan za rudare bio je 4. prosinca, kada se slavila njihova zaštitnica sv. Barbara. Na taj se dan radilo samo na stražarskim mjestima, a na Ivanovom Polju, gdje se nalazila uprava rudnika, okupili bi se svi rudari i nakon ceremonija uz limenu glazbu krenuli bi na svetu misu. Svi su rudari bili obučeni u svečanu rudarsku odoru

(nalik vatrogasnoj), a na čelu povorke išao je barjaktar noseći zastavu svijetloplave boje, obrubljenu zlatnim resicama s likom sv. Barbare na jednoj i sv. Josipa na drugoj strani. Iza barjaktara išli su seoski tamburaši, a zatim rudari. Poslije svete mise bila je priređena velika zabava na mjestu današnjeg ljubeškog vatrogasnog doma.

Vidokrug 37

22.09.2009

ISTRAŽUJEMO Otkuda u Varaždinca Mate Vinceka – tamburica k’o u priči?

Matekova briga pregolema, instrumenta ima, a svirača nema siniša sović

Malobrojni su virtuozi narodnog melosa koji osim prebiranja po žicama imaju „žicu“ da sami izrađuju muzičke instrumente Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Ljeti za sve tamburaše ima više posla pa ih s njihovim instrumentima možemo sresti kad su u pitanju izleti brodom, izleti na selo, gala večere ili u pratnji svadbi.

Poznaju ih sve kavane, za njima se otimaju cure, a nema te pjesme koju oni ne znaju odsvirati ili otpjevati. Za njih s pravom kažu da su „vječiti bećari“ i da se ne „smire“ ni u jesen svog života. Međutim, malobrojni su virtuozi narodnog melosa koji osim prebiranja po žicama imaju „žicu“ da sami izrađuju muzičke instrumente.

Srijemski „štim“

- Nju je tamburašima teško naći, a vjerujte, još teže se primiti posla i izraditi kvalitetan instrument – rekao nam je Varaždinac Mato Matek Vincek, koji je uz bugariju i bajs neraskidivo vezan od školskih dana. On ne samo da zna odlično svirati, već je i samouki graditelj instrumenata.

- Kod mene vam je sve počelo 1951. godine kada sam upisao Rudarsko-industrijsku školu u Donjoj Konjščini. Iako sam tada imao 17 godina, još pamtim kako smo u čudu gledali 5 instrumenata koje je za nas učenike, smještene u internatu, kupila škola. Počeli smo muzicirati s primom – prva i druga, ja sam svirao bugariju (srijemski „štim“), imali smo kolegu na bajsu, a onda smo dobili i harmonikaša. Veliko „finale“ uslijedilo je kad su nam dodijelili profesora muzike. Taj se namučio jer nismo mogli shvatiti note iako smo vježbali dva puta tjedno. Nije

Za svirati na bajsu treba i snage

Matu Vinceka (76) i nakon dvije operacije kuka još uvijek dobro drže noge, ali i strast za tamburicama

nam mogao, a bome ni trebao pomoći jer smo mi znali svirati „po svojem“ već ranije. Napustio nas je jer smo znali svirati ama baš sve stare narodne i aktualne kompozicije, a ni jedna priredba nije mogla proći bez nas – prisjetio se svojih početaka u tamburaškim vodama Mato Vincek, kojeg Varaždinci ipak bolje pamte kao vozača autobusa u pekarskoj zadruzi „Naprijed“ (današnja Koka) i „Varteksu“. A kada je 1990. godine umirovljen, za svoju dušu počeo je i sam izrađivati instrumente. Dobar dio njih poklonio je rodbini, ali na

A sada… „Nikud nikam bend“ Mato je u tamburaškom „nikud nikam bendu“ uvijek bio nenadmašan s bugarijom i bajsom. No zbog kupnje bajsa umalo se bio posvađao sa suprugom Anicom. A s njom je već 51 godinu u, kako naglašava, sretnom braku.

- Taman smo počeli uređivati obiteljsku kuću, a ja sam „našpehal“ kod majstora Kosa u Pitomači jedan krasan bajs.

Odvajao sam potajno od svake plaće malu svotu novaca za kupnju, a onda je moja supruga anica nešto čistila i našla moje skriveno „perje“. Jedva sam se opravdao da su to na kupu i novci od kolega iz orkestra. Taj bajs kupio sam 1985. godine, a kad sam s ogledalom zavirio u njegovu unutrašnjost, u meni je nešto puklo. Više jednostavno nisam imao mira. Počeo sam samostalno svojim rukama, izrađivati instrumente – objasnio nam je Mato Vincek.

i

ma instrumenata na “lageru” za dva tamburaška benda „lageru“ obiteljske kuće u Jalkovečkoj uvijek ima prime, bugarije, violine, cimbule i bajse. I to za dobra dva tamburaška benda.

Mimiku smo nažalost probudili - pljeskom

Najteže je izraditi violinu, a iza nje - bajs

Na primi - pokidali mu prsti žice

38 Vidokrug

22.09.2009

13. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE Lepoglava je ponovno ugostila najpoznatije čip

Što je glazba za uši, to

Ovim dječacima pripala je čast nositi zastavu na otvorenju 13. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, a na njih su sigurno bili ponosni i njihovi roditelji

Način izrade čipke došle su pokazati majstorice tog zanata iz Francuske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Estonije i Belgije, ali i domaće majstorice, iz Hvara, Paga, Svete Marije, Splita, Lepoglave dok je središnja tema bila “Čipka na crkvenom ruhu” Pišu: HELENA HRMAN helena@regionalni.com JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

LEPOGLAVA - Kada se spomene Lepoglava, u kulturnom smislu svi se sjete pavlina, ali i čipke čija je kvaliteta i način izrade tom gradu priskrbila status domaćina Međunarodnog čipkarskog festivala.

Čipka na batiće

Barbara Othman osvojila je sve prisutne svojim glasom

Ove se godine Lepoglava može podičiti 13. festivalom čipke koji je okupio čipkarice iz Hrvatske, ali i svijeta.

Ljepotu čipke i način njezine izrade tako su u Lepoglavu došle pokazati majstorice tog zanata iz Francuske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Estonije i Belgije, ali i domaće majstorice, iz Hvara, Paga, Svete Marije, Splita. Osobito su pak sretne bile domaće čipkarice iz Lepoglave koje su mogle prezentirati izradu čipke na batiće, jednu posebnu metodu izrade čipke. Za njih batiće i dalje radi Rudolf Funda, majstor tog zanata poznat po svojoj spretnosti i kvaliteti. A na samom otvo-

renju festivala okupljene je pozdrav io gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.

- Dobro došli u Lepoglavu, mjesto prvog hrvatskog sveučilišta, mjesto kulturne i prirodne baštine, lijepe i nježne lepoglavske čipke, ahata te ljudi dobre volje - rekao je Škvarić dok se u Lepoglavi spremao i zabavni program, ali i Sajam turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata.

Središnja tema festivala bila je “Čipka na crkvenom ruhu” pa su tako posjetitelji mogli razgledati čipke koje se čuvaju u varaždinskom Uršulin-

n

a otvorenje je došao i japanski veleposlanik Yoshio Tamura skom samostanu, hvarskom Franjevačkom samostanu kao i čipke koje su nosili pojedini biskupi i kardinali kao što su Juraj Haulik te Emerik Esterhazij.

Poveznice teme

Na taj način Lepoglavčani

su iskazali poveznicu između njihovih najvećih vrednota - Pavlinskog samostana i čipke. Ove godine su i filatelisti uspjeli izraditi omotnicu i četiri dopisnice za Festival čipke u Lepoglavi.

I uistinu smo se mogli uvjeriti u riječi predsjednika Mesića, pod čijim se visokim pokroviteljstvom Festival i održava: “Što je glazba za uši, to je čipka za oči”. Pokrovitelji Festivala bili su i Ministarstvo kulture te Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Varaždinska županija te Grad Lepoglava.

Otvorenje Festivala je pak svojom izvedbom pjesama uljepšala Barbara Othman uz pratnju pijanista Danijela Ljubića, a u njihovoj virtuoznosti uživao je i japanski veleposlanik Yoshio Tamura.

Osim uvida u blago raskošnih čipki, u okviru 13.

Međunarodnog fest ivala čipke u Lepoglavi održan je Međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja. Minerali kao objekt znanstvenog istraživanja predstavljeni su kroz niz predavanja na okruglom stolu s temom „Svijet minerala – istraživanje, sa-

kupljanje i hobi“. U okruglom stolu sudjelovali su domaći i inozemni gosti, znanstvenici, sakupljači, muzejski djelatnici i predstavnici državnih institucija. Kako doznajemo od Damira Vrtara iz udruge Lepoglavski ahat, minerali nisu prikazani samo kao objekt znanstvenog istraživanja.

Minerali i fosili

Uz pozitivne strane sakupljanja i razmjene poludragog i dragog kamenja, kolekcionari nailaze na niz problema i ograničenja. Okrugli stol bila je prigoda da se upozori na niz nedostataka vezanih uz aktualno zakonodavstvo, a ponuđena su moguća rješenja i primjeri dobre prakse vezane uz ovaj hobi.

S druge strane, ovo izuzetno zanimljivo područje znanosti: mineralogija i paleontologija prezentirane su posjetiteljima sajma na jednostavan i prihvatljiv način. Naime, naši gosti, izlagači iz zemlje i inozemstva predstavili su i ponudili posjetiteljima po posebno povoljnim cijenama nakit i ukrasne predmete od dragog i poludragog kamenja te neobrađene minerale

Vidokrug 39

22.09.2009

pkarice svijeta i Hrvatske koje su, uz dobru zabavu, mogle uživati i u ljepoti ahata

je ljepota čipke za oči

Kuburaši iz Kamenice u svim prigodama brinu o očuvanju tradicije

i fosile – objasnio je Damir Vrtar. Među zanimljivim izlošcima tako su se našle ogrlice Poljaka Burstina, najvećeg svjetskog proizvođača jantara. Dok je na njegovom štandu za jednu ogrlicu „žutog zlata“ trebalo izdvojiti oko 250 kuna, ljubitelji „čistokrvnih“ smaragda koji su prodavani u vrećicama ili komadno morali su platiti „ceh“ i do 1000 kuna.

Na sajmu se moglo štošta zanimljivog doznati. Tako primjerice uz Švicarce, naši susjedi Bosanci jedini na svijetu imaju bogato nalazište minerala hijalofana. Vade oni i primjerke težine do jednog kilograma, a na tržištu takvi

Mlade djevojke nastavljaju tradiciju izrade čipke na batiće

„macani“ dostižu cijenu oko 10.000 eura! Pa ‘ko voli – trk u Busovaču. S druge pak strane, ponos i dika Varaždinske županije – lepoglavski ahat može se danas naći čak i ispod željezničkih tračnica i

l

epoglavski ahat i danas se može naći ispod željezničkih tračnica pragova.

O vaj poludragi kamen tamo je navodno dospio kao jalovina pri nasipavanju trase pruge Varaždin – Golubovec.

Mladi Lepoglavčani brinuli su o čipki

I filatelisti su se uključili u Festival

“Domaćeg” ugođaja pod šatorom nije nedostajalo

Kamenoljupce su dočekale djevojčice u lepoglavskoj nošnji

Predstavili su se i UFO-lozi, bez letećih tanjura

40 Oglasi

22.09.2009

22.09.2009

Oglas 41

42 Zdravlje

22.09.2009

DAN ORALNOG ZDRAVLJA Zašto je važno da djeca idu red

K zubaru obavezno d ‘Prostata’ u Gajevoj 11 VARAŽDIN – U dvorišnoj zgradi u Gajevoj ulici 11 otvoreni su prvi prostori Udruge za prevenciju raka prostate i oboljelih od raka Varaždinske županije koja je s radom počela prije tri godine.

- Pokušavali smo dobiti prostorije od lokalne samouprave, no na kraju smo se odlučili za najam da bismo bili dostupniji članovima, ali i svima ostalima koji žele više znati o ovoj bolesti, odnosno trebaju pomoć, posebice psihološku, istaknuo je Željko Čengić, zamjenik predsjednika Udruge.

U sjedištu Udruge, koja je prve podružnice dobila u Vukovaru i Križevcima, or-

ganizirat će se stalna dežurstva četvrtkom od 17 do 20 sati, a informacije se mogu dobiti i na tel. 200-392.

- Rak prostate je po učestalosti na prvom mjestu među muškarcima zapadnih zemalja, ispred raka pluća i debelog crijeva, a u Hrvatskoj zasad na drugom. Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, kada još nema vidljivih simptoma, izlječiv je u 90 do 95 posto slučajeva. Stoga treba snažno ukazivati na važnost preventivnih pregleda za koje smo osmislil pilot projekt za čije se provođenje založio i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok – rekao je dr.

Damir Štajcar, urolog varaždinske Opće bolnice.(ikr)

Ako dijete u stomatološku ordinaciju prvi put dođe na preventivni pregled, a ne na popravak zubića, tada će, umjesto u suzama, kući otić

Roditelji bi dijete na prvi pregled kod stomatologa trebali dovesti već s godinu dana, a nakon toga moraju redovno dolaziti na kontrole, ističe poznati varaždinski stomatolog dr. Valent Sabolić

Priručnik Novi užitak u seksu i kod nas Ljubav je jedan od najvažnijih sastojaka ljubavne igre, naglašavaju dr. Alex Comfort i Susan Quilliam, liječnik i psihologinja u jednom od najpopularnijih seksoloških priručnika u svijetu, koji je dostupan i čitateljima u Hrvatskoj. Priručnik “Novi užitak u seksu”, čija su dosadašnja izdanja u

svijetu prodana u 8,5 milijuna primjeraka, izdao je Profil. - Tekst prate zorne fotografije i ilustracije u boji, a knjiga se može preporučiti početnicima u ljubavi, za otkrivanje pravila ljubavnog života udvoje, ali i iskusnim parovima koji su u potrazi za novim doživljajima u području intimnosti.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na prvi pregled kod stomatologa roditelji bi djecu trebali dovesti već s godinu dana, a nakon toga bi s mališanom na kontrole trebali obavezno dolaziti svakih šest mjeseci. Podsjetio je na to dr. stom. Valent Sabolić, poznati varaždinski specijalist dječje i preventivne stomatologije s kojim smo razgovarali povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, koji se obilježava 12. rujna.

I dok u Varaždinu nisu organizirane nikakve posebne aktivnosti, u Zagrebu je predsjednik Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju prof. Hrvoje Jurić upozorio da ako dijete zubaru prvi put dođe s tri, četiri godine s pokvarenim zubićem, tada će susret biti bolan i stvoriti krivu sliku o stomatologu

Primjena u praksi

To dobro znaju i stomatolozi iz Varaždinske županije, u čije ordinacije roditelji neri-

Savjeti iz ordinacije

jetko djecu dovedu tek kada primijete karijes.

- Kod djeteta treba što ranije stvoriti pozitivne navike.

Prema mojim iskustvima, ako malom pacijentu pri prvom dolasku moram popravljati zubić, tada mu je svaki sljedeći put vrlo teško objasniti da ga ništa neće boljeti – ističe dr. Sabolić.

Preventiva karijesa traje cijeli život, pa je to glavni razlog zbog čega dijete, umjesto da se boji, treba uspostaviti dobar odnos sa stomatologom. - Kada sam

””Čim djetetu izbiju prvi zubi, roditelji ih trebaju početi četkati. Do druge, treće godine života djeca bi zube trebala prati pod nadzorom roditelja ili samostalno, a s tri godine bi definitivno trebali sami prati zube.”

Potpis pod sliku

Kronična opstruktivna bolest pluća (2) podataIvećkaz anamnestičkih saznaje se da bolesnik godinama ima tegobe

i simptome kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB). olesnici se žale na česte “prehlade i bronhitise” s dugotrajnim kašljem i iskašljavanjem, na zaduhu, pritisak i bol u prsima u zimskom razdoblju. Pri obavljanju svakodnevnih poslova traže pomoć kao što je oslonac na ogradu, stajanje pri hodanju uza stube ili uzbrdo. Napredo-

B Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vanjem bolesti, zaduha i pritisak u prsima s hripanjem javljaju se sve češće i u mirovanju. ažni su podaci o pušenju: više od 90 posto bolesnika s KOPB-om dugogodišnji su pušači. Izloženost onečišćenom zraku ili raznim otrovnim parama ima veliki utjecaj na nastanak bolesti. Potrebno je, zbog genetske sklonosti ovoj bolesti, doznati ima li bolesnik u srodstvu bolesnika s KOPB-om. Važni su podaci o alergijama,

V

sinuitisu, nosnoj polipozi i respiracijskim infekcijama.

Pozornost treba obratiti i na moguće srčane bolesti, imunološke bolesti, šećernu bolest, bolest probavnog i koštano-mišićnog sustava, jer je KOPB multisustavna i multiorganska bolest. ranoj fazi bolesti i u razdoblju “stabilne” bolesti fizikalni nalaz pluća je uredan. Kod bolesnika se najčešće može osjetiti neugodan miris duhana i naći požutjele nokte od pušenja. Tek u razdoblju po-

U

goršanja ili uznapredovale bolesti nad plućima se čuju polifoni bronhalni šumovi u otežanom izdisaju, piskanja i hroptaji različite jačine. poodmaklom stadiju KOPB-a bolesnici poprimaju tipičan fenotipski izgled, na temelju koga se mogu svrstati u dvije skupine: jedni su mršavi, ružičaste boje, dišu s pomoćnom respiracijskom muskulaturom, v isokim stavom ramena uvučenim supraklavikularnim jamama i skupljenim usnicama.

U

anje kašlju i iskašljavaM ju. Takvi se bolesnici zovu “ružičasti puhaljci”.

Kod njih prevladavaju emfizemske promjene u plućima. olesnici kod kojih dominiraju simptomi kroničnog bronhitisa zovu se “modr i napuhanci”. Cijanotični su, napuhanog lica, deblji, edematoznog izgleda. bično obilno iskašljavaju. U sljedećem broju više o liječenju kronične opstruktivne bolesti pluća.

B

O

Zdravlje 43

22.09.2009

DOZNAJEMO Tjedan borbe protiv tuberkuloze tomislav makaj

dovno na kontrole kod stomatologa?

dvaput godišnje BROJKE U Varaždinskoj županiji 103 stomatologa

Veliki Bukovec jedini bez stomatološkog tima U Varaždinskoj županiji komore, u našoj županiji rade 103 stomatologa, a na ugovore s HZ ZO - om o svakog od njih otpada 1.794 obavljanju stomatološke stanovnika. Kod nas je situ- zdravstvene zaštite ima 86 acija daleko bolja nego u timova. Od toga je najviše susjednim Međimurskoj i timova, njih 24 u VaražKoprivničko-križevačkoj dinu, gdje, međutim, živi županiji, koje zajedno s Bje- i najveći broj ljudi. Slijelovarsko-bide Ivanec logorskom sa sedam govore s županijom ugovore čine Ponih timoHZZO-om o dručni ured va, Nov i stomatološkoj Varaždin Marof sa zdravstvenoj zaštiti Hr vatske šest te Lestomatološpoglava i ima 86 timova ke komore.

Ludbreg s U Međimurpo sedam ju na jednog stomatologa stomatologa. Od općina dolaze 2.334 stanovnika, a najviše ugovorenih stou Koprivničko-križevačkoj matološk ih t imova po županiji radi svega 41 sto- tri rade u Knegincu Gormatolog, pa svaki od njih njem, Maruševcu i Trnovcu mora skrbiti o čak 3.360 Bartolovečkom. Općina stanovnika.

Veliki Bukovec jedina u VaOd ukupnog broja sto- raždinskoj županiji nema matologa, prema podaci- ugovoreni stomatološki ma Hrvatske stomatološke tim.

u

ći s osmijehom počeo raditi, navika odlaska stomatologu i higijene zubi nije bilo radi čega smo ljude morali educirati. Današnje generacije roditelja sve znaju o prevenciji, samo to trebaju

p

rvi susret sa zubarom je važan, jer preventiva karijesa traje cijeli život primijeniti. Trebaju voditi brigu o tome da što ranije počnu dijete dovoditi stomatologu, a stomatologova obaveza jest educirati ih o pranju zubića i prehrani – kaže varaždinski stručnjak.

Rizične skupine

Navodi da 70 posto djece nema problema sa zubima, pa ih je dovoljno educirati o pravilnoj higijeni i prehrani. No, preostalih 30 posto mališana spada u rizičnu skupinu, pa je s njima nužan pojačani preventivni rad. - Riječ je, primjerice, o djeci koja imaju oslabljenu motoriku, pa ne mogu dobro samostalno voditi brigu o higijeni, kao i o mališanima koji se intenzivno hrane na bočice – pojašnjava dr. Sabolić.

Ističe da je svaki stomatolog dužan motivirati svoje pacijente, a posebno one najmlađe, da redovito dolaze na kontrole. - Redovne kontrole znače manje pokvarenih zubi, a to je glavni cilj svakog stomatologa – poručio je.

Bolnici u Klenovniku Nada Liber i Predrag Štromar donirali 280 metara platna za šivanje plahti

U županiji (pre)velik broj ljudi oboljelih od TBC-a Tuberkuloza neće biti javnozdravstveni problem kada broj bolesnika bude 10 na 100.000 stanovnika Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji se i dalje mora raditi na prevenciji turberkuloze i što ranijem otkrivanju ove bolesti: od TBC-a obolijeva 26 osoba na 100.000 stanovnika, a ta će bolest prestati biti javnozdravstveni problem kada se broj oboljelih smanji na 10 bolesnika na 100.000 stanovnika. Istaknula je to ravnateljica Društva Crvenog križa Varaždinske županije Nada Liber u Tjednu borbe protiv tuberkuloze i ostalih plućnih bolesti, koju Hrvatski Crveni križ tradicionalno obilježava od 14. do 21. rujna.

Za cijelu državu

Dr. Valent Sabolić

U petak je Nada Liber zajedno sa županom Predragom Štromarom i suradnicima posjetila Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Klenovniku, kojoj su donirali 280 metara platna. Dvije bale platna bit će dobro iskorištene: iz njih će u bolničkom „šnajderaju“ biti sašivene plahte za bolesničke krevete, kojih je u toj zdravstvenoj ustanovi 261.

Žarište TBC-a u Vratnu U Varaždinskoj županiji je žarište multirezistentnog TBC-a u Vratnu. – Riječ je o TBC-u koji ne reagira na standardne lijekove, a od njega je oboljelo više članova jedne obitelji iz tog mjesta. Što se ostatka države tiče, žarišta su u Gospiću, Bjelovaru i Puli – naveo je ravnatelj Specijalne bolnice za plućne bolesti u Klenovniku dr. Andrija Golub.

Inače, Društvo Crvenog križa Varaždinske županije organizira posjete stručnjaka novooboljelima od TBC-a, a tom prilikom uručuju im i poklon-pakete.

- U našoj bolnici liječi se 80 do 90 posto oboljelih od tuberkuloze iz cijele Hrvatske, a uz to i bolesnici iz Bosne i Hercegov ine. Najv iše je pacijenata iz Bjelovarsko-bilogorske, Slavonsko-brodske i Sisačko-moslavačke županije

j

ačanje vlastitog imuniteta najbolja prevencija protiv tuberkuloze – rekao je dr. Andrija Golub, ravnatelj Bolnice.

U posljednje vrijeme, naveo

je, imaju i veći broj bolesnika iz Rijeke i Istre, a u većini slučajeva riječ je o narkomanima.

– Narkomani spadaju u rizičnu skupinu jer droga oštećuje imunitet, a uz to većina boluje i od hepatitisa – pojasnio je ravnatelj. Osim narkomana, u rizične skupine spadaju svi kronični bolesnici, stari ljudi, alkoholičari i ljudi oboljeli od bolesti imunoloških sustava. – Tuberkulozu je teško prevenirati, ali ju je moguće pojačano kontrolirati, posebno kad su u pitanju osobe koje spadaju u jednu od rizičnih skupina. No, jačanje imuniteta u svakom je slučaju najbolja prevencija – istaknuo je dr. Golub.

Zdravo srce Koronarna bolest

K

ardiovaskularne bolesti još uvijek su u svijetu, a i kod nas, na prvom mjestu uzroka smrti. Oko 50 posto bolesnika umire zbog kardiovaskularnih bolesti. Među njima najznačajnije mjesto čini koronarna/ishemijska bolest srca od koje umire 17 posto populacije. ako je u liječenju postignut ogroman napredak u posljednjih petnaestak godina, prevencija je područje gdje pojedinac i cjelokupno društvo trebaju odigrati svoju ulogu. O čemu se zapravo radi?

Koronarna bolest

I

nastaje uslijed niza promjenjivih i nepromjenjivih čimbenika rizika, koji svojim međusobnim djelovanjem dovode do oštećenja krvnih žila srca-koronarnih krvnih žila. aime, srce kao organ koji svojim radom osigurava distribuciju krvi po organizmu i samo potrebuje kisik i energetske čimbenike koje dobiva krvlju kroz koronarnu cirkulaciju. manjenjem dotoka krvi ili potpunim prekidom nastaje ozbiljno, a često i po život opasno stanje - ko-

N S

ronarna bolest srca. anijih godina definiranje pojedinih skupina koronarne bolesti, a ono je važno zbog terapijskog pristupa, činilo se ili temeljem elektrokardiografskih pokazatelja ili temeljem morfoloških oštećenja srca.

U posljednjih nekoliko godina upotrebljava se klasifikacija koja objedinjuje oba ova kriterija. ako se koronarna bolest srca dijeli na: akutni koronarni sindrom i kroničnu koronarnu bolest. Akutni koronarni sindrom može

R

T

biti akutni infarkt srca, koji se opet dijeli na STEMI infarkt - infarkt posebnih elektrokardiografskih karakteristika koji iza sebe ima prestanak dotoka krvi cijelom debljinom stijenke srčanog mišića, i NSTEMI infarkt srca - prepoznatljivih elektrokardiografskih karakteristika s najčešćim oštećenjem srčanog mišića u jednom njegovom dijelu. z te dvije manifestacije koronarne bolesti u akutni koronarni sindrom ulazi i nestabilna angina pectoris, stanje koje počesto

U

prethodi infarktu, u kojem se pravodobnom intervencijom kod značajnog dijela bolesnika razvoj infarkta može spriječiti. Često u narodu nazivano - predinfarktno stanje. sim ovih hitnih i po život opasnih stanja, poznajemo još i kroničnu koronarnu bolest - stabilna angina pectoris - bolest kod koje postoji suženje protoka krvi kroz krvne žile i manifestira se gotovo uvijek u jednakim predvidljivim uvjetima - najčešće tijekom fizičkog napora.

O

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

44 Oglasi

22.09.2009

Savjetnik 45

22.09.2009

Autoškola Početak škole P

očela je nova školska godina. U ovo vrijeme razina osobne odgovornosti za sigurno sudjelovanje u prometu svakog vozača morala bi biti na najvišoj razini, uvažavajući preko 550.000 učenika srednjih i osnovnih škola koji su ponovno postali redoviti sudionici prometa. Najugroženiji, dakako, su oni najmlađi, a njihova sigurnost u prometu Boris Petrovečki, uvelike ovisi o roditeljima. Sve ing. prometa više raznih istraživanja rađenih Stručni voditelj i predavač u posljednje vrijeme ukazuje Autoškola PETROVEČKI da djeca u prometu najčešće www.petrovecki.hr stradavaju zbog grešaka onih s tel: 042/233-244 kojima bi trebali biti najsigurniji - njihovih roditelja. Ako smo odgovorni roditelji moramo se upitati jesmo li učinili sve za sigurnost svog djeteta. Jesmo li izabrali ne najkraći, već najsigurniji put do škole i dijete dobro upoznali s njim? Nastojimo li da naše dijete krene uvijek na vrijeme kako bi imalo dovoljno vremena da oprezno i bez žurbe stigne u školu? Nikad ne govorite djetetu: “Trči, žuri da ne zakasniš”, jer tada će dijete imati samo jedan cilj - što prije stići u školu. Kad čekate vaše dijete nakon nastave, čekajte ga pred ulazom, nikako na drugoj strani ceste. Po kiši ili snijegu bolje je da dijete nosi zaštitnu odjeću, a ne kišobran jer on bitno smanjuje vidno polje. Noću i za vrijeme smanjene vidljivosti djeca moraju biti posebno uočljiva - reflektirajuće oznake na odjeći i torbi nezaobilazna su oprema. Putuje li vaše dijete vlakom ili autobusom, upoznajte ga s prostorima namijenjenim za čekanje tih vozila, upoznajte ga, i to svake godine iznova.

Veterinarska

klinika

Krvne grupe u pasa B

udući da sam jučer kao redoviti davatelj krvi obav io tu humanu građansku obvezu, to me ponukalo da napišem nešto više na temu krvnih grupa kod pasa. Psi mogu imati 8 glavnih krvnih grupa, koje su podijeljene kao DEA (Dog Erytrocyte Antigen) brojevima od 1 do 8. Čak 80 posto pasa ima krvnu grupu DEA 1.1 i DEA 1.2. Za ove kr vne grupe, kao i DEA 4, 6, 8 ne postoje prirodna antitijela, koja su p a k p r i ro dn o prisutna u krvnim grupama DEA 3 , 5 i 7. Što to znači u praksi?! U našoj praksi već desetak godina primjenjujemo transfuziju u liječenju pojedinih stanja pac ijenta, odnosno bolesti. To su najčešće stanja u kojima pacijent zbog traume izgubi veliku količinu kr v i (prometne nesreće, udarci, ranjavanja itd.), zatim razlozi akutnog pada hematokrita ispod 20 posto (trovanja dikumarolom, krvne parazitoze) te kroničnih anemija. A tko su ovdje donatori? U našem slučaju do-

natora krvi uvijek pronalazi vlasnik pacijenta. Donator mora biti pas težak najmanje 25 kilograma, zdrav te zaštitno cijepljen protiv zaraznih bolesti, a ukoliko je moguće i negativnog nalaza na babeziozu, erlihiozu te lišmaniozu. Krv se uzima iz vratne vene, u određenoj

dakle psi koji se drže baš za tu svrhu, no upitno je da li je to baš humano i u skladu načelom dobrobiti životinja. Nakon uzimanja krvi možemo koristiti punu krv, samo eritrocite ili pak samo plazmu, što ovisi o stanju i potrebi pacijenta. Zbog specifičnosti krvnih grupa

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

imati reakciju odmah nakon primanja krvi. Naša specijalistička ordinacija do sada je načinila preko stotinu transfuzija i u pravilu one su bile presudne za ozdravljanje mnogih pacijenta. o, treba ipak naglasiti da, kao što vlasnici u pravilu misle, transfuzija nije garancija za izlječenje pacijenta, već je samo bitna nadopuna već postojećoj terapiji. pravilu, to su „teški“ pacijenti, koji su na stacionarnom liječenju, i u njih su bez obzira na sve poduzeto moguće i komplikacije te je stoga strpljivost vlasnika i povjerenje u ordinarijusa od velike važnosti.

N količini ovisno o veličini psa, jer bi prevelika količina uzete krvi ugrozila život davatelja. Samo u vrlo rijetkim situacijama potrebno je davatelja smiriti sedativnim sredstvom, kako bi bio miran za vrijeme uzimanja krvi. U većim klinikama u svijetu postoje trajni davatelji krvi,

kod pasa, prva transfuzija je bez rizika nepodnošljivosti, ali se kod pasa ipak nakon nešto više od tjedana dana može pojaviti problem u vidu hemolize tj. raspadanja eritrocita. Kod druge transfuzije potrebno je načiniti test podnošljivosti, jer sada već 15-ak % pacijenata može

U

46 Ženski svijet

22.09.2009

Frizeri u Domu umirovljenika

U prostoru frizerskog praktikuma Srednje strukovne škole u Varaždinu, Wella je prošli tjedan organizirala prigodno druženje učenika frizerskog usmjerenja i stanara Doma za starije i nemoćne Varaždin. Tvrtka Wella Srednjoj strukovnoj školi donirala je višemjesečnu zalihu boja za kosu Wellaton Naturals za korištenje u sklopu praktične nastave mladih frizera. Frizeri su svim zainteresiranim stanarima Doma omogućili tako uređenje frizure i bojenje kose Wellaton bojama. Sama

donacija dio je šire akcije kojom Wella pomaže frizerskim školama diljem Hrvatske, a usmjerena je i na podizanje javne svijesti o potrebi međugeneracijske solidarnosti između mladih i građana treće životne dobi. Također je cilj omogućiti srednjim školama frizerskog usmjerenja rad s visokokvalitetnim bojama Wellaton Naturals. Sama akcija doniranja i druženja u srednjim školama, osim u Varaždinu, tijekom rujna održat će se i u Karlovcu, Vinkovcima, Puli i Zadru.

Klasično izdanje Di Caprio jesenske kolekcije zahtijeva boje koje su “in” već zadnje dvije jeseni - crno-bijelu i sivu te ljubičastu

MODA Varteksova jesenska kolekcija klasičnih boja

Opet crno-bijelo i sivo?

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Jesen se bliži i vrijeme je za predstavljanje trendova nadolazeće sezone. U ovome broju prenosimo neke od prijedloga poznate varaždinske tvornice Varteks iz kolekcije Di Caprio M&W. Uz trendovska osvježenja zadržali su prepoznatljive izvanvremenske atribute, a to su materijali i boje. Po svemu sudeći, klasično izdanje

zahtijeva boje koje su “in” već zadnje dvije jeseni - crnobijelu, sivu te ljubičastu.

Di Caprio Woman

Za formalne prilike Di Caprio Woman preporučuje sakoe s jednim ili dva gumba u kombinaciji s hlačama ili suknjama ravnog kroja. U obzir dolazi i tvid haljina bez rukava ili flanel haljina s našivenim džepovima i pojasom u struku. U osobitim prigodama preporučuje se “mala

crna haljina”. Ona može biti i od tafta, sa širim, nabranim donjim dijelom i remenom u

t

vid kaputići, haljine bez rukava i fine satenske košuljice bit će “in” u formalnom odijevanju struku. Takva se haljina može upotpuniti finom satenskom

bluzom. Odjeća za takve prigode najčešće je u crnoj boji, izrađena od fine vune, brokata, tafta, uz dodatak čipke i svjetlucavih efekata.

Hit će biti kratki tvid kaputići s tri četvrtine rukava, mini suknja i slojevito odijevanje gornjeg dijela tijela.

Dugačke, grubo pletene veste dužine do koljena, tunike koje pokrivaju bokove, grubo pleteni kratki prsluci te bazne majice i veste – preporuka je Di Caprija.

Hit će biti kratki tvid kaputići, haljine bez rukava, mini suknje i slojevito odijevanje gornjeg dijela tijela

Frizerski Jesen u kosi salon

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Nakon ljetnih vrućih dana kosa gubi mnogo vlage i postaje dehidrirana, boja izblijedi.

Zato je potrebno obno viti kosu bojom, dopuniti izgubljene pigmente u kosi, osvježiti boju izrazito prirodnim tonovima boja: zl at a, me da, kar amele, kave, nježnog neprimjetnog bakra, na tamnijim nijansama.

Kosa se može osvježiti i toplim pramenovima različitih nijansi.

Trebalo bi i skratiti oštećene vrhove kose i naravno doda-

ti puno njege koju sadrže B-kompleks vitamini. Zatim bi bilo poželjno uravnotežiti

prirodnu vlagu u kosi, tako da kosa i dalje ostane sjajna, zdrava i lijepa.

Ženski svijet 47

22.09.2009

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Mlada hrvatska glumica Leona Paraminski

Od uloge Pepeljuge do Dermatolog Seboreja festivala u Cannesu... S Sebe je opisala kao iskrenu, skromnu i dosta vrijednu, a ističe da ne voli kad joj se laže jer je dovoljno otvorena za svaki razgovor Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Mladu, atraktivnu dramsku umjetnicu Leonu Paraminski koju pamtimo iz filmova “Družba Isusova” ili “Tulum” te iz serije “Obični ljudi” Varaždinci će tijekom naredne dvije godine moći gledati uživo na “daskama koje ž ivot znače” svojeg HNK.

V T

Stalni angažman

Nema ni šest mjeseci otkako je ova glumica dobila stalan angažman u našem kazalištu. Glumiti je počela u osnovnoj školi s ulogom Pepeljuge, a s 22 godine osvojila je nagradu “Zlatna arena” za glavnu žensku ulogu u filmu Davora Žmegača “Prezimiti u Riju”. Unatoč tome, njoj je ipak najdraža uloga u filmu Dalibora Matanića “Suša”.

n

a večeru bih izašla, a s kim drugim, nego s Bradom Pittom Ova glumica ne krije da ima planove vezane uz europsku filmsku koprodukciju, ali da bi se jednako tako željela “jednog dana” okušati na filmskim platnima preko “velike bare”. S obzirom na svoje “nježne godine” i na 15-ak filmova koje ima iza sebe, a i posjeta Cannesu zahvaljujući filmu Dalibora Matanića “Tulum”, sve što je zacrtala od svojih planova, za ovu privlačnu plavušu neće biti nedostižno.

Kako biste se opisali u tri

eboreja označava pojačano izlučivanje loja.

Pojavljuje se kod velikog broja ljudi - čak 70-80%, u različitim fazama života. ažnu ulogu u njenom pojavljivanju igra i nasljeđe. Poremećaji u izlučivanju loja (tzv. diseboreja) pojavljuju se na onim područjima kože na kojima su lojnice (žlijezde koje stvaraju loj) najbrojnije. akva mjesta su prvenstveno područje vlasišta i kože iza uški, lice (osobito uz obrve, nabori Sanja PETEK-MODRIĆ uz nosna kr ila, brada, dr. med. područje korijena nosa specijalist - između obrva, trepavidermatovenerolog ce) te dijelovi kože trupa Kralja P. Krešimira IV. 41 a, iznad prsne kosti odnosno Varaždin 042/302-080 između lopatica. Među te tzv. seborejične predjele kože spadaju i pregibi poput prepona, područje oko anusa, kože oko pupka i slično. Na opisanim mjestima, izlučivanje loja može biti smanjeno - pa govorimo o sebostazi, ili pak povećano, kada govorimo o već spomenutoj seboreji. a pojačano lučenje loja utječu različiti čimbenici - nasljeđe, hormoni (osobito spolni, i to „muški“), izloženost emocionalnim uzbuđenjima odnosno stresu te masnoj, začinjenoj i slanoj hrani.

Izlučivanje loja povećavaju i oštećenja perifernih živaca, kao i neke ozbiljnije bolesti središnjeg živčanog sustava (poput padavice ili Parkinsonove bolesti). očljivo je također da su problemi sa seborejičnom kožom izrazitiji tijekom hladnijih, zimskih mjeseci nasuprot ljetu kada su, u većini slučajeva, znatno manje izraženi. Seboreja predstavlja dobru podlogu i za rast brojnih mikroorganizama - prvenstveno bakterija i gljiva. Također, postoji vrlo uska povezanost seboreje (pretjeranog izlučivanja loja) i razvoja određenih bolesti kože, kod kojih upravo povečano lučenje loja ima ključnu ulogu.

Među potonje svakako spadaju tzv. seborejički dermatitis, akne vulgaris i rozacea.

N

U Svaka prava žena uvijek mora biti ono što jest, otkriva glumica Leona Paraminski

Moje su želje - zdravlje, ljubav i djeca Kakav je dojam barokni grad Varaždin ostavio na vas?

Obožavam Varaždin!

Ima mi dobru “vibru”. Meni je lijep.

Iako teško da bih se mogla iz Zagreba preseliti u Varaždin jer sam u Zagrebu kupila stan.

Kad biste ulovili zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

riječi?

Iskrena, skromna i dosta vedra.

Najviše novca potrošila bih...

Na hranu, na torbe i na putovanja.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Družeći se s prijateljima, šećući psa i čitanjem. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Svako vrijeme ti donosi neke uspjehe. U svakom slučaju: drugi ljudi ti najbolje mogu reći što je tvoj uspjeh!

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Vjerojatno neki ljubavni, ali ne znam točno koji?!

Iz takta me može izbaciti...

Svašta. Kad sam u prometu... Ali, obično su to bahati i bezobrazni ljudi i nepravda.

Da budem zdrava, da nađem ljubav svojeg života i da imam djecu! Što vas prvo privuče kod muškarca?

Kako čovjek zrači! Odmah osjetim energiju.

Ali, volim oči. Oči su ogledalo duše.

Vjerujete li u ljubav za cijeli život?

Ne znam. Ja to još nisam pronašla. Ali vjerujem da je vjerojatno moguće.

Leona Paraminski glumila je s Goranom Grgićem

Najdraži film?

Nemam najdraži film. To sve ovisi o fazama u kojima se čovjek nalazi. Iako jako volim film “Bilo jednom u Americi”.

Nikad ne bih oprostila...

Ne volim kad mi netko mulja – laže. Mislim da sam

dovoljno otvorena za svaki razgovor da mi ne trebaju ljudi lagati.

Prava žena

Svaka prava žena nikad ne smije...

Svaka prava žena uvijek mora biti ono što jest. Otkrivati ženstvenost cijeli život.

48 Mali oglasi KUĆE

K U P UJ E M u l i č n i p o slov ni p ro s to r u sli jedećim ulicama : Gajeva,Šenoina,početak Kukuljevićeve, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Uršulinska, Kačićeva. Ponude na tel: 099/7444-783 ozn.146c PRODA JEM podrumski boltani prostor u strogom centru Čakovca „I“ zona. Potrebna adaptac ija prostora, velič ina 152 m², 99.000 €. Mob: 099/314-9110 ozn.146c KUPUJEM kuću u Varaždinu, po mogućnosti useljivu, isplata odmah. Mob.099/681-7936 ozn.212d NUDIMO 150 nekretnina – kuće, stanovi, poslovni prostori, zamljišta! Provjerite:TEL/FAX 042/321- 071, 098/284 692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c MEN-ARS NEKRETNINE: kuća Gortanova 75 000 €; stanovi Dravska 27,10 m² - 1.230 €/m², 69 m² 1.275 €/m², Banfica: 3-soban, 64 m² - 60.000 €. Ostale nekretnine: www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c STARIJA kuća u Puščinama 80 m², 1000 m² okućnica, plin, struja, centralno. Mob.098/517-707 ozn.110c KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.564e KUĆA katnica, 3 stana, tavan, 2 ulaza, garaža, M. Krleže. Tel261-386 ozn.464e

22.09.2009

NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², podrum 120 m², garaža, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob.098/846-691 ozn.4321

Kneginec 80.000 € i 90.000 €,Doljan, Hrašćica, itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUPUJEM noviju kuću modernije arhitekture, površine do 200 m² do 200.000 €.Mob. 099/704-9283 ozn.4325

JEDNOSOBNI stanovi: Zagrebačka 33 m², Dravska 35 m², T. Ujevića 35 m², Režekova 37 m², Meštrovićeva 38 m², Supilova 40 m², Preloška 46 m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.4339 PRODAJEM ili iznajmljujem kuću u Trnovcu Bartolovečkom, povoljno.

Mob. 099/742-5724 ozn. 4345 PRODAJEM kuću 60 m2 u Križancu (45.000€) ili mijenjam za stariji jednosobni stan uz nadoplatu u Varaždinu. Mob.095/544-2006 ozn.4367 SUPER PRILIKA! Vikend kuća u Jakopovcu 40 m², lijepo uređena, 1000 m² parcela i vikend kuća u Beretincu 40 m², sa prekrasnim pogledom. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NEPONOVLJIVA PRILIKA! Prodajem kuću u Gojancu 70 m², 500 m² dvorišta, uređena za stanovanje, sa centralnim grijanjem i kuću od 60 m² , 800 okućnice u Trnovcu Bartolovečkom! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNOVIJA PONUDA! Prodajem kuću u M. Hrvatske sa većom okućnicom 800 m² i kuću u slijepoj ulici, Široke Ledine ,od 130 m², 450 okućnice. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDINSTVENA NEKRETNINA! Uređena kuća za odmor na Haliću, 60 m², 2500 m² okućnice, ravni teren, i manju kuću od 90 m² u Turčinu potpuno novouređenu, 400 m² okućnice ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.565e

KUĆE: Jurkovićeva 55.000 € i 108.000 €, O. Price 98.000 €, V. Nazora 110.000 €, Kumičićeva 110.000 €, Uska, Režekova, D. Cesarića, Z. Kunc, A. Wisserta, I. Rangera itd. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆU sa 500 m² okućnice, vlasništvo 1/1, R. Hercega 8, Varaždin, prodajem. Mob.098/301-534 ozn.4313

KUĆE: Jakopovec 26.000 €, Banjščina 35.000 €, Petrijanec 35.000 i 36.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 50.000 €, Halić 45.000 €,

raždin). Mob.098/435-119 ozn.116c PRODAJEM trosobni stan 72 m² (Banfica) ili mijenjam za jednosobni uz nadoplatu. Mob.098/948-4847 ozn.4322

STANOVI

SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boškovića (etažno) 50 m² i 60 m², Koprivnička 60 m², Trakoščanska 63 m², Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

SUPER PONUDE: Ludbreška, 46 m², 890 €/m²; Z. i Fran., 53 m², I kat, 850 €/ m²; R. Boškovića, 64 m² (etažn. gr.), 900 €/m²; M. Krleže, 66 m², I kat, 871 €/m²; Koprivnička, 72 m², 854 €/m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/446-640 ozn.92c DVOSOBNI stanovi: Supilova 43 i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50 m² i 54 ², Zagrebačka 50 i 65 m², T. Ujevića 53 m², Vrazova 55 m², V. Novaka 58 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI stanovi: M. Krleže 58 m², Trakoščanska 63 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Ludbreška 68 m², Zagrebačka 77 m², R. Boškovića 79 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA GRABANICE: jednosobni 37 m², dvosobni 38 i 49 m² svaki po 1.250 €/m², trosobni 57 m², 80 m² 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI i peterosobni: Koprivnička 82 m², etažno grijanje, I kat, Harambašićeva 90 m², Supilova 92 m², Jalkovečka 145 m².

PRODAJEM novi 3-sobni stan 70 m2 za 1 100 €/ m2 u Jalkovečkoj. Mob. 099/704-9283 ozn.4325 Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo.

Tel.042/351-777; 098/379- 660 ozn.61c PONUDA TJEDNA! Dvosobni stan 45 m² u Z. Frankopana , cijena 47.000, 00 €, i dvosobni 44 m² u Vrazovoj, centar, 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJBOLJA ponuda i najniže cijene!Novogradnja Grabanice , prekrasan manji dvosobni 37,50 m², dvosobni 52 m², trosobni 56 m², trosobni 76 m², peterosobni 110 m² ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GARAŽU u Trakoščanskoj, prodajem. Mob.098/1762-583 ozn.8b PRODAJEM stan, blizina suda i bolnice. 091/445-7145 ozn.157a DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno. Tel.048/626-545 ozn.4255 JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1. Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.569e PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.570e DVOSOBNI stan, 60 m², kompletno renoviran, Vrazova ul., prodajem.

Mob.098/301-534 ozn.4313 DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Va-

VARAŽDIN: Hallerova aleja, kneza Trpimira, Krapinska, Kumičićeva, Adriana d.o.o., 099/506-9840, 099/673-1203 ozn.4338 KUČAN MAROF 95.000 €, Kučan Gornji 75.000 €, Hrašćica 129.000 €, Kneginec, Koradovica 245.000 €. Adriana d.o.o., 099/506-9840, 099/673-1203 ozn.4338 POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska, IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen.

Mob.098/439-038 ozn.4353 PRODAJEM dvosoban stan u Varaždinu od 49 m2. Mob.091/1500-865, 042/231-377 ozn.4362 DVOSOBNI, komforni stan, 52,70 m², čisto vlasništvo, odmah useljiv, prodajem. SMS, 091/3151-997 ozn.4370 PRODAJE se stan Supilovca ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja.

Mob.098/246-177 ozn.109c

ZEMLJIŠTA

ATRAKTIVNO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec, povr š ine 8.132 m², cijena povoljna, STANOING-NEKRETNINE d.o.o., J. Habdelića 4, tel.: 042/290-240, 042/290-244 ozn.123 c ODLIČNE PARCELE! Gradilište u Varaždinskim Toplicama 5000 m², gradilište u Beretincu 3500 m² i gradilište na Dugom Vrhu 1700 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJBOLJE LOKACIJE! Gradilište u Gotovčevoj 507 m², gradilište 510 m² u Mažuranićevoj i 400 m² u Kurelčevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VINOGRAD sa kleti i berbu grož-

đa na Varaždin Bregu br. 66, glavna prometnica, prodajem.

Tel.042/370-156, 098/968-2295 ozn.4300 GRADILIŠTE 500 m² u Knegincu D. sa građevinskom dozvolom i plaćenim komunalijama, prodajem.

Mob.098/532-821 ozn.4314 PRODAJEM gradilišta na atraktivnom djelu Hrašćice vel. 500-600 ili 2200m2. 098/178-4600 ozn.4316 ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m2 pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Mob. 095/9146-315 ozn.4320 ZEMLJIŠTE 914m2 u Strmcu Remetinečkom, pogodno za vikendicu, lijep pogled, 60 m od ceste. Mob. 091/9288-579 ozn.4368

NAJAM

IZNAJMLJUJE se novi poslovni prostor od 68 m² u Optujskoj 30,Varaždin.

Cijena najma 4.000,00 kn (pokraj Pantere). Informacije: 098/424-949 ozn.29c IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, kompletno uređen i namješten, u T. Ujevića, etažno. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn.

Mob.091/5765-692 ozn.4227 UGOSTITELJSKI objekat dajem u dugotrajni zakup, kavana „Varaždinec“, Optujska 28, Varaždin.

Mob.091/5441-476 ozn.4235 POSLOVNI prostor u centru grada, pogodan za urede, iznajmljujem.

Mob.098/267-653 ozn.130c DVO S O B N I , n a mj e š te n s t a n o d 1 5 . 1 0 . , i z n aj m l j u j e m .

Mob.098/972-2685 ozn.4299 SOBU s upotrebom kuhinje, kupaonice, c. grijanje, vlastito brojilo, blizina centra, iznajmljujem.

Mob.095/910-9591 ozn.205d IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u centru Varaždina od 30 m², frekventna lokacija, ulaz s glavne ulice Mob. 098/423-890 ozn.275e SOBU, 5 min. od centra, Anina 15, Vžd, iznajmljujem zaposlenoj ž. osobi/studentici. Mob.098/734-522

Mali oglasi 49

22.09.2009

ozn.207d TROSOBAN, namješten stan, etažiran, iznajmljujem studentima ili bračnom paru. Mob.099/216-2821 ozn.4303

kuhinja, kupaonica, centralno, Internet, A. Wisserta 18. Tel.042/350-238, 098/830-541 ozn.4349

TROSOBAN stan u strogom centru, iznajmljujem. Mob.091/554-6879 ozn.4305

N A M J E Š T E N A ku ć a u Varaždinu 100 m2 sa 3 soba studentima/obitelji. Mob.091/5966-185. ozn.4356

VARAŽDIN, uži centar: sobu studentima te garažu 5,5 x 11 x 2,80 (za skladište), parking, iznajmljujem.

Mob.095/883-7713, 091/729-6239 ozn.4306

IZNAJMLJUJEM garsonjeru u kući, odvojen ulaz, odvojeno strujno brojilo, 700 kn. Mob. 095/521-5981 ozn.4360

NOVI, trosobni stan, I kat, sa podzemnom garažom, klima, iznajmljujem. Mob.098/1745-775 ozn.7b

NAMJEŠTENU sobu u kući, centralno, televizor, upotreba kuhinje i kupaone, iznajmljujem samcu, radniku, studentu, 850 kn + režije.

Mob.091/914-6282 ozn.4372

GARAŽU u Ulici Zrinski i Frankopana ( iz diskonta Branka ), iznajmljujem.

Kontakt: 099/212-7242 ozn.568e SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem studentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, blizina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.566e PIZZA BOX iznajmljujem. Ponude na 095/599-5780 ozn.4307 TRAŽIM 2 cimerice u dvokrevetnu sobu, Vrbik, stan 60 m², 3 min. do Filozovskog, povoljno, 130 € + režije.

Mob.091/755-5840, 098/9832-858 ozn.4311 NOVU, namještenu garsonjeru u Filićevoj, studentu – ici iznajmljujem.

Mob.098/9169-327 ozn.2b TROSOBAN stan u pr ivatnoj kući, iznajmljujem studentima.

Mob.098/908-1523 ozn.3b IZNAJMLJUJEM 1-sobni stan s posebnim ulazom blizu Veleučilišta, a može i za pripomoć u kući.

Tel.261-557 ozn.4324 IZNAJMLJUJE se 2,5-sobni komforni stan u obiteljskoj kući, namješten, osiguran parking. Mob. 098/175-0623 ozn.4327 VARAŽDINSKE TOPLICE – iznajmljujem stan u kući, poseban ulaz, terasa, centralno. Mob.091/1111-220 ozn.4329 IZNAJMLJUJEM kuću radnicima, do deset osoba, 600 kn po osobi mjesečno. Mob. 099/514-3982 ozn.4330 IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu sobu u stanu s posebnim ulazom u strogom centru (Gajeva ulica) – isključivo studenticama. Mob.091/893-8842 ozn.4331 IZNAJMLJUJEM sobu studentima /samcima, poseban ulaz,

IZNAJMLJUJEM namještenu sobu, internet, studentu, učeniku, samcu.

Tel.261-386 ozn.573e TROSOBAN, namješteni stan u Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem.

Mob.091/232-4409 ozn.4373

VOZILA

AUTOLIMARIJA KOLAREK • sve vrste karoserijskih radova • ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova • ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje • izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260-379, mob.0 98/79 0 - 529 ozn.564e

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

Geoprojekt Varaždin

Akcija PVC STOLARIJE -50%

NOVO:Krediti na kartice beskamatni.

Izrada i ugradnja svih vrsta PVC stolarije sa 6 komora, širine 76 mm i debljine stjenke 3mm,sa dvije i tri brtve.

Tel/fax. O42/200-166 ,e-mail: geoprojekt@vz.t-com.hr

M.E.D.I.V.I.T. d.o.o.

Cehovska 12, 42000 Varaždin Kontakt telefoni: 042 492 382, 042 492 390

Traže se osobe (ž/m) za rad u Call centru Radno vrijeme od ponedjeljka do petka, nepuno radno vrijeme (rad u smjenama). Probni rok mjesec dana uz mogućnost produženja ugovora.

Mogućnost i za umirovljenike.

Očekujemo: SSS, upornost, pouzdanost, pravilan izgovor.

POSAO TRAŽI se radnik za obavljanje poslova oko uređenja dvorišta poželjno malo zidarskog znanja. Mob. 098/267-842 ozn.152c TRAŽI se medicinska sestra na neodređeno vrijeme. Plaća odlična!

Mob.091/576-5692 ozn.4227 EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c FORD MONDEO 2.0 Ghia TDCi, 2002. g., reg., full oprema, alu, metalic crni, klima, povoljno prodajem. Mob.091/2580-950 ozn.37c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c KAMP kućicu Adria, dužine 4,5 m, ‘89. g., sve namješteno, 10.000 kn sa PDV-om. Mob.098/482-001 ozn.103c OSOBNO vozilo Citroen Berlingo 1,9 D, ‘93. g., full oprema, klima, CD, klizna vrata, sačuvan, kao nov, 28.000 kn + PDV. Mob.098/482-001 ozn.103c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-213 ozn.572e BMW 320 i, 96/97 g., full, 4.999 €; gumeni čamac 3,5 m sa 8 KS, 1 400 €, kao nov i skuter 50 cm ³, novi, 4 000 kn, u dućanu 6.500 kn!

Mob.098/268-540 ozn.4333 MATIZ (99), 1.700 €, Punto (99), 1.550 €, Vectra caravan (97), 2.550 €, Mercedes E (2001), 7.999 €, Punto (95), 1.400 €, Hyundai coupe (97), 2.499 €, Ford escort (97), 950 €, Kamper ford (80), 499 €, Astra (98), noviji model, 2.300 €, Yamaha chopeer (2001), 3.999 €.

Kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.4337

TRAŽIM bilo kakav posao: peglanje, čišćenje, spremanje, na broj mob.091/579-3852 ozn.4302 SAMOSTALNOG zastupnika za osiguranja na neodređeno vrijeme traži poslovnica u Varaždinu.

Mob.098/433-202 ozn.131c VITALNA, uredna i savjesna umirovljenica (vozačica autobusa) traži posao svog zanimanja, a može i ispomoć (serviranja i posluživanja) na pirovima. Mob.098/218-817 ozn.4310 MEĐUNARODNA tvrtka traži komunikativne osobe za plasman novog programa. Prednost: osobe s automobilom. Posao pogodan i za umirovljenike. Mob.098/455-213 ozn.572e CAFFE BAR ‘’ Sajmište’’ Varaždin traži osoblje za rad. Mob.098/735-847 ozn.4318 TRAŽE SE djelatnice za rad u ugostiteljstvu (KV konobari), poželjno iskustvo, komunikativnost i volja prema poslu. Ponude: 091/539-8211 ozn.4328 PRIMA se u radni odnos KV-PKV zidar i tesar sa iskustvom. Ninex, Varaždin, mob.098/170-9999 ozn.4341 TRAŽI se pizza majstor s iskustvom.

Mob.095/9102-155, 042/500-660 ozn.4342

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

AKCIJA! Stiropor fasade već od 150 kn/m², soboslikarski i ličilački radovi.

Garancija na izvedene radove. Mob.098/735-831 ozn.150c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu!

Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišće-

50 Mali oglasi nje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj...

3D prikaz namještaja u prostoru.

Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja.

