RT_281

INTERVJU Prof. dr. sc. Davorin Rudolf, donedavno glavni pregovarač sa Slovenijom

Stranice 6.-7.

CRNA KRONIKA

BARBARA OTHMAN

Obitelj stradaloga u prometnoj nesreći i dalje traži pravdu

Talent glazbenice zapisan je u genima

Stranica 24.

Stranica 23.

Stranica 8.

Tjednik

Regionalni

Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 281. :: 06. listopada 2009. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Kako je međimurska tvrtka MTČ ostala bez vrijedne imovine

Modna kuća “otišla” za pet milijuna kuna MTČ već šest godina vodi sudski spor “težak” 64 milijuna kuna

Kamenjem na bicikliste

Labirinti kod Macinca u Međimurju

Stranica 4.

OTKRIVAMO

Stranica 36.

Varaždinski prijevoznici vrlo nezadovoljni pregovorima

Vrijedna otkrića na Lonji SAJAM LOVA, RIBOLOVA, PRIRODE I TURIZMA

Kako se glasaju životinje, a kako čovjek Stranica 20.

Stranice 2.-3.

Stranice 28.-29.

Na brdu Gradišće kod Novog Marofa naselje se nalazilo još u bakrenom i brončanom dobu, a ostaci iz antičkog doba najbrojniji Stranica 37.

Varaždinski hrvači na putu prema obrani naslova prvaka Hrvatske Stranica 31.

Igralište “ukopali” u zemlju kraj prometnice Stranica 10.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Konačno rješenje za ekološku bombu

V

eć 15 godina pratim rasprave o mogućim načinima zbrinjavanja komunalnog otpada grada Varaždina. Dobro se sjećam i peripetija koje je Grad imao s Općinom Kneginec Željko PAVLEK Gornji prije i nakon urednik@regionalni.com zatvaranja deponija smeća u Turčinu. I odluke gradskih vlasti koja je, dovedena pred zid, u suženom izboru mogućnosti, odlučila privremeno balirati komunalni otpad na lokaciji u Brezju. Prisjećam se također i velikih županijskih planova o izgradnji regionalnih centara za zbrinjavanje komunalnog otpada, čak i o izgradnji spalionica smeća. No, godine su prolazile, a svi su ti planovi ostajali sanak pusti ili mrtvo slovo na papiru.

A na ulazu u Varaždin nastala je ekološka bomba napunjena s više od 60.000 tona baliranog otpada za koju je inspekcija zaštite okoliša još prošle godine naredila da je treba trajno sanirati radi mogućih teških ekoloških posljedica zagađenja prirode i okoliša. Kako vremena za čekanje više nije bilo, Varkom, VIS i Grad Varaždin krenuli su zajednički u projekt mehaničkobiološke obrade otpada. Opsežne pripremne radnje završene su uz potporu struke i nadležnog ministarstva i predstoji izgradnja „pogona za MBO“ u kojem će se suvremenom tehnologijom trajno zbrinuti nagomilani balirani otpad. Bude li sve kako je planirano, već u ljeto iduće godine u Varaždin će dolaziti mnogi iz Hrvatske i šire regije vidjeti kako se na suvremeni način zbrinjava komunalni otpad.

A larmanje onih kojima ovakav ishod projekta ne paše i koji ne vide od šume drvo, malo koga zanima.

06. listopada 2009

OTKRIVAMO Kako je najveća međimurska tekstilna tvrtka

Modna kuća „otišl a vrijedi 45 milijun

Atraktivan poslovni prostor u Tomićevoj 1 u Zagrebu, površine veće od 600 kvadrata, više nije u vlasništvu MTČ-a

Međimurska trikotaža (MTČ) već šest godina vodi spor “težak” 64 milijuna kuna protiv bivših čelnika uprave i nadzornog odbora, kao i svojih nekadašnjih vlasnika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruoberec@regionalni.com

Č AKOVEC/ VARA ŽDIN/Z AGREB – Radi utvrđivanja ništavnosti ugovora kojim je ostala bez vrijedne imovine te naknade štete u ukupnom iznosu od 64 milijuna kuna, Međimurska trikotaža d.d. (MTČ) već šest godina vodi spor protiv bivših čelnika uprave i nadzornog odbora, kao i svojih nekadašnjih vlasnika.

Oštetili MTČ?

Za bivšeg direktora Nikolaja Popovića, predsjednika nadzornog odbora Darka Ostoju te društva Epima, Dom Holding i SN Holding, MTČ u tužbi tvrdi da su nezakonitim aktivnostima, a postupajući protiv temeljnih načela iz obaveznih odnosa i poslovanja, od početka

2001. do 2002. godine sklopili ugovore i poduzimali druge pravne poslove s isključivim ciljem ostvarivanja protupravne imovinske koristi, a na štetu MTČ-a i ostalih dioničara.

Glavna točka tužbe odnosi se na prodaju Modne kuće Zagreb, atraktivnog poslovnog prostora u Tomićevoj 1 površine veće od 600 četvornih metara, te s gotovo isto toliko zemljišta. Ta nekretnina u strogom centru Zagreba bila je u vlasništvu MTČ-a do 14. veljače 2001. godine kada Alma Curl Šipić, tadašnja članica uprave MTČ-a, te Popović daju izjavu kojom MTČ osniva tvrtku MTČ Zagreb s temeljnim kapitalom u novcu od 50 tisuća kuna te ulogom u stvarima, točnije nekretnini u Tomićevoj 1. Sukladno tome, MTČ Zagreb

upisuje se 16. ožujka u registar s temeljnim kapitalom od 7,79 milijuna kuna.

”Izvukli” imovinu?

Ovom prijepornom radnjom je iz imovine tužitelja, bez ikakvog gospodarski opravdanog razloga „izvučen“ atraktivan

i

z MTČ-a bez ikakvog gospodarski opravdanog razloga „izvučen“ atraktivan prostor prostor koji je pretvoren u poslovni udio u tvrtki MTČ Zagreb, što je bio tek početak kasnijih radnji, tvrdi se u tužbi.

Nakon osnivanja MTČ Za-

greb, 28. lipnja 2001. MTČ osniva i MTČ Holding, i to na istoj adresi u Tomićevoj 1 i s istim temeljnim kapitalom od 7,79 milijuna kuna, podijeljenim na 77.900 dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Kao osnivački ulog u MTČ Holding, koji je također vodio Popović, MTČ unosi poslovni udio do 100 posto temeljnog kapitala MTČ Zagreb.

Sporna kupnja

Istog dana, 28. lipnja, između MTČ-a, zastupanog po Popoviću, kao i MTČ Holdinga, zastupanog također po Popoviću, sklopljen je ugovor o prijenosu poslovnog udjela kojim je MTČ Holding, koji je u vlasništvu MTČ-a, postao 100-postotni vlasnik MTČ-a Zagreb.

Ova transakcija, naizgled

DRUGA STRANA Odgovor SN Holdinga na tužbu MTČ-a

“Tužba MTČ-a je neutemeljena”

Darko Ostoja

U odgovoru na tužbu koji je predan sudu dana 14. srpnja 2004. godine SN Holding najprije je prigovarao mjesnoj nadležnosti suda u Varaždinu, a osporavao je i osnovu, kao i visinu tužbenog zahtjeva, budući da je tuženik smatrao da nije učinjena niti jedna štetna radnja za tužitelja i zbog koje bi za tužitelja nastupila bilo

kakva šteta. Rješenjem od 3. kolovoza 2004. godine Trgovački se sud u Varaždinu proglasio stvarno i mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu te je odlučio nakon pravomoćnosti Rješenja o nenadležnosti predmet ustupiti stvarno i mjesno nadležnim sudovima. Međutim, MTČ je 17. kolovoza 2004. podnio žal-

bu protiv navedenog Rješenja o nenadležnosti, nakon čega je Visoki trgovački sud ukinuo Rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu i predmet vratio na ponovni postupak Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prvo ročište za glavnu raspravu bilo je zakazano 27. travnja 2005. godine, a nastavak postupka je u studenom.

Aktualno

06. listopada 2009

a ostala bez vrijedne imovine

la“ za 5, na kuna?!

DOZNAJEMO U Brezju se bune protiv Univerzala

IZDVOJENO Sporna kupnja dionica tvornice

Zamjenom dionica do nekretnine Nakon što su tuženici izvukli poslovni prostor u Tomićevoj u MTČ Holding, zahvaljujući novim radnjama, Dom Holding nije čak MTČ-u ni platio u novcu dionice MTČ Holdinga. „Istog dana kada je Dom Holding kupio sve dionice MTČ Holdinga po 60 kuna, MTČ-u je „prodao“ i svih svojih 15.166 dionica MTČ Tvornice Rublja po cijeni od 600 kuna, odnosno za ukupno 9 milijuna, čime je najprije prebio svoj dug za prenesene dionice MTČ Holdinga, a uz to je MTČ ostao „dužan“ Dom Holdingu još 4,4 milijuna kuna. Uz to, istog dana MTČ „kupuje“ po 600 kuna i 11.708 dionica MTČ Tvornice Rublja od SN Holdinga za 7 milijuna kuna.

S obzirom da nije postojala

nikakva poslovna i gospodarska svrha za stjecanje dionica MTČ Tvornice rublja od strane MTČ-a, koji je bio u teškoj gospodarskoj situa-

M

TČ „kupuje“ po čak 600 kuna i 11.708 dionica MTČ Tvornice Rublja od SN Holdinga ciji, proizlazi da su tuženici najprije omogućili Dom Holdingu da de facto besplatno, odnosno zamjenom dionica koje za nikoga od sudionika nisu imale nikakvu stvarnu vrijednost, stekne nekretninu MTČ-a, a uz to ga zadužili za dodatni iznos od 11,5 milijuna kuna.”

Obradu otpada stanovnici Zagrebačke ulice snimali su s prozora kuća

“Prašina, buka, smrad štete nama i djeci”

potpuno besmislena, jer se u stvarnosti istom imovinom osnivaju dva društva u formaciji holdinga, vrlo je važna u cijeloj stvari. Naime, njome se stvaraju daljnje pretpostavke kojima se Dom Holdingu omogućuje stjecanje nekretnine „swap-om“, odnosno zamjenom dionica MTČ Holdinga za dionice nekog drugog društva koje ima u svom portfelju, a za koje nema interesa. Naime, kako će se kasnije vidjeti, Epima nekretninu u Tomićevoj nikada nije imala namjeru platiti novcem, već se na opisani način riješiti bezvrijednih dionica koje joj nisu bile potrebne, a zauzvrat je dobila nekretninu koja je u međuvremenu i samo za potrebe Dom Holdinga pretvorena u oblik trgovačkog društva, navodi se u tužbi.

Početkom 2002. Dom Holding kupuje sve dionice MTČ Holdinga po c ijeni od 6 0 kuna.

Naizgled, MTČ je oštećen za 3,116 milijuna kuna, no tom transakcijom nanesena je

E

pima nikada nije imala namjeru platiti novcem nekretninu u Tomićevoj puno veća šteta koja odgovara današnjoj tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je unesena u temeljni kapital MTČ-a Zagreb, zaključuje se u tužbi i dodaje da je današnja vrijednost nekretnine 45 milijuna kuna.

IZDVOJENO

Ako neće Vijeće...

Ugovor o interventnoj obradi otpada, koji su lani sklopili Varkom i VIS, bit će upućen USKOK-u. Najavio je to na sjednici Gradskog vijeća Goran Habuš, predsjednik varaždinskog HNS-a, nezadovoljan što rasprava o interventnom zbrinjavanju nije posebna točka sjednice, već se o tome raspravljalo prilikom donošenje Plana gospodarenja otpadom. - Zbog izravne pogodbe, nikada nećemo znati je li se mogla postići niža cijena, a budući da na sjednici nismo uspjeli doći da toga da se raskine Ugovor i raspiše javna nabava, odlučili smo sve prijaviti, pojasnio je u ponedjeljak Habuš, iznoseći i primjedbe na zamjenu zemljišta između Grada Varaždina i VIS-a.

Sporna obrada otpada odvija se i tijekom noći, što se vidi iz video uratka koji su snimili žitelji Brezja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Iz Univerzala se ponekad širi nesnosan smrad, prašina i buka, zbog čega moramo usred ljeta zatvarati prozore, a iz istog razloga ne možemo djecu puštati van, iako imamo prostrana dvorišta, koja nam polako više ništa ne znače.

Buka i noću

Nakon isplate svih plaća za srpanj, MTČ-ovci prekinuli štrajk

3

Ovako počinje dopis koji je u Grad Varaždin uputilo sedamdesetak građana, uglavnom stanovnika Zagrebačke ulice koji žive nasuprot tvrtke koja se bavi obradom industrijskog otpada. Iako je dopis upućen još u listopadu prošle godine, tek je nakon istupa vijećnika doc. dr. Roberta Podolnjaka na sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu otvoreno pitanje prikladnosti takvog postupanja na sadašnjoj lokaciji. Naime, kako upozoravaju potpisnici dopisa koji su mu se obratili, obrada otpada odvija se na dvojben način, što su i snimili kamerom.

- Revoltirani odgovorima inspektorice koja je nakon pritužbe izašla na teren, tj. bila

“Sve ovisi o inspekciji” - Upoznat sam sa sadržajem dopisa, odnosno peticije građana Zagrebačke ulice.

Međutim, problematika na koju ukazuju u domeni je nadležnih inspekcijskih službi - rekao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući Podolnjaku što

je poduzeto u vezi pritužbi građana na postupke u Univerzalu.

- Što se tiče planova da se na postojećoj lokaciji tvrtke obrađuje komunalni otpad iz Varaždinske županije, to je nešto što ćemo nastojati spriječiti upravo zbog građana - rekao je Čehok.

prisutna na jednom sastanku stanara u privatnoj kući i izjavila da se iz Univerzala ne praši i da ne rade noću, pa ako nam smeta neka se odselimo, počeli smo snimati. Snimano je s prozora naših kuća, onda znate koliko nam je to blizu - pojašnjavaju stanari razlog nesvakidašnje odluke da ovjekoveče zbrinjavanje otpada.

- U posljednje vrijeme umrlo je dosta susjeda od raznih oblika karcinoma, a djeca nam boluju od astme i raznih oblika alergija, što do sada nije bio slučaj u tolikim raz-

“Maknite Univerzal”

Na snimkama se vidi, kako se ističe, tek dio spornih stvari u Univerzalu: dizanje velike prašine i velike buke, kao i često paljenje otpada. Čudno je, kako također primjećuju, da se požari događaju u Univezalu u vrijeme zbrinjavanja krupnog otpada.

i

nspektorica poručila stanovnicima neka se odsele ako im nešto smeta mjerima. S druge strane jako nas zabrinjava što Univerzal ima dozvole za držanje i obradu opasnog otpada - stoji u dopisu upućenom još lani Gradu Varaždinu kojeg potpisnici “od srca mole da se Univerzal makne”.

IVAN ČEHOK:

Najprije laži, a sada prijava Sve oko interventnog zbrinjavanja otpada je u skladu sa zakonom, a sukladno okolnostima u kojima smo se našli, ističe varaždinski gradonačelnik, dodajući da to znaju i oni koji su donedavno širili laži da će se u Brezju graditi spalionica, deponij i tome slično. - Da smo s trajnim zbrinjavanjem otpada krenuli prije nekoliko godina, mogli smo ići i drugim putem. Međutim, predugo smo čekali da taj problem riješi Varaždinska županija, odnosno regija, pa smo pritisnuti stanjem odabrali interventno zbrinjavanje sukladno standardima EU, koje je sada podržala i velika većina vijećnika - upozorava Čehok, podsjećajući da je dobivena cijena manja od tvrtke Ramboll.

Odluka Gradsko vijeće velikom većinom prihvatilo Plan gospodarenja otpadom Varaždina

I svi vijećnici SDP-a podržali su Plan!

Plan gospodarenja otpadom Grada Varaždina, koji je osnovni dokument za buduće zbrinjavanje varaždinskog otpada, prihvaćen je velikom većinom vijećnika Gradskog vijeća održanog u srijedu. Podržali su ga, uz vijećnike HSLS-a, HDZ-a i dijelom HSS-a, i vijećnici SDP-a. Razlog tome je prihvaćanje većine njihovih amandmana na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Varaždina. U tom dokumentu daju se okvirne smjernice kojih će se trebati pridržavati prilikom zbrinjavanja otpada, pa tako i interventnog kojim će se riješiti

I vijećnici SDP-a “za”, jedino HNS “protiv”

problem bala.

Protiv prijedloga Plana jedino su bili vijećnici HNS-a, i to kako je istaknuo Vlado Vlašić, zato jer se ne vjeruje njegovom izrađivaču, zagrebačkom poduzeću APO. - Nemamo ništa protiv tehnologije, odnosno mehaničko-biološke obrade, već tko će je raditi i kako - dodao je Goran Habuš, pojašnjavajući da je za vijećnike HNS-a sporno izravna pogodba kod interventne obrade, zatim cijena, zamjena zemljišta, prolongiranje roka i dodjele posla tvrtki bez iskustva.

4

Aktualno

06. listopada 2009

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

siniša sović

Znanje ili “barba Luka faktor”

ODJECI Nakon našeg napisa – novo šokantno svjedočenje iz Dravske šume

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

29.09

. Prosječna dob našeg umirovljenika 50 godina, a u dobi od 35 do 39 godina “odmara” svaki osmi muškarac, uglavnom branitelj ili policajac. Od stotinu stanovnika u radnoj dobi, radi samo 57, a u Danskoj 78. Nećemo ići naprijed ako taj broj ne povećamo na 65, upozorava Svjetska banka.

30.9.

Propao natječaj za privatizaciju brodogradilišta.

Stigle tek dvije valjane ponude, a ostali kandidati odustali zbog netrasparentnosti. Na netransparentan način oko tisuću zaposlenika HEP-a ima posebne ovlasti i bonuse, zbog čega se dug tvrtke udvostručio, tvrdi sindikat i nikome ništa. Za razliku od nas, Slovenci otvorili istragu protiv Bavčara i Šrota, čelnika Istrabenza i Pivovare Laško.

1.10.

Onima koji su jamili sada će se stati na vrat, poručila Kosor povodom ustavnih promjena o zastarijevanju pretvorbenog kriminala. A što je dogovorila s Pahorom, javlja slovenska televizija navodeći da će se u pregovorima odlučivati o “dodiru Slovenije s otvorenim morem”, ali ne o teritorijalnom ustupcima.

2.10.

Otvoreno i zatvoreno 11 poglavlja pregovora s EU. Financial Times tvrdi da je naše gospodarstvo u neočekivano dobrom stanju, a financijska policija ulazi u bodogradilišta, USKOK u Zavod za dijalizu.

Istraga i u Imunološkom zavodu čiji je član nadzornog odbora dobio otkaz kada je posumnjao u cjepivo kupljeno protiv svinjske gripe.

3.10.

Irska prihvatila Lisabonski ugovor, što otvara naš put u EU. Slovenske političare ne zanima plovidbe niti ribarenje u Savudrijskoj vali, nego nalazišta nafte i plina, tvrdi bivši časnik HV-a.

4.10.

Svaki od prvih šest mjeseci državi je nedostajalo oko milijardu kuna, a zatim je mjesečni manjak prepolovljen, hvali se Šuker. U poljoprivredi, međutim, naš deficit je 369 milijuna dolara, dok Srbija ima suficit 320 milijuna. No, priznaju naši ratari, tamo seljaci žive lošije.

5.10.

HAC angažira osjetno skuplju tvrtku vlasnika zvučnog prezimena, državno odvjetništvo ne reagira kada se fakturiraju lijekovi iz donacije. Istraživanje u školama pokazalo da se više vjeruje barba Luki faktoru, nego znanju. Za približavanje EU, uz topničke dnevnike, ključan je pozitivan izvještaj o korupciji, veli Šimonović pred odlazak u Strasbourg u nemoguću misiju: uvjeriti EU da je postignut napredak i u borbi protiv korupcije.

Dravska park-šuma propagira se kao najatraktivnije šumsko područje i izletište uz Dravu u Varaždinskoj županiji, a nije čak ni sigurna

Romi i prošli tjedan kamenjem na bicikliste

Takve stvari događaju se tijekom cijele godine od strane Roma, ne samo za vrijeme trajanja liga utorkom i četvrtkom nego i tijekom drugih dana u tjednu – tvrdi naš čitatelj Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Suprotno tvrdnjama policije, u Dravskoj park-šumi i dalje nema reda, mira ni sigurnosti. Na svojoj koži osjetio je to naš sugrađanin M.G. (podaci poznati redakciji), kojem je iz ruku nepoznatih Roma bačen kamen veličine šake u glavu. Kao sudionik prošlotjedne biciklističke utrke našao se usred prave kanonade i samo ga je kaciga zaštitila od teže povrede. Donosimo njegovo pismo u cijelosti, jer ono je apel mjerodavnim institucijama da konačno nešto poduzmu u vezi sprečavanja nasilja nad sportskim rekreativcima. ”Dana 29. rujna održano je 17. kolo xc lige Drava na lokaciji nasipa odvodnog kanala HE Varaždin. Sve je bilo u najboljem redu do 3. kruga utrke kad se nekolicina

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Zataškavanje ili?

Želio bih se nadovezati na članak iz prošlog broja 7Plus Regionalnog tjednika u kojem je pisalo da nisu zabilježeni događaji s elementima prekršaja odnosno kaznenih djela gdje su Romi kamenovali šetače, bicikliste ili rekreativne sportaše. Takve

Do kada „zatišje pred buru“?

Na mjestu najveće devastacije Dravske park-šume, o čemu smo pisali u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, u najskorije vrijeme provest će se široka koordinirana akcija utvrđivanja činjeničnog stanja. Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, u njoj će tijekom provođenja inspekcijskog postupka, radi osjetljivosti područja sudjelovati djelatnici PU Varaždin, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline grada Varaždina.

stvari događaju se tijekom cijele ove godine od strane Roma, ne samo za vrijeme tra-

n

itko ne prijavljuje policiji, jer ljudi znaju što su Romi kadri učiniti janja liga utorkom i četvrtkom nego i tijekom drugih dana u tjednu, samo su dosad to bili

manji incidenti poput gađanja sitnim kamenčićima.

Nikad to nitko nije prijavio policiji, jer ljudi znaju što su Romi kadri učiniti i boje se za svoju sigurnost te sigurnost svojih bližnjih i prijatelja.

Ovime apeliram na institucije koje su mjerodavne da konačno nešto poduzmu u vezi s ovim problemom i da se spriječi nasilje nad sportskim rekreativcima na Dravi – zaključuje naš čitatelj.

STRAH I TREPET Nesigurnost zbog stanovnika romskih naselja Strmec Podravski

Pijančevanja, ludovanja autima, provale...

U naselju često pale gume

IMPRESSUM

mlađih Roma, ničim izazvana, okomila na nas sudionike utrke i počela nas gađati velikim kamenjem. Imao sam sreće jer sam nosio zaštitnu kacigu, a jedan mali Rom me pogodio kamenom veličine šake u glavu s razdaljine od dva metra.

Da nisam nosio biciklističku zaštitnu kacigu, posljedice bi bile teške. U istoj skupini koja je vozila, moj kolega je također bio kamenovan, njemu je doletio kamen u leđa, ali također nasreću bez posljedica.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

Napad na dostavljača pizze prije mjesec i pol u romskom naselju Strmec posljednji je od nemilih događaja u tom naselju koje se nalazi na područjima općina Petrijanec i Cestica. Tada su četvorica muškaraca dočekala dostavljača, ali umjesto da mu plate, jedan od njih ga je udario u bradu, uzeo novčanik s novcem i dokumentima, a ostali su iz vozila uzeli naručenu hranu. No, to je samo jedan od incidenata koje su izazvali stanovnici romskog naselja. Načelnik Općine SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

Petrijanec Vladimir Kurečić potvrdio je da imaju puno sigurnosnih problema. - Česta su pijančevanja pred dućanima, što stvara nesigurnost kod domicilnog stanovništva. Svjedoci smo i ludovanja automobilima, koji su u dosta slučajeva neregistrirani, a česte su i provale, u posljednje vrijeme posebice u vikendice na brdovitom području općina Vinica i Cestica.

U samom naselju nerijetko se pali otpad, automobilske gume i školjke automobila zbog čega se širi užasan dim

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

po cijelom području. To je samo dio problema – rekao je Kurečić. Navodi da su se dugo zatvarale oči pred takvim i sličnim događajima. - Probleme više ne možemo gurati pod tepih. Općina Petrijanec i Općina Cestica same ne mogu ništa riješiti, nego se u rješavanje svih problema moraju uključiti nadležne institucije. Zakon mora biti jednak za sve, bez obzira radilo se o javnom redu i miru ili poštivanju prometnih i svih drugih propisa – zaključio je Kurečić. (vms) REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

06. listopada 2009

Oglasi

5

6

Intervju tjedna

06. listopada 2009

OTVORENO Prof. dr. sc. Davorin Rudolf, donedavni glavni pregovarač sa Slove

Izvjestan je izlazak p Slovenci hoće teritorijalni dodir s morem izvan Tršćanskog zaljeva. Hoće zapravo teritorij Pišu: GORDANA IGREC i HELENA HRMAN helena@regionalni.com

Od Varaždina do Maribora u susjednoj “deželi” pola je sata vožnje osobnim automobilom. Uz to, Varaždinska i Međimurska županija zajedno s Istarskom županijom prvi su susjedi Sloveniji.

Jedina razlika između naših županija u odnosu prema susjednoj državi je ta da nas ne razdvaja morska crta razdvajanja niti sporan teritorij oko mora. Da Varaždin ima more, a ne Dravu, možda bi Varaždinci u svojoj razvijenoj diplomatskoj manir i koja počinje s kućnim odgojem, a uvijek se drži toga da se ne naruši sklad i da se “istina ima reći zavijena u celofan”, uspješnije rješavali spor sa Slovenijom oko teritorijalnih granica.

Dogovor ili...

No, šalu na stranu. Jer dogovor premijerke Kosor i slovenskog premijera Pahora postignut u Ljubljani nakon početničkih ovacija naišao je na “nož” kod jednog dijela oporbe osobito one trojke Milanović-Čačić-Kajin koja po snazi prednjači u oporbenim političkim vodama. Je li oporbena trojka bila u pravu kad je napala premijerku Kosor da obmanjuje javnost i što se doista dogodilo nakon nagodbe Kosor-Pahor, je li Hrvatska tom nagodbom u pat poziciji, za mišljenje smo pitali, posebno za Regionalni tjednik, najkompetentniju osobu za ova pitanja, akademika, hrvatskog znanstvenika i političara, sveučilišnog profesora prava u mirovini te doktora pravnih znanosti, urednika i koautora knjige “Epikontinentalni pojas”, “Enciklopedijskog rječnika međunarodnog prava mora” i dugog niza knjiga iz međunarodnog prava, te predsjednika hrvatskog dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije

U

drugom Rehnovom prijedlogu daje se mogućnost odluke o morskoj granici za sastavljanje nacrta sporazuma o rješavanju graničnog spora pred Međunarodnim pravosudnim tijelom i osobnim savjetnikom ministra vanjskih poslova prof. dr. sc.

Davorina Rudolfa.

Iako je prof. dr. sc. Davorin Rudolf dao nedavno ostavku na sve svoje funkcije u političkom životu Hrvatske, te

nije prihvatio niti ponudu premijerke Kosor za mjesto njezinog osobnog savjetnika, prof. dr. sc. Davorin Rudolf, rođeni Omišanin s adresom u Splitu, nakon nemilih događaja nije se želio javno izjašnjavati o razlozima svoje ostavke, ali je kao “stručnjak za pomorsko pravo i kao intelektualac” rado progovorio o sporazumu Kosor-Pahor, njegovim dometima, ali i manama i pokušao prosječnom građaninu Hrvatske objasniti što je to doista sporno u “ljubljanskom paktu KosorPahor?”. Što je, zapravo, sporno?

Nije sporno pismo naše predsjednice Vlade upućeno švedskome premijeru, nije sporan ni datum od kada valja nastaviti pregovore, sporan je dogovor sa Slovencima da se nastave pregovori o razgraničenju na osnovama tzv. „drugoga“ Rehnovog prijedloga ugovora o arbitraži.

O tome dogovoru izvijestilo je naše Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju broj 344/09 od 15. rujna 2009. Što je u tome nacrtu loše po Hrvatsku?

Rehn je ponudio nekoliko prijedloga. Sve su to nacrti ugovora o izlasku pred arbitražni sud koje bi morale zaključiti Hrvatska i Slovenija.

Jedan od tih prijedloga, tj. nacrta, onaj „konačni“, „uzmi ili ostavi“, koji se nije smio mijenjati, prihvatio je naš Sabor.

Slovenci su ga odbili i predložili su dopune, svoje nove zahtjeve. Nedosljedni Olli Rehn ih je unio u novi nacrt i to je taj „drugi prijedlog“ koji naš Sabor nije ni razmatrao, kamoli prihvatio.

Rehnov prijedlog

Vi mislite da je na taj način Rehn zamutio kašu?

Itekako.

I što sad tu ne valja?

U tom, dakle, „drugom“ Rehnovu prijedlogu, ako se prihvati, daje se nalog arbitražnome sudu da, pored ostaloga, odluči o morskoj granici, ali i da odluči i o „spoju“ ili „dodiru“ Slovenije s otvorenim morem. A taj „spoj“ se može ostvariti jedino teritorijalnim koridorom od slovenske morske granice do izlaska iz Tršćanskog zaljeva. Slovenci ga zovu „dimnik“. Drugim riječima, Hrvatska bi se morala odreći svoga neprijepornog teritorija, tj. mora i podmorja u tome dimniku. U onome odbačenom nacrtu ugovora Račan – Drnovšek, taj koridor je bio dug oko 10 kilometara, imao je površinu 46,4 četvornih kilometara. Komplicirale

Davorin Rudolf

Intervju tjedna

06. listopada 2009

7

enijom o aktualnim graničnim pitanjima i rješavanju međugraničnih sporova

pred arbitražni sud bi se i druge stvari. Među ostalim, ne bismo više imali izravnu granicu s Italijom.

Hrvatska to ne mora prihvatiti.

Naravno. I ja vjerujem da neće. Ali o tome se sada otvaraju pregovori. Slovencima nismo ništa dali, ali pogoršana je, ili otežana, kako hoćete, pregovaračka pozicija Hrvatske. Dok sam pregovarao sa Slovencima, o koridoru se nisam niti šalio za vrijeme objeda, a kamoli pregovarao.

Vseslovensko srečanje u Varaždinu VARAŽDIN - Tristotinjak osoba iz 14 društava koje okupljaju Slovence u Hrvatskoj održali su u subotu u varaždinskome Kazalištu već tradicionalno Vseslovensko srečanje odnosno sveslovenske susrete koji su se ove godine održali šesti put.

Za njih je bilo priređeno primanje u varaždinskoj Gradskoj vijećnici, ali i u zgradi Varaždinske županije na Franjevačkom trgu. Na tom prijemu, između ostalih, bili su i tajnik te voditelj sektora Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence izvan granica i po svijetu Rudi Merljak, predsjednik Koordinacije Vijeća i predstavnika slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Darko Šonc, predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije Barbara Antolić, predstavnik slovenske nacionalne manjine Grada Varaždina Zdenko Šerdoner te predsjednik slovenskog kulturnog društva Nagelj Marijan Husak. Nakon cjelodnevnog boravka u Varaždinu i prijema sudionici susreta uputili su se prema Varaždinskim Toplicama gdje su u hotelu Minerva održali sastanak svih predsjednika slovenskih društava, a nakon toga i prigodni program za sve sudionike uz sudjelovanje pojedinih kulturnih društava.

Slovenski brodovi

Mogu li slovenski brodovi nesmetano ploviti našim dijelom mora?

Naravno. Trgovački, ribarski i ratni. I podmornice. Ja sam im nudio da će Hrvatska zajamčiti jednostranom izjavom ili ugovorom tu najširu moguću slobodu plovidbe svih slovenskih brodova. Ali to njih ne zadovoljava. Oni hoće ter itor ijalni dodir s morem izvan Tršćanskoga zaljeva. Hoće teritorij.

Vi niste o svemu tome konzultirani?

Ja sam bio osobni savjetnik ministra vanjskih poslova.

D

vije sam godine vodio pregovore sa Slovencima o graničnim pitanjima Vodio sam dvije godine sa Slovencima pregovore o granici. O tome dogovoru oko Rehnova „drugog“ prijedloga nisam ništa znao.

Znači li to da ste se svrstali

Davorin Rudolf

s oporbom?

Ne. Ja nisam ni u jednoj stranci. Reagirao sam kao građanin, ako hoćete, intelektualac. Prvi sam upozorio hrvatsku javnost i na štetnost onog famoznog nacrta ugovora Račan – Drnovšek 2001. Teritorijalna pitanja i pitanja razgraničenja nisu stranačka niti partijska, već nacionalna.

I što sad?

Imat ćemo velikih peripetija sa Slovencima.

Oko ulaska u Europsku uniju?

Ne, već oko razgraničenja.

Vjerujem da su sada ta dva pitanja razdvojena. Jedno je vezano uz naše pregovore s Bruxellesom, a drugo je pitanje granice. To je dobro.

Bez ucjena

Zašto vjerujete u to?

Nitko pametan nije mogao podržati Slovence da nas ucjenjuju: ako ne prihvatite naše zahtjeve vezane uz teritorij, nećemo vas pustiti u EU. To je kratkovida politika.

Osuđeni smo na susjedstvo.

Moramo se izboriti da život

uz granicu s drugom državom bude prednost, a ne da otežava kretanje i djelatnosti stanovnicima.

Predsjednik Sabora gospodin Bebić je izjavio da Sabor ne mora raspravljati o tzv. drugom Rehnovom prijedlogu, jer ga naša predsjednica Vlade ne spominje. Ona samo navodi svoje pismo Šveđanima.

Ne slažem se s takvim stajalištem gospodina Bebića. Nije pismo švedskome premijeru izazvao moje reagiranje.

Piranski zaljev najčešće je spominjan u pregovorima

AKTUALNO Načelnik međimurske Općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec:

Zanima nas sadržaj sporazuma u Ljubljani SVETI MARTIN NA MURI Iako na graničnom prijelazu Sveti Martin na Muri nikad nisu imali većih problema sa susjedima Slovencima, načelnik Općine Franjo Makovec ističe da ih brine tajnost dogovora između Jadranke Kosor i Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pregovora s Europskom unijom.

točka u rješavanju hrvatskoslovenskih graničnih odnosa.

Naime, Slovenci traže 1000 hektara zemljišta preko ri-

- No, nadziranje nekog teritorija od strane policije nema nikakve veze sa stvarnom granicom nekog terito-

Dopis MVP

- Upravo se ovih dana spremamo uputiti dopis Ministarstvu vanjskih poslova da nas upute što sadrži sporazum o deblokadi hrvatskih pregovora s Europskom unijom jer smatramo da o tome imamo pravo biti obaviješteni, a osobito koji su slovenski zahtjevi u sporazumu navedeni - kaže načelnik Općine Franjo Makovec dodavši kako se i na području općine Sveti Martin na Muri nalazi sporna

Koji su točno slovenski zahtjevi, pita se Makovec

jeke Mure navodeći kako je 25. lipnja 1991. godine taj prostor nadzirala slovenska policija.

rija koja postoji već više od tristo godina i koja je za nas potpuno neosporna - kaže Makovec naglašavajući da je

Pogranično mjesto Sv. Martin na Muri

to hrvatski teritorij.

U međimurskoj općini Sveti Martin na Muri zabrinuti su zbog tajnosti sadržaja sporazuma Kosor-Pahor jer od teritorija svoje općine ne misle odustati niti pedlja.

Isto tako, već neko vrijeme nemaju nikakve odnose s Mjesnim odborom Hotiza zbog sukoba oko izgradnje mosta na Muri.

Naime, obje su države potpisale dokument o izgradnji zajedničkog graničnog prijelaza na hrvatskom državnom teritoriju što su članovi Mjesnog odbora Hotize željeli osporiti. No, most i granični prijelaz ipak su, uz brojne peripetije, otvoreni te promet danas na njemu funkcionira normalno. Riječ je o malograničnom prijelazu kroz koji mjesečno prođe od 3000 do 4000 tisuće ljudi s oko 2000 vozila.

Granični prijelaz Sv. Martin na Muri

Život

06. listopada 2009

siniša sović

8

Barbara se ove godine predstavila na Krapinskom festivalu sa skladbom svoje majke Rozike “Čež trnje rož dišečih”, a na stihove Rajka Stilinovića

OTKRIVAMO Barbara i Rozika Othman zajedno u glazbenim vodama

Talent zapisan u genima

ULOGE

Režiserski zahtjevi Život pjevača nije lak. U posljednje vrijeme sve se više traži i kvaliteta scenskog pokreta pa je tako Barbara, za potrebe uloge, i pjevačica i glumica i plesačica.

Zbog zahtjeva režisera u jednoj se predstavi Barbara morala i potući, a zbog fizički zahtjevne uloge jednom je zaradila i modrice jer ju je kolega po pozornici doslovce morao bacati. Da se ne treba dokazivati samo glasom, već i fizičkom spremom dokazuje i njena uloga u predstavi “Orfej u podzemlju” gdje glumi ministricu sporta. Tamo u uskoj dugoj haljini i u visokim potpeticama mora skakati po pozornici kako bi za ulogu uvjerljivo dočarala svoj sportski talent. Iza sebe ima brojne nastupe i uloge

I dok je Barbara solistica opere u osječkom HNK, koja je ostvarila brojne uloge i nastupe, njena majka Rozika glazbeno je odškolovala brojne generacije Ludbrežana, a sada vodi zbor “Podravina” Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

LUDBREG - Kao dva prsta jedne ruke. Tako bi se ukratko mogla opisati bliskost naše operne dive Barbare Othman i njezine majke Rozike, učiteljice glazbene kulture koja je već treću godinu u zasluženoj mirovini i to nakon 44 godine radnog staža. Majka i kći su po ljubavi prema glazbi poznate u svom ludbreškom kraju, ali i šire.

Brojne uloge

A kako i ne bi kad je danas Barbara Othman solistica opere u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu koja iza sebe ima brojne uloge i televizijske te festivalske nastupe, a za koje joj pjesme ponekad piše i mama Rozika.

Posljednji “zajednički” uradak predstavile su na ovogodišnjem Krapinskom festivalu gdje je Barbara izvela skladbu svoje majke “Čez trnje rož dišečih”, a na stihove Rajka

Stilinovića. - Dosada sam za Barbaru napisala sedam-osam pjesama, a ovu posljednju za Krapinski festival napisala sam praktički u jednoj noći kaže mama Rozika koja živi za glazbu i svoju djecu, a danas vodi mješoviti pjevački zbor „Podravina“.

Stoga nije nikakvo čudo da je u vrijeme kada je Rozika u OŠ Ludbreg predavala glazbenu kulturu u školskom zboru imala čak 144 pjevača koji su

g

lazbeni talent su naslijedile od Rozikine majke Barbare postizali brojne uspjehe. - Bila sam stroga učiteljica, tražila sam puno, ali sam se znala i s učenicima šaliti - kaže Rozika koja je bila razrednica svom sinu Kamiju, ali i učiteljica glazbene kulture Barbari.

Ipak, Rozika svoju kćer nikad

nije nagovarala da joj glazba postane profesija.

No, dogodilo se to ipak spontano. - Tek usporedo s upisanom općom Gimnazijom u Varaždinu upisala sam i Glazbenu školu, no prekinula sam je u 3. razredu Gimnazije kad sam izgubila baku Barbaru s kojom sam bila jako povezana i po kojoj sam dobila ime, a koja je i prekrasno pjevala - kaže uspješna operna pjevačica.

Nakon završene Gimnazije Barbara se dvoumila između Pedagoške akademije u Čakovcu te Muzičke akademije u Zagrebu, no ipak je prevladala ljubav prema glazbi.

Iako su na Muzičkoj akademiji primali samo četiri „brucoša“ solo-pjevanja, Barbara je prošla otprve i danas ta 33-godišnjakinja ima zavidnu karijeru s odigranim brojnim ulogama i nastupima, a i asistentica je prodekanu pjevanja pri Muzičkoj akademiji u Osijeku.

otkako je još 2003. godine debitirala s glavnom ženskom ulogom u mjuziklu „Priča sa zapadne strane“. Osječanima se predstavila za Valentinovo 2007. godine, te potom te iste godine ulogom Nedde u operi Pagliacci kojom je i magistrirala. Ljubav između nje i Osijeka i danas traje, a sve te napore i izazove izdržao je Barbarin vulkanski temperament, kako ga je nazvala njena mama. A one su najsretnije kada se kod kuće igraju s malim Noom, njihovim unukom i nećakom koji je prije nekoliko dana na poklon dobio loptu od slavnog Davora Šukera. Zahvaljujući, naravno, svojoj poznatoj teti Barbari.

Barbara je otprve upisala Muzičku akademiju u Zagrebu

UPORNOST Barbara je tijekom studija svakodnevno putovala na relaciji Ludbreg-Zagreb, a sada radi u osječkom HNK

Iznimno sam povezana sa svojom obitelji

Barbara Othman ima česte i uspješne nastupe

Kada je upisala Muzičku akademiju u Zagrebu, za Barbaru nisu uslijedili uobičajeni studentski dani već je i tu “prkosila” uobičajenom studentskom ritmu. Nije stanovala u Zagrebu već je svakodnevno iz Ludbrega putovala vlakom za što joj je dnevno trebalo oko četiri sata.

- Čak se moja profesorica pjevanja Zdenka Žabčić-Hesky usprotivila mom svakodnevnom putovanju vlakom jer je govorila da takav način života ugrožava moje glasnice. Dogovorile smo se da, ukoliko ću biti često bolesna, prestajem s putovanjima, no ja sam, nasreću, bila gotovo uvijek zdrava - kaže Barbara

kojoj je i Arsen Dedić, na stihove Drage Britvića, napisao pjesmu “Doma” jer ga je fasciniralo njeno svakodnevno studentsko putovanje.

m

ama je neosporno moja najveća kritičarka i pred njom imam tremu - Jako sam povezana sa svojom obitelji te se nikako od njih nisam mogla odvojiti - rekla je prekrasna operna pjevačica koja i dan-danas, unatoč angažmanu

u osječkom HNK-a, živi u Selniku kraj Ludbrega.

- U Osijek putujem na nastupe iako tamo odnedavno imam mali stančić kako bi mi moji mogli dolaziti u posjet, osobito kad imam generalne probe i premijere - kaže najljepši ženski glas ludbreškog kraja. Kaže da joj je mama neosporno najveći kritičar te da pred nikim nema tako veliku tremu kao pred njom.

Mamino kritičarsko uho postalo je poznato u osječkom HNK pa već i Barbarini kolege pitaju “i što je mama rekla za našu izvedbu?”

Helena HRMAN

Život

06. listopada 2009

9

TU KRAJ NAS Kako su Međunarodni dan starijih osoba proslavili u Caritasovom domu u Ivancu

siniša sović

Nikada mi nije bilo tako lijepo kao u ovome domu Nikada mi u životu nigdje nije bilo tak’ lijepo kao u domu, rekla je 82-godišnja Dragica Držaić koja je u Caritasovom domu u Ivancu već sedmu godinu, a njeno mišljenje dijele i kolegice Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

IVANEC - Nikada mi u životu nigdje nije bilo tak’ lijepo kao u domu - rekla je 82-godišnja Dragica Držaić, rodom iz Žarovnice, koja je u Caritasovom domu “Sveti Ivan Krstitelj” u Ivancu već sedmu godinu.

Ustaljeni ritam

Ona u Domu već ima svoj ustaljeni ritam i dok je za neke starost možda problem ili opterećenje, Dragica se osjeća korisno i ispunjeno.

- Budim se u 4 sata ujutro, molim krunicu te tada odlazim kuhati kavu za svojih 18 prijatelja i prijateljica, a tu kavu odnosim im i u sobu - kaže Dragica s kojom smo razgovarali na Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada. Rekla je da kao mlada nikad nije razmišljala o svojoj starosti i o tome što je čeka. Doma je imala poljoprivredno imanje o kojem se trebala brinuti, odgajala je sina i kćer, a danas se može ponositi i s četvero unučadi. I dok u mladosti i zreloj dobi nije imala vremena za sebe, Dragica sada uživa u malim životnim zadovoljstvima. - Često idemo na izlete,

bili smo na Špancirfestu u Varaždinu, Ludbregu i drugdje - rekla je 82-godišnjakinja koja u Domu boravi na taj način da joj smještaj sufinancira Varaždinska biskupija.

Njena kolegica 76-godišnja Marica Denimar iz Gorenca Malog u općini Bednja, smještena je u sobi s još četvero kolegica.

Nju još od mlađih dana prate bolesti i problemi s nogom, pa kad je ostala sama nije joj preostalo ništa drugo već da ode u dom.

- To vam je bilo tako na mom

D

ragica Držaić svako jutro kuha kavu za svojih 18 kolegica gruntu: zadnja krava je otišla iz štale, mama u grob, a ja u Dom - kaže Marica koja se nikada nije udavala ni imala djece. No, zato sada Marica ima mnogo aktivnosti. Tako je sada aktivna u glumačkoj družini, koju vodi socijalna radnica i radno-okupacioni terapeut Jasminka Latin, a ak-

tivna je i u izradi raznih ručnim rukotvorina. S “curama” u sobi Jalžicom, Dragicom, Baricom i imenjakinjom Maricom odlično se slaže, a u Domu je već osmu godinu zaredom, smještena rješenjem Centra za socijalnu skrb Ivanec.

Vlastita odluka

Anica Krčmarić, 85-godišnjakinja iz Zagreba, vlastitom je odlukom smještena u Caritasov dom u Ivancu. Nakon što je u svom životnom vijeku prošla deset operacija, a u ovoj posljednoj izgubila je potkoljenicu, rekla je svojim kćerima Biserki i Ivanki te zetu da se ona sama o sebi nije sposobna više brinuti te neka je smjeste u dom. Još su djeca njenom pokojnom suprugu na samrti obećali da će brinuti o mami te su to i ispunili. Anica spada spada u skupinu privatnih korisnika.

- Krenuli su u potragu za domom, no nijedan im se nije dopao kao ovaj u Ivancu. Meni je ovdje odlično, ne fali mi ni ptičjeg mlijeka, kako se kaže - ispričala je Anica pohvalivši svo osoblje i ravnatelja Doma koji ih uvijek dočekuju s osmijehom na licu.

Marica Denimar svaki tjedan u Domu sudjeluje u kreativnoj grupi gdje izrađuje ove divne cvjetove

O DOMU Izgrađen 2001. godine, osnivač Caritas Varaždinske biskupije

Popunjenost Doma stopostotna Caritasov dom za starije i nemoćne osobe “Sveti Ivan Krstitelj” u Ivancu izgrađen je 2001. godine, a njegov je osnivač i vlasnik Caritas Varaždinske biskupije. Ravnatelj Caritasovog doma je Tomislav Jašovec.

Popunjenost je gotovo uvijek stopostotna što znači da je popunjeno svih 105 kreveta,

od čega čak 77 korisnika spada u skupinu teško pokretnih i dementnih.

Korisnici su smješteni u jednokrevetnim, dvokrevetnim te peterokrevetnim sobama.

O njima se brine tridesetak zaposlenih, od medicinskih kadrova do logističke i socijalne službe tako da korisnicima ništa ne nedostaje.

Ravnatelj Caritasovog doma “Sveti Ivan Krstitelj” u Ivancu Tomislav Jalšovec

AKTIVNOSTI Od raznih radionica do molitvene grupe svaki od korisnika pronađe nešto za sebe

Traže se volonteri za pomoć starijima

Zadovoljne Anica Krčmarić, Marica Denimar i Dragica Držaić

I Međunarodni dan starijih osoba u Caritasovom domu u Ivancu proslavio se propisno i aktivno. Dramska družina uprizorila je predstavu s temom dolaska u dom koju su uvjerljivo odglumile njihove članice. U 11 sati bila je služena sveta misa, a tri puta na dan u Domu svakodnevno imaju organizirane molitve. Kako bi korisnicima još više olakšali svakodnevni starački život, ravnateljstvo Doma traži volontere.

Tako bi im bili potrebni voditelj pjevačkog zbora, asistent za izvođenje korisnika u šetnju, kurir, asistent u kreativnoj radionici, animator za društvene

igre, pratitelj korisnika na specijalističke preglede te asistent za uređenje okoliša.

Ukoliko je netko zainteresiran za volon-

u

skoro se očekuje uvođenje jedinstvene snoezelen terapije tiranje može se javiti putem e-maila na: info@caritasov-dom-ivanec.hr ili na broj 042/770-688. Isto tako, u Domu imaju razne radionice, a ravnatelj Doma Tomislav Jašovec upoznao nas je s namjerom

uvođenja snoezelen terapije. - Riječ je o terapiji popraćenoj zvučnim i svjetlosnim efektima, a namijenjenoj dementnim osobama i osobama koje imaju poteškoća u povezivanju s postojećim okruženjem objašnjava ravnatelj Jalšovec. Kako bi se smanjila opterećenost dementnih osoba, u snoezelenu su podražaji za doživljaj osjeta opipa, okusa, mirisa, vida i sluha ponuđeni manje kompleksno - izabiru se i reduciraju podražaji. Na taj se način osoba osjeća sigurno i stječe ugodne doživljaje. Za tu namjenu u Domu će urediti jednu sobu, a prema planovima trebala bi biti gotova kroz koji mjesec.

10 Čitatelji zovu

06. listopada 2009

OTKRIVAMO Niz propusta prilikom uređenja jedinog malonogometnog igrališta u općini Maruševec

Igralište “ukopano” u zemlju samo metar i pol od ceste I dok je s jedne strane prometnica, s druge se nalazi drenažna cijev, što je opasno kada igrači u punom naletu istrčavaju s terena. Nezadovoljan je i načelnik Šagi, koji najavljuje sanaciju igrališta Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

MARUŠEVEC – Nakon sreće što će konačno dobiti asfaltirano igralište u svojem mjestu, članov i Malonogometnog kluba Ločnjak iz Maruševca ostali su iznenađeni kada su radovi završili. Malonogometni teren, koji se nalazi pokraj Društvenog doma na zemljištu u vlasništvu Općine Maruševec, uređen je pola metra ispod razine ceste, pa izgleda kao da je ukopan u zemlju. To, međutim, nije jedini propust: udaljen je svega metar i pol od prometnice kojom prolaze automobili.

s

ve nas je iznenadila ova “asfaltna krpa”, kaže Slavko Cmuk vidjeli ovakvo nogometno igralište – kaže Slavko Cmuk, osnivač Malonogometnog kluba Ločnjak.

Njemu i drugim mještanima nije jasno zašto je igralište, u čije je uređenje uloženo oko 100 tisuća kuna, uređeno kraj same ceste, a ni to zašto je “ukopano” u zemlju. - Teren uopće nije ravan, nego pada prema istočnoj strani, a kada pada kiša, na sredini se skuplja voda. I dok je s jedne strane prometnica, s druge je za izvođenje “outa” ostavljeno svega 20 centimetara. Samo pola

30 godina “Ločnjaka” U općini Maruševec živi oko 6.500 stanovnika, među kojima je velik broj onih koji igraju nogomet, a tu su i članovi MNK Ločnjak, Gmajna i Čalinec. Do uređenja malonogometnog igrališta kraj društvenog doma bili su prisiljeni igrati u Gredi ili Ladanju, jer je na nekadašnjem terenu kraj škole izgrađena dvorana. Iako je prilikom uređenja novog igrališta učinjeno dosta propusta, to nije umanjilo veselje. Članovi Ločnjaka upravo su na novom terenu nedavno proslavili 30 godina postojanja Kluba, a na slavlju priređenom povodom obljetnice okupilo se 12 ekipa.

Prijeti zima

- Svi smo bili iznenađeni kada smo vidjeli da smo dobili “asfaltnu krpu” ukopanu u zelenu površinu. No, i ljudi koji dolaze iz drugih mjesta čude se i kažu da nikad nisu

PROSLAVA

Svi se čude i kažu da nikad nisu vidjeli ovakvo igralište, kaže Slavko Cmuk, osnivač Malonogometnog kluba Ločnjak

metra dalje nalazi se drenažna cijev, što je iznimno opasno kada s igrališta istrčava igrač u punom naletu. Puno propusta je napravljeno, a pitanje je u kakvom će stanju teren biti u proljeće, nakon zime. Šteta što je 100 tisuća kuna ovako bačeno u vjetar – navodi Cmuk, koji nas je pozvao ne bismo li provjerili hoće li igralište biti sanirano.

Na bolovanju

Izgledom igrališta nije zadovoljan ni načelnik Općine Maruševec Ivan Šagi.

- Nije se vodilo računa o tome da će se igralište nalaziti preblizu ceste, koja je uređena kasnije. Nažalost, nisam imao uvid u izvođenje radova jer sam u to vrijeme bio na bolo-

PLANOVI Kraj društvenog doma bit će uređen mali sportski centar

Igrališta za odbojku i za djecu Kraj društvenog doma u Maruševcu neće se nalaziti samo malonogometno igralište, nego i drugi tereni, najavio je načelnik Općine Maruševec Ivan Šagi. - Na tom prostoru planiramo urediti mali sportski centar namijenjen mladima iz Maruševca, ali i svih okolnih mjesta. U planu je uređenje odbojkaškog igrališta, a vjerojatno i jednog travnatog terena za nogomet. No, kada će započeti radovi teško je reći zbog financijskih teškoća

uzrokovanih gospodarskom krizom – rekao je Ivan Šagi.

k

ada će radovi početi, ovisi o financijskim prilikama, kaže načelnik Šagi No, najava o uređenju sportskog centra zasigurno će razveseliti sve mještane, pa tako i Slavka Cmuka iz Malonogometnog kluba

Ločnjak. - Igralište nema smisla bez drugih sadržaja.

Smatram da bi pokraj njega svakako trebalo urediti dječje igralište – kaže Cmuk.

Načelnik Općine Maruševec potvrđuje da je uređenje dječjeg igrališta također u planu. - Za početak bismo postavili ljuljačke, a kasnije, kada prikupimo dovoljno sredstava, i druga igrala. Na taj način će se odrasli moći baviti sportom, a njihova djeca će to vrijeme provoditi u igri – najavljuje Šagi.

Opasnost za igrače

vanju. No, trudimo se dovesti u red igralište koje će uskoro biti presvučeno još jednim, nabadajućim slojem asfalta.

Osim toga, u red ćemo dovesti i okolni prostor, na kojem ćemo, sukladno financijskim mogućnostima, urediti sportski centar – najavio je Šagi.

I TOGA IMA Vozač mini-busa žali se na reklamne plakate na stajalištima

Od oglasa ne vide putnike

Ni putnici ne vide dolazi li autobus, no kažu da bi vozači morali stati na svakoj stanici

- Na autobusnim stajalištima s nadstrešnicama u Varaždinu postavljeni su reklamni plakati, što ne bi bilo sporno da ne zaklanjaju pogled putnicima, ali i vozačima autobusa. Naime, postavljeni su na lijevu stranu, pa putnici, koji sjednu dok čekaju, ne vide da dolazi njihov mini-bus. Zbog toga probleme imamo i mi vozači, jer uopće ne vidimo čeka li netko na stanici – naveo je vozač Varaždin busa, koji je želio ostati anoniman.

Pojasnio je da se mnogo puta dogodilo da se vozači moraju vraćati natrag po putnike, posebno na stajalištu nasuprot Varteksovog stadio-

na u Zagrebačkoj ulici. - Zbog reklamnih plakata jednostavno ne vidimo ima li koga na stanici – kaže vozač, koji se javio u našu redakciju.

Putnici potvrđuju da, kada

n

ema propisa koji zabranjuje postavu reklamnih plakata, kaže Tomislav Osonjački iz ŽUC-a odluče sjesti dok čekaju autobus, zbog reklamnih plakata ne vide dolazi li autobus. Međutim, njima nije jasno zašto vozači ne stanu na stajalištu.

- Mislim da bi svaki vozač morao stati, jer se u tom slučaju ne bi morao vraćati natrag po putnike – kaže 30-godišnji Tomislav, koji svakodnevno putuje mini-busom.

A reklamni plakati? Ravnatelj Županijske uprave za ceste (ŽUC) Tomislav Osonjački pojašnjava da je postavljanje reklamnih plakata uobičajena praksa u svijetu, a sada i kod nas, te da u tome nema ničega spornog.

- Ne postoji propis koji bi na stajalištu zabranio postavu reklamnih plakata, posebno zbog činjenice da ne ugrožavaju promet – rekao je Osonjački. (vms)

06. listopada 2009

Oglasi 11

12 Mozaik

Danima ometa pjeĹĄake Svaki dan prolazim pored varaĹždinske Gimnazije i svaki dan već otprilike godinu dana je na ploÄ?niku svako jutro parkiran automobil registarskih oznaka VĹ˝-001-I. Taj automobil smeta prolasku uÄ?enicima i ostalim prolaznicima koji prolaze Pavlinskom ulicom. Ne znam zbog Ä?ega ili zbog koga vlasnik tog automobila ima protekciju da moĹže nesmetano ostavljati automobil na tom mjestu. Nitko od sluĹžbi ne reagira na to vozilo i nitko da se pobrine da to vozilo bude uklonjeno ili bar da vlasnik vozila dobije primjerenu kaznu za takvo ponaĹĄanje. (...) Mislim da je ovakvo ponaĹĄanje potpuno neprimjereno i nadam se da će mjerodavni neĹĄto poduzeti. ÄŒitatelj (podaci poznati redakciji)

Spomen-ploÄ?a braniteljima

SveÄ?ano otkrivanje spomen-ploÄ?e ispred Osnovne ĹĄkole Svibovec u Ä?ast jedanaestorice poginulih branitelja, bivĹĄih uÄ?enika ove ĹĄkole, odrĹžano je u nedjelju, 27. rujna na platou ispred ĹĄkole.

SveÄ?anost je zapoÄ?ela prigodnim kulturno-umjetniÄ?kim programom koji su pripremili uÄ?enici osnovne ĹĄkole i njihove mentorice profesorice Ana Pokos i Jelena Pokos. VeleÄ?asni Juraj Kopjar je blagoslovio spomenik u Ä?ast branitelja, napominjući da su oni Ĺžrtvovali svoje Ĺživote za budućnost drugih, za naraĹĄtaje koji dolaze i da njihova Ĺžrtva ne smije biti uzaludna. Na kraju ove sveÄ?anosti, biranim rijeÄ?ima utjehe i nade obratio se prijateljima, rodbini, a ponajprije roditeljima poginulih branitelja.

N.H.

PoĹĄtovati treba i Ĺžive i mrtve Zaista Ĺžalim gospoÄ‘u koja je na veoma Ä?udan naÄ?in u tekstu “Ograde vaĹžnije od obrazova- 12 njaâ€?, objavljenom u proĹĄlom broju 7 Plus Regionalnog tjednika, poistovjetila obrazovanje, odnosno ĹĄkolovanje svoje djece s grobljima. Sve je vaĹžno, i obrazovanje kojim se stjeÄ?e opća kultura, ponajprije kultura i poĹĄtovanje prema sebi, prema drugima, a posebno prema mrtvima. Znam da se ta ograda odnosi na groblje u Sv. Petru LudbreĹĄkom koji pripada općini Mali Bukovec. ZaĹĄto je gospoÄ‘a morala spomenuti baĹĄ kovanu ogradu, koja joĹĄ uopće nije u fazi gradnje, nego su samo okovana vrata. Pa zar su groblja “Potemkinova selaâ€??

Ne, ona to nisu niti ne smiju biti. Svatko imalo upućen zna

da su sva groblja ograđena, a i uređena. Sve do proťle Mozaik godine groblje u Svetom Petru

poĹĄljunÄ?ana.

Da, poĹĄljunÄ?ana je staza, a nema tlakavaca kao na groblju Oduzimam u Malom Bukovcu. Kada je već Ograde vaĹžnije od obrazovanja? “VaraĹždinku fakinkuâ€? gospoÄ‘a spomenula tu Ĺželjeznu ogradu, koja joĹĄ nije ni u fazi izgradnje, mogla je radije spomenuti tlakavce na mjesnom u Malom Bukovcu. SaRuĹžica Juras: Dva groblju jablana stancima i razgovorima s gosDjeca – investicija u budućnost Ivanka Ivka Pust: Cvijeta dva podinom naÄ?elnikom Markovićem moĹže se puno toga rijeĹĄiti, Obavijest Ä?itateljima kao ĹĄto je prijevoz za obrazovanje uÄ?enika, kao ĹĄto je groblje, izgledalo je kao da se nalazi odnosno njegovo daljnje urena podruÄ?ju posebne drĹžavne Ä‘enje kada je već gospoÄ‘a usskrbi. ToÄ?no je i to da je tada poredila unaprijeÄ‘enje znanja fotografija groblja bila objavs ureÄ‘enoťću groblja. Stoga bih ljena i u Regionalnom tjedniku cijenjenoj gospoÄ‘i poruÄ?ila onu i dobro se vidjelo kako je tada narodnu: “PoĹĄtuj Ĺžive i mrtve izgledalo. Danas izgleda već ako ĹželiĹĄ biti poĹĄtovanâ€?. malo bolje, ureÄ‘enije je, poÄŒitateljica stavljeni su kontejneri, staza je (podaci poznati redakciji) 29. rujna 2009.

REAGIRANJE SuďŹ nanciranje prijevoza uÄ?enika iz Malog Bukovca

Pitanje koje je zadnjih nekoliko tjedana bilo na udaru, svakako je pitanje o sufinanciranju prijevoza uÄ?enika srednjih ĹĄkola, to jest, da li će i ove ĹĄkolske godine oni imati besplatan prijevoz. Kao ĹĄto je poznato, veći je dio općina potpisao ugovor s VaraĹždinskom Ĺžupanijom o sufinanciranju prijevoza i omogućio nesmetano obrazovanje Ä‘aka. Da li je to na pravedan naÄ?in uÄ?injeno i u Općini Mali Bukovec? U proraÄ?unu Općine Mali Bukovec „nema“ dovoljno sredstava za sufinanciranje prijevoza srednjoĹĄkolaca?!

Dana 8. rujna 2009. u druĹĄtvenom domu u Malom Bukovcu odrĹžan je sastanak roditelja srednjoĹĄkolaca i naÄ?elnika Darka Markovića glede sufinan-

Ne mogu se ne $,- %'( osvrnuti na vaĹĄ Ä?lanak o djeÄ?jim vrtićima )"# iz (% " / pretproĹĄlog broja. (...) Ako se na " %#) *% #$ #) neÄ?emu ne bi ( (! "# ! & trebalo ĹĄtedjeti u bilo kakvoj situaciji, pa bila ona krajnje krizna i recesijska

ciranja prijevoza uÄ?enika s naglaskom da svaki nedolazak roditelja na sastanak dovodi u pitanje sufinanciranje prijevoza od strane Općine Mali Bukovec.

U uvodnom je govoru naÄ?elnik Općine Darko Marković spomenuo kako je Ĺ˝upanija snizila cijenu prijevoza autobusom s 1.100 na 480, kuna, no Općina u svome proraÄ?unu nije predvidjela novce za sufinanciranje prijevoza (iako je dosad ona sudjelovala u sufinanciranju i znalo se da i ove ĹĄkolske godine ima Ä‘aka koji trebaju pohaÄ‘ati srednju ĹĄkolu).

Opasna prijetnja, odnosno ucjena koja je nametnuta roditeljima uÄ?enika jest da će oni plaćati 27 posto, a Općina 23 posto iako je Općinsko vijeće

donijelo odluku da će ta raspodjela biti 50:50, u protivnom Općina neće potpisati ugovor sa Ĺ˝upanijom te će roditelji morati sami plaćati 1.100 kuna mjeseÄ?no.

DovrĹĄenje kovanih ograda na grobljima vaĹžnije od unapreÄ‘enja znanja?! Roditelji uÄ?enika srednjih ĹĄkola s podruÄ?ja općine Mali Bukovec nezadovoljni su rjeĹĄenjem o sufinanciranju prijevoza, ne zato jer moraju plaćati 27 posto prijevoza za ĹĄkolovanje svoje djece, već time ĹĄto se ĹĄkolovanje i znanje stavljaju na posljednje mjesto, a prioritet postaje izgradnja kovanih ograda na grobljima koje apsolutno niĹĄta ne znaÄ?e onima koji su već napustili ovaj svijet. ÄŒitateljica (podaci poznati redakciji)

cu prepustiti sudbini, ulici, moĹžda im lijepo davati Ä?aj od maka, da lijepo spavaju kad roditelji rade i tako ne stvaraju troĹĄkove, da lijepo stasaju u mlade glupane. Ili bi onda bi to trebala biti djeca, ih mogli nekako zaposliti pa 0 %#$(

njihov razvoj, prosperitet, sami da si sama plaćaju vrtić, a ne Ĺživot. Jer ako drĹžava moĹže da uĹživaju na grbaÄ?i roditelja dati oko milijardu kuna za i drĹžave. (...) Onda bi se bez najnoviji model borbenog problema drĹžavni novac (ups, rukom aviona, koji u biti ne sluĹži tj. poreznih obveznika, tj. nas) niÄ?emu, onda bi trebalo biti Tomu Cruiseu u „Nemogućoj mogao troĹĄiti na recimo novi normalno imati sredstva za misiji“. Uz to im se ne omoguća- vozni park, domjenke...(...) A % !" ! usavrĹĄavanje, " "& " ulaganje u vrtiće. Dok Europa va struÄ?no moraju za moju kćer je najbolje da ako ima normu od tri tete na dese- Ä?istiti, kuhati, prati, potplaćene je ikako moguće pobjegnem s tero djece, kod nas se u nekim su, itd. I sad, na koji naÄ?in one njom iz zemlje, jer mada je za privatnim vrtićima dvije tete mogu djeci pruĹžiti iĹĄta potrebno mene već prekasno, za nju valmoraju „uhvatiti u koĹĄtac“ s pe- za normalni razvoj. (&)*(&"+(& ( )*"# .(/ / +. jda joĹĄ ima nade, ali oÄ?igledno U stvari moĹžda bi najbolje ne desetero, pa i ĹĄezdesetero djece

u naťoj drŞavi. ukinuti vrtiće, djeza ťto ne znam da li bi poťlo za bilo uopće

Predrag Makaj

# $ $ # # & !# ! # " % # # ! " "

# ! $ " "

" $ # $

0 "# ' +&# 1, # -

* +$"& .*,"3"& . 3 ' ( - )*". ,'"&

*". ,'" # 2#" .*,"3" * " %# (%# ( * +$"!

#$% )" #"#!& " &! +' ( % & ! )%' . ! *"#& (" ( ) % , "& ! & (" # ( $% ) '" ! )%' . ! ! " * ' " ("

U svom skromnom vrtu, zasadih dva jablana mala.

S ljubavlju i paĹžnjom dobrog vrtlara, podizat i gajit ih stala.

U svome vrtu zasadih cvjetića dva S velikom paŞnjom, ljubavlju svojom Dobar, briŞan vrtlar sam postala I svoje cvijeće njeŞno mazila

"1

B& .+&3&A/0 42&#"4* *7%60+*4*

,5/" *+& 120.*+&/+&/" /* $*+&/" 3.+&=4"+" 7" %+&$5 3 ! < 9 +&A+* 624*B* 104&=,0B"." 5 2"760+5 ,0+" 5 12*6"4/0. 6-"3/*=465 /" *7/03*

,5/" " * 20%*4&-+* 10%25A+5 (2"%" !"2">%*/" 3 420+& * 6*=&

%+&$& ,02*3/*," ! $ # $ # !

103-5+5 03+&4/0 #0-+& * 2"$*0 53-5(" 624*B" * %"-+& 1-"B"+5 /"-/*+& 5 0%/035 /" *34& 4",6&

$ # $ ( ( ,5/" 7" 36",0 034"-0 534"/06& 5 3,-015 +&A+&( %*+&4& *757&6 1260( 7" ,0+* B& $ " ( " 624*B" !"2">%*/ A*+* +& 03/*6"A 42&#"4* *7%60+*4* ,5/" 2"% !"2">%*/ " 6&B %0#20 " ! "$ !

107/"4" A*/+&/*$" +0= 6*=& ' ! % # $ ! ! " !" +& %0=-" %0 *72">"+" /",0/ 06&B"/+& &,0/0.3,& $* =40 +& 5 A&4624", 6"2">%*/3,* +&/& 53-5(" ,"0 * 106&B"/+& " $ (

(2"%0/"A&-/*, 6"/ ?&)0, 1"24*$*1"$*+& 20%*4&-+" 1042&# 12*)6"4*0 12*+&%-0( 12"6/0( /0 +& 7#0( 106&B"/+" 420=,0 ! "

6*+&B" ! " !"2">%*/ 0 /060+ 6" 12&)2".#&/*) 120*760%" # $ # ! &,0/0.3,0+ $*+&/* 3.+&=4"+" ,0.5/"-/*) /",/"%" (02*6" " ! * &-&,42*A/& &/&2(*+& ,"0 * ! $ 53,-"@*6"/+" 3 0%2&%#"." ' " " ! ( 2>"6/0( 1&%"(0=,0( 34"/ ! " " %"2%" 9 0#2"7-">5 5 12"6

" " ( & ! ' /0. 6*+&B5 # ( ' ! " ",0 35 2"34 >*604/*) 420= ,06" 03+&4*-* * %+&A+* 624*B* 5 " # !

12*6"4/0. %+&4&4" ,0+" B& 0% -*3401"%" /0.3," 6-"3/*=465 &,0 $ ! ! $ # " $*+&/" 3.+&=4"+" 5 *7/03*4* ,5/" 0%/03/0 /+*." * %"-+& +& ."/+" /&(0 5

!

,5/" 6*=& /&(0 %0 3"%" (2"%3,*. * 40 10/&(%+& 7" A",

4*/+", ,5/" &@54*. $ # " # % 20%*4&-+* 1-"B"+5 6*=& +&2 3& 7" 5462@&/0. *7/035 &,0 3.+&=4"+ %+&4&4" 5 12*6"4/0. " % ! ! /0.3,& $*+&/& 2"% !"2">%*/ 624*B5 *7 (2"%3,0( 1202"A5/" ! % !" ,"0 03/*6"A ! " !"2">%*/ %"+& 3".0 ", 10340 /+*)0 SmjeĹĄtaj u privatnim vrtiÄ&#x2021;ima subvencionira 35%+&-06"4 B& 3 *7/030. 0% 6& &,0/0.3,& $*+&/& $ " # "( " se svega 30-ak posto 10340 35,-"%/0 2"310-0>*6*. $ $ ( $ !

32&%346*." 1202"A5/" %0, B& %! " 12&034"-* %*0 5462@&/& &,0 & $ ! # /0.3,& $*+&/& 3/03*4* 20%*4&-+* # ! ' ,02*3/*," 53-5(& 9 /"60%* 3& 5 & !" # "$ 0%-5$* 0 /060+ $*+&/* 3.+&=4" ! ! " # $%# (, " #% ) ' ' " , % *% #&"#)" + # +" 5 ! 5 !"2">%*/ ,0+* *."

&( "# # ( % #" / " %# ' 03". 0#+&,"4" * %+&$& 5 ! !" ! # ! . # #) + # & # " $ . ' (" ! & /"# ' *"#& (! " ( & 3"4/0. 120(2".5 =40 +& " " # ( ! ! * $#&'# * %( # &) # & . ' # "#&"# & !# 10340 6*=& /&(0 -"/* %" 3& .0>& 2"$*0/"-/*+& % " %# ' " (/ " " . ' ( $%# % !( 5,-"%/0 40.& 20%*4&-+* B& 103-06"4* ! ( $ # ! & /" *"#& (! " ( & * " " # 5#5%5B& 7" 3.+&=4"+ %+&4&4" 3.+&=4"+" (0602& * $*+&/" # *"#& $%# %+&$& 5 ?",06$5 & /" " %(/ # &'%(/" #&# * )#- " $%# % !

1-"B"4* ,5/" 0%/03/0 ,0+" *7/03* ,5/" 0%/03/0 # & $ $" # ) ( (" %('# $# $("#! & '( ,5/" 6*=& /&(0 %0 3"%" 012*6/*$* (%+& +& &,0/0.3," $ ! # ! ! % % , " &( ) " #" % ' . $%# (, " #% ) # &@54*. $*+&/" 7" %25(0 * $*+&/" ,5/" 0% A&(" $% )#* &% " #+ # &'( " ' * $% % & ! &" 36",0 3-+&%&B& %*+&4& ,"0 * 7" 20%*4&-+* # ! !

1-"B"+5 ,5/" # #% # # ! &' + # #) " ! ( ) + # '% %+&$5 3".0)2"/*) 20%*4&-+" * %603425,0 #! ."/+& 7" %25(0 $ ( " # ! " '% # ' . (" ( # # " &( #% &" % & &' $ " %+&$5 */6"-*%" 0.06*/3,0( %*+&4& " 7"

2"4" 034"+& *34" =40 7/"A* %" #&31-"4"/ 42&B& +& 3.+&=4"+ # "' # ( ( $ # " # " !" " $ 0-) '"# ()3"' " * (." ( (.(*"%" +- . ' "('"* '# )*"# .(/ / +* '#( # $ ! " ( 1$(% # " % # "

! < 9 "%".0 3& %" /*+0. 5(0602& 0 35'*/"/$*2"/+5 ( " # !" %!

B&.0 7"+&%/0 5 *%5B" A&4*2* 420=,06" 12*+&607" 32&%/+0=,0 /& =,0-3,& (0%*/& (0602 3 01B*/"." * (2" .+&3&$" #&7 12*4*3," .&%*+" -"$" 5 0.+&25 10340 0 $ $ # $ %06*." 1041*3"/ +& %0 %0B* %0 /060( 12*)6"4-+*6*+&( * 1203*/$" 06& (0%*/& " %0 4"%" 30$*+"-/0 12"6&%/*+&( .0%&-" # $ $ ! ! " !

B&.0 4&34*2"4* .0%&- * /"340+"4* 35#6&/$*0/*2"/+" 12*+&607" " ( # ! # (" 10#0-+="4* 6",",0 B&.0 5 # $ 32&%/+0=,0-"$" 5 ,0+* #* 3& 35'*/"/$*2"/+& 10,5="4* 5,-+5A* .0(-* 5,-+5A*4* * %25(* 103&#*$& " % & ! !# ! % $ 4* * %2>"65 " *31*4"4 B&.0 * .0 %2>"6" * 20%*4&-+* #0-+&( 30$*+"- & &" (5B/034 &6&/45"-/0( 560@&/+" # & !# $ # /0( 34"453" 30$*+"-/0( ,2*4&2*+" 9 *34",/50 34",/50 +& 40 02"/ "/*=,* !" ' ! # ! ( +& 6"2">%*/3,* >51"/ 2&%2"( /"A&-/*, 1B*/& 02/+* /& 1041*3*6"/+" (*/&$ /",0/ =40 35 /"A&-/*$* 7")6"-+5+5B* 5(0602" %0=-0 +& ;420."2 %0%"+5B* %" +& #&31-"4 $ $ # ,0.120.*35

U 7Plus Regionalnom tjedniku od 8. rujna u rubrici Kulturni obzor objavili ste predstavljanje treÄ&#x2021;e knjige pjesama Ivanke Ivke Pust â&#x20AC;&#x153;Nosi me ljubavâ&#x20AC;?. Kako sam joj bila velika pomoÄ&#x2021; kod obraÄ&#x2018;ivanja pjesama za prvu knjigu, a to je spomenula i u molbama za financijsku pomoÄ&#x2021;, potrebno je Ä?itateljima dati ovo objaĹĄnjenje. (...) 13. srpnja 2005. godine prvi je puta doĹĄla u moj dom. (...) Pred prof. MeĹžnariÄ&#x2021;em (...) otpjevala sam joj moju prije deset godina napisanu pjesmu â&#x20AC;&#x153;VaraĹždinka fakinkaâ&#x20AC;?. Kako je prvi put Ä?ula tu pjesmu, izuzetno joj se dopala i ja sam joj poklonila stihove. (...) U knjigu je stavila i poklonjenu â&#x20AC;&#x153;VaraĹždinka fakinkaâ&#x20AC;?, a mene upisala kao autora glazbe, ĹĄto je normalno. Iz moje knjige â&#x20AC;&#x153;Kaplje kiĹĄeâ&#x20AC;? uzela je pjesmu â&#x20AC;&#x153;Dva jablanaâ&#x20AC;? posveÄ&#x2021;enu mojim sinovima, preradila u â&#x20AC;&#x153;CvjetiÄ&#x2021;a dvaâ&#x20AC;? i stavila u svoju. U knjizi mene nije spomenula za obradu pjesama. (...) 21. prosinca 2005. napisala sam joj pismo na pet stranica. Kako sam joj s ljubavlju poklonila svoje stihove â&#x20AC;&#x153;VaraĹždinka fakinkaâ&#x20AC;?, tako joj sada s gorÄ?inom oduzimam tako da se s njom nigdje ne pojavljuje.

RuĹžica Juras â&#x20AC;&#x201C; VaraĹždinka

36*) 01B*/" * (2"%06" *1", 1041*3"-* 3 !"2">%*/3,0. >51"

,0+* 3& 0(-&%" 5 40.& %" B& 5(0602* 62*+&%*4* %0 ,2"+" ,"-&/%"23,& "

/* 12*+&607 32&%/+0=,0-"$" 154 /*," :/"+6">/*+" "/4*2&$&3*+3," .+&2" 7" 36& (2"@"/&8 *,2

7Plus Regionalni tjednik objavljuje iskljuÄ?ivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri Ä?emu Ä&#x2021;emo poĹĄtovati Ĺželju da zaĹĄtitimo vaĹĄ identitet. PiĹĄite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, MilÄ?etiÄ&#x2021;eva 13, VaraĹždin uz naznaku â&#x20AC;&#x153;Za Reagiranja Ä?itateljaâ&#x20AC;? ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

NaÄ?elnik KaniĹĄki i Ĺžupan Ĺ tromar

Farma koza nelegalni je objekt Demantiram Ä?lanak objavljen 22. rujna u 7Plus Regionalnom tjedniku u rubrici Ä&#x152;itatelji zovu. Susjed sam Ĺ tefanije Posavec koja uzgaja koze, i to tik uz moju obiteljsku kuÄ&#x2021;u veÄ&#x2021; nekoliko godina. Kada je iĹĄla na uzgoj koza, bila joj je potrebna i moja suglasnost, ali falsificirajuÄ&#x2021;i moj potpis ona je farmu izgradila i to u objektima koji nemaju graÄ&#x2018;evinsku i uporabnu dozvolu, te su od graÄ&#x2018;evinske inspekcije namijenjeni za ruĹĄenje. Ĺ to se navodi da joj ja ne dozvoljavam kopati preko moje vlastite parcele, Ä?iji sam jedini vlasnik, to je istina. Ali je uzrok mnogo veÄ&#x2021;i: Ĺ tefanija

22.09.2009

Ä&#x152;itatelji zovu 11 SINIĹ A SOVIÄ&#x2020;

Demantiram pismo koje ste objavili u 7Plus Regionalnom tjedniku od 29. rujna u rubrici Reagiranja Ä?itatelja autorice RuĹžice Juras naslova â&#x20AC;&#x153;Oduzimam VaraĹždinku fakinkuâ&#x20AC;?, kojim me javno proziva te netoÄ?no navodi da je meni â&#x20AC;&#x153;poklonilaâ&#x20AC;? moju pjesmu, navedenu u samom naslovu. Pjesmu â&#x20AC;&#x153;VaraĹždinka fakinkaâ&#x20AC;? napisala sam 2001. godine te je ista tako i prijavljena i zavedena u evidencijama kod Hrvatskog druĹĄtva skladatelja (HDS ZAMP). Tu sam pjesmu prvi puta objavila 2005. godine u zbirci pjesama pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Nosi me ljubavâ&#x20AC;?, zatim u drugoj obnovljenoj zbirci 2006. godine, te sada u rujnu ove godine u treÄ&#x2021;em dopunjenom izdanju te zbirke.

Ivanka Ivka Pust

REAGIRANJE VaĹžno je obrazovanje, ali je vaĹžna i ureÄ&#x2018;enost groblja

!

â&#x20AC;&#x153;Fakinkaâ&#x20AC;? prijavljena ZAMP-u

06. listopada 2009

I TOGA IMA

Prilazni put tek sanak pusti Po izlokanom prilaznom zemljanom putu koji u duĹžini od oko 500 metara vodi do farme PosavÄ?evih ne moĹže doÄ&#x2021;i cisterna koja sakuplja i odvozi kozje mlijeko. Ĺ tefanija i Davorka zato svakodnevno na kolicima ruÄ?no vuku laktofriz (posuda zapremine 100 litara rashlaÄ&#x2018;enog mlijeka) do asfaltirane ceste VaraĹždinske Toplice â&#x20AC;&#x201C; JalĹžabet. I ne samo to.

Do farme ne moĹže stiÄ&#x2021;i ni 7,5-tonski kamion s pripremljenom krmnom smjesom u rinfuzi. Ovi Vindijini kooperanti

Stado od pedesetak koza teĹĄko je odrĹžati bez tekuÄ&#x2021;e vode, a o kvaliteti

mlijeka bez izbalansiranog hranjenja da i ne govorimo

DOZNAJEMO Farma koza obitelji Posavec u GreĹĄÄ?evini godinama je bez

vode

OpÄ&#x2021;inski bunar spas je za obiteljsko gospodarstvo

Do prikljuÄ?ka na vodoopskrbu VaraĹždinskih Toplica, farmu dijeli tek nekoliko metara, a nikako da se asfaltira ni prilazni put PiĹĄe: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

osuÄ&#x2018;eni su tako sami dovoziti vreÄ&#x2021;iranu hranu i zatim ruÄ?no pripremati smjesu za ishranu koza.

U konaÄ?nici za njih to predstavlja gubitak radnog vremena i mukotrpan rad uz daleko veÄ&#x2021;a ulaganja u konaÄ?ni produkt â&#x20AC;&#x201C; kvalitetno kozje mlijeko. Ä&#x152;ekaju PosavÄ?evi i drĹžavne poticaje koji su proĹĄle godine iznosili 1,20 kuna po litri kozjeg mlijeka.

Kako doznajemo, ove su godine smanjeni, a za jarenje u svibnju 2008. godine, isplaÄ&#x2021;eni su im tek prije par mjeseci. I to na 3-4 rate!

