SLAVICA DVORŠČAK
Konobarica već 30 godina
Tjednik
Regionalni
Plus
Stranica 44.
ISSN 1846-8969
Besplatan primjerak
9 771846 896003
Broj 290. :: 8. prosinca 2009. :: www.regionalni.com
OTKRIVAMO Zamjenik župana Milan Pavleković bio je član uprave pješčare Jerovec
Iz propaloga IGM-a na mjesto dožupana Bivši zaposlenici IGM-ove pješčare Jerovec traže stvarne razloge stečaja Izložba GMV-a prava atrakcija
Stranice 2.-3.
Uhićen mladi silovatelj
“The best of” iz fundusa muzeja najzanimljiviji događaj proslave 800. godina grada Varaždina
Stranica 20.
I TOGA IMA
Bez grijanja i tople vode
Stranice 26.-27.
Stanari u Vukovarskoj 2 smrzavaju se u svojim stanovima
Nova radna mjesta u novoj tvornici obuće tvrtke Bambi Stranica 18.
Iz Brazila došao u OK Varaždin Israel Jose dos Santos novo je pojačanje varaždinskih odbojkaša
9. Croatia open Varaždin 2009.
Plesna elita u Areni
Stranica 28.-29.
Stranica 5.
Stranice 32.-33.
2
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
Sretan rođendan, grade moj…
Z
avidim ti. Ovdje je super živjeti. Grad je lijep i čist. Nema gužvi, ljudi su smireniji – rekao mi je ovih dana kolega iz Zagreba. Da, odgovorio sam i odmah pomislio bi li Željko PAVLEK promijenio mišljenje urednik@regionalni.com da je kojim slučajem išao preko tzv. kučanske rampe ili nekog drugog pružnog prijelaza u gradu kad je gužva. No, to su ipak, čini se, za posjetitelje Varaždina nevažne stvari. Jer mnogi koji dolaze u naš grad često vide i hvale ono što mi Varaždinci navikli na visoki komunalni standard smatramo normalnim i uobičajenim. I dobro je da je tako. U godini kada slavi 800 godina postojanja, pred Varaždinom su novi izazovi. Mnogo toga još treba učiniti kako bi život u ovom gradu bio kvalitetniji i bolji. U vremenu krize najvažnije je, reći će mnogi, održati postojeću razinu gradske uređenosti i komunalne izgrađenosti. I nastaviti s provedbom nužnih kapitalnih projekata, ovisno dakako o financijskim mogućnostima. Iduće godine Grad će s tvrtkama partnerima napokon riješiti gorući problem zbrinjavanja komunalnog otpada i tisuća tona baliranog smeća na ulazu u grad. Morat će se naći rješenja za prometna uska grla i definirati prioriteti izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih prometnica na (pri)gradskom području. I osuvremeniti javni gradski prijevoz. Treba stvoriti bolje uvjete za rad obrazovnih ustanova, fakulteta i veleučilišta, poticati novi gospodarski razvoj grada. Riječju, predstoji puno projekata i posla. Sretan ti rođendan, grade moj.
08.12.2009
IGM PJEŠČARA Ogorčeni bivši zaposlenici ne vjeruju da
„Neka dožupan objasni zašto smo propali!“ Ne vjerujemo da su svi ti milijuni otišli za kupnju ciglane u Bosanskom Grahovu, tim više što je iz dokumentacije vidljivo da je do sredine svibnja od kupaca pješčare naplaćeno više od 9 milijuna kuna, a već tog mjeseca nismo dobili plaću zbog blokade računa poduzeća, upozoravaju bivši zaposlenici Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
JEROVEC – Voljeli bismo da nam varaždinski dožupan Milan Pavleković, koji je danas zadužen za gospodarska pitanja u Varaždinskoj županiji, javno objasni zašto su propale pješčara i druga poduzeća iz sastava IGM-a, a posebno kada ćemo dobiti naša zaostala potraživanja, jer ne samo da je tu radio godinama, nego je u zadnje vrijeme bio i član Uprave IGM pješčare Jerovec.
Tražbine 76 milijuna!
Istaknuli su to bivši zaposlenici IGM-ove pješčare u Jerovcu u stečaju koji su se u subotu okupili kod svog bivšeg poduzeća da bi se dogovorili kako doći do otpremnina. Riječ je o 30-ak bivših zaposlenika, koji su zasada dobili samo predujam, iako im je poslodavac obećao pune iznose otpremnina. - Mjeseci prolaze, ali novcu ni traga, iako se još živo sjećamo kako su nam u restoranu obećane otpremnine čim se naplati jedno veliko potraživanje. Ono je i naplaćeno, ali novac nismo dobili, što posebno teško proživljavaju kolege
koji si nisu uspjeli naći posao nakon odlaska iz pješčare gdje još radi 15 zaposlenika, ali je pitanje koliko još dugo, rekao nam je bivši radnik IGM
m
jeseci prolaze, a potraživanja radnika ostaju pješčare Jerovec koji je želio ostati anoniman. Da su mali izgledi za opstanak jednog od najvećih domaćih proizvođača pijeska, čija je materijalna imovina procijenjena na 11,5 milijuna kuna, rječito govore prijavljene tražbine u ukupnom iznosu od čak 76,5 milijuna kuna. Pješčara, doduše, ima 8,5 milijuna kuna evidentiranih potraživanja, ali su nenaplativa, budući da se u najvećoj mjeri radi o novci u drugim tvrtkama iz sastava IGM-a koja su također propala.
Gdje je novac?
Od ukupnog iznosa koji potražuju vjerovnici IGM pješčare Jerovec, na radnička otpada 1,4 milijuna kuna, a najveći je vjerovnik Zagrebačka banka s tražbinom od 56
milijuna kuna. Ta banka ima založno pravo nad nekretninama poduzeća u iznosu od 47 milijuna kuna s osnova sudužništva za kredit odobren IGM ciglani Grahovo, a u istoj su situaciji još tri poduzeća iz IGM grupacije. Uz to, nad imovinom pješčare upisano je i založno pravo na iznos od 22 milijuna kuna kao sporedna hipoteka za dug IGM ciglane Cerje Tužno prema Zagrebačkoj banci u iznosu od 9 milijuna kuna po okvirnom revolving kreditu, jamac
p
rijavljene tražbine iznose čak 76,5 milijuna kuna je i za 7,5 milijuna kuna koje je ciglana uzela u Privrednoj banci. - Ne vjerujemo da su svi ti milijuni otišli za kupnju ciglane u Bosanskom Grahovu, tim više što je iz dokumentacije vidljivo da je do sredine svibnja od kupaca pješčare naplaćeno više od 9 milijuna kuna, a već tog mjeseca nismo dobili plaću zbog blokade računa poduzeća - upozoravaju bivši zaposlenici.
Od pedesetak zaposlenika u pješčari s
ATP IGREC TRANSPORTI I dalje je neizvjesna sudbina poduzeća čiji vozači prekinuli jednomjese
Igrec: Želim sačuvati imovinu poduz VARAŽDIN - I dalje je neizvjesna sudbina ATP Igrec transporti, poduzeća čiji su vozači prekinuli jednomjesečni štrajk nakon što su im isplaćena potraživanja, ali usprkos tome nije povučen prijedlog za pokretanje stečaja koji su podnijeli preko sindikata. Stoga je održano novo ispitno ročište na kojem je zaključeno da će se rješenje o prijedlogu donijeti naknadno.
- Sve teže mi je sudjelovati u ovom igrokazu koji nažalost nije usamljen. Poduzeće je u šest mjeseci blokirano 160
A
TP dogovorio otplatu poreza na deset rata dana za 1,4 milijuna kuna, pa je stečaj već trebala zatražiti uprava koju vodi Stjepan Igrec, ujedno suvlasnik podu-
zeća. Tražili smo i privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom. Međutim, ništa nije učinjeno, a odluku i sud i dalje odgađa, iako blokada i dalje postoji. Što rade druge institucije? Ništa nitko ne poduzima dok nije prekasno, zbog čega radnici ostaju bez posla, a tvrtke bez imovine - veli Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH, dodajući da je vrlo neugodno slušati priče koje kruže, a prema kojima
postoje jako dobre veze između dužnika i institucija RH. S druge strane predsjednik uprave i suvlasnik poduzeća Stjepan Igrec upozorava da svi drugi vjerovnici, među koje spada porezna uprava, banka i osiguranje, razumiju teškoće u poslovanju i želju vlasnika da se nastavi s poslovanjem. Daljnje inzistiranje na otvaranju stečaja od strane grupe djelatnika ukazuje na neke
Aktualno
08.12.2009
da je za propast krivo samo loše ulaganje
3
QUELLE KATALOŠKA PRODAJA Kraj ili novi start?
DOŽUPAN PAVLEKOVIĆ
“Treba pitati g. Renza”
Milan Pavleković: Iz IGM-a u Varaždinsku županiju
- Gospodin Renz jedini može dati detaljnije informacije o poslovanju pješčare jer sam kao član njezine uprave bio prvenstveno zadužen za tehnička pitanja - upozorava Milan Pavleković, zamjenik varaždinskog župana koji je do svibnja ove godine bio zaposlen u IGM-u gdje je proveo cijeli svoj dosadašnji radni vijek. Pješčara je, kako napominje, razmjerno dobro poslovala do prije dvije godine kada je izgubila dva velika strateška partnera, što nije bilo lako nadoknaditi. - Zaposlenici dobro znaju da sam se uvijek maksimalno zalagao za njihova prava, i to ću i dalje činiti u okviru svojih mogućnosti - veli Pavleković.
U trgovini koju je Quelle otvorio krajem prošle godine popusti su od 80 posto
Quelle u gubicima iz jedne u drugu godinu Još ljetos vodstvo tvrdilo da nastavlja „uspješno poslovanje jer ne spada pod grupaciju Quelle Gmbh“ Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Od kupaca pješčare je do 13. srpnja naplaćeno 9,1 milijun kuna
DOZNAJEMO Bivši radnici neće više čekati
Prosvjed pred ciglanom?
sada radi 15, i to na određeno vrijeme
Bivši zaposlenici jerovečke ješčare koji nisu dobili otpremnine u zakonskom iznosu ne isključuju mogućnost prosvjeda kod ciglane u Cerju Tužnom. Istovremeno, preostalih 15 zaposlenika nada se da će pješčara ipak nastaviti s radom. - Imamo zaliha, tako da bismo mogli raditi do proljeća, a nadamo se i dulje jer postoji i zanimanje nekih tvrtki za zakup postrojenja - veli Damir Pavlović, sindikalni povjerenik.
Vlasnik spašava
Damir Pavlović
ečni štrajk, ali svi još nisu povukli prijedlog za stečaj
zeća i nastaviti poslovanje druge namjere, a koje sigurno nisu zadržavanje radnih mjesta i nastavak poslovanja već uništavanje tvrtke. Čudi me da oni koji imaju egzistenciju u ovoj tvrtki, uopće do sada nisu razumjeli sve teškoće poslovanja u današnje vrijeme, već su inzistirali na rušenju tvrtke, smatra Igrec. Zarađivati se može, kako napominje, samo u živoj tvrtki, a ne onoj koja se gurne
u stečaj. - Od ovakvog ponašanja dijela zaposlenika još više me čudi ponašanje sindikalnih čelnika, koji umjesto vođenja politike na zadržavanju radnih mjesta nastupaju destruktivno dajući podršku grupi zaposlenika u rušenju tvrtke - ističe Igrec. Većinski vlasnik i član uprave opovrgava da želi rasprodati imovinu, odnosno da državni organi ne rade svoj
VARAŽDIN - I hrvatski Quelle, točnije poduzeće Quelle Kataloška prodaja, u ozbiljnim je teškoćama koje mu prijete zatvaranjem, kao i matičnoj tvrtki. Naime, usprkos ljetošnjim najavama vodst va ove varaždinske tvrtke da će nastaviti „uspješno poslovanje u našoj zemlji jer ne spada pod grupaciju Quelle Gmbh Njemačka koja je otišla u stečaj, već Quelle International Limited iz Velike Britanije“, na službenim stranicama hrvatskog Quellea već desetak dana stoji da nisu u mogućnosti zaprimati narudžbe „zbog odlaska u stečaj matične tvrtke u Njemačkoj“.
posao. - Decidirano tvrdim da je to samo širenje glasina, budući da su moje namjere sasv im suprotne. Naime, želim sačuvati imovinu i nastaviti poslovanje, odnosno sačuvati barem i minimalni broj radnih mjesta. To je u interesu svih drugih organa, a najmanje, nažalost u interesu onih koji se u ime radnika bore za očuvanje radnih mjesta - tvrdi Igrec.
No, da tvrtka Quelle Kataloška prodaja ima probleme vidjelo se davno prije stečaja matične tvrtke. U značajnim je gubicima u poslovanju hrvatsko poduzeće gotovo svake godine od osnivanja. Primjerice, na kraju lanjske poslovne godine, koja je završila s 57 milijuna kuna ukupnih pri-
Popusti na artikle od 80 posto! Dok stoji internetska prodaja Quellea, a odgovora nema ni na telefonske narudžbe, traje rasprodaja u Quelleovoj trgovini sa sniženjima od 80 posto. Je li to priprema za gašenje tvrtke ili za novi početak, nismo uspjeli provjeriti kod vodstva poduzeća, iako smo posjetili i njegovo sjedište.
hoda, ostvareni gubitak bio je 12,5 milijuna kuna, odnosno dvostruko veći nego godinu dana ranije kada su prihodi bili 45 milijuna kuna. Stoga je u ožujku ove godine Quelle International donio
u
prošloj poslovnoj godini gubitak Quelle Kataloške prodaje bio je 12,5 milijuna kuna odluku da će kao novi vlasnik uplatiti u kapitalne rezerve poduzeća 2,2 milijuna kuna, odnosno iznos u visini gubitaka iznad visine kapitala, dok će se nepokriveni gubitak od 12,5 milijuna kuna prenijeti.
Manje zaposlenih
Zbog lošeg poslovanja, odlukom uprave krajem prošle i početkom ove godine izvršeno je restrukturiranje. Ukinut je knjigovodstveni odjel, a poslovi su prebačeni na vanjsko računovodstveno poduzeće. Smanjen je i broj djelatnika nabave, marketinga, call centra, controlinga i informatike. Uz to, potpisani su privremeni ugovori o dostavi paketa s lokalnim dobavljačima, a privremeno je obustavljena isporuka svih drugih kataloga osim glavnih te se preorijentiralo na internetsku prodaju. Naime, osim pada potrošnje uslijed recesije i veće konkurencije, na poslovanje Quellea u Hrvatskoj značajno je utjecala i lanjska odluka Hrvatske pošte o povećanju naknada za 130 posto.
PEVEC Stečaj ili opstanak bjelovarskog trgovačkog poduzeća
Radnici kod kuće strepe za budućnost Stečaj trgovačkog poduzeća Pevec, koji će se izbjegnuti samo ako se dogodi pravo čudo, zaposlenici varaždinskog prodajnog centra dočekat će - kod kuće. Naime, za razliku od drugih kolega koji ovih dana štrajkaju zbog neisplate plaća, uprava Peveca donijela je odluku prema kojoj zaposlenici varaždinskog centra nisu obavezni do-
laziti na posao, već mogu biti kod kuće sve dok se ne riješi spor oko zakupnine sa Sigom, zbog čega je centar zatvoren prije desetak dana. Do kada će to biti tako, nije rečeno, no istaknuto je da će za to vrijeme i dalje trajati radni odnos i sva prava koja proizlaze iz toga. No u slučaju otvaranja stečaja, pitanje je što će i kada dobiti.
Zaštitari i dalje pred ulazom
4
Aktualno
08.12.2009
OPROŠTAJ U istom tjednu preminuli Deivid Blaži i Silvana Novak
Kosor kritizira
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
1.12.
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Nemamo što izgubiti osim školarina, ističu studenti koji drugi tjedan prosvjeduju, ovaj put ispred Ministarstva znanosti, čiji zaposlenici zbog blokade izlaza nisu mogli van, pa je intervenirala policija. Dok Fuchs poziva na prekid blokade, turski ministar zove muslimanske zemlje da povuku svoj novac iz švicarskih banaka zbog zabrane građenja minareta.
2.12.
Dok se poziva na štednju jer gospodarstvo stenje, saborska većina prihvatila proračun koji je veći od ovogodišnjeg, a rađen je na optimističnoj projekciji blagog rasta BDP-a za 0,5 posto te zabrinjavajućeg manjka od 2,5 posto BDP-a. Zaduženja će se dakle nastaviti kako bi se, uz ostalo, solidnim plaćama mogla financirati javna uprava u kojoj radi skoro pet posto stanovnika, dok je prosjek Europe gotovo dvostruko manji.
3.12.
Istraga protiv pritvorenih cestograditelja širi se i na milijunske poslove na proširenju autocesta koji nikada nisu obavljeni, a dobiveni su izravnom pogodbom. Kako bi se smanjile zlouporabe, Vlada uvodi središnju javnu nabavu i izbor članova nadzornih odbora državnih tvrtki putem javnih natječaja. Pohvalno, kao i iskorak u suradnji s haaškim sudom koji je zamijetio i tužitelj.
4.12.
Godišnji odmor najmanje četiri tjedna tijekom godine, umjesto 18 dana dosad, najviše 8 prekovremenih sati u 40satnom radnom tjednu… To su neke novine iz izglasanog Zakona o radu koji smo dobili zahvaljujući potrebi usklađivanja s europskom pravnom stečevinom. Napredak i trud Hrvatske u istrazi o nestalim topničkim dnevnicima u UN pozdravio SAD koji, slučajno ili ne, traži nove snage za Afganistan.
5.12.
Studenti prekidaju blokadu nastave, ali najavljuju daljnju borbu za besplatno obrazovanje. U Italiji pak organizirani prosvjedi protiv premijera kojeg prosvjednici smatraju mafiozom zbog tvrdnji mafijaša - pokajnika.
6.12.
Vlada krivo radi proračun, poručuje liberalni čelnik Kosor premijerki Kosor, ali iz Vlade se ne da zbog – potpisanog ugovora. Zamjera što HSLS, koji vidi na sredini između HDZ-a i SDP-a, nije uzeo ministarsko mjesto, no hvali Čehoka koji je mjesto dao Primorcu.
7.12.
Vijeće EU pozvalo na uspostavu radne skupine za pisanje pristupnoga ugovora za našu zemlju koja bi u prve dvije godine članstva mogla iz proračuna povući 3,5 milijardi eura.
IMPRESSUM IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin
Silvana je za sobom ostavila sinčića Lea i supruga Silvija
Za Deividom tuguju roditelji te brat Andrej i sestra Nikol
Zbogom, Deivid i Silvana, i hvala Vam na hrabrosti! Silvana je bolovala od akutne leukemije, a Deivid od tumora na oku koji se proširio na mozak i na kralježnicu pa dječak više nije mogao ni hodati Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Nažalost, prošli su tjedan životnu bitku izgubile dvije osobe o kojima smo pisali u proteklim brojevima 7Plus Regionalnog tjednika.
Hrabra majka
U Kliničko-bolničkom centru “Rebro” u Zagrebu prošli je utorak preminula hrabra i požrtvovna majka, 35-godišnja Silvana Novak, rodom iz Ludbrega. Cjelokupnu je hrvatsku javnost dirnula priča o toj požrtvovnoj majci koja je rodila zdravog dječaka Lea, unatoč tome što su joj liječnici sugerirali hitan prekid trudnoće. Naime, Silvana je tijekom trudnoće saznala da boluje od predleukemije koja se nažalost naposljetku razvila u akutnu leukemiju. Umrla je ostavivši za sobom 1,5-godišnjeg sinčića Lea i požrtvovnog supruga Silvija koji se do posljednje sekunde borio za život svoje supruge. Silvanina majka Dušanka, kod koje je mali Leo najviše boravio za Silvaninog boravka u bolnici, potresena je smrću svoje kćeri, a za jedne je novine ispričala kako se mali Leo, uoči Silvanine smr-
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači
Josip Novak
iharaci@regionalni.com
josip@regionalni.com
urednik@regionalni.com
Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com
SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
Helena Hrman helena@regionalni.com
Novci za Silvanu iskoristit će se u humane svrhe Rak je pošast današnjice, bolest modernog doba koja ne bira ni dob, spol, ni porijeklo onoga koji će oboljeti. Deivid i Silvana gotovo su u istom tjednu izgubili bitku za život, kao i maestro Vjekoslav Šutej. Svima koji su im pomogli u akcijama pokrenutima za Silvanu i Deivida zahvaljujemo i u ime redakcije 7Plus Regionalnog tjednika i svih onih koji su s malim Deividom i hrabrom Silvanom živjeli iz dana
ti, oko tri sata ujutro probudio i počeo je zazivati. Slučaj Silvane Novak ujedinio je cjelokupnu hrvatsku javnost, od tzv. malog čovjeka do premijerke Republike Hrvatske Jadranke Kosor, koja je ponudila pomoć u vožnji zrakoplovom do Hannovera gdje je Silvana trebala ići na transplantaciju matičnih stanica.
Uspjeh akcije
Naime, isprva je pokrenuta akcija za prikupljanje 220 tisuća eura za njezino liječenje u Hannoveru. Građani su dobrovoljnim prilozima sakupili preko milijun kuna, no uskoro je i ministar Milinović osobno nazvao Silvaninog supruga i rekao mu da je HZZO odobrio
u dan. Novac, koji je prikupljen za Silvanino liječenje, nažalost, više se ne može iskoristiti u tu svrhu. U ime Lions cluba, koji je pokrenuo akciju za Silvanu, Marko Benčić rekao je da će se ovih dana obratiti javnosti. Pozvat će sve donatore da se očituju žele li povrat novaca ili ne. Oni novci, koji će ostati na računu, utrošit će se u humanitarne svrhe, a u koje točno, odlučit će članstvo Lions kluba.
pokriće svih troškova Silvaninog boravka i liječenja u Hannoveru. No, Silvana je tada već bila preslaba da bi krenula na
D
eivid je preminuo u 3. godini života, a Silvana u 35. godini put. Pala je u komu. Hrabra majka, nažalost, nije izdržala, te su se tako obistinile njene riječi da možda neće ni vidjeti Hannover. Druga priča, koja je jednako potresna kao i Silvanina, smrt je trogodišnjeg Deivida Blažija iz Kneginca Gornjeg koji je primarno bolovao od tumora na desnom oku koje
isidora@regionalni.com
dragutin@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović
Robert Marciuš
REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778
roby@regionalni.com
marketing@regionalni.com
Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević
Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com
Dragutin Kliček
su mu, zbog bolesti, morali i odstraniti. No, nažalost, to nije pomoglo da se zaustavi rast tumora. Tumor se proširio na cijelu glavu i kralježnicu pa mali Deivid više nije mogao ni hodati. Još je u utorak, 17. studenog, išao na svoju zadnju terapiju u Zagreb. No, u subotu, 21. studenog, dobio je konvulzije, Hospitaliziran je na Odjelu varaždinske pedijatrije te je za tjedan dana, u nedjelju, izgubio bitku sa životom. Posljednja dva dana samo je spavao, probudio se tek nekoliko trenutaka prije kraja svog života. Njegov otac Nikola i majka Anita bili su s Deividom u bolesničkoj sobi kada je njihov sin izdahnuo u 18.30 sati.
Aktualno
08.12.2009
DOZNAJEMO Stanari zgrade u Vukovarskoj 2 u Varaždinu smrzavaju se u svojim stanovima
Zima je stigla, stanari bez grijanja, ali i tople vode!? Stanari su ogorčeni na poduzeće Optistan, koje je prema ugovoru još 15. rujna trebalo završiti s radovima Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Kada će radijatori u zgradi u Vukovarskoj 2 u Varaždinu napokon biti topli? To se pitaju vlasnici 66 stanova iz zgrade u kojoj je, prema ugovoru s poduzećem Optistan, još 15. rujna trebala biti dovršena rekonstrukcija grijanja i potrošne tople vode. No, stanari ne samo da nisu dobili etažno grijanje, nego je Termoplin njihovu zgradu prije dva tjedna iskopčao iz plinskog sustava, pa su ostali i bez tople vode.
Poput klošara
- Živim gore od klošara. Pokušavam se grijati uz pomoć električne grijalice, a perem se vodom koju moram grijati u loncu, i to na struju, jer plina nema. Bolesna sam, a zbog ove hladnoće sam u sve gorem zdravstvenom stanju. Najgore od svega je što sam Optistanu uplatila oko 11.000 kuna, koliko je bila moja obveza, a moji radijatori su hladni – rekla nam je umirovljenica Katarina Herceg. Ona je zajedno s još 30-ak stanara u petak bila na sastanku s direktorom Optistana Božidarom Sršom. - Tamo smo otišli nakon što su u zgradi krajem prošlog mjeseca obustavili sve radove, a i zato što nas je zanimalo u što je uloženo 490.000 kuna, koliko smo dosad na ime osobnog troška uplatili tom poduzeću. To je 70 posto ukupne vrijednosti uvođenja etažnog grijanja. Za taj novac u zgradi su promijenjene plinske cijevi i postavljeno je 40 od 66 bojlera – kaže Božena Borovec. Sastanak je rezultirao Odlukom kojom se Optistan obvezao da će u ponedjeljak započeti i do 12. prosinca dovršiti radove, a stanari su se obvezali uplatiti ostatak sred-
stava za rekonstrukciju grijanja i potrošne tople vode.
Kada grijanje?
No, hoće li to značiti da će se stanari početi grijati i imati toplu vodu, veliko je pitanje. Mi ćemo svoje obveze ispuniti ako će (su)vlasnici stanova ispuniti svoje obveze. Žao mi je ljudi, jer je njih 35 posto još u šestom mjesecu podmirilo sve svoje obveze i oni su sada taoci 20 posto (su)suvlasnika koji do danas nisu uplatili ni kune. Što se naših ulaganja tiče, još smo u lipnju kupili 66 bojlera vrijednih 350.000 kuna, a za
u
Optistanu kažu da stanari nisu podmirili obveze, a za “kočenje” prozivaju i Termoplin cjevarenje je naš trošak 2.500 kuna po stanu – rekao je Božidar Srša iz Optistana. Kada će se stanari početi grijati? - To ovisi o distributeru plina, koji je iskopčao cijelu zgradu iz sustava. Nikakvih stručnih propusta nije bilo i dvije trećine stanova, u kojima su radovi gotovi, moglo se grijati. No, distributer plina je onemogućio da se zgrada parcijalno pusti u pogon, što je zakonski neutemeljeno. Sve, dakle, ovisi o njihovoj dobroj volji – tvrdi Srša. Suprotno tome, direktor Termoplina Ivan Topolnjak navodi da su oni dužni postupati po zakonu, odnosno voditi brigu o sigurnosti objekta i ljudi. - Zgrada je isključena iz plinskog sustava zbog tehničkih neispravnosti – kratko je rekao. S obzirom na ove izjave, pitanje je kada će stanovi u Vukovarskoj 2 biti topli.
5
ŽIVOT BEZ PLINA
Na tuširanje k rodbini i prijateljima Jedini topli stan u Vukovarskoj 2 u Varaždinu je onaj obitelji Cmrečnjak. Oni više nisu mogli izdržati hladnoću, pa su odlučili kupiti švedske radijatore na struju, a to nije bio mali trošak. - Platila sam radijatore 3.500 kuna, a to mi sigurno nitko neće vratiti, kao ni novac koji ćemo morati dati za električnu energiju, koju sada na grijanje trošimo mi, kao i svi naši susjedi – rekla je Alenka Cmrečnjak. I dok je njezina obitelj uspjela iznaći 3.500 kuna za radijatore na električnu energiju, svi umirovljenici si to, primjerice, nisu mogli priuštiti. - Moja susjeda je umirovljenica i njoj sam posudila električnu grijalicu, jer si ju sama nije mogla kupiti. No,
Umirovljenica Katarina Herceg grije se, kao i većina stanara, uz pomoć električnih grijalica nije ona jedina. U našoj zgradi živi puno umirovljenika, znate kakva su im primanja – rekla je Alenka Cmrečnjak. I dok je ona grijanje uspjela riješiti, za toplu vodu rješenja nema. - Svi koji to možemo odlazimo se tuširati k rodbini, prijateljima, frizerkama. I po tom pitanju su najstariji stanari lošije prošli. Moja susjeda se pere u lavoru – kaže Alenka Cmrečnjak.
Priprema vode za tuširanje
Obitelj Cmrečnjak kupila je radijatore na struju
PLAĆANJE Za rekonstrukciju dimnjaka Optistan nije ništa platio poduzeću Crleni
Optistan dužan Centromontu ili obratno?
U petak je u prostorije Optistana došlo 30-ak stanara, ali i predstavnici izvođača radova
I dok rekonstrukcija grijanja i potrošne tople vode u zgradi u Vukovarskoj 2 još nije dovršena, poduzeće Crleni dovršilo je sanaciju dimnjaka. No, potrebne ateste nisu izdali, jer za posao koji su obavili od Optistana nisu dobili ništa plaćeno iako je bilo ugovoreno da 50 posto novca dobiju prije početka radova. - Nije riječ o dugu Optistana, nego stanara koji nisu redovito plaćali pričuvu. Naime, rekonstrukcija dimnjaka je zajednički trošak zgrade i ona se plaća iz pričuve. U posljednjih 90 dana poslali smo tri okružnice s molbom stanarima da uplate barem 85 posto pričuve kako bi im banka, kojoj smo mi garant, omogućila
financiranje tog zajedničkog troška. To se, međutim, nije dogodilo – navodi direktor Optistana Božidar Srša. Međutim, Crleni nije jedino poduzeće koje potražuje novac od Optistana.
u
Centromontu kažu da nisu uspjeli naplatiti više od 100 tisuća kuna jer na računu Optistana nema novca Zamjenu cijevi i postavljanje bojlera obavljalo je poduzeće Centromont iz Bartolovca.
- Od Optistana potražujemo više od 100.000 kuna zbog čega smo i prekinuli s radovima u Vukovarskoj 2. Od Porezne uprave zatražili smo blokadu prema investitoru, ali na računu Optistana nije bilo sredstava tako da dug nismo uspjeli naplatiti – rekli su nam u Centromontu. Međutim, Srša tvrdi da njihovi navodi nisu točni. - Ne samo da mi nismo ostali ništa dužni, nego je Centromont preplaćen, čak bih rekao da su oni nama dužni. Naime, radove nisu korektno obavljali i zato smo s njima prekinuli suradnju te smo angažirali drugog izvođača – rekao je Srša.
6
Intervju tjedna
08.12.2009
OTVORENO Prof. dr. sc. Miljenko Šunić dipl. ing, predsjednik Hrvatske stručne udruge z
Jesmo li spremni za ovu Spremnost za ovu zimsku sezonu ovisit će o vanjskoj temperaturi zraka. Sve skupa, uz recesiju, što smatramo da će i industrija i građani manje trošiti, smatramo da smo spremniji od prethodne godine! Razgovarala: GORDANA IGREC
Hoćemo li i ove zime strepiti od nedostatka plina u našim radijatorima ili u našim tvrtkama i bolnicama te ostalim javnim ustanovama, kao što se to dogodilo u jeku prošle zime, dokle je stigla plinofikacija Hrvatske, moramo li nužno biti toliko ovisni o inozemnoj dobavi plina kad domaća proizvodnja podmiruje 60 posto naših potreba, hoće li cijena plina za kućanstva, ali i tvrtke i ostale ustanove rasti, te što će donijeti siječanjski pregovori 2010. godine između premijerke Kosor i ruskog premijera Putina po pitanju uključenja Hrvatske u južni tok dobave plina? O svemu tome razgovor smo vodili s predsjednikom Hrvatske stručne udruge za plin prof. dr. sc. Miljenkom Šunićem, dipl. ing., i članom Međunarodne plinske unije (IGU). Jesmo li spremni za ovu zimu kad su posrijedi zalihe plina? Spremnost za ovu zimsku sezonu ovisit će o vanjskoj temperaturi zraka. Ako je vanjska temperatura do minus 5°C, onda je naša spremnost sadašnjeg skladišta koje je napunjeno većom količinom plina, našom dodatnom proizvodnjom iz Jadrana – preko 20 tisuća po satu, odnosno, pola milijuna plina na dan. Sve skupa, uz recesiju, što smatramo da će i industrija i građani manje trošiti, smatramo da smo spremniji od prethodne godine! Ako dođe do temperatura nižih od minus 5°C stupnjeva, recimo minus 10°C i neka traje dva do tri tjedna, mi nemamo plina za tu potrošnju. To ne znači da će građani ostati bez plina, nego će ostati vjerojatno neki industrijski potrošači koji mogu koristiti gorivo. Ako ni to ne bude dovoljno, onda će se ići na isključivanje
U
skladištu je dodatno spremljeno oko 30 milijuna metara kubnih plina industrije prema onim pravilima i propisima kao što je bilo prošle godine. Kako to da ipak nemamo dovoljno plina i da bi se mogao ponoviti scenarij od prošle zime? Još imamo mogućnost osigurati plin. I radi se na tome da se s plinom iz Jadranskog
mora koji se proizvodi zajedno s Talijanima, tj. onaj dio koji pripada Talijanima, napravi tzv. zamjena, da mi taj njihov plin u toj krizi pribrojimo nama, a njima damo kasnije ili u neko drugo vrijeme – naš. Na tome se radi. Što bi bilo i najvjerojatnije. Međutim, niti to neće biti dovoljno ako bude zima duža i hladnija. Zato se još traži nekakvo dodatno osiguranje plina u europskim skladištima. Slobodnog prostora u transportu kroz Sloveniju ima 30-40 tisuća m³. Prema tome: moguće je to. Ali sve to što se govori i radi, vrlo je upitno i vrlo teško, iz razloga dodatnog osiguranja, a ono košta. A INA na plinu gubi ogromne količine novca. Ako smo ih natjerali da napune skladišta, ako smo ih natjerali da naprave novu proizvodnju, da ide postojeća proizvodnja i sad još ekstra tražimo dodatnu sigurnost, to je ipak nerealna opcija.
Zalihe plina
Koliko je plina više spremljeno u zalihama u odnosu spram prošle godine? U skladištu je dodatno spremljeno oko 30 milijuna metara kubnih plina. Ali osim tih 30 milijuna metara kubnih plina, lani je ostalo u skladištu neiskorišteno skoro 200 milijuna m³ plina. Sad se priprema mogućnost povećanog korištenja zaostalog plina, te uz dodatnu proizvodnju od 20 tisuća m³ po satu. Prema tome, sustav je spremniji, ali to opet ovisi o puno faktora koji su strogo vezani za meteorologiju, a njih nitko ne može prognozirati. Tako da se kaže da za jedan stupanj Celzijev pada vanjske temperature povećava se potrošnja plina pet do šest posto. Zamislite da padne temeperatura 10 stupnjeva, to je 50 posto. To je velika potrošnja iznad realnih mogućnosti. Koliko Hrvatska sa svojom domaćom proizvodnjom plina zadovoljava svoje potrebe? Na godišnjoj razini 60 posto je domaća proizvodnja, 40 posto je uvoz. Međutim, kada je skladište puno, onda je ono napunjeno i domaćim i ruskim plinom. Onda potrošnja nije u tim omjerima. Onda je ruski plin u tim omjerima negdje 15 do 20 posto. Ruski plin nije toliko presudan koliki mu mi značaj dajemo. On u kontinuitetu kroz cijelu godinu jest, ali u trenucima hladnoće – nije tako. To je samo prikrivanje
Prof. dr. sc. Miljenko Šunić dipl. ing, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin
Intervju tjedna
08.12.2009
7
za plin, i član Međunarodne plinske unije otvoreno o opskrbi plinom i problemima
u zimu zalihama plina? naših neriješenih drugih problema. Što znači, kad ispadne ruski plin 130 tisuća m³ po satu, koristimo skladište i ako na vrijeme iskuljučimo HEP koji može koristiti tekuće gorivo, ako na vrijeme Kutina ne ode u remont, može biti prekasno.
Ruski plin
Koliko smo i o kome smo sve ovisni u nabavci plina? Mi zasada uz naš plin koristimo i ruski plin. Ali plinovod iz Rusije prolazi preko više zemalja. Mi u njihove odnose ne možemo ulaziti. Jesu li njihovi odnosi riješeni zauvijek, teško je vjerovati. Za sada je to jedina Ukrajina gdje je jedino spor između Ukrajine i Rusije. Radi neplaćanja i nekih drugih problema, pa čak i političkih. Prema tome, odlučili smo da ćemo raditi NLG terminal na Krku, gdje plin možeš kupiti gdje god hoćeš, dovesti ga gdje god
M
i danas imamo preko 640 tisuća potrošača plina hoćeš, kad tebi treba, koliko treba. Jasno da će biti skuplji. Ali imamo veći utjecaj na buduću plinsku opskrbu. Dosad je uvijek bio neki utjecaj zemlje dobavljača, zemlje preko koje ide plinovod, nekakvih raznih političkih ovisnosti. Kad izgradimo LNG terminal, bit će puno bolja i sigurnija opskrba. Izgradnjom interkonektora preko Mađarske moguće je još poboljšati sigurnost opskrbe plinom. Zašto je takva situacija? Može se reći radi neriješenih odnosa cijena između pojedinih energenata te vrlo niske cijene plina, koja je uvijek bila diktirana politikom. Mi imamo skoro najjeftiniji plin, samo Malezija ima jeftiniji. Mađarska koja je imala puno jeftiniji plin, otkako su plinski sustav kupili stranci, cijena plina je narasla na 3,85 m³. U Sloveniji je preko četiri kune, a mi smo ostali na 2,55 kn. Prema tome, to je
socijalna politika, socijalna cijena, koja je tjerala ljude da nemilosrdno troše. Ove godine je u jednom momentu plin poskupio blizu 30 lipa, odmah je pala potrošnja. Najbolji regulator za efikasnu potrošnju je cijena plina. Građani će odmah štedjeti ako moraju više platiti. A što je sa socijalnom kategorijom ljudi? Da. Na njih također treba misliti. I za njih se predlaže rješenje. Da bude ova cijena koja je do sada za sve potrošače do potrošnje do 600 kubnih metara. Čim se potroši iznad, plaća po tržnoj cijeni koja je danas preko 3,5 kuna za m³. Taj se novac od povećanja cijene može ulagati u skladište i drugu plinsku infrastrukturu. Mi imamo samo jedno skladište s kapacitetom skladištenja oko 560 milijuna m³, što je premalo za ovakvu zimsku potrošnju plina. Hoće li cijena za potrošeni plin u domaćinstvima, ali i u industrijskim granama i javnim ustanovama ostati ista ili će rasti? Ovu će godinu vjerojatno ostati ista, a idućoj godini će rasti. Bilo je predviđeno da do 2012. dođemo na tržnu cijenu, odnosno, prema europskim direktivama. Tako je bilo i ranije u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj... Kad je stranac kupio plinski sustav, onda su politički utjecaji pali i morali su popustiti pred vanjskim investitorima.
Plin u Hrvatskoj
Dokle je stigla plinofikacija Hrvatske? Mi danas imamo preko 640 tisuća potrošača. To je negdje oko 50 posto priključenja. Korištena količina plina je nešto oko 3 milijarde m³. Raspoloživost plina sad bi u sustavu trebala biti oko 4 milijarde m³. Transportni sustav gradi se na količini plina koja je manja nego što treba biti, pa su onda transportni troškovi veći. Koje su europske države najbolje riješile svoj sustav opskrbe plinom? Sve zapadne zemlje. Sve zemlje tržnog gospodarstva.
u južni tok. A i vjerojatno smo ostali nešto dužni oko ranijih projekata naftovoda. Što će oni tamo razgovarati, ja bih vrlo rado znao. Ali, prije svega toga vrlo bih rado vidio ne ovaj ugovor između MOL-a i Vlade RH nego one dodatne ugovore.
Alternativni izvori
Tko mora voditi energetsko gospodarstvo? Energetsko gospodarsvo ne smije i ne može voditi politika. Energetsko gospodarstvo mora voditi struka. I to struka različitih profila. Energetski projekti ne rade se za godinu, dvije, deset, već za 50 godina i više, a politički izbori su svake četiri godine. Treba strate-
O
bnovljivi izvori energije su vjetar, sunce i ostalo...
Gotovo u svim raspravama o plinofikaciji Hrvatske uloga profesora Šunića je velika
Nema tu razlike. Od bivših socijalističkih zemalja to je dobro riješila Mađarska, samo što je prodala svoje plinsko
E
uropske zemlje inzistiraju na plinu s Bliskog istoka gospodarstvo. To je i dobro riješila Slovenija koja nema svoj vlastiti plin. Nama ispada da je nesreća što imamo svoj plin. Jer mi mislimo: “Imamo svoje, pa možeš trošiti koliko god hoćeš. Tuđi plin moraš platiti, a svoj ne moraš.” Gdje je tu logika?
Glavni plinovodi
Finska i Švedska ponudile su Rusiji da njihov plinovod prolazi kroz njihove države.
Znači li to išta za Hrvatsku? U cijeloj Europi je najezda plinovoda i naftovoda. Je li to najezda tržišta ili politike? Na to pitanje neka političari odgovaraju. U svakom slučaju, Rusi grade sjeverni tok koji treba proći Baltičkim morem i dobili su dozvolu od spominjanih zemalja. I opskrbljivale bi sjevernu Europu. Paralelno s tim grade južni tok, koji dolazi iz Kaspijskog područja pa ide preko Rumunjske, Grčke, Srbije, Mađarske za Beč. Međutim, pošto Europa hoće izbjeći ovisnost o ruskom plinu, ona hoće graditi treći plinovod koji se zove Nabucco. Taj plinovod bi trebao proći istim ovim područjem. Zato se ne može govoriti je li to tržna konkurencija ili politička igra. Ali ostavimo politiku – političarima. Međutim, Nabucco do sada nema riješenu
nabavu plina. Onaj ostali dio plina s Kaspijske strane još nije raspoloživ za Nabucco. A djelomično ga je i Rusija otkupila za sebe. Prema tome, ima tu još puno problema. Tako da je teško reći je li to tržišna utakmica cijena, je li to energetska okupacija, je li to manipulacija? Što će donijeti siječanjski pregovori predviđeni za 2010. godinu između premijerke Kosor i ruskog premijera Putina po pitanju uključenja Hrvatske u južni tok i dobave plina u Hrvatsku? Bit će potpisan novi ugovor u odnosu na ovaj koji je dosad bio, a koji vrijedi do 2010. godine. Drugo: najvjerojatnije će doći do dogovora hoće li Hrvatska ući u južni tok i kako će ući? Hoće li se spojiti preko Srbije ili Mađarske, nije bitno, ali vjerojatno ćemo ući
Rješenje za Hrvatsku: Izgraditi što prije LNG Kakve su vaše preporuke kao vrhunskog stručnjaka za Hrvatsku? Izgraditi što prije moguće LNG! Možeš plin kupiti gdje hoćeš, kad hoćeš, ne ovisiš ni o kome. Osim toga, opskrbljuješ druge dijelove Europe plinom. Kroz našu mrežu, tranzitnu mrežu prolazi plin koji netko plaća. Prema tome, mi zarađujemo i na tranzitu. Morat će se u plinskom lancu puno toga promijeniti: dobavljač, transporter, skladištenje, distributer. Sad u
ovom momentu distributeri su u najtežoj situaciji jer im je HER-a ograničila distributivnu razliku na oko 30 lipa. Zamislite, tko će doći graditi plinsku mrežu u Zadru, Šibeniku, Istri, kad povrat kapitala ne mogu ostvariti za 15-20 godina? Ili ako neki distributer želi na svojem sustavu nešto dograditi, on ne može taj kapital povratiti. Prema tome, problem se pojavljuje; kako to da su se u Dalmaciji prijavili samo stranci? Zato što naši nemaju dovoljno no-
vaca za ulaganje. Nije samo u pitanju cijena, nego i pravilnost raspodjele. Slovenija ima četiri kune, a mi 2,5 kune. Slovenija nema svoje plin, nema svoje skladište. Kod njih nema plinske krize. Što nam vi kao stručnjak preporučujete? Racionalnost i štednju. Ekonomiku i sigurnost. Sigurnost je korištenje domaćih izvora. Uz korištenje domaćih izvora razvijaš i domaću proizvodnju, zapošljavaš i domaće ljude
Ove zime u opskrbi plinom ne bi trebalo biti značajnijih problema
gijski razmišljati, upravljati, izabrati. Ali nikada ne zanemariti domaće resurse. I ja kao stručnjak za plin smatram da je u energetskoj strategiji koja je donesena više mjesta trebalo biti za domaće izvore, a to su obnovljivi izvori i alternativni izvori. Obnovljivi izvori su vjetar, sunce i ostalo. A alternativni izvori su energija iz otpada drveta, biljnih masa poljoprivrede. Zašto ovo svoje zanemarujemo? Trebaju domaće gospo darstvo i domaća industrija proizvoditi opremu za energetiku. Da se ljudi počnu zapošljavati. Ne smijemo uvesti kompletnu opremu. Potpuno je krivo usmjerenje u energetskoj strategiji. Nikada se na sreću nije niti jedna realizirala. Europske zemlje inzistiraju na plinu s Bliskog istoka jer ne žele “pod svaku cijenu” ovisiti potpuno o ruskom plinu? Kako to komentirate? To je projekt Nabucco. Ako ga uspoređujete s Rusijom, onda je to političko pitanje. Ako ga uspoređujete kao gospodarski takmac, onda je tržišni. Ja mislim da ima svega unutra, a najviše politike.
8
Život
08.12.2009
OTKRIVAMO Je li i u Varaždinskoj županiji ovisnost o kockanju i klađenju u porastu?
Na specijalističko liječenje moraju i dvadesetogodišnjaci!
Dobna granica ovisnika o klađenju, kao i kod ovisnika o ostalim psihoaktivnim sredstvima i aktivnostima spušta se do ranih dvadesetih godina – upozorava mr. sc. Zemira Medved Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN – Razni oblici kockanja i klađenja u Hrvata su doživjeli ekspanziju u zadnjih petnaestak godina. Kladionice i kockarnice podijelile su Varaždinsku županiju na one koji zarađuju od kocke i one koji od nje ozbiljno boluju. Ovih drugih iz dana u dan sve je više, a posebno zabrinjava da ih ima mnogo među mladima. Jesu li se ove godine na Odjel za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin javljali ovisnici o kockanju i kako se zapravo liječi obuzetost njime – pitali smo voditeljicu Odjela, mr. sc. Zemiru Medved.
Ozbiljni poremećaj
- I tijekom ove godine sporadično su se javljali ovisnici o kockanju na Odjel za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin. Njihov broj nije velik, možda desetak godišnje. No pojedini ovisnici o klađenju direktno odlaze u susjedni grad Zagreb gdje se provodi liječenje. Treba znati da se većinu osoba kod kojih se radi o ovisnosti o klađenju, upućuje u zagrebačke psihijatrijske ustanove ili zagrebačkim privatnim psihijatrima koji se time bave – doznajemo od mr. sc. Zemire Medved koja upozorava da se kod ovisnika radi o ozbiljnom psihičkom poremećaju koji zahtijeva adekvatan pristup liječenju. Nije tajna da patološki kockari posežu za psihoaktivnim sastojcima kako bi duže mogli ostati budni i koncentrirani uz aparate za
kockanje. - Liječenje se provodi kombinac ijom psihofarmaka, te individualnih, grupnih i obiteljskih psihoterapijskih metoda liječenja. Radi se o ozbiljnom psihičkom poremećaju koji čak može biti povezan s rizikom od počinjenja samoubojstva ako su u pitanju velike financijske poteškoće – ističe Zemira Medved. A upravo tamo gdje standard življenja rapidno pada, povećava se količina uplaće-
p
ojedini ovisnici iz Varaždinske županije direktno odlaze u Zagreb na liječenje nog novca u igre na sreću. Međutim, ovisnost o kockanju i klađenju kod nas još uvijek nije najveći problem. Prvo mjesto, što najbolje znaju liječnici, još uvijek rezervirano je za – alkohol. Nerjetko, alkoholizam se kombinira s ovisnošću o kocki
Alkohol još “vodi”
- U našoj županiji ima ovisnika o kockanju i klađenju, no mislim da taj problem nije ni približno velik kao problem ovisnosti o alkoholu koja je ipak problem “broj jedan” cijele države, uzimajući ekonomski, zdravstveni i sveukupni gubitak radi pobola i invaliditeta – rekla je Zemira Medved dodavši kako se nažalost dobna granica ovisnika o klađenju, kao i kod ovisnika o ostalim psihoaktivnim sredstvima i aktivnostima spušta do ranih dvadesetih godina.
Mr. sc. Zemira Medved
Automati mame i djecu
I TOGA IMA
Blagdanski “provod” u kladionici Iako hrvatski Zakon izričito zabranjuje klađenje i kockanje osobama mlađim od 18 godina, u varaždinskim sportskim kladionicama čak i školarci bez većih problema uspijevaju „odigrati“ svoje parove. Iz povjerljivih izvora doznajemo da ih zaposlenici kladionica ne smiju legitimirati, a ako se ne „prošvercaju“ u jednoj, točno znaju u kojoj kladionici je bitan samo njihov novac, a ne godine starosti. Kladionice rade subotama, nedjeljama i blagdanima, a u odnosu na prethodnu godinu, sve je više onih koji ne mogu zamisliti svoj život bez njih. Pohode svoje „izvore sreće“ i sedam puta dnevno, poneki u alkoholiziranom stanju, počnu ujutro – završavaju navečer. Treba znati – dobitaka ima. Međutim, za trenutke prave „akcije“ potrebno je uložiti nekoliko tisuća kuna (svojih ili još gore - tuđih!) te imati dosta znanja. Adrenalin igračima posebno raste kad promaše jedan par, veći dobitak izmakne im “za dlaku”, a to je onda tema dana o kojoj se priča. Ako se priča! Nepisano pravilo pak kaže, kako kockar nikad ne dosegne dobitak koji bi mu omogućio da ispuni svoje snove o bogatom i lagodnom životu. I to iz razloga što uvijek ima potrebu da dobije još veći dobitak.
Najpopularniji je poker
EPIDEMIJA Ovisnost o svim oblicima kockanja sve je češće psihičko oboljenje
U RH 10.000 ovisnika o kockanju
Dr. Ante Bagarić iz Psihijatrijske bolnice Vrapče
O ovisnosti o kockanju kao jednom od vidova mnogobrojnih psihičkih oboljenja suvremenog čovjeka dr. Ante Bagarić iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu kaže: - Kockanje je ozbiljna ovisnost! Prema dvjema najaktualnijim i najutjecajnijim medicinskim klasifikacijama, a to su međunarodna i američka DSM-IV, patološko kockanje je poremećaj kontrole poriva - tvrdi dr. Bagarić. U tu skupinu, prema riječima
dr. Bagarića, još ulazi kleptomanija, piromanija i slično. Kockar se može “prepoznati”
p
atološko kockanje je poremećaj kontrole poriva - tvrdi dr. Bagarić po simptomima kada osoba svakodnevno bez mogućnosti kontrole pretjerano kocka. U
Hrvatskoj, prema riječima dr. Bagarića, vlada prava epidemija ovisnosti o kockanju. Poput svinjske gripe! U Hrvatskoj ima na 10 tisuća ovisnika o kockanju - kaže dr. Bagarić, ali tek njih oko 500 prijavljeno je na liječenje u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. - Kockanje je zatvoreni krug. Ne postajete ovisnik o kockanju zato što se otvorila kockarnica nego ovisnik o kocki već dugo osjeća prazninu, depresiju, nepodno-
šljivost samog sebe. Pristup aparatu ukloni te smetnje i to je suština kockanja, a ujedno i razlog teškog liječenja. Ukoliko cijela obitelj ne prione u rješavanju ovog problema, izgledi za izlječenje nisu veliki. U suprotnome su vrlo pak veliki! Ovisnici o kockanju nerijetko završavaju suicidom. Prosjek je kao i kod drugih psihičkih poremećaja, primjerice depresije, 15-20% samoubojstava - zaključak je dr. Bagarića. (gi)
08.12.2009
Oglas
9
10 Život EUROPSKI HIT U Međimurju to znaju najbolje
“ABCD Europa” uvijek i svuda za sve i svakoga
BUDUĆNOST Procvat Udruge inovatora “INOMA”
Edukacijski projekt Međimurske županije o EU proglašen najboljim među 270 europskih regija iz 33 zemlje Piše: IVICA ZAMODA
Vrata Europe
Tako su u Belfortu ostvarili mnoge kontakte s izaslanicima drugih europskih regija, a posebno su zanimanje za suradnju s Međimurjem pokazali
N
ajbolji edukacijski projekt među 270 europskih regija predstavnici Toskane i Vojvodine. Čestitajući Odsjeku za EI župan međimurski Ivan Perhoč naglasio je da su i dalje poželjni kvalitetni projekti te da je za sljedeću godinu predviđena realizacija Tehnološko-inovacijskog centra i biciklističke staze (u suradnji s Turističkom
TOMISLAV MAKAJ
- Ovo prvo mjesto u konkurenciji čak 270 europskih regija, kruna je rada našeg Odsjeka za europske integracije Međimurske županije - s opravdanim zadovoljstvom ističe Vesna Haluga, voditeljica odsjeka. Na zasjedanju AER-a (Skupštine europskih regija) upravo održanom u francuskom gradu Belfortu od 25. do 27. studenoga, dodijeljena je Međimurskoj županiji prva nagrada za najbolji komunikacijski projekt “ABCD Europa”. - Cilj je natječaja “Communicating Europe” bio izdvojiti primjer promocije i razumijevanja Europske unije na regionalnoj razini - objašnjava voditeljica nagrađenog projekta i dodaje da je predsjednica AER-a Michelle Sabban potvrdila da je žiri bio istinski impresioniran time kako su razmjerno skromnim sredstvima uloženim u međimurski projekt postignuti značajni učinci zahvaljujući pritom i volonterskom angažmanu sudionika. Stoga je predsjednica AER-a,
potaknuta navedenim projektom, najavila posjet Međimurskoj županiji, što bi bio prvi njezin službeni dolazak uopće u jednu od hrvatskih regija. Postoji mogućnost da Čakovec uskoro stekne domaćinstvo nekog od zasjedanja na razini AER-a.
Vesna Haluga i suradnici Darko Radanović i Branko Matuza
zajednicom). A za 2010. u sklopu Europske godine borbe protiv siromaštva i drugih oblika socijalne ugroženosti Vesna Haluga najavila je akcije “Pokaži humanost” i “Samo budi čovjek”.
Djeca stekla krunu
- Mi projekte ne pišemo (to provodi Razvojna agencija), ali zato dajemo informacije i svekoliku tehničku i logističku potporu - još je dodala Vesna Haluga ističući da su njezini glavni suradnici bili Darko Radanović i Branko Matuza. Projekt je startao 2005. za djecu i mladež, proširen 2009. i za predškolsku djecu. Uključeno je bilo 50 vrtića s 2.942 djece te 32 osnovne škole (od prvih do četvrtih razreda) s ukupno 5 tisuća i 308 djece. - Također su svoj udio dali i roditelji, bake i djedovi, rodbina te odgajatelji i učitelji naših glavnih sudionika komunikacijskog projekta, a to su djeca kao budući građani Europske unije - opisuje voditeljica taj međimurski, ali i hrvatski, i europski hit-projekt “ABCD Europa”. - Možemo reći da je naš projekt inovativan i održiv zbog neformalnog i fleksibilnog načina edukacije. Krenuli smo od najmlađih i vjerujemo kako pomoću njih možemo zatim uspješno educirati i njihove roditelje, rođake, susjede, sumještane... Djeca su, dakle, pritom imala i imaju aktivnu i interaktivnu ulogu - pohvalila se Vesna Haluga. - Vjerujemo, a to je najvažnije, da su djeca usvojila dobro osnovno znanje o Europskoj uniji kao još jedan doprinos razvijanju svijesti u nas o značaju i ulozi EU kako već danas, tako i sutra.
Voditeljica projekta V. Haluga
Na štandu Međimurske županije u Belfortu (Francuska)
U Belfortu je održana skupština
Župan međimurski Ivan Perhoč prima zahvalnicu “INOMA”-e iz ruku Darka Dobošića
Razvoj ovisi o nama Poziv na “Večer inovacija” Udruge inovatora Međimurja u dvorani Scheier u Čakovcu 11. prosinca s početkom u 19 sati Piše: IVICA ZAMODA
Budućnost u Međimurju ima još jedno ime. Zove se kratko i jasno “INOMA” i svoj dobar glas iliti budućnost potvrđuje iz dana u dan, iz godine u godinu... - Upravo sam se vratio iz Opatije sa seminara Hrvatskog saveza inovatora, Hrvatske gospodarske komore, ureda Europske komisije i programa TAIEX gdje smo 3. i 4. prosinca razgovarali o zaštiti intelektualnog vlasništva pod nazivom “Zaštita putem žiga i zaštita designa” - kaže agilni Darko Dobošić, predsjednik također agilne Udruge inovatora Međimurja “INOMA”.
Njihova - ne samo večer ČAKOVEC - U petak, 11. prosinca, u dvorani Scheier, u središtu grada, u 19 sati bit će otvorena Večer inovacija u organizaciji udruge “INOMA”. Što je programom predviđeno? Edukativni prikaz intelektualnih prava, predstavljanje nekoliko inovatora i njihovih izuma, te domjenak i druženje. Njihov prvi predsjednik bio je Augustin Lehkec, a tajnik Stanko Križnik. Podsjetimo da “INOMA” od 2007. svake godine nagrađuje svog najistaknutijeg člana. Dosadašnji su laureati bili Zvonimir Dolenec iz Preloga, dr. Vera Mareš Bratko iz Čakovca i Franjo Gašparec iz Vugrišinca (Macinec). Osim za školarce, iduće će godine raspisati natječaj i za profesore, nastavnike i učitelje inovatore i osnovati nekoliko sekcija unutar udruge. Očekuju da će se na godinu pojaviti i u izložbenim dvoranama inovacija u Las Vegasu i Pittsburghu.
Zaštita vlasništva
To je veoma važno područje. Ulaskom u Europsku uniju mnogošto trebat će uskladiti. A međimurska pak udruga jedina u zemlji redovito obilježava od 2001. godine 26. travnja - Svjetski dan intelektualnog vlasništva. - Inovacije su pokretači gospodarskog razvoja. Mi smo ovdje da prikupljamo rezultate kreativnog rada doslovce svih i svakog. U svijetu su bile priznate inovacije, a riječ je o igračkama, i djece od 5-6 godina - tvrdi on. Zato i organiziraju natječaje za najbolju inovaciju, dizajn i žig i među mladima koji sudjeluju i na INOVA-i mladih u Zagrebu gdje je Treća osnovna iz Čakovca bila proljetos najbolja škola gost. A prije tri tjedna vratili su se ponosno iz Zagreba s 34. Salona inovacija “INOVA 2009.” opet s lovorikama: njihovi članovi i članice donijeli su u Međimurje tri zlatna, tri srebrna i tri brončana odličja za svoje izume te jednu posebnu nagradu. - Naši su inovator i vrlo vrijedni ljudi. Njihov je talent poseban i treba ga njegovati. U Hrvatskoj je u ovih petnaestak godina propalo oko pet tisuća izuma - ogorčen
S kolegama u Opatiji
Darko Dobošić
S kolegama inovatorima na prijemu kod predsjednika Mesića
je Darko Dobošić. - Imamo, nažalost, više raznoraznih agencija nego izumitelja. One niču kao gljive poslije kiše - a izumitelja je sve manje.
Ideje
”INOMA”, strukovna i interesna udruga onih koji u području inventivnog rada djeluju u Međimurju, osnovana je 1994. godine. Broje oko 120 članova. Darko Dobošić, predsjednik je u trećem mandatu, sve od 1999. godine. Autor je 80 izuma, 14 patenata, u pripre-
mi je petnaesti (u području prometa). - Dok u Hrvatskoj imamo na milijun stanovnika prijavlje-
O
čekuje ih INPEX u Pittsburghu, najveća izložba u SAD-u no svega 5 (pet) inovacija, u Europi ih je znatno više: čak 105 (sto i pet)... To moramo promijeniti - pun elana navješćuje Darko Dobošić.
tomislav makaj
08.12.2009
08.12.2009
Oglas 11
12 Oglasi
08.12.2009
Oglasi 13
08.12.2009
Naša tvrtka je jedna od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenom radnom mjestu :
TAPETAR m/ž - KV, SSS tapetar - radno iskustvo u struci NUDIMO VAM: - rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost) - odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri - najmodernija postrojenja, radni postori i oprema - stimulativna radna atmosfera Molbu s kratkim životopisom i diplomom dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: marijan.batina@boxmark.com Na razgovor ćemo pozvati isključivo kandidate koji ispunjavaju uvjete iz oglasa. 42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-691 human resource center – Marijan Batina mailto:marijan.batina@boxmark.com
www. regionalni.
com
14 Život
08.12.2009
ISTRAŽUJEMO Povodom Dana volontera istražili smo ima li u županiji dovoljno volontera?
Svoje vrijeme daruju drugima Službenih podataka o broju volontera nema, no svi se slažu da ih je premalo, posebno kad su u pitanju mladi ljudi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Nakon što završi s poslom, Željka Lalić iz Varaždina ne ide prvo kući. Svaki dan poslije 15 sati odlazi u Klub Mama, čije se prostorije nalaze u Sračincu, a tamo je obično čekaju roditelji koji trebaju majicu ili cipele za svoje dijete. Nakon toga brzo odlazi kući i posvećuje se svojoj obitelji i svim drugim obavezama, ali je gotovo stalno dostupna svakome tko nema što obući svojem djetetu da bi išlo u vrtić ili školu.
Važan dan
Za svoje aktivnosti predsjednica Kluba Mama, koji je u djelo proveo ideju o razmjeni dječje obuće, odjeće i opreme, ne prima nikakvu materijalnu nagradu. Ona je jedna od volontera iz Varaždinske županije, kojima je posvećen 5. prosinca, Svjetski dan volontera. Zahvaljujući članovima Udruge RODA – Roditelji u akciji, koji su svi redom volonteri, ovaj je dan obilježen u subotu i u Varaždinu na
Franjevačkom trgu. Tamo je stigla i Danijela Bratić-Herceg, članica RODA-e, novinarka HTV-a i majka 3-godišnjeg Oskara, kojoj nije bilo teško doći iako je u osmom mjesecu trudnoće. Na trgu nije bila Miroslava Radočaj, umirovljenica i aktivistica Gradskog društva Crvenog križa Varaždin, no i ona svoje svoje slobodno vrijeme ulaže da bi pomogla drugima. U varaždinskom naselju Banfica poznaju je gotovo svi, jer redovno prikuplja novac za sugrađane slabijeg materijalnog statusa. Jesu li Miroslava, Željka i Danijela hvalevrijedne iznimke ili pak dio velike obitelji volontera iz Varaždinske županije? Službenih podataka o broju volontera nema, no u udrugama, Obiteljskom centru Varaždinske županije i Gradskom društvu Crvenog križa Varaždin dobili smo isti odgovor: volontera je premalo, posebno kad su u pitanju mlađe osobe. - U Gradskom društvu Crvenog križa Varaždin volontira 10 0 -tinjak osoba, koje mi
jer ne obavljaju ništa za sebe, nego za druge. Kod nas teško da će netko pustiti naše volonterke da odmah obave što trebaju iako one dokumente, primjerice, trebaju za drugu osobu, kojoj dobrovoljno pomažu – pojašnjava Biserka Mintas.
A hvala?
Danijela, Željka i Miroslava ne žele nikakve povlastice zato što volontiraju. One svoje slobodno vrijeme ulažu u aktivnosti koje im donose zadovoljstvo i sreću, a to se, ističu, novcem ne može kupiti.
Željka Lalić nakon posla prvo ide u Klub Mama, gdje čeka roditelje koji trebaju rabljene stvari
zovemo aktivistima. To i nije mala brojka, no problem je što se u pravilu radi o osobama starije životne dobi i umirovljenicima. Mladi se, nažalost, ne uključuju u humanitarne akcije. Nisu zainteresirani. Ne znam zašto, možda zato što su zaokupljeni vlastitim brigama i problemima. No, činjenica je
da svi naši aktivisti kažu da se osjećaju bolje kada pomažu drugima, jer vide da ima osoba kojima je puno teže nego njima – rekla je Biserka Mintas, ravnateljica Gradskog društva CK-a. Napominje da se smatra da volonteri sve “delaju zabadava”. - U zapadnoj Europi baš i nije tako. Naravno da
volonteri ni tamo ne primaju novac ili imaju kakvu drugu korist od toga što pomažu drugima. No, osjećaju da društvo cijeni to što rade. Naši aktivisti ovdje nemaju nikakva prava, dok u Austriji, primjerice, imaju pravo na besplatni javni prijevoz, ali i na to da u svim institucijama imaju prednost,
u
Europi imaju povlastice, kod nas nemaju prednost ni kad obavljaju nešto za druge Ali ne bi li bilo lijepo kada bi im se društvo odužilo barem malim znakom pažnje, recimo pravom na besplatni gradski prijevoz?
OTKRIVAMO Volonter može biti svaka osoba koja je starija od petnaest godina
Volontiranjem lakše do posla Što je volonter, definirano je i zakonom koji je u Hrvatskoj donesen prije dvije godine. - Zakon o volonterstvu kaže da su volonteri i volonterke osobe koje dobrovoljno ulažu svoje osobno vrijeme, trud, znanje i vještine obavljajući usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a pritom ne traže novčanu nagradu ili drugu imovinsku korist – pojašnjava Vlatka Prstec, pravnica Obiteljskog centra Varaždinske županije. Nedavno su pokrenuli projekt “Postani
volonter u Obiteljskom centru Varaždinske županije” i zainteresirane pozvali da se jave. No, odaziv nije bio velik. - Javili su nam
u
Obiteljski centar javila se Osnovna škola Vinica i svega 10-ak ljudi se iz Osnovne škole Vinica te još desetak ljudi različite životne dobi i obrazovanja.
Nije nas to previše iznenadilo, jer volontiranje kod nas nije rašireno, a niti popularno. No, i dalje ćemo raditi na popularizaciji volonterstva – rekao je Robert Čusek, ravnatelj Centra. Ako niste znali, volonter ili volonterka može biti svaka osoba starija od 15 godina, pri čemu je za maloljetne osobe potrebna suglasnost zakonskog zastupnika. Osim što na taj način možete pomoći drugima, volontiranje može pomoći i vama pri stjecanju novih vještina, znanja, kao i pri traženju zaposlenja.
Udruga Roda na Franjevačkom je trgu obilježila Dan volontera
MOTIVACIJA Volonterke različitih generacija odgovaraju zašto volontiraju DANIJELA BRATIĆ-HERCEG, UDRUGA RODA
ŽELJKA LALIĆ, KLUB MAMA
MIROSLAVA RADOČAJ, CRVENI KRIŽ
Pomoć trudnicama i roditeljima
Volontiranje oduvijek dio mene
Ništa nije ljepše od pomaganja
Prije otprilike dvije godine postala sam članica Udruge RODA i to mi je prvo volontersko iskustvo. Motivacija? Još u prvoj trudnoći sam kao neiskusna trudnica s bezbroj pitanja i dvojbi puno vremena provodila na internetu i tražila odovore na svoja pitanja. Portal i forum udruge Roda naviše mi je pomogao da riješim neke svoje nedoumice. A kad
Volontiranje je oduvijek bilo dio mene, ali se najviše počelo isticati osnivanjem Kluba Mama. Za osnivanje Kluba me motivirao općenito položaj mlade obitelji u društu – njihove potrebe i želje, mogućnosti i nemogućnosti. Naime, kad mladi bračni par dobije prinovu, tada dolazi do nenadanih troškova – pelene, hrana, kremice,
Gradskom društvu Crvenog križa – Ogranku MO Banfica pridružila sam se prije pet godina na molbu tadašnjeg predsjednika gospodina Majdova. Bilo mi je zadovoljstvo odazvati se, jer volim pomagati. Svake godine zajedno s kolegicama kucam na vrata svake kuće i stana na Banfici, a nije mi ni teško ni neugodno, jer znam da ćemo priku-
su prošle one prve “slatke muke” majčinstva, kad sam i sama stekla roditeljsko iskustvo, odlučila sam se učlaniti. Prvenstveno sam htjela aktivno pridonijeti svim korisnim aktivnostima Udruge, a onda i zato jer sam htjela pomoći mladim neiskusnim trudnicama i roditeljima onako kako su i meni drugi pomogli prije nekoliko godina.
benkice, bodići i drugo, pa ako nema ni podrške obitelji (bilo novčane bilo psihološke), kao ni razumijevanja okoline, to još dodatno otežava situaciju. Osnivanjem Kluba željeli smo obuhvatiti sve te probleme kojima se susreće današnja obitelj te biti i pomoć i podrška, pa u neku ruku i zamjena za “baka servis”.
pljenim novcem razveseliti one koje nemaju. Često na terenu otkrijemo obitelji kojima treba pomoć i odmah reagiramo. Tada sam sretna, baš kao i moje aktivistice, s kojima se često i rado družim. Željela bih da nam se pridruže i mladi. Pozvala bih ih da nam se pridruže, jer sve aktivistice su umirovljenice. Trebamo mlade snage!
Lovstvo 15
08.12.2009
DOZNAJEMO Članovi Lovačkog društva „Srnjak“ među najbrojnijima su i najaktivnijima u županiji
Zašto u lovištu Ludbrežana u svakom grmu „leži zec“? Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
LUDBREG - Jedno od najmasovnijih Lovačkih društava u Varaždinskoj županiji je „Srnjak“ Ludbreg, koje ima 74 člana s još dvojicom pridruženih. Polovica članova starosti je od 45 do 60 godina, ali zato su tu trojica pripravnika. Radi se o dvadesetogodišnjacima koji će na proljeće pristupiti stručnim ispitima. Takav pozitivan primjer pomlađivanja članstva koji uvijek rado ističemo nužan je u svim lovačkim udrugama, a posebno onima koja žele prednjačiti i drže do tradicije – rekao nam je Antun Novota, predsjednik LD-a Srnjak koji za 2010. godinu najavljuje veliku „feštu“ ludbreških lovaca. O čemu se radi?
Vrijedna obljetnica
- Društvo je osnovano 1945. godine i u tijeku su pripreme za svečano obilježavanje 65. obljetnice njegovog postojanja na kojoj će iduće godine biti i Antun Potočki iz Ludbrega, jedini živući osnivač društva čiju tradiciju nastavlja današnja generacija lovaca. No nećemo 2010. „samo“ slaviti. Naime, imamo streljanu (american trap) koju ćemo iz temelja obnov iti. Svake godine u
sklopu obilježavanja 10 dana Svete nedjelje organiziramo natjecanje u lovačkom streljaštvu. To je već tradicionalno natjecanje u disciplinama trap (pojedinačno i ekipno), zatim u gađanju na trčećeg zeca te u gađanju zračnom puškom – doznajemo od Antuna Novote. Natjecanja vrlo dobro posjećuju Ludbrežani i stanovnici okolnih naselja, a dolaze im gosti i natjecatelji iz okolnih županija. LD ima vrsne strijelce u svojim redovima koji 2009. godine osvajaju prva mjesta u ekipnom i pojedinačnom plasmanu na raznim
l
ovce raduje činjenica da se u akcije uključuju najmlađi, odnosno školarci – ekolozi natjecanjima u gađanju na glinene golubove. Lovački dom podignut je 1986. godine, a objekt ima oko 250 metara kvadratnih s prostranom terasom. Malo je poznato da su ekološke akcije koje svake godine prve subote u mjesecu travnju organizira LD Srnjak među najmasovnijim u županiji. Lovcima se u čišćenju šuma i vodotoka od smeća zna pridružiti stotinjak volontera.
O kome sve skrbe?
Zečevima - kao u raju
- Ove godine u akciju se uključilo čak 62-oje učenika Osnovne škole Ludbreg te članovi planinarskog društva i ekološke udruge Vidra. Našu predanost brizi za okoliš prepoznaju Gradsko vijeće i Županija te nam pružaju materijalnu potporu za provođenje akcija – istaknuo je Novota
Suzbili bjesnoću i predatore
tomislav makaj
Zahvaljujući poduzetim ekološkim akcijama, čiste šume i vodotoci pružaju utočište za nekoliko obitelji dabrova i vidri
USPJEH
Tijekom 2009. godine LD Srnjak bilježi samo dva primjera u kojima je utvrđeno prisustvo bjesnoće kod odstrijeljenih životinja. To govori u prilog činjenici da je zdravstveno stanje fonda divljači prisutnog u lovištu i široj okolici više nego zadovoljavajuće. - Predatora ima, ali njihovu brojnost držimo pod kontrolom pravovremenim izlovom lisica, tako da je pored redovitih lovova njihov broj sveden na podnošljivu mjeru. Sukladno lovnogospodarstvenoj (LGO) osnovi tijekom 2009. i 2010. godine u lovištu je moguć odstrel 300 fazana, 160 zečeva, 18 komada srneće divljači, 2 komada jelenske divljači i 8 komada divljih svinja. – objasnio je Vladimir Brkić od kojeg doznajemo kako se populacija divljeg šumskog zeca u njihovim lovištima vratila na normalu. Uspjeh je tim veći jer je ostvaren i bez ispuštanja zečeva u lovište iz umjetnog uzgoja. No, nije ga bilo lako postići. - Mi smo, naime, još prije 12 godina organiziranim danonoćnim patrolama čuvali lovište. Time smo uz pomoć djelatnika policije djelomice suzbili krivolov u kojem je stradavala divljač, čime je smanjen na podnošljivu mjeru.
Antun Novota, predsjednik, i Vladimir Brkić, lovnik Lovačkog društva Srnjak Ludbreg
dodavši kako svakoj akciji dodjeljuju prigodan naziv, a nas se osobito dojmio jedan od njih: „Slušaj kako zemlja i šuma dišu“. U lovozakupu LD Srnjak ima 5.860 hektara, od čega su njih 3300 lovno produktivne površine (pojas 300 metara udaljen od naseljenog područja). Spomenute akcije čišćenja okoliša nužne su i poradi zaštite specifičnih, zaštićenih životinjskih vrsta koje obitavaju na području lovišta. O
kojim se točno radi, objasnio nam je lovnik Vladimir Brkić iz Selnika. - Treba znati da rijeke Bednja i Plitvica s okolnim šumama pružaju utočište za nekoliko obitelji dabrova i vidri koje ovdje obitavaju. Skrbimo i o njihovoj sigurnosti, a upravo su ekološke akcije na području park šume Lasno, ribnjaka, na dijelu Meke kod mosta, šume Šiba kod Slokovca, remize Štuk te borika Brezovec usmjerene
na ukupno očuvanje bogatog fonda divljači u našem lovištu. Nas lovce izuzetno raduje činjenica da se u naše akcije uključuju najmlađi, odnosno školarci-ekolozi i lijepo ih je na kraju sve vidjeti zadovoljne – rekao je Vladimir Brkić. No, ne treba zaboraviti - dok jedni čiste okoliš, „prva kuhača“ LD-a Srnjak Josip Happ za okrepu svih učesnika akcija uvijek u svom kotlu i na roštilju pripremi tradicionalne lovačke specijalitete.
I TOGA IMA Koprivničko-križevačka županija ludbreškim lovcima godinama ne vraća 540 hektara lovišta koje je ušlo u LGO društva
Eklatantni primjer posezanja za tuđim teritorijem!
Lovci najbolje znaju da otpadu mjesta u lovištu - nema
Jedan od gorućih problema koji opterećuje rad društva eklatantni je primjer posezanja za tuđim teritorijem od strane Koprivničko-križevačke županije. Naime, kako doznajemo od Antuna Novote, još 1996. godine dio Koprivničko-križevačke županije potpao je pod Varaždinsku obuhvativši i šire područje naselja Segovina. Segovini je u međuvremenu Grad Ludbreg izdvajanjem značajnih sredstava iz proračuna, između ostalog, riješio u značajnoj mjeri infrastrukturu. Međutim, iako je još 2006. godine 540 hektara lovišta u spomenutom području ušlo u LGO Lovačkog društva Srnjak, do danas ga susjedna županija ne želi prepustiti lud-
breškim lovcima. Ovako nastala situacija dovedena do apsurda svoj epilog dobit će nakon okončanja upravnog spora, koji je Varaždinska županija bila prisiljena
V
araždinska županija pokrenula je upravni spor kod nadležnih sudskih tjela pokrenuti kod nadležnih pravosudnih tijela! Posredno, spomenuti problem svakako se reflektira i na stanje divljači o kojoj u tom dijelu lovišta ludbreški lovci još uvijek ne mogu skrbiti. A da oni to itekako znaju, mogu i žele, govore
podaci iz kojih je razvidno da u svojem lovištu Lovačko društvo Srnjak ima čak pedesetak hranilišta za nisku i oko 20 za visoku divljač (u vidu čardaka punjenih kukuruzom). Obaveza svakog člana je njihovo redovito održavanje i punjenje, a tijekom čitave godine grade se nova. Ove godine vrijedni lovci zasijali su 5 hektara remiza, s tim da je dio kultura ostavljen neubran kako bi se prehranila divljač i smanjila mogućnost šteta na privatnim poljoprivrednim posjedima. Neubrane remize (prije svega one zasijane kukuruzom) u ovom zimskom periodu ujedno će poslužiti i kao odličan zaklon divljači.
16 Mozaik
08.12.2009
“Ruža Lidica“ opet Foto klubu Varaždin i Sari Cuklin Sveti Nikola u Vinici Sveti Nikola ni ove godine nije zaobišao mališane s područja općine Vinica. Dvorana u zgradi Općine bila je prepuna djece u pratnji roditelja koji su nestrpljivo očekivali njegov dolazak. Prigodni program pripremili su učenici OŠ Vinica, a veliko veselje među djecom izazvao je dolazak Svetog Nikole. Djeca su obećala da će biti dobra i da će puno jesti kako bi još malo narasla do sljedeće godine, a s pjesmom su mu čestitala i imendan, nakon čega je Sveti Nikola podijelio 410 prigodnih poklon paketa. Darovi su osigurani za djecu od navršene jedne godine do četvrtog razreda OŠ, a novac je osiguran u općinskom proračunu. Odbor za doček Svetog Nikole
Dana 26. studenog u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu podijeljene su nagrade za radove koji su bili nagrađeni u Češkoj na 37. međunarodnoj izložbi dječjeg likovnog stvaralaštva “Lidice 2009.“ na temu svemir. Riječ je najvećoj svjetskoj izložbi dječjeg likovnog stvaralaštva pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Od ukupno primljenih 21.731 radova iz 53 zemlje svijeta 1.467 bilo je nagrađeno od strane stručnog žirija. Među nagrađenima, kojih je u Hrvatskoj ove godine bilo 29, bili su i članovi Foto kluba Varaždin. Oni su osvojili dvije medalje „Ruža Lidica“ (najveća nagrada ocjenjivačkog suda),
jedna medalja pripala je Foto klubu Varaždin za kolekciju radova, a druga medalja pripala je Sari Cuklin za njezin individualni rad. Nagrade je uručio veleposlanik Republike Češke u Republici Hrvatskoj Karel Kühnl. Ovo su druge uzastopne medalje Foto klubu Varaždin i Sari Cuklin za njihov rad i 2008. godine osvojili su „Ružu Lidice“. Ostali nagrađeni članovi Foto kluba Varaždin na izložbi u Lidicama su Elena Kostanjevec, Marko Duspara i Aleksandar
Prica. Na izložbi u Lidicama izloženi su likovni radovi Davida Drčeca i Nevžale Tomi starosti četiri godine iz vrtića “Dječji svijet” iz Varaždina. Četverogodiš-
njaci su u Zagrebu primili pohvale za svoje likovne radove. Predrag Cuklin
Hvala mještanima Kučana i Zbelave! U nedjelju, 6. prosinca, na blagdan svetog Nikole u prostorijama crkve Uskrsnuća Isusovog prikupljala se hrana za potrebe Caritasove pučke kuhinje. Ovim putem udruga žena „Kućanke“ i župa Kučan Marof zahvaljuju se mještanima svih Kučana i Zbelave koji su se odazvali u velikom broju ovoj humanitarnoj akciji. Tijekom akcije prikupljeno je čak pola
tone hrane. Vjerujemo da ćemo ovim darivanjem, koje je zaista od srca, barem malo pomoći onima koji su primorani odlaziti u pučku kuhinju po topli obrok. Također se nadamo da će ova gesta potaknuti i druge ljude dobre volje na pomoć potrebitima jer dobrota se nalazi u srcima dobrih ljudi. Udruga žena Kućanke
Caritas župe Svetog Josipa Caritas župe sv. Josipa – Banfica Varaždin predvođeni župnikom vlč. Ivanom Žmegačem i povjerenicom župnog Caritasa Anicom Turković prilikom božićnih blagdana daruje poklonima potrebite građane župe sv. Josipa. Članice župnog Caritasa izrađuju ukrase i nakite koje prodaju u predbožićno vrijeme na svetim misama u
crkvi sv. Josipa u Varaždinu, kao i nakit koji dobivaju od vrijednih župljanki. Na taj način želi uljepšati predstojeće blagdane onima koji zbog niza teških životnih okolnosti ne mogu na odgovarajući način zadovoljiti svoje životne potrebe, a kamoli si priuštiti nešto više za nadolazeće blagdane. Caritas župe sv. Josipa
Zahvala Iz sveg srca zahvaljujem varaždinskom županu Predragu Štromaru i Varaždinskoj županiji što je mojoj kćerki Nataši Županić, koja boluje od cerebralne paralize, a pohađa Osnovnu školu Vinica, poklonio prijenosno računalo. Također se zahvaljujem Natašinoj razrednici Ružici Štimec na brizi za moju kćer, kao i ravnateljici OŠ “Vinica” Anici Hrnčić. Najljepša hvala. Mama Branka Županić
BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Ravnatelj BOLNICE ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK raspisuje
POZIV Udruga sudskih tumača i prevoditelja u Varaždinu poziva sve zainteresirane sudske tumače i prevoditelje da postanu naši članovi. Udruga u Varaždinu djeluje već devet godina, okuplja prevoditeljsku struku i radi na promicanju uloge sudskih tumača i standarda kvalitete prijevoda. Za sve informacije možete se obratiti: Jasni Rodeš, predsjednici Udruge, na tel. 042 210 194 ili Dragutinu Hainšu, dopredsjedniku Udruge, na tel. 042 302 522.
NATJEČAJ
za popunjavanje radnog mjesta
1. POMOĆNI RADNIK – 1 izvršitelj/ica Uvjeti: - NSS ili NKV, - vozačka dozvola B i/ili G kategorije (traktor) - pokusni rad 30 dana, - ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme (zamjena za bolovanje) Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Odjel za ljudske resurse, pravne i opće poslove 42244 KLENOVNIK, Klenovnik br. 1. U Klenovniku, 08.12.2009.
Mozaik 17
08.12.2009
Spomen-ploča o. Anzelmu Canjugi Pred nekoliko godina za vidovečki župni list “Vidik” vodila sam razgovor s Ljudevitom Minđekom. Osim o njegovom umjetničkom radu, nezaobilazno pitanje odnosilo se na srodstvo s kapucinom o. Anzelmom Canjugom, bratom njegove majke Elizabete. Na kraju razgovora s tugom je rekao: “U Vidovcu više nema rodne kuće o. Anzelma. Na tom mjestu kuću je izgradila obitelj koja se također preziva Canjuga. Ja vjerujem da ne bi imali ništa protiv da se na kuću postavi jedno skromno spomen-obilježje. Kao nećak o. Anzelma i umjetnik uključit ću se u realizaciju tog projekta”. Obitelj Canjuga iz Budislavca ne samo da nije imala ništa protiv postavljenja spomen-ploče, nego je za realizaciju Ludvinog sna imala mnogo razumijevanja i pružila svesrdnu pomoć. U nedjelju 29. studenog uz 115. godinu rođenja o. Anzelma (27. studenog 1894.) u Budislavcu je otkrivena spomen-ploča (idejno rješenje, tekst i rad djelo su Ljudevita i Slobodana Minđeka), uz prisutnost velikog broja župljana, gotovo iz svih vidovečkih sela i šire koji su došli iskazati zahvalnost čovjeku za glazbenu ljepotu, izrazivši ponos što je taj nadareni umjetnik potekao iz naše sredine. Svečanost su svojim prisustvom uveličali oci kapucini iz varaždinskog Kapucinskog samostana Bono Šagi i Mirko Kemiveš. Evocirajući
presudna događanja iz Anzelmove biografije - mlada misa 1917., odlazak u Osijek, služba orguljaša i zborovođe, skladatelja, pedagoga i glazbenog pisca te kažnjenički život u Staroj Gradiški, pater Bono s mnogo je topline govorio o sjećanjima na osobno poznavanja o. Anzelma. Zahvaljujući crkvenom pjevačkom zboru uz glazbenu pratnju zborovođe Jurice Prihera, uz otpjevane pjesme Ljiljane bijeli i Sakrementu veličajnom, sabrali smo svoje misli, svoj duh i srce, zahvaljujući o. Anzelmu na glazbenoj ljepoti koju nam je podario. Bilo bi lijepo da ovaj susret postane tradicionalan. To bi bila zahvala Vidovčana za glazbenu ljepotu čovjeku koji je potekao iz naše sredine i čije su popijevke svojevrsna molitva puka, priproste, jednostavne i dostojanstvene, te ih je vjernički puk svesrdno prihvatio i još ih danas pjeva. Mira Smerke
Zahvala ZABA-i i Pavlu Paratu Povodom Svjetskoga dana šećerne bolesti unatrag nekoliko godina Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) na prijedlog lokalnih udruga dodjeljuje priznanja za humanitarni rad i pomoć dijabetičkim udrugama u Hrvatskoj. Na prijedlog Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin priznanje za 2008. godinu dodijeljeno je regionalnome centru Zagrebačke banke za sjeverozapadnu Hrvatsku i direktoru Pavlu Paratu za dugogodišnju potporu rada varaždinskoga Društva. Zahvaljujući donaciji od 50.000 kuna, Društvo je uspjelo odraditi niz akcija u 2008. godini u koje je bilo uključeno više od 5000 osoba koje žele očuvati svoje zdravlje i reći “ne” nezdravome načinu života. Tako smo odradili velik dio edukacije osoba sa šećernom bolešću, 8. sajam zdravlja, organizaciju varaždinske biciklijade
Biciklom do zdravlja, slanje djece u edukativne kampove dijabetičara, program za stariju populaciju dijabetičara na Gradskim bazenima, sudjelovanje na Hrvatskom kongresu osoba sa šećernom bolešću i Sportskim susretima dijabetičara Hrvatske u Primoštenu, gdje smo između 45 ekipa i natjecanju u više od 15 sportskih disciplina osvojili 2. ekipno mjesto, te tijekom godine proveli niz predavanja i akcija mjerenja šećera u krvi. Kako smo mi društvo bez primanja, a za naš veliki program i veliki broj korisnika potrebna su nemala sredstva, još jednom zahvaljujemo Regionalnome centru za sjeverozapadnu Hrvatsku Zagrebačke banke i direktoru Pavlu Paratu na donaciji i potpori rada Društva. Arijana Dvoršćak-Glavač
18 Poslovni svijet
08.12.2009
KNEGINEČKA ZONA
Nakon Clean parka i Olpran KNEGINEC - U Poduzetničkoj zoni Kneginec održana prezentacija rada samouslužne autopraonice „Clean park Kneginec“ investitora Dida-Kop iz Velike Gorice. S novom praonicom vlasnici osobnih i manjih teretnih vozila s kneginečkog i šireg područja mogu na jednostavan način u bilo koje vrijeme od 0-24 sata urediti svoja vozila po pristupačnim cijenama, i to bez obzira na vremenske uvjete, istaknuto je u petak prigodom otvorenja novog korisnika kneginečke Poduzetničke zone u koju se iz Varaždina preselila i češka tvrtka Olpran koja se bavi uvozom i distribucijom bicikala i fitnes sprava.
MAGMA VARAŽDIN
Pri vrhu Gastro grupe VARAŽDIN – Zahvaljujući ovogodišnjem dvoznamenkastom rastu prihoda koji je lani iznosio 157 milijuna kuna, varaždinska Magma bit će među pet vodećih poduzeća iz Gastro grupe. - Gastro grupa ostvarit će ove godine ukupan prihod od 2,5 milijardi kuna. Iako je rast u odnosu na lani jedan posto, zadovoljni smo takvim rezultatom s obzirom na pad maloprodaje - izjavio je Drago Munjiza, predsjednik Uprave Gastro grupe u povodu pete obljetnice postojanja, najuspješnijeg hrvatskog klastera koji zapošljava 1800 ljudi i opskrbljuje više od 10.000 HORECA kupaca.
GOSPODARSKI FORUM
Poticaji za ulazak u zonu IVANEC – U sklopu manifestacije Ivanečki rudarski dani održan je prvi Ivanečki gospodarski forum. Među najzanimljivijim temama, nakon kojih je uslijedila rasprava, bili su rad na crno i siva ekonomija, zatim mogućnosti uključivanja domaćih obrtnika u proizvodnju za potrebe obućarske industrije o kojoj je govorila Nada Zver, poticaji Grada Ivanca poduzetnicima za ulazak u Poslovnu zonu Ivanec istok te kreditne linije VABA banke uz subvencije Grada Ivanca.
Ovo je događaj kakav si svaki premijer može samo poželjeti, istaknula je predsjednica Vlade Jadanka Kosor dodavši da je posebno vesele izvozni rezultati Bambija
USPJEH Premijerka Jadranka Kosor otvorila novu tvornicu tvrtke Bambi
Za novu tvornicu s 220 radnika 27 milijuna kn Problemi uzrokovani krizom nisu imali značajnijeg utjecaja na poslovanje tvrtke Bambi, koja je ove godine otvorila nove prodavaonice u zemlji i inozemstvu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – U Poduzetničkoj zoni Jalkovec u ponedjeljak je predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila novu tvornicu tvrtke Bambi, koja je nakon nešto više od dva desetljeća rada postala renomirani proizvođač dječje obuće.
Širenje usprkos krizi
- Zbog povećane potražnje i potrebe za širenjem plasmana kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu pokrenuta je izgradnja veće i modernije tvornice. Obiteljska tradicija i stečeno znanje jamče širenje poslovanja te poboljšanje kvalitete, a to je osnovni cilj razvoja Bambija - istaknula je Adriana Pomper, direktorica nove tvornice u koju je uloženo 26,6 milijuna kuna. Na 3.600 četvornih metara tvornice radit će 220 zaposlenika, a zahvaljujući najnovijoj tehnologiji, tu će se u odnosu
na prije proizvoditi 20 posto više obuće. - Niti jedan par obuće iz povećanja neće ići na domaće tržište, nego u izvoz. Za to su nam bile nužne nove tehnologije i obrazovana radna snaga, pa stoga školujemo inženjere, upozorio je Tomislav Skoko,
o
d 1999. Bambi nudi u 17 od 27 prodavaonica i dječju odjeću tj. “total look” stranih i domaćih brandova osnivač Bambija, napominjući da su jamci daljenjg razvoja tvrtke i njegovi unuci.
Kvalitetom do uspjeha
Kada je sa suprugom pokretao tvrtku, kako je dodao, znao je da nikada neće raditi lohn poslove, već vlastitu marku koju i sada razvijaju.
Isto tako tvrtka se oslanja na maloprodaju i partnere. - Bambi je uspio isključivo kvalitetom proizvoda, odnosno izborom najboljih materijala i vlastitog dizajna koji ide ukorak s trendovima. To potvrđuje niz nagrada za kvalitetu, inovativnost i dizajn, poput statusa “Superbrands Croatia 09” - upozorio je Skoko. Kod ovog poslovnog poduhvata, kako je naglasio, tvrtki su pomogli gradsko čelništvo i gradonačelnik uz čiju je pomoć brzo osigurano zemljište, zatim Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, HBOR s povoljnim kreditom, Zagrebačka banka i njezin regionalni voditelj Pavao Parat sa suradnicama te Županija. “Obišla sam nekoliko tvrtki u zadnje vrijeme i vidim da je i u ovakvim prilikama moguće ne samo opstati, nego se i širiti ukoliko se radi o hrabrim poduzetnicima, istakula je premijerka Jadraka Kosor čestitajući na novoj tvornici.
DAR 2.200 papučica i poklon bonova
Besplatne papučice! Povodom otvorenja nove tvornice, bebama rođenim ove godine s prebivalištem u Hrvatskoj Bambi daruje prve papučice veličine od 18 do 19. Ali to nije sve! Bambi daje i poklon bon s 50 % popusta za prve cipelice koje će se moći kupiti od 1. veljače do 31. ožujka iduće godine. Za
sve to treba samo popuniti kupon koji treba zajedno s kopijom zdravstvene iskaznice djeteta poslati s naznakom “PRVE BAMBI PAPUČICE” na Bambi d.o.o., Poduzetnička zona Jalkovec, Varaždinska 5, Varaždin, ili popuniti obrazac na www. bambi.hr.
KONZUM Najveći domaći trgovački lanac otvorio novi prodajni prostor u Ivancu
Najveći trgovački centar u Varaždinskoj županiji
Darko Knez i Milorad Batinić
IVANEC - Iako je grad s manje od 15 tisuća stanovnika, Ivanec je dobio i treći, ujedno i najveći trgovački centar. Nakon Lidla i KTC-a svoj novi prodajni prostor otvorio je i najveći domaći trgovački lanac Konzum, i to na pet tisuća kvadrata bruto površine. U tom, najvećem prodajnom centru Konzuma u Varaždinskoj županiji, radit će 60-ak zaposlenika. - Ovo je već 36 Super Konzum u koji je uloženo 60 milijuna kuna. Slično sam protekli
tjedan govorio u Vrbovcu, a isto tako će idući tjedan biti i u Ivanić Gradu. Dakle, nastavljamo ovaj niz u godini koja će za Konzum biti velika upravo zbog investicija od kojih su neke još u tijeku - istaknuo je Darko Knez, predsjednik uprave Konzuma. Uz otvaranje prodajnih prostora Konzuma, među ovogodišnje uspjehe Knez je uvrstio i novi distributivni centar, reorganizaciju poduzeća te Agrokorovo izdavanje obveznica
na međunarodnom tržištu. - Zanimanje koje su investitori pokazali dodatna je potvrda ispravnosti naših ulaganja - ustvrdio je Knez koji je povodom otvaranja Super Konzuma Ivanec predao ivanečkom gradonačelniku Miloradu Batiniću 30.000 kuna namijenjenih humanitarnoj zakladi Provitae, i to za potrebe liječenja djece oboljele od malignih bolesti s područja ivanečke regije.
Poslovni svijet 19
08.12.2009
POTPORE Tekstilna i obućarska industrija traži zaokret u njihovom tretiranju
Nužni pravedniji kriteriji te veća transparentnost Hoće li biti Gospodarsko-socijalnog vijeća za tekstilno-obućarsku industriju? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Umjesto Vijeća za industriju, koje se pokušava ustrojiti nakon sastanka premijerke i predstavnika iz tekstilne industrije, treba osnovati Gospodarsko-socijalno vijeće za tekstilno-obućarsku industriju radi nužnog zaokreta politike potpora, veće
u
Vladi moraju reći treba li nam tekstilna i obućarska industrija, veli Zidanić transparentnosti i pravednijih kriterija podjele potpora. To je glavni zaključak sa sastanka koji su u petak iza zatvorenih vrata održali župani Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, na kojem su dogovarali zajednički nastup prema Vladi s predstavnicima Sindikata tekstila, obuće, kože, gume
(TOKG), Udruge poslodavaca tekstilne i kožne industrije Hrvatske te Hrvatske agencije za razvoj tekstilne industrije.
Koji su točni podaci?
- U ove tri županije radi čak 75 posto od ukupnog broja zaposlenih u domaćoj tekstilnoj industriji u kojoj je u godinu dana izgubljeno 4.500 radnih mjesta i sada se kreće oko 23 tisuće. U HUP-u, doduše, tvrde drukčije, ali oni jednostavno nemaju ili ne žele imati stvarne podatke koji govore o alarmantno teškom stanju u tekstilnoj, kao i obućarskoj industriji, koje vape za hitnim i učinkovitim mjerama, upozorio je Josip Zinadić, zamjenik predsjednice Sindikata TOKG-a Hrvatske. Upravo zbog takvih prilika u sektoru tekstila i obuće, koji je za sjeverozapadni dio u pogledu broja zaposlenih značajniji nego obilato potpomagana brodogradnja za priobalni dio Hrvatske, okupljeni u Varaždinu traže da se do sjednice Vlade 17.
Horvat bi 15 mil. OŠKZ-u ZAGREB – Među brojnim odbačenim amandmanima na izglasani proračun RH za 2010. od 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego ove godine budući da je rađen na optimističnoj projekciji blagog rasta BDP-a od 0,5 posto, našli su se i oni Zlatka Horvata, nezavisnog zastupnika i zamjenika varaždinskog gradonačelnika. Tako je na prijedlog ministra Ivana Šukera saborska većina odbila Horvatov prijedlog da se 15 milijuna proračunskih kuna prenamijeni iz izdvajanja za političke stranke u izdvajanje za Obrtničku štedno-kreditnu zadrugu Varaždin.
Hoće li tekstilci imati koristi od susreta kod župana?
prosinca osnuje primjereno sektorsko vijeće. - Iako smo u Sindikatu TOKG-u izuzetno zadovoljni što je, nakon tri godine inzistiranja, napokon došao trenutak da se o tekstilu raspravlja pred Vladom, koja je sada spremna suočiti se s našim, po nama stvarnim podacima, a koji
SINDIKAT Kako se dijele državne potpore
su dosta različiti od onog s čime raspolažu u Vladi, nismo zadovoljni s pokušajem da se ustroji jedno Vijeće za industriju, već tražimo sektorska vijeća, osobito za tekstil i obuću. Vijeće za industriju nema blage veze s onim što smo tražili od države koja se treba decidirano izjasniti
treba li nam tekstil i obuća ili ne. To u Vladi moraju reći jer to sada nije jasno - tvrdi zamjenik predsjednice Sindikata TOKG-a, dodajući da tekstilna industrija, koja je u stanju generirati pozitivan neto izvozni efekt, zaslužuje posebno mjesto u industrijskoj politici Hrvatske.
HZZ Poslodavci traže tekstilce i obućare
„Niti dragi Bog ne zna“
Zaposlili bi dvostruko!
- Sukladno Strategiji tekstilne i odjevne industrije, država je u četiri godine trebala dati tom sektoru 1,68 milijardi kuna, a obućarskoj industriji 470 milijuna kuna. Dobiveno je osjetno manje i to po principu koji niti dragi Bog ne zna. Kriteriji su bili vrlo sumnjivi, pa je polovica iznosa od 200-tinjak milijuna kuna u dvije godine
- Od 2007. evidentirano je oko 1300 osoba iz tekstilne i obućarske industrije, a poslodavci iz tih sektora tražili su 1.200 radnika. No, zaposleno je 600, što govori da nemamo kadar kakav poslodavcima treba bilo u pogledu životne dobi, bilo što se tiče spremnosti stjecanja novih znanja te prihvaćanja novih uvjeta rada i
upitno potrošena - smatra Zidanić koji se pribojava da će se najavljena promjena Strategije svesti na radikalno smanjenje iznosa predviđenih potpora, umjesto da se prilagode otežanim tržišnim okolnostima te pojačanju regionalnim mjerama s obzirom na regionalni značaj tekstilne industrije.
PRORAČUN RH
Josip Zidanić
tehnologija. No, prilike nisu bile zabrinjavajuće jer kako su nestajala radna mjesta u Varteksu, tako je rastao broj radnika u Boxmarku i slično. Međutim, sada je broj nezaposlenih 8730, uglavnom zbog građevine - veli pročelnica Hutinski te upozorava da se za velike sektore tekstila i obuće danas školuje tek 91 učenik.
HGK VARAŽDIN
Čime na tržište Irana? VARAŽDIN - Gospodarsko izaslanstvo pokrajine Zanjan iz Islamske Republike Iran, koje su činili predstavnici dvadesetak poduzeća, obišlo je u sklopu posjeta hrvatskim gradovima i Varaždin. - Iran je bogat naftom, plinom i mineralima, dok Varaždin može Iranu ponuditi prehrambene proizvode, a postoje još i mogućnosti suradnje u sektoru tekstila i namještaja - rekao je dogradonačelnik Slobodan Mikac. Kako bi se izravno upoznali s mogućnostima suradnje, gosti su se susreli s varaždinskim gospodarstvenicima u HGK Županijskoj komori Varaždin, a zatim su obišli Slobodnu zonu i Vindiju.
Prava odluka
Grupno odlučivanje
S
obzirom na broj osoba koje sudjeluju u procesu odlučivanja i koje su odgovorne za donošenje odluka, možemo razlikovati individualno i grupno odlučivanje. rupa, u većini slučajeva, donosi bolje i kvalitetnije odluke od pojedinca jer posjeduje tzv. višedimenzionalno mišljenje („više ljudi više zna“). Individualni donositelj odluke obično generira manji broj ideja, kao i manji broj mogućnosti za rješenje problema. Grupno odlu-
G
čivanje uključuje sudionike s različitim znanjima i vještinama, koji su motivirani zajedničkim interesom. Postoji i veća spremnost grupe za donošenje rizičnijih odluka jer se rizik dijeli na sve članove grupe. Pojedinci kao članovi grupe lakše odlučuju jer znaju da ne preuzimaju sami odgovornost za eventualne negativne posljedice donesene odluke. Grupno donesenu odluku također je lakše sprovesti jer je prihvaćaju svi ili većina sudionika
procesa grupnog odlučivanja. Veći broj sudionika u grupnom odlučivanju demokratizira odlučivanje, dok s druge strane imamo situaciju da je takvo odlučivanje sporije i često skuplje te postoji opasnost od konflikata, a i od nametanja mišljenja autoritativnog člana grupe („pojedinci nemaju pravo glasa unutar grupe“). Karakteristike grupe koja donosi odluku očituju se u zajedničkom interesu grupe, međusobnoj komunikaciji članova grupe
te podjeli uloga među članovima grupe kako bi se ostvarili zajednički ciljevi. Uspjeh grupnog odlučivanja ovisi o sastavu grupe, veličini grupe, normama ponašanja te o postojanju kohezije između članova grupe. Najbolji rezultati u grupnom odlučivanju obično se postižu ako su znanja članova grupe koja odlučuje komplementarna (nadopunjavaju se), a najslabiji rezultati kada su znanja članova skupine konkurentna ili kada su istovrsna.
Nina Begičević dr. sc. viša asistentica na FOI-u
20 Crna kronika
08.12.2009
OTKRIVAMO Što je prethodilo kaznenoj prijavi zbog nelegalne eksploatacije
Problemi još od 2004.
I TOGA IMA
Prijava zbog kasica VARAŽDIN – Dok se na državnoj razini uhićuju kradljivci milijuna, varaždinska policija izvještava kako je uspjela razriješiti nestanak dviju štednih kasica. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 18-godišnjakinja od 25. listopada do 1. studenog ove godine tijekom posjeta obitelji 27-godišnjakinje u dva navrata ukrala dvije štedne kasice s nekoliko stotina kuna, izvijestili su iz PU varaždinske, dodajući da će se protiv osumnjičene podnijeti kaznena prijava zamjeniku općinskog državnog odvjetnika za mladež.
PROVALA
Ukrao sef iz Europetrola
Je li spor oko nelegalnog vađenja šljunka i pijeska na polju Jamičak kod Hrženice, koji traje već godina, napokon pred rješenjem?
Prije policije na eksploataciju je upozoravao vlasnik parcele uz polje Jamičak Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
SVETI ĐURĐ - Institucije i službe nadležne za osiguravanje zakonitosti u nas ponekad uopće ne djeluju ili pak to rade vrlo sporo, tako da je pitanje što zapravo štite i s kojim interesom, upozorava Dragutin Kraljić iz Hrženice, koji godinama sve poduzima kako bi se kaznili odgovorni za neovlašteno vađenje pijeska i šljunka izvan eksploatacijskog polja Jamičak u blizini njegovog mjesta.
Gdje je zapisnik?
- Na tom je području moj otac imao parcelu na kojoj smo prvi put zatekli radnike B. R-a još u kolovozu 2004. godine. Ušli su u posjed oko dva metara u širinu i 40 u dužinu te su uz pomoć strojeva
IZDVOJENO Prijava zbog sumnje u štetu od 2,6 milijuna kuna
Do kada kazneni postupak?
iščupali tri debele topole i oko 50 manjih, a zatrpali su mi i prilazni put - prisjeća se Kraljić. O tome je obavijestio policiju, koja je došla na mjesto događaja te ga je uputila na rješavanje spora dogovorno s vlasnikom šljunčare ili
p
rijavu državnom odvjetništvu Kraljić je podnio još 2007. putem nadležnih institucija. Tako je mjesec dana kasnije uputio predstavku Državnom inspektoratu, točnije odjelu u području rudarstva, koji mu je odgovorio gotovo nakon godinu i pol dana, odnosno tek početkom 2006. godine. - Na moje veliko iznena-
Dragutin Kraljić
đenje, obaviješten sam da se rudarski radovi izvode prema projektnoj dokumentaciji te da moje parcele nisu obuhvaćene neovlaštenom eksploatacijom zahvaljujući kojoj je, prema mojoj kasnijoj procijeni, izvađeno oko milijun kubika šljunka, veli Kraljić, koji je zemljište naslijedio od oca. S takvim rješenjem inspek-
- Jako me iznenadilo nedavno priopćenje iz Policijske uprave varaždinske prema kojem su ludbreški policajci, sukladno zahtjevu državnog odvjetništva i dokumentaciji državnog inspektorata, podnijeli kaznenu prijavu protiv 43-godišnjaka zbog osnovane sumnje da je od 2006. do studenog 2007. godine protupravno eksploatirao rudno blago kod eksploatacijskog
polja „Jamičak“. Time je oštetio državni proračun za oko 2,6 milijuna kuna - veli Kraljić pitajući se koliko će trajati kazneni postupak i kakav će biti njegov ishod, kada su trebale proći godine do podnošenja prijave, i to usprkos svim upozorenjima i predstavkama koje je upućivao nadležnim institucijama i službama radi očitovanja .
torata Kraljić se nije mirio, pa je nakon pribavljene dokumentacije 19. lipnja 2007. podnio prijavu ludbreškom Općinskom državnom odvjetništvu protiv obrta B. R. i njegovog vlasnika zbog eksploatacije šljunka i pijeska izvan granica područja za koje je dobivena koncesija. Tri mjeseca iza toga na teren izlazi i rudarski inspektor te
policija, ali zapisnik o tome Kraljić nije vidio. - Nakon toga više nisam nikog vidio iz nadležnih službi, bilo državnih, bilo općinskih, da dolazi na moju parcelu, ali su zato počeli radovi kojima su se nastojala sanirati oštećenja na mojoj parceli koja se mogu vidjeti i na zemljovidima na internetu upozorava Kraljić.
VARAŽDIN - Nepoznati počinitelj ispraznio je dobar dio benzinske postaje „Europetrol“ u Ulici braće Radić, uključujući i metalni sef s novcem, tijekom noći s utorka na srijedu, točnije u vremenu od 23 do 4.55 sati kada benzinska postaja ne radi. Provalnik je najprije nasilno otvorio prozor ugostiteljskog objekta koji se nalazi u sklopu benzinske postaje, a zatim je ušao u unutrašnjost poslovne prostorije odakle je otuđio metalni sef s nekoliko desetaka tisuća kuna, alkoholna pića, auto dijelove, auto kozmetiku i drugu robu, izvijestili su u četvrtak iz PU varaždinske.
NASILJE
DOZNAJEMO Nakon četiri mjeseca međimurska policija uhitila 21- godišnjeg pohotnika
Supruzi prijetio pred djecom
ČAKOVEC/VARAŽDIN – Zbog sumnje da je silovao maloljetnicu, te pokušao silovati 22-godišnjakinju i 30-godišnjakinju, otvorena je istraga protiv 21-godišnjeg S. V. s područja Međimurja, koji se pred istražnim sucem varaždinskog Županijskog suda istrazi branio šutnjom. U istražnom zahtjevu, koji je podnijelo Županijsko državno odvjetništvo u Čakovcu, navodi se da je maloljetnicu silovao u kolovozu ove godine oko 23.15 sati u čakovečkoj Zapadnoj ulici. Tu je s leđa prišao žrtvi te je bacio na travu, a zatim joj je pritisnuo
VARAŽDIN - Zbog nasilničkog ponašanja u obitelji još od siječnja prošle godine pa do 20. studenoga ove godine, policja je kazneno priajvila 40-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola nasrtao, prijetio i vrijeđao 38-godišnju suprugu u prisustvu njihove djece u dobi od 11, 9, 6 i jedne godine. U istom tom razdoblju nije se brinuo o odgoju i razvoju djece, grubo zanemarujući svoje roditeljske dužnosti, zbog čega je također kazneno prijavljen.
Silovao i još dva puta pokušao glavu na tlo te zaprijetio „Ako budeš vikala, ubit ću te jer imam nož“. Usprkos tome,
m
aloljetnicu silovao, a pokušao 22-godišnjakinju i 30-godišnjakinju žrtva se odupirala, ali bez pomoći. Svega mjesec dana kasnije osumnjičeni je, prema navodima Županijskog državnog
odvjetništva, pokušao silovati i 22-godišnjakinju u mjestu Strahoninec. Tu joj je oko 21 sat prišao s leđa te je bacio na tlo, ali se ona uspjela obraniti guranjem prstiju u oči te glasnom vikom. Na isti način 10. studenog oko 19.40 sati u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu pokušao je silovati i 30-godišnjakinju, kojoj je također zaprijetio nožem, ali se ona ipak uspjela obraniti od pohotnika koji je sada u jednomjesečnom pritvoru zbog bojazni da bi boravkom na slobodi mogao počiniti isto ili istovrsno kazneno djelo.
U Čakovcu - odahnuli
Hotel Turist 21
08.12.2009
Sjeverni ulaz u obnovljeni a la carte restoran i novi VIP salon varaždinskog hotela Turist
Skladan i miran ambijent restorana uz vrhunsku poslugu
USPJEH Varaždinski hotel Turist ima najraznovrsniju gastronomsku ponudu u županiji
Vrhunski obiteljski ručkovi i gableci sa švedskog stola Sva jela sprema tim profiliranih i višestruko nagrađivanih kuhara VARAŽDIN - Hotel Turist, u kategoriji hotela s tri zvjezdice, od prije dva tjedna sa sjeverne strane dobio je novi ulaz u obnovljeni restoran a la carte sa 120 sjedećih mjesta, a uz njega uređen je i VIP salon za dvadeset gostiju. I ne samo to. Naime, varaždinski lideri hotelijerstva ponovno su obogatili i još pristupačnijom učinili ukupnu gastronomsku ponudu u gradu i sjeveroza-
o
d ponedjeljka do petka na vrhunski obrok za svega 40 kuna padnoj Hrvatskoj – doznajemo od Damira Crlenija, voditelja kuhinje hotela Turist.
Nedjeljni obiteljski ručkovi Ideja vodilja direktora ugostiteljstva i šefa kuhinje svoju potvrdu dobiva u novom restoranu hotela Turist (ulaz iz Prešernove ulice – od strane Konzuma) i kad su u pitanju nedjeljni obiteljski ručkovi. Uz zaista bogat izbor jela koje za goste po cijeni od samo 70,00 kuna po osobi pripremaju višestruko nagrađivani kuhari, treba znati da djeca do 7 godina starosti uživaju popust od čak 50 posto! Buffet stol prepun delicija očekuje vas već od 11 sati, proširen je hladnim predjelima i, naravno, nezaobilaznim desertima. Odlučite li nedjeljni ručak provesti u hotelu Turist, osoblje restorana bit će vam na usluzi sve do 15 sati. Uz brojna gazirana i negazirana bezalkoholna pića, svakako „bacite oko“ na vinsku kartu koja sadrži čak 250 vrsta biranih buteljiranih vina.
Izazov za nepce - još jedno remek djelo Anđelka Levanića
Otvoreni za sve
- Naš restoran nije pansionski, nego je otvorenog tipa te prije svih Varaždincima napokon u gradu nudi mogućnost da od ponedjeljka do petka bez najave mogu doći na gablec u vremenu od 11:30 do 14:00 sati. I to ne bilo kakav. Naime, za svega 40 kuna dnevno mogu birati između dvije vrste juha, te brojnih glavnih jela sa švedskog stola. Kuhinja uvijek raspolaže biranim, kvalitetnim svježim
U kuhinji samo prvorazredne namirnice i kuhari eksperti
sezonskim namirnicama koje sprema tim profiliranih kuhara koji se godinama dokazuju na brojnim državnim natjecanjima - istaknuo je Damir Crleni podsjetivši na nedavni uspjeh svog kolege kuhara, specijalista Anđelka Levanića. On je na natjecanju u organizaciji Hrvatskog kuharskog saveza u opatijskom hotelu Ambasador postao državnim viceprvakom. No, osim što se u hotelskoj kuhinji dobro jede, treba znati da je ona otvorena
za dnevne dogovore i po potrebi se tjedno kreiraju jela u dogovoru sa šefom kuhinje - ističe Ivo Grđan, direktor ugostiteljstva hotela Turist.
Vrhunska kuhinja
- Uz rečeno, nudimo catering s dostavom i u susjedne županije (do Zagreba). Na manje ili pak evente s 1000 uzvanika, dolazi naš iskusan kuhar i konobar. Ništa ne prepuštamo slučaju, a usprkos
Tradicijska priprema - još jedna odlika kuhinje Turista
recesiji u našoj kuhinji štrukli, rezanci i mlinci još uvijek se pripremaju po tradicionalnoj recepturi. Isto je s tjesteninama i kolačima, a nosioci smo prava za proizvodnju i distribuciju varaždinskih klipića – zaključio je Ivo Grđan, dodavši kako se u varaždinskom hotelu Turist prate i implementiraju sva pozitivna dostignuća u svjetskoj gastronomiji, a sada su ona na najbolji način dostupna građanima.
PRILIKA
U novu godinu s nagradom! Još uvijek možete rezervirati nezaboravni provod u hotelu Turist za doček Nove godine uz zabavnu glazbu, bogat švedski stol sa stotinjak vrsta jela, birana vina… Cijena silvestarske večere iznosi 499,00 kuna po osobi, a ako se „umorite“ od pjesme i plesa, u hotelu možete prenoćiti po prigodnoj cijeni od 190,00 kuna. Osoblje hotela pri dolasku će vas dočekati s osebujnim novogodišnjim koktelom, a ako vam se posreći, možete tijekom večere osvojiti neku od atraktivnih nagrada, koje uključuju i vikend aranžmane na moru! Nije još kasno ni da rezervirate termin za završnu proslavu sa svojim zaposlenicima, stoga se s povjerenjem obratite šefu kuhinje na telefon 395-740 ili recepciji na telefon 395-395. U susret će vam rado izaći i direktor ugostiteljstva na broj 098/446-435.
Ljubazno osoblje restorana pazi na svaku sitnicu
22 Školstvo
08.12.2009
NATJECANJE U Osnovnoj školi Breznički Hum uzgojen najljepši kontinentalni školski vrt
Najljepši među 300 škola U uzgoju koristimo isključivo prirodna gnojiva i prirodna zaštitna sredstva, kao što su otopina koprive, gaveza, preslice i slično Piše: DAVOR PEJNOVIĆ
Školski vrt koji uređuju učenici OŠ Breznički Hum proglašen je ove godine najljepšim školskim vrtom kontinentalne Hrvatske. Tako je nedavno u Šibeniku na završnoj svečanosti projekta Najljepši školski vrtovi u Hrvatskoj uz OŠ Breznički Hum nagradu dobila i OŠ Bariše Granića Meštra u Baškoj Vodi za primorsku Hrvatsku, a školski vrt Svetoga Lovre, šibenske privatne gimnazije s pravom javnosti, nagrađen je Zlatnom poveljom Hrvatske radiotelevizije.
Natječaj
- Ove godine na natječaj se prijavilo preko tristo škola, u uži izbor ušlo je njih šezdeset, a mi smo ponosni pobjednici ističe ravnateljica škole Vesna Ivančan. Ako se malo vratimo u povijest, onda treba reći da je ova priča počela prije osam godina dovršenjem dogradnje školske zgrade i sportske dvorane, a pokojni ravnatelj Slavko Vrhovec pokrenuo je radove na intenzivnijem i sustavnijem uređenju okoliša
škole, te školskog vrta koji je tada počeo poprimati izgled kakav ima danas. Školski je vrt činila jalova zemlja izmiješana s građevinskim materijalom, stoga se najprije morala izvršiti priprema terena za sadnju bilja, očistiti teren, te rasporediti novu zemlju. Uređene su površine na kojima je zasađena trava i preko sto vrsta različitog ukrasnog grmlja, drveća, trajnica, sezonskog,
p
okojni ravnatelj Slavno Vrhovec pokrenuo je vrt ljekovitog i jestivog bilja. U početku se najviše pozornosti posvećivalo uređenju kamenjara, zasađena je živica kojom je ograđen okoliš, oblikovan je labirint od živice uz jugoistočnu stranu škole, uređene su staze i pločnici oko škole te su uokolo škole oblikovane cvjetne gredice koje se svake godine obnavljaju novim sezonskim cvijećem. Školski se vrt svake godine obogaćivao novim sadržajima. Napravljeno je malo dječje igralište,
počela se oblikovati vodena površina koja se dograđivala i ove godine, obogatila se sadnjom više vrsta vodenog bilja, te širenjem i oblikovanjem bazena. - Na mjestu kamenjara postavljena je prošle godine etno kućica u kojoj je smještena naša vrijedna zbirka nastala višegodišnjim prikupljanjem tradicionalnih uporabnih predmeta ovoga kraja, koji su sada i izloženi na odgovarajući način. Oko škole postavljeni su koševi za smeće, a uz školsko igralište klupe za odmor. Izrađene su i postavljene kućice i hranilišta za ptice, a edukativni prostor pod krošnjama srebrnolisnog javora omiljeno je mjesto učenika za lijepog vremena dodaje ravnateljica Ivančan. Priča o najljepšem školskom vrtu ne bi bila potpuna bez još nekoliko podataka koje doznajemo od nastavnice Ivke Kožić koja je voditeljica vrta: Uz staru školsku zgradu nakon više godina zapuštenosti prije dvije godine uređen je povrtnjak u kojem uzgajamo povrće za potrebe školske kuhinje, a podijeljen je u gredice i svaki razredni odjel, od drugog do
OGLEDALO ŠKOLE
Učenici i djelatnici
- Na uređenju vrta marljivo rade učenici svih razreda, svi djelatnici škole, a pridruže se i roditelji. Učenici siju, sade, pljeve, okopavaju cvijeće i grmlje, a domar škole kosi travnate površine i uređuje živicu. Školski vrt ogledalo je svake škole i sve ovo ne bi bilo moguće bez dugogodišnjeg zalaganja i velikog truda svih bivših i sadašnjih učenika i djelatnika naše škole. Kao dobitnici nagrade za najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske veselimo se dobivenom priznanju, a to nam daje još veći poticaj - s ponosom su rekle Vesna Ivančan i Ivka Kožić.
Najljepšu okućnicu i školski vrt svakodnevno uređuju učenici
sedmog razreda, brine o svom dijelu povrtnjaka na kome su posijali povrtnice i začinsko bilje. Ove školske godine zasadili smo krumpir, mrkvu, luk, salatu, ciklu, mahune, grašak i začinsko bilje: lavandu, češnjak, vlasac, bosiljak, origano
i majčinu dušicu. U uzgoju koristimo isključivo prirodna gnojiva i prirodna zaštitna sredstva, kao što su otopina koprive, gaveza, preslice i slično, a na taj način bavimo se eko-uzgojem i djecu učimo očuvanju okoline.
Školstvo 23
08.12.2009
BLAGDAN Obilježen blagdan Svetog Nikole u osnovnim školama Varaždinske županije
Ništa bez hrpe slatkiša i poklona Povodom blagdana Svetog Nikole u brojnim školama na području Varaždinske županije održane su priredbe i prigodne svečanosti.
Pomoć Općine
U OŠ Sračinec, uz financijsku pomoć Općine Sračinec, održana je priredba, ali i podjela poklona za sve učenike. Općina Sračinec uz poseban
angažman načelnika Božidara Novoselca financirala
o
ko 500 učenika uz pomoć učitelja pripremilo je program je darove za blagdan Svetog Nikole za svu djecu do 15 godina, pa je druga priredba
i podjela za one najmlađe održana u Domu kulture u Sračincu. Oko 500 školske djece uz pomoć svojih učitelja pripremilo je glazbeno-scenski program, a učenici svih razreda marljivo su izrađivali čizmice od raznih materijala i u raznim veličinama te su njima ukrasili pozornicu za priredbu i doček Svetog Ni-
kole.Nakon programa, koji su izveli učenici u školskoj sportskoj dvorani stigao je i neuobičajeni Svetog Nikola uz pratnju tamburaša i domaćih modernih krampusa. Na kraju je uslijedilo obećanje Sv. Nikoli da će biti dobri a nakon toga je nezaobilazna podjela slatkiša i poklona. Damir IVANČIĆ
Sveti Nikola u Sračincu također je dijelio slatkiše i poklone
DONACIJA Nakladnička kuća PRO-MIL i 7Plus Regionalni tjednik darovali knjige OŠ Petrijanec
Pokloni uz 50 godina škole Akcija “Hoću biti informatički pismen” nastavlja se i dalje doniranjem knjiga osnovnim školama na području Varaždinske, Međimurske i Krapinskozagorske županije Akcija “Hoću biti informatički pismen” koju zajednički organiziraju nakladnička kuća PRO-MIL i 7Plus Regionalni tjednik nastavljena je u OŠ Petrijanec. Riječ je o donaciji informatičke literature koja će obogatiti školsku knjižnicu, ali i dvije informatičke učionice. Cilj ove akcije je promicanje informatičke pismenosti i učenja uopće.
Obljetnica
OŠ Petrijanec ovih dana obilježava 50. obljetnicu osmogodišnjeg školovanja i Dan škole raznim aktivnostima i priredbama te sportskim susretima, a u sklopu čestitki za obljetnicu stigla je i ova donacija koju su ravnatelju škole Ivanu Hudoletnjaku predali predstavnici PROMIL-a Mirjana Čilaš i glavni urednik 7Plus Regionalnog tjednika Željko Pavlek. Na donaciji su zahvalili ravnatelj Hudoletnjak, nastavnica informatike Jasminka Belščak i knjižničarka Irina Kovačić. Kako se u školi često provodi projektna nastava, po-
Nastavljen uspješan rad
O
Š Petrijanec specifična je i po tome što se u njoj školuje puno učenika romske nacionalnosti područjima i predmetima na najrazličitijim načinima. OŠ Petrijanec specifična je i po tome što se u njoj školuje puno učenika romske nacionalnosti, koji će se također moći služiti doniranom informatičkom literaturom. U OŠ Petrijanec učenici, polaznici literarno-novinarske sekcije uređuju školski list “Srećko”, pa ih je zanimalo kako nastaje 7Plus Regionalni tjednik. Oni su pozvani u posjet redakciji, kako bi se upoznali sa suvremenim informatičkim sustavom na kojem nastaju moderne novine.
Donirane knjige obradovale su i učenike i učitelje
Moderno uređene informatičke učionice olakšavaju rad učenicima
HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN 3 knjige Blagdanski paket za svakog početnika 60,00 kn
+ samo
30,00 kn
Ove školske godine nastavio je rada županijski Centar izvrsnosti iz područja fizike, informatike i matematike, koji djeluju u Elektrostrojarskoj, Strojarskoj i prvoj gimnaziji Varaždin. U radu centara izvrsnosti sudjeluje ukupno 749 učenika - od kojih čak 419 učenika svake subote putuje u Varaždin na satove iz odabranih područja - koje vodi ukupno 42 mentora. Kod Centra izvrsnosti iz fizike, u odnosu na prošlu godinu, zabilježeno je povećanje od 46%, pa je ove godine prijavljeno ukupno 254 učenika na 14 mentora. Povećanje broja učenika od 21%, zabilježeno je kod Centra izvrsnosti iz informatike pa je ove godine ukupno prijavljeno 247 učenika na 16 mentora. Kad je riječ o Centru izvrsnosti iz matematike - u usporedbi s prošlom godinom - porast prijavljenih je najveći, čak 177%. Riječ je o ukupno 425 učenika, tako da se moralo provesti testiranje te je nakon toga u Centar izvrsnosti iz matematike upisano 248 učenika s kojima će raditi 12 mentora. (di)
trebna je dodatna literatura kojom se učenici mogu poslužiti prilikom samostalnih istraživanja. Ovogodišnji projekt, pod nazivom Sve u znaku broja, povezuje matematiku i informatiku sa svim ostalim
+ samo
30,00 kn
GRATIS
Poklonite sebi ili drugima mogućnost svladavanja prepreke zvane računalo. Saznajete sve o Windowsima, Officeu, pristupu internetu i građi računala po nikad povoljnijoj cijeni u akciji 2+1 GRATIS
www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981
Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
IZVRSNOST
Specijalni blagdanski KUPON 2+1 GRATIS
24 Oglas
08.12.2009
Urbana kultura 25 tomislav makaj
08.12.2009
ART
/media
Minareti
Tinejdžerski idoli svih poznatih hrvatskih repera Sticky Fingaz te Fredro Starr prvi put u Hrvatskoj probali janjetinu
Ekskluzivno Američki rap dvojac ONYX uživo u Varaždinu
Duh njujorških klubova preselio u - Morgans Prvi posjet crnačkih hip hop ikona devedesetih Hrvatskoj kulminirao turnejom i suradnjom sa zagrebačkim reperom Markom Lasićem Neredom Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com
Petak, Morgans, Onyx. Ova tri pojma bila su dovoljna brojnim poklonicima hip-hop kulture da ispune Morgans bar do kraja. Legendarni hiphop dvojac Onyx prvi je put došao u Hrvatsku na nagovor repera Marka Lasića Nereda, i to uz pomoć njegove žene i žene frontmena benda Hrvatice Korine Longin. Svoj dojam o Hrvatskoj ovi dečki koji su obilježili američku hip-hop scenu devedesetih opisali su
riječima: “For the first time in my life I ate lamb, and the lamb was on the fuc**ng stick!” U (ne)slobodnom prijevodu: “Prvi put sam jeo janjetinu i janje je bilo nabodeno na kolac!” Uz izraženo oduševljenje kuhinjom i smještajem u hotelu Turist, nisu krili ni oduševljenje domaćim djevojkama.
Klub na nogama
Sam koncert iščekivao se više od 3 sata u koja se Morgans klub ispunio do posljed-
njeg mjesta, a nakon uvertire Dj Aint’tunea iz varaždinske Tristosixty ekipe, na pozornicu dolaze Sticky Fingaz te Fredro Starr, a pod počinje poskakivati od skakanja publike u užarenoj atmosferi koncerta. I dečki iz Onyxa i publika dali su sve od sebe, a pripadnicima domaće hiphop scene to je bila večer za pamćenje. Dečki sada nastavljaju turneju diljem Hrvatske, a naći će i vremena snimiti ponešto s našim reperom Markom Lasićem Neredom.
Kao bomba u svijetu je odjeknuo rezultat švicarskoga referenduma protiv gradnje minareta. Sve je jasno – to nije u redu. Nije ustavno, nije demokratski. Švicarci su povukli krivi potez. Denis Peričić, Ali, zašto su to učinimr. sc li? Bio sam za Bajram sa svojim prijateljem, Varaždincem rođenim u Bosni, i proslavili smo zajedno taj blagdan u Kapucineru. Nitko ni po čemu nije mogao primijetiti da je baš Bajram povod našeg slavlja – mene katolika i njega muslimana. Kako to? Zato što je moj prijatelj prvenstveno građanin, a tek onda pripadnik svoje vjere odnosno tradicije. U Varaždinu živi više tisuća pripadnika islamske vjeroispovijesti. U većini slučajeva možete naslutiti da su (možda) muslimani tek prema imenima. U većini slučajeva lojalniji su građani nego mnogi od nas Hrvata katolika. U mnogim zemljama EU to nije slučaj. Tamošnji muslimani (većinom) nisu ljudi iz Bosne, nego iz Azije i Afrike. Privučeni mogućnostima Zapada, dolazilo ih je mnogo, ali se (većinom) nisu potrudili postati građani tih zemalja. Većinom su nastavili živjeti po svojim običajima, kao da žive u Damasku, a ne u Zürichu. Neke europske zemlje (i Turska!) zabranili su turbane, a Francuzi burke. Kažu, to je nehigijenski, a i plaši djecu. Između tih zabrana i švicarskog “ne” nema nikakve razlike. I jedno i drugo i treće je loše. Nije ustavno, nije demokratski. Ali sad se oni isti koji su zabranili turbane i burke skanjuju nad zabranom minareta. Ne branim zabrane, ali moram se zapitati: Ne bi li se i te manjine, ti doseljenici, mogli malo građanskije ponašati? Vraćam se na svoju proslavu Bajrama. Pozvat ću tog prijatelja da zajedno proslavimo Božić. A onda ćemo zajedno otići i trećem prijatelju za pravoslavni Božić. I to nikom neće smetati. Zato jer ne gnjavimo nikoga sa svojim običajima. Zato jer smo - građani.
26 Kulturni obzor
U D-duru Zbogom, Maestro!
U
Zagrebu je nakon višemjesečne borbe s leukemijom umro dirigent Vjekoslav Šutej. Rođen je 1951. godine u Rijeci. S roditeljima koji su pjevali u Hrvatskom narodnom kazalištu cijelo je djetinjstvo proveo u glazbenom okruženju. Darko RUŠEC Studirao je u klasi Igora Gjadrova na Muzičkoj profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin akademiji u Zagrebu. Poslijediplomske studije završio je u Rimu kod Franca Ferrarea. Šutej je u svojoj karijeri bio šef dirigent Zagrebačke filharmonije, umjetnički ravnatelj glazbenoga programa Dubrovačkih ljetnih igara i redoviti profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i umjetnički ravnatelj i glavni dirigent Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu. Međunarodnu karijeru počeo je na Hollybush festivalu u New Jerseyu, čiji je umjetnički direktor bio od 1989. do 1994. Od 1990. do 1993. bio je glazbeni direktor kazališta La Fenice (Venecija), gdje je premijerno postavio opere Evgenij Onjegin i Rigoletto. U Španjolskoj je Šutej bio akademik, član Kraljevske akademije lijepih umjetnosti, a osnovao je Kraljevski simfonijski orkestar Seville te bio njegov umjetnički direktor i glavni dirigent od 1990. do 1996. Od 1992. do 1997. bio je umjetnički direktor Houston Grand Opere, u kojoj je postavio 19 premijera i dirigirao na ukupno 133 izvedbe. Nastupao je kao gostujući dirigent u mnogim opernim kućama širom svijeta. Od 1994. Vjekoslav Šutej redovito je pozivan u Bečku državnu operu, gdje je dirigirao gotovo stotinu izvedbi. Dirigirao je i na stogodišnjem jubileju praizvedbe Toske u Bečkoj državnoj operi, te otvorio sezonu 2001./2002. dirigirajući izvedbama Don Carlosa. Proteklih godina u Beču je dirigirao Pikovu damu, La boheme itd. Gostovao je kao dirigent orkestara u SAD-u, Rusiji, Njemačkoj, Meksiku, Češkoj, Japanu... Također je dirigirao popularne koncerte s najpoznatijim opernim zvijezdama (Carrerasom, Montserrat Caballe, Domingom, Vargasom). Dobitnik je priznanja Ordena grada Beča i Nagrade grada Zagreba, a počasni je član Real Academia de Belles Artes, kao i počasni građanin Sevilje.
08.12.2009
IZLOŽBA U Herzerici „the best of” iz fundusa muzeja
„Naj“ u Gradskom m apsolutna kulturna
Steznik iz 18. st. - najneudobniji dio donjeg rublja
Fotografija akrobacija Artura Strohschneidera na Korzu 1930.
Najokrutnija naprava, najmanja knjiga, najvrednije slike, najstariji izložak, najneobičniji sat, najljepše igračke... Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr
Izvrsnu je izložbu priredio Gradski muzej Varaždin. U moru svakojakih (dobrih i loših) programa posvećenih 800. obljetnici proglašenja Varaždina slobodnim i kraljevskim gradom, ova je ključna kulturna ustanova odlučila predočiti – sve „naj“ iz svoga fundusa. ”Naj u Gradskom muzeju” naziv je izložbe koja je otvorena 3. prosinca, a može se sve do 31. siječnja razgledati u suterenu palače Herzer na Franjevačkom trgu. Kako su to na otvaranju, duhovito i nadahnuto, istaknuli ravnatelj Muzeja dr. Branko Spevec, muzejski savjetnik
Miroslav Klemm i gradski pročelnik za kulturu dr. Janko Pavetić, ova je izložba po svemu “naj”. Osim što pruža uvid u naj-izloške naj-muzeja u Varaždinu, “možda i u Hrvatskoj, a moguće i šire”, izložba je angažirala najveći broj muzejskih odjela (sve), najveći broj muzejskih djelatnika (sve), a sretnici na otvaranju dobili su i katalog po naj-cijeni od jedne kune (inače se može dobiti po 20 kuna), a sama je izložba na uvid je pružila – sve “naj”!
Naj-predmeti
Uistinu je teško pobrojati čak i samo najveće atrakcije. Krenimo s najvažnijima – tu su najmanja cipela (duga tek 4 centimetra), naokrutnija
naprava (tzv. palčenica, alat varaždinskog krvnika iz 17. stoljeća, za iznuđivanje priznanja), najizvornija dječja igračka, tzv. brglec, napravlje-
godine (3,5 puta 2,5 puta 1,5 centimetara, dakle - stane u dlan novorođenčeta)… I tako dalje, i tako dalje…
P
Nabrajanje bi moglo potrajati. Tu su i najvrednije slike, npr. jedan Rubensov portret, pa autoportret Ljube Babića, najstarija knjiga, “Psalmi”, iz 1519., s majstorijom u temperi na koži/pergamentu, najstarija monografija Varaždina, ona rukopisna Ladislava Ebnera, iz 1827., pa najopsežnija tiskana Biblija, golemo izdanje iz 1705. s fenomenalnim ilustracijama, najljepša majstorska diploma iz 1813. godine, zatim najneugodniji dio ženskog donjeg rublja, steznik iz 18. stoljeća, pa najmanji top, iz 18. stoljeća,
ravi omjer kvalitete i kvantitete
na sva od prirodnih materijala, pa možda najčudniji eksponat (škare za rezanje pupkovine s početka 19. stoljeća), najneobičniji sat (s pogonom na ulje), najstar iji izložak (lubanja špiljskog medvjeda), najatraktivnije svjedočanstvo (fotografija ekvilibrista koji je između dva svjetska rata na žici hodao iznad Korza), najmanja tiskana Biblija, iz 1705.
Najveća Biblija
NAJAVA U utorak, 8. prosinca, u palači Sermage, u 19 sati
Obnovljeni Hammerklavier Danas, u utorak, 8. prosinca, s početkom u 19 sati, u prostoru palače Sermage, Gradski muzej Varaždin predstavit će obnovljeni Hammerklavier (klavir s batićima), vrijedno glazbalo nastalo oko 1800. godine u radionici bečkoga graditelja Michaela Rosenberga. Zahtjevnu restauraciju klavira obavili su stručnjaci iz zagrebačkog atelijera Heferer, najpoznatije hrvatske specijalizirane radionice za obnovu (povijesnih) instrumenata, a sredstva su osigurali Ministarstvo kulture RH, Grad
Varaždin i Varaždinska županija. O značaju toga instrumenta u hrvatskim pa i svjetskim okvirima govorit će muzikologinja Bosiljka Perić Kempf. Nastupit će ansambl Camerata Garestin, na Hammerklavieru svirat će Krešimir Has, uz sopranisticu Ivanu Lazar te Danija Bošnjaka na poprečnoj flauti i Krešimira Lazara na baroknom violončelu. Izvodit će se djela M. Haydna, W. A. Mozarta, G. F. Händela i M. Clementija. Ulaz je slobodan.
Kulturni obzor 27
08.12.2009
INSTITUT IVO PILAR I DRŽAVNI ARHIV Povijesni atlas Varaždina
VARAŽDIN - Eto, o Varaždinu je napokon objavljena knjiga i pol! Riječ je o nedvojbenom nakladničkom pothvatu - Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb) i Državnog arhiva Varaždin; naslov edicije je “Povijesni atlas gradova”, V. svezak - Varaždin. A riječ je i o značajnom znanstvenom postignuću autorice Mirele Slukan Altić. Njezini su suradnici u pisanju ovog djela bili Miroslav Klemm, Spomenka Težak i Marina Šimek. Nakon Bjelovara, Siska, Koprivnice i Hrvatske Kostaj-
nice Varaždin je, dakle, peti hrvatski grad obuhvaćen projektom koji se bavi prikupljanjem, znanstvenom obradom i objavljivanjem kartografskih izvora za povijest hrvatskih gradova. Na predstavljanju u palači Herzer 2. prosinca čuli smo - Slobodan Mikac očekuje, kako je sam rekao, nakon ovog opsežnog i cjelovitog djela odgovarajući povijesni atlas cijele regije (koji bi obuhvaćao i susjedne zemlje), a Branko Kaleb, ocjenjujući ovu knjigu smatra je vrhunskim znanstvenim djelom kakvo
Varaždin, “Dubrovnik hrvatskog sjevera”, kao grad (i) budućnosti i zaslužuje. Željko Trstenjak je istaknuo da će djelo osobito poslužiti konzervatorima u njihovu radu te da u kontinentalnoj Hrvatskoj Varaždin ima najočuvaniju povijesnu jezgru. Popratno je u palači Herzer postavljena i izložba “Varaždin na starim kartama i planovima” s najstarijim izlošcima iz 1578. sve do najmlađeg Generalnog urbanističkog plana iz 2006. godine. (iz) siniša sović
muzeju a atrakcija
Iznimno znanstveno djelo
Glava špiljskog medvjeda stara je 40.000 godina
Najvrednija slika - “Helen Fourment” P. P. Rubensa
Slijeva: Damir Hrelja, Karmen Levanić i Spomenka Težak na predstavljanju knjige Mirka Androića Najmanja knjiga - Evanđelje po Ivanu, 1607., 3x2x1 cm
Stranica najveće Biblije (1705.)
DRŽAVNI ARHIV Posthumno objavljena knjiga M. Androića
Vrijedna ostavština
Autorica Povijesnog atlasa Mirela Slukan Altić
MIRKO ANDROIĆ
Iz objavljene knjige o Povelji slobode “(...) Kako vidimo nažalost, ne saznajemo iz Beline isprave godinu izdavanja originalne Andrijine povelje. Ona je postojala, ali je izgorjela. Moramo konstatirati i to da je ova vijest u Belinoj ispravi prva i posljednja koja govori o originalnoj Andrijinoj povelji. (...) Sadržajno se s falsificiranom Andrijinom ispravom upoznajemo 22. III. 1442. g., a nalazimo je prepisanu i
Predstavljeno značajno djelo “Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina” Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
Najokrutniji: palčenice, alat krvnika iz 17. st.
Možda najčudniji eksponat škare za pupkovinu
Zahod za bolesnike - možda najkorisniji predmet...
Najmanja cipela 4 centimetra duga
koji je pripadao Purgarima, a uistinu je malen (dug je tek 61 centimetar), možda i manji od malog “šparheta” koji je jedna od najljepših igračaka u fundusu Muzeja…
jednostavno oduzimaju dah. Ukratko: pravi način da se
I još…
Osim toga – i još mnogo čega drugoga – posjetitelji izložbe vidjet će niz starih novina, knjiga, slika, dokumenata, predmeta i drugih eksponata koji, sami po sebi, a naročito ovako okupljeni –
R
ariteti oduzimaju dah
obilježi veliki gradski jubilej – bez velike pompe, ali uz puno kreativnosti u izboru i prezentaciji, izvrstan omjer kvalitete i kvantitete s jedne te koncepcije i prigodnog povoda s druge strane.
- U ostavštini Mirka Androića ima još nekoliko neobjavljenih rukopisa manjeg obujma - najavio je Damir Hrelja, sadašnji ravnatelj Državnog arhiva Varaždin, na predstavljanju knjige “Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina” u čitaonici Arhiva. U posljednje dvije godine to je treće djelo u nizu autora Mirka Androića, povjesničara, arhivista i prvog (dugogodišnjeg) direktora Državnog arhiva Varaždin, koje mu posthumno prvi put objelodanjuje upravo ta ustanova. Ovoj najnovijoj prethodile su knjige “Starogradska varaždinska općina” i “Spomenici starogradske varaždinske općine”.
kovne Slavonije iz 13. i 14. stoljeća - istaknuo je prof. Hrelja te dodao da je Androićev zaključak da je Povelja falsifikat, iako ne negira da je Varaždin tu Povelju dobio, ali vrlo vjerojatno u razdo-
L
jubav prema arhivskoj građi i odanost povijesnoj istini blju između 1205. i 1220. godine. - Rukopis profesora Androića oduševio me pristupom pojedinim zbivanjima. U njemu on govori i o prvim stanovnicima V a -
Izazovno djelo
- Intrigantni rad profesora Androića u ovoj obljetničkoj godini donosi najiscrpniju sadržajnu (ujedno i komparativnu) analizu “Povelje slobode” Andrije II. i potvrde varaždinskih privilegija u ispravi hercega Bele iz 1220. godine, kao i pojedinih odredbi “povelja slobode” drugih gradova srednjovje-
Mirko Androić
raždina u izvorima zvanim hospites (“hospites de villa Varasd”) - rekla je na predstavljanju knjige muzejska savjetnica Spomenka Težak. Osim nje u priređivanju tekstova iz ostavštine Mirka Androića sudjelovala je i viša arhivistica Karmen Levanić koja je naglasila da je profesor Androić sretno i spretno spojio svoju naobrazbu s ljubavlju prema arhivskoj građi: - Osobito mi je zadovoljstvo govoriti o ovom djelu. Njegov je autor marljivo i pedantno prikupljao podatke i stvarao mozaik tema te dao vjerojatno najtočniji opis granica gradskog teritorija Varaždina u srednjovjekovlju. Još o mnogo čemu zanimljivom možemo doznati iz ove knjige zaokupljene Varaždinom u srednjem vijeku: o kmetovima, obrtu i trgovini, kako su se stjecali ili gubili gradski teritoriji, plemstvu i crkvi, o tridesetini, maltarini i placovini te onodobnim mjerama, novcu, cijenama, plaćama i kupovnoj moći. I du će go d ine bit će objavljeno djelo Mirka Androića o Zapisnicima grada Koprivnice s početka 18. stoljeća.
potvrđenu u potvrdi sloboda gradu Varaždinu po Ulriku grofu Celjskom. Već 1453. prepisuje i potvrđuje taj falsifikat kralj Ladislav V., a zatim 1464. kralj Matija Korvin, 1505. Vladislav II. i godine 1521. kralj Ludovik II. (...) Nakon svega ovog, u mogućnosti smo zaključiti da je doista kralj Andrija II. dao gradu Varaždinu povelju slobode, i to negdje između 1205. - 1220. godine. Taj nam je međutim dokument nepoznat, jer je prema obavijestima koje nam je dao njegov sin Bela, prije 1220. izgorio. Gubitak su ove isprave Varaždinci iste godine nadoknadili poveljom mladog kralja Bele. Tu njegovu ispravu posjedujemo i danas. (...)” “Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina” (izvaci sa str. 16 - 17)
28 Duplerica
08.12.2009
PLESNI SPEKTAKL 9. Croatia Open Varaždin 2009 nadmašio sve prethodne svojom
Svjetska plesna elita u vara “Areni” na glamuroznom t Pozivu organizatora odazvala su se vrhunska imena plesa u ovom trenutku u svijetu, tako je čak 12 parova bilo iz prvih 50 svjetske rang liste i po tome je varaždinski turnir bio najjači u konkurenciji sličnih održanih u Europi ove godine Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com
Ljubitelji plesa, ali i svi Varaždinci koji vole ples, imali su priliku vidjeti u svome gradu izuzetno kvalitetno i atraktivno plesno natjecanje Croatia Open Varaždin 2009 u organizaciji varaždinskog Sportskog plesnog kluba Harmony.
Kvaliteta
Natjecanje se prvi put održalo u novoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi pa je
velik prostor plesnog podija dao posebnu notu ovogdišnjem turniru. Puno više mjesta i komoditeta imali su i gledatelji nego što je to bilo proteklih godina kada se turnir održavao u Graberju. Ovo je bilo deveto po redu natjecanje Croatia Opena i iznenadilo je sve kvalitetom vrhunskih plesnih parova koji su nastupili, tako da je ovo natjecanje bilo najvjerojatnije najjače ove godine u Europi. Pozivu organizatora odazvala su se vrhunska imena plesa u ovom trenutku u svijetu,
tako je čak 12 parova bilo iz prvih 50 svjetske rang liste što je izuzetno značajno za samo
n
ova dvorana i snižena cijena ulaznica omogućuju daljnji razvoj turnira natjecanje, ali i za natjecatelje koji su svojim nastupom mogli osjetno poboljšati svoj rejting na svjetskoj rang ljestvici. Natjecanja su bila podijelje-
na u dva dana. U subotu su se natjecali u latinsko-američkim plesovima, a nedjelja je bila rezervirana za standardne plesove. Novu dimenziju ovom izuzetnom plesnom natjecanju i sportsko-društvenom događanju dao je i organizator koji je uz pomoć sponzora Supernove uspio ulaznice učiniti cijenom dostupnima većini građana. Program je trajao od prijepodnevnih sati kada su nastupali plesni parovi u mlađim uzrasnim kategorijama, a u
večernjim satima nastupili su parovi koji su prošli sve najpoznatije svjetske plesne podije i podijelili su s Varaždincima vrhunsko znanje i vještinu u brojnim plesovima u atraktivnim koreografijama i prezentacijama. Ženskom dijelu gledateljs t v a zasigurno nisu promakle niti glamuroz n e haljine plesač i c a
Stav...
I profesionalci uživaju u plesu
..okret...
...gracioznost
Emocije se najbolje vide na licima plesača
Plesni virtuozi plijenili su pozornost publike atraktivnim figurama
dok je muški dio zasigurno uživao u izvedbama gracioznih plesačica. Glazba uz koju su plesali bila je izuzetno dobro birana tako da je plesačima olakšala njihov dio posla, a gledatelji su uistinu mogli dvostruko uživati. Ovakvi događaji i manifestacije zasigurno povećavaju kulturnu i sportsku ponudu grada, a prostor u kojem se takve i slične priredbe mogu održavati daje mogućnosti za napredak i razvoj u svakom pogledu.
Duplerica 29
08.12.2009
tomislav makaj
m kvalitetom i atraktivnošću
aždinskoj turniru Sveti Nikola razveselio je mališane
Rođendanska torta za jubilej Grada
PROSLAVA Nizom raznih događaja obilježen važan jubilej grada
Nastupili su plesači iz više od trideset zemalja
Dragi Varaždine, sretan ti i uspješan 800. rođendan! Gradonačelnik Ivan Čehok u nedjelju je tortom počastio svoje sugrađane, a na svečanoj sjednici dodijeljene su nagrade Grada Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Kraljevski je bilo na 800. rođendanu grada Varaždina. Nije to nikakvo čudo s obzirom na to da Varaždin slavi 800 godina otkako je dobio povlasticu slobodnog kraljevskog grada, još davne 1209. godine.
Veselje djece
Plesni podij varaždinske Arene bio je prepun plesača
Mladi plesači u ...
Tako je na Dan grada Varaždina, 6. prosinca, na varaždinsko Korzo pristigla velika rođendanska torta koju je razrezao varaždinski grado-
načelnik Ivan Čehok. Ne treba spomenuti da veselju djece nije bilo kraja. Varaždinski umjetnik Živko Toplak pustio je pak 800 papirnatih brodića u Dravu koji su simbolizirali varaždinskih 800 godina. U rođendansku čast u Varaždinu je priređen niz raznih događaja, od velikog znanstvenog skupa, izložbi, koncerata do svečane sjednice varaždinskog Gradskog vijeća. Tako je na svečanu sjednicu Gradskog vijeća u Varaždin došla i predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka
Kosor, ali i potpredsjednica Đurđa Adlešić. Uz atraktivan program priređen u kazalištu smjenjivali su se razni nastupi, od Voodo lizardsa do Darka Rušeca i Sofije Cingule. Upriličena je i predstava “Varaždinska stoljeća”, a osobito je svečano bilo tijekom uručenja godišnjih nagrada, plaketa i medalja Grada Varaždina. Posthumno je nagrada za životno djelo Grada Varaždina dodijeljena prof. dr. Franji Šulaku. Dobitnici nagrada Grada Varaždina su Branko Bobić,
Đurđica Dropuljić i Zl atko Vitez. Plakete Grada Varaždina osvojili su Auto-klub Varaždin, Javno-vatrogasna postrojba Grada Varaždina, Planinarsko društvo Ravna Gora, Varaždinski kvartet te Tehnološki park. Medalje Grada Varaždina dobili su pak Nevenka Ivek, Božidar Kolarić, Boris Kos, Dragutin Labaš, Miljenko Mumlek i Rajka Ptiček.
...plesnom zanosu
Dobitnici nagrada Grada Varaždina za uspomenu su se fotografirali s premijerkom Jadrankom Kosor i čelnim ljudima grada
Nagrade je podijelila Patricija Tkalčec, upraviteljica Supernove
Izveden je i zanimljiv kulturni program
Sofija Cingula i gitarist Darko Rušec
30 Oglasi
08.12.2009
Putopisi 31
08.12.2009
Vozeći se na katamaranu turisti uživaju gledajući kitove koji žive u hladnome Atlantskome oceanu
Ovaj svirač u jednoj od bostonskih ulica umjesto bubnjeva kao instrument koristi - kante
PUTOPIS Tomislav Sakač posjetio je Boston, grad u Sjedinjenim Američkim Državama (1)
U hladnom se Atlantskome oceanu ipak nitko nije kupao Bejzbolske su utakmice pravi doživljaj, kao i živahne bostonske ulice
Boston i Bostonska čajanka Boston su 1630. utemeljili doseljenici iz Engleske. U njemu je 1773. počela borba za nezavisnost velikim prosvjedom u kojemu su Bostonci bacili u more čaj što su ga bili dopremili brodovi britanske Istočnoindijske kompanije za američko tržište. Prosvjed je nazvan Bostonska čajanka. Iz tog je razdoblja najpoznatija gradska vijećnica - Old city hall. Tomislav je iz Bostona krenuo za Lexington, grad veličine Zagreba, u kojem je University of Kentucky, jedno od 20 najboljih sveučilišta u SAD-u. Na aerodromu ga je čekala zamjenska obitelj Cooper. - U novoj sam se sredini snašao bez ikakvih problema. Iznenadila me nastava, raspored predmeta je svaki dan isti i učenici svake godine imaju nešto poput naše maturalne večeri - ispričao je Tomislav.
Piše: MATEJA RATKOVIĆ Snimio: TOMISLAV SAKAČ
Tomislav Sakač dijete je Hrvata koji žive u Njemačkoj u gradu Duisburgu. Njegov otac Josip rođen je u Kalničkoj Kapeli dok je majka Christina, dijete hrvatskih iseljenika iz Ljubeščice, rođena u Njemačkoj. Svake godine zajedno s obitelji dolazi u Hrvatsku, ali ovaj je put odlučio otići u Ameriku zbog izrazite ljubavi prema engleskom jeziku. Sa željom da što bolje nauči engleski jezik te upozna život i kulturu Novog svijeta, odlučio je otići na razmjenu učenika na godinu dana u SAD te pohađati američku školu „Powell high school“ u Saveznoj Državi Kentucky (istočni dio SAD-a)
Boston je pun znamenitosti
Tomislav je prisustvovao bejzbolskoj utakmici
u gradu Lexingtonu.
Život na kampusu
Krenuvši iz frankfurtske zračne luke, Tomislav je započeo svoju avanturu. Nakon 10 sati leta sletio je u Bostonu. U susjednoj Saveznoj državi Rhode Island, u gradu Providenceu proveo je 2 tjedna na kampusu Bryant university zajedno s ostalim učenicima s razmjene. Kako bi se upoznali s američkom kulturom, nekoliko su dana imali jutar-
nju nastavu u sklopu koje su učili engleski jezik i američku povijest.
n
a kampusu Bryant učenici se osjećaju prilično sigurno - Na kampusu bili su učenici iz cijele Europe i svih nacija pa sam se osjećao prilično sigurno. Svako je poslijepodne
Brodić u bostonskoj luci
bilo ispunjeno različitim aktivnostima i izletima. Posjetili smo plažu u turističkom gradiću Newportu u Rhode Islandu. Najzanimljivije što sam tu primijetio i što me posebno iznenadilo je to što se ljudi unatoč visokoj temperaturi zraka nisu kupali u moru. Atlanski je ocean prilično hladan - priča Tomislav. - Nekoliko smo dana proveli u gradu Bostonu proučavajući njegove znamenitosti. Posjetili smo poznato svjet-
sko učilište Harvard u Cambridgeu, bostonski stadion Fenway park i prisustvovali bejzbolskoj utakmici. Jedan sam čitav dan s prijateljima proveo na katamaranu gledajući kitove kako slobodno plivaju u moru. Pravi doživljaj, kao i bostonske ulice koje su prepune neobičnih prizora, poput svirača na ulici koji umjesto bubnjeva kao instrument koristi - plastične kante - ispričao nam je Tomislav.
KENTUCKY
Park prirode, konji i whisky U državi Kentucky nalazi se poznati nacionalni park imena “Natural bridge“ (Prirodni most), koji je Tomislav također posjetio, tako da možemo reći kako Sjeverna Amerika nije samo mnoštvo velegrada. Američka priroda neopisivo je lijepa. Država Kentucky također ima puno mladih gradova koji nose europska imena, kao što su Versailles, Paris, London… Tomislav nam je otkrio da se u državi Kentucky za mjerenje, umjesto standardnih jedinica kao što su metar, centimetar i slično, koristi milja, a za težinu umjesto kilograma, koriste pound (1 pound = 0.45359237 kilograma). Kentucky je također poznat po proizvodnji alkoholnog pića whiskyja te po utrkama konja „Kentucky derby“ u gradu Louisvilleu.
32 Sport
Zanemarene komponente S
port danas sve više napušta svoju odgojnu komponentu i priklanja se onima kojima su najvažniji zarada, prestiž i brz uspjeh. Međutim, broj onih koji se bave raznim vidovima sporta u njegovom rekreacijskom, ali i odgojnom vidu (sport Damir IVANČIĆ u školi) puno je veći od urednik sportske onih koji se bave natjecarubrike teljskim tzv. vrhunskim ili profesionalnim sportom. Taj omjer upozorava da fokusiranje samo na “vrh piramide” i financiranje tog pogona ne odgovara potrebama većine sportaša. Tako je zanemaren odgojni, zdravstveni, socijalizirajući faktor sporta. Ako sport definiramo kao odgojni proces s određenim vrednotama proizašlim iz točno određenog odgojnog projekta, dobivamo puno širu paletu krajnjih rezultata i ciljeva kojima sport može težiti. uno projekata koristilo je sport kao sredstvo u odgoju za nenasilje, te socijalizaciju mladih delinkvenata. Društvena vrijednost sporta nadilazi privatne interese zarade i može vrlo lako poticati i razvijanje moralnih vrijednosti, u prvom redu poštenja i fair playa. Sport kakav danas poznajemo s naslovnica sportskih novina više nije besplatan, više nije zabava, više nije izazov i igra kakav je sport u svojoj osnovi. Sport gubi svoju ulogu poticatelja i stvaratelja izvora motivacije. Sve moralne i duhovne vrijednosti sporta su marginalizirane, a do izražaja dolaze i u prvi plan se nameću vanjski elementi poput zarade, prestiža i brzog uspjeha. Sport može povećati kvalitetu života u zajednici zbližavanjem i međusobnom uvažavanju ljudi jednog mjesta ili dijela grada. Odumiranje tih humanih komponenti sport gubi teško zamjenjiv i nenadoknadiv utjecaj na razvoj mladih, na njihov izbor aktivnosti i njihovo buduće ponašanje u društvu. Profesionalni sport trebao bi biti samo jedan, odvojeni dio sporta. O ovim razmišljanjima trebali bi voditi računa svi oni koji planiraju razvoj sporta u svojim sredinama i koji odlučuju o raspodjeli sredstava namijenjenih ovoj vrlo bitnoj djelatnosti društva.
ODBOJKA Israel José dos Santos - Izzy veliko pojačan
Kao profesionalni igrač želim uvijek napredovati Odbojku igram 15 godina, a Aksentijević je jedan od najboljih koji me trenirao Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Od početka ove sezone novi član OK Varaždina je i brazilski odbojkaš Israel Jose dos Santos. Vrsni internacionalac igrao je za klubove u domovini i Argentini, a u Europi je igrao u Portugalu i Španjolskoj te prošle sezone u Sloveniji. Dolaskom u OK Varaždin značajno je pojačao ekipu koja se ove sezone ponovo bori za prvo mjesto u prvenstvu a imaju i realne šanse za osvajanje Kupa. Gdje ste i kada rođeni? Rođen sam 6. veljače 1981. u Assisu, malom mjestu pokraj Sao Paola. Kada ste počeli igrati odbojku? Počeo sam trenirati s 14 godina u mjestu gdje sam rođen. Nakon toga otišao sam igrati u druge veće klubove u Brazilu. Imaš li brata ili sestru i bave
P
S
lovenska liga je nešto jača jer imaju više stranih igrača i više novaca li se sportom? Imam dvije starije sestre, ali one se ne bavi sportom i niže su od mene. Mi nismo visoka obitelj, jedino sam ja izuzetak.
velika Dvorana
velika Dvorana
velika Dvorana
___________________________________________________________________
Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”
Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h
TSKA DVORANA VARAŽDIN -
12.12.2009. - velika dvorana – rukometna utakmica RK
13.12.2009. - mala dvorana – košarkaška utakmica KK Varaždin – KK Mursko Središće ( kadeti) s početkom u 15:30 sati - mala dvorana – košarkaška utamica KK Varaždin – KK Petar Zrinski Vrbovec s početkom u 18:00 sati 26.09.2009 10h
EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA
11.12.2009. - kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Elektra Kž. s početkom u 20:00 sati
Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč
09.12.2009. - kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik – KK Dubravčan s početkom u 20:00 sati
Varteks di Cario – RK EMC Split s početkom u 19:00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Elektra – KK Cesta s početkom u 15:00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Podravka – KK Varteks s početkom u 18:00 sati
23.09.2009 19h
07.12.2009. - kuglana – kuglačka utakmica KK Gluhi – KK Varteks s početkom u 20:00 sati
GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar
Izzy plijeni poglede u gradu i Studentskom domu svojom visinom i pojavom
___________________________________________________________________
Karijera
Kako ste došli u Europu? Prije osam godina došao sam u Portugal gdje sam igrao jednu sezonu, nakon toga sam igrao u Brazilu i Argentini, a onda ponovo jednu seznu u Europi u Španjolskoj, pa onda nekoliko sezona u Brazilu i
___________________________________________________________________
U zaleđu
08.12.2009
Sport 33
08.12.2009
nje Odbojkaškog kluba Varaždin
KARATE Uspješan nastup mladih karatista iz Klenovnika
Pet natjecatelja, četiri medalje Karate klub Klenovnik nastupio je na 5. Međunarodnom turniru Sveti Nikola u Varaždinu. Ovogodišnji turnir ponudio je veliku konkurenciju i samo najbolje pripremljeni mladi karatisti mogli su računati na medalje. Klub iz Klenovnika nastupio je s pet natjecatelja i ostvario odlične rezultate osvajanjem četiri medalje: Alen Bunić
– zlatna medalja – učenici borbe -30 kg. Martin Kolarek – srebrna medalja – ml. kadeti borbe -36 kg. Luka Pintarić – brončana medalja – ml. kadeti borbe -36 kg. Ivan Husnjak - brončana medalja – kadeti borbe -52 kg.Nastupila je i Petra Kolarek. (di)
KAJAK I KANU Božićno-novogodišnji maraton u Kopru
Milihram uvjerljivo
prvi
Israel Jose dos Santos u akciji velika je “opasnost” za protivničke igrače
prošlu sam sezonu igrao u Sloveniji za ekipu Salonita, a sada sam ovdje u Varaždinu. Kako si došao u OK Varaždin? Imam djevojku u Sloveniji u Novoj Gorici i kada sam završio prošlu sezonu otišao sam u Brazil na odmor te sam se vratio u Sloveniju kod djevojke gdje sam čekao novu ponudu. Trener Mijo Vuković, koji je bio trener Varaždina, predložio me predsjedniku OK Varaždina Ivici Đolongi i tako sam došao, sve smo se dogovorili i na kraju sam i potpisao ugovor. Na koliko ste potpisali ugovor? Na jednu sezonu iako su sve opcije i dalje otvorene. Puno ovisi o tome kako odigramo ovu sezonu. Jeste li znali nešto o hrvatskoj odbojkaškoj ligi i o njezinim igračima prije nego što ste došli u Varaždin? Znao sam nešto, jer sam igrao u slovenskom Salonitu, a u Interligi su nam protivnici bili i HAOK Mladost i MOK Zagreb. To mi je dosad bio jedini kontakt s hrvatskom odbojkom. Usporedite hrvatsku sa slovenskom i drugim europskim ligama koje poznajete. Lige su vrlo slične, ali u Sloveniji postoje tri, četiri vrhunska kluba s dobrim budžetom. Njihova liga je nešto jača jer imaju više stranih igrača i nešto više novaca. U Hrvatskoj se također izdvaja nekoliko boljih klubova dok su ostali slabije kvalitete, skoro amaterski. Mislim da je to najviše zbog novca. Slovenci ulažu više novca u klubove i igrače. Španjolska liga je jača u odnosu na hrvatsku i slovensku ligu, a i klubovi su financijski puno jači. Ali u konačnici opet nema velike razlike, prvih pet ekipa su visoko profesionalne dok ostali zaostaju svojom kvalitetom. Koji su bili vaši prvi dojmovi u varaždinskom klubu? Dobri, ovdje sam bio na probi prije nego što sam potpisao ugovor. Trenirao sam i upoznao sam suigrače. Bio sam zadovoljan s organizacijom u klubu te prehrambenim navikama i na kraju sam sklopio ugovor jer sam shvatio da žele biti vrlo dobar prefesionalan klub. I to se potvrdilo. Kako biste ocijenili trenera Aksentijevića? Trener je odličan. Odbojku
PRILAGODBA
Na utakmici govorim hrvatski Kako vam se sviđa u Varaždinu? Prekrasni mali grad i vrlo, vrlo srdačan. Lijep je i čist. Ja volim Varaždin. Za sada nemam previše poznanstava jer dosta vremena provodim na treningu, ali kad kontaktiram s ljudima srdačni su i nemam ništa loše za reći. Imaš li odbojkaškog idola? Svakako, to je Brazilac Giba, trenutno najbolji igrač svijeta. On je za mene fantastičan igrač. Igraš li odbojku na pijesku? Svako ljeto igram odbojku na pijesku. Znaš li neke hrvatske riječi? Znam puno slovenskih riječi jer sam igrao tamo. Razumijem skoro sve na slovenskom, hrvatski znam neke riječi, a razumijem skoro sve. Na utakmici govorite hrvatski
sa suigračima? Da, moram govoriti jer neki od igrača ne govore engleski. Naučio sam nekoliko riječi zbog komunikacije u igri. Kako si se prilagodio na klimu u Europi? Dobro, volim tu klimu jer dolazim iz južnog Brazila koji je hladniji i slični su vremenski uvijeti kao ovdje. Sjeverni dio je mnogo topliji od južnog dijela. Ja više volim hladnije vrijeme, a ne vrućine.
Osobna karta Puno ime:
Israel José dos Santos
Nadimak:
Izzy
Visina:
2.06 m
Težina:
110 kg
Broj stopala:
47
Mjesto rođenja:
Assis – São Paulo
Godina:
28
Pozicija:
srednji bloker
Odraz:
70 cm
Dohvat:
3.58 m
igram 15 godina i upoznao sam brojne trenere, a on je jedan od najboljih koji me trenirao. Tko je od vaših novih suigrača iz OK Varaždina na vas ostavio najbolji dojam? U profesionalnom smislu to je Rado Spasojević, prvenstveno zbog svog pristupa u kojem je usredotočen na treninzima i koncentriran na utakmicama. Ako trebam izdvojiti nekog od domaćih igrača onda je to Gotal, a znam ga i od prošle sezone kada je igrao u Murskoj Soboti. S kim ste se najprije sprijateljili od suigrača?
Sa Spasojevićem. Živimo zajedno u varaždinskom studentskom domu i odlično se slažemo. Koji su tvoji osobni i klupski ciljevi ove sezone? Želim biti najbolji igrač, odigrati odlično sezonu da bi sljedeće godine dobio još bolji ugovor. Kao svaki profesionalni igrač želim svake godine napredovati. Ambicije s klubom usmjerene su na osvajanje lige i kupa, mislim da je to realno. Tako bi OK Varaždin sljedeće godine igrao u Interligi i europskom kupu te bi postojala realna mogućnost da ostanem i iduće sezone.
Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na 18. božićno-novogodišnjem maratonu u Kopru. Na stazi od Kopra do Portoroža dužine od 22 km nastupile su posade iz Slovenije, Hrvatske, Austrije, Njemačke i Italije. U seniorskoj konkurenciji kanu jednosjeda Emil Milihrami ove je godine usprkos uzburkanom moru još jednom pobijedio svu
konkurenciju dok je u kajaku jednosjedu u konkurenciji juniora Matej Herkov osvojio 3. mjesto. Mlađi i stariji kadeti nastupili su na kružnoj stazi dužine 2 km uz marinu Kopar. Mlađi kadeti vozili su jedan krug. U konkurenciji kanu jednosjeda Goran Težak zauzeo je 2. mjesto dok je u kajaku jednosjedu Antonio Hiržin bio na 5., a Matija Fadiga na
9. mjestu. U kategoriji starijih kadeta vožena su dva kruga, a u konkurenciji kajaka jednosjeda kod kadetkinja Mia Fadiga zauzela je 3. mjesto, a kod kadeta David Rožmarić natjecanje je završio na 8. mjestu. Sezonu natjecanja kajakaši će zatvoriti 26. prosinca tradicionalnom utrkom Štefanjski spust od Podsuseda do Zagreba. (di)
34 Sport
08.12.2009
Sport
za bolje zdravlje
Vibracijski trening u vrhunskom sportu N
a temelju pozitivnih spoznaja znanstvenika i iskustava trenera, vibracijski trening postaje sve rašireniji oblik vježbanja u raznim područjima poput vrhunskog sporta, rehabilitacije, rekreacije i slično. U Hrvatskoj je ta metoda treninga relativno nepoznata, stoga mi je cilj ovog članka ukratko prikazati vibracijski trening i njegovu primjenu u kondicijskoj pripremi sportaša. rening na vibracionoj platBojan GOLUB formi izbacuje iz ravnoteže Kondicijski trener vaše tijelo potičući ga da na fitness cluba svaku vibraciju odgovori reflek“Sportlife” snom kontrakcijom mišića, od 042/241-600 25 do 50 puta u sekundi. Također, ove kontrakcije moraju se odvijati u više dimenzija, s obzirom na to da vibraciona sprava pokreće svoju platformu u tri ravnine. osadašnje spoznaje jasno ukazuju na to kako vibracijski podražaji predstavljaju metodu treninga koja može znatno poboljšati maksimalnu i eksplozivnu snagu, pa stoga unapređuje i natjecateljski rezultat, posebice u brzinsko-snažnim sportovima. Njime pozitivno utječemo i na povećanje mišićne mase, gustoće kostiju, poboljšanje cirkulacije i slično, stoga je vrlo popularan kod malo „starijih“ sportaša jer tim treningom minimalno opterećujemo zglobove, tetive i ligamente. Istraživanja su pokazala da se tom metodom znatno može utjecati na visinu vertikalnog skoka i mehaničke snage nogu (čak do 15% nakon 6 tjedana, tr. Mester 2004). reporučljivo je vibracijski trening primjenjivati u ciklusima od po 2-3 tjedna, pri čemu broj treninga može varirati između 2-4. Poželjno je uklopiti ga u program kondicijske pripreme tijekom prve faze pripremnog perioda kako bi se eventualni pozitivni efekti programa mogli efikasno ugraditi u natjecateljsku uspješnost.
T
D
P
Ribolov
Ribolovci iz Sračinca A
dresa SRK Sračinec je Varaždinska ulica br. 273 u Sračincu. Klub je osnovan 05. rujna 2009. godine u Sračincu. Odgovorne osobe: Stevo Galeković, predsjednik, mob.: 098/171-0029, Stanko Plantak, dopredsjednik, mob: 098/804-436 i tajnik Branko Plantak, mob.: 098/934-8247, e-mail: stevo.galekovic@vz.tcom.hr. lub trenutno nije ovlaštenik ribolovnog prava te je osnovan s ciljem revitalizacije starih tajnik ŠRSVŽ-a i zapuštenih šljunčara koje će ekološkim akcijama privesti svrsi tj. stvoriti uvjete za razvoj sportskog ribolova. renutno se najviše trude urediti predio zvan „Komarice“, prostor koji je općinskim planom predviđen za zonu sporta i rekreacije. Zona djelovanja prostirala bi se u administrativnim granicama općine Sračinec. Želja je naravno postati i članom ŠRSVŽ-a, kako bi se kroz zajednička natjecanja mogli što više afirmirati. U programu rada im je cilj okupiti što više mladih i rad s mladima te ih animirati u sportskom parku Sračinec. Ove godine broje 60 članova. Članska iskaznica je 50,00 kn, a ribolovnice ne prodaju.
K T
Marijan Kolednjak
NOGOMET Obilježavanje 90. godišnjice NK Podravina
Podravina živi navek s nama Cilj je ući u 3. HNL i dovršiti moderni objekt na stadionu s dvije etaže od 800 četvornih metara i natkrivenom tribinom s 350 sjedećih mjesta Piše: SANJA ZUKO
LUDBREG – Nogometni klub Podravina iz Ludbrega osnovan je daleke 1919. godine te ove godine slavi svoj 90. rođendan. U tih je devet desetljeća kroz klub prošlo više od 450 nogometaša, a stasale su brojne generacije.
Podmladak
Danas Podravina ima čak 9 uzrasnih kategorija – od onih najmanjih, vrtićanaca do najstarijih, veterana. Svi se natječu, osim predškolaca. Ima
U
tih je devet desetljeća kroz klub prošlo više od 450 nogometaša i školu nogometa, a pohađa je 160 djece, nekih budućih nogometnih zvijezda. Sve su kategorije uspješne, one mlađe najbolje su u svojim skupinama, a poseban ponos
Seniori NK Podravine na najboljem su putu da se plasiraju u 3. HNL
Monografija u planu za sljedeću godinu Obilježavanje 90. rođendana NK Podravine počet će u četvrtak, 10. prosinca, izložbom fotografija i dokumenata iz bogate povijesti kluba, dok će se središnja svečanost održati u subotu, 12. prosinca, u 11 sati u ludbreškoj kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta “Dragutin Novak”. Na toj će se svečanosti prizvati sjećanja o djelovanju kluba, podijeliti prigod-
Podravine su seniori, koji su ove jeseni prvak u 4. HNL s 11 pobjeda i dva remija. U mreži protivnika lopta se našla 60 puta, dok se njihova zatresla tek 4 puta. Prema riječima predsjednika NK Podravine Mladena Heneca, cilj im je ući u 3. HNL, a za to će imati sada i najbolje uvjete, jer je gradnja novog objekta koji odgovara UEFA licenci pred samim završetkom. Bit će to moderan objekt na dvije etaže s 800 četvornih metara prostora, u donjem dijelu s klupskom
ne nagrade, a bit će i kulturno-umjetnički program. Na svečanosti se očekuju i posebni gosti: Vlatko Marković i Zorislav Srebrić, predsjednik i tajnik Hrvatskog nogometnog saveza te “trener nad trenerima” Miroslav Ćiro Blažević. Osim ovih događanja, priprema se i monografija, čiji se izlazak očekuje iduće godine.
prostorijom, 4 velike svlačionice s tuševima i sanitarnim čvorom, dvije svlačionice za suce, ambulantom, prostorijom za delegate, spremištem s praonicom i garderobom. Na gornjoj etaži bit će VIP salon i ugostiteljski objekt. Tu je i natkrivena tribina s 350 sjedećih mjesta. U idućoj godini ostaje nam opremanje objekta te adaptacija glavnog igrališta, gdje se planira i automatsko zalijevanje. Svečanost otvaranja očekuje se u svibnju mjesecu – kazao je
Mladen Henec. U 90. godišnjoj povijesti kluba uspjeha je bilo mnogo. Pobrojimo samo neke: dvije su godine seniori igrali u 2. HNL, 5 puta su se plasirali u šesnaestinu finala Hrvatskog nogometnog kupa, a prije dvije godine igrali su i u osmini finala sa zaprešićkim Interom. I veterani su osvjetlali obraz Podravini – 20 06. godine igrali su u finalu prvenstva Hrvatske protiv Hrvatskog dragovoljca u Poreču, a godinu prije bili su četvrti.
Sport 35
08.12.2009
NOVO Ženski nogometni klub “Trnje” iz Trnovca Bartolovečkog
“
Samo igrači koji imaju visoki sportski moral mogu se dva puta u jednoj utakmici vratiti iz rezultatskog minusa.”
Trener NK Varteksa, Dražen Besek
Brdska liga Ivančica 09/10 Prvim kolom počela je 13. zimska brdska liga Ivančica 2009./2010. Na okupljanju se našlo čak 87 atletičara entuzijasta, koji su odradili prvu utrku po još uvijek povoljnim uvjetima, na stazi dugoj 10
km. Na startu je bilo 5 stupnjeva Celzijevih, a na cilju 2 uz vjetar. Prvi je stigao Josip Lacković iz SAK Varaždin, a kod atletičarki Katarina Nestić iz TK Međimurja. Drugo kolo je na rasporedu 13. prosinca. (di)
Kseniji i Antoniju svjetsko srebro
Djevojčice imaju trening tri puta tjedno, no svoju su sportsku zadaću shvatile i više nego ozbiljno
Pobijedile su dečke pa počele trenirati nogomet ŽNK “Trnje” ima dvadeset članica od 10 do 20 godina starosti Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Ivona Jerešić i Marijeta Hrman, 10-godišnje djevojčice iz Trnovca, svoju su nogometnu karijeru započele, ni više ni manje, nego na rođendanskom tulumu.
Početak u travnju
- Bili smo na rođendanu jednom dečku iz razreda, Lovri Težačkom, čiji je tata trener i tamo smo igrale nogomet. Bile smo jako dobre u nogometu, čak smo pobijedile dečke pa nam je njegov tata rekao da bismo mogle početi trenirati - rekle su djevojčice koje su tako postale najmlađe članice Ženskog nogometnog kluba “Trnje” Trnovec. Žensk i nogometni klub “Trnje” počeo je s radom u travnju ove godine s pet nogometašica u početnoj postavi. No od travnja je članstvo počelo neprekidno rasti tako da je sada u ŽNK “Trnje” 20
nogometašica u ekipi. - Svaki mjesec stižu nam nove članice koje imaju raspon godina od 10 do 20 - rekao je Ladislav Volić, tajnik NK “Trnje”. A sve je zapravo počelo s Malom školom nogometa na Trnju koju je vodio Josip Piskač. - Tada je dolazilo nekoliko djevojčica koje su trenirale s dječacima, no kako ih je bilo sve više i više, odlučili smo oformiti ženski nogometni klub “Tr-
ž
ensku nogometnu ekipu “Trnja” trenira Varaždinka Sanja Strmečki nje” koji je sad u osnivanju - kaže Ladislav Volić. Ženski nogometni klub iz Trnovca, kao novi ženski nogometni klub, dobio je pozivnicu za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu ženske nogometne lige u kojem se natječu i najjači ženski nogometni klubovi “Pregrada”, “Agram”, “Plamen” te drugi...
Tajne nogometa
Naime, u Varaždinskoj županiji ne postoji natjecateljska
!
Nogomet nije samo za dečke I dok im neki govore da je nogomet samo za dečke, Ivona i Marijeta ne odustaju od svoje velike nogometne strasti i želje. - Kod kuće nam vele da ako nam se nogomet sviđa, neka ga samo igramo - rekle su ove talentirane djevojčice koje uzor vide u Luki Modriću i Eduardu da Silvi. Dosada su već dale i puno golova, kako su nam rekle, i idu prema rušenju stereotipa da je nogomet samo za dečke. - Sretne smo jer smo pronašle sport koji nam se sviđa i nije nam problem ići na treninge - kažu.
liga u ženskom nogometu pa će trnovečke nogometašice odmjeriti svoje snage s nogometašicama iz drugih dijelova Hrvatske. Djevojke su već odigrale i nekoliko prijateljskih utakmica. Da sve prođe kako treba i da ih još više uputi u tajne nogometa, zaslužna je i njihova trenerica Sanja Strmečki iz Varaždina. Sanja je godinama bila sudionicom ženske nogometne prve lige, između ostalog, trenirala je juniorke i ima sve potrebne trenerske licence. - Smatram da na Trnju imamo dovoljan kapacitet da krenemo u takmičarski dio. Ne
očekujemo vrhunske rezultate, ali ozbiljno radimo na tome da se uključimo u natjecanje - rekla je Sanja Strmečki koja s djevojčicama ima trening tri puta tjedno po sat i pol. Za sve dje- vojčice koje se žele priklju- čiti Ženskom nogomet- nom klubu “Trnje” vri- j e d i p o z i v . One koje su zainteresirane mogu nazva- ti tajnika NK “ T r n j e ” Ladislava Voli ć a na 098/983-0352. A da je ljubav prema n o g o - metu velika, d o k a - zuje i kape t a n i c a momčadi 15g o d iš - nja Snježana N o v a k iz Bartolovca, koja je, iako bolesna, d o š l a barem pogled a t i s v oj u e k i p u k a k o igra.
Na svjetskom prvenstvu u savate boksu, koje se održalo 5. prosinca u Tarbesu u Francuskoj dvoje hrvatskih reprezenativaca osvojili su srebrne medalje - Ksenija Koprek i Antonio Horvatić, članovi savate kluba Omega Varaždin. Srebrna medalja u kategoriji seniorki do 70 kg žene za Kseniju i srebrna medalja u kategoriji do 56 kg muškarci za Antonia. Ksenija, koja se okitila brojnim medaljama kaže da su dojmovi svaki put fenomenalni - Osvojiti sre-
brnu medalju, biti druga na svijetu te biti, ako ne na vrhu, tik do njega, neopisiv je osjećaj, ali i potvrda za sav trud, muku i odricanja. rekla je Ksenija. Isto tako ni manje ni više sretan i uvijek veseo i nasmijan Antonio kaže: Slažem se s Ksenijom i iako smo težili prema zlatu, borili se do kraja, to srebro mi ništa manje ne znači, dapače samo znak da se može i da ću dalje nastaviti istim tempom, željom i voljom. Idemo dalje u nove pobjede.- dodao je Antonio. (di)
Okupljanje rukometnih veterana Jedinstvena Udruga rukometnih veterana Varaždin organizira u subotu 19. prosinca okupljanje i druženje varaždinskih rukometnih veteranki i veterana. U restoranu Barok na prvom katu hipermarketa KTC uz
južni ulaz na prostor sajma automobila razgovarat će se o sportskim i rukometnim temama uz prisjećanje na prošla vremena. Svi koji se žele učlaniti u ovu udrugu ili sudjelovati u radu moći će i to 19. prosinca od 13h. (di)
siniša sović
Fotofocus
Sve je započelo Malom školom nogometa
Volja za treningom je velika kod ove djevojčice
Rukomet kao muški kontaktni sport često spaja u sebi i druge sportove iz porodice borilačkih sportova
36 Oglasi
08.12.2009
Vidokrug 37 TOMISLAV MAKAJ
08.12.2009
Rudarska misa služena je u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene
IVANEČKI RUDARSKI DANI Oživotvorena tradicija na ponos i čast svih na Ivanščici i podno nje i oko nje
Još svijetli karabitarica Stigli gosti i iz Murskog Središća, Krapine i Labina Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
IVANEC - Da, na Dan sv. Barbare, njihove nebeske zaštitnice, možete na ulicama ovoga grada sresti one koji su nekoć silazili pod zemlju, u Ivanečke ugljenokope, i vadili lignit, a i mrki ili kameni ugljen. No, uz njih su taj dan ovdje (odnedavno) u punoj
C
ilj - povezati rudarske tradicije u Hrvatskoj spremi i članovi obnovljene nevojne postrojbe Ivanečke rudarske čete. Danas svojom manifestacijom zvanom Ivanečki rudarski dani, kao i općenito svojim djelovanjem, oni na dostojan način iskazuju poštovanje baštini koja je gospodarstveno iznjedrila ovaj kraj uz potok Bistricu i dolinu rijeke Bednje. Pred ulazom u rudarsko
okno nalazila se kapelica u kojoj su se rudari pred kipom sv. Barbare pomolili prije svakog silaska u rudnik, a uputili zahvalu kad su se živi vratili na površinu. U petak je nakon predvečernjeg postrojavanja i smotre okupljenih postrojbi iz Ivanca, Krapine i Murskog Središća, za njih služena rudarska misa u Župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u središtu Ivanca.
Slava prošlosti
Treći dani održani su u doista svečanu ozračju, kako u petak tako i u subotu, 4. i 5. prosinca, kao i dosad u uzornoj organizaciji Turističkog društva grada Ivanca. Izložene su fotografije Petra Jagetića s temama rudarstva. No, osim toga priređena je također u prostorima Srednje škole Ivanec nevelika ali dojmljiva međužupanijska izložba starih predmeta uglavnom iz privatnih zbirki. Bile su tu rudarske kape i šljemovi, različite karbidne svjetiljke, ali i rudarske sjekire
Izložba fotografija sa zanimanjem je razgledana
Mimohod rudarskih četa ulicama Ivanca
i lopate, krampovi i svrdla za bušenje, sve iz 19. i/ili 20. stoljeća. Mogli smo zagledati korice ili prolistati rudarske radne knjižice. Bile su tu i karte različitih rudnika i njihovih okna (sve od Ivanca, Ladanja i Konjščine do Međimurja i Krapine). Sjećanje na nekoć teške ru-
darske dane još živi i u dječjim slikama i crtežima. U svečanom mimohodu sudjelovale su i članice udruge “Maska”.
Svi na broju
Danas Ivanečka rudarska četa ima na broju 13 članova; najmlađi je Marko Benkus, maturant Gospodarsko-pri-
Najmlađi član Ivanečke rudarske čete maturant Marko Benkus
rodoslovne i rudarske škole u Varaždinu, a najstariji Vinko Zagorec, dok je zapovjednik Ivica Rokša. Nadzapovjednik je njihov kao i ovostoljetni obnovitelj Boris Jagetić Daraboš. Iz Murskog Središća, poznatog rudarskog mjesta, stigao je osmočlani Svečani rudarski zbor, osnovan 2008. godine.
Njihov predsjednik Damir Jurinić ima samo riječi hvale o Ivanečkim rudarskim danima na koje su se rado odazvali. A ove godine oni su na Dan sv. Barbare, ali ujutro, imali još jednu svečanost više - premda su rudnik ondje zatvorili još 1972., sada su u svom Murskom Središću otvorili - Muzej rudarstva.
Rajko Radiković, član Svečanog rudarskog zbora iz M. Središća
38 Zdravlje
08.12.2009
tomislav makaj
Poliklinika
ŽIVA
Rak debelog crijeva
K
oji su rizični čimbenici za razvoj raka debelog crijeva? Poznati su neki čimbenici iz okoline koji mogu potaknuti zloćudnu pretvorbu, kao što su masti u prehrani (osim omega 3 masnih kiselina, maslinovog i ribljeg ulja), dr.Mladen MAKITAN crveno meso ili neki prospecijalist internist, dukti prženja. Alkohol se Poliklinika Živa preporuča samo u umjetel. 042/303-979 renim količinama, a prekomjerna tjelesna težina i pušenje smatraju se značajnim čimbenicima rizika. Bolesnici s upalnom bolesti crijeva te osobe čiji su bliski rođaci oboljeli od raka debelog crijeva, imaju povišeni rizikeva. Dob iznad 50 godina smatra se isto tako rizičnim čimbenikom jer nakon te dobi naglo raste učestalost kolorektalnog karcinoma. Može li se rak debelog crijeva spriječiti? Svježe voće i povrće trebalo bi konzumirati svaki dan, te uzimati dnevne porcije raznih cerealija, grahorica i koštuničavog voća (bademi, orasi, lješnjaci, kikiriki). Važno je jesti zeleno lisnato povrće, jer je bogato folatima, koji djeluju zaštitno. Korisno je uzimati vitaminske pripravke te kalcij i selen. Tjelovježba od najmanje 20 minuta tri do četiri puta tjedno pokazala je povoljan učinak. reventivni pregledi debelog crijeva neizostavan su dio mjera sprečavanja pojave raka debelog crijeva.
P
Dr. Martina Kronja, dr. Petra Detoni Jukić, dr. Nataša Mesarić Antončić i dr. Biserka Horvat na proslavi, dr. Gordana Milihram na Odjelu
JUBILEJ Dječji odjel varaždinske Opće bolnice osnovan je 1959. godine
Pedeset im je godina tek Prvi put u povijesti Opće bolnice dodijeljene su nagrade: spomenice su uručene prim. Czeisberger i prim. Pospišu, a zahvalnice dr. Babiću i prim. Obadiću Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Otkako je u Varaždinu 1959. godine otvoren Dječji odjel, mnogo se toga promijenilo, ali je jedna stvar ostala ista: maksimalna briga liječnika i medicinskih sestara za zdravlje malih pacijenata. - Dječji odjel je prije dvije godine dobio titulu Prijatelj djece, u što smo uložili puno truda i zalaganja. Roditelji uz djecu mogu biti 24 sata, što smanjuje stres zbog odvajanja. Ovakvu visoku razinu želimo zadržati i sljedećih godina – istaknula je dr. Nataša Mesarić Antončić, voditeljica Pedijatrije u srijedu na proslavi 50 godina rada ovog odjela.
Lijepi i teški dani
Nova vrhunska oprema za endoskopiju
Danas o bolesnoj djeci skrbi pet specijalistica pedijatrije, dr. Mesarić Antončić, dr.
Biserka Horvat, dr. Gordana Milihram, dr. Petra Detoni Jukić i dr. Martina Kronja, te još pet specijalizanata. I dok su na Odjelu 32 kreveta, prije 50 godina ih je bilo gotovo dvostruko više, jer je u sklopu
u
sklopu Pedijatrije nekada su bili rodilište, kao i dječji dispanzer Pedijatrije bilo rodilište, ali i dječji dispanzer. Najveći je problem bio premalen broj liječnika, što je najbolje osjetila prim. dr. Brigita Czeisberger, koja je na Odjelu počela raditi 1965. godine. - Samo dvije godine kasnije postala sam najstariji pedijatar. Prijepodne sam radila u rodilištu i na dječjem odjelu, a poslijepodne u
Savjeti iz ordinacije
dječjem dispanzeru. Rekord mi je bio 130 bolesnika u jednom danu. Noću sam malo spavala od straha jesam li toga dana donijela i koju pogrešnu odluku – prisjetila se prim. Czeisberger, dugogodišnja voditeljica Pedijatrije. Iako je bilo teških dana, prim. Czeisberger je plačnim glasom istaknula da je ponosna jer je iza sebe ostavila nešto trajno, a to su kolegice i kolege, od kojih su dr. Dunja Zebec, dr. Vlatka Putar-Kranjc, dr. Snježana Chamae i dr. Mirjana Kolarek-Karakaš, danas nositelji primarne zdravstvene zaštite djece u županiji.
Iznimni rezultati
No, prim. Czeisberger ostat će zapamćena po iznimnim rezultatima u dječjoj kardiologiji. Zapažene rezultate, ali u dječjoj neurologiji, ostvario je prim. dr. Miroslav Pospiš,
Odjel ima titulu Prijatelj djece
također dugogodišnji voditelj Pedijatrije. Oboje su u srijedu primili spomenice Opće bolnice Varaždin. Zahvalnice su pak uručene dr. Todoru Babiću za doprinos u dječjoj pulmologiji i alergologiji te prim. dr. Radomiru Obadić, koji se posvetio dječjoj nefrologiji i endokrinologiji. Priznanja i spomenice dodijeljene su prvi put u povijesti varaždinske bolnice.
Potpis pod sliku
Bolovi u predjelu vratne kralježnice rat nosi glavu i povezuje V je s trupom te omogućuje njezino pokretanje.
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. o stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (syndroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida,
T
šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). olovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cer-
B
vicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina. olest ili poremećaj svake od navedenih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih, međutim, uzrokovati i bolesti udaljenih organa (gušterače, žučnjaka, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca (meningitis, neuritisi, radikulopatije, mijelo-
B
patije) i tumori. Od ostalih uzročnih čimbenika valja spomenuti bolesti koštanomišićnog sustava, degenerativne promjene vratne kralježnice, sindrome prenaprezanja, fibromialgiju, upalne reumatske bolesti, loše držanje itd. ako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene vratne kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu. Edukacija je važna u prevenciji bolova. Zaštitnim položajima i
I
pokretima pri radu, usklađivanjem visine radne površine i stolca, korištenjem valjkastog jastuka, spavanjem na boku ili leđima, izbjegavanjem dulje vožnje automobilom i drugim postupcima smanjuje se stres na vratnu kralježnicu. vakodnevno 20-minutno vježbanje održat će mišiće vratne kralježnice dovoljno snažnima kako bi sačuvali funkciju i ublažili brojne traume kojima je vratna kralježnica svakodnevno izložena.
S
Zdravlje 39
08.12.2009
OTKRIVAMO 15 godina prve privatne ordinacije dr. Hrandeka
Bivši voditelj Interne sretan je što je vrevu bolnice zamijenio mirnim i temeljitim radom u svojoj internističkoj ordinaciji
siniša sović
Liječnik privatnik koji je posvećen pacijentima
Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Potpuno se posvetiti pacijentu, temeljito ga pregledati, s njim u miru razgovarati o zdravstvenim tegobama i svemu što ga zanima, a uz to poštovati njegovu privatnost. Po ovim principima radi internistička ordinacija dr. Daroslava Hrandeka, koja ove godine slavi 15. rođendan. Riječ je o prvoj privatnoj ordinaciji otvorenoj u Varaždinu, koja je specijalizirana za internističke bolesti, prvenstveno za gastroenterologiju i kardiologiju.
Veliki izazov
Dr. Hrandek je u privatnike odlučio otići 1994. godine kada je njegova karijera u Općoj bolnici Varaždin, gdje je radio punih 20 godina, bila na vrhuncu. Specijalist internist, koji je završio postdiplomski studij gastroenterologije i hepatologije, bio je voditelj Internog odjela. Što je presudilo da napusti mjesto šefa i upusti se u posao za koji tada nije znao hoće li opstati? - Tih godina završila je gradnja i opremanje nove zgrade Interne, gdje se svakodnevno obavlja po pet gastroskopija i kolonoskopija uz brojne druge poslove. Bilo je to iznimno naporno i stresno razdoblje, radio sam pod velikim opterećenjem, a s puno rutine. Htio sam se iz toga isključiti. No, privatna ordinacija bila je ujedno veliki izazov – prisjetio
SVINJSKA GRIPA
Slab interes za cijepljenje i u Varaždinskoj županiji U Varaždinskoj županiji prošli je tjedan bio slab odaziv građana na cijepljenje protiv svinjske gripe, slično kao i u ostalim dijelovima Hrvatske. - Došao sam se cijepiti protiv sezonske gripe, a protiv svinjske gripe ne želim, jer cjepivo nije dosta ispitano, a neću biti dio eksperimenta – jasan je bio 82-godišnji Ivica Osterman, pacijent dr. Karmen Šambarek iz Varaždina. Ona je podigla 100 doza cjepiva, a u četvrtak je jedva potrošila jednu bočicu: do podneva se cijepilo osmero osoba, a ispred ordinacije je umirovljenica Dragica Ivanec razmišljala što učiniti. - Valjda ću se cijepiti kad sam već došla. Ako dođe do eventualnog udara svinjske gripe, želim biti zaštićena – rekla nam je.
Cjepivo ali za sezonsku gripu Novooboljelih je sve manje: u prvom tjednu prosinca 83 nova slučaja pandemijske gripe. - Od toga je 21 bolesnik hospitaliziran, među kojima je troje djece, a ni kod jednog pacijenta nije bilo težih komplikacija bolesti – izvijestio je dr. Dubravko Tršinski u ponedjeljak. (vms)
Dr. Hrandek: Tajna uspjeha nije samo u spoju prakse i iskustva, nego i u stručnom usavršavanju
se dr. Hrandek. Od otvaranja ordinacije u Optujskoj ulici nije promijenio način rada. - Kada zbog pritiska velikog broja pacijenata u čekaonici morate raditi brzo i rutinski, tada su veće mogućnosti da pogriješite. Nikada nisam želio raditi na taj način. Suprotno tome, u mojoj ordinaciji pacijenti dođu u
Žele čuti drugo mišljenje Većina pacijenata dr. Hrandeka su ljudi koji traže drugo mišljenje, a uz to obavlja i puno konzultacija, gastroenterološke, sistematske i preoperativne preglede. U 15 godina, koliko radi kao privatnik, ordinaciju je u potpunosti opremio, pa pacijenti kod njega mogu obaviti UZV pregled srca, štitnjače, dojke, abdomena, bubrega i prostate, ali i EKG, holter EKG – 24 sata, kao i gastroskopiju, rektoskopiju, kolonoskopiju. - Mogu vam reći da su 1994. godine prednost privatne ordinacije prvi prepoznali poljoprivrednici, koji i danas vole dolaziti. Oni su prvi shvatili da se isplati dati novac za kvalitetnu uslugu, bez čekanja i uzimanja bolovanja zbog pretraga – otkrio je dr. Hrandek.
p
acijentima iskreno odgovara na njihova pitanja i poštuje njihovu privatnost točno zakazani termin, čekanja nema, a obrada može trajati i sat vremena ako je potrebno. U takvoj mirnoj atmosfer i pacijenti su opušteniji, ali i ja jer imam vremena za temeljiti pregled i obavljanje pretraga,
na temelju čega donosim što je moguće kvalitetniju odluku o liječenju – pojašnjava. No, ističe da tajna uspjeha nije samo u spoju prakse i iskustva, nego je nužno kontinuirano stručno usavršavanje. - Posljednjih sedam godina bio sam na četiri europska kongresa gastroenterologa, kao i na svjetskom u Bangkoku. Uz to, stalno pratim najnovija svjet-
ska dostignuća iz područja gastroenterologije. To je nužno i radi pacijenata, koji se danas o bolestima informiraju putem interneta. Prema pacijentima moraš biti iskren i odgovoriti na ono što te pitaju, a istodobno biti diskretan. Znate, nikada nikome ne govorim tko je bio kod mene i zbog čega, a to pacijenti također cijene – kaže dr. Hrandek.
Zdravo srce
Liječenje zatajenja srca (2)
prošlom broju dijelom U su opisani lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju
zatajenja srca, a u nastavku slijedi prikaz ostalih. Antagonisti angiotenzinskih receptora: upotrebljavaju se kod onih bolesnika koji ne toleriraju ACE inhibitore, smanjuju potrebe za rehospitalizacijama, ponekad se upotrebljavaju i s ACE inhibitorima. Najčešće se uporebljavaju valsartan, losartan, candesartan.Antagonisti aldosteroskih receptora: u RALES studiji dokazano smanjuju smrt-
nost iznenadne i kardijalne smrti za 30%. Upotrebljavaju se kod značajnih zatajenja srca - NYHA III i NYHA IV stupnja. Kod upotrebe tih lijekova potrebno je redovito kontrolirati kalij i kreatinin u serumu. Liječenje se započinje malom dozom koja se nakon mjesec dana udvostručuje. Kod nas je na raspolaganju spironolacton. Glikozidi digitalisa: uvođenje glikozida digitalisa u terapiju prije puno godina donijelo je pravu revoluciju u liječenju zatajenja srca. Sada su
osim njih na raspolaganju drugi potentniji lijekovi, no glikozidi digitalisa i dalje imaju svoje mjesto u liječenju. Naročito kod bolesnika koji uz zatajenje srca imaju i supraventrikulske aritmije, npr. fibrilaciju atrija te kod bolesnika s umjerenim do značajnim znacima zatajenja srca. Vazodilatatori: lijekovi s djelovanjem na širenje krvnih žila: korisni su kod akutnih dekompenzacija. Danas se najčešće upotrebljavaju nitrati kratkog ili dugog djelovanja. Terapija
elektrostimulacijom: kod određenog broja bolesnika potrebno je ugraditi dvokomorne elektrostimulatore srca kako bi se dobila dobra sinkronizacija lijeve klijetke i lijeve pretklijetke te kako bi se prepoznala po život opasna aritmija te potaknuo intrakardijalni DC elektrošok.Tako razlikujemo ICD (implantibilan kardijalni defibrilator) i CRT (kardijalna resinhronizacijska terapija). Kirurški tretman: ponekad je potrebno i kirurški intervenirati - kod bolesnika kod kojih
za to postoje indikacije. Od kirurških zahvata na raspolaganju su: operacija zamjene srčanih zalistaka, aortokoronarno premoštenje - by pass, kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca kao podlogom zatajenja te transplantacija srca metoda koja je indicirana u zadnjem stadiju zatajenja srca kad sve druge metode liječenja ne daju rezultata, ali metoda kod koje kod pomno odabranih i pripremljenih bolesnika 5-godišnje preživljavanje danas iznosi 70-80%.
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
40 Oglasi
Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1
08.12.2009
9/24/09 3:15:11 PM
08.12.2009
Oglas 41
42 Ženski svijet
08.12.2009
siniša sović
PREDSTAVLJAMO U varaždinskom butiku “Bo” zanimljive kreacije hrvatskih dizajnera
Vlasnica butika Spomenka Damjanić ističe kako je gotovo svaki komad odjeće kupljen u butiku “Bo” unikat
Gdje je originalnost, tu je “Bo”
Trudnoća Prva tri mjeseca
P
rva tri mjeseca donose uzbuđenja, ali mogli biste osjećati napetost, bez obzira na to jeste li trudnoću planirali ili vas je iznenadila. U tih prvih nekoliko tjedana priviknut ćete se na promjene tijela, ali i na spoznaju da u vama raste novi život. Odvojite vrijeme za prilagodbu, koliko vam treba. Doživljavat ćete emocionalne uspone i padove pa biste Martina Šebijan se mogli osjećati iscrlicencirani voditelj vježbi i tjepljeno. lesnih aktivnosti za trudnice, nogi dolazak prinoprenatalfintess@gmail.com ve drže u tajnosti prva tri mjeseca kako bi razvili samopouzdanje kad je riječ o trudnoći. Dobro razmislite o svojoj prehrani. Vrlo vjerojatno vam nedostaje niz hranjivih tvari potrebnih za razvoj djetetovih organa. Suvremene metode uzgoja, prerade i pripreme hrane često uništavaju vitamine i minerale. Pokušajte što više konzumirati svježu organsku hranu. Vašem je organizmu potreban sveobuhvatni vitaminski dodatak te dodatak folne kiseline. Izbjegavajte alkohol, kavu i visokoprerađenu hranu. Dobar je san najbolji temelj za početak novog dana. Bitno je da večera bude lagana kako ne biste opteretili probavni sustav prije spavanja. ijekom dana pronađite vremena da se odmorite podignutih nogu, a poslijepodne pokušajte kratko odrijemati. Naravno, ako vam to posao ili druga djeca dopuštaju. U ovom se stadiju trudnoće ne prisiljavajte vježbati ako vam nije do toga. Blagi oblici tjelesne aktivnosti, kao što su hodanje, istezanje i plivanje, primjereniji su od napornog vježbanja u teretani. emojte se pretjerano naprezati i ne pregrijavajte se. Mentalno se pripremite. Svaki dan pronađite vremena za sebe, da se povučete u mir i tišinu. Ovo je period kad razmišljate o onome što vam se događa i o životnim promjenama. z sva pitanja o kojima morate razmisliti, važno je i da vizualizacijom počnete uspostavljati odnos sa svojom bebom. Slušajte glazbu ako vam to pomaže umiriti um i opustiti tijelo.
Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
materijala. Tako ćete u butiku “Bo”
VARAŽDIN - Ukoliko želite izgledati lijepo i originalno, pravi je izbor za vas butik “Bo” koji se nalazi u Ulici Augusta Šenoe 7 u Varaždinu. U ponudi butika nalazi se odjeća hrvatskih kreatora koji je izrađuju od potpuno prirodnih i kvalitetnih
butiku “Bo” možete pronaći nakit od mjesečevog i poludragog kamenja
u
naći kreacije Igora Dobranića, Studija 2D, Mustri, Tomislava Jerčića te Aite Alić. U planu je suradnja s još
četiri hrvatska kreatora, s Anom Kujundžić, Ružicom Hodak, Nadom Došen te Anom iz Artiđana. Njihove bi kreacije tijekom prosinca trebale stići u butik “Bo”. Ako se odlučite kupiti nešto u butiku “Bo”, izgledat ćete posebno jer je gotovo svaki komad odjeće u butiku unikat. Kada još tome pridodate nakit od poludragog i mjesečevog kamenja galerije “Oblak”, koji se također
može kupiti u butiku “Bo”, garantirano ćete izgledati drukčije od drugih. Odjeća je atraktivnog stila, a jedan takav komad odjeće je vječan, istakla je Spomenka Damjanić, vlasnica butika. U butiku se primaju i kartice, omogućen je i popust na gotovinsko plaćanje. Dakle, d o đ i te u b u t ik “Bo” i priuštite si nezaboravan shopping.
Zanimljiva kreacija
Slojevita haljina
M
T
Prekrasan kaput
Frizerski salon
Frizura za okruglo lice
N U
Košulja s volančićima
Kristina Butek
majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750
Imati okruglo lice znači imati dar! Uz pomoć frizure mogu se prikriti različita odstupanja od savršenog oblika lica. Okruglom licu dobro stoje razne frizure. Izbor stilova širok je za oba spola. Duga slojev ito ošišana kosa naglašava vrat i izdužuje lice. Šiške ošišane u obliku trokuta čiji vrh prekriva dio jednog oka također odlično izgledaju na okruglom licu ili pak otvoriti čelo,
maknuti šiške. Općenito, ako kosa izgleda dugo, slojevito ošišana, isti efekt odražava se i na licu.
Lagano kovrčava kosa daje dojam izduženosti. Uz okruglo lice pristaje frizura s naglašenim gornjim djelom glave.
Ženski svijet 43
08.12.2009
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Spisateljica i voditeljica propagande HNK Vesna Kosec Torjanac
Ljubav je svrha svih nas Dermatolog Radiofrekvencija U
Vesna je uporna, dosljedna i optimistična, a supruga je upoznala u kazalištu, gdje i danas radi Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Vesna Kosec Torjanac po zanimanju je profesorica hrvatskoga jezika. Tri je godine u srednjim školama predavala hrvatski jezik, scensku umjetnost i medijsku kulturu.
Dramski rad
No, već je četrnaest godina zaposlena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu na radnom mjestu voditelja marketinga i propagande. Na početku je poslijediplomskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše igrokaze i priče koje su objavljene u časopisima i zbirci “Veselo, šareno, maleno”. Dugogodišnja je suradnica Dramskog programa te Dječjeg i obrazovnog programa Hrvatskoga radija. U kazalištima je izvedeno njenih dvadesetak autorskih tekstova i dramatizacija. Bavila se i dramskim pedagoškim radom. Udata je za redatelja Dubravka Torjanca, ima dvije kćeri: sedamnaestogodišnju Tenu i četverogodišnju Anu. U Malim ženskim razgovorima saznajte tko ima glavnu riječ u njezinoj obitelj, koju je najluđu stvar u životu učinila i još mnogo toga. Tko ima glavnu riječ u vašoj obitelji? Svi smo u obitelji rječiti, glasni i ravnopravni. A završnu? Najčešće se uspijemo dogovoriti oko nečega, ali je u svojim stavovima i prohtjevima najupornija mala Ana. Tri svoje osobine koje najviše volite? Lijepa, pametna i bogata. Ha, ha... Šalim se. Uporna sam, dosljedna i optimistična. Tri osobine koje vas najviše nerviraju kod drugih? Tri L: Licemjerje, lažljivost, lijenost. Brak biste opisali kao... Timski rad na predstavi koja se zove Život. Kako ste upoznali svog supruga? Još u srednjoj školi kada sam se “motala” oko kazališta... Gledala sam probu Balada Petrice Kerempuha tadašnjeg Dramskog studija AC ‘77, a poslije probe mi je redatelj rekao da sam žgoljava i odveo me na grah. Za nekoliko sam mjeseci igrala u Čehovljevoj “Prosidbi”, a taj redatelj je bio moj budući suprug. Sjećate se svojih godišnjica braka ili ih ponekad zaboravite? Dosadašnjih 18 smo se sjetili. Ako nas uhvati senilija, nema
ređaji za pomlađivanje uz pomoć radiofrekvencije apsolutni su hit u Americi! Riječ je o revolucionarnom, bezbolnom, brzom i nekirurškom pomlađivanju lica, vrata, dekoltea, ali i ostatka tijela. Najaktivniji sloj u koži je srednji sloj - tzv. dermis. U njemu se nalaze brojna kolagena i elastična vlakna, stanice koje ih proizvode - tzv. fibroblasti, te međustanična tvar bogata vodom i hijaluronskom kiselinom. Kroz godine, pod utjecajem nasljeđa, hormona te brojnih vanjskih čimbenika Sanja PETEK-MODRIĆ (prvenstveno sunca), u koži dr. med. nastaju brojna oštećenja koja specijalist je čine obješenom, mlohavom dermatovenerolog i naboranom. Upravo ošteKralja P. Krešimira IV. 41 a, ćenja kolagenih i elastičnih Varaždin 042/302-080 vlakana doprinose tome. čemu je tajna radiofrekvencije? Njezin terapijski učinak temelji se na kontroliranom i doziranom zagrijavanju dubljih slojeva kože i potkožja – prvenstveno u području dermisa. Takvim načinom rada dolazi do razbijanja starih i oštećenih kolagenih vlakana, a istovremeno se pobuđuje stvaranje vlastitih, novih i zdravih vlakana. Nastupa proces tzv. neokolageneze. Zahvaljujući tome koža postaje glatka, napeta, svježa i mlađa. Jednako dobro radiofrekvencija utječe i na površnije slojeve kože, a zbog poboljšane cirkulacije pospješuje se i prodiranje aktivnih tvari u kožu. Radiofrekvencijom se mogu tretirati i „sitne“ bore oko očiju i usta, ublažiti nazolabijalne brazde (bore koje povezuju nos i kut gornje usne), a učvršćivanjem kože brade i podbratka postiže se lifting efekt. Osim kože lica, zategnuti i učvrstiti može se i koža vrata, dekoltea i ruku. Prvi rezultati na koži primjetni su već neposredno nakon tretmana, no izgled kože poboljšavat će se i tijekom sljedećih četiri do šest mjeseci. Preporuča se serija od četiri do šest tretmana u razmaku od tjedan dana. Tretmani su neagresivni, pa se nakon njih može nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima. Radiofrekvencija se jednako uspješno primjenjuje i kod tretmana tijela, pa tako prilikom tretiranja nogu, stražnjice ili trbuha dolazi i do rastapanja masnih naslaga, uz istovremeno učvršćivanje kože tijela.
U
Vesna je majka 17-godišnje Tene i četverogodišnje Ane, a u braku je s redateljem D. Torjancem
Još sam uvijek spremna na kojekakve lude stvari Kome se divite? Ljudima koji su svojom upornošću ostvarili svoj cilj, onima koje još uvijek vesele male stvari, koji se još znaju smijati i misle svojom glavom. Najzgodniji Hrvat? Osim mojeg supruga, koji mi je sasvim po mjeri, nisam primjetila nijednog. Muškarci su s godinama... Djetinjastiji. A žene... Starije. Neke i pametnije. Imate li poštapalicu? Mislim da nemam.
veze – bitnije je ono vrijeme između godišnjica. Čarobne riječi koje vas uvijek mogu “oboriti” s nogu su... Ne padam na riječi. Kao mala djevojčica željeli ste biti... Osim kratkog ranog perioda, kada mi se dopao posao stjuardese, uvijek sam željela biti profesorica hrvatskoga jezika. To formalno i jesam. Voljela sam školu, obožavala hrvatski, mnogo sam čitala i još u osnovnoj školi znala sam što ću studirati. Kao i mnogi, pisala sam pjesme, priče, sudjelovala u dramskim, novinarskim, literarnim skupinama... Iznenadila sam se kada mi je, prije par godina, bivša učiteljica donijela moj sastavak u kojem sam napisala da, kada odrastem, želim raditi u kazalištu! Toga se ne sjećam, iako me je kazalište rano opčinilo. A sada bih svojim kćerima preporučili da budu... Sretne. A kojim će se poslom baviti, moraju same odlučiti. Ne želim i ne mogu utjecati na njihov odabir, ali one mogu
Znate li kuda ćete na doček Nove godine? Novu ću dočekati s obitelji kod kuće, u pidžami, uz neki film, brdo kolača i ostale mrsne stvari. Što ćete poželjeti da vam se ostvari u 2010. godini? Prvo: zdravlje za moju obitelj. Drugo: puno para, malo rada. Treće: budući da mi se druga želja ionako neće ostvariti, želim samo prvo. Vode li vas kroz život više emocije ili razum? Nastojim pronaći ravnotežu. Najluđa stvar koju ste učinili u životu? Bilo je dosta ludih... Još sam spremna na kojekakve.
računati na moju podršku. Možda sam staromodna, ali k’o pokvarena ploča, stalno ponavljam da bez truda nema uspjeha ni u čemu. Danas je teško i roditeljima i djeci, jer su prave vrijednosti marginalizirane, pa uglavnom ni znanje ni trud nisu vrednovani kao što bi
p
ri pisanju dijaloga volim zamišljati konkretne glumce na sceni, kaže Vesna trebalo. Obrasci uspjeha koje im društvo nameće nerijetko su upravo suprotni: podobnost umjesto sposobnosti, poltronstvo umjesto vlastita mišljenja, a novac je potisnuo moral. Svi moraju biti “savršeni” po modelu sapunica. Medijska agresija nadjačala je prave autoritete, a mladi koji se ne povinuju većini, obično su od te većine odbačeni. Nije im lako i ja sam uvijek na strani mladih. Nama je ipak bilo lakše. Uvjerena sam da će se ovaj svijet unormaliti, jer ovakav
nije poželjan nikome. Koje svoje osobine prepoznajete kod svoje djece? Tvrdoglavost. Jeste li stroga ili popustljiva kao majka? Pokušavam biti stroga, ali je moja strogoća često neuvjerljiva. Kako biste opisali ljubav? Svrha svih nas. Otkuda crpite inspiraciju za svoja spisateljska djela? Inspiracija nije nešto izvanjsko, ona je dio čovjeka. Kad je mozak «naštiman» da u svakoj sitnici prepozna temu za priču, potrebno je odvojiti vremena da se ona što bolje oblikuje. Posvuda imam bezbroj započetih stvari, pa ih kasnije iskoristim ili bacim. Što se tiče pisanja za kazalište, najveći je poticaj narudžba. Naime, uvijek sam ih pisala namjenski, a pri pisanju dijaloga volim zamišljati konkretne glumce na sceni. Tekstovi «kuhaju» u meni dugo, ali ih napišem brzo. Vaš najdraži pisac? Imam puno dragih pisaca i nemoguće je ikoga izdvojiti.
44 Ženski svijet
08.12.2009
siniša sović
Žene
i zdravlje
Kon(tra)cepcija? I. dio
K
ad govorimo o današnjim zdravstvenim temama poput aktualne “svinjske gripe”, potencijalnim teorijama urote koje stoje iza toga ili stvarnim potrebama zaštite protiv takvih pošasti neupitno bi bilo pridanas pisati Dr. Aleksandar mjereno o tome. Iako moje JUKIĆ zvanje ne predstavlja spec.ginekologije i kompetetnu osobu za porodništva takav sadržaj (premda bih i ja na tu temu imao što za reći), općenito gledano, ne mogu se oteti dojmu kako nas loša informiranost o mnogim sličnim problemima dugo može držati u zabludi, pa i onda kada «naletimo» na pravu, vrijednu informaciju – nerijetko okrenemo glavu, smatramo je poluistinom, ili našu pozornost u tome trenu zaokupljuje neka nova globalna ili lokalna zdravstvena nevolja tako da u konačnici konstatiramo – to sada više nije važno. Stoga ću u ovoj kolumni nastojati ostati na svom teritoriju i prokomentirati jednu pomalo zaboravljenu, a vrlo veliku zdravstvenu temu prije gripe, a to je - kontracepcija. Opasni kontraceptivi, kontraceptivi – ubojice. U medijima su brojni slični naslovi potresali ne samo žensku populaciju. Moji kolege privatni ginekolozi tada su voljeli reći kako bi ih farmaceutske kuće morale ekstra plaćati za nebrojene pozive svojih pacijentica kako bi dobile pravovaljanu informaciju. Tih dana je svakog tko je imao dodira s pilulama protiv začeća pritiskalo u prsištu, svi su imali natečene noge i vene, iznenadne glavobolje i nejasne vrtogavice. Bilo mi je neobično drago nazočiti takvom predavanju naših profesora sa sveučilišta. No moram priznati da sam se kao ginekolog, a vjerujem kao i većina farmaceuta – osjećao prilično posramljeno novim saznanjima kako su inozemni liječnici koji nisu ginekolozi puno bolje informirani o tome. Vjerojatno je malo poznato kako 87 posto nizozemskih liječnica i farmaceutkinja kao metodu planiranja svoje obitelji koriste oralnu kontracepciju. U Hrvatskoj te iste struke pilule koriste u svega 12 posto. Zašto je tomu tolika razlika? Znači li to da su nizozemke «lakovjernije» a mi mudriji, oprezniji? (nastavak slijedi)
Slavica Dvorščak više od 32 godine radi kao konobarica, a svoje klijente hvali kao ugodne i ljubazne
ŽENE NA POSLU Konobarica Slavica Dvorščak
I nakon tisuća skuhanih kava, još volim svoj posao Već kad mušteriju vidim na vratima, znam što će naručiti, rekla je Slavica Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Najdraži gost dosada bio mi je Adam Končić. Joj, kak’ samo ima lijepe oči - rekla je Slavica Dvorščak, konobar ica aper it iv- bara hotela “Turist”, koja je u tom poslu gotovo 33 godine.
Odlični gosti
- Slobodno to napišite, moj muž Ivek nije ljubomoran. I on je 35 godina proveo u ugostiteljstvu - rekla je vrijedna konobarica koja je u životu skuhala na tisuće i tisuće kava, odnijela isto toliko narudžbi uz osmijeh i ljubaznu riječ. I opet bi radila kao konobar ica, kaže. Ne pada joj teško rad blagdanima, rad “na nogama”, usluživanje gostiju jer kaže da ima odlične i fine mušterije s kojima nikad nije imala problema. - Prvi put kao konobarica zaposlila sam se s 19 godina na izletištu Varaždinbreg. Tamo su me kolege
odlično prihvatili, bilo mi je jako lijepo i tamo raditi. Iz tog izletišta došla sam raditi u Turist, pa u Barbaru i sad sam desetak godina opet ovdje, u Turistu - ispričala je Slavica koja je bila deseto dijete u svojoj velikoj obitelji Maček u Žarovnici. - Kod nas je kod kuće uvijek bilo puno ljudi. Zato mi vjerojatno odgovara i takav posao
n
ajčešća narudžba gostiju je kava na sto različitih načina u kojem sam uvijek okružena ljudima - kaže Slavica koja je na nekadašnjoj srednjoj školi “32. divizija” završila i školu za konobaricu. - Kako već dugo radim u Turistu, već s vrata znam što će koji gost naručiti - kaže dugovječna konobarica koja zna i kada se tko u Turistu
sastaje. - U nedjelju oko 11-12 sati na kavicu obavezno dolaze umirovljenici. Znaju doći i u subotu, no u subotu su ipak redoviti političari-gospodarstvenici - kaže Slavica dodajući da oni nisu zahtjevni gosti. Svi oni piju kavice, a samo za Božić i Novu godinu nazdrave žesticom. Upravo je kava na razne načine najčešće narudžba koju Slavica čuje. - Ima raznih narudžbi ve-
zanih uz kavu. Jedni traže kratku, drugi dugu, jedni žele s toplim mlijekom, drugi s hladnim, netko želi s malo pjene, drugi bez pjene i tako dalje - kaže Slavica. Jutarnja smjena joj traje od 7 do 15 sati, a popodnevna od 15 do 23 sata. - Svoj posao volim. Lijep je, dinamičan, pa kad sam na godišnjem odmoru jedva čekam da ponovno počnem raditi - zaključuje Slavica.
Umirovljenici su dragi gosti konobarice Slavice i hotela Turist
Kozmetički
Željka SLATKI
savjeti
Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face
Kako njegovati suhu kožu S V U J vima nam je najlakše otići u trgovinu i kupiti sredstva kojima ćemo njegovati svoje tijelo. Često puta nam te kreme ne odgovaraju pa moramo isprobati na desetke preparata da bismo našli ono što tražimo i želimo. este li ikada razmišljali da se vi sami okušate u pripremanju preparata kojima ćete svojoj koži omogućiti elastič-
nost, hidrataciju i vitamine te zdrav izgled? No moram vam naglasiti da te pripravke morate odmah svježe upotrijebiti, a ono što vam ostane, odmah bacite. jutro možete kožu osvježiti jednostavnim pripravkom kao što je npr. 1 žličica narančina soka, 2 kapi limunova soka, 1 žličica maslinova ulja te 1 žumanjak
koje pomiješajte i nanesite na cijelo tijelo 5-10 minuta prije tuširanja. olite li uživati u kupkama, u toplu vodu za kupanje dodajte 300 g mlijeka u prahu i 1 žlicu bademova ulja. Ta će vas kupka psihički opustiti i vratit će vlagu vašoj koži. Poslije kupke nije potrebno nanositi nikakvu kremu. Želite li napariti lice,
možete u litru vode staviti eterična ulja kamilice ili mente. Ako imate sušene biljke, također će poslužiti, samo njih morate malo ostaviti da provre. ice parite 15 minuta, glava neka vam bude prekrivena ručnikom. Kada ste gotovi, lice operite hladnom vodom i nanesite prirodno ulje za njegu lica.
L
Ženski svijet 45
08.12.2009
PREDSTAVLJAMO Kolekcija Black Diamond by Mura Pehnec
Previše sjaja nam nikad nije dosta Riječ je o flash novogodišnjoj kolekciji Mure Pehnec inspiriranoj sjajem, a predstavljenoj u Billiard clubu Leonhart VARAŽDIN - Mlada varaždinska kreatorica Mura Pehnec pobrinula sa da žene i djevojke zablistaju u predstojećim blagdanima, a osobito u novogodišnjoj noći.
Black and white
z
a dobru atmosferu pobrinuli se koktelmajstor i DJ ženstvene i svjetlucave, kao stvorene za novogodišnju noć. I sama kreatorica je te noći obukla svoju haljinu, kao i njezine prijateljice, te ih je
Kreatorica Mura Pehnec (druga slijeva) i sama je na predstavljanje kolekcije obukla svoju haljinu
atičnjak (lat. Melissa officinalis) je ljekovita i začinska biljka koja je poznata, korištena i cijenjena još od 372 godine prije Krista te je stoljećima bila temelj mnogim preparatima za jačanje organizma. Sastojak je „Karmelićanske vodice“, srednjovjekovnog „svelijeka“ koji se i danas upotrebljava u nekim zemljama. atičnjak je biljka s cijeMarija Nekić Aromamaser lim nizom blagotvornih 091 92 99 329 djelovanja na organizam. VaAromamedia d.o.o. žan je i njen miris koji mnogo Salon za masažu pomaže kod raznih psihičkih Dom zdravlja Ludbreg problema. Pravu vrijednost Vinogradska 1, Ludbreg osjetit će osobe koje su napete, izmučene patnjom ili bolešću, jer ova biljka krijepi duh i tijelo. Svakako se preporučuje kod stresa i depresije gdje se može primjenjivati uz valerijanu, kamilicu, lavandu. Pomaže kod poremećene i neregulirane probave i nadutosti, kod želučanih bolova i gastritisa, te regulira rad jetre i žuči. Dobro djeluje kod ubrzanog rada ili osjećaja pojačanog lupanja srca. Ulje ima snažna svojstva protiv virusa gripe, vodenih kozica i herpesa. Koristi se za ublažavanje glavobolja, migrena i PMS-a. Smiruje crvenilo, otok i svrbež kod upalnih oboljenja kože, alergija i uboda insekata. lje treba koristiti pažljivo i u niskim koncentracijama, koje su se pokazale djelotvornijima od viših. Preporučuje se mješavina do jedan posto ili niže, jer ulje može u većim koncentracijama nadražiti kožu. terično ulje matičnjaka vrlo je rijetko, skupo i teže dostupno, često se krivotvori stoga je potreban dodatan oprez. Na tržištu je dostupnije ulje koje se dobiva destilacijom matičnjaka s korom limuna (Oleum melissae citratum) jer eterična ulja imaju slično djelovanje i miris. na kraju, još jedna obavijest. Svi građani Ludbrega mogu u salonu Marije Nekić obaviti besplatno mjerenje šećera u krvi.
U E I
Važno je da se sjaji
Koktel-majstor
Crni sjaj je poželjan
pokazala svima prisutnima dok se na wall-screenu vrtjela njezina kolekcija. Da je interes za predstavljanje Murine kolekcije bio velik, dokaz je prepun Leonhart. Za prisutne je bilo pripremljeno piće dobrodošlice, kanape sendviči i razne poslastice. Za odličnu atmosferu na predstavljanju kolekcije za-
služni su i DJ te koktel-majstor koji je briljirao u svom umijeću spravljanja raznih kombinacija pića. Kolekciju je predstavljao Nenad Her vat in, a dress code te večeri bio je “crno i bijelo”.
mond by Mura Pehnec odlično su odradili model Tatjana Šarić, za styling su zaslužni Ivan Friščić i Mura Pehnec, za make up Ivana Landeka, a za fotografije Goran Matijašec. Oni koji žele vidjeti uživo kreacije Mure Pehnec mogu doći u njezin modni atelje koji se nalazi u Kranjčevićevoj ulici 4 u samom središtu Varaždina.
Modni atelje
Za odlično odrađenu kampanju za kolekciju Black Dia-
Nokti
Salon zdravlja i ljepote „Miri-relax“, Jurkovićeva 12, Varaždin kontakt: 042/300-843, 098/175 11 55
Problem uraslog nokta P ola milijuna Hrvata ima problema s uraslim noktima, čak i djeca i svi koji su iskusili tu bol znaju da se čupanjem nokta rješava samo posljedica, ali ne i uzrok, tj. na čupanje moraju ići ponovno i ponovno... Ponekad ljudi previše „petljaju“ sami oko noktiju pa zadiru i duboko ispod nokta u ležište nokta. Takav postupak često izazove još goru infekciju nokta, prst postaje još bolje otečen, crven i bolan. Urasli nokat
Eterično ulje matičnjaka M
M
Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
Kako? Upravo je u petak u varaždinskom Billiard clubu Leonhart predstavila svoju flash novogodišnju kolekciju “Black Diamond”. - Kolekcija je inspirirana sjajem, u dojmu sjajila za usne i laka ili barem aspekta sjaja tekućine. Pravilo kojim sam se vodila u ovoj flash novogodišnjoj kolekciji je “previše sjaja nikad nije dosta”- istakla je uspješna kreatorica Mura Pehnec koja je tako djevojkama “uštedjela” muke što obući u novogodišnjoj noći. I doista, njene su haljinice
Aromaterapija
koji jednostrano ili obostrano raste u krug umjesto u ravnini, kao i tzv. debeli nokat, često izazivaju upale. Najčešće pojavi uraslih noktiju dovodi krivo rezanje nokta ili tijesna i neadekvatna obuća koja natiskuje prste. Ako se odmah ne započne s liječenjem, stvara se granulomatozno tkivo koje užasno boli. U našem salonu provodi se sasvim jedna nova tehnika liječenja uraslih noktiju modernom metodom koja uspješno i učinkovito ispravlja
urasle nokte. Jednostavna je, ne smeta, ne boli, čak se ne primjećuje na noktu. Djeluje na urasli nokat tako da vuče krajeve nokta koji se ispravlja u rastu. ože se stavljati više puta, tj. koliko treba da bi se nokat ispravio i oslobodio korisnika boli. Imali smo slučaj „uraslih noktiju“ mlade žene Suzane Posavec iz Varaždina, koja je k nama došla s užasnom upalom i bolovima. Nakon godinu dana intenzivnog
M
dolaženja u naš salon gospođa Suzana je izliječila svoje urasle nokte i više nema problema s noktima na nogama. tom salonu pružaju se još usluge depilacija toplim voskom, manikura, masaža, tretmani mršavljenja i anticelulitni tretmani najnovijim aparatom „body-former“. Također postoji mogućnost kupnje poklon-bona za osobu koju želite iznenaditi na rođendan, imendan, Božić ili neku drugu priliku.
U
46 Oglas
08.12.2009
Mali oglasi 47
08.12.2009
KUĆE KUĆA u Varaždinu, idealna lokacija, veliko dvorište, skladišni prostor. Mob.091/6308-630 ozn.141b ACD PREMIER - NEKRETNINE! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn,126c K U P U J E M k u ć u u Va r a ž d i nu do 90.000 €, isplata odmah. Mob.099/681-7936 ozn.167b KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.701e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.701e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.702e NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.5076 VIKENDICA i vinograd u Salinovcu kod Ivanca. Mob.091/603-0942 ozn.5095 VIKENDICU kraj ceste, Tonimir bb, zelena ograda, povoljno prodajem. Tel.042/312-932, mob.099/682-5240, 099/721-3373 ozn.5083 KUĆA u blizini VI. osnovne, potrebna adaptacija, 62.000 €. Mob.098/1644-483, MEN-ARS NEKRETNINE ozn.141c VIŠE kuća u Varaždinu i okolici te poslovni prostor u centru Varaždina. Paurević nekretnine, 042/200-755, 098/9706-575 ozn.167c KUĆE SUPER ponude! Novija u Dravskoj poljani 120 m² - 95.000 € , Hallerova aleja 100 m² - 93.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICE! Kuća novogradnja u Hraščici 150 m² (moguće zamjene), novouređena kuća u Gojancu 80 m², Varaždin - breg uređena kuća 60 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE - super cijene! Vikendice: Mali Vrh 50 m² - 28.000 €, Halić 50 m²- 18.000 €, Salinovec (kraj Ivanca) - 10.000, 00 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
KUĆE: Filičeva, V. Žganca, Istarska, Đ. Kuhara, Zagrebačka, Đ. Sudete, Jurkovićeva ... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c
TROSOBNI : Jalkovečka (Grabanice) 80 m², 88.000 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m².Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
KUĆE: Jakopovec, Trnovec, Hrašćica, Petrijanec, Banjščina, Kneginec, Šemovec... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU u Gojancu, prodajem. Mob.091/251-2416 ozn.173c
STANOVI MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 713e DVOSOBNI stan, 68 m² ,Miroslava Krleže 1A, Varaždin, prodajem. Tel.048/626-545 ozn.200a
-luxuzno novouređen , T. Ujevića novouređen 53 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJPOVOLNIJA novogradnja! Grabanice- 38 m²- manji dvosobni, dvosobni 52 m², trosobni - 56 m², trosobni 84 m², četverosobni od 110 m² ,Zagrebačka - dvosobni 46 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Stan novouređeni 54 m² u Trakošćanskoj po samo 890 € i dvosobni 44,50 m² u Vrazovoj - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
STAN 41 m², II kat, Koprivnička 29 (preko puta Doma umirovljenika), prodajem. Mob.095/529-1977 ozn.5061
EXLUZIVNA PONUDA! Luxuzni trosobni stan 300 m² u novogradnji -Varaždinski vrtovi (mogućnost stambeno poslovnog) , te poslovni prostor 200 m² u novogradnji u Filićevoj, stambeno- poslovni objekat u centru grada (odlična lokacija) od 250 m², stara vila u Masarykovoj 180 m², 1000 dvorišta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu, poseban Božićni popust. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c
JEDNOSOBNI: Dravska 27 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Zagrebačka 33 m², Režekova 35 m², Meštrovićeva 38 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
PREPORUKA TJEDNA! Trosobni stan 53 m² u Miroslava Krleže nova zgrada (kod Envya) po 1200 €/m²!Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c
JEDNOSOBNI: Vukovićeva 30 m² 26.000 €, T. Ujevića 35 m² 29.000 €, Preloška 46 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
TOP PRILIKA! Krasan dvosobni 45,50 m² u Zrinskih Frankopana, cijena 1000 €/m² i prekrasan manji dvosobni 36 m² u novogradnji u Varaždinskim Vrtovima! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c
DVOSOBNI : Zagrebačka 45, 49, 63, 65 m², Supilova 47 m², Režekova 49 i 60 m², B. Radića 50, 52, 60 m², Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
JEDNOSOBNI stan 30 m², S. Vukovića 1/III, odmah useljiv, prodajem. Mob.098/284-544 ozn.709e
TROSOBNI - ispod cijene! Novogradnja Dravski vrtovi -84 m², 96 m² (trosobni) i 108 m² (četverosobni)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI PRILIKE! Kozarčeva 38 m² , Zagrebačka 36 m², I. Meštrovića 37 m², R. Hercega 30 m², Preloška 35 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI NAJPOVOLJNIJE! Kozarčeva uređeni 56 m² (kod City centra) , Zagrebačka 15 (centar)
DVOSOBNI : Jalkovečka 48 m² , Dravska 52 m², Z. i Frankopana 54 m² - 46.000 €, Vrazova 55 m² , Trakoščanska 57, 60 i 63 m², , Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Koprivnička 54 i 60 m², Starčevićeva 57 m², R. Boškovića 60 i 63 m², V. Novaka 60 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 55 m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Supilova 56 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², Draškovićeva 90 i 103 m², Jalkovečka 125 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c IZUZETNA prilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin. Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, cijena 55.000 €. Mob: 098/379-461 ozn.88c H ITNO! 2- soban stan 47 m², 42.000 €, I kat, blizina centra. Mob.098/1644-483, MEN-ARS NEKRETNINE ozn.141c PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.706e DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan, 64 m², na V katu, Koprivnička 6, uređen, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv. Mob.098/435-119 ozn.116c STANOVI u Dravskoj: četverosobni 92 m², trosobni 84 m², jednosobni 36 m². Piramida nekretnine, 099/215-7037 ozn.171c POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen. Mob.098/439-038 ozn.5088 STAN od 45 m², Vukovićeva 1, Varaždin, prizemlje, prodajem. Upitati na 042/683-116 ozn.176b TROSOBAN stan u kući (79 m²), J. Pupačića 36, Varaždin, etažiran, poseban ulaz, centralno, prodajem. Mob.099/416-1266 ozn.5090 STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau. Mob.099/7302-772 ozn.162c
ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište i kuća u izgradnji u blizini Vž., prodajem. Mob.099/2127-390 ozn.708e GRAĐEVINSKO zemljište, Mali Vrh, prodajem. Mob.098/972-9548 ozn.162b KUPUJEMO poljoprivredna zemljišta u neposrednoj blizini Varaždina. Tel.042/261-048 ozn.171b ZEMLJIŠTA u gospodarsko-poslovnim zonama te zemljište sa lokacijskom za stam. zgradu u Varaždinu. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c
NAJAM S K L A D I Š N I p ro s t o r, 2 2 0 m ² u auto- sajmu, iznajmljujem. Mob.098/1743-007 ozn.168c NOVI jednosobni stan, iznajmljujem. Upitati na broj mob.099/218-4425 ozn.116c IZNAJMLJUJU se ili prodaju poslovni prostori razne namjene uključujući i caffe bar sa sobama, B. radića 7, Vž. Mob.098/206-974 ozn. 172c JEDNOSOBNI potpuno opremljen stan kod bolnice, iznajmljujem nepušačima. Mob.091/581-4074 ozn.5065 SOBU u stanu, preko puta hotela Tu-
rist, iznajmljujem. Mob.098/301-289 ozn.203a IZNAJMLJUJE se u sklopu MDV-CENTRA 1 000 m² prodajno skladišnog prostora sa kancelarijama grijanog i opremljenog, 600 m² prodajnog salona i 3 000 m² otvorenog skladišnog prostora. Mob.098/268-315 ozn.63c POSLOVNI prostor sa strojevima za proizvodnju fert-gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.703e NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto. Mob.098/308-025 ozn.705e JEDNOSOBAN stan studentima/ učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.710e NAMJEŠTENU garsonjeru iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.710e IZNAJMLJUJEM dva nova stana u centru grada jednosobni(35 m²) i dvosobni(55 m²). Piramida nekretnine, 099/215-7037 ozn.171c PRAZAN 2-sobni stan (prizemlje) u ul. Zrinskih i Frankopana. Prednost dugoročnom unajmljivanju. Upitati na 098/683-666 ozn.707e NAMJEŠTENU sobu, internet, studentu, učeniku, samcu, iznajmljujem. Tel. 261-386 ozn.708e KUĆU 90 m² u Ebnerovoj ulici u Va ra ž d i n u , i z n a j m l j u j e m . Mob.098/498-292 ozn.5069 ULIČNI poslovni prostor povr. 50 m² u užem centru Varaždina, iznajmljujem. Mob.098/178-3644 ozn.5078 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, poseban ulaz, studentima nepušačima. Tel.042/261-652, mob.095/895-2284 ozn.5079 STAN u centru grada, dvije sobe i kupaona, 3-4 ležaja, iznajmljujem studentima. Mob.098/412- 682 ozn.5094 NAMJEŠTENU garsonjeru, iznajmljujem. Mob.091/251-2416 ozn.173c
VOZILA PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c
KOMBI IVECO C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 8.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c
AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Te l / f a x : 0 4 2 / 23 2 - 8 0 0 , 231-298 ozn.19c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c FORD FOCUS Trend 1.8 TD, 2002. g., plavi metalic, 90 KS, reg. 10/2010, u super stanju, garažiran, prodajem. Mob. 091/2580-950 ozn.37c FIAT PUNTO 1,2, star 1. g., registriran u 11/2009, cijena 55.000 kn, prodajem. Mob.098/913-3322 iza 14.00 h ozn.5029 OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.707e KUPUJEM vozilo ili skuter od vlasnika dom 15 g., povoljno, ispod cijene. Mob.098/9656-624 ozn.5066 FORD ESCORT 1.3i, karavan, bijeli, puno opreme, očuvan i reg. 1. g., 1999. g. Mob.098/268-540 ozn.5066 PEUGEOT 106, 1999. g., 1.999 €; Audi A4 1,6i, 4.999 €; zimske i felge. Mob.098/9348-247 ozn.5080 AUDI A 4 1,6i, ‘95. g., reg. 09/2010, sačuvan, klima, ABS, servo, metalik, zatamljena stakla, zimske gume. Mov.098/9069-379 ozn.5081 ESCORT (99), 1.850 €; Matiz (99), 1.700 €; Punto (99) 1.500 €: Corsa (96), 1.599 €; Passat (90), 999 €; Nissan (90), 499 €; Yamaha choper (2001), 3.900 €; Kamper Ford 350 €, Oldtimer Kadett C (79), 600 € i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.5087 CITROEN Berlingo 2.0 HDI, Multispace, putnički, 06/2006. g., 58 000 km, prodajem. Mob.098/220-803 ozn.5096
48 Mali oglasi ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c
POSAO MLAĐA umirovljenica traži posao čišćenja i peglanja. Mob.095/862-7706 ozn.165b TRAŽI se domaćica za održavanje kuće u Varaždinu, vrsna kuharica. Mob.091/351-1720 ozn .5064 TRAŽI se mlađa djevojka trgovačke struke za rad u Varaždinu. Mob.095/700-5003 ozn.202a CAFFE BAR „Rocky“, Sračinec, traži mlađu žensku osobu za rad. Mob.099/404-7509 ozn.5065 ARMIRAČE KV, PKV, NKV tražim. Mob.098/913-4653 ozn.182b ŽENA pedantna, pouzdana traži posao vođenja domaćinstva, spremanje ureda ili stana. Mob. 099/387-3933 ozn.1f TRAŽIM djelatnike za novootvoreni posao i voditelje prodaje,. Honorarno ili za stalni radni odnos. Mob.091/539-2246 ozn.5072 TRAŽIMO mlađu žensku osobu za rad u caffe baru u Petrijancu, prijava obavezna, plaća 3.500,00 kn te tražimo djevojku za ispomoć u noćnom clubu petkom i subotom preko Student servisa. Mob.091/781-0524, 099/774-4724 ozn.5099 TRAŽE se ambiciozne i odgovorne osobe za rad u uredu sa kreditima. Inf. Slavica, 091/904-3612 ozn.5100
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvalite t a i d u g o g o d i š nj e iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c
KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c KR STOLARIJA - A K C I J A ! Veliko zimsko sniženje pvc stolarije do 50% popusta. Kod narudžbe preko 10.000,00 kn, nutarnje klupčice gratis. Obrada špaleta i svih završnih radova, besplatni odvoz stare stolar ije. Tel: 042/711-405, mob: 099/401-6622 ozn.95c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, ser-
CERACASA – specijalno polirane zidne i podne pločice. Najsjajnije na tržištu. Veliki izbor boja i formata. Mob.098/322-464 ozn.5103 SERVIS plinskih trošila: bojler i – čišćenje, kućanski aparati (per ilice, ledenice, štednj a c i), u g o s t i te l js k a oprema, klima uređaj i. M o b. 0 9 8 /315 -26 9 ozn.104c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c vera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c KERAMIČARSKO – kamenarski radovi, manji objekti, kuće, stanovi – renovacije. Mob.095/533-4088 ozn.39c
08.12.2009
OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c
stolarije i prerade već postojeće. Garancija na sve. Mob.098/197-6183 ozn.169b
IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c
JEFTINO nudim uslugu popravka odjeće, krpanja i manjeg prepravljanja odjeće te svih ostalih usluga popravaka prema vašim potrebama! Sve informacije možete dobiti na telefon: 042/207-642, 091/563-4288 ozn .180b
SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.712e ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.703e PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.703e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.704e DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4900 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.4892 IZRADA unutarnje stolarije, futer štokovi ravni i zaobljeni, ulazna vrata, stepeništa i sve vrste namještaja po mjeri. Mob.098/952-5210 ozn.5000 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5007 KERAMIČAR kvalitetno postavlja keramičke pločice, kamen, mramor, klupčice, laminat. Mob.098/637-097 ozn.157b FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje te knauf sistemi. Rad i na moru. Mob.098/478-900 ozn.5073 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5074 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.5075 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam kamine (kalijeve peći) i keramičke pločice. Mob.091/5704-956 ozn.5086 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri od masiva i iverala, Kuhinje, dnevne i spavaće sobe; vršim popravke
16.00 – 18.00 h ozn.714e ZAGORSKE purane, prodajem. Tel. 042/651-162 ozn.715e JELOVA građa (grede, roženice, daske) piljena po naruđbi i fosne stolarske bora, oraha i duglazije. Mob.098/948-2436 ozn.5093 VINO kvalitetno crno i bijelo (s markicom) i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.5093
TAPETAR: presvlačim sve vrste tapeciranog namještaja, ugaone garniture, stolice, klupe, separeje. Mob.098/965-3443 ozn.183b TAPECIRAMO namještaj: krevete, francuske ležajeve, garniture, fotelje, stolice. Popravljamo stolove i stolice (bajcanje i lakiranje). Mob.091/795-5981 ozn.5071 ASFALTIRAMO prilaze i dvorišta; vršimo usluge iskopa, navoza, nabijanja, postavu rubnjaka i tlakavaca. Mob.095/511-0999 ozn.5092 TLAKUJEMO i uređujemo staze: ciglom, kamenom ili drugim mineralom te vršimo sječu raznog raslinja s odvozom. Mob.099/792-6426 ozn.5092 REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mobitel 099/675-9713. ozn.716e
OSTALO ŠATOR, dimenzije 5,5 x 12 m s mogućnošću 2 x 6 m, dobro uhodan, posao od 25 godina tradicije, zbog odlaska u mirovinu prodajem. Uz to se prodaje pripadajuća registrirana prikolica. Sveukupna cijena 12.000 kn. Informacije: Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, tel. 040/895-132, mob.091/505-2265 ozn. 711e BOŽIĆNA drvca, obične i srebrene smreke svih visina, prodajemo. Mob.098/562-862, Piskač ozn.4996 PILIĆE 10 kn/kg živi i 16 kn/kg očišćeni i purane 20
PILIĆI za klanje težine od 3,00 – 3,50 kg, dohranjeni šrotom, cijena 9 kn/kg. Greda 140 kod Horbeca, tel.042/729-027 ozn.5100 kn/kg živi i 30 kn/kg očišćeni, prodajem. Može zamjena za kukuruz. Upitati kod Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c O G R I J E V N O d r vo, c j e p a n i ce suhe, bukva, grab, hrast, dostava. Mob.099/5788-128 ozn.5058 ULJNI plamenik; Lamborđini, 30.000 cal + pumpa-novo+ termostati; 2 prozora 140 x 80, izo staklo, novi, neugrađeni: garažna vrata 240 x 200, povoljno prodajem. Tel.711-144, 091/737-9683 ozn.5059 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.701e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.701e HARMONIKU Delicia Carmen 2, 80 basova sa koferom, malo korištena, cijena 2.500 kn, prodajem. Tel 351-162 iza 16.00 h ozn.701e DVIJE bačve 200 l i 100 l, vrlo povoljno prodajem. Tel.240-086, između
DVIJE svinje oko 200 kg i krmaču za klanje, prodajem. Mob.098/735-214 ozn.5101 M E TA L N A kl i z n a v ra t a 3 , 0 0 x 2,70, mala vrata i 2 prozora, francuski ležaj. Hitno i povoljno! Mob.091/515-4459 ozn.5102
KREDITI KREDITI! Najpovoljniji na tržištu! 8.000 €/8 g./880 kn, 1.450 €/10 g./110.000 kn; bez depozita i jamaca. Minimalni troškovi, zatvaranje postojećih zaduženja. Rješenje za HROK i C.L. Mob.091/937-8896, 091/764-6334 ozn.204a KREDITI: drukčiji od drugih! Bez HROK-a, mogućnost rate do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d.. Dugogodišnje iskustvo, niz opcija, besplatno i brzo. Mob.098/1375-727 ozn.170c
Mali oglasi 49
08.12.2009
ozn.5104
NOVOST kod kredita! Umirovljenici – neopterećene mirovine do 75.000 kn; zaposleni u d.d., d.o.o. i obrtu na ostatak primanja. Kratkoročne pozajmice/24 h! Slavica, 091/904-3612 ozn.5100
REALIZIRAMO sve vrste kredita za zaposlene. Za umirovljenike do 75.000 kn. Mob.091/1583-773 ozn.5041
AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5063
Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C . L . N u d im o p o s a o! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.163c
AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5067 NAJNOVIJI krediti bez jamaca te bez gledanja C.L. do 15.000 €. Pozajmice do 20.000 kn odmah! Krediti na ostatak plaće. Povoljni za umirovljenike. Inf: Marija, 099/199-2710 ozn.5068
NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 15.000 €; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c
NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5070
NOVI krediti! Mogućnost bez HROKa i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5005
EXPRES krediti i pozajmice do 25.000 € za zaposlene i umirovljenike, rješavamo C.L.. Mob.099/7866-758 ozn.5077 KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5082
KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 1.000.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.5013
KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.5082
NAJMANJA KS 2,99 - 5,00 %, stambeni-hipotekarni, adaptacijski, za kupnju nekretnine. Bez upisa hipoteke do 15.000 €, prebijanje postojećih. Wuestenrot državni poticaji. Mob.092/1123-500, 092/259-0140
KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5082 POZAJMICE u roku 24 h do 30.000 kn; umirovljenici – odr. bez obustava
S Daciom nema zime! Logan MCV prosječna potrošnja: 5,2 - 7,8 l/100 km. Emisija CO2: 137 - 185 g/km. Sandero prosječna potrošnja: 4,5 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: 120 - 170 g/km. Sandero Stepway prosječna potrošnja: 5,3 - 7,6 l/100km. Emisije CO2: 140 - 180 g/km. Slike su simbolične.
POVOLJNI krediti za sve zaposlenike i umirovljenike, pozajmice te brza realizacija. Mladen, 098/974-8423 ozn.5062
Dacia Logan
već od 55.900
Dacia Sandero već od
55.900 kn
Dacia Logan MCV već od
kn
Dacia Sandero Stepway
66.900 kn
već od
76.600 kn
www.dacia.hr
Think big
Karlovac-Draganići, ZAK, 047/ 644-600 t Krapina, AUTOMOBILI KREŠO, 049/ 373-777 t Opuzen, AUTO KUĆA JERKOVIĆ, 020/685-713 t Osijek, AUTO KUĆA LOZIĆ, 031/379-205 t Poreč, AUTO CENTAR POREČ, 052/ 432-066 t Rijeka, R.B. AUTO, 051/403-560 t Sisak, AUTO KUĆA CINDRIĆ, 044/ 554-403 t Slavonski Brod, AUTODOM VIDAKOVIĆ, 035/406-111 t Split, AUTO KUĆA GAŠPEROV, 021/ 375-014 t Varaždin, KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t Zadar, MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t Zagreb, AUTO KUĆA BAOTIĆ, 01/ 2900-188 t Zagreb, AUTOKUĆA - ŠTARKELJ, 01/ 6659-810
Autocentar Kos, Cehovska 18, 42000 Varaždin, tel: 042/403-311 do 10.000 €; inoz. mirovine – bez jamaca – novo; zaposleni – na ostatak plaće do 12.000 €, može i manji d.o.o. i obrt; do 100.000 kn bez gledanja HROK-a. Kreditni ured od 8.00 – 16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5084 DO 50.000 kn u 48 h, na ostatak plaće od 1.500 kn i inozemne mirovine. Mob.091/256-6641 ozn.5085 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c POZAJMICE do 20.000 kn; krediti do 25.000 € bez jamaca i 15.000 € bez
HROK-a; 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija. Mob.091/930-2379 ozn.5089 KREDITI! Novo – inozemne mirovine - bez jamaca; umirovljenici – čisti odrezak do 10.000 €; na ostatak primanja do 12.000 €; do 100.000 kn bez gledanja HROK-a i C.L.; pozajmice do 20.000 kn u roku 24 h; zaposleni do 25.000 € bez jamaca. Mob.098/9455-962, 091/404-9853 ozn.5097 GOTOVINSKI krediti do 25.000 €, kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h. Tražim odgovorne suradnike! Mob.098/1751-719, 091/2260-697
ozn.5100 FENOMENALNE pozajmice – zaposleni i umirovljenici 20.000 kn/24 h; čisti odrezak – 75.000 kn. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.5100 KS 2,99 – 5,00 %, državni poticaji, stambeni, adaptacijski, brza realizacija gotovinskih. Mob.092/259-0140 ozn.5104
POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovi-
te Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom. Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 55 g., umirovljenik, upoznao bi žensku osobu radi samoće. Mob.095/5197-989 ozn.5060 DEČKO, 39 g., simpatičan, sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu. SMS 091/5603-796 ozn.164b
Zahvale i sjećanja SJEĆANJE
ĐURĐICA VUPORA 09. XII. 2004. – 09. XII. 2009. Uvijek si s nama. Unuk Branko, sin Branko i snaha Ana
ZAHVALA povodom smrti naše voljene kćeri, sestre, tete i šogorice
NADE LUKAVEČKI koja je preminula 02. 12. 2009. u 57. godini života.
Dirnuti iskrenom pažnjom ukazanoj u trenucima boli i tuge najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i kolegama, a na upućenim izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i cvijeću, darovanim svijećama i upućenim telegramima. Svima od srca hvala. Ožalošćeni: majka Marija, sestra Danica, nećakinje Željka i Ivana, šogor Stjepan, Leon i Dario
ZAHVALA
SJEĆANJE
EMILIJAN OBRLJAN CILETA
PETAR ŠALAMUN 08. 12. 1999. – 08. 12. 2009.
preminuo 05. 12. 2009. u 37. godini života.
Tvoji najmiliji
U beskrajnoj boli i tuzi najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama, kao i svima koji su svojim prisustvom ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Ožalošćeni: otac Emilijan, supruga Natalija, kći Helena, sinovi Ivan i Jurica, teta Nada i ostala tugujuća rodbina
SJEĆANJE na dragog
JOSIPA PLANTIĆA 08. XII. 2008. – 08. XII. 2009. Supruga i djeca s obitelji
SJEĆANJE
IVAN KOVAČIĆ 11. 12. 1989. – 11. 12. 2009. I nakon 20 godina Tvojeg tužnog odlaska, Ti živiš u našim srcima i mislima. Sin Stjepan s obitelji
SJEĆANJE
VINKO KVEŠTEK
11. XII. 1996. – 11. XII. 2009. Tvoja supruga
SJEĆANJE na našu dragu
POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj kćeri, sestri, teti i šogorici
NADI LUKAVEČKI Imam pjesmu za Tebe da Te malo razgali, neće prognat’ tuge te, al’ će da ih ublaži i na tren će vrijeme stati i na časak ćemo znati gdje se tajna skrivala, gdje je sreća ostala. Ponosni smo što si naša. Ožalošćeni: majka Marija, sestra Danica, nećakinje Željka i Ivana, šogor Stjepan, Leon i Dario
KATARINU KROG 11. XII. 1995. – 11. XII. 2009. U mislima i molitvi uvijek si s nama.
ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake
Obitelj Borovec
DANICE GRADEČAK
SJEĆANJE
VLADIMIR GORSKI 12. 12. 2008. – 12. 12. 2009. Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više. Supruga Zorica i Siniša
koja je preminula 29. studenog 2009. u 89. godini života.
Veliko hvala rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na lijepom ispraćaju na vječni počinak. Po dobru ćemo Te pamtiti i u srcu nositi. Ožalošćeni: sin August, snaha Nevenka, unuka Marcela, unuk Neven, praunuk Patrik
50 Zahvale i sjećanja
08.12.2009
SJEĆANJE
ZAHVALA
ZAHVALA
povodom smrti naše drage mame, bake i prabake
ANE CANJUGE rođ. TUKAČ FILIP PUTAREK
MARIJA PUTARE
1914. – 1974.
1912. – 1998.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Hvala svima koji vas se sjećaju. Vaši najmiliji
SJEĆANJE
VJEKOSLAV GRĐAN 08. 12. 2008. – 08. 12. 2009. U našim srcima ostaju uspomene i sjećanje na Tebe. Supruga Ana, Josip, Svijetlana, Katica, Leonarda i ostali unuci
koja je izgubila svoju posljednju bitku u 84. godini života
Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na riječima utjehe, položenim vijencima i ispraćaju naše mame. Hvala gospodinu Solomunu i zaposlenicima Doma “Novi život” koji su s izuzetnom brižnosti pružali pomoć u posljednjem periodu njenog života. Veliko hvala dr. Hren-Obranić za pomoć i strpljenje u dugogodišnjem liječenju, a dr. Lozančić u posljednjim mjesecima života naše drage mame. Posebno hvala Zaraznom odjelu bolnice Varaždin, dr. Čelar, dr. Špiranec i dr. Zember na nesebičnoj i ljudskoj pomoći u trenucima kada je naša dobra mama zauvijek sklopila svoje oči. Veliko, veliko hvala fra Josipu Vizjaku na riječima oproštaja i dostojanstvenom ispraćaju naše nikad prežaljene mame. Od srca svima hvala.
Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su tijekom dvogodišnje bitke za Deividov život bili uz nas u molitvi i mislima. Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su Deivida otpratili na posljednji počinak. Veliko hvala osoblju bolnice Varaždin (pedijatriji), Trgonomu Novi Marof, TP-u Branka Varaždin, redakciji 7 Plus Regionalnog tjednika te Općini Gornji Kneginec. Tugujuća obitelj Blaži
POSLJEDNJI POZDRAV
Tugujuća obitelj
************************************************
SJEĆANJE
POSLJEDNJI POZDRAV
na voljenog
voljenoj mami
TOMU VRAŽIĆA
ANI CANJUGA Draga mama! Zauvijek si sklopila svoje umorne oči, prestalo je kucati tvoje bolno srce. Otišla si putem s kojeg nema povratka, a nas ostavila u tuzi i žalosti. Hvala ti, mama, hvala, za svu ljubav, dobrotu i brižnost kojom si nas darivala, svoju djecu, unuke i praunuke. Okrutnost života nije te štedjela. Ipak, pokazala si koliko čovjek može trpjeti i patiti i u neizmjernoj boli ostati strpljiv i spokojan. Ponosna sam što sam uvijek bila uz tebe. Sada počivaj u miru.
09. 12. 1991. – 09. 12. 2009. S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
MLADEN STRELEC 12. XII. 2003. – 12. XII. 2009.
S ljubavlju, sjetom i ponosom Tvoja Blanka
Šest bolnih godina prošlo je, sjećanje na Tebe ostaje.
************************************************
Supruga Katarina, sin Mladen, kći Marina s obiteljima
našoj dragoj i voljenoj baki
POSLJEDNJI POZDRAV
ANI CANJUGA SJEĆANJE na dragu mamu
JOSIPU PLANTAK 11. 12. 1979. – 11. 12. 2009. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Kći Božena i sin Vladimir s Nevenkom
Hvala ti, bakice, za svaki pogled blag, za svaki dodir, svaku toplu riječ i nježni zagrljaj. Hvala ti za svaki dan koji smo provele uz tebe. Postale smo bolji ljudi jer si nas ti učila kako se to postaje. Voljela si nas neizmjerno i danas nam je ta ljubav snaga i oslonac. Zauvijek ćeš ostati dio nas, u našim mislima i srcima. Neka te čuvaju anđeli. Tvoje tužne unuke Valentina, Ivana i Jelena
SJEĆANJE na
JOSIPU PLANTAK 11. 12. 1979. – 11. 12. 2009.
SJEĆANJE
Ne brišu Te godine, nit’ Te skriva tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.
Osam godina tužnih je prošlo, sjećanje na Tebe ostaje. Supruga Katarina, kći Biserka s obitelji
Prošlo je deset dugih godina otkada nisi s nama, ali ćeš vječno ostati u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE na
JOSIPA SEKOVANIĆA 04. 12. 2006. – 04. 12. 2009. Sjena Tvoje dobrote uvijek je s nama. Supruga Ana i sin Žarko
Tvoje tete s obiteljima, bake, deda i stric
SJEĆANJE na
STJEPANA PISKAČA 05. 12. 2004. – 05. 12. 2009. I peta je godina prošla kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka, jer daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi ćemo Te vječno nosit’ u srcu svom. Tvoji: supruga Nadica, sinovi Ninoslav i Sandro
FRANCISKA VALENT
DRAGUTIN VALENT
S ljubavlju i poštovanjem.
08. XII. 2008. – 08. XII. 2009.
06. VIII. 2009. – 06. XII. 2009
Tvoja obitelj
Otišli ste stazom bez povratka. Bilo je lijepo kad sam vas imala, ali je teško što sam vas izgubila. Vaša Milka s obitelji
13. XII. 1999. – 13. XII. 2009.
Dragi naš heroju maleni. Eh, koje patnje i boli podnosio ti si. Izgubio si bitku za život svoj. Voljeni anđele, nema te više. Izgubili smo te, u zemljicu stavili. Daleko na zvjezdici sjediš s anđelima sada ti!
GABRIJELA HABEKA 12. 12. 2008. – 12. 12. 2009.
SJEĆANJE
VLADIMIR REŠETAR 10. 12. 2003. – 10. 12. 2009.
SJEĆANJE
VLADIMIR ŽELEŽNJAK
POSLJEDNJI POZDRAV
na voljenog
SJEĆANJE
PETAR CEGLEC
Tvoji mama, tata, Nina i Andi
U SPOMEN
Tvoja djeca s obiteljima
06. 12. 2001. – 06. 12. 2009.
Dragi naš anđele, tvojoj patnji i mukama došao je kraj. Teško si živio, uvijek si se borio, nijednu suzu prolio. Sunašce naše maleno, uvijek si se smiješio, uvijek si „volim te“ svima jasno izrekao. Braci i seki sve bi dao, dobrotu si svuda oko sebe širio. Krila si sada dobio, da napokon poletiš i lebdiš nad zvijezdama. Srca su nam bez tebe ostala prazna, al’ znaj da voljet ćemo te dovijeka.
ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake
ADOLFINE FOLNOVIĆ preminule 01. 12. 2009. u 89. godini života.
Ovim putem zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su svojim prisustvom i toplim riječima sućuti ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Ožalošćeni: sin, snahe, unuci s obiteljima i praunuci
Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva. Supruga Marija
SJEĆANJE
MILAN TROJKO 06. 12. 2008. – 06. 12. 2009. Tvoje dobrote i ljubavi se sjećamo, patnju i bol ne zaboravljamo. Danju u mislima, noću u snovima, zauvijek u našim srcima. Tvoji najmiliji: supruga Ana, tast Ivan, kćeri Karmela, Božica i Nadica, zetovi Ivica, Mladen i Ivica, unuci Ivana, David, Ivica, Veronika, Petra, Irma i Patrik
Zahvale i sjećanja 51
08.12.2009
ZAHVALA
ZAHVALA
povodom smrti naše drage majke, svekrve, punice, sestre, bake i prabake
povodom smrti naše drage i voljene tete
IVKE NOVOSEL preminule 04. 12. 2009. u 88. godini života.
Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo sindikatu firme „KOKA“, djelatnicima farme 8, obitelji Bogović, doktorici Dokuzović, sestri Mariji te cvjećarnici „IRIS“. Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na riječima oproštaja i molitve.
TEREZIJE MIŠAK preminule 30. 11. 2009. u 85. godini života.
Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo se osoblju Doma za starije Šebrek na njezi i brizi. Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na riječima oproštaja i molitvi. Ožalošćeni: nećaci Pavao, Stjepan, Antun, nećakinje Marija i Danica
Ožalošćeni: kći Ana, sinovi Branko i Dragutin, snaha Marija, zet Ivan, braća, sestre, unuci i praunuci s obiteljima
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV
dragoj teti
dragoj mami, svekrvi, baki i prabaki
TEREZIJI MIŠAK
IVKI NOVOSEL
Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i vječna uspomena.
Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i vječna uspomena.
Nećakinja Marija, Dražen i Predrag
Tvoj sin Dragutin, snaha Marija, praunuci Leon, Emanuel i Simon
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici, baki i prabaki
POSLJEDNJI POZDRAV
U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima da je naša voljena supruga, majka, kćer, sestra, šogorica i tetka
SILVANA NOVAK, dipl. iur., rođ. BUČAN nakon duge i teške bolesti preminula u utorak, 1. prosinca 2009. godine u 36. godini života.
Duboko dirnuti ogromnom i nesebičnom pomoći tijekom posljednjih dana borbe za život koju je nažalost izgubila, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima, kolegama, obitelji znanim i neznanim dobrim ljudima iz cijele Hrvatske koji su krajnje nesebično pomagali i ulijevali nadu u pobjedu nad opakom bolešću. Posebno hvala svim članovima i predsjedniku NC Lions Cluba Varaždin Millennium gosp. Marku Benčiću, gospodinu Hrvoju Vojvodi, gradonačelniku Ivanu Čehoku, tvrtki Winair, dr. Ružici Radiković Matić te zaposlenicima Odjela hematologije na čelu s dr. M. Čorko. Velika zahvala direktoru Ivanu Zagorcu s obitelji i kolegama iz tvrtke Knauf Insulation d.o.o. na krajnje nesebičnoj pomoći, podršci i razumijevanju tijekom posljednje dvije godine. Zahvalnost upućujemo prečasnom Josipu Đurkanu, prijateljima iz NC Lions Cluba i svima ostalima koji su uveličali dostojanstven ispraćaj i oprostili se od naše Silvane. Od srca veliko HVALA svima koji su u najtežim trenucima bili uz nas. Silvanini najmiliji
dragoj teti
TEREZIJI MIŠAK
POSLJEDNJI POZDRAV
Visoko i daleko na nebu među anđelima, sada Tvoj je dom, a mi svi Tvoji voljeni, nosimo Te u srcu svom.
U našim srcima i mislima živjet ćeš zauvijek.
voljenoj supruzi i hrabroj majci
Kći Ana, zet Ivan, unuke i praunuk
Nećakinja Danica s obitelji
SJEĆANJE
POSLJEDNJI POZDRAV
IVKI NOVOSEL
dragoj teti
TEREZIJI MIŠAK Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijelog života. Nećak Stjepan s obitelji
VALENT LEVANIĆ
ANA LEVANIĆ
08. 02. 1935. – 12. 01. 1985.
20. 02. 1932. – 04. 12. 2007.
Zauvijek ste s nama u našim srcima. Vaši najmiliji
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj teti
TEREZIJI MIŠAK U našim srcima ostaju uspomene i sjećanja na Tebe.
IN MEMORIAM
Sve prolazi, ostaju drage uspomene i sjećanja… Tvoja obitelj
HVALA Ti, zlato moje, za svaku zajedničku sekundu, svaki zajednički trenutak… Iza Tebe, Tvog osmijeha, djela i neizmjerne dobrote ostaje ponos… ponos što sam u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti mogao biti uz Tebe. Hvala Ti, zlato moje, hvala Ti za Lea... našeg malog anđela. Silvio
Nećak Antun i obitelj
ANDRIJA MOŽANIĆ – MOŠA 09. 12. 2004. – 09. 12. 2009.
SILVANI NOVAK
SJEĆANJE na
POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj
DRAGUTINA STANKOVIĆA 13. XII. 2004. – 13. XII. 2009.
ZAHVALA
Sjećanja su uvijek prisutna i ako je smrt jača od života, nije jača od ljubavi i poštovanja koje nosimo u srcima.
neprežaljenom
Supruga Elizabeta i djeca
IVICI SOKOLIĆU TUŽNO SJEĆANJE
Who’s to say where the wind will take you Who’s to know what it is will break you I don’t know which way the wind will blow Who’s to know when the time has come around Don’t wanna see you cry I know that this is not GOODBYE… (U2, Kite)
12. 12. 2007. – 12. 12. 2009.
SILVANI NOVAK
Nitko ne zna koliko nam nedostaješ. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.
Tvoj NC Lions Club Varaždin Millennium
U mislima i molitvama s Tobom
Tvoji najmiliji
na dragu
JOSIPU VRČEK
Krešo, Božica, Maja i Mateja
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
MILAN HARAMBAŠIĆ
RUDOLF LAKUŠ
09. XII. 1993. – 09. XII. 2009.
09. 12. 2006. – 09. 12. 2009.
Godine prolaze, ali Ti ćeš uvijek živjeti u našim mislima i srcima.
U našim si molitvama i mislima. Tvoja obitelj
Tvoji: supruga Ana, sin Drago s obitelji i sin Krešo s djecom
TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku
RUŽICU ŠUCEK 13. 12. 2008. – 13. 12. 2009. Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo. Tvoji najmiliji
52 Vaš kutak
08.12.2009
OTOK NEKOĆ NOVA VEO, POKRAJ PRVA DAMA ŽRTVENIK GRADIŠKA KOPRENA RABA ARGENTINE
Stjepan SREDSTVO PONOVNA PONOVO Bonev PLAĆANJA IZVEDBA
Što čitati?
OVISNIK O JEDNOM ŽESTOKOM PIĆU
Kad je rock bio mlad
POGAĐAČ REZULTATA
VARKA “COUNTRY BRAND INDEX”
JAVNI POZIV
TOMISLAV IVČIĆ NAJNIŽA STRUKTURA MOZGA
DONJI DIO KRALJEŠNICE KRUG OKO OSI UKLONIŠTE, PROŠIRENJE
NIKAL
ZADAH IZ USTA PRKOSI
SKINUTI OBUĆU RUKOMETAŠICA KATICA JEZERO U KALIFORNIJI
GOLO, OBNAŽENO
POSUDA ZA KUPANJE MLIJEČNI PROIZVOD
TRGOVAC SVETAČKIM SLIKAMA I JEDNA I DRUGA
OZNAKA OSOBE PRVE PO VAŽNOSTI
STARINSKO ORUŽJE SA STRIJELOM BERILIJ
PREBAČAJ LOPTOM VELIKA SIBIRSKA RIJEKA
GUMBI, DUGMAD DUŠIK
GLUMICA GARDNER EAST
SASTAV PHILA COLLINSA
TENISKI REKVIZIT
Vrtoglavica
zločesta
Za frentanje z mise 20 kuna...
V
Piše: RADAR
u mestu kaj ga pišeju Ploče imaju župnika kaj se dobro razme vu financije i još puno tega drugega. Štefek veli da je vu cajtungu čital da don Petar Mikićev tam ima svoja regule za krizmanike i druge župljane. I listu na kojoj lepo piše da se crkvi plaća 10 kuni za izostanek s vjeronauka a 20 kuni frentanje s nedeljne mise. Taksa za upis na veronauk košta 100 kuna a najmanji iznos kaj kum daje svećeniku vu crkvi je tisuću kuna, i tak dale. ovek pri zdravoj pameti teško more verovati da je to istina a još manje da se to dela vu vremenu kad bi svećeniki trebali imati puno više sluha za socijalne i druge probleme običnih smrtnikov. No, vu svakom žitu ima kukolja, veli Štefek . I ni samo vu Pločama takvih mahera kaj svete halje nosiju. I pri nas vu Velkom Selu pri Dravi je bilo crnih ovci kaj su radi peneze imali i još kaj drugega ovozemaljskoga. Pa je Eta Lodi o nekima knjigu sećanja napisala. Neki su si zazidali veće dvore od crkvi vu kojima su kak župniki delali, s teretanami vu njima i vinskim podrumima. na kraju ih prodali maherima druge vrste. Pa kakti si skupa vu miru čekaju sud Božji. Amen
Č
I
KUTINA
MJERA ZA PAPIR
PUSTINJSKE PRIBOR ŽIVOTINJE ZA RAD S GRBOM
Zvučni zid, ur. Arsen Oremović i Borivoj Radaković, VBZ, Zagreb, 2009. Da parafraziram Jasenka Houru, ima knjiga koje otvaraju srce poput dragog kamenja. Ako je staromodno odrastanje nas 40-i-više-godišnjaka uz glazbu slušanu putem stranih radija, bežično snimanu na kazetofone kad bi se na jednom od ondašnja tri ili četiri televizijska programa emitirao nečiji nastup ili “pra-spot”, drmanje po očajnim glazbalima u garažama ili ludovanje na slabo ozvučenim koncertima prvaka novog vala – vrijedno ikakvoga spomena (a jest), onda ova knjiga tom šašavom razdoblju pruža uistinu prelijep hommage. Urednici Arsen Oremović i Borivoj Radaković skupili su 27 priča naših ponajboljih književnika, ali i redatelja srednje generacije, koji su, listom, svi proizašli iz tih blesavih ‘80-ih. Tu su i Tomić, Baretić, Mišak, Mlakić, ali i Matanić i Sviličić, pa i neka imena koja se baš nisu uklopila, ali kaj sad… Meni se, ipak, najviše svidjela autobiografska priča Borisa Perića o njegovoj prvoj gitari, valjda zato jer sam dobar dio mladosti proveo slušajući njega i nju kako se pokušavaju usuglasiti… Mada, moram priznati, poseban favorit je – možemo to mirne duše reći – SF priča Arsena Oremovića o povratku Johnnyja Štulića 2015. godine u Zagreb. Napisana je lukavo, promišljeno, onako iz duše, i tko bi rekao da joj autor nije književnik, nego novinar, urednik ne samo ove knjige nego i nekih rubrika u “Večernjaku”, u kojima je potaknuo objavljivanje ovakvih rock-storija. Iako je generacijski malko udaljen od ostalih autora, meni tu ipak fali samo još Goran Tribuson, pa bi cijela priča o „lošem vremenu za koje nismo bili svjesni da je loše jer smo imali dobru glazbu i ideale koji su iz te glazbe proizlazili“ bila jednostavno – savršena.
Denis Peričić
Vaš kutak 53
tomislav makaj
08.12.2009
U plesnom zanosu
SERVIS VOZILA I BRZA KAROSERIJA • LAKIRANJE I LIMARIJA VOZILA, MANJI POPRAVCI U DANU • ZAMJENSKA VOZILA - VEÆ OD 150 kn • SERVIS VOZILA - UŠTEDE DO 20% • ZAMJENA VJETROBRANSKOG STAKLA
• BESPLATAN PREGLED VOZILA U 30 TOÈAKA
• VULKANIZACIJA - POPUST NA GUME 25%
• POPRAVAK VJETROBRANSKOG STAKLA OD KAMENÈIÆA SAMO 290 KN
• IZVLAÈENJE MANJIH - OŠTEÆENJA BEZ LAKIRANJA
• VELIKA PONUDA KROVNIH KUTIJA I NOSAÈA SKIJA - POPUST 20%
AutoCentarKos
Cehovska 18, Varaždin tel: 403-304, 403-300 www.autocentarkos.com
54 S raznih strana Anđeoski put
Ruta VaraždinVaraždin VARAŽDIN - “Po anđelima se Bog uprisutnjuje među ljudima”, obraćajući se “Poštovanom putniku!” tvrdi Josip Mrzljak, biskup varaždinski, u proslovnim riječima na putu kroz vodič nazvan - “Put anđela”. Sjajnim fotografijama ilustrirana knjižica pod tim naslovom prvi je korak istoimenog kulturalnoturističkog projekta koji provodi Turistička zajednica grada Varaždina i predstavljena je
USPJEH Na 9. maketarskom kupu AK Varteks sudjelovalo 79 natjecatelja sa 174 makete
U Treću osnovnu školu uplovili i nosači aviona Brojni posjetitelji imali su jedinstvenu priliku razgledati filigranski izrađene natjecateljske makete Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
BIŠKUPEC – U prostorijama Osnovne škole Biškupec u subotu je održano otvoreno međunarodno maketarsko natjecanje – 9. maketarski kup varaždinskog Autokluba Varteks. Pristupilo mu je 79 natjecatelja iz Mađarske, Srbije, Slovenije i Hrvatske, sa 174 prijavljene makete koje su ocjenjivane u 22 kategorije – doznajemo od Vedrana Kalamize, tajnika Maketarske sekcije Autokluba.
Osebujan hobi
javnosti 25. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu.Autori su tekstualnog dijela Ljerka Šimunić, viša kustosica u Gradskom muzeju i Damir Konestra, glavni urednik časopisa “Livingstone”, a fotografijskog Damir Fabijanić, Krešimir Geci, Darko Gorenak, Teodor Goričanec, Mario Novak i Andrej Švoger. Sada na hrvatskom, engleskom i njemačkom, a uskoro i na španjolskom, talijanskom, francuskom i slovenskom, kako nas dakle anđeli (za koje autori kažu - “nisu svi isti”) vode u Varaždin i kroz Varaždin i njegovu sakralnu baštinu koji također nisu svugdje, a i ni za svakog isti. Jednostavno, put pod noge - jer anđeli se ne umaraju nikad! (iz)
08.12.2009
Na svoj račun došli su i brojni posjetitelji, kojima su varaždinski maketari sa svojim gostima široko otvorili vrata u svijet zrakoplova, brodova, vojnih i civilnih vozila, science fiction čudesa, figura i diorama – izrađenih filigranskom vještinom u različitim mjerilima. - Unutar prostora natjecanja osim izložbe natjecateljskih
maketa, posjetiteljima su praktično predstavljene pojedine tehnike izrade maketa s posebnim – minijaturnim alatima. Svima je omogućena razmjena ili kupoprodaja maketa, maketarskog pribora i stručne literature, bez kojih je naš osebujan hobi nezamisliv – istaknuo je Vedran Kalamiza
u
seniorskoj kategoriji, najboljom je proglašena diorama Akos Szaboa „Wreck rescue“ dodavši kako su oni najbolji u seniorskoj konkurenciji iz Varaždina ponijeli pehare i medalje, a juniorima (do 18 godina) podijeljene su i makete – nagrade koje je osigurala tvrtka-sponzor Land of magic. U kategoriji juniora prvo mjesto osvojio je Edi Krajinović
Neizvjesnost tijekom natjecanja, osjećala se u zraku
(maketa zrakoplova C-130 Hercules 1/48), a u seniorskoj, najboljom je proglašena diorama Akos Szaboa „Wreck rescue“ (pr ikaz izvlačenja zrakoplova P-39 iz močvare u mjerilu 1/32). Nagradu publike odnio je Krešimir Kućar (maketa četveromotorca TU-
95), a onu po izboru urednika maketarskog webzina HRcappuccino zavrijedila je maketa Igora Ujakovića. Spomenuti izbor ne čudi, jer radi se o potpunoj samogradnji američkog bojnog broda USS Indianapolis u mjerilu 1/350.
Voyager u niskoj orbiti
Maketari moraju paziti na sve detalje - čak i valove
Austorugarska podmornica
Prizor iz Domovinskog rata - remek djelo mađarskog natjecatelja
Pjesništvo i glazba Međunarodni dan osoba s invaliditetom
“Korak života” ne posustaje
Mladi gitaristi i M. Pospiš
VARAŽDIN - Ni na izmaku ove godine nije izostao nastup novinarsko-literarne grupe “Korak života” koja djeluje pri Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina. U Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metela Ožegovića” priredili su pred prepunom dvoranom 2. prosinca već karakterističan glazbenopjesnički program, ujedno svom Varaždinu čestitajući njegov Dan grada.
I to nisu uradili sami - pridružili su im se svojom svir-
N
jihove su priredbe uvijek pažljivo pripremljene i odlično posjećene i prihvaćene kom, recitacijama, izvedbama i gosti iz Koprivnice i Maruševca kao i iz Glazbene škole.
Voditeljica grupe kao i priredbe bila je pjesnikinja Jasminka Matoković. Pjesnici grupe “Korak života” još 2001. objavili su svoju zbirku - “Rijeka života”, a gošća iz Koprivnice posvetila je sada jednu pjesmu njihovoj voditeljici u kojoj je i stih “Život kao pjesmu pišeš”. A Jasminka Matoković dodala je: - Ne biste vjerovali na koji sve način neki od nas pišu. Svi smo mi ovdje hrabri - i svi smo pobjednici! Ivica ZAMODA
I stihovi i glazba naviru iz njih kao da su rođeni s njima
Vodič 55
08.12.2009
VARAŽDIN Kino GAJ od 10. do 15. prosinca u 18 i 20.15 sati: SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC američka romantična fantazija od 12. do 13. prosinca u 16 sati: KORALINA I TAJNA OGLEDALA obiteljska animirana avantura ulaz slobodan
HNK Varaždin
FOTO NATJEČAJ
Utorak, 19.30 sati VUČJAK predstava Srijeda, 10.30 sati svečana sjednica u povodu 50. obljetnice JAVNE VATROGASNE POSTROJBE VARAŽDIN Petak, 19.30 sati
GARDEROBIJER gostovanje glumačke družine Histrion Subota, 11 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE predstava Subota, 18 sati otvorenje Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu Subota, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Nedjelja, 17 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE poklon Grada Varaždina, besplatne ulaznice na blagajni kazališta Nedjelja, 19.30 sati 2. koncert sezone Varaždinskog komornog orkestra Nedjelja, 20 sati DEBITANTI- predstava Ponedjeljak, 17 sati NEĆKO SVOJEGLAVEČKO
poklon Grada Varaždina, besplatne ulaznice na blagajni kazališta od 7. do 23. prosinca PRIČAONICA I DJEČJI FILMSKI PROGRAM U KUĆICI DJEDA MRAZA u 11 sati: pričaonica u 18 sati: filmski program
KNJIŽNICA
• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati
MUZEJI
• Stari grad
Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
• Palača Sermage Utorak, 19 sati - predstavljanje obnovljenog HAMMERKLAVIERA iz fundusa GMV-a uz prigodni koncert ansambla CAMERATA GARESTIN • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009. • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
ADVENT U VARAŽDINU
Petak, 18 sati NASTUP KOLEDARICA- Varaždinski folklorni ansambl - kazališni trg
Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo Vašu fotografiju ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija biti će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo Vam dobro svjetlo! (TMa)
Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
GALERIJE
• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Marija Čaušića • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
Rođeni DJEVOJČICE
Katarina Kujić, Viktorija Horvat, Paola Balažinec, Leona Vidović, Dora Vuđan, Luna Kočić, Laura Srednoselec, Gabrijela Triglačnik, Patricia Begić, Erin Čazimin, Natali Marić, Helena Kralj, Vanja Dokša, Mihaela Sivočić, Petra Sedlić, Adela Šprem, Mika Hudoletnjak, Nina Koprek, Lucija Bek
DJEČACI
Leon Cifrek Rak, Vedran Mamić, Luka Žiher, Mateo Funtek, Aron Meštrić, Borna Murić, Dino Husjak, Fran Hercog, Matija Pintarić, Jurica Čelik, David Vizjak, Patrik Jantol, Saša Biljan, Dorian Čivrag Gaspar, Luka Skupnjak, Fran i Marko Beloša, Filip Kokotec, Emerik Bušnja, Ivano Baksa, Matija Vidović, Ivano Šprem, Niko Nemec, Lovro Artić, Mihael Skupnjak, Marin Vuđan
Vjenčani
Petra Pomper - Jesenska fjaka
Dolores Kamenar i Ivan Čokor, Martina Solgat i Martin Kolar
Umrli Adolfina Folnović (88), Ana Ambruš (80), Katarina Vrček (76), Bona Ljuckanov (88), Nada Lukavečki (56), Đurđa Jertec (73), Slavica Berta (91), Emilijan Obrljan (36) Ana Canjuga (83)
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – STIŽE ZIMA - Sveti Nikola je prošao i sad smo stvarno u predbožićnom raspoloženju. Božićni ugođaj podižu ukrašeni trgovi, miris kuhanog vina, cimeta i kobasica, ali i snježna bjelina. Ona je zasad izostala, ali ima naznaka da bi se i to možda uskoro promijenilo. Naime, ovog nam tjedna stiže zahlađenje, osobito u njegovoj drugoj polovici. Možda nas posjete i prve ovogodišnje pahulje koje najvjerojatnije neće donijeti snježni pokrivač, ali temperatura će poprimiti prave zimske vrijednosti što će dodatno pojačavati sjeverni vjetar. Pustimo datume o početku zime (meteorološki ona počinje 1. prosinca, a astronomski 21. prosinca), zima nam počinje danas popodne kad zapuše umjeren sjeverac s kojim ćemo se vjerojatno družiti danima! (Crometeo)
www
regionalni.com
56 Zadnja
08.12.2009
KONCERT Rođendanska svirka Voodoo lizardsa gradu za 800. godišnjicu
KERAMEIKON
Na najljepšem trgu na svijetu Varaždinci su vrijedan jubilej proslavili rock koncertom mladih varaždinskih rock uzdanica Imati 800 godina znači biti star, ali biti Varaždin i imati 800 godina znači biti mlad. A najbolje su to pokazali brojni Varaždinci i Varaždinke koji su prohladnu nedjeljnu večer proveli na varaždinskom Korzu slaveći vrijedan jubilej 800. godišnjice grada s popularnim rockerima Voodoo lizardsi-
Atmosferu je ponajbolje opisao bubnjar Voodoo lizardsa Saša Maček. - Svirali smo na najlješem trgu na svijetu I to pred najboljom publikom! - rekao je Saša. Jedina zamjerka ovom koncertu je činjenica da je završio već iza 21 sat, jer vjerujemo da bi u modernom gradu poput Varaždina
publika zasigurno mogla uživati u ovom koncertu i kojih sat, dva više! Jer rockerski duh živi još uvijek u Varaždinu i Varaždincima, a zahvaljujući uspjesima i proboju mladih dečki Voodoo lizardsa izvan granica Hrvatske, postaje sve prepoznatljiviji i “preko bare”. (dk)
J
ubilej 800. godišnjice grada u duhu Varaždina rokerski
GLAZBENA ŠKOLA
Adventski koncerti učenika
VARAŽDIN - Još čak pet adventskih koncerata priredit će učenici Glazbene škole u svojoj koncertnoj dvorani na prvom katu. Božićna produkcija solo pjevača bit će u ponedjeljak, 14. prosinca, a gudača i gitarista 15. prosinca - oba s početkom u 19 sati. Puhači će se predstaviti u srijedu, 16. prosinca, s početkom u 18 sati, a klaviristi odmah dan kasnije - 17. prosinca u 19,30 sati. Skupni nastup svih odjela bit će u ponedjeljak, 21. prosinca, točno u podne. Harmonikaši su svoj koncert odsvirali 7. prosinca. (iz)
Uživo iz L.A.
Nakon pozdrava i rođ en danske čes t i tke poznatog glazbenog producenta i velikog prijatelja Voodoo lizardsa Jimmyja Ripa koji se javio videoporukom uživo iz Los Angelesa, dečki predvođeni odličnim vokalom Zackom Dustom dali su sve od sebe, a uz pomoć gostiju na bini držali su atmosferu i publiku rasplesanima u više od sat vremena.
“Činiti dobro – uz štivo dobro!”
Regionalni tjednik pokrovitelj je humanitarne akcije “Činiti dobro – uz štivo dobro!”, koja je usmjerena prikupljanju sredstava za kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije u Varaždinu. Svaki sudionik akcije, bez obzira na to koliki iznos dao za Caritasovu kuhinju, dobit će vrijednu knjigu “Čežnja
VARAŽDIN - Otvorenje izložbe 39 hrvatskih umjetnika keramičara trajat će u subotu, 12. prosinca, od 12 do 20 sati u Križanićevoj 13 (Studio za keramiku). Izbornice su bile Dora Pezić Mijatović i Ivančica Cvitić Znidarčić. Izabrane su umjetnine odgo-
vor o temi “Zima i oko nje”. Kao gosti sudjeluju nastavnici i učenici Graditeljske škole iz Čakovca. Organizator je i ove već tradicionalne prosinačke smotre Hrvatsko keramičarsko udruženje KERAMEIKON. Izložba ostaje otvorena do 30. prosinca. (iz)
ma. Rasplesanu i veselu, a nadasve mladenačku atmosferu uz ritmove s malo primjesa countryja, bluesa i, najbitnije, rocka, pokrenuli su bendovima Jam ritual i Skaut. Svojim energičnim nastupom mlade snage proistekle iz varaždinskih i zagrebačkih garaža zagrijale su publiku prije nastupa ovog sve poznatijeg domaćeg benda, Voodoo lizardsa.
!
Zima je tu
vjekova” koja govori o Isusovu životu i poruci. Akcija traje do Božića, Svi koji su zainteresirani da, uz odgovarajuću potvrdu o njihovom doprinosu akciji, preuzmu knjigu u zamjenu za svoj dobrotvorni prilog, mogu se izravno obratiti jednom od organizatora akcije na broj mobitela 091/250-3497.
KARIKATURA
crta: Željko Pilipović