Mob.095/8540-727 ozn.69c PREVODITELJ „ABC“ : Prevođenje s engleskog i njemačkog na hrvatski jezik i obratno. Mob. 091/894-3970, e-mail: sandra. piskac@vz.t-com.hr ozn.96c

ozn.4084 IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanom dugogodišnjom ekipom.

Mob.098/792-286 ozn.4098 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4114

ISKOPI mini bagerom 1t; odvoz, dovoz batude; postava heksagona; visoko i nisko gradnja; 1 h rada strojem 120 kn. Mob.098/489-891 ozn,.4344

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 TERAPIJA BIOENERGIJOM po metodi Zdenka Domančića, najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti.

Info: 042/210-966, 095/884-9254 ozn.4218 ŽBUKANJE strojno unutarnje i fasade samoborka, baumit, l a s s e m b e rg i t d , p ovo l j n o.

Mob.098/592-334 ozn.4285

PLASTIFICIRANE kovane ograde izradujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.566e

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.567e

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c

IVIT-TLAKAVCI d.o.o. - izvodi iskop, navoz, postavu rubnika i tlakavaca, izgradnju ograda i kanalizacije te izgradnju i adaptaciju objekata. Mob.091/798-7129, 091/895-1698 ozn.211d

KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373

PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³, odvoz šute i dr.

Mob.098/284-922 ozn.4332

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.4155

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.4069

VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397 ozn.4326

GRAĐEVINSKI radovi: novogradnja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanciju. Ninex, mob.099/170-9999 ozn.4341

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c

SOBOSLIKARSKO – LIČILAČKI obrt izvodi sve vrste soboslikarskih i ličilačkih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

vjenčanica (uz otkup haljina i namještaja). Izuzetna prilika!

Mob.098/179-6437 ozn.5b

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema.

Mob.098/478-900 ozn.4116

ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.566e

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

22.09.2009

ISKOPI s kombinirkom, odvoz i dovoz materijala do 3m3.

Mob.098/844-793 ozn.4334 INSTRUKCIJE iz matematike i fizike za osnovne, srednje i visoke škole.

Mob.098/191-6656 ozn.4369 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje.

Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4371 KERAMIČAR nudi usluge postavljanja keramike, kamena, laminata. Mob.098/637-097 ozn.3b NUDIM preuzimanje i vođenje dobro uhodanog salona

MATEMATIKA i fizika - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob.095/904- 6053 ozn.4347 UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice.

Mob.099/412-7863 ozn.4357 VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure.

Mob.099/708-0792 ozn.4364 KNAUF sistemi, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor; ostali završni radovi. Mob.098/821-857 ozn. 4365 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn. 4371

OSTALO CRIJEP, 1500 kom, 70 lipa po komadu. Mob.098/284-282 ozn.28c KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju.

Mob.098/9828-338 ozn.147c OGRIJEVNO drvo, cjepanice bukva, grab, hrast , sa dostavom.

Mob.098/9830-979 ozn.4256 PROTOČNI bojler Junkers, 13 l; peć Maja i fasadnu peć, prodajem.

Tel.042/651-496 ozn.203d OZBILJNU osobu sa prekomjernom težinom, 20 – 50 kg, tražim.

Besplatni wellnes program. Mob. 098/9515-755 ozn.208d SUHE hrastove fosne, 5 g. stare, 9 m³, 1.500 €, prodajem. Tel, 623-507 ozn.209d KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra.

Mob. 098/268-250 ozn.564e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.564e CRIJEP rabljeni, 2 500 kom + 33 sljemenjaka, prodajem.

Mob.091/590-6732 ozn.9b

BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.566e DVIJE BAČVE: 210 l za b. vino, 15 g., 700 kn i 105 l za c. vino, 1. g., 500 kn, prodajem. Tel.240-086 zvati od 18.00 – 19.00 sati ozn.574e PERILICA suđa – Eurotech, mali kvar; prozori izo, 140 x 80, balkonska vrata izo, 220 X 80.

Mob.091/5588-905 ozn.571e ELEKTRIČNI pijanino Yamaha Clavinova CLP-220, malo korišten, cijena 5.200,00 kn, prodajem.

Mob.098/284-143 ozn.1b JELOVA građa za krovišta (grede, roženice, daske, letve), piljena po narudžbi. Mob.098/948-1436 ozn.4348 GROŽĐE, sortno, rajnski rizling i graševina, veće količine, Varaždinbreg, prodajem.

Mob.098/446-333 ozn.4358 STAKLENI, okrugli stol, 4 stolice, hladnjak sa zamrzivačem, prodajem. Mob.098/405-343 ozn .4315 GROŽĐE : graševina, chardonay i šipon, Varaždinbreg, Mali vrh 38.

Tel. 042/651-631 ozn.4317 PRODAJEM grožđe cijep miješani ili mošt. Mob.098/957-6669 ozn.4319 JABUKE raznih sorti povoljno prodajemo. Tel.240-663 ozn.4332 MOŠT i VINO (graševina) s viničkog područja, grožđe (bijeli francuz i noja), motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.4348 PRODAJE se kamp prikolica na jezeru u Kuršancu i šivaći stroj ‘’Višnja’’. Mob. 091/523- 6964 ozn.4350

AKCIJA gotovinskih kredita 25.000 € do polovice primanja čak i na male plaće. Expresne umirovljeničke pozajmice. Zvati 13.00 – 19.00 h, Renata, 099/821-1712 ozn.4351 FEN OMEN A L N I k re d i ti 25.000 € do polovice plaće.Umirovljenički krediti na čiste mirovine bez HROK-a do 70.000 kn. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.4351 NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c Krediti 5000 do 25000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.155a jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.156 a KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.144c

PRODAJU se pilići za klanje dohranjeni šrotom, težine 2 – 2,5 kg, 1 kg/12 kn. Greda 140 kod Horbeca, tel.729-027 ozn.4352

NOVOST na hrvatskom tržištu: hipotekarni inozemni krediti bez jamaca. Mob.098/925-4936 ozn.3342

PRODAJEM škrinju 150 l, noviju.

Tel.042/313-731 ozn.4361

KREDITI do 180.000 kn te na razliku do polovine primanja. Moguće zatvaranje C.L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4146

RAČUNALO Athlon 3 000 +, LCD monitor, skener, gotovo nov, Mob.098/721-909, 042/206-426 ozn.4366

KREDITI HIT krediti, novo u roku 48 sati!

Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574- 0757, 099/4144-733 ozn.50c GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipotekarni vanjskih banaka. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c AKCIJA gotovinskih kredita bez

HIPOTEKARNI i gotovinski krediti do polovine primanja, brza realizacija. Mob.098/375-966 ozn.4146 NJEMAČKA firma omogućava Vam dobivanje hipotekarnih kredita – niska kamata. Mob.098/9254-936 ozn.4197 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4312 HIT KREDITI! Najbrže do novaca, brzo rješavanje Vaših problema! Info: Danica, 042/321-144, 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.214d KREDITI do 30.000 € na ostatak primanja i pozajmice do 50.000 kn. Mob.099/528-3329 ozn.4335

IMATE financijskih problema?

Hitno Vam je potrebna pozajmica?

Nazovite! Rješavamo i kredite na ostatak plaće. Mob.098/291-446 ozn.4335 POZAJMICE (24h). Brzi krediti na ostatak plaće. Krediti do 25.000 €.

Mob. 098/948-4601 ozn.4335 POZAJMICE odmah do 30.000 kn, na ostatak plaće do 5.000 € i za obrte, može sa C.L., do 15.000 € bez gledanja HROK-a.

Kreditni ured od 8.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.4336 KREDITI i pozajmice – brzo do gotovine (24h) za umirovljenike i zaposlene i sa niskim primanjima.

Mob. 098/161-9629 ozn.4343 BRZI krediti i super brze pozajmice za zaposlene i umirovljenike u roku 24h. Mob.091/515-6836 ozn.4346 BRZI krediti u 48 sati, krediti n a o s t a t a k p r i m a nj a . M o b.

098/162-9880 ozn.4355 ZAPOSLENI ste ili umirovljenik?

Trebate kredit ili pozajmicu, nazovite 099/741-7918, 098/974-9361 ozn.4351 HITNO trebate kredit – pozajmicu? Trebate posao? Nudimo brzo rješenje. Slavica, 091/904-3612 ozn.4351 NAJVEĆI kreditni centar – surađujući sa 16 banaka realiziramo kredite do 25.000 € uz zatvaranje postojećih. Akcija 100.000 kn bez HROK-a i C.L. Mob.095/866-2208 ozn.4354 U FINANCIJSKIM ste problemima, imate mala primanja? Mislite da Vam nitko ne može pomoći?Javite se nama! Krediti i pozajmice.

Mob.098/931-5203 ozn.4359 USPJEŠNA realizacija svih vrsta kredita i pozajmica! 25.000 € za d.d. i d.o.o.. Brzo! Inf. Sandra, 091/892- 0353, 098/187-5175 ozn.4363 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4340

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4070 GOSPODIN, 57 g., situiran, ne puši, želi upoznati slobodnu gospođu za druženje, a može i trajna veza. Mob.091/5988-172 SMS ozn.213d DEČKO, 37 g., zaposlen, situiran, traži slobodnu, skromnu ženu ili djevojku od 27 – 40 g. Molim nazvati poslijepodne na mobitel 091/135-9320 ozn.4b

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom MALI OGLASI - već od 40 kuna

već od kuna!

100

Telefon: 290 774 Ulica Ivana Milčetića 13, Gradska tržnica i I. Gundulića 4

Zahvale i sjećanja 51

22.09.2009

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVICA BOGOVIĆ

na naše voljene

25. 09. 2008. – 25. 09. 2009.

BRANKU GOLUBARU

Teško nam bez Tebe biti, ovaj svijet gledati, ali Tebe u njemu ne vidjeti.

Tvoji: Štefica, Karmen, Miodrag

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

BRANKU GOLUBARU

LARENTINA – LARIJA HOSNIJA

IVANA HOSNIJA

29. 06. 2005. – 29. 06. 2009.

20. 09. 2000. – 20.09. 2009.

Težak je život bez vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA ANDROIĆA 22. IX. 2008. – 22. IX. 2009.

S ponosom Te se sjećamo, u srcu Te čuvamo i mnogo Te volimo.

S ljubavlju i tugom u srcu Tvoja supruga Marija, kći Željka s obitelji

SJEĆANJE na

STJEPANA KUŠĆERA 20. 09. 1998. – 20. 09. 2009.

Dani idu, godine prolaze, ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, ali osjećamo da si tu uvijek između nas.

Tvoja supruga, kći, snaha, unuci i praunuci

SJEĆANJE na voljenu

MARTINU KRACIK 19. 09. 2004. – 19. 09. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Renata i Dragica

ZLATKO GOLUB 22. 09. 2008. – 22. 09. 2009.

Puno suza je palo kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga sve su veći, jer ni zadnje zbogom nam nisi mogao reći.

Supruga, djeca i ostala tugujuća obitelj

RADOŠ RAJEVIĆ 24. 09. 2002. – 24. 09. 2009. Čovjek je tek tada doista mrtav kad ga se nitko više ne sjeća.

Supruga i djeca s obitelji

koji je preminuo nakon duge i teške bolesti 13. 09. 2009. u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima, uputili riječi utjehe i sućuti te cvijećem i svijećama okitili njegov odar te ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Katica, kći Vesna, sin Ivica, sestra Paula, brat Branko, unuci: Petra, Janja, Jurica i Iva, zet Mladen, snaha Gordana te ostala tugujuća rodbina.

SJEĆANJE

VJEKOSLAV HOSNI 17. IX. 2003. – 17. IX. 2009.

povodom iznenadne smrti dragog sina, supruga, oca, svekra, djeda i šogora

ZDENKA BUTEKA

preminulog 14. 09. 2009. u 51. g. života.

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.Posebno veliko hvala djelatnicima Univerzala i Santa Marije te obiteljima Cvetko i Brknjač. Hvala vlč. Josipu Hadroviću na riječima oproštaja.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom sinu

ZDENKU (NENIJU) BUTEKU Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Neutješni mama, tata i baka Martina

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

DANIJEL ŠAMARIJA 23. IX. 2004. – 23. IX. 2009.

Tvoj sin Stanko

SJEĆANJE na dragog nam

MARKA DJURANA Ti si zvijezda koja nas prati i vječno živi s nama.

SJEĆANJE

STANISLAV CESAR 23. 09. 2005. – 23. 09. 2009. Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je.

Supruga Marija i kći Zdenka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti drage mame, bake i prabake

JULIJANE KARLOVČEC preminule 15. 09. 2009. godine u 90. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim prijateljima i susjedima koji su nam od srca pružili i izrazili iskrenu sućut te cvijećem i svijećama uljepšali posljednji ispraćaj.

Počivala u miru!

Ožalošćeni: kći Dragica s obitelji Končevski

TUŽNO SJEĆANJE povodom smrti naše mame, bake, punice, svekrve i prabake

JULIJANE KARLOVČEC koja je blago u Gospodinu preminula 15. 09. 2009. godine.

Sve nepovratno i naglo se vinu pa odletje… daleko… i minu. Neka vječnost donese mir i spokoj Tvojoj duši.

Laka Ti zemljica.

Sin Mario i snaha Mihaela

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru i djedu

Supruga i kćeri s obiteljima

Obitelj Lančić, Marković i Sayemeldahr

Tvoji: Željkica, Marin, Draženka, majka Ana, punica Marija te ostala rodbina

ZDENKU BUTEKU

ZDENKU BUTEKU

Živiš u našim srcima, mislima i sjećanjima.

Pričamo o Tebi… tad sjećanja krenu i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

dragom tati i svekru

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

MARIJA LANČIĆ 18. 09. 2008. – 18. 09. 2009.

ŽELJKO JERGAN 21. IX. 2000. – 21. IX. 2009.

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Ekipa iz Bartolovca

ZAHVALA

IVANA BUDENA – DEDA

BARICI POSAVEC – KOVAČ Ostat ćeš uvijek u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE

Ožalošćena obitelj

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata i djeda

dragoj

Tvoji najmiliji

Obitelj Mladena Kolara

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Mladen, snaha Sabina te unuci Niko i Leona

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu

ZDENKU BUTEKU

U dubokoj boli zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, znancima koji su prvi priskočili u pomoć i izrazili sućut.

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, znancima na dostojanstvenom ispraćaju i položenom cvijeću i vijencima te pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Martin, Vjekoslav, Adolf, Vlado, kćeri Dragica, Zdenka, Katica, Ivanka i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na voljenu kćerku

RENATU ROJC 25. IX. 1993. – 25. IX. 2009.

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća. Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je.

Tvoji najmiliji

Nećakinja Melanija s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJA SAMBOLEC 24. 09. 2007. – 24. 09. 2009.

ZDENKO MARTAN 21. 09. 2000. – 21. 09. 2009.

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Antun, Vera, Danijela

52 Vaš kutak

22.09.2009

Stjepan Bonev

?

OPĆINA PRIPADNICA KRUŽITI, ISMET PLETENICA LANTAN NA OTOKU ILIRSKOG OPTJECATI VOLJEVICA POKRETA KRKU

Što čitati?

Strip o holokaustu, studija o slomu

R’N’B DIVA KEYS IZBOČINA KOPNA U MORE

PROSTRAN, OPSEŽAN 100 m 2 STANOVNIK SUSJEDNE DRŽAVE

JADRANSKI OTOK

STEEV

DOMAĆE SASUŠENE ŽESTOKO RANE PIĆE

OŠTAR “SCIENCE, POKAZNA ODTOK, ZRAKOPLOV (njem.)

TECHNOLOGY & LANA ZAMJENICA OTIJEK INNOVATION” KLINGOR

TONA

?

BOG U ISLAMU REDATELJ KUROSAWA

LEDAC

BAČVA ZA KISELO ZELJE NAJISTOČNIJI GRAD U RH ČELIK U ČEHA

MJESTO U LIČKOSENJSKOJ ŽUPANIJI

BORBA BIKOVA “LOADABLE KERNEL MODULE”

TANKO SLOVO NERIJEŠEN ISHOD U ŠAHU

UREDSKI SPISI ZAKONSKI ODRŽAVATELJ REDA DARKO IVANČEVIĆ

“SIJEČANJ”

?

PRIPADNIK BIBLIJSKOG PLEMENA EAK

VRSTA BOBIČASTOG VOĆA (mn.)

Vrtoglavica

zločesta

HRVATSKA U KOLORU Bilo je „časno“ živjeti i propasti pod Kajzerom

Integrirani i prije 100 godina

Art Spiegelman, Maus, Fibra, Zagreb, 2009.

Ako već nije, zagrebačka Fibra uskoro će objaviti hrvatsko izdanje jednog od najvažnijih stripova svih vremena. Kad sam ga prije nekih pet godina (mislim u Belgiji) nabavio u izvornom izdanju, bio sam posve zapanjen!

Spiegelmanov “Maus” zapravo i nije strip, nego grafički roman, nevjerojatna, mračna, ali i duboko humana priča o - holokaustu, u kojoj su Židovi miševi, Nijemci mačori, a Poljaci svinje.

Kad je objavljen u Americi, “Maus” je doživio izniman uspjeh i aklamacije kritičara, osvojivši Pulitzerovu nagradu za - književnost. Riječ je o jednom od općih mjesta suvremene kulture, knjizi koju svakako morate pročitati.

Jared Diamond, Slom, Algoritam, Zagreb, 2008.

Nečastivi na Ekonomskom fakultetu

N

Piše: RADAR

i čudo, Ivek, da nam je vu Hrvackoj ekonomija v riti. Ve kad vidim kak su neki ekonomski faks zbavili dojde mi da se zrigam. Fala Bogu da ve vu državi ima Uskok kaj zna dobro snimati, pa je nacija iz sudnice zagrebačke palače pravde imala prilike videti i čuti kak cvate biznis z veletrgovinom ispita. Ve si dobro znaju ono kaj se predi po tiho pripovedalo, da su pri nekim profesorima (kaj to prav zaprav nisu) ispiti kupovali i plačali z eurima. No, to nije sve. Iber penez, citiram, studentice su ispite plačale i z pičkami. Naplata je bila vu nekoliko varijanti konzumacije. Iz tonskih zapisa još se ni čulo dal su i pimpeki od študentov kaj su ispite šteli položiti a da knjige vidli nisu bili vu asortimanu ponude plačanja ispitov vu naturi. Kak su se tek i kulko plačali magisteriji, predavačka mesta i pozicije na fakultetima i druga roba široke potrošnje vu akademskoj zajednici to još javnosti ni poznato vu detalje. No, za pohvaliti je da je Uskok bandu kaj je trgovala z ispitima na Prometnom i Ekonomskom faksu otkril i razjuril. Pa je ve vu akademskoj zajednici lepe naše Hrvacke tiha meša, i si paze kaj delaju kajti niko ne zna otkud bu van mikrofon skočil. Bogu fala, policiji i Uskoku.

Prije nekoliko mjeseci pisao sam o sjajnoj Diamondovoj knjizi “Sva naša oružja”, a “Slom” (također u izdanju Algoritma) je njen svojevrsni nastavak.

Posrijedi je velika studija u kojoj proslavljeni autor analizira uzroke propasti starih civilizacija poput Maja, Vikinga na Grenlandu ili stanovnika Uskršnjih otoka. Sve te katastrofe inicirala je ekološka kriza, odnosno, kako tvrdi Diamond, propast životnih standarda i iscrpljenje prirodnih izvora.

Iako iznimno opsežna, knjiga se vrlo lako prati, a dozvoljava i parcijalno, diskontinuirano čitanje.

Jared Diamond je američki evolucionarni biolog, fiziolog, biogeograf i publicist, jedan od najslavnijih i najnagrađivanijih autora znanstveno-popularne literature.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 tomislav makaj

22.09.2009

Simpatična Fiorina

!

Fiorina je mlada kujica stara oko godinu dana, malog rasta, visine oko 30 do 40 cm. U skloništu je od kada je bila štene i sada je zadnji trenutak da se udomi i socijalizira kako ne bi postala pas čopora. Po naravi je vesela i živahna, dobra i draga.

Udruga Spas 042/330-004.

Vicevi!!!

Ispovijed Dođe Ivek na ispovijed: - Velečasni, prevaril sam ženu!

- A kolko put?

- Je, dragi moj velečasni, nisam se došel FALITI, nek ispovedati!

Deva Išao Štef pustinjom već danima, sav umoran i žedan naiđe na beduina koji vodi deve. Štef sav sretan pita: “Imaš li vode?”

Beduin: “Nemam...”

“Daj mi posudi devu do prvog grada, molim te, inače ću umrijeti od žeđi.”

Sažali se beduin na Štefa, da mu jednu devu i kaže mu: “Imaš tri brzine: 1. je UH 2. je UHUH i 3. je UHUHUH, si zapamtio?”

“Ma zapamtio sam”, veli Štef: “Nego kako da ja nju zaustavim.”

“Samo joj kažes AMIN i ona stane u mjestu.”

Skoči Štef na devu i kaže on UH, krene deva polako, a Štef opet UHUH, deva potrči, a Štef UHUHUH, a deva krene svom brzinom.

Kad najednom provalija ispred njih i viče Štef AMIN, AMIN !

Stane deva tik ispred provalije, a Štef će na to: “UH, zamalo.”

Marinin ples na šipki kao rekreacija

FILM – VIDEO - KINO

G.I. Joe: Kobrin uzlet Elitna jedinica G.I. Joe koristi se modernom tehnologijom u borbi protiv organizacije koja prijeti cijelom slobodnom svijetu.

Radnja filma smještena je u nama blisku budućnost, a elitna jedinica G.I. Joe koristi najnoviju špijunsku i vojnu tehnologiju kako bi zaustavili krijumčara oružjem Destroa i

rastuću prijetnju misteriozne organizacije Cobra.

A baš ona ona je ta koja svijet bez ikakvih skrupula namjerava pretvoriti u kaos. Dvojica prijatelja, Duke i Ripcord (Tatum Wayans) su novopridošlice u G.I. Joe jedinici.

Prvo će morati izaći na kraj s najnovijom tehnologijom s kakvom se do sada nisu susreli,

6/10

a nakon toga pokušat će zaustaviti duplo jačeg neprijatelja. G.I. Joe je nastao prema akcijskoj figurici kompanije Hasbro koja se reklamirala uspješnim stripovima i crtićima.

Ovaj igrani film je također imao uspjeha kod publike, već na svom otvaranju je širom svijeta zaradio 100 milijuna dolara.

Kralj životinja Ulazi lav u kavanu i pita za prvim stolom antilopu: “Tko je kralj životinja?”

“Ti, lave!”, odgovori antilopa.

Lav ode do drugog stola i pita majmuna: “Tko je kralj životinja?”

“Ti, lave!”, odgovori majmun.

Dođe do trećeg stola gdje sjedi slon pa pita: “Tko je kralj životinja?”

Slon ga uhvati surlom i udari ga od pod, a na to će lav: “Pa dobro, ne moraš se odmah ljutiti ako ne znaš!!”

Crvenkapica Krenula Crvenkapica baki biciklom kroz šumu.

Odjednom, pukne joj žica. Pojavi se vuk, zavari joj žicu i ode. Nakon pola kilometra pukne njoj volan.

Opet se pojavi vuk, zavari joj i ode. Nastavi Crvenkapica vožnju, a 1 kilometar do bakine kuće pukne joj osovina na biciklu. Nekim čudom se pojavi vuk, i zavari joj i osovinu. Dođe nekako Crvenakpica do bakine kuće, uđe u kuću, vidi baku umornu u krevetu i pita: - Bako, bako, zašto imaš tako crvene oči?

- I ti bi, dijete moje, imala da si cijeli dan varila!

IMA I TOGA

Sud Šta kaže kondom na sudu?

Nisam ja kriv, navukli su me!

Zemlja Došao Mujo u vojsku i narednik ih postroji u četu: - POOOOOOZOR!!!

No, netko se pomaknuo.

Narednik: Tko se to miče tamo dolje?!?

Mujo odgovori: Zemlja.

Narednik: Tko je to rekao da ga išamaram?!

Mujo: Galileo Galilei.

Groblje Zašto Indijanci pokapaju svoje iza brda???

Zato jer im je tamo groblje.

54 Sa raznih strana

22.09.2009

14. međunarodni sajam

Lov - Ribolov Priroda - Turizam Arena Varaždin_ 2 - 4.10.2009.

14th International Fair Hunting - Fishing - Nature - Tourism

Radno vrijeme: petak i subota 9:00 – 19:00 sati nedjelja 9:00 – 18:00 sati Očekuje vas: više od 200 izlagača iz oblasti lova, ribolova i turizma Izložba Hrvatskog lovačkog muzeja - divljač naših lovišta Izložba Afrika Ponuda hrane i pripravaka obiteljskih gospodarstava Velika nagradna igra za posjetitelje sa više od 1.000 nagrada prigodna cjelodnevna ugostiteljska ponuda i zabavni večernji program – Dani piva

R

Tjednik

Plus

KONTRA PTICA Na varaždinskoj tržnici ima još „klopoca“

Vinogradski „propeleri“

Uopće ne sumnjam da ovih dana i bez nasađenih klopoca u vinogradima itekako ima galame – rekla nam je prodavačica Bosiljka Tepeš

Bez tih tradicionalnih „škrebetalki“ zreli grozdovi bili bi izloženi napasnim pticama, poglavito čvorcima, a potražnja za klopocima najveća je u vrijeme pred berbu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VAR A ŽDIN – Nema tog sveca (osim možda sv. Bartola) koji u dane pred berbu štiti naše rodne vinograde

kao bučni „klopoci“. Bez tih tradicionalnih „škrebetalki“ zreli grozdovi bili bi izloženi napasnim pticama, poglavito „škvorcima“ (čvorcima). Izradom tog nadasve korisnog,

drvenog čuda tehnike danas se bavi tek pokoji stolar, ali ih se ipak može naći u prodaji čak i na varaždinskoj tržnici.

A kakva je bila potražnja za

vinogradskim „propelerima“ doznali smo od prodavačice Bosiljke Tepeš iz trgovačkog obrta „Tiki“.

- Ove godine prodali smo vinogradarima, ali i onima

koji to nisu, tek desetak klopoca. U ponudi ih trenutno imamo u dvije veličine.

Galama z goric

Veći košta 190 kuna, a manji prodajemo po 150. Ljudi ih najviše kupuju prije berbe, ali ih rado razgledavaju i ponekad kupe turisti. Uopće ne sumnjam da ovih dana i bez nasađenih klopoca u vinogradima itekako ima galame – rekla nam je Bosiljka Tepeš. Ona danas nastavlja tradiciju obitelji Husnjak pa u njezinoj prodavaonici nikada ne nedostaje drvenih valjaka za tijesto, „pilki“, sita za brašno, pletenih košara za kućne ljubimce, sirkovih i brezovih metli te ljuljački.

A o tome hoće li do kraja ove godine vinogradari „pokucati o drvo“ i hoće li lanjske zalihe pronaći svoje „pilce“, najmanje ovisi o spomenutim klopocima.

k

lopotec na varaždinskom placu možete kupiti već od 150 kuna Oni su svoje odradili ili još odrađuju s „dosta buke“, a kako je prošla udarna turistička sezona, potražnja na tržištu vina sve se brže stišava.

Vodič 55

22.09.2009

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Eva Kočet, Tonka Friščić, Nina Lukan, Lana Ceglec, Tea Kocijan, Paula Grđan, Tea Vugrinec, Helena Horvat, Iva Grozdek, Lara Grabar, Katarina Popijač, Luna Kučej, Lucija Majcen, Petra Košćak, Mia Ela Klarić, Anja Klobučar, Lorena Kežman, Anja Mastelić, Matea Orak, Ivona Šestak, Marija Husnjak, Melani Barukčić, Melani Videček, Natali Videček, Sara Trtinjak, Martina Vručina, Una Pavetić, Zara Žganec, Mia Martinko, Nika Mikša, Mia Jurenec, Marta Aftić, Leda Šobak

DJEČACI David Tomiša, Adrian Fosić, Noa Domislović, Jakov Hrgar, Petar Horbec, Josip Broz, Filip Klanac, Natan Šamarija, Lovro Ledenko, Bojan Cesar, Dominik Levatić, Leon Črnila, Mihael Furjan, Luka Herceg, Karlo Obad, Tomo Mujanović, Viki Lipuš, Vid Jadanić, Mario Kruhoberec,Luka Leško, Marin Ferk, Roko Brleković, Leon Hladika, Luka Vrbanić, Luka Botković

Nenad Petovar

Vjenčani Eva Tomljenović i Nikola Margetić, Andreja Lilek i Marko Špoljar, Iva Čolo i Nikica Kosić

Umrli Julijana Karlovćec (90), Gabrijela Njegovec (67), Jagica Mucko (72), Julika Galeković (94), Slavko Dretar (77), Vesna Zrinjski 847), Stjepan Petak (75), Jelena Zvonar (90), August Ranogajec (80), Marija Zajec (69)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO PETKA VRLO TOPLO - Dugotrajan utjecaj ciklone Nakon što nas je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Poncijan skoro tjedan dana “gnjavila” s oblacima i povremenom kišom, protekla dva dana na vrijeme u našem području počela je sve naglašenije utjecati anticiklona. Ona će se ovdje zadržati i sljedećih dana pa će vrijeme biti ugodno i stabilno sve do petka kad se očekuje promjena. Tada će nam stići vlažniji i hladniji zrak pa bi uz porast naoblake i sjeverni vjetar moglo pasti malo kiše. No, čini se da bi tijekom vikenda vrijeme moglo biti relativno dobro – svježije, ali većinom suho i djelomično sunčano. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.9.)

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ

od 24. do 29. rujna • u 18 sati MOJA GRČKA AVANTURA romantična komedija • u 20 sati GANGSTERI kriminalističko-biografski trilera

MMC KULT

od 24. do 28. rujna • u 18 i 21 sat G. I. JOE: “KOBRIN UZLET” akcija i SF

DOGAĐANJA

• VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI - HNK Četvrtak, 21 sat • promocija monografije “RUŽA POSPIŠ-BALDANI, HRVATSKA PRI-

MADONA” autorice Jagode Martinčević i premijera filma “RUŽA” J. Sedlara (ulaz slobodan) Petak, 21 sat • koncert VIŠNJE MAŽURAN i promocija novog čembala Subota, 19.30 sati A. Vivaldi: opera AGRIPPO, barokni ansambl HOFMUSICI iz Brna

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad

Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer, Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne)

- utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - izložba slikara K. HLEBECA • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca

PREPORUKA TJEDNA Centar za kulturu Čakovec Četvrtak, 20.00 sati

DIXIELAND BAND

• predstavljanje novog CD-a • gosti: Z.Vakula,J.Stanić,Ž.Pervan - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU od 25. do 29. rujna

u 18 sati G.I.JOE: KOBRIN UZLET - akcijski triler u 20 sati LJUBAVNICI - romantična drama Nedjelja, 16 sati MALI ČAROBNJAK kazališna družina PINKLEC Nedjelja, 19.30 sati Crkva svetog Nikole biskupa ZITA VARGA I KRISTAPS BERGIS, violončelo - ciklus sakralne glazbe

56 Zadnja

22.09.2009

NAJAVA

Koncert Punk-rockeri iz Gajnica zapalili lepoglavsku mladež

Dan bez automobila

Hladno pivo u petoj brzini Međunarodni festival čipke ovaj vikend u Lepoglavi okupio pod šatorom staro i mlado, te je uz zanimljivi čipkarski pružio i bogat koncertni program okrunjen koncertom popularnog Hladnog piva Hladno pivo, kako ono za šankom, tako i ono na bini osvježilo je sve čipkare i čipkarice, kao i mnogobrojne posjetitelje i publiku na međunarodnom festivalu čipke

H

ladno pivo i na bini i na šanku osvježavalo publiku pod šatorom

U Varaždinu će javni prijevoz biti besplatan na području cijelog grada, a za promet će biti zatvoren centar grada u kojem će gradonačelnik Ivan Čehok zajedno sa školarcima od 9 do 12 sati sudjelovati u radionicama i druženju. (vms)

tomislav makaj

u Lepoglavi. Publici kao da nije bilo dosta piva, pa se i nakon podužeg koncerta tražilo još, a dečki iz Gajnica nisu razočarali te su uz nove hi tove o d -

svirali i nekoliko starih pjesama s početka karijere, poput nezaobilaznih Buba švaba koje je publika otpjevala u glas s njima.

Okolne zelene površine preplavili su automobili s posjetiteljima iz Ivanca, Lepoglave, Varaždina, ali i Krapine i Zagreba, čime su potvrdili festival čipke kao jedan od najzanimljivijih kulturnih događaja u Lepoglavi, a na kojem se može naći za svakoga ponešto, i ne samo za ljubitelje čipke i čipkarskih proizvoda nego i za mlade obožavatelje žestokog punk rocka. (dk)

Varaždin će se ovaj utorak, 22. rujna, pridružiti gradovima koji obilježavaju Dan bez automobila, i to na inicijativu Europske unije kojom se promiče održiv prijevoz u gradovima te podiže svijest građana o koristi za okoliš, zdravlje i kvalitetu života.

ALTERNATIVA

Varaždinski metalci u Čakovcu

Subotnji koncert u popularnom čakovečkom “Prostoru” imao je domaću atmosferu za sve Varaždince.

Nakon uvoda čakovečkog benda Bad Blood publiku su redom oduševili metalci Insolitvs, Eyes of betreaval te bend koji polagano prelazi granice hrvatske alternative, Cold Snap. (dk)

!

U znak zahvalnosti sagradili kapelicu

Od subote 12. rujna na području općine Cestica i župe Uzvišenja sv. Križa nalazi se još jedna kapelica koja će podsjećati prolaznike uz cestu Križovljan Sveta Barbara Natkrižovljan na pobožnost.

Istu je podigla obitelj Jadranke i Vjekoslava Lazara. Naime, supružnici Lazar imaju dvoje djece, srednjoškolca Marija i Marka, koji ide u šesti razred škole u Cestici, za kojeg su neki liječnici govorili da će ostati nepokretan.

No roditelji se nisu mirili s izrečenim mišljenjem te su i dalje nastavili posjećivati stručnjake, a nije ih napuštala ni vjera u Boga ni nada u sretnije djetinjstvo mlađeg sina. Tako da Marko, nakon četiri operacije danas zaigra i nogomet. U zahvalu Bogu

i sv. Marku Križevčaninu sagradiše kapelicu nebeskog zaštitnika, a u nakani su im pomogli i brojni prijatelji.

Misu zahvalnicu je s početkom u 11 sati služio vlč.

Ivan Žmegač, Markov stric, a blagoslovu je nazočio i vlč.

Vlado Borak. (jn)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović