RT_292

MARIJA KUZMINSKI

Tjednik

Kuharica koja osvaja medalje

Regionalni

Plus

Stranica 50 .

ISSN 1846-8969

Besplatan primjerak

9 771846 896003

Broj 292. :: 22. prosinca 2009. :: www.regionalni.com

Članovi redakcije i uprave 7Plus Regionalnog tjednika žele vam ugodne blagadne

Čestit Božić!

Božić je blagdan mira, prisnosti i topline - ističe rektor zagrebačke prvostolnice J. Kuhtić

Slom koalicije SDP-a i HNS-a u Varaždinu Stranica 10.

POMOZIMO

Petero djece bez kupaonice Inovacijama do medalje Dr. Vera Mareš-Bratko iz Čakovca izumila je ortopedski uložak kao nadomjestak za kraću nogu, ali i druge patente Stranica 12.

Božićna čestitka od plinara Nema niti jednog opravdanog razloga za poskupljenje plina, tvrdi dr. Branimir Molak Stranica 2.

PRVI HRVATSKI SUPERTALENT

Tihomir Bendelja zadivio Hrvatsku Stranica 32.

Obitelj Bednjički iz Zalužja živi u teškim stambenim uvjetima i bez primanja Stranica 2.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Bravo, Tihomire, majstore!

U

čenik prvog razreda srednje Ekonomske škole iz Varaždina, Tihomir Bendelja iz malog mjesta Hrženica pokraj Ludbrega prvi je hrvatski supertalent. Zasluženo. Željko PAVLEK Svojim virtuoznim urednik@regionalni.com nastupima, ali i jednostavnošću, skromnošću i iskrenošću, u iznimno velikoj konkurenciji kandidata za tu laskavu titulu, zadivio je brojne gledatelje. Ali i žiri popularne emisije Supertalent televizije Nova. Tihomir je ujedno mnogima pokazao kako se vrhunski rezultati mogu postići upornim i predanim radom. Poglavito ako se onime čime se bavite, bavite s voljom i ljubavlju i u tome imate bezrezervnu potporu obitelji. A twirling je nedvojbeno Tihomirova velika ljubav, a njegovi nastupi prava plesna i umjetnička ostvarenja. Zato, bravo, Tihomire, majstore! vima nama pak ostaje nadati se da ćemo u televizijskim programima ne samo Nove TV ubuduće imati prilike češće gledati nastupe i uživati u uspjesima u stvaralaštvu osoba poput Tihomira. Makar to bilo nauštrb televizijskih priloga posvećenih Anti i Simoni, Vlatki, Dikanloresu i drugim likovima javnog, ali i političkog života kojima se još uvijek daje bezobrazno duga minutaža na televizijama. a kraju, poštovani naši čitatelji, čestitam vam Božić i želim vam da ovih blagdanskih zimskih dana pronađete mir i svoju najljepšu božićnu priču.

Izvan šopingiranja, božićnog kiča, prejedanja i pretvaranja da je sve krasno. Nek vas dragi Bog blagoslovi.

S

22. prosinca 2009.

OTKRIVAMO S najavljenim poskupljenjem cijena plina u n

Predbožićno posk posljedica niza pro

Od 2001. do 2007. iz Jadrana izvezeno 3,4 milijarde m3 plina, što je gotovo jednako potrošnji domaćinstava u Hrvatskoj, veli Molak

Nema niti jednog opravdanog razloga za ponovno poskupljenje plina koje će izazvati lančanu reakciju poskupljenja mnogih drugih dobara, upozorava dr. Molak Piše: IVICA KRUHOBEREC ivica@regionalni.com

Hrvatska sa začelja ljestvice cijene plina u europskim zemljama, gdje je bila još prošle godine, vrlo brzo ide prema vodećim, koje će dostići, kako se čini, i prije pristupanja EU. Naime, prošli tjedan najavljeno predbožićno poskupljenje plina od 20-ak posto, koje će biti već drugo takvo poskupljenje ove godine, svrstat će našu zemlju gotovo uz bok s primjerice Slovenijom, koja je po cijeni iznad europskog prosjeka. Što zbog novog poskupljenja, što zbog visokog PDV-a, neka domaćinstva u Hrvatskoj plaćat će zamalo istu cijenu kao i slovenska domaćinstva koja žive u krajevima s povoljnijim plinom.

U Varaždinu 2,87 kuna?

N

U siječnju ove godine kada je povećanje bilo također 20-ak posto, cijena plina u Zagrebu otišla je s 1,705 kuna na 1,995 kuna po prostornom metru, odnosno na 2,43 s PDV-om. S najavljenim, novim poskupljenjem za 20-ak posto cijena plina u Zagrebu će biti blizu tri kune, a rijetki će plaćati ispod 2,9 kuna, kao u Varaždinskoj županiji gdje bi plin, prema riječima direktora Termoplina Ivana Topolnjaka, mogao koštati 2,87 kuna.

Međutim, građani u nekim dijelovima naše zemlje koji su i dosada plaćali najviše, poput Pule, za kubik plina će trebati platiti više od tri kune.

I u Sloveniji se cijena plina razlikuje od mjesta do mjesta. No, nakon velikog pada, cijena plina na svjetskom

tržištu sredinom godine za čak trećinu, osnovna se cijena plina u susjednoj nam zemlji od 1. prosinca kreće od 0,249 u Vrhnici pa do 0,325 eura u Velenju, odnosno od 1,8 do 2,36 kuna. Doda li se ovoj osnovnoj cijeni trošarina, ekološka taksa i PDV koji je u Sloveniji 20 posto, dobiva se

u

Sloveniji, koja sav plin uvozi, kubik se može dobiti već za oko pola eura maloprodajna cijena koja je od 0,334 do 0,45 eura. Iako na tu cijenu još ide distributivna razliku koja iznosi od 0,1 eura do čak 0,26 eura, prostorni metar plina krajnji korisnik u

Sloveniji može dobiti već za oko pola eura.

Među najskupljima

Da je ta aktualna cijena plina u Sloveniji više nego primjerena, vidi se ne samo u odnosu na slovenski BDP koji je gotovo isti prosjeku EU, dok je hrvatski na 60-ak posto, nego još više i činjenici da Slovenija nema ni skladišta ni vlastitog plina, već sve količine mora uvoziti putem svog poduzeća Geoplin. Nasuprot tome, naša zemlja ima i kopnena i još bogatija nalazišta na moru gdje se plin dobiva po cijeni višestruko manjoj od one po kojoj se prodaje domaćinstvima. No, mi smo se tih resursa, kako godinama upozorava dr. Branimir Molak, olako odrekli prodajući s

IZDVOJENO Domaći plin barem osam puta jeftiniji od uvoznog

Molak: Žrtve smo bezočne pljačke

Branimir Molak

U Hrvatskoj je 2007. godine proizvedeno 2,89 milijardi m3, a potrošeno 3,31 milijarda m3. Izvezeno je 751,7 milijuna m3 po oko 0,063 USD/ m3, a domaćinstva su potrošila 623 milijuna m3 po oko 0,5 USD/m3, tvrdi Molak.

- I današnja je cijena plina za kućanstva oko 0,5 USD/m3, odnosno 2,5 kune/m3. To je

desetak puta više od cijene proizvodnje iz plinskih polja u Jadranu, a trošak proizvodnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske, još je niži. Zahvaljujući vlastitim plinskim nalazištima, Hrvatska je zadovoljavala iznad 80 posto svojih potreba za plinom, i to po cijeni koja je barem 8 puta niža od one po kojoj plin prodaje Ru-

ska Federacija. Stoga prije poskupljenja onaj tko diže cijene treba objasniti kome odlazi profit koji čini više od 9/10 cijene domaćeg plina.

Uz ovakav profit priča je za malu djecu da INA-Mol posluje s gubitkom - upozorava Molak, dodavši da su stanovnici Hrvatske „žrtve bezočne pljačke“.

Aktualno

22. prosinca 2009.

nas slična kao u Sloveniji

kupljenje omašaja

DOZNAJEMO Kreće prodaja imovine AP-a

NAŠA POSLA Jeftin izvoz, skup uvoz plina

Italiji plin za 6 do 8 puta manju cijenu Molak upozorava da treba javno objaviti ugovore o „zajedničkoj“ proizvodnji plina iz Jadrana koji su sklapani s Talijanima od 1997.

- Od 2001. do 2007., u Italiju je izvezeno iz Jadrana 3,4 milijarde m3, što je gotovo toliko plina koliko su u tom razdoblju potrošila sva domaćinstva u Hrvatskoj. S obzirom na svoj ulog, Italija taj plin dobiva gotovo po proizvodnoj cijeni, a Hrvatska ga mora nadoknaditi uvozom iz Ruske Federacije za iznos koji je 6-8 puta viši od onoga što su platili, odnosno uložili Talijani - tvrdi Molak dodavši da su Talijani izvlačenjem plina iz našeg Jadrana višestruko namirili troškove koje su imali pri puštanju i održavanju plin-

skih polja, a na sličan način Mađari će si vratiti ono što su platili za INA-u. Radi smanjenja ili čak obustave uvoza

M

olak predlaže i smanjenje potrošnje plina HEP-u ruskog plina, uz prekid ugovora o štetnom izvozu plina u Italiju, Molak predlaže smanjenje potrošnje plina u Petrokemiji i HEP-u jer im INA prodaje stotine milijuna kubika plin po znatno nižoj cijeni nego domaćinstvima, odnosno cijeni nižoj nego što ga uvozi iz Ruske Federacije, a razlika se namiruje prekomjernom cijenom plina za domaćinstva.

Zovko Zagreb vodi ovrhu nad gotovo svom imovinom AP-a, uključujući i varaždinski kolodvor

Na dražbi uskoro tri kolodvora i autobusi

dvojbenim okolnostima INA-u Mađarima, odnosno sklapanjem ugovora s Talijanima o zajedničkom crpljenju plina iz našeg podmorja.

- Nema niti jednog opravdanog razloga za ponovno poskupljenje plina domaćinstvima koje će izazvati lančanu reakciju poskupljenja mnogih drugih dobara. U Italiji izvozimo, prema dostupnim službenim podacima, blizu milijarde prostornih metara plina iz bušotina u našem dijelu Jadrana po cijeni koja je nekoliko puta niža od cijene ruskog plina koji godišnje uvozimo tek nešto više od milijarde. Očigledno, cijene plina za domaćinstva

u Hrvatskoj, koje su među najvišima u svijetu s obzirom

s

tanje u energetici posljedica prodaje domaćih resursa u bescjenje, tvrdi Molak na kupovnu moć, rezultat su i brojnih promašaja u energetici Hrvatske, a naročito prodavanja domaćih rezervi nafte i plina strancima u bescjenje - smatra Molak, dodavši da zbog toga ugovore treba što prije staviti izvan snage i poništiti ih.

IZDVOJENO

Potrošeno 6 milijuna kuna Tijekom 10 mjeseci stečaja potrošeno je više od šest milijuna kuna za osnovna sredstva, što je privuklo pozornost zamjenice općinskog državnog odvjetništva koja zastupa Ministarstvo financija, odnosno varaždinski područni ured Porezne uprave s potraživanjima od 26 milijuna kuna. Zanimalo ju je zašto i na koji način je kupljeno pet autobusa, informatička oprema u vrijednosti od gotovo 100 tisuća kuna, zatim pregradni zidovi slične vrijednosti, šest klima uređaja te od koga se i pod kojim se uvjetima i od koga kupuje gorivo. Kako se slično ne bi više ponavljalo, zatraženo je od stečajnog upravitelja da za nabavke veće od 100 tisuća kuna treba ubuduće dobiti odobrenje odbora vjerovnika.

Prijevoz ide dalje jer se zasad prodaje 19 od 136 autobusa, te kolodvori u Čakovcu, Ludbregu i M. Središću Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Zbog toga što o javnom prijevozu ovisi oko 15 tisuća zaposlenika i učenika Varaždinske županije, ali i sprečavanja štete i ostvarivanja dobiti iz poslovanja tijekom stečajnog postupka, skupština vjerovnika Autobusnog prometa Varaždin u stečaju odlučila je da će poduzeće nastaviti sa svojom djelatnosti.

Dug 250 milijuna

Zbog niza loših odluka Hrvatska se osiromašuje za milijarde

3

Vjerovnici su, međutim, isto tako odlučili da radi podmirenja njihovih potraživanja, koja su veća od 250 milijuna kuna, krene prodaja imovine AP-a, čija je ukupna vrijednost manja od 100 milijuna kuna. Uz 19 od ukupno 136 autobusa nekada vodećeg domaćeg autobusera, na javnoj dražbi prvo će se naći AP-ovi autobusni kolodvori u Čakovcu, Ludbregu i Murskom Središću, čijom se prodajom ne bi trebalo dovesti u pitanje cestovni javni prijevoz u Varaždinskoj županiji. Međutim, to bi se uskoro moglo dogoditi zbog ovrhe koju nad gotovo svim nekretninama AP-a, izuzev

Ovrha nad devet nekretnina Zovko Zagreb vodi ovrhu nad devet nekretnina AP-a u stečaju zbog koje nema mogućnosti izrade stečajnog plana. AP je vlasnik zemljišta s upravnom zgradom u Gospodarskoj ulici, gdje su i radionice za popravak autobusa, što se smatra cjelinom nužnom za normalan

nastavak djelatnosti koju još čini i varaždinski kolodvor.

Uz to AP ima i autobusne kolodvore u Čakovcu, Ivancu, Ludbregu, Murskom Središću i Novom Marofu, kao i Hotel Slunjčica u Slunju te prvi kat poslovne zgrade Koprivničkoj ulici i kuću na Vidovskom trgu u Varaždinu.

spomenutih, provodi poduzeće Zovko Zagreb, zadnji vlasnik AP-a, koje sada ima gotovo polovicu od 103 mi-

ovrhe o kojem treba odlučiti varaždinski Općinski sud.

No, Zovkova rasprodaja imovine AP-a mogla bi se izbjeći jedino pobojem pravnih radnji na temelju kojih je to zagrebačko poduzeće upisalo založna prava.

Za tu mogućnost, koja će se razmotriti na idućoj skupštini, najviše se zalaže poduzeće Larus. Tu se, kako tvrdi, radi o tri grupe problema: potraživanju novca od kopr ivničke putničke agencije kroz koju je išla prodaja AP-ovih karata, povratu AP-ovih tvrtki Drava i OPZ prodanih za male iznose te osporavanju razlučnog statusa Zovka Zagreb koji je navodno stečen nakon blokade računa AP-a.

O

pćinski sud treba odlučiti o odgodi ovrhe koju je dobio Zovko Zagreb lijuna tražbina svih razlučnih vjerovnika.

Poboj statusa?

Budući da je sa žalbom na nepravomoćno rješenje o ovrsi zakasnio jedan dan, stečajnom upravitelju Velimiru Slamaru preostao je samo zahtjev za odgodu izvršenja

STEČAJNI UPRAVITELJ

„I klime su bile nužne“ Pet autobusa kupljeno je jer je trebalo nastaviti s poslovanjem, i to između više ponuda. Dijelom i kroz kompenzaciju s dužnicima, tako da nije umanjena stečajna masa, rekao je stečajni upravitelj Velimir Slamar obrazlažući sporne kupnje. Pregradni zidovi, kako je dodao, iskorišteni su za stvaranje prikladnog prostora za zaposlenike, a u kupnju poslužiteljskog i prijenosnih računala moralo se ići zbog pada sustava AP-a.

- Gorivo nabavljamo tamo gdje je najpovoljnije, a to je poslovna tajna u koju možete imati uvid u prostorijama poduzeća gdje je i sva ostala dokumentacija - poručio je Slamar dodavši da je nabavka klima-uređaja također bila nužna.

USPJEH Od otvaranja stečaja nad AP-om ostvarena dobit od gotovo četiri milijuna kuna

Zaposlenicima će se isplatiti sva potraživanja Iako je u stečaju od veljače ove godine, AP zapošljava još 380 radnika koji su svojim poslovanjem od veljače ove godine ostvarili dobit od gotovo četiri milijuna kuna.

- Zahvaljujući dobrom poslovanju koje je važno i zbog pobuđivanja zanimanja potencijalnih kupaca, uoči Božića isplatit ćemo zaposlenicima polovicu od 1,4 milijuna kuna koliko iznose njihova potraživanja iz prvog isplatnog reda. Ukoliko nastavimo poslovati kao do sada, do svibnja iduće godine riješili bismo i drugu polovicu istaknuo je stečajni upravitelj.

Ako se prije ne dogodi neko neugodno iznenađenje, rasplet situacije u AP-u upravo će se dogoditi u drugoj polovici iduće godine, odnosno nakon završetka školske godine.

Tada, naime, neće trebati prijevoz za oko 12 tisuća učenika i studenata, pa se može očekivati prodaja ostatka autobusa i preostale imovine AP-a.

Za nju, prema riječima stečajnog upravitelja, postoji zanimanje, pa će se glavni dio nastojati prodati unutar stečajnog postupka kao tehnološka cjelina.

Rasplet situacije u AP-u 2010. godine

Ivica KRUHOBEREC

4

Aktualno

22. prosinca 2009.

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

15.12.

tomislav makaj

POMOZIMO Obitelj Bednjički u Zalužju živi u teškim stambenim uvjetima

Polančec, Kalmeta...

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dok traje rasprava o (ne)isplatama božićnica u javnim poduzećima, odnosno njihovoj visini, Vlada iza vrata pregovara s MOL-om o novom, predbožićnom povećanju cijene plina. Hrvatska je propustila priliku da njezinim teritorijem ide magistralni pravac plinovoda južnoga toka, javlja Mesić iz Moskve.

16.12.

Da se nismo odlučili na dodatne pregovore, sigurno bi cijena plina bila i znatno viša, tvrdi Kosor nakon pregovora s INA-om, koja je očigledno našla način kako će se „poravnati“ nakon vraćanja velikog duga državi.

Sanader opovrgava da je otvorio vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku, a prijatelj mu Žužul šuti o navodima da je „savjetovao“ Podravku za 8.000 eura mjesečno.

17.12.

Vlada odlučila da će se državnim i javnim službenicima i namještenicima u prosincu umjesto pune, isplatiti 625 kuna božićnice. Zbog sumnje u prikrivanje zločina u Gruborima, uhićeno petero osumnjičenika među kojima i Sačić.

18.12

. Vlada će pronaći model kako pomoći gospodarstvu, veli Popijač, te hvali najavu Rohatinskog da HNB kreće s preaktivnom monetarnom politikom. Zbog nepostojećih jahti u Hrvatskoj nove rasprave oko slučaja Hypo banke.

19.12.

Svi direktori idu na minimalac, a zaposlenicima su plaće fiksne i zagarantirane. To bi mogao biti uvjet za dobivanje pomoći iz budućeg interventnog fonda za spas gospodarstva. A kako bi se spasila stanogradnja, Čačić predlaže da APN otkupljuje stanove, koje bi prodavao povoljnije.

20.12.

Hrvatski znanstvenici na „privremenom radu“ u inozemstvu zajedno s kolegama otkrili protein koji usporava razvoj više oblika tumora. Stoiber iskoristio veze sa Sanaderom da bi ostvario prodaju Hypo Group Alpe Adria banke u Hrvatskoj banci Bayern LB, tvrde mediji u Njemačkoj koja je kao i dobar dio Europe zatrpana snijegom.

21.12.

Vlada će odgovornost ministra mora, prometa i infrastrukture uskladiti s praksom u cijelom svijetu, najavila Kosor nakon željezničke nesreće u Zagrebu. Rohatinski potvrdio da je bilo političkih pritisaka za davanje suglasnosti za prodaju Hypa u Hrvatskoj Bavarcima, a s pritiscima nastavljaju Slovenci koji ne dopuštaju otvaranje triju pregovaračkih poglavlja.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Majka i baka s tri djevojčice spavaju na istom krevetu i žive doslovce u jednoj sobi

Spavamo u trošnoj sobi, nemamo niti kupaonice Prošli mjesec obitelj Bednjički snašla je nova tragedija, umro je Nevenkin suprug i otac petero djece pa su sada praktički bez primanja Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

ZALUŽJE - Preko čak tri uzvisine prekrivene snijegom, obitelj Bednjički odlazi do svoje trošne kuće u Zalužju te nekako zajednički preživljavaju zimu.

Stara kuća

Kada je lijepo vrijeme, bez problema može se doći do njihove kuće i automobilom, no kada padne snijeg, svatko tko dođe mora ga ostaviti u podnožju brda i penjati se pješice na Francov breg gdje Bednjički imaju kuću. No, ne muče samo prometne teškoće ovu skladnu familiju.

Naime, obitelj u kojoj je petero djece, Ivana, Martin, Darija, Marija i Lidija sa svojom majkom Nevenkom te bakom Terezijom žive doslovce u jednoj prostoriji trošne kuće na Francovom bregu.

Kuća je stara toliko da se ni 70-godišnja baka Terezija ne sjeća točne godine njezine izgradnje. U trošnoj sobici nalaze se bračni krevet, kauč,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

O ŠKOLI Unatoč skromnim uvjetima djeca Bednjički dobri učenici

Ustajanje u cik zore zbog škole Ivana, najstarija kći, ide u 2. razred srednje škole za konobaricu. Ona ustaje ujutro u 5.10 sati pa je bratić iz Zalužja vozi do Ivanca, a potom iz Ivanca ide autobusom do Varaždina.

Martin, učenik sedmog razreda, Darija, učenica 5.

razreda i Marija, učenica 3. razreda imaju 15 minuta skliskog terena do autobusa, a zatim se voze još do škole u Donjoj Višnjici. Nakon što im je umro otac, Osnovna škola Donja Višnjica djeci je platila prehranu u školskoj kuhinji, a i Dariji je plaćen odlazak

na školu plivanja za vrijeme zimskih praznika.

Unatoč tome što žive u skromnim uvjetima, djeca su dobri učenici. Zadaće ne pišu u svojim sobama jer ih nemaju već se zajedno okupe oko jednog stola i tu vježbaju te pomažu jedni drugima.

štednjak na drva, stol, stolice i televizor. To je zapravo sve što obitelj Bednjički ima. Martin spava na kauču, a mama, baka te tri djevojčice na bračnom krevetu. Najstarija Ivana spava u pokrajnjoj sobici. Zidovi su popucali, u kući nemaju ni kupaonice.

- Peremo se u ovoj prostoriji - kaže mama Nevenka dok brižno promatra svoju dječicu, a baki Tereziji su se oči ispunile suzama.

Znaju da ne mogu priuštiti

k

ada padne snijeg, do njihove kuće ne može se automobilom djeci ono što drugima mogu priuštiti njihovi roditelji.

- Prošli mjesec umro mi je suprug u 37. godini života od srčanog udara - priča tužno Nevenka pa se sada našla sama s petero djece i s primanjima s kojima teško spaja kraj s krajem.

Suprug je ipak povremeno SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

Unuk pomaže baki

radio.

- Dobivam dječji doplatak u iznosu od 2490 kuna, a baka dobiva slovensku mirovinu po pokojnom suprugu oko 700 kuna - kaže Nevenka. Djeca odjeću obično dobivaju od Nevenkinog brata i sestre koji žive u Sloveniji, a doma hrane kravice i kokoši. No, sada im najviše treba kupaonica.

- Bili bismo presretni kada bi

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

nam netko pomogao izgraditi kupaonicu, to bi nam stvarno bilo najpreče. Molimo sve koji mogu da nam pomognu - kaže Nevenka.

Naravno, u ovakvoj životnoj situaciji potrebna im je svaka kuna, pa molimo sve ljude dobra srca da uplate novac na broj računa u Hrvatskoj poštanskoj banci 3209266233 na ime Nevenke Bednjički.

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

HDZ

22. prosinca 2009.

Puna podrška Dr. Hebrangu

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Varaždinske županije Tomislav Kezelj

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Varaždinske županije Tomislav Kezelj, saborski zastupnik Anđelko Mihalić te direktor kampanje Anđelko Stričak, zajedno s načelnicima i predsjednicima općinskih i gradskih vijeća pozivaju sve članove i simpatizere HDZ-a, kao i sve žitelje Varaždinske županije, da u nedjelju, 27. prosinca, izađu na izbore za predsjednika Republike Hrvatske i svoj glas daju za jednog i jedinog kandidata HDZ-a profesora dr.

Andriju Hebranga.

Saborski zastupnik Anđelko Mihalić

Direktor kampanje Varaždinske županije Anđelko Stričak s HDZ-ovim načelnicima i predsjednicima općinskih i gradskih vijeća iz Varaždinske županije

5

6

Intervju tjedna

22. prosinca 2009.

otvoreno Rektor zagrebačke prvostolnice Josip Kuhtić otvoreno o značaju Božić

Božić je blagdan mira Božić je veliki dan. U vrijeme Božića dijelimo svoju ljubav s rodbinom, prijateljima, susjedima. Posjećujemo napuštene, nemoćne i bolesne.

Ponekad je dovoljan samo jedan topao pogled pa da vam kod srca bude milo Razgovarala: GORDANA IGREC

O tome zašto slavimo Božić, koja je svrha i koji je smisao slavljenja Božića, posebice u modernom društvu, ali i o vjeri kao svojevrsnoj nadi pojedinca u “bolje sutra” za Regionalni tjednik vodili smo prigodni razgovor s rektorom zagrebačke prvostolnice Josipom Kuhtićem.

O Božiću

Zašto se Božić slavi upravo zimi u posljednjem mjesecu u godini?

Blagdani su svetkovanja događaja koji zaslužuju spomen i zahvalu. Svetkovanje rođenja Gospodina našega Isusa Krista od prvih godina kršćanstva ostaje onako kako ga i danas slavimo: 25. prosinca. Iz kalendarskih popisa smrti rimskih biskupa i mučenika iz 354. godine od F.D. Filokala proizlazi da se Božić slavio u Rimu 25. prosinca već 336. godine.

Uvođenje ovog Kristovog blagdana u grad Rim tumači se apologetskom i povijesnovjerskom hipotezom kao reakcija rimske zajednice

u

z svu moguću slobodu moderno društvo je zahvaćeno svim oblicima krize i otuđenja protiv državnog poganskog blagdana Natalis solis invicti (blagdan rođenja nepobjedivog Sunca) što ga je 274. godine bio uveo car Aurelije na čast boga Sunca iz Emese u Siriji, nadajući se da će time učvrstiti svoje golemo carstvo. Da bi rimske kršćane učinila otpornima protiv ovog pučkog blagdana, neki misle da je Rimska Crkva uvela blagdan rođenja Isusa Kr ista, kao Sunca Pravde (Mal 3,20) i Svjetla (Iv, 8,12).

Međutim, činjenica jest da je nastanku Božića odlučujući povod dao blagdan Sunca cara Aurelijana, čime je potvrđeno stajalište kako je Crkva, majka svih ljudi, svoje poruke uglavnom formulirala u dijalogu s antiknim štovanjem Sunca, jezikom koje je tadašnje ljude dirao. Iako je Crkva bila slabo centralizirana, datum 25. prosinca iznenađujućom brzinom raširio se na Zapadu još tijekom 4. stoljeća. U istočnim Crkvama rođenje Isusovo svetkuje se 7.

siječnja, jer se, s obzirom na oblik, nadahnjivalo proslavom blagdana Bogojavljanja koje je izlučilo u načelu samo otajstvo rođenja.

Je li kršćanski dio svijeta koji se ravna prema Gregorijanskom kalendaru krajem godine “umoran od rada, sivila zimskih dana” pa je tako pronašao i način kako da malo “predahne” slaveći Božić? Ili je ipak duhovnija dimenzija posrijedi?

Iskustvo pokazuje da još uvijek prevagu ima duhovna dimenzija. Kao što su nekad Marija, Josip, pastiri i kraljevi očitovali zaštitni prostor novorođenom djetetu, tako i mi danas, htjeli mi to priznati ili ne, želimo osvježiti i utvrditi granice tog zaštitnog prostora iz kojeg toplina neće pobjeći, u kojem ćemo i mi naći razloga za nešto novo, dati mu šansu da uzraste i da se ne smrzne na hladnoći ovog svijeta. Što se Božićem slavi?

Uspostava novog zajedništva čovjeka s Bogom zapravo je prava bit svetkovanja Božića na koje nas poziva liturgija. Svakome od nas dovoljno je prisustvovati liturgiji Crkve u tijeku božićnih dana kako bi se shvatila iskonska poruka slavljenja božićnog otajstva koje je Crkva uspjela očuvati neokrnjenim. Bog je postao čovjekom da bi učinio čovjeka istinskim čovjekom, spremnim za svetu razmjenu: čovjek poklanja svome Bogu svoje tijelo da mu bude dom, a Bog udjeljuje čovjeku dio od svojeg božanstva, obnavljajući u njemu ranjenu sličnost s Bogom.

Moderno društo

Koliko moderno društvo ide na ruku tome i takvom slavljenju i takvoj poruci Božića?

Nimalo. Istina je da su ljudi u božićno vrijeme otvoreniji i susretljiviji, no moderno društvo spretno takve zasipa kojekakvim humanitarnim akcijama i priredbama koje bi trebale biti mjerilo kako se Božić proslavlja dostojno čovjeka. Zapravo se nameće takozvano oslobađanje čovjeka od svega što smeta uživanju, materijalnom blagostanju i punoj slobodi bez ikakvih objektivnih ograničenja. Uz svu moguću slobodu moderno društvo ipak je zahvaćeno raznim oblicima kriza i otuđenja koje pokazuju simptome moralne

Rektor zagrebačke prvostolnice Josip Kuhtić

dezorijentacije, nezainteresiranosti za budućnost i sve veće bezvoljnosti. Sve iz razloga što se umnažanjem želja za materijalnim dobrima zanemaruju duhovne potrebe čovjeka.

Koliko se u tom pogledu iskonski smisao slavljenja Božića razilazi s vrijednostima koje proklamira moderno društvo?

Neograničeni napredak znanosti i tehnike nametnuo je vjeru koja graniči s idolopoklonstvom, a svoj izražaj nalazi u spasenju čovjeka po

čovjeku. Time je u potpunosti zanemarena vjera u Božje spasenje. Nadalje, čovjek se sav do zemlje zgrčio u silnom trudu stvaranja savršenog društva kojim bi upravljao kao besmrtnik kada pobijedi prirodnu smrt, zaboravljajući Nebo kamo pripada. Takvom čovjeku više neće trebati ispunjenje Božjih obećanja na koncu vremena, neće mu trebati Božje kraljevstvo, jer on će posjedovati svoje ovozemaljsko, ljudsko kraljevstvo.

Osim “potrošačke grozni-

ce” koja vlada u predblagdanskim danima, koje su to još “vrijednosti” modernog društva koje se ne uklapaju u božićnu poruku?

Nažalost, sav taj blještavi dekor izražen kuglicama, zvjezdicama i kojekakvim drugim stvarima ima namjeru vratiti nas u djetinjstvo, a zapravo nas nagoni na bijeg u zamišljeni nestvarni svijet koji nikoga ničime ne obavezuje. Tako i vjera u Božje spasenje ostaje neostvarena pa se puno ljudi nakon proteka božićnih blagdana osjeća

praznima i prevarenima.

v

lastiti mir je blago vrijedno darivanja.

Svatko tko je primio Božju ljubav posjeduje dar mira Čovjek i mir

Kako bi trebao izgledati “idealan” Božić?

Zaodjenut liturgijom i nje-

Intervju tjedna

22. prosinca 2009.

7

ća, potrošačkom društvu, kršćanskim načelima, vjeri, beznađu i religiji

a, prisnosti i topline zinim značenjem prije svega.

Sve ostalo će se nadodati.

Nije li sa svim blagdanima, pa tako i s Božićem, onako kako je to kazao nobelovac Ivo Andrić da “tek kad su blagdani uvidimo koliko smo jedni drugima daleki”?!

Daljine nisu štetne sve dok se u njima vidimo i tražimo Božjim očima. A dok se u njima vidimo i prepoznajemo, možemo se međusobno dozvati, pozvati i biti blizu.

Može li čovjek 21. stoljeća u sebi pronaći mir, odreći se egoizma koji je pokretač u vanjskom svijetu rada, poslovanja i zarade te se ponašati u skladu s osnovnim načelima kršćanstva?

Vlastiti mir je blago vrijedno darivanja. Svatko tko je primio Božju ljubav i dopustio da ona prožme svaki dio njegova života posjeduje dar mira koji može podijeliti s mnogima, a da pritom njegov dio ne umanji.

Koja su, zaista, temeljna judeokršćanska načela na kojima počiva zapadna civilizacija?

Pravednost i moralnost.

Pravednost u Starom zavjetu uvijek je težila da ljude ponuka na življenje ispravnog i cjelovitog života. Pravednost u Novom zavjetu označuje stanje otkupljenja koje čovjek prima Kristovim vazmenim događajima i djelovanjem Duha Svetoga u Crkvi. Pravednost uvijek ima dva temeljna obilježja: vertikalni odnos s Bogom i horizontalni odnos prema drugima u zajednici. Moral uvijek ide ruku pod ruku s ljubavlju.

Koliko se takva načela žive proklamativno, a koliko stvarno?

Ukoliko pravednost gledamo pod vidikom socijalne pravednosti koja nastoji osigurati poštivanje i promica-

nje prava svih, posebno onih manje zaštićenih, time što ta prava ugrađuje u strukture i djelatnosti društva, onda možemo reći da se to načelo stvarno poštuje. O moralu bih rekao nešto slično s određenim rezervama.

Kršćanska načela

Je li hrvatsko društvo tradicijski otvoreno prema kršćanskim načelima ili se našlo u “bespućima povijesti”?!

Hrvatsko društvo obilježeno je prije svega dobrim iskustvima temeljenim na kršćanskim načelima. Ta iskustva su i danas živa, vitalna i dopuštaju graditi na svojim temeljima što su ih udarili naši oci u vjeri. No podjelama, neprijateljstvima koja su tako očita i u zadnje vrijeme, uzrok je nedostatak ljubavi. Žalosna je istina da to šteti vjerodostojnosti kršćanskog svjedočanstva i vraća nas

e

kumenizam započinje obnovom srca i spremnošću za dijalog tamo gdje nikako ne bismo željeli da nas Gospodin zatekne i prepozna.

Je li čovjek 21. stoljeća sklon vjeri ili je više sklon sumnji, cinizmu, beznađu i nihilizmu?

Odlučujuće je stalno u sebi hraniti čežnju kojom je bio zaokupljen Ivan Krstitelj i stalno pokazivati onima koji to žele put prema Onome koji nas poznaje bolje od nas samih. Kada je netko spreman nastaviti put, najbolji način da mu približimo ljubav Božju jest upravo da iskažemo spremnost pustiti ga da ide! Kada se tako ponašamo, možemo biti sigurni da ćemo i nadalje ostati s

Što s onima koji su za Božić sami?

A što sa svima onima koji će Božić dočekati sami, napušteni, koji djeci neće moći darovati igračke i biti sami u bolnici...?

U vrijeme Božića dijelimo svoju ljubav s rodbinom, prijateljima, susjedima. Uostalom i s ljudima koje tek usputno susrećemo. Ponekad nas sretnima učini samo jedan topao pogled ili srdačan pozdrav. Posjećujemo nemoćne, ostavljene, bolesne, napuštene, zaboravljene.

Mislimo na stare i iznemogle. Blažimo njihove tuge, ispunjavamo zadovoljstvom njihove osame. Božja čežnja mora upaliti i našu čežnju. njime povezani na najbolji mogući način ne izazivajući sumnju, cinizam, beznađe, nihilizam! Ostajući u ljubavi Božjoj, svatko može doprinijeti životima drugih i s njima dijeliti život, koji je sam po sebi jedinstven!

Koje bi mjesto Crkva trebala imati u hr vatskom društvu?

Uvjeren sam da u svakom narodu i kulturi duhovna baština Crkve predstavlja nadahnjujuću snagu za obogaćenje. Na temelju naše kršćanske vjere Crkva u hrvatskom društvu trebala bi se zauzimati za humano i socijalno društvo, u kojemu vrijede ljudska prava i temeljne vrednote mira, pravde, tolerancije, sudjelovanja i solidarnosti. Mora biti uporna u naglašavanju poštivanja života, vrijednosti braka i obitelji, zauzimanja za siromašne, raspoloživost za oprost i u svemu, dakako, milosrđa.

Nosi li kršćanstvo kao takvo u sebi univerzalnu, općeljudsku poruku ili je ono

Da budemo kod ljudi, upravo kod onih koji trpe nevolje, kod prezrenih, marginaliziranih. Božja je najveća čežnja doći k nama ljudima.

Kakva su vama Badnja noć i Božić ostali u sjećanju iz djetinjstva?

Najviše mi se urezala jedna pjesma Karla Rahnera, pa bih to želio podijeliti s čitateljima: ”Došao si. /Došao si u sve. /Pa i moju dušu. /Unatoč mojoj zloći /Koja ne želi da joj bude oprošteno /Čovječe, reci samo jedno /I za tebe će biti Božić! /Samo reci: Ti si tu! /Ja sam tu. Božić je. Upalite svijeće. /One imaju više prava od svake tame. kao religija isključiva?

Apostolsko i pastirsko poslanje Crkve jest da sa sjajem istine Evanđelja potakne sve ljude da traže i prihvate Kristovu ljubav, koja nadilazi svaku spoznaju, te snažno prikaže snagu i ljepotu Božje poruke spasenja koja je uvijek ista i ujedno je izvor stalno novih osvjetljenja. Ta poruka spasenja mora biti provjerena životnim svjedočanstvom kršćana. Crkva zna da se njezina poruka slaže s najdubljim željama ljudskog srca. Sve što se temelji na srcu, ne može biti isključivo.

