RT_280

INTERVJU Nina Begičević, viša asistentica na FOI-u: Mjerljive odluke protiv korupcije EKSKLUZIVNO

VARAŽDINAC DARKO LABAŠ

Motorist od milijun kilometara

Stranice 6.-7.

Dravska park-šuma nestaje pod smećem i sjekirama

Brine li vas DRŽAVNA MATURA pogledajte

SEMINARI TOPIĆ Stranica 24.

Stranica 3.

Stranice 28.-29.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 280. :: 29. rujna 2009. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Varaždinska Opća bolnica je prva u Hrvatskoj po broju donora

Donacijom kćerinih organa spasila živote Ove godine u varaždinskoj bolnici obavljena prva eksplantacija pluća

Za smrt uvjetna kazna

Pohvale u Zagrebu za varaždinski MBO

Stranica 23.

BEJZBOL

Stranica 2.

Damir Kliček: U školi podaci za Milijunaša, a ne za život

Varaždincima prvi final four BITKA ZA ČANJEVO

Čanjevo još jednom spašeno od turske ruke Stranica 16.

Stranice 8.-9.

Stranica 29.

Ovo je bio prvi nastup seniora Baseball kluba Vindija na final four turniru Interlige koja se igra od 1998. godine Stranica 31.

Varaždinski bend White Light među 10 najboljih demo bendova u Hrvatskoj! Stranica 25.

Prijevoznici će ovaj četvrtak štrajkati?

Stranica 21.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT NK Plitvica - NK Dinamo: Dostojanstveni poraz u nikad boljoj utakmici u Gojancu Stranice 32.-33. • ŽENSKI SVIJET Pjevačica Višnja Korbar: Ne nateravam mlajše kaj je sad popularno Stranica 47. • ZDRAVLJE Kakva je zdravstvena slika stanovnika Varaždinske županije Stranice 40.-41. • PUTOPIS Jezero Titicaca: Bezbroj otočića s kućicama u koje jedva stanu kreveti, pa ljudi borave vani Stranica 30.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Tko je ukrao ili gdje je nestao optimizam?

B

urno je počela ova jesen. Afere, štrajkovi, kriminal svih vrsta i vijesti koje pune crne kronike redaju se kao u neprekinutom nizu. Gdje je tome kraj, piše mi u pismu čitatelj iz LudŽeljko PAVLEK brega. Doista, gdje je urednik@regionalni.com kraj beznađu? amo su nestali optimizam i nada da može i u ovakvim teškim recesijskim vremenima biti bolje? Pitanja mnogo, odgovora niotkuda. Ili ih možda ipak ima. - Previše je stresno buditi se svako jutro s pitanjem imam li još uvijek radno mjesto – kaže javno radnica MTČ-a. U toj tvornici tekstilci su u štrajku zbog neisplate plaća. Ovih dana su preuzeli tvornicu, postavili lokot na ulazna vrata i organizirali radničke straže. Neki od njih žele da ih preuzme država kojoj poduzeće najviše duguje za poreze i doprinose. Kao u neka davna vremena soc-realizma.

Slične priče, ali i one o teškom socijalnom položaju stižu i od radnika Varteksa, Mundusa i drugih gospodarskih adresa. čito nekadašnji veliki divovi gospodarstva sjeverozapadne Hrvatske sve teže poslovno preživljavaju. Smanjuje se ili gasi proizvodnja u pogonima, nelikvidnost raste, konkurentnost na tržištu pada, modernizacija čeka neka bolja vremena. Ako ih dočeka. Na Zavodu za zapošljavanje Varaždin trenutno je prijavljeno više od 8200 nezaposlenih (za 1557 više nego u istom razdoblju lani), a taj se broj povećava iz mjeseca u mjesec. Istovremeno smanjuju se prava za novonezaposlene i mjere za poticanje zapošljavanja. Za optimizam onima koje tek čeka sudbina radnika bez posla.

K

O

29. rujna 2009.

DOZNAJEMO Varaždinski projekt MBO-a predstavljen u Zagrebu

U Ministarstvu pohvalno o jedinstvenom projektu Državni tajnik Nikola Ružinski pohvalio projekt zbrinjavanja baliranog otpada koji će biti realiziran sukladno najvišim standardima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva predstavnici Grada Varaždina prezentirali su interventno zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada u Brezju koji se planira ukloniti pomoću postrojenja za mehaničko-biološku obradu.

Kreće gradnja

- Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, pohvalio je projekt koji provodimo u suradnji s privatnim partnerom.

Pohvala ne čudi uzme li se u obzir kvaliteta projekta, a posebno činjenica da će to biti jedina mehaničko-biološka

i

shođene su sve dozvole, a počela je izgradnja infrastrukture i nabava opreme obrada u našoj zemlji u skladu s najvišim standardima takvog načina zbrinjavanja otpada u svijetu – ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, dodajući da vremena za čekanje nema.

Kako bi se moglo krenuti s tehnološki složenim projektom mehaničko-biološke obrade otpada, kako ističe Čehok, ishođene su sve dozvole.

Usporedo s time, krenulo se s uređenjem potrebne infrastrukture za mehaničko-biološku obradu na lokaciji Brezje II., među kojom je i izgradnja prilazne ceste. Ukoliko to dopuste vremenske prilike, gradnja postrojenja počet će još ove godine, a zbrinjavanje

baliranog i tekućeg otpada otpočet će iduće.

Nije moglo ranije

- Primjedbi da se s projektom interventnog zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada moglo početi prije smatram pogrešnim i nelogičnim. Naime, za tako tehnološki složeno rješenje za kakvo smo se odlučili kako bismo u potpunosti riješili problem bala nužna je bila

k

ada bi se otpad odvozio, trebalo bi platiti prijevoz i ekološku rentu od 30 posto dobra priprema, zatim nabava najbolje opreme i angažiranje odgovarajućih stručnjaka. A za sve to je trebalo vremena – upozorava varaždinski gradonačelnik.

S obzirom na to da je takav projekt ne samo važan za očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, nego i financijski zahtjevan, Čehok je uvjeren kako će se poduprijeti i s državne razine.

- Prema riječima koje je ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo više puta izrekao i u Varaždinu, ali i zapisnika koji je napravljen u Fondu, ta će nam institucija priskočiti u pomoć.

Naš projekt, naime, smatra sanacijom postojećeg odlagališa, a kako je Fond financijski pomagao slične sanacije, tako će i našu – tvrdi varaždinski gradonačelnik, podsjećajući da ni zbrinjavanje izvan područja grada, kada bi i bilo moguće, ne bi bilo jeftino, budući da treba platiti troškove prijevoza i ekološku rentu koja iznosi i do 30 posto.

Tvari iz bala sve više odlaze izravno u zemlju

Bale u Brezju sve kritičnije!

Stanje baliranog komunalnog otpada u Brezju, kojeg je sada već više od 60 tisuća tona, sve je kritičnije. Na to upozorava sve jači smrad koji se širi iz bala koje sve teže podnose klimatske promjene, ali i stanje okoliša oko bala.

Naime, čak i kada nema oborina, zbog procesa raspadanja i dotrajalosti omotača tvari iz bala odlaze izravno u zemlju, pa će onečišćeno tlo trebati što prije sanirati, što se navodi i u prijedlogu Plana gospodarenje otpadom Grada Varaždina.

Iako je stanje u Brezju alarmantno, ipak nije iznenađujuće. Naime, još prije dvije godine u svom je nalazu viša

inspektorica zaštite okoliša Miljenka Kliček upozorila da lokacija u Brezju ne zadovoljava tehničke uvjete za rad, kao i da nema potrebne dozvole, a niti je ta lokacija određena za privremeno skladištenje otpada sukladno zakonu.

- Skladište nije zatvoreno ni natkriveno kako bi se onemogućio dotok oborinskih voda, što je suprotno Pravilniku o gospodarenju otpadom. Podna površina nije nepropusna i otporna na djelovanje otpada koji je većinom na šljunčanozemljanoj podlozi, navodi se u inspekcijskom nalazu u kojem se tražilo rješenje problema za tri mjeseca.

I TOGA IMA Samo jedna ponuda za izradu dokumentacije za RCGO SZH u Piškornici

Idejni projekt za Piškornicu tek 2011.

Optimistička predviđanja govore o početku rada Regionalnog centra 2015. godine, no ako se uzme u obzir veličina i dosadašnji tijek projekta, i to je upitno KOPRIVNICA – Samo jedna ponuda stigla je za izradu dokumentacije Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske (RCGO) koji se za potrebe zbrinjavanje otpada iz Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije planira graditi u Koprivničkom Ivancu.

Brodarski institut, Institut za ekološki inženjering i IPZ Uniprojekt Terra predali su zajedničku ponudu za inže-

njerske usluge izrade idejnog projekta, studiju izvodljivosti i drugu traženu dokumenta-

a

ko će idejni projekt biti gotov 2011., pitanje je kada će se RCGO početi (g)raditi ciju. Do kraja listopada bit će poznato zadovoljava li ova skupna ponuda, čija je vrijed-

nost 3,38 milijuna kuna, sve tražene uvjete, odnosno je li dovoljno kvalitetna. Ukoliko ponuda dobije pozitivnu ocijenu, ponuđači će trebati napraviti dokumentaciju do kraja 2010. godine. Do tada bi trebao biti dovršen i otkup zemljišta za RCGO SZH, pa je usitinu pitanje kada će se Centar početi (g)raditi. Optimistička predviđanja govore o 2015. godini, no ako se uzme u obzir veličina i dosadašnji tijek projekta, i to je upitno.

Odlagalište u Piškornici

Aktualno

29. rujna 2009.

3

SAMO GLASINE

Za policiju „sve čisto“

Odgovorni za hrpe otpada te vlasnici kamiona kojima se sve to dovozi djelomice i na “termičku” obradu u Dravsku park šumu, sigurno imaju svoje ime i prezime

EKSKLUZIVNO Dravska park šuma pada pod sjekirama Roma i guši se u smeću

Hrpe smeća u porušenoj šumi - šaka u oko svima!

Osobe koje uništavaju Dravsku park šumu i pune je otpadom, rade to u potpunom miru i bezopasne su za ostalo stanovništvo i djelatnike nadležnih ustanova.

Naime, u Policijskoj postaji Varaždin nisu zabilježena saznanja odnosno dojave građana koje bi se odnosile na boravak ilegalnog stanovništva na području Dravske park šume.

Iz priopćenja još doznajemo da na području uz Dravsku park šumu, dakle na Trgu Pavla Štosa, ulici Zeleni odvojak te uz Bombellesovu ulicu unatrag dužeg vremenskog razdoblja prebiva više desetaka obitelji u vlastitim obiteljskim kućama. Saznanja o navodnom „teroru“ koji provode „Romi došljaci“ tzv. „Novobeograđani“

Alenka Car: Višekratno smo pismenim i usmenim podnescima upozoravali nadležne. Sami se bojimo odlaziti u nadzor devastiranog prostora, a za rendžere nema novaca Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Dragi „Regionalci“ molimo vas napišite i skrenite pozornost nadležnima da već jednom stanu na kraj pojedinim Romima koji kamionima dovoze otpad u Dravsku park šumu, spaljuju ga, sijeku drveće i grade u njoj kojekakve nastambe. Nadležne službe nas ignoriraju ... - sve to tek je mali dio upozorenja kojima našu redakciju posljednjih tjedana obasipaju stanovnici sjevernog djela Varaždina.

Nemile slike

Nakon što smo fotoaparatom zabilježili nemile slike na lokaciji s desne strane mosta koji vodi do Malih Preloga (ispod nasipa odvodnog kanala HE Varaždin), upitali smo Alenku Car, ravnateljicu

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Varaždinske županije kako je moguće da se devastacija takvih razmjera tolerira na svega 10 metara od velike informativne table s jasno

g

rađevinska i inspekcija zaštite okoliša provest će nadzor “smetlišta” istaknutim zabranama?

- Prvu dojavu građana s područja Širokih Ledina zaprimili smo još u svibnju 2008. godine. Višekratno smo pismenim i usmenim podnescima upozoravali nadležne inspekcije i Ministarstvo kulture, a s nama je spomenuto područje obišao

i gradonačelnik. Međutim, do danas se ništa nije riješilo.

Sami se bojimo odlaziti u nadzor, a za formiranje rendžerske postrojbe na koju imamo Zakonsko pravo, novaca nema – rekla je Alenka Car dodavši kako Dravska park šuma ulazi u granice budućeg Regionalnog parka Mura – Drava čime svaka i najmanja devastacija u zaštićenom prostoru dodatno dobiva na težini. Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pak doznajemo da područna jedinica u Varaždinu Uprave za inspekcijske poslove, 2009. godine nije zaprimila ni jednu prijavu o uništavanju spomenutog područja. Tek na temelju našeg upita Građevinska i inspekcija zaštite okoliša provest će nadzor devastirane lokacije.

Čehok – ima i bespravne gradnje Varaždinski gradonačelnik potvrdio nam je da je upoznat s devastacijom zaštićenog rubnog dijela Dravske park šume.

- Osobno sam obišao spomenuto područje i znam da su prijave proslijeđene nadležnim inspekcijama. Tamo je bilo rušenja drveća, ali i bespravne gradnje s tim da je dio zidanih objekata uklonjen. Problem su svakako tjedne i mjesečne migracije Roma, a iseliti ih se može jedino prisilno. Međutim, to vam je kao da ptici kažete da ne smije saviti gnijezdo gdje god hoće – istaknuo je Ivan Čehok. No kamo i kako s „pticama“ koje ruše drveće i u park šumu dovoze otpad – ostaje vidjeti.

nad starosjediocima također nemaju. U PU Varaždin ne postoje evidentirani prekršaji ili kaznena djela koja bi se mogla podvesti pod kontekst njihovih međusobnih sukoba.

Isto tako vezano uz pitanje o evidentiranim napadima kamenjem od strane osoba romske nacionalnosti na šetače, bicikliste ili rekreativne sportaše na lokaciji nasipa odvodnog kanala HE Varaždin, izviješteni smo da tijekom ove godine nisu zabilježeni događaji s elementima prekršaja odnosno kaznenih djela gdje bi počinitelj ili više njih djelovalo na opisani način.

I TOGA IMA Romska naselja u Međimurju dobivaju infrastrukturu vrijednu milijune eura

Međimurskim Romima pomaže i Vlada

Kosor je obišla romsko naselje Parag u općini Nedelišće

NEDELIŠĆE - Dok se Romi u Dravskoj park šumi sami snalaze kako znaju i umiju kod rješavanja osnovnih uvjeta života, njihovi sudarodnjaci s druge strane Drave prolaze daleko bolje. Dobro se to vidjelo prilikom posjete predsjednice Vlade Jadranke Kosor romskom naselju Parag u općini Nedelišće.

Naime, dolazak premijerke Kosor i privremenog otpravnika poslova izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Davida Hudsona obilježio je završetak infrastrukturnih radova koje je Europska komisija financirala sa 670

tisuća eura, a Vlada RH izdvojila je dodatnih pet milijuna kuna.

- U sklopu programa IPA uredit će

v

idljiv je napredak u životu romske zajednice, posebno kad je riječ o izobrazbi se još dva naselja, Orehovica i Sitnice.

Troškovi uređenja tih naselja su 2,5 milijuna eura, a Vlada RH sudjeluje s 833 tisuće eura. Ove godine bit će

ukupno izdvojeno 38,5 milijuna kuna za poboljšanje kvalitete života romske zajednice, a 2005. taj je iznos bio 2,76 milijuna kuna, rekla je premijerka Kosor, dodajući kako je vidljiv napredak u životu romske zajednice, posebice kad je riječ o izobrazbi budući da je broj romske djece koja polaze osnovnu školu učetverostručen.

Trenutačno se u Međimurju uređuju još tri naselja, i to Pribislavec, Piškorovec i Lončarevo, gdje će biti uloženo 3,5 milijuna eura, od čega će Vlada RH financirati 23 posto. (ikr)

4

Aktualno

29. rujna 2009.

DRUGA STRANA U ŠKZ Solida odbacuju sumnje u kriminalne radnje

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Bez zastare za kriminal u...

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

22.9.

Otkud bi mi u HDZ-u znali što se događa u HEP-u, veli Kalmeta nakon što je zbog otvaranja kriminalističkih istraga pala cijela Uprava HEP-a. Sukladno odluci Vlade, vodit će ga dosadašnji predsjednik nadzornog odbora koji je, kako upozorava sindikat, zapravo trebao znati što se zbiva. Ni britanski stručnjaci ne znaju kako, ali vjeruju da dnevna doza aspirina može spriječiti rak debeloga crijeva.

23.9.

Plaće u javnoj upravi u prvom polugodištu realno rasle 5,3 posto, a u industriji pale za 0,5 posto, upozorava HUS. I to nije sve.

Upozorivši da imamo 240.000 zaposlenih u javnoj upravi, a samo 250.000 u prerađivačkoj industriji, šef HUP-a veli da je hrvatski model neodrživ. Na sve to Kosor kaže da nam izlazak iz krize usporava kroničan nedostatak – optimizma.

24.9.

Dok je Bazanić u povijesnom posjetu Jasenovcu gdje traži istragu događaja prije i poslije rata, Sabor opet dopušta pušenje u manjim kafićima te razmišlja o proširenju harača na kamate, slobodna zanimanja i dividende. Da nam samo porezi neće pomoći, govori podatak o hrvatskom bruto inozemnom dugu koji je prešao 40 milijardi eura.

24.9.

Neka si to objese za neku stvar, jer onu stvar nemaju, poručio SDP-ov zastupnik i đakovački gradonačelnik članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa koji su ga kaznili jer je uzeo 18 tisuća kuna troškova, a u Sabor dolazio službenim vozilom. Puno više, navodno 75 posto vlasništva, u Podravci htjeli njezini menadžeri, pa nikome ništa.

25.9.

Nema zastare za pretvorbeni kriminal, ali ni obvezne srednje škole, rekla Kosor najavljujući promjenu Ustava. Iz EU stiže upozorenje da prestanemo tjerati strane investitore kojima se ne sviđa spora administracija, korupcija i često mijenjanje zakona. Kao da se nama sve to sviđa.

26. 9

. Mjesečna plaća 35 tisuća kuna, službeni automobil, milijunska otpremnina u slučaju smjene.. Sve to i još mnogo toga izborio si je šef zagrebačkog Pučkog otvorenog učilišta, ustanove u državnom suvlasništvu, kojeg je Vlada uspjela otpustiti nakon višegodišnjih nastojanja. A kako to rade uspješnije vlade, govori slučaj Švicarske gdje je održan referendum zbog povećanja PDV-a sa 7,6 na 8 posto.

“Poslovanje ŠKZ Solida prikazano zlonamjerno” Policija sumnjiči bivšu upraviteljicu i predsjednika nadzornog odbora ŠKZ Solida da su napravili štetu od gotovo devet milijuna kuna, što Marina Cvetko odlučno negira Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Na zlonamjeran je način prikazan dio poslovanja Štedno-kreditne zadruge Solida, koja je sada u likvidaciji, budući da je iz konteksta izvučen tek dio činjenica koje su, uz to, potpuno pogrešno i iskrivljeno protumačene.

Nalaz vještaka

Tvrdi to Mar ina Cvetko, bivša upraviteljica ŠKZ Solida, a danas njezina likvidatorica, osvrćući se na policijsko priopćenje u kojem se navodi da je protiv nje i predsjednika nadzornog odbora zadruge podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su počinili štetu u ukupnom iznosu od gotovo devet milijuna kuna.

- Tijekom 20 04 . godine sklopili su tri kupoprodajna ugovora na temelju kojih je financijska ustanova od troje hrvatskih državljana, suvlasnika i članova nadzornog odbora navedene ustanove, kupila poslovne prostore na području Varaždinske županije po znatno višim cijenama od tržišnih, navodi se u priopćenju PU varaždinske.

Na opisani način, kako se dodaje, za troje hrvatskih državljana pribavljena je protupravna imovinska korist u iznosu od oko 6.500.000 kuna, a za koji je iznos oštećena ŠKZ Solida.

- To je potpuno netočno, budući da su nekretnine prije same kupnje procijenjene po ovlaštenom sudskom vještaku te su kupljene u okviru proci-

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

jenjene realne i tržišne vrijednosti po vještačkim nalazima.

Nakon kupnje, nadležna je ispostava porezne uprave

i

nstitucije obavljale kontrole, a prostori su procijenjeni, upozorava Cvetko svojim rješenjima, kojima je razrezala porez na promet nekretnina, prihvatila utvrđene kupoprodajne cijene, nakon što je i sama procijenila poslovne prostore. Stoga ne može biti govora o tome da bi samom tom kupnjom financijska institucija bila na

bilo koji način oštećena, a ponajmanje za iznose koji se navode – upozorava Marina Cvetko.

Više nadzora

U policijskom priopćenju objavljenom u petak na internetskim stranicama PU varaždinske također se navodi da je utvrđeno kako su 2005. i 2006. godine upraviteljica i predsjednik nadzornog odbora odobravanjem fiktivnih kredita, koji nisu bili vraćeni u ugovorenom roku, smanjili osnovicu za obračunavanje poreza na dobit. Time su navodno oštetili državni proračun za 2005. godinu za oko 1,6 milijuna kuna, a za 2006. godinu za oko 800.000

kuna.

- I to je potpuno netočno s obzirom da državni proračun nije oštećen ni za jednu kunu. To su uostalom tijekom proteklih razdoblja utvrdile višekratne financijske kontrole Ministarstva financija - porezne uprave, Ministarstva financija – sektora za nadzor štedno-kreditnih zadruga te drugih nadležnih službi, što se može lako provjeriti – ističe Cvetko.

Ovakav iskrivljen i netočan prikaz, kako dodaje, šteti ugledu ne samo odgovornih osoba na koje se ukazuje, već i komitentima i cijeloj ŠKZ Solida čiju kvalitetu potvrđuje punih deset godina uspješnog rada i urednog poslovanja.

DOZNAJEMO Gdje se otići nakon prestanka profesionalne političke dužnosti

Kostanjevac bi u Županiju, a Ernoić u DAN

27.9.

U policiji nema zastoja, afere odu u zastaru zbog politike, otkriva Mesić, ali ne veli tko je odgovoran da se to događa. Slovenski parlament podržao deblokadu pregovora.

Cvetko: Nadležna ispostava porezne uprave rješenjima prihvatila utvrđene kupoprodajne cijene

Ernoić na čelu DAN-a

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

VARAŽDIN – HDZ u Varaždinskoj županiji ima problem što je uvijek fer, požalio se stranački glasnogovornik Goran Kaniški govoreći na konferenciji za novinare o praksi zbrinjavanja političkih dužnosnika nakon završetka njihove profesionalne dužnosti.

Tvrdnji Kaniškog prethodila je primjedba Anđelka Stričaka da ne vidi razloga zašto se ne bi moglo u Varaždinskoj žuSURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

paniji čuvati radno mjesto za viničkog načelnika Marijana Kostanjevca, kad se može u Hrvatskim šumama za ivanečkog gradonačelnika.

- Hoće li Kostanjevac i dalje biti načelnik Vinice ili neće, to će autonomno odlučiti tamošnji HDZ. Sada je još uvijek i zaposlenik Varaždinske županije od koje traži jamstvo da će se moći vratiti ukoliko odluči biti samo načelnik. Volio bih vidjeti tuma-

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

čenje po kojem takvo jamstvo ne bi vrijedilo – rekao je Kaniški osvrćući se na tvrdnje varaždinskog župana Predraga Štromara da je Ministarstvo uprave dalo tumačenje da se za ponovno zapošljavanje treba raspisati natječaj, neovisno o jamstvima.

To vrijedi, kako je upozorio župan, i za slučaj bivšeg dožupana Miljenka Ernoića koji je novi predsjednik uprave Razvojne agencije Sjever (DAN).

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

29. rujna 2009.

Oglas

5

6

Intervju tjedna

29. rujna 2009.

Otvoreno Nina Begičević, viša asistentica na varaždinskom FOI-u među najmlađ

Transparentne i mjerljive U inozemstvu znanstveni novak ulazi u sustav kroz rad na projektu koji vodi njegov mentor i profesor. To znači da se financira radom na projektu, a ne od države Razgovarao: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ove se akademske godine Fakultet organizacije i informatike pojačao s čak šest novih doktoranata. U svečanom ozračju HNK Zagreb diplome doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu nedavno su primili Marina Klačmer Čalopa, Sandro Gerić, Ruben Picek, Ivan Magdalenić, Darko Galinec, Marko Maliković te Nina Begičević, koja je s 28 godina najmlađa među kolegama te među najmlađim doktoricama znanosti u Hrvatskoj.

Stipendija u SAD-u

- Sada uistinu u Varaždinu imamo veći broj novih doktora znanosti, pri čemu treba reći da smo doktorske studije završili ove ili prošle godine uglavnom na FOI-u, a dvoje kolega završilo ih je na Ekonomskom fakultetu, odnosno FER-u. Tako sam zapravo još lani doktorirala na temu Višekriterijski modeli odlučivanja u strateškom planiranju uvođenja e-učenja pod mentorstvom prof. dr. sc.

Tihomira Hunjaka i sumentorstvom prof. dr. sc. Blaženke Divjak. Zahvaljujući objavljenim znanstvenim radovima, trenutno sam pri završetku postupka izbora u docenticu. U doktorskoj disertaciji obradila sam dvije metode za višekriterijsko odlučivanje koje su najprimjenjivanije u praksi, analitički hijerarhijski proces (AHP) i analitički mrežni proces (ANP), i to na primjeru kada služe kao potpora pri donošenju odluke o uvođenju e-učenja u visoko školstvo. Treba reći da je FOI vodeći hrvatski fakultet u primjeni e-učenja u učenju i podučavanju, kao i u ishodima učenja, budući da se naša iskustva primjenjuju i na razini Sveučilišta. Vodeće projekte u tom području vodi prof. dr. sc.

s

uvremene metode odlučivanja daju relevantnu potvrdu odlukama Blaženka Divjak.

Odakle vaše zanimanje za područje višekriterijskog odlučivanja?

Posljedica je to postupnog osobnog razvoja, pri čemu je važno bilo da se moj mentor prof. dr. sc. Hunjak počeo baviti AHP metodom među prvima na ovim prostorima.

Moj uspjeh je bio moguć upra-

vo zahvaljujući velikoj podršci mog mentora i moje sumentorice prof. dr. sc. Blaženke Divjak koji su me podržavali i usmjeravali tijekom cijele moje karijere. ANP metoda, koja je nadogradnja AHP-a, nova je metoda koju sam prva primjenjivala u ovom dijelu Europe. Bolje sam je upoznala zahvaljujući američkoj stipendiji na Sveučilištu u Pittsburghu u SAD-u, odnosno pozivu za usavršavanje od prof. dr. sc. Thomasa Saatyja, poznatog svjetskog stručnja-

p

ostajemo svjesni da se trebamo uspoređivati s najboljima u svijetu ka i kandidata za Nobelovu nagradu, koji je izmislio obje metode.

Metoda u NASA-i

Spomenuli ste da su rasprostranjene u praksi. Gdje primjerice?

Za razliku od drugih metoda za višekriterijsko odlučivanje, kao što su Electre i Topsis, AHP i ANP su vrlo rasprostranjene, u što sam se uvjerila prilikom boravka u SAD-u. Recimo, koriste se u Pentagonu za donošenje strateških odluka te u NASA-i za određivanje projekata u koje će uložiti novac ili usmjeriti resurse. Naravno, koriste ih i u kompanijama kod donošenja strateških odluka i alokaciji resursa, a meni je bilo vrlo simpatično kada ih je koristio jedan menadžer na MBA studiju i njegova supruga kod odabira kuće koju će kupiti.

I vi ste je vani koristili?

Naravno, budući da sam radila na konkretnim projektima s prof. Saatyjem i njegovim sinom koji je odgovoran za komercijalizaciju tih metoda i alata.

Kako to izvodi?

Ima tvrtku koja se bavi prodajom tog softvera i pružanjem konzultantskih usluga za te metode.

Dobro mu ide?

Ide mu odlično. Milijunaš je u SAD-u, ako novac uzmemo kao mjerilo.

Zanimanje tvrtki

Kako je kod nas?

Održali smo već nekoliko seminara o ovoj novoj metodi za višekriterijsko odlučivanje, a otvaramo i Centar izvrsnosti za odlučivanje na FOI-u.

Zato nije nevažno da smo

Zahvaljujući objavljenim znanstvenim radovima, dr. Nina Begičević trenutno je pri završetku postupka izbora u docenticu

Intervju tjedna

29. rujna 2009.

7

đim je doktoricama znanosti u Hrvatskoj te govori o primjeni i značaju znanosti

e odluke protiv korupcije dobili mogućnost distribucije američkog softvera Decision Lensa koji se koristi kod ANP i AHP metode. Predavanja o primjeni tih metoda prof. dr. sc. Hunjak i ja održali smo i u tvrtki INFORDOM, MORH-u i još nekim kompanijama i institucijama u Hrvatskoj.

Koje?

Više su to velika javna poduzeća, koja mogu izdvojiti novac, iako softver nije skup, ali koštaju konzultantske usluge. No, kada ćemo raditi paket u okviru Centra izvrsnosti, sigurno ćemo sve zajedno prilagoditi mogućnostima domaćeg tržišta.

Je li među javnim tvrtkama recimo i HEP? Nije. No postajemo sve više svjesni da će se i u nas morati raditi benchmarking, odnosno mjeriti i uspoređivati operacije, proizvodi i usluge poduzeća s najboljima. To posebno vrijedi za one koji su izašli iz okvira naše male zemlje jer su svjesni pogodnosti koje daju suvremene poslovne metode, među kojima su i one za višekriterijsko odlučivanje.

F

OI vodeći u primjeni e-učenja, kao i u ishodima učenja Upravo na primjeru velikih naših javnih kompanija, ne čini li vam se da za njihovu primjenu zapravo više nedostaje volje i znanja nego novca?

Premalo je i razumijevanja, ali nadam se da će naš tim na FOI-u uspjeti barem malo to promijeniti te proširiti višekriterijske metode odlučivanja u praksi.

Korupcija, nepotizam...

Nije li i kriza u kojoj smo se našli zapravo posljedica pogrešnih odluka koje su uglav-

IZDVOJENO

U Hrvatskoj je još dobro Što se tiče studiranja, poznato je da se obrazovanje u SAD-u, koje je vezano uz praktične probleme, dosta plaća. Plaćanje je nužno i kod nas, ali treba biti besplatno za kvalitetne studente i one koji su socijalno osjetljivi. Pri tome je vrlo važno točno utvrditi kriterije te povezati se s gospodarstvom kako bi imali što više stipendija.

U Hrvatskoj je mladim

Nina Begičević u organizacijskom odboru jubilarne, 20. CECIIS konferencije održane na FOI-u

Uz dobru organizaciju i disciplinu, vremena za sve - Svoje znanstvene radove počela sam objavljivati na našoj konferenciji CECIIS, a nakon toga krenula sam u inozemstvo. Jednostavno, hrvatski znanstvenici trebali bi objavljivati u inozemnim časopisima, a strani kod nas - tvrdi dr. Begičević, dodajući da znanstveni rad zahtijeva puno vremena, ali ako se sve dobro organizira i drži disciplina, nađe se vremena i za prijatelje, izlaske, ljubav...

Kao članica Organizacijskog odbora, Nina

nom i netransparentne?

Kod nas je uistinu velika greška, što potvrđuju i statistički pokazatelji, što većina menadžera i drugih koji odlučuju troši daleko više vremena na donošenje taktičkih i operativnih odluka, dok se ključne, strateške odluke donose vrlo lako i na temelju osobnih afiniteta, odnosno bez primjerenog racionalnog i analitičkog pristupa. To je jedan od velikih naših problema, kao i izostanak analiza posljedica koje bi mogla donijeti neka od alternativa. Svega toga nema kada primjenjujete suvremene metode odlučivanja koje daju kvantitativne pokazatelje koji su, slikovito

NAGRADE Dobitnica više priznanja

Uz znanost i - politika - U politiku sam ušla jer tu manjka znanstvenika, pa se još uvijek premalo vodi računa o visokom obrazovanju na što ću pokušati utjecati putem različitih projekata od kojih su neki već ostvareni - veli dr. Begičević, koja je vijećnica HSS-a u Županijskoj skupštini.

Autor ica je tr idesetak znanstvenih radova, uglavnom objavljenih vani gdje se i često citiraju. Dobitnica je Nagrade Društva sveučilišnih nastavnika u 2007. za najuspješniju mladu znanstvenicu u informatičkim znanostima, kao i Godišnje

nagrade za izvrsnost Rotary kluba u 2008. Dobitnica je nagrade za znanstveno postignuće i kreativnost u primjeni metode AHP koju je zajedno s mentorom prof. dr. sc. Hunjakom i sumentoricom prof. dr. sc.

Divjak primila u Čileu 2007. godine na konferenciji ISAHP gdje je upoznala prof Saatyja. U uredništvu je međunarodnog časopisa International Journal of AHP, a sudjelovala je u projektnim timovima više znanstvenih projekata te u pet međunarodnih TEMPUS i EUREKA projekata.

Begičević je sudjelovala u organizaciji jubilarne, 20. po redu međunarodne znanstvene konferencije posvećene informacijskim i inteligentnim sustavima (CECIIS) koja je protekli tjedan održana na FOI-u.

Središnja tema bila je e-Inkluzija, odnosno širenje upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije kako nitko ne bi bio izostavljen iz procesa razvoja informacijskog društva.

rečeno, dokazni materijal i relevantna potvrda opravdanosti vaše odluke. Znači, time ih vrlo lako argumentirate.

Možda bi danas, primjerice, u Podravci imali daleko manje problema kada bi tako mogli opravdati sve one kredite koji su otišli SMS-u, zar ne?

Sigurno, ako bi to govorili pokazatelji. No važno je reći da sve metode daju zapravo preporuku, dok odluku na kraju donosi pojedinac ili grupa. Naime, sustav omogućava da se integriraju procjene svakog člana grupe i na kraju dobivate određeni rezultat.

No to nije tako kao da imate grupu na sastanku čiji se članovi svađaju, a na kraju

pobjeđuje mišljenje onog koji ima najveći autoritet. Ovdje svi imaju jednaka prava, ukoliko to traži vaš problem, procjene sudionika se integriraju te tako dobivate rezultat i možete raditi analizu skupne odluke ili svakog od članova tima. To je velika prednost, uz kvantitativne pokazatelje koji mogu argumentirati odluku.

Je li recesija pridonijela boljem shvaćanju toga?

Nažalost, još uvijek se ne shvaća dovoljno koliko bi svima bilo bolje kada bi se važne odluke donosile na transparentan i mjerljiv način koji sprečava mogućnost korupcije, nepotizma i ostalih loših posljedica.

znanstvenicima dobro jer još uvijek nisu osjetili konkurenciju kakva je u inozemstvu. Međutim, budući da danas imamo situaciju na FOI-u da je na jednom kolegiju više asistenata, neće svi biti izabrani za docente, pa se može reći da i tu konkurencija dolazi. Ako uspoređujemo primanja domaćih i stranih znanstvenika, naravno, nisu ista, ali ako ste dovoljno kvalitetni, kreativni i marljivi, uvijek imate posla i možete dovoljno zaraditi i kod nas. To nije baš tako ukoliko se opustite i provlačite se kroz sustav visokog školstva, čega će ubuduće, nadam se. biti sve manje s obzirom na uvjete koje danas daje Sveučilište i Rektorski zbor.

28 godina imala je Nina Begičević kada je lani obranila doktorski rad na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike

2007. godine u Čileu je Begičević zajedno s mentorom prof. dr. sc. Hunjakom i sumentoricom prof. dr. sc. Divjak primila nagradu za znanstveno postignuće i kreativnost u primjeni metode AHP

6 doktoranata, koji su nedavno primili diplome doktora znanosti, značajno su pojačanje FOI-a ove akademske godine

USPOREDBA Kako se uči i napreduje na domaćim i američkim fakultetima

Korupcija na fakultetima najstrašnije

Begičević: Nisam se susrela s korupcijom

U svom školovanju i znanstvenom radu nisam se susrela s korupcijom kakvu vidimo na nekim velikim fakultetima koja je doista strašna. Na FOI-u toga nema, budući da profesori drže do sebe i studenata.

Uvijek sam se divila tim ljudima i već na prvoj godini znala sam da želim raditi na fakultetu jer je posao tu heterogen i dinamičan te točno znate što dobivate ako ispunite određene obveze.

A da biste se zaposlili na FOI-u, prvi i osnovni uvjet je da budete među deset po-

sto najuspješnijih studenata svoje generacije. Budući da postoji veliko zanimanje za rad na fakultetu, FOI svake godine dodjeljuje nagradu najboljem studentu svake generacije koji obično ostaje tu raditi.

U inozemstvu znanstveni novak ulazi u sustav kroz rad na projektu koji vodi njegov mentor i profesor.

To znači da se financira radom na projektu, a ne od države. Kada se završi projekt na kojem se obično rade doktorske disertacije, možda jedan od deset mladih znanstvenika ostaje na

fakultetu, a ostali odlaze u kompanije. Kod nas nije tako. Tu se u sustav visokog školstva ulazi i ostaje na temelju drugih pravila, uglavnom tako da u određenom roku treba doći do odgovarajućeg znanstvenog stupnja. Posljedica je toga što nema toliko projekata na kojima bi zajedno radili znanstvenici i gospodarstvo, a za što je odgovornost podijeljena.

Međutim, FOI je u posljednje vrijeme počeo na tom polju dosta raditi, tako da imamo jako puno projekata s gospodarstvom.

8

Život

29. rujna 2009.

ISTRAŽUJEMO Koliki je broj doniranih organa i potreba

U nizozemskom Leidenu je sjedište Eurotransplanta

Nema onih koji odbij organa jer znaju da sp

Uz Eurotransplant lakše do transplantacije... Što je to Eurotransplant?

Eurotransplant je organizacija čije zemlje članice imaju zajedničku listu doniranih organa, pa samim time i onih osoba kojima je potrebna transplantacija.

Sjedište organizacije nalazi se u Leidenu, u Nizozemskoj. Eurotransplant obuhvaća Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg, Austriju, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Zahvaljujući toj organizaciji, naši pacijenti na listi čekanja mogu dobiti organe iz svih tih zemalja,

što skraćuje vrijeme čekanja, ali isto tako i mi organe svojih donora možemo dati nekome kome treba u tom trenutku u bilo kojoj od tih zemalja.

U zemljama Eurotransplanta imamo 16 donora na milijun stanovnika, a izvan Eurotransplanta europska zemlja s najviše donacija organa, 34 na milijun stanovnika, je Španjolska.

Najslabije po tom pitanju stoji Grčka dok je u SAD- u 24,7 donacija na milijun stanovnika.

Umru ne dočekavši spas U Hrvatskoj danas živi oko 4000 osoba s presađenim organima. Čekajući transplantaciju organa neke osobe i umru nikad ne dočekavši spasonosnu operaciju.

I dalje je nedovoljno organa za transplantaciju iako se situacija popravlja.

Svjetski prosjek čekanja na transplantaciju organa je dvije godine i to je ono čemu se teži. U tome Lista čekanja je kraća smo svake godine sve bolji i bolji pa je tako već ove godine lista čekanja smanjena za 12,91 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prilikom eksplantacije i transplantacije organa važna je brzina i organiziranost osoblja

Varaždinska je bolnica s 11 donora na 180 000 stanovnika prva u Hrvatskoj, a gledajući prema broju stanovnika, i u samom europskom te svjetskom vrhu Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

Sve što može poslužiti živome, grijeh je pokopati Sve što može poslužiti živome, grijeh je pokopati rekao je papa Ivan Pavao II. i na taj način ukazao na potrebu darivanja organa. Osim što u tome prednjači varaždinska Opća bolnica, i cijela Hrvatska dobro stoji po tom pitanju.

I papa Ivan Pavao II. ukazao na potrebu darivanja organa Prema analizi Ministarstva, Hrvatska je po broju donora i transplantacijama organa dostigla prosjek Europske unije. Dok je 2000. godine u Hrvatskoj bilo 2,7 donora na milijun stanovnika, lani se taj broj popeo na 17,9 donora. Zahvaljujući tome, u prošloj godini u Hrvatskoj je učinjeno ukupno 240 transplantacija organa - najviše dosad, a prema broju donora i transplantacija organa na milijun stanovnika u ovom trenutku smo ispred Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švedske, Danske, Norveške. Ove godine je u Hrvatskoj do svibnja presađeno 43 bubrega, 19 jetri, pet srca i četiri gušterače.

U Hrvatskoj se 2009. godine čekalo na 449 organa, od toga je najtraženiji bubreg - njih čak 372, potom 55 jetri te 22 srca. U 2009. godini vidljivo je smanjenje liste čekanja za čak 12,91 posto, izvješćuju u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi pa se tako čeka na 319 bubrega, 52 jetre te 17 srca.

VARAŽDIN - Svaki dan u Hrvatskoj i svijetu netko čeka da se pronađe podudaran organ koji će mu transplantacijom spasiti život.

Europski vrh

I dok se i dalje govori o potrebi razvijanja veće svijesti o donaciji organa, varaždinska Opća bolnica može se pohvaliti činjenicom da spada u sam europski vrh što se doniranja organa tiče. - Od 1999. do 2007. godine imali smo 29 eksplantacija odnosno donora, a pritom smo donirali 55 bubrega, 22 jetre, 11 srca te 5 gušterača - rekla je dr.

Zvjezdana Kotorac-Kreček, voditeljica eksplantacijskog tima varaždinske Opće bolnice. U 2008. godini u Varaždinu je pak bilo 11 eksplantacija pri čemu je ekaplantirano 20 bubrega, 10 jetara, 3 gušterače i 1 srce. Isto tako, eksplantirano je 12 rožnica koje su dane u očnu banku u Zagrebu te je dva puta učinjena eksplanatcija kostiju koje su pohranjene u koštanu banku varaždinske bolnice te su korištene kod teško povrijeđenih pacijenata.

Ove godine, do rujna mjeseca, obavljeno je 8 eksplantacija od čega je prvi puta obavlje-

Udvostručena sredstva za transplantaciju Ministar zdravstva Darko Milinović objavio je da su sredstva za transplantacijski program gotovo udvostručena u odnosu na prošlu godinu, i to sa 45 na 80 milijuna kuna.

Pri tome je zacijelo glavna ideja da je liječenje transplantacijom, u konačnici, jeftinija za zdravstvo od skupih lijekova, dijaliza,

na eksplantacija dva pluća.

Eksplantirana su i dva srca, sedam jetri te 16 bubrega.

- Bez lažne skromnosti, to nas svrstava u sam vrh donora u Europi, a u Hrvatskoj je varaždinska bolnica s 11 donora na 180 000 stanovnika koji joj gravitiraju, na prvom mjestu objašnjava dr. Kotorac-Kreček dodajući da se broj donora računa na milijun stanovnika što bi u našem slučaju iznosilo 61 donor na milijun stanovnika.

Gledajući na taj način, bolji smo i od klinike u Barceloni koja je s 46 donacija na milijun stanovnika na prvom mjestu u Europi. U svim hrvatskim bolnicama 1998. godine postavljeni su koordinatori za eksplantaciju organa, a od 2003. godine eksplantacija se provodi u varaždinskoj Općoj bolnici. Dotada su donori morali biti transportirati u Zagreb gdje su bile rađene

izostanaka s posla.

A što je najvažnije, ona otklanja tragediju s kojom se obitelj suočava zbog smrti člana, najčešće u najboljoj životnoj dobi.

Ugovoreno je i da će se hrvatskim pacijentima presađivati pluća u bečkoj Sveučilišnoj bolnici dok se za to ne opremi naša Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu u Zagrebu.

eksplantacije - Važno je istaknuti tko su sve potencijalni dobrovolji darivatelji organa u Hrvatskoj. Prema Zakonu svatko od nas je potencijalni darivatelj organa u Hrvatskoj, ukoliko je umro moždanom smrću i ukoliko se drukčije za života nije izjasnio - objašnjava dr.

o

ve se godine u varaždinskoj bolnici obavila prva eksplantacija pluća Zvjezdana Kotorac-Kreček.

Naime, u Hrvatskoj postoji Registar nedarivatelja organa u koji je upisano 2200 stanovnika. - Ukoliko netko, po dijagnozi moždane smrti, ne želi darivati svoje organe, treba se javiti svom liječniku gdje

će o tome potpisati izjavu u tri primjerka od kojih će jedan primjerak, u roku od tri dana biti dostavljen Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, drugi će ostati kod liječnika opće prakse, a treći će ostati kod pacijenta - objašnjava dr. Kotorac-Kreček. Dakle, svi oni koji nisu upisani u taj Registar podliježu dobrovoljnom darivanju organa. Kad se kod pacijenta dijagnosticira moždana smrt, koordinator za eksplantaciju kontaktira najbližu obitelj te im objasni postupak i predloži im donaciju organa. - U pravilu nemamo odbijanja jer se svi slažu s tim da treba pomoći. Hrvati su dobar narod - rekla je dr.

Zvjezdana Kotorac-Kreček.

Kada imamo donora, o svemu se obavještava koordinator za transplantaciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Udruga Eurotransplant, u

Život

29. rujna 2009.

a za transplantacijom u Varaždinu?

9

PRIMJER Siniša Rak bio na tri transplantacije

ju doniranje spašavaju živote ODLUKA U zadnji čas majka potpisala dokumente za donaciju

Donacijom kćerinih organa spasila sam tri tuđa života

VARAŽDIN - U posljednju sam sekundu potpisala dozvolu za doniranje kćerinih organa - rekla je majka djevojke stradale u prometnoj nesreći koja je na taj način, svojim potpisom u posljednji tren, spasila tri tuđa života.

Upravo joj je rečenica liječnice da će spasiti tri života bila dovoljna da napravi ono o čemu nikad nije ni razmišljala.

- Nikad nisam razmišljala o tome da će moja kći tako mlada umrijeti.

No, kada se već to dogodilo, pomislila sam “njoj spasa, nažalost, nema, ali zato ima spasa za druge” rekla je majka koja je željela ostati anonimna jer je bol zbog kćerinog gubitka još sklopu koje je i Hrvatska, te se još jednom provjerava je li umrli u Registru nedarivatelja.

Podudarnost organa

Nakon toga provjerava se podudarnost donorovih organa s onima koje čekaju transplantaciju što znači da se donoru analizira krv i limfni čvorovi. Cijelo to vrijeme organi donora, koji je moždano mrtav, moraju se održavati na životu. - Tu ogroman posao odrađuje srednji medicinski kadar koji radi u jedinici Intenzivnog liječenja na čelu s višom medicinskom sestrom Ksenijom Mikulčić. Svi oni

prevelika.

Nije posebno ni pitala kuda će njezini organi, ali zapamtia je da je jedan otišao u Austriju, a drugi u Njemačku. Za treći ne

u

tjeha mi je ta da sam spasila tuđe živote zahvaljujući svojoj kćeri zna.No, to joj nije ni bitno već je bitno da je pomogla drugima. Ne prođe nijedan dan a da ne pomisli na svoju prerano izgubljenu kći.

Bol koju preživljava prevelika je, ali neka joj je barem mala utjeha to što je svojim činom spasila tuđe živote.

rade dijagnostiku, a potom još uz pomoć lijekova organe donora održavaju živ ima kako bi bili pogodni za tran-

o

rgani se pod policijskom pratnjom voze do aerodroma splantaciju. Bez toga, ne bi ih mogli ni transplantirati - govori dr. Zvjezdana KotoracKreček, inače specijalistica anesteziologije, reanimacije i intenzivne njege. Nakon dija-

gnoze i razgovora s obitelji te održavanja organa i obavijesti nadležnih, u bolnicu dolazi ona liječnička ekipa na čijoj će se bolnici ili klinici obaviti transplantacija - objašnjava dr. Kotorac-Kreček dodajući da se tada pod policijskom pratnjom organi, u kutijama i pod ledom, voze do Zagreba te potom avionom do traženih odredišta. Sve se odvija velikom brzinom zbog toga jer je rok za transplantaciju nekih organa samo 6 sati.

- U ime transplantiranih i onih koji čekaju transplantaciju velika hvala svim donorima - zaključila je dr. KotoracKreček.

Dr. Zvjezdana Kotorac-Kreček (desno) sa svojom pomoćnicom dr. Renatom Šobak

Siniša Rak je u noći dobio spasonosni poziv za transplantaciju u Grazu

Siniša ima 43 godina, a njegov bubreg 68 Prva je transplantacija obavljena 1992. godine, sljedeća 1997. godine, a posljednja 2002. godine Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Iako on sam ima 43 godine, njegov bubreg ima 68 godina. Kako je to moguće? Riječ je o Varaždincu Siniši Raku koji je u razdoblju od 1992. do 2002. godine prošao kroz tri transplantacije bubrega, a u ovoj posljednoj, od prije sedam godina, bubreg je dobio od čovjeka starog 61 godinu.

Svakodnevno trošiti lijekove i ići na redovite kontrole...

- Mi, koji smo bili podvrgnuti transplantaciji, cijelo vrijeme moramo odlaziti na kontrole i kod mene je, zasada, sve u redu. Jedino svakodnevno moram uzimati lijekove protiv odbacivanja bubrega i pritom je iznimno važno doziranje te terapije, dakle da ne uzmem ni previše ni premalo lijekova jer to može dovesti do nepotrebnih komplikacija - kaže Siniša koji se s doniranim bubregom odlično osjeća te živi potpuno normalan život.

Poziv u noći

Nasreću, ova posljednja pokazala se iznimno uspješnom jer mu transplantirani bubreg bez problema radi već sedam godina. Pitali smo ga razmišlja li ikad o svom donoru.

- Razmišljaš ispočetka.

Muče te pitanja poput tko je on, kakav je bio, koliko je godina imao, no kasnije ne razmišljaš više toliko - kaže Siniša dodavši da ljudi često pogrešno misle da ukoliko je donor mlad da će bubreg i bolje funkcionirati.

- U transplantaciji je zapravo najvažnija podudarnost tkiva jer što vrijedi ako je bubreg mlad, a tijelo ga ne pr ihvati - kaže Siniša kojem je prvi puta bubreg transplantiran 1992. godine, i to tri godine nakon dijagnoze kronične upale bubrega i odlazaka na dijalizu.

- Ta prva transplantacija obavljena je u Zagrebu no bubreg je izdržao samo godinu i pol dana - govori Siniša koji je nakon prestanka funkcije transplantiranog bubrega ponovno morao na dijalizu, sve do 1997. godine. Te je godine ponovno išao

Transplantacija je prilika za novi život

na transplantaciju bubrega u Grazu, no bezuspješno.

Tijelo mu nije pr ihvaćalo transplantirani bubreg pa je

t

ransplantirani bubreg iz 2002. godine Siniši “radi” već sedam godina odlazak na dijalizu sljedećih pet godina ponovno postala njegova stvarnost. Sve do 2002. godine kada je njegov život preokrenuo jedan noćni poziv iz Graza. - U noći u 2.30 sati zvali su me iz klinike u Grazu da za mene imaju po-

dudaran bubreg iz Eurotransplanta. Napomenuli su da je malo oštećen, da donor ima 61 godinu, ali ja sam odmah pristao na transplantaciju i već sam u 6 sati bio u klinici u Grazu - kaže Siniša zaposlen u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Zbogom dijalizi

I napokon je transplantacija u potpunosti uspjela jer Siniša već sedam godina s “novim” bubregom ima posve normalan život. Odlascima na dijalizu rekao je zbogom, ima osmosatno radno vrijeme i bavi se svime onime čime se bave potpuno zdravi ljudi.

10 Oglasi

29. rujna 2009.

14. međunarodni sajam

Lov - Ribolov Priroda - Turizam Arena Varaždin_ 2 - 4.10.2009.

14th International Fair Hunting - Fishing - Nature - Tourism

Radno vrijeme: petak i subota 9:00 – 19:00 sati nedjelja 9:00 – 18:00 sati Očekuje vas: više od 200 izlagača iz oblasti lova, ribolova i turizma Izložba Hrvatskog lovačkog muzeja - divljač naših lovišta Izložba Afrika Ponuda hrane i pripravaka obiteljskih gospodarstava Velika nagradna igra za posjetitelje sa više od 1.000 nagrada prigodna cjelodnevna ugostiteljska ponuda i zabavni večernji program – Dani piva

R

Plus

Tjednik

Varaždinska županija 11

29. rujna 2009.

PRIMJER Župani Varaždinske, Međimurske i Krapinsko–zagorske županije

AZRA & GARA

Donijeti Zakon o regionalnom razvoju S obzirom na približavanje EU, Mario Ferić, predsjednik uprave Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA) i Alen Leverić, direktor Garancijske agencije (GARA) upozoravaju da hitno treba donijeti Zakon o regionalnom razvoju te osnovati nacionalni fond za financiranje EU projekata po primjerima susjedne Italije i Slovenije, u kojima država sufinancira provedbu projekata umjesto lokalne razine.

- Jednim aktom treba uredio sustav planiranja i upravljanja politikom regionalnog razvoja. Zašto se to ne čini vjerojatno je razlog u tome što bi se novac dobivao prema razvojnom indeksu regija i županija, a ne prema političkoj, upozoravaju.

Napominju i kako su zemlje iz okruženja već usvojile takve zakone, što im je omogućilo da razviju potrebne institucionalne strukture, steknu iskustvo u pogledu planiranja i upravljanja razvojem te da prilagode vođenje regionalne politike vlastitoj tradiciji.

Ističu i kako je neophodna izmjena regija NUTS2 s današnje tri na 4, gdje bi Zagreb činio posebnu jedinicu. Ukazuju i na velik problem s kojim se već susreću regije, županije i jedinice lokalne samouprave, a to je osiguravanje sufinanciranja kod projekata koji su izabrani za implementaciju s obzirom na to da naše nadležno ministarstvo nije osiguralo fond iz kojeg bi se sa središnje razine pomoglo u sufinanciranja projekata.

Sudionici proširenog kolegija župana triju županija sjeverozapadne Hrvatske održanog u Hrašćini gdje je domaćin bio krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić

U sufinanciranje prijevoza svakako uključiti i državu U dopisu premijerki tri župana sjeverozapadne Hrvatske traže da se u državnom proračunu za iduću godinu ostavi stavka od 209 milijuna kuna za prijevoz srednjoškolaca, koliko je bilo i u ovogodišnjem

HRAŠĆINA - U Hrašćini je prošli tjedan održan prošireni kolegij župana Varaždinske, Međimurske i Krapinsko–zagorske županije na kojemu su prisustvovali i saborski zastupnici SDP-a i HNS-a iz 3. izborne jedinice te predsjednik HNS-a Radimir Čačić i predsjednik SDP-a Zoran Milanović. Domaćin proširenog Kolegija župana sjeverozapadne Hrvatske bio je župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić.

’Inicijativa Sjever’

Glavne teme sastanka bile su sufinanciranje srednjoškolskog prijevoza, regionalna politika i prometna infrastruktura NUT3 jedinice.

Varaždinski župan Predrag Štromar pojasnio je kako je, između ostalog, rezultat sastanka zajednička inicijativa triju župana „Inicijative Sjever“ prema Vladi, odnosno prijedlog sudjelovanja države u suf inanc iranju

troškova prijevoza za srednjoškolce.

- Mi ćemo već ovaj tjedan uputiti službeni dopis predsjednici Vlade Jadranki Kosor u kojem ćemo tražiti da se u proračunu ostavi stavka od 209 milijuna kuna za prijevoz srednjoškolaca, te da država županijama isplati 200 kuna po učeniku za srednjoškolce koji se voze autobusom.

Nadalje, predlažemo se da preostali dio do pune cijene autobusne karte, osiguraju gradovi, općine i županije,

z

atražen i hitan početak gradnje brze ceste Mokrice Zabok - Marija Bistrica dok kod željezničkog prijevoza inzistiramo da se plaća jedinstvena cijena karte HŽ–u od 128,40 kuna - rekao je Predrag Štromar.

Varaždinska županija objavila Javni poziv za prijevoz studenata Dodatno potaknuta uspješno završenim projektom besplatnog prijevoza srednjoškolaca, Varaždinska županija objavila je Javni poziv redovitim studentima s područja Varaždinske županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prijevoza. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na subvencionirani prijevoz, studenti će - prilikom prijave na Javni poziv - trebati poštom dostaviti ispunjeni obrazac prijave, koji se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije

Nužan Zakon

Župani su također zaključili da hitno traže donošenje Zakona o regionalnom razvoju, kao i osnivanje nacionalnog fonda za financiranje EU projekata te su se složili oko zahtjeva za hitnim početkom gradnje brze ceste Mokrice–Zabok–Marija Bistrica–Popovec sa spojem

ili osobno na porti Varaždinske županije (Franjevački trg 7, Varaždin), potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan i presliku osobne iskaznice. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na sufinanciranje prijevoza mogu se dobiti na sljedećim brojevima telefona 042/390-540 i 042/390-513 ili na web stranici Varaždinske županije na www.varazdinska-zupanija.hr. Javni poziv otvoren je od dana objave u tisku do 30. listopada 2010. godine.

na Breznički Hum jer dnevni promet vozila na toj dionici prelazi 8000 tisuća, koliko svakodnevno prođe i skupim autocestama. Također su zahtijevali i isplatu potraživanja županijskim upravama za ceste (ŽUC) te usklađivanje prihoda ŽUC–a s porastom prihoda državnog proračuna.

Iduće okupljanje župana “Inicijative Sjever“ zakazano je za nekoliko tjedana u Međimurju, a jedna od točaka dnevnog reda bit će i usuglašavanje oko sporazuma koji će Međimurska i Krapinsko–zagorska županija potpisati s Uredom hrvatskih regija u Bruxellesu, a čiji je osnivač Varaždinska županija.

SURADNJA Održana peta konferencija europskih regija i gradova

IZDVOJENO Jesenski međunarodni sajam u Grazu

Predstavnici Varaždinske županije intenzivirali suradnju s IRE-om

Štromar stiže na tradicionalni Dan Hrvatske u sklopu sajma

U Salzburgu je od 13. do 15. rujna 2009. održana peta konferencija europskih regija i gradova u organizaciji Instituta europskih regija IRE pod nazivom „Povezivanje ekonomije i politike“.

Varaždinsku županiju predstavljali su župan Predrag Štromar i zamjenik župana Milan Pavleković te predstavnici Agencije za razvoj Varaždinske županije i Garancijske agencije Varaždinske županije.

Tijekom susreta s predsjednikom Instituta IRE i članom Odbora regija (CoR) u Bruxellesu, prof. dr. Franzom Schausbergerom, intenzivirana je suradnja Varaždinske županije i Instituta u obliku

Župan i zamjenik s predsjednikom IRE-a

pripreme jedne od sljedećih konferencija u Varaždinu. Kao rezultat uspostavljenih novih kontakata s ostalim sudionicima

konferencije i razmjene primjera dobre prakse u podizanju konkurentnosti regija, životnog standarda stanovnika, korištenju europskih fondova u razvoju regija te instrumentima izlaska iz krize, otvorene su mogućnosti za suradnju u prijenosu znanja i iskustva te lobiranju za interese regije u europskim institucijama.

Na konferenciji je sudjelovalo više od 200 predstavnika gradova i regija s područja srednje i istočne Europe, među kojima i predstavnici nekoliko hrvatskih županija i gradova te predstavnici Europske komisije i ostalih europskih institucija, banaka i tvrtki.

U okviru Jesenskog međunarodnog sajma Graz koji će se održati od 26. rujna do 4. listopada 2009. godine, župan Varaždinske županije Predrag Štromar ovaj će tjedan sudjelovati na tradicionalnom Danu Hrvatske, u organizaciji Hrvatsko-austrijske trgovinske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na Danu Hrvatske u Grazu očekuju se

Župan Predrag Štromar najviši predstavnici Republike Hrvatske i Pokrajine Štajerske, uz posebno predstavljanje Primorsko–goranske županije.

12 Mozaik

29. rujna 2009.

REAGIRANJE Sufinanciranje prijevoza učenika iz Malog Bukovca

Ograde važnije od obrazovanja?

Pitanje koje je zadnjih nekoliko tjedana bilo na udaru, svakako je pitanje o sufinanciranju prijevoza učenika srednjih škola, to jest, da li će i ove školske godine oni imati besplatan prijevoz. Kao što je poznato, veći je dio općina potpisao ugovor s Varaždinskom županijom o sufinanciranju prijevoza i omogućio nesmetano obrazovanje đaka. Da li je to na pravedan način učinjeno i u Općini Mali Bukovec? U proračunu Općine Mali Bukovec „nema“ dovoljno sredstava za sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca?!

Dana 8. rujna 2009. u društvenom domu u Malom Bukovcu održan je sastanak roditelja srednjoškolaca i načelnika Darka Markovića glede sufinan-

ciranja prijevoza učenika s naglaskom da svaki nedolazak roditelja na sastanak dovodi u pitanje sufinanciranje prijevoza od strane Općine Mali Bukovec.

U uvodnom je govoru načelnik Općine Darko Marković spomenuo kako je Županija snizila cijenu prijevoza autobusom s 1.100 na 480, kuna, no Općina u svome proračunu nije predvidjela novce za sufinanciranje prijevoza (iako je dosad ona sudjelovala u sufinanciranju i znalo se da i ove školske godine ima đaka koji trebaju pohađati srednju školu).

Opasna prijetnja, odnosno ucjena koja je nametnuta roditeljima učenika jest da će oni plaćati 27 posto, a Općina 23 posto iako je Općinsko vijeće

donijelo odluku da će ta raspodjela biti 50:50, u protivnom Općina neće potpisati ugovor sa Županijom te će roditelji morati sami plaćati 1.100 kuna mjesečno.

Dovršenje kovanih ograda na grobljima važnije od unapređenja znanja?! Roditelji učenika srednjih škola s područja općine Mali Bukovec nezadovoljni su rješenjem o sufinanciranju prijevoza, ne zato jer moraju plaćati 27 posto prijevoza za školovanje svoje djece, već time što se školovanje i znanje stavljaju na posljednje mjesto, a prioritet postaje izgradnja kovanih ograda na grobljima koje apsolutno ništa ne znače onima koji su već napustili ovaj svijet. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Djeca – investicija u budućnost Ne mogu se 2neAktualno osvrnuti na cu prepustiti sudbini, ulici, glavnog vaš članak o dječjim vrtićima možda im lijepo davati čaj Riječurednika iz pretprošlog broja. (...) Ako se na Privatni dječji vrtići rade od maka, da lijepo spavaju Winairov zrakoplov nečemu ne bi utrebalo štedjeti i dalje bolje od gradskih kad roditelji rade i tako ne humanoj misiji u bilo kakvoj situaciji,Opa bila stvaraju troškove, da lijepo ona krajnje krizna i recesijska stasaju u mlade glupane. Ili bi onda bi to trebala biti djeca, ih mogli nekako zaposliti pa Željko PAVLEK njihov razvoj, prosperitet, sami da si sama plaćaju vrtić, a ne život. Jer ako država može da uživaju na grbači roditelja dati oko milijardu kuna za i države. (...) Onda bi se bez najnoviji model borbenog O problema državni novac (ups, rukom aviona, koji u biti ne služi tj. poreznih obveznika, tj. nas) ničemu, onda bi trebalo biti Tomu Cruiseu u „Nemogućoj mogao trošiti na recimo novi ne omoguća- vozni park, domjenke...(...) A normalno imati sredstva za misiji“. Uz to im se Srednjoškolcima i studentima S usavršavanje, 150 kuna, produženi - 420 kuna va stručno moraju ulaganje u vrtiće. Dok Europa za moju kćer je najbolje da ako čistiti, kuhati, prati, potplaćene ima normu od tri tete na deseje ikako moguće pobjegnem s tero djece, kod nas se u nekim su, itd. I sad, na koji način one njom iz zemlje, jer mada je za privatnim vrtićima dvije tete mogu djeci pružiti išta potrebno mene već prekasno, za nju valza normalni razvoj. moraju „uhvatiti u koštac“ s pe- Kompro misom do prijevoza za sve jda još ima nade, ali očigledno U stvari možda bi najbolje desetero, pa i šezdesetero djece ne u našoj državi.

I ukinuti vrtiće, djeB za što ne znam da li bi pošlo za bilo uopće Predrag Makaj 15.09.2009

ISTRAŽUJEMO Cijena smještaja u gradskim vrtićima veća nego u privatnim

U 7Plus Regionalnom tjedniku od 8. rujna u rubrici Kulturni obzor objavili ste predstavljanje treće knjige pjesama Ivanke Ivke Pust “Nosi me ljubav”. Kako sam joj bila velika pomoć kod obrađivanja pjesama za prvu knjigu, a to je spomenula i u molbama za financijsku pomoć, potrebno je čitateljima dati ovo objašnjenje. (...) 13. srpnja 2005. godine prvi je puta došla u moj dom. (...) Pred prof. Mežnarićem (...) otpjevala sam joj moju prije deset godina napisanu pjesmu “Varaždinka fakinka”. Kako je prvi put čula tu pjesmu, izuzetno joj se dopala i ja sam joj poklonila stihove. (...) U knjigu je stavila i poklonjenu “Varaždinka fakinka”, a mene upisala kao autora glazbe, što je normalno. Iz moje knjige “Kaplje kiše” uzela je pjesmu “Dva jablana” posvećenu mojim sinovima, preradila u “Cvjetića dva” i stavila u svoju. U knjizi mene nije spomenula za obradu pjesama. (...) 21. prosinca 2005. napisala sam joj pismo na pet stranica. Kako sam joj s ljubavlju poklonila svoje stihove “Varaždinka fakinka”, tako joj sada s gorčinom oduzimam tako da se s njom nigdje ne pojavljuje.

Ružica Juras – Varaždinka

Ružica Juras: Dva jablana U svom skromnom vrtu, zasadih dva jablana mala.

S ljubavlju i pažnjom dobrog vrtlara, podizat i gajit ih stala.

Ivanka Ivka Pust: Cvijeta dva U svome vrtu zasadih cvjetića dva S velikom pažnjom, ljubavlju svojom Dobar, brižan vrtlar sam postala I svoje cvijeće nježno mazila

U Koprivnici ekonomska cijena smještaja u gradskim vrtićimaiznosi 1.150 kuna, a u varaždinskim je sada 1750 kuna, dok je u privatnim vrtićima manja i za 400-tinjak kuna

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Dječji vrtići u privatnom vlasništvu na području grada Varaždina posluju osjetno bolje i racionalnije u odnosu na iste takve ustanove u sklopu Dječjeg vrtića Varaždin, čiji je osnivač Grad Varaždin. Ta, već dobro poznata činjenica, još više je došla do izražaja nakon što je u četvrtak varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prihvatio prijedlog Upravnog vijeća DV-a Varaždin o novoj ekonomskoj cijeni smještaja

d listopada za dijete u DV-u Varaždin roditelji će plaćati 700 kuna

djeteta koja će od listopada iznositi 1.750 kuna, odnosno 250 kuna više nego do sada.

Više djece

- U utvrđenom iznosu ekonomske cijene Grad Varaždin, kao osnivač DV-a Varaždin, sudjelovat će s iznosom od 60 posto, sukladno raspoloživim sredstvima proračuna, dok će preostali dio utvrđene ekonomske cijene snositi roditelji korisnika usluge – navodi se u odluci o novoj cijeni smještaja u DV-u Varaždin koji ima osam objekata i 930 djece u 10-satnom programu, što je 17 posto više nego lani.

Sukladno tome, roditelji će ubuduće za smještaj djeteta plaćati 700 kuna, odnosno 100 kuna više nego do sada.

Međutim, cijena za drugo i svako sljedeće dijete, kao i za djecu samohranih roditelja i djecu invalida Domovinskog rata ostaje ista, što znači da

će mjesečno trebati izdvojiti 400 kuna. Nije promijenjena ni cijena smještaja za djecu s poteškoćama u razvoju, koja iznosi 200 kuna, a i roditelji s troje i više djece korisnika usluga vrtića i dalje plaćaju 20 0 kuna za svako ostalo dijete izuzev prvog za koji će trebati izdvojiti 700 kuna.

participacije roditelja potrebno je zbog povećanja troškova: prehrambenih proizvoda, komunalnih naknada, goriva i električne energije, kao i usklađivanja s odredbama Državnog pedagoškog standarda – obrazlažu u Upravnom vijeću.

Iako su rast životnih troškova osjetili i dječji vrtići u privatnom vlasništvu, ekonomska cijena smještaja u njima i dalje je manja nego u gradskim, i to ponegdje za čak 400-tinjak kuna. Međutim, roditelji plaćaju više jer se za smještaj djeteta u privatnom vrtiću iz gradskog proračuna daje samo 30-ak posto njiho- Smještaj u privatnim vrtićima subvencionira se svega 30-ak posto ve ekonomske cijene.

mještaj u gradskim vrtićima Grad Varaždin subvencionira sa 60 posto

A da se može racionalnije poslovati, govore i cijena smještaja djece u Čakovcu koja iznosi 550 kuna, odnosno Koprivnici, gdje je ekonomska cijena 1.150 kuna, od čega roditelji plaćaju 400 kuna, dvostruko manje za drugo dijete, a za treće je smještaj besplatan.

Za produženi boravak djeteta nižih razreda osnovnih škola, sukladno odluci gradonačelnika, roditelji će od ove školske godine plaćati 420 kuna mjesečno, a taj iznos umanjuje se za 15 posto za drugo i svako sljedeće dijete, odnosno samohrane roditelje. Za dane kada učenik neće biti u programu, mjesečni iznos umanjuje se za 13 kn/dan, koliko iznosi prosječna cijena ručka, dok stručne osobe za vođenje programa dobivaju 65 kuna bruto po punom satu.

Grad Varaždin subvencionirat će produženi boravak, kao i prijevoz srednjoškolaca i studenata iz prigradskih mjesnih odbora. Ako do mjesta školovanja imaju više od tri kilometra, dobit će 150 kuna ukoliko nisu korisnici gradske stipendije.

USPJEH Županija, općine i gradovi dogovorili subvencioniranje prijevoza

VARAŽDIN – Nadamo se da ćemo zajedno u iduća četiri mjeseca, bez pritiska medija, doći do novog, prihvatljivijeg i socijalno pravednijeg modela subvencioniranja prijevoza srednjoškolaca, u koji bi se mogli uključiti i drugi, posebice država i roditelji boljeg socijalnog statusa.

Istaknuo je to Goran Kaniški, načelnik Općine Gornji Kneginec, nakon što su načelnici svih općina i gradova ipak potpisali s Varaždinskom župa-

Obavijest čitateljima

Veći troškovi

- Povećanje ekonomske cijene usluga, kao i povećanje

nijom ugovore o sufinanciranju troškova prijevoza srednjoškolaca u omjeru 50:50 posto. Do

esplatno se voze samo srednjoškolci iz Varaždinske županije

potpisivanja ugovora došlo je zahvaljujući kompromisu koji se ogleda u tome da će ugovori vrijediti do kraja kalendarske, a

ne školske godine.

- Ugovor s općinama i gradovima potpisan je do 31. prosinca ove godine, a do tada ćemo testirati model i nastojati ga poboljšati. Svakako ćemo u sufinanciranje pokušati uključiti i državu, a ispitat ćemo i mogućnost eventualnog uvođenja socijalnog kriterija – istaknuo je varaždinski župan Predrag Štromar, dodajući da je besplatni prijevoz srednjoškolaca putnika „najvažnija antirecesijska mjera za sve građane“. (ikr)

za srednjoškolce

/TOMISLAV MAKAJ

vih dana mlazni zrakoplov varaždinske tvrtke Winair obavio je uspješno i svoj prvi let u humanoj misiji. Za vrijeme leta iz Francuske u Ukrajinu posada zrakoplova zaprimila je hitni poziv iz Hrvatske urednik@regionalni.com za prijevoz liječničke ekipe iz Zagreba u Njemačku gdje su oni trebali preuzeti srce za transplantaciju pacijentu u zagrebačkoj klinici. Odmah nakon slijetanja u Ukrajini, Winairov zrakoplov poletio je prema Zagrebu gdje se tijekom noći u njega ukrcao tim liječnika. Oni su u Njemačkoj kasnije obavili s njemačkim kolegama operaciju i sve potrebne radnje za transport srca zrakoplovom u Zagreb. Odmah nakon slijetanja zrakoplova u Zagreb obavljena je uspješno transplantacija srca teško oboljelom pacijentu.

Brzina je u ovom slučaju bila iznimno značajna jer je poznato da se cijeli složen i zahtjevan postupak od dojave, preuzimanja srca od donora do transplantacije srca pacijentu trebao obaviti u roku od svega četiri sata.Treba istači da je posada zrakoplova Winairovog mlažnjaka za izuzetno profesionalan i kvalitetno obavljen posao transporta srca iz Njemačke u Hrvatsku dobila sve moguće pohvale liječničke ekipe koja je izravno sudjelovala u cijelom postupku organizacije prijevoza te drugih čimbenika ove uspješno provedene humane akcije. nače u svijetu je korištenje mlaznih zrakoplova za prijevoz organa za transplantaciju uobičajeno pa je prvi takav uspješno položen ispit tvrtke Winair važno jamstvo za eventualne sljedeće takve letačke izazove.

Oduzimam “Varaždinku fakinku”

Načelnik Kaniški i župan Štromar

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Mozaik 13

29. rujna 2009.

POMOZIMO Studentica Ivana Mihin pred kirurškim zahvatom u Stuttgartu

Ivana mora na operaciju srca Specijalisti KBC-a Zagreb predložili su da se u Stuttgartu obavi operacija, koja je dogovorena za 19. listopada, a košta 28.650 eura.

Nakon odobrenja taj će iznos isplatiti HZZO, no Ivani nedostaje novac za put te troškove bolničkog smještaja, koji se kreću oko 300 eura dnevno Ivana Mihin rođena je 1989. godine u Varaždinu, a s roditeljima i sestrom živi u Majerju. Studentica je druge godine Visoke učiteljske škole u Čakovcu. Od najranije dobi bori se s teškom bolesti srca te se treći put treba podvrgnuti kirurškom zahvatu. Specijalisti Kliničkog bolničkog centra Zagreb predložili su da se operacija obavi u klinici u Stuttgartu, s obzirom da su tamošnji liječnici

I

vana se od najranije dobi bori s teškom bolesti srca specijalizirani za takve vrste zahvata. Operacija je dogovorena za 19. listopada ove godine, a košta 28.650 eura. Nakon odobrenja taj će iznos isplatiti HZZO, no Ivani nedostaje novac za put te troškove bolničkog smještaja, koji se kreću oko 300 eura dnevno. Dvotjedne troškove smještaja roditelji također moraju snositi sami.

Ivana stoga

upućuje molbu svima koji joj svojim prilozima mogu pomoći da otputuje na operaciju. Unaprijed neizmjerno zahvaljuje onima koji se budu odazvali. Broj žiroračuna za pomoć, otvorenog u Raiffeissen banci Varaždin, jest 2484008-3108473893.

MM (podaci poznati Redakciji)

ŽIRORAČUN

Dan jezika u 1. gimnaziji

Broj žiro-računa za

Europski dan jezika proslavlja se 26. rujna diljem kontinenta već od 2001. godine kad su ga pokrenuli Vijeće Europe i Europska komisija. U Prvoj gimnaziji manifestacija je održana pod motom “Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš” koji su učenici preveli na deset jezika. Postavljena je izložba publikacija na stranim jezicima i osmišljeni panoi s porukama.

Radionice i izložbu osmislili su i vodili profesori Jasminka Horvatić-Bedenik i Berislav Njegovec, diplomirani bibliotekari. Sudjelovali su učenici: David Kramarić i Karolina Đurinec iz 3.H, Deana Banić-Križaj, Lana Bosilj i Matej Antolković iz 3.A, Paula Josić i Anja Draginić iz 2.E, Darija Jambrečić iz 2.C i Mateja Morić iz 4.D razreda.

J. Horvatić-Bedenik

pomoć otvorenog u Raiffeissen banci Varaždin je 2484008-3108473893

Svi na pripreme iz matematike!

Pri upisu u prvi razred Elektrostrojarske škole Varaždin učenicima je dana mogućnost prijave za pripreme iz matematike. Iako su ravnatelj i nastavnik matematike očekivali da će se prijaviti 20-ak učenika, prijavilo se 157 učenika od 275 upisanih u prve razrede tehničke škole. Uz pripreme je vezana i jedna anegdota. Učenik koji se prijavio na pripreme sve je uvjeravao da nastava na “MEC-u“ počinje 1. rujna.

Pripreme su organizirane od 1. do 5. rujna, s ciljem ponavljanja gradiva osnovne škole. U pripremama su sudjelovali svi nastavnici matematike Elektrostrojarske škole. Profesorice Dunja Spajić, Elizabeta Virovec, Sonja Ivančić, Sanja Engler, Tatjana Plantak, Aleksandra Njegovan i profesor Miroslav Smuđ svaki su dan po tri sata vodili učenike koji su sami odlučili što im je bitno na početku srednjeg školovanja.

Dojam je da će učenicima koji su došli na pripreme biti puno lakše u svladavanju obveza koje ih očekuju. Upoznali su se sa svojom novom školom, probili led i doznali da su dobrodošli u Elektrostrojarsku školu i da je svim nastavnicima stalo da uspiju u ciljevima koje su si postavili.

Dođite i družite se!

Pozivamo cijenjene gospođe i gospodu na ugodno druženje uz odličnu glazbu u hotel “Turist” svake nedjelje od 18 do 23 sata. Upoznajte širok krug prijatelja i prijateljica u ugodnom ambijentu uz ljubazno osoblje. Članovi Udruge samaca

14 Mozaik

29. rujna 2009.

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

Ratnici – heroji (3) Milan Habunek Uz daljnji boravak i redovno praćenje situacije na terenu zauzmemo kakve takve zaklone pod drvećem, ali više puške ne ispuštamo iz ruku, bombe više nisu u vojničkim torbama već u tzv. ‘’fišeklijama’’ (jer smo još imali kožne opasače iz JNA), okviri – spremnici pušaka s bojevom municijom lijepe se 2 i 2 itd. Snalažljivi borci već imaju neko novo znakovlje poput ‘’CRO ARMY’’, kape se sve manje nose na glavama već u džepovima, a oko glava se vežu crne platnene trake s hrvatskim grbom (onim s kape), a već i malo tko nema krunicu oko vrata. Da, bila je to nedjelja 15. 09.

1991. g., dan obiteljskog okupljanja u mojoj obitelji kod roditelja u Radovanu (gdje sam rođen) jer je bilo proštenje imena Marijinog (svake godine u nedjelju iza 12. 09. ili na sam dvanaesti ukoliko je nedjelja). Tu se skupi uža, a često i šira obitelj na ručku i druženju, a često se i zasvira (jer smo i glazbeno pismeni). M. Škoro – Ne dirajte mi ravnicu: Mene zovu moja polja, mene zovu tambure. Prije nego sklopim oči da još jednom vidim sve…Ne dirajte mi večeras, uspomenu u meni jer ja ću se vratiti. A hoću li se vratiti, s obzirom na to, kako je to počelo?

Tu noć ponovno dajemo stražu i noćimo na kamionu na minama uz minobacače.

prohodan, a nama će zaklon biti stabla u šumi. Nismo imali ni lopate da iskopamo roviće za podloge MB-a pa smo to učinili vojničkim noževima. ‘’Samo da vas ne otkriju jer vas buju zbrisali s lica zemlje’’. Ubrzo mi je javljeno da je udaljenost cca 1.200 m do sredine vojarne što je gotovo idealna udaljenost za djelovanje iz tih oruđa (koja gađaju od 84 m do 3.600 m, odnosno po novom s 4. i 5. dopunskim barutnim punjenjem i do 5.600 m, što ovisi o vrsti i tipu MB-a, godini proizvodnje odnosno pojačanju cijevi).

Moral na visini

bili točno između dvije kasarne –vojarne). Bilo je rano, jaka rosa, velik drač u šumarku i na putu, ali dobro, organizirat ćemo se. “Tu postavite oruđa”, veli Rožić, “gdje vam odgovara, pravac djelovanja je ‘’Kasarna kalnički partizani’’ u Optujskoj

za postaviti ih na pravilnom razmaku od cca 30 m jedan od drugog, već skoro jedan iza drugog na razmaku kakvih 6-8 metara na poluzaklonjenom mjestu (da ih dijelom štite krošnje stabala da se ne vide iz zraka, a opet da se može pucati da

ulici, udaljenost ti je: kaj ja znam, nekih valjda 800-1000 m” itd. “Nemoj tako”, velim, “izvadi iz karte grada udaljenost pa mi javi.” “Bum ti javil, bar buš videl kak veza funkcionira.” I dobijem neku napravu (valjda motorolu) za radio vezu, kraću obuku kako se time rukuje i jedan papir formata A – 4 na kojem je zapisan sistem međusobnih veza i veza sa zapovjedništvom odnosno da se zna koga se kad ratnim imenom zove i tko zove te da smo u stalnoj međusobnoj vezi. Za slučaj ispražnjenja baterije dostavit će ti se puna, reče Rožić. Rožić sa svojim pratiocem napusti mjesto paljbenog položaja, a mi izvadimo minobacače iz kamiona i odredim njihova mjesta. Nije bilo mjesta

krošnje ne smetaju).

Ujedno smo ostavili puteljak potpuno

16. rujan 1991.

Pa to je zaista neobičan prizor koji impresionira. To je zaista rat, nema popuštanja dok to ne riješimo. Moram napomenuti da je moral svih boraca bio zaista na visini, da se nije pitalo zašto smo tamo i da li to nama uopće treba, već se pitalo kad ćemo već jednom smjeti napasti pa da to riješimo i idemo doma, (kao što vele momci iz Nove Vesi, Vinice i ostalih mjesta, brati kuruzu i delati pripremu za berbu). I tako smo dopremili moj dio garde s oruđem i oružjem na paljbeni položaj na lokaciju južno od Varaždinskog groblja na puteljak uz ogradu vodocrpilišta. U početku nisam bio baš zadovoljan jer sam predložio da naš položaj bude u ‘’Parkovima’’ nasuprot ulaza na groblje (tu je bilo borova, breza - ostalog bilja kao prigodni zakloni), ali mi je rečeno da smo preblizu (a to sam zbog neispitanih cijevi htio – da se puca samo s osnovnim punjenjem) te da će nas brzo otkriti i uništiti. Uostalom, potporučnik Rožić je rekao da su jučer (u nedjelju) obilazili terene s glavnim zaovjednikom puk. Rukljićem te da je upravo taj položaj određen za naše djelovanje, što zbog prirodnih zaklona, primjerene udaljenosti i slično (iako smo

Postavimo mi tako minobacače u borbeni položaj, pokrijemo usta cijevi vojničkim kapama (da u cijevi ne kaplje s rosnog lišća s krošnji drveća) te zauzmemo elemente gađanja.

Dobro je došla bijela crta na cijevima od korekturnog laka za davanje pravca prema jablanima (kanadskim topolama) uz vojarnu te piketi-trasirke iz akacije i ljeske. Kako je dan odmicao pojavilo se i sunce, postajalo je sve toplije i ljepše, teren se osušio pa se moglo i lijepo odmarati.

Na naš paljbeni položaj poslan je gosp. prof. Marijan Cingula da ne bismo ‘’pali’’ psihički, odnosno da se valjda osjećamo sigurnije te da nam borbeni moral bude na visini. Za vrijeme ručka nismo bili snabdjeveni jer nas dostavljači hrane nisu pronašli, a i bolje za nas jer je naš položaj inače tajni ‘’Samo da vas ne otkriju…’’

Unatoč tome organizirali smo sendviče i sokove iz dućana, iz naselja iza nas i to nas je počastio gosp. prof. Cingula. Taj dan dostavljena su nam još dva minobacača istog proizvođača ‘’Metalac’’ Čakovec, pa smo imali ukupno četiri što bi prema vojnoj formaciji bilo za dvije desetine s po 8-9 ljudi, a nas je bilo samo petero za otvaranje vatre, vozač i ja kao zapovjednik za davanje elemenata gađanja i za radio vezu. Nismo tada ni imali ‘’obezbeđenje’’ (osiguranje) paljbenog položaja jer nas nije bilo dovoljno. Odnosno bilo nas je tek za posluživanje jednog oruđa. Gosp.

Cingula dobio je u popodnevnim satima novi zadatak te se povukao s položaja. U predvečerje skupimo opremu na kamion, vratimo se u Zelendvor, večeramo te noćimo na kamionu na minama. Bili smo oslobođeni davati stražu te noći.

BILJEŠKA O AUTORU DNEVNIKA

H

rvatski bojovnik, ratni zapovjednik na paljbenom položaju za bacače mina, MB 82 mm („KOBAC 20“) Milan Habunek, rođen je 1955. godine u Radovanu. Iako je još kao pripadnik bivše JNA imao čin dočasnika (vodnik) u Hrvatskoj vojsci nije mu priznat. Kako sam navodi - pisane su mnoge knjige o ratu i o njegovoj brigadi, snimali se spotovi za arhiv, a zaslužni se malogdje spominju. Još gore, dogodi se da se u knjizi promijeni njihovo ime kako bi se umanjila ili sakrila istina i njihova vrijednost. Je li to slučajno ili namjerno, ne zna. Stoga je odlučio na ovaj način progovoriti.

15

29. rujna 2009.

Informatička učionica Učilišta Plavec koju zajednički koristi s 2. gimnazijom Varaždin kroz model Javno privatnog partnerstva

UČILIŠTE PLAVEC Besplatna edukacija u Tjednu cjeloživotnog učenja

Znanje je najbolja investicija!

Povodom Tjedna cjeloživotnog učenja čiji je moto “Dodaj znanje iskustvu” o edukaciji govori ravnatelj Učilišta Plavec mr. sc. Nikola Plavec Što je to cjeloživotno učenje?

Koncept cjeloživotnog učenja obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno). Učenje je pritom stalni proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Moto ovogodišnje akcije je: Dodaj znanje iskustvu!

Zašto je važno cjeloživotno učenje?

Danas se za koncept cjeloživotnog učenja najčešće vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. S obzirom na krizu u kojoj se nalazimo, cjeloživotno učenje se nameće kao model koji u svakom slučaju može bitno doprinijeti izlasku iz krize (povećanje konkurentnosti, smanjenje nezaposlenosti). Stoga smo se i mi kao ustanova posebno angažirali ove godine da približimo nezaposlenima i zaposlenima informatičku edukaciju baziranu na najnovijim tehnologijama. Za naš program dobili smo potporu HZZ-a i Varaždinske županije koji će se uključiti u naš program.

Koje programe nudite polaznicima?

Polaznicima nudimo formalno obrazovanje poput programa osposobljavanja i usavršavanja, odobrenih od Ministarstva prosvjete i športa koji se upisuju u radnu knjižicu, ECDL i MOC te neformalnih kada se dobije potvrda

o uspješno završenom obrazovanju.

Trenutno imamo verifikaciju za desetak vlastitih programa osposobljavanja i usavršavanja te nekoliko programa u suradnji s Učilištem Algebra. Oni su razvijeni na temelju dugogodišnjeg iskustva u informatičkom obrazovanju, kao i potre b a t rži-

Program predavanja u Tjednu cjeloživotnog učenja Srijeda 30. 09. 2009.

2. gimnazija Varaždin je mjesto održavanja edukacija

U

tijeku su upisi u jesenski ciklus programa!

šta v a matičkih

za poznan j e m i n f o rtehnologija.

Koji su najtraženiji programi u vašoj ponudi?

Trenutno su vrlo traženi specijalistički programi kao što su AutoCAD specijalist, WEB i Grafički dizajner, Knjigovodstveni operater i Serviser računala. Računalni operater najatraktivniji je program jer omogućava uspješno savladavanje informatičke pismenosti u mjesec i pol dana. Osim toga svakim se danom sve više traži ECDL diploma. Trenutno su u tijeku upisi u sve programe. Što je to ECDL? Europska računalna diploma (engl. ECDL) međunarodno je priznati dokaz poznavanja temelja informatičkih tehnologija i uporabe računala. Posebno je interesantna za državne službenike, kod kojih je već i propisana kao standard informatičke

pismenosti.

ECDL ima više oblika, odnosno modula. Računalni operater u Učilištu Plavec usklađen je s ECDL programom edukacije, tako da svaki polaznik koji postane operater može uspješno položiti i odgovarajuće ECDL module.

Od jeseni Windows 7 i Office 2007 edukacija.

Ide li Učilište Plavec ukorak s najnovijim tehnologijama te primjenjuje li ih u nastavi?

Osim što ima jedne od najopremljenijih multimedijalnih učionica, Učilište Plavec prvo započinje s Windows 7 edukacijom. Tečaj Računalni operater od listopada kreće s Windows 7 operacijskim sustavom i MS Office 2007 paketom alata. Windows 7 i Office 2007 su za razliku od Windows-a XP i Office-a 20 03 daleko pr istupačniji alati za početnike, a ujedno nude daleko više mogućnosti.

Zahvaljujući odličnoj intuitivnosti navedenih alata vrijeme učenja se znatno smanjuje te se ostavlja više vremena za praktični rad.

Koje znanje steknu polaznici na nekom od specijaliziranih programa?

Učilište Plavec je partner

Algebri, Microsoftu, HP… i kao takvi se držimo najviših standarda pristupa predavanju. Svi naši predavači su certificirani stručnjaci i mnogo se pažnje usmjerava na praktični rad polaznika. Primjera radi, polaznici programa CAD specijalist nakon samo dva tjedna nastave samostalno mogu nacrtati tlocrt kuće, a tečaj traje dva mjeseca nakon kojih ti polaznici postaju pravi eksperti.

17:00 Vrijeme nezaposlenosti – prilika za stjecanje novih znanja 18:00 Upoznajte Windows 7 operacijski sustav 19:00 Osnove Office-a 2007, alata za uredsko poslovanje 20:00 Internet i internet servisi: Youtube, Google Earth

MOC seminari

MOC program je službeni Microsoftov sustav edukacije i certificiranja informatičkih stručnjaka za korištenje MS operacijskih sustava, razvojnih alata, servera… MOC se smatra najboljom IT edukacijom danas dostupnom na tržištu.

Kroz brojne praktične primjere i probleme iz prakse Microsoft certificirani instruktori povećavaju razinu stručnosti polaznika. Ne postoji niti jedan MCP u nas koji je nezaposlen!

Mjesto održavanja: 2. gimnazija Varaždin, Hallerova 6a. Prijave i informacije za sve programe u Kratkoj 4, Varaždin (ACT Plavec), na telefon 042/300-800 ili na e-poštu: info@plavec.hr.

Četvrtak 01. 10. 2009 17:00 Osnove AutoCAD-a 18:00 Osnove Photoshopa 19:00 Internet i internet servisi: Facebook, Skype

EDUKACIJA JE BESPLATNA! Mjesto održavanja: 2. gimnazija Varaždin, Hallerova 6a.

Prijave na telefon 042/300-800 ili na e-poštu: info@plavec.hr.

16 Školstvo

29. rujna 2009.

OTVORENO Damir Kliček, profesor fizike na ESŠ u Varaždinu

IZVRSNOST

Rad s učenicima koji žele više SVESTRANOST

Kreativnost je veza između fizike i književnosti Osim stručnog rada na području fizike, vi ste i predsjednik Varaždinskog književnog društva. Pišete poeziju i kratku prozu.

Objavili ste dvije knjige “Svjetlo sa strane” i “Žuta točka”. Zatim dobitnik ste i nagrada na više literarnih susreta - u Bedekovčini, Zelini i Varaždinu. Redovno grafički uređujete i zbornik Varaždinskog književnog društva.

- Kada sam studirao, već se većina bavila nekim drugim stvarima. Neki su slikali, neki umjetnički fotografirali, a kako je fizika malo kreativni fakultet, vjerojatno vas onda još nešto vuče da još nešto radite. U pričama i pjesmama teme su različite, ima svega i svačega.

Kako mi dođe. Ne pišem zato da bih pisao. Kad imam volje i ideja, onda nešto napišem, ali ne pišem zato što bih trebao pisati.

Dogodi se da se negdje odmaram i izvadim bilježnicu i tamo to napišem. Što ću napisati i hoću li pisati, o tome se nikad ne zna.

U mladosti ste se bavili i hrvanjem.

- Bio sam u HK Varteks, sada Vindija, zatim kada sam bio u Zagrebu na studiju trenirao sam u HK Metalac. Natjecateljski sam se bavio do juniorskog uzrasta i iz tog vremena imam više medalja i pehara. U posljednje vrijeme vozim motor Yamahu 1100 Dragster.

Osim vas brojni članovi obitelj radili su kao nastavnici.

- Moj je otac imao petoro braće a samo jedan nije bio nastavnik. Čak su i supruge bile nastavnice. Moj je otac predavao tehnički i također je stalno išao na natjecanja a bavio se i hrvanjem.

Eksperimentalni radovi daju trajno znanje i mogu donijeti kvalitativne promjene a učenje podataka napamet je neproduktivno

U školi se uče podaci za Milijunaša a ne za život Ja inače nisam zadovoljan onim što se uči u školama. Sve previše sliči staroj austro-ugarskoj školi “Ein, zwei, drei” uz štrebanje i učenje napamet.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Damir Kliček, dipl. inž. fizike, predaje na Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu, voditelj je Centra izvrsnosti iz fizike i uz sve to ima još nekoliko zanimljivih hobija. Rođen je 1957. godine u Varaždinu, a dio djetinjstva proveo je u Moslavini u selu Donja Petrička. - Išao sam na 3. OŠ Varaždin i tamo smo imali dobrog nastavnika fizike, zvao se Milivoj Magić - kaže on.

Eksperimenti

- Išao sam kod njega na grupu, dosta smo radili i bilo je zanimljivo. Međutim, u gimnaziji toga više nije bilo i nastava fizike mi više nije bila tako zanimljiva. Tada sam se dvoumio da li da studiram psihologiju ili fiziku, ali su me savjetovali ipak fiziku i tako sam odlučio. Nakon studija na PMF-u u Zagrebu radio sam u osnovnoj školi u Molvama, ali samo pola godine i nisam se tamo našao. Radio sam zatim u Medicinskoj školi, tamo je

bilo zanimljivo, sve su učenice imale odličan. One su sve fino naučile, kada sam pitao, sve su izrecitirale, ali nije bilo komunikacije i nisam smio pitati nikakvo problemsko pitanje.

Kada sam došao na Elektro-

v

iše razgovora, samostalnog rada, razmišljanja i zaključivanja strojarsku školu, iznenadio sam se jer učenici nisu toliko učili napamet i nisu zapisivali, ali su pitali i sudjelovali u diskusiji - govori Damir Kliček.

- Dolaze nam razni učenici, što je ponekad dobro. Na ESŠ se upisuju učenici koji nisu super odlični kao u gimnaziji.

Nema onih koji su skloni štrebanju već su to oni koji nisu htjeli učiti za veće ocjene, ali znaju razmišljati. Takvi učenici često vrlo dobro funkcioniraju.

Ja inače nisam zadovoljan onim što se uči u školama. Sve previše sliči staroj austro-ugarskoj školi “Ein, zwei, drei”. Štrebanje i učenje tisuća stvari koje ničemu ne služe, niti će ikome trebati u životu. Tu ne mislim samo na fiziku nego uopće. Što učenici nauče napamet, već drugi tjedan zaborave. Imao sam jedno predavanje na savje-

tovanju o toj temi pod nazivom “Kako stvor iti milijunaša”.

Većina znanja koje se stječe u školama služi samo za sudjelovanje u kvizovima. Imamo i mi takvih razreda. Svi su za pet, ali nemojte ih nešto pitati. Ja sam za više razgovora s klincima, da sami rade, da sami zaključuju, da misle. Ima učenika koji su sretni s dvojkom, ali na satu kada razgovarate oni dolaze do takvih krasnih zaključaka i tako dobro reagiraju. Oni uživaju na satu i tamo su dobri, ali neće učiti. Naravno, među njima ima i onih koji su pametni, misle i hoće učiti. S njima je onda prava stvar raditi - zaključio je profesor Kliček.

Centar izvrsnosti iz fizike nastao je nakon Centra izvrsnosti iz matematike.

Naša škola je domaćin Centru i za učenike iz drugih škola.Mi smo izabrani vjerojatno i zato što više od 20 godina nije bilo državnog natjecanja a da učenici s ESŠ nisu bili tamo. Posebno je bio uspješan prof.

Krešimir Kovšca.

Posljednjih godina stvarno smo puno toga osvojili i na eksperimentalnim radovima i na zadacima imali smo četiri puta olimpijca. Non-stop se radi, a sada je razlika u tome što nas danas za to i nešto plaćaju.

Kolega Horvat i ja radimo s grupom za eksperimentalne radove, odlazi nam kolega Matija Huzak, ali dolazi Denis Barčot iz Čakovca koji je već imao jednog olimpijca.

Zanimljivo je da je jako puno učenika iz osnovnih škola došlo u Centar.

Bilo ih je u početku 120, a kasnije se malo smanjio broj, ali nikad nije bilo ispod 80. Oni su subotom i nedjeljom stalno dolazili, a od srednjoškolaca je bilo manje učenika, ali puno iz naše škole. Iz drugih škola više su došli sudjelovati i pomagati kod izrade eksperimentalnih radova.

Natjecanja iz fizike su natjecanja iz matematike - Oni učenici koji sudjeluju na natjecanjima u rješavanju zadataka nemaju problema s upisom na fakultete zato što su im prijemni znatno lakši nego ostalima. Eksperimentalni radovi ne idu u široko područje već su u jednom uskom području. Od rada na eksperimantalnom radu ima više koristi, taj dio koji oni nauče kroz rad su stvarno i trajno naučeni. Što

se tiče natjecanja u rješavanju zadataka, rekao sam na jednom skupu da je to natjecanje iz matematike u rješavanju fizikalnih zadataka.

To znači da morate znati fiziku, ali da još više morate znati matematiku. Na ovogodišnjem turniru u Kini trebalo je riješiti 17 zadataka.

Trebalo je ući u jedno malo šire područje, ali su zadaci ipak bili problemski.

Damir Kliček

Školstvo 17

29. rujna 2009.

INVESTICIJA Nova škola do 1. rujna 2010.

Škola u Remetincu bit će za 300 učenika U Varaždinskoj županiji održan je radni sastanak predstavnika Varaždinske županije, Grada Novog Marofa i izvođača radova oko početka izgradnje osnovne škole u Remetincu. Završetak radova predviđen je za 1. rujna 2010. godine, a u osiguravanju sredstava za ovu investiciju sudjeluju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Varaždinska županija i Grad Novi Marof.

Raspodjela troškova

Troškovi županije i grada odnose se na financiranje izgradnje vodovoda, nisko-

naponske mreže, kanalizacije telefonske komunikacije, izgradnju pristupne ceste te otpis komunalnog i vodnog doprinosa. Škola je projektirana za 300 učenika, a pohađat će ju učenici iz Remetinca te iz okolnih naselja. Gradnjom ove škole uvelike će se rasteretiti najveća osnovna škola u županiji, OŠ Novi Marof.

OŠ Remetinec trenutno je područna škola, a Varaždinska županija poduzet će sve potrebne radnje kako bi ista od 1. rujna postala matična škola gdje će nastava biti organizirana od 1. do 8. razreda.

Izgradnjom nove škole rasteretit će se matična škola u Marofu

FOI Počela nova akademska godina za studente

Stručni studiji na četiri lokacije Ukupno 286 brucoša i brucošica krenulo je na preddiplomski studij FOI-a u Varaždinu, a njih 172 na zajednički preddiplomski studij Ekonomika poduzetništva, kojI izvode FOI i Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Osim u Varaždinu, nastava će krajem rujna početi i u studijskim centrima FOI-a u Zaboku, Sisku i Križevcima gdje se

izvodi stručni studij Primjene informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) na koji je upisano ukupno 388 redovnih i izvanrednih studenata. Na četiri programa diplomskog studija FOI-a, po čijem završetku dobivaju titulu magistra struke, upisana su ukupno 134 studenta, a njih 28 odlučili su se za FOI nakon što su završili

preddiplomski studij na drugim visokoškolskim institucijama u Hrvatskoj, zbog čega će najprije odraditi razlikovnu godinu diplomskog studija.Uoči početka nove akademske godine FOI je ojačan novim doktorima znanosti. U svečanom ozračju HNK Zagreb pet djelatnika primilo je diplome doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu. (ikr)

18 Oglasi

29. rujna 2009.

Prodajni centar Vara`din

Gospodarska bb, radno vrijeme: pon-sub od 9.oo - 21.oo

A D E J C A P U K C E SVAKI MJES

!

N A D E J I R V A J A V S O K A T I B O D , N

U LISTOPADU OSVOJITE DNEVNU SOBU +SVJETILJKU + SLIKU + DEKORACIJU

Pravila nagradne igre

Prilikom kupnje iznad 200,00 kn na jednom ra~unu dobivate kupon kojim sudjelujete u izvla~enju nagrade. Svaki sudionik mo`e sudjelovati s neograni~enim brojem kupona, ali maksimalno jednim po danu. U nagradnoj igri ne mogu sudjelovati zaposlenici prire|iva~a sa svojom u`om obitelji. U slu~aju da izvu~en dobitnik ili njegov opunomo}enik nije prisutan, biti }e izvu~en drugi.

Izvla~enje }e se odr`ati 31. 10. 2009. u 13 sati u Lesnini Vara`din.

S nagradnim kuponom sudjelujete i 23.11.2009. u izvla~enju glavne nagrade:

OPREMANJE CIJELOG STANA u vrijednosti 50.000.-kn

29. rujna 2009.

Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1

Oglasi 19

9/24/09 3:15:11 PM

20 Poslovni svijet

29. rujna 2009.

I TOGA IMA Novi dom za starije i nemoćne osobe u Cestici izvan državne mreže ustanova

VELEUČILIŠTE

Kreće studij sestrinstva VARAŽDIN - Od 5. listopada kreće studij sestrinstva na varaždinskom Veleučilištu.

- Nakon dobivanja privremene dopusnice, Veleučilište je uspjelo organizirati studij gotovo isključivo vlastitim snagama, a zanimanje za njega daleko je veće od očekivanog - naglašava gradonačelnik Ivan Čehok, napominjući da takvi studiji postoje još samo u Zagrebu, Rijeci i Zadru.

Za novi studij, prema riječima direktora Veleučilišta Gorana Kozine, prijavilo se 250 kandidata, zbog čega je povećana planirana kvota na 124 studenata, od čega su 103 izvanredna koji studij plaćaju 9.240 kuna.

STRANA ULAGANJA

Država malo podupire TRNAVA - Izostanak primjerenih potpora s državne razine jedan je od osnovnih razloga zašto Hrvatska nije privukla više stranih investitora, ustvrdio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prilikom posjete Slovačkoj.

Tijekom razgovora s domaćinom, gradonačelnikom Trnave Štefanom Bošnjakom, uspoređivani su uvjeti ulaganja.

U tvornicu PSA Peugeot Citroën s tri tisuće zaposlenika uloženo je 700 milijuna eura, od čega je oko sto milijuna potpore dala Slovačka.

Slobodna zona Varaždin ima gotovo isti broj zaposlenika, a država nam je dala milijun eura – upozorio je Čehok.

HGK VARAŽDIN

Sufinanciranje smještaja neki dobiju lako, a drugi - nikako Uvrštavanjem domova za smještaj starijih osoba u mrežu ustanova čijim se korisnicima smještaj plaća iz proračuna, moguće je pomoći njihovo poslovanje, ali i odmoći, tvrdi vlasnik Novog života Piše: IVICA KRUHOBEREC ikuhoberec@regionalni.com

CESTICA - Uvrštavanjem domova za smještaj starijih osoba u mrežu ustanova čijim se korisnicima smještaj djelomice ili u potpunosti plaća iz državnog proračuna, moguće je osjetno pomoći njihovo poslovanje, ali i odmoći, ukoliko se pravo na sufinanciranje korisnika ne ostvari na transparentan način.

Posljedice krize

Upozorava to Boris Solomun, osnivač i vlasnik Novog života, ustanove za starije i nemoćne osobe otvorene u travnju u općini Cestica. Njegove riječi dobivaju na težini ako se zna da, usprkos zavidnom standardu koji pruža njegov objekt vrijedan 11 milijuna kuna, četiri mjeseca od početka rada ima svega desetak korisnika o kojima se brine isto toliki broj zaposlenih.

- Nažalost, na samom početku zadesili su nas svi problemi koje i drugi osjećaju u ovo vrijeme globalne krize. Prvenstveno su to uglavnom male mirovine zbog čega se starije osobe teško odlučuju na naš smještaj, izuzev onih kojima pomažu djeca ili imaju nadprosječne mirovine, kao što je slučaj s

dijelom naših korisnika - ističe Solomun, dodajući da je unatoč krizi ipak iz dana u dan raste zanimanje za smještaj.

Budući da novoizgrađeni dom od 1.700 kvadratnih metara ima 35 soba koje su sve dvokrevente, cijena smještaja ne određuje se po broju korisnika u sobi, već po njihovom stupnju ovisnosti o pomoći i zdravstvenom stanju. Najniža cijena smještaja, koji uključuje pet obroka iz vlastite kuhinje, brigu o rublju te usluge fizikalne terapije i salona za uljepšavanje, iznosi

u

domu u koji je uloženo 11 milijuna kuna tek desetak korisnika 4.360 kuna, a zatim se taj iznos povećava po 200 kuna za svaku od šest kategorija.

Ništa od zaloga kuća

- Smatram to primjerenim jer naša ustanova odskače kako u pogledu smještaja, tako i njege.

Vjerujem da je upravo to razlog što nas ljudi svakodnevno zovu, ali nemaju mogućnosti sami snositi troškove smještaja u objektu koji je izgrađen baš za tu namjenu, a sukladno zapadnoeuropskim standardima s

VIZIJA

U ustanovi Novi život smještaj je od 4.360 kuna, a zatim raste po 200 kuna za kategoriju

kojim sam se susretao tijekom boravka u inozemstvu – pojašnjava vlasnik Novog života.

Da bi prevladao takvu situaciju, Solomun je predlagao nekim potencijalnim korisnicima da založe kuće pod račun Općine Cestica koja bi doplaćivala razliku za njihov smještaj.

- Ovakvi prijedlozi koji su uobičajeni u Europi sada su još daleko od stvarnosti - veli Solomun, koji usprkos svemu, vjeruje u uspjeh.

Kredit od HPB-a i HBOR-a Kako bi izgradio primjerenu ustanovu za starije i nemoćne osobe, Solomun je odlučio zajedno sa suprugom uložiti svu ušteđevinu, a preostali kapital namaknuti uz pomoć kredita.

- Radi se o oko milijun eura dobivenog u varaždinskoj podružnici HPB-a, odnosno HBOR-u. Taj kredit odlučili

smo uložiti u Cesticu koja je blizu Slovenije, a uz to je i područje od posebne državne skrbi, pa smo dobili kamanu stopu od četiri posto te dvije godine počeka - pojašnjava, dodajući da odobreni kredit najbolje govori o vrijednosti i transparentnosti čitavog poslovnog poduhvata koji sada prolazi kroz teška iskušenja.

CESTICA Općina bi mogla postati poznata po smještaju starijih osoba

Skrb i njega za budućnost Četiri doma, ali i moguće prepreke Kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova Solomun je zajedno sa suprugom imao prilike boraviti u nekim od najvećih europskih prijestolnica, poput Bruxellesa, Geneve i Beča. Razmišljajući u tim gradovima čime bi se mogao dugoročno baviti, odlučio se za skrb i njegu starijih osoba.

- Došao sam do zaključka

da je to posao budućnosti koji traje 365 dana u godini.

Cijena smještaja u domovima u Nürnbergu, primjerice, iznosi 4.500 eura u slučaju da korisnik puno ovisi o pomoći osoblja. Upravo zbog pomoći koju mogu pružiti specijalizirane ustanove, vjerujem da će se one razvijati, dok će udomiteljstvo opadati - naglašava Solomun.

Vidim u budućnosti ozbiljan iskorak općine Cestica prema medicinskom turizmu, budući da već sada ima četiri doma, što nije slučajnost s ozbirom na lokalitet i druge prednosti. Uz malo domišljatosti i stručnog organizatora profesionalca, ovi domovi mogu učiniti Cesticu brandom za smještaj starijih osoba. Ovo je

već sada realnost, a sve ostalo bi moglo biti pogubno za daljnji razvoj ove općine od posebne državne skrbi koja svim svojim kvalitetama treba postati općina primjer.

Stoga moram priznati da me čudi što neki još nisu sigurni kojim smjerom treba ići. Ulaziti u druge investicije koje mogu bitno utjecati

Susret tvrtki iz četiri zemlje

IZLAZ Revizija sadašnjeg stanja i stvarnih potreba za smještajem korisnika domova

VARAŽDIN - U okviru rada Europske poduzetničke mreže, Županijska komora Varaždin od 30. rujna do 1. listopada organizira multinacionalni gospodarski susret mađarskih, austrijskih i slovenskih gospodarstvenika i poduzetnika te predstavnika gospodarskih komora. U hotelu Turist okupit će se predstavici 70-ak tvrtki te Mađarske gospodarske komore, ICS Štajerskog centra za internacionalizaciju, Gospodarske komore Maribor, Gospodarske komore Nova Gorica i Grada Nova Gorica u Sloveniji.

- Jasno je da s obzirom na broj korisnika moramo iz mjeseca u mjesec osiguravati dodatna sredstva za rad ustanove, iako ni sam ne znam kako to uspijevamo. No put do zvjezda mora proći kroz trnje, ali se nadamo i vjerujemo da će ta trnovita dionica uskoro završiti. Stoga radimo na tome da dobijemo određeni broj korisnika čiji će smještaj djelomice ili u potpunosti sufinancirati nadležno ministarstvo.

Uz samo malo dobre volje, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi moglo bi nam jednim potezom pomoći tako da naš dom odmah uvrsti u mrežu domova, odnosno pošalje barem dva korisnika iz Centra socijalne skrbi. Tako bi potvrdilo njegovu

na već postojeće domove sigurno će naštetiti i netaknutoj prirodi cestičkog kraja. Primjerice, pitanje je što će se dobiti otvaranjem gospodarske zone u Cestici, koja je nadomak Varaždinu, a sanaciju smetlišta, koja je prijeko potrebna, nužno je napraviti na transparentan i tehnološki pravilan način, veli Solomun.

Doma još nema, no ima korisnika?! kvalitetu i otvorilo mogućnost daljnjeg zapošljavanja, a korisnicima omogućilo pristojan život. Mogućnost da se podrži dom, odnosno moja obitelj koja se odre-

d

odijeljena mogućnost skrbi za 180 osoba ustanovi koje još - nema kla svega radi ovog projekta, postoji, budući da je u Varaždinskoj županiji još prije dvije godine dodijeljena mogućnost skrbi za 180 osoba, ali ustanova niti radi, niti je započela izgradnja njezinog objek-

ta. Stoga ne vidim razlog da se ta kvota podijeli putem natječaja onima koji rade – tvrdi vlasnik Novog života.

Upravo zbog potonjeg, Solomun se zalaže za reviziju sadašnjeg stanja i stvarnih potreba za smještajem korisnika, kao i određivanju kategorija kvalitete usluge u domovima čiji osnivač nije država, grad ili županija.

- Tek nakon revizije bi se shvatio problem pred kojim se nalazimo. U Hrvatskoj živi više od milijuna umirovljenika od čega je oko 800.000 starijih od 65 godina od kojih dobar dio nema adekvatnu skrb, a to bi se moglo riješiti zalogom imovine – veli Solomun.

Boris Solomun

Poslovni svijet 21

29. rujna 2009.

I TOGA IMA

DOZNAJEMO Zbog „parkiranja“ kod carinjenja prijevoznici kreću u akciju

Ne plate, odu u stečaj i otvore tvrtku Plaćanje parkiranja prilikom carinjenja na robnim terminalnima kod unutarnjih carinarnica nije jedini problem koji negativno utječe na poslovanje prijevoznika.

Rad dijela prijevoznika na crno također je dosta izražen, no u kojoj mjeri, nije moguće znati bez utvrđivanja točnog broja registriranih industrijskih vozila i zaposlenih vozača. Stoga prijevoznici od nadležnih institucija traže potrebne podatke.

Koordinacija udruga i klastera prijevoznika također se zalaže za klasifikaciju prijevoznika po djelatnosti, godinama staža i skupinama, kao i za cjenik minimalne ekonomske opravdanosti u domaćem transportu.

Predlaže se i ustrojavanje nadzornog tijela prijevoznika te posebnog prijevozničkog osiguravajućeg društva, kao i uvođenja obveznih javnih natječaja u državnim tvrtkama za usluge prijevoza.

Poseban problem je izostanak nadzora nad tvrtkama koje se bave posredovanjem u prometu, budući da unajmljuju prijevoznike kojima na kraju ne plate obavljeni posao prijevoza i odu u stečaj, a zatim otvore sličnu tvrtku. Kako bi se to spriječilo, predlaže se uvođenje licenci i polaganje garancija kod banaka.

MTČ d.d.

Štrajkom do plaća za sve

Varaždinski prijevoznici prosvjedovat će kod robnih terminala Intereurope u Ulici Vilka Novaka u četvrtak, 1. listopada, i to od 8 sati

Prosvjed u četvrtak kod terminala Intereurope Od Carinske uprave prijevoznici traže da se teret plaćanja parkirnih pristojbi na carinskim terminalima prenese na druge sudionike u prijevozu roba Piše: IVICA KRUHOBEREC ikuhoberec@regionalni.com

ZAGREB/VARAŽDIN - Prijevoznici okupljeni u Koordinaciju udruga i klastera hrvatskih cestovnih prijevoznika kreću u mirne prosvjede nezadovoljni plaćanjem parkirnih pristojbi na carinskim terminalima, što smatraju nezakonitim.

Prosvjedi, koji bi se trebali održati 1. listopada u jutarnjim satima, već su prijavljeni policijskim upravama.

Obećano, ali ništa

Na meti prevaranata

Prosvjedovat će se ispred terminala i carinarnica kod kojih se još uvijek traži plaćanje parkiranja kamiona kao uvjet za carinjenje robe.

- Iako smo od ravnatelja Carinske uprave Mladena Barišića nedavno čuli da se više neće tražiti od prijevoznika plaćanje „parkiranje” za kamion s robom koja se carini za krajnju stranku, to se ipak ne poštuje kod većine carinarnica. Tako prijevoznici prilikom

carinjenja robe i dalje moraju plaćati oko 150 kuna za parking vlasnicima privatnih parkirališta, iako uopće tu ne parkiraju vozila, već samo ulaze i izlaze s terminala radi carinjenja. Ukoliko ne plate,

v

lasnici terminala od prijevoznika zarade 300 milijuna kuna na „parkiranju“ roba im se ne carini, što je apsurd – naglašavaju predstavnici Koordinacije udruga i klastera hrvatskih cestovnih prijevoznika.

Takva je praksa, primjerice, i dalje na Jankomiru kod Robnih terminala Zagreb koji posluju u sastavu zagrebačkog Holdinga. Stoga će zagrebački prijevoznici tu prosvjedovati, dok će varaždinski prosvjedovati kod robnih terminala Intereurope u Ulici Vilka Novaka.

Prosvjed je najavljen za 8 sati, pa se očekuje otežan promet tim područjem.

Nepotreban trošak

Dok se u Carinskoj upravi, čije carinarnice uglavnom nemaju vlastite prostore za carinjenje kamiona, pravdaju da se ne mogu izravno miješati u terminalne naknade jer

su terminali u privatnom vlasništvu, plaćanje navodnog parkinga prijevoznici drže nepotrebnim troškom na kojem zarađuju privatni vlasnici parkinga. Ukupna zarada, kako se procjenjuje, kreće se oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini. Stoga od Carinske uprave prijevoznici traže da se teret plaćanja parkirnih pristojbi na car inskim terminalima prenese na druge sudionike u prijevozu roba.

Sve udruge i klasteri okupljeni oko Koordinacije udruga i klastera prijevoznika ovih dana održavaju sastanke kako bi izradili točan plan prosvjednih aktivnosti.

Robu cariniti na graničnim prijelazima „Apsurdno je da se postupak carinjenja, koji je državni posao, dijelom obavlja na privatnim robnim terminalima, a još apsurdnije je da njihovo korištenje moraju plaćati prijevoznici roba. Ako država ubire carinu, onda bi se drebala pobrinuti i da osigura prostor za carinjenje. Ukoliko za to nema prostornih, finan-

cijskih ili drugih mogućnosti, neka se proširi carinjenje kod graničkih prijelaza, kao što je to praksa u zemljama EU – ističu u Koordinaciji udruga i klastera prijevoznika, dodajući da je dobar iskorak napravljen time što je početkom godine robu moguće cariniti na graničnim prijelazima Bajakovo, Bregana, Goričan i Rupa.

USPJEH Zagorje-Tehnobeton u zagrebačkoj Dubravi dovršilo prvi shopping centar treće generacije

Za 21 mjesec do objekta od 65.000 kvadrata Z AGREB – Garden Mall, prvi trgovački centar treće generacije u istočnom dijelu Zagreba, otvoren je u četvrtak u Gornoj Dubravi. Iza investicije čija vrijednost prelazi 300 milijuna kuna austrijska je grupacija MID, dok je izvođač radova bila tvrtka ZagorjeTehnobeton.

- Iako je ovo tek jedan u nizu trgovačkih centara koji je Zagorje-Tehnobeton izgradilo u svojoj novijoj povijesti od 2000. godine, ipak se izdvaja svojim posebnostima. Naime,

riječ je o trgovačkom centru višeg standarda, koji je uz to dobrim dijelom građen na klasičan način – naglašava Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, dodajući da se nada kako će slične poslove izvoditi i za domaće investitore.

Građevinska bruto površina objekta, koji je izgrađen za 21 mjesec, iznosi gotovo 65 tisuća kvadrata, dok je tlocrtna površina 19 tisuća kvadrata. Osnovna poveznica građevine je unutrašnja ulica

– mall, kojom su sadržaji za posjetitelje unutar građevine povezani horizontalno te vertikalno, preko pokretne trake, pokretnih stepenica i dizala za kupce kojima se na 26 tisuća kvadrata maloprodajnog prostora nude domaće i svjetske robne marke u 70 trgovina, kao i Intersparov hipermarket i restoran.

Garden Mall, koji ima više od 1300 parkirališnih mjesta, od čega polovicu u podrumskoj etaži, otvor io je 50 0 novih radnih mjesta.

Predstavnici investitora i izvođača kod otvorenja Garden Malla

ČAKOVEC – Dok svih 170 zaposlenika MTČ-a ne dobije plaće za srpanj, neće se prekinuti štrajk započet prije tjedan dana. Ustvrdio je to Stanko Posavec, sindikalni povjerenik u MTČ-u, nakon što su već prvi dan štrajka uplaćene plaće za još 47 zaposlenika. Naime, prije obustave rada i propalog pokušaja mirenja, plaće od oko 2500 kuna primilo je 53-oje radnika.

Stanje u MTČ-u, čiji su radnici blokirali ulaz u tvrtku, bila je i jedna od tema razgovora predsjednice Vlade Jadranke Kosor i međimurskog župana Ivana Perhoča.

Potonji je obećao da se komunalne usluge neće isključivati, dok je premijerka poručila zaposlenicima neka ustraju u zahtjevima.

SLUČAJ PODRAVKA

Policija ipak u izvidima ZAGREB - Policija ne izvještava o „odlascima“ u tvrtke već o kaznenim djelima i rezultatima kriminalističkih istraživanja, upozoravaju u Ravnateljstvu policije odgovarajući na upit je li točno da se provode izvidi u Fimi glede slučaja Podravke u kojem je došlo do obrata.

Naime, usprkos suprotnim tvrdnjama iz Fime i Podravke, otkriveno je da su menadžeri koprivničke tvrtke namjeravali doći do dionica kompanije (i) uz pomoć njezinog novca uplaćivanog preko Fime Ami na Malti.

Ravnateljstvo policije poručuje da u vezi konkretnog upita “sačekamo dovršetak policijskih aktivnosti”. (ikr)

DIAMOND AIRCRAFT

Tvornice se neće graditi ZRENJANIN – Predstavnici tvrtke Visium Air, ovlaštenog zastupnika austrijskog Diamond Aircrafta, te grada Zrenjanina sporazumno su raskinuli lani potpisan ugovor o izgradnji dvije tvornice, servisnog centra i zrakoplovne akademije uz zračnu luku Ečka. Tu je posao trebalo naći 400 ljudi koji bi godišnje proizvodili 80 sportskih zrakoplova.