VAR A Ĺ˝DINSKE TOPLICE/ GREĹ Ä&#x152;EVINA - U posvemaĹĄnjoj besparici kad su prazni budĹžeti lokalnih samouprava u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji, gotovo je normalna stvar da se â&#x20AC;&#x17E;kreĹĄuâ&#x20AC;&#x153; investicije u razvoj infrastrukture. MeÄ&#x2018;utim, zbog nekoliko â&#x20AC;&#x17E;nedostiĹžnihâ&#x20AC;&#x153; metara do prikljuÄ?ka na vodoopskrbni sustav, i to kroz duĹži vremenski period, ne bi trebalo trpjeti nijedno obiteljsko poljopr ivredno gospodarstvo.

Opstati â&#x20AC;&#x17E;na suhoâ&#x20AC;&#x153;

A vode koje godinama nema, â&#x20AC;&#x17E;do grlaâ&#x20AC;&#x153; je doĹĄla obitelji Ĺ tefanije Posavec iz GreĹĄÄ?evine koja se bavi uzgojem koza i od 20 01. godine kooperant je varaĹždinske industrije mlijeka. JoĹĄ gore, do njihove farme nema asfaltirane prilazne ceste pa im Vindija ne moĹže isporuÄ?ivati pripravljene, proteinima bogate krmne smjese. S velikim zanimanjem provjerili

Koze nemaju pojma o poticajima koji kasne

smo kako izgleda radni dan na imanju Ĺ tefanije Posavec i njezine kÄ&#x2021;eri Davorke jer, priznat Ä&#x2021;ete, stado od pedesetak koza ne moĹže opstati â&#x20AC;&#x17E;na suhoâ&#x20AC;&#x153;. A o kvaliteti mlijeka bez izbalansiranog hranjenja da i ne govorimo.

- Ovdje s Malog Vrha mi VaraĹždinske Toplice jako dobro

p

laÄ&#x2021;aju i javnu rasvjetu, a na Malom Vrhu svijetle im krijesnice vidimo. Grad se lijepo razvija i, vjerujte, najveÄ&#x2021;i nam je â&#x20AC;&#x17E;guĹĄtâ&#x20AC;&#x153; kad platimo komunal-

ne doprinose. Ä&#x152;ak plaÄ&#x2021;amo i javnu rasvjetu, a ovdje nam, kao ĹĄto vidite, noÄ&#x2021;u svijetle tek krijesnice.

PrikljuÄ?ak za vodu nalazi se nekoliko metara od imanja, meÄ&#x2018;utim naĹĄ prvi susjed iz njemu poznatih razloga ne dozvoljava prekopati zemlja-

ni put. U viĹĄe navrata zatraĹžili smo od

nadleĹžnih sluĹžbi u Gradu da prikljuÄ?ak izvedu s druge strane, ali oni tvrde da to mora rijeĹĄiti Varkom. Obratili smo se i njihovim djelatnicima, ali oni kaĹžu da naĹĄ sluÄ?aj moraju rijeĹĄiti u Gradu. Jedino ĹĄto imamo, to su uvijek jedna te ista, prazna predizborna obeÄ&#x2021;anja â&#x20AC;&#x201C; doznajemo od Ĺ tefanije Posavec Ä?ije koze (pasmine francuska alpina) ipak ne gladuju i ne ĹžeÄ&#x2018;aju. Svakodnevna â&#x20AC;&#x153;borbaâ&#x20AC;? s transportom mlijeka po uzbrdici Spas je ĹĄto se vode tiÄ?e, kaĹže Ĺ tefanija, dubok opÄ&#x2021;inski bunar. O Ä?emu se radi?

- Prisiljeni smo traktorom odlaziti u selo gdje u pripremljene posude ulijevamo vodu i zatim punu prikolicu vozimo natrag nekoliko kilometara uzbrdo na Mali Vh. Treba znati da vodu za nas i koze zahvaÄ&#x2021;amo i vadimo ruÄ?no. I to u 21. stoljeÄ&#x2021;u! Ĺ kolovana sam farmerka i mljekarica te mi je nepojmljivo da odgovorni â&#x20AC;&#x17E;natezanjeâ&#x20AC;&#x153; s vodoopskrbom koje traje godinu i pol dana, veÄ&#x2021; jednom ne prekinu â&#x20AC;&#x201C; zakljuÄ?ila je Posavec.

Sve koze upisane su u rodovnik i pod stalnim su nadzorom

Jedan od dva jarca zaduĹžena za â&#x20AC;&#x153;proizvodnjuâ&#x20AC;? jariÄ&#x2021;a

Nema farme bez Ä?uvara rasnog i glasnog

Posavec u svojem dvoriĹĄtu ima bunar s dovoljnom koliÄ?inom vode za njezine

potrebe, a koji sam osobno u zajednici s njezinim suprugom kopao. No, kada smo doĹĄli do vode, tada su mi ona i njezin suprug zabranili pristup, jer je bunar na njezinoj parceli i to 50 cm od meÄ&#x2018;e. No, kako smo imali sklopljeni ugovor o suvlasniĹĄtvu, a koji je ona prekrĹĄila, ja sam podnio tuĹžbu protiv nje i nakon deset godina sudovanja izgubila je sudski spor. Za navedeno imam i pisanu dokumentaciju.

Stjepan Hajduk, GreĹĄÄ?evina

Mozaik 13

06. listopada 2009

NAJAVA Humanitarni koncert UOLL-a za Damjana Kovačića u Čakovcu

Prijatelji za Damjana

Koncert i party počinju 8. listopada u 20 sati u dvorani Graditeljske škole, a cijena ulaznice je 30 kuna Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) vas poziva na koncert i party koji će se održati 8. listopada s početkom u 20 sati, pa sve do 2 sata u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu pod nazivom “Prijatelji za Damjana”. Prihod od prodaje ulaznica namijenjen je za potrebe liječenja Damjana Kovačića iz Lopatinca. Početkom ove godine dijagnosticiran mu je zloćudni tumor na mozgu koji se kasnije proširio na kralježnicu zbog čega je Damjan ostao oduzet od struka

na dolje.

Na koncertu nastupaju: Baruni, Barbara Othman, Bojan Jambrošić, Đuka Čaić, Ivica Pepelko, Jasna Doležal, Carla Belovari, Minea, Meri Šeparović, Vesna Lepen-Vidrač, Zdravko Škender, Žiga Međimurski, Željko Grahovec i gosti iznenađenja... Party će obilježiti proslava 10 godina rada UOLL-a, a u tom dijelu programa nastupaju Zodijak, Larva i Show Time Band. Cijena ulaznice je 30 kuna, a prodajna mjesta su sljedeća: u Čakovcu Radio 1,

Kavana i casino Parco Alfa, TZ Grada Čakovca i Caffe bar Arkus; u Prelogu Pizzerija Rosa; u Murskom Središću Pizzerija Vuri; u Podturenu Kaffe bar Trenk, te u Varaždinu Rock Art Caffe. Svaka kupljena karta ima numerirani kupon za nagradnu igru, a objava rezultata nagradne igre bit će u Međimurskim novinama 13. listopada. Ukupni fond nagrada iznosi oko 17.000 kuna (umjetnine iz fundusa UOLL-a).

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske

Puhači HŽ-a Varaždin u Zagrebu Svake godine poduzeća u sklopu HŽ - Hrvatskih željeznica holding obilježavaju 5. listopada - Dan HŽ-a i obično ga povezuju uz neku važniju povijesnu obljetnicu kako bismo se podsjetili na dugu tradiciju željeznice u Hrvatskoj. Dan HŽ-a izabran je u znak sjećanja na odluku Hrvatskoga sabora od 5. listopada 1990. da se osnuju Hrvatske željeznice i da se sve pruge na području Republike Hrvatske prvi put stave pod istu upravu.

Gradski puhački orkestar HŽ Varaždin nastupio je već drugi put na danima HŽ-a, ovaj put se predstavivši djelima: Georg Friedrich Händel (A. den Arend) - Muzika

za kraljevski vatromet, Julius Fucik - Florentinski marš, Erwin Zsaitsits – Maruška polka, Wim Laseroms – Praznik za trube, Wolfgang Amadeus Mozart (Willy Hautvast) – Turski marš, Perez Prado (Willy Hautvast) – Mambo jambo. Orkestrom je dirigirao prof. Darko Navoj. Budući da se ovogodišnji Dan HŽ-a poklopio sa završetkom realizacije jedne od najvećih investicija u hrvatskoj industriji, a to je preseljenje sve proizvodne djelatnosti Tvornice željezničkih vozila »Gredelj« u nove pogone

ČAKOVEC

“Kao što košuta žudi za izvorvodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom.” Ps 42,2

MARIBOR

POZIVAMO VAS

NA SVEČANO OTVORENJE I POSVEĆENJE MOLITVENOG DOMA KRISTOVE CRKVE U VARAŽDINU

POZIVA

djecu Grada Varaždina i Varaždinske županije da se uključe u radionice dječjeg stvaralaštva: PREDŠKOLSKA DOB: · Folklorna igraonica – njegovanje narodnih običaja i plesa - Dramska igraonica – razvoj govora, mašte i kreativnosti - Likovna radionica – izražavanje u svim likovnim tehnikama · Mali bubnjari – pokret uz ritam bubnjeva · Mali slavuji – pjevanje dječjih pjesama · Predškola – priprema za školu · Igraonica – socijalizacija djece, igra · Ritmika i balet, suvremeni ples, latino-američki plesovi i hip-hop

PROSLAVA DJEČJIH ROĐENDANA petkom, subotom i nedjeljom

KRISTOVA CRKVA

042 311 202 098 167 80 78 kristova-crkva@vz.htnet.hr www.kristova-crkva.hr

Društvo Naša djeca Varaždin

ŠKOLSKA DOB: · Forum kazalište- kazalište potlačenih, Dramska radionica · Radionice sviranja gitare, bas gitare, bubnjeva i sintića · Plesne radionice: ritmika i balet, suvremeni ples, standardni i latino plesovi , break dance ples · Glazbena radionica pjevanja ‘’Mali slavuji’’

ZAGREB

ŠEMOVEČKIH ŽRTAVA

CENTAR

SVILANA

Za originalno uređen izlagački prostor Udruge žena općine Vidovec na ovogodišnjoj Zeljarijadi “zaslužan” je, uz ostalo, starinski kredenc iz 1925. godine. Ljubazno ga je posudila gospođa Božica Leskovar iz Papinca. Kredenc je napravio varaždinski stolar “z punog dreva” (što su mnogi osjetili pri njegovom transportu!), a “v zamuž ga je dopelala” Ana Leskovar, njezina mama, udavajući se za prvog vidovečkog “peka” (pekara) Stjepana Leskovara (mi stariji i danas govorimo o pekovoj Božici i s nostalgijom se sjećamo mirisa žemljica koji se širio iz niske seoske kućice). Najprije škrinje, a onda “lomari” (ormari) i “singerice” bili su statusni simboli seoske sredine iz koje je dolazila “sneha”. Početkom 20. stoljeća u seoske se kuhinje, centralno mjesto okupljanja i života brojnih seoskih zajednica, uselio kredenc. Kredenc je dio namještaja gradskih interijera, pa si ga u selu nije mogao svatko “priuštiti”.

Unutarnje police kredenca ukrašavale su se “našitim šlajfnama” (ukrasnim trakama). Oni siromašniji iz novinskog su papira spretno izrezali ukrasne “cakne” i tako uljepšali police. Za staklena vrata kredenca, ispisani nespretnim rukopisom, zaticali su se papirići (često i “škrnickli”) na kojima su bili zabilježeni važni događaji: “Perga se otelila”, “Prasicu smo prepustili”,... Našle su se tu i rijetke razglednice s mora i božićne čestitke s obavezno ispisanom adresom (zadnja pošta Vidovec) koje su tu ostajale do sljedećeg Božića.

Taj gizdavo uređeni kredenc žene iz Udruge napunile su prelijepo opremljenim staklenkama pekmeza, džemova, kompota, ukiseljenim povrćem i drugim “oblizekima” koji se mogu naći samo u bakinoj kuhinji. Ako ste se uspjeli oduprijeti mirisima sarme i pečenog vola, mogli ste osjetiti blage mirise zrelog i mirisnog voća, dašak rane jeseni koja je sa starinskim kredencom neprimjetno ušetala na Zeljarijadu. Posjetitelji su zastajali, degustirali ponuđeni pekmez, ajvar, kosanu mast uz komentare: “Moja babica ima takav kredenc u špajzi, on je zeleni”. I stari kredenci svjedoci su jednog vremena, dio naše baštine, starinski slikopis našeg življenja na ovim prostorima.

Za Udrugu žena općine Vidovec Mira Smerke

KOPRIVNICA

GUMI IMPEKS

SVILARSKA

sagrađene u Vukomercu, uz Dan HŽ-a podsjetili smo se i na 115 godina otkako je u Zagrebu osnovana prva željeznička strojarnica (radionica za popravak lokomotiva i vagona), čiji je sljednik današnji TŽV »Gredelj«.

Gradski puhački orkestar HŽ Varaždin

Bakin kredenc u Vidovcu

Subota, 10. listopada u 15 sati ul. Šemovečkih žrtava 53

Upite nam možete postaviti telefonom: 320-588, radnim danom od 9 – 19 sati. Možete i osobno doći u to vrijeme u Društvo Naša djeca (Kralja Petra Krešimira IV. 15/1.), rado ćemo Vam predložiti aktivnost za Vaše dijete.

14 Mozaik

06. listopada 2009

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

Ratnici – heroji (4) Milan Habunek 17. rujan 1991. godine

Nakon ranojutarnjeg doručka u taboru vratimo se mi na naš paljbeni položaj, postavimo dva minobacača, a od druga dva izvadimo samo cijevi da ih možemo na brzinu zamijeniti za slučaj djelovanja i pregrijavanja istih na postavljenim minobacačima. Zauzmemo elemente gađanja i mi smo spremni! Kamion s minama parkiran je okrenut za eventualno povlačenje svega 20-30 m od minobacača na puteljku u šumi, nevidljiv iz zraka. Za ispaljivanje prve mine uzeli smo daljinar za udaljenost od 1.600 metara, odnosno 400 m dalje od cilja, a normalno je za gađanje na toj udaljenosti da se uzme 200 m prebačaja. Takva je odluka donijeta jer gađamo preko naselja, a i na vrlo smo mekanom terenu (humus ravničarske šume), dok se podloga MB-a ne zabije jače u tlo. To se pokazalo ispravnim. Bliže podnevu pojavilo se dvoje mladih ljudi, tinejdžera, brat i sestra s pitanjem da li nam njihovi mogu spremiti i dostaviti ručak. Poslala ih je mama. To nam se dopalo, jer smo znali da nam neće biti dostavljen ručak iz jedinice, pa prihvatimo. Nešto prije 14 sati dostavili nam ručak, vratili se za dvadesetak minuta po suđe, mi zahvalimo a oni pitaju da li mogu isto učiniti i sutra, što smo dakako prihvatili.

Međutim, istog popodneva uslijedio je napad avijacije s dva MIG-a na aerodrom, bombardiranje, začuje se otvaranje vatre iz pješačkog automatskog oružja - naši borci, te je jedan avion pogođen raketom, vidno oštećen.

Rafali dopiru s groblja

iz PAM-a, to oni zapucali svijetlećim mecima prema dravskom mostu. Zatim se javi zapovjednik Koščec (svi smo sve čuli jer smo umreženi) da izvijesti glavnog zapovjednika puk. Rukljića da je otvorena

upaljače (ne skidati osigurače s upaljača) i na svaku minu pored osnovnog barutnog punjenja stavite i jedno dopunsko. Valjda za manje od jedne minute već je prva mina bila u rukama vrhunskih boraca

vatra iz PAM-a u smjeru dravskog mosta te da valjda svijetlećim mecima daju pravac djelovanja. A kad ono počinje sveopći napad na grad, zapuca se iz sveg oružja i oruđa (bili smo između dvije vojarne: Kalnički partizani i Jalkovečkih žrtava).

Vatra se uzvraća, počeo je pravi pravcat rat. Meci lete na sve strane pa i među nama, a mi čekamo zapovijed. Nije prošlo ni pet minuta puškaranja, a zap. Koščec zove: Kobac 20 javi se, Kobac 20 javi se, Kobac 20 sluša, na vezi sam!

Da li ti pucaš, pita me? Ja ne, velim. A što čekaš? Komandu (zapovijed), odgovorim.

Imaš neograničeno odobrenje, ‘’DERI’’. U onoj općoj zbunjenosti iz sveg glasa izdam zapovijed: Na vatreni (paljbeni) položaj! Momci potrčaše do minobacača, a ja zapovjedim donosiocima da s kamiona skinu par sanduka mina, otvorite sanduk, ušarafite

‘’Đine’’ i ‘’Hase’’ (Ferenec i Tomašek), skinuše osigurač s upaljača i na moju zapovijed opališe. Sve je prošlo dobro, cijev je ‘’Krštena’’.

Izniveliraj libele dok čekamo izvješće kuda tučemo.

Armija “peva”

Uvjeren sam da cijelo to vrijeme intenzivno traju pregovori o mirnoj predaji tzv.

32. korpusa JNA, naših gradskih čelnika s komandom grada ispred JNA u Varaždinu, ali bezuspješno jer je vojska imala jako naoružanje, a mi tek nešto. Škole i vrtići ne rade ili rade tek tako, poduzeća rade sa smanjenim intenzitetom jer se često ide u skloništa. Neposredno prije 18 sati začuje se glasna glazba iz vojarne ‘’Kalnički partizani’’ i to borbene jugoslavenske pjesme, za dizanje morala pripadnicima JNA i to: Kraj Sutjeske ladne vode, barjak časti i slobode…, Moj je otac bio partizan, sloboda je njemu bila uvijek san…, Hej vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše armije…, te se mi okupimo na samom rubu šume kod groblja da čujemo što to bi. To oni zaista podižu borbeni moral neposredno prije napada i odmah se začuje paljba

Na osmatračkom punktu u prostorijama ‘’Varaždinke’’ bio je Mladen Janušić, izvijestio nas je da smo po pravcu O.K. a da po dubini imamo prebačaj cca 200250 m. Izvršimo korekciju daljinara za 200 m i opalimo opet. Osmatrač javlja da još moramo smanjiti udaljenost za 100-tinjak metara. Time se nisam složio da govori bliže - dalje jer će neprijatelj (koji ionako osluškuje) znati iz kojeg pravca tučemo, već da mi govori prema stranama svijeta npr. južnije za 100 m, istočno za 50 m i slično. Nakon izvršene korekcije daljinara ispalimo treću minu koja već pogađa cilj. I tako mi nakon svake mine izvršimo nivelaciju libela, podešavamo paljbu sjevernije – južnije, zapadnije – istočnije, da nam mine ne padaju na isto mjesto. Kad ispalimo prvih dvadesetak mina borcu Marku Lazaru naglo pozli. Bio je to veliki stres, šok, veliki fizički napor malog broja donosioca, veliki strah i slično s tim da je on i ranije (što nisam znao) imao zdravstvenih problema (čir želuca). Oblio ga hladan znoj na preblijeđenom licu, legao na tlo i nema tko donositi mine. Zovemo donosioca radi donošenja mina, a Kovačić - Kobac nam veli da ne stigne jer je sada sam. Naravno da je bio s njim i Hohnjec, strijelac za kao ‘’Obezbeđenje’’, ali ipak ih je premalo. Obustavimo nakratko paljbu, priđemo borcu Lazaru i upitamo ga što mu je, a on odgovori: ne znam, nije mi dobro. Jesi li pogođen, upitam? Ne znam, odgovori, valjda nisam.

Položimo ga na prostirku ispod guste krošnje graba, vidimo da nema vanjskog ranjavanja te nastavimo s ratnim djelovanjem. Već je pao mrak, a mi smo ispalili gotovo 50 granata, 47 po cilju. Po našem paljbenom položaju otvara se streljačka vatra, netko s groblja, a netko i iz naselja iza našeg položaja, naravno osim onog redovnog što fićuka oko nas pa smo se kretali u spuštenom položaju – čučeći k’o ‘’Toronaga San’’.

Zbog neimanja osiguranja paljbenog položaja zatražim od zapovjedništva radio vezom strijelce za osiguranje, ali kao što to obično biva, krepa – istrošila se baterija, pa smo ostali bez radio veze s osmatračnicom, zapovjedništvom, bez osiguranja itd. Moram priznati, bilo nas je malo i strah.

BILJEŠKA O AUTORU DNEVNIKA

H

rvatski bojovnik, ratni zapovjednik na paljbenom položaju za bacače mina, MB 82 mm („KOBAC 20“) Milan Habunek, rođen je 1955. godine u Radovanu. Iako je još kao pripadnik bivše JNA imao čin dočasnika (vodnik) u Hrvatskoj vojsci nije mu priznat. Kako sam navodi - pisane su mnoge knjige o ratu i o njegovoj brigadi, snimali se spotovi za arhiv, a zaslužni se malogdje spominju. Još gore, dogodi se da se u knjizi promijeni njihovo ime kako bi se umanjila ili sakrila istina i njihova vrijednost. Je li to slučajno ili namjerno, ne zna. Stoga je odlučio na ovaj način progovoriti.

Školstvo 15

06. listopada 2009

ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA HALLER0VA ALEJA 5 42 000 VARAŽDIN

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN

raspisuje

Na temelju odredbe članka 50. Statuta Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 15/09 i 27/09) župan Varaždinske županije objavljuje

JAVNI POZIV

1. prof. engleskog jezika, neodređeno puno radno vrijeme - 1 izvršitelj 2. prof. fizike, neodređeno puno radno vrijeme - 1 izvršitelj

za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku odnosno školsku godinu 2009/10.

I. Pozivaju se studenti i učenici srednjih škola sa stalnim prebivalištem na području Varaždinske županije na podnošenje prijava za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku odnosno školsku godinu 2009/10.(u daljnjem tekstu: krediti).

II. Kredit je namjenski za pokrivanje osnovnih troškova studija za studente i troškova smještaja i prehrane izvan mjesta prebivališta (u učeničkom domu ili privatno) za vrijeme redovnog školovanja i boravka izvan mjesta prebivališta učenika srednjih škola.

III. Pravo na kredit ostvaruju svi redoviti i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) stručnih, preddiplomskih, diplomskih, integriranih i poslijediplomskih studija sa stalnim prebivalištem na području Varaždinske županije te učenici srednjih škola koji za vrijeme školovanja borave izvan stalnog mjesta prebivališta roditelja ili skrbnika s područja Varaždinske županije.

IV. Krediti se dodjeljuju u sljedećim iznosima: a) učenicima srednjih škola 1. za školovanje na području Varaždinske županije uz boravak izvan stalnog mjesta prebivališta u iznosu od 400,00 do 800,00 kuna mjesečno, 2. za školovanje izvan područja Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj uz boravak izvan stalnog mjesta prebivališta u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna mjesečno 3. za školovanje u inozemstvu uz boravak izvan stalnog mjesta prebivališta u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna b). studentima na stručnom, preddiplomskom, diplomskom i integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju: 1. za studije na području Varaždinske županije u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna mjesečno, 2. za studije na području Republike Hrvatske (izvan Županije) u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna mjesečno, 3. za studije u inozemstvu u iznosu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna mjesečno. c) za studente na poslijediplomskom studiju: 1. za studije na području Republike Hrvatske u iznosu od 1.000,00 do 2.500,00 kuna mjesečno, 2. za studije u inozemstvu u iznosu od 2.500,00 do 5.000,00 kuna mjesečno.

V. Postupak dodjele kredita provodi Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu povlaštenih kredita (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo.

VI. Uvjeti kreditiranja su sljedeći: - vrijeme korištenja kredita: broj godina korištenja kredita jednak broju godina potrebnih za redovni završetak studija uz uvjet upisa godine za godinom, računajući od dana podnošenja prijave za dodjelu kredita za studente, odnosno, broju godina potrebnih za redovni završetak srednjoškolskog obrazovanja i boravka učenika izvan stalnog mjesta prebivališta, za vrijeme školovanja, - prestanak prava na kredit: završetak studija odnosno srednjoškolskog obrazovanja, neispunjenje uvjeta za upis u narednu višu godinu obrazovanja, prestanak boravka izvan stalnog mjesta prebivališta za vrijeme školovanja u srednjoj školi ili protek roka za korištenje kredita, - kamatna stopa godišnje iznosi 4,99%, - obveza povrata kredita dospijeva istekom roka od 6 mjeseci od dana završetka srednje škole, odnosno studija kroz jednake mjesečne anuitete na rok otplate koji je jednak stvarnom roku korištenja kredita, osim ako je korisnik kredita nezaposlen ili nastupi druga okolnost nemogućnosti vračanja kredita, o čemu odlučuje Povjerenstvo iz točke V. - ukoliko korisnik prestane ispunjavati uvjete za korištenje kredita, nastupa prekid, a iskorišteni iznos kredita odmah se prenosi u otplatu kredita koja dospijeva u roku od 15 dana nakon gubitka prava na povlašteni kredit a otplaćuje se kroz jednake mjesečne anuitete, na rok otplate koji je jednak roku stvarnog korištenja kredita - sredstva osiguranja: sudužništvo ili solidarno jamstvo roditelja/staratelja ili druge pravne ili fizičke osobe u skladu s propisima banke VII. Prijave za dodjelu povlaštenog učeničkog kredita podnose roditelji ili staratelji učenika a za povlaštene studentske kredite studenti osobno.

Prijave se podnose Upravnom odjelu za prosvjetu Varaždinske županije, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin, s naznakom „Za Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu povlaštenih kredita“, tijekom cijele akademske odnosno školske godine.

VIII. U prijavi koju podnositelj piše osobno na propisanom obrascu se navodi: a) za učeničke kredite 1 Ime i prezime, broj osobne iskaznice podnositelja prijave odnosno korisnika kredita (roditelj ili staratelj učenika), 2. adresu stalnog prebivališta s brojem telefona podnositelja prijave za dodjelu povlaštenog kredita (roditelj ili staratelj učenika), e-mail adresu, 3. ime i prezime, te datum i godina rođenja učenika za kojeg se traži kredit, 4. naziv, adresa i razred srednje škole koju učenik polazi, 5. iznos traženog kredita po izboru prema ponuđenim iznosima iz točke IV.a), 6. planirano vrijeme korištenje kredita, 7. ime i prezime i adresa sudužnika ili solidarnog jamca, odnosno naziv i sjedište pravne osobe. b) za studentske kredite 1. ime i prezime, broj osobne iskaznice podnositelja prijave za dodjelu povlaštenog kredita (student), 2. adresu stalnog prebivališta s brojem telefona, e-mail adresa, 3. naziv i adresu visokog učilišta na kojem studira, 4. vrstu studija (stručni preddiplomski, diplomski integrirani ili poslijediplomski), 5. odjel, odsjek i smjer studija, 6. upisana godina studija u akademskoj godini 2008/09., 7. iznos traženog kredita po izbora prema ponuđenim iznosima iz točke IV., 8. planirano vrijeme korištenje kredita, 9. ime i prezime i adresa sudužnika ili solidarnog jamca, odnosno naziv i sjedište pravne osobe.

IX. Prijavi se prilaže a) za učeničke kredite 1. Potvrda srednje škole o upisanom razredu školske godine 2009/10. učenika za kojeg se traži kredit, 2. Potvrda učeničkog doma ili drugog stanodavca o smještaju učenika izvan stalnog mjesta prebivališta s navedenim mjesečnim iznosom troškova koje korisnik kredita podmiruje, 3. Preslika osobne iskaznice podnositelja prijave za dodjelu učeničkog kredita (roditelj ili staratelj učenika). b) za studentske kredite 1. Potvrda visokog učilišta o upisanoj godini studija u akademskoj godini 2009/10., 2. Preslika osobne iskaznice.

X. Ovaj Javni poziv za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku odnosno školsku godinu 2009/10. s propisanim obrascima za podnošenje prijava nalazi se na web stranicama Varaždinske županije: www.varazdinska-zupanija.hr.

Dodatne informacije: Varaždinska županija, Franjevački trg 7, Varaždin tel. 042/390-540 VABA d.d. banka Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1, Varaždin, tel. 042/659-566

NATJEČAJ

za slobodna radna mjesta (m/ž)

ŽUPAN Predrag Štromar, dipl. oec.

3. suradnik u nastavi, određeno puno radno vrijeme do 31.8. 2010. godine - 1 izvršitelj Uvjeti: 1. Filozofski fakultet, VSS, prof. engleskog jezika 2. PMF. VSS, prof. fizike 3. SSS, grafički tehničar dorade Natječaj je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Kandidati su dužni uz prijavu priložiti životopis te originalnu završnu svjedodžbu/diplomu kao dokaz o ispunjavanju uvjeta iz natječaja. Nepravovremene i nepotpune prijave neće se uzeti u razmatranje. Ponude dostaviti na gornju adresu isključivo poštom s naznakom: „Za natječaj“.

16 Školstvo

06. listopada 2009

USPJEH Varaždinac Aleksandar Horvat postat će članom američkog udruženja Phi Kappa Phi

Zahvaljujući studentskom uspjehu uz bok J. Carteru i H. Clinton Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Mladi Varaždinac Aleksandar Horvat, student Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku, uskoro će postati članom istog udruženja kao i nekadašnji američki predsjednik Jimmy Carter, sadašnja američka tajnica Hillary Clinton te još neki nobelovci te svjetski uglednici.

Put u SAD

Čast da postane članom udruženja Phi Kappa Phi pripala mu je zato jer spada u 7,5 posto najboljih studenata treće godine u konkurenciji čak 300 fakulteta u SAD-u. Aleksandra je nominirao njegov matični fakultet Rochester, točnije njegova fakultetska podružnica u Dubrovniku. Nisam ni znao da me Fakultet nominirao.

R ij e č j e o u d r uže nju u ko j e s e ne možeš sam uključ it i već te na temelju tvog uspjeha oni sami pozivaju u svoje redove - objašnjava Aleksandar koji će u travnju iduće godine i službeno postati članom udruženja Phi Kappa Phi kada će biti održana i službena inicijacija u New Yorku.

O svemu je obav iješten prije dva tjedna kada mu je na kućnu adresu stiglo pismo s matičnog fakulteta u Rochesteru, koje se nalazi u saveznoj državi New York. - Mislio

siniša sović

Članom Phi Kappa Phi postat će jer je među 7,5 posto najboljih studenata 3. godine 300 američkih fakulteta sam da je riječ o grupnim obavijestima koje često dobivamo pa tome nisam odmah pridavao neku veliku pažnju no kad sam pismo temeljito pročitao, naravno da mi je bilo drago zbog postignutog uspjeha. To je dokaz da sav trud nije bio uzaludan - rekao je Aleksandar na čiji je uspjeh ponosna i cijela njegova obitelj, mama Maja, tata Nenad te brat Bruno. Upravo zahvaljujući budućem članstvu u

u

druženje Phi Kappa Phi osnovano je davne 1897. godine udruženju Phi Kappa Phi, što bi prevedeno na hrvatski jezik značilo “ljubav prema učenju”, Aleksandar ima velike šanse pronaći budućeg p oslo dav ca među poznat im i velikim imenima s v j e t s ko g biznisa.

Naime, to udruženje će Aleksandrov životopis staviti u svoju bazu podataka te će ga tako predstaviti tvrtkama koje traže mlade i kvalitetne kadrove. Aleksandrov uspjeh još je veći kada se zna da je udruženje Phi Kappa Phi osnovano 1897. godine te da je po starosti treće takvo društvo u SAD-u. Što drugo reći nego - Aleksandre, čestitamo!

Udruženja Phi Kappa Phi stavit će Aleksandrov životopis u bazu podataka i predstaviti ga tvrtkama koje traže kvalitetne kadrove

O STUDIJU Poželjne diskusije s profesorima, anliziranje i zaključivanje

Neki predmeti drže se i “online” Aleksandar je završio treću godinu studija te je pred njim još samo jedna godina studiranja. No, koja je tajna njegova studentskog uspjeha? - Tajna uspjeha je u tome da mi fakultet koji sam odabrao jednostavno “leži”, a i fakultet funkcionira na način da moraš razmišljati svojom glavom, analizirati i zaključivati. Poželjne su diskusije s profesorima pa smo mi na predavanjima znali srušiti mnoge teorije ili ih iskritizirati - kaže Aleksandar

koji tijekom studija mora položiti 60 -ak predmeta koji pak uključuju stotinjak

t

ijekom studiranja moraju položiti 60ak predmeta ispita. Kod njih je studij podijeljen na tri kvartala unutar kojih je princip ispitivanja više sličan našem srednjoškolskom sustavu te iziskuje

konstantno učenje, pisanje projekata... Jedan kvartal studiranja rezerviran je za praksu. Svi profesori koji predaju na Visokoj školi u Dubrovniku moraju imati amer ičke kvalif ikacije, a zanimljivo je da se nekolicina predmeta, koje drže profesori iz SAD-a, održava online. Riječ je o fakultetu koji pruža brojne mogućnosti, a našem Varaždincu već je pružio pozivnicu za ulazak u krug najuspješnijih mladih intelektualaca.

Pismo iz SAD-a

Školstvo 17

06. listopada 2009

Program Obilježavanje Dječjeg tjedna u organizaciji Društva Naša djeca Varaždin

Dječji tjedan u dječjem pubu Dječji tjedan ove godine Društvo Naša djeca Varaždin obilježit će pod motom Ljubav djeci prije svega. Bogati program počeo je u ponedjeljak, 5. listopada.

Održana je likovna radionica Pozdrav Dječjem tjednu, zatim su forumaši varaždinskih osnovnih škola održali pozdrav djeci svijeta pjesmom “Što su dječja prava”, a priređen je i susret djece s gradonačelnikom.

U utorak od 9,30 sati na rasporedu je Mala gusjenica, likovna radionica u DND za vrtiće i škole, od 10,30 sati na

Društvo Naša djeca uvijek ima zanimljiv program

rasporedu je Mini disco.

Raznovrsni program

U 17,00 sati počinju Magnetići, likovna radionica u DND-u za djecu i roditelje. Od 16 sati nadalje su Otvorena vrata Društva Naša djeca.

U srijedu od 9,30 sati na rasporedu su Leptirići, likovna radionica o sebi i odnosa prema prirodi pa u 10,30 sati Mini disco, od 15 sati Razglednice iz Varaždina, likovna radionica s sve se održava u prostorima DND-a. Od 17

sati na rasporedu je Susret generacija u Dječjem pubu. U četvrtak od 16 sati počinje akcija Za osmijeh djeteta u bolnici na dječjim bolničkim odjelima Pedijatrije i Dječje kirurgije varaždinske bolnice.

U petak od 11 sati počinje Pozdrav Dječjem tjednu, likovna radionica, a od 16 sati počinje s radom Edukacijski centar za roditelje u DND-u.

U subotu od 11 sati počinje Matineja za 10 uz sudjelovanje Malih slavuja u koncertu Jacquesa Houdeka.

DONACIJA 7Plus Regionalni tjednik i nakladnička kuća PRO-MIL darovali knjige OŠ Svibovec

Knjige obradovale učenike

U školi je uređen novi informatički praktikum pa su im informatičke knjige više nego dobrodošle U sklopu akcije „Hoću biti informatički pismen“, čiji je cilj promicanje informatičke pismenosti, predstavnici 7Plus Regionalnog tjednika (Željko Pavlek - glavni urednik, Zdenka Jagić - voditeljica prodaje) i nakladničke kuće „PRO-MIL“ (Mirjana Čilaš) iz Varaždina, donirali su 1. listo-

a

kcija “Hoću biti informatički pismen” se nastavlja pada 2009. učenicima OŠ Svibovec u Svibovcu Topličkom, učiteljici informatike Nataši Fadig te ravnatelju Antunu Pokosu, informatičke knjige za novoizgrađeni informatički praktikum i knjižnicu, kako

Novi informatički praktikum

bi djeca što bolje unaprijedila znanje i upoznala rad na računalu kao što su korištenje interneta, programiranje, izrada web stranica i slično.

Na vrijednoj donaciji zahvalili su se ravnatelj škole Antun Pokos i učiteljica Nataša Fadig napomenuvši kako će donirane knjige uvelike pomoći učenicima u savladavanju informatičkog gradiva, a ujedno i poboljšati sveukupnu nastavu.Isti su dan ravnatelj škole i predstavnici 7Plus Regionalnog tjednika dogovorili posjetu učenika novinarske družine „Svib“ OŠ Svibovec grafičkoj redakciji 7Plus Regionalnog tjednika s ciljem da djeca vide način izrade novina.

Spomenuta akcija održat će se i u drugim školama Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije.

AKCIJA

Educiramo se cijeli život

Novouređeni prostori oplemenjeni su novim informatičkim knjigama

Nova školska dvorana

“Znam surfati na internetu”

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN

samo

30,00 kn

Htjeli mi to ili ne, okruženi smo računalima. U vrlo kratkom razdoblju postali smo ovisni o računalima - od podizanja novaca na bankomatima, plaćanja karticama, rezervaciji karata, traženju informacija pa do korištenja kućanskih aparata. e-Citizen je priručnik za sve koji nemaju živaca i vremena studiozno proučavati informatiku, a žele ići u korak s vremenom u kojem živimo. Ovaj priručnik je odobrena ECDL (europska računalna diploma) literatura.

Samo za čitatelje Regionalnog tjednika cijena knjige je 30,00 kn umjesto redovnih 90,00 kn.

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Ovogodišnji tjedan Cjeloživotnog učenja obilježen je i u varaždinskoj Srednjoj medicinskoj školi. Ova akcija provodi se u 20 županija pod motom Dodaj znanje iskustvu. - Cilj i želja je povećati svijest o važnosti obrazovanja kao učinkovitoj mjeri za smanjenje nezaposlenosti i zadovoljavanje potreba u gospodarstvu, povećati pristup informacijama i cjeloživotnom obrazovanju te informiranosti javnosti o mogućnostima učenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - rekao je Stanko Sklepić stručni učitelj – savjetnik. Kao škola partner u ovoj akciji održano je na sportskim terenima škole prigodan program u kojem su sudjelovali polaznici Programa obrazovanja odraslih i učenici Srednje medicinske škole Varaždin. Održali su se sportski susreti u nogometu za muškarce i rukometu za žene, a polaznici Programa obrazovanja odraslih predstavili su i svoj bilten - dodala je Vesna Pravica polaznica programa obrazovanja.

KUPON 8

18 Oglas

06. listopada 2009

Spektakl za cijelu obitelj

Generalni pokrovitelj 2008

Arena Varaždin subota, 10.10.2009. od 11h Antonija Šola Luka Vidović

Hlapićeva Bojan Jambrošić Jacques Houdek predstava

Matineja za 10!

(Magic Show)

Cijene ulaznica: 50 kn 60 kn 100 kn 150 kn 100 kn 160 kn

– – – – – –

parter (stajanje) tribine srebrni VIP zlatni VIP FAN ZONA obiteljska ulaznica (4 osobe)

Prodajna mjesta: TISAK (Korzo Varaždin i kod HNK) hipermarket BRANKA kafić TIME OUT (u dvorani) blagajna dvorane na dan spektakla od 10h FRODDO shop Varaždin FRODDO outlet Ivanec

Informacije: www.mihovilbek.com

Oglasi 19

06. listopada 2009

AKCIJA SKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA

VIS d.o.o.

Svilarska 2 42 000 Varaždin Croatia www.vis-cro.com

Varaždin, jesen 2009. godine

Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambene zgrade uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Tvrtka VIS d.o.o. jedna je od vodećih tvrtki u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom proizvodnje tkanine dužom od 80 godina te ujedno i jedini regionalni proizvođač tkanina od prirodnih i umjetnih vlakana. U VIS-u se vrši krojenje i šivanje suncobranskih i drugih vrsta tkanina, izrađuju i montiraju suncobranske konstrukcije te izrađuju gotovi promotekstilni proizvodi. Profesionalni promotivni suncobran naš je najznačajniji proizvod, a uz njega proizvodimo kišobrane, zastave, bannere, pregače i ostale promotekstilne proizvode.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnje optimalizacije proizvodnih procesa te kontinuiranog upravljanja proizvodnjom, tražimo iskusnog i odgovornog djelatnika za radno mjesto:

Kao direktor proizvodnje bit ćete zaduženi za: ∙ Upravljanje proizvodnim procesima i ljudima unutar odjela proizvodnje ∙ Optimalizaciju proizvodnih procesa i povećanje efikasnosti proizvodnje ∙ Koordinaciju i usklađivanje proizvodnih procesa s proizvodnim nalozima i prispjelim narudžbama ∙ Organizacijsku pripremu, vođenje i koordinaciju procesa i ljudi unutar tvrtke ∙ Izradu planova proizvodnje kao i ažurno izvještavanje o realizaciji istih ∙ Vođenje i/ili sudjelovanje u projektima ∙ Aktivnu suradnju sa članovima proizvodnog tima te ostalim suradnicima unutar i izvan tvrtke

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d.

Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: - metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.)

- drvo (stolovi, stolice, ormari, kauči, ostali predmeti od drva…itd.)

- plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): - građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)

- opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) - karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 - gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) - električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) -načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi.

Hvala na razumijevanju! RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

Vrsta posla: stalno Potrebna stručna sprema: VSS/VŠS (tehničko usmjerenje) Potrebne godine iskustva: najmanje 3 godine radnog iskustva u rukovođenju na istim ili sličnim poslovima Strani jezici (aktivno): engleski Vozačka dozvola: B

Ostali uvjeti: ∙ Organizacijske sposobnosti i snalaženje u vođenju ljudi, projekata i proizvodnih tehnika ∙ Visoka razina samostalnosti i odgovornosti u donošenju odluka i organiziranju poslovanja ∙ Fleksibilnost, snalažljivost ∙ Razvijene komunikacijske i pregovaračke sposobnosti ∙ Spremnost na timski rad ∙ Dinamičnost i samoinicijativa ∙ Želja za poslovnim usavršavanjem ∙ Napredno znanje rada na računalu (Microsoft Office) Mogućnost za posloprimce: ∙ Rad u mladom i poticajnom timu ∙ Kontinuirano usavršavanje ∙ Prilika za osobni i profesionalni razvoj

Molbe sa CV-om šaljite u formatu .DOC ili .PDF najkasnije do 13. 10. 2009. na e-mail adresu:

prijava@vis-cro.com

PRIRODA IMA PRIJATELJE !

20 Poslovni svijet

06. listopada 2009

ZONA KNEGINEC

Gradi se cesta i praonica GORNJI KNEGINEC – Tvrtka Cesta Varaždin završava izgradnju više od kilometar nogostupa te radove na presvlačenju kolnika asfaltom u dužini od 400 metara u južnom području poduzetničke zone Kneginec, točnije u Ulici Mavra Schlengera. Tu je, uz prostore Laberne, Knegingrada, Nissana i drugih tvrtki, započela izgradnja moderne ručne praonice za osobna i manja transportna vozila.

Imat će pet natkrivenih prostora za pranje osobnih te jedno za kombi vozila, kao i nadstrešnice za usisivače za unutarnje čišćenje osobnih vozila te uređaja za pranje tepiha. Investitor je tvrtka DIDA-KOP iz Velike Gorice.

REBALANS

Manje prihoda zbog krize U proračunu Grada Varaždina je u prvoj polovici ove godine manjak prihoda ostvaren radi globalne krize, a ne radi lošeg gospodarenja zemljištem, što su prigovorili vijećnici HNS-a. Istaknuo je to gradonačelnik Ivan Čehok u srijedu, kada je većinom glasova usvojen rebalans kojim je proračun smanjen za 32 milijuna kuna te sada iznosi 260 milijuna kuna.

Vijećnici su podržali odustajanje od izgradnje nove grobne kuće, a vijećnik HSS-a Robert Podolnjak je predložio da tu investiciju financiraju Parkovi iz zadržane dobiti, koja iznosi 15 milijuna kuna. (vms)

ZAJEDNICA KLASTERA

Kako poticati članstvo VARAŽDIN - Za 30-ak hrvatskih klaster menadžera održan je prvi cjelodnevni seminar na kojem je bilo riječi o financiranju rada klastera, organiziranju i motiviranju poduzetnika za uključivanje i sudjelovanje u klasterskim projektima te stjecanju i zadržavanju povjerenja između članica. Među prioritetnim aktivnostima Zajednice klastera, kojom je predsjedala Sandra Hižak, poticanje je inovativnog poduzetništva i jačanja partnerstva između znanstvene zajednice i klastera.

Stotinjak varaždinskih prijevoznika prošlo je u četvrtak uz Carinarnicu nezadovoljno postignutim sporazumom o prebacivanju troškova parkiranja

DOZNAJEMO Varaždinski prijevoznici nezadovoljni dogovorom u Zagrebu

Umjesto prijevoznika, na udaru vlasnici roba

Ne vidim nikakav razlog zašto bi itko trebao plaćati zaustavljanje vozila radi carinjenja na privatnim prostorima koji nemaju ni licence, veli predsjednik Klastera prijevoznika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Prijevoznici s područja Varaždinske županije nisu suglasni sa zaključkom da troškove parkiranja na teretnim kolodvorima gdje se obavljaju postupci carinjenja snose umjesto njih nadalje uvoznici, a posebno ne izvoznici roba.

Čudan dogovor

To je, naime, dogovoreno u četvrtak u Carinskoj upravi između predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HGK, izvoznika, uvoznika, teretnih kolodvora te Koordinacije udruga i klastera hr vatskih cestovnih prijevoznika. Tim dogovorom izbjegnuti su prosvjedi diljem zemlje, pa tako i ispred varaždinske Carinarnice, odnosno zgrade Intereurope.

- Kao i u četvrtak, kada smo bili spremni za mirni prosvjed, ali smo zbog dogovora u

Zagrebu samo prošli uz Carinarnicu kako bismo upozorili na naše nezadovoljstvo, i dalje smo uvjereni da se postupci carinjenja trebaju odvijati na carinskim, a ne privatnim prostorima, tim više ako nisu odgovarajuće opremljeni i ne-

I

spitat će se mogućnost vraćanja novca plaćenog za parkiranje maju svu potrebnu dokumentaciju. Stoga ne vidim nikakav razlog zašto bi itko trebao plaćati zaustavljanje vozila radi carinjenja na takvim privatnim prostorima, pogotovo ne izvoznici čije je poslovanje također otežano u ovo krizno vrijeme, upozorava Boris Kos, predsjednik varaždinskog Klastera prijevoznika.

Bez licenci

Na koji način će umjesto prijevoznika vlasnici roba ubuduće plaćati parkiranje na teretnim terminalima, trebalo bi biti poznato nakon sastanka najavljenog za utorak u Zagrebu. Ukoliko se dogovor ne postigne, rješenje bi trebalo ponuditi nadležno ministarstvo.

Glede dosadašnje prakse prema kojoj varaždinski prijevoznici nisu mogli ocariniti robu bez plaćanja parkiranja vlasniku privatnog teretnog terminala, a koji za njega nema potrebnu licencu, Kos najavljuje da će se ispitati sve zakonske mogućnosti kako bi se prijevoznicima vratio novac uplaćen u zadnje tri godine Intereuropi, vlasniku terminala. S obzirom da u vlasništvu ima terminal, neki tvrde da kamioni Intereurope ne plaćaju “parkiranje”, ali to, usprkos pokušajima, nismo uspjeli provjeriti.

IZDVOJENO Nezadovoljni i Međimurci

Kome je u interesu plaćanje “parkiranja”?

Da prilikom dolaska na carinarnicu nisu došli parkirati vozila, nego samo na carinjenje, upozorili su i međimurski cestovni prijevoznici koji su radi ukidanja naknade za parkiranje bili spremni prosvjedovati u Čakovcu i Goričanu. Tu su, naime, carinarnice na kojima treba platiti stotinjak kuna za „parkiranje“ na teretnim terminalima od kojih su neki u privatnom vlasništvu. Uz to, susreću se i s jednom posebnošću graničnog prijelaza u Goričanu.

- Ako ne prođemo terminal i ne platimo 90 kuna, ne možemo ni proći prijelaz, neovisno o tome imamo li uopće robu za carinjenje ili ne – upozorili su.

Kao i varaždinski, međimurski prijevoznici također

Tko omogućava zaradu?

smatraju da bi prostor za carinjenje trebao biti u vlasništvu carinarnica, a ne privatnih tvrtki koje zbog svog monopolističkog položaja ostvaruju milijunski prihod za koji nema zakonske osnove.

Kome je u interesu da se i dalje odvija praksa nepoznata u Europi, trebale bi se pozabaviti nadležne ustanove, poručuju.

PARKIRANJE Hrvatska parking udruga utvrdila način kažnjavanja prekoračenja parkiranja

Penali vozačima ovisno o duljini prekoračenja

Umjesto kazni, stižu penali

VARAŽDIN - Tvrtke članice Hrvatske parking udruge koje djeluju u 52 grada usuglasile su način na koji bi se od početka iduće godine trebali kažnjavati vozači za neplaćanje parkiranja, odnosno prekoračenje predviđenog vremena.

- Razradili i predlažemo da jedan penal bude za prekoračenje do pola sata, drugi do sat,

treći do dva, četvrti do tri sata itd. U svakom slučaju ostaje ograničenje duljine parkiranja na za to predviđenim mjestima, iako se to nekima ne sviđa – ističe Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga i predsjednik Hrvatske parking udruge, čiji su se članovi u petak okupili u Varaždinu.

Ovakav način kažnjavanja, kako

dodaje, uveo bi se po uzoru na praksu u Švicarskoj, Njemačkoj i dijelu Austrije. U tim zemljama kazne za prekoračenje vremena parkiranja nazivaju se globe, a kod nas bi se ubuduće mogle zvati civilni penali.

- I do tog rješenja došli smo zbog odluke Ustavnog suda da ne možemo naplaćivati ugovorne kazne. Do civilnog

penala kao mogućeg rješenja došli smo zajedno s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu koji je napravio i prijedlog zakonske osnove za izricanje penala. Naime, predlažemo izmjenu jednog do dva članka Zakona o sigurnosti prometa kako bi se stvorio pravni temelj za kažnjavanje prekoračenja – pojašnjava Kraljević.

Poslovni svijet 21

06. listopada 2009

OTKRIVAMO Zašto je u stečaj otišla još jedna tvrtka lepoglavskog IGM-a

Zbog ciglane u Bosanskom Grahovu propala i Pješčara Banke su uvjetovale potpisivanje novih ugovora o kreditima s višim kamatama, upozorio Michael F. Renz Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/IVANEC – U stečaj je otišla i IGM-ova Pješčara Jerovec, vodeći hrvatski proizvođač kremenog pijeska i jedan od najvećih domaćih proizvođača pijeska, nakon što je prošli mjesec otvoren stečajni postupak nad IGM Ciglanom Cerje Tužno.

Blokada 7,5 mil. kn

- Pješčara ima neplaćene obveze u visini od 7,5 milijuna kuna u razdoblju duljem od 60 dana – upozorio je privremeni stečajni upravitelj Velimir Slamar tijekom prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja.

Zbog problema u poslovanju, kako je dodao, Pješčara je insolventna od svibnja ove godine, a njezin žiro-račun je u neprekidnoj blokadi.

- Iz poslovanja je vidljivo da dužnik ne može riješiti postojeće probleme u poslovanju bez značajnih zahvata u restrukturiranju, budući da iz vlastitog poslovanja ne može podmiriti dugovanja nastala ulaganjem u druge poslovne subjekte iz grupacije koji su također u teškom položaju.

Primjerice, IGM ciglana Cerovlje, koja je pred stečajem, duguje Pješčari 5,5 milijuna kuna, a IGM Ciglana Cerje Tužno, koja je otišla u stečaj zbog blokade od 18 milijuna kuna, duguje 700 tisuća kuna – naglasio je Slamar.

Uzrok propasti Pješčare, kao i još nekih tvrtki iz grupacije IGM-a, investicija je u Bosanskom Grahovu, što je priznao i vlasnik.

Ne stvara gubitke

O

ve godine IGM će prodati gotovo 40 posto manje opeke nego lani, veli Renz

NOVI ZAKON IGM Pješčara među najvećim proizvođačima pijeska za staklarsku, kemijsku i građevinsku namjenu

NAŠA PRAKSA Tvrtka s blokiranim računom radi i isplaćuje plaće

Isplatiti plaće ili poštovati propise?

Usprkos problemima koji su uzrokovali višemjesečnu blokadu računa, IGM Pješčara Jerovec uspijevala je isplatiti plaće zaposlenicima, izuzev za kolovoz.

- Znam da tu nije sve napravljeno kako je trebalo, ali što sam mogao reći zaposlenicima koji su radili?

Mogao sam birati između toga da ljudi rade i dobiju neki novac dok se ne otvori stečaj ili da sve bude u skladu s propisima, ali da tvrtka ne radi i propada, a zaposlenici ne dobiju ništa – rekao

je Renz, napominjući da je od predaje prijedloga za otvaranje stečaja i izvještaj-

R

enz: Znam da nije napravljeno kako je trebalo, ali što sam mogao reći radnicima? nog ročišta prošlo nekoliko mjeseci.

Na upit stečajnog suca zna li što bi mu se dogodilo u

Njemačkoj da tvrtku dovede u stečaj za milijunske iznose, Renz je odgovorio da su njemački i hrvatski propisi slični, ali provedba je ipak drugačija.

- Stečaj sigurno nije nešto što služi na čast, ali nije ni razlog za prestanak bavljenja biznisom – dodao je Renz.

Da je pritom ozbiljno mislio što je rekao, potvrđuje i to što je nakon stečaja Ciglane Cerje Tužno iznajmio njezine pogone svojoj novoj tvrtki Ciglana Cerje Nebojse koja je i danas proizvodi.

JAVNA NABAVA Nužan završen specijalistički program kod nabave roba, usluga i radova veće vrijednosti

Na FOI-u izobrazba u području javne nabave VARAŽDIN - Sukladno odobrenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, varaždinski Fakultet organizacije i informatike započeo je s izvođenjem Programa izobrazbe u području javne nabave. Riječ je o prvom od predviđena četiri ciklusa koji će se održati do kraja godine u trajanju od 50 sati.

Ništa bez potvrde

Pohađanje ovog programa, kako upozorava dekan FOI-a prof. dr. Tihomir Hunjak, preduvjet je za pristupanje polaganju provjere znanja pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva te za dobivanje Potvrde o završenom specijalističkom programu izobrazbe u području javne nabave. U pripremi i provedbi postupaka javne nabave mora prema zakonu sudjelovati najmanje jedna osoba koja ima završen ovaj specijalistički

EU otvara bolju suradnju VARAŽDIN - S obzirom da je sada samo pitanje mjeseci kada će Hrvatska ući u EU, krajnje je vrijeme da ponovno uspostavimo dobre poslovne odnose koje smo imali dok ih nije prekinula granica, ustvrdio je Janez Kekec, direktor Metalotehne iz Ptuja, tijekom multinacionalnog poslovnog susreta AlpeDunav-Jadran koji je u sklopu Europske poduzetničke mreže (EEN) organiziran u hotelu Turist.

Predstavnici sedamdesetak, uglavnom industrijskih tvrtki i gospodarskih komora iz Austrije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske, imali su priliku bolje se upoznati te ponuditi usluge i robu.

- Tu smo kupili ciglanu koja danas stoji zbog prilika na tržištu gdje je velik pad potražnje. Ove će se godine prodati gotovo 40 posto manje opeke nego lani. Kada smo radili ekspertizu za kupnju ciglane u Grahovu, nije bilo stručnjaka koji bi mogao predvidjeti to što se događa. Istovremeno, banke su krajem prošle godine počele uvjetovati da moramo potpisati nove ugovore o kreditima s višim kamatama ili će nam sve odmah poslati

na naplatu – rekao je Michael Florian Renz, koji je podnio prijedlog za otvaranje stečaja Pješčare.

Pješčara ima eksploatacijska zemljišta od 37 hektara, kao i pogone za separaciju pijeska s parcelama od 10 hektara, ali one nisu tolike tržišne vrijednosti da bi mogli pokriti dugovanja.

- Vrijednost imovine tvrtke bit će još i manja ukoliko se u stečaju zaustavi proizvodnja, pa stoga predlažem nastavak proizvodnje do prodaje kompletne tvrtke. To tim više što se proizvodnjom u Pješčari ne stvara gubitak. Problem su obveze prema bankama koje Pješčara ne može podmiriti iz svog poslovanja – upozorio je Slamar koji je od listopada stečajni upravitelj u Pješčari.

Alpe-Dunav-Jadran

program, a od 1. siječnja 2010. godine to će morati imati sve osobe koje sudjeluju u postupcima javne nabave, ako je procijenjena vrijednost predmeta nabave

v

elik interes za područje javne nabave uočen već kod „pilot“ radionica održanih u Zagrebu i Varaždinu viša od 300.000 kuna za robu i usluge i 500.000 kuna za radove.

Doprinos TEMPUS-a

- Budući da su se nastavni materijali za potrebe prezentacije područja javne nabave s osvrtom na europsko zakonodavstvo razvijali kroz TEMPUS projekt

Poboljšanje apsorpcijskog kapaciteta EU programa u Hrvatskoj voditeljice prof. dr. Blaženke Divjak, a FOI kao obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi ima i zaposlenike koji su direktno uključeni u pripremu i provedbu postupaka javne nabave, Uprava FOI-a je podržala inicijativu za prijavu u registar nositelja i dobivanja ovlaštenja za izvođenje ovog programa s ciljem daljnjeg stručnog i znanstvenog razvoja ove tematike, pojašnjava dekan.

Djelatnici FOI-a uočili su velik interes za područje javne nabave već kod „pilot“ radionica održanih u Zagrebu i Varaždinu, tijekom kojih su otvorena mnoga pitanja vezana uz tumačenja i primjenu odredbi Zakona o javnoj nabavi, kao što je centralizirana nabava, e-dražba, primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.

Prof. dr. Tihomir Hunjak

Nezaposlenih 1.800 više U Varaždinskoj županiji je u prvih devet mjeseci bez posla bilo 1.800 ljudi više u odnosu na prošlu godinu, a iako su neki poslodavci skratili radno vrijeme s 40 na 32 sata tjedno, niti jedan od njih nije koristio pogodnosti iz Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta.

No, interesa nema ni u ostalim dijelovima Hrvatske: za potpore su stigla svega dva, tri zahtjeva. Da bi raspravili mogućnosti primjene Zakona u praksi, varaždinski Zavod za zapošljavanje prošli je tjedan organizirao okrugli stol. (vms)

MIV d.d.

Promjene u NO MIV-a VARAŽDIN – Marijan Cingula, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i dosadašnji član Nadzornog odbora Metalske industrije Varaždin (MIV), novi je zamjenik predsjednika tog tijela na čijem će čelu i dalje biti Dunja Babić iz zagrebačke brokerske kuće Auctor. Odlučeno je to u četvrtak na konstituirajućoj sjednici NO MIV-a u koji je Radničko vijeće kao predstavnika radnika imenovalo Ivicu Tkalčeca, umjesto dosadašnjeg predstavnika Slavka Melnjaka.

22 Oglas

06. listopada 2009

Crna kronika 23 /Sinisa Sovic

06. listopada 2009

DAN POLICIJE

“S ljubavlju do mira”

Nije točno razjašnjeno kako se stradali Mitić našao na zelenilu uz brezu s toliko unutarnjih ozljeda, a bez vanjskih, upozorava njegova obitelj

DVOJBA Je li utvrđena prava istina o prometnoj nesreći u Gortanovoj ulici

Sumnja obitelji stradalog Vještak daje više verzija okolnosti stradavanja T. Mitića, mogući očevidac se ne saslušava, a ne zna se zašto je spaljena odjeća stradalog čija je krv - uništena VARAŽDIN – Zbog kratkog suđenja, ali i ne samo toga, prava istina oko nesreće u kojoj je smrtno stradalo moje dijete i danas je nepoznata, tvrdi Vesna Mitić, čiji je sin Tomislav lani smrtno stradao u Gortanovoj. Sukladno prijedlogu Općinskog državnog odvjetništva, zbog toga je na deset mjeseci uvjetno osuđen Željko Bunić, koji je napustio mjesto nesreće, ali to mu nije uzeto kao otežavajuća okolnost jer je oštećeni na mjestu preminuo.

Gotovo sve nevažno

- Suđenje je trajalo tek jedno ročište, točnije dva, tri sata. Priznavši krivnju, optuženi je pročitao svoju obranu s pet, šest rečenica, a onda je rekao da ne želi odgovarati na pitanja – veli majka stradalog.

Nakon toga, kako dodaje, odvjetnik kojeg je angažirala

DROGA

A.G. ipak neće svjedočiti

ozbiljne dvojbe, ističe Mitić.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Do breze - doletio?

Vozilo oštećeno u nesreći

predložio je njezino ispitivanje. Iako se tome suprostavila obrana i zamjenica općinskog državnog odvjetništva, sud ju je ipak saslušao.

- Uspjela sam reći da nisam nikome prijetila SMS-om niti iz automobila, što je okrivljeni tvrdio pravdajući se zašto osobno nije izrazio sućut.

No više me muči to što kao svjedok nije saslušan Miroslav Erić koji je obavijestio policiju o nesreći, kao i očevidac koji mi se javio. Zamislite, ne želi se naći i saslušati jer je to za optužbu „nevažno“, iako oko stradanja mog sina postoje

U prilog potonje tvrdnje navodi mišljenje vještaka koji ostavlja mogućnost da je zbog tragova sline i ozljede na bedru Tomislav najprije pao na kolnik uslijed udarca drugog vozila, odnosno da je udaren kad je puzao prema rubu kolnika, a tek zatim da je pregažen u ležećem položaju.

- Usporedite samo položaj lutke kod rekonstrukcije te kako je sin u stvari nađen, kao i gdje je bila tenisica.

Nije razjašnjeno ni kako se našao desetak metara od prvog kontakta, na zelenilu uz brezu s nizom unutarnjih ozljeda, a bez vanjskih. Tu bi pomogla odjeća, koja je prema slikama ostala cijela, ali je nema. Nema ni krvi, pa je nemoguće napraviti DNA analizu – tvrdi Mitić, napominjući da je osuđeni ranije prekršajno kažnjavan, pa je ipak uvjetno osuđen.

Nalaz po kojem je Mitić prvo udaren na sredini ceste, daleko od breze

nja neke druge osobe. ”Budući da su stručnjaci s potpunom sigurnošću utvrdili sve bitne činjenice o ovoj prometnoj nesreći, nije se ukazala potreba da se o tome još ispituju svjedoci. U nalazu prometnog vještaka jasno stoji da je kod izrade nalaza uzeo u obzir podatke o odjeći stradalog.

Analizirani su i tragovi sline i ozljede bedra. Analiza DNA je izrađena, ona se nalazi u spisu i prema njoj tragovi krvi nesporno potječu od stradalog Tomislava Mitića. Krv se čuva šest mjeseci od izvršene analize sukladno čl. 12. Pravilnika o načinu i postupku vađenja

krvi i uzimanja mokraće za analizu.

U slučaju prometne nesreće u Gortanovoj, radi se o tome da je stradali u velikom stupnju doprinio tragičnom ishodu ležeći na kolniku u pijanom stanju, a optuženik je neznatno prekoračio sigurnosnu brzinu od 47 km/h jer je vozio 55 km/h, što se ne može smatrati izraženim kršenjem prometnih propisa. Uz podatak da okrivljenik nije do sada kazneno osuđivan te pored činjenice da nisu utvrđene važne otegotne okolnosti, izricanje uvjetne osude smatramo opravdanim.

Prometni prekršaji predstavljaju otegotnu okolnost, ali

VARAŽDIN – Budući da je većina okrivljenika priznala krivnju, neće se saslušati poznata manekenka A.G. koja je navodno kupovala kokain, kao ni drugi svjedoci u kaznenom postupku koji se zbog posjedovanja i preprodaje droga vodi protiv Ivice Jakopovića zvanog Koko, Gorana Čošića zvanog Gigro, Edvina Majstrovića zvanog Majka, Ćarka Vidovića zvanog Žare, Bojana Ivića zvanog Čelo, Damira Funarića zvanog Funa te Dragana Božića. Budući da Božić nije priznao krivnju, a Ivić nije dostupan hrvatskom pravosuđu, postupci protiv njih su izdvojeni.

Rekonstrukcija po kojoj je Mitić ležao usporedo s cestom

“Nedvojbeno utvrđene sve bitne činjenice” U postupku su nedvojbeno utvrđene sve bitne činjenice, ističe Darko Galić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika i glasnogovornik varaždinskih državnih odvjetništava, dodajući da su prometni i forenzični vještak s potpunom sigurnošću utvrdili kako je stradali zadobio sve tjelesne ozljede u ležećem položaju, i to upravo od vozila Željka Bunića, pa ne postoji više verzija stradavanja.

Za postojanje kaznene odgovornosti, kako naglašva, nije stoga bilo potrebno dalje utvrđivati kako se stradali našao u ležećem položaju, jer ne postoji nikakva sumnja da bi smrt nastupila uslijed djelova-

NOVI MAROF - Dan policije i njihovog zaštitnika sv. Mihovila skromnom svečanošću obilježen je u policijskoj postaji Novi Marof.

Uz čestitke svim djalatnicima, načelnik policijske postaje Ivica Matošić zahvalio je svima koji pomažu u radu policije i provođenju raznih projekata čiji je inicijator postaja. Gradonačelnik Darko Hrenić izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom te je uručio mobitel.

Vlč. Ivica Horvat, duhovni skrbnik za djelatnike MUP-a u Varaždinskoj županiji, zaželio je svim zaposlenicima da po zagovoru sv. Mihaela uspiju čuvati red i mir i poručio da to rade s pažnjom i ljubavlju.

Pregaženi Mitić s čitavom odjećom pronađen okomito na cestu

činjenica da je optuženik počinio po dva prekršaja u 2006. i 2007. i jedan u 2008. nije tretirana kao tako teška okolnost zbog koje bi bilo nužno izreći strožu sankciju. Osnove za vođenje kaznenog postupka i

kriteriji predlaganja sankcija u državnom odvjetništvu jednaki su za sve osobe bez obzira na njihovu „veličinu“ i u tom smislu Željko Bunić nije bio ni na koji način privilegiran”, zaključuje Galić.

POŽAR

Vatra prijetila kućama SVETI ILIJA – Zbog nepažnje vlasnice prilikom spaljivanja korova na zemljištu, u utorak se proširila vatra na okolne parcele na području općine Sveti Ilija, točnije u mjestu Tomaševec, gdje su bile ugrožene obiteljske kuće koje se nalaze u neposrednoj blizini. Po dojavi vatrogasnog operativnog centra, Dobrovoljno vatrogasno društvo Kneginec Gornji odmah je izašlo na teren te lokaliziralo širenje požara.

Na mjesto događaja još su pristigli i vatrogasci dobrovoljnih društava iz Donjeg Kneginca i Varaždinbrega.

24 Oglasi

06. listopada 2009

Urbana kultura 25

06. listopada 2009

ART

/media

Jaca frajerica

Festivali alternativne kulture na kojima su nastupali demo bendovi poput V.U.K. festa ili Overground festivala utjecali su na nominaciju

ALTERNATIVA Grad Varaždin među najboljim promotorima demo scene

Nominirani u iznimno jakoj konkurenciji!

Glasovi publike odlučit će o pobjednicima ovogodišnjeg CircoolaR-a Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Rad i trud varaždinskih mladih alternativaca i dobra suradnja s gradskim ocima nije prošla nezapaženo niti na hrvatskoj demo sceni, tako da je grad Varaždin ove godine prvi put nominiran za “Circoolar”, hrvatsku glazbenu demo nagradu, čija će se prva dodjela održati u Klubu Arsenal u Zadru, a grad Varaždin je nominiran u kategoriji “Grad koji najviše podržava hrvatsku demo scenu 2008./2009.“ te je nominaciji priloženo službeno izvješće Grada u kojem se navodi udruga mladih „V.U.K.“ kao najaktivnija udruga.

Glasanje

Kome će otići nagrada u ruke odlučuje žiri, ali i publika koja glasa putem interneta.

Budući da smo svi više-manje svaki dan na internetu, vjerojatno imate ili možete naći par minuta slobodnoga vremena, otići na www.circoolar.org a toliko vam, naime, treba i da ispunite glasački listić koji

možete skinuti direktno s http://macromanagement. o r g /c i r c o o lar3.htm, svaki pravilno i potpuno ispunjeni listić ulazi i u nagradnu igru!

Grad Varaždin je u kategoriji s još tri iznimno jaka grada: Rijekom, Osijekom i Zadrom, što je već samo po sebi veliko priznanje Gradu Varaždinu, Upravnom odjelu za kulturu,

C

ircoolaR se dodjeljuje bendovim i gradovima promotorima demo scene, ali i radio i TV postajama i portalima koji je prepoznao potencijal mladih, te samim mladima.

Ujedno tu su nominirani i varaždinski bendovi poput rockera Voodoo Lizardsa za koje možete glasati u katego-

2008.

Priznanje predanosti riji Najbolji koncertni nastup - Radar festival 2009. te sada već neaktivan bend Dead by mistake čiji je spot nominiran kao najbolji video uradak u

Nominirani i Voodoo Lizardsi

Grad Varaždin već godinama godini. pomaže pojavnosti demo bendova na različite načine - kako financijski, tako i tehnički. Stajalište je Grada Varaždina da Udruga V.U.K. i nominirani varaždinski bendovi s punim pravom zaslužuju hrvatsku glazbenu demo nagradu „Circoolar“ s obzirom na to da velikom predanošću brine o kvaliteti i produktivnosti urbane glazbe na području Grada, a i šire - ističe Draženka Dević, stručni suradnik za udruge.

NOVO Treći (međunarodni) bijenale modne fotografije otvara se 13. listopada u Varaždinu

Atrakcija vizualnog medija i nove komunikacije

Fotografija slovenskog autora Janeta Štravsa

Treći biennale modne fotografije otvara se 13. listopada u Varaždinu.

Majstori klasične, moderne i suvremene fotografije bit će predstavljeni javnosti u četirima izložbenim prostorima: u galerijama Miljenko Stančić i Zlati ajngel te u Starom gradu i Galeriji slika Gradskog muzeja Varaždin.Glavni kustos bijenala je povjesničar umjetnosti prof. Želimir Koščević.

Samostalnim izložbama predstavit će se četvero uglednih

hrvatskih fotografa: Barbara Blazin, Mare Milin, Željko Koprolčec i Boris Ljubičić.Na ovoj u kulturnim krugovima već cijenjenoj smotri umjetničke fotografije gostovat će postavom vlastitih djela i slovenski autor Jane Štravs te Christin Losta (München/Beč), a Gradski muzej Münchena retrospektivom nazvanom “Sretne šezdesete” fotografkinje Regine Relang.Bijenale se zatvara 10. studenoga ove godine. (iz)

Kao jedan od njenih glasnijih kritičara, nisam očekivao da ću tako brzo stati na stranu - Jadranke Kosor.

Još pred neki dan Sanader nas je ostavio u rukama nemoćne Denis Peričić, ženice. Ali Jaca nije mr. sc nemoćna ženica. Znalo se da je iznimno marljiva, disciplinirana i mudra osoba.

Ali tukao ju je glas pomoćnice, manekenke, ukrasa. Pridonio je tome i Sanader, a bogme i Mesić. U Mesićevim vicevima o “Suzani” i “pašteti” bilo je nečeg duboko nedemokratskog, seksističkog, a u najmanju ruku – politički nekorektnog.

Stao sam na stranu Vesne Pusić kada je na slične načine bila napadana i u Saboru i na ulici.

Moram sada stati na stranu Jace, ali ne samo zato što je žena. Jaca je pokazala da ima više muda od mnogih mudonja.

Možda je i mudronja Sanader, taj najveći salonitanski pjesnik, ipak odlično procijenio da je Jaca prava nasljednica.

Neki stranački patrijarsi protive se njezinim idejama da se država očisti od lopova, a Vlada od nesposobnih ministara. Jesu li se tako mogli protiviti Sanaderu i Tuđmanu? Pa Tuđman je promijenio šest premijera, a ministre je znao postaviti i smijeniti u mjesec-dva! Tako i Luku Bebića, koji nam je bio ministar obrane punih 48 dana. I to baš one, ključne ‘91. Stoga, barba Luka, poštuj šefa. Šeficu. Šef’cu. Što’l’već.

U kakvom je stanju Jaca preuzela državu, s kakvim se aferama suočava, s kakvim se insajderskim suparnicima mora boriti, i kakav je uspjeh postigla sa Slovenijom i EU… Hej, halo, to je živo čudo, i to u samo par mjeseci.

OK, nisam ni ja glup, možda je sve to samo plod nekog savršenog spininga, ili tek slučajan, nekontrolirano napuhan mjehur od sapunice, koji se svaki čas može rasplinuti i netragom nestati. Ali da sam u prilici savjetovati ikoga, pitao bih HDZ: zašto se „Jaca frajerica“ ne bi malo više slikala s dr. Hebrangom?

26 Kulturni obzor

U D-duru Collegium Marianum

P

osljednju večer ovogodišnjeg VBV-a u crkvi sv. Nikole nastupio je ansambl „Collegium Marianum“. Taj je glazbeni i plesni ansambl od svog osnutka 1997. godine usmjeren na autentične interpretacije predromantične glazbe i rekonstrukciju Darko RUŠEC baroknih koreografija. profesor gitare u mjetnički ravnatelj Glazbenoj školi Varaždin ansambla je Jana Semerádová, a osnovan je pri Kulturnom centru za povijesne umjetnosti Collegium Marianum u Pragu. Članovi ansambla su prvenstveno mladi češki umjetnici koji sviraju na povijesnim originalima ili kopijama instrumenata razdoblja. Kao rezultat njihovih istraživanja u glazbenim arhivima u Češkoj Republici i inozemstvu uvedene su prve suvremene izvedbe i velik broj zaboravljenih vrijednosti 17. i 18. stoljeća na području glazbe i plesa, uglavnom iz Srednjoeuropske regije. nsambl „Collegium Marianum“ surađuje s istaknutim međunarodnim solistima, dirigentima, koreografima i režiserima. Ovaj put s ansamblom je nastupio gost iz Francuske, mladi kontratenor Damien Guillon koji je studirao u Centru za baroknu glazbu u Versaillesu gdje je usavršio svoju vokalnu tehniku i umijeće izvođenja rane glazbe.

Sljedeći umjetnici su nastupili na koncertu: Jana Semerádová, poprečna flauta i glazbeno vodstvo, Damien Guillon, kontratenor, ecilia Bernardini, prva violina, Jirí Pospíchal, Magdalena Malá, Vojtjech Semerád, Martina Štillerová, violine. Veronika Jíchová, viola, Hana Fleková, violončelo, Tomasz Wesolowski, fagot, Jan Krejča, teorba, Emiliano Rodolfi, čembalo/orgulje, Martina Bernášková, poprečna flauta. zvodili su djela: Johanna Josepha Fuxa (1660.-1741.), Jana Dismasa Zelenke (1679.-1745.), Francesca Mancinija (1672.-1737.), Antonina Reichenauera (1694.-1730.) itd. lazbenici su svojim skladnim muziciranjem oduševili brojnu publiku pokazavši izvrsnost u interpretacijama ove zahtjevne, ali lijepe glazbe.

06. listopada 2009

MEKSIKO Obilježena 250. obljetnica smrti slavnog Vara

Ferdinand Konšćak p ocem domovine Kal

U

A

C

I

G

Naslovnica prigodne publikacije iz Ensenade

Dok se u Konšćakovom rodnom Varaždinu o njemu malo zna, meksički biskupi pokreću proces njegove beatifikacije!

Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Predavanje koje je 24. rujna u palači Herzer, u organizaciji Društva povjesničara, održao prof. dr. Mijo Korade, jedini je javni događaj kojime je u Varaždinu obilježena 250. obljetnica smrti Ferdinanda Konšćaka (1703.-1759.), misionara i istraživača puno poznatijeg u svijetu nego u njegovu rodnom gradu.

Naime, Zagrepčanin prof.

Korade upravo se bio vratio iz Meksika, gdje je od 9. do 11. rujna u velikom gradu Ensenadi sudjelovao u programu “Sjećanje na Fernanda Consaga”, kako glasi Konšćakovo hispanizirano ime. Tom je prigodom Konšćak proglašen “prvim pionirom grada Ensenade” i “osnivačem Donje

Kalifornije” te mu je, uz jednu već postojeću, otkrivena i nova spomen-ploča.

Nije otok!

Konšćak je rođen 1703. u Varaždinu, gdje je završio Gimnaziju. Boravio je u Trenčinu, Budimpešti, Grazu i Leobenu, uporno moleći čelnike svoje Družbe Isusove da ga pošalju u misije. Udovoljeno mu je krajem 1729., a 1731. stiže u Meksiko. Širi vjeru, podučava indijansko stanovništvo, gradi ceste i nasipe… Bavi se matematikom, astronomijom, geologijom, prirodoslovljem.

Ipak, njegovo najveća zasluga je otkriće da je Kalifornija otok, a ne poluotok. To je, zapravo, samo krajnji rezultat triju istraživačkih, kopnenopomorskih ekspedicija koje

je pokrenuo, prošavši gotovo svaku stopu tog golemog područja. U zapisima s tih ekspedicija temeljito je opisao podneblje, stanovništvo i njihove običaje, floru, faunu, geološke karakteristike - što li sve ne - te ucrtao prve točne zemljovide Donje Kalifornije.

Stoga je u njegovu čast

U

Meksiku sve počasti, a u Varaždinu...? jedna skupina hridi u Kalifornijskom zaljevu prozvana Consag Rocas – Konšćakove stijene.

Donio vjeru

I dok se u Varaždinu i Hrvatskoj, unatoč mnogim struč-

nim radovima (Zorić, Korade, Muljević i drugi), o njemu još uvijek premalo zna, u meksičkoj saveznoj državi Baja Kalifornija (Donja Kalifornija), Konšćak uživa čast – oca domovine!

U Meksiku, naime, sjećanje na Konšćaka, kao i njegov ugled, na iznimnoj je razini ne samo zato što je istražio i definirao područje Donje Kalifornije, nego i zbog njegova prijateljskog odnosa s indijanskim stanovništvom.

Za razliku od mnogih osvajača, Konšćak je donio mir i prosperitet, na prenoseći ideju Evanđelja i šireći vjeru koja danas čini Meksiko, sa stotinjak milijuna stanovnika, jednom od najkatoličkijih zemalja svijeta.

Upravo stoga su tamošnji biskupi, na svečanosti 10. ruj-

OSOBNO D. Peričić o Konšćaku

Još uvijek – premalo!

Najzaslužniji za velike počasti koje su u Meksiku pridane Konšćaku je moj prijatelj Carlos Lazcano, tamošnji znanstvenik, s kojim sam još 2001. napisao veliku monografiju o varaždinskom misionaru i istraživaču. Na žalost, ta je knjiga dosad objavljena samo u Meksiku, na španjolskom jeziku, a tijekom proteklih godina jednostavno sam – odustao od potrage za na-

kladnikom ili sponzorima koji bi bili voljni objaviti hrvatsko izdanje monografije… Zbog spriječenosti nisam mogao prihvatiti poziv na svečanost u Meksiku, ali mi je jako drago što je tamo boravio prof. dr.

Mijo Korade. Konšćak danas ima ulicu u Varaždinu, ali njegov je svjetski povijesni značaj mnogim našim sugrađanima još uvijek mahom - nepoznat.

Kulturni obzor 27

06. listopada 2009

ivanec Natječaj za kajkavsko književno stvaralaštvo

aždinca

proglašen lifornije!

NEPOZNATO Plantić, Haller, Szentmartony…

“Draga domača rieč” već po 29. put IVANEC - U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2009. Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” objavila je već 29. po redu kajkavski književni natječaj nazvan “Draga domača rieč” za autore povezane zavičajnošću, življenjem ili radom s ivanečkim krajem.

Odabir je tema slobodan. Organizator prima najviše pet dosad neobjavljenih pjesničkih i proznih kajkavskih radova, ukupno ne dužih od triju otipkanih kartica.

Osnovcima preporučuje se pak da radove šalju zajedno preko svojih škola,

a ocjenjivat će se i nagraditi odvojeno od priloga odraslih autora.

Svi natječajni tekstovi trebaju biti dostavljeni u knjižnicu “Gustav Krklec” najkasnije do 31. listopada ove godine (Ulica akademika Ladislava Šabana 3, 42240 Ivanec), i to u tri primjerka, označeni šifrom s njezinim rješenjem u zatvorenoj omotnici te adresom autora (odn. i nazivom škole).

Prema odluci žirija bit će nagrađeni autori priloga iz svake žanrovske i dobne skupine. Bit će tiskan i zbornik svih odabranih za završnu priredbu. (iz)

Varaždinski misionari pisali povijest!

Konš ć ak je jedan od najvećih Varaždinaca u povijesti, ali nije jedini svjetski poznati varaždinski misionar i istraživač!

On je dio „varaždinskoga misionarskog kruga“. „Duhovni otac“ bio mu je gimnazijski profesor Luka Bakranin, koji mu je usadio misionarsku ideju, potom i sam krenuo u misije, ali je umro u Cadizu, čekajući brod za Ameriku.

Možda je od svih najpoznatiji Nikola Plantić, Zagrepčanin koji je umro kao profesor u Varaždinu nakon što se vratio iz Paragvaja, gdje ga je sustigla fama „indijanskoga kralja“, isusovca koji se tamo navodno pobunio protiv Zapadnjaka i

sa starosjediocima osnovao nekakvu pred-socijalističku državu!

Ima ih još mnogo, no posebno su fascinantni Ignacije Szentmartony stariji, Međimurac iz Kotoribe, profesor na varaždinskoj Gimnaziji, te Varaždinac Franjo Haller, koji su, kao vrhunski matematičari i astronomi, 1751. poslani u Južnu Ameriku da odrede granicu između portugalskih i španjolskih kolonija!

Ignaciju Szentmartonyju prije dva tjedna, 20. rujna, u rodnoj je Kotor ibi otvorena spomen-ploča, za što su zaslužni čakovečki ogranak Matice hrvatske i Župa sedam žalosti BDM. Svaka čast!

NOVA SEZONA

Varaždinski komorni orkestar

SF Poziv za novu zbirku

“Punom parom u Svemir!”

Rok za slanje priča je 12. prosinca ove godine Piše: IVICA ZAMODA

Dr. Mijo Korade uz novu spomen-ploču F. Konšćaku

na u Ensenadi, najavili da će pokrenuti proces beatifikacije Ferdinanda Konšćaka – proglašenja našeg davnog sugrađanina blaženim i svetim!

Obilježavanje Konšćakove obljetnice u Meksiku se nastavlja. Od 12. do 16. studenoga bit će održan cijeli niz atraktivnih manifestacija, poput kavalkade, konjaničke karavane između misija Santa Gertrudis i San Ignacio, koje je u 18. stoljeću na tom

području osnovao. Vrhunac svečanosti bit će u San Ignaciju 3. prosinca, na Konšćakov rođendan. Bilo bi lijepo kad bi tog dana, upravo u godini 250. obljetnice njegove smrti, i u godini 800. obljetnice proglašenja Varaždina slobodnim i kraljevskim gradom, a uoči Dana Grada, i mi Varaždinci barem nekim skromnim javnim činom odali počast možda prvom varaždinskom svecu!

Objavljen je poziv piscima za najnoviju, već šesnaestu po redu zbirku hrvatskoga SF-a, u sklopu Sferakonskoga niza.

U natječaju za neobjavljene domaće radove koji pripadaju žanrovima spekulativne fikcije naznačene su najnovije teme: Steampunk (tehnološki napredna prošlost) i/ili Space opera (društveno nazadna budućnost).

Svi sudionici svoje tekstove dužine od 2 tisuće do 8 tisuća riječi (opskrbljene i podacima o autoru ili autorici) trebaju poslati najkasnije do 12. prosinca 2009. godine na adrese: darko.vrban@zg.tcom.hr ili tatjana.jambrisak@ zg.t-com.hr.

Organizatori su natječaja izdavačka kuća Mentor i SFera (Društvo za znanstvenu fantastiku).

Urednici (Tatjana Jambrišak, Darko Vrban i Irena Rašeta) svim su potencijalnim suradnicima objelodanili i kratke upute - da treba najviše po jedno djelo slati na samo jednu adresu te da minijature imaju do 5 kartica teksta, kratke priče od 5 do 15, priče između 15 i 50, a novele više

Varaždinski pisci SF-a Valja istaknuti da među najnovijim hrvatskim autorima znanstvene fantastike ima i varaždinskih pisaca (ujedno i članova Varaždinskoga književnog društva).

U godišnjacima najnovijega hrvatskoga SF-a, koje udruga SFera objavljuje redovito od 1995. godine, pripovjedač Denis Peričić zastupljen je u trima zbirkama naslovljenima: “Dnevnici entropije” (1996.), “Kvantni portali imaginacije” (1997.) i “Krhotine svjetova” (1999.).

Osim njega u ovoj ediciji svoje priče objavila je i varaždinska prozaistkinja Gordana Kokanović Krušelj - u zbirkama “Zlatni zmajev svitak” (2008.) i “Strune nemira” (2009.).

od 50 kartica, uz napomene: “Ne pišite priču zadnji dan natječaja.” i “Od urednika naruč ite da vam pošalje dokument DOVRAGA s oba-

S

vježa krv neka prokola starim žanrovima veznim uputama za formatiranje teksta, interpunkcijom upravnog govora, najčešćim greškama, savjetima i uputama za oblikovanje teksta koji šaljete na natječaj.”

Izabrane najbolje priče bit će tiskane u zbirci koja će izaći tijekom Sferakona u

proljeće 2010. godine.

Inače, ovogodišnja zbirka hrvatskoga SF-a, 15. po redu, izbor je iz ukupno pristiglih 67 radova na ukupno 1920 kartica teksta.

Irena Rašeta, jedna od urednica, u uvodniku naznačuje da su u najnovijem zborniku naslovljenu “Strune nemira” pr ilozi tematski vrlo različiti u rasponu - “od intelektualne distopije do ekološke utopije, od priča u dubokom svemiru do onih iz daleke prošlosti, od vampira tinejdžera do usidjelica koje kukičaju brodski štit, od pjesama o galaksijama do stihova o vješticama...”.

Varaždinski komorni orkestar u svojoj 16. sezoni (2009./2010.) priredit će pet novih koncerata u pet nedjelja u Velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin.

Prvim će koncertom u nedjelju, 25. listopada, s početkom u 19,30 sati ravnati maestro Berislav Šipuš, a gost solist bit će flautist Dani Bošnjak, član ansambala Responsorium i Camerata Garestin. Na repertoaru bit će klasici - Suita za gudače Leoša Janačeka i Simfonija br. 43 u Esduru (“Merkur”) Josefa Haydna te Pjesma o valovima za flautu i gudače suvremene hrvatske skladateljice Olje Jelaska.

Potom će svaki drugi mjesec (13. prosinca, 21. veljače, 25. travnja i 30. svibnja) slijediti novi koncerti s raznovrsnim programom na kojima će gostovati Latica Honda-Rosenberg, Mario Korunić, Mate Bekavac, Pavle Dešpalj i Martina Filjak.

Podsjetimo da je Varaždinski komorni orkestar svoj prvi koncert priredio 30. svibnja 1994. i u 15 godina djelovanja stekao glas značajnog i cijenjenog ansambla ne samo u zemlji nego i u inozemstvu (dobitnici su npr. nagrada “Ivan Lukačić”, “Milka Trnina”, Orlando, Judita, “Jurica Murai”).

Orkestar kojemu je sadašnji šef Milan Čunko, a koncertni majstor Jože Haluza, ima u svom sastavu 17-ero gudača.

Sponzori su im iduće sezone Megaspel i Hrvatski radio. (iz)

28 Duplerica

06. listopada 2009

Sajam LOVA, RIBOLOVA, PRIRODE I TURIZMA Više od 260 izlagača iz Hrva

Kako se glasaju životin

Mirela Krišto iz Trnovca Bartolovečkog, koja trenutačno živi u Frankfurtu, duge i kratke cijevi, kubure i puške, oružje i novo i staro ima u malom prstu

Priroda u potrazi za čovjekom, a čovjek u potrazi za prirodom; ali mnogima je ipak najvažnije bilo na sajmu se dobro zabaviti, zapjevati te pojesti i popiti po svom ukusu Piše: IVICA ZAMODA Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Kako, čime, započeti lov na ovaj članak koji bi se trebao pomaljati na ovoj stranici?

Svakojakim repertoarom u postizanju različitih ciljeva stoga su se mnogi znali i znaju poslužiti - od lova u mutnom do lova na vještice...

I opet jedni su lovili maglu, drugi muhe, treći pogled zapamćen tko zna gdje u tko zna koje doba i upućen tko zna zašto...

Moram, nažalost, dići ruke od lovačkih ili ribičkih priča ta nema područja ljudskoga djelovanja ili nedjelovanja koje nije s užitkom pružilo svoje duge prste za njima te su te priče postale najpokradenija intelektualna krama koju povijest pamti.

Majka pr iroda zauzvrat prigrljuje nas sve - bilo kao majčica bilo kao maćeha.

Tkogod od nas stoga glavom bez obzira bježi u prirodu, a tkogod pak - od vlastite prirode. Jedni to čine čitanjem

Mirko Švenda Žiga i Bandisti nisu znali stati na loptu

bile upućene - što su one tebi, meni, ovima, onima, njima... iliti čak sam ima

prospekata, landranjem po sajmovima, buljenjem u tvputopise, a drugi: ... (svatko neka upiše ono što smatra prikladnim).

Zlatne ribice

I onda se pitaju ili pitamo i jedni i drugi: tko je u kojem kavezu, i koji je kavez onaj pravi - ispred ili izvan njega?

I tko, pritom, odlučuje o zatvaranju u nj ili puštanju u slobodno lovište?

Zlatna ribica - tko je i što je kome, i te tri želje koje bi joj

sebi.

I kad će kucnuti taj čas kada ćemo shvatiti da se (i) životinje smiju (a ne samo mi), i da (i) one imaju smisla za humor (kao i mi), i kada će se one smijati zajedno s nama, i tresti od smijeha zajedno s nama - i

I Pan, i muzika, i gulaš, svakom podignu raspoloženje sto posto

mi s njima - u sav glas, puna srca, iz dna duše.

I one su od rođenja obilježene, a ne samo mi - zato s punim pravom mognemo pitati kao što bi one pitale da su u našoj koži: ako, primjerice ribe, primjerice ptice, primjerice drveće, nemaju dušu - tko je onda ima...?

I na tome tragu što preostaje svakom od nas kao djetetu prirode - da budemo sitna ili krupna riba, da šutimo kao riba i budemo - zdravi kao riba a ne samo kao dren!

Japajakanje

Čovjek gotovo autistično

zaglušen tim svojim (jednim jedincatim) govorom o sebi i sobom, i vlastitim glasom, i jezikom koji se zove japajakanje, kad će napokon osluhnuti sve to zvukovlje koje mu je nadohvat ruke, i progovoriti svim tim mnoštvom jezika koji mu se kao na dlanu pružaju na svakom koraku i u svakom trenutku. (Ta neće valjda čovjek dinosaurusovski spasti na jedan jedini jezik ostajući kratkih rukava pred tim svijetom kojemu još ne razaznaje ni obrise, ni imena, ni dah.)

Loviti koga ili što od jutra do sutra u riječi? A za riječ?

Ako sami sebe tko zna kakvom klopkom nismo već namamili na tanak led...

Bezimeni psić iz udruge Spas s djecom i gospođom Danijelom

Duplerica 29

06. listopada 2009

atske i inozemstva prvi put izlagalo u Areni

nje, a kako

na obali Drave

čovjek

Pan Oktober fest za svaku dušu

Opet odličan Sajam Počele su već i pripreme za jubilarni petnaesti, a netom je uspješno održan Četrnaesti međunarodni sajam lova, ribolova, prirode i turizma.

Prvi put organizirana u Gradskoj sportskoj dvorani iliti Areni Varaždin ta se manifestacija, dakle, na pravi način “približila” obalama Drave što se pokazalo punim pogotkom.

U šatoru pokraj Arene tijekom večernjih su sati u sklopu premijernog Pan Oktober festa po našku goste sajma zabavljali onako kako samo oni znaju - pjevačica Maja Šuput i tamburaški ansambl Carevi te grupa Belfast Food i Mirko Švenda Žiga sa svojim Bandistima.

U kongresnoj su dvorani priređeni okrugli stolovi o problemati- Inž. lovstva Zdravko Filipović ci lovnog i ribolovnog gospodarstva, a na Dravi HLS-a u lovnom streljaštvu i Dravskom jezeru promo- (disciplina trap). tivne vožnje čamcem te na Na sajamskom kupu lovačstreljani u Pribislavcu Kup kih udruga iz Varaždinske

županije u pripremi lovačkog (srnećeg) gulaša podijeljeno je više od tisuću porcija, a među 11 ekipa najbolji su bili lovci kuhari i lovkinje

P

rvi put sajam je organiziran u Gradskoj sportskoj dvorani iliti Areni Varaždin kuharice iz Kune (Klenovnik), Zelendvora (Varaždin) i Prepelice (Mali Bukovec).

Više od 260 izlagača (ribolovnih i lovačkih društava i saveza, turističkih i obrazovnih ustanova, raznolikih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nakladnika, zastupstava, preparatorskih ateliera, itd.) predstavilo se doista bogatim asortimanom izložaka, proizvoda i ponuda.

Kao i svih godina dosad odaziv je publike opet nadmašio sva očekivanja.

Mala Rafaela uživa u restauratorskom atelieru prepunom prepariranih rijetkih životinja

Pan Oktober fest kao i podijeljenih 1000 porcija srnećeg gulaša svima su razgalili dušu

Diorama u središtu dvorane privlačila je pozornost kako mladih tako i starijih

Od tisuću čarobnih štapova kako napokon izabrati najbolji?

Kozji sir Biserke Moravec

Svi se okupljali oko kotla

Ni zvonjava mobitela nije omela mladu streličarku

30 Putopisi

06. listopada 2009

Machu Picchu znači stara planina. Međutim, nitko ne zna kako se taj grad doista zvao - ovo su ime smislili po brdu na kojem se nalazi

PUTOPIS Nastavak putovanja Krešimira i Davorke Kovač, novo odredište - Machu Picchu

Machu Picchu - napušteni grad tajni Postoje li i drugi zaboravljeni gradovi u bespućima džungle Perua, Brazila i Bolivije?

Pišu i snimili: KREŠIMIR I DAVORKA KOVAČ

Ako vam je netko rekao da je Machu Picchu veličanstven, mističan, izazovan, nevjerojatan, bajkovit, fantastičan - vjerujte mu, stvarno je tako.

Machu Picchu je svjetska turistička atrakcija najviše klase.

Sve se tom mjestu poklopilo kako treba. To je, prvenstveno, velika arheološka vrijednost. Riječ je o gradu drevnih Inka koji je vjerojatno bio napušten prije ili neposredno poslije dolaska Španjolaca.

Srećom, osvajači nisu saznali da postoji grad u planinama, pa je do danas ostao netaknut - točno onakav kakav je ostavljen. Jednako kao što razgledavajući Pompeje šećete originalnim ulicama iz doba Rimskog carstva, tako ovdje šećete gradom jedne mistične civilizacije koja se razvijala neovisno o ostatku svijeta.

Međutim, Machu Picchu je

i zapanjujući spoj čovjeka i prirode. Nevjerojatno je mjesto gdje je taj grad izgrađen - na vrhu ogromne stijene, okružen snježnim vrhuncima, s provalijama na svaku stranu.

Priroda je ovdje zadivljujuća kao i grad i zajedno čine nedjeljivu cjelinu.

I kad na sve ovo dodate još i mističnu, nepoznatu prošlost ovog mjesta prepunog tajni, kao što je mistična cijela civilizacija Inka... Machu Picchu je jednostavno - savršeni mamac za turiste. Koga ne zanimaju tajne ovog mjesta?

Tajne ceremonije

Machu Picchu znači stara planina. Međutim, nitko ne zna kako se taj grad doista zvao - ovo su ime smislili po brdu na kojem se nalazi. Ne zna se ni kad je grad napušten. Pretpostavlja se da je to bilo neposredno prije dolaska Španjolaca na područje da-

Katedrala u Cuzcu, jedna od najljepših u Južnoj Americi

Cuzco, grad izgubljene civilizacije

Divan spoj čovjeka i prirode

našnjeg Perua. Naposljetku, ne zna se zašto su njegovi stanovnici otišli. Nema tragova razaranja i nasilja. Ne zna se ni kako je sva ta stoljeća ostao zaboravljen visoko u brdima.

Postavlja se onda i pitanje postoje li slični zaboravljeni gradovi u bespućima džungle Perua, Brazila i Bolivije? Živi li i danas netko u njima i kako ti ljudi izgledaju?

Čak nije jasno ni koju je Machu Picchu imao funkciju.

M

achu Picchu zapanjujuć je spoj čovjeka i prirode Sudeći prema građevinama religiozne namjene koje zauzi-

Tipična Latinska Amerika - prizor s ulica Cuzca

maju gotovo polovicu cijelog grada, možda je riječ o tajnom ceremonijalnom gradu. Kakve su to bile ceremonije? Po čemu su se razlikovale od onih u glavnom gradu Cuzcu?

Vrijedni arheološki nalaz, zapanjujuće lijepa priroda, bezbroj intr igantnih tajni - Machu Picchu je bio vrhunac našeg putovanja Južnom Amerikom.

Samo 70-ak km od Machu Piccha nalazi se Cuzco, arheološki biser.

To je bio glavni grad kraljevstva Inka koje se protezalo tisućama kilometara od današnje Kolumbije pa sve do Čilea.

Od politike i religije Inka do gospodarstva, graditeljstva, uopće načina života - o svemu tome pričaju ljudi, muzeji, ulice toga grada. Danas je Cuzco prekrasan spoj dviju civilizacija. Tu su ostaci najvrednijih palača i svetih mjesta nekadašnjeg kraljevstva.

No, i sakralna gradnja nakon osvajanja grada izuzetno je vrijedna. Čini se kao da su se Španjolci posebno trudili baš na ovom mjestu zasjeniti stare religiozne tradicije i pokazati svoju moć.

Autori putopisa na lokalitetu Machu Picchu

HRVANJE Važna pobjeda nad hrvačima Gavrilovića 4:3 u prvom kolu 1. HHL

Početak koji najavljuje borbe za titulu prvaka

Pobjeda Varaždinaca, protiv vjerojatno najjačeg suparnika u ovoj ligi otvorila je vrata moguće obrane naslova prvaka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

G

s ovogodišnjim pojačanjima nadjačati Vindiju, ali očito da su se samozatajni Varaždinci

“

Stolnotenisačice su odlično počele sezonu. U 1. kolu 1. HSTL pobijedile su Mladost 4:1, juniorka Petra Petek bila je 3. na pozivnom turniru 1. grupe u Zagrebu, a mlađa kadetkinja Dinara Ratajec peta u Osijeku..”

Saša Suhodolčan, trener STK Varaždin

Vaterpolo klub Coning upisuje zainteresirane dječake u školu vaterpola.

Svi koji žele trenirati ovaj zanimljivi sport, a posebice dječaci od 9 do 12 godina mogu se javiti treneru na Varaždinskim bazenima za

vrijeme treninga.

Treninzi su za sada ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 19 do 20,30 sati.

Sve informacije mofgu se dobiti i na broj mob. 091/5353094. (di)

Najbolji mladi tenisači

!

Vrhunski sport

osti iz Petrinje došli su samouvjereno misleći da će s ovogodišnjim pojačanjima nadjačati Vindiju

sport@regionalni.com

Vaterpolo škola za dječake

Hrvači Vindije odlično su startali u 1. kolu Hrvatske hrvačke lige koja se prvi put igra po novom sistemu. Četiri najbolje, među kojima su prošlogodišnji finalisti prvenstva Vindija i Gavrilović, odigrali su u subotu 4:3.

Pobjeda Varaždinaca, protiv vjerojatno najjačeg suparnika u ovoj ligi otvorila je vrata moguće obrane naslova prvaka. Susret se održao u Graberju uz veliku pomoć domaćih navijača.

- Borbe su bile atraktivne u svim segmentima, bile su vrlo izjednačene i zanimljive za gledatelje, ali po nas su na kraju završile vrlo pozitivno - rekao je Pero Panić, trener HK Vindija.

Gosti iz Petrinje došli su samouvjereno misleći da će

Sport 31

Sport

06. listopada 2009 06. listopada 2009

Hrvanje se ponovo vratilo u Varaždin, a nakon odličnih rezultata bit će i navijača

kvalitetno pripremili i da su homogenija ekipa s dužom klupom. Goste je na samom početku iznenadio povratnik Martin Bešenić. U kategoriji do 55 kg on je ostvario pobjedu, što je nemalo iznenadilo goste. Isto tako Bjelorus Mihajlov bio je siguran u svoju pobjedu nad našim hrvačem u kategoriji do 84 kg, ali je Jure Kuhar, također na njihovo veliko iznenađenje, pobijedio iako je Bjelorus

došao u Gavrilović već kao afirmirani borac i nositelj medalja s europskih natjecanja. Neugodno iznenađenje za domaće priredio je Lipić izgubivši meč u kategoriji do 96 kg. U kategoriji do 60 kg pobijedio je hrvač Vindije Ivan Lizatović, Tonimir Sokol u kategoriji do 66 kg također je ostvario pobjedu, a izgubili su još Petar Zorec do 74 kg i Marko Košević u najtežoj kategoriji.

Trener HK Vindija Pero Panić

SAVATE Uspješan nastup mladih Varaždinaca na Otvorenom savate assaut prvenstvu Vojvodine

Na terenima TK Franjo Punčec u Čakovcu održana je Završnica ekipnog prvenstva Hrvatske za dječake i djevojčice do 14 godina, a titulu najboljih ostvarila je ekipa domaćina.

Na prvenstvu je sudjelovalo osam najboljih ekipa iz Hrvatske, to su četiri zagrebačke ekipe TK Iteam, TK Zagi, TK Hrvoje i TK Ponikve, zatim TK Split, TK Ogulin, TK Ploče

te ekipa TK Franjo Punčec.

Za pobjedničku ekipu nastupili su: Marin Šuica, Karlo Škvorc, Bruno Babić, Iva Mekovec, Dina Paočić, Nina Potočnik, Mislav Bošnjak, Borna Novak, Lana Novković, Ena Babić i Lorena Brzuhalski. Mladi tenisači TK Franjo Punčec bili su uvjerljivo bolji od svih, a u finalu su slavili protiv ekipe TK Split rezultatom 6:3. (di)

!

Fotofocus

Tri zlata plod su predanog kontinuiranog rada

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

U znak sjećanja na tragično preminulog mladog Varteksovog nogometaša Matea Vajagića održao se 2. memorijalni turnir ___________________________________________________________________

kolegicama iz reprezentacije i osvojio zlatnu medalju.

Emerik Večerić trener i izbornik assaut reprezentacije intenzivno radi s mlađim uzrasnim kategorijama, a o kvaliteti rada govore rezultati.

- Naši natjecatelji pokazali su visok stupanj tehnike i taktike u svim borbama što govori da se s djecom radi jako kvalitetno i sustavno u klubu, a rezultati su pokazatelj kvalitete hrvatskih boraca od najmlađih do najstarijih - dodao je Večerić. (di)

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

Izbornik E. Večerić s N.Šantek, K. Sokolić i L. Hunićem

Na Otvorenom prvenstvu Vojvodine uspješno su nastupili i mladi članovi Hrvatske assaut reprezentacije i članovi SK Omega Varaždin pod vodstvom izbornika assaut reprezentacije Emerika Večerića. Natjecanje je održano u Novom Bečeju, a kadetkinja Nina Šantek u kategoriji do 52 kg osvojila je zlatnu medalju, u konkurenciji mlađih kadetkinja do 52 kg Kristina Sokolić također je osvojila zlato, a mlađi kadet Luka Hunić u kategoriji do 45 kg pridružio se svojim

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

11.10.2009 17.30h Rukomet, ženski RK Koka vs. Osijek - velika Dvorana 23.09.2009 19h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

10.10.2009 11h Koncert Matineja za 10!

- velika Dvorana

32 Sport

U zaleđu

Tko i kako radi s mladima O

vih se dana dosta medijskog prostora namijenjenog sportu posvetilo aferi o sumnji o seksualnom napastvovanju maloljetne nogometašice od strane dužnosnika HNS-a. vakvi ekstremni primjeri daju naDamir IVANČIĆ slutiti kako u sportu i urednik sportske klubovima, a posebice rubrike u onom dijelu koji radi s mlađim uzrasnim kategorijama moraju raditi najkvalitetniji ljudi, visokoobrazovani i visoko moralni. Problem je tim veći kada se zna da i u našem okruženju ima “trenerskog” kadra koji radi s mlađim uzrasnim kategorijama na način kako se to ne bi smjelo. akav primjer daje trener koji dolazi na treninge vidno pod utjecajem alkohola, što reći o tom klubu ako i nakon upozorenja roditelja i dalje štite trenera i on nastavlja raditi i prekomjerno uživati u alkoholu. Što reći treneru koji na treningu kao poštapalicu, svako malo koristi psovku “j...m ti mater” i kome se svake godine osipaju grupe koje trenira, a klub ili sljedeći klub u kojem radi o tome šute, ondnosno to smatraju uobičajenim rječnikom. to reći o “treneru” koji od mladih igrača traži da se odreknu svog prijatelja i izbace ga iz kluba, zbog njegovih privatnih interesa. Što reći o tom klubu koji i dalje drži takvog “trenera” na svojoj platnoj listi? Kako bismo opisali trenera mlađih uzrasnih kategorija koji ne prepozna da je dijete doživjelo potres mozga na treningu i tjera ga da trenira do kraja treninga? U klubu to nikome nije bilo interesantno niti da ispita već upućuju na privatno rješavanje spora. ako opisati rad trenera koji je za kaznu premješten u omladinski pogon pa preko volje trenira “klince” koji mu idu na živce, a u klubu se zaklinju kako im je jako važan rad smladima i za njega traže dodatna sredstva. akav trag ostavlja “trener” koji se na službenoj utakmici potuče sa sucem ispred djece, a onaj tko ga je zaposlio znao je da je već kažnjen iz istog razloga. Na kraju nitko zbog toga ne odogovara. To su samo neki od primjera iz varaždinskih sportskih klubova koji “veliku brigu” posvećuju radu s mladima. Zato ne smijemo misliti da se neke ružne stvari događaju samo drugdje već ih trebamo ispravljati pred svojim pragom.

06. listopada 2009

ŠKOLSKI SPORT Počela natjecanja školskih sportskih društava

Više od 400 učenica trčali su kros u Arbo

O

K

Š

K K

Svi uzrasti imali su svoje grupe i trčalo se po razredima, a učenici osmih razreda činili su na kraju i ekipu

Preseljenjem natjecanja s Dravske šume u Arboretum Opeka povećala se kvaliteta organizacije jer su nosioci organizacije prvi put bili učenici i nastavnici Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Školski sportski savez Varaždinske županije u školskoj godini 2009./2010. startao je s organizacijom natjecanja za učenike osnovnih i srednjih škola. Prvo natjecanje koje je na službenom programu bilo je natjecanje iz krosa.

Natjecanje je održano u organizaciji školskih sportskih društava Osnovne škole Vinica uz veliku pomoć nastavnika Ivana Mumleka te ŠSD Poljoprivredne i veterinarske škole „Arboretum Opeka“ uz pomoć nastavnika Josipa Rajnera.

Loše vrijeme

Start za prvu utrku dao je Miljenko Mumlek, koji je i rodom iz Vinice i koji uvelike promovira školski sport. - Prebac ivanjem natjecanja s dravske šume u Arboretum Opeka povećala se kvaliteta organizacije iz tog razloga jer su nosioci organizacije po prvi puta bili učenici osnovne i srednje škole te njihovi voditelji, što je velik korak prema naprijed u smislu vraćanja školskog sporta u škole,

gdje mu je i mjesto - naglasio je predsjednik Školskog sportskog saveza Varaždinske županije Branimir Štimec.

Dodao je i kako je izuzetno važno u ovom trenutku da nastavnici, ravnatelji te lokalne zajednice prepoznaju

U

kategorijama osnovnoškolaca nisu nastupile škole s područja grada Varaždina aktivnosti školskog sportskog saveza kao bi se svim učenicima omogućilo bavljenje sportskim aktivnostima koje se nalaze u službenom programu Ministarstva.

S obzirom na loše vremenske uvjete, kišu i prohladno vrijeme, odaziv osnovnih i srednjih škola na natjecanje bio je relativno velik. Organizator je uveo i posebne discipline, koje nisu u službenom programu natjecanja i to po razredima na osnovne i srednje škole. Osnovna škola Vinica te njihova ravnateljica Anica Hrnčić osigurala je da svi sudionici natjecanja dobiju sendvič i sok, što je za svaku pohvalu ako se zna da je nastupilo ukupno više od 400 učenica i učenika.

Izabrana je staza u dužini od 800 metara, koja je potpuno pregledna te obuhvaća najljepši dio Arboretuma.

Natjecanje se održavalo za

osnovne škole u kategoriji djevojčica i dječaka za 5., 6. i 7. razred pojedinačno te za 8. razred ekipno, a srednje škole u kategoriji mladića i djevojaka za 1. i 2. razred pojedinačno te 3. i 4. ekipno.

Potrebno je naglasiti da se ekipni pobjednik plasira na poludržavno prvenstvo.

Od učenika 5. razreda prvi je bio Filip Turković, OŠ Novi Marof, drugi Roman Rok, OŠ Petrijanec, a treći Janko Martinez, OŠ Vidovec. Od djevojčica pobijedila je Veronika Bešenić, OŠ Svibovec, druga je bila Nina Karan Hrženjak, I. OŠ Varaždin, dok je treće mjesto pripalo Sari Galić iz OŠ Ivanec.

U kategoriji učenica 6. razreda najbolja je bila Monika Međeral, OŠ Novi Marof, druga je bila Marta Mudri iz OŠ Ivanec, a treća Leonida Hutinski iz OŠ Cestica. Kod dječaka iz 6. razreda najbrži je bio Matija Čurila iz OŠ Kneginec Gornji, drugi je bio Leon Petrić iz OŠ Vidovec, a treći Marin Šinjori, OŠ Novi Marof.

Najbrža učenica 7. razreda na krosu bila je Vlatka Furjan iz OŠ Cestica, druga Karla Ribić, OŠ Ivanec, a treća Magdalena Vujasinović, OŠ Cestica. Kod dječaka 7. razreda najbrži je bio Renato Kovačić, OŠ Cestica, drugi Karlo Marić, OŠ Kneginec Gornji, a treći Andrej Međeral, OŠ Novi Marof.

Ekipno u konkurenciji djevojčica pobijedila je OŠ Ivanec,

ispred OŠ Kneginec Gornji i OŠ Petrijanec, a od učenica 8. razreda prva je bila Dijana Rudnički iz OŠ Ivanec, druga Marta Antekolović Gradiček iz iste škole, a treće je mjesto pripalo Kristini Sokolić iz OK Kneginec Gornji. U ekipnoj konkunreciji dječaka najbolji su bili iz OŠ Kenginec Gornji, ispred ekipa OŠ Ivanec i OŠ Novi Marof, dok je pojedinačno kod učenika 8. razreda najbolji bio Filip Borak iz OŠ Kneginec Gornji, drugi je bio Emanuel Obadić iz OŠ Cestica, a treći Martin Bečehen OŠ Novi Marof.

Bojkot?

U kategorijama osnovnoškolaca v idljivo je da nisu nastupile osnovne škole s područja grada Varaždina, pa su se neki od organizatora pitali nije li riječ o svojevrsnom bojkotu natjecanja.

U kategoriji srednjih škola od učenica prvih i drugih razreda najbrža je bila Nikolina Vlašić iz Vinice, druga Magdalena Kukolj iz Medicinske škole, a treća Marijana Kovačić iz Vinice. Kod učenika prvih i drugih razreda najbrži je bio Matija Čretni iz Vinice, a sljedeća dva mjesta pripala su učenicima Elektrostrojarske škole Bruni Ipši i Karlu Lešku.

U ekipnoj konkurenciji kod učenica pobijedila je ekipa Prve gimnazije, druge su bile iz Gospodarske škole, a treće iz Elektrostrojarske škole, dok je u pojedinačnoj konkurenciji

Sport 33

06. listopada 2009

va krosom u Vinici

STRELJAŠTVO Odlični rezultati na 3D SP-u

a i učenika oretumu Odbojkaška liga osnovnih škola guće je naći na internet stranici Školskog sportskog saveza Varaždinske županije www.sssvz.hr. Putem e-maila obavljaju se i prijave za

S

ve informacije moguće je naći i na internetu: www. sssvz.hr natjecanja i razmjena svim potrebnih informacija.

U međuvremenu je počela i odbojkaška liga Vinica – Cestica – Sračinec – Petrijanec.

U 1. kolu odbojkašica OŠ Vinica - OŠ Cestica 0:3, a OŠ Petrijanec - OŠ Sračinec 2:0. Natjecanje se nastavlja sljedeći tjedan uzvratnim susretima.

Zoran Marečić pokazao je kako se može uspješno nositi s “velikim” streličarima

Zoran Marečić šesti, a Zdenko Videc sedmi Juniorka Mateja Kolarek nastupila u seniorskoj konkurenciji i zauzela 16. mjesto na svijetu

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

Marečić je nosio zastavu

Na 4. svjetskom 3D prvenstvu koje se od 16. do 19. rujna održalo pod ingerencijom FITE i u organizaciji FITARCA (talijanske streličarske federacije) u gradiću Latina u Italiji, svi hrvatski reprezentativci ostvarili su odlične rezultate. Zoran Marečić osvojio je 6. mjesto na svijetu.

- Moj kolega Zdenko i ja smo startali dobro te smo za ulazak među 16 izborili s 12. mjestom Zdenko, a ja na 4. mjesu. U 1/4 finala smo bili sjajni jer sam ja taj dio završio na 1. mjestu, a 5. je bio Zdenko. Moram reći da su nam u tom trenutku mnogi “veliki” streličari gledali u leđa, a mnogi su i ispali iz daljnjeg natjecanja. Nažalost, mala greškau daljnjem djelu natjecanja nas je zaustavila na korak do ulaska u finale. Tako da sam na kraju ja zauzeo 6., a Zdenko 7. mjesto. Iako po-

Pripreme

Visoka koncentracija pred start krosa

Natjecanje KPA Drava Klub podvodnih aktivnosti Drava organizira 18. natjecanje u plivanju perajama Drava 2009. na odvodnom kanalu HE Varaždin. Staza je duljine 6500 metara, a očekivana temperatura vode 11 stupnjeva Celzijevih. Natjecanje će se održati 10. listopada od 12 sati, a do 9 sati primaju se prijave u prostorijama KPA Drava na gradskom kupalištu na Dravi. Sve informacije mogu se dobiti i na e-mail: tomislav.tkalcec@vaba.hr, goran.lampelj@gmail.com i info@kpadrava.hr. (di)

RASPORED Slijede tenis i atletika

S natjecanjem iz krosa počela je nova sezona školskog sporta. Sljedeće po redu je natjecanje iz tenisa i već je raspisan poziv za osnovne škole, a natjecanje će se održati 7. listopada u suradnji s Školskim sportskim društvom OŠ Petrijanec i koordinatorom, nastavnikom Dubravkom Banekom, te za atletiku koja je na rasporedu 6. listopada za osnovne škole, a domaćin je ŠŠD Kneginec uz koordinatora nastavnika Patrika Koščaka i 7. listopada za srednje škole uz domaćinsvo ŠSD Elektrostrojarske škole uz koordinatora nastavnika Matiju Ciglara.

Rasporede natjecanja po svim fazama, kao i ukupne rezultate natjecanja mo-

Plivanje

- Moram reći da sada kada sam malo razmislio ovo mi se čini najveći uspjeh hrvatskog streličarstva što se tiče nastupa na svjetskim prvenstvima u ovoj disciplini - rekao je Marečić. - U mojoj kategoriji nastupalo je 23 streličara, svi odreda u najmanjoj ruci prvaci svojih zemalja, a neki od njih su i aktualni svjetski, europski prvaci i rekorderi u svim disciplinama golog luka. Talijani su bili na pripremama dva tjedna, a u svom taboru imaju čak i psihologa, Slovenci tjedan dana, o drugima da ne govorim. Naše pripreme su bile jedno prijepodne od tri sata zajedničkog treninga u koji su uključene i dvije kave. Bez obzira na to, mislim da sam

ove godine napravo puno dobrih rezultata za koje se nadam da će biti prepoznati

T

alijani su bili na pripremama dva tjedna, a u svom taboru imaju čak i psihologa kod onih koji su nam najpotrebniji, a to su sponzori - dodao je Marečić.

Ekipa koja je bila u Italiji

Slobodna borba

“Crni vitez” ponovo aktivan

malo razočarani zbog ispadanja, na kraju kad se sve zbroji plasman koji smo ostvarili je vrlo dobar i daje nam za pravo da kažemo da smo se ravnopravno borili s puno većim svjetskim i europskim imenima koji iza sebe imaju puno veće proračune i logistiku - zaključio je na kraju Marečić. Zastavu na otvaranju prvenstva ponosno je nosio Zoran Marečić, ali nažalost fotografije s otvorenja nisu uspjele, pa je Marečić obećao da će se ponovo plasirati na svjetsko prvenstvo.

je sljedeća: Damir Kolarek vođa puta i “team capetan”; Mateja Kolarek, seniorka - složeni luk; Zdenko Videc, senior - goli luk; Zoran Marenčić, senior - goli luk. Mateja je nažalost zapela u 1/8 finala iako je jako dobro počela, ali ju je jedna greška stajala 11 mjesta u poretku opisuje Marečić događaje na natjecanju. - Moram naglasiti da je ona juniorka koja nastupa u kategoriji seniora i da je i ovo tek uvod, a njezino vrijeme tek dolazi - najavio je Marečić.

Počeo je s radom Karate klub “Ippon”. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 19 do 21 sat u prostorijama kluba u F. Supila 4. Svi zainteresirani za upis u klub i pohađanje karate škole mogu doći u to vrijeme. Sekcija za slobodnu borbu, ultimate fight «Crni vitez« također je počela s radom u iste dane. Sve informacije mogu se dobiti i na tel. 098/1729-831. (di)

Atletika

Četvrtkom opet kros na Dravi U 17. kolu 17. Cross lige Drava na 5600 metara najbrži je bio Dušan Habijan ispred Ivana Mladenovića i Ladislava Havaša. U ženskoj konkurenciji prva je na cilj stigla Jovana Vučić, ispred Ivane Adžić. Na 2000 metara prvi je bio Ivan Novak, drugi Antun Belošević, a treći Josip Živocki. U konkurenciji žena prva je stigla Marina Jakop, ispred Olgice Friščić i Nikoline Pongračić.

Nastupilo 70 atletičara. (di)

STOLNI TENIS 7. međunarodno otvoreno prvenstvo Grada samobora Pobjedničkoj ekipi iz Ivanca puno znače pehar i medalje

prva bila Danijela Roško iz Gospodarske škole, druga je

K

od učenica i učenika prvih i drugih razreda SŠ najbolji su bili mladi iz Vinice bila Tena Čukli iz Prve gimna-

zije, a treća Dona Šoštarić također iz Prve gimnazije. Kod učenika pobijedila je ekipa Prve gimnazije, drugi su bili iz Elektrostrojarske škole, a treći iz Rudarske i kemijske škole, dok je u pojedinačnoj konkurenciji prvi bio Tomislav Strmić iz Elektrostrojarske škole, drugi je bio Krešimir Balaško iz Prve gimnazije, a treći je stigao Rajko Solar iz Elektrostrojarske škole.

Ređep osvojio jaki turnir u Samoboru U novoj sportskoj dvorani u Samoboru održano je 7. međunarodno otvoreno prvenstvo Grada Samobora u stolnom tenisu pod pokroviteljstvom Samoborskog športskog saveza i Grada Samobora.

U 10. kategorija natjecalo se više od 130 natjecatelja iz Hrvatske i Slovenije.

U kategoriji seniora Grand prix prvo mjesto je osvojio Ronald Ređep iz Varaždina, drugi je bio Alen Jalžabetić iz STK Dugo Selo, treći Uroš Slamtinšek NTK Krka Novo Mesto, a četvrti Tomislav Maraković iz Pule.

Nastupi četvrtog igrača hrvatske rang liste, reprezentativca i sudionika Olimpijskih igara u Pekingu Ronalda Ređepa, prvog igrača Slovenske lige Uroša Slamšeka, petog igrača HSTS-a Tomislava Marakovića, šestog igrača HSTS-a Alena Jalžabetića, prošlogodišnjeg pobjednika Stipe Josipovića, treće seniorke Mirne Tomić, četvrte Ivanke Bilobrk, devete Bojane Poljak govore o kvaliteti turnira.

Ubrzo počinje s radom i stolnoteniska Akademija R. Ređepa u Varaždinu.

Jalžabetić, Ronald Ređep i Slatinšek

Damir IVANČIĆ

34 Sport

06. listopada 2009

Sport

za bolje zdravlje

Još malo o mršavljenju... (2)

N

akon što ste započeli sa svojim treninzima, prva stvar koju biste mogli napraviti jest osmisliti raspored i odabrati sadržaj koji će biti najprikladniji za vas, uzimajući pri tome u obzir ciljeve koje ste postavili pred sebe, ali i svoje mogućnosti te rizike koje taj sadržaj nosi sa sobom. Preporučeno je da obavite liječnički sistematski pregled i na taj se način uvjerite da možete krenuti s ozbiljnim i intenzivnijim treninzima.

Nikola GOLUB koliko ne želite previše ekspeKondicijski trener rimentirati i trošiti vrijeme, fitness cluba ali i strepiti jeste li odabrali odgo“Sportlife” varajući sadržaj, obratite se struč042/241-600 njaku koji će taj problem riješiti umjesto vas. U protivnom, pokušajte odrediti trajanje jednog velikog, osnovnog perioda, a unutar njega određene, manje periode (faze), od kojih svaka ima jasno definiran cilj.

U početku obavezno odvojite dovoljnu količinu vremena da pripremite svoj organizam (posebno koštano-mišićni sustav) na rad s opterećenjem (anatomska adaptacija). rlo je važno da vježbe i aktivnosti koje koristite u treningu izvodite pravilno i da inzistirate na što većoj kvaliteti tehničke izvedbe istih. Osigurajte kvalitetno osmišljene periode i duljinu odmora na treningu te dovoljnu količinu tekućine koju ćete imati pri ruci. Posvetite dosta vremena odgovarajućem odabiru tehnike disanja kod određene aktivnosti. ikako ne zaboravite vježbe istezanja koje bi trebale biti sastavni dio svakog vašeg treninga. Preporuka je da koristite što više različitih sadržaja i na taj način povećate kvalitetu treniranja, razvijate kvalitetnije veći broj sposobnosti i onemogućite monotoniji i dosadi da se „uvuče“ u vaš trening…

U

V

N

Ribolov

Ludbreški ribiči Š

RD Ludbreg, adresa je Vinogradi Ludbreški 54, 42230 Ludbreg, tel./ faks 042/819-212.

Društvo je osnovano 1946. g. u Ludbregu. Gospodari rijekom Dravom, Bednjom i Plitvicom, akumulacijskim jezerom HE Dubrava, potocima, šljunčarama Hrastovljan, Lešče, Jamičak i sportskim ribnjakom kod ribičkog doma. kupna površina tih voda je 1300,25 ha od čega je najveća rijeka Drava sa 760,18 ha tajnik ŠRSVŽ-a i jezero HE Dubrava s 352 ha, a u njima obitava više od 30 vrsta riba. ajviše se lovi na Dravi i jezeru HE Dubrava i to ciprinidi – deverika, žutooka, plotica, nosač, klen, podust, mrena, grabežljivci – štuka, smuđ, som, bolen, manjić itd. Na šljunčarama i ribnjaku se najviše love šaran, amur, som, linjak, babuška, štuka, deverika itd. Ribolovni dom nalazi se kraj sportskog ribnjaka na staroj Bednji nedaleko od centra Ludbrega na gore navedenoj adresi.

2008. g. imaju 540 članova. Članarina 100 kn, dozvola za ribolov ili dnevna karta može se kupiti u ribolovnom domu, Vinogradi Ludbreški 54, 42230 Ludbreg. dgovorne osobe: Tomo Filip – predsjednik (098/819-446), Antun Hrupec – dopredsjednik i Eduard Horvat – tajnik (098/947-0448). Email: srdludbreg@srd-ludbreg.hr, voditelj ribočuvarske službe Dražen Filipović (099/225-6268) e-mail: ribocuvari@ srd-ludbreg.hr, web: www.srd-ludbreg.hr.

U N

U

O

Marijan Kolednjak

Varaždinski bejzbolaši ove su sezone posebno “gladni” medalja, trofeja i naslova pa se s pravom očekuje i izgradnja pravog stadiona

BEJZBOL Učinjen prvi korak prema finalu prvenstva Hrvatske

Ovaj vikend smiješi se i šesto sezonsko finale Sljedeći polufinalni susreti igraju se 10. i 11. listopada s početkom u 13 sati na igralištu Srednjoškolac, svi su pozvani da pomognu Varaždincima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Baseball Klub Vindija započeo je natjecanje i u polufinalu završnice prvenstva Hrvatske, a suparnici su im članovi ekipe Nada SSM iz Splita.

Varaždinci su Splićane pobijedili u finalu Interlige pa su s puno optimizma otputovali na teško gostovanje s ciljem da dobiju barem jednu utakmicu i tako povećaju šanse za dobivanje potrebne tri pobjede, jer se ovaj vikend igraju dvije u Varaždinu.

Kvaliteta

Daljnjim kvalitetnim utakmicama upravo taj plan je i ispunjen i to već prvi dan kada su Varaždinci slavili sa 7:4 u utakmici u kojoj je ponovno odlično odigrao bacač Marin Farkaš, a uz njega istaknuo se i s nekoliko ključnih udaraca Zdenko Horvat. Drugi dana slična situacija, kvalitetna utakmica obje ekipe, dominacija bacača sa strane domaćih venezuelanski igrač, a kod

Ponovo protiv “starih mušterija” iz Splita Seniori Baseball Kluba Vindija plasirali su se u finale hrvatskog Kupa. Utakmica protiv zagrebačke ekipe Kaptola odigrana je na domaćem terenu, pokazala je još jednom nadmoć Varaždinaca koji su zasluženo odnijeli očekivanu pobjedu od visokih 21:2. Ne samo da je pobjeda ostvarena, već je i iskorištena kako bi se svi igrači uigrali, jer su i igrači s klupe dobili određenu minutažu, a i startni postav bio je sa-

Varaždinaca američko pojačanjes collega Greg Harder, koji su bili toliko nadmoćni da je u osmoj izmjeni, samo jednu prije kraja, rezultat bio minimalnih 1:0 za Splićane, koji tada ipak dolaze do još dva boda i na kraju pobjeđuju s ukupnih 3:0, čime je prekinut odličan niz Varaždinaca od šest pobjeda zaredom.

Sljedeći polufinalni susreti igraju se 10. i 11. listopada s početkom u 13 sati na igralištu Srednjoškolac, gdje će seniori Vindije imati priliku na domaćem terenu ostvariti

stavljen uz nekoliko mladih igrača što pokazuje širinu klupe Varaždinaca. Ova utakmica dobro je poslužila i za dodatno uigravanje pred polufinale hrvatskog prvenstva u kojem igrače Vindije očekuje ponovno neugodna i zahtjevna splitska ekipa Nade SSM, koja je u drugom polufinalu svladala ekipu Zagreba s 3:2 te će tako biti i treći put ove jeseni protivnik varaždinskoj bejzbol ekipi u finalnim natjecanjima.

svoj ovogodišnji šesti ulazak u finale različitih natjecanja.

No, da bi situacija bila teža, odluka Hrvatskog baseball saveza, s kojom se nisu svi

N

a međunarodnom turniru “Citta di Firenze 2009” u Italiji nastupili su i kadeti BK Vindija složili, je da se u četvrtak na sam praznik Dana neovisno-

sti, 8. listopada, odigra finale Kupa Hrvatske, u koji su se Varaždinci također plasirali, u Splitu, što će sigurno biti izuzetno naporno za igrače koji već imaju iza sebe odigranih pet utakmica u samo tjedan dana.

Prošli vikend bili su aktivni i mladi bejzbolaši, nastupili su na međunarodnom turniru “Citta di Firenze 2009” u Italiji.

Kadeti BK Vindija zauzeli su peto mjesto i završili još jednu odličnu sezonu u kojoj su došli do novog naslova doprvaka Hrvatske.

RUKOMET Odigrana prva službena utakmica novoosnovanog kluba RK Kneginec

Želja, borbenost i požrtvovnost U sportskoj dvorani Osnovne škole Kneginec Gornji 1. listopada odigrana je prva službena rukometna utakmica novoosnovanog RK Kneginec.

Protivnik im je u kup utakmici bila ekipa RK Varteks DC II. Pred oko 150 navijača izgubili su 45:33. U subotu 3. listopada odigrana je i prva službena prvenstvena utakmica igrača Kneginca s RK Vratišinec. Iako u prosjeku sedam do osam godina stariji, gostujući igrači teškom mukom došli su do bodova uz rezultat 33:28. Želja, borbenost i požrtvovnost golobradih mladića RK

Kneginca nagrađena je u obje utakmice velikim pljeskom domaćih gledaoca. Vrijeme i sljedeće utakmice daju nadu u pozitivan razvoj malog kluba s velikim srcem. Razvojni put kluba počeo je neslužbeno prije godinu dana s natjecanjem mlađih dobnih uzrasta izvan konkurencije. Zahvaljujući velikom entuzijastu treneru Srećku Horencu, predsjedniku kluba Ivanu Mihaliću, tajniku Zoranu Kvederu njihovim upornim radom, slijedom događaja, izgradnjom dvorane, okupljanjem dječaka (trenutno trideset i pet) stvoreni su uvjeti za

osnivanje kluba 9. ožujka ove godine. Vidjevši da interes za aktivnim bavljenjem rukometom nije zanemariv, Općina Gornji Kneginec s načelnikom Goranom Kaniškim i saborskim zastupnikom Anđelkom Mihalićem potpomogli su rad kluba.

Već 11. travnja organiziran je i uspješni turnir za mlađe dobne kategorije s osam ekipa Varaždinske i Međimurske županije.

Tijekom ljeta klubu se priključilo i petnaest mladih igrača RK Varteks DC. U kalendarskoj godini 2009./2010. RK Kneginec će se natjecati s godištem ‘96 i mlađi te seniorskom eki-

pom u međužupanijskoj ligi.

- Nadamo se da će klub koji je osnovan u turbulentnim vremenima uz zdravo okruženje i zaljubljenike koji ga prate, a kao jedan od najatraktivnijih sportova opstati i napredovati - dodao je tajnik Zoran Kveder.

Članovi RK Kneginec

Sport 35

06. listopada 2009

KAJAK I KANU 5. Varaždinski maraton okupio čak 72 posade u više zanimljvih kategorija

Najbrojnija konkurencija u turističkom dvosjedu Varaždinski kajakaši okupljeni u KKK Varteks ove su nedjelje organizirali 5. Varaždinski kajak kanu maraton na kojem su nastupile čak 72 posade iz Hrvatske i Slovenije. Kategorije juniora, seniora, veterana i turističkih čamaca nastupile su na stazi dužine 10 kilometara koja je počinjala na starom koritu rijeke Drave od mjesta Svibovec do kolnog mosta na rijeci Dravi kod Varaždina. U kanu jednosjedu kod seniora treće mjestu osvojio je Siniša Martinčević ispred Danijela Mijatovića na četvrtom mje-

stu. U kajaku jednosjedu kod juniora pobijedio je Matej Herkov koji je bio i najbrži natjecatelj preveslavši stazu za 49 minuta i 51 sekundu. U istoj konkurenciji Simon Martan zauzeo je drugo mjesto.

U kanu jednosjedu kod juniora pobijedio je Dino Bužić, a Robert Herkov zauzeo je treće mjesto. U kajaku jednosjedu kod seniora pobijedio je Dušan Brkušanin, a Aleksandar Brkušanin je bio na petom mjestu. U kategoriji veterana u kajaku jednosjedu drugo mjesto osvojio je Michel Ivić

ispred Davorina Šafarića na trećem mjestu. Drugo mjesto osvojio je i Josip Horvat u turističkom kajaku jednosjedu.

U kanu jednosjedu kod seniora treće mjesto osvojio je Siniša Martinčević ispred Danijela Mijatovića na četvrtom mjestu. Najbrojniji nastup s najviše posada ove je godine bio u konkurenciji turističkih kanu dvosjeda gdje je pobjeda pripala paru Mario Šobak i Davor Šestanj, a od drugog do šestog mjesta su bile posade Željko Horvat i Nenad Bednjicki, Vinko Habek i Filip

Nestić, Marijan Čupić i Ervin Mijatović, Josip Kefelja i Sven Kiš te Robert i Bojan Herkov.

Kod mješovitih parova na drugo mjesto su se plasirali Ivana Stanković i Elvis Sanjković, na četvrto i peto mjesto posade Anita i Miljenko Fadiga te Danica i Ivica Bužić, a na sedmom i osmom mjestu Draženka Jurinić i Darko Tomašek te Silvija i Igor Krajcar.

Za promociju rijeke Drave i njenih ljepota kao varaždinske posebnosti iz kluba se zahvaljuju Gradu Varaždinu i sponzorima. (di)

RUKOMET

Novi termini Treninzi rukometne škole RK Varaždin održavat će se od ovog tjedna u Školskoj sportskoj dvorani Varaždin u Graberju.

Promijenjeni su i termini treninga pa od sada mladi rukometaši dolaze utorkom od 15,30 do 16,30, četvrtkom od 16 do 17 i subotom od 9 do 10,30 sati.

Svi zainteresirani za upis dječaka u školu rukometa mogu se i dalje javiti u termine treninga Graberje ili na mob. 091/1241899.

Utjecaj vježbanja na trudnice Poboljšanje cirkulacije u cijelom tijelu P

Martina Šebijan viši fizioterapeut IPC međunarodni klasifikator plivanja

rije nego počnete vježbati dobro je znati da se tijelo tijekom trudnoće fiziološki mijenja u odnosu na neke ustaljene parametre, a nove se vrijednosti smatraju normalnim, zdravim stanjem.To se posebno odnosi na kardiovaskularni sustav, kod kojeg se broj otkucaja srca u minuti povećava za 10 do 15 otkucaja. Javlja se i povećanje krvnog volumena od 40 posto, a sposobnost srca da istiskuje krv povećava se 30 do 50 posto, naročito

od 28. do 32. tjedna trudnoće. Smanjena je apsorpcija kisika (češći su brzi udisaji koji nisu dovoljno duboki: hiperventilacija), dok je njegova potrošnja povećana 15 do 20 posto.

Povisuje se i tjelesna temperatura. Istraživanja su pokazala da se u slučaju uredne trudnoće, uz redovite kontrole i normalno stanje djeteta za prateće tromjesečje može nesmetano vježbati, bez straha od štetnog djelovanja na dijete i majku. Poboljšanje

cirkulacije u cijelom tijelu, dobra fizička kondicija majke te slobodno disanje tijekom cijele trudnoće pozitivni su čimbenici za nesmetan razvoj vašeg djeteta. aša će fizička aktivnost biti poticaj i za dijete, koje će živahno oponašati vježbe. Stoga se nemojte iznenaditi ako povremeno osjetite udaranje nožica ili ručica u maternici. Redovito vježbanje također olakšava spavanje, posebice tijekom drugog i trećeg

V

tromjesečja. Trudnice koje vježbaju uglavnom nemaju pretjerano povećanje tjelesne težine, osjećaju manje bolova u mišićima te pravilnije dišu. U trudnoći se opravdano češće osjeća umor, pospanost, nedostatak zraka, vrućina i slično.

Navedene situacije zapravo su i pravi razlog da probudite svoje tijelo kako biste se tijekom trudnoće osjećali što bolje i sposobnije. Put do dobrog osjećanja i zadovoljstva upravo je u redovitom vježbanju.

Prilikom svakog ginekološkog pregleda zatražite dopuštenje za vježbanje ili nastavak vježbanja. Ginekolog procjenjuje zdravstveno stanje majke i djeteta te predlaže do kojeg se stupnja može provoditi tjelesna aktivnost. ko vježbate u organiziranim grupama za trudnice, tada procjenu aktivnosti trudnice, kao i plan i program vježbanja, isključivo provodi stručni viši fizioterapeut (educiran na području porodništva).

A

36 Vidokrug

06. listopada 2009

Najljepše legende puka hrvatskoga

Gospa od Šunja na Lopudu

M

ladi Talijan, otmjeni i hrabri mladić Oton Visconti pridružio se sa svojim sunarodnjacima prvoj križarskoj vojni 1096. godine. Ratovao je po Svetoj zemlji junački progoneći nevjerne Saracene. ijekom opsade Jeruzalema namjeri se on na jednog snažnog saracenskog uglednika koji je svojom sabljom, skrivajući se iza neobičnog štita, sjekao kršćanske glave. Nitko mu se nije mogao oduprijeti. rabri Oton prihvati dvoboj i ubije Saracena. Uzeo mu je štit kao plijen, taj neobični štit na kojemu je bio lik goleme okrunjene zmijurine koja razvaljenih žvala već do polovice proždire tijelo golog djeteta. adovoljan pobjedom krene on ubrzo sa svojim drugovima put Italije. Brodeći Jadranskim morem, zateče ih jaka oluja. alazeći se u pogibelji, zavjetovao se Oton da će, ako se spasi, na onom kopnu gdje se iskrca sagraditi zavjetnu crkvu u čast Majke Božje. stog trenutka oluja se smiri i njegov brod sretno doplovi u „valu od Šunja“, u zaljev s istočne strane otoka Lopuda. I tu Oton Visconti sagradi kapelicu, kako se i zavjetovao. nju stavi sliku Gospe i da naslikati onaj štit sa zmijurinom što proždire dijete, koji uze za svoj obiteljski grb, a sliku ostavi na spomen svoga junaštva i svoga zavjeta Majci Božjoj koja mu je spasila život. obožni puk Lopuda prozva ovu crkvu Gospom od Šunja i Gospom od Milosrđa.

T

H Z

N I

U P

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Labirint slobode uklanja destruktivnost, neugodu, nemir, paniku, užas i strah, morbidnost, propadanje i zatrovanost duha i tijela

ISKUŠENJE “Grad labirinata” u Badličanu kraj Macinca vabi svakog od nas

Iz labirinta - u labirint Adrian P. Kezele nadomak Varaždinu podigao svojih, a i naših, i svačijih, 9 labirinata koji su izronili u 21. stoljeću iz dubina neolitika Piše: IVICA ZAMODA

- Ovdje Badličan! Ovdje Međimurje! Javljamo se iz - Grada labirinata! - eto, tako započinjemo, a kako ćemo nastaviti ovisi zacijelo o labirintima u nama i oko nas...

Ovo je zaista jedinstveno mjesto. Na rubu živopisnog sela Badličana, koje je udaljeno oko dva kilometra od Macinca, u bogomdanoj međimurskoj pitomini, a ne odveć daleko od granice sa Slovenijom - “zapeli” smo, dakle, svojom voljom među devet kamenih labirinata (desetog, Ganešovog, tek imamo na umu!).

A od Varaždina smo pak daleko ciglih 19 kilometara.

Uvjerili smo se na svoje oči

J

edan i pol do tri sata za prolazak svim labirintima i vlastitim stopalima i stopama - gotovo kao od šale ući je u labirint, a i izaći iz njega nije prevelika muka! No, je li zaista tako...? Svakako - izazov je i ući, izazov je i izaći iz njega (ili njih), ali ništa manje poticajno - i ostati u njemu ili u njima (?!).

Točno smo, dakle, uz Centar za neokulturu koji je podigla Udruga Umjetnost davanja.

Ovdje je kraj njega i kraj asfaltirane ceste 13. rujna prošle godine u šumi hrasta i graba (s pokojom smrekom, bukvom ili bagremom) ukomponirano 9 osnovnih labirinata - i “pušteno u promet”.

Ulazak je slobodan. Izlazak također.

Spiritus movens ovog pothvata, i ove Udruge, i Centra (kojima je suosnivatelj) duhovni je učitelj Adrian Predrag Kezele, rođen 27. srpnja 1962. u Varaždinu. On je svojom 32. knjigom nazvanom “Labirinti i njihove tajne” (“obrasci moći”

za preusmjeravanje energije, stvaranje ravnoteže i iscjeljenje duha, tijela i okoline), objavljene 2007. godine u Čakovcu, iznio svekoliko osustavljeno znanje o labirintima od najranijih vremena do danas i dao svoj naum što je potom nakon primjera Badličana bilo poticaj mnogima za podizanje labirinata u raznim krajevima Hrvatske.

Nacrt labirinta mudrosti te labirinta ljubavi i stvaralaštva

Kamen do kamena

Labirinti u Badličanu izgrađeni su na 8 tisuća metara četvornih od oko 200 tona očurskoga kamena dovezenih na 12 šlepera; gromade imaju i 300 do 500 kilograma, ali su komadi kamena najčešće od po nekoliko kilograma.

Treba slijediti staze u labirintu; kako u njih ušetamo, istim se putem vratimo. Preskakivati se ne smije jer bi to bilo nekulturno. Valja se kretati smireno i polako, usput je moguće i čitati prikladno štivo (kako kome odgovara naglas ili u sebi).

Svi se labirinti, naravno, međusobno razlikuju te odlikuju vlastitim osobinama. Njihovi su nazivi - labirint moći, osjećaja, energije, povezanosti i mudrosti, te labirint ljubavi i stvaralaštva kao i života i smrti te labirint preobrazbe i slobode.

Ovdje se slave dočeci godišnjih doba.

Ovamo mnogi imaju potrebu svratiti kad ih god nanese put.

Teško da će itko požaliti nakon upoznavanja ovog mjesta.

Kao što kaže njihov današnji graditelj Adrian P. Kezele: Pristupio sam labirintima kao jednoj od najvećih neistraženih tajni našega svijeta... Moje me prisjećanje odvelo do ruba stvaralačkog procesa obnove toga znanja. Devet labirinata prvi put nakon dugih tisućljeća ponovo pozivaju ljude na hodanje njima.

Dočeci i proslave godišnjih doba u Badličanu

Sjedište Centra za neokulturu i Udruge Umjetnost davanja

Izgradnja prvog labirinta u Badličanu 2005. godine

Vidokrug 37

06. listopada 2009

ARHEOLOGIJA Nastavljaju se arheološka istraživanja lokaliteta Lonja kod sela Matušini

Vrijedna otkrića kastruma Lonja

Čišćenje otkrivenog temelja

Postupno se otkrivaju antički temelji

Povijest novomarofskoga kraja daleko je starija nego što to pretpostavlja većina njegovih stanovnika. Potvrđuju to i otkriveni vrijedni arheološki nalazi na lokalitetu Lonja Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Povijest novomarofskoga kraja daleko je starija nego što to pretpostavlja većina njegovih stanovnika. Osim samog naselja Novi Marof, koje se razvija u 18. stoljeću blizu izgrađenog dvorca obitelji Erdödy, često se spominjala 1209. godina kada se prvi put u ispravi hrvatsko-ugarskog vladara Andrije II. Arpadovića spominje utvrda Greben. Iz 13. stoljeća datira utvrda Paka čija je konzervacija završena ove godine, a za sada, najstariji lokalitet nalazi se kod sela Matušini na južnom dijelu grada Novog Marofa i nazvan je Lonja, po rijeci koja protječe u njegovoj blizini. Nalazište na brdu Gradišće, odnosno na dva vrha i prijevoja između njih, proteže se u smjeru

istok-zapad i nalazi se na povoljnom strateškom položaju s kojeg se moglo kontrolirati prolaze u dolini Lonje, podno zapadnog dijela brda, prostor daleko prema sjeveru, te trasu antičke ceste koja je prolazila,

P

rvi podaci o lokalitetu prikupljeni 2001. g otprilike, smjerom današnje auto ceste.

Prvi podaci o lokalitetu prikupljeni su prije osam godina, a upravo završava četvr ta sezona arheoloških istraživanja. Svi oni zainteresirani za povijest koji su se popeli na Gradišće mogli su susresti prvu damu, arheologinju prof.

Marinu Šimek iz Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin, kako neumorno sa svojom ekipom istražuje, prikuplja i bilježi vrijedne podatke.

Kastrum

- Dosadašnja istraživanja pokazala su da se na ovom mjestu nalazilo naselje još u pretpovijesti, što nas vodi do bakrenog i brončanog doba, a ostaci iz antičkog razdoblja, koji su najbrojniji, pokazuju da se radi o visinskom utvrđenom naselju, kastrumu. Na ovom višeslojnom lokalitetu živjelo se i u kasnom srednjem vijeku.

Dakle, pred nama je bogata povijest, a istraživanja ćemo nastaviti i iduće godine kada bismo trebali doznati nove pojedinosti vezane uz ovaj kraj - ističe prof. Šimek.

za zagrijavanje prostorija. Kroz šuplje opeke ugrađene u zidove strujao je topli zrak i zagrijavala se prostorija.

Zanimljivo je da je to jedino visinsko naselje iz vremena antike na području naše županije, ali i šire, i potpuno se razlikuje od ostalih.

Nalazište se prostire na vrlo velikoj površini, preko 20 tisuća kvadratnih metara.

Otkriveni temelj spaja se s obodnim zidom koji štiti plato na vrhu

Između dva zida provode se arheološka istraživanja

Složena arhitektura Na zapadnom vrhu (268 m) i njegovom platou, gdje se provode ovogodišnja istraživanja, istražuju se temelji antičkih objekata, a posebno je značajna apsida koja je kao prostor posebne namjene i koja je svakako imala javnu funkciju. - O samom objektu kojem je ona pripadala moći će se nešto više reći nakon sljedećih istraživanja, no sigurno je da je taj apsidalni prostor za sada najvredniji nalaz na lokalitetu Lonja.

Pregledom ovog velikog nalazišta ustanovljeni su tragovi obrambenih zidova na više mjesta, a čini se da su neki od njih bili duži od 300 metara.

Uočeni su zidovi smjera istok-zapad, ali i oni poprečni. Zanimljivo će biti istražiti i manji, istočni vrh gdje su otkriveni ostaci arhitekture, ali se pretpostavlja da se tu nalazila osmatračnica.

Sve to pokazuje da je kastrum Lonja vrlo vrijedno nalazište složene arhitekture.

Otkriveno rimsko centralno grijanje Osim sitnih arheoloških nalaza ističe se pretpovijesna i antička keramika: čavli, klinovi, okovi za vrata i prozore (elementi koji se vežu za arhitekturu), a nađen je i alat za obradu drva: žrvanj, ručka kotlića ili drvenog vedra, sitni ulomci stakla. Osim kamena, kao građevni materijal služila je i opeka, a posebno su zanimljivi dijelovi šupljih opeka, elemenata

POTVRĐENO

Pogled s Gradišća prema selu Matušini

Temelj jednog od objekata

38 Vidokrug

06. listopada 2009

Članovi folklorne skupine Mendula iz Medulina bili su zahvaljujući svojim narodnim nošnjama i instrumentima prava atrakcija za publiku

Tradicija Čiselsko proščeje v Remetincu okupilo velik broj posjetitelja i gostiju

Veselo i živo uz kapljicu i jela Održan je festival folklora i izložba starih zanata i domaćih slastica

Pružiti priliku domaćim snagama Među brojnim štandovima koji su bili na „Proščeju“ jedan od najposjećenijih bio je „Remečki štand“ na kojem je svoje suvenire izložilo nekoliko domaćih autora koji u slobodno vrijeme oslikavaju staklene predmete, izrađuju nakit, zanimljive skulpture od starih trsova i druge ukrasne predmete. Možda je to i dobar putokaz za naredne manifestacije u kojima bi se predstavile „domaće snage“, svi oni koji se bave sličnim hobijima. Uz članove KUD-a Remetinec koji su skupili puno iskustava u organizaciji dosadašnjih događanja, prvi put pojavljuje se i Turistička zajednica Grada N. Marofa kao organizator. „Zadovoljni smo kako je protekla ova manifestacija, ali je nama puno važnije da su zadovoljni naši sumještani i njihovi gosti. Oni su naš najbolji korektiv - naglašavaju u KUD-u.

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

Prošlotjednom “jednodnevnom vinskom cestom” počelo je “Čiselsko proščeje v Remetincu” povodom proslave blagdana Majke Božje Čiselske. Nakon toga uslijedila je pauza od nekoliko dana, ili kako bi rekli sudionici „trebalo je dojti malo k sebi od napornog pješačenja i suhog zraka“, a program je nastav-

O

držana je likovna kolonija u kojoj je sudjelovalo 20-ak slikara i čipkarice ljen u petak pod šatorom na igralištu, a prva večer protekli vikend bila je rezervirana za rock program gdje su na svoje došli mladi uz koncert grupe

Vol na ražnju “planuo” je u trenu

Remečki štand sa suvenirima domaće izrade i dizajna

“Nakupina MI” i glazbu DJ-a.

Subotnji program otvorila je tradicionalna likovna kolonija u kojoj je sudjelovalo dvadesetak slikarica, slikara i čipkarica koji su za teme svojih radova uglavnom odabrali poticajno okruženje crkve i okolnih vinorodnih brežuljaka.

Smotra folklora

U popodnevnim sat ima održan je mimohod Remetincem sa svetom misom.

Nakon pozdravnog govora gradonačelnika Darka Hrenića i svečanog otvorenja, odr-

Mendule

Zadovoljni gosti Nekoliko nezaboravnih dana proveli su sa svojim domaćinima članovi Društva kulturno-umjetničkog stvaralaštva „Mendula“ iz Medulina. Njihovo djelovanje seže od početka prošlog stoljeća, točnije 1911. godinu, kada su svoje aktivnosti mali u sklopu Hrvatskog sokola. - Predivan je ovo kraj u kojemu žive dobri i veseli ljudi s kojima smo odmah našli zajednički jezik. Sličnog smo mentaliteta i brzo su sklopljena prijateljstva. Drago nam je da smo mogli predstaviti rad našeg društva - govori Saša Leverić, predsjednik „Mendule“.

žana je 10. smotra folklora, a osim domaćina, na smotri su nastupili KUD-ovi “Marof” iz Novog Marofa, “Lovro Ježek” iz Marije Bistrice, “Zavičaj” iz Sračinca, “Beletinec” iz Beletinca, “Gotali” iz Gotalovca, te “Mendula” iz Medulina.

Sudionici smotre pokazali su dio kulturnog blaga krajeva iz kojih dolaze, a brojna publika nagradila je pljeskom njihove nastupe. Nakon smotre, u zabavnom dijelu programa, na pozornici su nastupili Juraj Galina, grupa Kontrast i Duško Lokin kao gost iznenađenja.

Jutarnjom svetom misom u crkvi Blažene Djevice Marije Kraljice Svete Krunice – Majke Božje Čiselske krenuo je nedjeljni program, a nakon toga slijedilo je “Proščeje na pijacu” u centru Remetinca uz domaće kolače, gibanice, štrukle, nizalke od kestena, mošt i druge specijalitete, sve to popraćeno je nastupom tamburaša KUD-a Remetinec.

Podnevnu svetu misu predvodio je varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak, a nedjeljno popodne bilo je rezervirano za reviju zagorske

glazbe uz nastup “Faringaša”, “Ansambla Zagorje” i gostiju uz nagradne igre i tombolu.

Plesalo se, pjevalo i igralo do kasnih noćnih sati i ponovno je veliki šator u centru Remetinca bio pun na zadovoljstvo gostiju, ali i domaćina koji su uložili veliki trud kako bi se ova manifestacija nastavila i zadržala tradicija punih deset godina. Uz KUD Remetinec ove godine u organizaciji je sudjelovala Turistička zajednica Grada Novog Marofa, a pokrovitelj je bio Grad Novi Marof.

Slikarska kolonija

Stari zanati

Članice KUD-a Novi Marof zapjevale su domaće popijevke

Oglasi 39

06. listopada 2009

책estitamo Dan neovisnosti www.gpzagorje.hr

sigurna linija susreta

40 Zdravlje

06. listopada 2009

KARCINOMI Hoće li zaživjeti Rezolucija o zloćudnim tumorima?

Predavanja u bolničkoj biblioteci počinju u petak u 11 sati

U Čakovcu stručna predavanja o raku ČAKOVEC - Ovaj petak, 9. listopada, u Biblioteci Županijske bolnice Čakovec bit će održana stručna predavanja o malignim bolestima, koje organizira Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL). Bit će jedno od događanja kojima će UOLL obilježiti desetu godišnjicu rada. U Čakovcu će zainteresirani moći poslušati tri predavanja: prvo pod nazivom “Multipli mijelom (plazmacitom) - dijagnostka i liječenje”, drugo će u 11 sati održati doc. dr. sc.

prim. Ana Planinc-Peraica, a u 12.40 sati će dr. Sunčana Divošević govoriti o važnosti i ulozi PET/CT pretraga u dijagnostici i liječenju malignih bolesti, dok u 14.05 sati slijedi predavanje “Pojavnost ratom uvjetovanog PTSP-a u žena Općine Mostar i Sisak” dr. Andreje Paller. U 16.10 sati počet će okrugli stol o temi “Koordinacija i suradnja između oboljelog, liječnika, zdavstvenog sustava i nevladinih udruga”, na kojem će sudjelovati svi sudionici. (vms)

Novi proizvod za djecu Ove srijede, 7. listopada, u 19 sati u Hotelu Varaždin bit će prezentiran novi program za djecu tvrtke GNLD Inernational. Tvrtka koja ima tradiciju dugu 51 godinu proizvela je, naime, novi dodatak prehrani za djecu pod nazivom Vita Squares. Riječ je o proizvodu u obliku bombona za žvakanje, a bez dodanog šećera, konzervansa i umjetnih boja. - Vita Squares sadrži polu-esencijalne hranjive tvari kao što su holin i ekskluzivni Treen-en koncentrat žitarica (pšenične klice, mekinje riže i soja) i zbog toga je ovaj proizvod više od multivitamina. Uz E vitamin sadržava esencijalne minerale cink, krom, bakar, željezo, jod i mangan. Sve su to hranjive tvari koje stanice trebaju za optimalan rast, održavanje i obnovu, što je temelj dobrog zdravlja djece za cijeli život – pojašnjavaju u GNLD-u.

Hitno treba krenuti i u izradu Nacionalnog plana i programa borbe protiv karcinoma, traže u Udruzi „Za novi dan“

Oboljeli ne smiju umirati čekajući nove lijekove

Rezolucija je izuzetno važna, a provedba ne smije biti spora Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Oboljelima od zloćudnih tumora resorno ministarstvo i HZZO moraju omogućiti suvremene tehnike liječenja, jer se smrtnost time smanjuje do 25 posto. Istaknula je to u prošlotjednom priopćenju Katarina Katavić, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od malignih bolesti, njihovih obitelji i prijatelja „Za novi dan“.

Preventiva

- Ne smije se dogoditi da se kasni sa stavljanjem novih inovativnih lijekova na listu skupih lijekova. Sjetimo se samo borbe oboljelih od karcinoma bubrega i karcinoma pluća, koji su čekali skoro dvije godine da HZZO stavi lijek na listu. Neki nisu dočekali – navodi Katavić.

Udruga je time reagirala

Varaždinska bolnica – svijetao primjer Varaždinska Opća bolnica svijetli je primjer liječenja bolesnika oboljelih od karcinoma: prvi su u Hrvatskoj ustrojili Onkološki konzilij za tumore probavnoga trakta. Liječnici različitih specijalnosti svaki se tjedan sastaju na Konziliju i za svakog pacijenta zajedno dogovaraju protokol liječenja, a potom svi zajedno

na Rezoluciju o zloćudnim tumorima, koju su saborski zastupnici prihvatili 2. listopada. Ističu da je Rezolucija izuzetno važna za bolesnike, jer predstavlja početak prave borbe protiv raka. Međutim, strahuju da će njezina provedba biti prespora.

- Rezolucija će zaživjeti samo ako se primjeni cjelokupni pristup ovoj problematici. Neprihvatljivo je da se na preventivne programe troši samo tri posto zdravstvenog proračuna. Kampanje za rano otkrivanje raka moraju biti učinkovitije i bolje popraćene u medijima. Za rezultate Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke zaslužan je izuzetan rad udruga

Savjeti iz ordinacije

prate kako je bolesnik reagirao na tretman, kako je prošla operacija i, konačno, kakvi su rezultati liječenja. Riječ je o multidisciplinarnom pristupu liječenju tumora probavnog trakta, koji je prihvaćen u svijetu, a u Varaždinu pokazuje dobre rezultate s kojima su zadovoljni liječnici, ali i pacijenti.

žena oboljelih od raka dojke.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi stoga bi trebalo sustavno poticati udruge naglašavaju.

Lijekovi i kriteriji

Posebno ističu da se hitno moraju donijeti definicija skupog lijeka i kriteriji za njihovo stavljanje na listu posebno skupih lijekova.

- Sada se pojedini lijekovi ne nalaze na listi posebno skupih lijekova, što znači da se financiraju iz bolničkih proračuna. Nažalost, bilo je i još ima slučajeva kada pacijenti ne mogu dobiti takav lijek zbog prekoračenja bolničkog proračuna – pojašnjava Katavić.

Poseban problem su, navodi,

bolesnici s rijetkim tumorima, primjerice sarkomima, tumorima mozga i drugo od kojih posebice obolijeva mlađa po-

h

itno donijeti definiciju skupog lijeka i kriterije za njihovo stavljanje na HZZO-ovu listu pulacija. - U njihovom slučaju je uvijek prisutan problem dostupnosti lijekova, jer se lijekovi ili ne nalaze na listi za tu indikaciju ili nisu registrirani. U oba slučaja pacijentima nisu dostupni – navode u Udruzi.

Potpis pod sliku

Astma u djece (1) stma je najčešća kroA nična bolest u djece, karakter izirana alergij-

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

skom upalom u dišnim putov ima. Simptomi su kašalj, napadaji otežanog disanja sa sv iranjem u prsima, osjećaj pr itiska u prsnom košu ili nedostatka zraka. Simptomi se nerijetko javljaju u sklopu respiratornih infekcija koje traju duže i “spuštaju se na pluća”. Mogu se javiti već u dojenačkoj dobi, ali ipak češće u predškolsko doba.

U mlađim dobnim skupina-

ma astma se češće javlja u dječaka, u adolescentnoj dobi učestalost u dječaka i djevojčica je podjednaka, dok je u odrasloj dobi nešto češća u žena. Postavljanje dijagnoze teže je što je dijete mlađe, pa se bolest teže dijagnosticira u prve tri godine života. U takve djece se tada ne nalaze dodatni čimbenici rizika kao što su nasljedno opterećenje, pridružene atopijske bolesti ili preosjetljivost dišnih putova na nespecif ične čimbenike (tzv. hiperreak-

tivnost). Astma se češće pojavljuje u djece “atopičara” koja imaju simptome drugih alergijskih bolesti, npr. alergije na hranu, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinosinuitisa i konjuktivitisa. Bolest se češće pojavljuje u obiteljima koje imaju tzv. pozitivnu anamnezu za alergijske bolesti, ako je jedan od roditelja astmatičar vjerojatnost pojave bolesti u djece je oko 40 posto, a ako su oba roditelja astmatičari čak oko 70 do 80

posto. Danas su poznati i geni povezani s pojavom alergijskih bolesti. Osim nasljeđa, za pojavu bolesti važni su okolišni čimbenici tj. rana izloženost alergenima iz okoliša.<br />Na astmu treba posumnjati ako dijete ima neke od ranije navedenih simptoma. Nerijetko se još mogu dobiti podatci da se dijete u naporu zamara i da mu tada ponekad “svira” u prsima, da noću kašlje ili pred jutro teže diše, da se nakon dužeg smijanja nakašljava,

da mu se “svaka prehlada spusti na pluća”, a simptomi traju duže od 10 dana, da mu se simptomi javljaju u određeno godišnje doba ili kada je bio u kontaktu s mačkom, većom koncentracijom prašine, spavao na perju, i tako dalje. Svako dijete kojem je postavljena sumnja na astmu potrebno je uputiti specijalisti pedijatru-alergologu radi pravodobne dijagnoze, stupnjevanja težine bolesti i izbora odgovarajuće terapije.

Zdravlje 41

06. listopada 2009

DOZNAJEMO U Varaždinu će biti ustrojen Edukacijski centar za roditelje

Za razvoj dječjeg mozga najvažnija je - ljubav Centar će biti smješten u prostorijama Društva Naša djeca, bit će otvoren petkom od 16 do 19 sati, a vodit će ga prim. dr. sc. Miroslav Pospiš Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Topla roditeljska atmosfera i pristup pun ljubavi najvažniji su u odgoju djeteta, posebice u prve tri godine života kada je razvijeno 85 posto mozga.

Radi toga roditelji moraju imati puno znanja i mora im biti omogućeno da nauče kako pristupiti svojem mališanu, što se posebno odnosi na roditelje djece s teškoćama u razvoju.

Istaknuo je to prim. dr. sc.

Miroslav Pospiš na konferenciji za novinare u petak, kada je najavljeno da će u Varaždinu biti ustrojen Edukacijski centar za roditelje.

Roditelji učitelji

Smješten će biti u prostorijama Društva Naša djeca u Ulici kralja Petra Krešimira IV. 15/1, otvoren će biti petkom od 16 do 19 sati, a vodit će ga prim.

Pospiš. Dogodit će se to u sklopu projekta “Promocija razvoja i rana intervencija – roditelj u ulozi učitelja”, čiji je nositelj Hrvatski savez udruga cerebralne paralize, a financijer Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U Centru, koji će služiti obitelji djeteta od rođenja do 14. godine života, roditelji će moći dobiti savjete kako pomoći djetetu u razvoju.

- Najnovija istraživanja pokazuju da za uspjeh djeteta u školi i kasnije u životu nije toliko važan kognitivni razvoj, koliko emocionalno-socijalne vještine. Unatoč takvim spoznajama, i dalje se organiziraju natjecanja na kojima se mjeri brzina čitanja, i dalje se pro-

UDRUGA RODA

Dojenjem protiv krize

vode različiti programi koji uključuju mjerenja vremena.

Takav pristup je pogrešan.

Svako dijete mora učiti svojim tempom – istaknuo je poznati varaždinski neuropedijatar.

Razvoj mozga

On je ujedno i autor priručnika “Promocija razvoja i rana intervencija – roditelj u ulozi učitelj” i “Promicanje spremnosti za školu dojenčeta i malog djeteta”, koji će se koristiti u Centru. Napominje da ranije prepoznavanje razvojih problema u djeteta i rana intervencija, u koju uz stručnjake moraju biti uključeni i roditelji, pomažu da se bolje iskoristi djetetov potencijal, da se poboljša njegov razvoj.

Radi toga će se posebno raditi na promociji razvoja

z

a uspjeh nije važan kognitivni razvoj, koliko emocionalnosocijalne vještine mozga. - Roditelji moraju znati da loši utjecaji na mozak proizlaze iz premalo kontakata dojenčeta i malog djeteta s roditeljima, premalo dodira i razgovora, izloženosti majke stresu više nego prije. No, na mozak loše utječe i to što djeca puno vremena provode pred televizorima i računalima, premalo se kreću, premalo vremena su na igralištima, imaju lošu prehranu i izložena su nasilju – pojasnio je prim.

Pospiš.

Dodir, kontakti i razgovor pozitivno utječu na razvoj mozga djeteta

Rano učenje – bolji uspjeh

Prim. dr. sc. Miroslav Pospiš

- Roditelj mora osigurati kvalitetnu okolinu, punu ljubavi i povezanosti s djetetom, jer stalno se mora imati na pameti da okolina može utjecati izražavanje gena – ističe prim.

Pospiš. Za uredni razvoj mozga potrebna je skrb odmah poslije začeća, pa zato roditelji postaju odgovorni za djetetovo rano učenje. U Edukacijskom

centru će stručnjaci djelovati po motom “Rano učenje – bolji uspjeh”. No, manje je važno da dijete usvaja brojne informacije. - Potreba za pozitivnom okolinom i interakcijom s okolinom temelji se na spoznaji da je težina mozga kod teško zanemarene djece 25 posto manja od tipično zdravog djeteta – navodi Pospiš.

U Varaždinu i još devet hrvatskih gradova u subotu je u organizaciji Udruge Roditelji u akciji (RODA) počelo obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja, koje će potrajati sve do 10. listopada, a glavna tema je važnost dojenja u kriznim situacijama.

- U situaciji u kojoj nam se primanja smanjuju, nadomjesna mlijeka su svakako stavka na kojoj bi i obitelji i država mogli uštedjeti kada bi se dojenju osigurala odgovarajuća podrška, u smislu konkretne fizičke i psihičke pomoći djeci i majkama koje su se odlučile na dojenje.

Postoje jasni izračuni kolike uštede dojenje donosi, ne samo u direktnoj štednji na nadomjesnoj hrani, nego i na kasnijim izdacima države za bolovanja i liječenje djece i žena – navela je Maja Tarle, predsjednica Udruge u priopćenju.

U deset gradova su radi toga na štandovima dijelili edukativne materijale i informirali zainteresirane o podršci i pomoći dojenju.

Zanimljiv događaj organiziraju pak ove subote, 10. listopada.

Kod Manduševca u Zagrebu pokušat će oboriti prošlogodišnji rekord u simultanom dojenju, pa sve majke koje doje pozivaju da im se u 13.30 sati pridruže “sa svojim sisavcima”. (vms)

Zdravo srce

Liječenje stabilne angine pectoris

tabilna angina pectoSkoronarne ris jedan je od oblika bolesti srca

kod kojeg se liječenje u pravilu provodi ambulantno. Naime, nakon postavljanja dijagnoze, slijedi stratifikacija rizika, na temelju čega se odlučuje za invazivnu strategiju liečenja (koronarografija s implantacijom žilne umetnice ili aortokoronarnog premoštenja) ili za medikamentozni-konzervativni tretman. tratifikacija rizika temelji se na simptoma-

S

tologiji te određenim testovima - ergometrijsko testiranje, scintigrafija srca s talijem, stres UZV srca. ngina pectoris se potom klasificira i prema Kanadskoj klasifikaciji na: CCI - uobičajene aktivnosti ne uzrokuju smetnje, CCII - blago limitirane fizičke aktivnosti, CCIII - značajno limitirane fizičke aktivnosti, CCIV – nemogućnost izvođenja bilo kakve fizičke aktivnosti bez tegoba. ilj terapije: a) poboljšati prognozu i prevenirati

A

C

pojavu infarkta srca i smrti od infarkta srca, b) smanjti ili potpuno spriječiti pojavu simtoma. efarmakološko djelovanje: podučiti bolesnika o naravi bolesti, posljedicama bolesti te o liječenju; savjet o ponašanju za vrijeme atake angine - prestati aktivnost, mirovati i, ako ne stane napad kroz deset minuta, uzeti nitrat – pod jezik; prestati pušiti; prijeći na „mediteransku dijetu“ s povrćem, voćem, ribom; redukcija tjelesne težine

N

kod pretilih; riblje ulje bogato omega 3 masnim kiselinama barem jednom tjedno; ohrabriti fizičku aktivnost u okvirima limitiranim simptomima; konkomitatne bolesti kao što su dijabetes ili hipertenzija pravilno liječiti s ciljem postizanja RR-a do 130/80 mmHg; korogirati anemiju i hopotireozu ako je prisutna. edikamentozna terapija: antitrombotski lijekovi - aspirin 100 mg; lijekovi za snižavanje kolesterola - u adekvatnoj

M

dozi kad su indicirani; ACE inhibitori kad je prisutna i hipertenzija; beta blokatori - temeljni lijekovi u liječenju angine pectoris; blokatori kalcijskih kanala - naročito oni koji su vazoselektivni, indicirani posebno kod spastičkih angina, kratkodjelujući nitrati - pod jezik u slučaju atake bola; dugodjelujući nitrati - preventivno kad se očekuje veća fizička aktivnost, rjeđe kao stalni terapijski pristup pazeći da se osigura period dana bez nitrata.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Savjetnik

Autoškola Kružni tok U

posljednje vrijeme svjedoci smo sve veće ekspanzije raskrižja s kružnim tokom prometa. „Raskrižje kao i svako drugo“, rekli bismo, olako zanemarivši činjenicu da se ta raskrižja razlikuju od svih drugih raskrižja. Po čemu? Ta raskrižja nemaju nešto što sva ostala raskrižja imaju, a to je skretanje ulijevo. Prva i najvažnija prednost je ta što je sigurnost proBoris Petrovečki, laska kroz takvo raskrižje veća ing. prometa nego kroz klasično. Zašto? Zato Stručni voditelj i predavač što, zbog izbjegnutih skretanja Autoškola PETROVEČKI ulijevo, nema presijecanja prowww.petrovecki.hr metnih tokova čime su izbjetel: 042/233-244 gnute najopasnije kolizijske točke gdje se događa najveći broj prometnih nesreća. Sljedeća izuzetno važna prednost je protočnost. U nekoj jedinici vremena puno više vozila može proći kroz takvo raskrižje nego kroz klasično. Zato se i sve više klasičnih raskrižja pretvara u raskrižja s kružnim tokom. No, na što to mi, kao savjesni i defenzivni vozači moramo prvenstveno obratiti pozornost? Prva i najveća zabluda vezana je uz redoslijed prolaska. Uvriježeno je razmišljanje da sam kružni tok nekome daje prednost. To nije istina. Redoslijed prolaska na takvim raskrižjima ovisi, kao i na svakom drugom raskrižju, o načinu upravljanja prometom na tom raskrižju. Samo što ta raskrižja ne nalazimo upravljana semaforima ili prometnikom. Ta raskrižja mogu biti upravljana na jedan od dva načina: znakovima ili prometnim pravilima. U više od 95% slučajeva, u praksi, riječ je o znakovima. ju. Međutim, postoji i varijanta kružnog toka bez znakova.

06. listopada 2009

Veterinarska

klinika

Primjena antibiotika u liječenju životinja A ntibiotici su proizvodi metabolizma mikroorganizama i viših biljaka, čije male količine primijenjene u terapijske svrhe mogu oštetiti ili uništiti jednu ili više vrsta patogenih mikroorganizama.

Ovo je samo jedna od mogućih definicija koje nalazimo u udžbenicima, a vjerojatno ne postoji čitatelj koji nije bio u kontaktu s antibioticima ili ih primjenjivao na sebi. Primjena antibiotika u veterinarskoj medicini vrlo je rasprostranjena, kako u liječenju velikih životinja, tako i u svakodnevnoj praksi s kućnim ljubimcima. Odgovornost veterinara u liječenju velikih životinja posebno treba istaknuti zbog izlučivanja antibiotika u mlijeku, ali i poštivanja karence vezano uz konzumaciju mesa. maloj praksi skoro pa da i nema slučaja bez primjene antibiotika, no da li je to i uvijek prijeko potrebno?!

Vrlo često veterinari zbog nepostavljanja objektivne dijagnoze prionu „pokrivanju“ pacijenta antibiotikom, kako bi zbog simptomatske terapije „zaštitili“ sebe zbog mogućeg propusta

U

u liječenju, ali i spriječili neželjenu komplikaciju.

Kada je zapravo potrebna i opravdana primjena antibiotika? Za razliku od humane

medicine, gdje su liječnici često puta i preskeptični u svezi primjene antibiotika, u veterinarskoj maloj praksi ona je široko prisutna. Prva razlika je u tome što su naši pacijenti vrlo često u izravnom kontaktu s drugim životinjama za koje ne znamo kakav im je zdravstveni status pa su ozbiljne i teške bakterijske infekcije znatno češće nego u ljudi. rugi razlog je taj što dobar dio virusnih infekcija koje susrećemo u malih životinja ima vrlo izraženo imunosupresivno djelovanje te su sekundarne bakterijske infekcije ili

D

bujanje ubikvitarnih bakterija u organizmu životinje vrlo česta pojava. Za razliku od humane medic ine, u veterinarskoj rezistencija antibiotika još uvijek nije toliko izražena, no ipak se na tržištu pojavljuju svake godine novi antibiotici. Ono što je bitno u njihovoj primjeni je duljina trajanja terapije, koja ovisi naravno o bolesti tj. uzročniku, ali i stanju pacijenta. Prema prav ilima pr imjene antibiotika, uvijek bi se trebala poštovati duljina terapije od obaveznih tjedan dana, a ne samo do poboljšanja stanja pacijenta! Tako sprečavamo stvaranje rezistencije (otpornosti) uzročnika na njih, ali i na taj način provedenom terapijom onemogućujemo prelazak bolesti u kroničan oblik ili recidivu tj. povrat bolesti. Nažalost, u praksi, zbog nehotične neodgovornosti, ali i često želje za čim jeftinijom uslugom zbog konkurentnosti, veterinari ne poštuju postulate o primjeni antibiotika pa je čest slučaj da liječe jednokratnom terapijom. Životinja na taj način ne može biti izliječena te će nakon krat-

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

kotrajnog poboljšanja nastupiti pogoršanje, ali moguće u još težem obliku. toga je potrebno odgovorno u duhu medicinskog pristupa liječenju provesti liječenje antibioticima u trajanju od minimalno tjedan dana, a kod nekih bolesti i dulje. Naravno da se ponekad postavlja i pitanje da li je humano toliko „pikati“ pacijenta?! Nažalost, u našoj praksi pojedini pacijenti, a posebice mačke ne podnose terapiju tabletama te se stoga na terapiju injekcijama, pa makar potrajala i dulje vrijeme, treba gledati kao na neminovnost, a ne kao na želju veterinara za što većom zaradom.

S

Aromaterapija Ljekovito bilje Eterično ulje ružmarina E

terično ulje ružmarina (lat.

Rosmarinus officinalis) je omiljeno tradicionalno ulje mediteranskog podneblja i oduvijek je bilo cijenjeno zbog svog snažnog djelovanja. Kroz povijest, se koristio na razne načine i svrhe. Ostaci ružmarina pronađeni su u grobnicama prve egipatske dinastije, a Grci i Rimljani smatrali su biljku svetom. Ružmarin se koristio za Marija Nekić bolje pamćenje i koncentraciju, Aromamaser kao začin za olakšanje tegoba s 091 92 99 329 jetrom i slezenom, kao pomoć Aromamedia d.o.o. kod žutice, za istjerivanje zlih Salon za masažu duhova, za dezinficiranje proDom zdravlja Ludbreg stora itd. I danas eterično ulje Vinogradska 1, Ludbreg ružmarina ima široku primjenu, ali je i jedno od najčešće krivotvorenih ulja, pa ga treba kupovati s oprezom, u trgovinama koje posjeduju certifikate o kvaliteti i čistoći eteričnih ulja. Ulje loše kvalitete može biti krivotvoreno eteričnim uljem eukaliptusa. Važno je naglasiti da biljka ima sklonost stvaranja kemotipova - biljke pripadaju istoj porodici i vrsti, imaju isti izgled, ali se razlikuju po svom kemijskom sastavu. Na tržištu su dostupna tri kemotipa, čija svojstva treba dobro poznavati, a to su: kemotip cineol, kamfor i verbenon. Eterično ulje ružmarina djeluje stimulirajuće na živčani sustav, bistri um, povisuje krvni tlak, snizuje razinu kolesterola u krvi, potiče cirkulaciju, smanjuje bolove u mišićima i zglobovima, pomaže kod gripe, kašlja, upale sinusa, potiče izlučivanje viška tekućine, pa je odlično sredstvo u borbi protiv celulita.

Vrijes - otapa kamence i čisti krv V rijes ili vrijesak (Calluna vulgaris) zimzeleni je polugrm visine 20 do 80 centimetara iz porodice vrijesova i obuhvaća oko 300 kultivara. Uzgaja se kao ljekovita ili ukrasna biljka. Potječe iz grčke riječi “kalinen” što znači čistiti ili mesti jer su se nekada grane vrijesa koristile za metenje i pokrivanje krovova. Vrijes raste u širinu do 60 cm, stabljike su u donjem dijelu odrvenjele, a u gornjem obrasle zelenim grančicama. Zeleni dio gusto je prekriven ljuskastim listićima. U gornjem dijelu su cvjetovi ružičasti ili ljubičastocrveni, a rjeđe bijeli. Nalaze se na kratkim peteljkama povinuti prema dolje i skupljeni u grozdaste cvatove. Ima ga na suhim livadama, poljima i obroncima šuma. Cvjetove vole pčelice i bumbari. Vrijes sadrži arbutin, tanine, encime, limunsku kiselinu, mineralne soli, a najviše silikatne soli. Cijenjen je u narodnoj medicini i poznat je po moći otapanja kamenaca. Otapa bubrežne, žučne i kamence mokraćnog mjehura i to uzimanjem većih količina čaja. Osim toga

vrijes čisti krv, pomaže kod reume, artritisa i gihta. Dobar je i kod upale mokraćnog mjehura, bubrega, kanala, prostate, jajovoda i jajnika.

Vrijes pospješuje i cirkulaciju krvi, smanjuje razinu šećera, masnoće u krvi i regulira krvni tlak. Primjenjuje se kod unutarnjeg i vanjskog liječenja. Najčešće se koristi kao čaj, a kupkom se liječe osipi, lišajevi, gljivice, prištevi i ekcemi dok se oblozima liječe upale oka, glaukoma i konjunktivitisa. Vrlo je ljekovit med od vrijeska. Vrijes se

bere u vrijeme cvatnje, a beru se cvjetovi i cvatući vrhovi. Suše se u tankom sloju na sjenovitom i zračnom mjestu, a čuva se u dobro zat vorenim kartonskim kutevima. Čaj od vrijesa: 2 žlice usitnjenog suhog vrijesa preliti s 3 dcl kipuće vode i pokriveno ostaviti da odstoji 10 min, a potom procijediti.

Mlaki čaj uzimati 2-3 puta na dan malo po malo u gutljajima.

Nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje kao oblog i za čišćenje kože.

Za dobar san preporuča se staviti pod jastuk lanenu vrećicu napunjenu vrijesom i lavandom. Čaj pomaže kod glavobolje i migrene, kašlja s prehladom, šećerne bolesti, kod izlučivanja vode iz tijela, upale bubrega i mokraćnog mjehura, kod svih vrsta kamenaca, upale prostate, upale maternice, upale jajnika, reuma, artritisa, gihta i kožnih bolesti. apitak od vrijesa: oko 350 g meda rastopiti nad parom vruće vode i dodati 3

N

Ivica DOLENEC novinar

Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179

žlice sušenog usitnjenog vrijesa te pola žlice mljevenog cimeta i pola žlice klinčića.

Sve skupa dobro pomiješati i lagano zagrijavati 5 do 10 minuta. aknuti s vatre, malo ohladiti i umiješati u jednu litru rakije, votke ili džina. Nakon što odstoji preko noći, rakiju procijediti u staklenku i uzimati po jednu likersku čašicu dnevno.

Takav napitak je izvanredan za jačanje organizma, poglavito kod oporavka nakon bolesti.

M

06. listopada 2009

Oglas 43

44 Ženski svijet Tko će postati poznati Varaždinac?

VARAŽDIN - Ukoliko želite postati jedan od Top 10 varaždinskih celebrityja možete se javiti svojim prijedlozima odnosno imenima na e-mail: urednistvo@vznightlife.com te tako ući u utrku za najslavnije Varaždince.

Dosada se skupilo preko 150

06. listopada 2009

KULTURA ODIJEVANJA Razgovor s prof. Ninom Režek Wilson

imena od kojih će se objaviti 10 najnominiranijih imena koji se natječu za No.1 celebrityja. Dakle, ne štedite vrijeme, možete se prijaviti osobno ili kandidirati nekoga od svojih poznanika jer možda baš vi ili on postane jedan od TOP 10.

Ove jeseni i zime nosit će se većinom tamne i zagasite boje, najavljuje prof. Nina Režek Wilson

Izgradite svoj posebni stil!

Donosimo nastavak razgovora s prof.

Ninom Režek Wilson

SAVJETI Kako se trebaju odijevati starije žene?

Ne previsoka peta za posao

Poslovni outfit može biti šik

Govoreći o tome kako se starije žene trebaju odijevati, prof. Režek Wilson se zapitala: - Zašto jedna starija žena ne bi bila obučena dizajnerski?

Ali jasno, ako sama ne zna, s dobrom pomoći će uspjeti. Ne previsoka peta za posao. Političarke ne smiju nositi potpetice više od pet centimetara.

Drugo su večernji domjenci.

Pogledajte si malo pete Michelle Obame ili našu premijerku - govori prof. Režek Wilson.

- Oni ljudi koji se oblače na

Hreljiću, od glumaca, slikara, a ima ih, ti se ljudi znaju oblačiti - rezolutna je prof. Režek Wilson te je dodala: - Vi možete fantastično reciklirati staru odjeću, a da izgledate odlično.

I to je taj osobni stil!

U doba recesije, prema riječima prof. Režek Wilson, koja potvrđuje poruku novinarke Silvije Luks da ćemo posegnuti u ekonomskoj krizi za “bakinim ormarima”, morat ćemo posegnuti i za šnajdericama i za bakinim ormarima.

državi se išlo van, ali se nikad nije usudilo ići u te dućane jer su bile visoke cijene. Danas nam je tu sve ponuđeno. Zagreb ima stvarno sve dućane, pa ima već i Varaždin. E sad, tko voli, nek izvoli. I sad je ta opčinjenost i ta silna želja došla na svoje. No i to će jednog dana prestati, pa će se samo birati ono što tebi odgovara, ono što ti stvarno voliš - rekla je prof. Režek

Wilson.

- Ove jeseni i zime nosit će se dosta tamnih i zagasitih boja. Crni ton je neizbježan, ima sivih, čokoladno smeđih i plavih tonova. Nisu pretjerano teške boje. Ako je i crno, osvježeno je bijelim. Prestala je i klimatski razlika između godišnjih doba, pa su se svi zgražali na haljinice u zimskoj kolekciji. Samo je razlika u materijalima: zima je vuna,

a ljeto je svila - kaže prof.

Režek Wilson. Kad je govorila o sveopćoj ocjeni odijevanja u nas, prof. Režek Wilson je kao zaključak dometnula: Nas spašava jedna činjenica: kad vi gledate po nacijama, onda imate ili izrazito ružne ili izrazito lijepe ljude. Sredine nema. Naš prosjek je prekrasan! To kako se mladi oblače o tom potom. Prosjek mladosti je lijep! To nas izvlači.

Piše: GORDANA IGREC

U prošlom smo broju 7Plus Regionalnog tjednika propitivali pojam mode i stila s prof. Ninom Režek Wilson.

No, razgovor se nastavlja. Svaka pametna osoba treba pronaći svoj stil! Naime, ono u čemu se osjeća ugodno, ono što odgovara njezinu tijelu i onda će biti najmodernije obučena - savjetuje nadalje prof. Režek Wilson te primjećuje: - Primjerice, 90-ih godina dok je Fendi došao kod nas, na ulici smo žene viđali s Fendi šeširom, Fendi naočalama, torbicom, kostimom, cipelama... To je onda bila - fendizacija, što je potpuno pogrešno!

Trendovi

O opčinjenosti modnim markama prof. Režek Wilson kazala je sljedeće: - Opčinjenost modnim markama je normalna pojava. U bivšoj

Frizerski

salon

Medicinski šamponi

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

Uklanjanje peruti je dio učinka šampona. On treba djelovati baktericidno i keratolitički te mora smanjiti svrbež i ljuštenje rožnatog dijela kože.

Uzroci pojave peruti su različiti. Mogu biti: poremećaji hormonalne ravnoteže, povećana uporaba preparata koji nadražuju vlasi i vlasište (kod trajnog kovrčanja, bojenja ili izbjeljivanja kose), povećana uporaba alkoholnih losiona i lužina, nedostatak vitamina i minerala, stres i sl.

Redovitom se uporabom medicinskih šampona, na-

kon dužeg vremena, količina peruti i masnoće reducira.

Najčešći baktericidi i fungicidi koji uništavaju bakterije i gljivice su timol, heksaklorofen i dr. Mentol i kamfor smanjuju iritaciju.

Katran i sumpor te njihovi derivati su keratolitici jer ublažavaju ljuštenje peruti, a ihtamol djeluje protuupalno.

Baktericidne i fungicidne biljne droge su breza i arnika (djeluju snažno antiseptički). Medicinske šampone koristimo obvezatno uz losione (tonike) za kosu u tzv. terapijskim kurama.

Posebne vrste medicinskih šampona upotrebljavamo za uklanjanje nametnika (ušiju) s kose i vlasišta.

U svom sastavu sadrže insekticide, a nabavljaju se u ljekarnama.

Ženski svijet 45

06. listopada 2009

siniša sović

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Poznata hrvatska glumica Branka Cvitković

Nikad ne bih oprostila ni nevjeru ni zločin...

Privlače je pametni, odgovorni i ozbiljni muškarci, no ulogom svog života, na koju je najviše ponosna i koja je zapravo najteža, smatra odgoj svoje kćeri

Zanosne modne kreacije na ulicama Varaždina

Piše: GORDANA IGREC

Modna Uska ulica

Z AGREB - Docent icu na Umjetničkoj akademiji Filozofskog fakulteta u Osijeku, nacionalnu prvakinju, ali prije svega – dramsku umjetnicu Branku Cvitković dočekali smo posljednje rujanske subote u zagrebačkoj Gradskoj kavani .

Zahvaljujući butiku “Mala Lu” i “Duga” Uska se ulica prošli petak pretvorila u pravu modnu pistu.

Manekenke su nosile modele tih dvaju butika dok se za njihovu šminku pobrinuo kozmetički studio “Iva”. Za frizure modela bio je zaslužan frizerski salon “Ultra”.

Usporedo s modnom revijom, Uska ulica je prošli

Savršeni sklad

Kako biste se opisali u tri riječi?

Iz dana u dan mogle bi biti druge tri riječi. Danas sam začudo smirena, samopouzdana (što nije svaki dan) i staložena. To je danas. Sutra već može biti sve suprotno tome. Što smatrate svojim najvećim životnim uspjehom?

Da sam postavila kćer na svoje noge. Sama. Da je za-

Dermatolog Seboreični dermatitis S

“

navukla” sam se na politiku pa gledam i saborske sjednice vršila fakultet, zaposlila se i da vidim da će biti sposobna živjeti kad mene neće biti.

Netko bi možda mislio da ću reći to što sam nacionalna prvakinja ili docentica. Ali što je to u usporedbi sa životom?

Ovaj gore spomenuti osjećaj je nemjerljiv sa time kad vidite da vam je dijete postalo svoj čovjek.

Vaš uzor u životu?

petak slavila svoj dan.

Za tu prigodu ulicu je u jesenskom štihu dekorirao Gumbelijum roža.

Taj dan predstavio se i umjetnik Tomislav Sabolić, tvrtka Mars d.o.o. telekomunikacije, a posjetitelje, koji su uživali u lijepim i modernimkreacijama, pecivima je počastila pekarnica “Mlinček”.

eboreični dermatitis odraslih učestala je kronična, upalna bolest kože koja se češće javlja u muškaraca, nego u žena, osobito u mlađoj životnoj dobi. zrokovan je pojačanim stvaranjem loja uvjetovanim nasljednim faktorima, ali i brojnim drugim čimbenicima. Vrlo važnu ulogu igraju hormoni (osobito spolni), kao i stanje tzv. vegetativnog živčanog sustava. No i vanjski nadražaji kože Sanja PETEK-MODRIĆ primjena neodgovarajuće dr. med. i preagresivne kozmetike specijalist te izloženost kože vrućini i dermatovenerolog znojenju, mrazu, hladnoći Kralja P. Krešimira IV. 41 a, i vjetru može postojeće Varaždin 042/302-080 stanje kože još više pogoršati. Tako promijenjena koža česta je meta i gljivičnih, odnosno bakterijskih infekcija. romjene su najčešće prisutne na području lica (i to uz nosna krila, u obrvama, na obrazima ili bradi) te u vlasištu i uz njegov rub. Na upaljenim mjestima koža je crvenkasto-ružičaste do živo crvene boje, na opip je gruba i sitno se ljušti.

U vlasištu su žarišta prekrivena bjelkasto-žućkastim, masnim ljuskama, a subjektivno je prisutan umjeren do znatan svrbež. U pojedinim slučajevima nabori iza ušiju kao i rubovi očnih kapaka mogu biti otečeni, crveni i grube površine. Kod muškaraca se seboreični dermatitis često javlja i na prsima odnosno leđima - između lopatica. Ta žarišta slično izgledaju kao i ona na licu i vrlo su osjetljiva na prisustvo znoja ili nečistoće. od promjena na licu savjetujemo kreme, čije djelovanje je usmjereno na „uništavanje“ mikroorganizama - prvenstveno gljiva, te poboljšanje stanja kože općenito. terapiji seboreičnog dermatitisa vlasišta koristimo različite šampone, koji sadrže npr. ketokonazol, selen, katrane ili piritoin, a dodatno stanje kože poboljšavamo i odgovarajućim losionima. onekad su opisane promjene (osobito u vlasištu) vrlo slične psorijazi ili nekim drugim bolestima kože, što zahtjeva i drugačiju terapiju, pa se u nejasnim ili tvrdokornim slučajevima savjetuje pregled dermatologa.

U Brankin uzor u životu je njena pokojna mama koja joj svakim danom sve više nedostaje

Jasna Jakovljević bila je dobri duh zagrebačkog HNK-a Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Ja živim jedan romantičan život. Malo je moj život zasanjan. Moji odnosi s mojim bližnjima su romantični. Možda je to malo nerealno, ali meni je – realno.

Vaši dojmovi iz Varaždina i dodirne točke s Varaždinom?

Moja suradnja s varaždinskim teatrom seže

Moja mama, koja je danas pokojna i koja mi jako nedo-

daleko u prošlost. Moja prijateljica Jasna Jakovljević s kojom sam 35 godina u HNK-u u Zagrebu živjela danas mi nedostaje, jer je ona bila “dobri duh” kazališta. A Varaždin?

Prekrasan, barokni gradić, za pojesti, k’o bombon. Uz Varaždin me veže još jedna osoba- Zlatko Vitez s kojim ću radno proslaviti 40. godišnjicu njegovog rada.

staje. S godinama sve više i više.

Jeste li ljubo morni?

Da. Kad nekog imam, onda ga hoću imati do kraja, jer ja se dajem do kraja i onda tu nema nikakvog razgovora, pa makar trajalo sve to - pet minuta! Što za vas znači majčinstvo?

Jedna uloga, sasv im sigurno - najteža u životu (to mi glumci možemo reći). Ne znamo nikada do kraja kako će ispasti. Majka mora biti ispravna! Kad je majka ispravna onda baca sve iz

kuće van što nije ispravno. I mi smo odgovorne za sudbinu svoje djece! I mi im određujemo pravac! Treba biti hrabar za takvo što reći, a naravno i živjeti!

Kakvi vas muškarci privlače?

Pametni, odgovorni i ozbiljni. A svi oni drukčiji nisu za po doma!

S kojim glumcem biste izašli na večeru?

Niti s jednim. Dosta mi je glumaca u poslu. Ne treba mi još i za večeru! Što nikad ne biste oprostili?

Nevjeru i zločin.

Na T V nikad ne propuštam...

Tu “vražju politiku”. Tu sam se navukla.

Gledam čak i Sabor.

Onda se s televizijom naglas svađam.

P

K

U P

46 Oglasi

06. listopada 2009

Mali oglasi 47

06. listopada 2009

KUĆE KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.4427 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.586e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.586e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.587e KUĆA na Varaždinbregu - Dugi Vrh, novija gradnja, atraktivna, namještena, za stanovati. Mob.092/1294-519 ozn.20b NOVIJU kuću u Trnovcu, prizemnica - moguće razne kombinacije, useljiva, prodajem.Mob. 098/379-987 ozn.594e KUĆA 200 m² okućnica, useljiva, svi priključci, papiri uredni, okolica N. Marofa. Mob.091/5678-707 ozn.4484 KUĆA katnica s okućnicom, garažom, vrtom i novijim gospodarskim objektima, 2 ulaza, useljiva, Svibovec Podravski. Tel.717-249, 370-340 iza 17.00 h ozn.4499 KUĆU sa 500 m² okućnice, vlasništvo 1/1, R. Hercega 8, Varaždin, prodajem. Mob.098/301-534 ozn.4506

NOVIJA kuća u Šenkovcu, 160 m², 2 garaže 40 m², potpuno uređena, na atraktivnoj lokaciji, miran kvart u blizini Čakovca, prodajem.

Mogućnost zamjene za stan u Varaždinu ili Čakovcu uz nadoplatu.

Mob.098/1962-339 poslije 16.00 h ozn.4541 NEPONOVLJIVA PRILIKA! Kuća novouređena u Varaždinskim Toplicama 70 m², 500 m² dvorišta, i kuća za odmor 70 m² na Briški, uređena za stanovanje! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNOVIJA PONUDA! Prodajem kuću od 130 m² u Lepoglavskoj ,430 m² okućnice, i kuću 130 m² u B. Radića , 900 m² okućnice! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDINSTVENA NEKRETNINA! Kuća za odmor 60 m² na Varaždin - Bregu, uređena za stanovanje i kuća od 90 m² u Tučinu, 400 okućnice, kompletno uređena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Vikend kuća u Beretincu od 40 m², 1000 okućnice, i gradilište na Dugom Vrhu 1.600 m²!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJEMO kuću prizemnicu, 202 m² stambenog prostora, dvojni objekt, etažirano, 130.000 € u O.Župančića; kuću prizemnicu u Halerovoj i kuću katnicu u N. Marofu i Gredi. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.4516

KUĆE: Jurkovićeva 55.000 € i 107.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, Đ. Sudete 110.000 €, Zagrebačka 110.000 € …. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

MANJU kuću sa okućnicom i oranicu u Ivancu, Rajterova ul. 149, prodajem. Mob.091/155-4006, Gorički ozn.4517

KUĆE: Banjščina 26.000 €, Petrijanec 35.000 € i 36.000 €, Halić 43.000 €, Šemovec 45.000 €... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NEKRETNINE CROATIA: izdvojeno – apartmani: Maslenica od 41 – 52 m²; kuće: Trnovec, Donji Kućan, Svibovec Podravski, Optujska; stanovi: Kozarčeva 56 m², Trakoščanska 54 m², Optujska 62 i 44 m², Supilova 83 m², Zagrebačka 74 m².

Mob.091/720-3813 ozn.4518 LOVREČAN kod Radovana – hitno i vrlo povoljno! Ispod stvarne vrijednosti! Termoizolirana vikendica sa ustaklenom zimskom terasom površine 30 m² sa zemljištem 1 500 m².

Mob.091/894-3337 ozn.4529 KUĆU u Svibovcu Podravskom, prodajem. Upitati na tel.042/717-029 ozn.4539

STANOVI

DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/446-640 ozn.92c RENOVIRAN i potpuno namješten dvosobni+DB (56 m²) na Banfici prodajem. PVC, klima, protuprovalna vrata. 091/469-2745 ozn.167a STANOVI – višeobiteljska kuća, Va-

raždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12.

Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m², odmah useljiv, 30.000 €, www.sara-nekretnine.com 098/837-681 ozn.20c SARA NEKRETNINE: Varaždin, trosobni stan 59,4 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 66.000 €, www. sara-nekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno. Tel.048/626-545 ozn.4255 POSLOVNI prostor 35 + 8 m² u strogom centru, prodajem. Tel.784-373 ozn.4461 PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.591e ZAGREB, dvosobni stan 67 m², kraj Lisinskog, I kat, odmah useljivo, hitno, povoljno. Mob.098/1738-576 ozn.4470 STAN u centru Varaždina, centralno grijanje, iznajmljujem.

Mob.095/858-2943 ozn.16b DVOSOBNI stan u centru grada, povr.

57 m², na I katu te garaža u dvorištu.

Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin).

Mob.098/435-119 ozn.116c DVOSOBNI stan, 60 m², kompletno renoviran, Vrazova ul., prodajem.

Mob.098/301-534 ozn.4506 DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Upitati na 042/231-377, 091/1500-865 ozn.4530 RENOVIRAN, dvosoban stan, 54 m², B. Radić, prodajem. Mob.098/406-058 ozn.29b MEN-ARS NEKRETNINE – stanovi: Banfica 65 m² - 60.000 €; novogradnja: Dravska 1.230 €/m², Grabanice 1.190 €/m². www.men-ars.nekretnine, 098/1644-483 ozn.141c SUPER PRILIKA ! Novouređeni dvosobni stan 53 m² u T. Ujevića i dvosobni 56 m² u Zagrebačkoj 15, centar, velika terasa, prekrasan pogled !

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA TJEDNA! Garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj novouređena , cijena 26.000 € i dvosobni 45 m² u Z. Frankopana, II kat! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241

ozn.62c ODLIČNE PONUDE!! Novi trosobni 76 m² u Jalkovečkoj i novi manji dvosobni, 38 m², odličan raspored!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c 2-SOBNI stan od 54 m² u strogom centru; 1-sobni, 35 m², Tina Ujevića; 3-sobni 72 m², Braće Radića te 2-sobni 50 m², renoviran u strogom centru Čakovca, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c 3-SOBNI stan, 108,75 m² s podzemnom garažom, novogradnja, Filićeva te stanove od 39-116 m² u Optujskoj, novogradnja, prodajemo.

Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POVOLJNO prodajemo 3-sobni stan od 56 m²; 3-sobni od 60 m² te 2-sobni od 45 m², sve novogradnja u urbanoj vili. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c REŽEKOVA: jednosobni 30 i 35 m²; dvosobni 49 m²; trosobni 72 m² i 80 m² + tavan 30 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 40 m²; dvosobni: 42 m² - 50.000 €, 47 m²; trosobni 65 m²; četverosobni 92 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c T. UJEVIĆA: jednosobni 35 m², I i II kat; dvosobni 53 m² i trosobni 65 m², I kat, Kozarčeva. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c M. KRLEŽE : trosobni: 57 m², 66 m², I kat, 871 €/m² i 68 m², 950 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA : jednosobni 33 m²; dvosobni 49 i 65 m²; trosobni 77 m² i dvosobni : Vrazova 55 m², II i III kat. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA: dvosobni 50 i 54 m²; Trakoščanska: dvosobni 63 m², II i IV kat i trosobni 86 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c R. BOŠKOVIĆA: dvosobni 50 i 60 m², svaki po 1.000 €/m², dvosobni 64 m² (etažno), 900 €/m², trosobni 79 m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KOPRIVNIČKA: dvosobni 60 m², 1.000 €/m², trosobni 72 m² , 854 €/ m², četverosobni 82 m² (etažno gr.).

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA -Grabanice: jednosobni 37 m², dvosobni: 38 i 49 m², svaki po 1.220 €/m²; trosobni 57 m² i 80 m² - 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

MEŠTROVIĆEVA : jednosobni 25 m², II kat i trosobni 38 m², I kat ; Milkovićeva: 80 i 86 m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c POSLOVNI prostor 36 m² u Varaždinu na Trgu Braće Radića, uhodan, u radu, cijena 55.000 €, Mob. 098/379-461 ozn.88c

ZEMLJIŠTA

ATRAKTIVNO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec, povr š ine 8.132 m², cijena povoljna, STANOING-NEKRETNINE d.o.o., J. Habdelića 4, tel.: 042/290-240, 042/290-244 ozn.123 c GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu; prekrasnu parcelu od 4000 m² u Seketinu, te građevinsko zemljište sa projektom i započetom gradnjom u Jalkovcu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c ZEMLJIŠTE 1 540 m², unutar granica građevnog područja tj. GUP-a, hitno i povoljno prodajem. Mob.091/894-5236 ozn.4467 GRAĐEVINSKO zemljište u Štefancu Bartolovečkom uz glavnu cestu od 2 400 m² i dvije livade u Bartolovcu (pod Vrti) od ukupno 2 770 m².

Mob.098/175-1141, 099/2343-111 ozn.26b GRADILIŠTA na atraktivnom djelu Hrašćice, 500, 600, 2 200 m², prodajem. Mob.098/1784-600, 042/711-547 ozn.4510

NAJAM POSLOVNI prostor u centru za advokaturu, kozmetički, frizerski salon i sl., iznajmljujemo. Mob.098/922-5282, 042/313-344 ozn.227d SOBU uz upotrebu kuhinje i kupao-

nice, iznajmljujem. Tel.042/210-763 ozn.4459 SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem studentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, blizina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.588e EKSKLUZIVNI smještaj za studenta u garsonjeri. Mob.098/493-717 ozn.116c SMJEŠTAJ za studenta k još dvojici u trosobnom stanu. Mob.098/493-717 ozn.116c MANJI dvosobni stan, može i u poslovne svrhe, iznajmljujem.

Mob.091/517-3813 ozn.4472 IZNAJMLJUJEM (uredski) poslovni prostor u centru Varaždina, 50 i 100 m².

Upitati: 098/836-956 ozn.165a

IZNAJMLJUJE se novi poslovni prostor od 68 m² u Optujskoj 30,Varaždin.

Cijena najma 4.000,00 kn (pokraj Pantere). Informacije: 098/424-949 ozn.29c

IZNAJMLJUJEM jednosoban stan. Mob. 098/916-2767 ozn.166a NOVI trosobni stan, i kat, klima, iznajmljujem. Mob.098/1745-775 ozn.18b TROSOBAN stan u strogom centru, iznajmljujem. Mob.091/554-6879 ozn.4478 DVOSOBNI stan zaposlenim osobama iznajmljujem. Mob.098/494-487 ozn.4475 KOMFORAN dvosoban stan, namješten, I kat, Preloška ul. – Banfica, iznajmljujem. Mob.091/545-7285 ozn.4480 STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grija-

48 Mali oglasi nje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.594e

06. listopada 2009

POSLOVNI prostor u centru grada, pogodan za urede, iznajmljujem.

Mob.098/267-653 ozn.130c

TRAŽIM studenta cimera u sobu, 600 kn (uključene režije), 10 min. do fakulteta, Internet, poseban ulaz, iznajmljujem garažu, Ivana Pergošića 12, Varaždin. Tel. 042/350-607, 091/736-5010 ozn.4514

VARAŽDIN-CENTAR, 3-sobni stan u zgradi, komforan, novouređen, kompletno namješten, klima, 3.000 kn+režije. Mob: 091/1455-949 ozn.595e

TRAŽIM nenamješteni jednosobni stan/garsonjeru za 1. žensku osobu, sa c. grijanjem, u kući, dvorištu ili zgradi. Mob.091/510-3001 ozn.4520

IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u centru Varaždina od 30 m², frekventna lokacija, ulaz s glavne ulice, 098/423-890 ozn.590e

JEDNOIPOLSOBNI, dobro uređeni stan, I kat, iznajmljujem.

Mob.099/598-0100 ozn.4522

KOMFORNO namješten i opremljen jednosobni stan - Meštrovićeva 4, iznajmljujem nepušaču/ici. Mob. 095/858-5995 ozn.4491

POSLOVNE prostore, Vidovski trg br. 9, Varaždin, privat parking, iznajmljujem (može i za stanovanje).

Mob.098/185-4001 ozn.4527

KUĆU u Trnovcu, struja, voda, iznajmljujem. Mob.099/1992-972 ozn.4493

NAMJEŠTENU sobu studentima/ samcima, kuhinja, kupaona, Internet, A. Wisserta 18. Tel.042/350-238, 098/830-541 ozn.4535

DVOSOBNI namješten stan na Banfici - Varaždin, iznajmljujem.

Mob.098/9722-685 ozn.4507

GARAŽU u Varaždinu, blizina centra, iznajmljujem. Mob.098/591-538, 091/580-1425 ozn.4536

SLOBODNO mjesto u dvokrevetnoj sobi (stan kao studentski dom), 50 m od FOI- a, iznajmljujem.

Mob.098/220-803 ozn.4508

POVOLJNO iznajmljujemo urednu i lijepo uređenu, namještenu kuću bračnom paru. Tel.641-219 ozn.28b

POSLOVNO radni prostor, 190 m², pristup kamionima, iznajmljujem.

Mob.098/240-057 ozn.4509

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te

2706/09. Ponuda vrijedi od 09.10.2009. do 10.10.2009. odnosno do rasprodaje zaliha u tom terminu.

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

38c

AUTOLIMARIJA KOLAREK • sve vrste karoserijskih radova • ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova • ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje • izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260 -379, mob.098/790 -529 ozn.586e

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c KOMBI IVECO C35 18,5 cbm dupli kotači, najveća verzija, 2003 god,130 000 km, sačuvan,cijena samo 8.500 €.

Mob.: 098/379-461 ozn.88c

MOTOCIKL MZ ETZ 251, ‘90. g., ispravan i dobro sačuvan, nove gume, reg. do kraja 05/2010, prodajem.

Mob.098/992-3464 ozn.24b OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.593e MITSUBISHI LANCER 1.3 GLI, 97.g, reg. do 08.mj/10.g., 98.000 km,

Dva dana vrućih cijena u OBI trgovini

Varaždin!

crveni, 1.vlasnik, 3.500 €. Mob: 091/1455-949 ozn.595e FIAT PUNTO, ‘95. g., reg. 1. g., 1.650 €; Kia Pride 1.3, ‘99. g., reg.

7 mj. 1.650 €. Mob.098/9561-241 ozn.4502 RENO SCENIC 1,9 DCi R X 4, 2002. g.; Audi A 4 1,6 i, ‘97./’98. g., povoljno.

Mob.098/9348-247 ozn.4523 FORD FIESTA 1.3 Flair, 90 000 km, 1995. g.. Mob.091/1501-965 ozn.4532 MAZDA 323 1,7 TD, ‘96. godište, povoljno prodajem. Mob.099/744-6552 ozn.4537

POSAO PODUZETNIK traži ozbiljne i komunikativne osobe za honorarni posao.

Uvjet: osobni automobil i najmanje SSS. Mogu se javiti i mlađi umirovljenici. Mob.098/455-213 ozn.583e NOVI restoran u Čakovcu traži: kuhara, 2 pomoćna kuhara, 2 konobara/ice, 2. šankerice. Uvjeti odlični, plaćen prijevoz ili smještaj.

Mob.099/222-1338 ozn.4469 SAMOSTALNOG zastupnika za osiguranja na neodređeno vrijeme traži poslovnica u Varaždinu.

Mob.098/433-202 ozn.131c

PODUZETNIK traži ozbiljne i komunikativne osobe za honorarni posao.

Uvjet: osobni automobil i najmanje SSS. Mogu se javiti i mlađi umirovljenici. Mob.098/455-213 ozn.593e

..! dimenzija: 180 x 142 x 82 cm, metalne cijevi promjera 16 mm, PVC pokrov 140 g/m2, br.art.: 9095977

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

AGENCIJA hitno potražuje djelatnice i djelatnike za rad u Swedskoj za selidbe i čišćenje kuća. Plaća 2.300 €. Tel.060/605-058 ozn.19b

''.!

Uštedite 130 kuna!

Staklenik „Coldframe“

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

edhZ Yd ^h WcV edcj iZ`V oVa^]YV V

Posjetite nas u našoj trgovini: OBI Varaždin, Optujska cesta 171/a, Vrtni Centar

www.obi.com.hr

DOSTAVLJAČA-ICU tražimo. Javiti se na 091/3030-568 ozn.4521

USLUGE SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog prof ila ALUPL AST. Veliko ljetno sniženje do 40%.

Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova.

M o b: 0 9 9 /4 0 1- 6 62 2 , tel:042/711-405 ozn.95c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434

Mali oglasi 49

06. listopada 2009

ozn.7c

ozn.4098

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4155

B RAVA R I JA K U S E R B A N J – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn.

24c

VO D OVO D – ce nt ra ln o g r i j a n j e , ke ra m i ka, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.4364

A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³, odvoz šute i dr. Mob.098/284-922 ozn.4332

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c INOX, alu, kovane i industr ijske ograde, nadstrešnice, postava keramike, klupčica, adaptacije stanova i kuća, fasade. Mob.091/9528-719 ozn.4430 NOVO! Otplata do 36 rata.

Instalacije grijanja, vodovoda te kanalizacije.

M A R T I - M O N T, N e delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.4389 PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu!

Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana;

ISKOPI mini bagerom 1t; odvoz, dovoz batude; postava heksagona; visoko i nisko gradnja; 1 h rada strojem 120 kn. Mob.098/489-891 ozn,.4344 najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c

SERVIS plinskih trošila: bojleri – čišćenje 250,00 kn, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugostiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c VRŠIMO usluge građevinskih radova: iskope dvorišta, postavljanje tlakovca i rubnjaka te zidarske radove. Sve informacije na tel: 091/176-0616 ozn.154c UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.592e IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanom dugogodišnjom ekipom. Mob.098/792-286

UREĐENJE okoliša i hortikulturalni radovi, sadnja, čišćenje, planiranje, itd . Mob.099/508-6465 ozn.4381 KNAUF SISTEMI, uređenje potkrovlja, pregradni zidovi, malerski radovi, uhodana ekipa. Mob.099/8282-499, ozn.4838 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412 POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi. Kvalitetno i povoljno.

Mob.098/894-753 ozn.4399 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn. Mob.091/576-5692 ozn.4429 PILJENJE i kalanje drva.

Mob.099/403-2130 ozn.4462 GRAĐEVINSKI radovi: novogradnja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanciju. Ninex, mob.098/170-9999, 098/414-128 ozn.4463 ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.588e PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.588e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.589e ROLETAR: montaža i popravak plastičnih roleta. Tel.042/641-308, mob.091/762-4286 ozn.4474 KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija.

Mob. 098/417-373 ozn.4481 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar

i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.4515 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857 ozn. 4490 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi dvorišta, tlakavci, odvoz šute, ogrjevna bukva – rezana ili cjepanice.

Mob.099/3530-180 ozn.4495 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397 ozn.4497 UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice.

Mob.099/412-7863 ozn.4498 TERAPIJA BIOENERGIJOM po metodi Zdenka Domančića, najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti.

Info: 042/210-966, 095/884-9254 ozn.4513 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4515 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4538 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema.

Mob.098/478-900 ozn.4487 POSTAVA keramičkih pločica, kvalitetno i povoljno. Mob.091/927-6830 ozn.4488

SOBOSLIKAR: unutarnja bojanja, stolarija, gletovanje, bojanje fasada, termofasade, garancija na radove.

Mob.098/1869-384 ozn.4489 OZBILJNA pouzdana osoba profesionalno čisti kuće, kancelarije, glača rublje, moguće voziti i glačati kod mene. Mob.095/537-8789 ozn.4537 INSTRUKCIJE iz njemačkog i engleskog jezika. Mob.098/177-2087 ozn.4540

OSTALO KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju.

Mob.098/9828-338 ozn.147c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.586e

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647. ozn.588e ŠKRINJU Candy 220 l, 3 mj. staru i stol za sjenicu, prodajem.

Mob.099/212-7370 ozn.4465 RABLJENI televizori, 150-600 kn, glazbena linija, hi-fi linija, skijaška oprema. Mob.098/137-4998 ozn.4466 ROTVAJLER muški, star 2 mj., cijena 600 kn, prodajem. Mob.098/518-804 ozn.4468 NADSTREŠNICA metalna za auto;

drvena kućica na Dravi; čelilćne felge s gumama. Mob.095/512-9400 ozn.4476 MOŠT do 1000 l , prodajem.

Mob.091/575-6248 ozn.4479 KUKURUZ „Zlatko“ u klipu i zrnu, ječam „Rex“; pilići živi ili očišćeni; patke domaće, očišćene, prodajemo.

Tel.042/657-484 ozn.4482 SOLARIJ UWE LOTUS, nove lampe, malo korišten, sa žetonjerom, 6.000 €. Mob: 091/1455-949 ozn.595e TV-GRUNDING LCD-37, ekran 94 – novo, garancija. Mob.091/566-4576 ozn.25b GRAĐA za krovišta (grede, roženice, daske, letve), piljena po narudžbi.

Mob.098/948-1436 ozn.4533 MOŠT prvoklasni (graševina, 22 % sladora) s viničkog područja i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom.

Mob.091/585-1926 ozn.4533 OGRIJEVNO drvo cjepanice - bukva, grab, hrast, povoljno, dostava, moguće rezanje. Mob.098/9830-979 ozn.4486 PROZOR 140 x 80 - IZO, 300 kn; viseća kuhinja, bijela, 200 kn.

Mob.091/5588-905 ozn.596e ZAMOLILA bih dobre ljude ako imaju za pokloniti krumpira, graha i stari namještaj. Mob.099/769-3212 ozn.597e OGRIJEVNO drvo grab, bukva – kratko piljena i cijepana uz dostavu, prodajem. Mob.091/1887-491, 099/741-8699 ozn.4494 ČEMPRESE kolumne ligustrum, prodajem, Mob.095/5255-365, tel.711-502 ozn.4500 ŽITNA sijačica Amazona, mlin čekičar, traktorska prikolica jednoosovinka, ječam, radijatori 3 kom, korito za sudoper novi, vrata sobna i ulazna sa dovratnicima i regal. Mob.095/524-2298, 641-883 ozn.4504

50 Mali oglasi DJEČJI krevet s madracem, prodajem.

Mob.091/517-5920 ozn.4505 KUKURUZ u klipu prodajem.

Mob.098/735-214 ozn.4527

KREDITI

KREDITNI CENTAR – surađujući sa 16 banaka realiziramo kredite do 25 . 0 0 0 € uz z at var a nje postojeć ih. Akc ija 100.000 kn bez HROK-a i C.L. Odaberite najbolje! Mob.095/866-2208 ozn.4524 HIT krediti, novo u roku 48 sati!

Umirovljenici - zaposlenici do

06. listopada 2009

NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.163a

UMIROVL JENICI, zaposlenici, za Vas rješavamo financijske probleme, bez jamaca, bez HROK-a i C/L. Snježana, 091/6641-797, 099/821-3115 ozn.162a

KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Tražimo suradnike. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

KREDITI do 7.000 € u 24 h, može i na ostatak plaće od 1.500 kn.

Rješavanje C/L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4477

GOTOVINSKI krediti do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c

KREDITI do 7.000 € na ostatak plaće od 1.500 kn. Hipotekarni – ino banke. Mob.098/375-966 ozn.4477

NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipotekarni vanjskih banaka. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c

KREDITI: Stop krizi! Bez HROK- a, mo gu ćnos t rate do 2/3 & primanja za umirovljenike i d.d.

Dugogodišnje iskustvo, niz opc ija,besplatno i brzo. Mob.098/137-5727 ozn.164a

KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c KREDITI uz potpunu diskreciju.

Mob. 091/121-3957 ozn.131c

100.000. Info: 091/792- 0311, 098/960-1271 ozn.50c

KREDITI na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice do 50.000 kn – odmah. Mob.099/528-3329 ozn.4473

JESENSKI KREDITI! Hipotekarni, gotovinski, stambeni, kamata 2,99 – 4,99, adaptacijski. Suradnja sa svim hrvatskim bankama. Mogućnost zapošljavanja, plaća fiksna + provizija.

Mob.098/977-2049 ozn.4485 BRZA realizacija kredita i pozajmica do 25.000 € i 30.000 kn za zaposlene i umirovljenike.

Mob.099/7866-758 ozn.4492 KREDITI do 100.000 kn bez C.L. i HROK-a za sve! Do 25.000 € brzo i profesionalno. Mob.099/197-6813 ozn.4501 KREDITI i pozajmice za zaposlene i umirovljenike, bez gledanja HROK-a i C/L. Mob.098/161-9629 ozn.4503 BRZI krediti u 48 sati, krediti na ostatak primanja. Mob.098/162-9880 ozn.4511 POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike.

Mob.091/159-9252 ozn.4512 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.144c AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.4525 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se

nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4526 POVOLJNI krediti bez HROK-a, C/L uz prebijanje, zaposleni i umirovljenici. Mob.098/848-607 ozn.4528 AKCIJA gotovinskih kredita do pola primanja, pozajmice do 20.000 kn. Nudim posao. Slavica, 091/904-3612 ozn.4531 FENOMENALNI krediti na čiste mirovine do 10.000 €, bez HROK-a – isplata za 48 h, Ivana 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.4531 POVOLJNI krediti bez HROK-a i C/L na čiste mirovine i zaposlene. Mob.099/689-5894 iza 14 h ozn.4531 NAJPOVOLJNIJI krediti u Hrvatskoj: stambeni, hipotekarni, adaptacijski, za kupnju nekretnine, prebijanje postojećih; fix. kamata i rata 2,99 – 5,00 % (uvažavanje dodatnih prihoda).Mob.099/502-3556, 091/9146-353 ozn.4534 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4496

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/ min ozn.4409 AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c DEČKO 40 g., situiran, simpatičan, sportski tip želi upoznati djevojku za vezu. SMS 091/9763-780 ozn.4519

regionalni .com www.

Zahvale i sjećanja ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

povodom smrti naše drage majke, svekrve, punice, bake i sestre

TEREZIJA LAZAR 04. 10. 1992. – 04. 10. 2009.

DRAGE ŠKUDARA preminulog 26. 09. 2009. u 80. godini života Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima i znancima koji su ga došli ispratiti na posljednji počinak.

Osobito zahvaljujemo ocima kapucinima fra. Mirku i fra. Josipu na toplom ispričaju te fra. Boni i časnoj sestri Leonidi na dirljivoj Sv. Misi – zadušnici, a također zahvaljujemo i članovima Pčelarskog društva Varaždin.

Obitelji Škudar, Popović i Podobnik

BARBARE CESAR rođ. KOLAR preminule 28. 09. 2009. u 75. godini života nakon teške bolesti.

Najiskrenije i veliko hvala svima onima koji su u tom bolnom i tužnom trenutku bili uz nas te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala i svim djelatnicima VIS-a d.o.o., INTEREUROPE d.o.o., KONZUMA prodavaonice 524 te VARTEKSA pogona 3.

Tvoji najmiliji: sinovi Ivan, Ilija i Andrija, kćeri Marija i Katica, snahe Marija, Spomenka i Verica, zetovi Božidar i Danijel, unuci Kristijan, Nikolina sa suprugom Elvisom, Vesna, Monika, Kristina, Robert, Mateja, Marko, Andrijana, Samanta i Silvestar, sestra Melita

SJEĆANJE

ĐURĐICA OSTROŠKI 02. 10. 2003. – 02. 10. 2009. Šest godina je prošlo otkad nisi s nama, ali te se još uvijek sjećamo i volimo te, mama.

Tvoja djeca Nikola i Silvija

SJEĆANJE na

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

na obitelj

IVANA DOMBAJA 10. 10. 1997. – 10. 10. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

STJEPANA LONČARA

Kuščar

preminulog 26. 09. 2009. godine u 78. godini života.

LJUBICA

STJEPAN

04. 10. 2008.– 04. 10. 2009.

10. 08. 1969. – 10. 08. 2009.

Zauvijek ste s nama u našim mislima.

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su nam od srca pružili i izrazili iskrenu sućut te cvijećem i svijećama uljepšali posljednji ispraćaj.

Ožalošćeni: supruga Vika, kći Zora, unuke Renata i Sanja s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN ŠKOLNIK 17. 10. 2004. – 17. 10. 2009.

Ne briše te vrijeme, niti skriva grobna tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

Tvoja supruga Dragica

Zahvale i sjećanja 51

06. listopada 2009

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na našeg dragog

BRANKA LEVAKA 1992. – 2009.

Supruga i djeca

SJEĆANJE

IVKA FLEGAR 05. 10. 2005. – 05. 10. 2009.

Sve dok živimo mi, živjet ćeš i Ti u našim srcima i sjećanjima.

Tvoji najmiliji Milica i Dragan s obiteljima

SJEĆANJE

SLAVICA PETRAČ 05. X. 2006. – 05. X. 2009.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

STJEPANU ĐURASU

POSLJEDNJI POZDRAV

Djelatnici VIS KG d.o.o.

NADI MARTINOVIĆ Sjećanja nikad ne umiru.

TUŽNO SJEĆANJE

Kolegice i kolege iz računovodstva Varteksa

ZAHVALA

IVAN KOVAČIĆ 05. X. 1994. – 05. X. 2009.

povodom smrti naše voljene kćeri, majke, sestre i tete

Petnaest godina prođe, prođe kao tiha rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

NADE MARTINOVIĆ

Tvoji najmiliji Supruga, sinovi, snahe, unuci i unuka

preminule 27. 09. 2009. nakon duge i teške bolesti u 58. godini života.

SJEĆANJE

IVKA VINCEK rođ. LIBER 02. 10. 2008. – 02. 10. 2009.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, dragim prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Suprug Tomo, kćeri Marija i Bernarda, zetovi Josip i Josip, unuci i praunuci.

Tugujući: majka Marija, kći Aleksandra, sin Darko, sestra Biserka, šogor Hasko, nećakinja Nina i nećak Nenad

Ožalošćeni: majka Marija, kći Aleksandra, sin Darko, sestra Biserka, šogor Hasko, nećakinja Nina i nećak Nenad

FRANJU PRIHERA 12. 12. 1981.

ŠTEFANIJU PRIHER

U našim srcima živjet ćete vječno.

SJEĆANJE

STJEPANA LUKAČIĆA 03. 10. 2004. – 03. 10. 2009.

S tugom i poštovanjem.

Sestra Ana i nećaci Katica i Tonček s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

MISLAVA KOKOTA 06. 10. 1997. – 06. 10. 2009.

Zauvijek s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

STJEPANA BAHUNA 06. 10. 2004. – 06. 10. 2009.

Supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE

FRANJO ROŽIĆ 07. 10. 2002. – 07. 10. 2009.

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

Ožalošćena obitelj

04. 10. 2007.

Kći Marija s obitelji

na dragog brata

Zauvijek tvoji: majka Štefanija, djeca Tea i Jasmin

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom iz Varaždinskih Toplica na toplim riječima oproštaja.

NADI MARTINOVIĆ Hvala Ti za sve. Zauvijek ćeš ostati dio nas i živjeti u našim mislima, srcima i sjećanjima.

Tužna je godina prva jer tebe nema više…

Al’ sjećanje na tebe ne može da se izbriše…

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeće, al’ znaj da te tvoja majka i djeca nikad zaboravit neće…

Preminule 28. 09. 2009. u 84. godini života nakon kratke i teške bolesti.

na drage roditelje

dragoj i voljenoj

BRANKO HUNJADI 03. 10. 2008. – 03. 10. 2009.

MARIJE TEŽAČKI

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE na

KATICU BOROVEC 08. 10. 2008. – 08. 10. 2009.

Tvoj lik i dobrota ostaje u našem sjećanju.

Suprug i sinovi s obiteljima

povodom smrti našeg dragog

PETRA ROŠKA

ZAHVALA

preminulog 28. 09. 2009. u 62. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

Od srca veliko hvala svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti usmeno ili pismeno, okitili mu odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala gosp. dr. Vesni Oskoruš i sestri Jasminki.

Počivao u miru!

POSLJEDNJI POZDRAV

PETRU ROŠKU

MARIJE ZORMAN rođene Magić Preminule 26. 09. 2009. u 77. godini života Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima na izraženoj sućuti i položenim vijencima, svijećama te na ispraćaju na vječni počinak. Također se zahvaljujemo Autokući Bunić.

Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na toplim riječima oproštaja. Od srca se zahvaljujemo medicinskom osoblju bolnice Novi Marof odsjek 3. Posebno zahvaljujemo doktoru Juragi na pruženoj pomoći.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Marija i unuk Dalibor, ostala tugujuća rodbina

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Ožalošćena supruga Božena

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici i baki

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI ZORMAN rođenoj Magić

PETRU ROŠKU

preminuloj 26. 09. 2009. u 77. godini života

U kući našoj tišina, u srcima praznina.

Po dobrom ćemo Te pamtiti i u srcima zauvijek čuvati.

Supruga, djeca, zet, unuci i praunuci

Sestra Dragica, šogor Vinko, obitelj Bartolić i obitelj Moharić

od kćeri Ane, zeta Josipa, bake Vjekoslave i unuka Danijela Pozdravima se pridružuje unuk Željko sa suprugom Danijelom i praunukom Mateom te obitelj Franjković

52 Vaš kutak Stjepan Bonev

06. listopada 2009

LIJEČNICA POPUNJENOST HVATANJE ŽITELJKA NEUŠKOPLJENO NAKNADA ZA JESTIVA PRKOSAN IMOTSKI MLJEVENJE, RIBLJA ŽIVOTINJA STRUČNJACIMA ŽIVOTINJA KOTARA GOVEDO IKRA UŠUR

NULA

OBUJAM, UKRASNI SLUŽBENIK ZAPREMINA PRIDJEV NA GRANICI

Kodovi i vampiri

UZVIK PRI SKOKU GLUMICA KADIĆ

VJEŠTINA UPRAVLJANJA DOMAĆINSTVOM OTMJENI GOSPODIN VRSTA RIBE, BULJEŠ (mn.)

PRIMORSKI GRAD U CRNOJ GORI FILOZOFIJA LAO-CEA EX PREMIJER, IVO

JUNAČKI SPJEV

PROĆI, ISTEĆI AMPER

AZIJSKA DRŽAVA NAŠICE

CRTAČICA NAPAD U LETU (mn.)

MJERA ZA ČISTOĆU ZLATA

ŽENA IZ IRANA SLOVENSKO LJETOVALIŠTE JELOVNIK

“NOT A NUMBER”

KALIJ MAGAREĆA ABECEDA “OSOBNI IDENT. BROJ”

STARO IME VIJETNAMA NATJECANJE U JAHANJU NEMIRNIH KONJA

RADIJUS “JADRANSKA UNIJA”

PJEVAČICA ERKER ZNAČAJKA, SVOJSTVO

Vrtoglavica

zločesta

Ni med dijalizom ni pravice i zakaj imam rad TV Novu

R

Što čitati?

Piše: RADAR

azmem Jožek da bande ima vu Hacu, Hepu, Podravki i tak dale, ali mi vu glavu nikak nejde da je neko vu našoj državi vu banani več počel sprdačinu delati s jadnimi pacijanti kaj imaju bolesne bubrege pa hodiju na dijalizu. Isto nemrem razmeti zakaj su o tome svi, kaj nisu trebali, čkomeli dva i pol meseca.

Fakat, još vu leti je inspekcija napisala vu rešenju kakve su sve propuste napravili vu zavodu za dijalizu bolnice Rebro. I tek kad je TV Nova puknula tu informaciju vu javnost, z bolnice je perje počelo leteti vu zrak. Pa je, isti dan šef zavoda digel sidro i dal ostavku, pa je ministar bilder Zdravkec rekel svoje i drugi kaj stim veze imaju i nemaju. A niko ni rekel o no kaj svakoga smrtnika vu Hrvackoj puno zanima : kak su dugo dijalize pacijentima vu toj bolnici delali onak na pol i još nekak, a ne onak kak bi trebalo. I kulko je pacijantov radi toga zdravstvene probleme imalo? Fala Bogu da vu Hrvackoj ima TV Nova kaj otprto o svemu veli kaj kome ide. Ak budu puce i dečki z Nove TV i dalje tak dobro vu informativnemu programu delali, Hateve budu gledali jedino oni kaj ne znaju kaj bi od dosade.

Grenville Kent – Philip Rodionoff, Kriza Da Vincijevog koda, Adventus, Znaci vremena, Maruševec, 2006.

Povodom izlaska najnovijeg megahita Dana Browna “Izgubljeni simbol”, podsjećam opet na njegov “Da Vincijev kod”, jako loše napisanu knjigu punu svaštarija. Crkveni odgovor došao nam je u vidu knjige “Dekodirani Da Vincijev kod”, ali puno je manje poznato ovo adventističko izdanje, “Kriza Da Vincijevog koda”, koja također brani biblijske istine od Brownovih travestija. Ne zastupam pretjerano ničiju istinu, ali mislim da nije loše, prije nove euforije s “Izgubljenim simbolom”, prisjetiti se kako je mudrost medalja s (barem) dvije strane… A učinilo mi se i zgodno to što prvih desetak čitatelja koji nazovu našeg sugrađanina Peru Kocijana mogu besplatno dobiti ovu knjigu.

Broj je 091/250-3497.

KNOW – HOW Švicarci vješto proizvode rupice u sirevima

„Ementalci“ od 120 kilograma Ne znam kako za vas, ali za mene su rupe u siru od djetinjstva bile pravi misterij. Kako su ih samo napravili? Što prvo rade, sir ili rupe? Naravno, na takva pitanja sam dobivao i odgovore tipa: sir se radi posebno, rupe posebno, a zatim se sve zajedno dugo miješa u smjeru kazaljke na satu. A odgovor je jednostavan. Rupe u siru nas t a j u z b o g bakterija koje proizvode ugljični diok sid.

Zanimljivo je da proizvo đači sira m o g u kontrolirati rupe mijenja n j e m temper ature i kiselosti.

Dakle, rupe se ipak proizvode. Američki birokrati iz Ministarstva poljoprivrede bavili su se rupama u ementaleru više mjeseci. Pod pritiskom trgovaca prihvatili su i označili oznakom kvalitete “A” i one Ementalere koji imaju manje rupe nego što je to

prethodno propisano. Naime, sirevi s velikim rupama nisu se mogli dobro strojno rezati.

Dokoni birokrati 2001. godine objavili su 15 stranica teksta o veličini rupa kod ementalera i time ozbiljno izazvali udrugu Citizens Against Government Waste, ali i poznati „Gourmet magazine. “Jedine rupe koje su trebali regulirati su rupe u

njihovim glavama!”, zaključili su građani. No, za razliku od birokrata, „Ameri“ imaju vrsnu skulptoricu Sarah Kaufmann čije su umjetnine od sira – svjetski poznate. Švicarci neka sireve i rupe rade kako god žele jer to je najpoznatiji švi-

carski proizvod iza kojeg stoji iznimna kvaliteta i savršena suradnja farmera i mliječne industrije. Švicarska preciznost i suzdržanost oduvijek su bile metom šala susjednih država, ali Švicarska je multikulturalnost uvijek izdržala, pogotovo u gastronomskom smislu.

Zemlja četiri jezika i miješanja utjecaja nema ogroman broj s ireva kao, n a p r i m j e r, Francuska, ali većina je z aš t i ćena i strogo kontrolirana. Švicarska je zemlja najvećih sireva. Neki imaju i desetak, dvadesetak kilograma, a poznati ementaler može imati i do 120 kilograma. Priče govore da je razlog veličini sireva u transpor tu.

Na planinama se napravi veliki sir, dozrijeva mjesecima, a kada vrijeme dozvoli, odveze se u doline. Švicarski praktično.

Poznati su to vodeći alpski sirevi. Nema ih mnogo vrsta, iako bi to mogli pomisliti za zemlju s dvadesetak kantona.

Boris Perić, Na večeri s Drakulom, Meandar, Zagreb, 2009.

S “velikim istinama” Boris Perić nema problema. Iako se u romanu “D’Annunzijev kod” naslovom pozvao na Browna, taj rođeni Varaždinac itekako se dobro snalazi u onome što se, za razliku od Brownovih zvizdarija, zove – književnost. Čovjek se igra s legendama, erudicijom i vlastitom imaginacijom. Kako u romanu “Vampir”, tako i u ovoj veseloj “vampirskoj kuharici”.

Ako baš nešto iz tih recepata i želite skuhati, bolje i to nego da vjerujete Brownovim tezama, iako ništa od toga baš ne bih preporučio.

Ali s ovom knjigom ćete se barem zabaviti, a možda i nešto saznate iz eseja koje je Perić ispisao na sjajan način, kao i one iz “Fantastičnih bića Istre i Kvarnera” u suautorstvu s (također Varaždincem) Tomislavom Pletencom.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

06. listopada 2009

Graciozni hod manekenke u Uskoj ulici

FILM – VIDEO - KINO

Moja grčka avantura Zvijezda hita „Moje grčko vjenčanje“ Nia Vardalos ima novu romantičnu komediju koja je smještena baš u - Grčku.

Georgia je nezadovoljna Amerikanka grčkog podrijetla koja se preselila u Grčku gdje radi kao turistički vodič i ponovno otkriva ne samo ljepotu svoje stare domovine već i svoj „Kefi“ – što na grčkome jeziku znači “životni duh”.

Georgiji ništa ne polazi za rukom: čak joj je i turistički autobus potpuni nered.

Njezin suparnik, otrcani turistički vodič Nico, izvor je mnogih duhovitih situacija kao napasni kolega iz Pangloss Toursa.

Georgia ubrzo shvaća da njezin problem nije samo Nico nego i cijela njezina grupa prepuna klišeiziranih i stereotipnih turista koje nimalo ne zanima grčka kultura.

U histeričnom sukobu osobnosti i kultura čini se da sve ide po krivom, sve dok joj jednoga dana vrlo poseban turist Irv Gordon ne pokaže kako se treba zabavljati.

7/10

Zajedno s ostatkom svoje ne baš impresivne grupe ona se mora nositi s vozačem autobusa Poupijem.

Nia Vardalos proslavila se komedijom ‘Moje grčko vjenčanje’ u kojoj je bila scenaristica, producentica i glumica, a godinama poslije tog filma htjela je ponoviti uspjeh sa sličnim filmom. Ipak, Roger Ebert pita se gdje je ta Nia koja nam se toliko sviđala u ‘Vjenčanju’ i zaključuje da se možda ušminkala i uljepšala, ali to više nije to.

Vicevi!!!

Jezici Kako Crnogorci zovu ronilački klub? Đeronimo!

Kako se na mađarskom kaže pas?

Lajoš.

Kako se na španjolskom kaže mini suknja?

Dominđos.

Kako se na bosanskom kaže tenk?

Belajbager.

Karirano Zašto Crnogorac nosi kariranu košulju?

Kad ga svrbi, sjedne na stol i kaže:

- Ženo treći red, peti kvadrat!

Trojak Dere se Suljo preko ulice: - Mujo - voliš li ti seks utroje?

- Volim!!!

- Pa požuri onda kući, možda stigneš...

“Danas je Dinamo izgubio, ali smo imali dobar seks”.

Ovisnost Kad znate da ste ovisni o kompjuteru?

Kad vam na ekran sleti muha, a vi je pokušate ubiti strelicom miša.

54 Sa raznih strana

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Tikvice punjene sirom

!

06. listopada 2009

ZDRAVA HRANA Tikve, tikvice, bundeve i šefovi varaždinskoga kraja

Sastojci: 1 kg tikvica 15 dag polumasnog sira 1 velika žlica griza 1 jaje peršinovo lišće sol papar ulje

Priprema: Tikvice tanko oguliti i presjeći na pola po dužini. Žličicom izvaditi sredinu tako da se naprave čamčići.

Izdubiti očišćene tikvice i posoliti ih.

Izdubljenu sredinu sitno nasjeckati, dodati naribani sir, jaje, nasjeckani peršin, griz, sol i papar.

Time napuniti tikvice poredati ih u lim, zaliti ih uljem i peći u pećnici.

Poslužiti toplo uz bogatu povrtnu salatu.

Dobar tek!

Terika

Ova Terika mješanka je u tipu terijera, stara oko dvije godine, nešto duže dlake zlatne boje. Po naravi je dobra i mila, druželjubiva i zaigrana. Sterilizirana je pa nećete imati problema s muškim udvaranjem ili neželjenim potomstvom.

Udruga Spas 042/330-004.

U Varaždinu kod Stanislave Tuk (lijeva slika) pronašli smo Herkulesa, a u Ladanju Donjem kod Željke Peharde (desna slika) šefove

Herkules za jelo, šef za oko Jesenski plodovi varaždinskoga kraja oduševljavaju i svojim izgledom Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

VARAŽDIN/LADANJE DONJE - Da je sada vrijeme bujanja tikvi, tikvica, bundeva, šefova i svih ostalih sličnih plodova, to smo znali.

No, da u centru grada Varaždina rastu ogromne tikve zvane i “Herkules tikve”, u to smo se morali otići uvjeriti.

Čudesa živa

Gospođa Stanislava Tuk u svojem skrov itom vr tu u Ulici Viktora Cara Emina u Varaždinu uzgojila je divovske tikve dužine, prema našoj slobodnoj procjeni,

od jednog metra. Nismo sigurni jesu li ih Stanislava i njezin suprug Franjo uopće stigli izmjeriti jer su stare tek dva tjedna, a ona koju su

u

fructus auctumnales spada i Lagenaria leucantha longissima već ubrali, odmah je završila u tavi.

- Itekako su za jelo. Jednu mladu već smo pojeli. Lijepo se ispohaju, a okus je kao

u tikvica - ispričala nam je Stanislava o tikvi latinskog naziva Lagenaria leucantha longissima, čije je sjeme kupila u Njemačkoj za pet eura.

U svojem gradskom vrtu zajedno sa suprugom Franjom uzgaja i bamije, divovske mahune te razna druga biljna “čudesa”.

Dekoracija

Iz gradskog vrta uputili smo se nadalje u Ladanje Donje (doduše, uz brijeg) kako bismo ovjekovječili jesenske plodove. Željka Peharda, svježe diplomirana inženjer-

ka odjevne tehnologije, na obiteljskom je imanju u Ladanju Donjem napravila pravu izložbu tikvica i šefova.

- Ukrasne tikvice ne prodajem. Lijepo se aranžiraju i dobre su kao poklon - ispričala nam je Željka koja ih je poredala na dvorištu zajedno s klipov ima suncokreta i vijencima od ljutih crvenih papričica.

Spektar boja od crvene, narančaste, žute pa sve to tamnozelene raskošno sjaji na drvenoj stalaži uz stari kotač kola.

Spoj prirode i umjetnosti, zaključili smo!

DANI KAJKAVSKE RIJEČI ZLATAR 2009 Održan 40. Zbor malih pjesnika

Zapaženi mladi pjesnici kajkavci U okviru manifestacije Dani kajkavske riječi - Zlatar 2009. godine održan je jubilarni, 40. zbor malih pjesnika. Na raspisani natječaj za ovogodišnji Zbor prispjelo je 325 pjesama, a stručni ocjenjivački sud odabrao je za javno izvođenje 50 pjesama, 46 autora iz 38 osnovnih škola kajkavskog govornog područja. Iz Varaždinske županije svoje su stihove kazivali sljedeći učenici: Valentina Kladić, 6. razred, OŠ Ludbreg (voditeljica: Ljudmila Kladić), Mihaela Šarec, 4. razred, OŠ Veliki Bukovec (voditeljica: Đurđica Povijač), Paula Brezovec, 8. razred, OŠ Vidovec (voditeljica: Sanja Biškup), Ida Posavec, 7. razred, OŠ Vidovec (voditeljica: Sanja Biškup), Mateja Klekar, 8. razred, OŠ Sveti Đurđ (voditeljica: Ivanka Lazar), Denis Obad, 7. razred (voditeljica: Ivanka Lazar), Mirna Dvorski, 8. razred, OŠ A. i I. Kuku-

ljevića Varaždinske Toplice (voditeljica: Ana Lodeta), Ivan Kostanjevac, 5. razred, VI. OŠ Varaždin (voditeljica: Zdenka Šopar), Lana Brezovec, 8. razred, OŠ Šemovec (voditeljica:

Maja Vitković), Darko Tušek, 7. razred, OŠ Franje Serta Bednja (voditeljica: Đurđica Stubičar).

Učenica Paula Brezovec iz OŠ Vidovec nagrađena je za vjernost Zboru malih pjesnika.

Naime, ona je jedina učenica čiji su stihovi svake godine, od 5. do 8. razreda, objavljivani u zborniku Zbora malih pjesnika.

Sanja Biškup, prof.

Vodič 55

06. listopada 2009

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni

DJEVOJČICE

Melani Mudri, Ema Golubić, Franka Murković, Lea Jagetić, Ella Presečki, Ivona Pomper, Ella Vincek, Zita Bedeković, Teodora Libar Kos

DJEČACI

Jan Sodar, Gabrijel Lazar, Tin Koretić, Lovro Turek, Vito Piljak, Bartol Biškup, Ivan Dugi, Filip Zorman, Ivan Surjak, Nikola Borović, Oto Pesek, Gabriel Pahić, Luka Medved, Ivan Jeftić, Saša Mihalić, Tian Hren, Matija Levanić, Josip Papec, Adam Herceg, David Vnučec, Fran Cesar, Martin Šemuga, Dorijan Vinković, Dino Protrka

Vjenčani Ivana Gjerek i Nedjeljko Borovec, Kristina Cestar i Krunoslav Cestar, Ivana Kladarin i Krešimir Lazar, Delfina Sever i Dražen Malogorski, Julija Bakšaj i Branimir Radić, Lucija Milić i Goran Novosel, Kristina Dobrenić i Davor Panić

Krešimir Bobaš - Plavooke mace

Umrli Drago Škudar (79), Mijo Čani (77), Milan Badanjak (68), Ljubiša Simić (78), Ana Hromić Čelik (85), Dragutin Mikac (67), Stjepan Đuras (68), Dražen Banac (44), Stjepan Ferčec (75), Vera Timin (79), Branko Hađina (76), Cecilija Friščić (90), Marija Minđek (81), Štefica Graf (71), Vladimir Zajec (74)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENA VREMENA ZA VIKENDVjerojatno će mnoge čitatelje razveseliti da će se toplo vrijeme nastaviti i sljedećih nekoliko dana. Naime, nad našim se područjem ponovno uspostavilo polje povišenog tlaka zraka i jugozapadno strujanje s kojim nam dolazi toplina sa Sredozemlja. U takvim okolnostima čeka nas nekoliko suhih i toplih dana u kojima bi temperatura zraka opet mogla prijeći 25 Celzijevih stupnjeva. Promjenu vremena s padom temperature, a vjerojatno i kišom, vidimo oko petka ili subote tako da postoji mogućnost da će sljedeći vikend ipak donijeti nešto lošije vrijeme.

(Udruga Crometeo)

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ •od 15. do 20. listopada u 18 i 20 sati: SMRTONOSNI HITAC kriminalistička triler akcija

HNK Varaždin

• 15. i 16. listopada u 19 i 21 sat revija KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH HNK Varaždin 17. i 18. listopada u 20 sati: REVIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH HNK Varaždin Nedjelja, 20 sati KLUB TANGO - projekt K. Krčar

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer, Franjevački trg 6

tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak - subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati

i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - izložba slika Darka Sačića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC

CENTAR ZA KULTURU Centar za kulturu

PREPORUKA TJEDNA - ČAKOVEC Crkva svetoga Antuna Padovanskog Nedjelja, 20 sati BUSSINA BRASS QUINTET •koncert Četvrtak, 20 sati MISLIBOLESNIK ILITI HIPOKONDRIJAKUŠ - glumačka družina HISTRION od 8. do 10. listopada u 18 i 20 sati: OTMICA METROA 1 2 3 - triler Nedjelja, 16 sati LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE - akcijski obiteljski hit 12. SUSRET HC ASSITEJ 3.EPIFEST ČAKOVEC

Ponedjeljak u 10 sati PIPI DUGA ČARAPA - kazalište Osijek u 11.30 sati THE COLOURS OF WATER - kazalište La Baraca-Tesstoni Ragazzi Italija u 15 sati TARTE AU CHOCOLAT - Mezzanin Theater Beč Utorak u 10 sati: CRVENKAPICA - Gradsko kazalište lutaka Rijeka u 14 sati: SRCE BOKSAČA

56 Zadnja

06. listopada 2009

OLDTIMER KLUB Dobri stari bicikli došli napokon na svoje u svom gradu

Neodoljivi šarm starih pedala Predsjednik Miljenko Žikić na 71-godišnjem “Wandereru” proljetos u 11 subota prešao 970 kilometara VARAŽDIN - S Franjevačkog trga preko Korza krenula je svečano kroz grad u subotu, 3. listopada, u 11 sati - “četa mala, ali odabrana” iliti impresivna kolona oko 60-ak dvokolica za koje njihovi ponosni vlasnici tvrde da su - “vječni”.

Nisu, doduše, doslovce dizali prašinu kao nekad, ali su se zato glasali neobičnim

K

ao i nekoć, ni danas ove zračnice ne onečišćuju zrak

Ovi bicikli u poznoj dobi uglavnom su njemačke proizvodnje. Tepaju im svakojako: Staro Potrtalo! Biciklin! Kotač!

Peciklin! Kobila! Bic! Poučili su nas njihovi vlasnici: remont svako proljeće; mijenjaju se prema potrebi gume i gumice, a katkad i špice (žbice, drot ili šipkice).

Subotom se okupljaju na Starom sajmištu, nedjeljom na Sajmu automobila u Biškupcu, a jednom na mjesec u Kapucineru. Živjeli! (iz)

ZAGREB - Subotnja špica u Varteksu i više naziv je prošlosubotnjeg događaja organiziranog u Varteksovoj zgradi na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Posjetiteljima je bila omogućena posebna pogodnost pa su tako za kupljena 3 artikla trebali

GOSTOVANJE

HNK u Makedoniji

Obiteljska komedija hrvatskog pisca Milana Grgića “Volim Njofru” u izvedbi virtuoznog glumačkog dueta Mirela Brekalo Popović i Stojan Matavulj stječe sve veći broj poklonika i izvan zemlje. Oni upravo nastupaju gostujući u Makedoniji - 7. listopada “istrčat” će na pozornicu Festivala “Dani komedije u Kumanovu”, a sljedeće tri večeri zacijelo će i do suza nasmijati publiku u Štipu, Prilepu i Skopju. (iz)

Metarske mahune iz Varaždinskih Toplica

VARAŽDINSKE TOPLICE- Kada je minulog proljeća gospođa Milja Smiljan iz Varaždinskih Toplica dobila od nekih znanaca sjeme mahune, nije ni slutila kako će joj ove jeseni izrasti gigantske mahune.

Bivale su iz tjedna u tjedan sve duže i duže da bi sa svojim rastom zastale i morala

Špica u Varteksu

platiti samo dva odnosno besplatno su dobili najpovoljniji artikl. Varteksove prodavačice doživjele su pak potpuni make-over prepuštene Max Factorovim vizažistima, a stručnim rukama mogle su se prepustiti i posjetiteljice Varteksove robne kuće. I na kraju, nakon dobrog shoppinga na redu je bila i dobra kava koju je kupcima omogućilo poduzeće Varteks.

i veselim trubentama, sirenama, klaksonima i zvoncima i danas kao i nekad.

Tako se napokon u “gradu bicikala” odigralo i prvo javno predstavljanje prvog varaždinskog oldtimer kluba “Bicikel”.

Imaju već 40 članova s iskaznicama i prvo su okupljanje odgađali zbog neodgodivih obaveza u ovojesenskim berbama.

A na svom subotnjem cilju pred caffe barom Kapuciner predvodio ih je Dario Zebec u prvoj varaždinskoj rikši s kojom je on također stekao pravo učlanjenja u taj klub.

Pokretači ovog kluba su Miljenko Žikić (predsjednik) te Danijel Stanek, Davorin Žitnik Žito i Željko Draganić.

Najstariji među biciklima bio je 80-godišnjak “Auer” (vlasništvo D. Žitnika), a najmlađi “Steier” s nepunih 50 ljeta.

U mahom muškom društvu bile su (zasad) i tri biciklistice: majka i kći Marija i Silvija Šinko, te Vesna Dragišić, supruga gradskog verglaša Srećka.

!

MODA

ih je ovih dana pobrati. U vrt su joj dolazili susjedi i čudili se veličini mahuna odnosno njihovoj dužini.

A ta dužina prije branja kod većine mahuna iznosila je gotovo jedan metar. I tako je ova prirodna zanimljivost sačuvana ovom foto-bilješkom. (tđ)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović