INTERVJU Mr. sc. Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova KAROLINA PEREC
KULTURA STANOVANJA
CRNA KRONIKA
i minimum boja
prodaje “smeća”
Stranice 6.-7.
Dnevne sobe Petorica dilera Slijepa pjesnikinja jednostavne linije zarađivala od Stranica 25.-32.
Stranica 8.
Stranica 24.
Stranica 19.
Tjednik
Regionalni
Plus
Besplatni primjerak
Broj 282. :: 13. listopada 2009. :: www.regionalni.com
ISTRAŽUJEMO Što su državni revizori utvrdili u Varaždinskoj županiji
Jedno vozilo na četiri zaposlena djelatnika Ukupan broj zaposlenih u Županiji lani se povećao za trećinu
Stranica 3.
MTČ (ne)će u stečaj?
Kino Kult se zatvara, a dolazi CineStar
Stranica 17.
VANDALIZAM
Stranica 4.
Košarkaška sutkinja Ana Medvedović sudi i muškima
Prometni znakovi srušeni HUMANITARNI KONCERT
Za Mateja svi pjevali uglas u Čakovcu Stranice 36.-37.
Stranice 24.-33.
Znakovi koji su bili ispred pružnog prijelaza, koji nije zaštićen, iščupani su i srušeni u noći nakon Dana neovisnosti Stranica 2.
Zbog obilaznice dio naselja Črnec postao je poplavno područje Stranica 9.
Tko je bio akademik M. Ciglar iz Vinice Stranica 40.
ISSN 1846-8969
9 771846 896003
• SPORT U NK Varteksu do kraja godine realna isplata još samo dvije plaće Stranica 35. • ŽENSKI SVIJET Diplomirana medicinska sestra Nevenka Ivek: Živjeti znači padati i iznova se dizati Stranica 45. • ZDRAVLJE Igraonica za djecu s teškoćama u razvoju Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” Stranice 42.-43. • PUTOPIS Svakodnevica putnika u bespućima Anda: Vozač nestao na šest stati Stranica 34.
2
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
13. listopada 2009
VANDALIZAM Između Trnovca i Kučana srušeni prometni znakovi
Pušenje kratkog daha ili tko će zapravo popušiti
P
ušenje se vratilo u kafiće. Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima nije izdržao na snazi više od pet mjeseci pa je dim nikotinskih smola ponovno zaŽeljko PAVLEK vladao prostorima urednik@regionalni.com većine ugostiteljskih objekata u gradu i okolici. Što je obradovalo pušače i vrle ugostitelje koji zbog kiše i najave hladnijeg vremena više neće moći računati na rentabilnost terasa. Vlasnici će sada moći odabrati hoće li svoje kafiće namijeniti za pušače ili nepušače, a za konačnu odluku imat će šest mjeseci prijelaznog razdoblja. Tijekom kojeg će se u kafićima moći pušiti. No, vlasnici će morati uvesti u kafiće ventilaciju koja će omogućavati deset izmjena zraka u sat vremena. Živi bili pa vidjeli. I dok u drugim državama uvode još strože uvjete zabrane pušenja na javnim mjestima i u prostorima, u Hrvatskoj je ponovno pobijedila cigareta. I koga briga što svake godine u državi 15.000 ljudi umre zbog izravnih posljedica pušenja na zdravlje i za velike troškove liječenja onih koji svoje zdravstvene tegobe imaju upravo zbog posljedica djelovanja nikotinskih otrova na organizam. o, ukidanje Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima ipak neće biti dugovječno. Kao što je poznato, Hrvatska je potpisnik Europske konvencije o duhanu pa će kao i većina drugih država Europe morati zabraniti pušenje 2012. godine u svim javnim prostorima. Kamoli sreće da do tada i društvena svijest o štetnosti pušenja na zdravlje ljudi bude na višoj razini.
N
Komunalni redar Tibor Fekete zatekao je šest porušenih prometnih znakova koji vode tik do pruge
Kome to smetaju Andrijin križ i prometni znakovi? Znakovi su bili ispred pruge bez zaštićenog pružnog prijelaza
policija U tijeku kriminalistička istraživanja slučaja kod Trnovca
Do godinu dana zatvora!
Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
TRNOVEC BARTOLOVEČKI/ KUČAN DONJI - Kada je u petak ujutro mještanin Trnovca Bartolovečkog javio komunalnom redaru općine Tiboru Feketi da je primijetio srušene prometne znakove na lokalnoj cesti između Trnovca Bartolovečkog i Kučana Donjeg, Fekete je odmah izašao na teren. I imao je što vidjeti.
Brza ophodnja službe
Policijska postaja Varaždin zaprimila je dojavu komunalnog redara Općine Trnovec Bartolovečki o oštećivanju i uklanjanju određenog broja znakova opasnosti od strane nepoznatog počinitelja ili više njih, potvrdio nam je u ponedjeljak Rade Sitar, načelnik Policijske uprave varaždinske. U vezi tog događaja, koji se zbio u četvrtak na području između naselja Trnovec Bartolovečki i Kućan Donji, u tijeku
su kriminalistička istraživanja, a javnost će o rezultatima biti informirana po njihovom završetku. -Za uništenje ili oštećenje znakova za opasnost, sukladno odredbama članka 268. Kaznenog zakona, zapriječena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, upozorava načelnik Policijske uprave varaždinske, čiji djelatnici ove godine još nisu zabilježili ispad sličnih razmjera.
željezničke pruge. Nasreću, velika tragedija je izbjegnu-
državnog praznika, Dana neovisnosti. Nažalost, ovakvi pohodi vandala česta su pojava, a vandali ne biraju što će te noći polomiti ili otuđiti. Tako su već prenosili i klupe i ljuljačke... Počinitelji se u pravilu, nažalost, gotovo nikada ne otkriju. “Ordiniraju” noću kada im je teren “najsigurniji” i kada ih malo tko može vidjeti. Zato, ukoliko primijetite usred noći bilo kakve oblike vandalizma, obav ijestite policiju kako bi počinitelji bili propisno kažnjeni.
- Kada sam izašao na teren, zatekao sam šest srušenih prometnih znakova, s jedne strane pruge potrgan, a s druge strane izokrenut znak “stop”, kao i izokrenut te srušen Andrijin križ - rekao je komunalni redar Fekete dodajući da ta lokalna cesta spada pod održavanje Županijske uprave za ceste i da je granično područje između Trnovca i Kučana. - Odmah sam nazvao policiju. Na mjesto događaja došla
je i ophodarska služba te je šteta ubrzo sanirana. Znakove je samo trebalo ponovno ukopati jer su bili srušeni - kaže Fekete. No, postavlja se pitanje što bi bilo da je te kobne noći netko izgubio život na nezaštićenom pružnom prijelazu? Naime, na dijelu te lokalne ceste nalazi se pružni pr ijelaz koji nije zaštićen rampom. Stoga je ovaj vandalski čin, zasad nepoznatih počinitelja, bio itekako opasan. Naime, prometni znakovi bili su jedini koji su ukazivali na blizinu
Znakove su doslovce čupali
Znak stop umjesto ispred pruge - na pruzi
U noći
v
andalski čin dogodio se u noći s četvrtka na petak, u noći nakon praznika Dana neovisnosti ta, no što ukoliko sljedeći put ishod bude drukčiji? Taj vandalski čin dogodio se u noći s četvrtka na petak prošli tjedan, dakle u noći nakon
Ni ovaj znak nije ostao čitav
Aktualno
13. listopada 2009
3
OTKRIVAMO Što je u Varaždinskoj županiji utvrdio varaždinski područni ured Državne revizije
Broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji lani povećan 35 posto Osim 15 zaposlenika preuzetih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tijekom 2008. godine zaposleno je još 16 osoba, pa je broj zaposlenika došao do 101, i to bez dužnosnika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – Čak 754 tisuće kuna izdvojeno je lani za otpremnine triju zaposlenika Varaždinske županije, iako su osobno dostavili otkaz službe obrazloživši ga nemogućnošću obavljanja poslova i zadaća na koje su raspoređeni, odnosno na koje bi eventualno mogli biti raspoređeni.
z
a otpremnine tri zaposlenika - 754 tisuća kuna 2008. bilo 94. - Osim 15 zaposlenika preuzetih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tijekom 2008. zaposleno je 16 osoba, od kojih 10 na neodređeno vrijeme, navode revizori koji napominju da je Varaždinska županija krajem 2007. imala 70 zaposlenika, pa ispada da je broj stalno zaposlenih lani povećan za gotovo 35 posto! Od 196 milijuna kuna prihoda, od čega je 146 milijuna stiglo u županijski proračun od poreza na dohodak, za
Od 22 vozila s kojima raspolaže Varaždinska županija, 15 je nabavljeno u zadnje tri godine
plaće i doprinose županijskih zaposlenika lani je izdvojeno gotovo 16,5 milijuna kuna, a još milijun za zaposlenike korisnike županijskog proračuna, kao što su zaposlenici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim pr irodnim vrijednostima Varaždinske županije.
Prosječno 7.780 kn
Prosječna bruto plaća zaposlenika Varaždinske županije lani je bila 11.798 kuna, odnosno 7.780 kuna neto. Najniža prosječna bruto plaća bila je 5.565 kuna, odnosno 4.009 kuna neto, dok je najviša prosječna bruto plaća iznosila 40.752 kune, odnosno 21.574 kuna neto. Zaposlenicima je još isplaće-
PLAĆE U ŽUPANIJI IPAK MANJE
Smanjeni koeficijenti, a osnovica na lanjskoj razini Plaća varaždinskog župana, koji je od sredine prošle godine bio najbolje plaćeni županijski dužnosnik u Hrvatskoj, smanjit će se za 12 posto, a njegovih zamjenika za 10 posto. Predložio je to župan Predrag Štromar. Vijećnici su, naime, prihvatili izmjene Odluke o visini plaća i naknada dužnosnika od 11. srpnja 2008. kojom je utvrđeno da je koeficijent za župana 5,09 umjesto 5,78, a njegove zamjenike 3,63 umjesto ranijih 4,03. Plaća dužnosnika je umnožak koeficijenta i osnovice, a još se uvećava za 0,5 posto za svaku godinu staža. Vijeć-
Promocija 1,8 milijuna! Gotovo 1,8 milijuna kuna Varaždinska županija lani je dala za usluge promidžbe i informiranja. Za emitiranje emisije „Sa sjevera“ i „Županijske teme“, arhiviranje video materijala, usluge snimanja i emitiranja skupštine, te druge usluge otišlo je 466.284 kuna. Još 324.188 kuna stajala je koprodukcija gospodarsko promidžbenih emisija, dok je za emitiranje emisije Sa sjevera na drugim lokalnim televizijama plaćeno 319.465 kuna. Osim toga, za objavu natječaja i čestitki izdvojeno je 106.979 kuna, praćenje medijskih objava 75.359, a pretplatu na tjednik 25.301 kunu.
Rade 94 osobe
Više nego solidne otpremnine, koje su u neto iznosu dostizale i 200 tisuća kuna, tek je jedan od podataka iz izvješća o obavljenoj reviziji u Varaždinskoj županiji koji govori o standardu županijskih zaposlenika i dužnosnika kojih je sve više. Naime, stalno zaposlenih je, prema spomenutom izvješću koje se u ponedjeljak našlo na Županijskoj skupštini, na kraju
IZDVOJENO
Štromar za manje plaće nici su također prihvatili da ove godine osnovica za izračun plaća i naknada ostane na lanjskoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća koja se uzimala kao osnovica kod izračuna bila je prošle godine 7.047 kuna.
I TOGA IMA Varaždinska županija ima 22 službena automobila
Jedno vozilo na četiri zaposlenika Varaždinska županija lani je imala 22 službena osobna automobila, od kojih je 15 nabavila na temelju ugovora o operativnom leasingu za čiji su najam prošle godine izdvojene 433 tisuće kuna. Glavnina tog iznosa, 415 tisuća kuna, plaćena je za najam devet osobnih vozila za koje su ugovori zaključeni 2006. i 2007. godine. Tako su 2006. nabavljeni Volvo S80, Toyota Avensis 2.0 D-4D, tri Peugeota 206 sporty i
jedan Peugeot 307 Mistral 1.6. Godinu dana kasnije nabavljene su dvije Nissan
b
lizu milijun kuna godišnje odlazi na županijski vozni park Micre te još jedan Volvo, ali „skromniji“ S60. Uz to, u studenom prošle godine nabavljeno je još šest
vozila, uglavnom Peugeot 206 trendy i jedan Nissan Tiida 1.8 acenta. Za njih je plaćen tek prvi obrok u ukupnom iznosu od 13 tisuća kuna, dok će se ubuduće trebati izdvajati oko 250 tisuća kuna godišnje. S obzirom na to da je za benzin i dizel gorivo županijskih vozila potrošeno 277 tisuća kuna, a za njihovo tekuće i investicijsko održavanje još 164 tisuće kuna, njihov je lanjski trošak bio blizu milijun kuna.
na naknada za godišnji odmor od po tri tisuće kuna neto, 1.500 kuna uskrsnice, tisuću kuna božićnice, 37 tisuća kuna za jubilarne nagrade, 50 tisuća kuna za razne darove, a u prosincu je 86 zaposlenika još dobilo i jednokratnu stimulaciju u bruto iznosu od 405 tisuća kuna. Zaposlenicima Varaždinske županije, koji su za uslugu mobitela lani potrošili 383 tisuće kuna, lani je isplaćeno 920 tisuća kuna za prijevoz na posao i s posla, 344 tisuće kuna za službena putovanja te 271 tisuća kuna za stručno usavršavanje, među kojima su i troškovi školarina za doktorski studij te poslijediplomski studij u inozemstvu.
OPTIMIZAM Proračun Županije: manjak 13,4 milijuna, a rebalans 5,6 milijuna kuna
Trošilo se više nego prihodovalo VARAŽDIN – Zbog pada prihoda od poreza na dohodak, kao i, na temelju prijava, većeg povrata tog poreza nego što je planirano, prihodi i primici proračuna Varaždinske županije u prvom polugodištu ove godine iznosili su 94 milijuna kuna, dok je plan bio 117 milijuna kuna.
I više od plana
Dok se prihodovalo 42 posto od plana proračuna, koji je na godišnjoj razini utvrđen na 225 milijuna kuna, ipak se bolje trošilo: proračunski rashodi i izdaci bili su 102 milijuna kuna ili 45 posto. Tako je, sudeći prema polugodišnjem izvještaju izvršenja proračuna, već sada, primjerice, utrošeno 274 tisuće kuna za prekovremeni rad, koliko je planirano za cijelu godinu. Štoviše, za neke namjene utrošeno
je i više, kao što je slučaj kod tekućeg i investicijskog održavanja za koje je izdvojeno 1,6 milijuna kuna, što je gotovo deset posto više od godišnjeg plana. Zbog toga što se više trošilo nego prihodovalo, ostvaren je manjak od 8 milijuna kuna u prvih šest mjeseci, a doda li se njemu 5,3 milijuna kuna manjka u županijskom proračunu s kraja prošle godine, dobiva se ukupni manjak od 13,4 milijuna kuna na kraju prvog polugodišta.
Optimizam
Kako bi se uravnotežila prihodovna i rashodnovna strana, na dnevnom redu Županijske skupštine održane u ponedjeljak našle su se izmjene i dopune županijskog proračuna. To je napravljeno više nego optimistično. Naime, prihodovna strana je
s 225 milijuna kuna smanjena na 219 milijuna kuna, odnosno za svega 5,6 milijuna kuna ili 2,5 posto. Štoviše, neke stavke su i povećane,
n
a rashodima za zaposlene djelatnike planira se uštedjeti čak 2,2 milijuna kuna a najveće uštede planiraju se ostvariti smanjivanjem izdataka za donacije i ostale rashode, gotovo tri milijuna kuna. Uštedjeti se namjerava i na nabavi dugotrajne imovine, gotovo 2,5 milijuna kuna, kao i na rashodima za zaposlene, i to 2,2 milijuna kuna. Ivica KRUHOBEREC
4
Aktualno
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
siniša sović
I to je Švicarska
13. listopada 2009
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
6.10.
Direktori brodogradilišta, koji godinama posluju s gubicima, primali plaće i do 28 tisuća kuna. Zakazali kontrolni mehanizmi u javnim tvrtkama, otkriva “toplu vodu” Nacionalno antikorupcijsko vijeće. MOL traži još dvije milijarde kuna za otkup plinskih rezervi iz skladišta Okoli koji nam je utopio za čak 514 milijuna kuna.
7.10.
Bolji nam je standard od 133 zemlje u svijetu, a lošiji od 45, veli UN. I hrvatski liječnici na popisu švicarskog Novartisa koji je “podmazivao” svoje farmaceutske poslove skupim putovanjima. Korupcija može, ali ne i nastup Thompsona. I to je Švicarska.
8.10.
Radije trošimo novac vani nego kod nas, ionako će ga pokrasti, poručio jedan od onih koji su Dan neovisnosti iskoristili za kupnju u inozemstvu. Suđenja protiv mene su smiješna, idemo dalje! Živjela Italija, živio Berlusconi, poručuje talijanski premijer suočen s mogućnošću pokretanja istrage o korupciji.
9.10.
Uvjet za braniteljsku mirovinu 100 dana u ratu, konačno predlaže Vlada, zahvaljujući čijoj pomoći od 30-ak milijuna kuna povećava proračun Požeško-slavonske županije koju su zamalo upropastili Bagarić i Zec. NASA bombandira mjesec u potrazi za ostacima vode, a Obama dobiva Nobelovu nagradu za mir, iako njegova zemlja vodi ratove.
10.10
. Predstavnici EU i SAD-a političkim vođama u BiH poručili da imaju desetak dana za dogovor o budućnosti zemlje. A čelnici SDP-a, HNS-a i IDS-a, koji su se okupili kraj Ivanca, traže javno objavljivanje rang-liste sudaca i državnih odvjetnika utvrđene na temelju objektivnih kriterija
11.10.
O proračunu ovisno blizu dva milijuna Hrvata, koje preko visokih poreza i nameta hrani 800 tisuća zaposlenih u privatnom sektoru. Iz recesije bismo mogli izaći u prvom dijelu iduće godine, optimistički tvrdi Rohatinski, ali dodaje da će puno više trebati za rješavanje javnog duga, deficita...
12.10.
Kosor traži poništavanje natječaja za nova zapošljavanja u ministarstvu, a Šimonović smjenjuje šeficu velikogoričkog suda te suspendira sutkinju koja je sudila u predmetu gdje interes ima - suprug. Bilo je ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, procesuiranje kojih je otežano političkim utjecajem, poručuju nam iz EU.
IMPRESSUM IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin
Kino Kult, u kojem je mjesečno bilo 700-tinjak posjetitelja, bit će zatvoreno 31. listopada. “Gola istina” i “G.I. Joe” bit će zadnji filmovi
OTKRIVAMO Varaždin bi sljedeće godine mogao ostati bez kina
Kino Kult će zatvoriti vrata, dolazi CineStar Gradnja centra Lumini Varaždin, u sklopu kojeg će se nalaziti CineStar sa šest kino-dvorana, u Knegincu počinje do kraja ove godine Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
“Gola istina” i “G. I. Joe” bit će posljednji filmovi koje će Varaždinci pogledati krajem ovoga mjeseca u kinu Kult. I dok će to kino 31. listopada biti zatvoreno, u Knegincu Gornjem će uskoro početi gradnja zabavnog centra Lumini Varaždin, u sklopu kojeg će se nalaziti CineStar Varaždin sa šest kino-dvorana.
Nema krize
- Točno, gradnja centra Lumini počet će do kraja ove godine. Prilazne ceste s pješačkim stazama, kao i s infrastrukturom su dovršene, a investitori su ishodili sve potrebne dozvole, tako da prepreka za početak gradnje nema – rekao je načelnik Kneginca Goran Kaniški. Iako se nagađalo da će zbog gospodarske krize Verdispar
Grupa, norveška financijska grupacija odgoditi veliko ulaganje, to se očito neće dogoditi. S obzirom da bi pripremni građevinski radovi mogli vrlo brzo početi, procjenjuje se da će prve od 80
n
epoznato hoće li se u dvorani Kulta održavati Trash, predstave, koncerti trgovina, koliko će ih biti u Luminiju, vrata otvoriti već krajem sljedeće godine, najvjerojatnije prije Božića. Za razliku od toga, opremanje najmodernijeg multipleksa daleko je složeniji posao, pa će CineStar Varaždin tvrtke Blitz-CineStar vjerojatno biti otvoren 2011. godine. Najnovije svjetske filmske hitove moći će istovremeno
gledati 800 posjetitelja, a ulagači ne računaju samo na stanovnike Varaždinske županije, nego i susjednih Međimurske i Koprivničkokriževačke županije. Bit će to velika konkurencija jedinom preostalom kinu Gaj, koje vodi Pučko otvoreno učilište Varaždin.
Jaka konkurencija
Kao što je nedavno ponovno naglašeno, to kino bez potpore Grada Varaždina ne bi moglo opstati budući da prihodi od ulaznica ne pokrivaju troškove. Drugi problem je također dobro poznat: bivši vlasnici vode dugogodišnji spor o povratu zgrade u kojoj se nalazi kino Gaj, pa u Gradu Varaždinu ne znaju hoće li i kada tu nekretninu izgubiti. No, zamjenik varaždinskog gradonačelnika Zlatko Hor-
vat nedavno je najavio da će Grad i dalje pomagati kinu bez obzira na mogući povrat zgrade, a ako se to i dogodi, iznio je mogućnost premještanja kina. Pitanje je, međutim, hoće li kino opstati u slučaju gubitka zgrade u Gajevoj ulici. Čini se da bi Varaždin, nakon dobivanja jake konkurencije u susjednom Knegincu, mogao ostati bez ijednog kina. Što se tiče kina Kult, do zaključenja ovoga broja nismo uspjeli doznati planira li tvrtka Validus, koja je vlasnik dvorane i opreme, ponovno pokrenuti kino-djelatnost. Nepoznanica je i to hoće li se u dvorani i dalje održavati različita događanja, poput Trash Film Festivala, Kultivatora, izložbi, koncerata, jer je sve priredbe podržavao Multimedijalni centar KULT, koji pak podržava Fima.
VAŽNO Prihodi od prodaje kino ulaznica premali za pokrivanje troškova najma dvorane
Što će odlučiti vlasnici dvorane i opreme? - Organizaciju kina i prikazivanje filmova do sada je provodila tvrka KULT d.o.o., a održavanje cjelokupnog projekta financijski je pratila FIMA. Sama kino dvorana i oprema za prikazivanje filmova u vlasništvu je Validusa, a KULT. je u najmu spomenute dvorane i opreme, koji istječe 31. listopada ove godine.
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači
Josip Novak
iharaci@regionalni.com
josip@regionalni.com
urednik@regionalni.com
Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com
SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
Helena Hrman helena@regionalni.com
isidora@regionalni.com
dragutin@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović
Robert Marciuš
REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778
roby@regionalni.com
marketing@regionalni.com
Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević
Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com
Dragutin Kliček
Troškovi najma dvorane i opreme takvi su da ih nije mogće pokriti prihodima od prodaje kino ulaznica tako da će s istekom najma i prestati projekcije filmova u organizaciji tvrtke KULT. Što će se dalje događati, pitanje je za vlasnike dvorane i opreme – odgovorio je Slobodan Runjak iz FIMA-e.
13. listopada 2009
Oglasi
5
6
Intervju tjedna
13. listopada 2009
Otvoreno Mr. sc. Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslo
I dok je trajala blokada, r To što je otvaranje poglavlja bilo blokirano ne znači da Hrvatska nije bila upoznata s onim što je potrebno učiniti da bi se poglavlje zatvorilo. Rezultati toga rada „u sjeni“ jasno se vide danas Razgovarala: GORDANA IGREC
Koje sve europske institucije djeluju u Bruxellesu, a kroz koje prolazi molba Hrvatske za ulazak u članstvo? Politički gledano, države članice Europske unije svoj glas iznose u Vijeću Europske unije koje predstavlja individualne države članice. Mjesto je to političke potpore, konsenzusa i ponekad, nažalost, ultimatuma odnosno blokade. Sve ono što uspijemo postići, tj. ispregovarati s Europskom komisijom biva potvrđeno ili se dalje razmatra upravo na razini Vijeća. Ovo je mjesto gdje tehničko vrlo jasno postaje političko. Vijećem, kao što je poznato, trenutno predsjeda Kraljevina Švedska. Koja je uloga predsjedatelja? Točno. Vijećem trenutno predsjeda Kraljevina Švedska, a uloga predsjedavajućeg je od iznimne važnosti baš za zemlje kandidatkinje. Aktualni je stav švedskog predsjedanja EU da je jesen 2009. ključni trenutak za završavanje pristupnih pregovora RH. S naše strane, mi ćemo uložiti sve moguće napore te usmjeriti sve raspoložive resurse ka ispunjenju ovog vanjskopolitičkog prioriteta RH.
Uloga Sabora
Kakva je uloga Hrvatskog državnog Sabora u pregovaračkom timu od hrvatske strane pri ulasku u Europsku uniju? Ali i kakva je potpora samog Europskog parlamenta hrvatskoj pregovaračkoj skupini? U pogledu parlamentarne dimenzije našeg budućeg članstva Hrvatski sabor izvrsno surađuje s Europskim parlamentom. Potpora zastupnika u Europskom parlamentu nezaobilazan je demokratski segment ulaska zemlje kandidatkinje u Uniju, predstavlja-
P
otpora Europskog parlamenta važna je za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jući demokratski glas građana Unije preko svojih neposredno izabranih parlamentarnih zastupnika. Uz političku potporu većine država članica, dosadašnja potpora Europskog parlamenta hrvatskom ulasku u EU predstavlja temelj bez kojeg bi naš posao bio nezamisliv. Temeljem postignutoga, Europski parlament će
ostvariti svoju ključnu ulogu potvrđivanja našeg pristupanja kada u cijelosti odradimo tehnički dio posla. Koliko je blokada pregovora sa slovenske strane utjecala na rad hrvatske pregovaračke skupine, samim time i na neko vrijeme odgodila ulazak u Europsku uniju? Blokada pregovora dugo je okupirala pregovarački proces. Imajući u vidu blokadu Slovenije temeljem bilateralnih pitanja, važno je istaknuti da to niti u jednom poglavlju
B
lokada određenih poglavlja bio je zastoj u proceduri nije značilo stanku. Primjerice, to što je otvaranje poglavlja bilo blokirano ne znači da Hrvatska nije bila upoznata s onim što je potrebno učiniti da bi se poglavlje zatvorilo. Naprotiv, blokada određenog poglavlja bila je zastoj samo u proceduralnom dijelu, dok je u praktičnom smislu Hrvatska nastavljala rad na potpunom ispunjavanju svojih pregovaračkih obveza. Rezultati toga rada „u sjeni“ jasno se vide danas. Sintagma „pregovori stoje“ koju se često spominjalo imala bi donekle smisla da nismo bili upoznati s obvezama ulaska u EU. No, svim stranama koje su uključene u pregovore one su bile jasne i poznate već duži niz godina, a ispunjavaju se temeljem unaprijed dogovorenog rasporeda. Koje će promjene u pozitivnom smislu za Hrvatsku donijeti Lisabonski sporazum i o čemu je tu zapravo riječ? Lisabonskim ugovorom unijet će se određene promjene u funkcioniranju EU. Institucionalne promjene koje donosi Lisabonski ugovor su sljedeće: Europska unija dobiva pravnu osobnost, što su dosad imale Europska zajednica i Euroatom (uz Europsku središnju banku i Europsku investicijsku banku), a što će EU omogućiti sklapanje međunarodnih ugovora u svim područjima svoje nadležnosti. Znači li to da se mijenja sustav glasovanja i koliko je to “vjetar u leđa” za Hrvatsku? Također se mijenja sustav glasovanja u Vijeću Europske unije. Od 2014. godine umjesto kvalificirane uvodi se dvostruka većina (55 posto država koje ujedno predstavljaju 65 posto stanovništva). Europska komisija: iako je prvotno bilo
Mr. sc. Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
predviđeno da se ta institucija od 2014. smanji te da 2/3 država članica ima povjerenika u EU koji bi se izmjenjivali po sustavu jednake rotacije, dogovorom u prosincu 2008. odlučeno je da se sastav EU neće mijenjati. Dakle, zadržat će se pravilo po kojem svaka država članica ima pravo na jednog povjerenika. Uvodi se institucija predsjednika Europskog vijeća kojeg će se birati na mandat 2,5 godine umjesto šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Europskim vijećem. Jača uloga Europskog parlamenta koji
dobiva nove zakonodavne ovlasti u 40 novih područja. U zakonodavnom procesu Europska unija jača ulogu nacionalnih parlamenata koji mogu uložiti “žuti” (potrebna 1/3 parlamenata država članica) i “narančasti” (potrebna 1/2 parlamenata) karton na one zakonodavne akte Europske komisije za koje smatraju da povređuju načelo supsidijarnosti. Uvodi se institucija Visokog povjerenika za vanjske odnose i sigurnosnu politiku koji će de facto imati funkciju ministra vanjskih poslova Unije i biti potpredsjednik Europske
komisije. Predviđa se osnivanje diplomatske službe Europske unije. Uvodi se mogućnost izlaska države iz Europske unije.
Ustav EU?
Što je s europskim Ustavom? Europska unija nema svoj Ustav. Znamo da Ustav nije prošao. Francuzi i Nizozemci nisu prihvatili Ustav na referendumu. Međutim, mnoge od tih odredbi koje su bile predviđene Ustavom, a koje su prihvatljive očito većini država članica ugrađene su u Lisabon-
ski ugovor kao novi ugovor za koji očekujemo da će stupiti na snagu. Naravno, ono što znamo je da je sada najavljen Irski referendum, novi referendum o Lisabonskom ugovoru uz sva ona jamstva koja su dana Irskoj, a koji je zakazan za početak listopada. Tada će to biti novi ugovor koji će određivati način funkcioniranja i prioritete EU te zamijeniti dosadašnji ugovor iz Nice. Kakav je stručan sastav osoba koje pregovaraju sa strane EU? Struktura šireg pregovaračkog tima sačinjena je od oda-
Intervju tjedna
13. listopada 2009
7
ova i europskih integracija RH i tajnica Pregovaračke skupine o ulasku Hrvatske u EU
radili smo punom parom branih stručnjaka u svakom od 33 poglavlja o kojima se pregovara, uz kvalitetnu tehničku i administrativnu pomoć. Radi se o ljudima koji su ne samo odabrani stručnjaci na svojim specifičnim područjima, već i dobro poznaju europsku praksu te vrsno poznaju engleski i još jedan europski jezik. Veliki broj stručnjaka su dobitnici raznih poslijediplomskih stipendija putem kojih su se školovali većinom u području političkih znanosti, europskog prava ili ekonomije. Moglo bi se reći da je odlika stručnjaka koji su uključeni u ovaj proces upravo usmjerenost na europsku dimenziju svoje struke. U tom su smislu, ističem važnost napora, usmjereni k europskim pitanjima tijekom formalnog obrazovanja. A kakav je stručan sastav osoba koje su s naše strane “pregovaračkog stola”? Kada govorimo o našem Pregovaračkom timu, značajan je pristup otvorenosti i transparentnosti te uključenosti svih važnih segmenata društva u proces pristupanja. U pregovorima ne sudjeluju
U
pregovorima sudjeluju i poznati stručnjaci iz civilnog društva samo predstavnici državne uprave nego su uključeni i stručnjaci iz civilnog društva. Neki od naših pregovarača su profesori s pojedinih fakulteta te sa sveučilišta iz Zagrebu i Rijeke. Isto tako uključene su razne radne skupine i stručnjaci iz gospodarstva koji mogu pridonijeti da se sve ono što mi ispregovaramo temelji
Treći korak Što još Hrvatskoj predstoji?
Referendum i “da” za ugovor o pristupanju
Administracija Europske unije, Europskog parlamenta i drugih institucija smještena je u Bruxellesu
nakonsenzusu i struci.
“Dosje Hrvatska”
Tko u Bruxellesu vodi “dosje Hrvatska”? I koji je točan opis njihovoga posla? Što se tiče pregovarača sa strane Europske unije, u Europskoj komisiji cijeli “dosje Hrvatska” vodi u Općoj upravi za proširenje jedan mali tim ljudi koji se bave upravo našim pregovorima. Oni su uporišna točka, no i drugi stručnjaci iz svih ostalih Općih uprava Europske komisije pregledavaju sve naše dokumente, provjeravaju naše zakone. To primjerice znači da su u naše pregovore uključeni i stručnjaci Opće uprave za promet. U dijelu zaštite okoliša uključeni su stručnjaci koji se bave tim područjem. Radi se o velikom timu stručnjaka koji znaju koje sve zahtjeve Hrvatska u pojedinim segmentima treba ispuniti i koji na neki način daju zeleno svjetlo za završe-
tak pregovora. Možemo li brzo nadoknaditi štetu nastalu slovenskom blokadom pregovora s EU? Hrvatska je odlučna tehnički dovršiti pregovore uz skoro ispunjenje tog cilja. Optimistični smo u pogledu završavanja tehničkog dijela pristupnih pregovora ove zime temeljem potpore ne samo država članica, sadašnjeg švedskog predsjedanja Unijom te institucija Europske unije koje vrednuju naš rad, nego ponajviše imajući u vidu da je RH dovršila većinu pristupnih obveza. RH će nastaviti s provođenjem reformi i ispunjavanjem obveza iz procesa pregovora prema dinamici zacrtanoj našim internim dokumentima kako bismo u potpunosti bili spremni za punopravno članstvo kao 28. članica Europske unije. U javnosti je slabo poznato, ali 2. listopada održala se Međuvladina konferencija u Bruxellesu. Što je na konfe-
VAŽNO Pravila pri zapošljavanju građana Hrvatske u ustanove EU
Pravilo ravnomjernosti vrijedi za sve članice EU
Kakvi su bili uspjesi raspisanih natječaja za naše građane? Imajući u vidu rezultate tih „prvih natječaja“ u prošlosti Europske unije i njenih nedavnih proširenja, držim da je veliki uspjeh činjenica da je 70 posto kandidata iz Hrvatske koji su pristupili spomenutom testiranju uspješno položilo testove. Sudjeluje li Republika Hrvatska u zapošljavanju svojih građana u institucijama u Bruxellesu? Općenito, kako teče ta cijela procedura? Država ne sudjeluje u zapošljavanju svojih građana u ustanovama EU. Država,
bila ona kandidatkinja, pristupnica ili članica, ne može utjecati na odabir zaposlenika EU. Za zapošljavanje službenika u europskim institucijama i agencijama zadužen je Europski ured za odabir zaposlenika poznatiji kao EPSO što je skraćeno za European Personnel Selection Office. Koja pravila vrijede pri zapošljavanju naših građana u europskim institucijama u Bruxellesu? Za sve europske institucije i agencije vrijedi ista procedura zapošljavanja. U europskim institucijama vlada pravilo ravnopravno-
sti, bez predrasuda vezanih uz spol, rasu, etničko i socijalno podrijetlo, jezik, vjeru ili vjerovanja, pripadnost nacionalnim manjinama, hendikepirane osobe, godine starosti ili spolne opredijeljenosti. Za hrvatske državljane zasad su predviđena samo ugovorna radna mjesta, odnosno radni odnos na određeno vrijeme. Javni natječaj za stalna radna mjesta u institucijama EU-a za hrvatske državljane očekuje se otprilike godinu dana prije nego što Hrvatska postane članica Unije.
renciji dogovoreno? Međuvladina konferencija koja se održala 2. listopada u Bruxellesu vrednovala je rad Hrvatske u poglavljima koja su dugo vremena bila tehnički pripremljena na taj korak. Radi se o otvaranju 6, a zatvaranju 5 pregovaračkih poglavlja. Hrvatska s optimizmom gleda na predstojeće Međuvladine konferencije najavljene od strane švedskog predsjedanja Europskom unijom, kada će se pregovaračka statistika dodatno promijeniti u pogledu broja zatvorenih poglavlja. Stječe se dojam u javnosti da će Hrvatska u nekim svojim društvenim segmentima biti na gubitku ulaskom u EU. Je su li takve sumnje utemeljene? Iako osnovni cilj jest punopravno članstvo, zadatak pregovora je bio i ostaje zaštita vitalnih interesa Hrvatske i njezinih građana, osiguravanje adekvatnog položaja Hrvatske u EU, uporaba hrvatskog jezika u institucijama EU, stvaranje okruženja za brži i stabilan razvoj, socijalnu sigurnost, blagostanje za sve građane, razvoj konkurentnog gospodarstva, stabilnog financijskog i makroekonomskog okruženja kao i ujednačeni regionalni razvoj. Kao priprema za jesen, Hrvatska je pridala iznimnu važnost dodatnom intenziviranju rada na pregovorima tijekom proteklih mjeseci. Posebno smo zadovoljni da smo u konačnoj fazi ispunjavanja svih mjerila za zatvaranje koja smo do sada zaprimili. Što možemo očekivati nakon završetka pregovora s institucijama EU, kako dalje? Hrvatska je u procesu pristupanja EU prva na redu za punopravno članstvo. Nakon očekivanog završetka blokade pregovora i privremenog zatvaranja sv ih poglavlja, tijek pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji možemo smatrati u velikoj mjeri predvidljivim.
A treći korak? Ugovor potpisuju najviši dužnosnici država članica Europske unije i države pristupnice te se on upućuje u postupak potvrđivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim odredbama svake od država potpisnica. Postoji još niz “poteza” koje Hrvatska mora poduzeti. Koji su to? Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju, država pristupnica počinje sudjelovati u radu tijela Vijeća Europske unije i Europskoga parlamenta kao aktivni promatrač. Važna demokratska dimenzija koja slijedi je referendum i potvrđivanje Ugovora o pristupanju u samoj državi pristupnici. Prije potvrđivanja Ugovora o pristupanju, većina država pristupnica provodi i referendum na kojem građani donose konačnu odluku o ulasku njihove države u članstvo Europske unije. Konačni je korak pristupanje Europskoj uniji. Stupanjem na snagu
Prvi korak nakon završetka pregovora je izrada Ugovora o pristupanju. Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Europsko vijeće u svojim zaključcima uobičajeno obilježava dovršetak pregovora s državom kandidatkinjom. Rezultati pregovora zatim se ugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, u čijoj izradi sudjeluju predstavnici država članica i institucija Europske unije te predstavnici države kandidatkinje. Koji je drugi korak? Drugi je korak potpisivanje Ugovora o pristupanju. Nakon postizanja dogovora između
n
akon završetka pregovora slijedi Ugovor o pristupanju Europske unije i države kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju, on se upućuje u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama Europske unije te u državi kandidatkinji. Na temelju nacrta Ugovora, a prije njegova potpisivanja, Europska komisija mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo države kandidatkinje, Europski parlament dati suglasnost, a Vijeće na kraju donijeti jednoglasnu odluku o prihvaćanju nove države članice i njezina zahtjeva za članstvo. Država kandidatkinja
Ugovora o pristupanju (uobičajeno na utvrđeni datum, pod uvjetom da je dovršen proces ratifikacije), država pristupnica postaje članica Europske unije. Kako će se građani Republike Hrvatske ubuduće moći zapošljavati u institucijama EU? I kako danas kad smo “u predvorju dvorane” EU-a stvari stoje s mogućnosšću zapošljavanja naših građana u europskim institucijama? Praksa EU je da na određenom stupnju uspostavljenih odnosa s budućim državama članicama raspiše natječaj za popunu radnih mjesta za građane te nove države članice. S obzirom na stupanj pregovora, možemo reći da je došao trenutak kada se prvi put i hrvatskim državljanima otvara mogućnost zapošljavanja u europskim institucijama i agencijama. Naime, svaka država članica EU vrlo je ponosna na svoje državljane koji rade u europskim institucijama. od tada se službeno smatra državom pristupnicom. Europsku uniju nerijetko kritiziraju zbog ogromnog birokratskog aparata. Koliko je zapravo zaposlenika u europskim institucijama u Bruxellesu? Da, točno. Europsku uniju često kritiziraju zbog prevelikog birokratskog aparata, gdje je zaposleno oko 38 tisuća ljudi! To je zaista jedan veliki aparat, a s obzirom na činjenicu da EU ima 23 službena jezika, naravno da prevoditeljske službe imaju jako puno posla. Posebno je kao takva stručna služba organiziran dio koji se bavi prijevodom dokumenata, znači pravnih akata i ostalih pripravnih materijala. Ta služba ima oko 1 750 zaposlenih lingvista i k tome još pomoćno osoblje. Kako će izgledati sastav zaposlenika kad hrvatska postane članicom EU? Kada Hrvatska postane članica, a već sada se započelo s tim pripremama, bit će potrebno zaposliti i lingviste za hrvatski jezik. Mi imamo obavezu prevesti svu pravnu stečevinu EU na hrvatski jezik da danom ulaska svi pravni akti EU budu dostupni i na hrvatskom jeziku kao budućem službenom jeziku EU. Ta je obveza također dovedena pred konačni cilj. Kasnije će tu dužnost obnašati Europska komisija. Tu se vidi prilika za mnoge hrvatske prevoditelje u pogledu rada u EU.
Život
13. listopada 2009
TOMISLAV MAKAJ
8
Karolina uz pomoć svoje mame Đurđe izrađuje prekrasne ručne radove koji izazivaju divljenje mnogih. Radovi koje radi različitih su motiva
HUMANO Karolina Perec već se 22 godine bori s opakom bolešću i piše pjesme
Moje pjesme, moji snovi Već je pronađen izdavač za Karolinine pjesme, no tisak je zastao zbog nedostatka novca budući da bi izdavač htio da se pjesme objave i na Brailovom pismu tzv. brajici i u normalnom tisku Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Na svijetu bi mi bilo najljepše kada bih mogla objaviti svoju zbirku pjesama - rekla je 30-godišnja Karolina Perec, djevojka koja se od 8. godine života bori s tumorom na mozgu i negativnim posljedicama koje joj je donio.
Teške posljedice
Tako je, nažalost, s vremenom Karolina potpuno izgubila vid, na jednom uhu sluh, a na drugo uho čuje samo 25 posto. Unatoč dvije operacije koje je imala, počevši od 1987. godine kada su liječnici prvi put pokušali otkloniti tumor, Karolinina zdravstvena bilanca bivala je sve gora i gora. Karolina je nakon druge operacije tumora na mozgu 1995. godine bila i u komi, a osam godina nakon druge operacije pojavile su se zaostale reakcije zračenja. - Nažalost, tada su joj uništeni centri koji se nalaze na malom mozgu
pa Karolina nema ravnotežu, oduzeta joj je lijeva strana tijela, lijevo oko uopće ne može zatvarati. Ima i epileptične napadaje, nisku granicu zgrušavanja krvi, mora trošiti hormonsku terapiju - priča njezina 54-godišnja požrtvovna mama Đurđa. No, unatoč svim tim problemima, Karolina nikad nije klonula duhom. Iako joj je uvijek trebalo više napora nego drugima za čitanje i pisanje,
b
ila bih najsretnija na svijetu kada bi se objavile moje pjesme Karolina je uživala u svijetu svoje poezije. - Pišem pjesme uvijek kada nešto doživim. To mi odmah daje inspiraciju - kaže. Dosada je napisala preko stotinu pjesama različite tematike, a u njima su se već pronašli svi, od mame i
sestre do guska Ferija i njenog voljenog, sad već uginulog, psa vodiča za slijepe Dreama. Preko članova Udruge Vinko Paolski, koja djeluje pri Crkvi Dobrog pastira u Varaždinu, već su našli i potencijalnog izdavača Karolininih pjesama, izdavačku kuću “Teovizija”. No, izdavanje je zastalo zbog financijskih problema. - Htjeli su da se pjesme objave i na brajici i na normalnom pismu kako bi ih mogle čitati i slijepe te slabovidne osobe. Stoga sad tražimo nekoga tko bi nam financijski pripomogao - rekla je Karolina. Svi ljudi koji su u mogućnosti uplatiti novčane priloge za tisak Karolininih pjesama mogu to učiniti na Karolinin račun pri Zagrebačkoj banci: 2391004-3100034245. Za sve detalje mogu kontaktirati Renatu Mar tinez iz Udruge “Vinko Paolski” na broj 042/331-003 ili pak Karolinu osobno na broj 042/332-005 ili 099/764-4842.
Sa sestrom Tanjom koja je državna reprezentativka u streličarstvu
TALENTI Osim što piše pjesme, Karolina radi i prelijepe ručne radove raznih motiva kojima ukrašava svoju obiteljsku kuću
Stekla je i zvanje administratora
Unatoč sljepoći, Karolina ima zlatne ruke
Uz to što piše pjesme, Karolina radi i prelijepe ručne radove, doduše sada manje nego prije jer joj je zdravlje svakim danom sve krhkije. Nema čega nema kada Karolina u ruke primi pletivo pa stvara šareni svijet klaunova, bijeli svijet snjegovića, zlatni svijet anđela... Osim što joj ti ukrasi uljepšavaju obiteljsku kuću u Varaždinu gdje živi s mamom, bratom i sestrom, Karolina uspije u kuću donijeti i koju kunu kada članovi Udruge “Vinko Paolski” prodaju njene radove. - Tada malo uredimo kuću i kupimo ono što obično ne možemo jer sve ode na režije i hranu - kaže mama Đurđa koja je Karolinu
naučila izrađivati ručne radove. Đurđa je nakon niza godina borbe s Karolininom bolešću i usporednog rada, prošle godine napokon dobila status njegovateljice. No, i
m
ajka Đurđa ponosna je na kćer Karolinu koja je uspjela završiti i srednju školu dalje bi im svaka kuna pomoći dobrodošla jer Đurđa nema velika primanja, još je k tome i samohrana majka, a ni Karolinina invalidnina nije dostatna. No, mama Đur-
đa ponosna je na svoju kćer koja je uspjela završiti i srednju školu, smjer administrator. Kako nakon drugog razreda više nije mogla polaziti “normalnu” osnovnu školu, Karolina je upisala Centar za slijepe i slabovidne “Vinko Bek” u Zagrebu. - Svaki petak išla sam po Karolinu, a u nedjelju sam je natrag vraćala - kaže Đurđa. - Tada sam petak zvala zlatnim jer sam znala da idem doma - kaže Karolina koja je jako ponosna i na svoju mlađu sestru Tanju, državnu reprezentativku u streličarstvu. I na kraju, obitelj Perec najljepše se zahvaljuje svima koji su im dosada na bilo koji način pomogli.
Čitatelji zovu
13. listopada 2009
9
POTOP I BEZNAĐE Utisci s prve crte obrane od poplave obitelji Martinec iz Črnca
Otkad je jugozapadne obilaznice, dio Črnca poplavno je područje Krivac svemu odvodni je kanal koji je nestručno izveden i ne održavaju ga ni Hrvatske ceste, a ni Hrvatske vode – tvrdi ogorčeni Branko Martinec Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
ČRNEC – Nekoliko prostranih septičkih i upojnih jama s preljevnicama, čak tri električne crpke za odstranjivanje vode iz njih i iz podruma obiteljske kuće – nezaobilazan je dio uvijek spremnog borbenog kompleta na prvoj crti obrane od poplave obitelji Martinec iz Črnca. Koje ih je zlo snašlo i natjeralo da podzemni dio svoje, inače prekrasno uređene okućnice pretvore u „katakombe“, objasnio nam je naš domaćin Branko Martinec.
Podrumi „plivaju“
- Sa svojih 70 godina života prisiljen sam iz svojeg dvorišta „pumpati vodu“ k’o Arapin naftu u Emiratima. I to svaki put kad padne malo jača kiša. Iako su u Črncu podzemne vode na dubini od svega 1,80 metara, poplave podruma i okućnica učestale su i neizdržive otkad je krajem 2007. godine sagrađena jugozapadna obilaznica Varaždina. U njezinom podnožju s južne strane iskopan je od-
Poplave - svakodnevica?
I TOGA IMA
HC šumom, a HV drumom
vodni kanal kojim bi suvišak oborinskih voda s nje trebao otjecati u potok Piškornicu. Međutim, da li zbog previsokog vodostaja u koritu potoka ili nepravilno izvedenog pada odvodnog kanala, oborinske vode se vraćaju i plave privatna imanja desetak obitelji čije su kuće u neposrednoj blizini zaobilaznice – doznajemo od Branka Martinca. Za ne vjerovati, sporni odvodni kanal, koji možda krivo „visi“ ili „leži“, prava je umjetnost tijekom čitave godine pronaći na terenu. O čemu se radi?
Naš uporni pokušaj da doznamo čiji je sporni odvodni kanal, odnosno čija je to livada, i čija je to trava koja se ne kosi – dobro nas je zabavio. U Hrvatskim cestama (HC) u Varaždinu, odgovora nema već – zovite naše u Zagreb! Kad tamo, Franjo Gašpić nam odmah objašnjava – Hrvatske vode (HV) odgovorne su za (ne)održavanje kanala. Osim toga, u Črncu je problem mnogo veći, a njihov (od HV-a) je što su kao i svi nadležni izdali uporabnu dozvolu za obilaznicu! Tek od Vladimira Novaka, voditelja ispostave HV-a Plitvica – Bednja doznajemo „pravu istinu“. Kanal je, naime, od Hrvatskih cesta! Hrvatske vode održavaju potok Piškornicu u koji bi slivne vode iz njihovog odvodnog kanala u podnožju obilaznice trebale otjecati. One to i čine, ali bez obzira na nadležnost, obavit će potrebne izvide u Črncu.
oborinske vode se vraćaju i plave privatna imanja desetak obitelji čije su kuće u neposrednoj blizini zaobilaznice - Sve privatne parcele i dvorišta koja se nalaze uz odvodni kanal, vlasnici redovito kose i održavaju. A eto, i vama novinarima dogodilo se da ga ni na 3 metra udaljenosti ne možete vidjeti iako je relativno dubok. Ni Hrvatske ceste ni Hrvatske vode ga ne održavaju, tako da je potpuno zarastao u korov koji doseže visinu od gotovo 2 metra, a u njegovom koritu već raste samoniklo grmlje. S druge pak strane zaobilaznice, koja gleda prema Gradu, sve se površine redovito kose i kanali se održavaju. Na takvo neprimjereno ponašanje i odnos žalili smo se nebrojeno puta nadležnima, ali ništa konkretno na terenu nitko ne poduzima. Jesen je tu, a s njom nam stižu i kiše i poplave – zaključio je Branko Martinec.
I kraj tri crpke, Branko Martinec kod poplave u pomoć zove i Varkom. a sve to poprilično košta
KAMEN SPOTICANJA Obilaznicom se riješio promet kroz Varaždin iz smjera zapadne Europe prema Zagrebu i Jadranu
Prometni kaos u Varaždinu riješen – poplave još ne! Investitor radova na izgradnji trase jugozapadne obilaznice Varaždina bile su Hrvatske ceste d.o.o., a njihovi izvođači tvrtke Cesta - Varaždin d.d. i zagrebački
ž
rtvama poplava neshvatljivo je da jedan odvodni kanal do danas nije osposobljen
Privatne parcele uredne su i redovito se kose, a odvodni kanal zakorovljen je nečijom nebrigom
Dalekovod d.d.. Uz njih, nadzor je provodila zagrebačka tvrtka Investinženjering d.o.o.. Njezina trasa pruža se od čvora Nedeljanec do čvora Kneginec, u
dužini 8,4 kilometra, a vrijednost joj se svojevremeno procjenjivala na 115,54 milijuna kuna (bez PDV-a). Obilaznicom se riješio promet kroz Varaždin iz smjera zapadne Europe prema Zagrebu i Jadranu i smanjile su se prometne gužve u gradu, a nekima je zagorčala život – kažu nam žrtve neminovnih jesenskih poplava u Črncu. Njima je neshvatljivo da se jedan odvodni kanal do danas nije uspio potpuno funkcionalno osposobiti. Naime, na ovoj dionici izgrađena su dva raskrižja Poljana i Kneginec, te dva putna prijelaza - Gorjanec i Črnec. Uz njih od objekata na trasi se nalaze čak četiri nadvožnjaka koje je sigurno teže i skuplje privesti svrsi.
10 Mozaik
Ako laže koza - ne laže rog! Kako ne želim da ljudi nasjedaju na laži koje je Hajduk Stjepan iznio u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, nadovezat ću se na njegov članak. Svakako, za svoje navode koje su obične izmišljotine, on će morati odgovarati i pred zakonom. Naime, nakon vaše prve objave o mom OPG-u u kojem je spomenuti Hajduk, moj je bunar nekom “misterijom” kontaminiran vandalskim činom te su morali intervenirati djelatnici policije i vatrogasci. Glede bunara, on je sagrađen na mojoj parceli, a prilikom njegove gradnje Hajduk nije želio sudjelovati fizičkim radom i temeljem toga odlučili smo da svatko sebi iskopa bunar. Nekakvi falsificirani potpisi i tome slično čista su Hajdukova izmišljotina. Dok ja toliko radim sa svojom obitelji i punim državni proračun, Hajduk Stjepan koji je bivši policajac i poziva se na svoje prijatelje i znanje - sa svojim lažnim prijavama i drugim podmetanjima desetljećima maltretira moju obitelj. Sada čak i policiju šalje na osmogodišnje dijete! Institucije koje bi trebale intervenirati i to spriječiti nisu učinile ništa nego se pozivaju na svoju nemoć, a na iskustvo Hajduka koji ima svoje prijatelje i “zna svakojake cake” - kako sam tvrdi. Pitam se samo koja Europa će nas prihvatiti dok trujemo narod koji nas hrani, a branimo “nedodirljive” koji žive na teret Države? Štefanija Posavec, Greščevina
Ugrožena sigurnost djece Stanovnik sam Ulice Mirka Maleza, koja siječe Ulicu kneza Trpimira u kojoj se i odvija cijela stvar. To je četvrt puna male djece (na sreću) i smatram da je ugrožena njihova sigurnost na cesti (slijepe ulice). Naime, svaki dan u moju četvrt dolazi dvadesetak automobila raznih auto-škola i treniraju vožnju unazad i okretanje u jednoj te istoj sporednoj ulici. Dođite navečer od 18 do 20 sati, pa vidite koliko se tu djece slobodno igra sve dok ne počnu dolaziti budući vozači. Pitam se da li oni moraju baš u toj četvrti vježbati i da li se ovim putem može apelirati da to prestane. Tomislav Kelvišar
Priredba uz Dan ruralnih žena Udruga žena Općine Vidovec 18. listopada u 17 sati povodom Svjetskog dana ruralnih žena organizira proslavu koja će se obilježiti izložbom pod nazivom “Balada o kolovratu i tkanje” i priredbom. U priredbi će sudjelovati: KUD Vidovec, djeca iz OŠ Vidovec, djeca iz OŠ Nedeljanec, mažoretkinje plesnog studia ELI, gospođa Evica Lazar i “Križarice” iz općine Cestica. Na našu izložbu i priredbu svi su pozvani i dobrodošli, a nakon priredbe uzvanici će se moći osladiti kolačima koje će prirediti članice Udruge. Udruga žena Općine Vidovec
Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.
13. listopada 2009
U Vinici obilježen Svjetski dan hodanja Svjetski dan hodanja obilježili su i učenici Poljoprivredne i veterinarske škole „Arboretum Opeka „ Vinica, pod geslom „Korak za zdravo srce“. Taj smo dan, naime, povezali sa Svjetskim danom srca, koji se obilježavao zadnju nedjelju u rujnu, ali i s UNICEFovim projektom „Škole za Afriku“ u kojem škola sudjeluje već drugu godinu. Vezano uz to, učenici s nastavnicima su pješačili do izvora „Zmržjak“, kako bi se simbolički solidarizirali s djecom Ruande, koja svakodnevno pješače po nekoliko kilometara više puta dnevno, da bi donijeli vodu za svoje obitelji. U suradnji s Privatnom medicinskom školom s pravom javno-
sti iz Maruševca organizirano je i mjerenje krvnog tlaka, kojem se odazvalo preko sto učenika i zaposlenika škole. Isto tako učesnici akcije donirali su po 1 kunu za
„Škole za Afriku“. Rajka Ponudić, Ervin Nižetić, Josip Rajner
ČITATELJI PIŠU U Varaždinu se zaboravilo na učenje kulture življenja
Nedjeljom se ne kosi trava... Grad ne čine samo građevine, muzeji, izložbe i druge kulturne manifestacije. Grad čine stanovnici, koji su odlučili živjeti u zajednici, u čoporu, bilo da stanuju u stambenom objektu ili u individualnim objektima. Dolaskom u grad, oni više nisu sami, imaju susjede, sustanare ili podstanare, a to znači da se njihovo ponašanje očituje na susjede. Još davno, da bi se uskladilo međusobno ponašanje i snošljivost jednih prema drugima, napisana su određena pravila ponašanja, nazvana: kućni red, gradski red te razni bontoni, iliti pravila o lijepom ponašanju. U današnjem tempu života, radi brzog stjecanja naobrazbe, vjerojatno i pretrpanosti školskih programa stručnim predmetima, zaboravilo se na učenje kulture življenja, koja se očituje u dobrim odnosima, poštovanju
jedan drugoga iliti poštovanju pravila suživota u gradskoj zajednici. Radi toga se događa da i univerzitetski obrazovani ljudi ne poštuju određena pravila, dapače misle da je sve što rade, a jer imaju diplomu, neprikosnoveno, pa tako i nedjeljama izvode građevinarske radove, kose travu na dvorištima itd. Ova pouka ili bolje rečeno odgoj mora započeti u dječjim vrtićima i nastaviti se u srednjim školama svih smjerova. Spadam u generaciju sada 70-godišnjaka, koji su od 11. godine bili pod paskom odgojitelja i učili se držati gore spomenutih «redova», u gimnaziji za vrijeme razrednog sata učili bonton, s profesorima odlazili u grad (kao kod prof. Košutić-Fara ili prof. Flajpan) u park, restoran, kao građani jedne obitelji, naručivali na francuskom, uljudno
pozdravljali sugrađane i tako odgojili i svoju djecu, pa nam smeta nedolično ponašanje sugrađana u našem «Kultur Stadtu» Varaždinu. (...) Kada putnik namjernik pročita na ulazu u naš grad takav naziv, onda se iznenadi kada nađe središnje ulice ispunjene freskama od žvakaćih guma, pepelom i opušcima cigareta, hračkima kao ljudskim ostacima, te fekalijama ljubimaca i slično. (...) Preporučam da u vašem listu otvorite rubriku, stranicu ili nešto slično gdje bi se govorilo o gore navedenim problemima. (...) Uvjeren sam da bi se javljali građani s primjedbama i prijedlozima, pa da se u našem gradu poboljša kultura življenja.
F. Bačan
Oproštaj od Janje Grgurić, liječnice i književnice U trenucima kada se opraštamo od prijatelja i dragih nam ljudi i nama koji nižemo riječi u stihove i priče ponestanu prave riječi kojima bismo izrekli osjećaje i zahvalnost. Rođena je u Varaždinu, a diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Do umirovljenja radila je kao specijalistica mikrobiologije i parazitologije u varaždinskom Medicinskom centru. Pisanjem se bavi od najranije mladosti. Ponajviše je zaokupljena pisanjem za djecu. Nagrađena je za kratku prozu. Neizmjerno smo joj zahvalni što je dio svog života podijelila s članovima Varaždinskog književnog društva. Radovala se pisanju, sudjelovanju na književnim natječajima i svakoj objavljenoj knjizi svojih prijatelja. Iz njezinih stihova, zapisa i priča izviru ljubav i
čežnja. Čežnja za vedrim danima života i tuga zbog prolaznosti svega što je lijepo, što je izrazila i u stihovima: „ … zašto uvijek kad proljeće dolazi kroz biće moje neka čudna struja prolazi kao da mladost vratit bi se htjela kad bih kao nekad sve ja opet smjela.“ Zauvijek ćemo je pamtiti po zanosu i osmijehu kada bismo na recitalima čitali njene stihove ili kada bi ih sama čitala s puno ljubavi. Iz svake njezine riječi širila se ljubav za obitelj, prijatelje i rodni grad Varaždin. Od nje smo mogli naučiti što znači voljeti. Hvala ti za sve. Članovi Varaždinskog književnog društva
Mozaik 11
13. listopada 2009
REAGIRANJE Tvrtka Intereuropa o tekstovima o prosvjedu prijevoznika
Za vozače je osigurana prostorija s televizorom i sanitarnim prostorom 20 Poslovn i svijet
06. listopada
Nastavno na članke objavljene u 7 Plus Regionalnom tjedniku o prosvjedu prijevoznika s ciljem prebacivanja plaćanja parkiranja u carinskim terminalima na uvoznike ili izvoznike roba, a u kojima se više puta spominje tvrtka Intereuropa d.o.o., po našem mišljenju u negativnom i iskrivljenom kontekstu, željeli bismo javnosti izreći nekoliko činjenica vezanih uz ovu problematiku. U Republici Hrvatskoj postoji više desetaka terminala gdje se obavljaju carinske formalnosti, uobičajeno smještenih uz carinarnice, carinske ispostave, a negdje i uz carinske referade. Smisao ovakve organizacije je da se carinske formalnosti obave na jednom mjestu, uz angažiranje optimalnog broja carinskih djelatnika te uz primjerene uvjete. Terminal Intereurope d.o.o. u Varaždinu sastoji se od dijela koji je namijenjen za obavljanje carinskih formalnosti te dijela koji služi za parkiranje teretnih vozila, kako ista ne bi bila parkirana po gradu. Za oba prostora postoje uredne dozvole, studije zaštite okoliša, zaštitarska služba, a za obnovu parkirališnog prostora terminala koji služi za obavljanje carinskih formalnosti, u koju su bile angažirane renomirane varaždinske tvrtke, uloženo je nešto više od 1.000.000 kuna. Također se vodi dnevna briga
o urednosti terminala te se niti u zimskim mjesecima nije dogodilo da zbog snijega nije bio moguć iGrapradionseicacesta ulaz u terminal i nesmetano obavljanje carinskih formalnosti. Za vozače koji čekaju na obavljanje carinskih DOZNAJEM O Varaždin formalnosti osigurana je prostorija u prizemlju ski prijevoz nici nezadov oljni dogovo rom u Zagre bu upravne zgrade s TV prijemnikom te sanitarni prostor Manje prihoda zbog krize (tuš i WC). Cijene naknade za parkiranje na raznim termiKome je u teresu nalima u Republici Hrvatskoj, koje se provlače kroz plaćanje “pin arkiranja”? izjave direktora nekih klastera prijevoznika, formiraju I se različito i ne bi ih željeli iznositi niti uspoređivati. Neto cijena korištenja terminala Intereurope d.o.o. u Kako potica ti članstvo Varaždin za započetih 24 sata za kamion s prikolicom ili šleper nešto je niža od 85,00 kuna, a ukoliko se kojoj Penali vo čima ovisno o duljini prek neko vozilo unutar 24 sata dva puta javlja u terminal treba brinuti već tuzaima oračenja iduća cijena je 50 posto niža od navedene. Naravno i cestarina, tunelarina, parkiranja na autohoff terda se iz naplaćene usluge korištenja terminala pla- minalima, naknada za korištenje vlaka, ponekad ćaju sve zakonske obaveze. trajekta i drugo. Logika poslovanja je da cijena Budući da smo i sami vlasnici kamiona kojima poslu- prijevoza treba pokriti barem troškove, a da li se oni jemo u međunarodnom i domaćem prometu, poznata prema naručiocu prijevoza iskazuju pojedinačno ili nam je teška situacija u kojoj se nalaze prijevoznici ne u ukupnom iznosu, stvar je svake pravne osobe samo u Republici Hrvatskoj. Također nam je poznata pojedinačno. i izrada kalkulacija za cijenu prijevoza u kojoj ulaz Direktor Pravno–kadrovske službe u terminal u Republici Hrvatskoj nije jedina stavka o Romana Biber - Vlainić ZONA KNE GINEC
GORNJI KNEG INEC – Tvrtk Cesta Varaž a din završava izgradnju više od kilom etar nogostupa te radove na presvlačen ju kolnika asfaltom u dužin i od 400 meta u južnom podru ra zetničke zone čju poduKneginec, točnije u Ulici Mavra Schlengera. Tu je, uz Laberne, Kneg prostore ingrada, Nissana i drugi počela izgra h tvrtk i, zadnja mode rne ručne praon ice i manja trans za osobna portna vozila Imat će pet . natkr iveni h prostora za pranj e jedno za komb osobnih te i vozila, kao nadstrešni i ce za usisiv ače unutarnje čišćenje osob za nih vozila te uređa tepiha. Inves ja za pranje titor je tvrtka DIDA-KOP iz Velike Goric e.
REBALANS
U proračunu Grada Varaždina je u prvoj polovici ove godin e prihoda ostva manjak ren radi globalne krize , a ne radi lošeg gospo darenja zemljištem, što su prigovorili vijećnici HNS- a. Istaknuo je to gradonačel nik Ivan Čehok u srijedu, kada je većin om glasova usvojen rebal ans kojim je proračun smanjen za 32 milijuna kuna te sada iznosi 260 milijuna kuna . Vijećnici su podržali odustajanje od nje nove grobn izgrada vijećnik HSS-ae kuće, Robert Podolnjak je predložio da tu inves ticiju finan ciraju Parko vi iz zadržane dobiti, koja iznosi 15 milijuna kuna . (vms)
ZAJEDNICA KLASTERA
VARA ŽDIN - Za 30-ak hrvatskih klaste r menadžera održan je prvi cjelodnevni seminar na kojem je bilo riječi financiran ju rada klaste o ra, organiziran ju i poduzetnika motiv iranju za uključivan i sudjelovan je je u klasterskim projektima te stjecanju i zadržavanj u povjerenja između članic a. Među prior itetni m aktiv Zajednice klaste nostima ra, kojom predsjedal a Sandra Hižak je poticanje je , inovativno g poduzetništva i tnerstva izmeđ jačanja paru znanstvene zajednice i klastera.
Stotinjak varaž dinsk
ih prijevoznik a prošlo je
u četvrtak
uz Carinarnic u nezadovolj no postignuti m sporazumo m o prebacivan ju troškova
Umjesto pr na udaru vlaijevoznika, snici roba
Ne vidim nik akav razlog zaustavljan zašto bi itko je vozila rad trebao plaćati i car koji nemaju ni licence, veli injenja na privatnim pro sto predsjednik Klastera prij rima evoznika Zagrebu samo prošl VARA
Piše: IVICA KRUHO BEREC ikruhoberec@re gionalni.com
parkiranja
IZDVOJENO Nezadovolj ni i Međim urci
i uz CariŽDIN narnicu kako bism područja Varaž- Prije vozn ici s na naše nezadovo o upozorili Bez licenci nisu suglasni dinske županije smo ljstvo, i dalje sa Na koji način troškove parki zaključkom da carinuvjereni da se postu će umjesto pci ranja na teretn jenja treba prikolodvorim ju odvi jati jevoznika vlasnici roba Da prilikom a gdje se obav im na carinskim ubuduće plaćati dola ska , a ne priva ju postupci lja- prost carinarnic tnim termi parkiranje na teretn carinjenja u nisu došli na im nalima, treba snose odgo orima, tim više ako umjesto njih kirat i vozil parnisu znato lo nadalje uvozn varajuće oprem a, nakon sasta bi biti poposebno ne ici, na carinjenje nego samo ljeni i nenka najavljeizvoznici roba. a , upozorili nog za utora međimurs k ki cestovni su i spitat će se liko se dogo u Zagrebu. UkoČudan dog prije voznici koji vor ne posti su rješe nje bi gne, To je, naim ovor mogućnost naknade za radi ukidanja treba lo ponu e, dogo park nadle vrać diti iranj voren žno anja u četvr tak e bili ministarstv spre mni pros o nov u Carinskoj o. ca plaćenog vjed ovat i Glede dosad upravi izme đu pred Čakovcu i u za Goričanu. ma kojoj varaž ašnje prakse prestarstva morastavn ika Mini - parkiranje Tu su, naime, carin dinski prijev , prometa arnice na kojim ci nisu mogl oznifrastruktur treba platit i ocariniti robu a e, HGK, izvoz i ini stotinjak plaća nja park bez uvoznika, nika, maju kuna za „parkiranje iranj a teret “ na teretnim Tko omog te Koordinac nih kolodvora taciju svu potrebnu dokumen- privatnog teretnog vlasn iku terminalim ućava zarad ije terminala, a od kojih su a koji za njega u? stera hr vatsk udruga i kla- razlo . Stoga ne vidim nikak neki u priva nema potre smatraju da tnom av licenc g zašto bi ih cesto vnih bnu u, Kos najav prijevoznik bi pros tor itko treba to, susre ću vlasništvu. Uz carin plaća ljuje da će a. Tim dogo za jenje treba se i s jedn se vorom radi ti zaus tavlja nje vozil o ispitati sve zakon izbjegnut i o biti posebnošću om sništ su prosvjedi ske vu carin arnic u vlagraničnog diljem vatnicarinjenja na takvim a nosti kako bi se prijev mogućzemlje, pa jelaza u Gorič pri- priva a, a ne tako pritnih tvrtk anu. dinske Carin i ispred varaž- ne m prostorima, pogotovo vratio novac uplać oznic ima i koje zbog - Ako ne prođ svog mon izvoznici čije en u zadnje arnice, odno tri emo godin opol zgrade Inter je poslovanje termi- ložaj sno takođ e Intereuropi ističkog ponal i ne platim euro er otežano , vlasnia ku terminala. u ovo krizn - Kao i u četvr pe. možemo ni o 90 kuna, ne priho ostvaruju milijunski S vrijem obzir o om da u e, upozorava tak, kada smo d za koji nema proć i prije vlasništvu bili spremni neov isno o laz, ske ima term Boris Kos, zakonpred za osnove. tome imam ali smo zbogmirni prosvjed, Klast sjedn ik vara ždin skog tvrde da kamioni inal, neki uopće robu o li Intereurope Kome era prijevoznik dogo vora za ne plaćaju ne – upozorili carinjenje ili i dalje je u interesu da se u “park a. uspr kos poku iranje”, ali to, su. odvi ja prak Kao i varaž sa nepoznata u uspjeli provj šajim a, nism o Euro pi, treba murski prijev dinsk i, međ i- bi se eriti. le oznic i takođ pozabavit i nadle žne er ustan PARKIRANJ ove, poručuju. E Hrvatska
parking udr uga
Umjesto kazni , stižu
penali
VARA ŽDIN - Tvrtke članic e Hrvatske parki ng udruge koje djeluju u 52 grada usugl asile način na koji bi se od počet su iduće godin e trebali kažnj ka vozač i za nepla avati ćanje parki ranja, odno sno prekoračen predv iđeno je g vremena. - Razradili i predlažem o da jedan penal bude za preko nje do pola račesata, drugi do sat,
utvrdila nač in kažnjavanja prekoračenja parkiranja
treći do dva, četvr ti do tri itd. U svako sata dodaje, uveo m slučaju ostaje bi ograničenje praksu u Švica se po uzoru na duljine parki rskoj, Njem ranja na za to predv ačkoj i dijelu Austr iđeni ije. U tim zemlj iako se to nekim m mjest ima, ma akazne za preko a ne sviđa ističe Mate račenje vremena parki Kraljević, direk – ranja naziv Zagrebpark tor aju se globe, a kod inga nas bi se ubud Hrvatske parki i predsjednik mogle zvati uće ng udruge, civiln su se člano čiji - I do tog rješen i penali. vi u petak okupili u ja Varaždinu. došli smo zbog odluk e Ustavnog Ovakav način suda da ne može kažnjavanj mo a, kako ugovorne kaznenaplaćivati . Do civilnog
penala kao mogu došli smo zajed ćeg rješenja no s Pravnim fakultetom Sveuč bu koji je napra ilišta u Zagre zakonske osnov vio i prijedlog penala. Naim e za izricanje e, izmjenu jedno predlažemo g Zakona o sigur do dva članka nosti prom kako bi se eta stvor za kažnjavanj io pravni temelj e prekoračen pojašnjava ja – Kraljević.
IMA I TOGA Prodavačica iz butika u Varaždinu pokradena na radnom mjestu
Došla na WC i posegnula u tuđu torbu Radim u butiku u Varaždinu, kamo je 24. rujna u 14 sati došla gospođa i zamolila me može li se poslužiti mojim WC-om jer čeka odvjetnika koji se nalazi u blizini. Naravno da sam joj dozvolila jer me je lijepo zamolila. Nakon pola sata moja je smjena završila, išla sam u WC uzeti svoju torbu, a kad sam zavirila unutra prvo sam primijetila da nemam naočale marke Gucci koje koštaju 1.600 kuna, a iz novčanika je uzela 280 kuna i napola istrošen Armanijev parfem. Sva u panici otišla sam do tog pristojnog odvjetnika i pronašla dotičnu gospođu koja mi je uzela stvari. Kad sam došla u ured, rekla sam joj da mi vrati moje stvari, da kako ju nije sram, dozvolila sam joj da ide
na WC, a ona me pokrala. Počela se braniti da nisam normalna, da nije ništa uzela i da ima samo svoje dvoje naočale. Bila sam van sebe i rekla joj da, ako nije ništa uzela, neka isprazni torbu, ali nije htjela, naravno, jer je uzela. Osoba koja nije kriva bi to učinila. Odvjetnik je na to rekao da izađemo iz njegovog ureda, i jedna i druga. Ona je pitala da li i ona mora izaći, ali njoj je rekao da ostane, a mene je izvrijeđao (...) i istjerao me van. Rekao mi da što si ja umišljam da sam policija, da radim premetačinu kod njega. Na to sam odgovorila da ću zvati policiju i stvarno su bili brzi, došli su za pet minuta, ali nje više nije bilo jer ju je pustio na neki
drugi izlaz. Taman kad je policija odlazila odvjetnik (...) je stajao kod svojih ulaznih vrata i smijao se, vjerojatno misleći koja sam ja glupača. Zanima me samo je su li ga to na Pravnom fakultetu učili da se tako ponaša, da štiti lopova (...). Pravi bi odvjetnik, da je imao takav slučaj, sam pozvao policiju, a ne bi me tako nepromišljeno izbacio van. Jako je žalosno da se u našoj državi pravda i pravo tako tumače. Čast izuzecima. A gospođi poručujem da, prije nego nešto slično napravi, neka malo razmisli. Možda se ovaj put izvukla, ali neka ne bude previše sigurna da ju pravda neće dostići. Čitateljica (podaci poznati redakciji)
Radovi na gradilištu koje je zatvorila inspekcija Nakon raznih neugodnosti izazvanih nasilničkim otimanjem vlastitog dvorišta 29. prosinca 2008., kada smo po izlasku iz kuće u lisicama privedeni u PP Ludbreg, da je sve moguće, dokazuje i ponovni pokušaj gradske uprave (...) Grada Ludbrega. Unatoč zatvaranju gradilišta i zabrani daljnjih radova pokušali su ih nastaviti u petak, 4. rujna 2009. godine. Znajući da se bavim ugostiteljskom djelatnošću, baš u petak, dva dana prije Deset dana Svete Nedjelje u Ludbregu unajmio je sada već trećeg izvodača (...)
koji se pojavio s bagerom i kamionima u mojem dijelu dvorišta da nastave s proširivanjem ionako već proširenog puta od 2,5 na oko 9 metara koji je građevinska inspekcija zatvorila 23. travnja. Pod izlikom da moraju zatrpati rupe zbog sigurnosti prometa, a koje ionako nisu bile važne prethodnih nekoliko mjeseci. (...) Postavljam i pitanje. Da se radi o malom čovjeku da li bi bilo tolerancije od nekoliko mjeseci o izvršenju rješenja građevinskog inspektorata (rekonstrukcija
javnog puta je izvedena bez akta za gradnju i naređeno je uklanjanje sitnog kamenog materijala koji je navožen van pojasa k.č.1886 Čukovec) ili ponovno dovoženje još dodatnih dvadest i nekoliko kubika novog šljunka. Da li bi mali čovjek mogao bez ikakvih posljedica ukloniti, odnosno razbacati znakove postavljene sa strane građevinske inspekcije, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost? Zvonimir Lončarić
2009
12 Mozaik
13. listopada 2009
Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine
Ratnici – heroji (5) Milan Habunek Mrak je bio potpun osim bljeskova detonacija iz raznih oružja i oruđa. Pritajimo se u šumi uz stabla i počinjemo se međusobno dozivati i primijetimo da nam nema vozača, koji je inače trebao biti u zaklonu, ali i blizu kamiona za slučaj mijenjanja paljbenog položaja. Nismo tada znali je li možda i pogođen ili se sklonio na sigurnije mjesto. U trenutku prestanka ratnog djelovanja, ‘’Đina’’ pogleda u kamion i oko njega i veli: “Vozača nema, ali je kamion otključan i ključevi su u kontakt bravi.” Odlično, velim!
18. rujna 1991. godine
Nešto poslije ponoći oprezno se šuljala skupina vojnika – boraca, potpuno pritajeno da ih uopće nismo ni čuli ni vidjeli (pa čak i za vrijeme bez buke, bez detonacija) i zovnu me: “Habunek, gdje ste, javi se!” “To je Vjeran”, veli ‘’Haso’’ (Tomašek). “Tu smo, dođite i nemojte pucati po nama”, veli Rožić. Nema straha, ‘’hojte sim’’. Dođe tako nama nova, napunjena baterija za radio-vezu, skupina od 10 do 12 boraca strijelaca za osiguranje vatrenog položaja. Odmah ih rasporedimo s južne strane našeg položaja, iza nas, desno od nas s istočne strane te dvojicu naprijed s frontalne strane na ugao groblja da izvide tko to puca s groblja. Vjeran Rožić nas je nakon toga napustio zbog drugih obaveza. Sad je već bilo bolje, puno sigurnije, a pogotovo kad je u skupini bio i strijelac Dražen Ernoić iz Sračinca, borac i čovjek kakvog bih uvijek htio imati kraj sebe na takvom i sličnom zadatku. To je bio borac – ratnik koji je u takvim uvjetima prvo zapucao, a onda tek pitao tko je to bio, a mi smo u ovim uvjetima upravo takve trebali. Znalo mu je ponestati municije (jer smo mi prilazili minobacačima samo pod zaštitom vatre strijelaca, opravdano – metak se zabio u zemlju pored koljena ‘’Đine’’, a i normalno je bilo da meci lete na visini od 1,5 metara pa nerijetko i niže). Bio je to sposoban čovjek (Ernoić), i ubrzo nabavio pun sanduk streljačke municije 5-54 mm (svojim kanalima iz Zelendvora) već do jutra. Inače, skupina boraca koja nam je dodijeljena premještena je s položaja 6 i spada u Komandni vod, a njihov pripadnik je i bio borac Hohnjec koji se 19. 09. priključio natrag njima na osiguranje. Nakon dolaska osiguranja i uspostave radio-veze, javim se osmatraču, čovjeku koji vrši korekciju vatre, a kad tamo nepoznati glas. Ubrzo smo ustanovili tko je sada na toj dužnosti, a to je bio gosp. Vlado Leskovar, izuzetno hrabar, odlučan i smio čovjek koji i nije puno mario za neprijateljsko djelovanje već je znao uzvratiti neprijatelju. Nastavimo tako paljbom po neprijatelju kad mi Leskovar kaže: “Što radiš, zapalio si im neki kamion što je parkiran ispod salonitom pokrivene nadstrešnice. Svi su se rastrčali pa gase.” Mi i dalje djelujemo te smo im tijekom noći zapalili i navodno neko smeće, čiji je plamen ujedno služio kao orijentir za daljnje djelovanje. I tako mi otvaramo vatru, mijenjamo cijevi koje su se poprilično zagrijale (nisu se mogle dotaći golom rukom, već vojničkom
bluzom), sve do pred jutro. Ispalili smo do tada stotinjak granata. U sam osvit zore u trenutku kratkog zatišja začuje se u zraku zvrndanje koje prelazi u fućkanje – pad neprijateljskih granata po našem položaju. Da, bili smo u pravu, otkriveni smo i našli smo se u minobacačkoj vatri (82 mm), tuklo se 80 – 100 m iza našeg položaja i kamiona s našim minama (bez šofera).
Samo da vas ne otkriju…
Nakon pada treće granate, javim u zapovjedništvo da smo u jakoj minobacačkoj vatri, ugasim uređaj radio-veze i zapovijedim povlačenje bez oruđa jer za to nije bilo vremena, i to uz rub groblja istočno uza zid koji nam je ujedno i zaklon bar sa sjeverne strane. Tako odglumimo uništenje našeg ratnog pohoda, prebacimo se istočnije, a tamo policija ima logističnu bazu kojom snabdijeva svoje borce koji se bore protiv snaga u vojarni ‘’Jalkovečkih žrtava’’. Tamo nas malo i ohrabre pa se približno za sat vremena, kada je prestala paljba po našem položaju, (palo je ukupno 8 mina, od toga tri u neposrednoj blizini cca 30-40 m iza kamiona), javim u zapovjedništvo i referiram da smo promijenili paljbeni položaj i da nas sada ne mogu otkriti te da nam nikakvo snabdijevanje nije potrebno. Neprijatelj je vjerojatno mislio da je naša baza u Novoj Vesi te da ako nas nije uništio da smo se tamo povukli u bazu te je počeo artiljerijski napad na Novu Ves. Tamo su vidno oštećeni crkva (toranj) i okolni društveni te privatni objekti. Naravno, mi smo se vratili na naš raniji položaj i dalje djelovali s istog, ranijeg položaja sve do 12:00 h kada je strogo zapovijeđeno da se vatrom prekine radi dolaska promatrača EU odnosno potpisivanja primirja. Utrošak mina do 12:00 h bio je točno 130 komada, od toga 127 u cilj, dvije prebačaj, jedna je ostala zaglavljena u cijevi pa smo zamijenili cijev (nismo je bez alata iz RAP-a mogli izvaditi), s tim da je jedna ispaljena sa slomljenim osiguračem u upaljaču (jer
su već boljeli prsti od izvlačenja osigurača pa je kod zaokretanja čelične žice došlo do puknuća iste prije nego je izvučena), te nije eksplodirala na cilju. Do one mine koja se zaglavila na sredini cijevi došlo je zbog velike vlage i kapanja s lišća stabala u cijev, a i zbog puno ispaljenih mina iz iste cijevi i prljavštine od baruta i vrećica dopunskih barutnih punjenja, što je i normalno kada se djeluje u takvim okolnostima. Tada je počelo sređivanje stvari. Pokupimo osigurače upaljača, višak dopunskih punjenja u jedan sanduk od mina, prazne sanduke sa strane u kamion itd. Vratio nam se i vozač, odmoren, svježe obrijan (on je noćio u naselju kod nekih ljudi u podrumskim prostorijama). Zapovjedništvo traži izvješće o stanju na terenu, eventualnim gubicima, ranjenim, poginulim ili nestalim te kad izvijestim da nemamo gubitaka osim bolesnog Marka Lazara, koji unatoč svome stanju nije htio napustiti položaj, pitaju me za vozača a ja odgovorim da se vratio ‘’svježe obrijan’’. Vozač je naknadno tražio da mu damo bombu, da je pokloni tim ljudima kod kojih je noćio, što mu naravno nismo dali. Prošli smo tako vatreno krštenje, shvatili ozbiljnost ratovanja te smo zatražili alat za kopanje zaklona (lopate, krampove i sl.) koji nam je i ubrzo dostavljen (vojnički alat što nam govori da je već dio vojnih objekata oslobođen). Prionuli smo kopanju zaklona za ljudstvo, ali ne i za oruđa. Bilo nas je još uvijek premalo. Nakon 24 sata stigla je i prva klopa (iz naselja, pa se nahranimo i okrijepimo jer smo dobili i nekoliko piva). Unatoč primirju, po našem položaju još je uvijek pojedinačno otvarana vatra iz streljačkog ili lovačkog oružja, ali nismo uzvraćali. Poštovali smo primirje. Te večeri dobili smo i malo kiše, teren je bio mokar, a noćili smo vani. Položaj nismo napuštali.
19. rujna 1991. godine
Za vrijeme primirja mobilizirani su i novi ljudi, javljali su se i dragovoljci. Kako je koji
vojni objekt predan – oslobođen tako su nam dostavljali i nova oruđa i ljude koje je trebalo pripremiti za ‘’konačan obračun’’ s jugovojskom. Kopali su se zakloni, postavljala nova oruđa, zauzimali elementi gađanja, utabale nove staze za donošenje mina (visoki drač), kompletno sređivanje paljbenog položaja. Sve to vrijeme trajali su pregovori gradskih i općinskih čelnika – kriznog štaba s komandom grada JNA, ali bezuspješno. Osiguranje (dio komandnog voda) s južne i istočne strane ubrzo se udomaćilo u naselju (kartanje u dvorištima, alkoholna pića i sl.) pa smo opet ostali bez osiguranja zbog čega smo imali prilično neugodne razmirice. Naravno da se to ne odnosi na sve prisutne borce. Nakon tih razmirica uz pomoć zapovjedništva ponovno smo uspostavili osiguranje i učvrstili ga. Preko našeg paljbenog položaja počeli su šetati civili koje smo zaustavljali i sprovodili na MUP (one koji nisu kod sebe imali osobnu iskaznicu) radi identifikacije istih. Među inim jedan mladić (vidno zbunjen kad je zaustavljen) bio je navodno aktivan vodnik u službi JNA. U međuvremenu oslobođena je i vojarna ‘’Jalkovečkih žrtava’’ u Križanićevoj ulici u Varaždinu, nažalost ne bez gubitaka. Tada smo uskočili braniteljima iz vodocrpilišta jednom puškom (od Marka Lazara) da imaju automatsko oružje dok puštaju vodu u oslobođenu vojarnu (oni su imali samo lovačko naoružanje), koju su uredno vratili, a mi kod razduženja razdužili. Puštena je i struja. Na našem paljbenom položaju pojavili su se i neki ljudi, navodno civili aktivisti da bi ratovali s nama protiv neprijatelja i htjeli su da im damo puške i municiju!?!? Naravno da im nismo dali; pa da smo i imali neki višak oružja, ne bi dobili bez odobrenja iz zapovjedništva. Poslali smo ih u Ured za obranu, ako to ne radi ili više ne postoji, neka se jave u policiju koja će ih dalje usmjeriti, što su olako odbili. I tako manje, više prođe i taj dan, noćenje vani na položaju.
13. listopada 2009
Oglas 13
56=6 < :/67705. 7(92< :<7,956=( 0A9,ù0;, 762365 )65 0 0:2690:;0;, 76.6+56:;0
S.OLIVER STORE SHOPPING PARK SUPERNOVA OPTUJSKA 171B 42000 VARAŽDIN
POKLON BON 40 KN Za Vašu sljedeću kupovinu. Poklon bon se može iskoristiti samo prilikom kupovine veće od 200,oo kn (1 kupovina – 1 bon) do 30.10.2009. u s.Oliver trgovini u Shopping Parku SUPERNOVA Varaždin. Popusti se ne ZBRAJAJU.
V2OLB*6B9DUD]GLQB [ LQGG
8KU
14 Školstvo
13. listopada 2009
SCIBAR Dr. Larry Monet s američkog sveučilišta Duke usporedio sustave
Besplatno obrazovanje baš nigdje ne postoji! Posjetitelji “znanstvenog kafića” - sci bara mogli su se upoznati kako izgleda obrazovanje u jednom od najuglednijih američkih sveučilišta gdje godišnja školarina iznosi 50.000 dolara Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Fakultet organizacije i informatike je u opuštenoj atmosferi “znanstvenog kafića” - scibara ugostio potpredsjednika za studentska pitanja Duke sveučilišta dr. sc. Larryja Monetu. U njegovoj prezentaciji publika je mogla čuti usporedbu sustava obrazovanja u SAD-u i Hrvatskoj te kako se studira i živi na jednom od 10 top sveučilišta u SAD-u. Od 25.000 studenata koji se prijave godišnje njih samo 1600 uspije upisati Duke.
Ne pitamo
n
Razgovaralo se u opuštenoj atmosferi o važnim pitanjima iz obrazovanja u SAD-u i Hrvatskoj
splatnog studiranja, došlo se do zaključka da besplatno obrazovanje zapravo ne postoji, i da je ono sve skuplje. Pitanje ostaje, tko je taj tko ga plaća – da li država ili
studenti, odnosno njihovi roditelji? Zanimljivo je to što Duke sveučilište ima politiku need-blind admission („ne pitamo za potrebe“ prijemnog postupka), odnosno studente
koji se prijavljuju ne pitaju o socijalno-ekonomskom zaleđu te jesu li u mogućnosti plaćati školarinu (50.000 USD godišnje). Svim studentima koji zadovolje kriterije izvr-
snosti sveučilište garantira da će se i upisati, pa tako za socijalno osjetljive kategorije imaju osigurane stipendije, odnosno kompletno pokrivene troškove studija.
MANIFESTACIJA Središnje obilježavanje Dana kruha u Visokom
Stablo nade za buduće generacije Presvetog Trojstva gdje je varaždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak predvodio misno slavlje, a nakon toga biskup je zasadio „Stablo nade“ ispred visočke škole.Na izložbi i smotri radova učeničkih zadruga posjetitelji su mogli vidjeti mnoštvo kruha i kruš-
nih proizvoda koji su pripremljeni po bakinim receptima i maštovito prezentirani u različitim oblicima. Uz krušne proizvode, stolovi su obilovali jabukama, kruškama, grožđem i ostalim voćem i povrćem, svim jesenskim plodovima prirode. (dp)
HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN Htjeli mi to ili ne, okruženi smo računalima. U vrlo kratkom razdoblju postali smo ovisni o računalima - od podizanja novaca na bankomatima, plaćanja karticama, rezervaciji karata, traženju informacija pa do korištenja kućanskih aparata. e-Citizen je priručnik za sve koji nemaju živaca i vremena studiozno proučavati informatiku, a žele ići u korak s vremenom u kojem živimo. Ovaj priručnik je odobrena ECDL (europska računalna diploma) literatura. Samo za čitatelje Regionalnog tjednika cijena knjige je 30,00 kn umjesto redovnih 90,00 kn. Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.
www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981
Brojne škole s područja Varaždinske županije okupile su se u OŠ Visoko koja je bila domaćin Županijske smotre povodom obilježavanja Dana kruha - dana zahvalnosti za plodove zemlje. Prije početka smotre sudionici su krenuli u procesiji u župnu crkvu
30,00 kn
Ovaj tjedan u Prvoj gimnaziji Varaždin održavaju se Dani gimnazije. Program događanja je raznolik i u njemu se nalaze razne aktivnosti. U ponedjeljak na rasporedu je bio pilates s malim loptama, plesna radionica, sportske igre; zatim je otvorena izložba fotografija retrospektive gradnje škole i radionica o izradi dočitnika s motivima grada. U utorak je na rasporedu predstavljanje VT Solectra, u kabinetu Vježbeničke tvrtke; u srijedu English tea party i Svakodnevni život Rimljana; u srijedu je na rasporedu projekcija filmova članova filmske grupe škole; u petak je dan astronomije, a predavanje će održati Darije Maričić iz zagrebačke Zvjezdarnice. Tijekom cijelog tjedna održavat će se izložba Zahvalnost za plodove zemlje te likovna radionica Exquisite bodies.
Posjet Domu umirovljenika
a sveučilište Duke prijavi se 25.000 studenata, a samo njih 1.600 se i upiše
samo
English tea party
HUMANOST
Nakon prezentacije o studentskom životu na jednom od najskupljih sveučilišta na svijetu, vodila se rasprava o studentskim potrebama i
koliko su one realne, odnosno da li elitna američka sveučilišta svojim studentima nude previše, gdje je granica? U svijetlu nedavnih studentskih prosvjeda na sveučilištu u Zagrebu i zagovaranja be-
DANI GIMNAZIJE
Povodom Dana kruha učenici Gospodarske škole već tradicionalno posjećuju Dom umirovljenika. Za stare sugrađane učenici pripremili prig0dni program. Učenici koji uče za kuhara napravili su razne proizvode od brašna, između kojih i popularni klipić. Druga skupina učenika izvela je kratki kulturno-umjetnički program u kojem su pjevali i recitirali prigodne pjesme. U programu su sudjelovali samo učenici koji su to željeli. Posjet Domu umirovljenika organizirala je vjeroučiteljica Štefica Pokorni a drugi dio programa priredila je Nadica Kolarić levatić profesorica hrvatskog jezika i voditeljica recitatorske grupe.
KUPON 8
13. listopada 2009
Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1
Oglasi 15
9/24/09 3:15:11 PM
16 Poslovni svijet
13. listopada 2009
I TOGA IMA U razvoj novog piva Carlsberg Croatije uklj
Županijska Obrtnička komora u Vodnikovoj VARAŽDIN – Nakon godina „podstanarstva“, Obrtnička komora Varaždinske županije preselila se u vlastite prostore u Vodnikovoj ulici. Novi županijski obrtnički dom, projekt vrijedan 2,5 milijuna kuna, otvorili su predsjednik HOK-a Mato Topić te predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Vladimir Habek. Tom je pri-
Novim pivom do š još značajnijeg trži
likom naglašeno da je ove godine zbog krize u Hrvatskoj zatvoreno pet posto od ukupnog broja obrta, a u Varaždinskoj županiji broj obrtnika smanjen je za stotinu, a zaposlenika za oko 400. Međutim, još uvijek gotovo 10 tisuća ljudi živi od obrtništva u Varaždinskoj županiji, od čega je 3.150 vlasnika obrta te 6.600 njihovih zaposlenika.
Trgovački sud otvara vrata VARAŽDIN – Kako bi sve zainteresirane građane upoznali sa svojom ulogom i time pridonijeli transparentnosti svog rada, petak, 23. listopada, bit će Dan otvorenih vrata na Trgovačkom sudu u Varaždinu,
kao i u ostalim gradovima. Međutim, taj dan građani, koji bi svoj dolazak trebali unaprijed najaviti, neće moći dobiti pravne savjete ili odgovore na pitanja vezana uz stanje konkretnih predmeta.
Suradnja AZRA-e i NERDA-e
Enes Drljević
VARAŽDIN - Mario Ferić, predsjednik Uprave AZRA-e i Enes Drljević, direktor Udruženja za razvoj NERDA iz Tuzle, potpisali su u petak sporazum o suradnji kojim se obvezuju na poslovno povezivanje kroz pružanje stručne podrške u razradi projektnih ideja i pripremu projekata za natječaje prekogranične suradnje BiH – Hrvatska te izradi strateških dokumenata i poslovnih planova.
Parkovima posao u Tetovu!? VARAŽDIN – Djelatnici Parkova uskoro odlaze u Tetovo, budući da se gradonačelniku tog makedonskog grada dopalo kako je uređen Varaždin. Najavio je to u utorak Vladimir Koščec, predsjednik Gradskog vijeća za međunarodnu suradnju Grada Varaždina, dodajući da je tijekom posjeta gradonačelnika Tetova Sadia Bexhetia bilo riječi i o suradnji s Vindijom te Solvisom. Podsjećajući da su Tetovo i Varaždin počeli surađivati u sklopu Europskog udruženja tekstilnih gradova (ACTE), Koščec je ukazao na važnost preseljenja Varteksa.
Ivančica d.d. promijenila vizualni identitet tvrtke IVANEC – Tvornica obuće Ivančica d.d. promijenila je vizualni identitet tvrtke, a u sklopu toga i svoj logotip. - Novi logo dobio je suvremeni izgled u kojemu je i dalje najistaknutija zelena boja, kao prepoznatljivi zaštitni znak tvrtke. Promjenom loga želimo poručiti
Prije ocjenjivanja najboljeg među šest ponuđenih piva, pivski dobrovoljci upoznali su se s proizvodnjom u Carlsberg Croatiji
Hrvatsko tržište piva je pomalo dosadno, budući da se nudi svega nekoliko brendova, za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, ističe Hrvoje Šepić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
KOPRIVNIC A - U sklopu razvoja potpuno novog piva Carlsberg Croatije, u utorak i srijedu u koprivničkoj pivovari okupilo se tristotinjak od 3.000 konzumenata koji su se prijavili za odabir okusa novog proizvoda, što je do sada jedinstven način utjecaja potrošača na konačni proizvod.
Nova punionica
- Hrvatsko tržište piva je pomalo dosadno, budući da se nudi svega nekoliko brendova, za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja. Stoga smo odlučili napraviti novo pivo koje će potpuno odgovarati potrošačima manje zadovoljnim sadašnjom ponudom. Tristotinjak njih
Odluka o konačnom proizvodu donosi se nakon kušanja uzoraka
odabirali su svog favorita između šest ponuđena okusa, nakon čega će se za svako od tri najbolje plasirana piva osmisliti etiketa i ime, da bi u drugoj fazi među njima izabrali jedno, svoje novo savršeno pivo - doznajemo od Hrvoja Šepića iz Carlsberg
kupcima i poslovnim partnerima da se Ivančica d.d. i dalje razvija te da će zadržati visoku razinu kvalitete u skladu sa svojim dugogodišnjim iskustvom i suvremenim tehnologijama - ističe Irena Delmonego, voditeljica marketinga i maloprodaje.
Croatije. Novi pivom, koje će se na tržištu naći do kraja godine, Carlsberg Croatia želi povećati svoj lanjski tržišni udio od 16,3 posto, koji je i ove godine ipak rastao u pojedinim segmentima, usprkos općem padu tržišta piva u
Hrvatskoj koji se kreće od 5 do 10 posto. Svojim udjelom u domaćem tržištu piva koprivnička pivovara ubraja se među tri najveće u Hrvatskoj. U Koprivnici vjeruju da je treća pozicija među hrvatskim pivar ima posljedica stalnih ulaganja Carlsberga koji je od ulaska u Panonsku pivovaru 1997. godine do danas uložio skoro milijardu kuna, a samo ove godine oko 170 milijuna kuna. Zahvaljujući ovogodišnjoj investiciji, drugoj po veličini u grupaciji Carlsberg ove godine, napravljena je hala s novom linijom za punjenje kapaciteta od čak 60.000 boca po satu, zatim novi skladišni prostor od 3.000 kvadrata te su instalirani dodatni tankovi za pivo.
IZDVOJENO Društveno odgovorno poslovanje
Najmodernija u zemlji
Proces dobivanja piva pod stalnim računalnim nadzorom
Koprivnička pivovara, dio danske grupacije Carlsberg, najmodernija je i ekološki najnaprednija u Hrvatskoj, jedina s pročistačem otpadnih voda u domaćoj pivarskoj industriji. Kompanija, koja je od 2005. nositelj certifikata Poslodavac partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima, objedinjuje snažno poslovanje s
aktivnim društveno-odgovornim poslovanjem. Ove godine postala je jedina hrvatska pivovara s ISO certificiranim integriranim sustavom upravljanja koji objedinjuje ISO 14001 za zaštitu okoliša, ISO 9001 za kvalitetu, ISO 22000 za sigurnost hrane te OHSAS 18001 za zaštitu zdravlja i sigurnosti zaposlenika.
Poslovni svijet 17
13. listopada 2009
jučeno tristotinjak dobrovoljaca
ODGODA Ispitna ročišta na varaždinskom Trgovačkom sudu
šire ponude i išnog udjela
Odgođene odluke o stečaju MTČ-a i MTČ Tvornice rublja VARA ŽDIN - Odluke o otvaranju stečaja nad poduzećima MTČ i MTČ Tvornica rublja, koje su predlagali zaposlenici, nisu donesene na ročištima održanim u ponedjeljak na varaždinskom Trgovačkom sudu gdje su ispitivani uvjeti za otvaranje stečaja. Dok su predstavnici 400tinjak zaposlenika MTČ Tvornice rublja bili za stečaj zbog neisplate plaća za kolovoz, putnih troškova od lipnja i jubilarnih nagrada, uprava se tome protivila.
DOZNAJEMO Zašto su Danci u Koprivnici
Ulaganje ovisilo o kvalitetnoj vodi! Kvalitetan slad koji se dobiva iz pivarskog ječma osnova je svega, upozorava Vladimir Picek, pivarski majstor koji više od tri desetljeća radi u koprivničkoj pivovari, upozoravajući da se hmelj dodaje samo zbog gorčine, i to svega nekoliko kilograma na tone slada. ”Uz slad, voda je drugi važan čimbenik, pri čemu je bitna njezina tvrdoća. Koprivnica, za razliku od okolnih gradova, ima sreću da ima vodu manje tvrdoće. Upravo je to bilo presudno kada je još 1972. godine počela licencna proizvodnja Tuborga u Koprivnici, a 1994. Carlsberg Breweries se odlučio za ulazak u pivovaru kao dioničar Panonske pivovare koja je 2004. postala Carlsberg Croatia – veli Picek. Zbog pridržavanja visokih
Visoki standardi ISO 9001 i ISO 14001 te ISO-a Proširenjem proizvodnih 220 0 0 koji def inira sustav kapaciteta pivovara će biti u upravljanja sigurnošću hrane. mogućnosti proizvesti milijun Na tragu te strategije izvrsnosti hektolitara visokokvalitetnih Carlsberg Croatia je početkom pivskih brendova, među koji- 2009. u svoje poslovne procema će biti i potpuno novo pivo, se, kao jedina kompanija u hrističe Šepić. vatskoj pivovarUz trajno skoj industriji, oprivnička ulaganje u uvela i ISO cerpivovara ubraja te h n o lo g iju tificiran OHSAS u Carlsbergu se među tri najveće u 18001 sustav, Croatia, jedkoj i d ef inir a Hrvatskoj nako se tako zaštitu zdravpotiču i odrlja i sigurnost žavaju visoki standardi uprav- zaposlenika. Implementiravši ljanja kompanijom koja danas OHSAS 18001 sustav, Carlsberg ima 350 zaposlenika. Croatia postao je jedina hrvatDokazuje to i implementacija ska pivovara s ISO certificirasustava upravljanja kvalitetom i nim integriranim sustavom okolišem u skladu s normama upravljanja, ističe Šepić.
U
MTČ-u bi ovog tjedna trebali dobiti plaće, najavio direktor Bošnjak nekretninama - upozorio je Rajko Dondur, direktor MTČ Tvornice rublja, koji je zatražio “time out” od 90 dana tijekom kojih bi se pokrenulo poslovanje i
isplatile plaće. No, kome će se prikloniti sud, odnosno hoće li se otvoriti stečaj, bit će poznato već kroz tri dana za kada je najavljena odluka suda. A kroz mjesec dana održat će se novo ispitno ročište u vezi prijedloga za stečaj MTČ-a. Do odgode je došlo nakon što je direktor Vladimir Bošnjak najavio da će ovaj tjedan početi isplata plaća za kolovoz. MTČ Tvornica rublja, kao najveći kupac njegovog prediva, duguje MTČ-u više od tri milijuna kuna.
KOŠARICA Blagi pad troškova života u SZH
Vladimir Picek
standarda proizvodnje, kako dodaje, Carlsberg Croatia od lani je odgovorna i za razvoj mađarskog i slovenskog tržišta. Prošle godine kompanija je pokrenula projekt „Zelena stipendija Carlsberga Croatia“, namijenjen mladim znanstvenicima, koji objedinjuje znanost i zaštitu okoliša.
Usporedba sindikalnih košarica za rujan 2009. i prosječnih plaća za prosinac 2008. po županijama
Troškovi stanovanja i odijevanja u porastu
Marke i veza s kupcima Uspjeh kompanije, kako ističu, temeljen je na njenim uzbudljivim brendovima, motiviranim ljudima i bliskoj povezanosti s kupcima i potrošačima. Asortiman proizvoda sastoji se od internacionalnih, regionalnih i lokalnih pivskih brendova Carlsberg, Tuborg, Pan i Kaj te energetskog napitka Battery. Na hrvatskom je tržištu uvoznik i distributer za Budweiser Budvar, Guinness i Kilkenny, te distributer Cockte u HoReCa kanalu.
Sindikalna košarica SSSH-a za Hrvatsku iznosila je u rujnu 6.347 kuna, a u Varaždinskoj županiji 6.536 kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
autor slike
k
- Ništa ne bismo dobili otvaranjem stečaja, budući da su banke na svim
VARA ŽDIN – Troškov i života za četveročlanu obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bili su u rujnu prosječno tek nešto niži nego mjesec dana ranije. Do takvog podatka došao je SSSH u sklopu redovitog izračunavanja troškova “sindikalne košarice”, odnosno minimalnih mjesečnih izdataka za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu.
Jeftinija prehrana
Hala s novom linijom za punjenje kapaciteta od čak 60.000 boca po satu
Najveći pad troškova života među četiri županije sjeverozapadne Hrvatske zabilježen je u Međimurskoj županiji, i to za 2,4 posto. Tako je u rujnu za sindikalnu košaricu u Međimurju trebalo izdvojiti 6.822 kune, umjesto 6.989 kuna. Na uštedu od 167 kuna pozitivno je utjecao pad troškova prehrane za 232 kune, odnosno s 2.367 na 2.135 kuna, a negativno je utjecao rast troškova
Veliki raskorak troškova i plaća Da bi se moglo zaključiti gdje se kako živi, nije dovoljno utvrditi samo rashode, nego i prihode. Međutim, kolika je bila u rujnu prosječna plaća po županijama, nije lako utvrditi s obzirom na to da je Fina prestala to izračunavati. Stoga smo za usporedbu uzeli prosječne plaće iz prosinca 2008. godine, budući da se procjenjuje kako su zbog uvođenja kriznog poreza i drugih gospodarskih (ne)prilika posljednje plaće otprilike na toj razini. Kao što se vidi iz grafikona, raskorak između troškova života i prosječnih primanja najveći je u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.
za obrazovanje i kulturu za 70 kuna. Troškovi prehrane pali su u
N
ajveći pad troškova života u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u Međimurskoj županiji rujnu i u Varaždinskoj županiji, i to za 124 kune, odnosno s 2.130 na 2.006 kuna. No, nasuprot toj uštedi, kao i padu troškova higijene s 363 na 330 kuna, porasli su troškovi stanovanja, odijevanja
te obrazovanja i kulture, tako da je za sindikalnu košaricu trebalo izdvojiti 6.536 kuna ili tek 50 lipa manje nego u kolovozu.
Koprivnica i Krapina
Sličan minimalni pad troškova života zabilježen je i u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je sindikalna košarica u rujnu bila 5.818 kuna. Troškovi života porasli su u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i dalje iznose najmanje – 5.749 kuna, što je osjetno ispod prosječnih troškova na razini Hrvatske koji su u rujnu bili 6.347 kuna.
18 Oglasi RESTORAN
“FONTANA – CRNKOVIĆ “
VARAŽDIN, Kućanska 19 “IDEAL COMMERCE “ d.o.o. VARAŽDIN Z. i Frankopana 16
PRIMA U RADNI ODNOS VKV ili KV KUHARA ili KUHARICU - 3 izvršioca - obzir dolaze inventivne osobe sa organizatorskim sposobnostima i iskustvom na pripremi jela za organizirane svečanosti. Molbe sa kratkim životopisom slati na adresu ili se obratiti osobno: “IDEAL COMMERCE“ d.o.o. VARAŽDIN, Z I Frankopana 16 Informacije na tel: 091/ 211-5115.
Na temelju Odluke o stipendiranju učenika i studenata koji se školuju na srednjim školama i visokim učilištima («Službeni vjesnik Grada Varaždina» broj 7/08 i 6/09) i Pravilnika o pravima i obvezama korisnika stipendija («Službeni vjesnik Grada Varaždina» broj 6/09) Gradonačelnik Grada Varaždina raspisuje
NATJEČAJ
za dodjelu stipendija za akademsku 2009./2010. godinu 1. studentima koji se školuju na visokim učilištima, a nisu u radnom odnosu 2. studentima koji se školuju na visokim učilištima za deficitarna zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina, a nisu u radnom odnosu Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti koji udovoljavaju sljedećim uvjetima: - da imaju prebivalište na području Grada Varaždina najmanje jednu godinu prije podnošenja molbe, - da su studenti druge i daljnjih godina preddiplomskih sveučilišnih studija, - da su studenti diplomskih sveučilišnih studija, - da su studenti druge i daljnjih godina stručnih studija, - da su studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija, - da im je prosjek ocjena prethodne godine studija najmanje 3,50, odnosno za deficitarne studijske programe 3,00, - da su državljani Republike Hrvatske. Za 2009./10. godinu deficitarni studijski programi od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina za koje se raspisuje natječaj su: - građevinarstvo, - strojarstvo, - elektrotehnika, - arhitektura, - medicina. Dokumenti potrebni za dodjelu stipendije su: - molba za dodjelu stipendije (nije propisan obrazac), - domovnica (preslik – nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika) , - potvrda o prebivalištu (ne starija od 30 dana - izvornik), - potvrda o upisu na visoko učilište (izvornik), - potvrda visokog učilišta o prosjeku ocjena prethodne godine studija (na dvije decimale - izvornik), - izjava o broju članova zajedničkog kućanstva (obrazac u Narodnim novinama - izvornik), - potvrda o mjesečnom prihodu svih članova kućanstva (za srpanj, kolovoz, rujan - izvornik), - potvrda o sudjelovanju na natjecanjima (preslik – nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika), - pismena izjava studenta da nije korisnik ni jedne druge stipendije ili potpore (nije propisan obrazac). Nakon provedenog postupka bodovanja prema Pravilniku o pravima i obvezama korisnika stipendija („Službeni vjesnik Grada Varaždina» broj 6/09), Gradonačelnik Grada Varaždina donijet će odluku o dodjeli stipendija za akademsku 2009./2010. godinu. Dokumenti za natječaj dostavljaju se zaključno do 27. LISTOPADA 2009. godine na adresu: GRAD VARAŽDIN „ZA STIPENDIJU“ p.p. 177, 42001 VARAŽDIN Za sve dodatne informacije možete se obratiti na telefon: 042/658-030 te na adresu: Upravni odjel za obrazovanje i znanost, Kukuljevićeva 14. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni pismeno. Prigovor na odluku dostavlja se Gradonačelniku Grada Varaždina 8 dana od primitka pismene obavijesti.
13. listopada 2009
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje
JAVNU PRODAJU
sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Osobni automobil “Renault Safrane” V6 3.01, 1995 g. 40.000,00 kn Osobni automobil “Mazda 323”1.5, 1996 g. 25.000,00 kn Teretni automobil “Volkswagen Transporter” 1.9 D, 1996 g. 30.000,00 kn Osobno vozilo “Ford Mondeo” BNP, 1997 g. 15.000,00 kn Projektor 3M, tip 10, 500,00 kn Pila za metal 800,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 10. 2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. II. Kancelarijski radni stol, 3 kom. 1.200,00 kn Kancelarijska stolica, 2 kom. 200,00 kn Vitrina za registratore, 2 kom. 400,00 kn Printer “Canon Pixma”, tintni 180,00 kn Kompjutor “pentium”, neispravan 1.700,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19.10.2009. S POČETKOM U 13,00 SATI U VARAŽDINU, ANINA 11. III. Tekstilna roba, zimski kaputi, muško-ženski , 151 kom. 79.100,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 09.30 SATI U LUDBREGU, TRG SVETOG TROJSTVA 1, (SKLADIŠNI PROSTOR). IV. Oprema za proizvodnju transformatora i uredska oprema, razna 64.534,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U LUDBREGU, KOPRIVNIČKA 17 C (SKLADIŠNI PROSTOR). V. Osobni automobil “Škoda Favorit”, 1991. g., nereg. 7.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U IVANEČKOM VRHOVCU, IVANEČKI VRHOVEC 17. VI. Mini WASH “Portotechnica” 7.000,00 kn Usisavač Portotechnica” 3.000,00 kn Kompresor 2.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 11.30 SATI U IVANEČKOM NASELJU, IVANEČKO NASELJE 47 B VII. Umjetnička slika 1.500,00 kn Umjetnička slika 5.500,00 kn Dvosjed “Marija” 2.550,00 kn Dvosjed “Marija” 1.500,00 kn Radni stol “403”, 160-80 cm, 3 kom 1.800,00 kn Uredski stolac “Linz”, 2 kom 1.000,00 kn Uredski ormar, 3 kom. 2.400,00 kn Ralica za snijeg, 2 kom. 4.000,00 kn Kompresor klipni 5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO–SKLADIŠNI PROSTOR (ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU, KOPRIVNIČKA 2 I CEHOVSKA BB). VIII. Oprema, postrojenja, alati, gotovi proizvodi (agregati, rezervoar za naftu, mješalice za beton, cirkular, aparat za varenje, brusilica, kalupi za crijep i sljem., kompresori, stroj za izradu crijepa, mini-wash, viljuškari “Indos”, pumpa, kolica, garderobni ormar, sušara, stalci za armaturu, regali za sušenje crijepa,metalna polica, žaluzine, biber crijep, čavli, gredice, nadvoji, bideji, keramičke pločice, masažni stupovi, tlakavci, kamena vuna, umivaonici, tuž kabine) 1.162.268,00 kn Radni stroj “Fiatallis” FB7B, 1990 g. 50.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI UVARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO–SKLADIŠNI PROSTOR (ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU, CEHOVSKA BB). IX. Ribički pribor – štap “Onliner” 4,70 m, 350,00 kn (10-20 gr. DAM s rolom “Robinson Laher 206”) Lančići i narukvice - bižuterija, 318 kom., razne veličine 3.245,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).
PONOVLJENU JAVNU PRODAJU I. Moped “ Giler Runner 50”, 2003. g. 8.000,00 kn Keramičke pločice, fugirne mase i drugi materijal za građevinarstvo 147.011,45 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 10. 2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. II. Strojevi i alati za obradu drveta 20.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, PLITVIČKA 18. III. Strojevi i alati za proizvodnju proizvoda od metala 1.000.000,00 kn (građevinska limarija) JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 12,00 SATI U BREZNICI 221 (SKLADIŠNI PROSTOR) . Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.
AKCIJA SKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA Varaždin, jesen 2009. godine
Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambene zgrade uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila. Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d. Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja. Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: - metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.) - drvo (stolovi, stolice, ormari, kauči, ostali predmeti od drva… itd.) - plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe… itd.) Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): - građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…) - opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) - karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 - gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) - električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) -načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EEotpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi. Hvala na razumijevanju! PRIRODA IMA PRIJATELJE ! RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.
Crna kronika 19
13. listopada 2009
DROGA Petorica dilera osuđena na zatvorske kazne zbog zlouporabe droga
Zarađivali od prodaje smeća, a ne kvalitete Priznali krivnju, pa ukupno dobili 13 godina i četiri mjeseca zatvora Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – A od čega živite? Ovaj naizgled banalan upit suca Franca Harapina bilo je najzanimljivije pitanje na koje su tijekom razmjerno kratkog suđenja na Županijskom sudu odgovarala petorica okrivljenih i osuđenih za preprodaju droga: Ivica Jakopović (29), Goran Čošić (32), Edvin Majstorović (29), Žarko Vidović (28) i Damir Funarić (28).
Bez posla
Niti jedan od petorice, koji su već na početku priznali krivnju i tako pridonijeli tome da je suđenje završeno za manje od tjedan dana, nisu u redovnom radnom odnosu, već su uglavnom radili na crno, iako su neki od njih imali i djecu. Jakopović, koji je dobio zatvorsku kaznu od dvije godine i četiri mjeseca jer je u Zagrebu u više navrata prodavao kokain i amfetamine prikrivenom istražitelju, radio je neprijavljeno kao vozač. Čošić, koji je osuđen na dvije godine i pet mjeseci jer je također prodavao i prenosio
drogu, radio je u neregistriranoj radionici za popravak i lakiranje automobila. Žarko Vidović, koji je dobilo dvije i pol godine zbog prodaje droge, bavio se preprodajom automobila, a na istu kaznu osuđeni Damir Funarić povremeno je neprijavljeno radio kao konobar. Tek je trećeoptuženi Majstorović, koji je dobio tri i pol godine zatvora i obvezu liječenje od
KRIMINALITET
Vadio pijesak bez dozvola? LUDBREG - Zbog osnovane sumnje da je protupravno eksploatirao rudno blago, čime je oštetio državni proračun za oko 2,6 milijuna kuna, ludbreški su policajci podnijeli kaznenu prijavu protiv 43-godišnjaka nad kojim su proveli kriminalističku obradu sukladno zahtjevu državnog odvjetništva i dokumentaciji državnog inspektorata. Sumnjiči ga se da je od 2006. do studenog 2007. godine eksploatirao prirodni pijesak i šljunak izvan granica odobrenog eksploatacijskog polja „Jamičak“ u blizini mjesta Hrženica te bez rudarske koncesije za izvođenje takvih radova.
p
rodali su kokain čistoće ispod 30 posto, a jednom i svega 4 posto ovisnosti, povremeno radio u pizzeriji.
Prodavali „smeće“
Znamo da je rad na crno unosan jer se ne plaćaju porezi, doprinosi i prirezi, te se barata gotovim novcem. Stoga nije ni čudo da se takve osobe počnu baviti nekom dodatnom aktivnošću koja je također na crno, istaknula je u završnoj riječi zamjenica
Prvooptuženi Ivica Jakopović i drugooptuženi Goran Čošić
županijskog državnog odvjetnika Matilda Mance. U „dodatnoj aktivnosti“ posebno su se iskazali Funarić i Majstorović koji su svojim stalnim kupcima udovoljavali u bilo koje doba dana i noći, pa su tako zabilježeni slučajevi telefonske narudžbe
DANAS Droge ima gotovo svugdje
droge u dva ili tri sata u noći. Međutim, to što su petorica okrivljenih prodavala nije bilo kvalitetno, čime su kod kupaca smanjili opasnost od posljedica konzumacije droga. Kokain na ovo područje dolazi uglavnom u čistoći od oko 70 posto, a kvaliteta
POŽAR kokaina koja je prodavana prikrivenom istražitelju iznosila je samo u jednom slučaju 30 posto, a u ostalim puno manje, pa je tako čak imala kvalitetu u čistoći tek od četiri posto, upozorila je zamjenica županijskog državnog odvjetnika.
DOZNAJEMO Olakotne okolnosti
I stomatolog na „koki“!
Uglavnom neosuđivani
Okrivljeni su u Zagrebu imali pogodno tlo za prodaju droge i takav način zarade, upozorila je u završnoj riječi zamjenica državne odvjetnice te se osvrnula na posljedice konzumacije kod kupaca droga vrlo loše kvalitete. - Pojedini kupci nisu postali neki vrsni sportaši, kao boksač koji je amfetamin
Uz priznanje krivnje te obećanje da takva i slična kaznena djela više neće raditi, za prvookrivljenog Jakopovića kao olakotna okolnost uzeto je obzir i to da je drogu prodavao samo prikrivenom istražitelju te da uzdržava dvoje malodobne djece. Čošić, koji je drogu prodavao i drugima, u to se dijelom upustio zbog
koristio kao doping, niti je bankarska službenica postala direktorica ili menadžer banke, niti su neke osobe postale poznate glumice, a niti je neki novinar ostvario poznata djela. Međutim, ipak je sreća što se jedan stomatolog, koji je stalno bio na kokainu, ipak nije bavio stomatologijom, već nečim drugim - istaknula je.
Edvin Majstorović
dugova prema vjerovnicima ili dobavljaču droge. Novac je posuđivao i Funarić, a dug je vraćao u naturi, odnosno drogi. Od svih njih, ranije osuđivan je jedino Majstorović, koji je imao više od 20 stalnih kupaca, među kojima se tvrdilo da je i A.G., ali je nakon dodatnih provjera optužnica u tom dijelu izmijenjena.
DOZNAJEMO Počelo suđenje Kseniji Frntić i drugima, uskoro i Robertu Dukariću
Nove zlouporabe opojnih droga? VARAŽDIN - Županijsko državno odvjetništvo optužnicu protiv Roberta Dukarića (40) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe opojnih droga, izbjegavanja carinskog nadzora te nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari. Okrivljenika se tereti da je neutvrđenog dana u studenom prošle godine prikriveno iz Austrije unio 50 sjemenki indijske konoplje koje je od studenog 2008. do 2. rujna 2009. posijao u posudama za cvijeće, nakon čega su 42 iznikle biljke narasle do visine od 1,5 m do 2,4 m, ukupne težine 50 kg. Dukarića, koji je u pri-
tvoru, tereti se i da je u svojoj kući u Šemovcu, na ormaru u dječjoj sobi, čuvao automatsku pušku M 70 čije je držanje građanima zabranjeno.
T
omica Borak i Tomislav Mlinarić priznali krivnju na suđenju Dok ovo suđenje tek predstoji, zbog zlouporabe opojnih droga na Županijskom je sudu u petak pred novim vijećem počelo suđenje Kseniji Frntić (34), Tomici Boraku (36),
Damiru Boraku (33), Kristini Posavec (25), Damiri Tot (27) i Tomislavu Mlinariću (26). Nakon iznošenja optužnice, većina optuženih izjasnila se da se ne smatra krivim, izuzev drugooptuženog Tomice Boraka i šestooptuženog Tomislava Mlinarića. Upravo zbog toga optužba je predložila razdvajanje postupaka, što je i prihvaćeno te će se njima suditi u posebnom postupku. U nastavku suđenja preslušat će se telefonski razgovori optuženih snimljeni na CD tijekom inkriminiranog razdoblja. (ikr)
Iz 41 stabljike mase 120 kg– 30 kg marihuane
Kuća izgorjela zbog iskrenja VRBNO - Uslijed iskrenja iz dimovodne cijevi koja je bila spojena na peć na kruta goriva, u srijedu oko 11.20 sati došlo je do požara na obiteljskoj kući u vlasništvu 45-godišnjaka. Iskre su zapalile posteljinu na krevetu koji se nalazio u neposrednoj blizini peći, nakon čega se požar proširio na čitavu konstrukciju drvene kuće koja je u potpunosti izgorjela. Ozlijeđenih nije bilo jer je vlasnik ranije izašao iz kuće, a po povratku je primijetio da je kuća u plamenu. Uviđaj na mjestu događaja obavio je protupožarni inspektor PU varaždinske.
PU VARAŽDINSKA
Dva mrtva: u šumi i na cesti GAČICE/REMETINEC - U mjestu Gačice, točnije šumi Gradišče, u subotu je u preminuo 45-godišnjak dok je izvlačio drva iz šume zajedno s 58-godišnjakom. Potonji je otišao po pomoć, ali kada se vratio oko 12.55 sati više nije pokazivao znakove života. U Remetincu je u nedjelju oko 2.35 sati na županijskoj cesti pronađen je alkoholizirani 66-godišnjak s ozljedama glave i ruke. S obzirom na specifičnost ozljeda, policija predpostavlja da ga je udarilo vozilo, pa moli sve koji nešto znaju da se jave na tel. 373-339 ili 92.
20 Oglasi
13. listopada 2009
GRUNDIG VISION POGLED U BUDUĆNOST FULL HD www.bukal.hr 040/363-396
DVB�T MPEG4
HDMI
USB
Urbana kultura 21 dragutin kliček
13. listopada 2009
ART
/media
“Malo mesića na ražnju”
Veseli pimpeki okupili su najviše pretežito mlade publike s kojom su uglas otpjevali svoje najveće hitove
humano Udruga Generacija organizirala dobrotvorni koncert
“Generacija” za sve generacije Podrumska scena HNK Zvonimir Rogoz ugostila punk i rock sastave Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com
Novoosnovana udruga mladih i za mlade Generacija ove je subote predstav ila svoj rad varaždinskoj publici na najljepši mogući način - humanitarnim koncertom “October rock fest”. Sv o j doprinos prva je dala Sv injska gr ip a, v ar aždinski bend koji čine mladi učenici osnovnih i srednjih škola koji su u sat vremena svirke privukli svoje vršnjake ali i stariju publiku. Nakon njih svoj nastup su odradili Long stor y shor t i poznati varaždinski
punkeri Veseli pimpeki koji su svojom mješavinom rocka i punka rasplesali Rogoz.
Black rock
Međutim, zvijezde večeri bili su Black rock, bend koji korijene vuče iz davnih 60-ih godina, a izaziva oduševljenje publike starim rock stvarima. Sakupljeno je oko 1500 kuna, a sredstva će se donirati Ivani Mihin iz Majerja o kojoj smo već pisali u 7 Plus Regionalnom
Za svaku ubačenu donaciju dobila se majica “Generacije”
Z
vijezda večeri bio je Black rock koji vuče korijene iz 60-ih, ali još parira mlađima tjedniku, zatim četverogodišnjem Stjepanu Klopotanu iz Presečnog i obitelji Dijane Petreković, ne bi li im barem malo olakšali težak bolesnički život.
Veterani Black rocka rasplesali i mlado i staro
NAJAVE Švedski garage rockeri ukrstit će gitare u zagrebačkom klubu Boogaloo
Mando Diao u studenom stiže u Hrvatsku! Mando Diao, garage rock bend iz Švedske, u sklopu svoje Europske turneje dolazi posjetiti Zagreb. Koncert će se održati 26. studenog 2009. u klubu Boogaloo. Korijeni banda Mando Diao sežu u 1995. godinu, u početku s čestim izmjenama članova. Ime benda, Mando Diao, nema posebno značenje, već se pričinilo u snovima Bjorna Dixgarda. Kao najveće glazbene uzore spominju Beatlese. Prvi studijski album „Bring ‘Em In“ snimljen je 2002. godine u Švedskoj te sadrži demo snimke uglavnom snimane u podrumu klavijaturista Daniela Haglunda koji 2003. napušta bend. Iste godine album izlazi pod „Mute“ etiketom zajedno
sa singlom „Sheepdog“. Nakon toga, 2004. proglašeni su jednim od najboljih novih bendova. Iste godine snimaju i drugi album „Hurricane Bar“, a 2006. i treći - „Ode to Ochrasy“. Do kraja 2006. godine snimaju i DVD nazvan „Down in the Past”, a 2007. album “Never Seen The Light Of Day”. U veljači 2009. godine izdaju svoj zadnji studijski album “Give Me Fire” i prvi singl ”Dance With Somebody”. Album su producirali sami bend Mando Diao i Salazar Brothersi. Ulaznice se mogu nabaviti u pretprodaji i na www.eventim.hr po cijeni od 190 kn u pretprodaji, a od 1. studenog 2009. 220 kn i 250 kn na dan koncerta.
Zbio se Thompson, švicarski neprijatelj br. 1. Onda je uskočio Jandroković. Dečec se skoro zaratio sa Švicarskom. Zbog Thompsona. Možete o Thompsonu misliti što god hoćete. Ali Denis Peričić, službena nota Švimr. sc carskoj je glupost. Ta nota znači da Hrvatska stoji čak i iza najdvojbenijih Thompsonovih ispada. Što baš nije politički pametno. Tko čeka, taj dočeka, a samo jedan čovjek uvijek dođe na svoje, a to je Stipe Mesić. Oprao dečeca i opet poentirao. Ali njemu nikad dosta, on uvijek ide korak dalje. Dan-dva potom, povodom Dana neovisnosti, odlikovao je neke stare komunjare. Neki su to zavrijedili. Sjećam se kako su se protivili Miloševiću i njegovim poltronima. Ali za neke ne znam čime su zavrijedili odličje. Onaj predsjednik kom-sabora s veličanstvenom frizurom, koji je pjevao pjesme o Vasioni? Zaslužio je odličje jer na primopredaji vlasti nije šupio Tuđmana? OK, možda je to dobar potez. Ali kao i uvijek kod Mesića, postavlja se pitanje dosljednosti. Zašto onda nije odlikovan Ante Marković, čovjek koji je bio s Tukijem i s tim istim Mesićem u Banskim dvorima kad ih je razbio Mig, dan prije proglašenja nezavisnosti? Dobro, možda se Marković te ‘91. i nije baš najhrvatskije držao. Ali sigurno se jako hrvatski držao Markovićev tadašnji Jandroković, jugoministar vanjskih poslova, Budimir Lončar. Sadašnji Mesićev savjetnik. Nekoliko ljudi odlikovano je posthumno. Među njima nema Stipe Šuvara. Dobro, možda se Šuvar te ‘91. i nije baš najhrvatskije držao. Ali ne sjećam se da kosovski rudari iz Trepče, tamo gdje je sve počelo, skandirali „Sti-pe Me-sić“. Skandirali su „Sti-pe Šu-var“. Ako su bili u zabludi, neka nam netko napokon objasni tko je odigrao kakvu rolu. Možda je najbolje da nam to objasni „dosljedni“ Mesić, koji kao da je odigrao – sve moguće role!
22 Kulturni obzor
U D-duru
Koncert Zagrebačke filharmonije
U
petak, 9. listopad,a u Hypo centru - Dvorana Kornati nastupila je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra sir Nevillea Marrinera, a solist na violini bio je Orest Shourgot. Na programu je bio “Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 77” Johannesa BraDarko RUŠEC hmsa i “1. SIMFONIJA u profesor gitare u D-duru, Titan” Gustava Glazbenoj školi Varaždin Mahlera. ajveći dio dirigentske karijere sir Nevillea Marrinera neodvojivo je povezan s londonskim ansamblom Academy of St. Martin in the Fields. Kao prvi violinist Londonskog simfonijskog orkestra godine 1959. utemeljio je komorni orkestar Academy of St. Martin in the Fields. Isprva je orkestar Akademije vodio kao koncertni majstor, a zatim je počeo dirigirati. Dva je puta nagrađen za svoj doprinos glazbenoj umjetnosti – godine 1979. dobio je odličje Britanskoga carstva, a 1985. je od kraljice Elizabete II. primio naslov plemića. U svojim interpretacijama teži opuštenom sviranju, izrađenosti detalja i komorno-glazbenoj transparentnosti, čak i u radu s velikim ansamblima. rest Shourgot rođen je u Lavovu u Ukrajini. U dobi od dvanaest godina osvojio je Prvu nagradu na međunarodnom violinističkom natjecanju “Jaroslav Kocijan” u Češkoj. Od 1987. pohađa Centralnu muzičku školu u Moskvi i u to vrijeme osvaja Prvu nagradu na natjecanju u Odessi 1989. godine. ao student konzervatorija ”P. I. Čajkovski” solistički nastupa po zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i Europe. Dolaskom u Zagreb 2001. godine postaje koncertni majstor Zagrebačke filharmonije. Tijekom proteklih godina solistički nastupa i surađuje s mnogim dirigentima i komornim sastavima. Na poziv maestra Pavla Dešpalja, na svečanom koncertu u povodu 70 godina njegova života, Orest Shourgot izveo je na violini King-Guarneri del Gesú, Violinski koncert Pavla Dešpalja. Od 2005. godine Orest Shourgot predaje violinu i orkestralne dionice na Muzičkoj akademiji u Zagebu. Dvorana Hypo centra bila je dupkom puna što i ne čudi kad ovako slavni dirigent predvodi koncertnom izvedbom. Ovacije je dobio Orest Shourgot za izvedbu solo dionice Brahmsovog Violinskog koncerta.
13. listopada 2009
GRADSKA KNJIŽNICA Niz književnih događanja (15. list
U Mjesecu hrvatske k mnoštvo raznovrsnih
N
O
K
Pajo Kanižaj
Prof. dr. Joža Skok
Unatoč niskoj razini aktualnog trenutka hrvatske književnosti, Mjesec hrvatske knjige u Varaždinu ozbiljno je osmišljen Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr
za odmor, a mnogi se još uvijek volimo odmarati uz knjigu.
Za nekoliko dana počinje Mjesec hrvatske knjige (od 15. listopada do 15. studenoga), a sudeći prema najavama, čini se da je Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović”, zajedno sa svojim partnerima, pripremila ozbiljno osmišljen, bogat i raznorodan program. Načelno, protivim se koncentriranju književnih manifestacija u pukih 30-ak dana, i to u razdoblju kada se održava i Interliber na Velesajmu, a i Frankfurtski sajam knjiga.
O
Opasnost prigode
Naime, ponekad mi to djeluje kao da će se sve što je zanimljivo istrošiti, “istutnjati” u tih nekoliko jesenskih dana. Kao da se ne čita u proljeće, ili u dugim zimskim noćima, ili ljeti, kad imamo više vremena
d varaždinskih motiva do Paje Kanižaja Mjesec hrvatske knjige znao se doživljavati tek kao formalna obveza koju valja odraditi, pa i preko volje. Upravo mi je stoga drago što nas očekuje zanimljiv program. Književnih priredbi nam, jednostavno, treba. Iz njih će se iskristalizirati ono što vrijedi. Također, one su nam tim potrebnije što nam je hrvatska književnost – lošija. A jest – loša nam je do te mjere da sam u jednom tekstu nedavno nazvao “hrvatskom neknjiževnošću”. No, nemojmo se zavaravati. Ni u svijetu se ne cijene uvijek prave vrijednosti.
Primjer je Nobelova nagrada za književnost Herthi Müller, što nalazim skandaloznijim od Nobela za mir dodijeljenog Obami.
Za početak Habdelić
Dovoljno za „polemičk i uvod“ (rekao bi Nor throp Frye), usredotočimo se na ono što nas očekuje. Dakle, Mjesec hrvatske knjige na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” počinje u četvrtak, 15. listopada, otvaranjem izložbe knjiga i razglednica iz Zavičajne zbirke “Warasdiniensia” koju, prigodom obilježavanja 800. obljetnice slobodnoga i kraljevskoga grada Varaždina, postavlja Jasenka Štimac. Isti dan Barica Pahić-Grobenski, u povodu 400. obljetnice rođenja tog kajkavskog pisca, održat će predavanje “Habdelićevo književno djelo u kontekstu razvo-
ja hrvatske književnosti”. Program se nastavlja 22. listopada predstavljanjem nove knjige Paje Kanižaja “Ebigrami a forizmi”. Moderator je mr. Ernest Fišer. Tjedan dana kasnije, 29. listopada, bit će predstavljeni romani “Najdeblja” Ines Hrain i “Snomorice” Nede Kožljan. Uz autorice, su-
O
d “Najdeblje” do “Snomorica”
djeluju Robertino Bartolec, mr. Ivan Mesek, Ljiljana Bogojević i Dražen Dragović.
Najčitatelj
Prof. dr. Joža Skok, prof. dr. Zvonko Kovač i mr. Ernest Fišer 5. studenoga predstavit će prvi ovogodišnji svezak časopisa “Kolo” Matice hrvatske posvećen 40. obljetnici Deklaracije
Gradski muzej varaždin Koncert u baroknoj dvorani
Muzejski izložak kao koncertni instrument! U petak, 16. listopada, s početkom u 19 sati, u baroknoj dvorani Staroga grada bit će održan koncert orguljaša Višeslava Jaklina i violinista Borivoja Martinića - Jelčića. Bit će to završni događaj 16. festivala Orgulje Heferer, u sklopu kojega je od početka srpnja održano 20-ak koncerata širom Hrvatske. Festival Orgulje Heferer, u organizaciji
Koncertne direkcije Zagreb i Umjetničke radionice Heferer, ustanovljen je u namjeri promoviranja orgulja nastalih u poznatoj “Prvoj hrvatskoj gradioni orgulja, harmonija i glasovira”, utemeljenoj 1849. u Grazu, a koja od 1868. djeluje u Hrvatskoj. U umjetničkoj radionici Heferer izgrađeno je više od 260 orgulja, a 70-ak ih je obnovljeno.
Među njima je i pozitiv iz 1668. Štajerca Rudolfa Rapoldta, restauriran 2007., a koji se od 1937. nalazi u postavu Gradskog muzeja Varaždin. Osim kao izložak, koristi se i kao glazbalo – u posebnim prigodama poput ove! Na programu koncerta su djela J. P. Sweelincka, A. Corellija, J. S. Bacha i G. F. Händela. Ulaz je slobodan.
Kulturni obzor 23
13. listopada 2009
topada – 15. studenoga)
In memoriam Zvonko Kovačić (1942.-2009.)
Slikar organskoga sažimanja
knjige programa
Varaždinski likovni umjetnik Zvonko Kovačić preminuo je nakon duge i teške bolesti potkraj prošlog tjedna u Zagrebu u svojoj 67. godini. Likovni kritičar Juraj Baldani prozvao ga je slikarom misaonog navodeći da njegove kompozicije izrastaju unutar organskog sažimanja simbolike, neonadrealističke vizije i psihoanalitičkih interpretacija. Rođen 1942. u Varaždinu, premda još u ranoj mladosti privatno uči slikarstvo, Kovačić je ipak potom bio izrazitije zaokupljen crtanim filmom i umjetničkom fotografijomu u čemu postiže vrijedne
“Kroz knjige do zvijezda” Poseban program obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige najavljen je i za male korisnike Odjela za djecu Gradske knjižnice. U petak, 16. listopada, u 15 sati bit će održan Nacionalni kviz za poticanje čitatelja naslovljen “Kroz knjige do zvijezda”. S književnikom Hrvojem Kovačevićem, autorom “Tajne ribljeg oka” i drugih knjiga za djecu, susrest ćemo se 22. listopada. Sat priče posvećen Međunarodnoj godini astronomije, pod nazivom “Čitajmo pod zvijezdama”, najavljen je za 23. listopada u 19 sati. ”Divovi u knjižnici” naziv je ciklusa tematskih satova i priča i likovnih radionica za polaznike vrtića i učenike
nižih razreda osnovnih škola, koji će se održavati od 2. do 13. studenoga. Od 3. do 15. studenoga djeca će moći
preuzeto s: www.ajngel.hr
ODJEL ZA DJECU Kvizovi, susreti, izložbe…
uspjehe i osvaja značajna priznanja. Slikarstvu se pak posvećuje posvema tijekom protekla tri desetljeća. Sudjeluje pritom u brojnim likovnim radionicama i likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu te na nekoliko aukcija slika uglavnom humanitarnog karaktera. Za života bio je priredio 8 samostalnih izložbi svojih slika u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu i bio sudionik stotinjak skupnih nastupa likovnih umjetnika. Član je Likovnog udruženja Varaždin od 1982. i dobitnik uglednih priznanja za umjetnički i humanitarni rad. (iz)
Spomenik “Oproštaj”-
U počast Zrinskima i njihovoj žrtvi
p
rogrami su u znaku Međunarodne godine astronomije razgledati izložbu grafika s motivima iz varaždinske povijesti, a u istom razdoblju bit će upriličeni kvizovi za učenike osnovnih škola o povijesti grada Varaždina. U Mjesecu hrvatske knjige učenici prvih razreda varaždinskih osnovnih škola moći će se besplatno upisati u Gradsku knjižnicu.
Likovni kritičar Milan Bešlić i autor Darko Sačić
ZLATI AJNGEL Gledajmo kroz “Prozore” D. Sačića
Gutani pogledom prozora oči u oči u oči
Darko Sačić, varaždinski slikar, galerist i publicist, izložio je svoj novi intrigantni ciklus ulja na platnu Piše: IVICA ZAMODA
Habdelićev “Pervi otca našega Adama greh”
o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (a koji smo nedavno opširnije predstavili u Regionalnom tjedniku). Pod naslovom “Digitalizacija zavičajne kulturne baštine”, za 12. studenoga najavljeno je predstavljanje digitaliziranih varaždinskih novina na internetu. Svi programi počinju u 19
sati, osim završnog, koji je najavljen za 17. studenoga u 12 sati, a riječ je o proglašenju Najčitatelja za 2009. godinu. Također, u Mjesecu knjige traje i akcija besplatnog upisa u Knjižnicu za nagrađene učenike varaždinskih srednjih škola, kao i organizirani posjeti učenika srednjih škola.
“Tko to tamo slika?” - dobronamjernik bi mogao upitati pred 17 novoizloženih, posebno nenaslovljenih slika, a zajedno prozvanih “Prozori”. Je li pri tom riječ o 17 različitih prozora ili 17 lica jednog te istog prozora - pitanje je sad... Njihov autor Darko Sačić izložio ih je ove jeseni u vlastitoj galeriji “Zlati ajngel” u Gajevoj ulici u Varaždinu. ”A tko to tamo gleda?” - moglo bi glasiti protupitanje. Možda nečiji vid prije viđenog. Možda slijepi prozor. Možda drugi prozori kroz autorove prozore. Možda prozori u stilu ili zamišljenih, ili odnekud poznatih, ili naprosto zapamćenih prozora.
Prozor na prvi pogled
Zatečeni dakle na mjestu odakle izviru i kamo uviru (sve te moguće; zamislive; željene) slike kao da smo odjednom se našli na Haro-
novoj lađi (na međici između ovostranog i onostranog, na kožici koja istodobno i razdvaja i spaja unutarnje i vanjsko), kojom se prepušteni tko zna kojim sve odredištima igramo lovice ili skrivača pružanja (slikarske) ruke iz jednog - u drugi svijet. ”Tako ti u hipu mogu proletjeti eoni pred očima!...” - rekne jedan glas. ”Tek nijansa možda dijeli život od smrti, otvoreno od
zatočenog, buku od muka...” - dometne drugi. ”Slika je tek ruka kojom si zamahnuo pred očima...” ”Pusti sliku, nekoliko sati? dana? godina?, neka se sama osuši, izbori za sebe, izbije na vidjelo ili izroni” - zaključ io bi netko pred platnom, ateljeiziranom umjetninom, utrobom izvrnutom svim vremenima. Prozori mogu biti dvokrilni, jednokrilni; na zidovima zgrada, katkad i na krovu; mansardni, tavanski, podrumski; stubišni ili hodnički; s rešetkom ili bez nje; s prozirnim, mliječnim, mutnim prozorskim staklom; prozor i kroz koje možeš baciti pogled, odmjeriti pogledom, ukrstiti poglede, okrznuti pogledom, probosti pogledom. S rukom pred očima, s kistom pred očima, s prozorom kao ušicom igle. ”Tko to kuca na prozor?” ”S koje strane?”
ČAKOVEC - U povodu Dana neovisnosti u Čakovcu je u četvrtak, 8. listopada, svečano otkriven spomenik Zrinskima nazvan „Oproštaj“. U Starome gradu Zrinskih, na otvorenom, spomenik izliven u bronci ima tri cjelovita lika - Katarine Zrinski kako se 13. travnja 1670. oprašta od muža Petra Zrinskog i brata Frana Krste Frankopana koji će potom biti pogubljeni 30. travnja 1671. Na javnom natječaju prije četiri je godine između 25 pristiglih radova za realizaciju izabrano djelo akad. kipara Vene Jerkovića iz Kaštel Kambelovca. „Oproštaj“ je otkriven i u prigodi 90. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka pogubljenih iz Bečkog Novog Mjesta u zagrebačku katedralu. To je prvi cjelovit spomenik u Hrvatskoj posvećen slavnoj obitelji Zrinski koja je dala velik broj hrvatskih banova, vojskovođa i književnika. U prigodnom programu nastupili su čakovečki pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ i kaštelanska klapa „Kampanel“, te je pročitano oproštajno pismo Petra Katarini - „Moje drago serce“. Svečanosti su, uz brojne građane Čakovca i Međimurja, nazočili uglednici iz brojnih hrvatskih gradova i predstavnici institucija i udruga te gosti iz mađarskog grada Szigetvara. (iz)
Grof Petar Zrinski
24 Duplerica
13. listopada 2009
HUMANO U Graditeljskoj školi u Čakovcu održan koncert za teško bolesnog Damjana Kova
Veliko srce glazbenik
Damjan je 23-godišnji mladić obolio od tumora na mozgu koji Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com
ČAKOVEC - Carla Belovari, Bojan Jambrošić, Barbara Othman, Đuka Čaić, Žiga Međimurski, Jacques Houdek, Zdravko Škender, Jasna Doležal, Ivica Pepelko, Baruni te mnogi drugi glazbenici pokazali su svoje veliko srce nastupivši na humanitarnom koncertu “Prijatelji za Damjana”.
Došao na koncert
Koncert se održao za teško bolesnog 23-godišnjeg Damjana Kovačića iz Lopatinca, kojemu je početkom ove godine dijagnosticiran zloćudni tumor na mozgu. Kasnije se tumor, nažalost, proširio i na kralježnicu zbog čega je Da-
D
amjan je dosad prošao 45 zračenja i 6 ciklusa kemoterapija mjan oduzet od struka naniže. No, te sve nedaće Damjana nisu spriječile da dođe na koncert. Došao je ležeći na pomičnom krevetu, u pratnji svoje majke Drage, brata Denisa te djevojke Ivane Zrna. Dosada je već pro-
Djevojčice su pokazale svu svoju vještinu i hrabrost u izvođenju ove akrobacije
ve događaje Ivica Pepelko rado se odaziva na ovak
Žiga Međimurski zapalio je
šao 45 zračenja te šest ciklusa kemoterapije te se još ne zna koliko će kemoterapija trebati primiti. Sve ovisi o njegovom zdravstvenom stanju i rezultatima. - Damjan se liječi na KBC-u Rebro u Zagrebu, no nalazi krvne slike nakon svake kemoterapije toliko su loši da svaki put nakon dolaska iz Zagreba kući završi u čakovečkoj bolnici - kaže njegova mama Draga koja je nezaposlena, baš kao i Damjan, njegova djevojka te brat Denis. - Damjan je ostao bez posla krajem prošle godine tako da on nema nikakva primanja, Ja nakon 29 godina staža od Zavoda za zapošljavanje dobivam 2000 kuna, imamo malo pomoći od njegovog tate te su nam to sva primanja - kaže mama dodavši da ne bi mogli preživjeti bez pomoći svih dobrih ljudi koji su im dosad pomogli. Za Damjana moraju kupovati posebne lijekove koji ne idu na recept, a koji mu jačaju imunitet. Također moraju izdvajati novac za posebno zdravu prehranu jer Damjan ništa drugo ne smije jesti.
Potreban novac
Potreban im je novac i za benzin jer Damjana moraju voziti u Zagreb. A sve je počelo Damjanovim bolom između očiju. - Mislili smo da je riječ o upali sinusa ili kakvoj
virozi da bi na kraju dijagnoza bila tako drastična i crna - kaže mama Draga koja ne može zahvaliti svima koji su im dosad pomogli. Organizator prošlotjednog koncerta je Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) koju vodi Emil Vibović. Odličnom organizacijom uspjeli su napuniti cijelu dvoranu čakovečke Graditeljske škole te na taj način prikupiti novac za liječenje
s
vi su članovi Damjanove obitelji, kao i on sam, nezaposleni Damjana Kovačića. - Damjan je bio presretan i jako uzbuđen zbog koncerta - kaže njegova mama. Svi izvođači su mu prilazili, pozdravili ga, zaželjeli mu brz oporavak, fotografirali se s njim za uspomenu. - Ostao je do 23.30 sati koliko mu je bilo lijepo i koliko je bio dirnut jer su ljudi ispunili dvoranu i kupili kartu zbog njega - kaže mama Draga pred kojom predstoji svakodnevna borba za život njenog sina. Svi ljudi dobre volje koji su u mogućnosti uplatiti novac za pomoć Damjanu mogu to učiniti na njegov račun u Međimurskoj banci 23920073223184699. Svima veliko hvala!
Carla Belovari svim je srcem pjevala za Damjana iz Lopatinca
publiku u dvorani Gradit eljske škole
I ove djevojke odlučile su pomoći
bolesnom mladiću
Kultura stanovanja 13. listopada 2009
Mjesečni prilog Regionalnog tjednika
TEHNIKA
TRENDOVI Minimalizam prostorija za odmor i zabavu
Kosi krovovi
Piše: Željko Kovačić
Zakmardy
K
rov je izložen utjecajima sunca i niskih temperatura, vjetra, kiše, snijega, leda i ostalih atmosferilija te je stoga vrlo bitno koji pokrov ima zgrada. Povijesne zgrade u Varaždinu pokrivane su glinenim crijepom, a kosi se krovovi danas pokrivaju i betonskim crijepom, limom, šindrom, bitumenskim te polikarbonatnim pločama. Glineni i pokrov od betonskog crijepa odlikuju se velikom otpornošću na atmosferilije, vatru, kiseline, zadržavajući svoju funkcionalnost dugi niz godina. Limeni pokrov i šindra su lakši pokrovi i upotrebljavaju se za manje nagibe krova. Najjeftiniji pokrov su bitumenske ploče, a polikarbonatne odlikuje savitljivost, prozirnost, otpornost na udarce i vatrootpornost. Promatrajući krovove sa strane građevinske fizike razlikujemo takozvane hladne i tople krovove. Konstrukcija kosih krovova sastoji se od vanjskog čvrstog, vodootpornog, teško zapaljivog zaštitnog sloja i sloja toplinske izolacije unutar konstrukcije. Kod hladnog krova između ova dva sloja nalazi se ventilirani zračni prostor, koji topli krov nema. On zimi smanjuje površinsku temperaturu pokrova i time smanjuje rezultat topljenja snijega uslijed kojeg na strehi krova dolazi do zaleđivanja, i mogućih ozbiljnih oštećenja krovne konstrukcije. Ljeti pak isti sprečava prijenos topline s pokrova na unutrašnjost objekta. Topli krovovi izvode se s paropropusnom folijom. Sastavni dio pokrova su i limeni opšavi proboja pokrova (dimnjaka, antena) te žljebovi za odvodnju. Led, snijeg, izmeti ptica, lišće i grančice s obližnjeg drveća su najčešći uzroci oštećenja pokrova i začepljenja te su stoga redovito čišćenje i zamjena dotrajalih dijelova vrlo važni za trajnost pokrova.
Dnevna soba bijelih zidova s bijelim namještajem pročišćenih linija i LCD televizorom bit će odabir onih koji vole jednostavnost
Minimalizam dnevnih soba Dnevna je soba suvremenim trendovima lišena suvišnih detalja
ČISTOĆA Bijela boja u kombinaciji sa sivom, odnosno srebrnom
Jednostavne linije i minimum boja Minimalizam u suvremenom opremanju doma podrazumijeva i određeni odnos prema bojama. Ako se odlučite za minimalistički stil, i količina boja u dnevnoj sobi svedena je na minimum Bijeli zidovi, bijeli kauč, bijele police... Uz bijelu, dodaje se često siva, odnosno srebrna boja, prisutna na nogama stolića, a savršeno se nadopunjava sa sivom bojom okvira LCD televizira.
Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com
U uređivanju doma također postoje trendovi. Govoreći ovaj put o dnevnim sobama, moramo napomenuti da je najdominantniji minimalizam - dakle, malo namještaja pročišćenih (jednostavnih) linija. Minimalistički trendovi podrazumijevaju i moderne materijale - čelik, plastiku i kožu, a isključuju previše drva i bogate dekore. Srebrna boja metala kombinira se tako s jednobojnim presvlakama za kauče koji više nisu glomazni kao nekada. Najčešće su presvlake od kože i to bijele boje. Cvjetni dezeni ovome stilu definitivno ne pristaju, eventualno životinjski uzorak, no i s njime treba pripaziti.
Po finski
Minimalizam podrazumijeva minimum količine namje-
štaja, dimenzija, boja i detalja. No, bogat je maštovitim rješenjima. Primjerice, kako to rade Finci, koji (kao Skandinavci općenito) prednjače u dizajnu. Tako je još 1968. Eero Aarnio preokrenuo svijet dizajna naopačke dizajniravši revolucionarnu stolicu u obliku mjehurića (Bubble Chair) koja visi s plafona. Još uvijek moderna stolica savršeno se uklapa u suvremeni stil uređivanja doma. Stolica je napravljena od čistog akrila i nehrđajućeg čelika. Jastuci
Stolica poput mjehurića - “Bubble Chair”
su najčešće u srebrnoj boji ili od bijele kože. No, za one koji nemaju prilike ovjesiti stolicu o plafon, ali i za one koji više vole sjedaljke na tlu, dobro je znati da je još jedna revolucionarna skandinavska ideja danas općeprihvaćena u dizajnu interijera, a odnosi se na korištenje plastike u industrijalnom dizajnu. Plastika daje dizajner ima slobodu kreirati oblik koji žele, pa tako umjesto klasičnih fotelja, odaberite modernu plastičnu stolicu.
Moderna lampa
Chanelovski crno-bijelo hit i u dnevnim sobama
26 Kultura stanovanja
13. listopada 2009
Kamini HOYAN Predstavljanje naših proizvoda i usluga na Zagrebačkom Velesajmu
Uđite u svijet kamina... Kako su dani sve kraći i hladniji, tako s veseljem očekujemo dolazak zime i praznika koje nosi. Sanjarimo o toplim trenucima i okupljenoj obitelji. Zamišljamo čarobne trenutke ispred kamina... Svijet Kamina je novoosnovana tvrtka koja u svojoj ponudi nudi sve potrebno za gradnju kamina. Naš cilj je uvesti kamin u svaki dom i svima omogućiti ugodne i čarobne trenutke iz snova. Kamin nije samo estetski već prije svega ekološki prihvatljiv način grijanja. Grijanjem na drva štedite energiju i štitite okoliš, a toplina pr irodne vatre ne može se uspoređivati ni s jednim drugim načinom grijanja. Putem web shopa na adresi www.svijetkamina.hr možete pregledati ponudu kvalitetnih ložišta na drva,
Ložište SELENIC 700
ložišta na bioetanol, peći na drva, peći na pelete, kamene obloge te pribore i sredstva za čišćenje i održavanje.
Vrhunska kvaliteta
Obloge za Svijet Kamina proizvodi renomirana hrvatska firma Kamini Hoyan, što jamči vrhunsku kvalitetu, a dostupne su u nekoliko stilova i nekoliko vrsta materijala. Ložišta su iz asortimana poznatih europskih proizvođača te su proizvedena u skladu s europskim normama i s garancijom proizvođača.Svijet Kamina na hrvatsko tržište prvi put uvodi ložišta francuskog proizvođača Invicta. Kvalitetna ložišta od lijevanog čelika, jednostavnog dizajna te vatrostalnim staklom s certifikatom i garancijom od 5 godina. Ložišta
dolaze u nekoliko veličina te sa zaobljenim i prizmatičnim staklom. Velik izbor ložišta omogućuje i velike mogućnosti ugradnje. Bilo da je riječ o jednostavnoj ugradnji u ‘knauf-ormar’ ili ugradnji s kamenom oblogom, zasigurno ćete pronaći rješenje koje će se uklopiti u stil vašega doma. Ukoliko imate manji promjer dimnjaka, možete birati između nekoliko manjih ložišta ili možete izabrati jednu od prekrasnih modernih peći na drva.Za one koji nemaju mogućnost ugradnje kamina, tu su vrhunska ložišta na bioetanol. U posljednje vrijeme bioetanol postaje vrlo popularan u stanovima gdje nema mogućnosti spajanja na dimnjak, ali i u restoranima, hotelima i sl. Omogućite si toplinu
bilo kada i bilo gdje… Grupa Hoyan sa svojim članicama Kamini Hoyan i Svijet kamina predstaviti će svoje proizvode i usluge na sajmu Ambienta koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu u razdoblju od 13.10. do 18.10.2009. Već deset godina zaredom Kamini Hoyan su sponzori nagradne igre za posjetitelje te tako i ove godine sudjeluju s otmjenim kaminom Chamade, a prvi put će u nagradnoj igri sudjelovati i Svijet kamina s elegantnim prijenosnim kaminom na bioetanol Stone. Informacije dobivene od prodajnog predstavnika Grupa Hoyan Darka Vurušića. Ka m i n i H o y a n , Z a g r e bačka 62, Ljubešćca, tel: 042/623-800, info@kaminihoyan.hr, www.kaminihoyan.
Peć na drva GAYA
Kamin na bioetanol STONE
Ložište PRISMATIQUE 700
ST AK ALN CI A JA popusti do
popusti do
40%
POSEBNA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPOVA
• JUPITER • SATURN • VENERA • KONTINENTAL PLUS • CARMEN • MEDITERAN • BIBER • BIBER UTORENI
PO AK SEB CI NA JA
HRVATSKA
40%
PJ Kneginec, Toplička bb, 42204 Turčin; tel: 042/653-190 PJ Cerje, Cerje Nebojse 2, 42243 Maruševec; tel: 042/209-660 PJ Lepoglava, Čret bb, 42250 Lepoglava; tel: 042/791-070 prodaja@knegingrad.hr www.knegingrad.hr
Kultura stanovanja 27
13. listopada 2009
OUTLET MUNDUS U atraktivnom salon kupite namještaj po nikad pristupačnijim cijenama
U Mundusu započela akcijska prodaja Akcija traje od 12. listopada do rasprodaje zaliha, a sav namještaj na akciji isporučit će vam se odmah Legenda hrvatske drvne industrije Mundus otvaranjem Outlet prodaje namještaja u tvorničkom krugu u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu još se više približio svojim vjernim kupcima, ali i onima koji će to uskoro postati. U atraktivnom salonu na jednom mjestu možete ne samo razgledati sve vrste namještaja iz njihove bogate ponude, već i kupiti nešto za svoj dom po nikad pristupačnijim cijenama.
Nova iznenađenja
Za svoje vjerne kupce u Mundusu ponovno pripremaju nova iznenađenja i p o go dnos t i: mo der nu i atraktivnu garnituru Varaždin u kombinaciji tkanine i eko-kože, sada možete kupiti po cijeni od 3.559,00 kuna, garnituru Lucija 2 s foteljom za 3.719,0 0 kuna. Cijena stola dimenzija 120x80 u boji mahagonija sada je svega 425,00 kuna, a njemu pripadajućim stolicama 254,00 kuna po komadu.
Akcija počinje 12. listopada i potrajat će sve do raspro-
T
radicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju daje zaliha, a sav namještaj na akciji isporučit će vam se odmah.Uz to, u Mundusu će vam odabrano i besplatno dostav it i u krugu od 30 kilometara, a za gotovinsko plaćanje odobriti dodatnih 10 posto popusta. Tradicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju, stoga želite li kupovati domaće, kvalitetno i najpovoljnije neka vaš izbor bude Mundus Varaždin. Radno vrijeme Outlet prodavaonice namještaja je od ponedjeljka do subote od 7.30 do 20 sati.
Prodajno-izložbeni salon u Ulici Pavleka Miškine 59, Varaždin
Blagovaonski stol sa stolicama
Garnitura Lucija 2 s foteljom
Garnitura Vaaždin u kombinaciji tkanine i eko-kože
28 Kultura stanovanja
13. listopada 2009
Kultura stanovanja 29
13. listopada 2009
Širokim spektrom boja crijep od porculana pruža vam neograničenu kreativnost i maštovitost
NOVO U GRADNJI Glazirani porculanski crijep odnedavno je dobavljiv i u Varaždinu
Kineski bijeli porculanski crijep spas je za užarena potkrovlja Propisana ispitivanja ovlaštenih tvrtki u Hrvatskoj potvrđuju njegovu izuzetnu savojnu i tlačnu čvrstoću te otpornost na smrzavanje. Isto tako svojom glaziranom površinom osigurava vrhunsku zaštitu od stvaranja mahovine i lišajeva Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN - Glazirani porculanski crijep, kao visokovrijedan građevinski materijal potječe iz stare Kine. Prvotno je korišten isključivo na pa-
k
od crijepa bijele boje toplinska je zaštita najizraženija lači zgrade carske kuće te za prekrivanje velikih palača (pagoda) plemića i visokih dužnosnika. Odnedavno, točnije 1. rujna ove godine, kineski keramički crijep može se kupiti i u Varaždinu. Naime, kako doznajemo u tvrtki LS – Gradnja d.o.o. koja je ovlašteni distributer (za RH) krovnog
keramičkog crijepa Ceramit, oni u ponudi imaju kompletan ekskluzivni asortiman najkvalitetnijeg proizvođača iz NR Kine.
Florida u “bijelom”
Zanimalo nas je koje su prednosti ovog novog visokokvalitetnog proizvoda na našem tržištu te koliko ima istine u tome da je kineski porculanski crijep na neki način spas i za pokrivanje krovova u našoj Dalmaciji. - Keramički crijep Ceramit koji imamo na skladištu u Hrvatskoj većih je dimenzija gdje je shodno tome potrebno svega oko 10 komada crijepova za pokrivanje jednog metra kvadratnog krovišta. Karakterizira ga njegova lakoća jer teži samo 22,4 kg po metru kvadratnom. Na 200
Moderne pagode izazov su za sve krovopokrivače
kvadrata krovišta to je pritisak od oko 4.400 kilograma, dok primjerice betonski crijep na istoj površini teži čak 8.800 kilograma. Uz to, provedena su sva zakonom propisana ispitivanja ovlaštenih tvrtki u Hrvatskoj koja potvrđuju njegovu izuzetnu savojnu i tlačnu čvrstoću te otpornost na smrzavanje. Isto tako svojom glaziranom površinom osigurava vrhunsku zaštitu od stvaranja mahovine i lišajeva te hvatanja prašine – rekao nam je dipl. ing. geotehnike Mario Sambolec, direktor LS – Gradnje. Otkrio nam je da je na ideju za uvoz porculanskog crijepa došao vidjevši ogromne komplekse zgrada na Floridi čiji su krovovi prekriveni bijelim crijepom. A takav je idealan za pokrivanje krovova u našoj Dalmaciji.
- U našem priobalju, ali i u kontinentalnom dijelu, bitno je zaštititi potkrovlja od prevelike insolacije (prekomjernog zagrijavanja), poglavito u ljetnim mjesecima. Upravo je moj prvi odlazak u Kinu bio uvjetovan činjenicom da bijeli crijep, kod kojeg je toplinska izolacija najizraženija, nisam mogao pronaći u Hrvatskoj – istaknuo je Mario Sambolec. Očekivano, doznali smo da je paleta boja neograničena, ali za isporuku dekorativne “ekskluzive” izvan stalno dostupne bijele, tamno sive i bordo crvene boje, ipak treba pričekati do 60 dana. Sve dodatne informacije o značajkama ovog u Kini proizvedenog crijepa kojeg “čuva” i 30 godina garancije, mogu se dobiti na telefon 098/436-137.
Crkva sv. Marka s prepoznatljivim oslikanim crijepom
Radi lakoće – fiksira se vijcima Široj javnosti malo je poznato da je upečatljivo krovište crkve Svetog Marka u Zagrebu pokriveno oslikanim porculanskim crijepom. On se postavlja na uobičajenu drvenu konstrukciju, a jedini izuzetak uvjetovan je činjenicom da ga je radi lakoće potrebno fiksirati vijcima u nosivu konstrukciju. Takav crijep izrađen je od prirodne gline vrlo visoke kvalitete i čistoće što zapravo daje mogućnost garantiranja postojanosti i ljepote od čak 30 godina. U građevini, porculanski crijep ima široku unutarnju primjenu i nadasve je ekonomičan.
Mario Sambolec s jednim kineskim “porculanerom”
30 Kultura stanovanja
13. listopada 2009
Kultura stanovanja 31
13. listopada 2009
PRODAJA proširenog asortimana betonske galanterije proizvedene najsuvremenijom tehnologijom.
32 Kultura stanovanja
13. listopada 2009
Duplerica 33
13. listopada 2009
ačića iz Lopatinca koji se već deset mjeseci bori protiv zloćudnog tumora na mozgu
ka kuca za Damjana
i se proširio na kralježnicu zbog čega je, nažalost, oduzet od struka naniže, ali se ne predaje i bori se za život
Iako je nepokretan od struka naniže Damjan je stigao na koncert i odgledao ga od početka do kraja presretan što je došlo toliko ljudi
Bilo je veselo
Uvijek lijepa Barbara Othman
Nastupila je i Minea
U Čakovec je došla otpjevati i Jasna Doležal
Sve su djevojčice u dvorani vrištale kada se pojavio popularni Bojan Jambrošić
34 Putopisi
13. listopada 2009
Pranje odjeće u potoku
Predah uz pivo
Sprovod u bespućima Anda
PUTOPIS Kako izgleda svakodnevica putnika u bespućima Anda
Mjesto na kojem je vrijeme stalo Sat-dva više-manje, štoviše dan ili dva – svima je svejedno, nitko nikamo ne žuri niti zbog toga očajava Pišu i snimili: KREŠIMIR I DAVORKA KOVAČ
Najdojmljiviji na putovanju nisu gradovi, razvikane turističke atrakcije ili kulturne znamenitosti, nego način života običnih ljudi. Kad smo stigli u siromašne zemlje poput Perua i Bolivije, nevjerojatno i bizarno iskustvo bilo je upoznati njihov ležeran odnos prema vremenu. Satdva više-manje, štoviše dan ili dva – svima je svejedno, nitko nikamo ne žuri. Kako to izgleda? Putovanje autobusom između La Paza i Cuzca bilo je poput putovanja iz filma “Tko to tamo pjeva”. Krenuli smo s oko sat vremena zakašnjenja i još sat vremena se izvlačili iz grada. Kad smo se našli na pustopoljini, autobus je skrenuo na benzinsku stanicu. Međutim – nije bilo dizela. Vozač je okrenuo autobus natrag prema gradu. Nakon desetak kilometara autobus je počeo “štucati”, da bi ostao bez goriva i stao. Možete li zamisliti šofera kako mrtav-hladan uzima kanistar, staje uz cestu i stopira? Nakon više od sat vremena vratio se naš vozač, pa je s kondukterom pretakao dizel u spremnik autobusa. Nakon toga mirno je sjeo za volan, okrenuo autobus i krenuli smo dalje. Negdje u pustopoljini Perua odjednom autobus ponovo staje. Skupili se neki ljudi i
Autobus ostao bez benzina
FLEGMATICI
Vozač nestao na šest sati
nose dvije fotelje. Više od sat vremena nevjerojatnom upornošću utovarivali su namještaj u prtljažnik autobusa. Vadili su torbe, utrpavali fotelje i – naposljetku sve nekako ugurali. Na odredište smo kasnili oko osam sati.
Negdje usred Anda sjeli smo u autobus. I kad smo bili pred odredištem, autobus je stao usred nekog sela. Minutu po minutu, sat po sat, tamo smo stajali - punih šest sati. Vozač je nekamo otišao, a kondukter spavao u autobusu. Putnici su se besposleno vrzmali okolo, ali nitko se nije živcirao. Nakon šest sati vozač se iznenada vratio, uredno upalio motor i krenuo dalje bez ikakvog objašnjenja. Osim nas jedini stranci bili su neki simpatični Korejci koji su sve okrenuli na šalu. Tako i treba. A lokalni? U najmanju ruku bilo im je - svejedno. Gledali su nas u čudu zašto je ikome bio problem čekati tih šest sati.
Apsurdna birokracija
Naša Hrvatska je birokratizirana, ali u usporedbi s Peruom sve je dječja igra - tamo je birokracija dovedena do apsurda. Primjerice, odlazak na Machu Picchu je toliko složen proces da bi se mogao napisati priručnik. Problem je što nema ceste nego 20ak kilometara postoji samo željeznička pruga. Peruanske
K
upujući kartu za autobus odbili su nam novčanicu jer je očiti falsifikat željeznice koriste monopol i kupnju karata za ukupno 50-ak kilometara vožnje su pretvorili u pravu znanost. Ako ste brzopleti, platit ćete kartu suhim zlatom. Više od sat vremena smo čekali, da bi još toliko vremena potrošili na opsežne pregovore sa službenicom oko kupnje povratne karte. Vidjeli smo da nam želi “uvaliti” nevjerojatno skupe karte – oko 800 kuna po osobi! Naposljetku smo pro-
Utovarivanje namještaja u prtljažnik
Obiteljska idila u Andama
našli povoljnu kombinaciju - taksijem prvih 30-ak kilometara i tek tamo čekamo vlak. Taj dan trebalo je još kupiti i ulaznicu za Machu Picchu, čak i nekakav turistički pokaz. Svugdje redovi, komplicirane procedure i čekanja. Naposljetku, taj toliko skupi
vlak bio je nevjerojatno spor i vozi samo do sela u podnožju. Dalje voze autobusi. A do vlaka nas je vozio zajednički taksi koji Peruanci zovu “kolektivos”. Nakrcali su šestoro ljudi u običan auto, ali šok je stigao na kraju – iz prtljažnika je
Che Guevara u strašnoj kič varijanti
izišao sedmi. Nije dosta? Kupujući kartu za autobus odbili su nam novčanicu jer je očiti falsifikat - nismo pazili kad nam je taksist vraćao novac. Prvo smo se ljutili, a kasnije shvatili da je svejedno - u restoranu su prihvatili i takvu novčanicu.
Luksuzno prijevozno sredstvo
NOGOMET NK Varteks budućnost vidi u prodaji igrača i reorganizaciji
Do kraja godine samo su dvije plaće realne U narednih nekoliko dana slijedi dogovor s Hajdukom o isplati duga u iznosu od oko 110.000 eura odštete za Sačera
Mesić čestitao Milihramu
!
U finalu s Olimpijom iz Karlovca
Nakon Interlige i PH
u napadu i polako povečavali vodstvo koje je u osmoj izmjeni bilo 4:2, kada gosti ipak uspijevaju još jednom izjednačiti na 4:4 i dolaze u poziciju da preokrenu utakmicu, no jednom odličnom akcijom Bena Prathera koji izbacuje ključnog igrača, varaždinci zadržavaju izjednačen rezultat. Spličani tada stavljaju venezuleanskog bacača, no ključnim udarcem Aleksandra Bekića dolaze u novo vodstvo od 5:4 a daljnjim udarcima i povečavaju na konačnih 7:4. Četvrta utakmica počinje nešto lošije, gosti dolaze u rano vodstvo od 2:0, Kada su već svi prisutni bili uvjereni da će se
serija nastaviti u Splitu nakon što gosti zaredom izbacuju dva Vindijina igrača iz napada, odličnim udarcem Igor Marčec produžuje napad i šanse za preokretom, što se i događa nakon što Varaždinci spajaju tri udarca zaredom a posljednji, ključni za pobjedu od 3:2 ostvaruje igrač utakmice Greg Harder. Protivnik u finalu će im biti karlovačka ekipa Olimpije koje je pobijedila ekipu Zagreba 3:0. Finale se igra po sistemu “bolji od sedam” ili na četiripobjede, prve dvije utakmice će biti odigrane u Varaždinu, 17. i 18. listopada s početkom u 13:00 sati. (di)
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je prošli tjedan hrvatske reprezentacije spusta na divljim vodama u čijem je sastavu bio i član KKK Varteks Emil Milihram. “Predsjednik Mesić čestitao je kajakaškoj reprezentaciji koju čine Igor Gojić, Tomislav Lepan i Emil Milihram na osvojenoj zlatnoj medalji u ekipnoj utrci discipline kanua jednosjeda te
aktualnom svjetskom prvaku Emilu Milihramu koji je obranio naslov europskog prvaka u klasičnoj disciplini kanua jednosjeda te im zaželio još mnogo sportskih uspjeha.” piše u službenom priopćenju. U međuvremenu Emil Milihram je u mjestu Češky Krumlov u Češkoj pobijedio na prvoj utrci ovogodišnjeg Europskog kupa u kajak kanu maratonu. (di)
!
Fotofocus
Najljepše je kada se sportom bave najmlađi i kada tom prilikom uživaju, a odrasli ih podržavaju velika Dvorana
Slijedi utakmica s Hajdukom za “zelenim stolom” oko isplate
BEJZBOL Varaždinci izborili finale prvenstva Hrvatske Bejzbolaši BK Vindija u samo 14 dana odigrali osam utakmica, te čak dva puta u samo tri dana morali putovati u Split. U finalu Kupa izgubili su 5:2 od splitske Nade. Bilo je to peto finale ove godine za seniorsku ekipu na večim natjecanjima, a druge godine zaredom plasman u finale kupa. Nakon nekoliko dana pred njima je bilo polufinale play off-a Prvenstva Hrvatske. Tu je Varaždince, opet čekala ekipa Nade, Svi su znali da će ključna utakmica biti u subotu koju je za domaće počeo ponovno odlični Danijel Levak, a ovog puta varaždinci su igrali bolje
sko prvenstvo 2011. godine reprezentacija nogometaša do 21 godine. Hrvatska je trenutno na četvrtom mjestu s tri osvojena boda iz dvije utakmice, a reprezentacija Srbije je druga sa šest bodova iz tri utakmice. (di)
___________________________________________________________________
nizu iako možemo reći da je jedino kiks protiv Karlovca. Moramo sve poduzeti da klub održimo. Realno je očekivati da do kraja godine isplatimo najmanje dvije plaće za zaposlenike i igrače. U narednih nekoliko dana nadam se da ćemo dogovor it i da nam Hajduk isplati dug u iznosu od oko 110.000 eura odštete za Sačera. U utorak ćemo s
U utorak, 13. listopada s početkom u 17,30 sati na Varteksovom stadionu odigrat će se kvalifikacijska nogometna utakmica između mladih reprezentacija Hrvatske i Srbije. To je kvalifikacijska utakmica za Europ-
velika Dvorana
pravljačka struktura kluba pojačana direktorom Goranom Jukićem
U Varaždinu Hrvatska - Srbija
___________________________________________________________________
u
Nenad Abramović, izbornik stolnoteniske reprezentacije gluhih
velika Dvorana
Nije dobro
- Financijska situacija nije dobra, teško je naći sponzora - konstatirao je predsjednik Varteksa i varaždinski dogradonačelnik Zlatko Horvat. - Uz sve to imamo pet poraza u
“
Na OI gluhih na Tajvanu Varaždinka Ines Rogar u paru s Bekom prošla je skupinu, ali nisu uspjeli ući u borbu za medalje.
___________________________________________________________________
U NK Varteks ponovo su glavna tema financije. Na sastanku Izvršnog odbora prokomentirana je situacija i povučeni su neki potezi koji bi trebali definirati situaciju i omogućiti daljnje funkcioniranje kluba.
njima razgovarati i nadam se da ćemo naći rješenje kako ne bismo trebali ići u arbitražu dodao je Horvat. Nastavljene su i kadrovske promjene u klubu. Tako je upravljačka struktura pojačana za novog direktora Gorana Jukića, dosadašnjeg tajnika Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina. - Jedna od mjera koju smo dogovorili na Izvršnom odboru je i novi v.d. direktor kluba Goran Jukić. On će biti vršitelj dužnosti direktora do 31. prosinca, a zatim ćemo vidjeti hoće li nastaviti obavljati tu dužnost ili ne. Janžeku smo se zahvalili za rad i trud u složenim uvjetima i od sada će biti tehnički direktor. Sa svim igračima će se do prosinca potpisati novi ugovori kako opet ne bi na ljeto šest igrača otišlo bez odštete. U zimskom prijelaznom roku vjerojatno ćemo morati transferirati nekog igrača i iz financijskih razloga. To je neminovnost klubova u HNL-u. Ne možemo živjeti ako se neki igrač ne proda. Ukoliko bi se uspjela zadržati ova ekipa s jednom ili dva od starijih igrača, rezultati bi mogli biti kudikamo bolji. U proračunu smo predvidjeli da ćemo jednu trećinu puniti od transfera - pojasnio je Horvat.
sport@regionalni.com
GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar
Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
31 Sport 35
Sport
13. listopada 2009 13. listopada 2009
Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h
Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” 26.09.2009 10h
23.09.2009 19h
GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -
Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč
17.10.2009, 18h Rukomet, muški - velika Dvorana RK Varteks Di Caprio vs. Zamet 18.10.2009, 18h Odbojka, muški - velika Dvorana OK Varaždin vs. OK Daruvar
36 Sport
U zaleđu Sloboda navijačima S
loboda navijačima, ali pravim sportskim navijačima a ne nezrelim huliganima i nasilnicima, koji su jedino hrabri u grupi i koji na sportske terene dolaze isključivo zato da se drugi dan mogu hvaliti kako su napraDamir IVANČIĆ vili “strašne svari” i urednik sportske da su bili na TV-u. Te rubrike individue zaustavljene u razvoju koje se u životu ne mogu istaknuti ničim drugim osim svojom glupošću tako teroriziraju sve one koji bi željeli gledati sportske utakmice i navijati za svoje ekipe, a ne izazivati nerede. akle, treba se zalagati za slobodu navijača, tj. da se prave navijače oslobodi tih maloumnih nasilnika i isfrustriranih pijanih terorista. tzv. “navijačkim skupinama” prema sociolozima koji su ih počeli proučavati još davno vlada sljedeće razmišljanje. U redovima tih navijača uvijek se nađe šačica onih koji izazivaju i provociraju ili druge navijače ili policiju. ada im oni odgovore, onda oni uvuku u sukob cijelu svoju navijačku skupinu iako u njoj ima onih koji se nikada ne bi potukli, ali kada se nađu u takvoj situaciji stavljeni su pred zid. rimjer jednog sociologa mlađe generacije koji se infiltrirao u jednu takvu skupinu i s njom pohodio utakmice. Uvjerio se da oni najslabiji u hordi postaju najagresivniji jer su dio snage “koja ruši i gazi sve pred sobom”. Kretala se ta “navijačka skupina” do stadiona i u želji da pokažu koliko su oni “jaki” prevrnuli su jedan kiosk, razbili dva, tri izloga i jedan automobil s registracijskim tablicama koje im se nisu svidjele bacili su u more. ada se povede policijski i pravni postupak, onda se u javnosti stvara dojam da se to sudi svim ljubiteljima tog kluba ili određenoj nacionalnoj ili vjerskoj skupini. A situacija je potpuno jasna - sudi se šljamu koji uništava, a ne navija za svoj klub niti voli sport. Zato uvijek treba znati da je uhićen ili osuđen nasilnik koji je razbio, uništio, ozlijedio ili ubio. itko nikad nema ništa protiv navijača, ali protiv takvih teroristički nastrojenih trebali bi se svi okrenuti, a prije svih ostali navijači njegova kluba i isključiti ih iz svog društva, kako ih ne bi mogli poistovijetiti.
13. listopada 2009
KOŠARKA Ana Medvedović jedna od prvih košarkaških
Kolege suci drže nas kao “kap vode na dlanu”
Na početku se znalo čuti: “Mjesto ti je u kuhinji!”, “Peglaj doma!” i takve stvari Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Ana Medvedović, bivša košarkašica ŽKK Vindi sada je jedna od prvih košarkaških sutkinja s državnim rangom. Trenutno sudi A2 ligu i za košarkaše i za košarkašice, uskoro bi mogla suditi prvu ligu, a zatim je tu i moguća međunarodna karijera.
D
U
Rad iz ljubavi
- Počela sam igrati košarku u 7. razredu na VI. OŠ Varaždin. Igrale smo za školu pa smo osnovali klub, počele smo se natjecati pa je sve to preraslo u malo profesionalnije bavljenje sportom, ušle smo u A2 ligu, pa kvalifikacija za A1, pa smo na kraju i ušle u A1 ligu. Tako sam nastavila igrati do 3. godine fakulteta, a tada je trebalo trenirati svaki dan. Odlučila sam da mi je fakultet važniji i bilo mi je ipak preteško putovati svaki dan iz Zagreba u Varaždin na trening, ali je ljubav prema košarci ostala pa sam počela suditi. Još dok sam igrala bila sam već pomoćni sudac za stolom, a zatim sam
K P
U
regiji sjever smo tri državne sutkinje i nekoliko ih je na županijskom nivou
K
N
Nakon dvije godine suđenja u županijskoj ligi Ana je položila za državni rang u kojem sada sudi
dvije godine bila županijski sudac, nakon toga sam polagala državni rang i sad sam treću sezonu u tom rangu. Prošli vikend smo imali u Vodicama ispit, jer svake godine moramo obnavljati licencu. Sada sudim A2 muške i ženske i mogu suditi sve niže lige. Ja bih mogla suditi i A1 ligu, ali tu je sistem takav da A1 ligu sude suci koje pozovu, što znači da moraju biti određeni broj godina u A2 ligi i steći iskustvo i onda zaslužiti status suca u A1 ligi. Ja se nadam da ću jednog dana i ja biti među tim sucima, a možda dohvatim i međunarodni rang. Postoji li razlika između košarkaških liga s pozicije
Sport 37
13. listopada 2009
h sutkinja s državnim rangom
RUKOMET
Osječani bolji U 6. kolu Premijer lige rukometaši RK Varteks Di Caprija gostovali su u Osijeku kod istoimenog premijer-ligaša i izgubili 34:32 (18:19). Ambiciozna varaždinska ekipa nije uspjela pobijediti u gostima ekipu koja bježi s dna prvenstvene ljestvice. Ostali rezultati išli su na ruku Varaždincima i tako su ostali na četvrtoj poziciji. U 7. kolu u goste im dolazi ekipa Zameta. (di)
RUKOMET
Crni niz Koke Kada se Ana pojavila na terenima u ulozi košarkaškog suca, bilo je puno iznenađenih
suca? Sa strane suca postoji razlika jer sad sam već viđena na terenima. Kada sam se prvi put pojavila na terenima bilo je puno iznenađenih jer ja sam među prvim ženskim sucima ovdje. Svi su mislili da je to muški posao, bilo je raznoraznih komentara, i šaljivih, ali i onih neukusnih. Sada je već ipak malo lakše jer su se ljudi navikli na nas nekoliko sutkinja. U regiji sjever smo tri državne sutkinje i nekoliko na županijskom nivou. Povećava se broj ženskih sudaca i to je tendencija. S kolegama sucima slažem se jako dobro. U Vodicama nas je prošli vikend bilo ukupno 150, a od toga sedam sutkinja, tako da možete misliti kako je bilo. Držali su nas kao kap
N
ažalost ima ekipa u ovom rangu koje uopće nemaju mladih igrača vode na dlanu. Došlo je i do izmjena pravila u ligama u kojim sudite, kako ih komentirate? Jedan junior mora biti na terenu cijelu utakmicu. Po klubovima su oprečna mišljenja, neki misle da je to dobro da se mladi uvode u igru i da ne nose samo vodu, a drugi misle da to može uništiti košarku i to baš zbog toga jer se to mora. Nažalost ima ekipa u ovom rangu koje uopće nemaju mladih igrača i sada oni moraju imati juniora i ako imaju samo jednog onda on mora igrati cijelu utakmicu. Tako da će sada svaka ekipa ipak imati barem dva, tri juniora. Možda će to biti taj pozitivan efekt da se čuvaju domaći igrači. Znalo se desiti i tu u Varaždinu da se dovedu strani igrači, a da domaći dečki koji dobro igraju
ŽRK Vindi
Pokušavam biti nepristrana Imate li kontakata s bivšim klubom? Ostala sam u kontaktu s bivšim klubom, ali u trenutku kada sam ja otišla otišao je i najveći dio ekipe. Tako da sada igraju mlađe cure. Mislim da su jedna ili dvije iz ekipa kada sam još ja igrala. Prošle godine su me znale pozvati, kada cura zbog fakulteta nije bilo dovoljno na treningu, pa sam došla i odigrala malo da pomognem curama. S jedne strane mi je to lijepo, a s druge teško jer sam se jako teško odvojila od igranja košarke. Nakon što sam prekinula, nekoliko mjeseci uopće nisam mogla ići s curama na utakmice jer mi je to bilo grozno gledati njih kako igraju i gledati da netko nosi moj dres. Kako je suditi bivšem klubu? Kada im danas sudim, poku-
POPULARIZACIJA
Ima više dvorana i liga Kakva je danas popularizacija košarke? Prije je bilo više street balla sada toga više nema, toliko barem nisam vidjela da se to i dalje održava. Ali zato sada svaka škola ima ekipu i postoji puno liga. Sada stvarno klinci imaju prilike igrati, dok mi nismo imali toliko prilika. Ima i više prostora i dvorana. Mi smo trenirali na VI. OŠ - to je manja dvorana, možda i najmanja sada, ali preživjeli smo i konkurirale smo i najboljim ekipama. Znači, sve se može kad se hoće.
šavam biti nepristrana, kao i uvijek. Svi treneri koji su manje-više ostali isti znaju da sam ja igrala tako da ipak na svaku situaciju gledaju drugačije. Nisam pristrana, ali ponekad oni misle od početka da ću biti pristrana. S vremenom su se uvjerili da nema nikakvih namjernih grešaka. Ja ne kažem da grešaka nema, događaju se greške svima, i sucima i igračima. Kada sam svjesna da sam pogriješila, ja se ispričam.
nemaju prilike. Sada Varaždin ima mladu ekipu - sve domaći dečki i svaka im čast na tome. Pokazali su da se mogu nositi s puno iskusnijim igračima koji su igrali i prvu ligu. Pamtite li kakve angedote iz sudačke prakse? Prije je znalo biti više andegdota s utakmica nego sada. Znalo se dogoditi da me prije utakmice svi zovu na kavu, za vrijeme utakmice već me časte s “mjesto ti je u kuhinji”, “peglaj doma” i takve stvari. Bilo je i smješnih i ugodnih, ali i neugodnih situacija. Treba biti jak u glavi da se to sve prihvati kao sastavni dio sporta. Dolazili su moji prijatelji na utakmice i naravno čuju s tribina što sve viču, pa me poslije pitaju: “Je li tebi to stvarno potrebno?”. Ali ja niti ne čujem što tko viče, a to radim samo zato što to volim.
Što nakon prestanka aktivne karijere? Što preporučiti mladim igračicama, kako uskladiti školske obaveze i igranje u klubu? Kada sam krenula na Ekonoksi fakultet, ja sam još dvije sezone trenirala s ekipom - znači ne mora sve stati odlaskom na fakultet. Jedino kada sam trebala biti svaki dan na treningu, onda to nije išlo jer se nisam vidjela profesionalno u košarci. Ali nisam stala, nastavila sam sa suđenjem. Volim to, putujem i upoznala sam
suce iz cijele Hrvatske. Ima i novčane zarade, što je sporedna stvar u ovom trenutku. Osim toga idem u teretanu i stalno se bavim sportom, idem na fitnes, haklam s curama, rolam, trčim. Znači, može se nastaviti baviti se sportom i nakon prestanka aktivne karijere. Radim kao kreditni analitičar za pravne osobe u jednoj banci. Posao mi je uredski i sve to nadopunjavam sportom, tako se rješavam stresa i umora.
ŽRK Koka ubilježila je novi poraz u 5. kolu Dukat lige rukometašica. U Graberju su izgubile od ekipe Osijeka 25:20 iako su na poluvremenu vodile 13:12. Ovaj poraz još je više prikovao Koku za dno prvenstvene ljestvice sa samo dva osvojena boda. Iza Koke su Tvin Trgocentar i Natura Agro. U sljedećem kolu Koka ide u goste trećeplasiranoj ekipi Zameta.
STOLNI TENIS
Domaće snage Stolnotenisačice STK Varaždin izgubile su u 2. kolu 1. HSTL od ekipe Aquaestyla 4:1. Varaždinska ekipa nastupila je u sastavu Nataša Steljić, Jelena Malkoč, Petra Petek, Anja Ivanuša, s trenerom Sašom Suhodolčanom, a jedinu pobjedu ostvarila je Petra Petek.(di)
KOŠARKA
Uspješan start
U prvom kolu košarkaške A2 lige Sjever mlada ekipa KK Škola košarke Varaždin pobijedila je KK Radnik 98:47. za domaću ekipu nastupili su: Bartol M. 0, Pizek H. 3, Skupnjak D. 0, Golubić D. 15, Mudri V. 2, Fodor G. (cap.) 28, Garvanović T. 13, Garafolić H. 9, Štefan Z. 5, SedlarI. 21, Lenartić V. 2. (di)
ODBOJKA
Pobjeda za početak Odigrano je prvo kolo 1. hrvatske odbojkaške lige. Ekipa OK Varaždina gostovala je kod ekipe Mladosti iz Kaštel Lukšića i pobijedila rezultatom 3:1 (25:19, 16:25, 25:21, 28:26). (di)
Sport
za bolje zdravlje
Kako djeci odabrati sport?
P
ostoji više načina odabira sporta. Jedan od najboljih je kada dijete samostalno izabere sport. Je li ga na to potaknuo prijatelj iz škole ili poznati sportaš s malih ekrana, moramo poštovati njegovu odluku i poduprijeti ga. Drugo najbolje rješenje je kad dijete zadovolji kriterije odabira provjerom sposobnosti koje neki klubovi vrše po školama. Treće je kada roditelj i dijete zajednički donesu odluku, koja naravno mora biti adekvatna Bojan GOLUB mogućnostima djeteta. Kondicijski trener predškolskom i ranom školfitness cluba skom uzrastu (1.-2. raz.) djecu “Sportlife” treba usmjeravati na sportove za 042/241-600 koje mislimo da nemaju predispozicije. Puniju djecu na plivanje, trčanje, mršaviju na hrvanje, gimnastiku, višu djecu kojoj je najčešće narušena koordinacija i fleksibilnost na karate, gimnastiku i sl. Nižu djecu bitno je uključiti u sport jer vježbanje i sport potiču oslobađanje hormona rasta, pa dok dijete još uvijek raste, redovito vježbanje će povećati vjerojatnost da će dobiti na visini. d psiholoških čimbenika moramo prepoznati reagira li nam dijete često strahom. Takva djeca nisu za borilačke sportove ni za sportove s puno kontakata (rukomet), već ih usmjeravamo u tenis, atletiku, plivanje, odbojku i sl. Ukoliko nam je dijete „fajter“, biramo borilačke sportove, rukomet, nogomet i sl. Sve do perioda sustavnog treninga, koji nije isti u svim sportovima, djeca mogu, a čak je i poželjno isprobati nekoliko sportova, ali ih neka ne mijenjaju češće od 6 mjeseci. Tek s 10-12 godina (momčadski sportovi, veslanje) ili 11-12 god (atletika, hrvanje, karate, judo, jahanje) uključujemo djecu u ozbiljan sistematski trening. Iznimka su gimnastika, skijanje, plivanje i tenis gdje se sustavno radi već od 7 do 9 godina.
U
O
Ribolov
Ribiči iz Cestice Š
RK Općine Cestica 1995, osnovan je 17. 04. 1995. Gospodari ribolovnom zonom „Cestica“ i to rijekom Dravom od državne granice s R Slovenijom 56 ha, akumulacijom HE „Varaždin“ (Ormoškim jezerom) 145 ha, dijelom odvodnog kanala HE „Formin“ u dužini 3 km 20 ha, pritocima Zajzom i Pošalitvom 2 ha i pripadajućim rukavcima (Stružer) i mrtvicama 2 ha. Ukupna površina voda je 225 ha. U njima obitava više od tajnik ŠRSVŽ-a 30 vrsta riba. Na Dravi, jezeru i kanalima najviše se lovi deverika, nosač, mrena, podust, klen, plotica, žutooka, uklija, šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, smuđ, bolen, manjić i dr. Ribolovni dom nalazi se na obali rijeke Drave, uzvodno od mosta u mjestu Veliki Lovrečan. U 2008. imaju 376 članova i to 20 kadeta, 9 kadetkinja, 3 juniora, 296 seniora, 6 seniorki 7 HRVI i 35 članova bez ribolovnice. Članska iskaznica (cijena je 50,00 kn), dozvola za ribolov ili dnevna karta može se kupiti u Babincu, Varaždinska ul. br. 71 ili u prostorijama Općine Cestica u Cestici, ponedjeljkom, srijedom i petkom te nedjeljom prijepodne ili upitati na telefon 098 342 918. Odgovorne osobe: Marijan Kolednjak – predsjednik (098 34 29 18), Danko Furjan – dopredsjednik (099 775 75 39) i Nikola Jamnik – tajnik (099 234 63 36). Klub ima organiziranu ribočuvarsku službu i ima 14 ribočuvara s odorama, koji stalno vrše službu u ribolovnoj zoni „Cestica“. Voditelj ribočuvarske službe je Danko Furjan. U klubu se tijekom kalendarske godine održe minimalno 2 eko akcije oko čišćenja i uređenja.
Marijan Kolednjak
38 Oglasi
13. listopada 2009
Sport 39
13. listopada 2009
USPJEH Damira Bujan iz Karate kluba Međimurje postala juniorska prvakinja Europe u karateu
U školi nemaju uvijek razumijevanja za karate Maturantica Ekonomske škole već se ravnopravno bori sa seniorkama na jakoj europskoj karate sceni Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Damira Bujan, uspješna mlada karatistica iz Nedelišća počela je s treninzima karatea u devetoj godini. Od tada je višestruka državna prvakinja u raznim uzrasnim kategorijama. - Karate sam počela treni-
u
klubu imam super društvo, puno je cura i mi si međusobno pomažemo u treniranju i s voljom dolazimo na treninge rati najprije iz zdravstvenih razloga. Zatim kada mi se zdravstveno stanje poboljšalo nastavila sam iz znatiželje kako bih se mogla obraniti u slučaju napada i tako je sve počelo - rekla je Damira.
Razumijevanje
Sada je ušla u kategoriju mlađih seniorki u koju ulaze karatistice od 18 do
21 godine. U seniorskoj je konkurenciji nastupala i sa 17 godina i na državnom prvenstvu na Rabu osvojila broncu izgubivši od europske prvakinje. - U Karate klubu Međimurje u Nedelišću imam super društvo. Puno je cura i mi si međusobno pomažemo u treniranju i s voljom dolazimo na treninge. Ja treniram dva puta dnevno svaki dan i treninzi su naporni, ali uz drušvo sve je lakše. Maturantica sam Ekonomske škole i uspijevam spojiti sve obaveze. Nije lako, nekad nemaju baš svi razumijevanja za moje aktivnosti, ali na kraju uvijek sve dobro završi - priznaje Damira.
Pripreme
Damira je ove godne juniorska prvakinja Europe. Titulu je osvojila u Parizu, a u finalu se borila protiv francuske karatistice. - Svakako najveća pobjeda je bila ona u Parizu jer sam se u finalu borila protiv domaće karatistice i bio je veliki pritisak navijača. Na kraju kada sam pobijedila bilo je nešto
prekrasno čuti Lijepu našu usred Francuske - naglašava Damira. Nastupala je na još nekoliko
k
arate sam počela trenirati iz zdravstvenih razloga, a nastavila iz znatiželje kako bih se mogla obraniti u slučaju napada natjecanja i turnira. Osvojila je u travnju ove godine broncu na Otvorenom prvenstvu Slovačke u seniorskoj konkurenciji. U kolovozu u Gradu u Italiji također je bila treća. Dio priprema je odrađeno i u Mariboru u Sloveniji uz financijsku pomoć HOO-a. U srpnju je tako pet dana kvalitetno trenirala. Na nedavnom Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Rijeci osvojila je drugo mjesto, a izgubila je od reprezentativke Srbije koju je pak pobijedila na prvenstvu Mediterana gdje je osvojila zlatnu medalju.
Damiri Bujan stižu brojne čestitke među kojima je i ona međimurskog župana Ivana Perhoča
NATJECANJE Svjetsko prvenstvo za mlađe seniorke u Maroku
Treneri očekuju medalju Sada su u tijeku pripreme za Svjetsko prvenstvo za mlađe seniorke koje će se održati u studenome u Maroku. - Tamo očekujemo jednu od medalja uglas je potvrdio trener Adriano Marciuš, a s Damirom još radi i pomoćni trener Kristijan Lesjak. - Ja treniram i nadam se
najboljem, ali ako ne bude išlo, što možemo - realna je Damira. Osim što planira nastaviti baviti se karateom, priprema se i za upis na fakultete. Nada se da će upisati Učiteljski fakultet u Čakovcu ili Rijeci, a u konkurenciji je i zagrebački Kineziološki fakultet.
Damira uz tortu nakon pobjede u Parizu
Treneri paze na Damirin sportski razvoj
Vježbanje u trudnoći
Vježbanje se prilagođava stupnju trudnoće T
Martina Šebijan
licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com
ijekom cijele trudnoće vaše će se tijelo mijenjati i pripremati za porođaj. Sposobnost tijela da se transformira u ovom životnom razdoblju prirodan je proces u kojem su veoma važne fizičke aktivnosti. Svaku trudnicu s urednom trudnoćom vježbe mogu učiniti zadovoljnom i sretnom te sposobnom za obavljanje svih uobičajenih aktivnosti u toj neobičnoj i čudesnoj simbiozi. oncepcija vježbanja u trudnoći prilagođava
K
se tjednu, odnosno tromjesečju trudnoće zbog praćenja fizioloških promjena (promjene u disanju, cirkulaciji, opterećenju mišićnokoštanog sustava itd.) ijekom prvog tromjesečja većina trudnica nema posebne tegobe pa uz dopuštenje ginekologa mogu vježbati po uobičajenom programu, ali isključivo pod uvjetom da su i prije trudnoće redovito vježbale.Program osnovnih vježbi u prvom je tromjesečju osmišljen tako da se ojača
T
područje trbuha, leđa i zdjeličnog pojasa, da se održi kondicija i poboljša disanje. Vježbe se izvode u položajima koji će se u kasnijoj trudnoći uglavnom izbjegavati. drugom tromjesečju vježbanje se nastavlja ili tek započinje. Trudnica koja je vježbala tijekom prvog tromjesečja može povećati broj ponavljanja vježbi i nastojati zadržati postignutu razinu tjelesne kondicije, dok one koje počinju vježbati u drugom
U
tromjesečju slijede osnovni program za drugo tromjesečje.Program vježbanja za posljednja tri mjeseca trudnoće uglavnom se sastoji od vježbi opuštanja, a naglasak je na mobilizaciji i istezanju, posebice u području zdjelice. ježbe disanja u trudnoći provode se usporedo sa svakom vježbom, naročito prilikom korekcije držanja. Ove vježbe treba razlikovati od tehnika disanja u pripremi za porođaj, iako se i one mogu uklopi-
V
ti u osnovno vježbanje. U trudnoći se smanjuje respiratorni kapacitet. ok raste maternica sve više pritišće ošit, pa dolazi do promjena u ritmu disanja te do skraćivanja udisaja i izdisaja. Izdisaj uvijek prati zahtjevniji dio pokreta. dišite kroz nos, a izdišite kroz nos ili usta. Oduzimanje daha, plitko disanje i probadanja, naročito u zadnjem tromjesečju, mogu se izbjeći redovitim vježbanjem.
D
U
40 Vidokrug
Najljepše legende puka hrvatskoga
Kip svete Jane u Krašiću
13. listopada 2009
OBLJETNICA Spomen na Viničanca prof. dr. Marka Ciglara
T
ijekom više od dva stoljeća u Krašiću i okolici prepričavaju se različite priče o kipu sv. Jane. Jedni govore da su stari Krašićanci tražili sveticu koja bi im štitila vinograde na njihovu vinorodnom kraju koji su zvali Lazina. Tako su saznali da je u kršćanskom svijetu i vinorodnim zemljama zaštitnica vinograda sveta Jana, Ana, majka naše Gospe. Zato su njezin kip postavili ovdje, usred vinograda.<br />Prema drugima, bilo je to drukčije. U davno vrijeme u doba turskih ratova došla je jednom turska vojska da opsjeda susjedni Ozalj. Tijekom opsjedanja umre neki visoki časnik u turskoj vojsci i Turci ga zakopaše na ovom mjestu pokraj Krašića. Da bi bili sigurni da će kršćani poštovati grob njihova Turčina, podigli su kip s njegovim izgledom, a na poleđinu kipa uklesaše – križ?! Nakon toga odoše Turci iz ovoga kraja, a kip Turčina s križom ostade sačuvan do danas.<br />No, prema trećima, bilo je to još drukčije. Neki Turčin visoka položaja zaljubio se u jednu lijepu djevojku iz Krašića. Ona je ubrzo umrla, a nesretan Turčin podiže joj ovaj lijepi spomenik s njezinim kipom. O tom čudnovatom kipu nastade i četvrta legenda. Turci su se utaborili na mjestu gdje se nalazi kip. Jednog predvečerja neki kršćanin iz susjednog sela Dola zapucao je na Turke iz udaljenosti od čak tri kilometra i ubio jednog Turčina. Oni su ga ovdje pokopali i podigli mu kip.<br />I na kraju nastade i – peta legenda. Jedne godine Bog se razljutio na svijet i poslao na njega „krvavu kišu“. Krašićanci, da ublaže srdžbu Božju, počeše dizati ovaj kip te „krvava kiša“ prestade padati.
Vinica, rodno mjesto akademika prof. dr. Marka Ciglara, koji je svoju znanstvenu karijeru gradio izvan granica Hrvatske
Viničanac Marko Ciglar Iz neobjavljene knjige I. Čerpinka koja uskoro izlazi iz tiska, “Sjaj prošlosti”
SAZNAJEMO Snaha podijelila neke detalje o Ciglarovom životu
Etika, znanje i humanost akademika
Piše: IVAN ČERPINKO
U petak, 16. listopada, navršava se punih 11 godina kako je u Sarajevu umro čovjek koji spada u onu malobrojnu plejadu Viničanaca koji su svojim životom i radom, ali i skromnošću zaslužili sjećanja koja nikada ne smiju umrijeti. Rođen je u viničkoj obitelji Ciglar 1911. te nakon školovanja u Vinici i Varaždinu nastavlja studij medicine u Zagrebu. Pred II. svjetski rat odlazi u Njemačku gdje je posebno specijalizirao fizikalnu medicinu i balneologiju, koja se bavi istraživanjem ljekovitih mineralnih voda i njeno korištenje u liječenju i rehabilitacija bolesnika. Svoju znanstvenu specijalnost uložio je u razvoj Instituta za rehabilitaciju u Ilidži kod Sarajeva poznatoj po ljekovitosti svoje mineralne vode i izvorima koji ubrzavaju brzo izlječenje bolesnika. Čitav svoj radni vijek proveo je na tom visoko-humanom zadatku i razvio je Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu u europski poznati centar suvremeno opremljen za pomoć bole-
Marko Ciglar
snicima. U Institutu provodi čitav svoj radni vijek, u njemu je uveo najsuvremenije oblike farmakološkog djelovanja prirodnih ljekovitih voda i klime na ljudski organizam. Ciglar je bio član Akademije znanosti i umjetnosti kod nas, a istovremeno i počasni član nekoliko akademija u inozemstvu...
Ilidža
Institut za rehabilitaciju u Ilidži „pojam je dobre organizacije, visoke stručnosti, moderne opremljenosti i higijene na najvišem nivou“... naglašeno je u tekstu na internetu pod nazivom “Sarajevski medicinari, zlatna generacija”. Tekst je objavio njegov kolega po struci mr. med. sci. Ferid Čengić koji otkriva se da se
Podaci iz Matičnog ureda u Vinici ukazuju da je Marko Ciglar rođen zaista 9. studenog 1911. od oca Marka, nekadašnjeg načelnika Općine, i majke Katarine koji su živjeli u Vinici u Ulici Vladimira Nazora 7 i da danas na tom mjestu ne postoji više njihova kuća. Na posjedu danas živi obitelj Marka Kukeca čija nam je kći Sanja pričala detalje iz Ciglarova života. Tu je živjela njegova majka stara gotovo
sto godina, koju je Marko redovito obilazio. Marko je imao i dva brata, no koji više nisu živi. Danas u Zagrebu živi njegova snaha s unukama; supruga pokojnog mu sina. Od nje smo primili više podataka o tom značajnom viničkom sinu o kojemu njegova rodna Vinica tako malo zna. Etika, znanje i humanost bila je deviza u radu prof. dr. Marka Ciglara.
iza tog cijenjenog stručnjaka kr ije pojam jednostavnog ondašnjeg čovjeka, koji je u 4 mandatna razdoblja bio dekan sarajevskog Medicinskog fakulteta. Za svoj samoprije-
ostao je i dalje prije svega velika ljudska duša posvećena brojnim pacijentima kojima je ulijevao prije svega životni optimizam. Nažalost, nije mogao izbjeći užase zadnjeg rata kada se njegov Institut na Ilidži našao između dviju neprijateljskih strana. Institut je bio svakodnevno granatiran i od njega gotovo nije ostalo ništa. Talijanska vlada omogućila je donekle njegovu obnovu tako da danas može nastaviti svoj rad, ali bez našeg Marka koji je čitav svoj život ugradio u njega. Danas možemo zahvaliti profesoru Ivanu Bošnjaku koji nam je omogućio prikupiti materijale o tom znamenitom sinu Vinice. Njemu i udruzi „Napredak“ svaka hvala!
I
nstitut za balneologiju i fizikalnu medicinu bio je europski poznat centar gorni rad na razvoju Instituta dobio je visoka priznanja, a dobio je i visoko priznanje iz medicinskih krugova ministarstva SAD-a. Iako se nametnuo kao izraziti stručnjak poznat u svijetu,
Ciglar zavređuje ulicu u Vinici
Priredio novinar i publicist:
Tomislav Đurić
Nova zgrada Instituta u Ilidži
U Povijesnom arhivu Varaždin čuvaju se dokumenti koji se odnose na obitelj Ciglar iz Peščenice. Iz 1603. potječe isprava vlasnika Zelendvora palatina Nikole Ištvanffyja, koji potvrđuje da je prodao selište i 3 vinograda svome brijaču Nikoli i supruzi brijača (Margareti) Bobiću za 150 forinti. Kasnijim dokumentom iz 1743. obitelj Ciglar protestira i traži putem suda
i rješenje sudskog vijeća što ga je 1743. godine ban Karlo Bačany, vlasnik veleposjeda Bajnski Dvori i vlasnik Peščenice bacio u svoju tamnicu jer nije uplatio porez od svojih vinograda i zemljišta čiji je vlasnik zapravo obitelj Ciglar. Dokumentom iz 1750. godine grof Kazimir Josip Drašković, vlasnik Zelendvora potvrđuje da je obitelj Ciglar (Petar i Ivan sa sinovima Stjepanom i Ivanom još 1611.
godine vlasnik vinograda i zemljišta na Peščenici što ih je tada kupio njegov djed Andrija Ciglar. Po svemu sudeći, ti Ciglari su nasljednici onog brijača Ištvanffyjevog Bobića, a supruga Margarita morala se vjerojatno preudati za Andriju Ciglara koji je njihovom ženidbom stekao i veliki imetak na Peščenici. Taj Andrija nosilac je viđene obitelji Ciglar iz Vinice.
Oglasi 41
13. listopada 2009
Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenom radnom mjestu :
ASISTENT DIREKTORA m/ž
- VSS ekonomskog ili pravnog smjera - odlično poznavanje njemčakog jezika u govoru i pismu - poželjno znanje i engleskog jezika - visoka informatička pismenost (MS Office) - iskustvo u vođenju projekata i controllingu u industrijskim pogonima - spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje - komunikativnost,sistematičnost, analitičnost, visoka razina profesionalnosti
RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U ŠIVAONI m/ž
- VSS, VŠS, SSS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera - višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija - poželjno znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu - osnove rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) - spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje - sistematičnost, analitičnost, visoka razina profesionalnosti te dobro funkcioniranje u timu
ASISTENT VODITELJA KROJARNE m/ž
- SSS tekstilnog, kožarskog ili tehničkog smjera - znanje njemačkog jezika u govoru i pismu - prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet - radno iskustvo u industrijskim pogonima - izražene organizacijske sposobnosti - dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel ) - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje
ASISTENT VODITELJA OTPREME m/ž
- SSS prometnog ili ekonomskog smjera - znanje njemačkog jezika u govoru i pismu - prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet - višegodišnje radno iskustvo u struci - izražene organizacijske sposobnosti - dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel ) - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje
VODITELJ NABAVE POMOĆNOG MATERIJALA m/ž
- SSS ekonomskog ili prometnog smjera - znanje njemačkog jezika u govoru i pismu - prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet - poželjno radno iskustvo na poslovima nabave u industrijskom okruženju - komunikativnost i dobre analitičke sposobnosti - dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel )
STANOING d.o.o. ZA STAMBENO-KOMUNALNO GOSPODARSTVO Varaždin, Jurja Habdelića 4
ASISTENT VODITELJA KADROVSKOG ODJELA m/ž
objavljuje
NATJEČAJ
- VSS psiholog, socijalni radnik - poželjno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu - dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) - komunikativnost - iskustvo u vođenju postupka regrutacije kadrova, selekcijskih intervjua - radno iskustvo na poslovima u kadrovskom odjelu
TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE m/ž
- VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera - višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji - aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu - izražene organizacijske vještine - visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) - spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje - sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina Profesionalnosti, te dobro funkcioniranje u timu Vaši radni zadaci obuhvaćaju poslove vođenja i nadzora svih proizvodnih i logističkih operacija u tvornici te koordinaciju i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice.
NUDIMO VAM:
- rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost) - odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri - najmodernija postrojenja, radni postori i oprema - stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-691 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com
za zasnivanje radnog odnosa
SERVISER PLINSKIH TROŠILA, PEĆI I KOTLOVA Uvjeti:
- poznavanje automatike - najmanje 3 godine radnog iskustva na navedenim poslovima - vozačka dozvola B kategorije - komunikativnost u radu i organizacijske sposobnosti.
Uz prijavu na natječaj treba priložiti:
- životopis s adresom, brojem telefona te opisom dosadašnjeg radnog iskustva - presliku osobne iskaznice i vozačke dozvole - dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma, preslika radne knjižice...) Pismene prijave podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: Stanoing d.o.o, Varaždin, J. Habdelića 4. Nepotpune i nepravovremeno pristigle prijave te prijave koje ne udovoljavaju kriterijima natječaja, neće se razmatrati. Oglašivač zadržava pravo poništenja natječaja.
42 Zdravlje
13. listopada 2009
DOZNAJEMO I ove školske godine igraonica za djecu s teškoćama u
siniša sović
I mi se želimo igra Sudionicima projekta “Prvi put roditelj” uručena su priznanja
U siječnju ponovno “škola za roditelje” U siječnju sljedeće godine Obiteljski centar Varaždinske županije organizirat će novi ciklus radionica u sklopu projekta “Prvi put roditelj”, kojim se promiče uspješno i odgovorno roditeljstvo. Najavljeno je to u ponedjeljak kada je u Gradskoj vijećnici gradonačelnik Ivan Čehok podijelio priznanja sudionicima koji su radionice Obiteljskog centra pohađali početkom
ove godine. Zanimanje je bilo veliko, o čemu govori podatak da su prvi ciklus radionica pohađala 33 buduća roditelja. Projekt su osmislile i vodile stručne djelatnice Centra Kristina Bajsić Županić i Jasenka Barković, a sudjelovali su djelatnici Centra mr. Velimir Dugandžić i Vlatka Prstec, kao i vanjske suradnice dr. Martina Jerbić Cecelja i dr. Martina Kronja. (vms)
Igraonica puno znači djeci i roditeljima, jer su mališani s teškoćama u razvoju često odbačeni i ne mogu pohađati vrtiće i škole
Roditelji mogu prijaviti dijete s teškoćama u razvoju od dvije do deset godina starosti, a javiti se možete na broj mobitela 091/502-72-41 Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
- Svako dijete je krasno, bez obzira na svoje teškoće u razvoju i posebne potrebe – ističe Marina Kereša, psihologinja varaždinske Opće bolnice koja vodi jedinstvenu igraonicu u Varaždinskoj županiji. Riječ je o “Kreativnoj igraonici za djecu s teškoćama u razvoju”, koju u podrumu “stare kirurgije”, točnije u prostoru pri Centru za neurorazvojne poremećaje Opće bolnice Varaždin, treću godinu zaredom organizira Udruga savjetovališta “Uz tebe sam”.
Socijalizacija
U novoj školskoj godini je polaze djeca s različitim teškoćama: cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom, Downovim, Westovim sindromom, ADHD-om... Roditelji još uvijek mogu prijaviti svoje dijete u igraonicu koja je namijenjena djeci s teškoćama od dvije do deset
godina starosti, a odvija se jednom tjedno po dva sata. Svi zainteresirani mogu se javiti prof. psihologije Marini Kereša, psihoterapeutu na broj mobitela 099/743-3485. Podrum “stare kirurgije”, gdje se s djecom individualno radi uz pomoć volontera, jedno je od rijetkih mjesta na kojem se mališani, ali i njihovi roditelji osjećaju sigurno i voljeno. - Djeci kroz ciljnu igru s didaktičkim pomagalima nastojimo pomoći da poboljšaju svoje sposobnosti, te da pronađu užitak u igri i time poboljšaju motoriku, pažnju, kao i to da se socijaliziraju. Roditeljsku ljubav imaju, ali trebaju je i od okoline koja ih često odbacuje – kaže prof. Marina Kereša.
Odmak za roditelje
Napominje da je roditeljima strašno važno da netko voli njihovu djecu. - Roditelji se često teško nose sa stanjem djeteta radi
Savjeti iz ordinacije
čega za njih imamo organizirani savjetodavni rad. Nije lako biti s bolesnim djetetom 24 sata dnevno, jer ih stalna briga i 100-postotni angažman iscrpljuju – navodi psihologinja. Dodatni problem jest to što su djeca odbačena od sredine u kojoj žive: ne mogu
z
ahvaljujući pomoći volontera, s djecom s različitim teškoćama radi se individualno pohađati vrtiće i škole, pa su isključeni iz svih uobičajenih događanja. Igraonica Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” radi toga je važna i za roditelje, jer dva sata, koliko je njihovo dijete sa stručnjacima i volonterima, mogu iskoristiti za osobne potrebe.
Hvala donatorima!
No, otvoriti vrata igraonice
Podrška Aktivnosti i programe Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” možete podržati uplatom na žiro-račun broj 24890041120006540 otvoren kod VABA-e Varaždin početkom ove školske godine voditeljicama Udruge nije bilo nimalo lako, jer svoje aktivnosti financiraju sami. Udruga, naime, nema stalne izvore
Potpis pod sliku
Astma u djece (2) ojava simptoma bolesti P u bolesnika s genetskom predispozicijom ovisno je o
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
određenim čimbenicima okoliša. Poznato je da se djeca koja su u najranijoj dobi bila izložena nekim alergenima u okolišu u visokim koncentracijama (npr. grinjama iz kućne prašine, alergenima kućnih ljubimaca - mačka, pas), senzibiliziraju na te alergene i razvijaju simptome astme, a imaju i učestalije napadaje. Ako je bolesniku najvažniji pokretač simpto-
ma izloženost grinjama iz kućne prašine, potrebno ga je poučiti kako ih smanjiti u svom mikro-okolišu. Napad mogu pokrenuti i infekcije dišnog sustava, dim cigareta, tjelesni napor, jaki mirisi, promjene vremena, onečišćenja zraka, jake emocije, neki lijekovi... Izlaganje duhanskom dimu je važan čimbenik rizika za razvoj astme. U prevenciji se ističe i važnost prehrane majčinim mlijekom i postupno uvođenje dohrane, posebno ako dijete ima
simptome alergije na neku hranu. U nekih bolesnika se astmatski napad može pokrenuti uslijed alergijske reakcije na neku namirnicu, iako prilično rijetko. Kod drugih koji su alergični na peludi, može se javiti i alergija na određeno voće i povrće radi tzv. križne reaktivnosti (npr. bolesnici alergični na pelud breze mogu biti alergični i na jabuku, breskvu...). Danas se raspravlja i o preventivnom učinku tzv. prebiotika i probiotika, određenih
mikroorganizama koji se dodaju hrani ili se nalaze u određenoj hrani, a koji reguliraju crijevnu floru (npr. Bioactiv LGG), međutim, za sada nema čvrstih dokaza. Pravodobno dijagnosticirati bolest važno je zbog pravodobnog uvođenja odgovarajuće terapije, jednog od preduvjeta daljnjeg pravilnog razvoja pluća i plućne funkcije. Kasni početak odgovarajuće terapije predisponira djecu za razvoj težeg stupnja astme. Bolesnici koji se pravilno
liječe imaju bolju kvalitetu života u odnosu na neliječene ili loše liječene bolesnike. Astma je kronična bolest, prema tome ne može se izliječiti. Iako bolesnik može biti godinama bez simptoma bolesti, ne znači da je izliječen. Uvijek postoji mogućnost ponovne pojave simptoma, npr. tijekom respiratornog infekta ili izloženosti visokim dozama alergena. Danas se astma može dobro kontrolirati tako da bolesnik može živjeti bez poteškoća.
Zdravlje 43
13. listopada 2009
u razvoju Udruge savjetovališta “Uz tebe sam”
ati i veseliti
AKCIJA “Za osmijeh djeteta u bolnici” i DND Varaždin
JEDINSTVENO S radom počela i Montessori kreativna učionica
Moto: “Pomozi mi da učinim sam” “Ništa nije u čovjekom umu što ne prođe kroz njegova osjetila” jedna je od poruka s plakata Montessori kreativne učionice koju vodi prof. logoped Jadranka Međeral, predsjednica Udruge savjetovališta “Uz tebe sam”. Ona je jedini Montessori pedagog u Varaždinskoj županiji, a zahvaljujući tome je, kao jednu od aktivnosti Udruge, pokrenula i “Montessori kreativnu učionicu”. Jedina takva uč ionica u Varaždinskoj županiji namijenjena je djeci u dobi od dvije do osam godina, u heterogenim grupama od petero do šestero djece. Za razliku od drugih sličnih igraonica i učionica, Montessor i metoda naglasak ne stavlja na podučavanje djeteta, nego se financiranja i zbog toga ovise o donacijama. - Zahvaljujemo ravnateljstvu Opće bolnice Varaždin koje nam je omogućilo da koristimo prostor pri Centru za neurorazvojne poremećaje, kao i svim volonterima, posebice djelatnicima Centra, psihologu, logopedu, fizioterapeutima i radnim terapeutima te učenicama Gospodarske škole, njih devet. Zahvaljujemo i svim dosadašnjim donatorima, posebice “Dm-drogerie marktu” i Udruzi “RTL pomaže djeci” na jednokratnoj pomoći u iznosu od 29.350 kuna za projekt igraonica, za didaktički pribor i Vojta-Bobat stol. Posebno zahvaljujemo volonterki Biserki Kupinić, koja se maksimalno angažirala kako bismo dobili navedene donacije – istaknula je predsjednica varaždinske Udruge “Uz tebe sam” Jadranka Me-
osigurava poticajna okolina koja povećava djetetovu prirodnu radoznalost i kroz igru mu omogućuje sponta-
n
aglasak nije na podučavanju, nego na osiguravanju poticajne okoline no učenje otkrivanjem. - M ontess or i m eto da uvažava djetetovu individualnost i od nje polazi. Kroz slobodu izbora budi se djetetov interes i time se razvija njegova koncentracija. Glavni moto je “Pomozi mi da učinim sam”, a uz pomoć originalnog pribora koji je izrađen isključivo od prirodnih materijala, naj-
češće od drva – pojašnjava prof. Međeral. Obuhvaća četiri odgojna područja: vježbe praktičnog života, vježbe za poticanje osjetilnih sposobnosti, vježbe za poticanje govora, vježbe matematike te vježbe za kozmički odgoj. - Posebnost metode je i uključivanje djece s teškoćama u razvojne programe, dok se druga djeca u tom okruženju odmalena uče većem stupnju tolerancije i humanosti te prihvaćaju različitosti – kaže Jadranka Međeral, koja je završila jednogodišnji Montessori dostudij. Ako ste zainteresirani za učionicu, informacije možete dobiti kod prof. logopeda Jadranke Međeral, Montessori pedagoga na broj mobitela 091/502-72-41.
Jadranka Međeral i Marina Kereša s Montessori priborom
đeral, prof. logoped. Inače, Udruga je Gradu Varaždinu uputila zamolbu za dodjelu prostora, koji su im nepohodno potrebni. A k t i v n o s t i i p ro gr am e
Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” možete podržati uplatom na žiro-račun broj 2489004-1120006540 otvoren kod VABA-e banci Varaždin.
Šestogodišnji Marko Aralica i Ivona Beščec s volonterkom Martinom Dugonjić
U bolnici sve manje suza, a sve više dječjeg smijeha Volonteri Društva Naša djeca već desetu godinu uljepšavaju djeci dane na Pedijatriji i Dječjoj kirurgiji Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Šestogodišnjaci Marko Aralica iz Kučana i Ivona Beščec iz Varaždinbrega prošli su tjedan školske klupe morali zamijeniti s bolničkim krevetima. No, dječak koji je na Pedijatriji varaždinske bolnice morao ostati zbog upale pluće, i djevojčica koja je dobila laringitis, u četvrtak nisu izgledali tužno. - Pa, super mi je u bolnici. Osim Ivone, imam još jednog prijatelja Marka koji je malo stariji. Igramo igrice i tak’ – ispričao je šestogodišnjak Martini Dugonjić, studentici 5. godine čakovečkog Učiteljskog fakulteta. Ona je jedna od volonterki Društva Naša djeca Varaždin koji su baš na Dan neovisnosti, a u sklopu obilježavanja Dječjeg tjedna, ponovno poduprli ovogodišnju akciju “Za osmijeh djeteta u bolnici”.
Rekorderka
I dok je studentica bila na Pedijatriji, na Dječjoj kirurgiji sreli smo Draženku Topol-Vukmirović, rekorderku kada je
volontiranje u pitanju. - U akciji sudjelujem od samog početka, a to je sada već deset godina. Lijepo je raditi lijepe stvari, a za djecu je korisno kada nađu nekoga tko im skrene misli od bolesti. Zabavljamo ih i nasmijavamo, a moram reći da su djeca nekada često plakala, dok danas suza gotovo da i nema – rekla je Draženka Topol- Draženka Topol-Vukmirović Vukmirović. I ona, drugi volonteri te principe, među kojima je i taj da s djecom rade osposobljeni a titulu “Odjel – i educirani pedagozi i drugi djelatnici – pojasnila je Đurprijatelj djece” đica Dropuljić, ravnateljica natječe se Dječja DND-a.
z
kirurgija
Društvo Naša djeca snose zasluge za to što je varaždinska Pedijatrija lani dobila prestižnu titulu “Odjel – prijatelj djece”. - Nadamo se da će i Dječja kirurgija dobiti ovu titulu, jer bi na taj Odjel uskoro trebala doći komisija kako bi provjerila jesu li ispunili svih 12 zahtjeva. Od toga je devet zdravstvenih zahtjeva, dok se tri odnose na pedagoške
Volonteri, dođite
Osim igri primjerenih mogućnostima i potrebama malih bolesnika, volonteri DND-a ujedno uređuju dva bolnička odjela. - Pozivamo sve koji mogu da doniraju igračke, crtaći materijal, slikovnice i knjige za bolesne mališane. Javiti se mogu na broj telefona 320-588, baš kao i volonteri, koje pozivamo da nam se pridruže – rekla je Đurđica Dropuljić.
Zdravo srce
Liječenje akutnog infarkta srca
A
kutni infark t srca je stanje koje nastaje kao posljedica okluzije, odnosno začepljenja koronarne krvne žile. rekid daljnjeg toka krvi može nastati zbog začepljenja krvne žile ugruškom ili embolusom ili, rjeđe, produženim spazmom - skupljanjem krvne žile. linički, infarkt se manifestira kao jaka bol u sredini grudnog koša, obično sa širenjem u lijevu ruku, ali može se širiti i u vrat, donju vilicu, leđa ili gornji dio trbuha. Bol obično
P
K
traje duže od 20 minuta, ne prolazi ili ne prolazi potpuno na primijenjeni nitrat pod jezik. Kod jače boli bolesnik je obično orošen hladnim znojem, uplašen. od takve kliničke slike potrebno je osigurati mir bolesniku i, ako nije došlo do pada tlaka, dati nitrat pod jezik i pozvati hitnu medicinsku pomoć. Vrlo je važno prepoznati kliničku sliku, zatražiti liječničku pomoć na vrijeme jer o tome često ovisi terapija, a i ishod. anas razlikujemo nekoliko klasifikacija infarkta,
K
D
ali radi lakšeg praćenja i početno različitog tretmana najčešće infarkt dijelimo na STEMI i NSTEMI infarkt srca (posebne elektrokardiografske karakteristike). od STEMI infarkta srca potrebno je intervenirati u krvoj žili, optimalno unutar 12 sati, tzv. reperfuzijska terapija. akvim pristupom osigurava se otvaranje krvne žile, ponovna uspostava krvnog protoka i bitno manje oštećenje srčanog mišića, kao i znatno manja smrtnost zbog akutnog infarkta srca.
K T
Danas se uspješno primjenjuju dva oblika terapije: a) fibrinoliticima - intravenozna terapija kojom se postupno otapa stvoreni ugrušak nakon koje se preporuča učiniti koronarografija - kontrastno snimanje krvnih žila srca, nakon čega se odlučuje o potrebitosti daljnjeg konzervativnog ili operativnog tretmana; b) ukoliko je moguće bolesnika transportirati u centar gdje se provodi primarna koronarna intervencija, a da se ne gubi više od 90 minuta od primarnog kontakta do
angio sale - tada se preferira taj pristup. rimarna koronarna intervencija znači koronarografiju, dilataciju (proširenje) sužene krvne žile i potom umetanje umetnice. Ovakav pristup znači kraće liječenje u bolnici, uspješniju rehabilitaciju i manje komplikacije u kasnijem tijeku. araždin je jedan od centara koji je sudjelovao u formiranju mreže PCI i danas naši bolesnici koji zadovoljavaju kriterije za takvu vrstu liječenja imaju optimalan tretman.
P
V
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
44 Ženski svijet
13. listopada 2009
Kozmetički
savjeti
MODA Za jesensko vrijeme idealan je odjevni predmet koji su počeli nositi vojnici
Masaža lica I
ako masažom lica, vrata i dekoltea ne možemo ukloniti već postojeće bore, možemo pomoći u njihovoj prevenciji. Masažom potičemo cirkulaciju krvi, a samim time i pojačavamo ishranu kože, činimo lice glađim, elastičnijim, zdravim i svježim. Osim što masažu lica možete isprobati u kozmetičkim salonima u sklopu tretmana lica ili zasebno, evo nekoliko uputa Majstorica kozmetičarka za vrlo kvalitetnu masažu ispred ogledala. Svako jutro priuštite sebi Kozmetički salon Face užitak ove blagodati. Nakon što Kukuljevićeva 28, Varaždin mlijekom temeljito očistite lice, vrat tel. 201392 i dekolte, na vrhove prstiju nanesite ulje ili kremu za masažu obogaćenu vitaminima. Laganim pokretima razmažite ulje po cijeloj površini koju ćete masirati. Nakon glađenja cijelog lica kružnim pokretima završite laganim pritiskom kažiprsta na sljepoočnici. Skvrčenih prstiju uz pokrete gore–dolje lagano valjajte obraze. Preko obraza se spustite ispod brade do vrata također istim pokretima. Dekolte obradite pokretima glađenja s lijeve na desnu stranu. Palcem i kažiprstom štipajte kožu duž čeljusti kako biste spriječili nastajanje podbratka. Vratom kružimo laganim pokretima gore-dolje punim dlanom. Rub usana primite s kažiprstom i srednjakom dok ćete drugom rukom s ta dva prsta gladiti ispod i iznad usana u suprotnom smjeru. Naročito pažnju posvetite tome da dobro kružnim pokretima zagladite područje oko očiju jer nam se tu najčešće javljaju prve bore zbog kojih smo često nezadovoljni.
Željka SLATKI
Zavodljiva kombinacija odična za večernji izlazak
I Charlize Theron voli baloner
Piše: HELLENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Nema boljeg odjevnog predmeta za prevrtljivo jesensko vrijeme od balonera. Bilo zavodljiv, bilo praktičan, bilo poslovan, baloner će se dobro uklopiti u bilo koju odjevnu kombinaciju. Baloner je jedan od onih
svevremenskih predmeta koji nikad ne izlaze iz mode i koji bi uz malu crnu haljinu svaka žena trebala imati. Iako se od svojeg “izuma” u 19. stoljeću mnogo puta mijenjao, ipak je ostao besmrtan. Otac balonera je Thomas Burberry koji je 1879. godine patentirao vodonepropusnu tkaninu koju je
nazvao “gabarden”. Od gusto tkanog i vodootpornog gabardena napravio je prvi baloner za čija se dobra svojstva brzo pročulo pa su tako prvi naručitelji balonera bili britanski vojnici. Kada su se vojnici vratili iz rata nastavili su nositi baloner i u svakodnevnom životu pa je tako baloner prvi
muški odjevni predmet koji su počele nositi i žene. Klasični baloner prepoznat ćete po dvorednom kopčanju od deset gumbi s prepoznatljivim trakicama na zapešću i ramenu. Danas ga možete nositi u svim varijantama i bojama, a kakav god da izaberete, izgledat ćete moderno.
Visoka moda
Crveno je uvijek “in”
Poslovna strogoća
I tigar za baloner
Neka baloner živi vječno
Vježbanje je važno i korisno u zdravoj trudnoći
Počele vježbe za trudnice VARAŽDIN - U varaždinskom fitness clubu “Sportlife”, Zagrebačka 85 a, organiziraju vježbe za trudnice - “Prenatal fitness” pod stručnim vodstvom licenciranog voditelja vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice Martine Šebijan. Tamo će vas usmjeriti na aktivnosti te određena pravila i preporuke kojih se dobro pridržavati, kako bi se spriječile i izbjegle određene poteškoće. Naime, ukoliko ste i prije trudnoće bili fizički aktivni, poželjno je pod uvjetom da
je trudnoća zdrava i dalje nastaviti s istom vrstom aktivnosti, ali u prilagođenom, ciljanom i stručno vođenom vježbanju. Program uključuje lagane aerobne vježbe, pilates, jogu, Kegelove vježbe koje pomažu jačanju mišića dna zdjelice i prevenciji inkontinencije. Vježba se u grupi od maksimalno 10 žena i to utorkom i četvrtkom u 18 h. Probni trening besplatan. Možete i nazvati na broj 042/241-600. Dođite, isplatit će vam se.
Frizerski Novi trendovi za jesen i zimu salon
Spoznajte Jednostavnost mira Ukoliko ste rastreseni, ne osjećate unutarnji mir i svakim ste danom sve više umorni, posjetite predavanja Marlise Karlin, koja govori o Jednostavnosti mira postignutoj pomoću meditacije. Marlise Karlin će posjetiti i Hrvatsku od 15. do 17. listopada. Održat će seminar i predavanje u Zagrebu, na adresi Trg Stjepana Radića 3 (iza dvorane Vatrosla- Marlise Karlin va Lisinskog). Predavanje će se održati u četvrtak u 18:30 h, a cijena predavanja je 50 kn. Seminar će se održati u subotu od 9,30 do 17 sati. Cijena seminara je 350 kn. Prijaviti se možete na mail info@zena.hr te na telefon 040 363 300.
Kristina Butek
majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750
Dolaskom jeseni i zime neminovno dolaze novi trendovi i preporuke poznatih frizerskih kuća kao što su MATRIX, LOREAL, SCHWARZKOPF, FRAMEZI, REVLON... Svi brendovi podijelili su zajedno mišljenje, povratak snažnog i naglašenog stila, vraćanje 80-ih. Boje kose su bogate, sjajne, prirodnih i usklađenih tonova (boja zlata, meda, čokolade, marelice...) Plavušama se za ovu jesen i zimu preporučuju tople nijanse kako bi uskladile ten lica i boju kose.
Brinetama se preporučuju bogati i raskošni tonovi koji odgovaraju jesenjem periodu. Crvene kose i ove sezone ostaju pri nježnoj paleti crvenih tonova. Ova jesen donosi spoj hladnih tonova s toplim nijansama, neprimjetni kontrasti svijetlog i tamnog. Cilj stvaranja oblika frizure temelji se na vrlo snažnom izgledu, što jači i veći volumen kose. Uporabom uvojaka, tapiranjem i podizanjem kose postiže se maksimalan i senzualan izgled, trend 80ih godina se nastavlja...
Ženski svijet 45
13. listopada 2009
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Diplomirana medicinska sestra Nevenka Ivek
Živjeti znači padati i iznova se dizati
Glavna medicinska sestra Opće bolnice Varaždin Nevenka Ivek za sebe kaže da je dobronamjerna, iskrena i samozatajna, a ne voli licemjernost i ogovaranje Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Nevenka Ivek već je 14 godina glavna medicinska sestra varaždinske Opće bolnice. No, da bi došla do tog statusa, Nevenka se mnogo odricala i trudila.
Trud i odricanje
Tako je nakon završene srednje Medicinske škole, uz rad završila i Višu medicinsku školu u trajanju od dvije godine. Nakon toga završila je i razlikovnu treću godinu na studiju sestrinstva, a potom i međunarodni studij “Management in Health” u trajanju od godinu dana pr i Školi narodnog zdravlja i Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nevenka se stalno stručno usavršavala pa je tako završila i specijalistički diplomski studij
Rosacea- kronična bolest
R
osacea ili kako su je n eka d z va li - „a kn e odraslih“ - kronična je bolest, najčešće kože centralnog dijela lica. Moguće pojavljivanje je u dobi između 40. i 50. godine, pa i kasnije; kod osoba oba spola. Može započeti kao sklonost k naglom i brzom crvenjenju kože, koja se kasnije razvija u trajno crvenilo centralnog dijela lica - nosa, obraza, čela i brade. U rijetkim slučajevima bolest može zahvatiti i kožu ušiju, prsa Sanja PETEK-MODRIĆ i gornjeg dijela leđa. dr. med. očetni simptomi (crspecijalist venilo i pokoji prištić) dermatovenerolog mogu proći i „sami od Kralja P. Krešimira IV. 41 a, sebe“, no kada promjene Varaždin 042/302-080 perzistiraju potrebno je potražiti savjet dermatologa. ada su najčešće na koži centralnog dijela lica vidljivi crvenkasti prištići, od kojih su poneki prekriveni i gnojnom „kapicom“, te izrazito, neprolazno crvenilo kože uzrokovano brojnim, sitnim kapilarama. U izrazito uznapredovalim slučajevima rosaceje, dolazi i do razvoja tzv. rinofime (gomoljastog izgleda nosa) uslijed bujanja vezivnog i lojničnog tkiva tog područja. Rinofima se češće pojavljuje kod muškaraca. oko 50% pacijenata sa rosaceom, upalom su zahvaćene i oči (konjunktivitis), što često zahtijeva i specifično liječenje. Uzroci rosaceje nisu u potpunosti razjašnjeni. Vjeruje se da postoji prirođena osjetljivost kože i krvnih žila lica, na koje dodatno, negativno utječu i jaki začini, alkoholna pića, vjerojatno i hormoni (osobito tijekom menopauze), bolesti probavnog trakta, izloženost toplini i sunčevu svjetlu... Često se takvi pacijenti, potpuno neopravdano, proglašavaju ovisnicima o alkoholu. Terapija rosaceje je vrlo zahtjevna i dugotrajna i mora se prilagoditi svakom pacijentu ponaosob. Uključuje specifičnu njegu, lokalne i sistemske antibiotike, u rijetkim slučajevima analoge vitamina A. Uklanjanje upalnih i žilnih promjena kože moguće je uz pomoć IPL uređaja. o, za sve pacijente vrijedi da moraju izbjegavati iritirajuću kozmetiku, izloženost vrućini, ljutoj i začinjenoj hrani, alkoholu... Vrlo je važna i odgovarajuća zaštita na suncu.
P T
U
z
a izlazak na romantičnu večeru obukla bih haljinu i cipele sa što višom petom, kaže Nevenka “Menadžment u sestrinstvu” na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu gdje je i diplomirala 2007. godine među prvih deset diplomantica tog studija i to u prvoj generaciji medicinskih sestara s visokim obrazovanjem. Već deset godina 44-godišnja Nevenka predaje zdravstvenu njegu u Srednjoj medicinskoj školi u Maruševcu, od ove godine i na studiju sestr instva Veleuč ilišta u Varaždinu, a u tijeku je izbor u nastavno zvanje na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. No, zanimljivo je to da se Nevenka nakon završene srednje škole morala zaposliti u tadašnjem “Drvu” kao radnica jer posla u struci nije bilo godinu dana. Tada se prvo zapošljava u Domu umirovljenika, a početkom devedesetih kao viša medicinska sestra na Odjelu interne varaždinske bolnice. U privatnom životu već je 14 godina samohrana majka, no njene kćeri najveći su joj ponos i uspjeh. 26-godišnja Andreja danas je učiteljica, a 20-godišnja Aleksandra studentica stomatologije. U “Malim, ženskim razgovorima” upoznajte Nevenku Ivek. Kada biste se morali karakterno opisati nekome tko vas ne poznaje, rekli biste da ste osoba koja je... Dobronamjerna, iskrena i samozatajna. Živjeti znači… Padati i dizati se.
Dermatolog
Nevenka je iznimno ponosna na svoje dvije kćeri, 26-godišnju Andreju te 20-godišnju Aleksandru
N
Poštenje i rad na kraju se uvijek isplate S kojom osobom iz javnog života biste voljeli otići na večeru... Tom Cruise? Richard Gere? Teško se odlučiti. Uvijek sam se divila... Ženama koje točno znaju što žele od života i kako to dobiti. Idealna destinacija za odmor... Pag. I Bol na Braču. Na tome hvala mojim dragim prijateljicama, Bojani i Maji.
Kojom pjesmom biste najbolje opisali svoj život? Iskreno, bojim se da nema pjesme koja bi mogla opisati moj život. Pojedini stihovi – da. Fragmente iz mog života. Moj životni moto je... Što te ne ubije, to te ojača i ako ne možeš pomoći, ne odmaži. Osobine koje cijenite kod drugih su... Iskrenost i marljivost. U životu sam se uvijek trudila biti... Taktična, ljubazna i susretljiva. Velika mi je želja... Proputovati sv ijet, prva želja mi je SAD i nadam se da će se ostvariti. Jednog dana. Sviđa mi se tempo kojim žive, raznolikost kultura i naroda,
Abecednim redom. Muškarci kod žena najviše “padaju”… Na izgled, na žalost. I na mladost. Što su stariji, to više. A žene kod muškaraca… Na šarm. Kad žene dođu u određene godine. Prije toga isto valjda na izgled. Što najčešće savjetujete svojoj djeci, kćerima Andreji i Aleksandri? Poštenje i rad se uvijek na kraju isplate.
gužva i vreva. Onda Australija. I tako redom. Igram lotto, ali samo onda kad se očekuje veliki dobitak. Za sada bezuspješno. Najpozitivnija svjetska ličnost... Trenutno Hillary Rodham Clinton, jer je žena, majka, velikodušna supruga, političarka. Puno toga što ja nikad neću biti. Po vlastitom izboru. Najdraža knjiga... Teško za izdvojiti, čitam sve, od beletristike preko ruskih klasika do stručne literature, ovisno o raspoloženju i vremenu kojim raspolažem. Izlazite na romantičnu večeru. Što biste odjenuli? Haljinu i cipele s visokom petom. Što viša peta, to bolje.
Najromantičniji trenutak u životu? Iskreno se nadam da će se tek dogoditi. Do sada je bilo puno više ružnog i teškog nego lijepog i romantičnog. Na tom području. Koje osobine kod ljudi ne volite? Licemjerje i sklonost ogovaranju. Onom začinjenom, zlonamjernom. Da bi čovjek uspio u poslu, mora... Puno raditi, stalno se educirati, malo tražiti, mnogo davati i znati odšutjeti. Ali mislim da to vrijedi samo za žene. Kad navečer umorni dođete kući, najdraže vam je... Sjesti pred neupaljeni televizor, gledati u prazno i pokušati sabrati misli.
46 Savjetnik
Autoškola Kružni tok i “žmigavac” J
oš je jedan problem vezan uz raskrižja s kružnim tokom prometa, a to je pokazivač smjera. Treba li i kada davati pokazivač smjera kod takvih raskrižja? Zakon o sigurnosti prometa na cestama u svom 44. članku jasno kaže da je vozač dužan prije obavljanja neke radnje vozilom u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri druge sudioBoris Petrovečki, nike prometa. Uzmemo li da je ing. prometa ulazak u kružni tok radnja skreStručni voditelj i predavač tanja, a je, situacija bi, bar po Autoškola PETROVEČKI zakonu, bila jasna. Međutim, www.petrovecki.hr praksa ukazuje na probleme. tel: 042/233-244 Vozači koji daju pokazivač smjera za ulazak u kružni tok u većini slučajeva ga, zbog zauzetosti radom s upravljačem, ne ugase na vrijeme. Time, umjesto da jasno upozore druge sudionike prometa o svojoj namjeri, ustvari ih dovode u zabludu jer izgleda kao da na prvom izlazu napuštaju kružni tok. S druge strane, pokazivač smjera za izlazak iz kružnog toka jedna je od najvažnijih stvari koja jamči, u prvom redu sigurnost, a onda i veliku protočnost prometa kroz takva raskrižja. Međutim, vozači često, opet zbog nešto zahtjevnijeg rada s kolom upravljača u takvim raskrižjima, izbjegavaju uključivati pokazivač smjera za izlazak što opet ostale sudionike prometa dovodi u zabludu. Dakle, kad ulazite u kružni tok nemojte davati pokazivač smjera ukoliko ne napuštate raskrižje odmah na prvom izlazu. S obzirom da u kružni tok ne smijete skrenuti ulijevo svima je u potpunosti jasno kuda idete. Međutim, upalite pokazivač smjera pravovremeno.
13. listopada 2009
Veterinarska
klinika
Panleukopenija mačaka i cijepljenje N M M eki dan došla mi je u ambulantu gospođa s bolesnim mačićem uz komentar da ne zna što mu je te kako je prije par dana za njegovog brata, koji je u međuvremenu uginuo, pomislila da je samo umoran od igre. adilo se o jednoj od najtežih bolesti mačaka panle-
R
ukopeniji, koja je bez obzira na sav vaš trud i znanje u liječenju – smrtonosna. ačić je bio potpuno bezvoljan i dehidriran, a kako i neće uz temperaturu 41,7 °C! Pitao sam gospođu zašto mačiće nije cijepila protiv zaraznih bolesti, a ona mi je rekla da joj je susjeda rekla da su još
premali i da ih treba prvi put cijepiti u dobi od pet mjeseci (!?). ačići se cijepe već u dobi od 2 mjeseca i ponovno za mjesec dana te naknadno jedanput godišnje! Osnovna vakcina koja se koristi prevencija je bolesti panleukopenije i zaraznog rinotraheitisa, što su zapravo i najčešće virusne infekcije koje se pojavljuju u našem okruženju. A što je panleukopenija? o je visokoinfektivna, perakutna do akutna bolest, što znači da se izuzetno brzo širi među populacijom mačaka, a u mačića se manifestira u kratkom roku nakon infekc ije. Zamijetit ćemo groznicu zbog visoke tem-
T
Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine
Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)
perature, izrazito poremećeno opće stanje bez apetita, povraćanje, proljev te zakazivanje cirkulacije. retragom krvi ustvrdit ćemo izraziti pad broja leukocita. Mačići se često inficiraju već kao plodovi u maternici i tada mogu nastati i oštećenja mozga s tzv. cerebralnom ataksijom. o, najčešće se inficiraju od drugih odraslih mačaka koje šire infekt ili posredno u dodiru sa zaraženim predmetima. Dakle, ukoliko želite zdrave mačiće, cijepite ih zaštitno na vr ijeme, a za upute nemojte pitati susjedu, već specijalista!
P
N
Aromaterapija Ljekovito bilje Eterično ulje kamilice
K
amilica je odličan prirodni analgetik često korišten i odavno poznat u narodnoj medicini. Osušene cvijetne glavice od davnina se koriste za pripremu čaja, a sve je veća upotreba i eteričnog ulja kamilice koje svojim blagotvornim učincima djeluje na organizam. Razlikujemo više vrsta kamilica, a najčešće se primjenjuju njemačka i rimska. Eterično ulje njemačke kamilice spada u skupinu „seMarija Nekić dam veličanstvenih“, plavu boju Aromamaser daje mu spoj kamazulen, koji 091 92 99 329 gotovo i ne postoji u biljci već Aromamedia d.o.o. se stvara tijekom destilacije. Salon za masažu Prvenstveno protuupalnim Dom zdravlja Ludbreg djelovanjem umiruje i opušta Vinogradska 1, Ludbreg organizam, pomaže kod fizičke i emotivne iscrpljenosti te umanjuje glavobolju, zubobolju, menstrualne grčeve, želučane probleme, a u kombinaciji s eteričnim uljem lavande odličan je prirodni recept za bolji, lakši i mirniji san i kao prva pomoć kod upala, grčeva, olakšavanja bolova i snižavanja temperature, posebice kod male djece. Nerijetko se koristi i kao pomoć pri raznim kožnim oboljenjima, zbog dobro poznatog umirujućeg djelovanja na iritiranu kožu preporučuje se za čišćenje lica, tretiranje akni, osipa, čireva, opekotina te uravnotežuje sebum (loj koji luče žlijezde lojnice) lica, prikladno je za sve tipove kože. Eterično ulje njemačke kamilice dragocjeno je i skuplje eterično ulje, koristi se u nižim koncentracijama od mnogih drugih eteričnih ulja (1-2%), jer je dokazano da u tim količinama daje najbolje rezultate.
Cedar - liječi sinuse i dišne puteve C edar (Cedus atlantica) je do 40 cm visoko, mirisno, dugovječno crnogorično drvo iz porodice borovki. Snažne grane cedra horizontalno se pružaju oblikujući raskošnu krošnju. Igličasti listići su srebrnozelene boje dugi do 2,3 cm. Češeri su svijetlosmeđe boje, cilindričnog oblika sa zaobljenim krajevima, dugi 5 do 7 cm i široki 4 cm. Cedrovi pripadaju četinarima iz toplih krajeva, a poznati je ciparski, libanonski i himalajski cedar. Cedar je stablo s dugom prošlošću i poznato kao s najstarijim mirisom u povijesti čovječanstva. Ono što simbolizira lava u životinjskom svijetu to predstavlja cedar u svijetu drveća. U aromaterapiji spada u red vrlo značajne biljke jer eterična ulja imaju vrlo široku primjenu. Atlanski i bijeli cedar su najzastupljeniji dok crveni cedar ima posebna fiziološka djelovanja. Eterična ulja dobivaju se destilacijom vodene pare iz drva, strugotinom i piljevinom. U primjeni se miješa s ružinim drvom, jasminom, tamjanom, kaduljom i ružmarinom. Ulja
cedra olakšavaju tegobe dišnog sustava, ublažavaju kašalj, prehladu, gripu, a pospješuju iskašljavanje sluzi. Uz to odlično ublažavaju tegobe bronhija i sinusa. Antiseptičko djelovanje cedra zaslužno je za ublažavanje urinarnih tegoba kao i problema prostate. U mješavini s drugim eteričnim uljima uspješno se primjenjuje i za olakšanje reumatskih bolova. Njime se liječe i gljivična oboljenja (atletsko stopalo), a često se koristi kao sedativno i afrodizijačko sredstvo. Miris eteričnog ulja cedra smanjuje živčanu napetost, ublažava stres, poboljšava
koncentraciju i cirkulaciju, pojačava osjećaj sigurnosti i povjerenja, poboljšava raspoloženje kod emotivno preosjetljivih ljudi. Primjenjuje se i kod meditacije. Ulja njeguju kosu i pomažu kod masne i suhe kože. Cedrom se liječi prhut i seboreja. Koristi se kod otklanjanja celulita, a ima i široku primjenu kod proizvodnje losiona, tonika, mlijeka, krema te šampona i gelova za pranje kose i tijela. Osim upotrebe u kozmetici i aromaterapiji, koristi se i kod izrada pripravaka za kućne ljubimce. Ulje cedra potiče cirkulaciju i dragocjena je pomoć kod raznih kožnih bolesti kod pasa. Koristi se i za njegu kože i dlake, a često se susreće kao odličan dezodorans za osvježenje prostora. Cedar kod njege kože: za ulje je potrebno 15 kapi cedra, 10 kapi ružinog ulja i 50 ml biljnog ulja. To izmiješati i koristiti za njegu normalne kože. edar kod njege kose: za izradu tonika koristi
C
Ivica DOLENEC novinar
Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179
se 4 kapi limuna, 2 kapi bergamota, 2 kapi cedra, 2 kapi bora. Staviti uz to 20 ml 50%-tnog alkohola. Dobije se kvalitetan tonik za masnu kosu. Cedar za masažu: liječi se reuma i artritis. Koristi se: 2 kapi cedra, 2 kapi mažurana, jedna kap valerijane, 3 kapi smilja i izmiješa se u 60 miligrama biljnog ulja, u 10 miligrama kantarionovog ulja, u 25 miligrama lanenog ulja te 25 miligrama sezamovog ulja. Tako se dobije kvalitetna mješavina ulja za masažu.
Mali oglasi 47
13. listopada 2009
KUĆE KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.4427 KUĆU, centralno, kruta goriva, velika okućnica, gospodarske zgrade, vrt, oranica, šumica, 10 km od Varaždina, prodajem. Mob.091/6363- 675 ozn.4550 NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.4566 KUĆA katnica s okućnicom, garažom, vrtom i novijim gospodarskim objektima, 2 ulaza, useljiva, Svibovec Podravski. Tel.717-249, 370-340 iza 17.00 h ozn.4573 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.4583 VIKEND kuću i vinograd na Vinici – Barbara, prodajem. Mob.091/5313-633 ozn.45b STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.598e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.598e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.599e NOVIJU kuću u Trnovcu, prizemnica - moguće razne kombinacije, useljiva, prodajem. Mob. 098/379-987 ozn.606e KUĆU s okućnicom u Zbelavi po povoljnoj cijeni prodajem. Mob.098/443-167 ozn.609e KUĆICU na Dravi, 10 x 6 m², zidana i uređena, 60.000,00 kn, prodajem. Mob.098/749-054 ozn.4569 LOVREČAN kod Radovana – hitno i vrlo povoljno! Ispod stvarne vrijednosti! Termoizolirana vikendica sa ustaklenom zimskom terasom površine 30 m² sa zemljištem 1 500 m². Mob.091/894-3337 ozn.4616 KUĆE: Jurkovićeva 54.000 € i 106.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, Đ. Sudete 110.000 €, Zagrebačka 110.000 €, M. Trnine …. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Banjščina 26.000 €, Petrijanec 35.000 € i 36.000 €, Halić 43.000 €, Šemovec 45.000 €... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c SARA NEKRETNINE: Novi Marof-blizina vrtića, kuća 150 m², useljiva i namještena, 75.000 € www.sara-nekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c PRODAJEMO kuću prizemnicu u Halerovoj ,kuću katnicu u
Pakračkoj, kuću katnicu u N. Marofu i Gredi. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c PRODAJEMO kuće: Varaždinkatnica sa svim priključcima, garažom te manjom okućnicom 105.000,00 €, prizemnica s manjom okućnicom 90.000,00 €,katnica u G.Kućanu, uređena obiteljska kuća na Varaždin Bregu, prizemnica s većom okućnicom 13 km od Novog Marofa. MN NEKRETNINE ,tel/fax:040/391-373 ,mob:098/426-917 www.mnnekretnine.com, ozn.10c KUĆA u Klenovniku,svi priključci, papiri uredni, povoljno, kontakt broj: 098/1944-690 ozn.608e KUĆE OKOLICA! Kuća novouređena (pvc, krovište, laminati) 60 m² u Križancu, kuća u Gojancu 70 m², kuća u Turčin u od 90 m², Varaždinske Toplice 70 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE VARAŽDIN! Kuća 150 m² u Kozarčevoj, kuća Livadsko naselje 140 m² ,kuća u Kumičićevoj 80 m², kuća 150 m² u Župančićevoj, kuća 200 m² Vidovečka, kuća 120 m²,Lepoglavska, 130 m² u Dobriše Cesarića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNOVIJA ponuda prodaja poslovni prostori! Poslovno stambena zgrada od 500 m² u Jalkovcu sa 1000 m² zemljišta, kuća 180 m² i radiona 200 m² na parceli od 3000 m² u poduzetničkoj zoni u Jalkovcu, poslovni prostor 60 m² - u novoj zgradi u Supilovoj, 35 m²- u Čakovcu - centar ( već ugovoren siguran najam za 5 godina). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
STANOVI DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/446-640 ozn.92c STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c PRODAJEMO stanove novogradnja: 1,5 sobni, 2-sobne 60-62 m²,4-sobni. Starogradnja: 2-sobni, kompletno adaptirani s klimom, I kat, 3-sobni 5 kat (lift). MN NEKRETNINE O.Price 34,Čakovec, GSM: 098/426-917 tel/ fax: 040/391-373 ozn.10c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.603e MEN-ARS NEKRETNINE: novogradnja – Grabanice, 1.190 €/m²; Dravska – garsonjera, 1.230 €/m²; Banfica , 65 m², 60.000 €. www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c
ZAGREB – dvosobni stan, odmah useljiv, blizina tramvaja, prodajem. Mob.099/2391-656 ozn.34b DVOSOBNI stan 63,55 m² i garažu 16 m² na Banfici, Preloška 1, prodajem. Mob.091/250-3511 ozn.4543 JEDNOSOBNI stan, 40 m², Trakoščanska 9b, prodajem. Tel.230-667 ozn.4548 STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, 80 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBNI stan na otoku Pašmanu, mjesto Dobropoljana, vel. 45 m² , sa terasom, prizemno + 100 m² uređenog dvorišta + vlastiti parking natkriti, do mora 2. minute, prodajem. Pod račun uzimam manji stan u Varaždinu. Inf. na mob.098/482-001 ozn.103c GARAŽU na Banfici prodajem ili mijenjam za vikend kuću. Mob.091/9277-566 ozn.39b DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin). Mob.098/435-119 ozn.116c POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlas n i š t vo 1 / 1 , o t ku p l j e n . Mob.098/439-038 ozn.4596 DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/1500-865 ozn.4600 SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m², odmah useljiv, 30.000 €, www.saranekretnine.com 098/837-681 ozn.20c SARA NEKRETNINE: Varaždin, trosobni stan 59,4 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 66.000 €, www.saranekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c 2-SOBNI stan od 54 m² u strogom centru Varaždina; 1-sobni, 35 m², Tina Ujevića; 2-sobni 50 m², renoviran u strogom centru Čakovca, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c 3-SOBNI stan, 109 m² i 2-sobni od 72 m² s podzemnim garažama, novogradnja, Filićeva te stanove od 39-39 m², novogradnja, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POVOLJNO prodajemo 3-sobni stan od 56 m²sa garažom, novogradnja; 3-sobni od 67 m² i 72 m² te 2-sobni od 45 m², novogradnja u urbanoj vili. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c JEDNOSOBNI: Meštrovićeva 26 i 38 m², Režekova 30 i 35 m², Zagrebačka 33 m², Dravska 34 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: T. Ujevića 35 m², Supilova 40 m², Trakoščanska 40 m², Preloška 45 m²... Ve-
nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Supilova 43 m² - 50.000 € i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50 i 54 m², Zagrebačka 49, 63 i 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Vrazova 55 m² , V. Novaka 59 m², T. Brezovačkog 59 m², Starčevićeva 59 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 56 m², Trakoščanska 64 m², Kozarčeva 65 m², Supilova 65 m², Zagrebačka 77 m², Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
ozn.72c NEPONOVLJIVO: Z. i Frankopana 53 m², 850 €/m², I kat; M. Krleže 66 m², I kat, 850 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boškovića 49 i 60 m², T. Ujevića 53 m², Koprivnička 60 m², Trakoščanska 63 m²,Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c UREĐEN I dvosobni stan, Trakošćanska ul. prizemlje, pogodan za stanovanje ili poslovni prostor, odvj. ured … prodajem. Mob. 098/916-2767 ozn.172a
4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², Jalkovečka 145 m², V. Cara Emina 100 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
NAJPOVOLJNIJA novogradnja! Grabanice - 29 m²- garsonjera, 38 m² i 52 m² - dvosobni, 56 i 76 m²- trosobni, 110 m²- peterosobni! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
JALKOVEČKA Grabanice: jednosobni 37,80 m², dvosobni 38 i 52 m² svaki po 1.190 €/ m², trosobni 56 m², 80 m² 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335
ODLIČNE ponude! Dvosobni novouređeni stan 53 m² u T. Ujevića i dvosobni 46 m² u Zagrebačkoj novogradnja, Masarykova 68 m², Milkovićeva 81 m²- kraj Elektre! Lucerna
nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE ! Novi trosobni stan, 76 m²u Vukovićevoj i dvosobni 45 m² u Vrazovoj, dvosobni u Z. Frankopana 45 m², dvosobni 54 m² u Trakošćanskoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI stanovi! Kozarčeva 38 m²-uređen, Meštrovićeva 37 m²- I kat, R. Hercega 31 m², Jalkovečka - 29 m², Preloška 35 m²- s pripadajućim parkirnim mjestom! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu; prekrasnu parcelu od 4000 m² u Seketinu, te građevinsko zemljište sa projektom i započetom gradnjom u Jalkovcu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c PRODAJEMO oranicu u industrijskoj zoni u Optujskoj ulici u Varaždinu iza Tifona. MN NEKRETNINE, Čakovec, tel/fax 040/391-373, mob:098/426-917, www.mnnekretnine.com ozn.10c
48 Mali oglasi GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu ukupne površine 2500 m²,vrlo povoljno, kontakt broj: 095/905-6299 ozn.608e GRADILIŠTA super lokacije! Gradilište u Livadskom naselju 750 m², u Mažuranićevoj 510 m², Gotovčeva 507 m², Trenkova 450 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište, Sračinec, 1 400 m² i 900 m², cijena 20 €/m², prodajem. Mob,098/761-945 ozn.4544 ORANICA uz cestu Varaždin – N. Ves (kod barutane). Mob.099/5100-195 ozn.4563 VINOGRAD plantažni kod Novakovca jeftino prodajem. Upitat na 098/810-437 ozn.47b
NAJAM IZLOŽBENO-prodajni prostor, 1 100 m², potpuno opremljen, osigurano 200 parkirnih mjesta, sva u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo. Mob.098/268-315 ozn.63c PRODAJNI prostor, 600 m², kompletno uređen (salon), pogodno za bijelu tehniku, akustiku, tekstilni program ili fitness centar, u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo. Mob.098/268-315 ozn.63c NAMJEŠTENI jednosobni stan u Varaždinu, Supilova ulica, iznajmljujem samcu . Javiti se na 092/254-2976 svaki dan poslije 16 h ozn.604e SUPER povoljan najam! Iznajmljuju se poslovni prostori u Bakačevoj 35 m² i 60 m² te poslovni prostor 60 m² u Supilovoj u novoj zgradi, te 50 m² u Kukuljevićevoj- potpuno novouređeni, i u Braće Radića - 35 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POSLOVNI prostor u centru grada, pogodan za urede, iznajmljujem. Mob.098/267-653 ozn.130c JEDNOSOBNI stan zaposlenim osobama iznajmljujem; lokal u čakovcu iznajmljujem/ prodajem. Mob.098/494-487 ozn.4475 IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u centru Varaždina od 30 m², frekventna lokacija, ulaz s glavne ulice, 098/423-890 ozn.602e DVOKREVETNU sobu u kući iznajmljujem studentima ili radnicima. Tel.240-561 ozn.610e IZNAJMLJUJE se novi namješteni 1-sobni stan, Dravska 7. Upitati na broj tel: 099/218-4425 ozn.116c NOVU moderno namještenu garsonjeru kod autobusnog kolodvora, iznajmljujem studentu/ici. Mob.098/9169-327 ozn.38b MANJI dvosobni stan, 41,40 m², namješten, novogradnja, F. Supila 48, iznajmljujem. Mob.099/510-7779 ozn.4547 STAN u zgradi, prizemno, centar grada, iznajmljujem. Mob.091/514-1734 ozn.4551 MANJI dvosobni stan, namješten, može i u poslov-
ne svrhe, iznajmljujem. Mob.091/517-3813 ozn.4560 VARAŽDINSKE TOPLICE – iznajmljujem stan u kući, poseban ulaz, terasa, centralno. Mob.091/1111-220 ozn.4567 IZNAJMLJUJEM sobu u stanu s posebnim ulazom u strogom centru (Gajeva) – isključivo studenticama. Mob.091/893-8842 ozn.4582 SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem studentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, blizina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.600e VARAŽDIN, centar, trosobni stan u zgradi, komforan, novouređen, kompletno namješten, klimatiziran, iznajmljujem. Mob.091/1455-949 ozn.611e GARAŽU u Varaždinu, bliz i n a c e n t ra , i z n a j m l j u j e m . M o b . 0 9 8 / 5 9 1- 5 3 8 , 091/580-1425 ozn.4611 KOMFORAN dvosoban stan, namješten, I kat, Preloška ul. – Banfica, iznajmljujem. Mob.091/545-7285 ozn.4615 TROSOBAN stan u privatnoj kući iznajmljujem studentima-cama. Mob.098/908-1523 ozn.41b KOMFORNO namješten i opremljen jednosobni stan - Meštrovićeva 4, iznajmljujem nepušaču/ici. Mob. 095/858-5995 ozn.169a STUDENTIMA iznajmljujem jednokrevetnu sobu s upotrebom kuhinje i veliku dvokrevetnu sobu s kuhinjom, poseban ulaz, centralno, Internet, 10 min. do središta grada. Tel.313-360 ozn.4561 ozn.4561 ČETVEROSOBNI stan u Zagrebačkoj ulici iznajmljujem radnicima, studentima ili obitelji. Mob.098/349-838 ozn.4591 JEDNOSOBNI stan, namješten, iznajmljujem; pomoćni kuhar traži posao. Mob.092/2205-161 ozn.4597 POSLOVNI prostor veličine 25 m² u Kukuljevičevoj 39 , Va-
13. listopada 2009
raždin, iznajmljujem. Mob.098/324-579, tel.233-166 ozn.4598
098/241-161 ozn.148c SKUTER Aprilia SR 50, 2007. g., reg. do 06/2010, prodajem. M o b . 0 9 8 / 5 2 1- 0 8 1 ozn.4552
NAMJEŠTENU kuću 100 m² sa 3 sobe u Varaždinu, iznajmljujem. Mob.091/5966-185 ozn.4599 SOBU za studente, blizina centra, iznajmljujem. M o b. 0 9 8 / 2 0 6 - 9 7 4 ozn.4609 POSLOVN I prostor u Zagrebačkoj, uhodani frizerski salon, može i druge djelatnosti. Tel.042/320-545, 099/787-6762 ozn.4610 STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.606e
VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c AUTOLIMARIJA KOLAREK • sve vrste karoserijskih radova • ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova • ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje • izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260-379, mob.0 98/79 0 - 529 ozn.554e
EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c FORD ESCORT 1,6 CLX, ‘91. g., reg. do 02/2010. g., 5.500 kn. Mob.098/976-1503 ozn.171a FORD MONDEO 1,8 TD 90 KS, ‘97.g., reg. do 09/2010.g., full oprema, 3.600 €. Mob.091/508-1693 ozn.171a OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.605e MITSUBISHI LANCER 1.3 GLI, ‘97. g., reg. do 08/2010. g., 98 000 km, crveni, 1. vlasnik. Mob.091/1455-949 ozn.598e RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089,
C 4 LIMUZINA 1.4 16 V, ‘05. g., reg. do 05/’10. g., 47 000 km, I vlasnik, 70.000 kn, prodajem. Mob.091/5908-530 ozn.4559 FORD MONDEO 2.0 Ghia TDCi, 2002. g., reg. Full oprema, alu, metalic crni, klima, povoljno prodajem. Mob.091/2580-950 ozn.37c MATIZ (99) 1.700 €, Punto (99) 1.500 €, Hyundai coupe 2.400 €, Vectra karavan 2.550 €, Astra (98) 2.300 €, Punto (95) 1.250 €, Mercedes (01) 7.700 €, Mazda 323 F (99) 2.700€, Yamaha chopper (01) 4.200 €, Calibra (91) 599 €; kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.4580 OPEL ASTRA 1.7 TD, ‘99. g., G model, sačuvan, reg. 08/2010, 3.650 €. Mob.095/5184-814 ozn.4602 AUDI A4 1,6i, 97/98. g.,; VW Passat 1,9 tdi karavan; neke felge i gume, povoljno. Mob.098/9348-247 ozn.4605
POSAO KOVINOTOKAR, povratnik iz inozemstva, 20 g. radnog iskustva u metalskoj struci, traži posao. Mob.099/743-2279 ozn.4553 RESTORAN u Varaždinu traži kuhara. Uvjeti odlični, puno
radno vrijeme i prijava. Za više informacija upitati na broj telefona: 091/268-4726 ozn.15c H ITNO! Pekara Edi traži pekara majstora, rad po danu (Varaždin) i vozača . Mob.091/509-6601 ozn.4606 TRAŽI se osoblje za čišćenje caffe bara u Varaždinu. Mob.098/241-973 ozn.4577 AGENCIJA potražuje djelatnike-ce, rad u Swedskoj, čišćenje kuća i selidbe. Plaća 2.300 €. Tel.060/605-058 ozn.4579 NUDIM USLUGE: umjesto Vas idem u dućan, po lijek, recept, plaćam račune… Mob.099/670-5388 ozn.4588 PRIMA se KV - PKV tesar i zidar u radni odnos. Ninex, 098/170-9999 ozn.4594 TRAŽIMO mlađu, žensku osobu za rad vikendom u caffe baru u Varaždinu, prednost studenticama. Mob.091/781-0524, 099/774-4724 ozn.4601
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr;
Mali oglasi 49
13. listopada 2009
KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog prof ila ALUPL AST. Veliko ljetno sniženje do 40%. Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova. M o b: 0 9 9 /4 0 1- 6 62 2 , tel:042/711-405 ozn.95c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije gra-
SERVIS plinskih trošila: bojleri – čišćenje 250,00 kn, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugostiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c NOVO! Otplata do 36 rata. Instalacije grijanja, vodovoda te kanalizacije. M A R T I - M O N T, N e delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.4389 KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c đevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje
i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c
ranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4576
NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c
PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.600e
IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c VRŠIM uslugu glačanja rublja u vašem domu. Mob: 098/847-911 ozn.607e PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³, odvoz šute i dr. Mob.098/284-922 ozn.4332 KNAUF SISTEMI, uređenje potkrovlja, pregradni zidovi, malerski radovi, uhodana ekipa. Mob.099/8282-499, ozn.4838 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, laki-
ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.600e
POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.601e AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr ijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih roleta. Tel.042/641-308, mob.091/762-4286 ozn.4474 KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4481 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857 ozn. 4490 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.4497 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c
“ KITRO” d.o.o. Pavleka Miškine 53 VARAŽDIN
NATJEČAJ ZA POPUNU RADNIH MJESTA 1.REFERENT KADROVSKIH POSLOVA Uvjeti: -VŠS,SSS -poželjno radno iskustvo -sklonost timskom radu -poznavanje rada na računalu -vozačka dozvola B kategorije 2.TAJNICA Uvjeti: -SSS -komunikativnost -poznavanje rada na računalu -vozačka dozvola B kategorije 3.VODITELJ SUPERMARKETA(za novo otvorenje) Uvjeti: -VŠS, SSS ekonomskog ili trgovinskog usmjerenja -poželjno radno iskustvo -organizacijske sposobnosti -sklonost timskom radu -poznavanje rada na računalu -vozačka dozvola B kategorije 4.PRODAVAČ – više djelatnika (za novo otvorenje ) Uvjeti: -SSS trgovačkog ili sličnog usmjerenja -sklonost timskom radu -poznavanje rada na računalu Zamolbe i životopis slati najkasnije do 20.10.2009. godine na adresu “Kitro “ d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 53 (sa naznakom “za natječaj”).
žišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4554 MASAŽA leđa, 40,00 kn, prijenosni stol – mogućnost dolaska vama! Mob.098/1759-358 ozn.170a UREĐENJE okoliša i hortikulturalni radovi, sadnja, čišćenje, planiranje, itd . Mob.099/508-6465 ozn.4545 OBITELJSKI dom u Majerju prima na smještaj starije i nemoćne osobe. Tel.711-311, 091/253-6683 ozn.4542
KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4538
VRŠIMO usluge šišanja živice, čempresa i drveća, uređenje cvjetnjaka; malaraj, keramika, drvenarija i ostali građ. radovi. Mob.091/6363-675 ozn.4550
FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema. Mob.098/478-900 ozn.4487
ZAINTERESIRANI za besplatnu Wellness analizu i program zdravog i jeftinijeg mršavljenja. Mob.098/9515-755 ozn.4557
DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste lo-
TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob.098/1320-197
ozn.4562 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.4576 INOX, alu, kovane i industrijske ograde, nadstrešnice, postava keramike, klupćica, adaptacije stanova i kuća, fasade. Mob.091/9528-719 ozn.4581 ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c GRAĐEVINSKI radovi: novogradnja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanciju. Ninex, mob.098/170-9999, 098/414-128 ozn.4594 VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.4612 MATEMATIKA i fizika - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob.095/904-6053
50 Mali oglasi ozn.4613 KERAMIČAR – PARKETAR postavlja keramiku, kamen, parket, laminat. Mob.098/637-097 ozn.41b PRIMAM na njegu i skrb starije i nemoćne ž. osobe. Mob.091/785-3581 ozn.4585 ASFALTIRAMO prilaze i dvorišta te vršimo usluge: iskopa, navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca s ostalim vanjskim uređenjem. Mob.095/5110-999, 042/739-037 ozn.4586
„Tami“, Gajeva 17/I, Varaždin. Info:098/1796-437 ozn.46b KOTAO za rakiju 100 l, metalnu muljaču te prešu za grožđe 100 l jeftino prodajem. Mob.098/810-437 ozn.48b
ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265
OSTALO NOĆNI BAR „OAZA“ : Juice – votka party – 5 kn! Ugodnu zabavu uz atraktivnu pjevačicu hitova narodne glazbe. ozn.4572 GRAĐA za krovišta (grede, rogovi, daske) piljena po narudžbi i jelovi tanki vrhunci (dužine 4 m, srednji promjer 12 cm). Mob.098/948-2436 ozn.4297 KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju. Mob.098/9828-338 ozn.147c VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling, 12kn/litra, Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.598e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.598e BETONSKO željezo, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.600e TURBO SOLARIJ – Uwe Lotus, nove lampe, malo kor išten, sa žetonjerom. Mob.091/1455-949 ozn.611e VINO kvalitetno (graševina) s viničkog područja i motokultivator Goldoni 14 KS s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.4297 INVENTAR za frizerski salon, 2 radna mjesta, glavoper, čekaona, itd, prodajem. Mob.098/1711-802 ozn.35b PIANINO u dobrom stanju i ženske bunde, prodajem. Tel.042/233-830 ozn.4546 ODOJKE prodajem. Upitati na tel. 042/711-744 ozn.4558 POVOLJNO prodajem dvije peći Maje i protočni bojler Junkers. Mob.098/1356-049 ozn.44b RASPRODAJA vjenčanica radi zatvaranja salona
JABUKE: kvalitetne, domaće proizvodnje, raznih sorti. Tel.240-663 ozn.4565 KUHINJSKA kutna klupa, četverokrilni ormar, freza 5 KS, plinska peć. Tel.731-329 ozn.4570 RASPRODAJA zaliha betonskog crijepa, veoma povoljno. Mob.091/3511-713 ozn.4614
KREDITI AKCIJA gotovinskih kredita – 25.000 € do polovice primanja. Umirovljenički na čiste mirovine 75.000 kn bez HROK-a/3 dana, Mob.091/9161-869 ozn.4608 UMIROVL JENICIMA sa č istom mirov inom do 75 . 0 0 0 kn. Z aposleni do pola primanja brzo i profesionalno! Bojana, 099/1976-813 ozn.4571 KREDITI: brza, precizna i besplatna realizacija. Dugogodiišnje iskustvo, osoban pristup. Bez HROK-a i C/L umirovljenicima i zaposlenima u d.d.. Mogućnost rate do 2/3 primanja. Mob.098/1375-727 ozn.168aC HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Tražimo suradnike. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c G OTOV I N S K I k re d i t i d o 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipotekarni vanjskih banaka. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c KREDITI: 2,99 – 5,00 %, stambeni, adaptacijski, hipotekar-
13. listopada 2009
ni, fix. rata i kamata. Novo - Austrijski - hipoteka bez HROK-a. Mob.092/1123-500 ozn.4556
i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike. Mob.091/159-9252 ozn.4584
KREDITI do 7.000 € u 24 h, može i na ostatak plaće od 1.500 kn. Rješavanje C/L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4477
BRZI krediti u 48 sati, krediti na ostatak primanja. Mob.098/162-9880 ozn.4587
KREDITI do 7.000 € na ostatak plaće od 1.500 kn. Hipotekarni – ino banke. Mob.098/375-966 ozn.4477 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c GOTOVI NSKI brzi krediti i hipotekarni ino krediti. Mob.099/822-6084 ozn.155c NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.4549 BRZA realizacija kredita i pozajmica do 25.000 € i 30.000 kn za zaposlene i umirovljenike. Mob.099/7866-758 ozn.4564 GOTOVINSKI krediti bez jamaca, C/L i HROK-a. Brzo i profesionalno. Mob.099/200-2033 ozn.4568 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4574 POVOLJNI krediti do 200.000 kn i pozajmice do 20.000 kn za sve zaposlenike i umirovljenike. Mladen, 098/974-8423 ozn.4575 POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca UMIROVL JENICI, zaposlenici, za Vas rješavamo financijske probleme, bez jamaca, bez HROK-a i C/L. Snježana, 091/6641-797, 099/821-3115 ozn.162a Krediti 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao! Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.163a NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c
NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.4589 AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.4589
ZAHVALA povodom smrti naše voljene sestre, šogorice, strine i tete
MERIJE MINĐEK
preminule 04. 10. 2009. u 82. godini života nakon kratke i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, znancima, udruzi Gluhih i nagluhih osoba Varaždin, i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Tugujuće obitelji Dumešić i Minđek
IN MEMORIAM
HIT! Krediti za umirovljenike neopterećenih mirovina. Brza realizacija. Pozajmice do 20.000 kn. Krediti bez HROK-a i C/L do 100.000 kn, krediti do polovice primanja od 5.000 – 25.000 €. Nudim posao! Slavica, 091/904-3612 ozn.4592 KREDITI na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice do 50.000 kn – odmah. Mob.099/528-3329 ozn.4593 NOVO ! Kreditni ured Varaždin: hipotekarni i gotovinski. Najkvalitetnija obrada. Tel.042/321-144, 099/579-5712 ozn.4603 NOVO – krediti do 50.000 kn u 48 h i na ostatak primanja za zaposlene i umirovljenike. Ivana, 099/680-6485 ozn.4604 BRZI krediti do polovice primanja 5.000 – 25.000 €; kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Marko, 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.4607 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4603
POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog part n e ra , n a zo v i t e B ra č n o posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4409 NEOŽENJEN, 39 godina , nepušač, mirne naravi, traži curu. Mob.091/971-8369 ozn.4411 MUŠKARAC, 43 g. traži žensku osobu za druženja i ozbiljnu vezu. Mob.095/9003-863 ozn.4578 GOSPOĐA, 50 g. želi upoznati ugodnog i normalnog gospodina za ozbiljnu vezu. SMS na 095/537-8789 ozn.4595
TOMISLAV MEŠTROVIĆ 16. 10. 2003. – 16. 10. 2009. Zauvijek u srcima i mislima. Tvoji najmiliji ZAHVALA dragom tati
VIDU IPŠI Kao što si tiho živio tako si tiho i otišao. Ni zbogom si nismo uspjeli reći. Na svemu Ti veliko hvala! Tvoja kći Đurđa
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta i pradjeda
VIDA IPŠE
preminulog 05. 09. 2009. u 78. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima i znancima koji su ga ispratili na vječni počinak. Osobito zahvaljujemo Odjelu onkologije Varaždinske bolnice, dr. Čorko, sestrama Bibi i Nadi, a posebno pacijentu gospodinu Klariću te župniku Sv. župe Madžarevo. Ožalošćeni: supruga Marija, kćeri Đurđa i Štefica, sin Željko, zetovi, snaha te unuci i praunuci
SJEĆANJE
MARIJA BUBNJARIĆ - NENA rođ. KORAŽIJA 17. X. 2008. – 17. X. 2009. U našim si mislima i molitvama. Obitelji: Begičević, Koražija, Lazar i Koprek
SJEĆANJE
VERONIKA HOLI 08. 10. 2002. – 08. 10. 2009. Sve dok živimo mi, živjet ćeš i Ti u našim mislima. Tvoji najmiliji
Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom Ponedjeljkom MALI OGLASI - već od 40 kuna već od prijam malih oglasa Telefon: 290 774 100 kuna! samo u Ul. I. Milčetića 13! Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4
Zahvale i sjećanja 51
13. listopada 2009
POSLJEDNJI POZDRAV
TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
na
na
EMILA SKROZU 09. 10. 1995. – 09. 10. 2009.
DANICU SEDLAR 11. 10. 2004. – 11. 10. 2009.
Šogorica Marija i nećak Boris s obitelji
Četrnaest Te godina crna zemlja krije, vrijeme zaborav donijelo nije. Hvala svima koji Te se sjećaju.
Ne briše Te vrijeme, niti skriva grobna tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama. Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.
POSLJEDNJI POZDRAV
Tvoja mama
dragoj šogorici i strini
MARIJI MINĐEK
dragoj sestri
MARIJI MINĐEK Ožalošćena braća Ivan, Tomo, Stjepan, Janko s obitelji
SJEĆANJE Voljenoj i nikad zaboravljenoj
IVANČICI (NANI) KUČINIĆ rođ. BENKO
POSLJEDNJI POZDRAV
15. 10. 2008. – 15. 10. 2009.
voljenoj strini
Obitelj Benko
MARIJI MINĐEK
na
IVANA KRANJČIĆA 14. X. 1993. – 14. X. 2009. Teško je živjeti i od Tvoga groba poći, čekati, a znati da nećeš doći. Tvoja obitelj
SJEĆANJE na sestru, šogoricu i tetu
TEREZIJU FLEGAR rođ. KOVAČIĆ
Ožalošćeni Supruga Ana s obitelji
Tvoja supruga s djecom
SJEĆANJE SJEĆANJE
Tvoja obitelj
STJEPANA FLEGARA SJEĆANJE
ANU ŠALAMON 17. 10. 2007. – 17. 10. 2009. 11. 11. 2002. – 11. 11. 2009.
Obitelji: Kranjčić i Đurđice Horvat
„Danju u našim mislima, noću u našim snovima, neprestano u našim životima, i danas i sutra, i svih proteklih dana. Živjet ćeš vječno voljena i nikad zaboravljena.“ Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
MARIJA RUŽIĆ 15. 10. 2007. – 15. 10. 2009. Vječno ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
JANKO RINKOVEC 13. 10. 2008. – 13. 10. 2009. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga Štefica s obitelji
TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
DRAGICA LEPOGLAVEC 16. 10. 1989. – 16. 10. 2009. Poslije Tebe, vrijeme je stalo, o Bože, dal’ će bol prestat’ barem malo? Tvoja djeca
SJEĆANJE na sina i brata
ŽELJKA KOLAČKA 13. 10. 1989. – 13. 10. 2009. Dvadeset godina teče kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka. Tvoji roditelji i braća s obitelji
na
VJEKOSLAVA CIGLARA 16. X. 2004. – 16. X. 2009. U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati u srcu svom. Tvoji: kći, zet i unuka sa suprugom
SJEĆANJE na
IVO RATKOVIĆ
Sve je prošlo kao sjena, ostala je bolna uspomena.
na
na dragu suprugu, majku i baku
17. 10. 2003. – 17. 10. 2009.
07. listopada 2009. u 78. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo je naš dragi
MARTINA URSIĆA 14. 10. 2006. – 14. 10. 2009.
JOSIP TURKOVIĆ 14. X. 2003. – 14. X. 2009. šogora i tečeka
ZAHVALA
Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut, te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.
SJEĆANJE
Nećak Zvonimir sa suprugom Danicom i djecom
SJEĆANJE
Tvoj sin Mladen, snaha Melita i unuka Samanta
na
IVANA SILOVA 2003. – 2009. Šest bolnih godina prošlo je, sjećanje na Tebe ne prestaje. Tvoja obitelj
SJEĆANJE
GABRIJEL ŠANJEK S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
JOSIP TROPŠEK 13. X. 1995. – 13. X. 2009. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom. Supruga Marija i djeca s obiteljima
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i djeda
DRAGUTINA MIKCA
koji je preminuo nakon kratke i teške bolesti 01. 10. 2009. u 67. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima. Zahvaljujemo na upućenim riječima utjehe i sućuti, pruženoj pomoći te položenom cvijeću i svijećama te što su ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Ožalošćeni: supruga Ivanka, unuke Petra i Mateja
SJEĆANJE
FRANJO PAPEC 16. 10. 2008. – 16. 10. 2009. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja mama, sestre, braća s obiteljima i prijatelji
SJEĆANJE
VJEKOSLAVA CIGLARA 16. X. 2004. – 16. X. 2009.
MILAN LISIČAK 10. 10. 1988. – 10. 10. 2009.
Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.
Supruga
Tvoje kćeri s obiteljima
SJEĆANJE
U SPOMEN
na supruga, oca i djeda
na našeg dragog
MARIJANA STANKOVIĆA 15. X. 2006. – 15. X. 2009.
PAVLA PLANTAKA 12. 10. 1998. – 12. 10. 2009.
Supruga i djeca s obitelji
Supruga i djeca s obiteljima
ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve
IVKE KUŠTER rođ. MIŠAK koja je preminula u 87. godini života. Iskreno i od srca zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima. Hvala dr. Oskoruš te velečasnom Josipu Hadroviću te svima koji su bili uz nas i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Ožalošćena unuka Sanja Flajšman s obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki
IVKI KUŠTER Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcima nositi. Počivala u miru Božjem. Unuka Sanja s obitelji
52 Vaš kutak
13. listopada 2009
Što čitati? Dva kajkavca o kajkavskim temama
Ivan Cesarec, Dramskoscenski rad Tomaša Mikloušića (1767. – 1833.) u kontekstu starije kajkavske drame, Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec, 2008. Tomašu Mikloušiću, o kojem govori ova knjiga, već sam posvetio pokoji stručni rad, no taj je davni kajkavski pisac zaslužio barem još koji opširniji prikaz u Regionalnom tjedniku, baš kao i autor ove knjige o Mikloušiću, mr. Ivan Cesarec. Zasad, ovom kratkom bilješkom svesrdno preporučam ovu Cesarčevu opsežnu i temeljitu, ali ujedno i čitku i pitku studiju, prvi sveobuhvatni prikaz dramaturškoga djelovanja jednog od, kako bi to rekao dr. Ivo Kalinski, “posljednjih Mohikanaca” starije kajkavske književnosti. Dvjestostranična Cesarčeva studija u svojim iscrpnim dodacima donosi i cjelovite tekstove triju igrokaza Tomaša Mikloušića.
Vrtoglavica
zločesta
Nogometaši vu recesiji i kauč za zbogom od fabrike
V
Piše: RADAR
u NK Varteks više ne cvetaju ruže. Nekak su svi kak pofureni. Kaj prav zaprav i ni čudo jer je Zlatek Horvatov precednik kluba lepo svima povedal da bu velka umetnost osigurati peneze za još dve plaće do kraja leta. A plaće nogometašima i drugima kaj se motaju oko kluba tak i onak kasniju mesec, dva, tri, kulko? Recesija je došla i vu klub. Hudo je to. Ak nekoga od nogometašov neju skoro prodali vu inozemstvo ili bogatešimi domaćim klubima, vu blagajni bu velka paučina ostala. Pa bu pak grad moral peneze za financijsku reanimaciju kluba posuditi. Kajti sponzori daju se manje, a i njih je se manje. I publike na stadionu je se manje. I honorarni glasnogovornik kluba je otišel za direktora radija kojemu isto ne cvetaju ruže. Botanika vu poslovanju firmi kak mi se vidi ove je lete fest siromašna. Pa ve više ni radnikima kaj su tehnološki višak za oproštaj ni ruže ne daju. Veli mi Milica da je njezina pajdašica kaj je više od trideset let vu fabriki delala za otpreminu kauč dobila. Tak bu ve mogla doma kak nezaposlena ležečki mediterati o temu kak je najlepše godine života dala za nekaj kaj je na kraju otišlo v rit...
HRABRA UDOVICA A. Taylor prva se 1901. godine spustila niz vodopade u bačvi
Niz Niagaru i o Niagari Franjevački misionar i istraživač Luis Henipin postao je prvi europski istraživač koji je davne 1678. godine vidio Niagarine vodopade. Impresionirani Henipin procijenio je da su vodopadi visoki nevjerojatnih 200 metara iako je prava visina „samo“ 56 metara. Sada jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Niagarinih vodopada, brod The Maid of the Mist (Mlada magle) naprav ila je svoje pr vo putova nje 1846. godine, naplaćujući karte za prijevoz ljudi, tereta i pošte p r e ko r i j e ke. Kada je napravljeni most počeo upropaštavati posao, The Maid of the Mist postala je brod za turistička razgledavanja, vozeći turiste vrlo blizu Horseshoe
Fallsa (vodopad Konjska potkova). U ljeti 1859. godine Jean Francis Gravelet, poznat kao Veliki Blondin, započeo je čuvenu seriju šetača po konopcu preko Niagarinih vodopada, preko provalije udaljene oko 1,5
km nizvodno od vodopada. Čin prel aska pr ivukao je oko 25 . 0 0 0 znatiželjnika. Blondin je čak uspio preni jeti svog menadžera preko ko n o p c a n a svojim leđima. A u listopadu 1901. godine Annie Edson Taylor, 50-godišnja nezaposlena udovica je prva osoba koja se spustila niz vodopade u bačvi koju je sama dizajnirala u namjeri da zaradi novac. Preživjela je pad niz vodopade, ali je poslije dvadeset godina rada u gradu Niagari umrla bez “prebijene pare”. Charles Stevens je prvi muškarac koji se 1920. godine spustio niz Niagar ine vodopade u hrastovoj bačvi od 300 kilograma. Međut im, snaga udarca u površinu vode razbila je bačvu i nesretni Stevens je poginuo. Njegovo desno rame je jedini dio tijela ikada pronađen.
Vladimir Poljanec, Vodič za hodočasnike, Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec, 2008. Uz Cesarčevog “Mikloušića”, iz Klanjca nam stiže još jedna vrijedna knjiga, posvećena suvremenijim književnim temama. Agilni urednik cjelokupne hvalevrijedne biblioteke Hrvatskozagorskoga književnog društva Vladimir Poljanec počastio nas je vlastitim “Vodičem za hodočasnike”. Ne, nije to knjiga namijenjena “bistričkim romarima”, iako će se i među njima naći mnoštvo njenih čitatelja. Riječ je o zbirci “pregleda, ogleda i pogleda” s kojima se Poljanec pojavljivao u mnogim časopisima i na stručnim skupovima, a koji su posvećeni suvremenim, mahom kajkavskim autorima. Mnogi od autora kojima Poljanec posvećuje posebnu pozornost su Varaždinci, što nam ovu knjigu čini posebno zanimljivom.
Denis Peričić
Vaš kutak 53 tomislav makaj
13. listopada 2009
Oprezan povratak sa scenu - zbog kablova na pozornici
Vicevi!!! Gume Grupa posjetilaca obilazi tvornicu u kojoj se izrađuju proizvodi od gume. Vodič im s ponosom pokazuje liniju na kojoj se izrađuju dude. Sve besprijekorno, linija savršeno radi. Zatim odlaze do linije gdje se proizvode kondomi. Na kraju linije je neki uređaj s iglom i jedan posjetilac s odličnom sposobnošću zapažanja primijetio je da svaki deseti kondom igla jednostavno probuši. Začuđen pita vodiča: - Pa, vi izgleda namjerno bušite svaki deseti kondom? - Pa. .. da... tako nekako. - Pa, to nije dobro za posao s kondomima?! - Pa, i nije... Ali je odlično za posao s dudama! Principi Crnogorac Milutin piša, ruke mu iza leđa, a pogled mu uprt u nebo. Prolazi čovjek pokraj njega i upita ga: - Ej Milutine, pobogu čovječe, šta to radiš? A Milutin mu reče: - ‘Ko me jednom iznevjeri, nit’ ga gledam, nit’ mu ruku pružam! Dobar odgoj Kako kulturan mladić kaže djevojci da ide mokriti? - “Idem se rukovati s jednim gospodinom s kojim ću te kasnije upoznati’’. Drogiraj se sine Kaže sin ocu: “Tata, treba mi mobitel Hightech Quad Band, s USB-om, Bluetooth-om, hard diskom od 12 Gb i integriranom kamerom od 5 MP, a s mogućnošću downloada MP3, PDF, Utility i Java aplikacija!!” Otac ga gleda pa odgovara: “ Što se ti, sine, ne bi drogirao kao sva ostala djeca?” Matematički vicevi Zašto vlak lupa kad vozi po šinama? Tzv. Mujina matematička teorija: ‘’Na vlaku zapravo lupaju kotači, a kotači su u obliku kruga. Površima kruga je P = r2Π. Gledamo formulu. Π je konstanta, pa o njemu ništa ne ovisi. A na vlaku ima i velikih i malih kotača, i svi lupaju, pa ni r nije od presudnog značaja za ovu ispitivanu pojavu. A sada ostaje samo kvadrat, a gdje ste vi vidjeli kvadrat da ne lupa kad se kotrlja?!’’ Dabogda vam se razlomci ne pokrate!! Trči funkcija i viče. “Bježite svi, stiže derivacija!!!” sve su se funkcije razbježale, samo jedna mirno, nezainteresirano stoji. Dolazi derivacija i kaže: “Šta ti ne bježiš?” “Ja sam derivacija!” Funkcija kulerski odgovara: “Pa šta onda, ja sam e na x” derivacija će: “A ja sam derivacija po y!” Šetaju dvije nule ulicom i ugledaju osmicu, kaže jedna: “Pogle’ kak je ova anoreksična”...
FILM – VIDEO – KINO
Two lovers (Ljubavnici) Realistična ljubavna drama o mladiću rastrganom između žene koju želi i žene koja ga voli. Leonard (Joaquin Phoenix) je karizmatični, no depresivni mladić koji se vraća natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susreće dvije žene. Jedna je njegova egzotična i
zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), kći obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi s oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odluči za Sandru, pa Leonard
6/10 mora donijeti konačnu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge. Film „Ljubavnici“ američka je kritika svojedobno proglasila dramom godine i to posve utemeljeno. U filmovima romantična ljubav pobjeđuje sve, no stvarnost je nešto drukčija, a to je ono što je režiser James Gray želio i pokazati ovim filmom.
Muškarci u raju Nakon što su umrli svi ljudi na Zemlji, čekali su put na nebesa. Pojavio se Bog i reče: -”Hoću da se muškarci postave u 2 vrste. Jedna vrsta za muškarce koji su glavni u braku, druga vrsta za muškarce koji su podređeni ženama. Žene neka se sve postroje pred sv. Petrom.» Muškarci se razvrstaše. Vrsta podređenih muškaraca bila je kilometre duga, a u vrsti muškaraca koji su glava obitelji ostao je samo 1. Bog reče: - ‘’Vas podređene bi trebalo biti sramota. Stvorio sam vas da budete glave obitelji. Razočarali ste me. Od svih vas je samo 1 ispunio moja očekivanja. Učite od njega. Reci mi, sine moj, kako ti je uspjelo da si jedini u toj vrsti?” Muškarac odgovori: - “Nemam pojma, žena mi je rekla da tu stanem.” Čvarak Šta je čvarak? Bombon od svinje.
IMA I TOGA
Auto Koji auto možeš voziti 150 km/h po makadamu? Službeni. Bicikl Priča djed unuku: - Kad sam bio mali, molio sam se svaku večer za novi bicikl. S vremenom sam shvatio da Bog ne djeluje na taj način. Ukrao sam bicikl i tražio Boga da mi oprosti.
54 Sa raznih strana
Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika
Punjeni patlidžani
!
13. listopada 2009
JESENSKO CVIJEĆE Pravo je vrijeme za sadnju raskošnih cvjetnih gredica
Sastojci: 6 malih patlidžana 1/2 šalice riže dugog zrna 3 čajne žlice pinjola 1 veliki luk, sitno nasjeckan 2 češnja češnjaka, sitno nasjeckana 2 šalice pilećeg temeljca 1 limenka (400 g) rajčica u umaku 350 grama mljevene janjetine ili govedine 3 čajne žlice nasjeckanog peršina sol, papar, cimet, maslinovo ulje, limun Priprema: Izdubite patlidžane. Isperite rižu i osušite je. Popecite pinjole uz često miješanje, oko 3 minute, i preselite ih u posudu. Popecite luk i češnjak i zatim pomiješajte s pinjolama. U tu posudu dodajte temeljac, rajčice, 3/4 čajne žlice soli i 1/4 žličice papra. Dodajte rižu, meso, žličicu soli i pola žličice papra te malo cimeta. Miješajte rukama. Napunite patlidžane tom smjesom, ali ne do kraja - imajte na umu da će se riža povećati kod kuhanja. Stavite patlidžane u posudu s malo vode i umakom od paradajza i zavrite polagano ih okrećući. Kuhajte dok riža nije skroz kuhana, 50 minuta do 1 sat. Prije posluživanja pošpricajte limunovim sokom i pospite peršinom.
Snježno bijela Bela!
Ova kujica mješanka je ovčara predivne snježno bijele boje. Ima otprilike 1 godinu. Vrlo je umiljata, draga i mila. Pronađena je na jednoj benzinskoj pumpi,s ozljedama od udarca automobila. Sada je potpuno zdrava i sterilizirana. Tražimo joj novi dom, odgovorne i drage vlasnike. Udruga Spas 042/330-004.
Varaždinska tržnica ove jeseni prepuna je maćuhica koje kupce mame svojim prekrasnim, raznobojnim cvjetovima
Margaretice i maćuhice Znate kaj, dragi novinari. Ja se sigurno ne bum doma „fritala“ kad pri Lojzeku ima za tri kune tak lepih mačuhica – kratka i jasna bila je Varaždinka Desanka Biškup Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN - Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji se sadi u jesen i traje sve do idućeg ljeta, a može se saditi i u proljeće, pa su tako pr ve počele cvjetati oko 15. rujna ove godine. Kod margaretica (multiflore), uzgoj je malo kompliciraniji, a lončanice koje ovih dana prodajem na varaždinskoj tržnici moraju izdržati do Svih svetih – doznajemo od iskusnog vrtlara Alojza Lisjaka iz Novog Sela Rok.
Male i velike
Da na njegovom štandu uvijek ima „dobre robe“ po razumnoj cijeni, potvrdila nam je Varaždinka Desanka Biškup. - Znate kaj, dragi novinari. Ja se sigurno ne bum doma „fritala“ kad pri Lojzeku ima za tri kune tak lepih mačuhica – kratka i jasna bila je Desanka. A i Lojzek zadovoljno trlja ruke jer njegove velike i mini maćuhice, koje uzgaja već 15 godina, po spomenutoj cijeni bez problema nalaze put do kupaca. No i multiflora se dobro prodaje. - Margaretice koje vidite
Vrtlar Alojz Lisjak
kasne su sorte i zato cvjetovi nisu potpuno otvoreni. Radi se o novim kultivarima koje nije
potrebno orezivati kako bi se postigao njihov okruglast, prepoznatljiv oblik. Treba znati kako mnogi ljudi griješe kad kupuju margaretice u lončiću koje imaju široki rast. Naime, prvi jači vjetar ruši ih ukoliko nisu iz lončića presađene u zemlju, a nakon kiše izgledaju jadno – otkrio nam je Alojz Lisjak i dodao kako lončiće s posađenim margareticama nikako ne treba postavljati na zemlju. Naime, kad korijen proraste substrat, ulazi u tlo i pri podizanju dolazi do oštećivanja najnježnijih dijelova koji upijaju hranjive tvari.
POSJET AERODROMU Dvadesetak mališana iz vrtića Graberje razgledali su avione
Striček pilot bio zasut pitanjima VARAŽDIN – Da kvalitetan odgoj i obrazovanje djece počinje još u vrtiću lijepo se moglo vidjeti prošle srijede na varaždinskom aerodromu. Naime, dvadesetero djevojčica i dječaka iz vrtića Graberje, u pratnji svojih teta posjetili su zračno pristanište i pritom razgledali prizemljene avione. Klince i klinceze dočekao je profesionalni pilot mlade varaždinske aviokompanije Winair Jovica Vidaković, koji nam je otkrio da su petogodišnjaci i šestogodišnjaci pokazali zavidno poznavanje zrakoplovne terminologije. Znaju oni da je „garaža“ za avione hangar, a onaj najveći parkirani avion koji nema propeler, mlažnjak je koji nebeskim cestama velikom brzinom vozi putnike. No djeca su imala i puno pitanja na koja im je striček pilot strpljivo odgovarao. I ne samo to. Pravi doživljaj za sve mališane bila je jedinstvena prilika da sjednu
u pilotsko sjedište. A oni ne samo da su je iskoristili nego su hrabro svojim ručicama zgrabili čudan volan kakav njihove mamice i tateki nemaju u autu. A ta, kako im je domaćin objasnio – komandna palica, super je stvar. Možeš je micati lijevo i desno, vući k sebi ili je gurati naprijed. Uz to, doznali su oni
kako se avion „pali“ okretanjem ključa - baš kao i auto, samo treba znati koji još od onih „sto“ gumbića pritisnuti. Jedini problem predstavljale su nožne komande koje ipak nisu uspijevali dohvatiti. No, kad još malo porastu i možda odluče postati pilotima, to će im ionako biti najmanji problem. (jn)
Vodič 55
13. listopada 2009
FOTO NATJEČAJ
Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
Rođeni
DJEVOJČICE
Petra Friščić, Lorena Živković, Ema Kokot, Lorena Hostnjak, Jana Kovačić, Sanja Komes, Viktorija Roginek, Gabriela Lukač, Nikolina Žmegač, Rahaela Čančar, Vita Murat, Nika Turković, Ema Jakopović, Samanta Gregurek, Ana Pečevski, Matea Gašparić, Lana Žvorc, Katja Kušen
DJEČACI
Mateo Kostanjevac, Leon Čorko, Renato Kadi, Petar Košić, Lovro Kaniški, Maksim Kumrić, Lovro Šanjek, Bartol Vusić, Leon Plantak, Vito Jež, Borna Šmer, Luka Kos, Rene Brežnjak, Luka Težak, Adrian Mrđenović, Jurica Muža
Vjenčani Valentina Čavec i Ivan Petrić, Ivana Pavlić i Luka Brdar, Draženka Vranić i Darko Delić, Ljubica Kuhar i Selim Hatić, Andreja Bencek i Branimir Krobot
Miljenko Pretković - Varaždinsko jezero
Umrli
Zoran Levanić (88), Roza Stančić (99), Anto Kršćo (82), Janja Grgurić (78), Ivan Dubić (72), Zvonimir Kovačić (67), Dragica Šestanj Perić (81), Irena Hunjadi (59), Zvonko Čačić (57), Petar Šešet (73), Ljubica Cupar (42)
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNO, HLADNO Babljem ljetu je kraj. Atmosferski sustavi nad Europom ovog će tjedna poprimiti drukčiji položaj od onog koji su imali proteklih tjedana. Nad Atlantikom i dijelom zapadne Europe ojačat će polje povišenog tlaka zraka što će otvoriti put osjetno hladnijem zraku sa sjevera točno prema našem području. Nakon jučerašnje kiše vrijeme će se smiriti, ali uz još niže temperature i jak sjeverni vjetar. U nekoliko dana iz kratkih rukava u zimske jakne! Nije isključeno da ponegdje u središnjoj Hrvatskoj vidimo i koju snježnu pahulju. Za ovo zahlađenje zaslužna je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Stjepan. (udruga Crometeo)
www
regionalni.com
Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ •od 15. do 20. listopada u 18 i 20 sati: SMRTONOSNI HITAC kriminalistička triler akcija
HNK Varaždin
Utorak i četvrtak u 19 sati NA PUTU U ZOO CENTAR i RIBA DUGINIH BOJA predstava Četvrtak i petak u 21 sat DVIJE JEDNOČINKE predstava Petak, 19 sati IGRE BEZ KARAJA i ZALJUBLJENA SLONICA Subota, 19 sati CAREVO NOVO RUHO
predstava Nedjelja, 20 sati VJEŽBE IZ HRVATSKE KONVERZACIJE I DIOKCIJE ZA VARAŽDINSKU MLADEŽ (prema “Vježbe iz francuske konverzacije i dikcije za američke studente E.Ionesca i “Hrvatski razgovori” M. Engelsfelda) Nedjelja, 20 sati KLUB TANGO autorski projekt
KNJIŽNICA
• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati
MUZEJI
• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE (13. listopada- 8. studenog 2009.) Petak, 16. listopada u 19 sati (barokna dvorana): koncert u sklopu 16. FESTIVAL ORGULJA HEFERER BORIVOJ MARTINIĆ-JERČIĆ, violina i VIŠESLAV JAKLIN, orgulje - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE Palača Herzer, Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME:
- utorak - subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
GALERIJE
• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
- za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - izložba slika Darka Sačića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Četvrtak u 10 sati ŠUMA STRIBOROVA
u 13 sati VATROSLAV GROM u 19.30 sati otvorenje izložbe Foto kluba Čakovec: “ČAKOVEC, GRAD PRIJATELJ DJECE” u 20 sati Tribina ČČ PITANJE ČASTI Petak u 10 sati ORO IZ BAJKE u 15 sati POVUCI-POTEGNI Subota u 10 sati GULLIVEROVA PUTOVANJA od 17.do 20. listopada u 18 sati: GOLA ISTINA romantična komedija u 20 sati:SIROČE horor triler Nedjelja u 16 sati HOTEL ZA PSE - obiteljski film
56 Zadnja
13. listopada 2009
MATINEJA ZA 10 U dvorani kraj Drave održan glazbeni praznik za djecu
Kad se male ruke slože Na koncertu su nastupili Jacques Houdek, Antonija Šola, Bojan Jambrošić, a odigrana je i Hlapićeva predstava VARAŽDIN - Baš kao što u listopadu djeca imaju svoj tjedan, tako su prošle subote varaždinski klinci i klinceze u novoj varaždinskoj dvorani imali svoju “Matineju za 10!”.
Atraktivan program
U tom spektaklu za cijelu obitelj nastupili su naši poznati pjevači koji su izvodili i svoje, ali i dječje pjesme. Tako je koncert otvorio Jacques Houdek, a svi
brošićem, koji je potom nastavio samostalan nastup predstavivši publici i neke nove pjesme koje snima u studiju. - Bojan nam je najbolji, on je najzanimljiviji od svih. I baš je zgodan rekle su prijateljice dok su iz sveg glasa pjevale s Bojanom. (hh)
NAJAVA
Ove subote Bažulijada
Ove subote, 17. listopada, na terasi restorana Park u Varaždinu održat će se tradicionalna Bažulijada. Riječ je o humanitarnoj akciji Lions kluba Varaždin, odnosno natjecanju u kojem će se petnaestak ekipa odmjeravati u pripremanju starog pučkog jela varaždinskog kraja – variva od graha. Tri najbolja „bažula“ bit će nagrađena oslikanim „kuhačama“, a birat će se najbolje domaće meso, vino i najbolji slogan. Svakako, bit će zanimljivo proglašenje ekipe koja će ostaviti najupečatljiviji dojam, kako bi se odjeci i ove bažulijade čuli barem još idućih 12 mjeseci… (jn)
L
uka Vidović priredio je mališanima Magic Show su mališani za njim oduševljeno zapjevali “Kad si sretan”, “Nije lako bubamarcu”, “Kad se male ruke slože”... Na scenu je tada stupio naš poznati iluzionist Luka Vidović koji je mališanima priredio atraktivan Magic Show, a atmosferu je ponovno dodatno zapalio Jacques. A kada su na pozornicu stupili Šegrt Hlapić, Gita i njegova družina dječjoj radosti nije bilo kraja. Svi su se veselili plišanim zanimljivim kostićima u kojima su odigrali predstavu, a tada je na scenu stupila Antonija Šola. Uz samostalan nastup, Antonija je u duetu otpjevala pjesmu “Volim osmijeh tvoj” s Bojanom Jam-
!
Ogledi S. Hranjeca
O dječjoj književnosti ČAKOVEC - Svoje najnovije književnoznanstveno djelo “Ogledi iz dječje književnosti” prof. dr. sc. Stjepan Hranjec predstavit će u utorak, 13. listopada, s početkom u 18 sati, na tribini u dvorani Matice hrvatske - ogranak Čakovec (Park Rudolfa Kropeka 2). Osim samog autora, o knjizi će još govoriti urednik Božidar Petrač i recenzentica Dubravka Težak te kao gost književnik Pajo Kanižaj.
Računalo i igrice za djecu u vrtiću
VARAŽDIN - Učenici varaždinske Elektrostrojarske škole još jednom su pokazali svoje veliko srce. U školi su skupljali PET ambalažu, a od novaca koje su dobili povratom plastičnih boca dječjem vrtiću u Kozarčevoj ulici u Varaždinu kupili su novo računalo te edukativne računalne igre “Mala učilica”. - Tim činom
ESŠ kod svojih učenika razvija svijest o brizi za okoliš te socijalnu osjetljivost pomaganja onima kojima je pomoć najpotrebnija, a donacijom računala djeca će moći razvijati svoje potencijale te učiti slova, brojke, boje i glazbu te prometna pravila kroz igru - rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole.
KARIKATURA
crta: Željko Pilipović