RT_284

INTERVJU Prof. dr. sc. Mirko Štifanić: Svaki čovjek zaslužuje dostojanstveno umiranje GLUMICA MATIJA PRSKALO

DOZNAJEMO

ITS Components godinu dana dužan plaće

Oduševljena varaždinskom jezgrom

CRNA KRONIKA

Što je dovelo do teškog incidenta na Ribić bregu?

Stranica 24.

Stranica 16.

Stranica 14.

Stranica 45.

Stranice 6.-7.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 284. :: 27. listopada 2009. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO U Varaždinu se broj korisnika pučke kuhinje popeo na 200 ljudi

Sve više ljudi mora jesti u pučkoj kuhinji U varaždinsku Caritasovu kuhinju dolazilo bi i više ljudi, ali se srame

Egoizam ili altruizam?

Što to smrdi u naselju Brezje?

Stranica 42.

OTKRIVAMO

Stranica 8.

Zaradio dva milijuna kuna!

U Varaždinu ubrzo i studij fizikalne medicine?

Stranice 2.-3.

KESTENIJADA U PETRIJANCU

Zajedništvo i radost uz kestene i grah Stranica 31.

Stranica 43.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

NOVI PRILOG

Financijski savjetnik

Stranice 27.-30.

Najveći dohodak za prošlu godinu od 1,9 milijuna kuna varaždinskom uredu Porezne uprave prijavio je obrtnik u visokogradnji Stranica 27..

Remetinec će nakon stoljeća i pol napokon dobiti novu školu Stranica 39.

Veze između Podravke i Varteksa Stranica 4.

PRILOG DJEČJI SVIJET

Izviđači na ulicama

Stranice 20.-21.

2

Aktualno

27. listopad 2009.

Riječ

glavnog urednika

ISTRAŽUJEMO Povećan broj korisnika varaždinske pučke kuhin

Još bi se više gladn pučkoj kuhinji, ali s

Kirurgija na čekanju, obnova bolnice mora dalje

O

tomislav makaj

O

vaj tjedan u Plitvicama će se okupiti ravnatelji svih hrvatskih bolnica s predstavnicima Ministarstva zdravstva RH kako bi razmotrili poslovanje domaćih zdravstvenih ustanoŽeljko PAVLEK va. Bit će to prilika, urednik@regionalni.com kako mi je potvrdio i dr. Dubravko Tršinski, ravnatelj Opće bolnice Varaždin, za razgovor s nadležnima iz ministarstva, o planiranoj izgradnji zgrade nove Kirurgije varaždinske bolnice, koja je zbog recesija i nedostatka novca, po svemu sudeći, odgođena za neka bolja vremena. Ne zauvijek, nadamo se. Jer ovaj kapitalni projekt u zdravstvu Varaždinske županije i Hrvatske, težak više od 200 milijuna kuna, nedvojbeno je značajan za daljnji razvoj Opće bolnice Varaždin. I dok se konačni dogovor o izgradnji nove i rekonstrukciji postojeće zgrade Kirurgije tek treba konkretizirati, izvjesno je da će se u međuvremenu u bolnici morati obaviti i drugi „manji“, ali također značajni zahvati kako bi se poboljšao standard za boravak i preglede pacijenata, ali i rad liječnika i medicinskog osoblja. vih sam dana primio pisma od čitatelja iz Varaždina i Ivanca koji upozoravaju, primjerice, na potrebu obnove i modernizacije stare zgrade u kojoj je smješten Odjel za urologiju Opće bolnice Varaždin. Posla, dakle, za modernizaciju bolničkih djelatnosti i bez izgradnje nove Kirurgije ima na pretek.

Najvažnije je da se unatoč recesiji ne stane u obnovi varaždinske bolnice kako bi pacijenti i liječnici i u drugim bolničkim odjelima imali primjerene uvjete za boravak i rad kao na odjelima Interne i Ginekologije.

Korisnici pučke kuhinje jedva čekaju 11.30 sati da se otvore vrata kako bi imali jedini topli obrok tijekom dana

Uz svakodnevne korisnike pučke kuhinje, ima i onih tzv. putnika namjernika koji dođu povremeno, no nikome se ne odbija topli obrok i nitko ne završi na ulici Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Petak, 11.30 sati. Varaždinska pučka kuhinja, kao i svakog dana u to vrijeme, otvara vrata za svojih dvjestotinjak korisnika. Pognutih glava čekaju na jedini topli obrok koji će taj dan imati.

Životne nedaće

Stoje disciplinirano u redu, malo proćaskaju međusobno i zatim svatko sjeda na svoje mjesto. Kada ugledaju lica koja ne spadaju u njihov svijet, bojažljivo okreću glavu u drugu stranu. Tako otprilike izgleda svakodnevica u Caritasovoj pučkoj kuhinji, smještenoj u dvor ištu iza varaždinske Glazbene škole.

Svakako zabrinjava podatak

Kuharska ekipa s ravnateljem Šolom

da je u posljednje vrijeme broj novoprijavljenih korisnika pučke kuhinje u Varaždinu drastično narastao.

Prijavilo se novih 49 korisnika tako da ih sada tamo ruča sveukupno 198. No, tu se ne ubrajaju i tzv. putnici namjernici koji dolaze na ručak, a nisu dio Caritasove

liste pučke kuhinje.

– Nijedan čovjek koji ovdje dođe i kaže da je gladan, neće biti odbijen - kaže Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije, u čijem sklopu djeluje i pučka kuhinja.

– No, ukoliko počinje dolaziti svaki dan, tada ga voditelj kuhinje uputi k meni na kratak

informativni razgovor i mi ga registriramo kao korisnika pučke kuhinje - kaže Šola koji korisnike prima i na preporuku svećenika, braniteljskih Udruga, Centra za socijalnu skrb…

Bilo bi ih još i više, nadodaje glavni kuhar Stjepan Klajn, da se ljudi ne srame situacije u kojoj su se našli zbog raznih životnih nedaća. – Eto i sada, kada su čuli da su došli novinari, kazali su „samo nemojte da mene nešto pitaju“ - kaže Klajn.

– Ima mnogo ljudi koji su u ovo krizno vrijeme ostali bez posla, djeca im studiraju i ne mogu više, bez ikakvih primanja, održavati standard kakav su nekad imali. Oni su prisiljeni dolaziti ovamo kaže ravnatelj Caritasa Šola dodajući da je bilo slučajeva

SUDBINE Razne životne neprilike stjerale su ljude u nezavidnu situaciju

Kuhinja nam je postala drugi dom U Caritasovoj pučkoj kuhinji ruča i 45-godišnji Miroslav Filip iz Varaždina. Ostao je bez posla, ne dobiva socijalnu pomoć i nije prijavljen na Zavodu za zapošljavanje. Živi u sobi koju je dobio na korištenje od Grada, no san mu nikako ne dolazi na oči. - Sretan sam ako spavam dva sata u noći -

kaže Miroslav koji u Caritasu pomaže invalidnim osobama, a zaradi još sa strane koliko može. No, novaca za svakodnevnu prehranu nema pa mu je pučka kuhinja postala drugi dom. Isti je slučaj i s 43-godišnjim Zvonimirom Višnjićem iz Varaždina koji je radio 20 godina te bio sudionikom

Domovinskog rata. Pravo na braniteljsku mirovinu još nije ostvario.

Korisnik je socijalne pomoći i živi s roditeljima umirovljenicima koji imaju male mirovine. I on je svaki dan u pučkoj kuhinji i ne zna na koji bi se drugi način mogao svakodnevno prehranjivati.

Aktualno

27. listopad 2009.

nje pa se sada tamo prehranjuje 200-tinjak ljudi

nih hranilo u se toga srame

3

troškovi ŽIVOTA U županiji košarica je 6.347 kn

CARITAS U donacijama iskazale se župe

M. D. Jastreb poslao jabuke U tijeku je upravo skupljanje namirnica po župnimCaritasima, a ravnatelj Šola i više je nego zadovoljan prikupljenim. Godišnje se prikupi namirnica u vrijednosti oko 2 milijuna kuna. - To je pak zasluga župnika koji su animirali svoje župljane da u tako velikom broju pomognu - kaže Šola dodavši da je to smisao djelovanja župnih Caritasa. Zahvaljuje svima, malim, velikim i privatnim donatorima koji olakšavaju rad Caritasa i pučke kuhinje.

U Caritas Varaždinske biskupije nedavno je pristigla i donacija nekadašnjeg zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba koji je zaslužan za pristiglih 1700 kilograma jabuka. Voća i povrća sada, kažu, dovoljno imaju, no ono što im nedostaje to su ulje, tjestenina kada su ljudi zbog gubitka posla u ovoj posljednoj krizi bili primorani dolaziti u pučku kuhinju.

Pod nebom

Mnogi korisnici dolaze s vrećicama u koje im spremaju hranu kako bi ručak ipak mogli imati kod kuće. No, u pučkoj kuhinji sretan je onaj koji ima vlastiti dom. Gospodin Lalić rodom je iz okolice Novog Marofa te je spletom nesretnih životnih okolnosti ostao bez vlastitog doma.

– Prošao sam sve i svašta otkako sam ostao bez doma.

Noćio sam u tramvajima, bio u prenoćištu za beskućnike, a sada spavam pod otvorenim nebom- kaže on. Kako, gdje, imate li se barem čime pokriti, pitamo ga. – Ovako

kako me sada vidite obučenog tako spavam i noću- pokazuje nam rukom na tanku jesensku jaknu i već iznošenu košulju.

– A svaki dan spavam negdje drugdje, nemam neko svoje mjesto - kaže Lalić koji se

b

riga je cijele zajednice brinuti o siromašnima u društvu eventualno pokriva samo kartonima kada jako zahladi. Bio je, kaže, smješten i u prenoćištu za beskućnike pet mjeseci, no kako nije s područja grada Varaždina, prema zakonskoj regulativi tamo ne može više noćiti. Obolio je i od tumora,

Prosječnom mirovinom može se pokriti samo 60,55 posto troškova života

Mile Dedaković Jastreb

i riža pa apeliramo na sve koji imaju te mogućnosti da se uključe u opskrbljivanje varaždinskog Caritasa. – Siromašni su briga cijele zajednice, a ne samo pojedinaca pa bi se mnoge ustanove u to trebale uključiti - rekao je Šola dodajući da se na sufinanciranju zahvaljuje Gradu Varaždinu koji mjesečno pomaže s 20 000 kuna dok glavninu nabavka namirnica financira sam Caritas Varaždinske biskupije. kaže nam. No, na pitanje od koje vrste tumora je bolovao, nije znao odgovoriti. – Znam samo da sam imao tumor, ali sada mislim da je sve u redu - kaže nam čovjek nad kojim su svake noći samo nebo i zvijezde. On je jedan od onih državljana naše zemlje koji živi s nula kuna na računu. Zaradi nešto, kaže, od skupljanja PET ambalaže, no to mu nije dostatno za iole normalan život. Ima li uopće kakve snove, razmišlja li u hladnoj noći o toplom domu, prolazi nam kroz glavu. – Razmišljam o boljem životu, ali iz ove kože ne mogu van - kaže nam ispričavajući se na završetku razgovora jer žuri ići pojesti ručak. Ručkom je i više nego zadovoljan, baš kao i ostali korisnici pučke kuhinje.

Gospodin Lalić nema dom, a spava pod otvorenim nebom i zvijezdama

Troškovi najviši u Istri, a najniži u Vukovaru Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 5.308 kuna, a prosječna mirovina iznosila je 2.172 kune Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

Savez samostalnih sindikata Hrvatske mjesečno izračunava sindikalnu košaricu za četveročlanu radničku obitelj koja sadrži minimalne mjesečne izdatke za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu.

Najviša i najniža

Tako je košarica za rujan iznosila 6.347 kuna dok je košarica za obitelj u podstanarstvu iznosila 8.026 kuna. Ukoliko obitelj posjeduje automobil, tada minimalni mjesečni izdaci za prijevoz i održavanje automobila iznose 880 kuna.

Prema tom izračunu, sindikalna košarica za rujan u Varaždinskoj je županiji iznosila 6.536 kuna, dok je najviša cijena sindikalne košarice za rujan ona u Istarskoj županiji i iznosi 6.821 kunu. Najniža je cijena sindikalne košarice za rujan u Vukovarsko-srijemskoj županiji te iznosi 5.450 kuna. Najveći udio u potrošnji zauzima stanovanje koje čini gotovo 43 posto ukupnih troškova.

Prehrana čini oko 28 posto, obrazovanje i kultura 10 posto, odijevanje oko 8 posto, prijevoz 7 posto dok higijena čini 4 posto ukupnih troškova. Prosječna isplaćena neto plaća u Republici Hrvatskoj za kolovoz, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 5.308 kuna i njome obitelj koja je podstanar može pokriti samo 66,12 posto troškova života. Minimalni troškovi života za dvoje umirovljenika u Republici Hrvatskoj

10 i pol godina rada za kupnju stana Plaće su u razdoblju od 1996. do 2009. godine porasle 2,6 puta, no dug stanovništva bankama porastao je 18 puta, a prosječna mirovina rasla je svega 2,3 puta. Interesantan je i podatak da prosječni radnik treba raditi 10 i pol godina za stan od 50 četvornih metara. S prosječnom plaćom radnik mjesečno može kupiti 0,40 kvadrata stana dok bi mu za četvorni metar stana trebalo 2,5 prosječnih mjesečnih plaća.

Prema sadašnjem stanju, svaki stanovnik Hrvatske kreditno bi bio zadužen 26 tisuća 760 kuna, a svaka obitelj, kojih u Hrvatskoj ima 1.252.025, bila bi zadužena 94 tisuće 886 kuna.

Velika su stavka potrošnje prošlog mjeseca bili i udžbenici

u rujnu iznose 3.587 kuna dok je prosječno isplaćena mirovina u Republici Hrvatskoj za kolovoz, prema podacima

o

ve je godine registrirano 57,7 posto manje automobila nego u istom prošlogodišnjem mjesecu HZMO-a, iznosila 2.172 kune i njome dvoje umirovljenika može pokriti samo 60,55 posto troškova života. Troškovi su se prošli mjesec i uvećali ukoliko obitelj kod kuće ima

školarca ili više njih. Naime, za svaki udžbenički komplet izdvojilo se u prosjeku 1.250 kuna za osnovnu školu i 1.760 kuna za srednju školu. Treba napomenuti i kako se troškovi raznih rječnika, CD-a, priručnika i drugih pomagala kojima se cijena kreće od 100 do 500 kuna nisu uračunati u osnovni trošak školskih knjiga.

Podaci agencije Promocija Plus pokazuju kako je tijekom rujna ove godine u Hrvatskoj registrirano 2.758 nov ih automobila ili 57,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je rekordni pad na godišnjoj razini u mjesečnoj prodaji.

Dosadašnji najveći rekordni pad bio je u lipnju, a iznosio je 56,4 posto.

4

Aktualno

27. listopad 2009.

DOZNAJEMO Posljedice pritvaranja Milana Horvata

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Bojili tunele do besvijesti 20.10.

Varteks i Podravka Varteks i Podravka nisu povezani samo preko Milana Horvata, koji je u najvećoj hrvatskoj tekstilnoj kompaniji predsjednik nadzornog odbora, dok u koprivničkoj prehrambenoj kompaniji Fima Ami ima značajan broj dionica kupljenih na sporni način, zbog čega se i vodi istraga.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Nakon priznanja da čeka bebu s ljubavnicom i da napušta suprugu, Željku Kerumu predstoji brakorazvodna parnica, podjela imovine... Dok neki dokoni ljudi u Hrvatskoj razbijaju glavu je li to kod njega bilo „na brzaka“, Finska postaje prva zemlja na svijetu koja je pristup brzome internetu proglasila ustavnim pravom.

Š

estak: važno je da se međusobno povezujemo i gradimo partnerske poslovne odnose

21.10.

Oporba je nezadovoljna činjenicom da brojni kazneni predmeti, a posebno afere u kojima su glavni akteri političari, dugo čekaju na sudski epilog. Kao argument ističu činjenicu da se optužnica protiv bivšeg ministra obrane Rončevića podiže upravo u vrijeme kad izvješće o radu DORH-a ide pred Hrvatski sabor.

22.10.

Mađarska naftna i plinska kompanija MOL nije htjela komentirati pisanje mađarskih dnevnih listova prema kojima bi ruska naftna kompanija Surgutneftegas možda bila spremna povući se iz vlasništva MOL-a u zamjenu za udjel u INA-i. U Bruxellesu pak ne žele komentirati pojedine USKOK-ove istrage niti uhićenja, kao ni zahtjeve za smjenama hrvatskih ministara.

23.10.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski je izjavio na godišnjem skupu zagrebačke burze kako će Hrvatska dogodine za otplatu kredita trebati 40 milijardi kuna, a vanjski dug bit će 42 milijuna eura. Crnogorski poduzetnik R. Knežević u emisiji Hrvatska uživo rekao je kako smatra da je za ubojstvo Ive Pukanića odgovoran duhanski kartel iza kojega stoji crnogorski premijer Đukanović.

24.10.

Daleko od očiju javnosti Vlada je na ovotjednoj sjednici u potpunoj tajnosti 2,5 milijuna proračunskih kuna uputila na račune 11 općina! U priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice Vlade nije bilo mjesta za taj podatak, a ni od jednog od prisutnih ministara novinari nisu uspjeli dobiti popis općina čiji su računi vidno podebljani.

25.10.

Dva najduža hrvatska tunela, Mala Kapela i Sveti Rok, bojani su dvaput jer je uprava Hrvatskih autocesta isti posao dogovorila s dvije tvrtke. HAC je isti posao dodijelio prvi put izvođačima koji su tunele probijali, a potom i tvrtki Skladgradnja braće Žužul.

Zasad neće biti ništa od ESOP programa tijekom kojeg se trebalo prodati 305.000 dionica Varteksa

Fima šuti, a Varteks odgađa sjednicu NO-a Osim što vodi Fima Alfu, dio bivše Fima Grupe, pritvoreni Milan Horvat je i predsjednik Nadzornog odbora Varteksa Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/ZAGREB - Dok traje istraga, ne možemo ništa komentirati, kratko su odgovarali u Fimi Afi, dijelu nekadašnje Fima Grupe, koji je nakon njezinog cijepanja nastavio voditi u četvrtak pritvoreni Milan Horvat.

Zatečeni šute

Zatečeni razvojem slučaja Podravka ni istaknute osobe u varaždinskim gospodarskim i političkim krugovima također nisu sklone iznositi ocjene zadnjih događanja i moguće posljedice. Među r ijetkima koji su to ipak spremni učiniti je Čedomil Cesarec, predsjednik HGK Županijske komore Varaždin i savjetnik varaždinskog gradonačelnika za gospodarstvo.

- Iako je još teško procijeniti kako će se odraziti ovi događaji oko Fime, odnosno Podravke, na financijsku djelatnost varaždinskog gospodarstva, može se reći

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

da svaki značajniji poremećaj sigurno ne donosi ništa dobro, ni poduzeću, ni okolini. Doduše, financijski sektor nije značajniji čimbenik u gospodarstvu Varaždinske županije nakon prodaje Varaždinske banke, ali Fima Grupa bila je značajna grupacija u financijskom

u

Varteksu odgođen i ESOP program koji je najavio Polančec sektoru, i to ne samo na nacionalnoj razini, nego i dijelu naše regije - upozorava Cesarec.

Bez predsjednika

Dok se još ništa ne zna o posljedicama na dijelu bivše Fima Grupe koji je nastavio voditi, pritvaranje Horvat zbog spornih (kreditnih) aranžmana dogovorenih radi kupnje dionica Podravke već se odrazilo na Var-

teks. Naime, odgođena je sjednica nadzornog odbora te kompanije budući da je Milan Horvat, njegov predsjednik. Osim toga, odgođena je i provedba „radničkog dioničarstva“ u toj našoj najvećoj tekstilnoj i modnoj kompaniji, čijih desetak posto dionica je sredinom ove godine stekla malo poznata švicarska tvrtka Sibelin.

Naime, zbog sadašnjih prilika, zasada neće biti ništa od ESOP programa u sklopu kojeg se trebalo prodati 305 tisuća dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 200 kuna, odnosno ukupne nominalne vrijednosti 61 milijun kuna. Na temelju povrata Varteksove imovine u Srbiji, te su dionice lani najprije došle u vlasništvo HFP-a koji ih je dao Varteksu, uz uvjet da ih proda pod povoljnim uvjetima radnicima i menadžmentu, sukladno programu ESOP koji je u ožujku prošle godine najavio potpredsjednik Vlade Damir Polančec boraveći u Varteksu.

Dvije kompanije, osim spomenutog, ušle su i u poslovnu suradnju, kao što se izvještavalo početkom godine. Naime, tada su predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec i predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji na temelju kojeg zaposlenici mogu povoljnije nabaviti proizvode i usluge iz njihovih asortimana.

- U današnje vrijeme kada je naglasak stavljen na očuvanje radnih mjesta i zaštitu domaće proizvodnje svakako je važno da se međusobno povezujemo i kao hrvatske kompanije gradimo partnerske odnose. Podravka je nesumnjivo kompanija koju odlikuje izvrsnost te nam je iznimno drago da se i s takvima povezujemo. Kao kompanija sa srcem uvijek se trudimo našim zaposlenicima omogućiti više i bolje, pa vjerujem da je Varteks ispravno odabrani partner - izjavio je tom prilikom Zdravko Šestak, predsjednik Uprave Podravke.

ALARMANTNO Poslovanje Varteksa u prvih devet mjeseci 2009.

Gubitak Varteksa 38 milijuna kuna!

26.10.

Pahor se od danas nalazi u Zagrebu, a prema pisanju slovenskog tiska, glavna misija prvog čovjeka slovenske vlade je da našu premijerku Kosor, ali i predsjednika najjače oporbene stranke Zorana Milanovića, pokuša nagovoriti da se što prije prihvati ne samo arbitraža, nego i da dogovor između njega i Kosor postane javan. Za dana se obećanja, kakva već jesu, navodno jako drže.

IMPRESSUM

SURADNJA

Od stručnjaka do pritvorenika

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači

Josip Novak

iharaci@regionalni.com

josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Varteks, čijih je 500 dionica sredinom mjeseca prodao Milan Horvat, poslovao je s gubitkom od 38,2 milijuna kuna u prvih devet mjeseci.

Rashodi su bili 294,7 milijuna kuna, što je osjetno smanjenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su ukupni rashodi iznosili 320,8 mili-

juna kuna. Međutim, još više su pali ukupni prihodi, koji su u prvih devet mjeseci iznosili 256,5 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prošle godine bili 321 milijun kuna. „Provodimo nužne uštede potrebne da prilagodimo sustav novonastalim tržnim okolnostima, a s druge strane

isidora@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778

roby@regionalni.com

marketing@regionalni.com

Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević

Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

Dragutin Kliček

nastojimo realizirati planirane razvojne projekte. Ipak, za oporavak hrvatske tekstilne industrije, nužan je oštar zaokret u sektorskoj politici, konkretne antirecesijske državne mjere vezane uz očuvanje zaposlenosti i poticanje izvoza”, ističe Zoran Košćec u izjavi Zagrebačkoj burzi.

Oglasi

27. listopad 2009.

info@gumiimpex.hr www.gumiimpex.hr

Zimske gume – za zimske uvjete na cesti – posebne pogodnosti!

Zakonska regulativa za ZIMSKE UVJETE na cesti HRVATSKA: preporučljivo od 01.11., zakonski kad je na kolniku SNIJEG ili POLEDICA AUSTRIJA: od 01.11. do 15.04.

SLOVENIJA: od 15.11. do 15.03.

ITALIJA (planinski dio): od 15.10. do 30.04.

BOSNA I HERCEGOVINA: od 15.11. do 15.04. ČEŠKA: od 01.11 do 30.04.

U slučaju neopremljenosti vozila za zimske uvjete, moguće novčane kazne i isključenje iz prometa!

DOČEKAJTE spremni otežane uvjete u prometu!

ZIMSKA OPREMA – zakonski propisana ZIMSKU OPREMU za vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone ( putnička i kombi vozila) čine: 4 ZIMSKA pneumatika, označena ili oznakom M+ S ili 4 LJETNA pneumatika s najmanje 4mm dubine profila + obavezno lanci za snijeg Preporuka: Gume su presudne za sigurnost u zimskoj vožnji. Zato je već pri temperaturi od +7ºC, a osobito na nižim temperaturama, preporučljivo imati na vozilu ZIMSKE GUME povećane elastičnosti s lameliranim blokovima gaznog sloja koje na hladnoći bolje prianjaju uz podlogu što je osobito važno za poledicu, bljuzgavicu i snijeg.

VULKANIZERSKE USLUGE, ulica Pavleka Miškine 64c, VARAŽDIN Najbolje opremljena i suvremeno organizirana vulkanizerska radionica – GUMIIMPEX-GRP! BRZE i KVALITETNE vulkanizerske usluge, tradicija s četrdesetogodišnjim iskustvom!!

AKCIJSKI POPUSTI na zimske auto-gume

25%

popusta

MOGUĆNOSTI plaćanja na rate bez kamata Kupnja guma u GUMIIMPEX-GRP d.d. moguća je putem kartica najvećih banaka u Hrvatskoj: - NA RATE - BEZ KAMATA

na zimske gume za osobna vozila:

Zagrebačka banka: MAESTRO MASTER CARD na 3 rate

NOVOST – moguće naručivanje telefonom za (de)montažu i/ili optiku vozila: T: 404-533, 404-500 E: shop@gumiimpex.hr

MICHELIN

AMERICAN kartica na 6 rata DINERS kartica na 12 rata

NOVOST – posebna linija za prioritetna vozila (hitnu pomoć, vatrogasce i policiju)!

FIRESTONE

GOODYEAR

Privredna banka Zagreb: MAESTRO na 3 rate

SAVA BRIDGESTONE BF GOODRICH KORMORAN

ISKORISTITE izuzetno povoljne mogućnosti nabave i montaže auto-guma – akcija traje do isteka zaliha!

RADNO vrijeme vulkanizerske radionice: od PONEDJELJKA do PETKA od 7 do 19 sati, SUBOTOM od 7 do 13 sati

T: 042 / 404-533, 404-500

5

6

Intervju tjedna

27. listopad 2009.

OTVORENO Mirko Štifanić, izvanredni prof. dr. sc. na Medicinskom fakultetu u Rijeci za R

Svaki čovjek zaslužuje do U Hrvatskoj svakih 15 minuta umre jedna osoba. Kako se odnosimo prema umirućim zavisi o cjelokupnoj kulturi jednog naroda i vrijednostima koje se njeguju u društvu Razgovarala: GORDANA IGREC

Dostojanstvena smrt je ona smrt koju zaslužuje svaka osoba, bogata ili siromašna.

U Hrvatskoj svakih 15 minuta umre jedna osoba. Kako se odnosimo prema umirućim to ovisi o cjelokupnoj kulturi jednog naroda i vrijednostima koje se njeguju u društvu.

Kultura bdijenja i oplakivanja odumire kod nas – umirat će se u osami, samoći...

Po kršćanskoj tradiciji koju prihvaćaju i mnogi nekršćani dva dana u godini 1. i 2. studenog vjernici i ostali posebno se sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdani Svih svetih i Dušni dan. Prve zabilježene tragove Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Pod izrazom “Svi sveti” ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima.

Sjećanje

Mjesto među svetima sigurno su zaslužili mnogi “neupadljivi ljudi” koji su savjesno, samozatajno, obavljali svoj posao i svoje dužnosti, često podnosili nepravde. To su nerijetko naši najbliži: naše majke, očevi, djedovi, bake, braća, rođaci, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji kao i svi oni koji su za života “imali manje sreće od ostalih” pa im se niti za grobak niti spomenak ne zna, jer su umirlai bezimeni i bez groba kao beskućnici. Zato, kad ćete paliti na središnjem Križu na jednom od najljepših groblja u Europi – Varaždinskom groblju, svijeće za svoje najmilije čiji grobovi su razasuti diljem naše zemlje ili inozemstva, nemojte zaboraviti zapaliti svijeću i za takve: bezimene.

A u danima pripreme za taj veliki blagdan Svih svetih kad se živi sjećaju svojih pokojnih, nastojte ne podlijeći “vašaru taštine “ i konzumerizmu, nego s dostojanstvom pristupiti obilježavanju ovo posebnog blagdana u godini. Kako svaki narod na sebi svojstven način obilježava dan posvećen pokojnicima i kako je smrt ostala zagonetkom i za najmudrije glave među nama, odgovore na pitanja u smrti, umiranju i žalovanju u pojedinih kultura, ali i na razini poimanja pojedinca, za čitatelje Regionalnog tjednika potražili smo kod predsjednika Hrvatskog pokreta za prava pacijenata i izvanrednog profesora na medicinskom fakultetu u Rijeci dr. sc. Mirka Štifanića, autora knjige “Kultura umira-

nja, žalovanja i smrti”.

U okviru kulture kao sveobuhvatnog pojma ljudskih odnosa i pregnuća, što znači “kultura umiranja, smrti i žalovanja”?

Ona podrazumijeva da su umiranje i smrt u životu svake osobe najizvjesnije stvari koje će nam se dogoditi, tj. da jedino njih ne možemo izbjeći.

Zbog toga kao pojedinci, obitelj i zajednica trebamo graditi kulturu umiranja i smrti, tj. osigurati svakom članu zajednice (društva) dostojanstveni «odlazak», odnosno da nitko ne umre napušten, sam, u bolovima, ali i da spriječimo tzv. društvenu smrt.

Kako se tri najveće religije, kršćanstvo, židovstvo i islam, odnose prema smrti, žalovanju i umiranju?

Među njima ima i sličnosti i razlika. Sličnosti su u tome što sve religije poštuju umiruću osobu, žale za njom nakon smrti, a njezin «odlazak» se obilježava sukladno tradiciji odnosno kulturi kojoj osoba pripada. Umiranje i smrt u svim religijama imaju izuzetno važno mjesto, a svaka religija odnosno kultura ima neka posebna obilježja karakteristična za to osjetljivo i traumatično razdoblje života.

U nekim religijama se bol izražava šutnjom, načinom odijevanja, u drugim plačom, a u nekim drugima - glasnom glazbom.

O hospiciju

Hospicij kao “čekaonica za smrt”? Može li takav odnos prema smrti biti human?

Hospicij kao «čekaonica za smrt» je potpuno neprihvatljiva ustanova, jer je kao takva nehumana i neetična, a vjerojatno netko želi zaraditi na boli i patnji osobe koja «čeka» na «odlazak». Smrt se, naime, iako nema smisla, može i odložiti (zbog zarade).

Stoga je stvar društva kako će organizirati hospicij. Nažalost mi nemamo niti jedan hospicij, a ljudi umiru i u kvazihospicijima i nehumano.

Ponekad se radi o zastrašujuće neprihvatljivom odnosu prema čovjeku od čega se ledi krv u žilama! Što se podrazumijeva pod pojmom “dostojanstvena” smrt?

To znači da se smrt niti ne ubrzava, niti se besmisleno produljava. Dostojanstvena smrt znači umiranje i smrt na način kakav zaslužuje svaka osoba, bogata ili siromašna, tj. bez bolova, patnje, ne napušten i slično. Međutim,

Izvanredni prof. dr. sc. Mirko Štifanić na Medicinskom fakultetu u Rijeci autor je knjige “Kultura umiranja, žalovanja i smrti”

prije nego govorimo o dostojanstvenoj smrti u društvu moramo govoriti o dostojanstvenom životu.

Ima li mrtav čovjek - leš pravo na dostojanstveni tretman? Ili mu se može dogoditi ono što smo imali nedugo priliku čitati po medijima o “nekrofilskom iživljavanju nad lešom”?

Društvo koje zaboravlja temeljne ljudske, moralne i humane vrijednosti, a u kojem je najvažnije sve komercijalizirati itd., ima «konfekcijsku» kulturu odnosa ne samo prema lešu, nego i prema umirućoj

osobi, a taj proces (umiranja) može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci pa i godina. U biti, osoba je društveno

d

ostojanstvena smrt znači umiranje i smrt na način kakav zaslužuje svaka osoba mrtva prije vlastite smrti.

Društvo u kojem se to događa nema obećavajuću budućnost. Nažalost i tranzicijska

društva poput našeg postat će takva ako ostane pasivna medicinska struka, udruge oboljelih, znanstvenici, da o političarima i ne govorimo.

Kako se čovjek 21. stoljeća odnosi prema smrt? Je li kao na parodiji Monthy Paytona: gdje se karikira smrt pretjeranim konzumerizmom i uživanjem u životu, samo da bi se pobjeglo od egzistencijalnih pitanja kakva su život, ljubav i smrt!?

Neki bježe, za neke je to tabu tema itd. Osim toga, treba istaknuti činjenicu da se na medicinskim fakultetima

malo ili ništa ne uči o umiranju i smrti pa nerijetko liječnik i ostali zdravstveni radnici, iako žele pomoći – ne znaju jer ih nitko nije naučio kako pomoći umirućem, članovima negove obitelji u tom procesu u kojem ima mnogo emocija... Što je smrt promatrana kao fenomen unutar zapadnog kulturno-civilizacijskog kruga?

U Hrvatskoj, u prosjeku, svakih petnaestak minuta umre jedna osoba. Na koji način umre i kako se postupa s njome, to je pitanje od opće društvenog značenja. Inače,

Intervju tjedna

27. listopad 2009.

7

Regionalni tjednik povodom Svih svetih govori o kulturi umiranja, žalovanja i smrti

odgovoru na pitanje što je smrt, treba posvetiti još veću pozornost i znanosti, ali i građana. Uglavnom u tzv. zapadnoj (znanstvenoj) medicini smrt predstavlja tzv. smrt mozga, koja se utvrđuje na standardan način. Naime, osoba može čak i gledati i disati, ali kada se utvrdi «smrt mozga», onda se smatra da je osoba mrtva. Što sa shvaćanjima poput “uskrsnuća” ili vjere u reinkarnaciju?

Svatko to na svoj način doživljava i doista mislim da svatko ima i pravo na takav izbor. Naime, ljudima vjera u uskrsnuće, pa i reinkarnacija, predstavlja vrijednost koju, oni koji tako ne misle, nemaju pravo dovoditi u pitanje, negirati, omalovažavati, a nerijetko upravo takvi promijene svoje stajalište kada se osobno nađu u po životno opasnoj situaciji odnosno stanju.

Spoznaja smrti

Može li čovjek kao biće s ograničenim mogućnostima spoznaje ikad pojmiti što smrt doista jest?

Može, ali ga percipira, odnosno vidi i shvaća te tumači na svoj način. U tome nikada nećemo svi imati isto mišljenje. Za nekog je to mitski fenomen, za neke socijalna činjenica. Neki ističu njezine prihološke, a neki filozofske temelje. Sve je to kulturno uvjetovano.

Kako utješiti ožalošćene?

Nije jednostavno, ali nije niti nemoguće. Važno je htjeti, ali i znati utješiti. Važno je komunicirati s onima koji žale, stisnuti ruku, izraziti sućut, ponuditi iskrenu pomoć, pitati kako mogu pomoći, ali i biti spreman pomoći u pro-

cesu žalovanja. Žalovanje je prirodan i neizbježan proces, ali i tradicionalan. Nerijetko vrlo tegoban.

U Dalmatinskoj zagori primjerice postoji običaj “narikača”. U Hrvatskom Zagorju oko mrtvih se bdije cijelu noć, pa se to naziva bdijenje.

Kakvi su kod nas, s obzirom na regije, običaji žalovanja i oplakivanja pokojnika?

Postoje tradicionalne odnosno kulturne razlike prije svega između sela i grada, između sjevera i juga, i druge, ali razvoj suvremenih društava prijeti da će kultura oplakivanja postati «paket» za jednokratnu upotrebu.

Nadalje, umirat će se u osami, bez bližnjih...

Kako u okviru “civilizacije smrti”, kako neki nazivaju zapadnu civilizaciju, gledati na eutanaziju? Treba li u Hrvatsku uvesti i tu mogućnost izbora?

Pitanje legaliziranja i/ili zabrane eutanazije stoji i pred vratima, ali mi uglavnom površno i marginalno govorimo o tome. Tko će obavljati eutanaziju ako je legaliziramo: liječnici ili ćemo školovati druge osobe? Što znači legalizirati eutanaziju?!

Unatoč tome, u nas se gotovo svakodnevno umire sukladno nekom «modelu» eutanazije.

Na tu činjenicu upozoravaju moralni i humani liječnici, ali gotovo nitko na to ne reagira!

Inače, o eutanaziji mora se postignuti društveni konsenzus. Ne bi, naime, bilo dobro da građani prije negoli se u društvu o tome dogovorimo, mogu kupiti sredstvo za eutanaziju u «bolje opskrbljenim» trgovačkim centrima!

Liječnik ste po profesiji. Ponekad je “liječnik posljednja

tomislav makaj

ostojanstveno umiranje

Svjetlo svijeće, sjećanje i trenuci tišine

karika” u životnom ciklusu, pri samom njegovom završetku. Većina ljudi, naime,

l

iječnici su važna karika ali umiranjem i smrću mora se baviti tim stručnjaka umire u bolnicama. Kako ostati profesionalan, aopet ljudski, topao u takvim rubnim situacijama?

Ja sam društvenjak, medicinski sociolog, a umiranje i smrt danas se ne može razumjeti i analizirati bez interdis-

ciplinarnog pristupa. Dakle, osim liječnika tim područjem se bave psiholozi, filozofi, etičari, pravnici, sociolozi i dr. Liječnici su važna karika, ali umiranjem i smrću mora se baviti tim. A kada bolnički liječnik kaže obitelji da se za njihovog člana ne može ništa više napraviti, to znači da se zdravlje ne može vratiti, ali je sasvim izvjesno da se nakon toga može i mora još puno, puno napraviti u sklopu tzv. palijativne skrbi, skrbi u kući i slično. Naravno, hrvatskom zdravstvu nedostaje hospicij kao središnja ustanova za teoriju i praksu palijativne skrbi. Bez njega ne spadamo u

Varaždinsko groblje i za predstojeći će blagdan Svih svetih posjetiti tisuće građana i zapaliti svijeće na grobove najmilijih

krug civiliziranih država koje poklanjanju vrhunsku brigu osobama na «odlasku».

Život i smrt

Može li razmišljanje o smrti biti poticaj za vođenje kvalitetnijeg života?

Može i treba. Naime, i umiranje i smrt nakon bolesti mogu i trebaju biti prihvatljivi poput prijatelja i saveznika ako umirućima osiguramo da se s njom suoče mirno, bez straha, bolova i patnje. To je jedan od najvećih dostignuća što društvo može osigurati svakoj osobi. To govori o našoj zajedničkoj ljestvici vrijednosti, a poticaj je i za kvalitetniji život.

Pripremamo li se u određenoj životnoj dobi, ali i kroz sam život za smrtni čas?

Mislim da se neki doista pripremaju na to. Neki su toga manje, drugi više svjesni. Neki to potvrđuju riječima, drugi izrazom lica ili slično. Međutim, ima među nama i onih koji nisu svjesni da će «otići», ali i onih koji ne žele – umrijeti. Ovim potonjima je jedan talijanski sveučilišni profesor posvetio cijelu knjigu.

Da li živi dostojanstveno obilježavaju dan u godini posvećen pokojnicima?

Ima i toga, ali ima i dostojanstvenog obilježavanja tog jedinog dana u godini. To je, u biti, tradicija. Međutim, posjećivanja naših najmilijih, pa i «razgovor» s njima, u nas traju tijekom cijele godine. To govori o nama kao ljudima, vjernicima, koji smo na ovome svijetu – u prolazu.

Govori to o nama koji ne zaboravljamo naše drage koji nastavljaju živjeti u – nama.

Trebaju li se pokojnikove želje uvažavati i žive li naši pokojnici t a ko d u g o koliko su traga

ostavili u srcima živih najbližih i svojih poznanika?

Nerijetko na groblju vidimo ljude koji «razgovaraju» s umrlim članom obitelji. Na taj način «komuniciraju» s njima i nastoje popuniti prazninu koja je ostala nakon njihova «odlaska». Naši najmiliji na taj način žive u našim mislima i srcima.

Pjesma

Ima nekih riječi ljubavi...

Pjesma koju je skladao Boris Novković za svojeg pokojnog oca kompozitora Đorđa Novkovića iz knjige “Kultura umiranja, žalovanja i smrti: Ima nekih riječi ljubavi/ koje nismo rekli ljudima kad smo htjeli Već je bilo prekasno.

Ima nekih dragih osoba koje nikad nisu dobile/ nježne riječi koje su zaslužile Godine kroz maglu prolaze/najdraže nam ljude odnose I nikad im ne kažeš riječi te/volio bih da si tu da ti mogu reći sve/da ti priznam da ne mogu bez tebe...

8

Život

27. listopad 2009.

Susjedi u garaži u Miškulinovoj ulici strojevima tale i obrađuju plastiku, a na toj lokaciji prema GUP-u nije dopuštena nikakva proizvodna djelatnost, tuži se Miljenko Kelemen

ČITATELJI ZOVU M. Kelemen 7 godina pokušava zaustaviti proizvodnju u susjedovoj garaži

Što to smrdi u Brezju?

Zoran Vrbanec: „Metaloplastika Vrbanec“ ne uzrokuje neugodne mirise, buku i vibracije Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Je li u varaždinskom Brezju, točnije u Ulici Tomislava Miškulina dopuštena prerada plastike?

Na to pitanje već sedam godina odgovor traži Miljenko Kelemen, u čijem susjedstvu se nalazi pogon „Metaloplastike Vrbanec“.

Brojne prijave

- Susjedi u garaži tale i strojevima obrađuju plastiku, pa povremeno ne samo da osjećamo smrad, nego rad strojeva rezultira iritantnim zvukovima i vibracijama. I sve to događa se na lokaciji na kojoj, sukladno Generalnom urbanističkom planu Grada, nije dopuštena nikakva proizvodna djelatnost, već je to zona stanovanja – tuži se Miljenko Kelemen.

On je v iše puta svojeg susjeda Zorana Vrbanca pri-

BEZ KOMENTARA

Na neka pitanja nema odgovora Nekoliko pitanja vezanih uz izdvojeni pogon „Metaloplastika Vrbanec“ uputili smo Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Postavili smo ih i pročelniku Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline grada Varaždina.

Međutim, do zaključenja ovog broja 7Plus Regionalnog tjednika, nismo primili odgovor ni na jedno od njih.

PRIJAVE Gospodarska inspekcija obavila je dva nadzora

Nalazi bez nepravilnosti i s njima

javljivao inspekcijama.

– Meni je neshvatljivo da se proizvodnja i dalje odvija u pomoćnoj građevini koja se koristi suprotno namjeni - navodi. No, šire li se zaista tijekom procesa proizvodnje tvrtke „Metaloplastika Vrba-

K

elemen: inspektori utvrdili da se objekt koristi suprotno namjeni nec“ neugodni mirisi te dolazi li do trešnje tla, pitali smo vlasnika Zorana Vrbanca.

- O tome nema ni govora.

Gospodin Kelemen prijavljuje nas svim inspekcijama, one dolaze i obavljaju nadzor. Međutim, kako radimo u skladu sa svim propisima, redov ito konstatiraju da ne postoje nepravilnosti u poslovanju našeg obrta. I

Miljenko Kelemen

ne samo to. Naime, slobodna djelatnost kakvom se bavimo, može se obavljati u stambenim zonama u objektima veličine do 400 metara četvornih – ističe Vrbanec i pojašnjava da strojevi ne rade buku i nisu u pogonu iza 17 sati. Dodaje da su sve građevine u kojima se odvija proizvodnja legalizirane. Međutim, njegov susjed Miljenko Kelemen tvrdi drugačije.

Temeljem Kelemenove prijave protiv obrtnika Zorana Vrbanca nadzor u pogonu na lokaciji u Varaždinu T. Miškulina 52, obavio je gospodarski inspektor još krajem 2007. godine. Nepravilnosti nisu utvrđene jer je susjedov izdvojeni pogon bio upisan u obrtnicu. No, Miljenko se opet žalio. Zašto?

- Tek nakon moje nove prijave i prozivanja gospodarske inspekcije na njihove kon-

Ipak prekršaj?

– U lipnju 2008. godine su, na temelju još jedne moje prijave, djelatnici Uprave za inspekcijske poslove PJ Varaždin Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva drugi put obavili inspekcijski pregled.U njihovoj obavijesti, koju su mi uputili u veljači ove godine, navode da je utvrđeno da se pomoćna građevina koristi suprotno namjeni, a protiv

kretne zakonske obaveze utvrdili su ponovnim nadzorom kako za objekt u kojem je izdvojeni pogon nije ishodovana uporabna dozvola.

Odgovor na prijavu primio sam 30. lipnja 2008. godine, ali bez obzira na činjenično stanje, Inspektorat ni tom prilikom nije zatražio otklanjanje nepravilnosti, ni zatvaranje izdvojenog pogona – istaknuo je Miljenko Kelemen.

vlasnice Mirjane Tr tinjak Vrbanec podnesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Prekršajnom sudu u Varaždinu – navodi Kelemen. Postupak, međutim, nije pokrenut.

– Postupak niti ne žele pokrenuti, što me dovodi do zaključka da ovdje netko stoji iza svega ili se radi o potpuno nesposobnoj državnoj upravi – zaključio je Miljenko Kelemen.

I TOGA IMA

Upit čak i odvjetništvu!

Koja bi inspekcija trebala utvrditi smije li se obavljati proizvodnja u pomoćnoj građevini koju za obavljanje proizvodnje koristi „Metaloplastika Vrbanec”, ostaje nejasno.

Potvrdio nam je to i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji je, navodi, nekoliko puta primio Miljenka Kelemena, kojem su objasnili da to pitanje nije u nadležnosti stručnih službi Grada Varaždina. Da bi doznao postoji li u Varaždinu za to nadležna inspekcija, Miljenko Kelemen obratio se upitom Općinskom d ržavnom odvjetništvu u Varaždinu. - Taj predmet kod sutkinje je Ljiljane Vever. Uz njezin, očekujem i odgovor PU varaždinske - Odjela kriminalističke policije na detaljan podnesak koji sam im uputio u ožujku ove godine. Prijavio sam, naime, osnovanu sumnju u postojanje gospodarskog kriminala u uredima državne uprave u Varaždinskoj županiji – kaže Kelemen.

INSPEKCIJE Izmjenjivali su se građevinski inspektori, inspektori zaštite na radu, inspektori za zaštitu okoliša…

Nevjerojatno koga sve tu nije bilo Samo letimičan pogled na svu silu različitih prijava, žalbi, zahtjeva, molbi za mišljenja, podnesaka, otkriva na koje ih je sve adrese Kelemen sedam godina upućivao. One su išle na adrese Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odnosno Upravi za inspekcijske poslove područne jedinice Varaždin. Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji, službi za gospodarstvo

uputio je i zahtjev za brisanje izdvojenog pogona, a nakon njega, slijedi prijava

k

ako garaža udovoljava propisima zaštite na radu? pita se Kelemen Odjelu za nadzor u području radnih odnosa, zaštite na radu, elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom Državnog

inspektorata PJ Varaždin…

- Nevjerojatno kojih sve inspektora u Miškulininoj nije bilo, ali nije mi, na primjer, jasno da inspekcija rada nije u susjedovu izdvojenom pogonu našla nepravilnosti. Kako jedna garaža može udovoljiti propisima zaštite na radu i uvjetima propisanim za poslovni prostor? – pita se Miljenko Kelemen.

Oglas

27. listopad 2009.

9

DOZNAJEMO Pekara Edi i Lory bar prepoznatljivi su superbrandovi obitelji Filipa Perdedaja

Tvrtka prisna s kupcima Ponuda kvalitete i raznovrsnosti

Za sladokusce, pekara Edi pravo je mjesto kupnje

U sklopu novosagrađenog i uređenog poslovnog objekta obitelji Perdedaj u Optujskoj ulici nalaze se Pekara Edi i Lory bar

Uz pekarske, tu su mliječni proizvodi i pića

Ugodan ambijent za opuštanje

Supružnici Karmela i Filip Perdedaj zajedno i u poslu

Nazivi pekara i ugostiteljskih objekata izvedenice su imena naših sinova – kaže Filip Perdedaj VARAŽDIN - Pekarski proizvodi obitelji Filipa Perdedaja nesumnjivo su s godinama postali jedan od zaštitnih znakova Varaždina. Prije svega, u paleti njihovih 100 posto hrvatskih pekarskih proizvoda, koje spravljaju po tradicionalnoj obiteljskoj recepturi, prepoznatljiv je (između čak dvanaest vrsta!) domaći kukuruzni kruh. Noviteta u ponudi Pekare Edi nikada nije nedostajalo, a Filip Perdedaj podsjetio nas je da je tvrtka koja danas ima 5 prodajnih i dva proizvodna mjesta s još dva ugostiteljska objekta, svoj intenzivni razvojni put započela u Nedeljancu.

Investicije u razvoj

- Pekara Edi osnovana je 1997. godine kada je u Nedeljancu otvoren naš prvi

Novo – „Pelin Krauter i Cynar Party“ u Lory barovima Svi partijaneri i oni koji se samo žele dobro počastiti i zabaviti, pozvani su u subotu 31. listopada na čak dva partyja. Naime, u Lory baru u Optujskoj 48 priređuje se Pelin/Krauter - Cola Party, a u Ulici Miroslava Krleže 1/1, Cynar – Cola Party. Kako doznajemo u Lory baru, oba spomenuta partyja počinju u 19 sati i traju sve do ponoći. Treba znati

maloprodajni objekt. Tamo je još uvijek sjedište poduzeća i proizvodni pogon. Počeli smo raditi s pet zaposlenih ljudi, a danas s ponosom možemo reći kako zapošljavamo 35 stručno osposobljenih djelatnika – istaknuo je Filip Perdedaj dodavši kako tvrtka ima bogatu tradiciju s

Atraktivan prostor Lory bara u Optujskoj ulici

tvu obitelji Filipa Perdedaja.

Naime, u sklopu objekta u Optujskoj ulici, na čak 900 metara kvadratnih, vrhunski su uređene Pekara Edi i Lory bar.

Zanimalo nas je i na koji način Perdedajevi osmišljavaju svoje prepoznatljive brandove.

k

upcima svojih pekarskih proizvoda tvrtka omogućava catering definiranom misijom, jasnom vizijom razvoja i s dugoročno planiranom strategijom. A o smjernicama razvoja tvrtke najbolje svjedoči značajna investicija u veliki, novosagrađeni poslovni centar u vlasniš-

PEKARA EDI NEDELJANEC RADNI DAN 5 - 20 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 13 h

da samo Lory bar u Optujskoj može primiti šezdesetak gostiju, a višenamjenski prostor je idealan kako za organizacije različitih prezentacija, tako i za različite obiteljske proslave.

Za dogovor oko rezervacije prostora i sve dodatne informacije možete kontaktirati Karmelu Perdedaj na telefon 091/593-3113.

Uvijek svježe pecivo

- Pekara Edi prozvana je tim imenom u čast našeg sina Eduarda, koji nastavlja obiteljsku tradiciju u profesionalnom smislu. Velike „nauke“ s odabirom naziva naših ugostiteljskih objekata u Optujskoj i Ulici Miroslava Krleže isto tako nije bilo. Jednostavno, Lory (bar) izvedenica je imena našeg sina Lorenca – objasnio je Filip Perdedaj koji posebno ističe iznimnu važnost zadržavanja prisnog odnosa sa svojim kupcima. A njima je na raspolaganju i mogućnost cateringa, odnosno dostave većih količina pekarskih proizvoda na kućne adrese.

Ovu mogućnost tvrtka pruža u posebnim prigodama kao što su primjerice vjenčanja i krštenja, za što posjeduje adekvatan vozni park s namjenskim vozilima.

PEKARA EDI I LORY BAR VARAŽDIN JALKOVEČKA 3 RADNI DAN 5 - 21 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 13 h

ANINA 2 RADNI DAN 6 h - 20 h NEDJELJA I PRAZNICI NE RADIMO

M. KRLEŽE 1/1 RADNI DAN 6 - 23 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 22 h

OPTUJSKA 48 PEKARA RADNI DAN 5 - 22 h nedjelja i praznici 6 - 22 h LORY BAR RADNI DAN 6 -23 h NEDJELJA I PRAZNICI 6 - 22 h

10 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

27. listopad 2009.

Dan kruha u Osnovnoj školi Svibovec Ovogodišnja proslava Dana kruha, odnosno Dana zahvalnosti za plodove zemlje u Osnovnoj školi Svibovec, prvi put je održana u prikladnijim uvjetima u odnosu na prijašnje godine – u novootvorenoj sportskoj dvorani, prostoru koji su učenici bogato ukrasili darovima zemlje, raznim krušnim proizvodima te voćem i šumskim plodovima. Središnja priredba bila je u četvrtak, 15. listopada, u matičnoj školi, dok su priredbe na područnim školama održane zasebno, dan ranije i dan kasnije. Posebno zanimljiva bila je uvodna priča.

Jedan engleski novinar poduzeo je zanimljivo istraži-

vanje. Kupio je kilogram i pol kruha i stao na najživlje ulice raznih gradova, postavljajući prolaznicima isto pitanje: “Jeste li voljni za ovaj kruh raditi jedan sat?“ U Hamburgu su ga ismijali, u New Yorku ga je uhitila policija. U Nigeriji se nekolicina javila da će za taj kruh raditi tri sata, a u New Delhiju se oko njega skupilo nekoliko stotina ljudi koji su bili voljni za taj kruh raditi cijeli dan.

S ovom kratkom pričom,

koja bi trebala svakoga od nas potaknuti da se zamisli i ujedno si postavi pitanje cijenimo li dovoljno ono što imamo i koliku važnost ima taj jednostavni produkt brašna i vode u našim životima, započeo je prigodni program koji su pripremili članovi Pjevačkog zbora i Scensko-recitatorske grupe s njihovim voditeljicama prof.

Anom i Jelenom Pokos.

Na kraju je velečasni Juraj Kopjar, osvrnuvši se na uvodnu priču i njenu pouku, kao slikovito viđenje svijeta u kojem živimo, blagoslovio priložene darove, koje su učenici i njihovi učitelji potom blagovali.

N.H., OŠ Svibovec

Zanimljiv izlet s kvizom U četvrtak, 15. listopada učenici šestih razreda III. osnovne škole Varaždin bili su na terenskoj nastavi u Lepoglavi i Trakošćanu, a pratili su ih učitelji Marija Ister, Zdravka Strmečki, Darko Škerbić, Dragana Sever i Marija Šantek. Polazak je bio ujutro u 8 sati. Prvi je cilj bio posjet geološkom spomeniku prirode Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave.

Tamo su ih dočekali lepoglavski dogradonačelnik Alojz Gredelj i predsjednik udruge „Lepoglavski ahat“ Damir Vrtar. Gospodin Vrtar govorio je o području Gaveznice – Kamenog vrha, zakonski

zaštićenom geološkom spomeniku prirode na kojem se

nalazi nalazište poludragog kamena lepoglavskog ahata i jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj. Učenici su odigrali i kviz o tome gdje se još u Hrvatskoj nalaze ostaci vulkana, a odgovor je bio otok Jabuka. Nagradu za točan odgovor, rijetki kristal, dobio je Matija Cikač iz 6. a razreda.

Nakon izlaganja stručnog

vodiča, svi su se popeli na vrh brežuljka, do ogromne rupe koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana.

U pola sata mnogi učenici pronašli su ohlađenu lavu u obliku kamena i drugo zanimljivo kamenje. Nakon uspješnog istraživanja i pregleda kamenja, vratili su se u autobus i krenuli prema Trakošćanu, gdje je održana terenska nastava iz likovne kulture, hrvatskog jezika i prirode, a našlo se vremena i za razgled dvorca izvana, šetnju poznatim perivojem i užinu na svježem jesenskom zraku.

III. OŠ

Voćna salata na IV. OŠ Povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava 16. listopada učenici 3. c razreda IV. osnovne škole Varaždin pod vodstvom svoje učiteljice Gordane Foder realizirali su projekt pod nazivom Voćna salata. Projekt se ostvarivao tjedan dana, a za to vrijeme učenici su marljivo prikupljali fotografije voća, recepte za voćnu salatu.

Na internetu i u raznim knjigama tražili su nutritivne vrijednosti voća i pripremali se za izradu voćne salate. Cilj je projekta bio da učenici nauče kako je voćna salata ukusna i zdrava poslastica koju mogu i sami pripremiti bez pomoći roditelja.

U ponedjeljak, 19. listopada, učenici su donijeli u školu razne vrste voća, med, suho voće i šlag. Uz pomoć pribora iz školske kuhinje napravili su nekoliko vrsta voćnih salata kojima su počastili i učenike ostalih trećih razreda. U sklopu projekta učenici 3. c napravili su i edukativne plakate o voću i voćnim salatama koji sada krase školsku kuhinju. Voćna salata očito je bila vrlo ukusna jer nije ostao niti komadić.

Marin Pehnec, 7.c

Poziv na izlet u Podravinu Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin u četvrtak, 5. studenoga organizira izlet u Podravinu na relaciji Ludbreg - Koprivnica - Đurđevac - Hlebine - Kloštar Podravski. Cilj je upoznati prirodne i druge znamenitosti toga kraja, uključujući i razgledavanje galerije Generalić. Polazak je u 8 sati ispred Opće bolnice Varaždin, zajednički ručak u Kloštru Podravskom, a povratak u Varaždin u 18 sati. Sudionici sudjeluju u troškovima izleta s 50 kuna, a participacija se uplaćuje u autobusu. Prijave za izlet prima gospodin Mladen Bregović na mobitel 091/784-37-22 zaključno do 31. listopada.

V. Pečevski, mr. sc. J. Kuzminski

Lov ribe na plovak U tzv. Huđekovoj grabi u općini Petrijanec održano je 1. interno natjecanje ŠRK Sračinec u lovu ribe na plovak. U kategoriji seniora prvo mjesto osvojio je Ivica Plemenčić, drugo Stanko Oblaković, a treće Dalibor Hrlec. U kategoriji kadeta prvo mjesto osvojio je Luka Hrlec, a drugo Jasmin Meštrić. U kategoriji kadetkinja prvo mjesto osvojila je Tea Hrlec. Bit natjecanja bilo je druženje i međusobna razmjena iskustva te budući planovi ŠRK Sračinec.

Branko Plantak

Oglas 11

27. listopad 2009.

AKTUALNO Adaptacijama stambenih zgrada moguće je ostvariti najveće energetske uštede

Sanacijom starih zgrada do manjih računa, ali i zdravlja Posljedica “ravnih krovova” propadanje fasada, što rezultira toplinskim gubicima Koliko su objekti u kojima radimo i živimo energetski učinkoviti i zdravi i kada je zapravo zgrada stara? Općenito, svi objekti izgrađeni prije 20-ak i više godina, bez obzira na stanje u kojem se nalaze (a stanje je uglavnom, zbog slabog ili nikakvog održavanja, jako loše), beznadno su zastarjeli, jer su prilikom njihove gradnje primjenjivani propisi i korišteni materijali koji danas ne bi zadovoljili ni najelementarnije standarde.

Iskustva s razvijenijih tržišta pokazuju da se upravo u adaptacijama ovakvih objekata krije ogroman i neiskorišteni potencijal.

Skriveni potencijali

Jeste li znali da je sektor zgradarstva odgovoran za preko 40 posto ukupne potrošnje energije i da upravo tu leži najveći potencijal energetskih ušteda? Ako uzmemo u obzir prosječnu starost stambenog fonda u Hrvatskoj i trendove smanjenja potrošnje energije po jedinici površine, skriveni potencijali postaju još izraženiji.

Pojava vlage i stvaranje gljivica plijesni ubrajaju se u najveće nedostatke gradnje, koji čine stanove pa i cijele zgrade nemogućim za život i

rad. Ako uzmemo u obzir da prosječna četveročlana obitelj dnevno “proizvede” oko 14 litara vlage obavljajući redovne aktivnosti, i ako znamo da zrak može apsorbirati samo određenu količinu, višak se mora negdje očitovati i stvoriti idealne uvjete za razvoj gljivica koje mogu izazvati teške alergije i općenito predstavljaju ozbiljan higijenskozdravstveni problem.

S obzirom na enorman udio zgradarstva u ukupnoj potrošnji, cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite

p

ojava vlage i stvaranje gljivica plijesni ubrajaju se u najveće nedostatke gradnje okoliša je stvoriti preduvjete za sanaciju i rekonstrukciju starih i povećanje obavezne toplinske zaštite novih zgrada. Vremenom korištenja, uz slabo ili gotovo nikakvo održavanje, ponajprije su se nametnuli problemi tzv. “ravnih krovova”. Posljedica toga je i propadanje fasada, koje danas ne samo da nagrđuju izgled zgrada i okoline, već i

Stolarija, zidovi i fasade, krovište i grijanje najviše utječu na energetsku učinkovitost

rezultiraju većim toplinskim gubicima, a samim time zimi utječu na povećanje troškove grijanja, ljeti na povećanje troškova hlađenja.

Problemi s kojima se susrećemo prilikom planiranja i izvođenja sanacije starih objekata mogu se uvjetno podijeliti na tehnološke, administrativne i ekonomske.

Stolarija, zidovi i fasade, krovište i grijanje neki su od tehnoloških problema koji najviše utječu na energetsku učinkovitost.

Minimalna pričuva nedostatna Cilj sveobuhvatne uštede energije jest stvoriti preduvjete za sanaciju i rekonstrukciju starih zgrada, objekata koji većinom izgrađeni 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Kroz zakonsku regulativu, u vrijeme promjene titulara vlasništva nad pojedinim stanovima, a samim time i višestambenim zgradama, propisana je tzv. “pričuva” u minimalnom iznosu od 1,53 kune po

četvornom metru, znači u iznosu koji u većini slučajeva jedva dostatan za pokriće zajedničkih troškova zgrada, a nikako za investicijsko održavanje objekta. Zato je za očekivati da svaki upravitelj dobrom organizacijom, kompetentnim praćenjem i nadzorom stanja nekretnine, a i svjedodžbama neovisnih stručnjaka opravda postignutu i obećanu kvalitetu upravljanja.

VAŽNO Projekt OPTIstana “Ravni krovovi nakon pola stoljeća”

Dogradnja povećava vrijednost stana Nije upitno treba li stare zgrade rekonstruirati i dograđivati, nego su ključna pitanja kako rekonstruirati, koliko će to koštati i koje su direktne, a koje indirektne koristi. Tvrka OPTIstan iz Varaždina trenutno provodi dva važna projekta u sklopu cjelokupnog projekta pod nazivom „Ravni krovovi

nakon polja stoljeća”. Riječ je o rekonstrukciji grijanja i potrošne tople vode u Vukovarskoj 2, te rekonstrukciji i dogradnji višestambenog objekta u Ulici S. Vukovića 3 u Varaždinu.

U Vukovićevoj ulici ključni cilj jest dogradnjom stambenih jedinica postići izgradnju čvrstog, višestrešnog krovišta te

sanacijom i uređenjem fasade smanjiti mjesečne troškove grijanja, odnosno hlađenja za oko 20 do 40 posto. Istodobno, na taj način cilj je povećati vrijednost stanova od 15 do 25 posto te poboljšati životne uvjete u samoj zgradi, kao i dijelu grada u kojem se zgrada nalazi.

Nastavak u sljedećem broju

UPRAVLJANJE

Suradnja sa suvlasnicima Upravljanje nije isto što i tehničko održavanje, premda se u praksi nerijetko na to svodi. Održavanjem se održava uporabnost zgrade (građevna i funkcionalna ispravnost) za koju je nakon gradnje dobivena uporabna dozvola, te što se traži i omogućuje suvremenim tehnologijama (protupožarna zaštita, grijanje, vodoopskrba, otpad, i tako dalje).

Zato se održavanje proteže od hitnih intervencija do takozvanih velikih popravaka koji su ustvari rekonstrukcije i modernizacije.

U svakom slučaju (i prema zakonu, i prema današnjim nazorima) na prvom mjestu su: sigurnost korištenja, zaštita zdravlja i života i zaštita okoliša. Primiče se vrijeme kada će se sve češće uz pitanje o cijeni kvadratnog metra postaviti i tri pitanja: u kakvom je stanju zgrada, kakvi su suvlasnici i stanari te kako se obavlja upravljanje?

Očekivati je da svaki upravitelj dobrom organizacijom, cijenom, pogodnostima, kompetentnim praćenjem i nadzorom stanja nekretnine kojom upravlja, načinom informiranja suvlasnika, savjetodavstvom i edukacijom suvlasnika, a i svjedodžbama neovisnih stručnjaka, opravda postignutu i obećanu kvalitetu upravljanja i stekne povjerenje.

U tome je bitna suradnja sa suvlasnicima. S vremenom će sve više dolaziti do izražaja dobri primjeri iz prakse upravljanja. Kad se postavljaju pitanja, poput onog je li moguće da je u “istoj” zgradi kao što je naša pričuva dvostruko veća ili manja pomoći će dobar primjer iz konkretne prakse.

Vidjet će se zašto je negdje ostvareno ono što izgleda teško ostvarivo i da li su iskustva s tog primjera primjenjiva. Upoznavanje dobrih primjera iz prakse upravljanja olakšat će bitno elektronski mediji. Bit će potrebno napraviti i tipologiju zgrada kao što su na primjer apartmanske zgrade, stalno naseljene zgrade ili zgrade u staroj jezgri mjesta ili gradova.

PROJEKT Koji su ključni ciljevi projekta rekonstrukcija grijanja i potrošne tople vode u Vukovarskoj 2?

Do 45 posto manji troškovi

Cilj rekonstrukcije jest i pravična podjela troškova

Ključni ciljevi projekta rekonstrukcije grijanja i potrošne tople vode u Vukovarskoj 2 u Varaždinu jest smanjenje mjesečnih troškova grijanja, tople vode i plina za oko 30 do 45 posto, nesmetana daljnja opskrba tople vode, kao i povećanje vrijednosti stanova od 15 do 25 posto, jer je poznato da su na tržištu stanovi s etažnim grijanjem skuplji od stanova sa zajedničkim grijanjem i pripremom tople vode. No, cilj je i pravična podjela troškova po sistemu „koliko sam potrošio, toliko sam platio“ (sada se plaća po „ključu“ što nije proporcionalno potrošnji pojedinih stanova).

Dosadašnjom analizom postojećeg stanja, kao i procjenom budućeg korištenja toplinske energije došlo se do zaključka da je za navedeni

objekt optimalno rješenje rekonstrukcija postojeće instalacije grijanja i potrošne tople vode (PTV) na način da se u svaki stan postavi kombinirani etažni plinski zagrijač (bojler), kako za grijanje, tako i za pripremu tople vode.

Potrebno je napomenuti da se cjelokupna investicija, prema prirodi tehničkog zahvata i zakonskih propisa dijeli na osobni, zajednički i posebni dio. Osobni dio su svi radovi unutar pojedinog stana, pa tako i troškovi, dok zajednički dio čini sanacija dimovodnih kanala i kanala za dovod svježeg zraka za izgaranje.

Posebni dio čini eventualno izmještanje i rekonstrukcija plinskih vertikala kao i izmiještanje plinskog brojila ispred stana.

Nastavak u sljedećem broju

Sajmište 25 (S. Vukovića 4) 42000 Varaždin Tel.: 042/ 203-914 Fax: 042/ 203-917 GSM: 099/76-44-894 091/739-81-51 095/54-35-076 optistan@gmail.com www.voxinzenjering.hr

12 Mozaik

27. listopad 2009.

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

Ratnici – heroji (7) Milan Habunek Povratak heroja

I tako sav jadan, umoran, ali i ponosan sjednem u svoje luksuzno vozilo, limuzinu tipa ‘’Zastava 750 LE (lux economic) i uputim se kući u Varaždin. Vratim se oko 20:00 h, djeca se ‘’povješala’’ po meni, žena ushićena što je sve sretno završilo (jer su i oni improvizirali sklonište u kući u podrumu ispod stubišta) te mi pričaju kakav je to rat bio te da su nakon svega i vidjeli tenkove u Zagrebačkoj ulici koje naša vojska izvozi iz grada na sigurnije mjesto. Mi smo ih osvojili, velim, sad su naši i više se nećete morati skrivati u podrumu. I tako to bi tih teških, ali slavnih dana od odlaska ratnika do povratka heroja ali: matematički gledano, svaki aktivni sudionik u danima rata u Varaždinu, ratnik-heroj, pregovarač ili član kriznog stožera doprinio je državi materijalnu vrijednost u ratnoj tehnici i opremi nekih skromnih 3.000.000,00 $ pa zato ‘’nam’’ veliko hvala. Tu naravno nisu uračunati objekti, palače, atraktivna zemljišta na kojima se danas gradi (hoću reći da se to prodaje u cijeni stana), da se društvo time koristi (i naplaćuje) kao što je Studentski dom itd. Zna se da se do tada Hrvatska branila suzama, cvijećem, molitvom i svijećama (kao što je bilo u novinama tih dana, svijećama raznih kalibara) za poginule diljem ‘’Lijepe naše’’ jer je rat bjesnio na trećini moje domovine. I tako mi mali ali veliki ljudi, ratnici – heroji preokrenusmo dotadašnju situaciju, omogućismo (kad već to nitko iz svijeta nije htio) da se domovina brani i obrani u svojim granicama, a i zabilježeno je u svijetu da je pobjeda u Varaždinu prekretnica rata, odnosno da smo stvorili uvjete za obranu domovine. I zato kao domoljub zahvaljujem svim braniteljima ‘’Lijepe naše’’, čestitam poštenim borcima, malim ali velikim ljudima (dio kojih je kao i mene domovina zaboravila), a isto tako želim i reći svim lažnim braniteljima koji sada i preko mirovine koriste naše zasluge

da se ‘’manu ćorava posla’’ te da bi se trebali stidjeti (mislim na one od 325.000 do 489.000). Neka se stide ‘’svojih veza i podobnosti’’.

Spisak boraca

A evo i spiska ostalih boraca s paljbenog položaja KOBAC 20 (od 19. 09. do 22. 09.

1991. god): Šibić Josip, Košić Darko, Belšćak Josip, Rušec Stjepan. Osiguranje položaja: od 18. 09. do 22. 09. 1991. god: borci s položaja br. 6. borci komandnog voda, a isticao se Dražen Ernoić. Napomena: Hohnjec – donosilac na I MB-u i strijelac na osiguranju je po dolasku novih boraca za MB 82 vraćen komandnom vodu na osiguranje 19. 09. 1991. god. Gubici, vraćeni borci: 19. 09. 1991. god: Lazar Marko – zbog

bolesti, Kranjec Ivan, strijelac iz komandnog voda– zbog bolesti. MB 120 mm od 20. 09. 1991. do 22. 09. 1991. Kompletne posluge, Zapovjednik Josip Hrženjak (nisu ratno djelovali u Varaždinu). Za manje od tri tjedna ponovno u uniformi, pa opet, pa opet, pa u zapadnu Slavoniju itd. Nije valjda to postalo tradicija u obitelji? Djed je bio u Prvom svjetskom ratu, otac u Drugom, a ja u Domovinskom. Zar će i moj sin morati ratovati? Zar je to zaista postala i obiteljska tradicija? No, bilo kako bilo, valjda neće doći do toga. Nakon svega što sam prošao, kakve sam imao i sve rezultate, bilo na vojnim vježbama ili u borbi u Varaždinu, prozvaše me neki meni bliski ljudi novim imenom kao ‘’general’’ Habunek ili ‘’Levi’s’’, legenda koja živi, naravno nazivljem koje mi se, moram priznati i sviđalo. A evo i znakovlja vojski pod kojima sam ratovao ili surađivao u pripremama za borbu bilo u RH ili susjednoj nam državi:

Zaključak i završetak

I tako pošto mi raspeše Hrvatsku, baciše kocku, razderaše haljine međusobno… oprostite, dogovoriše se i podijeliše privredu na način nepoštene pretvorbe – privatizacije kako bi nas časne ljude pokrali, povrijedili, oduzeše nam radna mjesta itd. kao što je poznato... a to uradiše ‘’Zna se’’ podobni, koji omogućiše i ratno profiterstvo, šverc i sl. I današnji predsjednik nam ‘’Lijepe naše’’ jasno u medijima iznosi kako su neki već osigurali bezbrižan život unucima svoje djece i sl.

Dobro mi reče jedan vidno u borbi ranjavan borac kada sam komentirao slučaj privatizacije iz novina, citat: ‘’Takvi smo ti mi hrvati, lopovi i tati’’ citat završen, naravno da nije mislio na obične smrtnike, na ‘’Stoku sitnog zuba’’, već za podobne, ‘’Za se’’. Pa nisam tada ni znao da se borimo za ‘’Dvjesta’’ sretnih – bogatih obitelji.

Za „Judine škude“

Žalosno je da one ljude kakvima se svugdje u svijetu nacija ponosi, generale pobjedničke vojske, najčasnije ljude prodaju za ‘’Judine škude’’ kako bi se svi grijesi prikrili u Europi – u uniji koja nas takve neće, a i logično je čim se vode ‘’Montirani sudski procesi’’ (imam i vlastiti slučaj), cvjeta korumpiranost, mito, prednost se daje ‘’varanju’’ a ne ‘’stvaranju’’, prikriva se ratno profiterstvo itd., da ne zakompliciram do kraja iako su to podaci iz svakodnevnih medija… i tako si ti meni, domovino, postala maćeha, ja tebi uvijek vjeran i odan domovine sin. ‘’I zato ti Domovino hvala’’. Klapa Intrade: „Svaku stopu ove zemlje ljubi, kad odrasteš, voljeni moj sine“. A hoće li biti još koja stopa naša? Pa sve se prodaje baš kao ono ‘’Sve po dvanaest’’, a nas sve manje. Kuda ideš nacijo, kuda ideš Croatio? Klapa Intrade: „Croatio, iz duše te ljubin, umorna si, samo mi ne plači“!

I prođe tako godina, pa i dvije, vrši se postrojavanje pobjedničke vojske u Varaždinu, a mene nisu zvali. Svake godine obilježava se na ovaj ili onaj način godišnjica pobjede u Varaždinu, a zovu samo ‘’Podobne’’ i ‘’Zaslužne’’. ‘’I zato ti, Domovino, (maćeho) moja hvala’’. Pisale se mnoge knjige o ratu i o brigadi, snimali se spotovi za arhiv, a zaslužne se malo gdje spominje ili se dogodi da se u knjizi promijeni njihovo ime kako bi se umanjila ili sakrila istina i njihova vrijednost.

Da li je to slučajno ili namjerno, ne znam. Stoga sam odlučio na ovaj način progovoriti! I zato ti, Domovino, hvala!

Sa sjetom i tugom, tebi uvijek vjeran i odan.

Zovi, samo zovi... tvoj domovine sin. Kobac 20, ratni zapovjednik minobacačke bitnice u danima varaždinskog rata, Milan Habunek (bez čina u HV, ili samo nije upisan?). (kraj)

Oglasi 13

27. listopad 2009.

GOSPODARSTVO Pedesetak cestičkih poduzetnika prisustvovalo korisnim predavanjima

Dan poduzetnika Cestice

Potpisan je ugovor između Općine Cestica i Hypo Alpe Adria banke

Potpisan je ugovor između Općine Cestica i Hypo Alpe Adria banke d.d., kojim se za kreditiranje cestičkog gospodarstva osigurava fond u iznosu od deset milijuna kuna Zbog želje za razvojem što konkretnijeg gospodarstva, bržeg i točnijeg protoka informacija i usluga koje nude razne institucije, Općina

Cestica je dana 20. listopada 2009. godine, u prostorijama DVD-a Križovljan-Cestica s početkom u 16,00 sati održala ‘’Dan poduzetnika općine

Cestica’’. Danu poduzetnika općine Cestica prisustvovalo je 50-ak poduzetnika s područja općine Cestica koji su bili željni mnogih novih i zanimljivih informacija koje su im mogli ponuditi mnogi predavači.

Informiranje

Prezentacije su imale sljedeće institucije: Porezna uprava Varaždin, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hr-

Svojem Danu prisustvovalo je 50-ak poduzetnika

vatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Razvojna agencija Varaždinske županije (AZRA), te Hypo AlpeAdria-Bank.

U uvodnom dijelu potpisan je ugovor između Općine Cestica, kojeg je potpisao načelnik Mirko Korotaj i

Hypo Alpe Adria banke d.d.

p

redavanja i stalna informiranja od velike su važnosti za poduzetnike kojeg je potpisala Nela Agić, voditeljica varaždinske po-

družnice, kojim se za kreditiranje cestičkog gospodarstva osigurava fond u iznosu od deset milijuna kuna.

Nadamo se da je takva vrsta predavanja i informiranja od velike važnosti za poduzetnike, zbog toga što na licu mjesta mogu dobiti razne informacije i pomoći od stručnjaka.

14 Poslovni svijet

27. listopad 2009.

POSJET Predsjednik RH Stjepan Mesić obilježio početak radova u poduzetničkoj zoni u Novom Marofu

Još šest parcela za proizvodne objekte NOVI MAROF - Rezanjem vrpce predsjednik RH Stjepan Mesić svečano je obilježio početak radova na izgradnji infrastrukture u proširenoj zoni za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Nakon kraćeg susreta s gradonačelnikom Darkom Hrenićem, predsjednikom Gradskog vijeća Zdravkom Maltarom te županom Predragom Štromarom, Mesić je u pratnji domaćina obišao gradilište

Kulturnog centra.

- Onaj tko ulaže u obrazovanje

N

ovi Marof ima idealan geografski položaj i sve drugo za rad investitora i kulturu, ulaže u svoj razvoj, a Novi Marof prepoznaje, unatoč teškoćama i recesiji, pravi put i

ispravno ulaže sredstva - izjavio je predsjednik Mesić.

Uređenje zone započeto je 1997. godine, otkupom zemljišta i uređenjem prvog dijela zone u kojoj sada djeluje pet gospodarskih subjekata s 98 zaposlenih.

Ovogodišnji radovi obuhvaćaju proširenje zone i izgradnju prometnice te potrebne infrastrukture na novom dijelu otkupljenog zemljišta.

Vrijednost ukupnog ulaganja u pro-

jekt uređenja zone iznosit će oko 7 milijuna kuna.

- Dobit ćemo još šest novih građevinskih parcela za izgradnju proizvodnih objekata u kojima bi moglo biti minimalno 75 novih radnih mjesta. Uskoro će biti objavljen javni natječaj, najavljuje gradonačelnik Hrenić - dodajući da Novi Marof ima idealan geografski položaj i sve ostale potrebne preduvjete za uspješan rad investitora. (dp) Predsjednik Mesić i gradonačelnik Hrenić

OTKRIVAMO ITS Components više od godinu dana dužan otpremnine i plaće

Direktor Vincetić: Žao mi je, ali novaca jednostavno nema! Žiro-račun nekada uspješnog poduzeća blokirali država i dobavljači, ali stečaj još uvijek nije otvoren Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

LUDBREG - Žao mi je, ali novaca nema, rekao nam je Saša Vincetić, direktor propalog poduzeća ITS Components, čijih šezdesetak zaposlenika već više od godinu dana čekaju obećane otpremnine te plaće za srpanj prošle godine, kao i za mjesece koji su uslijedili dok su odrađivali otkazni rok.

Došli i otišli

Još sredinom prošle godine radnici ovog ludbreškog poduzeća za proizvodnju elektroničkih dijelova nisu ni slutili da je blizu prestanak proizvodnje u do tada iznimno uspješnoj tvrtki koju su 2001. godine zajedno osnovali njemačka tvrtka InTiCom Systems te Magic-partner. Pet godina nakon početka rada, potonjem je ludbreškom poduzeću njemački partner prenio svoj poslovni udjel, tako da je Magic Partner postao jedini član društva čiji je temeljni kapital 300 tisuća kuna.

Nakon što se njemačka tvrtka povukla iz vlasništva, prošle su samo dvije godine dok proizvodnja nije potpuno stala. Dogodilo se to krajem ljeta prošle godine kada su počeli teći otkazni rokovi zaposlenicima poduzeća nad kojim još nije otvoren stečaj, i

Novi Clio Renault Sport

to ne samo usprkos dugovima prema zaposlenicima, nego i blokadi žiro-računa od strane države i dobavljača.

- Cijelo vrijeme pokušavam naći partnera koji bi osigurao posao na strojevima poduzeća, ali takvog nema. Nema ni zainteresiranih za kupnju opreme od čega ne bismo mogli platiti ni zaostatke za doprinose - veli Vincetić, dodavši da poduzeće nije imalo ni svoj prostor, već se radilo u

J

ednostavno, preskupi smo za strane ulagače, veli Vincetić iznajmljenoj hali.

Od svog osnutka, kako dodaje, poduzeće je poslovalo s velikim oscilacijama. Problemi su počeli kada je njemački partner u Češkoj počeo graditi vlastitu tvornicu za proizvodnju induktivnih prigušnica koje se koriste kod ADSL uređaja, točnije splitera.

Skupi ili…

- Jednostavno, preskupi smo za strane ulagače u odnosu na druge tranzicijske zemlje.

Nismo konkurentni jer imamo velika davanja na plaće, ali i

ITS Components poslovao je u iznajmljenom prostoru u Koprivničkoj ulici

ne samo to. Tu je i niz nameta, kao što je obvezno članstvo u komori, zatim plaćanje doprinosa Hrvatskim šumama i tome slično, upozorava direktor poduzeća ITS Components. Što zbog takvog poslovnog okruženja, a što zbog globalne krize, Vincetić tvrdi da su ostali bez narudžbi.

- Susrećem svaki dan zaposlenike. Nemam im što lijepoga reći, ali suosjećam s njima jer sam i sam u sličnoj situaciji - tvrdi direktor Vincetić.

Od “gazele” do propasti Nadam se da ćemo se sljedećih godina ponovno naći u društvu najuspješnijih, istaknuo je Saša Vincetić u rujnu prošle godine dok je pred gotovo 500 uzvanika u Zagrebu primao priznanje „Gazela“ koje mu je dodijelio Business.hr kao direktoru najbrže rastuće tvrtke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te jednog od vodećih poduzeća

po rastu prihoda u Hrvatskoj.

Naime, prihodi ITS Components između 2004. i 2006. rasli su 942 posto, zahvaljujući čemu je poduzeće zauzeo drugo mjesto među 1544 tzv. gazela.

Uručivanje priznanja ovogodišnjim “gazelama” sjeverozapadne Hrvatske održat će se 29. listopada u 16 sati u hotelu Turist.

USPJEH TP Varaždin otvorio četiri nova prodajna prostora u Varaždinu i Međimurju

Do kraja godine još dvije trgovine

Novi prodajni prostori

AUTO CENTAR KOS

VARAŽDIN/ČAKOVEC – U svega dva mjeseca, prvi domaći lanac trgovina TP Varaždin otvorio je četiri nove Kitro trgovine, zahvaljujući čemu je posao dobilo 30-ak trgovaca. Do kraja godine otvorit će još dva prodajna objekta, tako da se planiraju i daljnja zapošljavanja.

- Uz novi Kitro market u varaždinskom naselju Grabanice, otvorili smo i tri naše trgovine u Međimurju, i to u Kotoribi, Štrigovi te Pavlovcu. Otvaranje prodajnih prostora čeka nas još u Dekanovcu, kao i u Varaždinu, točnije POS naselju u Jalkovečkoj ulici, čime će se broj naših

trgovina popeti na pedesetak, doznajemo od Bernarde Kramar, predstavnice TP-a Varaždin, poduzeća koje ima već

t

rentuno TP Varaždin ima pedesetak trgovina i 300-tinjak zaposlenika 300-tinjak zaposlenika.

Razlog otvaranja novih trgovina, kako dodaje, usmjerenje je prema prodajnim objektima veličine oko 200 kvadrata

koji širinom ponude i cijenama mogu konkurirati velikim centrima.

- Analize pokazuju da su potrošači zadovoljni kvartovskim trgovinama, koji se nalaze u njihovom susjedstvu te tako štede vrijeme, a daju i prisniji ugođaj kupnje. Također je važno da se u njima optimalno troši, što nije slučaj kod velikih trgovačkih centara gdje se kupuju i što nije nužno - ističe Kramar te upozorava da u Varaždinu veliki centri imaju čak 45 tisuća kvadrata prodajnih površina, po čemu je vodeći u zemlji, odmah iza Zadra.

VARAŽDIN - Novi Clio Sport, novo vozilo iz Renaulta, predstavljen je tijekom Dana otvorenih vrata Renault servisa koji je u subotu priređen u Auto Centru Kos uz niz zanimljivih popratnih programa.

Osim tog vozila, posjetitelji su na probnim vožnjama mogli iskušati i druge najnovije modele Renaulta, a vlasnicima vozila te francuske marke pružala se i mogućnost besplatnog pregleda. U slučaju da se prilikom pregleda ukazala potreba za zamjenom nekih manjih dijelova, mogli su ih kupiti uz posebni popust koji se kretao od 10 do 50 posto. Uz popust, svi oni koji su dogovorili servis u roku od mjesec dana dobili su prigodan poklon iznenađenja.

TRGOVAČKI SUD

Učenici na raspravama VARAŽDIN - Varaždinski Trgovački sud, kao i ostali trgovački sudovi, u petak je priredio Dan otvorenih vrata.

- Želja nam je omogućiti javnosti da se neposredno upozna s načinom rada naših sudova, odnosno poveća dostupnost i transparentnost našeg rada. Svi zainteresirani mogu tako razgledati sud i prisustvovati raspravama, ali ne daju se pravni savjeti i stanje konkretnog predmeta - pojašnjava sutkinja Jasna Lekić.

Uz građane i predstavnike javnobilježničkih ureda, zanimanje za rad suda pokazali su ove godine i učenici, i to Gospodarske škole te Prve gimnazije.

Oglasi 15

27. listopad 2009.

PRODAJA proširenog asortimana betonske galanterije proizvedene najsuvremenijom tehnologijom.

16 Crna kronika

27. listopad 2009.

DOZNAJEMO

Uhićen je zlostavljač VARAŽDIN - Muškarac star 74 godine uhićen je u jednom mjestu u Varaždinskoj županiji jer je seksualno zlostavljao djevojčicu staru tek 9 godina, tijekom mjeseca rujna – potvrdila je to varaždinska policija.

Muškarac je djevojčicu kontinuirano seksualno zlostavljao više od 3 mjeseca, od početka lipnja do početka rujna. Protiv njega slijedi kaznena prijava, a istražni sudac odredio mu je pritvor.

SMRT NA CESTI

Autom udario pješaka BARTOLOVEC/TRNOVEC BARTOLOVEČKI – dana 25. listopada 2009. godine u 3.25 sati na državnoj cesti D-2 između naselja Trnovec Bartolovečki i Bartolovec dogodila se prometna nesreća s poginulom osobom – stoji u priopćenju PU Varaždin. Hrvatski državljanin starosti 36 godina upravljao je osobnim vozilom desnom stranom kolnika navedene ceste u smjeru Trnovca te je uslijed neprilagođene brzine kretanja udario u pješaka starosti 32 godine.

Policija ističe da se pješak kretao kolnikom u suprotnom smjeru bez osvijetljenja ili reflektirajuće materije. Nismo uspjeli doznati je li vozač bio alkotestiran, a o preminulome će se više znati nakon obdukcije.

SKOČILE „PUME“

Nije bilo zločina Sve vrijeme rata kao vojnici 7. gbr brigade svoje zadaće odradili smo odgovorno i profesionalno, vodeći se kršćanskim i moralnim načelima – istaknuli su u utorak na konferenciji za medije pripadnici ove elitne postrojbe predvođeni Mirkom Martinjakom.

- U Mliništu se nije zbio zločin, nego je to bila jedna velika vojna operacija i mi ne pristajemo na politički linč i medijsku harangu protiv naših boraca osumnjičenih za ratne zločine – kaže Martinjak.

Bravar je nasilnim putem morao otvoriti ogradu, a zatim je zamalo stradao s ostalim sudionicima ovrhe

OTKRIVAMO Što je prethodilo teškom incidentu na Ribić bregu

Zbog buldoga bombama zamalo ubio ovrhovoditelje!

Mađarski uzgajivač pasa pokrenuo je lani na ivanečkom Općinskom sudu ovršni postupak kako bi od Davorina Zvera dobio natrag tri psa pasmine engleski buldog Piše: IVICA KRUHOBEREC robert@regionalni.com

IVANEC - Ovršni postupak nad psima, koji je pokrenuo i dobio Fanta Györy iz Mađarske, prethodio je teškom incidentu na Ribić bregu gdje je u petak zamalo stradalo više osoba koje su pokušale provesti ovu nesvakidašnju ovrhu.

Iz bolnice u pritvor

Davorin Zver, umirovljeni liječnik i uzgajivač pasa, koji je na njih bacio ručne bombe, od subote se nalazi u varaždinskoj Općoj bolnici zbog zdravstvenih problema izazvanih dijabetesom. Čim se oporavi, bit će premješten u pritvor koji mu je određen u trajanju od mjesec dana kako ne bi mogao pokušati utjecati na svjedoke, ali i s obzirom na težinu počinjenja više kaznenih djela.

Naime, Zvera se sumnjiči da je počinio kazneno djelo protiv života i tijela

pokušajem teškog ubojstva na štetu dvojice policijskih službenika, zatim kazneno djelo pokušaja ubojstva na štetu sudskog službenika, veterinara, bravara i odvjetnika ovrhovoditelja, kao i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine

p

rvi pokušaj ovrhe bio je 2. listopada kada je u Ribić breg došao i Fanta Györy opće opasnom radnjom ili sredstvom te kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari.

Pronađena Meggie

Mađarski uzgajivač pasa pokrenuo je lani na ivanečkom Općinskom sudu ovršni postupak kako bi natrag dobio tri psa pasmine engleski buldog, mužjaka imena Bomberlan Play with Fire,

te ženke imena Meggie i Loveable Bulls.

Općinski sud presudio je u njegovu korist u travnju 2008., a 10. veljače ove godine presudu je potvrdio i varaždinski Županijski sud.

Sukladno tome, ivanečki je sud 16. srpnja ove godine odredio oduzimanje buldoga.

Prvi pokušaj ovrhe bio je 2. listopada kada je u Ribić breg došao i Fanta Györy u pratnji svog punomoćnika, varaždinskog odvjetnika Dragoslava Zubera.

Budući da tada nisu zatekli Zvera kod kuće, a nije se ni javljao na mobitel, na njegovim je ulaznim vratima samo ostavljeno rješenje o ovrsi.

Idući, zamalo kobni pokušaj oduzimanja pasa bio je u petak, kada su uz ovrhovoditelja, odvjetnika, vaterinara i bravara, u Ribić breg došla i tri policijska službenika PU varaždinske te jedan iz PP Ivanec.

DOZNAJEMO Što se događalo na Ribić bregu

Zver bacio tri eksplozivne naprave Nakon što je u petak više puta dozvan oko 14 sati, Zver se nije pojavio u dvorištu, pa je bravar prerezao lanac na ogradi. Budući da se ni tada nitko nije javio, prišli su ogradi na donjem dijelu dvorišta gdje su garaže i gdje se čuo lavež pasa. Bravar je otvorio srednja vrata garaže u kojoj je Mađar prepoznao u kavezu kuju Meggie, te je svojim uređajem dečipirao čip i otpremio psa preko dvorišta u svoje vozilo. U tom trenutku na terasi se začulo kotrljanje i eksplozija, a potom je na dvorište bačena druga eksplozivna naprava koja je policajca i bravara bacila nekoliko metara, a ozlijeđen je i odvjetnik koji je prebačen u bolnicu. Uslijedila je i treća detonacija te pucnjava iz vatrenog oružja, pa je pozvana dodatna policijska pomoć.

Oglas 17

27. listopad 2009.

GRATIS

kuhinjska garnitura CAMEL BACK COUNTRY

APARATI BEKO INOX

wenge, stol+4 stolice

VO R D O N SIV

kuhinja Mystic

275 x 225 cm BIRAJTE RAZLI^ITE BOJE FRONTI I KORPUSA (bordo, be`, crna, zelena/merano ili marbel)

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak

MA

9.499

799

,-kn

,-kn

1.400,-kn

regal MEXX

ormar TRIO LUX 4VF

boja: wenge/bijela, bukva/bijela, orah/bijela

boja: wenge/vanilija

999

15.077,-kn

2.000,-kn J U B IL A R N

1.999

,-kn

A C IJ E N A

5.000,-kn

,-kn

sjede}a grt. DAJANA RING kutna, mini

spava}a soba MARINA

E! J I N I T F E J NIGDJE

UST

ormar 5D, krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari}, boja: orah/bijela

OP NI P R A L JUBI

prilikom kupnje spava}e ili dje~je sobe

-60%

5.500,-kn

na madrace Lesnina

J U B IL A R N

1.999

A C IJ E N A

5.000,-kn

,-kn

klubski stoli} COBRA orah

400,-kn

2.499

,-kn

PRILIKA

299

,-kn

!

18 Školstvo

27. listopad 2009.

OŠ KNEGINEC

Marljivi đaci i učitelji Da se u kratkom vremenu može puno toga obilježiti, vidljivo je iz aktivnosti učenika i učitelja OŠ Kneginec Gornji, izvijestili su nas mladi novinari iz te škole.

Učitelji su povodom Dana učitelja bili na stručnoj ekskurziji Slavoniji i Baranji, a za vrijeme trajanja Dana zahvalnosti učenici su učili o zdravoj prehrani i maštovito uredili prostor škole.

Nekoliko dana nakon početka Mjeseca hrvatske knjige školu je posjetio književnik Miro Gavran.

Uz sve to, djelatnici, učenici i roditelji uključili su se u akciju UNICEF-a „Škole za Afriku“.

SPORTSKE IGRE

Igre za sve

Intelli brain – tako se zove naoko neugledan robot s kojim su se družili učesnici predavanja o robotici

ROBOTIKA U Elektrostrojarskoj školi održano stručno predavanje iz mobilne robotike

Nove tehnologije moraju naći put do naših učenika Standardizirani sustav obrazovanja u Hrvatskoj najčešće, ni uz najbolju volju i entuzijazam nastavnika i ravnatelja, ne može izići u susret razvijanju takvih vještina Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Zanimljiv projekt čiji je cilj promovirati robotiku i nove tehnologije u sustavu srednjoškolskog obrazovanja prošli je utorak u varaždinskoj elektrostrojarskoj školi predstavio prof. dr. sc.

Darko Stipaničev iz zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Stručnom predavanju iz mobilne robotike i naprednih tehnologija nazočili su učenici Elektrostrojarske i Tehničke, industrijske i obrtničke škole iz Čakovca.

I muka i nauka

O kakvim se to zapravo tehnologijama i robotima radi te kako sve to implementirati u

naš obrazovni sustav objasnio nam je prof. Stipaničev.

- Mobilni su roboti oni koji imaju sposobnost kretanja u prostoru. To znači da imaju sustave za pokretanje, prepoznavanje okoline i sustave

s

redstava uvijek nedostaje, a nove tehnologije stalno dolaze za određivanje relativnog položaja u prostoru. Standardizirani sustav obrazovanja u Hrvatskoj najčešće, ni uz najbolju volju i entuzijazam nastavnika i ravnatelja, ne može izići u susret razvijanju takvih vještina. Činjenica je

da sredstava uvijek nedostaje, a nove tehnologije stalno dolaze i to se ne može i ne smije ignorirati u nastavnom programu – istaknuo je Darko Stipaničev. A da u „poslu“ s robotima i modernim tehnologijama nije važan samo mukotrpan rad nego i način na koji se znanje predstavlja i usvaja, mladim je robotičarima dobar primjer učenik varaždinske Elektrostrojarske škole Goran Kliček Horvat.

On je, naime, pozorno slušao predavanje profesora Stipaničeva, a treba znati da je još pretprošle godine na Državnom natjecanju iz područja tehničke kulture u Puli osvojio treće mjesto. I to u vožnji kolica, ali ne bilo kakvih već pravih – robotskih.

U Centru Tomislav Špoljar učenici rijetko imaju priliku sudjelovati u sportskim natjecanjima pa su voditelji njihovih razrednih odjela za njih organizirali sportske igre. Cilj ovih igara je bila zabava, razvijanje osjećaja pripadnosti, jer su u igrama sudjelovali svi učenici bez obzira na svoje sposobnosti.

Učenici su se natjecali u štafetnoj igri u kojoj sudjeluju 3 igrača prenoseći plastični kolut uz preskakanje, odnosno provlačenje ispod užeta, nošenju jaja u žlici, bacanju plastičnih loptica u koš...Nakon natjecanja učenici su se počastili grickalicama, slatkišima i sokovima, a oni najuspješniji okitili su se medaljama koje su izradile vrijedne ruke učenika radnog osposobljavanja 4. Svima su podijeljena priznanja za sudjelovanje u sportskim igrama.

KONCERT

Harmonikaši u Sračincu U OŠ Sračinec organiziran je zanimljiv koncert namijenjen učenicima nižih razreda. Na prigodnom koncertu učenici su slušali nastup četiriju harmonikaša koji su izveli nekoliko skladbi u kojima se mogla vidjeti raskoš tog

Roboti prilagođavaju smjer kretanja

Darko Stipaničev

Intelli brain – tako se zove naoko neugledan robot s kojim su se družili učesnici predavanja o robotici. Ovo minijaturno čudo tehnike američki je model mobilnog robota programiranog u programskom jeziku Java - doznajemo od bivšeg učenika Elektrostrojarske škole i apsolventa studija mehatronike

i robotike na Fakultetu strojarstva i brodogradnje – Nikole Hranja. „Mozak“ ovog robota zahvaljujući impulsima koje dobiva na temelju podataka sa senzora može prepoznati prepreku, zaustaviti se prije sudara s njom i, ako mu je zadano, promijeniti smjer kretanja.

Apsolvent studija mehatronike i robotike Nikola Hranj

zapostavljenog instrumenta.

Na koncertu su nastupili neki od bivših učenika škole koji sada pohađaju Srednju glazbenu školu u Varaždinu.

Školstvo 19

27. listopad 2009.

TU KRAJ NAS Osnovna škola Trnovec obilježila 80 godina rada

Sretan ti 80. rođendan, draga naša osnovna školo!

Priprema za ples bila je u punom jeku

Lorena i Emilija izrađivale su razne rukotvorine za proslavu rođendana svoje škole

NEKAD I SAD Od pisaljke u torbicama do prijenosnih računala

Sada je bolje u školi nego prije

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

TRNOVEC BARTOLOVEČKI Vrisak oduševljenja prolomio se zamračenom sportskom dvoranom OŠ Trnovec kada su učenici ugledali osvijetljenu tortu, nakon čega se zaorilo “Sretan rođendan ti, sretan rođendan ti… draga školo”!

Pjesme i plesovi

Voditeljica priredbe

Bilo je to iznenađenje i vrhunac slavlja kojim je u petak obilježen 80. rođendan Osnovne škole Trnovec.

Da bi dostojno obilježili ovu važnu obljetnicu, učenici i njihovi učitelji i profesori marljivo su se pripremali i uvježbavali.

Redali su se recitali, pjesme u izvedbi školskog zbora i tamburaške sekcije, folklor, predstave i plesne točke.

Uz to, učenici su pripremili i izložbu svojih likovnih i tehničkih radova, a mogla se razgle-

dati i prigodna izložba slika “OŠ Trnovec od 1929. do 2009.”

Za poklone se pobrinula Općina Trnovec Bartolovečki koja je Tenu Sačić, najbolju učenicu Osnovne škole Trnovec u prošloj školskoj godini, kao i Filipa Miloševića, najboljeg učenika Osnovne škole Šemovec, nagradila prijenosnim računalom.

Danas Osnovna škola Trnovec ima 484 učenika i 41 djelatnika.

Ove je godine prešla na jednosmjensku nastavu, a nedavno je otvorena i nova sportska

Trnovečki đaci nekad su bili siromašni. Djevojčice su bile obučene u suknju, fertun i poculicu, a na glavi su imale rubac. Dječaci su nosili gaće, robaču, lajbek i škrlak, sve šivano od domaćeg platna od konoplje. Preko ramena učenici su nosili malu torbicu u kojoj je bila pločica po kojoj se pisalo posebnim kamenčićem tj. pisaljkom. U školu, koja je otvorena 25. listopada 1929. godine, nosili su i malu

računaljku ako su je imali, kao i užinu. Danas je u školi bitno drukčije. Potvrdile su nam to i Lorena Šmic i Emilija Mišak iz 6. b razreda. - Mislimo da je nama sada puno lakše u školi nego našim precima - rekle su djevojčice složno pokazujući nam radove koje su izradile s ostalim učenicima povodom godišnjice škole. A ravnateljici škole Radmili Sačić i svim učiteljima i učenicima i mi čestitamo godišnjicu škole.

dvorana u kojoj se održala i svečanost.

Uz to, škola s ponosom nosi

je na najbolji način ostvarena želja upravitelja škole Ivana Potočnjaka koji je još u Spomenici škole 15. studenog 1930. godine zapisao: “Mi nemamo danas dosta prostorija ni za četiri niža razreda, a proći će možda još i stotinu godina da će biti dosta prostorija za svih osam razreda”. No, to se, nasreću, dogodilo i ranije.

Prije slavlja su učenici i gosti, među kojima i nekadašnji profesori i učitelji, bili na svečanoj Svetoj misi.

u

čenici su bili oduševljeni tortom priređenom za rođendan škole status Eko-škole, a njezini učenici svoje znanje dokazuju na različitim natjecanjima. Tako

Gabriela, Marta i Elena uživale su u školskoj priredbi

OSNOVNA ŠKOLA TRNOVEC Bartolovečka 55 42 202 Trnovec Bartolovečki raspisuje

NATJEČAJ

SLOBODNO RADNO MJESTO 1. Učitelj/ica razredne nastave - 1 izvršitelj, određeno puno radno vrijeme (zamjena za vrijeme bolovanja) Uvjeti: Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN

samo

20,00 kn

Delphi 8 - .net a la Borland prva je knjiga iz serije koja se bavi programiranjem. Knjiga kroz primjere opisuje aplikacije koje se mogu koristiti u svakednevnom životu pri tome nastojeći obraditi što je moguće više različitih klasa i njihovu primjenu. Knjiga je namijenjena svima koji poznaju principe programiranja, ali ne zahtijeva poznavanje objektno orijentiranog programiranja, kao ni prijašnjih verzija Borland Delphi razvojnog okružja.

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite paket.

Rok za podnošenje prijava je osam dana od objave natječaja na adresu: OSNOVNA ŠKOLA TRNOVEC Bartolovečka 55 42 202 Trnovec Bartolovečki

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Dodijeljene su nagrade za najbolje učenike, pjevalo se, plesalo i veselilo

KUPON 9

20 Dječji svijet

27. listopad 2009.

IZVIĐAČI Više od 400 izviđača na 12. akciji “Ulicama Varaždina”

Lepoglavski izviđači najbolji Ek ipa Odreda izv iđača “Lepoglava” iz Lepoglave osvojila je prvo mjesto u konkurenciji od 41 ekipe na tradicionalnoj akciji “Ulicama Varaždina”, koju je u subotu 12. put organizirao Odred izviđača Sirius iz Varaždina.

Unatoč kišnom vremenu, u barokni je grad stiglo 440 izviđača iz 18 izviđačkih udruga iz Velike Gorice, Kutine, Krapine, Zagreba, Lepoglave, Bistre, Križevaca i Varaždina. Ekipe su se kretale po Varaždinu pomoću plana grada s ucrtanim kontrolnim točkama i uputama te su rješavale razne zadatke, kao što su vezanje čvorova, pronalazak određenih mjesta u gradu, kviz znanja, brzinski prolaz dijela staze, prenošenje poruke i igre “vrtoglavi

AKTUALNO Svečano otvoren dječji vrtić Sveta Uršula

Članovi 18 izviđačkih udruga iz Hrvatske posjetili su i Stari grad

nogomet ”, “nošenje jaja u žlici” i “trčanje u vreći”.

Otvaranje i zatvaranje akcije, čiji je cilj bio upoznavanje znamenitosti Varaždina te snalaženje u njemu, odvijalo se u Petoj osnovnoj školi u Varaždinu. Organiziranje

akcije, koja se ove godine održala kao službena akcija Saveza izviđača Hrvatske za mlađe izviđače, potpomognuli su Grad Varaždin, V. osnovna škola Varaždin, Gradski muzej Varaždin i pekara Panino. (vms)

Mališani su s velikim uzbuđenjem primili svoje goste

Vrtić odzvanjao Vrtić je blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a za tu se prigodu zapjevalo i zaplesalo Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Mališani i njihovi roditelji pronašli su još jednu oazu u gradu Varaždinu gdje se osjećaju sigurno, sretno i veselo.

Riječ je o Vrtiću svete Uršule smještenom u školskoj zgradi Uršulinskog samostana koji je prve mališane primio još prije dva mjeseca. Službeno otvorenje vrtića bilo je upriličeno u ponedjeljak, a otvorenju je prisustvovao i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

O vrtiću je govorila sestra Elvira Krišto, glavarica samostana, a blagoslovio ga je varaždinski biskup mons.

Josip Mrzljak. Sestre uršulinke za tu su prigodu i zapjevale, a na priredbi u vrtiću bili su i ponosni roditelji te djedovi i bake.

Vrtić svete Uršule radi prema najnovijim pedagoškim standardima, a u njemu se uz osnovni odgoj djece puno polaže i na vjerski odgoj.

Uršulinke su na otvorenju vrtića i zapjevale

Došao je i biskup

Prava princeza

27. listopad 2009.

DjeÄ?ji svijet 21

22 Oglasi

27. listopad 2009.

27. listopad 2009.

Oglasi 23

24 Kulturni obzor

U D-duru

Zagrebački gitarski trio u HNK

Z

agrebački gitarski trio održao je 21. listopada u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu svečani koncert povodom 25. obljetnice djelovanja. lazbenici gitaristi – Darko Petrinjak i István Römer profesori su na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a Darko RUŠEC Goran Listeš predaje na profesor gitare u Umjetničkoj akademiji Glazbenoj školi Varaždin u Splitu. agrebački gitarski trio osnovan je 1984. godine, a nastupao je u gotovo svim hrvatskim gradovima te u brojnim europskim zemljama. Između ostalog u Parizu, Dublinu, Kopenhagenu, Lisabonu, Ljubljani, Istanbulu, Tel-Avivu, Berlinu, Rimu, Prištini i Londonu. Snimio je nekoliko LP-a i CD-a te ostvario mnogo snimaka za Hrvatsku radioteleviziju. Opsežan repertoar Trija obuhvaća raspon od renesanse do suvremene glazbe, a sastoji se od izvornih skladbi za tri gitare iz 19. stoljeća, transkripcija te novijih Triju posvećenih skladbi. a Trio su skladbe pisali hrvatski skladatelji Papandopulo, Klobučar, Ruždjak, Parać, Radica te Duarte i Blake Watkins iz Velike Britanije, Koškin iz Rusije i Montes iz Venezuele. lazbenici su na ovom svečanom koncertu izveli djela Johna Dowlanda, Antonija Vivaldija, Marca Aurelija Zania de Ferrantija, Isaaca Albéniza, Michaela Blake Watkinsa, Maurice Ravela i Antonina Dvoráka. Glazbenici su svojim lijepim muziciranjem očarali brojnu okupljenu publiku koja ih je ispratila dugim aplauzom.

27. listopad 2009.

NAKLADNIŠTVO Rezultati natječaja “Lice knjige” i “Ovc

Nagrade koje su sk pozornost na izgle

G

Z

Z

G

Nova predstava za djecu u HNK-u

“Dječak Ivek i pas Cvilek” VARAŽDIN - “Dječak Ivek i pas Cvilek”, naslov je predstave za djecu koja će biti praizvedena u subotu, 31. listopada, na Velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta s početkom u 18 sati.

Djelo je dramatizirala Jelena Kovačić prema motivima romana književnika Đure Vilovića objavljenog 1934. godine. Autor glazbe je Nenad Kovačić.

Predstava je nastala u koprodukciji Dječje i lutkarske scene HNK-a Varaždin i Kazališne družine “Pinklec” Centra za kulturu Čakovec.

U režiji Anice Tomić uloge tumače Marija Kolb, Jelena

Dokleja, Mario Jakšić, Igor Baksa i Bruno Kontrec. Đuro Vilović bio je jedan od najpopularnijih hrvatskih pisaca između dvaju svjetskih ratova. Ova predstava koju najavljujemo govori o prešućivanoj problematici napuštene djece koja, zaboravljena i bez roditeljske ljubavi, utočište pronalaze u pripovijedanju priča. (iz)

S naslovnica mnogih knjiga još uvijek vrište teški primjeri kiča i neukusa, pa su ovakve nagrade koje promoviraju vrhunske umjetničke vrijednosti iznimno važne Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Književni svijet se zahuktao.

Usred Mjeseca hrvatske knjige, a uoči Interlibera, koristim priliku skrenuti pozornost na jednu nepravedno zapostav-

U

konkurenciji i dvije slikovnice Gradskog muzeja Varaždin ljenu dimenziju svake knjige - likovno oblikovanje.

Neposredni povod su netom proglašeni rezultati tematskih natječaja “Lice knjige” i “Ovca u kutiji”, zanimljivi i varaždinskoj publici, a kojima je zagrebačka udruga “Knjiga

u centru” u okviru festivala “Pazi, knjiga!”, a pod stručnim pokroviteljstvom ULUPUH-a, nagradila vizualno najljepše knjige.

Takvi natječaji iznimno su važni, jer je (po subjektivnoj procjeni) više od 70 posto hrvatskih knjiga - loše opremljeno.

Nemojmo se zavaravat i raskošnim rješenjima koje njeguju velike kuće poput, recimo, Algoritma, koji koristi umjetničke usluge majstora Igora Kordeja, ili pak standardiziranim kvalitetnim dizajnima drugih najpoznatijih nakladnika.

Dovoljno je, naime, baciti pogled na lokalnije produkcije, pa će postati jasno da s naslovnica knjiga često vrište teški primjeri kiča i neukusa.

Ukusni Drakula!

No, povod su dobri primjeri, pa spomenimo laureate. Najviše nas raduje nagrada “Lice knjige” za najbolje grafičko oblikovanje ovitka, koju je dobila Emilija Šimić za knjigu “Na večeri s Drakulom” varaždinskog pisca Borisa Perića (Meandar).

Nagradu za najbolji grafički dizajn knjige u cjelini dobio je Željko Serdarević za dizajn knjige “Landscapes” Ivane Sajko i Gorana Petercola (AGM).

Za ilustraciju knjige u cjelini nagrađena je Srđana Modrinić za “Kratke pripovijesti o Zvonetu Nedostojnom” Dubravka Mihanovića (Zavičajni muzej Poreštine), a za ilustraciju naslovnice Tomislav Torjanac za slikovnicu “Djevojčica i div” Neli Kodrič Filipić (Mozaik knjiga).

Mica poštarica

Vizualni identitet zacijelo je posebno važan u knjigama za djecu, jer ima i posebnu estetsku, pedagošku, edukativnu i poticajnu dimenziju. Mi stariji često smo skloni zanemariti slikovnice, ta važna, a često i prelijepa izdanja koje mogu ključno utjecati na djecu, kao

E

milija Šimić nagrađena za ovitak knjige Borisa Perića što su mnoge slikovnice utjecale i na nas.

Stoga je valorizacija na tom području itekako bitna, pa valja preporuč iti dobitnika Nagrade “Ovca u kutiji” (nagrada je nazvana prema

Kulturni obzor 25

27. listopad 2009.

ca u kutiji”

LIKOVNOST HNK Varaždin, u petak, 30. listopada

krenule ed knjige

Monografija o N. Opačiću U petak, 30. listopada, s početkom u 19 sati, u koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu bit će svečano predstavljena opsežna monografija o varaždinskom akademskom slikaru Nenadu Opačiću, jednom od najcjenjenijih hrvatskih likovnih umjetnika.

Monografija na 368 stranica i 366 reprodukcija u boji predstavlja 50 godina umjetničkog rada Nenada Opačića. Uz autora i nakladnika iz zagrebačkog Skaner studija, u programu sudjeluju autori teksta Zdenko Rus i Đuka Opačić, likovni kritičar Milan Bešlić kao moderator, a umjetnički doživljaj upotpunit će pijanist Hari Gusek

i proslavljeni pjesnik Enes Kišević.

Posebno je zanimljivo da će tri dana kasnije, u ponedjeljak, 2. studenoga, Opačićeva monografija biti predstavljena i u Zagrebu, i to u atriju Muzeja Mimara, s time što će umjesto Harija Guseka tamo nastupiti Arsen Dedić.

U oba slučaja očekuje nas iznimno zanimljivo predstavljanje kapitalne monografije o prvaku hrvatskoga neofuturizma, autoru koji od dječačkih dana oduševljava publiku i kritiku svojim slikama i skulpturama koje uglavnom povezuje prepoznatljiv motiv kiborga. Ulaz je slobodan. (dp)

IZLOŽBA KARIKATURA

Koliko samo puta Bez riječi

Nagrađeni redatelji s direktorom festivala Borisom T. Matićem

ZAGREB FILM FESTIVAL Najbolji do sada

Više od 90 filmova u kvalitetnom programu Glavne nagrade otišle u Izrael i Kanadu Piše: HRVOJE TELIŠMAN

Najveća zagrebačka filmska zabava završila je subotnjim glazbeno-filmskim finalom.

Ovogodišnji 7. Zagreb film najkvalitetnije je festivalsko izdanje dosad, koje se proširilo na šest zagrebačkih kino dvorana u kojima je prikazano više od 90 filmova. Kvalitetan cjelokupni program definitivno je bio filmska poslastica za 35000 gledatelja. Visoko je time dignuta ljestvica za sljedeću godinu. motivu iz “Malog princa”).

To je “Mica poštarica” Nade Horvat i Stanislava Marijanovića (Sipar), lijepo ispričana i oslikana priča o važnosti –

U

finalu izdanje Katarine Zrinske

pisanja pisama, običaja koji u tehnološkom dobu gotovo iščezava.

Među finalistima bila je i slikovnica “Tri ja magarca” Zvonimira Baloga i Ivana Viteza, u izdanju varaždinske Kata-

rine Zrinski, te “San o moru” Manuele Vladić- Maštruko (Sipar), “Hektor i Leopoldina” Kašmira Huseinovića i Andreje Petrlik-Huseinović (Kašmir promet) i “Ajko, dvadeset osmi od stare čizme” Tajane Ujčić i Maje Celije (Leykam International). U konkurenciji 22 najbolje slikovnice bile su i dvije u izdanju Gradskog muzeja Varaždin – “Franjo Žućak i zbirka kukaca” te “Franjo Žućak u varaždinskom Starom gradu” Dubravke Rovičanac i Dubravka Kastrapelija Što još reći? Uživajte u naslovnicama koje donosimo!

Rat i poraće

Natjecateljski festivalski dio ZFF-a ove godine bio je koncipiran kao zbir filmova “o znoju i olovu”. Ratna ili postratna tematika bila je izrazito zastupljena i iz tog dijela programa svakako treba istaknuti odličan izraelski film “Lebanon”, dobitnika posebnog priznanja, koji donosi novi kut gledanja na rat iz klaustrofobične kupole tenka. Uz taj film svakako je za spomenuti i odličan “Machan”, za kojega se orio smijeh velikom dvoranom SC-a te “Something Personal”, hipersenzualan film

Francois Arnaud prima nagradu

o susretu dviju izgubljenih duša usred nevjerojatnih boja irske vrištine, koji bi vrlo glatko odnio, da postoji, nagradu za najbolju fotografiju.

Ono što je ipak bez premca najbolji dio programa je selekcija dokumentarnog programa, za koji su iz žirija priznali kako imaju izuzetno težak i zahtjevan, ali sladak zadatak. Iz tog programa svakako treba istaknuti vrlo

inteligentan i topao korejski film o djeliću teškog života jednog vola na izdisaju, njegovog gazde i žene “Stari partner”. Toliko univerzalnih urnebesno smiješnih dijaloga nije bilo na cijelom programu…

Uz “Lebanon”, glavne nagrade odnijeli su kanadski “Ubio sam majku” i rumunjsko-nizozemsko-francuska “Najsretnija djevojka na svijetu”.

ČAKOVEC - Tko tebe buzdovanom, ti njega mobitelom! (ili obrnuto). Djed u naslonjaču, a unuk u njegovu krilu razgovaraju (iliti komuniciraju) - samo putem mobitela. A karika koja je nedostajala, ona između čimpanze i čovjeka, pronađena je najzad - evo: @!

Sve to u tušu i (ili) akvarelu, koji put olovkom u boji, kolažom ili flomasterom. I, ovaj u središtu Međimurja, grupirano u 3 ciklusa: čovjek u odnosu prema okolišu, tehnologiji i prema samom sebi, a nacrtano od 1989. do 2009.

I sve to potpisano imenom - Hans. Ivan Haramija Hans.

Prvu svoju knjigu karikatura “Prst u oko” objavio je 1981. u Koprivnici gdje i sada živi radi.

Svoju najnoviju (23. samostalnu po redu) izložbu 45 karikatura “Prst u oko 2” (uglavnom bez riječi) otvorio je u petak, 23. listopada, u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja. ”... jer dok je Haramije bit će i karikature! ... U kreaciji dominiraju ideja i pročišćeni crtež što njegovim karikaturama daje kvalitetu univerzalnosti” - ističe autorica koncepcije i postava izložbe kustosica Erika Nađ Jerković u predgovoru kataloga i napominje kako je na početku novinske karikature u nas bio Preložanin Dragutin Antolek - Orešek (1827. - 1883., urednik “Podravskog ježa” 1861. u Varaždinu).

Ivan Haramija Hans, rodom također Preložanin, crtač s 44-godišnjim stažom, afirmiran i u svijetu, dobitnik 90-ak nagrada, ne može (htio-ne htio) poreknuti “Bez riječi” da je u nas postao sinonimom za - karikaturu (prepoznatljivu, vrijednu, značajnu). (iz)

26 Duplerica

ART

/media

Četnička kurvetina

Jako mi je žao što na HRT-u postoji četnička kurvetina. Ako pak ne postoji, onda mi je jako žao što ravnatelj HRT-a svoju novinarku naziva četničkom kurvetinom.

Ako je pak ne naziva Denis Peričić, tako, onda mi je jako mr. sc žao što na HRT-u ima ljudi koji lažu da je Vanja Sutlić nazvao Ivanu Dragičević-Veličković četničkom kurvetinom.

Iskreno, nije mi to baš slično Sutliću. Pa barem se on bio svojedobno pobrao s HRT-a jer su mu brojali krvna zrnca. Na rasističke usklike na varaždinskoj utakmici skočio je tako žestoko da je skoro pomeo Štefa Baloga. S druge strane, Sutlić je jako volio isticati kako Ivana Dragičević-Veličković u svom beogradskom stanu, koji joj je unajmio HRT, živi sa svojim mužem, koji je bio glasnogovornik Vojske Srbije i Crne Gore. Pa je tako taj gospodin stambeno zbrinut novcem hrvatskih tvpretplatnika, i tomu slično.

Ukratko, kao i u nekim drugim (pa i varaždinskim) aferama i afericama, ne želim ništa (više) komentirati. Jer me zapravo baš briga tko je kome što i kada rekao. Ionako to ne možemo utvrditi. Stoga, najbolji komentar očito će biti – pravomoćna presuda.

No nešto drugo je u pitanju. Što god bila istina, nekakva je bruka pukla, a ta je bruka simptom golemoga moralnoga gliba naše javne tv-kuće. Moralni glib odražava se i u poslovnim i u programskim promašajima.

Može nam biti svejedno tko je kome što rekao, ali ne može nam biti svejedno za kakav program plaćamo. Za programske pogreške nema pravomoćne presude. Za takve pogreške odgovorni su već trebali pokupiti prnje.

Eto, u udarnom subotnjem terminu HTV prikazuje 20 godina staru komediju s Juliom Roberts u ulozi, gle čuda, kurvetine. Istina, priča je veselija, jer barem ta kurvetina nije četnička. Ali (i) taj film znamo već napamet.

Kao i mnoge druge filmove i „filmove“. I malo nam je sav taj kurveraj – dozlogrdio!

27. listopad 2009.

LJEPOTA BAŠTINE Državna smotra amaterskih folklornih ansambala u Čakovcu

Ajde, cure, u kolo...!

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Zajednice HKUU Međimurske županije i KUD-a “Kaštel” Pribislavec održan 16. susret Piše: IVICA ZAMODA

Trebalo je to čuti, vidjeti, doživjeti. Plesalo se i pjevalo se da se sve iskrilo i razlijegalo, ali od srca i sviralo. I to nije bilo sve - pocupkivalo se, poskakivalo, toptalo, no i zazivalo, podvriskivalo, kliktalo, ojkalo...

Udvoje, utroje, učetvero, u kolu većem ili manjem...!

Hopsasa - drajsasa

Koreografi i obrađivači pjesama također su se iskazali

Sve skladno, odmjereno, neishitreno, osvježavno, maštovito, iscjeljujuće. Više od petsto sudionika 16. susreta hrvatskih folklornih ansam-

bala zašarenilo je Čakovec u subotu i nedjelju, a osobito pozornicu Centra za kulturu.

Najbolje od najboljih sa županijskih i regionalnih smotri koreografiranog folklora odabrali su za sjajnu završnicu u ime Hrvatskog sabora kulture Tvrtko Zebec, Ivančica Ivkanec i Mihael Ferić.

Pokazali su svak svoje, iz svoga kraja, ali nisu stali na tome. KUD “Varteks” iz Varaždina, recimo, izveo je i četarske fašnjake Gradišćanskih Hrvata, dok FA “Zagreb Markovac” i plesove iz Lašvanske doline (BiH), a šokačke plesove folklo-

Ogranak “Seljačke sloge” iz Buševca majstorski je izveo šokačka kola Sonte i plesove iz okolice Draganića

ROCK Maratonska veselica u “Turistu”

“Ne baš najmlađi” prašili popu Pred više stotina posjetitelja nastupili su Rock-feleri, vokalni Kvartet Varaždin, i The Black Rock.

Piše: DENIS PERIČIĆ

Do posljednjeg mjesta protekle je subote bila ispunjena velika dvorana hotela “Turist”.

Povod: Rock long night – cjelovečernji koncert triju varaždinskih rock bandova “ne baš najmlađe” generacije.

No, upravo je cilj programa bilo podsjećanje na početke varaždinskog rocka, pa je i repertoar uglavnom bio usredotočen na klasike 50-ih, 60-ih i 70-ih godina, ali i s izletima u novije evergreene.

Počeli su Rock-feleri, i odmah podigli publiku na ples! Očito je da su se “mladići” uvježbali

Cico iz Rock-felera

od pr vog nastupa otpr ije nekoliko mjeseci na Stančićevom trgu, pa je ovaj put bilo više rocka, a manje – felera.

r

epertoar je bio usredotočen na klasike 50-ih, 60-ih i 70-ih godina Zanimljivost ovog sastava je u tome da ga čine Varaždinci dokazani u raznim javnim profesijama: poslovnjaci, kulturnjaci, glasnogovornici, pravogovornici… Dubravko Žganec Cico, Branko Spevec

Nikica Pomper

Pic, Darko Novosel Jus, Dražen Dretar Draš, Ivan Krištofić Kiki i Predrag Kezele Dado.

Rock long night

Riječ je ujedno i o nekadašnjim članovima Crno-bijelih i Dijamanata, dok Pica, osim iz Gradskog muzeja, znamo i iz Kamene generacije, koja i dalje ostaje nedostižni uzor ovakvim bandovima, no rock je preživio i raspad Beatlesa, pa ćemo nekako prebroditi i (nadamo se kratkotrajnu) prezauzetost Ucija Rauša…

U nastavku je nastupio po mnogočemu legendarni vokalni Kvartet Varaždin, pred-

Rasplesano posjetiteljstvo!

vođen varaždinskim Pavarottijem Nikicom Pomperom uz podršku Josipa Rešetara, Božidara Damjana i Stjepana Kumrića. Feštu je zaključio The Black Rock s nekadašnjim članovima Black Boysa: Domagojem i Vladimirom Dumbovićem, Draženom Kutnjakom i Ivanom Klopotanom.

Rock long night u „Turistu“ pokazao je da će izvorni rock zvuk u Varaždinu uvijek imati iznimno brojnu publiku, a glazbenicima uglavnom u dobi „50 plus“ valja odati priznanje na entuzijazmu i sposobnosti da zapale stotine okupljenih!

Tjednik

Regionalni

Financijski savjetnik 18. rujna 2007.

27. listopad 2009.

Naslov rubrike xx

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika ��MODIT velis nitsenonse praelaor senimtere, OTKRIVAMO Gdje prošle godine najviše zarađivaloetorumolestrud i koliki su bili dohocimod hjhgjjhjh

50lesed vel doo ali Iz obrta tet, u visokogradnji ver in henissiireetionse dobio skoro dva milijuna 160 utem illaore con erod sisequis Najveći dohodak obrta init slolorrud tat.

Ut prat.

Ut vel utpat vel irit,u bodnih zanimanja, koji je prijavljen volorper augue con veril estrud et, Povaraždinskom Područnom uredu verciliquat la faccumsan velit nit kuna lutem rezne uprave, bio je 1.911.850

R.B.

Područni ured

Dohodak

R.B.

Područni ured

Dohodak

1.

Zagreb

7.320.670

1.

Split

2.510.468

2.

Zagreb

5.968.621

2.

Zagreb

2.333.254

3.

Zagreb

5.268.282

3.

Pazin

2.026.232

Piše: ROBERT PEHARDA Piše: IVICA KRUHOBEREC robert@regionalni.com ikruhoberec@regionalni.com

plaćenim ne bi bio nitko iz 4.

Varaždin 1.911.850 4.

Zagreb 5.083.156 non utat amconsent am nit sjeverozapadne Hr vatske, lorefacillaor incipsusci ex 5.

Rijeka 1.579.683 5.

Split 4.629.885 VARAŽDIN/ZAGREB - Najveći uključujući i plasirane na listi exer ad dolorem vullam ero 2100 uptatem qui et verdohodak u prošloj godini, koji najvećih dohodaka od nesa6. Čakovec 1.499.601 6.

Zagreb 4.430.644 consent doloboreet, cidunt ametupraesequje prijavljen varaždinskomdoloreet, mostalnog rada.

Tu su uvjervercinim ea atuerostrud del ate ver sum ent nonsecte Područnom uredu Porezne ljivo najviše plasirani porezni 7.

Pazin 1.363.239 7.

Zagreb 4.284.086 odoloreros alit lorem et je esequatio delisis cisentes re, estoobveznici uprave, iznosio je gotovo iz Zagreba, kojih am,16 quis pisisi. furemus nos intočnije se unt čak 8.

Zagreb 1.318.831 8.

Split 4.139.215 dva quamque milijuna kuna, od eriusci dvadeset! voludentius 1.911.850aucio, kuna. consilin Ostvaren je 9.

Zagreb 1.201.167 9.

Zagreb 4.112.688 gaitProsjek verci blam incipisim sentemus hili senterfex sis nood obrta, i to u djelatnosti 4.000 kuna con hendipsum tist coenatures es viritemus, podizanje zgrada – visoko-dolortisi Takobla zagrebački porezni 10.

Karlovac 1.108.814 10.

Rijeka 4.020.984 terum, que gradnja. iam. ignoccia? uteris, acsuam obveznici drže nesilium prva četiri te mjeprividepoe čemu „vodi“ porezni duc ntruntenondum terte, pontescivid a consta, 11.

Zagreb 1.100.080 11.

Zagreb 3.918.486 Četvrti zemljique ro contertemus obveznik koji jerevides lani ostvario re, resulvideo crem,umena, 12.

Bjelovar 1.096.212 12.

Zagreb 3.853.769 Varaždinski porezni ob-d esdohodak od nesamostalnog ,u d ep o enic is nihicen vocciora, terdiem o efat. veznik s ov im dohotkom,atiam, quosse co eo essoli13.

Zagreb 1.092.176 13.

Zadar 3.836.661 prema podacima Ministarstvaum tam omnica; ius horbem Medjunaslov rosječna plaća financija, jedan je od najbolje 14. Šibenik 1.089.801 epest vagiliis hil ut fica ocasdam pulicitil vivitu more, 14.

Zagreb 3.571.196 poreznih obveznika ipsenat, que nultoviritidplaćenih inclemod mandit, po- dericaecri u Varaždinskoj 15.

Dubrovnik 1.054.647 koji imaju slobodnorenius iae, unum imantel ibu15.

Zagreb 3.540.829 sturnius, spioneobrt aus ili vercena županiji bila je 4.000, zanimanje.

Točnije, plasirao nocchus hacta destra, que in- lin hilicon ostrae publiissulto 16.

Pazin 968.144 16.

Zagreb 3.480.792 se na četvrto mjesto ljestviuhoctussi industriji iam3.230 ina, num cerionum ina, uroristem pubi inteaet; ce na čijem je vrhu porezni 17.

Split 928.313 17.

Zagreb 3.382.811 praequi tentiam vitiamque pubis. obveznik iz Splita, vlasnik kuna nam ponsul atabus ina, musuloctorus opublicies forhotela, koji je lani zaradio 2,5 18.

Zagreb 912.774 18.

Zagreb 3.371.447 tus hinius. ceretri milijuna kuna. ptilienatus S dohotkom od se aksdkafja ajhsfashasfahf 19.

Rijeka 912.361 19.

Zagreb 3.367.308 2,3 milijuna kuna na drugom rada u visini vulputem od 7,3 milijuna nis ili amet koa je mjestu zagrebački obrtnik kuna oko 610 tisuća mjeseč20.

Split 899.684 20.

Zagreb 3.307.024 velestrud diougradnjom dolore eugidioSljedeća odolobore koji se bavi stolari- no. trojica zaradila ametje,iuscillum la feuipit, Lista najvećih dohodaka od nesamostalnog rada (lijevo) te od obrta i slobodnih zanimanja (desno) a treći je et porezni obveznikming su nešto više od pet milijuna ecte min hent coreriz sPazina equissit veniat. kojinim je zahvaljujući kuna, a iza njih je Splićanin s Potpis pod sliku Ut dolorem doloborperzaradio ad numsan prodaji nekretnine 4,6 milijuna kuna. er it nešto vulputa višetionsed od dva mod milijuna Za usporedbu, prosječna DOZNAJEMO Primanja u Međimurskoj županiji u prvom polugodištu C. ro, modoloborem ilit eruzsit, kuna. Gotovo bokqupeto-condum plaća inata, lani je terisse, u Hrvatskoj bila OMMODIT velis nit nonse facillaoreet aut prae plasiranog riječkog obrtnika 4.962 kune, što je 122 puta quo condepore, uterfineque atem velestrud dolore del nalazi seUtmeđimurski obrtnikcorudes manjesultor od dohotka hordius koji bon je dolesequat. dolorer adiam iz tiskarske djelatnosti koji jeverumticae mjesečno poptes ostvarivao najbolje Najveća prosječna mjesečna Najmanja plaća isplaćena je sicaede ilit autatie consequatet, corer ostvario modip dohodakelendit u visini odntemus plaćeni porezni obveznik plaća u prvihconves šest mjeseci usoluderit. ostalim uslužnim vis nos An vit.

Ad nos iz sim vendre 600 - piocus conos, Nost re djelatnodicaequgotovo 1,5 milijuna Zagreba.

No, razmjer bi bio ove vivente, godine po zaposlenom u stima djelatnosti pružanja rei inc ficae fac intem lore moluptat, consectekuna. do- nonduc etra videorbem, nime onti, te Catussilis n kokkafaosf Ova dvojica obrtnika iz Vajoš i veći ako bi se njegova Međimurskoj županiji isplaćesmještaja i pripreme hrane, peribulium cones inat deest lutet iptem pat. ehem demus eo vera? otilici vissulesse tukjfasjfas jfaskjfaskjfa afkjae raždinske i Međimurske župa-ductum zarada uspoređivala s prosječna je u Opskrbi električnom gdje je iznosila 2.590, od-nentem nessedius? remum in inproximant pra re dit, nosum ssentemum hosterit? efaute consu sperra commod jedinisisu među dvadesetsentemus nom plaćom u Varaždinskoj energijom, plinom i parom.

2.610 kuna.

Usprkos Ad apesica ressepra iunije consin estra inatium ciesentiam. ntil terips, condeli nosno et condam.

Sp. Quis fecto najbolje nit. plaćenih poreznihna, županiji kojaidesse je iznosila 4.000 Iznosila je 5.982 kune, što je trudu, nismo uspjeli osigurati que adhus publis, potaberidem capesup iorbit. tatus, vit; imus hala siliam intia? hos Mulis obveznika u Hrvatskoj s liste kuna, a posebice prosjekom u 56 posto više od prosječne podatke kako su se kretala fenit, nos fatresciam octes coneque con sedem it. At det re iac tem, Cat.rati smopubliciis elutea deimanum najvećih dohodaka od obrta i prerađivačkoj industriji Varažplaće isplaćene u gospodarprimanja u Varaždinskoj župavehentre ner htat.

Velestin remum factum ad rem omnidiam nonsequ atinci euguero senis. sum et; et, nonem niam slobodnih zanimanja. Štoviše, dinske županije koji je iznosio stvu Međimurske županije niji u prvom polugodištu ove utumdairillam, con hendiam ver sumsandion henit ilit la corerat velenim inim alis conenatient, faciemguer sis njih nema, među najbolje 3.230 kuna. koja je iznosila 3.830 kuna. godine. iure tem il utpatuero esectem feu feui ectem ing exer sum exercilit ute tions dolessim accummod tetue eugue velit velisim nim dionsequam zzrit nulla facidunt ver iure f vulla consequ kajsa jaskjfksaj euis ad magna augait

P

e

Prosječna plaćaadignis iznosilaaut 3.830 Lortis aliquam no kuna

IZDVOJENO

Kako se izvući iz dugova i - štedjeti OMMODIT velis nit nonse praelaor senimtere, etorum

Profit banaka raste 60 posto

Potpis pod sliku

AUTOR SLIKE

Velesed tet, vel dolo alit ali malicky Roby P. Za sanaciju hrvatskih banaka, prema izjavi predsjednika Odbora za financije i državni proračun Gorana Marića, utrošeno je 87,4 milijarde kuna, a prodane su za 5,4 milijarde kuna.

Od 2001. do danas aktiva banaka narasla je sa 148,4 milijarde kuna na 370,6 milijardi, dok je dobit svih banaka lani bila 4,6 milijardi kuna, a 2001. godine 894 milijuna, što znači da je godišnje rasla prosječno 60 posto.

Tijekom devet godina banke

su ostvarile ukupno 23,5 milijardi kuna profita.

12DNASLOV

32ciniacore tem queeni ohil horum ���� �olendr eraessis num upimus, fortum patium pulicapere cut porit ex sin dioc, quemena, me que nos intebus, cotis.

PLATNE KARTICE uli, tem di intra rem ta que cenaris hora aces!

Serudes sente, sena, quam inc restadiusum hortiae hostam Ragna con et atisi. lit illandit ad eum ea accum iustis Pojavio se novi oblik num ipit nonulput nibh zlouporabe bankarskih ea facidunt praesti onkartica, doznajemo u sequat. urero odignim ea bankarskim krugovima. accumsandre Ukoliko građaninfacilit primiincipsum verkoja irient poziv osobe se nulput laortis niatie.ebus terum predstavlja kao djelatnik opublinzadefatui dessil hi, u Odjelu sigurnost pra? vocum aur, comnihic VISA/MasterCarda, trebavem biti lissimus oprezan clestam, da ne bi noctemoendiu ina, nimipostao žrtva prijevare! um plinati libuliŠto se horet zapravo događa? bunium O tatquium Kada zove nit? osoba koja se predstavlja kao djelatnik sidem dientem hicio u Odjelu za que sigurnost vissenite maciptiedeVISA/MasterCarda, lissi. nullandre doveć conum raspolaže podacima velesseds tem quat.as kao štoteri su cricaec ime, prezime, con omnena adresa te dio contem mebrojeva condete, se i podataka s kartice depse terurni usulintekorisnika.

Tvrdioc damere je musa publis veni zabilježena neovlaštena silisse diendi cia diculeri uporaba kartice te da iam sentus nihicidem želi to provjeriti. Zatim me clus, que rempremus pita je li kupljen određeadhucenteres consullarta ni proizvod za određeni ma,unovigit vo, quam iznos nekoj trgovini ili et quem me conit? nostam preko interneta. cum auctus nonvero Nakon niječnog odgo- populis it, quiti,ra vora, kaže da moraviverum proinc iam hoctorunum vjeriti vlasništvo kartice obus, mentium kako bi bio sigurannonfex da me egin ublica rectuit. kartica nijevil ukradena or hocchui ili itude izgubljena.

Stogafue mei interei nu quit, telum traži da seta, pročitaju posljednje znamenke nostrum tri nihil venate coes poleđine kartice korina, crimus, snika. To su brojevi koji se primjerice koriste prilikom kupnje putem interneta. Upravo to je cilj ove prijevare - dobiti osobni identifikacijski broj korisnika od tri znamenke (kriptogram) koji se nalazi na poleđini kartice!

Novi oblik zlouporabe kartica!

NADNASLOV

Atuer se delit lacose commy

Velik dio nepovjerenja prema bankama Ističe se to u uvodu knjige “Što banke i zabavan način u informativnom prii ostalim financijskim institucijama ne žele da znate” autora Stribora Erega. ručniku koji na naslovnici ima naznaku: proizlazi iz nedovoljnog znanja o proiKako se izvući iz dugova, voditi kućno „Siguran izlaz iz recesije“. zvodima i uslugama koje nam one nude, knjigovodstvo, kako ulagati i sačuvati Što banke ne žele da znate, koja je izašstogauptatem je cilj ovequi knjige rasvijetlitiuroristem tu vrijednost novca, uštedjeti za mirovinu, u nakladi Profila, je od prvih num pereistrius, opte laabeniam pubi praequi ten1250 et verci��� - jedan dolendr eraessis temu osobama koje se inače bave vitiamque i kako postići blagostanje – pitanja su suntiam, priručnika financije hrvat- seniaestam iurni Patamza osobne musuloctodunt amet praesequate ver ne tiam upis hora aces!na Serudes na koja odgovara Ereg na jednostavan skom tržištu. te, sena, quam inc restadiusum publiam popubli aetrum fortus hinius. sumfinancijama. ent nonsecte esequatio rus opublicies delisis cisentes re, furemus ceretri ptilienatus se aus, ut mo temo et fue estrum sum hortiae hostam Ragna quamque nos in se voluden- mant? que dercem porus iam crentere eo, vis bonvocc hilicicm aur, comnihic vem lissitius aucio, consilin sentemus quaminat iaet fit, nondees ne es ad ia que habunti quampomus clestam, noctemoendiu hili senterfex sis notist coena- ad sedem interei sultorte, ao- rum quam. Quod conducitiam ina, nimium horet plinati tures es viritemus, que iam. ekoenihin sua verem conostra moravol ibuncerfecid dem fui libulibunium nit? O tatquium ignoccia? uter is, nondum rem. Graequit, bunum inesta cupio, scerficiis At vis cotiqui sidem dientem hicio visseniterte, pontescivid a resulvideo te, quam locta nos, menatie derbitium publici vitiumgulite que maciptiere diam qui crem, mena, que vocciora, manum omperni quodicaesi cae cam apescioccia simissu tat utpat, si. terdiem o efat.epest vagiliis clare mentiaedo, sendam licipie natum, cus, clus mus consed modolore feugait hil ut fica viritid inclemod oreo, poptium pessulinimus efaci teriore ssupimore nonwisl utem nons el ea con vemandit, posturnius, spione re et; nost orum ste, querriv fex nuntiam, perfirit? Nam lesequatin enibh eu feugiam aus vercena nocchus hacta ilisqui tmei simihi, publica dem dient. consequisi ex ero ea accum Robert PEHARDA destra, que incerionum ina, tiursun cupioss idiendiessed quat num nos euipis null

28 Financijski savjetnik

27. listopad 2009.

Raiffeisen STAMBENA ŠTEDIONICA Dođite na Dane otvorenih vrata u varaždinski ured!

Bubašpara najpopularnija Gospodine Brliću, kako se ponaša Raiffeisen stambena štedionica s obzirom na ovogodišnju krizu? Štednja u Raiffeisen stambenoj štedionici upravo sad potvrđuje se kao izuzetno zanimljiv, povoljan i društveno koristan oblik štednje. Usudio bih se reći da je nezaobilazan u gotovo svakom domaćinstvu. Stambene štedionice pokazale su se niskorizičnim financijskim institucijama koje nisu imale problema s likvidnošću. Dokazano je da stambena štednja izuzetno povoljno utječe na rast gospodarstva kroz poticanje stanogradnje i s njom povezane gospodarske aktivnosti, između ostalog plasman povoljnih stambenih kredita pri čemu moram napomenuti da se radi o kreditima s fiksnom kamatnom stopom.

Uz financijske efekte štediše Raiffeisen stambene štedionice dobivaju dodatan osjećaj sigurnosti s obzirom na to da se radi o osobnom novčanom fondu koji možete praktično uvijek povući a da pri tom ne izgubite redovnu kamatu koju pripisuje Raiffeisen stambena štedionica. Naravno da je štednja u Raiffeisen stambenoj štedionici zamišljena kao štednja na dvije godine ili na pet i više godina i tada zapravo

naši klijenti osjećaju puno zadovoljstvo takvog oblika štednje. Tada mogu računati na vlastite štedne uloge uvećane za državna poticajna sredstva, razne bonus kamate i ostale dodatne pogodnosti. Moram se pohvaliti da je zaista pravo zadovoljstvo gledati naše klijente koji u ova financijski teža vremena završavaju s

S obzirom na to da smo ove godine proslavili 10 godina rada Raif feisen stambene štedionice, neki od klijenata započeli su i treći put stambenu štednju.

Spomenuli ste štedne tarife. Uveli ste neke nove.

Da, u pravu ste. Uveli smo „tarifu za mlade“ pripremlje-

e štedionice iffeisen stamben alni je voditelj Ra ion reg lić Br r vo Da nu za štediše od 16 do 26 dogovorenim štednim perio- godina starosti koji sklope dom i raspolažu sa znatnim štednju na 5 ili više godina s novčanim sredstvima kojima fantastičnim omjerom vlastite će lagano ostvariti svoje ci- ušteđevine i kredita od svega ljeve vezane uz rješavanje 20:80 te sjajnim pogodnostistambenog ili nekog drugog ma prilikom sklapanja ugovoživotno važnog pitanja. ra. Zatim „Bubašpara na rok

od 10 godina“ koja uz redovnu kamatu i bonus kamatu za prva 24 mjeseca štednje odsad nudi i dodatnu kamatu od 0,5% na cijelo razdoblje štednje.

Dodatno nagrađujemo i naše štediše kojima ističe 60 mjeseci štednje, a odlučuju se ponovo na štednju u Raiffeisen stambenoj štedionici. Takovi ugovori dosad su stimulirani dodatnom bonus kamatom, no odsad ih čekaju i dodatne pogodnosti te predlažem svima da provjere kod naših savjetnika o čemu se zapravo radi.

Bubašpara je naziv za dječju stambenu štednju?

Da, Bubašpara je postala zaista prepoznatljiv oblik štednje za djecu do 16 godina starosti.

Velik broj mladih obitelji odlučuje se upravo na taj oblik štednje zbog njezine izrazite fleksibilnosti što se tiče štednih uloga. Takvi se ulozi mogu kretati već od stotinjak kuna mjesečno, ovisno o cilju koji su roditelji postavili pred sebe. Na vlastite štedne uloge pripisuje se redovna kamata od 3%, zatim bonus kamata od 1 do 1,5% na prvih 24

mjeseca štednje, državna poticajna sredstva u iznosu od 15% te ranije navedena dodatna kamata ukoliko se odlučimo na štednju na rok od 10 godina. Za svakog mladog štedišu pripremljeni su i pokloni na samom početku štednje.

Poznato je da roditelji razmišljaju o budućnosti svoje djece, da žele djeci pružiti najbolje u njihovom odrastanju. Svi želimo da nam djeca imaju sve uvjete za vlastito usavršavanje, razvoj i naobrazbu, a htjeli bismo im i pomoći u kupnji ili opremanju njihovih prvih stambenih kvadrata. Mi smo zaista počašćeni što možemo pomoći pri osiguravanju novčanog fonda koji će djeci biti na raspolaganju kad se za to stvori potreba, kao na primjer za uređenje i opremanje dječje sobe, kupnju kompjutera bez kojeg je danas naobrazba gotovo nezamisliva, zatim za upisnine na fakultete, razne školarine, možda za plaćanje vozačkog ispita i slične stvari. Često se događa da se u takvu

štednju uključe bake, djedovi i kumovi.

Povodom Svjetskog dana štednje organizirate Dane otvorenih vrata?

Naravno, i ovom prilikom pozivam sve čitatelje da posjete ured Raiffeisen stambene štedionice na adresi Zagrebačka 38, Varaždin i upoznaju se podrobnije o svim pogodnostima koje nudi Raiffeisen stambena štedionica.

Posjetiteljima smo osigurali lijepe poklone i posebne pogodnosti za one građane koji tom prilikom i odluče započeti sa štednjom. Ovu malu akciju započet ćemo već u srijedu 28. listopada. i završiti na Dan štednje 31. listopada. Htio bih napomenuti da je u tijeku i nagradna igra Raiffeisen stambene štedionice za sve postojeće i buduće štediše koji imaju mogućnost osvojiti 5000 kn na svojem štednom računu. Preduvjet za taj dobitak je da i sami tijekom ove godine uplate, tj. uštede 5000 kn. Nagradni fond obuhvaća 30 takvih nagrada.

Financijski savjetnik 29

27. listopad 2009.

bank

ALLIANZ ŽIVOTNO OSIGURANJE - u doba financijske krize predstavlja sigurno ulaganje

Uz Allianz do sigurne budućnosti Životno osiguranje, odnosno ugovaranje police životnog osiguranja, pametan je potez za svakoga pojedinca koji promišlja o svojoj budućnosti, ali i o budućnosti svojih bližnjih. Danas, kada je financijska kriza zahvatila cijeli svijet, to nam postaje još važnije jer se suočavamo s neočekivanim i neplaniranim poteškoćama. Zato još intenzivnije razmišljamo o tome koliko je budućnost neizvjesna i postajemo svjesni važnosti da na vrijeme sebe i svoju obitelj zaštitimo od neželjenih i teških situacija s kojima ćemo se možda susresti sutra, a police životnog osiguranja su jedan od najboljih načina za osiguravanje mirnije i sigurnije budućnosti. Želja je svakoga osigurati sebi i najbližima što bolji život. Ljudi se stoga trude što prije doći do vlastitoga stana ili kuće, djeci priuštiti kvalitetno školovanje, a većini je jedini put za ostvarenje tog sna - kredit. Kredit je dugogodišnja, nekima i cjeloživotna obveza, a nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što ce se događati sutra. Smrtni slučaj ili teška nesreća koja završi invaliditetom mogu ljude dovesti ne samo u emocionalno tešku situaciju već ih i suočiti s ozbiljnim egzistencijalnim problemima.

Odjednom čovjek ostaje bez prihoda od kojih su financirani krediti ili

jednostavno nema dovoljno sredstava za liječenje ili nastavak života na kakav se navikao. Upravo u takvim situacijama životno osiguranje dolazi do punog izražaja jer osiguranje materijalne pomoći u slučaju smrti i invaliditeta pomaže da emocionalno težak trenutak ne predstavlja i egzistencijalnu traumu. Životno osiguranje nije samo pružanje sigurnosti u slučaju tragedije ili nesretnoga slučaja već je istovremeno i ulaganje u buducnost te ujedno jamstvo za mirniju starost. Naime, ako osiguranik dočeka kraj osiguranoga razdoblja i ne postoji potreba za aktiviranjem police, isplaćuje mu se osigurana svota uvećana za potencijalni dobitak ostvaren tijekom svih godina pa se na kraju osiguranoga razdoblja dobivaju sredstva uvećana za dobitak. Osiguranje života dugoročan je proizvod s izraženom komponentom sigurnosti pa se trenutačna nepovoljna financijska situacija Polica životnog osiguranja može se na njega i ne odražava izravno. Zbog toga je i u ovakvim vremenima koristiti kao porezna olakšica ulaganje u police životnog osiguranja jedno od najboljih i najsigurnijih ulaganja. Allianz, najbolje osiguravajuće društvo u Hrvatskoj*, *dobitnik Zlatne kune HGK za najbolje osiguravajuće društvo svakoj ženskoj osobi koja ugovori policu životnog osiguranja Alllife u Hrvatskoj u 2008. i najbolji osiguravatelj u Hrvatskoj prema za rođenje prvoga djeteta isplaćuje 3% ugovorene svote. izboru časopisa Euromoney (Euromoney Insurance Awards 2009)

30 Financijski savjetnik

27. listopad 2009.

Duplerica 31 siniša sović

tomislav makaj

27. listopad 2009.

“Hopsasu - drajsasu” izveli su veseli gosti iz Slovenjgradca

raši i iz Buševca i iz Varaždina.

- Super. Čudovito. Prečudovit sprejem. Upam da se spet srečamo. Mi smo ljudje dobre volje - rekli su nakon izvedbe “Hopsasa - drajsasa” veseli gosti iz skupine “Rej” Kulturnega društva Šmartno iz Slovenjgradca.

Josip Knapić, predsjednik RKUD-a “Rudar” iz Raše i nakon 43 godine bavljenja amaterizmom ima tremu: - Čakovec je zaista ovim susretom pokazao lepezu hrvatske folklorne baštine.Taj osjećaj zadovoljstva nakon pljeska publike ni sa čim nije usporediv. Karlovački puleni “Matije Gupca” Josip Vladić,

Tomislav Pogačić, Nikola Med- Kuharska ekipa Nove Vesi predvođena Nenadom Tomašekom nije šparala na materijalu za gulaš - buncekom, špekom, kobasicama... ved i Luka Kuzmić kažu uglas da se u tom Društvu odlično provode: - Mi mladi krstarimo po Europi, ljetos recimo u Češkoj, a stariji folkloraši doplesali su čak do - Meksika!

Mlade, okretne i muzikalne Koprivničanke izvele su baranjske pjesme i plesove. Ana Špičko ima 27 godina tek, a 20 godina folkloraškog staža već. Nini Flis bilo je najljepše u Piše:JOSIP NOVAK Španjolskoj, a Tena Blažek sku- josip@regionalni.com njegovom štandu na kojem područja općine. tdvogodišnja Treza Habulan s je s Josipom Bačanom pekao D obre z abave posebnim žarom otpjevala je pa s njima tvrdi da će se time baviti dok ih noge služe jer se PETRIJANEC – Ne znamo kostanje, „rešili“ su njih sko- nije nedostajalo, najdraže joj pjesme: “Jutrom brojni posjetitelji ranom, ranom zorom” i vole družiti i promicati baštinu kak je drugdje, ali u našem ok su dame uživali su uz pjesmu “Digni čašu vina!”... svoga kraja i svoje zemlje po Petrijancu „općinski jotec“ cijelom svijetu. bar jemput na leto ima ruke i glazbu domaćih Dok su dame pjevapjevale, vrijedni črne kak da je trdo delal v izvođača. Zapažele, vrijedni kuhari ugljenokopu – glasi jedan od kuhari pripremali su ni nastup imao je pr ipremali su komentara koji smo zabilježi- gulaše, kuhali grah i gostujući KUD gulaše, kuhali li na subotnjoj tradicionalnoj Viduševac, grah i na kraju točilo se vino kestenijadi koja se održavala a preni jedan želuna Trgu sv. Petra. krasne ček nije ostao ro pa pola tone! Merice su starinske gladan.

Zabave na pretek „cenili“ 5 kuna, a sav novac n a r o d n e A o tome da su Svake se godine u humani- prikupljen od njihove prodaje pjesme otpjese „jetrica“ u Petritarnu petrijanečku manifesta- kolača, gulaša, vina i ostalih vale su članice zbojancu mogla oplahciju uključuje sve više ljudi, a tradicionalnih proizvoda po ra Dnevnog boravnuti prvorazrednim nije čudo da svog načelnika završetku priredbe, darovat ka za starije osobe domać im v inom i Općine Vladimira Kureči- će pojedincima i obiteljima Majerje. Najstarija rakijom – da i ne goća - hvale. Naime, samo na slabijeg imovinskog stanja s pjevačica, osamdesevorimo.

HUMANO Zajedništvo i radost na subotnjem druženju u Petrijancu

Uživancija uz kostanje

Zapaženi nastup imao je gostujući KUD Viduševac, a prekrasne starinske narodne pjesme otpjevale su članice zbora Dnevnog boravka za starije osobe Majerje

d

ut – najmlađih!

Kvartet Varaždin

Bake su pokazale zavidno pjevačko

Draš i Jus i Dado

umijeće

Jožek i Vladek izgarali su od posla kraj

pečenjare

Nošnju staru 90 godina sačuvala je Ana Dombaj

32 Putopisi

27. listopad 2009.

WASHINGTON

U glavnom gradu SAD-a

Fontana i obelisk u Memorijalnom parku u Washingtonu

PUTOPIS Renata Treska posjetila američke gradove New York i Washington

Kratka ćaskanja potpunih stranaca normalna pojava

U Washington, upravno i političko središte države, putovali smo vrlo udobnim autobusom.

Tom smo se prilikom uvjerili da američki vozači doslovno poštuju prometna pravila i ograničenja brzine vožnje.<br />Washington je vrlo različit od New Yorka u smislu gustoće i veličine objekata. Zgrade imaju manje katova, a u središtu prevladavaju vile sa sjenovitim dvorištima u kojima se donose odluke od značaja za cijelu državu.

U aveniji Pennsylvania nalazi se Bijela kuća u kojoj stanuje i većinu svog radnog vremena provodi predsjednik SAD-a sa suradnicima.

S dvorišne strane Bijele i susjednih joj kuća u smjeru rijeke Potomac nalazi se memorijalno

Nastavljamo s opisom dojmova nakon posjete New Yorku, jednom od najvažnijih američkih gradova te donosimo iskustvo boravka u glavnome gradu Sjedinjenih Američkih Država - Washingtonu Piše i nsimila: RENEATA TRESKA

Koliko naroda, toliko i stilova kuhanja: na svakih nekoliko koraka zrak je u New Yorku ispunjen privlačnim mirisima hrane. Ponekad je sa sigurnošću moguće tek identificirati da je zaista riječ o mirisu hrane, a o kojoj hrani i na koji način spravljenoj doznajete tek kad vođeni mirisom uđete u restoran iz kojeg je mirisna ljepota doprla, te ju kušate.

Odmor u gradu

U većini gradskih parkova ne nalazimo klupe, već metalne stolove i stolice koji omogućavaju da skupina ljudi sjedi oko stola, čime se potiče interakcija među ljudima. Stanovnicima New Yorka sasvim

je prihvatljivo ljubazno komunicirati s osobama koje su im potpuno nepoznate, uspostaviti neobvezujuće kontakte u prilikama poput kratkog predaha u parku, a potom nastaviti svojim putem, okri-

z

rak je u New Yorku ispunjen privlačnim mirisima hrane jepljeni kratkom razmjenom uljudnih rečenica.

Kao što ulice New Yorka vrve automobilima, autobusima i kamionima, nebo iznad njega prepuno je letjelica: aviona i helikoptera koji su ondje uobičajena prijevozna sredstva za veće skupine

Ulica Washington Mews u kojoj „stanuje“ strip junak Martin Mysteré

ljudi. Avioni koriste neki od triju aerodroma u gradu ili pak četvrti, manji aerodrom radi li se o manjim avionima.

Helikoptere koriste gradske službe, korporacije i turističke agencije, a heliodromi su bezbrojni, na krovovima zgrada kao i na dokovima uz rijeke Hudson i East River.

Kažu da su čovjeku potrebne pune dvije godine i milijun dolara kako bi uistinu upoznao New York i sve njegove mogućnosti, posebnosti, tajne i privlačnost. To znači da smo mi tek zavirili u jedan svijet koji nas se izuzetno dojmio i svakako ćemo se potruditi doći onamo opet i opet, poneseni nečim posebnim u brzom, uzbudljivom, optimističnom ritmu toga grada.

područje s Lincolnovim mauzolejem na koji se nastavljaju fontana te Washington Monument, poznati obelisk.

Slijedimo li ovaj memorijalni niz u smjeru Kongresa idući šetalištem uz rijeku, proći ćemo kroz kompleks Smithsonian koji obuhvaća muzeje svih specijalnosti i predstavlja važnu destinaciju posjetitelja Washingtona. S druge strane rijeke pohodimo Nacionalno groblje Arlington, na kojem se pokapaju odabrane osobe kojima se ta čast ukazuje na temelju njihova aktivna služenja interesima države.

Kongres SAD-a u Washingtonu

Model svemirske letjelice u Air and Space muzeju u Washingtonu

Memorijalno groblje Arlington u Washingtonu

27. listopad 2009.

Oglas 33

34 Sport

U zaleđu

Financiranje rada s mladima I

nicijative da se omladinski pogon, odnosno rad s djecom u klubovima odvoji od profesionalnog pogona spominju se u medijima i od pojedinaca već duže vrijeme, ali konkretnih rezultata na tom planu nije bilo. azmišljanja o tome Damir IVANČIĆ počela su kada su urednik sportske se treneri, koji su se rubrike bavili mlađim uzrastima sportaša požalili na neredovita primanja, nedostatak sredstava za odlazak na natjecanja, često neimanje kompletne sportske opreme te neobnavljanje potrebnih rekvizita za određeni sport. ako Grad Varaždin putem Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina izričito naglašava da financira rad s mlađim uzrasnim kategorijama, neki su klubovi to iskoristili kako bi “napuhali” broj djece u njihovoj sportskoj školi.

Javila su se tako učestalija iskorištavanja sredstava namijenjenih trenerima i radu s mladima. U klubovima su ta sredstva usmjeravali u druge svrhe, a najčešće za rad prve ekipe, koja je ili profesionalna ili je riječ o rekreativcima. Zamjećene su te nepravilnosti na više instanci, ali pomaka nije bilo ili ga je bilo vrlo malo. Očito nedostaje volje, zatim onih koji bi istražili točne podatke o broju polaznika sportskih škola te putu novca. adašnje inicijative da se primjerice Omladinska škola NK Varteksa izdvoji iz kluba i počne funkcionirati samostalno, a to znači i financirati se samostalno zvuče ohrabrujuće. Smatra se da bi tako kompletna financijska sredstva namijenjena za rad s mladima tada dolazila na pravu adresu i trošila se upravo za to te bi se puno lakše moglo kontrolirati njihovo trošenje.

Isto tako pretpostavlja se da bi se lakše našli novi sponzori koji bi bili voljni financirati kvalitetan rad s djecom. Sve to sigurno bi povećalo kvalitetu rada s mladima. a drugoj strani ostao bi profesionalan pogon prve ekipe koji bi morao smoći znanja i snage da se snađe na tržištu i ponudi svoj “proizvod”. Osim njih tu su i rekreativci koji su se kroz klub i natjecanje “švercali”. Dakle, ukoliko se bilo tko želi baviti nekim sportom i natjecati se u nekoj ligi, tu će zabavu sam financirati ili će se naći sponzora koji će mu to omogućiti, a sredstva poreznih obveznika koristit će se u prvom redu za rad s mladima i to ne samo na papiru nego i u stvarnosti.

27. listopad 2009.

NOGOMET Goran Jukić, tajnik ZSUGV-a preuzeo je “vru

U sponzorskom pa omladinsku školu

R

K

Već se duže priča o privatizaciji kluba, ali ne vide se konkretni potezi. Kakvi su planovi na tom polju?

- Danas se sport sve više shvaća kao jedna vrsta gospodarske aktivnosti. Gospodarska komponenta pogotovo je uočljiva i dolazi do izražaja u nogometu. Prvi koraci su učinjeni, Odluka o pretvorbi je donesena na jednoj od sjednica Izvršnog odbora kluba u vrijeme

velika Dvorana

po meni velika svijetla točka kluba. Ako tome dodamo činjenicu da svi ti golobradi mladići dolaze ili potječu iz varaždinskog bazena ili šire

velika Dvorana

araždinska privreda nije u mogućnosti ili ne želi financirati klub

regije i da je njihova kvaliteta plod dobrog rada stručnog stožera kluba, onda je jasno gdje treba tražiti razvojne planove kluba.

Gdje namjeravati ušte djeti na rashodovnoj strani kluba?

Prije svega, izdvojiti upravljanje stadiona i povjeriti ga Zajednici sportskih udruga ili eventualno novoformiranoj javnoj ustanovi za upravljanje sportskim objektima. Nadalje, u sponzorskom paketu ___________________________________________________________________

v

___________________________________________________________________

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

31.10.2009 - 16h - Rukomet, ženski - velika Dvorana RK Koka vs. Umag 19.30h - Odbojka, muški velika Dvorana OK Varaždin - MOK Gornja Vežica 06.-09.11.2009 - 9h - Dino Park mala Dvorana - Izložba dinosaura 07.11.2009 - 18h - Rukomet, muški velika Dvorana Varteks Di Caprio vs. Nexe 27.09.2009 16h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

nje i iskustvo, kao i omladinsku školu nogometa koji su

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

predsjedavanja Ivana Topolnjaka. Sada je na potezu Grad Varaždin kao budući većinski vlasnik.

Primjera radi, izrada elaborata o preoblikovanju je postupak koji u najboljem tijeku događanja iziskuje vrijeme od 8 do 10 mjeseci, iziskuje stručnost, ali i uključivanje interesnih grupa u kreiranju preoblikovanja uz obvezni registar rizika.

26.09.2009 10h

tražiti odgovornosti. Financije kluba su zapravo prioritetni zadatak. Slijedi velika analiza prihodovne i rashodovne strane kluba, ali ono što visi kao mač nad glavom su poprilična dugovanja.

U vašim planovima razvoja kluba kakvo mjesto ima omladinski pogon kluba?

Namjerno nisam u uvodu isticao selekciju “nogometnih klinaca“ koji u svojim prvoligaškim nastupima tek stječu neophodno nogometno zna-

velika Dvorana

Dugovanja

Ne morate biti veliki sportski stručnjak i analitičar, a da možete konstatirati da je klub u organizacijskoj i financijskoj krizi. Zatečeno stanje u klubu meni osobno nije nepoznanica, moj posao u Zajednici sportskih udruga bio je vezan i za stanje u nogometnom klubu. Organizacijski znači izraditi strategiju razvoja nogometnog kluba u kojoj će biti jasno izražene vizija, misija i ciljevi provedbe buduće sportske politike. Znači i odrediti zaposlenicima kluba kompetencije i ovlasti, ali i

Grad Varaždin budući većinski vlasnik kluba?

___________________________________________________________________

Dosadašnji tajnik Zajednice sportskih uduruga Grada Varaždina Goran Jukić, preuzeo je mjesto v.d. direktora NK Varteks. Od njega se očekuje konsolidacija kluba pa je bitan uvid u trenutnu situaciju.

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

23.09.2009 19h

N

Odšteta za igrače je prihodovna strana kluba i osobno ću smarati svoj veliki neuspjeh ako će se i dalje dogadati takve stvari - rekao je Jukić

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

S

Osim sportskih rezultata u NK Varteksu sve će se sve više voditi briga o organizacijskim pitanjima a pogotovo financijama

Sport 35

27. listopad 2009.

uću fotelju” vršitelja dužnosti direktora NK Varteksa

aketu “prodati” i u nogometa?!

STADION Brigu o stadionu trebala bi preuzeti ZSUGV ili neka druga gradska ustanova

Stručno usavršavanje za menadžment Što je presudilo u Vašoj odluci da prihvatite ovaj posao?

Prije svega profesionalna želja za dokazivanjem i ponuda koja se ne odbija.

Pozadina svega je Grad Varaždin, strukture vlasti u Gradu koje imaju veliko razumijevanje za sve probleme u sportu.

Tu su i dečki u stručnim stožer ima, svi su redom Varaždinci ili vezani igrački i obiteljski za grad. Na kraju krajeva, i moj završetak stručnog usavršavanja vezan je za sportski menadžment.

Kako ćete uskladiti posao tajnika Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina i direktora NK Varteksa? Niste li u sukobu interesa?

Organizacijski i financijski,

Stadion na kojem igra NK Varteks u gradskom je vlasništvu

Zajednica je posložena na primjereni način, njome upravljaju sposobni i kvalitetni pojedinci kroz Izvršni odbor.

Prirodno je da završim proračunsku i programsku godinu.

Funkciju vršitelja dužnosti u NK Varteks doživljavam samo kao stručnu posudbu Grada, neku vrstu moralne obveze da se ime nogometnog kluba vrati na približno staru slavu.

Bez pomoći zajednice

i stručnih ljudi niti ja kao pojedinac sigurno neću uspjeti.

Kakva je budućnost upravljanja nad Varteksovim stadionom?

Zakon o sportu definira sportske građevine od posebnog interes a kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave, dakle Grada Varaždina.

Realno je očekivati da, u situaciji kada klub više nije u mogućnosti brigu o investicijskom održavanju i ulaganju, preuzme nadležna Zajednica ili neka druga pravna osoba.

Klub bi se u tom slučaju rasteretio financijske obveze za otprilike 2,5 milijuna kuna godišnje.

Varaždinci uvjerljivi i u Sisku u trećem kolu Odbojkaši ok varaždina pobijedili su i u trećem kolu 1. Hrvatske odbojkaške lige.

Bili su bolji na gostovanju u sisku gdje su pobijedili istoimenu momčad 3:0 (25:19, 25:22, 25:22). Varaždinci se sada nalaze na drugom mje-

stu prvenstvene ljestvice, a stopostotni učinak do sada imaju i mok rijeka i ok karlovac. U sljedećem kolu koje je na rasporedu 31. Listopada sastaju se ok varaždin i trenutno najslabija ekipa lige mok gornja vežica. (di)

Koka nastavila s porazima U 6. kolu Dukat 1. hrvatske rukometne lige za rukometašice igračice ŽRK Koke izgubile su u Rijeci protiv ekipe Zameta 45:23. Ovim susretom Varaždinke su ubilježile i peti ovosezonski poraz i nalaze se na 11. mjestu prvenstvene ljestvice s dva osvojena boda. Iza

Varaždinki nalaze se samo ekipe Tvin Trgocentra s jednim bodom i Natura Agro bez bodova. U sljedećem kolu narednog vikenda Koka dočekuje ekipu Umaga koja se nalazi samo jedno mjesto iznad Varaždinki i s također dva osvojena boda u dosadašnjem dijelu prvenstva.

Razočarani su navijači

«prodati« omladinsku školu nogometa kao najkvalitetniji marketinški proizvod i time gotovo sigurno dobiti na kvaliteti rada cijelog pogona.

Pretvorba u sportsko dioničko društvo nije samo zakonska obveza. Mišljenja sam da pretvorba omogućuje veću konkurentnost na sportskom tržištu, ali i omogućuje pretvaranje dijela duga u vlasnički udio i sve to na varaždinski način.

Rukometaši RK Varteks Di Caprija u 8. kolu Premijer lige izgubili su na gostovanju u Karlovcu od ekipe Karlovačke banke 26:24 (13:10).

Zbog drugih rezultata Varaždinci su ostali na četvrtoj poziciji prvenstvene ljestvice, ali sa samo devet bodova dok treći MKA IPC Čakovec već ima tri boda prednosti, a iza Varteksa DC nalazi se Buzet također s devet bodova, a zatim slijede Trener Canjuga četiri kluba s po osam bodova.

U sljedećem kolu Varaždinci će ugostiti vrlo jaku ekipu Nexe koja je do sada doživjela jedino tijesni poraz od RK CO Zagreba.

Menadžment

Kako namjeravate povećati prihodovnu stranu kluba?

Prije svega analizirati kontekst okruženja u kojem djeluje klub. Nepobitno je da želimo zadržati status nogometnog lidera u široj regiji, ali varaždinska privreda i gospodarstvo u ovo recesijsko vrijeme nisu u mogućnosti ili ne žele sudjelovati u dovoljnoj mjeri u financijskim potrebama kluba. Istina je i da je imidž kluba poljuljan.

U mojoj razvojnoj strategiji posebno mjesto zauzima

Obećavajući dobri rezultati i igra na početku sezone

Nepobjedivi ŠK Vindija Goran Jukić tvrdi da ima podršku gradskih struktura koje bi trebale odigrati važnu ulogu u klubu

strateško upravljanje koje sadrži obvezno uvođenje srednjeg menadžmenta, odnosno obrada marketinškog tržišta i oblikovanje ponuda sponzorskih paketa.

Hoće li biti promjena u ugovorima igrača? Hoće li

nastaviti odlaziti bez odštete?

Promjena neće biti ili, bolje rečeno, ne bi ih smjelo biti.

Ja ih sigurno neću inicirati.

Igrač i su najproduktivniji «proizvod« kluba i oni su najmanje krivi za trenutnu

situaciju. Problem je u nizu i spletu negativnih okolnosti i događanja kada se nije uspjelo unovčiti dobar proizvod.

Odšteta je prihodovna strana kluba i osobno ću smarati svoj veliki neuspjeh ako će se i dalje događati takve stvari.

SPONZORSTVA Veliku ulogu odigrat će menadžment i marketing

Grad bi trebao dati jamstvo Hoće li Grad Varaždin biti izdašniji sponzor?

- O tome će odlučiti gradske strukture, ulazni razgovori i pregovori govore u prilog tome. NK Varteks možemo definirati kao dio branda Grada. Ja ne bih Grad označio kao sponzora, dovoljno je da Grad ponudi jamstvo i otvara vrata ciljanim nositeljima interesa, ostalo je stvar menad-

žmenta i marketinga kluba.

Grad ne poistovjećujem samo s financijskim davanjima iako se i u tom segmentu Grad iskazao kao ključni faktor koji drži našu glavu iznad vode.

Razmišlja li se i o promjeni imena, dovođenjem novog jakog sponzora i je li tvrtka Varteks još uvijek najveći sponzor kluba?

- Nažalost, tvrtka Varteks ima

svoje financijske probleme o kojima se u zadnje vrijeme podosta pisalo u medijima i bilo bi krajnje neozbiljno i nekorektno da ih u ovom trenutku opterećujemo i s nogometom.

Poštujem tradiciju, razumijem navijače, osluškujem glas naroda, a kada se pojavi takav sponzor, onda će i ta tema biti aktualizirana.

Škola Košarke Vindija pobijedila je u trećem kolu košarkaške A2 lige Sjever ekipu KK Nedelišće 101:65. ovom pobjedom varaždinski košarkaši utvrdili su prvo mjesto u ovom natjecanju. Od ostalih rezultata izdvajamo KK Grafičar - KK Petar Zrinski 62:73, KK Križevci - KK Ivančica 82:58. U B ligi Sjever postignuti su sljedeći rezultati: Dubravčan - Grafičar 99:57, Cestica 2000 - Lepoglava 56:72, Mladost - Koprivnica 63:59, Kotoriba - Donji Kraljevec 81:70, Mursko Središće - Vinica 105:50, Međimurje - Prelog 58:67. (di)

Lika ipak bolja od Vindije U trećem kolu 1. hrvatske hrvačke lige HK Vindija nije ostvario željenu pobjedu portiv HK Lika. Izgubili su rezultatom 4:3 i trenutno dijele prvo mjesto prvenstvene ljestvice. Pobijedili su Lizatović, Sokol i Šernek, a izgubili su Bešenić, Zorec, Kuhar i Koščević.

Nakon prva tri kola natjecanje se nastavlja 7. studenoga ponovnim krugom natjecanja. (di)

Neizvjesna završnica

36 Sport

27. listopad 2009.

Sport

za bolje zdravlje

GIMNASTIKA Uspjesi varaždinskih gimnastičara u Kupu Hr

Skinite odjeću sa vašeg kućnog bicikla S

tiglo je hladnije vrijeme, aktivnosti na otvorenom u takvim uvjetima baš i ne privlače previše i vratili smo se uobičajenom hobiju. Ležanju u toplom kauču, telkica, gazirani sok, grickalice, čokoladica. Samo laganini. rudili smo se cijelu godinu kako bi naše tijelo izgledalo bolje i kako bismo se i sami tako osjećali, a u ovom zimskom periodu neaktivnost (high life) 2-3 mjeseca, može Bojan GOLUB nas vratiti u lošiju poziciju Kondicijski trener nego kad smo počeli s vježbafitness cluba njem.

“Sportlife” edna od opcija kako to spri042/241-600 ječiti je odlazak u fitness, ali današnjica ne dozvoljava baš svima toliko slobodnog vremena da bismo si svi to mogli „priuštiti“. Imam jedan prijedlog. Kad sjedite tako zavaljeni u kauču, skrenite pogled na najveću hrpu odjeće. Otiđite do nje, malo je razmaknite i najvjerojatnije ćete pronaći kućni bicikl ili orbitrek. Vježbali ste nekada po sat vremena dnevno kad je bio nov, ali… ili nije bilo željenog efekta (jer je stajao pokraj frižidera), ili je nedostajalo motivacije. onovno ga aktivirajte. Nitko ne može reći da ne može pola sata dnevno, tri puta u tjednu odvojiti za vježbanje. vo prijedloga treninga. Krenite lagano 5 minuta, nakon toga ubrzavajte (spremniji vježbači-sprintajte) po 8 sec nakon čega slijedi laganija vožnja 12 sec. Tako sve do 25 min vježbanja. Na kraju opet lagano 5 min. Tako ćete u samo 30 min izgubiti 3 puta više masnog tkiva nego uobičajenim treningom, koji je trajao možda i dvostruko duže, ali slabijim intenzitetom. Da ne bi bilo zabune, ovo nije lagana šetnjica po Dravi, ali takav princip treninga razarat će vaše masnoće i nekoliko sati nakon treninga. Pokušajte. Reakcije, prijedloge tema i slično šaljite na bojan.golub@hi.t-com.hr.

T

J

P E

Ribolov

Ivanečki ribolovci Š

RD Ivanec – adresa ul. Mirka Maleza 82, 42 240 Ivanec, tel./ faks 042 / 784-266. Klub je osnovan 1956. godine u Ivancu.

Gospodari rijekom Bednjom, Plitvicom, Voćom, Bistricom, s četiri potoka i 14 jezera od kojih su najpoznatija Omladinsko jezero, Pionirski bajer, Barutana, jezera Jarki, Livada i druga jezera. kupna površina vode je 147 ha, a u njima obitava više od 20 vrsta riba. Na rijekama tajnik ŠRSVŽ-a i potocima se najviše love podust, klen, mrena, deverika, uklija i pastrva, a na jezerima šaran, amur, deverika, babuška, linjak, karas, smuđ, štuka, som, patuljasti somić, žutooka, crvenperka itd. Ribolovni dom nalazi se kraj jezera, na adresi ul. M. Maleza 82, 42 240 Ivanec, 200 m od glavne ceste Ivanec – Lepoglava. U 2008. godini imaju 235 članova. lanska iskaznica (cijena je 50,00 kn za seniore, 10,00 kn za kadete), dozvola za ribolov ili dnevna karta može se kupiti u ribičkom domu od 17 do 20 sati svaki dan osim ponedjeljka na gore navedenoj adresi. Odgovorne osobe: Draženko Jakopović – predsjednik, Ivan Geci – dopredsjednik i Branko Matijević – tajnik. E-mail: mat.branko@gmail.com.

U

Mladi varaždinski gimnastičari, osvajači odličja treniraju i čekaju kada će dobiti adekvatnu dvoranu za treninge

Treniraju u lošim uvjetima a postižu odlične rezultate GK Vindija osvojio 3 zlata, 2 bronce i jedno 4. mjesto

POPULARIZACIJA Konstatno se upisuju novi mladi članovi

Gimastika veza među sportovima

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Drugo kolo Kupa Hrvatske u sportskoj gimnastici održano je u ZTD-u Hrvatski sokol u Zagrebu. Među brojnim mladim natjecateljima pojavili su se i članovi Gimnastičkog kluba Vindija. Šest Varaždinaca predstavilo se u kategorijama kadetkinja, juniorki i juniora.

U konkurenciji juniora najbolji su bili Matija Vugrinec i Matija Bistrović, dok je treće zlato za Varaždin pokupila Hanja Hainš.

Ozbiljan rad

Nera Hainš u kategoriji kadetkinja i Vinko Kirinić u kategoriji juniora B, osvojili su visoko treće mjesto, dok se Ana Friščić morala zadovoljiti s 4. mjestom.

Na natjecanju je bio i trener mladih varaždinskih gimnastičara Emil Šanjek, a Varaždinci su imali svog člana i u za sudačkim stolom. Sudac Ivan Oskoruš odradio je

Marijan Kolednjak

suđenje na ručama.

- Varaždinski gimnastičari još jednom su pokazali da se

z

avršnica kupa održat će se u Nedelišću 28. 11.

2009. a nastupit će i najmlađi Varaždinci u GK Vindija ozbiljno radi te da uprkos najlošijim uvjetima u Hrvatskoj u svim kategori-

Gimnastički klub Vindija konstatno upisuje mlade članove u svoj klub i uporno radi na popularizaciji ovog bazičnog sporta.

Sportska gimnastika se najčešće dijeli na mušku i žensku sportsku gimnastiku, i to na način da se vježbači natječu na preskoku, ručama, konju s hvataljkama, karikama, preči i na tlu, dok se vježbačice natječu na tlu, dvovisinskom razboju, pre-

skoku i gredi.

Iako sama vježba, ovisno o spravi, može trajati relativno kratko, ipak je u pravilu fizički vrlo zahtjevna, a traže vježbačevu snagu, pokretljivost, izdržljivost te koordinaciju u prostoru najvišeg nivoa.

Gimnastika se preporuča i kao dio treninga za druge sportove pa se omogućuje stvaranje veza među klubovima.

jama donosimo medalje. Nadamo se da će gradonačelnik napokon održati svoje obećanje, koje je već u kašnjenju, te da ćemo kroz koju godinu napokon doći do svoje prijeko potrebne gimnastičke dvorane - podsjetio je trener Emil Šanjek.

Uz natjecatelje koji su nastupili u Zagrebu GK Vindija, u sljedećem kolu koje će se održati u ATON-u u mjestu Nedelišće dana 14. studenog ove godine, nastupit će i ostali mladi gimnastičari koji također uvježbavaju svoje

nastupe. - U Nedelišću u dvorani ATON vrhunski su uvjeti za gimnastiku za razliku od grada Varaždina, koji kao da ovom bazičnom sportu ne pridodaje preveliku pažnju, kao niti djeci koja se trude i gimnastičarima koji mnogo vremena provode pripremajući se za natjecanja - upozorio je Šanjek.

Završnica kupa države održat će se također u Nedelišću 28. studenog ove godine, gdje će prvi put nastupiti i nova selekcija dječaka i djevojčica GK Vindija.

SAVATE SK Omega-gym Kneginec uspješan u Zagrebu

Dva natjecatelja i dvije titule

Č

Combat savate borbe

Ovogodišnje Otvoreno prvenstvo Grada Zagreba u combat savateu održano je u dvorani OŠ Brestje u Sesvetama.

Na prvenstvu su nastupili Predrag Šimunec i Matija Godinić iz SK Omega-gym Kneginec i odnijeli pobjede svaki u svojoj kategoriji. U finalnoj borbi za prvaka u kategoriji do 60 kg Šimunec je pobijedio prekidom u 3. rundi Tomislava Hunića iz SK Kraljevec. U sve

tri runde Šimunec je dirigirao tempo borbe te je završio meč atraktivnim udarcem nogom u glavu. To je ujedno bio test za nadolazeću borbu za naslov svjetskog prvaka u savateu koja će se održati 12. prosinca ove godine u Lyonu. Protivnik će biti Francuz, Hakim Abdelaui. U drugom meču na Otvorenom prvenstvu Zagreba Matija Godinić na bodove je pobijedio Kristijana Prtenjaču iz SK

Kraljevec, odlukom sudaca 3:0.

Godinić je taktički mudro odradio meč i zahvaljujući tome pobijedio domaćeg borca.

Nastupila je i Marina Horvat iz SK ban Jelačić protiv Ive Gruić iz SK Kraljevec. Horvat je već od samog početka preuzela inicijativu u meču te je pobijedila prekidom u 2. rundi. Više informacija možete dobiti na www.sbk-omegagym.com, kao i o upisima novih članova. (di)

Sport 37

27. listopad 2009.

ATLETIKA Uspješno završena ovogodišnja Cross liga Drava

“

ne opterećujem se brojkama ali sam zadnjih mjesec dana osjećao pritisak, stalno sam se pitao hoću li zabiti 100. gol prije kraja karijere”

Uporni rekreativci održali Cross ligu Drava u 20 kola !

Miljenko Mumlek, kapetan NK Varteksa

Završena 5. XC liga Drava

U posebnoj konkurenciji Ultra lige pobjednik je Ivan Čorba iz DSR Ivanec Piše: damir ivančić damir@regionalni.com

Oko 250 natjecatelja sudjelovalo je u Cross ligi Drava 20 09, koja se ove sezone održala u 20 kola.

Na utrci duljine 5.600 metara natjecalo se tijekom svih 20 kola 106 atletičarki i atletičara.

U muškoj konkurenciji najbolji su bili Dušan Habijan, Josip Jakop i Ladislav Gregorinčić.

U ženskoj konkurenciji najviše bodova iz svih utrka skupile su Iris Rožmarić, Martina Bezek i Katica Levanić. Na utrci duljine 2.000 metara natjecalo se 83oje atletičarki i atletičara. U muškoj konkurenciji najbolji su bili Ivan Novak, Branko Levanić i Antun Belošević. U ženskoj konkurenciji najbrže su bile Olgica Friščić, Marina Jakop i Valerija Balaško.

Masovnost

U disc iplini hodanje na 2.000 metara tijekom sezone nastupilo je 24-ero atletičarki i atletičara. U muškoj konkurenciji na vrhu su Boris Lacković, Slavko Stokrajec i Velimir Posavec. U ženskoj konkurenciji najbolje su bile Lidija Brinjač, Marija Nedelkovski, Samanta Šalamun. Natjecao se i atletski podmladak pa je tako na stazi duljine 800 metara trčalo desetero djece starosti od 10 do 15 godina. U konkurenciji dječaka najbolji je bio Ivan Jakop, Vanja Nell i

Završeno je peto izdanje XC lige Drava. Ono što je prije pet godina bila ideja i želja nekolicine biciklista entuzijasta izraslo je u kontinuirano natjecanje u kojem danas sudjeluju biciklisti iz cijele regije. Postala je to najmasovnija XC liga u Hrvatskoj po čijem su uzoru nastale i ostale XC lige u Hrvatskoj. U svakom kolu nastupilo je 30-ak

natjecatelja u varaždinskoj Dravskoj park-šumi gdje su se natjecali svakog utorka od početka travnja do kraja listopada. Ovogodišnji je pobjednik ponovo Darko Škerbić, BBK Asi Varaždin drugi je bio Roberto Setnik, TK Međimurje, dok je treće mjesto osvojio Andrija Brajković, BBK Asi Varaždin.U duatlon ligi pobjednik je Roberto Setnik. (di)

Tea Kozulić brončana na 100 m

Cross ligu Drava, kao i prethodnih godina obilježili su vjerni natjecatelji bez obzira na vrijeme

Luka Pongračić. U konkurenciji djevojčica najbrže su bile Sara Hatlak, Sonja Pongračić i Helena Kukec.

Na stazi duljine natjecala su

n

atjecanja su održavana u trčanju na 5.600 i 2.000 m te hodanju se djeca starosti od 10 godina.

Ukupno je trčalo 19-ero djece.

U konkurenciji dječaka najbrži su bili Zvonimir Jakop, Erik Hunjek i Antonio Brkinjač. U kon-

kurenciji djevojčica najbrže su bile Barbara Lizatović, Klara Lizatović i Antonija Križanec.

U posebnoj konkurenciji Ultra lige nastupio je ukupno 41 atletičar (atletičarka). Pobjednik u muškoj konkurenciji je Ivan Čorba, Trkačka sekcija Društva za sportsku rekreaciju Ivanec, drugi je bio Igor Goričanec, TK Međimurje, a treće mjesto pripalo je Franji Korošicu iz TK Marathon 95.

U ženskoj konkurenciji pobjednica je Gordana Vrček, TK Marathon 95, druga je Renata Korošic, TK Marathon 95, a treća je bila Valentina Belović, AK Sljeme.

Velik broj rekreativaca

Plivački klub Barok nastupio je na jakom međunarodnom plivačkom mitingu Vidra u Zagrebu.

Mladi varaždinski plivači okušali su se u konkurenciji oko 700 plivača iz

Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Bugarske. Zapaženi nastup imala je Varaždinka Tea Kozulić koja je osvojila broncu na 100 leđno s vrlo dobrim rezultatom 1,16.7. (di)

Novi polaznici za treniranje Aikida Aikido društvo Varaždin upisuje nove članove.

Svi zainteresirani za ovu vještinu mogu doći u četvrtak u 19,30 sati u sportsku dvoranu Centra T. Špoljar ili nazovati na tel. 091 596 02 65 (Vanja Bojanić). Pogledajte trening, pridružiti se u meditaciji, naučite neke od atraktivnih poteza te poraditi na sebi samom učeći put harmonije tijela i duha. (dk)

Fotofocus

KAJAK I KANU Nastavljeno natjecanje u Europskom kupu kajak kanu maratona

Emil Milihram ponovio pobjedu u Veroni

Milihram pobjedom u Veroni ponovio prošlogodišnji rezultat

Na rijeci Adige u Veroni održana je druga utrka Europskog kupa u kajak kanu maratonu.

U ovom prestižnom natjecanju ove godine nastupaju 382 posade iz deset europskih zemalja.

Na stazi dužine 35 kilometara Emil Milihram je pobijedio te ponovio prošlogodišnji rezultat u konkurenciji kanu jednosjeda. Tako je nastavio svoj niz pobjeda s proteklih kajak kanu maratona, ove ali i

prošlih godina.

Uspjeh varaždinskih kanuista upotpunio je Dino Bužić pobjedom u juniorskoj kategoriji te Danijel Mijatović osvajanjem trećeg mjesta u konkurenciji seniora.

U kategoriji kanu dvosjeda na drugo mjesto uvrstili su se Siniša Martinčević i Elvis Sanjković.

U konkurenciji juniora kod kajaka jednosjeda Matej Herkov natjecanje je završio na sedmom mjestu. (di)

Bejzbolaši BK Vindija propustili su priliku pobijediti Olimpiju u finalu i ukupno su izgubili 4:2 u utakmicama

38 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Krapinčani tužili gospodu kralju

U

vrijeme progona krapinskih purgara od zemaljske gospode Ferenca Keglevića i njegova rođaka Prašinskog zbio se jedan događaj koji je prevršio svaku mjeru i purgersku strpljivost. Časnog purgera Ivanuša Dunaja, po zanimanju kamenara, jakog i snažnog čovjeka napao je Keglević inoš sa svojih 12 napasnika. Međutim, snažni Ivanuš Dunaj nije se dao samo tako svladati. Braneći svoju čast i svoju hižu najprije je pograbio grofova inoša, skinuo je s njega dolamu koju je hitio na krov svoje hiže, a zatim se pograbio s ostalom dvanaestoricom. Kako su napadači ipak bili nadmoćniji, svladali su Dunaja, odveli ga u Stari grad, gdje su ga pretukli i ranili tako da su ga purgari morali kući odnijeti.

Krapini je nastalo veliko nezadovoljstvo jer su ih i inače gradska gospoda tjerala na tlaku pa čak i same purgarice. Zbog toga se varoški „sudec“ Broz odlučio poći u Beč da od samoga kralja zatraži pomoć. Kralj ga je lijepo primio, saslušao njegove pritužbe i obećao da će štititi pravice i sloboštine kraljevskoga grada Krapine. Nakon toga došlo je „gradskoj gospodi“ kraljevsko pismo u kojem je pisalo da se gospodi purgerima pravice ne smiju dirati. Grofu Prašinskom kralj je zapovjedio da se mora odmah u Beč javiti, a ako to ne učini, mora kralju poslati refov (dio) svojih „črev“ ili funtu vlastita mesa. Prašinski je ipak radije otišao kralju pred noge nego da mu šalje „funtu svoga mesa“. Nakon toga Prašinski se nikada u Krapinu nije vratio.

I Keglević je morao kralju na ispriku obećavati da više neće dirati u sloboštine krapinskih purgera.

U

27. listopad 2009.

ISTRAŽUJEMO Malo poznata povijest kaznionice u Lepoglavi

Sestre milosrdnice Sestre milosrdnice nadzirale su kaznionicu u Lepoglavi i skrbile o zatvorenicima Piše: DANIEL ŠANTALAB

LEPOGLAVA – Koje su posljedice ukidanja Pavlinskog samostana Lepoglava 1786. godine i otvaranja kaznionice u prostorima tog samostana 1855. godine, pokušat ćemo opisati u recima koji slijede.

Pavlini

Car Josip II. 1786. godine ukida pavlinski red, a njihove posjede razdjeljuje. Lepoglavski pavlini morali su tako napustiti samostan kojim zatim upravlja profektura državnih dobara do 1806. godine kada je dodijeljen Čazmanskom kaptolu, a oni ga 1854. godine zajedno s posjedom ustupaju državnom gospodarstvu uz dogovorenu naknadu vrijednosti. Kroz to vrijeme izvršena je otimačina samostanske imovine, crkvenih vrijednosti i kulturnih blaga. Godine 1855. u prilagođene bivše ćelije pavlina stižu prvi redovni osuđenici za razna krivična djela i tako samostan postaje robijašnica.

Kako navodi Mirko Peršen u knjizi „Lepoglava – povijest kaznionice“, posebnog tretmana s osuđenicima nije bilo sve do 1878.: „Sužnji su čamili u besposlici, zatvoreni u svojim ćelijama, okovani u gvožđe.

O tim prvim godinama nema dovoljno podataka, a ono što postoji više je nego mršavo.“ No čista su suprotnost podaci koji se iznose u knjizi „Kratka povijest Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu“ te u knjizi „Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga“, koju su S. B. Vračić i S. A. Kovačić izdali u Zagrebu 1998. godine.

Milosrdnice

Uspjeh sestara milosrdnica u uzdržavanju i opskrbi ženskih kažnjenica u Zagrebu ponukao je Vladu da i mušku kaznionicu u Lepoglavi ponudi njihovome nadzoru i skrbi. Upravu kaznionice i njenu opskrbu u vlastitoj režiji sestre su preuzele 18. prosinca 1855. U početku rada, u kaznionici u Lepoglavi bilo je 240 kažnjenika, a o njima se brinulo 18 sestara.

Proširenjem prostora broj se

Tko je bio sveti Vinko Paulski?

Vinko Paulski rođen je 1581. u Francuskoj. Godine 1605. zarobili su ga gusari, a kad se oslobodio, svim se silama zalagao za poboljšanje života zatvorenika na galijama. Kralj Luj XIII. imenuje ga vrhovnim duhovnikom svih francuskih zatvora. Godine 1623. osniva misionarski red „Kćeri ljubavi“, kod nas znane kao vinkovke. Umro je 1660., a kanoniziran 1737. Zaštitnik je nahočadi i galijota. Obično se na slikama prikazuje s malim djetetom u rukama. Sestre milosrdnice koje su na poziv zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika došle u Zagreb 1845. i tu osnovale svoj samostan, započele su odmah „poučavati djecu i dvoriti bolesnike“. Sv. Vinko je ustvrdio Kćerima kršćanske ljubavi da je služenje kažnjenicima znak osobite naklonosti Božje: „Da, sestre, Bog vas je pozvao na to služenje. A u čemu je ta služba? To je pomaganje jadnim osuđenicima. Koje li sreće, sestre, služiti tim siromašnim kažnjenicima, ostavljenim u rukama nekih osoba, koje za njih nemaju nikakvog milosrđa.“

kažnjenika povećao te 1860. godine ima 720 kažnjenika.

Zbog opsega rada, s njima je moralo raditi 28 sestara i dvije kandidatkinje. Prva predstojnica u Lepoglavi bila

ž

ivot i rad sestara u kaznionici bio je veoma naporan, težak, odgovoran, a i pogibeljan je sestra Georgija Čugmal.

Prema Statutu, koji je bio propisan za kažnjenike, morali su svi kažnjenici biti zaposleni prema sposobnostima. Među njima je bilo finih majstora raznih zanata. Radili su za

Zavod, a stizale su narudžbe i izvana. Za proizvedenu robu i usluge morale su sestre plaćati obrtninu i porez od dobitka.

To je vrijeme mnogih gradnji u Zagrebu i drugim filijalama Reda, pa sav obrtnički posao za te gradnje izvršavan je u kaznionici u Lepoglavi.

Za mnoge crkve izrađivan je namještaj – klupe, oltari, propovjedaonice, ispovjedaonice i slike ukrašene intarzijom. Bilo je to djelo ruku kažnjenika pod vodstvom umjetnika Peruzzija.

To je dalo povoda da je Vlada zaključila da Družba ima velike dohotke od kaznionice i da se njima obogaćuju. Ugovor je produživan još dva puta po pet godina, a u prosincu 1870. godine samo još za šest mjeseci; tako je polovicom 1871.

godine ugovor bio razriješen i sestre su ostavile kaznionicu u Lepoglavi iza kako su 15 i pol godina radile ondje uz zadovoljstvo vlasti, a na korist kažnjenika.

Starješina Reda zabilježio je sljedeće: „Sestre milosrdnice ostavile su mušku kaznionicu u Lepoglavi više na štetu Zavoda nego na štetu samostana. Život i rad sestara u kaznionici bio je veoma naporan, težak, odgovoran, a i pogibeljan, te je mnogo sestara umrlo od napornog rada i bolesti. Život u kaznionici bio je život štićenika, dnevno su s njima obavljani vjerski obredi molitve, propovjedi i ispovjedi. Kad bi oni ostavljali kaznionicu, mnogi od njih postali su čestiti članovi ljudskog društva.“

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Sestre milosrdnice i ostali djelatnici

Danas je Lepoglava, osim po čipki, najpoznatija po kaznionici

Vidokrug 39

27. listopad 2009.

Razglednica naselja Remetinec iz davne 1910. godine

Prva škola u Remetincu na jednoj od malobrojnih sačuvanih povijesnih fotografija

aktualno Proslava vrijednog jubileja - 150. godišnjice školstva i škole u Remetincu

Nakon stoljeća i pol kamen temeljac za novu školu!

Godine 1859. osnovana je župna pučka škola

Na jesen u novu školu Svoju prvu pravu školsku zgradu, izgrađenu samo za tu namjenu, stanovnici Remetinca, Strmca i Podevčeva trebali bi dobiti iduće godine. U nazočnosti brojnih uzvanika, ministar znanosti, obrazovanja i športa RH, Radovan Fuchs na prigodnoj svečanosti položio je kamen temeljac, a prvi učenici svoje školovanje trebali bi nastaviti u rujnu iduće godine. Blagoslov temeljnog kamena i spomen ploče obavio je varaždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak, koji je ujedno predvodio i svetu misu u crkvi Blažene Djevice Marije. Nakon mise održana je svečana akademija pod nazivom „Šetnja kroz 150-godišnju povijest remetinečke škole“ u kojoj su sudjelovali sadašnji učenici, a svojim prisustvom proslavu su uveličali brojni bivši đaci ove škole i učitelji koji su odgojili mnoge generacije.

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Nastojanjem tadašnje općine i župnika Josipa Mikeca 1859. godine osnovana je župna pučka škola u Remetincu. O tome svjedoči dokument „Valovnica školska“ prema kojoj su ovu školu pohađala djeca iz Remetinca, Strmca, Oštrica, Ključa i Orehovca. Ondašnje područje školske općine poklapalo se s teritorijem župe, zato što je škola sve do 1874. godine bila pod nadzorom crkve, a nakon toga države. Prema dostupnim podacima, djecu su podučavali „školnici“, ljudi bez učiteljskih kvalifikacija koje je izabrao župnik, a nastava se odvijala najvjerojatnije u privatnoj kući. Prva škola izgrađena je 1865. godine, a prvi remetinečki učitelj bio je Juraj Prejac koji je ovdje službovao dvije godine. Nakon njega u službu dolazi učitelj Stjepan Janzon, 1867. godine. On je bio prvi učitelj koji je uredno vodio školsku spomenicu i u Reme-

Sadašnja škola u Remetincu

tincu je učiteljevao 26 godina.

1885. godine odlučeno je da se krene s izgradnjom nove školske zgrade, no zemljište je bilo preskupo i odustalo se od gradnje.

P

rva škola izgrađena je 1865. godine a prvi učitelj bio je Juraj Prejac Umjesto toga kupuje se kuća od Derkovića za 1900 forinti.

Tu je uređen stan za učitelja i učiteljicu, a na staroj školi srušen je kat i uređene su dvije učionice u prizemlju. Danas je tu trgovina. Zanimljivo je da je uz školu dograđen novi zahod, a stari je pretvoren u knjižnicu, dok je na učiteljičinom stanu dograđena jedna učionica. Zbog ondašnjih uvjeta i načina života, nastava je počinjala početkom listopada, zbog poljskih radova, a završavala krajem lipnja. Zanimljivi su predmeti koji su se učili u to doba, a to su: nauk o vjeri, na-

rodni jezik, računstvo, praktična privredna znanja, lijepo pisanje, pjevanje i tjelesne vježbe. Osim tih predmeta učili su pčelarstvo, ratarstvo i voćarstvo praktično, svilarstvo teoretski, a u školama gdje rade učiteljice, djecu se podučavalo ručnom radu.

Današnja škola

Današnja školska zgrada počela se graditi 1957. godine, a prvotno je to trebao biti Društveni dom i u njemu su trebale biti prostorije i za vatrogasno

društvo, no zbog nužno potrebne školske zgrade odluka je bila da se Društvu dodijeli drugi prostor. 1961. godine otvara se nova školska zgrada sa stanovima za učitelje i tada počinje normalno odvijanje nastave. To je samo dio bogate 150-godišnje povijesti ovog kraja koji je bio predstavljen na svečanoj proslavi obilježavanja ove vrijedne obljetnice, a iduće godine nova školska zgrada moći će primiti učenike svih osam razreda.

TREBA ZNATI

Ministarstvo pokriva 90% troškova U Osnovnu školu Novi Marof na početku nove školske godine upisano je tisuću i dvanaest učenika u pedeset razrednih odjela i odjel djelomične integracije za učenike s posebnim potrebama.

S tolikim brojem učenika ova škola u Remetincu je najbrojnija u županiji i spada među najveće u Hrvatskoj. Područnu školu Remetinec pohađa 78 učenika u četiri razredna odjela, a nastava se odvija u dvije smjene.

U izgradnji nove škole u Remetincu resorno ministarstvo sudjeluje s devedeset posto troškova (14,3 milijuna kuna), dok će Varaždinska županija i Grad Novi Marof izdvojiti po pet posto preostalih potrebnih sredstava.

40 Oglasi

27. listopad 2009.

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD VARAŽDIN Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga za dodjelu u najam stanova kojima raspolaže Grad Varaždin Na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Varaždina Klasa: 370-01/09-01/10, Urbroj: 2186/01-01-09-2 od 15. listopada 2009. godine, Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga za dodjelu u najam stanova kojima raspolaže Grad Varaždin, raspisuje

NATJEČAJ

za prikupljanje zahtjeva radi utvrđivanja liste reda prvenstva za davanje stanova u najam I. Predmet Natječaja je prikupljanje zahtjeva za dodjelu stanova u najam zbog utvrđivanja nove liste reda prvenstva za razdoblje od 2009. do 2012. godine.

II. Pravo na podnošenje zahtjeva za davanje u najam stana koji je u vlasništvu Grada Varaždina ima hrvatski državljanin s prebivalištem na području Grada Varaždina, ako: • on i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva navedeni u zahtjevu nemaju stan ili kuću u privatnom vlasništvu ili u najmu na području Republike Hrvatske; • on ili članovi obiteljskog domaćinstva navedeni u zahtjevu ne koriste stan u vlasništvu pravne osobe bez valjanog pravnog osnova; • on ili članovi obiteljskog domaćinstva navedeni u zahtjevu nisu otkupili stan po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i isti prodali trećoj osobi; • on ili članovi obiteljskog domaćinstva navedeni u zahtjevu nisu kupili ili nisu u postupku kupnje stana po Programu društveno poticane stanogradnje; • ukupni prosječni mjesečni netto prihod obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva ostvaren u prethodnoj godini, a čine ga sva sredstva ostvarena po osnovi rada, imovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način ne prelazi dvostruki iznos posljednjeg objavljenog iznosa prosječne netto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj (na dan objave javnog poziva). Članovima obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka smatraju se bračni drug, te osoba koja s njim stanuje: srodnici po krvi u uspravnoj liniji, pastorčad i usvojenici, usvojitelj i osobe koje je podnositelj zahtjeva, prema odredbama posebnog zakona, dužan uzdržavati, te osoba koja živi s njim u izvanbračnoj zajednici, ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom.

Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

III. Zahtjev za davanje stana u najam podnosi se na posebnom obrascu koji se može dobiti u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina, Trg slobode 12/ II i u Javnoj ustanovi “Gradski stanovi” Varaždin, Trg slobode 12/I, svakog radnog dana u natječajnom roku od 8,00-14,00 sati.

Uz zahtjev (ispunjeni obrazac), podnositelj je dužan priložiti potrebne isprave i dokaze na osnovu kojih se utvrđuje osnovanost zahtjeva za uvrštenje na Listu prioriteta, temeljem uvjeta iz točke II. ovog Natječaja, odnosno na osnovi kojih se, temeljem utvrđenih uvjeta i mjerila, obavlja bodovanje. Popis potrebnih isprava i dokaza sastavni je dio obrasca zahtjeva.

IV. Kriteriji na temelju kojih se vrši bodovanje i utvrđuje Lista su: 1. vrijeme prebivanja na području grada Varaždina, 2. radni staž ostvaren u Republici Hrvatskoj, 3. sudjelovanje u Domovinskom ratu, 4. zdravstveno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva, 5. broj članova obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva, 6. imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva (prosječni mjesečni prihodi), 7. samohranost roditelja, uvjeti stanovanja, školovanje djece podnositelja zahtjeva, 8. stambeno-socijalna ugroženost podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva na osnovi provjere, 9. godine života i 10. pozicija na Listi reda prvenstva za dodjelu u najam stanova u vlasništvu Grada Varaždina Klasa: 370-01/06-01/24 Urbroj: 2186/01-03-06-2 od 30.06.2006. godine.

V. Zahtjev za dodjelu stana u najam s prilozima dostavlja se na adresu:

GRAD VARAŽDIN

Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina Trg slobode 12/II, Varaždin s naznakom “ZAHTJEV ZA STAN - NAJAM”.

VI. Rok za dostavu zahtjeva je zaključno do 27.11.2009. godine.

VII. Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga za dodjelu stanova u najam izvršiti će bodovanje i utvrditi Prijedlog liste prvenstva do propisanog roka.

VIII. Podnositelj zahtjeva ima pravo prigovora na utvrđeni redoslijed na Prijedlogu liste i obavljeno bodovanje.

Prigovor se podnosi u roku od 8 dana od dana objavljivanja Prijedloga liste.

IX. Dodatne informacije potencijalni podnositelji zahtjeva mogu dobiti u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina, Trg slobode 12/II i u Javnoj ustanovi “Gradski stanovi” Varaždin, Trg slobode 12/I, ili na broj telefona 201-412 ili 212-125.

X. Podnositelji zahtjeva koji su na Listi reda prvenstva za dodjelu stanova u najam, Klasa: 370-01/06-01/24 Urbroj: 2186/01-03-06-2 od 30.06.2006. godine, trebaju svoju dokumentaciju dopuniti.

Podnositelji zahtjeva koji su molbe za dodjelu stanova u najam predali nakon donošenja Liste reda prvenstva, također trebaju dopuniti dokumentaciju.

Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga za dodjelu u najam stanova kojima raspolaže Grad Varaždin

Javna ustanova „Gradski stanovi“, na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Varaždina, objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju a) poslovnih prostora i b) stana

I. Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnina: a) poslovnih prostora građenih u objektu G u POS naselju uz Jalkovečku ulicu u Varaždinu i b) stana u Varaždinu, Trakošćansa 9, odnosno suvlasničkog dijela nekretnine u Varaždinu, Trakošćanska 9, sagrađene na čk.br.

1676/2, upisane u Knjizi položenih ugovora u poduložak br. 4287, k.o. Varaždin, u naravi 2-sobni stan, na četvrtom katu, ulaz II., koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaone, wc-a, hodnika i lođe, ukupne površine 61,25 m2.

II. a) Početna cijena utvrđena je procjenom ovlaštenog sudskog vještaka i iznosi za poslovne prostore broj: • 2, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 15, (prizemlje, prema prometnoj površini) 1.600,00 €/m2, • 7, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 13, (prizemlje, prema prometnoj površini) 1.600,00 €/m2, • 10, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 11, (prizemlje i podrum, prema prometnoj površini) 1.500,00 €/m2, • 19 koji se nalaze u Ulici hrvatskih branitelja 9 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.600,00 €/m2 , • 20 koji se nalaze u Ulici hrvatskih branitelja 9 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.600,00 €/m2 .

Poslovni prostori 19. i 20. mogu se međusobno spojiti u svrhu formiranja jednog većeg poslovnog prostora. b) Početna cijena za stan u Varaždinu, Trakošćanska 9, utvrđena je procjenom ovlaštenog sudskog vještaka i iznosi 820 €/m2. Zainteresirani kupci mogu izvršiti plaćanje cijene stana i ustupanjem zemljišta koje se nalazi u njihovu vlasništvu u cijelosti i bez tereta, uz uvjet da je na tako ponuđenom zemljištu moguća izgradnja stambenih objekata sukladno Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07 i 38/09).

III. Poslovni prostori su pogodni za obavljanje različitih djelatnosti posebice ugostiteljstva - caffe barovi, restorani; zdravstvene djelatnosti - ambulante, ljekarne; zanatskih djelatnosti - brijači, urari, obućari; poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i slično.

Stan u Varaždinu, Tarkošćanska 9 namijenjen je stanovanju.

IV. Ponuditelji su dužni uplatiti garantni polog u iznosu od 10% početne cijene za svaki poslovni prostor za koji se nadmeću, odnosno stan, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na žiro-račun Javne ustanove „Gradski stanovi“ određen u dokumentaciji za nadmetanje.

V. Uvjete natječaja i kriterije za odabir ponude zainteresirane fizičke i pravne osobe mogu do isteka roka za dostavu ponude podići u sjedištu prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

Zainteresirani ponuditelji mogu osobno pogledati poslovne prostore i stan iz točke I. ovog Natječaja, uz prethodnu najavu i u dogovoru s prodavateljem.

VI. Rok za dostavu ponuda je 10. studeni 2009.g. do 13,00 sati.

Ponude se dostavljaju u sjedište prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

VII. Osnovni kriteriji za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

VII. Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude, na prijedlog Upravnog vijeća Javne ustanove “Gradski stanovi”, donosi Gradonačelnik Grada Varaždina.

VIII. Prodavatelj pridržava pravo poništenja ovog natječaja.

Javna ustanova „Gradski stanovi“ Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin Varaždin, Trg slobode 12/I, tel: 042/201 412, 042/201 432 Fax: 042/201 126 E-mail: ju.gradski.stanovi@varazdin.hr

Oglasi 41

27. listopad 2009.

Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1

9/24/09 3:15:11 PM

OBAVIJEST O ODVOZU

GLOMAZNOG OTPADA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI 03.11.2009. ŠTEFANEC, ŠEMOVEC, ZAMLAKA 04.11.2009. BARTOLOVEC, ŽABNIK, TRNOVEC (samo Ludbreška i Dravska od Ludbreške prema Dravi) 05.11.2009. TRNOVEC - I dio Bartolovečka, Braće Radića, Cvjetna, A. Šenoe, Zeleni put, Široke ledine, A. Kovačića, R. Boškovića, Lj. Gaja, Male ledine, Radnička (do Nove), Nova (dio prema Kućanu), V. Nazora, Zbelska, I. Mažuranića, I. Cankara 06.11.2009. TRNOVEC - II dio Radnička (od Nove), Nova (od Radničke prema Varaždinskoj) , N. Tesle, G. Krkleca, Kratka, Branimirova, kralja Tomislava, S. Vraza, Vrtna, Varaždinska, Dravska (Varaždinska-Ludbreška) Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambenog objekta uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d.

Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: - metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.)

- drvo (stolovi, stolice, ormari, ostali predmeti od drva…itd.)

- plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): - građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)

- opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) - karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 - gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) - električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) - načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi.

PRIRODA IMA PRIJATELJE !

RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

42 Zdravlje

27. listopad 2009.

CRNO I BIJELO

Riječi i postupci - Možemo biti bogati, imati sve što nam je potrebno i dalje biti nesretni. Pomagati nekome ne znači samo davati materijalnu pomoć, nego i pomagati informacijama, pomoći nekome da nešto nauči - govori prof. dr. sc.

Majda Rijavec. <br />Koga god da pitate: “Jeste li za altruizam?”, ne znam nikoga tko bi vam odgovorio da nije. Druga je stvar kako se mi ponašamo. Tu također stvari nisu crno-bijele.

Ne možemo za nekoga reći da je skroz altruističan, a da je netko drugi egoističan. Nekad u životu imamo toliko vlastitih problema da nemamo jednostavno energije i vremena za druge. Kad ste dobro raspoloženi, onda ste šire ruke, a kad je lošiji

Trenutno nismo baš u najboljoj situaciji. Ima puno ljudi koji teško žive, kojima je potrebna pomoć, rekla je pročelnica Katedre za psihologiju Učiteljske akademije

PSIHOLOGIJA Jesmo li više altruistični ili egoistični, pitali smo prof. Majdu Rijavec

Sretniji smo i zadovoljniji kada pomažemo drugima Postoje oni koji tvrde da ljudi čak kad i pomažu drugima rade to zbog neke svoje koristi. No, postoje i shvaćanja koja kažu da imamo potrebu pomoći drugima, jer nam to služi preživljavanju, objašnjava Rijavec Piše: GORDANA IGREC

Prof. dr. sc. Majda Rijavec dan, onda vam se jednostavno ne da. Dakle, dobro raspoloženi ljudi su skloni pomoći drugima.

Ljudi su različito altruistični u različitim periodima života u različitim situacijama. Mislim da je dobro i u školama i u ostalim odgojnim ustanovama od malih nogu stvarati situacije za djecu koje im pomažu da se altruizam ispolji. Ako su roditelji altruistični i djeca će biti – poručila je prof. dr. sc. Rijavec.

Koliko smo puta u svakidašnjoj žurbi, zaokupljeni vlastitim brigama, prošli pored siromašnog stranca ispružene ruke prema nama ne pružeći mu milostinju? Živimo li u vremenu kada se sve v iše okrećemo samima sebi i svojim zadovoljstvima ne mareći pritom za potrebe drugih i je smo li više altruistični ili egoistični, te zašto uopće pomažemo drugima ili okrećemo glavu od potrebitih, razgovarali smo s pročelnicom Katedre za psihologiju Učiteljske akademije u Zagrebu prof. dr. sc. Majdom Rijavec.

Ja tebi, ti meni

- Altruizam ili egoizam? To je vječno pitanje. Postoje oni koji tvrde da su ljudi po prirodi egoistični i da čak kad i pomažemo

drugima radimo to zbog neke svoje koristi. A postoje danas neka shvaćanja koja govore da su ljudi po prirodi altruistični.

Da jednostavno imamo potre-

p

uno ljudi je proračunato: zaposlit će vas, ali očekuju protuusluge bu pomoći drugima, jer nam to služi preživljavanju - objašnjava prof. dr. sc. Rijavec.

Kad je posrijedi svojevrsna “računica” koja se uvukla u međuljudske odnose, prof. dr. sc. Rijavec govori: - Ne znam da li se u današnjem svijetu uvukla računica: “Ja tebi, ti meni.”

Oduvijek je bilo u svijetu ljudi koji su funkcionirali na taj na-

čin. To čak ne mora biti ništa loše. Tako funkcioniramo u životu. Dakle, imamo prijatelja: ja ću pomoći svojem prijatelju kad njemu bude trebalo, a on će pomoći meni kad meni bude trebalo. I na to ne gledamo kao na nekakvu računicu. Računica je ako to radimo baš s određenom namjerom. Znači, ja ću vama napraviti neku određenu uslugu i onda očekujem da vi meni vratite u vidu nekog nemoralnog ponašanja. To se danas događa. Primjerice: ja ću zaposliti vašeg rođaka, a onda će vaš rođak mene podupirati ili glasati za mene! To je već računica. Ali u nekakvim međuljudskim odnosima gdje svi ovisimo jedni o drugima, dakle, ljudi ne mogu živjeti sami i svi smo spremni pomoći ljudima, ali i tako očekujemo da će i drugi pomoći nama -

Savjeti iz ordinacije

kaže prof. dr. sc. Rijavec.

Ugodan osjećaj

O uzrečici “Pomozi strancu u nevolji” prof. dr. sc. Rijavec je kazala: - Jedan od najvećih psihologa Jonathan Haidt je istraživao kako se ljudi osjećaju kad vide da netko pomaže potpunom strancu. To obično bude kad su katastrofe u pitanju, potresi, poplave i slično. Ljudi su spremni nekad i vlastiti život izložiti opasnosti za druge.

Testovi kažu da ljudi, koji vide sa strane ove koji pomažu, da kod sebe osjete prvo intenzivnu ugodnu emociju, neku toplinu, nešto što ih ponese. On je tu emociju nazvao uznesenost, ushićenost. To je vrlo ugodan osjećaj. Njegova istraživanja su pokazala da ljudi koji to dožive jesu onda

spremni pomoći i drugima.

Teško je reći u kojem smjeru ide društvo. - Kapitalizam je individualističko i kompetitivno društvo. Znači, preživljavaju najjači. A opet tvrdimo da smo socijalna država, što znači da nećemo one koji su slabiji ostaviti na cjedilu. U kome ćemo pravcu otići? Vidjet ćemo.

Trenutno nismo baš u najboljoj situaciji. Ima puno ljudi koji teško žive, kojima je potrebna pomoć - kazala je prof. dr. sc.

Rijavec. Istraživanja u psihologiji pokazuju da su ljudi koji su spremni pomoći, sretniji i zadovoljniji u životu.

- Čak se kod izrazito traumatskih okolnosti (umre vam dijete ili slično) pokazalo kako je jedan od najefikasnijih načina da sebi pomognemo to da pomognemo drugima – zaključila je znanstvenica.

Potpis pod sliku

Artritis (bolni zglobovi) listopadu se obilježava U Dan artritisa. Artritis predstavlja upalu jednog

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ili više zglobova, a glavni simptomi bolesti su bolnost i ukočenost, posebice ujutro ili nakon vježbanja, ponekad se javlja oteklina zglobova, čak i deformiti do te mjere da je reducirana pokretljivost. ogađa najčešće koljena, zapešća, zglobove prstiju šaka i stopala, kukove i ramena pa se čak u nekim oblicima može očitovati na zglobovima vrata i kra-

P

lježnice. Artritis se može pojaviti iznenada ili postupno, tijekom vremena, no u svakom je obliku izrazito bolan. ostoje brojne vrste artritisa među kojima su dva najčešće spominjana. Osteoartritis je oblik koji pogađa zglobove koji nose težinu tijela, a to su koljena, kukovi i leđa, no može zahvatiti ruke i male zglobove šaka. Rijetko se razvija prije 40. godine života, no nakon 60. zahvaća skoro svakog, u određe-

P

nom obliku i stupnju. Žene obolijevaju 3 puta češće u odnosu na muškarce. eumatoidni artritis je autoimuni poremećaj u kojem je imunološki sustav prekomjerno aktivan te se okreće protiv sebe i pogrešno prepoznaje vlastite zglobove kao strana tijela i napada ih. Rezultat svega je upala zglobova čija je posljedica oštećenje hrskavice i tkiva, unutar i van zglobnih površina. ažno je znati da se artritične tegobe doista

R

V

mogu povući, a u nekim slučajevima su i izlječive primjenom adekvatne prehrane i promjena životnih navika. Neke vrlo jednostavne mjere mogu zaustaviti degeneraciju, a prije svega smanjiti i ukloniti bol i upalu. reporuke su da jedete što više šparoga, jaja, bijelog i crvenog luka - oni su bogati spojevima koji su neophodni za oporavak i pregradnju kostiju, hrskavice i vezivnog tkiva.

Uzimajte dosta svježeg

P

povrća, osobito zelenog, svježe necitrično voće, zobeno brašno, smeđu rižu, ribu, proizvode soje, što češće jedite i ananas, a neizostavan dio jelovnika mora biti i hrana bogata vlaknima.Smanjite unos masti, mlijeka i mliječnih proizvoda te crvenog mesa. Što više vremena provodite na svježem zraku i suncu, jer time osiguravate stvaranje vitamina D, vježbajte i pokušajte smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, ako je imate.

Zdravlje 43

27. listopad 2009.

DOZNAJEMO Ogromno zanimanje medicinskih sestara za daljnje školovanje

Nakon sestrinstva još i studij fizikalne medicine?

Zdravstveni turizam je budućnost sjeverozapadne Hrvatske i zato na vrijeme moramo osigurati školovani kadar, kaže direktor Veleučilišta mr. sc.

Goran Kozina

Ludbreg: Priznanja darivateljima krvi

Povodom Dana dobro voljnih darivatelja krvi, koji se obilježava 25. listopada, u petak je Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg upriličilo svečanost na kojoj su uručena priznanja višestrukim dobrovoljnim darivateljima krvi. Zlatni znak priznanja i zahvalnicu za 100 darivanja krvi dobili su Tomo Kokanović i Branko Jagodić, a veliki srebrni znak priznanja i zahvalnicu za 75 darivanja pripali su Dragutinu Busiji, Zdravku Gložiniću i Branku

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Studij sestrinstva na Veleučilištu Varaždin pohađaju čak 183 studenta iz Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, ali ima i studenata iz Zagreba i Rijeke. To dovoljno govori o ogromnom zanimanju medicinskih sestara i tehničara, ali i drugih struka za trogodišnji stručni studij kojim se stječe naziv baccalaureus sestrinstva. Budući da je upisano 60-ak brucoša više u odnosu na plan, predavanja nije bilo lako organizirati.

Molbe ravnatelja

- Uspjeli smo sve uskladiti i predavanja se od prošlog tjedna odv ijaju sukladno rasporedu. Broj studenata je velik, ali ćemo osigurati sve potrebne uvjete - kaže direktor Veleučilišta mr. sc.

Goran Kozina.

Nastava se održava u Općoj bolnici Varaždin, trenutno samo u jednoj dvorani. Za desetak dana će, najavljuje Kozina, biti uređena još jedna dvorana za 80 do 100 studenata. No, zašto je upisan toliki broj studenata? - Zanimanje za studij sestrinstva je bilo veliko, o čemu govori podatak o 300-tinjak pristiglih prijava. Prema prvotnoj

Rekorderi su T. Kokanović, B. Jagodić, I. Ploh i M. Đud

Posavcu. Za 55 dar ivanja priznanja su uručena Ivanki Ploh i Mariji Đud, a za 50 darivanja Vladi Štefaneku, Josipu Štabiju, Stanku Lopariću, Zlatku Međimurcu, Franji Šoltiću, Franji Ivančiću i Zvonku Matijašecu. Za 35 darivanja priznanja su dobile Štefica Horvat, Lidija Bačani, Marija Janičar, Nada Hrešć, Anka Gložinić, Terezija Mužic i Barica Golubić. Svečanost je održana pod pokroviteljstvom gradonačelnika Ludbrega Marijana Krobota. (vms)

Volonteri, javite se!

Predavanja na studiju sestrinstva Veleučilišta Varaždin održavaju se u Općoj bolnici Varaždin

odluci, upisali smo 103 izvanredna studenta, a potom još njih 60-ak. Odluka je donesena nakon molbi ravnatelja

n

a novi studij sestrinstva upisana 183 studenta zdravstvenih ustanova iz Varaždina, Čakovca i Ludbrega, koji su nam slali preporuke i zamolbe da na studij primimo njihove djelatnike. Svima

je, naime, neophodan kadar s visokom školom. Uvažili smo njihove molbe, jer je studij sestrinstva i pokrenut radi stručnog usavršavanja medicinskog osoblja – pojasnio je Kozina.

Korak naprijed

I dok su predavanja na novom studiju tek počela, mr. sc. Kozina već razmatra uvođenje novog, srodnog studija. - Naš cilj je uvođenje studija fizikalne terapije i rehabilitacije, jer je buduć-

nost sjeverozapadne regije u zdravstvenom turizmu.

Moramo biti korak naprijed i na vrijeme osigurati stručni kadar – kaže.

Ističe i da je nužno poticati mlade na izbor studija s područja biomedicine, jer upravo je to kadar koji će nedostajati. Potvrđuju to i podaci za ovu akademsku godinu: čak 16.000 studenata pohađa studije društvenohumanističkog područja, a njih svega 1.500 studije s područja biomedicine.

Cijena studija sestrinstva ista je kao i u Zagrebu Od 183 studenata na studiju sestrinstva, samo 21 student pohađa redovni studij, dok su svi ostali izvanredni studenti, koji godinu plaćaju po 9.240 kuna.

Cijena studija ista je kao i u Zagrebu budući da Veleučilište surađuje sa zagrebačkim Zdravstvenim veleučilištem i nije moglo formirati nižu cijenu. Da bi upisali studij, izvanredni studenti nisu morali pristupiti razredbe-

nom ispitu. - Za razliku od redovnog studija, za koji je obavezno održavanje razredbenog ispita, što je kontroliralo povjerenstvo za provođenje prijemnog ispita iz Zagreba, kriterije za upis na izvanredni studij je, sukladno propisima, donosilo Veleučilište. Pristupanje razredbenom ispitu nije bilo uvjet, nego ocjene iz četverogodišnje srednje škole – objasnio je direktor Veleučilišta mr. sc. Goran Kozina.

Obiteljski centar Varaždinske županije poziva zainteresirane za volontiranje da im se jave.

Prijaviti se možete tako da dođete u Centar u Nazorovoj

22 u Varaždinu (iza Centra za socijalnu skrb) ili nazovete na broj 042/303 075, ispričate što vas zanima, ispunite upitnike i upišete se u njihovu bazu volontera. (vms)

Radnici OBI-a dali krv U varaždinskoj Općoj bolnici u petak je dvadesetak zaposlenika OBI-a darivalo krv. - OBI prvi put sudjeluje u ovakvoj akciji, pokrenutoj zahvaljujući nekolicini naših zaposlenika koji su već sudjelovali u darivanju krvi. Želja nam je i na taj način pridonijeti boljitku okoline u kojoj živimo i radimo - ističe Irena Krobot, dodavši da se OBI kao socijalno osviještena tvrtka uključio i u akciju „Stop nasilju među djecom”.

Akciju OBI prati i ove godine kroz donacije zahvaljujući kojima je postao zlatni sponzor UNICEF-ova projekta „Mreža škola bez nasilja” u koji su se uključile 133 škole. (ikr)

OBI prvi puta sudjelovao u akciji

Zdravo srce

Ultrazvučni pregled srca

azvojem različitih tehR nika snimanja srca, ultrazvuk je danas postao

jedno od najvažnijih slikovnih tehnika u dijagnostici bolesti srca. ltrazvučni prikaz je brza i zbog neštetnosti moguće ponavljajuća tehnika prikaza srca – morfološki i funkcionalno. anas razlikujemo dva načina snimanja srca ultrazvukom: transto rakalni-klasični pregled gdje se sonda pozicionira na nekoliko mjesta na grudnom košu i transe-

U D

zofagijski - postavljanje posebne ultrazvučne sonde u jednjak kako bi se još bolje prikazale srčane strukture. prikazu srca i njegovih struktura uobičajeno se koristi M-mod-način na koji se dobro mogu detektirati kretnje srčanih struktura i izvršiti mjerenja istih te 2-D mod-način slikovnog prikaza gdje se većinom prikazuje srce u cijelosti. elika vr ijednost ultrazvučnog pregleda je i u tome da se srce i

U

V

njegove strukture prikazuju morfološki u realnom vremenu i pokretu, kao i mogućnost snimanja Doppler tehnikom gdje se mogu s velikom točnošću izmjeriti brzine protoka krvi kroz srčane zaliske, te na taj način izmjeriti gradijenti tlakova na zaliscima. Osim opisanih tehnika, danas se razvio i trodimenzionalni prikaz, tzv. 3D UZV. ada je potrebno obaviti pregled ultrazvukom?

UZV srca je nezaobilazna tehnika u dijagnostici sr-

K

čanih oboljenja. Stoga praktično ne postoji bolest srca kod koje UZV ne bi bio jedna od pretraga kojom se bolest dijagnosticira ili u kasnijem tijeku prati rezultat liječenja. esto se zna postaviti pitanje kada je UZV pregled srca hitan? Hitni UZV srca radi se kod bolesti srca gdje je došlo do naglog akutnog razvoja simptoma koji bi mogli ukazivati na ozbiljno ponekad i fatalno zbivanje - najčešće su to bolesnici zaprimljeni na odjel Inter-

Č

ne - najčešće kardiologije ili jedinice intenzivnog liječenja. e postoji indikacija za hitni ambulantni ultrazvuk srca - može samo postojati potreba za brzim UZV pregledom - pregled koji treba obaviti u što kraćem vremenu čekanja.

UZV srca nije svemoguće oruđe, on je samo jedna, iako izuzetno vrijedna tehnika, od palete pretraga kojima možemo s velikom sigurnošću postaviti točnu dijagnozu i potom započeti adekvatno liječenje.

N

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

44 Ženski svijet

Održan je casting za Miss Universe Prošli su četvrtak na castingu u Klubu Europa media odabrane finalistice izbora za Miss Universe SZ Hrvatske. U ugodnoj atmosferi žiri, koji su činili Vladimir i Marija Kraljević, Maja Županjac, Ivica Plantić te modne

27. listopad 2009.

MODA Kožne jakne raznih boja i krojeva uvijek poželjne u ormarima

dizajnerice Zdravka Ganzer i Ivančica Pahor odabrao je djevojke koje će se natjecati na izboru za Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske, koji će se održati u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu 16. studenog.

Šesteročlani žiri imao zadatak odabrati finalistice

Trudnoća

Preporuke za vježbanje orođaj se često usP poređuje s trčanjem maratona. Treniranje i pripremanje za porod povećava mogućnost sigurnog i zdravog poroda za vas i vašu bebu. Činjenica je da vaše tijelo nije ono što je bilo. Iako znate da zato postoji dobar razlog, napredovanje brojke na vagi vrlo je uznemirujuće. jelesna aktivnost Martina Šebijan smanjit će suvišno licencirani voditelj vježbi i tjedebljanje, osjećat ćete lesnih aktivnosti za trudnice, se manje nezgrapno, prenatalfintess@gmail.com a nakon poroda lakše ćete vratiti prijašnji oblik tijela. Nekoliko je tipova vježbanja koji su sigurni i učinkoviti tijekom trudnoće. Hodanje bez prestanka u periodu od dvadeset minuta čini vas izdržljivom, a ne opterećuje zglobove.

Joga i istezanje pomažu održavanju napetosti mišića te vas čine savitljivom bez ikakvih posljedica na vaše zglobove. izanje utega je preporučljivo jedino ako je to već dio vaše dnevne rutine te ako koristite utege male težine te dobru tehniku koja uključuje spore i oprezne pokrete bez velikog naprezanja. Lagani aerobik i ples mogu biti zabavni načini održavanja forme. Ukoliko ste sramežljivi i ne želite ići u gimnastičke dvorane i teretane, oboje možete raditi kod kuće. reporučljivo je, međutim, ukoliko vam se pruža takva mogućnost, upisati se na tečaj vježbanja za trudnice jer će vam tamo stručno osoblje pokazati koje su vježbe dobre za vas i vaše dijete. To je također i mogućnost da se upoznate s drugim trudnicama koje prolaze isti što i vi. livanje je najbolji i najsigurniji oblik vježbanja za trudnicu jer njime vježbate ruke i noge, a omogućuje olakšanje od tereta na zglobovima koji dijete inače predstavlja prilikom tjelesne aktivnosti.

Trudnice koje izvode Kegelove vježbe obično imaju lakši porođaj. Kegelovim vježbama smanjujemo mogućnost nekontroliranog mokrenja i pojave hemeroida. ve vježbe korisne su i nakon poroda zbog bržeg zacjeljivanja međice, uspostave normalnog kontroliranja mokrenja i jačanja zdjeličnih mišića. Najbolje kod Kegelovih vježbi je to što ih možete izvoditi bilo gdje.

I pastelne boje na koži

Kim Kardashian kombinira je uz suknju

Senzacija koja se zove koža Piše: HELLENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Želite li izgledati moderno u ove jesenske dane, zasigurno nećete pogriješiti ako odaberete kožnu jaknu.

Taj odjevni predmet vole i stari i mladi, i muškarci i žene, no ljepši spol po tom pitanju ipak ima više izbora. Žene mogu birati jakne raznih boja, de-

zena i krojeva. Postoji klasičan kroj kožne jakne, obično crne ili smeđe boje, koji nikada ne izlazi iz mode i koji se može odlično kombinirati s trapericama i hlačama.

No, ove su sezone poželjne i kratke, uske kožne jaknice koje se mogu odlično kombinirati sa suknjama, šalovima i “svom silom” modnih deta-

Crna koža na plavu kosu

I bordo boja dobro stoji

lja. Prošla su vremena kada se kožna jakna kombinirala isključivo uz traperice, a više nije ni nužno da jakna bude samo smeđe ili crne boje.

Dapače, bit ćete još upadljiviji ukoliko odaberete bijelu, crvenu ili ljubičastu kožnu jaknu.

Nemojte se suzdržavati od igranja bojama.

Uz to što će moderno izgle-

dati, prava koža dobro će vas i grijati. No, zato su cijene pravih kožnih jakni dosta visoke. Ipak, isplati se izdvojiti poveću svotu novaca jer ćete kvalitetne kožne jakne moći nositi nekoliko godina.

Koža je materijal koji traje i u kojem, uz pravilan odabir boje i kroja, možete izgledati senzacionalno.

T

D

P P

O

Vječna crna jakna

Kožna jakna kratkih rukava

Ženski svijet 45

27. listopad 2009.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Popularna hrvatska glumica Matija Prskalo

Neretvanka u Zagrebu Dermatolog Molluscum contagiosum

Glumica koja je izrekla antologijsku filmsku rečenicu “Aleksa, vrati se doma.

Skuvala san ti pasta šutu” u privatnom životu najviše uživa sa svojom obitelji Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - “Aleksa, vrati se doma! Skuvala san ti pašta šutu!”. Ova legendarna izjava koju je izgovorila dramska umjetnica Matija Prskalo u filmu “Kako je počeo rat na mom otoku” zasigurno je ušla u antologiju izrečenih “poruka” novijeg hrvatskog filma. Osim toga, i Matiji Prskalo donijela je neviđenu popularnost.

N

akon poroda osjećala sam se kao na vrhu Himalaje puta i Ceca u “Povratku ratnika” Ljubomira Kerekeša napravljena u suradnji s Varaždinskim kazalištem koja je također odigrana više od 150 puta.

S

U Najdraža uloga joj je ona supruge majora Alekse i Schmidtova “Kraljica noći”, kaže Matija

Oduševljena sam starom jezgrom Varaždina Vaši dojmovi iz Varaždina?

U Varaždinskom kazalištu bila sam u razdoblju od 1992. do 2000. Bio je to moj prvi stalni angažman nakon završetka ADU. Nije to mali period, ali nije ni velik s obzirom na to da sam u kazalištu imala puno “praznog hoda”. Znala je proći i cijela sezona bez ijedne uloge. Ne znam zašto, ali eto, tako je bilo. Nisam živjela u Varaždinu, putovala sam na predstave i probe. Stanovi tj. sobe za glumce na vrhu kazališne zgrade u to

Jeste li dobivali nagrade za vaš filmski i kazališni angažman?

Da. Zlatna arena za film “Kako je počeo rat na mom otoku” i nagrada Grada Vu-

su vrijeme bile tjeskobne. Zbog stalnih putovanja grad nisam upoznala u punom smislu te riječi. Ne mogu ne iskazati oduševljenje starom jezgrom. Taj grad je bio moje prvo veliko putovanje s tatom. Međutim, nikad ga nisam doživjela s one druge strane iznutra kroz druženja i poznanstva jer nikad nisam u njemu dovoljno dugo boravila da bih se privatno vezala izuzev ljudi iz kazališta i glumačkog ansambla od kojih opet većina mlađih nije bila iz Varaždina.

kovara na Festivalu glumca za ulogu Cece u predstavi “Povratak ratnika”. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Svoje dijete. Kad sam rodila

Frizerski Jesenski trend šišanja salon

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

irusna infekcija, koju nazivamo Molluscum contagiosum, relativno je česta u dječjoj dobi, dok je kod odraslih osoba rjeđa osim u slučajevima kada je pacijentima narušen bilo lokalni bilo opći imunitet.

Virus moluski živi u površinskim slojevima kože, a djeca se njime zaraze direktnim kontaktom ili preko odjeće, posteljine i slično. olukuglaste, bjelkaste, ružičaste ili žućkaste promjene najčešće Sanja PETEK-MODRIĆ su smještene na mjestima dr. med. gdje je koža nježna i mespecijalist kana ili u pregibima, gdje dermatovenerolog je prisutno trljanje kože Kralja P. Krešimira IV. 41 a, po koži - poput npr. vrata, Varaždin 042/302-080 trbuha, pazuha, prepona, guze i slično. Moluske mogu biti pojedinačne, no najčešće ih ima više i raspoređene su u grupama. Često je prisutan i svrbež, pa ih djeca nehotice povrijede. Uslijed toga nastupi upala - crvenilo i blaga oteklina okolne kože. Prilikom oštećenja nježne površine moluski, iz njih izlazi „sirasta masa“. obzirom da moluske najčešće spontano nestanu nakon više mjeseci, terapija nije nužna. Njihovo spontano povlačenje može nastupiti i nakon upalne reakcije nastale npr. uslijed povrede. slučaju da se za terapiju ipak odlučimo, vršimo tzv. ekskohleaciju (struganje oštrom žlicom) ili pomrzavanje tekućim dušikom.

P

Brojne uloge

Ova rođena Neretvanka s adresom u Zagrebu i za svoju petogodišnju kćer Kalistu i svojeg supruga, bivšeg plivača i sadašnjeg producenta Dominika Galića najradije priprema za objed, a što drugo, nego - pašta šutu! Glumila je i u filmu “Krhotine” i “Kraljica noći” te je odigrala brojne druge uloge.

Koja vam je najdraža uloga na filmu i u teatru?

Brešanova supruga majora Alekse u filmu “Kako je počeo rat...” jer je to moj prvi film i Schmidtova “Kraljica noći” zbog kojeg sam morala otići iz Varaždinskog kazališta jer mi tadašnja uprava na čelu s bivšim direktorom Marijanom Varjačićem nije odobrila odlazak na snimanje.

U kazalištu mi je od dosad odigranih uloga najdraža Katarina u “Ukroćenoj goropadnici” Virovitičkog kazališta, Kaka u “Ribarskim svađama” kazališta Gavella u Zagrebu koja je održana više od 150

V

Stilovi frizura koje su danas moderni potiču na prošla vremena, primjerice, frizure iz doba osamdesetih.

Zaobljene bob frizure, kovrčava i valovita kosa, stil šišanja istovremeno čine suvremenima. Sve brend frizerske kuće dijele isto mišljenje.

Ističu se snažne i tupe šiške s naglašenim rubovima, mogu biti duže i kraće, ov isno o st ilu šišanja i osobnosti klijenta.

Mogu biti kratka šišanja s

postignutim maksimalnim volumenom.

Kosa srednje dužine šišana je stepenasto i asimetrično, naglašenih rezova, a igre bojom donose zrake ženske ljepote.

Duga kosa prati jedno stavne linije, ali slojevitim šišanjem ona dobiva dubinu i dimenziju, a time post ižemo mak simal an senzualan izgled.

Osjećaj punoće i volumena ovosezonski je trend.

imala sam osjećaj kao da sam osvojila vrh Himalaja, kao da se to rijetko kome događa.

Smiješno ali istinito, bila sam posve obuzeta time, još mi je samo falila zlatna medalja.

46 Savjetnik

Aromaterapija Eterično ulje paprene metvice

P

aprena metvica (lat. Mentha piperita) jedno je od omiljenih ulja i gotovo da nema osobe koja ju ne poznaje. Zbog izrazito svježeg mirisa bogatog mentolom i ketonom mentonom djeluje stimulacijski i otklanja osjećaj umora, a ta djelovanja poznata su još od vremena Egipćana.

Tada se prvenstveno koristila za religiozne obrede, osvježavanje daha, umirivanje probavnih smetnji i dezinfekciju prostora.

Marija Nekić Eterično ulje paprene metvice Aromamaser jedno je od najpopularnijih i če091 92 99 329 sto korištenih eteričnih ulja. NaAromamedia d.o.o. lazi se u mnogim farmakološkim Salon za masažu preparatima, parfemima i higiDom zdravlja Ludbreg jenskim proizvodima.Učinkovita Vinogradska 1, Ludbreg je pomoć kod mučnine, loše probave, nadutosti i bolova u želucu te djeluje tonizirajuće na cijeli organizam i psihu tako što potiče koncentraciju, ublažava umor, podiže krvni tlak i olakšava bolove u mišićima (naročito kod ozljeda). Koristimo je i kod glavobolja, menstrualnih bolova, a izraženim protubakterijskim i protuvirusnim djelovanjem smiruje upale sinusa, grla i uha.

Najčešće se koristi u masažama, mirisnim lampicama i inhalacijama, samostalno ili u kombinaciji s drugim eteričnim uljima sličnog djelovanja (npr. uz eterično ulje kamilice ili lavande). Pri doziranju i načinu primjene ovog eteričnog ulja valja primijeniti oprez, posebice kod inhalacija, jer predoziranje ili nepravilna uporaba mogu dovesti do mučnine, poremećaja rada srca ili problema s ravnotežom te se ne preporuča trudnicama i djeci mlađoj od 6 godina. Za tretmane kože primjenjujemo ga u količini 1-2 kapi na 10 ml baznog ulja, a kod inhalacija dovoljna je čak 1 kap da nas u trenu osvježi.

27. listopad 2009.

Veterinarska klinika Hitna služba S Š pecijalistička veterinarska praksa dr. sc. Davorin Lukman dr. vet. med. obavlja hitne intervencije i izvan radnog vremena tj.

24 sata dnevno i to cijelu godinu, bilo da se radilo o radnom ili neradnom danu, nedjelji, prazniku ili blagdanu. Dakle, uvijek smo spremni nakon dojave o hitnom slučaju dati najbolju stručnu uslugu i pružiti najbolji tretman pacijentu.

Da bismo bili profesionalno osposobljeni i za obradu najtežih slučajeva, bilo je potrebno mnogo godina edukacije ne samo u Hrvatskoj, već i u najboljim

klinikama u Europi. to su to zapravo hitni slučajevi?! Nažalost po nas, dežurstvo za hitne slučajeve vrlo često protekne rješavajući zapravo pacijente koji nisu hitni slučaj, tako sam npr. u nedjelju imao mačku s ušnom šugom pa zanemarenu mačku koja već danima ima proljev pa poziv zbog već duljeg mokrenja psa crvenkaste mokraće itd.

Hitni slučajevi su zapravo slučajevi koji iziskuju hitnu pomoć u pacijenata kod kojih je izravno ugrožen život ili nastupi neposredna akutna opasnost

od daljnjeg pogoršavanja teškog zdravstvenog stanja pacijenta. Tko može pružiti pomoć kod hitnih slučajeva? To su samo neke veterinarske ambulante, u kojih su zaposleni specijalisti širokog znanja o pružanju hitne pomoći, s obzirom na to da mi ne možemo dati samo prvu pomoć i poslati pacijenta npr. u bolnicu, već moramo riješiti slučaj!

Veterinarska ambulanta koja rješava hitne slučajeve mora biti opremljena potrebnim instrumentima te uređajima za dijagnostiku i terapiju, imati mogućnost operativno djelovati u svakom trenutku, a također je potreban i stacionar za daljnju intenzivnu skrb. akle, hitne slučajeve u pravilu ne može riješiti najbliža ambulanta, kao što se to neuko misli, već samo specijalistička! Specijalist mora imati znanja i vještine s područja interne veterinarske medicine, kardiologije, urologije, ginekologije, neurologije, kirurgije, ortopedije, oftalmologije, anestezije itd., dakle jedan izuzetno širok dijapazon znanja, naravno i s dovoljno iskustva! Pa koji su to najčešći hitni slučajevi? U svakom slučaju

D

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

svaka teža trauma, dakle prometne nesreće, udarci, ugrizi, zakazivanja srca i cirkulacije, gušenja, krvarenja, trovanja, akutne zarazne bolesti, torzije želuca, zapetljaj i invaginacije crijeva, akutni pankreatitis, akutno zakazivanje bubrega, strana tijela u uhu, alergijske reakcije itd. akođer treba naglasiti da prema Statutu hrvatske veterinarske komore dr. vet. med. imaju pravo za rad noću, nedjeljom te blagdanom i praznikom naplatiti 100% veći iznos pa je preporučljivo za vlasnike da one slučajeve koji nisu hitni, rješavaju u uredovno radno vrijeme ambulanti!

T

Mali oglasi 47

27. listopad 2009.

KUĆE NOVI MAROF - blizina vrtića, kuća 150 m², useljiva i namještena, 75.000 €. www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c PušćinE, kuća, stambeni prostor 80m2 i tavanski prostor roh-bau 50m2, centralno grijanje na drva, struja, voda, telefon. Okućnica cca. 2000m2. Čist prijenos 1/1. Cijena 47000 €.

Tel. 0989348384, 0913771146 ozn.627e KUĆA u nizu u Kukuljevićevoj ulici od 40 m² + tavan 33 m² s centralnim etažnim grijanjem, cijena 45.000 €. www.saranekretnine.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c PREKRASNU kuću u Varaždinu sa 900 m² okućnice; kuću katnicu u Pakračkoj te kuće katnice u N. Marofu i Gredi. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆE: Jurkovićeva 53.000 € i 105.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, M. Trnine (kod VI OŠ), Zagrebačka 110.000 €, ...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Banjščina 26.000 €, Petrijanec 33.000 € i 35.000 €, Halić (novogradnja, svi priključci) 43.000 €, Šemovec 45.000 €...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU useljivu, Svibovec Podravski, prodajem. Tel.042/717-029 ozn.4634 KUPUJEM kuću U Varaždinu do 100.000 €, isplata odmah.

Mob.099/681-7936 ozn.64b STARIJA kuća sa velikom okućnicom, papiri čisti, Beretinec, prodajem. Mob.095/5026-748 ozn.4694 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.625e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.625e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.626e NOVIJU kuću u Trnovcu, prizemnica - moguće razne kombinacije, useljiva, prodajem.Mob. 098/379-987 ozn.632e NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob.098/846-691 ozn.4722 KUĆA katnica s okućnicom, garažom, vrtom i novijim gospodarskim objektima, 2 ulaza, useljiva, Svibovec Podravski.

Tel.717-249, 370-340 iza 17.00 h ozn.4723 KUĆU sa 500 m² okućnice, vlasništvo 1/1, R. Hercega 8, Varaždin, prodajem.

Mob.098/301-534 ozn.4737 NEKRETNINE CROATIA -kuće: Trnovec, D. Kučan, Svibovec Podravski, Varaždin; stanovi: Kozarčeva , Trakoščanska , Optujska, Supilova ; apartmani: Maslenica; bravarska radiona: Kneginec. Mob.091/720-3813 ozn.4744 LUKSUZNA kuća, elitni mirni kvart, veliko dvorište, bazen, videofon, jacuzzi, 175.000 €, nije fiksna, moguće kombinacije.

Mob.099/4088-832 ozn.4754

VIKENDICU, noviju, kvalitetno građenu, bez vinograda, do 45.000 €, kupujem.

Mob.099/704-9283 od 8.00 – 15.00 h ozn.4756

gom centru Varaždina; 2-sobni, 63 m², 900 €/m²; 2-sobni 50 m², renoviran u strogom centru Čakovca, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

VŽ: Hllerova aleja, Ul. kneza Trpimira, Krapinska, Kumičićeva. Adriana nekretnine, 099/506-9840, 099/673-1203 ozn.4756

3-SOBNI stan, 109 m² i 2-sobni od 72 m² s podzemnim garažama, novogradnja, Filićeva te stanove od 35-39 m², novogradnja, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

KUČAN MAROF 95.000 €, Kučan Gornji 75.000 €, Hraščica 130.000 €, Kneginec, Koradovica 245.000 €. Adriana nekretnine, 099/506-9840, 099/673-1203 ozn.4756 KUĆE VARAŽDIN! Kuća u A. B. Šimića 130 m², Tomislava Miškuline 140 m², Kozarčeva 150 m², Livadsko naselje 150 m², D. Cesarića 140 m², Miroslava Krleže 180 m², i Vidovečka novogradnja 200 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICE! Nova kuća 150 m² u Trnovcu, nova kuća 130 m² kraj Varaždinskih Toplica novouređena kuća 60 m² u Križancu (pvc, centralno) i kuća u Gojancu 60 m², starija kuća u Trnovcu 60 m², Varaždinske Toplice 70 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

POVOLJNO prodajemo 3-sobni stan od 56 m²sa garažom, novogradnja; 3-sobni od 67 m² i 72 m² te 2-sobni od 45 m², novogradnja u urbanoj vili. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c JEDNOSOBNI: Meštrovićeva 26 i 38 m², Režekova 30 i 35 m², Zagrebačka 33 m², Supilova 30 i 40 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: T. Ujevića 35 m², Dravska 35 m², Jalkovečka (Grabanice) 38 m², Trakoščanska 40 m², Preloška 45 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Supilova 43 m²

- 50.000 € i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50, 54, 60 m², Z. i Frankopana 54 m² 47.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Zagrebačka 49, 63, 65 m², Vrazova 55 m² , Jalkovečka ( Grabanice ) 50 m², V. Novaka 59 m², T. Brezovačkog 59 m², Trakoščanska 60 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boškovića 49 m² (etažno) i 60 m², T. Ujevića 53 m², Koprivnička 63 m², Trakoščanska 63 m²,Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 56 i 66 m², 850 €/m², Trakoščanska 64 m², Kozarčeva 65 m², Supilova 65 m², Zagrebačka 77 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Jalkovečka (Grabanice) 80 m², 88.000 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m².Veneknekretnine, 042/301-234,

091/301-2335 ozn.72c 4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², V. Cara Emina 100 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

j e m . M o b. 0 9 9 / 2 1 6 -2 7 0 6 , 098/446-247 ozn.160c PRODAJE se stan Supilovca ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja. Mob.098/246-177 ozn.109c

BUDINŠĆINA (željeznička stanica), prodajem uhodani kafić za 20.000 €. Mob. 098/633-041, 049/459-652 ozn.178a

POSLOVNI prostor, 70 m², 80.000 € prodajem ili dajem u najam za 300 €.

Mob.091/506-1755 ozn.179a

PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.630e

DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno.

Tel.048/626-545 ozn.4725

DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin). Mob.098/435-119 ozn.116c P R O DA J E M / i z n a j m l j u j e m namješten stan, 47 m², u Vž. Toplicama, lijepa lokacija. Mob.099/216-2706, 098/446-247 ozn.160c STAN sa terasom, 106 m², dvoetažni, novi, svi prikljućci, u Vž. Toplicama, proda-

DVOSOBNI stan, 60 m², kompletno renoviran, Vrazova ul., prodajem. Mob.098/301-534 ozn.4737 MIJENJAM trosobni stan u R. Boškovića (preko puta vrtića), za manji uz nadoplatu.

Mob.091/733-7338 ozn.4773 STAN 47 m², 42.000 €, Trakoščanska; stan 54 m², novogradnja, 1.190 €/m². MEN-ARS NEKRETNINE, 098/1644-483, www.men-ars.hr, ozn.141c DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem.

Tel.042/231-377, 091/1500-865 ozn.4752

VIKEND KUĆE! Vikendica na Haliću 50 m²- 20.000 €, vikendica u Beretincu 40 m² - 15.000 €,, Banjščina 60 m²-( za stanovanje, plin), Briška 60 m², Dugi Vrh 40 m², Škriljevec 40 m² 3000 m² zemljišta, vikend kuća u Maruševcu kraj dvorca sa 5000 m²ravnog dvorišta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem, 1.260 €/ m². Mob.0 98/4 46 - 640 ozn.92c BREZNICA, dvosobni stan 54 m²+ tavan 54 m², odmah useljiv 30.000 €, www.sara-nekretnine.com 098/837-681 ozn.20c TROSOBNI stan 59,4 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 66.000 €. www.saranekretnine.com 098/837-681 ozn.20c SUPER ponude jednosobni! Kozačeva 38 m² - 35.000 € novouređeni stan, Meštrovićeva 37 m², R. Hercega 31 m², Preloška 35 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINIJA novogradnja!

Grabanice- Jalkovečka ulica- 29 m²- garsonjera, 38 m²- dvosobni,52 m²- dvosobni, 56 m² - trosobni, 110 - četverosobni! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA tjedna! Novouređeni dvosobni 56 m² u Kozarčevoj (pvc, etažno), novi trosobni stan u Vukovićevoj 71 m², I kat, garaža i dvosobni 53 m²novouređeni u Tina Ujevića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Dvosobni stanovi: Z. Frankopana 45 m², Vrazova 45 m² -centar,Zagrebačka 13 od 56 m²,Trakošćanska 54 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c 2-SOBNI stan od 54 m² u stro-

Toyota Verso - potpuno opremljena i povoljnija do 40.000 kn.

Yaris Energy već od 79.900 kn.

Veća snaga, manja potrošnja, bolja cijena!

Količina vozila je ograničena!

Auris Energy već od 99.900 kn.

Powered by

Avensis Energy već od 153.100 kn.

Toyotina dokazano najbolja kvaliteta od sada i s najboljom ponudom Toyota financiranja.

Uživajte u novoj Toyoti već za 900 kuna mjesečno.* Cijena je formirana po tečaju 1 EUR = 7,4 kn. Potrošnja goriva od 4,2 do 7,6 l/km, emisija CO od 109 do 189 g/km. Slike su simbolične. *Financiranje se odnosi na Ponudu Yaris

FUTURA AUTO d.o.o.

Optujska 169a, Varaždin (042) 33 29 99

48 Mali oglasi ZEMLJIŠTA

ozn.630e

GRADILIŠTA! Mažuranićeva 510 m², Gotovčeva 507 m², Kurelčeva 480 m², Kumičićeva 750 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJEM šumu, šumarak ili šikaru u okolici Varaždina, za potrebe boravka u prirodi.

Mob.098/798-011 ozn.158c GRAĐEVINSKO zemljište 860 m² u Črncu; prekrasnu parcelu od 4000 m² u Seketinu, te građevinsko zemljište sa projektom i započetom gradnjom u Jalkovcu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c ZEMLJIŠTE pokraj Gospodarske zone Varaždin, 4 017 m², prodajem. Mob.091/8998-407, 099/7378-861 ozn.74b ORANICE u Varaždinu uz kanal hidroelektrane, prodajem.

Mob.098/969-7621 ozn.4706 GRADILIŠTE, Ul. Ivana Mažuranića, Biškupec, prodajem.

Tel.240-777 ozn.4727 GRADI LIŠTE u Bartolovcu, 2 800 m², prodajem.

Mob.099/689-0793 ozn.4732

NAJAM ULIČNI poslovni prostor od 30 m² kod Vatrogasnog doma i sobu za studente, iznajmljujem. Mob.098/493-725 ozn.4698 POTPUNO novi i namješteni trosobni stan, 63 m², u Dravskoj ulici, I kat, iznajmljujem.

Mob.042/240-211 ozn.28c NAMJEŠTEN jednosobni stan sa garažom na Banfici, iznajmljujem. Mob. 091/934-7262

IZNAJMLJUJE se u sklopu MDVcentra 1 000 m² prodajno skladišnog prostora sa kancelarijama grijanog i kompletno opremljenog, 600 m² prodajnog salona i 3 000 m² otvorenog skladišnog prostora.

Mob.098/268-315 ozn.63c SOBU u centru iznajmljujem studentu. Mob.098/493-717 ozn.116c POSLOVNI prostor sa strojevima za proizvodnju fert-gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.627e STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.632e IZNAJMLJUJE se soba studentu sa kupaonom i kuhinjom.

Mob.095/910-9591 ozn.73b STAN u Zrinski i Frankopana 2 u Varaždinu, iznajmljujem studentici. Mob. 091/1268-357 ozn.181a VARAŽDINSKE TOPLICE – iznajmljujem stan u kući, poseban ulaz, terasa, centralno.

Mob.091/1111-220 ozn.4720 GARAŽU u Varaždinu, blizina centra, iznajmljuj e m . M o b . 0 9 8 / 5 9 1- 5 3 8 , 091/580-1425 ozn.4733 UGOSTITELJSKI lokal, potpuno opremljen, novouređen, iznajmljujem. Moguće kombinacije.

Mob.095/516-7033 ozn.4711 JEDNOIPOLSOBNI, namješteni stan u zgradi, iznajmljujem.

Mob.098/903-6927 ozn.4712 JEDNOSOBNI stan s posebnim

27. listopad 2009.

ulazom, iznajmljujem, može i za pripomoć u kući. Tel.261-557 ozn.4715

ozn.4721 ASTRA 1.7 TD, ‘99. g., G model, sačuvana, reg. 08/’10., 3.350 €; Corsa 1.0, ‘88. g., odlična, 06/’10., 550 €.

Mob.095/518- 4814 ozn.4730

NAMJEŠTENI stan studentima, paru bez djece ili slično, iznajmljujem.

Mob.099/678- 6577 ozn.4731 IZNAJMLJUJEM/prodajem garažu kod benzinske stanice, M i r o s l av a K r l e ž e .

M o b . 0 9 8 / 9 0 1-7 6 5 7 ozn.4745 UHODANI kafić iznajmljujem, a može i prenamjena poslovnog prostora. Tel.673-248, 091/188-7491, 099/7418-699 ozn.4747

LINCOLN LIMUZINA, 12 metara, 4 x tv, DVD, koža, bar, iznajmljujem; info@limuzinepale.hr; www.limuzine-pale.hr; mob.099/2127-464 ozn.4705

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel /fax:0 4 2/232- 8 0 0, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

RENT-A- CAR, Kr ištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200- 089, 098/241-161 ozn.148c

KAMP prikolica Adria, 4,5 m dužine, sve namješteno, 9.000 kn.

Mob.098/482-001 ozn.103c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c DOSTAVNO vozilo Citroen Berlingo 1,9 TD, 2003. g., 140 000 km, full oprema, 34.000 kn sa PDV- om, prodajem.

Mob.098/482-001 ozn.103c

SKUTER APRILIA SR 50, 2007. g., 5 800 km, reg. 06/2010, hitno i povoljno. Mob.098/521-081 ozn.4699 OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan.

Mob.098/455-213 ozn.631e MATIZ (99) 1.700 €, Punto (99) 1.500 €, Hyundai coupe 2.400 €, Vectra karavan 2.550 €, Astra (98) 2.300 €, Punto (95) 1.250 €, Mercedes (01) 7.700 €, Mazda 323 F (99) 2.700 €, Yamaha chopper (01) 4.200 € i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.4726

HONDA SHUTTLE 2,2 i, 7 sjedala, 5.950 €; Opel Vektra 2,0 i, ‘95. g., 1.400 €; Seat Cordoba 1,6 i, ‘94. g., 1.650 €; Fiat Bravo, ‘96. g., 2.350 €. Upitati osobno, Hrastovec 29, „Auto kredit“, Bartolec. Tel. 042/671-063, 091/763-9146 ozn.4740 OPEL KADET B. (oldteimer) Tomos T 12 - T14- pištolj za peskarenje metala+ kvarc pijesak, prodajem. Mob.098/267-858 ozn.4741 OPEL MOVANO, dupla kabina + sanduk, 2000. g., prodajem.

Mob.098/170-9999 ozn.4753 KUPUJEM manji auto, registriran, očuvan, od vlasnika, povoljno. Mob.099/704-9283 ozn.4756 RENAULT CLIO 1,4 RT, 1991. g., registriran do 02/2010, očuvan.

Tel.210-406 ozn.4757

POSAO Za radno mjesto: Vozač za domaći i međunarodni promet – 2 izvršitelja.

Uvjeti su C i E kategorije.

Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Sve informacije na broj 042/729-255, 091/1730-001, ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, 42 243 Maruševec ozn.17c PIZZERIA Toni u Novom Marofu traži pizza majstora ( kuhara).

Mob. 098/837-681 ozn.20c TRAŽIMO u radni odnos glodača sa iskustvom. Mob. 098/395-182 ozn.46c

FIAT UNO, ‘91. g., registriran godinu dana, plave boje, očuvan. Mob.091/511-8122 ozn.4717

O D G OVO R N A o s o b a nj e govala bi stariju i nemoćnu ženu uz pripomoć u kući.

Mob.091/9340-195 ozn.4704

FORD FOKUS, 2006. g., reg.

03/2010, ful oprema; Nisan Primera 2,0 TD, 1998. g., reg.

08/2010, ful oprema; kombi Citroen 2,0 i, 1998. g., komb. 5 + teret; VW Cadi, 1999. g., neregistriran. Mob.098/190-6071

T RA Ž I s e ko n o b a r i c a z a rad u restoranu u Njemačkoj, znanje stranog jezik a . Te l . 0 0 4 9 6 6 4 1 5 5 3 3 , mob.004917678350678 ozn.82b

a j i c k A

www.betaplast.hr tel. 040 382 165

FORD ESCORT/D, ‘88. g., reg. do 06/2010, prodajem ili mijenjam za noviji manji auto uz doplatu.

Mob.098/866-865 ozn.4738

PEGLAM veš (uz dostavu); čistim stanove i kuće; briga o starijoj osobi; u prijepodnevnim satima. Mob.098/9070-490 ozn.4748 KONOBARA za stalni radni odnos traži caffe bar u Varaždinu.

Mob.098/241-973 ozn.4750

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog prof ila ALUPL AST. Veliko ljetno sniženje do 40%.

Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova.

M o b: 0 9 9 /4 0 1- 6 62 2 , tel:042/711-405 ozn.95c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr;

opločnik kocka 20 x 20 x 6 sivi obični 86,84 kn sa kockom 10 x 10 x 6 crveni ili crni obični 67,00 kn

tradicija i inovacija

Mali oglasi 49

27. listopad 2009.

BIOTERAPIJA po metodi Zdenka Domančića. Upiti i termini na tel. broj udruge „Mudrost“, 098/922-5282 ozn.4729 KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434

PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu!

Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0 -2 4 ) , p ro t u p rova l n a vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob:

091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja.

Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c VODOVODN E instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, m o nt a ž a kl i m a u re đ aj a .

Mob.095/8540-727 ozn.69c IGRAONICA za djecu od 3 - 6 g.; ponedjeljak i srijeda od 16.30 - 18.00 h, utorak i četvrtak od 10.30 - 12.00 h. „Mala škola“, Zagrebačka 60, mob.091/1659-007 ozn.93c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c

Naša tvrtka je jedna od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenim radnim mjestima:

VODITELJ ODJELA TAPETARIJE m/ž Od kandidata očekujemo: • VŠS, SSS, KV tekstilnog ili obućarskog smjera, • višegodišnje radno iskustvo na poslovima vođenja tapetarije, • prednost njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu, • organizacijske i komunikacijske vještine, • poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

ASISTENT VODITELJA ŠIVAONE m/ž Od kandidata očekujemo: • najmanje viša stručna sprema tekstilno tehnološkog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnim poduzećima • njemački jezik u govoru i pismu, poželjno poznavanje engleskog jezika • izražene organizacijske i komunikacijske vještine • napredno poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

ŠIVAČI m/ž Od kandidata očekujemo: • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja ZA KANDIDATE KOJI SE PRIJAVE BEZ RADNOG ISKUSTVA • vršimo obuku uz stručan nadzor NUDIMO VAM: • rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost) • odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri • najmodernija postrojenja, radni postori i oprema • stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom, dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-692 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com

nje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih rol e t a . Te l . 0 4 2 / 6 4 1- 3 0 8 , mob.091/762-4286 ozn.4474 KROVIŠTA , drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4481 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema. Mob.098/478-900 ozn.4487 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4554 ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupaonica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.4612

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c

ASFALTIRAMO prilaze i dvorišta te vršimo usluge: iskopa, navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca s ostalim vanjskim uređenjem. Mob.095/5110-999, 042/739-037 ozn.4586

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c

K R O V O P O K R I VAČ K E , t e sarske, limarske te zidars ke ra d o v e i z vo d i m o u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4620

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.4708 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grija-

ISKOPI mini bagerom 1t; odvoz, dovoz batude; postava heksagona; visoko i nisko gradnja; 1 h rada strojem 120 kn. Mob.098/489-891 ozn,.173a PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn. Mob.091/576-5692 ozn.4623 BRAČNI par brinuo bi se o starijem bračnom paru ili osobi

u zamjenu za nekretnine.

Mob.098/539-946 ozn.72b KERAMIČAR – PARKETAR nudi usluge postavljanja keramike, kamena, laminata, parketa.

Mob.098/637-097 ozn.66b PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže, sipine do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.4655 FUTER štokovi ravni i zaobljeni, ulazna i nutarnja vrata, stepeništa i namještaj po mjeri. Mob.098/952-5210 ozn.4691 OSOBE zainteresirane za besplatnu wellness analizu i jeftinije mršavljenje.

Mob.098/9515-755 ozn.4696 INSTRUKCIJE iz matematike i pripreme za maturu iz matematike, daje profesor matematike. Mob.098/137-5511 ozn.4702 IZRAĐUJEMO po mjeri sve vrste namještaja, nutarnje i vanjske stolarije, stepeništa i obloga. Vrlo povoljno i u kratkom roku. Mob.098/169-7838, 098/173-0002 ozn.4703 ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.627e PLASTI FICI RAN E kovane ograde izrađujemo. www. ti-pa.com. Tel. 098/208-217. ozn.627e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.628e VRŠIM uslugu glačanja rublja u vašem domu. Mob: 098/847-911 ozn.629e AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.4719 TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob.098/1320-197 ozn.4724 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857

ozn. 4734 MATEMATIKA i fizika - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob.095/904-6053 ozn.4739 GRAĐEVINSKI radovi: novogradnja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanciju.

Ninex, mob.098/170-9999, 098/414-128 ozn.4753

„THOMAS“ , Gundulićeva 5 (Dućanska) u razdoblju od 26. 10. 2009. do 31.

10. 2009. ima u ponudi sve kožne jakne proizvedene u Hrvatskoj, u pola cijene. ozn.4713

KRIZANTEME, Špine, Margarete i ostalo cvijeće raznih boja, povoljno prodajemo. Cvjećarstvo „Petra“, Poljana Biškupečka, Varaždinska 22, tel.731-182 ozn.4728 OGRADE, nadstrešnice, metalne konstrukcije, usluge. Mob. 098/227-024 ozn.81b SOBOSLIKARSKI radovi: unutarnji, vanjski, bojanje fasada, termofasade. Zimski popust 30%! Mob.098/1869-384 ozn.4720

OSTALO KUPUJEM palete 80 x 120 (ne Euro) i 100 x 120; prodajem benkovački kamen i bunju.

Mob.098/9828-338 ozn.147c ELEKTROMOTOR trofazni, 1 460 okr./min., 380 V - 4KW, prodajem. Mob.091/4011-579 ozn.4697 VEĆU količinu stočnog krumpira prodajem. Upitati na broj 098/793-091 ozn..4700 STAKLENU vitrinu (pogodnu za lutku ispred butika), prodajem. Mob.099/2565-450 ozn.159c VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling, 12kn/litra, Varaždin-Zagreb, prodajem.

Mob.098/268-250 ozn.625e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male

50 Mali oglasi potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.625e KOLICA, autosjedalica, vrtić , hodalica, sve zajedno 500,00 kn, prodajem.

Mob.091/514-7806 ozn.71b RASPRODAJA vjenčanica i namještaja zbog zatvaranja salona „Tami“, Gajeva 17, Varaždin, inf.098/179-6437 ozn.83b OG R IJEVNO drvo grab, bukva, kratko piljena i cijepana s dostavom, prodajem. Mob.091/188-7491, 099/7418-699 ozn.4747

KREDITI KREDITI: drukčiji od drugih!!

Profesionalno i brzo. Bez HROK-a i C.L. zaposlenima u d.d. i umirovljenicima, mogućnost rate do 2/3 primanja.

Mob.098/137-5727 ozn.180a

BRZI krediti – realizacija unutar 24 h. Postojeća zaduženja ne smetaju, kao ni C/L. Umirovljenici – čisti odrezak bez HROK-a do 10.000 €. Kreditni ured, 098/344-038, 098/9055-687 ozn.4758 Krediti 5000 do 25000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao!

Vesna! 0 99/518 - 0229, 091/921-5841 ozn.175a UMIROVL JENICI, zaposlenici, za Vas rješavamo financijske probleme, bez jamaca, bez HROK-a i C/L. Snježana, 091/6641-797, 099/821-3115 ozn.162a NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Tražimo suradnike. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c G OTO V I N S K I k re d i t i d o 50.000 kn u roku 48 sati!

Mob.099/744-7734 ozn.50c KREDITI – na mirovine od 1.000,00 kn i na ostatak plaće već od 1.500,00 kn. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d.

Mob.091/733-1186 ozn.50c KREDITI – na mirovine već od 1.000 kn, ostatak plaće od 1.500 kn zaposlenim a . M o b. 0 9 9 / 5 9 4-3 2 0 4 , 099/560-8281 ozn.50c KREDITI na mirovine od 1.000 kn i zaposlene od 1.500 kn.

Mob.095/519-9359 ozn.155c NOVI krediti! Mogućnost

27. listopad 2009.

bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate.

Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.4549 KREDITI 7.000 € u 24 h i na ostatak plaće i mirovina (1.500 kn). Zatvaranje C/L, kartica, minusa. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4641 AKCIJA gotovinskih kredita bez jamaca do 25.000 €.

15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umirovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.182a KREDITI do 7.000 € na ostatak plaće ili mirovine, hipotekarni inokrediti. Mob.098/375-966 ozn.4641 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike.

Mob.091/159-9252 ozn.4735 NOVO ! Kreditni ured Varaždin: hipotekarni i gotovinski. Najkvalitetnija obrada.

Tel.042/321-144, 099/5795712 ozn.4736 BRZI krediti na čiste mirovine 100.000 kn, zaposleni do polovice primanja 8.000 €, pozajmice 20.000 kn. Slavica, 091/904-3612 ozn.4746 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn!

Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/9588981 ozn.4749

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

RUŽI ŠPIRANEC Mnogo je suza palo otkako je Tvoje srce stalo, a tuga i bol još su veći, jer ni zadnje zbogom nismo Ti uspjeli reći.

Tvoji unuci: Danijela, Igor, Valentina i Anita

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

ANTUNA PLANTAKA 01. XI. 2008. – 01. XI. 2009.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

Tvoji najmiliji Supruga Ivana, kćeri Mirjana, Dubravka, Andreja, Antonija, Sanja, Bojana i Nikolina, sinovi Kruno, Krešo i Damir, unuci Valentina, Josipa, Stella, Izabela i Ivona, Simon i Valentino, zetovi Vladimir, Tihomir, Miljenko, Alen i Kristijan, snahe Ana i Sandra

RUŽI ŠPIRANEC Bistra kao potok što kroz šumu teče, moje Te srce zaboravit’ nikad neće.

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku i punicu

Tvoja unuka Valentina s obitelji

DANICU LABAŠ 29. 10. 1999. – 29. 10. 2009.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Arijana, Lidija i Nenad

na dragog

KUZMU

SJEĆANJE

Caffe bar „Baltazar“

na drage kumove

FRANJU KUKECA

GUSTAVA GLAVAČA 29. 10. 2001. – 29. 10. 2009.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE

30. 11. 2006. – 30. 11. 2009.

na našeg dragog tatu, dedu, pradedu i svekra

ZORU KUKEC

07. 2001. – 07. 2009.

Oboje ste umrli u dalekom svijetu, ali niste umrli u našim srcima. „Voljeni ne umiru nikada.“ Kumovi Marko i Štefica Sarić i vaša kumčad

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj susjedi

ZORICI

Željko s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše mame

ANGJELE TOMAŠKOVIĆ koja je preminula 17. 10. 2009. u 79. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Rakariću i vlč. Izidoru Fereku na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Veliko hvala dr. Đurđi Obrenić Hren te obitelji Cmrečki Josipa i Božić Josipa te djelatnicima firme „Gastrocom“ d.o.o.

KREDITI na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice do 50.000 kn – odmah.

Mob.099/528-3329 ozn.4751

Stanari 3. ulaza M. Krleže 1 A

ODLIČNE pozajmice, umirovljenički krediti bez HROK-a za 3 dana. Mob.091/916-1869 ozn.4755

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami

dragoj mami

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

FENOMENALNI krediti za mlade, čak i sa 6 mj. staža.

Umirovljeničke pozajmice za 24 h. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.4755 GOTOVINSKI krediti do 25.000 € do polovice primanja. Kratkoročne pozajmice do 20.000 kn. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.4755 GOTOVINSKI krediti bez jamaca, C/L i HROK-a. Brzo i profesionalno. Mob.099/2002033 ozn.4759 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4736

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem.

Tel.040/822-362, 099/5166780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4409 ZGODNU, mlađu žensku osobu radi veze, traži muškarac.

Mob.095/537-8557 ozn.4716 MUŠKARAC s obvezom, 50 g., traži situiranu ženu za intimno druženje. Poziv/sms 099/7945-685 ozn.4742

Vječno ćemo Vas pamtiti i često Vas spominjati!

U srcima nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina. Moje misli uvijek su s Tobom.

Tvoja kći Nada i zet Josip s obitelji

Tugujuća obitelj

Po dobroti ćemo Te pamtiti.

U srcima našim zauvijek ćeš živjeti.

Tvoja kći Vera i zet Željko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj mami

voljenoj mami

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

Prevelika tuga u srcu vlada jer si nas Ti napustila sada. Hvala Ti na svemu.

Sve je prošlo kao sjena, ostala je bolna uspomena.

Tvoj lik i dobrota ostat će zauvijek u našem sjećanju.

Na svemu ti veliko hvala.

Tvoja kći Marija i zet Ivan s obitelji

Tvoja kći Štefica, zet Mladen i unuka Jelena

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami

voljenoj baki

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

ANGJELI TOMAŠKOVIĆ

Hvala Ti za svaki trenutak radosti i provedene dane s Tobom. Uvijek ćeš biti u mom srcu.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoj sin Ivan i snaha Mira s obitelji

Tvoji unuci Igor i Ivana s obitelji

Zahvale i sjećanja 51

27. listopad 2009.

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MILAN KUŠIĆ 28. X. 2004. – 28. X. 2009.

na dragu mamu i baku

Sjećamo Te se s ljubavlju.

BOŽIDARA i TEU MEŽNARIĆ 30. 10. 2008. – 30. 10. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

Djelatnici industrije mesa Koka rasjekaona i pakeraj

JOSIPU LACKOVIĆ 01. 11. 2008. – 01. 11. 2009.

Zauvijek si s nama.

Tvoja obitelj

Tvoje Božena i Nelica

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN CAFUK 31. 10. 2005. – 31. 10. 2009.

KATARINA CEROVEČKI 26. X. 2003. – 26. X. 2009

Sjećanja nikad ne umiru.

Pričamo o Tebi, tad sjećanja krenu i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

Supruga Anica

Kći Zlata

SJEĆANJE BOŽIDAR MEŽNARIĆ TEA MEŽNARIĆ SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

STJEPANA PISKAČA

SJEĆANJE na drage roditelje

31. 10. 2008. – 31. 10. 2009.

30. 10. 2008. – 30. 10. 2009.

Hvala za sve divne trenutke koje smo proveli zajedno.

Zauvijek živite u našim srcima, mislima i molitvama.

Tomica, Anita, Eleonora, Ana Marija i mala Lana

Prošla je tužna godina otkako Te nema. Mnogo je suza palo kad je Tvoje srce stalo. Trpio si i radio otkad si za sebe znao. Svakog si poštivao i cijenio i na kraju u velikoj boli svoj život završio.

Neka Te čuvaju anđeli.

Supruga Marta, kći Jasenka, unuka Ksenija

FRANJU GREGURINU

04. VIII. 1987. – 04. VIII. 2009.

KATARINU GREGURINA 24. X. 2001. – 24. X. 2009.

Godine prolaze, ali tuga i bol ostaju.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

IVKA ŽELJEŽNJAK 28. 10. 2007. – 28. 10. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA 17. 10. 2009. u 70. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo je naš dragi brat

JOSIP MIKULIĆ Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Doma Šebrek. Hvala vlč. Josipu Hadroviću na toplim riječima oproštaja i molitvama.

Ožalošćeni: brat Ivan, sestre Marija, Ivka, Gabrijela, šogorica, šogori, nećaci i nećakinje

SJEĆANJE

MARGARETA LUKMAN 21. 10. 2008. – 21. 10. 2009.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragu mamu, baku i prabaku

ANU VINCEK 29. 10. 2008. – 29. 10. 2009.

Uvijek u našim mislima i sjećanjima.

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti dragog brata i ujaka

MARIJANA VUGRINCA preminulog 15. 10. 2009. godine u 76. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut te dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na lijepim riječima i molitvama.

Svima veliko hvala.

Tugujuća: sestra Milka Vincek s obitelji

SJEĆANJE na našeg voljenog

SJEĆANJE

MILJENKA HITRECA 31. 10. 2008. – 31. 10. 2009.

ZVONIMIR KANJIR 01. 11. 2007. – 01. 11. 2009.

S tugom i boli čuvamo uspomenu na Tebe.

Zauvijek u našim srcima i sjećanjima.

Tvoja obitelj Hitrec

Supruga Marija, sin Ivica s obitelji i kći Nevenka s obitelji

SJEĆANJE

JOSIP MARTINEZ 25. 10. 2005. – 25. 10. 2009.

Nezaboravni dedek, nažalost, moj se neće ostvariti san, da me zagrliš kao što „nitko ne zna“ i poželiš sreću za moj 18. rođendan. Dedek, da samo znaš kako bismo voljele da si sada s nama, gledajuć’ Te onako sretnog i razdraganog, pa da Te izljubimo i velimo koliko Te volimo. Hvala ti za svaki trenutak koji si nam podario. Neka Te čuvaju anđeli!

Tvoje: Dora, Klara i naša mama

SJEĆANJE

ANĐELA GRĐAN 22. X. 1997. – 22. X. 2009.

Nije istina da vrijeme tugu briše, jer kako godine prolaze, nedostaješ nam sve više.

Tvoji: kći i sin s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN PLANTAK 26. X. 2006. – 26. X. 2009.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Supruga Irena i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

prof. dr. sci. RUDOLFA NJEGAČA preminuloga 21. listopada 2009. godine.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kolegama, susjedima, sugrađanima i mještanima Svibovca koji su podijelili našu bol zbog gubitka te došli ispratiti našeg voljenog Rudolfa.

Hvala velečasnome Siniši Dudašeku na molitvi i utješnim riječima ispraćaja. Posebno zahvaljujemo prof. dr. sci. Tihomiru Hunjaku, dekanu Fakulteta organizacije i informatike, na lijepim riječima oproštaja, obitelji Kirić na prijateljskoj podršci te bivšim i sadašnjim djelatnicima Varaždinske županije.

Neka naš Rudolf počiva u Božjem miru i u našim sjećanjima.

Jelena, Srećko, Brigita, Iva, Domagoj i Zlatko

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ujaku

prof. dr. sci. RUDOLFU NJEGAČU U našim srcima i mislima živjet ćeš zauvijek.

Nećak Branko, Miljenka i djeca

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i šogoru

SJEĆANJE

prof. dr. sci. RUDOLFU NJEGAČU

ZVONIMIR RAZLOG 28. 10. 2005. – 28. 10. 2009.

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve zauvijek će Te pratiti.

Uvijek u našim mislima.

Sestra Štefica, šogor Marko i djeca

Sin Anđelko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom bratu i šogoru

FRANJO BELI 27. 10. 1999. – 27. 10. 2009.

prof. dr. sci. RUDOLFU NJEGAČU

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i sin Danijel s obitelji

Uvijek ćeš živjeti u našim mislima i molitvama.

Sestra Zdenka, šogor Antun i nećak Zlatko

52 Vaš kutak

27. listopad 2009.

Što čitati? Četiri desetljeća Letećeg cirkusa

Vrtoglavica Halter brani Sarajevo

CRVENO USIJANJE Prilog antologiji „bisera“ propalog komunizma

zločesta

Podravinu v buksi senjam i premišljam kak bum van

P

Piše: RADAR

odravino moja mila, moj prelepi rodni kraj, ve vu buksi tebe senjam i premišljam kak bum van – tak si ve ziher vu Remetincu popevleju vrli ortaki Darkec, Zdravek, Jožek, Milanko i drugi kaj su ih privremeno vu rešt deli kajti su, kakti neke mutne posle delali vu največoj koprivničkoj fabriki vu kojoj dobru ciklu vu staklenke devleju – rekel je nekak dešperatno včera Štefek vu krčmi Podravski začin. ej biti tužni Štefek – spočitnul mu je mam Tomek i dodal: spajs bojsi su vu Vegeta lendu dugo bili zaštičeni kak svete krave i lički medvedi skupa i niko im ni ništ mogel. a su si domislili kak budu vudrili po vanjskom neprijatelju kaj je šteli kakti fabriku pod svoje zeti. Novcima fabrike su trebali večinski vlasniki fabrike postati pa su i takvi plan skovali. I vu pajdašiju i Milanka Leksus Fimanka pozvali da im olakša transfere penez na Maltu i za njih dionice kupuje. Novcima fabrike, vu ilegali, prek posrednikov, se razme. A Damir za to kakti ni ništ znal, ni ništ čul ni videl. Čovek je postal pozabljivi čim je čul reč Uskok.

Pa mu ni antisklerin ništ ne pomaže. Morti pilule lineksa po potrebi.

N P

“Marksizam i komunizam uopće nisu propali!”. Zalutate li na pojedine „slobodarske“ stranice na internetu, čak i na hrvatskom jeziku doznajete sve o navodnom globalnom ujedinjenju lijevih socijaldemokrata, nekih anarhističkih i drugih grupa u stranku opredijeljenu za klasnu borbu, odnosno masovni pokret za uspostavu diktature proletarijata i vlast sovjeta.

Za neupućene, koji uđu u svijet starih „dobrih“ parola u stilu - „Tvornice radnicima“, „Bolje grob nego rob“, „Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska“, treba odmah naglasiti da postoje puno bolje, rafinirane, reformirane i globalnoj situaciji prilagođene.

Njihov izbor nema granica pa tako okupljeni oko nove Internacionale radosno zbore: Naše tvornice našim radnicima, Nevjera je opijum za ljubavnike,

N a š a zemlja našim selja činam a , Motor i motoristima, Rock and roll rokerima, Drugarice na drugove, Srp i čekić, a može i kombajn, Trumanova jaja hranjivija su od šefovskih, Silosi žitaricama, a mahune čušpajzima, Oteto je prokleto – isto i namješteno, Halter brani Sarajevo – može

za ćevape... Njihovi klasni neprijatelji ili „truli“ kapitalisti kako ih od milja zovu moraju slušati i novokomponirane militantne pjesme.

U „pjesmarici“ tako ima stihova: više vrijedi moje malo dupe – nego NATO i njegove trupe, a stihovima – više vrijedi moje male p…. nego cijela flota američka, pridodali su one Tereze Kesovije – sve se vraća, sve se plaća.

U duhu sveopće demokracije je revidirana parola, ili bolje reći futurističko predviđanje puno pesimizma: Radnici svih zemalja ujedinit ćete se – u zajedničkoj grobnici!

Frederic Beigbeder, Praznici u komi, Oceanmore, Zagreb, 2009.

Uz Ellisa (Američki psiho), Houllebecqa (Elementarne čestice), a odnedavno i Nicka Cavea (Smrt Bunnya Munroa), Frederic Beigbeder je jedan od najžešćih, a sigurno i najrazvikanijih romanesknih kritičara dekadencije suvremenoga zapadnog društva. Nije puno prošlo od njegova sjajnog prvijenca “129,90 kn”, a evo nam već i sedme njegove knjige u hrvatskom prijevodu. Bez obzira na to imate li želudac za sve zvizdarije koje Beigbeder opisuje, nema nikakvog spora da francuski kicoš itekako zna pisati – nema tu visokog stila ni verbalnih vratolomija, ali ima gimnastike svake vrste, uglavnom naopake. Bez obzira na to sviđa li vam se takva književnost ili ne, ako pročitate ijednu njegovu knjigu, sigurno ćete se duboko zamisliti nad svijetom u kojem živimo, a koji Beigbeder nemilosrdno secira. Također, sigurno ćete posegnuti i za njegovim ostalim romanima!

Richard J. Evans, The Coming of the Third Reich, Penguin, London, 2003.

Nije mi baš običaj predstavljati knjige na engleskom, ali već se godinama čudim kako “Dolazak Trećeg Reicha” još nije preveden na hrvatski. Evans je jedan od četvorice najvećih povjesničara 20. st. Hrvati napokon otkrivaju mog starog prijatelja Montefiorea (“Staljin”, “Čudovišta i zločinci u svjetskoj politici”), odnedavno se u nas pojavio i Richard Overy (Diktatori), svratio je i Ian Kershaw (nažalost, preveden je samo 1. svezak njegovog kapitalnog “Hitlera”), ali od Evansa – ni traga ni glasa, Zašto?!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 Ispred žirija - Casting za Miss universe

FILM – VIDEO – KINO

Gangsteri (Public Enemies) John Dillinger nezaustavljivo pljačka banke, a protiv sebe ima lokalnu policiju, FBI i mafiju. Uspijevaju ga uhvatiti samo - fatalne žene! Radnja ovog akcijskog trilera odvija se, a gdje drugdje nego u Chicagu 1933. godine, u vrijeme Velike ekonomske krize.

John Dillinger (Depp) uspješno pljačka banke i oslobađa zatvorene pripadnike svoje bande.

Dok Dillinger postaje narodni heroj, šef FBI-a J. Edger Hoover (Crudup) odlučuje ga uhvatiti i iskoristiti pažnju javnosti da bi dobio više ovlasti za svoju saveznu policiju. Zadatak da pronađe i uhvati Dillingera Hoover povjerava mladome agentu Melvinu Purvisu (Bale). Purvis bezuspješno ganja Dillingera koji stalno planira nove akcije,

8/10

troši novac i zabavlja se s garderobijerkom Billie Frechette (Cotillard). Ipak, Dillingera uspiju uhvatiti i smjestiti u dobro čuvan zatvor, no to još nije kraj za velikog gangstera... Iskusni gledatelj lako će otkriti da film nije samo vrhunska rekonstrukcija ere Velike depresije, nego i zanimljiv prikaz porasta moći države i mafije.

tomislav makaj

27. listopad 2009.

Vicevi!!!

Stol Kaže otac sinu: - Sine, glup si kao ovaj stol - i pokuca pritom o stol. A sin će: - Tata, tata, netko kuca! - Neka sine, ja ću.

Facebook Čita djed novine i okrene stranu na osmrtnice kad uleti unuk i pita: - Što je, deda, opet si na fejsu?

Grupnjak Mujo sretne Hasu pa mu veli: - Dođi sa ženom večeras kod mene, ima grupni seks.

- Ma ne znam... A kol’ko će nas biti?

- Pa kad ti dođeš sa ženom, bit će nas troje.

IMA I TOGA

Anđeli Pita Perica mamu: ‘Mama, lete li anđeli?’ -‘Da, dušo, lete.’- ‘Sinoć je tata rekao dadilji ‘anđele’.

Kad će ona letjeti?’ -‘Sutra, dušo.’

Lijepota Svađaju se muž i žena. ‘Ti budalo sve pare trošiš na piće’, viče žena. ‘Što hoćeš, ti kupuješ maskaru od 50 eura!’

‘Ali ja je kupujem da ti budem lijepa!’

‘Pa i ja pijem da mi budeš lijepa!’

54 S raznih strana

Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika

Francuska pita od krušaka

27. listopad 2009.

ZDRAVA HRANA U voćnjaku nedaleko Ledinca ubrani sočni jesenski plodovi

Sastojci 5 većih krušaka šećer Za tijesto 20 dag brašna 10 dag maslaca 10 dag šećera 1 jaje i 1 žumanjak sol Za kremu 7 dag šećera 1 žlica gustina 5 dag mljevenih badema 1 jaje, 1 žumanjak 2 žlice slatkog vrhnja 7 dag maslaca Priprema Sastojke za tijesto umijesiti, tijesto razvaljati i staviti u lim.

Pjenasto izraditi maslac postupno dodavajući šećer, bademe, gustin, jaja i vrhnje.

Kruške oguliti, ofuriti u vreloj zašećerenoj vodi, izvaditi i izrezati na ploške.

Na tijesto namazati kremu, posložiti po njoj kruške i peći pola sata na 170°C. Izvaditi i ukrasiti šećerom u prahu.

Božena Plantak iz Ledinca ljubazno je izmjerila slatke i sočne kruške koje su narasle u voćnjaku njezine obitelji

Kruške rekorderke Dvije kruške koje smo izvagali svojom su nas veličinom i oblikom najviše podsjetile na dunje

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

LEDINEC - Halo, Regionalni, imam kruške rekorderke.

Dojdite ih poslikati! - glasio je poziv koji smo primili prošli tjedan u našoj redakciji.

Nismo sumnjali, ali svojim smo se očima uvjerili kako u voćnjaku obitelji Plantak iz Ledinca zaista rastu prave pravcate divovske kruške.

Zimska sorta

Božena Plantak svoje radne obaveze u tvornici Varteks, a njezin suprug Ivica Plantak svoje građevinarske radove rado zamjenjuju baveći se

svojim poslovima u voćnjaku nedaleko obiteljske kuće u Ledincu.

Tako su u njemu zasadili

k

ruške vrste Passa crassana moraju odstajati neko vrijeme dok ne požute zimsku sortu krušaka velikoga ploda naziva Passa crassana. - Ovo je treća godina kako smo je posadili, a prva je godina da ima tako veliki urod. Slatka je i jako sočna, ali treba je pustiti da požuti

- ispričala nam je Božena dok smo promatrali još uvijek malo zelene plodove koji trebaju čekati kako bi ih se degustiralo. Boženini i Ivičini sinovi Martin i Matija uživaju u kruškama, ali i pomažu roditeljima u voćnjaku u kojem je ipak najviše krušaka viljamovki.

- Pun ih je voćnjak i već smo dobar dio prodali na placu - nastavila je Božena, a nas je najviše zanimalo koliko Passe crassane iliti kruške rekorderke teže.

Na svu sreću, tu se našla i vaga, pa smo tako mogli izmjer iti najveću, koja je

težila 1 kilogram i 20 grama, a odmah iza nje slijedila je nešto lakša. Budući da je ova jesen urodila sve samim kiklopskim plodovima (sjetimo se divovskih rajčica i enormnih tikvi iz ranijih brojeva), zanima nas kakve će još plodove donijeti ova (rekorderska) sezona.

Vodič 55

27. listopad 2009.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ

Od 29. listopada do 3. studenog u 18 sati: KENJAC drama u 20 sati: SLOMLJENI ZAGRLJAJI španjolska triler drama - na blagdan Svih svetih kino Gaj neće raditi

MMC KULT

od 29. do 30. listopada u 18 sati: LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirana, avantura, komedija u 21 sat: BRÜNO komedija (posljednje projekcije prije zatvaranja i prestanka rada kina)

HNK Varaždin

Utorak, 20 sati NAOČALE ELTONA JOHNA predstava Srijeda, 19.30 sati BUBA U UHU predstava Petak, 19 sati promocija likovne monografije “NENAD OPAČIĆ” ulaz slobodan Subota, 18 sati DJEČAK IVEK I PAS CVILEK predstava Subota, 21 sat NOĆ EVOLUTIONA - humanitarna modna revija

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati

• Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE (do 8. studenog 2009.)

- utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE Palača Herzer, Franjevački trg 6

tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME: - utorak - subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

- za grupe posjet moguć prema dogovoru

• GALERIJA ZLATI AJNGEL - Gajeva - BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20

• GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Četvrtak, 20 sati Tribina ČČ - koncert KATJE MARKOTIĆ

od 30. listopada do 3. studenog u 18 sati: G-FORCE - akcija/avantura u 20 sati: DISTRICT 9 - SF akcijski film

Rođeni

DJEVOJČICE

Klara Žganec, Vita Škoranec, Izabela Bobetić, Beata Dmitrović, Nives Plantak, Matea Korša, Helena Sever, Ema Modrić, Lana Pintarić, Matilda Turkalj, Karla Ceglec, Sara Novak, Eva Marčec, Mila Marić, Ema Golub, Tena Kolman, Petra Jertec, Kaja Stankov, Lana Turković, Karla Magić

DJEČACI

Nikola Veseljko, Teo Vučković, Luka Modrić, Petar Risek, Ivano Vesenjak, Matija Štorga, Filip Hohnjec, Jurica Novak, Luka Brlečić

ISPRAVAK U prošlome broju 7Plus Regionalnog tjednika u rubrici Rođeni pogrešno je objavljeno ime djevojčice.

Umjesto Laura, trebalo je pisati Paula Trajber. Isprike redakcije 7Plus Regionalnog tjednika.

Nikola Sekulić - Trakoščan

Umrli

Ankica Jurković (85), Ruža Špiranec (77), Čedomir Marciuš (36), Zorka Mravlinčić (71), Ivanka Kuhar (77), Đoko Bjekić (54), Željko Bombek (71), Vicencije Horvat (83), Biserka Špoljarić (52)

www

regionalni.com PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – IDUĆIH DANA MALO HLADNIJE - Prvi dio listopada bio je jako topao, drugi dio jako hladan, a sad se čini da će posljednji dani mjeseca biti primjereni dobu godine. Zahvaljujući anticikloni ovog ćemo tjedna imati stabilno i većinom suho jesensko vrijeme. Jutarnje sate često će pratiti magla ili niska naoblaka pa podsjećamo da je obavezno paljenje svjetala na motornim vozilima i tijekom dana. Čini se da će u nastavku tjedna temperatura zraka polako padati, ali prema većini prognostičkih modela na blagdan Svih svetih ne bi trebalo biti značajnijih oborina, ne samo u sjevernim krajevima nego i u cijeloj zemlji. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.10.)

56 Zadnja

27. listopad 2009.

Najava

HUMANO Dan kestena Udruge za prevenciju raka prostate

Kesteni za zdravlje muškaraca Usprkos kišnom subotnjem prijepodnevu, odaziv građana na drugi po redu Dan kestena, koji je u organizaciji Udruge za prevenciju raka prostate i oboljelih od raka prostate održan na središnjem varaždinskom trgu, bio je zadovoljavajući.

Tome je pridonio i Lions Club Sv. Nikola koji se ove godine pridružio akciji pokrenutoj da bi se osvijestila javnost, pogotovo muška populacija, na važnost preventivnih pregleda i liječenja prostate.

- Ovo je jedinstvena manifestacija u nas, koju smo lani pokrenuli po uzoru na svima nam dobro poznati Dan narcisa. Vrijeme je da se muškarci prestanu sramiti te da se po uzoru na žene otvoreno bore za svoje zdravlje - upozorio je Željko Čengić, predsjednik Udruge.

!

Ispred Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koje pomaže aktivnostima Udruge, obratila se Marija Coupe. Ukazala je da se teške posljedice karcinoma mogu spriječiti ukoliko se otkriju dovoljno rano, a za to su nužni preventivni pregledi, odnosno svijest o njihovoj važnosti.

- Više od novca koji ćemo prikupiti prodajom kestena važno je da skrenemo pozornost na oboljenja prostate, osobito rak koji u našoj zemlji po incidenciji dijeli drugo mjesto zajedno s karc inomima debelog crijeva, odnosno odmah je iza raka pluća - upozorio je dr. med. Damir Štajcar, urolog varaždinske Opće bolnice i idejni začetnik Dana kestena.

Poseban je problem, kako je dodao, to što se rak prostate javlja kod sve mlađe populacije, kojoj je osim zdravlja važna i kvaliteta života, a to je moguće osigurati samo ako se karcinom prostate otkrije u ranoj fazi.

Stoga se Udruga zalaže za uvođenje opć ih preventivnih pregleda muške spolne žlijezde.

Dobrom odazivu subotnjoj

Na placu izbor najveće tikve

Darko Premec iz Črnca je s tikvom opsega 184 centimetra pobijedio na prvom Festivalu tikvi, koji je u subotu počeo na varaždinskom placu u organizaciji Gradske tržnice.

Vlasnik najveće tikve kući je otišao bogatiji: za svoju najtikvu primio je nagradu od tisuću kuna.

A nagrade će se na placu dijeliti i ovaj petak, 30. listopada.

Za njih će se natjecati učenici četvrtih razreda varaždinskih osnovnih škola.

Oni će u petak, uoči Noći vještica na placu od 15 do 18 sati ukrašavati tikve.

Odvijat će se to u posebnoj atmosferi, pod svjetlošću baklji i uz glazbu. (vms)

siniša sović

Nastupili su Vladmir Kočiš Zec, Marija i Ivana Husar, Žanamari...

Cold snap za “Noć vještica”

Najluđu i zasigurno drugačiju feštu za popularnu “Noć vještica” priređuju varaždinski metalci Cold snap ove subote u društvenom domu «Lančić» pored Ivanca. Uz same velikane hrvatske metal scene grupu Cold Snap, nastupit će atraktivni metal hard core band Eyes of betrayal, zagrebački math metal band Throattwister i varaždinski death/trash metal Frozen Solid. Ovaj Halloween party u Lančiću Cold Snap organizira u svrhu prikupljanja sredstava za snimanje svog drugog albuma. (dk)

Najava

Mrtvaci, vile, lađari i Sokolić

akc ij i u ve like j e pr idonio bogati poprat i program tijekom kojeg su nastupili brojni glazbenici.

Tako su nastupe imali Neno Bel an i sastav Fiumens, Vladimir Kočiš Zec, Charlie i Tequila band, Jaques Houdek, Žanamari Lalić, Kvartet Varaždin, Marija i Ivana Husar, Vlatka Grkalić, imitator Denis Bašić.

Program su vodili Trpimir Vicković i Saša Grabarić.

Varaždin, točnije MMC Kult posjetit će mrtvaci, vile, vještice i vitezovi iz Priča iz davnina. Udruga TRIP i Mario Sokolić 31. listopada organiziraju Halloween night, proslavu uz filmove, izložbu, performance i dobru glazbu. Mario Sokolić predstavlja ciklus filmova Priča iz davnina te film iznenađenja. Projekcija počinje u 18 sati, a nakon toga slijedi vatreni show žonglerske skupine udruge Krpe i konci. (dk)

NOĆ EVOLUTIONA

Modna revija Humanitarni modni događaj “Noć Evolutiona” održat će se 31. listopada u 21 h u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. Ulaznice možete nabaviti u srijedu 28. 10. od 9 do 11 h te od 17 do 19 h i u subotu 31. 10. od 9 do 12 h na Franjevačkom trgu. Za više informacija nazovite predsjednika udruge Evolution Danijela Brkljača na 099/311-9482.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović