INTERVJU Dr. sc. Ignac Kulier, nutricionist, redovni član Akademije medicinskih znanosti PAULA BREZOVEC IZ VIDOVCA
Mlada pjesnikinja s pregršti nagrada i pjesama Stranica 10.
Stranice 6.-7.
CRNA KRONIKA
RH 15 godina ne može do nekretnina u V. Toplicama Stranica 24.
Stranica 20.
Tjednik
Regionalni
Plus
Besplatan primjerak
Broj 293. :: 29. prosinca 2009. :: www.regionalni.com
OTKRIVAMO Glavnina potraživanja Obrtničke ŠKZ Varaždin sumnjiva i sporna
Štediše ostaju bez deset milijuna kuna Od 12 milijuna kuna potraživanja, moguće dobiti 2,2 milijuna kuna
Županija za Ivu i Vesnu
U Šangaj Ćiro pozvao Beseka, ali i Mumleka
Stranica 3.
ČITATELJI ZOVU
Stranica 33.
Jarmila Naranđa bojama ne samo da slika, nego i liječi
Čekali pošiljku čak četiri sata DJELATNICI 7 PLUS REGIONALNOG TJEDNIKA
Svim čitateljima želimo sretnu Novu godinu! Stranica 11.
Stranica 19.
I dok su se jedni putnici smrzavali u Varaždinu, drugi su se skoro smrznuli čekajući u Zagrebu autobus AP-a za Varaždin Stranica 12.
EKSKLUZIVNO Cold Snapu novi album producira Tue Madsen! Stranice 25.
SDP ne želi biti sluga HNS-a ili je vlast mila? Stranica 2.
ISSN 1846-8969
9 771846 896003
• SPORT Najuspješnija sezona Košarkaškog kluba Škola košarke Vindija Varaždin Stranica 34. • ŽENSKI SVIJET Učiteljica razredne nastave Marija Posavec: Slovima i brojkama naučila brojne generacije Stranica 44. • ZDRAVLJE U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama dovršeno “termalno vodeno srce” Stranice 38.-39. • ŽIVOT Pregled događaja koji su obilježili 2009. Stranice 8.-9.
2
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
S optimizmom u godinu novu…
P
rolaze dani, a godine lete, rekao bi moj prijatelj pjesnik. I doista, dok trepneš, još je jedna godina pri kraju. Za neke sretna i uspješna, za mnoge teška i turobna. Neki će je Željko PAVLEK pamtiti po recesiji, urednik@regionalni.com korupcijskim aferama, izgubljenim radnim mjestima, bolesti, drugi pak po sretnim trenucima, novom stanu, ljubavi, rođenju djeteta, prvom radnom mjestu… U neumitnom hodu vremena svatko će naći svoju životnu priču i sjećanje na godinu koja je na izmaku. Ako je uopće želite pamtiti po nečemu. Jer, kažu mi mnogi ovih dana, godinu je ovu bolje što prije zaboraviti. za onu novu 2010., baš kao i za svaku prethodnu godinu do sada, ostaje nadati se da će biti bolja, uspješnija i, daj Bože, veselija od prijašnje te s manje problema. Zato s optimizmom i nadom da će doista tako biti, svima nama i vama, poštovani čitatelji, od srca želim ipak najprije dobro zdravlje. I sretnu 2010. godinu u kojoj će vaš i naš 7Plus Regionalni tjednik biti još zanimljiviji, kvalitetniji i sadržajno raznovrsniji. Riječju, i dalje najbolji i najčitaniji tjednik. za kraj posljednjeg ovogodišnjeg uvodnika par riječi i o izborima za trećeg po redu predsjednika Hrvatske koji su održani ove nedjelje. Građani Varaždinske i Međimurske županije svojim su velikim odazivom na izbore ponovno pokazali zrelost i bili primjer drugima u državi u izvršavanju temeljne građanske i demokratske obveze. Neka tako bude i 10. siječnja.
A
A
29.12.2009
Istražujemo Zašto se u Varaždinu raspala koalicija HNS-SDP
SDP-ovci ne žele biti sluge HNS-a ili im je mila vlast? Habuš: Suradnje sa SDP-om nema još od rujna, ne znamo zašto Piše: VESNA MARGETIČ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
U Varaždinu više ne postoji koalicija HNS-a i SDP-a, čijih je 16 vijećnika u Gradskom vijeću dosad činilo jaku opoziciju 17-orici vladajućih iz HSLS-a, HSU-a i HDZ-a. Iako prvi čovjek varaždinskog SDP-a Nino Lučić i dalje poriče da je došlo do razlaza, predsjednik gradskog HNS-a Goran Habuš potvrdio je da se koalicija raspala.
Fige u džepu
- Na gradskoj razini suradnja sa SDP-om više ne postoji, što se moglo vidjeti još na sjednici Gradskog vijeća u rujnu. Iako smo tada dogovorili zajedničku strategiju i zajedničke amandmane na prvi rebalans proračuna za ovu godinu, vijećnici SDP-a amandmane nisu podržali, nego su bili suzdržani. Sada su pak glasovali protiv naših amandmana, a jedan su podnijeli zajedno s vladajućima iz HSLS-a. Zašto su tako postupili, ne znam, jer nikakvo obrazloženje nisam dobio – rekao je Habuš. Njegov donedavni partner Luč ić čudi se, međut im, otkud Habuš donosi takve zaključke. - SDP i HNS nisu jedna stranka. Koaliciju smo sklopili prije izbora, a nakon izbora
L
učić: Ne dopuštamo da SDP-ovi vijećnici vode slugansku politiku u ime koalicije s HSNom je dogovoreno zajedničko nastupanje samo u slučaju poklapanja naših političkih stavova. Ne mogu dopustiti da se pod krinkom koalicije “zatamnjuje” jedna stranka. SDP je dosad na gradskoj razini bio marginaliziran. Nećemo dopustiti da naši vijećnici
Vijećnici SDP-a neće biti uz Čehokovu koaliciju, nego uz kvalitetne projekte, kaže Lučić
“Odvjetnik sam, ali ne gradski” Želi li prvi čovjek varaždinskog SDP-a Nino Lučić distanciranjem od HNS-a profilirati i ojačati svoju stranku ili je priklanjanje koaliciji HSLS-HSU-HDZ rezultat nekakve “trgovine”? U kuloarima se već nagađa da bi Lučić, koji je odvjetnik po struci, uskoro mogao dobiti koji posao od Grada Varaždina. On to, međutim, oštro opovrgava. - Točno je da sam odvjetnik i da od tog posla živim. Međutim, od Grada nisam dobio niti jedan jedini posao, a za razliku od nekih drugih, nisam ni član niti jednog nadzornog odbora ili upravnog vijeća. Vrlo je licemjerno plasirati takve neistine
budu servis i vode slugansku politiku u ime koalicije - rekao je Lučić. Iz toga se može zaključiti da je gradski HNS, koji ima jednak broj vijećnika kao i SDP, želio biti “jača” stranka i naturati svoje političke stavove. Habuš, međutim, napominje da SDP-ovci nisu slučajno podržali proračun Čehokove
– kaže šef gradskog SDP-a. Što se njegove stranke tiče, stopostotnu podršku baš i nema: njegov vijećnik Josip Car podržao je prošli tjedan prijedloge HNS-a, a navodno ima još članova koji nisu oduševljeni SDP-ovom podrškom Čehoku. - Možda se nekome u SDP-u ne sviđaju naši politički stavovi, no ni u obitelji se ne donose jednoglasne odluke. Od građana smo dobili mandat da ustrajemo u svojem političkom putu izrade, ali i podržavanja kvalitetnih projekata. Zato gradom možemo hodati uspravno i svakome pogledati u oči – ističe Lučić.
koalicije. - SDP- ovci su glasovali za proračun nakon što su vladajući prihvatili njihove amandmane. No, to je samo alibi. Jedan amandman su podnijeli zajedno, iz čega je jasno da je sve bilo unaprijed dogovoreno – siguran je Habuš. Lučić priznaje da su pregovarali s Čehokovom ve-
ćinom. - Nismo postavili megalomanske zahtjeve, ali smo 900 tisuća kuna uspjeli preusmjeriti u porodiljne naknade, za umirovljenike i Veleučilište. To nije zanemariva svota – ustvrdio je i zaključio da će vijećnici SDP-a ubuduće isključivo podržavati kvalitetne projekte, dok ih autori manje zanimaju.
DOBITNICI I GUBITNICI Slaba oporba ojačat će Čehokovu koaliciju
Razjedini opoziciju, pa vladaj
Habuš i HNS usamljeni
Raskol koalicije HNS-a i SDP-a definitivno ide na ruku gradonačelniku Ivanu Čehoku i koaliciji HSLS-a, HSU-a i HDZ-a. Sve do prošlog tjedna oni su u Gradskom vijeću imali “tanku” većinu od 17 od 35 vijećnika. Nije stoga čudno što su na sjednice Vijeća uredno dolazili svi vijećnici vladajuće koalicije, što u pri-
jašnjem mandatu i nije bio slučaj. Redovito je bio prisutan i HSS-ovac Mladen Hižak, čiji je glas presudio prilikom izbora HDZ-ovca Ivana Hermana za predsjednika Vijeća. Čehoku i njegovim partnerima ubuduće će biti puno lakše donositi odluke, jer se se “žestoka” oporba od 16 vijećnika HNS-a i SDP-a prepo-
lovila, pa sada može računati i na osam glasova iz redova socijaldemokrata, naravno, uz određene ustupke. Time će ujedno biti umanjena i snaga najžešćeg kritičara Čehokove vlasti, HSS-ovog vijećnika Roberta Podolnjaka, za kojeg nitko sa sigurnošću ne može reći kako će glasovati.
Aktualno
29.12.2009
3
50
40
30
20
10
0
Rezultati prvog kruga izbora za predsjednika RH na nacionalnoj razini osjetno su drukčiji u odnosu na rezultate kandidata u Varaždinskoj županiji (bijeli stupci)
PREDSJEDNIČKI IZBORI Afiniteti birača Varaždinske županije drukčiji od ostalih
Županija za Ivu i Vesnu Milan Bandić u Varaždinskoj županiji na 4. mjestu, iza V. Pusić i N. Vidoševića Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – Najvažniji rezultati nedjeljnih izbora za Predsjednika RH birači u Varaždinskoj županiji osjetno su drukčiji od onih na nacionalnoj razini, čak i kada se na prvi pogled ne čini tako, kao što je to slučaj s SDP-ovim kandidatom prof. dr. Ivom Josipovićem.
Sjever uz Josipovića
Iako je Josipović najbolje plasirani kandidat u prvom krugu ovogodišnjih predsjedničkih izbora u svim županijama izuzev Ličko-senjskoj i Istarskoj, velika je razlika u broju glasova koje je osvojio na nacionalnoj razini i Varaždinskoj županiji. Naime, kandidat SDP-a dobio je 32,4 posto glasova svih birača koji su u nedjelju izašli na izbore, a u Varaždinskoj županiji čak
DRUGI KRUG
Na izbore opet 10. siječnja S obzirom na to da niti jedan od kandidata nije osvojio više od 50 posto glasova birača, drugi krug izbora za predsjednika RH održat će se u nedjelju, 10. siječnja. Za razliku od protekle nedjelje kada se trebalo birati između čak 12 kandidata, tada će se na glasačkim listićima naći samo dva imena donedavnih stranačkih kolega, a danas suparnika: Ive Josipovića i Milana Bandića.
41 posto. Nakon Međimurske županije gdje je za njega glasovao gotovo svaki drugi birač, to je najveća podrška koju je Josipović uspio dobiti u nekoj od županija, a na razini je podrške u Koprivničkokriževačkoj županiji. No dok u Koprivnici i Čakovcu SDP već godinama ima gradonačelnika, a u Međimurju i župana, esdepeovci u Varaždinskoj županiji ne mogu se pohvaliti ni s čim sličnim, što uspjeh nekadašnjeg predavača na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike čini još većim.
V. Pusić druga
No, da su afiniteti birača u Varaždinskoj županiji drukčiji od ostalih, osobito onih izvan Hrvatske, još bolje se vidi po drugoplasiranom kandidatu, odnosno kandidatkinji. Naime, s gotovo 15 posto glasova za ulazak u drugi krug
ODAZIV Glasovalo gotovo dva od čak 4,5 milijuna birača
U Varaždinskoj županiji najbolji odaziv
Kutije dobro popunjene
predsjedničkih izbora izborio se Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik i donedavni član SDP-a. Međutim, s 8,54 posto osvojenih glasova on je tek na četvrtom mjestu u Varaždinskoj županiji, a druga je prof. dr. Vesna Pusić s 12,75 posto, što i nije iznenađenje s obzirom na snagu HNS-a u Varaždinskoj županiji.
U prvom krugu ovogodišnjeg, petog po redu izbora za predsjednika RH, glasovalo je skoro 44 posto birača, odnosno gotovo dva milijuna od čak 4,5 milijuna ljudi koji su na biračkim popisima. Usporedi li se s odazivom na izbore za predsjednike drugih europskih država, ovakav odaziv je zadovoljavajuć. Takav ishod, međutim, nije se činio izglednim u nedjelju do podne, kada je odaziv bio
Razlika postoji i među tre-
u
spjeh Vesne Pusić ne čudi s obzirom na snagu HNS-a u Varaždinskoj županiji ćeplasiranim kandidatima. S gotovo 11 posto glasova u
manji od 30 posto. No, Varaždinska županija tada je bila među županijama s najboljim odazivom, da bi s 42,22 posto birača izašlih do 16 sati i dalje bila vodeća. Istodobno, Varaždin je s 39,32 posto vodio po odazivu među gradovima. Kakav je bio konačan odaziv po županijama i gradovima do zatvaranja izbora, bit će poznato naknadno.
Varaždinskoj županiji to je Nadan Vidošević, dok je s nešto više od 12 posto na trećem mjestu na nacionalnoj razini HDZ-ov kandidat prof. dr. Andrija Hebrang. On je ispravno ukazao da je njegov rezultat dobrim dijelom posljedica velikog broja kandidata proizašli iz HDZ-a, poput Vidoševića, Primorca i Tuđmana, s kojima se i najviše sukobljavao.
PROMIDŽBA
Milan Bandić troši najviše GONG i TIH iznijeli su procjene utrošenih sredstava za oglašavanje u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore. Vodeći je Bandić s 5,3 milijuna kuna utrošenih na oglašavanje u programima televizija i tiskovina u promatranom razdoblju. Slijede Primorac s 4,1 milijun kuna te Vidošević s 2,8 milijuna kuna, dok je Hebrang s 1,8 milijuna kuna na četvrtom mjestu. Tek nešto manje od njega potrošio je Josipović, a zatim slijedi Pusić s 236 tisuća kuna. Ima li se na umu da, prema procjenama GONG-a i TIH-a, ovi troškovi iznose oko 50 posto ukupnih troškova kampanje, očit je nerazmjer između ukupnih rashoda nekih kandidata i prijavljenih donacija. Primjerice, Primorac je prijavio 3,8 milijuna kuna donacija, koliko je i Bandić, dok je Josipović prijavio 2,8 milijuna kuna.
IZDVOJENO Izbor za predsjednika RH između Ive Josipovića i Milana Bandića daleko od izvjesnosti
Do jučer stranački kolege, a sada suparnici S obzirom na to da je Josipović u odnosu na Bandića osvojio dvostruko više glasova u prvom krugu, izbor kandidata SDP-a za trećeg predsjednika mogao bi se činiti kao gotova stvar. Međutim, to nije tako jer je veliko pitanje kome će dati svoje glasove birači kandidata koji nisu prošli prvi krug, ukoliko će izaći na izbore. Naime, među otpalim kandidatima dobar je dio onih sa svjetona-
zorom koji je daleko bliži Bandiću, nego Josipoviću. Uz to, nije zanemariva ni činjenica da je zagrebački gradonačelnik danas nezavisni kandidat, odnosno daleko od SDP-a, što je istaknuo i sam Bandić u ponoćnom obraćanju javnosti. - Hrvatska treba odlučnog i sposobnog predsjednika na kojega neće utjecati niti jedna stranka, onaj koji neće biti stranački pijun ili predsjednik
na daljinski upravljač Zorana Milanovića - rekao je Bandić. Nasuprot tome, Josipović je u ponoćnom istupu uopćeno govorio o pravdi, spominjao svjetlo i tamu, pa ako tako nastavi, mogli bismo biti svjedoci još jednog iznenađenja u režiji Milana Bandića. Tko misli da je to apsolutno nemoguće, neka prizna je li se nadao da će se Bandić ući u drugi krug izbora.
Nekad skupa, a danas razdvojeni
4
Aktualno
29.12.2009
S predsjednikom na posao, a ne kavu?
POMOZIMO Obitelj Hosni Ljubek zatekla se u teškoj situaciji
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
22.12.
Zbog pranja novca i zloporabe položaja, slovenska policija prijavila sedam tajkuna, među kojima su Bavčar i Šrot. INA je uplatila više od milijardu kuna u proračun, a novac prispio na ime duga preusmjeren HAC-u i HC-u, odnosno njihovim dobavljačima. Neki mogu dugovati i milijardu, dok drugi ne mogu niti kunu.
23.12.
Uskoro ćemo imati konkretne konture fondova za gospodarsku suradnju, veli Kosor najavljujući osnivanje fonda za pomoć poduzećima. Naravno, onima koja do tad prežive. Koliko se plina crpi iz Jadrana te kuda zapravo odlazi i pod kojim uvjetima, pitanja su na koja odgovor počinju tražiti talijanski, ali ne i naši organi.
24.12.
Dok Mesić proziva Sanadera zbog neiskrenosti i pita se kakav je zapravo čovjek, Pevec odlazi u stečaj. U SAD-u Obamina reforma zdravstvenog sustava i uvođenje osnovnog zdravstvenog osiguranja za najsiromašnije dobiva potporu većine u Senatu.
25.12.
Umjesto zimskog, proljetni Božić: temperature u nas iznad 20 stupnjeva, što se ne pamti desetljećima. Iako je Obama obećao zatvaranje Guantanama, ipak će ovaj zloglasni zatvor raditi do 2011. godine. Olako dana obećanja nisu samo naša specijalnost.
26.12.
Uprava HEP-a, usprkos skorom poskupljenju navodno prejeftinog plina, odgodila poskupljenje struje do početka travnja. Nad Detroitom propao pokušaj novog terorističkog napada u zrakoplovu u režiji mladića na čije je ponašanje ukazivao otac, ali bez koristi.
27.12.
Na izborima za predsjednika RH najbolje rezultate ostvarili Josipović i Bandić, pri čemu je potonji osvojio dvostruko manje glasova od prvoga. Vlada Srbije usvojila sve podzakonske akte kako bi se broj državnih birokrata smanjio za 12 posto.
28.12.
Josipović je svakako daleko podobniji kandidat za Pantovčak, tvrdi Mesić i izazivajući reakcije jer od javnosti ne skriva da na mjestu predsjednika ne može smisliti Bandića. Zagrebački gradonačelnik koji pak umjesto slogana “S predsjednikom na kavu” nudi novi: “S predsjednikom na posao!”
IMPRESSUM IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin
Djeca Milenu često mole za čokoladu i bombone, no ona im to ne može priuštiti (ilustracija)
Mlijeko rijedim vodom da nam što duže potraje Sve je krenulo nizbrdo otkada je Milenin suprug doživio tešku prometnu nesreću i ostao bez posla Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
NEDELJANEC - Jednu litru mlijeka rijedim s 1 i pol litrom vode da mlijeko imam duže za djecu. Sinčići me često mole za čokoladicu, bombone, ali ja jednostavno nemam odakle uzeti novce da im kupim. Jedva uspijem kupiti ono osnovno, suprugu lijekove, a djeci pelene, mlijeko i kruh - započela je svoju ispovijest Milena Ljubek Hosni iz Nedeljanca koja se našla u iznimno teškoj životnoj situaciji.
Teške posljedice
Naime, u početku je sve izgledalo idilično. Milena i njen suprug vjenčali su se, dobili su dva prekrasna sinčića, danas trogodišnjeg Sebastijana i dvogodišnjeg Mateja. No, njihova sreća prekinuta je 16. svibnja ove godine kada je Milenin suprug kao biciklist stradao u prometnoj nesreći. O težini nesreće i njenim posljedicama dovoljno govore sljedeće Milenine riječi. - Imao je dva slomljena rebra, jako nagnječena pluća, oderanu kožu po cijelom tijelu te tri hematoma na glavi priča njegova supruga bolno
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači
Josip Novak
iharaci@regionalni.com
josip@regionalni.com
urednik@regionalni.com
Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com
SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
Helena Hrman helena@regionalni.com
Potrebna i odjeća, obuća, živežne namirnice... Kao što ste pomogli i mnogo puta dosada, i obitelj Hosni Ljubek moli za pomoć vas, naše drage čitatelje i dobre ljude. - Stojim iza svake izgovorene riječi - rekla je Milena Hosni Ljubek koja se svim snagama trudi da pomogne svojoj maloj i mladoj obitelji. I dok se drugi mladi pripremaju ovih dana za proslavu Nove godine i kupuju nove stvarčice za doček, Milena Hosni Ljubek borit će se za život svoje mlade obitelji i brinuti zadnjim
atomima snage da im ne nedostaje ono najosnovnije. Svi koji možete uplatiti novac, možete to učiniti na broj žiro-računa Privredne banke Zagreb 2340009-3102946207 na Milenino ime, a možete ih i nazvati na broj 095/854-4914 ili pak na 042/209-269. Njihova adresa je Športska 9 u Nedeljancu. - Bili bismo sretni i kada bismo dobili odjeću, obući, živežne namirnice, sve nam je potrebno - kaže Milena.
se prisjećajući njihove tragedije. Od te nesreće, Milenin suprug bio je na tri operacije. No, uz te probleme, snašli su ih i oni financijske naravi. - Stjepanu u poduzeću u kojem je radio, nakon nesreće, nije produžen ugovor, a nažalost on sada ni nije sposoban za rad. Ja radim samo 4 sata dnevno jer nema mi tko biti s djecom i suprugom, a kad bih nekome platila čuvanje, ne bi mi ostalo ništa - kaže 24-godišnja Milena
k
ada padne snijeg, do njihove kuće ne može se automobilom koja, iako mlada, nosi težak teret na svojim leđima. - Imamo kredit koji jedva otplaćujemo tako da sada od plaće, koja mi iznosi 1128 kuna, van dobivam samo 564 kune mjesečno, od čega bi nas četvero trebalo živjeti kaže Milena. - Istina, živimo u prekrasnoj
Teška situacija u obitelji Hosni i za njihovu djecu (ilustracija)
kući zbog koje nam mnogi odbijaju pomoći, ali to je kuća mog oca i pomajke koji nam financijski više ne mogu pomoći. Oni imaju kćer srednjoškolku te kćer studenticu u Opatiji kojoj moraju slati novce za stan, režije, hranu i džeparac - pojadala se Milena. Da nema njene Štefice i
isidora@regionalni.com
dragutin@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović
Robert Marciuš
REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778
roby@regionalni.com
marketing@regionalni.com
Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec LEKTORICA Isidora Vujošević
Tomislav Makaj GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović - voditelj redakcije tomislav@regionalni.com
Dragutin Kliček
nekoliko ljudi iz sela, ne bi ni kruha vidjeli, kaže Milena. Njezin suprug pak zdravstveno stoji sve lošije i lošije. Mora piti čak desetak tableta, jednu da ne dobije epilepsiju, a neke tablete i Milena mora doplaćivati. Nažalost, šansu da Milenin suprug ponovno radi, minimalne su.
29.12.2009
Oglas
5
6
Intervju tjedna
29.12.2009
oTVORENO Nutricionist dr. sc. Ignac Kulier upozorava: blagdani su dani kada neri
“Dan poslije” obično nas sn
Dr. sc. Ignac Kulier, široj javnosti poznat je priznati nutricionist, autor DVD-a “Nutrifit” koji je značajna pomoć osobama koje muku muče s mršavljenjem
Teško je kontrolirati blagdansku prehranu kad vlada euforija, obiteljska atmosfera u kojoj se svi vesele uz obilan stol Razgovarala: Gordana Igrec
Još je u 5. stoljeću pr. Kr. otac medicine Hipokrat upozorio da je hrana lijek. Poslije antičke civilizacije, u različitim povijesnim vremenima čovječanstvo se i različito odnosilo prema hrani i načinu svoje prehrane. Nekad su to bila vremena u kojima je zabilježeno da se s puno pažnje brinulo o prehrani osobito u visokim slojevima društva, ali i puka, a opet stari zapisi svjedoče i o vremenima oskudice na stolu.
“Debela vremena”
Čovjeka 21. stoljeća, međutim, sa svih strana “bombardiraju” s “prijetnjama” o zdravom zalogaju, a kad dođu blagdani svatko od nas za stolom si dadne oduška, pa s lakoćom posegne za suviše začinjenom, masnom hranom, kakvim dobrim zalogajem odojka i francuske salate ili slatkim domaćim kolačima. Nije uostalom bez razloga nastala uzrečica “ima svega kao na Božić”. Upravo su božićni i novogodišnji blagdani ti dani kad nerijetko znamo pretjrati s ićem i pićem ne vodeći tako računa o zdravoj prehrani. A o tome što znači zdravo se hraniti, kako se trebaju hraniti
trudnice, sportaši, kako se postaviti prema djeci u ove blagdanske dane kad će kuće vrvjeti slatkišima i gaziranim napicima i što valja izbjegavati na stolu tijekom blagdana, čemu valja posvetiti posebnu pažnju od namirnica kao i o liječenju mamurluka dan poslije najluđe noći u godini, ali i kako očistiti organizam nakon obilatih gozbi i preživjeti siječanj na stolu kad nam se lisnica istanji, pa svaka domaćica stane pred dilemu “što staviti tijekom hladnih i tmurnih siječanjskih dana na stol” svojim ukućanima, razgovor za Regionalni tjednik vodili smo s nutricionistom, dr. sc. Ignacom Kulierom, redovnim članom Akademije
d
ilema domaćica je što staviti tijekom hladnih dana na obiteljski stol medicinskih znanosti Hrvatske, bivšim istraživačem u Plivi za područje dječje prehrane, autorom 12 knjiga o zdravoj prehrani i mršavljenju, dva CD-a i jednog DVD-a koji su vrlo popularni među čitateljskom publikom te stalnim
kolumnistom “Vjesnika”. Najviše do sada dr. Kulier je javnost zaintrigirao svojim nastupima na radio i TV emisijama, a stručni mu članci djeluju na nekoliko internetskih stranica (Coolinarika i Zdrava krava), te se uskoro očekuje i njegova nova knjiga “Zbogom debljino”. Njegov DVD “Nutrifit” proglašen je u 2008. godini za “kraljicu dijeta” od čitatelja “Zdrav život”, a može se nabaviti na telefon 01/668811.
Povrće je spas
U javnosti se puno govori o zdravoj prehrani. Koje sve namirnice spadaju u zdravu hranu? Ima oko 800 namirnica koje se redovito koriste u prehrani, premda ima jestivih plodova i drugih jestvina koje se mogu konzumirati mnogo više. No ono što je zanimljivo, od 800 namirnica pojedinac svoju prehranu svodi na “omiljena” jela što znači da ih nema više od 20 do 30. Zdrave su one namirnice koje po jedinici težine sadrže najviše hranjivih tvari (vitamina, minerala, zaštitnih čimbenika) uz najmanje kalorija. Brokula je na vrhu, a krumpirov čips na dnu ljestvice. U tijeku su obilati blagdan-
ski objedi. Pladnjevi su bili tijekom Božića krcati slatkom i masnom hranom, a tako će biti i za doček Nove godine! Kojim namirnicama izbalansirati blagdanski jelovnik tako da bude za zdravlje prihvatljiviji i za organizam probavljiviji? Teško je kontrolirati blagdansku prehranu kad vlada euforija, obiteljska atmos-
n
ajviše kalorija dolazi iz kremastih kolača i svih vrtsta alkoholnih pića fera u kojoj se svi vesele i zabavljaju. U tom blagovanju postoji kolektivna psihologija tj. sve probati, svašta popiti, a kalorije se svakodnevno sabiru. Individualna psihologija ne postoji i to je loše. Sve što domaćica ponudi treba uzeti da se netko ne uvrijedi (makovnjače, orehnjače), a najviše kalorija dolazi upravo od alkohola. Rakija, pivo, vino od jutra do sutra i tako danima. Kada bi čovjek sabrao sve što je tijekom blagdana pojeo i popio, pao bi u nesvijest. U svemu tome može se biti umjeren i
suzdržan, a nikako razuzdan. Molim Vas da sastavite blagdanski meni za Silvestrovo i za Novu godinu, počevši od doručka sve do ručka i večere za ta dva dana i noći! S obzirom na to da će se navečer jesti pojačano, silvestarsko jutro treba početi čajem uz krišku kruha i džema. Za ručak gljive s kajganom, a večera prema mjestu gdje će se čekati Nova godina. Sutra ujutro crna kava i ništa cijelo jutro sve do 14 sati, a zatim ručak - juha od rajčice, češnjovke s pečenim krumpirom plus zelena salata. Večera lagana, malo pečene purice i crnog vina. Što trebaju trudnice izbjegavati tijekom blagdanskih dana? Masne govedske juhe, svinjska pečenja, kremaste kolače, kolače od masnog tijesta, alkoholna pića. Čega se trebaju star ije
S
tarije osobe trebaju paziti na kaloričnu, masnu i jako slanu hranu osobe kloniti na ponuđenom blagdanskom pladnju, osobito ako su dijabetičari
ili srčani bolesnici? Sve što je kalorično, sve što je masno i jako slano. Naravno, dijabetičari moraju apstinirati na kolačima i raznim drugim slasticama. Pripada li kuhinja Varaždina i varaždinskog kraja, odnosno zagorskog kraja u zdraviju ili tzv. tešku kuhinju? Kuhinja varaždinskog kraja spada u srednjoeuropsku kontinentalnu kuhinju, a podrazumijeva sva jela koja su poznata kao masna i zapržena. Koja je kuhinja iz naše, hrvatske regije, najpreporučljivija za prehranu i zbog čega? Što se ide južnije, utjecaj kontinentalne kuhinje slabi, a mediteranska kuhinja dominira uz napomenu da je najbolja prehrana u malim gradićima gdje nema šoping centara, već je sve utemeljeno na blitvi, maslinovu ulju, ribi, crnom kruhu, smokvama i crnom vinu iz djedovog podruma itd. Što biste preporučili trudnicama za jelo tijekom trudnoće? Raznovrsnu i malokaloričnu hranu gdje se svakodnevno izmjenjuju teletina, puretina, riba, povrće svih vrsta i, naravno, što više voća.
Intervju tjedna
29.12.2009
7
ijetko znamo pretjerati s ićem i pićem ne vodeći računa o zdravoj prehrani
nađe i neugodan mamurluk OPREZ Dojilje i sportaši moraju uzimati samo nemasnu hranu
Preporuča se jedna čaša crnog vina nakon ručka i večere za zdravlje
Kako se trebaju hraniti mlade majke koje doje dječicu? Dojilje moraju dobivati također raznovrsnu, ali ne i masnu hranu, gdje se stalno izmjenjuju sve zdrave namirnice i dosta tekućine. Kakav jelovnik biste napravili za sportaše? Sportaši koji se aktivno bave jednom od sportskih disciplina posebna su kategorija koja dobiva programirane jelovnike specifične za disciplinu kojom se bave. Naime, nemaju isti jelovnik plivači i biciklisti. Prije svega su važne energijske potrebe koje se onda podmiruju na različite načine tj. uz kvalitetnu hranu i razne dodatke (energetike). Jela se bitno razlikuju prema tome radi li se o obrocima prije nastupa (treninga) ili poslije. Treba li djeci dozvoliti tijekom blagdana veću konzu-
maciju Coca-cole, umjetnih napitaka, slatkiša i domaćih kolača? Djecu je teško kontrolirati pogotovo kada su u blagdanskom raspoloženju. Prema
d
ojilje moraju dobivati raznovrsnu, ali ne i masnu hranu
djeluju po logici “što više to bolje”. A što s jutarnjim aperitivom poput čašice “jegera” ili domaće šljivovice? Nema ništa loše u tome da se ujutro popije čašica žestice, ali samo pod uvjetom da se ne troši više od toga jer bi
tome, bolje ih je ne ograničavati jer će jesti i piti gazirane napitke gdje god dođu. Što s preporučljivom čašom crnog vina nakon objeda? Apsolutno preporučujem čašu dobrog crnog vina nakon objeda, a pogotovo nakon večere. No granica je upravo na 2 čaše dnevno jer zaštitni čimbenici iz vina ne
bilo kontraproduktivno. Što s malo većom konzumacijom zagorskih gemišta? Valja li i tome naći mjeru, osobito tijekom blagdanskih dana? Mjeriti gemište nekome je dosta nezahvalno, ali jedno je sigurno - ništa nije dobro ako se pretjeruje. Mnogi misle da su blagdani kao stvoreni za pretjerivanje pa će nesumljivo biti pijanih. Što preporučate kao jelovnik za siječanj kad se lisnice istanje, a nakon blagdana se osjeća zasićenost hranom i potreba da se organizam očisti? Kakve namirnice bi se, dakle, tijekom siječnja trebale naći na našim stolovima za doručak, ručak i večeru? Recesijske jelovnike koji se mogu naručiti kod tvrtke AURA Sisak, a koji su pripremljeni uz prigodni kalendar.
SAVJET Za blagdane jedite ribu, ali ne bilo kako pripremljenu - savjetuje Božidar Košić
Svježi brancin u crvenom umaku Tijekom blagdanskih dana velike su šanse da ćemo pretjerati u jelu i piću. Tih dana prednost se daje visokokaloričnoj hrani, kolačima, alkoholu i sličnim “prehrambenim grijesima”. Međutim, alternativnih, “lakših” izbora ima – rekao nam je Božidar Košić, vlasnik renomirane ribarnice Hobotnica u Varaždinu.
„Svečana“ riba
Podsjetio nas je da ukusno pripremljena riba uopće ne narušava tradiciju bogatog blagdanskog stola. Treba znati da se bijela riba smatra
“svečanom” ribom, ali, kaže Božidar, može se pripremiti i plava riba. Bijela riba je lakše probavljiva, dok je pak plava riba postala sve popularnija
t
reba znati da se bijela riba smatra “svečanom” ribom nakon što su otkrivene masne kiseline omega 3. Božidar Košić ovom prigodom otkrio nam je kako se priprema brancin u crvenom umaku.
Za bolji ugođaj jedenja potrudite se urediti stol
- Ovo lagano jelo u kojem se pripremljena riba poslužuje pomiješana s rižom, priprema se od 30 do 35 minuta. Za četiri osobe potrebno je osigurati sljedeće namirnice: 60 – 70 dkg filea brancina, 3 žlice škrobnog brašna, 1 žličica soli, 3 žlice kikirikija, 2 dl obične vode, 2 žlice jušnog temeljca, 2 žlice pirea od rajčice, 4 žlice slatkog kečapa, 2 žlice prošeka i riža. Ribu treba očistiti i filetirati, odnosno narezati na trakice. Narezana glavica crvenog luka pomiješa se s škrobnim brašnom uz dodatak ½ žličice
kuhinjske soli. Sve to dobro se uvalja u zagrijanom ulju. Isprženi fileti izvade se iz tave i ocijede. Ostatak škrobnog brašna otopi se u 2 dl vode i njime se zalije masnoća u tavi za pečenje. U zakipljeno dodajte jušni koncentrat (temeljac), kečap i ostalo. Prokuhani umak dosolite po želji te dodajte prošek i ribe. Pri tome pazite da ne zakipi. Skuhanu rižu prelijte umakom s filetićima, a tanjure za posluživanje možete dodatno dekorirati mladim i crvenim lukom. Dobar vam tek!
Na blagdanskom stolu još je uvijek premalo ribe
Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u pučkoj kuhinji
DOZNAJEMO Biskup u pučkoj kuhinji
Sve je više onih koji traže obrok Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posjetio je već tradicionalno na Badnjak varaždinsku pučku kuhinju gdje dnevno pripremaju obroke za čak 220 korisnika. Taj dan vrijedni kuhari varaždinskog Caritasa, koji je pod nadležnošću Varaždinske biskupije, korisnicima su pripremili juhu, pohanu ribu, grah i krumpir salatu, voće, pecivo, kolač i sok. Za Božić su pak korisnici dobili lunch-pakete, u kojima je, za sljedeći dan, između ostalog, bila pripremljena pečena piletina, mlijeko, jabuke, keksi... Inače, u varaždinskoj Pučkoj kuhinji svakih je danom sve više onih koji dolaze tražiti obrok. I u prosincu je bilo no-
vih korisnika, između ostalih, i onih koji su izgubili posao. Osim varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, pučku kuhinju posjetio je i varaždinski župan Predrag Štromar te
I
župan je obećao financirati rad pučke kuhinje njegova zamjenica Blanka Glavica Ječmenica. Oni su, kao predstavnici Županije, također u sljedećoj godini obećali financijsku pomoć u radu pučku kuhinje. Ne treba zaboraviti ni Grad Varaždin koji svaki mjesec financira rad pučke kuhinje.
Lignje su uvijek popularno jelo i na jelovnicima Varaždinaca
8
Život
29.12.2009
2009. Događaji koje ćemo pamtiti u godini na izmaku
Od bunara do mladih nada...
U ovom i idućem broju 7Plus Regionalnog tjednika dajemo prikaz najznačajnijih događaja, uspjeha pojedinaca... Godinu na izmaku svakako ćemo najviše pamtiti po gospodarskoj krizi koja je zahvatila, kako cijeli svijet, tako i Hrvatsku. No u toj istoj “godini krize” istaknuli su se i mnogi pojedinci i grupe, nisu posustali
2009. te su nastavili s postizanjem odličnih rezultata domaćih i svjetskih razmjera, ali su se i
dokazali svojom hrabrošću. Stoga nisu ostali nezapaženi ni na stranicama 7Plus Regionalnog tjednika. U ovom broju donosimo vam prvi dio kratkog pregleda događaja koji su obilježili godinu na izmaku.
OBLJETNICA
Obilježeno 60 godina II. osnovne škole Varaždin Ove godine obilježena je 60. godišnjica II. OŠ Varaždin, koja je po aktivnostima uvijek među prvima. Uključena je u mrežu škola koje pro-
miču zdravlje, a zavrijedila je i naziv „Škola bez nasilja“. Školska godina 2008./2009. bila je i za nju prelomna radi jednosmjenske nastave.
BUNAR PRONAĐEN PA SAKRIVEN
RUSI EUROPI ZATVORILI PLIN
Plinska kriza „zaledila“ gospodarstvo
„Nema“ bunara na sredini trga
Dok je sredinom siječnja dio gospodarstva Varaždinske županije počeo trpjeti velike štete zbog prekida opskrbom plina, više od
Brojne dileme oko prezentiranja bunara koji je pronađen pri rekonstrukciji Korza, prekinuli su konzervatori. Naime, njihova
30 tisuća domaćinstava koje opskrbljuje Termoplin, strepilo je od zadnjeg stupnja krizne situacije. Do najgoreg - ipak nije došlo.
DUGOGODIŠNJA TRADICIJA U SPORTU
konstatacija da nema povijesnu i arheološku vrijednost, te nedostatak novca, za dogledno vrijeme ponovno ga smještaju u podzemlje.
DINO HALUSEK I KRUNOSLAV LALJEK
100 godina igranja nogometa u Varaždinu
Mladi fizičari osvojili broncu u Kini
Središnja proslava stote obljetnice varaždinskog nogometa održana je 27. ožujka 2009. godine na igralištu Srednjoškolca, u varaž-
Mladi varaždinski fizičari Dino Halusek i Krunoslav Laljek, učenici Elektrostrojarske škole i polaznici Centra izvrsnosti iz fizike, bili su dio peteročlanog hrvatskog tima koji je na
dinskom Kazalištu i na Varteksovu stadionu. Poklonicima ovog sporta predstavljena je i kronika „Sto godina nogometa u Varaždinu“.
SVESTRANA PETRA VIZJAK
22. međunarodnom turniru fizičara u Kini osvojio brončanu medalju. Damir Kliček, njihov mentor, bio je jedan od voditelja tima na najvećem natjecanju iz fizike uz Olimpijadu.
OPĆA BOLNICA VARAŽDIN
Srebro na Olimpijadi iz kemije u Cambridgeu
Laparoskopske operacije tumora nadbubrežne žlijezde
Učenica Prve gimnazije Varaždin Petra Vizjak je na Olimpijadi iz kemije u Cambridgeu u Velikoj Britaniji osvojila srebrnu medalju. Za uspjeh je zaslužna i njezi-
U Općoj bolnici Varaždin prim. mr. sc. Ranko Stare i doc. dr. Damir Kovačić sa suradnicima obavili su prve laparoskopske operacije tumora nadbubrežne žlijezde, od
na mentorica Nada Flegar, koja joj je pomogla u pripremama za Olimpijadu. Petra je svestrana, osim kemije, voli i matematiku, članica je DVD-a, ali i KUD-a Završje.
kojega boluje sve veći broj pacijenata. Zahvaljujući novouvedenim operativnim zahtjevima, varaždinski liječnici svoje pacijente više ne moraju slati u zagrebačke klinike.
Život
29.12.2009
USPJEH ŽELJKA PILIPOVIĆA
Naš Željko u vrhu svjetskih karikaturista Rad Željka Pilipovića, poznatog odvjetnika i karikaturista te suradnika 7 Plus Regionalnog tjednika, uvršten je među 401 najbolju svjetsku karikaturu prema selekciji World Press
Cartoona 2009. To je najveće moguće priznanje koje novinski karikaturist može dobiti, a Regionalni se našao u društvu prestižnih listova, među kojima su Le Monde i The New Yorker.
POLITIKA
Prvi neposredni lokalni izbori Lokalni izbori u svibnju bili su prvi neposredni izbori u povijesti za gradonačelnike i načelnike jedinica lokalnih samouprava u Varaždinskoj župa-
niji. Prvi neposredno izabrani varaždinski župan postao je Predrag Štromar, a gradonačelnik Ivan Čehok i to pobjedom u prvom izbornom krugu.
Emil Milihram i dalje europski prvak I ove je godine Emil Milihram ponosno branio boje varaždinskog sporta. Tako je na Europskom prvenstvu u spustu na divljim vodama, održanom u Italiji u lipnju,
obranio naslov europskog prvaka u klasičnoj utrci, u kojoj je osvojio i ekipno zlato. U sprintu se pak okitio srebrom pojedinačno i medaljom istog sjaja ekipno.
OBLJETNICA
Varaždin slavio 800. obljetnicu Naš je grad u 2009. proslavio vrlo značajnu obljetnicu - 800 godina od povelje kojom se Varaždinu daje pravo slobodnog kraljevskog
grada. Pregršt kulturnih događanja vezanih uz tu obljetnicu obasulo nas je kao nikada do sada.
Miss turizma varaždinska studentica Lara
Vječno ćemo je pamtiti bitku. No, njena priča i njena borba za život, tada još nerođenog sinčića, dirnula je u srca cijelu Hrvatsku i pokrenula masovnu humanitarnu akciju za pomoć hrabroj Silvani.
KULTURA
Svetkovina keramičarske umjetnosti Treći međunarodni festival postmoderne keramike bio je u travnju u Varaždinu. Okupio je 156 autora iz 41 zemlje. Organizator je
SPORTSKA ODLIČJA
USPJESI NA NATJECANJU LJEPOTE
ŽIVOTNE SUDBINE
Danas gotovo i nema čovjeka u Hrvatskoj koji nije čuo za Silvanu Novak, mladu ženu i majku koja je oboljela od akutne leukemije i nažalost, pred kraj godine, izgubila životnu
9
Kerameikon koji upravo sada u svom studiju ima otvorenu tradicionalnu prosinačku izložbu nazvanu “Zima i oko nje”.
Članovi-modeli varaždinske modne udruge Evolution na ovogodišnjem su finalu hrvatskog izbora za Miss i Mistera turizma osvojili značajne
lente - varaždinska studentica Lara Toplek nova je Miss turizma Hrvatske, Čakovčanka Ivana Gala je Miss, a Pjeter Radi Mister simpatičnosti.
TIHOMIR BENDELJA, TWIRLINGAŠ POBJEDNIK
Prvi hrvatski Supertalent iz Hrženice Show Nove TV, Supertalent, zapečatio je mladi virtuoz u posebnom i zahtjevnom sportu twirlingu, Tihomir Bendelja. Tiho-
mir, petnaestogodišnjak iz Hrženice tako je ponio titulu prvog hrvatskog Supertalenta - sasvim zasluženo.
10 Život
29.12.2009
uspjeh Učenica Paula Brezovec (15), jedna od najtalentiranijih mladih pjesnikinja
Pjesnikinja iz Vidovca kući se nikada ne vraća bez nagrada
Teško je naći književni natječaj na kajkavskom na koji u posljednje 4,5 godine nije “pozvana” Paulina pjesma Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Obožava francuski jezik, voli engleski i njemački, odlična je u hrvatskom, no mudre i dubokoumne misli pretače u pjesme na kajkavskom jeziku. Ovako ukratko možemo predstaviti Paulu Brezovec iz Vidovca, učenicu prvog razreda Gospodarske škole u Varaždinu, jednu od najtalentiranijih mladih kajkavskih pjesnikinja. To potvrđuje i podatak da je prije nekoliko mjeseci nagrađena za vjernost Zboru malih pjesnika, priredbi u sklopu manifestacije Dani kajkavske riječi u Zlataru. Paula je jedina učenica čiji su stihovi svake godine, od petog do osmog razreda, objavljivani u zborniku Zbora malih pjesnika.
”Teški” motivi
No, teško je zapravo naći smotru, festival i književni natječaj na kajkavskom na koji u posljednje četiri godine i pol godine, za vrijeme dok je polazila OŠ Vidovec, nije “pozvana” jedna od Paulinih pjesama. Teško je naći i manifestaciju s koje se Paula i njezina mentorica, profesorica Sanja Biškup nisu vratile s nagradom. Članovi prosudbenih povjerenstava visoke su ocjene dodjeljivali pjesmama djevojčice koja nije pisala o istim temama i na isti način kao i njezni vršnjaci. ”Čega se oči bojiju, to rouke fčiniju. Škoda je da se čez život se nafčiju, a unda, hmerneju”, stih je iz Pauline pjesme “Rouke”, za koju je osvojila prvu nagradu stručnog prosudbenog povjerenstva na 28. kajkavskom književnom natječaju “Draga domača rieč”. No, otkud djevojka koja zrači optimizmom, energijom i veseljem crpi tako “teške” motive? - Moja najveća inspiracija je moja baka Marija
Melnjak. Po njezinim pričama o tome kako se nekada živjelo, kako su radili na polju, čime su se bavili, pišem svoje pjesme. Volim ljude, volim s njima razgovarati, pa me često i konkretna osoba potakne da napišem stihove – otkrila je 15-godišnjakinja.
Prošlost i budućnost
Njezina mentorica i učiteljica iz OŠ Vidovec Sanja Brezovec potvrđuje da je uvijek najviše voljela pisati o tradicionalnim vrijednostima, starinama i običajima kraja u kojem živi. - Rijetko se učitelju dogodi da mu djeca sama do-
Rouke Rouke su kak i oči, tešku je bež jih kaj moči. Dok se narodiju, liepu zglediju, čez život se preminiju. Čuda toga fčiniju, se zmoučiju. Kak hrastuvi kuori žile im skočiju, zmazane postouneju. Kak zemlja su žilave, kak mravlje vriedne, kak sounce tuople. Čega se oči bojiju, to rouke fčiniju. Škoda je da se čez život se nafčiju, a unda, hmerneju... (Prva nagrada na 28. kajkavskom književnom natječaju ”Draga domača rieč”)
n
ajveća inspiracija Pauli su uvijek priče njezine bake Marije o tome kako se nekada živjelo nose svoje literarne radove, a kod Paule je uvijek bilo tako. Najviše pjesama donosila mi je nakon ljetnih praznika i jedva čekala da ih pročitam, dam savjet kako ih dotjerati i urediti. Veliko je zadovoljstvo raditi s takvim djetetom – kaže Sanja Biškup. Još uvijek se često vide i čuju iako Paula već pola godine nije njezina učenica, nego pohađa Gospodarsku školu, gdje se školuje za hotelijersko-turističkog tehničara. - Baš sam to zanimanje htjela upisati, ponajprije zbog stranih jezika. Ne bih željela raditi u turizmu, nego kao turistički vodič. Time bih mogla povezat i svoju ljubav prema povijesti i stranim jezicima – objašnjava Paula. Pjesme i dalje piše, pa se ne trebamo čuditi ako uskoro ugledamo i njezinu prvu samostalnu zbirku pjesama.
PJESME
Žmefka zemlja Una je početik i kraj semu. Trda, žmefka, puna drača, ilovača. Druobna kak smetje, žmefka kak kameje. Če ju čovik zapusti, niš ne rudi. Si ž je duhajamu, si vu ji živimo, si se vu ju vrnemu.
Paula često recitira pjesme i u svojem Vidovcu, gdje je dočekuju kao pravu zvijezdu
(Nagrada organizatora na 28. smotri Mali Domjanić) S književnicom Sanjom Pilić
Voli povijest i strane jezike
NATJECANJA Zahvaljujući svojim pjesmama Paula je na raznim manifestacijama upoznala mnoge hrvatske književnike i sklapala prijateljstva
Osvojila i kamin po koji su morali ići – kamionom
S prof. Sanjom Biškup iz OŠ Vidovec, svojom mentoricom
Teško je nabrojati sve smotre, literarne susrete i književne manifestacije na kojima su sudjelovale Paula Brezovec i njezina mentorica, profesorica OŠ Vidovec Sanja Biškup. Državni Lidrano, Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić u Svetom Ivanu Zelini, kajkavski književni natječaj “Draga domača rieč”, Hrvatski dječji festival u zagrebačkom Lisinskom, Dani kajkavske riječi u Zlataru, literarni susret Naklade Ljevak u Društvu hrvatskih književnika, samo su neke od njih. Zahvaljujući svojim pjesmama, Paula je sklopila brojna prijateljstva, a imala je čast družiti se s poznatim hrvatskim književnicima.
- Upoznala sam Sanju Pilić, Dubravka Jelačića Bužimskog, Paju Kanižaja i druge, a trebala sam se susresti i s Dragutinom
t
rebala je upoznati i D. Tadijanovića, no preminuo je svega nekoliko dana prije dogovorenog susreta Tadijanovićem. Nažalost, preminuo je nekoliko dana ranije – rekla je Paula i otkrila da joj je srcu ipak najviše prirasla urednica Modre laste Željka Horvat-Vukelja. Različita natjecanja pratile su i različite nagrade.
Tadašnja osnovnoškolka kući se vraćala s po 300 kuna, 200 kuna novčane nagrade, jednom je osvojila fotoaparat, a najneobičniju nagradu dobila je u Sv. Ivanu Zelini. - Riječ je o pjesmi “Žmefka zemlja”, za koju je dobila nagradu organizatora na 28. smotri “Mali Domjanić”. Kada smo čule da je nagrada kamin, obje smo se počele smijati – prisjetila se profesorica Sanja Biškup. Kamin je toliko velik da ga je Paulin otac iz Zeline dovezao kamionom, a veliku nagradu ovo će proljeće postaviti u voćnjaku obiteljske kuće u Vidovcu. Kraj njega će uživati zajedno s dvije mlađe sestre, Helenom, učenicom četvrtog razreda i Izabelom, koja pohađa drugi razred.
Život 11
TOMISLAV MAKAJ
29. prosinca 2009.
Likovna umjetnica i inovatorica Jarmila Naranđa
Terapija obojenom svjetlošću
KROMOTERAPIJA Čakovečka umjetnica i profesorica Jarmila Naranđa bojama i slika i liječi
Sunca iz Mažuranićeve Mojom terapijom cijelo tijelo obasipam obojenom svjetlošću. I, zaista, to postupno bilo smiruje bilo aktivira obasjani organizam - kaže Jarmila Naranđa Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
- Moja metoda kromoterapije, a to je liječenje obojenom svjetlošću, razlikuje se od ostalih načina po tome što ja čitavo tijelo djeteta obasipam obojenom svjetlošću, a ne samo neke njegove dijelove objašnjava Jarmila Naranđa i dodaje da emitiranjem jedne ili dviju vrsta boja u raznim tonovima i intenzitetima uspijeva ublažiti narušenu ravnotežu u organizmu. Stoga svojom metodom djeluje onako kako je kome potrebno - aktivira pasivne, smiruje preaktivne. Cilj je utjecati na poboljšanje pozornosti, koncentracije i ponašanje djeteta. Pri tome dijete razgovara s terapeutom ili je sve praćeno odgovarajućom instrumentalnom glazbom ili se pak sve odvija u tišini. Za svoju je inovaciju osvojila Zlatno odličje na 31. Hrvatskom salonu inovacija INOVA u Rijeci 2006., a plaketu na 33. INOVA-i u Čakovcu 2008.
Snaga boja
- Jesen volim zbog boja, a zimu zbog hladnoće, snijega i magle - ne dvoumi se ova likovna umjetnica iz Mažuranićeve ulice koja je već 27 godina i profesorica u čakovečkom Centru za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. - Boje djeluju na ljude, na sve; a o svjetlosti također
U
činkovito je kombinirati liječenje obojenom svjetlošću s logoterapijom ovisimo na različite načine. Svjetlost i boje - čarobni su sami po sebi - uvodi nas ona u područje svog interesa, proučavanja i istraživanja. Diplomirala je svojedobno likovnu umjetnost na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu te likovni izraz slijepih i slabovidnih na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu.
Znanstveni zbornici u kojima je objavljivala stručne radove
Za svaku terapiju, sa školskim psihologom, vodi “liste praćenja”. Prototip njezine inovacije izrađen je samo u jednom primjerku i sada je u vlasništvu spomenutog Centra za odgoj i obrazovanje gdje kromoterapiju primjenjuje od školske godine 2003./2004. Zbog nedostatka prostora sve se provodi u kabinetu za fizikalnu medicinu. U početku je trajalo po dva sata na tjedan, a sada, zbog sve većih potreba, do 5 školskih sati tjedno. Rad je individualan. Terapija protekne tako da je učenik u ležećem položaju izložen utjecaju svjetlosti određene boje u trajanju 15 do 25 minuta, dva do tri puta na tjedan. Trenutačno je ovom terapijom obuhvaćeno 14 učenika iz viših razreda ili posebnih odjela. Uređaj je patentiran i još se ne proizvodi serijski.
Stimulira krvotok
- Budući da na tržištu nisam uspjela pronaći onakvu opremu kako sam to bila zamislila, sama sam izradila skicu idej-
Zlatno odličje za inovaciju
Izvlačenje boja iz kamena Rođena 1951. u Zagrebu, od 1958. živi u Čakovcu, a od 1961. ljetuje u Rovinju, gdje 2000. godine započinje projekt samosvojnih fotokolaža nazvanih “Portreti gradova”. Kako to o njoj piše likovna kritičarka Ksenija Kipke - “ona ponavlja postupak gradnje popločenja tla”. U Varaždinu su njezinom estetski poticajnom intervencijom zahvaćene, recimo, Kocke u Bakačevoj i Trg M. Stančića, u Zagrebu Manduševac i Jelačić plac, u Rovinju Grisia ili Stepenice sv. Eufemije, a u Čakovcu Stepenice crkve ili Centar za kulturu. Kako Jarmila Naranđa Jaro sama ističe - “Portreti gradova su: spajanje medija našeg doba - fotografije, filma i kompjuterskog pristupa s načelima starog estetskog reda; traženje ljepote i harmonije u onome što se smatra najprljavijim dijelom grada - u ulici koja se gazi, pljuje, blati...” Dotad okušala se već u različitim likovnim tehnikama: temperi, grafici, keramici, emajlu, oslikavanju stakla, mozaiku...
nog rješenja dvaju reflektora s halogenom rasvjetom koji su fiksirani na zid s mogućnošću vertikalnog dizanja ili spuštanja. Filtri u boji uokvireni su i smješteni u posebnom stalku - pripovijeda prof. Jarmila Naranđa. U svom priopćenju “Rehabilitacija - stanje i perspektive” (publiciranu na znanstvenim skupovima u Rijeci i Varaždinu) daje, između ostalih, primjer učenika I.F.-a, rođenog 1991., koji je tada bio u 8. razredu, a već tri godine bio polazio terapiju bojom: ”Kad je bio uključen u kro-
moterapiju, učenik je bio izrazito usporen, tih, povučen, zatvoren. Tijekom same terapije veoma je miran, disciplinirano leži na leđima zatvorenih očiju, ne razgovara, ne voli glazbu, ali voli dolaziti na kromoterapiju. Postao je otvoreniji, spontaniji u reagiranju, vedriji i aktivniji.” - Prav ilnom pr imjenom energije boja moguće je u ljudskom tijelu ponovno uspostaviti narušenu ravnotežu. Učenici sami znaju često zapitkivati: “Možete li me uzeti danas na boje?” - zaključuje prof. Jarmila Naranđa.
Fotokolaž Jarmile Naranđa
RODBINE ODASVUDA
Od glumice do inovatorice - Nemam kompleks srednjeg djeteta - kaže ugledna članica Udruženja inovatora Međimurja “INOMA”. Mlađa sestra Silvija živi u Rovinju i nedavno je objavila novu zbirku pjesama, dok brat Željko, dipl. fizičar, kompjutoraš je u Kanadi. A kći Iva, dipl. informatičarka, radi u osnovnoj školi u Varaždinu. Roditelji prof. Jarmile Naranđe su oboje liječnici. Otac je iz Zagorja, ali njezina je majka Čehinja, baka Moravljanka, a djed Mađar (tekstilni inženjer Szigeti, porijeklom iz Budimpešte). No, među precima s majčine strane bilo je još i bankara i umjetnika klasične glazbe. U mladosti glumila je Jarmila u Omladinskom kazalištu. Pamti kako je sa 17 godina tumačila majku Nikoletine Bursaća kojeg je igrao vremešni glumac Stevo Grubić. Bavila se i sportom - gađanjem zračnom i malokalibarskom puškom te pištoljem (bila je i trenerica i sutkinja), a i kuglala za GK Međimurje (gdje je otac radio kao liječnik). Rodbine i prijatelja ima posvuda - dopisuju se i posjećuju. Na itineraru su imena Beča, Budimpešte, Pariza, Züricha, zatim Nizozemske, Njemačke, Češke i Kanade...
12 Čitatelji zovu
29. prosinca 2009.
Promrzli putnici u Varaždin putovali gotovo četiri sata!? Na zagrebačkom kolodvoru za vrijeme snježne mećave putnike nitko nije obavijestio hoće li i kad krenuti kući Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Kašnjenje autobusa, neljubazni djelatnici na Autobusnom kolodvoru Varaždin, problematične linije, samo su neke od pritužbi na Autobusni promet Varaždin koje smo samo u dva tjedna primili od četvero čitatelja. U AP-u Varaždin djelatnicima zasigurno nije lako: tvrtka je u stečaju i na sudskim dražbama uskoro će na prodaju biti ponuđeni autobusi, kolodvori i druga imovina. Čini se da se neizvjesnost oko budućnosti tvrtke, ali i radnih mjesta odrazila na funkcioniranje autobusnog prijevoza, a to su itekako osjetili putnici, koji su ogorčeni jer oni za svoj novac žele barem primjerenu uslugu.
Promrzli i očajni
Tako se zasigurno ne može nazvati iskustvo putnika koji su pretprošlu subotu, na dan kada je Hrvatsku zahvatila snježna mećava, iz Zagreba trebali AP-ovim autobusom otputovati u Varaždin. - Za Varaždin sam trebala krenuti u 15.45 minuta. Žurila sam preko onog snijega i leda da stignem na vrijeme na stanicu, no autobusa niotkuda. Ali, ne samo da se nije pojavio taj, nego nije bilo ni onoga koji je za Varaždin trebao krenuti u 16 sati – navodi čitateljica (podaci poznati redakciji). Informacije su pokušali dobiti na šalteru Autobusnog kolodvora u Zagrebu. - Djelatnik se na nas izvikao i rekao da “kako bi on to mogao znati”. Stajali smo na peronu 604 i promrzli i očajni promatrali kako sva druga autobusna poduzeća, Slavijatrans, Samoborček, Petrinja bus i drugi, unatoč snijegu i ledu, prevoze svoje putnike. Mi smo bili ostavljeni i bez ikakvih informacija hoćemo li i kada
krenuti kući – ogorčena je čitateljica. Autobus se napokon pojavio u 17 sati, ali samo s jednim vozačem i bez konduktera. - Nastao je opći metež. Svi su se željeli ukrcati čim prije u topli autobus, no vozač je morao naplaćivati karte, a oni s prtljagom morali su ostati vani i čekati - navodi.
Promjena ruta
Tada je uslijedio novi šok: autobus zbog vremenskih neprilika vozi samo za Novi Marof i Varaždin. - Svi oni koji su više od sat vremena čekali prijevoz za
n
eizvjesnost u AP-u Varaždin u stečaju (pre)jako se odrazila na funkcioniranje prijevoza Zelinu, Komin, Breznički Hum i Breznicu ostali su kratkih rukava. Ali to nije bilo sve. U Novom Marofu su se iskrcali prvi putnici, a onda smo se vratili na autocestu za Varaždin. No, s prilazne ceste autocesti nismo krenuli ravno za Varaždin, nego smo skrenuli prema Knegincu gdje smo morali ostaviti jednog putnika. O tim promjenama ruta i smjerova vozač nas uopće nije obavijestio - nastavlja. U Varaždin su stigli u 19.25 sati, uz kašnjenje od puna tri sata i 40 minuta. - Znamo da su bile vremenske neprilike, no nema opravdanja za to da nas apsolutno nitko nije došao obavijestiti što se zbiva s našim autobusom. Da su barem rekli kada će poći sljedeći, otišli bismo se ugrijati u zgradu kolodvora, a ovako smo promrzli, na rubu ozebotina čekali spas – zaključila je razočarana putnica.
LINIJE
Iz Kneginca do Varaždina putuju 1 sat - Zamolila bih odgovorne u Autobusnom prometu Varaždin da mi odgovore zašto nema autobusne linije kroz Kneginec Gornji u vremenu od 6.30 sati do 6.45 sati. Ta autobusna linija godinama je vozila kroz Kneginec. Iako je Kneginec tek nekoliko kilometara udaljen od Varaždina, meni je potrebno više od sat vremena da dođem do svojeg radnog mjesta na vrijeme. Izgleda da odgovorni u AP-u misle da nitko ne putuje u tom smjeru, a nas ima nekoliko i njihova nebriga uzrok je naših svakodnevnih problema i muka. U nekoliko navrata pokušali smo urgirati kod mjerodavnih u Autobusnom prometu, ali nitko nije najvjerojatnije ni razmotrio naše zamolbe – navodi Slađana Galinec.<br />Ističe da bi ona, kao i drugi sumještani voljeli zadržati posao koji, srećom, u ovim teškim vremenima imaju. - Niti jedan poslodavac ne želi zapošljavati radnike koji svaki dan zbog “neusaglašenog” autobusa kasne na posao. Nadam se da će odgovorni u AP-u imati razumijevanja za naš problem, da će razmotriti naš slučaj i izaći nam u susret – apelira Slađana Galinec.
Čitateljica: Najgore je bilo što su ostali prijevoznici dolazili po putnike, samo AP nije
OPREZ Povratna karta ne vrijedi za autobuse AP-a i Croatia-busa
U Zagrebu morao platiti novu kartu Kupujete li na varaždinskom autobusnom kolodvoru povratnu kartu, obavezno provjerite za koje je prijevozničko poduzeće karta izdana. Naime, ako je povratna karta izdana za Croatia-bus, tada se s njihovim autobusom morate i vratiti kući, upozorava čitatelj. - U Varaždinu sam uredno kupio povratnu kartu, ali me
nitko nije upozorio da, ako putujem Croatia-busom, karta u povratku ne vrijedi za APov autobus. To sam doznao tek kada sam ušao u AP-ov autobus na zagrebačkom kolodvoru. Morao sam ponovno platiti kartu. Sreća što sam imao gotovinu, jer je bilo 20 sati i ne znam kada bih se bio vratio kući – kaže čitatelj.
DUGA NOĆ Na autobusnom kolodvoru u Varaždinu na minus 21 više od četiri sata čekali autobus Croatia-busa, koji im je na kraju pobjegao
Zašto prometnik ne obavještava putnike gdje će stati bus?
Umjesto na peronu, autobus stao ispred kolodvora i pobjegao
Neugodno iskustvo na varaždinskom autobusnom kolodvoru pretprošle je nedjelje u noći imala čitateljica iz Varaždina (podaci poznati redakciji). - U 2.40 sati stigla sam na autobusni kolodvor, gdje sam čekala autobus Croatia-busa koji je trebao stići u tri sata. Autobus, kojim je trebala stići pošiljka koju mi je iz Njemačke poslala rodbina, nije došao na vrijeme. Moj sin i ja kucali smo na vrata prometnog i okolnih ureda tražeći informaciju o kašnjenju. Kada smo se vratili pred prometni ured, ugledali smo dežurnog prometnika koji se baš bio probudio. Jedino što nam je rekao bilo je da oni nemaju ništa s Croatia-busom – navodi čitateljica.
Napominje da je te noći temperatura bila minus 21 stupanj Celzijev, a čekaonica je bila zaključana do 4.10 sati kada je stigao autobus Čazmatransa iz
č
itateljica je sa sinom čekala pošiljku koju im je iz Njemačke poslala rodbina Njemačke. - Kada je prometnik vidio da putnici stoje, otključao je prljavu i hladnu čekaonicu. Nakon što sam sa sinom sat i 20 minuta kao zadnji pas stajala vani na hladnoći, ušli smo u čekaonicu – nastavlja čitateljica.
To je bila greška: zbog loših vremenskih uvjeta autobus koji su čekali stigao je u 5.40 sati, s 2.40 minuta zakašnjenja, ali nije došao na peron, nego se zaustavio ispred kolodvora. - Nitko nas nije obavijestio gdje će autobus stati, a iz čekaonice ga, naravno, nismo mogli vidjeti. Tek smo u 6.50 sati od jedne putnice doznali da je autobus otišao. Nije mi jasno koji je posao prometnika, a ni to zašto se prljava i hladna čekaonica zaključava - ogorčena je čitateljica, koja zahvaljuje vozačima “Croatia-busa” registarskih oznaka ZG0023-EB koji su pošiljku vozili po cijeloj Slavoniji i dostavili je na varaždinski kolodvor u 20 sati.
siniša sović
PUTNIČKI PROBLEMI Čitatelji se žale na usluge, linije i ponašanje nekih djelatnika AP-a Varaždin
29. prosinca 2009.
Oglas 13
14 Selo i poljoprivreda
29. prosinca 2009.
NA VJETROMETINI U novoj Jugoslaviji počinje kaos, sa sporadičnim pokušajima da se uzgoj stručno kontrolira i vodi
ODGOVOR NA S.O.S.
Međimurci ga poveli u agrarnu reformu u Baranju
Pomoć ipak i od države
Konjskom zapregom ore se još samo na manifestacijama
Propašću crno-žute monarhije Međimurje ulazi u Kraljevinu Jugoslaviju, pa se hladnokrvnjaci kao baza uzgoja hladnokrvnog konja šire iz Međimurja na prostor preko Drave, do pojave, kako starci to zovu, »nove Mađarije« (2. svj. rat), kada se u Međimurju opet uspostavljaju pripusne stanice, pastuhari su oslobođeni vojne obveze i nešto se popravlja uzgojno stado. - U novoj Jugoslaviji pak počinje kaos, sa sporadičnim pokušajima da se uzgoj stručno kontrolira i vodi. Međimurec je ipak bio rasprostranjen u Međimurju, Hrvatskom zagorju, po Podravini do Valpova, a Međimurci su ga poveli sa sobom u agrarnu reformu u Baranju. Ja sam među onima koji tvrde da je međimur-
ski konj bio dominantna podloga za današnji uzgoj hladnokrvnih konja u Hrvatskoj, kako hrvatskog hladnokrvnjaka, tako i hrvatskog posavca - rezolutan je Belčić koji dodaje: - No, to ćemo uskoro znati točno, u završnoj je fazi provođenje projekta DNK-identifikacije međimurskih konja i uspoređivanje sa srodnim pasminama radi znanstvenog dokazivanja da su ti konji porijeklom međimurski konji te da Međimurje (priznato od DAGENA-e kao središte uzgoja) jest izvor i domicil tih pasmina. Započeti su čak zooarheološki radovi kojima se na nekadašnjim šloprogima – konjskim grobljima u okolici Goričana i Hodošana, izuzimaju kosti izvornih konja radi uspostave kriterija izvornog DNK.
DOZNAJEMO Udruga uzgajivača međimurskog konja “Međimurec” traži spas za konja u Europi
Krotak, izdržljiv i elegantan ljepotan, a pred izumiranjem?!
Međimurski konj je zaštitni znak ne samo Međimurja, nego i cijele Hrvatske, pa i Europe Piše: GORDANA IGREC
Međimurski konj je zaštitni znak ne samo Međimurja, nego i cijele Hrvatske, pa i Europe. U Beču, Pešti i Zagrebu nekad je vukao tramvaj, a u Međimurju prehranjivao obitelji; danas bi se trebao koristiti na vinskim cestama, za razonodu i medicinsku terapiju, no opstanak tog konja još je uvijek upitno: u 19. stoljeću u Međimurju ih je bilo na tisuće, a danas manje od 40!
Kritično i dalje
Iz Udruge uzgajivača međimurskog konja »Međimurec« posljednjih se mjeseci sve više čuju vapaji usmjereni prema javnosti za spas autohtonog međimurskog konja. Udruga “Međimurec” osnovana je u rujnu 2000. godine u Čakovcu, s pristupanjem 37 članova koji su tada ukupno imali u vlasništvu 36 kobila i 3 pastuha. - Dakle, ostatke ostataka nekadašnjeg najjačeg srednjoeuropskog uzgoja hladnokrvnih konja – rekao nam je za naš list PR Udruge uzgajivača međimurskog konja “Međimurec”, novinar i urednik lista Međimurje, Marijan Belčić. Prema njegovim riječima, ključni zadatak Udruge i cilj je očuvanje kritično ugrožene pasmine međimurskog konja koja je pred izumiranjem te poboljšanje uzgojnog standarda i pomak prema nekadašnjem izvornom obliku međimurskog konja koji preostali konji još nose u svom genotipu. Udruga ima četrdesetak članova (aktivnih uzgajivača i podupiratelja) iz Međimurja - od Čakovca, Totovca, Preloga, Dekanovca, Štrukovca, Malog Mihaljevca, Jurovca, Cirkovljana, ali iz Leštakovca
i Cargovca. Ideja da se osnuje udruga potekla je od Kristijana Valkaja, ondašnjeg i današnjeg predsjednika Udruge, a kako je kazao Belčić, nekako se njih desetak spontano našlo oko te zadaće i, što je najvažnije, ideju su prihvatili ljudi koji se usprkos ekonomskoj logici nisu željeli odreći konja, posebno ne konja koji su vjerojatno najjači zavičajni simbol Međimurja prepoznatljiv u europskoj i svjetskoj hipološkoj literaturi. - Donedavno, situacija s opstankom međimurskog konja bila je kritična, kritična
u
19. stoljeću međimurskih konja je bilo na tisuće, a danas ih je manje od 40 je i dalje. No sada postoji međunarodno verificirani program, postoji volja, postoje, odnosno stvaraju se, uvjeti da se u Čakovcu na nekadašnjem hipodromu uspostavi ergela za malo matično krdo međimurskih konja, jer četrdesetak grla koliko ih sada ima u Hrvatskoj s autentičnim žigom, premalo je da bi se moglo računati s njihovim opstankom samo na seoskim gospodarstvima – kazao je Belčić.
Čista krv
Nešto malo međimurskih konja ima i u Mađarskoj, susjedi Slovenci sad izlučuju (provest će se i DNK testovi) iz svog matičnog krda hladnokrvnjaka međimurske konje da bi ih se vratilo u uzgoj u čistoj krvi (slovenska je hladnokrvna pasmina porijeklom od međimurskog konja).
Za poziv u pomoć ili S.O.S. za međimurskog konja do sada su sluh pokazale Međimurska županija, gradovi Čakovec i Prelog te nekoliko općina koje su priskočile u pomoć naporima da se međimurski konj očuva od izumiranja, a uključuju se i državne institucije, od Hrvatskog centra konjogojstva do resornog ministarstva, državne ustanove za zaštitu prirode, stručnjaka Veterinarskog fakulteta i Agronomskog fakulteta.
“NAJ” PASTUSI
Služili su i grofovima - Grof Althan je te konje trebao za trgovačke transporte prema Beču i Pešti, a nakon vladavine ove grofovske obitelji Međimurje stalno ima kroz XIX. stoljeće od 8.000 do 10.000 konja! Štoviše, nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe i pada Međimurja pod mađarsku upravu, Mađari su uzgoju konja u Međimurju dali patronat državne ergele u Kisberu gdje se uzgajaju pastusi stapanjem tada najboljih europskih hladnokrvnih pasmina konja (belgijski, francuski) koji su služili kao oplemenjivači matičnog krda u Međimurju. Do 1887. godine uglavnom su to bili peršeroni, nakon toga pastusi porijeklom od ardenaca, brabanta, burgundskih i flamanskih hladnokrvnjaka, a cijelo se vrijeme paralelno odabiralo i licenciralo pastuhe iz seljačkog uzgoja iz Međimurja i susjedne mađarske županije Zala. Konji su bili iznimno traženi, širili su se iz tog uzgojnog područja na cijeli prostor mađarskog Podunavlja, do Češke, Slovačke i južnih dijelova Poljske, išli su prema Beču, tjeralo ih se u četveroredovima do Rijeke i Trsta. I do početka XX. stoljeća pasmina je bila stabilizirana, afirmirana, tržišno tražena – govori Belčić.
Tipična međimurska kobila i ždrijebe u dvije poželjne boje
- Priključili su se konjogojci štajerskog dijela Austrije, kroz DAGENE, podunavsku organizaciju za očuvanje genetike izvornih pasmina domaćih životinja, u prvom redu konja, izborili smo se da se matične knjige za sav uzgoj vode u Hrvatskoj, u našem Hrvatskom centru konjogojstva za sve četiri zemlje uzgoja međimurca… Rekao bih, led je krenuo u željenom smjeru u zadnji čas – naglasio je Belčić.
Inače, uzgoj konja u Međimurju ima jasan trag još od
p
remalo ih je za njihov opstanak samo na seoskim gospodarstvima XVIII. stoljeća. Naime, 1719. godine Međimurje postaje posjed grofa Althana, koji je imao u Svetom Jurju u
Trnju ergelu rasnih radnih konja, uzgojenih sustavnim pripuštanjem teških noričkih pastuha na kobile iz zemaljskog uzgoja, koje su imale puno arapske kr v i, gene arapskih konja zarobljenih u okršajima Zrinskih s Turcima. Preostaje jedino da se nadamo kako vapaji za spas ovog krotkog, trpnog, marljivog, plemenitog i elegantnog konja ne promaše “sridu”. Ili kako se to kaže - ne ostanu bez jeke s druge strane...
Marijan Belčić
Zagorje Tehnobeton 15
29. prosinca 2009.
IZDVOJENO
Svaka čast građevincima!
Zagorje-Tehnobeton u POS-ovu naselju u Jalkovečkoj, koje je ispalo baš po mjeri našeg grada, izgradilo je i posljednji, 13. objekt
USPJEH Tvrtka Zagorje-Tehnobeton u roku je izgradila i posljednji objekt u POS naselju
Podvig varaždinskog graditeljskog diva
Pojedine potpuno završene objekte u POS-ovu naselju u Varaždinu Zagorje-Tehnobeton predao je na uporabu investitoru i zadovoljnim stanarima čak dva mjeseca prije ugovorenog roka! VARAŽDIN – Tvrtka ZagorjeTehnobeton d.d., najveća graditeljska tvrtka u Varaždinu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj izgradila je i posljednji, trinaesti objekt u POS naselju uz Jalkovečku ulicu u Varaždinu. Zagorje-Tehnobeton glavni je izvoditelj radova u stanogradnji po programu društveno poticane stanogradnje u gradu. Tako je spomenuti objekt još jedan veliki uspjeh zaposlenika Zagorje-Tehnobetona, a njime su dakako, oduševljeni i korisnici zgrade koji se u nju već intenzivno useljavaju.
Primjer drugima
Naime, na prigodnoj svečanosti koja je upriličena u utorak 22. prosinca 2009. godine, ponosnim vlasnicima 87 stanova u poslovno-stam-
benom objektu G POS-naselja uručeni su ključevi. Useljavanjem spomenutog objekta završava se izgradnja tog velikog stambenog kompleksa koje je niknulo na atraktivnoj lokaciji, na mjestu nekadašnje vojarne. Treba znati da je tvrtka Zagorje-Tehnobeton sagradila svih trinaest zgrada s Coning inženjeringom kao partnerom, a pojedine potpuno završene objekte predala je na uporabu investitoru i dva mjeseca prije ugovorenog roka! Novi vlasnici stanova stari su u prosjeku 35 godine, većina ih ima visoku stručnu spremu. O velikom interesu za POS stanove u Varaždinu svjedoč i i podatak o 70 0 obitelji i pojedinaca koliko ih se nalazi na listi prvenstva za njihovu kupnju. Sam G objekt ima 87 stanova neto
korisne površine 5.914 metara kvadratnih, s 50 garažno-parkirnih mjesta za automobile i 15 za motore, te još 1.130 m2 poslovnih prostora. Sveukupna vrijednost radova na njegovoj izgradnji, uključujući i infrastrukturu iznosi 52 mi-
Z
agorje-Tehnobeton sagradilo je svih trinaest zgrada s Coning inženjeringom kao partnerom lijuna kuna. Varaždinsko POS naselje po svim standardima zapravo je ispalo primjerenije za stanovanje pretežito mlađih obitelji, nego primjerice slična naselja u Zagrebu. Tvrtka Zagorje-Tehnobeton kao
izvođač radova u potpunosti je ispunila očekivanja Grada Varaždina, ali i samih građana, izgradivši u Jalkovečkoj 441 stan neto korisne površine 30.750 četvornih metara, 157 garaža površine 2.520 m2, te još 1.300 četvornih metara poslovnih prostora. Program POS-a u Varaždinu zadržava kontinuitet, s obzirom na to da su u izgradnji stanovi u Hraščici, a u visokom stupnju pripreme su nove lokacije uz Ulicu Vilka Novaka, na Banfici (produžena Ulica Ruđera Boškovića), te novo naselje Čikovec u jugozapadnom dijelu grada. Pred zaposlenicima tvrtke Zagorje-Tehnobeton, kojom uspješno rukovodi direktor Miroslav Bunić, i u novoj su godini svakako brojni izazovi koji ih potiču da tako nastave i dalje raditi.
Supružnicima Aniti i Karlu Matovinoviću pripala je čast da prvi prime ključeve svog stana u G objektu POSnaselja u Jalkovečkoj ulici. Zamolili smo ih da nas provedu zgradom i pokažu novi dom u koji uskoro seli njihova peteročlana obitelj. - Pune dvije godine od podnošenja zahtjeva čekali smo s naše troje djece priliku skrasiti se u ovakvom, prekrasnom stanu. Predstoji nam samo opremanje namještajem 83 metra četvornih, a posebno nas raduje što će naš tinejdžer napokon imati samo svoju sobu. Raspored prostorija je odličan, s prostranim balkonom na jugoistočnoj strani zgrade. Nemamo nijednu zamjerku na izvedene radove, a građevincima Zagorja želimo poručiti – svaka vam čast! Sada zaista na kraju godine imamo razlog upriličiti veliku feštu – istaknula je Anita Matovinović podsjetivši nas da su kao „gosti“ u njihovom stanu do sada bili samo vrsni majstori.
Anita i Karlo Matovinović prvi su primili ključeve stana
USPJEH Zagorje-Tehnobeton u istom mjesecu predalo na uporabu čak dva rodilišta
Uređenje Petrove trudionice i prije roka
Prostori u Petrovoj nakon “prolaska” varaždinskih graditelja
ZAGREB/SPLIT - Zagorje-Tehnobeton uspješno je okončalo radove na uređenju Odjela patologije trudnoće 2 Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Svečanom otvorenju prostora popularno nazvanog Petrova trudionica bili su nazočni predstavnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koje je bilo investitor, kao i HRT-a, ZABA-e, T-HT-a i EPH-a koji su potpomognuli humanitarnu akciju u kojoj su zahvaljujući pozivima građana najvećim dijelom skupljeni novci za uređenje prostora koji je sada prvi put u cijelosti obnovljen nakon utemeljenja 1918. S radovima su varaždinski graditelji za-
počeli 13. srpnja, a u cijelosti su dovršeni 30. studenog, odnosno nakon 141 dana, što je desetak dana prije ugovorenog
Z
agorje-Tehnobeton predalo je na uporabu i novo rodilište u Splitu roka. U sklopu obnove građevinski je temeljito adaptirano prizemlje, izmijenjene su instalacije te su obavljeni svi završni obrtnički radovi. - Vrijednost radova je nešto veća, četiri
milijuna kuna, ali je značaj ovog zahvata za nas izvoditelje, a još više za korisnice trudionice i zdravstveno osoblje, nesumnjivo daleko veći. Naime, uređenjem će se pružiti kvalitetnija usluga i ugodniji boravak budućim majkama u najvećoj klinici za ginekologiju i porodništvo u ovom dijelu Europe gdje se godišnje porodi oko 4500 djece, obavi više od 4000 operativnih zahvata te dnevno pregleda tristotinjak žena iz cijele Hrvatske - istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, koje je početkom mjeseca predalo na uporabu i novo rodilište u Splitu.
16 Mozaik
29. prosinca 2009.
Pisma Polemike ČITATELJI PIŠU Vaše vijesti
Zastave na Vijećnici krivo postavljene Načini javnog isticanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih te drugih zastava u Hrvatskoj regulirani su posebnim propisima. Ministarstvo uprave vrlo rado svim ustanovama daje tumačenje zakonskih odredbi o načinu isticanja državnih i drugih nacionalnih simbola u raznoraznim prilikama, posebice onda kada to nije dovoljno jasno definirano propisima. No, vrlo je jasno pravilo da se nacionalna (državna) zastava na javnim zgradama, skupovima, ceremonijama i slično, ako je s drugim zastavama, uvijek stavlja u sredinu, a sve druge zastave, pa i zastava Europske unije lijevo, odnosno desno od nje. To pravilo vrijedi i u svim državama, članicama Europske unije. I zato me već duže vrijeme čudi zašto je na vijećnici Grada Varaždina izvješena zastava Europske unije u sredini, a Hrvatska i zastava Grada Varaždina lijevo i desno od nje. Uz to što to nije u skladu sa zakonom, u najmanju ruku izgleda glupo i neukusno. Posebno stoga što Hrvatska čak još
nije niti članica Europske unije, pa kao takva nema niti neku strogu obavezu isticanja zastave EU na svim javnim objektima. Kada i u kojim prilikama se u Hrvatskoj treba istaknuti zastavu EU točno je propisano direktivama EU administracije. Samo nekoliko metara dalje, Varaždinska županija je na svojoj zgradi na Franjevačkom trgu postupila sukladno propisima i na korektan način izvjesila državnu, županijsku i zastavu EU. Čitatelj (podaci poznati redakciji)
Ratni put 7. gardijske brigade U organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije 17. prosinca održano je predavanje ‘’Ratni put 7. gardijske brigade’’. Predavanje su vodili časnici HV-a i pripadnici 7. gardijske brigade Pume Josip Šimunko, Mirko Martinjak i Stanko Šincek. 7. gardijska brigada osnovana je 23. prosinca 1992., a već početkom veljače sljedeće godine upućena je na karlovačko bojište gdje je bila do 10. listopada. Tijekom 1993., od 23. veljače do 13. ožujka, dio brigade bio je angažiran u operaciji Suhovare - Drače na zadarskom bojištu, a od 6. lipnja do kraja listopada na Stankovačkom bojištu. Na šibensko-vodičkom bojištu brigada je ratovala od 30. listopada 1993. do 15. veljače 1994. godine. U 1994. brigada je bila angažirana u ratnim operacijama u Dalmaciji - na novigradskom bojištu od 6. ožujka do 29. travnja, zatim Manevarska snaga Zbornog područja Split od Krke do Velebita od 29. travnja do prosinca 1994. godine. Krajem godine veći dio ratnog puta
proveden je na Dinari. Operacija na Dinari - OG Livno trajala je od 6.prosinca 1994. do 5. veljače 1995. godine, zatim Skok-95 od 14. ožujka do 18. svibnja 1995. godine. U srpnju je slijedilo Ljeto-95., u kolovozu Oluja, u rujnu Maestral, a u listopadu 1995. posljednja ratna operacija Južni potez. Na kraju predavanja, S. Šincek navodi kako je poginulo 69 pripadnika Puma, a jedan se vodi kao nestali. Kao jedan od zanimljivih pregleda 7. gardijske brigade može se navesti sljedeće: Pume su ukupno imale 4.066 djelatnih vojnih osoba te 420 mobiliziranih osoba. Brigada je na bojištu provela 845 dana stalnog boravka na terenu od kojih je 35 bilo u napadu. Svojim djelovanjem Pume su u Domovinskom ratu oslobodile područje veličine Varaždinske županije. Tijekom predavanja najavljena je i skorašnja monografija o Pumama koja će izaći iz tiska sredinom sljedeće godine. Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije
Zaklada “Knaput – Branko Bek”
Obavještavamo javnost da je Humanitarna zaklada “Knaput – Branko Bek” u četiri mjeseca djelovanja primila sljedeće donacije: CBB Varaždin (109.000 kuna), X-MEDIA Ivanec (web stranice/HR domena), Ante Todorić, Zagreb (5.000 kuna), Ljekarna Slavko Blaško i Paulina Malter, Velika Gorica (1.000 kuna), Ivan Todorić, Zagreb (1.400 kuna), Arka Varaždin (5.000 kuna), Investco Zagreb (10.000 kuna), Škrinjar Robert, Zagreb (1.000 kuna), Prudens Consilium Varaždin (1.000 kuna), humanitarni koncert “Fala” (8.000 kuna), Morana Krpan (100 kuna), Hana Horvat (100 kuna), Mia Cingesar
(100 kuna). Pomoći su dodijeljene Toniju Munjizi za liječenje sarkoma (15.000 kuna) i Ivani Mihin za trošak puta na operaciju (3.000 kuna). Ovom objavom vas molimo da, sukladno mogućnostima, u 2010. godini predvidite donaciju zakladi i na taj način pomognete onima kojima je pomoć najpotrebnija. Humanitarna zaklada „Knaput - Branko Bek“, tel. 042/314-254; fax 042/313-132; e-mail info@zakladabrankobek.hr; žiroračun 2481000-1111001669. Upravni odbor Zaklade
Koncert u Glazbenoj školi U sklopu programa Advent u Varaždinu u ponedjeljak, 21. prosinca, održan je tradicionalni Božićni koncert učenika Glazbene škole iz Varaždina u velikoj koncertnoj dvorani njihove škole. Učenici osnovne i srednje glazbene škole klavirskog, teoretskog, gudačkog, harmonikaškog i puhačkog odjela svojim su muziciranjem roditeljima te ostalim gostima poklonili doživljaj blagdanskog duha. Prigodne tradicionalne božićne skladbe svedene u 27 izvrsnih točaka oduševile su sve prisutne, a učenici su još jednom imali priliku pokazati svoj trud te trud profesora jedne on najuspješnijih glazbenih škola u Hrvatskoj. Petra Pazman
Božićna radionica u 7. OŠ Učenici 1. b Sedme osnovne škole Varaždin i njihovi roditelji zajedno su se uoči Božića družili na Božićnoj radionici, koju je organizirala učiteljica Julijana Petrina. Roditelji i učenici donijeli su razne ukrase, papire, kuglice, ukrasna ljepila, češere, sprejeve u bojama te su uz božićne pjesme na čelu s učiteljicom izrađivali čestitke, ukrase i boriće. Osjećali smo se kao dobra, vesela i sretna obitelj! Zahvaljujemo učiteljici 1. b razreda Julijani Petrini na pozivu na zajedničko druženje, koje nas je oplemenilo uoči Božića. Roditelji učenika 1. b VII. OŠ Varaždin
Božićna priredba OŠ Vinica Uspješnu godinu punu događanja i postignutih rezultata u raznim aktivnostima učenici i djelatnici škole završili su božićnom priredbom 22. prosinca u općinskoj dvorani uz prisutnost roditelja i pozvanih gostiju. Priredba je obilovala bogatstvom riječi, pjesme i plesa, a sve protkano božićnim ozračjem i običajima viničkog kraja u božićno vrijeme. Tom prigodom načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac poklonio je školi prijenosno računalo i projektor za opremanje knjižnice koja će tako biti u potpunosti multimedijalno opremljena i pomoći učenicima u unapređenju nastave i izvannastavnih aktivnosti. OŠ Vinica
Posjet poštara vrtiću Dana 11. prosinca Dječji vrtić Varaždin u Koprivničkoj ulici posjetio je poštar koji je razgovarao i slikao se s djecom te im omogućio da razgledaju njegovu uniformu, torbu, kapu… Djeca su imala mnogo pitanja za poštara, od toga što nosi u torbi, kako je nekad putovala pošta itd. Budući da su mališani znali da dolazi poštar, kod kuće su uz pomoć svojih roditelja napisali pisma sa svojom adresom. S veseljem su predala pisma poštaru, a na njihovu radost pisma će doći na kućnu adresu, pa će im se na taj način dočarati kako zapravo putuje pošta. DV Varaždin - Koprivnička
Oglas - Optistan 17
29. prosinca 2009.
Građevina ima tri etaže, a dogradnjom se dobivaju još jedna puna etaža, kao i poluetaža, odnosno jednoetažni i dvoetažni stanovi
OTKRIVAMO Rekonstrukcija i dogradnja zgrade u Vukovićevoj 3
Novi stanovi u Vukovićevoj u proljeće sljedeće godine Zainteresirani za kupnju u pretprodaji po vrlo povoljnim cijenama, uz mogućnost kreditiranja, mogu se obratiti na telefone 042/203-914 i 099/76-44-894 radnim danom od 14:30 do 16:30 sati Tvrka OPTIstan iz Varaždina provodi rekonstrukciju i dogradnju višestambenog objekta u Ulici Stjepana Vukovića 3 u Varaždinu, i to u sklopu cjelokupnog projekta “Ravni krovovi nakon pola stoljeća”. U Vukovićevoj ulici ključni cilj jest dogradnjom stambenih jedinica postići izgradnju čvrstog, višestrešnog krovišta, te sanacijom i uređenjem fasade smanjiti mjesečne troškove grijanja, odnosno hlađenja za oko 20 do 40 posto. Istodobno, na taj način cilj je povećati vrijednost stanova od 15 do 25 posto te poboljšati životne uvjete u samoj zgradi, kao i u dijelu grada u kojem se zgrada nalazi.
Kvaliteta življenja
Zahvaljujući predanosti i stručnosti tvrtke V.E.P., odno-
sno projektantu Vladimiru Zadravcu i zaposlenim stručnim osobama te tvrtke projekt je od nekih “prošlih” dana pa do danas dobio puno izmjena i dopuna. Dajemo opis građevine, kako postojeće, tako i dogradnje, a s ciljem da približimo nove mogućnosti u pravcu „energetske učinkovitosti“, a samim time i kvalitete življenja. Stanovi su u fazi izgradnje kao dogradnja četvrte i pete etaže na postojećem višestambenom objektu. Do zgrade se pristupa iz dvije ulice, a kojom prolaze i instalacije elektrike, vodovoda, kanalizacije, plina, telefona, te kabelske TV, na koje je građevina priključena. Stambena građevina je projektirana sukladno lokacijskoj dozvoli. Postojeća građevina sastoji se od podrumskog dije-
la, visokog prizemlja i tri etaže. Dogradnjom se dobivaju još jedna puna etaža, kao i poluetaža, odnosno jednoetažni i dvoetažni stambeni prostori – stanovi. U građevinu se ulazi s jugozapadne strane gdje je i smješteno dograđeno vanjsko dizalo, a postoje i dvokraka stubišta na kraju kojeg je smješten podest.
Toplinska izolacija
Po etaži je smješteno osam stanova, tako da u objektu postoje 32 stambene jedinice s dograđenih 11 stambenih jedinica. Ispred i iza građevine, na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj strani, osigurana su parkirna mjesta na javnoj površini. Odvodnja je riješena linijskim rešetkama. Na jugozapadnoj strani objekta, pored
pristupnog kolovoza do ulaza u građevinu nalazi se prostor za odlaganje kućnog otpada. Dograđeni dio izvodi se od YTONG materijala, kao čvrsta gradnja, dok je skeletna konstrukcija od armirano-betonskih „serklaža“, toplinski dopunsko izoliranih. Pročelje
u
objektu postoje 32 stambene jedinice s dograđenih 11 stambenih jedinica novoizgrađenog dijela je obloženo dodatnom toplinskom izolacijom iako YTONG kao građevni materijal ima vrlo visoka toplinska svojstva. Krovnu konstrukciju čini puna armirano-betonska ploča s termoizolacijom i dvostrešni
ventilirani krov. Nosiva vodootporna krovna konstrukcija pokrivena je limenim panelom toplinski izoliranim koji je završno oličen zapečenom bojom. Vanjska stolarija je od PVC-a, višekomornih profila svjetski priznatog proizvođača, ostakljena IZO-staklom. Metalne ograde terasa i loggia izvedene su od INOX-a. Planirani dovršetak gradnje i useljenje je zaključno s mjesecom ožujkom 2010. godine, a svi zainteresirani za kupnju u pretprodaji po vrlo povoljnim cijenama, uz mogućnost kreditiranja, mogu se obratiti na telefone 042/203- 914 i 099/76-44-894 radnim danom od 14:30 do 16:30 sati, kontaktirati nas na broj telefaksa 042/203-917 ili osobno doći na adresu Sajmište 25 (Banfica – “stari sajam”).
STOLARIJA
Kvalitetna keramika Unutarnja stolarija je tip LESNA, vratna krila puna ili s ispunom od stakla s vertikalnom gravurom te masivni dovratnici. Sve završno lakirano u boji po želji budućeg kupca. Podovi su izvedeni kao plivajući, a završna obloga je od kvalitetne talijanske keramike u kuhinjama, ostavama, kupaonicama i WC-ima odnosno hrastovog parketa sa „sokl“ kutnim „lajsnama“ u spavaćim i dnevnim sobama, pred prostorima i blagovaonicama. Za slučajeve unaprijed poznatog kupca, dogovaraju se svi završnoobrtnički radovi prema unaprijed određenim željama. Podovi terasa i loggija izvedeni su uz odgovarajuću termo i hidroizolaciju. Završno popločenje stubišta te terasa i loggia izvedeno je također kvalitetnom talijanskom gless keramikom uz obodno postavljene limene okapnice.
INSTALACIJE Građevina u Varaždinu priključena je na komunalne instalacije prema uvjetima komunalnih tvrtki
Ugradnja opreme u dogovoru s kupcem
Svaki stan može se opremiti klima-uređajem
Građevina je priključena na komunalne instalacije prema uvjetima komunalnih organizacija: vodovod, kanalizacija, električna energija, plin i telefon. Svi sanitarni uređaji spojeni su na vodovod i kanalizaciju. Oprema se ugrađuje u dogovoru s budućim kupcem kada je on poznat, a za slučaj da nije, završni radovi izvode se do faze ugradnje navedene opreme. U objektu je izvedena instalacija jake i slabe struje te gromobrana. U svakom stanu izveden je telefonski i TV priključak. Grijanje je izvedeno kao etažno koje
se koristi za centralnu pripremu tople vode za kuhinju i kupaonicu te grijanje. Grijaća tijela su pločasti radijatori u sobama te radijator “ljestve” u kupao-
e
tažno grijanje koristi se i za pripremu tople vode za kuhinju i kupaonicu nicama. Prostorije stanova izravno se zrače preko prozora, a prostori u kojima to nije moguće imaju osiguranu prisilnu ventilaciju preko ventilatora unutar PVC
cijevi fi 110 mm. Prema želji kupca svaki stan može se opremiti klima-uređajem, čije su vanjske jedinice smještene na loggiama ili krovu građevine. U fazi projektiranja i izvođenja same građevine i neposrednog okoliša poduzete su sve mjere za zaštitu čovjekovog okoliša. Planirani sadržaji nemaju utjecaja na zagađenje neposrednog okoliša. Površine predviđene za parkiranje osobnih vozila popločene su betonskim opločnicima. Sve površine oko objekta koje se ne koriste za prometovanje humusirane su i zasijane travnom smjesom, te hortikulturno ukrašene.
18 Poslovni svijet
29. prosinca 2009.
SKUPŠTINA ŽUPANIJE
Za prijevoz 100 kuna mjesečno VARAŽDIN – Zbog odluke prema kojoj će svi učenici, izuzev onih iz obitelji korisnika socijalne pomoći, ubuduće trebati dati 100 kuna svaki mjesec ukoliko se voze autobusima, odnosno isto toliko polugodišnje za vlak, proračun Varaždinske županije za 2010. godinu većinom je glasova vijećnika Županijske skupštine smanjen na 222,7 milijuna kuna, umjesto predloženih 226,7 milijuna kuna. No i takav proračun oporbeni su vijećnici ocijenili lošim i neodrživim, dok je za varaždinskog župana Predraga Štromara presiromašan jer će u osnovnom dijelu biti manji za desetak milijuna nego ove godine.
ŽUPANIJA I KRIZA
Protiv krize plaćanjem VARAŽDIN – Varaždinska županija i poduzeća u njezinom vlasništvu plaćaju obveze u valuti i to je jedna od najvažnijih antirecesijskih mjera koje provodi ove, a koju će provoditi iduće godine za kada planira i novi projekt mikro-kreditiranja, povećanje jamstvenog fonda i reprogramiranje kredita. Istaknuo je to u odgovoru vijećniku Miroslavu Buniću, kojeg je zanimalo priprema li Varaždinska županija novi paket antirecesijskih mjera da bi se barem usporili negativni trendovi u varaždinskom gospodarstvu, o kojem ovisi sudbina mnogih obitelji, pa i punjenje županijskog proračuna.
GORNJI KNEGINEC
Proračun 35,4 milijuna kuna GORNJI KNEGINEC - Proračun Općine Gornji Kneginec za 2010. godinu iznosit će 35,4 milijuna kuna, a od tog iznosa najveći će se dio utrošiti na dovršetak izgradnje komunalne infrastrukture. Odlučilo je to Općinsko vijeće na sjednici na kojoj je uz proračun donesen i plan javnih potreba u društvenim i komunalnim djelatnostima, odnosno godišnji program održavanja komunalne infrastrukture te program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Umjesto povrata novca u proračun, Varteks će dati zemljište na kojem su auto-sajmovi te će još biti oslobođen komunalne naknade, spomeničke rente, zakupnina…
DOGOVOR Sporazum Grada Varaždina i Varteksa o pomoći oko preseljenja
Grad Varteksu 40.000, a 2 Vlada RH još 60.000 m
Na temelju sporazuma, koji su podržali svi vijećnici Gradskog vijeća, trebali bi se rješavati međusobni imovinskopravni odnosi i drugi interesi, ali i očuvati radna mjesta Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Radi preseljenja na novu lokaciju, Grad Varaždin osigurat će Varteksu pravo građenja na parceli površine 40 tisuća kvadrata koju će mu dodijeliti bez naknade do kraja siječnja iduće godine. Ovo prvo formaliziranje rokova dugo najavljivane gradske pomoći varaždinskom tekstilnom poduzeću dio je sporazuma između Varteksa i Grada Varaždina, koji su prihvatili svi vijećnici na sjednici Gradskog vijeća.
„Velik doprinos“
U uvodnom dijelu sporazuma, kojim se žele riješiti „međusobni imovinsko-pravni odnosi i drugi interesi, ali i očuvati radna mjesta“, navodi se da je Varteks dao „velik doprinos za opći gospodarski i socijalni napredak Varaždina,
što zapošljavajući najveći broj radnika, što kao najveći izvoznik, a osobito ustupanjem parkirališta za potrebe gradskih bazena, kao i društvenih stanova“. Upravo stoga Grad Varaždin neće izaći u susret Varteksu samo dodjeljivanjem 40.000
n
a postojećoj lokaciji Varteksa planira se gradnja i polivalentne dvorane kvadrata koji, kao se tvrdi, nisu dovoljni za trajno preseljenje tvornice, nego će zajedno nastupiti prema Vladi RH i ministarstvima kako bi se u roku od godinu dana od zaključenja sporazuma osiguralo ukupno 100.000 kvadrata nužnih za „optimalizaciju proizvodnog procesa i očuvanje kapaciteta“. No, da to neće ići lako,
svjesne su obje strane jer se u sporazumu ističe da će se tražiti druga lokacija i potpisivati poseban sporazum ukoliko se ne uspije osigurati dovoljna površina.
Skupa do dvorane
Ukoliko do preseljenja dođe u roku, Grad Varaždin i Varteks nastavit će suradnju na komercijalizaciji postojeće lokacije tvornice, zbog čega će se osnovati i posebno, petočlano povjerenstvo. „Novi sadržaji utvrdit će se prema zajedničkim interesima, a imajući u vidu adekvatnu financijsku korist, ali isto tako i sadržaje od šireg interesa za Grad Varaždin i njegove građane, među kojima je izgradnja polivalentne dvorane”, zaključuje se u sporazumu te najavljuju zajednički napori da se novi sadržaji i djelatnosti u najvećoj mjeri financiraju iz europskih fondova.
DUG Autosajam za dugove prema Gradu
Kvadrat čak 741 kunu Osim preseljenja, sporazumom na koji vijećnici nisu imali primjedbe, izuzev da bi bilo poželjno znati tko su sve vlasnici Varteksa, odnosno kome se posredno pomaže, utvrđeno je i načelo po kojem bi se trebao riješiti dug Varteksa prema Gradu Varaždinu od 6,4 milijuna kuna, koji je nastao zbog neplaćanja komunalne naknade, spomeničke rente, zakupnine i gotovinske pozajmice. Umjesto povrata novca u gradsku blagajnu, dogovoreno je da će Varteks dati Gradu Varaždinu u vlasništvo svoje zemljište od 17 tisuća kvadrata na kojem se održava auto-sajam, a prostornim planovima predviđeno je za izgradnju nove ulice. Budući da je vrijednost parcele procijenjena na 12,6 milijuna kuna, odnosno 741 kunu po kvadratu, Varteks će biti još
Buduća ulica ide auto-sajmom
oslobođen i plaćanja komunalne naknade, spomeničke rente, zakupnina i naknada za zaštitu voda u ukupnom iznosu od 2,9 milijuna kuna. Za preostalu razliku Grad Varaždin će prenijeti u vlasništvo Varteksa 40.000 kvadrata, uz uvjet da Varteks okrupni zemljište i preseli se u roku od pet godina. U protivnom, trebat će vratiti prenijeto mu zemljište, a Grad Varaždin će vratiti razliku u novcu.
STAV Borislav Škegro o sadašnjosti i budućnosti najvećeg domaćeg tekstilnog poduzeća
“Neki dijelovi Varteksa imaju budućnost”
Borislav Škegro
Varteks je privatna tvrtka, ali budući da je od velikog značaja za Varaždin s obzirom na broj zaposlenih, tradiciju i drugo, onda se kod njega mogu primjenjivati drukčija rješenja u slučaju velikih problema nego u nekoj manjoj i manje poznatoj tvrtki - smatra bivši ministar i aktualni savjetnik Vlade Borislav Škegro, koji je
dvije godine radio u Varteksu. - Bilo je to 2001. i 2002, kada je Varteksova bilanca izgledala, grubo, ovako: Levi’s je napravio godišnje 25 milijuna kuna dobiti, konfekcija je bila na nuli, a Tivar je imao 25 milijuna kuna gubitka. Tako je cijeli Varteks bio na nuli - veli Škegro, napominjući da su veći problemi počeli kada se
u Novom Marofu prestajalo šivati za Levi’s. Uz to, kako dodaje, godinama se znalo da je Tivar prevelik za Varteksovu potrošnju štofova, ali se nije poduzimalo jer je Varteks na određeni način bio socijalna ustanova. - Neki dijelovi Varteksa imaju budućnost. Jedan dio bi se morao specijalizirati za robne
marke, drugi dio bi morao raditi u visokokvalitetnom lohnu, treći dio bi morao potpuno promijeniti djelatnost. Ne smije se biti zarobljenik toga da je u Varteksu nekada radilo 11 tisuća ljudi i tome slično. Tako je nekada bilo i tako se nekada moglo, ali danas više ne ide jer to jednostavno ne priznaje tržište - upozorava Škegro.
Poslovni svijet 19
29. prosinca 2009.
DOZNAJEMO Glavnina potraživanja propale OŠKZ sumnjiva i sporna
Štediše mogu zaboraviti čak deset milijuna kuna Od 12 milijuna spornih i sumnjivih potraživanja, moguće dobiti oko 2,2 milijuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Puno se radi, ali nažalost s malo efekata jer se godinama poslovalo kako nije trebalo: prikazivalo se ono što je već naplaćeno ili nešto što nije dovoljno osigurano, upozorava Marija Domijan, stečajna upraviteljica propale varaždinske Obrtničke štednokreditne zadruge.
Dio ipak isplaćen
Nakon gotovo dvije godine od propasti uspjeli su se utvrditi razmjeri štete za zadrugare, odnosno štediše. Priznate tražbine iznose 16 milijuna kuna, od čega na plaće i otpremnine zaposlenika otpada 46 tisuća kuna, odnosno 126 tisuća kuna. Plaće su isplaćene, kao i otpremnine, izuzev v.d. direktorice. Sve ostalo otpada na potraživanja štediša kojima je dosada isplaćeno oko 5,5 posto potraživanja, odnosno 794 tisuće kuna. U ovom trenutku, nažalost,
nemamo neke ohrabrujuće informacije za zadrugare. Na računu imamo 70-ak tisuća kuna, što je premali novac za isplate, a nešto mora ostati radi vođenja stečajnog postupka jer ne možemo očekivati nikakav priljev izuzev kroz nove ovrhe ili nastavak započetih prije stečajnog postupka. Međutim, tu situacija nije jednostavna - upozorava Domijan. Naime, kako dodaje, svega su dvije do tri nekretnine iz kojih će se s određenom sigurnošću namaknuti neka sredstva.
Čudne kamate
„Jedna je u Strahonincu i ona je pred iseljenjem, a nad drugom u Lepoglavi vodio se postupak koji je obustavljen, pa bi se trebao nastaviti. Tu je još jedna nekretnina nad kojom je fiducij, ali se s njezinom vlasnicom vodi spor zbog visine duga, doznajemo od stečajne upraviteljice, koja na-
Usprkos kontrolama, OŠKZ Varaždin deset godina mirno poslovala s lažnim bilancama
pominje da je vrijednost ovih
s
vega su dvije do tri nekretnine od kojih će se nešto novca uskoro namaknuti triju nekretnina procijenjena na 500 do 600 tisuća kuna.
I TOGA IMA Gubitaš s porezom na dobit
Nasuprot tome, sva ostala potraživanja iz poslovnih knjiga OŠKZ, koja se kreću oko 12 milijuna kuna, sumnjiva su i sporna. - Ne može se prognozirati hoće li se, koliko i kada naplatiti od toga jer, recimo, neka od tih potraživanja bila su iskazna u knjigama, a zapravo su otplaćena. Neke nekretnine koje su date kao jamstva za
velike kredite jeftino su prodavane. Osim toga, od tog iznosa je oko pet milijuna glavnice, a oko sedam otpada na kamate koje su obračunate na jedan, recimo, čudan nač in, veli Domijan. Upravo zbog toga, od 12 milijuna spornih i sumnjivih potraživanja, moglo bi se dobiti tek oko 2,2 milijuna kuna.
NAŠA POSLA Dvije godine za ispitivanje
Dubioze deset godina!
Važnija Podravka i HEP
Nadamo se ot varanju istrage protiv odgovornih osoba OŠKZ koja je gotovo deset godina poslovala s gubitkom. No, kroz pripisivanje kamata na sumnjiva potraživanja stvarala se aktiva koje zapravo nema. Da se prije 10 godina iskazao gubitak, to bi se moglo sanirati, ali bi bilo smjena vodećih. A to se nije htjelo.
Ima raznih tužnih sudbina među 145 zadrugara. Neki su morali napustiti domove umirovljenika jer su ostali bez ušteđev ina. Gotovo dvije godine se ispitivalo gdje je njihov novac, jer se navodno moralo pomagati oko slučajeva kao što su Podravka i HEP. Sada je naš slučaj konačno došao do državnog odvjetništva. Sve
Članovi odbora su doduše bili informirani o sumnjivim potraživanjima, ali su povjerovali da će se to srediti jer su uglavnom bili nestručni. Neki su shvatili, pa su povukli novac, veli Domijan, te najavljuje spor s poreznicima koji potražuju 630 tisuća kuna poreza na dobit OŠKZ, iako je poslovala godinama s gubitkom.
Branko Grabar
zadrugare zanimaju samo dvije stvari: ima li nade da još nešto dobiju i kada će konačno odgovarati oni koji su krivi za gubitke koji su postojali deset godina, a prikazivana je minimalna dobit. Te lažne bilance slali su nadležnim institucijama, ali bez koristi, upozorava Branko Grabar, predsjednik odbora vjerovnika.
IN MEMORIAM
Stjepan Bunić
VARAŽDIN – Stjepan Bunić, član NO VABA banke, iznenada je preminuo u Varaždinu. Po završetku osnovne škole u Klenovniku te zagrebačke Klasične gimnazije, upisuje varaždinski Ekonomski fakultet gdje diplomira u smjeru računovodstvo i financije. Poslovnu karijeru započeo je kao direktor financija Strojoteksa, a zatim odlazi u Mundus i Ugostiteljsko poduzeće Varaždin. Od 1988. vodi varaždinski SDK, a od 1993. varaždinsku Financijsku policiju. Od 1995. do 2000. na funkciji je zamjenika predsjednika Uprave u Varaždinskoj banci, zatim odlazi u PBZ gdje je do 2004. kada kratko biva pomoćnik ministra gospodarstva.
ZONA KNEGINEC
Poticaji za ulagače u zoni GORNJI KNEGINEC – „Poduzetnik u zoni“ naziv je programa namijenjenog poticanju subjekata u malom gospodarstvu za ulaganja u poduzetničke zone. U sklopu programa Hrvatska agencija za malo gospodarstvo izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita, koje kreditne institucije i druge pravne osobe koje odobravaju kredite odobravaju subjektima malog gospodarstva. Najviši iznos kredita za koji se izdaje jamstvo je 12 milijuna kuna, a najviši iznos jamstva je u visini 80 posto od dokumentiranih nenaplaćenih potraživanja po glavnici kredita.
Prava odluka
Tipovi pregovarača
P
ostoje različiti tipovi pregovarača. Prema osnovnim karakteristikama možemo razlikovati: dominantne pregovarače, ekstrovertirane pregovarače, introvertirane pregovarače, glumce, nevinašca, filozofe i čuvare. Dominantni pregovarači nastoje uvijek dominirati pregovorima. Koriste grubu taktiku i skloni su zapovijedanju. Tuđe argumente najčešće pobijaju galamom. Njihov pregovor je u biti nagovor. Ekstrovertirani pregovarači imaju sličan pristup kao
dominantni, no puno su površniji, brzim i kratkim pregovorom nastoje ostvariti isključivo svoje ciljeve, pridodajući prekomjernu pozornost izgledu i materijalnom okruženju. Introvertirani pregovarači nemaju povjerenja ni u koga, rijetko uopće pristaju na pregovore i teško se otvaraju. Glumci su pregovarači koji koriste sve vrste glume, od prepoznatljivog imidža do nesvakidašnjeg ponašanja. Dobro snime situaciju i savršeno se u nju uklope. Nevinašca
su ugodni i pristojni pregovarači. Izgledaju kao da bi sve učinili samo da se pregovor okonča u miru. Međutim, traje li vam pregovor više od 5 minuta, naišli ste na opasnog pregovarača koji može stvoriti osjećaj vaše smirenosti i uvjerenosti da će pristati na sve, a u biti vas vrlo lako dovede u podređeni položaj. Filozofe ćete prepoznati po nepredvidljivosti - sad su ZA, sad su PROTIV nečega. Izgledaju kao da ne znaju što hoće, ali jako dobro znaju. Da biste uštedjeli vrijeme i svoje
živce, nametnite im argumente i jasne ciljeve. Čuvari su konzervativni pregovarači, zdravog razuma, vjeruju u tradicionalne vrijednosti. Cilj im je da rezultat pregovora bude pozitivan, da obje strane budu zadovoljne i da se postigne kompromisno rješenje. Teže da pregovor okonča uspješno, na zadovoljstvo i jedne i druge strane. I za kraj, napravite kratku analizu i odgovorite na pitanje: prepoznajete li se u kojem od navedenih tipova pregovarača?
Nina Begičević doc. dr. sc.
20 Crna kronika
29. prosinca 2009.
NAŠA POSLA Republika Hrvatska već gotovo 15 godina ne može do svojih nekretnina u V. Toplicama
Usprkos nezakonitoj prodaji, država ne može do zemljišta Odbijen je zahtjev za ponavljanjem postupka, ali se Ines Marko opet žali Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Odbijen je zahtjev za ponavljanjem postupka u kojem je utvrđen ništavnim ugovor o prodaji vrijednog zemljišta u Varaždinskim Toplicama koji je još 1996. zagrebačka poduzetnica Ines Marko kupila od propale novomarofske poljoprivredne zadruge Sloga. Riječ je o primjeru koji rječito govori da od nedovoljno učinkovitog, a ponekad i korumpiranog pravosuđa, štete nemaju samo građani i poduzeća, nego i sama država koja u ovom slučaju već godinama pokušava doći do zemljišta otuđenog joj na nezakonit nač in te kazniti one koji su za to odgovorni, ali bez uspjeha.
17ha - 137.000 DEM!
Visoki trgovački sud još je 2004. godine potvrdio presudu varaždinskog Trgovačkog suda kojom je ugovor o prodaji sklopljen između poduzetnice i propale zadruge proglašen ništavnim te je naložena uspostava prijašnjeg zemljišnoknjiškog stanja. To se, međutim, ni danas nije dogodilo jer rješenje ne želi dati čakovečki Općinski sud, kojem je predmet delegiran. Nakon što su početkom 1996. čelnici poljoprivredne zadruge Sloga poduzetnici Ines Marko prodali 17 hektara zemljišta u Varaždinskim
i
ako je ugovor poništen 2004., još nije izdano rješenje o upisu RH je žalbu poduzetnice te je ukinuo rješenje novomarofskog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Međutim, i u ponovljenom postupku tadašnji predsjednik novomarofskog suda Antun Maltar odbija prijedlog poduzetnice za uknjižbu prava vlasništva ističući da se nekretnine nalaze izvan građevinskog područja, odnosno u zoni poljoprivrednog zemljišta, pa su na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu vlasništvo Republike Hrvatske, tim više što PZ „Sloga“ nije podnijela nikakve dokaze na osnovu kojih bi stekla pravo vlasništva na navedenim nekretninama”.
ŽUPANIJSKI SUD
Ukinuta privremena mjera! Osim što su promijenile vlasnika, nekretnine koje je Marko kupila od Sloge od 2005. opterećene su založnim pravom švicarskog poduzeća Finmax u visini od skoro 500.000 eura, i to na temelju ugovora o zajmu koji je sklopljen još 2003. Posljedica je to još jedne sporne odluke varaždin-
skog Županijskog suda koji je nakon žalbe Ines Marko ukinuo privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja koju je izdao novomarofski sud jer državno odvjetništvo nije navelo „činjenice i dokaze kojima se potkrepljuju navodi o mogućnosti opterećenja ili otuđenja nekretnina“?!
KOLODVOR PZ Sloga prodala poljoprivredno zemljište oko Varaždinskih Toplica dr. Ines Marko
No ni ovako potkrijepljeno odbijajuće rješenje nije obeshrabr ilo Ines Marko. Ponovno se žali varaždinskom Županijskom sudu koji sada ima još više razumijevanja za njezine argumente. Naime, ne samo da vijeće opet prihvaća njezinu žalbu, nego predmet više ne vraća na ponovno suđenje, nego preinačuje prvostupanjsku presudu tako da poduzetnici dopušta uknjižbu prava vlasništva nad nekretninama, što je novomarofsku sud uporno odbijao.
Novi vlasnik - tvrtka Alu-mar Od trenutka kada se Ines Marko upisala kao vlasnik nekretnina, država počinje pravnu bitku za poništenje kupoprodajnog ugovora i vraćanja prijašnjeg zemljišnoknjiškog stanja, odnosno za kažnjavanje krivaca, ali još uvijek bez uspjeha. Naime, iako je kupoprodajni ugovor proglašen ništavnim još 2002. na varaždinskom Trgovačkom sudu, koji je postupak vodio
zbog stečaja Poljoprivredne zadruge Sloga, a presudu varaždinskog suda dvije godine kasnije potvrdio i Visoki trgovački sud, ne samo da se država ni do danas nije uspjela upisati kao vlasnik poljoprivrednog zemljišta, nego je ono u međuvremenu promijenilo vlasnika. To sada, naime, više nije Ines Marko, nego njezino poduzeće Alu-mar.
VRHOVNI SUD Odbijen zahtjev Ines Marko za reviziju postupka
Što još čeka čakovečki Općinski sud? Vjerojatno ohrabrena rješenjima varaždinskog Županijskog suda, koja su uvijek išla u njezinu korist, vlasnica Alumara i još nekih tvrtki podnosi zahtjev za reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda, koji je odbio njezinu žalbu te potvrdio presudu varaždinskog Trgovačkog suda
o ništavnosti spornog kupoprodajnog ugovora iz 1996. godine. Vrhovni sud zahtjev Ines Marko za reviziju postupka odbija 2006., a poduzetnica ne staje u nakani da izbjegne poništenje kupoprodajnog ugovora: ubrzo podnosi zahtjev za obnovu postupka koji ovaj mjesec, odnosno nakon
3 godine od predaje zahtjeva, odbija varaždinski Trgovački sud. Hoće li sada čakovečki Općinski sud napokon krenuti s izdavanjem rješenja o upisu države kao vlasnika nad nekretninama s kojih treba maknuti i Alu-mar, ili će čekati ishod žalbe Ines Marko. Ima li kraja ovom slučaju?
I TOGA IMA Nitko od sudionika nezakonite kupoprodaje zemljiša u Varaždinskim Toplicama nije odgovarao
Nezakonita prodaja, ali nitko nije kriv!?
Kazneni postupak okončan nakon osam godina
Ispitan na zahtjev Latvije VARAŽDIN - Na zamolbu Ministarstva pravosuđa Republike Latvije za pružanje pravne pomoći, na varaždinskom Županijskom sudu ispitan je N.D. kojeg je latvijska Centralna uprava državne policije sumnjičila da ima saznanja u vezi kaznenog djela pod člankom 154. tamošnjeg kaznenog zakona: trgovanje ljudima u inozemstvu, te seksualno iskorištavanje u grupi vezano uz mlade. Tijekom istrage, koja je otvorena još početkom godine, latvijska policija je sumnjala da su se neka od navedenih djela događala u sklopu privatnih poslova koje vodi ispitanik, doznajemo na varaždinskom Županijskom sudu.
Toplicama za jedva 137 tisuća DEM, mjesno nadležni novomarofski Općinski sud uskratio joj je uknjižbu prava vlasništva nad tim nekretninama koje su zadrugari samo obrađivali. Usprkos tome, vijeće varaždinskog Županijskog suda u kojem je bio i sudac Zlatko Lodeta iz Varaždinskih Toplica uvažio
Što radi Vijeće?
ŽUPANIJSKI SUD
ČAKOVEC - Usporedo s postupkom za poništenje kupoprodajnog ugovora, državno odvjetništvo pokrenulo je 2001. kazneni postupak protiv bivšeg direktora PZ-a “Sloga” Dragutina Košćaka i dr. Ines Marko zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Postupak je pravomoćno okončan tek nedavno kada je Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu čakovečkog Županijskog suda za Košćaka, dok je državno odvjetništvo samo povuklo optužnicu protiv Ines Marko. - Sud nalazi da PZ Sloga nije smjela prodati te nekretnine po pozitivnim propisima, no samo ta činjenica nije dovoljna za postojanje kaznene odgovornosti jer nije dokazana na-
mjera osiguravanja protupravne imovinske koristi, što je bitno obilježje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti radi pribavljanja vlastite imovinske koristi. Naime, kod donošenja oslobađajuće presude sudsko se vijeće prvenstveno vodilo time da nije našlo dokazanim kako je namjera optuženika Dragutina Košćaka bila počinjenje kaznenog djela pribavljanja protupravne imovinske koristi za Ines Marko, što je bitan element tog kaznenog djela – istaknuo je sudac Rajko Kipke nakon izricanja oslobađajuće presude Košćaku, koji se za prodaju zemljišta odlučio tek nakon što je dr. Marko pribavila suglasnost s Kaptola. Ivica KRUHOBEREC
Razbojstvo maloljetnika VARAŽDIN - Dvojica maloljetnika u dobi od 16 godina počinila su u srijedu oko 18 sati razbojstvo na prostoru autobusnog kolodvora u Varaždinu. Tu su fizički napali 18-godišnjaka kojemu su otuđili šal i MP-4 uređaj nakon čega su se udaljili s mjesta događaja, izvijestili su iz PU varaždinske te dodali da su naknadno pronađeni maloljetni počinitelji protiv kojih će se podnijeti kaznena prijava. Budući da je prilikom napada ozlijeđen, oštećenom je pružena medicinska pomoć u varaždinskoj Općoj bolnici gdje je zadržan na liječenju zbog ozljeda koje nisu kvalificirane.
OPASAN TREND
Maloljetnici češće kradu VARAŽDIN – Maloljetnici su sve češće počinitelji krađa. Tako policija sumnja da su dvije provale u vikend kuće na području Lovrečan Brega počinila dvojica 15-godišnjaka i 16-godišnjak. Nadalje, 18-godišnjak i dvojica 15-godišnjaka, od kojih je jedan provalnik u Lovrečan Bregu, počinili su četiri krađe na području općine Cestica, odnosno u mjestima Cestica, Gornje Vratno i Babinec. Uz to, ova trojka je prije tih krađa provalila u kuću 67-godišnjaka iz koje su otuđili nekoliko mesinganih slavina i nekoliko slika.
29. prosinca 2009.
Oglasi 21
22 Oglasi
29. prosinca 2009.
NOVA 2010. sigurna linija susreta
Školstvo 23
29. prosinca 2009.
DONACIJA Pro-mil i 7Plus Regionalni tjednik darovali informatičke knjige OŠ Visoko
Središte širenja informatičke pismenosti u općini Visoko U školi će se organizirati e-Kids tečaj koji će sufinancirati Općina i kojim će djeca steći potrebna znanja za dobivanje diplome informatičke pismenosti po europskim ECDL standardima
Informatička povezanost i njezina primjena brišu granice na koje smo do sada bili naučeni, pogotovo u odnosu ruralnih i urbanih sredina. Uz poznavanje tehnologije, mnogi dosadašnji nedostaci manjih sredina postaju manje ograničavajući i pružaju veće mogućnosti onima koji koriste računala i koji su informatički pismeni. Veseli me vidjeti najmlađe kako koriste kompjutere, a vjerujem da će ova donacija pridonijeti njihovom budućem, još boljem napretku i svim onim što donosi znanje korištenja internetom - izjavio je Željko Pavlek, glavni urednik Regionalnog tjednika, prilikom posjete školi u Visokom.
iZajednica
Svakako je pohvalna akcija Regionalnog tjednika i nakladničke kuće Pro-mil čiji su predstavnici obradovali učenike OŠ Visoko donacijom knjiga i časopisa. - Ova akcija krenula je na jesen i već je nekoliko škola dobilo naše knjige, a važno je spomenuti da će se u školi u Visokom organizirati „e-Kids tečaj“ koji će sufinancirati općina i kojim će djeca steći potrebna znanja za dobivanje diplome informatičke pismenosti po europskim ECDL standardima - naglašava Mirjana Čilaš iz Pro-mila. U proljeće ove godine, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, počelo je provođenje projekta primjene informacijske tehnologije „iZajednica Visoko“. O tome govori ravnateljica OŠ Visoko Nada Horvat: - Projek-
tom se žele stvoriti uvjeti da škola postane središte i centar informatičkog opismenjavanja stanovnika ovog kraja. Naime, samo 2% stanovnika općine Visoko ima visoku ili višu stručnu spremu, 23% srednju stručnu spremu, 35% osnovnu školu, a čak 38% stanovništva nema završenu ni osnovnu školu. Iz takve strukture proizlazi da je velik dio stanovništva nezaposlen ili zaposlen na slabije plaćenim poslovima. Visoko je udaljeno 40-ak kilometara od najbližeg
Petarde
Donacija informatičke literature nakladničke kuće Pro-mil i 7Plus Regionalnog tjednika
š
kola se želi profilirati kao središte širenja informatičke pismenosti
Ukrasi
gradskog središta gdje se mještani mogu dodatno educirati te je realno očekivati da je interes za dodatne edukacije slabiji, jer ona ne uključuje samo troškove edukacije, već i troškove prijevoza, kao i vrijeme potrebno za dolazak i odlazak. Takva prometna izoliranost u još većoj mjeri produbljuje razlike u stupnju obrazovanosti naših mještana, utječe na mogućnost zapošljavanja i u još većoj mjeri uzrokuje odlazak mladih iz seoske sredine. Upravo projektom „iZajednica Visoko“ želi se mještanima, pogotovo mlađima, omogućiti lakše stjecanje potrebnih znanja, a informatička pismenost jedno je od ključnih znanja na tržištu rada. Na taj način škola se želi profilirati kao središte širenja informatičke pismenosti.
I najmlađi učenici u OŠ Visoko rado uče informatiku
25 vlasnika ECDL start diplome
Ravnateljica OŠ Visoko N. Horvat
Tijekom ožujka, travnja i svibnja ove godine 25 polaznika, mještana općine Visoko, u školi je stjecalo osnovnu informatičku pismenost. Osim toga, grupa od 25 polaznika polazila je tečaj za stjecanje ECDL start diplome. Svi naši napori i rezultati nastali su u okviru projekta primjene informacijske tehnologije „iZajednica Visoko” (2008-148) uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike
Hrvatske. Rad na informatičkom opismenjavanju nastavljamo i dalje, i upravo je u tijeku formiranje novih grupa. Naravno da nas veseli što smo dobili donaciju Regionalnog tjednika i tvrtke Pro-mil i što smo prepoznati kao sredina koja se trudi ostvariti čim bolje rezultate i ponuditi našim učenicima, ali i sumještanima, znanje koje je danas neophodno i ključno za naš razvoj - zaključuje ravnateljica Nada Horvat.
HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN 3 knjige Blagdanski paket za svakog početnika 60,00 kn
+ samo
30,00 kn
Učenici drugih razreda OŠ Sračinec susreli su se prije praznika s pripadnicima PU varaždinske i varaždinske vatrogasne postrojbe. Učenici su upozoreni na opasnosti koje im prijete prilikom rukovanja petardama i raznim eksplozivnim sredstvima vezano za predstojeće blagdane. Ako već imaju petarde preporučeno im je neka ih koriste samo u prisustvu roditelja. Pokazane su im i snimke ozljeda ruke, prstiju i oka nastale neopreznim rukovanjem. Saznali su na koje sve načine može nastati požar, zatim što učiniti kada se dogodi požar u kući ili u školi, te kako pomoći sebi i drugima u toj situaciji. Učenici su bili testirani i o poznavanju svih hitnih telefonskih brojeva. (di)
RADIONICA
+ samo
30,00 kn
GRATIS
Poklonite sebi ili drugima mogućnost svladavanja prepreke zvane računalo. Saznajete sve o Windowsima, Officeu, pristupu internetu i građi računala po nikad povoljnijoj cijeni u akciji 2+1 GRATIS
www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981
Piše: Damir Ivančić damir@regionalni.com
PREDAVANJE
Edukativnu radionicu izrade blagdanskih ukrasa, poklona i čestitki uspješno je organiziralo Vijeće roditelja OŠ Ljubeščica u suradnji sa školom te uz financijsku pomoć Općine Ljubeščica. U radionici, koju je otvorio načelnik Općine Nenad Horvatić, svoju je kreativnost i spretnost u radu rukama iskazalo stotinjak zainteresiranih učenika, roditelja i učitelja škole. Uz slatka osvježenja te međusobno druženje izrađivale su se božićne čestitke, ukrasi za bor, adventski vjenčići, ekobuketi, mirisne vrećice te mnogi drugi ukrasi i prigodni pokloni od ekološki prihvatljivih materijala. (di)
Specijalni blagdanski KUPON 2+1 GRATIS
24 Oglasi
29. prosinca 2009.
7UJRYDÄ&#x20AC;NR GLRQLÄ&#x20AC;NR GUXäWYR WUJRYLQD QD YHOLNR L PDOR XJRVWLWHOMVWYR XYR] L]YR] Â&#x2021; WHO Â&#x2021; ID[ ZHE ZZZ WUJRVWLO KU Â&#x2021; H PDLO WUJRVWLO#WUJRVWLO KU
Urbana kultura 25
29. prosinca 2009.
ART
/media
Između straha i nade
Novi album Cold Snapa bit će na najvišoj razini glazbene produkcije u svijetu
ekskluzivno Cold Snap u pohodu na svjetske pozornice
Tue Madsen + Cold Snap Varaždinski Groove metal bend Cold Snap u veljači kreće sa snimanjem novog albuma, a producirat će ih jedan od najboljih svjetskih producenata Tue Madsen Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com
Renomirani varaždinski metal band Cold Snap kreće na svjetske pozornice, a kao prva stepenica k tome bit će snimanje novog albuma koji će im producirati Tue Madsen, jedan od najboljih producenata na svjetskoj sceni. Ovaj glazbeni producent koji je radio s najvećim imenima svjetske alternativne scene (Sick of it all, Mnemic, Dagoba, Behemot, Vader) u veljači stiže u Zagreb kako bi počeli sa snimanjem novog albuma perfection grupe Cold Snap. Značaj ovog glazbenog producenta na svjetskoj sceni je neupitan, a koliko je tražen
govori činjenica da je sljedeći slobodan termin tek u 2013. Broj produciranih albuma koje Tue ima iza sebe u zadnjih 10 godina je više od 250, uz činjenicu da je većina od tih bendova nakon objavljivanja snimke potpisala ugovore s najvećim metal kućama, a to ciljaju i Cold Snapovci.
koncerata iza sebe novi album Cold Snapa bit će najviša stepenica na koju bend može kročiti, a nakon završetka albuma vokal Cold Snapa Jan Kerekeš leti za Njemačku na dogovorene sastanke s izdavačkim kućama Nuclear blast i Roadruner. Sam
album bit će remek djelo benda, sadržavat će 13 pjesama a na 5 njih gostovat će mladi glazbenici iz Varaždina i okolice s klavirskim, violinskim, digerido i rap dionicama. Dečkima možemo samo poželjeti sreću i brzo rješavanje ugovora.
Perfection
Samo snimanje kreće 07. veljače i snima se do 20. veljače u zagrebačkom studiju Morris koji slovi kao trenutačni br. 1. na hrvatskoj glazbenoj sceni nakon čega Tue nosi snimku u svoj Antfarm studio u Danskoj gdje se radi produkcija. Nakon 6 godina sviranja i više od 75
Tue Madsen kreće u suradnju s Cold Snapom
Izbori. Sve je bilo dosadno osim same završnice, kad se učinilo da Hebrang može preteći Bandića. No ja ne govorim o izborima, nego o njihovom praćenju. Prošli sam tjedan pisao o Denis Peričić, reklamama, koje su mr. sc mnogima više štetile nego koristile. Evo sad nešto o debati na HTV-u. Nisu čak ni novinari krivi, nego njihovi gosti. Ugledni profesori, analitičari, kolumnisti. Negdje od 22 do 23 sata svi su govorili kako je jako dobro za demokraciju da dalje idu Josipović i Hebrang, jer su to dvije velike stranke, a dvije velike stranke su jako dobre za stabilnost države, i da je dobro što ih otpadnici nisu razbucali. Onda je došla neslužbena vijest da je Bandić povećao prednost pred Hebrangom. Pa su naši profesori, analitičari, kolumnisti - okrenuli ploču. Pa su teoretizirali o sukobu u SDP-u, o Bandićevoj kampanji kojoj ni valjanje u snijegu nije odmoglo… I tako. Ako ste se možda začudili kakve (sve to) kandidate imamo, nemojte se čuditi. Pogledajte kakve intelektualce imamo. Čestitam Josipoviću i Bandiću. Čestitam i Hebrangu jer se hrabro držao do kraja. Drugima preporučam – otrežnjenje. Ili bolje savjetnike. Nadan je imao drugi krug u ruci, ali ga je propustio zbog loše tempirane kampanje i blijedih reklama. Primorac će morati mnogima štošta objasniti, ali to je njegov problem. Vesnama – što su htjele, to su dobile. Jedna je zadovoljna, druga nije. Jurčeviću želim da egzistenciju svoje sedmoro djece traži na drugi način. Mikšić i Vukšić se bar ne moraju brinuti za egzistenciju. Kajinu želim da shvati da je više nalik Georgeu iz Seinfelda nego predsjedniku. Miroslav Tuđman će se morati pomiriti s time da se Hrvatska previše promijenila. Na bolje ili na gore? Njegov je odgovor jasan. A mi? Mi moramo tek vidjeti. Nadati se ili – strahovati? Nadam se da ćemo se - nadati.
26 Kulturni obzor
U D-duru Ana Vidović i Monika Leskovar
U
utorak, 22. prosinca, održan je dobrotvorni koncert u maloj dvorani Vatroslav Lisinski koji je organizirala Udruga za pomoć osobama s traumatskom ozljedom mozga „Glava gore“. Nastupili su naši renomirani mladi umjetnici Ana Vidović - gitara, Monika Darko RUŠEC Leskovar - violončelo, Viktor Vidović - gitara i profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin Silvije Vidović – klavir. Ana Vidović, Karlovčanka, koju su njezin izvanredni talent i fascinantne glazbene sposobnosti dovele na sam vrh glazbene elite današnjice, odsvirala je „Four Pieces“ argentinskog skladatelja Astora Piazzolle i „La Catedral“ Augustina Barriosa Mangorea. Monika Leskovar, koja danas predaje violončelo kao asistentica na akademiji u Berlinu, odsvirala je skladbu „Salone“ za violončelo solo talijanskog skladatelja i čelista Giovannija Sollime. ilvije Vidović koji je razvio bogatu karijeru u SAD-u kroz svoj snažni, ali iskreni umjetnički izražaj odsvirao je „Images II“ za klavir solo francuskog impresionista Claudea Debussyja. Ana i Viktor Vidović izveli su skladbe „Kuća na splavi“ Viktora Vidovića i „Tango suitu“ Astora Piazzolle za dvije gitare. Viktorovu kompoziciju resi prozračnost, lijepe harmonije te vrlo originalne melodije koje iako moderne bivaju slušne jer kompozitor izbjegava pretjerane disonance što je kod moderne glazbe čest slučaj. kasnijem dijelu koncerta Viktor se predstavio i kao kantautor otpjevavši svoju pjesmu „Doći će dan“ za koju je napisao glazbu i tekst. ilvije Vidović je odsvirao na glasoviru „Ave Mariju“ Liszt/ Schubert i „Mađarsku rapsodiju br. 6“ Franza Liszta. Silvije je svojim romantičnim, tehnički besprijekornim, a umjetnički maštovitim i suptilnim interpretacijama ovih vrlo zahtjevnih kompozicija oduševio zagrebačku publiku. a kraj su dvije naše glazbene dive Ana Vidović i Monika Leskovar odsvirale čuvenu „La Folliju“ talijanskog baroknog skladatelja Arcangela Corellija, naravno u obradi za gitaru i violončelo. Cijeli koncert je bio na visokoj umjetničkoj razini, a umjetnici su fascinirali publiku svojom vještinom sviranja te maštovitošću i ljepotom interpretacija.
29. prosinca 2009.
SLIKARSTVO Pregled varaždinske godine – najbolje u 2
Opačić, Mihinjač, Merkaš, Prstec, Se
S
U S
Z
Željko Senečić, “Varaždin”, 2001.
Grad Varaždin partner je projekta Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr
Kraj godine uvijek je prilika za rekapitulaciju sezone, a 2009. godina puno je pružila u smislu slikarskih i drugih likovnih događanja. Nekoliko najvažnijih projekata bilo je retrospektivne prigode; oni su nas podsjetili na neke priznate opuse, ali dijelom su nam otkrili i nepravedno zapostavljena imena varaždinske likovne scene. U prvom redu, tu je monografija Nenada Opačića. Autor i knjige Zdenko Rus i Đuka Opačić predstav ili su umjetnika koji je svojim kiborzima i drugim tema-
ma vezanim uz suvremene dvojbe humaniteta izgradio opus prepoznatljiv u širokim europskim okvirima.
P
okrenut je Bijenale kazališnog plakata i Nagrada “Merkaš” Izložbe u Muzeju
U izložb enom pogledu prednjačio je Gradski muzej Varaždin. Kao prave senzacije odjeknule su retrospektivne izložbe s pripadajućim mo-
nograf ijama dvoje autora koji su stvarali ili još stvaraju tu pokraj nas, ali koji do ove godine nisu doživjeli ni iole zadovoljavajuću valorizaciju. Riječ je o retrospektivama Vere Kuntner i pokojnoga Đure Mihinjača. Gledajući njihova djela, otkrili smo umjetničke svjetove koji su nas – oduševili. Gradski muzej godinu je zaključio izvrsnom izložbom varaždinskih motiva svestranog zagrebačkog umjetnika Željka Senečića te vrhunskom atrakcijom u vidu izložbe „Naj u Gradskom muzeju“, a vrlo lijep novi ciklus gradskih veduta predstavio je i Ivan Duić.
Nezaobilazni Prstec
O tkr ivanju varaždinske likovne baštine znatno su pridonijele i dvije knjige posvećene Miljenku Stančiću, a u taj kontekst odavanja počasti prerano preminulim varaždinskim umjetnicima ubrajamo i ustanovljenje Nagrade „Goran Merkaš“ za pobjednike Bijenala kazališnog plakata. Osim te manifestacije, održano je i novo izdanje Kerameikono-
va Međunarodnog festivala postmoderne keramike te Bijenala modne fotografije, a Dani performansa postali su i dani suvremenog plesa. Kao važan partner Zbirke Sudac, Grad Varaždin sudjelovao je u projektu Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti, čiji
N
ovo ime - Danijel Ozimec
značaj nedvojbeno prelazi hrvatske okvire. O d ak t iv nih umjetnika nezaobilazan je Željko Prstec. Ne samo da je izašao iz dvodimenzionalnih okvira slike – sada stvara iznimne oltare u kojima kombinira slikarstvo, kiparstvo, tekst i glazbu – nego je izašao i iz svog ateljea, te je u projektu “Grad u kojem spavaju anđeli” postavio kipove svojih anđela na zanimljive gradske lokacije. Hrvatska televizija na sam je Badnjak prikazala i kratki film o originalnom umjetniku Prstecu.
Kulturni obzor 27
29. prosinca 2009.
2009. godini
NESVAKIDAŠNJE Multimedijalni umjetnički projekt u palači Herzer
Predstavljena je knjiga pjesama te CD u izvedbi D. Peričića i B. Mucka, a nastupili su još Lukrecija Oreški te Petar, Filip i Nikša Eldan Siniša Sović
Kuntner, enečić…
Misterij Božića Denisa Peričića nac izdvojio je univerzum djetinjstva kao poligon mogućnosti iznad i izvan svih hijerarhija i usprkos njima - u čemu se očituje nemjerljiva djetetova i Djetetova (samo njemu svojstvena) moć.
Plava ptica
D. Peričić, B. Perić, T. Pletenac i Ž. Pavlek Piše: Ivica Zamoda
- Ova je knjiga i moja isprika svima onima koje sam ikad uvrijedio mišlju, riječju, djelom ili propustom - ustvrdio je pjesnik Denis Peričić tek na kraju književno-glazbene večeri 23. prosinca u palači Herzer. Isprika, dakle... A što bi bilo da je autor to izrekao prije samog početka javnog predstavljanja svoje najnovije pjesničke zbirke “Božićne pjesme” objelodanjene u vlastitoj nakladi? Ne znamo, ali znamo kako se njih jedanaestero (zajedno s autorom) okupilo oko ove knjige-djetešca (uz publiku kao - “dvanaestog igrača”). Monsinjor Josip Mrzljak, biskup varaždinski, odgovara-
jući na retoričko pitanje: “Što je Božić?” meni, tebi, nama ili njima, zaključio je da je Božić primjer neprestanog doživljavanja, da je Božić događaj neprestanog događanja i da - “ova knjižica također može pomoći da uđemo u otajstvo svjetla Božića...”. Željko Pavlek, glavni urednik “Regionalnog tjednika” potvrdio je da je njegov list sa zadovoljstvom prihvatio se pokroviteljstva u objavljivanju i predstavljanju najnovije Peričićeve zbirke zazivajući u prisutne publike više razdraganosti, a manje suzdržanosti, dodavši da je Peričićeva knjiga zapravo njegova božićna priča. Urednik pak samog izdanja prof. dr. sc. Tomislav Plete-
A književnik Boris Perić u svom (nesvakidašnje nadahnutom) recenzentskom obraćanju, potvrđujući da Božić je misterij, da svetost je misterij, najavio je da “Božić može biti svaki dan te da ono što treba otkrivati, i što Denis Peričić otkriva, kao što je i Nikola Šop otkrivao - to je svakodnevni Isus Krist.”. Uostalom, ima li išta Isukrstovog što nije svakodnevno, i ima li (i je li ga ikad i bilo) Isusa Krista izvan svakodnevnog?! Osim samog autora stihova, Denisa Peričića, sudjelovali su u realizaciji ove ne odveć svakidašnje, i pred blagdan Božića istinski primjerene, priredbe i skladatelji koji su stihove uglazbili i izvodili: Budimir Mucko i Petar Eldan. U izvedbi je sudjelovala i pjevačica Lukrecija Oreški te recitatori Filip i Nikša Eldan kao i voditeljica
Biskup msgr. Josip Mrzljak
Skladatelj Budimir Mucko
dramska umjetnica Gordana Slivka. - “Božićne pjesme” možda nisu tako dramatične kao neke druge moje pjesme. Ovo je doista knjiga nade i zahvalnosti - bile su na kraju riječi autorova (samo) pravorijeka.
KERAMEIKON Prosinačka smotra hrvatskih keramičara
Nenad Opačić: “Akviborg - Krist”
Kako štiti Tinov zimski kaput Hrvatski umjetnici keramičari raznoliko i maštovito i o temi zime
Retrospektiva Vere Kuntner oduševila je mnoge
Zlati ajngel
Među privatnim galerijama isticao se “Zlati ajngel”, u kojemu nam je Darko Sačić u intenzivnom tempu predstavljao suvremene hrvatske i strane umjetnike. Na takozvanoj amaterskoj likovnoj sceni, aktivan je bio i LUV, u čijoj je galeriji, uz godišnju skupnu izložbu, bilo i nekoliko samostalnih istupa, pa tako odnedavno traje izložba Tomislava Kljajića Grge i Goran Branovića, a prisjetili smo se i pokojnoga Jurice Varge. Od novih imena zaintrigirao nas je Danijel Ozimec koji je u
Mea culpi izložio varaždinske motive bogatog kolorita. Bilo je još puno razloga za zadovoljstvo i za uživanje u
G
radski muzej ponudio je najbolje programe likovnom stvaralaštvu. Neke od njih ovdje smo možda i nepravedno izostavili, ali u svakom slučaju imali smo bogatu i vrijednu godinu, a što je najbolja prognoza za sljedeću!
VARAŽDIN - Iako to nije odveć konfekc ijski, a ni glamurozno, Tinov zimski kaput (pa čak i kad je keramički) boemski puca po šavovima. Eto ga poslanog iz keramičko-krojačke radionice umjetnika Željana Pavića na hrvatsku godišnju izložbu “Kerameikon i prijatelji” nazvanu - “Zima i oko nje”, priređenu i ovog prosinca u Kerameikonovu studiju u Križanićevoj 13. Koga sve taj Tinov kaput nije i neće moći ogrijati, zagrnuti, zaštititi... Kako kaže Blaženka Štebih Šoić, predsjednica Hrvatskog keramičarskog udruženja, “zima je i toplina doma i ognjišta, priče iz davnine, svjetlost i čežnja za boljim životom i praiskonskim izgubljenim rajem”. Stoga su ovdje izloženi i njezini čajnici (u porculanu i kamenjači) sa Svjetskog bijenala čajnika u Šangaju (Kina, rujna 2008.) na kojem je bila zastupljena kao jedina umjetnica iz Hrvatske. Raznovrsnosti izložbe i njezinim maštovitim (re) interpretacijama zime ravnopravno pridonose među 39 autora kao gosti i učenici čakovečke Graditeljske škole: Tajana Novak, Josipa Maček, Sara Tkalčec, Ivana
siniša sović
Piše: Ivica Zamoda
D. Pičuljan: Zagrljaj
B. Štebih Šoić: Drvce
Željan Pavić: Tinov kaput (raku, drvo, žica)
Pavlic, Saša Kostel i Nevena Horvat, a i njihove nastavnice sa smjera keramičkog
dizajna - Sanja Benčić, Darija Juras, Vesna Osojnički i Jelena Valkaj.
N. Eichhorn: Bajkovita kugla
28 Duplerica
29. prosinca 2009.
HELENA HRMAN
TU KRAJ NAS U crkvi u Trnovcu održan mjuzikl “Gabrijelova priča”
15. OBLJETNICA Dječja i lutkarska scen
Najbolji kao d Više od 800 izvedbi pratilo je dosad više od 150 tisuća djece Piše: IVICA ZAMODA
U izvođenju mjuzikla sudjelovali su članovi Dječjeg zbora i pojedini članovi Zajednice mladih
Božić je primanje Isusa u srce preko srca drugih Nakon što je mjuzikl prisutnima glazbom i riječima dočarao bit Božića, uslijedio je blagoslov djece Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
TRNOVEC BARTOLOVEČKI Koji je zapravo pravi smisao Božića, mogli su vidjeti svi oni koji su se na taj veliki kršćanski blagdan uputili u crkvu Majke Božje Snježne u Trnovcu Bartolovečkom.
Bit Božića
Tamo je, naime, prikazan mjuzikl “Gabrijelova priča” u kojem su pjevači Dječjeg zbora te pojedini članov i Zajednice mladih pjesmom dočarali bit Božića. - Božić nisu kolači, ni božićna jelka, niti su petarde, već primanje Isusa u srce preko srca drugih
ljudi - poruka je ovog mjuzikla za čiji je tekst zaslužan Zvonko Klemenčić - Mito dok je za glazbu zaslužan Anđelko Igrec. No, tko je došao na ideju da se taj mjuzikl prikazuje u crkvi u Trnovcu? Za to je zaslužan gimnazijalac Marko Domiter, iznimno aktivan i u crkvenoj zajednici. - Već sam u listopadu počeo razmišljati kako ćemo proslaviti Božić. Prošle godine u crkvi su bili prikazani igrokaz i dječje recitacije - rekao je Marko koji je na internet-stranicama Varaždinske biskupije pronašao ideju za mjuzikl. Svoju ideju podijelio je s župnikom Josipom Hadrovićem te vjerouči-
teljicom Ljiljanom Mišak koji su se usuglasili s Markovom idejom te su mu cijelo vrijeme pomagali savjetima. Marko je, unatoč brojnim školskim obavezama, bio prisutan na svakoj probi. - U mjuziklu su
v
jernici Trnovca iznimno su aktivni za božićne blagdane solo-dionice otpjevale Mirna Mlakar te Helena Maretić Češnjaj, a sve uz glazbenu pratnju profesorice Božice Tuđan - objasnio je Marko koji je u predstavi glumio anđela
Gabrijela. Svi sudionici ove glazbene priče na poklon su dobili slatke paketiće od župnika Hadrovića, a potom je uslijedio blagoslov djece. Sva dječica na kraju blagoslova dobili su i bombončiće kojima su se jako razveselili. Još jedno uprizorenje mjuzikla bit će na Novu godinu u trnovečkoj crkvi s početkom u 18 sati. Inače, sve božićno vrijeme vjernici Trnovca iznimno su aktivni. Tako su za potrebe Caritasa izrađivali adventske vjenčiće i čestitke, organizirali su susret za starije i nemoćne u trnovečkoj crkvi, a potom su potrebitima raznosili kolače po kućama.
VARAŽDIN - “Zagonetna priča gdje stanuje mašta” bio je naslov mozaične izvedbe kojom je 23. prosinca na Velikoj sceni HNK-a podsjetila na pojedine od dosadašnjih svojih uspješnica Dječja i lutkarska scena, a u povodu 15. godišnjice svoga neprekidnog i uspješnog djelovanja. Zabavne i maštovite izvedbe uveseljavale su dosad mnogobrojnu djecu ne samo u Varaždinu i raznim krajevima Hrvatske nego i na festivalskim pozornicama u Lodzu (Poljska), Mariboru i Ljubljani (Slovenija), Londonu (Velika Britanija), Izmiru i Istanbulu (Turska), Lahoreu (Pakistan). Odigrali su od osnutka do danas čak 11 praizvedbi kojima su uglavnom autori Vesna Kosec-Torjanac i Dubravko Torjanac.
Predstave
Velik broj sudionika i suradnika, od glumaca i redatelja do glazbenika i scenografa, od pisaca i autora dramatizacija do kostimografa, lutkara i skladatelja - okupljao se uvijek s istinskom voljom i radošću težeći tome da djeci njiho- Nagrada Hrvatskog glumišta
TRADICIJA Običaji vezani uz božićne bl
Koncert „Nar
Sekcija “Ljubeške ruke” organizirala je bo Piše i snimila: Mateja Ratković
Prošlu je nedjelju u sportskoj dvorani u Ljubeščici održan božićni koncert koji je organiziralo Kulturnoumjetničko društvo „Ljuba voda“ pod nazivom „Narodi nam se“.
Bogat program
U sklopu koncerta, članovi KUD-a sekcije „Ljubeške ruke“ izveli su predstavu Badnje večeri s namjerom
Marko Domiter i župnik
ve dane djetinjstva obogati na pr imjeren, duhov it i prihvatljiv način. Naslovi “Kraljević i prosjak”, “Vuk i tri praščića”, “Pinokio”, “Norci”, “Hoću-Neću”, “Ivica i Marica”, “Nećko Svojeglavećko”, i drugi, nikad neće potamnjeti u doživljajima svojih mladih gledatelja i gledateljica.
da se mlađim naraštajima dočara kako su u prvoj polovici 20. stoljeća ljudi slavili božićne blagdane, a slavili su ih skromno i nadasve pobožno. Sve današnje blještavilo (svijećice, lampice i zlatni nakit) ne može zamijeniti, niti se može usporediti s onom mirnoćom i blaženstvom koji su tada vladali u mnogim ljubeškim domovima. Scena je osmišljena s tipičnim etno predmetima iz
Mali posjetitelji
“Anđelice” su dijelile bombone prisutnoj dječici
Autentični kostimi za crkvu
Djeca su bila i više nego oduševljena poklonima
Zaplesala su djeca školskog uzrasta
Duplerica 29 tomislav makaj
29. prosinca 2009.
na slavila predstavom svih predstava
siniša sović
djeca za djecu
Suradnjom s brojnim glazbenicima ansambl “Lado” uspio je skupiti 25 božićnih djela s 230 napjeva
PREDSTAVLJAMO U varaždinskoj katedrali nastupio ansambl “Lado
“Norci” - oko 90 izvedbi i velik broj nagrada
Dvadeset godina božićnim pjesmama usrećuju publiku Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
Od Badnjaka 1994. do danas izvedene su 24 premijere
lagdane predstavljeni u Ljubeščici
rodi nam se“
ožićnu izložbu domaćih ručnih radova ljubeške prošlosti. Čitav prizor upotpunjen je malim anđelima i lampionima, a njihovu ulogu uprizorila su djeca iz dječjeg vrtića „Zeko“ u tradicionalnim ljubeškim nošnjama. Koncert je nastavljen narodnim plesovima Prigorja, zagorskim plesovima djece školskog uzrasta uz pratnju tamburaškog sastava KUD-a, te nastupima dječjeg crkvenog zbora „Božji ljiljani“ i muškog vokalnog
sastava „Marof“ iz Novog Marofa. Prigodnom božićnom pjesmom „Radujte se narodi“, zbor KUD-a svečano je otpratio posjetitelje na božićnu izložbu domaćih ručnih radova, u izradbi sekcije „Ljubeške ruke“ kao i radova dječjeg vrtića „Zeko“ iz Ljubeščice. Za tu priliku članice KUD-a izradile su ruže od krep papira koje su podijelile svim posjetitelijma.
Muški vokalni sastav Marof iz Novog Marofa
VARAŽDIN - Svoj tradicionalni božićni koncert u varaždinskoj su katedrali prošli utorak održali članov i Ansambla narodnih pjesama i plesova “Lado”.
Božićni repertoar
Varaždinska katedrala, koja je bila ispunjena ljubiteljima dobre glazbe, još je jednom tako ugostila najpoznatiji hrvatski ansambl koji je Varaždincima dočarao duh Božića. Pod dirigentskom palicom Joška Ćalete i Dražena Kurilovčana članovi ansambla “Lado” izveli su svoj bogat božićni repertoar od 25 zasebnih djela koji u sebi sadrži 230 napjeva božićnog ciklusa. Takve glazbene božićne rezultate “La-
k
oncert je održan u varaždinskoj katedrali pred brojnom publikom dovci” su postigli suradnjom s brojnim kompozitorima, etnomuzikolozima i obrađivačima pjesama, a danas se mogu pohvaliti da izvode božićne pjesme s područja cijele
Virtuoznost glazbenika
tomislav makaj
Ove godine Lado obilježava i šezdeset godina svog umjetničkog djelovanja, a koncertom u varaždinskoj katedrali zaokružio je svoje božićne koncerte u Hrvatskoj Hrvatske. Upravo ove godine ansambl “Lado” slavi dvadeset godina od izvođenja božićnih pjesama te šezdeset godina svoga umjetničkog djelovanja. Svoje glazbeno božićno poslanje “Ladovci” su započeli koncertom u Splitu, a dovršili ga upravo ovim u Varaždinu. Publika je bila itekako očarana njihovim izvedbama. - Kada god “Lado” nastupa u blizini, ja dolazim na njihove nastupe. Impresionira me njihova profesionalnost i glazbena virtuoznost - rekla je gospođa Josipa kojoj je upravo koncert “Lada” svake godine najljepši božićni poklon. - Samo kažem svojoj djeci: “Kupite mi kartu za Lado”, i evo me. Oduševljena sam svake godine - kazala je gospođa, a zasigurno su njeno mišljenje dijelili mnogi posjetitelji tog prvorazrednog božićnog spektakla.
Neizostavne narodne nošnje
Tradicionalni instrument u izvedbi vrhunskog glazbenika
I muški je dio dobro zapjevao
30 Oglasi
29. prosinca 2009.
Putopisi 31
29. prosinca 2009.
Los Angeles dočekao je goste okupan suncem
Rodeo Drive s najskupljim trgovinama u Beverly Hillsu
Jedna od vila na Beverly Hillsu
PUTOPIS Tomislav Sakač posjetio je s obitelji Beverly Hills, dio grada Los Angelesa
Raskoš života u Beverly Hillsu Prvo što smo posjetili u Los Angelesu bile su ogromne pješčane plaže kojima smo šetali Piše i snimio: TOMISLAV SAKAČ Uredila: MATEJA RATKOVIĆ
Nakon 10 mjeseci boravka u Americi, posjetila me moja obitelj. Tom sam se Uskrsu osobito radovao. Obitelj je krenula iz Pariza i nakon 10 sati leta stigla u Atlantu, na najveći aerodrom na svijetu. Tu su imali priliku prvi put istinski iskusiti pravu gužvu koja je ujedno bila uzrok njihova zakašnjenja na let za Louisville, pa su morali letjeti za Cincinnati. U Cincinnatiju su iznajmili automobil i krenuli za Louisville, gdje smo se i susreli. Kako li je samo bio lijep osjećaj vidjeti svoju obitelj u tuđem svijetu nakon 10 mjeseci!
Put LA-a
S aerodroma u Louisv illeu krenuli smo na ručak, a zatim u Kentucky, gdje su se upoznale moje obitelji, zamjenska i prava. Taj smo cijeli dan proveli u upoznavanju i druženju te gledajući film u privatnom kinu moje zamjenske obitelji. Sutradan sam ih upoznao s prijateljima, školom te im pokazao grad Lexington. Kako bismo što više vremena mogli provesti zajedno, iznajmili smo drvenu kuću u planinama Kentuckyja u Nacionalnom parku Natural Bridge, gdje smo prenoćili. Treći smo se dan već polako počeli spremati za putovanje u Kaliforniju. Iz Louisvillea
ZNAMENITOSTI
Rodeo Drive najskuplji
smo avionom stigli do Memphisa, a zatim smo letjeli za Lax airport u Los Angelesu. Vrijeme u Los Angelesu bilo je toplo, odmah sam opazio lijepe palme, a servis shuttle na aerodromu u LA-u dovezao nas je do mjesta gdje se iznajmljuju automobili. To nam se posebno svidjelo, jer olakšava snalaženje u tuđem svijetu Prvo što smo posjetili u LA-u bile su ogromne pješčane plaže kojima smo šetali, a nakon toga smo otišli u hotel. Sutradan smo posjetili Universal Studios, veliki park, gdje smo imali mogućnost vi-
o
kućnice kuća u Beverly Hillsu uređuju vrtlari Meksikanci djeti kako se snimaju američki filmovi. To je mjesto dobre zabave i atrakcije slično lunaparku s mnoštvom detalja i raznolikosti iz poznatih filmova. Ovdje smo braća i ja dali izraditi svoje karikature koje sada krase zidove naših soba u Njemačkoj i svakodnevno nas vraćaju u Ameriku. Ovdje smo proveli jedan cijeli dan, karta za ulaz u park stoji 700 kuna po osobi, kao i za Seeworld, koji smo posjetili idući dan. Seeworld u LA-u veći je od onog u Orlandu na Floridi koji sam posjetio. Mo-
Tomislav i njegova obitelj u Seeworldu
Obitelj Sakač prošetala je i Ulicom slavnih
jem bratu boravak u Seeworldu bio je izniman doživljaj. Navečer smo obično išli na večeru u restorane s meksičkom i azijskom kuhinjom te uživali u tacosima, nachosima itd. Četvrti dan uživo smo mogli doživjeti poznata slova Hollywooda, visoka 14 meta-
ra. To je atrakcija koja privlači ljude, svatko zna za to. U Hollywoodu smo hodali ulicom slavnih (Walk of Fame) te vidjeli zvijezde poznatih ljudi. Ja sam se fotografirao na zvijezdi glumca Tommyja Leeja Jonesa. Hollywood, kao i Beverly Hills, koji smo posje-
Universal Studios, gdje se snimaju filmovi
tili peti dan, spadaju pod Los Angeles. Beverly Hills smatra se jednim od najskupljih dijelova grada. Odlikuje se bogatstvom, raskoši vila i okućnica koje uređuju vrtlari Meksikanci, a svaka kuća ima svojeg vrtlara.
Po nekim se ulicama Beverly Hillsa čak ne smije voziti, a niti kao turist izaći iz auta. Tu vladaju stroge mjere opreza. Tamo gdje stanuju jako bogati ljudi, potpuna je zabrana dolaska u ulicu. U Beverly Hillsu vidjeli smo vilu Toma Cruisa. U sklopu Beverly Hillsa bili smo u najskupljoj ulici Rodeo Driveu, gdje ništa ne stoji manje od 15.000 dolara. Tu poznate svjetske modne ikone imaju svoje trgovine koje se ne otvaraju prije 12,00 sati, pa smo obitelj i ja bili jedini na cesti. Petog dana boravka u LA-u, na sam Uskrs, išli smo na svetu misu u hrvatsku crkvu u samom centru grada. Crkva je izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, ima ogromnu podzemnu garažu na dva kata i veliku dvoranu za druženje nakon mise. Misa se slavila na hrvatskom jeziku. Ostatak dana proveli smo na plaži u Malibuu, mjestu surfera, sjevernije od Los Angelesa i tu se moj brat Martin jedini kupao u hladnoj vodi Pacifika. Zadnji dan boravka u Los Angelesu posjetili smo još i Santa Barbaru (dio grada Los Angelesa) gdje smo na prekrasnoj plaži vidjeli most koji vodi s plaže prema moru te završava u njemu.
Luda i mokra zabava u Universalovom zabavnom parku
32 Sport
U zaleđu
Sport za bolje mentalno zdravlje D
ok završavamo godinu i govorimo o sportskim rezultatima i sportskim dostignućima zaboravljamo kako sport ima posebno mjesto u očuvanju i unapređenju tjelesnog i mentalnog zdravlja. Damir IVANČIĆ osebno je važno tjelesno vježbanje u urednik sportske predškolskoj i ranoj školrubrike skoj dobi kada se pravilnim i stručnim radom, vođenjem i vježbanjem može aktivno utjecati na sam tjelesni razvoj. Osim toga, u to se doba stvaraju navike bavljenja sportom tijekom cijelog života. Svjedoci smo svih negativnih pojava kod mlade generacije u “zapadnim razvijenim zemljama” koja sjedećim načinom provođenja slobodnog vremena povećava pretilost uz slabu motoričku sposobnost, pa znamo koliko je važno da mlada generacija raste uz sport i zdrav način života. nanstveno utemeljena istraživanja daju zaključiti da se vježbanjem može utjecati i na intelektualne funkcije, model ponašanja u društvu, socijalizaciju i drugo. Moderan način života u budućnosti će sve više štetiti zdravlju jer ćemo sve više biti okrenuti neprirodnim položajima i neprirodnom načinu života, zato uz sva sportska dostignuća tijekom godine treba poticati bavljenje sportskim aktivnosti što većeg broja ljudi. Uz to ne treba zaboraviti i utjecaj sportskih aktivnosti u socijalizaciji i zbližavanju ljudi čak i kada su iz različitih govornih i kulturoloških područja. Sport je tako puno više od brojčanih rezultata. Sport u svoju bit uključuje i igru, što i kod starijih sudionika ponovo izaziva zaboravljene emocije slične onima iz djetinjstva, što vrlo pozitivno djeluje na mentalno zdravlje.
P
Z
29. prosinca 2009.
IZBOR SPORTAŠA 47. izbor najbolje sportašice, sportaš
Nedostaje kvalitetna konkurencija
Svečanost izbora “Sportaš godine Varaždin 2009” održat će se 20. siječnja 2010. godine 47. put, a mjesto događanja bit će Školska sportska dvorana Varaždin u Graberju, koja se prošle godine pokazala kao dobrim odabirom vodstva Zajednice sportskih udruga grada Varaždina Piše:DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
U tijeku je izbor najbolje sportašice, sportaša i sportskih ekipa grada Varaždina u 2009. godini. Sastavljena je lista kandidata za najbolju sportašicu, sportaša i sportsku ekipu grada Varaždina u 2009. godini, koju je na prijedlog sportskih udruga utvrdila Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina. Podijeljeni su glasački listići Stručnoj prosudbenoj komisiji koju ove godine čini 78 članova, 28 iz redova članova skupštine Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina, zatim 18 sportskih novina-
G
lasački listići moraju biti dostavljeni u Zajednicu sportskih udruga do 5. siječnja sljedeće godine ra te 32 istaknuta sportska djelatnika. Glasuje se za tri kandidata u svakoj kategoriji, a kandidati se boduju s 5, 3 i jednim bodom. Glasački listići moraju biti dostavljeni u Zajednicu sportskih udruga do 5. siječnja sljedeće godine.
Neizvjesnost
Sve č an o s t p ro gl aš enja Sportaša godine održat će se 20. siječnja 2010. godine 47. put. Mjesto događanja bit će Školska sportska dvorana Varaždin u Graberju. Za najbolju sportašicu kandidatkinje su: 1. Lea Kozulić, Tenis klub Varaždin 1181., treće mjesto ekipno sa ženskim sastavom TK Varaždin 1181. 2. Vlatka Lešić, Pikado klub Varaždin, državna prvakinja u disciplinama 501-DO i Crkicket, pobjednica svih majstor turnira i proglašena najboljom igračicom pikada 2008/09. a na EP-u ekipno
brončana. 3. Anamr ija Želimorski, Gimnastički klub Vindija, seniorska prvakinja Hrvatske u ritmičkoj gimnastici s trakom, druga s vijačom i loptom, te treća s obručem. 4. Mateja Kolarek, Streličarski klub Cekin, stalna članica reprezentacije, a ove je godine osvojila četvrto mjesto na Svjetskom juniorskom dvoranskom prvenstvu FITA, prvo mjesto na Europskom juniorskom kupu, drugo mjesto na Europskom kupu 3D. 5. Tanja Perec, Streljački klub Varaždin, juniorska prvakinja MK puška, prvo mjesto na turniru Olimpijskih nada, prvo mjesto na međunarodnom turniru u Sloveniji, u dresu reprezentacije osvojila je drugo mjesto u finalu kupa mladih u Kopenhagenu. 6. Petra Petek, Stolnoteniski klub Varaždin, ostvarila je treće mjesto na juniorskoj i sedmo na seniorskoj rang listi. S reprezentacijom nastupila je u juniorskoj konkurenciji na EP-u u Pragu i osvojila drugo mjesto ekipno. 7. Ksenija Koprek, Savate klub Omega Varaždin, državna prvakinja u savate combatu, drugo mjesto na svijetu u savate combatu, reprezentaivka i nastupila i na SP-u u Francuskoj. Za najboljeg sportaša kandidirani su:
Varaždinski bejzbolaši
Emil Milihram, pojedinačno i ekipno osvaja medalje
1. Tonimir Sokol, Hrvački klub Vindija, državni pravk u seniorskoj konkurenciji i član reprezentacije. 2. Matija Avirović, Klub podvodnih aktivnosti Drava, prvo mjesto u kategoriji mlađih juniora i treće apsolutno na otvorenom klupskom i pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u daljinskom plivanju perajama. 3. MIljenko Mumlek, No-
STK Varaždin
gometni klub Varteks, najbolji igrač i strijelac kluba, sudionik polufinala završnice nogometnog kupa Hrvatske, ove sezone postigao 100. pogodak u HNL-u. 4 . Emil Milihram, Kajak kanu klub Varteks, europski prvak pojedinačno i ekipno u kanu jednosjedu, europski viceprvak pojedinačno i ekipno u kanu jednosjedu sprint, pobjednik Europskog kupa u
Sport 33
29. prosinca 2009.
ša i sportskih ekipa grada Varaždina
NOGOMET Polusezona obilježena odlascima
ŽENSKE Ekipe
Samo tri ženske ekipe
Lea Kozulić
Za najbolju žensku sportsku ekipu kandidirane su: 1. Gimnastički klub Vindija – juniorke, osvojile državno prvenstvo, te su nastupile na 23 natjecanja. Također, članice ekipe postigle su i zapažene pojedinačne rezultate. Anamarija Želimorski, koja je kandidirana i za sportašicu godine, nastupala je na seniorskom Svjetskom prvenstvu u Mie u Japanu. Juniorke Sekanović i Milenković te kadetkinja Ipša ukupno su imale 12 nastupa za reprezentaciju. 2. Tenis klub Varaždin 1181, treće mjesto na državnom prvenstvu. 3. Stolnoteniski klub Varaždin, prvakinje druge Hrvatske stolnoteniske lige bez izgubljenog meča, gdje
su sve utakmice pobijedile rezultatom 4:0. U sezoni 2009/2010. natječu se ponovo u 1. Hrvatskoj stolnoteniskoj ligi sa mladom ekipom sastavljenom od domaćih igračica i trenutno drže solidnu sredinu prvenstvene ljestvice. U ovoj tradicionalno “najtanjoj” kategoriji najbolje se vidi nedostatak kvalitetnih rezultata i prevelika raznolikost među kandidatkinjama. Tako je izbor sužen na samo ove tri ekipe koje praktično nemaju pravu konkurenciju u ostalim klubovima. Kako je ovakvo stanje prisutno u varaždinskom sportu već više godina očito bi trebalo nešto poduzeti da se pomogne ženskom ekipnom sportu.
Dražen Besek na konferenciji za novinare najavio je mogućnost budućeg povratka u Varteks
Početak kraja?
Miroslav Blažević je u Šangaj, osim trenera Dražena Beseka, pozvao i kapetana “krojača” Miljenka Mumleka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Anamarija Želimorski nastupila je ove godine i na Svjetskom prvenstvu
maratonu, prvi na generalnoj probi za Svjetsko prvenstvo pojedinačno i ekipno, na prvenstvu Hrvatske prvi u kanu jednosjedu, drugi ekipno, drugi u kanu jednosjedu sprint pojedinačno i ekipno, sportaš 1. kategorije po kriterijima HOO-a. 5. Zoran Marečić, Streličarski klub Cekin, drugi na EP-u u 3D, šesti na SP-u 3D FITA, prvi na Europskom kupu, član reprezentacije. 6. Kristijan Kosmačin, Sportsko ribolovni klub Varaždin, treće mjesto ekipno seniori u 1. ligi i treće mjesto pojedinačno. Trener seniorske reprezentacije na EP-u. 7. Antonio Horvatić, Savate klub Omega Varaždin, državni prvak u savate combatu, savate assautu i low kicku, drugo mjesto u državi u full contactu, te viceprvak svijeta u savate combatu. 9. Željko Vincek, Sportsko atletski klub Varaždin, državni prvak na 400 m i 200 m, član reprezentacije.
MUŠKE EKIPE
Velika raznolikost
Za najbolju mušku sportsku ekipu kandidirani su:1. Društvo za sport i rekreaciju Poljana Biškupečka, na EP-u treći u elektroničkom pikadu i četvrti na SP-u. 2. Hr vački klub Vindija, drugo mjesto na državnom prvenstvu. 3. Sportski atletski klub Varaždin, peti u finalu ekipnog prvenstva Hrvatske. 4. Nogometni klub Varteks, polufinale Hrvatskog nogometnog kupa. 5. Kajak kanu klub Varteks, državni prvaci u slalomu, spustu i sprintu u kadetskoj konkurenciji kajak, drugo mjesto u juniorskoj konkurenciji kajak slalom, kanu spust, kanu sprint, kajak sprint, te treće u kajak spustu. 6. Sportsko-ribolovni klub
Varaždin, treće mjesto u 1. ligi, ekipno u lovu na plovak 21 pehar. 7. Tenis klub Varaždin, prvaci 1. Hrvatske teniske lige i plasirali su se u 1. saveznu ligu.
z
a najbolju ekipu kandidarno je devet različitih momčadi 8. Baseball klub Vindija, prvaci Srednjoeuropske interlige, doprvaci Hrvatske, treći u Kupu, pobjeda na turniru u Češkoj, viceprvaci turnira u Slovačkoj i treći na turniru u Austriji. 9. Pikado klub Varaždin – juniori, državni prvaci, deveti na EP-u.
Nakon što je trener NK Varteks Dražen Besek prihvatio ponudu Miroslava Blaževića za odlazak u Kinu u klub Shangai Shenhua, pozvan je i kreator igre “krojača” na terenu Miljenko Mumlek. Rastanak s Besekom prošao je u prijateljskom tonu. - Napravit ćemo sporazumni raskid ugovora s Besekom nakon kojeg neće biti “repova” koji bi se povlačili. - rekao je predsjednik NK Varteksa Zlatko Horvat. - Prava i obveze r iješit ćemo na džentlmenski, gospodski način, kako obje strane zaslužuju. Ostavlja ekipu u vrlo dobrom stanju, a vrata kluba za njega će ostati uv ijek otvorena. Ovaj odlazak iz kluba nije njegov definitivan odlazak iz Varteksa - dodao je Horvat.
Bez plana
- Nisam planirao i nisam zamišljao da ću na ovakav način prekinuti suradnju s Varteksom - rekao je Dražen Besek. - Ne znam koliko će ovaj prekid potrajati jer se i ova ponuda dogodila iznenada. Uz po-
Još mogu puno toga naučiti - Odlazim na jedno veliko tržište Kine, ali i cijele Azije jer klub u koji mi idemo igra Azijsku ligu, pandam našoj Europskoj ligi. Tamo mi se otvaraju puno veće mogućnosti daljnjih angažmana. Uz Blaževića također mogu i još puno toga naučiti. Nisam od onih trenera koji kad postane prvi trener zatvori knjigu i misli da sve zna. Smatram da od iskustva koje Blažević posjeduje mogu imati koristi i nadam se da ću i ja njemu biti od koristi - dodao je Besek.
dršku obitelji, prihvatio sam ovaj izazov. Ostavljam klub u polufinalu Kupa koji nudi mogućnost izlaska u Europu, 11. mjesto je dobar rezultat i dobra pretpostavka da se može mirno odvijati selekcija koju smo započeli. Navijačima
N
adam se da neće otići puno igrača i da će se moći nastaviti u sličnom ritmu “skidam kapu” što su nas podržali i prije dvije i pol godine, kada nije bilo puno onih koji su vjerovali u nas. Ekipa koju ostavljam je strahovito potentna, ali će morati imati i puno sreće s novim trenerom da to i ostvare. Nadam se da neće otići puno igrača i da će se moći nastaviti u sličnom ritmu - dodao je Besek.
Kvalitetnog nasljednika na klupi još nisu pronašli, što će biti dodatno otežano teškim financijskim stanjem jer je račun kluba blokiran zbog dugova. Spominje se Tomica Kocijan iz Nedeljanca koji je već 20 godina u Austriji. - Nastojat ćemo da novi trener bude naš domaći čovjek jer ne težimo “atraktivnim” imenima, koji bi se i teško uklopili u situaciju u klubu. Najkasnije do početka sljedećeg tjedna znat će se ime novog trenera - najavio je Horvat. Na pitanje kako komentira izjave Miroslava Blaževića da je zainteresiran da u Kinu povedu i Miljenka Mumleka, Dražen Besek odgovara da to ne može komentirati jer o tome ne odlučuje, ali je potvrdio da su razgovarali o Mumleku.
ODLASCI Hoće li se moći nadoknaditi “važni kotačići”?
Budućnost su i dalje Besek i Mumlek Sportski direktor NK Varteksa Samir Toplak suočen s odlaskom trenera, zatim Mujanovića, moguće Mumleka i još nekolicine igrača kaže kako se nada da se ovaj projekt kluba neće “poljuljati i raspasti”. Za klub je ovo jedan od težih trenutaka i novi trener mora nastaviti kontinuitet rada s mlađim igračima koji bi trebali postići svoj zenit za dvije, tri godine. Mumlek ima ugovor i na njega mi i dalje računamo.
Naravno da je svaki odlazak iz ove uske selekcije gubitak kotačića koji čini čitav mehanizam. Pitanje je hoćemo li mi moći nadoknaditi eventualne odlaske. Konkretno ne mogu reći hoće li se ekipa rasipati ili ne, ali se nadam da do toga neće doći. Budućnost kluba su i dalje Dražen Besek i Miljenko Mumlek, tako ako i dođe ponuda za Mumleka, sigurno će se sve riješiti sporazumno dodao je Toplak.
34 Sport
29. prosinca 2009.
Sport
za bolje zdravlje
Vježbajte – izgledat ćete mlađe O važnosti vježbanja, pozitivnom utjecaju vježbanja na zdravlje općenito, pisao sam već mnogo puta. A i u današnjem svijetu, gdje edukacija zauzima sve važnije mjesto, to i nije neka novost. Svi znamo kako se najzdravije hraniti, koliko i kako vježbati, ali znamo li da ćemo vježbanjem izgledati mlađe? Istraživanja na staničnoj razini objašnjavaju ovu činjenicu. Znanstvenici su usporedbom dokazali da Bojan GOLUB stanice osoba koje su fizički Kondicijski trener aktivne, tj. redovito vježbaju, fitness cluba pod mikroskopom izgledaju “Sportlife” puno mlađe. Konkretno, znan042/241-600 stvenici su mjerili dužinu telomera – dijelova kromosoma koji se s vremenom skraćuju i obilježavaju kraj kromosoma. elomeri štite kromosome koji nose gene tijekom diobe stanica. Svaki put kada se stanica dijeli, telomeri se skraćuju. Kada telomeri postanu prekratki, stanica se više ne može dijeliti i umire. Skraćivanje telomera vezano je uz starenje i kritično u starijoj dobi, a osobe su tada podložnije srčanim oboljenjima, dijabetesu i slično. Kako bi se ustanovio utjecaj vježbanja na dužinu telomera, provedene su studije na sportašima. Sportaši srednje dobi koji su godinama trenirali imali su duže telomere nego njihovi zdravi vršnjaci koji se nisu bavili fizičkom aktivnošću. Također su imali manji broj otkucaja srca u stanju mirovanja, manje tjelesne masnoće i niži krvni tlak. Osobe koje provedu više od četiri sata u tjednu baveći se sportskim aktivnostima kao što su trčanje, vježbanje na spravama, nogomet, tenis ili aerobik, pokazuje istraživanje, imaju tijelo koje izgleda puno mlađe. Zasigurno se svima od nas barem jednom dogodilo da krivo procijenimo nečije godine i onda ostanemo bez teksta. Zašto ne biste i vi bili u toj skupini?
T
Tri osvajača kupa Hrvatske Ovogodišnjim rezultatima Triatlon kluba Varaždin u natjecanju HTS-a, u klubu su zadovoljni. Na relativno mali broj licenciranih natjecatelja u odnosu na ostale klubove Varaždinci su osvojili tri triatlon kupa, 11 drugih mjesta te 8 trećih mjesta u kupovima ili državnim prvenstvima. Nastupi u triatlon kupu poka-
zuju veći uloženi trud, a time i plasman na nacionalnoj razini članova TK-a Varaždin. Apsolutni pobjednici u Kupu su Gordan Petković, Saša Franić i Matija Lukina. Klub ima tri osvajača Kupa u kategoriji V-1 - Mićo Duspara, u V-3 Zvonimir Chytil i u V-4 Teodor Pichler. Gregorinčić je bio 3. u kupu u V-2. (di)
KOŠARKA Najuspješnija sezona KK Škola košarke
Biti tamo gdje se dijele medalje Na početku sezone rekli smo da bi bilo dobro da budemo u prvih pet jer su nam otišli Garafolić i Novak, koji su davali 35 koševa po utakmici Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Dražen Cesar, trener Košarkaškog kluba Škola košarke Vindija Varaždin vrlo je zadovoljan odrađenom sezonom u A2 ligi Sjever. - Sezona je izuzetno uspješna, točnije, najbolja u kratkoj povijesti kluba. U četiri sezone kluba ovo drugo mjesto nakon jesenskog dijela najviša je ostvarena pozicija na prvenstvenoj ljestvici. 2006/07. bili smo 7., sljedeće godine 4. pa 5., a evo ove sezone 2. Izgleda da smo pogodili sa spojem mladosti i iskustva. Osim što smo na najvišoj poziciji do sada imamo i najbolji skor od devet pobjeda i samo dva poraza i to od vodećeg Međimurja koje nema niti jedan poraz i na gostovanju u Bjelovaru što bi se moglo opravdati kao kiks - podjestio je Cesar.
Uvjeti
Ovo je i prva sezona u kojoj u košarkaškoj ekipi ovog ranga stalno mora igrati i jedan junior.
p
rebačen plan za prvi dio sezone 2009/2010. - Mi smo s Golubićem, koji je još i jednu godinu mlađi, isprofilirali igrača koji odlično i aktivno igra i u obrani i u napadu. Sve je to dokaz da radimo dobro. Tako se i Cibona zainteresirala za Golubića. Cibona se prije interesirala
i za Fodora, a prati i rad mladog Svatyja. Zakav interes godi klubu jer je to potvrda stručnog i kvalitetnog rada u svim uzrasnim kategorijama i ozbiljnosti trenera i uprave koji vode klub- istaknuo je Cesar. - U radu nam pomažu i odlični uvjeti koje nam pruža nova dvorana. Svakodnevni termini omogućavaju nam optimalan raspored treninga. Uprava s predsjednikom Tihomirom Hunjakom osigurala nam je sve potrebne uvjete uz glavnog sponzora Vindiju - dodao je Cesar, što je u današnjim uvjetima izuzetno važno.
Nove pripreme
KK Škola košarke Vindija Varaždin u ovojm dijelu sezone odradio je 160 treninga i odigrali su 30 utkamica, što ligaških, kup i prijateljskih. Početkom siječnja počinju s pripremama, a 16. siječnja nastavlja se sezona. - Cilj nam je biti u vrhu. Na početku sezone rekli smo da bi bilo dobro da budemo u prvih pet jer su nam otišli Garafolić i Novak koji su davali 35 koševa po utakmici. Međutim, stvari su se poklopile s povratkom naših igrača u matični klub i sada se borimo za sam vrh i dalje ćemo nastaviti tako. Cilj nam je uvijek biti u “krugu u kojem se dijele medalje”. Tako smo uvelike prebacili plan za prvi dio sezone. Međutim, najvažnije nam je ipak razvijati mlade ljude i igrače, motivirati ih da završe škole i fakultete izdvojio je Cesar.
Varaždinski košarkaši i u nastavku sezone borit će se za vrh
Košarku uvesti u sve škole - Kadeti i juniori u svojim ligama su vodeći, tako da i tu bilježimo odlične rezultate. Organizirali smo školu košarke u svim osnovnim školama u gradu i ISO sport košarkašku ligu, a sljedeće godine planiramo uključiti i druge škole izvan grada jer uvjeti, odnosno dvorane postoje - najavio je planove razvoja kluba i djelovanja među osnovnoškolcima trener Dražen Cesar.
Sport 35
29. prosinca 2009.
SPORTSKI PLES Sve veći interes za sportske plesne skupine
“
Novogodišnja utrka u organizaciji SAK-a Varaždin i pod pokroviteljstvom Grada Varaždina održat će se i ove godine 32. put sa startom i ciljem na Trgu kralja Tomislava točno u ponoć 31. prosinca. Predsjednik SAK-a VARAŽDIN ZLATAN MILIĆ
Besplatno plivanje na bazenima Plivački klub Varaždin organizira besplatno plivanje za djecu tijekom školskih praznika. - Akcija je namijenjena za djecu starosti od 5 do 15 godina koja ne treniraju plivanje, pa neka dođu u termine kluba u ponedje-
Članice PK Ivančica rado nastupaju za kolege sportaše, pogotovo za ivanečke košarkaše i rukometaše
Ivančice koreografije smišljaju sasvim same Plesni klub Ivančica postoji tek godinu dana, ali članice plešu već dugi niz godina
sve više poziva za svoje atraktivne nastupe što za vrijemne sportskih natjecanja ali i u sklopu drugih manifestacija. - Za nas je uspjeh još veći kad znamo činjenicu da većina klubova koji su se natjecali imaju dugu tradiciju i stručne
Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
lesačice plešu na utakmicama košarkaškog i rukometnog kluba
Plesni klub Ivančica uporno i naporno radi te nastupa kako bi pokazao što su sve uvježbali tijekom proteklih mjesec. Nastupili su i na V. Elite Beach Cupu - europsko natjecanje u cheer i pom pom plesu u Berlinu. Tamo se natjecalo čak 1200 plesača i cheerleadera iz 15 europskih zemalja među kojima su plesači iz Švicarske, Norveške, Češke, Slovenije, Italije, Srbije, Austrije, Njemačke, Danske, Poljske, Ukrajine, Švedske i Hrvatske.
Interes
Plesačice iz Plesnog kluba Ivančica natjecale su se u dvije kategorije: Junior Double
P Atraktivni nastupi osiguravaju PK Ivančica nove angažmane
Dance (Martina Osmanović i Marina Cujzek) i osvojile su 7. mjesto od 26 parova, a treba spomenuti da su prošle godine bile na 12. mjestu i u Junior Group Dance (Jasmina Osmanović, Pavla Antekolović, Martina Osmanović i Marina Cujzek), koje su osvojile 3. mjesto uz koje su naravno dobile brončane medalje i pehar, dok se prošle godine nisu natjecale u toj kategoriji. Plesni klub Ivančica postoji tek godinu dana, ali članice
plešu već dugi niz godina. U grupi osim Martine Osmanović, Jasmine Osmanović, Pavle Antekolović i Marine Cujzek, također plešu i Lidija Gladović, Nika Putar, Janja Rajh, Iva Canjuga i Lea Canjuga. Trener i koreograf je Marina Cujzek. Plesačice plešu na utakmicama košarkaškog kluba Ivančica te su dva puta gostovale i na utakmicama rukometnog kluba Varteks Di Caprio, a u posljednje vrijeme dobivaju
voditelje, dok mi sve koreografije smišljamo same - rekla se trenerica Martina Cujzek. - Planiramo se dobro pripremiti za državno natjecanje koje se održava u lipnju sljedeće godine te se nadamo što boljem uspjehu. Zahvaljujemo roditeljima koji su u potpunosti financirali sve potrebno za naša natjecanja, SŠ Ivanec i OŠ Ivanec, koje su nam ustupile svoje prostore, te Dajani Vargi, koja je bila pratnja i podrška na putovanju - dodala je Marina Cujzek.
ljak, srijedu i petak od 19 do 21 sat i ako im se svidi mogu ostati u klubu - rekao je predsjednik kluba Marko Srdelić. Sve informacije mogu se dobiti na mob. 098/734522 ili na recepciji Gradskih bazena Varaždin. (di)
Milihram neprikosnoven u spustu
!
Gojić, Milihram i Lepan na proglašenju Na 14. memorijalu Tibor Šaramo, koji je održan na rijeci Savi u sklopu tradicionalnog 39. štefanjsko-novogodišnjeg spusta kajakaša i kanuista, pobijedio je Emil Milihram. Na spustu po 12,5 kilometara dugoj stazi u Zagrebu nastupilo je sedamdesetak natjecatelja iz Hrvatske
i BiH. Četvrto i peto mjesto zauzeli su Siniša Martinčević i Danijel Mijatović, na sedmo se plasirao Dino Bužić, deseti je bio Robert Herkov, a Miljenko Tomašek natjecanje je završio na trinaestom mjestu. U konkurenciji kajaka jednosjeda Matej Herkov zauzeo je peto mjesto. (di)
Stolnotenisači pomažu Sandri Varaždinski stolnotenisači podržali su i uključili su se u promociju projekta “Možeš sve” za Sandru Paović u zagrebačkoj Areni, koja će se održati 29. prosinca. Riječ je o humanitarnoj akciji a sva prikupljena sredstva idu u svrhu liječenja i oporav-
ka naše stolnotenisačice. Program se sastoji od dokumentarno-igranog filma “52 minute”, izvedbe pjesme ‘Možeš sve’, razgovora sa sportašima i svima onima koji su podržali prvu akciju za Sandru. Ulaznice se mogu nabaviti na www.ulaznice.hr.
Fotofocus
SKIJANJE Na mariborskom Pohorju održan Elan Croski Kup
Istok Rodeš u slalomu drugi
Dio ski ekipe Varaždina
Na mariborskom Pohorju, sektor Areh, počela je alpska škola Ski kluba Varaždin. Polaznici su djeca od 5 do 10 godina starosti, obavili su prvi trening. Iako se iz Varaždina krenulo po temperaturi od –20 stupnjeva, skijalo se na ugodnih –9, po lijepom sunčanom vremenu. Djeca su uspješno savladala svoj prvi trening i polako počinju pripreme za svoje prve utrke. U petak, 18., i subotu, 19. prosinca, natjecateljski dio
odradio je i Istok Rodeš, na utrkama za Cro ski Kup. Vožene su utrke veleslaloma i slaloma u austrijskom Nassfeldu. Istok je nakon greške u prvoj vožnji veleslaloma i ne baš dobre druge vožnje, zauzeo peto mjesto. No u slalomu je drugi dan briljirao i kao ulazno godište u kategoriji starijih dječaka, vodio je u prvoj vožnji, a nakon druge vožnje zauzeo je 2. mjesto. Bolji od njega bio je samo njegov stariji kolega iz
reprezentacije, Filip Tudor. Ski klub Varaždin nastavlja svoje aktivnosti već ovaj vikend. Rezultati Elan Croski Kup, Kup Jaske – kriterij prvog snijega: Veleslalom, stariji dječaci: 1. Hadalin, Stjepan, Slovenija 2. Tudor, Filip, SK Rijeka 3. Škorić, Juraj, SK ThuleSkilex 5. Rodeš, Istok, SK Varaždin Slalom: 1. Tudor, Filip, SK Rijeka 2. Rodeš, Istok, SK Varaždin 3. Bonefačić, Vedran, SK Rijeka.
Hrvači HK Vindija ove godine nisu uspjeli obraniti titulu
36 Vidokrug
29. prosinca 2009.
Najljepše legende puka hrvatskoga
Kako je nastalo Vransko jezero
U
davna vremena na mjestu gdje je danas Vransko jezero nekada je bilo plodno polje. Na tom polju podno sela Zbišine živjele su dvije sestre – Gavanke. Jedna je bila bogata, a druga siromašna. Bogata je imala svega te je rastrošno i raskošno živjela u svojem dvorcu, dok je siromašna živjela u maloj nastambi željna kruha. Bogata sestra bi je primala u svoj dvorac samo kada joj je za bogataški stol trebalo umijesiti kruh. Mijesila bi ga u pregači od ovčje kože tako da su se mrvice tijesta lijepile za runo. Kasnije ih je kod kuće skidala s runa (…) i od toga svojoj djeci mijesila pogačice. Jednog dana došao joj je starac sijede brade tražiti milostinju. Kada mu je rekla da nema ništa, da je i sama siromašna, starac joj reče neka mu ipak da bijeli kruh koji peče. Ona mu odgovori da nema toga kruha, nema ga od čega ispeći. n je pošalje da pogleda pod peku. Posluša ga, a pod pekom bijela pšenična pogača! Iznenađena sestra da starcu kruha, a on zatraži i čašu vina. „Nemam vina, bačve su mi prazne“, odgovori mu siromašna sestra, a starac bijele brade opet je pošalje u konobu. Siđe ona u konobu, a bačva puna najboljeg crnog vina. Donese starcu vino, a on joj reče: „Ti govoriš da nemaš, a ja znam da imaš.“ „Sigurna sam da svega toga nisam imala, ali kada je to tako, to je sigurno milost Božja“. Kada se starac najeo kruha i napio vina, reče siromašnoj sestri: „Kada odem, čut ćeš veliku buku. Ti bježi odavde jer će stradati tvoja zločesta sestra Gavanka. Ne osvrći se dok ne odeš s njezine zemlje. A kada počne grmjeti i strijele počnu padati, potrči još brže, ne osvrći se i nemoj slučajno reći „brižna moja sestra“ jer ćeš i ti nastradati. Starac ode, započne buka, a siromašna sestra se ipak osvrnula i zavapila: „Brižna moja sestra!“ U taj se čas otvorila velika jama i dvije su sestre Gavanke propale u zemlju. Uskoro je velika voda poplavila polje i tako je nastalo jezero – Vrana. U nabujaloj vodi nestao je i dvorac bezdušne bogatašice, a ribari su još dugo pričali da im mreže zapinju za krovove nekadašnjeg raskošnog dvorca bogate sestre Gavanke.
O
Priredio novinar i publicist:
Tomislav Đurić
KUD “Juraj Lončarić” ima dvije sekcije- tamburašku i mandolinsku, a po mandolinskoj jedinstven je u Hrvatskoj
DOZNAJEMO U crkvi svetog Jurja održan tradicionalni božićni koncert
Sretan Božić poželjeli su poznatim pjesmama Koncert su održali članovi KUD-a “Juraj Lončarić” iz Hrženice, a izvodili su božićne, festivalske pjesme te evergreene Piše: SANJA ZUKO
HRŽENICA – Već 19. godinu zaredom Kulturno-umjetničko društvo “Juraj Lončarić” iz Hrženice upriličuje Božićni koncert.
Dobra suradnja
Šesti put koncert je, zahvaljujući dobroj suradnji sa župnikom Vladom Borakom, održan u prekrasnoj župnoj crkvi “Sv. Jurja” u Svetom Đurđu. Na programu su bile tradicionalne božićne pjesme, zatim festivalske pjesme, a izvedeni su i poznati evergreeni. Publika je na kra-
ju koncerta dugim i toplim pljeskom nagradila članove KUD-a “Juraj Lončarić”, koji su im svojim programom i ove godine uljepšali božićno vrijeme. Kulturno-umjetničko društvo “Juraj Lončarić” osnovano je 1987. godine, a osnivač mu je bio profesor glazbene kulture Juraj Lončarić iz Hrženice. U 22 godine postojanja kroz KUD su prošle brojne generacije, a danas ima 28 članova – djevojčica i dječaka, većinom osnovnoškolaca. Osim s područja općine Sveti Đurđ, članovi dolaze i iz susjedne općine Martijanec, ali
i nešto udaljenije općine Mali Bukovec. Kulturno-umjetničko društvo ima dvije sekcije – tamburašku i mandolinsku. Ova posljednja je jedinstvena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
č
lanovi KUD-a Juraj Lončarić sklopili su prijateljstvo s Makedoncima Obje sekcije uvježbava 2 puta tjedno, a pred nastupe i češće Dragutin Koren iz Varaždina. Iza njih je mnogo uspješnih nastupa diljem Lijepe naše, ali
i u drugim zemljama. Posebno ih se dojmila Makedonija, gdje su bili gosti KUD-u Bojmija, s kojim su ostvarili čvrsto i lijepo prijateljstvo. U 2010. godini planiraju brojne nastupe: na Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku, za koji već imaju spremnu pjesmu autora Julija Njikoša, a na kojem su prošle godine osvojili Zlatnu tamburu “Paje Kolarića”, tu su i nastupi na brojnim smotrama te na mandolinskom festivalu u Imotskom, gdje su bili već 3 puta, a jednom su osvojili i drugo mjesto. Naravno, planiraju i nastup u Makedoniji.
DOZNAJEMO Vedran Matijašec već osam godina sam izrađuje jaslice
Ručno rađene jaslice Ispred kuće u Glavnoj 33 za oko vam zapinju jedinstvene jaslice u Selniku Piše:SANJA ZUKO
SELNIK - Prolazeći kroz Selnik u vrijeme Božića ne možete a da se ne zaustavite ispred kuće u Glavnoj 33. Vašu pozornost zaokupit će prekrasne, velike jaslice kojima je vjerno prikazana noć rođenja malog Isusa.
Radost Božića
Radost Božića u posljednjih 8 godina u obitelji Matijašec u Selniku ne bi bila potpuna bez tih jaslica. Na ideju da ih napravi došao je Vedran Matijašec kada je išao u blagoslov kuća kao pratnja te je vidio kako ljudi u svojim domov ima imaju različite jaslice. Izrađujući jaslice htio
je zapravo pokazati što je bit Božića, da to nisu samo bogati stol i darovi ispod bora, već ono što nosimo u srcu. Za izradu jaslica, svake godine Vedranu treba više vremena, jer kako vrijeme prolazi nadopunjuje ih, a ove godine su mu trebala dva tjedna. Svaki detalj napravljen je ručno, osim figurica koje su kupljene, a gotovo uvijek sine i neka nova ideja, koju odmah treba realizirati. - Ali ništa što se radi s ljubavlju nije teško – rekao nam je Vedran Matijašec, koji je po struci grafički tehničar tiska i radi u ludbreškom Grafičaru, a otkrio nam je i da jako voli kuhati. Grafički tehničar u vrijeme Božića postaje samouki umjetnik
29. prosinca 2009.
Oglasi 37
38 Zdravlje
29. prosinca 2009.
Poliklinika
ŽIVA
Što je gastroskopija?
DOZNAJEMO U Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama
Dovršeno “termalno
G
astroskopijom se pretražuje sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpalačno crijevo. Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom dr.Mladen MAKITAN produžetku nalazi se specijalist internist, mali optički instrument Poliklinika Živa koji omogućuje prikaz tel. 042/303-979 unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu. Ova pretraga omogućuje jasan uvid u stanje gornjeg dijela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. U otkrivanju upalnih promjena sluznice (gastritisa), vrijedova (ulkusa), raka (tumora) jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. Liječnik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi radi li se na vidljivo promijenjenoj sluznici o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Uzorak tkiva može se uzeti i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja čimbenik rizika za razvoj nekih bolesti želuca. Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s liječnikom. Neki ljudi koji prvi put rade pretragu mogu biti ustrašeni i imati ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnosti jest. Prije pretrage moguće je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz ždrijelo. Može se dati i blaži lijek “za smirenje”, koji će tjeskobnu osobu opustiti i olakšati pretragu, iako to najčešće nije potrebno.
Bazen je opremljen dizalom za osobe s posebnim potrebama, a punjen je termalnom vodom s hidromasažom, whirlpoolima, slapom i vo
U adaptaciju i rekonstrukciju bazena V uloženo je 6,5 milijuna kuna, a njegovim puštanjem u rad privedena su kraju ulaganja u Hidroterapiju Terme Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice u ponedjeljak je u rad pušten termalni rehabilitacijski bazen V, čime su privedena kraju ulaganja u Hidroterapiju Terme, koja čini “termalno vodeno srce” te zdravstvene ustanove.
Najnoviji standardi
- Bazen je veličine 25 metara, a u njegovu je adaptaciju i rekonstrukciju uloženo 6,5
milijuna kuna. Bolnica je izdvojila 3,63 milijuna kuna vlastitih sredstava, a preostalih 2,82 milijuna kuna osigurala je Varaždinska županija iz decentraliziranih sredstava za zdravstvo. Zahvaljujući tome, bazen je u potpunosti adaptiran, rekonstruiran sukladno najnov ijim standardima i opremljen dizalom za osobe s posebnim potrebama – rekao je Damir Mihalić, ravnatelj Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. B aze n , č ija j e gr a dnja počela prošle godine, ima
Savjeti iz ordinacije
Sanacija Od 2004. godine sanirana su i bolnička dizala, sanitarni čvorovi Konstantinovog doma, adaptirana i bolnička kuhinja.
protočno filtriranje, podno grijanje, klimatiziran je, a punjen je termalnom vodom s hidromasažom, whirlpoolima, slapom i vodenom rasvjetom. - U prijepodnevnim satima bit će u funkciji pružanja usluga rehabilitacije za korisnike naših usluga, a poslijepodne na raspolaganju vanjskim gostima koji žele uživati u “vodenim blagodatima” topličke termo-mineralne vode. Uz visokokvalificirane kadrove, medicinska postignuća u rehabilitaciji naših pacijenata
Potpis pod sliku
Kašalj - kako nastaje i kako ga liječiti (3) od kašlja je vrlo važno K razgovarati s bolesnikom kako bi se dobile sve
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
važne informacije koje će nam pomoći da odmah postavimo dijagnozu ili pak uključimo dodatne pretrage koje će nam razjasniti njegov uzrok. hodno postavljenoj dijagnozi, određuje se i odgovarajuća terapija. Ako je kašalj posljedica primarne bolesti (tumora, astme, srčanih oboljenja, stranih tijela u bronhima, neuroloških poremećaja i
S
drugo), liječenje se usmjerava na primarnu bolest, čime se rješava i problem kašlja. Kašalj kao posljedica upale ili iritacije sluznice dišnog sustava. ko je kašalj posljedica upale ili iritacije sluznice dišnog sustava, važno je zaključiti je li posrijedi bakterijska infekcija ili su upala i iritacija samo posljedice prehlade ili virusne infekcije. ao što je rečeno, izgled iskašljaja (po mogućnosti i mikroskopski pre-
A K
gled) može pomoći u zaključku. Pojava žućkaste ili zelenkaste boje obično je znak bakter ijske infekcije, osobito ako je bolest praćena povišenom temperaturom. Tada je preporučljivo uključ it i antibiotike. ni nisu potrebni ako je kašalj suh i nadražajan ili je sekret proziran. Tada se uključuje takozvana simptomatska terapija. Lijekovi protiv kašlja (antitusici) smanjuju refleks kašlja lokalno ili
O
centralno djelovanjem na mozak. Obično se daju u slučajevima nepodnošljivih napada koji remete svakodnevni život i san bolesnika. ko je iskašljavanje otežano, odgovarajućom hidracijom organizma i pr imjenom mukolit ika nastoji se smanjiti konzistencija iskašljaja i olakšati iskašljavanje. anas na tržištu postoje različiti sintetični mukolitici, ali i mukolitici na prirodnoj bazi. Anti-
A
D
histaminici i inhalacijski kortikosteroidi indicirani su u slučajevima alergijske upale sluznice dišnog sustava. U slučaju astme uz njih se dodaje i bronhodilatator (širi bronhe). od grlenog kašlja korisna je primjena takozvanih demulcijensa u obliku pastila koji stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu i onemogućuju uspostavu refleksa kašlja. osebno mjesto zauzima medicinska inhalacijska terapija.
K P
Zdravlje 39
29. prosinca 2009.
a u rad pušten termalni rehabilitacijski bazen
DONACIJE Općoj bolnici novac za infuzomate i Pedijatriju
o vodeno srce” ULAGANJA U pet godina 36 milijuna kuna
Glavni cilj - biti vodeća rehabilitacijska ustanova U posljednjih pet godina u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice uloženo je više od 36 milijuna kuna. - Od 2004. godine novac je uložen u bolničku Polikliniku i termalni bazen IV, uređenje deset soba u objektu Terme, uređenje sanitarnih čvorova Konstantinovog doma, u sanaciju i opremanje bolničkih dizala, sanaciju bolničke kotlovnice, te u adaptaciju i rekonstrukciju bolničke kuhinje zajedno s ulaganjima u Hidroterapiju Terme. Od ukupnog iznosa od 36 milijuna kuna, vlastita sredstva čine 62 posto, dok je preostali novac osiguran iz takozvanih sredstava za decentralizirane funkcije u zdravstvu – pojašnjava Damir Mihalić, ravnatelj Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama.
Njihov je cilj postati vodeća ustanova u zdravstvenom turizmu, za što, ističe Mihalić, ne samo da imaju stručni kadar, tradiciju i termalnu vodu, nego i ne-
s
trateško planiranje gotovo, vrlo brzo novi projekti ulaganja kretnine. - U vlasništvu Ustanove su Terme, Konstantinov dom, Lovr ina kupelj, hotelski kompleks Minerva i zemljište. S procesom strateškog planiranja smo započeli, a time će vrlo brzo doći do novih projekata ulaganja i investiranja u budućnost Ustanove, zaposlenika, ali i razvoja Varaždinskih Toplica i šireg okruženja – zaključio je ravnatelj Specijalne bolnice.
odenom rasvjetom i suvremenu opremu, ovaj bazen nas svrstava uz bok europskih rehabilitacijskih kuća visoke kvalitete – ističe Mihalić.
Novi izazovi
Dovršetkom termalnog re-
p
rijepodne bazen za korisnike bolničkih usluga, popodne na raspolaganju vanjskim gostima habilitacijskog bazena V ukupna ulaganja u Hidroterapiju
Terme popela su se na 20,5 milijuna kuna. - Pred nama su aktivnosti na pozicioniranju ustanove kao vrhunske rehabilitacijske kuće u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Novi izazovi nametnuli su se nakon početka reforme zdravstvenog sustava tijekom ove godine, u kojem naša kuća i ostale rehabilitacijske ustanove u Hrvatskoj nisu baš najbolje pozicionirane u sustavu plaćanja pruženih usluga – navodi ravnatelj. Dodaje da je tu i ulazak u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost, ali i skoro pristupanje Europskoj uniji. - Ne bojimo se svih tih izazova jer vjerujemo da ćemo
Najveća donacija Grada bila je kupnja EEG uređaja za Neurorazvojnu ambulantu Pedijatrije
Prije Božića za pacijente gotovo 70 tisuća kuna Grad donirao 48.708 kuna za tri nova infuzomata, a Cognor Veting 20.000 kuna donirao Dječjem odjelu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
Uoči Božića varaždinska Opća bolnica primila je dvije značajne donacije. Zahvaljujući donaciji Grada Varaždina u iznosu od 48.708 kuna, bolnica će nabaviti tri nova infuzomata koja se koriste pr ilikom davanja terapije intravenozno. Zamolbu ravnatelja Opće bolnice dr. Dubravka Tršinskog je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prihvatio na prošlotjednoj sjednici Kolegija, na kojoj je istaknuto da je Grad ovoj zdravstvenoj ustanovi pomagao tijekom cijele ove godine. Iz gradskog proračuna izdvojeno je više od 400 tisuća kuna, a jedna od naj-
značajnijih donacija bila je kupnja EEG aparata za Neurorazvojnu ambulantu Dječjeg odjela. Riječ je o uređaju vrijednom 200 tisuća kuna, što je bila najveća donacija Grada Varaždina Općoj bolnici u posljednjih
Stahlhandel, čiji su čelnici u srijedu ravnatelju dr. Dubravku Tršinskom uručili donaciju u iznosu od 20 tisuća kuna namijenjenu Dječjem odjelu.
o
- Veliko nam je zadovoljstvo donirati Općoj bolnici Varaždin – Odjelu pedijatrije navedenu sumu. Ovo je izraz naše želje da pomognemo na što izravniji način, jer znamo da će kupnjom opreme za odjel najviše koristi imati upravo oni na kojima je budućnost – naši najmlađi. Ovakve donacije u budućnosti će preći u dobru tradiciju naše tvrtke – istaknuo je generalni direktor Cognor Vetinga Igor Rup.
ve godine Grad Varaždin bolnici donirao više od 400.000 kuna deset godina. No, varaždinskoj bolnici tijekom cijele ove godine pomagale su udruge, tvrtke i pojedinci. Posljednja ovogodišnja donacija jest ona tvrtke Cognor Veting
Velika pomoć
Ludbreški policajci za “Kuću sunca” Ravnatelj Damir Mihalić
uspjeti postići cilj, a to je biti vodeća kuća u medicinskom turizmu Hrvatske i Europe, za što imamo stručni kadar, tradiciju, iskustvo i termalnu vodu – zaključuje prvi čovjek topličke Specijalne bolnice.
PP Ludbreg dala 2.000 kn
Policijski službenici PP Ludbreg odlučili su uljepšati blagdane korisnicima Udruge “Ludbreško sunce”. Jednoglasno su donijeli odluku o donaciji od 2.000 kuna, koje je načelnik PP-a Ludbreg Vlado Pirc u srijedu uručio voditeljici Udruge Ruži Zlatar, a korisnicima su
ujedno donijeli slatkiše, voće i druge prigodne poklone. Novčana donacija bit će iskorištena za kupnju kuće u Globočecu Ludbreškom, u kojoj će Udruga organizirati “Kuću sunca”, zajednicu stanovanja za osobe s posebnim potrebama koje su ostale bez roditelja.
Zdravo srce Tahiaritmije
Tahiaritmije mogu se prezentirati asimptomatski - pacijent zapravo ne osjeća smetnje, do značajnih smetnji i hemodinamske nestabilnosti(opće slabosti do stanja šoka). bično znaci aritmijske akcije srca su: ubrzani do nepravilni puls, opća slabost, značajan pad tlaka, kolaps, šok, nesvijest. Kod bolesnika s koronarnom bolesti srca tijekom aritmije mogući su angina pectoris ili ponekad infarkt srca. Važno je znati da svaka ubrzana srčana akcija ne znači tahiaritmiju - frekvencije iznad 120/min možemo smatrati tahiaritmijama -
O
kod visokih frekvencija mogućnost hemodinamskog ispada je veća pa su one i ozbiljinje. Stoga je važno kod osjećaja aritmije izmjeriti puls, provjeriti krvni tlak i nakon toga otići liječniku ili pozvati hitnu medicinsku pomoć. U situacijama kad su krvni tlak i svijest bolesnika očuvani, a prisutna je tahiaritmija treba djelovati brzo, ali ne srljati. Naime, većina aritmija koja proizlaze iz pretklijetki može se bez opasnosti riješiti unutar 24 sata od početka. To naročito vrijedi za ataku fibrilacije atrija, kod bolesnika kojima je poznato da boluju od povremenih ataka te
vrste aritmija.Naravno, to vrijedi za hemodinamski stabilne bolesnike - bolesnike kod kojih nema dodatnih simptoma i kod kojih se mjeri uredna vrijednost krvnog tlaka. Važna je činjenica regularnog a ubrzanog srčanog rada ili iregulariteta srčane frekvencije. Kod bolesnika s tahiaritmijama po dolasku liječniku potrebno je učiniti: Elektrokardiogram sa svih 12 standardnih odvoda, osnovne hematološke i biokemijske pretrage krvi, markeri biokemijskog oštećenja srčanog mišića, RTG srca i pluća. Obično se već tada pristupa pokušaju medikamentoznog
rješavanja aritmije - uobičajeno intravenskom injekcijom antiaritmika. Stoga je dobro upozoriti liječnika na dotadašnju terapiju –ukoliko je pacijent uzimao neke lijekove. Ako se aritmija ne uspije riješiti lijekovima tada se pristupa elektrokonverziji - vraćanju normalnog srčanog ritma elektrošokom uz kratkotrajno uspavljivanje pacijenta. Kod fibrilacije atrija koja traje duže od 24 h potrebno je pacijenta pripremiti za konverziju uzimanjem preparata protiv zgrušavanja krvi kroz najmanje mjesec dana, te potom pristupiti antiaritmijskoj terapiji.
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
40 Savjetnik
Hortikultura
Kruh naš svagdašnji O
vih blagdanskih dana svratih u kuću poznanika, a već na ulazu osjetih ugodan miris upravo pečenog domaćeg kruha. Obradovah se te odmah nakon pozdrava pohvalih ukućane: Hvala Bogu da ima domaćinstva gdje se ovih dana priprema domaći kruh. Domaćica me zbunjeno pogleda, a ja zamalo propadnem u zemlju, shvat ivši da sam “ tresnuo”. Na to se domaćin kuće od srca nasmije te otvori vrata od kaljeve peći i stavi na vatru nekoliko klipova neokrunjenog kukuruza te doda: Na tržištu je metar kubni drva za loženje dvjesto trideset do četiristo kuna, a tona kukuruza u klipu je dvjesto kuna! Pogledaj, ne treba ga cijepati, a gori i grije k’o bedast - kaže on. akon ugodnog druženja krenem kuć i. Putem se ne mogu oteti upravo doživljenom. Kukuruz koji je sirovina kruha, i to onog kruha koji je prehranio generacije gladne sirotinje - danas gori. Navru mi uspomene. Moja baka je zamijesivši kruh
N
Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”
Zimska oprema U
danima kada se temperatura zraka sve češće spušta ispod nula stupnjeva, a snježne pahulje samo što nisu zasule ceste, svi savjesni i defenzivni vozači intenzivno razmišljaju o zimskim uvjetima vožnje i o tome kako ispravno opremiti svoje vozilo za vožnju u takvim uvjetima. obzirom na relativno čestu izmjenu propisa i pravilnika koji propisuju zimsku opremu vozila, često dolazi do različitih interpretacija i tvrdnji, što Boris Petrovečki, izaziva zbunjenost i nerijetko ing. prometa rezultira pogrešnim opremaStručni voditelj i predavač njem vozila za vožnju u zimAutoškola PETROVEČKI skim uvjetima. Što se to, dakle www.petrovecki.hr podrazumijeva pod zimskom tel: 042/233-244 opremom vozila? rema nekadašnjem, starom pravilniku pod zimskom opremom podrazumijevale su se gume za zimsku uporabu (M+S) na pogonskim kotačima, odnosno radijalne gume na svim kotačima ili ljetne gume s lancima na pogonskim kotačima. Dubina utora guma nije smjela biti manja od 4 mm. eđutim, danas, prema novom pravilniku, pod zimskom opremom vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s dubinom profila od najmanje 4 mm i lancima pripravnim za postavljanje na pogonske kotače. akle, stavljanje zimskih guma samo na pogonske kotače i sve ostale „priručne“ kombinacije i varijante ne zadovoljavaju trenutno važeće propise i bit će sankcionirane prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (1000,00 kn). o, na stranu zakonske odredbe i propisi – svi pravi (čitaj savjesni i defenzivni) vozači znaju da guma glavu čuva i moto im je - prava guma za prave uvjete.
P
M D
N
Opći pregled psa obavezan je prije cijepljenja ijepljenje pasa protiv bjesnoće, uz terapiranje protiv tlakavičavosti regulirano je „Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju“; donosi je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za svaku narednu godinu. Prema toj naredbi svi psi stariji od 3 mjeseca moraju biti cije-
pljeni protiv bjesnoće i to u roku 14 dana od dana nabave te svake naredne godine, do kraja životnog vijeka! Prema naredbi od 2007. godine, novost je i preporuka Ministarstva da se cijepe i mačke! Naime, prema izvješću Hrvatskog veterinarskog instituta u posljednjih 30 godina broj pozitivnih mačaka na bjesnoću je veći nego broj
pr ije pečenja utisnula znak križa u kruh, a nakon pečenja i prije rezanja kruh je ponovo prekrižila. U tom kruhu smo svi tada vidjeli najveći Božji dar i kao takvog štovali. Ni trunka kruha nije se smjela baciti. Mnogo puta je samo kruh za večeru bila najveća blagodat. Tražeći odgovor nakon svih opcija razmišljanja odjednom se sjetih razgovora na jednoj izložbi o likovnoj umjetnosti. Možda je najbolji odgovor i za ovo kao i za likovnu umjetnost dao moj dragi prijatelj akademski kipar, predavač na likovnoj akademiji V. Gašparić – Gapa: “Nema više pravila!”
Autoškola
S
Veterinarska klinika C
-
-
29. prosinca 2009.
pozitivnih pasa! eki se pitaju je li uopće potrebno cijepljenje protiv bjesnoće ili je to samo laka zarada za veterinare! Ne smijemo zaboraviti da je bjesnoća smrtonosna bolest kako za životinje tako i za ljude! Ona je tzv. zoonoza, što znači da se prenosi ugrizom, tj. slinom s bolesne životinje na ljude. U pravilu bjesnoća je permanentno prisutna u svom silvatičnom tj. šumskom obliku, što znači da se pojavljuje u šumskih životinja, uglavnom lisica. Tako je u 30 godina u Hrvatskoj evidentirano čak 60.0 0 0 pozitivnih lisica na bjesnoću! Dakle jedina sigurna zaštita od te teške, opake i neizlječive bolesti je zaštitno cijepljenje! Međutim, bitan je i način na koji se provodi cijepljenje! Cijepiti se smije samo zdrava životinja, koja može stvoriti kvalitetan imunološki odgovor, jer je to jedina garancija da će vaš kućni ljubimac biti zaštićen i u kontaktu s bijesnom životinjom. otrebno je da prije cijepljenja veter inar pregleda životinju i
N
P
Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine
Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)
utvrdi njezino zdravstveno stanje, a opći pregled uključen je u cijenu cijepljenja! A što je s mačkama? Prema statističkim podacima antirabične ambulante u Varaždinu, od ukupnog broja ugr iza u posljednje tri godine, za 17,5% slučajeva odgovorne su mačke! Budući da se mačke uglavnom slobodno kreću, bez nadzora vlasnika, preporuča se zaštitno cijepiti i njih, a posebice ako živite na rubnim dijelovima grada ili prigradskim mjestima i selima. Dakle, način provođenja cijepljenja je odgovornost veterinara, a obveza cijepljenja je odgovornost vlasnika!
Ljekovito bilje Rabarbara pospješuje probavu R
abarbara (Polygon a cea e) zelj as ta je trajnica iz porodice dvornika i obuhvaća oko 50 vrsta. Najpoznatija ljekovita rabarbara je Rheum rabarbarum. Prve godine rabarbara u tlu razvija veliki korijen, a sljedećih godina razvija debeli i razgranati podanak na kojem se formiraju gomolji. Iz podanka u proljeće izbijaju veliki, široko srcoliki listovi podijeljeni na režnjeve. Listovi su prizemni, a nalaze se na dugim peteljkama dok iz rozete izrasta cvjetna stabljika obrasla manjim listovima. Od srpnja do rujna na vrhovima se razvijaju žućkasti cvjetovi skupljeni u valjkaste cvatove. omovina rabarbare su Kina i Tibet, gdje se i danas koristi u ljekovite svrhe. U Europi i SAD-u koristi se kao purgativ i zovu je čarobna biljka. U farmaceutskoj industriji najviše se koristi korijen. Vrtna rabarbara jestiva je vrsta. Jedu se duge peteljke koje mogu biti zeleno-žute ili crvenkaste i sadrže pektin, vitamine i
D
Ivica DOLENEC novinar
Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179
minerale te jabučnu i limunsku kiselinu pa zato okus podsjeća na jabuku. Peteljke rabarbare pospješuju probavu, poboljšavaju rad želuca, jetra i žuči. Zbog male kalorične vrijednosti pogodne su za dijete. Ipak rabarbaru se ne smije uzimati previše, kao ni špinat, jer sadrži oksalnu kiselinu. Dodaje se pudinzima, slasticama, od nje se pripremaju marmelade, sirupi i vino, a može se konzervirati i koristiti u vrijeme dok nema drugog voća i povrća. U malim količinama prašak od korijena
rabarbare pomaže protiv upale sluznice želuca te želučanih tegoba. Liječi i upalu sluznice crijeva, proljeve, dizenteriju i lijena crijeva. U većim količinama pomaže kod kroničnog zatvora. Prašak od rabarbare u manjim količinama pospješuje bolji rad jetra i izlučivanje žuči. prez! Zbog oksalne kiseline ne preporuča se ljudima koji boluju od gihta, upale bubrega, mokraćnog mjehura te osobama čiji organizam ima sklonost stvaranju kamenca. Kod rabarbare su jestive peteljke, dok
O
su listovi vrtne rabarbare na izgled atraktivni, ali vrlo otrovni. Rabarbara se uzgaja iz sjemena u proljeće, a može se nabaviti i korijenje kao kultivar. Vrlo je otporna na hladnoću te bolesti i plijesan. Stabljike se beru od proljeća dok dosegnu visinu do 40 cm. Ne smije se brati nakon lipnja jer biljka tada ima previše oksalne kiseline. Listovi rabarbare odlično su sredstvo protiv raznih biljnih štetočina kao npr. gusjenica, biljnih uši, koje se pojavljuju već u ožujku.
29. prosinca 2009.
Oglas 41
42 Ženski svijet
Trudnoća
29. prosinca 2009.
MODA Kakve ukrase za kosu odabrati za nadolazeća slavlja?
Masaža u trudnoći
M
asaža u trudnoći svakako je dobrodošla, ali samo ako nema kontraindikacija za njeno izvođenje. Vrlo je bitno da masažu provodi educirana osoba. Dobit ćete prave odgovore na svoja pitanja, a i biti sigurni da je položaj tijela i tehnika masaže prilagođena vašem stanju. a masažu je bitno da nema znakova prijeMartina Šebijan vremenog poroda npr. licencirani voditelj vježbi i tjecurenja plodne vode ili lesnih aktivnosti za trudnice, kontrakcije maternice. prenatalfintess@gmail.com U ovom slučaju masaža se nikako ne bi smjela provoditi. Preparati koji se koriste za masažu su izuzetno bitni. eka eterična ulja nisu prikladna. Kod odabira ulja i koncentracije eteričnog ulja potreban je poseban oprez. Masaža potiče lučenje endorfina i djeluje opuštajuće. Posebno koristi trudnicama koje osjećaju bol i napetost u donjem dijelu leđa i nogama. Najbolji položaj za masiranje kroz cijelu trudnoću je bočni položaj. Koristite jastuke kako biste dobili maksimalnu udobnost i opuštanje. Jako je dobar i sjedeći položaj na specijalnim stolicama za masažu, za masiranje bolnih križa i ramenog obruča. ažno je pridržavati se svih uobičajenih pravila masaže, posebno smjera masaže prema srcu. Prilagoditi pritisak, ne raditi agresivne zahvate i istezanja te izbjegavati masiranje trbuha. Osim klasične ručne masaže dozvoljene su i druge tehnike, no potrebno ih je prilagoditi trudnoći. Ručna limfna drenaža smije se izvoditi, ali ne na području trbuha. Posebno ugodna i korisna je masaža stopala. asaža ne treba trajati duže od 30 minuta 1 do 2 puta na tjedan. Ako masirate samo određene dijelove tijela, jedno područje možete masirati i po 10-15 minuta svaki dan. rudnoća nije bolest i trudnicu ne treba tretirati kao bolesnika. Kao što je potrebna povećana pažnja oko prehrane, izbjegavanje uzimanja lijekova bez dogovora sa liječnikom te alkoholnih pića i ostalih štetnih tvari, isto tako treba oprezno pristupiti vježbanju i tretmanima poput masaže.
Z
N
V
Profinjeni ukrasi za kosu stvoreni za mladenke, ali i za svečane večere
Ukrasi me nježno ili strasno Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Što svakoj djevojci ili ženi treba kada želi zasjati punim sjajem? To je dobra frizura. Ako još k tome dodate i ukras u kosi, sasvim je sigurno da ćete izgledati glamurozno, profinjeno ili otkačeno, ovisno kakav ukras za kosu odaberete.
Danas su popularni ukrasi za kosu s različitim dodacima. Iznimno su popularni rajfovi ili trakice s perjem, tilom i cvjetovi.
Razni dodaci
Cvijet u kosi svakako će odati romantičan dojam, osobito ako je bijele ili ružičaste boje. Ako pak odaberete veliki crveni
cvijet, odaslat ćete dojam stra-
stvene osobe, spremne za ples i zabavu u svakom trenutku. Možda će to biti i odličan odabir za slavlje u novogodišnjoj
noći. Ako pak želite izgledati retro, tada odaberite rajf ili ukras s dodacima perja ili tila. I ako ste pozvani na neko vjenčanje, ukrasi su itekako dopušteni. A tek ako ste mladenka, tada si možete dopustiti ukrase u svim raskošnim varijantama. Dakle, pustite mašti na volju i razigrajte se u svim bojama i oblicima ukrasa za kosu.
Romantičan ukras
Crveno je boja strasti
p
opularni su rajfovi s perjem i tilom
M T
Knjiga nobelovke o ropstvu i ljubavi
“Neka vrsta milosti” svježe je Profilovo izdanje autorice Toni Morrison, koje će posebno zaintrigirati čitateljice. Tema knjige, trgovina robljem u 17. stoljeću u Americi, paralelno se proučava zajedno s
ljubavnom pričom. Jacob, trgovac i pustolov anglonizozemskog podrijetla, unatoč gađenju što ga osjeća prema trgovanju „ljudskim mesom”, uzima djevojčicu ropkinju kao djelomičnu otplatu jednoga duga. Djevojčica se zove Florens, koja zna čitati i pisati te Jacobu na farmi može biti korisna. Florens gladuje za ljubavlju, isprva starije sluškinje u kući novoga gospodara, a poslije, u šesnaestoj godini, za ljubavlju zgodnoga kovača Afrikanca, koji nikada nije bio rob... Toni Morrison dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1993. godine, Pulitzerove nagrade te nagrade National Book Critics Circle Award.
Vječni cvijet u kosi
Retro izgled
Frizerski salon Duga kosa Marijana GREGURIĆ
Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420
Koliko god bila komplicirana za održavanje, duga kosa je uvijek ženstvenija od kratke. Dugi slapovi kose više nisu karakteristika isključivo hipi stila, od rock-chic do glamuroznih djevojaka, svi su ludi za njom. Ne vjerujete? Koliko ste se loših ekstenzija samo nagledali na našim ulicama (a i na domaćim i stranim celebsima)? Duga kosa zahtijeva posebnu njegu i dobro šišanje. Ako vam je kosa pregusta, zamolite frizera da je stanji najviše moguće i budite bez brige, neće izgledati rijetko, nego njegovano, jer kvalitetno stanjivanje daje kosi volumen. Izbjegavajte peglu u najširem mogućem luku, osim što je teže ravnati kosu duljine do pola leđa nego do ramena, pegla jako oštećuje vlasi, a većina dugokosih žena ne voli šišanje. I za kraj, redovito šišajte vrhove!
Ženski svijet 43
29. prosinca 2009.
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Varaždinska stomatologinja Mirna Roki
Ljubav je bezuvjetno davanje Dermatolog Njega muške kože I
Sebe je opisala kao tolerantnu, odgovornu i stabilnu osobu koja ne voli nepoštenje, licemjerje i egoizam Piše: Helena Hrman helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Mirna Roki poznata je varaždinska stomatologinja koja je oduvijek znala što želi raditi u životu.
Posao i obitelj
Kako je rasla uz oca stomatologa, nakon što je prošla sve klasične faze dječjih želja i završila varaždinsku Gimnaziju, odlučila je upisati Stomatološki fakultet u Zagrebu. Tamo je upoznala i supruga Damira, poznatog varaždinskog oralnog kirurga. Imaju dvoje djece, 25-godišnjeg sina Matiju te 22-godišnju kćer Janu. Sin Matija je također završio stomatologiju pa trenutno stažira u ordinaciji svoje majke dok je kći Jana otišla u kozmetičarske vode. Svi oni obožavaju i svoje kućne ljubimce, francuskog buldoga Gizma te maltezera Chipa. Mirna pak u slobodno vrijeme voli igrati tenis, rješavati sudoku, a obožava i kave sa svojim prijateljicama. U ovo božićno vrijeme voli pisati klasične božićne i novogodišnje čestitke te ih slati dragim ljudima, a svake godine ispuni njih 30 do 40. U “Malim ženskim razgovorima” otkrijte kome se Mirna divi, što je za nju ljubav, kakva je kao majka te još mnoge druge stvari. Za vas je život... Život je najljepši dar koji smo dobili i zato ga trebamo čuvati, kako svoj, tako i tuđi. Tko ima glavnu riječ u vašoj obitelji? Ha, ha, ha, muž, naravno. A završnu? Pa mislim da ipak nekako navučem na svoju stranu. Tri svoje osobine koje najviše volite? Hm, mislim da bi to mogle biti: tolerantnost, odgovornost i stabilnost. Tri osobine koje vas najviše nerviraju kod drugih? Nepoštenje, licemjerje, egoizam. Brak biste opisali kao... Hm, pa mislim da je u braku najvažnije da su ljudi spremni na razgovor i na kompromis. Potrebno je puno ljubavi i tolerancije jer ipak je to zajednica dvaju različitih bića koja se trebaju uskladiti i živjeti zajedno. I ako su oboje spremni na to, onda je ipak moguće lijepo ostarjeti zajedno. Kako ste upoznali svog supruga? Moj suprug i ja studirali smo zajedno na istoj godini, ali kliknulo je tek na apsolventskom putovanju na Palma de Mallorci. Ljeto je krivo za sve... Sjećate se svojih godišnjica braka ili ih ponekad zaboravite? Uvijek se sjetimo, oboje. Bar do sada nismo nijednu zabora-
Nisam baš sklona ludostima, kaže Mirna, ponosna na djecu s kojom može razgovorom sve riješiti
Slaba točka mi je Pierce Brosnan Vaš najdraži pisac? Ja sam Tolkienovac u duši, tako da je on apsolutno prvi moj izbor, pa onda još neki iz toga žanra koji dolaze iza njega (Scot Bakker, Guy Gavriel Kay, George Martin). Kome se divite? Mislim da se danas treba diviti svakom čovjeku koji u današnjem ludom vremenu preživljava i uspijeva sačuvati dozu ljudskosti i dostojanstva. Najzgodniji Hrvat? Nemam pojma. Ovako generalno, u svijetu, rekla bih Pierce Brosnan (on mi je slaba točka), ali tu kod nas, iskreno ne znam. Muškarci su s godinama...
vili, a već ih je 26 iza nas. Čarobne riječi koje vas uvijek mogu “oboriti” s nogu su... Oprosti, draga... Oprosti, mama. Kao mala djevojčica željeli ste biti... A bilo je kojekakvih maštarija, onih za djevojčice karakterističnih, od balerine do glumice, ali sam nekako, odrastajući u “zubarskoj” obitelji, uvijek znala da ću raditi ovaj svoj posao. I ne mogu zamisliti da radim nešto drugo. A sada biste svojoj djeci preporučili da budu... Pošteni, dosljedni i tolerantni. Koje svoje osobine prepoznajete kod svoje djece? Ha, teško je to. Oni su mala, tj. više i ne tako mala stvorenja, u kojima se isprepliću osobine nas roditelja, a opet puno su toga formirali kroz život. Ali mislim da je to komu-
Sve djetinjastiji i željniji pažnje. A žene... Svjesnije sebe i svojih potreba. Imate li poštapalicu? Pa i ne baš. Znate li kuda ćete na doček Nove godine? Sa suprugom i prijateljima na tri dana u Opatiju. Što ćete poželjeti da vam se ostvari u 2010. godini? Iskreno, sve ono stereotipno, ali po meni najbitnije u životu: zdravlje, sretnu i zadovoljnu obitelj, a što se tiče općenitog, naravno da mi je želja da što prije izađemo iz ove “banane”.
nikativnost i vedrina, poštenje i iskrenost. Jeste li strogi ili popustljivi kao majka? Mislim da sam više popustljiva nego stroga. Nekako sam uvijek mislila da se možemo
N
ovu godinu Mirna će dočekati sa suprugom i prijateljima u Opatiji sve dogovoriti i mislim da sam imala sreće da sam i imala djecu s kojom sam mogla sve razgovorom riješiti. Mada sam na nekim stvarima znala inzistirati. Vode li vas kroz život više emocije ili razum? Podjednako mislim, ovisno o situacije. Mada o sebi više razmišljam kao o emotivnom biću. Da možete promijeniti ne-
što iz svoje prošlosti, što bi to bilo? Mislim da ne bih ništa bitno mijenjala. Moramo naučiti živjeti s našim odlukama koje smo donijeli u životu i iz njih izvući najbolje. Svaka nas naša odluka odredi na neki način i napravi od nas ovo što smo danas. Najluđa stvar koju ste učinili u životu? Ajoj, nisam ja nikad baš bila skolna ludostima. Tako u mom životu baš i nema nekih takvih uzbudljivih situacija. Kako biste opisali ljubav? Ah, ljubav... Tko sve već nije o ljubavi pisao? Ljubav je sve, i u svemu je ljubav, a prije svega, po meni, bezuvjetno davanje. Vama najljepša pjesma je... A već neko vrijeme, pa mi je čak i na mobitelu kao pozivna melodija, “You are beautiful” Jamesa Blunta.
ako u građi kože žena i muškaraca nema već ih razlika, ipak postoje neke specifičnosti. U prosjeku, koža lica kod muškaraca je za 20% deblja od kože lica žena. U srednjem sloju kože nalazi se veći broj elastičnih i kolagenih vlakana, pa je stoga muška koža čvršća i elastičnija. Osim toga, broj se elastičnih i kolagenih vlakana kroz godine sporije smanjuje, pa muškarci kasnije „dobivaju“ bore.Tijekom puberteta pod utjecajem muških spolnih hormona androgena, na licu Sanja PETEK-MODRIĆ muškaraca dolazi do rasta dr. med. većeg broja dlačica. Također, specijalist zbog utjecaja istih hormona dermatovenerolog i lojnice dobivaju jači poticaj Kralja P. Krešimira IV. 41 a, za rad, pa stoga muškarci u Varaždin 042/302-080 vrijeme puberteta i nakon njega, mogu češće imati problema s aknama ili seborejom. Jednako kao i ženska koža, i muška je izložena brojnim štetnim utjecajima. Od vanjskih svakako najznačajniji su sunce i zagađenje okoliša, a od onih „unutrašnjih“ - način života: izloženost stresu, dimu cigareta, alkoholu, neravnomjernoj i neuravnoteženoj prehrani…Dodatni problem koji mušku kožu čini osjetljivom svakako je svakodnevno brijanje. Naime, prilikom brijanja osim dlačica „struže“ se tj. uklanja i dio površinskog sloja kože; nastaju brojna sitna oštećenja ili čak i porezotine, upale, a mjestimice i urasle dlačice. Sve to, uz korištenje alkoholnih losiona nakon brijanja uzrokuje nadraženost, isušenost i/ili crvenilo kože lica.Dakle, i muškarci, bez obzira na veću čvrstoću i debljinu kože, mogu imati osjetljivu i za njegu vrlo zahtjevnu kožu. Stoga poseban problem predstavlja pravilno brijanje i njega nakon toga! Također, kao što smo već ranije naglasili, jače i češće mašćenje kože lica kod muškaraca (zbog utjecaja spolnih hormona, stresa…), može i u odrasloj dobi uzrokovati tzv. nečistu ili „problematičnu“ kožu: proširene pore, mitesere, upale-akne, seboreju i slično. Stoga se i muškarcima preporuča redovita, svakodnevna njega kože prilagođena tipu i potrebama kože, zaštita od utjecaja štetnih UV zraka te redoviti odlasci na njegu ili čišćenje kože lica, osobito zimi.
“Dnevnik moje sjene” ČAKOVEC - Jedinstveni “Dnevnik traženja sjene” (svojevrsni fotografijski autoportretarij “iz druge ruke”) izložila je u Muzeju Međimurja u prosincu 2009. autorica Mirjana Tomašević Dančević. Što tom izložbom pratimo? Ono što nas prati ma kamo krenuli, ili makar nikamo se ne genuli, i ono što je autoricu pratilo kamo god je pružila korak: u Jelsu, Heidelberg, Osaku, Kyoto, Vukovar, Zagreb, Vis, Dubrovnik, Cavtat,
Rijeku, Štrigovu ili Čakovec - a to je vlastita sjena! Kako i ona sama priznaje da je tražila ili prepoznavala “dobro mjesto za sjenu”, tako vidi te portrete vlastite sjene i kao - “svojevrsne mikroportrete grada, odnosno otisak svojih osjećaja.” Nepoznat Netko zaustio bi: Sjeno moja, prijeđi na drugoga!, Ivan pak Slamnig dometnuo: Gle, hodam po nogama svojim!, a Helena Hrman zaključila: Žena koja nikad nije ni u čijoj sjeni! (iz)
44 Ženski svijet
Žene
i zdravlje
29. prosinca 2009.
ŽENE NA POSLU Učiteljica razredne nastave Marija Posavec
Kon(tra)cepcija IV. dio
T
ijekom protekle dvije godine mediji su pisali o dramatičnim gubicima života mladih korisnica oralne kotracepcije. Na nesreću, nekritičkim pisanjem tiska unijelo se puno panike ne samo među tadašnje i potencijalne korisnice pilula, Dr. Aleksandar buduće već i među liječnike čija JUKIĆ struka nije ginekologija. spec.ginekologije i Kao i svaka ozbilja struporodništva ka, trebalo je proći vremena dok se incidenti nisu pomno istražili i medicina dala odgovor kritičkim prosuđivanjem činjenica i realnih okolnosti. Odgovornost je liječnika pomno odabrati pacijentice koje su podobne za uzimanje pilula, no također je i odgovornost na korisnicama da smetnje i promjene u svojim životnim navikama shvate ozbiljno i prijave ih svojim doktorima. Primjerice, nije isti pristup i stav liječnika o kontracepciji ukoliko pilule troši korisnica s visokim BMI-om (body mass index – indeks tjelesne mase) koja nema redovitu tjelesnu aktivnost te odluči naglo smršaviti rigoroznom dijetom bez tjelovježbe i uz to počne trošiti pilule za snižavanje tjelesne mase. Još je gora kombinacija zlouporabe droga i kontracepcije. Potpuno je različit stav liječnika o pilulama ako 35-godišnja korisnica pilula nakon dužeg prestanka pušenja ponovno počne pušiti, a to ne spomene svom ginekologu. Dakle, osim odgovornosti liječnika postoji i odgovornost korisnica koje sve nuspojave i promjene u životnim navikama moraju reći svom ginekologu. Upravo u tome leži istina što se dogodilo tim mladim nesretnim djevojkama. U svijetu je publicirano na tisuće radova koji su se bavili istraživanjem utjecaja kontracepcije na zdravlje žena i slobodno možemo reći da ne postoji preparat kao što je kontracepcijska pilula koji je toliko pomno istraživan. S druge strane, ako uzmemo u obzir da se hormonska kontracepcija neprestano poboljšava snižavanjem količine i primjenom novih hormona nije teško zaključiti da spoznaje i pravila o primjeni kontracepcije prije samo 5 godina i danas zasigurno nisu ista. Ukratko rečeno, savjesnim pristupom i nas ginekologa i korisnica pilula kon(kontra)cepcija nam ne bi smjela predstavljati bauk niti biti problem u današnjem modernom svijetu.
Marija Posavec voli rad s djecom pa je oduvijek znala da želi biti učiteljica
Slovima i brojkama naučila brojne generacije učenika Kao učiteljica razredne nastave radi pune 33 godine i ističe da su joj svi predmeti jednako dragi Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Ona je učiteljica pune 33 godine i brojne je generacije Varaždinaca naučila pisati prva slova i brojke te ih je pripremala za daljnji život.
Osobna želja
Ona se zove Marija Posavec i učiteljica je razredne nastave na varaždinskoj I. osnovnoj školi. Njezinim znanjem i iskustvom, koje im se trudi prenijeti, trenutno se mogu podičiti učenici 3. c razreda, njih 21. - Oduvijek je bila moja želja da postanem učiteljica. Volim djecu i volim rad s njima - rekla je učiteljica ističući da, kao učiteljica razredne nastave, nema svoj omiljeni predmet već da su joj sv i jednako dragi. - Meni nije problem ni crtati, ni pisati, ni govoriti tako da su mi svi predmeti jednako lijepi - rekla je 56-godišnja
Marija. Prvo radno mjesto bilo joj je na varaždinskoj I. osnovnoj školi, a potom je deset godina radila na V. osnovnoj. Ipak, vraća se na I. osnovnu te je u školi, koja se nalazi u Ulici Petra Krešimira IV., do danas. - Najljepše mi je u poslu kada vidim da su djeca nešto naučila, da moj rad nije bio uzaludan priča Marija, učiteljica 3. c
- Rekla bih da je takva situacija nastala zbog sveopćeg stanja u društvu - kaže nakon 33 godine iskustva. Kako se snalazi s čestim promjenama unutar školskog sustava RH, pitali smo je. - Pratim sve promjene i prilagođavam im se - odgovara učiteljica koja danas u razredu nema apsolutno nikakvu tremu. - U početku sam tremu
n
ajdraže mi je kad vidim da su učenici naučili gradivo, kaže Marija razreda. Ima ona taktiku i s postizanjem discipline u razredu. - Djeca uvijek moraju biti zaposlena na satu i tada takvih problema neće biti. Kad je djeci dosadno, odmah nastane komešanje - kaže Marija. Ipak, priznaje da je s nadolazećim generacijama sve teže i teže raditi.
Imenik - strah i trepet svih učenika
Kozmetički
Željka SLATKI
savjeti
Zaštita lica od planinskog sunca B ez obzira na to što je zimi hladno, sunčeve zrake nisu bezopasne. Sunce šalje UV-zrake koje nam mogu izazvati oštećenje kože. Ta oštećenja mogu biti kratkotrajna ili dugotrajna. eć sigurno znate da pretjerano izlaganje suncu uzrokuje stvaranje bora, prerano starenje kože, sunčeve pjege pa i u najgorem slučaju opekline čije se posljedice mogu vidjeti i za 10 godina. a skijanju obavezno koristite kremu s visokim zaštitnim faktorom zbog toga
V
N
imala. Sjećam se kako sam se osjećala kada sam prvi put ulazila u razred - prisjetila se Marija, majka kćeri Violete. No, od te početne treme do današnjeg iskustva stoje godine i godine uspješnog rada. I dan-danas učenici se obrate nekadašnjoj učiteljici Mariji, pitaju je kako je. To je samo znak da je godinama odlično radila svoj posao.
jer na visokim nadmorskim visinama stojimo bliže suncu, a i od snijega se reflektiraju sunčeve zrake. Na visokim nadmorskim visinama zaštita se smanjuje za sedam posto na svakih tisuću metara nadmorske visine, a i snijeg savršeno reflektira UV zrake pa se razina zračenja povećava za 100 posto. ilo bi dobro da koristite kremu s +50 zaštitnim faktorom za lice. Postoje razne kreme s faktorom za masnu, osjetljivu, dječju, normalnu i netolerantnu kožu, a vi je odaberite prema tipu vaše kože. Uz to,
B
Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392
te kreme štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala i sprečavaju isušivanje kože do kojeg često dolazi zimi i u zatvorenim prostorima i na visokim nadmorskih visinama. jega i zaštita lica općenito zimi zahtjevnija je nego ljeti. Dobro je znati da se obične hidratantne kreme ne smiju koristiti na temperaturama ispod 0 jer dolazi do smrzavanja molekula vode te koža postaje gruba i još osjetljivija. uvajte svoju kožu jer se oštećena koža često ne obnavlja.
N Č
Ženski svijet 45
29. prosinca 2009.
TRADICIJA Kakvi su običaji bili na dočecima Novih godina?
Poležari kucali od vrata do vrata, ukućani ih gostili Naši stari su odlazili na mise zahvalnice, a zatim su kod kuće dočekivali čestitare
nis (lat. Pimpinella anisum) porijeklom je iz Egipta. U staro rimsko vrijeme rabio se kao ženski tonik-napitak, za reguliranje mjesečnice, stimuliranje stvaranja mlijeka kod dojilja, olakšavanje poroda i za jačanje požude. ajpoznatije djelovanje je grijanje cijelog abdomena, pomaže kod želučanih bolova, kronične dijareje, Marija Nekić Aromamaser kod povraćanja, mučnine, 091 92 99 329 te dječjih želučano-crijevnih Aromamedia d.o.o. problema. Salon za masažu klanja vjetrove pa se čeDom zdravlja Ludbreg sto koristi kod nadimaVinogradska 1, Ludbreg nja i grčeva. Odlično pomaže kod liječenja bronhija, jer eterično ulje anisa rastapa i omekšava sluz i sprečava grčeve u plućima. lje anisa koristimo kod uboda insekta, kod glavobolje, problema sa sinusima i za inhalacije kod astme i jakog kašlja. Anis otvara, grije i jača želudac i druge probavne organe. Anis je i afrodizijak, a dobar je i za razna stimulativna djelovanja na rad bubrega, mjehura i žuči, te potiče stvaranje mlijeka kod dojilja. obro se kombinira s komoračem i kimom u pripravcima za poboljšanje probavnih smetnji. terično ulje anisa može postati otrovno ako je izloženo svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje zahtijeva hladno i tamno mjesto u žutoj staklenoj boci s brušenim staklenim čepom. Eterično ulje anisa ne smije se koristiti u vrijeme trudnoće. eželjeni učinci ovog eteričnog ulja su rijetki, iako katkad može izazvati alergijsku reakciju. Dobro je prije uporabe nanijeti malo ljekovitog pripravka s anisom na kožu kako bi se provjerila moguća preosjetljivost na biljku.
N
U
VARAŽDIN - I dok Božić prednjači u tradicijskim običajima našeg kraja, ni za Novu godinu naši stari nisu ostajali bez nekih tradicijskih “navada”.
D E
Stari običaji
Običaj za Novu godinu nekad su bili bogatiji nego danas
Varaždinske županije - rekla je Ljerka Albus dodavši da su običaji za Božić mnogo
danas svi za sreću u ljubavi u novoj godini preporučaju crveno donje rublje, možda
bi bilo dobro vratiti natrag naše stare običaje i polako početi obnavljati tradiciju.
n
N
a Novu godinu muškarac je morao prvi sjesti za stol jer se vjerovalo da žena donosi nesreću bogatiji nego oni za Novu godinu.
Čuvanje tradicije
I dok se za Božić običaji još koliko-toliko čuvaju, za Novu godinu sve je manje onih koji te običaje njeguju. I dok
Nokti
Kad kazaljke se poklope...
Salon zdravlja i ljepote „Miri-relax“, Jurkovićeva 12, Varaždin kontakt: 042/300-843, 098/175 11 55
Zdravlje stopala i problemi s noktima Z U U a zdravlje stopala nije potrebno puno, samo udobna obuća i redovita higijena. Vaša stopala moraju slobodno „disati“, njima nije ugodno biti stisnut u uskim modernim cipelama, koje su možda u trendu, međutim razmislite koliku cijenu vaša stopala plaćaju za to. Čuvajte stopala suhima, perite ih dnevno, pružite im čist par čarapa svaki dan i onda ih navucite u cipele koje su imale barem jedan dan
Eterično ulje anisa A
U
Piše: Helena Hrman helena@regionalni.com
Naši stari su odlazili na misu zahvalnicu za Staru godinu, a od kuće do kuće išli su tzv. poležari odnosno čestitari - rekla je Ljerka Albus, viša kustosica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Bili su takvi običaji da je muškarac morao prvi sjesti za stol na Novu godinu jer se vjerovalo da žena donosi nesreću. Muškarac je morao čvrsto “sjesti” na stolac kako bi kokoši nosile puno jaja, istakla je Ljerka Albus običaje varaždinskog kraja. Ti poležari ponudili su se jelom i pićem, a ukućani su kitili bunare s orasima umotanim u celofanu i drugim ukrasima. Djevojke su u bunar bacale komadiće kruha, oraha jabuka, a onda su se svi u kući tom vodom umivali. - Na takve bunare nailazili smo i u Leštakovcu, ali i u Klenovniku, dakle u svim dijelovima
Aromaterapija
vremena da se isuše od vašeg zadnjeg nošenja. našem salonu provodi se sasvim jedna nova tehnika liječenja uraslih noktiju modernom metodom koja uspješno i učinkovito ispravlja urasle nokte. Jednostavna je, ne smeta, ne boli, čak se ne primjećuje na noktu. jeluje na urasli nokat tako da vuče krajeve nokta koji se ispravlja u rastu. Može se stavljati više puta, tj. koliko
D
treba da bi se nokat ispravio i oslobodio korisnika boli. salonu zdravlja i ljepote „Miri-relax“ u Jurkovićevoj ulici br. 12 u Varaždinu (stari ulaz u bolnicu), nudi se kvalitetna usluga masaže i želite li se osjećati poletno, zdravo, bez bola u leđima, vratu ili nogama, dugogodišnje iskustvo masera otklonit će vaše tegobe. Pružaju se još usluge depilacija toplim voskom, manikura, tretmani mršavljenja i
anticelulitni tretmani najnovijim aparatom „body-former“. Također postoji mogućnost kupnje poklon-bona za osobu koju želite iznenaditi na rođendan, imendan ili neku drugu priliku. alon „Miri-relax“ otvoren je od ponedjeljka do petka od 13 do 20 sati, a subotom od 9 do 14 sati. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 042/300-843 ili 098/175-1155.
S
I na skijalištu je važno dobro izgledati
Poželjne su uske skijaške hlače i duže zimske jakne Ove zime, bilo da ste skijašica ili boarderica, trend je da se volumen nosi samo na gornjem dijelu tijela. Za druženje nakon skijanja to znači – uske traperice i tajice s velikim vestama i zanimljivim kaputićima. Ovaj trend se prenosi i na skijaške staze – tako su ove godine sve veće kompanije smanjile „volumen“ skijaških hlača. Boja hlača može biti svijetla ili tamna, samo je bitno da su one što pripijenije uz tijelo, a opet udobne za manevre po snijegu.
Prošla sezona uvela je trend duljih jakni. Ove sezone trend je još uvijek prisutan, tako ih sve poznate marke imaju zastupljene u svojim kolekcijama. Ove se godine čak ide dalje što se stila tiče, tako se duge jakne kombiniraju sa zanimljivim, a opet udobnim, rastezljivim remenima. Naglašeni struk i porub od umjetnog krzna s modnih pista samo su se preselili na ski-staze, a sve više nestaju jakne bez oblika koje su modu žrtvovale za udobnost.
46 Oglasi
poli pate regional_265x191.indd 1
29. prosinca 2009.
12/17/09 2:21:50 PM
Mali oglasi 47
29. prosinca 2009.
KUĆE KUĆU sa 500 m² okućnice, vlasništvo 1/1, R. Hercega 8, Varaždin, prodajem. Mob.098/301-534 ozn.5213 ACD PREMIER - NEKRETNINE! Provjerite: tel /fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn,126c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.743e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.743e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.744e NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5238 ISPOD CIJENE! Novouređena manja kuća u Turčinu od 100 m² i kuća od 130 m² u Jalkovcu! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE PRILIKE! Kuća u Marina Držića 140 m² i Bartola Kašića 130 m²! Lucerna nekretnine,
091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICE! Manja kuća u Gojancu 70 m² kompletno uređena ,i kuća na Varaždin Bregu 70 m²(centralno)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE PRILIKE! Lijepa vikend kuća za stanovanje na Banjšini od 60 m², prekrasna drvena kuća za odmor 40 m²u Seketinu - 8.000 €, Halić 50 m²- 16.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STARE KUĆE I GRADILIŠTA! Stara kuća i gradilište od 1000 m² u Filićevoj i gradilište u Kurelčevoj 419 m² ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c S N I Ž E N E c ij e n e ko m pletne ponude kuća. Mob.098/1644-483, MENARS NEKRETNINE ozn.141c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c ADAPTIRANU kamenu kuću cca 70 m² u južnoj Istri, na mirnom mjestu, 6 km od mora, prodajem. Tel.042/210-616, 091/2210-544 ozn.216b
02. i 04. 01. 2010. od 10.00 – 15.00 h, zainteresirani mogu razgledati vikendicu u Tonimiru bb, Varaždinske Toplice. Obostrana ponuda cijene. Tel.042/312-932, 099/7213-373 ozn.5224 PREKRASNA velika kuća sa velikom okućnicom, novogradnja, odmah useljiva, u Hrašćici, 160.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.5243
STANOVI TROSOBNI PRILIKE! Novogradnja Supilova- trosobni 78 m² luksuzno uređen i novi trosobni od 53 m² u Miroslava Krleže, odličan raspored! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJVEĆI BLAGDANSKI POPUST! Varaždinski vrtovi- mali dvosobni 36,50 m² (odličan raspored), trosobni 84 m², i četverosobni 92 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SADA NAJNIŽE CIJENE! Grabanice -38 m²- jednosobni, dvosobni 52 m², trosobni - 56 m², četverosobni 114 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TOP PONUDA DVOSOBNI! Dvosobni uređeni od 45 m² u Z. Frankopana i dvosobni uređeni 59 m² u Kozarče-
voj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZUZETNA prilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin. Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, c ij e n a p o vo l j n a . M o b : 098/379-461 ozn.88c ISPOD CIJENE! Novogradnja – Dravska, 3-soban stan, 1.225 €/m². Mob.098/1644-483, M E N- A R S N E K R E T N I N E ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBNI stan, 68 m² ,Miroslava Krleže 1A, Varaždin, prodajem. Tel.048/626-545 ozn.200a TRI POSLOVNA prostora u zgradi u gradu: prizemlje 50 m² + 50 m² podrum, I kat 55 m² i 100 m² + tavan 150 m², etažirano, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob.099/735-5000 ozn.5114 POVOLJNO! Dvosobni stan 6 1 , 7 m ² , Tra ko š č a n s ka ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen. Mob.098/439-038 ozn.5199 JEDNOSOBNI stan na Banfici, 36 m², etažirano, prodajem. Mob.099/675-7764 ozn.5113
DVOSOBNI stan, 60 m², kompletno renoviran, Vrazova ul., prodajem. Mob.098/301-534 ozn.5213
V katu, Koprivnička 6, dvije klime, laminat, kupaona renovirana, odmah useljiv. Mob.098/435-119 ozn.116c
DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c
STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa
DVOSOBNI stan, 64 m², na
ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN Hallerova aleja 5.
UPIS
U ŠKOLU STRANIH JEZIKA „EURIDIKA I OBRAZOVANJE ODRASLIH A/ Školu stranih jezika upisuju učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, odraslih, zaposleni - jezik: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski + hrvatski za strance - pripreme za međunarodne certifikate – upis u radnu knjižicu - poslovni njemački i engleski jezik - grupe najviše do 10 polaznika, individualno – multimedijalni pristup Upisi: 7. i 8. siječnja 2010. godine, od 8,00 do 12,00 sati i 0d 16,00 do 18,00 sati na gornjoj adresi, II kat. soba 84. Tel: 042 201- 799 Kontakt osoba: Renata Vukalović, prof. B/ Škola upisuje polaznike obrazovanja uz rad – programe osposobljavanja - ECDL - operater - ECDL - specijalist - Projektant računalne mreže CCNA - Operater CNC stroja Informacije na telefon : 042 200 – 913 Kontakt osoba: Zoran Busija, dipl.ing.
48 Mali oglasi dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c
ni stan sa vlastitim brojilima za grijanje u Braće Radića 30, iznajmljujem. Mob.091/585-6707 ozn.754e PRODAJEM/iznaj mljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5225
PRODAJEM namješten jednosobni stan od 40 m² sa garažom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.748e
ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište i kuća u izgradnji u blizini Vž., prodajem. Mob.099/2127-390 ozn.750e G R A D I L I Š TA u H r a š ć i ci površine 600 i 500 m². Moguća višenamjenska gradnja. Mob.098/178-4600, tel.711-547 ozn.5219 VIKEND zemljište u Topličici, Novi Marof, cca 1 100 m², prodajem. Mob.095/8675-208 ozn.5221
NAJAM UHODANI poslovni prostor u centru Varaždina s osiguranim parkiralištem, iznajmljujem. Mob.098/423-890 ozn.71c TRAŽI SE prostor za ugostiteljsku djelatnost, kupnja ili najam na duže vrijeme. Ponude na tel. 091/433-4004
ozn.753e JEFTINO iznajmljujem uhodani arhitektonski biro sa opremom ovlaštenom ili neovlaštenom arhitektu, građevinaru, elektrotehničaru ili strojaru. Mob.091/1207-620 ozn.5212
SOBU u trosobnom stanu u centru grada, iznajmljujem studentici. Tel.042/330-899, 099/596-9394 ozn.218b DVOSOB N I stan od 01. 01. 2010., prizemlje, blizina bolnice, iznajmljujem. Mob.091/577-2922 ozn.5223
POSLOVNI prostor sa strojevima za proizvodnju fert-gredica i građ. čavla, iznajmljujem . Tel. 099/350-2647 ozn.745e
STAN u kući iznajmljujem studentima ili zaposlenom paru bez djece. Mob.099/6786-577 ozn.5226
NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto. Mob.098/308-025 ozn.747e
SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, poseban ulaz, iznajmljujem studentima nepušač i m a . Te l . 0 4 2 / 2 6 1- 6 5 2 , 095/895-2284 ozn.5228
JEDNOSOBAN stan studentima/učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.751e
JEDNOSOBNI namješteni stan, etažno grijanje, I kat, Zagrebačka 73, iznajmljujem. Mob.098/9066- 027 ozn.5234
NAMJEŠTENU garsonjeru iznajmljujem. Mob.095/837- 6792 ozn.751e
POSLOVNI prostor 90 m², centar Varaždina, pogodan za odvjetnike, ordinacije, salone uljepšavanja…, iznajmljujem. Mob.098/584-065,
POLUNAMJEŠTENI dvosob-
RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam o s o b n i h , p u t n i čkih i kombi vozila. Tel. 042/200- 089, 098/241-161 ozn.148c
098/165-9565 ozn.5235 KUĆU u Bosanskoj ulici, namještenu, iznajmljujem za stanovanje, a može i kao poslovni prostor. Mob.091/5966-185 ozn.5241
VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Te l / f a x : 0 4 2 / 23 2 - 8 0 0 , 231-298 ozn.19c
OPEL ASTRA 17 D, 1995, 1.600 €; Golf karavan benzin 1.8, 1997., 2.300 €, Daihatsu Sirion, 2001, 3.500 €; Peugeot Bokser ‘96., hladnjača, 3.600 €; Seat Arosa, ‘97., 2.100 €. Mob.098/1356-597 ozn.5233
VW PASAT 1.8 CL (benzinac), godište 1990, registriran do 28.06.2010, prodajem. Tel: 091/2191-987, 091/1232-378 ozn.748e
PEUGEOT 106 1,0 i, 1999. g., 14.900 kn; razne felge i gume. Mob.098/934-8247 ozn.5237
RENAULT CLIO 1,4, model 2000. g., zimske gume, servis, klima, registriran 07./2010. g.. Mob.099/4015- 442 ozn.5222
POSAO TRAŽI se prodavačica – stilist, poželjno znanje šivanja i kro-
SUZUKI SWIFT 1,3 G2, 3 vrata,
PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c
Dacia Logan
već od 55.900
55.900 kn
66.900 kn
BMW 530 D, 2000 i 525 i X 93; MB Vito 110, 2002, reg. 6 mj., 7.990 €; VW Golf 19 D, reg. 8 mj., 2.990 €, VW Golf 18 D, 1.990 €; Kadet 16 D, reg. 2 mj., 990 €; Clio 12, i 98, 1.690 €; VW Cadi 1,9 SD 99, 2.490 €; Cscort 1,3 i 97, 1.390 €. Mob.098/379-398 ozn.5232
OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.749e
Dacia Sandero već od
Dacia Logan MCV već od
1991. g., 105 000 km, reg. 03/2010. mob.091/794-7094 ozn.5230
KO M B I I V E C O C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 6.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c
S Daciom nema zime! Logan MCV prosječna potrošnja: 5,2 - 7,8 l/100 km. Emisija CO2: 137 - 185 g/km. Sandero prosječna potrošnja: 4,5 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: 120 - 170 g/km. Sandero Stepway prosječna potrošnja: 5,3 - 7,6 l/100km. Emisije CO2: 140 - 180 g/km. Slike su simbolične.
NOVOUREĐENI stan 76 m² + potkrovlje 76 m², pogodno za dvoetažni stan + dio dvorišta, prodajem. Tel.042/210-616, 091/2210-544 ozn.215b
29. prosinca 2009.
kn
Dacia Sandero Stepway već od
76.600 kn
www.dacia.hr Think big Karlovac-Draganići, ZAK, 047/ 644-600 t Krapina, AUTOMOBILI KREŠO, 049/ 373-777 t Opuzen, AUTO KUĆA JERKOVIĆ, 020/685-713 t Osijek, AUTO KUĆA LOZIĆ, 031/379-205 t Poreč, AUTO CENTAR POREČ, 052/ 432-066 t Rijeka, R.B. AUTO, 051/403-560 t Sisak, AUTO KUĆA CINDRIĆ, 044/ 554-403 t Slavonski Brod, AUTODOM VIDAKOVIĆ, 035/406-111 t Split, AUTO KUĆA GAŠPEROV, 021/ 375-014 t Varaždin, KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t Zadar, MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t Zagreb, AUTO KUĆA BAOTIĆ, 01/ 2900-188 t Zagreb, AUTOKUĆA - ŠTARKELJ, 01/ 6659-810
Autocentar Kos, Cehovska 18, 42000 Varaždin, tel: 042/403-311
Mali oglasi 49
29. prosinca 2009.
jen j a . M o l i mo zvati od 7.00 – 15.00 h na mob.099/7099- 986 ozn.159c POVJERLJIVA, vrijedna i pouzdana ženska osoba ( 42 ) traži posao čišćenja kuća, stanova ili poslovnih prostora. Mob.099/1956- 624 ozn.743e TRAŽE SE vozači: uvjet C i E kategorije. 1. Vozači za domać i i međunarodni promet za stalni i uhodani posao – 5 izvršitelja. Informacije na broj 091/1730-001, 042/729-255 ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS, Biljevec 77, Maruševec ozn.17c
B&P CONSULTING d.o.o. traži žensku osobu za rad u koordinaciji i na terenu. Uvjeti: vozačka dozvola B kategor ije, osobni automobil, SSS, komunikativnost, urednost. Životopise s brojevima telefona slati na email: kontakt@b-p.hr Za sve dodatne informacije u vezi posla nazovite na 321-991 u vremenu od 9 do 15 h. ozn.123c MLAĐA umirovljenica čistila bi stubište, poslovni prostor ili kuće i peglala. Mob.095/8627-706 ozn.209b HITNO! Trazi se konobrica za rad u Grazu, hrvatski dnevni lokal, njem. nije nužan, 55-75 € dnevno + stan. Mob. 099/512-0462 ozn.750e RADI povećanja obujma posla kreditni ured traži odgovorne osobe za posao. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.5242
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvalite t a i d u g o g o d i š nj e iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c
KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c
SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje
ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c KR STOLARIJA - A K C I J A ! Veliko zimsko sniženje pvc stolarije do 50% popusta. Kod narudžbe preko 10.000,00 kn, nutarnje klupčice gratis. Obrada špaleta i svih završnih radova, besplatni odvoz stare stolar ije. Tel: 042/711-405, mob: 099/401-6622 ozn.95c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c ČIŠĆENJE svih vrsta poslovnih i privatnih objekata. Tel. 098/927-0000 ozn.123c PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c
ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c S E RV I S p l i n s k i h t ro š i l a Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, li-
meni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste s o b o s l i ka r s k i h ra d ova , bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144. ozn.745e PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www. ti-pa.com. Tel. 098/208-217. ozn.745e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.746e AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. M o b. 0 9 8 / 9 2 7- 9 9 0 3 , 095/908-4793 ozn.5007 IZRAĐUJEM
50 Mali oglasi brzo i povoljno kuhinje i sve vrste namještaja po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i ograde. Mob.098/169-7838 ozn.5175 K ROVO P O K R I VAČ K E , tesarske, limarske te zidars ke ra d ove i z vo d i m o u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.5215
ozn.5236 OGRIJEVNO drvo, suhe cjepanice bukva, grab, hrast, dostava. Mob.098/9830-979 ozn.5239
KREDITI KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c
TAPECI RAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5216
BRZI krediti i pozajmice bez jamaca za umirovljenike i zaposlene u d.d., d.o.o. i obrtu. Postojeća zaduženja nisu prepreka. Tomislav, 091/5515-616, 098/1621-797 ozn.169c
SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5216
AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5197
IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića. Ionsko srebro. Tel.042/210-966, Vjekoslav ozn.5217 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5229
OSTALO AKCIJA – sjemenski kukuruz „Pioneer“: 1. grupa - 285,00 kn/vrećica i 2. grupa – 279,00 kn/vrećica. Mineralno gnojivo, za količine veće od 1000 kg, NPK 15:15:15 – cijena 159,50 kn/vreća od 50 kg, Urea cijena 105,00 kn/vreća od 40 kg ili 65,50 kn/vreća od 25 kg. Poljoprivredna zadruga „ Jalžabet „ – brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135. Zajedno možemo bolje! ozn.42c ŠATOR, dimenzije 5,5 x 12 m s mogućnošću 2 x 6 m, dobro uhodan, posao od 25 godina tradicije, zbog odlaska u mirovinu prodajem. Uz to se prodaje pripadajuća registrirana prikolica. Sveukupna cijena 12.000 kn. Informacije: Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, tel. 040/895-132, mob.091/505-2265 ozn. 752e DRVA 7 m, kratko piljena, bukva, prodajem. Mob.095/5026-748 ozn.5214 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,VaraždinZagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.743e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.743e PLINSKE peći Maja 12 i Plamen Praktik, svaka 500 kn. Mob.091/528-1912 ozn.213b ODOJCI i svinja oko 120 kg. Upitati na tel. 711-744
BLAGDANSKA akcija! Brzi krediti do 7.000 € bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5220 KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5227 KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.5227
29. prosinca 2009.
SJEĆANJE
DANICA LESKOVAR 30. 12. 2002. – 30. 12. 2009.
27. 12. 2003. – 27. 12. 2009.
Mirjana i Robert
Daleko na nebu Tvoj je dom, nosimo Te u srcu svom.
SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda
SJEĆANJE
JOSIPA LUKAČIĆA – LEGEŠA
JELENA TRAVAŠ rođ. HERCEG 02. 01. 2009. - 02. 01. 2010.
31. XII. 1986. – 31. XII. 2009. Godine prolaze, zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama. Hvala svima koji Te se sjećaju. Tvoji najmiliji
AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c ZGODAN dečko, 39 g., sportski tip želi upoznati djevojku za ozbiljnu vezu. SMS 091/1456-991 ozn.212b MUŠKARAC , 51 g. traži usamljenu/nezadovoljnu ženu za susrete u diskreciji! SMS/poziv 091/1120-571 ozn.5218
SJEĆANJE
PAVAO LACKO Život bez Tebe tišina je, kuća bez Tebe pusta je, uspomena na Tebe vječna je. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
JELENA TEŽAK 26. XII. 1989. – 26. XII. 2009. Vrijeme prolazi, ali Ti si uvijek u našim mislima i srcima.
IVAN LADIĆ
POZNANSTVA
Tvoji sinovi, snahe, sestre i ostala obitelj
25. 12. 2004. – 25. 12,. 2009.
NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5231
KRATKOROČNE pozajmice – zaposleni i umirovljenici, 20.000 kn /24 h. Umirovljenici čistih mirovina 75.000 kn. Nada, 091/513- 0597 ozn.5242
Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcu zauvijek čuvamo.
TUŽNO SJEĆANJE
KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5227
EXPRESNE pozajmice 20.000 kn/24 h. krediti na ostatak primanja do 7.000 €. Slavica, 091/904-3612 ozn.5242
ANTUNA TOMAŠEKA
Tvoji najmiliji
Tvoja obitelj
KREDITI NOVO – inozemne mirovine bez jamaca; umirovljenici – čisti odrezak do 10.000 €; na ostatak primanja do 12.000 €; do 100.000 kn bez gledanja HROK-a i C.L.; pozajmice do 20.000 kn u roku 24 h.; zaposleni do 25.000 € bez jamaca. Mob. 091/404-9853 ozn.5240
SJEĆANJE na voljenog
SJEĆANJE 27. 12. 2007. – 27. 12. 2009. S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.
STJEPAN NOVOSEL
ŠTEFICA NOVOSEL
01. 01. 1985. – 01. 01. 2010.
10. 02. 2009. – 10. 02. 2010.
Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva. Kćeri Nevenka i Ljiljana s obitelji
SJEĆANJE
GABRIJEL ČAJAVEC 28. XII. 1998. – 28. XII. 2009. U mislima uvijek s Tobom. Tvoji najmiliji
Obitelj Ladić
SJEĆANJE
SJEĆANJE
STJEPAN BOŽIĆ
na
MARIJU GOLUB
01. 01. 1998. – 01. 01. 2010.
29. 12. 1989. – 29. 12. 2009.
S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.
Sjena Tvoje dobrote uvijek je s nama. Tvoji Cepovići i Strelec
Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
SJEĆANJE
na voljenu
na
JASNU HORVAT
IVANA ROGINU
02. 01. 2009. – 02. 01. 2010.
30. 12. 2006. – 30. 12. 2009.
Ponosni što smo Te imali, žalosni što smo Te izgubili. I danas svakim novim danom u nama se budi sjećanje na Tebe. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i molitvama.
Ne brišu Te godine, nit’ Te skriva tama, zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama! Tvoji najdraži
ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake
MARICE KRIŽMARIĆ preminule 11. prosinca 2009. godine u 83. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te sudjelovanju u posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice. Ožalošćeni: sin Branko, snaha Suzana, unuke Mihaela i Danijela, praunuci Leon i Dominik
SJEĆANJE na voljenog
IVANA VINCEKA 01. 01. 2005. – 01. 01. 2010. Zauvijek u srcima i mislima. Tvoji najmiliji
Tvoji Vlatka i Romeo s obiteljima
Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom
već od kuna!
100
MALI OGLASI već od 40 kuna
Mali oglasi 51
29. prosinca 2009.
POSLJEDNJI POZDRAV
ZAHVALA
ZAHVALA
dragom kolegi i prijatelju
STJEPANU BUNIĆU
povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake
povodom iznenadne smrti dragog nam oca, tasta, djeda i pradjeda
Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih. Matej (22,14), Biblija
BARICE ŠIPEK
Uz veliko hvala, s tugom i poštovanjem, Uprava i djelatnici Vaba d.d. banke Varaždin
POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati i djedu
Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć i izrazili sućut te je s nama ispratili na vječni počinak. Sin Branko, snaha Ljubica te unuci Tomislav, Petar i Ivan
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog
STJEPANU BUNIĆU
ĐURE VUGRINCA
Sinovi s obiteljima
preminulog nakon duge i teške bolesti u 82. godini života. 22. 04. 1928. – 20. 12. 2009.
SJEĆANJE
SLAVKO KRETIĆ 01. 01. 2009. – 01. 01. 2010. I godina jedna prođe, al’ Ti si tu; u svitanju dana, u zrakama sunca, u tišini noći, al’ Ti si tu; tu negdje među nama. Tvoji najmiliji, supruga i djeca
Ovim putem zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Od srca svima hvala. Ožalošćeni: supruga Anđela, kći Marija, zet i unuci
MARKU VUGRINCU 22. 04. 1928. – 17. 12. 2009.
ĐURI VUGRINCU
Mirno počivaj, a mi ćemo Te se vječno sjećati.
Ostat ćeš nam u vječnom sjećanju.
MLADENA FLEGARA
Nećakinja Anica s obitelji
29. 12. 2003. – 29. 12. 2009.
ŠTEFICU PLEŠE
SJEĆANJE na dragu mamu i baku
MILICU VUGRINEC
Kći Anica, zet Zlatko, unuci Željka i Alen
TUŽNO SJEĆANJE
Suprug Josip, sin, snaha, unuka i unuk
ANU DOMISLOVIĆ
na dragu 30. 12. 2008. – 30. 12. 2009.
Sin Mladen s obitelji
SJEĆANJE
ZDRAVKO ROŽIĆ 29. 12. 2004. – 29. 12. 2009. Sve je prošlo kao sjena, ostala je bolna uspomena. Tvoji roditelji
SJEĆANJE
Kažu da vrijeme briše tugu i da dani što dolaze vraćaju mir. Kao kamen teška tuga na duši skrivena iza osmijeha raste u našoj tišini.
ANTONIJU KOMES Prošle su tužne 23 godine. Otišla si kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka. Još uvijek posjećujem Tvoj tihi dom s ljubavlju i tugom. Kći Marija, sin Janko, snaha Dorica, unuci, praunuci i prapraunuci
Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
BORIS VITKOVIĆ 28. XII. 2001. – 28. XII. 2009.
ZAHVALA
Prolazi vrijeme, al’ tugu ne briše. Suprug i tata s obitelji
Ožalošćeni: supruga Ema i sin Stjepan
24. 04. 2008. – 24. 12. 2009.
Supruga, kći i sinovi s obiteljima
na voljenu mamu
Najiskrenije zahvaljujemo nećacima, rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Šimuniću i sestri Slavici na brizi i njezi pokojnika.
29. 12. 1999. – 29. 12. 2009.
Uvijek ćeš ostati s nama u našim mislima i srcima.
BRANKA ŠANTEKA
JOSIPA VINCEKA
ZOR AN PL ANTAK
28. 12. 2008. – 28. 12. 2009.
30. 12. 2005. – 30. 12. 2009.
preminulog 19. 12. 2009. u 77. godini života.
MARIJA PL ANTAK
JOSIPA KORPARA
TUŽNO SJEĆANJE
povodom smrti našeg dragog supruga i oca
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
na voljenog tatu
MARIJU MAKŠAN
Tvoji najmiliji
Nećakinja Marija s obitelji
Prošla je tužna godina otkad Te nema. Uvijek ćemo Te nositi u našim srcima.
01. 01. 2009. – 01. 01. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.
MARKU VUGRINCU
na voljenog
Vrijeme prolazi, a sjećanje i ljubav ostaju. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.
na našu dragu mamu, baku i punicu
dragom stricu
Sjećamo Te se po dobroti i čuvamo Te u lijepoj uspomeni.
30. 12. 2006. – 30. 12. 2009.
TUŽNO SJEĆANJE
Kći Anica, zet Zlatko, unuci Željka i Alen, praunuka Mirta, Mirko, Martina te baka i deda Novak
POSLJEDNJI POZDRAV
18. 03. 1930. – 27. 10. 1991. na voljenu suprugu
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom stricu
na sina
SJEĆANJE
Obitelji Novak i Poljak
POSLJEDNJI POZDRAV
SJEĆANJE
Mama Marija
Duboko dirnuti izrazima sućuti i velikim posljednjim ispraćajem dragog nam pokojnika unatoč hladnoći i nevremenu, od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, kolegicama i susjedima. Hvala svima na položenim vijencima i svijećama. Hvala članovima DVD-a Trnovec i obitelji Hohšteter. Hvala osoblju Anesteziologije i reanimacije bolnice Varaždin. Hvala osoblju bolnice Klenovnik i Neurologije Varaždin koji su bili uz našeg oca i djeda u posljednjim trenucima njegova života. Hvala vlč. Josipu Hadroviću na riječima oproštaja i na molitvama. Posebno hvala rodbini i dragim nam ljudima koji su prešli daleki put da bi našeg dragog pokojnika ispratili na vječni počinak. Od srca svima još jednom hvala.
dragom ocu, tastu, djedu i pradjedu
22. 04. 1928. – 20. 12. 2009.
Šest godina prošlo kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.
MARKA VUGRINCA preminulog 17. 12. 2009. u 82. g. života.
Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama. Roditelji i sestra s obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami, sestri i baki
ANI MIKULAN Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama. Tvoji najmiliji Kćeri Marija i Josipa, sinovi Roberto i Josip, sestra Ivanka, unuke Željka i Paula, unuk Marko i zetovi Željko i Božidar
52 Vaš kutak
29. prosinca 2009.
Što čitati?
Dvije knjige uz Božić
Vrtoglavica
HO-HO-HO Crno bijeli svijet Djedova Mrazova
Od Australije do Afrike
Ian Fleming, Živi i pusti umrijeti, Algoritam, Zagreb, 2009. Oduvijek sam bio uvjeren da su novogodišnji blagdani prilika da, nakon božićne duhovnosti (koju preporučam svaki dan), malko otplovimo i u tzv. eskapističke vode, u radost koju pružaju pustolovine kakve nikad nećemo doživjeti. Algoritam je objavio pravi klasik, “Živi i pusti umrijeti”, jedan od romana Iana Fleminga iz serije o Jamesu Bondu. Poznat i po starom filmu, roman je znatno bolji od ekranizacije – puno žešći, realističniji, više nalik novim filmovima s Danielom Craigom nego onima sa Seanom Conneryjem i Rogerom Mooreom. Čitatelji koji se nikad nisu suočavali s pisanim Bondom (nisu baš imali ni prilike, osim na engleskome ili na nekim davnim yu-izdanjima) bit će sigurno iznenađeni Flemingovim pismom.
Milan došo do drugoga kruga, Andriju uhvatila tuga Piše: RADAR
S
i videl Štefek da Milan Benderas ipak ide vu drugi krug precedničkih izbora? Puno je ljudi vu Hrvackoj mislilo da je z nore vrbe opal kad se kandideral za Pantovčak, a ve, hopa cupa, tu je gde je, puše Iveku Josipovičevom za vrat. Pa je ve Andrija Kameniti srditi kaj ga je Milan prešel. I vu Bosni glase pobral više od njega. Kajti tam navek svi glasaju za Hadeze. A ve nisu. Kajti Milana tam imaju jako radi. I on njih, prema potrebi. A vu Andrijinom izbornom stožeru još su vu nedelju popodne veseli bili kajti su mislili da on idu vu drugi krug. ak su svi tam zadojeni bili da je spin maher Maček kaj se još mota po Hadezeju, ve bez Sanadera, tresnul pred kamerama da Andrija ide ziher vu drugi krug. A navečer je Milan išel vu drugi krug. Kaj je pak Nadana Krašovog potaklo na filozofsku misao zakaj on ni išel vu drugi krug. Vesni je suza z oka kanula, a Dragan je bil pogleda ljuta. Ostali su kandidati nekaj pripovedali na teveju, ali je več bilo fest kasno pa je Štefek moral iti spat. Vjutro se zbudil i sav z krmežljima i vu znoju svima povedal kak je senjal da je za precednika Hrvacke izabran Berluskoni. Nemreš verovati kaj čovek sve senjati more...
T
Andrija Maurović – Franjo Fuis, Sablast Zelenih močvara, Šareni dućan, Koprivnica, 2009. Na sajtu monitor.hr pročitao sam: “Posjedovati primjerak Andrije Maurovića bolje je od posjedovanja komada stupa grčkog hrama. U oba slučaja radi se o kulturnoj povijesti, ali u slučaju Starog mačka višestruko je uzbudljivije. Bravurozni crtač kojeg neki nazivaju ocem hrvatskog stripa živio je od objavljivanja stripova još daleke 1937. godine… Pola stoljeća od posljednjeg pojavljivanja Sablast Zelenih močvara ponovno je među nama u reprintu, u ugodnim tvrdim koricama… Neprocjenjivo, a opet dostupno.” Puno sam pisao o Mauroviću, a o novom reprintu u izdanju Šarenog dućana, na ovome malenom prostoru – nemam više ništa dodati!
Denis Peričić
Vaš kutak 53
29. prosinca 2009.
Vicevi!!! Muzej Mujo se zaposlio u muzeju. Nakon nekoliko dana pozove ga šef: - “Mujo, nismo zadovoljni tvojim radom.” - “Što hoćete, radim ovdje tek dva dana, a već sam prodao dva Picassa.” Zapovjedi Žalio se katolički svećenik svome poglavaru kako mu je netko ukrao kaput. Poglavar mu kaže neka na misi kaže 10 zapovijedi i neka naglasi “Ne ukradi”, zatim neka kaže da će onaj tko krade ići u pakao itd. Došao on na misu, počela propovijed i on počeo nabrajati 10 Božjih zapovijedi. Nakon što je rekao 6. (Ne sagriješi bludno), on se zaustavio. Kad je misa bila gotova, poglavar ga upita, zašto je stao i nije rekao sedmu zapovijed, koja je “Ne ukradi”. A on mu odgovori: “Znaš, baš tad sam se sjetio gdje sam ostavio kaput!”
U blagdanskom stilu...
Glazbena škola Maestralno završena godina
Koncert mladih
Niko - božićna potraga 8/10
Niko je mali sob koji sanja da je naučio letjeti i da jednog dana upozna svog pravog tatu. Njegov tata je pripadnik legendarnih Letećih snaga Djeda Mraza. Međutim, prava istina je da on nikada nije sreo svog oca i da, ustvari, nitko ni ne vjeruje u njegove priče o takozvanom slavnom tati. I, da... svi se smiju njegovim pokušajima da leti jer on cijelo vrijeme samo pada - premda to radi super. Niko svima mora dokazati da nisu u pravu. Nakon što zbog Nikine nepromišljenosti vukovi napadnu njegov mirni dom u Dolini sobova, Niko osjeća užasnu krivnju što je ugrozio sigurnost svoje zajednice. Nesretan i očajan, odvažno krene tražiti Mrzlu ledinu gdje obitava Djed Mraz kako bi napokon pronašao svoga tatu. Njegovo putovanje pretvara se u opasnu pustolovinu kroz divlje i nepoznate predjele, samotne šume i ledene oluje. Putem otkriva da vođa vučje družine Mrle želi uništiti Leteće snage Djeda Mraza, ali i samog Djeda Mraza i zauzeti njihovo mjesto... Ovakav film sigurno će imati publiku za vrijeme zimskih praznika, a zanimljivo je i da kritičari ističu kako je riječ o „iznenađujuće zabavnom filmu“ koji nije nimalo originalan, ali zato „ima puno srca“.
lončela, Tamburaški i Puhački orkestar, Komorni orkestar harmonika, Jazz grupa i Komorni pjevački sastav.
TOMISLAV MAKAJ
FILM – VIDEO – KINO
Na godinu još bolje
VARAŽDIN - Dok su pojedini odjeli Glazbene škole prvo održali svoje zasebne adventske koncerte, onaj završni, 21. prosinca, u Glazbenoj školi, s početkom u podne, bio je kruna prosinačkih glazbenih događanja u Gradu. Programom je bilo obuhvaćeno čak 27 glazbenih točaka iz mnogih razdoblja i stilova i zemalja. Nastupili su Dječji zbor Osnovne glazbene škole, te iz Glazbene škole: Muški zbor, Muški i djevojački zbor, Mješoviti zbor, Ansambl vio-
Publiku su oduševili svi - od onih najmlađih do već mladih virtuoza. Ema-Elena Horvatić (flauta) pripada još predškolskom uzrastu. Iz 1. razreda osnovne glazbene nastupili su Lucija Brašnić (klavir), Pavla Grabar (violina) i Lana Lucija Horvatić (violončelo). Prof. Dada Ruža ravnala je čak trima zborovima, a prof. Saša Bastalec dao tri aranžmana za harmonikaški orkestar. Odzvanjala su različ ita glazbala, ali i glasovi, bilo solistički, bilo skupno. Mnogi su se već dosad proslavili na raznim glazbenim natjecanjima, a mnogima ta iskušenja tek predstoje. (iz)
Dobra plaća Zove Hercegovac iz Širokog Brijega kuma u Zagreb: “Kume, sutra mi putuje sin u Zagreb, pa jel’ bi mu mogao naći kaki poso...” “Nema frke... evo, zastupnik u Saboru, plaća 20 000 kuna, a ništa ne mora radit... Samo ruku diže...” “Ne, ne, to je previše para za mladog čovjeka koji tek počinje... Imaš li nešto za manju plaću, a s više posla, da se nauči odgovornosti?” “Kako ne, ima, tajnik u stranci, 15 000 kuna i nešto papirologije...” “Ne, ne, i to je previše.” “Onda direktor poduzeća... 12 000 kuna i dosta odgovornosti.” “Ma kume, je l’ imaš neki odgovoran poso, a za recimo 4000 kuna?” “A kume... za to će morat ić na faks....” U kukuruzu Natjeravaju partizani ustaše i, kad već nisu imali gdje, sakriju se ustaše u bunar. Ubrzo stignu partizani, sjednu na bunar, predahnu i zapale cigarete. - Da nisu možda u šumi? - zapita se glasno jedan partizan. - Da nisu možda u šumi? - začuje se jeka iz bunara. - Da nisu možda u kukuruzu? - dometne drugi partizan. - Da nisu možda u kukuruzu? - opet se čuje jeka iz bunara. - Da nisu možda u bunaru? - pita se treći partizan. - Da nisu možda u kukuruzu? - javi se jeka. Pitalica Koja se životinja nakon smrti okrene bar još 300 puta? Janje.
54 Vodič
!
Udruga SPAS
Novogodišnji apel udruge ‘’Spas’’ Svake godine u blagdanskom razdoblju Udruga za zaštitu životinja Spas zaprima prijave o pobjeglim psima koji su zbog straha od pucnjave i detonacija vlasnicima pobjegli s dvorišta ili se čak otrgli s lanca. Udruga moli vlasnike pasa da ovih dana svojim ljubimcima posvete posebnu pažnju, a naročito u novogodišnjoj noći te da ih na vrijeme, najbolje s prvim mrakom, sklone u kuću, garažu ili podrum. Većina životinja se užasno boji pucnjave i bježi glavom bez obzira preskaču-
ći visoke ograde koje nikad do tada nisu preskakivali. Psi zbog pucnjava i detonacija panično bježe sve više se udaljavajući od kuće i na kraju potpuno dezorijentirani i preplašeni odlutaju kilometrima daleko. Na stranom teritoriju završe kao psi lutalice koje vlasnici, uz njihovu najbolju volju, nikada više ne nađu. Takvi psi umiru od gladi, žeđi, pothlađenosti, bolesti i nesreća u prometu. Udruga Spas uz ovaj dobronamjerni apel ujedno podsjeća vlasnike pasa da su i prema zakonu dužni imati svoje životinje pod nadzorom, a posebno u ovakvim specifičnim situacijama. Zato, dragi građani, vlasnici kućnih ljubimaca, zbrinite na vrijeme svoje životinje i sklonite ih na sigurno mjesto!
29. prosinca 2009.
KONCERT Glazbena fešta za kraj polugodišta u Rudarskoj i kemijskoj školi u Varaždinu
Rajka za predsjednika Tako je glasio jedan od transparenata koji su izradili učenici 4. k razreda za koncert Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Atmosfera: rokerska, glavne zvijezde: grupa B 32. Tako bi se ukratko mogla opisati uzavrela atmosfera na proslavi kraja prvog polugodišta Rudarske i kemijske škole Varaždin.
Dobra glazba
Naravno, oni koji su najviše slavili završetak školske godine bili su učenici koji su se oboružali atraktivnim transparentima, no na muzikalan je način kraj polugodišta proslavio i jedan profesor, profesor Rajko Kunić. On je dio benda B 32, u kojem svira sa svojim učenicima. - Djelujemo 5 do 6 godina, no kako se učenici mijenjaju, tako se i postava mijenja - objasnio je Rajko Kunić, zaljubljenik u dobru glazbu, koji je za kraj polugodišta pripremio repertoar hitova Prljavog kazališta i Parnog valjka. S profesorom u bendu sviraju Mihael Novosel, Toni Turković, Luka Sokolić, Nikola Bedeković, a kao pjevačica za tu im se prigodu pridružila i
g
rupa B 32 svirala je hitove Prljavaca, Parnog valjka... Mia Maltar, učenica varaždinske I. gimnazije, kao i Hrvoje Habunek. - Vježbamo dva puta tjedno, a pred nastupe i češće - rekao je profesor Kunić koji je oduvijek želio imati svoj bend. Stoga u Rudarskoj i kemijskoj školi uvijek “regrutira” mlade glazbene snage kako bi ta srednja škola imala neobičan bend. No, učenici u bendu ne iskorištavaju dobro poznanstvo s profesorom za bolje ocjene. - Predmeti koje
Uzavrelu atmosferu, kakva je bila na koncertu grupe B 32, poželjele bi i mnoge hrvatske zvijezde
mi predaje dobro mi idu pa mi zasad to nije ni bilo potrebno - kaže Mihael Novosel dodavši da mu zapravo tako nešto nikad ni ne bi palo na pamet. I ostali dečki iz benda potvrdili su da je zabava jedno, a škola drugo. Profesor Kunić vedra je i vesela osoba, veliki stručnjak u svom poslu i odličan glazbenik - rekli su dečki iz benda. Ivan Matijašec iz Cestice, učenik profesora Kunića i učenik 4. k razreda, koji su i prednjačili po broju izrađenih plakata, nije pak mogao nahvaliti profesora Kunića. - On je jedan, jedini i jedinstveni. Odličan je i kao predavač, i kao glazbenik - kaže Ivan dok je njegov razred ponosno u rukama držao transparent “Rajka za predsjednika, 4. k za Vladu”.
Grupa B 32 jedinstvena je po tome što sviraju učenici i profesor
Dečki, samo ruke gore
ORIGINALNO Duhovita predstava zajednice mladih sv. Margarete iz Margečana
Božićni igrokaz „Isus v birtiji” MARGEČAN - Zajednica mladih sv. Margarete iz Margečana ove je godine pripremila božićni igrokaz nasvakidašnjeg naziva “Isus v birtiji”! Tijekom proteklih mjesec dana članovi spomenute zajednice, marljivi studenti i učenici, nisu štedjeli svoje slobodno vrijeme za uvježbavanje veselih prizora – doznajemo od Jasmine Grđan o duhovitoj predstavi koja je čak i po mjestu uprizorenja – originalna. O čemu se radi?
Isusek, Isusek…
Glumci amateri oduševili su gledatelje svojim nastupom
- Sami tekst i radnja prilagođeni su mjestu, kako bi se glumci i gledaoci mogli lakše identificirati s likovima unutar igrokaza. Njemu je pridodan i Zbor mladih sv. Margarete koji su svojim pje-
vanjem upotpunili izvedbu u kojoj su glavni likovi konobarica, nezaposleni alkoholičar, bogati gastarbajter i njegova ljubavnica, maloljetni delinkvent te mladi par sa svojim ljubavnim problemima. Spomenuti likovi svojim
ž
upljani se pitaju gdje će “Isus iz Margečana” 2010. godine rješavati probleme smrtnika šaljivim dijalozima izazivali su smijeh i veselje svakog gledaoca. Isus, koji u igrokazu utjelovljuje mladića obučenog u narodnu nošnju, svojom toplinom i blagošću, na običan
Raspjevani Zbor mladih sv. Margarete
i svakidašnji način rješavao je sve njihove probleme i nedoumice. Izvedba igrokaza održana je prije polnoćke u crkvi sv. Margarete u Margečanu te na sam božić u crkvi Imena Marijina u Radovanu – istaknula je Jasmina Grđan.
Gledaoci – župljani, nisu krili svoje oduševljenje božićnim igrokazom, te su sve izvođače nagradili velikim pljeskom. A već sada pitaju se gdje će “Isus iz Margečana” rješavati slične probleme smrtnika iduće godine… (jn)
Vodič 55
29. prosinca 2009.
VARAŽDIN Kino GAJ od 2. do 5. siječnja u 18 sati: NIKO- BOŽIĆNA POTJERA animirana dječja avantura u 20 sati: LJUBAV SE DOGAĐA romantična drama
HNK Varaždin
Utorak, 20 sati DEBITANTI predstava Lj. Kerekeša Subota, 20 sati TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI GALA KONCERT
KNJIŽNICA
FOTO NATJEČAJ
• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati
Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati
MUZEJI
• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca
izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009. • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
- od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Bojana Šumonje • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249
ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU
GALERIJE
Utorak, 20 sati NOVOGODIŠNJI KONCERT SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRT-a od 1. do 5. siječnja u 17.30 sati:
Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)
Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC romantična horor-fantazija u 20 sati: NEVOLJE U RAJU - komedija
Rođeni DJEVOJČICE
Zara Manojlović, Mareta Novosel, Lana Plevnjak, Leona Rexhaj, Nika Šantić, Ema Kranjčić, Ines Vuk, Ella Čurk, Lorena Gorski, Iva Đurinić, Marija Gazdek, Lucija Kopjar, Ena Žitnjak, Tea Majcenović, Dina Pozder, Mihaela Šešet, Nika Keretić, Klara Horvat, Ana Šipek, Naida Smajlović, Hana Štefanek, Tena Hajsok
DJEČACI
Davorin Mance - Zmržnjeni čon
Borna Herceg, Nikola Lukačić, Fran Toplak, Jan Dilber, Antonio Kos, Viliam Sremec, Stjepan Martinjak, Fran Matošić, Luka Kornet, Martin Kokot, Rino Šoštarić, Mateo Žugec, Ivan Đurin, Jan Jambrešić, Franko Glasnović, Jakov Branović, Dino Maruševec, David Cepanec, Fran Banek, Jakov Vrček, Leon Sedlar, David Andrijanić, Mihael Špehar, Sebastijan Leskovar
Umrli Josip Petrić (81), Siniša Vrček (44), Aleksije Hajdinjak (64), Stjepan Bunić (60), Veronika Pacan (66), Ana Mikulan (63), Jelka Stanko (74), Jelka Conar (85), Barica Matković (71), Marija Čačko (76), Ivanka Klapša (74)
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – POVREMENA KIŠA - Čini se da nas sljedećih dana ponovno čeka vrlo toplo razdoblje, debelo iznad temperaturnog prosjeka za kraj prosinca. Iznimna božićna toplina se vjerojatno neće ponoviti u tako jakoj mjeri, ali sljedeća tri dana mogli bi ponegdje biti rekordno topli završetak godine od početka službenih mjerenja. Vrijeme će biti vrlo promjenjivo uz čestu pojavu kiše. Postupan pad temperature zraka na primjerenije vrijednosti očekujemo s ulaskom u 2010. godinu. Za precizniju prognozu za novogodišnju noć ili putovanje slobodno nas nazovite na telefonski broj 060 444 444 (cijena poziva 1,86 KN+PDV po minuti). (Crometeo)
www
regionalni.com
56 Zadnja
29. prosinca 2009.
DOZNAJEMO Velik uspjeh hrvatskih “Jaslica srca” u Rimu
Najava mjeseca
Jaslice od 907 licitarskih srca Visoke su 84 centimetra, široke 110 centimetara, a dužina im je 113 cm, a izrađene su u medičarskoj radionici obitelji Mahmet MARIJA BISTRIC A - Na izložbi jaslica u Rimu na Piazza Della Populli, koja je otvorena sredinom prosinca, najveću pozornost izazvale su marijabistričke “Jaslice srca” koje su se zahvaljujući svojojoj osebujnoj ljepoti i originalnosti
J
aslice srca našle su se na službenom plakatu izložbe u Rimu
Poticaj rektora
!
široke 110 centimetara, a dužina im je 113 cm. U njih je ugrađeno 907 licitarskih srca - kazala je Mahmet. U izradi jaslica sudjelovali su: Gordana Mahmet- Habazin, Franjo Habazin, Denis, Marina Blagec, Jelena, Zlatko, Vlado i Višnja Blagec te svojim savjetima rektor svetišta vlč. Zlatko Koren. Naziv za jaslice, „Jaslice srca“, odabran je zbog toga što je u njima sadržana poruka Božića ljudima – zaključila je Mahmet. (gi)
Doček Nove? Gdje? I kako? - Na Korzu - s Vizijom!
VARAŽDIN - Na središnjem gradskom trgu - Korzu (Trgu kralja Tomislava) opet doček Nove! U 22 sata feštu vodi sastav Vizija sa skladbama za sve naraštaje. Grad Varaždin podijelit će svima besplatno piće (kuhano vino i čaj).
VARAŽDIN - Već po sedmi put bit će održan Novogodišnji gala koncert u Velikom gledalištu Hrvatskog narodnog kazališta po uzoru na srodni tzv. Bečki gala koncert. U subotu, 2. siječnja, prvi će put na ovom koncertu nastupiti Hrvatski komorni orkestar
pod ravnanjem glasovitog bugarskog dirigenta Diana Tchobanova. Vokalna solistica bit će proslavljena hrvatska sopranistica Barbara Othman iz Ludbrega. Članovi orkestra bit će odjeveni u tzv. štrausovske odore. Programom je najavljena Večer glazbe s evergreenskim skladbama Johanna Straussa, Josepha Straussa, Imre Kalmana i Franza Lehara. Organizator je Koncertni ured Varaždin, gdje se još mogu nabaviti preostale ulaznice po 50 i 150 kuna. (iz)
našle i na službenom plakatu izložbe u Rimu. - Marijabistričke „Jaslice srca“ nastale su na poticaj rektora bistričkog svetišta vlč. Zlatka Korena koji je u stoljetnoj marijabistričkoj tradiciji izrade licitarskih srca prepoznao ljepotu i originalnost izraza jednog kraja, ali i kulture koju odlikuje gostoljubivost, dobrota i srdačnost – kazala je vlasnica Medičarsko-svjećarske radnje u Mariji Bistrici u čijoj su radionici i nastale spomenute jaslice, Gordana Mahmet. Kako je ona kazala “uzimajući u obzir poruku misterija Isusova rođenja, najljepši mogući način za njegovo uprizorenje jest upravo kroz srce i rafiju (vrsta slame). Marijabistričke „Jaslice srca“ su izrađene u Medičarsko-svjećarskom obrtu „Mahmet“ jednom od najstarijih obrta takve vrste u Republici Hrvatskoj čiji počeci sežu u daleku 19 0 0. godinu. Visoke su 84 centimetra,
Koncert godine
Ispred FOI-a startat će već 32. novogodišnja utrka. Seniori će petama vjetra na 6, a seniorke na 3 kilometra. Očekuje se stotinjak atletičara. Prognostičari najavljuju toplo vrijeme, ali da ne bi bilo pretoplo preporučuje se oprez u uporabi pirotehnike.
NAJAVA
Susret poduzetnika
U utorak, 29. prosinca 2009. godine u 11 sati u hotelu „Turist“ u Varaždinu bit će upriličen novogodišnji susret gospodarstvenika grada Varaždina i Varaždinske županije. Kako doznajemo, Novogodišnji skup najistaknutijih gospodarstvenika sazvali su Predrag Štromar, župan Varaždinske županije i dr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina. (jn)
KARIKATURA
crta: Željko Pilipović