Ideja ekumenizma

Kako na tom tragu vidite ideju ekumenizma i potenciranja dijaloga između različitih religija?

Ekumenizam započinje obnovom srca i spremnošću za dijalog koji nema alternative.

Važno je spoznati duhovne darove različitih kršćanskih tradicija, učiti jedni od drugih i tako omogućiti da jedni druge obogaćujemo. Iako

potpuno razumijevanje još uvijek priječe vidljive razlike u vjeri, papa Benedikt XVI. živo svjedoči kako treba biti uporan u tim nastojanjima i otvarati vrata.

Vrijednosti

Koje vrijednosti bi pojedinac i društvo trebali njegovati žele li živjeti u zajednici u kojoj “čovjek čovjeku nije vuk”?

Ljudsku zajednicu ponajprije valja smatrati stvarnošću duhovnog reda: po njoj ljudi, prosvijetljeni svjetlom istine, jedan s drugim izmjenjuju spoznaje: mogu izboriti svoja prava i obavljati dužnosti; ona potiče čežnje za dobrima duha. To su vrijednosti koje treba nadahnjivati i usmjeravati kulturnu djelatnost, ekonomski život, društvenu organizaciju, političke pokrete i vlade, zakonodavstvo i sva ostala izražavanja društvenog života u njegovu neprestanom razvoju. U svemu tome pravu ulogu treba uvijek odigrati obitelj kao zajednica, u kojoj se od samog

djetinjstva mogu usvajati moralne vrijednosti, gdje se može započeti Boga častiti i dobro se služiti slobodom koja nikoga ne ugrožava. Što biste kao božićnu čestitku poručili našim čitateljicama i čitateljima?

Božić je veliki dan – dan radost i, veselja, ljubav i, slavlja, obiteljskog zajedništva, uzajamnosti i složnosti, ljudske bliskosti i topline, prijateljstva među svim ljudima i narodima. Slavi se rođenje Djeteta, slavi se poljubac Neba i Zemlje, početak ljudskog spasenja, početak novoga Neba i nove Zemlje.

Istodobno slavimo početak života, novog života – jer rođenje svakog novog djeteta neizmjerna je radost.

Ovih radosnih božićnih dana želim da njegovim svjetlom pronosite svjetlo i toplinu koju nam donosi Krist svojim rođenjem te tako obasjate i zagrijete sva srca koja se nalaze u tmini i hladnoći. S tim mislima u srcu želim vam sretan Božić i blagoslovljenu novu 2010. godinu.

8

Život

22. prosinca 2009.

DOZNAJEMO Općina Trnovec osigurala 1900 paketa umirovljenicima

O ŽIVOTU Živi se bez luksuza

Lijepo da nas se svake godine sjete

Umirovljenici Pakšec kažu da su presretni što ih se Općina svake godine sjeti

I umirovljenici darove od Djeda Božićnjaka primaju U paketu se nalaze osnovne živežne namirnice potrebne svakoj kući

Darovi i traktor

Kako bi paketi stigli u svaku umirovljeničku kuću diljem općine, rukave su zasukali članovi Udruge umirovljenika Ivica Makšan, Vjekoslav Božak, Vladimir Straga i Vjekoslav Višnjić.

Naime, oni su pribavili traktor, u prikolicu stavili pregršt paketa i tako motorizirano raznosili pakete potrebitima po Trnovcu i ostalim mjestima općine. Ne treba ni spomenuti kako su

osigura?

- Sretni smo što nas se općinari svake godine sjete i daju nam barem neki poklon.

Drago nam je i zbog namirnica koje smo dobili, ali i zbog znaka pažnje - rekao je Pakšec koji sa suprugom živi sam u kući.

n

eki umirovljenici čekaju poklone na dvorišnim vratima Imaju dvoje djece, no oni su zasnovali svoje obitelji te se odselili. Već se polako spremaju za dolazak Božića. Okitit će jelku, peći će kolače te će ga proslaviti u pravom tradicijskom duhu.

POMOĆ Male su mirovine, a životni je trošak velik

Neki plaču od sreće zbog poklona

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Vodstvo Općine Trnovec Bartolovečki i ove je godine odlučilo razveseliti umirovljenike, osobe starije od 60 godina bez ikakvih primanja te socijalno ugrožene obitelji te im podijeliti 1900 paketa prepunih živežnih namirnica.

- Uđite, samo uđite - već je s dvorišnih vrata rekao umirovljenik Pakšec iz Trnovca Bartolovečkog.

Kao i svake godine, s osmijehom je dočekao članove Udruge umirovljenika koji po općini raznose pakete sa živežnim namirnicama.

Njegova supruga Fanika je “Djedove Božićnjake” dočekala u kući i ljubazno ih ponudila kavom i sokom.

Oboje su sada u mirovini, Fanika ima probleme s kukom, no nekako žive.

- Ne žalimo se. Mirovine nisu velike, no ni u čemu ne oskudijevamo. Ne živimo u velikom luksuzu, ali imamo za sve što nam treba - rekao je gospodin Pakšec.

A što misli o poklonima koje im Općina Trnovec Bartolovečki svake godine

Dobrodošli, samo uđite...

u svakoj kući bili i više nego dobrodošli.

m

irovine su male pa svaki poklon umirovljenicima dobro dođe - Kako ne bismo bili sretni zbog paketa! Mirovine su male, a nama svaka ušteđena kuna puno znači - rekla je Štefica Mikulić iz Trnovca, koja

Općina Trnovec Bartolovečki je za poklone umirovljenicima izdvojila oko 150.000 kuna.

Ne treba ni napomenuti koliko u ova recesijska vremena taj poklon znači.

Znaju to i članovi Udruge umirovljenika koji svake godine raznose poklone.

- Ljudi nam se razvesele, neki čak i plaču od sreće kada dobiju poklone - kazali su članovi Udruge umirovljenika.

Na neki način tako su postali i svojevrsni Djedovi Božićnjaci za starije.

- U svaku kuću koja ima opisane tri kategorije dajemo poklone.

Dakle, umirovljenicima, starijima od 60 godina koji nisu ostvarili nikakva primanja te socijalno ugroženim obiteljima - kažu raznosivači paketa iz općine.

Stoga nije nikakvo čudo da ih neki čekaju kao ozebli sunce.

živi s bolesnim suprugom.

- Znate kako je danas teško živjeti - rekla je Štefica koja je godinama radila u Varteksu.

Nikad se nije štedjela ni što se tiče posla u kući, ni što se tiče rada na poslu.

No, po odlasku u mirovinu dobila je samo novčana primanja koja joj nisu dostatna za život bez oskudijevanja.

Stoga je Općini iznimno zahvalna za dobivene poklone.

Ovim paketom uštedjela je barem dvotjedni odlazak u trgovinu, što se tiče živežnih

namirnica. Naime, u paketu se nalaze ulje, šećer, riža, tjestenina, vegeta i kava, dakle sve što svakoj kući svakodnevno treba.

- Općina Trnovec Bartolovečki, na čelu sa Stjepanom Hrenom, već godinama dijeli umirovljenicima pakete, a na taj način im i najljepše čestita Božić i Novu godinu. Uz pakete, umirovljenici dobiju i božićnu čestitku - rekao je Željko Funtek, predsjednik Udruge umirovljenika općine Trnovec Bartolovečki.

Traktorizirani razdjeljivači darova

Sve što treba za kuhinju, tu je

obljetnica Jubilej Doma za starije i nemoćne u Varaždinu proslavljen u zabavi i veselju

30 godina osobito uspjelog djelovanja

Slavljenička godina u Domu - kako je počela tako je i završila

VARAŽDIN - Dom za starije i nemoćne proslavio je 15. prosinca u blagdanskom ozračju i u nazočnosti brojnih uzvanika svojih prvih 30 godina. Na Badnjak 1979. imao je 246 kreveta za svoje korisnike, a danas 360, od čega 151 na odjelu pojačane njege, a predviđena je dogradnja za još 25 ležaja. Trenutačno smještaj čeka čak 730 osoba (92 na odjelu pojačane njege, 358 jednokrevetnu, a 280 dvokrevetnu sobu). U Domu djeluje čak 15 raznorodnih sekcija i radionica - npr.

za pikadiste, boćare i kuglaše i druge sportaše, ali i mješoviti pjevački zbor, literarno-novinarska, likovna, plesna i folklorna sekcija te antistres radionica za izradu mirisnih slika i - sekcija dosjećanja... Otprije 5 godina ovdje djeluje Klub za starije osobe Varaždin, a od 2007. i Dnevni centar s 12 ležaja za dnevno zbrinjavanje osoba poznije dobi. Redovito obilježavaju Valentinovo, Fašnik, Uskrs, Dan obitelji i starijih osoba, Martinje te biraju najljepši balkon. U HNK-u održali

su 30. lipnja odličnu priredbu “Starost sretna”, a 9. prosinca imali susret sa srodnim ustanovama iz cijele zemlje.

Središnji program 30. godišnjice otvoren je pjesmom “Ljubio sam crno oko” i završen također pjesmom - “Zapjevajte”; pod motom “korisnici za korisnike” izvedene su recitacije, igrokazi, šlageri, spletovi narodnih plesova na zadovoljstvo i korisnika Doma i gostiju. Najavljuju završnu feštu i ispraćaj stare godine 29. prosinca od 15 do 21 sat. (iz)

22. prosinca 2009.

Oglas

9

10 Aktualno

22. prosinca 2009.

DOZNAJEMO Rasprava o proračunu za 2010. otkrila novi odnos snaga u Gradskom vijeću Varaždina

Raskol koalicije HNS-SDP, profitirali “penzići” i trudnice Vijećnici SDP-a glasovali su protiv amandmana na proračun svojih koalicijskih partnera iz HNS-a UMIROVLJENICI

Božićnica će 2010. stići na više adresa U petak je počela isplata božićnica u iznosu od 120 kuna umirovljenicima iz Varaždina, za što je Grad u ovogodišnjem proračunu osigurao 213.960 kuna.

Putem pošte božićnicu će primiti 1.783 umirovljenika čija mirovina ne prelazi 1.700 kuna. Na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak HSS-ov vijećnik Robert Podolnjak zatražio je da se poveća cenzus za isplatu božićnica, jer je veliki broj umirovljenika zbog usklađivanja mirovina “preskočio” postojeći cenzus od 1.700 kuna. - Od 2006. godine, kada je uvedena, bez prava na božićnicu ostalo je više od 1.300 umirovljenika.

Molim vas da ispravite ovu banalnu grešku – rekao je Podolnjak.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinu će sljedeće godine donacija za novorođeno dijete s 1.000 kuna biti povećana na 1.500 kuna, a za umirovljenike će u gradskom proračunu biti osigurano 550.000 kuna, sto tisuća kuna više nego što je bilo predviđeno prijedlogom proračuna za 2010. godinu. Gradski budžet sljedeće će godine iznositi gotovo 245 milijuna kuna, 32 milijuna kuna manje u odnosu na ovogodišnji rebalansirani proračun. Oba finacijska dokumenta, proračun za sljedeću godinu i rebalans ovogodišnjeg proračuna, vijećnici su u ponedjeljak prihvatili većinom glasova, pri čemu podršku nisu dali jedino vijećnici HNS-a i HSSovac Robert Podolnjak.

Novi scenarij

Dobre vijesti za trudnice i umirovljenike rezultat su novih odnosa snaga u Gradskom vijeću; vladajuća koalicija predvođena HSLS-om prihvatila je SDP-ov amandman na proračun za 2010. godinu o povećanju donacija za novorođenčad, dok je više novca za umirovljenike rezultat zajedničkog amandmana Kluba vijećnika SDP-a i Kluba HSLS-a i HSU-a. Isto tako, vladajući su podržali i SDP-ov amandman kojim je osigurano pola mili-

juna kuna više novca za Veleučilište u Varaždinu.

Za razliku od toga, HNS-ovi amandmani kojima su tražili milijun kuna više za socijalne programe nisu prihvaćeni. Štoviše, protiv tih amandmana glasovali su i njihovi koalicijski partneri iz SDP-a! Podršku su dobili jedino od HSS-ovca Podolnjaka, kojem su uzvratili podržavajući njegov amandman kojim je tražio 1,5 milijuna kuna za uređenje Mažuranićeve i Plitvičke ulice.

d

onacija za novorođeno dijete 2010. godine bit će 500 kuna viša i iznosit će 1.500 kuna Isti “scenarij” ponavljao se do kraja sjednice: sve odluke usvojene su zahvaljujući glasovima vijećnika vladajuće koalicije HSLS-a, HSU-a i HDZ-a, ali i SDP-a. Iz toga se jasno moglo zaključiti da je došlo do raspada koalicije HNS-a i SDP-a.

Međutim, predsjednik Kluba vijećnika SDP-a Nino Lučić to je opovrgnuo. - Ne, nije došlo do raspada koalicije – odgovorio nam je Lučić za vrijeme trajanja sjednice, dok do Gorana Habuša iz HNS-a nismo uspjeli doći. Gradonačelnik Ivan Če-

Nino Lučić (prvi zdesna): Ne, nije došlo do raspada koalicije HNS-a i SDP-a

hok je pak rekao da ne može ulaziti u odnose između dvije oporbene stranke, no uvjeren je da su podršku SDP-a dobili zahvaljujući “uravnoteženom i dobro pripremljenom proračunu, kao i dobro pripremljenim ostalim odlukama”.

No, nakon ove sjednice Gradskog vijeća, ipak se više nameće zaključak o razlazu HNS-a i SDP-a koji su partneri, čini se, još samo u izjavama za javnost.

Porezni prihodi nerealni?

Grad Varaždin sljedeće godine računa na 136,3 milijuna kuna prihoda od poreza i prireza na dohodak, odnosno na gotovo isti prihod kao i ove godine. - Iako otpuštanja treba uzeti u obzir, vjerojemo da će stopa nezaposlenosti ostati na 5,2 do 5,3 posto, a predviđamo i da ćemo ostati grad s najvećom stopom zaposlenosti. To

jamči stabilne porezne prihode, a moram istaknuti da nema ni straha od nelikvidnosti – ustvrdio je gradonačelnik Ivan Čehok. Međutim, vijećnici oporbenog HNS-a takvo su planiranje poreznih prihoda ocijenili upitnim.

- Proračun nije dobro postavljen i pitanje je hoće li biti realiziran – rekla je Natalija Martinčević iz HNS-a.

PREOKRET Robert Podolnjak, gradski vijećnik HSS-a, podnio ostavku na mjesto člana Savjeta gradonačelnika Gradonačelnik Ivan Čehok najavio je da će cenzus biti povećan sljedeće godine, jer sada to nije moguće budući da je isplata božićnica već počela. Inače, reklamacije umirovljenika će od 28. prosinca do 11. siječnja 2010. godine primati Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb u Kukuljevićevoj 14, prvi kat, svaki radni dan od 8 do 12 sati. Njihov broj telefona je 658-040.

“Ne mogu gradonačelnika istovremeno savjetovati i tužiti” Važni ugovori koje sklapa Grad i dalje nisu dostupni ni vijećnicima ni javnosti, pa se za njih morate boriti pozivajući se na zakon, ali ni to uvijek ne jamči da ćete ih dobiti, rekao je prof. dr. Robert Podolnjak govoreći o okolnostima zbog kojih je u petak podnio ostavku na mjesto člana Savjeta gradonačelnika.

Govoreći o svojem dvomjesečnom radu, ustvrdio je kako je iskreno razočaran jer njegova uloga nije ostvarena budući da sjednica gotovo da nije bilo, a posebice ne u vezi ključnih točaka kao što je organizacija i naplata parkiranja, pa umjesto davanja savjeta gradonačelniku mora podnositi amandmane.

- Umjesto ugovora o kupnji dionica banke, gradska uprava šalje objašnjenja kao da sam prirodno glup i ne znam shvatiti što zapravo piše. Uz to, ovih dana bio sam prinuđen i po četvrti put pokrenuti spor zbog aneksa ugovora o dvorani. Svima je jasno da ne mogu inzistirati na pravnoj državi, odnosno tužiti gradonačelnika, a istovremeno biti njegov savjetnik - zaključio je Podolnjak, dodavši da se prevario svatko tko je mislio da izborom za savjetnika neće više tražiti ugovore i dokumente.

Naglašavajući da ga je neugodno iznenadila i šokirala Podolnjakova ostavka, Čehok je rekao da je

nekorektno što je o svojoj ostavci izvijestio prije medije, nego njega i članove Savjeta.

- Nije istina da Savjet nema smisla i da ne radi jer je prije dogovoreno da će se sastajati jednom mjesečno, kao i da na njegovom dnevnom redu neće biti sve teme koje će se naći na Gradskom vijeću. Isto tako nije točno da svi nemaju pristup dokumentima. To što Podolnjak nije dobio aneks ugovora o izgradnji dvorane posljedica je njegovog odbijanja potpisivanja obveze da presliku neće drugima ustupati - pojasnio je Čehok, dodavši da Podolnjak nije prijavio njega osobno, nego Gradsku upravu. (ikr)

NOVo U Varaždinu se od 1. siječnja Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja uvodi mogućnost kupnje dnevne karte

Dnevna karta 100-tinjak kuna ili maksimalno 65 kuna?

Od 1. siječnja za bicikliste zabranjeni Korzo, Franjevački i Dućanska

Stanovnike Varaždina od 1. siječnja sljedeće godine očekuju dvije značajne novosti kad je u pitanju parkiranje, ali i vožnja biciklima.

Odlukom o uređenju prometa, koju su u ponedjeljak prihvatili gradski vijećnici, uvedena je zabrana prometa za bicikliste u užoj pješačkoj zoni, a to su Korzo, Franjevački trg i Dućanska ulica.

Oni koji u centar pak dolaze motornim vozilima i koriste javno parkiralište na kojem se obavlja naplata od početka sljedeće godine moći će, osim jednosatne ili višesatne karte, kupiti i dnevnu kartu. Koliko će

koštati dnevna karta, odlučit će posebnim aktom gradonačelnik, koji će ujedno ubuduće određivati i cijenu parkiranja. Određeno je to novom Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja, koju je Vijeće također prihvatilo u ponedjeljak.

No, pitanje je hoće li dnevna karta biti povoljnija ili je njezino uvođenje novi način za naplatu donedavnih neustavnih ugovornih kazni, u što sumnja HSS-ovac Robert Podolnjak.

Naime, vozač koji uopće ne kupi kartu ili samo zaboravi produžiti parkiranje, morat će platiti kaznu u iznosu jedne dnevne karte. - Cijena dnevne

karte u Varaždinu neće iznositi više od 100 kuna – rekao je komunalni pročelnik Marijan Bakulić.

No, Podolnjak je izračunao da bi dnevna karta maksimalno trebala koštati 65 kuna. - Ako je cijena karte pet kuna, a parkiralište je pod naplatom 13 sati, od 7 do 20 sati, onda će cijena maksimalno biti 65 kuna – naveo je u obrazloženju svojih amandmana. Predložio je da se parkiranje plaća pet kuna samo u prvoj zoni, dok bi cijena za drugu bila tri kune, a za treću dvije kune.

No, njegovi amandmani nisu prihvaćeni. (vms)

22. prosinca 2009.

Oglas 11

12 Život

22. prosinca 2009.

TU KRAJ NAS Umirovljena čakovečka liječnica Vera Mareš-Bratko osvaja zlatna odličja za inovacije u ortopediji

Kako prstima dosegnuti pod Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Upravo je predstavila svoju prvu knjigu i to u vlastitoj nakladi - stručno djelo “Doktorice, ne mogu se sagnuti i doseći prstima pod”. Bilo je to 11. prosinca u knjižnici “Nikola Zrinski” u Čakovcu.

Ona se ni u kom slučaju ne da; iako je umirovljena liječnica medicine rada s dugogodišnjim stažom u MTČ-u, i dalje se stručno usavršava.

Otac joj je bio željezničar, pa i šef stanice u Zlatar Bistrici; igrom slučaja rodom je Varaždinka, sada u 69. godini.

S 30 - godišnjim stažom rekreativke uspijeva 3 godine zaredom na utrkama u Čakovcu u povodu Dana grada pretrčati 1500 metara za 9 minuta.

S ovojesenskog 34. Salona inovacija u Zagrebu donijela je u Čakovec zlatno odličje za “Mjerilo za mjerenje duljine nogu kod ljudi u ležećem stavu”. Riječ je o njezinu patentu pod brojem HR P20050904 A2. ”Ortopedski uložak kao nadomjestak za kraću nogu” patentiran joj je pod brojem HR P20050996.

Prijavila je i svoje izvorno autorsko pravo za “Orijentaciono ispitivanje statike

ljudskog tijela” kao samosvojnu medicinsku metodu pri kliničkom pregledu.

Osvajala je, osim na domaćim izložbama, priznanja i u inozemstvu - npr. 2007. i odličje British inventors societyja (BIS) u Londonu.

Nesuđena slikarica

- Kad sam diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kupila sam štafelaj koji je do danas ostao neraspakiran - otkriva nam liječnica Vera Mareš-Bratko.

N

epravilna statika tijela je stanje, a ne bolest Osim risanja, zavoljela je zarana i matematiku i fiziku.

Ipak, završila je Srednju medicinsku školu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Zagrebu. Jozo Budak, ondašnji direktor te škole, tražio je polaznike koji su težili inovacijama - trebalo je, recimo, znati potaknuti osobe s invaliditetom za radnu terapiju.

I danas još pamti svoj nacrt gitare s “ukomponiranim” mikrofonom iz 1955. godine.

Sa 17 godina konstruirala je dvocijevni radio-aparat.

- Tijekom svog specijalističkog rada deset sam godina

siniša sović

- Moj rad je i doprinos uz proglas Svjetske zdravstvene organizacije o “Desetljeću kostiju i zglobova” koji traje od 2000. godine do 2010. godine obavljala preglede novaka za vojsku. Na osnovi dugogodišnjeg iskustva dolazim do rezultata koji ukazuju na problem nejednakosti duljine nogu. Otada započinjem s inovativnim radom - kaže dr. med. Mareš-Bratko i pritom na svekolikoj potpori i strpljenju osobito zahvaljuje suprugu Karlu, agronomu, i sinu Darku, dipl. ing. elektrotehnike.

Zašto knjiga?

- Zato da medicina napokon usvoji činjenicu da postoji statika ljudskoga tijela te da spriječimo neželjene posljedice prilagodbe tijela uz nepravilnu statiku ljudskoga tijela tijekom života - objasnila je ukratko dr. Vera Mareš-Bratko te dodala: - Kliničkim pregledom lokomotornog sustava i primjenom moje metode te utvrđivanjem nejednakih duljina nogu, izdvojit ćemo čak 12 do 20 posto osoba razne dobi s nepravilnom statikom tijela koji zbog svoje biomehanike i nastalih tegoba troše oko 70 posto sredstava zdravstvenog osiguranja - upozorava ona.

- Stoga ljudsko tijelo treba dovesti u ravnotežu primjerenim vježbama i korekcijom duljina nogu. Sama dijagnostika još nije rješenje - zaključuje doktorica.

INOVACIJA Vera Mareš Bratko, dr. med., ugledna članica INOMA-e

Neumorna liječnica i uporna inovatorica s mjernom spravom i odličjima s izložbi

Petni uložak nazvala sam “kajla” “U preventivnom postupku liječenja pri nejednakim duljinama nogu za nogu kraću od pola do dva i pol centimetra predlažem petni uložak koji je izrađen od tvrde elastične mase (materijal za ortopedske uloške) i prilagođen za dugotrajne pritiske. Uložak se izrađuje prema otisku pete kraće noge, a povisuje se u ra-

zini pete za visinu izračunanu pri razlici nogu. Uložak se od pete lagano stanjuje, prilagođava otisku stopala i završava pri kraju završetka nivoa svoda stopala. Uložak se može obuti unutar čarape te se time postiže korekcija duljine nogu kroz cijeli dan i pri uspravnom stavu. Godinama ga primjenjujem i dobro se prihvaća.”

Dr. Mareš-Bratko potpisuje primjerke svoje knjige

Na prijemu kod župana Ivana Perhoča

I MEDICINSKA NOVOST Statika ljudskoga tijela kao plodno polje znanstvenog istraživanja

Gibak i uspravan hod dr. Vere Mareš-Bratko

Premda u mirovini, i dalje je puna elana

Doktorica Vera Mareš-Bratko najavljuje u Čakovcu pokretanje Kabineta za statiku (ravnotežu) tijela. - Ja sam pedantna ističe ona. Još 1997. uvjerila se da se u svijetu tom problematikom nitko nije bavio tako kao ona.

Podsjeća da je kao tehničarka fizikalne medicine prvu godinu staža odradila u Domu zdravlja željezničara i za svoju prvu, a trinaestu, plaću kupila - češko logaritamsko računalo.

Dok je kao školarka izlagala slike i u Beču, sada u svjetskim metropolama izlaže svoja inovativna rješenja.

Zahvalna je što njezin rad prate kole-

ge liječnici prim. dr. sc. Ladislav Krapac i prof. dr. sc. Berislav Momčilović te prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović i kao re-

I

spitivanje statike ljudskog tijela u pet faza

cenzentica njezine knjige koja se može nabaviti u robnoj kući “Međimurka”.

U prvom poglavlju te knjige donosi devet životnih priča vezanih uz problematiku statike tijela, a iz njezine

su prakse kao liječnice medicine rada.

Stručno obrazlaže svoje spoznaje u drugom poglavlju: - Nejednakost nogu - odnosno nejednakost krakova vage našeg tijela - dovode do znaka vage nejednakih krakova i ujedno zaključka o nepravilnoj statici ljudskog tijela. (...) Prigibanje tijela i doticanje tla prstima ruku - znači duljina je nogu jednaka - tvrdi dr. Mareš-Bratko i očekuje da će medicina usvojiti spoznaje o postojanju i statike ljudskoga tijela što povlači za sobom, smatra ona, i stanovit preokret u dijagnostici, liječenju i životu ljudi.

Lovstvo 13

22. prosinca 2009.

U LOVIŠTIMA

Bjesnoća jenjava

Lovački ispit ove godine položile su i lovkinje - Andreja Sedlar, Milojka Ročkar te Kristina Bek, kojoj je diploma uručena naknadno

USPJEH LS Varaždinske županije prednjači u kvalitetnom osposobljavanju lovaca

Godina bez ijednog stradanja u lovovima!

Skoro svake godine stižu upozorenja iz svih krajeva cijele Hrvatske o pojavi bjesnoće kod divljih ali i domaćih životinja. Ova smrtonosna bolest još uvijek je problem broj jedan u svim lovištima. Međutim, kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, pravovremenim odstrelom predatora u lovištima Varaždinske županije njezina raširenost drži se pod stalnim nadzorom.

- Dobar znak je činjenica kako se u lovištima povećava broj lisica, što pokazuje da bjesnoća jenjava. I ne samo to.

Osobno sam obišao velik broj lovišta i mogu potvrditi da je divljač u dobroj kondiciji. Svako lovačko društvo koje ima lovište u zakupu, po ovom izrazito hlad-

Lovstvo u Varaždinskoj županiji ima dugogodišnju i bogatu tradiciju te danas kroz 38 lovačkih društava organizirano djeluje 1680 lovaca, a 30 društava ima svoja lovišta u zakupu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Povodom završetka poslovne godine Lovački savez Varaždinske županije u utorak, 15. prosinca, organizirao je za svoje istaknute suradnike zajednički lov i druženje u Zelendvoru, a kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, predsjednika LSVŽ-a, i goste i domaćine poslužilo je lijepo vrijeme.

Sve više mladih

- Osim predstavnika lokalnih medija te podupirača i suradnika Lovačkog saveza Varaždinske županije, i ove godine na naš poziv odazvali su se članovi LS-a koji pomažu u provođenju operativnog rada saveza. Dakako, nakon kraćeg lova u zaista predivnoj prirodi, uslijedilo je i druženje

uz nastup naših rogista. Treba znati da pisani i elektronski mediji informiranjem i educiranjem javnosti također pružaju potporu Lovačkom savezu Varaždinske županije, a činjenica je da usprkos krizi

f

inanciranje svih aktivnosti, bilo bi nezamislivo bez podrške Varaždinske Županije značajna sredstva ulažemo upravo u promociju lovstva – istaknuo je Ivan Kutnjak dodavši kako se sve više mladih uključuje u rad Lovačkih društava i udruga u županiji.

Danas kroz 38 LD-a organizirano djeluje 1680 lovaca, a

30 društava ima svoja lovišta u zakupu. A kvalitetno osposobljavanje i vođenje lovaca rukovodiocima LD-a ove je godine doprinijelo da nije zabilježena nijedna ozbiljnija nezgoda u lovovima.

- Lovstvo u Varaždinskoj županiji ima dugogodišnju i bogatu tradiciju, a posebno raduje činjenica da i dalje prednjačimo kako po pitanju školovanja budućih lovaca tako i organizaciji lovstva na našem području u cjelini.

Financ iranje sv ih naših brojnih aktivnosti, bilo bi nezamislivo bez podrške i razumijevanja Varaždinske Županije - zaključio je Ivan Kutnjak poželjevši svim lovcima i članovima njihovih obitelji čestit Božić i sretnu Novu godinu uz tradicionalni pozdrav – Dobra kob!

nom vremenu maksimalno unosi hranu i sol za divljač. Sukladno svojim godišnjim planovima, lovci su ostavili zasijane remize kabastom i zrnatom hranom tako da s te strane možemo biti više nego zadovoljni – istaknuo je Ivan Kutnjak. No, za razliku od spomenute bolesti, krivolov je i dalje pošast koju je teško suzbiti čak i uz maksimalnu suradnju s djelatnicima policije. Lovočuvari i lovci pri obilasku šuma nalaze sve veči broj zamki, pa se čak može ustvrditi da je ova protuzakonita rabota mjestimično poprimila organizirane oblike!

Tijekom zime hrana se maksimalno unosi u lovišta

DOZNAJEMO Lovački ispit uspješno je položilo dvanaestero kandidata iz treće ovogodišnje generacije novih lovaca

Diplome su dobile i tri lovkinje

Zajednički lov i druženje upriličeni su u Zelendvoru

RADOVEC – Trećoj generaciji novih lovaca koji su 2009. godine polagali lovački ispit, 4. prosinca na prigodnoj svečanosti u restoranu seoskog turizma „Roki“ podijeljene su diplome – doznajemo od Slavka Labaša, tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije.

- Ovaj put lovački ispit položilo je dvanaestero kandidata, a među njima bile su i tri lovkinje - Kristina Bek, Milojka Ročkar i Andreja Sedlar. Ukupno je tijekom 2009. godine lovački ispit položilo 48 kandidata. Njihovi predavači-ispitivači bili su istaknuti i iskusni lovci s područja Varaždinske županije koji imaju licencu

Hrvatskog lovačkog saveza.

Svi kandidati za polaganje lovačkog ispita nazočili su obaveznim organiziranim predavanjima iz šest ispitnih cjelina:

u

kupno je tijekom 2009. godine lovački ispit položilo 48 kandidata pravni propisi u lovstvu, biologija divljači, gospodarenje lovištem, lovna kinologija, lovačko oružje i balistika te osnove ekologije – rekao je Slavko Labaš dodavši

kako pripravnički staž u trajanju od 6 do 12 mjeseci novi lovci obavljaju prije ili nakon ispita u lovačkim društvima.

Predavanja i ispit za buduće lovce organizirat će se već u veljači i ožujku sljedeće godine, što znači da se zainteresirani kandidati početkom 2010. godine moraju javiti u lovačka društva ili direktno u Lovački savez Varaždinske županije.

Savez će organizirati i predavanja za nove lovočuvare (u 2009. za lovočuvara ispit je položilo 26 kandidata), a prema potrebama i osposobljavanje za ocjenjivača trofeja divljači.

14 Mozaik

22. prosinca 2009.

Pisma Polemike Pismo Dirljivo pismo naše čitateljice u povodu zlatnog pira njezinih roditelja Vaše vijesti

Hvala mama, hvala tata, najbolji ste roditelji…

Na samom početku Adventa, prve nedjelje došašća, prisustvovala sam događaju koji me se duboko dojmio i ispunio me neizmjernom srećom. „… sakupismo se danas ovdje, radi obnove svetog sakramenta vjenčanja između supružnika Štefice Fot rođ. Ledinski i Danijela Fota iz Breznice, koji su prije 50 godina, 28. studenoga sklopili brak u ovoj crkvi, a također i da u prisutnosti njihove obitelji, rodbine i

prijatelja odamo počast njihovoj velikoj ljubavi…“ poput anđeoske pjesme odzvanjale su riječi vlč.

Ivana Vragovića, župnika crkve Sv. Martin u Brezničkom Humu. I dok je trajao crkveni obred, ja sam, ispunjene duše preplavljene toplinom, nježnošću i sretnim zanosom, ponosno promatrala svoju majku (68) i svoga oca (73): roditelje dviju kćeri, baku i djeda četvero unučadi te prabaku i pradjeda dvoje praunučadi. Ali osim

svega navedenog, oni su i puno više od toga! Ljubav, razumijevanje, požrtvovnost, praštanje i vjera, osnovne su odlike njihovog dugogodišnjeg zajedništva. “U dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, u imaštini i neimaštini“ za moje roditelje nije pusta frazeologija već život koji su dosljedno živjeli i dan-danas žive.

Nakon crkvenog obreda održan je prigodan domjenak u mjesnom restoranu u Breznici,

gdje su “mladenci”, njihova obitelj, rodbina i prijatelji proveli ugodno adventsko, nedjeljno popodne. Preko puta istog restorana, prilikom jedne svečanosti i plesa na otvorenom moji su se roditelji prvi put vidjeli, upoznali i zaljubili.

Mami je bilo svega 15, a tati 19 godina.

Nisam mogla, a da se tog popodneva ne vratim u prošlost, u mladost svojih roditelja i dane svoga djetinjstva za koje

mogu s nostalgijom i ponosom reći da je u materijalnom smislu bilo skromno, iako mi nikad ničeg nije nedostajalo, no ljubavi, brižnosti, topline i nježnosti imala sam u izobilju i tu sam bila prava mala bogatašica koja je rasla kraj svojih divnih roditelja, budila se uz cvrkut ptica, trčala livadama s leptirima i nosila majci poljsko cvijeće, udisala svježi zrak, verala se po drveću, opijala mirisom mlade proljetne trave, obožavala ići u školu i biti najbolja… I misliti kako su svi ljudi dobri, a život da je bajka.

Tih petnaest godina proživljenih u Breznici s roditeljima najljepši je, najsretniji i najznačajniji period u mome životu.

Pa iako sam ubrzo kroz život shvatila da on ni najmanje nije bajka, i da ima itekako zločestih ljudi, još i danas sam vjerna temeljima iz djetinjstva i dosljedna vrijednostima koje su mi usadili moji roditelji.

Još i danas u čovjeku gledam i tražim čovjeka!

Još i danas, bogatstvo srca i duha stavljam ispred svega ostalog!

Pa iako mi vrijeme u kojem živimo, vrijeme otuđenosti, egoizma, socijalne neosjetljivosti, vrijeme u kojem je sve podređeno materijalnome, nimalo mi ne ide u prilog, ja se naprosto

ne želim mijenjati, već i dalje samozatajno nosim svoje “zlatne palače” u sebi, radujem se svakoj probuđenoj zori, propupalom cvijetu koji sramežljivo otvara svoje mirisne latice, snivam svoje snove… I živim svoju vjeru.

Advent se polako bliži kraju i u očekivanju Božića ne mogu a da opet na tren ne zaronim u škrinju sjećanja i uspomena iz svoga djetinjstva. Moja majka, koja na Badnjak slavi rođendan, a na Štefanje imendan, u predbožićno bi vrijeme pekla blagdanske kolače. U badnje predvečerje svi bismo kitili bor, onda bi moj otac donio pune ruke slame i stavio je ispod masivnog kuhinjskog stola. Tada bih se ja, kao mala djevojčica, zavukla ispod stola, sjela na slamu i rekla mami i tati kako ću ostati tu i čekati dok ne dođe mali Isusek.

Kaže se da djeca sebi ne biraju roditelje, no kad bi meni bio pružen još jedan život i dana mogućnost da sama izaberem roditelje, ne bi to bili ni jedni ni drugi nego baš ovi koje sada imam! Završila bih ovu svoju crticu iz života jednim lijepim stihom: “Hvala mama, hvala tata, hvala vam za sve…

Hvala mama, hvala tata, veliko hvala za sve…“ Vesna Jembrih

Zahvala DVD-u Vinica za brzo gašenje požara U nedjelju, 13. prosinca, u 5.30 sati moja je majka primijetila požar u garaži gdje je bio parkiran naš automobil.

Dojavom na broj telefona 93 i direktno u DVD Vinica, zahvaljujući brzom dolasku viničkih vatrogasaca, koji su odmah ugasili požar, spriječena je katastrofa da se požar ne proširi na drugu garažu i našu kuću.

Ovim putem od srca zahvaljujemo DVD-u Vinica i našim viničkim vatrogascima na brzoj i učinkovitoj intervenciji, koja je spasila našu obitelj od vatrene stihije.

Nakon ugašenog požara stigli su i profesionalci – vatrogasci iz Varaždina, vatrogasci iz DVD-a Gornje Ladanje i djelatnici PU varaždinske kojima se ovim putem također zahvaljujemo. Čestit Božić i sretnu Novu bez požara – svim vatrogascima i dobrim ljudima!

Mladen Žmegač

Mozaik 15

22. prosinca 2009.