Kako je objašnjeno, ugovor vrijedan 30 milijuna eura, čiji detalji nisu poznati javnosti, nije bilo moguće realizirati.

22 Oglasi

29. rujna 2009.

Crna kronika 23

29. rujna 2009.

PRAVDA Osuđen optuženi za izazivanje prometne nesreće u Ulici Vladimira Gortana

Buniću 10 mjeseci uvjetno za nesreću s poginulom osobom Očitujući se o krivnji, Bunić je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, čime je prihvatio vrstu i mjeru kaznene sankcije koje su predložene u optužnom prijedlogu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Poginuli ipak ležao

Nesreća u kojoj je uslijed brojnih ozljeda smrtno stradao Tomislav Mitić dogodila se 21. studenog prošle godine oko 22.30 sati u Ulici Vladimira Gortana. U nepravomoćnoj presudi navodi se da je Bunić, olako držeći da neće nikoga ugrozit, postupio protivno članku 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama time što brzinu kretanja vozila nije prilagodio uvjetima vožnje noću, po kišnom vremenu i dometu

etko trubio oko kuće Bunića koji je čuo „ubojico izađi“ vidljivosti oborenih svjetala.

- Zbog svega toga nije pravodobno uočio Tomislava Mitića, koji je ležao uz desni rub kolnika, tako da dolaskom do kućnog broja 56 nije uspio na vrijeme zaustaviti svoje vozilo, već je pregazio Mitića – navodi se u presudi Buniću kojemu je kao otegnuta okolnost uzeta ranije prekršajna osuđivanost zbog brzine, kao i to što nije ostao na mjestu nesreće.

Utjecaj medija

Očitujući se o krivnji, Bunić je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te je prihvatio vrstu i mjeru kaznene sankcije predložene u optužnom prijedlogu. U svojoj obrani

Obilježen Dan Policije VARAŽDIN – Djelatnici PU varaždinske prigodnim su programima obilježili blagdan sv. Mihovila – Dana policije.

Obilježavanje je počelo akcijom dobrovoljnog davanja krvi koja je provedena u petak, kada je bio i Dan otvorenih vrata PU varaždinske. Isti dan priređen je i tradicionalni malonogometni turnir, a posjećene su obitelji poginulih i nestalih policajaca.

Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje stradalima započelo je obilježavanje Dana policije u ponedjeljak, kada je održana i svečana akademija u koncertnoj dvorani HNK Varaždin.

VARAŽDIN – Zbog izazivanja prometne nesreće iz nehaja u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, varaždinski Općinski sud osudio je Željka Bunića na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko tijekom dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

n

PU VARAŽDINSKA

PROMET

Ozlijeđena preminula Nesreća u kojoj je uslijed brojnih ozljeda smrtno stradao Tomislav Mitić dogodila se 21. studenog prošle godine oko 22.30 sati

OBRAZLOŽENJE Zašto je optuženom izrečena 10-mjesečna kazna

„Sud ne smije izreći veću kaznu“

Tomislav Mitić

Na temelju očitovanja o krivnji optuženika i njegove obrane, koji su ocijenjeni sukladnim do tada prikupljenim dokazima, a slijedom imperativne odredbe čl. 442. St. 4.

Zakona o kaznenom postupku, sud je izveo samo dokaze koji se odnose na odluku o kaznenopravnim sankcijama.

- No i u tom pogledu sud je bio ograničen u mogućnosti

odlučivanja sadržajem očitovanja optuženika, koji je nakon očitovanja da se smatra krivim prihvatio vrstu i mjeru kaznene sankcije predložene u optužnom prijedlogu. Stoga, sukladno odredbi čl. 442 st 5 ZKP-a postoji ograničenje da sud ne smije optuženiku, koji se smatra krivim, izreći drugu vrstu kaznenopravne sankcije niti veću mjeru kazne

od predložene – pojašnjava se u presudi.

Prema mišljenju dvojice vještaka, Mitić je ležao na kolniku, a Bunić se kretao brzinom između 55 i 65 km/h.

Prema analizi alkohola u krvi i mokraći Bunića, kome su uzorci uzeti nepuni sat nakon nesreće, nije bio pod utjecajem alkohola, za razliku od stradalog.

rekao je da se vraćao doma vozeći brzinom između 50 i 60 km/h. Vidljivost je bila dobra, no kolnik je bio mokar jer je prije toga padala kiša. Prije samog naleta nije primijetio da bi netko bio na cesti, a tek je prelaskom preko tijela vidio

da netko leži ispred njegovog automobila.

Budući da je oštećenik ležao na kolniku, Bunić je istaknuo da smatra da je bitno doprinio nastanku prometne nesreće nakon koje je njegovoj obitelji poslao telegram sućuti

te pismo majci oštećenika, ali se s obzirom na određene okolnosti nije osobno obratio obitelji.

Naime, u vezi prometne nesreće i optuženikovog ponašanja objavljena su dva teksta u Regionalnom tjedni-

ku, a optuženik je od obitelji oštećenika primio nekoliko pisama i SMS poruka, a jedne noći oko 4 sata netko je trubio oko njegove kuće te je čuo riječi „ubojico izađi“, zbog čega se nije osobno obratio oštećenicima.

I TOGA IMA Bivši zapovjednik voda 7. gardijske brigade osuđen za prikrivanje navodnih topničkih dnevnika

Sudioniku Oluje zbog karata šest mjeseci uvjetno

Knin gotovo netaknut nakon protjerivanja pobunjenika

VARAŽDIN - Temeljem optužnog prijedloga varaždinskog Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu, Općinski je sud osudio bivšeg zapovjednika voda u 7. gardijskoj brigadi Juricu Šaru na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz uvjetnu osudu u trajanju od jedne godine zbog kaznenog djela protiv javnog reda uništenjem ili prikrivanjem arhivske građe. Šare je proglašen krivim jer je sve do srpnja 2008. godine u svom stanu u Varaždinu držao kodirane zemljovide nastale

za potrebe vojno-redarstvenih akcija tijekom 1995. godine, što je bilo protivno Pravilniku o zaštiti i korištenju arhivskoga i

n

ašima se sudi za zemljovide, a u Vukovaru ni za ubojstva civila registraturnog gradiva MORH-a i OS-a RH, odnosno zapovijedi ministra obrane iz rujna 1996. godine kojom je naređeno da

se pohrani i čuva u Središnjem arhivu Ministarstva obrane sva arhivska građa, uključujući i materijale o borbenim djelovanjima HV-a nastale tijekom Domovinskog rata.

Presudom je osuđen jer je svjestan da to predstavlja arhivsku i registraturnu građu, a protivno zapovijedi i Pravilniku, jedan zemljovid preuzet 1995. godine i dnevnik koji je vodio tijekom jedne od akcija, predao drugoj osobi prije dolaska službene osobe Odjela vojne policije početkom srpnja 2008. godine.

SRAČINEC/VARAŽDIN – U Općoj bolnici Varaždin u subotu je preminula pješakinja L.M.(82) koja je u četvrtak oko 20.15 sata ozlijeđena u prometnoj nesreći u Varaždinskoj ulici u Sračincu, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Kod kućnog broja 188 prednjim dijelom teretnog vozila udario ju je 54-godišnji vozač koji se nije zaustavio da bi je propustio kada je stupila na pješački prijelaz.

Nesretna pješakinja je dvanaesta osoba koja je ove godine smrtno stradala na prometnicama Varaždinske županije.

RAZBOJNIŠTVO

Opljačkana kladionica VARAŽDIN - U sportskoj kladionici „Fortuna“ u Lošinjskoj ulici u Varaždinu u subotu iza 20 sati dogodilo se razbojstvo.

- Nepoznati počinitelj ušao je u prostore sportske kladionice te je uz prijetnju vatrenim oružjem od 24-godišnje zaposlenice zatražio novac s kojim se udaljio u nepoznatom pravcu - izvijestili su iz PU varaždinske, dodajući da policijski službenici intenzivno provode izvide na utvrđivanju svih okolnosti i pronalasku počinitelja.

24 Oglasi

29. rujna 2009.

SEMINARI TOPIĆ 24 godine u Varaždinu

PRIPRAVA ZA POLAGANJE DRŽAVNE MATURE 10.X.2009. - 25.V.2010.

(PRIJAVE DO 7. X. 2009.)

Pripremamo: Višu i osnovnu razinu za hrvatski jezik, matematiku i strane jezike Izborne predmete (Fizika, Biologija, Kemija, Povijest, Geografija, Filozofija, Psihologija, Informatika, Logika, Likovna kultura, Glazbena kultura i Politika i gospodarstvo) Seminari Topić mogu Vaše znanje i postotke (ocjene) s probne mature značajno povećati !!!

Obavijesti i prijave: tel.: +385 42 20 66 01 ili fax: +385 42 20 66 00, GSM: 091 – 518 95 03, (1600 – 2100 ), E-mail: seminari-topic@mail.inet.hr Detaljnije na:

www.seminari-topic.com Bez državne mature nema ni upisa na fakultete i visoke škole!!!

COGNOR VETING Stahlhandel d.o.o. je u Hrvatskoj među vodećim trgovcima čelikom, s centralnim skladištem u Varaždinu te još tri - u Osijeku, Zagrebu i Sinju. Svojim proizvodima opskrbljuje vodeće hrvatske proizvođače – metaloprerađivače, proizvođače čeličnih konstrukcija, dijelova vozila te kućanskih aparata i elektro materijala.

Ako ste motivirani, komunikativni, volite rad u timu i pozitivno radno okruženje, pridružite se našem uspješnom timu na radnom mjestu:

REFERENT PRODAJE (m/ž) – jedan izvršitelj za:

- potrebe komercijale u Varaždinu - obilazak postojećih i pronalaženje novih kupaca Idealni kandidati ispunjavaju slijedeće uvjete: - stručna sprema: SSS, VŠS, VSS - poželjno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, ali nije neophodno - strani jezik nije obavezan - komunikativnost - vozačka dozvola B kat.

- sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu Ako ste zainteresirani za nove izazove, svoju ponudu sa životopisom dostavite do 05.10.2009. na mail-adresu: info@cognor.hr ili poštom na adresu: COGNOR VETING Stahlhandel d.o.o.

Vilka Novaka 48k 42000 Varaždin

Školski odbor Gospodarske škole Varaždin objavljuje

NATJEČAJ za davanje u zakup školske sportske dvorane za sportske aktivnosti i treninge Iznos zakupnine određen je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme u školskim ustanovama. Početna cijena zakupnine dvorane je 190,00 kuna po satu. Škola nije u sustavu PDV-a.

Dvorana se može koristiti od ponedjeljka do petka u vremenu od 17,00 do 22,00 sata.

Ugovor o zakupu zaključit će se s najpovoljnijim ponuditeljem koji uz ispunjene uvjete iz natječaja nudi i najviši iznos zakupnine.

Rok za dostavu ponuda je osam dana od objave.

Ponude slati na adresu: Gospodarska škola Varaždin, Božene Plazzeriano 4, s naznakom NE OTVARAJ „Povjerenstvo za zakup dvorane“.

Javno otvaranje ponuda je po isteku natječaja.

Vodeći smo hrvatski distributer ambalažnih materijala i opreme za pakiranje sa sjedištem u Varaždinu. U namjeri da zadržimo i ojačamo tu poziciju te sa ciljem intenzivnijeg regionalnog tržišnog širenja naših aktivnosti, odlučili smo ojačati naš prodajni tim te smo u potrazi za kandidatima za radna mjesta:

1. REFERENT PRODAJE (m/ž) Vaša će glavna zadaća biti kvalitetno i efikasno servisiranje kupaca naših proizvoda.

2. ADMINISTRATIVNI REFERENT Vaša će glavna zadaća biti: • izrada i obrada poslovne dokumentacije • knjiženje veleprodajnih fak tura, knjiženje fak tura dobavljača,izrada knjižnih odobrenja • ažuriranje prodajnih cjenika -ažuriranje kreditnih limita kupaca -izrada uvozno-izvozne dokumentacije, kontakt sa špediterom te koordinacija oko transporta robe sa prijevoznikom ukoliko je potrebna -kontakt sa ino-dobavljačima • ostaliposlovi prema nalogu voditelja odjela Od vas očekujemo: • Završenu srednju, višu ili visoku školu ekonomskog ili srodnog usmjerenja • Poželjno je profesionalno iskustvo u komercijalnoj sferi (samo za točku 1) • Vrlo dobro vladanje, u govoru i pismu, engleskim jezikom • Razvijene komunikacijske vještine, organiziranost, pedantnost, marljivost i ustrajnost, entuzijazam, energičnost i spremnost za savladavanje prepreka u postizanju poslovnih ciljeva.

Pored navedenih zahtjeva, sposobnosti i karakteristika od kandidatkinja/kandidata očekujemo još i solidno korisničko vladanje računalom, vozačku dozvolu B kategorije.

Pružamo vam: • Privlačna primanja • Druge motivirajuće uvjete (ulaganje u razvoj vaše stručne kompetentnosti i sl.)

• Profesionalno izazovan posao u dinamičnom timskom okruženju Ugovor o radu s radnim mjestom u Varaždinu zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rok do 6 mjeseci.

Smatrate li da možete ispuniti naša očekivanja i spremni ste prihvatiti ponuđeni poslovni izazov, Vašu ponudu i životopis pošaljite najkasnije do 9. 10. 2009. godine na adresu: Bomark d.o.o., Ivana Severa 15, 42000 Varaždin (Za natječaj) ili na: r.stancec@bomark.hr

Urbana kultura 25

29. rujna 2009.

Gimnet nakon dužeg ART Matica medijska vremena opet aktivan!

Alternativa Podrumska scena ugostila varaždinske screamo metalce

tomislav makaj

Mjesto koje je među mladim Varaždincima poznato kao pozornica na kojoj su nastupili bendovi iz cijelog svijeta ovaj vikend nakon duže pauze opet puno!

Eyes of betrayal uvijek rado prihvaća publika koja ne štedi ni jednu kap znoja u stvaranju vrhunske atmosfere Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Legendarna podrumska scena “Gimnet” u podrumu 1. gimnazije nakon poduže pauze opet diše u alternativnom štihu.

Iako podosta neadekvatna za održavanje većih konce-

i

spunjeni Gimnet i gužva dokaz je potrebe da se ovaj prostor više koristi rata, a u nedostatku boljeg prostora, ovaj petka se ispunila mladima pretežito alternativna usmjerenja željnima dobre glazbe.

Nakon uvoda benda Long story short svoj nastup imali su varaždinski metalci Frozen solid kojima je to bio prvi koncert nakon snimanja

demo albuma te debitanti na varaždinskoj sceni, novi bend The sky went red.

Screamo

Vrhunac večeri bio je nastup benda proisteklog od legendarnih Dead by mistake, ali puno žešćeg Eyes of betrayal. Žestoki rifovi, vrhunski odrađene solaže na gitarama i odlična komunikacija s publikom obilježja su ovog sve kvalitetnijeg benda.

Nekoliko starih pjesama otpjevali su uglas s okupljenima a screamo vokal je natjerao publiku na nezaobilazan moshpit što je u uskom prostoru Gimneta izgledalo kao da je cjeli podrum u zraku.

Iako su mnogi mladi koji su se ovaj vikend zbog niske pozornice ostali uskraćeni vidjeti sam bend ukupan dojam koncetra je bio - Hoćemo još!

Frozen Solid nakon snimanja demo albuma kreće s koncertima

Nova Glazbena generacija U zagrebačkom klubu “Sax” nastupilo 10 naj-demo bendova

“Novi zvuk” žari i pali!

Diskografska kuća Croatia Records upravo je izdala nosać zvuka pod nazivom “Novi zvuk” na kojem je prezentirano deset najperspektivnijih hrvatskih demo bendova.

m

ladi glazbenici priznaju da su imali i tremu, ali se to ni na koji način nije osjetilo u svirci U povodu predstavljanja tog CD-a producent nakladnika Ivica Duspara organizirao je koncerte svih izabranih bendova u zagrebačkom klubu “Sax” gdje je nastupio i mladi

varaždinski bend White Light zajedno s već afirmiranim međimurskim bendom October Light. Koncerti svih deset grupa i sastava bili su održani u dva četvrtka - 17. i 24. rujna tjekom večernjih sati. Atmosfera je bila “zapaljiva” zahvaljujući oduševljenoj publici koja je istinski uživala u programu. Možemo istaknuti da su bendovi posjetitelje zabavljali na razne načine. Trema je bila prisutna, ali se to nije osjetilo ni u jednom trenutku.

Grupa White Light ujedno je prvi put predstavila svoje novo autorsko djelo - pjesmu “Noć ljubavnika” koja je također naišla na odličan prijam publike.

/media

Matica hrvatska.

Dugo sam dvojio o ovakvom tekstu, jer ako si u nekoj družbi, onda se trudiš doprinijeti njenom boljitku, a ne da je javno kritiziraš. I trudio sam se doprinijeti Denis Peričić, Matici – ako je netko mr. sc zaboravio, moja savjest nije.

Ipak, javni sam djelatnik, i moje je pravo i dužnost da javno upozorim na negativne pojave, pa bile one i u mojoj družbi.

Mnogi su se već ispisali iz Matice. Ja tražim suprotno: tražim od svakog građanina da se upiše u Maticu! Jer ima tu vrijednih i sposobnih ljudi, koji su puno učinili. Mislim tu i na predsjednika vž-ogranka, i na većinu vž-članova. Jer bitno je ono što se čini, a ne ono što se (isprazno) govori.

A sada se počelo govoriti mnogo, a isprazno. O Željki Čorak, Anti Stamaću, Dubravku Jelčiću… Predsjednik Igor Zidić puno govori. O svemu, pa i o njima.

A svi ti vrijedni i pametni ljudi, svi ti njihovi sukobi, običnom građaninu znače – malo ili ništa.

Jer običan građanin ne razumije zašto je Čorakica dala ostavku ili zašto je Jelčić smijenjen. Običan građanin ima drugih briga.

Običan građanin vidi dvije stvari. Dvije tv-reklame.

Prva reklama: Zidić dolazi do glavnog tajnika Lukića i pita ga: “Što to čitaš?” Lukić mu pokazuje sjajnu Žmegačevu knjigu.

Običan građanin ne zna da je to snimljeno na njihovim radnim mjestima. Pa eto, je. Ispada da oni tamo čitaju u svojim salonima umjesto da rade.

Druga reklama: Zidić i Lukić predstavljaju Žmegačevu knjigu.

Svi ustaju. Ludnica. I novinari se dižu, fotići škljocaju, histerija.

Tako mali Igica zamišlja stvarnost.

A onda – prava, surova, neshvatljiva realnost. Vijesti iz kulture, 23. rujna. Žmegačeva knjiga uistinu je predstavljena, i to pred velikim brojem poštovatelja. Autoru je pridana dužna pozornost, ali nema histerije.

No, u tim (stvarnim) televizijskim kadrovima nema ni Zidića, niti Lukića…

26 Kulturni obzor

U D-duru

Glazbeni ansambl Hofmusici

U

sklopu festivala Varaždinskih baroknih večeri u subotu, 26. rujna, u gledalištu HNK u Varaždinu nastupio je barokni glazbeni ansambl „Hofmusici“ u kojem sviraju mladi glazbenici koji se, svirajući na instruDarko RUŠEC mentima baroknog profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin razdoblja, specijaliziraju za autentično izvođenje te danas u svijetu visoko cijenjene glazbene umjetnosti. nsambl je osnovan u Pragu 1991. godine i ubrzo je postao poznat kao jedan od vodećih orkestara za izvođenje rane glazbe u Republici Češkoj.

Umjetnički voditelj ansambla je čembalist Ondrzej Macek.

730. godine je venecijanski skladatelj Antonio Vivaldi (1678.-1741.) boravio u Pragu gdje je s talijanskom družinom Antonija Denzija iz Venecije pripremao izvedbe svojih dviju opera. Jedna od njih bila je „Argippo“ s kojom je Vivaldi postigao značajan uspjeh. češkoj metropoli je i Mozart pola stoljeća kasnije slavio svoje operne trijumfe.

Vivaldi je postavio svoje opere u privatnom kazalištu grofa Franza Antona von Sporcka.

Iako je Vivaldi sebe na prvom mjestu smatrao opernim skladateljem mi ga danas pamtimo ponajviše po njegovim instrumentalnim djelima. Zbog toga valja pohvaliti organizatore VBV što su omogućili našoj publici da gleda i uživa u izvedbi opere „Argippo“ koja je jedna od četrdesetak opernih naslova ovog sjajnog skladatelja čiji Opus pobuđuje divljenje i poštovanje. eronika Mráčková Fučíková, mezzosopran, Pavla Štepničková, mezzosopran, Jana Bínová Koucká, sopran, Olga Krumpholzová, sopran, Zdenek Kapl, bariton su svojim sjajnim pjevanjem oduševili varaždinsku publiku i prezentirali visok standard izvedbe koji pobuđuje respekt kako znalaca tako i slučajnih poklonika opere serije.

29. rujna 2009.

EKSKLUZIVNO Jacques Houdek, jedna od najvećih hrva

Sretan sam što me generacije – i bake

A 1

U

V

Estrada je uvijek dobro zarađivala, ali imam vrlo jasnu sliku o tome kako naši ljudi žive kaže Houdek, koji će nastupiti u Areni Varaždin 10. listopada Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Popularni Jacques Houdek zvijezda je glazbeno-scenskog spektakla “Matineja za 10”, koji će se 10. listopada, pod medijskim pokroviteljstvom Regionalnog tjednika, održati u Areni Varaždin.

Ovaj 28-godišnjak, dobitnik četiriju Porina, pjevač je kojeg vole sve generacije. Rođen je u Zagrebu, a potječe iz slavonske obitelji češkog porijekla. Pravim imenom Željko, pseudonim Jacques uzeo je na početku karijere, kad se pokušavao probiti na francusko tržište. Zbog svega toga kaže da je idealan kandidat za Eurosong: - Za mene bi glasali svi: mladi, stariji, srednji, debeli, Česi, Francuzi, Hrvati i susjedi!

– šali se Jacques. Čini se da vam ne smeta ako vam se rugaju zbog vaše korpulentnosti?

Ima viceva o meni koje i sam rado pričam. Ali ide mi na živce prosuđivanje ljudi po onome što nije u gabaritima normale. Nitko nije savršen, niti do kraja zadovoljan so-

bom. Smeta me, na primjer, što me jedan reper svaki čas spominje na Facebooku, upravo na taj način, a niti me poznaje, niti sam mu konkurencija. To mu više nije “fora”. Ja sam svog izgleda bio svjestan kad sam počinjao. Prije 7 godina nisu htjeli potpisati ugovor sa mnom, jer sam debeo! Intervenirao je pokojni Đorđe Novković, a od 15 izvođača koji su te godine potpisali, samo ih je troje ostvarilo karijeru, i to 3 godine poslije mene!

U čemu je tajna vašeg uspjeha kod svih generacija?

Zato što pjevam za sve generacije. Snimam posebne ploče za djecu, a inače pjevam pop “srednje struje”. Jako me vole bake i oni starinskiji nastrojeni, jer pamte kako su pjevali moji uzori – Ivo Robić i Vice Vukov. Svašta doživljavam, često mi se dogodi da mi priđe žena od 35 godina i zatraži autogram za – muža!

Glas treba vježbati

Vaše pjevačke kvalitete su neosporive. Je li to samo talent ili ste se i školovali?

Svi imamo neki bogomdani talent. Moj se glas uvijek isticao, ali šest godina sam ipak pohađao satove solopjevanja. Glas je instrument o kojem se treba brinuti. Kao što sportaši treniraju svoje mišiće, tako i ja treniram svoj glas.

Puno se govori o zaradama

S

udjelovao u 15 humanitarnih akcija u Varaždinskoj županiji estradnjaka, a nekima i država plaća doprinose.

Ja ću tek sljedeće godine imati pravo na status slobodnog umjetnika, kad napunim 10 godina na sceni. Povjerenstvo će razmotriti omjer umjetničke kvalitete, profesionalne razine te broja snimaka, koncerata, tv-nastupa…

Treba naglasiti da nije riječ o socijalnoj kategoriji. Radi se o statusu i o sigurnosti. Naime, jedne godine možete zaraditi 500.000, a druge samo 5.000 kuna. Ja živim od poziva, ne

nudim se, i nitko me ne pita imam li za kruh i režije.

Plaćam sve poreze

Jednom su vas napali zato jer ne plaćate poreze?

Napali su me samo zato jer sam u kampanji pjevao za HDZ. Tada sam dokazao da je moje knjigovodstvo besprijekorno. Otišao sam na Poreznu upravu i dobio potvrdu da “nema nepravilnosti” i da “nemam duga po osnovi javnih davanja”. No, mnogi kolege i dalje rade “po starinski”. Ima tu puno “novaca u torbi”…

Ipak, dobro zarađujete.

Doba je recesije, ne mislite da je riječ o prevelikim razlikama?

Estrada je uvijek dobro zarađivala. Whitney Houston dobila je milijun dolara samo za jednu pjesmu koju je otpjevala na brodu ruskog tajkuna. Ali vjerujte mi da imam vrlo jasnu sliku o tome kako ljudi u nas žive. Moja dva brata žive od prosječnih plaća. Ja sam svoju cijenu formirao prema ostalim izvođačima. Inzistirao sam da je moja cijena viša od mojih vršnjaka Luke ili Lane, jer oni nisu pjevači mog ranga. U

Kulturni obzor 27

29. rujna 2009.

atskih glazbenih zvijezda

e vole sve e i unuci!

“MATINEJA ZA 10” Mihovil Bek, organizator

KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA Četrdeset godina “Susreta riječi” u Bedekovčini

Prva nagrada Zdenki Maltar Novomarofska pjesnikinja Zdenka Maltar za kajkavsku pjesmu “Status animarum” osvojila je prvu nagradu na književno-recitalnoj manifestaciji “Susret riječi 2009.” nedavno održanoj u dvorani Osnovne škole u Bedekovčini.

Drugu je nagradu za kratku priču “Traži se mito” osvojio Marko Gregur iz Koprivnice, treću čakavska pjesnikinja Malvina Mileta iz Županića (Nedešćina Istra), a posebno

priznanje za prozu “Higijenski minimum” splitski pripovjedač Stipe Bulić.

Kao i uvijek dosad velik je broj sudionika bio i iz Varaždinskoga književnoga društva te su ove godine u popratnom zborniku poezijom zastupljeni i Ivica Jembrih Cobovički i Tomislav Ribić, a kratkom prozom Gordana Kokanović-Krušelj i Biserka Težački Kekić.

Inače, na natječaj su bila prispjela 443 rada od 112 autora

iz svih krajeva Hrvatske, a ocjenjivački odbor (Ivo Kalinski, Božica Pažur, Zvonko Kovač) odabrao je za objavljivanje u zborniku najboljih 40 pjesničkih i 12 proznih tekstova.

Podsjetimo da je prvi susret pod naslovom “Takmičenje mladih pjesnika i recitatora Hrvatskoga zagorja” bio priređen 4. travnja 1970. u Domu borca u Poznanovcu, a prvi gost je bio pjesnik Zvonimir Golob. (iz)

Nastupaju i Bojan, Antonija, “Hlapić”…

Organizator Mihovil Bek sa zadovoljstvom najavljuje obiteljski spektakl “Matineja za 10!” u Areni Varaždin te poziva čitatelje Regionalnog tjednika da prisustvuju ovom jedinstvenom glazbeno-scenskom događaju koji će se održati u subotu, 10. listopada, s početkom u 11 sati, a povodom Međunarodnog tjedna djeteta.

Za one najmlađe bit će tu predstava “Šegrt Hlapić” s originalnim kostimiranim likovima iz istoimenog animiranog filma, a zatim slijedi mađioničarski show Luke Vidovića. Za glazbeni dio zaduženo je troje vrlo popularnih i kvalitetnih glazbenika – Jacques Ho-

udek, Bojan Jambrošić i Antonija Šola.

- Ovom bih se prilikom želio zahvaliti 7Plus Regionalnom tjedniku koji je prvi prepoznao vrijednost ovoga projekta te pokroviteljima Gradu Varaždinu, Autocentru Kos i Branki d.o.o., a najviše generalnom pokrovitelju spektakla, najkvalitetnijem brendu dječje obuće Froddo i tvornici obuće Ivančica na čelu s direktoricom Nadom Zver. Bit će mi veliko zadovoljstvo da u sklopu dvosatnog programa možemo proslaviti 10. rođendan najboljih dječjih cipelica Froddo – ističe Mihovil Bek.

PREMIJERA

Kraljice u klinču

FOTOGRAFIJA Samostalna izložba Srećka Lebinca

“Gledatelji neka paze da od radosti ne polude!”

Lebinec je svoj prosede temeljito kalio unutar zahtjeva prave umjetničke fotografije Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

startu morate i puno ulagati – ja sam znao uložiti, pa i izgubiti, i po 100.000 kuna po projektu. A novogodišnji koncerti su – samo jednom godišnje. I kad tada čujete da sam dobio 150.000 kuna za nastup, znajte da većina tog honorara odlazi na sedmeročlani bend, tonca, vozača, hotelske i putne troškove te na poreze. No, nije me sram ni

kvalitete, ni uspjeha. Živim za glazbu, a ne za gluposti – zato me i nema po tabloidima.

Moramo tome dodati da ste u zadnjih 6 godina samo na području Varaždinske županije sudjelovali u 15 humanitarnih akcija… A što radite kad ne pjevate?

Družim se sa svojom 4-godišnjom kćerkicom, suprugom i našim psićem!

Poznati varaždinski novinar, filmski djelatnik, nekadašnji voditelj VANIMA-e, a trenutačno stručni suradnik Agencije za elektroničke medije, u organizaciji Autorskog studija FFV i Hrvatskoga filmskog saveza, prošli je tjedan doživio prvu samostalnu izložbu fotografija u Galeriji ZA-TE Plus na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.

Uz respektabilnu lokaciju i organizatore, o kvaliteti Lebinčevih fotografija možda ponajbolje svjedoči podatak da je izložba upriličena uz potporu Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, ali i to da je tekst u katalogu napisao jedan od naših najboljih fotografa, proslavljeni Mio Vesović, koji ističe: ”Srećko je sretan i vesel fotograf i takav neka i dalje bude. Gledatelji neka paze da od radosti gledanja ne polude”!

Srećko Lebinec na tragu je klasične “lifež” fotografije. Isključivo traži životne motive, portrete i sekvence stvarnih osoba iz bližeg i daljnjeg gradskog okruženja, najčešće bez ikakva

Psihološko-povijesna drama “Marija Stuart” Friedricha Schillera, klasično djelo njemačke književnosti 18. stoljeća, bit će premijerno izvedena u utorak, 29. rujna 2009. s početkom u 19,30 sati u sklopu programa ovojesenskih Varaždinskih baroknih večeri.

U glavnim su ulogama žene - kao kraljice i kao glumice: Elizabetu, kraljicu Engleske, tumači Hana Hegedušić, a Mariju Stuart, kraljicu Škotske, Leona Paraminski. Nastupaju još Janko Popović Volarić, Jagoda Kralj Novak, Ivica Pucar, Zdenko Brlek, Zvonko Zečević, i drugi.

Ove dvorske spletke političke i ljubavne na sceni HNK-a režirao je Petar Selem, dok je tekst prevela Truda Stamać.

POZIV

Upisi novih Vanimatora u rujnu

poziranja. Stoga mu radovi predstavljaju vješt spoj na relaciji ljudske topline njegovih „slučajnih modela“, vlastite autorske interakcije i očito nepatvorenoga, ali tehnički usavršenoga talenta za kadar, kompoziciju i kontraste.

Poznajući autorov opus (i ja sam se, ne nadajući se tome, našao među “modelima”), mislim da Srećku Lebincu treba iskreno čestitati na izložbenom prvijencu visoke

kvalitete. Šteta je, uistinu, što već prije nije pobijedio svoju samozatajnost, pa ranije samostalno istupio. Ipak, Lebinec nije autor koji bi se temeljito kalio u novinskoj, modnoj ili pak zanatskoj fotografiji, nego je pomno razvijao svoj umjetnički prosede unutar zahtjeva umjetničke fotografije.

Ovaj put, stoga, mislim da su u pravu oni koji kažu da sa 40 (i nešto) život tek – počinje!

S novom školskom godinom VANIMA – studio animiranog filma počela je i sa svojim regularnim godišnjim grupama za animirani film za osnovnoškolce i s upisima za nove Vanimatore. Upisi traju tijekom rujna, a grupe počinju s radom u listopadu.

Sve informacije možete dobiti na internet stranci www.vanima.hr ili na broj mobitela 091/798-0858 (Hrvoje Selec, voditelj), a možete i samo doći na inicijalni sastanak koji će se održati 2. listopada 2009. u 19 sati u prostoriji VANIMAe u Križanićevoj 33 (bivša vojarna) u Varaždinu.

28 Duplerica

29. rujna 2009.

Uspjeh Varaždinac Darko Labaš svojim je motociklom proputovao svijet uz

Motorist od milijun kilo

Armenija planina Ararat 2005

Armenija gl. grad Erevan 2005

Zbog opasnosti u Pakstanu odlučio sam se avionom vratiti do Instanbula. Ipak, ponovno sam se odlučio putovati u tu zemlju s kolegom Krešimirom Španićem iz Vinkovaca. Proputovali smo Iran, Pakistan, Indiju, Nepal, Benegal, Bangladeš...

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Varaždin, grad baroka, špancirera, poznatih slikara, skladatelja, sportaša i mnogih drugih, a malo je poznato običnim smr tnicima da je Varaždin nadaleko poznat po Darku Labašu. Po kome...?

Po Darku Labašu. Ako vam kažem da je to onaj momak kojeg svaki dan možete vidjeti

v

odila se evidencija o svim bitnim stvarima i sve je dokumentirano na motoru, bez obzira da li je vani kiša, sunce ili je vrijeme da vama ne pada na pamet promoliti nos iz kuće. Možda ga ne biste prepoznali u trgovini, jer kaciga je stalno na glavi, ali ga možete prepoznati po motoru. Službeno,Yamaha FJ 1100. Neslužbeno, taj motor

Gruzija 2005.

ima u nogama preko milijun kilometara i rijetko koji motorist se može pohvaliti da se toliko navozio i složio toliko kilometara. Dakle, Darko i njegova Yamaha to su napravili. Nisam ga pitao kako on svoj motor oslovljava, kako mu tepa i što mu sve priča na dugim vožnjama, ali sam uvjeren da često s njim razgovara.

Moj izbor

Motor je moja svakodnevica. Ono što drugi obavljaju automobilom, ja to riješim motorom. Ali ne samo to, mislim da se tu radi o nekoj vrsti života s motorom. Ne bunim se, meni tako odgovara, to je moj izbor.

A sve je počelo...?

Sve je počelo 1972. godine s pony-expressom kojim sam napravio oko 2000 kilometara. Nakon toga je ČZ od 175 kubika bio moj sljedeći izbor naredne dvije godine i tu je upisano 1986 kilometara.

Moram priznati, bilo je tu

dosta motora, ukupno 25, koje sam vozio, neke duže, a neke kraće vrijeme. Najkraće je kod mene bila Gilera RV 200 koju sam vozio tek toliko, da se malo kotrlja, 299 kilometara.

Najviše sam kilometara napravio s Yamahom FJ 100, a s njom sam prešao 874 854 kilometara.

mahu u Idriji (Slovenija). Imala je prijeđenih 125 000 kilometara i bila je stara šest godina.

S njom sam do sada napravio 875 tisuća kilometara. Dakle, o n a

Kemija

Bilo je zanimljivo slušati sve podatke, a Darko točno zna kada je koji motor bio u njegovom vlasništvu i koliko su zajedno prevalili kilometara. Vodi se evidencija o svim bitnim stvarima i sve je dokumentirano. A ljudi bi rekli da su motoristi prilično šlampava stvorenja po tom pitanju.

Prije devetnaest godina, može se reći, dogodila se neka čudna kemija?

Bilo je to 13. ožujka 1990. kada sam kupio današnju Ya-

ima prijeđenih milijun kilometara, a i ja sam ukupno prevalio tu brojku.

I, što dalje? Nije li došlo vr ijeme da se uzme novi

Indija 2008., redovito su nam pucale gume

motor?

Ono što sigurno znam je da taj motor neću mijenjati.

Pouzdan je, nikad me nije ostavio na cesti, jeftiniji je za održavanje od ostalih novijih motora te klase, a sve što treba po pitanju održavanja napravim sam u servisu ili moji mehaničari. Dijelova ima dovoljno uz znanje i volju. Što ste sve proputovali?

Obišao sam cijelu Europu osim Skandinavije, a tu je i dobar dio Azije i Afrike. Kada smo prije tri godine išli u Afriku, krenuli smo kroz Maroko, zapadnu Saharu, Mauritaniju, do Dakara u Senegalu, a nakon toga otišli smo do Gambije. Prošli smo dobar dio Afrike, Saharom uz rub Atlantskog oceana do tropskih šuma Senegala i Gambije. Išli bismo i dalje, ali uvjeti za vožnju nisu zadovoljavali.

Naime, u Gambiji je bilo vrlo

Armenija jezero Sevan 2005

teško nabaviti benzin. Prije dvije godine krenuo sam s ekipom motorista i došli smo do Nepala.

Tu su nam se putovi razišli, a ja sam se zbog opasnosti u Pakistanu odlučio vratiti avionom do Istambula. Ponovo sam odlučio s kolegom Krešimirom Španićem iz Vinkovaca ponoviti taj put prošle godine i prošli smo kroz Srbiju, Bugarsku, Tursku, Iran, opasni Pakistan, Indiju, Nepal. Nakon toga ušli smo u Zapadni Bengal, pa u Bangladeš. U toj egzotičnoj zemlji bili smo prava atrakcija na motorima, jer očito njihovi stanovnici nemaju priliku susretati strance, a njih se uvijek okupilo mnoštvo oko nas.

Zatim smo se vratili u Indiju i došli do plaža Goe, a nakon toga uslijedio je povratak istim putem. U 57 dana prevalili smo skoro 30 tisuća kilometara. Što je sljedeće?

Iduće godine Krešimir i ja ponavljamo Aziju. Želja mi je da stignem do Nepala jer mi je

Duplerica 29

29. rujna 2009.

zduž i poprijeko

ometara Uprizorenje bitke za Čanjeva prava je atrakcija za mještane Općine Visoko i susjednih općina

Tu kraj nas Udruga Praškocijeve haramije uprizorila bitku za Čanjevo

Čanjevo još jednom spašeno od turske ruke

Kroz jug Rusije 2005.

Sijevale su sablje i mačevi, stenjalo se pod oklopima, mješali se razni zvukovi, da bi se uskoro čuo zvonki povik

pucali topovi, “Pobjeda!”

Piše i snimio: DAVOR PEJNOVIĆ

Kroz džunglu u Gambiji 2006.

ta zemlja ostala u najljepšem sjećanju.

Teško je opisati te očaravajuće prizore vrhova Himalaje, džunglu i nacionalne parkove ispod Himalaje. Velika je raznolikost životinjskog svijeta, a stanovnici uz svo siromaštvo, najgostoljubiviji su ljudi koje sam sreo. Što se nosi na takva putovanja?

Treba sve dobro isplanirati i pripremiti se. Na kraju je tu stotinjak kilograma opreme koju treba rasporediti na motoru. Prije svega, najviše je

rezervnih dijelova za motor, dvije gume, odjeća, kozmetika, foto oprema, karte i lijekovi. Na putovanju sve detaljno bilježim i fotografiram tako da do sada imam preko 45 tisuća fotografija. Lijepo se prisjetiti svih putovanja, ali meni je puno draže sjesti na svoju Yamahu i krenuti u avanturu.

Malo je onih koji se mogu pohvaliti s prijeđenih milijun kilometara. Ustvari, Darko se s tim baš i ne hvali. Čestitke na tom pothvatu stižu sa svih strana, a o Darku iz Varaždina pričaju mnogi.

Nepal podno vrhova Annapurne Himalaya 2008.

Sredinom 16. st. obrambena granica koja se formirala od Đurđevca na Dravi do Siska uspješno je zaustavljala daljnje prodore Turaka na ovom području, a na njezinoj se liniji našla i utvrda Čanjevo u kojoj su svoju dužnost obavljale haramije, pričaju povjesničari.

Kako se živjelo u ta davna vremena, već nekoliko godina zaredom pokušava dočarati udruga Praškocijeve haramije koja i uprizoruje Bitku za Čanjevo.

Uzbuna, stižu Turci!

Dolaskom u blizinu utvrde prolazi se kraj mališana koji su u sklopu Društva Naša djeca uredila mali logor, a vidi se da su dobro naoružani lukovima i strijelama domaće izrade.

Kako bi što bolje naučili i savladali tehniku, obučavaju ih članovi Grebengradskih streličara. Nešto dalje, stižemo na mali sajam gdje kušamo domaće kolače učeničke zadruge „Lipa“, sireve visočkog kraja, ljekovite pripravke od matičnjaka, na susjednom

štandu mogu se kupiti razni pripravci protiv uroka i ostalih čarolija, a meni je nekako zapeo za oko „Čaj za kroćenje kućnog zmaja i punice“.

Kod same utvrde uskoro se čuje povik: „Uzbuna, stižu Turci!“ Uz zvuke bubnjeva i zazivanje Alaha podnožju utvrde približili su se napadači. Počinju pregovori. Ovi ispred utvrde traže predaju domać ina, ali odgovor je negativan.

Nakon toga slijedi okršaj dvojice najboljih s obje strane. Naši dolaze u vodstvo od 1:0, Turci uskoro izjednačuju, i kada se očekivao sljedeći pobjednik, krenuo je opći napad.

Sijevale su sablje i mačevi, stenjalo se pod oklopima, pucali topov i, miješali se razni zvukovi da bi se uskoro čuo povik: „Pobjeda!“, a napadači su dali petama vjetra.

Praškocijeve haramije, uz pomoć svojih prijatelja, još jednom su obranili utvrdu i pružili brojnim gledateljima mogućnost povratka u prošla vremena.

Članovi udruge Praškocijeve haramije

Viteška odora junaka Čanjeva

U zanosu bitke nije se štedjelo protivnika

30 Putopisi

29. rujna 2009.

Stanovnici plutajućih otoka vole šarene boje

PUTOPIS Nastavak putovanja Krešimira i Davorke Kovač, novo odredište - jezero Titicaca

Kamena puma visoko u nebesima Bezbroj otočića nastanjuju ljudi odjeveni u vrlo šarenu odjeću Pišu i nsimili: KREŠIMIR I DAVORKA KOVAČ

Nakon La Paza stigli smo na jezero Titicaca koje se iz Bolivije proteže u susjedni Peru.

Ovdje počinje turistički vrlo razvijeno područje pa je naše putovanje, nakon Paragvaja i istočne Bolivije, postalo znatno lakše.

Riječ Titicaca mogla bi se prevesti kao “Kamena puma” (neki prevode i kao “Siva puma”). Jezero je dugo oko 200 i široko oko 70 kilometara, s najvećom dubinom 280 metara. Stoga Titicaca izgleda kao more, ali s jednom razlikom - nalazi se čak 3810 metara iznad površine oceana. Možete li zamisliti jezero smješteno 1.000 metara iznad Triglava? Zaronite li do dna još ćete uvijek biti 2,5 kilometra iznad vrha Ivančice!

Jezero je prekrasno, a pogled na otoke katkad podsjeća

Gablec na bolivijski način

Struja na plutajućim otocima

na hrvatski Jadran. Međutim, najveća atrakcija su umjetni plutajući otoci na kojima živi narod Uru.

Uru doživljaj

Susret s tim ljudima i njihovim načinom života bio nam je velik doživljaj. Usred

u

kućice jedva stanu kreveti, pa stanovnici većinu vremena provode vani jezera, praktički usred ničega, odjednom se nađete u sasvim drugom svijetu, kao da ste ušli u bajku. Bezbroj otočića nastanjuju ljudi odjeveni u vrlo šarenu odjeću. Ugledali smo mali čamac koji je pokretna trgovina - kada bi doplovio do obale ljudi bi se skupili u

Prepoznatljive i neobične lađe na jezeru

dnevnu kupovinu. Kad smo pristali na jedan od otoka, shvatili smo da je vrlo mekan i da doista pluta na vodi.

To su zapravo velike splavi koje ti ljudi izrađuju od trstike i njezinog korijenja.

Kako ih ne bi odnijela struja, konopcima su ih pričvrstili za dno. Svakih tridesetak godina potapaju stare otoke i grade

nove.

Razgledali smo otok na kojem su, osim vidikovca i malih ribnjaka, bile samo kućice u koje jedva stanu kreveti, a stanovnici ionako većinu vremena provode vani. Zimi temperatura pada ispod nule, a grijanja nema. Na jednom otoku izgradili su osnovnu školu, a u srednju školu uče-

Naš autobus plovi na vrlo nesigurnom trajektu

nici odlaze čamcima na obalu.

Mrtve pokapaju na obali na svojim posebnim grobljima.

U moderno doba ništa se na tim otocima nije osobito promijenilo. Razvitkom turizma ovi stoljećima izolirani ljudi postali su velika turistička senzacija, ali čak su i tada ostali vjerni svojem tradicionalnom načinu života.

Mala kućica i njezini stanari

Stanovnici plutajućih otoka jezera titicaca nemaju tekuće vode, ali ipak imaju malo električne struje. Nije to, doduše, struja kakvom se mi koristimo, nego mali sunčevi kolektori koji proizvedu tijekom dana struje tek za nekoliko sati gledanja malog televizora i slabašno svjetlo žarulje. kako smo saznali od našeg domaćina u jednoj od kućica, dolazak tog daška civilizacije imao je neobičan učinak na život zajednice - zbog tih sat-dva gledanja televizije rodilo se navodno znatno manje djece.

Eto kako televizija utječe na ljude.

BEJZBOL U završnici Interlige bejzbolaši BK Vindija odigrali najbolje

Varaždinci osvojili svoj prvi final four Interlige Ovo je bio prvi nastup varaždinskih bejzbolaša na final four turniru Interlige koja se igra od 1998. godine Prvi nastup na final four turniru Interlige bio je ujedno i ovogodišnje četvrto finale na raznim natjecanjima za seniorsku ekipu BK Vindija.

Završnica Interlige koja se održala ovaj vikend u Zagrebu, uz Varaždince okupila je i splitsku Nadu SSM, Zagreb i mađarsku ekipu Sleewalkersa, koji su u prvoj polufinalnoj utakmici izgubili tijesno od Splićana s 3:2.

U drugom polufinalu seniori BK Vindija jednom čvrstom utakmicom, gotovo bez greške i stalnim pritiskom došli su do bitne pobjede od 7:3 nad

N

astup na final four-u Interlige je četvrto finale na ovogodišnjim natjecanjima seniora BK Vindija Zagrebom i tako se po prvi puta plasirali u samo finale Interlige koje se održalo u nedjelju u 15:00 sati.

Finale protiv splitske ekipe Nade SSM bila je slična utakmici dan prije polufinalne, prava borba dviju trenutno, po svima, najboljih ekipa u regiji, a što je kazao i rezultat u kojem je bilo izjednačeno od samog početka pa gotovo do kraja.

Splićani su prvi i poveli, no uz kvalitetnu i čvrstu igru u obrani, glavni adut pobjede

Varaždinaca bio je na poziciji bacača odličan Marin Farkaš, koji je na kraju porglašen i MVP - najkorisnijim igračem, te je dozvolio tijekom osam i pol napada samo četiri udarca za splitsku ekipu Nade SSM.Iako su na kraju pri vodstvu od 5:2 Splićani zaprijetili i smanjili na 5:3 smirenost i koncentriranost Vindije u obrani te jednim odličnim potezom Bena Prathera, koji je proglašen najboljim udaračem, dovela je i do same pobjede.

“

“U sljedećim kolima nadamo se dobrom vremenu i dolasku onih koji još uvijek razmišljaju da ova zadnja kola provedu s nama na svježem zraku i veselom druženju na jezerima.”

Ivan Čorba, DSR Ivanec

Otvara se Alpska škola Ski klub Varaždin počeo je s upisima djece u Alpsku školu.

Klub poziva djecu starosti od 6 do 12 godina da se upišu u Alpsku školu - trening skijanja za sezonu 2009./2010.

Sve informacije vezane za

upis i treninge mogu se dobiti u Himalaya sportu, Vrazova 15 ili na mob.

091/1313-701.

SKI klub Varaždin već nekoliko godina ima odlične rezultate u radu s mlađim uzrasnim kategorijama. (di)

Klementina Kos brončana

!

Najkorisniji igrač

Ovo je bio pr v i nastup varaždinskih bejzbolaša na final four turniru Interlige koja se igra od 1998. godine te nakon jedne odlične sezone zasluženo osvojeno 1. mjesto.

Očekuje se da će i ova pobjeda doprinijeti bržoj izgradnji novog stadiona.

No nakon ovog uspjeha, seniori BK Vindija neće imati puno vremena za odmor, već će nastaviti ritam igranja u kojem će u samo 14 dana odigrati čak osam utakmica, a sljedeća je već na rasporedu u srijedu u Varaždinu i to polufinale Hrvatskog kupa te će ovom pobjedom Varaždinci ostvariti i ulazak u peto ovogodišnje finale i otvoriti mogućnost osvajanja i naslova u ovom natjecanju.

Nakon srijede očekuje ih za vikend polufinale Hrvatskog prvenstva, koje se igra na “bolji od pet utakmica” i to ponovo protiv Splićana, na njihovom terenu.

sport@regionalni.com

Prvaci Interlige očekuju početak gradnje stadiona U zagrebačkom Domu sportova održan je prvi međunarodni memorijalni ju-jitsu turnir: Croatia Open – 8 hrvatskih vitezova SJP Alfa.

Varaždinka Klementina Kos osvojila je broncu u kategoriji seniorke -55 kg nastupajući za klub Alfa iz Zagreba.

Turnir su zajednički organizirali: Udruga veterana specijalne jedinice policije „ALFA“ i prvi hrvatski poli-

cijski ju-jitsu klub Alfa, u čast osmorici poginulih djelatnika SJP Alfa u Domovinskom ratu, a u sklopu proslave nastupajućeg Dana policije RH 29. rujna.

Na turniru je sudjelovalo ukupno oko 200 natjecatelja (oko 160 u borbama i oko 40 u duo-sustavu) iz 13 ekipa iz pet zemalja: Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. (di)

!

Fotofocus Igrači BK Vindija koji su ostvarili veliki uspjeh

NOGOMET NK Varteks “pao” u nadoknadi

Nastavak serije poraza

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” 26.09.2009 10h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

02. – 04. 10. 2009 11h - lov, ribolov, priroda, turizam - velika Dvorana 02. – 04. 10. 2009 Oktoberfest - Parking Dvorana Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR

Igrači NK Plitvica Gojanec nisu “naprašili” igrače Dinama kao što bi se to moglo protumačiti iz ove fotografije

23.09.2009 19h

a izgledne prilike mogle su se nabrojati na prste jedne ruke.

Varteks tako nije iskoristio priliku da prekine “crni niz” i sada se lagano spušta na prvenstvenoj ljestvici, nakon odličnog početka prvenstva.

Sljedeći vikend Varteks gostuje kod Dinama u Zagrebu gdje objektivno nije moguće tražiti nadoknadu. (di)

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

U sklopu 9. kola 1. HNL nogometaši Varteksa izgubili su u nezanimljivoj nogometnoj predstavi dvaju suparnika koji su mnogo griješili. NK Karlovac uspio je u sučevoj nadoknadi na samom kraju utakmice postići pobjedonosni pogodak.

Igra se uglavnom odvijala na sredini terena s puno pogrešaka u dodavanju na obje strane,

tomislav makaj

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sport 31

Sport

29. rujna 2009.

29. rujna 2009.

32 Sport

29. rujna 2009.

U zaleđu

Dobre vibracije izazvane sportom A

ko sport na trenutak prestanemo gledati kroz profesionalizam i velike brojke oko transfera, u njemu možemo otkriti igru i zanos kakvi se javljaju kod djece. Jedna takva iskra ponekad može dignuti na noge cijelo Damir IVANČIĆ mjesto ili grad koji će urednik sportske entuzijastički sudjelorubrike vati u nekoj sportskoj priredbi. Prionut će se i fizičkom i intelektualnom poslu, svaki član te zajednice doprinijet će u skladu sa svojim sposobnostima. port tada donosi ushićenje i radost te daje dodatni elan i snagu za ostvarenje toga cilja. Emocije koje se tada javljaju ispunjavaju sudionike i traže od svakoga da da najbolji dio sebe. ada se radi dobrovoljno i ne pita za plaću, ali se niti ne osjeća iskorištenim ili zakinutim. Plaća je uspjela sportska predstava, dobra organizacija i zadovoljstvo svih sudionika, kako sportaša tako i gledatelja i gostiju. Sport tako ispunjava jednu od svojih važnih društvenu uloga, a ne služi nikakvim dnevnopolitičkim i sitnoprivatnim interesima. obuđivanje pozitivnih strana društvenog života i međusobne suradnje u doba otuđenja važna je posljedica postojanja sporta u nekoj sredini. Ukoliko se u takvoj atmosferi uspiju osigurati i neka sredstva kojima će se taj sportski klub ili sportska priredba moći i dalje odvijati, svi će biti još više zadovoljni. reduvjet je naravno da je taj sportski kolektiv zdrav i da ga zajednica prihvaća kao svoj, a zauzvrat on mora biti otvoren za sve uzraste i interese. akvo međusobno djelovanje dovest će do potrebne kemije koja će dati za rezultat kolektivne dobre vibracije izazvane sportom. Ovaj se tjedan moglo vidjeti kako sport još uvijek negdje može pokazati svoje najljepše lice i može iz ljudi izvući najbolje osobine i emocije.

Na primjeru pripreme nogometne utakmice u Gojancu između domaćeg četveroligaša Plitvice i velikog zagrebačkog i međunacionalnog stroja NK Dinamo bili smo svjedoci i zaboravljenog dobrovoljnog rada i međusobnog pomaganja. akve manifestacije sporta treba bezrezervno podržati i poticati i ne samo kroz sportske institucije.

S

T

P

P T

T

Za uspomenu na povijesnu utakmicu između NK Plitvica Gojanec člana 4. HNL-a i NK Dinamo Zagreb snimljena je i ova forografija koja će kr

NOGOMET Vrhunski organizirana 1/16 finala Hrvatskog n

Dostojanstveni boljoj utakmici

Igrači NK Plitvice završili su susret uzdignutih glava, nisu se osramotili već su se uspjel puta su i zaprijetili, ali nije bilo dovoljno sreće i koncentracije prilikom realizacije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Utakmica 1/16 finala Hrvatskog nogometnog kupa između NK Plitvica Gojanec i NK

U

takmica je odigrana u potpuno sportskoj atmosferi Dinamo organizirana je kao vrhunska sportska priredba.

Organizatori su se pobrinuli doslovno za sve što je potrebno da se gledatelji osjećaju ugodno i sigurno. Najprije treba pohvaliti osigurana mjesta za parking i osiguranje koje je usmjeravalo vozače.

Od parkinga do igrališta sve je bilo očišćeno i ograđeno. Na igralištu je postavljena jedna montažna tribina, a prostor oko nogometnog igrališta dodatno je uređen. Osigurano je više mjesta na kojima su gledatelji mogli kupiti jelo i piće. Velik broj organizatora bio je na usluzi svim gledateljima koji su lako pronašli put do svoga mjesta. Bio je osiguran veći broj kemijskih

WC-a, a u pripravnosti je bio i kombi Hitne pomoći i Crvenog križa.

Padobranci

Prije početka susreta organizirana je mala atrakcija u kojoj su se tri padobranca spustila na teren. Jedan je nosio zastavu gostujuće ekipe, drugi domaće, a treći nogometnu loptu kojom se igrao susret. Gledatelje je do početka susreta zabavljao pjevač Zvonko Težak Đafa.

Neposredno prije početka susreta od aktivnog suđenja

d

omaći nogometaši igrali su vrlo disciplinirano i držali su svoje pozicije oprostio se nogometni sudac Mirko Melnjak. Domaći igrači prvi su krenuli u napad, ali se lopta ubrzo vratila na sredinu terena. Nogometaši NK Plitvice vrlo su disciplinirano držali svoje pozicije. Protunapadima su pokušavali ugroziti Dinamova vratara. Golman Plitvice Antonio Kišiček istaknuo se u 15. minuti kada je obranio si-

Domaći navijači zdušno su bodrili svoje sumještane

loviti udarac Ibaneza. Domaći nogometaši odlično su blokirali Sammira. U 26. minuti dobar prodor do Dinamova šesnaesterca napravio je Marko Pompek, ali bez dobrog završetka. Nakon tridesete minute jenjavaju protunapadi nogometaša iz Gojanca i onda se iznenada Vinko Horvat našao u stopostotnoj situaciji “jedan na jedan” s Dinamovim vratarom Lončar ićem, ali ponovo ništa od senzacije.

U to vrijeme s tribine stiže i podrška “Izdržite još deset minuta i častimo vas rakijom!”, ali prekasno - Sivonjić dovodi Zagrepčane u vodstvo. Gol je poremetio koncepciju igre domaćih i nepune dvije minute kasnije već je 2:0, a pogodak je postigao Slepička.

Švedski stol

U poluvremenu ispod tribine za goste organiziran je švedski stol kakvog se ne bi

Sport 33

29. rujna 2009.

Israel Jose dos Santos velika je opasnost za protivnike

Značajna pojačanja Israel, Spasojević i Aksentijević Odbojkaši OK Varaždina pobjednici su memorijala Hrvoje Nemeti. U finalnom susretu pobijedili su solidnu ekipu OK Siska 3:2 (25:23, 17:25, 25:21, 22:25, 15:9).

Nastupile su još ekipe Murse i Daruvara. Za Varaždince od ove sezone nastupa i Rado Spasojević, koji je tri posljednje godine igrao Super ligu u Srbiji. - Privukli

su me bolji uvjeti za rad i sportski razvoj, zatim želja da se okušam i upoznam druge lige, da vidim koliki su moji sportski dometi, a tu je i financijski dio priče. dodao je Spasojević. Uz njega je debitirao i istaknuo se 206 cm visoki Brazilac Israel Jose dos Santos koji je demonstrirao svoju silovitost i snagu. (di)

rasiti klupske prostorije

nogometnog kupa između NK Plitvica i NK Dinamo

poraz u nikad u Gojancu!

Počinje rukometna škola RK Varaždin počeo je s radom, tj. sa školom rukometa. Treninzi traju od 28. rujna ali iz kluba i dalje pozivaju sve dječake osnovnoškolskog uzrasta da se jave ponedjeljkom, srijedom ili petkom od 16 sati u sport-

Varaždinski kajak-kanu maraton

li ravnopravno nositi s najboljom momčadi 1. HNL-a, a nekoliko

Elvis Sanjković

REZULTAT Najbolji rezultat u povijesti NK Plitvica Gojanec

postidjele niti najveće i najbogatije varaždinske tvrtke.

Tako je potpuno neprimjetno počelo drugo poluvrijeme, a tek desetak minuta nakon početka tribine su ponovo bile popunjene. U drugom dijelu istaknuo se kod domaćih Nino Melnjak. Polagano je zatim počeo padati ritam utakmice, jako sunce i umor učinili su svoje pa su zaredale izmjene ali i golovi Dinama. Na vrlo dobro pripremljenom terenu

cilja. Ali prije svega zahvalio bih se domaćinu na gostoprimstvu i pohvalio bih sve, posebno trenera Dragutina Posavca jer nije slučajno da je Plitvica dospjela do ovog kruga natjecanja, sve je to plod kvalitetnog rada. Bilo bi dobro da je više ovakvih sredina - dodao je Jurčić.

Trener domaćih Dragutin Posavec je rekao da je NK Plitvica Gojanec moralni ponije bilo puno prekršaja. Domaći nogometaši susret su završili uzdignute glave, nisu se osramotili, pokazali su da znaju igrati nogomet, ali isto tako znaju i čestitati boljoj momčadi. To su prepoznali i njihovi navijači koji su ih bodrili do kraja utakmice i s njima podijelili ovaj povijesni trenutak u kojem se četveroligaš s ruba grada ravnopravno nosio s Dinamom punih 40 minuta.

bjednik. - Ovo je naš najveći uspjeh u povijesti kluba da smo ušli među 32 najbolja hrvatska nogometna kluba. San svih nas, pogotovo igrača bio je da igramo s Dinamom i san nam se ostvario. Zahvalan sam što je Dinamo došao u kompletan i da smo uspjeli parirati. Moram dodati da su neki od naših igrača danas prijepodne još i radili i s posla su došli na utakmicu, tim je

Montažna tribina bila je krcata

KKK Varteks organizira 5. varaždinski kajak-kanu maraton koji će se održati 4. listopada na Dravi. Start će biti kod Svibovca, a cilj kod kolnog mosta u Varaždinu. Start maratona je u 11 sati. Članovi KKK Varteks nastupili su na 42. međunarodnom maratonu od Samoborskog Otoka do Zagreba. Kod juniora pobijedili Matej Herkov i Dino Bužić, a kod seniora Elvis Sanjković i Siniša Martinčević. (di)

Škola streljaštva

Domaćini moralni pobjednici Na konferenciji za novinare koja je održana na sredini nogometnog igrališta trener Dinama Kruno Jurčić naglasio je da su oni došli u Gojanec s dva cilja. - Prvi je bio da prođemo dalje u narednu krug natjecanja, a drugi je bio da damo priliku igračima koji inače ne igraju puno u službenim utakmicama i tako im je ovo bila prilika da se dokažu. Uspjeli smo u oba

sku dvoranu Graberje, jer mjesta još ima.

Prilikom upisa mole da s dječacima dođu i roditelji.

Dodatne informacije mogu se dobiti na mob. 091/1241899 ili rk.varazdin@gmail.com.

naš uspjeh još veći. Utakmica je odigrana fer i korektno što je još jedan doprinos ovom sportu, a ekipi Dinama želim ulazak u finale ovog natjecanja - dodao je Posavec.

U Gojancu i nogometnom klubu više od devedeset posto igrača i mještana navijaju za Dinamo pa nije niti čudo što je grb NK Plitvica skoro isti kao i Dinamov samo umjesto slova “d” piše “p”.

Osiguranje je bilo neprimjetno

Streljački klub Varaždin poziva sve zainteresirane dječake i djevojčice od 5. razreda OŠ da se uključe u školu streljaštva koja počinje 1. listopada. Škola će trajati mjesec dana, a nakon toga se osniva Liga osnovnih škola. U klubu pozivaju i sve starije zainteresirane za ovaj sport da se učlane. Sve informacije mogu dobiti u prostorijama kluba - Međimurska 26 D ili na tel. 233-087, radnim danom od 17 do 20 sati ili na mob. 095/8863317. (di)

Streličari uspješni na Bjelolasici Više od osamdeset streličarki i streličara iz 22 kluba okupilo se na državnom prvenstvu Hrvatske, FITA vanjsko metno kolo 144 + OR koje je održano u HOC-u Bjelolasica. U jednoj od dvije najjače discipline (složeni luk) Cvijetoslav Zorman (SK Cekin) je u napetim borbama pobijedio mlađe suparnike i pokazao da je za brončanu medalju i dalje važnije „srce u junaka“ od „svijetlog oružja“. U ovoj kategoriji Alen Ružić zauzeo je osmo mjesto, dok je Fran

Pejnović-Rabuzin-Todorović Mesić završio natjecanje kao deveti. U olimpijskom luku Mario Strelec osvojio je deseto mjesto, a u standardnom luku Goranu Gojkovićubio je četvrti. (dp)

34 Sport

29. rujna 2009.

HRVANJE U Graberju 1. kolo Hrvatske hrvačke lige siniša sović

Sport

za bolje zdravlje

Još malo o mršavljenju...

V jerojatno je nemoguće izbrojiti sve knjige, stručne radove, znanstvena istraživanja, dokumentarne emisije, filmove te svu ostalu građu koja govori o mršavljenju.

Isto tako, vjerojatno je nemoguće izbrojiti sva rješenja ponuđena u svakom od tih uradaka. Za sve one koji imaju probleme s tjelesnom težinom, ali i za sve ostale kojima se čini da imaju još pokoji kilogram na tijelu „krivo raspoređen“, odlučio sam napisati ovaj članak i u njemu iznijeti neka svoja stajališta Nikola GOLUB o tom, sve većem, i sve aktualnijem Kondicijski trener problemu koji se polagano, ali sifitness cluba gurno uvlači u naše društvo.

“Sportlife” rlo je važno da kada odlučite 042/241-600 smršaviti, neka ta odluka bude trajna. Prva stvar koju želite učiniti jest da pripremite sportsku opremu. Krenite polagano, u skladu s vašim mogućnostima. Odaberite aktivnost u kojoj možete uživati i koja će vam pomoći da uhvatite ritam treniranja. Započnite postepeno, u prvom tjednu 2-3 puta, dok ne dođete do 5 treninga tjedno. Regulirajte prehranu. Ne na način da se izgladnjujete do besvijesti i ne odlazite s osjećajem slabosti i gladi na trening. Teško ili ga uopće nećete moći odraditi, izgubit ćete motivaciju i odustati vrlo brzo. emojte se bezglavo podvrgavati kojekakvim dijetama, jer ne postoji univerzalna koja će djelovati na sve jednako. Vi ste jedinstveni, neka i vaš pristup rješavanju problema bude takav. Za početak smanjite vaše obroke, poštujte pravila kvalitetne prehrane, orijentirajte se na što prirodnije namirnice, umanjite unos ugljikohidrata. Uvedite doručak kao obavezan i temeljan obrok svaki dan. Međuobrok neka bude raznovrsno, svježe voće i povrće.

Pijte svakodnevno 2-3 litre izvorske vode. Zamolite svoje bližnje da vam budu potpora i pomoć u početku. I pripremite se za planiranje treninga...

V

N

Uspješni varaždinski hrvači ovaj će vikend krenuti u obranu naslova ekipnih prvaka države

Vindija starta s obranom naslova protiv Gavrilovića U subotu, 3. listopada, u 18 sati počinje drugi dio hrvačke sezone u Graberju

ŠKOLA U tijeku upisi u školu hrvanja za dječake HK Vindija

Vrijednost rada s mladima

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ribolov

Kaznene odredbe 4 N -

ovčanom kaznom od 1.500,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba: ovlaštenik ribolovnog prava, ako prodaje dozvole za drugo ribolovno područje ili drugu ribolovnu zonu, i/ili ako upućuje ribiča na ribolovno područje ili ribolovnu zonu za koju nije dobio ribolovno pravo, i/ili ako proda dozvolu ribiču koji nema položen ribički ispit, ovlaštenik ribolovnog prava, tajnik ŠRSVŽ-a ako ribočuvar u propisanom roku ne dostavi zapisnik i prijavu o učinjenom prekršaju i/ili zapisnik o privremenom oduzimanju ribolovnog alata i/ili opreme za ribolov i/ ili ulova nadležnom inspektoru, ovlaštenik ribolovnog prava, ako izvrši raspolaganje s privremeno oduzetim ribolovnim alatom i/ili opremom za ribolov i/ili ulovom do predaje nadležnom sudbenom tijelu. ovčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: ribič ako u ribolovu kod sebe nema dozvolu, ribič ako na propisanom obrascu ovlašteniku ribolovnog prava ne dostavi podatke o količini i sastavu ulova. sim novčane kazne obvezatno se izriču i zaštitne mjere: oduzimanja ulova riba, oduzimanje alata, opreme i mamaca za ribolov kojim je počinjen prekršaj, bez obzira na to tko je vlasnik.

-

Marijan Kolednjak

Varaždinski hrvači sljedeći vikend domaćini su u 1. kolu HHL i dočekuju ekipu Gavrilovića. Susreti ove dvije ekipe uvijek su zanimljivi i najčešće odlučuju i ukupnog pobjednika u ligi.

U subotu, 3. listopada, s početkom u 18 sati ljubitelji hrvanja doći će na svoje jer počinje obrana naslova državnih prvaka HK Vindija.

Zanimljiva liga

- Ekipa Gavrilovića se u međuvremenu konsolidirala i u svojim redovima imaju dva Bjelorusa i dva hrvatska reprezentativca i ozbiljni su pretendenti na osvajanje titule državnih prvaka - rekao je trener Varaždinaca Pero Panić. - Očekujemo jako dobre i zanimljive mečeve i pozivam sve Varaždince da nas dođu

Hrvanje se vraća u Graberje

bodriti. Naša ekipa nastupit će u standardnom sastavu.

O

ve godine u 1.

HHL nastupaju četiri najbolje ekipe dvokružno u šest kola Svi su zdravi i za nastup će konkurirati Martin Bešenić, Benjamin Šokman, Tonimir Sokol, Petar Zorec, Abdrija Ba-

Upisi u školu hrvanja HK Vindija odvijaju se u ponedjeljak, srijedu i petak od 18,30 do 20 sati, a pozvani su dječaci stariji od 12 godina.

Sve informacije mogu se dobiti i prijepodne od 10 do 12 sati u prostorijama kluba, pokraj Gradskih bazena Varaždin u zagrebačkoj ulici ili na telefon 240-509.

U klubu još jednom ističu veliku važnost u radu s mladima pa se trude da svake

godine dodatno educiraju svoje trenere te povećaju broj kvalitetnih trenera iz redova bivših hrvača. Član HK Vindija Tonimir Sokol nastupio je kao član hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Danskoj u kategoriji do 60 kg, ali je izgubio već u prvom kolu od Armenca Harutjunjana.

Sokol će biti spreman za 1. kolo HHL i susret sa starim rivalom ekipom Gavrilovića.

rić, Jure Kuhar, Dejan Šermek, Deni Lipić, Marko Koščević i Dejan Šokman - dodao je Panić.

U nastavku hrvačkog prvenstva igra se dvostruki liga sustav između četiri najbolje hrvačke momčadi: Lika, Gavrilović, Sesvete i Vindija.

Od preostale dvije ekipe treba izdvojiti tradicionalno jaku Liku za koju nastupaju Neven i Nenad Žugaj brončani i zlatni s Mediteranskih igara te također reprezentativac

Anton Đok uz još nekoliko značajnih pojačanja.

- Svi će oni “gristi” na nas jer nas žele skinuti s prvog mjesta, a sve to govori da će liga ove godine biti jako zanimljiva - naglasio je Panić.

Ukoliko na kraju dvije ekipe budu izjednačene, postoji mogućnost majstor ice na neutralnom terenu.

Susrete će suditi dva suca, a nakon prvog kola situacija će biti puno jasnija o kandidatima za osvajanje prvenstva.

-

RUKOMET Varteks DC poražen od Siscije 34:28, a Koka od Izgradnje 28:24

N -O --

Nakon odličnog starta u prva tri kola Premijer Dukat lige rukometaša RK Varteks Di Caprio izgubio je u Sisku od ekipe RK Siscia 34:28 (19:13).

Ovim porazom “krojači” su i dalje ostali na visokom četvrtom mjestu prvenstvene ljestvice, koje je cilj ovogodišnje sezone.

U sljedećem kolu Varteks DC dočekuje ekipu Moslavine koja se nalazi na 14. mjestu

I dalje na visokom četvrtom mjestu prvenstvene ljestvice i do sada je osvojila dva boda iz dva remija. Bit će to prilika da se pred svojim navijačima “krojači” vrate u ritam pobjeda.

Rukometašice ŽRK Koka ubilježile su i treći ovosezonski poraz u Dukat 1. HRL za žene.

Ovaj put bolje od Varaždinki bile su rukometašice Izgradnje iz Zaprešića 28:24 (14:12).

Iako su igrale prvi put na do-

maćem parketu, nisu uspjele pobijediti. Trenutno se nalaze na 10. mjestu prvenstvene ljestvice. (di)

Sport 35

29. rujna 2009.

ALPINIZAM Održan prvi Penjački maraton Kalnik 2009., jedinstveno penjačko natjecanje u Hrvatskoj

Avanturističko-alpinistički događaj Cilj Penjačkog maratona je bio u 24 sata prepenjati što više smjerova i tako sakupiti što više bodova, a smjerovi su se bodovali ovisno o težini Piše, DAMR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ovaj je vikend održano jedinstveno penjačko natjecanje na Kalniku. Penjački maraton Kalnik 2009 trajao je ukupno 24 sata.

- Ideja se rodila još tijekom ljeta, a kako se takvo natjecanje još nije dogodilo u cijeloj Hrvatskoj, odmah su je prihvatili lokalni penjači i klubovi koji su bili i organizatori ovog penjačkog maratona - rekao je David Koljnrekaj, jedan od organizatora iz Penjačkog kluba Vertikal i inicijator ovog nesvakidašnjeg događanja.

Zanimljivo je zašto su seodlučili da baš Kalnik bude prvi cilj.

- Kalnik je omiljeno penjalište brojnih penjača jer se tu nalazi otprilike 150 smjerova: lagani za početnike pa sve do iznimno teških smjerova za one vrhunske penjače.

Penjalištu poseban ugođaj daje i povijesni Stari grad koji je doslovce bio sagrađen na samoj stijeni. - pojasnio je Koljnrekaj.

Noćni usponi

Cilj Penjačkog maratona je bio u 24 sata prepenjati što više smjerova i tako sakupiti što više bodova, a smjerovi su se bodovali ovisno o teži-

ni. Dodatni bonus donosio je uspon „na pogled“ te noćni usponi koji su bili najzanimljiviji dio natjecanja.

Okupilo se 35 natjecatelja, uglavnom iz sjevernohrvatskih klubova.

Atmosfera je bila vesela i prijateljska. Cijelu se noć feštalo, svirala je muzika a kuhala se i zajednička večera. Unatoč veseloj atmosferi većina je natjecatelja ovaj događaj shvatila ozbiljnije nego što se očekivalo tako da su mnogi penjali dugo u noć marljivo skupljajući bodove.

Težine smjerova

Taktike su bile različite: netko se odlučio za teže smjerove, a netko za lakše.

Pokazalo se da je dobitna kombinacija veća količina uz

d

vanaestogodišnji Borna Čujić i dvije godine stariji Fili Pečenec iz Zagreba bili su najmlađi nekoliko težih smjerova.

Natjecanje je započelo u subotu u 12 sati, a završilo u nedjelju također u 12 sati.

Najustrajniji su bili braća

Jurica i Perica Levatić iz PK Vertikal iz Varaždina koji su prepenjali 63 smjera, odnosno 61 penjački smjer.

Oni su bili jedini koji nisu otišli na spavanje, već su cijelu noć penjali. To je gotovo nevjerojatna količina ako se zna da se u prosječnom penjačkom danu ispenje najviše desetak smjerova. Za petama im je bio Igor Čorko, također PK Vertikal s nešto manje prepenjanih smjerova, ali velikim brojem bodova.

Najbolja u ženskoj konkurenciji je bila Ana Brodar iz PK Vertikal s ispenjanih 11 smjerova.

- Kad sam drugi dan upitao braću Levatić kako se osjećaju, rekli su sa smješkom na licu: “Odlično! Sve nas boli!„ - ispričao je Koljnrekaj.

Sudionici Penjačkog maratona Kalnik 2009 prije početka natjecanja bili su puni entuzijazma

Uporni podmladak

Posebno treba istaknuti mlade maratonce - dvanaestgodišnjeg Bornu Čujića te njegovog dvije godine starijeg partnera Filipa Pečenca, obojicu iz Zagreba. Njih su dvojica ispenjala svaki po 16 smjerova od kojih pet noćnih!

Svi su se prisutni složili da je ovo bio jedan veseo i interesantan događaj koji je ispunio sva očekivanja te oduševio sve natjecatelje.

Cilj je bio što više puta osvojiti nepristupačan vrh

Bilo je i opasnih uspona

RAGBI Mladi ragbijaši RK Knegingrad poveli u regiji Sjever

Teške i borbene utakmice

Ekipa U-15 priprema se za susret protiv Rudeša koji je na rasporedu u nedjelju

Ragbijaši Knegingrada gostovali su ove nedjelje u Zagrebu na sportskom centru Mladost gdje su se odigrali susreti u mlađim uzrasnim kategorijama.

Stariji kadeti RK Knegingrad pobijedili su s 50:10 i izbili na prvo mjesto tablice regije sjever. U sljedećem kolu u goste im dolazi ekipa zagrebačkog

Rudeša koji su bili prvaci proljetnog dijela natjecanja.

- Očekuje se teška i borbena utakmica te se svi pozivate bodriti ragbijaše u nedjelju, 4. listopada, u prijepodnevnim satima na teren NK Dubravki u Turčinu - najavili su susret treneri Mario Sabolić i Marko Meštrić.

Mlađi kadeti imali su manje

sreće i izgubili svoj suret ali se najstavljaju pripremati kako bi sljedeće odigrali što bolje mogu.

Predstavnici RK Knegingrad pozivaju sve zainteresirane za ovaj sport da se uključe u treninge. Pozvani su ljubitelji sporta svih uzrasta Sve informacije mogu se dobiti na mob. 099/2204-790.

Plivanje za osobe s invaliditetom Primjena Halliwicka u rehabilitacijske svrhe O

Martina Šebijan viši fizioterapeut IPC međunarodni klasifikator plivanja

d brojnih pristupa u rehabilitaciji djece s posebnim potrebama najveća je povezanost između Halliwick i Bobath koncepta. Zbog toga Halliwick koncept neslužbeno još nazivaju: ‘Bobath u vodi’.

Oba koncepta počinju se razvijati u Engleskoj sredinom prošlog stoljeća, iz potrebe za drugačijim pristupom u radu s djecom neurorazvojnim i motoričkim oštećenjima. voj djeci koja su ključena u Halliwick program

S

pristupa se s istim ciljem - poboljšanje motoričkih sposobnosti u vodi, učenje plivanja i psihička prilagodba na nove situacije, kao i rekreacija i socijalizacija. Kako su oštećenja zbog kojih roditelji uključuju djecu u program različita, svako dijete mora se promatrati s drugog stajališta i pristupiti mu modificiranim programom. Najčešće oštećenje u Halliwick konceptu je cerebralna paraliza (CP).

CP je entitet kojim se

označava grupa neprogresivnih, ali često promjenjivih motoričkih poremećaja mozga uzrokovanih razvojnim poremećajem ili oštećenjem mozga u ranom stadiju razvoja.Djeca s CP-om često imaju pridružena blaža ili teža neurorazvojna odstupanja: poremećaj vida, sluha, epilepsiju, intelektualni deficit, poremećaj govora, osjeta i percepcije.Ostala oštećenja s kojima se susreće u radu na bazenu su: mišićna distrofija, spinal-

na mišićna distrofija, mijelomeningokela, periferne pareze i razna genetski uzrokovana oštećenja.

Ostala oštećenja nisu toliko zastupljena kao CP, ali također zahtijevaju modificirani pristup. Ovisno o oštećenju pristup će zahtijevati koncentriranje na aktivaciju tijela u cijelosti kako bi se naučila aktivacija oštećenog dijela. pilepsija je često pridruženi čimbenik, kako cerebralnoj paralizi, tako i ostalim oštećenjima.

E

Plivače s epilepsijom treba posebno nadgledati za vrijeme boravka u bazenu i poduzeti mjere prve pomoći ako se napad dogodi u vodi. Treba ostati miran i osigurati da djetetovo lice ostane izvan vode. ijete nije potrebno vaditi iz vode dok napad ne prestane nego ostati u plićem dijelu bazena u kojem instruktor može stajati. Na taj način mogu se spriječiti ozljeđivanja tijela na tvrdoj podlozi izvan vode.

D

36 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Kraljica Jelena i Gospa od otoka G

rad Solin, kao tužna udovica, oplakivaše svoju nesretnu sudbinu. Njemu se smiluje Svemogući Bog i nadahnu pobožnoga hrvatskoga kneza Trpimira te on u Rižinicama u Solinskoj Rupotini obnovi stari samostan i crkvu te godine 852. dovede u taj samostan redovnike svetog oca Benedikta.

Ti redovnici bijahu puni svakog znanja i umijeća te postadoše vrsni učitelji hrvatskog naroda i njegovih vladara, koji bijahu pobožni i pravedni pa Gospodin izlivaše svoj blagoslov na njihovu zemlju. o, neprijatelj pakleni, koji mrzi svaku sreću ljudsku, nahucka bana Pribinu i on ubaci sjeme razdora među braću Miroslava i Krešimira, kraljeve hrvatske. Plane bratoubilački rat, za kojeg stradaše hrvatska zemlja i narod. Pribina ubi Miroslava. Kada je sve krenulo niza stranu da se sruši u propast, tada se diže sveta žena kraljica Jelena, žena kralja Krešimira, i odluči pomoću Prečiste Djevice Marije popraviti ono što je ban Pribina napastovan vragom paklenim uništio.

A bijaše Jelena plemenita roda i prava kršćanka pa stade štititi progonjene, pomagati nevoljne i siromahe obilno trošeći kraljevsko blago i odrekavši se svakog sjaja i bogatstva samo da nasiti gladne i pomogne uboge. Zato je narod prozva majkom sirota i zaštitnicom udovica. Ta krepka žena uze uzde kraljevstva u svoje ruke i, posavjetovavši se s redovnicima svetoga Benedikta, odluči sagraditi na ovom otoku solinske rijeke dvije crkve. Što je naumila, to je i učinila. Jednu veću crkvu sagradi na čast Blažene Djevice Marije koju posveti Maloj Gospi. Drugu manju, odmah do prve, posveti svetom Stipanu prvomučeniku i odredi da se u njoj „unapridak“ imaju pokapati hrvatski vladari, kako je poslije i bilo. I kada je kraljica Jelena, puna dobrih djela i milosrđa blažena, sklopila svoje oči, bi pokopana u crkvi Gospe od Otoka.

N

29. rujna 2009.

Otkrivamo Legenda o ljubeškom potoku „Ljuba-voda“

Kamen kraj izvorišta na kojem je sjedila Ljuba

Životvorna snaga vode U bregovima iznad Ljubeščice nekoliko je izvora pitke vode, a narod ih zove „Ljuba-voda“ Piše i snimila: MATEJA RATKOVIĆ

Potok Ljuba-voda protječe kroz selo Ljubeščica koje je smješteno na sjevernim padinama Kalničke gore, a ulijeva se u rijeku Bednju. Čitavo područje mjesta, odnosno, općine Ljubeščica, bogato je vodotocima, to jest, postoji veći broj izvora manjeg kapaciteta koji se nalaze u bregovima iznad Ljubeščice, a narod ih zove „Ljuba-voda“. Više izvora čine potok Ljuba-vodu, a uz jedan od tih izvora vezana je i legenda o životvornoj snazi te vode.

Potok se u prošlosti zvao Ljubeščica“i spomenut je u Povelji kralja Andrije II. 23. kolovoza 1217. godine, koja govori o granicama odakle počinje i završava posjed Kaptola Zagrebačke biskupije, a po njemu je i mjesto kroz koje protječe najvjerojatnije dobilo ime.

Kasnije je potoku Ljubeščica promijenjeno ime u Ljuba-voda po imenu male djevojčice Ljube o kojoj govori legenda sačuvana sve do danas.

Legenda

Nekada davno uputila se majka s djetetom preko Kalničke gore iz Gornje Rijeke u Ljubeščicu na sajam. Lutajući gustim kalničkim šumama

s djetetom u naručju, pokušavala je naći stazu te izvor vode jer je nju i dijete već mučila strahovita žeđ. U njezinom naručju dijete je dugo plakalo, a onda je iscrpljeno klonulo. Uplašena majka potrčala je koliko su je noge nosile ne bi li pronašla izvor vode te spasila dijete. Već na izmaku snaga, misleći da je sve gotovo, začula je, a potom i ugledala izvor. Došavši do izvora, dijete je posjela na kamen, pokleknula na koljena, rukama zagrabila vodu i pila. U jednom trenutku spoznala je da je zaboravila na svoje dijete koje je umiralo od žeđi. Prestravljena, rukama je zagrabila vodu te polijevala dijete zapomažući: „Oj, pomori, Ljube, voda! Oživi moju Ljubicu!“ Polijevajući je tako i pojeći, djevojčica je došla k svijesti. Kada ju je majka podigla s kamena,

z

bog izuzetne ljepote prirode, planira se u bliskoj budućnosti izgraditi šetnica opazila je kako su u njemu ostali udubljeni otisci malih Ljubinih nožica.

Slijedeći tok izvora koji je oživio malu Ljubicu, majka

Nekadašnja „sajmena“ staza

je došla u Ljubeščicu, ispričala svoje bolno iskustvo, a narod je tada nazvao izvor Ljuba-voda što zapravo znači „živa“ voda i do danas ga tako naziva.

Važnost

Ljubeščica graniči sa susjednom Koprivničko-križevačkom županijom i upravo su putovi koji su vodili kroz šume Kalničkoga gorja imali značajnu ulogu u povezivanju jedne i druge strane u prošlosti s obzirom na to da su se u Ljubeščici, a također i u Križevcima te Bjelovaru

održavali veliki sajmovi. Tako su za te migracije bili važni izvori pitke vode na tim putovima.

Na visini od 546 metara nm, u „Strmim klanjcima“ nalazi se vrh Ljuba voda s kojeg pogled seže u susjednu županiju, a na 450 metara nm nalazi se izvor uz koji je vezana spomenuta legenda.

Zbog izuzetne ljepote prirode, bogate biološke raznolikosti, a također i sjećanja na nekadašnje „sajmene“ staze, planira se u bliskoj budućnosti izgraditi šetnica na tom području.

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić Vrba na mjestu izvora „Ljuba-voda“

Tok izvora Ljuba-vode označen bijelim linijama

Vidokrug 37

29. rujna 2009.

TU KRAJ NAS Na 14. međunarodnoj izložbi cvijeća predstavili su se profesionalci i školarci

Oku i srcu ugodni buketi Uspjele varijacije na zadanu temu

Koliko ono Varaždin ima “lijeta”?

Profesorica Karmela Radošević može biti ponosna na svoje vrijedne i nadasve kreativne učenice iz Gospodarske škole Čakovec

Održano je i 3. međunarodno natjecanje učenika poljoprivrednih škola u aranžiranju cvijeća Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Cvijeće je od pamtivijeka ljude osvajalo svojom ljepotom, mirisom i šarmom. A koliko je tek samo umjetnika inspiriralo? Varaždin godinama nosi epitete grada baroka, glazbe i cvijeća,

b

uketi s imenima natjecatelja i škola bili su izloženi u Gotičkoj kuli a sve troje još jednom ujedinilo se od prošlog četvrtka 24. rujna do nedjelje 27. rujna.

Naime, kao jedan od popratnih programa 39. Varaždinskih baroknih večeri, u spomenu-

Prekretnica u organizaciji Međunarodne izložbe?

Udruga vrtlara Varaždinske županije usprkos skromnom budžetu iz godine u godinu nastoji održati kontinuitet i kvalitetu Međunarodne izložbe cvijeća. Jedna od promjena je sve manja zastupljenost varaždinskih cvjećara i vrtlara. O čemu se radi, objasnila nam je Marija Habijan. - Prvenstveno nastojimo osigurati kvalitetan materijal za izradu aranžmana, a

tom terminu na Starom gradu je, pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i u organizaciji Udruge vrtlara Varaždinske županije, predstavljena 14. međunarodna izložba cvijeća.

Izazov za floriste

Simboličan motiv - crvenobijela rapsodija, odabran je povodom obilježavanja 800. obljetnice proglašenja Varaždina slobodnim kraljevskim gradom. Detalje o ovogodišnjoj izložbi predstavila nam je ukratko predsjednica Udruge vrtlara Varaždinske županije Marija Habijan.

- Cvjetne rapsodije u crvenobijeloj kombinaciji izradilo je 20-ak florista iz Hrvatske i susjednih zemalja, kao i učenici

postavljanje instalacija sve više prepuštamo školarcima. Svi oni rade pod budnim okom svojih mentora, a ove godine na natjecanju su se ogledali učenici strukovnih škola iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Hrvatske. Nastojimo izbjeći bilo kakvu „kičavost“ ili iritantnu prezentaciju te vjerujem da se to sada već profilira i primjećuje – istaknula je Marija Habijan.

Poljoprivredne škole Arboretum Opeka iz Vinice. U sklopu 14. međunarodne izložbe cvijeća u Varaždinu održano je i 3. međunarodno natjecanje učenika poljoprivrednih škola u aranžiranju cvijeća. Ovo natjecanje organizira poljoprivredna i veterinarska škola Arboretum Opeka iz Vinice

u cilju promocije zanimanja cvjećar – rekla je Marija Habijan. A natjecatelji su u zadanih 60 minuta morali pokazati umijeće u izradi buketa.

Ocjenjivala se vještina i tehnika izrade te sklad oblika.

Izrađeni buketi s istaknutim imenima natjecatelja i škola bili su izloženi u Gotičkoj kuli Staroga grada.

Osim buketa koji su nastali kao rezultat natjecanja, posjetitelji izložbe mogli su razgledati prekrasne cvjetne instalacije Vrtnog centra Salve Regina iz Čakovca koje su postavili učenici Gospodarske škole Čakovec, a nas se posebno dojmio način na koji su djelatnici cvjećarnice Vera iz Maruševca aranžirali Lapidarij.

Aranžiranju bunara pristupalo se s osobitom pažnjom

Parkovi su u Varaždin doveli i “vilenjakinje”

PERFORMANS Premijerno je izveden glazbeno-plesni program

Cvjetna rapsodija varaždinskih Parkova Cvijeće je neizostavan dio svakog prostora jer u njega unosi vedrinu i radost. Prisutno je u najvažnijim trenucima našega života, darujemo ga onom koga volimo.

Tako su iz Parkova željeli Varaždinu pokloniti još cvijeća, inspirirani ljubavlju prema vlastitom gradu unijeti malo

životne radosti u početak jeseni.

Rođena je ideja o cvjetnoglazbeno-plesnom performansu i cvjetnoj instalaciji Cvjetna rapsodija koju su Parkovi poklonili gradu povodom njegovog 800. rođendana, Cvjetna instalacija svečano je otkrivena 24. rujna. U

večernjim satima uz glazbeno-plesni program, igrom svjetla, glazbe, plesa i cvijeća u čarobnom ambijentu Staroga grada.

Anturijumi, lizantusi, gladiole, astromerije i bambus svojom su ljepotom u cvjetnu instalaciju unijeli profinjenost, svaki na sebi svojstven način.

Impozantni buket osmislio je umjetnik D. Martinez

38 Oglasi

29. rujna 2009.

PRODAJA proširenog asortimana betonske galanterije proizvedene najsuvremenijom tehnologijom.

Vidokrug 39

29. rujna 2009.

Novinari na primanju kod generalnog konzula RH u Mostaru Velimira Pleše i supruge Sanje

Mostarski most koji je u ratu bio srušen obnovljen je, a još uvijek oduzima dah svojom ljepotom

PREDSTAVLJAMO Međimurski i varaždinski novinari posjetili susjednu Hercegovinu

Dobro došli u Hercegovu zemlju Hercegovinu smo posjetili na poziv generalnog konzula RH u Mostaru Velimira Pleše koji je iz Međimurske županije

U BiH sve se mora dijeliti Hrvati Bosne i Hercegovine većim dijelom žive u Federaciji BiH, koja je pak podijeljena na dva entiteta, hrvatski i bošnjački. Dio BiH pripada pak Republici Srpskoj koja je etnički gotovo čista i naseljena Srbima, no ipak i u tim krajevima ima Hrvata. Mnogi bi za BiH rekli - čudesna zemlja. U njoj se, naime, sve mora dijeliti. Tako je i Vlada Federacije BiH ustrojena na principu - 8 predstavnika Bošnjaka, 5 Hrvata te 2 Srba dok je u Republici Srpskoj obrnuto - 2 Hrvata, 5 Bošnjaka, 8 Srba. Nema ni zajedničkog slavlja državnih blagdana. Dok Srbi slave Dayton, Hrvatima i Bošnjacima to je nezamislivo. Za vjerske blagdane svaki narod ima pravo na 5 vjerskih blagdana godišnje, pa Srbi pravoslavci slave svoje, Hrvati katolici svoje, a Bošnjaci muslimani svoje.

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Tako lijepa, a tako blizu. Slogan koji je ovo ljeto osmislila Hrvatska turistička zajednica kako bi “namamila” naše susjede na Jadransko more, može se apsolutno primijeniti i na nama susjednu Hercegovinu.

Dobre investicije

Takav dojam stekli smo barem pretprošli vikend kada je skupina od dvadesetak međimurskih, ali i varaždinskih novinara, na poziv generalnog konzula RH u Mostaru Velimira Pleše, posjetila tu zemlju Stjepana Hercega Kosače, po kojem je i Hercegovina dobila ime. Već kad smo prešli granični prijelaz Vinjani Donji osjetili smo gostoljubivost domaćina i

I franjevci su ugostili konzula RH u Mostaru i novinare

hercegovački ponos što su ih posjetili Hrvati iz njihove matice zemlje. Prvu večer posjetili smo Široki Brijeg, grad od kojih 30.000 stanovnika.

Tamo nas je, tradicionalnom hercegovačkom večerom na kojoj nije nedostajalo pršuta, ali ni tradicionalnih jela od zelja poput raštike, ugostilo čelništvo Općine Široki Brijeg s načelnikom Mirkom Kraljevićem. U Ljubuškom smo posjetili uspješno obiteljsko građevinsko poduzeće Mucić koje ima 450 zaposlenih, etno-selo koje je izgrađeno privatnom višemilijunskom investicijom obitelji Barbarić, večerali smo u Kupresu gdje nam je domaćin bio ministar turizma BiH

Vodopad Kravice - skrovito mjesto za ljubavne parove

Nevenko Herceg.

U organizaciji federalnog ministra Hercega, okusili smo i pravi hercegovački doručak

M

ostar je danas jedini pravi multietnički grad u Bosni i Hercegovini na obiteljskoj farmi Smiljanića u tzv. visokoj Hercegovini. Primjer obitelji Smiljanić rijetko se viđa u BiH. Supružnici su završili Agronomski fakultet u Zagrebu, no vratili su se u Hercegovinu i počeli se baviti proizvodnjom tradicionalnog sira. Danas problema s pla-

smanom na tržište nemaju, no da im nije oduvijek bilo lako, govori i podatak da su čak sedam godina čekali na uvođenje struje.

Da Hercegovina ima i svojih prirodnih ljepota, uvjerili smo se na vodopadu Kravice koje je omiljeno mjesto skrivanja ljubavnika, kako su nas barem izvijestili tamošnji novinari.

Skroviti vodopad, prekrasan pogled i opuštajuća priroda kao stvoreni su za “raj na zemlji”. I potom Mostar. U neosporno središte Hercegovine stigli smo u nedjelju, na dan kada su muslimani slavili Kurban Bajram. I gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić izvijestio nas je o tome da je Mostar

Posjetili smo i etno-selo sagrađeno privatnom investicijom

danas jedini pravi multietnički grad u Bosni i Hercegovini u kojem žive i Hrvati i Muslimani i Srbi. Hrvata ima najviše, kojih 40 posto. No, u samom Mostaru koji je podijeljen na zapadni (hrvatski) i istočni (bošnjački), vidljive su još posljedice rata osobito u centru grada gdje se nalaze ruševne i granatirane zgrade. I naposljetku Međugorje i Čitluk.

Međugorje, koje posjeti ogroman broj hodočasnika, mjesto je koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kamena staza kroz koju se penjete do brda ukazanja postaje lagana, a snaga koju osjećate je velika.

Naša preporuka- svakako posjetite Hercegovinu.

ZNAČAJ CRKVE

Vrijedi izreka “Onako kako fratar kaže” Posjetili smo i franjevački samostan i crkvu u Širokom Brijegu te Ljubuškom.

Već tu smo se uvjerili u veliki značaj franjevaca na tom području koji uživaju puno povjerenje naroda, a također su veliku ulogu ostvarili u očuvanju hrvatskog identiteta i kulture.

Još dan-danas u Hercegovini postoji izreka “onako je kako fratar kaže” jer su oni za hrvatski narod u Hercegovini i zaštitnici i dobročinitelji.

Hrvati ih zovu i svojim ujacima jer su još od vremena kada je Hercegovina bila pod Turcima uspjeli uvijek pronaći utočište za katolički narod.

Također, crkva na Širokom Brijegu značajna je i po tome što nekoliko stotina godina prije njezine izgradnje u 19. stoljeću u tom kraju nije postojala nijedna katolička crkva. Naime, Turci su ih sve porušili pa su se mise služile u skučenim kućercima.

Prepoznatljive ulice Mostara uvijek pune turista

40 Zdravlje

29. rujna 2009.

DOZNAJEMO Novoosnovani Savjet za zdravlje Varaždinske županije

arhiva 7Plus RT/siniša sović

Kakva je slika zdrav Fizička aktivnost za dijabetičare Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin na Varaždinskim bazenima nastavilo je provoditi program “Planirana fizička aktivnost u liječenju šećerne bolesti i sprečavanje kasnih komplikacija”.

Riječ je posljednjoj godini provođenja trogodišnjeg programa kojeg je varaždinsko Društvo pokrenulo 2007. godine zajedno s Ministarstvom zdravstva, a namijenjeno je oboljelima od dijabetesa tipa 2.

Od oko 12.000 oboljelih u Varaždinskoj županiji, njih čak 9.000 ima upravo taj tip šećerne bolesti.

U većini slučajeva bolest se otkrije kada bolesnici već imaju komplikacije, odnosno prisutne su bolesti srca i krvnih žila, a u nekim slučajevima i teške komplikacije kao što su sljepoća, zastoj rada bubrega te amputacija nogu i prstiju.

- Od dijabetesa tipa 2 obolijevaju osobe srednje i starije životne dobi, koje su dosad bile zanemarene. Ovo je jedini program u Hrvatskoj namijenjen upravo njima, a u njega je uključeno 25 osoba. Naš cilj nije samo educirati dijabetičare koliko je, uz redovno uzimanje lijekova i pravilnu prehranu, važna fizička aktivnost pri reguliranju i kontroli ove bolesti, nego kontinuramo pratimo njihovo zdravstveno stanje – kaže Arijana Dvorščak-Glavač, predsjednica Društva.

Prije, ali i poslije vježbi u bazenu, koje vodi profesor tjelesne kulture Emerik Večerić, obavezna je kontrola šećera u krvi, što se pomno bilježi.

Program će se provoditi sve do sredine lipnja sljedeće godine, kada će proteći točno tri godine od njegovog uvođenja. Tada će započeti

f

izička aktivnost važna za regulaciju šećerne bolesti evaluacija programa, u čemu će sudjelovati i prim. dr. Želimir Beer. Varaždinsko Društvo će prvo u Hrvatskoj moći dati odgovore na pitanje kako se redovna fizička aktivnost u bazenu održava na tijek šećerne bolesti.

Bez potpore resornog ministarstva, ali i Grada Varaždina te Varaždinske županije to ne bi bilo moguće.

Gradonačelnik Ivan Čehok prošli je tjedan za ovaj važan program iz proračuna izdvojio pet tisuća kuna.

- U ovim teškim vremenima gospodarske krize pomoć Grada od velike nam je pomoći te će nam omogućiti da dođemo do cilja, da jasno i precizno odgovorimo na pitanje koliko fizička aktivnost utječe na šećernu bolest – zaključila je predsjednica Društva Arijana Dvoršćak-Glavač. (vms)

Bolesti srca i krvnih žila te karcinomi povezuju se s nezdravim načinom života, nezdravom prehranom, stresnim situacijama, ali i alkoholi

Prema posljednjim podacima iz 2003. godine, najviše žitelja je bolovalo od bolesti dišnog sustava, slijede bolesti cirkulacijskog sustava, a na trećem su mjestu bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od čega najčešće obolijevaju stanovnici Varaždinske županije i koji su vodeći uzroci smrtnosti? Na to pitanje odgovor su zatražili članovi novoosnovanog Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, koji su se prošli tjedan sastali prvi put i zaključili da je nužno izraditi novu Sliku zdravlja županije.

Stanovništvo stari

Riječ je o savjetodavnom

tijelu koje je Županija osnovala u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, a čiji je cilj na temelju najnovijih podataka izraditi Županijski plan za zdravlje.

- Prema posljednim podacima iz 2003. godine, najviše žitelja je bolovalo od bolesti dišnog sustava, slijede bolesti cirkulacijskog sustava, a na trećem su mjestu bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva. Što se smrtnosti tiče, tri četvrtine uzroka smrtnosti je iz skupine kardiovaskularnih i malignih bolesti, koje se

Savjeti iz ordinacije

mogu povezati s nezdravim načinom života, nezdravom prehranom, prekomjernom konzumacijom alkohola, pušenjem i stresnim situacijama.

Pretpostavlja se da je situacija i dalje slična, no od predstavnika javnog zdravstva zatražili smo najnovije zdravstvene, ali i demografske pokazatelje – rekla je predsjednica Savjeta dr. Mirjana Kolarek Karakaš, specijalist pedijatar.

Da bi se moglo djelovati preventivno i educirati ljude, demografski pokazatelji itekako su važni.

- Naša je Županija u depopulacijskoj fazi, što znači da više ljudi umire, nego što se rađa djece. Unatrag 30 godina,

t

ri četvrtine uzroka svih smrti su kardiovaskularne i maligne bolesti smanjen je udio djece starosti do 14 godina, dok je porastao udio stanovništva starijeg od 65 godina – navodi dr. Kolarek

Potpis pod sliku

Kronična opstruktivna bolest pluća (3) udući da je kronična B opstruktivna plućna bolest (KOPB) trajna bolest sa

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

sklonošću napredovanja, većini pacijenata je potrebno trajno liječenje kako bi se simptomi držali pod kontrolom. Zasad ne postoji lijek koji bi KOPB izliječio, međutim, mnogi lijekovi mogu olakšati simptome i liječiti komplikacije. Prvi i najvažniji plan liječenja pušača jest prestanak pušenja, bez obzira na trajanje i težinu bolesti. Edukacija bolesnika je ključan dio

terapije. Cilj je informirati bolesnika o detaljima bolesti te potaknuti suradnju između liječnika i bolesnika kako bi se poboljšalo zdravlje i osiguralo prav ilno uzimanje terapije. ronhodilatatori su lijekovi koji šire dušnik i njegove ogranke, mogu olakšati simptome i smanjiti ograničenje prolaza zraka. Ovi lijekovi smanjuju napetost mišića u malim i velikim dišnim putevima te na taj način omogućuju bolji protok

B

zraka. Najčešći problemi su: nedovoljno informiranje pacijenta o lijeku i načinu inhalacije; neprikladna doza lijeka (prevelika ili premala); nedovoljno praćenje odgovora pacijenta na lijek; kad god se počinje s terapijom bronhodilatatorima potrebno je pratiti protok zraka, simptome, podnošenje tjelesnog napora, razinu lijeka i potrebu za daljnjom kontrolom.

Ispravna inhalacija lijeka pojednostavljuje terapiju, veća je vjerojatnost da će

pacijent uzeti sve doze lijeka te može smanjiti potrebu za drugim lijekovima i troškove liječenja. ukoaktivni lijekovi su sredstva koja djeluju na izlučeni sekret, smanjuju njegovu količinu i olakšavaju iskašljavanje.

Gusti sekret može biti jako teško iskašljati i to pacijentu može predstavljati veliki problem, međutim nema dokaza kako omekšanje sekreta i poboljšanje njegova izbacivanja ima ulogu u kliničkom poboljšanju

M

bolesti. Prevencija i rano liječenje infekcija bronha može smanjiti učestalost i težinu pogoršanja bolesti.

Preporučuje se cijepljenje protiv pneumokoka (Streptococcus pneumoniae), kao i cijepljenje protiv gripe. iše od trećine bolesnika s teškom KOPB ima znakove značajne proteinsko-kalorijske pothranjenosti. Nadomjesci vitamina i minerala, veći broj kalorija te više proteina redovito se preporučuju ovim pacijentima.

V

Zdravlje 41

29. rujna 2009.

e kreće u izradu Županijskog plana za zdravlje

vlja županije?

AKCIJA Uvedite prilagođen međugradski autobus

ZADAĆE U savjetodavnom tijelu stručnjaci

Promocija zdravlja i prevencija bolesti Savjet za zdravlje je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika struke, dakle zdravstvenih djelatnika koji najbolje prepoznaju zdravstvene potrebe lokalnog stanovništva, pojasnila je dr. Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Savjeta. Članovi Savjeta su: dr. Davor Skok, dr. Irena Stipešević Rakamarić, Arijana Dvoršćak Glavač, dr. Đurđa Hren Obranić, mr. pharm.

Slavka Blaško, dr. med.

Franciska Lančić Knapić, dr. Stjepan Radiković, dr.

Sanja Trivunović, Branko Godinić i Blanka Glavica Ječmenica.

Njihova je dužnost donijeti Plan zdravstvene zaštite Varaždinske županije, i to u cilju zaštite i unaprijeđenja zdravlja stanovništva, povećanja očekivanog trajanja života i smanjenja smrtnosti, povećanja broja godina

života bez bolesti ili invalidnosti te osiguravanja najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja.

Inače, članovi mogu dati incijativu za popunjavanje ili izmjenu mreže javne

S

avjet inicira izmjenu mreže zdravstvene službe zdravstvene službe, predlagati mjere za poboljšavanje kadrovske strukture zdravstvenih radnika, kao i mjere za poboljšanje kvalitete prostora i opreme koja se koristi za pružanje zdravstvene zaštite. Naravno, predlažu i mjere u cilju promocije zdravlja i prevencije bolesti, za zdrav okoliš te za zaštitu specifičnih socijalnih skupina stanovništva.

izmom te pušenjem Karakaš.

Nije sve u novcu

Iz toga je jasno da će se, osim prevenciji najčešćih bolesti, posebna pažnja morati

n

edostatak liječnika najveći problem u našoj županiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj posvetiti pronatalitetnim mjerama, ali i skrbi o osobama treće životne dobi. No, za sve ljude, bez obzira na dob, važna je kvalitetna i pravodobna zdravstvena zaštita.

- Nedostatak liječnika je u našoj županiji, baš kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, najveći problem. Sigurno je da ćemo poticati odgovorne na rješavanje tog problema.

Međutim, na to ipak najviše može utjecati državna politika. Primarni cilj našeg Savjeta jest utjecati na to da se postojeći lokalnih sustavi, koji su oslonjeni na djelovanje političkih i interesnih skupina, reorijentiraju prema korisnicima i pružateljima zdravstvene zaštite – ustvrdila je dr. Kolarek Karakaš.

Kaže da će zbog krize jedna od prepreka za provođenje svih potrebnih projekata i programa biti nedostatak novca. Napominje, međutim,

Varaždinci su davali svoje potpise za kupnju prilagođenog međugradskog autobusa

Ne možemo se voziti nijednim autobusom Povodom Europskog tjedna mobilnosti pokrenuta akcija za lakše kretanje invalidnih osoba Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Povodom Europskog tjedna mobilnosti pokrenuli smo kampanju kako bismo i u našem gradu te županiji dobili barem jedan međugradski autobus prilagođen naših potrebama - rekli su članovi Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize te ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina ukazujući na ispunjenje svojih potreba.

Željeni pokret

Dr. Mirjana Kolarek Karakaš

da nije sve u novcu. - Ovo je prilika za struku i stručnjake da pokažu svoju snagu, ali i preuzmu odgovornost – zaključila je.

- Niti jedan autobus nije nam prilagođen na taj način da bismo mogli sami s invalidskim kolicima ući u njega već nam uvijek treba nečija pomoć - rekla je Petra Nukić, članica Društva koja se često ističe u borbi za veća prava invalidnih osoba. U Republici Hrvatskoj, inače, ne postoji niti jedan prilagođen međugradski autobus za invalidne osobe, a upravo su potpisi koji su se prikupljali na varaždinskom Trgu kralja Tomislava upućeni u Zajednicu saveza osoba s invaliditetom Hrvat-

I dalje porast nasilja u obitelji Prošli tjedan, 22. rujna, obilježen je i Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tragičan događaj 1999. godine kada je Mato Oraškić na Općinskom sudu u Zagrebu ubio svoju suprugu, njezinu odvjetnicu te sutkinju.

Nažalost, još uvijek se bilježi porast nasilničkog ponašanja u obitelji, ali uz bolji rad nadležnih službi, obavještavaju u Zajednici saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH. Dobro je i to što su građani hrabriji u prijavljivanju nasilja, a oni koji žele nešto više saznati o tome kako zaustaviti nasilje mogu nazvati na broj grupe za zaštitu ženskih ljudskih prava B.a.B.e. 01/46-63-666 te mail:babe@babe.hr.

ske - SOIH. Tom kampanjom, koja se provodi u suradnji sa Savezom društava distrofičara Hrvatske, želi se ukazati na

u

Varaždinu 60-ak osoba boluje od mišićne distrofije i neuromuskularnih bolesti niz činjenica koje su potrebne kako bi osobama s oslabljenim mišićima ostvarili željeni pokret, ističu u Društvu.

- Uz prilagođen okoliš, pri-

lagođene građevine, individualno prilagođena pomagala, održivu rehabilitaciju, prilagođen prijevoz te podršku zajednice, povećava se mobilnost osoba s neuromuskularnim bolestima, a time i opća kvaliteta življenja - ističu u Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize grada Varaždina. Kada bi se ostvarila ideja o kupnji autobusa prilagođenog invalidnim osobama, tada bi život bio lakši šezdesetak osobama koje boluju od mišićne distrofije i srodnih neuromuskularnih bolesti.

Zdravo srce Angina pectoris

D

ijagnoza Angina pectoris označava bol u prsima uzrokovanu ishemijom (manja opskrba kisikom srčanog mišića). Najčešće je uzrokovana koronarnom stenozom (suženjem lumena krvne žile koja opskrbljuje srčani mišić). o, može biti uzrokovana i tahikardijom (ubrzanom srčanom frekvencijom), anemijom, aortalnom stenozom (suženjem početnog dijela aorte na izlazu iz srca), zadebljanjem srčanog mišića – hipertrofija - ili spazmom (iznenadno suženje

N

arterija zbog stiskanja žilnih mišića) zdravih koronarnih arterija. ngina pectoris najčešće je provocirana fizičkim naporom ili stresom, stanjima u kojima je povećana potreba za radom srčanog mišića zbog ubrzanja srčane frekvencije. Karakteristično za anginoznu bol je da se javlja iznenada, u širokom pojasu sredine grudnog koša - gotovo nikad je bolesnik ne može prstom locirati, može se širiti u lijevu ruku, vrat i donju vilicu, traje 5 do 10 minuta, smiruje se u mirovanju

A

ili promptno prestaje nakon uzimanja nitroglicerina pod jezik. Može se manifestirati i otežanim disanjem te jačom zaduhom. obzirom na težinu bolesti i terapijski pristup razlikujemo: a) stabilnu angina pectoris - javlja se u predvidim okolnistima napora ili stresa; b) nestabilnu angina pectoris - karakterizirana javljanjem u mirovanju ili smanjenjem dotadašnje tolerancije napora kod stabilne angine, učestala; c) crescendo anginu - javlja se više puta dnevno i pri

S

najmanjim naporima; d) decubitus anginu - javlja se i u ležećem položaju. Manifestacije angine pectoris zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, osim stabilne koju nije potrebno hospitalizirati.

Koje su uobičajene pretrage kod pacijenata s anginom pectoris? Osim fizikalnog

pregleda pacijenta i dobro uzete anamneze, za potvrđivanje dijagnoze, kao i klasifikaciju i ocjenu težine bolesti potrebno je učiniti i neke pretrage: u laboratoriju, 12-kanalni EKG, RTG srca i pluća, UZV srca, ergometriju i koronarografiju (pretraga kojom se radiološkim pregledom injiciranjem kontrasta u krvne žile srca procjenjuje morfologija krvnih žila, a može se u istom aktu ili ponovljeno učiniti širenje krvne žile i umetanje žilnog umetka - stenta). O liječenju idući put.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Savjetnik

Autoškola Defenzivna vožnja – način vožnje ili…?

V

eć otprilike petnaestak godina u području prometne sigurnosti koristimo izraz „defenzivna vožnja“, no još uvijek postoji velik broj ljudi kojem je taj pojam, odnosno njegovo značenje poprilično nerazumljivo i strano. Sam pojam dolazi od latinske riječi “defendere” što znači “braniti, obrana, zaštita”. Dakle, defenzivna vožnja predstavlja obrambenu vožnju, vožnju suprotnu ofenzivnoj, naBoris Petrovečki, padačkoj i agresivnoj. Defenziving. prometa na vožnja je ustvari napredno Stručni voditelj i predavač umijeće vožnje u kojemu vozač Autoškola PETROVEČKI predviđa potencijalnu opasnost www.petrovecki.hr i poduzima opravdane mjere tel: 042/233-244 predostrožnosti prije no što se takav događaj obistini. Primjerice, vozite cestom u naselju i ispred vozila se dokotrlja lopta. Nakon lopte, naravno, predviđate istrčavanje djeteta po tu loptu i odmah reagirate - kočite i zaustavljate vozilo. Ne zbog lopte već zbog djeteta koje slijedi po tu loptu.

Dijete uistinu istrči i uzme loptu, međutim ništa se nije dogodilo. Zašto se nije dogodilo? Pa zato jer ste vi defenzivan vozač, jer ste defenzivno razmišljali, predvidjeli opasnost i poduzeli odgovarajuće mjere da do opasnosti ustvari i ne dođe. To je defenzivna vožnja! Defenzivna vožnja je također racionalno, brzo i točno postupanje usmjereno k ispravljanju tuđih pogrešaka. Primjer: vozite cestom i nalazite se pred ulazom u zavoj. Iz suprotnog smjera dolazi vozilo za koje procjenjujete da vozi prebrzo i odmah predviđate da će zbog toga sjeći zavoj. Zato kočite, usporavate i izbjegavate ulaziti u zavoj dok on ne prođe. On zbog prevelike brzine uistinu presječe zavoj, međutim vas nema u zavoju i ništa se nije dogodilo. Zašto se nije dogodilo? Pa zato jer ste vi defenzivan vozač, jer ste defenzivno razmišljali, predvidjeli tuđu grešku unaprijed i poduzeli sve mjere da do opasnosti ne dođe. To je defenzivna vožnja! Defenzivna vožnja je način vožnje kojim se vozač brani od opasnosti u prometu i izlaganja riziku. Defenzivnu vožnju trebate, dakle, shvatiti kao vaš obrambeni mehanizam, kao sredstvo pomoću kojeg se možete obraniti od opasnih i rizičnih situacija u prometu.

Ona nije samo način vožnje, ona mora biti životno opredjeljenje svih nas koji želimo sigurno sudjelovati u prometu.

Aromaterapija Eterično ulje čajevca

E

terično ulje čajevca potječe iz Australije gdje ga odavno, kao tradicionalni lijek, koriste domoroci Aboridžini za pripremu raznih pripravaka kojima olakšavaju mnoge zdravstvene tegobe. Udisali bi paru ulja iz zgnječenog lišća čajnog drveta da bi izliječili kašalj i prehladu, stavljali bi svježe lišće na rane, a otopinu koristili za prehladu i kožne bolesti. Ulje čajevca dobiva se destilacijom lišća i grančica drveta, a koristi se u medicinske i kozmetičke svrhe. Najviše se upotrebljava u liječenju infekcija kože poput atletskog stopala, gljivičnih infekcija, kurjih očiju, bradavica, akni, inficiranih opekotina, rana, uboda insekata te drugih kožnih oboljenja. Karakteristika ovog eteričnog ulja je široki protumikrobni spektar te uspješno djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica. Kada se tijelo nađe na meti bilo koje vrste tih organizama, eterično ulje čajevca povećava obrambenu sposobnost organizma te je zbog toga jedno od najdjelotvornijih eteričnih ulja u slučajevima često ponavljanih infekcija, slabosti organizma, kroničnog umora itd. U aromaterapiji se koristi u kombinaciji s drugim eteričnim uljima za aromamasažu, u kombinaciji s maceratom gospine trave kao pomoć kod prhuti, a male količine mogu se stavljati direktno na kožu kao prva pomoć kod opekotina, gljivica i sitnih rana. (Marija Nekić)

29. rujna 2009.

Veterinarska

klinika

Gliste mogu biti smrtonosne!

N

ekoliko štenadi koje je dovedeno unatrag par dana na prvo cijepljenje protiv zaraznih bolesti pokazivalo je očite simptome glistavosti. Naravno, kao što to uobičajeno biva, vlasnici su bili uvjereni da je u uzgoju gdje su nabavili štene provedeno sve što je potrebno s obzirom na prevenciju bolesti. Treba znati da u štenadi i mačića najčešće nalazimo Toxocaru canis i cati, odnosno valjkaste crve, koje jednostavnim rječni kom nazivamo glistama. U štenadi i mačića oni mogu uzrokovati i teške simptome bolesti, jer larve putuju krvlju iz crijeva do pluća te dušnika pa natrag u crijeva. Zato je moguće u štenadi čuti kašalj, ali i štucanje kao simptom glistavosti. Kako se štenad

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

invadira glistama? Ukoliko gravidna kuja nije očišćena od crijevnih parazita, jajašca glista će se prenijeti na plod putem krvi preko posteljice, a u novorođenih štenaca putem majčinog mlijeka.

Razdoblje za razvoj odraslih glista u štenadi je do 30 dana od štenjenja i to je

vrijeme kada treba obavezno provesti prvi tretman! Dakle, već u uzgoju moraju štenci s mjesec dana biti po prvi puta očišćeni od glista. ajčešći simptomi koje možemo primijetiti su blijedost, mršavost, povećan i napet trbuh, proljev, povraćanje, miris po acetonu, a

N

kao teže komplikacije i začep crijeva. Budući da larve putuju i kroz plućno tkivo, moguća je i brohopneumonija, a zbog ketoze i neurološki poremećaji. iječenje se provodi simptomatski uz terapiju glistavosti. Najbitnija je preventiva koja se u štenaca mora provesti i nekoliko puta, a u odraslih pasa obavezno dva puta godišnje. Treba svakako ponovno naglasiti i opasnost za djecu, a higijena ruku najbolja je preventivna mjera!

L

Ljekovito bilje Pirika - korov koji liječi P irika, puzava pirika, pasja pšenica (Agropyron repens) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice trava. Postoji oko 100 vrsta samoniklih trava. Pirika raste na livadama, poljima, vrtovima, uz puteve i vrlo je žilav korov koji je teško iskorijeniti. U tlu ima jako dug i razgranati podanak iz kojeg izrastaju gole i uspravne stabljike visoke do 120 cm. Listovi su uski, dugački i zelene boje.

Sitni cvjetovi javljaju se od lipnja do kolovoza, nalaze se na vrhu stabljike i skupljeni su u klasove. Za vrtlare je pirika dosadan korov, ali je od davnine u medicini vrlo važna ljekovita biljka. Ljudi su je prepoznali po tome što su promatrajući životinje, posebno pse i mačke dok su se hranili tom travom u vrijeme dok su bile bolesne. U ljekovite svrhe koristi se osušeni podanak pirike očišćen od korijena. Podanak sadrži mnogo ugljikohidrata, sluzi, saponina, alkoholnog šećera, eteričnog ulja, organske kiseline i silicijeve kiseline. Od minerala sadrži kalij, kalcij, željezo, a od vitamina A i B i ima podosta škroba.

Slična je preslici, a pomaže kod artroze, gihta, reume i bronhijalnih oboljenja. Glav-

no područje je čišćenje krvi, izlučivanje otpadnih tvari iz tijela, izlučivanje crijevnih sokova, rad bubrega, a dobro otklanja infekcije te smanjuje razinu kolesterola i šećera u krvi. irika rastapa bubrežne i žučne kamence, djeluje umirujuće i izvrsno liječi prostatitis. Istovremeno poboljšava stanje nečiste kože pri čemu ulogu ima silicijeva

P

kiselina. Pomaže i kod upale maternice i jajnika te kod bijelog pranja i menstrualnih te g o b a . Is to tako pir ika smiruje kašalj i koristi se kod prehlade, bronhitisa, astme i upale pluća. Čaj od pirike: jednu žlicu usitnjenog suhog podanka pirike preliti s 2,5 dcl kipuće vode i pokriveno ostaviti da odstoji 5 do 10 min. Potom sadržaj procijediti i čaj zasladiti žličicom meda.

Uzimati toplo 2 do 3 puta na dan. upka od pirike: oko 500 g usitnjene pirike preliti s 4 litre kipuće vode, zatim pokriti i ostaviti da odstoji oko 2 sata. Potom tekućinu procijediti i dodati vodi za kupanje. Kupku koristiti kod kostobolje, bolesti zglobova i kožnih bolesti. nhalacija: 3 do 4 žlice ustinjenog suhog podanka pirike preliti kipućom vodom

K

I

Ivica DOLENEC novinar

Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179

(oko 1 litre) i tako pokriveno ostaviti da odstoji 15 min.

Potom udisati paru od pirike od 10 do 15 min. Inhalacija pomaže kod kašlja, prehlade, bronhitisa i upale pluća.

Tinktura od pirike: 40 g usitnjenog suhog podanka pirike staviti u staklenku i preliti s 1 dcl 70%-tnog alkohola. Tome pridodati i 1 dcl destilirane vode te staklenku dobro zatvoriti. Nakon što odstoji 10 dana, uz povremeno protresanje t ekućinu procijediti u tamnu staklenku. Uzimati 3 do 4 puta na dan po jednu žlicu tinkture umiješane u malo vode ili tinkturu koristiti za dezinfekciju kože. Tinktura čisti i jača krv i jača imunitet organizma.

Dječji svijet 43

29. rujna 2009.

DOZNAJEMO U Zagrebu održani 3. Dječji sajam i 4. Sajam za bebe

Pjesma i ples obavezni su dio Sajma, na kojem je održana i humanitarna modna revija za Centar za rehabilitaciju Zagreb

Više od 6.000 mališana i roditelja na Dječjem sajmu Službene cipelice Sajma bile su one varaždinske tvrtke Bambi, a u Zagrebu su se predstavili i ivanečka tvornica obuće Ivančica te Klinfo.hr ZAGREB - Natjecanje tata u prematanju beba bilo je samo jedno od događanja na 3. Dječjem sajmu i 4. Sajmu za bebe koji su održani od petka do nedjelje u Areni Zagreb. Više od 6.000 posjetitelja došlo je pogledati najnovije proizvode i usluge iz dječjeg svijeta, a osim u nagradnim igrama, mogli su sudjelovati i u edukativnim radionicama, kvizovima te pogledati kazališne predstave, nastupe plesnih skupina i zborova.

Modne revije

U Zagrebu su se predstavile i tvrtke iz Varaždinske županije.

Službene cipelice Sajma bile su one varaždinskog Bambija, koji je na Sajmu predstavio novu kolekciju svoje obuće poznate po kvaliteti. Uz njih, svoju je popularnu Froddo obuću predstavila i ivanečka tvornica obuće Ivančica, a na Sajmu se predstavio i Klinfo.hr, prvi vodič za klince i roditelje, čije je sjedište u varaždinskom Tehnološkom parku.

Na Sajmu je održana i humanitarna modna revija “Zvijezde za Centar za rehabilitaciju Zagreb”. Riječ je o Centru koji skrbi za 500-tinjak korisnika s

Bambijev izlagački prostor privukao je mnogobrojne roditelje, koji su mogli iskoristiti i sajamski popust

umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom, od

d

jeca su mogla gledati predstave, postati vatrogasac na jedan dan, razgledati Hitnu pomoć kojih je njih 200 stalno smješteno u Centru. Domaći dizaj-

neri Mina Petra, Matija Vuica, Hippy garden, Zoran Aragović i Aleksandra Dojčinović na humanitarnoj su reviji predstavili svečanu odjeću za djecu od 3 do 15 godina, a njihove kreacije nosili su poznati roditelji i njihova djeca. Kreacije za najmlađe licitirane su tijekom revije, a sav prihod uplaćen je Centru.

Prvi koraci

Na Sajmu se predstavilo više

od stotinu tvrtki, udruga i institucija, među kojima je bilo i Ministarstvo unutarnjih poslova. MUP je predstavio svoj preventivni program “Djeca, prijatelji u prometu”, a najmlađi su mogli pogledati i predstavu “Prvi koraci u prometu” MAK teatra. Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba je pak djeci omogućila da budu vatrogasci na jedan dan, a najmlađi su mogli razgledati i kola Hitne medicinske pomoći.

NOVO Važno ulaganje uz sportsku dvoranu kraj Drave u Varaždinu

Novo dječje igralište kraj dvorane!

Prvo igrala za starije od 6 godina

U Varaždinu će biti uređeno još jedno igralište za djecu: niknut će unutar područja sportsko-rekreacijskog kompleksa Šume Jelačićke, točnije nalazit će se pokraj nove sportske dvorane.

Velik broj roditelja, ali i baka i djedova, posebice onih koji

dolaze na treninge u novu dvoranu ili druge objekte u blizini, sigurno će oduševiti ova vijest. Zaključak o početku uređenja igrališta prošli je tjedan donio gradonačelnik Ivan Čehok, a za početak će biti postavljena igrala za djecu starosti šest do 14 godina.

To će biti financirano novcem koji je osiguran kao obveza Didima, zakupca stupova javne rasvjete na području grada.

Kasnije, ovisno o financijskim mogućnostima, Grad će postaviti i igrala za najmlađe, djecu od nula do šest godina.

44 Oglasi

29. rujna 2009.

AKCIJA SKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA

Varaždin, jesen 2009. godine

Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambene zgrade uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d.

Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: - metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.)

- drvo (stolovi, stolice, ormari, kauči, ostali predmeti od drva…itd.)

- plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe… itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): - građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)

- opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) - karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P. Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 - gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) - električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) -načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi.

Hvala na razumijevanju!

PRIRODA IMA PRIJATELJE !

RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

Oglasi 45

29. rujna 2009.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Na temelju odredbe članka 50. Statuta Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 15/09 i 27/09) župan Varaždinske županije

objavljuje

JAVNI POZIV redovitim studentima s područja Varaždinske županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prijevoza I. Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju redoviti studenti s područja Varaždinske županije koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: - da su redoviti studenti preddiplomskog sveučilišnog ili stručnog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija ili su redoviti studenti diplomskih studija ustrojenih prema Zakonu o visokim učilištima (“Narodne novine”, broj 59/96 - pročišćeni tekst, 14/00, 67/00, 94/00 i 129/00), uključujući studente u statusu redovitog studenta apsolventa u razdoblju prvih šest mjeseci trajanja toga statusa, - da su upisani na jedno od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, - da imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje dvanaest mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na prijevoz, - da su državljani Republike Hrvatske.

II. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na sufinanciranje prijevoza, studenti su prilikom prijave na ovaj Javni poziv dužni dostaviti Varaždinskoj županiji sljedeću dokumentaciju: 1. Čitko ispunjeni Obrazac Prijave koji se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na porti Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin 2. Potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na prijevoz 3. Presliku osobne iskaznice Varaždinska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od studenta koji je podnio Prijavu zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko utvrdi da je isto potrebno radi utvrđivanja prava na sufinanciranje prijevoza studenta.

III. Prijave s traženom dokumentacijom dostavljaju se ISKLJUČIVO POŠTOM na sljedeću adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu s naznakom „za prijevoz studenata“ Franjevački trg 7 HR – 42 000 Varaždin IV. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na sufinanciranje prijevoza mogu se dobiti na slijedećim brojevima telefona: 042/390-540 i 042/390-513 ili na web stranici Varaždinske županije.

V. Ovaj Javni poziv otvoren je od dana objave u tisku do 30. listopada 2010. godine. ŽUPAN Predrag Štromar, dipl.oec.

46 Ženski svijet Dođite proslaviti Dan Uske ulice

29. rujna 2009.

MODA Razgovor s prof. Ninom Režek Wilson

Modna revija s prošlogodišnje proslave Uska ulica u Varaždinu 2. listopada slavi svoj dan.

Organizatori pozivaju sve sugrađane da se odazovu i prisustvuju modno-kulturnim događanjima i svečanosti koja će biti upriličena Uskoj u čast. Program počinje u petak, 2. listopada, u popodnevnim satima, na kojem će se predstaviti likovni umjetnik Tomislav Sabolić, zatim tvrtka Mars d.o.o. telekomunikacije, a posjetitelji će moći uživati u pecivima pekarnice

domaćih proizvoda Mlinček.

U 19 sati započet će modna revija koju će voditi Karmen Špiranec. Modeli će na reviji nositi odjeću butika Duga i Mala Lu iz Uske ulice te prezentirati Sabina nakit. Za make-up modela bit će zadužen Kozmetički studio Iva, a za frizure Frizerski salon Ultra.

Ulicu će posebno, u jesenskom štihu, taj dan dekorirati Gumbelijum roža. Pozivamo čitatelje na jesenske svečanosti Uske ulice!

Preporuka dizajnera s Fashion.hr-a za ovu jesen je pretežito crna boja odjeće (Aleksandra Grdić u haljini Ivice Skoke)

Kultura odijevanja danas Prof. dr. sc. crtanja, slikanja i povijesnog kostima progovara o modi

DIZAJNERI O slavnim imenima iz svijeta mode

Coco Chanel ostaje Coco Chanel Što reći o slavnim dizajnerima? - S modnom kućom Chanel, Lagerfeld je nastavio izvrsno. On poštuje njezin rad, dakle, uvijek ima negdje nje, ali ima i njega. Svi ostali posebno su velike ličnosti - Gaultier, Galliano, Vivienne Westwood - govori prof.

Režek Wilson te posebno ističe kako mala crna haljina mora biti nešto obavezno u svakom ženskom ormaru. - Može biti najobičnija.

Ne mora biti dizajnerska. Ne mora biti skupa. Ona ne mora čak biti – crna! Može biti bilo koje druge boje. Mala haljina - govoriprof. Režek Wilson.

Piše: GORDANA IGREC

Uska ulica 2. listopada slavi svoj dan

Raznolikost koju surećemo u modernom odijevanju često puta stvara dojam kako je suvremeni čovjek negdje u žurbi “zagubio” smisao za kulturu odijevanja i kako na ulicama vlada pravi modni ili estetski kaos. U tome nas je razuvjerila naša sugovornica prof. dr. sc. crtanja, slikanja i povijesnog kostima Nina Režek Wilson s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu koja nam je odmah rezolutno objasnila kako “stil nije imati novac i kupiti skupe krpice pa čak kad i to radimo s ukusom”, te da je još slavna Coco Chanel uvijek govorila da stil nije nositi nešto moderno, nego ono što nam dobro stoji.

O stilu i ukusu u odijevanju te o kulturi odijevanja općenito, kao i o tome hoćemo li ove jeseni i zime posegnuti u želji da se nosimo sa stilom, pa i da sa stilom živimo, u “bakine ormare”, te koje će boje osvojiti modne piste kao i ulice ove tople jeseni i hladne zime, razgovarali smo upravo s prof. Ninom Režek Wilson, inače našom Varaždinkom i kćeri varaždinskog slikara i sveučilišnog profesora Ive Režeka.

Povijest

- Svaki narod ima kulturu odijevanja. Tu možemo ubrajati i folklornu nošnju i gradsku nošnju, sve što karakterizira jedan narod od socijalnog momenta čak i političkog, povijesnog - definirala je kulturu odijevanja prof. Režek Wilson. Prema njezinim riječima, današnji moderni način odijevanja pogotovo kod nas

Scena iz filma o Coco Chanel

podliježe trendovima izvana, pa se često puta događa da ti trendovi izvana postaju karikature onoga što je došlo izvana.

Modna revolucija

- Modna revolucija je počela s Coco Chanel u principu oslobađanja ženskog tijela od korzeta koji su stezali. Vi imate slučajeva u 19. stoljeću da su se djevojke rušile u nesvijest ne od finoće nego od korzeta, jer je čak dolazilo do pucanja rebra i do probijanja plućnog krila, čak i do smrti. Coco Chanel je potpuno oslobodila žensko tijelo, dovela do jednog finog minimalizma, do fine odjeće, do svojih kostima – smatra prof. Režek Wilson te dodaje I jasno da je žena onda počela drugačije disati. Iako pojavom industrijske proizvodnje, dakle, još prije Coco Chanel, muškarcima koji odlaze u 1. svjetski rat žene preuzimaju posao u tvornicama. Tada se pojavljuju i hlače kao jedno oslobađanje, a ujedno se događa nešto što povijest nije prije poznavala.

što se događa sada, to se zove povratak u prošlost. Jedne godine povratak u 90-e, pa u 70-e godine i sad je najnovije da mnogi kreatori idu i u 20-e godine prošlog stoljeća.

- U prosjeku se danas nosi jedna urbana moda. Mi smo svi previše zaposleni da bismo si mogli dopustiti “šljokice na cesti” - govori prof.

Režek Wilson.

- Ovisno o dizajneru ovisi i izražena ženstvenost. Ima dizajnera koji strašno vole žene i vole ih vidjeti lijepe i ženstvene - nastavlja Režek Wilson. - J e d n a p o s l o v n a žena može biti obučena u naše Igle ili u bilo kojeg našeg

dizajnera, a da je pritom i dalje poslovna. Poslovnost se ne dokazuje muškim odijelom naglašava prof. Režek Wilson te dodaje kako je današnja moda pod navodnicima uniseks.

- Muška moda se feminizira.

Ali to ne možemo smatrati feminizacijom! Do negdje polovine srednjeg vijeka je vladao uniseks. I muškarci su nosili haljine. Tek negdje polovicom srednjeg vijeka započinje moda sa ženama u haljinama, a muškarcima u tajicama ili hlačama. Za vrijeme Luja IV. muškarci su nosili naušnice. Ali nosili su svi - ističe prof. Režek Wilson.

Nina Režek Wilson

Poslovna žena

Danas

Govoreći o suvremenim modnim trendovima, prof.

Režek Wilson je kazala: - Ovo

Ženski svijet 47

29. rujna 2009.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Poznata hrvatska pjevačica Višnja Korbar

Dermatolog Ne nateravam mlajše Spinaliomi

kaj je sad popularno

Iako je u pjesmi s kojom je nastupila na Krapinskom festivalu “Ja našla bum si mlajšega” tvrdila drukčije, svojim životnim izborom to ipak opovrgava Piše: GORDANA IGREC

pinaliomi ili planocelularni karcinomi su drugi najčešći zloćudni tumori kože (nakon bazalioma).

Razvijaju se iz najpovršnijeg dijela kože i sluznice (jezika, usne šupljine ili sluznice vanjskog dijela genitalija). ajčešće nastaju na suncu tj. UV zrakama izloženim područjima kože - poput lica, vrata, ušiju, usana (osobito donje)...

Sunčeve opekline zadobivene u ranom djetinjstvu ili oštećenja kože i sluSanja PETEK-MODRIĆ znica uslijed izloženosti dr. med. različitim kemikalijama, specijalist pušenju, alkoholu ili podermatovenerolog navljajućim upalama često Kralja P. Krešimira IV. 41 a, prethode razvoju spinaliVaraždin 042/302-080 oma u zreloj dobi. Stoga ga češće pronalazimo nakon pedesete godine života, kod osoba svjetlije puti. ajčešće počinju kao čvrsto prijanjajuća krasta ili ljuska, s crvenom i upaljenom bazom. Mogu se razvijati i kao karfiolasti tumori ili kraste, odnosno unutar dugotrajnog, sporocjelujućeg ulkusa. a bi potvrdili sumnju da je riječ o tovrsnom tumoru, potrebno je učiniti biopsiju s oboljelog dijela kože – odstranjenje komadića kože (ili sluznice), uz detaljnu mikroskopsku pretragu. vaj oblik karcinoma izrazito je lokalno destruktivan, a u rijetkim slučajevima može i metastazirati (neliječeni oblici, spinaliomi usana, ušiju ili sluznica). terapijskom smislu prvi izbor predstavlja kirurška terapija - odstranjenje tumora u cijelosti.

Takva terapija najčešće je i dostatna. Kod manjih, početnih oblika, nakon biopsije može se učiniti i krioterapija ili elektrodesikacija; odnosno radioterapija (primjena mekih rendgenskih zraka). akon odstranjenja tumora potrebne su redovite kontrole. Pacijentima se savjetuje i izbjegavanje izlaganja suncu, osobito sredinom dana - kada je sunce najjače, uporaba zaštitnih sredstava za sunce kao i nošenje šešira i zaštitne odjeće tijekom sunčanih mjeseci godine.

N

ZAGREB - Zaštitno lice Krapinskog festivala pjevačica Višnja Korbar ove je godine na 43. Krapinskom festivalu otpjevala pjesmu u trendu ženskog ponašanja “Ja našla bum si mlajšega” i ponovno, po ne zna se koji puta u glazbenoj karijeri ovim “pjesmuljčićem” u kojem se više moralo glumiti nego pjevati, kako je sama kazala, izmamila osmijehe na lica u ovoj našoj, prema njezinim r iječ ima, “preozbiljnoj stvarnosti”.

Svi žanrovi

Osim što je na vrhuncu svoje karijere proputovala radi nastupa cijeli bivši SSSR, Čehoslovačku i cijelu Europu, pa i Australiju, Višnja Korbar je ostala sinonim za Krapinski festival. A okušala se u svim

N

k

D

ada sam bila u vezi, znala sam biti ljubomorna žanrovima. Punih je 14 dana punila dvoranu Olimpije u Parizu i uz to je bila miljenica tadašnjeg vlasnika Olimpije Brune Kakatr iksa. Unatoč tome Višnja Korbar će vam uvijek skromno odgovoriti kako ona “nikad nije žarila i palila”, ali je uvijek bila tu. I da kad sve ovo završi “ja ću se sasvim tiho povući jer neću pasti s velike visine, pa će se manje čuti”.

Jutro započinjete sa...

Sa jednom želučanom nervozom. U zadnje vrijeme mi

S

O U N

Višnja svojim najvećim uspjehom smatra nastup u pariškoj Olimpiji

Nisam imala sreće u ljubavi ni u pjevanju Najromantičniji trenutak u životu...

Ja sam užasno romantična. I u romantičnim trenucima se obično rasplačem. No, nisam imala sreće u ljubavi, pa ni u pjevanju.

Iz takta me može izbaciti...

Ljudsko nepoštenje, neiskrenost, krađe, korupcija, sve ovo loše što se događa oko nas (afera INDEX, pa pogledajte kakav samo

se sve skupilo. Martićeva ulica u kojoj stanujem cijelo se ljeto kopala, pa sam ispod balkona imala bagere. Onda, šogorica mi je teško bolesna... Uglavnom, jutro započinje jako kasno, jer noć traje jako dugo.

Dugo gledam TV ili čitam, pa se stoga i kasno budim.

Kako biste se opisali u tri riječi? Čovjek se mijenja. Ali... bolesno pravdoljubiva (više kad su drugi u pitanju nego ja sama), pomalo lijena i neambiciozna što si u ovim godinama mogu i priuštiti, ali u mladosti nisam smjela, vrlo nagla kao da sam južnjakinja i iskrena.

Jeste li ljubomorni?

Više nisam, jer nemam na koga biti. Ali kad sam bila u vezi bila sam ljubomorna i bez razloga. Što ćete? Mladost-ludost!

rječnik ima jedan sveučilišni profesor i što se sve radilo). Uglavnom, loš čovjek me može izbaciti iz ravnoteže.

Krapina-Zagreb-Varaždin?

U Krapini sam rođena, a do gimnazije živjela u Pregradi. U Zagrebu živim od mladih dana i tu mi je sve. A Varaždin? Prekrasan grad. Žao mi je što više ne nastupam u njemu.

Vaš uzor?

Svi oni koji su se znali izboriti za nešto u životu!

Vaš moto?

Ja sam bila žena bez mota!

Očito da sam taj moto negdje u životu “smotala”. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Pa, možda moj nastup u pariškoj Olmpiji kad me vlasnik koji me obožavao molio da ostanem u Parizu. Ja sam, međutim, to glatko odbila.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Mora biti ponosna!

Muškarci nikad neće...

Ja jako malo znam o muškarcima. Iako sam bila u tri podugačke veze.

Uglavnom, ja zbog njihovih karakteristika koje sam tek naknadno otkrivala jer sam puno bila na putu nisam že-

ljela ostati s njima.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje, zdravlje i samo zdravlje!

Najdraži film?

“Zameo ih vjetar”.

Kakve muškarce volite? Šarmantne, pametne, sa smislom za humor, poštene.

Porok?

Sve poroke sam odbacila.

Ne pijem, ne pušim, ne “nateravam mlajše kaj je sad popularno”...

Jednog dana htjela bih posjetiti?

Rim i Firenzu.

Nikad ne bih oprostila...

Opraštam manje-više sve, ali ne zaboravljam.

Jeste li praznovjerni?

Koji put mi dođe, ali se za čas pr izemljim. Nisam uglavnom. Čak niti ne čitam horoskope.

48 Mali oglasi KUĆE NEPONOVLJIVA PRILIKA! Prodajem kuću u Gojancu 60 m², 500 m² dvorišta, i kuću od 60 m² , 800 okućnice u Trnovcu Bartolovečkom! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNOVIJA PONUDA! Prodajem luksuznu noviju kuću od 250 m² u Vidovečkoj, moderna gradnja, i kuću u slijepoj ulici, Livadsko naselje , od 130 m², 450 okućnice. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDINSTVENA NEKRETNINA! Kuća od 90 m² u Turčinu potpuno novouređenu, 400 m² okućnice i uređenu kuća za odmor na Haliću, 60 m², 2500 m² okućnice, ravni teren,! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 € i 108.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, V. Nazora 110.000 €, V. Žganca, M. Trnine…. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 26.000 €, Banjščina 35.000 € i 36.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 50.000 €, Halić 43.000 €, Kneginec. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c NUDIMO 150 nekretnina – kuće, stanovi, poslovni prostori, zamljišta! Provjerite:TEL/FAX 042/321-071, 098/284 692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.4427 KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.576e KUĆA katnica, 3 stana, tavan, 2 ulaza, garaža, M. Krleže. Tel261-386 ozn.576e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.577e KUPUJEM kuću u Varaždinu, po mogućnosti useljivu, isplata odmah.

Mob.099/681-7936 ozn.212d VARAŽDIN: Hallerova aleja, kneza Trpimira, Krapinska, Kumičićeva, Adriana d.o.o., 099/506-9840, 099/673-1203 ozn.4338 KUČAN MAROF 95.000 €, Kučan Gornji 75.000 €, Hrašćica 129.000 €, Kneginec, Koradovica 245.000 €. Adriana D.O.O., 099/506-9840, 099/673-1203 OZN.4338 KUĆA u Klenovniku, svi priključci, papiri uredni. Mob.098/1944-690 ozn.286e NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, garaža, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.4422 NEKRETNINE CROATIA izdvojeno: KUĆE: Optujska, Trnovec, Kućan Donji, Svibovec Podravski; stanovi: Optujska 62 i 44 m², Supilova 82 m², Trakoščanska 54 m², Kozarčeva 56 m², Zagrebačka 74 m²; zemljišta: Varaždin, Barbariga, Vodice. Mob.091/720-3813 ozn.4415

STANOVI STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12.

Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c PONUDA TJEDNA! Dvosobni stan 45 m²u Z. Frankopana i dvosobni 44 m² u Vrazovoj, centar! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJBOLJA PONUDA i najniže cijene!

29. rujna 2009.

Novogradnja Grabanice ,garsonjera 29 m², dvosobni 37,50 m², dvosobni 52 m², trosobni 56 m², trosobni 76 m², peterosobni 110 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

€! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ODLIČNE PONUDE! Prodajem jednosobni stan 35 m² , novouređen u Preloškoj i garsonjeru 25 m², novouređenu u Zagrebačkoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VINOGRAD u Slatnjaku (Vinica), 330 m², prodajem. Mob.099/5744-070 ozn.218d

DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, 1.259 €/m², prodajem. Mob.098/446- 640 ozn.92c ISPOD CIJENE! Dvosobni u Trakošćanskoj 54 m² po 970 €/m² i trosobni 76 m² u Vukovarskoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, 80 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu, 1.200,00 €/m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBNI stan u centru grada, povr.

57 m², na I katu te garaža u dvorištu.

Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin).

Mob.098/435-119 ozn.116c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.581e JEDNOSOBNI: Meštrovićeva 25 i 38 m², Režekova 30, 35,38 m², Zagrebačka 33 m², Dravska 35 m², Supilova 40 m², Preloška 46 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boškovića 50 i 60 m², Koprivnička 60 m², Trakoščanska 63 m², Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRILIKA: R. Boškovića 64 m², 900 €/m², M. Krleže 66 m², I kat, 871 €/m², Koprivnička 72 m², 854 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Supilova 43 i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50 i 54 ², Zagrebačka 50 i 65 m², T. Ujevića 53 m², Vrazova 55 m², V. Novaka 58 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 58 m², Trako-

GRAĐEVINSKO zemljište u Beretincu, 4 400 m², moguća parcelizacija, 20 €/m².

Mob.091/6731-298 ozn.4268

Geoprojekt Varaždin

Akcija PVC STOLARIJE -50%

GRADILIŠTE 788 m², za poslovni prostor, u centru Vinice, glavna ilica, prodajem. Mob.091/782-8780 ozn.4388 ORANICE obradive, kod kanala hidroelektrane, Varaždin, prodajem.

Mob.098/969-7621 ozn.225d ščanska 63 i 86 m², Kozarčeva 65 m², Ludbreška 68 m², Zagrebačka 77 m², R. Boškovića 79 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m², Harambašićeva 90 m², Supilova 92 m², Jalkovečka 145 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA GRABANICE: jednosobni 37 m², dvosobni 38 i 49 m² svaki po 1.230 €/m², trosobni 57 m², 80 m² 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c POSLOVN I prostor 36 m² , Trg,B,Radića,etažiran, uhodan, cijena 56.000 €, Mob. 098/379-461 ozn.88c PRODAJE se stan Supilovca ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja.

Mob.098/246-177 ozn.109c MEN-ARS NEKRETNINE – stanovi – Banfica: 64 m² - 60.000 €, novogradnja: Grabanice 1.190 €/m², Supilova 1.300 €/m², Dravska 1.230 €/m². www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno. Tel.048/626-545 ozn.4255 GARAŽU mijenjam u Ulici Stjepana Vukovića (kod pruge, pored Varteksa) za Masarykovu ili Slavensku.

Mob.098/659-643 ozn.4376 RENOVIRAN i namješten dvosobni + DB (56 m²) na Banfici prodajem.

PVC, klima, protuprovalna vrata.

091/469-2745 ozn.160a DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Upitati na 042/231-377, 091/1500-865 ozn.4447

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici, 30 €/m² i kuća u G. Rijeci (Kž).

Mob.099/315-7242 ozn.580e SUPER PRILIKA! Gradilište u Trnovcu od 800 m²i vikend kuća u Beretincu 40 m², 1000 okućnice - cijena 15.000

GRADILIŠTE u Kuršancu Gornjem, 741 m², u izgrađenoj ulici, s plaćenim komunalijama. Tel.231-729, 098/933-8084 ozn.226d MIJENJAM gradilište u Trnovcu za kuću ili poslovni prostor u Varaždinu.

Mob.098/539-395 ozn.4395 GRADILIŠTE u Knegincu D. od 500 m² sa građevinskom dozvolom i plaćenim komunalijama. Mob.098/532-821 ozn.4398 ORANICA uz cestu Varaždin – N. Ves (kod barutane). Mob.099/5100-195 ozn.4404 PRODAJEM 832 čhv oranice kod Mađareva, vrlo povoljno. Tel.042/612-007 ozn.4428 GRAĐEVINSKO zemljište u Sračincu – 1 400 m² i 900 m², cijena 20 €/m², prodajem. Mob.098/761-945 ozn.4457

NAJAM

IZNAJMLJUJE se novi poslovni prostor od 68 m² u Optujskoj 30,Varaždin.

Cijena najma 4.000,00 kn (pokraj Pantere). Informacije: 098/424-949 ozn.29c MANJI dvosobni stan, namješten s parkirnim mjestom u S. Vukovića, novogradnja. Mob.095/847-1978 ozn.4379 VARAŽDIN-CENTAR, 3-sobni stan u zgradi, komforan, novouređen, kompletno namješten, klima, 3.000 kn+režije.

Mob: 091/1455-949 ozn.585e IZNAJMLJUJEM novouređeni jednosobni stan u Trakoščanskoj ul. Najam 200,00 € + režije. Tel. 098/916-2767 ozn.159a SOBU namještenu u centru Varaždina, ulaz zaseban, režijski troškovi odvojeni, iznajmljujem. Mob.098/960-2607 ozn.4386

NOVO:Krediti na kartice beskamatni.

Izrada i ugradnja svih vrsta PVC stolarije sa 6 komora, širine 76 mm i debljine stjenke 3mm,sa dvije i tri brtve.

Tel/fax. O42/200-166 ,e-mail: geoprojekt@vz.t-com.hr IZNAJMLJUJE se namještena kuća, centralno, u Kučan Marofu.

Mob.098/9795-699 ozn.4387 SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem studentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, blizina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.578e STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.584e KOMFORNO namješten i opremljen jednosobni stan - Meštrovićeva 4, iznajmljujem nepušaču/ici. Mob. 095/858-5995 ozn.4392 IZNAJMLJUJEM caffe bar, terasa + parking, Kneginec Gornji, glavna cesta za Toplice. Tel.042/651-433 poslije 12.00 h ozn.4393 NOVI, dvosobni, kompletno namješteni stan sa podzemnom garažom i spremištem (Jalkovečka ulica). Cijena 300 €, iznajmljujem. Mob.098/715-355 ozn.12b TROSOBAN stan u strogom centru, iznajmljujem. Mob.091/554-6879 ozn.4396 IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u centru Varaždina od 30 m², frekventna lokacija, ulaz s glavne ulice, 098/423-890 ozn.580e JEDNOSOBNI stan 33 m², namješten, u Zrinski i Frankopana, iznajmljujem.

Mob.098/863-700 ozn.125c IZNAJMLJUJE se 2,5-sobni komforni stan, namješten, osiguran parking.

Mob. 098/175-0623 ozn.4402 DVOSOBNI na Banfici, namješten stan od 15. 10. , iznajmljujem.

Mob.098/972-2685 ozn.4403 IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu sobu u stanu s posebnim ulazom u strogom centru (Gajeva ulica) – isključivo

studenticama. Mob.091/893-8842 ozn.4423 GARAŽU u Varaždinu, blizina centra, iznajmljujem. Mob.098/591-538, 091/580-1425 ozn.4456 IZLOŽBENO-prodajni prostor, 1 100 m², potpuno opremljen, osigurano 200 parkirnih mjesta, sva u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo.

Mob.098/268-315 ozn.63c PRODAJNI prostor, 600 m², kompletno uređen (salon), pogodno za bijelu tehniku, akustiku, tekstilni program ili fitness centar, u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo. Mob.098/268-315 ozn.63c I Z N A J M L J I VA N J E s o b a , k u p a onica i kuhinja, zaposleni samci.

Mob.099/5125-159 ozn.4416 STAN u kući, namješten, pos. ulaz, centralno grijanje, ADSL, iznajmljujem.

Mob.098/690-367 ozn.4441

VOZILA

AUTOLIMARIJA KOLAREK • sve vrste karoserijskih radova • ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova • ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje • izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260-379, mob.0 98/79 0 - 529 ozn.576e EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

Mali oglasi 49

29. rujna 2009.

MITSUBISHI LANCER 1.3 GLI, 97.g, reg. do 08.mj/10.g., 98.000 km, crveni, 1.vlasnik, 3.500 €. Mob: 091/1455-949 ozn.585e PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c

SALON za medicinsku masažu traži fizioterapeutkinju/maserku za honorarni rad/pola radnog vremena.

Mob.091/570-8800, Studio „In“ ozn.4390

SAMOSTALNOG zastupnika za osiguranja na neodređeno vrijeme traži poslovnica u Varaždinu. Mob.098/433-202 ozn.131c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

HITNO! Trazi se konobrica za rad u Grazu, hrvatski dnevni lokal, njem. nije nužan, 55-75 € dnevno + stan. Mob. 099/512-0462 ozn.584e

OLDTEIMER KADET B, originalno restauriran, reg.; Tomos T14, vozno stanje, bez papira. Mob.098/267-858 ozn.4375 OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.583e

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c KOMBI IVECO 2003 g najveća verzija, očuvan,cijena 9.900 €.Mob.: 098/379-461 ozn.88c TRAKTOR IMT 539, reg.09/2010, pr ikolica i plug prodajem.

Tel.042/763- 024;098/939- 6814 ozn.161a DOSTAVNO vozilo Citroen Berlingo 1,9 D, ‘93. g., full oprema, klima, CD, klizna vrata, sačuvan, kao nov, 33.800 sa PDV. Mob.098/482-001 ozn.103c KAMP kućicu Adria, dužine 4,5 m, ‘89. g., sve namješteno, 10.000 kn sa PDVom. Mob.098/482-001 ozn.103c FIAT IVECO Eurocargo, ‘99. g., za djelove. Mob.098/446-443 ozn.4377 MERCEDES ML 270 CDi, gratis 4 zimske gume. Cijena 13.000 €.

Mob.098/284-796 ozn.4378 BMW 320 i, 96/97 g., full, 4.999 €; gumeni čamac 3,5 m sa 8 KS, 1 400 €, kao nov i skuter 50 cm ³, novi, 4 000 kn, u dućanu 6.500 kn! Mob.098/268-540 ozn.4413 MATIZ (99), 1.700 €, Punto (99), 1.550 €, Vectra caravan (97), 2.550 €, Mercedes E (2001), 7.999 €, Punto (95), 1.400 €, Hyundai coupe (97), 2.499 €, Oldtimer cadet (79), 499 €,Kamper ford (80), 499 €, Astra (98), noviji model, 2.300 €, Yamaha chopeer (2001), 3.999 €. Kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.4418 AUDI A4 1,6i, ‘97. g. i VW Passat 1,9 TDi, karavan, ‘99. g. te gume i felge.

Mob.098/934-8247 ozn.4426 VW POLO 1.4, ‘96. g., sačuvani, 5 vrata, 1.950 €, reg. 03/2010.

Mob.095/518-4814 ozn.4437

POSAO HITNO! Traži se ženska osoba za rad u caffe baru Blaža u Knegincu Gornjem.

Mob.098/9420-978 ozn.4309 ŽENU bez obaveza koja bi se cjelodnevno brinula o bolesnoj ženi tražim. Moguće stanovanje. Ostalo na 098/446-443 ozn.4377

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c

KONOBARICU-A u stalni radni odnos te za isp o m o ć p e t a k- s u b o t a , tražim. Mob.095/543-5053 ozn.4400

FORD MONDEO 2.0 Ghia TDCi, 2002. g., reg., full oprema, alu, metalic crni, klima, povoljno prodajem.

Mob.091/2580-950 ozn.37c

YUGO 45, ‘90. g., registriran do 04/2010, prodajem. Mob.091/8822-808 ozn.4374

engleskog i njemačkog na hrvatski jezik i obratno.

Mob. 091/894-3970, e-mail: sandra.piskac@vz.t-com. hr ozn.96c

PODUZETNIK traži ozbiljne i komunikativne osobe za honorarni posao.

Uvjet: osobni automobil i najmanje SSS. Mogu se javiti i mlađi umirovljenici. Mob.098/455-206 ozn.583e HITNO! Pekara Edi traži pekara, rad po danu (Varaždin). Mob.091/509-6601 ozn.4440 CAFFE bar „Sajmište“ traži žensko osoblje za rad. Mob.098/735-847 ozn.4404 TRAŽIM mlađu žensku osobu za rad vikendom u popodnevnoj smjeni u caffe baru u Varaždinu, može i studentica.

Mob.091/781-0524, 099/774-4724 ozn.4410 TRAŽI se KV vozač za distribuciju robe.

Mob.098/183-7282 ozn.4452 TRAŽIMO konobara. Informacije na mob.091/3030-568 ozn.4458

USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c ELFO ovlašteni servis (Končar, Samsung, Vivax) – servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto- klime.

M o b: 0 91 / 515 -1 237, 098/427-284 ozn.32c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni kredit i. Tel.0 4 2 /351- 511, 098/916 -4017, www. entry.hr ozn.5c sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

SERVIS plinskih trošila: bojleri – čišćenje 250,00 kn, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugostiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c NOVO! Otplata do 36 rata.

Instalacije grijanja, vodovoda te kanalizacije.

M A R T I - M O N T, N e delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.4389

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c AKCIJA! Stiropor fasade već od 150 kn/m², soboslikarski i ličilački radovi.

Garancija na izvedene radove. Mob.098/735-831 ozn.150c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu!

Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata..

Mob: 091/781-5790 ozn. 33c PREVODITELJ „ABC“ : Prevođenje s

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c TRAŽE se ponude za izvođenje zajedničkog satelitskog sustava zgrade.

Mob.091/5775-346 ozn.116c TRAŽE se ponude za ugradnju interfona i centralnog zaključavanja za 28 stanova (6 ulaza). Mob.091/5775-346 ozn.116c TRAŽE se ponude za farbanje zgrade od 28 stanova. Mob.091/5775-346 ozn.116c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

banje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema. Mob.098/478-900 ozn.4116 DIMNJACI LIMEN I: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.4155 IVIT-TLAKAVCI d.o.o. - izvodi iskop, navoz, postavu rubnika i tlakavaca, izgradnju ograda i kanalizacije te izgradnju i adaptaciju objekata.

Mob.091/798-7129, 091/895-1698 ozn.211d VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.4326 VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.4364 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn. 4438 KNAUF sistemi, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor; ostali završni radovi. Mob.098/821-857 ozn. 4365 PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³, odvoz šute i dr. Mob.098/284-922 ozn.4332 ISKOPI mini bagerom 1t; odvoz, dovoz batude; postava heksagona; visoko i nisko gradnja; 1 h rada strojem 120 kn.

Mob.098/489-891 ozn,.4344 PODUKU iz klavira daje profesor.

Mob.092/103-9345 ozn.219e

SOBOSLIKARSKO – LIČILAČKI obrt izvodi sve vrste soboslikarskih i ličilačkih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

ELEKTRO INSTALACIJE: nove, popravci, nadogradnja postojećih; izmjene utičnica, osigurača i rasv. tijela. Dolazak besplatan! Mob.095/854-7626 ozn.4380

UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.582e

UREĐENJE okoliša i hortikulturalni radovi, sadnja, čišćenje, planiranje, itd . Mob.099/508-6465 ozn.4381

KONZALTING u graditeljstvu; izrada troškovnika – ponuda cijena; inžinjersko rukovođenje i usklađenje radova i izvođača na stambenim objektima.

Mob.091/796-4632 ozn.217d ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.578e PLASTIFICIRANE kovane ograde izradujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.578e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.579e SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.4069 KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4084 IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanom dugogodišnjom ekipom. Mob.098/792-286 ozn.4098 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4114 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, far-

UREĐENJE: knauf sistemi, uređenje potkrovlja, pregradni zidovi, malerski radovi, uhodana ekipa.

Mob.099/8282-499, 098/792-286 ozn.4838 KERAMIČAR – parketar nudi usluge postavljanja pločica, kamena, laminata i parketa. Mob.098/637-097 ozn.220d PEČAR i keramičar: postavljam kamine i keramičke pločice. Tel.042/330-893, 091/570-4956 ozn.4385 PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje, lakiranje; obnova starih parketa.

Brzo i kvalitetno. Mob.098/9066-889 ozn.4391 VRŠIMO usluge građevinskih radova: iskope dvorišta, postavljanje tlakavaca i rubnjaka te zidarske radove. Sve informacije na 091/176-0616 ozn.13b UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob.099/412-7863 ozn.4405 GRAĐEVINSKI radovi: novogradnja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanciju. Ninex, mob.099/170-9999 ozn.4414 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran.

Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4438 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kvalitetno i povoljno. Mob.098/473-421, 091/927-6830 ozn.4406

SOBOSLIKAR – unutarnja bojanja, gletovanje, stolarija, bojanje fasada, garancija na radove. Mob.098/1869-384 ozn.4407 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn. Mob.091/576-5692 ozn.4429 PRIMAM na njegu i skrb starije i nemoćne ž. osobe. Mob.091/785-3581 ozn.4448 INSTRUKCIJE iz fizike i matematike za učenike osnovne škole daje diplomirani učitelj. Mob.099/6728-732 ozn.4449

OSTALO

OAZA: 03. 10. – subota – 03. 10., „ŠKARO“, juice - votka gratis.

Ugodnu zabavu u novouređenoj Oazi uz popularne hitove narodne glazbe i ljubazno osoblje. ozn.4400

Akcijsko sniženje cijena! NPK 15:15:15 = 169,0 0 kn/vreća od 50 kg, NPK 7:20:30 = 248,0 0 kn/vreća od 50 kg i UREA = 109,00 kn/vreća od 40 kg – za kupljene količine veće od 1 tone. Sjemenska pšenica i ječam – povoljne cijene. Poljoprivredna zadruga „ Jalžabet „ – brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, K e l e m e n 6 47 - 2 7 0 , Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135. Zadruga Jalžabet, vaše mjesto povoljne kupov ine! ozn.42c MIJENJAČNICA LIZA: Ana i Silvija Dreven, javite se i vratite nam posuđenih 70.000 €. A. i D. ozn.4453 KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju.

Mob.098/9828-338 ozn.147c JABUKE raznih sorti povoljno prodajemo. Tel.240-663 ozn.4332 OGRIJEVNO drvo, cjepanice bukva, grab, hrast , sa dostavom.

Mob.098/9830-979 ozn.4382 GARAŽU u Trakoščanskoj, prodajem.

Mob.098/1762-583 ozn.8b SOLARIJ UWE LOTUS, nove lampe,

50 Mali oglasi malo korišten, sa žetonjerom, 6.000 €.

Mob: 091/1455-949 ozn.585e

građ.materijal. Tel. 099/350-2647. ozn.578e

JELOVA građa za krovišta (grede, roženice, daske, letve), piljena po narudžbi. Mob.098/948-1436 ozn.4435

UZGAJIVAČNICA američkih stafordskih terijera prodaje štence stare 3.5 mjeseca, cijepljeni, tetovirani, sa rodovnicama. Mob. 098/968-2865.ozn.110c

KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra. Mob. 098/268-250 ozn.576e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.576e

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

PLINSKE peći, fasadni bojler Vailant, dvorišna vrata, Fiat punto, prodajem.

Tel.042/686-093 ozn.14b OGRIJEVNA drva: bukva, grab, piljena i cijepana uz dostavu, prodajem.

Mob.091/188-7491, 099/741-8699 ozn.4425 INOX, alu, kovane i industrijske ograde, nadstrešnice, postava keramike, klupćica, adaptacije stanova i kuća, fasade. Mob.091/9528-719 ozn.4430 KUKURUZ u klipu i u zrnu, roda 2009., prodajem; kupujem vagu novijeg tipa.

Mob.091/501-7936 ozn.4431

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265

KVALITETNE piliće, dohranjene šrotom, od 2,20 – 2,80 kg, prodajem, Kučan Donji , Varaždinska 135, 042/641-818 ozn.4434

CRIJEP, 1500 kom, 70 lipa po komadu.

Mob.098/284-282 ozn.28c

KREDITI

HITNO prodajem garnituru Meblo, dobro očuvanu, vrlo povoljno.

Mob.091/268-3399 ozn.576e

HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000.

Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c

MOŠT ispod preše s viničkog područja, vino (graševina) i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom.

Mob.091/585-1926 ozn.4435

KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

KOMPOST od uzgoja šampinjona, odlično gnojivo za vrt; crijep Vinkovci, 400 kom, nekorišteni. Mob.099/212-7432 ozn.114c GROŽĐE, sortno, rajnski rizling i graševina, Varaždinbreg, prodajem.

Mob.098/446-333 ozn.4442 BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali

GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipotekarni vanjskih banaka.

Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186

29. rujna 2009.

„KREDOS“ Varaždin: stručna pomoć kod rješavanja gotovinskih kredita; zatvaranje dugovanja i C.L.; brza obrada i isplata. Marko, 091/9169-885 ozn.4454

primanja. Brzo i jednostavno do novca.

Mob.098/137-5727 ozn.158a

profesionalno. Mob.099/197-6813 ozn.4417

AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.4450

PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama!

Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4419

KREDITI do 180.000 kn te na razliku do polovine primanja. Moguće zatvaranje C.L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4146

Krediti 5000 do 25000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.4450

HIPOTEKARNI i gotovinski krediti do polovine primanja, brza realizacija.

Mob.098/375-966 ozn.4146 NOVOST na hrvatskom tržištu: hipotekarni inozemni krediti bez jamaca.

Mob.098/925-4936 ozn.3342

NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

NJEMAČKA firma omogućava Vam dobivanje hipotekarnih kredita – niska kamata. Mob.098/9254-936 ozn.4197 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.4241 NOVO ! Kreditni ured Varaždin: hipotekarni i gotovinski. Najkvalitetnija obrada. Tel.042/321-144, 099/579-5712 ozn.224d

KREDITI! Od 3.000,00 kn - 25.000 €. Do 20.000,00 kn - isplata isti dan. Hipotekarni krediti-Austrija.

Kamata 4,5 – 7,0 % godišnje. Mob.098/918-4792 ozn.114c

BRZI krediti do polovice primanja 5.000 – 25.000 €; kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Marko, 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.4394 KREDITI uz potpunu diskreciju. mob.

091/121-3957 ozn.131c

ozn.50c KREDITI: SUPER HIT! Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup svakom klijentu. Bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i zaposlene u d.d., mogućnost do 2/3

BRZO rješavanje kredita do 25.000 € i pozajmica do 30.000 kn za zaposlene i umirovljenike. Mob.099/7866-758 ozn.4408 KREDITI do 100.000 kn bez C.L. i HROK-a za sve! Do 25.000 € brzo i

FENOMENALNI krediti i pozajmice u roku 48 h. Umirovljenički na čiste mirovine – 75.000 kn bez HROK-a.

Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.4443 POVOLJNI krediti bez HROK-a i C/L uz prebijanje, zaposleni i umirovljenici.

Mob.098/848-607 ozn.4446

KREDITI i pozajmice – brzo do gotovine (24h) za umirovljenike i zaposlene i sa niskim primanjima.Mob. 098/161-9629 ozn.4420

KREDITI! Najpovoljnija kamata i rata fixna 2,99 – 5,00 %, hipotekarni, stambeni, gotovinski. Mob.099/502-3556, 091/9146-353 ozn.4455

KREDITI na ostatak plaće. Brze pozajmice do 7.000 €. Ino-krediti.

Mob.098/948-4601 ozn.4421

WÜESTENROT: stambeni, hipotekarni, za kupnju nekretnine, adaptacijski, 15.000 € bez upisa nekretnine, prebijanje stambenih 2,99 – 5,00 % fix. k.s., gotovinski – Austrijski. Mob.092/1123-500 ozn.4455

AKCIJA! Krediti na ostatak plaće, pozajmice…Mob.098/291-446 ozn.4421 POZAJMICE do 50.000 kn – odmah.

Krediti na ostatak primanja do 30.000 €. Mob.099/528-3329 ozn.4421

AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4401

POZAJMICE odmah, krediti na ostatak plaće do 5.000 €, stambeni, hipotekarni – povoljno. Do 100.000 kn bez gledanja HROK-a, rješavanje C.L. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 098/344-038, 098/905-5687 ozn.4424

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike.

Mob.091/535-5032 ozn.4432

MUŠKARAC, 48 g./186, situiran, traži gospođicu radi povremenog druženja.

Mob.095/8766-436 ozn.125c

BRZI krediti i super brze pozajmice za zaposlene i umirovljenike u roku 24h.

Mob.091/515-6836 ozn.4433

ZGODNU djevojku/ženu do 35 g. za ozbiljnu vezu traži muškarac. Samo ozbiljne ponude. Mob.095/863-7943 ozn.4399

PRILIKA! Pozajmice 30.000,00 kn u 24 h. Krediti 25.000 € do polovice plaće.

Nada, 091/513-0597 ozn.4443

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4409

BRZI krediti u 48 sati, krediti na ostatak primanja. Mob.098/162-9880 ozn.4436

NEOŽENJEN, 39 godina , nepušač, mir ne naravi, traži curu.

Mob.091/971-8369 ozn.4411

AKCIJA gotovinskih kredita do pola primanja, pozajmice do 20.000 kn. Nudim posao. Slavica, 091/904-3612 ozn.4439

Zahvale i sjećanja Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od kn

100

malioglasi@regionalni.com 40 kn Mali oglas Tel.: 290 - 774 POSLJEDNJI POZDRAV dragome

DRAGI ŠKUDARU - DEDI S tugom i poštovanjem obitelj Šimpović

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, djeda, brata i tasta

TEREZIJU KOREN 03. 10. 2008. – 03. 10. 2009.

JOSIPA PAJTAKA 28. IX. 2008. – 28. IX. 2009.

Ostat ćeš uvijek u našim mislima i srcima.

Ne briše Te godina, nit’ Te skriva tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Tvoji sinovi Milan, Zlatko s obitelji, Marijan

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom sinu, bratu i ujaku

voljenom tati i suprugu

DRAŽENU BANCU

DRAŽENU BANCU

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Znaš da budeš uvijek s nama.

Volimo Te!

Obitelj Banac

Uvijek Tvoji Damian i Vesna

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANTUN MISLOVIĆ 01. 10. 2001. – 01. 10. 2009. Živiš u našim srcima, mislima i razgovorima.

Supruga Marija i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

ROK ŠTRLEK 02. 10. 2007. – 02. 10. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom tati, djedu, svekru i tastu

IVANU MARTANU

koji je preminuo 23. 09. 2009. godine u 75. godini života nakon kratke i teške bolesti.

S ljubavlju Te čuvamo u našim srcima.

Kći Mirjana i sin Ernest s obiteljima ------------------------------------------------------------------------------

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, svim prijateljima, susjedima i poznanicima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti te bili uz nas u najtežim trenucima.

SJEĆANJE

na

na

DRAŽENA BENDELJA 30. 09. 2005. – 30. 09. 2009.

Tvoj lik i dobrota ostat će u nama cijelog života.

Teta Ljiljana, Stjepan i Tomica Kežman

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, mame, bake i prabake

IVANKE ČVRK

SJEĆANJE na

preminule 23. 09. 2009. u 68. godini života.

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

Veliko hvala djelatnicima Aquatehnike i Lotus ‘91, Zbora nogometnih sudaca. Hvala vlč. Petru Golubu na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE na suprugu

ZDENKU ŠTIBER 28. IX. 2008. – 28. IX. 2009.

Godina teče kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Suprug Josip

DRAŽENA BENDELJA 30. 09. 2005. – 30. 09. 2009.

Tvoja dobrota, vedra narav i svaka ispričana šala, zauvijek će ostati u našim srcima i mislima.

Djelatnici benzinske postaje „Šilec“ Ludbreg i Varaždin

Zahvale i sjećanja 51

29. rujna 2009.

TUŽNO SJEĆANJE na naše voljene

ZAHVALA povodom smrti naše drage

SJEĆANJE

RUDOLF HAMELEC 2004. – 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj: Hamelec, Sokol

LARENTINA – LARIJA MARGETIĆA

IVANA MARGETIĆA

SJEĆANJE

29. 06. 2005. – 29. 06. 2009.

na voljenog supruga, oca i djeda

20. 09. 2000. – 20.09. 2009.

ZDRAVKA MIKULIĆA 28. 09. 2004. – 28. 09. 2009.

Težak je život bez vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na dragu suprugu

AGATU PAUROVIĆ 30. IX. 2007. – 30. IX. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tugujući suprug

SJEĆANJE

VLADO DROŽĐEK 03. 10. 2007. – 03. 10. 2009.

Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti.

Teško je ovaj svijet gledati, a u njemu Tebe nikad ne vidjeti.

Tvoja Štefanija, Spomenka i Damir s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog

MIJU KELEMENIĆA 01. X. 1999. - 01. X. 2009.

Neće Te izbrisati vrijeme niti skrivati tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

VESNE ZRINJSKI

preminule 20. 09. 2009. u 48. godini života nakon borbe s teškom bolešću.

Od srca veliko hvala svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti bilo usmeno ili pismeno, okitili joj odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak.

Veliko hvala svim djelatnicima Općinskog, Prekršajnog, Trgovačkog i Županijskog suda u Varaždinu, Županijskom i Općinskom državnom odvjetništvu, odvjetničkim uredima i javnim bilježnicima.

Posebno hvala gospodinu Pretkoviću na lijepim riječima oproštaja.

Veliko hvala svim djelatnicima Onkologije, Torakalne kirurgije, Neurologije i Otorinolaringologije Opće bolnice Varaždin na pruženoj pomoći i liječenju.

Hvala 2. h razredu Strojarske i prometne škole u Varaždinu, razredniku Nikoli Novaku, poduzeću Auto Knez i gospođi Jani Košir.

Zahvaljujemo vlč. Mirku Kemivešu, vlč. Josipu Vizjaku i vlč. Ivici Grudičeku na riječima oproštaja i molitve.

Još jednom HVALA SVIMA! Suprug Željko, sinovi Nikola i Matija, majka Ljubica, otac Slavko, sestra Mirjana i ostala tugujuća rodbina

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA VUGRINCA 29. IX. 2007. – 29. IX. 2009.

Godine prolaze, a bol i tuga za Tobom ne prestaje. Voljeni ne umiru nikada.

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

TOMO KIŠIĆ 29. IX. 2000. – 29. IX. 2009.

Sve prolazi, sve se mijenja, samo sjećanja ostaju zauvijek.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN GRABAR 02. X. 1997. – 02. X. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga, sin i kći s obitelji

SJEĆANJE na voljenu mamu i baku

ZDENKU ŠTIBER 28. IX. 2008. – 28. IX. 2009.

Ne umire onaj tko je silno ljubljen, on je poput zvijezde što blista u noći, spreman svakog trena u moje misli doći.

Kći Svjetlana, zet Mladen, unuci Kristijan i Aleksandra, svekrva Štefica Ljubić

VESNI ZRINJSKI

SJEĆANJE

Bit ćeš uvijek s nama.

Volimo Te!

ZDENKU ŠTIBER 28. IX. 2008. – 28. IX. 2009.

Suprug Željko te sinovi Nikola i Matija

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: supruga Katica, djeca Zdravka i Željko s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

na mamu

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te uvijek nosimo u srcu svom.

Sin Zoran s obitelji, djed i baka Štiber

na dragog zeta i šogora

VESNI ZRINJSKI

IVANA VUGRINCA 29. 09. 2007. – 29. 09. 2009.

POSLJEDNJI POZDRAV

Volimo Te i uvijek ćeš biti u našim srcima.

našoj dragoj

Mama i tata

Otišla si cestom raja koja Te s Bogom spaja, sad na Tvome grobu podrhtava plamen svijeće, znaj da oni koji Te vole, zaboravit’ Te nikad neće.

Postojiš u našim mislima, živiš u našim srcima.

Obitelji: Premužić, Šincek, Kolić, Košić i Novosel

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na dragog

VESNI ZRINJSKI

MLADENA GRABARA 30. 09. 2004. – 30. 09. 2009.

Zauvijek ćemo Te se sjećati i nositi Te u našim srcima.

Voljeni ne umiru nikad dok žive oni koji ih se sjećaju i vole.

Sestra Mirjana, Goran, Petar, Marko i Ana

Supruga Katica, sinovi Tomislav i Danijel, snaha Mateja i unuka Lara

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJAN BOGOVIĆ 30. 09. 2008. – 30. 09. 2009.

KREŠIMIR REHLICKI 03. 10. 2008. – 03. 10. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem Tvoji Jasna i Igor

SJEĆANJE

ANICA LETINA 21. 07. 2008. – 21. 07. 2009.

Prošla je tužna godina otkako Te nema.

Otišla si u tišini.

Nisi mi stigla reći: „Zbogom, Dragane.“ Tugujući suprug Dragutin

Lako je obrisati suzu i zapaliti svijeću, al’ najteže je izbrisati tugu i bol vječnu.

Tvoji: mama, brat s obitelji i obitelj Vugrinec

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

IVANA ZRINJSKOG 30. 09. 2002. – 30. 09. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Ljubica, kćeri Lidija, Ivana, Vesna, Martina, zetovi i unuci

JASMINI

3. H generacija 2001./2002. Strojarske i prometne škole

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, kćeri, sestre, šogorice

JASMINE JURJEVIĆ rođ. GLAVICA koja nas je iznenadnom smrću prerano napustila 20. 09. 2009. u 25. godini života.

Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, pripadnicima HV-a, prosvjetnim djelatnicima II. O.Š., 8.e, generacija 98/99, Strojarskoj školi 3. H, generaciji 01./02., Rudarskoj i kemijskoj školi 2. F i 1. H razreda, djelatnicima: Boso, Velpro, Bipa, Gutenberg, Ban, a posebno se zahvaljujemo Pogrebnom poduzeću Plantak i svim članovima grupe Facebooka i svima koji su bili uz nas na ispraćaju drage nam Jasmine na vječni počinak.

Počivala u miru!

Ožalošćeni: suprug Goran, majka Gordana, otac Marijan, poočim Dražen, sestre Marina i Ana-Maria, braća Mario i Marko, šogor Tomislav, svekrva Blanka, šogori Josip i Slaven i ostala tugujuća rodbina

52 Vaš kutak Stjepan Bonev

HRVATSKA OSOBA S TENISAČICA, VISOKIM KAROLINA TLAKOM

29. rujna 2009.

OVISNIK “UNIVERSITY O RADU OF VIRGINIA”

“FESTIVAL STANJE RIJEKA U RURALNE BEZ ITALIJI KULTURE” SUKOBA

ORGAN VIDA

RUBLJE

SABIRNICA IBM RAČUNALA

IZ DALEKE ČIMBENIK PROŠLOSTI, PRASTARO FRANE POPARIĆ PLANINA U BiH

CRTIĆ

Što čitati?

Dvije “rokerije”

BAND RADIO LOKATOR

SPORT S LOPTOM

EKOLOŠKI PREFIKS

“EUROPEAN TRAINING INSTITUTE”

BRZINA ZVUKA

UMAK

STEEV

ŠKOLSKI ODBOR NEPOŽELJNA SKLONOST

KVARNERSKI OTOK LITRA

FOSFOR

AMPER

VEDRO

OSOBNA ZAMJENICA

ETO, GLE

KUTINSKA TELEVIZIJA

POZADI

KALCIJ

“ADVENTURE TRAVEL DESK”

NAPOLJE! KALIJ OMAŠKA, PROMAŠAJ RIMSKA DVOJKA

NIZ RIJEČI

OSVIT ZORE DUŠIK

ZADUŽITI, PRINUDITI ŽAL ZA POKOJNIKOM

KLUB

Vrtoglavica

zločesta

Mravac Leo, ovce i svemirci u Hacu

Z

OPSEG GLUMAC TAMIROFF

Piše: RADAR

naš Štefek do jučer sam mislil da vu Hrvackoj ima malo ovci. Ve vidim da sam se zeznul kajti je vu državi barem četiri i pol milijunov stoke sitnog zuba.

I par stotina čobana kaj na račun ovci fest dobro živiju. Kajti one moreju svakaj zgutati. Ovce tak ni briga zakaj su smenili garnituru likova s vrha Hepa zbog hrpe pizdarija svih vrsta kaj su vu tom mastodontu delali . Ni to kaj su Mravac i pajdaši kaj su morali otiti, milijunske otpremine dobili . Vu normalnom svetu bi mesto penez dobili rešt i nogu vrit. A kaj su ovce dobile? Spasitelja kaj se piše Leo. Njega je predi Poli instaleral vu Nadzornom odboru Hepa da ništ ne čuje i ne vidi. Čovek je bil ili se delal mutav, se dok nisu pukle afere. Pa ve kad je Mravac pal doli on je zišel gori, na njegovo mesto. Kajti je to štel tak neko vu vlasti. Da ti pamet stane.

Ovakvih kadrovskih majmunarija nema ni vu Zanzibaru. Tam nema ni svemircov kaj su z planete Korupcija došli vu Hep, Hac, i druge državne firme. Ti svemirci su plaće, stanove i još puno tega lipoga od partije i vlasti dobivali a da nisu ništ delali. Osim kaj su tu i tam poluknuli dal ovce mirno paseju travu.

3D ZABAVE Jednodnevna vinska cesta Kališće - Cicelj

U Remečana - gostoljubive klijeti Remečani su još jednom održali uspješnu Jednodnevnu vinsku cestu, što ne znači da su u ostale dane ceste ovog vinorodnog kraja neuspjele, ili da se ova plemenita i ljekovita tekućina ne uzima prema receptu koji smo si sami prepisali.

Da se trud organizatora isplatio bilo je vidljivo već prvih sati popodneva kada su polako nastajale kolone šetača koji su obilazili punktove sa specijalitetima i glazbom, ili su svraćali u otvorene klijeti na jednu čašicu.

Šarani na rašljama

Moglo se tu nešto i pregristi od domaćih specijaliteta, malo popr ičati, i ponovo put pod noge. Pri jednoj od brojnih gostoljubivih klijeti domaćini su spremili šarane na rašljama, drugi su goste dočekali sa špekom, jegerom i lukom, a štrukli i gibanice bili su neizostavan dio ponude. Na punktu Vidikovac članovi KUD-a Remetinec pekli su kestene, pio se mošt i plesalo.

Nešto dalje, v ijugavom cestom, „Mladi Remečani“ goste su, između ostalog, dočekivali filekima, a iz kotla je curkala rakija, pa opet put pod noge do sljedećeg punkta uz osvježenje i glazbu. (DP)

Elijah Wald, Bijeg iz Delte: Robert Johnson i povijest bluesa, Šareni dućan, Koprivnica, 2009.

Teško da postoji ijedan pravi ljubitelj rocka, bez obzira na to je li odrastao s Rolling Stonesima, Nickom Caveom ili pak s Voodoo Lizardsima, a koji nije svjestan dramatičnoga i ključnog utjecaja koji je na suvremenu glazbu, ali i cjelokupnu suvremenu kulturu, ostvario davni američki južnjački blues. Prva prava knjiga o povijesti bluesa, ne samo u Hrvatskoj nego i na širim prostorima, djelo je za poznavatelje, ali i za buduće zaljubljenike i istraživače. “Autor studiozno i jezgrovito, novinarski jasno i čitko, uz bezbroj podataka i ilustracija, otkriva život i djelo Roberta Johnsona, ali i nastanak i razvoj bluesa, nudeći novi pogled na ovu veličanstvenu američku tradicionalnu glazbu.”

Hunter S. Thompson, Hell’s Angels, Šareni dućan, Koprivnica, 2009. ”Mitska slika o Hell’s Angelsima kao modernim jahač ima na čeličnim konjima, slobodarskim kraljevima ceste u stalnoj potrazi za akcijom, ali i zastrašujućim čudacima, nasilnicima, cugerima i silovateljima. Njihov krvlju, alkoholom i spermom obilježen imidž je isto tako, dobrim dijelom i zbog ove knjige, postao poznat i čitateljima širom svijeta, jer je legendarni Hunter S. Thompson je ovdje iznio brutalnu istinu o Anđelima pakla, bez osude i kritike bilo koga, ali i bez uvijanja i dodvoravanja bilo kome!”

Nakladnikov tekst govori najbolje – nemam što dodati, osim: jaka knjiga.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 tomislav makaj

29. rujna 2009.

Vicevi!!!

Poruka Neki dan sam ostavio auto u parku, a kad sam se vratio, stražnja strana slupana. Pod brisačem sam našao poruku: - “Slučajno sam se zabio u vaš automobil. Vidjelo me dosta ljudi.

Misle da vam ostavljam ime i druge podatke. E pa ne ostavljam.”

Uredski Dvoje zaposlenih u firmi razgovaraju i muškarac kaže: - ‘Mislim da bih se mogao malo odmoriti od posla.’

- ‘A kako misliš to izvesti?’, pita ga plavuša.

- ‘Evo kako’, reče on i popne se na ormar. Zatim se zakači nogama za vrh i objesi naglavačke.

Malo kasnije ulazi šef, vidi ovoga kako visi i pita ga: - ‘Što, za ime Boga, tu radiš?’

- ‘Ja sam žarulja’, odgovori ovaj.

- ‘A ja mislim da bi bolje bilo da uzmeš nekoliko dana slobodno’, reče mu šef.

Tip se otkači s ormara i izađe iz ureda. Plavuša krene za njim prema vratima.

- ‘A gdje ćeš ti?’, upita šef plavušu.

- ‘Kući. Ne mogu raditi u mraku.’

Ribički U cik zore, oko 4 sata ujutro, ustane Mujo, probudi Fatu i reče joj: - ‘Ajde, bona, spremi mi ruksak, idem na pecanje!

Ona mu spremi i isprati ga do vrata, pa se vrati nazad u krevet. Mujo je oko pola sata pokušavao upaliti auto, ali nije uspio. Odustane on od pecanja i vrati se u kuću, raspremi se i polako se uvuče u krevet. Na to će Fata: - Jel’ hladno vani?

- Jest’ vala.

- A onaj moj blento otiš’o na pecanje!

Vic Sastanak u klubu ljubitelja viceva. Svi vicevi su katalogizirani pod brojevima i stari članovi ih znaju napamet. Jedan od članova priča vic: - Pedeset i jedan!

Svi se smiju! Jedan drugi član: - Dvadeset i osam!

Grohotan smijeh. Sastanku prvi puta prisustvuje jedan novak. Videći kako je dovoljno izgovoriti samo broj vica, odluči da proba i on.

- Osamnaest!

Tajac, nitko se ne smije. Jedan od starijih članova mu se obrati: - Kolega, nije važno kakav je vic, važno je kako se ispriča.

Vila uljepšala izložbu cvijeća

FILM – VIDEO - KINO

Coco avant Chanel

8/10

IMA I TOGA

U biografskom filmu o legendarnoj modnoj dizajnerici Coco Chanel naći ćemo odgovor na pitanje kako je siromašna i neobrazovana djevojka postala ženom koja je izmislila modu. Djevojčica iz središnje Francuske koja sa sestrom svake nedjelje u sirotištu uzaludno iščekuje dolazak svog oca. Pjevačica lošeg glasa koja hrabro nastupa pred začuđenom publikom. Švelja koja porubljuje robu u provincijskom krojačkom salonu. Razuzdana kurtizana premršavog tijela koja uspijeva pronaći utočište kod Etiennea Balsana. Ljubavnica koja zna da neće postati „ničija žena“, čak ni žena Boya Chapela koji ju je neizmjerno volio. Buntovnica koju su gušile konvencije njezinog vremena i koja se odijevala u košulje svojih zadovoljnih ljubavnika. Pretvorila je pariški hotel Ritz u svoj dom, gdje je živjela preko 30 godina. Tamo je stanovala čak i tijekom okupacije Francuske, a posebno je napadana zbog toga što je imala nacističkog oficira za ljubavnika. Sve to priča je o neponovljivoj Coco Chanel!

www. regionalni. com

Ispovijed Starac dolazi da se ispovijedi u lokalnoj crkvi: - Oče, za vrijeme II. svjetskog rata na moja vrata je zakucala ljepotica koja me je molila da je spasim od okupatora, pa sam je sakrio u podrum.

- To je hvalevrijedno djelo, za to vam ne treba oprost.

- Da, ali ljepotica mi je počela zahvaljivati seksom.

Duhovnik mu odgovori blago i umirujuće: - Čovjek često ne može upravljati svojim nagonima.

Ali, ako vam je iskreno žao, oprošteno vam je.

- Hvala, oče - s olakšanjem uzdahnu starac - imam još samo jedno pitanje.- Da li da joj kažem da je rat završen?

54 Sa raznih strana

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Grčki ražnjići od janjetine

!

29. rujna 2009.

TU KRAJ NAS U vrtu Jadranke Novak voće i povrće neobično za naše podneblje

Sastojci: 400 g jogurta 1/4 šalice maslinovog ulja 1 žličica strugane limunove korice 1/4 šalice limunovog soka 5 žličica iglica svježeg ružmarina 1 žličica soli 1/2 žličice papra 800 g janjetine 1 luk Priprema: Pomiješajte jogurt, maslinovo ulje, limunovu koricu i sok, ružmarin, sol i papar u velikoj posudi.

Nasjeckajte janjetinu na kockice (oko 20) i dodajte smjesi s jogurtom, dobro ih uvaljajte u marinadu.

Prekrijte folijom i pustite da se marinira preko noći u frižideru.

Nasjeckajte luk na 8 dijelova, a svaki na još 3, 4 dijela.

Na jedan ražnjić nanižite naizmjenično 4 kockice janjetine i komade luka.

Obje strane ražnjića pospite solju i paprom. Ispecite ih na roštilju pažljivo ih okrećući.

Poslužite s grčkom salatom od krastavaca i sira.

Lesi želi kući

Lesi je mladi mješanac škotskog ovčara, star oko sedam mjeseci. Po naravi je druželjubiv i izuzetno mili pas pa bi bio idealan za obitelj s djecom. Pronađen je u centru grada za vrijeme Špancirfesta, ali se njegov vlasnik nikada nije javio. Udruga Spas 042/330-004.

Jadranka se ponosi slatkom klementina-rajčicom koja je u vrtu do kasne jeseni i koja je odličnog okusa

Jadrankine zlatne ruke

Batat, klementina-rajčica, japanske mimoze, ukrasna jaja, samo su dio “ponude”

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

KUČAN GORNJI - Ukrasna jaja, japanske mimoze, klementina-rajčica, arnijane, maline, kupine, ukrasne papričice, batat, meksički krastavac, bobičasto voće...

Ukrasna jaja

Sve to i još mnogo toga na svom imanju ima Jadranka Novak iz Kučana Gornjeg koja, očito, ima zlatne ruke.

- Ukrasna jaja iz Slavonije donio mi je budući zet, a japanske mimoze donijela sam iz Međugorja - počinje priču Jadranka.

Ni sama ne može izbrojati što tu svega ima, ali sve što

uzgaja, uzgaja na tradicionalan način.

Kod tako marljive gazdarice kao što je ona, zimnica je već spremna, a sada na red dolazi

u

kasne jeseni.

U vrtu uzgaja i ljekovito bilje, poput majčine dušice, od koje nerijetko radi i tinkture, korisne za dobro zdravlje.

S velikom pažnjom uzgo-

jeno cvijeće ukras je njenog vrta, a kada zahladi svoju maštovitost prenosi u kući gdje pak izrađuje maštovite cvjetne kreacije od ukrasnog papira, kao i ručne radove.

Ukrasna jaja

Meksički krastavac

zgaja ljekovito bilje od kojeg potom radi tinkture i druga tura.

Ona uzgaja i batat koji koristi za kolače, umake, juhu... U vrtu ima i meksički krastavac tzv. čajotu, a osobito joj je drago bobičasto voće.

Uzgaja i slatke klementinarajčice koje imaju plodove do

PSEĆA SREĆA Neobičan pacijent u ambulanti dr. Davorina Lukmana

Spasili psa kojeg su htjeli uspavati VARAŽDIN – Koliko samo ljudi uspava svoje ljubimce jer se ne žele više brinuti o njima kada nisu razigrani ili kada im je potrebna posebna njega? Još gora je situacija s životinjama koje su odlutale, nemaju poznatog vlasnika, a uz to su i povrijeđene. Stoga svaki slučaj spašavanja bolesnih i napuštenih životinja zaslužuje da ga se istakne.

Prošli je tjedan tako u veterinarskoj ambulanti dr. sc. dr. vet. med. Davorina Lukmana spašen život povrijeđenom četveromjesečnom sibirskom haskiju. O čemu se radi?

- Mladunca, koji je lutao, u ambulantu je dovela nalaznica. Kako je bio hrom, pregledom sam utvrdio da ima komplicirani (multifragmentarni) prijelom bedrene kosti.

To je značilo samo – jedno.

Ili operacija ili psa uspavati.

Nalaznica nije bila spremna platiti zahvat, a ja ovog pre-

krasnog psa, koji je tek počeo živjeti, jednostavno nisam želio eutanazirati.

Operirao sam ga postupkom osteosinteze i na moje zadovoljstvo, mladac se od-

lično oporavlja – doznajemo od dr. Davorina Lukmana koji kompletno liječenje haskija provodi na svoj trošak.

No da bi ova priča zaista imala sretan kraj, bezimena kujica

koja je sada na „apartmanu“ u veterinarskoj ambulanti, treba naći svog udomitelja.

Sve dodatne informacije zainteresirani mogu dobiti na telefon 098/267-7458. (jn)

Vodič 55

29. rujna 2009.

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Katja Brezovec, Ilina Košak, Anđela Crnčić, Lara Šestak, Arija Sačić, Anđela Ćurdija, Sindy Horvat, Ema Halili, Mona Rogina, Ema Kefelja, Ivana Španić, Nela Tvarog, Ema Cestar, Vinka Fištrek, Emma Požgaj, Lorena Horvat, Dora Husnjak, Matea Dubovečak, Melani Mudri

DJEČACI David Brglez, Matej Mikac, Mark Tomas Tomić, Josip Rabuzin, Matija Belošević, Antonio Čibarić, Aleks Oštrkapa, Marko Borak, Damjan Mikulčić, Sebastian Kopjar, Jakov Kolarić, Noa Galauer Horvat, Maro Tušek, Mihael Kuserbanj, Borna Možanić, Krsto Kočet, Ivica Kokotec-Lovrek, Josip Jurišić, Paolo Juhas, Bruno Vaganić, Mateo Vuger, Jan Sodar, Gabrijel Lazar, Tin Koretić

Pobjednička fotografija Radmila Hrženjak: Neš me pojel (Sretna dobitnica neka se javi u redakciju 7Plus Regionalnog tjednika radi preuzimanja nagrade)

Vjenčani Mirjana Ivanagić i Mario Ganzer, Anica Sačić i Željko Bobek, Silvia Puhalović i Jurica Brezovec, Lidija Marković Đurin i Mario Furjan

Umrli Jasmina Jurjević (24), Mile Miščević (84), Ana Rodin (72), Marija Vindiš (53), Štefica Vuković (80), Nada Martinović (57), Darko Businger (51)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – I DALJE TOPLO - Raspored atmosferskih sustava nad Europom i dalje je takav da našem dijelu kontinenta jamči relativno toplo vrijeme i dominaciju polja povišenog tlaka zraka. Slično vrijeme nastavit će se i u prvom dijelu ovog tjedna, dok bi prema njegovom kraju do nas mogla stići određena količina vlage s kojom bi stigla i deblja naoblaka, vjerojatno uz malo kiše oko petka. Srećom, čini se da vrijeme nema namjeru pokvariti aktivnosti planirane za vikend kad očekujemo suho i djelomično sunčano vrijeme.

Jutra će biti hladnija uz moguću maglu, ali danju će i dalje biti ugodno toplo.

(prognozu izradila udruga Crometeo 28.9.)

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ •od 1. do 6. listopada u 18 sati PRISILA NA BRAK romantična komedija u 20 sati NEMILOSRDNI GADOVI ratna, crna komedija

MMC KULT

• 18 i 21 sat: NEMILOSRDNI GADOVI ratna, crna komedija

HNK Varaždin

• Utorak, 19.30 sati MARIJA STUART premijera predstave Srijeda, 19.30 sati MARIJA STUART

predstava Subota, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Nedjelja, 19.30 sati DJECA SA CNN-a gostovanje Glumačke družine HISTRION

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad

Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer, Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak - subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati

- nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

PREPORUKA TJEDNA

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - izložba slika Darka Sačića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

DOBRI VOJAK ŠVEJK

GALERIJE

Centar za kulturu Čakovec Četvrtak, 20 sati

• gostovanje kazališta Komedija 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC

CENTAR ZA KULTURU Četvrtak u 19.30 sati: otvorenje dokumentacijske izložbe “40 GODINA TRIBINE ČAKOVEC ČETVRTKOM”

u 20 sati: DOBRI VOJAK ŠVEJK predstava kazališta “Komedija” od 2. do 6. listopada u 18 sati SMRTONOSNI HITAC akcijski kriminalistički triler u 20 sati NEMILOSRDNI GADOVI ratni film Nedjelja, 16 sati DJEČJA TRIBINA NEBESA - animirana pustolovina

56 Zadnja

29. rujna 2009.

PREDSTAVLJAMO U Centru za kulturu Čakovec promoviran CD Dixieland banda

Sad je vrijeme za jazz

NAJAVA

Izložba starih bicikala Novoosnovani varaždinski 1. oldtimer klub bicikala, prepoznatljivog naziva „Bicikel“ zajedno s caffe barom „Kapuciner“, pozivaju sve zainteresirane na svečano

Članovi Dixieland banda pobrinuli su se da imaju odlične goste - Stjepana Jimmyja Stanića te poznatog stand-up komičara Željka Pervana ČAKOVEC - Između jazza u New Orleansu i jazza u Čakovcu i nema neke velike razlike. A čija je to zasluga?

Pljesak publike

Zasluga međimurskog

p

Dixieland banda koji je prošli tjedan u Centru za kulturu imao promociju novog CD-a. S porukom “ve je vrijeme za jazz” Marjan Novak, Danijel Čok, Ladislav Varga, Davor i Marko Žerjav te Ferdinand Buhanec i Filip Krznar počeli su svirati dobri, stari jazz za što su obilato nagrađeni i pljeskom publike. Članovi Dixieland banda, osim što izvode standardni dixie program odnosno prvi stil u džezu koji potječe iz New Orleansa, izvode i obrade svjetskih vokalnih hitova. Osobita su im pak “poslastica” međimurske tradicionalne pjesme obrađene u dixie stilu. Sve je to u Centru za kulturu Čakovec bilo začinjeno i humorom Stjepana Jimmyja Stanića koji je s njima otpjevao dvije pjesme i otkrio male tajne velikih majstora jazza iz Čakovca.

!

tomislav makaj

romociju CD-a u Čakovcu je vodio meteorolog Zoran Vakula

Gostovao je i Željko Pervan koji je publici na početku svog stand-upa otkrio da se osjeća nekako deblokirano aludirajući na hrvatsko-slovenske odnose.

Počinje “Čiselsko proščeje v Remetincu”

KUD Remetinec TZ grada Novog Marofa organizatori su manifestacije “Čiselsko proščeje v Remetincu”, koje počinje u petak. Prva večer je rezervirana za rock program, dok u subotu u 9 sati počinje likovna kolonija, a u 18 sati svečano je otvorenje 10. smotre folklora pod šatorom uz nastup brojnih folklornih skupina. U nedjelju program počinje jutarnjom budnicom,

limenom glazbom i jutarnjom svetom misom nakon čega slijedi “Proščeje na pijacu”, uz kestene, domaću rakiju, gibanicu i druge domaće proizvode. U 11 sati je svečana misa, a slijedi druženje pod šatorom uz reviju zagorske glazbe “Veselo veselo Zagorci 2009.” s nagradnim igrama za posjetitelje uz nastup Faringaša, Ansambla Zagorje i gostiju. (dp)

Kroz cijeli koncert publiku je vodio poznati meteorolog Zoran

KARIKATURA

Vakula koji je odlično prognozirao vrijeme za jazz, a članovi Dixieland banda zahva-

ljujući svojoj odličnoj svirci još jednom su izašli na pozornicu i dobro jazzirali public i u dixie stilu. (hh)

otvorenje kluba i izložbe starih bicikala. Okupljanje s biciklima počinje ove subote, 3. listopada, prijepodne na Franjevačkom trgu u 10 sati, a svi biciklisti moraju se naći sat kasnije ispred Kapucinera u Milkovićevoj 13 (u blizini zgrade Elektre). Ulaz je slobodan. (jn)

POZIV

Svi na lovački gulaš Ove subote na 14. međunarodnom sajmu Lov – ribolov – priroda i turizam oko 1000 posjetitelja i građana imati će priliku dobro omastiti brke. I to besplatno.

Naime, kako doznajemo u sklopu sajma održava se 1.

Kup u kuhanju lovačkog gulaša u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza i pod pokroviteljstvom Lovačkog saveza Varaždinske županije. Stručna komisija sajma ocjenjivat će u prijepodnevnim satima kvalitetu gulaša koji će nastati pod kuhačama i u kotlovima 15 lovačkih društava i udruga.

Dakle, u red za svoju porciju na parkiralištu Arene Varaždin možete stati već od 10 sati i – dobar tek!

crta: Željko Pilipović