RT_287

INTERVJU Dr. sc. Božo Skoko: Dobar političar mora uvijek paziti na svoj imidž CRNA KRONIKA

IVAN REPIĆ IZ MALOG BUKOVCA

U pljačku dućana nožem nakon šest piva i Normabela

Život kao u vestern filmu

Stranice 6.-7.

PRILOG

9 771846 896003

Kultura stanovanja Stranice 25.-32.

Stranica 15.

Stranica 9.

ISSN 1846-8969

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatan primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 287. :: 17. studenoga 2009. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Varteks mjesečno treba 15 milijuna kuna za plaće zaposlenika

Koliko će radnika iz Varteksa na burzu? Čije su izjave štetne: Igrecov višak 1.200 radnika, a Šokčevićin 27.000?!

Zalihe rastu, ali cijene zato padaju

Svinjska gripa je pogodila mlade

Autobus vozi punih 17 godina Marija Vincek iz Završja dnevno prijeđe 200 km KAJKAVIJADA

Stranica 8.

POMOZIMO

Stranica 14.

Stranica 43.

Iz Maroka u topli dom u Jalžabetu

Stranice 2.-3.

Borba protiv leukemije

Silvana Novak, majka 1,5godišnjaka, hitno mora na operaciju u Njemačku Stranica 4.

Zvonki “kaj” i djeca u Varaždinskim Toplicama Stranice 24.-33.

Otpornost na pneumokok Stranica 46.

Stranice 42.-43.

Stranic

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Spas za gospodarstvo na koljenima?!

N

akon imenovanja Đure Popijača kao novog ministra gospodarstva RH, rastu očekivanja poduzetnika za kakvim-takvim pozitivnim promjenama u domaćem gospodarstvu. Ponajviše stoŽeljko PAVLEK ga jer je Popijač kao urednik@regionalni.com predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca dobro upoznat s iznimno teškim stanjem u industriji i drugim djelatnostima.

Metalci, tekstilci, građevinari i drugi se stoga nadaju da će Popijač znati i moći poduzeti mjere, ako bude trebalo i tzv. brzopotezne vatrogasne poteze da spriječi od daljnjeg urušavanja posrnulo hrvatsko gospodarstvo.

I zaustavi progresivan rast nezaposlenosti (svaki dan bez posla ostane 160 radnika) i nelikvidnosti. Barem toliko. Kako vremena za čekanje nema, izvjesno je da će prvi potezi novoga ministra u mnogome ovisiti o suradnji s Ivanom Šukerom, ministrom financija i stanja državne blagajne.

Gospodarstvo sjeverozapadne Hrvatske, uglavnom radno intenzivno i izvozno orijentirano, na koljenima je. Pa se nade za spasenje polažu upravo u pomoć od Vlade. Bez razlike odnosilo se to na financijske injekcije za reanimaciju Varteksa ili nastavak infrastrukturnih radova na ovom području. No, da ne bi bilo dvojbi, nije riječ o grandioznim investicijama već o manjim zahvatima poput rekonstrukcije ceste od Turčina do Novog Marofa ili pak najavljenoj izgradnji druge trase istočne obilaznice Varaždina. No, za početak je nužno, kažu gospodarstvenici, da država odnosno državne tvrtke počinju redovito plaćati svoje obveze prema poduzećima. U protivnom vrzino kolo nelikvidnosti moglo bi dobiti šire razmjere.

17. studeni 2009.

OTVORENO Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa

„Bili smo pred stečajem 2005., a sada je slično“

Kao i tada, Varteks se i sada može izvući, ali sada to ne ovisi samo o tvrtki, upozorava Košćec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Kada sam 2005. došao u Varteks na mjesto predsjednika Uprave, tvrtka je bila u velikim problemima i ispunjavala mnoge uvjete za pokretanje stečaja. Danas je stanje slično, ali razlozi su bitno drugačiji. Tada je Varteks bio nerestrukturirana kompanija, a danas su problemi zahvatili cijelu industriju, a posebice radnointenzivne sektore. Kao i tada, Varteks se i sada može izvući, ali ovaj put ne ovisimo samo o sebi, jer je preduvjet za oporavak radno intenzivnog sektora što hitnije provođenje odgovarajućih politika.

Što će biti?

Prije dvije godine 35 tisuća ljudi radilo je u tekstilu, a danas 24 tisuće Varteks Grupa (RGiD u 000 kuna)

Ukupni prihodi osnovne djelatnosti

Ukupni troškovi osnovne djelatnosti

Gubitak/do- Finanbitak dobit cijski iz osnovne prihodi djelatnosti

Financijski rashodi

Gubitak iz Ukupni financijsl- gubitak / kih aktiv- dobitak nosti

2009. (IX)

272.020

303.016

-30.996

3.400

15.590

-12.190

-43.186

2008.

463.831

484.014

-20.183

7.642

35.360

-27.718

-47.926

2007.

466.650

451.791

14.859

4.380

24.456

- 20.076

- 5.247

2006.

438.282

432.416

5.866

9.75 9

23.49 1

-13.732

-7.974

2005.

462.232

479.840

- 17.608

14.268

29.750

- 15.482

-33.085

2004.

471.395

523.104

-51.709

10.383

25.408

-15.025

-66.734

2003.

483.974

511.177

-27.203

7.114

30.590

-23.476

-45.843

2002.

582.918

581.550

1.368

11.348

31.153

-19.805

-14.127

Mjesečno 15 milijuna kuna za plaće - Ovdje se ne radi o vlasnicima i menadžerima kojima egzistencija ne ovisi samo o Varteksu, nego o zaposlenicima jedne od rijetkih preostalih domaćih kompanija, pred kojom su ozbiljni izazovi uvjetovani kako globalnom recesijom tako i izostankom primjene Strategije tekstilne i odjevne industrije, odnosno službeno usvojene Industrijske politike, u čijoj smo izradi aktivno sudjelovali s Ministarstvom gospodarstva. Naime, svoje smo poslovne planove i politike u zadnje dvije godine prila-

godili službeno usvojenoj industrijskoj politici, koja nažalost nije zaživjela. Između ostalog nastojali smo zadržati čim veću zaposlenost, a u konačnici je ispalo da je to važno samo nama.

Poznato je, naime, da su zaposleni u tekstilnoj industriji niskofleksibilna radna snaga i da najveći dio nakon otkaza ostaje na HZZ-u do prvih uvjeta za mirovinu i tako ostaju u potpunosti na teret države. Varteks mjesečno za plaće izdvaja 15 milijuna kuna - upozorava predsjednik Uprave Varteksa.

Tvrdi to Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa koji ovih dana prolazi jedno od najtežih razdoblja. Iako je i prije bilo ozbiljnih poslovnih problema u najvećoj domaćoj tekstilnoj i modnoj kompaniji, ovaj put su dodatno pojačani različitim medijskim špekulacijama oko vlasničke

n

ije u problemima samo Varteks, nego čitava radno intenzivna industrija, veli Košćec strukture tvrtke, kao i mogućem višku zaposlenika. Na pitanje koliko će Varteks imati zaposlenih, odnosno planira imati zaposlenih, Košćec odgovara protupitanjem.

- Kada će Vlada shvatiti kolika je i koja njezina odgovornost u očuvanju zaposlenosti, ne samo kada je u pitanju Varteks, nego tekstilna i druge industrije. Program za očuvanje zaposlenosti predložili smo prije dvije godine. Njegovom provedbom država bi godišnje uštedjela 70 milijuna kuna, a tekstilna industrija dobila godišnje oko 230 milijuna kuna.

Nažalost predloženi program nije usvojen, veli Košćec.

Aktualno

17. studeni 2009.

a, govori o (ne)prilikama u kompaniji

3

važno Grad Varaždin i Varaždinska županija pomoći će Varteksu

U zamjenu za financijsku pomoć dionice iz ESOP-a?

VARAŽDIN - Dionice Varteksa, koliko znam, nisu kupovane novcem kompanije, tako da nema nikakvog smisla uspoređivati našu tekstilnu industriju sa slučajem Podravka, ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je nakon pomoći oko deblokade Varteksovog računa razgovarao s kompanijom o aktualnim prilikama u tvrtki, pa i dvojbama oko njezine vlasničke strukture.

- Uprava Varteksa me uvje-

rava da nema apsolutno nikakvih dionica kompanije u Švicarskoj, odnosno iza skrbničkih računa. Naravno, netko je iza njih, ali to je sasvim legalno i legitimno - veli Čehok. Ni gradonačelnik ne zna tko se nalazi iza skrbničkog računa pri RBA, ali to ne smatra preprekom za potpore Varteksu jer se „pomaže očuvanju radnih mjesta, a ne vlasnicima“.

- Pregovori oko zemljišta za preseljenje još traju, a otežava ih činjenica da nam

je Varteks dužan šest milijuna kuna. Tražimo način kako da to riješimo, a moguće je da dobijemo nekretninu ili dionice, možda čak dio trezorskih dionica koji je namijenjen za ESOP program, koji sam osobno dogovorio s Polančecom - doznajemo od Čehoka. Župan Predrag Štromar također najavljuje mogućnost da Varaždinska županija dobije od Varteksa dionice ili nekretnine u zamjenu za financijsku pomoć oko preseljenja.

Kada će Vlada shvatiti kolika je i koja njezina odgovornost u očuvanju zaposlenosti?

o

pravdanja da novca nema u državnoj blagajni jednostavno nisu točna, tvrdi Košćec značaja, tekstilna industrija druga je po ukupnom broju zaposlenih od svih prerađivačkih industrija. Sve te činjenice bile su razlog da iniciramo izradu Strategije tekstilne industrije. Što će uopće biti od našeg gospodarstva, ako ne pokrenemo proizvodnju, pa tako i tekstilnu - pita Košćec, dodavši da moramo imati jasno razrađene gospodarske politike.

Talijan odustao

Kao primjer što znači njihov izostanak navodi slučaj Tivara za koji se rješenje pokušavalo naći i u povezivanju sa stranim partnerom, pa je još krajem 2005. godine pronađena talijanska tvrtka Menchi.

- Kada sam otišao u Ministarstvo gospodarstva i pitao za poticajan program, rečeno mi je da ga nema. Stoga je talijanski ulagač na kraju odlučio izgraditi tvornicu u Italiji koja je u to vrijeme davala pet različitih programa potpora.

EU je u zadnjih 15 godina uložila 6,5 milijardi eura za potporu samo tekstilne industrije, adekvatni ekvivalent za isto razdoblje za hrvatsku tekstilnu industriju bio bi s

IZDVOJENO - Teško je shvatiti da se tako zapostavlja tekstilna industrija koja ima toliko dugu tradiciju i svjetsku prepoznatljivost, koja drži toliko visoku zaposlenost, ali i koja je unatoč svemu u stanju generirati ozbiljan pozitivan izvozni neto efekt.

Pa i u Švicarskoj postoji poduzetnička zona za proizvodnju tekstila jer su izračunali da im je tu bolje zaposliti dio stanovništva dajući olakšice proizvođačima, nego ih sve dobiti na zavod za zapošljavanje. I to su razlozi zbog kojih očekujemo da će premijerka tijekom tjedna primiti nas i druge predstavnike Hrvatske agencije za razvoj

Ovaj tjedan kod premijerke? tekstilne industrije. Izložili bismo analizu i konkretne mjere koje smo predložili iz kojih će se vidjeti koliko je država oštećena neprovođenjem industrijskih politika, a posebice koliko je oštećen naš sektor - veli predsjednik Uprave Varteksa.

Može li velika otpuštanja zaposlenika zaobići Varteks?

DIONICE

„Treba li me biti stid?“ - Oko 25 % dionica svih tvrtki u Hrvatskoj nalazi se na raznim skrbničkim računima u raznim bankama.

Tu nema ničeg spornog.

Kompanijama ne upravljaju vlasnici nego menadžeri.

Varteks ima 2000 dioničara. Članovi Uprave Varteksa ne drže Varteksove dionice na skrbničkim računima, već javno. Mislim da na taj način kao predsjednik Uprave pokazujem svoje povjerenje u kompaniju čiji sam i sam dioničar i u čijem interesu radim od prvog dana. Treba li me biti stid zbog toga - pita Košćec.

obzirom na udio koji smo imali u tom periodu u ukupnim europskim kapacitetima oko 130 milijuna eura. Nažalost,

u programu potpora u tom periodu bilo je samo osam milijuna eura - tvrdi predsjednik Uprave Varteksa.

Strategijom tekstilne industrije, kako ističe, država je prošle i ove godine trebala izdvojiti 900 milijuna, a osigurala je 160 milijuna kuna.

- Iz nepoznatih razloga, Ministarstvo gospodarstva bitno je promijenilo kriterije za dobivanje poticaja, ali time i ciljeve usvojene strategije.

Sve to izravno je pogodovalo rastu nezaposlenosti. Zbog toga danas imamo velik broj osoba na burzi. Kada smo radili Strategiju, 35 tisuća ljudi radilo je u tekstilu, a danas su zaposlene 24 tisuće, što je tri tisuće manje nego što je projekcijom utvrđeno za 2015. - velipredsjednik Uprave Varteksa, dodavši da opravdanja kako novca nema u državnoj blagajni jednostavno nisu točna jer “nije problem u novcu kojim raspolažemo nego u njegovoj alokaciji i distribuciji”.

Za održiv razvoj kompanije

Ambicija ne nedostaje

DVOJBA Čije izjave zapravo štete kompaniji

Tekstilne tvrtke i u Švicarskoj! josip grđan/arhiva 7plus

Međutim, kako upozorava, nije u problemima samo Varteks, nego čitava radno intenzivna industrija koja je uglavnom smještena u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

- U Krapinsko-zagorskoj županiji trećina je zaposlenih u tekstilu, dok je u Varaždinskoj i Međimurskoj oko 17 posto, a u Varaždinu samo Varteks drži 15 posto ukupno zaposlenih.

Osim važnog regionalnog

Na pitanje kakvi su planovi Varteksa, predsjednik Uprave dao je kratak odgovor. -U core businessu plan nam je daljnji razvoj i rast kroz tri ključna vida prodaje i to poslovno odijevanje, streetwear kroz Levi’s i, kao treći, korporativni ugovori i specijalni poslovi.

Preseljenjem sustava na novu lokaciju stvaramo osnovu za podizanje učinkovitosti postojeće djelatnosti, ali i razvoj novih. Na taj način stvaramo preduvjet ne samo za stabilizaciju poslovanja nego i za održiv razvoj kompanije u budućnosti, najavljuje Košćec.

Igrecov “višak” 1.200, a Šokčevićin - 27.000!

Iako prijeti prijavom, sindikalna čelnica još je pesimističnija od Igreca kada govori o mogućim otpuštanjima tekstilaca Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN – Usprkos nazivanju središnjice Sindikata tekstila obuće kože i gume, tijekom ponedjeljka nismo uspjeli provjeriti je li njegova predsjednica Svjetlana Šokčević uistinu podnijela kaznenu prijavu protiv Stjepana Igreca, zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Varteksa i najvećeg pojedinačnog vlasnika, koji je ustvrdio da bi i do 1.200 zaposlenika moglo ostati bez posla ukoliko ne stignu potpore Vlade RH tekstilnoj industriji.

Na tri tisuće?!

Za Šokčević je takva procjena, kako je istaknula u četvrtak u Varaždinu, na rubu kaznene odgovornosti jer „podatak o višku nije prošao propisanu proceduru, a šteti kompaniji pred sezonskim ugovaranjem poslova te nanosi bol zaposlenicima koji se pitaju

Zaposlenima ATP-a sva potraživanja Umjesto izravnog obraćanja zaposlenicima, Igrec je poslao obavijest kako nije imao namjeru „naštetiti tvrtki niti Upravi, a naročito ne zaposlenicima, već potaknuti odgovorne u Vladi na provođenje Strategije razvoja tekstilne industrije, odnosno promjenu neprimjerene industrijske politike koja je tekstilnu industriju dovela u alarmantno stanje“.

Uz to, najavljuje da će zaposlenicima ATP Igrec Transporti tijekom tjedna isplatiti potraživanja, čime će prestati razlozi za štrajk i stečaj, kojem se, za razliku od sindiakta - protivi.

tko će od njih izgubiti posao“.

Stoga je pozvala Igreca da pojasni svoju procjenu u petak pred zaposlenicima, a ako to ne učini, najavila mu je prija-

b

ez potpora, od ožujka tek tri tisuće zaposlenih u tekstilu, tvrdi Šokčević vu te poručila neka najprije „pospremi vlastitu tvrtku ATP Igrec Transporti“. - Ono što se događa Varteksu, samo je uvertira onog što slijedi. Uo-

čavamo porast nelikvidnosti, uvode se bonovi Konzuma umjesto plaćanja u novcu, plaće kasne i ne plaćaju se porezi i doprinosi. Izostale su planirane potpore, pa ako se tako nastavi, do ožujka će umjesto 30-ak tisuća zaposlenih u sektoru ostati tek tri tisuće - upozorila je Šokčević.

Očigledno, sindikalna čelnica još je pesimističnija od Igreca kada govori o mogućim otpuštanjima tekstilaca, pa bi se moglo reći da njezina procjena nanosi još veću štetu i bol zaposlenicima tekstilnih poduzeća, pa tako i Varteksa.

4

Aktualno

17. studeni 2009.

HUMANO Pomozimo Silvani Novak koja se bori za život

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Tko zapravo širi paniku?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

10.11.

Molim medije da ne šire paniku povodom nove gripe. Hrvatski zdravstveni sustav je pripravan, tvrdi Milinović dok brojka oboljelih prelazi 1500, među kojima su i dvije žrtve. I gospodarstvo na mukama: u godinu dana prepolovljen broj hrvatskih kompanija među 100 najboljih u jugoistočnoj Europi, a bolji više nisu samo Slovenci, nego i Rumunji te Bugari.

11.11.

U listopadu je bilo 273.265 nezaposlenih osoba, što je za 14.000 više nego u rujnu i znatno više nego što se očekivalo, budući da je u rujnu posao izgubilo 8000 ljudi. Šuker tvrdi da u državnoj upravi „u užem smislu“ radi samo 8000, pa je tu nemoguće smanjiti broj zaposlenih za 40.000.

12.11.

Dok se otvara krim obrada i nad Hrvatskim šumama zbog sumnji na nezakonitosti u javnoj nabavi, a zbog istog razloga, ali u Hrvatskoj poštanskoj banci, javni istup najavljuje bivši član uprave. Policijska uprava zagrebačka kadrovski je posložena kao da ju je autorizirao sam organizirani kriminal, tvrdi Nova TV.

13.11.

Od nove gripe dosad su u Hrvatskoj oboljele 2874 osobe. Vrhunac nove gripe je blizu, a cjepivo stiže u - prosincu. A u Poljsku neće stići ni tada jer tamošnja ministrica odbija naručiti cjepivo jer ga smatra neprovjerenim, pa bi zbog toga moglo biti i tragičnih ishoda. A kako bi poboljšala rezultate svog rada, Kosor uz novog ministra gospodarstva Popijača imenovala još troje savjetnika.

14.11.

Kosor nije samo na čelu HDZ-a i Vlade, nego od danas i HSLS-a, budući da je Darinko Kosor izabran na čelo stranke nakon Adlešić. Nakon nedavnog bombardiranja Mjeseca, NASA tvrdi da je dobila dokaze da i ispod njegove površine ipak ima vode.

15.11.

Već se deset godina obračunavam s korupcijom u Zagrebu, a na isti način obračunavat ću se s korupcijom u Hrvatskoj, poručuje Bandić, nezavisni kandidat za predsjednika. Vidošević kampanju ostalih kandidata smatra dosadnom jer u njoj nema nikakvih poruka za hrvatsku budućnost, već je puna „lupetanja tko je uspješniji, pametniji, ljepši, bolji i pošteniji“.

16.11.

Trenutno je stotinjak građana hospitalizirano, bit će još umrlih, najavljuje Milinović dok se dvoji je li od nove gripe umrla i peta osoba. No, i cjepivo protiv virusa H1N1 nije za sve bezopasno i bez teških nuspojava: odnijelo je dvije žrtve u Kini i jednu u Njemačkoj.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

Cijelu svoju trudnoću borila se za život malog Lea, a danas je on zdravo dijete koje je navršilo 19 mjeseci života

Ona je zaslužila živjeti Dijagnoza joj je uznapredovala akutna mijeloična leukemija

POMOĆ Za transplantaciju je Silvani potrebno 220.000 eura

Nada “stanuje” u Hannoveru .

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Akutna mijeloična leukemija. Tako je glasila tog 2. studenog 2007. godine konačno postavljena dijagnoza 33-godišnjoj trudnici Silvani Novak koja se iznimno radovala novom životu u sebi.

To je ujedno i početak priče o borbi za Silvanin život koja i danas traje. Preporuka liječnika te 2007. godine bila je neumoljiva - hitan prekid trudnoće.

Božje čudo

- Naravno, tražio se i pristanak roditelja. Donijeti odluku o abortusu i „odstranjenju“ apsolutno zdravog ploda starog 16 tjedana. Nakon terapija i ozdravljenja šanse za ponovnu trudnoću i rođenje zdravog djeteta svedene su gotovo na nikakvu mogućnost - zapisao je Silvanin suprug Silvijo Novak u kronologiji događaja. - Liječnici su spomenuli da se može odlučiti i na mogućnost zadržavanja trudnoće, ali u tom slučaju može ići kući i eventualno se dogovoriti s hematolozima u Varaždinu za praćenje krvne slike uz riječi “da bi bilo pravo Božje čudo iznijeti tu trudnoću...“ - kaže Silvijo dodajući da je Silvana 9. studenog poslana kući da “razmisli” i javi kada je spremna doći na pobačaj. No, mladi bračni par nije želio odustati od rođenja svog djeteta iako im liječničke preporuke nisu davale nimalo nade. Tako je liječničko mišljenje s Rebra glasilo (izdvajamo pojedine

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači

Josip Novak

iharaci@regionalni.com

josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Silvana je pravnica po struci

dijelove): „Što se tiče same bolesnice, najbolja opcija bi bila ona koju predlažu kolege iz KB-a Merkur, no i uz takav pristup moguć je smrtni ishod.

Međutim, ako bolesnica želi pokušati sačuvati trudnoću... treba je intenzivno opstretički nadzirati i, čim to stanje ploda bude dozvoljavalo, što ranije poroditi. Pri tom mora biti jasno da, osim što je upitan ishod liječenja bolesnice, povećan je i rizik smrti ploda, odnosno rođenja djeteta s teškim anomalijama. Odluku o načinu liječenja mora donijeti bolesnica u dogovoru sa suprugom“.

No prof. dr. Ivan Kuvačić, bivši ravnatelj bolnice u Petrovoj, a sada predstojnik Zavoda za patologiju trudnoće, dao im je novu nadu.

Nova nada

Rekao im je da dođu na Odjel te da će on preuzeti odgovornost na sebe.

Silvani je trudnoća održavana na način da je u prosjeku svaki treći dan dobivala transfuzije trombocita i jednom tjedno

Obitelj Silvane dala je sve od sebe da se pronađe kompatibilan donor za transplantaciju koštane srži, što je jedini način izliječenja, no nažalost, bez uspjeha. Tračak nade pojavio se sada u klinici u njemačkom Hannoveru gdje obavljaju transplantaciju matičnih stanica iz pupkovine. Prema predračunu te klinike, troškovi zahvata i liječenja iznose 220.000 eura, a taj iznos potrebno je uplatiti prije nego

bolesnik dođe na liječenje. S obzirom na stanje Silvane, ona doista više ne može čekati. Lions klub Varaždin je za tu namjenu otvorio poseban račun kod Privredne banke Zagreb: 2340009-1510407522. Novac možete uplatiti i na devizni račun supruga u Hypo-AlpeAdria bank. Broj računa je 203 2500009-3230171699. Broj računa banke je 25000091000000013, a SWIFT glasi: HAABHR22.

eritrocite. Sve je to nekako išlo do Božića kada se stanje počelo pogoršavati i kada su trombociti doslovno propadali u jednom danu.

Stoga je na samu Staru godinu ujutro poslana hitno na Rebro kako bi se izvršila punkcija

željenom 32. tjednu kada bi se dijete moglo poroditi - kazao je Silvijo. No, trudnoća se nastavila čak do 38. tjedna. - Bila je nedjelja, 6. travnja. 2008. godine. Upravo sam se vratio iz posjeta Silvani u bolnici i sjeo za večeru. Zazvonio je mobitel.

Silvani je pukao vodenjak. Na noge je bila dignuta nadslužba i najbolji, trenutno dostupan kirurg je krenuo izvršiti carski rez. Granica broja trombocita ispod koje se ne smije operirati je 50. Silvani je pred sam porod s 39 vrijednost skočila na 70 rekao je njen suprug. U 23.19 minuta svijet je ugledao mali Leo. Sreći nije bilo kraja.

No, sreća s dosta gorkog okusa... Naime, nakon borbe za život malog Lea koji je preživio sepsu, sada se stanje pogoršavalo Silvani. U rujnu prošle godine započele su kemoterapije. No, nažalost nisu pomogle... Postala je trajno ovisna o nadoknadama eritrocita i trombocita... često završavala u bolnici gdje je i sada... jedina je nada hitna transplantacija koštane srži.

i

ako su liječnici preporučili hitan prekid trudnoće, Silvana je odlučila ipak roditi koštane srži. - Novu godinu je dočekala u krevetu dobivajući transfuziju i gledajući vatromet kroz prozor. Samo je tiho šaptala: „Reci im samo neka mi ga ne uzmu....“ - kaže Silvijo. Čitavo vrijeme te borbe mislila je samo na dijete. Za sebe kao da nije niti malo marila. - Za divno čudo, nakon tri dana javljeno je s Rebra da nije došlo do prelaza u leukemiju.

Propisani su kortikosteroidi i stanje se polako počelo poboljšavati. - “Grabilo” se prema

isidora@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778

roby@regionalni.com

marketing@regionalni.com

Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević

Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

Dragutin Kliček

Oglas

17. studeni 2009.

SUSRET Nadan Vidošević, predsjednik HGK i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske

Za sustav u kojem ćemo živjeti od vlastitog rada Meni nije cilj tek biti predsjednik RH, jer građani neće birati mene samo zbog mene, nego radi svoje sreće i budućnosti Za ublažavanje posljedica krize nužno je izgraditi sustav u kojem ćemo moći vlastitim radom živjeti i tako izbjeći dužničko ropstvo. Od oslobođenja Hrvatske potrošili smo 80 milijardi eura, a industrijska nam je proizvodnja vraćena na razinu od prije 25 godina, po čemu smo europski prvaci, i to zato što se većina ponašala bahato, neodgovorno i nerealno, a sada je to došlo na naplatu.

Protiv populizma

Istaknuo je to Nadan Vidošević, predsjednik HGK i kandidat za predsjednika RH, prigodom boravka u Varaždinu gdje je posjetio Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije Cro Eco Energy Expo 09 te se susreo s gospodarstvenicima i građanima. Tijekom razgovora najviše je bilo govora o nelikvidnosti, teškoćama u gospodarstvu i općenito nefunkcioniranju sustava uslijed čega je ove godine izgubljeno 49 tisuća radnih mjesta.

- I Varteks je pred ozbiljnim izazovom. Treba se modernizirati i restrukturirati, a potpore

V

arteks je pred izazovom, a vlasnici trebaju definirati što žele su izostale. One moraju doći, ali vlasnici moraju definirati što žele. Svi trebamo sami voditi računa o vlastitoj budućnosti. Boriti se populizma, pa ako netko nešto nudi, treba vidjeti odakle je to. Je li izvor u gradskom, županijskom ili državnom proračunu, ili pak je riječ o novoj vrijednosti koju trebamo stvarati na svim područjima jer bez toga nema nam budućnosti, ustvrdio je Vidošević, dodajući da i onima

koji su u mirovini treba osigurati dostojan život jer su ga sami radom privrijedili.

Naglasivši da postoje mnoga područja gdje se može krenuti u promjene, naveo je primjer uspješnih domaćih ljudi, a zatim je ustvrdio da svi možemo biti uspješniji ako smo dobro organizirani i radimo u uređenom okruženju.

- Ne štedi se kad nemaš, nego kada imaš. Ni u kom slučaju ne treba povećavati porezna opterećenja, već nam treba drukčija porezna filozofija. Treba uvesti rokove za naplatu potraživanja, a najvažnija je kratka i jasna razvojna strategija zemlje - upozorio je Vidošević.

Velike ovlasti

Govoreći o ulozi i ovlastima predsjednika RH, usprotivio se stavu da on nema mogućnosti utjecati na gospodarski i ukupni život. - Poslije francuskog predsjednika, predsjednik RH ima najveće ovlasti u Europi.

Budući da smo danas ugroženi na ekonomskom planu, fokus rada predsjednika mora biti prema gospodarstvu - kako se živi i od čega da se živi.

Predsjednik može sazivati tematske sjednice Vlade RH, što nije bila praksa. Tu je i niz posebnih ovlasti, kao što su one oko diplomacije koja mora pomoći prodati robu i usluge.

Obavještajni sustav mora pak podržati gospodarsku diplomaciju, kako se i radi u svijetu.

A protuobavještajni sustav mora nas braniti tamo gdje smo ugroženi, od crnog tržišta do događanja kakva su u Podravci. Vojska pak je svugdje u svijetu poticatelj proizvodnje i razvoja novih tehnologija, ustvrdio je Vidošević, dodavši da treći predsjednik RH mora raditi na ekonomskom oporavku zemlje i voditi putem koji svima treba osigurati bolje.

Cro Eco Energy Expo

Nemamo nacionalnu strategiju - Energija je izazov budućnosti, a zajedno s vodom bit će odrednice ovog stoljeća. Vodom smo dobro opskrbljeni, no energije nemamo dovoljno za gospodarsku ekspanziju - istaknuo je Vidošević prigodom otvaranja prvog varaždinskog Međunarodnog sajma za obnovljive izvore energije Cro Eco Energy Expo 09.

Energetska strategija, kako je dodao, nužna je za razvoj hrvatskog gospodarstva, a ona treba proizlaziti iz nacionalne strategije koju Hrvatska još uvijek nema, što smatra najvećim hrvatskim problemom.

- Imamo ambiciozan plan rasta i razvoja alternativnih oblika energije koji bismo mogli iskoristiti za snažnu reindustrijalizaciju Hrvatske. Sjetite se samo 80 milijardi eura potrošenih u 20 godina, a još uvijek nismo dosegli industrijsku proizvodnju iz 1985. godine - upozorio je Vidošević.

Govoreći o sajmu, predsjednik HGK-a ustvrdio je da je on dobar način da se definira interes hrvatske industrije te društva u cjelini, kako bi se na domaćoj potražnji usvojile tehnologije i znanja za proizvodnju postrojenja i opreme za obnovljive izvore energije i time stekle reference za širenje u regiji.

Treći predsjednik RH mora raditi na ekonomskom oporavku zemlje, upozorava Nadan Vidošević

POHVALNO Komorski doprinos za poduzeća ponovno će se smanjiti

Doprinos niži za još 25 % Komorski doprinosi, nakon što su prošle godine smanjeni za 25 posto, bit će od iduće niži za dodatnih 25 posto.

Najavio je to u četvrtak Nadan Vidošević, predsjednik HGK i kandidat za predsjednika RH, tijekom boravka u Varaždinu gdje je sa suradnicima obišao prvi međunarodni sajam za obnovljive izvore energije.

- HGK će u prosincu opet donijeti odluku o smanjenju varijabilnog dijela koji plaćaju poduzeća. HGK je najsnažniji instrument u vođenju gospodarske politike i s njim se ne treba igrati, nego ga treba čuvati - ustvrdio je Vidošević upitan kako komentira premijerkinu najavu reforme komore.

KARIJERA Započeo kao referent u Dalmacijacementu, a zatim postao zastupnik te najmlađi ministar gospodarstva

Iz ministarstva gospodarstva - na čelo HGK-a

Susret s varaždinskim čelnicima tijekom sajma Cro Eco Energy Expo

5

Nakon što je 1984. završio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Nadan Vidošević karijeru je započeo kao referent u tvrtki Dalmacijacement gdje 1990. godine dolazi na funkciju generalnog direktora, i to u trenutku kada je proglašen stečaj tvrtke protiv čije je bio prodaje. Tri godine kasnije postaje zastupnik Splitsko-dalmatinske županije u Županijskom domu Hrvatskog sabora, a tada postaje i najmlađi ministar gospodarstva.

Na čelo Hrvatske gospodarske komore dolazi 1995. i na toj funkciji ostaje do današnjeg dana. Prije četiri godine postaje predsjednik Uprave Kraš d.d., ali odlukom Skupštine i dalje je predsjednik HGK kao volonter. Svoj najveći doprinos gospodarstvu na čelu HGK ostvario

je širenjem gospodarske suradnje u regiji i otvaranjem stranih tržišta za hrvatske gospodarstvenike. Vidošević je potaknuo otvaranje pet Predstavništava HGK, i to u BiH, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu te u Bruxellesu.

Na njegovu inicijativu je 1997. godine započela akcija Kupujmo Hrvatsko – najveća promotivna aktivnost domaćih proizvoda i tvrtki s ciljem povećanja proizvodnje i zapošljavanja, a 2007. godine potaknuo je i akciju Be CROative.

Začetnik je i Centra za kvalitetu HGK te ideje o vizualnom označavanju domaćih proizvoda i usluga znakovima kvalitete „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“. Jedno vrijeme bio je predsjednik NK Hajduk te Hrvatskog nogometnog saveza.

Vidošević u elektromobilu

ŽIVOTOPIS

Od župana do odlikovanja Nadan Vidošević rođen je 30. siječnja 1960. godine.

Oženjen je i otac je troje djece. Danas živi u Zagrebu, a bio je zastupnik i župan Splitsko-dalmatinske županije. Dobio je velik broj odlikovanja i priznanja, kao što su Veliko zlatno odličje Austrije, belgijsko priznanje Reda visokog časnika za unapređivanje i poticanje inovatorstva, Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića, Red hrvatskog trolista, Spomenica domovinskog rata, priznanje Predsjedništva BiH za doprinos i unapređenje razvoja gospodarskih odnosa Hrvatske i BiH te najviše Državno odlikovanje Republike Čile - Bernardo O’Higgins.

6

Intervjui

17. studeni 2009.

otvoreno Dr. sc. Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću, profesor na Fakultetu p

Dobar političar mora uv Moram priznati da su naši političari sve spremniji na učenje i konzultacije sa stručnjacima. Usporedimo li njihove nastupe s onima prije desetak godina, promjene su itekako vidljive Razgovarala: GORDANA IGREC

Uz za sada neobjašnjivu ostavku premijera Ive Sanadera, za njega bi se moglo reći da je bio vješt komunikator s javnošću, a tu su još i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Uz Sarkozyja i njemačku kancelarku Angelu Merkel tu je i bivši britanski premijer Tony Blair, koji je najviše podignuo ljestvicu komuniciranja s javošću. Ljudi nemaju vremena slušati političke poruke: oni prvo gledaju političara, pa potom slušaju.

Zato su neverbalni govor i imidž postali važniji od političke poruke.

Komunikacija

Koliku ocjenu biste dali našim političarima u njihovom umijeću komunikacije s medijima, ali i s javnošću?

Moram priznati da su naši političari sve spremniji na učenje i konzultacije sa stručnjacima. Usporedimo li njihove nastupe s onima prije desetak godina, promjene su itekako vidljive. No, ipak predaleko od zapadnih uzora. Doduše, i politika se uvelike promijenila.

Ona danas postaje svojevrsni show, u kojem se više pazi na imidž kandidata nego na stvarni sadržaj. Političari su postali ovisni o medijima, a i medijski izvještaji bili bi nezamislivi bez političara kao glavnih aktera. Dapače, svjedoci smo svojevrsne medijatizacije politike, u kojoj se političke odluke sve više prilagođavaju volji medija i medijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl. Političari dijele naslovnice i udarne minute TV programa s glumcima i glazbenicima… Medijima postaju atraktivniji njihovi privatni životi nego političke inicijative. S druge strane, svjesni „slabosti“ medija, političari

P

rivatni životi političara postaju medijima atraktivniji od političkih inicijativa i njihovi medijski savjetnici uspješno kreiraju „atraktivne“ priče, kojima preusmjeravaju pozornost s važnih problema ili se pokušavaju prikazati u boljem svjetlu. To je realnost i ukoliko političari žele ostvariti uspjeh, itekako moraju o tome voditi računa i prilagođavati se. Međutim, unatoč svemu, važna ostaje vjerodostojnost

i vjernost vlastitim načelima.

Naime, pri gradnji imidža važno je da kandidat ne bude ničija kopija, već da bude originalan i da ga javnost doživi kroz neku njegovu specifičnost.

Kojeg našeg političara držite “najvještijim” komunikatorom s medijima i javnošću?

Teško se odlučiti za konkretna imena, ali ima i dobrih primjera. Izuzmemo li neargumentirani odlazak Ive Sanadera, možemo reći da je tijekom mandata prilično

M

ilan Bandić u svom ponašanju uvijek krši neka ustaljena pravila prema medijima dobro komunicirao i s javnošću i s medijima te jako vješto upravljao temama. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u svome ponašanju redovito krši neka ustaljena pravila odnosa s medijima, međutim, on je nenadmašan majstor u privlačenju medijske pozornosti i snalaženja u kriznim situacijama. Ima svoj stil, koji treba poštovati, posebice u odnosu s građanima, koji je teško nadmašiv. Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok svojim neformalnim pristupom i ležernim stilom odijevanja također plijeni pozornost stručnjaka i uspješno komunicira s javnošću.

Javnost i mediji

Što obično našim političarima nedostaje u kulturi komuniciranja s medijima i javnošću? Koje su vaše stručne zamjerke?

Puno toga bi se dalo navesti – od strukturiranja ključnih poruka do stila i načina odijevanja. Još od komunizma nama je valjda ostao običaj da puno govorimo, a malo kažemo, zato javnost voli konkretne, jasne i slikovite poruke. Kad je odijevanje u pitanju, mnogi naši političari zaboravljaju da građani najprije gledaju, potom slušaju, a tek onda razumiju. Prema tome, rad na imidžu i vlastitom stilu je neophodan. Njihove kolege na zapadu čak uzimaju sate glume kako bi prirodno izgledali u svakoj životnoj i protokolarnoj situaciji. No, ipak čini se da naši političari ponajviše trebaju poraditi na kulturi rasprave. Može se ne slagati s političkim protivnikom a da ga se ne vrijeđa.

Dr. sc. Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću, profesor je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Odnos prema protivnicima najviše govori o nama. S druge strane, sposobnost svakog lidera je da sasluša i kritiku na svoj račun. Međutim, kod nas rijetki dobronamjernu kritiku shvate kao besplatan savjet.

Može li se vještina komuniciranja s medijima i javnošću naučiti? Ili, i kad se verbalno nauči, može li vas neverbalna komunikacija izdati?

Sve se može naučiti i uvježbati, ali se urođena karizma teško može nadomjestiti.

Istina je također da neverbalna komunikacija puno toga može reći o nama, čak i onda kad smo savršeno uvježbali nastup. Što sve kod političara govori neverbalno? Držanje tijela, ruku, geste, mimika, odijelo, kravata, cipele...

Sve govori o političaru, i ono što radi, i ono što ne radi. I način kako se ponaša, i način kako se odijeva. Moć imidža u politici osjetili smo već daleke 1960. kad su se pred više od 66 milijuna TV gledatelja sučelili američki predsjednički kandidati autoritativni Richard Nixon i mladi poletni John Kennedy. Iako je Nixon govorio vrlo pametno i sadržajno,

Kennedyjeva televizičnost, energija i mladost ostavile su bolji dojam na američke birače te je pobijedio. Od tada do danas, zahvaljujući televiziji i masovnim medijima, politika općenito, a posebice predizborne kampanje, postaju istinski show, u kojem se najprije gleda, a potom sluša. Imidž, odnosno dojam zasjenjuje sadržaj. Zbog toga američki

Intervjui

17. studeni 2009.

7

političkih znanosti o komunikaciji političara, odnosima s javnošću, glasnogovornicima

vijek paziti na svoj imidž političari itekako pomno biraju boju kravata, stil i izgled broševa i slično.

Američki stil

Poprima li i Hrvatska sve više američki stil u odnosu politika - mediji?

Hrvatska sve više poprima taj američki stil. Više nije prednost biti pametan, ozbiljan, sustavan pa ni dobar retoričar. Kandidat koji želi postati predsjednikom mora dobro nastupati u medijima i biti komunikativan, mora imati prepoznatljiv stil i dobro se odijevati. Mora imati jasnu viziju te kratke i sadržajne poruke i ne upuštati se tijekom kampanje u dubokoumne rasprave koje prosječan birač ne može razumjeti. Mora plijeniti pozornost medija i birača, odnosno biti zanimljiv i proizvoditi događaje, priče, vijesti... Ljudi nemaju ni vremena ni živaca detaljno se baviti kandidatima, njihovim opsežnim programima i vizijama. Oni donose stav o njima na temelju njihovih nastupa na televiziji, novinskih reportaža ili susreta na terenu. O kandidatima se informiraju ne samo kroz njihove nastupe i poruke, već i kroz tračeve i dezinformacije koji kruže o njima, ali i kroz njihove neaktivnosti i propuste. U samo nekoliko sekundi kandidati tako mogu zaraditi naklonost ili postati antipatični. Mnogi od kandidata su puno kvalitetniji od dojma koji javnost ima o njima, međutim, znamo da imidž nikada nije realan odraz stvarnosti. Uostalom, uopće više nije važno što je realnost već što ljudi misle da je istina.

Prema tome, sami kandidati trebali bi se zapitati kako se predstavljaju u javnosti i kako komuniciraju s medijima i građanima, odnosno zašto javnost o njima ima takav dojam.

Hoće li se bitno popraviti komunikacijske vještine naših političara s ulaskom u EU? Ne vjerujem u to. Tko dobro komunicira, dobro komunicira i kod kuće i u svijetu. Prije bih rekao da će visoka ljestvica koja je već postavljena u Europi mnoge naše političare izbaciti iz ringa, jer će u Europi izgledati smiješno. To će biti prilika za ulazak i dokazivanje nove generacije hrvatskih političara.

Kojeg europskog političara biste izdvojili kao vještog i uljuđenog komunikatora s medijima i javnošću?

Ljestvica koju je postavio bivši britanski premijer Tony Blair još je teško dohvatljiva. Ali njemačka kancelarka Merkel postala je uistinu dobra komunikatorica kao i francuski predsjednik Sarkozy.

Jasno, svatko sa svojim stilom i na svoj način.

Kakav je komunikator s

medijima predsjednik SAD-a, Barack Obama? Koju ocjenu biste mu dali?

Obama je jednostavno sjajan. Ima posebnu životnu priču, jasnu viziju i dobre političke poruke, odgovara duhu vremena, obiteljski je čovjek i jako pazi na svoj stil i imidž. Postao je simbol nade i demokracije amer ičkom narodu, ali i ostatku svijeta.

Dovoljno za uspjeh!

PR je kod nas relativno novo zanimanje. Što je odlika svakog dobrog PR-ovca?

Zanimanje stručnjaka za odnose s javnošću na našim prostorima ozbiljnije je počelo zaživljavati tek sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, završetkom Domov inskog rata i jačanjem tržišnog gospodarstva.

Zbog naglog razvoja tržišta i konkurencije, jačanja uloge javnog mišljenja i medija u svakodnevnom životu, ali i pomodarstva, ovo zanimanje posljednjih pet godina doživljava istinski procvat.

Tako često u svakodnevnom životu susrećemo uistinu dobro organizirane službe za odnose s javnošću i vrijedne i sposobne glasnogovornike – koji služe na čast organizaciji koju zastupaju, ali i medijima i javnosti uopće. No, istodobno smo svjedoci i diletantizma i neznanja dijela onih koji se prodaju za stručnjake za odnose s javnošću.

Koje obrazovne instance je potrebno proći za kvalitetnog PR-ovca? Često se nameću pitanja: tko se uistinu može baviti odnosima s javnošću, je li nužno za ovo zanimanje proći odgovarajuće školovanje, je li dovoljno usputno usavršavanje, odnosno praktični rad ili su za ovo zanimanje potrebne i neke predispozicije osobnosti. Idealna bi bila kombinacija temeljitog obrazovanja, koje je dostupno i na hrvatskim sveučilišnim institucijama i prakse. Od onih koji su ušli u ovu struku iz nekih drugih zanimanja očekujemo cjeloživotno obrazovanje.

Obično se u žargonu kaže da bi stručnjaci za odnose s javnošću trebali biti «netko s kim biste rado popili kavu».

L

jestvica koju je postavio bivši britanski premijer T. Blair je teško dostižna Dakle, netko s kime je ugodno razgovarati, netko tko će vas ljubazno saslušati, dobro informirati o svemu što vas zanima i istodobno dobro opustiti i zabaviti. Posao u odnosima s javnošću je dinamičan, iziskuje mnoga znanja i neprestano učenje te sposobnost učinkovitog komuniciranja s ljudima

najrazličitijeg profila.

Koje, dakle, osobine mora posjedovati svaki dobar i kvalitetan PR-ovac?

Ako stručnjaka za odnose s javnošću promatramo kao menadžera u nekoj organizaciji, on mora: razumjeti odnose između svih slojeva unutar organizacije te odnose između djelatnika, kako bi se spriječili eventualni sukobi ili nesporazumi. Mora razvijati inovativna rješenja za organizacijske probleme, ali ih istodobno učiniti razumljivima i prihvatljivima za svoje kolege.

Treba razmišljati strateški, svakodnevno demonstrirati svoja znanja o misiji, ciljevima i strategiji organizacije i održavati pozitivnu sliku u javnosti. Na koncu mora biti spreman mjeriti svoje rezultate, mora točno znati što želi

H

rvatska sve više poprima američki stil i u odnosu politika -mediji postići, kako to postići i kako izmjeriti učinak.

Drugim riječima kazano, svaki stručnjak za odnose s javnošću mora imati vrhunsku pismenost, analitičke sposobnosti, kreativnost, instinkt, sposobnost uvjeravanja te brzinu. Važno je razumjeti da ovo nije nekakvo usputno ili pomoćno zanimanje. Suvremeni PR-ovac je ne samo tehnički komunikacijski operativac, već i menadžer, savjetnik…

Žene u većini

Prevladavaju li među PRovcima muškarci ili žene? I koja dob prevladava? Mlađa ili starija?

Budući da je to relativno mlado zanimanje, koje se kod nas masovnije pojavilo devedesetih godina, logično je da se ovim zanimanjem bave mlađi ljudi ili ljudi srednje životne dobi. Što se tiče odnosa muškaraca i žena u odnosima s javnošću, na tom području slijedimo američke trendove. Naime, gotovo 70% žena i samo 30% muškaraca.

Međutim, muškarci se još u većoj mjeri nalaze na šefovskim pozicijama. Istraživanja kažu da je ženama prirođena lakša komunikacija i moć uvjeravanja pa se jednostavno lakše snalaze u ovom poslu.

Kako funkcioniraju glasnogovornici i kako ocjenjujete njihov rad?

Glasnogovorništvo se često poistovjećuje s odnosima s javnošću, iako je to tek jedan aspekt njihova djelovanja.

Glasnogovornici su zapravo najčešće «istureni» članovi tima za odnose s javnošću.

Oni češće od ostalih istupaju u javnosti, prenose mišljenja i poruke institucije, tvrtke

ili pojedinca kojeg zastupaju. U većim institucijama, glasnogovornici lansiraju u javnost ono što je prethodno cjelokupni tim osmislio, na korist svog pretpostavljenog.

U manjim organizacijama glasnogovornik je ujedno i jedina osoba koja se bavi odnosima s javnošću… U svakom slučaju, njihova temeljna zadaća jest – informirati, predstavljati, zastupati i posredovati.

Budući da imaju legitimitet predstavljanja i zastupanja određenog subjekta, oni u očima javnosti imaju kredibilitet. Njih se citira, njihove su poruke važne, oni govore ono što njihovi šefovi misle (ili bi trebali misliti) i stoga su relevantni, a time i važni u javnosti.

Opis posla glasnogovornika?

Budući da bi po svome zvanju trebali biti vrsni stručnjaci za komuniciranje i odnose s javnošću, oni pomažu svojim nadređenima da bolje komuniciraju s okružjem, da imaju kvalitetnije odnose s javnostima, a prije svega s novinarima. Oni ih pritom, poput odvjetnika, predstavljaju i zastupaju. Istupaju u njihovo ime, štiteći ih od često pretjerano radoznalih novinara i omogućuju im da samo «dobro upakirane» poruke i izjave dospiju u medije.

Oni tako istodobno posreduju između javnosti i subjekta kojeg zastupaju, omogućujući i jednima i drugima da ostvare maksimum svojih želja.

Koju ocjenu biste im dali za obavljanje posla?

Teško je generalizirati. U Hrvatskoj imamo sjajnih glasnogovornika, prosječnih, ali nažalost i loših. No, kad percipiramo njihov rad pokušajmo se uživjeti u njihovu ulogu, koja nije nimalo lagana i uvelike ovisi o pretpostavljenima.

Gl asnogovornic i nema ju uvijek priliku govoriti o uspjesima i lijepim stvarima.

Zapravo, njihova je uloga naglašenija u doba kriza, plasiranja loših informacija ili u trenucima kada njihov šef nije spreman suočiti se s novinarima. Nije rijetka praksa da se upravo u doba uspjeha i priopćavanja važnih vijesti pred javnošću pojavljuje šef osobno, kojeg je prethodno glasnogovornik pripremio za nastup. Tako glasnogovornička uloga nije uvijek zahvalna.

Međutim, to i ne čudi kad se zna da je šef važniji i da je glasnogovornik u službi stvaranja njegova imidža ili imidža institucije za koju radi. No, prednost glasnogovornika trebala bi biti upravo u tome da se uspješno izvuče iz svake krize i umješno odgovori na svako pitanje, a kad i pogriješi, novinari su mu spremniji oprostiti nego drugima, ako pogreška nije namjerna.

O ULOZI GLASNOGOVORNIKA

Moraju poznavati novinarsku profesiju O čemu ovisi uspješnost pojedinog glasnogovornika?

Sudbina i uspjeh glasnogovornika ponajviše ovisi o kvaliteti njegovih odnosa s novinarima.

Mora poznavati njihovu profesiju i zakonitosti medija. Odnos glasnogovornika sa svim novinarima mora biti ujednačen, bez favor iziranja pojedinih medija ili novinara.

U

Americi glasnogovornici polovicu vremena troše na upite novinara i medija Kako bi zadobio njihovo povjerenje, mora biti profesionalan, poznavati savršeno pojedinca ili instituciju koju zastupa, imati kredibilitet, koji se, uz razinu informiranosti i povjerenje nadređenih, postiže i visokim moralnim načelima i neupitnim poštenjem. Kratko rečeno: glasnogovornik mora uživati povjerenje novinara, sačuvati vlastitu vjerodostojnost i vjerodostojnost svog šefa te pritom biti na raspolaganju 24 sata dnevno.

Kako vidite rad glasnogovornika u velikim kompanijama? Koja je njihova funkcija u tim tvrtkama?

Glasnogovornici u korporativnom sektoru imaju iznimno važnu ulogu. Međutim, nerijetko su okruženi cijelim timom stručnjaka pa im je time posao nešto lakši. No ne zaboravimo kako im je djelokrug posla prilično raznovrstan – od savjetovanja menadže ra i rješavanja problema među zaposlenicima do komunikacije s vanjskim javnostima.

Dakle, radni dan glasnogovornika ne svodi se samo na njihove javne istupe. Oni funkcioniraju poput svih ostalih djelatnika za odnose s javnošću, a uz to imaju i dodatnu obvezu prezentacije, odnosno javnog nastupa.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prema nekim istraživanjima, gotovo 50% svojeg radnog vremena glasnogovornik utroši na odgovaranje na novinarska pitanja. Sljedećih 25% radnog vremena utroši na prikupljanje informacija, analize i redovite aktivnosti u uredu ili agenciji.

Preostalih 25% vremena rezervirano je za pripremu materijala za novinare i susrete s njima.

I fotografija je značajna za uspješan imidž - to zna i prof. Skoko

Život

17. studeni 2009.

tomislav makaj

8

PRILAGODBA

I Ramazan i Božić Tridesetogodišnjem Akramu isprva je u Hrvatskoj bilo teško jer nije znao jezik i nije odmah mogao pronaći posao. Kod nas, u Maroku, nije lijepo ako je muškarac kod kuće, a žena radi kaže Akram koji je tamo završio elektrotehničku školu, no trebalo je proći neko vrijeme da ovjeri svjedodžbu u Hrvatskoj, a i da donekle nauči hrvatski jezik. Zato je odabrao posao u kojem su mu bile potrebne “samo noge”, kako je sam rekao, pa je raznosio letke po cijeloj županiji. S vremenom je potvrda svje-

Houria (lijevo), Akram sa suprugom Anitom i kćerkom Nadin (u sredini), te Bouchra, obučeni u tradicionalnu nošnju, pripremili su ukusan arapski čaj

OTKRIVAMO Dom u sjevernoj Africi zamijenili domom u Jalžabetu

Hrvatsko-marokanska ljubav živi u Jalžabetu

Prvo je u Jalžabet došla teta Houria sa suprugom, zatim nećak Akram, a naposljetku i Hourijina susjeda Bouchra Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

JALŽABET - Kada dođete u Jalžabet, nemojte se iznenaditi ako čujete da netko arapski jezik govori kao da mu je materinji. Čak i ako to pomislite, bit ćete potpuno u pravu. dodžbe stigla pa sada radi u Boxmarku dok Houria i Bouchra nigdje ne rade.

No, zato Houria kod kuće spravlja odlična marokanska jela, a tko bi drugi bio kod nje česti gost nego - nećak Akram. - Kad se zaželim marokanskog jela, samo odem k teti koja živi u Jalžabetu kuću do mene - kaže Akram.

I oni poste u mjesecu Ramazanu, štuju sve svoje blagdane, no poštuju i naše katoličke. - Mi smo došli ovdje živjeti pa se moramo i prilagoditi vašim običajima - kaže Akram.

Magična riječ

Naime, u Jalžabetu su svoj dom pronašle čak dvije Marokanke - Houria Yahiaoui Koren, Bouchra Bekkioui Magić i jedan Marokanac - Akram Harran.

Zanimljivost je još veća ako se zna da su Houria i Akram teta i nećak, a Bouchra, koja je u Jalžabet došla posljednja, Hourijina susjeda iz Maroka.

Već su oni naučili pomalo i hrvatski jezik, a ni kajkavsko narječje nije im strano.

No, kako je ova mala “kolonija” Marokanaca uopće stigla u Jalžabet za koji u Maroku nikada, naravno, nisu čuli, a malo im je bila poznata i Hrvatska? Postoji samo jedna magična riječ kao odgovor na to pitanje - ljubav. Prva je

Čaj se ulijeva sa visine u šalice kako bi se stvorila pjena

svoju ljubavnu priču s Hrvatom započela Houria. - Moj suprug Marijan radio je kao geotehničar u Maroku te smo se upoznali na čaju kod moje susjede - prisjeća se Houria koja se ubrzo nakon upoznavanja s Marijanom i vjenčala. U Maroku se, naime, ne tolerira dugotrajno “hodanje” mladića

H

ouria se sa suprugom Marijanom upoznala u Maroku i djevojke. Tako su Houria i Marijan ubrzo postali supružnici.

Isprva su živjeli u Maroku, no u Hrvatsku su došli živjeti kada im je, danas 12-godišnji sin Ivan, krenuo u školu. Imaju i 5,5-godišnju Ana-Mariju. - U Hrvatsku smo dolazili više puta. Prvi put sam bila ovdje 1997. godine - kaže Houria koja se po preseljenju, kaže, teško prilagodila. Nije znala jezik, došla je u potpuno novu

okolinu, no sada joj je lakše jer joj je i nećak tu. Njega je u Hrvatsku “doveo” posjet teti, no ono zbog čega se vratio i ostao, bila je opet ljubav i to prema Aniti Zrinski, susjedi njegove tete. - On je prvi put kod tete bio mjesec i pol dana, no mi smo se upoznali zadnji tjedan njegova boravka ovdje - priča Anita. - Nakon njegova odlaska nastavili smo se dopisivati, da bi se, po njegovom ponovnom dolasku ovdje odlučili vjenčati - kaže Anita.

Vjenčali su se u Varaždinu, u rujnu 2006. godine, a danas imaju dvoje prekrasne djece, 2,5-godišnjeg sina Adama te 10-mjesečnu Nadin. A da je život pun iznenađenja, pokazuje još jedna ljubavna priča na relaciji Maroko-Jalžabet. U posjet Houriji došla je i njezina susjeda iz Maroka, Bouchra.

U mjestu se brzo pročulo da je stigla nova djevojka iz Maroka, a za prosca nije trebalo dugo čekati.

Tako je sada Bouchra u braku s Josipom Magićem i imaju 4-mjesečnog sinčića.

Ovako izgleda njihova tradicionalna svadba

Akram i Anita sretni su s malom Nadin

Sunarodnjaci iz Maroka u Hrvatskoj

Život

17. studeni 2009.

TU KRAJ NAS Kauboj Gregory, odnosno Ivan Repić, živi u Malom Bukovcu kao u vestern filmu

Kauboj, pastusi i Divlji zapad na samome istoku županije Na ranču poput onih iz američkih vestern filmova jesu drvena koliba s trijemom, konjušnica, ali i “groblje” braće Earp Piše: SANJA ZUKO Snimio: TOMISLAV MAKAJ

MALI BUKOVEC - Mister Gregory, Senna, El Ray...

Ne, nisu to likovi iz nekog američkog vesterna niti romana, to su likovi koji daleko od Amerike žive na ranču B.G. – Braće Gregory, koji se smjestio uz obalu Drave u Malom Bukovcu.

Mr. Gregory

Ivan Repić alias Mr. Gregory, veliki zaljubljenik u konje i vesterne, iako Ameriku niti prave kauboje nikad upoznao nije, ranč po uzoru na one iz vestern filmova izgradio je krajem 1990-ih i to uz financijsku potporu svojega brata Đure.

A da je riječ o pravom Divljem zapadu u malom, uvjerili smo se i sami posjetivši ga nedavno. Na ulazu nas je dočekao kauboj Gregory i uveo nas u svoj vestern svijet.

- Znate, ja sam 1957. godi-

Remenje, uzde i ine sitnice

ne htio emigrirati u Ameriku, ali nije mi uspjelo.

Kroz cijeli svoj radni vijek razmišljao sam o ostvarenju svoga sna, a odlaskom u mirovinu sam ga i ostvario.

Puno mi je financijski pomogao moj brat Đuro, a sve ostalo što vidite najviše sam svojim rukama napravio – kazao nam je 71-godišnji Ivan Repić.

I doista, sagradio je repliku Divljeg zapada. Kućica u kojoj živi sam napravljena je od prirodnog drveta. Kad prođete kroz kaubojska vra-

k

ućica u kojoj živi Ivan Repić napravljena je od prirodnog drveta ta, naći ćete se na malenome trijemu. Unutrašnjost kućice krase slike konja s drvenim ručno rađenim okvirima, tu su i peć na drva, krevet, stol, klupe, stalaža i sedlo.

Dovoljno za jednog kauboja. Uz kućicu je postavljeno nekoliko drvenih skulptura, uređen je kamenjar, zatim bunar, a desetak metara dalje i groblje BUT HILL s četiri kamena groba braće Earp.

- Bila su to četiri brata – šerifa koja su se borila protiv konjokradica, revolveraša i pljačkaša, a zaslužni su i za stvaranje legende o obračunu kod O.K. Corrala – pojasnio nam je Mr. Gregory.

Malo dalje nalazi se i konjušnica, a u njoj tri prekrasna čistokrvna engleska galopera: pastuh El Ray, kobila Senna i malo ždrijebe.

NA RANČU

Što znači kratica T.D.S.K.?

Nekad je na Repićevom ranču bilo i deset konja.

- Bili su tu i lipicaneri, a moji su konji osvajali i brojne nagrade na raznim konjičkim natjecanjima. Sada ih imam samo tri, neke sam dao sinu, a neke prodao – sa sjetom govori Ivan Repić prisjećajući se prošlih vremena, kada je cijena konja bila daleko veća.

A već sljedeći trenutak lice mu obasja osmijeh, pogledavši konje o kojima brine s velikom ljubavlju i pažnjom. Osim što obožava konje, Ivan voli i ribariti, pa gotovo svaki dan ide na Dravu ili Bednju, a na svoj ranč se nikada ne vraća bez dobrog ulova. Na odlasku nam je još otkrio i što znače četiri slova T.D.S.K. izrezbarena na kućici - “TIHI DOM STAROGA KAUBOJA”.

Malobukovečki kauboj Gregory – Ivan Repić pročitao je na stotine romana, a pogledao je i 50-ak vestern filmova.

Kućicu i ranč izgradio je po slici iz vesterna.

Svoje konje jaše sam, a ponekad ranč dolaze posjetiti znatiželjnici koji su za njega čuli. Iako ima pravu zidanu kuću i obitelj, živi sam na ranču već nekoliko godina zimi i ljeti i uživa u svom kaubojskom životu.

Ivan Repić alias Mr. Gregory, veliki je zaljubljenik u konje i vesterne, no nikad nije posjetio Ameriku

TU KRAJ NAS Indijski ples u Ludbregu

Plesala Pryia Singh

Priya Sing izvela je tri točke tradicionalnog indijskog plesa

9

LUDBREG - Priya Singh, profesionalna indijska plesačica nastupila je prošli tjedan u Ludbregu.

Upr iličila je tr i iznimno zanimljive i atraktivne točke tradicionalnog indijskog plesa Odissi što je izazvalo oduševljenje svih prisutnih.

Uz nju su nastupili i članovi Kulturno-umjetničkog društva “Anka Ošpuh” iz Ludbrega te Pjevački zbor “Pajdašice koji su izveli tradicionalne hrvatske plesove i napjeve, a potom je Priya ponovno uprizorila tradicionalni indijski ples, ali i otpjevala tradicionalne indijske napjeve.

NAJAVA U Sračincu ovaj vikend

Metal fest

Bila je to prava tradicionalna hrvatsko-indijska večer. I Priya je na kraju nastupa bila puna dojmova. (hh)

Udruga mladih Sračinec i Udruga mladih V.U.K. u organizacijskoj suradnji

Priya Sing izvela je tri točke

Varaždinska Udruga mladih V.U.K. i Udruga mladih Sračinec iz Sračinca prvi su put krenuli u zajedničku suradnju s ciljem poboljšanja kulturnog i glazbenog života mladih u gradu i okolici. Stoga će ovogodišnji Metal fest koji će se održati 21. studenog u Domu kulture u Sračincu biti organizacijski podjeljen između te dvije udruge, a sam festival bit će kao i dosad promocija mladih bendova iz Varaždina

i okolice. Svoju priliku za probijanje leda imat će varaždinski metalci Thorns of Heresy kojima će ovo biti prvi nastup uživo, a uz njih će nastupiti također varaždinski metal bendovi Frozen solid (trash death metal) i Abduction (Iron maiden tribute) te nova postava ivanečkog goth metal benda Tearles. Svoj doprinos dat će i mladi metalcore varaždinci The sky went red. Sam koncert počinje u 20 sati.

10 Oglasi

17. studeni 2009.

Oglas - Grad Novi Marof 11

17. studeni 2009.

Ministar Fuchs polaže kamen temeljac za novu školu u Remetincu

Otvaranje radova u zoni malog i srednjeg gospodarstva

DOZNAJEMO Kako omogućiti mladim ljudima da nastave živjeti i raditi u Novom Marofu?

Nastavak ulaganja u razvoj gospodarstva i obrazovanja U interesu Grada je privlačenje investitora koji će otvoriti nova radna mjesta Grad Novi Marof nedavno je posjetio predsjednik RH Stjepan Mesić. Bila je to prigoda da on svečano otvori početak radova na izgradnji infrastrukture u proširenoj zoni za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Ovogodišnji radovi u drugoj fazi izgradnje obuhvaćaju proširenje zone i izgradnju prometnice te potrebne infrastrukture na novom dijelu otkupljenog zemljišta. Vrijednost ukupnog ulaganja u projekt uređenja zone iznosit će oko 7 milijuna kuna.

Novi sadržaji

Time bi se osiguralo još šest novih građevinskih parcela za izgradnju proizvodnih objekata, a planira se na taj način stvoriti preduvjete za otvaranje minimalno 75 novih radnih mjesta. O ovom projek-

Proračun u recesijskim okvirima Kako će izgledati Gradski proračun za iduću godinu, pitanje je koje se uvijek postavlja na izmaku tekuće godine.

- Proračun će biti težak 46 milijuna kuna, međutim, tu je 18 milijuna kuna kredita za Centar za kulturu, predviđamo da će 4 milijuna kuna stići iz nekoliko ministarstava. Bez obzira na recesijsku godinu, ulagat će se u gospodarstvo, kulturu, školstvo, komunalnu infrastrukturu. Kandidirat ćemo se za programe koji se financiraju preko europskih fondova, a jedan od projekata koji moramo početi realizirati iduće godine je izgradnja novog groblja, a ta investicija teška je ukupno skoro pet milijuna kuna. Zbog toga će neki sekundarni projekti mjesnih odbora biti u drugom planu, ali vjerujem da će naši sugrađani imati razumijevanja – doznajemo od gradonačelnika.

Gradonačelnik Novog Marofa, Darko Hrenić

tu govori gradonačelnik Darko Hrenić: - Ova zona nam puno znači i želimo da čim prije profunkcionira. U prošlom broju Regionalnog tjednika objavljen je Javni poziv za iskaz interesa za kupnju zemljišta u Zoni. Danas u Hrvatskoj, u vrijeme recesije, najvažnije je održati gospodarstvo. U interesu Grada je da privučemo investitore koji će otvoriti nova radna mjesta. Naravno, najviše ističemo naše prednosti kao što je dobra prometna povezanost jer se zona nalazi uz

Svima prepoznatljiv - centar Novog Marofa

auto cestu, udaljena 30 min od Zagreba i 15 min od Varaždina.

Raspolažemo s 18.000 m2 prostora koji je već danas spreman za izgradnju novih pogona –

j

oš šest novih parcela za izgradnju proizvodnih objekata ističe Hrenić. Isti dan kada je otvoren početak radova u Zoni, u popodnevnim satima, kamen temeljac za novu osnovnu

školu u Remetincu položio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs.

- Izgradnja škole u Remetincu vrlo je značajna za naš kraj, a prvi njeni polaznici trebali bi sjesti u klupe iduće jeseni.

Također, otvorit će se i nova radna mjesta za dio učitelja i pomoćnog osoblja. U sadašnjoj matičnoj školi tako ćemo dobiti mogućnost otvaranja nove srednje škole, a tu imamo veliku potporu ministra. Time bi olakšali srednjoškolcima i njihovim roditeljima s područja

Gradilište budućeg kulturnog centra

južnog dijela naše županije školovanje i troškove vezane uz školovanje. Sljedeći naš korak ići će u pravcu izgradnje novih prostora u kojima bi samostalno djelovala srednja škola i na taj način Novi Marof bi dobio značajne sadržaje koji mu nedostaju već dvadesetak godina.

Naravno, pokušavamo stvoriti preduvjete i razmišljamo i o zadržavanju mladih i obrazovanih ljudi koji bi svoj život nastavili na ovom području, u kvalitetnijoj sredini – zaključio je Darko Hrenić.

USPJEH

Osigurane stipendije za studente Proteklu akademsku godinu Grad Novi Marof je stipendirao 58 studenata.

Petero njih je diplomiralo, a samo troje nije ispunilo uvjete za upis u sljedeću godinu.

Tako je Povjerenstvo za dodjelu stipendija, uz postojećih 50, raspisalo natječaj za novih petnaest stipendija.

Od tog broja deset je namijenjeno za nadarene studente, a pet stipendija dodijelit će se po socijalnom kriteriju.

U gradskom je proračunu za stipendiranje studenata predviđeno 600 tisuća kuna i ovakav vid pomoći onima koji zadovoljavaju kriterije, najbolja je investicija.

Predsjednik Mesić u društvu gradonačelnika i župana

12 Mozaik Pisma Polemike VaĹĄe vijesti

Impresivne skulpture su nastale na kiparskoj koloniji

0 "'( & " ' ' *, % 1 ' -!(& .(6 '+$(& )-,-

' <+( 897'4/)/ <<< ;'7'= */481' =:6'4/0' .7 5(0';20+4 0+ 4'045;/0/ 656/8 89:*+4'9' 150/3' 4+*589'0+ 6597+(4' *51:3+49')/0' =' :120:I/;' 40+ : 6750+19 8:,/4'4)/7'40' 89:*+49815- 67/0+;5=' 5 8'*' 0+ 5(7'G+45

='.90+;' 89:*+4'9' 150/3' D:6'4/0' : 6596:4589/ /2/ *0+253/)+ 62'J' 67/0+;5= *5 30+89' 89:*/7'40' "9:*+49/ 8+ 35-: 67/0';20/;'9/ 8;+ *5 17'0' 5;+ '1'*+381+ -5*/4+ ";+ /4,573')/0+ *589:64+ 8: 4' F:6'4/08150 <+( 897'4/)/

6J/4' 540' %5J' 65I/40+ 8 583/E20';'40+3 9:7/89/I1+ 654:*+

*4 . '# ,* " "(' %' $") *+$ $(%('"#

%+J :4'97'- 6+9 -5*/4' : 54050 %5J/ 8+ : 30+8+): 15 25;5=: 5*7F';' 97'*/)/54'24' 1/6'781' 15254/0' :6+I'920/ ;5- 4'=/;' ?#7'-5;/ /8154'B 150' 0+ 67+7'82' / : 8;50+;784: 1:29:745 ='(';4: 3'4/,+89' )/0: / 9/3+ :4/0+2' 3'25 F/;5 89/ : ;5J'481/ 17'0 =' 20+94/.

30+8+)/ ' 1/6'78150 15254/0/ : 97' 0'40: 5* 90+*'4 *'4' 51:6/ 8+ ;+2/1 (750 1/6'7' /= I/9';+ 7;'981+ 75E2+ -5*/4+ /3'2' 0+ / 3+

G:4'75*4/ 1'7'19+7 (:*:J/ *' 8: 8:*0+25;'2/ / 1/6'7/ "25;+4/0+ 8/3 E95 8+ 675E2+ -5*/4+ 51:6/5 7+157*'4 (750 5*

1/6'7' 15254/0' 0+ /3'2' / 3+G:4'75*4/ 1'7'19+7 0+7 8: 8:*0+25;'2/ / 1/6'7/ /= "25;+4/ 0+ / 'G'781+ " 5(=/753 4' =4'I'0 5(2/F40+ E6/20+ %/4*/0+ / 65;+J/ (750 ;/ 45-7'*' : ;5J'48153 17'0: 8;'1+ -5*/4+ 9+3' 1/6'781+ 15254/0+ 0+ /89' 4+'4*+79'2') / ;/45

!$" % '(5!& # #' ! ! . 1+!+!$! ' ()'( &" !+ 5 & +#)!- & " )," % 5 +' & 1 % #) ", +! " & ('* & 1+! ! 5 '&" '5 " &' & !+! ('.& + # ' '(5!& *#,$(+,) & * -'5 &*#! & 3 $&!# #'"! ! * % !.) 4," *#,$(+,) ! #' &!" !.,3 &! #!( ) *!% . '5 &*#! (,+ -!& % ! & & )+ $ !' *) *+ - ' !- &! ' ) *')&' %!&!*+ )*+- ,+)'1!+ 5 * . ,) 4 &" ()!*+,(&! (,+'- () % 1(!$"! !& !"! .

1+!5 &'% *('% &!#, ()!)' ! *('% &!#, #,$+,) '.& + "

# ' '$'1#! ( $ '&+'$'1#! ( $ ' &+)'('$'1#! ! ) ' $'1#! $'# $!+ + #'"! * , ) " , # + ')!", *-" +*# '$'1# ! #,$+,)& 1+!& !" #'% !*+) 2!- &" ,+-) 4 &' " ()!( ) & , ,)'(*#! ! *-" +*#! & $ .!1+ & & )+ $ ) % & " - % & 3 $&!# ,# 3 # '- ' !& (5!& 5 & *+ -!+! ) .-!" +! ($ &'- , *%" ), #' & 3&' ')%!) &" +,)!*+!3# ('&, $ &!) ", * ' &' -!+! +) ! !"*# . &" #$!" +! ! *+ ) ,+' +'& #,5 #'"! & -'5 &*#'% (' ),3", !% ('- 5! )'"

REAGIRANJE Ravnateljica OĹ A. K. MioĹĄiÄ&#x2021;a o optuĹžbama â&#x20AC;&#x153;revoltiranihâ&#x20AC;? roditelja &' /4,573/7'40+ /= 65*7:I0' 25;89;' F:6'4/0815 5-2';'789;5 5*5(7/25 0+

1:4' =' /4,573/7'40+ 5 7'*: / *0+25;'40: F:6'4/0815- 5;'I15- 8';+=' 25;'I1/. :*7:-' / =' 675(2+3'9/1: ;+='4: := 25; !/0+I 0+ 5 87+*89;/3' 1'5 */0+2: *5 (/;+453 5* 25;5='1:6' ='0+*4/I 1/. / *7F';4/. 25;/E9' 4' 65*7:I0: %'7'F*/481+ F:6'4/0+ 7/0+*25- *' 8+ 5;'0 /=458 4'3/0+4/ /4,573/7'40: 89/-'5 0+ 5* 5;'I15- 8';+='

"3

/ '5 &*#! (,+ -!& % ! & & )+ $ 0 ()'" #+ #'"! " (5!& '&" '5 , *+, &'% ' !& ()!" -!$ & & +" 3 " !&!*+ )*+- ('$"' ()!-) (, $!# )- +*# ' !' " !& & !"*#, ('+('), , !.&'*, ' +!*,5 #,&

NetoÄ?ne informacije i obiÄ?ne klevete Sredstva za loviĹĄta

12 Mozaik

U 7Plus Regionalnom tjedniku objavljeno je pismo â&#x20AC;&#x153;revoltiranihâ&#x20AC;? roditelja u kojem se iznosi niz neistina i netoÄ?nih navoda kojima se mene kao ravnateljicu, a time i ustanovu koju vodim, pokuĹĄava ocrniti u oÄ?ima javnosti.

NetoÄ?no je da sam na opÄ&#x2021;em roditeljskom sastanku vrijeÄ&#x2018;ala roditelje i obmanula ih iznijevĹĄi netoÄ?an podatak o visini sredstava koje je Ĺ˝upanija dostavila ĹĄkoli za provoÄ&#x2018;enje projekta â&#x20AC;&#x153;Ĺ kolsko mlijekoâ&#x20AC;?. Na upit gospoÄ&#x2018;e Dragice KolaÄ?ko, majke uÄ?enice drugog razreda, s posljednjeg roditeljskog sastanka, proÄ?itala sam svim nazoÄ?nim roditeljima Ĺžupanijski zakljuÄ?ak po kojem je naĹĄa ĹĄkola dobila svega 2.000 kuna za provoÄ&#x2018;enje ovog projekta, a ne 8.000 kako je u jednom broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljeno. Stoga u tu svrhu prilaĹžem Ĺžupanijski zakljuÄ?ak i izvjeĹĄÄ&#x2021;e o utroĹĄenim sredstvima koje smo bili duĹžni dostaviti i Ĺ˝upaniji.

ToÄ?no je da sam rekla da ĹĄkola nije duĹžna svakom roditelju pojedinaÄ?no podnositi raÄ?une, nego da je roditelje duĹžna izvijestiti o utroĹĄku sredstava za namjene u kojima oni participiraju, a da ostala financijska izvijeĹĄÄ&#x2021;a dostavljamo institucijama koje nas financiraju te roditelji mogu dobiti podrobnije informacije o svemu ĹĄto ih interesira putem svojih predstavnika u Ĺ kolskom odboru i VijeÄ&#x2021;u roditelja. Po zavrĹĄetku sastanka pitala sam 200-tinjak nazoÄ?nih roditelja imaju li pitanja i primjedbi na izneseno u mojem izlaganju, ali nitko od roditelja nije imao potrebe za dodatnim pojaĹĄnjenjima ili upitima.

Nije toÄ?no da smo u Vindijinom â&#x20AC;&#x153;Tjednu zdrave prehraneâ&#x20AC;? u rujnu dobili bilo kakvu donaciju Vindijinih proizvoda te da smo iste naplatili uÄ?enicima kroz cijenu ĹĄkolske kuhinje. Posljednju donaciju Vindijinih proizvoda dobili smo po-

Prigodne skulpture

!$" ()'" #+ " ')%!) &" '5 &*#' (,+ -!& % ! 5! !' &'- #'"! " (5!& & & )+ $ , *-) , '*%! ' !$ . ()'-'4 &" ()'" #+ 1$" - &" +,)!*+!3# ('&, ,+)'1!+ 5 * . ('*+ -, *#,$ & & 1 % (' ),3", ,+ " (+,) "! 3 # # & *+ $! . %!1$" & # ' ('* & ' $!# ()' " ('$"'()!-) &! , '

*+!+ $"*#! ! +,)!*+!3#! ()'!.-'

-'5 &*#' (' & $" #'" 5 &, !+! * $" 3# ' !+ $"*# '*(' )*+- #' "'1 & % %' ' +, ('&, , & ($ &! ) &!% -!&*#!% *+ % ! +, * & .!), & #! ('% ! ) # ' " ,# 3 # ' -1! *, ' !+ $"! & +) ! !'& $&'" #!( )*#'" '3 + ! ) %,2!5 - 5 ' !$ #'$'&!"! *() %$" &' " , *#$ ' ) 4 & *) *+- ' !&! !1+, ! 3 # (' ' & +) &,+ # *+ )*+- +,)!.% . ' &'-, '*- &, & '+-') &'% ! ,) 4 &" +) ! !"*#! #,5 #,$(+,) 5 * ('*+ -!+!

D:6'4/081/ $67';4/ 5*0+2 =' ='E9/9: 5152/E' / 153:4'245 -5865*'789;5 : 8:7'*40/ 8 &! 53 / 9;79153 " * 5 5 ='65I+2/ 8: 6750+19 @"3'40+40+ 65975E40+ +2+197/I4+ +4+7-/0+ 8:89';' 0';4+ 7'8;0+9+> $ 67;50 ,'=/ : 9/0+1: 0+ 67/1:620'40+ /4,573')/0' 5 8:89';/3' 0';4+ 7'8;0+9+ : 56J/4'3' / -7'*5;/3' ' 9+ J+ 8+ /4,573')/0+ 157/89/9/ : /=7'*/ "9:*/0+ /862'9/;589/ 5953 J+ 897:I40')/ 9;791+ " * 5 5 67+=+49/7'9/ 8;/3' " 4'I/4 7+154897:1)/0+ 8:89';' 0';4+ 7'8;0+9+ / ,/4'4)/081+ 651' ='9+20+ 5*45845 :E9+*+ 150+ /= 40+-' 675/=2'=+

ĹĄkole Andrije KaÄ?iÄ&#x2021;a Ä&#x152;ITATELJI PIĹ U Roditelji djece iz Osnovne

MioĹĄiÄ&#x2021;a iz Donje VoÄ&#x2021;e

g doniranih pudinga i mlijeka oltirani zbo Rev

$= 6545;45 :;+*+4+ :I+4/I1+ / 89:*+4981+ 89/ djece iz OĹ Andrije KaMi roditelji 6+4*/0+ %'7'F*/481' F:6' 4/0' / *'20+ 675;5*/ 6750+19 iz Donje VoÄ&#x2021;e jako smo Ä?iÄ&#x2021;a MioĹĄiÄ&#x2021;a @ 5;2'E9+4/. 89:*+4981/.

17+*/9'> 8 % ('4153 na ravnateljicu ĹĄkole. (...) Na ni5820+*40/ 17+*/9/ 40/. revoltira * *

5*5(7+4/ 8: 4' 80+*4/)/ m roditeljskom sastanku, koji D:6'4/0815- 65-2';'789;' : masovno 6758/4): ;+ 0+ '1'*+381+ -5*/4+ 5*5(7+45 89: 30. rujna, iznosila je optuĹžbe je odrĹžan *+4981/. 17+*/9' &'.90+;/ =' 65;2'E9+4/ 89:*+4981/ 17+*/9 od njih je nas roditelja. Jedna na raÄ?un 35-: 8+ 67+*';'9/ / *'20+ Studenti traĹže kredite bila da piĹĄemo anonimna pisma u Ministarstvo obrazovanja, da je kontroliramo u financijama i joĹĄ ĹĄoĹĄta. ProÄ?itala je sa svoje liste upita koji su joj dostavljeni (ne znamo kojim putem) da obrazloĹži gdje su utroĹĄeni novci koje je dobila od VaraĹždinske Ĺžupanije za projekt â&#x20AC;&#x153;Ĺ kolsko mlijekoâ&#x20AC;? u iznosu od 8.000 kuna. Svi smo Ä?itali u 7Plus Regionalnom tjedniku od 5. sijeÄ?nja ove godine da je OĹ A.K. MioĹĄiÄ&#x2021;a dobila 8.000 kuna jer sudjeluje projektu â&#x20AC;&#x153;Ĺ kolsko mlijekoâ&#x20AC;? i da bi mlijeko bilo ukljuÄ?eno kao sustavni dio obroka. Ona navodi da je to notorna laĹž, da je dobila od VaraĹždinske Ĺžupanije samo 2.000 kuna koje je utroĹĄila na kupnju ĹžliÄ?ica kako bi svako dijete imalo svoju ĹžliÄ?icu, jer kuharica nema toliko vremena da ih opere do drugog odmora kad idu druga djeca jesti. Navodi da nije duĹžna nama

2 (.7 ' ' !* 3$(% & / )*(.(5 '# )*(# $,

(. / &%"# 7' ( *($

MlijeÄ?ni obroci u ĹĄkolama

"' 9/8:J' 1:4' %'7'F*/4 81' F:6'4/0' 6596535-4:9 J+ 6750+19 >C152815 32/0+15A =458 J+ 8+ 65*/0+2/9/ 65 E152' 150+ 8:*0+2:0: : 6750+1 9: 67+3' (750: 67/67+320+4/.

32/0+I4/. 5(751' #'15 J+ 65 9/8:J' 1:4' *5(/9/ 5845;4+ E152+ @ /5E/J'> /= 540+ %5J+ @";+9/ H:7G> @ +9+2

F+-5;/J> /= !'*5;'4' @%/4/ )'> ? 7'40+ "+79'> /= +*40+ @ "9'7I+;/J'> /= +65-2';+ 9+ C @ '79/0'4+)> 5 9/8:J' 1:4' 89/J/ J+ 4' 7'I:4+ 5845; 4/. E152' @ +9'7 &7/481/> /= '2 F'(+9' @ +2+9/4+)> @#745;+)> 9+ @ :*(7+-> &' :860+E45 8: *0+25;'40+ : 6750+19: C #:F 45 J+ *5(/9/ 9/8:J+ 1:4'

roditeljima polagati raÄ?une, jer ih polaĹže Ĺ˝upaniji koja taj projekt financira.

Dobro, ravnateljice, ako mi roditelji nismo bitni i nemamo prava pitati za sredstva Ĺ˝upanije, pitamo vas zaĹĄto naplaÄ&#x2021;ujete po obroku od nas roditelja pet kuna po danu za donirane pudingiÄ&#x2021;e, Ä?okoladna mlijeka i druge donacije od Vindije za djecu naĹĄe ĹĄkole. (...) U ponedjeljak, 22. rujna zapoÄ?eo je Vindijin tjedan zdravlja koji ta tvrtka obiljeĹžava donacijama osnovnoĹĄkolcima u vidu svojih mlijeÄ?nih proizvoda. Na internetskim stranicama Vindije piĹĄe: â&#x20AC;&#x153;Tako Ä&#x2021;e se ovaj tjedan Vinidijim proizvodima osladiti uÄ?enici osnovni h ĹĄkola Klenovnik, JalĹžabe t, ViĹĄnjica, Svibovec TopliÄ?ki, Kamenica, Donja VoÄ&#x2021;a, LjubeĹĄÄ?ica i Bednja. Svakog

' 65

9/8:J+ 1:4' 5845;4+ E152+ @C+35;+)> ?% '=57'> /= "; 2/0+ 9+ C @"7'I/4+)> " 65 9/8:J+ 1:4' (/9 J+ 4'-7' G+4+ 5845;4+ E152+ @ 75,' 7'E15;/J'> /= 2+45;4/1' @ ;'4' !'4-+7'> /= '3+4/)+ @ "'1)/4815-> /= ;'4)' @ =/*57' 520'1'> /= %/E40/)+ / C @ +97/0'4+)> 7

dana do kraja tjedna po dvije ĹĄkole dobit Ä&#x2021;e pakete Vindijinih Popy shakeova, Freska voÄ&#x2021;nih jogurta i, na sam Svjetski dan ĹĄkolskog mlijeka, svih osam ĹĄkola dobit Ä&#x2021;e darove za svakog uÄ?enika â&#x20AC;&#x201C; omiljeno djeÄ?je Ä?okoladno mlijeko.â&#x20AC;? Mi roditelji smo zgroĹženi vaĹĄim nastupom i zato ovako reagiramo. Mi znamo da se u ĹĄkoli ne hrane sva djeca, ali zar i ono dijete koje nema za kuhinju nema pravo bar na taj dan hraniti se u kuhinji ili dobiti jedno mlijeko koje je donirano i njemu namijenjeno. (...) Sjetite se svog djetinjstva (...). Sigurno bi vam bilo drago da vam netko bar na taj dan pruĹži jedan pudingiÄ&#x2021; uz blagi osmijeh.

Roditelji (podaci poznati redakciji)

stina na moj raÄ?un Izneseno nizs rnei edstvom

jeg djeno i Ä?asno radio svoj posao, a za ĹĄto sam tvrdnje tiÄ?eprotiv (...) Ĺ to sete bio i nagraÄ&#x2018;iv teta koje je uÄ?enik ovean.ĹĄkole Croatia-osiguranja u svibnju i to nisu da je bunar Ĺ tefanije Posavec kontaminimene osobno meÄ&#x2018;u bivĹĄim la je Ä&#x2021;u pravu istinu. Primijeti ran, iznijetroditeljima, bili pudinzi ni mlijeko, nego Freska bunaru jednog maÄ?ka na tom njezinom uÄ?enicima ili zaposlenicima, a koje su Euforija jogurti koje smo, kao i sve doi, je li to uÄ?inila namjerno i sluÄ?ajno, tog ti bunar, a ja spomenu u potpunosti maÄ?ka neistinite potvrÄ&#x2018;uju je bacila u ĹĄto tadaĹĄnje donacije, podijelili uÄ?enicima sam to vidio, jer sam od tog mjesta bio nalazi inspekcija koje su, po nekima od udaljen svega ĹĄest do sedam metara. u ĹĄkolskoj kuhinji uz obrok koji su imali i laĹži na moj raÄ?un protiv nje Za uvrede tih prijava, izvrĹĄile nadzor. tog ili iduÄ&#x2021;ih dana. podnosim kaznenu prijavu. (...) Ovime po tom i Stoga Ä&#x2021;u bitiprekidam prisiljena putem raspravusuda bilo kakvu Iz Ä?lanka je prepoznatljiva namjera pitanju.

Ureda pravobraniteljice za djecu zatraStjepan Hajduk potpisnika da ĹĄkolu optuĹži za nemoĹžiti zaĹĄtitu dostojanstva svoje liÄ?nosti, ralno poslovanje u ĹĄkolskoj kuhinji ĹĄto vjerodostojnosti ustanove kojom rukoje obiÄ?na kleveta preko koje ne mogu vodim te djeÄ?jih prava djeteta kojem prijeÄ&#x2021;i tek tako s obzirom na to da to u protivnom snositi posljedice, a za to Ĺželite i mo. Akomajka rasprave vaĹĄe sluĹĄati sam kako bih stala na kraj ovoj usese smo koji graÄ&#x2018;ana manjina biti krivi. nije prvaNas kleveta tzv.u HraĹĄÄ?ici â&#x20AC;&#x153;revoltiranihâ&#x20AC;? rodiprilagodite se obiteljima koje Ĺžele Ä&#x2021;ete sami Ĺžete, vjerovali stanove gradske u lili namjere dobre zapoGraÄ&#x2018;ani medijskoj hajci koja mene i moje okolnim i kao e, zajednic napredak ove sredinu, koja godine, u mirnu telja. Naime, dvije posljednje smo da smoudoĹĄli (podaci poznati redakciji) pravila igre, jer Ä&#x2021;ete a. PoĹĄtujte slenike koÄ?i u obavljanju naĹĄe osnovne je bila na dobrome glasu. No, razoÄ?arani susjedim nakon izbora nove kuharice, osoba koja smo, jer oÄ?ito je da ima ljudi kojima tu djelatnosti - odgoja i obrazovanja i bismo na Grad nije mjesto. nije proĹĄla na Apeliral natjeÄ?ajnom postupku VaraĹždin da se najmoprimci podvrgnu povjerenih nam uÄ?enika. U anketi koju potpomognuta i da se pita susjede iziz ĹĄkole, psihoanalizi, kaopojedincem i ljudi to je proveo Nacionalni centar za vanjsko su kakvi dolaze, sredina kojih sustavno, putem potpisanih, a imam njihove navike, jer ovo ĹĄto se radi viĹĄe vrednovanje obrazovanja, naĹĄa je ĹĄkola od vandalizma. (...) indicijajepretpostavljati, i anonimnih priOsobito nas Ĺžalosti izgled naĹĄeg parka. u skupini 20 posto najviĹĄe rangiranih java, koje se spominju u Ĺžele vaĹĄem Ĺživjeti Ä?lanku, sve graÄ&#x2018;ane koji (...) Molimo ĹĄkola u RH po kvaliteti odnosa uÄ?enika, ispred prostore Ä?istoÄ&#x2021;i da oÄ?iste u miru i ĹĄkolu diskreditira i mene kao ravnateulaza, obuzdaju obijest djece. Zar vam roditelja i ĹĄkole. Taj podatak govori tiĹĄini i daleko miru,tako u Ä?istoÄ&#x2021;i,idu ljicu. Njihove podlosti nije ljepĹĄe Ĺživjeti dovoljno o nama. dobrosusjedskim odnosima? Nama je da me pokuĹĄavaju ocrniti i kao majku doista dosta galame i tuÄ?njava. Ako to Rahela BlaĹževiÄ&#x2021;, ravnateljica da zapitajte se vaĹĄa djeca, moraju sluĹĄati skupljanjem potpisa i izjava protiv moima nas koji imamo kulture i ne Ĺželimo OĹ A. K. MioĹĄiÄ&#x2021;a, Donja VoÄ&#x2021;a Ja Stjepan Hajduk iz GreĹĄÄ?ev ine 56 demant iram navode iz Ä?lanaka â&#x20AC;&#x153;OpÄ&#x2021;inski bunar spas je za obiteljsko gospodarstvoâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Ako laĹže koza, ne laĹže rogâ&#x20AC;? objavljenih u 7Plus Regionalnom tjedniku. (...) Izneseno je niz neistina na moj raÄ?un i time je nanesena meni i mojoj obitelji velika ĹĄteta bez da se utvrdila prava istina. Tim Ä?lancima moja susjeda Ĺ tefanija Posavec iznijela je niz neistina.

Prvo, ĹĄto se tiÄ?e kopanja bunara, ja sam sudjelovao u kopanju materijalno i fiziÄ?ki, i to 50 posto, a ĹĄto mogu dokazati presudom OpÄ&#x2021;inskog suda u Novom

Marofu. Da Ĺ tefanija Posavec drĹži koze u bespravno izgraÄ&#x2018;enim objektim a, posjedujem sluĹžbeni dokument od graÄ&#x2018;evinske inspekcije VaraĹždin i nalog za ruĹĄenje spomenutih objekata. Kada je gradila spomenute objekte, bila joj je po zakonu potrebna i moja suglasnost, jer je spomente objekte gradila pokraj moje obiteljske kuÄ&#x2021;e i, koliko sam mogao utvrditi, uz neÄ?iji potpis. Ĺ to navodi da je to moja izmiĹĄljotina, mogu dokazati sluĹžbenim dokumentima. (...)

Istina je da sam umirovljeni djelatnik MUP-a i time se ponosim, jer sam poĹĄte-

Nered, galama i tuÄ?njave u HraĹĄÄ?ici

Kulturno-umjetniÄ?ki amaterizam podcijenjen Prema rezultatima na Ĺžupanijskim, drĹžavnim i meÄ&#x2018;unarodnim smotrama u zadnjih pet godina, najkvalitetnije umjetniÄ?ke udruge Grada VaraĹždina na sastanku 24. listopada odluÄ?ile su jednoglasno uputiti otvoreno pismo nadleĹžnim tijelima i cjelokupnoj javnosti zbog nemoguÄ&#x2021;nosti daljnjeg rada u postojeÄ&#x2021;im okolnostima. NaĹĄi zahtjevi su: 1. Redefiniranje poloĹžaja, uloge, statusa i znaÄ?aja kulturno-umjetniÄ?kog amaterizma u Gradu VaraĹždinu i druĹĄtvenoj zajednici. Smatramo da su rad i rezultati naĹĄih udruga podcijenjeni i sustavno degradirani. Udruge okupljaju velik broj mladih ljudi, koji kontinuiranim i ambicioznim radom nastoje kvalitetno realizirati i prezentirati svoj program i u tome, unatoÄ? nemoguÄ&#x2021;im uvjetima rada, i uspijevaju. (...) NaĹĄ poloĹžaj je poniĹžavajuÄ&#x2021; veÄ&#x2021; 10-ak go-

dina, tako da smo sada u situaciji da se viĹĄe ne moĹžemo nositi s udrugama iz drugih sredina, koje imaju daleko znaÄ?ajniju potporu u radu od strane lokalne zajednice. Problemi s kojima se susreÄ&#x2021;emo su neadekvatni uvjeti rada (problemi prostora za rad u VaraĹždinu, nepostojanje kultnog doma ili centra za kulturu), nemoguÄ&#x2021;nost educiranja i plaÄ&#x2021;anja struÄ?nih voditelja, nemoguÄ&#x2021;nost odrĹžavanja noĹĄnji i instrumenata (njihovo propadanje), kao i nemoguÄ&#x2021;nost nabavke novih noĹĄnji i instrumenata (Ä?lanovi nastupaju u zakrpanim kostimima) i nemoguÄ&#x2021;nost odlaska na nastupe i meÄ&#x2018;unarodne festivale zbog nedovoljnih sredstava za prijevoz.

Napominjemo da su naĹĄe udruge sastavni dio odgojnog i obrazovnog sustava (jer kod nas mladi uz pomoÄ&#x2021; struÄ?nih voditelja uÄ?e svirati, pjevati, plesati, glumiti, slikati, itd.). Stoga

17. studeni 2009.

nam je neprihvatljivo inzistiranje na financiranju naĹĄih udruga samo na osnovi projekata. NaĹĄ rad je, naime, svakodnevan, a da bi se nauÄ?ilo nekog uÄ?enika svirati ili plesati potrebno je najmanje pet godina. (...) Zbog svega navedenoga traĹžimo hitan sastanak s gradonaÄ?elnikom Grada VaraĹždina.

2. Preraspodjela postojeÄ&#x2021;ih sredstava namijenjenih za rad udruga. PostojeÄ&#x2021;i sustav raspodjele sredstava egzistira godinama bez obzira rade li neke udruge ili ne, a u meÄ&#x2018;uvremenu su neke i predstale s radom, ali dobivaju sredstva od Grada VaraĹždina.

KUD Hrvatskih Ĺželjeznica, ObrtniÄ?ko glazbeno druĹĄtvo VaraĹždin, KUD Varteks, VaraĹždinski tamburaĹĄki orkestar, VaraĹždinski folklorni ansambl

30 godina NK Mladosti 03. studenoga 2009.

Povodom poÄ?etka proslave godiĹĄnjice a moĹžedjelovanja Dravska30.ĹĄum NK Mladost iz Ĺ emovca, ut Bundeka ĹĄume. biti pop varaĹždinski Ĺžupan Predrag Pratim niz desetljeÄ&#x2021;a problematiku ureÄ&#x2018;enja Dravske su nom tjedniku u 7Plus Regional Nedavni Ä?lanci Ĺ tromar otvorio je ponukali novoasposluĹžiti za me da iznesem neke od primjera koji bi mogli reprea bez policije i drugih je problemparkiraliĹĄte faltirano i prilaz kvalitetno rjeĹĄavan sivnih mjera. zaama objektima nogometnog djelatnic s sam Prije nekoliko godina razgovarao Zrinjevac, Ä?ije su agronomke organizatori grebaÄ?ke Vrtlarije kluba. su da usred Zapoznate izloĹžbe cvijeÄ&#x2021;a FLORAART. IspriÄ?ale i jezerima na problem s tzv. ĹĄumicom greba imaju ogroman ParkiraliĹĄte s a,43 mjesta no ekolozi nisu kriminal oaza Bundeku. Taj lokalitet je bio ima. IzloĹžba struÄ?njac urnim hortikult u potpunosti je asfaltiraciju interven dopustili a BoÄ&#x2021;arskoga FLORAART u to se vrijeme odvijala na prostorim no zahvaljujuÄ&#x2021;i brojnim drugim. Iznio doma, a taj prostor je trebalo zamijeniti nekim ĹĄumice u sam primjer sponzorima kluba i pomoÄ&#x2021;i mjeĹĄtana, koji su se tako ukljuÄ?ili u obiljeĹžavanje 30 godina rada Kluba. Veliki doprinos organizaciji ove sveÄ?anosti dala je i ĹĄemoveÄ?ka Udruga Ĺžena.

NK Mladost

Savjetovanje u Aromamediji Ove subote, 21. studenoga, u salonu za masaĹžu AromaMozirju u medije u Ludbregu u Domu . Njima susjednoj Sloveniji koju mnogi VaraĹždinci posjeÄ&#x2021;uju su ga zajedno s ekoloĹĄkim dopao i uspjeĹĄno se taj primjer zdravlja na drugom katu bit ili ne, cijene udrugama rijeĹĄili na ponos Zagreba. Vjerovali su porasle. dijelu Bundeka znatno u tomodrĹžano stanovaÄ&#x2021;e savjetovanje o a. Na Dat Ä&#x2021;u vam i joĹĄ jedan primjer iz samog VaraĹždin JagaÄ?iÄ&#x2021;a naĹĄa a Tomislavaprehrani prirodnim dodacima je pokojnog gospodin inzistiran im cvivrtlarija je poklonila 40 sanduka zasaÄ&#x2018;enih balkonsk sa svrhom jaÄ?anja imuniteta po balkonima jeÄ&#x2021;em Gradu VaraĹždinu koje smo porazmjestili Ä?koga trga. VeÄ&#x2021; iduÄ&#x2021;e godine je a Korza i Franjeva i prozorim i lakĹĄe borbe protiv virusnih cvijeÄ&#x2021;e za direktorica gradskog TZ-a Branka Tropp naruÄ?ila u centru. balkone i prozoreSavjetovanje Ä&#x2021;e biti ostale infekcija. da nije Ne moĹžete si zamisliti naĹĄu radost kad smo uvidjeli rezultati dodatni odrĹžano oda postigli 9 dosu se12 sati, a: tog cvijeÄ&#x2021;a, bilo uniĹĄtenja ijativno. niz radnji i stanova okitilo je prozore samoinc loĹĄ za vrijeme trajanja akcije a m, primjero dobrim Dobar primjer uvijek rezultira m. Nije li upravo primjer stanje u loĹĄim primjero primjer pola sata masaĹže koĹĄtat Ä&#x2021;e Dravskoj ĹĄumi?

Franjo PavetiÄ&#x2021; 50 kuna.

Aromamedia

Velika sramota grada

Vatroslava Ima u naĹĄem susjedstvu jedna kuÄ&#x2021;a s reljefom JagiÄ&#x2021;a na zabatu i natpisnom ploÄ?om: telj oboĹžava Nisam .

Matica Hrvatska - PodruĹžnica VaraĹždin ali je objekt, JagiÄ&#x2021;a radi njegovog pretjeranog panslavizma, grada. PriÄ?a koji je Grad dao Matici Hrvatskoj, velika sramota namjerno se da je to mjesto noÄ&#x2021;nih seansi, a da je objekt

Veselo Martinje

prepuĹĄten propadanju.

Franjo BaÄ?an

U Domu Ĺ ebrek za starije i nemoÄ&#x2021;ne osobe u Zbelavi odrĹžana je proslava Martinja.

KrĹĄten je moĹĄt, a za dobru atmosferu bili su zaduĹženi glazbenici iz grupe Milana JandraĹĄiÄ&#x2021;a MilÄ?eka. Korisnici Doma potvrdili su da za dobar provod godine uopÄ&#x2021;e nisu vaĹžne, nego dobra volja i veselje.

Dom Ĺ ebrek

ISPRAVAK U proĹĄlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u Ä?lanku â&#x20AC;&#x17E;TrogodiĹĄnjaci s mamama, tatama i malim violinamaâ&#x20AC;&#x153; (str. 10) greĹĄkom je naveden netoÄ?an broj telefona za informacije o metodi edukacije po smjernicama dr. Suzukija.

ToÄ?an broj je 095/543-9537.

17. studeni 2009.

Oglasi 13

14 Poslovni svijet

17. studeni 2009.

TRGOVINA Zbog rasta zaliha uslijed recesije, proizvođači snižavaju cijene sve više proizvoda

Za isti rezultat danas treba puno više prodati

Niz akcija za kupce povodom obljetnice “Branke”

LUKAPS

Baza ACG-a za Europu LUDBREG - Glavna europska baza indijskog koncerna ACG Worldwide iz Mumbaija, jednog od vodećeg svjetskog proizvođača kapsula, mogao bi postati Ludbreg, odnosno tvrtka Lukaps koju su predlani kupili Indijci. Najavio je to Ajit Singh, vlasnik i predsjednik Uprave ACG Worldwidea prigodom posjeta predsjednika Stjepana Mesića Lukapsu u koji je ACG dosad uložio šest milijuna eura, a planira još sedam radi podizanja kapaciteta za 50 posto, zbog čega će se povećavati i broj zaposlenih.

HZZ VARAŽDIN

Manje posla, više na burzi Krajem listopada u Područnoj službi Varaždin evidentirano je 8.459 nezaposlenih osoba, što je 150 više nego u rujnu, odnosno za 1922 osobe ili 30 posto više nego u isto vrijeme lani.

Prošli mjesec prijavile su se 944 osobe, od čega izravno iz radnog odnosa 680, a zaposlilo se 395 osoba, što je gotovo 20 posto manje nego u rujnu. U listopadu su prijavljena 422 slobodna radna mjesta ili šest posto manje nego u rujnu, odnosno 19,6 posto manje nego u listopadu lani.

VARAŽDIN – Što zbog sve veće konkurencije, a što zbog pada kupovne moći, zalihe kod proizvođača i dobavljača rastu, pa zadnjih mjeseci spuštaju cijene proizvoda, a to onda osjete i naši kupci, ističe Marko Kelemenić iz poduzeća Branka koje je ove subote nizom akcija, degustacija i vatrometom obilježilo 18 godina rada, odnosno 14 godina poslovanja u Optujskoj ulici.

- Počeli smo 1991. godine kao tvrtka u kojoj je najprije radilo

poslenika u supermarketu u Ulici Zrinskih i Frankopana te hipermarketu u Optujskoj, koji je 1995. počeo kao diskont na 350, a danas taj prodajni prostor ima više od tri tisuće kvadrata - ističe Kelemenić, ističući da usprkos krizi nije bilo otkaza, niti smanjivanja plaća.

Kako su se širili prodajni prostori Branke, tako je rastao i promet, što je osobito došlo do izražaja nakon 1999.

č

ak 110 kilograma Ariela dobio je kupac Goran Mlakar četvero članova obitelji, da bi se ubrzo počeli zapošljavati i drugi te smo danas došli na 80-ak za-

- Zbog širokog asortimana i povoljnih cijena, osobito tijekom akcija koje su sve češće, broj naših kupaca zadnjih godina ostaje isti bez obzira na konkurenciju. Međutim, iako se povećava količina prodane robe, financijski rezultati ostaju isti upravo zbog nižih cijena, što se osobito vidi od srpnja ove godine - veli Kelemenić, dodajući da je tvrtka maksimalno izvršava sve obveze.

SPOR Budućnost u stečaju i Sindikat TOKG-a spore se zbog 1,4 milijuna kuna

Za plaće zaposlenika kroz račun sindikata otišlo 30 milijuna kuna Kako je i gdje sve utrošen novac, pitanja su na koje sudovi traže odgovor još od 2002. godine, ali ga još nema Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

LUDBREG/VARAŽDIN - Zbog isplate plaće preko sindikalnog računa, uobičajenog načina poslovanja domaćih poduzeća u problemima, već se sedam godina spore Sindikat tekstila, obuće, kože i gume te ludbreško poduzeće Budućnost u stečaju.

Gdje su 1,4 milijuna?

Kako bi ludbreški obućari dobivali neto plaće i kada je poduzeće zapalo u teškoće krajem 90-ih godina, naplata robe išla je preko sindikata s kojim je Budućnost istovremeno sklapala ugovore o kratkoročnim pozajmicama.

i

zbjegnuta obveza plaćanja zakonom utvrđenih davanja, ukazivao je VTS - Tako je za neto plaće zaposlenika kroz sindikalni račun tijekom dvije godine isplaćeno oko 30 milijuna kuna. Za nas je problem nastao kada

je uslijed otvaranja stečaja na računu sindikata ostalo neiskorišteno 1,4 milijuna kuna, objašnjava Velimir Slamar, stečajni upravitelj Budućnosti.

Sporni iznos, kako dodaje, nije ostao na računu središnjice Sindikata TOKG-a, već je prebačen sindikalnoj podružnici u novopokrenutom poduzeću JQL. Iako su u tom novom poduzeću bili zaposleni zapravo obućari iz propale Budućnosti, to je za potonju tvrtku bilo sporno te je još 2002. podnijela tužbu za povrat spornog iznosa pred varaždinskim Trgovačkim sudom.

TOKG: Sve za plaće

- Taj je novac sindikalna podružnica iskoristila za plaće u JQL-u koji je preuzeo zaposlenike Budućnosti, isticao je Sindikat TOKG-a u odgovoru.

Dvije godine kasnije Trgovački je sud donio presudu u korist poduzeća. Međutim, nakon žalbe sindikata, Visoki trgovački sud (VTS) ju je ukinuo te vratio predmet na ponovno suđenje tijekom kojeg je trebalo ponoviti dokazni

Trgovački sud u Varaždinu još je 2004. donio presudu u korist Budućnosti, ali ju je ukinuo VTS

postupak.

- Ostala je prijeporna faktična pravna narav ugovornog odnosa sadržana u ugovorima o zajmu. Na temelju njih tuženik je putem sindikalne podružnice isplaćivao iznose koji su bili zamjene za plaće, čime je izbjegnuta obveza plaćanja svih zakonom utvrđenih davanja, ukazivao je VTS, dodajući kako će se prilikom ponavljanja postupka otvoriti i pitanje kako je i gdje sve utrošen novac.

Vama u stečaju tuži Jarnjaka Zbog toga što je VTS lani ukinuo prvostupanjsku presudu donesenu još 2004. godine, na varaždinskom Trgovačkom sudu počeo je ispočetka i postupak u kojem Vama u stečaju tuži svoje bivše čelnike i suvlasnike.

Spor se vodi oko multilateralnog sporazuma koji su Nlasen Jarnjak 1998. sklopili sa ŠKZ-om „Varaždinski ce-

kin“, IMA-om i Solu-om, a na temelju kojeg je Vama preuzela njihove dugove.

Riječ je o ukupnom iznosu od 1,8 milijuna DEM, odnosno 6,5 milijuna kuna, od čega su oni većinu vratili svom propalom poduzeću uglavnom kroz kompenzacije, ali ono tužbom još potražuje blizu milijun kuna. Osnovano ili ne, utvrdit će sud.

Prava odluka

Proaktivni pristup odlučivanju P

roaktivni pristup (PrOACT) raščlanjuje proces odlučivanja na pet osnovnih elemenata: problem, ciljevi, alternative, posljedice i kompromisi.

Jasno identificiran problem prvi je preduvjet za donošenje kvalitetne odluke. Kreativnim pristupom problemu, možemo problem oblikovati u priliku. Savjet! Dobar početak u fazi definiranja problema je prepoznavanje uzroka problema. Drugi element PrOACT pristupa su ciljevi. Da bismo identificirali ciljeve, možemo si za

početak zapisati sve posljedice koje može izazvati naša odluka, zatim zapisane posljedice pretvoriti u kratko formulirane ciljeve, pojasniti što točno mislimo pod kojim ciljem i provjeriti ciljeve da bismo utvrdili obuhvaćaju li oni zaista naše interese.

Savjet! Svaki put kada osjetite da je vaš proces odlučivanja krenuo krivim putem ili ste zastali, sjetite se svojih ciljeva i oni će vas vratiti na pravi put! Treći element su alternative.

Alternative su predmet izbora u pro-

cesu odlučivanja. Prilikom kreiranja alternativa dobro je koristiti „kako“ pitanja. Za svaki cilj se potrebno zapitati kako ćemo ga postići. Preko odgovora na ta pitanja, definiraju se alternative. Savjet! Ne izlažite se prerano idejama i stajalištima drugih jer tako neke od vaših kreativnih ideja mogu ostati neotkrivene. Kada odlučite tražiti savjet, potražite ga i od osoba koje nisu iz kruga koje biste obično pitali za savjet oko takve vrste problema. Sljedeći element su poslje-

dice svake alternative. Prvi korak je da zamislimo situaciju u budućnosti.

Drugi korak je da opišemo posljedice svake od alternativa. Treći korak je eliminiranje alternativa koje ne mogu postati naša konačna odluka.

Posljednji element su kompromisi.

Uspoređujemo alternative s obzirom na ciljeve i radimo kompromise između alternativa prema zadanim ciljevima. Nakon eliminacije slabijih alternativa, biramo za nas najpovoljniju alternativu.

Nina Begičević doc. sc. dr. viša asistentica na FOI-u

Crna kronika 15

17. studeni 2009.

ŽUPANIJSKI SUD

I TOGA IMA Pod utjecajem tableta i alkohola pokušao opljačkati dućan

Odgojne mjere bile bi bez svrhe Budući da je optuženik mlađi punoljetnik, posebno je razmatrano pitanje postoje li uvjeti koji omogućavaju da se mlađem punoljetniku izreknu maloljetničke sankcije.

Iz izvješća Centra za socijalnu skrb vidi se da je najstarije od petero djece obitelji u kojoj radi samo otac. Poteškoće u učenju i ponašanju primijećene su tijekom osnovne škole, pa ponavlja sedmi razred. No, dva razreda srednje završava bez većih teškoća, ali u trećem je izbačen zbog neprimjerenog ponašanja.

Roditelji su prema njegovim školskim obvezama bili benevolentni, a često i odgojno nekompetentni. S druge strane, on je izbjegavao kontakt s Centrom koji je predložio da mu se povodom kaznenih djela iz 2007. izrekne mjera pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak da završi školovanje. To se, međutim, nije ostvarilo. Štoviše, više puta sudjelovao je u tučnjavama i premlaćivanju mlađih, a počeo je pokazivati i sklonost krađama zbog neprihvaćanja društvenih normi i nedostatno izgrađenog sustava moralnih vrijednosti uslijed odgojnoobrazovne zapuštenosti.

Zbog svega toga, kao i činjenice da je na raspravu dovođen iz pritvora zbog novog razbojstva, sud je zaključio da se izricanjem odgojnih mjera ili maloljetničkim zatvorom neće postići svrha.

Optuženi doveden iz pritvora

PROMET

Alkoholizirano 27 vozača

Pokušaj razbojstva dogodio se 6. studenog prošle godine oko 20 sati u Ulici Eugena Kumičića u Varaždinu

U pljačku nožem nakon šest piva i - Normabela Budući da mu je trebao novac, 19-godišnjak je uzeo maminu čarapu, kapu i kuhinjski nož te se uputio do trgovine u kojoj je ranije kupovao Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Zbog pokušaja razbojstva, S. H. nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora, a izrečena mu je i sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti o alkoholu, iako je tek napunio 20 godina i spada u kategoriju mlađih punoljetnika.

Pivo i Normabel

Pokušaj razbojstva dogodio se 6. studenog prošle godine, kada je oko 20 sati u ulici Eugena Kumičića u Varaždinu zamaskiran crnom kapom i ženskom čarapom preko glave ušao s nožem u ruci u trgovinu Višnja. Uhvativši vlasnicu trgovine jednom rukom za lice, dok joj je drugom stavio nož pod grlo, zatražio je novac.

Napadnuta je počela vikati i dozivati u pomoć, a zatim mu je predložila da je pusti kako bi otišla po novac u torbici, pa ju je oslobodio. Međutim, prije nego je uzela novac i predala

mu, napadač je svojevoljno odustao od namjere te je pobjegao, ne uzevši ništa iz trgovine.

Priznavši krivicu, optuženi je rekao da je do zamisli za pljačku došao nakon što je

a

lkohol je u korijenu mog ponašanja, rekao je optuženi tijekom suđenja početkom studenog doznao iz medija da je netko na isti način opljačkao trgovinu Konzuma.

Budući da mu je trebao novac, uzeo je maminu čarapu, kapu

i kuhinjski nož te se pješke uputio do trgovine u kojoj radi oštećena iz susjednog sela. Štoviše, tu je i sam prije kupovao, kao i njegova majka uz odgodu plaćanja. Prije toga, uzeo je nekoliko tableta Normabel, a prije toga pio je i pivo. Točnije, prema iskazu pred istražnim sucem, dvije tablete popio je oko 18 sati, i to zajedno sa šest piva.

Sam odustao ili…?

Tijekom obrane optuženi je istaknuo da oštećenu nije pustio zato što se bojao da će netko naići jer je vikala, već zbog toga što je shvatio da je učinio glupost, a dodatno

mu je bilo žao jer je oštećenu znao od ranije. Tome u prilog navodi da je kasa u trgovinu bila zatvorena, a da ju oštećena ni u jednom trenutku nije otvarala.

- U korijenu mog problematičnog ponašanja nalazi se alkohol te sam svjestan da bih u potpunosti trebao prestati s njegovom konzumacijom - dodao je optuženi na glavnoj raspravi.

S obzirom na priznanje kojim je tijek pljačke postao nesporan, tijekom suđenja trebalo je utvrditi je li optuženik uistinu dragovoljno odustao od dovršenja razbojstva ili uslijed vanjskih utjecaja.

Od pljačke odustao ipak dragovoljno U optužnici se navodilo da je optuženik odustao od dovršenja djela zbog toga što je optužena počela glasno vikati i zvati u pomoć, pa je pobjegao u strahu da netko ne naiđe.

Međutim, vijeće je iz utvrđenih okolnosti zaključilo da je optuženik dragovoljno prekinuo započeto počinjenje kaznenog djela, iako

je bio svjestan da, prema svim okolnostima, radnju može dovršiti. Naime, oštećenu je pustio da krene prema torbici po novac kada je prestala vikati, a pobjegao je prije nego što se vratila, pa je i sama oštećena navela kako je bila uvjerena da će optuženik uzeti novac, ali je optuženi odjurio van.

DOZNAJEMO Ministarstvo pravosuđa smatra da nema uvjeta za kraj mandata načelnika Općine Bednja

Zakon se ne može retroaktivno primijeniti

Mirko Bistrović ostaje na mjestu načelnika Općine Bednja

BEDNJA – Mirko Bistrović ostaje na mjestu načelnika Općine Bednja! Ustvrdilo je to Ministarstvo uprave nakon što je zaprimilo dopis Ivana Hrupačkog koji ga je izvijestio da je Bistrović ove godine pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo iz 2005. i 2006. protiv slobode i prava čovjeka i građanina, povredom rada i drugih prava iz rada.

Sukladno tome, Hrupački je ustvrdio da su se stekli uvjeti za prestanak mandata osuđenog općinskog načelnika, bu-

dući da se spomenuto kazneno djelo navodi kao razlog za prestanak mandata u Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, a prema izmjenama od 15. travnja ove godine.

- Budući da se postavilo pitanje retroaktivne primjene odredbi o pravnim posljedicama osude za kazneno djelo, zatraženo je od Ministarstva pravosuđa stručno mišljenje o tome jesu li ispunjene pretpostavke za prestanak dužnosti općinskog načelnika pravomoćno

osuđenog za kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina iz 2005. i 2006. godine, pojašnjavaju u Ministarstvu uprave.

Ministarstvo pravosuđa, kako se dodaje, očitovalo se da smatra kako nisu ispunjene pretpostavke za prestanak dužnosti općinskom načelniku budući da je prestanak mandata uveden zakonskim izmjenama koje su uslijedile nakon počinjenog kaznenog djela, a njihova retroaktivna primjena nije dopuštena. (ikr)

VARAŽDIN - U kontrolama prometa u sklopu operativne akcije „Alkohol“ tijekom vikenda na području Policijske uprave varaždinske policijski službenici zatekli su ukupno 27 vozača kako upravljaju vozilima pod utjecajem alkohola, dok je deset odbilo alkotestiranje.

Od zatečenih vozača u vožnji pod utjecajem alkohola, 22 vozača sudjelovala su u prometu kao vozači osobnih vozila, tri kao biciklisti te po jedan kao vozač teretnog vozila i vozač mopeda.

Najviša utvrđena koncentracija alkohola u organizmu iznosila je 3.12 g/kg.

Tijekom vikenda policija je utvrdila 207 prekršaja u prometu, uglavnom vezanih uz brzinu, a dogodilo se šest nesreća, od čega jedna s ozlijeđenom osobom.

REKORDER

Za volanom s 4.40 g/kg STRMEC PODRAVSKI Upravljajući osobnim vozilom pod jakim utjecajem alkohola (4.40 g/kg), i to za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije, 36-godišnjak je u četvrtak oko 10.30 sati izazvao prometnu nesreću u Strmcu Podravskom gdje je započeo radnju polukružnog okretanja. U tom je trenutku iz suprotnog smjera naišlo osobno vozilo 56-godišnjaka s kojim se sudario, uslijed čega je ozljede zadobila njegova 50-godišnja suputnica. Protiv 36-godišnjeg vozača uz odgovarajuće prijave za prometnu nesreću policija podnosi i kaznenu prijavu za počinjeno kazneno djelo Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera.

DOZNAJEMO

Oduzeo joj prednost ZLATAR - U četvrtak oko 14.25 sati došlo je do prometne nesreće kada D. H. (41) nije propustio sva vozila na glavnoj prometnici te je prednjim dijelom udario u desni dio osobnog automobila M. H. (36) koja je zadobila lakše tjelesne ozljede. Kako su izvijestili iz PU krapinskozagorske, alkotestiranjem vozača kod D. H. je utvrđena koncentracija od 2,09 g/kg alkohola, te su mu u ambulanti Zlatar uzeti uzorci mokraće i krvi radi vještačenja.

16 Oglasi

17. studeni 2009.

Školstvo 17

17. studeni 2009.

ŠKOLSKI VRT Prestižna nagrada za najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske u Brezničkom Humu

Veliko priznanje za sve učenike i cijelu školu Na ovogodišnjoj završnoj svečanosti projekta Najljepši školski vrtovi u Hrvatskoj, koju tradicionalno organizira Hrvatski radio u šibenskom Kazalištu, pobjedničkim vrtom proglašen je školski vrt Svetoga Lovre, šibenske privatne gimnazije s pravom javnosti koji je nagrađen Zlatnom poveljom Hrvatske radiotelevizije.

Pobjednik kontinentalne Hrvatske je osnovna škola Breznički Hum u

Brezničkom Humu, za primorsku Hrvatsku osnovna škola Bariše Granića Meštra u Baškoj Vodi, a male školske

N

agrada za posebni trud oko uređenja okoliša i školskog vrta vrtove predvodi područna škola Ivana Duknovića u mjestu MariniVrsinama u trogirskome zaleđu.

- Zahvaljujem svim Ministarstvima i donatorima koji nagrađuju djecu i učitelje za njihov veliki trud pri uređenju svojega školskog okoliša - rekla je Lidija Komes, voditeljica projekta i urednica ekološke radijske emisije Slušaj kako zemlja diše. - Ove godine odlučili smo na osobit način razveseliti djecu donirajući 1500 monografija Najljepši školski vrtovi u Hrvatskoj školskim, gradskim te knjižnicama

svih Domova u Hrvatskoj - za djecu bez stalne roditeljske skrbi te onu koja pohađaju hrvatsku nastavu izvan naše zemlje. Ovim darivanjem monografija simbolično obilježavamo petnaestu godina projekta koji je osvojio nagradu Federacije europskih turističkih novinara za edukativno-ekološki pristup mladima. Projekt dokazuje da djeca i biljke mogu rasti zajedno - izjavila je Lidija Komes.

Vrt i okoliš škole iznimno je lijepo uređen

KREATIVNA NASTAVA Učenici 2. a OŠ iz Sv. Ilije posjetili uzgajalište divljači

Safari u Poljani Biškupečkoj

U izvođenju izvanučioničke nastave učiteljici Danici Detić i učenicima pomogli su Mladen Sokol iz Doljana u suradnji s članovima Lovačke udruge Trčka i Centra za uzgoj sitne i krupne divljači Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Obuka neplivača

Zanimljiva suradnja uspostavljena je između OŠ V. Nazor iz Sv. Ilije i Lovačkom udrugom Trčka iz Šaulovca na izvanučioničkoj nastavi. Učenici 2. a razreda i njihova učiteljica Danica Detić sudjelovali su u izvanučioničkoj nastavi na temu Biljni i životinjski svijet zavičaja u Beretincu, Poljani Biškupečkoj i Svetom Iliji. U izvođenju nastave pomogli su Mladen Sokol iz Doljana uz suradnju članova Lovačke udruge Trčka, koji su ujedno bili i inicijatori i domaćini ove nesvakidašnje nastave.

Kujica Lola

Učenike se ponajprije dojmio Centar za uzgoj sitne i krupne lovne divljači koji se proteže na području između Poljane Biškupečke i Beretinca. Imali su je-

u

dinstvenu priliku iz neposredne blizine promatrati fazane, srne, jelene i drugu divljač te uživati u vrlo dojmljivim prizorima druženja sa životinjama.

U okolici Šaulovca razgledali su Lovački dom i streljanu

Nastava u prirodi puno je zanimljivija od one u školskim klupama, poglavito kad je riječ o biljnom i životinjskom svijetu

gdje se održavaju natjecanja u gađanju glinenih golubova.

Učenici su bili oduševljeni prepariranim životinjama i lovačkim trofejima koje su tamo imali priliku vidjeti. - O brigi i zaštiti životinja učenici su mogli saznati na hranilištima koje su postavili lovci u okolici Sv.

Ilije - napomenula je učiteljica Danica Detić. - Pažnju učenika privukla je kujica Lola koja je pokazala svoja umijeća lovačkog psa. Na kraju smo obišli cijelu okolicu u terenskim vozilima što je bio dodatni užitak za učenike jer je podsjećao na pravi safari iz filmova - dodala je

učiteljica Detić. Učenici su tako iskoristili priliku i upoznali svoj zavičaj i neke njegove specifičnosti te su se upoznali s lovstvom, lovnom divljači, lovnim turizmom te zaštiti životinja i brizi o njima, pogotovo tijekom zimskih mjeseci. - Učenje u ovakvim kreativnim učionicama

potiče i razvija kod učenika naviku pravilnog ponašanja u skladu s prirodom te utječe na oblikovanje humanog odnosa prema živim bićima i prirodi uopće - naglasila je učiteljica Detić uz zahvalu svima koji su pomogli da se ovakva nastava uspješno izvede.

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN

samo

30,00 kn

Ova knjiga napisana je kao svojevrsni nastavak knjige “C programer za 15 dana” (kupon 10), a uvest će vas u svijet Windows programiranja. Knjiga nije pisana za profesionalce koji se godinama time bave, nego za one koji ništa ne znaju, a voljeli bi znati. Sadrži primjere izvornog koda svih uobičajenih dijelova Windows programa kakve najčešće rabite na svojim računalima. Svaki logični dio Windows programa objašnjen je kao logična cjelina. Knjiga prati logičan smjer programiranja.

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

čenici su imali jedinstvenu priliku iz neposredne blizine promatrati fazane, srne, jelene i drugu divljač

ŠKOLA PLIVANJA

Mladi Varaždinci ponovo će imati priliku naučiti plivati na Gradskim bazenima u Varaždinu.

Na temelju Državnog pedagoškog standarda i Programa javnih potreba u obrazovanju za 2009. godinu, Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin u suradnji s Upravnim odjelom za obrazovanje i znanost i osnovnim školama na području Grada Varaždina i ove školske godine provodi organizaciju obuke neplivača, učenika trećih razreda sedam gradskih osnovnih škola Gradski bazeni Varaždin imaju pozitivno stručno mišljenje, odnosno verifikaciju programa obuke neplivača Zavoda za školstvo republike Hrvatske.

Obuka će se odvijati u terminima od 9. studenog do 2. prosinca ove godine za učenike I., II., III. i VII. osnovne škole te od 3. prosinca 2009. do 13. siječnja 2010. godine za učenike IV., V. i VI. osnovne škole.

S obzirom na prijašnje vrlo dobre rezultate očekuje se kvalitetan i stručan rad i smanjenje broja neplivača među školskom djecom u Varaždinu. (di)

KUPON 11

18 Oglas

17. studeni 2009.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 604-02/09-01/96 URBROJ: 2186/1-02/1-09-2 Varaždin, 10. studeni 2009.

Na temelju članka 5. Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 27/08 i 36/09) i članka 16. i 17. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije 41A/09), župan Varaždinske županije raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija Varaždinske županije za školsku/akademsku godinu 2009/10.

I.Župan Varaždinske županije odobrava u školskoj odnosno akademskoj godini 2009/10. sljedeći broj stipendija: a. za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju: 1. dipl. ing. elektrotehnike (magistar elektrotehnike) - 2 stipendije 2. dipl. ing. strojarstva, (magistar strojarstva)

- 2 stipendije 3. dipl. ing. građevinarstva (magistar građevinarstva) - 3 stipendije 4. profesor (dipl. ing.) matematike (magistar matematike) - 2 stipendije 5. profesor (dipl. ing.) fizike (magistar fizike) - 3 stipendije 6. profesor engleskog jezika (magistar engleskog jezika) - 3 stipendije 7. doktor medicine, - 2 stipendije b. za nadarene studente: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 12 stipendije - koji studiraju na stručnim studijima - 3 stipendije - izuzetno nadarene studente iz pojedinih područja umjetnosti iz čl. 12. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije - 2 stipendije c. za studente loših socio-ekonomskih prilika: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 15 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima - 5 stipendija d. za učenike loših socio-ekonomskih prilika - 10 stipendija Za svaku grupu stipendija (a. - d.) utvrđuje se posebna lista reda prvenstva dobivena bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih izvannastavnih rezultata (za učenike srednjih škola i prve godine studija), odnosno bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih značajnih rezultata u područjima umjetnosti, kulture i športa, objavljenih stručnih i znanstvenih radova u znanstvenim ili stručnim časopisima (za studente od druge godine nadalje) sukladno mjerilima propisanim u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

II. Stipendije se dodjeljuju pod uvjetom da će korisnici nakon završetka studija, sukladno ugovoru koji će potpisati, raditi po potrebi na području Varaždinske županije najmanje onoliko vremena koliko su dobivali stipendiju.

III. Pravo na sudjelovanje u natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i studenti: 1. koji su državljani Republike Hrvatske 2. koji imaju status redovitog učenika ili studenta 3. čiji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje 12 mjeseci prije podnošenja prijave 4. koji nisu korisnici drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije, a tijekom školovanja, odnosno studiranja ostvarili su slijedeće uspjehe: 1. redoviti učenici 3. i 4. razreda srednje škole, kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena iz prethodna dva završena razreda srednje škole najmanje 4,00 2. redoviti studenti dodiplomskih studija ustrojenih prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) ako im je prosjek ocjena sa studija iz prethodne 2 godine najmanje: - 3,00 za šestu godinu studija 3. redoviti studenti sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija od druge godine nadalje, sveučilišnih diplomskih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija i to: a. redoviti studenti preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija: a. na drugoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b. na trećoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c. na četvrtoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 b.redoviti studenti na integriranim sveučilišnim studijima: a. na drugoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b. na trećoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c. na četvrtoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 d. na petoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 e. na šestoj godini studija, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00 d. redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija: a. na prvoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri, odnosno četiri godine preddiplomskog ili stručnog studija najmanje 3,40 odnosno 3,20 b. na drugoj godini (ako diplomski studij traje 2 godine), ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 4. redoviti studenti sveučilišnih (preddiplomskih, diplomskih, integriranih), stručnih studija te specijalističkih diplomskih stručnih studija od prve godine nadalje te redoviti studenti dodiplomskih studija ustrojenih prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00, odnosno za studente prve godine sveučilišnih (preddiplomskih, integriranih) i stručnih studija 4,00 iz prethodna završena dva razreda srednje škole.

5. redoviti studenti sveučilišnih integriranih studija od druge godine nadalje, redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija te redoviti studenti dodiplomskih studija ustrojenih prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji su na studijima za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Županiju, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00

Pravo na dodjelu stipendija zbog loših socio-ekonomskih prilika mogu ostvariti učenici i studenti u čijim je kućanstvima uzdržavatelja prihod po članu kućanstva manji od 30% prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj - srpanj tekuće kalendarske godine što za 2009. godinu iznosi 1.595,00 kuna po članu.

IV. Mjesečni iznos stipendija za učenike iznosi 500,00 kuna, a za studente 1.000,00 kuna.

V. Dokumenti potrebni za dodjelu stipendija učenicima i studentima su: a) obrazac Prijave na natječaj za dodjelu stipendije Varaždinske županije (koja se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na adresi Upravni odjel za prosvjetu Varaždinske županije b) preslika osobne iskaznice c) potvrda škole odnosno fakulteta o redovitom upisu u školsku odnosno akademsku godinu 2009/10., u svrhu ostvarivanja prava na stipendiju d) u školi ovjerene preslike svjedodžbi posljednja dva završena razreda srednje škole (za učenike srednjih škola) e) prijepis ocjena položenih ispita tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) f) u školi ovjerene preslike diploma za osvojena 1., 2. i 3. mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima ili smotrama učenika srednjih škola 2008. i 2009. godine u programima koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (za učenike srednjih škola i studente na prvoj godini studija) g) dokumentacija o objavljenim stručnim i znanstvenim radovima u stručnim ili znanstvenim časopisima, postignutim značajnim rezultatima u područjima umjetnosti, kulture i športa te dodijeljenim nagradama i priznanjima tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) h) izjava učenika odnosno studenta da nije korisnik drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije i) dokumentacija za utvrđivanje izuzetne nadarenosti iz pojedinih područja umjetnosti s preporukama istaknutih i mjerodavnih umjetnika (za studente) j) potvrda o visini dohotka za prethodnu godinu nadležne Porezne uprave Ministarstva financija RH za sve članove domaćinstva k) prosjek neto plaća za mjesec srpanj, kolovoz i rujan tekuće kalendarske godine za svakog zaposlenog člana kućanstva l) izjavu o broju članova kućanstva (obrazac u Narodnim novinama) NAPOMENA: Dokumentaciju pod točkama j), k) i l) prilažu samo oni učenici i studenti koji stipendiju traže zbog loših socio-ekonomskih prilika (s prihodom po članu kućanstva manjim od 1.595,00 kuna).

VI. Varaždinska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od podnositelja prijave zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko ustanovi da je isto potrebno kako bi se utvrdilo da li učenik, odnosno student zadovoljava sve uvjete i kriterije za dodjelu stipendija, sukladno Pravilniku.

VII. Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati.

VIII. Prijave kandidata dostavljaju se na adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu s naznakom “Povjerenstvo za dodjelu stipendija Varaždinske županije”, Franjevački trg 7 42 000 Varaždin IX. Rok za podnošenje dokumentacije je 15 dana od objave Natječaja.

X. O dodjeli stipendija odlučuje Povjerenstvo za dodjelu stipendija utvrđivanjem lista reda prvenstva za dodjelu stipendija.

Odluka Povjerenstva za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploči Varaždinske županije, Franjevački trg 7 i na Internetskim stranicama Varaždinske županije (www.varazdinska-zupanija.hr).

Pismeni prigovor na odluku Povjerenstva za dodjelu stipendija podnosi se u roku osam dana od dana objave odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija županu Varaždinske županije koji donosi konačnu odluku.

XI. Na temelju konačne odluke o dodjeli stipendije, sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja stipendije sukladno odredbama Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije i Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

XII. Sve dodatne odredbe o dodjeli stipendija sadržane su u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 41A/09), koji je objavljen na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr.

XIII. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za dodjelu stipendija mogu se dobiti na broj telefona: 042/390-540 ili 042/390-513.

ŽUPAN Predrag Štromar

Oglasi 19

17. studeni 2009.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Kruno Radašić Ludbreg, M. Krleže 27

objavljuje

Javni bilježnik Kruno Radašić iz Ludbrega, Miroslava Krleže 27, u predmetu broj: OU-342/01, temeljem odredbi Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu, po zahtjevu vjerovnika Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb, podružnica Varaždin, objavljuje:

JAVNU PRODAJU

slijedeće pokretne imovine uz početne cijene: I.Osobni automobil „OPEL Vectra“ 1.6 I, 1994 g,

kn Teretno vozilo „Mercedes“ Sprinter 212 D, 1996 g.

JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009. g. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O.

OGLAS

20.000,00 50.000,00 kn

II. Teretni automobil „TAM“ 5500 72, 1972. g.

15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009. g. S POČETKOM U 11.00 SATI U PETRIJANCU, DRAVSKA 43.

III. Strojevi za obradu drva 222.500,00 kn (ručni alati i pribori, informatička oprema) JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009. g. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINBREGU, MALI VRH 6.

IV. Ugostiteljski inventar 60.000,00 kn (šank, stolovi, stolice, police, caffe aparat, i dr.)

JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009. g. S POČETKOM U 13.00 SATI U STRMCU REMETINEČKOM BB. V. Teretni automobil „Magirus M 232 D“ 60.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 24. 11. 2009. g. S POČETKOM U 11.30 SATI, U KAŠTELANEC, VUKOVIĆEVA 48.

VI. Teretni automobil „FIAT Ducato“, 1997 g.

9.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 25. 11. 2009. g. S POČETKOM U 11.30 SATI U BELETINCU, BELSKA 22.

VII. Smjesa u prahu za topli napitak s okusom kave 422,00 kn („Doncafe“, 25 g. x 211 vreč.)

JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 25. 11. 2009. g. S POČETKOM U 14.00 SATI, U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU I. Osobni automobil „Renault Safrane“ V6 3.01, 1995 g.

40.000,00 kn Osobni automobil „Mazda 323“ 1.5, 1996 g.

25.000,00 kn Teretni automobil „Volkswagen Transporter“ 1.9 D, 1996 g.

30.000,00 kn Projektor 3M, tip 10, 500,00 kn Pila za metal 800,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009. g. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. II. Kancelarijski radni stol, 3 kom.

1.200,00 kn Kancelarijska stolica, 2 kom.

200,00 kn Vitrina za registratore, 2 kom.

400,00 kn Printer „Canon Pixma“, tintni 180,00 kn Kompjutor „Pentium“, neispravan 1.700,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 23. 11. 2009 g. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, ANINA 11.

III. Osobni automobil „Škoda Favorit“, 1991 g., nereg.

7.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 24. 11. 2009. g. S POČETKOM U 08.30 SATI, U IVANEČKOM VRHOVCU, IVANEČKI VRHOVEC 17.

IV. Tekstilna roba, zimski kaputi, muško - ženski, 151 kom.

79.100,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 24. 11. 2009. g. S POČETKOM U 09.30 SATI U LUDBREGU, TRG SV. TROJSTVA 1, (SKLADIŠNI PROSTOR).

V. Oprema za proizvodnju transformatora i uredska oprema, razna 64.534,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 24. 11. 2009. g. S POČETKOM U 10.30 SATI U LUDBREGU, KOPRIVNIČKA 17 C (SKLADIŠNI PROSTOR).

VI. Umjetnička slika 1.500,00 kn Umjetnička slika 5.500,00 kn Dvosjed „Marija“ 2.550,00 kn Dvosjed „Marija“ 1.500,00 kn Radni stol „403“, 160-80 cm, 3 kom.

1.800,00 kn Uredski stolac „Linz“, 2 kom.

1.000,00 kn Uredski ormar, 3 kom.

2.400,00 kn Ralica za snijeg, 2 kom.

4.000,00 kn Kompresor klipni 5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 25. 11. 2009. g. S POČETKOM U 10.30 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO - SKLADIŠNI PROSTOR ( ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU, KOPRIVNIČKA 2 I CEHOVSKA BB ).

VII. Oprema, postrojenja, alati, gotovi proizvodi (agregati, rezervoar za naftu, mješalice za beton, cirkular, aparat za varenje, brusilica, kalupi za crijep i sljem., kompresori, stroj za izradu crijepa, mini-wash, pumpa, kolica, garderobni ormar, sušara, stalci za armaturu, regali za sušenje crijepa, metalna polica, žaluzine, biber crijep, čavli, gredice, nadvoji, bidei, keram. pločice, masažni stupovi, tlakavci, kamena vuna, umivaonici, tuš kabine) 1.127.742,00 kn Radni stroj „Fiatallis“ FB7B, 1990 g.

50.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 25. 11. 2009. g. S POČETKOM U 10.30 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO - SKLADIŠNI PROSTOR (ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU, CEHOVSKA BB).

VIII. Ribički pribor – štap „Onliner“ 4,70m, 350,00 kn (10-20 gr. DAM sa rolom „Robinson Laher 206“) Lančići i narukvice - bižuterija, 318 kom., razne veličine 3.245,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 25. 11. 2009. g. S POČETKOM U 14.00 SATI, U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE NEKRETNINA I/ Dana 27. studenoga 2009. godine, s početkom u 14,oo sati, u uredu javnog bilježnika Krune Radašića u Ludbregu, Miroslava Krleže 27, održat će se usmena javna dražba radi prodaje nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Varaždinu, stalna služba u Ludbregu, zk.ul.br. 2655 K.O. Donji Martijanec, čkbr. 415/15 – oranica u Martijancu – 2177 m2 i čkbr. 415/32 – kuća i dvor u Martijancu – 736 m2.

II/ Predmetne nekretnine prodaju se kao fiducijarno vlasništvo vjerovnika Privredne banke Zagreb d.d., koje vlasništvo je stečeno radi osiguranja novčane tražbine vjerovnika prema dužniku, a koja tražbina je u cijelosti dospjela.

III/ Na predmetnim nekretninama uknjiženi su tereti pod brojem: Z-1622/06. od 9.10.2006. godine. i Z-1757/07. od 9.11.2007. godine. Pozivaju se hipotekarni vjerovnici da prijave svoja potraživanja (glavnicu, kamate, troškove) i to pisanim putem do dana održavanja javne dražbe, odnosno usmeno na javnoj dražbi.

IV/ Predmetne nekretnine su u posjedu fiducijarnog dužnika i nisu slobodne od njegovih osoba i stvari.

V/ Početna cijena nekretnina je 400.000,oo kn (četiristotisućakuna).

VI/ Prodaja se obavlja po načelu «viđeno-kupljeno».

VII/ Pravo sudjelovanja na dražbi imaju domaće fizičke i pravne osobe.

VIII/ Svaki potencijalni kupac dužan je prije nadmetanja položiti jamčevinu u iznosu od 5% (petposto) od početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na račun javnog bilježnika za druge osobe, broj računa:2360000-1300065604 pri Zagrebačkoj banci d.d. s naznakom „jamčevina za javnu dražbu“. Sredstva moraju biti iskazana na izvodu gore navedenog računa jedan dan prije održavanja javne dražbe.

IX/ Dražbi mogu pristupiti osobe koje predoče dokaz o uplati jamčevine i svoju osobnu iskaznicu, a ako je ponuditelj pravna osoba, dražbi može pristupiti osoba ovlaštena za zastupanje uz predočenje izvatka iz sudskog registra, osobne iskaznice i dokaza o uplati jamčevine.

X/ Kupcem će se smatrati osoba koja na dražbi ponudi najvišu cijenu i koju kupcem proglasi javni bilježnik.

XI/ Kupcu se jamčevina uračunava u cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraća u roku od 3 (tri) dana od dana održavanja dražbe, bez kamata i uz uračunavanja troškova platnog prometa. Ponuditelj koji uspije na javnoj dražbi, a ne položi kupovninu u određenom roku ili ne pristupi sklapanju ugovora u određenom roku, gubi pravo na povrat jamčevine.

XII/ Uplata kupovnine izvršit će se u roku od 8 (osam) dana od dana održane javne dražbe. Kupac je dužan uplatiti kupovninu na račun javnog bilježnika za druge osobe iz točke VI/ ovog Oglasa. Sklapanje kupoprodajnog ugovora izvršit će se u roku od 8 (osam) dana od dana održane javne dražbe, u formi javnobilježničkog akta. Ako u navedenim rokovima kupac ne sklopi ugovor i ne plati kupovninu, javni bilježnik će prodaju proglasiti nevažećom.

XIII/ Troškove sklapanja ugovora, te troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina, snosi kupac.

Javni bilježnik: Kruno Radašić

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VIJEĆE Na temelju članka 21.Statuta Općine Ljubešćica (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 23/09), članka 21.Poslovnika Općinskog vijeća Općine Ljubešćica (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 23/09) i članka 4.stavka 1.Odluke o osnivanju Savjeta mladih Općine Ljubešćica (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 32/08), Općinsko vijeće Općine Ljubešćica raspisuje

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA KANDIDATA/KANDIDATKINJA ZA IZBOR ČLANOVA SAVJETA MLADIH OPĆINE LJUBEŠĆICA Savjet mladih Općine Ljubešćica, kao savjetodavno tijelo Općinskog vijeća Općine Ljubešćica, osnovano je radi aktivnog uključivanja mladih u javni život Općine.

Za članove Savjeta mladih Općine Ljubešćica mogu se birati osobe od 15 do 29 godina starosti s prebivalištem na području općine Ljubešćica.

Savjet mladih Općine Ljubešćica ima 5 članova, čiji mandat traje dvije godine.

Kandidate za članove Savjeta mladih predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća, studentski zborovi i drugi oblici organiziranja mladih koji su registrirani i djeluju na području Općine.

Svojstvo predlagatelja za prijedlog kandidata za izbor članova Savjeta dokazuje se izvatkom iz registra udruga ili drugog registra u koji se upisuju organizirani oblici mladih.

Predlagatelj je dužan svoj prijedlog obrazložiti i u pisanom obliku dostaviti ga Povjerenstvu za izbor i imenovanje Općinskog vijeća Općine Ljubešćica, Zagrebačka 22 b, 42222 Ljubešćica u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva (s naznakom: «za Savjet mladih»).

Prijedlog kandidata, uz obrazloženje, mora sadržavati: ime i prezime kandidata, datum i godinu rođenja, prebivalište, te mora biti ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe predlagatelja.

Prijedlogu je potrebno priložiti životopis, okvirni prijedlog programa rada, presliku domovnice i potvrdu o prebivalištu kandidata, izvod iz registra udruga – ne stariji od 6 mjeseci – ili potvrdu o posljednjem upisu u sudski registar (za ustanove) ili drugi registar, odnosno odgovarajući dokaz.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LJUBEŠĆICA

20 Vidokrug

17. studeni 2009.

Utvrđen na obroncima Ivanščice, grad Greben prvi put se spominje prije 800. godina. Danas je omiljeno mjesto planinara, ali i zaljubljenika u prirodu

OBLJETNICA U cjelodnevnoj proslavi obilježen vrijedan jubilej ostataka grada Grebena

Osam stoljeća Grebengrada Mnoge su generacije sanjale da se krene s obnovom Grebengrada. Započeta je izrada geodetske snimke cijelog kompleksa, a projekt obnove i sanacije kandidiran je za sredstva iz državnog proračuna Piše i snimio: DAVOR PEJNOVIĆ

- Kada se razmatra prošlost Novog Marofa, ponajprije se treba okrenuti prema nedalekim obroncima Ivanščice, gdje se smjestio najvažniji objekt prošlosti ovoga kraja, utvrđeni grad Greben. Prvi spomen toga objekta javlja se u ispravi ugarsko-hrvatskog vladara Andrije II. Arpadovića još 1209. godine, a njegov kaštelan bio je izvjesni Gurdun. Spomenutom ispravom kralj je Varaždincima, zbog pružene pomoći prigodom njegova zatočenja, podijelio povlastice, te utvrdio granice posjeda, a na rubu tog posjeda smjestio se „… castrum Gereben…“ danas nakon 800 godina poznatiji kao Grebengrad - izjavio je Zlatko Meštrić, predsjednik Odbora za obilježavanje 800 godina

Grebengrada.

Prigodom proslave, na zidinama Grebengrada izaslanik ministra kulture Željko Trstenjak svečano je otkrio ploču kojom je ovaj veliki objekt označen kao spome-

u

društvenom domu u Madžarevu otvorena je izložba sakralnih predmeta nik kulturne baštine. - Mnoge generacije su sanjale da se krene s obnovom ovog kulturnog dobra. Započeta je izrada geodetske snimke cijelog kompleksa, a projekt obnove i sanacije kandidiran je za sredstva iz državnog proračuna. Zajednički trebamo osigurati sredstva kako bismo počeli s radovima - naglasio je

Trstenjak.

Također, ovom prigodom u društvenom domu u Madžarevu održana su stručna predavanja. Doktor Milan Kruhek iz Hrvatskog instituta za povijest govorio je na temu „800 godina značaja gradine i žitelja Grebengrada“, a dr. Zorislav Horvat iz Konzervatorskog zavoda Hrvatske govorio je o „Građevinskom razvoju arhitekture gradine Grebengrad“.

Velečasni Anđelko Košćak dao je Osvrt na važnost grebengradskih posjednika i Župu Sv. Vida i Jurja u Madžarevu, te Župu Kraljice Sv. Krunice u Remetincu.

Također, u društ venom domu u Madžarevu otvorena je izložba sakralnih predmeta iz zbirke Župe Madžarevo, Etno udruge Greben i galerije Laudato uz osvrt profesora Tibora Martana.

Ostaci Kapelice Sv. Stjepana

Druga po veličini utvrda u ovim krajevima Grebengrad se nalazi na 502 metra nadmorske visine, a proteže se od sjeveroistoka prema jugozapadu, na obroncima Ivanščice iznad izvora rijeke Lonje.

U ovim je krajevima to bila druga utvrda po snazi i veličini, odmah iza Medvedgrada.

Prvi stanovinici bili su potomci kneza Garduna de Gerebena, a posljednji grofovi Erdödy.

Oni su grad napustili krajem 17.

st. i preselili se u dolinu rijeke Bednje, izgradivši dvorac Novi Majur, danas Novi Marof.

Otada počinje propadanje zidina. Tijekom 13. st., u doba prodora Mongola u ova naša područja, Greben je zajedno sa svojom predstražom, kulom u Kamenoj Gorici te utvrdama u Paki, Čanjevu i Kalniku, bio dijelom obrambenog sustava žitelja ovog kraja.

Svečano otkrivanje ploče

OTKRIVAMO

Inspiracija književnicima Grebengrad je inspiracija za priče i legende, a manje je poznato da su napisane dvije priče koje su vezane uz ovu lokaciju.

Tako je početkom prošlog stoljeća objavljena u Varaždinu priča Zlatka Milića „Tajne Grebengrada ili Posljednji grof od Zagorja“, tisak i naklada Stiflera. O Grebengradu je pisao i Mirko Bogović u svojim „Pripoviestima“ koje su izašle u Zagrebu 1894. godine u nakladi „Matice Hrvatske“. O životopisu Mirka Bogovića piše Đuro Stjepan Deželić: “Prve godine djetinjstva proboravio je Mirko uz roditelje što na imanju u Grani kraj Novog Marofa, u križevačkoj županiji, što u Gotalovcu gradu na doljnjem Zagorju, gdje mu je obitavao otac bivši tada upravitelj spomenutih dviuh dobarah kraljevskoga personala Žige Szogyenyija, rodjaka svoje žene, Mirkove majke.

U toj milovidnoj okolici boraveći Mirko prve dane živahne mladosti primi utisak, koj se je ća poslje liepo zrcalio u dviema novelama, jednoj Grad Gotalovac a drugoj Ubojstvo na Grebengradu.”

Urbana kultura 21

17. studeni 2009.

HUMANO Vrijedna donacija za Interni odjel

ART

/media

Eutanazija mozga

Važno je da se cilj humanitarne akcije “Sa srcem za Opću bolnicu Varaždin” ipak ostvario - rekao je ravnatelj dr. Dubravko Tršinski

Zbog Borisove bolesti koncert odgođen, UZV aparat kupljen Humanitarnu akciju organiziralo je poduzeće Branka d.o.o.

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - S velikom tugom, nažalost, moramo vam reći da se večerašnji koncert Borisa Novkovića neće održati jer je Boris bolestan - rekla je voditeljica humanitarnog koncert “Sa srcem za Opću bolnicu Varaždin” Jelena Toth no odmah potom objavila ipak prelijepu vijest.

Ostvaren cilj

Humanitarni cilj te večeri, a to je kupnja ultrazvučnog aparata za Hitni prijem Internog odjela, ipak je ostvaren. Naime, prikupljeno je dovoljno novaca za kupnju UZV aparata te je ove nedjelje u varaždinskom HNK- u aparat ipak uručen ravnatelju varaždinske Opće bolnice Dubravku Tršinskom.

UZV aparat ravnatelju su uručili Marko i Marin Kelemenić iz poduzeća Branka d.o.o. koje je i bilo organizator ove cijele humanitarne akcije. Ravnatelj

Marko i Marin Kelemenić, organizatori humanitarne akcije: Koncert će biti održan 20. prosinca

Tršinski na donaciji vrijednoj 50.000 kuna zahvalio se orga-

k

oncert Borisa Novkovića održat će se 20. prosinca u 20 sati u HNK-u nizatorima iz poduzeća Branka d.o.o. i svima koji su kupnjom ulaznice pridonijeli ostvarenju

humanitarnog cilja. - Moram reći i da me danas Boris Novković oduševio kao čovjek jer nije želio pjevati na playblack.

On želi svoje emocije izravno prenijeti publici - rekao je dr.

Tršinski. Naime, prošle nedjelje Boris je u varaždinskom kazalištu bio do 18.30 sati u nadi da će ipak možda nastupiti, no nažalost, njegovo zdravstveno stanje to nije dopuštalo.

No, oni koji su kupili karte i pridružili se ovoj humani-

tarnoj akciji nikako neće biti iznevjereni. Naime, koncert Borisa Novkovića održat će se 20. prosinca u 20 sati, također u varaždinskom HNK-u, a karte kupljene za nedjeljni koncert bit će važeće. Stoga, dođite i zabavite se. U predbožićnom ugođaju zasigurno će biti još i ljepše. Zlatni sponzor humanitarne akcije je Branka, srebrni sponzori Vindija i Zvijezda, a brončani Markel, HNK Varaždin, Belje i Agrolaguna.

NAJAVA Dražen Zečić ove subote nastupa u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani

Bit će to Zečićev spektakl za pamćenje VARAŽDIN - Svoj prvi veliki koncert u varaždinskoj će Gradskoj sportskoj dvorani kraj Drave u subotu u 20 sati održati Dražen Zečić. Varaždinski koncert dio je Zečićeve turneje kojom će se predstaviti u deset hrvatskih gradova, a ne treba sumnjati da će njegovi brojni hitovi “Govore mi mnogi ljudi”, “Zora” i “Boem u duši” pronaći put do publike. Ovim koncertom Zečić će ujedno proslaviti 20 godina svoje karijere te izlazak novog albuma “U čast svim dobrim ljudima”.

O novom albumu govorio je i za 7Plus Regionalni tjednik. - Kad radim i biram pjesme za album, ne žurim, već kako pjesma dođe, tek kad osjetim da putem pjesme mogu prenijeti emociju - kažem sam sebi - to je to. Za ovaj album, čak i oni koji nisu moji fanovi, kažu da je to moj najbolji album dosad - rekao je Dražen Zečić koji se iznimno veseli nastupu u Varaždinu. - Sretan sam, osjećam veliku napetost i odgovornost prema svojoj publici i vjerujem da ću ispuniti

njihova očekivanja. Svima koji će doći mogu obećati da ću dati sve od sebe da to bude pravi glazbeni spektakl - rekao je popularni Zeko. Karte u pretprodaji u Varaždinu možete kupiti u kafiću “Rock Art”, “Time out” te lounge baru “Ritz”.

U Čakovcu karte možete nabaviti u “Hit Recordsu” i u kafiću “Arcus”. U Prelogu pak u pizzeriji “Rosa” te kafiću “Jama” u Murskom Središću. U Ivancu karte za nastup Zečića možete kupiti u kafiću “Feniks”, u Novom Marofu u “Prestižu”...

Dok se cijela nacija zabavlja svakovrsnim predsjedničkim ambicijama, pred hrvatsku je javnost iznenada, gotovo ovlaš, a na posve neozbiljan način, bačena jedna krajnje ozbiljna tema.

Denis Peričić, Postavilo se pitanje mr. sc treba li u nas legalizirati eutanaziju.

Eutanazija je, u osnovi, ubojstvo, ubojstvo iz samilosti odnosno sažaljenja.

Pobornici eutanazije dolaze iz tzv. liberalnih krugova, dok sam ja skloniji stavu Crkve koja brani pravo na život od začeća do prirodne smrti. Crkva je u tome barem dosljedna, a dijelom i liberalnija od takvih liberala, jer se u istom kontekstu protivi i smrtnoj kazni, a čije je ukidanje stečevina slobodnoga svijeta.

No, u ovom trenutku nije važno što ja mislim. U ovom trenutku još nije važno što o tome misli Crkva, a što pobornici eutanazije. Važno je na koji se način razgovara o ovako krucijalnoj temi, koja predstavlja jednu od najdubljih dvojbi cijelog čovječanstva. Jer, naime, čak i o takvoj temi u nas se razgovara - kretenski.

Evo, na primjer, na teletekstu Nove TV postavljeno je “referendumsko” pitanje treba li legalizirati eutanaziju. Većina glasova je - za. I to u isto vrijeme dok se cijela nacija protivi eutanaziji - dubrovačkih psića!

Nešto tu ne štima, jer se kosi s osnovnom logikom...

Ništa tu ne štima, jer je pitanje postavljeno na razini anketa u kojima se promišlja o tome treba li Brena nastupiti u Zagrebu, treba li se Severina kandidirati za predsjednicu ili treba li Simona dati nogu Anti Gotovcu. To je razina jeftinog žutila i dnevnih senzacija, a ne razina ozbiljne i temeljite rasprave.

Postaviti takvo pitanje u takvom kontekstu samo je još jedan dokaz da se u Hrvatskoj danas ni o čemu ne može razgovarati promišljeno i argumentirano, nego samo površno, banalno, histerično, upravo krčmarski. To je doista - eutanazija mozga!

22 Kulturni obzor

U D-duru

Eros u Areni u Zagrebu

N

ajpoznatiji talijanski pop izvođač - Eros Ramazzotti u sklopu svoje turneje kojom promovira aktualni studijski album “Ali e Radici” posjetio je i Zagreb. Ugodno popunjena Arena u opuštenoj je atmosferi iščekivala sam početak koncerta, koji je već pri samom pogledu na postavljenu pozornicu Darko RUŠEC mnogo obećavao. A ženski profesor gitare u dio publike je dakako bio Glazbenoj školi Varaždin nešto nestrpljiviji u iščekivanju pojave ovog talijanskog šarmera. ostavljeni kontejneri ostavljali su dojam glomazne pozornice, a poslužili su i kao odlična podloga za brojne vizualizacije koje su se izmjenjivale tijekom koncerta i gotovo savršeno se upotpunjavale sa samom glazbom. U pozadini je također bio postavljen i LED ekran, na kojem je publika osim krupnog plana Erosa i pratećeg mu sastava mogla vidjeti i niz tematski razrađenih animacija i popratnih video-spotova. how je započeo prvom pjesmom s albuma “Ali e Radici”, “Appunti e Note”, tijekom koje Eros izlazi iz centralno postavljenog kontejnera, vidno odlično raspoložen. Njegova pozitivna energija odlično je djelovala i na samu publiku, koja je bez previše oklijevanja pala na njegov šarm i večer glazbeno-koncertnog flerta je počela.

Osim nekolicine pjesama s novog albuma, program se pretežno temeljio na dobro znanim hitovima, poput “Quanto Amore Sei”, “Terra Promessa”, “Adesso Tu”, nezaobilaznih “Un Emozione Per Sempre”, “Fuoco nel Fuoco”, “Piu Bella Cosa”, tijekom kojih je Eros skakao, plesao, flertao s pratećim vokalisticama i pokazao da sasvim solidno zna svirati i električnu gitaru. aravno, odličnom vokalnom izvedbom je također pokazao da nije bez razloga jedan od ponajboljih talijanskih pop izvođača. akon gotovo dva sata svirke, koncert se polagano približio kraju i nakon bisa, tijekom kojeg je publika snažnim pljeskom pozvala Erosa i njegovo društvo natrag na pozornicu, izvedene su “Parla Con Me” i “Non Possiamo Chiudere Gli Occhi”. Večer glazbeno-koncertnog flerta je završila. tari znanac hrvatske publike još je jednom pokazao kako zna napraviti odličan pop koncert, koji unatoč cjelokupnoj popratnoj “vizualnoj mašineriji” djeluje vrlo jednostavno.

Glazba i talijanski šarm nadvili su se nad zagrebačku Arenu i vjerujem kako su gotovo svi otišli kući s osmijehom na licu i “pjesmom koja je bila sasvim dovoljna”.

17. studeni 2009.

IZLOŽBA I Varaždin upoznaje baštinu Dalekog istoka

Korejski bubanj

P

S

N N

S

Gošča iz Republike Koreje udara u viseći bubanj predviđen za odgovarajuće obrede uz budističke plesove

U palači Herzer do 22. studenog iznimna izložba korejske baštine i rukotvorina Pišu: IVICA ZAMODA i ISIDORA VUJOŠEVIĆ Snimio: TOMISLAV MAKAJ

VARAŽDIN - Prva korejska kulturna manifestacija u našem gradu traje upravo u palači Herzer od 12. do 22. studenoga 2009. godine kao još jedan prilog obilježavanju 800. godišnjice proglašenja Varaždina slobodnim i kraljevskim gradom.

- Nadam se da će građani

p

rikaz bogate prošlosti čak i prije nekoliko milenija Varaždina uživati u korejskim rukotvorinama i filmovima i da će ovo biti sjajna prilika za jačanje naših kulturnih veza - zaključio je na otvorenju Dae-ho Byun, veleposlanik Republike Koreje koji očekuje da će ovo biti jedinstvena prigoda da i mi upoznamo korejsku kulturalnu baštinu, njenu ljepotu i duh kao i njihov način života.

Postav koji se prije jedino još mogao razgledati u Zagrebu, a poslije će biti izložen u korejskom veleposlanstvu, nosi naziv “Izložba tradicijskih korejskih zanata”.

Izloške je izradilo 26 korejskih majstora čije vještine i znanje njihova zemlja čuva i štiti kao nematerijalno kulturno blago.

Narod umjetnika

Čuveni su njihovi žičani in-

strumenti od drveta paulovnije koje raste na kamenitu tlu.

Ujedno smo dobili priliku zaći u sarangbang (muške odaje) i angbang (ženske odaje) uvjerivši se koliko se one namještajem ili drugim predmetima međusobno razlikuju.

Izložen je tradicionalni odjevni predmet - muška jakna od svile, konoplje i pamuka.

Koreja sebe voli nazivati “zemljom artefakata”, dok stranci znaju zadivljeno isticati: “Korejska umjetnost je bliska prirodi, nije stvorena nego rođena!”

Stoga nije čudo da je UNESCO na listu svjetske kulturne baštine uvrstio čak 9 korejskih lokaliteta: to su Changdeokgung (Palača napredne vrline) u Seulu, utvrda Hwaesong, mali panteon Seokguram te Bulguksa (hram Budhine zemlje). Tu je još Tripitaka (spis iz 13. stoljeća, najočuvanija verzija budističkog kanona), jongmyo obredi, grad Gyeongju, nadgrobni spomenici iz prvog tisućljeća prije naše ere kao i kraljevske grobnice dinastije Joseon (1392. - 1910.).

od konjske dlake, bambusa i svile, te muška jakna uglata ovratnika od jelenje kože (bangnyeongpo), kao i luk gakgung od volova roga i tetive izrađivan po dva mjeseca.

Negdašnji korejski geomantički kompas još nije - za staro željezo! Nazivao se yundo, jinamcheol ili paecheol, a i danas još služi za odabir lokacije kuća ili grobnica.

I janggi (korejski šah), i jegi (obredne posude), i mnogobrojna glazbala privlačila su pozornost posjetitelja ove vrijedne i nesvakidašnje izložbe.

Citre s dvije, citre sa šest, citre s dvanaest žica! Osim njih tu je i pravo malo carstvo bubnjeva, i obrednih i onih

m

noštvo mjesta, obreda i rukotvorina pod zaštitom UNESCO-a koji to nisu.

To je, jednostavno, Koreja.

Stani - pa gledaj...! (Zasad samo južno od 38. paralele.)

Kompas za vječnost

Osim toga, na svjetskim su popisima i njihovi rituali, plesovi i izvedbe, kao i - hangeul (jedinstvena korejska abeceda), potom anali dinastije Joseon (s 1893 knjige!) i Donguibogam (enciklopedija medicinskog znanja i tehnika liječenja, iz 1613. godine).

Izložen je i gat (korejski šešir)

Nagrađivani film “Tajno sunce”

Korejska citra sa 6 žica

KOREJSKO ČUDO

Sjajni filmovi Do 22. studenoga u multimedijskoj dvorani palače Herzer prikazuju se suvremeni korejski filmovi. Ulaz na projekcije je slobodan, no odaziv dosad slab - nažalost, jer filmovi koji se prikazuju rijetko se vide na malim ekranima, pa i u kino dvoranama. Primjerice, takvo je “Tajno sunce”, višestruko nagrađivani film redatelja Lee Chang-donga o intimnoj tragediji mlade žene, koji se pozabavio i pitanjem vjere u Boga te stanjima duboke agonije.

Jeon Do-yeon za glavnu je ulogu osvojila nagradu kao najbolja glumica na Filmskom festivalu u Cannesu.

Kulturni obzor 23

17. studeni 2009.

IN MEMORIAM Božo Martinčević (1934. - 2009.), klesar i restaurator

Čuvar i obnovitelj kulturnih dobara VARAŽDIN - Ugledni varaždinski restaurator Božo Martinčević nakon duge i teške bolesti preminuo je u svojoj 75. godini 9. studenoga u Varaždinu.

Klesarski je zanat učio u radionici Pascuttini u Varaždinu, a u Zagrebu pohađao Školu primijenjenih umjetnosti.

Sa skupinom bračkih konzervatora radio je svojedobno na restauriranju mnogih sakralnih spomenika u Hrvatskoj (crkve u Varaždinu, Lepoglavi, Zadru, Dubrovniku); bio je dugogodišnji vanjski suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Posebno se posvetio restauriranju kame-

nih portala. U Varaždinu je znatan i značajan njegov udio u obnovi mnogih portala, starih palača i crkvenih građevina.

Umjetničkim klesarstvom i konzervatorstvom predano se bavio punih pola stoljeća. Učinci su njegova majstorstva doslovce vidljivi kako na pročeljima tako i u interijerima Staroga grada i varaždinskog i čakovečkog, zatim Medvedgrada, Povijesnog muzeja i Muzeja grada Zagreba.

Uz to, bio je suosnivač Kluba mecena Varaždinskih baroknih večeri i istaknuti član Rotary kluba Varaždin. Sahranjen je na varaždinskom groblju. (iz)

Kreće STOP! Međunarodni Projekt STOP - Stronger together On policies! pokrenut kao inicijativa za doprinos partnerskim odnosima Varaždin - Gornja Radgona ovaj vikend kreće u prvu fazu realizacije te će tako u Varaždin doputovati skupina mladih iz slovenske udruge Klinka iz Gornje Radgone kako bi sudjelovali u prvom ciklusu radionica projekta. Cilj projekta osim međusobnog povezivanja i poboljšanja suradnja udruga je poboljšanje kulture i kvali-

KNJIŽEVNOST Roman N. Cavea predstavljen u “Rogozu”

tete života mladih u gradovima u kojima djeluju udruge, a projekt je u potpunosti financiran i odobren od strane Europske unije. Ovaj projekt je prvi realiziran u suradnji Udruge mladih V.U.K. i razvojne agencije DAN. (dk)

ZBORNIK 12

Novi tekstovi

Mr. sc. Denis Peričić uspješno je preveo knjigu Nicka Cavea

Glumica Gordana Slivka, književnik Boris Perić, Denis Peričić i Nenad Glavak

Sjajan roman o temeljnim ljudskim vrijednostima Više od 100 posjetitelja uživalo i u glazbenom nastupu Darka Rušeca i prijatelja iz Regionalnog tjednika Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Pred više od stotinu posjetitelja u Klubu “Rogoz”, podrumskoj sceni varaždinskog HNK-a u subotu je predstavljen novi, dugoočekivani roman svjetske glazbene zvijezde Nicka Cavea “Smrt Bunnyja Munroa”, u prijevodu varaždinskog književnika mr.

Denisa Peričića.

Multimedijska večer otvo-

rena je video-projekcijom izvornog Caveovog čitanja odlomaka iz romana, dok su odlomke na hrvatskom čitali prevoditelj Peričić i glumica Gordana Slivka, koja je i vodila program.

Nakon pozdravnih riječi Nenada Glavaka, predstavnika Nakladničke kuće “Šareni dućan” iz Koprivnice, roman je predstavio poznati književnik Boris Perić. U iznimno

nadahnutom izlaganju Perić je istaknuo kako ovaj roman pršti seksom, ali da to nije roman o seksu, nego o znatno ozbiljnijim stvarima. Kroz priču o trgovačkom putniku Cave, naime, govori o tome kako smo svi skloni najviše povrijediti upravo one koje najviše volimo.

Prevoditelj Denis Peričić naglasio je da, unatoč brojnim referencama na rock

Regional bend čiji su članovi iz redakcije 7Plus Regionalnog tjednika

VARAŽDIN - Od 14. siječnja 1994. godine (kada je na Trgu Slobode 12/ II osnovano), pa sve do aktualnog predstavljanja već 12. sveska svog stožernog glasila - Varaždinskog književnog zbornika, Varaždinsko književno društvo postalo je nezaobilazni čimbenik kulturalnih zbivanja u gradu, županiji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Na književnoj večeri u Elektrostrojarskoj školi, 11. studenoga, o najnovijem zborniku su ukratko govorili članovi redakcije Nada Rukav Bogojević i Ivica Zamoda, dok je o sljedećim akcijama Društva prisutne obavijestio predsjednik Damir Kliček.

U zborniku je objavljeno stotinjak žanrovski različitih tekstova (mahom još neobjavljenih), sve od najstarijeg uvrštenog autora Zvonka Petrovića do najmlađe Jelene Sekovanić, potvrđujući ra-

Profesor gitare Darko Rušec klasičnu gitaru zamijenio električnom

kulturu, ovo nije rockerski roman, nego roman silno

realističnog intenziteta, koji pak na metaforičkoj razini prerasta u alegoriju o temeljnim ljudskim vrijednostima, odnosno o njihovom gubitku i ponovnom nalaženju.

Valja spomenuti da je hrvatski prijevod objavljen isti

dan kada i engleski original u Londonu i cijelom svijetu, što je prvenstveno zasluga “Šarenog dućana”, koji je prethodno objavio sve tri Caveove knjige, te prevoditelja Peričića, koji je s Caveom osobno surađivao.

Poseban dodatak programu bio je glazbeni nastup Darka Rušeca i prijatelja iz Regionalnog tjednika. Uz Rušeca, kolumnista našeg lista, svirali su i glavni urednik i član uprave Željko Pavlek, grafički urednik Robert Marciuš, urednik sportske rubrike Damir Ivančić te suradnik Davor Pejnović.

Grafičar Robert Marciuš

Novinar Davor Pejnović

h

rvatski prijevod objavljen je isti dan kad i engleski original u Londonu

znolikost primijenjenih književnih postupaka.

Drugi dio priredbe bio je posvećen kratkom podsjećanju na članove VKD-a preminule tijekom 2009. godine. Ivica Zamoda predstavio je na primjeren način životopisnom skicom Zvonimira Bartolića, Zvonka Petrovića, Vladimira Korotaja i Janju Grgurić, dok su učenici Elektrostojarske škole i Prve gimnazije u prigodnom recitalu kazivali njihove stihove, aforizme ili lirsku prozu, objavljene u najnovijem ili dosadašnjim svescima Varaždinskog književnog zbornika. (dp)

24 Duplerica

17. studeni 2009.

KAJKAVIJADA Sedamnaesta manifestacija mladih u Varaždinskim Toplicam

Šte je bil tu? Šte je t Djeca u publici, djeca na pozornici, djeca u dvorani i pred dvoranom, djeca na sve tradicijske pjesme također sa svih strana i za sve i svakog Piše:IVICA ZAMODA Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@egionalni.com

VARAŽDINSKE TOPLICE Bila su djeca iz vrtića i bili su školarci iz čak sedam županija, sve redom mladi kajkavci i mlade kajkavke

Petsto sudionika

Bila je, prije svih i za sve, i predsjednica topličkog Društva “Naša djeca” - Smirna Turkalj, glavna organizatorica ove dvodnevne pr iredbe.

Mjesto održavanja: hotel “Minerva”. Vrijeme održavanja: subota i nedjelja, 14. i 15. studenoga. Pokrovitelj je

Varaždinska županija, a glavni sponzori Grad Varaždinske Toplice i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

- Prvim smo susretom prije

T

oplice su i ove jeseni najtoplije dočekale i prihvatile djecu iz sedam županija 16 godina priredili natjecanje malih pjevača, ali su veliko zanimanje odmah pokazale i mnoge dramske i recitatorske skupine te se skupilo

stotinjak sudionika - kaže Smirna Turkalj, neumorna inicijatorica manifestacije koja je prerasla u pravu Meku malih kajkavaca. Ako jesu ikakvi problemi, dodaje ona, onda su to pitanja financijske prirode.

Dok je na drugom susretu bilo već 207 mališana, ove je godine trebalo podijeliti čak petstotinjak “slatkih paketića” za svu djecu koja su s veseljem doputovala u Toplice i s još većim veseljem nastupala i na pozornici, i iza pozornice, i u publici, i u predvorju.

Ritam plesova s pozornice

preselio se bio zahvaljujući dječjoj nesputanosti i razigranosti i u sve druge prostore u sklopu hotela i oko hotela “Minerva”.

Potvrđeno je - nijedno se dijete nije izgubilo, s radošću su svi razgledali Toplice, bili su mnogi i na kupanju te zdušno sudjelovali u dječjim rimskim igrama.

Voditeljica Istra

Iskri Gašparić, učenici 6. b razreda Prve osnovne i 3. razreda Glazbene škole u Varaždinu, ovo je već sedmo uspješno vođenje ove pr iredb e. O na

Tko se nije skrio, magarac je bio

Svako je mjesto dobro na Kajkavijadi

Četa mala ali odabrana i spremna za hrabri izlazak na pozornicu ovogodišnje Kajkavijade

Prijatelji bili prije Kajkavijade, prijatelji ostali i poslije

Iskra Gašparić (6. razred) sedmi put voditeljica

Iz Sv. Petra Orehovca stigli su svirači, plesači, zboraši...

Plesalo se i pjevalo na sve strane na zadovoljstvo svih

Magdalena je bila najmlađa

Organizatorica Smirna Turkalj

Kultura stanovanja 17. studeni 2009.

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

PREPORUKA

Do prostora s ogledalima

Pravilnom orijentacijom i položajem u kući ili u stanu, spavaće sobe trebaju biti zaštićene od djelovanja buke, svjetlosti i svega ostalog što ugrožava mir i odmor

Za MIRAN SAN Na kraju dana svi se vraćamo u nju i punimo “baterije”

Vaša spavaća soba, istinska oaza mira

Dolaze sve hladniji dani, kriza nas upozorava na štednju pa je idealno što više vremena provesti u spavaćoj sobi! Dajemo vam nekoliko savjeta kako biste prostor učinili kvalitetnijim, a san ugodnijim…

Piše:IZABELA GALOVIĆ-NINIĆ dipl.ing. arh.

Osnovna namjena spavaonice jest odmaranje. Za razliku od spavaonice za odrasle, dječje su dodatno namijenjene za rad, boravak i igru. Najkvalitetnije rješenje za smještaj spavaonice u stanu ili kući je formiranje spavaćeg trakta koji se osim soba, sastoji od kupaonice, toaleta i garderobe.

Daleko od buke

Pravilnom orijentacijom i položajem u kući ili u stanu, spavaće sobe trebaju biti zaštićene od djelovanja buke, svjetlosti, mirisa, vrućine i svega ostalog što ugrožava mir i odmor. Spavaći trakt je najbolje smjestiti na posebnu etažu kada se radi o obiteljskoj kući, a u stanu da-

lje od dnevnog boravka gdje se najčešće događaju aktivnosti ukućana.

Spavaonicu je najbolje orijentirati na istok, a dobre su i južna i jugoistočna strana.

m

ogućnost potpunog zamračenja spavaonice je vrlo bitna Najnepovoljnije su zapadna, zbog pregrijavanja prostora i sjeverna zbog potpunog nedostatka sunčeve svjetlosti neophodne za insolaciju prostora. Mogućnost potpunog zamračenja spavaonice je vrlo

Malo ekstravagancije nije naodmet

bitna, pogotovo za osobe kojima svjetlost stvara poteškoće pri odmaranju. Poželjno je izbjegavati staklena vrata ili ona s nadsvjetlom, jer omogućavaju prodor svjetlosti iz drugih prostorija. Još jedan od bitnih zahtjeva je osiguranje dovoljne količine zraka u spavaonici. Odrasloj osobi je potrebno oko 15 m3 zraka. Minimalna površina sobe u kojoj spavaju dvije osobe trebala bi biti 12 m2, a spavaonice gdje uz roditelje spava i dijete 15,2 m2. Položaj kreveta uz prozor ili grijaće tijelo treba svakako izbjegavati. Smještaj i odabir ormara utjecat će na funkcionalnost i izgled spavaće sobe.

Najbolje ih je smjestiti u izdvojeni garderobni prostor.

Ormar s kliznim, staklenim vratima

Spavaća soba trebala bi biti moderna

Topli pod s tepihom

U stanovima je najčešće ovakva organizacija, zbog smanjene ukupne površine, nemoguća, pa se preporučuju ugradbeni ormari koji ne opterećuju prostor već se skladno uklapaju sa zidovima. Spretnom kombinacijom s ogledalima čak i pojačavaju dojam prostornosti.

Pod spavaonice treba biti obložen toplim materijalom, preporučuje se parket ili druga vrsta drvenog poda s upotrebom manjeg tepiha uz krevet. Boje i materijali te završne obrade zidova bitni su za doživljaj prostora spavaće sobe.

Zeleni i plavi tonovi su općeprihvaćeni kao umirujući te kao takvi preporučljivi za spavaonice. No, napominjemo da je doživljaj boja

vrlo individualan te se trebate voditi vlastitim doživljajem i odabrati boju koja najviše odgovara vašoj osobnosti i karakteru. Upotrebom neke od toplih boja, kao što su nijanse žute ili narančaste, nećete pogriješiti u odabiru za dječju sobu. Ovakve boje potiču aktivnost, a s na to obzirom da je dječja soba višefunkcionalna, učinit ćete boravak u njoj ugodnim.

U spavaćim sobama se preporučuje indirektna rasvjeta dok je direktna potrebna uz noćni ormarić za čitanje ili uz radni ili toaletni stolić. Ugodan ambijent spavaće sobe pomoći će vam da se dobro odmorite te spremni i optimistični dočekate svaki novi dan!

26 Kultura stanovanja

17. studeni 2009.

LIJEPA JE?

Pokažite ju gostima!

Nekad je bio prostor kuhinje i blagovaonice strogo odvojen. Kuhinja je bila prije svega prostor gdje se kuhalo, a blagovaonica pak prostor za druženje. To pravilo, naravno, već odavno ne vrijedi, nego smo baš posljednjih godina svjedoci suvremenih kuhinja, koje pored spomenute funkcije druženja uključuju i sofisticirane materijale, vrhunski oblikovane kuhinjske elemente i do-

Estetsko-tehnološki dojam pojačat će i kuhinjske slavine s izraženom vertikalnom dimenzijom

U KUHINJI Najnoviji trendovi postavljaju kuhinju u središe zbivanja

Kvalitetni kuhinjski uređaji njezin su ukras Ukoliko uređaji nisu grupirani, nemojte ih naglašavati pojedinačno, jer ćete narušiti sklad kuhinje Piše: MONIKA GALOVIĆ-DUMENDŽIČ dipl.ing.arh.

datke, kao što su rasvjetna tijela i audio sistemi.

Stol za objedovanje, koji se nalazi u neposrednoj blizini kuhinjskih elemenata, određuje i naglašava ukupni izgled čitavog prostora. Na takav način dobila je kuhinja funkcionalan izgled, gdje je sve na doseg ruke, ali i društvenu ulogu, u kojoj domaćica ili domaćin tijekom pripreme jela sa svojim gostima neometano komunicira. Ništa manje važna je i estetska funkcija kuhinje, koju je vrijedno i poželjno pokazati. (jn)

Niti jedna prostorija stana ne predstavlja tako usko povezan sklop uređaja, opreme i elemenata namještaja poput kuhinje. Ova tehnološkofunkcionalno-estetska cjelina zahtijeva posebnu pažnju pri projektiranju, jer svaki pogrešan odabir dovodi do dugoročnih posljedica. One će se osjetiti pri svakodnevnim radnim procesima koji se obavljaju u kuhinji i remetiti njihovu učinkovitost.

Estetski zahtjevi

No, osim kvalitativnih i funkcionalnih zahtjeva, nameću se i oni estetski, koji boravak u kuhinji čine ugodnijim, a radne procese jednostavnijim. Iako su uređaji nužni element u opremanju svake kuhinje, njihova uloga ne treba biti isključivo funkcionalna već i dekorativna. Štednjaci, nape, pećnice, hladnjac i i ostali uređaji mogu postati naglasa, koji će kuhinju učiniti atraktiv-

Plinski štednjak i sudoper - na dohvat ruke

nom i posebnom. Osim toga, najnoviji trendovi postavljaju kuhinju u središe zbivanja te joj daju dodatnu ulogu mjesta za okupljanje ukućana na kojem uređaju imaju posebnu estetsku važnost.

Neobični oblici štednjaka ugrađeni u radnu ploču ili postavljeni na nju kao od-

o

bavezan element uz svaki štednjak je napa vojeni naglašeni element, pretvorit će ju u dinamičnu plohu. Obavezan element uz štednjak je napa. Dizajn napa toliko je napredovao da je totalno negirao njenu funkcionalnost te joj dao izrazitu estetsku ulogu poput naglašenog rasvjetnog tijela ili skulpture u prostoru. Ukoliko odaberete ovakvu koncepciju, elementi kuhinje trebaju biti jednostavni u jednoj ili dvije boje. Pećnicu naglasite

smještajem u ugradbeni ormar što većih dimenzija, na visinu 90-120 cm. Mikrovalna pećnica, aparat za kavu pa i tv skladno će se uklopiti u ovu kompoziciju. Ukoliko uređaji nisu grupirani, nemojte ih naglašavati pojedinačno, jer ćete narušiti sklad kuhinje.

Klizna ili zaokretna vrata masivnog ugradbenog elementa trebaju biti neutralna. Čistoća vertikalne plohe s naglašenim uređajima dat će eleganciju i snagu koja ostavlja bez daha. Poželjno je hladnjak i zamrzivač ugraditi u ovaj isti, prostorno neutralni, kuhinjski element. Estetsko-tehnološki dojam pojačat će i kuhinjske slavine s izraženom vertikalnom dimenzijom. Suvremeni dizajn uređaja pruža priliku ispuniti želje ljubiteljima retro stilova kao i sljedbenicima posljednje riječi tehnike, koji kuhinju pretvara u „kapsulu“ iz SF filmova. Naglašeni minimalističko-geometrijski izražaj daje joj futuristički izgled, ali i multipraktičnost pri uporabi.

Aparati ugrađeni u rustikalne elemente

Kuhinja kao funkcionalna cjelina

Oku ugodan otok usred kuhinje

Kultura stanovanja 27

17. studeni 2009.

Stvorite ugodnu atmosferu kuhinja pomoću jakih boja Ugodnu atmosferu kuhinje, koja je možda najvažnija prostorija doma jer se u njoj sve važno događa i u kojoj se obitelj najčešće okuplja i zajedno zbližava zajedničkim objedovanjem, možete stvoriti modernim i ugodnim namještajem, a iznimno važnu ulogu u tome igraju i boje.

Tople boje poželjne su kao vodeće boje kuhinja. Brojna istraživanja pokazala su kako, primjerice, narančasta potiče apetit, a upravo to u kuhinji i želimo postići.

Ukoliko uz tople i privlačne boje kuhinjskog namještaja

dostupan izbor od 400 boja - saznajemo od Roberta Bobeka, voditelja prodaje Aquanoma, u čijem salonu možete obaviti i 3D simulaciju vaše kuhinje.

Jesenske boje

Ukoliko upravo sada razmišljate o skorom renoviranju vaše kuhinje, odnosno blagovaonice, slobodno se nadahnite bojama jeseni - u kuhinji obojanoj tonovima zagasito žute, crvene ili smeđe boje osjećat ćete se ugodno i opušteno.

Tople boje poželjne

i

straživanja kazuju kako narančasta boja potiče apetit, a crvena tjera na akciju želite da on bude kvalitetan i moderan, odlučite se za kuhinje t vr tke Aquanom izrađene od medijapana lakiranog u visokom sjaju.

U izložbenom salonu Aquanoma u Zagrebačkoj 249 u Varaždinu, tvrtke koja se bavi proizvodnjom kuhinja po mjeri, mogu se pogledati primjeri spomenutog.

- Medijapan je najmodernij materijal u izradi kuhinjskog namještaja, a klijentima je

Ugodna atmosfera u detaljima vedre roze boje

28 Kultura stanovanja

17. studeni 2009.

zavjesa GU@VANI MARKIZET u raznim bojama

29

SLIKE

280 cm

1+1 GRATIS RASVJETA TALIJA NSK PROIZVO\A^A IH izlo`beni prim jerki

KN

stolna svjetiljka 1x40W R50 u raznim bojama

39 KN

,59.-KN

madrac ROLLO 200 x 90 cm

299

,99

KN

59.-KN

,-

598.-KN

soba HIT

799 KN

,-

2.000.-KN

-60%

Kultura stanovanja 29

17. studeni 2009.

odarska bb DIN, Go.: sp VARA@jem o - 20.oo, 9.o ub e: pon-s

radno vri : 9.oo - 19.oo nedjelja 22.11.2009 do isteka zaliha.

ili 20., 21. i 22. 11. 2009.

Cijene su u kunama i vrijede an, Mastercard BEZ eric Am , ers Din , ovi ~ek o, estr MJESECI! Uvjeti pla}anja: 12 RATA Ma 60 DO I DIT KRE a. nam KAMATA po gotovinskim cije

kuhinjska grt. CLASIC stol + 6 stolica

699

O MASIVNO DRV

KN

,-KN

francuski le`aj NIKO 200x140 cm

799 KN

,-

-60% sjede}a grt. BARON 3R + 2 le`aj u trosjedu

2.000.-KN

10.000,-KN

KN

,-

599.-KN

359,- KN

EKO KO@A

4.999

tepih DIAMANT 185x270 cm

249

1.750.-KN

kuhinja LIZA 200 cm ??

3.800,-KN

1.999

,-

,-KN

13.000,-KN

KO@A

5.999

,-KN

30 Kultura stanovanja ODMOR Tapecirani naslonjači

17. studeni 2009.

AKVARIJ Egzotični akvariji u prostoriju unose živost i dojam luksuza

Zavaliti se u naslonjač s knjigom u rukama Duga jesenska i zimska poslijepodneva, odnosno predvečerja u toploj sobi, mogli biste provesti uz TV i pustiti mozak na pašu. No, ovo je idealno vrijeme da nadoknadite zaostatke u čitanju omiljene vam literature. Za tu su svrhu najpogodniji mekani naslonjači, a da se zna

koja je sjedalica baš vaša i da ima vaš “pečat”, odnesite ju na tapeciranje u materijal posebnog dezena koji će osvježiti ambijent i privlačiti vas da češće upražnjavate naviku literarnog uzdizanja. Predlažemo i tabure za noge, pa neka čitalački maraton započne! (iv)

Ponekad je akvarij pravo umjetničko djelo koje se mijenja svakim trenom, a živi svijet iza stakla nikoga neće ostaviti ravnodušnim

Akvarije nalazimo čak i u kućištima starih televizora Ovakvi naslonjači pozivaju na odmor

Veličinu, oblik i dizajn potrebno je prilagoditi prostoriji

KRIVI PRISTUP Umjetnoj dekoraciji nema mjesta u akvariju

Inspiracija se traži samo u prirodi

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARA ŽDIN/ TURČIN - Egzotični akvariji u prostoriju unose živost i dojam luksuza pa se sve češće pojavljuju u našim domovima, uredima ili javnim ustanovama. Mogu biti pregrade u obliku “živog zida”, a prekrasno izgledaju i kao komad namještaja ili kao ukras na zidu.

Nema ravnodušnih

Ponekad je akvarij pravo umjetničko djelo koje se mijenja svakim trenom, a živi svijet iza stakla nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Gotovo je nemoguće ući u prostoriju i ne zamijetiti ga. Dokazano djeluju smirujuće na ljude, a prostoriju čine ugodnijom za boravak – na ovu činjenicu upozorio nas je Dario Kocbek iz Turčina. On se nije zadovoljio s jednim, nego u svojem stanu ima čak tri akvarija. Zanimalo nas je po čemu su sve specifične akvarijske ribe, i što misli o kiču koji se pojavljuje na tržištu, a nasje-

Oslikano kamenje je ruglo

daju mu uglavnom početnici u akvaristici.

- Ljudi kažu da se u akvarijima nalaze nijemi ljubimci,

z

a što bolji efekt, akvarij je potrebno postaviti na mjesto gdje se dobro vidi, ali ne u središte pažnje koje ne mogu ni podragati.

To je tek djelomično točno, ali s pravilnim postavljanjem potpuno opremljenog akvarija, u vašem domu dobivate

Problem kiča u akvaristici nastaje zbog tržišta koje je preplavljeno umjetnim dekorativnim elementima koji ciljano „gađaju“ veliku većinu ljudi koji su se u akvaristici našli zbog želje da ukrase dom akvarijem, a imaju površno, manjkavo ili nikakvo znanje o lijepom. Umjetna dekoracija tipičan je primjer kiča i pseudoumjetničkog smeća. Drugi važan problem vezan uz kič je i taj što u akvaristici atribut

lijepog redovito dobiva ono što je prirodno. Zato je akvarij predmet koji može biti visoko dekorativan, ali je istovremeno i poligon za uvježbavanje kičerajskog izraza i to zahvaljujući našem konzumentskom duhu koji nas tjera da kupujemo čak i umjetnu dekoraciju u akvariju, umjesto da odemo u prirodu i tamo se inspiriramo njenom ljepotom i uzmemo drvo, kamen ili pijesak prirodnih boja i oblika.

biotop koji fenomenalno opušta i još bolje izgleda. Ima čak slučajeva da akvaristi staklene posude s ribljim svijetom postavljaju u ispražnjena kućišta isluženih televizora. Time dobivaju „direktan prijenos“ iz Amazone na svim TV kanalima – našalio se Dario Kocbek i objasnio nam kako treba odabrati najbolju poziciju za smještaj akvarija.

- Kako bi izazvao što bolji efekt, akvarij je potrebno postaviti na mjesto gdje se dobro vidi, ali da pritom nije baš u središtu pažnje, odnosno da je na sebe ne privlači u cijelosti. Treba pripaziti da ga

ne obasjava sunčeva svjetlost jer će to umanjiti dojam, a ribama će škoditi i pogodovati razvoju algi. Akvariji mogu biti vidljivi sa svih strana, ili pak samo s jedne, ovisno o obliku za koji se odlučite. Veličinu, oblik i dizajn potrebno je prilagoditi prostoriji, njezinom stilu uređenja i namještaju – zaključio je Dario Kocbek koji se akvar istikom bav i punih pet godina. Njegove ljubimice su ribe Amazonskog sliva, odnosno tropske toplovodne ribe kojima u akvariju mora osigurati konstantnu temperaturu vode od 22 do 26 stupnjeva Celzijusa.

SAVJETI Tropska lampa priječi bujanje algi i naglašava boju ljuski

Odabir akvarija i najnužnije opreme Jedan akvarij zapremine 120 litara vode s postoljem košta oko 3.000 kuna. Ako vam je on dovoljan, s njim ćete dobiti crpku za zrak, filtere za pročišćavanje vode i poklopac s neonskim svjetlom. Naš sugovornik upozorio nas je da i s rasvjetom akvarija treba znati. Naime, kupnjom tropske

lampe koja naglašava crveni spektar, dodatno će se istaknuti boja ljuske na ribama.

Njezinom upotrebom sprečava se bujanje algi, a samim time manje ćete ulaziti u akvarij s posebnim usisivačem za njihovo odstranjivanje. Iako veličina akvarija obično ovisi o tome koliko će ribica biti u

njemu, uvijek nastojite kupiti najveći koji si možete priuštiti.

Svakako prije provjerite imate li dovoljno mjesta za njegov smještaj. Smjestite ga samo na čvrstu, ravnu površinu ili na stabilno postolje, te pod njega stavite sloj polistirenskih pločica. I svakako, dobro proučite upute svih uređaja.

Kultura stanovanja 31

17. studeni 2009.

OUTLET MUNDUS U atraktivnom salon kupite namještaj po nikad pristupačnijim cijenama

Od sada nove akcije u Mundusu Akcija traje do rasprodaje zaliha, a sav namještaj na akciji isporučit će vam se odmah Legenda hrvatske drvne industrije Mundus otvaranjem Outlet prodaje namještaja u tvorničkom krugu u Ulici Pavleka Miškine 59 u Varaždinu još se više približio svojim vjernim kupcima, ali i onima koji će to uskoro postati.

U atraktivnom salonu na jednom mjestu možete ne samo razgledati sve vrste namještaja iz njihove bogate ponude, već i kupiti nešto za svoj dom po nikad pristupačnijim cijenama.

Nova iznenađenja

Za svoje vjerne kupce u Mundusu ponovno pripremaju nova iznenađenja i pogodnosti.

Novo iz ponude izdvajamo kutnu garnituru Varaždin II po promotivnoj cijeni od 6.199,00 kuna (stara cijena 6.90 0,0 0 kuna). Posebna ponuda blagovaonskog stola T-18/2 po promotivnoj cijena od 935,67 kuna ( stara cijena: 1.215,16 kuna), a uz to i stolac po novoj cjeni od 377,29 kuna (stara cijena

489,99 kuna) Prodaja traje do rasprodaje zaliha, a sav

T

radicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju namještaj na akciji isporučit će vam se odmah.

Uz to, u Mundusu će vam odabrano i besplatno dostaviti u krugu od 30 kilometara, a za gotovinsko plaćanje odobriti dodatnih 10 posto popusta. Tradicija, kvaliteta, prepoznatljivost i brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju, stoga želite li kupovati domaće, kvalitetno i najpovoljnije neka vaš izbor bude Mundus Varaždin. Kupce očekuju brojna iznenađenja. Radno vrijeme Outlet prodavaonice namještaja je od ponedjeljka do subote od 7.30 do 20 sati.

Prodajno-izložbeni salon u Ulici Pavleka Miškine 59, Varaždin

Blagovaonski stol sa stolicama

Nova kutna garnitura “Varaždin 2”

Akcijske cjene ugostiteljske opreme

32 Kultura stanovanja

17. studeni 2009.

Duplerica 33

17. studeni 2009.

ma posvećena očuvanju kajkavštine

to spelal? strane - a s njima i kajkavska riječ i

piše kajkavske igrokaze, igra odbojku, voli sudjelovati na Kajkavijadi, a prošle je godine objavila i knjižicu “Djevojčica i Toplice” koju je sama oslikala. Dok je ona suvereno vodila program njezin četverogodišnji brat Teo prodavao je s ostalima ulaznice.

Ples posvuda

Prvi dan iskazalo se pet dječjih vrtića - osim domaćina i iz Murskog Središća, Kneginca Gornjeg, Novog Marofa i Sivice, a drugi dan u 18 točaka (svaka najviše 5 minuta) osnovne škole iz V.

Toplica, Varaždina, Sv. Petra Orehovca, Oroslavja, Kneginca Gornjeg, Ljubeščice, Svetog Đurđa, Bedekovčine, Krapine, Ravne Gore, Visokog i Tuhelja, te KUD-ovi iz Varaždina i Ludbrega, kao i “Naša djeca” iz Karlovca, Križa i Ravne Gore. Svirali su tamburaši i harmonikaši, plesalo se i pjevalo, recitiralo i glumilo, plijenilo pozornost izgledom narodne nošnje. Kajkavska je r iječ zaista odzvanjala punom snagom na radost i ponos svih - i djece sudionika i odraslih pomagača - učitelja, voditelja, koreografa, Orjenka Mirjan dirigenata, redatelja.

BEČKO NOVO MJESTO Najbolje iz Austije i Hrvatske

Preštimani GOSTI

To nesu bapska posla! - Lončića

Ivana Šiković već petu godinu voditeljica je i koreografkinja grupe koja stiže iz Sv. Petra Orehovca (blizu Kr iževaca) gdje usrdno odvajkada njeguju kajkavštinu. Ove godine došli su njihovi zboraši, plesači, svirači - iz iste su škole, a iz različitih sela: Luka Sokol, Ana Gajski i Marina Kamenjak iz Miholca, iz Međe Josipa Mikec, Jelena Cvitković iz Selanca, a Anamarija Ferenčak iz Voljavca Riječkog.

Visočki svati

Koje su najomiljenije, najčešće i najglasnije rečenice iz njihovih mjesta?

Evo što kod njih odjekuje danonoćno: Koj pak ti očeš? Šte je to spelal? Šte je to delal? Kaj jeste (što jedete)? Šte je bil tu? Videl sem kaču v šume! Koje čete (što hoćete)? To nesu bapska posla! ”Visočki svati” su doputovali iz OŠ Visoko, a

s njima i mlada Katarina Kuzmić i mladoženja Mihal Petrinak; koliko su puta stali na binu, toliko su se puta već i vjenčali.

K

atarina i Mihal vjenčali su se po tko zna koji put - ali sada u Toplicama pred 1000 svatova Voditeljica i koreografkinja Maša Horvat dovela je mlade iz ludbreškog KUD-a “Anka Ošpuh” da pred svima pokažu kako to oni plešu međimurske narodne plesove.

Ove su godine oni gostovali još u Sv. Đurđu, Slunju i Kumrovcu, a njihov su zaštitni znak starinske podravske igrice: Žugice na pašu, Lončića, Zbiramo si frajlicu.

Slušaj ti mene! - Ne, slušaj ti mene!

Svijet gline, vode i vatre Austrijski i hrvatski keramičari surađuju uspješno godinama Piše:IVICA ZAMODA ivica@regionalni.com

BEČKO NOVO MJESTO - U mjesnoj karmelićanskoj crkvi 12. studenoga otvorena je (uzvratna) zajednička izložba austrijskih i hrvatskih umjetnika keramike nazvana “Najbolje iz Austrije i Hrvatske”.

- Sličnost u mentalitetu i temperamentu kao i povijesno naslijeđe srednjoeuropskog civilizacijskog kruga nije jedino što nas povezuje i potiče na zajedničke aktivnosti - istaknula je Blaženka Šoić-Štebih, predsjednica Kerameikona (Hrvatskog keramičarskog udruženja).

Novi stilovi

Nakon varaždinske, u Gradskom muzeju 2007. godine, na ovoj četvrtoj po redu izložbi “Kerameikon & prijatelji”, Udruženje za unapređenje suvremene keramike iz Beča (ICCA) ugostit će sve do 30. prosinca 26-ero hrvatskih i 10-ero austrijskih umjetnika.

Hrvatske izbornice Dora

Vesna Barbieri

Pezić Mijatović i Višnja Markovinović izabrale su, između ostalih, i umjetnine Ljerke Njerš, Danijele Pičuljan,

M

eđunarodna suradnja hrvatskih i austrijskih keramičara

Zdenke Pozaić, Blaženke Šoić-Štebih i Roberta Wrane, a austrijska izbornica Rosemarie Benedikt ostvarenja Franziske Ablinger, Gundi Dietz, Gudrun Keinz, Petera Weihsa, i drugih.

- Naša izložba predstavlja se kroz dijalog dviju kultura. Pri tome je keramika onaj povezujući sastojak za koji volimo reći: “To je najljepši materijal!” - tvrdi Christa Zeitlhofer, predsjednica ICCA-e.

austrijskih umjetnika navodi da se Walter Meissl u svojoj “Korodirajućoj arhitekturi” hvata u koštac s erozijom i razaranjem, Ucki Kossdorf pak odabire ljudsku figuru za svoju središnju temu ostvarujući je reljefom u glini za kamenjaču, a muškarci s neprepoznatljivim licem Silvie Ortlieb - “koračaju poput ronilaca ili astronauta kroz izvanzemaljska polja”.

Dotle našijenka Višnja Markov inov ić u svom osvr tu opravdano zaključuje da je - “keramika umjetnost intenzivnog i životnog pulsiranja kao i velikog vizualnog bogatstva”.

Uzvratni susreti

Likovna kritičarka Erika Patka u svojoj raščlambi djela

Gundi Dietz

Danijela Piculjan

Rosemarie Benedikt

34 Oglasi

17. studeni 2009.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN

I rođendan

HUMANITARNA VEČER DOMAĆIH POPEVKI

FA LA NEDJELJA , 29.11.’09. u 17h

Elizabeta Topek - Teta Liza Mirko Švenda - Žiga Radek Brodarec Adam Končić Kavaliri Ivica Pepelko Kraluši & Ema Vitelić Knaput sastav “Nikud nikam” Barbara Rocco

Kvartet Gubec Meštri Zvonko Težak Gordana Ivanjek Juraj Galina Fakini Podravski muzikaši Kajkavci

Prodajna mjesta: Varaždin

- Gradska sportska dvorana, Ivana Severa 21.

- Suvenirnica, Trg kralja Tomislava 7. ( Korzo ) Novi Marof - Radio Novi Marof, Kralja Tomislava 5.

Ivanec - Foto Geci, Mirka Maleza 7.

Lepoglava - Videoteka Enigma, Kralja Tomislava Ludbreg - Gradska knjižnica Mladen Kerstner, Trg Sv.Trojstva 19.

Putopisi 35

17. studeni 2009.

PUTOPIS Putovanje državom Tunis uzduž i poprijeko (3)

dATULJE Potrebne ženska i muška palma

Za plod datulje treba se dobro namučiti Lokalni vodič objasnio nam je kako se uzgajaju ti slatki plodovi datulja. Ženska palma datulje mora se oploditi, a to se čini tako da se dio muške palme veže u žensku krošnju palme.

To je iznimno težak posao koji se radi ručno što znači da se netko mora popeti na svaku palmu u oazi i vezati je. Godišnje se minimalno tri puta treba penjati na palmu.

Prvi put zbog oplođivanja, drugi put zbog sprečavanja gnjiljenja plodova datulja, a treći put zbog ubiranja plodova. Naime, da bi se zaštitio plod datulje, na njega se treba staviti najlon.

Tako se sprečava truljenje do kojeg dolazi uslijed Turisti se do oaze palmi datulja voze kočijama jarkih boja

velikih kiša kakve su bile ove godine. Sve te poslove obavlja jeftina radna snaga koja dolazi s juga Tunisa ili iz drugih afričkih država.

D

ržava pomaže vlasnicima oaza tako što im omogući navodnjavanje Nakon što je berba datulja gotova, one odlaze u industrijsku obradu pa se tako za potrebe izvoza dodatno šećere. Plantaže datulja u najvećoj su mjeri privatno vlasništvo, a država vlasnicima pomaže tako što im navodnjava zemljišta.

Tunižani su vješti trgovci a zanat uče od malih nogu

Berbe datulja uvijek su atrakcija za strane turiste Posjetili smo oazu datulja, gradove Sousse i Monastir...

Vozeći se kroz Tunis za oko će vam sigurno “zapeti” bezbrojne palme čiji se listovi savijaju pod težinom plodova.

Zaštita plodova

Ti plodovi su slatke i iznimno ukusne datulje koje Tunis svrstavaju u najveće proizvođača i izvoznike tog voća na svijetu. Tako smo i mi posjetili oazu palmi datulja, ali ne na bilo koji način. Dotamo smo se vozili kočijama, a putem je neprestano cirkulirala nova skupina turista.

U prekrasnoj oazi datulja, listovi palma činili su ugodan hlad, a nama dali osjećaj kao da se nalazimo u prekrasnom botaničkom vrtu.

Posjetili smo i grad Sousse, koji je treći po veličini grad u Tunisu, a Sousse u prijevodu znači “karijes”. To je ime dobio zbog brojnih osvajača koji su ga godinama “nagrizali”.

Baš u vrijeme našeg posjeta

Mlade Tunižanke na ulici

Žive pustinjske lisice u trgovinama - atrakcija

u tijeku je bila predsjednička kampanja i moramo priznati da je dosta sličila zapadnjač-

Žene u Tunisu uglavnom su lijepo odjevene

z

imao najjaču kampanju i bio najistaknutiji je predsjednik Zin al-Abidin Ben Ali koji je na izborima 26. listopada odnio pobjedu s gotovo 90 posto glasova i osvojio već peti mandat.

koj. Brojni volonteri dijelili su letke, moderni kamiončići s likom predsjednika vozili su se po gradu, vijorile su tuniške zastave...

Međutim, kandidat koji je

Posjetili smo i grad Monastir koji se nalazi na samoj obali Sredozemnog mora i u kojem se osjećate kao da ste došli u neku europsku mediteransku zemlju.

Jedino vas pogled na dža-

a izvoz se datulje dodatno šećere i industrijski obrađuju

Na obali mora

miju i muslimansko groblje podsjeća na razliku.

Iz Monastira je pak prvi predsjednik Tunisa Habib Borquiba, koji u tom gradu ima svoj, još i danas posjećeni mauzolej.

Grad se može podičiti i prekrasnom tvrđavom, kao i trgovinama u europskom stilu.

Ukoliko i vi poželite posjetiti Tunis, možete to učiniti preko varaždinske agencije Investigo tours, www.investigo.hr.

Najlonom se datulje štite od truljenja

Na palmu datulje treba se penjati nekoliko puta godišnje

U oazama datulja radi jeftina radna snaga

36 Sport

U zaleđu Svatko želi biti najbolji U

sportu, ali i životu, svatko želi barem jednom biti najbolji, najuspješniji i na najvišem postolju. Neki to ne mogu jer jednostavno nemaju dovoljnu kvalitetu u odnosu na druge ekipe ili pojedince. Drugi opet zakažu u Damir IVANČIĆ odlučujućem trenutku urednik sportske kada trebaju napraviti rubrike posljednji mali korak do najvišeg trona, tada ruka ili noga zadrhti i zakasne djelić sekunde ili milimetra. Treći pak, koliko god da su dobri imaju tu nesreću da je s njima u konkurenciji netko tko je toliko bolji iz raznih razloga tako da je prvo mjesto zauvijek zaboravljeno.

U svim tim, ali i sličnim situacijama koje se znaju pojaviti u sportu, treba se znati nositi sa svim tim i unatoč tome postizati odlične rezultate. Zato je potrebno izabrati “sebi ravne” protivnike ili suparnike s kojima se može mjeriti. Tako je npr. u rukometu trenutno nedodirljiva ekipa CO Zagreba koju niti jedna domaća ekipa već dugo nije pobijedila. Međutim, to ne znači da se treba prestati igrati rukomet. Treba se boriti za drugu ili treću poziciju gdje se nalaze ekipe koje su po budžetu i igračkom kadru, a prvenstveno po sportskom znanju blizu. Oni koji imaju problem u “glavi” i uplaše se prvog mjesta i moguće pobjede, moraju poraditi na sebi. Možda promijeniti trenera ili uz sportskog trenera dodatno zatražiti savjet sportskog psihologa. Potrebno se ponekad natjecati i sa samim sobom na način da uspoređujemo svoj napredak od natjecanja do natjecanja, od utakmice do utakmice. Isto se odnosi i na one koji objektivno nemaju potrebnu kvalitetu. Dodatnim treninzima možda ju je moguće dostići ili se jednostavno pomiriti s realnošću i tražiti zadovoljstvo također u osobnom napretku bez obzira na to kako on donosio malo u usporedbi s drugima. Svačiji napredak trebao bi se mjeriti individualno. spoređujući za koliko je nešto napravio u prošloj sezoni, a koliko to iznosi sada ili koliko je postigao golova, koševa ili bodova u prošloj utakmici ili sezoni, a koliko u ovoj. Na taj način svi imaju svoje mjesto “pod suncem” i svi imaju pravo na uspjeh i mogu biti najuspješniji, najbolji i na svom vlastitom postolju. Možda presudna stvar u karijeri sportaša je pronaći način motivacije i način realnog vrednovanja svog napretka.

17. studeni 2009.

KOŠARKA Dražen Cesar, trener KK Škola košarke Vindij

Trener kojeg isključivo zanimaju pobjede i napredak

Na ono na što možemo utjecati, a to je količina i kvaliteta rada, polažemo puno jer treniramo šest puta tjedno uz još dva treninga Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinski košarkaši KK Škola košarke Vindija Varaždin ovu su sezonu otvorili s pet pobjeda i odličnim nastupom u Kupu. Novi trener Varaždinaca Dražen Cesar objašnjava koje su novosti u sastavu s obzirom na prošlu godinu.

- Što se igračkog kadra tiče, Željko Novak je otišao na studij u Zagreb i tamo igra u Cedeviti, a drugi igrači su ostali. Doveli smo iz Čakovca tri Varaždinca, koji su se u stvari vratili Lenatrić, Mudri i Stanić.

Igra iz gušta

Jeste li očekivali ovakve rezultate, nakon prošlogodišnjeg petog mjesta u A2 ligi?

Ovogodišnji rezultati su iznad očekivanja jer je ova godina specifična. Zakon HKS-a koji vrijedi od ove godine kaže

N

aša prednost je što smo mi kolektiv i što imamo kvalitetnih deset igrača

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

velika Dvorana

___________________________________________________________________

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” 26.09.2009 10h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

21.11. SUBOTA 20h Koncert velika Dvorana Dražen Zečić __________________________________ 22.11. NEDJELJA 18h Rukomet, muški velika Dvorana Varteks Di Caprio vs. Croatia Zagreb 23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

KK Škola košarke Vindija Varaždin u šestom je kolu A2 lige pobijedio i favorizirane Križevce

___________________________________________________________________

U

da na terenu stalno mora biti jedan junior. To bitno mijenja situaciju i koncepciju. Mi smo kompletne pr ipreme koje smo počeli u šestom mjesecu bazirali na rad s juniorima. Što se tiče Kupa, pobjednici smo naše županije. Igrali smo zatim s Križevcima odličnu

Sport 37

17. studeni 2009.

ja Varaždin vratio Varaždince u klub i na vrh tablice KARIJERA

Do 1997. sam bio aktivan igrač. Onda sam upisao trenersku školu i 1999. završio sam za trenera košarke. U to vrijeme počinjem raditi s klincima u Varaždinu MV Agro, a 1999. sam preuzeo prvu ekipu i s njima sam 20 0 0. naprav io plasman ulaska među osam najboljih ekipa Hrvatske u juniorskoj konkurenciji. Ime kluba se mijenja u Focus, a s prvom Utakmice i treninzi se snimaju ekipom ulazimo u A2 ligu.

Počinjem raditi i s curama u koja je imala u prosjeku 16,7 KK Vindi i tamo sam do 2005. godina. U prvoj sezoni smo godine. Svake godine vidio bili šesti. Tu sam bio dvije se pomak, a 2004. godine godine, a prošle godine sam ušli smo u 1. ligu i igrali otišao u Grafičar iz Ludbrega godinu dana prvu ligu. U me- s kojeg sam preuzeo na zađuvremenu sam bio trener dnjem 12. mjestu da bi ga u ženske juniorske reprezen- godinu dana doveo na šesto tacije Hrvatske, od 2003. do mjesto i koš razliku s minus 2005. godine. Na školskim 530 sveo na plus 60, što je natjecanjima srednjoškolki veliki pomak. Ove sezone 2003. bio sam treći u Hrvat- vratio sam se u Varaždin s skoj, a 2006. sa srednjoškol- ciljem vratiti sve Varaždince cima također treći. KK Škola koji su po okolnim klubovikošarke preuzeo sam 2006. s ma. Napraviti jednu dobru pokojnim Žunićem kada smo ekipu, škvadru, klapu i boriti krenuli u A2 ligu s ekipom se za vrh.

Cvek nepravedno izgubio

sve OK. Sitnih stvari kao malih ozljeda ili prehlada ima, ali to se sve sanira između utakmica. Nije bila niti jedna ozljeda koja bi bila jača.

i

gramo s nižim igračima bržu, kvalitetniju i agresivniju košarku Kako rješavate hendikep niske populacije u ovom dijelu Hrvatske?

Sigurno da košarku, koja se inače igra glavom, ne možeš igrati bez visokih igrača, a mi taj hendikep niske populacije rješavamo tako da stvaramo više nižih i bržih igrača i prilagođavamo se takvom nač inu igre. Tako igramo bržu, kvalitetniju i agresivniju košarku. Uvijek se pokriješ onim što imaš. Koristimo i mladiće koji dolaze iz drugih krajeva u Varaždin na studij.

Tako imamo Sedlara koji je visok 2,15 i Jureta koji je 2,04 koji studiraju na FOI-u i koji igraju za nas.

Mi ne plaćamo igrače, praktično smo svi volonteri koji vole košarku i koji žele igrati košarku. Ovaj dvojac koristi svaku “rupu” u predavanjima i dolaze na individualne treninge.

Kakav je interes za košarku među mladima?

Interes za košarku u Varaždinu je sve veći i veći jer vrh piramide, prva ekipa to diktira.

Ako je prva ekipa dobra ako se i rezultati poklope onda je normalno da je i interes veći i da se popularizira košarka.

Mi smo sada to digli na jedan viši nivo, ali to opet ništa ne znači, jer vrh te piramide je toliko visoko koliko je baza široka. Mi na toj bazi radimo i ona je sada oko 320 klinaca, od početnika koji su treći ili četvrti razred do juniora koji participiraju i u prvoj ekipi.

Ove godine smo ponovo pokrenuli košarkaški kamp u Oberwartu. Svi klinci idu sedam dana u taj kamp koji se održava u drugoj polovici kolovoza. Igraju svoje lige od mlađe kadetske do juniorske i u svim tim uzrastima su naši u vrhu, u stvari prvi.

Varaždin nositelj kvalitete

Želja je svoriti velik broj kvalitetnih igrača koji igraju brzo

također iz SK Omega, ali je Slaven Ivić bio bolji od Roka Pintarića. U kategoriji -65 kg Bruno Drvoderić SK Omega odnosi pobjedu u finalu.

U kategoriji -70 kg ponovo član SK Omega Roko Škarica odnosi pobjedu u finalu, Državno prvenstvo održalo se sa smanjenim brojem natjecatelja i ekipa jer je većina otkazala zbog bolesti i gripe.

Trener Emerik Večerić s hrvatskom assaut reprezentacijom otputovao u španjolske krajeve u mjesto La Coruna na europsko prvenstvo u assautu.

BOKS Profesionalni meč u Francuskoj

Cesar u svakodnevnom životu radi u jednoj od najvećih banaka

vrh. Što se tiče Međimurja to je ekipa koja je sigurno najjača na unutarnjim pozicijama.

Na poziciji centra imaju tri iskusna igrača, oni dominiraju igrom pod košem. Naša prednost je što smo mi kolektiv i što imamo kvalitetnih deset igrača. Na ono na što možemo utjecati, a to je količina i kvaliteta rada polažemo puno jer treniramo šest puta tjedno plus dva jutarnja individualna treninga, a dva dečka koji su na studiju u Zagrebu oni s autom dolaze minimalno tri puta tjedno i još treniraju u zagrebačkim klubovima.

Ja sam takav trener da mene zanimaju isključivo pobjede.

Kažem igračima da je naša obaveza svaku utakmicu igrati na pobjedu. Rekao sam i da je ovaj mjesec ključan jer se sastajemo s Križevcima, idemo u Bjelovar pa nam dolazi Vajda.

Ako uspijemo proći neokrznuti, da ne bude ozljeda, da ne bude bolesti, nema straha - jer mi se ne bojimo kada ovisimo samo o sebi.

Kakav je trenutni zdravstveni bilten momčadi? Što se ozljeda tiče, za sada je

Pet zlata za SK Omega U dvorani u Graberju održano je kadetsko prvenstvo Hrvatske u precombat savateu u organizaciji SK Omega Varaždin.

Precombat je savate disciplina u kojoj je potrebna i obavezna sva zaštitna oprema, ima jačeg kontakta no zabranjen je knock out.

Nina Šantek je pobijedila u finalu -52 kg, u kategoriji -65 kg u finale dvije članice SK Omega Marija Petric i Stela Mudri, a pobjedu odnosi Marija.

U kategoriji -60 kg u finalu su se našla dva mlada borca

Najbolji bankar među trenerima

utakmicu i izgubili s pet razlike. Mi smo se opredijelili da nam je prvenstvo najvažnije, a da nam Kup bude jedna dobra škola u kojoj ćemo vidjeti gdje smo, jer u Križevcima igraju svi najbolji igrači iz te regije Križevci - Bjelovar. To je ekipa koja je samo na pripreme potrošila više od 200.000 kuna, a budžet im je veći od milijun kuna i imaju velike ambicije ulaska u prvu ligu, ima sve igrače na plaći što je nama bio još jedan motiv više da odigramo dobro. U prvih pet kola ostvarili smo svih pet pobjeda. Vesele pobjede ali još više vesele dobra igra iz utakmice u utakmicu i prisutan je trend napretka. U susretu protiv Čakovca, ekipe koja je haklerska i koja nam ne odgovara i onda smo se prilagodili toj igri ali bitno je i kada igraš loše da pobjediš.

Kakvi su planovi za ovu sezonu?

Ove godine na početku sezone sam rekao da su u igri za prvo mjesto Križevci, Virje, Međimurje, Čakovec i mi. To je pet ekipa koje odskaču kvalitetom i koje će se boriti za

SAVATE Kadetsko prvenstvo u Varaždinu

- Na području naše županije samo su tri kluba - mi, Ivanec i Ludbreg. Prošle godine javila se Lepoglava, ali to je više rekreativni klub.

S mladima se najviše radi u Varaždinu, tu je velika baza od 300-tinjak mladih, zatim tu je Ivanec gdje se solidno radi, a nažalost u Ludbregu se s klincima počelo tek prošle godine, ali za sada je sve to još premalo.

Cilj je taj da Varaždin mora biti nositelj kvalitete, što u

biti i je, a ovi klubovi izvana trebali bi biti bazeni da pune Varaždin.

Ove smo godine otvorili suradnju sa svim tim klubovima da ako neki igrač tu ne bude mogao igrati, a može kvalitetom pomoći drugim klubovima, i općenito da si pomognemo i da svima bude dobro. - dodao je Dražen Cesar dodavši kako sve treninge i uktakmice snimaju kako bi se otklonile sve pogreške koje je inače teško uočiti.

U francuskom ClermontFerrandu održan je boksački meč između Varaždinca Zorana Cveka i Francuza Ismaela El Massoudija, 16. na europskoj, a 68. na svjetskoj rang listi, peterostrukog profi prvaka Francuske i IBF interkont inentalnog prvaka.

Nakon odboksanih šest rundi Cvek je izgubio na bodove, ali odluka sudaca nikako nije odgovarala onome što se događalo u ringu.

- Ovaj protivnik je bio daleko ispod mog očekivanja od njega, s obzirom na skor od 29 pobjeda iz 31. meča.

Izgubio sam na bodove, a krađa je bila i više nego očita. Zadnju

udarac imao komentare, a sve u cilju toga da odmori domaćeg borca i uzme koju sekundu meča. Utjeha mi je bila što je cijela dvorana nakon meča zviždala domaćem boksaču, a mene su ispratili pljeskom - dodao je razočarani Cvek.

Prije samog meča Cvek je dobio i ponudu da za 3 tjedna boksa u Parizu do 65 kg, ali su se nakon viđenog meča Francuzi brzo predomislili i povukli svoju ponudu, očito uvidjevši Cvekove mogućnosti i visoku fizičku spremnost.

Cvek je svoje pripreme još od ljeta odrađivao u Zadru u boksačkom klubu Zlatna Rukavica kod trenera Ede Miloševića, a jutarnje trenin-

Zoran Cvek nezadovoljan suđenjem u Francuskoj

rundu su skratili za čitavih 30 sekundi jer sam ga tih trenutaka, čitavu šestu rundu, imao na rubu nokauta.

To vam može dočarati i to da od ozljeda imam samo malu ogrebotinu ispod desnog oka, dok je njegovo modričavo lice itekako pokazivalo o kakvom se meču ovdje radilo.

Jako sam razočaran i nesretan ovom krađom, bio sam odlično pripremljen za ovaj meč te sam svih 6 rundi odradio u jakom tempu koji sam s lakoćom zadao i kontrolirao čitav meč, dok je moj protivnik fizički “puknuo” već u 3. rundi i nakon toga je izbjegavao borbu trčeći po ringu ili se loveći za mene! S obzirom na to da je sudac bio Francuz, o opomeni smo mogli samo sanjati, dok je na svaki moj precizni

ge sponzorirali su mu Hotel & residences Falkenseiner Borik d.d. Zadar, gdje je na raspolaganju imao fitness centar sa svim sadržajima

s

obzirom na to da je sudac bio Francuz, Ismaelu se dozvoljavalo da izbjegava borbu te posebnu cjelodnevnu prehranu. Zoran Cvek i boksački klub “Arkanđeo” Kneginec posebno zahvaljuju Mladenu Modriću koji je mnogo pomogao oko organiziranja treninga u Zadru, te sponzorima Općini G. Kneginec te tvrtkama Zagorje Tehnobeton, Kos Transporti i Servis auspuha Poljak a uskoro najavljuju nove mečeve. (di)

38 Sport

17. studeni 2009.

Sport

za bolje zdravlje

SPEEDWAY Juniorski prvak Dino Kovačić iz Sv. Đurđa

Ženske predrasude o vježbanju U

većem dijelu ženske populacije još uvijek postoje određene vrste mentalnih blokada koje ih sprečavaju da se bave vježbanjem. Kod same pomisli na vježbanje, žene zamišljaju teretanu punu nabildanih znojnih mladića i hrpu idealno građenih mladih djevojaka. „I kaj bum ja tam delala?“ – najčešći su komentari, naravno iz Bojan GOLUB kućne atmosfere. Kod informaKondicijski trener tivnog posjeta nekoj od teretana fitness cluba i odrađenog probnog treninga, “Sportlife” percepcija se uglavnom mijenja.

042/241-600 Ugledate ljude koje susrećete i u svakodnevnom životu. Shvatite da niste najdeblja vježbačica i da vaš „sportski potencijal“ baš i nije tako skroman kakvim ste ga zamišljali. Skužite da izgled nije najvažniji motiv vježbanja, ima puno važnijih, npr. zdravlje. Uvidite da nema mjesta iskompleksiranosti i da vaša težina nije neprikladna za vježbanje.

Strah od neuspjeha u izvođenju vježbi nestao je kad ste vidjeli da vam je stručno osoblje na usluzi. Naravno da ćete sresti i prekrasno građene i muške i ženske vježbače, ali morate znati da oni to nisu postigli „preko noći“. Možda su i oni nekada razmišljali kao i vi, samo što su bili odlučniji. Većinu vježbača u varaždinskim teretanama čine rekreativci. Dakle, sasvim normalni, pristojni i druželjubivi ljudi, koji drže do zdravlja. Zašto ne biste i vi postali dio te „sportske obitelji“? Bojite se jer vas bole leđa, koljena i drugo? Otiđite liječniku na pregled i zamolite za savjet. Znate li što će vam najvjerojatnije reći? „Gospođo, razlog tome vidim u slabosti muskulus qadriceps medialis… (oni vole tak malo po latinskom), prevedeno: “Gospođo, morate vježbati“. islim da sam vas barem malo ohrabrio.

Još jednom podsjećam, najisplativije ulaganje je ulaganje u vlastito zdravlje.

M

Ribolov

Marof i Veliki Bukovec Š

RD Novi Marof, adresa Zagorska ul. 50, Novi Marof, Slavko Meister, tel./faks 042/611-496. Klub je osnovan 1941. u Novom Marofu. Gospodari rijekom Bednjom (46 km toka) i Lonjom (22 km toka) te mrtvicama uz Bednju. Ukupna površina voda je 94,1 ha, a u njima obitava više od 30 vrsta riba. Na rijekama se najviše love podust, klen, mrena, deverika, uklija, šaran, štuka, smuđ, som itd., a na mrtvicama šaran, tajnik ŠRSVŽ-a štuka, smuđ, deverika, linjak, žutooka itd. Ribolovni dom se nalazi kraj rijeke Bednje u Novom Marofu oko 400 m uzvodno od mosta na cesti za Ključ. U 2008. g. imaju 186 članova. Odgovorne osobe: Slavko Meister – predsjednik, Mario Češi – dopredsjednik i Ivica Meštrić - tajnik.

RK Linjak Veliki Bukovec adresa Dravska ul. 5, V. Bukovec, 42 231 M. Bukovec, tel./faks 042/ 840-594. Klub je osnovan 1990. g. u V. Bukovcu.

Gospodari ribnjakom Mali sredek, površine 4 ha, a u kojem obitava oko 23 vrste riba. Najviše se love šaran, amur, klen, deverika, žutooka itd. Ribolovni dom se nalazi na ribnjaku, a udaljen je makadamom od centra V. Bukovca oko 1300 m. U 2008. g. imaju 52 članova. Odgovorne osobe: Zlatko Petrin – predsjednik, Franjo Jantol – dopredsjednik i Zvonimir Petrin – tajnik (098 165 95 58) .

Marijan Kolednjak

Dino Kovačić napreduje svake godine kao i njegov uzor Jurica Pavlic i nada se brzom proboju i na europskoj moto sceni

Četiri godine na metanolu Iduće godine Dino stječe pravo nastupa na europskim i svjetskim prvenstvima

TALENT Spretan na motoru i poljoprivrednim strojevima

Uspješan i kao orač traktorom

Piše: SANJA ZUKO sanja@regionalni.com

SVETI ĐURĐ – U speedwayu, jednom od najuzbudljivijih motociklističkih sportova, šestnaestogodišnjak Dino Kovačić iz Svetog Đurđa već nekoliko godina postiže odlične rezultate, a njegovu vitrinu krase brojni pehari i medalje. Aktualni je državni juniorski prvak, a na posljednjem natjecanju u sezoni u listopadu u austrijskom Murecku osvojio je izvrsno 2. mjesto u ukupnom poretku.

Uspjeh je tim veći ako se zna da je nastupilo dvadesetak spidvejaša, od onih najmlađih, kao Dino, pa sve do četrdesetogodišnjaka s puno iskustva.

Ovim rezultatom odlično je zaključio sezonu i dokazao da je jedan od najboljih juniora u Hrvatskoj. Od samog početka bavljenja ovim sportom član je Speedway kluba “Unia” iz Donjeg Kraljevca, gdje se nalazi i stadion Millenium, jedan od najljepših europskih speedway stadiona, pa ne treba niti napominjati da mu je uzor Jurica

Dino Kovačić

Pavlic. Sljedeće godine ga čeka juniorska kategorija europskog

O

d početka Dino je član Speedway kluba Unia iz Donjeg Kraljevca i svjetskog prvenstva, a finale U19 prvenstva Europe održat će se na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu.

Bez kočnica

Ljubav prema speedwayu rodila se prije četiri godine, nakon odgledanih nekoliko utrka na stadionu Millenium u Donjem Kraljevcu. Počeo sam najprije voziti mali motor, a kako mi je dobro išlo, kupili

Dino Kovačić je učenik drugog razreda Sportske ekonomske škole u Varaždinu, a u slobodno vrijeme, kao i svi tinejdžeri, voli slušati glazbu, družiti se s prijateljima, surfati internetom i biti na Facebooku.

Osim što je talentirani spidvejaš i odlično vozi motor, on je i talentirani orač. Da, dobro ste pročitali, orač.

Naime, ove je godine na županijskom prvenstvu orača, koje

je održano u Trnovcu, osvojio prvo mjesto, pobijedivši tako puno iskusnije i starije od sebe.

Sve to zahvaljujući djedu koji mu je bio mentor i s kojim je dosta vremena provodio u traktoru i na njivi. Ne treba niti naglašavati da mu je uzor Jurica Pavlic. Motiva i antuzijazma ne nedostaje pa se od mladog moto vozača iz Svetog Đurđa može očekivati još puno dobrih rezultata.

smo i onaj veliki. Osim što je jedan od najuzbudljivijih motociklističkih sportova, speedway je i najjednostavniji sport što se tiče bodovanja vozača. Utrka se sastoji od 20 vožnji u kojoj se natječu po 4 vozača, voze se 4 kruga, a pobjednik je onaj koji prvi prođe kroz cilj te dobiva 3 boda. Drugoplasirani dobiva 2 boda, trećeplasirani 1, a zadnji vozač 0 bodova. Utrka se vozi na stazi ovalnog oblika duljine do 400 metara na podlozi od drobljenog kamena.

Zanimljivo je da na svijetu ne postoje dvije iste speedway staze, a to pridonosi atraktivnosti ovog sporta.

Motori su vrlo specifični pogonsko gorivo je metanol.

Nemaju kočnice, brzine, već samo kvačilo i gas. Postoje

klase od 500, 250, 125 i 80 ccm.

Ja imam dva motora, jedan klupski i jedan vlastiti GM od 500 ccm – kazao nam je Dino.

U sezoni, koja traje od travnja do listopada odvozi i desetak utrka, a iduće će ih godine biti više, jer sa 16 godina ima pravo nastupati na europskim i svjetskim prvenstvima. Trenira dva puta tjedno u sezoni i izvan nje, sve dok to vremenske prilike dopuštaju.

Veliku logističku i financijsku podršku ima u obitelji, a ima nekoliko vlastitih sponzora: Klesarstvo Kovač, cvjećarnicu “Mimoza” i Pavlic asfalt beton.

Financijskih sredstava nikad nije previše, jer speedway je skup sport – osim motora, potrebna je oprema, a tu su i stalna putovanja na natjecanja.

MALI NOGOMET BBS Novi Marof na diobi četvrtog i petog mjesta 1. HMNL

Desetak neiskorištenih šansi

Š

Nogomet pun efektnih poteza

Nogometaši BBS-a nakon šest odigranih kola u 1. HMNL mogu biti zadovoljni bodovnim saldom i djeljenjem četvrtog i petog mjesta s Torcidom iz Splita. Da je moglo još bolje, moglo je, i za to je nedostajao uvijek onaj trenutak koncentracije kada se igrač nalazi s protivničkim golmanom, oči u oči.

Tih desetak neiskorištenih “mrtvih šansi” doveo bi novomarofčane u sam vrh prvenstvene ljestvice i pokazao njihovu ovogodišnju snagu. Proteklo kolo BBS Novi Marof gostovao je već treći put u Splitu, a igrali su protiv Inera. Domaćini su poveli u šestoj minuti, u četrnaestoj povećavaju vodstvo, a onda

najbolji novomarofski strijelac Igor Martan smanjuje vodstvo.

I u drugom dijelu susreta gosti drže rezultat u igri i propuštaju realizirati nekoliko velikih šansi koje su ih mogle odvesti di pobjede, da bi dvije minute prije kraja Inero postigao treći pogodak i postavio konačni rezultat od 3:1. (dp)

Sport 39

17. studeni 2009.

PREŽIVLJAVANJE Ispitivanje granica ljudskih fizičkih sposobnosti

Puh za večeru, voda iz lokvi Varaždinski kraj, s dva nova dva instruktora preživljavanja i velikim brojem članova postao je vodeći u Hrvatskoj Piše: DAMIR IVANČIČ damir@regionalni.com

Na svjetskom kupu u stolnom tenisu osoba s invaliditetom u talijanskom Lignanu Helena Dretar Karić osvojila je pojedinačno drugo mjesto, a u timskoj kategoriji prvo, dok sam ja bio također drugi.”

Stolnotenisač paraolimpijac, Zoran Križanec

Granice ljudskih fizičkih sposobnosti i mogućnosti preživljavanja isprobali su Robert “Moko” Markovčić iz Svetog Đurđa i Mladen “Dravski Vuk” Đuranec iz Turčina dok je treći novi instruktor u preživljavanju Robert “Luksa” Luketić iz Petrinje.

Velik uspjeh mladih ragbijaša

!

Medvjedi

Ispit je organizirala Prva hrvatska škola preživljavanja www.extremesurvive.com sa sjedištem u Puli, a ispit je održan na nepristupačnom terenu Parka prirode Učka.

U petak navečer polaznici su odvojeno krenuli na put s dopuštenom opremom: kišnom kabanicom, dvije mokre šibice, dva ženska tampona kroz koje se može filtrirati voda iz lokvi ili koristiti za potpalu, 3 vreće za smeće od 120 l i fotokopiju stare već nevažeće karte gdje je ucrtano mjesto instruktorskog grba u 9 km udaljenosti koji je trebalo pronaći. Zabranjeno je bilo ponijeti kompas, drugi nož i ruksak ili torbu. Sve je bilo u znaku iznenađenja i improvizacije.

- Polazili smo od nadmorske visine od 900 m i trebali prijeći nekoliko vrhova od 1300 m - sjeća se Robert Markovčić.

- Orijentacija je bila nemoguća zbog kiše oblaka i magle, čak niti sunce nismo drugo jutro vidjeli i hodali po instinktu.

Već kod ulaska smo se udružili jer je bilo pametnije izgubiti se na terenu kao grupa nego pojedinci. Uz to su bili sveprisutni tragovi medvjeda, teren je bio opasan i nepoznat, a uvjeti užasni temperatura od 1-3 stupnjeva, vlaga zraka cca 90%, a u kotlinama puhala bura. Oko ponoći naišli smo na zapuštenu kolibu koja je bila zaključana, pa smo ispod krova zapalili vatru, u bačvi s kišnicom pronašli smo utoplje-

“

Cijela ekipa bila je izuzetno zadovoljna i ponosna što su uspjeli savladati teške izazove

nog puha koji je bio još svjež pa smo ga ispekli s gljivama koje smo usput u mraku pronašli, te smo se osvježili se čajem od samoniklog bilja sakupljenog usput. Puhova mast poslužila je kao labelo za ispucane usne i njome si impregnirali čizme.

Nakon noći na terenu krenuli smo i do podneva uspjeli pronaći traženo mjesto, no tamo nas je dočekalo iznenađenje i poruka da su instruktorske oznake na Poklonu, mjestu gdje smo krenuli noć prije, i neka se vratimo na isto mje-

u

kupno su propješačili 40 km najtežeg terena sto!

Ja sam dobio hipotermiju, dehidrirao, a karta mi se smočena raspala u džepu. Srećom, naišli smo na planinarsku kućicu i iznenađeni dežurni počastio nas je vrućim čajem sa šećerom i žlicom soli-elektrolitom koji je uklonio grčeve

Nesvakidašnja večera

koji su nas počeli obarati. Ipak smo stigli prije mraka na odredište, ukupno propješačivši 40 km najtežeg terena u 22 sata.

Ne naišavši na putu niti jednu živu ljudsku dušu, niti ljudskih tragova, osim sveprisutnih medvjeđih šapa u blatu – dodao je Robert.

Odmah nakon zamjene smočene odjeće započeli su teoretski ispiti u planinarskom domu koji su potrajali duboko u noć. Sutradan je nastavljeno

terensko ispitivanje pojedinaca i savladanje ekstremnih situacija, prepreka te spašavanje ranjenih.

Ispitanici su bili osnivači Prve hrvatske škole preživljavanja Boris Stermotić i Mladen Krolović koji su položili ispite u inozemstvu i Spomenka Lazar, medicinska sestra iz Varaždina. Ispit je održan zbog velikog interesa za tečajevima i nedostatka instruktorskog kadra nakon booma interesa na području buschchrafta i survivala. Prva hrvatska škola preživljavanja uvelike zahvaljuje organizatorima sajma lova i ribolova gdje su imali priliku predstaviti svoj rad i educirati posjetitelje vještinama preživljavanja. Tako da je Varaždinski kraj s nova dva instruktora preživljavanja i velikim brojem članova postao vodeći u Hrvatskoj. Svi zainteresirani mogu dobiti gotovo sve informacije vezane uz boravak i život u prirodi na stranicama škole: www. extremasurvive.com. Škola je neprofitabilna organizacija, a opremu članovi kupuju sami.

Ragbijaši Knegingrada, selekcija U-15 na završnici prvenstva Hrvatske u Sinju osvojili su drugo mjesto.

U polufinalu pobijedili su zagrebački Rudeš 12:10m a u finalu su se našli s domaćinom Sinjom koji je pobijedio Nadu iz Splita. U dramatičnoj finalnoj utakmici Knegingrad s velikim pritiskom i neiskustvom

gubi od domaćina 26:10. RK Knegingrad i dalje nastavlja s treninzima, a šestorica članova izabrani su u reprezentaciju. To su Danijel Bajec, Vinko Kanižić, Dejan Tkalčec, Saša Kelemen, Marin Čanjavec i Luka Sabolić.

Ovo je priznanje i treneru Marku Meštriću, sportskom direktoru kluba Vitez Kristijanu i ostalima. (di)

Drava čista - okolica blista Članovi SRK Cestica 1995 i svi ljubitelji prirode u subotu 21. studenog s početkom u 8 sati održat će drugu veliku akciju čišćenja okoliša i vodotoka ribolovne zone Cestica, pod motom: „Da nam Drava bude čista i okolica blista!“ Svim članovima ribičkog društva koji

se odazovu, radna akcija će se priznati kao aktivnost za ekologiju u 2009. godini.

Okupljanje je kod ribičkog doma u Velikom Lovrečanu.

Poželjno je da se ponesu rukavice, a tko može, i motornu pilu, sjekiru, velike škare za deblje grane ili slično. (di)

Dolazi RK CO Zagreb U 10. kolu Premijer lige za rukometaše RK Varteks Di Caprio porazila je u Buzetu istoimena ekipa 25:22. Ovaj poraz donio je i promjene na prvenstvenoj ljestvici pa je Varteks DC sada na petom mjestu, jednom manje od željenog.

Međutim, sljedeći vikend donijet će ljubiteljima rukometa pravu poslasticu.

Varaždinci su domaćini najjačoj hrvatskoj rukometnoj ekipi RK Croatia osiguranje Zagreb. Utakmica se igra u nedjelju 22. studenoga s početkom u 18 sati. (di)

Fotofocus

Voda se tražila po svuda

Prijeteći tragovi medvjeda

Povrede su uobičajne pa ih treba znati pravilno sanirati

Spretnost i tjelesna pripremljenost nužne su za preživljavanje

Izrada nosila

Instrukcije za daljnje kretanje

Odbojkaši Varaždina ponovo se vesele, pobijedili su u prvoj utakmici četvrtfinala Kupa ekipu Zagreba, a u šestom kolu pobijedili su ekipu Šibenika i time potvrdili prvo mjesto u prvenstvu

40 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

USPJEH Planinarsko društvo Ravna gora obilježava 90. obljetnicu siniša sović

Kastavski „obješenjaci“

17. studeni 2009.

U

ona davna vremena, a bilo je to prije gotovo 400 godina, zapovijedao je Kastavstvom zločesti Frane Morelli.

Iz svoga kaštela na Lokvinama samo je naređivao, a posebno je volio nadgledati ubiranje svoje desetine od građana.

Nikada nije bio zadovoljan i koristio je svaku priliku da Kastavcima nametne sve veće obveze. Kastavcima je to jednom dojadilo pa mu poručiše – ako se ne obuzda u svojim željama, bacit će ga u bunar usred Lokvina. Ali, gradski kapetan Morelli nije se obazirao na te prijetnje. ođe tako prva nedjelja u kolovozu ljeta Gospodnjega 1666. kada Morelli zatraži nove namete. Ljudi su se u Kastvu razljutili i jedna grupa odvažnih momaka bane u kaštel, zgrabi kapetana za noge i poče ga vući stepenicama da mu je sva glava bila izudarana i krvava. ada je kapetan vidio da ga vuku na trg, na Lokvine i da će ga zaista baciti u bunar, počne zapomagati: „Pomozi Bože, Majko Božja i Sveta trojica! Pomozite!“ A oni momci i Kastavci koji su se okupili na trgu govoriše: „Ne treba ni Boga, ni Svete trojice. Sami ćemo te kazniti.“ I baciše zločestog kapetana u bunar. ijest o njegovoj smrti proširila se cijelim krajem i mnoga su gospoda bila u strahu da se nešto slično i njima ne bi dogodilo. Pozovu stoga suca iz Trsta da ispita i kazni počinitelje. Došao sudac i obznanio da će istraga i suđenje biti na samom trgu Lokvine. Na taj glas skupiše se svi Kastavci na trgu, a sudac najbližeg Kastavca upita – tko je prvi udario kapetana. ato svi Kastavci odgovoriše u jedan glas: „Svi smo ga udarili. Ja i moj brat i od mojega brata brat i svi koliko nas ima. Još ga je i stara Mare s preslicom u rit ubola.“ bog složnih Kastavaca sudac nije znao koga će kazniti. Nije mogao cijeli Kastav zatvoriti. Sav zbunjen ipak je osudio one za koje je mislio da su prvi počeli po gradu kuditi kapetana. Osudio je 20-ak ljudi, ali ne zatvorom, nego je kazna glasila da godinu dana moraju za vratom nositi jedan konopac. Te su ljude kasnije nazvali „obješenjaci“, a Kastavčani svoj trg Lokvine prozvaše „Kapetanovom lokvom“.

D

K

V

N Z

Članovima PD-a Ravna gora ova planina je posebno prirasla srcu, njoj se uvijek rado vraćaju kao što je to činio osnivač, prof. K. Filić

Jubilej istinskih zaljubljenika u prirodu i planine U svojim redovima uz speleologe, imaju kartografe, istraživače flore…

Entuzijazam i stručnost

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Jedno od najstarijih planinarskih društava na ovome prostoru, Planinarsko društvo (PD) “Ravna Gora”, 10. studenoga svečanom skupštinom u dvorani vatrogasnog doma obilježilo je 90 godina svoga utemeljenja i neprekidnog djelovanja.

Brojne aktivnosti

Zahvaljujući brojnim aktivnostima i angažiranosti članova, kojih je u prošlosti znalo biti i preko 1000, ovo se društvo profiliralo u jedno od aktivnijih u ovoj regiji – doznajemo od Marijana Fabete, predsjednika PD-a Ravna gora, koje danas broji dvjestotinjak aktivnih članova. Kako mlađi tako i onih iskusniji zaljubljenici u planine i prirodu redovito se sastaju u svojim prostorijama u Križanićevoj ulici, gdje često organiziraju brojna, široj javnosti zanimljiva stručna predavanja. Ona su najčešće na temu očuvanja prirode, a

Dom prije obnove

treba znati da u svojim redovima uz speleologe, imaju kar-

p

rostorije u Križanićevoj ulici mjesto su gdje često organiziraju stručna predavanja tografe, istraživače planinske flore…, koji nas povremeno ugodno iznenade kao publicisti. Među njima svakako se ističe najstarija članica, profesorica Vladimira Horvat, koja ne samo da je dugi niz godina

Samo tijekom 2009. godine, Planinarsko društvo Ravna gora u obnovu i održavanje svog doma uložilo je oko 300.000 kuna – doznajemo od Marijana Fabete. Veliko je to opterećenje za ovu udrugu, međutim uvijek se pronađu sponzori, donatori i poduzeća koji uz maksimalan rad samih članova sve planirane akcije uspješno privedu kraju.

Varaždinskim planinarima nikad nije nedostajalo entu-

zijazma i stručnosti. Stoga ne čudi podatak da je i zametak današnje stanice Gorske službe spašavanja u Varaždinu nastao još pedesetih godina u okrilju ovog Planinarskog društva. Stoga, ako ste ikada bili u nedoumici kamo poći na zanimljiv izlet u prirodu ili želite naučiti „iz prve ruke“ sve o planinama i planinarenju, orijentaciji uz pomoć karata i kompasa…, svakako im se pridružite.

vodila planinarsku sekciju na Petoj osnovnoj školi, već je vrsna skijašica i odlična poznavateljica prošlosti PD-a Ravna gora. Otkrila nam je niz malo poznatih detalja o zaljubljenicima u prirodu koji su osnovali prvo Planinarsko društvo u Varaždinu.

- Polet planinarstva javlja se u Europi u 19. stoljeću, a 1874. godine u Zagrebu se osniva Hrvatsko planinarsko društvo. Ono potiče na osnivanje podružnica u pojedinim većim gradovima. Među njih 18 bio je i Varaždin, s povjerenikom Adolfom Jurincem imenovanim 1883. godine.

No u to vrijeme bilo je premalo zainteresiranih za planinarenje. Jedino je jedan mladi gimnazijalac zavolio planine i posebno mu je srcu bila prirasla Ravna gora. Bio je to Krešimir Filić.

Završetkom Prvog svjetskog rata 10. studenog 1919. godine 20 aktivnih planinara osnovalo je Varaždinsko planinarsko društvo, na čelu s, tada već profesorom, Krešimirom Filićem. Učlanjeno je bilo 113 članova, a u prvi upravni odbor kojim je on predsjedao bili su izabrani viđeniji Varaždinci – istaknula je Vladimira Horvat.

PRILIKA Niz planinarskih tematskih predavanja i izložba fotografija

„Nabrijani“ planinarski tjedan

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

AKTIVNOSTI Iznjedrili stanicu GSS-a Varaždin

Prof. Vladimira Horvat

U sklopu obilježavanja vrijedne obljetnice društva svi zainteresirani mogu pogledati i izložbu planinarske fotografije u prostorijama foto Fan studija u Varaždinu (Trg slobode 2). Otvorena je 11. studenog, a kao njezini autori potpisuju se članovi PD-a Ravna gora.

Ovaj tjedan nastavljaju se i za-

nimljiva tematska planinarska predavanja u okviru 53. planinarskog tjedna. Održavaju se svaki dan s početkom u 18 sati u dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva (Trenkova 44). Kako doznajemo, danas će ga održati Zlatko Smerke, a tema su planine Dinara, Troglav i Kamešnica. Spomenimo

i to da su u subotu planinari i njihovi gosti dobro protegnuli noge. Naime, u crkvi Sv. tri kralja održano je tradicionalno misno slavlje za planinare.

Predvodio ju je aktivni član društva fra Mirko Kemiveš, a nakon mise uslijedilo je druženje u Filićevu planinarskom domu na Ravnoj gori.

Oglasi 41

17. studeni 2009.

od 16.11. i u Varaždinu www.hangar18.hr prodaja@hangar18.hr

Varaždin, Optujska 30, 042/303-119

Velika akcija Hangar 18 ra´unala Na sve konfiguracije jamstvo 2 godine

Akcija vrijedi od 16.11. do 30.11 ili do isteka zaliha Intel Celeron 3200, 2Gb DDR-2, 320Gb HDD, DVD +/-RW 20x DL, Vga Radeon 4350, 512Mb Tastatura + Miš + Zvuènici

Intel Core 2 Duo 5300 3Gb DDR-2, 320Gb HDD, DVD +/-RW 20x DL, Vga Radeon 4550, 512Mb Tastatura + Miš + Zvuènici

3.299,00 kn print/scan/ Monitor copy 19” LCD

3.849,00 kn

KOMPLET NA AKCIJI!

1339 Kn 1049 Kn

4.099,00 kn

print/scan/ Acer FullHD copy 23” LCD

print/scan/ Monitor copy 22” LCD

23” LCD Acer 22” LCD AOC 50.000:1 Full HD Full HD, 5ms

Intel Core 2 Duo 6300, 4Gb DDR-2, 500Gb HDD, DVD +/-RW 20x DL, Vga Radeon 4650, PCI-X Tastatura + Miš + Zvuènici

KOMPLET NA AKCIJI!

KOMPLET NA AKCIJI!

Akcija Playstation konzola PSP Konzola 3004 Gran Turismo + Torbica

Playstation 3 Slim 250Gb + Buzz mozak Hrvatske

1499 Kn

2999 Kn

Playstation 2 + Memory Card + Igra + Modulacija

1199 Kn

Toshiba L500-1EQ

Toshiba L500-1GE

HP Compaq CQ-61

Intel Dual Core T4300 2Gb DDR-2, 320Gb HDD, 15.6" Truebright HD Esata, HDMI, Card Reader DVD+/-RW Dual Layer VGA Intel GMA 4500 LAN, WLAN, Webcam

Intel Dual Core T4300 4Gb DDR-2, 320Gb HDD, 15.6" Truebright HD Esata, HDMI, Card Reader DVD+/-RW Dual Layer VGA Intel GMA 4500 LAN, WLAN, Webcam

Athlon II Dual+Core M300 4Gb DDR-2, 500Gb HDD, 15.6" LED WXGA Bluetooth, Card Reader DVD+/-RW Dual Layer VGA Radeon HD4200 LAN, WLAN, Webcam

3.999 Kn

DVB-T Tuner Nytro + USB mogu²nost snimanja na USB diskove

215 kn - 75 kn bon =140 kn !!

4.199 Kn

Olympus FE-4010 12 MP, 4x. opt. zoom 2,7” LCD, AVI+zvuk Snow White KIT 4Gb XD + Torbica

1179 Kuna

U sve cijene na ovoj reklami je ura´unat PDV 23%.

3.999 Kn

Acer eME725

3.899 Kn

Intel Dual Core T4300 4Gb DDR-2, 500Gb HDD, 15.6" TFT LCD ekran DVD+/-RW Dual Layer VGA Intel GMA 4500 LAN, WLAN, Freedos

42 Zdravlje NAJAVA Dan prevencije karcinoma, 20. studenoga

Ne propustite predavanja varaždinskih liječnika Što je važno znati o najčešćim malignim bolestima, pitanje je na koje će liječnici specijalisti iz Varaždinske županije svim zainteresiranima dati odgovor ovoga petka, 20. studenoga. U 11 sati u skupštinskoj dvorani Županijske palače na Franjevačkom trgu u Varaždinu počet će predavanja kojima će biti obilježen Dan prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji, a koja zajednički organiziraju Županijska liga protiv raka i Opća bolnica Varaždin pod pokroviteljstvom Županije.

Od 11 do 13.30 sati možete poslušati sljedeća predavanja liječnika specijalista: “Citologija u ranom otkrivanju malignih bolesti” Ladislave Veselić, “Karcinom vrata maternice” Zorana Pitnera, “Karcinom prostate” Damira Štajcara, “Karcinom dojke” Zdravka Zgrebeca i Domagoja

17. studeni 2009.

DOZNAJEMO Zašto je važan Europski dan svjesnosti o antib

Antibiotik ne poma

Varaždinska županija ima najveću stopu otpornosti pneumokoka na penicilin, a ta antibiotika. Cijepljenjem protiv pneukomoka djece i odraslih u dobi od 4 do 65 godin Mlinarića. Od 13.30 do 15 sati na redu su sljedeća predavanja: “Karcinom debelog crijeva” Zorana Antončića i dr.

Hrandek, “Stavovi u kiruruškom liječenju malignih bolesti probavnog trakta” Ranka Starea i “Regionalna anestezija u liječenju bolli kod malignih bolesti” Ivana Kudelića.

Istodobno, od 11 do 15 sati građani će moći sudjelovati u radionicama ILCO-a – invalidskog društva Varaždin, Mammae kluba Varaždin i Udruge za prevenciju raka prostate i oboljelih od raka prostate.

Ulaz je slobodan, pa ne propustite predavanja kojima stručnjaci žele dati odgovore upravo na vaša česta pitanja i dvojbe. (vms)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Pa kaj mi ne bute dali antibiotik? – pitanje je koje su pacijenti iz Varaždinske županije često prošli tjedan postavljali svojim liječnicima obiteljske medicine, kod kojih su došli s povišenom temperaturom ili respiratornim simptomima. Iako se stalno ponavlja da je većina prehlada, kao i gripa, svinjska ili sezonska, virusna bolest kod koje antibiotik nije učinkovit, do velikog broja pacijenta ta činjenica, izgleda, još uvijek nije doprla.

Strogo opravdano

Upravo zbog toga u Varaždinu je prije dva tjedna organiziran simpozij o primjeni antibiotika u praksi “ISKRA hrvatske nacionalne smjer-

a

ntibiotici se najčešće propisuju zbog grlobolje i prehlada, često sasvim nepotrebno

Poliklinika Živa U Varaždinu je prošli tjedan otvorena Poliklinika Živa, koja stanovnicima Varaždinske i Međimurske županije nudi zdravstvene usluge iz područja interne medicine, među kojima su UZV trbuha i endoskopija, UZV dijagnostika srca i krvnih žila. Uz to, nude psihijatrijske i psihoterpijske programe, a u suradnji

s ponajboljim stručnjacima iz cijele Hrvatske razvijaju i programe te ambulantu za liječenje boli. Poliklinika Živa nalazi se u Optujskoj ulici 52, a ravnatelj je dr. Mladen Makitan, specijalist internist, koji je zajedno s dr. Marijem Mikulanom, specijalistom psihijatrom i osnivač poliklinike.

nice”, i to uoči Europskog dana svjesnosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenoga.

- Nacionalna kampanja je usmjerena na što restriktivnije propisivanje antibiotika, dakle, kada je to strogo opravdano i kada za to postoji stvarna potreba. Cilj je, naime, očuvati djelotvornost postojećih antibiotika, jer su bakterije razvile različite mehanizme otpornosti. Ne postoji antibiotik na koji otpornost nije razvila barem jedna vrsta bakterija – kaže dr. Iva Košćak, voditeljica Djelatnosti za medicinsku

mikrobiologiju Županijskog zavoda za javno zdravstvo.

I dok upozorenja možda zvuče apstraktno, sasvim je drugačije kada su u pitanju konkretni podaci. - Varaždinska županija ima najveću stopu otpornosti pneumokoka na penicilin, ali je ta bakterija istovremeno otporna i na druge skupine antibiotika.

Cijepljenjem protiv pneumokoka djece i odraslih u dobi od 4 do 65 godina smanjilo bi se obolijevanje od teških oblika bolesti koje uzrokuje pneumokok. Što se tiče ostalih bakterija, stopa otpornosti slična je drugim hrvatskim regijama – navela je dr. Košćak.

Nemojte riskirati

Antibiotici se najčešće propisuju zbog infekcija dišnog sustava iako je u velikoj većini slučajeva riječ o virusnim infekcijama kod kojih taj lijek uopće ne pomaže. Pacijenti nerijetko inzistiraju da im liječnik obiteljske medicine propiše antibiotik ili, što je još gore, sami piju lijek iz kućnih zaliha ili ga pokušaju kupiti u ljekarni. Međutim, uopće nisu svjesni da time riskiraju da antibiotik neće biti učinkovit kada će im doista biti potreban, primjerice u slučaju bakterijske upale grla.

Needuciranost pacijenata su liječnici iz Varaždinske županije naveli kao jedan od glavnih problema u anketi koju je provela dr. Zrinka Huđek-Leskovar. - Pacijenti od svojih liječnika traže antibiotike uz objašnjenje da žele čim prije ozdraviti. Navode da ne mogu mirovati, niti ići na bolovanje, pa radi toga traže lijek – rekla je dr. Zrinka

Savjeti iz ordinacije

Pacijenti traže antibiotik jer kažu da ne mogu na bolovanje

Huđek-Leskovar.

Da bi se smanjila potrošnja antibiotika i na taj način smanjila otpornost bakteri-

c

ilj je očuvati djelotvornost postojećih antibiotika, jer su bakterije sve otpornije ja, izrađene su nacionalne smjernice za grlobolju i uroinfekcije koje su liječnicima

predstavljene na simpoziju u Varaždinu. - U zemljama na sjeveru Europe bakterije su razvile najmanju otpornost.

Liječnici rade strogo poštujući nacionalne smjernice, a pacijenti antibiotike uzimaju isključivo po njihovom savjetu i strogo se drže njihovih uputa. Možemo reći da su iznimno disciplinirani, a naša je želja da i mi postignemo barem slične rezultate. Usporedno s edukacijom liječnika mora se provoditi i edukacija pučanstva – zaključila je dr.

Košćak.

Potpis pod sliku

Svinjska gripa – najčešći simptomi i mjere zaštite na velik broj teškom bolešću.

Snihobzirom oboljelih te na broj smrtajčešći simptomi su poslučajeva, još jedan čla- Nvišena tjelesna temperanak o svinjskoj gripi nije na- tura, respiratorni simptomi

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

odmet. Virus gripe A (H1N1) koji se nedavno pojavio u svijetu je novi podtip virusa gripe, koji može uzrokovati infekcije kod ljudi, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, ima genetsku strukturu koja dosad nije identificirana nigdje u svijetu. Postoje dokazi da se ovaj virus prenosi od čovjeka na čovjeka, a značajan broj infekcija rezultirao je

kao što su kašalj ili curenje iz nosa, grlobolja te drugi simptomi kao što su bolovi u tijelu (osobito bolovi u mišićima), glavobolja, zimica, slabost, povraćanje ili proljev (nije tipično za gripu, ali je prijavljeno u slučajevima zaraze novim tipom virusa gripe). judi se inficiraju virusom gripe A (H1N1) na isti način kao i virusom obične

L

sezonske gripe. Širi se od čovjeka na čovjeka putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja ili kihanja zaražene osobe; indirektno kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine koje onda dodiruju drugi ljudi koji zatim dodiruju svoja usta, oči ili nos. vrijeme dok ne postoji specifično cjepivo za određeni virus gripe, može se smanjiti rizik od zaražavanja gripom provedbom mjera osobne zaštite. Gripa

U

je virusna bolest koja se prenosi s čovjeka na čovjeka prvenstveno putem kašljanja i kihanja ili posrednim kontaktom s respiratornim izlučevinama osobe koja je zarazna putem ruku ili površina. Preporuke koje slijede se temelje dijelom na dokazima dobivenim istraživanjima, a dijelom na prosudbi temeljenoj na epidemiološkom iskustvu. sobne mjere zaštite od zaraze su: izbjegavajte bliski kontakt s bolesnim osobama, često perite ruke,

O

izbjegavajte dodirivanje oči, usta i nosa. ko ste bolesni, vodite računa o respiratornoj higijeni, često perite ruke, ne idite u školu i na posao i ograničite kontakt s drugim osobama ako ste bolesni.

Ostanite kod kuće. drasli koji su bolesni mogu inficirati ostale za približno pet dana nakon početka simptoma, a djeca su zarazna sedam dana nakon početka simptoma.

Cijelo vrijeme trajanje simptoma osoba je zarazna.

A

O

Zdravlje 43

17. studeni 2009.

bioticima, koji se obilježava 18. studenoga?

aže kod gripe!

a je bakterija istovremeno otporna i na druge skupine na smanjilo bi se obolijevanje od teških oblika bolesti

“Nacionalna kampanja je usmjerena na što restriktivnije propisivanje antibiotika, dakle onda kada je to strogo opravdano i kada za to postoji stvarna potreba.”

dr. Iva KOŠĆAK

Cijepljenje protiv sezonske gripe počelo je prošli tjedan, a besplatno je za kroničare i starije osobe

SVINJSKA GRIPA Do petka u županiji 46 oboljelih osoba

Ne liječite se sami

Propisane doze

”Nikada ne uzimajte antibiotik

„Uzimajte točno propisane

na svoju ruku iz kućnih

doze, primjerice, tri tablete

Gripa je najjače pogodila mlade

rezervi, od susjeda ili prijatelja

Liječnici apeliraju na kronične bolesnike da ne dolaze u svakih osam sati jer nedovoljne ordinacije ako nema pogoršanja osnovne bolesti

i ne pokušavajte ga kupiti u

doze potiču otpornost

ljekarni.”

antibiotika.”

Izlječenje

Djelotvornost

„Antibiotik pijte onoliko dana

„Cilj je očuvati djelotvornost

koliko je propisao liječnik

postojećih antibiotika jer

jer izlječenje ovisi o duljini

su bakterije razvile različite

uzimanja lijeka.”

mehanizme otpornosti.”

Virusna grlobolja neugodnija Bolesnici su često u zabludi zbog nesrazmjera kliničkih simptoma, osjećaju se loše zbog virusne infekcije i smatraju da im pomoći može isključivo antibiotik. - Virusna grlobolja često je neugodnija od bakterijske. No, liječnik već pregledom može utvrditi da je riječ o virusnoj infekciji, jer pacijent, primjerice, nema izrazito crveno grlo, gnojni sekret niti velike i bolne limfne čvorove. Međutim, većina pacijenata sigurnija je kada popije lijek - kaže dr. Zrinka Huđek-Leskovar. No, imajte uvijek na umu glavnu poruku nacionalne kampanje: “Prehlađeni ste?

Imate gripu? Mirujte, liječite se, ali NE antibioticima!”

Liječite se, ali ne antibioticima

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji do petka je svinjska gripa potvrđena kod 46 osoba, a kod nijednog bolesnika nisu zabilježene komplikacije. - Među oboljelima najviše je osoba starih od 15 do 20 godina, slijede oni stari od 20 do 30 godina, a ostali su malo mlađi ili stariji. Svi se dobro oporavljaju, pri čemu su oni oboljeli od kroničnih bolesti, kao što su astma i dijabetes, primili Tamiflu – izvijestila je dr. Ljiljana Plačko, voditeljica Higijensko-epidemiološke službe Županijskog zavoda za javno zdravstvo.

(Ne)opreznost

Zbog straha od gripe tipa H1N1, ali i neopreznosti građana, dio ordinacija obiteljske medicine u Varaždinskoj županiji prošli je tjedan bio opterećen velikim brojem pacijenata.

Među njima je bila i ordinacija dr. Nives Topolnjak u Svetom Iliji. - Apeliram na kronične bolesnike da, ako nema pogoršanja osnovne bolesti, ako je zdravstveno stanje stabilno, ne

Tamiflu i cjepivo protiv nove gripe Što je Tamiflu? - Riječ je o antivirusnom lijeku, koji ublažava simptome infekcije virusom gripe. Treba napomenuti da Tamiflu, baš kao i svi ostali lijekovi, ne može jednako pomoći svim oboljelima – pojašnjava dr. Iva Košćak, voditeljica Djelatnosti za medicinsku mikrobiologiju županijskog ZJZ-a. Cjepivo protiv nove gripe, koje bi trebalo stići krajem godine, ima isto djelovanje kao i sva druga cjepiva, a to je da potiče imunološki sustav na razvijanje otpornosti protiv bolesti.

dolaze u ordinaciju, jer se time izlažu povećanom riziku zaraze virusnim i bakterijskim infekcijama, pa i zarazi svinjskom gripom koja u tih bolesnika može biti pogubna. Kroničnu terapiju mogu naručiti i telefonski te podići u ambulanti na kraju radnog vremena – rekla je dr. Topolnjak.

Za razliku od te ordinacije, u onoj dr. Maje Horvat u Varaždinu pritiska pacijenata prošli tjedan nije bilo. - Mogu reći da se moji pacijenti pridržavaju uputstava i ne dolaze nepotrebno u ordinaciju, nego se javljaju telefonski. Bilo je više slučajeva virusnih i bakterijskih infekcija, koje su uobičajene za

ovo doba godine i ne mogu se povezati s novom gripom.

Nitko od mojih pacijenata nije bio čak ni suspektan za svinjsku gripu, pa sukladno tome nije ni hospitaliziran – navela je dr.

Horvat, koja nas je izvijestila da je njezina ordinacija dobila pet pakiranja Tamiflua, a sukladno najavama iz HZJZ-a trebalo bi im biti dostavljeno još 20 pakiranja.

U njezinoj, kao i drugim ordinacijama, prošli je tjedan počelo cijepljenje protiv sezonske gripe, koje je besplatno za osobe starije od 65 godina i kronične bolesnike, dok svi ostali plaćaju 55 kuna, manje nego lani.

Zdravo srce Zatajenje srca

atajenje srca je klinički Z sindrom karakteriziran otežanim disanjem, zadu-

hom u naporu, povremeno i u miru te znacima nakupljanja tekućine - otekline na nogama, povećanje jetre, znakovi plućne kongestije (zastoja tekućine u plućima). Kao i mnoge srčane bolesti, zatajenje srca predstavlja značajan zdravstveni problem.

Naime, oko 6,5 milijuna ljudi u Europi trenutno boluje od zatajenja srca.

Pojavnost bolesti raste sa starosnom dobi. Najviše

bolesnika sa zatajenjem srca nalazi se u sedmoj dekadi života. No, bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Bolest je vrlo ozbiljna, četvrtina bolesnika koji su bili hospitalizirani zbog zatajenja srca umire unutar pet godina. Najčešće se umire iznenadnom smrću zbog malignih ar itmija ili zbog pogoršanja osnovne bolesti srca. Koji su uzroci zatajenja srca?

To su ishemijska bolest srca, dilatacijska kardiomiopatija (proširenje

srca), virusne bolesti, alkohol, hipotireoza (bolest štitnjače), hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka, infekcije, kemoterapija, zračenje, nasljeđe i neke infiltrativne bolesti srčanog mišića. Zatajenje srca može se manifestirati kao akutno i kronično. Akutno zatajenje karakterizirano je naglom pojavom simptoma kao što je izrazito otežano disanje, plućni edem - naglo nakupljanje tekućine u plućima, ponekad sa znacima kardiogenog šoka. Kod takvih

kliničkih slika potrebna je hitna hospitalizacija. ronično zatajenje srca razvija se polako, često dugo vremena neprepoznato od bolesnika tako da se pacijent može prvi put javiti i kod izrazito oštećenog srčanog mišića. Klinički se razlikuje zatajenje desne polovice srca - kada dominiraju znaci venske kongestije - otekline na nogama, povećanje jetre, zatajenje lijeve polovice srca kada dominiraju znaci nakupljanja tekućine u plućima

K

te globalno zatajenje - prisutni su znaci i jednog i drugog oblika. Postoje još i neki drugi oblici zatajenja srca, no oni nisu tema ove kolumne. Simptomi su otežano disanje - u naporu ili u miru, zaduha, noćna zaduha u ležećem položaju, zaduha u stojećem položaju, osjećaj lupanja ili aritmije srca, uvećanje jetre, periferni edemi, pritisak ili bol u prsima, slabljenje i mršavljenje, atake prestanka disanja noću. O dijagnostici i liječenju idući put.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

44 Ženski svijet

17. studeni 2009.

MODA Kakvi su ženski kaputi moderni ove sezone i kako izabrati pravoga?

Kaputiću, dobro me grij Sivi kaputić na vojničko kopčanje

Trudnoća Vježbe snage

D

a bismo što kvalitetnije odradili sat, vježbe moraju biti konceptualno osmišljene, što uključuje vježbe zagrijavanja, istezanja, aerobni dio, vježbe snage, istezanja i na kraju relaksacija. Vježbe snage su usmjerene jačanju mišića transversusa abdominisa, multifidusa i treningu mišića dna zdjelice. Kako su žene u odnosu na muškarce Martina Šebijan puno slabije u gornjem licencirani voditelj vježbi i tjedijelu trupa (do 40% malesnih aktivnosti za trudnice, nje snage) poželjno je prenatalfintess@gmail.com snažiti mišiće ramenog obruča zbog kasnijeg dojenja i nošenja djeteta. Trening mišića zdjeličnog dna posebno je važan za razdoblje poslije trudnoće i poroda, jer se u tom kritičnom razdoblju, posebno nakon prve trudnoće očekuje najviše promjena na urogenitalnom sustavu žene. nažna muskulatura, pravilno držanje i pravilne životne navike koje uključuju fizičku aktivnost, smanjit će mogućnost spuštanja maternice i mjehura, što je često razlog pojave inkontinencije u kasnijoj životnoj dobi žene. Fizioterapijske vježbe u trudnoći nisu samo prevencija već i terapija u trudnoći. Kod patoloških dijastaza te bolova u kralježnici, kod trudnica koje se zbog komplikacija ne mogu uklopiti u grupni rad - vježbe imaju terapijski učinak te se provode u individualnom radu s trudnicom prema planu i programu koji odgovara njenom stanju. zuzetno je bitno individualno doziranje kod vježbi snage, intenzitet vježbe se povećava brojem ponavljanja, a ne povećanjem opterećenja. Najčešće je dovoljno intenzivno samo podizanje vlastite težine. Osim vježbi poželjno je da budući roditelji prođu tečaj pripreme za porod. Dobit ćete informacije o trudnoći, porodu i njezi djeteta od strane tima u koji su uključeni liječnici, medicinske sestre i fizioterapeuti. Edukacijom i vježbom kroz trudnoću bit ćete spremniji za porod i postporođajno razdoblje. Fizioterapeut koji provodi vježbe mora svoju odgovornost usmjeriti na majku kao i na njezino buduće dijete.

S

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

U ovo hladno zimsko vrijeme komad garderobe koji je najviše izložen pogledima drugih i koji nam je najviše potreban, svakako je zimski kaput. Kod njega više ne postoje nikakva pravila, no ukoliko želite izgledati ženstveno, birajte svakako one

Uz dodatak krzna na snijegu

Apsolutno prelijepe zimske kombinacije

koji su strukirani. U posljednje vrijeme ni boje više nisu ograničenje.

Izlozi trgovina

Dok su prije prevladavali kaputi tzv. zimskih boja, smeđa, siva ili crna, sada je sve više kaputa u svijetlim bojama.

Tako u izlozima trgovina

Šareni dodatak u struku

možete zamijetiti puno kaputa bijelih ili bež nijansi.

Također, dužina kaputa koji se danas najčešće nosi je ona do iznad koljena iako nećete pogriješiti ni s ultra kratkim ni s ultra dugim kaputom.

Isto tako, kaput može biti “ogoljeli” odnosno bez ikakvih detalja ili pak može biti ukrašen krznom koji mu daje

jedan glamurozniji izgled.

No, i gumbi su ti koji mogu podići izgled vašeg kaputa, posebice ukoliko su neobičnog izgleda ili ako su poredani u dva reda na kaputu.

Dakle, koji god kaput odabrali, nećete pogriješiti, no ipak je pritom najvažnije da vam je u njemu toplo i da vas dobro grije.

Kate Middleton u bijelom

Ljubičasta dobro stoji

Frizerski salon Svi nose bob

I

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

Važno je da se veže u struku

Već nekoliko sezona bob ne silazi s trona, (a i s naših glava). U međuvremenu se razvilo mnogo varijacija na temu, tako da bob nije samo jedan. I sva sreća da je tako jer ovako odgovara velikom broju žena, različitih tipova kose i lica. Jedine koje ga trebaju izbjegavati su žene s okruglim licem (jer bob vizualno proširuje), one s izrazito kovrčavom kosom (leti na sve strane i težak je za održavanje), te žene s prirodno gustom, valovitom kosom (previše volumena oko lica). Klasični bob je najjednostavniji i najpopularniji. Neka vam frizerka odreže kosu na jednaku duljinu, sa šiškama ili bez njih. Ovisno o obliku lica, odlučite se za kraći do brade (kao Katie Homles) ili za dulji (poput Liv Tyler).

Ženski svijet 45

17. studeni 2009.

ŽENSKI RAZGOVORI Ravnateljica Doma za starije i nemoćne Vesna Vidović Oreški

U svemiru za sve postoji Dermatolog Ispadanje kose II. dio neka univerzalna pravda I Za sebe kaže da je uporna, samosvjesna i veoma emotivna Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Kultura jednog naroda mjeri se prema njegovom odnosu prema djeci, jednako kao i prema starijim osobama. Stoga smo ovaj put za našu sugovornicu odabrali diplomiranu socijalnu radnicu Vesnu Vidović Oreški, koja s mjesta ravnateljice Doma za starije i nemoćne osobe u Zavojnoj 2 u Varaždinu na najbolji mogući način zajedno sa svim ostalim osobljem brine za naše stare i nemoćne sugrađane koji su svoje zlatne godine odlučili provesti u jednokrevetnim ili dvokrevetnim sobama ili apartmanima ovog doma.

S S

K

Životni moto

Za Male ženske razgovore Vesna Vidović Oreški otriva svoje male ženske tajne: od omiljenog joj parfema do t ipova muškaraca koji je privlače, ali i svim ostalim značajkama koje obilježavaju mali ženski svijet.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Samosvojna, uporna i veoma emotivna. Ali sve sa zadrškom i velikim pragom samokontrole, zato me uglavnom samo rijetki ljudi doista poznaju.

Iz takta vas može izbaciti?

Kad me netko želi uvjeriti u neistinu i podcjenjuje moju inteligenciju, što uvijek ne pokažem, ali pamtim i reagiram u nekoj od sljedećih situacija, ako ih bude.

Iz kuće nikad ne izlazim…

Bez novčanika i mobitela.

Jeste li ljubomorni?

s

amosvojna sam, uporna i emotivna, ali s velikom samokontrolom Ne. Ljubomorom se nikoga ne može zadržati, ona je samo znak vlastite nesigurnosti.

Vaš moto u životu?

Nikada ne treba odustati, jer kako nam god bilo teško, na kraju ipak sve dođe na svoje. U svemiru postoji univerzalna pravda i ravnoteža.

Svaka prava žena nikad ne smije…

Nema toga što prava žena nikad ne smije, samo ako ima hrabrosti učiniti to što doista želi. Žao mi je što ja nisam imala hrabrosti.

Najromantičniji trenutak u životu, bio je…

Ako dopustite, to bih ipak zadržala za sebe.

zgled vlasišta rezultat je istovremenog djelovanja triju osnovnih čimbenika: nasljeđa, rasne tj. etničke pripadnosti te utjecaja hormona. No, vlasi su vrlo osjetljive i na brojne unutarnje i vanjske utjecaje, koji mogu dovesti do pojačanog ispadanja kose te velikih emocionalnih problema pacijenata. S obzirom na složen i dugotrajan proces rasta i obnove vlasišta, liječenje bolesti vlasišta zahtijeva strpljenje, kako pacijenta, tako i njegovog terapeuta. tanja koja se očituju smaSanja PETEK-MODRIĆ njenom količinom kose dr. med. nazivaju se alopecije ili ćelaspecijalist vosti, dok terminom efluvij dermatovenerolog označavamo proces ispadaKralja P. Krešimira IV. 41 a, nja kose.

Varaždin 042/302-080 obzirom na uzroke, izgled i prognozu pojedinih vrsta alopecija, razlikujemo prvenstveno ožiljkaste i neožiljkaste alopecije. od ožiljkastih alopecija uslijed različitih patoloških procesa na vlasištu dolazi do trajnog uništavanja folikula, njihovog nadomještavanja ožiljnim tkivom i posljedično - nemogućnošću obnove vlasišta. Takve vrste alopecija mogu biti prisutne u sklopu nekih nasljednih bolesti kože, kao što su epidermolize ili ihtioze, mogu se razviti tijekom drugih, stečenih bolesti (poput lihen rubera ili lupusa) ili pak nastati nakon oštećenja vlasišta vanjskim noksama (npr. zračenjem).

Vrlo često uzroci ovih izrazito neugodnih alopecija nisu poznati. Od ožiljkastih alopecija najčešća je tzv. pseudopelade Brocq. Riječ je o gubitku kose, koji za sobom ostavlja mala ožiljkasta žarišta, koja se s vremenom udružuju. Najčešće su zahvaćene žene srednje dobi. Različitim laboratorijskim pretragama i biopsijom zahvaćenog dijela kože nastojimo utvrditi eventualni uzrok te alopecije, što nije uvijek lak zadatak. Liječenje je dugotrajno s, nažalost, većim ili manjim uspjehom. Lokalno se, na oboljeli dio vlasišta, primjenjuju kortikosteroidi u obliku krema ili injekcija, a u slučaju nereagiranja na tovrsnu terapiju, nastojimo proces ožiljavanja vlasišta zaustaviti pomoću sistemskih kortikosteroida ili imunomodulatora.

Od osoba treće životne dobi možete puno naučiti, ali i ja njih poučavam, kaže Vesna

Zdravlje, dug život, vječnu ljubav i kuću pored mora Jeste li rođena Varaždinka?

Da, iako sam djetinjstvo i mladost uglavnom provela u okolici Varaždina, a posljednjih dvadeset godina živim u Varaždinu.

Profesionalni planovi za budućnost?

Nakon dvadeset godina staža u socijalnoj skrbi, od čega šest u Centru za socijalnu skrb i četrnaest u Domu, u budućnosti bih se željela okušati u savjetodavnom radu i otvoriti privat-

Što je za vas majčinstvo?

Pretpostavljam nešto prelijepo, što izgleda, nažalost, nikada neću doživjeti.

Je li istinita tvrdnja da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Možda, ali nije pravilo. Iza svakog uspješnog muškarca, a to se odnosi i na uspješnu ženu, stoji partner koji svojom podrškom daje potporu i snagu za uspjeh.

Omiljeni parfem?

Dobri stari “Paris” od Y. Saint Laurenta.

Volite li kuhati?

Ovisi o situaciji. Svakodnevno kuhanje uslijed mnogobrojnih obaveza baš i ne

no savjetovalište. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

To što se znam nositi i sa svakim neuspjehom i teškom situacijom, iz kojih izlazim mudrija, odlučnija i jača.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje i dug život za mene i moje bližnje, kamenu kuću pored mora i vječnu ljubav.

volim, ali vikendom ili u nekim pr igodama doista se potrudim.

Knjigu koju biste još jednom željeli pročitati? „Zima za dvoje“ Nicholasa Sparksa. Što vas je potaknulo da se bavite problemima „starije populacije“, makar i s mjesta ravnateljice?

Još kao studenticu zanimala me gerontologija te sam iz istog predmeta radila i diplomski rad na temu „Život u Domu umirovljenika Varaždin“.

U Domu sam najprije radila kao socijalni radnik, a kasnije želeći poboljšati

kvalitetu cjelokupnih usluga i gerijatrijske skrbi, odlučila sam postati ravnateljica, jer samo sam s te pozicije mogla neke stvari promijeniti.

Od osoba treće životne dobi možete mnogo toga naučiti.

I ja njih poučavam da bez obzira na bolesti i godine ne trebaju očajavati, već naći snage u onom što je ostalo.

A ostalo im je veoma mnogo, sjećanje na jedan cijeli život koje im nitko i ništa ne može oduzeti.

Kakvi vas muškarci privlače?

Pristojni, samozatajni i osjećajni, s kojima mogu podijeliti sve svoje misli i biti onakva kakva uistinu jesam.

Već pet godina doniraju Odjel varaždinske pedijatrije

Donacija “Lionsica” VARAŽDIN - Članice NC Lions Cluba Varaždin MIllenium prošli su tjedan donirale dvije digitalne vage za dojenčad Odjelu pedijatrije varaždinske bolnice. Dio je to njihovog humanitarnog djelovanja koje potvrđuju tako što već pet godina, u skladu s financijskim mogućnostima kluba, doniraju Odjelu varaždinske pedijatrije. Tako su dosada već donirale medicinski otoskop,

fotelje-ležajeve za smještaj mama bolesne djece u bolnici, digitalni tlakomjer za djecu, posteljinu za potrebe pedijatrije, mikrovalnu pećnicu te LCD monitor za ambulantu logopeda. Prošli utorak u ime NCLC-a Varaždin Millennium donaciju su predale Sanja Petek Modrić, Sandra Lovrenčić i Vesna Pascuttini-Juraga dok je donaciju primila šefica pedijatrije dr. Mesarić.

46 Ženski svijet

17. studeni 2009.

Žene

i zdravlje

Ginekološki pregled II.

P

risjećam se jednog ljeta tijekom svojih studentskih dana kad sam pohađao ljetnu školu naprednog engleskog jezika u New Yorku. Osim težeg navikavanja na razvodnjenu i pomalo bljutavu jutarnju američku s raznim okusima Dr. Aleksandar kavu (primjerice cvijeta JUKIĆ ruže) prvih tjedana mi spec.ginekologije i je upadala u oči jedna porodništva te ista stvar – svatko tko bi me u kampusu mimoišao, bilo da se radi o predavačima, spremačima ili kuharima bi, uz učtivo «Dobro jutro!» dobacio i ugodan pogled uz osmijeh. a sam tada, kao prosječno dijete zagrebačkog sveučilišta, pomalo i osuđivao činjenicu da mi se nepoznati ljudi stalno osmjehuju, no kako sam bio okružen strancima iz svih krajeva svijeta, primijetio sam da je to njima potpuno primjerena pojava. Nakon tog ljeta uslijedio mi je nastavak medicinske izobrazbe u zagrebačkim klinikama i sva realnost sivila, gužvi te trajno prisutne neljubaznosti na svakom koraku. odine koje su slijedile omogućile su mi izgrađivanje vlastitog stava kao i okolnosti utjecaja razvijenog svijeta na nas gdje se uspješnost dobro obavljena posla osim dobrim poznavanjem svoje struke značajno bazira na kvalitetnoj komunikaciji. Vratimo se napokon naslovu ove teme, svoj osjetljivosti jednog tako starog «zanata» kao što je ginekologija i ginekološki pregled. eupitno će doza nelagode i srama uz svu našu profesionalnu susretljivost i dalje biti prisutna u većoj ili manjoj mjeri u svakoj ženskoj osobi koja uđe u ginekološku ambulantu. Neke moje prijateljice vele: «Stvarno bih rado došla tebi na pregled jer smo si dobri i imam povjerenja, no ne znam kako pregurati onu nelagodu posebnosti tvoje struke.» Činjenica jest da radi vlastitog zdravlja ne možemo izbjeći ginekološki pregled. o je li uistinu takav pregled do te mjere neugodan? Na kraju, to je ionako još samo jedna zdravstvena kontrola čijom redovitošću osiguravamo puno više dobroga za vlastito zdravlje od brige i optrerećenja koji idu gotovo redovito uz pregled.

J

G

N

N

Najbolje je kad učenike vozi na maturalac, a oni su jako ponosni što ih vozi teta vozačica

ŽENE NA POSLU Vozačica autobusa Marija Vincek iz Završja

Gle, žena za volanom!

Autobus vozi već 17 godina, a dnevno prijeđe 200-tinjak kilometara Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - “Oprez, žena za volanom”. Tako često glase muške pošalice na račun ženske vožnje, no da je možda tko od tih šaljivdžija upoznao Mariju Vincek, profesionalnu vozačicu autobusa, zasigurno bi promijenio svoje mišljenje.

Logičan slijed

Marija autobus vozi u poduzeću svojeg supruga Josipa i to već sedamnaest godina.

Dnevno prijeđe 200-tinjak kilometara, a u svom poslu doista uživa.

No, i sama priznaje da joj je netko prije trideset godina rekao kako će postati vozačica autobusa, mislila bi da sanja. Radila sam kao laborantica u tadašnjem poduzeću Vartilenu. Međutim, te 1991. godine poduzeće je počelo propadati, a kako je moj suprug otvorio svoje autoprijevozničko po-

duzeće, bio je logičan slijed događaja da i ja tamo počnem raditi - rekla je 47-godišnja Marija Vincek.

Naime, u tada novoosnovanom autoprijevozničkom poduzeću “Vincek”, vozni park se sastojao od dva autobusa.

Jedan je vozio njezin suprug pa je tako pala odluka da ona vozi drugi.

Vozačku dozvolu imala je već otprije, a tada se prekvali-

Č

ak i Marijina dvogodišnja unuka Marta zna da baka vozi autobus ficirala za vozačicu autobusa.

Kakve su bile prve reakcije?

- Isprva je svima bilo čudno vidjeti ženu za volanom. Obitelj i rodbina dali su mi punu podršku iako je bilo njihovih pitanja hoću li ja to moći -

kaže Marija dodavši da se i dan-danas mnogi čude ženi za volanom autobusa.

- Najbolje je kad vozimo djecu na “maturalac”. Tada jedan autobus vozim ja, a drugi moj suprug. Djeca u mom autobusu su jako ponosna što ih vozi teta vozačica - ispričala je Marija koja je već vozila đačke, radničke i turističke linije. Osim što je iskusna vozačica, ponosna je majka Martine i Maje.

- Jako smo sretni što su se u rad našeg poduzeća uključili starija kćer Martina i zet Krešimir. Kod nas radi i Krešimirova majka Ana tako da si svi međusobno pomažemo - kaže Marija. Sada u svom vlasništvu Vinceki imaju osam autobusa.

Od brojnog posla, Marija se najviše opusti u svom Završju Podbelskom kada joj u posjet dođu unučice, Marta i Elena.

- Dvogodišnja unuka Marta već zna reći da joj autobus

Kozmetički razilska depilacija je depilacija kompletne bikini zone do zadnje dlačice ili u obzir dolazi da ostane crtica široka jedan centimetar i dugačka tri centimetra. Intimnu zonu najbolje je depilirati voskom.

Iako je bolnije ipak je puno bolje i zahvalnije od brijanja.

Može se obavljati kod kuće, ali ja bih Vam preporučila da to obavite u kozmetičkom salonu

gdje će to biti brže, bolje i bezbolnije. Svima nam je jasno da se depilacija ne ubraja u najzabavnije trenutke u životu, ali će vam definitivno povećati samopouzdanje. akon depilacije voskom bit ćete bez brige od dlačica gotovo tri tjedna što je vrlo bitno tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Što se tiče higijene također će vam biti lakše.

N

Sa suprugom Josipom

Željka SLATKI

savjeti

Brazilska depilacija B

voze baka, deda i tata - nasmijala se Marija. Mlađa kćer Maja odabrala je drugi “fah”.

Studira logopediju dok je budući zet Vedran inženjer građevine. No, tko zna?

Kako jabuka ne pada daleko od stabla, možda i oni jednog dana sjednu za volan autobusa. A dotada ulicama će i dalje “žariti” i “paliti” Marija koju je kao odličnu vozačicu pohvalio i njezin suprug.

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face

Odlučite li se ipak na depilaciju kod kuće evo par savjeta za depilaciju trakama. Nanesite vosak u smjeru rasta dlake, a povucite u suprotnom smjeru nego što ste nanijeli vosak.

Traku trebate dobro zagladiti da ona prianja uz kožu. ovući treba naglim trzajem da izbjegnete neugodnu bol. Nakon toga nanesite na tretiranu kožu smirujuću kre-

P

mu ili gel kako bi se crvenilo što prije smirilo. Taj dio tijela je vrlo osjetljiv na prevelik pritisak ili na krivi potez pa se stoga pridržavajte savjeta da ne bi imali posljedice od depilacije kao što su podljevi, upaljeni folikul dlake ili oštećen površinski sloj kože. Ovisno o tome koju vrstu voska koristite također se pridržavajte uputa sa deklaracije preparata.

Mali oglasi 47

17. studeni 2009.

KUĆE

na nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Strmcu Podravskom, 70 m², okućnica i livada ukupno 1 230 m², svi priključci, useljivo, papiri uredni, prodajem.

Tel. 215-225, 8.00 – 16.00 h ozn.4897

KUĆE: Jurkovićeva 53.000 € i 100.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, V. Žganca 130.000 €, ... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

LUKSUZNA kuća, elitni mirni kvart, veliko dvorište, bazen, videofon, jacuzzi, 175.000 €.

Na poklon nova Toyota Yaris.

Mob.099/4088-832 ozn.184a EKSKLUZIVNA vikendica 150 m², Mali Vrh – Varaždin Breg, na 120 m² uređenog voćnjaka i vinograda, 850 €/m². Mob.099/6772-771 ozn.112b PRODAJEMO kuće u Varaždinu: prizemnica 86.000 €,90.000 € ( m o g u ć n o s t z a mj e n e z a 2-sobni stan),visoka prizemnica 97.000 €,210.000 €,katnica 102.000 €,180.000 € G.Kućan 75.000 €, Varaždin Breg 220.000 € dio naše ponude potražite na www.mn-nekretnine.com MN NEKRETNINE, Čakovec, tel/fax 040/391-373,391-374 098/426-917ozn.10c PRODAJEMO vikendice Mali Vrh 18.000 €-33.000 €. Potražujemo sve vrste nekretnina u varaždinskoj županiji. MN NEKRETNINE, O.Price 34, Čakovec, tel/fax 040/391-373,391-374 mob:098/426-917 ozn.10c PRODAJEMO kuću s voćnjakom, 15-ak km od Novog Marofa (Čanjevo), cijena 25.000 €, nije fiksna. MN NEKRETNINE , Ognjena Price 34, Čakovec, tel/fax 040/391-373 mob:098/426-917 ozn.10c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.660e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.660e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.661e PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.4911 KUĆU u Klenovniku, svi priključci, papiri uredni, prodajem.

Mob.098/1944-690 ozn.4932 NOVI MAROF-blizina vrtića, kuća 150 m², useljiva i namještena, 75.000 €, www.sara-nekretnine. com, 098/837-681 ozn.20c KUĆA U NIZU u Kukuljevićevoj ulici od 33 m² + tavan 33 m²+ podrum 7 m², s centralnim etažnim grijanjem, cijena 45.000 €, www.sara-nekretnine.com , 098/837-681 ozn.20c VIKENDICA i vinograd u Salinovcu kod Ivanca. Mob.091/603-0942 ozn.4918 KUĆE OKOLICE! Turčin novogradnja 90 m² , Kneginec Gornji – katnica 130 m², Trnovec novogradnja 150 m², Vratno 90 m² - 39.000 €, Varaždin Breg 60 m², Gojanec 60 m², Bartolovec 60 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Halić, cijena 20.000 € i Dugi Vrh, cijena 16.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Novouređena kuća u Dravskoj Poljani 130 m², 400 dvorišta i kuća u Bilogorskoj 110 m², 500 dvorišta! Lucer-

KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 32.000 € i 34.000 €, Halić (novogradnja, svi priključci) 43.000 €, Šemovec 45.000 €...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE katnice u N. Marofu i Gredi, te prizemnice u Trnovcu i Knegincu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆU prizemnicu, uređenu, na parceli od 650 m² u Varaždinu, Kumičićeva, te visoku prizemnicu staru 6 god. sa 900 m² dvorišta, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POTRAŽUJEMO veći broj nekretnina za poznatog kupca. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

STANOVI DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, novogradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem, 1.260 €/ m². Mob.098/446- 640 ozn.92c GARAŽU u nizu, između S. Vukovića i pruge, prodajem. Cijena 6.000 €. Mob.098/9061-999 ozn.114b MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan, 64 m², na V katu, Koprivnička 6, uređen, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv.

Mob.098/435-119 ozn.116c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.665e STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i na-

mješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau. Mob.099/7302-772 ozn.162c DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/1500-865 ozn.4923 GARAŽU u Masarykovoj ulici (kod prolaza), prodajem.

Mob.099/574-0244 ozn.121b BREZNICA, dvosobni stan 54 m²+ tavan 54 m², odmah useljiv (520 €/m²) 28.000€, www.sara-nekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c TROSOBNI stan akcija! 59,4 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 57.000 € + otkup 6.000 €, www.sara-nekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c

nine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Supilova 43 m² - 50.000 € i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50, 54, 60 m², Zagrebačka 45, 49, 63, 65 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Jalkovečka ( Grabanice ) 48 i 52 m² svaki po 1.180 €/m², Z. i Frankopana 54 m² - 48.000 €, Vrazova 55 m² , V. Novaka 60 m², , Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SVAKI po 1.000 €/m²: T. Ujevića 54 m², Koprivnička 60 m², Trakoščanska 63 m²,Vukovarska 65 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBAN stan u Novom Marofu od 49 m² s centralnim etažnim grijanjem, 800 €/m². www.saranekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c

TROSOBNI : M. Krleže 56 m², 66 m² 850 €/m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m, Zagrebačka 77 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

SUPER PONUDA! Dvosobni novouređeni u Zrinskih i Frankopana 45 m² - 45.000 € ,i novouređeni jednosobni u Kozarčevoj 38 m² - 35. 000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

TROSOBNI : Jalkovečka (Grabanice) 8 m², 88.000 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NOVOGRADNJA najniže cijene!

Grabanice - 38 m² - jednosobni i dvosobni, 52 m² - dvosobni, 56 m² - trosobni, 84 m² - trosobni, 110 m² - četverosobni; Dravski vrtovi – 36 m² - jednosobni, 105 m² - trosobni. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², Jalkovečka (Grabanice) 125 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRILIKE TJEDNA! Dvosobni Vrazova 44 m² - 40.000 € i Trakoščanska 54 m² - 48.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c 2-SOBNI stan, 51,53 m² s podzemnim garažom, novogradnja, Filićeva; 3,5-sobni stan od 84 m², novogradnja, garaža u cijeni, prodajemo . Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c HITNO prodajemo 2-sobni stan od 37,60 m² te 3-sobni od 56 m² sa garažama - novogradnja; 3-sobni od 67 m²; te 2-sobni od 45 m², novogradnja u urbanoj vili.

Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c 2-SOBNI stan od 54 m² u strogom centru Varaždina; 2-sobni, 63 m², 54.000 € sa vlastitim brojilima, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c JEDNOSOBNI: M. Krleže 30 m², 28.000 €, Režekova 30 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Meštrovićeva 38 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Z. i Frankopana 33 m², Zagrebačka 33 m², T. Ujevića 35 m², 33.000 €, Dravska 35 m², Preloška 45 m²... Venek-nekret-

TEREM d.o.o. Gospodarska 1, Trnovec, 42202 Trnovec Bartolovečki

traži

DJELATNIKA ZA PUNJENJE I ODRŽAVANJE SAMOPOSLUŽNIH APARATA m/ž • vozačka dozvola B kategorije • SSS NUDIMO VAM: • stalni radni odnos • stimulativna primanja • odgovarajuću stručnu obuku Za potrebe punjenja i održavanja samoposlužnih aparata za kavu i grickalice na području Varaždinske županije tražimo odgovornu osobu.

Molbu s kratkim životopisom i preslikom radne knjižice poslati u roku 7 dana od objave oglasa na našu adresu.

STANOVI raznih kvadratura ispod cijene. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men.ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Filićeva – stara kuća sa 1000 m² dvorišta, I. Gorana Kovačića 430 m², u A. Hebranga 430 m², Mažuranićeva 510 m², Gotovčeva 507 m², Kurelčeva 419 m², Livadsko naselje 800 m². Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SRAČINEC: građevinsko zemljište, 1 400 m² i 950 m², cijena 20 €/m².

Mob.098/761-945 ozn.4864 VARAŽDINSKE TOPLICE: parcela 3 300 m², na brijegu, dozvoljena gradnja, struja, voda, plin u blizini. Mob.095/531-5189 ozn.4874 GRAĐEVINSKO zemljište i kuća u izgradnji u blizini Vž te zemljište u Lovrečanu, prodajem.

Mob.099/2127-390 ozn.667e GRAĐEVINSKO zemljište u Selniku između Varaždina i Ivanca, 7 700 m², prodajem. Mob.091/556-2129 ozn.4895 SIGURNO! Dobitno! Ulaganje na godinu ili više u odlična zemljišta.

Mob.095/8295-078 ozn.4921

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu ukupne površine 2 500 m², povoljno. Mob.095/905- 6299 ozn.4932

NAJAM TRAŽIMO u najam 1-sobni stan.

Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c EKSKLUZIVNI, novi stanovi, prvenstveno za poslovne ljude, u centru Varaždina, iznajmljujem.

Mob.098/493-717 ozn.116c JEDNOSOBAN, namješten stan, iznajmljujem. Mob.098/130-4893 ozn.4871 DVOSOBNI, namješten, centralno, u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.098/9795-699 ozn.4873 DVOKREVETNU sobu učenicima, studentima, radnicima Miroslava Krleže 26, Varaždin, iznajmljujem.

Telefon 042/261-386 ozn.667e POSLOVNI prostor sa strojevima za proizvodnju fert-gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.662e NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto.

Mob.098/308-025 ozn.664e JEDNOSOBAN stan studentima/ učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.669e KOMFORNO namješten i opremljen jednosobni stan - Meštrovićeva 4, iznajmljujem nepušaču/ici.

Mob. 095/858-5995 ozn.4905 UNAJMLJUJEM moderniju kuću u Varaždinu. Mob.091/352-0002 ozn.670e VARAŽDIN, centar, ulični lokal, može i dio kata, 150 ili 300 m², parking, iznajmljujem.

Mob,.098/792-016 ozn.126b JEDNOSOBNI stan u Trakoščanskoj ulici u Varaždinu, studentici ili zaposlenoj ženskoj osobi

iznajmljujem. Cijena 150 €+režije.

Tel.042/213-612 ozn.127b SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem.

Mob.098/301-289 ozn.194a SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, poseban ulaz, studentima nepušačima.

Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.4896 ULIČNI poslovni prostor, 50 m² (mogućnost proširenja za 20 m²), centar grada, iznajmljujem.

Mob.098/178-3644 ozn.4902 NOVI poslovni prostor (kuhinja) za obavljanje catering usluga i dr., iznajmljujem. Mob.095/8637-972 ozn.84c UNAJMLJUJEM kuću u Varaždinu ili Trnovcu; majstor sam za keramiku, vodovod i kućne popravke.

Mob.098/322-464 ozn.4907 TROSOBAN stan, 120 m², urbana vila, prizemlje, 500 m centar, iznajmljujem. Mob.098/847-944 ozn.4919 POSLOVNI prostor u centru grada, Kačićeva ul. 4, iznajmljujem.

Mob.091/7677-476 ozn.4924 PRIMAM na stan studente-ice ili zaposlene osobe, nepušače.

Mob.098/937-1271 ozn.4925

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Te l / f a x : 0 4 2 / 23 2 - 8 0 0 , 231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car

48 Mali oglasi

17. studeni 2009.

prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.666e

mo. Telefon 042/200123 ozn.4c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila.

Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c

FIAT PUNTO, 94. godište, 1200 ccm, 54 kW, neregistriran, garažiran, u odličnom stanju, prodajem.

Mob.098/ 561-289 ozn.671e

TRAŽIM savjesnu i odgovornu osobu za čuvanje malog djeteta. Cijenjene ponude javiti na broj 098/343-567 ozn.71c

ALFA ROMEO 156, 24 JTD Sportwagon, 2001.god., registriran do 10 mj. 2010 god.,cijena 6.150 €. Hitno prodajem! Mob. 091/252-4884 ozn.668e

SKUTER PEUGEOT, Speedfight 2, 100 cm³, 2007. g, hitno i povoljno. Mob.095/905- 6299 ozn.4932

PRODAJU se Renault Traffic 1,9 DCI, 2004., 197.000 km, cijena: 52.000 kn i Kangoo 1,4 diesel , 2004., 109.000 km, cijena: 35.000 kn. Vozila su vlasništvo poduzeća, navedene cijene su s uračunatim PDV-om. Tel: 099/2151-370 ozn.53c PRODAJE se Honda VTX 1300 Chopper, bordo crvena, 1. vlasnik, garažiran, servisiran,3 600 km. Rađen za američko tržište.Cijena 12.800 €(nije fiksna). Tel /fax:040/391-373 mob:098/426-917 mail:mn-nekretnine@net.hr ozn.10c OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima,

FORD TRANSIT, 2004. g. dupla kabina, sve osim klime, 50.000 kilometara, očuvan, cijena 10.500 €.

Mob: 091/ 42 000 11 ozn.672e

ESCORT (99), 1.800 €; Nissan diesel (90), 550 €; Corsa (96), diesel, 1.700 €; Punto (99), 1.500 € i (95), 1.200 €; Mazda 323 F (98), 2.500 €; Kamper (80), 400 € i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.4901 CORSA, ‘88. g., odlična, reg.

06/10, 3.700 kn; ASTRA , ‘99. g., TD G, sačuvana, 3.400 €.

Mob.095/518-4814 ozn.4913 VW PASSAT 1,9 tdi, karavan, 1999/2000, 5.900 €; razne felge i zimske gume. Mob.098/934-8247 ozn.4917

POSAO RADNICE u tekstilnoj industriji na pomoćnim poslovima traži-

ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr.

Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311-434 ozn.7c

TRAŽIM posao čišćenja stana i peglanja rublja.

M o b. 0 9 9 / 7 2 4-1 7 8 5 ozn.4883 VIŠA medicinska ses t ra p rovo d i zd rav stvenu njegu u kući bolesnika.

Mob.099/724-1785 ozn.4883 PODUZETNIK nudi honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Predbilježbe za razgovor na mob.098/455-213 ozn.666e NJEGOVATELJICA sa iskustvom brine o starijim i nemoćnim osobama, djeci sa posebnim potrebama. Mob.098/790-299 ozn.124b HONORARNI posao na posredovanju za kredite. Hrabri, tvrdoglavi, uporni! Mob.091/921-5841, 099/518-0229 ozn.163c CAFFE BAR u bližoj okolici Varaždina traži 2 ženske osobe za rad.

Mob.095/8916-431 ozn.4908 HITNO tražim 3 odgovorne i komunikativne osobe za rad u uredu sa kreditima! Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.4926 TRAŽI se djevojka za rad u novo otvorenom kafiću u Varaždinu i djevojka za ispomoć vikendom.

Mob.098/961-0433 ozn.4928 TRAŽI se pizza majstor za rad u Green Moonu, Kneginec.

Mob.098/215-878 ozn.4934

Na temelju Odluke o davanju u zakup i korištenju poslovnih prostorija (“Službeni vjesnik Grada Varaždina” br. 5/98) društvo Varaždin Airport d.o.o. objavljuje

NATJEČAJ o davanju u zakup poslovnog prostora

I. Poslovni prostor daje se u zakup na rok od 5 godina.

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvalite t a i d u g o g o d i š nj e iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

IV. Sudjelovati u natječaju mogu pravne i fizičke osobe koje uplate jamčevinu na žiro-račun društva Varaždin Airport d.o.o.

2484008-1104808060 poziv na broj – MB ili JMBG, te dokaz o izvršenoj uplati pošalju zajedno s ponudom koja mora sadržavati: • ime i prezime (za fizičke osobe), odnosno naziv (za pravne osobe) te prebivalište ili sjedište podnositelja ponude, • rješenje o upisu u trgovački registar ili obrtnicu s upisom djelatnosti za koju se natječe, • detaljniji opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru, • potvrda o nepostojanju duga prema Gradu Varaždinu (Upravni odjel za financije i proračun), • potvrdu mjerodavne porezne uprave kojom se potvrđuje da porezni obveznik nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, a koja ne smije biti starija od 30 dana od dana raspisivanja natječaja, • izjavu o prihvaćanju uvjeta natječaja.

V. Ponuđači su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu mjesečne zakupnine za poslovni prostor po početnoj cijeni, a koja će se najpovoljnijem ponuđaču uračunati u obvezu plaćanja garantnog pologa odnosno zakupnine, a ostalim sudionicima natječaja vratiti u roku od tri dana od zatvaranja natječaja.

VI. Ponude sa dostavljaju do 25. studenog 2009. godine na adresu Varaždin Airport d.o.o., Varaždin, M.P.Miškine bb, s naznakom „Za natječaj-ne otvaraj“ . Otvaranje ponuda nije javno.

VII. Zakupodavac pridržava pravo da poslovne prostore iz ovog Natječaja ne dodijeli u zakup, te da poništi ovaj Natječaj u dijelu ili u cijelosti. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa poslovnog prostora nakon provedenog postupka odabira najboljeg ponuđača, gubi pravo na povrat jamčevine.

VIII. Za uvid u navedene poslovne prostore potrebno je najaviti se u društvu Varaždin Airport d.o.o., telefon 091/352-0002.

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isključivo iz njemačkog prof ila ALUPL AST. Veliko ljetno sniženje do 40%.

Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova.

M o b: 0 9 9 /4 0 1- 6 62 2 , tel:042/711-405 ozn.95c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

II. Poslovni prostor je potpuno opremljen.

III. Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 5.000,00 kn + PDV. U navedeni iznos nisu uključeni troškovi režija. Plaćanje zakupnine 4 mjeseca unaprijed.

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža,

servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko –

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka 136 a, Pušćine

OGLAŠAVA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ŠIVAČ, ŠIVAČICA - više izvršitelja,

- poželjno iskustvo 2. KROJAČ, KROJAČICA - više izvršitelja,

- poželjno iskustvo Ako smatrate da možete obavljati navedene poslove pošaljite nam svoju ponudu s dokazima (domovnica, radna knjižica), te svoju adresu i broj telefona, na našu adresu.

Oglas je neobavezan, a rok za slanje ponuda je osam (8) dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj...

3D prikaz namještaja u prostoru.

Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja.

Mob.095/8540-727 ozn.69c

postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier.

Izvođenje električnih instalacija.

Mob.098/450-486 ozn.156c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.t-

TA U c e r a m i c a : v e leprodaja i postavljanje keramičkih ploč ica. Mob.098/322- 464 ozn.4907 PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka.

Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel .

744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c com.hr ozn. 165c

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c

IZRAĐUJEMO po mjeri sve vrste namještaja, nutarnje i vanjske stolarije, stepeništa i obloga.

Vrlo povoljno i u kratkom roku.

Mob.098/169-7838, 098/173-0002 ozn.4703

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

SOBOSLIKARSTVO: izrada i farbanje fasada, knauf sistemi, laminati. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.4708

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima;

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih roleta. Tel.042/641-308, mob.091/762-4286 ozn.4762

GRUPA CONING CONING ECOGRADNJA d.d.

A. Šenoe 4-6, Varaždin DIREKTOR objavljuje

OGLAS

kojim traži slijedeće djelatnike 1. GRAĐEVINSKI POSLOVOĐA - više izvršitelja Uvjeti: - odgovarajuća stručna sprema - radno iskustvo - poznavanje stranog jezika - poznavanje rada na računalu - važeća vozačka dozvola B kategorije 2. ARMIRAČI – više izvršitelja - odgovarajuća stručna sprema - radno iskustvo 3. TESARI – više izvršitelja - odgovarajuća stručna sprema - radno iskustvo na oplatnim sustavima Cijenjene ponude s kratkim životopisom, opisom dosadašnjeg radnog iskustva i sklonosti, te eventualnih posebnih znanja, očekujemo u roku od 15 dana od dana objave oglasa na adresu: CONING ECOGRADNJA d.d., A. Šenoe 4-6, 42 000 VARAŽDIN uz naznaku “za oglas”.

Mali oglasi 49

17. studeni 2009.

sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397 ozn.4929 BRAVARIJA BM – izrada građevinske bravarije, ograde, balkoni, stepeništa, nadstrešnice za aute (Lexan)… Mob.091/584-0572 ozn.4929

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4788 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje te knauf sistemi. Rad i na moru.

Mob.098/478-900 ozn.4841 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn.

Mob.091/576-5692 ozn.4865 KNAUF SISTEMI: pregradni zidovi, spušteni stropovi, izrada svih vrsta toplinskih fasada, sa uhodanom dugogodišnjom ekipom.

Mob.098/792-286 ozn.4868 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4872 IZRADA unutarnje stolarije, štokovi ravni i zaobljeni, ulazna vrata, stepeništa i namještaj po mjeri.

Mob.098/952-5210 ozn.4879 KERAMIČAR vrlo povoljno i kvalitetno postavlja keramičke pločice i mozaik, skida stare i postavlja nove. Mob.091/1487-809 ozn.4881 „FARBA“ OBRT: svi soboslikarsko – ličilački radovi, kvalitetno i čisto, prihvatljive cijene.

Mob.091/523-6968 ozn.4885 ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.662e PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.662e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.663e SOBOSLIKARSKI radovi: unutarnji, vanjski, bojanje fasada, termofasade. Zimski popust 30%!

Mob.098/1869-384 ozon.4886 INOX, alu, kovane i industrijske ograde, nadstrešnice, postava keramike, klupćica, adaptacije stanova i kuća, fasade.

Mob.091/9528-719 ozn.4891 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

Mob.099/3530-180 ozn.4894 MRŠAVITE aparatom br. 1 u svijetu – akcija – kavitacija + radiofrekvencija + MLD za samo 500,00 kn sva 3 tretmana.

Mob.098/943-6699 ozn.4899 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.4900 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857 ozn. 4910 VODOVOD, centralno grijanje,

KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4933 POVOLJNO vršimo presvlačenja svih vrsta bilijara.

Mob.099/593-2310 ozn.2d OGRADE, nadstrešnice, metalne konstrukcije, usluge. Mob. 098/227-024 ozn.118b TAPETAR - presvlačim sve vrste tapeciranog namještaja, stolice, klupe, separeje. Mob.098/965-3443 ozn.117b KERAMIČAR postavlja keramiku, kamen, laminat. Može i na moru.

Mob.098/637-097 ozn.122b KERAMIČARSKO – kamenarski radovi, manji objekti, kuće, stanovi – renovacije. Mob.095/533-4088 ozn.39c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.4892 SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI radovi, bojanje stolarije, montaža i demontaža namještaja, postavljanje i popravak laminata. Popust penzionerima. Mob.091/6030-755 ozn.4906 POMOĆ u kućanstvu u zamjenu za stanovanje, nudi pošten muškarac. Mob.099/417-4643 ozn.4927 BIOTERAPIJA metodom Zdenka Domančića. Iscjeljivanje svih psiho-fizičkih bolesti. Školovani terapeut s višegodišnjim iskustvom. Korisnik određuje vrijednost terapije. Tel.042/210-966, Vjekoslav Mikić ozn.4935

OSTALO KUPUJEM palete 80 x 120 (ne Euro) i prodajem benkovački kamen i bunju. Mob.098/9828-338 ozn.147c PURANI težine cca 5 kg žive vage, 22 kn/kg; pilići oko 2 kg žive vage, 12 kn/kg, prodajem. Upitati kod Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, mob. 098/284-807. ozn.83c OGRIJEVNO drvo, suhe cjepanice bukva, grab, dostava.

Mob.098/9830-979 ozn.4870 ZIMSKE gume sa felgama 195/65 R15 – 4 kom.; štake; šivaća mašina 50 god.; plinski plamenik za centralno; staklenka 50 l; banjica 25 l; pisaći stol. Mob.091/545-7212 ozn.4875 ŠKRINJU, 300 l, novu, prodajem.

Mob.099/514-3931 ozn.4884 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.660e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.091/323-4334 ozn.660e USTUPAM jedno grobno mjesto u starom djelu varaždinskog groblja (kod križa). Mob.098/191-3376 ozn.1d ŠKRINJA gorenje, 200 l, prodajem.

Mob.092/241-8793 ozn.4893 SORTNO i stolno vino cijep – zlatna medalja, prodajem.

Mob.091/570-1900, 042/826-187 ozn.4898 OGRIJEVNO drvo prodajem, bukva, grab, piljena i cijepana s dostavom. Mob.091/188-7491,

099/741-8699 ozn.4914 JELOVA građa (grede, rogovi, daske), piljeno po naruđbi i tanki vrhunci (oblice), dužine 4 m.

Mob.098/9482-436 ozn.4922 VINO prvoklasno, kolci za sadnju voćaka i fosne bora, oraha i smreke. Mob.091/585-1926 ozn.4922 PRODAJE se stojeći solarij- turbo.

Mob.098/215-878 ozn.4934

KREDITI KREDITI: drukčiji od drugih! Bez HROK-a, mogućnost rate do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d..

Dugogodišnje iskustvo, niz opcija, besplatno i brzo. Mob.098/1375-727 ozn.190a

ZAPOSLENI u d.o.o. i obrtima do 7.000 € bez jamaca, C.L. ne smeta, hipotekarni te gotovinski do 100.000 kn bez HROK-a. Umirovljenici – bez obustava na odresku do 10.000 €. Novo – inozemne mirovine bez jamaca. Pozajmice – postojeća zaduženja ne smetaju, isplata u roku 24 h. Kreditni ured od 08.00-16.00 h, 098/344-038, 098/9055—687 ozn.4890 POVOLJNI krediti: umirovljenici na čiste mirovine do 75.000 kn, zaposleni do 100.000 kn.

Mob.091/9161-869 ozn.4903 KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 1.000.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.4904 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, mirovine već od 1.000 kn. Mob. 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c

KREDITI, pozajmice, bez HROK-a i C/L, s čistim odrescima, zatvaranje postojećih kredita, razne kombinacije, diskretno.

Natalija, 095/901-1446 ozn.4916

KREDITI na inozemne mirovine. Na ostatak primanja do 7.000 €. Mob. 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C . L . N u d im o p o s a o!

Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.163c

U FINANCIJSKIM ste problemima?

Trebate kredit ili pozajmicu? Nazovite: 098/931-5203 ozn.4909

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 15.000 €; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4876 KREDITI! Na čiste odreske od mirovine, na vanjske mirovine i male plaće. Tražimo suradnike. Danica, 042/321-144, 092/119-0041 ozn.4877 KREDITI! Ino hipotekarni na sve primanja. Gotovinski na ostatak primanja do 7.000 €. Danica, 042/321-144, 099/579-5712 ozn.4877 KREDITI: 17.000 € do 1/2 plaće, 7.000 € na ostatak plaće ili mirovine, zatvaranje C/L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4878 KREDITI: 7.000 € na ostatak plaće, 17.000 € do 1/2 plaće, 100.000 kn bez HROK-a, 75.000 kn za mirovine sa čistim odreskom.

Mob.098/375-966 ozn.4878 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.4887 BRZA realizacija kredita i pozajmica do 25.000 € i 30.000 kn za zaposlene i umirovljenike.

Mob.099/7866-758 ozn.4888

KREDITI - NOVO! Umirovljenici inozemnih mirovina. Na ostatak plaće za zaposlene od 1.500,00 kn. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c

KREDITI do 7.000 € na ostatak plaće i mirovine; pozajmice –

realizacija brza, 15.000 € bez gledanja HROK-a; umirovljenici sa čistim mirovinama do 10.000 €.

Mob.091/1599-252 ozn.4912

095/523-9392, 091/556-1224, 099/769-4611 ozn.4931

KREDITI na inozemne mirovine i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/2566-641, 099/5117-132 ozn.4915

NOVI uvjeti kredita za zaposlene i umirovljenike! Na ostatak plaće i do 1/2 plaće; pozajmice odmah; bez HROKa i C .L . Mob.091/251-8721, 099/574-0244 ozn.120b

POVOLJNI krediti bez HROKa i C/L uz prebija je postojećih, zaposleni i umirovljenici.

Mob.098/848-607 ozn.4920

KREDITI na ostatak plaće; inozemne mirovine, može C.L.; pozajmice 24 h. Mob.099/315-7255 ozn.4880

AKCIJA božićnih kredita! Zatvaramo kredite i crne liste.

Umirovljenicima do 75.000 kn.

Mob.099/197-6813 ozn.4926

AKCIJA! Pozajmice u roku 24 h.

Krediti na ostatak plaće, krediti na inozemne mirovine, zatvaranje C.L.. Mob. 098/291-446 ozn.4880

GOTOVINSKI krediti do 25.000 €, kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h. Tražim odgovorne suradnike! Mob.098/1751-719, 091/2260-697 ozn.4926 KRATKOROČNE pozajmice do 20.000 kn/24 h, za zaposlene krediti do polovice primanja do 20.000 €. Slavica, 091/904-3612 ozn.4926 FENOMENALNI umirovljenički krediti na čiste mirovine do 75.000 kn, kratkoročne pozajmice – 20.000 kn. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.4926 GOTOVINSKI krediti bez jamaca, C/L i HROK-a. Brzo i profesionalno. Mob.099/200-2033 ozn.4930 GOTOVINSKI krediti za sve!!! Mob.

AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329 ozn.4880

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4718 AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c MUŠKARAC (40) nudi eskort situiranim damama do 50 godina.

SMS: 092/2665-869 ozn.193a

50 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE na majku, baku i prabaku

MILU TURANJANIN 17. XI. 1995. – 17. XI. 2009.

S ljubavlju, sjetom i ponosom.

Tvoji najmiliji

17. studeni 2009.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i tasta

MARIJE DOBROTIĆ

koja je preminula 08. 11. 2009. godine u 85. godini života.

Vrijeme prolazi, sjećanje na Tebe živi trajno.

Najiskrenije zahvaljujemo doktorici Marković iz bolnice Novi Marof te sestri Suzani. Od srca veliko hvala osoblju ambulante Cestica, kolektivu OŠ Cestica te svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili joj odar cvijećem i svijećama te ju ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Košiću na riječima oproštaja i molitve.

Svima od srca hvala!

Tvoja obitelj

Sin Marijan i kći Danica s obiteljima

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

IVANA ČEVRA 17. 11. 2003. – 17. 11. 2009.

SJEĆANJE

na dragog

DRAGUTIN IVIĆ 19. 11. 2008. – 19. 11. 2009.

hrvatskog viteza, satnika Hrvatske vojske, 1. gardijska brigada – Tigrovi

18. XI. 1991. – 18. XI. 2009.

Koliko nam nedostaješ, znamo samo mi. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji roditelji, sestra, šogor, nećakinja i sva ostala rodbina

Visoko i daleko na nebu među anđelima, sada Tvoj je dom, a mi svi Tvoji voljeni, nosimo Te u srcu svom.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Supruga Terezija i kći Kristina

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke i bake

Molim Boga i tvoju dušu za oprost ako sam Te ikad uvrijedio.

Počivaj u miru.

Zet Stjepan Golubić

preminule 05. XI. 2009. u 71. godini.

Ožalošćeni sinovi Stjepan i Marijan, snahe i unuci

SJEĆANJE na mamu

MILKU NOVKO 22. 11. 2008. – 22. 11. 2009.

Prošla je najdulja i najbolnija godina.

U našim si mislima i molitvama.

Mama, fališ nam.

Tvoja Milena s djecom

SJEĆANJE

BRANKO TUĐAN 18. XI. 2004. – 18. XI. 2009.

Tužno sijećanje na dragog nećaka i bratića

Marina Martinčevića Mikića 21. IX. 2004. - 21. XI. 2009.

Ti si trag koji se ne može izbrisati, Ti si bol koju ne možemo preboljeti.

Tvoj tetak Slavko, teta Đurđa, te Sanja, Zdenko, Dijana i Renato

SJEĆANJE na

ANTUNA KRIŽANCA 13. 11. 2009. – 13. 11. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

STJEPANU MEGLOBI Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i vječna uspomena.

U mislima i molitvama uvijek ćeš biti s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu i djedu

STJEPANU MEGLOBI Hvala ti za sve što si nam u životu pružio i što si nam pokazao koliko čovjek može trpjeti, a kroz to trpljenje ostati pozitivan i strpljiv. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i molitvama.

Tvoje kći Veronika, unuke Ivančica i Lidija s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na supruga i oca

DARKA TUĐANA 21. 11. 2001. – 21. 11. 2009.

Godine prolaze, sjećanje na Tebe ostaje.

Tužno sijećanje

Mirjana, Tea i Patrik

na dragog nećaka i bratića

Marina Martinčevića Mikića 21. IX. 2004. - 21. XI. 2009.

Ponosni na Tebe nosimo tT u trajnom sjećanju.

Tvoj stric Branko, strina Verica, te bratić Tihomir i sestrična Anita s obitelji

SJEĆANJE

DRAGUTIN MUDRI 21. XI. 2006. – 21. XI. 2009.

Hvala za sve divne trenutke koje smo dijelili s Tobom.

Supruga Ljubica i sin Josip

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

dragom i voljenom tati, tastu i djedu

Kći Ružica, zet Josip, unuci Tomislav i Marija

na

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas.

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

TEREZIJI MATIJAŠEC

TEREZIJE JAKOPEC

Iskreno zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima, posebno dr. veterine Krešimiru Albusu, susjedima i znancima na toplim riječima utjehe i izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Osobito veliko hvala prim. Ranku Stareu na ukazanoj brizi i liječenju, kao i cijelom timu liječnika i sestara Kir. 3. 1. Veliko hvala i dr. Hren-Obranić na susretljivosti povodom liječenja. Ovim putem zahvaljujemo velečasnom Ivanu Rakariću na dostojanstvenom ispraćaju, lijepim riječima utjehe i molitve. Od srca svima hvala!

Tvoji najmiliji: supruga Ana, kćeri Veronika i Ružica, zet Josip, unuci Ivančica, Tomislav, Lidija i Marija

TUŽNO SJEĆANJE

NEDJELJKA HUSNJAKA

STJEPANA MEGLOBE

koji nas je blago u Gospodinu napustio nakon teške bitke s bolešću u 79. godini života.

Tužno sijećanje na

POSLJEDNJI POZDRAV

Marina Martinčevića Mikića 21. IX. 2004. - 21. XI. 2009.

poštovanom gospodinu

Ni vrijeme koje prolazi ni život koji teče ne mogu umanjiti tugu ni bol u našim srcima.

Tata, mama i brat Manuel

BOŽIDARU MARTINČEVIĆU Doviđenja, dragi gospodine Božo, svjetlost vječna svijetlila Vam! Kaja

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE ZAHVALA povodom smrti drage mame, bake, prabake i svekrve

DRAGICE LACKO

JASMINKA PERŠIĆ 24. 11. 2007. – 24. 11. 2009.

Tvoji najmiliji

preminule 01. 11. 2009. godine u 91. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na lijepim riječima i molitvama.

Svima veliko hvala.

Tugujući: kći Anica, zet Marijan, snahe, unuci i praunuci

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

TOME BIŠKUPA preminulog u 72. g. života.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Od srca velika hvala časnoj sestri Slavki, susjedi Branki Klen s obitelji i obitelji Kužir, patronažnoj sestri Jeleni, sestri Aleksandri i dr. Josipu Dundoviću Mršiću te timu dr. Starea na dugogodišnjem liječenju i podršci. Veliko hvala djelatnicima FOI-a, Ilkom klubu, velečanom Miji Horvatu na dirljivim riječima utjehe te mnogobrojnoj rodbini i prijateljima koji su ga poznavali, voljeli i poštovali. Od srca hvala svima.

Tvoja kći Marija s obitelji

Ožalošćeni: supruga Đurđa, kći Davorka, unuci Mija i Tomo, zet Antun, punica Marija, sestra i brat, šogor, šogorica i nećaci.

SJEĆANJE

VJEKOSLAV ŠANJEK 17. XI. 2008. – 17. XI. 2009.

Zahvale i sjećanja 51

17. studeni 2009.

SJEĆANJE

na supruga, oca, tasta i djeda

MARIJAN STIPAN 20. XI. 2006. – 20. XI. 2009.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

PETRA JAGAČIĆA 20.11.2003. – 20.11.2009.

mr. sc. MILANA MARUKIĆA

Šest godina prošlo kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

koji je preminuo u 67. godini života.

Tvoji najmiliji

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

DENIS POSAVEC 17. XI. 2007. – 17. XI. 2009.

Da Te bar mogu probuditi…

Al’ toga nema i ne postoji… Volimo Te! Dijana i Greta

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, poslovnim suradnicima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe, dragom nam pokojniku okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili ga na posljednji počinak. Hvala liječnicima i medicinskom osoblju, koji su se trudili olakšati mu teške bolesničke dane.

Hvala vlč. Mirku i prečasnom Franji na dirljivim riječima ispraćaja. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji ožalošćeni: supruga, djeca, unuci i zetovi

na voljenog sina

DENISA 17. XI. 2007. – 17. XI. 2009.

POSLJEDNJI POZDRAV

Čuvam Te u srcu svom.

MILANU MARUKIĆU

voljenom suprugu i tati

Voli Te mama

Tvoja obitelj

se na našeg dragog

Supruga i djeca s obiteljima

IVANA NOVOSELA preminulog 10. 11. 2009. nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, znancima i zaposlenicima HŽ Vuča vlakova Varaždin, koji su bili uz nas, uputili izraze sućuti, odar okitili cvijećem te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

ROZALIJE MARKOVIĆ

FRANJO OSTROŠKI 17. 11. 2007. – 17. 11. 2009.

iznenada preminule 31. listopada 2009.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na drage roditelje

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su je voljeli, a u ovim teškim trenucima bili uz nas.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Zvjezdan, kći Radmila, snaha Željka, zet Mario, unuci Nikolina i Martin

SJEĆANJE

VJEKOSLAV CEROVEČKI – CIGO MIRU SINKOVIĆ

povodom smrti našeg oca, djeda, pradjeda i svekra

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

GENERAL BOJNIK, VUKOVARSKI BRANITELJ

BRANKA SINKOVIĆA

09. 11. 2007. – 09. 11. 2009.

ZAHVALA

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

SJETIMO

SLAVEKA KOLARIĆA 20. 11. 1991. – 20. 11. 2009.

SJEĆANJE

ZAHVALA

07. 03. 2005. – 09. 11. 2009.

S ljubavlju Mladen i Vesna s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA HORVATA 16. 11. 2008. – 16. 11. 2009.

08. 11. 1991. – 18. 11. 2009. „NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO“ „Oni su mrtvi – al priđite bliže; Vidite tračak tja blijedi i fini; Čudno to svjetlo, što s groba se diže; To ideali su besmrtni njini.

Vidjeli ste ih – te turobne humke; Rake heroja, Što mrijeti su znali.

Pođite sada, ali pođite šutke! Znajte, da oni i za vas su pali…“ (Fran Mažuranić, ml.)

Obitelj Florijana Cerovečkog

Zauvijek u našim srcima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

JOSIP MAĐARIĆ 17. 11. 2007. – 17. 11. 2009.

Supruga Štefanija i djeca

TUŽNO SJEĆANJE na našu najdražu

NADU HANŽEK 15. 11. 2008. – 15. 11. 2009.

Uvijek si s nama u našim srcima.

Tvoji najmiliji

VERONIKA NOVAK

STJEPAN NOVAK

12. XI. 1991. – 12. XI. 2009.

11. X. 1985. – 11. X. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

Vaši najmiliji

ZAHVALA povodom smrti voljene mame, svekrve, punice, bake, prabake i praprabake

SLAVICE TOMIŠA rođ. ČRNILA TUŽNO SJEĆANJE na našu

MELANI BARLOVIĆ 19. 11. 2002. – 19. 11. 2009.

Uvijek si s nama, voljeni anđele.

Tvoji tata, mama, Natali i Željka

već od kuna!

100

MALI OGLASI već od 40 kuna

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, bol za Tobom ne prestaje.

U tišini vječnog mira nek’ Ti duša sniva.

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

preminule 11. 11. 2009. g. u 92. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Hvala djelatnicima Strojarske i Prometne škole Varaždin. Ujedno zahvaljujemo kapelanu Nikoli Bukovčanu na riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: kćeri Ruža i Marija, sin Stjepan, snaha Milka i Štefanija, zetovi Franjo i Stjepan te unuci, praunuci i prapraunuci

Telefon: 290 774 Predaja oglasa: VARAŽDIN: Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4 LUDBREG: AROMAMEDIA d.o.o.

Dom zdravlja Ludbreg/I. kat, Vinogradska 1

Ponedjeljkom prijam malih oglasa samo u Ul. I. Milčetića 13!

52 Vaš kutak

17. studeni 2009.

Što čitati?

Svjetski klasici

Vrtoglavica

zločesta

Bol boluje duša sindikalna

CIRKUSANTI Konji, te plemenite životinje u showbusinessu

I Lujza se probila – a bila je kobila

H. G. Wells, Vremenski stroj - Rat svjetova, Alfa i Zagrebačka naklada, Zagreb, 2001.

Pomalo izgubljen u moru novih naslova koje hrvatski nakladnici svake godine u ovo vrijeme predstavljaju na Interliberu, odlučio sam se za dva nešto starija izdanja, no riječ je o knjigama čija vrijednost i aktualnost nikada ne blijede, jer su posrijedi - svjetski klasici.

H. G. Wells, jedan od pionira suvremene znanstvene fantastike, u ovom je Alfinom izdanju zastupljen s dva svoja najpoznatija djela - “Vremenskim strojem” i “Ratom svjetova”.

Oba su romana više puta ekranizirana, oba i prije 50-ak godina i u najnovije doba. “Vremenski stroj” zanimljiva je priča o putovanju kroz najstariju prošlost čovječanstva, ali i daleku budućnost koja je prikazana kao antiutopija. “Rat svjetova”, slavan i zbog Spielbergovog filma, ali i zbog radio-drame Orsona Wellesa, prvi je roman o invaziji izvanzemaljaca, duboka i jeziva priča o pogibelji koja iz svemira prijeti ljudskoj rasi.

Piše: RADAR

Štef Igrecov kaj je vu Nadzornom odboru i ima prek 7 posto dionici Varteksa, lepo je i bez dlaki na jeziku rekel da bi vu Varteksu ak se nekaj brzo ne napravi do leta 2010. bez posla moglo ostati 1200 radnikov. Čovek je tresnul ono kaj si pripovedaju već letama i kaj već vrapci na granami fićukaju. I onda kad su cajtungi tu njegovu izjavu zveknuli vun zbudil se sindikat i počel nekaj larmati o svemu i svačemu tak da je zgledalo kak da larmaju o ničemu. Sindikat je rekel da je Štefek radnikima nanesel i boli. Duševne. I da ga budu tužili. Pa budu morti prešli kak su radniki Varaždinke prešli s Hudoletnjakom. Na sudu. Tomek kaj dela vu predioni veli da je sindikat nekda nekaj značil vu Varteksu. Denes radniki ni neznaju kulko sindikatov imaju na lageru . Nekda je vu Varteksu delalo više od 10 000 radnikov denes manje od tri tisočakov i svaki mesec ih je sve manje. Kaj je z duševnim bolima tih 7000 radnikov kaj su dobili otkaze. Di je onda bil sindikat. Spal je zimski sanak pusti . Ivek veli da razmi sindikat. Ak se ovak nastavi tekstilcov bu vu Hrvackoj vu tragovima pa im onda nebu trebal ni sindikat. Bolše da peneze daju za lečenje duševnih boli. Psihijarima.

Alfred D öblin, B erlin Alexanderplatz, Alfa, Zagreb, 1999.

Još jedan roman poznat po svojoj filmskoj i televizijskoj ekranizaciji, i to onoj slavnog R. W. Fassbidera, koja traje nevjerojatnih 15 i pol sati! Döblinov “Berlin Alexanderplatz”, često proglašavan jednom od 100 najvažnijih knjiga svih vremena, pruža veličanstvenu fresku prijeratnog velegrada, ispričanu revolucionarnim tehnikama montaže, unutarnjih monologa i drugim književnim čudesima. Roman i danas djeluje modernijim od većine novijih knjiga, pa ponekad djeluje potpuno nevjerojatno da je objavljen još - 1929. godine!

Denis Peričić

Vaš kutak 53

tomislav makaj

17. studeni 2009.

Maja Cvjetković, bivša Miss Hrvatske

Vicevi!!!

Nevina Ulazi Fata u kafić i pita: Nevina sam, ima li ovdje muškarca koji će me napraviti ženom?

Ustane Mujo, svuče košulju, pa kaže: Evo, ispeglaj je!

Plavuša

Dođe plavuša u dućan s tehnikom i pita: “Imate li televizore u boji?” - “Imamo.” - “Onda mi dajte jedan zeleni.”

Žuja

Muž uđe u kupaonicu jer želi oprati majicu u perilici za rublje.

Gleda on, gleda, ali poslije 2 minute razmišljanja nema pojma.

Muž: ”Koji program na perilici treba uključiti za pranje majice?” Žena: ”A što je, pamuk ili sintetika?”

Muž: ”Ne znam!” Žena (iznervirano): ”Što piše na majici?”

Muž: ”Žuja je zakon!

Jahanje

Razgovaraju muž i žena u kafiću. Žena: - “Idem na jahanje.”

Muž: - “Idi, idi, konj je već dva puta zvao.”

FILM – VIDEO – KINO

Ljubav se događa 6/10 Burke Preston (Aaron Eckhart) izgleda da ima sve odgovore.

No, samo ako pitate milijune njegovih obožavatelja koji pomamljeno čitaju njegove knjige i polaze seminare o prevladavanju straha i optimizmu.

U stvarnosti, on nije tako siguran u savjete koje daje drugima jer ga je smrt supruge duboko potresla. No, kada upozna ljupku cvjećaricu Eloise (Jennifer Anniston), po prvi put ostaje bez teksta... Pitanje je hoće li si Burke dopustiti novo zaljubljivanje i tako možda čak ugroziti karijeru?

A Eloise? Je li nakon serije razočarenja konačno našla pravoga? Kritičari nisu previše voljeli ovaj film, čak je i jedan gledatelj na internetu ostavio poruku u kojoj predlaže da se „Ljubav se događa“ preimenuje u „Ništa se ne događa“! Prvijenac je to redatelja Brandona Campa koji je filmsku temu zamislio nakon što je sam prošao kroz razdoblje tugovanja nakon što mu je umrla majka.

Njegov uradak vrijedan je jer spada u rijetke romantične filmove u kojem su osjećaji važniji od ljubavi na prvi pogled.

54 S raznih strana DOŽIVLJAJ U posjeti neobičnoj izložbi

Veselje i oduševljenje na izložbi dinosaura

17. studeni 2009.

ŽIVOTINJE Privatni uzgoj jelena lopatara u Ljubeščici kraj Novog Marofa

Prvašići su bili oduševljeni igrama u igraonici i na safariju TRNOVEC BARTOLOVEČKI Pedesetak učenika 1. a, b i c razreda Osnovne škole Trnovec s učiteljicama Mirjanom Vuković, Danicom Andrović i Nikolinom Bajić u sklopu izvanučioničke nastave posjetili su izložbu dinosaura u sportskoj dvorani kraj Drave u Varaždinu. Na samom ulazu u dvoranu pozdrav u znak dobrodošlice od najvećeg izloženog dinosaura izazvao je veliko oduševljenje malih prvoškolaca, ali kod onih nježnijih i malu dozu straha pa su brzo potražili učiteljičinu ruku i zaštitu.

Mnoga pitanja

No radost i sreća brzo se vratila na lica prvašića koji su

pomno razgledavali svakog dinosaura i divili se njihovoj visini i postavljali mnoga pitanja o njihovom životu na Zemlji.

Ljepotu posjeta uveličali su i dokumentarni i crtani filmovi koje su učenici gledali s osobitim zanimanjem, ali i fotografiranje s dinosaurima.

Vrhunac oduševljenja izazvale su i igre u igraonici i na safariju te vožnja vlakićem kroz zemlju čudesa pa su dva sata boravka na izložbi prošla vrlo brzo.

Trnovečki prvašići puni novog znanja i dojmova sretno su krenuli u svoju školu gdje su ih već nestrpljivo čekali roditelji kojima su prepričali svoju avanturu.

Jeleni žive u lijepom okružju; imaju prirodan izvor vode, šumu i dvije nadstrešnice sa sijenom

Ljubav prema životinjama Mladenu Gotiću iz Ljubeščice briga za jelene pruža iznimno zadovoljstvo Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Svaki čovjek u svoje slobodno vrijeme čini ono što mu pruža posebno zadovoljstvo; čita knjige, sakuplja zanimljive predmete, šeće prirodom…

Mladen Gotić iz Ljubeščice u svoje slobodno vrijeme bavi se lovstvom te uzgojem jelena

a

ko još niste vidjeli jelene lopatare uživo, svakako svratite u Ljubeščicu

Intima hrvatskoga pejzaža ČAKOVEC - U Galeriji Scheier otvorena je izložba fotografija “Pejzaži” zagrebačkog fotografa Krunoslava Lisca. On se fotografijom bavi od svoje desete godine.

Negdašnji je poletovac i laureat Zagreb-salona 2004. i

!

2008.

Cijeli je život Krunoslav Lisac očaran hrvatskim krajolicima, a njegovi poštovatelji fotografije s njegovim potpisom cijene kao istinske ambasadore i Hrvatske i fotografske umjetnosti. (iz)

Njemački ovčar Riki

Riki je prekrasan dugodlaki mješanac njemačkog ovčara. Star je oko osam mjeseci, zaigran, voli ljude. Za njega tražimo ograđeno dvorište, ali lanac ne dolazi u obzir. Ako ste zainteresirani, nazovite na tel. 098 9281 527. Riki čeka možda upravo na vas!

lopatara već 20 godina.

- Ljubav prema životinjama potječe mi još iz djetinjstva kada smo kod kuće imali konje.

Također smo neko vrijeme uzgajali fazane, ukrasne patke i zečeve. S obzirom na to da sam imao neiskorišten zemljišni prostor na Cerovom brdu, a divlje životinje su me oduvijek posebno zanimale, odlučio sam uzgajati jelene - rekao nam je Mladen.

- Najzanimljivije je to što se kod jelena lopatara uvijek nešto događa - od mijenjanja dlake u jesen i proljeće, doba parenja, odbacivanja rogova u travnju i rasta novih te do dolaska mladih na svijet.

Cijela se obitelj brine za njih pa su jeleni vrlo pitomi,

ali važno je da ih se ne plaši kaže Mladen. Mladenu je uzgoj jelena prvenstveno hobi i nije mu cilj prodaja. U budućnosti se i dalje namjerava baviti njihovim uzgojem i vjeruje da će njegova djeca Nikolina i Martin uspjeti održati ljubav prema divljači.

Tri košute

Prvotne jedinke, tri košute i jednog jelena Mladen je kupio na Brijunima, a danas uzgaja 20 jelena lopatara zajedno s mladima i košutama. Jeleni žive u lijepom okružju; imaju prirodan izvor vode, šumu i dvije nadstrešnice sa sijenom koje im služe kao mjesto za hranjenje, ali i kao zaštita od sjevernih vjetrova i kiše.

Jeleni lopatari žive u Ljubeščici

DOZNAJEMO Aktivnosti povodom Mjeseca hrvatske knjige u OŠ ”V. Nazor” Sveti Ilija

Čitanje je posvuda oko nas SVETI ILIJA - U razdoblju Mjeseca hrvatske knjige u OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija organizirane su različite aktivnosti. Tako je suradnjom školske knjižničarke Tatjane Bosilj i učiteljice likovne kulture Dijane Piskač organizirana je kreativna radionica izrade straničnika u kojoj su sudjelovali učenici osmih razreda.

Straničnike na kojima su se nalazile različite zlatne izreke o knjigama i čitanju učenici su likovno osmislili tehnikom vodena boja i flomaster. Osim na satovima likovne kulture, učenici su se okušali u izradi straničnika i na satov ima informatike. Prema napucima učiteljice Petre Bošnjak, trebali su tekstovno i grafički osmisliti svoj straničnik. Vrijedno je istaknuti da učenici

od rujna nastavu imaju u novoopremljenoj informatičkoj učionici koja sada – nakon 16 novih računala kojima je školu u projektu e-učionica opremilo MZOŠ – broji 25 suvremenih računala s cjelokupnom opremom prema standardima e-učionica.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige škola je ujedno 9. studenoga raspisala foto natječaj na temu čitanje, a osmislile su ga učenice iz novinarske družine. Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige zaokruženo je terenskom nastavom u Zagreb. „Dodaši“ iz hrvatskog jezika i članovi novinarske družine posjetili su Zvjezdarnicu Zagreb te sajam Interliber, Sajam glazbe i multimedije i Inovu na Zagrebačkom velesajmu.

Vodič 55

17. studeni 2009.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ

od 19. do 24.studenog u 18 sati: MRZIM VALENTINOVO - američka romantična komedija u 20 sati: SUROGATI - američki ZF kriminalistički triler

HNK Varaždin

Utorak, 18 sati REVIJA OBRTNIKA Utorak, 20 sati VOLIM NJOFRU Četvrtak, 20 sati NAOČALE ELTONA JOHNA Petak, 20 sati DEBITANTI Subota, 11 sati

- program DRUŠTVA NAŠA DJECA VARAŽDIN NOĆ KAZALIŠTA Subota, 12 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE - proba songova, ulaz besplatan Subota, 16 sati VRAK MRAK I SELJO BELJO Subota, 19 sati MARIJA STUART - predstava Subota, 21 sat VOLIM NJOFRU Subota, 23 sata SKUPŠTINA

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica

ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 042/210-474 Filmske projekcije: Utorak u 10.30 sati: VELIKA PRIJEVARA u 14 sati: NEOPROŠTENI

Srijeda u 10.30 sati: IZVAN GODINE u 14 sati: KRALJ I KLAUN Četvrtak u 10.30 sati: VOŽNJA S LJUBAVNIKOM MOJE ŽENE u 14 sati: TAJNO SUNCE Petak u 10.30 sati: VELIKA PRIJEVARA u 14 sati: NEOPROŠTENI Nedjelja u 10.30 sati: KRALJ I KLAUN • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Marija Čaušića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763

FOTO NATJEČAJ

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

- stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Centar za kulturu Četvrtak, 19 sati 5. MEĐUNARODNA REVIJA TURISTIČKE FOTOGRAFIJE KONTINENTALNE HRVATSKE “TOURPHOTO 2009.” Četvrtak, 20 sati TRIBINA ČČ MÜNCHHAUSEN - predstava od 20. do 24. studenog u 18 sati: ROKERICE - glazbena komedija u 20 sati: 2012.

- akcijski spektakl

Rođeni DJEVOJČICE Ema Cigrovski, Lana Jakopović, Vida Horvat, Tena Haček, Lucija Jajalo, Antonija Svetec

DJEČACI Dalibor Grđan, Patrik Lončar, Jura Horvat, Benjamin Balog, Lovro Tkalčec, Vito Genc, Lovro Slunjski, Simon Krobot, Fran Kocijan, Nikola Hodić, Ruđer Karlo Pleština

Umrli

Saša Čajavec - Vlak

Stjepan Megloba (78), Božo Martinčević (74), Tomo Biškup (71), Milan Marukić (66), Marija Drožđek ( 84), Fanika Rožman (72), Matilda Makaj (82), Mladen Mikić (54), Anđelka Mikulčić (89), Ivka PIntarec (77), Stjepan Šinko (81), Rada Knežić (65), Josip Bratuša (64)

www

regionalni.com

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD ČETVRTKA MALO SVJEŽIJE - VREMENSKA SLIKA: Još od prošlog četvrtka anticiklona nam donosi više sunca i topline koja nije primjerena mjesecu studenom, a takvo vrijeme će se nastaviti i tijekom ovog tjedna.

Postoji relativno velika mogućnost da ovog tjedna nećemo vidjeti kišu, a ako je kojim slučajem i bude bit će to vrlo kratkotrajno i u vrlo malim količinama u noći na četvrtak. Danas i sutra će biti znatno toplije od prosjeka uz dosta sunca, a tek bi od četvrtka s okretanjem vjetra na sjeverni temperatura počela lagano padati. No, nikakva drastična zahlađenja ili zimski prodori nas ovog tjedna ne očekuju.

(prognozu izradila udruga Crometeo 16.11.)

56 Zadnja

17. studeni 2009.

Miss UNIVERSE Održan izbor za Miss sjeverozapadne Hrvatske u Varaždinu

Lenta Melaniji Horvat VARAŽDIN- Melanija Horvat, 20-godišnja studentica iz Čakovca, ponijela je laskavu titulu Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske. Njena prva pratilja je 18-godišnja Bojana Perhoč iz Murskog Središća dok je titulu druge pratilje ponijela 20-godišnja

T

atjana Grvić ponijela je titule Miss simpatičnosti i Miss fotogeničnosti

!

RECITAL U SUBOTU

tomislav makaj

Senje i meteori 2009.

Štigleci opet na Dječjem festivalu

Ove nedjelje, 22. studenoga, dječji zbor Varaždinski štigleci nastupit će na Hrvatskom dječjem festivalu u zagrebačkom Lisinskom, prestižnom festivalu na kojem sudjeluje 20-akzborova iz cijele države. - Štigleci već 13 godina predstavljaju Varaždin i Varaždinsku županiju. Ove godine izvest ćemo novu pjesmu pod nazivom “Pjesma

Noć kazališta!

VARAŽDIN - Hrvatska Noć kazališta ove je jeseni okupila više od 30 kazališnih kuća i grupa. Sudjelovat će u toj Noći (a i danu!) s petnaestak svojih programa, u samoj zgradi kazališta i pred njom, i varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište.

21. studenoga, s početkom u 10 sati (Djeca nose svjetove na dlanu), slijedit će predstave “Miševi i mačke naglavačke”, “Vrak Mrak i Seljo Beljo”, zatim “Maria Stuart” u 19 sati, “Volim Njofru” u 21 sat, a “Skupština” u 23 sata. Za dječje predstave ulazak je slobodan, za ostale je ulaznica 10 kuna.

U Velikoj koncertnoj dvorani u 11 sati počinju Kazališne priče Studija mladih, a u 13 sati pleše Udruga klasičnog baleta Vindija. Slijede potom Radionica Davora Bobića, Plesni studio Vindi, Revija povijesnog rublja te Varaždinski komorni orkestar na sceni Rogoz i - na kraju Jazz koncert učenika Glazbene škole.

Bit će i izložbe plakata, dekora i kostima, kao i nastup Udruge Krpe i konci. (iz)

Prva pratilja je Bojana Perhoč, a druga Ivana Palazari

Ivana Palazari iz Varaždina.

Djevojka koja je ponijela čak dvije titule, Miss simpatičnosti i Miss fotogeničnosti, bila je 18-godišnja Tatjana Grivić iz Novog Virja. Deseteročlani žiri imao je težak zadatak da u ponedjeljak navečer u varaždinskom HNK, među 12 kandidatkinja, odabere pobjednicu. Tako su djevojke nekoliko puta izlazile na pozornicu, u casual izdanju, večernjem izdanju te u kupaćim kostimima. Dok je žiri marljivo zbrajao glasove, publiku je zabavljala Nicole Bulat, nekadašnja “feminenka” koja se otisnula u solo-pjevačke vode. Također, oduševljenje publike izazvala je plesna skupina Deserte Queens, kao i akrobatski plesači. Manifestaciju su uljepšali i mali manekeni, a u Varaždin je na uručenje krune novopečenoj missici stigla i Sarah Čosić, aktualna Miss Universe Hrvatske, i to u pratnji Vladimira Kraljevića, vlasnika licence za izbor Miss Universe Hrvatske. (hh)

U HNK-u

o dobroti” za koju je glazbu i aranžman napravio Narcis Grabar na tekst Zvonimira Baloga, a koreografiju postavlja naša stalna suradnica Nataša Remar-Pilipović – rekla je Rajka Grabar. Dan prije, u subotu, 21. studenoga u 13 sati Štigleci će povodom Noći kazališta nastupiti u HNK-u u Varaždinu, a ulaz je besplatan. (vms)

KARIKATURA

VARAŽDIN - Recital suvremenog hrvatskog pjesništva “Senje i meteori 2009.” održat će se u subotu, 21. studenoga, s početkom u 12 sati, u Velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole.

O sudionicima pjesničkog natječaja 17. recitala “Senje i meteori”, koji tradicionalno priređuje Varaždinsko književno društvo, govorit će predsjednica ocjenjivačkog odbora književnica Barica Pahić, a odabrane stihove četrnaestero pjesnika iz raznih krajeva Hrvatske kazivat će Zdenko Brlek, glumac HNK Varaždin.

crta: Željko Pilipović