HUMANO Veselje u igraonici za djecu s teškoćama u razvoju

Djed Mraz i Baka Mraz razveselili djecu Djed Mraz i Baka Mraz prošli su ponedjeljak posjetili djecu u igraonici za djecu s teškoćama u razvoju savjetovališta “Uz tebe sam”, koja djeluje u prostoru pri Centru za neurorazvojne poremećaje Opće bolnice Varaždin. Za djecu su pripremili prigodni program i uručili im darove. Udruga savjetovališta “Uz tebe sam” zahvaljuje Biserki Kupinić, koja je svakom djetetu poklonila tri ručno izrađena novogodišnja poklona, predsjedniku i članu Lions cluba Sveti Nikola Janku Kralju i Ivanu Beku za financijsku pomoć, predsjedniku Moto kluba Baroker Robertu Puji koji je sa svojim članovima uveličao susret, a ujedno su osmislili i realizirali susret djece s Djedom Mrazom te nam donirali slatke paketiće i voće. Zahvaljujemo i HNK-u Varaždin na glumačkoj ekipi koja je razveselila djecu dolaskom Djeda i Bake Mraz te prigodnim programom, Ivančici Milovec iz Varaždina koja nam svake godine donira bonbone, KTC-u Varaždin na doniranim smokićima i čokoladicama, Gradu Varaždinu i svima dru-

gima koji su nam na bilo koji nač in pomogli.

Zahvaljujemo i svim n aš i m vo lonter ima, posebno G o s p o d a rskoj školi, jer uz njihovu pomoć rad s djecom možemo provoditi individualno, kao što je i svako dijete individua za sebe i lijepo je na svoj način. Rad s djecom s teškoćama u razvoju je iznimno naporan, ali uvijek smo sretni kad vidimo i mali pomak u razvoju njihovih sposobnosti i njihova zahvalna lica, kao i zahvalna lica roditelja.

Da bi kreativna igraonica za djecu s teškoćama u razvoju mogla i dalje raditi, potrebna nam je pomoć donatora. Osim novčanih sredstava, dobro bi nam došli projektor, labtop, di-

Silvana Novak, nažalost, nije dočekala liječenje u inozemstvu u koju svrhu su prikupljana sredstva. Pozivamo stoga sve donatore/uplatitelje koji žele da im se njihova donacija vrati, da se pisanim putem obrate s takvim zahtjevom na adresu: New Century Lions Club Millennium, Gospodarska 29c, 42000 Varaždin. Molimo da se uz zahtjev priloži i dokaz o uplati kako bismo mogućnost pogreške ili zloupotrebe sveli na minimum. Vraćene će biti donacije onim uplatiteljima čiji će zahtjevi pristići na gore navedenu adresu do 31. prosinca ove godine. Za ostatak sredstava za koji neće stići zahtjevi za povrat gore navedenog roka, naš Klub će u siječnju 2010. godine donijeti odluku u koju humanitarnu svrhu će sredstva biti upotrijebljena. O tome ćemo tada na primjeren način obavijestiti javnost.

Marko Benčić,

predsjednik Kluba daktički pribor, masa za modeliranje, boje za staklo, keramiku, uredski pribor i slično.

Naše aktivnosti i programe može podržati uplatom na žiroračun broj 24890041120006540 otvoren kod VABA-e Varaždin.

Udruga savjetovališta “Uz tebe sam”

Osnovana Eko-udruga Čevo

Božićni koncert u Svibovcu Podravskom Ispred božićnih jaslica u prirodnoj veličini u središtu Svibovca Podravskog u nedjelju, 20. prosinca održan je Božićni koncert.

U idiličnoj atmosferi te na minus 20 stupnjeva nastupili su KUD Petrijanec te dječja i folklorna sekcija Udruge Črepičar, a svoje rukotvorine s božićnim motivima motiva izložile su i vezilje Udruge Črepičar. Bez obzira na hladnoću koncertu je prisustvovao znatan broj mještana iz cijele Općine Sračinec.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i

Sve ljude koji vole prirodu, kao i planinare koji su ljubitelji Čeva pozivam da se učlane u Eko-udrugu Čevo koju smo na moju inicijativu osnovali prošli mjesec. Predsjednik Udruge je Stevica Cecelja, dopredsjednik Danijel Markovec, tajnik Toni Slunjski, a blagajnik Darko Đurin. Možete nam se javiti na brojeve telefona 098/187-8320 (Ana Robina), 099/696-0905 (Stevica Cecelja) i 042(749-291 (Danijel Markovec). Godišnja članarina iznosi 50 kuna. Ujedno želimo zahvaliti svima koji su pomogli da se dovrši kućica na Čevu. Zahvaljujemo Ostroškom iz Beletinca za financijsku pomoć, Marjanu Filipašiću iz Leštakovca za pomoć pri gradnji, Miljenku Ivecu iz Novog Marofa za materijal za dimnjak za kućicu te svim mještanima Podevčeva što rade s voljom i žarom na kućici. To će biti za sve ljude koji dođu na Čevo da uživaju u krajoliku i lijepoj prirodi.

Ana Robina

Božićnica umirovljenicima

na taj način dali svoj doprinos ovom predivnom događaju. Udruga Črepičar ujedno najavljuje da će u Svibovcu Podravskom pod pokroviteljstvom Općine Sračinec

organizirati i doček Nove godine na otvorenom s velikim vatrometom.

Udruga Črepičar

S njemačkom jezičnom diplomom u Europu Nekoliko jezično nadarenih učenika škole Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama od prošle školske godine sudjeluje u projektu DSD-a. Njemačka jezična diploma (DSD, Deutsches Sprachdiplom) ispit je znanja njemačkog jezika Konferencije ministara kulture Savezne Republike Njemačke (KMK - Kultusministerkonferenz) za učenike u inozemstvu. Prošli su tjedan polaznici DSD projekta iz Zagreba, Zaprešića, Donje Bistre, Krapine, Ludbrega, Novog Vinodolskog i

Obavijest donatorima i javnosti

Općina Vinica isplatit će jednokratnu potporu umirovljenicima u povodu božićnih blagdana. Pravo na jednokratnu potporu - božićnicu u iznosu od 100 kuna mogu ostvariti umirovljenici s prebivalištem na području općine čija je ukupna mirovina niža od 1.750 kuna. Isplata potpora obavljat će se u Općini radnim danom počevši od ponedjeljka, 21. prosinca, do 31. prosinca ove godine uz predočenje osobne iskaznice te posljednjeg odreska od mirovine ili bankovnog izvatka odnosno potvrde banke ukoliko se radi o inozemnoj mirovini.

Općina Vinica

Božićnice u Sračincu Općina Sračinec će svim umirovljenicima, korisnicima stalne socijalne pomoći i nezaposlenim osobama s područja općine, čija mjesečna primanja iznose manje od 1.400 kuna, od 17. do 23. prosinca u prostorijama Općine od 10 do 14 sati isplatiti prigodne novčane pomoći povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Općina Sračinec

Varaždinskih Toplica posjetili Varaždin. U sklopu tog izleta ugostio ih je župan Predrag Štromar. Osnovnoškolci su tom prilikom otpjevali i odsvirali prigodne božićne pje-

sme na njemačkome jeziku.

Uslijedio je obilazak kulturnopovijesnih znamenitosti u baroknome gradu, posjet Božićnom sajmu te Elektrostrojarskoj školi. Svoje

druženje nastavili su u OŠ u Varaždinskim Toplicama uz prigodan program i razmjenu iskustava.

Novinarska družina OŠ A. i I. Kukuljevića

Božićni koncert Štigleca Dječji zbor Štigleci održat će tradicionalni božićni koncert u nedjelju, 27. prosinca, u gledalištu HNK Varaždin s početkom u 12 sati. Ulaznice su u slobodnoj prodaji na blagajni kazališta.

Rajka Grabar

16 Oglas - Optistan

22. prosinca 2009.

Nastavak i završetak „priče“ oko rekonstrukcije grijanja i potrošnje tople vode „zgrada Vukovarska 2“, Varaždin

Orwellova farma Odiseje 2009 iliti krumpirova salata na lovački način Bila jednom jedna životinjska farma čiji su stanovnici imali dvije zajedničke poveznice. Prva je bila mjesto njihovog življenja koje se zove dom, a druga zajednički gablec od krumpirove salate. Na toj farmi nije vladala sloga i bilo je to daleko od seoske idile, no negdje se trebalo živjeti. Godinama su Dingo, Veprica, Imela, Ružičasta udovica, Dikobraz i brojni drugi izmjenjivali samo suhoparne pozdrave tijekom gableca od polusirove krumpirove salate koju su im u seoskom restoranu pokušali prodati kao vrhunsku deliciju.

Kako se je gomilalo njihovo nezadovoljstvo tako je u njima sazrijevala želja za promjenom. Osim toga saznali su da na susjednoj farmi za gablec imaju pekarski krumpir na stalnoj ponudi.

Raspitali su se o tom restoranu, čak su i probali pekarski krumpir, no cijena im je bila malo previsoka jer krumpir je ipak samo krumpir iako su mu dodali malo špeka, a bio je čak i podgrijavan. Kada je porasla cijena krumpira, a srozala se kvaliteta salate, sazrijela je odluka o promjeni restorana.

Ponuda Novog restorana

Netko od stanovnika životinjske farme uočio je letak o ponudi Novog restorana na čijem se je meniju nudila krumpirova salata na lovački način. Hmm… zvučalo je dobro! Znali su da imaju najmanje dvije opcije kako isprobati ovu novu deliciju.

Jedna je bila samostalna kulinarska avantura, a druga isprobati ponudu novog restorana. Glede prve opcije nabava krumpira ne bi trebala biti problem, ali koja je to divljač sastavni dio ove delicije i gdje nju nabaviti? Sastalo se je potom vijeće mudraca farme i oformilo „Krumpir grupu“ na čelu s Dingom koja je stupila u pregovore s Hidrom vlasnikom Novog restorana. Ubrzo je definiran ugovor koji je obvezao Hidru da pripremi krumpirovu salatu na lovački način, a životinjska farma će financirati svoje gablece.

I tako su počele pripreme za veliki kulinarski pothvat.

Dobavljači su dovozili krumpir, divljač i sve potrebne mirodije za ovu deliciju.

Hidra je angažirao poznatog kuhara Stonogu koji je prionuo analizi recepta i proračunu opterećenja kotlova u kojima će se kuhati krumpir. Majstor Šakal počeo je guliti krumpir, a marljivi majstor Dabar je uzeo kuglu i počeo s čišćenjem dimnjaka.

Kada je Hidra dovršio izračun opterećenja kotlova, majstor Šakal je započeo njihovo punjenje krumpirom. Punio je i punio, ne samo taj kotao krumpirom već i kotlove nekih drugih farmi. Kako čudima nikada kraja pojavio se je i majstor Pig koji je obznanio: “Temeljem anonimne dojave o širenju dimnih signala, ja imam nalog da ugasim vatru ispod vašeg kotla u kojem se kuha krumpir!“ …

Kako skuhati krumpir bez vatre???

Međutim, ovaj čin nije obeshrabrio

Hidru. Znao je on da se bliži vrijeme gableca i da su stanari farme sve više gladni te je nastavio raditi.

Zadužio je svog pomoćnika Dupina da podsjeti stanare farme na njihovu novčanu obvezu potpisanu ugovorom jer novčići još uvijek ne padaju s neba, a dobavljači krumpira traže svoju plaću. Nakon majstora Šakala guljenje krumpira dovršavao je majstor Skočimiš garnirajući ga s divljači. Radilo se i radilo, no blagajna se nije punila.

Hidra je pričao, pisao dopise, molio i uvjeravao stanovnike farme da se bliži vrijeme gableca i da će ostati gladni ako ne izvrše svoju obvezu uplate novčića koju su potpisali u ugovoru. Farma je šutila…

A tada je Hidra prekinuo kuhanje gableca jer može vam netko jednom, dva i tri puta oprostiti za neznanje, no ne može vas podučavati u beskraj. Četvorica veličanstvenih istupila su iz „Krumpir grupe“, a njihova mjesta su popunile Ružičasta udovica, Imela i Veprica. Iako nijedna od njih nema kulinarsku diplomu, preuzele su bez imalo intelektualnog srama „krumpir u svoje ruke“. Pokrenule su medijsku hajku i sedma sila je objavljivala svijetu: „STANARI ŽIVOTINJSKE FARME SU GLADNI”, zahvaljujući Hidri koji je lopov i prevarant, a Stonogi što nema i čarobni štapić kada već zna čarobne recepte.

Krumpiruše poslale Vukove

Ako mislite da je to kraj, varate se !

Krumpiruše su potom poslale Vukove u odorama da preispitaju i pretresu Hidru. Organizirale su prosvjed koji je nakon četiri mučna sata vrijeđanja završio zaključkom: “Stanari farme obvezuju se platiti svoje gablece, a Hidra mora završiti kuhanje krumpira i to po cijenama koje će sami stanari farme odrediti jer smatraju da su prevareni i traže dokaz zašto je to jelo toliko za njih skupo!“.

Nisu htjeli znati da je na farmi iza drugog brda takvo jelo još skuplje.

Da nije istinito bilo bi komično jer su zaključili upravo ono što im je Hidra govorio prije mjesec dana…

A kada je Hidra krenuo dovršiti svoju deliciju u koju je trebalo samo dodati mirodije jer su krumpir i divljač bili pripremljeni, Krumpiruše su nahuškale stanovnike farme i spriječile mu u dva navrata ulazak na farmu, i nakon toga raskinule ugovor o gablecu, ne pitajući se što i kako će druge farme u budućnosti jesti.

Naravno i razumljivo, bitno je u cijeloj priči da će se njihova farma dobro najesti bez obzira na sve.

Kraj priče znate, gableci su servirani…, a ovo je još jedan u nizu događaja po našoj staroj „makar kravu zatukli, ali imamo šnicla“.

Znanost i ekologija 17

22. prosinca 2009.

DOZNAJEMO Na Geotehničkom fakultetu promovirana je knjiga prof. dr. sc. Božene Tušar

Pročišćavanje otpadnih voda u RH mora se riješiti do 2023.

Ni u Varaždinu još uvijek nisu sva naselja spojena na kanalizacijski sustav Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Društvo građevinskih inženjera i tehničara Varaždin organiziralo je seminar pod nazivom “Pročišćavanje otpadnih voda”, koji je održan u petak, 11. prosinca, u prostorijama Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. Predavač na seminaru bila je prof. dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građevine, dugogodišnja profesorica na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, gdje je ove srijede predstavljena i njezina najnovija knjiga istoimenog naziva.

Nema iznimki

Udžbenik „Pročišćavanje otpadnih voda“ predstavlja značajnu pomoć u provo đenju aktivnosti vezanih uz pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te ispunjavanje europskih zahtjeva glede njihovih zbrinjavanja. Upravo poglavlje vezano uz zaštitu okoliša nosi velike izazove i troškove budućim članicama EU, a pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj mora se u većem dijelu naselja riješiti do 2023. godine – upozorava prof. dr. sc. Božena Tušar. Grad Varaždin i Varaždinska županija tu nisu nikakva iznimka.

- Javnost treba znati da je u Republici Hrvatskoj svega 28 posto kućanstava priključeno na kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Grad Varaždin posjeduje jedan od prvih

većih uređaja izgrađenih u RH. Međutim, ni nakon 20 godina koliko je trajala izgradnja, još uvijek sva naselja nisu spojena na kanalizacijski sustav i taj problem se u dogledno vrijeme mora riješiti – doznajemo od Božene Tušar. Zanimalo nas je smiju li Varaždinci

g

rad Varaždin posjeduje jedan od prvih većih uređaja za pročišćavanje izgrađenih u Hrvatskoj oborinske vode (s krovova obiteljskih kuća) „nekažnjeno“ ispuštati u kanalizaciju i kako se uklanjaju neugodni mirisi koji nastaju kod prerade mulja na pročistačima otpadnih voda.

Neugodni mirisi

- Iako svaka lokalna samouprava može propisati drugačije, u Varaždinu se oborinske vode smiju ispuštati u kanalizaciju. I ne samo to. Mješoviti sustav kakvim raspolaže Grad čak omogućava prihvat djela industrijskih otpadnih voda – ali uz striktno poštivanje propisanih ograničenja. Neugodni mirisi mogu nastati t ijekom procesa aerobne stabilizacije mulja. Radi se o postupku razgradnje mulja organskog porijekla koji se može odvijati ili istodobno s biološkim pročišćavanjem (zajednička stabilizacija) ili izdvojeno, kao što je to slučaj na uređaju za pročišćavanje u Varaždinu. Ov im složenim postupkom ne samo da se smanjuje broj patogenih mikroorganizama nego se u velikoj mjeri i uklanja neugodan miris – zaključila je Božena Tušar.

Uzorkovanje vode

Ne ponovilo se - klaonički tekući otpad u dovodnom kanalu varaždinskog uređaja za pročišćavanje

I TOGA ĆE BITI

Strancima profit od pročišćavanja Pročišćavanje otpadnih voda prije nego se ispuste u prirodni okoliš multidisciplinarno je područje kojim se bavi niz stručnjaka raznih struka i različite obrazovne razine – pojašnjava prof. dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građevine.

U prvom redu to su kemičari tehnolozi i biolozi, ali to područje osobito treba biti blisko graditeljima koji grade objekte uređaja za pročišćavanje, kao i strojarskim inženjerima i elektroinženjerima koji odabiru opremu i dovod energije. Problematiku pročišćavanja posebice bi morali obraditi arhitekti koji se bave problemima urbanizma i izrade prostornih planova, jer oni određuju lokacije uređaja za pročišćavanje. Ti objekti često imaju neželjen utjecaj na okoliš (miris, buka…) pa je kasnije nužno predvidjeti mjere zaštite, a poduzimati promjene na već planiranoj lokaciji znatno je teže – istaknula je Božena Tušar, dodavši kako u Hrvatskoj sve uz ovu problematiku vezane projekte možemo sami realizirati, ali nemamo kapitala i stranci će radi ostvarenja profita sigurno ući u ovaj biznis.

Bez prethodne obrade otpadne vode ne smiju se ispuštati u prirodni okoliš

O KNJIZI Autorica objašnjava sve značajke, porijeklo, najvažnije fizikalno-kemijske i biokemijske procese otpadnih voda…

Voda je nasljedno dobro i s njom treba brižno gospodariti

Prof. dr. sc. Božena Tušar dipl. ing. građ.

U svojem bogatom profesionalnom iskustvu, prof. dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građ. radila je na planiranju i projektiranju komunalne infrastrukture u Urbanističkom zavodu u Splitu, kao inženjer priprema rada na željeznici, odgovorni projektant na poslovima konstrukcija i hidrotehničkih objekata u poduzeću Industrogradnja te na različitim stručnim i znanstvenim poslovima u Građevinskom institutu te u nastavi na Građevinskom fakultetu, odnosno Geotehničkom fakultetu u Varaždinu… Objavila je 77 znanstvenih i stručnih radova, te više stotina stručnopopularnih članaka u različitim publikacijama. Godinama vodi stručne seminare

o odvodnji otpadnih i oborinskih voda i pročišćavanju otpadne vode pri Društvu građevinskih inženjera u Zagrebu, Varaž-

k

njiga „Pročišćavanje otpadnih voda“ pisana je i za nestručnjake dinu, Čakovcu, Splitu i Osijeku. Tijekom njih, pripremljeni su i tiskani materijali za nekoliko knjiga i CD-a. Knjiga „Pročišćavanje otpadnih voda“ koja je u srijedu promovirana na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, pisana je popularnim i pri-

stupačnim stilom kako za stručnjake predmetnog područja, tako i za zainteresirane nestručnjake. Naime, na četiristotinjak stranica ove bogato ilustrirane knjige autorica objašnjava sve značajke, porijeklo, te najvažnije fizikalno-kemijske i biokemijske procese otpadnih voda. U njoj doznajemo sve o problematici uređaja za pročišćavanje, ali i o zakonskom okviru za rješavanje problema zaštite voda. Zašto je ta problematika toliko značajna doznajemo i iz Europske povelje o vodi koja doslovno kaže: „Voda je nasljedno dobro čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da njome gospodari i brižljivo se njome koristi“.

18 Oglasi

22. prosinca 2009.

22. prosinca 2009.

Oglasi 19

20 Oglasi

22. prosinca 2009.

sigurna linija susreta

äestit Božiç

Poslovni svijet 21

22. prosinca 2009.

NOVO Trgovačko poduzeće “Varaždin“ otvorilo Kitro market u varaždinskom POS naselju kod Jalkovečke ulice

Već 50 trgovina Trgovačkog poduzeća Varaždin VARAŽDIN - Nakon nedavnog otvaranja Kitro marketa u varaždinskom naselju Grabanice te tri mjesta u Međimurju, Trgovačko poduzeće Varaždin otvorio je još jedan, i to u naselju POS-a kod Jalkovečke ulice.

- Novi objekt, koji je otvoren od 7 pa do 21 sata, izazvao je već kod otvorenja val pozitivnih reakcija stanara naselja, ali i okolnih ulica, koji su se uvjerili da imati Kitro trgovinu

u svojem susjedstvu znači kupovati najpovoljnije, pri čemu se ne štedi

u

trgovini SZ Hrvatske TP Varaždin zauzima značajno mjesto samo novac, nego i vrijeme - ističe Bernarda Kramar, članica Uprave

TP-a Varaždin.

Prvi kupci, koji nisu izašli bez prigodnih darova, uvjerili su se u širinu ponude novog Kitro marketa u kojem se može naći sve što je potrebno jednom domaćinstvu, od svježe pečenog kruha, svježeg voća, mesa i drugih prehrambenih artikala, pa do higijenskih i drugih potrepština, uključujući i dnevni tisak.

- U novoj trgovini posao je našlo šestero od naših 300-tinjak zapo-

slenika, ali to nije sve. Naime, TP “Varaždin“ ovih dana otvara još jedan Kitro market, i to za kupce u Dekanovcu u Međimurju. Ovim, predbožićnim otvorenjem ostvarit ćemo plan za ovu godinu – pet novih marketa, što je velik poslovni uspjeh - naglašava članica uprave domaćeg trgovačkog lanca koji s 50 trgovina zauzima značajno mjesto u trgovini sjeverozapadne Hrvatske.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST Nova donacija Zagrebačke banke u Varaždinu

ZABA neprofitnim organizacijama i udrugama darovala 250.000 kuna Po 50.000 kuna dobili varaždinska Opća bolnica, Zaklada solidarnosti, Društvo Naša djeca, Veleučilište Varaždin te Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN - Zagrebačka banka opet je bila široke ruke u Varaždinu. Najznačajnijim neprofitnim organizacijama i varaždinskim udrugama u srijedu je dodijelila humanitarne potpore u ukupnoj vrijednosti od 250 tisuća kuna.

Kako je istaknuto na prigodnoj svečanosti upriličenoj tim povodom u varaždinskoj Gradskoj vijećnici, ZABA želi pokazati svoje društveno odgovorno poslovanje te stoga stalno nadograđuje svoj impozantan popis sponzorstava i donacija kojima podupire i društveni i gospodarski razvoj ne samo Varaždina, nego i cijele regije.

- Ponosni smo da je Zagrebačka banka u proteklih šest godina podržala s gotovo sedam milijuna kuna niz vrijednih projekata udruga i institucija s područja Varaždina te regije čiji razvoj ćemo nastojati i dalje podupirati. Isto tako trudit ćemo se da i ubuduće bu-

demo dobar partner našem gradu Varaždinu i njegov im stanovnic ima među kojima je svaki drugi klijent upravo klijent Zagrebačke banke - istaknuo je Pavao Parat, direktor ZABA-inog Regionalnog centra sjeverna Hrvatska, koji je iskoristio prigodu svim građanima Varaždina zaželjeti sretne nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane.

u

šest godina ZABA u Varaždinu donirala sedam milijuna kuna Na inicijativu Grada Varaždina, ZABA je Općoj bolnici Varaždin dodijelila 50.000 kuna za kupnju dva medicinska aparata, i to kineteka za koljeno te infusomata. Isto toliki iznos dobila je i Zaklada solidarnosti koja će ga iskoristiti za realizaciju aktivnosti u pružanju novčanih i drugih potpora, te pomoći građa-

Prvi kupci bili su darivani

TRGOVAČKI SUD

Pevec i dalje zatvoren VARAŽDIN - Trgovački sud odbio je prijedlog za određivanje privremene mjere za ulazak u poslovni prostor trgovačkog centra Pevec u Varaždinu, koji je podnijelo poduzeće Siga zbog potraživanja od 300 tisuća kuna nastalog uslijed neplaćanja zakupnine tog trgovačkog lanca koji je pred stečajem. Naime, budući da je vrijednost robe u centru procijenjena na sedam milijuna kuna, sud je zaključio da bi se radilo o pogodovanju jednom od potencijalnih vjerovnika.

IGM CEROVLJE

Stečaj kroz 15 dana?

Predstavnici organizacija i udruga zajedno s direktorom Regionalnog centra sjeverna Hrvatska

nima Varaždina na području zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, školovanja i znanstvenog rada.

Društvo Naša djeca također je dobilo 50.000 kuna, i to za dječje projekte, dok je Veleučilištu Varaždin taj iznos dodijeljen za opremanje kabineta za studij sestrinstva, a Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida za božićni program.

“Dio smo lokalne zajednice” - Ova, predbožićna humanitarna sponzorstva Zagrebačke banke dio su višegodišnje potpore koju pružamo Gradu Varaždinu u organizaciji vrhunskih kulturnih i sportskih projekata. Tu svakako valja izdvojiti Varaždinske barokne večeri, Špancirfest, Advent u Varaždinu i rad varaždinskog Hrvatskog

narodnog kazališta, ali i djelovanju udruga i institucija u lokalnoj zajednici, čiji smo i sami sastavni dio te nam je stoga do njih itekako stalo - istaknuo je direktor Regionalnog centra sjeverna Hrvatska Pavao Parat na prigodnoj svečanosti upriličenoj u srijedu u varaždinskoj Gradskoj vijećnici.

VARAŽDIN - Ukoliko u roku od 15 dana bude uplaćeno 7.000 kuna za troškove stečajnog postupka, do kraja godine bit će otvoren stečaj i nad IGM ciglanom Cerovlje, još jednim poduzećem iz sastava propale lepoglavske grupacije IGM. Odlučeno je to u utorak na varaždinskom Trgovačkom sudu kojemu je prijedlog za otvaranje stečaja nad poduzećem podnio član uprave Michael Florian Renz, jedan od članova obitelji čija je tvrtka većinski vlasnik poduzeća iz lepoglavske grupacije.

Prava odluka Pregovaranje

P

regovaranje je proces koji koristimo da bismo zadovoljili svoje potrebe u situaciji kada netko drugi kontrolira ono što mi želimo. Za pregovaranje se kaže da je to „davanje i uzimanje uz pristanak“. Pregovori su uspješni kada su obje pregovaračke strane zadovoljne ishodom pregovora. U fazi pripreme za pregovore, važno je odrediti svoje ciljeve i svoje mogućnosti kako biste mogli odrediti i svoja očekivanja. Dobro je da prije početka pregovora pripremite stra-

tegiju u kojoj jasno razdvajate ciljeve koje želite postići od pojedinosti koje možete “žrtvovati” suprotnoj strani u skladu s načelom da ste “uvijek spremni prihvatiti KOMPROMIS“. Pregovori započinju u onom trenutku kad se pojavite u vidnom polju sugovornika.

Vaš izgled, vaše kretnje i odijevanje šalju prve poruke. Da biste ostavili dobar prvi dojam, imate malo vremena.

Istraživanja psihologa pokazala su da simpatija kod prvog susreta nastaje najviše zbog prijateljskog izraza lica

(55%), zatim zbog prijateljskog tona glasa (38 %), a najmanje zbog riječi koje izgovarate, samo 7%. Neki od savjeta u pregovorima: u pregovorima se pokušajte izražavati što razumljivije. Pokušajte ne prekidati sugovornika. Postavljajte pitanja vezana uz činjenice kako biste razjasnili svoje nedoumice. Odredite svoje polazne zahtjeve tako da uvijek budu veći od onog što želite pregovorima postići. Pričekajte da druga strana prva objavi svoju ponudu. Bez nervo-

ze! „Protivniku“ popustite onda kada mu apetiti splasnu s razine želja na razinu realnih potreba. Ako to učinite prerano, izašli ste u susret njegovim povišenim željama i doveli ste se do nepotrebnog gubitka. Predstavite se kao pouzdana i organizirana osoba koja zna ostvariti svoje ciljeve, ali i omogućiti sugovorniku da ostvari svoje. Zapamtite: najlakše je prevariti nekoga tko vam vjeruje, ali jednom kad izgubite povjerenje, teško ćete ga vratiti!

Nina Begičević dr. sc. viša asistentica na FOI-u

22 Oglasi

22. prosinca 2009.

Oglasi 23

22. prosinca 2009.

GRAĐENJE I OPREMANJE d.o.o.

Varaždin, Jurja Habdelića 4 objavljuje

NATJEČAJ za popunu radnog mjesta

KOORDINATOR ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

/VODITELJ ELEKTRO-RADOVA/ Uvjeti: - VSS, diplomirani inženjer elektrotehnike - položen stručni ispit - radno iskustvo u struci 5 godina - poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B kategorije - komunikativnost i organizacijske sposobnosti.

Uz prijavu za natječaj treba priložiti: - životopis s adresom, brojem telefona te opisom dosadašnjeg radnog iskustva - presliku osobne iskaznice, vozačke dozvole, dokaz o položenom stručnom ispitu - dokaz o stručnoj spremi (diploma, svjedodžba, preslika radne knjižice...)

Pismene prijave podnose se u roku 15 dana od dana objave natječaja na adresu: Građenje i opremanje d.o.o.

Varaždin J. Habdelića 4.

Nepotpune i nepravovremeno pristigle prijave te prijave koje ne udovoljavaju kriterijima natječaja, neće se razmatrati.

24 Crna kronika

22. prosinca 2009.

KOBAN PAD Kod skupljanja papira stradao djelatnik varaždinskog komunalnog poduzeća Varkom

Što je uzrokovalo pad nesretnika s kamiona?

VARAŽDIN - Pad s vanjske stube na kamionu za skupljanje otpada bio je koban za 37-godišnjeg djelatnika varaždinskog komunalnog poduzeća Varkom koji je poginuo u četvrtak prilikom redovitog skupljanja otpadnog papira iz kućanstava u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu. Nesreća se dogodila ispred kućnog broja 115 a, gdje je sjedište varaždinskog pogrebnog poduzeća

Plantak.

Radi utvrđivanja okolnosti stra-

s

tradali je pao s vanjske stube dok je kamion vozio unatrag danja komunalnog djelatnika, na mjesto događaja izašao je istražni sudac varaždinskog Županijskog

suda kojemu su pomagali policijski službenici PU varaždinske, a očevidu su prisustvovali i dežurni državni inspektor rada i zaštite na radu te inspektor zaštite na radu u Varkomu.

Ispred kućnog broja 115 a došlo je do smrti djelatnika koji se nalazio na stubi sa stražnje strane specijalnog teretnog kamiona za skupljanje otpada. On je za vrijeme vožnje kamiona unatrag

u jednom trenutku, iz zasada neutvrđenih razloga, pao sa stube i preminuo na mjestu događaja, izvjestili su iz PU varaždinske, dodajući da točan uzrok smrti nije odmah utvrđen.

Radi utvrđivanja točnog uzroka smrti i svih okolnosti događaja, istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu naložio je obdukciju preminulog koja se obavila u petak.

Nesreća se dogodila ispred pogrebnog poduzeća

OPREZNO Uoči blagdana policija upozorava na opasnosti kod slavlja

Pirotehnika iz domaće radinosti može biti posebno opasna za djecu

Policija moli građane da radi smanjivanja mogućnosti ozljeđivanja prijave sve nezakonitosti koje su vezane uz uporabu raznih pirotehničkih sredstava Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Radi opće sigurnosti građana povodom bož ićnih i novogodišnjih blagdana, i ove se godine od sredine prosinca pa do 8. siječnja provoditi operativna akcija „Mir i dobro“.

Apel roditeljima

”Apeliramo na roditelje, nastavnike i odgajatelje na opasnost od čestih zlouporaba oružja, eksplozivnih naprava i rasprskavajućih sredstava, koji su nažalost neizostavan dio pretprazničkog raspoloženja, kako bi utjecali na djecu sprečavajući ih, a ne potičući, na upotrebu raznih pirotehničkih sredstava za zabavu, a posebno sredstava kućne izrade”, upozoravaju iz PU varaždinske.

Policija upozorava građane na obvezu pravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, kao i na propisani način prometa pirotehničkih sredstava temeljem Zakona o eksplozivnim tvarima. Tim je zakonom propisano da se pirotehnička sredstva za zabavu razreda I., kao što su pucajuće vrpce i male petarde, mogu prodavati u maloprodaji tijekom cijele godine osobama starijim od 14 godina u

Krade se i u kaznionici LEPOGLAVA/VARAŽDIN –Iskoristivši odsutnost djelatnika pravosudne policije, nepoznati je počinitelj u subotu između 12.30 i 13 sati izvršio tešku krađu provaljivanjem u kantinu koja se nalazi u sklopu blagovaonice kaznionice u Lepoglavi odakle je uzeo cigarete. A iz prostorije Udruge gluhih i nagluhih osoba Grada Varaždina i Varaždinske županije nepoznati je počinitelj nakon provale u noći s petka na subotu uzeo prijenosnu kasu s novčanim iznosom od nekoliko tisuća kuna.

Provaljeno je i u caffe bar „Echo“ u Pavlinskoj ulici u Varaždinu, ali nije ništa otuđeno, dok je vozilo „Fiat Punto“ koje je ukradeno ispred „Fontane“ u Kučanskoj ulici policija je pronašla u Vidovcu.

prodavaonicama, kioscima i pokretnim trgovinama.

Međutim, pirotehnička sredstva za zabavu II. razreda, kao što su petarde i manje rakete, mogu se prodavati u maloprodaji samo u prodavaonicama oružja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju odobrenje za prodaju pirotehničkih sred-

p

etarde se ne mogu koristiti na mjestima okupljanja većeg broja ljudi stava osobama starijim od 16 godina, i to od 15. prosinca do 1. siječnja.

Prijave policiji

„Uporaba ovih pirotehničkih sredstava zabranjena je u zatvorenim prostorijama, odnosno na prostoru gdje se okuplja veći broj osoba i u razdoblju od 2. siječnja do 26. prosinca, osim u posebnim slučajevima, upozoravaju u PU varaždinskoj.

Pirotehnička sredstva III. razreda, kao što su rakete i vatrometne kutije, mogu se prodavati osobama starijim od 18 godina, a mogu ih rabiti i osobe mlađe od 18 godina

Pirotehnička sredstva neizostavan su dio pretprazničkog raspoloženja

pod nadzorom roditelja i skrbnika i to samo od 27. prosinca do 1. siječnja.

Policija moli građane da u zajedničkom interesu sprečavanja nezakonite prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, a time i smanjenja mogućnosti ozljeđivanja građana, posebice djece, o svim uočenim negativnostima obavijeste najbližu policijsku postaju.

Oduzeto 39.415 komada U razdoblju od 15. prosinca prošle godine pa do 7. siječnja ove godine, prema statističkim podacima Policijske uprave varaždinske, radi nezakonitog posjedovanja i uporabe građanima je oduzet jedan komad oružja, 157 komada streljiva raznog kalibra, dva komada raznih eksplozivnih sredstava (bombe

i drugo), te 39.415 komada pirotehničke galanterije.

Radi nezakonitog posjedovanja oružja i streljiva, kao i nezakonite uporabe pirotehničkih sredstava, ukupno je utvrđeno 13 prekršaja tijekom prošlogodišnjih božićnih i novogodišnjih blagdana, zbog kojih je bilo prijavljeno osam osoba.

POŽAR Uništena unutrašnjost i dio krovišta kuće u Aninoj ulici u Varaždinu

Kuća izgorjela zbog - svijeće

Zbog ozljeda, vlasnik kuće zadržan je na liječenju

I TOGA IMA

VARAŽDIN – Svijeća, odnosno njezin pad, prouzročili su požar na kući u Aninoj ulici u Varaždinu na kojoj je, prema naknadnoj procjeni, nastala šteta od oko 50 000 kuna.

Do požara u kojem je u potpunosti izgorio dio krovišta te unutrašnjost kuće čiji je vlasnik 65-godišnjak, došlo je u utorak oko 17.20 sati. Ubrzo nakon toga stigli su pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Varaždin, a zatim i policija te inspektor zaštite od po-

žara i eksplozija PU varaždinske.

Očevidom je utvrđeno da se isključuje tehnički uzrok požara te

m

aterijalna šteta na kući procijenjena na oko 50.000 kuna da je do požara došlo uslijed pada upaljene svijeće na televizor koji se zapalio zajedno s ormarićem

na kojem se televizor nalazio te proširio na cijelu unutrašnjost i dio krovišta, izvijestili su iz PU varaždinske.

Kako se napominje u policijskom priopćenju, vlasnik je pokušao ugasiti požar, ali u toj nakani nije uspio, te je istrčao van iz kuće. Pritom je, međutim, zadobio ozljede u vidu oguljotina glave te intoksikacije ugljičnim monoksidom zbog čega je prevezen u Opću bolnicu Varaždin gdje je zadržan na liječenju.

SMRT U VIKENDICI

Smrznuo se na terasi

LUDBREG - Naglo i veliko zahlađenje koje je protekli vikend zahvatilo Varaždinsku županiju, kao i cijelu Hrvatsku, odnijelo je i jedan život.

Naime, na terasi vikend kuće u Vinogradima Ludbreškim, na predjelu zvanom „Sigečak“, u petak je pronađen mrtav 57-godišnjak koji je živio nedaleko od mjesta gdje je pronađen.

Očevidom je utvrđeno da je muškarac preminuo između 11. i 18. prosinca, ali se liječnik nije mogao odmah izjasniti o uzroku smrti s obzirom na to da je tijelo bilo smrznuto. Stoga je u subotu obavljena obdukcija prilikom koje je utvrđeno da je umro uslijed hipotermije, odnosno smrzavanja.

22. prosinca 2009.

Oglasi 25

26 Školstvo

22. prosinca 2009.

EKOLOGIJA Suradnja osnovne škole i Općine Visoko na ekološkim programima

Briga o ekologiji donijela ove godine brončani certifikat Prije osam godina, kada su međunarodni Program eko škole počeli intenzivnije provoditi kao središnju temu djelovanja, odabrali su otpad, a onda su proširili djelokrug Općina Visoko prema zadnjem popisu stanovništva ima 1653 stanovnika te je jedna od najmanjih i najsiromašnijih općina Varaždinske županije. Školstvo u Visokom ima bogatu povijest, a iz kanonskih vizitacija saznajemo da je mještane već 1669. godine podučavao školnik.

Dvjesto godina kasnije, dobrovoljnim radom mještana izgrađena je prva školska zgrada i od tada počinje kontinuirani odgojno-obrazovni rad. Tri puta škola je bila obnavljana, no s vremenom su uvjeti za rad postali nemogući te je u listopadu 1971. godine položen kamen temeljac za novu školu u koju su učenici krenuli 5. siječnja 1973. godine. U toj školi su i danas, a sredinom siječnja ove godine prvi put su kročili u novi prostor moderne sportske dvorane.

Otpad

Već nekoliko godina broj učenika je oko 150 koji polaze osam razrednih odjela, a deset godina nastava je organizirana samo u jutarnjoj smjeni. Puno podataka doznajemo od ravnateljice Nade Horvat koja ponosno priča o školi, ali i o sredini u kojoj se nalazi: „Prekrasno okruženje šuma, vinograda, livada i polja, te rijetko čisti zrak, nametnuo je ekologiju kao područje po kojem će škola, a time i cijeli naš kraj, biti prepoznatljiv. Prije osam godina, kada smo međunarodni program Eko škole počeli intenzivnije provoditi, kao središnju temu našeg djelovanja, odabrali smo

Vilinska šuma s jaslicama Dvorište novomarofske osnovne škole u ove blagdanske dane krasi posebna „Vilinska šuma s jaslicama“.

Ideja je to domara Siniše Vuka koju su zajednički realizirali učitelji uz pomoć svojih učenika. Kako doznajemo, pripreme su trajale dva tjedna, a samo postavljanje trajalo je nekoliko dana. U sredini „Vilinske šume“, koja privlači svojom bjelinom, nalaze se jaslice koje su izradili učenici nižih razreda ove škole. Poseban ugođaj stvara se u večernjim satima kad ovaj dio obasjavaju žaruljice, a mnogi prolaznici zastaju kraj šume i jaslica kako bi na trenutak uživali u zajedničkom trudu učenika i učitelja ove škole.

otpad. Tada na području naše općine nije bilo organiziranog zbrinjavanja otpada, već je on najčešće završavao u prirodi. Glavna vrijednost ovog programa je njegova osnovna orijentacija na stvaranje navika, promjenu razmišljanja i stavova kod najmlađih te njegovo širenje na lokalnu zajednicu. 2003. godine naša je škola, kao treća generacija hrvatskih škola, stekla status međunarodne Eko-škole. Kontinuirano radimo na širenju ovog

o

d početne teme otpada, program je proširen i na temu Vode, Štednje energije, Očuvanja biološke raznolikosti i Zdrav život programa, pa smo tako u dva navrata obnovili status, a prije dvije godine stekli smo brončani status, a ove godine i brončani certifikat o radu i provođenju ovog programa. U međuvremenu smo od početne teme otpada, program proširili i na temu Vode, Štednje energije, Očuvanja biološke raznolikosti i Zdrav život.“ U ovako malim sredinama vrlo je važna dobra suradnja škole koja je otvorena prema svojoj zajednici. Iako škola radi u jutarnjoj smjeni, otvorena je cijeli dan.

Tako u poslijepodnevnim satima prostor škole koristi Društvo “Naša djeca” koje je osnovano prije dvije godine, a njihove igraonice polazi stotinjak mališana.

IZVIĐAČI

Druženje u knjižnici

Za zdravi obrok učenicima je pripremljena piletina s mlincima po receptu naših baka

Uzorna suradnja s općinskim vlastima

Ravnateljica OŠ Visoko N. Horvat

Uzorna suradnja s vlastima Općine Visoko traje niz godina. Iako Općina ima jedan od najmanjih proračuna u našoj županiji, godinama financira realizaciju školskih zahtjeva kao što su: škola plivanja, program predškole, sufinanciranje školske kuhinje, sufinanciranje udžbenika, pomoć socijalno ugroženim učenicima oko plaćanja izleta, darove za svu djecu, od rođenja do navršene petnaeste godine života. - Tako-

đer, treba spomenuti sufinanciranje informatičkog opismenjavanja odraslih, što mnoge bogatije općine ne čine, pa bi naša mogla poslužiti kao odličan model za buduće djelovanje svima onima koji su za to zainteresirani.. Osim toga, zajednički provodimo niz projekata, a uvjereni smo da će se takva suradnja nastaviti i u budućnosti - zaključuje u optimističnom tonu ravnateljica OŠ Visoko Nada Horvat.

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN 3 knjige Blagdanski paket za svakog početnika 60,00 kn

+ samo

30,00 kn

+ samo

30,00 kn

GRATIS

Poklonite sebi ili drugima mogućnost svladavanja prepreke zvane računalo. Saznajete sve o Windowsima, Officeu, pristupu internetu i građi računala po nikad povoljnijoj cijeni u akciji 2+1 GRATIS

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

INICIJATIVE

LUDBREG – U ludbreškoj knjižnici i čitaonici “Mladen Kerstner” održana je zanimljiva izviđačka večer.

U prostoru knjižnice okupilo se tridesetak izviđača – članova Odreda izviđača Ludbreg, koji su slušali priču Ratka Bjeličića “Kako da jednoj pčelici…” Priča je to o izviđačkoj ljubavi s izleta na more. Nakon priče, izviđači su čitali razne priručnike o školi u prirodi, kako preživjeti, čime se hraniti, kako sagraditi kućicu, prepoznati drveće i slično. Bilo je i izviđačkih pjesama uz topli čaj i peciva. (sz)

Specijalni blagdanski KUPON 2+1 GRATIS

22. prosinca 2009.

Oglasi 27

28 Oglas

22. prosinca 2009.

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-sub.: od 9.oo do 20.oo PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 21.12. do 31.12. 2009 odnosno do rasprodaje zaliha.

kuhinjska grt. CLASIC

MASIVNO DRVO

stol+6 stolica

n ovo

GRATIS

i u ponud

kuhinja CHERRY 260 cm, boja: tre{nja

APARATI CANDY napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak sudoper

3.800.-KN

1.899

,-KN

sjede}a garnitura BARON 3R+2, le`aj u trosjedu

sad ili nikad!

KO@A 3.800.-KN

5.999

,-KN

MASIV FRONT E

16.400.-KN

9.999

,-KN

sad ili nikad!

10.000.-KN

kuhinjska grt. BC 502 stol + 4 stolice

4.499

1.000.-KN

,-KN EKO KO@A

sjede}a garnitura FORTUNA

prilika!

255 x 200 cm, le`aj: 190 x 120 cm + sanduk za posteljinu

299

n ovo

,-KN

bor veliki iz X fotelja ih RELA it i~ zl ra

4.000.-KN

1.999

899

,-KN

prilikom kupnje dje~je ili spava}e sobe

,-KN

spava}a soba TOMMY

tabure

na madrace LESNINA

ormar: {: 225 x v: 210 x d: 58 cm krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari} BEZ LAMPICA

relax fotelja P 343

eko ko`a, crna ili beige

5.000.-KN

1.999

,-KN

1.400.-KN

GRATIS

Urbana kultura 29

22. prosinca 2009.

ART

/media

Božić.

Izbori.

Gužva, Zmija, Pero, Mimi i Prpa iliti Davor, Dario, Petar, Miodrag i Marko iz grupe Vizija nastupat će za Novu godinu na Korzu

PREDSTAVLJAMO Peteročlana glazbena grupa Vizija osvježenje na sceni

Zabava na drugačiji način

Domaći glazbeni sastav Vizija drugu godinu zaredom svirat će u novogodišnjoj noći na Trgu kralja Tomislava u Varaždinu i zabavljati publiku do jutarnjih sati Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

VARAŽDIN - Ove će novogodišnje noći na Korzu Varaždince ponovno, kao i prethodne godine, zabavljati domaći glazbeni bend Vizija. Osnovan prije tri godine sastav je spojila ista vizija - dobra glazba za dobru zabavu.

Život u ritmu

Viziju čine domaći dečki iz Varaždina i Majerja: Dario Brozd - Zmija (bubnjevi, vokal), Davor Gužvinec - Gužva (gitara, udaraljke, harmonika, vokal), Marko Prepelić - Prpa (gitara, truba, vokal), Petar Prepelić - Pero (bas gitara, trombon, vokal) i Miodrag

Paravinja - Mimi (klavijature, vokal). Kada ne sviraju, glazbu vježbaju na poslu - na Glazbenoj školi Marko predaje trubu, a Miodrag teoriju glazbe, dok je Petar apsolvent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dario ritam vježba u profesionalnom radu s lokomotivama, dok Davor sluša taktove srca na Odjelu za anesteziju i reanimaciju.

Obrade pop i rock legendarnih pjesama te disco glazba 80-ih najviše se nađu na njihovom repertoraru, a snimili su i dva live CD-a. Uskoro bi u javnosti trebala osvanuti pjesma Kiša, originalno djelo benda.

- Pokušavamo ljude i zabaviti i to na drugačiji način. Po-

nekad se stoga pojavimo na svadbama obučeni kao Cigani. Uglavnom odskačemo od stereotipne zabave - ispričao nam je Davor. Osim na Korzu 31. prosinca, Viziju ćete imati prilike slušati u Rock Artu u Varaždinu 15. siječnja 2010.,

a Vizija je i čest gost u Rock klubu Martin u Nedelišću te u zagrebačkim Ground zerou i Saloonu. Nerijetko su i pikantan začin proslava i svadbi.

Upoznajte ih detaljnije na www.vizija-band.hr.

Naša majka Šelebajka otvara Dnevnik javljanjem iz New Yorka, a dopisnica plače nad sudbinom Amera koji zbog snijega ne mogu u šoping. Onda gledamo Europljane kako se muče sa ziDenis Peričić, mom. Tek u 19.35 s mr. sc nekakvog klizališta javlja se Edi Škovrlj koji nam govori kako je u Zagrebu već -8, iako je već u 19.00 bilo –14, a u Varaždinu -17. Mogli su to pročitati na – vlastitom teletekstu.

Patim zbog Amera koji nisu mogli dodatno komercijalizirati Božić. Da nema ljudi koji doslovce umiru od zime, pomislio bih da nas je dragi Bog kaznio ovom hladnoćom kako bi nas otjerao iz trgovina i vratio u topla obiteljska ozračja – k pravom smislu Božića!

U gluhoj zimskoj noći opet otvaram našu poznatu majonezu, i opet se čudim kako na toj vrećici nema nekakve perforacije da je mogu lako otvoriti, bez škara, noža i zamrljanih prstiju.

To je najjednostavnija stvar na svijetu. Kao što je jednostavno napraviti dobru reklamu za predsjedničkog kandidata. Reklamu koja privlači, a ne odbija naše glasove.

Ali kaj bi moglo biti jednostavno kad može komplicirano.

Kaj bi bilo pametno kad može glupo. Većina kandidata se predstavlja baš tako, glupo.

Da ne spominjem one koji su se kandidirali samo da potroše nečije novce, iako nemaju nikakve šanse, osim da nas dokraja iziritiraju.

O objema temama (Božić i izbori) čuo sam samo dvije-tri pametne riječi. O smislu Božića najljepše je govorio naš biskup Mrzljak, a Hrvatska biskupska konferencija objavila je vrlo odmjerenu Poruku povodom izbora za predsjednika RH. Često na meti kritika (katkad i opravdanih) zbog svojih istupa, čelni ljudi Crkve su u oba dva slučaja iskazali mudrost kakvu od njih i očekujemo.

I to vrijedi istaknuti. Jer takvo što teško da ćemo doživjeti od, recimo, naših slavnih političara.

I još slavnijih televizija.

Sretan Božić, braćo i sestre!

30 Kulturni obzor

Latica Honda Rosenberg

V

araždinski komorni orkestar održao je drugi koncert ove sezone, a gošća im je ovaj put bila Latica Honda-Rosenberg. Ova proslavljena violinistica osvojila je 1998. srebrnu medalju na prestižnom natjecanju Čajkovski u Moskvi i od tada su joj Darko RUŠEC otvorena vrata velikih svjetskih pozornica. Kao profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin dijete hrvatske čelistice i japanskog pjevača, Latica Honda-Rosenberg odrasla je u Njemačkoj gdje je počela svirati violinu u dobi od četiri godine. Već s devet godina postala je učenica slavnog mađarskog violinista Tibora Varge. Nastavila je obrazovanje na Visokoj glazbenoj školi Kraljice Sofije u Madridu kod pedagoga Zakhara Brona. Sada Latica predaje violinu na Visokoj školi za glazbu u Freiburgu, te priređuje majstorske tečajeve u Njemačkoj, Portugalu, Hrvatskoj itd. rvo djelo na programu bio je „1. koncertantni kvartet u F-duru“ Ivana Jarnovića, uslijedio je „Koncert za violinu i orkestar u C-duru, Hob. VIIa1“ Josepha Haydna. Latica Honda-Rosenberg pokazala je svoje koncertantno umijeće i senzitivnost svirajući solo dionice ovog zahtjevnog djela. akon stanke uslijedilo je treće djelo programa, a bio je to „Oktet za gudače op.3“ norveškog skladatelja, dirigenta i violinista Johana Severina Svendsena. araždinski komorni orkestar i njihova gošća Latica Honda-Rosenberg ugodno su iznenadili brojnu okupljenu publiku te nakon dugog aplauza odsvirali na bis božićnu pjesmu Tiha noć.

NOVE VIZURE Obnovljeno klasicističko zdanje u Cesarče

Dječji odjel Knjižni novom ruhu vile B TOMISLAV MAKAJ

U D-duru

22. prosinca 2009.

P

N V

Obnovljena vila Bedeković pod svježim snijegom

U Dječju knjižnicu omogućen pristup i djeci s posebnim potrebama Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

VARAŽDIN - Vilu Bedeković u Cesarčevoj 10 svečano su otvorili u obnovljenu obliku 15. prosinca gradonačelnik Ivan Čehok i ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Mario Šoštarić.

Mnogi pamte to zdanje osobito iz dana svoga djetinjstva jer je ondje smještena Dječja knjižnica.

Sadašnji trogodišnji ciklus postupne obnove započeo je 2007. uređenjem krovišta i tavana i otvaranjem Odjela za mladež. Godine 2008. renovirani su temelji. Zasad su radovi okončani obnovom pročelja (na 750 metara četvornih) i otvaranjem njegova

sjevernog dijela. Uređena je rasvjeta i instaliran videonadzor oko zdanja te omogućen pristup prilaznim rampama korisnicima Dječje knjižnice s posebnim potrebama.

V

ilu je 1865. godine dao podići župan Koloman pl.

Bedeković Obnovu su financirali Ministarstvo kulture RH i Grad Varaždin s po dvjesto tisuća kuna, te Županija varaždinska sa sto tisuća i Gradska knjižnica s 50 tisuća kuna.

S tri i pol tisuće korisnika u vili Bedeković sada su smje-

Vila Bedeković u svojim mlađim danima

šteni Igraonica za predškolsku djecu te knjižnice za djecu i mladež kao i Odjel strane literature.

Gradski fizik Müller

Prostor nekoć kaljužastog Južnog grabišta (sadašnje Ulice Augusta Cesarca) još je 1825. nacrtom što ga je izradio Franjo Karba bio prenamijenjen u buduće šetalište (Locus Deambulari). Nasuprot tom neuređenom dijelu Južnog grabišta na mjestu današnje Cesarčeve 10 živio je onodobni varaždinski gradski fizik dr.

Wilhelm Bernard Müller, osnivač Gradskog parka (današnje Jagićevo šetalište).

U povjesnici se spominje da je jednokatnu vilu Bedeko-

vić u današnjem obliku i na mjestu Müllerove kuće dao podići 1865. župan varaždinski Koloman pl. Bedeković, vlastelin jalžabetski. On je iz Beča pozvao Johanna von Zeppela (inače, prapradjeda varaždinskog pisca Denisa Peričića) koji je ondje na Ringu hortikulturno uredio i slavni Stadtgarten.

Smjenjivali su se potom vlasnici ove palače izgrađene u stilu kasnog klasicizma, a i vanjski izgled vile Bedeković nije uvijek ostajao isti o čemu svjedoče i fotografije i razglednice.

Najavljena je obnova i perivoja ispred vile Bedeković već na proljeće, pa i rušenje sadašnje ograde.

Jasenka Vuković Tomašek, voditeljica Dječjeg odjela u igraonici

Kulturni obzor 31

22. prosinca 2009.

čevoj 10

DRAGA DOMAČA RIEČ Ivica Jembrih pobjednik pjesničkog recitala

ice u Bedeković PETOKNJIŽJE Povijest hrvatske književnosti

“Tu razmem vse tiče i vesel sem jen čas” IVANEC - Čakovečkom pjesniku Ivici Jembrihu Cobovičkom za pjesmu “Ne kljuj mi moje pišče” pripala je prva nagrada na 29. kajkavskom književnom natječaju “Draga domača rieč”, inače najdugotrajnijem na području Varaždinske županije.

U konkurenciji dječjih autora prva je Darija Posavec, učenica 5. razreda OŠ Kamenica za pjesmu “Vozel” (njezina je mentorica Mirjana Posavec).

Ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu: Ivanka Kunić, Olja Gregur i Ana Vresk, još je nagradilo pjesnike Štefaniju Paljak

Ivica Jembrih Cobovički iz Čakovca

(Lepoglava) i Antuna Tomašeka iz Nove Vesi Petrijanečke te učenike Luciju Jagarinec (6. raz. OŠ Lepoglava) i Eli Canjuga (7. raz. OŠ V. Toplice) kao i Magdalenu Oreški (OŠ Klenovnik) i Ivanu Geček (7. raz. I. osnovne Varaždin).

Na natječaj se javilo 129 autora sa 191 radom. Poezija najboljih uvrštena je i u ovogodišnji zbornik urednice Ane Vresk.

Stalan kvalitativni uspon ivanečkog recitala zabilježen je na zadovoljstvo organizatora i sudionika i ove godine.

Kao glazbeni gost nastupili su članovi KUD-a “ITAS”. (iz)

Miroslav Šicel: I - nije mi krivo!

- Ja bih mogao lijepo pokupiti “svoje krpice”, i otići doma poslije ovog što su kolege Joža Skok i Ernest Fišer o meni rekli - bilo je prvo što je izustio akademik Miroslav Šicel kad su mu napokon dopustili da dođe do riječi u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” 17. prosinca u tri četvrt osam navečer.

Kolege su se na to zgledali, nastao je kratki tajac, a onda opušteno komešanje i suosjećajni smijeh. A što je zapravo bilo rečeno? To je mali blagdan hrvatske povijesti književnosti - bilo je rečeno na predstavljanju petoknjižja Povijest hrvatske književnosti autora Miroslava Šicela u njegovu rodnom gradu. Još i: To je kruna, istinski sumar ij njegova šezdesetljetnog rada. I još: Najdosljedniji je nasljedovatelj Antuna Barca. Nije to bilo sve: Potvrđen je njegov izniman književnoznanstveni identitet.

A on, profesor Miroslav Šicel, akademik markantna prof ila ako nabrajamo i zbrajamo sve ono što čini njegovu biografijsku i bibliografijsku prtljagu, potvrdio je jednostavnim i kratkim, stilski prepoznatljivim samoocjenama (točno na tragu onih kad u nekoliko rečenica uspijeva majstorski okarakterizirati djelo i djelovanje

drugih pisaca) - zašto je dvostoljetnu povijest hrvatske književnosti počeo s Andrijom Kačićem Miošićem i zasad stao kod sintetičkog

K

ZLATI AJNGEL

ako u košnicu generacije kojoj i sam pripadam?! realizma s početka četrdesetih godina 20. stoljeća.

Svojim pokušajem, kako sam kaže, sintetičke povijesti jedinstvene nacionalne književnosti, nastojao je dati prednost okomicama literarnog stvaralaštva - tj. razvijanju žanrova od početaka do danas i njihovim međusobnim razlikovanjima u, primjerice, tematskim traženjima. Pritom mu je vrlo izazovno bilo i to kako su pisci uspijevali premostiti Scilu i Haribdu su-odnosa društvenopolitičkog, idejnog i književnog djelovanja.

- Nikad se ne zna! - pitijski je odgovor-navještaj akademika Šicela na pitanje (koje mu postavljaju drugi ili on sam sebi) hoće li napisati i šestu knjigu kojom bi obuhvatio i vlastitu, krugovašku, generaciju.

- Eto, to su rezultati mojih životnih radosti, mojih životnih zaokupljenosti - zaključio je on u blagom krešendu. - I... nije mi krivo!

Šumonjine ovce

Naslovnica knjige

KNJIGA I CD U srijedu, 23. prosinca, u 19h u Herzerici

Zbirka „Božićne pjesme“ autora Denisa Peričića Knjiga je objavljena u samo 250 potpisanih i numeriranih primjeraka Piše: IVICA ZAMODA

Za kraj književne godine, a uoči Badnjaka, Denis Peričić, varaždinski književnik i kolumnist “Regionalnog tjednika”, pripremio je novi autorski projekt – knjigu “Božićne pjesme” i popratni CD. Knjiga “Božićne pjesme” sadrži 34 pjesme nadahnute otajstvom rođenja Djetešca i univerzalnom simbolikom Božića. U stilskom pogledu radi se o lirici koja se nadovezuje na tradiciju klasične hrvatske i svjetske božićne lirike, no koja progovara na suvremen način i iz krajnje poosobljenoga kuta. Riječ je o vlastitom izdanju autora, koje je objavljeno u samo 250 primjeraka, od kojih je svaki potpisan i numeriran!

Popratni CD

Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice

Uz knjigu je objavljen i popratni promotivni CD s 15 pjesama. Stihove su uglazbili Budimir i Herbie

Mucko, a izvodi ih Budimir Mucko zajedno sa samim pjesnikom Peričićem! Nekoliko izvedbi (u vrlo originalnom glazbenom ruhu) čut ćemo i na predstavljanju ovog nesvakidašnjeg, dvostrukog projekta, u srijedu, 23. prosinca, s početkom u 19 sati, u palači Herzer na Franjevačkom trgu 6.

Najavljen je bogat pro- Autor Denis Peričić gram u kojem će sudjelovati urednik knjige prof. dr. a izvest će ih s pjevačicom Tomislav Pletenac, recenzent Lukrecijom Oreški te Filipom i Nikšom Eldanom.

Na naslovnici knjige i CD-a a predstavljanju nalazi se reprodukcija djela akademika Đure Sedera, a ćemo čuti i prema posebnoj dozvoli tog Peričićeve vokalne velikana hrvatske likovne izvedbe! umjetnosti.

Program će voditi dramBoris Perić te Željko Pavlek, ska umjetnica Gordana Slivglavni urednik “Regional- ka. Osigurana je prigodna nog tjednika”. prodaja knjiga i CD-a, i to Nastupit će i još jedan uz prigodan popust, jer ova skladatelj – Petar Eldan, izdanja mogu predstavljati i koji je također uglazbio ne- božićni dar. koliko Peričićevih pjesama, Ulazak je slobodan.

N

Darko Sačić u svojoj nas je Galeriji “Zlati ajngel” pred Božić razveselio vrlo zanimljivom izložbom pulskog slikara sada već srednje generacije, ali nadasve mladenačkog pristupa – Bojana Šumonje. Šumonja (rođen 1960.) završio je likovnu akademiju u Veneciji 1984. te već četvrt desetljeća intenzivno izlaže na stotinjak samostalnih i na više od 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Posljednje dvije godine Bojan Šumonja posvetio se slikanju velikih kompozicija s motivom – ovaca. Naizgled hiperrealističke varijante, unatoč tehničkom perfekcionizmu, otkrivaju osebujan simbolički svijet odan humanim i duhovnim vrijednostima, ironično pristupajući odnosu privatnoga i kolektivnoga.

U katalogu izložbe Sačić ističe kako je riječ o slikaru izuzetnog umjetničkog senzibiliteta, a ovaj ciklus naziva jednom od “najznačajnijih epizoda hrvatskog figuralnog suvremenog slikarstva” te zaključuje: ”Autor ovom serijom između ostalog poručuje da usprkos realnosti svakodnevice još uvijek treba vjerovati u umjetnost, kao što treba vjerovati da njegov čin nije donkihoština, odnosno da Bojan Šumonja ipak nije ovca”. (dp)

32 Duplerica

22. prosinca 2009.

USPJEH Pobjednik showa “Supertalent” je Tihomir Bendelja iz Hrženice

KONCERT U varaždinskom HNK nastup

Pjesmom dos Bio je to koncert za pamćenje Piše: DARKO RUŠEC

VARAŽDIN- Vaba d.d. banka Varaždin kao organizator te Grad Varaždin i Varaždinska županija kao suorganizatori ovaj su Božić građanima Varaždina i Varaždinske županije, svojim klijentima, suradnicima i poslovnim partnerima odlučili pokloniti pravu božićnu fantaziju, božićni koncert sopranistice svjetskog glasa Inve Mule i Varaždinskog komornog orkestra kojim je dirigirao Ivan Repušić.

Fantaziji glazbe ovom su se prilikom pridružiti i Udruga klasičnog baleta Vindija i dječji zbor Štigleci.

Peti element

Inva Mula rođena je u albanskom glavnom gradu Tirani kao kći Avnija Mule, čuvenog albanskog pjevača i skladatelja.

Mulina reputacija operne zvijezde nadišla je brojne operne kuće i koncertne dvorane u kojima je nastupala i to nastupom u ekstravagantnom znanstvenofantastičnom filmu “Peti element” Luca Bessona iz 1997. godine.

U navedenom filmu podarila je glas filmskom liku Divi Plavalaguni.

Osvojenim ću novcem otputovati u New York!

Tihomir se s twirling štapom snalazi kao riba u vodi

Tihomir kaže da pobjedu nije očekivao, a zarađeni novac će, osim na putovanje, uložiti u daljnja natjecanja u twirlingu, dok će dio dati roditeljima Piše: SANJA ZUKO

HRŽENICA – Prvi hrvatski Supertalent je Tihomir Bendelja iz Hrženice! Mladi virtuoz u twirlingu sasvim je zasluženo ponio ovu titulu prošli petak u showu Nove TV.

Uporan rad

Sramežljiv petnaestogodišnjak koji se prije šest godina pronašao u ovom sportu, za koji su mnogi mislili da je samo za curice, pa je bio i predmet izrugivanja u svojoj maloj sredini, dokazao je da se upornim radom i s puno truda može postići mnogo.

Svojim nastupom i samozatajnošću osvojio je i zadivio žiri, posebno Ninu Badrić, a osvojio je i srca publike, koja je nesebično glasovala za njega.

Da Tihomir ima ono nešto,

znali smo i mi, jer smo o njemu pisali prije nešto više od dva mjeseca kada se plasirao u daljnji tijek natjecanja. Osvajanjem titule Supertalenta Hrvatske Tihomir je zaslužio još mjesta u našem listu.

Jesi li očekivao pobjedu u ovom showu?

Drago mi je da sam pobijedio, da sam prvi hrvatski supertalent, iako nisam to očekivao. Nekako sam mislio da će pobijediti Atomic Dance Factory. Jako sam sretan.

Znaš li na što ćeš potrošiti 200.000 kuna, nagradu koju su osvojio?

Ono što sigurno znam je da ću sa sestrom Marijanom otputovati u New York. To je grad koji me fascinira, pa želim otići tamo. Nešto ću dati i svojim roditeljima, a dio ću uložiti u twirling, u kostime za nastupe, štapove i putovanja

Sa svojim partnericama Teom Softić te Robertom Kovačić

na natjecanja.

Kako se nosiš sa svojom novostečenom slavom?

Naporno je, jer stvarno me mediji traže, moram puno govoriti, a ja baš i nisam previše pričljiv.

Budući da si jako tražen, jesi li stigao proslaviti svoju

t

wirling je sport koji je kombinacija ritmičke gimnastike i plesa sa štapom pobjedu?

Jesam, s obitelji i prijateljima, bila je proslava doma i vani. A kad smo bili u jednoj pizzeriji podijelio sam i autograme. Što na tvoj uspjeh kažu tvoji prijatelji, imaš li obožavateljica?

S drugoplasiranom Monicom

Svi mi čestitaju, a na Facebooku imam puno poruka i zahtjeva za prijateljstvom; ja već imam previše prijatelja pa ih ne mogu prihvatiti.

Bez koga ovog uspjeha ne bi bilo?

Bez mojih roditelja, koji su me sve ove godine podržavali financijski i svojom prisutnošću, mojih sestara Marijane i Katice na čiji sam se poticaj počeo baviti twirlingom, bez moje trenerice Tihane Ernoić, koja je posebno ponosna.

Moram spomenuti i svoje partnerice u superfinalnoj točki Teu Softić i Robertu Kovačić, koje su mi pomogle da je izvedem baš onako kako je bila i zamišljena.

Moram još zahvaliti svim svojim prijateljima i navijačima, ali i sponzorima koji su se javili.

Kakvi su tvoji daljnji planovi?

Već u siječnju idem na regionalno prvenstvo koje će se održati u Donjem Kraljevcu, u veljači me očekuje državno natjecanje u Novoj Gradiški, a u travnju ću na Europsko prvenstvo.

Tihomir je učenik prvog razreda Ekonomske škole u Varaždinu, voli poslušati dobru glazbu, voli igru sa svojim malim nećakom Leom i, naravno, druženje s prijateljima.

A najviše od svega voli twirling, sport koji je kombinacija ritmičke gimnastike i plesa sa štapom te kojim je, zahvaljujući svojem talentu, osvojio titulu prvog Supertalenta i cijelu Hrvatsku.

TU KRAJ NAS Plesno-manekenski stud

Božićno-ples

Osim plesa različitih stilova, manekeni su Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Božićna čarolija zahvatila je sve članove Plesno-manekenskog studija “Lena” i one koji su ih promatrali prošli petak na nastupu u Glazbenoj školi Varaždin.

Zimska kolekcija

Na istoimenom događanju sudjelovalo je sedamdeset članova studija “Lena” i to u dobi od 4 do 20 godina.

Svoje plesno umijeće po-

I dečki znaju dobro plesati

kazalo je čak osam skupina, a plesali su od baleta, suvremenog plesa, hip-hopa do MTV jazz dancea i breakdancea. Manekeni studija “Lena” savršeno su prezentirali zimsku kolekciju za 2010. godinu triju velikih modnih brendova: Jane, Bambija i Galeba.

Za izgled te frizure plesača i modela pobrinuo se fizerski salon Lara by Zanetti koji se nalazi u Ulici Julija Merlića 1 u Varaždinu.

Duplerica 33 tomislav makaj

22. prosinca 2009.

pila proslavljena Inva Mula

segnuli nebo

Male balerine pokazale su što znaju

Boris je varaždinskoj publici sa svojim pratećim bendom priuštio odličnu svirku

HUMANO Održan koncert “Sa srcem za Opću bolnicu Varaždin”

Odgođeno u studenom Boris je srcem nadoknadio

Varaždinski komorni orkestar

U studenom je Boris zbog bolesti morao odgoditi koncert, ali je zato u nedjelju sve nadoknadio varaždinskoj publici Nastupili su i Štigleci

Naklon Inve Mule

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

Inva Mula je svojim lijepim glasom i odličnim interpretacijama oduševila mnogobrojnu varaždinsku publiku pa je za kraj uz pratnju orke-

stra i s dječjim zborom Štigleci otpjevala još dvije božićne pjesme. Bio je to doista koncert koji će varaždinska publika dugo pamtiti.

VARAŽDIN - “Dok svira radio, što bih ti radio, samo da sam ove noći kraj tebe”, pjevao je Boris Novković publici u varaždinskom HNK protekle nedjelje i tako nadoknadio svoj izostanak 25. studenog s humanitarnog koncer ta “Sa srcem za Opću bolnicu Varaždin”.

dio “Lena”

sna čarolija

u prezentirali i odjeću triju modnih kuća Program je vodila Dora Markotić, Miss sjeverozapadne Hrvatske te prva pratilja Miss Hrvatske za Miss svijeta. Ukoliko i vi želite da vas zahvati

plesno-manekenska čarolija, upišite se i vi u Plesno-manekenski studio “Lena”.

Upisi za sljedeću godinu primaju a novost je ta da ćete se moći okušati i u rekreativnom plesu.

Odlična svirka

No, od početnog Borisovog peha u studenom, na nedjeljnom koncertu nije više bilo ni traga pa je tako Boris varaždinskoj publici priuštio dva i pol sata odlične svirke.

Praćen čak trojicom gitarista, klavijaturistom, bubnjarom i sviračem udaraljki, zagrebački pjevač se tako varaždinskoj

k

upljen je ultrazvučni aparat za Interni odjel varaždinske bolnice publici “iskupio” što ugovorenog datuma nije mogao nastupiti zbog bolesti koja ga je shrvala. - Zahvaljujem na razumijevanju organizatorima i liječnicima varaždinske

Kod “Lene” se njeguje plesna kultura

bolnice koji su mi taj dan pokušali vratiti snagu, no nije išlo. Tako je to ponekad u našem poslu - rekao je pjevač, inače sin pokojnog skladatelja Đorđa Novkovića. Njemu u čast otpjevao je dvije pjesme “A gdje si ti” te “Ostala si uvijek ista”. Ostatak koncerta ispunio je svojim dobro poznatim hitovima od “Vukovi umiru sami” do svima nama poznate “U dobru i zlu”... Koncert je završio skandiranjem Borisove uspješnice “Kuda idu uzgubljene djevojke”.

Na samom početku koncerta nastupio je i Tihomir Bendelja, pr v i hr vatski super talent.

No, osim dobre zabave, još jednom valja napomenuti humanitarni karakter ovog koncerta. Naime, prikupljenim sredstvima kupljen je ultrazvučni aparat za Interni odjel varaždinske Opće bolnice na čemu je organizatoru, poduzeću Branka d.o.o., te svim sponzorima, kao i Borisu, zahvalio ravnatelj bolnice dr. Dubravko Tršinski te dr. Zoran Antončić.

U ime poduzeća Branka d.o.o. okupljenima se obratio Marko Kelemenić te zahvalio svima na kupljenim ulaznicama te još jednom istaknuo zlatne, srebrne i brončane sponzore Branku, Vindiju, Zv ijezdu, Agrolagunu, Markel te Belje.

Publika je pjevala u jedan glas poznate Borisove hitove

Veći dio koncerta Boris je svirao gitaru

Dr. D. Tršinski i dr. Z. Antončić zahvalili su Borisu Novkoviću

34 Oglasi

poli pate regional_265x191.indd 1

22. prosinca 2009.

12/17/09 2:21:50 PM

Putopisi 35

22. prosinca 2009.

Disneyworld je velika atrakcija za brojne turiste i djecu iz cijeloga svijeta

Predstava dupina u Seeworldu

PUTOPIS Tomislav Sakač posjetio je Zapadnu Virdžiniju i Floridu, države u SAD-u (3)

Kampiranje u šumi uz čist potok Zapadne Virdžinije U planinama Zapadne Virdžinije jedna nam je obitelj iznajmila drvenu kućicu bez struje

Iz Virdžinije na Floridu U Memphisu smo odsjeli u hotelu s pet zvjezdica koji je imao veliku dvoranu s umjetnim valovima gdje sam i surfao, te raznolike wellness sadržaje. No, svi ti sadržaji ne mogu se usporediti s ljepotom Floride koju sam posjetio nekoliko mjeseci kasnije s grupom s razmjene i prijateljima. Tropska klima, palme, pjeskovite plaže… Predivno. Pri ulasku u državu svatko od nas dobio je sok od naranče, autohtoni proizvod države. Dok smo se vozili, uz cestu su bili vidljivi beskrajni redovi drveća naranči. U Orlandu sam se dobro zabavio na vlaku smrti u zabavnom parku Disneyworldu. Radovao sam se dolasku u ovaj park jer je bogat sadržajima. U Orlandu se nalazi i veliki ZOO s morskim bićima „Seeworld“ gdje sam imao priliku gledati predstave dupina.

Piše i snimio: TOMISLAV SAKAČ Uredila: MATEJA RATKOVIĆ

Tijekom jednogodišnjeg boravka u Americi, odlučio sam otići na jedan vikend u susjednu Zapadnu Virdžiniju.

To je bila zamisao mojih prijatelja iz američke škole. Oni svake godine idu tamo na mali odmor, pa su mi ispričali svoje doživljaje, a time i mene zainteresirali za putovanje.

Krenuli smo iz Lexingtona, vozeći sa sobom kamp-kućicu i nakon sedam sati vožnje, rano ujutro, stigli u planine Zapadne Virdžinije gdje nam je jedna obitelj iznajmila drvenu kućicu, ali bez struje.

Osjećao sam da bi vikend ovdje zaista mogao biti jedna dobra avantura.

Rock cafe u Orlandu

Plaža Clearwatera

Avantura

Sa sobom smo dovezli 3 quada i 2 motocrossa, a obitelj nam je iznajmila još svoja dva. Odmah smo krenuli na vožnju quadima i cijeli dan uživali vozeći se šumama.

Priroda je neopisivo lijepa.

Vidjeli smo mnogobrojne šumske životinje. Drugi dan otišli smo na kampiranje u šumu gdje smo podigli šator, zapravo, već je bilo kasno za povratak u bazu jer se spremala oluja, pa smo ostali

prenoćiti u prirodi, a treći smo dan otišli na kupanje u malo veći potok čija me

b

ili smo i u gradu gdje je rođen kralj rock’n’rolla, Elvis Presley čistoća vode zaista iznenadila. Tih sam nekoliko dana zaista uživao u prelijepoj

prirodi i uvijek će mi ostati u sjećanju.

Nakon što sam se vratio u Lexington, moja zamjenska obitelj Cooper odlučila me povesti na sedmodnevno putovanje u Tennessee. U Tennesseu smo posjetili grad Gatlinburg, koji mještani nazivaju Las Vegasom jer obiluje raznolikim zabavnim sadržajima - casinima, zabavnim parkovima, muzejima, velikim zoološkim vrtom, stazom za Formulu 1. Cijela

Tomislav s prijateljima na Floridi, Sunshine State-u

okolica dolazi na odmor u ovaj grad jer osim raznolikih zabavnih sadržaja grad se očituje prelijepom prirodom i planinom Smokey Mountains koju mještani zovu Rocky Mountains, baš kao što Hrvati nazivaju Varaždin „malim Bečom“. Osim Gatlinburga bili smo i u gradu gdje je rođen kralj rock’n’rolla, Elvis Presley. To je tipičan američki grad, velik, s mnogobrojnim visokim neboderima i bogat sadržajem.

JUG SAD-a

Najljepše plaže Floride Nekoliko smo dana u Floridi proveli na moru, ali u različitim turističkim gradićima, od kojih bih spomenuo Clearwater jer ima najljepšu plažu, pijesak je bijele boje, a voda je čista.

Na prostranoj plaži Clearwatera nalazi se 100 odbojkaških igrališta, jedan do drugoga. Takav je prizor teško predočiti u glavi, ali je stvaran. Tih sam dana uživao u blagodatima plaža, mora i sunca, ali sam i pretrpio sunčeve opekline. Sunce je toliko jako da i kad pada kiša, može se jako izgorjeti.

Florida je zaista posebna, njezino je drugo ime Država Sunca (Sunshine State) i u to sam se zaista uvjerio. Na povratku iz Floride posjetio sam još i najstariji grad SAD-a, Saint Augustine na Atlantskom oceanu u Floridi. Osnovan je 28. kolovoza 1565.

36 Sport

U zaleđu

Komercijalizacija i ponašanje Š

tetna komercijalizacija i isticanje nesportskog ponašanja dvije su zabrinjavajuće negativne tendencije u sportu, kako na globalnom tako i na lokalnom planu. tetni rezultati preDamir IVANČIĆ tjerane komercijalizacije i obraćanja pourednik sportske zornosti samo na tzv. rubrike vrh piramide ostavlja medijski ali i financijski nepokriven najveći dio sportaša koji se nalaze u klubovima. kcent samo na iznadprosječne vrhunske rezultate koji se mogu mjeriti u svjetskim razmjerima često dovodi do prevelikih napora za organizam mladih sportaša tako da oni rezultate plaćaju svojim zdravljem, koje im ostaje trajno narušeno. port usmjeravanjem pozornosti samo na takve rezultate gubi svoju humanu crtu koju bi po svojoj orijentaciji morao posjedovati.

Podlijeganje sporta krutim tržišnim i komercijalnim uvjetima dovodi do izjednačavanja sportaša s robom.

Zato ne čudi kada se u kratkom vremenu od heroja i prvaka pada u zaborav i anonimnost. Svjetla reflektora okreću se drugom sportašu koji je za menadžere i njihove marketinške stručnjake samo mogući izvor zarade i reklame. esto vrlo dobro medijski popraćena i istaknuta događanja uz sport su i nesportska ponašanja.

Vijest o tučnjavi na utakmici ili bilo kojem nesportskom ponašanju sportaša nadmašit će svojom veličinom i medijskim prostorom vijesti o samom sportskom rezultatu. Zatim, česta su nesportska ponašanja u upravama klubova koji svojim potezima krše sva pravila fair playa i držanja ugovora i dane riječi. ešto što bi se u svijetu sportskih djelatnika moralo osobito poštovati jer je dio univerzalne filozofije sporta. Promoviranje pojedinaca koji svojim nastupima i djelovanjem štete ugledu sporta nanosi se nasaglediva šteta i dalekosežne su posljedice po sport u budućnosti. Sve rjeđe se bilježe izjave i nastupi koji naglašavaju toleranciju, zajedništvo, pomaganje i sve druge pozitivne vrednote. otrebno je razdvojiti sportsko suparništvo od ljudskih i humanih odnosa među sportašima i sportskim djelatnicima koji se bave istom ili sličnom vrstom sporta.

22. prosinca 2009.

ODBOJKA Zagrebačka Mladost u finalu Kupa prejaka za ambi

Kup je izgubljen, a i osvajanje prvens

Š

A S

Č

N

P

Ekipa Rijeke nije uspjela zaustaviti raspoložene Varaždince u polufinalu, ali je zagrebačka Mladost u ovom trenutku prejaka

Odbojkaši HAOK Mladost Zagreb pobijedili su ekipu OK Varaždina u finalu Kupa Hrvatske 3:0 (25:23, 25:19, 25:20) i pokazali da su u ovom trenutku najjača odbojkaška ekipa u Hrvatskoj Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinska školska sportska dvorana u Graberju protekli je vikend okupila najbolje odbojkaše u Hrvatskoj. U organizaciji Odbojkaškog kluba Varaždin i krovne odbojkaške organizacije održan je završ-

O

dbojkaši Varaždina imali su bučnu podršku navijača s tribina ni turnir Kupa Hrvatske. Ekipe HAOK Mladost Zagreb, MOK Rijeka, OK Karlovac i OK Varaždin odmjerili su sportske snage. Subota je donijela dva zanimljiva polufinala.

U pr vom poluf inalnom susretu domaći odbojkaši

pobijedili su ekipu Rijeke 3:0 (25:20, 25:23, 25:21). Susret se odigrao u dvorani Graberje, koja je unatoč lošim vremenskim uvjetima i prometnom kolapsu izazvanom snijegom, bila skoro puna.

Cilj: finale

Gosti iz Rijeke susret su počeli vrlo samouvjereno pa se učinilo da je to nastavak susreta iz Rijeke koji se igrao prije desetak dana kada su Riječani pobijedili Varaždince s glatkih 3:0. Međutim, redovi Varaždinaca u subotu su se brzo posložili. Proradili su Spasojević, Kurteš i Israel dos Santos, a pridružili su im se braća Čičković te Strelec i Gotal. Odličnom igrom “slomili” su riječku obranu i uvjerljivo pobijedili solidnu Rijeku.

Drugi polufinalni susret

odigrao se između HAOK Mladost Zagreb i OK Karlovac.

Prema očekivanju, pobijedili su Zagrepčani. Rezultat je bio 3:0 (27:25, 25:11, 25:20).

Prvi se set dugo “lomio”, a Karlovčani su tražili priliku za iznenađenje i kazne Zagrepčane za eventualniji slabiji

R

Mario Strelec - najbolji liber

ulazak u utakmicu. Druga dva seta utakmice potvrdila su kvalitetu odbojkaša Mladosti i u svemu su zaslužili lagani ulazak finale, a Karlovčani su

svojim zalaganjem i pristupom igri opravdali nastup na završnici Kupa.

U prvom nedjeljnom susretu za treće mjesto ekipa MOK Rijeka pobijedila je OK Karlovac 3:0 (25:10,25:17,25:22) tako da je i drugi dan završnog turnira počeo bez iznenađenja.

Dvorana u Graberju u ne-

azliku u kvaliteti Varaždinci namjeravaju nadoknaditi pojačanjima u mini prijelaznom roku

SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU S PUNO SPORTSKIH USPJEHA ŽELI VAM GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN

Sport 37

22. prosinca 2009.

bicioznu momčad OK Varaždina

ali zlato stva nisu

KICKBOXING Završena uspješna sezona u KBK-u Sračinec

ZADAĆA Nakon finala - “pročešljati” ekipu

Novo pojačanje Šime Vulin - Zadovoljni smo organizacijom i posjetom utakmica pogotovo s obzirom na vremenske uvjete koji su nas zadesili - rekao je predsjednik OK Varaždina Ivica Đolonga. - Naš prvi cilj u završnici Kupa bio je ulazak u finale i to smo ostvarili.

Ekipa Mladosti je na kraju ipak bila prejaka za nas. Oni su na okupu tri i pol godine, a naša ekipa s trenerom Miroslavom Aksentijevićem je tek dva i pol mjeseca. U finalu smo imali nekoliko prilika za preokret rezultata, ali ih nismo iskoristili, a ekipa Mladosti je pak vrlo malo griješila. Ne smijemo zaboraviti da Mladost pobjeđuje u Interligi i bolja je od ekipa koje igraju i Ligu prvaka.

Iako smo izgubili, nisam nezadovoljan jer smo pružili dobar otpor. Međutim, mi se ne predajemo i sljedeći cilj nam je prvenstvo. Zbog toga u ekipu dovodimo i Šime Vulina bivšeg igrača Mladosti

i Zagreba. Moramo povećati visinu ekipe i zaoštriti konkurenciju u igračkom

M

ladost je na okopu 3,5 godina, a naša ekipa 2,5 mjeseci kadru. U ovom prijelaznom mini roku početkom siječnja potražit ćemo još jednog primača i jednog korektora.

Uskoro ćemo održati dogovor i možda napravimo još neke korekcije u ekipi.

Stanku u prvenstvu iskoristit ćemo i za oporavak igrača.

Ozljeda zadnje lože Israela dos Santosa prema prvim informacijama nije ozbiljnije prirode i on bi vrlo brzo ponovo trebao biti spreman.

Jošić je igrao praktično nezaliječen. Imao je slomljeni prst, a on ne može zarasti za dvadeset dana - naglasio je Đolonga.

Sastav OK Varaždina koji će krenuti na osvajanje prvenstva

djelju je bila puna i navijači stisnuti kao sardine u konzervi dali su odličnu podršku varaždinskim odbojkašima.

Ozljede

Prvi set domaćini su držali korak s Mladosti sve do 22:22 ali je završnica ipak pripala gostima. Domaći blok nije uspio zaustaviti silovite napade gostiju. Sredinom drugog seta bio je izjednačen rezultat čak su i Varaždinci prvi put poveli, ali su Zagrepčani u završnici naprav ili manje grešaka i uz maksimalnu koncentraciju priveli su set mirno kraju.

Razlika u kvaliteti i uigranosti najbolje je došla do izražaja u trećem setu kada su domaći odbojkaši pomalo počeli gubiti nadu u preokret rezultata. Ozljeda mišića desne noge izbacila je iz igre varaždinskog Brazilca Izzya dok je Jošić igrao prvi put nakon ozljede ruke, a mlade rezerve nisu se mogle nositi s puno kvalitetnijim gostima.

Rezultat na kraju ocrtava trenutno stanje između ova dva kluba koja pretendiraju i na osvajanje prvenstva.

Za utjehu Mario Strelec je proglašen najboljim liberom završnice Kupa.

Agatić je proglašen najboljim borcem u low kick-u

Siniša Kovačić interkontinentalni prvak

Medalje za kickboxere iz Sračinca na turniru u Pakracu Karlo Črnko osvojio je zlato za manje od 18 sekundi i potvrdio kvalitetu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U mađarskom Szegedu održan je turnir u kickboxingu na kojem je nastupio i junior Jurica Škoranec, član Kickboxing kluba Sračinec.

O

svojili su 13 medalja, od čega pet zlatnih, četiri srebrne i četiri brončane Iako najmlađi u svojoj skupini, Jurica je pobijedio u polufinalu i plasirao se u finale, gdje se borio protiv domaćeg predstavnika. U vrlo izjednačenoj borbi Jurica odlukom sudaca gubi 2:1 i osvaja drugo mjesto. Unatoč porazu, Jurica je dobio veliki pljesak mađarske publike i pohvale mađarskih trenera.

Jurica i njegov trener Siniša Kovačić zahvaljuju Općini Sračinec koja je pomogla na putu u Szeged. Članovi KBK-a Sračinec Sara Ernoić, Karlo Črnko, Jur ica Škoranec i Rober t

Varošanec nastupili su na najvećem hrvatskom turniru Croatia Open u Pakracu, gdje je nastupilo 732 natjecatelja iz šest zemalja. Jurica je ponovio prošlogodišnji uspjeh i ponovno osvojio treće mjesto u disciplini full contact, treće mjesto osvojio je i Varošanec u light contactu. Najuspješniji borac bio je Karlo Črnko, koji je nastupao u full contactu.

On je osvojio prvo mjesto nokautirajući sve svoje suparnike i postavio rekord u finalu u kojem je za samo 18 sekundi nokautirao Miomira Jelinića iz Imotskog.

čincu, Puli, Zadru, Pakracu, Villachu u Austriji, Szegedu u Mađarskoj, Parizu, Genovi i Santeramu. Osvojena je titula prvaka Hrvatske, viceprvaka, interkontinentalnog profesionalnog prvaka.

Priznanja

Osvojili su 13 medalja, od čega pet zlatnih, četiri srebrne i četiri brončane, borci KBK-a Sračinec proglašavani su najboljim borcima u

Hrvatskoj pa je tako Agatić najbolji u low-kicku, a Kovačić u full contactu. Uprava i svi članovi kluba zahvaljuju Općini Sračinec, profesoru Bojanu Golubu - vlasniku f itnes centra “Spor tlife”, te svim sponzorima koji su pomagali klubu.

Sada slijedi kratak odmor i već 4. siječnja počinju pripreme za novu sezonu, kao i upis novih članova u školu borilačkih sportova.

Brojni turniri

Nakon turnira u Puli ovo je drugi turnir koji je Karlo osvojio ove godine, što mu je velika nagrada za svakodnevne treninge i brojna odricanja. Treba naglasiti da je Karlo s nepunih 15 godina bio najmlađi junior na turniru i da je pred njim sigurno velika karijera.

Turnirom u Pakracu završena je sezona u KBK-u Sračinec. Njihovi borci u ovoj su godini nastupili u Ivanić Gradu, Rijeci, Sra-

Jurica Škoranec i njegov trener Siniša Kovačić u Szegedu

MALI NOGOMET Pobjeda BBS Novog Marofa u 11. kolu 1. HNML nad Vrgorcem 4:2

Rutinska pobjeda uigranog prvoligaša U 11. kolu 1. HMNL BBS Novi Marof na domaćem terenu pobijedio je ekipu Vrgorca rezultatom 4:2.

Može se reći da je to bila još jedna rutinska pobjeda novomarofskog prvoligaša. Početak susreta protekao je uglavnom u dominaciji domaće ekipe, a prvu loptu u mrežu Vrgorca u desetoj minuti pospremio je Domagoj Purgar.

Niti minutu kasnije Domagoj Petrić povisio je na 2:0, a gosti su vrlo brzo smanjili rezultat pogotkom Ante Kraljevića.

U samoj završnici prvog dijela Purgar postiže još jedan pogodak i s 3:1 odlazi

se na odmor. Nastavak susreta donosi još nekoliko nerealiziranih šansi BBS-a i uglavnom igru u prostoru gostiju, da bi u 35.minuti Purgar postigao svoj treći pogodak i zapečatio pobjedu.

Vrgorac se ne miri s ovakvim rezultatom i uvodi još jednog igrača umjesto golmana, ali njihovi napadi ne daju željeni rezultat.

Pred sam kraj susreta Vrgorac koristi opuštanje marofčana i Mišo Ramić smanjuje rezultat na 4:2. Nakon nepotpunog 11. kola BBS Novi Marof nalazi se na 6. mjestu. (dp)

38 Sport

22. prosinca 2009.

NOGOMET Kolak već 45 godina prati NK Podravinu

Mateji Kolarek zlato, a Tanji Zorman srebro Streličarski klub „Cekin“ iz Varaždina već sedamnaest godina za redom organizator je izuzetno posjećenog Božićnog turnira FITA 2x18 metara. U varaždinskoj Areni okupilo se stotinu natjecatelja iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Specifičnost ovog natjecanja je da se gađalo u diviziji olimpijskog i složenog luka, a u konkurenciji olimpijskog luka gađali su i oni s golim i standardnim lukom.

U složenom luku kod juniorki prva je bila Matea Kolarek, a

Tanja Zorman osvojila je drugo mjesto kod seniorki. Petnaesto i sedamnaesto mjesto pripalo je Stjepanu Gašpariću i Vjekoslavu Sakaču iz Minerve, Varaždinske Toplice. Dora Oštrek iz Grebengradskih streličara osvojila je broncu u olimpijskom luku u kategoriji djevojčica do 12 godina, a Leonardo Kapetanović (Minerva) bio je sedmi kod dječaka starosti do 14 godina.

Ana Stolnik osvojila je zlatnu medalju, dok je srebro pripalo Ani Zorman u kod seniorki. (dp)

Sport

za bolje zdravlje

I zimi je važno vježbanje K

ada je vani hladno, najlakše je odustati od izlaska iz kuće. Obične šetnje i posjeti teretani odgađaju se do daljnjega, najranije do ožujka. No, potrebno je učiniti dodatni napor i aktivirati tijelo i zimi.

Zapravo, ponajviše zimi. Evo nekoliko razloga zbog kojih je kretanje od velike važnosti upravo od ranog prosinca do kraja veljače. ijekom umjerenog vježbanja naš imunitet dobiva poBojan GOLUB ticaj i proizvodi više imunosnih Kondicijski trener stanica. Te stanice putuju tijefitness cluba lom brže ako se krećemo. Istra“Sportlife” živanja su utvrdila da ljudi koji 042/241-600 umjereno vježbaju rjeđe obolijevaju od zimskih prehlada. ima je razdoblje u kojem se najviše prejedamo i debljamo. Najopasniji za liniju je prosinac, s nebrojenim iskušenjima i prilikama za prejedanje. Kilažu stečenu zimi teško je smanjiti pojačanim proljetnim naporima.

Redovito vježbanje, ili barem često pješačenje, ublažava zimski težinski udar. sim vitkije linije i bolje kondicije, kretanje će vam uljepšati kožu. Poznat vam je rumeni sjaj na licima nakon dobrog treninga. Vježbanje ubrzava krvotok te poboljšava dotok krvi i hranjivih tvari u kožu. Za zimu, pogotovo prosinac, ističe se da je vrijeme radosti, no za mnoge je ona najstresnije razdoblje u godini. No, redovni tjelesni napori ublažavaju stres. runska vrijednost tjelesne rekreacije zimi je u njezinom antidepresivnom djelovanju. Brojna su istraživanja pokazala da bavljenje sportom, pa makar i uz nizak stupanj napora, pojačava učinak drugih terapija protiv depresije, a ako vas nije uhvatila zimska potištenost, uvećat ćete si otpornost na nju budete li se svakodnevno kretali barem 45 min. Za bolji učinak kombinirajte šetnju s jogom, pilatesom, stepom i sličnim aktivnostima.

T Z

O

K

Povijest kluba u 20 bilježnica

Ekipa Podravine svake sezone obraduje svoje navijače

Za vođenje ovakve statistike potrebna su mi od tri do četiri sata dnevno, a sve to radim iz ljubavi prema nogometu i Podravini Piše: SANJA ZUKO

Nikola Kolak (70) iz Ludbrega, veliki zaljubljenik u nogomet i sport uopće, a posebice u svoj najdraži klub Podravinu, već 45 godina vrijedno prikuplja sve rezultate i tablice liga u kojima je Podravina igrala.

Posjetili smo ga u njegovom domu i sami se uvjerili u to.

Slovoslagar

Kada ste počeli prikupljati ovu građu s kakvom se, vjerujem, rijetko koji klub može pohvaliti?

P

rema mojim procjenama, u 43 godine potrošio sam 1000 flomastera različitih boja Počeo sam 1966. godine, kada sam izabran za blagajnika NK Podravina, a tu sam dužnost obavljao 20 godina.

Prvih deset godina zapisivao sam rezultate utakmica i tablice, a od 1976. još i sastave ekipa, kao i postignute golove.

Do danas nastalo je tako 20 bilježnica, a u jednoj sam bilježio samo rezultate

utakmica s klubovima po županijama s kojima je Podravina igrala.

Riječ je o iznimno zahtjevnom poslu, a prema izgledu rukopisa i tablica možemo zaključiti da vam treba puno vremena za pisanje, crtanje i ukrašavanje tabela.

Naime, sve je dotjerano, izgledaju kao prave male novine.

Po struci sam grafički radnik, točnije slovoslagar. Svoj sam radni vijek proveo u Grafičaru, gdje sam najprije izučio zanat, a potom i radio kao tehnolog i voditelj u pripremi rada punih 40 godina, sve do odlaska u mirovinu.

Za vođenje ovakve statistike potrebna su mi od tri do četiri sata dnevno, a sve to radim iz ljubavi prema nogometu i Podravini.

Prema mojim procjenama, u 43 godine potrošio sam 1000 flomastera različitih boja.

Pratite li nogometaše Podravine i na njihovim utakmicama?

Od 1966. do 1986. propustio sam možda nekoliko utakmica, prošao sam s Podravinom Zagorje, Međimurje i Podravinu, a od ‘86. pratim utakmice na domaćem terenu.

Entuzijazam

Osim što ste bili blagajnik kluba, jeste li imali i neke druge funkcije?

Bio sam vođa puta, trener, pa i igrač kad je zatrebalo.

Jeste li aktivno igrali nogomet?

Kao 15-godišnjak sam zaigrao u juniorskoj postavi Podravine, a nakon što sam dorastao za seniore, u prvoj ekipi je bilo boljih igrača, pa sam prešao u Zadrugar

Kroničar Podravine

Vodio i statistiku KK-a Grafičar Koliko volite sport, govori i podatak da već desetljećima svakodnevno kupujete Sportske novosti i sakupljate ih, a vodili ste i statistiku KK-a Grafičar.

Sve brojeve “Sportskih” čuvam, točnije, imam sve iz posljednjih 17 godina, a dotadašnje je progutao požar. U košarci sam se našao slučajno, vodio sam statistiku punih pet sezona od 1993. do 1997., a bio sam i tehnički urednik glasila “Trica” KK-a Grafičar.

Koje su vaše želje Podravini za rođendan?

- Želja je puno, a najviše da Podravina zaigra dogodine u 3.

HNL. A želja mi je i da zajedno s Podravinom proslavim stoti rođendan.

Na odlasku, našem domaćinu Nikoli Kolaku poželjeli smo upravo da ga zdravlje posluži, kako bi se vidjeli ponovno za deset godina.

iz Hrastovskoga, gdje sam bio do 1965.

Priču dalje znate.

Koji vam je bio najdraži ili možda najbolji igrač u Podrav ini, kroz njezinu

bogatu povijest?

Teško je to reći, puno je bilo izvrsnih nogometaša, a Božo Hlastec bio je po mnogima najbolji navalni igrač.

Sport 39

22. prosinca 2009.

STOLNI TENIS Primjer popularizacije sporta po osnovnim školama

“

Na božićnom karate turniru u Zagrebu od 500 natjecatelja Robert Fejzulahu bio je drugi, Enes Garibović prvi i drugi, Luka Peti drugi i Eugen Kanjir prvi.”

Trener KK Varaždin, Esad Garibović

Davis Cup u Varaždinu!

Kao što se i najavljivalo, prvi nastup hrvatske Davis Cup reprezentacije u 2010. godini u Svjetskoj skupini održat će se u Varaždinu u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Od 5. do 7. ožujka sljedeće godine izabranici Gorana Prpića suprotstavit

Prezentacija stolnog tenisa i Stolnoteniske akademije u OŠ Sračinec i OŠ Petrijanec zainteresirala učenika za sport

će se ekipi Ekvadora i prvi put gostovati u Varaždinu.

Južnoamerička reprezentacija nije za podcijeniti, ali je Hrvatska ipak favorit. Može se očekivati atraktivan tenis jer će se igrati na tvrdoj podlozi koja više odgovara našim tenisačima. (di)

Šimunec viceprvak svijeta

Stolni tenis ponovo “in” ! među osnovnoškolcima Stolni tenis demonstrirali Nikola Horvat i Martin Vidaček - učenici I. OŠ Varaždin i članovi STK IGEA Željezničar

Šimunec je na kraju ipak bio nezadovoljan U prepunoj sportskoj dvorani Didier Parpillon u francuskom Chamberyju pred oko 3500 gledatelja Predrag Šimunec izgubio je finalni meč za svjetskog prvaka u savateu do 60 kg od domaćeg borca Hakima Abdelauija odlukom sudaca 2:1.- Umor je učinio svoje, ne mogu sva-

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sa svrhom prezentac ije sporta i stolnog tenisa održane su dvije prezentacije u OŠ Sračinec i OŠ Petrijanec u organizaciji Stolnoteniske akademije varaždinskog olimpijca Ronalda Ređepa.

Oko 800 učenika u ove dvije škole prisustvovalo je prezentaciji u kojoj su sudjelovali njihovi vršnjaci Nikola Horvat i Martin Vidaček iz STK IGEA Željezničar.

Veliki interes

Nikola Horvat je učenik 7. razreda i prvi je na kadetskoj rang listi u Hrvatskoj te pobjednik natjecanja Top 12, najboljih mladih stolnotenisača u državi. Član je hrvatske reprezentacije i sudionik ovogodiš-

njeg EP-a u Pragu. Martin Vidaček učenik je 8. razreda i trenutno je šesti na rang listi, pobjednik je školskog natjecanja u stolnom tenisu i također je član kadetske stolnoteniske reprezentacije Hrvatske. Prezentacije je vodio Ronald Ređep, član STK-a Industrogradnja, član hrvatske seniorske reprezentacije i sudionik Olimpijskih igara u Pekingu. Nikola i Martin demonstrirali su stolnoteniski trening i osnovne udarce, a Ronald je ukratko predstavio stolni tenis kao sport i ciljeve Akademije koja uskoro počinje s radom i treninzima. Svi zainteresirani učenici mogli

su zaigrati ovaj sport, a svi oni koji su se javili moći će ubrzo početi s treninzima u svojim školama.

Ž

elja je omasoviti stolni tenis kao sport i organizirati natjecanja i lige za sve koji se žele baviti ovim sportom - Plan je obići što više škola i općinskih središta te im prezentirati stolni tenis i Akademiju - rekao je Ronald Ređep.

- Želja mi je omasoviti stolni tenis kao sport i organizirati natjecanja i lige za sve koji se žele baviti njime, popularizirati sport i motivirati mlade da se bave stolnim tenisom te ih privući u dvorane. Zahvalio bih ravnateljima i školama na gostoprimstvu kao i predstavnicima općina na pokazanom interesu - dodao je Ređep.

Učenici su na prezentacijama bili izuzetno pažljivi i odlično su surađivali te ih se puno javilo za igranje stolnog tenisa.

- Svi zainteresirani iz drugih škola i sredina mogu se javiti na 098/326-973 i dogovoriti prezentaciju i organiziranje treninga - dodao je Ređep.

ki dan raditi 10-12 h, zatim trenirati i skidati kilograme.

Kod nas nema osjećaja za sport - dodao je Šimunec uz zahvalu Općini Gornji Kneginec i načelniku Goranu Kaniškom te Varaždinskoj županiji i županu Predragu Štromaru, koji su mu pomogli oko puta za Francusku.

Belavić prvakinja u karateu Članovi Karate kluba iz Varaždinskih Toplica postigli su odlične rezultate na prvenstvu Hrvatske u Kyokushin karateu. U ukupnom bodovanju za 2009. godinu Marinela Belavić, osvojila je prvo mjesto u seniorskoj konkurenciji, dok je Sanjana

Milošević osvojila drugo mjesto. Andrija Ivanek i Marin Premužak, osvojili treća mjesta kod mlađih kadeta.

Dodjela je održana na turniru u Zagrebu, gdje je ujedno Andrija Ivanek osvojio treće mjesto u borbama, a Dajana Kögl bila je druga u katama.

Fotofocus

SPORTSKI KAMP Program na Gradskim bazenima Varaždin

Zabava i sportske igre praznicima

Zimski sportski kamp

Na Gradskim bazenima Varaždin tijekom zimskih praznika organiziraju se zabavne i sportske aktivnost. Program je namijenjen za djecu školske i predškolske dobi a vode je Kvalificirani i stručni voditelji i treneri. Uz druženje i igru djeca će učiti osnovne elemente gimnastike, plivanja, atletike,

nogometa, odbojke, rukometa, košarke, tenisa i vaterpola. Početak rada Zimskog sportskog kampa je 4. siječnja 2010. a traje od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati. Cijena po polazniku za pet dana je 400 kn. Sve informacije i rezervacije možete obaviti na recepciji bazena ili na broj te-

lefona 042/215-366. Programi će se provoditi na bazenima i sportskim terenima JU „Gradski bazeni“ Varaždin, zatvorenim terenima (dvorani) teniskog kluba „Varaždin 1181“ i hrvačkog kluba „Vindija“, te u prostorima nogometnog kluba „Varteks“ Varaždin. U cijenu je uračunat i ručak.

10. trofej Varaždinske županije donio je napete susrete

40 Vidokrug

22. prosinca 2009.

Najljepše legende puka hrvatskoga

Legenda o rajskoj ptici

B

ijaše jedan redovnik dobra i sveta života koji je molio Gospodina Boga da bi mu iskazao koju godinu slatkosti nebeske slave, da doživi raj nebeski. Moleći se tako jednog dana priđe mu jedna ptičica i on je pokuša uhvatiti. Ali, ptičica pobježe u gaj, samostanski vrt, te sleti na jedno drvo i počne pjevati. Redovnik je došao pod to drvo i slušao njezin slatki pjev. Zatim ptičica odleti, a redovnik se vrati u samostan. Mislio je da ju je slušao toliko dugo koliko treba vremena da se kruh ispeče. Dođe na vrata samostana na koja je bio izašao, ali vrata bijahu zazidana, a i zid je bio ostario.

Nađe druga vrata sagrađena na drugome mjestu. Pokuca na njih i dođe vratar te ga upita tko je i što traži.

Redovnik mu odgovori: „Ja sam, koji sam izašao iz samostana i sada sam se opet vratio“, ali vidi on da je samostan nekako preuređen. uvši to, vratar ode gvardijanu i sve mu ispriča.

Dođe i sam gvardijan na vrata i on upita redovnika tko je i odakle. Redovnik mu reče da je on fratar iz svog samostana i da je maloprije izašao u gaj i sad se vratio, ali nikoga ne poznaje. Tada ga gvardijan s ostalim fratrima počne ispitivati tko je bio starješina kada je izašao u gaj. Kad on reče ime, počeše oni iskati po samostanskim knjigama i nađoše ime gvardijana koji je ovdje živio prije trista i četrdeset godišta, dakle godine Gospodnje 1200.

Tada redovnici zaključiše da je ta ptičica bila anđeo.

Rajska ptičica koju je redovnik slušao 340 godina, a da nije osjetio ni gladi ni žeđi, ni zime ni vrućine, ni goloće ni bosoće. Ako je tolika slatkost u pjevanju jednog anđela, koliko je dakle tek radost, veselje i uživanje biti u kraljevstvu nebeskom kada zapjeva devet zborova anđeoskih, blažena Gospa i svekoliko mnoštvo svetaca Božjih hvaleći i slaveći Gospodina bez prestanka dan i noć govoreći: „Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot.“ Nakon toga redovnik preminu, raspade se u prah, a duša mu poletje u nebo.

Č

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Cvetni ajngeli čuvat će ovaj grad, a on će čuvati njih

UMJETNIČKI PROJEKTI Željko Prstec i Varaždin kao “Grad anđela”

Anđeli - na svoj način Jedinstveno nastojanje umjetnika Željka Prsteca da grad nazvan Varaždin bude još više Varaždin Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

VARAŽDIN - Uvjeren sam da bi realizacijom projekata “Grad u kojem anđeli spavaju” i “Muzej anđela” grad Varaždin i zemlja Hrvatska bili mjesto velikog interesa i raznolike publike i brojnih poklonika anđela - tvrdi varaždinski likovni umjetnik Željko Prstec.

To su zapravo osamostaljeni segmenti njegova krovnog v išedesetljetnog projekta nazvanog “Grad anđela”, u čemu surađuje osobito s kritičarkom i publicisticom Jadrankom Pintarić. Stoga se zalaže za postavljanje skulptura anđela na doprozornicima i žljebovima, pod strehama, po krovov ima i zabat ima kuća u povijesnoj jezgri Varaždina. Njegov “Anđelinjak” na djelu!

Niodakle i odasvuda

Različite mitologije, religije, tradicije, predanja, pokreti i tumačenja na svoj način

P

riča o anđelima nije samo - priča o ljudima

svojataju, osustavljuju i opisuju anđele... Enciklopedije i leksikoni razvrstavaju ih i karakteriziraju također na svoj način.

Ova i ona poglavarstva prihvaćaju ih ili - ne prihvaćaju - na svoj način.

Ti, ja, mi, vi, oni - razumijevamo ih također na svoj način.

Ali...

Neka anđeli budu zaista ono što i jesu - na svoj način! Željeli mi to dopustiti, priznati, ozakoniti ili ne - oni su u svakom slučaju više nego što možemo i zamisliti - na svoj način.

Nema čega nema a da oni tome ne prilaze, ne daju obol i o tome ne svjedoče - na svoj način.

Treba anđelima dati šansu da ne budu samo anđeli - mogu oni i više, i bolje, i maštovitije, i duhovitije od toga.

Tko može u korak s njima?

Tko je - kao anđeo?

Anđeli valjda (i izrijekom) smiju naprtiti na svoja pleća taj teret nad svim teretima da budu rasterećeni svakog tereta. Stoga nema vrata koja (i) za njih nisu otvorena, nema prozora na koji (i) oni neće pokucati. Ni srca s kojim neće zajedno zatitrati.

Ako i spavaju - to je tek toliko, na jedno oko, a da se zapravo mi pri tome malo odmorimo od samih sebe. Njima to ionako nije potrebno. Oni najbolje snivaju svojom stalnom neusnulošću. Njih doista ništa - ne može iznenaditi.

Ni ovisnici o ispraznim (gorljivim i onima koji to nisu) vatrometima neće ih smesti nimalo.

Ni Akademijski tobožnji osmostoljetni čardaci ni na nebu ni na zemlji, kao ni ad hoc zazivatelji virtualnih kraljevstava čak i na tlu i u analima Varaždina godine 2009. - ne čude ih nimalo. Čak ni crkveni prelati (poput biskupa varaždinskog, recimo) koji na velika zvona primaju one koji k njima upravo u jeku predizborne kampanje na velika vrata navraćaju kao predsjednički kandidati - anđele ne ražalošćuju nimalo.

Ni granice, razgraničenja i pograničja - nisu im zapreka nimalo.

Ni bedekerska trabunjanja da su “braća Wr ight prva pobijedila gravitaciju” - ne oneraspoložuju ih nimalo.

Ni na ovisništvima svake fele izgrađena medijska carstva ili feudi - ne obeshrabruju ih nimalo.

Ni civilizacije procvale na ludilu beskrajnih hijerarhizacija (u koje bi zaularili čak i njih) - što da kažemo - ne diraju ih nimalo.

Njihovo “nimalo” jest najveće bogatstvo ovoga svijeta koje u prah i pepeo ruši sva vidljiva, mjerljiva i zvučna (tobožnja) bogatstva ovoga svijeta.

Po žljebu gore i dolje

Viđeni svuda, pa i ondje gdje ih nema

Čovjekov suputnik, prijatelj, zaštitnik i pomoćnik

Vidokrug 41

22. prosinca 2009.

ISTRAŽIVANJA

Zajednički ručak važan Važno je da blagdansko vrijeme iskoristimo za druženje i da održavamo obiteljske aktivnosti.

- Nekoliko istraživanja koje smo provodili ukazuju na važnost uobičajenih obiteljskih aktivnosti kao što su: zajednički ručak, dnevno razgovaranje o događajima i slično.

Te aktivnosti predstavljaju na određeni način zaštitnu funkciju za dobru psihosocijalnu prilagodbu djece i adolescenata. Uobičajene obiteljske aktivnosti koje su učestale, spontane i ne zahtijevaju neko veliko ulaganje bilo kojeg člana obitelji obavljaju se u obiteljskom domu, doprinose

Istraživanja su pokazala da djeca i adolescenti koji provode više vremena u različitim aktivnostima s članovima obitelji imaju manje problema u ponašanju

BLAGDANI Održavanje i njegovanje obiteljskih rituala važno je za djecu

Najveća dragocjenost je kad zajedno kitimo bor

U vrijeme Božića je bliskost među članovima najviše izražena: kićenje božićne jelke, okupljanje na Badnju večer i dijeljenje darova dio su obiteljskih rituala, ističe prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec Piše: GORDANA IGREC

Za djecu je jako važno da se održavaju obiteljski rituali, da postoji obiteljska struktura kojom se prenose tradicionalne obiteljske vrijednosti iz generacije u generaciju, a najbolja prilika za to su upravo blagdani. Ističe to prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, s kojom smo razgovarali uoči Božića tražeći odgovor na pitanje koja je svrha i korist slavljenja blagdana te međusobnog darivanja, posebice kada su u pitanju djeca.

Potreba čovjeka

- Darivanje je općeprihvatljiva pojava i potreba čovje-

ka, jer se čovjek osjeća kod darivanja korisno, dobro, potrebito.

Stoga svi vole darivanje. I odrasli i djeca koja dobivaju darove, i koji drugima daruju.

Djeca daruju svoje vršnjake, prijatelje, braću i sestre, uče

d

ruženje s rodbinom trebamo njegovati s ciljem boljeg funkcioniranja obitelji dijeliti s drugima, uče međusobno sa svojim vršnjacima razmjenjivati ili se isto tako darivati – kaže prof. dr. sc.

Brajša-Žganec.

Pojašnjava da tijekom cijele godine postoje aktivnosti

koje su ovisne o različitim fazama razvoja obitelji, od obitelji bez djece, obitelji s malom djecom, s preškolskom djecom ili adolescentima.

- U srednjoj odrasloj dobi, kada djeca napuštaju roditeljsko gnijezdo te roditelji ostaju sami, upravo su blagdani mjesta okupljanja i nastavljanja obiteljskih običaja, tradicije koja se tako prenosi s generacije na generaciju.

U tom kontekstu vrijeme Božića je upravo vr ijeme kada je bliskost među članov ima najv iše izražena, jer je kićenje božićne jelke, okupljanje na Badnju večer, dijeljenje darova nešto što čini naše obiteljske rituale. U ovom današnjem ubrzanom vremenu življenja kad jedni

za druge imamo sve manje vremena, takvi su rituali prava dragocjenost – napominje prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

Važne pripreme

Dodaje da su darivanje i druge zajedničke obiteljske aktivnosti pokazatelji zajedničkog provođenja vremena članova obitelji.

- Predblagdansko vrijeme nam upravo predstavlja razdoblje tijekom kojeg možemo sudjelovati u pripremama za blagdane (odlazak u kupovinu, uređivanje kuće) i intenzivnijem obiteljskom druženju.

Druženje s prijateljima, rodbinom trebamo održavati i njegovati s ciljem održavanja obiteljskih rituala, s ciljem boljeg funkcioniranja

Andreja Brajša-Žganec

obitelji, s ciljem pomoći djeci u njihovom odrastanju – poručila je prof. dr. sc. BrajšaŽganec.

obiteljskoj koheziji, odnosno emocionalnoj povezanosti članova obitelji kao jednoj od glavnih odrednica modela obiteljskog funkcioniranja uz obiteljsku prilagodljivost i komunikaciju u obitelji – pojašnjava prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec te dodaje: - Neovisno o životnom ciklusu obitelji optimalno funkcioniranje obitelji odnosi se na ravnotežu između povezanosti njihovih članova i poštovanja njihove individualnosti koja se mijenja tijekom životnog ciklusa obitelji.

OBITELJ Zajedničke aktivnosti važne za bolju psihosocijalnu prilagodbu djece i adolescenata

Čišćenje i šoping za obiteljski sklad Aktivnosti koje su vezane uz Božić u obitelji možemo svrstati u povremene obiteljske aktivnosti, ali konstantne iz godine u godinu. Pretpostavlja se da postoje dva osnovna obrasca obiteljske aktivnosti koja bi zadovoljila potrebe za stabilnošću i promjenama.

Kohezija

Brisanje poda, usisavanje ili pranje suđa - djeci je zabavno

- Ti obiteljski rituali vezani su uz Božić!

Vezani su uz stabilnost i u različitim razvojnim fazama doprinose stabilnosti funkcioniranja obitelji, pa time doprinose i boljoj obiteljskoj koheziji. Druge

slobodne aktivnosti koje se odvijaju izvan obitelji poput odlaska u kupovinu (povezano uz blagdane), čišćenja kuće, kao i

o

biteljski rituali doprinose stabilnosti funkcioniranja obitelji druženje s prijateljima i rodbinom mogu doprinijeti boljoj obiteljskoj koheziji.

Prema nekim provedenim istraživanjima zajedničke obiteljske aktivnosti pokazale

su se važnim upravo za bolju psihosocijalnu prilagodbu djece i adolescenata – govori prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

Ističe da se pokazalo da djeca i adolescenti koji provode više vremena u različitim aktivnostima s članovima obitelji, kao i uobičajenim aktivnostima imaju manje problema u ponašanju. - Djeca će imati manje problema u ponašanju u školi ako su uključeni u različite slobodne aktivnosti s članovima svoje obitelji – napominje prof. dr. sc. Brajša-Žganec.

42 Oglasi

22. prosinca 2009.

BoĹžićna akcija (do 31.12.09) (u cijene je uraÄ?unat PDV i vrijede za gotovinska plaćanja.)

LCD televizor Grundig

COMET X-STAR VisokotlaÄ?ni peraÄ?

BOSCH GWS 580 KUTNA BRUSILICA

Vision 6 32-6940 dvb-t, mpeg4

Protok: 360 l/h Maks. pritisak: 120 bar Snaga motora: 1,6 kw

Snaga: 580W 0DNV SURPMHU SORĂžH PP 11000 o/min

+poklon po izboru : mikser, toster, POLQDF JODĂžDOR

2.659,00 kn

2 godine garancije

1.106,00 kn

WWW.COMET.HR RADNO VRIJEME pon - pet od 7-20 sati sub od 7-15 sati T: 042 408 540 F: 042 408 510

349,00 kn

BESKID

MAKITA 6281 DWPE BATERIJSKA BUĹ ILICA-ODVIJAÄŒ

UVJETI PLAĆANJA - beskamatna obroÄ?na otplata Maestro i Mastercard ZagrebaÄ?ke banke, do 12 rata - beskamatna obroÄ?na otplata Visa i Mastercard Splitske banke, do 12 rata - Comet beskamatna obroÄ?na otplata do 24 rate

SODVWLĂžQH VDQMNH

14,4V, 36/20 Nm, 1,3 Ah

1.099,00 kn

2.999,00 kn

199,00 kn

999,00 kn

LEDENICA GORENJE FH9311W, 300 L

PEĆ NA KRUTA GORIVA AMITY PLAMEN 8 KW

JONSERED MOTORNA PILA 2255S

2.149,00 kn

2.699,00 kn

3.499,00 kn

HAIER PERILICA RUBLJA HW-E1270 TVE ME

SUĹ ILO GRUNDIG HD 3700

BOŽIĆNI POPUST -20% NA SVE GARNITURE I SVA KOLICA ZA ALAT UNIOR

Centrifuga: 1200 okr/min Kapacitet: 7 kg Energetska klasa: AAB Boja: srebrna

na cjelokupnu ponudu Grundig suĹĄila dodatnih -10%

E: comet@comet.hr VaraĹždinska 40c 42220, Novi Marof Hrvatska

490,00 kn

899,00 kn

Asus prijenosno raÄ?unalo K50C-SX002X Ekran: 15.6"HD (1366x768) Procesor: Intel Celeron (220 (1.2 Ghz/512KB L2) Memorija: 2GB SATA 5400RPM

2 godina garancije

Snaga:3,5 ks Vodilica: 45 cm

5 godina garancije

2.960,00 kn

2.199,00 kn

139,00 kn

4.183,00 kn

22. prosinca 2009.

Oglas 43

44 Zdravlje

22. prosinca 2009.

Poliklinika

ŽIVA

Zašto živjeti s boli?

K

ada tijelo boli, boli i duša. Objašnjena neobjašnjiva bol!

Postoji bol koja žari i peče, ili pak bode oštro poput noža. Postoji bol koja udara poput struje. Topla voda za kupadr.Mario MIKULAN nje ili hladnoća mogu specijalist psihijatar izazvati takvu bol.

Poliklinika Živa Postoji bol koja pecka tel. 042/303-979 i bocka, uz osjećaj trwww.pitaj-za-zdravlje.com naca poput mrava koji gmižu po koži. Lagani dodir pokrivača ili odjeće može izazvati takvu bol. U području takve boli može postojati osjećaj umrtvljenosti. Ona može biti trgajuća i kratka poput napadaja. Ili dosadna, stalna bol. Postoji bol koju ne smiruju uobičajeni lijekovi za bol.

Postoji kronična bol koja se zove neuropatska bol. I koja jako boli.

Može se javiti kao komplikacija šećerne bolesti i tada je zovemo bolna dijabetička polineuropatija. Ili poslije infekcije herpes zosterom, kada je zovemo postherpetička neuralgija. Maligna bol može biti neuropatska. Bol u križima koja se širi niz nogu može biti i neuropatska bol. I nakon moždanog udara može se javiti takva bol. Ako bol traje dugo i ako se javlja u nekom od gore navedenih oblika, moguće da i vi patite zbog neuropatske boli. Ona se ne liječi uobičajenim lijekovima za bol. Javite se svom liječniku. Danas više nije potrebno trpjeti takvu bol. (Literatura: 1. Baron. Clin J Pain. 2000;16:S12-S20.

2. Merskey H et al. (Eds) In: Classification of Chronic Pain: Descriptions of Chronic Pain Syndromes and Definitions of Pain Terms)

AKTUALNO U Hrvatskoj se provodi Nacionalna kampanja za

Manje soli dono

Osim nižeg krvnog tlaka, smanjenje soli donosi i 31 posto manje vjerojatnosti za m smanjenje unosa soli u organizam postići će se podizanjem svijesti populacije o tom p Piše: mr. sc. IVAN BOGADI dr. med. spec. internist-nefrolog

VARAŽDIN - U 2008. godini Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odobrilo je projekt “Smanjenje konzumiranja soli u Hrvatskoj” (CRASH).

Nositelj programa

Nositelj programa je Akademija medicinskih znanosti Hr vatske, a u ostvarenju sudjeluju: Hrvatsko društvo za hipertenziju, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, Hrvatsko kardiološko društvo i Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu. U program su uključene i sestrinske udruge i studenti.

CRASH program naravno koristi iskustva već navedenih programa s konačnim ciljem smanjenja unosa kuhinjske soli u hrani.

Cilj će se postići podizanjem svijesti populacije o navedenom problemu i u suradnji s predstavnicima prehrambene industrije, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskom agencijom za hranu i HZZO-a.

U ovom tekstu koriste se podaci objavljeni u programu CRASH od početka do danas.

Uloga škole

Posebno treba još jednom istaknuti ulogu škole, tiska, televizije i radija u realizaciji tog programa.

Najveći učinak u smanjenju unosa soli očekuje se od nacionalnih programa, jer oni mogu utjecati na smanjenu upotrebu soli u gotovim i polugotovim prehrambenim proizvodima (tzv. skriveni izvori).

Što manje soli za večerom, to bolje za vaše zdravlje

U projektu sudjeluju i ugostiteljske udruge koje su počele već danas prihvaćati preporuku navedenog nacionalnog programa (CRASH) o količini soli u hrani.

To se odnosi na pripremu hrane, ponudu pića (npr. mineralna voda s manje natrija), pa do „skidanja“ soljenki sa stola u pojedinim restoranima.

Tu svakako treba istaknuti i činjenicu da se na tržištu pojavila zamjenska sol (Sanusol) koja sadrži 50 posto NaCl i 50 posto KCl. No, i

Savjeti iz ordinacije

Sanusol treba koristiti u manjim količinama, tj. do 2 grama na dan, s napomenom da nije preporučljiva upo-

ba ponoviti sljedeće: 1. Preporuča se smanjenje unosa soli kod pripremanja hrane kod kuće (5 g soli – 1 žličica).

2. Preporuča se konzumacija hrane s manje soli i veća konzumacija svježeg voća i povrća.

3. Izbjegavanje dosoljavanja hrane prigodom konzumiranja, tj. odstraniti soljenku sa stola.

Kao zaključak CRASH –a odnosno Hrvatske akcije za smanjenje prekomjernog unosa soli možemo zaključiti

N

a tržištu se pojavila zamjenska sol Sanusol 50% NaCl i 50% KCl treba u bolesnika s teškim bubrežnim bolestima i kod dijabetičara. Što se pojedinca tiče, tre-

Potpis pod sliku

Kašalj - kako nastaje i kako ga liječiti? (2) kašalj (kašalj iz Lnimaringealni grla) - javlja se iznenadnapadima, po karakteru

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

je zaglušujuć, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela. Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika) - po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke “laveža”. Prate

ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta. Kašalj kod bronhitisa - obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je pak žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska

infekcija. Kronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima. stmatski kašalj - obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje.

Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.

Kašalj pri hranjenju - napadi kašlja koji se javljaju nakon

A

uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića jer dio sadržaja može doći u dišni sustav. Kašalj s primjesama krvi - pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U

tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakog jakog i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice dišnog sustava, ali se brzo izgube. Kašalj kod srčanih bolesti - kašalj koji prati zaduha i koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast.

Zdravlje 45

22. prosinca 2009.

NOVO Otvorena poliklinika Vita

a smanjenje unosa soli (2)

osi niži krvni tlak

moždani udar i 24 posto manje vjerojatnosti za srčane bolesti, a cilj ove akcije za problemu Predrag Štromar, Danijel Ivanagić i Radimir Čačić

SOL U HRANI (2)

DNEVNI UNOS KUHINJSKE SOLI

Neprerađena “prirodna” hrana sadrži 10-15% Na

Danas se unosi u organizam: 10-20 g/dan Preporučeni dnevni unos : 6 g /dan

Odrasli:

Podrijetlo (Na mg/100g)

Postotak

Dovoljna količina unosa soli dnevno: 0,1 – 1,0 g /dan

Djeca:

voće

2,3

povrće:

6,9

meso

69

1-3 god

2 g/dan

ribe:

69

4-6 g.

3 g/dan

jaja:

69

7-10god.

5g/dan

Tvornički prerađena hrana hrana sadrži 70-75 % Na

SOL U HRANI PODRIJETLO

POSTOTAK

Polugotova, gotova i restoranska hrana U neprerađenim namirnicama

77 % 12 %

Dodana dosoljavanjem tijekom jela

6%

Dodana pri kuhanju kod kuće

5%

kruh:

460

slanina:

690

sir:

1840

Smanjenje unosa kuhinjske soli na manje od 6 grama dnevno donosi: niži krvni tlak 24 % manje vjerojatnosti za srčane bolesti 31 % manje vjerojatnosti za moždani udar Duži i kvalitetniji život Dakle, ako promijenite svoje prehrambene navike učinit ćete uslugu svome zdravlju.

Donesite odluku odmah i počnite s akcijom odmah.

Nemojte čekati.

Vaš organizam će to svakako znati cijeniti.

VARAŽDIN - U Supilovoj 7, odnosno novom stambeno-poslovnom objektu kod raskrižja Supilove i Zagrebačke ulice, počela je s radom Poliklinika Vita koju je u ponedjeljak svečano otvorio varaždinski župan Predrag Štromar.

- Pozdravljam poduzetništvo u ova vremena, osobito u zdravstvu - naglasio je Štromar izražavajući nadu u uspješan rad nove varaždinske poliklinike koja obuhvaća djelatnosti ginekologije, urologije i interne medicine.

Njezin rad će se odvijati, kako je istaknuo osnivač Danijel Ivanagić, u potpuno novom prostoru te s najmodernijom opremom na kojoj će raditi niz uglednih i priznatih stručnjaka, suradnika poliklinike.

Među njima su ginekolozi dr.

Benjamin Podoreški i dr. Zvonko Mendaš, zatim radiolog dr.

Predrag Rabuzin i internist dr.

Dubravko Tršinski, kao i urolog dr. Damir Štajcar.

U sklopu poliklinike Vita mogu se, uz ostalo, obaviti detaljni preventivni pregledi, pa tako i pregled cijelog organizma color-Dopplerom.

Za one koji očekuju prinovu u obitelji bit će posebno zanimljiva novost na području Varaždinske i Međimurske županije.

- U Poliklinici se mogu napraviti ultrazvučne pretrage s aparatom najnovije generacije te mogućnošću snimanja 3D i 4D, pa pacijentice mogu dobiti i CD snimak svog još nerođenog djeteta - istakla je Diana Cerjan, izvršna direktorica Poliklinike Vita.

Očnom odjelu novac za nove prozore i sterilizator

ZAKLJUČAK ( CRASH – Hrvatska akcija za smanjenje prekomjernog unosa soli )

sljedeće.

Smanjenje unosa kuhinjske soli na manje od 6 grama dnevno donosi vam niži krvni tlak, 31 posto manje vjerojatnosti za moždani udar i 24 posto manje vjerojatnosti za srčane bolesti.

U Viti i CD snimak još nerođenog djeteta

Manje soli zdravlje čuva

Na Očnom odjelu Opće bolnice Varaždin pacijenti uskoro u svojim sobama više neće morati spavati s kapama. U ponedjeljak je tom Odjelu tvrtka Boxmark uručila donaciju vrijednosti od 70.000 kuna, od čega je dio namijenjen za promjenu prozora. To će znatno poboljšati uvjete boravka pacijenata, kojima nije bilo ugodno spavati kraj prozora koji su “propuštali” hladnoću i vjetar. Osim toga, Boxmark je Očnom odjelu poklonio i aparat za sterilizaciju. (vms)

Zdravo srce Tahiaritmije

ritmije s brzom srčanom freA kvencijom dijele se na poremećaje ritma s izvorištem u

pretklijetkama - trijski poremećaji ritma i poremećaje ritma s izvorištem u klijetkama - ventrikulske aritmije. Atrijski poremećaji ritma: sinusna tahikardija - ritmičan ritam srca s frekvencijom većom od 100/min, može biti uzrokovan emocijama, naporom, pojačanom boli u tijelu, povišenom temperaturom, infekcijama,zatajenjem srca, plućnom embolijom, upalom srčane ovojnice, pojačanom funkcijom štitne žlijezde, kofeinom, nikotinom itd. Sinusna aritmija

- nepravilan ritam koji potječe iz sinusnog čvora, mijenja se disanjem - tijekom udisaja povećava se broj otkucaja, a tijekom izdisaja se smanjuje - nije znak oboljenja i ne treba ga liječiti. Undulacija atrija/ lepršanje atrija - brza,pravilna srčana akcija s r itmom atr ija 250/-300/min uz ritam ventrikla koji je sporiji, obično su u omjeru 2:1 ili višem. ibrilacija atrija: nepravilna srčana akcija uzrokovana apsolutno nepravilnim ritmom pretklijetki koji se prenosi i na klijetke. I undulacija i fibrilacija atrija mogu biti uzrokovane ishemijskom bolesti

F

srca, hipertireozom, bolestima čija je posljedica povećanje veličine pretklijetki, alkoholom, kao što se ponekad mogu javiti kod zdravog srca. aroksizmalna supraventrikulska tahikardija: može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko dana, radi se o napadajima brze ritmične akcije srca s predvodnikom negdje u pretklijetkama uz kruženje impulsa. Atrijske ekstrasistole: preuranjeni otkucaji srca koji imaju izvorište iz nekog aberantnog fokusa u atrijima - mogu nastati tijekom nekih organskih bolesti srca, kod prekomjernog

P

uzimanja kave, nikotina, čaja, alkohola, uzbuđenja, mogu se javiti i kod zdravog srca. Ventrikulski poremećaji ritma: Ventrikulske ekstrasistole - javljaju se s izvorištem u klijetkama. Kao i druge aritmije mogu biti pokazatelji boleesti srca, naročito ako im se broj povećava fizičkim naporom. Ventrikulska tahikardija: srčana frekvencija s izvorištem u klijetkama, može biti brza ili spora, može biti postojanatahikardija koju treba prekinuti medikamentozno ili elektrokonverzijom i nepostojana - tahikardija koja se spontano prekine.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

46 Oglasi

22. prosinca 2009.

22. prosinca 2009.

Oglasi 47

www.regionalni.com

48 Ženski svijet

Trudnoća

22. prosinca 2009.

MODA Kako se odjenuti u novogodišnjoj noći savjetuje Sandra Škaro

Alexander tehnika

O

vu je terapiju na kraju 19. stoljeća osmislio glumac Frederick Mathias Alexander.

S vremenom je razvio “uzorke nepravilnog korištenja” ramena i udova, što je izazvalo napetost i ograničavalo njegove vokalne sposobnosti. voje je držanje poboljšao ravnajući se prema držanju malog djeteta.

Martina Šebijan ehnika Alexander licencirani voditelj vježbi i tjese u trudnoći prilesnih aktivnosti za trudnice, mjenjuje da ublaži bol prenatalfintess@gmail.com prouzročenu nepravilnim držanjem. Korisna je ako se želite dobro opustiti i naučiti kako u svakom trenutku kontrolirati svoje tijelo uz pravilni, otvoreni ritam disanja i dobar osjećaj za ravnotežu. Mnogi koji prakticiraju Alexander tehniku govore o iskustvu općeg osjećaja lakoće tijela, čak opisuju osjećaj “hodanja po zraku”. aše dobro fizičko stanje utječe i na psihičko i emocionalno. Osjećat ćete se mirnije i sretnije već nakon nekoliko lekcija ove tehnike. Posebno je učinkovita kod zakočenosti zdjeličnog i prsnog pojasa. Ova tehnika ima jako dobar učinak kod ublažavanja stresnih stanja, a moguće je poboljšati i probavu.

Bitno je osjetiti da je tijelo slobodno i nesputano, jer će se osjećaj prenositi na dijete. Vaše se tijelo treba otvarati prema trudnoći i dopustiti joj nesmetan razvoj. Da biste stekli osjećaj samokontrole i slobode tijela, dovoljno je upoznati osnovne elemente ove tehnike. čitelj tehnike Alexander najprije promatra vaše držanje, pa ga ispravlja kako bi vas doveo u optimalan položaj. Pritom vam daje upute. Poučava vas najrazličitijim pokretima, uključujući stajanje, sjedenje, ležanje, hodanje i podizanje. Tečajevi obuhvaćaju petnaest do trideset predavanja od 30 do 45 minuta.

Primjena ove tehnike može ublažiti bolove u leđima i probleme s vratom. Naučenu tehniku možete primjenjivati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Naravno, sve ovisi o praksi.

Potreban je svakodnevni rad na samom sebi, ali kako je tehnika zahtjevna, svakako ju je potrebno savladati s učiteljem.

S

T

N

U

Haljina A kroja za zrelije žene stvorena za novogodišnju noć

Šljokice su neizostavan dodatak raskoši novogodišnje noći

Šljokice i velike ogrlice Piše: GORDANA IGREC

ZAGREB - Ako ste od onih koji još uvijek ne znaju što odjenuti za Novu godinu, u zadnji tren vas spašava naša modna savjetnica, vanjska suradnica na Tekstilnotehnološkom fakultetu u Zagrebu, diplomirana inže njerka Sandra Škaro.

Izraz

- Stil je duboki, osobni izraz onoga tko ste, i svaki put kad se odijevate, naglašavate dio sebe - upozor it će na vrijeme inženjerka Škaro te dodati kako “svakome treba malo inspiracije prije kreiranja novogodišnjeg izgleda”. - Za mlade sam uvijek za traperice, s čizmicama ili cipelama na visoku

petu, otkačenim svjetlucavim majicama i šalovima te ekstra velikim ogrlicama ili narukvicama. Svjetlucava ili šljokičasta haljina ili suknja uvijek je dobra opcija - istakla je Sandra Škaro.

- Osnovni izgled je haljina s nekakvim tipom sjaja i cipele na visoku petu, guste čarape ili tajice ako slavite na otvorenom. Ove godine haljine su bez naramenica ili asimetrične, a torbice u obliku pisma ili danas popularni «clutch» (torbica za pod ruku), raznih boja i varijacija, te veliki tzv. koktel prstenovi – preporuča ing. Škaro.

Možete kombinirati suknju sive

ili modre boje, nastavlja dalje Škaro te dodaje: - Posute šljokicama ili bez njih, dužine do koljena ili ultra kratke. Nošene s jednostavnim bijelim topom ili onim boje pudera bez rukava, te crni sako naglašenih ramena, čizmice do gležnja na visoku petu, i veliki predimenzionirani “clutch” u nekoj jarkoj boji.

Zrelija dob

Za žene zrelije dobi ing. Škaro govori kako je preporučljivo uvijek imati crnu haljinu A-kroja (pravi A-kroj gore je uži i blago se širi prema dnu)

Pismo-torba uvijek spremna u ruci

u svom ormaru, kao haljinu “za svaki slučaj”. Biserne ogrlice, prave ili lažne, zbilja nema veze, pomiješajte s bižuterijom ili debelim bajkerskim lancima.

Bilo koja izražajna ogrlica dobro će doći da se upotpuni styling.

- Haljina stvorena da odgovara ženskoj figuri je sigurno haljina na preklop - istaknut će Škaro.

Za varaždinske starije gospođe ing. Škaro preporuča odabir najbolje moguće tkanine koju možete pronaći, ništa preusko ili presjajno, pazite da možete u njoj i zaplesati.

Inženjerka Sandra Škaro

Frizerski salon

Frizeri posjetili Ljubljanu

Lara Toplek Miss turizma Varaždinska studentica Lara Toplek nova je Miss turizma Hrvatske, dok je Mister turizma Kristijan Janušić, fitnes trener iz Samobora.

Lara je članica varaždinske modne udruge Evolution i na natjecanju za Miss i Mistera turizma Hrvatske 2009. još je nekoliko članova Udruge osvojilo značajne lente - Ivana Gala osvojila je titulu Miss simpatičnosti, a Pjeter Radi je Mister simpatičnosti održanog izbora

ljepote.

Finale hrvatskog izbora za Miss i Mistera turizma 2009., koji su vodili Vlatka Pokos i Boris Kosmač, održao se u shopping centru Prečko u Zagrebu.

Na natjecanju su nastupili glazbenici Maja Blagdan, skupina Feminem, Antonela Malis i Leo. Osim Miss i Mistera turizma okrunjeni su i Miss i Mister Alpe Adria Hrvatske - Antonija Gogić i Marko Dančulović. (iv)

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Završetkom godine poznati frizerski brend MATRIX u Ljubljani održao je završnu edukaciju.

Time smo se podsjetili na cijelu godinu događanja i međusobnih druženja, akademija, edukacija, hit trendova, putovanja i raznih frizerskih događanja tijekom godine.

Uz ekskluzivan spektakl najavljena je i sezona proljeće/ljeto ‘10.

Preporuka su izrazito kratke fr izure jasnih linija,

još uvijek je prisutna bob frizura s naglašenim diskonekcijama različitih tonova boja te vrlo veliki hit kod

muškog šišanja - “tetovaža kose“, oblikovanje kose u različite vizualne slike izrađene mašinicom...

Ženski svijet 49

22. prosinca 2009.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Uspješna hrvatska poduzetnica Bernarda Cecelja

Život je dar koji moraš uzeti Dermatolog Osjetljiva koža S

Pouzdana, iskrena i pomalo tvrdoglava, tako se u tri riječi opisala dobitnica brojnih priznanja Piše: Helena Hrman helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Bernarda Cecelja mogla bi sloviti za “čeličnu lady ” hr vatskog poduzetništva.

Poslovni vrh

Naime, već unatrag dvadesetak godina uspješno plovi u poslovnim vodama te je svoju tvrtku “Bernarda” vinula u sam poslovni vrh, a ona sama višestruko je nagrađivana.

Između ostalog, dobila je priznanje za menadžera godine dva puta, nagradu za poduzetnika godine te još brojna druga pr iznanja, a kreveti i madraci njene tvrtke “Bernarda” osvajači su zlatnih medalja i na hrvatskom i na inozemnom tržištu. Nosioci su oznake “Hrvatska kvaliteta” te ISO 9001.

No, uspješna poduzetnica poslovnu je karijeru započela u Švicarskoj gdje je radila 11 godina. Tamo se i prvi put susrela s žičanom jezgrom koja je i dan-danas osnovni materijal u izradi kreveta i madraca s njezinim potpisom. U Švicarskoj je naučila i tri strana jezika, francuski, njemački i talijanski pa danas tako može suvereno komunicirati i s klijentelom iz inozemstva.

Povratak u Hrvatsku

Po povratku u domov inu, zaposlila se u poduzeću “Opruga” u Varaždinskim Toplicama, a potom je postala i predstavnica nekoliko stranih poduzeća u Hrvatskoj da bi 1998. godine otvorila vlastito poduzeće.

Danas živi u Varaždinskim Toplicama, gdje je i rođena, ima sina od 32 godine, a u slobodno vrijeme, koje baš i

r

ođendanska čestitka sina ganula je Bernardu do suza radosnica nema mnogo, voli čitati neko opuštajuće štivo.

O tome tko ili što je u životu motivira, kako će provesti blagdane i kome se divi, pročitajte u “Malim ženskim razgovorima”.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Pouzdana, iskrena, pomalo tvrdoglava. Život je...

Lijep, ali nije bajka. To je dar koji moraš uzeti i iskoristiti na najbolji mogući način.

Najponosniji ste na...

Na familiju, svoju firmu i ono što sam stvorila vlastitim rukama.

Najviše me može razveseliti...

Najvećim uspjehom Bernarda smatra svoj posao, prijatelje i obitelj

“Treba znati uživati u malim stvarima” Kako se najradije opuštate?

Za opuštanje mi opet nedostaje malo vremena, ali najbolje napunim baterije na moru pa svaki slobodan trenutak iskoristimo provodeći na Jadranu.

Kako bi izgledao vaš dan iz snova?

Svaki dan je lijep na svoj način. Treba znati uživati u malim stvarima.

Dolazite kući nakon napornog radnog dana, a ukućani traže od vas da im pripremite kremšnite.

Hoćete li udovoljiti njihovoj želji?

Ne samo da hoću, nego sam mnogo puta to i napravila. Ništa mi nije teško napraviti za nekoga koga volim i poštujem.

Kad mogu pomoći nekome u bilo kojem segmentu.

Moj moto je...

Biti i ostati svoj.

Kao djevojčica željeli ste biti... Životni san bio mi je postati liječnicom. Nije mi se ostvarilo, ali kroz prijatelje koji su to postigli gledam sebe.

Iz djetinjstva najviše pamtite...

Pamtim boravak kod djeda i bake u selu Črnilama.

Koje su vam savjete roditelji najčešće davali?

Roditelji su mi govorili da mi je škola na prvom mjestu, zatim raditi i nadasve biti pošten da u svako doba i svakom mogu pogledati u oči. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Moj najveći uspjeh su moja obitelj, moj posao i moji prijatelji.

Najluđa stvar koju ste napravili u životu?

Da se vremeplovom možete vratiti u svoju prošlost, biste li nešto izmijenili?

Sve bi ostalo isto, osim jednog segmenta za koji bi voljela da se nikada nije dogodio.

Najpozitivnija svjetska ličnost...

Ima ih više, na primjer: Tesla, Clinton, Gandhi, Rosa Luxemburg.

Uvijek sam se divila...

Ljudima koji usprkos poteškoćama imaju volje i hrabrosti živjeti.

Kakvu glazbu volite slušati?

Evergreene.

Najljepša hrvatska pjesma?

Sviđa mi se pjesma “Da te pismom mogu zvati”.

Sjećam se jedne mamine bluze koju sam na neki način htjela prisvojiti za svoju lutku.

Nakon niza pokušaja to mi je i uspjelo, ja sam nju izrezala, napravila neku haljinu za lutku, ali kad je mama htjela obući svoju bluzu, tražeći je posvuda naišla je na lijepi prizor. A što je uslijedilo poslije toga, možete samo zamisliti.

Vodite li se više razumom ili emocijama?

U poslu se vodim većim dijelom razumom, privatno mi često znaju prevladati emocije, pa čak nekada i u poslu.

Kada ste zadnji put zbog sreće bili ganuti do suza?

Kad sam dobila čestitku za rođendan od sina.

Volite li kuhati? Imate li neke posebne kulinarske “rituale” na Badnjak i Božić?

Neke posebne rituale za nadolazeće blagdane nemam, ali imam neke specijalitete orijentalne kuhinje koje rado

pripremam. Nažalost, zbog obujma posla imam malo vremena za kuhanje i pripremanje specijaliteta. Sada se sve to radi nekako na brzinu.

Gdje ćete slaviti Novu godinu?

Za sada nismo još ništa planirali, ali negdje oko doma.

Nismo planirali nikakva putovanja. Što želite da vam se ostvari u 2010. godini? Želim sebi i svima puno zdravlja.

Tko kiti božićnu jelku u vašoj kući?

Moj suprug Ivan koji me uvijek iznenadi njezinim izgledom i originalnošću. Što smatrate važnim za sretnu vezu?

Razumijevanje, komunikacija i malo pažnje.

Muškarci su s godinama...

Staloženiji.

A žene...

Promišljenije.

ve je veći broj osoba s osjetljivom kožom. Razlozi za to mogu biti dvojaki.

Kod određenog broja osoba osjetljivost kože, osobito lica, može biti nasljedno uvjetovana, pa su joj obično sklone osobe svjetlije puti, svjetlije kose i očiju - s tzv. nordijskim tipom kože. Kod tih osoba površinski sloj kože (epidermis) značajno je tanji, smanjena je i količina lipida (masnoća) odnosno pigmenta u tom sloju - što u velikoj mjer i smanjuje prirodnu zaštitu kože. No, Sanja PETEK-MODRIĆ sve je veći broj osoba sa stedr. med. čeno osjetljivom kožom tj. s specijalist osjetljivošću koja nije uvjetodermatovenerolog vana nasljeđem, već brojnim Kralja P. Krešimira IV. 41 a, čimbenicima koji na kožu Varaždin 042/302-080 utječu, izvana ili iznutra.

Vrlo važnu ulogu svakako imaju štetni utjecaji okoline - osobito UV zračenje, koje može izazvati pojačano isparavanje vode i time dehidraciju kože, kao i oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do razvoja raka kože. Također i ovo hladno zimsko vrijeme može dodatno utjecati na smanjenje proizvodnje masnoća u koži, dok boravak u zatvorenim i pregrijanim prostorijama djeluje poput velike spužve koja upija vlagu, pa time koža postaje još suša i osjetljivija. Brojne su i kemijske tvari koje negativno utječu na stanje naše kože - od onih iz ispušnih cijevi i dimnjaka do onih prisutnih u preparatima za njegu (konzervansi, umjetne boje i mirisi...). Važno je istaknuti da i prirodan proces starenja, kao i način života pridonose osjetljivosti kože.

Izloženost stresu, pušenju (nikotin, naime, sužavajući kapilare smanjuje unos kisika i hranjivih tvari u kožu, smanjuje i količinu A i C vitamina...), zatim alkoholu i neuravnoteženoj prehrani dodatno će pogoršati stanje kože.Općenito vrijedi da tijekom zime savjetujemo bogatije, hranjivije kreme, no postoje individualne razlike. Stoga, da bi njega bila što prilagođenija trenutnom stanju i potrebama kože, potrebna je detaljnija analiza. Ona uključuje mjerenje vlažnosti, lipida (masnoća) te stupnja UV oštećenja kože uz pomoć posebnih uređaja.

Mozaici zelenog ČAKOVEC - Zagrebačka slikarica Koraljka Kovač do 20. siječnja 2010. ima u Centru za kulturu izložbu “Varijacije u zelenom”.

Riječ je o slikama u kombiniranoj tehnici na akvarel papiru, sve u formatu 100 sa 70 centimetara.

Izložbu je autorica posvetila uspomeni na tragično preminulog likovnog kritičara Darka Glavana koji je o njezinim umjetninama zapi-

sao - da je “ovim pretežito zelenim slikama K. Kovač još jednom uvjerljivo potvrdila svoj umjetnički identitet, ali i sposobnosti njegova neprestanog nadograđivanja.”

Od 1994. ovo je njezina 39. izložba, uz mnoge skupne i sudjelovanja na slikarskim kolonijama.

Autorica trenutačno radi kao vanjski asistent na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. (iz)

50 Ženski svijet

22. prosinca 2009.

tomislav makaj

Žene

i zdravlje

Kon(tra)cepcija? III. dio

K

ontraceptivi su na počecima korištenja sredinom prošlog stoljeća sadržavali vrlo visoku razinu estrogenskih hormona, čak i do 50 mikrograma po piluli.

Moderni su kontraceptivi sačinjeni od bitno razine estrogena Dr. Aleksandar niže (35, 30 i 20 mikroJUKIĆ grama) i imaju nove spec.ginekologije i progestagene te kao porodništva takvi imaju vrlo malo rizika i nuspojava uz potpuno očuvanu kontraceptivnu učinkovitost. akvim su poboljšanjem današnji kontraceptivi ne samo pravilnom primjenom iznimno učinkovita metoda zaštite protiv začeća već imaju značajnu dobrobit za očuvanje zdravlja korisnica. z kontraceptivnu učinkovitost pilula postoji cijeli niz indikacija kada ginekolog propisuje kontraceptive. o su: regulacija menstruacijskog ciklusa, različite ciste na jajnicima, PMS sindrom, endometrioza, miomi, akne, pojačana dlakavost, seboreja, sindrom policističnih jajnika. no što mi liječnici nerijetko propustimo napomenuti koristicama pilula su i korisne strane uzimanja pilula. Osim željenog učinka protiv začeća i nuspojava koje su u manjoj ili većoj mjeri prisutne uz svaki lijek, tijekom preko 50 godina uporabe kotraceptiva je jasno uočen i cijeli niz dobrobiti.

Ostavit ću za ambulantni razgovor sve dobrobiti kontracepcije, a ovdje se osvrnimo samo na odnos kontracepcije i vanmaterične trudnoće.

Hrvatskoj je 90-ih godina izračunato da je svaka 72. trudnoća ona izvan maternice.

Od toga svaka deseta žena umire od komplikacija vanmaterične trudnoće. Svaka treća žena je nakon jedne vanmaterične trudnoće neplodna, a nakon jedne vanmaterične trudnoće postoji povećan rizik za ponovnu vanmateričnu trudnoću od deset do trideset posto. toga je vrlo značajna dobrobit pilula koje smanjuju rizik za vanmateričnu trudnoću od 90%.

No to ni u kom slučaju ne znači da bi trebali piti pilule kako bi se sačuvali od komplikacija trudnoće. (nastavak u idućem broju)

T

U T

O

U

S

Marija Kuzminski članica je državne kulinarske reprezentacije te se ponosi i njihovim uspjesima

ŽENE NA POSLU Kuharica hotela “Turist” Marija Kuzimski

Mama uvijek najbolje kuha, a tek kad je reprezentativka Ima kćer Maju i sina Alena, obožava tradicionalnu hranu, ali i mediteransku kuhinju, osobito ribu, a ručak sprema svaki dan i za to joj ne treba puno vremena Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Iza Marije Kuzimnski, kuharice hotela Turist i državne reprezentativke u kulinarstvu, pregršt je nagrada.

Pregršt nagrada

Ni sama vjerojatno ne može pobrojati sva svoja zaslužena kulinarska odličja, a natječe se od 1982. godine.

- Zaposlila sam se 1980. godine, a dvije godine kasnije išla sam na svoje prvo natjecanje - kaže poznata kuharica. Tog natjecanja sjeća se kao da je bilo danas. - Održavalo se u dvorcu Šaulovec, tadašnjem restoranu “Zlatni fazan”. Svaki je imao zadatak očerupati, očistiti, a potom i pripremiti hladna i topla jela od fazana - prisjeća se Marija koja je tada osvojila 2. mjesto, što ju je potaknulo na daljnja natjecanja. Otada svake godine odlazi na neka natjeca-

nja, a osobito je ponosna na Svjetsko prvenstvo kuhara u Moskvi te Kuharsku olimpijadu u Erfortu. - Članica sam i kuharskog tima hrvatske kulinarske reprezentacije u kojem je nas 15 kuhara. Onaj tko želi biti u reprezentaciji iza sebe mora imati brojna takmičenja i dobre rezultate - rekla je Marija Kuzminski. Ove je pak

minski kuha kod kuće kada sa sebe skine bijelu kutu?

- Ljubiteljica sam tradicije i naše kontinentalne hrane, ali obožavam i mediteransku hranu, osobito ribe - rekla je Marija Kuzminski. Ona i radi na očuvanju tradicionalnih jela svoga kraja održavanjem škole kuhara u Trakošćanu. Za kuhanje ručka treba joj malo

vremena, kaže, naravno, sve ovisi o složenosti jela. - Treba mi od 20 minuta do sat vremena - kaže Marija Kuzminski. U njezinim delicijama privatno mogu uživati sin Alen i kćer Maja, ali i unučica Tea. - Moram priznati da je Alen talentirani kuhar i sve što napravi odlično mu ide istakla je ponosno Marija.

p

rvo natjecanje bilo joj je u restoranu Zlatni fazan godine u Kuharskom kupu Hrvatske osvojila prvo mjesto u desertu te drugo mjesto u hladnom predjelu što je sveukupno odlično drugo mjesto. No, svega toga ne bi bilo da kuhari hotela “Turist” nemaju veliku potporu svoje uprave koja im pruža sve vrste podrške, od financijske do moralne. No, što Marija Kuz-

Nije joj teško svakodnevno spremati ukusna jela

Kozmetički

savjeti

Anti-age njega N

ezaoblilazni vitamini koji štite od preranog starenja kože, zaglađuju i ublažavaju bore su A, C i E jer su bogati antioksidansima. U današnje vrijeme svaka si žena može priuštiti mladenački izgled ako na vrijeme počne koristiti anti–age preparate. Za početak dovoljno je pružiti koži dovoljno hidratacije te izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu. Postoje razne biljke koje se koriste u anti-age proizvodima, npr. preslica, gospin plašt i bršljan koji potiču proizvodnju kolagena i elastina u

koži. Svakako je bolje koristiti kremu u kojoj se nalaze sastojci iz biljaka, to je na vama da sami odlučite. aime znakovi starenja kože počnu se javljati nakon 30. godine. Dolazi do pojave bora, opuštanja kože, gubitka elastičnosti i suhoće lica jer se stanice sporije obnavljaju. Nisu sve žene jednako podložne borama, već to ovisi o više čimbenika.

Moguće je da ste ih genetski naslijedili od svojih roditelja. U uzročnike još spada: stres, pušenje, manjak sna, prehrana,

N

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face

sunčeve zrake... Najosjetljivija je koža oko očiju, usana i na vratu jer je tanka i najosjetljivija je na smijeh i ostale mimičke pokrete. Za te dijelove koristimo posebne preparate s ciljanom njegom. Nisu svi anti – age proizvodi za sve, nego prije svega morate odrediti stanje svoje kože te prema godinama izabrati preparat. Za svoju njegu, npr. ako imate duboke bore, ujutro koristite preparate za bore, a uvečer masniju ili hidratantnu kremu da tijekom noći dobro nahranite kožu.

Ženski svijet 51

22. prosinca 2009.

PREPORUČUJEMO Vrhunski kuhari savjetuju što spremiti za blagdane

Fina blagdanska trpeza Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - U ove blagdanske dane redakcija 7Plus Regionalnog tjednika pobrinula se da vam podari nekoliko ideja za pripremu svečanog ručka ili večere. Za to smo zatražili savjete najboljih stručnjaka - Marije Kuzimski i Anđelka Levanića, kuhara hotela “Turist”. Oni sami rekli su da će za Božić svojim obiteljima spremiti neko tradicionalno jelo, a vi isprobajte ove recepte i pustite kulinarskoj mašti na volju. Sigurno ćete iznenaditi

svoje ukućane i pokazati im kako vam je stalo do njih.

Kako god da vam jela uspiju, u

B

ožić je doba kada kuharice i kuhare ne štede pokazati svoje umijeće

Potrebne namirnice: Pureći file 0,15 kg Maslac 0,03 kg Brašno 0,04 kg Slatko vrhnje 0,05 l Sol, papar Temeljac od purećih kostiju 0,50 l Priprema: Na maslacu zažutimo brašno, podlijemo temeljcem te dodamo kuhani pileći file i začinimo. Kuhamo 10 minuta. Sve zajedno izmiksamo u multipraktiku, dodamo tučeno slatko vrhnje te ukrasimo prepeličjim jajem.

Blagdanski tanjur Potrebne namirnice: Purica - 1/2 cijele purice, teleća prsa 40 dg špinat 0,10 kg, celer, mrkva, brokula sve po 0,20 kg, kruška 1 komad, malinovo vino 0,40 l, kesten pire 0,05 kg, Jaja 1 komad, Sol, papar, ulje Priprema: Puricu začinimo, prelijemo vrućim uljem te pečemo. Teleća prsa začinimo te nadjenemo špinatom koji smo povezali jajem. Zarolamo te režemo. Za prilog poslužimo nabujak od brokule, cvjetače i mrkve, kuhanu krušku u malinovom vinu s kesten-pireom.

PREPORUČUJU:

Parfe od lješnjaka

Marija Kuzminski i Anđelko Levanić

Potrebne namirnice: sirup od 100 g šećera i 0,4 dl vode 1 jaje i 5 žumanjaka 0,50 l slatkog vrhnja 100 g prženih lješnjaka 3 listića želatine Priprema: Pjenasto umutiti jaja sa sirupom neprestano miješajući da se dobije gusta smjesa.

Dodati pržene lješnjake, rastopljenu želatinu i tučeno slatko vrhnje. U kalup uliti 2/3 kreme.

Sredinu napuniti tamnom kremom od lješnjaka. Pustiti da se parfe dobro stisne. Ukrasiti šumskim voćem.

Nokti

milje (lat. Helichrysum italicum) raste na određenim područjima na Sredozemlju, gdje prevladava vruća i suha klima s obiljem sunčeve svjetlosti. terično ulje smilja spada u skuplja i teško dostupna ulja, a zbog ljekovitih svojstava vrlo je česta pomoć u aromaterapiji. Ulje je vrlo blago, pa ga s lakoćom podnosi i najosjetljivija koža. Neizostavni je Marija Nekić Aromamaser sastojak preparata namijenje091 92 99 329 nih detoksikaciji organizma i Aromamedia d.o.o. limfnoj drenaži. Njegovo umiSalon za masažu rujuće, analgetično (smanjuje Dom zdravlja Ludbreg bolove) i protuupalno djeloVinogradska 1, Ludbreg vanje je razlog što se koristi u mnogim preparatima za tretiranje reumatoidnog artritisa, raznih bolova i grčeva u mišićima, kod istegnuća i išijasa. U mješavinama za tretiranje i pomoć kod takvih tegoba preporuča se koristiti zajedno s eteričnim uljem lavande (lat. Lavandula angustifolia) s kojim čini vrlo dobru sinergiju (uzajamno podržavajuće djelovanje eteričnih ulja). esto se dodaje po kap eteričnog ulja smilja u preparate namijenjene tretiranju raznih bakterijskih infekcija, bronhitisa, kroničnog kašlja, astme, gripe, prehlade i upale sinusa zbog vrlo jakih antibakterijskih i protuupalnih svojstava.

Ulje djeluje protudepresivno, okrepljujuće i tonizira cijeli organizam. Često se koristi kod stanja iscrpljenosti, umora i bezvoljnosti. Uravnotežuje emocije, bistri um, potiče pozornost i smanjuje umor. Zbog već navedenog protuupalnog djelovanja, uz izvrsna obnavljajuća svojstva vrlo je vrijedna pomoć kod zacjeljivanja kože, za tretiranje akni, rana, ogrebotina, uboda insekata, opekotina, psorijaze i sl. U kombinaciji s baznim sezamovim uljem može poslužiti, u određenoj mjeri, kao zaštita od nepoželjnih posljedica pretjeranog izlaganja suncu.Svi građani Ludbrega mogu u salonu Marije Nekić i besplatno izmjeriti šećer u krvi i tlak.

Č

Kuhari hotela “Turist”

Salon zdravlja i ljepote „Miri-relax“, Jurkovićeva 12, Varaždin kontakt: 042/300-843, 098/175 11 55

Dijabetičari i problemi s noktima V D rlo nam često dolaze klijenti sa suhom ili vlažnom kožom. Uzroci suhe kože mogu biti genetske prirode, ali su najčešće posljedica smetnji u metabolizmu. Vlažna koža može biti znak patoloških stanja u organizmu, posljedica je prekomjernog izlučivanja lojnih žlijezda, što uzrokuje neugodan miris znoja. Oštećena, suha ili vlažna koža na stopalima dobra su podloga uz lošu higijenu za razvoj raznih gljivičnih bolesti. Gljivica ima svuda, ali

Eterično ulje smilja S

E

ove je blagdanske dane važan duh zajedništva i topline oko kućnog ognjišta. Želimo vam dobar tek, a još više od toga čestit i blagoslovljen Božić.

Cappuccino juha od puretine

Aromaterapija

se najlakše nasade na sasvim lagano oštećen ili pogrešno zarezan nokat. ijabetičari su posebno osjetljivi na urasle nokte i kurje oči i moguće su komplikacije koje dovode i do amputacije nožnih prstiju ili noge, zato dijabetičari trebaju posebno redovito održavati higijenu stopala i hitno intervenirati kod bilo kakve upale ili neke druge komplikacije. našem salonu provodi se sasvim jedna nova tehnika

U

liječenja uraslih noktiju modernom metodom koja uspješno i učinkovito ispravlja urasle nokte. Jednostavna je, ne smeta, ne boli, čak se ne primjećuje na noktu. Djeluje na urasli nokat tako da vuče krajeve nokta koji se ispravlja u rastu. Može se stavljati više puta, tj. koliko treba da bi se nokat ispravio i oslobodio korisnika boli. salonu zdravlja i ljepote „Miri-relax“ u Jurkovićevoj ulici br. 12 u Varaždinu (stari ulaz u bolnicu), nudi se kva-

U

litetna usluga masaže i želite li se osjećati poletno, zdravo, bez bola u leđima, vratu ili nogama, dugogodišnje iskustvo masera otklonit će vaše tegobe.

Pružaju se još usluge depilacija toplim voskom, manikura, tretmani mršavljenja i anticelulitni tretmani najnovijim aparatom „body-former“. akođer postoji mogućnost kupnje poklon-bona za osobu koju želite iznenaditi na rođendan, imendan, Božić ili neku drugu priliku.

T

Originalno ukrasite božićne poklone za vaše najmilije Poklon je izvor veselja, ne samo djeci, nego i odraslima.

A kako ga zamotati, u što ga upakirati, jednako može biti veselo, i onome tko poklon prima, i onome tko ga pakira.

Nemojte si uskratiti radost omatanja, pa uzmite vremena i pažljivo ukrasite dar koji ste namijenili posebnim primateljima.

Umjesto celofana, dar možete omotati i već pomalo zaboravljenim krep papirom, “običnim” smeđim papirom ili

pak još običnijim - novinskim (efektnije će djelovati ukoliko pronađete super stare novine s mnogo teksta, za “vintage” izgled).

Također možete potražiti kakve notne zapise u koje ćete spakirati dar. No, skroman papir traži nešto kreativnije i raskošnije ukrase. Crvene satenske vrpce, baršunaste mašne i vunica dobro će poslužiti, također i malo božikovine, perlica ili paunovo pero (ako ga uspijete naći). (iv)

52 Savjetnik

Hortikultura

Dokle seže ljudska glupost?! Č

esto mi ljudi dolaze s pitanjima vezanim uz povrtlarstvo, uzgoj ukrasnog bilja, uređenje krajobraza i srodne teme.

Nastojim uvijek naći dovoljno vremena i ljubaznosti da što jasnije odgovorim na postavljeni upit, a sretan sam ako udovoljim odgovorom. Nažalost, nakon što pažljivo saslušam pitanje, događa se da ne mogu povjerovati dokle seže ljudska neukost s jedne strane, koja nasjeda na budalaštine, s druge strane. Eto jednog od pitanja: “Dala sam posjeći dvije srebrne smreke (Picea pungens) jer mi je poznanica rekla da ta biljka izaziva rak dišnih organa, pa koje biljke mi preporučujete da zasadim na to mjesto, a da ne štete zdravlju?” Krajnjim naporom suzdržah bijes da ne planem te upitah smireno sugovornicu: „Puši li ta gospođa duhan, ili možda vi, ili netko od njezinih ili vaših ukućana?“ Odgovor je bio potvrdan! Nadam se da me je dotična gospođa razumjela, a nadam se

Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Veterinarska klinika Veterinarska endoskopija u Varaždinu

T

ragom permanentnog subspec ijalist ičkog stručnog usavršavanja i ulaganja u opremu, Specijalistička veterinarska praksa za male životinje dr. sc. Lukman u Varaždinu svoje dijagnostičke mogućnosti, ali i terapije određene patologije, upotpunila je uređajima za endoskopiju.

Time ta ambulanta nije samo najopremljenija za dijagnostiku i potrebne zahvate u maloj praksi na

području Varaždina i županije, već predstavlja i sam vrh hrvatske veterine. ndoskopija kao dijagnostička metoda izuzetan je napredak za veterinarsku medicinu, budući da omogućuje izravan uvid u pojedine dijelove određenih sustava. Ona ne samo da upotpunjuje dosadašnje dijagnostičke metode, već omogućuje izravan pristup pojedinim organima. Tako omo-

E

da me i vi, dragi čitatelji, razumijete. U nizu slučajeva čuo sam savjete pa i kardinalno glupe tvrdnje pojedinih sveznalica o štetnosti biljaka u čovjekovom okruženju. Zanimljivo je da onih koji povjeruju sveznalicama ima na pretek. Ne čudi me da imaju posla i oni koji za novac pogađaju sretne brojeve u lutriji. Naime, najlakše se obogatiti na tuđoj naivnosti i neukosti. Jednom pročitah mudru poslovicu - “Šteta bi bila ne uzeti novac onima koji ne znaju kamo bi s njime.”

Autoškola Zimske gume V

22. prosinca 2009.

elik se broj vozača dolaskom zimskih mjeseci susreće s dvojbom treba li u zimskom razdoblju ljetne radijalne gume zamijeniti zimskima? Treba, i to bez obzira na to ima li snijega na kolniku ili ne. Zimske gume imaju uobičajenu dubinu profila od 8 mm i gotovo pet puta više šara i odvodnih kanala od ljetnih guma, što im omogućuje daleko učinkovitije odvođenje i istiskivanje vode postrance i iza gume.

Zimska guma ima do četiri puta bolji kontakt (ovisno o kvaliteti Boris Petrovečki, gume) sa snježnom podlogom ing. prometa od ljetne. Zbog smjese od koje Stručni voditelj i predavač su izrađene te zbog strukture Autoškola PETROVEČKI zimske gume, one su osjetno www.petrovecki.hr mekše od ljetnih, a na temperatel: 042/233-244 turi ispod 7°C ljetne gume gube elastičnost odnosno postaju prekrute i zbog toga ne zadovoljavaju potrebita svojstva prianjanja. Poseban kemijski sastav zimske gume čini elastičnima i na niskim temperaturama, a kombinacija s odgovarajućim dubljim profilom čini gumu zaista potpuno sigurnom za vožnju u zimskom periodu.

Ljetna guma najučinkovitija je pri temperaturi (asfalta) od 25°C, dok se na niskim temperaturama „plastificira“ pa nema dobra svojstva. Najveća prednost zimske gume je bolje pokretanje, vođenje i kočenje na snijegu. Zimska guma može se prepoznati (osim po nacrtanoj pahuljici sa strane) i po utorima. Za razliku od ljetnih guma zimska najčešće nema nikakvih uzdužnih kanala. Neke gume imaju sa strane i pahuljicu i sunce. To su cjelogodišnje gume. Sad se sigurno pitate pa zašto nisu sve gume cjelogodišnje? Jednostavno zato što je ljetna guma bolja od cjelogodišnje ljeti, a zimska bolja od cjelogodišnje zimi. Dakle, čim dođu zimski mjeseci i temperature se počnu stabilizirati na vrijednostima ispod spomenutih 7°C, vrijeme je za zimske gume. Ljetne, koje ste skinuli, pohranite na suho, hladno i tamno mjesto. I ne zaboravite -zimske gume, kao i ljetne, treba mijenjati svake dvije godine jer nakon toga gube svoju elastičnost!

gućuje uvid u nosne prohode, zatim pojedine sinuse, pretragu ždrijela i bronha.

Također možemo pretražiti slušni kanal, ali ovaj put uz prezentaciju vlasniku!

Omogućena je pretraga grudne i trbušne šupljine, kao i pojedinih organa. u prvenstveno mislimo na pretragu mokraćnog mjehura, mokraćovoda, rodnice, želuca te ravnog i debelog crijeva. Posebno je bitno istaknuti dijagnostičke mogućnost i vezane uz patologiju zglobova, gdje je atroskopija definitivno metoda izbora. Primjena u veterinarskoj medicini posebice je našla svoje mjesto u ortopediji i to ne samo u dijagnost ičkom, već i u terapijskom smislu. ako npr. p a to l o š ke p r o ce s e ka o o s te o hondrozu u zglobu ili

T

T

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

displaziju lakta ne samo da možemo sa sigurnošću potvrditi, već možemo pr imijeniti i minimalnu invazivnu kirurgiju, kao rješenje tih problema. Do sada se to rješavalo kirurškim zahvatima koji su bili vrlo invazivni te su bili veliki atak na meke česti.

Stoga je postoperativna bolnost bila visokog stupnja, a oporavak je trajao znatno duže. akle, ovaj napredak u dijagnostici omogućuje nam postavljanje objektivnih dijagnoza, pravilnih terapija i davanja ispravnih prognoza u najdelikatnijim situacijama za zdravlje naših malih pacijenata.

D

Ljekovito bilje Pelin regulira krvni tlak P

ravi pelin ili vrtni pelin (Ar temisija absinthium) začinska je biljka do jednog metra visine. Zeljasta je biljka koja raste kao polugrm čija je stabljika pri dnu odrvenjela. Razgranjena uspravna stabljika prekrivena je gustim srebrnkasto-sivim dlačicama te perasto razdijeljenim listovima. Prizemni listovi su troperasti na dugim peteljkama, a u gornjem dijelu listovi su jednoperasti i na kratkim peteljkama. vjetovi su sitni, polukuglasti i žuti, javljaju se ljeti skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Porijeklo mu je iz Sibira, a danas raste svugdje i to na neobrađenim zemljištima, vinogradima, kamenjarima uz puteve i po vrtovima. Ima jak miris i gorak okus koji potječe od najvažnije tvari - absintina.

Sadrži i gorko eterično ulje u kojem ima najviše tujona, azeulena, organske kiseline, flavonoida, mineralnih tvari, tanina, kalijeve soli i smole. bog otrovnog tujona pelin je otrovna biljka, ali zato apsintin, azulen i druge tvari

C

Z

Suši se i čuva u platnenim vrećicama. omaže kod epilepsije, jača vid, dezinficira sluznicu usne šupljine i pomaže kod lošeg zadaha. Liječi prehladu, gripu, grlobolju, bronhitis, astmu, upalu pluća i tuberkulozu. Čisti krv, pomaže kod slabokrvnosti, jača imunološki sustav, smanjuje količinu šećera u krvi, sprečava grušanje krvi i regulira tlak. Uz to liječi hemeroide te potiče apetit, pospješuje probavu i otklanja probavne smetnje. Smiruje upalu bubrega, ublažava menstrualne grčeve, liječi reumu i giht. Isto tako liječi ekceme, dermatitis, lišajeve, čireve i gnojne rane. elin potiče znojenje i snižava visoku temperaturu.

Prekomjerno i dugotrajno uzimanje pelina može uzrokovati štetne posljedice, čak i trovanje. Stoga potreban je oprez. Trudnice ne smiju uzimati pelin i ne preporuča se djeci. Ne smiju ga uzimati bolesnici s čirem na želucu ili crijevu. Eterično ulje pelina je otrovno pa trovanje može uzrokovati i prevelika količina pelinkovca. Čaj od

P

čine je vrlo ljekovitom. Pelin je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih ljekovitih biljaka. Postoji još i divlji pelin, rimski, vunasti, grmoliki, kanadski, poljski, ruski estragon i još nekoliko vrsta.

Razmnožava se sjemenom u proljeće i to polutvrdim sadnicama u kasno ljeto, a dijeljenjem korijena od listopada do ožujka. U vrtu se ne smije saditi do drugih začinskih i ljekovitih biljaka jer otrovi koji se kišom ispiru s njega štetno djeluju na biljke. Skuplja se kao začin i bere po potrebi.

P

Ivica DOLENEC novinar

Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179

pelina: 2 žličice usitnjenih i suhih listova i cvjetnih vrhova preliti s 2,5 dcl kipuće vode. Pokr iveno ostaviti da odstoji oko 10 minuta i procijediti. Zasladiti medom.

Topli čaj uzimati 3 puta na dan, pola sata prije jela i po potrebi. Mast od pelina: listove i cvjetne vrhove pelina dobro osušiti i samljeti u prah. Jednu žlicu praha umiješati u neslanu svinjsku mast (oko 200 g) i s tom masti mazati oboljele dijelove tijela. Koristi se kod bolova kostiju, zglobova i kože.

Oglasi 53

22. prosinca 2009.

BlagdanskaĂŠponudaĂŠuĂŠTrgostilovomĂŠ SURGDMQRP FHQWUX *XQGXOLĂźHYD ,YDQHF

Sretan BoŞić i uspjeťna Nova 2010. godina!

Blagdanska purica VYMHçD L VPU]QXWD

7UDNRĂĽĂžDQVND kobasica IMI

Sir Gouda NTL

39,98

2VOLÞ ÀOHW J

36,98

kn/kg

.DYD *ORULD J

kn/kg

&LNOD J 0DMRQH]D J

69,98 kn/kg

12,98 Sok A+C+E 2/1

Pepsi 2 L

13,98 Vino Ribar crno 1 L

24,99 %RçLÞQR SLYR /

8,98

9,98

19,49

13,98

17,98

6,48

7UJRYDĀNR GLRQLĀNR GUXäWYR WUJRYLQD QD YHOLNR L PDOR XJRVWLWHOMVWYR XYR] L]YR] ‡ WHO ‡ ID[ ZHE ZZZ WUJRVWLO KU ‡ H PDLO WUJRVWLO# WUJRVWLO KU

$NFLMVND SRQXGD YULMHGL GR

54 Mali oglasi

22. prosinca 2009.

na atraktivnom mjestu, ograđena i kraj cesta u Tonimiru bb od Varažd.

Toplica prema Varaždinu udaljena 1,5 km, zelena ograda, sa lijeve strane. Uredna dokumntacija. Tel.042/312-932, mob.099/682-5240, 099/721-3373 ozn.5200

KUĆE KUĆA u Varaždinu, idea l n a l o ka c ij a , v e l i ko dvorište, skladišni prostor. Mob.091/6308-630 ozn.141b NEPONOVLJIVO niske cijene! Kuća u Dravskoj poljani 120 m² (bez ulaganja) - cijena 87.000 € i manja kuća u Bilogorskoj 100 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI ISPOD CIJENE! Novogradnja Supilova- trosobni 78 m², kompletno uređen i novi trosobni od 53 m² u Miroslava Krleže (kod Envya) ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE OKOLICE! Lijepa manja kuća u Gojancu 70 m² (komplet uređena) i novouređena kurija od 80 m² na Dugom Vrhu, pogodno za stanovanje! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE prilike!

Seketin prekrasna drvena kuća za odmor 40 m², ravni tereni i Halić 50 m²- 16.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STARE kuće i gradilišta!

Stara kuća i gradilište od 1000 m² u Filićevoj, te stara kuća u Optujskoj i 1000 m² zemljišta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c A C D P R E M I E R - N EKRETNINE! Provjerite: t e l / f ax 0 4 2 / 3 2 1- 0 7 1 , 098/284-692, www.acdpremier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn,126c NAJVEĆI izbor nekretnina, licenca HGK, Varaždin, Zagrebačka 31. M ENARS NEKRETNINE, www.

men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c TRI POSLOVNA prostora u zgradi u gradu: prizemlje 50 m² + 50 m² podrum, I kat 55 m² i 100 m² + tavan 150 m², etažirano, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob.099/735-5000 ozn.5114 NOVIJA kuća, prizemnica, 90 m², 1 150 m² okućnice u Jalžabetu, svi priključci; zemljište 8 200 m², prodajemo. Mob.091/9225-044 ozn.5156

RECESIVNA cijena! Nova kuća 280 m², velika okućnica, bazen, jacuzzi, videofon, odmah useljiva, nema tereta, moguća zamjena za stan, 155.000 €. Mob.099/4088- 832 ozn.5044 S TA R A k u ć a s o k u ćn i c o m u Va r a ž d i n u , pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.730e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.730e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563,

091/903-8832 ozn.731e STARU kuću s okućnicom u Šemovcu, 2 734 m², pogodno za novogradnju, prodajem. Mob.095/849-9171, 095/849-9180 ozn.202b NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5196 KUĆA katnica na prodaju u Ivancu, 330 m², b l i z u ce n t ra , p ovo l j no. Mob.098/182- 6593 ozn.205b KUĆA u Varaždinu sa garažom i okućnicom u blizini centra. Mob.091/517-9415 ozn.5198 POVOLJNO prodajem vikendicu sa namještajem i bijelom tehnikom, - vrt, voda, struja i telefon,

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m²,temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn.730e NOVOGRADNJA - blagdanski popust! Varaždinski vrtovi- mali dvosobni 36,50 m²(odličan raspored), trosobni 84 m², i četverosobni 92 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SADA NAJNIŽE cijene!

Grabanice - 38 m²- manji dvosobni, dvosobni 52 m², trosobni - 56 m², trosobni 84 m², četverosobni 114 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TOP PRILIKA! Dvosobni 45 m², uređen po 1.000

€/m² i dvosobni uređeni 59 m² u Kozarčevoj (kraj City centra), idealno za ured! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu, poseban Božićni popust. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c IZUZETNA pr ilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin. Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, cijena povoljna. Mob: 098/379-461 ozn.88c DVOSOBAN stan u Kač i ć e vo j u l i c i , 5 7 m ² , na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVOSOBNI stan, 64 m², na V katu, Koprivnička 6, uređen, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv. Mob.098/435-119 ozn.116c NAJVEĆI izbor nekretnina, licenca HGK, Varaždin, Zagrebačka 31. M ENARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten,

Mali oglasi 55

22. prosinca 2009.

i kuća u izgradnji u blizini Vž., prodajem. Mob.099/2127 -390 ozn.737e

PRODAJU SE rabljena vozila n o v ij e g g o d i šta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390644. ozn. 52c

GRADILIŠTE u Bartolovcu, 2 800 m², prodajem.

Mob.099/689-0793 ozn.203b GRADILIŠTE u O p t u j s koj - p rol a z ko d M e t e o ra, 664 m² + dio stare kuće. Mob.098/493-725 ozn.5182 novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau. Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERN I dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBNI stan, 68 m ² , M i ro s l ava K r l eže 1 A , Va ra žd i n , p ro d a j e m . Te l . 0 4 8 / 6 2 6 - 5 4 5 ozn.200a JEDNOKREVETNU sobu, upotreba kuhinje i kup a o n e , n o vo n a m j e š t e n o, i z n a j m l j u j e m .

Mob.091/252-3615 ozn.5168 PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat.

M o b. 0 9 1 / 9 3 4-7 2 6 2 , 091/920-1815 ozn.735e POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen. Mob.098/439-038 ozn.5199 DVOSOBNI stan povr. 54 m², u centru grada, etažno grijanje. Mob.091/790-6506 ozn.5198

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište

NAJAM UHODAN I poslovni p ro s to r u ce nt r u Varaždina s osiguranim parkiralištem, iznajmljujem. Mob.098/423-890 ozn.71c TRAŽI SE prostor za ugos t i t e l j s ku d j e l a t n o s t , kupnja ili najam na duže vrijeme. Ponude na tel.

091-433-4004 NOVO uređen dvosoban stan na Banfici dvjema studenticama-učenicama iznajmljujem. Mob.098/846- 663 ozn.5171 STUDENTIMA, 2 jednokrevetne sobe u Varaždinu, centar grada, Internet, tv, centralno, upotreba kuhinje, kupaonice, iznajmljujem. Mob.091/530-5867 ozn.5177 POSLOVNI prostor sa strojevima za proizvodnju fert- gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.732e NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto. Mob.098/308- 025 ozn.734e JEDNOSOBAN stan studentima/učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.738e NAMJEŠTENU garsonjeru iznajmljujem.

M o b. 0 9 5 / 8 3 7- 6 7 9 2 ozn.738e TROSOBNI, namješten, novi stan iznajmljujem.

Mob.091/5813- 600 ozn.741e JEDNOSOBNI stan, namješten, 33 m², grijanje-plin, Zrinskih i Frankopana. Mob.098/863-700 ozn.5178

Logan MCV prosječna potrošnja: 5,2 - 7,8 l/100 km. Emisija CO2: 137 - 185 g/km.

Sandero prosječna potrošnja: 4,5 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: 120 - 170 g/km.

Sandero Stepway prosječna potrošnja: 5,3 - 7,6 l/100km. Emisije CO2: 140 - 180 g/km. Slike su simbolične.

OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan.

Mob.098/455-313 ozn.736e

STAN u centru Varaždina, lijepo uređen, 2 sobe i kupaona, 3-4 ležaja, iznajmljujem studentima. Mob.098/412- 682 ozn.141c

AUTOMOBIL Hyundai Accent 4 dr, registriran do 9. mj. 2010. g. i Moped automatic Tara A 35, registriran do 9. mj. 2010. g., prodajem. Tel.042/230-845 ozn.196b

KUĆU u Ebnerovoj ulic i , 9 0 m ² , i z n aj m l j ujem. Mob.098/498-292 ozn.5208

T RA K TO R Š to re 4 0 2 s u p e r, p r o d a j e m .

Mob.098/934-8156 ozn.5179

IZNAJMLJUJEM ili prodajem dvosobni stan od 01. 01.

2010.. Mob.098/844-444 ozn.5209

PUNTO (99) 1.250 €: Mercedes 190 diesel (86), 999 €; Corsa (96) diesel, 1.850 €; Passat (90), 899 €; Kadett c old timer , 999 € fixno; Kamper Ford (80) 350 €; Yamaha chopper (2001), 3.750 € ; Nissan (90) diesel, 499 €. Mob.098/777-095 ozn.5192

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Te l / f a x : 0 4 2 / 23 2 - 8 0 0 , 231-298 ozn.19c

AUDI 80 1.8, ‘90. god., benzin – plin – atest, vrhunski sačuvani, reg. 08/2010, 1.550 €. Mob.095/518-4814 ozn.5194 KUPUJEM vozilo ili sku-

Dacia Logan

već od 55.900

Dacia Sandero već od

55.900 kn

66.900 kn

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5190

S Daciom nema zime!

Dacia Logan MCV već od

KOMBI IVECO C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 6.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c

kn

Dacia Sandero Stepway već od

76.600 kn

www.dacia.hr

Think big

Karlovac-Draganići, ZAK, 047/ 644-600 t Krapina, AUTOMOBILI KREŠO, 049/ 373-777 t Opuzen, AUTO KUĆA JERKOVIĆ, 020/685-713 t Osijek, AUTO KUĆA LOZIĆ, 031/379-205 t Poreč, AUTO CENTAR POREČ, 052/ 432-066 t Rijeka, R.B. AUTO, 051/403-560 t Sisak, AUTO KUĆA CINDRIĆ, 044/ 554-403 t Slavonski Brod, AUTODOM VIDAKOVIĆ, 035/406-111 t Split, AUTO KUĆA GAŠPEROV, 021/ 375-014 t Varaždin, KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t Zadar, MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t Zagreb, AUTO KUĆA BAOTIĆ, 01/ 2900-188 t Zagreb, AUTOKUĆA - ŠTARKELJ, 01/ 6659-810

Autocentar Kos, Cehovska 18, 42000 Varaždin, tel: 042/403-311

ter od vlasnika dom 15 g., povoljno, ispod cijene. Mob.098/9656-624 ozn.5201 FORD ESCORT 1.3i, 96/97 g., karavan, nove gume, bijeli, puno opreme, očuvan i reg. 1. g., 1650 €. Mob.098/268- 540 ozn.5201 PEUGEOT 106i, ‘99., 1.900 €; gume 225/55 x 16“ komplet-zimske.

Mob.098/934-8247 ozn.5207

POSAO B&P CONSULTING d.o.o. traži žensku osobu za rad u koordinaciji i na terenu. Uvjeti: vozačka dozvola B kategor ije, osobni automobil, SSS, komunikativnost, urednost. Životopise s brojevima telefona slati na email: kontakt@b-p.hr Za sve dodatne informacije u vezi posla nazovite na 321-991 u vremenu od 9 do 15 h. ozn.123c TRAŽIM fizikalnog terapeuta i logopeda za pomoć oko bolesnika.

Po potrebi dajem smještaj u blizini bolnice.

Tel.260-780 ozn.5180

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvalite t a i d u g o g o d i š nj e iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL l i n ij a . i n fo @ sys i n fo. hr; tel.091/502- 0727 ozn.3c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c KR STOLARIJA - A K C I J A ! Veliko zimsko sniženje pvc stolar ije do 50% popusta.

Kod narudžbe preko 10.000,00 kn, nutarnje klupčice gratis. Obrada špaleta i sv ih završnih radova, besplatni odvoz stare stolarije.

Tel: 042/711-405, mob: 099/401-6622 ozn.95c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c

ČIŠĆENJE svih vrsta poslovnih i privatnih objekata. Tel. 098/927-0000 ozn.123c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

56 Mali oglasi PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka.

Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel .

744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

karski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade,

22. prosinca 2009.

izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.732e PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. w w w.t i - p a . co m . Te l .

098/208-217.ozn.732e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966 -2307 ozn.5157 IZRAĐUJEM brzo i povoljno kuhinje i sve vrste namještaja po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i ograde. Mob.098/169-7838 ozn.5175 MATEMATIKA i fizika instrukcije učenicima i

ČIŠĆENJE, peglanje, kuhanje. Vrlo kvalitetna usluga. Mob.095/9088585 ozn.197b

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

PREUZIMAMO BRIGU o starijim osobama, za uzvrat gradilišta/ kuće na mirnoj lokaciji u Varaždinu. Uvjeti po dogovoru, zajamčena pravna sigurnost kod odvjetnika po vlastitom izboru. Tel.042/234010, 098/988- 6811 ozn.5181

ČISTIMO sve podne o b l o g e , l o ka l e , p o s l ov n e p ro s to re . Z avršno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895- 9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i a d a p t a c ij a f a s a d a starih i novih, sobosli-

voćnjaka i vinograda.

Mob. 099/ 675-9713. ozn.742e

ČIŠĆENJE poslovnih i stambenih prostora, stubišta, generalna čišćenja nakon građevinskih radova. Mob.091/5236692 ozn.5185 toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje elektr ičnih instalacija. Mob.098/450- 486 ozn.156c ELEKTROINSTALACIJE popravci po kućama i

ozn.733e IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova.

Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

M o b . 0 9 8 / 9 2 7- 9 9 0 3 , 095/908-4793 ozn.5007

studentima daje profesor. Mob.095/904-6053 ozn.5176 REZIDBA i održavanje

BRZO i povoljno vršim sve vrste popravaka odjeće, zatvarače, uženje… Tel.042/330-817 ozn.207b

DOŽIVOTNU skrb star ij oj o s o b i u va š e m prostoru nudi ozbiljan i pošten bračni par.

Mob.091/1372- 985 ozn.5205

OSTALO P O Z I VA J U s e D a m i r AKCIJA – mineralno gnojivo NPK 7:20:30, 248,00 kn/vreća. Konjsko gnojivo – Stallatico samo 57,99 kn/vreća .Organiziramo nabavku mineralnog gnojiva za državne poticaje koje ostvaruju poljoprivrednici temeljem Odluke Ministrastva poljoprivrede. POL JOPRIVREDNA Z ADRUGA „ JALŽABET „ - telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135. ozn.42c

Mali oglasi 57

22. prosinca 2009.

graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268250 ozn.730e

Prišek i Grozdana Mađar ić da plate nepodmireni dug za stanarinu i režije nastali u stanu na adresi Dravska 21, Varaždin u visini 5.250,00 kn. ozn. 5210 BOŽIČNA drvca obične i ŠATOR, dimenzije 5,5 x 12 m s mogućnošću 2 x 6 m, dobro uhodan, posao od 25 godina tradicije, zbog odlaska u mirovinu prodajem. Uz to se prodaje pripadajuća registrirana prikolica.

Sveukupna cijena 12.000 kn. Informacije: Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, tel. 040/895-132, mob.091/505-2265 ozn.

739e srebrene smreke svih visina, prodajemo. Moguć odabir na rastu. Upitati: Gačice 24 ili 098/562-862 ozn.5109 VINO kvalitetno cijepljeno od sorte graševina i zeleni sirvaner i grođenu rakiju, prodajem. Mob.099/6950425 ozn.5169 PEĆ za c. grijanje, 20 000 cal, kor ištena 1 sezonu, 200 € fiksno, prodajem. Mob.098/161-9919 ozn.5170 ŠKOTSKI ovčar i (lessi) stari 2 mj. 1 muški i 3

ženska. Cijena po dogovoru. Tel: 042/747-038 i 099/1950-935 ozn.740e VINO

K VA L I T E T N O

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.730e N O VA k l i z n a s o b n a vrata, 200 x 80, prodajem. Mob.098/846- 674 ozn.5172 RABLJENI televizori (100 – 600 kn), zamrzivač, vešmašina, DVD, linija, skije. Mob.098/137-4998 ozn.5173 ODJEĆA, ostatak od zatvaranja radione; repromaterijal til, čipka i drugo; industrijske šivače mašine, sve povoljno. Tel.260-780 ozn.5180 SKIJE i pancerice - djecu i odrasle, klizaljke, snow bord tvrdi vez + s k ij e - s k ij a š ko t rč a nje. Mob.098/493-725 ozn.5182 VINO cijep, zlatna medalja, prodajem.

Mob.091/570 -1900 ozn.5202

KREDITI Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C . L . N u d im o p o s a o!

Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.163c

NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181- 6961, 091/9277-209 ozn.5183 GOTOVINSKI krediti za zaposlene, umirovljenike inozemnih mirovina bez obzira na postojeća zaduženja i C.L.. Mob.099/826-9483, 098/946-2830 ozn.5184 EXPRES realizacija kredita i pozajmica do 20.000 € za zaposlene i umirovljenike, rješavamo C.L.. Mob.099/7866-758 ozn.5186 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5187 BLAGDANSKA akcija! Brzi krediti do 7.000 €bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5189 KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja.

Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5191 KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.5191 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5191 KREDITI gotovinski, hipotekar ni i stambeni, kta 3-6,5 % do 1.000.000 € . M o b. 0 9 8 / 1 6 2- 9 8 8 0 ozn.5123

KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c

G OTOV I N S K I k re d i t i , brzo, efikasno i profesionalno. Bez HROK-a i C.L. Mob.099/2002-033 ozn.5195

BRZI krediti i pozajmice bez jamaca za umirovljenike i zaposlene u d.d., d.o.o. i obrtu. Postojeća zaduženja nisu prepreka.

Tomislav, 091/5515-616, 098/1621-797 ozn.169c

AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5197

KREDITI na ostatak primanja do 70.000 €, zatvaramo C.L.. Mob.095/908-1590 ozn.5125

KREDITI na ostatak plaće do 7.000 €. Inozemne mirovine, pozajmice – 24 h . M o b. 0 9 9 / 3 1 5-7 2 5 5 ozn.5197

PRI LI KA! Pozajmice 30.000,00 kn u 24 h. Krediti 25.000 € do polovice plaće. Nada, 091/513-0597 ozn.5203 KREDITI, pozajmice, bez HROK- a i C/L , s čistim odrescima, zatvaranje postojećih kredita, razne kombinacije, diskretno.

Natalija, 095/901-1446 ozn.5204 EXPRESN E pozajmice 20.000 kn/24 h. krediti na ostatak primanja do 7.000 €. Slavica, 091/904-3612 ozn.5204 ODLIČNI krediti do polovice i na ostatak primanja do 17.000 €.

Kratkoročne pozajmice/24 h. Mob.091/916-1869 ozn.5204 KREDITI – do 10.000 €; na ostatak primanja do 12.000 €; pozajmice u roku 24 h bez C.L. i HROK-a.

Mob.098/981-

7902 ozn.5206 KREDITI NOVO – inozemne mirovine bez jamaca; umirovljenici – čisti odrezak do 10.000 €; na ostatak primanja do 12.000 €; do 100.000 kn bez gledanja HROK-a i C.L.; pozajmice do 20.000 kn u roku 24 h.; zaposleni do 25.000 € bez jamaca. Mob.098/9455-962, 091/404-9853 ozn.5206

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c NEOŽENJEN muškara c , 3 9 g . , n e p u š a č , dobre naravi, traži djevojku. Mob.095/869-4394 ozn.5174 MUŠKARAC 50-tih g., usamljen i razočaran, traži gospođu za dopisivanje i vezu. Mob.092/257-2206 ozn.5205 OŽENJEN muškarac 49 g. traži ženu za diskretne susrete. SMS/poziv na 091/1109-686 ozn.5211

58 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE na

JOSIPA VRČEKA

22. prosinca 2009.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

17. XII. 1993. – 17. XII. 2009.

MAHMEDA SEFEROVIĆA

Dragi Joža: sve moje rane zacijele, ali za Tobom ona nikad neće.

Vječno za Tobom tuguje Tvoja supruga Dragica

21. XII. 2007. – 21. 21. XII. 2009.

Supruga Ana i obitelj Perši

Tvoji: suprug, kćer, unuk, brat i sestra

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

DRAGUTIN JAMBREK

VALENTA MAČEKA

22. XII. 2007. – 22. XII. 2009.

Obilazim tiho Tvoj novi dom, u duši patnja, u srcu lom, dok palim svijeću na grobu Tvom, tiho se molim i plačem za Tobom.

Supruga Ana

1998. – 2009.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom prerane smrti naše drage majke, supruge, kćeri, sestre, šogorice i snahe

IVAN ŠMIC

KORALJKE RAKIČEVIĆ

22. 12. 1999. – 22. 12. 2009.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Supruga s obitelji

SJEĆANJE

MILKA VUGRINEC 23. 12. 2008. – 23. 12. 2009.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

Obitelj Ružić i Cvrtnjak

koja je preminula 12. prosinca 2009. godine u 41. godini života Duboko dirnuti suosjećanjem i brojnim izrazima sućuti, a u nemogućnosti da svima osobno zahvalimo, ovim putem najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i svim dragim prijateljima na riječima utjehe, položenim vijencima, cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno toplo zahvaljujemo Poljoprivrednoj zadruzi Ivanec, Međimurje–plinu Čakovec, Rudarskoj i kemijskoj školi 3. D razredu, klubu dijabetičara Varaždin i udruzi Sv. Vinka Paulskog. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu i đakonu Nevenu na dirljivim riječima oproštaja te pjevačkom društvu Arka Varaždin.

Od srca svima jedno veliko HVALA! Ožalošćene obitelji Rakičević i Kaniški

SJEĆANJE

ZLATKO LJUBIĆ 27. 12. 2002. – 27. 12. 2009.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcu zauvijek čuvamo.

Mama Marija, Franjo, Siniša i Smiljana, Bruno i Karlo

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj kolegici

KORALJKI RAKIČEVIĆ rođ. KANIŠKI Tvoji kolege i kolegice V. osnovne škole, generacija ‘82./’83. i razrednica gđa. Pavetić

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

MARKA DJURANA

FRANJO BALAŠ

23. 06. 2008. – 23. 12. 2009.

24. XII. 2005. – 24. XII. 2009.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, zauvijek Te čuvamo u mislima i srcu.

U ovo vrijeme uvijek jače zaboli.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju supruga Nada s obitelji

MIRKO ROZMAN 18. 12. 2008. – 18. 12. 2009.

na dragog brata i ujaka

Prošla je tužna godina otkad Te nema.

Uvijek ćemo Te pamtiti i nositi u našim srcima.

STJEPANA KUČEK Tvoji: Marija, Jasminka, Valentina, Alan i Ana

SJEĆANJE

STJEPAN ŽELJEZNJAK 28. 12. 2005. – 28. 12. 2009.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Sin Josip, snaha Vesna, unuci Danijel i Daliborka s Martinom i praunukom Janjom

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga

MIRKA ROZMANA 18. 12. 2008. – 18. 12. 2009. Šumi, šumi bor zeleni, još uvijek čekam da dođeš k meni, ali Tebe više nema, ostaje tužna uspomena. S ljubavlju i tugom u srcu, posjećujem Tvoj tihi dom.

Supruga Marija, šogor Janko i šogorica Dorica

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

TUŽNO SJEĆANJE

IVANA KOVAČIĆA

na voljenog tatu, svekra, djeda i pradjeda

25. 12. 2008. – 25. 12. 2009.

Kažu da vrijeme briše tugu i da dani što dolaze vraćaju mir.

Kao kamen teška tuga na duši, skrivena iza osmijeha, raste u našoj tišini.

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Dragutin, kći Ružica, snaha Marija, zet Vlado, unuci i praunuci

na voljenu mamu

ANTONIJU KOMES Prošle su tužne 23 godine.

Otišla si kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka. Još uvijek posjećujem Tvoj tihi dom s ljubavlju i tugom.

Kći Marija, sin Janko, snaha Dorica, unuci, praunuci i prapraunuci

SJEĆANJE

ANTONIJA MELNJAK 28. XII. 2006. – 28. XII. 2009.

Ne brišu Te godine, nit’ Te skriva tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Kći Jasna i sin Mladen s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti voljenog

IVANA TROJKA preminulog 12. 12. 2009.

U beskrajnoj boli i tuzi najiskrenije zahvaljujemo svima prisutnima na ispraćaju dragog pokojnika, položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala kapelanu Ivanu iz župe sv. Nikola.

Ožalošćeni: kći Petra, sin Marko i ostala obitelj

ZAHVALA povodom smrti naše voljene sestre, šogorice i tete

MAGDE BAJEC preminule nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima Ankici i Vjekoslavu Cveku i Ivanu Koreniću. Velika hvala dr. Perčinlić, dr. Štrlek, sestrama Kseniji, Davorki, Sandri i ostalim prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Velika hvala vlč. Jadranku Benjaku na toplim riječima oproštaja i crkvenom zboru Sv. Marije Magdalene.i tete Hvala svima!

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri, šogorici i teti

MAGDI BAJEC 12. 12. 2009.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

25. 12. 2003. – 25. 12. 2009.

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKA ROZMANA

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena!

Ožalošćeni: sestra Milka, šogor Franjo, nećaci Dražen i Draženka s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog svekra, djeda, pradjeda, strica, ujaka i gospodina

IVANA OZMECA preminulog 16. 12. 2009. g. u 95. g. života.

Najtoplije zahvaljujem rodbini, kumovima, susjedima te brojnim prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima, izrazili sućut, svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili pokojnika na vječni počinak. Hvala liječnicima i osoblju Vaskularnog odjela bolnice Varaždin, dr. Nevenki Zlatović Novak i medicinskim sestrama iz ambulante Vidovec, dr. Mirjan Korman–Platiša iz ambulante Petrijanec, dr. Jasminki Bilić. Iskreno zahvaljujem osoblju iz obiteljskog doma za starije osobe „Sv. Rozalija“ iz Družbinca na brizi i njegovanju u njegovoj teškoj bolesti. Hvala vlč. Nikoli Bukovčanu na molitvi i dirljivim riječima oproštaja.

Od srca veliko HVALA svima.

Snaha Marija s obitelji

SJEĆANJE

18. 12. 2008. – 18. 12. 2009.

ZOJA KERHONI

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

26. 12. 1991 – 26. 12. 2009.

Sin Zvonko, snaha Štefica te unuci i praunuci - Antonio i Marko

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 59

22. prosinca 2009.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

DORICA KUZMIĆ 24. 12. 2004. – 24. 12. 2009.

dragoj supruzi, mami i kumi

na

U mome domu tužno i pusto je sve, otkad Te nema.

preminuloj u 89. godini života.

Suprug Stjepan

ZAHVALA povodom smrti dragog nam brata, šogora, strica i ujaka

STJEPANA LABAŠA preminulog 13. 12. 2009. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala velečasnom Karlu Koračeviću na riječima oproštaja i molitvi.

Ožalošćeni: sestra Marija, brat Josip, šogorica Marija, šogor Josip te nećaci Božo, Miroslav, Darko i Srećko s obitelji i nećakinja Branka s obitelji

JOSIPA VUGREKA

BARI ŠARKO

25. XII. 1996. – 25. XII. 2009.

Uvijek s nama u našim mislima.

Suprug Ivan, kćeri Marija i Ivanka s obiteljima te Marija i Stjepan s djecom

Supruga i sinovi s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

našem dragom radnom kolegi

STJEPANU LEVANIĆU – OCTEKU koji je tragično preminuo dana 17. prosinca 2009. godine.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kolege iz RJ-a „Čistoća“

ANTUN RUŽIĆ

OTILIJA RUŽIĆ

23. XII. 1999. – 23. XII. 2009.

09. VI. 2009. – 09. XII. 2009.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE našem djelatniku

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog i nezaboravnog

VELIMIRA BOLIĆA 19. XII. 2005. – 19. XII. 2009.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: supruga Ahnetka, sin Vitomir, snaha Sanja te unuci Goran i Saša

STJEPANU LEVANIĆU – OCTEKU tragično preminulom dana 17. prosinca 2009. godine u 38. godini života.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Djelatnici „Varkoma“ d.d.

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od kuna!

100

MALI OGLASI već od 40 kuna

Telefon: 290 774 Predaja oglasa: VARAŽDIN: Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4 LUDBREG: AROMAMEDIA d.o.o.

Dom zdravlja Ludbreg/I. kat, Vinogradska 1 Novi Marof Udruga građana SNUPI N.Š. Zrnski 23 Ponedjeljkom - prijam malih oglasa samo u Ul. I. Milčetića 13!

60 Vaš kutak

22. prosinca 2009.

Što čitati?

Dvije knjige uz Božić

Vrtoglavica Od čestitki do Malo sim, malo tam, na kraju nikam malih umjetnina USPJEH Likovna radionica osoba koje ne čuju

Dr. Rudolf Vimer, Isus Krist, Karitativni fond UPT “Ne živi čovjek samo o kruhu”, četvrto izdanje, Đakovo, 2006.

Prelijepa knjiga o “životu spasitelja svijeta”, kako joj i glasi podnaslov. Riječ je o pretisku izdanja iz davne 1925. godine, koja nas, sa sjajnom ilustracijom i tipom slova, podsjeća da su se i bez računala i suvremenog dizajna i prije stotinjak ljeta tiskale divne knjige. Naravno, ova knjiga je divna poglavito zbog svog teksta. U pogovoru stoji: “Čitatelji će i danas rado s Vimerom, korak po korak, stranicu po stranicu, slijediti Isusa, njegovu nauku i djela” te osjetiti kako ih “pisac vodi nekom posebnom privlačnošću, kako ih zanosi i oduševljava za Isusa Krista, koji je među nama živio i sada živi u slavi”.

Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi ni ovih božićnih dana političari nemaju mira. Veli mi Štefek da se Robi Paragraf pak premislil i više neće biti savetnik od burgemajstera Iveka.

Veli da to ni ono kaj je on mislil da bu i da prav zaprav savetniki ništ ne delaju. Rekel je još da ni mogel dobiti nekakve papire vu ruke, o trošku zidanja dvorane i pitaj Boga čemu sve ne, da polukne malo brojke kaj su na njima napisane. Pa bu pak protiv burgemajtera sudski postupak pokrenul. Četrti po redu ili peti morti, to više niko ni ne broji. Na lokalnim izborima predi nekaj mesecov Robi je rekel da nebu ni vu snu išel z Ivekom vu koaliciju. Pa je onda posli kak grom z vedra neba, postal njegov savetnik. Pa sad više neće biti savetnik. Onda je bil i šef seljačke partije vu Velkom Selu pri Dravi. Ve više ni to nije kajti su zbrali drugega. Kaj ima rad Iveka, kak političara, da si neko ne bi mislil nekaj drugo. I tak Robijeva politička karijera ide dale, malo sim, malo tam, na kraju nekam, više nikam. Al tak je to navek z onima kaj vu politiku zajdeju a ne razmiju kam su zišli i skim prav zaprav posla imaju. a kraju čestit vam Božić bil, i budite mi veselo i živo.

N

Udruga gluhi i nagluhih grada Varaždina i Varaždinske županije ugostila poznate slikare i umjetnike Za bavljene likovnom umjetnošću nužna je sposobnost likovnog izražavanja i njezin senzibilitet, potrebni su dobra spretnost, dobar vid i razlikovanje boja.

Stoga je likovno izražavanje vrlo pogodno za osobe koje ne čuju jer izostankom sluha imaju izoštrena vidna osjetila doznajemo od Zlatka Friščića, predsjednika Udruge gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Stručna pomoć

Ta je udruga održala malu likovnu radionicu u svojim prostorijama, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

- Radionica se održavala nekoliko dana u našim prostorijama, kao i u prostorijama KTC-a Varaždin. Uz naše slikare koji ne čuju prisustvovali su i naši poznati varaždinski umjetnici koji su pokazali našim članovima način na koji rade te nam naslikali svoja umjetnička dijela.

Uz naše umjetnike – Antuna

Božića, Gorana Novoselca, Vidu Novak, Kristinu Dovydaityte, Ivana Pajića, Josipa Puškadije i Andrije Sabola, u radu su sudjelovale i mnogobrojne gluhe osobe izrađujući čestitke i razne sitne umjetnine.

Našoj likovnoj radionici rado su se odazvali i naši slavni varaždinski slikari – Živko Toplak, koji nam je pomogao u cijeloj organizaciji, Viktorija

Behin, Ivan Martinčević, Dražen Pavlović, Mirjana Vrček Maltar, Ljiljana Mladenović Purgar i Darwin Butković.

Također su bila izložena i djela pokojnog nam Augusta Friščića, jednog od osnivača Udruge.

Udruga zahvaljuje svima koji su sudjelovali u našoj likovnoj radionici - istaknuo je Zlatko Friščić.

Ellen G. White, Isusov život, Znaci vremena, šesto izdanje, Zagreb, 2008.

Demokracije mora biti, stoga uz Vimerovo predstavljam i jedno drugo tumačenje Isusova života. S autoricom White ne slažu se svi baš uvijek, ali vrijeme je ekumenizma, i svi imamo pravo pronaći odgovore na temeljna pitanja koja muče čovječanstvo od samih iskona, a na koje nijedna religija nije dala apsolutno sve cjelovite odgovore. U knjizi poznatoj i pod naslovom “Čežnja vjekova” Ellen G. White nudi svoju viziju Isusa, ali jasno kaže da se sreća “može naći samo u Osobi. Vi vjerojatno pogađate tko je ta Osoba. Ova knjiga je Njegova priča”. Tumačenja su različita, ali jedan je “Put, Istina i Život”.

Denis Peričić

Vaš kutak 61

tomislav makaj

22. prosinca 2009.

Vicevi!!!

Akijev i Husov prateći vokal u akciji

Facebook Pita sin oca: Tata, tata, a je li istina što pišu u novinama da Facebook zaglupljuje?

Tata: Wtf, omg, lol!

Alkoholičar Doktore, neprestano mi se tresu ruke... - Pijete li previše? - Ne, većinu prolijem.

Muškarci Koja je razlika između glupih i pametnih muškaraca?

Glupi pričaju viceve o plavušama, a pametni spavaju s njima.

Brak Što je to brak?

To je period poslije života i prije smrti!

Ponuda Sjedi momak u kafiću pored starije žene... Nije izgledala loše za svoje godine (50 - 55). Mnogo je popila dok su pričali i nakon kraćeg vremena direktno ga upita: - Jesi li ikad probao dupli seks s majkom i kćerkom?

- Nisam, ali bih volio probati.

Popije ona još jedno piće, obriše usta i kaže: - Večeras, mali, je tvoja sretna noć.

I tako odu kod nje... Samo što su ušli u stan, gospođa baci kaput sa sebe, okrene se prema njemu, strasno ga poljubi, upali svjetlo i vikne: - Mama, iznenađenje!

Medeni mjesec Sreli se Mujo i Haso na jednom trgu u Veneciji.....

Kaže Haso: - Ja ovdje poslom, a ti?

Mujo: - Ja na medenom mjesecu...

Haso: - Ooooo! A gdje ti je gospođa?

Mujo: - Čuj, gospođa... A tko će mi pazit’ doma na trgovinu?

Pečenje Došao seljak kod doktora i čeka na red. Prođe čitav dan u čekanju, izađe doktor i kaže: “To bi bilo sve za danas, imam važan sastanak, svi neprimljeni moraju doći sutra.”

Seljak će na to: “Čekaj malo, šta da radim s ovolikim pečenjem?”

Doktor mu namigne i kaže: “Vi s pečenjem pričekajte još malo, a svi ostali kući.”

Odoše svi, doktor prozove seljaka i pita: “Gdje je pečenje?”

“Doktore, strašno me peče kad pišam...”

NEOBIČNO Dobro je – iz Japana je...

FILM – VIDEO – KINO

(500) dana ljubavi 7/10

Mladi Tom (Joseph GordonLevitt), usprkos ciničnom modernom svijetu koji ga okružuje, vjeruje u kozmički predodređenu, sudbonosnu, fatalnu ljubav. Summer (Zooey Deschanel) je djevojka koja ne vjeruje u to. Baš nimalo. Ali to neće spriječiti Toma da ju krene osvajati, iznova i iznova, poput modernog Don Quijotea. No odjednom, Tom više nije zaljubljen samo u krasnu, duhovitu i inteligentnu ženu, već i u ideju koju Summer predstavlja – ideju ljubavi koja oduzima dah i zaustavlja svijet.

Fitilj ove ljubavi upalio se dana 1., kada Tom, koji zarađuje za život pišući sladunjave čestitke, susreće Summer - živahnu i prelijepu novu tajnicu njegovog šefa. Iako je ona naočigled nedostižna, Tom uskoro otkriva kako ima mnogo toga zajedničkog sa Summer. Oboje vole grupu The Smiths. Oboje cijene nadrealističkog slikara Magrittea. Po Tomovim riječima: “Kompatibilni smo do ludila”. Do dana 31. stvari se počinju razvijati, iako samo “ležerno”. Dana 32. Tom se budi nepopravljivo zaljubljen, razmišljajući samo i isključivo o Summer. Do dana 185. situacija je u ozbiljnoj slijepoj ulici, no Tom i dalje ima nade... Po nekima, najromantičniji film godine govori o 500 dana ljubavi koja završava - prekidom!

Ana-tomicu, Obamasan i Kakasaki na glavi

Brodolom Posljednjim snagama brodolomac se dovuče do obale, legne na plažu kad se kraj njega stvori njegova žena i počne vikati: ‘Pa gdje si ti do sad? Brod je potonuo još jučer!’

Rođenje

Razgovaraju dva policajca i pita jedan drugog: ‘Gdje si ti rođen?’

‘Kod kuće, a ti?’

‘Ja sam u bolnici.’

‘A što ti je bilo?’

Tulum

Zašto se na Marsu ne rade tulumi?

Jer nema atmosfere.

Bijeg

Žena mi je pobjegla s najboljim prijateljem. Doduše, još ga nisam upoznao...

Marketing

Stoji dida na sred mosta, prodaje novine i viče: - 10 žrtava! 10 žrtava!

Zastaje neki čovjek pa će zainteresirano: - 10 žrtava? Ajde, daj da vidim...

Dida ga gurne s mosta: - 11 žrtava! 11 žrtava!

Prvi

Momak pita djevojku u koju je nesretno zaljubljen već duže vrijeme: - Reci mi iskreno, kakve su moje šanse kod tebe? - Pa, eto, drugi si po redu. - A tko je prvi? - Bilo tko.

MILAN JANJETOVIĆ

62 S raznih strana

22. prosinca 2009.

ONLINE UMJETNOST Blur daje snažan i promišljen novi zamah hrvatskoj umjetničkoj fotografiji

Kako “zarobiti” svijet?

Izložba fotografija

Portreti krajolika

IVANEC - U knjižnici “Gustav Krklec” varaždinski fotoreporter Milan Janjetović predstavlja se obimnom izložbom s 32 fotografije koje bilježe (još postojeće) arkadijske krajolike Zagorja, portrete (već preminulih, ali i živih) popularnih Varaždinaca ili pak bicikliste kluba “Sloga” u naponu snage. Njegovo otimanje osoba, prizora i životnih detalja pred svežderstvom zaborava, recenzent Davorin Žitnik ukratko ocjenjuje riječima - “upravo čudi kako autor jeftinim fotoaparatom dolazi do svojih nimalo jeftinih ostvaraja. Janjetović u krajoliku znade pronaći osobnost duboko povezanu s duhom ljudi koji u njemu žive.” (iz)

!

Udruga SPAS

Hitno udomiti!

Kraj varaždinskih bazena pronađen je psić mužjak manjeg rasta i duže smeđe dlake. Bio je pothalđen i jako plašljiv. Hitno molimo vlasnike/udomitelje da nam se jave u udrugu «Spas » jer se pas teško snalazi u novoj okolini. Broj telefona udruge «Spas»: 042/330-004

Tko je skloniji polaroidima - muškarci ili žene?... I o tome čitamo u 16. broju Blur magazinea Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Sada se zovu (tj. od rujna 2009.) - Blur. A počeli su kao Bulb potkraj 2007. godine. Što su oni? Sadržajno bogat kozmopolitski online kvartalni magazin (u pdf formatu) za ljubitelje i znalce umjetnosti fotografije koji majstorski pripremaju volonterski suradnici iz raznih krajeva Hrvatske, a izdavač je Fotografska udruga Creatus.

Kažu da dosežu svaki kutak svijeta - besplatno. Usporedno izlaze na hrvatskom i engleskom. Žele biti doživljavani više

N

a pomolu nova era u svijetu fotografije? kao knjiga nego kao film.

Sami ističu: - Naša je misija slaviti i promicati fotografiju te dati prostora svim onim fotografima, i profesionalcima i amaterima, koji na inovativan i svjež način “zarobljuju” motive koji ih intrigiraju.

blur-magazine.com

Stoga osnivač i glavni urednik Robert Gojević najavljuje, osim u internetskom prostoru kao dosad, djelovanje u idućoj godini i održavanjem izložbi. ”The best polaroid photo” naziv je buduće izložbe instantne analogne fotografije za što je raspisan i internacionalni natječaj, tematski neograničen. Svaki se autor može natjecati samo jednom polaroid fotografijom. Krajnji rok prijave: 10. veljače 2010. ”Zagreb, nekad i sad” naziv je natječaja inspiriranog opusom slavnog Toše Dapca.

Andreas Kämpf (Njemačka): Mata Hari

Motivi trebaju biti zagrebačke lokacije koje je svojedobno snimao sam Tošo Dabac, ali sada u aktualnom kontekstu.

Rok za slanje fotografija je 31. siječnja 2010.

Neka živi - Polaroid

”Polaroid u ženskim rukama” naziv je rubrike kolumnistice Isidore Vujošević.

O v aj p u t is p u nj av a j u razgovorom s modnom fotografkinjom Fernandom Montoro koja živi na relaciji Montevideo - London. “Način na koji Polaroid čudesno hvata svjetlost. Taj zvuk...

Volim to mehaničko zujanje kad oslobodim blendu... Budućnost Polaroida je sjajna.

Instant fotografija je življa nego ikada” - tvrdi urugvajska umjetnica.

Ivica Bralić: Fotografija u IR tehnici

Fernanda Montoro: polaroid fototografija

KOLEKCIONARSTVO U Hraščici je održan treći sajam militarije, jedinstven u Hrvatskoj

Pravi, još uvijek „muški“ hobi!

HRAŠČICA - U subotu, 19. prosinca, u prostor ijama društvenog Doma u Hraščici održan je po treći puta sajam militarije, jedina priredba ovakvog tipa u Hrvatskoj. Organizacije su se i ove godine prihvatili dugogodišnji kolekcionari i ljubitelji militarije, Mario Logožar te Nino Hrgar.

Kovano i papirnato

“Bižuteriji” - na ozbiljnom sajmu militarije zaista nema ni traga

Budući da je sajam održan unatoč vrlo lošim vremenskim prilikama, ovaj put prisustvovao je daleko manji broj izlagača. No vjerne posjetitelje svih dobnih skupina koji redovito dolaze na ovaj sajam ni to nije spriječilo da razgledaju zanimljive predmete iz vojne povijesti.

Na sajmu su se mogli razgledati razni zanimljivi, čak

skupocjeni predmet i: od kovanog vojnog odličja i znakovlja, bajuneta te odora pa sve do knjiga, razglednica, fotografija…

Izlošci su obuhvatili period Austro- Ugarske, Prvog i Drugog svjetskog rata te

o

vaj osebujni vid kolekcionarstva u značajnoj mjeri približio se široj javnosti neizostavno - Domovinskog.

Organizatori sajma veliku zahvalu upućuju gospodinu Damiru Laljeku iz Hraščice koji im svake godine ljubazno ustupa na korištenje društveni dom,

čime pomaže da svoju strast za kolekcionarstvom militarije podijele s drugima.

Time se ovaj osebujni vid kolekcionarstva u značajnoj mjeri približio široj javnosti, koja za nj pokazuje sve veće zanimanje.

Sljedeći, četvrti po redu sajam planira se za proljeće iduće godine te se ovim putem pozivaju svi zainteresirani da pomognu u organizaciji sajma u pogledu osiguravanja većeg prostora, ili na bilo koji drugi način, da se jave Mariju Logožaru na telefon 091/912-6464.

Kvadratni metar ovakvog znakovlja vrijedi par tisuća eura

Vodič 63

22. prosinca 2009.

VARAŽDIN Kino GAJ od 26. do 29. prosinca u 18 sati: SESTRINSTVO horor-triler u 20 sati: JULIE I JULIA biografska romantična komedija

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Srijeda, 10 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE ulaznice u slobodnoj prodaji Srijeda, 18 sati ZAGONETNA PRIČA GDJE CARUJE MAŠTA program povodom 15. godina Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu

Srijeda, 21 sat koncert i promocija CD-a etno-banda KOMEDIJA Subota, 17 sati Dom kulture Sračinec DEBITANTI predstava Lj. Kerekeša Nedjelja, 12 sati koncert Dječjeg zbora ŠTIGLECI Nedjelja, 20 sati DEBITANTI predstava Lj. Kerekeša od 7. do 23. prosinca PRIČAONICA I DJEČJI FILMSKI PROGRAM U KUĆICI DJEDA MRAZA, KAZALIŠNI TRG od 11 do 12 sati- pričaonica od 18 do 19 sati- filmski program

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati

Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca

izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Bojana Šumonje • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Srijeda u 17.30 i 20.30, petak i subota u 20, nedjelja u 17.30 i 20.30., ponedjeljak u 17 i 20 sati: AVATAR akcijski SF spektakl Petak i subota u 18 sati, nedjelja u 16 sati NIKO- BOŽIĆNA POTRAGA animirana obiteljska avantura Utorak, 20 sati NOVOGODIŠNJI KONCERT SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRT-a dirigent: ALAN BJELINSKI

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE

Katarina Starčević, Vita Skrovec, Bernardica Merkaš, Ida Furjan, Rea Ganzer, Mia Posavec

DJEČACI

Dubravko Martinčević, Stjepan Krtanjek, Luka Rešetar, Jurica Zidarić, Nikola Pintarić, Dominik Sambolec, Josip Kranjčić, Maroje Jurić, Vito Česi, Vito Mesec, Teo Benko, Domagoj Kolarić, Vito Lukač, David Mikić, Erik Tuholjak, Andrej Betelj

Vjenčani Monika Cikač i Josip Banić, Jelena Bačan i Želimir Đurak

Umrli

Vanja Lončar - Dok spava grad

Rajka Radev (62), Anica Hajec (68), Magdalena Borović (95), Zora Striček (85), Marija Plantak (91), Marija Bukovec (72), Zdenka Sajko (82), Stjepan Bunić (60)

www

regionalni.com

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – STIŽE ZATOPLJENJE - Jaka zima koja nas je stisla prošlih dana praćena snijegom i vrlo niskim temperaturama završila je. Iako je kalendarska zima počela tek jučer navečer, s pravom hladnoćom je gotovo. Već sutra bi temperatura mogla porasti i do 12 Celzijevaca! Potpuni preokret u sinoptičkoj situaciji sljedećih dana nad Europom. Ovih je dana cijeli kontinent bio okovan snijegom i ledom, ali tome dolazi kraj. Nagla i jaka južina zahvatit će veći dio Europe ovog tjedna. Jaki jugozapadni vjetrovi donosit će topliji i vlažan zrak pa će se idućih dana postojeći snijeg uglavnom otopiti. Nova promjena vremena moguća je tijekom božićnih blagdana. Ujedno, udruga Crometeo svim čitateljima želi sretne i ugodne blagdane. (prognoza izrađena 21.12.)

64 Zadnja

22. prosinca 2009.

KONCERT U varaždinskoj Sportskoj dvorani nastupio Parni valjak

Nisu još za mirovinu U gotovo punoj varaždinskoj dvorani, dečki iz Parnog valjka tri su sata svirali svoje stare, dobro poznate hitove

VARAŽDIN- Nisu “dečki” iz Parnog valjka još za mirovinu. Njima su koncerti jednostavno u krvi, a to su dokazali subotnjim koncer-

n

tom održanim u gotovo punoj varaždinskoj Sportskoj dvorani.

Poznati hitovi

Tri sata “prašili” su svoje stare, dobro poznate hitove, od “Nede” do “Jesen u meni”, a publika ih je vjerno pratila svakim otpjevanim stihom. Na taj način su pokazali da ih je ovih nekoliko godina stanke samo napunilo dodatnom energijom i dalo im glazb e n o g poticaja za daljnje nastupe.

A da se publika zaželjela njihovog nastupa svjedoč i i njihova rasprodana turneja na čijem se popisu gradova našao i Varaždin.

!

VARAŽDIN – Tri dana uoči Božića, u utorak 22. prosinca, u varaždinskoj Glazbenoj školi bit će priređen humanitarni božićni koncert u organizaciji New Century Lions Cluba „Varaždin Millennium“.

Na ovom tradicionalnom glazbenom događanju koje počinje u 18 sati, učenici Glazbene škole izvodit će prigodne božićne pjesme i skladbe pod vodstvom profesora škole. Cijena ulaznice je 25 kuna, a cjelokupni prihod bit će namijenjen u humanitarne svrhe.

Lado u HNK Tradicionalni božićni koncert ansambla Lado danas će se održati u varaždinskoj Katedrali s početkom u 20 sati.

Na ovogodišnjem božićnom programu naći će se uspješnice s područja cijele Hrvatske koje je Lado izvodio posljednjih 20 godina. To je posljednji koncert u jubilarnoj godini.

JUBILEJ

15. godina Dječje scene

VARAŽDIN - Dječja i lutkarska scena HNK Varaždin u srijedu, 23. prosinca, na Velikoj sceni obilježava 15. obljetnicu osnutka bogatim programom kojim će se prisjetiti svih svojih dosadašnjih predstava za male (a i velike) pod naslovom - “Zagonetna priča gdje stanuje mašta”. Početak priredbe je u 18 sati.

Za Božić ipak topli stanovi i topla voda!

Nakon što su tri tjedna bili bez grijanja, tople vode i plina za kuhanje, radijatori stanova u zgradi u Vukovarskoj 2 u Varaždinu od petka su ponovno topli. - Budući da voditelj projekta, tvrtka Optistan, nije obavio radove u našoj zgradi, a potpisali smo bezuvjetnu suglasnost za nastavak radova, sami

Božićni koncert u Glazbenoj

BOŽIĆNI KONCERT

tomislav makaj

ekoliko godina stanke samo im je dalo dodatnu energiju

- Odličan mi je Valjak. Odrastao sam uz njihove hitove, a nijednog tuluma ni danas nema bez njihove “Lutke za b al ” - k az a o je 40-godišnji Dražen koji je sa suprugom uživao u koncertu.

I tako, stih po stih, korak po korak, koncert se primakao kraju, a svi koji su bili dečkima su odaslali po ruku: “Vratite se opet ”. (hh)

NCLC Milennium

smo kupili preostale bojlere, pronašli instalatere i montirali ih.

U petak smo ponovno uključeni na distributivnu plinsku mrežu i imamo svoje etažno grijanje - izvijestili su u ponedjeljak stanari iz Vukovarske 2, koji su na pomoći zahvalili i 7Plus Regionalnom tjedniku.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović