RT_296

INTERVJU Prof. dr. sc. Vladimir Gligorov, ugledni ekonomski stručnjak s bečkog instituta VLČ. VJEKOSLAV GABUD

Stranice 6.-7.

CRNA KRONIKA

Napisao više od četiri tisuće propovijedi

Stranica 10.

Obrtnik zaposlio maloljetnika, pa ga nije plaćao Stranica 14.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatan primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 296. :: 19. siječnja 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO U tvrtki Varteks danas zaposlene svega dvije i pol tisuće ljudi

Varteks za spas prodaje imovinu Zoran Košćek tvrdi da nije u kontaktu s Milanom Horvatom

Kućica s fasadom od slame i ilovače

Stranica 3.

Vodotoranj: azbest je u pročelju Tvrdi to prof. dr. sc. Rudolf Lončarić, poznati stručnjak

Varaždinski arhitekt Ivan Vindiš u Međimurju spasio od propadanja dvjesto godina staru klijet

Stranica 9.

Umjesto za repu, novac potrošio za farmu

Stranica 14.

VARAŽDINSKO RODILIŠTE

Sve više Varaždinki za prirodni porod Stranica 22.

Stranice 34.-35.

Lani više od 10.000 ljudi prijavljeno na burzu

Stranica 4.

Varaždinac jedrilicom osvaja Jadran Željko Kovačević uz pomoć prijatelja jedrilicu je gradio pune dvije godineStranica 27.

U ovom broju: Prilog Kultura stanovanja

Stranice 23.-26.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Dr. Inga Poje iz Ambulante sportske medicine: Koliko novaca, toliko pregleda Stranice 30.-31. • ŽENSKI SVIJET Kolumnistica ljubljanskog “Dela” Alenka Berlot Košiček: Uspjeh je biti u dobrim odnosima sa sobom i drugima Stranica 37. • ZDRAVLJE Grad Varaždin štedi i na novorođenoj djeci Stranica 35. • AKTUALNO Kome (ni)je stalo do zbrinjavanja otpada Stranica 38. • PUTOPIS Solna Stranica 28

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

19. siječnja 2010.

DVOJBA Kome (ni)je stalo do zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju

Kezelj: Mi krećemo Zabrinjavajuće brojke kada Grad - uplati!

G ospodarska kriza uzima sve veći danak i u Varaždinu i u Varaždinskoj županiji. Potvrđuju to i najnoviji pokazatelji o kretanju broja nezaposlenih, odjavama obrŽeljko PAVLEK ta, prosječnoj neto urednik@regionalni.com plaći zaposlenih i drugim podacima o ukupnim gospodarskim kretanjima na varaždinskom području. Posebno zabrinjava brojka od 10 689 novoprimljenih nezaposlenih radnika lani na Zavodu za zapošljavanje Varaždin, što je najviše prijavljenih osoba bez posla u godinu dana u posljednjih 25 godina. O tome pišemo u ovom broju našeg i vašeg tjednika. Mnogi gospodarski analitičari ukazuju da treba očekivati daljnji porast broja nezaposlenih ove godine u Hrvatskoj i da bi do početka lipnja broj nezaposlenih mogao doseći brojku od 300 000. I na varaždinskom području realno je povećanje broja nezaposlenih jer mnoge tvrtke imaju velikih teškoća u održavanju likvidnosti, poslovanja i proizvodnje te najavljuju otpuštanje radnika koji su tehnološki višak. egativni trendovi su i u obrtništvu. Lani je, primjerice, prijavljeno 58 novih obrta u Udruženju hrvatskih obrtnika Varaždin, a istovremeno su odjavljena 152 obrta. Pritom treba napomenuti da brojke nisu konačne. Po visini prosječne pak neto plaće po zaposlenom u Hrvatskoj, Varaždinska županija i dalje je među najniže rangiranim županijama. To je dijelom uvjetovano niskim plaćama zaposlenih u tekstilnoj, kožarskoj, drvno-prerađivačkoj i drugim radno-intenzivnim industrijskim djelatnostima. Sveukupno, predstoji velika borba za očuvanje radnih mjesta.

N

Naravno, šalim se, dodao je direktor Varkoma nakon što ga je gradonačelnik Čehok upitao kada će započeti s izgradnjom komunalne infrastrukture u Brezju Pišu: IVICA KRUHOBEREC, VESNA MARGETIĆ-SLATKI ikruhoberec@regionalni.com. vmargetic@regionalni.com

VARAŽDIN - Mi krećemo čim vi uplatite. Naravno, šalim se – odgovorio je direktor Varkoma Tomislav Kezelj kada je u četvrtak na sjednici kolegija gradonačelnik Ivan Čehok upitao kada će započeti s izgradnjom komunalne infrastrukture u Brezju.

Raskid (ne)će doći

Upravo je infrastruktura, kao što su prošli tjedan upozorili iz T7 VIS-a, privatnog partnera u projektu interventnog zbrinjavanja otpada, jedan od glavnih razloga njegovog zastoja koji može dovesti i do raskida ugovora sa svim posljedicama, ukoliko se u idućih mjesec dana ne naprave odlučni koraci sukladno obvezama iz ugovora i dodataka ugovora. U Gradu Varaždinu, međutim, vjeruju da to toga ne bi trebalo doći, a to se moglo čuti i na kolegiju. Naime, nakon što je direktor Varkoma istaknuo da je gotov projekt za gradnju vodovodne i kanalizacijske infrastrukture, a da će veći problem biti plinska i elektroinfrastruktura, gradonačelnik je optimistički ustvrdio da ih je moguće vrlo brzo realizirati.

- U roku od mjesec dana moguće je napraviti ne samo vodovodnu i kanalizacijsku, nego i potrebnu plinsku infrastrukturu. Riječ je o radovima koji su u nadležnosti gradskih tvrtki, pa na njih možemo utjecati - ustvrdio je Čehok složivši se da se ne može ništa učiniti samo kad su u pitanju radovi koje bi trebala obaviti Elektra.

Rok (ni)je problem

Na to je Kezelj, međutim, dodao da će rok u kojem se trebaju dovršiti radove biti problem. Tako ostaje čekati i vidjeti tko je zapravo u pravu

Dok traju nadmudrivanja, oprema postrojenja za MBO mora se skladištiti u krugu poduzeća T7 VIS

- Čehok, koji tvrdi da je do sredine veljače moguće napraviti glavninu infrastrukturnih radova koji su već trebali biti gotovi, ili direktor gradskog komunalnog poduzeća koji ne dijeli takvo mišljenje.

Dok se javni partneri šale i nadmudruju oko toga što se treba i do kada napraviti oko

i

zostanak najavljenih sankcija ohrabruje kočenje projekta zbrinjavanja otpada, broj bala u Brezju iz dana u dan raste, a građani i dalje skupo plaćaju to privremeno rješenje.

Naime, prema procjenama, do sada je u bale zamotano oko 80 milijuna kilograma, a za to je potrošeno oko 30 milijuna kuna.

To sigurno ne bi bilo skupo da je riječ o trajnom zbrinjavanju otpada, a ne tek o privremenom rješenju, koje uz to ne udovoljava ni zakonskim propisima. Na potonje je još 2007. godine ukazala

inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja kada je Varkomu izrekla ne samo kaznu od 30 tisuća kuna, nego i upozorila da će bale ukloniti o njegovom trošku ne zbrine li se otpad sukladno zakonu. Međutim, iako je inspekcija još jednom izašla na privremeno odlagalište u Brezju, ništa se zapravo nije promijenilo.

Inspekcija (ne) radi

Zasigurno, upravo izostanak najavljenih sankcija ohrabruje neodgovorno kočenje projekta interventnog zbrinjavanja otpada. Naime, dok T7 VIS šalje dopise u kojima upozorava javne partnere na nužnost ispunjavanja obveza kako bi što prije pokrenuo pogon za mehaničko-biološku obradu (MBO) vrijedan 10 0 -tinjak milijuna kuna, neki tek razmatraju što su zapravo potpisali. U takvim okolnostima i ne čudi da se milijune kuna vrijedna oprema planiranog postrojenja mora privremeno skladištiti

u krugu poduzeća T7 VIS, umjesto da su već počeli s obradom, kako je bilo i prvotno ugovoreno.

Nastavi li se tako, od ugovorenog projekta ne samo

k

ako objasniti žurno ugovaranje, a nakon toga ovakvo ponašanje da neće biti ništa, nego će se trebati platiti i nastala šteta, kao što su upozorili iz T7 VIS-a. Uz to, još veći je problem što će biti s balama ovog ljeta, a nakon obilnih padalina ove zime.

Tko će biti odgovoran dogodi li se katastrofa? Ni to za neke možda nije važno, ali će zato biti problem kako kod građana i nadležnih institucija objasniti žurno potpisivanje ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada, a onda se neodgovorno ponašati prema preuzetim obvezama.

DOZNAJEMO Varaždinski SDP i HDZ čiste svoje redove od “nelojalnih”

SDP izbacuje Miroslava Koreniku?

Koreniki zadnji dani u SDP-u?

VARAŽDIN - Protiv Miroslava Korenike, dugogodišnjeg predsjednika SDP-a Varaždinske županije i saborskog zastupnika SDP-a u dva mandata, varaždinska Gradska organizacija SDP-a vodi disciplinski postupak čiji će krajnjih ishod biti, po svemu sudeći, isključivanje iz stranke.

Do takvog zaključka može se doći nakon što se u petak navečer i srijedu gotovo u tajnosti sastala Gradska

organizacija varaždinskog SDP-a. Iako je sastancima prisustvovalo dvadesetak osoba, nitko od onih koji su kontaktirani nije želio službeno potvrditi, ali ni opovrgnuti ishod odlučivanja koji znači kraj političke sudbine Korenike, barem u varaždinskom SDP-u, čiji je bio predsjednik od 1990. pa do 2006. kada je vođenje Županijske organizacije preuzela Dubravka Biberdžić.

Nije mirno ni u varaždin-

skom HDZ-u. Ne toliko zbog pokušaja povratka Sanadera, budući da taj njegov potez nije naišao na otvorenu potporu u Varaždinskoj županiji, koliko zbog ishoda prvog kruga izbora za predsjednika RH. Budući da su nezavisnim kandidatima, posebice Nadanu Vidoševiću, potporu pružali neki od istaknutih članova HDZ-a, zbog toga će po svemu sudeći snositi i posljedice.

Aktualno

19. siječnja 2010.

“Nisam u kontaktu s Horvatom” Dodatni poticaj radu i razvoju Varteksa Košćec vidi u preseljenju kompanije iz šireg centra Varaždina, za koje su pregovori s Gradom Varaždinom pri kraju i trebali bi se okončati do kraja siječnja.

- Tim projektom otvaraju se nove razvojne mogućnosti, ne samo bitno učinkovitijeg upravljanja, nego i preduvjeti za otvaranje novih djelatnosti koje su za sustav neophodne, naročito za njegov održivi razvoj u budućnosti - napomenuo je Košćec.

Sastavni dio plana je i projekt radničkog dioničarstva (ESOP), čija se provedba planira u drugoj polovici ove godine.

- Potpuno u skladu s uputama Vlade RH razradili smo program za taj projekt. Nažalost, gospodarska kriza i okolnosti koje su se dogodile bitno su utjecale na tržište kapitala. Stoga je tehnički bilo nemoguće prije provesti taj projekt, ali očekujemo da će to biti moguće u drugoj polovici godine. Tada ćemo prema programu provesti i taj projek - najavio je Košćec koji je na upit je li u kontaktu s pritvorenim predsjednikom Nadzornog odbora Milanom Horvatom rekao da nije, a da Nadzorni odbor i bez njega ima kvorum.

stara cijena 188 kn do isteka zaliha

100 kn

OTKRIVAMO Što poslovodstvo Varteksa poduzima radi izlaska iz krize i razvoja kompanije

Nakon smanjenja broja radnika, prodaja City Centra i Quatrisa!

Nakon što je lani otišlo 480 radnika, Varteks je 2009. završio s 2.500 zaposlenika, a sada prodaje CC Rijeka i trgovinu Quatris kako bi izašao iz krize Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Nakon što je Varteks lani otpustio 480 radnika i poslovnu godinu završio s 2500 zaposlenika, na red je došla i prodaja imovine, kako bi se ne samo očuvala kompanija načeta krizom, nego i stvorili temelji za njezin razvoj.

CC Zagreb ostaje

- Prodaja City Centra u Rijeci te trgovine Quatris na Kvaternikovom trgu u Zagrebu dio su integralnog plana poslovnog i f inanc ijskog restrukturiranja koji smo izradili krajem prošle godine i već je predstavljen članovima Nadzornog odbora, radničkih vijeća, ministarstava, kao i poslovnim bankama od kojih

b

ez državnih mjera više neće biti moguće održati Varteks u sadašnjem obliku je dobio pozitivne ocjene, a ovih dana bit će dovršeni i razgovori u HBOR-u. Odgovor je to Varteksa na krizu, ali sadrži i razvojne projekte, a sve s ciljem opstanka i razvoja Varteksa u budućnosti - istaknuo je u ponedjeljak predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec.

Varteksov plan poslovnog i financijskog restrukturiranja, kako je dodao Košćec, oslanja se na vlastite resurse.

- Određene žrtve koje ovim planom planiramo provesti, kao što su prodaje dijelova imovine, u skladu su s tržišnim okolnostima i gospo-

darskom krizom. Osnovni cilj prodaje Quatrisa i riječkog City Centra smanjenje je kreditne izloženosti prema bankama i stvaranje preduvjeta za preživljavanje krize, a manjim dijelom za popravljanje likvidnosti - pojasnio je predsjednik Uprave Varteksa napominjući da se City Centar u Zagrebu zasad ne prodaje te da svi daljnji potezi ovise o kretanjima na tržištu.

Mjera još nema

Uz prodaju dvije nekretnine, Varteks planira gašenje neprofitabilnih dijelova kompanije i robnih marki te skraćivanje poslovnih procesa. Usporedo s time planira jačati svoju poziciju kroz daljnji razvoj profitabilnih dijelova sustava i programa, kao što je poslovno odijevanje, streetwear program s Levi’som, B2B sektor, sektor specijaliziranih potreba za javne nabave, vlastite robne marke i izvoz. Radit će se i na smanjenju administrativnih službi.

- Što će se u budućnosti događati sa zaposlenošću u Varteksu i u tekstilnoj industriji, uvelike ovisi o daljnjem razvoju tržišnih okolnosti, ali i o primjeni antirecesijskih mjera, kao i onih za očuvanje zaposlenosti i potporu posrnulom realnom sektoru, koje se najavljuju. Međutim, one još nisu zaživjele u praksi. Vrlo je važno provođenje već prihvaćene i usvojene strategije tekstilne i odjevne industrije - upozorio je Košćec, dodavši da Varteks sve svoje napore usmjerava k održivosti vertikalno organiziranog sustava, ali bez provođenja konkretnih mjera od strane države, to više neće biti moguće.

Pred prodajom Varteksov temeljito obnovljen City Centar u središtu Rijeke

City Centar u Zagrebu zasad se ne prodaje

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN ECDL je Europska računalna diploma priznata u 144 zemlje svijeta. Knjiga ECDL obuhvaća svih 7 modula osnovnog (Core) programa po Syllabusu 4.0: Osnovni pojmovi ICT tehnologije, Korištenje računala i upravljanje datotekama, Obrada teksta, Tablične kalkulacije, Baze podataka, Prezentacije i Rad u mreži i internet.

Bogato opremljeno izdanje na gotovo 700 stranica sadrži i primjere ECDL testova.

Obzirom da je naklada gotovo rasprodana, a da smo izdali novi ECDL priručnik po Syllabusu 5.0, do isteka zaliha cijena knjige umjesto redovnih 188,00 kn snižena je na 100,00 kn.

Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.

U prvom krugu prodaje odlazi i trgovina Quatris

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

ZORAN KOŠĆEC

3

KUPON

ECDL

4

Aktualno

19. siječnja 2010.

ALARMANTNO Varaždinski HZZ bilježi rekorde zbog gospodarske krize

Zašto samo u Podravci?

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

12.1.

Vlada dogovorila osnivanje fonda za gospodarsku suradnju te projekt za pomoć gospodarstvu koji bi se oslanjao na HBOR, čiji bi se efekti navodno trebali osjetiti do kraja veljače. Bojim se da će novac ići samo velikima i podobnima, veli Kajin. A Islanđani ne žele vraćati ogroman dug privatnih banaka, pa pokreću referendum, usprkos kritikama i prijetnjama UK i Nizozemske da bez vraćanja novca njihovim štedišama neće ući u EU.

13.1.

Katastrofalan potres pogodio Haiti. Posljedice se počinju utvrđivati. A od sela u Dalmaciji do elitnih vila u Zagrebu Hrvatsku potresaju afere koje govore da je korupcija dio sustava, a ne iznimka, javlja FT dok manje zapaženo prolazi uspjeh Kosor koja je u Sloveniji dogovorila deblokadu još dva poglavlja.

14.1.

Hrvatskoj novi zajam od 200 milijuna eura za ublažavanje posljedica krize, što Šuker smatra uspjehom i najavljuje gospodarstvu 10 milijardi kuna. No iz HUP-a upozoravaju: ukinite krizni porez, smanjite stopu PDV-a i umanjite doprinose da bi povećali našu konkurentnost.

15.1.

Ako Vlada ne smanji proračun za 20 milijardi, idemo na izbore, poručuje premijerki njezin prezimenjak. Živi bili… SDP isključuje sve one koji su podržavali Bandića, a on najavljuje osnivanje stranke.

16.1.

Više od 100.000 ljudi poginulo u potresu na Haitiju. Zbog krize, njemački gradovi u najlošijoj financijskoj situaciji poslije rata: odgađaju se veliki projekti i zatvaraju institucije, poskupljuju vrtići i jaslice, parking, ulaznice...

17.1.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) potrošila u 2007. 46,5 milijuna kuna za sponzorstva i donacije... Nikada neću povući niti jedan politički potez koji bi doveo u pitanje integritet Bosne i Hercegovine, kao što neću povući niti jedan potez koji bi doveo u pitanje opstanak Republike Srpske, poručuje Tadić.

18.1.

Nova uhićenja u Podravci, koju bi želio kupiti Tedeschi, ovaj put otišlo desetak osoba uglavnom iz odjela nabave. Kosor raspustila zagrebački HDZ. Po prvi put nakon 22 uzastopna kvartala rasta, državna potrošnja zabilježila je pad od 0,6 posto, tvrde analitičari, dodavši da nam je BDP lani pao za 6 posto.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

I. Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Odnos broja nezaposlenih, novoprijavljenih i broja prijavljenih potreba za radnicima

Na burzu se u 2009. javilo 10.689 osoba Lanjski broj novoprijavljenih na burzi najveći je u 25 godina, zbog čega je na ime novčanih naknada nezaposlenima isplaćeno čak 62,5 milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Da je lanjska godina uistinu bila teška za gospodarstvo Varaždinske županije, čiji je izvoz pao za oko 30 posto, a ulaganja su prepolovljena u odnosu na prethodnu godinu, govore i podaci o nezaposlenosti te isplaćenim naknadama gdje su ostvareni neslavni rekordi.

Više otkaza

- U 2009. godini se 10.689 osoba prvi put javilo našoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i to uglavnom iz radnog odnosa, a 2008. njihov broj je iznosio 6.678. To je najviše novoprijavljenih osoba koje su došle na zavod u zadnjih 25 godina.

Naime, čak i krajem 90 -ih

imali smo godišnje ispod 10 tisuća osoba koje su se prvi put javile na zavod, a u najboljim godinama ispod pet tisuća - upozorava Jasenka Hutinski, pročelnica varaždinske područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Da je kriza dobro zahvatila varaždinsko gospodarstvo, govori i manji broj zaposlenih s evidencije HZZ-a, odnosno pad prijava potreba za radnike. Prošle godine posao je našlo 4.648 osoba, a poduzeća su iskazala potrebu za ukupno pet tisuća radnika.

Nasuprot tome, nakon 2000. godine, kada je počeo snažniji razvoj gospodarstva u Varaždinskoj županiji, godišnje se s burze zapošljavalo oko sedam tisuća osoba, a toliko su otprilike iznosile i potrebe poduzeća.

Milijuni za naknade

S obzirom na ovakav obujam novoprijavljenih, odnosno otpuštenje zaposlenika

n

a kraju 2009. bilo je 9.022 nezaposlenh osoba, što je 30 posto više nego u prosincu 2008. te pad potražnje za radnom snagom u Varaždinskoj županiji, broj nezaposlenih lani je rastao iz mjeseca u mjesec, da bi na kraju prosinca došao na 9.022, što je za dvije tisuće osoba ili 30 posto više nego na kraju prosinca 2008. godine. Samo je prošlog mjeseca bilo 997 novih nezaposlenih.

Na godišnjoj razini prosječan broj nezaposlenih lani je prešao osam tisuća, dok je godinu dana ranije bio 6.822.

- S 9 tisuća nezaposlenih još nismo dostigli rekordan broj od 12 tisuća nezaposlenih koji smo imali prije desetak godina. Međutim, zbog velikog broja novoprijavljenih osoba na zavod, Varaždinska županija je među vodećima po visini isplata novčanih naknada nezaposlenima. Samo je u prosincu naših 4322 korisnika, što je gotovo polovica svih evidentiranih na zavodu, dobilo više od šest milijuna kuna, a tijekom 2009. ukupno smo isplatili 62,5 milijuna kuna. To je za čak 67 posto više nego 2008. kada smo za novčane naknade ukupno isplatili 37,4 milijuna kuna upozorava Hutinski.

POLJOPRIVREDA Nova mogućnost za dobivanje bespovratnih i namjenskih sredstava

Stotine tisuća eura iz proračuna EU! VARAŽDIN – Do 4. ožujka otvoren je prvi natječaj IPARD programa za bespovratna i namjenska sredstva koja su osigurana u proračunima EU i RH. U sklopu mjere 101, fizičke i pravne osobe koje zadovoljavaju uvjete mogu bespovratno dobiti 50-75 posto ulaganja maksimalne vrijednosti 900 tisuća eura, i to u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogoj-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

stva, peradarstva, proizvodnje jaja, povrtlarstva, voćarstva te sušenja i skladištenja žitarica.

U sklopu mjere 103, prihvatljivi su za ulaganje sektor mlijeka i mljekarstva, mesa, vinarstva, ribarstva te maslinovog ulja.

Maksimalna ukupna vrijednost pr ihvatljivih ulaganja po korisniku u vremenskom okviru IPARD-a ograničena je na tri milijuna eura, izuzev u maslinarstvu.

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec

O uvjetima koje trebaju zadovoljavati prijavitelji, načinu podnošenja prijave, rokovima i ostalom informacije se mogu dobiti na e-mail: biserka.zamostni@dan.hr, (tel. 213 700. mob: 098/222-505) ili uredu Razvojne agencije Sjever – DAN. Uz to, ove srijede, 20. siječnja, s početkom u 10 sati bit će održana i prezentacija 1. natječaja IPARD programa, i to u dvorani palače Herzer.

Sanja Zuko LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček - voditelj redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj

Sandra Malenica sandra@regionalni.com

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

Oglas - SDP

19. siječnja 2010.

RAZGOVOR S POVODOM Dubravka Biberdžić, predsjednica SDP-a Varaždinske županije

“Nisam osoba za manipulacije, niti pak za bolesno lobiranje” Sve u životu postigla sam svojim radom, uvažavala sam svoje kolegice i kolege sa svim njihovim vrijednostima i različitostima, osim onih koji nisu poštivali statut stranke ili su svojim radom i ponašanjem štetili ugledu stranke, veli predsjednica Županijske organizacije SDP-a Stanje u županijskog SDP-a je odlično, kako na županijskoj, tako i na gradskoj razini.

Ne bih se detaljnije upuštala u ocjenu Gradske organizacije jer je ona samostalna. Dakle, ima svoje vodstvo koje donosi političke odluke i vodi stranku te za to odgovara, ističe Dubravka Biberdžić, predsjednica SDP-a Varaždinske županije, nakon predsjedničkih i uoči izbora unutar stranke.

Neće čelno mjesto

Stranku sam preuzela 2005. u jednom osjetljivom vremenu. Tada sam se ciljano kandidirala želeći pokazati da možemo bolje i da SDP može biti velika stranka i na ovom području. Ispunila sam svoj program. Postali smo respektabilna stranka koja je na vlasti na županijskoj razini i poželjan partner. U četiri godine mog mandata prošli smo mjesne, lokalne, parlamentarne i predsjedničke izbore. Danas imamo bazu kadrova koji mogu preuzimati odgovornost. Ima i novih, ali i članova od ranije. Mnogi od tih ljudi su preuzeli odgovornost u koalicijskoj vlasti, mnogi su članovi različitih odbora, povjerenstava, vijeća i savjeta. Dakle, pokazali smo svu šir inu naših kadrova.

Naravno, trebamo još ojačati

o

dlazim s čelnog mjesta županijskog SDP-a na normalan način za sljedeće parlamentarne i lokalne izbore, ali smo na svakoj od spomenutih razina već postigli rezultate koji su puno bolji od ranijih. Stoga sam vrlo zadovoljna i mogu otići s čelnog mjesta na normalan način.

Kako to mislite?

Više se neću kandidirati za predsjednicu Županijske organizacije SDP-a upravo zato jer smo postigli određene rezultate, ali moramo biti još jači za iduće parlamentarne i lokalne izbore. Kandidirat ću se za potpredsjednicu, a vidjet ćemo kako će to ispasti. Ulazim u konkurenciju s više kandidata, no vjerujem da će članovi stranke vrednovati moj dosadašnji rad i rezultate i dati mi povjerenje, posebice zbog dobre suradnje s predsjednicima lokalnih organizacija, na čemu im zahvaljujem. Dakle, želim ostati u aktivnoj politici. S obzirom na rad i rezultate, mnogi se čude odluci da se ne kandidiram za predsjedničko mjesto, no to sam najbližim surednicima najavila još prije godinu dana.

Mičem se s čelne pozicije kada imamo rezultate, što možda neobično, ali ako imate dobre razloge za to, onda to uopće nije neobično.

Nisam manipulator

Koji su to dobri razlozi?

Upravo ovi o kojima sam govorila. Kada sam se kandidirala prije četiri godine, govorila sam da moramo stvoriti veliku bazu kadrova, što smo i učinili.

Ponosna sam i na demokratsko ozračje koje sam stvorila unutar stranke, na demokratsko

n

isam gladna funkcija i takva da bih se kandidirala samo zbog taštine raspravljanje i uvažavanje. To je bilo moguće jer sam sve u životu postigla radom, uvažavala sam kolegice i kolege sa svim vrijednostim i različitostima, osim onih koji nisu poštivali statut SDP-a ili su svojim radom i ponašanjem štetili ugledu stranke. Njih je bilo malo, a nikada nisam bila osoba za manipulacije, niti za bolesno lobiranje. Ostala sam uvijek ista, dobar sam organizator i promotor, ali nikada manipulator. Nisam gladna funkcija i takva da bih se kandidirala samo za to kako bih zadovoljila ambiciju i svoju taštinu. Političari obavljaju javni posao i ambicija je sastavni dio toga, ali svatko mora znati da postoje granice.

Uvijek sam imala ciljeve i stoga znam što radim i da je moja odluka da se ne kandidiram za predsjednicu ŽO SDP-a dobra, što će se i pokazati.

Bez imena

Tko su novi ljudi u SDP-u?

Ne bi bilo dobro govoriti o imenima pred unutarstranačke izbore. To bi značilo da nekoga favoriziram, ali bit će ih puno.

Kada će završiti unutarstranački izbori?

Na županijskom odboru 18. siječnja otvaramo kandidacijski postupak. Prvi krug izbora za predsjednika ŽO najvjerojatnije će se održati krajem ožujka, da bismo početkom travnja imali izbornu konvenciju koja će pokazati našu snagu, ali i dati konačnu ocjenu našeg rada tijekom zadnjih četiri godine. Do tada se još moraju izabrati delegati u preostalim organizacijama. Izborni postupak započeli smo lani još u lipnju, ali odlukom Glavnog odbora to je zamrznuto zbog održavanja predsjedničkih izbora koji su bili veliki postao za naše članove, simpatizere, ali i građane.

IZBORI

Možemo učiniti nešto dobro!

To što je Ivo Josipović u Varaždinskoj županiji dobio više od 80 posto glasova, čini me posebno ponosnom. Ponosna sam na naše članove koji su učinili sve što su znali i mogli da bi Josipović pobijedio ne samo na županijskoj razini, nego i u Hrvatskoj.

Ponosna sam i na naše građane koji su pokazali zrelost, jer su birači različitih kategorija shvatili da trebaju tako glasovati da se u Hrvatskoj nešto promijeni. Građani su mi svakodnevno govorili da predsjednik RH mora biti gospodin, osoba s programom koja će pomoći zaustavljanju gubitka radnih mjesta i poboljšanju gospodarskog stanja, iako to nije u njegovoj izravnoj nadležnosti, a osobito da su gladni pravde, što je na kraju i presudilo. Kao promatrač na izborima, osjetila sam radost i nadu da možemo u našoj zemlji učiniti nešto dobro za nas sve.

Biberdžić: Znam što radim te da je moja odluka da se ne kandidiram za predsjednicu ŽO SDP-a dobra

“Iz stranke odlaze oni koji su joj naštetili” Kao članica Glavnog odbora SDP-a apsolutno podržavam prijedlog Zorana Milanovića koji je dao u ime predsjedništva. Ne radi se ni o kakvoj čistki, nego o nečemu što se mora dogoditi u svakoj političkoj stranci koja drži do svog ugleda. Stranke imaju statute i onda svi oni koji ga prekrše, podržavaju druge kandidate i za njih rade, ne mogu biti više u njima jer rade protiv svoje stranke. Nitko ne može sjediti na dvije stolice ili držati fige u

džepu i misliti da je sve u redu. Na lokalnoj razini tako se ponašalo dvoje, troje ili četvero članova, a jedan od njih je izašao iz stranke prije izbora, što cijenim. U vezi s ostalima odlučivat će lokalne organizacije, a to vrijedi i za one koji su se na druge načine ogriješili o statut stranke ili naštetili njezinom ugledu.

To od nas očekuju i članovi i građani jer ako promoviramo poštenje i socijaldemokraciju, onda trebamo i svjedočiti tome i osobno.

5

Josipović na Korzu

6

Intervju tjedna

19. siječnja 2010.

OTVORENO Prof. dr. sc. Vladimir Gligorov, ugledni ekonomski stručnjak s Bečkog i

U Austriji Hrvatsku naziv Zaposlenost neće rasti, a isto vrijedi i za plaće i druge dohotke, što znači da će potrošnja rasti sporo. Kreditna aktivnost također će biti oprezna, između ostalog i zato što postoji višak kapaciteta, posebno u industriji, pa neće biti značajnog rasta ulaganja Razgovarala: gordana Igrec

O uzrocima najveće gospodarske krize poslije 30-ih godina prošlog stoljeća, koja je poput lavine krenula iz SAD-a i nije zaobišla ni Europu kao ni Hrvatsku, razgovarali smo s prof. dr. sc. Vladimirom Gligorovim, istraživačem s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, kolumnistom Poslovnog svijeta u Hrvatskoj, inače sinom poznatog nekadašnjeg predsjednika Makedonije Kire Gligorova.

Privatizacija

Počnimo od privatizacije početkom 90-ih godina u nas.

Je li se ona mogla na drugačiji način izvesti?

Više modela pr ivatizacije isprobano je u zemljama u tranziciji. Vjerojatno je jedan od najgorih onaj koji je primijenjen u Hrvatskoj gde je državna imovina prodavana ispod cijene ili poklanjana ljudima bliskim vlastima.

Snosimo li mi danas u Hrvatskoj posljedice takve privatizacije?

Posljedica je da je imovina došla u ruke ljudi koji nisu imali odgovarajuće poduzetničke sposobnosti. Uslijed toga bankarski sistem prošao je kroz nekoliko kriza da bi na kraju bio u cjelini prodan strancima. Također, zapostavljena je industrija, što je rezultiralo povećanjem uvoza i, opet posljedično, konstantnim rastom stranog duga.

Je li Hrvatska u tranziciji ili recesiji?

Pa mislim da će se mnoge tranzicijske reforme tek morati sprovest. To se naročito odnosi na javni sektor, koji je veliki i neefikasan. Prošle je godine hrvatska privreda bila u dubokoj recesiji, a mali su izgledi da će doći do ozbiljnijeg oporavka u ovoj i sljedećoj godini.

n

eposredni uzrok recesije bio je bankrot velikih banaka Koji su uzroci recesije u SAD-u i u Europi? Je li neoliberalni model privređivanja i raspodjele dobara istrošen?

Osnovni neposredni uzrok je bio bankrot jednog broja velikih banaka i rizik koji je to proizvelo da bi čitav globalni financijski sistem mogao bankrotirati te je

dramatično smanjeno kreditiranje. Uslijed toga je došlo do pada privatne potrošnje i ulaganja, što je dovelo do dramatičnog smanjenja svjetske trgovine, posebno u industrijskim proizvodima, što je opet uzrokovalo smanjenje proizvodnje. Konačno, to je dovelo do smanjenja javnih prihoda i do krize javnih financija, posebno u zemljama, kao što je Hrvatska, koje imaju velike obaveze prema inozemstvu i visoke fiskalne obaveze.

Kakve to ima veze s neoliberalizmom?

Pojednostavljeno rečeno, oni koji su vjerovali, kao Alen Grinspen, da banke ne mogu bankrotirati jer će ih disciplinirati financijsko tržište, a i da ako bankrotiraju to neće imati sistemske posljedice, moraju korigirati svoja shvaćanja. Također, oni koji su smatrali da je monetarna politika dovoljna da se financijski sistem osigura od sistemskih kriza, također će morati korigirati svoja shvaćanja. Nasuprot tome, oni koji se zalažu za slobodnu trgovinu i za odgovarajući regulativu koja je podstiče i održava, kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou, nemaju razloga smatrati da je ova kriza pokazala da griješe. Tako da liberalizam ili neoliberalizam u ovom drugom smislu nije nikako istrošen. Ima, naravno, ideoloških rasprava o tome bi li možda bilo bolje da čitav svijet politički, ekonomski i socijalno nalikuje na današnju Kinu, a ne na Ameriku ili Europsku uniju, ali nemam dojam da će ta kritika neoliberalizma imati neki veliki uspjeh bilo gdje.

Kraj recesije?

Kakva gospodarska nova godina čeka Europu i SAD? Nazire li se kraj recesije?

Trenutno postoji suglasnost da su smanjeni izgledi da se recesija, dakle produžetak pada proizvodnje, nastavi i ove godine. Problem je u tome što oporavak ovisi o povećanju privatne potrošnje i ulaganja, a za to ne postoje dobri uvjeti. Što je s Hrvatskom u tom kontekstu? Je li 2010. godina za Hrvatsku izlaz iz “mračnog tunela gospodarske krize” ili možemo očekivati još mračniji ekonomski scenarij?

Stanje je, bojim se, veoma komplicirano! Najprije, Hrvatska se suočava s vrlo visokim stranim dugom i s rastućim javnim dugom. Bit će potrebno proći kroz period razduživanja, što svakako neće potaknuti privredni rast. Uz to, hrvatska privreda ima vrlo

Prof. dr. sc. Vladimir Gligorov

Intervju tjedna

19. siječnja 2010.

7

instituta za međunarodne ekonomske studije otvoreno o recesiji i izlasku iz krize

vaju zemljom “K und K” slab izvozni sektor (osim turizma) tako da ne može očekivati da izvoz robe podstakne privredni rast. Konačno, postoje značajni rizici bankrotiranja korporacija i povećanih financijskih problema

H

rvatskoj potrebne reforme za privredni oporavak u državnim ili javnim korporacijama i institucijama, tako da će biti potrebne vrlo ozbiljne reforme da bi se krenulo putem privrednog oporavka. Što, nas, dakle, u godini koja je započela očekuje kad je o Hrvatskoj riječ?

Realno je očekivati stagnaciju kada je riječ o privrednom rastu!

Ostalo ovisi o privrednoj politici, reformi i političkoj stabilnosti.

Bojim se da ne postoji jaka politička volja da se preispita privredna politika, dok reforme zahtijevaju vladu sa snažnom političkom podrškom, što je teško očekivati. Tako da izgledi nisu ružičasti!

Gospodarske afere

Kako tumačite brojne gospodarske afere koje su se poput lavine pokrenule krajem prošle godine i nastavile u ovoj godini?

U načelu, stanje koje se sada otkriva u Hrvatskoj obično je povezano s nekonkurentnim političkim odnosima ili zato što je jedna partija predugo na vlasti ili zato što je opozicija slaba ili kooptirana ili iz oba ta razloga. Ovo je, čini se, slučaj i u Hrvatskoj. U zemljama u tranzciji je relativno česta smjena na vlasti korisna, jer se discipliniraju i stranke na vlasti i one u opoziciji. U Hrvatskoj je jedna garnitura predugo na vlasti, pa je očigledno da se počela ponašati kao da joj je sve dozvoljeno. To obično završava zapanjujućom korupcijom. Što s “kulturom poslovanja i kulturom rada” kod nas koju toliko rado spominje vaš ko-

lega ekonomist i filozof prof. dr. sc. Slavko Kulić? Kako vi to komentirate?

Kultura je evolutivna, a ne politička činjenica. Potrebno je vrijeme za napredak u poslovnoj, poduzetničkoj ili radnoj kulturi ili, drukčije rečeno, u načinu na koji se usklađuju individualni doprinosi i dohoci. Vjerojatno najveći utjecaj ima konkurencija, a Hrvatska je prilično zatvoreno društvo. No to je tema koja zahtijeva zaseban intervju. Što s korumpiranošću koja je postala hobotnica u Hrvatskoj, pa zbog toga u susjednoj Austriji, Hrvatsku nazivaju zemeljom “K und K” - “Kroatien und Korruption”? Kako tome stati na kraj?

Pa tu se odgovori znaju. Točno je da je europska javnost iznenađena, a poneki su i šokirani stupnjem korupcije u Hrvatskoj.

Nema nikakve sumnje da će to biti ozbiljna tema u konačnici pregovora s Europskom unijom.

Zahtijevat će se jačanje svih vidova kontrole – javnih financija, javnog sektora, ali i veza između privatne pirvrede (domaće i stra-

H

rvatska nema puno prostora za dodatno zaduživanje ne) i vlasti na svim nivoima. No, kako je čitav sistem građen, počev od privatizacije pa nadalje, na bliskoj vezi privatnog i javnog biznisa, da se tako izrazim, bit će potrebno vrijeme da se sve to promijeni.

Je li uvođenje kriznog poreza bilo dobro rješenje koje je stiglo od aktualne Vlade? Primjerice Njemačka ili Francuska kao države s puno jačim gopsodarstvom nisu posegle za takvim rješenjima.

Hrvatska nema mnogo prostora za dodatna zaduživanja, tako da nema drugog načina da se osiguraju dodatni javni prihodi u uvjetima pada proizvodnje

nego preko povećanja poreza.

Alternativa bi bila smanjenje javne potrošnje, za što također nema puno prostora u Hrvatskoj, barem ne u kratkom roku. Razvijenije zemlje mogu se dodatno zadužiti. No, porezi se ne mogu stalno povećavati, a dodatno zaduživanje neće biti poželjno ni u budućnosti, tako da preostaje smanjenje javne potrošnje. To je bez sumnje najvažniji problem s kojim će se suočavati Hrvatska vlada u sljedećih nekoliko godina.

“Jaka kuna”

U nekim krugovima među hrvatskim uglednim ekonomistima prevladava mišljenje kako “jaka kuna koči gospodarski razvoj”. Dijelite li i vi to mišljenje?

To nije dovoljno precizna karakterizacija. Stabilan tečaj je svakako potreban. Problem je u tome što tečaj ne pomaže uravnoteženju izvoza i uvoza. Ako vanjskotrgovinski deficit vodi stalnom rastu stranog duga, u nekom će trenutku biti potrebno ili korigirati tečaj da bi poskupio uvoz i potaknuo konkurentniji izvoz ili, ako se tome želi, morat će se smanjiti potrošnja, što znači plaće i zaposlenost. U ovom trenutku, recesija stabilizira tečaj i podstiče smanjenje potrošnje, ali to svakako nije ono što se želi kao stalno stanje stvari. To je jedna stvar kada je riječ o tečaju.

Druga je da valja voditi računa o tome da li politika tečaja podstiče ulaganja u razmjenjiva ili u nerazmjenjiva dobra i usluge.

Ukoliko je ovo drugo slučaj, mala privreda kao što je Hrvatska relativno brzo će doći do granice rasta. Kao što znamo, politika tečaja u Hrvatskoj je uglavnom podsticala ulaganje u usluge.

Tako da je to problem.

Gospodarski fond

U Hrvatskoj se pokreće Gospodarski fond za pomoć poduzećima u krizi. Guverner HNB-a Rohatinski u tu je svrhu obećao dati 10 milijardi kuna. Je su

Povećanje potrošnje i izvoza kao preduvjet rasta Sindikati u Hrvatskoj kao i neki ekonomisti potenciraju potrošnju kao jedan od faktora izlaska iz krize, dok drugi rješenje vide u izvoznoj politici i proizvodnji. Koji je vaš komentar tih dvaju oprečnih stavova?

Kratkoročno promatrano, očuvanje potrošnje je način da se ublaži recesija. No, trajnije promatrano, povećanje izvoza, dakle povećanje ponude razmjenljivih dobara, je način da se osigura visoka stopa rasta i približavanje standardu razvijenijih zemalja. A to znači da će biti potrebno povećati domaću štednju. li to privremene “vatrogasne mjere” koje su kratkog daha ili relevantan i ozbiljan pokušaj izlaska iz krize?

Pa kada nema privatne potražnje, potrebno je povećati javnu potražnju, jer je potrebno osigurati ljudima radna mjesta i osobne dohotke. U načelu, takvi planovi bi trebali imati precizan rok trajanja. Inače se stvori institucija koju je kasnije teško ugasiti ili reformirati. Tako da nije toliko bitno da li je riječ o privremenoj mjeri već o tome da se jasno definira što će i s

Gdje i kako vi vidite izlaz iz krize u kojoj se našla Hrvatska kao dio globalne svjetske recesije s, naravno, svim svojim specifičnostima?

Teško je vidjeti izlaz iz krize tako da se zemlja vrati odnosima koji su bili karakteristični za predkrizno stanje. Kao što se sada vidi, to je stanje bilo katastrofalno po kvalitetu institucija i politike. To će se morati promijeniti! Kako će se reforme sprovesti, nije lako vidjeti. Što se privrede tiče, bit će potrebno proizvoditi, a ne samo trošiti! To su te dvije stvari.

kojim ciljem raditi i pod kojim će uvjetima prestati s radom ili biti reformirana. Što se doista događa na tržištu u okvirima zakonitosti ponude i potražnje roba i radne snage?

Pa, ukupna potražnja je smanjena, što za posljedicu ima pad proizvodnje. Isto tako, smanjena potražnja za radom vodi smanjenju zaposlenosti. Uz to, bilo bi prirodno očekivati pad cijena u područjima gde je recesija najjača, a i pad zarada. Ovo posljednje je dodatni problem jer

održava nisku razinu ukupne potražnje i otežava oporavak. Što za Hrvatsku znači kredit Svjetske banke od 200 milijuna eura koji je dobila 12. siječnja?

“Vjetar u leđa privredi” ili novu obavezu?

To je kredit koji bi trebao pomoći hrvatskim javnim financijama. Namjena je u skladu sa onim što Svjetska banka radi: podrška javnih financija i pomoć za smanjenje siromaštva. Efekti po hrvatsku privredu bit će indirektni, ako se naravno, reforme i zaista provedu!

IZDVOJENO Budućnost hrvatskih brodogradilišta i tekstilne industrije ovisi o njihovoj konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu

Hrvatska je prije svega upućena na Europsku uniju Što s našim brodogradilištima? Je li njihova opstojnost nužna s obzirom na svjetsku krizu u kojoj se na tržištima ne traže tolike količine velikih brodova?

Brodogradnja u Hrvatskoj ne suočava se s problemima zato što je svjetsko tržište liberalno.

Za taj nivo kapaciteta, potrebno je svjetsko tržište. Drugo je pitanje je li hrvatska brodogradnja konkurentna i što je tu potrebno promijeniti. Svakako, beskonačno subvencioniranje nije rješenje! Nisam stručnjak za brodogradnju i nisam poslovan čovjek, ali me ne bi iznenadilo

ako bi postojanje kapaciteta i nagomilano iskustvo moglo biti dovoljno da se ova grana privrede očuva u Hrvatskoj. Na kom nivou kapaciteta i s kojom ponudom, to je drugo pitanje.

Kakva je budućnost tekstilne industrije?

Iskustvo drugih europskih zemalja ukazuje na to da tekstilna industrija može opstati ako više troškove nego u, recimo, azijskim zemljama, može nadoknaditi boljom kvalitetom.

Očigledno, kvalitetniji proizvod može računati s manjim tržištem, uslijed čega ne bi trebalo očekivati da će taj sektor moći

biti naročito velik. Ovo, inače, vrijedi za industriju i za izvoznu privredu u cjelini. Razvijenije zemlje mogu konkurirati samo

S

nažan privredni rast u zemljama u razvoju trebao bi svima biti koristan višom produktivnošću i inovativnošću.

Kako vi vidite gospodarske odnose u Europi, SAD-u, Aziji, potom i u Hrvatskoj? I kako će se globalni ekonomski odnosi

reflektirati na radni i egzistencijalni položaj pojedinca posebice u “krhkoj” Hrvatskoj?

Mislim da je privredni rast u azijskim, latinskoameričkim, a za nadati se i u afričkim, zemljama vrlo pozitivna činjenica i za razvijene privrede u Americi i Europi. Naravno, povećava se potreba za fleksibilnošću, kako tržišta tako i ustanova i politike. Ali, generalno posmatrano, snažan privredni rast u zemljama u razvoju trebao bi biti vrlo koristan svima. Zapravo mislim da će izgledi da se dođe do kvalitetnog posla i do ugodne egzistencije biti zna-

čajno povećani brzim rastom danas siromašnih zemalja. To vrijedi i za Hrvatsku. Naravno, ona je prije svega upućena na Europsku uniju. Izgledi same Unije su, po mojem mišljenju, dobri prije svega zato što je osigurana dugoročna politička stabilnost, a postoji i spremnost da se postupno razvijaju mehanizmi za usklađivanje uvjeta za privredni rast u svim zemljama, bez obzira na njihovu heterogenost. Na kraju krajeva, kvaliteta ustanova i obučenost radne snage određuju uspjeh, a Europska unija u tome ima potrebne prednosti.

8

Oglasi

19. sijeÄŤnja 2009.

Život

19. siječnja 2010.

9

TREBA ZNATI

Pročelje je puno azbesta Azbest – cementne ravne ploče koje su ugrađene u pročelja zgrade Vodotornja između vertikala od prirodnog kamena nabavljene su iz uvoza.

Proizvedene su pod većim pritiskom s posebno obrađenom vanjskom površinom otpornom na atmosferilije. Takve se ploče tada nisu proizvodile u našoj zemlji. Prema nekim podacima, takve su ploče nešto manje štetne u odnosu na valovite krovne Salonit ploče i druge proizvode od salonita. Pročeljne azbest-cementne ploče ugrađene su u Vodotoranj prije 50 godina, te bi vrijedilo ispitati njihovu štetnost prije zamjene s nekim drugim materijalom koji nije štetan. Zamjena pročeljnih azbestnih ploča zahtijevala bi znatne troškove u njihovoj demontaži i ugradbi novih materijala.

Ukoliko se ispitivanjem potvrdi štetnost, svakako bi azbestne ploče trebalo zamijeniti.

Rezervoari za pitku vodu smješteni su na 11. i 12. katu Vodotornja, impozantne građevine koja nažalost narušava jedinstvenu baroknu jezgru središta Varaždina

OTKRIVAMO Varaždinski je Vodotoranj svojevrsno čudo koje je niknulo u povijesnoj jezgri

Ima li u Vodotornju azbesta?

Tijekom gradnje Vodotornja primijenjene su azbestne ploče ugrađene kao obloga u pročelja Piše: RUDOLF LONČARIĆ

Varaždinski Vodotoranj jedna je od kapitalnih građevina koja je bila raritet u vremenu građenja, a i danas predstavlja posebnost u projektnom rješenju i građenju. Iz tog razloga svakako zaslužuje detaljniji opis njegovog ostvarenja, koji našim čitateljima donosimo u nekoliko nastavaka.

Spremišta vode

Međutim, treba znati da su u njegovoj gradnji svojevremeno korišteni azbest-cementni materijali koji su danas zabranjeni i izbjegavaju se.

Zabrana uporabe azbestnih

materijala u građenju uslijedila je zbog kasnije otkrivene njihove kancerogenosti. Vodotoranj je nakon dovršenja sa svojom 46 - metarskom

p

ogreška je što je Vodotoranj lociran na rubu povijesne jezgre Varaždina visinom bio najviša zgrada u Varaždinu. Namjena ove građevine bila je vodograđevna i poslovna. U Varaždinu je počela izgradnja vodoopskrbne

mreže, pa je Vodotoranj sa svoja dva rezervoara od po 500 m3 na svojem vrhu bio kompenzacijsko spremište vode. Rezervoar i za vodu smješteni su na 11. i 12. katu građevine. Vrlo velika visina građevine u to doba diktirana je potrebom hidrostatskog pritiska vode u cjevovodu vodoopskrbne mreže. Vodotoranj je građen 1960. i 1961. godine te je zbog svoje visine trebao imati pročelja izvedena iz vatrootpornih materijala, pa su tako primijenjene dekorativne ravne azbest-cementne ploče. U to vrijeme nije postojao propis zabrane uporabe

tih materijala. Pogreška je što je Vodotoranj lociran na rubu povijesne jezgre Varaždina na uglu Vrazove ulice i Kapucinskog trga. Ovaj zahvat znatno je narušio i poremetio urbanistički korpus prekrasne i jedinstvene barokne jezgre središta, iako i danas predstavlja impozantnu visoku građevinu. Zbog saznanja zabrane uporabe azbestnih materijala meni je kao nekadašnjem rukovoditelju građenja Vodotornja bilo upućeno nekoliko upita o činjenici ugradbe azbestnih materijala u njegovo pročelje, na što sam potvrdno odgovorio.

Graditeljska baština Varaždina Ljepota i urbana skladnost našeg grada neupitna je (1) aš grad Varaždin, daN nas nazivan najljepšim baroknim gradom, zaista

Rudolf LONČARIĆ Prof. dr. sc., dipl. ing. građ

pripada najstarijim naseljima u Hrvatskoj obilježivši 1981. svoju osamstotu obljetnicu postojanja i prvog pisanog spominjanja.

Prošla je pak godina bila jubilarna obilježavanjem osamstote obljetnice otkada je Varaždin postao slobodni kraljevski grad.

Primjereno je stoga spomenuti i podsjetiti širu javnost na niz malo poznatih detalja o graditeljskoj

baštini nadaleko poznatog Varaždina, koja je neminovno doprinijela činjenici njegove ljepote i urbane skladnosti. astavljajuć i ovaj članak, moram se prisjetiti blagopokojne dr. Ivy Lentić- Kugli, eminentne povjesničarke koja je svojim istraživanjima i publikacijama veoma kvalitetno obuhvatila varaždinsko graditeljstvo u prošlosti.

Tom činjenicom je zadužila Varaždin doprinosom ostvarenja vrlo konciznih

S

podataka o nastanku i daljnjoj njegovoj izgradnji i urbanizaciji. obilježavanju osamstote obljetnice prvog spominjanja Varaždina dr.

Ivy Lentić-Kugli sudjelovala je na simpoziju 1. jugoslavenskog stručnog simpozija o organizaciji građenja u Varaždinu zajedno s Rudolfom Lončarićem s člankom Osamsto godina graditeljstva Varaždina u zborniku tog simpozija. impozij je bio dio programa obilježavanja

U

S

osamstote obljetnice prvog pismenog spominjanja grada Varaždina u kojem dr. Ivy Lentić- Kugli piše o arhitekturi i graditeljima varaždinske povijesne jezgre. jećanje svakako mora biti podareno i cijenjenoj blagopokojnoj prof.

Miri Ilijanić, također eminentnoj povjesničarki koja je svojim istraživanjima i publikacijama ostvarila veliki doprinos u istraživanju povijesti grada Varaždina, od njegovog nastanka,

S

pa do današnjih dana.

Istražujući povijest grada Varaždina osvijetlila je i mnoge detalje iz graditeljske baštine. oliko zapravo znamo o našoj vrlo bogatoj i veličanstvenoj graditeljskoj baštini? Kako je dostupan ogroman materijal i veliki broj podataka iz izdanih publikacija i arhivskih dokumenata, nizom prikaza iznijet ću samo sažetu retrospektivu najznačajnijih elemenata graditeljske baštine.

K

10 Život

19. siječnja 2010.

tomislav makaj

DOZNAJEMO Svećenik V. Gabud autor knjige propovijedi

GLAZBA Završio Institut za crkvenu glazbu

Svećenik Gabud sam je izgradio orgulje

Sve svoje propovijedi svećenik Gabud još čuva zapisane u rokovniku iako su ugledale svjetlo dana kao knjige

U službi sam napisao preko 4000 propovijedi

Za Uskrs, Božić, prve pričesti i ostale svečanosti propovijedi su mu bile duže nego inače, no, kako je sam istaknuo, čim je primijetio da su se vjernici počeli meškoljiti, propovijed je privodio kraju.

Danas je svećenicima, kaže, u svemu puno lakše.

- Kada sam ja počinjao, nije nam bilo lako. Živjeli smo u siromaštvu, a imao sam i problema kada sam želio sagraditi “farof ” u Sračincu. Iako su bila komunistička vremena, bili smo odgajani u duhu branitelja vjere - prisjeća se Vjekoslav Gabud koji je za svećenika zaređen 1960. godine.

Danas je i svećenicima lakše, što se propovijedi tiče.

Mnogo toga mogu pronaći na internetu.

Kako je Vjekoslav uvijek bio sljedbenik modernih tehnologija, među prvima je

nabavio računalo. Sve svoje propovijedi on je osobno iz rokovnika prepisao na računalo.

No, osim knjiga o propovijedi, Vjekoslav Gabud napisao je jednu i o orguljama - “Orgulje - kraljica

z

a Uskrs, Božić i ostale svečanosti propovijedi su mu bile duže nego inače instrumenata za crkvenu glazbu”. Završio je i Institut za crkvenu glazbu, a naučio je svirati mnoge mlade glazbenike. Zanimljivo je da je izradio elektronske orgulje koje su bile posuđene za sviranje i u Nišu, a danas su kod njega u Sračincu.

U crkvi propovijedi ŽIVOTNI PUT Od Krapinsko-zagorske do Varaždinske županije nikad nije čitao već ih je uvijek Vjekoslav Gabud rođen je 1935. se propovijeda - kaže Vjekoslav godine u Lazu Bistričkom.

Gabud dodavši da su svake gogovorio napamet

U Sračincu je 35 godina bio svećenik

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

SRAČINEC - Sve sam propovijedi napisao sâm i nikad ih u crkvi nisam čitao već sam ih govorio napamet - rekao je Vjekoslav Gabud, umirovljeni svećenik koji je u svojoj svećeničkoj službi napisao više od 4000 propovijedi.

Nimalo lak zadatak

Sve revno i marljivo čuva zapisano u svojim rokovnicima gdje su već neke stranice požutjele od zuba vremena.

No, upravo zato da se njegove autorske propovijedi sačuvaju zauvijek, dosada su izdane četiri njegove knjige: “Ovako sam propovijedao” ciklus A, B i C kao i “Ovako sam propovijedao u prigodama i krštenjima”.

- Na izdavanje tih knjiga potaknuo me sadašnji svećenik u Sračincu Siniša Dudašek koji je došao kod mene kao đakon. On mi je napomenuo

Propovijedi u knjizi

da bih te propovijedi mogao izdati kao knjige te su naposljetku knjige i ugledale svjetlo dana, u izdanju biblioteke

p

ropovijed sam uvijek osvijetlio nekim primjerom, ističe Gabud “Duhovna misao” - rekao je umirovljeni svećenik Gabud koji je u svećeničkoj službi proveo 46 godina. No, kada

Osnovnu školu pohađao je u Mariji Bistrici, a srednju školu na Klasičnoj gimnaziji Dječačkog sjemeništa u Zagrebu dok je teološke nauke završio na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Već je tamo stekao osnove propovijedanja. - Imali smo dva predmeta na fakultetu što se tiče propovijedanja. Jedan je bio retorika, a drugi homiletika, odnosno način kako

dine imali zadatak pred svima održati jednu propovijed. To mu je kasnije itekako dobro došlo. Kao svećenik prvo je službovao u Bednji, potom u Ruševu, pa u Kamenici da bi od 1971. godine bio premješten u župu Svetog Mihaela u Sračinec. Na toj je župi ostao 35 godina sve do 2006. godine kada je zbog bolesti otišao u mirovinu.

pomislimo na svećeničke propovijedi, shvatimo da to nije nimalo lak zadatak.

Svaki dan svećenik treba reći nešto novo i nešto zanimljivo vjernicima. Kako je svećenik Gabud uspješno svladao te zadatke? - Propovijed ili homilija trebala se temeljiti na Božjoj riječi koju smo tog dana čitali u crkvi.

Morao sam zatim voditi brigu o tome što ljudima svojom propovijedi hoću reći te imati na umu da ta Božja poruka nije upućena samo ljudima nego i meni - rekao je Vjeko-

slav Gabud.

Ljudi su obično voljeli da im propovijed osvijetlim primjerom pa sam se time i služio - kazao je svećenik Gabud dodavši da si je svaki tjedan dao u zadatak u ponedjeljak početi pisati propovijed, a da u četvrtak bude gotova.

Svake srijede je pak pisao župni listić. Ipak, nikad nije držao političke propovijedi iako su njega samoga proganjale komunističke vlasti.

Danas kada pogleda iza sebe može se ponositi svojim knjigama propovijedi.

Svećenik Gabud naučio je svirati mnoge glazbenike

Gabudove propovijedi “pretočene” su u četiri knjige

HUMANO Zaklada solidarnosti Grada Varaždina pomaže bolesnoj djevojčici i studenticama

Specijalna hranilica za malu Lanu

Zavod za fotogrametriju Zakladi je donirao 20.000 kuna

Troipolgodišnja Lana Petran iz Varaždina je nepokretna, a svakodnevno ima tri do pet epileptičkih napadaja, po čemu je, nažalost, jedan od najtežih takvih pacijenata u Hrvatskoj. Da bi pomogli Laninim roditeljima i olakšali im život, Zaklada solidarnosti Grada Varaždina u petak je Laninoj majci Valentini Petran donirala 3.900 kuna. Riječ

je o novcu prikupljenom na tradicionalnom Novogodišnjem koncertu, a ravnateljica Zaklade Darinka Hajduk Vučić uručila je donaciju koja je namijenjena za kupnju specijalne hranilice za bolesnu djevojčicu.

No, to nije jedina donacija varaždinske Zaklade. U petak su izvijestili da će dvjema studenticama pomoć i pr i

školovanju. Djevojke koje studiraju na PMF-u i Filozofskom fakultetu u Zagrebu dolaze iz mnogočlanih obitelji, u kojima je zaposlen jedan roditelj.

Zaklada će im do kraja školovanja, budu li i dalje uspješno izvršavale svoje fakultetske obveze, mjesečno isplaćivati po 500 kuna stipendije. Novac za stipendije osiguran je zahvaljujući Zavodu za

fotogrametriju, koji godinama surađuje s Gradom Varaždinom, a donacija od 20.000 kuna prva je njihova donacija Zakladi solidarnosti.

Darinka Hajduk Vučić otkrila je da im se javljaju novi donatori, točnije obitelj iz Zagreba koja će time također poduprijeti njihovo humanitarno djelovanje.

Vesna Margetić-Slatki

Mozaik 11

19. siječnja 2010.

Plaće - velika tajna

POLEMIKA Odbor vjerovnika OŠKZ Varaždin

Stečajni upravitelj smijenjen zbog učinjenih propusta Gospodin Marko Lapaine je u članku objavljenom u 7Plus Regionalnom tjedniku 5. siječnja iznio niz neistina i dezinformacija. Bez namjere ulaženja u javnu polemiku s razriješenim stečajnim upraviteljem OŠKZ Varaždin, ali u svrhu istinitog informiranja javnosti, prije svega zainteresiranih oštećenih vjerovnika, u skladu s člankom 40. Zakona o medijima, molimo da objavite sljedeće očitovanje Odbora vjerovnika OŠKZ Varaždin – u stečaju.

1. Tvrdnja gosp. Marka Lapainea da je naprasno smijenjen s dužnosti stečajnog upravitelja neistinita je i netočna. Smijenjen je na prijedlog svih pet članova

propuste proziva državne organe, prije svega Ministarstvo financija, koje je gotovo nekritično prihvaćalo pozitivna financijska izvješća o poslovanju zadruge. Slučajno ili namjerno gosp. Lapaine je propustio spomenuti izvješća ovlaštenih revizorskih kuća o poslovanju OŠKZ u prethodnim godinama, a koja su upućivala na nepravilno i nezakonito iskazivanje poslovnih rezultata, koja nažalost nikad nisu bila prezentirana nadzornom odboru i skupštini.

4. Prozivanjem političkih struktura za zataškavanje istine o zadruzi gosp. Lapaine ustvari dovodi u pitanje svoju profesionalnu i stručnu vjerodostojnost. Što3 Aktualno je on poduzeo protiv tih političkomunalija e cijen više ENJA U novoj godini POSK o kihUPLJstruktura i naravno, koje vljeni zadruge nisu krivi tek prija ne redit no-k šted e Obrtničk avnog OTKRIVAMO Za propast dokaze je pritom koristio? ednika 5. Gospodin Lapaine nadalje čki početak tvrdi da je dio povlaštenih zae…. drugara izvukao znatnu korist D isplaćujući sami sebi povlašteZa OŠKZ pribavili 14,9 milijuna kuna ne kamate. Gospodin Lapaina u Cijena kubnog metra pli ne ku 3 nepa jenij u isrpnju 2008. godine i 7 2,8 u eđ izm žu u Ivancu distributer Ivkom povisio cijenu vode, u Varkomu, kojiistedisga ostaju I dok je rješenjem Trgovačkog ima županije, cijene do daljnjesuda dijelov ostalim u vodu tribuira u travnju of: Poskupljenjauprapostavljen Marstečajnog Noviza vitelja OŠKZ Varaždin. Prva zadaća stečajnog upravitelja trebala je biti stručna analiza i mo opomenu za porezn objasniti zašto vi i ja dobiva tražbina vjerovnika i izrada , a radi se o milijunima Lapaine: Nitko mi ne može uopće porez plaćali nisu ma u dug od 1 lipe, dok oni godina početne bilance stečaja. Ako su postojali neki povlašteni zadrugari, dužnost gospodit na Lapainea kao stečajnog upraviteljauna bilalijeje, ali daistručno obrazovanje Više za kom obradi zaprimljene tražbine i u interesu oštećenih vjeugovore!

Prije isplata - pogledati s rovnika kritički odbije one kojima se pogodovalo, pa čak i da protiv njih podnese kaznenu, ako za to ima eleOdbora vjerovnika zbog menata. Početnu bilancu stečaja gospodin postupanja suprotnog interesima većine Lapaine nije izradio ni do opoziva oštećenih vjerovnika, netočnog informira6. Nakon opoziva gosp. Lapainea s dužnonja, neprovođenja odluka Odbora vjerovni- sti stečajnog upravitelja, novoimenovana ka i počinjenja niza propusta na štetu OŠKZ stečajna upraviteljica gđa. Marija Domiu stečaju. Razriješen je dužnosti stečajnog jan izradila je početnu bilancu i predala upravitelja po redovitoj zakonskoj proce- nadležnim organima države sva zakonom duri pravomoćnom odlukom stečajnog propisana izvješća, te pripremila prvu prisuca Trgovačkog suda u Varaždinu. Sva vremenu isplatu unovčene stečajne mase dokumentacija o provedenom zakonskom u iznosu od oko 800.000 kuna, kojom je opozivu stečajnog upravitelja sastavni je svim vjerovnicima koje je priznao još gosp. dio sudskog spisa.

Lapaine isplaćeno oko 5% iznosa njihovih 2. Ocjena gosp. Lapainea da odgovornost tražbina. Da je stečajni sudac prihvatio za propast OŠKZ Varaždin nije samo na prijedlog gosp. Lapainea, unovčenom upravi već ju treba proširiti na članove stečajnom masom isplatile bi se otpremninadzornog odbora ili čak skupštinu je ne bivšim zaposlenicima OŠKZ suprotno možda točna, ali u ovom trenutku čudna odredbama Zakona o radu, a vjerovnici bi ili u najmanju ruku zakašnjela. Gospodin umjesto 5% dobili manje od 1% ili za njih Lapaine je propustio navesti važnu činjeni- ne bi ostalo ništa. cu da je od ožujka do srpnja 2008. godine Iz svega navedenog, može se naslutiti upravo on preuzeo dužnost likvidatora da je gospodin Lapaine i kao likvidator i zadruge. Dakle, kao osoba postavljena od kao stečajni upravitelj OŠKZ zapravo cijelo skupštine OŠKZ odgovorna za zakonito vrijeme bio u sukobu interesa. Ne poduziposlovanje, trebao je već tada djelovati u majući zakonom propisane radnje, on je interesu zaštite interesa zadrugara i bez umjesto da se bori za interese oštećenih odlaganja podnijeti kaznenu prijavu protiv vjerovnika igrao ulogu zaštitnika bivše svih osoba za koje danas ocjenjuje da su uprave OŠKZ Varaždin i još za to primao radili suprotno zakonu. nemalu nagradu.

3. Nadalje, gosp. Lapaine za počinjene Članovi Odbora vjerovnika

oista, burno je (i) politički počela ova godina. Umjesto mirnih dana nakon blagdana, politička scena u Hrvats koj vrije do usijanja. Pa se i teme za uvodnik nameć u same po sebi. Drugi krug predsjedničkih izbora je borbu za Pantovčak Bandića i Ive Josipovića. e se ni od niskih udaragistika dvaju suprotstavabora čini sve da uvjeri e da je njihov kandidat i izbor. No, odluka je a svima nama s pravom Zato, poštovani čitatelji i jice, izađite u nedjelju na edničke izbore i obavite građansku i demokratsku ost. Primjerno kao i uvijek

05. sijeÄŤnja 2010.

05. sijeÄŤnja 2010.

je „Poslovanje OŠKZ-a bilo “ pod političkom zaštitom

Istražni zahtjev DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

U Termoplinu kažu da

m u vjerovnic ima i nadležni Nakon što je policija tijelima za kontrolu poslovautorak podnijela kaznenu nja radi stjecanja nepripadne prijavu, Općinsko državno imovinske koristi za pravnu je odvjetništvo dan kasnije je državno izvijestilo osobu, podnijelo i istražni zahtjev odvjetniš tvo, dodavši da i i protiv Josipe Osonjačk s gubitkom kao i se posloval o nih Vladimir a Smr tića, dijelom i zbog nenaplaće Obrtničke štedno-kreditne potraživanja po osnovi odozadruge, zbog zloupora S obzirom skom brenih zajmova. be ovlasti u gospodar u zabluu na to da su ih doveli poslovan ju i pr ijevare da je njihov novac sigudu u, poslovanj gospodarskom su ulagali do pro- ran, vjerovnici odnosno pribavljanje siječnja 2008. ”Zbog stvarno tupravne imovinske koristi. negativnog rezultata posloPostoji osnovana sumnja vanja početkom ožujka 2008. a da 60-godiš nja voditeljic osoba više v.d. godine pravna računovodstva, a zatim ispunjavati svoje mogla nije ji ima upraviteljice te 71-godišn osobe prema vjerovnic upravitelj, a potom savjetnik, čime je pribavljena nepripade ali stvarno vodeći poslovanj osobu u pravnu za korist go- na 0,00 pravne osobe, od 2001. iznosu od oko 14.900.00 dine pa nadalje nisu prikazali kuna na štetu 153 vjerovniizvje. gubitak u financijskim obavijesti u ka”, stoji šćima, prikrivajući ga svojim

Osonjački i Smrtić imaju

djelomično pravo: njima

su članovi tijela zadruge

određivali što i kako trebaju

raditi, upozorava Lapaine

da. traje završnica izborne male uloge, oni su u zadruzi mpanje za novog predsjedza koje su kon- veli Lapaine. nja držali veće iznose koje su bile zadužene za Glavni razlog zataškava Republike Hrvatske, na to Piše: IVICA KRUHOBEREC o utvrđivali znatno trolu rada zadruge. Tvrdi upravitelj OŠ- dogovorn kamatnu stopu. ikruhoberec@regionalni.com Marko bivši stečajni povoljnij u varaždinski odvjetnik aću političku scenu vratio vidi u tome da su neki se isplaćival a za je bio stečajni KZ-a premivjerovnika ujedno Uglavnom nost Lapaine, koji bivši najvećih Odgovor od tonom N i kom VARAŽDI između 500 tisuća i miupravitelj OŠKZ-a od otvaranja nadzornih tijela uloge ali ne svima nego svoj za propast Obrtničke štedno- stečaja početkom 2008. pa sve bili članovi kuna, lijun najavio i r dobro od koje su vo Sanade kreditne zadruge Varaždin do sredine prošle godine kada zadruge samo nekima. Visoke kamate bivšem živjeli. .

(OŠKZ) ne leži samo na dobivala su samo određena atak u politiku. Prije šest je naprasno smijenjen - Osonjačk i i Smrtić imaju imena. Ti vodeći povlašteni upravitelju Vladimiru Smrtiću treba eci, kada je bezobrazno, djelomično pravo i to su sebi iz mjeTko zataškava? osti otvoreno reći. Njima su člano- zadrugari samiisplaćivali lijepe seca u mjesec - Da je bilo nepraviln obrazloženja otišao s prezadruge određivali što tijela vi kime s utvrse ko iznose zahvaljujući enormnim u poslovanju OŠKZ-a, i kako trebaju raditi. Upravo a, pa se sve skupa rskog mjesta i ostavio hrpu dio sam na samom početku oni bili su najveći ulagači. kamatam dogovorio - ne urušavati budući da postupka. Za njih, su se samo o počelo ućih problema na rješavanje brinuli prihodoZapravo, teže znam. Ali dogovora je stečajnog samo Što- je OŠKZ sve međutim , nisu znale je svom vlastitom kapitalu. više što su se počeli kojih tim protiv vao, oj nasljednici Jadranki Koosobe bilo, veli Lapaine dizale dvije krediti , više, kamate na uloge odobravati i sumnjivi pokrenut kazneni postupak stolom. Znali su sve, rekao je da napušta polinim jamstvim a nadzornih su se za da im se vrate s nedovoljLapaine.

Josipi nego i svi članovi a i njegovoj nasljednici morale su a sada traže u. A sad, eto ga opet, poput da ih je netko pojašnjav je tijela zadruge, a zadužene ulozi tvrdeći Osonjačk i, protiv kojih a znati i institucij e kao i ostale zadrusitelja, ne znam čega i koga, policija podnijela prijavu, Utjecaj politike Stoga sam i protiv prevario, Zapravo su sami sebe vo i istražni za nadzor. gare. nenorma i odvjetništ se on sve neodrživ no Ako državno .

Takav njih podnio prijavu, žda njega samoga Naime, dok je većina poslovanja zadruge, zahtjev, nego sasvim sigurno i nadalje pokušava zataškati, prevarili. razmjern o lan način u or- zadrugar a imala i na članovima nadzornih pće više ikoga ozbiljnoga zbog čega sam i smijenjen gana OŠKZ-a, kao i institucija ću oj državi zanima. Reći uloga dijela ma isplata u i razlog za smjenu voreno, Sanader je prošlo IZDVOJENO Lapain vidi ršeno vrijeme, a onima koji sada kim kamatama, što god ne razumiju, niti dragi Bog - veli - Nažalost, nije se izbjegla smjedržava o tome mislila Jedan od razloga svoje pak da su nova nepravda. Najveće upraviLapaine, napominjući e može pomoći. Građane 800 ne s mjesta stečajnog s obziisplate iznosa od oko razlike u visini kamata uspio telja OŠKZ-a, kako naglašava še od Sanadera zanima kako tisuća kuna, koliko sam pokušaj rom na iznos uloga pojedinih Marko Lapaine, bio je od dužnika zadruge, se li nego veće prikupiti hoće znatno posao, bile ulagača spore živjeti, imati da zaustavi isplatu početno dobili su upravo oni sa u steu bankama. Iako se poslovalo miniprikupljanih sredstava , tranim kamatama, a ostali astaviti borba protiv beskrudok se pod plaštem obrtništva čaju vjerovnicima sve malno. Povlašteni su zaradili pak dicije i suradnje s Gradom, jer su ne raščisti valjanost štednih ulozne korupcije… Njime i prije otvaranja stečaja samo još jedan vjebio je onih OŠKZ posebice priugovora, sili dobivali nešto što im nije eka se još bave oni koji po financijsk i inženjering. rovnika koji su imali povlašte- padalo zahvaljujući zelenašne kamate. akona to moraju.

Vjerovnici su dovođeni

u zabludu da je njihov

Piše: VESNA MARGETIĆ-SL vmargetic@regionalni.com

će točnu cijenu plina moći

novac siguran

svih distributera u Zagrebu

ovaj utorak

ATKI

Nova, 2010. godina započela je čestitkama i dobrim njima. željama, ali i poskuplje U Varaždinu je od 1. siječnja a za 21,2 posto viša komunaln ponaknada, dok je u Ivancu većana cijena vode i odvoza u smeća. Za razliku od toga, Ludbregu i Novom Marofu tvrtke gradske komunal ne odnocijene odvoza otpada, nisu sno održavanja groblja dobro mijenjale. Međutim, iz je poznato da će potrošači cijele Varaždinske županije plin, dobivati više račune za 2,35 koji smo dosad plaćali kuna po kubnom metru.

uopće nadpa stvo financija nije koji je trajao sve od 2001. a poreznici bi bio ziralo rad OŠKZ-a, li porez. do početka 2008., ne nad- nisu uopće naplaćiva moguć da su državne objasniti zakako Nitko mi ne može zorne institucije radile što vi i ja dobivamo opomenu ki varaždins a a oni valja, upozorav za porezni dug od 1 lipe, porez odvjetnik. plaćali nisu kako godinama - Sustav nije radio iako, a radi se o milijunima. uopće, sve raditi vidimo sada, počinje je li to moguće stvari Sada mi recite Jasno bolje. Procesuiraju se bez političke zaštite? s kime je da nije. No tko se Ali dogovor io - ne znam. ve se i nadalje je bilo. U to sam pokušava zataškati, dogovora m siguran jer bi u suprotno razbog čega sam sve bilo raščišćeno daleko rekla nije, samo da je politika i smijenjen, veli sadašnji je Ukoliko . drugačije pristuLapaine pomak tek podilaženje Republike a pnim pregovor ima koje se prije nisu željele, je situacija još bilo je Hrvatske, tada bivši stenama profesionalcima o čemu tužnija - naglašava zapravo već tada jasno čajni upravitelj OŠKZ-a. se radi. Primjerice, Ministar-

odrediti nakon sastanka

og Varkoma, koji je Za razliku od varaždinsk u kolovozu, odmah svojim potrošačima još PDV-a na 23 posto, nakon povećanja stope otpada povećao cijene pitke vode i odvoza fski Novokom novomaro posto, za jedan toga, veći PDV cijene nije “dirao”. Umjesto pa se zapravo može ide na račun te tvrtke, jedan posto. za smanjili reći da su cijene samo do travnja ove Tako će, međutim, biti korekcija cijegodine, za kada je najavljena

otpada i održavanja na odvoza komunalnog groblja. nisu mijenjali, Varaždinski Parkovi cijene 23 posto primijenit a novu stopu PDV-a od će potrošači dobiti će tek ove godine, pa za grobnu naknaračune neznatno uvećane Što se osnovnih du i ostale njihove usluge. t daje većinski cijena tiče, na koje suglasnos govora o poskuplje vlasnik Grad Varaždin, njima nije bilo.

te komunalne tvrtke. nego dosad, a uz to je uvede- Na posljednj oj sjednici reći, jer nas tek ovaj utorak na i naknada od 13,53 kune koja Nadzorn og odbora, očekuje sastanak u Zagrebu mjesečno po domaćinstvu. distrije održana krajem prošle na koji su pozvani svi o godine, nije bilo govora buteri. Nakon tog sastanka vode. točnu povećanju cijena pitke ćemo moći odrediti Varaždinu je poslovna da jest Topolnjak je činjenica No, cijenu – rekao od 1. siječnja da jedinica Vodovod godinama u ponedjeljak te istaknuo nisu Više, ali najniže od će se Termoplin truditi da i 21,2 posto viša ostvaruje gubitke, koji se cijena, m među Djelatnic i Termoplina povećanje je koja pone- dalje ima cijenu komunalna naknada pokrivali prošlog su tjedna do zemlji. nego prihodim a iz drugih e, najpovoljnijima u do djeljka očitavali plinomjer djelatnosti. Hoće li doći I dok potrošači s nelagoStanovnic i ostalih dijelova korekcije cijena, ovisi o daljali koja će biti nova cijena, dom očekuju konačne brojke Ivan koje pitkom vodom ju Varkoma, direktor Termopl ina plin, za sta- županije, zasad njem poslovan sa kad je u pitanju opskrbljuje Varkom, u Hrvatskoj.

Topolnja k nije mogao Ivanca nepoznanica direk- ali i o situaciji je novnike Iako odahnuti. nova mogu , ako će to biti ikasigurnošću reći. nema kad je u pitanju Tomislav Kezelj Međutim pokušat ćemo - Cijena kubnog metra plina cijena odvoza komunalnog tor Varkoma moguće, ko će do početka za potrošač e na području otpada, koji je s 39,70 po- najavio da postojeće cijene, koje morati povisiti održati koje najnižima u HrvatVaraždinske županije, ali i pitke ove godine prijedlog ipak su među Ter- većan na 48 kuna, opskrbljuje varaždinski vode, koju cijene, takav – rekao je predsjednik 2,87 i vode. Kubni metar početka nije upućen u Grad Varaždin skoj g odbora Varkoma moplin, bit će između od lokalne sa- Nadzorno koja distribuira Ivkom, 3 kune. Konačnu cijenu, i plaćaju i druge jedinice suvlasnici Goran Kozina. su još godine potrošač koji , siječnja, 1. mouprave od više će vrijediti kunu sti 6,69 kuna, jednu uvijek nismo u mogućno

SKUPI ŽIVOT Troškovi života

nije Početak nove godine kodonio samo veće cijene munalnih usluga u Varaži veća dinskoj županiji, nego je. školovan za a izdvajanj roTočnije, od ovoga mjeseca škola ditelji učenika srednjih za prijevoz autobusima morat kuna, će mjesečno davati 100 školu dok će oni čija djeca u 100 putuju vlakom izdvajati kuna za pola godine. Roditelji osnovnoškolaca ne moraju svoje izdvajati za prijevoz godine su prošle no djece,

kuna prosincu premašili su 7.000 četveročlane obitelji u

e, a morali kupiti udžbenik besplatnih knjiga, po svemu jesen sudeći, neće biti ni u

ove godine.

Loše su prošli i roditelji djece vrtićke dobi iz Varaždina, jer je gradski vrtić prošle godine sa 600 kuna poskupio je na 700 kuna, a očekivano nja da će, nakon poskuplje vrtići komunalija, i privatni povećati cijene. Da gotovo svi troškovi života rastu, košapotvrđuje i sindikalna rica za Varaždinsku župani-

četveročlanu radničku obitelj preu županiji već u prosincu 1,53 mašili 7.000 kuna, i to za više u kune. To je 40-ak kuna odnosu na studeni. - Prosječnom isplaćenom neto plaćom pokriti se u Hrvatskoj može samo 75,39 posto troškova života – navode u SSSH-u. gora Realno je situacija još jer većina radnika u županiji plaću prima daleko manju plaće od prosječne hrvatske iznosila da su koja je u prosincu ju. SSSH je izračunao kuna.

5.279 za života minimalni troškovi

Premijerka Jadranka Kosor i Vlada RH odlučili su napokon javnosti predočiti plaće koje primaju menadžeri i direktori javnih tvrtki u vlasništvu države. Svi građani pozdravljaju ovakvu odluku. No, mnoge Varaždince zanima zbog čega još uvijek gradonačelnik Varaždina dr. Ivan Čehok nije obznanio kolike su plaće direktora i menadžera gradskih tvrtki Termoplin, Parkovi, Varkom, Gradska tržnica, Galerijski centar… Zar je to doista tolika tajna da javnost ne treba imati informacije o tome? Ispada da ćemo znati koliku plaću prima ministar, a ne i koliko plaću primaju direktori gradskih tvrtki. Kojim se to zakonima i propisima onemogućava objavljivanje tih informacija, ili je ipak nešto drugo posrijedi? Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Poklon-paketi KUDVDR-a Udruga branitelja KUDVDR Jalševec osigurala je sredstva za kupnju 56 poklon paketa djeci branitelja, djeci nezaposlenih roditelja, te djeci slabijeg imovinskog stanja.

Održana je i zadnja sjednica središnjeg odbora udruge na kojoj se raspravljalo o rezultatima rada udruge za 2009. godinu. Izraženo je nezadovoljstvo zbog daljnjih uhićenja branitelja i omalovažavanja vrijednosti Domovinskog rata od mnogih čelnika političkih stranaka, pa čak i onih u vladajućoj strukturi. Zahvaljujemo svim sponzorima, dobrim ljudima i medijima koji su prepoznali naš rad i dali nam podršku.

Predsjednik Anđelko Horvat

Hvala na pomoći

Pisala sam vam o našoj Sonji koja je već šest godina u bolnici, gdje se bori s opakom bolešću leukemijom. Čuli ste moj glas za pomoć i za to sam vam beskrajno zahvalna. Želim vam puno zdravlja, sreće i zadovoljstva u Stvoriteljevoj ljubavi i zaštiti. Zato hvala svima koji ste pomogli.

Baka Ana Špoljarić

Moj prvi snjegović Ovo je moj prvi snjegović. Ja sam iz Trnovca Bartolovečkog, zovem se Leo i imam 8 mjeseci. Moja mama se zove Valentina (i sve to ona šalje). Bio bih sretan da me objavite u Regionalnom tjedniku.

Leo i Valentina

Pisma Polemike Vaše vijesti

12 Oglasi

19. sijeÄ?nja 2010.

Poslovni svijet 13

19. siječnja 2010.

VARKOM

60 posto manje novca od države

Energetski

kutak

Što je energetska učinkovitost?

P

Direktora Varkoma gradonačelnik je zadužio da opširno izvijesti javnost o gradnji kanalizacije

Kriza usporava gradnju kanalizacije u Kučanima Radovi će biti nastavljeni u Kučanu Donjem, no pitanje je kada će domaćinstva biti priključena na kanalizaciju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Kučanu Donjem ove će godine biti nastavljeni radovi na izgradnji kanalizacijske infrastrukture, ali je veliko pitanje kada će početi priključivanje domaćinstava iz tog i susjednih prigradskih naselja na javnu kanalizaciju.

Problem je što iz državnog proračuna i Hrvatskih voda lani nije isplaćena ni polovica dogovorenog iznosa, a ove će godine, sudeći po najavama, stići još manje novca za rješavanje odvodnje u varaždinskim prigradskim naseljima.

(Ne)sporazum

Prema sporazumu o sufinanciranju kanalizacijskih cjevovo da, p rep ump nih stanica te uređaja za pročišćavanje, koji su čelnici Grada Varaždina i Varkoma potpisali s Hrvatskim vodama i dva ministarstva, ove je godine za radove trebalo biti osigurano 33 milijuna

kuna. Međutim, slično kao i lani, kada je stiglo svega 37 posto planiranih sredstava, direktor Varkoma Tomislav Kezelj ove godine očekuje svega 12 milijuna kuna.

- Nažalost, u proračunima i programima Hrvatskih voda i ministarstava predviđeno je daleko manje novca nego što je planirano sporazumom.

Od Hrvatskih voda trebali bismo dobiti 4,2 milijuna kuna, a od ministarstava samo četiri milijuna kuna od

z

ašto Hrvatske vode ne vrate barem onoliko novca koliko im Varaždinci godišnje uplate? planiranih 17 milijuna. Ići ću ponovno u Hrvatske vode i pokušati dobiti što više sredstava – rekao je Kezelj u četvrtak na sjednici Kolegija gradonačelnika, na kojoj je dobio suglasnost za tri razvojna programa sustava

vodoopskrbe i odvodnje.

Prednost drugima

Kako je moguće da Hrvatske vode daju tako malo novca Varaždinu, zapitala je pročelnica za financije Jerka Kezele. - U Varaždinu se godišnje od građana prikupi više od osam milijuna kuna samo za vodnu naknadu, a uz to za Hrvatske vode prikupljamo još jednu naknadu. Naplativost je viša od 90 posto. Zbog toga nije pošteno da nam Hrvatske vode ne vrate natrag barem naša sredstva. Na tome treba inzistirati, baš kao i kod spomeničke rente, gdje se događa ista stvar – navela je Jerka Kezele. To će, međutim, biti teško ostvarivo. - Svi gradovi se žale, jer nikad ne dođe natrag sav novac. Riječ je o takozvanim sredstvima solidarnosti, koja se ne dijele ravnomjerno. Mi smo imali pet, šest sjajnih godina, a sada su Dalmacija i Slavonija dobile prednost – rekao je Kezelj.

VODOOPSKRBA

Ostvarivo 40 posto plana?

Varaždinski Varkom ove godine ima ambiciozne planove i kad su u pitanju razvojni programi sustava vodooprskbe, koji su vrijedni 27 milijuna kuna. Međutim, kao i kod razvojnih programa odvodnje, direktor Tomislav Kezelj ne očekuje da će sve programe moći ostvariti. - Procjenjujemo da ćemo zbog manjeg priljeva sredstava iz državnog proračuna i od Hrvatskih voda uspjeti realizirati oko 40 posto programa, ako ne i manje – rekao je Kezelj u četvrtak.

U planu je dovršetak gradnje cjevovoda od Doljana prema Stažnjevcu i Lepoglavi, točnije preostalih oko 3,5 kilometara od ukupne dužine od 32 kilometra. - Južni pravac prema Novom Marofu i Paki je dosta problematičan, jer je znatno palo financiranje programa – naveo je Kezelj, koji je najavio da je u planu i izgradnja dvije vodospreme na južnom pravcu. No, što će na kraju biti napravljeno, ovisi o tome koliko će novca biti uplaćeno na Varkomov račun.

ojam energetska učinkovitost sve se češće spominje u medijima, pa se stječe dojam da je svijest o učinkovitom korištenju energije u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini. Nažalost, pogledamo li brojke, vidi se da tome nije tako te da Hrvatska troši oko 20% više energije po jedinici BDP-a Davor Cikač od prosjeka EU-15 zemalja. dipl. ing. el., tajnik Prema definiciji, energetdavor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr ska učinkovitost je suma 095 840 8300 isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Prevedeno na svakodnevni jezik, cilj energetske učinkovitosti je potrošiti što manje energije za obavljanje iste funkcije – npr. za grijanje prostora, rasvjetu i slično. Energetska učinkovitost ne smije se promatrati kao štednja energije, jer štednja energije podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja. Ona se prvenstveno odnosi na promjenu svijesti ljudi i volju za promjenom ustaljenih navika. Moderna tehnička rješenja, koja doprinose učinkovitijoj potrošnji energije, samo su dodatne mogućnosti koje savjesni i educirani potrošač koristi kako bi postigao uštede. Prema tome, mjere energetske učinkovitosti prvenstveno se odnose na savjesnije ponašanje potrošača, a takve mjere su besplatne i najčešće donose značajne uštede. O primjeni tehničkih mjera koje zahtijevaju veća uložena sredstva potrebno je odlučiti na temelju izračuna njihove isplativosti. ukupno utrošenoj energiji u Hrvatskoj kućanstva sudjeluju s više od 30%, stoga postaje jasno da je podizanje svijesti građana o učinkovitoj potrošnji energije jedan od ključnih preduvjeta gospodarskog i socijalnog razvoja. Nažalost, tek porastom cijena energenata raste i interes za učinkovitijim korištenjem energije. Uzmemo li u obzir da se energija i dalje većinom proizvodi iz fosilnih goriva, čije sagorijevanje ostavlja negativan utjecaj na okoliš, svaki neutrošeni kWh energije, osim ekonomske koristi, pridonosi i borbi protiv globalnoga zatopljenja.

U

Prava odluka

Kreativnost u rješavanju problema K valitetno odlučivanje uključuje kreiranje novih i korisnih alternativa. U pronalaženju inovativnih alternativa u rješavanju problema, važna je kreativnost donositelja odluke. Kada uspoređujemo inteligenciju i kreativnost, važno je reći da kreativnost nije posljedica inteligencije, talenta ili vještine, ona dolazi kao posljedica znatiželje, otvorenog razmišljanja, intuicije, povezivanja na prvu ruku nepovezanih stvari. Inteligencija je važna

za temeljito promišljanje i za razvijanje tehnika za rješavanje problema. Kreativnost je nužna za razvoj novih ideja i alternativa u rješavanju problema. Koji su faktori koji karakteriziraju kreativnost? Prije svega originalnost i jedinstvenost.

Lukavost. Lateralno razmišljanje koje predstavlja novi način gledanja na problem. Ali i primjenjivost i korisnost ideja. Koje su prepreke kreativnosti? Prije svega kulturalne.

Odluke se donose u društvenom

i kulturalnom okruženju u kojem postoje tzv. tabui, različiti standardi poput prihvatljivih oblika ponašanja. Druga velika prepreka je tradicija. Snaga tradicije zaustavlja promjene jer su u sukobu s održavanjem tradicije. Velika prepreka je i suprotstavljanje logike i razuma umjetničkom razmišljanju. Postoji jasan otpor prema osjećajima i intuiciji u poslovnom odlučivanju.

U poslovnom odlučivanju je najveći naglasak na analitičkom zaključiva-

nju i racionalnom odlučivanju. Kako koristiti kreativnost u rješavanju problema? „Izaći iz kutije“ (Think out of the box) izraz je koji sve više spominju uspješni menadžeri. On znači da se potiče sagledavanje problema iz drugačije perspektive, izlazak iz okvira koji su nam nametnuti, odstupanje od poznatih i ustaljenih načina rješavanja problema i pronalazak novih, kreativnih, neočekivanih načina rješavanja problema.

Nina Begičević doc. dr. sc.

14 Crna kronika

19. siječnja 2010.

OTKRIVAMO Državni inspektorat podnio još lani prijavu protiv vlasnika keramičarskog obrta

Zaposlio maloljetnika kojeg nije plaćao VARAŽDIN – Protiv vlasnika keramičarskog obrta sa šireg ludbreškog područja, koji nije plaćao doprinose i nije isplatio dvije plaće za djelatnika, kaznena prijava podnesena je još lani, a ne ovih dana.

Naime, PU varaždinska u srijedu je izvijestila da je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjim vlasnikom keramičarskog obrta koji u drugoj polovici 2008. nije prijavio mirovinsko i zdravstveno osigu-

ranje za 19-godišnjeg djelatnika obrta, odnosno da mu nije dao

v

lasnik obrta već kažnjen na Prekršajnom sudu plaću za dva mjeseca koje je odradio.

- Protiv vlasnika podnosi se kaznena prijava za počinjeno kazneno djelo povreda prava

na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. Kaznenog zakona, navodilo se na kraju priopćenja koje je izazvalo reakcije. Tako je, uz ostalo, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević izjavio da „ne pamti kako je sama policija podnijela prijavu protiv poslodavca zbog kršenje radnog prava“.

Međutim, i u ovom slučaju prijavu je nadležnom državnom odvjetništvu zapravo dao Državni inspektorat, i to još u

lipnju prošle godine kada je prijava podnesena i Prekršajnom sudu u Varaždinu. Tek nakon toga varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo zatražilo je od policije dodatno istraživanje koje je, očigledno, tek ovih dana dovršeno.

U međuvremenu, vlasniku obrta već je izrečena kazna na varaždinskom Prekršajnom sudu jer je, uz ostalo, djelatnik kojeg nije plaćao bio - maloljetan. (ikr)

I TOGA IMA Kazneno prijavljen za prijevaru, a zapravo se smatra prevarenim

“Umjesto za uljanu repicu, naš novac su uzeli za farmu krava”

Poduzeća iz Lipika potrošila su naših 12,6 milijuna kuna za podizanje farme, a ne sadnju repice koju smo ugovorili, pa smo se i sukobili, upozoravaju u Kamixu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

POŽEGA/VARAŽDIN – Nismo nikoga prevarili, iako sam kazneno prijavljen od strane PU požeško-slavonske, nego smo mi zapravo žrtve prevare, ističe 59-godišnji godišnji menadžer iz varaždinskog poduzeća Kamix, kojeg se s još trojicom osoba s područja Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije, sumnjiči za zlouporabe u iznosu od 12,6 milijuna kuna.

Ozbiljan projekt

- Osnovano se sumnja da su 38-godišnji Zagrepčanin, 67-godišnjak iz Pakraca, 59-godišnjak

N

ije riječ o fiktivnom poslu proizvodnje bio-dizela, nego o ozbiljnom projektu iz Varaždina te 42-godišnjak s područja Kaptola, kao odgovorne osobe pravnim osobama na temelju fiktivnih poslova u četiri banke u Varaždinu i Požegi naplatili 43 mjenice i tako pribavili 30,2 milijuna kuna, od čega su sebi i povezanim osobama ispla-

Loša procjena

Kroz tri, četiri mjeseca počet će proizvodnja bio-dizela u Varaždinu

oni su nama dali mjenice koji su jamčili isporuku uljane repice.

Međutim, kada smo zbog kašnjenja našeg postrojenja željeli prodati ugovorenu uljanu repicu drugima, shvatili smo da je lipička poduzeća uopće nemaju.

Potrošili su naših 12,6 milijuna kuna za podizanje farme krava, a ne sadnju repice, pa smo se i sukobili te najavili tužbu - upozoravaju u Kamixu svjesni da će morati vratiti spomenuti iznos.

Bio-dizel ipak u travnju?

Banke nisu oštećene niti za jednu kunu. Novac ćemo morati vratiti, ali idu tužbe prema DBN Športu i Parkovima Lipika. Nije mi jasno zašto se izvještavalo da smo svakako trošili novac, kada od gotovo 13 milijuna kuna u poduzeće nismo dobili ni lipe. Naša tvrtka nije imala ni karticu, niti smo bili u banci gdje su

oni naplatili mjenice. Takve tvrdnje mogle bi ozbiljno naštetiti poslu. Naime, prošli petak došla nam je preostala petina oprema na carinjenje koje ćemo obaviti čim nam stigne kredit odobren u Sloveniji. Stoga vjerujem da će kroz tri, četiri mjeseca početi proizvodnja bio-dizela u Varaždinu.

MTI Zrt. Fot/Varga Gy

DOZNAJEMO Jedna osoba poginula, a druga i dalje kritično nakon prometne nesreće koju je izazvao Radimir Čačić

Još se utvrđuju sve okolnosti nesreće

Chrysler HNS-a prednjim je dijelom udario u Škodu Mađara

USKOK protiv Loparića ZAGREB/LEPOGLAVA - Zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene isprave, USKOK je podigao optužnicu protiv tri bivša djelatnika lepoglavske kaznionice.

Stjepan Loparić, bivši upravitelj i njegov pomoćnik Neven Putar terete se da su od kolovoza 2006. do srpnja 2008., sukladno dogovoru, određenim zatvorenicima omogućili korištenje raznih pogodnosti, iako za to nisu ispunjavali uvjete. Tako su, uz ostalo, Hrvoju Petraču omogućili telefoniranje izvan radnog vremena, 72-satni izlazak svakog mjeseca, 85 izvanrednih posjeta te 26 povrataka na odjel kaznionice bez osobne pretrage. Ivan Benček tereti se da je sukladno dogovoru s Loparićem krivotvorio zapisnik stručnog kolegija.

tili 12,6 milijuna kuna, izvijestili su iz PU požeško-slavonske.

Zbog radnji vezanih uz fiktivne poslove proizvodnje bio-dizela, kako tvrdi policija, poduzeća DBN Šport i njegova tvrtka kćer Parkovi Lipika dovedeni su u blokadu od oko 34 milijuna kuna, a Kamix za oko 28 milijuna kuna.

- Nije riječ ni o kakvom fiktivnom poslu proizvodnje biodizela, nego ozbiljnom projektu započetom 2007. godine. Od tada smo ishodili sve potrebne dozvole i studije, nabavili većinu opreme, a nabavili bismo i ostatak da nije došlo do krize zbog koje nismo dobili kredite, pojašnjavaju u Kamixu koji je s proizvodnjom bio-dizela trebao krenuti u prosincu.

Bio bi to, kako dodaju, samo jedan od niza poslovnih poduhvata koji je zbog krize zastao da se nije pogriješilo kod izbora dobavljača uljane repice, glavne sirovine.

- Dobili smo nekoliko ponuda iz Međimurja, a najveće količine ponudilo je poduzeće DBN Šport, odnosno Parkovi Lipika.

Stoga smo s njima sklopili dugoročni ugovor o proizvodnji uljane repice, pri čemu smo im dali mjenice kao jamstvo. Istodobno,

KAZNIONICA

VARAŽDIN – Još se utvrđuju sve okolnosti pod kojima se pretprošli petak na autocesti Nagykanizsa-Budimpešta (M7) dogodila prometna nesreća u kojoj su dvije osobe teško ozlijeđene, od kojih je jedna sutradan preminula, a druga je u kritičnom stanju.

Vozeći se u službenom stranačkom vozilu, nesreću je, prema vlastitom priznanju, izazvao Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. To je potvrdila i

mađarska policija navodeći da se prometna nesreća dogodila oko 13 sati 180 kilometara od

u

priopćenju Čačića spominjala se gusta magla Budimpešte. „Brzinu nije prilagodio vidljivosti, zbog čega je kasno primijetio vozilo ispred sebe, koje se kretalo istim

pravcem, te je udario u zadnji dio tog automobila u kojem su dvije osobe teško te jedna lakše ozlijeđena. Županijska policija Somogy odredila je istragu, a na prijedlog tužitelja sud je odredio da stavi u polog jamstvo, nakon čega je napustio Mađarsku”, izvijestili su Mađari ne navodeći ime Čačića koji će se teretiti za izazivanje prometne nesreće zbog nemarnosti sa smrtnom posljedicom. (ikr)

PU VARAŽDINSKA

Pribavio si 1,7 milijuna VARAŽDIN – Policija je utvrdila da si je 47godišnjak prijevarama i zlouporabom ovlasti pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 1.693.000 kuna. „Od siječnja 2006. pa do 31. prosinca 2008. godine prijavio je manju obvezu PDV-a, poreza na dohodak od kapitala i prireza u iznosu od oko 1.666 000 kuna”, izvijestili su iz PU varaždinske. Uz to, znajući da na računu nema novčanih sredstava, kao odgovorna osoba trgovačkog društva iz Velike Gorice izdao je bjanko zadužnicu do 100.000 kuna voditelju poslovnice društva s ludbreškog područja, a kao garanciju plaćanja za robu vrijednosti od oko 27.000 kuna koja mu je izdana.

Oglasi 15

19. siječnja 2010.

OBAVIJEST

Temeljem članka 14. točka 1. Zakona o grobljima (NN 19/98), stekli su se uvjeti za proglašenje dolje navedenih grobnica na Gradskom groblju Varaždin napuštenim:

Pozivaju se eventualni nasljednici u roku od 30 dana od objave ove obavijesti u Regionalnom tjedniku u Upravu groblja, Parkovi d.d., Hallerova aleja 8, 42000 Varaždin, sa dokumentacijom kojom dokazuju eventualno pravo vlasništva nad predmetnim grobnicama.

Grobnice sa popisa za koje se ne nađe zakonski vlasnik biti će prodane putem javnog nadmetanja.

Kriteriji za utvrđivanje napuštenosti grobnica: Temeljem Zakona o grobljima (NN 19/98), članak 14., stavak 1.: „Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.“ U Varaždinu, 12.01.2010.

Uprava-direktor: mr.sc. Miljenko Ptiček

Napuštene grobnice na varaždinskom groblju Varaždinsko groblje obiluje spomenicima i vrijednom grobnom arhitekturom.Kako bi sačuvali povijesnu vrijednost grobne arhitekture i spriječili njeno trajno propadanje Parkovi d.d. odlučuju se na prodaju grobnica koje se smatraju napuštenima prema Zakonu o groblju. Želja Parkova prvenstveno je sačuvati groblje kao izuzetnu baštinu parkovne arhitekture za nove naraštaje.

U razdoblju od 2005. do 2009. godine. prodano je 19 napuštenih grobnica.

Sredstva ostvarena prodajom napuštenih grobnica uz suglasnost Gradskog poglavarstva temeljem Zaključka Klasa:363-02/04-01/21 Urbroj:2186/01-03-05-6 od 28. rujna 2005. namijenjena su za revitalizaciju groblja.

Prodajom napuštenih grobnica prikupljeno je 1.728.500,00 kn, te su sredstva namjenski utrošena za revitalizaciju starog dijela groblja od I do VIII polja.

Radovi se izvode prema Projektu revitalizacije starog dijela varaždinskog groblja koji je izrađen na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc.Sonje Jurković, dipl.ing.arh.Iz sredstava prikupljenih prodajom napuštenih grobnica rekonstruirane su staze na groblju ratnika I svjetskog rata, te izvedeno navodnjavanje thuja u III polju i navodnjavanje korijenja javora na Glavnoj aleji i Križnom putu. Izvršena je sanacija zelenih površina uz staze i oko grobova i grobnica nakon izgradnje staza sa postavljanjem travnatog tepiha.

Sklopljeni su ugovori sa novim vlasnicima grobnica. Novi vlasnici dužni su najkasnije u roku dvije godine od kupnje predmetne grobnice istu obnoviti prema preporuci i mišljenju Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

Prema Zakonu o grobljima članak 14. točka 1. grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.

Trenutno su u postupku prodaje preostale dvije napuštene grobnice prema Zaključku kolegija gradonačelnika o davanju suglasnosti TD Parkovi d.d. Varaždin za prodaju napuštenih grobnica od 23. prosinca 2009.

I ubuduće će Parkovi u svojoj evidenciji godišnje pratiti stečene zakonske uvjete, kako bi spriječili propadanje vrijednih grobnih mjesta, te omogućili zainteresiranim kupcima da preuzmu brigu održavanja istih, jer slobodnih grobnih mjesta na starom dijelu varaždinskog groblja više nema.

Fotografije grobnica prije i nakon renoviranja govore više od riječi o nužnosti obnove arhitekture grobova, kako bi kompozicija i estetski doživljaj koji proizlazi iz jedinstva arhitekture zasađenih zelenih volumena i grobne arhitekture ostao cjelovit.

16 Školstvo

19. siječnja 2010.

HUMANOST U Oš Petrijanec akcija za pomoć gladnoj afričkoj djeci

Dvije boce - jedan osmijeh

Gladna djeca Konga dobila su pomoć i iz OŠ Petrijanec

U OŠ Petrijanec, provedena je nesvakidašnja akcija. Učenici i djelatnici škole vođeni vjeronaučnim i eko timom udružili su snage pod geslom „Dvije boce = jedna kuna, jedna kuna = jedan osmijeh“. Ovaj projekt počeo je pr igodnim animacijskim plakatima i prezentacijama čija je svrha bila pobuditi svijest za drugoga u glavama djece i odraslih. Svijet afričke države

Kongo i gladne djece u slici i tekstu vjerno je prezentiran svoj djeci i učiteljima te je akcija poprimila svoju humanitarnu i ekološku formu. Dva temeljna cilja određena projektom uspješno su ostvarena. Prvo su učenici iz svog okoliša prikupili plastične boce, donijeli ih u školu te ih selektirali, a rezultat toga bila je pomoć gladnoj afričkoj djeci. Iz okoliša je uklo-

njeno 1300 boca, a njihovim otkupom zarađeno je 650 kn koji će se pretvoriti u obroke za gladnu djecu. Tijekom akcije učitelji i učenici razgovarali su o odrastanju, o siromaštvu, o drugim ljudima, družili se, te ostvarili i mini projekte primjerice eko strip za školski list, kratke priče u nastavi jezika i posjetili su Uršulinski samostan u okviru nastave vjeronauka. (di)

ZAPOŠLJAVANJE Mlada i talentirana cvjećarka Nikolina Popović iz Čukovca

Nakon škole sama u posao Nakon osvojenog 2. mjesta za vjenčani buket na međunarodnom natjecanju Flora u Celju te 3. mjesta na zagrebačkom Floraartu, još kao učenica odlučila je otvoriti samostalnu cvjećarnicu Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG – Još kao mala djevojčica znala je što će biti kad odraste – cvjećarka. I ne samo da je uspjela steći zanimanje cvjećara-aranžera, nego je sa samo 19 godina hrabro krenula u poduzetničke vode unatoč gospodarskoj krizi. Ona je Nikolina Popović iz Čukovca, a njezin cvjetnoaranžerski atelje “Latica” nalazi se u Ludbregu, u Ulici Petra Zrinskog na broju 8.

Hrabrost

Ljubav prema cvijeću i sklonost ka umjetnosti Nikolinu su nakon završene osnovne škole odvele u Vinicu, gdje je svoju vještinu i kreativnost izrade cvjetnih aranžmana razvijala u Poljoprivrednoj školi “Arboretum Opeka”. Veliku pomoć i po-

ticaj kroz školovanje dobivala je od mentorice Blanke Pazman. Na školskim natjecanjima osvojila je brojne nagrade, a najistaknutije su osvojeno 2. mjesto za vjenčani buket na međunarodnom natjecanju Flora u Celju te

M

islila je da postoji financijski poticaj za mlade obrtnike te da će joj početak posla biti lakši, ali se prevarila

SURADNJA

Veza Varaždina i Hamburga Agencija za mobilnost i programe EU prihvatila je prijavu Elektrostrojarske škole pod nazivom Pripremni posjeti u sklopu projekta Leonardo da Vinci i Programa za cjeloživotno učenje. Dodijeljena je financijska potpora u iznosu od 1482 eura za posjet ustanovi Berufliche Schule Steinhauerdamm Hamburg kako bi se ostvarili konkretni kontakti između ove dvije slične odgojno-obrazovne ustanove i uspostavila suradnja na stručnim projektima.

Prijavljena su dva sudionika s tim da je jedan profesor njemačkog jezika, a drugi profesor struke, pa je tako odobren odlazak za obje osobe. Za buduće prijave dobili su preporuku da dostave detaljniji opis aktivnosti. (di)

AKTIV

Tehnička kultura

3. mjesto na zagrebačkom Floraartu, također u kategoriji vjenčanih buketa. Nakon završene srednje škole talentirana Nikolina posao je brzo Nikolina Popović hrabro se nakon škole upustila u samostalni obrt otvranjem cvjećarnice

pronašla u struci zaposlivši se u jednoj cvjećarnici. No, prije nekoliko mjeseci odlučila je ipak krenuti možda težim, ali vlastitim putem. Mislila je da postoji nekakav financijski poticaj za mlade obrtnike te da će joj početak posla biti lakši. Raspitujući se o tome, shvatila je da se prevarila, jer za mlade i talentirane ljude nažalost nikakvih poticaja nema, ni od lokalne uprave ni od države. Šteta, jer koliko

je mladića i djevojaka koji ne žele ovisiti ni o kome i žele biti od koristi društvu, a ako nemaju financijskih sredstava i pomoći roditelja, nađu se pred zidom i ne mogu dalje.

Mogu jedino čekati na svoje radno mjesto, koje je sve teže i teže pronaći u današnje vrijeme.

Srećom, Nikolina nije jedna od njih, ona je svoj san uspjela ostvariti uz pomoć svoje obitelji. Sada jedino preostaje

da različite cvjetne kreacije iz njezinog ateljea “Latica” pronađu kupce, koji tamo zaista imaju što izabrati. Tu su razni aranžmani od suhoga cvijeća, poklon kutijice, buketi, a atelje za buduće mladence nudi sve - od konfeta, pozivnica do ukrašavanja auta i vjenčanih dvorana. Vjerujemo da će zahvaljujući svojoj kreativnosti i upornosti Nikolina uspjeti u teškim i nepredvidljivim poduzetničkim vodama.

U OŠ grofa Janka Draškovića u Klenovniku održan je stručni aktiv učitelja tehničke kulture Varaždinske županije. U radu skupa sudjelovalo 30-ak učiteljica i učitelja koji su zajedno s voditeljem županijskog aktiva gospodinom Vlatkom Đakulovićem, učiteljomsavjetnikom TK iz II. OŠ iz Varaždina i višim savjetnikom agencije za odgoj i obrazovanje gospodinom Žarkom Bošnjakom iz Zagreba imali prvi radni seminar u novoj godini.

Osim višeg savjetnika predavanje iz prometne kulture održao je i ravnatelj OŠ Klenovnik Mijo Barišić, Vlado Abidžić iz OŠ Bednja održao je radionicu iz elektronike.(di)

19. sijeÄ?nja 2010.

Oglasi 17

18 Oglas

19. sijeÄ?nja 2010.

Urbana kultura 19

19. siječnja 2010.

ART

/media

P. S. Izbori

Sjajni bal grada Varaždina vraća nas u doba baroka i plesne raskoši, a plesni podij pun je do ranih jutarnjih sati

NAJAVA I ove godine nastavlja se balska tradicija u gradu Varaždinu

Raskoš plesnih koraka i haljina u malom Beču Ove će se godine 17. Sjajni bal održati 5. veljače s početkom u 20 sati, a organizator je Hrvatsko-austrijska kulturna zajednica Varaždin Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - I ove će godine prvog petka u veljači dvoranom varaždinskog HNK-a odjekivati taktovi bečkog valcera kao uvertira u još jedan Sjajni bal grada Varaždina.

Na razini

Ove će se godine bal održati 5. veljače s početkom u 20 sati, a organizator, Hrvatskoaustrijska kulturna zajednica Varaždin, pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, pobrinuo se da će, unatoč skromnijim sredstvima, bal i dalje biti na svjetskoj razini.

I ove će se godine za glazbu pobrinuti Big band iz Bad

3

Gleichenberga i Varaždinski komorni orkestar. Uz njih će nastupiti i mlada vokalna solistica, sopranistica Kristina Ađela Đopar. Pred balskom će publikom nastupiti i solisti baleta iz Budimpešte, balerine Osnovne škole baleta iz Čakovca, članovi Društva “Naša djeca” Varaždin, kao i viceprvaci države iz Sportskog plesnog kluba Harmony.

Za birani jelovnik ponovno će se pobrinuti zlatni restorani Dražena Jambriška, koji će predstaviti jela kuhinje hotela Sacher iz Beča, ali i donijeti novitete poput omiljenih jela legendarnog pjevača Elvisa Presleya.

Za oblikovanje plesne knji-

Toyota Yaris Najveći mali auto.

žice ove je godine zadužen akademski slikar Ivan Duić.

U program Sjajnog bala vratit će se i modna revija, na kojoj će se predstaviti mlada varaždinska dizajnerica Ana

Kraš. Cijena ulaznica nije se mijenjala u odnosu na one iz prošlih godina, pa tako i ove godine iznosi 250 kn, odnosno 400 kuna koliko stoji mjesto za stolom.

Birana balska jela i ove će godine naći svoje mjesto na stolu

Uštedite tijekom tri bezbrižne godine.

besplatnog održavanja jamstva Eurocare asistence

Toyotu Yaris 1,33 Luna prve tri godine vozit ćete bez dodatnih troškova i bez ikakvih briga. Nudimo vam snažan i ekološki benzinski motor 1,33 sa Toyota Optimal Drive tehnologijom od čak 101 KS i 6 stupanjskim mjenjačem, jedinstvenim u tom segmentu.

Kažete, bezbrižnost nema cijene?

Ima, i to vrlo atraktivnu!

Uštedite do

17.000 kn 2010 TOYOTA

www.toyota.hr

FUTURA AUTO d.o.o.

Optujska 169a, Varaždin (042) 33 29 99

Do kraja izbora nisam se izjašnjavao, jer je to nespojivo s novinarstvom. Nažalost, mnogi moji kolege to su zaboravili, pa sad mogu biti samo “general poslije bitke”. Nasreću, to su Denis Peričić, sada svi, ali nisam mr. sc primijetio da su svi primijetili ono što ovdje iznosim. Sve su to uglavnom – Bandićeve greške.

Jer ih je nedovoljno naglasio.

1. Haranga koju je Bandić spominjao je stvarna. Mediji su otvoreno stali na Josinu stranu.

2. Joso je pobijedio jer uspio uvjeriti narod da - nije političar.

Nego pravnik i skladatelj. On sve to jest, ali je i profesionalni političar.

3. Joso ne prihvaća sporazum sa Slovenijom. Takvim stavom postao je blizak Sanaderu!

4. Joso uvijek ima spremne odgovore na svako pitanje. Pritom je sličan Stipi i Vesni Pusić. Vesna je također glasala suprotno ključnoj državnoj odluci. Ali ona je davno platila političku cijenu akademskog “sveznanja”. Iz toga će i Joso morati izvući pouke.

5. Joso ima sreću što imamo glupi izborni zakon, koji mu nalaže da stupanjem na Pantovčak istupi iz SDP-a. Zar je Obama prestao biti član Demokratske stranke? Ili Bush Republikanske? Svašta. To ima samo kod nas, i to nepotrebno zbunjuje narod.

6. Bandić je osvojio čak 40 posto glasova birača, i to je politički potencijal koji pod hitno mora kapitalizirati. Ako to ne uspije, završit će kao Boris Mikšić. Kao politički mrtvac.

7. “Crvena” Bandićeva reklama nije smjela biti zabranjena.

Iskorištavanje tuđih gafova demokratski je legitimno.

8. Bandić se previše obraćao desnima, a premalo lijevima.

Pita me jedan SDP-ovac: Otkud se stvorio taj Bandić? Odgovor: iz SDP-a! Kao što su i Sanader i Mesić i Vidošević i Primorac proizašli iz HDZ-a.

9. Predlažem da novog predsjednika zovemo Joso, a ne Ivo. Narod je ionako previše zbunjen!

10. U svakom slučaju, čeka nas samo jedno: “Tako nam Bog pomogao”!

20 Kulturni obzor

U D-duru

Predsjednik glazbenik

N

aš novoizabrani predsjednik RH Ivo Josipović 1980. godine završio je studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim i studij skladanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Do sada je obnašao dužnost dugogodišnjeg predsjednika Darko RUŠEC Muzičkog biennala profesor gitare u Zagreb. Uz to bio je Glazbenoj školi Varaždin sveučilišni profesor, znanstvenik, skladatelj suvremene glazbe, pravni stručnjak za Haaški sud, saborski zastupnik i član nekoliko vladinih odbora i povjerenstava. Prisutan je u javnom životu Hrvatske već više od 25 godina. Naime, nitko nije očekivao od uglađenog profesora koji u slobodno vrijeme svira klavir i komponira da će postati predsjednički kandidat. Međutim, Josipović smatra da je došlo vrijeme upravo za takvog predsjednika - mirnog i staloženog.

Zato ne iznenađuje što je za lajt motiv ovogodišnjeg jubilarnog 25. muzičkog biennala Zagreb, koji traje od 17. do 26. travnja, izabrao temu „Umjetnost i politika“, koja sjedinjuje sve njegove interese.

Josipović kaže da će vrijeme koje dolazi biti vrijeme preispitivanja mnogih društvenih vrijednosti.

Umjetnost sa svojim humanim porukama dat će svoj doprinos. Djela koja smo izabrali za MBZ nose poruke mira, nenasilja, socijalne pravde i iz Zagreba će glazbom poslati poruke optimizma. Njegov skladateljski opus broji više od 45 skladbi, koje su izvođene u Hrvatskoj i u inozemstvu, te snimljene na desetak CD-a. Josipovića prati glas točne i precizne osobe, s jakom koncentracijom i sposobnošću slušanja. Kaže da ga politička situacija na svjesnoj razini ne inspirira te da nema nikakvog utjecaja na njegovo glazbeno stvaralaštvo. Inspiraciju doživljava vrlo apstraktno. Čak i kada njegove skladbe nose vrlo slikovite naslove, poput „Epikurov vrt“, „Susret u snovima“, „Igre staklenih perli“ ili „Samba da camera“ za gudače, iza toga je vrlo apstraktno poimanje umjetnosti u prvom redu bazirane na emocijama. Inače, njegova filozofija glazbe temeljena je na ideji kako je umjetnost nešto lijepo, nešto u čemu i autor i izvođač i slušatelj trebaju uživati.

Najsretniji je kada vidi da muzičari sviraju sa zanosom, s osmijehom, a u publici lupkaju nogom po podu ili se njišu u ritmu glazbe.

19. siječnja 2010.

FENOMENI Autor romana “Hrvatski psycho” piše o 50.

Hitchcockov “Psycho pola stoljeća najstra

Hitchockovo majstorstvo: tko se skriva iza zavjese, vode i maske?

Na 201. rođendan književnog rodonačelnika žanra Edgara Allana Poea prisjećamo se najjezivijih filmova koji su obilježili suvremenu kulturu Piše: DENIS PERIČIĆ

Na današnji dan, upravo na 201. rođendan Edgara Allana Poea, jednog od rodonačelnika žanra književnog horrora, u svijetu se već obilježava 50. obljetnica najslavnijeg filmskog horrora – “Psycha” Alfreda Hitchcocka. Još od davne 1960. kada je pušten u kinodvorane, pa sve do danas, “Psycho” ne prestaje pobuđivati zanimanje gledatelja kao najstrašniji film ikad snimljen.

Broj jedan

”Psycho” je predstavljao revoluciju. Kako u “Jutarnjem” piše Nenad Polimac, “zbog neobične strukture i nevjerojatne Hitchcockove režije možete ga gledati bezbroj puta”. Ipak, još uvijek nije do kraja protumačen zastrašujući učinak tog filma. Crno-bijela atmosfera neugode, na prvi pogled simpatičan mladić Norman Bates (Anthony Perkins), ruševna kuća na brdu, junakinja (Janet Leigh) koja umire na pola filma u krvavoj kupki, majčin kostur u stolcu, Norman u majčinoj odjeći, pa čak i Norman u ludnici – sve su to opća mjesta suvremene kulture, a svaki od tih motiva ne prestaje nas uznemiravati. Zašto?

Mnogi su već davno ukazali

na to da je “Psycho” jedan od rijetkih horrora bez ikakvih nadnaravnih elemenata. Sve što se u njemu zbiva posve je moguće i zasigurno se često događa. Hitchcockov film pokazao nam je živo zlo, zlo koje je tu, oko nas, zlo koje, nedvojbeno, čuči u mnogima oko nas. U prikazivanju ljudskog zla i izopačenosti “Psycho” je dojmljiv barem koliko i “Schindlerova lista”.

Zbog toga je posebno važan, jer nam je - otvorio oči.

Mnogi drugi horror filmovi čine isto, no češće putem metafora. Zbog toga su i nadrasli banalne zaplete te se nametnuli kao autentična umjetnička djela čija se snaga može uspoređivati s intenzitetom otuđenja i beznađa jednog Kafke ili Camusa.

Evo stoga i male, osobne top liste desetak najboljih horrora. Naravno, bez “Psycha”, koji je – izvan konkurencije!

Top 10

1. “Egzorcist ” (William Friedkin, 1973). Film s drugoga svijeta, savršeno djelo. Nenadmašni specijalni efekti. Grozomorna priča o opsjednutoj curici toliko je uvjerljiva da su i najveći ateisti povjerovali da Vrag postoji i da nas samo Bog može spasit i. No, ostaje

otvoreno pitanje: što smo sve to zgriješili da je Zlo tako ojačalo?

2. “Nosferatu” (F. W. Murnau, 1922). Veliki Murnau pretočio je Stokerov roman o Draculi u veličanstvenu fresku truljenja cijele ljudske civilizacije. Kuga i beznađe

R

iječ je o filmovima koji ukazuju da je zlo oko nas, pa i u nama anticipiraju totalitarizme 20. stoljeća.

3. “Noć živ ih mr tvaca” (George A. Romero, 1968).

Crno-bijela rapsodija ogavnosti i konačnog kraja humanosti. Horde zombija hrane se mesom svojih bližnjih.

Ideja genijalna, izvedba majstorska.

4. “Zora živih mrtvaca” (Zack Snyder, 2004.) Od prve do posljednje scene u frenetičnom ritmu svjedočimo najgoremu: naša djeca i naši dragi pretvaraju se u krvoločne zvijeri. Možda čak i ima spasa, ali taj spas više nema smisla. Fenomenalan remake drugog Romerovog filma o zombijima, možda i bolji od svih njegovih originala.

5. “Frankenstein” (James

Whale, 1931). Još jedan crnobijeli klasik. Prizor s djevojčicom na obali toliko je jeziv da je zadavao noćne more mnogim generacijama, pa tako i mojoj. A što je najbolje, tek 1986. pojavila se necenzurirana verzija!

6. “Krug” (Gore Verbinski, 2002). Djevojčica i voda pojavili su se u još opakijoj varijanti, na smrtonosnoj videokazeti koji je u izvorniku osmislio Japanac Nakata, ali puno bolji američki remake snimio je Gore Verbinski.

Tko bi rekao da je Verbinski zaslužan i za Disneyjevu slikovnicu “Pirati s Kariba”…

7. “Noć vještica” (John Carpenter, 1978). Ni nakon desetak nastavaka ne znamo tko je i što je Michael Myers. Ni na kraju prvog filma nismo baš sigurni je li s ovoga ili onoga svijeta, a to je duboko uznemiravajući osjećaj. Michaelovu sestru tumači Jamie Lee Curtis, kćer Tonyja Curtisa i Janet Leigh, nesretne heroine “Psycha”.

Po mnogima i najnapetiji film uopće.

8. Ostali filmovi Johna Carpentera. “Napad na policijsku stanicu” (1976), mlađima poznatiji iz nove verzije, nije horror, ali bešćutno nasilje i nečujne opsade ostavljaju nas bez daha i bez odgovora, ali ne i bez razmišljanja. “Magla” (1980) je klasik: iako ra-

Kulturni obzor 21

19. siječnja 2010.

obljetnici najvećeg horrora

o” i nakon ašniji film

POEZIJA U Tehnološkom parku 29. siječnja u 17,30

Prva pjesnička zbirka Gordane Igrec Varaždinska pjesnikinja Gordana Igrec upravo je objavila svoju prvu knjigu naslovljenu “U susret njima; oni, ti i ja”.

Premijerno predstavljanje bit će u petak, 29. siječnja, s početkom u 17,30 sati u konferencijskoj dvorani Tehnološkog parka u Zagrebačkoj ulici kbr. 89.

- Moja zbirka pjesama namijenjena je djeci i roditeljima. Katkad više roditeljima nego djeci, ponekad upravo samo djeci, ovisno o trenutku u kojem ćete knjigu uzeti u ruke - kaže Gordana Igrec.

Zbirku će, osim same autor ice, predstaviti i književnica Nada Rukav-

Bogojević, sadašnja dopredsjednica Varaždinskog književnog društva.

Stihovi će biti prezentirani uz suradnju Regional benda .

Spomenimo da se autorica Gordana Igrec od 1996. bavi i novinarstvom; u pripremi ima i novu pjesničku knjigu “Svaštarica srca moga” te ljubavni roman “Naš zajednički mali faćuk”, a piše još kratke priče i filmske scenarije.

Ulazak na priredbu je slobodan.

Gordana Igrec stalna je suradnica 7Plus Regonalnog tjednika, zaposlena je kao novinarka u redakciji Vjesnika a živi i radi u Zagrebu.

Ivica ZAMODA

Pjesnikinja Gordana Igrec

Pjesnikinja i slikarica Marija Rumek

List “Pikač”

Poziv humoristima

Janet Leigh u slavnom prizoru

“Moj kutak Zemlje” Izložba slika i treća pjesnička zbirka Marije Rumek iz Novigrada Podravskog u Prelogu Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

“Egzorcist” je vrhunsko djelo

splet ponešto razočarava, to je remek-djelo dočaravanja jezive atmosfere i postupnog uzdizanja osvetničke sile. U “Magli” glume i Janet Leigh i Jamie Lee Curtis. Izvrstan je i “Stvor” (1982), sličan Scottovu “Alienu”.

9. “Alien” (Ridley Scott, 1979). U suradnji sa šv icarskim umjetnikom H. R. Gigerom, Scott je smislio film apsolutnog otuđenja.

Izgubljeni u svemiru, smotani i posvađeni, astronauti pronalaze sjeme zla koje naglo naraste i uvlači se u sve pore organizma i mračnih zakutaka letjelice. “Stvorenje niotkuda”, proizašlo iz najgorih noćnih mora. Metafora je očita, ali tumačenja su neiscrpiva. Scott je već tada pokazao da je možda i najbo-

lji redatelj na svijetu.

10. “Kad jaganjci utihnu” (Jonathan Demme, 1991) i “Hannibal” (Ridley Scott, 2001). Fantastično režiran, Demmeov prvi film o Hannibalu Lecteru zapravo i nije horror, ali lik kojeg tumači Anthony Hopkins postao je ikonom straha. Osobno ipak preferiram nastavak zbog elegantne i ironične Scottove režije, kao i zbog zastrašujućeg otkrića da i od Hannibala ima većeg zla, a to je sadistički pedofil Mason Verger u izvedbi Garyja Oldmana.

Fascinantni završetak “Hannibala” sasvim je groteskan, što je dobro, jer nas podsjeća da je sve to samo film, a da su užasi stvarnog života puno, puno stravičniji…

Marija Rumek iz Novigrada Podravskog otvorila je u pizzeriji Ro-Sa u Prelogu izložbu svojih doista nepretencioznih umjetnina zaokupljenih ružama i krajolicima. Riječ je o dvadesetak slika u tehnici akrila ili ulja na platnu ili pak crteža olovkom ili ugljenom na papiru. Znakoviti su stoga već sami nazivi djela: “Zameteni borovi”, “Planinarski dom”, “Proplanak” ili “Ljiljani”, “Hibiskus”, “Stručak proljeća”, “Oleander” ili “Lepe Kate”.

Izložba se može razgledati do sredine ožujka ove godine.

Autorica je ujedno i voditeljica Likovno kreativne sekcije KUD-a “Ivan Vitez Trnski”.

Ptičja fala

Marija Rumek rođena je 1955. u Pakracu, a u Novigrad, zavičaj svoje majke, stiže još u djetinjstvu i ondje i sada živi: - Ispod pitomih brežuljaka Bilogore punih vinograda i šuma pružila se nepregledna podravska ravnica... I sve su njive uzorane i zasađene pa ovako gledane s brežuljka izgledaju poput knjiga poslaganih po policama - opisuje ona svoj kraj ističući kako ni najljepše priče ni najbajnije

razglednice nisu u njoj pobudile ni probudile želju da ode iz svoga Novigrada tražeći možebitno bolje mjesto ili bolji život od ovoga koji ima. Članica je Literarne sekcije Podravke i sudionica književnih manifestacija (“Susret riječi”, Bedekovčina, “Kaj - Kustošija”, Zagreb). Mnogi su joj stihovi i uglazbljeni.

Poetski spomenar

”Autorica većinu svojih pjesama piše kajkavskim izričajem njegujući izvornu novigradsku kajkavštinu te pjesme mogu poslužiti dijalektolozima za proučavanje novigradskoga, podravskoga govora” - nagla-

šava urednica Katarina Franjo u predgovoru treće Marijine zbirke pjesama “Moj kutak Zemlje” nedavno objavljene.

I taj svoj “kutak Zemlje” Marija Rumek oblikuje i ispunjava poput jednostavnog poetskog albuma na kajkavskom - i to kao bilo osobni, bilo obiteljski, bilo zavičajni spomenar.

I njezine prve dvije pjesničke knjige - “Mekote drage” (1997.) i “Pismo za unuka” (2001.)

- također obiluju cijelom skalom dosjećanja, prisjećanja, “držanja u pameti, u srcu” kako vlastitih doživljavanja i razmišljanja tako i uspomena od kojih je sazdan njezin (i zacijelo ne samo njezin) svijet.

PRELOG - Humorističkosatirički list “Pikač” uspio se održati od 1939. do danas. Dosad je izašlo 11 brojeva, a upravo je u pripremi i dvanaesti svezak za koji se novi tekstovi, karikature, stripovi, pjesme, šaljive pitalice, križaljke, rebusi i anagrami primaju do 5. ožujka ove godine na adresu: Grad Prelog (za “Pikač”), Glavna 33, 40323 Prelog ili na e-mail: dom_kulture@ prelog.hr.

U pozivu redakcije piše da će suradnike mjesna Turistička zajednica nagraditi besplatnim razgledom središta Preloga i laganom šetnjom do Marine i natrag.

Teme su slobodne (od teške politike do lagane

erotike) i nisu vezane samo uz Prelog i njegovu okolicu.

Redakcija još napominje da im je želja - “uključiti i autore iz susjednih županija; humor, hvala Bogu, ne ovisi o novcu, zato poslane i objavljene priloge ne honoriramo!”. (iz)

22 Duplerica

19.01.2010

DOZNAJEMO Varaždinski arhitekt Ivan Vindiš u Međimurju obnavlja slamnatu kućicu

Stara drvena klijet u Vukanovcu spašena od propasti u zadnji čas Piše: JOSIP NOVAK jospi@regionalni.com

VUKANOVEC – Je li danas uopće moguće pronaći majstora gotovo izumrlog zanata, pokrivanja slamnatih krovova, te koliko treba vremena, snage, znanja pa i hrabrosti pri obnavljanju autentičnog dvjestotinjak godina starog zdanja – pitali smo diplomiranog inženjera arhitekture Ivana Vindiša iz Varaždina. Naime, njegova supruga Dragica prije dosta godina naslijedila je tradicionalno građenu klijet nekad dobrostojećeg gazde u selu Vukanovcu.

Od blata je zbita

A ta stara klijet, prekrivena raženom slamom, omazana ilovačom pomiješanom s pljevom i sjeckanom slamom, vapila je za zahtjevnom i skupom obnovom – rekao nam je Ivan Vindiš.

p

rekrivanje krovišta raženom slamom bio je najzahtjevniji posao, izazov za majstora Izidora Kuhara - Višestoljetna ljepotica i svom prvom gazdi koji je imao vinograd prvenstveno je služila za smještaj preše (i bačvi s vrhunskim vinom u podrumu, op. a.) koja odjednom može u svoj koš primiti 5 tona grožđa. Ona je obnovljena 1936. godine, ali klijet je jedva odolijevala zubu vremena.

Srećom prije 26 godina baka Terezija Golub prekrila je postojeće krovište salonitnim

TOMISLAV MAKAJ

Prve radove na njezinoj obnovi obitelj Vindiš započela je prije 10 godina pločama i zaštitila njegovu konstrukciju od propadanja.

Prve radove na obnovi klijeti obitelj je započela prije 10 godina, ali oni su se intenzivirali posljednje četiri. Najveći zahvat bila je nabava ražene slame i izrada “škopova”, što je trajalo nekoliko godina.

Samo prekrivanje krovišta raženom slamom relizirano je prošle godine – istaknuo je Ivan Vindiš dodavši kako “mekani” krov koji su ovih dana prekrile još mekše pahulje snijega, ima čak 150 metara četvornih.

Z škopom pokrita

- Najzahtjevniji posao prekrivanja krovišta raženom slamom (škopom) koji je predstavljao i najveći novčani izdatak, obavio je Izidor Kuhar iz sela Pašnik pokraj Vrbna sa svojim pomoćnikom Ivom.

I ovim putem zahvaljujem spomenutom vrsnom majstoru koji još voli svoj zanat na pedantnosti i strpljivosti, jer svi poslovi kod prekrivanja trajali su 25 radnih dana.

Dakako, naradili su se i moji sinovi Miroslav i Matija koji razmišljaju kao i ja. Naime, ovakve dragulje tradicionalne gradnje treba zaštititi ma gdje bili u Hrvatskoj. Vlasnici moraju razmišljati kako ih obnoviti, a nipošto rušiti – zaključio je naš domaćin koji već planira daljnje korake u obnovi svoje klijeti. Prije svega pristupit će uređivanju unutrašnjosti i finalizaciji vanjskog izgleda fasade. Samo ti radovi obitelj će prema nekim procjenama koštati dodatnih 150.0 0 0 kuna, a do sada im je inicijalnu pomoć pružilo tek Ministarstvo turizma.

I klinovi su od drva, samo ključ i ključanica nisu

Idiličan prizor snijegom prekrivene slamnate klijeti na malenom vukanovečkom brijegu

USPJEH Pri obnovi se koriste isključivo materijali zastupljeni u tradicionalnoj gradnji

Fasada od isjeckane slame i ilovače!

Na primjeru gradnje klijeti u vlasništvu obitelji Vindiš jasno se može vidjeti ogromna razlika između tradicionalne i današnje agresivne tehnologije u graditeljstvu.

Primjerice, podrum je boltan na čeličnim traverzama. On je ostao tipičan vinski, sa zemljanim podom popločenim punom opekom. Njegovi zidovi zidani su kamenom, a prizemni dio klijeti pravo je remek-djelo nekadašnjeg tesarstva. O čemu se radi?

- Prizemni dio izrađen je od skeletne drvene konstrukcije, popunjen je drvenim pleterom. Omazan je armiranom ilovačom, ali treba znati kako je armatura zapravo pljeva od raži. I tu osebujnu smjesu isjeckane slame i ilovače pripremali

Naši domaćini, Ivan i Matija Vindiš prije kušanja vina

smo poput starih majstora – doznajemo od Ivana Vindiša koji nam je pokazao i

Matija je već pravi “mladi gospodar” na brijegu

neobična ulazna vrata koja u svojoj konstrukciji nemaju metalnih elemenata. Osim,

dakako, kovačke ključanice sa specif ičnim „vječnim“ mehanizmom koji se uz to ne kvari. Zidovi su pak priča za sebe. Dio je izveden tipičnim hrvatskim vezom tesanom hrastovom građom. Klijet ima u tlocrtu oko 75 m2, odnosno 110 m2 ukupnog prostora. Nadsvođena je krovom koji je, prema riječima našeg domaćina, po mnogočemu specifičan.

- Karakterizira ga starinski način gradnje pri kojem je čitava izvedba, uključivši postavu rogova i letvanje, izvedena bez primjene metalnih dijelova. Rogovi i letve učvršćeni su drvenim klinovima i oni su i danas na svojem mjestu baš kako su bili i prije dva stoljeća – pojasnio je Ivan Vindiš.

U podrumu klijeti buteljke skupljaju “patinu”

Kultura stanovanja

Kultura stanovanja 23

19. sijeÄ nja 2009.

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ESTETIKA

Do efekta s bojama Prostornost kupaonice vizualno će se naglasiti i povećati dobrom prirodnom ili umjetnom osvjetljenošću. Odnos svjetla te keramičkih pločica ili kamena, određenih dimenzijom i bojom, stvorit će bolje ili lošije odnose u formiranju cjelokupnog dojma. Veći prostori dopuštaju veću slobodu pri odabiru boja i dimenzija obložnih materijala dok je za manje preporuka odabrati svijetle boje. Mala će kupaonica, u srazu kupaonskih elemenata i opreme te jakih kontrasta boja na podovima i zidovima, biti vizualno opterećena te će se tako smanjiti njene estetske vrijednosti. Elegancija i

Nasuprot kupaonicama koje zadovoljavaju minimalne optimalne zahtjeve, postoje i one koje svojom veličinom i komforom naprosto zadivljuju

KUTAK ZA INTIMU Komforni stanovi povećavaju kvalitetu prostranom kupaonicom

Uživajte i opuštajte se u modernoj kupaonici Trendovi u opremanju kupaonica mijenjaju se, ali udobnost i funkcionalnost koje trebaju biti zadovoljene trajni su zahtjevi kako biste uistinu bili zadovoljni svojom modernom kupaonicom Piše: MONIKA GALOVIĆ DUMENDŽIĆ, dipl. ing. arh

Kupaonica je mnogima omiljena prostorija, jer se u njoj, nakon mnogobrojnih poslovnih i privatnih obveza, konačno posvete sebi. Osim za održavanje osobne higijene, šminkanje, kozmetičke tretmane, opuštanje pod tušem ili u ležećoj kadi, idealna je za promišljanje o svemu što nas očekuje ili što se dogodilo tijekom dana.

Veličina je bitna

S obzirom na svoju multifunkcionalnost, estetske vrijednosti nameću se kao obaveza ovog

uglavnom malog, ali izuzetno bitnog dijela stambenog prostora. Odabir pločica, sanitarnih

r

aznolikost se nameće kao obaveza ovog uglavnom malog dijela stambenog prostora elemenata te prateće opreme definirat će kompletan ugođaj prostora kome će značajno doprinijeti veličina kupaonice te prostorni odnos pojedinih

elemenata. Minimalna optimalna dimenzija kupaonice koja osigurava pravilan i funkcionalan raspored svih potrebnih elemenata i opreme je 5 m2.

U praksi se često susrećemo s manjim kupaonicama, ali za optimalan komoditet i funkciju, preporučljiva je navedena dimenzija. Ukoliko je zahod s umivaonikom odvojeni prostor te se formira kupaonica bez zahodske školjke, sve potrebe bit će zadovoljene i u prostoru manje kvadrature. Nasuprot kupaonicama koje zadovoljavaju minimalne optimalne zahtjeve, postoje i one koje svojom veli-

činom i komforom jednostavno zadivljuju te su kao takve uvjet onih koji žive u prostranim domovima. Sasvim je jasno da se pri projektiranju stanova u višestambenim objektima prostor kupaonice svodi na optimalnu dimenziju kako bi se osiguralo više kvadrata za prostore u kojima se češće boravi, npr. dnevni boravak ili kako bi se uspjela dobiti dodatna radna ili

spavaća soba. Komforni stanovi povećavaju kvalitetu prostranom kupaonicom, a preporuka je svima koji su u prilici graditi vlastiti dom da je također osiguraju. Trendovi u opremanju kupaonica mijenjaju se, ali udobnost i funkcionalnost koje trebaju biti zadovoljene trajni su zahtjevi kako biste uistinu bili zadovoljni svojom modernom kupaonicom!

sklad izraženi kroz umjerene odnose boja i oblika, uvijek će stvoriti efektan krajnji rezultat. Prilikom ulaska u kupaonicu, poželjno je od direktnog pogleda sakriti zahodsku školjku ili perilicu za rublje, (ukoliko je smještena u istom prostoru), a naglasiti umivaonik i kupaonske elemente - u obliku ormara, polica te integriranog ili samostalnog ogledala.

Veličina ogledala može vizualno korigirati dimenziju kupaonice te ju učiniti većom. Vrlo dobri efekti postići će se centralnom postavom ogledala u širini od 1 m. Odabir oblika, veličine i boje kupaonskih elemenata, u sklopu kojih se nalaze umivaonik i ogledalo, značajno će utjecati na estetske i funkcionalne vrijednosti kupaonskog prostora.

24 Kultura stanovanja

19. siječnja 2010.

TRENDOVI Izrada ugradbenih ormara odavno više nije luksuz

Zid na koji dolazi ugradbeni ormar u unutarnjem dijelu premazuje se akrilnom ili uljanom bojom, radi jednostavnog čišćenja

Praktični ugradbeni ormari Najčešći materijal za izradu je iveral, povoljnih cijena

MATERIJALI Broj kombinacija materijala i boja neograničen je

Pažljiv odabir boja prednjih fronti

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Sve do prije nekoliko godina izrada ugradbenih ormara spadala je u kategoriju luksuza, no uslijed nedostatka prostora i rasta cijena stambenog kvadrata, njihova upotreba prerasla je u standard. Razlog tome je i maksimalna iskoristivost prostora.

Najčešće se ugrađuju u spavaće sobe, ali i u hodnike i dnevne boravke. Tako nam primjerice tvrtka Bonus Optimus d.o.o. daje niz korisnih savjeta pri odabiru ugradbenih ormara.

Prvo u salon

Najčešći materijal za izradu je iveral, jer je povoljan cijenom te pruža mogućnost odabira fronti između 48 boja. Fronte još mogu biti i lakirane ili furnirane, ovisno o željama kupaca, te kombinirane sa staklom. Proces kupnje ugradbenog ormara po mjeri počinje dolaskom u salon, s okvirnim dimenzijama

dužine i širine, gdje kupac dalje dobiva detaljne informacije o svim potrebnim tehničkim detaljima kao i mogućnostima kombiniranja materijala i boja.

Bitno je znati da se korpus ormara montira direktno na zid, bez leđa, čime se postiže ušteda u materijalu i veća dubina prostora. Standardna dubina je 60-65 cm, ali može biti i plića ili dublja, ovisno o želji kupca.

Zid se u unutarnjem dijelu premazuje akrilnom ili uljanom bojom, radi jednostavnog

Najveću pažnju kupci redovito pridaju odabiru prednje fronte.

Preferiraju svjetlije tonove, iako kontrasne boje daju bolji vizualni dojam. Broj kombinacija materijala i boja neograničen je pa svaki kupac može zadovoljiti svoje želje i potrebe. Nakon detaljnog dogovora slijedi izmjera na terenu, proizvodnja te isporuka i ugradnja ormara u roku od cca 30 dana. Budući da nikada nemamo dovoljno prostora i uvijek nađemo nešto

novo što trebamo odložiti, ugradbeni ormari savršeno su rješenje.

Izrađeni prema točnim mjerama kutka vaše kuće ili stana, oni donose više prednosti; u prostor u koji su smješteni uklapaju se točno od zida do zida, nenametljivi su i istodobno pružaju više prostora svim tim nužno potrebnim “krpicama”.

Velika prednost ugradbenih ormara je i ta da kućama i stanovima pronalaze dodatnih 20 m2 za vašu garderobu.

čišćenja. Najčešći tip ormara je trokrilni. U standardnu opremu ormara spadaju police i ladice (ili košarice, radi uštede novca), a moguće je ugraditi i nosače za hlače, kravate i garderobne liftove, koji pružaju najbolju iskoristivost dubine. Pri tome treba voditi računa o tome da dodatni elementi podižu cijenu za 15-40%. Moguća je i naknadna ugradnja pojedinih elemenata. Često se u kombinaciji s iveralom na fronti ormara koristi “loccabel” staklo koje-

mu je pečenjem i upotrebom sigurnosne folije osigurana trajnost i sigurnost korisnika, a upotrijebljeno može biti i ogledalo. Vodilice su aluminijske, u četiri osnovne boje, ali moguć je i odabir boja po RAL-u. Pri odabiru kotača ne treba štedjeti na kvaliteti, jer oni nose cjelokupnu težinu prednje fronte (1 m2 loccabel stakla teži približno 10 kg!), pa loš odabir može dovesti do njihove deformacije i kasnijih problema pri otvaranju ormara.

Kultura stanovanja 25

19. siječnja 2010.

Hit umivaonici i najnoviji trendovi u kupaonicama Kupaonica, prostorija namijenjena održavanju higijene, uređivanju i uljepšavanju, morala bi i sama biti upravo takva - higijenska, uredna i lijepa, jer tada ono što se u njoj obavlja, automatski je ugodnije. Trendove u uređivanju jedne od omiljenih prostorija ženske populacije (no, ni muškarci ne zaostaju mnogo za njima) prati i varaždinski Aquanom, uspješna tvrtka specijalizirana za izradu namještaja po mjeri - od kupaonskog, pa do kuhinjskog, odnosno namještaja

od medijapana koji nudi bezbroj boja. Također su u trendu nasadni kvadratni umivaonici - naveo je Bobek neke od primjera. Ukoliko se odlučite za samostojeći umivaonik, da biste upotpunili i iskoristili prostor, bit će vam potrebne police za odlaganje higijenskih potrepština, kozmetičkih preparata, češljeva, ručnika itd., da sve bude pregledno i jednostavno za upotrebu.

To je ipak vaša mirna oaza u kojoj započinjete i završavate dan.

Izrada ormarića

u

modi je oblaganje kamenim pločama, što djeluje vrlo luksuzno za svaku prostoriju vašega doma. U izložbenom salonu Aquanoma u Zagrebačkoj 249 u Varaždinu, mogu se pogledati primjeri spomenutog.

Od Roberta Bobeka, voditelja Aquanoma, saznajemo koji su aktualni trendovi, kada je riječ o kupaonicama.

- U modi su, a ujedno su i funkcionalni, kupaonski elementi s kamenim pločama (mramor posebno daje notu luksuza). Fronte se izrađuju

Za umivanje u paru u modernoj kupaonici

26 Kultura stanovanja

19. sijeÄ?nja 2010.

A N R U T INVEN

A J A D O R P S A R e

kuhinja CHERRY 250 cm, boja: tre{nja

t { i d a l k s o m i n z -% -% pra GRATIS

-% -%

ala k i t r a 0 0 0 .

0 3 preko ! m o v o r k m i n d pod je

stol za kompjuter QCD 9102

APARATI

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak sudoper

MASIV FRONT E

9.999

regal BEN razne boje korpusa i fronti 202 x 200 x 35-51 cm

248,-kn

125

,-kn

stolica COBRA crna, prava ko`a

,-kn

16.400,-kn

799

kuhinjska grt. CLASSIC stol + 6 stolica

2.000,-kn

,-kn

500,-kn

1.899

MASIVNO DRVO

199

,-kn

dekorativni jastuk

!!!

9

PRILIKA

99kn ,,99kn

,-kn

3.800,-kn

sjede}a grt. LIZA F kutna, 260 x 190 x 80 cm le`aj: 220x130 cm

prilikom kupnje dje~je ili spava}e sobe

spava}a soba TOMMY ormar: {: 225 x v: 210 x d: 58 cm krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari} BEZ LAMPICA

43,30kn

na madrace LESNINA

4.544,-kn

2.699

,-kn

ormar klizna vrata ANA LUX boja: crno/bijela

1.999

1.399

{: 138 x v: 205 x d: 61 cm

5.000,-kn

,-kn

,-kn

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-sub.: od 9.oo do 20.oo PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 18.01. do 24.01. 2010 odnosno do rasprodaje zaliha.

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

madrac BASIC 200x100 cm

2.500,-kn

Diners, Amex, master, GO card, ~ekovi, stambeni krediti

{: 220 x v: 205 x d: 61 cm

1.899

4.200,-kn

,-kn

249

500,-kn

,-kn

Duplerica 27

19.01.2010

USPJEH Željko Kovačević - jedrilicom do medalja

Žeteocima kombajn nije bio od pomoći - samo srp

Varaždinac ljubi more i jedrenje Uz pomoć prijatelja svoju jedrilicu Željko je gradio pune dvije godine Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Snopovlje požete raži moralo se dobro posušiti

LJUBEŠČICA - Željko Kovačević, svestrani umjetnik, dvostruki profesor sa završenom Muzičkom akademijom i PMFom na smjeru geografije, živi u Ljubeščici. Jedan je od onih kojima more i njegove blagodati pružaju iznimno zadovoljstvo.

U svoje slobodno vrijeme, osim glazbom, bavi se i regatnim jedrenjem. Od rane mladosti bavio se različitim sportovima - ronjenjem, vaterpolom, ribolovom i streličarstvom u kojem je bio prvak države u dvoranskom prvenstvu 1980. u Zagrebu.

Tehnika - strast

Treba se zrnje raži istresti iz snopa

Bez škopova promjera 30 cm nema prekrivanja

Dan kad su ploče ustuknule pred majstorom Kuharom

Slamnati krov - još malo i bit će baš kao nekad

Od 1985. stalni je član „Yaht Cluba Zagreb“, za koji je 1994. osvojio titulu prvaka države u jedrenju (Krstaši klasa 6). Za to je prvenstvo za sebe preuredio jedan postojeći brod i već je tada imao želju napraviti svoju viziju jedrilice. Željko Kovačević posjeduje izvrsno tehničko znanje o brodogradnji, već je od rane mladosti bio član „Kluba narodne tehnike u Zagrebu“.

- Iz velike ljubavi prema moru rodila se ideja da se upustim

J

edrilica „Zagorje ekspres“ duga je 8,38 metara i široka 3,12 metara u izgradnju vlastite jedrilice - kaže Željko. Svoju je ideju i ostvario. Njegova jedrilica ponosno nosi ime „Zagorje ekspres“. Uz pomoć prijatelja, Željko je jedrilicu gradio dvije godine (od 2000. do 2002.) u svojem dvorištu u Ljubeščici gdje je i po završetku izgradnje jedrilicu svečano krstio velečasni Stjepan Makar. Svečanost

Jedrilica iz “brodogradilišta” Ljubeščica, plovi punim jedrima na još jednoj regati

je održana uz limenu glazbu „Sveti Martin“ iz Brezničkog Huma. Jedrilica je puštena u more 2002. godine u Bakru (starom kapetanskom gradu koji obilježava brodograditeljska tradicija), a sada je vezana u bivšoj trajektnoj luci „Črišnjevo“ na Krku (ispod Krčkog mosta). Jedrilica „Zagorje ekspres“ duga je 8,38 metara, široka 3,12 metara, a teži 1500 kg. Rađena je od drveta u tehnici West system od drvenog furnira, a lijepljena epoksidnom smolom. Željko Kovačević, zaljubljenik u jedrenje, 2003. godine osnovao je „Yacht Club Varaždin“ i njegov je aktualni predsjednik. Želja mu je pokrenuti školu jedrenja na Varaždinskom jezeru u sklopu spomenutog kluba jer je idealno za razvitak sportova na vodi i za edukaciju mladih, a isto tako i odraslih u nautičkim vještinama. Ovim putem poziva sve zainteresirane roditelje i djecu da se jave u „Yacht Club Varaždin“ na navedenu e-mail adresu: zeljko.kovacevic4@ zg.htnet.hr.

Originalnije ime svojoj miljenici Željko nije mogao smisliti

Pravi mornar poznaje čvorove Imamo najljepše more na svijetu, prepuno otoka, i plovidba tim morem prilično je sigurna, ali ne znamo iskoristiti svoj vodni areal - upozorio nas je Željko Kovačević dodavši kako su struje na Jadranu nasreću pogodne za našu stranu mora, jer topla struja ide od juga do sjevera prema Trstu pa je zbog toga naša obala bogatija ribom. Željko ističe kako postoji uvjet da netko bude dobar jedriličar, a to je poznavanje čvorova. Najvažniji je, kako doznajemo - čvor pašnjak!

Vitrine varaždinskog morskog vuka prepune su trofeja

28 Putopisi

19. siječnja 2010.

Marin Šipek i Marko Horvat u društvu švedskih domaćina

Veliko gradilište jedno je od najvećih u Švedskoj

PUTOPIS Marko Horvat, Jelena Kučan i Marin Šipek posjetili su daleku Švedsku (2)

Solna (ni)je dio Stockholma Ukoliko ćete imate priliku posjetiti Stockholm ili bilo koji dio Švedske, “naoružajte” se samo vremenom jer za sve ostalo pobrinut će se sami Šveđani Pišu i snimili: MARKO HORVAT, JELENA KUČAN I MARIN ŠIPEK

Nakon Stockholma krećemo dalje još sjevernije, točnije 2,5 kilometara dalje u grad Solnu – predio Stockholma koji ima status samostalnog grada/ općine. Taj pravni položaj drži od 1943. godine, a zanimljivo je da se nalazi unutar urbanog dijela glavnog grada i da čini metropolitansko područje samog Stockholma. Po veličini je treća najmanja općina u Švedskoj, no za nju je posebno da, za razliku od svih ostalih, nema niti jedan posto ruralnog područja – cijela općina je stavljena u red urbanog.

Razvijenost

Solna u samoj Švedskoj prednjači kao razvijena sredina, s obzirom na broj stanovnika (65.000), veličinu (21 km2) i smještaj (unutar stockholmskog prstena). Iako ta općina spada u red malih/srednjih gradova, stopa nezaposlenosti ne može se mjeriti u postocima nego u brojevima.

Naime, na dani broj stanovnika u Solni radi 66.000 ljudi, od kojih 20.000 svakodnevno migrira iz Stockholma i ostalih mjesta koja ga okružuju.

No, kako bismo vam dočarali veličinu tog prekrasnog ma-

log grada krećemo s opisom Hagaparkena koji smo razgledavali – nacionalnog gradskog parka koji je u 18. stoljeću ustanovio kralj Gustav III. po uzoru na engleske kraljevske parkove.

Treba navesti da od 2010. godine park i kraljevsko imanje koje se nalazi u njemu postaje rezidencija buduće švedske prijestolonasljednice/ kraljice Victorije i njezinog supruga “pučanina” Daniela (on, naime, nije potomak “plave

n

eke od najvećih producentskih kuća imaju svoje urede u Filmstadenu krvi”, pa je time njihov brak zadobio dodatnu popularizaciju). Sami građani Solne jako su ponosni na to da će njihov grad biti sjedište Kraljevine!

Dalje nas put vodi prema jednom od najvećih gradilišta u Švedskoj – prema kompleksu Arena City, sjedištu novog stadiona nacionalne nogometne momčadi. Malo pomalo dolazimo i do krajnje točke našeg kratkog put(opis) a – do najstarijeg i nekada

najvećeg filmskog studija u Švedskoj Filmstadena. Otvoren još 1919. godine, Filmstaden je praktički bio sjedište švedske filmske industrije do 1969. godine, kada se Svensk Filmindustri (najveća producentska kuća) seli u druge krajeve Švedske i time dolazi do propadanja Filmstadena kao takvog.

Budući da je Filmstaden zauzimao cijeli arhitektonski blok, većina zgrada je bila srušena i pretvorena je u stambene, no sami investitori zahtijevali su da se sve zgrade izgrade u stilu tog vremena, kako ne bi narušavali izgled studija koji je danas hommage tom vremenu. No, neke od zgrada su ostale, grad Solna ih je renovirao, te je Svensk Filmindustri preselio svoje sjedište natrag. Treba navesti da danas neke od najvećih producentskih kuća (Universal, Sony Pictures, FilmPool, Paramount itd.) imaju svoje urede u sklopu Filmstadena te čine jezgro švedske kinematografije.

I na kraju, poruka svim čitateljima – ukoliko ćete imate priliku posjetiti Stockholm ili bilo koji dio Švedske, “naoružajte” se samo vremenom jer za sve ostalo pobrinut će se sami Šveđani!

Filmstaden bio je sjedište švedske filmske industrije do 1969. godine, a sada je obnovljen

Stadion Råsunda Fotbollstadion U Solni se nalazi stadion Råsunda Fotbollstadion, mjesto na kojem nacionalna momčad igra utakmice od 1937. godine, ali je Nogometni savez Švedske u suradnji s gradom Solnom i nekoliko javno-privatnih partnera odlučio o izgradnji najveće arene u Skandinaviji – Swedbank Arene.

Sama informacija o gradnji stadiona nije toliko posebna sama

po sebi, već treba navesti da se planira otvoriti cijeli kompleks (čitaj: mali grad) u vrijednosti od 1.6 milijardi eura u sklopu kojeg se nalazi već spomenuti stadion, najveći shopping centar u Skandinaviji, cijeli blok stambenih zgrada (s nekoliko tisuća stanova), kao i hotel s 5 zvjezdica i kapaciteta od 1000 ležajeva. I to sve do početka 2012. godine!

Sport 29

19. siječnja 2010.

MALI NOGOMET Završen Pan kup Novi Marof 2010 finalnim susretima

Donito Barka punim jedrima do naslova

Najbolji strijelac turnira je Petar Hrebak koji je igrajući za ekipe Varkoma i MNK Ljubeščica postigao 12 pogodaka.

Za najboljeg igrača proglašen je Igor Martan (Donito Barka), a za najboljeg golmana Matija Turković (Comet) Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Više od stotinu odigranih utakmica prethodilo je završnim susretima 26. zimskog kupa Novog Marofa u malom nogometu “Pan kupu Novi Marof 2010.”.

U prepunoj Školskoj sportskoj dvorani, za treće mjesto svoje snage odmjerili su Automobili Lončar i Auto Florijanić. Izjednačeni susret (1:1) bio je do pred sam kraj utakmice kada su igrači Lončara postigli dva pogotka i tako odnijeli treće mjesto pred svojim razigranim protivnicima.

Revija

Nakon nekoliko odigranih revijalnih utakmica na teren su, praćeni limenom glazbom orkestra Sveti Martin iz Brezničkog Huma, istrčali finalisti, Donito Barka i Comet. Prognoze su davale nešto veću prednost prošlogodišnjim pobjednicima, igračima Donita Barke, inače većinom igračima prvoligaša

N

K Novi Marof još jednom je bio dobar organizator malonogometnog turnira koji je ponudio gledateljima 110 susreta u kojima je postignuto 495 pogodaka BBS-a Novi Marof. I u postavi Cometa igralo je nekoliko igrača novomarofskog prvoligaša, tako da je prva dionica prvog poluvremena pripala upravo njima, uz dosta nerealiziranih šansi.

Do prvog pogotka čekalo se petnaestak minuta kada je Igor Martan doveo Donito u vodstvo od 1:0, a u posljednjim trenucima prvog poluvremena Dejan Slunjski poravnao je rezultat.

U nastavku susreta gledatelji

Igrači sastava Donito Barka slave pobjedu

su vidjeli izjednačenu borbu s nekoliko dobrih prilika na obje strane, no sve nedoumice u 36. minuti ponovo rješava Igor Martan i postavlja konačni rezultat 2:1 i dovodi svoju ekipu do još jednog naslova pobjednika.

Tako je pobjednicima pripao zasluženi dio kolača od ukupno 30 tisuća kuna novčanih nagra-

Varaždin će, sada je već potpuno sigurno, biti domaćin još jedne velike sportske manifestacije ove godine.

Pripreme za održavanje 1. kola svjetske skupine Davis Cupa za 2010. godinu, koji će se održati od 5. do 7. ožujka u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin pri samom su kraju, a predstavnici HTS-a i ITF-a pozitivno su ocijenili dosadašnje rezultate rada domaćina.

Nesvakidašnja novost je i to da trošak domaćinstva dijele Grad Varaždin, Varaždinska i Međimurska županija. Osim toga, cijene ulaznica su popularne i iznose u paketu 100 kuna za tri dana ili 40 po danu.

Tenisači učlanjeni u klubovima imaju dodatno povoljnije cijene ulaznica, a za promociju tenisa osiguran je i besplatni dolazak na susret za tisuću učenika. Za dodatno podizanje atmosfere dan uoči dvoboja održat će se druženje tenisača s mladima na središnjim trgovima Varaždina i Čakovca. (di)

Seminar i turnir

i poveli u 14. minuti. U bljedilu domaće ekipe iskakao je vratar Švigir, no to nije bilo dovoljno za konkretniji rezultat. Dvije minute prije kraja susreta BBS Novi Marof uvodi petog igrača, umjesto golmana, a tada primaju još jedan pogodak i definitivno se opraštaju od bodova.

Nakon ovog poraza pali su na osmo mjesto prvenstvene ljestvice. Što se tiče najboljeg strijelca u ekipi, za sada je to Igor Martan s 9 postignutih pogodaka, a slijede ga Purgar sa 7 i Petrić sa 6 golova.

da i dvadesetak tisuća kuna u opremi. Najbolji strijelac turnira je Petar Hrebak koji je igrajući za ekipe Varkoma i MNK Ljubeščica postigao 12 pogodaka.

Za najboljeg igrača proglašen je Igor Martan (Donito Barka), a za najboljeg golmana Matija Turković (Comet), iako organizator ne bi pogriješio i da je tu titulu dodijelio Nikoli

Volariću (Donito Barka) koji je bio izvrstan na terenu, a njegove obrane šesteraca bile su presudne što je ova ekipa došla do finalne borbe.

NK Novi Marof još jednom je bio dobar organizator malonogometnog turnira koji je ponudio gledateljima 110 susreta u kojima je postignuto 495 pogodaka, a među njima bilo je

i onih pravih poslastica, zbog kojih je i odaziv publike bio vrlo dobar. Ono o čemu će organizator idućeg turnira morati razmisliti kod promjene pravila je uvođenje akumuliranih prekršaja. Na taj način zaštitili bi se dijelom igrači od mogućih povreda, susreti bi dobili još veću dinamiku, a povećao bi se i broj postignutih golova.

ODBOJKA Derbi s Mladost KL na početku proljetnog dijela 1. HOL

Povratak na prvo mjesto

Treninzi sve bolji, što bi trebali potvrditi i proljetni rezultati

Svi jedva čekaju Davis Cup

BEJZBOL

Malonogometni turniri umorili BBS-ovce Igrači BBS-a očito su platili danak igranja na malonogometnim turnirima gdje su u pravilu njegovi igrači završavali u finalnim susretima, dok su u zadnjoj utakmici prvog dijela prvenstva 1. HMNL ostavili blijedi dojam. Na svom parketu dočekali su ekipu Kijeva iz Knina i pretrpjeli poraz od 2:0.

Prvih 10-ak minuta susreta bili su bolji na terenu, no nisu rezultatski kapitalizirali svoju prednost, a onda je očito igračima počelo ponestajati snage što su iskoristili gosti iz Knina

TENIS

U subotu u 18 sati odbojkaši Varaždina dočekuju ekipu Mladosti Kaštel Lukšića, trenutno vodeće ekipe 1. HOL. - Prilika je to za povratak na 1. mjesto prvenstvene ljestvice pred domaćim gledateljima - izjavio je predsjednik OK Varaždina Ivica Đolonga. - Prijelazni rok smo dobro iskoristili, ali se i Mladost KL pojačala s dva Makedonca. Neće biti lako, ali vjerujem u pobjedu jer ovako pojačana ekipa Varaždina već

se sprema za finale play off-a sa zagrebačkom Mladosti.

Ovo će sigurno biti prilika da se dokažu novi igrači - dodao je Đolonga pozivajući ljubitelje odbojke da pogledaju i pripremni susret protiv OK Karlovca u srijedu u 17:30 sati.

Solidna ekipa iz jesenskog dijela pojačana je Vulinom, Srdočem i Blagojevićem, pa se očekuje možda i najbolja utakmica u ovom dijelu prvenstva. - Atmosfera u ekipi je

odlična, a trenira se najbolje u posljednjih nekoliko godina - rekao je kapetan Goran Jošić.

- Pojačanja su vrsni igrači koji dugo igraju i znamo se od prije tako da je vrlo ugodno raditi u takvom okruženju. Ovo će biti derbi proljetnog dijela prvenstva, prije play off-a, neće biti lako, zato pozivam naše navijače da nas podrže kako bismo lakše pokazali kvalitetu više koju imamo za pobjedu najavio je Jošić. (di)

Natjecateljsku sezonu u BK Vindija otvorili su najmlađi igrači, dječaci od 8 do 12 godina, koji su nastupili na prvom dvoranskom turniru u Karlovcu. Svojom igrom nastavili su seriju kvalitetnih rezultata varaždinskog bejzbola iz prošle godine u kojoj su Varaždinci nastupili ukupno u čak deset različith finala u svim kategorijama, a seniorska ekipa je kao jedina u Varaždinu uspjela osvojiti i jedno prvo mjesto i to u najjačem natjecanju Srednjeeuropske Interlige.

Stopama starijih tako su i u Karlovcu Varaždinci bili prvi. Uz BK Vindiju i domaćina BK Olimpiju, nastupili su još i BK Medvednica iz Zagreba i BK Novi Sad iz Srbije.

Najprije su pobijedili ekipu iz Zagreba 14:13 i ekipu Novog Sada sa 16:10 onda su izgubili protiv domaćina 13:10 sali su ih u finalu pobiedili 20:16. Nakon ovog turnira pred članovima i upravom Kluba novi organizacijski i natjecateljski izazovi slijede ovaj vikend kada će u Varaždinu od 22. do 24. u organizaciji BK Vindija i International Sports Group te HBS-a biti organiziran drugi seminar za bejzbol trenere te 3. Međunarodni indoor baseball turnir Vindija 2010.

30 Sport

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dok traju pregovori između Zajednice sportskih udruga i Županijskog doma zdravlja, u sklopu kojeg djeluje Ambulanta sportske medicine kao jedina ambulanta na području Varaždinske županije ovlaštena za ovu vrstu djelatnosti, o uvjetima i cijeni preventivnih pregleda za sportaše natjecatelje trenutno nema pregleda.

Okončanje pregovora očekuje se ovaj tjedan i tada bi se nastavili pregledi, a o njihovoj važnosti nikada nije dovoljno upozoravati pa i dr. Inga Poje iz Ambulante sportske medicine opetovano naglašava.

Obrazovanost

Velika je važnost sistematskih preventivnih pregleda u bilo kojoj domeni čovjekova života, a napose u sportu. Zdrav život danas je rijetka pojava. Ukoliko preventivnim pregledima pridonesemo zdravlju, onda

imamo i manje posljedica ukoliko dođe do bolesti. S obzirom na to da je sport teški fizički rad ovisno o kategorijama sporta i o opterećenju, sistematski pregledi, pogotovo preventivni, izuzetno su važni jer nam pokazuju mogućnost opterećenja prema stupnju zdravlja. Što je stupanj zdravlja veći, to su onda i veće mogućnosti u postizanju rezultata.

Tijekom 2008. obavljeno je oko 2.000 pregleda, a 2009. godine 2.066 pregleda. Kako se pregledi moraju obaviti svakih šest mjeseci, dobivamo brojku od oko tisuću natjecatalja u varaždinskim klubovima. Kako se dogovara opseg pregleda?

Naš način rada dogovoren je s obzirom na mogućnosti financiranja. Mogućnost financiranja je u proteklih 20-ak godina uvijek bila na prvom mjestu i bila je manjkava. Veličina i opseg pregleda bili su limitirani financijskom nedostupnošću.

V

Od onih osnovnih stvari koje treba napraviti to je naš osobni pregled, da vidimo status svakog djeteta. Što smo predložili i što se i može raditi jest slikanje srca, koje se ne radi u drugim sistematskim pregledima, i dobili smo mogućnost spirometrijom utvrditi sposobnost pluća. S obzirom na nemogućnost plaćanja i financijskog praćenja tog rada, onda smo to ukinuli.

Radimo samo ono što sport može financijski podnijeti.

Prošle je godine na inicijativu Ambulante za sportsku medicinu predložen i dodatni pregled za vrhunske sportaše koji je obuhvaćao širu krvnu sliku, EKG pod opterećenjem i

Z

drav život danas je vrlo rijetka pojava

spirometriju uz dodatnu cijenu od 80 kuna dok je osnovni pregled obuhvaćao krvnu sliku, EKG u mirovanju i pregled specijalista ukupne cijene oko 260 kn. Hoće li se ti pregledi nastaviti ili možda i proširiti?

Prošle smo godine pokušali pokazati i trenerima i voditeljima da proširenjem pregleda dobivamo širi opseg podataka koji može pokazati da se ne radi o tako idealno zdravim ljudima, da su oni ipak iz naše populacije i da su koliko-toliko narušenog zdravlja. Sportaši nisu posebno zdravi ljudi nego je to grupa bolje treniranih, s boljom fizičkom sposobnošću da mogu lakše savladavati kako fizičke napore, tako i bolesti.

Prikrivanje

velika Dvorana

napredak ne želi zabrane i oni, ako ne dođu roditelji, rijetko kažu unaprijed da su bolesni kako mu ne bi napisali zabranu

___________________________________________________________________

kada na to imaju pravo. Na preglede se odazvalo 45 klubova. Puno je narudžbenica s više pregleda dok se pojavi samo polovica od predviđenih sportaša. Najviše pregleda obavili su nogometaši - njih oko 400, rukometaša oko 160, košarkaša je 80-ak, bejzbolaša 70-ak, odbojkaša 60-ak i dr.

Najviše interesa za pregledima pokazuju karatisti, nogometaši iz Gojanca i ronioci.

port koristi medicinu samo u dva slučaja, u vrijeme kada je sportaš povrijeđen i kada treba potvrditi sportsku knjižicu

velika Dvorana

U prilog navedenim tvrdnjama ide i činjenica da je ove godine u čak 300 pregleda zatražena dodatna obrada specijalista, a na još 150 pregleda zatraženi su ponovni pregledi. U tim slučajevima najčešće laboratorijski nalazi i nalazi EKG-a srca nisu bili uredni, a česte su i upale mokraćnih putova. U Ambulanti sportske medicine čude se zašto sportaši ne dolaze na preglede

S

___________________________________________________________________

Ponovljeno čak 450 pregleda

velika Dvorana

Dr. Inga Poje upozorava na sve veću pretilost mladih

Često nalazimo u spor tu prikrivanje bolesnoga stanja.

Sportaš koji je zainteresiran za

za natjecateljski period od nekoliko mjeseci. Ako uočimo neke bolesti, onda napišemo opasku i tražimo kontrole specijaliste, ali se ponekad provuku i oni koji dugo godina piju lijekove, a slučajno su došli k nama u jednom kompenziranom stanju. Primjer bronhijalne astme - ima perioda kada im je potpuno dobro i sada kada ne možemo ući u pretragu spirometrije, mjerenje kapaciteta pluća i može nam promaknuti takav bolesnik ako nam ne kaže.

Osim toga, mogli bismo napraviti i EKG pod opterećenjem, na primjer nakon čučnjeva gdje se najbrže izbacuje srce iz ravnoteže i odmah vidimo ponaša li se normalno prilikom opterećenja.

Kod sportaša se često nađu i promjene na srcu kao posljedica treniranja. Drugačije se ponaša srce kod atletičara, a drugačije kod vaterpolista. Mi imamo oblik prikaza krivulje EKG-a koji je drugačiji - što je stupanj treniranosti, to su i te krivulje specifičnije. Ponekad se mogu približiti slikama stanja kao kod nekih bolesti u mirovanju koje, kada se stave pod opterećenje, dobivaju normalnu sliku EKG-a.

To su mali testovi koje mi tu možemo provoditi. Ako je riječ o bolestima, onda se slika pod opterećenjem još više pogoršava. Možemo tako razgraničiti.

Moguće je i obrnuto da slika u mirovanju izgleda normalno, a pod opterećenjem onda sve ispada iz funkcije.

Kako bi se mogao unaprijediti rad Ambulante sportske medicine i npr. proširiti krug pregleda?

Unutar rada koji možemo napraviti vrlo je malo onih mogućnosti koje bi bile izravno vezane uz rad sportske medicine. Ovo su tek prvi pokušaji obuhvaćanja jedne sportske populacije grada Varaždina da se naprave barem ti osnovni pregledi koji bi mogli ukazati na mogućnost da se dijete povrijedi ili da se razboli koristeći sport.

Mogućnosti rada svedene su na takav osnovni preventivni pregled tako da osim pojedinačnih savjeta ne možemo nešto više.

Sportska medicina ima svoje najšire djelovanje u području suradnje trenera i sportaša. Što je više educiranih trenera koji razumiju funkcionalnu dijagnostiku koja se provodi

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

Nedelja, 24.01. – mala dvorana 10:00 – 14:00 - rukometni turnir dječaka 1996. godište 26.09.2009 10h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

Subota, 23. 01. – velika dvorana 16:00 - rukometna utakmica ŽRK Koka – RK Đurđevac 18:00 - odbojkaška utakmica OK Varaždin - OK Mladost Kaštel Lukšić Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

rilikom rasprava o različitim temama vezanim uz sport sve se češće provlači teza da nekvalificirani treneri i sportski djelatnici ne bi smjeli voditi treninge mlađih uzrasnih kategorija. Razloga je Damir IVANČIĆ puno, od onih “zdravo razumskih” pa do visourednik sportske ko stručnih. Primjerice, rubrike u nekim zemljama s mlađim uzrasnim kategorijama smiju raditi samo visokoobrazovani treneri kako bi se smanjile eventualne nepopravljive greške nestručnog rada. U drugim pak zemljama išli su još dalje te postoji samo školski sport. Kako ne biste mislili da su to neke egzotične zemlje, radi se o Australiji, SAD-u i drugima. Dakle, s mladima trebaju raditi samo školovani treneri koji će postaviti dobre temelje eventualnog budućeg ozbiljnijeg bavljenja sportom, jer će svatko trenirati ono što mu nedostaje i pri tome neće ugroziti zdravlje djece već će posebno odabranim vježbama za svakog ponaosob unaprijediti zdravstvenu sliku mlade generacije. Kod nas u ovom segmentu postoji paralelni sustav, školski sport i klupski sport s mlađim uzrasnim kategorijama. To se ne mora sukobljavati, pogotovo ako na oba mjesta rade kvalificirani kineziolozi. eza trenera-stručnjaka s drugim znanstvenim disciplinama može dovesti do značajnog napretka.

Moraju se najprije srušiti barijere u glavama te uspostaviti puna suradnja znanosti s trenerima. Često znanstvenici misle da treneri ne mogu provesti, a treneri pak zaziru od znanosti. Edukacijom trenera i najvjerojatnije dolaskom novih mladih školovanih trenera, ta veza će profunkcionirati. U prvom redu trebala bi biti uspostavljena veza s dijagnostičkim centrima. Nakon dobivenih rezultata pregleda i testiranja tek bi se moglo prići kreiranju programa treniranja koji bi bio puno efikasniji od dosadašnjih. Tada bi se i postojeći neiskorišteni kapaciteti, primjerice u medicini, mogli potpuno iskoristiti i primijeniti. Klubovi bi dobili puno kompletnije mlade sportaše, kojima ne smije biti primarni cilj brz uspjeh već postepeni razvoj i nadograđivanje prirodnih mogućnosti, tako da kroz cijeli tijek mlađih uzrasnih kategorija imaju što raditi i učiti.

Što je više educiranih trenera koji razumiju funkcionalnu dijagnostiku koja se provo bolja i to u poboljšanju rezultata sportaša, pa se za njih mogu obaviti i dodatni pregle

___________________________________________________________________

P

Koliko novca - t

23.09.2009 19h

Sve veća veza sporta i znanosti

RAZGOVOR Dr. Inga Poje iz Ambulante sportske medic

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

U zaleđu

19. siječnja 2010.

Sport 31

19. siječnja 2010.

cine upozorava da sportaši nisu posebno zdravi

toliko pregleda

odi kroz sportsku medicinu i koji je mogu koristiti u sistemu treninga, tu je suradnja edi - ističe dr. Inga Poje kroz sportsku medicinu i koju mogu koristiti u sistemu treninga, tu je suradnja bolja i to u poboljšanju rezultata sportaša. Kako ne možemo raditi funkcionalnu dijagnostiku, koja nam ipak pokazuje kvalitetu jednog treninga ili trenažnog procesa, onda možemo ponuditi samo neke segmente. Od nama dostupnih bila je šira analiza krvne slike u kojoj smo mogli provjeriti i kakvi su nalazi jetre, masti i nekih drugih parametara, onda smo uveli EKG s manjim opterećenjima, imali smo mogućnost napraviti spirometriju i onda smo dobili širi dijapazon pretraga iz kojih smo mogli reći da mnoge stvari nedostaju. Ukoliko su treneri i obitelji zainteresirani, mi to možemo napraviti. Neki su čak samoinicijativno odlazili u funkcionalne centre i napravili kompletnu funkcionalnu sliku.

Donijeli su nalaze pa smo ih proanalizirali i dobili su savjete, ali to se treba ponavljati svaka dva do tri mjeseca da se vidi da li trening funkcionira u podizanju fizičke forme i rezultata.

Pregledi koriste najviše kada postoji potpuna suradnja između trenera i liječnika.

Interes

Ovo što mi radimo je samo osnovni i prvi i ponovni pregled koji je vezan uz registraciju za natjecanje. Sport izgleda koriti medicinu samo u dva slučaja, u vrijeme kada je sportaš povrijeđen i kada treba potvrditi sportsku knjižicu i tu bilo kakav daljnji oblik suradnje prestaje.

Sada nam trebaju novi, educirani treneri koji će treninge koncipirati uz pomoć funkcionalne dijagnostike, a dok se

Dr. Inga Poje već se godinama zalaže za primjenu funkcionalne dijagnostike u treninzima

to ne dogodi, bit ćemo tu gdje se štambiljaju knjižice, prvi i drugi pregled. Radimo zapravo trećinu od minimuma koji je zacrtan prema liječničkim kriterijima, međutim nema zakonske odredbe jer je zakon u izradi već više godina. Nemamo zakona o radu sportske medicine. Postoji puno knjiga i preporuka, primjerice iz Slovenije, gdje su već razradili

sportsku medicinu i gdje imaju zakonski određeno što se sve u okviru pojedinih disciplina radi.

Mi to još nemamo i držimo se jednog dogovorenog plaćenog protokola.

Mi smo otvoreni za suradnju, ali smo vezani uz sistem naplate usluga i moramo raditi kako možemo. Isto tako nema svrhe ovdje raditi traku, vožnju biciklom, ako ekipa od trenera do

sportaša i roditelja nije zainteresirana da se tako nešto radi i ako oni te rezultate ne znaju upotrijebiti u koncipiranju treninga i rada sa sportašima. Isto kao što kod praćenja bolesti bez analize - rendgena nećemo doći do dijagnoze, tako isto nećemo doći do rezultata bez tog praćenja, a mi razgovaramo trebaju li uopće preventivni pregledi ili ne.

NALAZI Sve je više nalaza s povišenim šećerom u krvi i kod djece

U sportu su česta prikrivanja bolesti kako ne bi izostajali s natjecanja Koje su najčešće zdravstvene poteškoće koje otkrivate kod mladih sportaša i jeste li uočili neke tendencije?

To su djeca koja su vezana često uz respiratorne infekte i slabokrvnost, ne radi se o teškim bolestima, ali se radi o pomacima koji se ne mogu v iše ubrojiti u normalna zdravstvena stanja. Vidljivo je u posljednjih nekoliko godina da i mala djeca imaju visoke razine šećera u krvi, to ovisi o životu i prehrani.

Svi nalazi su prema gornjoj granici dozvoljenoj za šećere.

To znači da nam je glavni dio prehrane vezan uz ugljiko-

hidrate, uz napitke s dosta šećera, uz prehranu bogatom bijelim šećerom, kolače, čips,

n

e koristi se npr. med kao sladilo već samo šećer grickalice, sendviče, čokoladu, bombone.

Dajete li savjete za korekciju u prehrani?

Nije problem dati korekcije u prehrani nego je problem sluša li vas tko. Ako su roditelji prisutni i zainteresirani,

ulazimo u analizu prehrane.

Preporučam da se to izbaci što je više moguće iz prehrane, a uvede voće, povrće, kuhana hrana, a manje pečena.

Imamo i jako puno adipozne djece koja prelaze normalnu težinu s obzirom na rast i razvoj. Ponovo je problem u prehrani. Samo kod dobro treniranih - reprezentativaca, razina šećera je bliže sredini ili čak prema donjoj granici normale, a svi ostali imaju visoke razine šećera u krvi.

One još ne prelaze gornju granicu, ali s osam godina doći do gornje dozvoljene granice, ipak je previše.

Ipak je ovo alarm. Djeca ne koriste npr. med kao sladilo već samo šećer. Umjesto čokolade i bombona može se koristiti med u prehrani.

Med nije samo namirnica već je i ljekovit. On se izravno razgrađuje u energiju, ukoliko pojedemo dvije žlice meda prije treninga, on se razgradi u energiju i izluči preko ugljičnog dioksida i vode, nema ostataka, ne opterećuje prehranu, a mišići imaju dovoljno energije za rad. Čak je i smeđi šećer, bolji od bijeloga, ali vrlo malo; med je puno bolji. Prehrana je manjkava u svakom slučaju.

Sport

za bolje zdravlje

Sportaši na pripremana 2. dio U

drugom tjednu, većini prvoligaških momčadskih ekipa koje su krenule s pripremama dolazi do povećanja intenziteta treninga. On još uvijek ne prelazi 70% maksimuma, ali poprima malo drukčije karakteristike. U toj fazi priprema, odnos kondicijske i TE-TA usmjerenosti treninga je 50-50%. Trajanje (ekstenzitet) još je uvijek naglašeno, samo što sada povećavamo brzinu i težinu izvođenja (intenzitet) Bojan GOLUB trenažnih elemenata. Dolazi Kondicijski trener polako do umora sportaša, fitness cluba što je normalno, samo ne smi“Sportlife” jemo dozvoliti pretreniranost, 042/241-600 što mnogi treneri smatraju kvalitetno odrađenim treningom. U tim fazama sportaši moraju osjećati lagani umor, ali nikako ukočenost, grčeve ili slično. Sindrom pretreniranosti je stanje dugotrajnog osjećaja iscrpljenosti i nemogućnosti obavljanja treninga na razini do koje je sportaš došao prije nego se pretrenirao. Nastaje zbog neravnoteže između bavljenja određenim aktivnostima i odmora između njih, kao i načinom prehrane, jednog od važnijih faktora u kondicijskoj pripremi sportaša. Uvođenje u sportsku aktivnost pod vodstvom stručne osobe omogućuje postepeno dizanje opterećenja kojem izlažemo naše sportaše tijekom treniranja. Na taj način tijelo sportaša postepeno se adaptira na sve veća opterećenja i smanjuje se mogućnost pretreniranja kao i ozljeđivanja. Koliko puta se ekipa vratila a priprema sa 6-7 ozlijeđenih igrača? I to najčešće onih koji su trebali biti nosioci igre. I propadne polusezona. Najlakše je nekoga „ubiti“ treningom, treba od njega izvući maksimum, s minimalnim rizikom od ozljeđivanja. To dakako ovisi o stručnosti trenera i stručnog stožera. Stariji sportaši, koji su prošli mnoge pripreme, zasigurno znaju o čemu govorim.

Kezele

kola stranih jezika

i poslovne komunikacije

32 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Legradska legenda o vodenjaku

19. siječnja 2010.

OTKRIVAMO Veliki hodočasnički putovi i kroz našu županiju (1)

U

vodama Drave i okolnim močvarama oduvijek živi – vodenjak. On je sličan čovjeku, samo je mnogo veći. Po licu i tijelu ima duge dlake, a noge su mu kao u medvjeda. Kada bi u ljetno doba zazvonila pod večer legradska zvona, svi bi kupači bježali iz vode jer dok zvona zvone, vodenjak ima moć nekog potegnuti na dno. Često su ga viđali i brodari i šibari koji bi čamcem plovili po Dravi ili rezali šibe uz Dravu za svoje košare. Nekada se znao preobratiti u racu ili gusku i glasati se: „Hodi hojt!

Hodi hojt!“ ili „U-ta-ta-ta, U-ta-ta-ta!“ ako je jednog dana Bara, žena zvonara iz Legrada, išla rezati šibe u plićake dravske s drugim šibarima.

Kada su narezali dosta šiba, pošla je ona u vodu oprati noge. Čim je ušla u vodu, doplivala je do nje jedna guska i motala joj se oko nogu. Kad god bi je Bara htjela uloviti, guska bi se malo odmakla. Čim bi joj Bara došla blizu, guska bi se opet odmaknula i plivala sve dalje u Dravu.

A Bara za njom. I kada ju je Drava već počela vući prema sredini, opazili to mlinari i viknuli: „Bježi, Bara, van iz vode. Ostavi tu gusku, to nije guska, to je vodenjak.“ Bara na to svom snagom skoči prema obali i poče bježati k bregu, a guska se pretvori u kosmatog vodenjaka i počne loviti Baru. Bježala je prema svojoj družini šibara koji su sjedili uz vatru. Kada se skrila iza svog muža, legradskog zvonara, vodenjak je bez straha prišao vatri.

Svi su zaprepaštenih pogleda utihnuli čekajući što će se dogoditi. Nitko se ništa nije ufao reći. A vodenjak se grijao jedan čas, a zatim se okrenuo i otišao u vodu.

Tako su sada svi u Legradu znali da priče njihovih babica o vodenjaku koji živi u Dravi nisu izmišljene te da on zaista postoji i mami ljude u duboku rijeku.

T

Najpoznatije austrijsko marijansko svetište Mariazell

Hodočasnički i vjerski turizam postoji i ovdje Pješači se iz vjerskih pobuda, zbog zavjeta, pokore i rekreacije

POTICAJ Akcije za razvoj turističkih staza

Hodočasnički put – kulturni put

Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN

Kao instrument predpristupne pomoći EU za Program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2007-2013, prošle je godine odabran i projekt Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta, skraćeno Marijanski hodočasnički put, u funkciji gospodarskog i društvenog razvoja, s početkom 01. svibnja 2009. i završetkom 30. travnja 2011. Više je partnera uključeno u ovaj projekt s hrvatske i slovenske strane.

Marijanski put No, što je ustvari Marijanski hodočasnički put? Pojednostavljeni odgovor da je riječ o razvoju pograničnog ruralnog prostora dviju zemalja, ne može zadovoljiti čitatelja.

Zadovoljavajuće objašnjenje može dati tek prikaz suptilne desetogodišnje pripremne faze, koja je prethodila ovom projektu. Prije svega, valja ustvrditi da su suvremeni hodočasnički putovi dio šireg turističkog okvira koji sadrži

Svetište Lourdes, Francuska

hodočasnički turizam i vjerski turizam. Hodočasnički turizam je rigidno orijentiran na puto-

t

radicijska putovanja u Mariju Bistricu trajala su u prosjeku tri dana vanja vjernika, čiji je motiv isključivo vjerska nedokoličarska obveza, zavjet, pokora i slično.

S druge strane, vjerski turizam obuhvaća dokoličarske motive putovanja, koji su na burzama vjerskog turizma, održavanim početkom 9 0 -ih godina u

Turističke staze, putovi i ceste, pa tako i hodočasnički putovi postaju zanimljive turističke atrakcije, značajno vezivno tkivo koje upotpunjuje i obogaćuje turistički destinacijski proizvod. Nerijetko su u zabačenim ruralnim područjima te s okolnim sitnijim atrakcijama u vlastitoj gravitaciji poprimaju funkciju osnovne ruralne turističke destinacije, ne gubeći svoje vjersko značenje.

U širem smislu, hodočasnički putovi smatraju se i kulturnim putovima, kako s gledišta vjere tako i s gledišta kulture i s gledišta gospodarstva tj. turizma.

Danas postoje različite poticajne akcije za razvoj turističkih staza, putova i cesta, pa tako i hodočasničkih putova, putem regionalnog razvoja ruralnog prostora, podjednako u zemlji i u prekograničnoj suradnji.

Raveni (Italija), na kojima su sudjelovali i ekonomski stručnjaci iz Vatikana, definirani kao umjetnost, vjera i kultura.

Suvremeni hodočasnički putovi predstavljaju podjednako ciljeve hodočasničkog i vjerskog turizma.

ponovno postaje simbolom suvremenih turističkih hodočasnika.

Primjerice, nobelovcu Pablu Coelhu pješačenje ovim hodočasničkim putom poslužilo je kao okvir za roman Hodočašće. Međutim, o vjerskim i turističkim kretanjima tim putom pisali su i mnogi drugi autori, snimljeni su brojni filmovi i reportaže. Pješači se iz vjerskih pobuda, zbog zavjeta, pokore, znatiželje ili radi rekreacije. Suvremeni čovjek, upravo na takvom putu, ponovno “traži samoga sebe” i tu povremeno pokušava ostati “sam sa sobom”.

Španjolska svetišta

U Španjolskoj ponovno cvjeta pješačenje sustavom tamošnjih tradicijskih hodočasničkih putova koji svi vode u Santiago de Compostela, ukupne dužine od nekoliko tisuća kilometara. Sveti Jakov sa štapom, čuturicom i školjkom - Jakobovom kapicom

ZAGORJE Hodočašća u hrvatska svetišta

Putovanja romara u Mariju Bistricu

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Hodočasnički putovi koji vode u hrvatska svetišta stari su više stotina godina. Iako formalno neobilježeni, duboko su urezani u pamćenje najstarijih vjernika.

Danas, kada je vjernicima na raspolaganju velik broj osobnih vozila, malo vjernika pješači tradicijskim hodočasničkim pu-

tovima do odabranog svetišta.

Ti su putovi uglavnom obrasli i zaboravljeni. Zanimljiva su promišljanja običnog puka, koji misli da su tradicijska putovanja romara u Mariju Bistricu iz Varaždina i Zagreba oduvijek bila vlakom do željezničke stanice Zlatar Bistrica, a dalje pješke ili koči-

jom do Marije Bistrice. Istinski, tradicijska putovanja u Mariju Bistricu obuhvaćala su pješačenje od središta vlastite župe sve do Marije Bistrice i trajala su u prosjeku tri dana, od kojih je drugi bio u miru i u cijelosti posvećen pobožnostima. Spavalo se na sjenicima i sličnim zdanjima.

Marija Bistica

Savjetnik 33

19. siječnja 2010.

Veterinarska klinika

“KITRO” d.o.o.

Pavleka Miškine 53 42000 Varaždin

Krvni tlak kod kućnih ljubimaca

Na osnovi ukazane potrebe predsjednik uprave poduzeća “Kitro” d.o.o., Varaždin, P.Miškine 53 Varaždin, objavljuje

NATJEČAJ

za popunu slijedećih radnih mjesta 1. VODITELJ PRODAVAONE U LUDBREGU (za novi objekat) 2. VODITELJ PRODAVAONE U VARAŽDINU (za novi objekat) 3. VODITELJ PRODAVAONE U CESTICI (za novi objekat) 4. VODITELJ PRODAVAONE U VINICI (za novi objekat) Kanditati za nevedena radna mjesta trebaju ispunjavati slijedeće uvjete: - VŠS, SSS ekonomskog ili trgovačkog smjera - radno iskustvo u vođenju prodavaone - poznavanje rada na računalu - organizacijske sposobnosti, sklonost timskom radu - posjedovanje vozačke dozvole “B” kategorije 5. PRODAVAČ (za novi objekat u Ludbregu) Uvjeti: - SSS - sa ili bez radnog iskustva - timski rad, komunikativnost 6. VOZAČ – DOSTAVLJAČ Uvjeti: -KV vozač sa “C” kategorijom -radno iskustvo Molimo da Vaše molbe sa kratkim životopisom, adresom i brojem telefona dostavite u roku od 8 dana od dana objavljivanja poštom na gornju adresu.

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

S

va ko d n ev n o ču jemo da se netko žali na svoj povišeni, sniženi ili oscilirajući krvni tlak, no jeste li pomislili da i naši kućni ljubimci imaju problema s krvnim tlakom?

U pasa je u prav ilu učestaliji problem povećanja krvnog tlaka ili hipertenzija, a pod tim pojmom podrazumijevamo dugotrajno ili trajno povećanje arterijskog tlaka iznad 180/95 mm Hg. U pasa hipertenzija nastaje uvijek kao posljedica neke osnovne bolesti, čiji će posljedični simptom biti povišenje krvnoga tlaka.

Samo u izuzetno malom broju slučajeva (do dva posto), hipertenzija u pasa može biti primarna bolest.

Od patološk ih procesa koji uvjetuju taj problem prvenstveno su vezani uz bolesti bubrega, tzv. CUSHING-syndrom, šećernu bolest, bolesti štitnjače itd.

Od svih navedenih bolesti čak 80 posto slučajeva vezano je uz pse koji boluju od upale bubrega, točnije glomerulonefritisa. Već i sama primarna bolest skraćuje životni vijek, a povišeni tlak pridonosi tome.

Povišeni

tlak nepovoljno će utjecati i na rad srca, a posebno će ga opteretiti ukoliko već postoje problemi sa srcem. Tome pridonosi i prekomjerna težina pasa, kao stalni problem koji se pojavljuje uglavnom za-

hvaljujući vlasnicima.

Stoga je potrebno više pažnje posvetiti krvnom tlaku, ali i svim razlozima koji pogoduju tome. erapija je ovisna primarno o osnovnoj bolesti, no uvijek započinjemo s neslanom dijetom, diureticima i drugim potrebnim lijekovima. Prognoza ovisi o uspješnosti liječenja osnovne bolesti, vlasnikovom pridržavanju uputa, ali i o strpljenju, jer se problem registrira najčešće u poodmakloj fazi. aravno da se ovaj problem može detekt irat i, dijagnost ic irat i i liječiti samo u specijalističkim ambulantama koje su opremljene za tu vrstu dijagnostike, a pod nadzorom specijalista. A što je s padom krvnog tlaka? Nažalost, u tim je slučajevima u kućnih ljubimaca u pravilu ugrožen život zbog traume, šoka, gubitka većih količina krvi itd. te je stoga adekvatna hitna terapija uz stacionarno zbrinjavanje pacijenta presudna u spašavanju života.

T

N

34 Zdravlje

19. siječnja 2010.

OTKRIVAMO U Varaždinskoj županiji u porastu broj žena k

Strah glavu čuva

S

trah glavu čuva! Nemojte čekati simptome. Onda je obično već kasno. Za osobe pod rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva strah od kolonoskopije ne smije biti razlog odgađanja pretrage, već poticaj da se dođe na pretragu. Pretragu bi trebali dr.Mladen MAKITAN napraviti svi stariji od 40 gointernist, ravnatelj dina koji imaju bliske srodniPoliklinike Živa ke koji su bolovali i umrli od tel. 042/303-979 raka debelog crijeva. Važno Optujska 52, Varaždin je znati da pretragu treba obaviti dok još ne postoje simptomi bolesti. Male dobroćudne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome, ali ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme, iz njih može nastati rak debelog crijeva. Za takvu pretvorbu treba obično desetak godina. Jedan me pacijent, inače moj prijatelj, tijekom razgovora upitao: “Pa nemam nikakvih simptoma, zašto mi stalno govoriš da moram na tu pretragu?” Moj je odgovor bio jasan i direktan: “Zato što ni tvoj otac koji je obolio i umro od raka debelog crijeva u tvojoj dobi nije imao simptoma. Ali je imao dobroćudne izrasline koje možemo vidjeti jedino kolonoskopijom. Da je tada napravio pretragu, našli bismo te male izrasline i odstranili ih na vrijeme. I on vjerojatno nikada ne bi obolio i umro od raka debelog crijeva.” Važno je dakle imati na umu da je to jedini način da nađemo promjene u crijevu dok još nema simptoma bolesti. Na pretragu bi trebali ići svi koji imaju bliskog srodnika koji je obolio od ove opake bolesti. Kada doći na pretragu? Što ranije iza 40. godine, najkasnije desetak godina prije dobi obolijevanja bliskog srodnika. Ne zaboravite, rak debelog crijeva je smrtonosna bolest ako se otkrije prekasno.

Budite zdravstveno odgovorni prema sebi, ali i prema svojoj obitelji.

Ne žele lijekove, rez

U varaždinskom rodilištu prošle godine je 400-tinjak žena rodilo na prirodan način vodenjaka. No, takav porod je moguć samo ako je porodničar ustanovio da nema nik Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U varaždinskom rodilištu u petak je rođen Jan Šinko, dječačić težak 3.270 grama i dugačak 48 centimetara.

Njegova majka Kristina Karaula-Šinko, 25-godišnja medicinska sestra iz Varaždina, odlučila je svoje prvo dijete na svijet donijeti na prirodan način. U tome je i uspjela: tijekom poroda nije primila drip, analgetike ili bilo kakav drugi lijek, porodila se u jednom od najprirodnijih položaja, u čučnju, a nije bilo ni rezanja međice ili epiziotomije.

Bez intervencija

- Od početka trudnoće razmišljala sam o prirodnom porodu i moram reći da sam danas jedva pristala na prokidanje vodenjaka. Sretna sam

d

ođe li do bilo kakvih komplikacija, rodilja se treba ponašati prema uputama liječnika i zahvaljujem osoblju varaždinskog rodilišta na ovom prekrasnom iskustvu – rekla nam je Kristina nepuna dva sata nakon poroda držeći u naručju maloga Jana.

Itekako je osjećala bol koja prati trudove, posebice one jače, ali nije željela primiti nikakve lijekove. Iako su u manjini, žena koje se odlučuju za pr irodni porod sve je više. U varaždinskom rodilištu prošle godine je od ukupno 1.893 poroda njih 20-ak posto obavljeno na prirodan način. Što je

prirodni porođaj i koje su osnovne razlike u odnosu na onaj aktivno vođeni?

- Prirodni porođaj u prvom redu podrazumijeva da je odgovorni porodničar ustanov io da nema nikakvog rizika, ni kontraindikacije od strane majke ili djeteta. Tada sam porod može teći bez ikakve intervencije liječnika, a u smislu upotrebe lijekova, primjerice dripa, analgetika i epiduralne analgezije, ili bilo kakvih opstetričkih intervencija, kao što su prokidanje vodenjaka, rezanje međice, vakuum i carski rez – pojašnjava dr. Fara, specijalist ginekolog i subspecijalist fetalne medicine i opstetricije.

Dodaje da žena isto tako ima pravo izraziti želje u vezi pojedinih bolničkih tretmana, kao što su, primjerice, brijanje, položaj i kretanje u porođaju. Ako je trudnoća uredna i ako su dobro pripremljene za porođaj, rodilje imaju mogućnost izbora položaja za rađanje.

- Pretpostavka takvom porodu uz potporu partnera je edukacija putem tečajeva u varaždinskom rodilištu. Trudnice i partneri pripremaju se za aktivno sudjelovanje u porodu, čime im se otvara i mogućnost biranja načina na koji će način uz pomoć liječnika i primalje roditi – kaže dr. Fara.

Razumna opcija

Za razliku od prirodnog, aktivno vođeni porod podrazumijeva mogućnost korišenja lijekova i opstetričkih intervencija. - Činjenica je da se danas vrlo malo žena odlučuje za porođaj bez lijekova. Vaginalnog porođaja bez trudova nema, trudove

Savjeti iz ordinacije

Kristina Karaula-Šinko s Janom dva sata nakon poroda

uvijek prati bol, a prag osjetljivosti na bol je kod svake osobe drugačiji. Kako žene reagiraju u trenutku kada počinju jači trudovi, vrlo je individualno. Većina se želi brzo i bezbolno poroditi i traže aktivno vođenje porođaja uz primjenu lijekova. Takvo aktivno vođenje porođaja, čije trajanje se primjenom lijekova skraćuje, zahtijeva kontinuirano monitoriranje djeteta, pa je ženina mogućnost kretanja više ograničena – pojašnjava specijalist.

Ističe da postoji i određeni

postotak rizičnih trudnoća gdje, bez obzira na želje budućih roditelja, treba postupati isključivo prema uputama liječnika. - U nekim slučajevima će aktivno vođeni porod ili carski rez biti jedina razumna opcija. Dođe li do bilo kakvih komplikacija u porođaju, bilo da se radi o prirodnom ili aktivno vođenom, i pojave bilo kakvog rizika po zdravlje majke ili djeteta, rodilja se treba ponašati isključivo prema uputama liječnika koji vodi porod – zaključuje dr. Fara.

Potpis pod sliku

Imunološki sustav (3) ežina imunološkog suT stava u čovjeka iznosi oko jedan kilogram, a

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

njegovu osnovu čini oko 1.012 limfocita. Smatra se da u tijelu čovjeka ima i oko 1.020 raznih vrsta molekula protutijela, a svakodnevno se st vor i i 1.015 novih molekula imunoglobulina. Osim imunoloških tkiva i organa, stanica i njihovih proizvoda imunokina i protutijela, presudan “nevidljivi”, ali za imunološki odgovor važan dio imuno-

loškg sustava je i niz gena i raznih molekula. Među njima najvažniji su: imunoglobulinska supergenska obitelj, glavni kompleks gena tkivne podudarnosti, antigeni receptori T limfocita, poliimunoglobulinski receptor, beta 2-mikroglobulin, razni limfocitni biljezi, faktori rasta, adhezijske molekule, receptor za fragment Fc protutijela, receptor za komponentu C3b komplementa, sustav komplementa, hormoni...

Sve te informacijske tvari

putuju između, ali i kroz stanice, premošćuju brojne biokemijske i psihoneuroimunološke mostove uključene u procese imunoprepoznavanja, potvrde, pamćenja ili odbacivanja. vaka imunoreakcija veličanstven je primjer prilagodbe na vanjski i unutarnji okoliš. Zbog toga je imunološki sustav razgranat po cijelom organizmu - od koštane srži, krvi, limfnih čvorova, prsne žlijezde (timus), tkiva ždrijelnih tonzila, preko dišnih

S

organa, kože, slezene i jetre, sve do mozga. Veliku većinu “opipljivog” dijela čine stanice koje cirkuliraju tijelom sa zadaćom prepoznavanja i razaranja antigena različitih uljeza (virusa, bakterija, gljivica, parazita; abnormalnih, ostarjelih, prekanceroznih, maligno promijenjenih i vlastitih zdravih stanica). ve je više dokaza da živci autonomnog živčanog sustava imaju važan i neposredan utjecaj na ak t ivnost imunološk ih

S

stanica te da prolazni poremećaji imuniteta u osoba koje su u dugotrajnom negativnom stresu dovode do kronične neotpornosti na brojne infekcije i češćeg nastanka tumora. Stoga se s pravom može reći da je bezbroj svakodnevnih imunoloških reakcija ujedno čuvar homeostaze i jedinstveni primjer prilagodbe na vlastita emocionalna stanja i događanja, kao i na vanjski i unutarnji okoliš prepun onoga što nismo “mi”.

Zdravlje 35

19. siječnja 2010.

koje žele roditi na što prirodniji način

zanje i šivanje

n, dakle bez analgetika i dripa, bez rezanja međice ili prokidanja kakvog rizika za majku i dijete “I kod prirodnog kao i kod aktivno vođenog porođaja uvijek postoji način da sam porođaj bude izveden puno humanije nego što se to u praksi, nažalost, još uvijek događa. Važan je humani pristup rodilji.”

Dr. Davor Fara

Radionice su lani pohađala 33 buduća roditelja, a sada mjesta ima za 12 osoba, pa požurite s prijavama

NAJAVA Počinje novi ciklus radionica za buduće roditelje

Škola za roditelje

Pravo na izbor

„Kontraindikacije za prirodni porod

„Žena ima pravo izraziti želje u

su: prijevremeni i porod zatkom,

vezi brijanja, klistira, monitoriranja

višeplodna trudnoća, mekonijska

djeteta (CTG), položaja i kretanja u

plodna voda (dijete pati), fetalna

porođaju, korištenja gimnastičke

makrosomija (veliko dijete).”

lopte, poroda na stolčiću.”

Lijekovi i intervencije

Trudovi i bolovi

„Ako nema rizika, porod može teći

„Žene vrlo individualno reagiraju u

bez upotrebe lijekova ili bilo kakvih

trenutku kada počinju jači trudovi.

opstetričkih intervencija, kao što

Većina se želi brzo i bezbolno

su prokidanje vodenjaka, rezanje

poroditi i traže aktivno vođenje

međice, vakum i carski rez.”

porođaja uz primjenu lijekova.”

U Varaždin i iz Splita!

I dok je 200-tinjak rodilja koje su prošle godine odabrale prirodni porod iz Varaždinske županije, njih čak 205 je iz drugih županija. Najviše ih je iz Zagrebačke, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, ali su ovamo došle i iz Bjelovara, Krapine, Ogulina, Vinkovaca, pa čak i iz Splita.

- Za porod u Varaždinu odlučile su se isključivo zbog mogućnosti odabira rodilišta koje pruža takvu uslugu, ali i stručnosti i humanog pristupa osoblja varaždinskog rodilišta – kaže dr.

Davor Fara, voditelj Pododsjeka rađaonice i puerperija Odjela za ženske bolesti i porodiljstvo.

Niski stolčić - prirodni položaj

Prijave se primaju do 1. veljače na broj 042/303-075 Obiteljskog centra Varaždinske županije ili putem maila obiteljskicentar-vz@vz.t-com.hr Sljedeći mjesec, 8. veljače, u Varaždinu počinje novi ciklus radionica u sklopu projekta “Prvi put roditelj” koji provodi Obiteljski centar Varaždinske županije. Radionice su namijenjene budućim roditeljima koji će na 11 susreta, koji će se odvijati jednom tjedno, od stručnjaka dobiti informacije o različitim temama vezanim uz roditeljstvo.

Teorija i praksa

Kako što lakše prebroditi trudnoću i porod, kako se dijete razvija u prvoj godini života,

kakav je njegov govorno-jezični razvoj, kako dijete pripremiti za jaslice, samo su neke od tema o kojima će parovi više doznati putem predavanja, ali i vježbi.

Pohađanje radionica je besplatno, a zainteresirani budući roditelji prijaviti se mogu na broj telefona 042/303-075 ili e-mailom: obiteljskicentarvz@vz.t- com.hr. Pr ijave se primaju do 1. veljače, a mjesta ima za 12 osoba, odnosno šest parova.

Radionice su prošle godine, kada je započelo provođenje

projekta “Prvi put roditelj”, pohađala čak 33 buduća roditelja.

- Svi polaznici su se izjasnili da su bili jako zadovoljni te da bi radionce preporučili drugim budućim roditeljima.

Ove godine planiramo pozvati jednog od očeva koji je lani pohađao radionice kako bi ispričao kakvo je bilo njegovo iskustvo na porodu i po dolasku bebe kući – najavila je Kristina Bajsić Županić, stručna suradnica Centra koja je zajedno s Jasenkom Barković osmislila i ponovno će voditi radionice. (vms)

NAREDBA Gradonačelnik naložio štednju proračunskog novca

Varaždin štedi na novorođenčadi

Iako je u proračunu Grada Varaždina za ovu godinu planirano 200.000 kuna više za novorođenu djecu, donacija s 1.000 kuna ipak neće biti povećana na 1.500 kuna.

Gradonačelnik Ivan Čehok svim je upravnim odjelima i korisnicima proračuna naložio da u prva tri mjeseca štede, a prioritet u plaćanju moraju biti nepodmirene obveze iz prošle godine, plaće za zaposlene, otplate kredita

i režijski troškovi. - Sve ostale rashode potrebno je umanjiti najmanje 20 posto u odnosu na planiranu mjesečnu dvanaestinu – navedeno je u odluci. Čehok je pojasnio da će, sukladno tome, biti smanjene i donacije, pa će iznositi 1.200 kuna. No, odluka o visini donacije još nije izmijenjena, a ne dogodi li se to uskoro, moglo bi se dogoditi da donacija “padne” ispod 1.000 kuna.

tomislav makaj

Kontraindikacije

Donacija 1.200 kuna?

Zdravo srce

Liječenje bradiaritmija

o sada smo obradili aritmije s brzom od bolesnika kod kojih postavimo D srčanom frekvencijom.No postoje s Ksumnju na usporenje srčane fredruge strane i one koje usporavaju sr- kvencije koje se manifestira nekim čanu frekvenciju do razine ugrožavanja svijesti ili ponekad i života. ajčešće, tu se radi o disfunkcijama provodnog sistema srca-na razini sinusnog ili AV čvora. eđu najčešćim poremećajima su AV blokovi-I,II,ili III stupnja.

V blok I stupnja je relativno čest nalaz ,najčešće kod njega nije potrebna nikakova terapija.AV blok II ili III stupnja su elektrokardiografski znakovi kod kojih je uz klinički simptomatologiju indicirana ugradnja elektrostimulatora srca.

N M A

od blokova, potrebno j dobro razmotriti evenualne uzroke iste-organska bolest srca,srčanožilna bolest,ili je bradikardikardija uzrokovana nekim lijekovima,odnosno mogućim vansrčanim bolestima. ako smetnje i bradikardije mogu biti intermitentne-javljati se povremeno u kraćim intervalima,ponekad se uobičajenim elektrokardiografskim snimanjem neće moći dijagnosticirati o kakovom se poremećaju radi.Najčešće za dijagnosticiranje smetnji provođenja dovoljan je 24 satni EKG-metoda snima-

K

nja elektrokardiogama tijekom 24 sata kojom se ustanovi većina poremećaja srčanog ritma.Da bi se ustanovila povezanost opterećenja srca i pojave bradiaritmija potrebno je ponekad učiniti i ergometrijsko testiranje. akon dijagnosticiranja vrste bradikardije pristupa se i odluci o liječenju.Ponekad je dovoljno liječenje osnovne bolesti,dok večinom postoji potreba za ugradnjom elektrostimulatora srca. anas na raspolaganju ima više vrsta elektrostimulatora.U grubo, možemo ih podijeliti u jedno i dvokomorske (elektrostimulatori s elektrodom u jednoj srčanoj šupljini

N D

i elektrostimulatore s elektrodom u dvije srčane šupljine),elektrostimulatore koji reagiraju na potrebu-što znači da kad srce radi određenom brzinom elektrostimulator miruje a uključuje se samo kad frekvencija srca padne ispod određene razine,te elektrostimulatore koji reagiraju u na potrebu za srčanom frekvecijom-kad se nositelj elektrostimulatora nalazi u fizičkom opterećenju tada se ubrzava frekvencija elektrostimulacije,dok se ista smanjuje u mirovanju.Osim ovih postoje i elektrostimulatori koji prepoznaju i neke druge vrste aritmija pa mogu uputit i kratak elektrošok kako bi se ritam srca vratio u normalni.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

36 Ženski svijet

Trudnoća

19. siječnja 2010.

MODA Neizostavan dio ženske garderobe danas su tajice raznih boja i dužina

Pilates i joga za trudnice

T

rudnoća je zasigurno period kad se nećete upuštati u zahtjevne programe vježbanja.

Posebno ako i prije trudnoće niste bile fizički aktivne. Sve veći broj trudnica odabrat će upravo ove metode vježbanja. ilates se preporučuje zdravim trudnicama s urednom trudnoćom.

Pilates tehnikom možete na jedinstveni način Martina Šebijan povećati gipkost i policencirani voditelj vježbi i boljšati držanje. Ovo je tjelesnih aktivnosti za trudnice, metoda koja poboljšava prenatalfintess@gmail.com gipkost, snagu i tonus mišića. Omogućava bolju kontrolu mišića kroz pokret. Sama tehnika je kombinacija elemenata joge i istezanja. Svaki pokret koji izvodite pozorno se prati od početka do kraja. ilates se može nazvati i “razmišljanje o pokretu” pa zaboravite na rutinsko vježbanje naučeno napamet. Joga na sanskrtu znači “sjedinjenje”. Može se izvoditi i tijekom trudnoće, posebno ako ste se njome bavile i prije. Može vrlo blagotvorno djelovati na trudnoću, trudove i u postpartalnom razdoblju. nogi ljudi misle da je joga samo lagani oblik vježbe disanja, a zapravo se radi o složenom sustavu tjelesnih i mentalnih vježbi. Nudi kombinaciju vježbi kroz položaje tijela (asane) i tehnike disanja (pranajame). Korisna je u pripremi za porođaj te za poboljšanje fizičke i mentalne izdržljivosti. bog veličine trbuha neki položaji tijela neće biti mogući pa ih treba izbjegavati.

Joga jača, učvršćuje i opušta. Prije porođaja pomaže otvaranju zdjelice, a nakon porođaja ponovnom učvršćivanju mišića. Mnogo je različitih sustava joge, ali svi pružaju tjelesne i duhovne dobrobiti.Kad naučite položaje i tehnike disanja, joga može biti odlična metoda samopomoći. Ne preporuča se vježbati u prvom tromjesečju trudnoće.

Do četrnaestog tjedna izvodite lagane pokrete, a nakon tridesetog izbjegavajte vježbe koje se izvode ležeći na leđima. lušajte svoje tijelo i izbjegavajte položaje u kojima se ne osjećate ugodno.Ako osjetite bol ili nelagodu, prestanite vježbati.

P

P

M Z

Tajice kao odličan outfit za svečani mladenački izlazak

Tajice u otkačenim dnevnim mladenačkim kombinacijama

Piše: Helena Hrman

ih muškarci u periodu od 14. do 16. stoljeća, zatim Škoti i Indijanci. Od Indijanaca preuzeli

Nešto usko, nešto udobno

Kod tog je odjevnog predmeta odlična udobnost koju pruža, a ako tajice u zimske

dane odlučite nositi ispod hlača, bit će vam zagarantirana i toplina. Danas u trgovinama postoji pregršt tajica raznih boja, dezena i dužina. Na vama je samo da odlučite.

Rade se od pamuka, likre, poliestera, vune, svile i drugih materijala.

Vjerovali ili ne, tajice su u prošlosti nosili i muškarci, a ne samo žene. Prvi oblici tajica sastojali su se od dvije odvojene nogavice, a nosili su

I Iva Jerković u tajicama

Tajice i čizme

helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Danas gotovo nema djevojke ni žene koja u svom ormaru nema tajice.

Neke ih nose samo za “po doma” dok one mlađe i odvažnije tajice nose kao glavni hit sezone, pretežno na čizme.

Udobnost i toplina

su ih pak doseljenici u Sjevernu Ameriku. U hladnim predjelima svijeta, poput Rusije, muš-

karci i danas nose tajice kao zaštitu od hladnoće. Žene su nosile jednu vrstu tajica ispod krinolina sredinom 19. stoljeća, no pravi procvat tajice su doživjele šezdesetih godina prošlog stoljeća. Početkom osamdesetih godina postale su poznate zbog pojave fitnesa i aerobika. Danas se pak tajice nose kao dio svakodnevne garderobe, najčešće u kombinaciji s tunikama, dugim vestam ili ispod minica...

Na našim ulicama

Moda u New Yorku

t

ajice su nosili i muškarci u periodu od 14. do 16. stoljeća

S

Frizerski salon

Kosa je ukras svakog čovjeka

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Kosa je ukras i ljepota svake osobe, pogotovo žena. Što muškarce najviše privlači kod žena? Na drugom mjestu je lijepa, zdrava i prirodna kosa.

Muškarci sa zdravom i prirodnom bojom kose osjećaju se snažniji i mlađi, a samim tim i privlačniji.

Kosa nije samo ukras, ona je i pokazatelj svega onoga što se događa u duši i tijelu. Zdrava kosa čini nas zadovoljnijima, samouvjerenima i poželj-

nijima. Po kosi možemo zaključiti jesmo li zdravi ili bolesni. Ona regira na sve, od stresa, bolesti i prehrane. Zdrava kosa je simbol ljepote žene te uz veseli osmijeh čini ženu privlačnom i uzbudljivom.

Kosa je sačinjena od proteina, uključujući i protein koji određuje boju kose - supstancu zvanu melanin. Različita boja kose je rezultat različite koncentrac ije pigmen ta - melanina u kosi. Na

primjer: svjetlija kosa (plava, smeđa) ima manju koncentraciju melanina od crne kose. Starenjem organizma, produkc ija melanina se smanjuje i kosa počinje sijediti. Životni ciklus vlasi varira od 2 do 5 godina. Sve vlasi nisu iste starosti. 85 posto vlasi su u fazi rasta, 14 posto su u fazi ispadanja dok je preostalih 1 posto u prijelaznoj fazi.

Dnevno ispada od 70 do 100 vlasi.

Ženski svijet 37

19. siječnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Kolumnistica ljubljanskog “Dela” Alenka Berlot Košiček

Dermatolog Uspjeh je biti u dobrim Folikularna keratoza odnosima sa sobom i drugima F olikularna ili pilarna keratoza poremećaj je orožnjavanja kože, često prisutan u dječjoj dobi.

Promjene laiku mogu sličiti na akne te se stoga često i pogrešno tretiraju. o, ovdje je zapravo riječ o nasljednom poremećaju, kod kojeg unutar otvora (folikula) dlaka dolazi do stvaranja suhih, tvrdih, rožnatih trneva (papula) boje kože. Promjene su najčešće smještene na vanjskim stranama nadlaktica i natkoljenica, Sanja PETEK-MODRIĆ te na tzv. glutealnim podr. med. dručjima (područje zadnjispecijalist ce). Koža je na opip gruba, dermatovenerolog hrapava i suha, pa su je Kralja P. Krešimira IV. 41 a, nekad nazivali i „purećom Varaždin 042/302-080 ili guščjom“ kožom. Takav tip kože češće je prisutan kod djece sa suhom kožom, naročito onih, koji su skloni različitim oblicima alergija tj. razvoju atopijskog dermatitisa (neurodermitisa). romjene su osobito izražene tijekom zimskih mjeseci, kada zbog hladnoće i suhog zraka u prostorijama te preagresivne njege grubost i suhoća takve kože još više dolaze do izražaja. Tada se oko čepova pojavljuje i blago crvenilo, koje najčešće nije posljedica upale, već nadraženosti kože. Tvrdi čepovi gotovo u potpunosti ispunjavaju otvore dlaka, što posljedično dovodi i do njihovog ispadanja. Ponekad slično mogu izgledati i neke druge bolesti kože (npr. lichen ruber) ili reakcije na pojedine lijekove. o u osnovi, folikularna keratoza predstavlja prvenstveno estetski problem kože, koji se u znatnoj mjeri može ublažiti različitim pripravcima za njegu, koji kožu dovoljno vlaže i hrane (maste), te blagim, uljnim kupkama.

Vrlo često se tovrsne promjene nakon puberteta i spontano ublaže.

Sebe je opisala kao komunikativnu, optimističnu i punu razumijevanja, a smatra da prava žena nikad ne smije zaboraviti svoje dostojanstvo

N

Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Sasvim je sigurno da nema dnevnog boravka sa stereotipnim regalima ili policama za knjige na prostoru “od Vardara pa do Triglava” u kojima se stidljivo u nekom zabačenom kutu, da nisu odmah uočljive, ili djeci na dohvat ruke, ne kriju knjige “Frigidna žena” i “Muškarac u škripcu” srednjoj i starijoj generaciji svima znanog u bivšoj državi nadaleko čuvenog seksologa i psihijatra dr.

Marijana Košičeka.

P

Brojne knjige

Na njegovo mjesto u Hrvatskoj “zasjeo” je seksolog prof. Aleksandar Štulhofer, a dr. Košiček se skrasio sve do svoje smrti 2003. godine u glavnom gradu susjedne “dežele” – Ljubljani, gdje je vodio svoju psihijatrijsku ordinaciju i pisao knjige s područja ljudske seksualnosti. Njegovu životnu družicu, po zanimanju socijalnu radnicu, a po pozivu kolumnisticu ljubljanskog Dela ženske rubrike ONA koja piše o međuljudskim odnosima, prvenstveno o nerijetko zamršenim odnosima između muškaraca i nježnijeg spola, ali i o međugeneracijskim nesuglasicama, problemima na radnom mjestu i problemima u školovanju djece, Alenku Berlot Košiček pronašli smo u Ljubljani.

Osim što se bavi pisanjem vrlo popularnih i čitanih kolumni Alenka Berlot Košiček je i vlasnica Studia MI DVA (Nas dvoje) u kojem pruža usluge bračne terapije i nerijetko raspliće gordijski čvor partnerskih i bračnih odnosa.

Neformalna veza

Nevjenčana supruga popularnog seksologa Košičeka koja je u neformalnoj vezi živjela s njime šest godina iz, kako je kazala “obostranog uvjerenja prema kojem za vezu nije potrebna formalnost već podudarnost duša i veza srca”, nosi prezime Košiček, jer u Sloveniji formalne i neformalne veze su jednako vrijedne pred zakonom.

- Za Marijana, ja sam bila njegova žena, a on moj muž - kategorično nam je kazala Berlot Košiček. Iza sebe ima jedan “ugasli” brak i iz te veze odraslog sina.

Ova životna družica i u mnogočemu učenica i nastav-

N

Najromantičniji trenutak u životu Alenki je bio ručak sa suprugom u Beču

Živi i pusti druge da žive Što ženama znače ljubav i seks, a što muškarcima?

Malo šale: ženama je seks jagoda na šlagu na vrhu torte, a muškarcima je predjelo!

Jeste li ikad posjetili Varaždin?

Nažalost nisam posjetila Varaždin. Marijan mi

ljačica učenja seksologa Marijana Košičeka za Male ženske razgovore progovara o svojoj ženskoj svakodnevici, romantičnim životnim trenucima, uzorima i načelima u životu, ali i o omiljenim glumcima, filmovima pa i omiljenim joj

m

ajčinstvo je za Alenku najljepše životno iskustvo, istakla je parfemima.

Ukratko, za naše Male ženske razgovore, kako je sama kazala, “s veseljem” je odškrinula vrata svoje ženske intime i progovor ila o sitnicama koje čine njezin život ljepšim kao uostalom i život svake od nas.

je pričao kako je to lijepo mjesto puno raskošnih palača iz baroknog i inog doba. Čula sam također za znamenite Barokne večeri. Nadam se upoznati vaš Varaždin.

Vaš moto u životu? Živi i pusti druge živjeti.

Jutro započinjete s...

“Pozdravom Suncu” i čašom jabučnog soka.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Optimistična, komunikativna i puna razumijevanja.

Vaš uzor u životu?

Isus Krist!

Najromantičniji trenutak u životu?

Ručak s Marijanom u Povijesno-umjetničkom muzeju u Beču.

Omiljeni parfem?

Coco Chanel Mademoiselle, Amarige Mariage Givenchy i najnoviji Bulgari. Što je za vas uspjeh u životu?

Biti u dobrom odnosu sa sobom i drugima uprkos teškoćama na koje nailazimo u životu i uvijek ponovno osjetiti ljepotu življenja.

Je li istina da iza svakog

uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Dakako da se to odnosi na oba spola. Smatram da biti u životu uspješan ne znači imati poslovnog uspjeha i mnogo, mnogo novca. Znači imati također sređeni život. Na taj način smo više uspješni i na drugim životnim područjima života. Moralna potpora voljenog partnera je neprocjenjiva.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zaborav iti svoje žensko dostojanstvo. Što je za vas majčinstvo?

Najljepše životno iskustvo!

Najdraži film?

Vrijeme nježnosti, Cabaret, Fanny i Alexander.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Pierceom Brosnanom i Woodyjem Alenom.

38 Ženski svijet ŽENE NA POSLU Varaždinska slastičarka Marija Šešet

tomislav makaj

Žene

i zdravlje

19. siječnja 2010.

Zašto ići ginekologu? (1)

N

emam smetnji – zašto ići ginekologu? Uz materinstvo kao najvažniju prirodnu «životnu» zadaću i preokupaciju žene, spolni život nježnijeg spola neizostavno je povezan s redovitim ginekološkim kontroBrojna svjetska Dr. Aleksandar lama. ginekološka društva JUKIĆ nisu jedinstvenog staspec.ginekologije i va kojom učestaloću porodništva preporučiti ginekološke preglede i testove. ad je riječ o tome, moramo razlučiti različite životne dobi i uz njih vezane potencijalne rizike za dobijanje spolnih bolesti kao i pojavnost određenih bolesti u različitim životnim dobima i pojedinim «rizičnim skupinama» žena. ogičnim se nameće da djevojka od 23 godine i gospođa od 45 godina neće isto pobolijevati niti će vjerojatnost za iste bolesti kod njih biti jednaka. I unutar istih godina, prema životnim okolnostima žene, postavljamo se drugačije. Djevojka od 23 godine možda još uvijek studira i nakon nekoliko veza unatrag pola godine ima stalnoga partnera.

Druga u toj dobi je možda već dva puta rodila. Sigurno je kod prve značajno veća vjerojatnost obolijevanja od spolnih bolesti. Druga ima bitno veću vjerojatnost za pojavu dobroćudnih promjena maternice. Kod prve se dijagnosticiranjem spolne bolesti može postaviti sumnja na postojanje i drugih, prikrivenih bolesti, te potencijalni problem može biti nemogućnost začeća. Kod druge postizanje i održanje trudnoće nisu upitni i moguće posljedice spolnih bolesti će nas značajno manje zabrinjavati. zadnje vrijeme sve češće dobijam upit kada svoje kćeri uputiti ginekologu na pregled i PAPA test nakon prvih spolnih odnosa. Pregledom svjetske literature naći ćemo prilično različite stavove. Jedni vele da je preporučeni raspon za 1. ginekološki pregled 2 godine od prvog spolnog odnosa, drugi navode – 3 godine.

Naš «tradicionalni» ginekološki stav veli kako je bitno unutar godinu dana od prvog spolnog odnosa otići ginekologu.

K L

U

Nastavlja se...

Marijin je posao svaki dan pripremati kolače, no još ih uvijek voli vidjeti i na stolu u svojoj kući

Uz kolače moj je život sladak Marija ja postala slastičarka jer je odlučila slijediti stope svoga starijega brata, nadaleko poznatog slastičara Vinceka iz Zagreba Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Varaždinci su vrlo maštoviti u svojim narudžbama i znaju prepoznati i cijeniti kvalitetu - rekla je slastičarka Marija Šešet koja već više od 30 godina zna tajnu izrade svakog kolača, slastice i torte.

Razne narudžbe

Ima tu svakakvih narudžbi, kaže, od torta s likovima iz crtanih filmova do nečega konkretnijega. Tako su pojedini klijenti znali naručiti torte u obliku muškog i ženskog tijela, neki su pak bili romantičniji pa su tražili torte u obliku srca.

- Neki traže da se te torte malo bolje zamotaju da drugi ne vide, a neki ih pak s ponosom nose iz slastičarnice - kaže Marija sa smiješkom. Još je kao mala djevojčica doma znala ispeći štrukle sa sirom i palačinke, a za slastičarku se odlučila školovati kako bi krenula stopama svoga sedam godina starijeg brata, nadaleko poznatog slastičara

Vinceka iz Zagreba. - Dopao mi se taj zanat i danas ga jednako volim kao i prije - kaže Marija kojoj je svaki dan posao - peći kolače. Na svu sreću, kaže, još joj se nije dogodilo da joj neki kolač ne bi uspio. Kako to drukčije objasniti nego njezinim velikim trudom i prirodnim talentom? - Ovaj posao traži konstantnu prisutnost.

Sveukupno nas je ovdje sedam zaposlenih, ali kada su neke velike narudžbe u pitanju,

kolače. I palačinke su mi odlične - kaže Marija koja nasljednika ima i u sinu Robertu koji je također završio za slastičara.

No, u radu joj pomaže i mlađi sin koji studira pravo, kao i suprug Željko sređivanjem papirologije, tako da je cijela obitelj na neki način uključena

u slastičarski posao. Najviše se opušta kada ode u rodni kraj, u Završje Podbelsko, gdje imaju kuću, no kada se radi, mjesto stanovanja im je Varaždin.

Dok nam je o tome pričala, u slastičarnicu je stizala klijentela te zadovoljno naručivala ukusne kolače. Baš kao da su iz slastičarnice Šešet.

s

vaki dan peče i priprema kolače, a dosad su joj svi uspjeli ne mogu otići kući i praviti se da o tome ništa ne znam.

Tada radimo tako dugo dok se narudžba ne isporuči, ako treba i do kasno u noć - kaže iskusna slastičarka koja u svojoj slastičarnici svakodnevno priprema kremaste kolače. No, nisu joj dosadili.

- O, da, ja i dalje volim jesti

Sa sinom slastičarom Robertom

Željka SLATKI

Kozmetički

savjeti

Bore oko očiju P

odručje oko očiju nam je zbog nedovoljnog broja masnih stanica te stalnih pokreta najosjetljiviji dio lica, tako da na tim mjestima prvo vidimo posljedicu umora, stresa tj. starenja. Većinu znakova starenja možemo uspješno prikriti, ali ne i spuštanje te boranje kapaka što nam narušava izgled i daje nam umoran pogled.

Koža kapaka i područja oko očiju vrlo je tanka, samo 0,04 mm dok je na ostatku lica 1 mm. Zbog toga što ima manje lojnih žlijezda podložna je oštećenjima i isušenju.

Područje oko očiju ima 22 mišića koji su pod stalnim opterećenjem zbog treptanja čime se vlaži prednji dio oka. Koža je elastičnija i labavija nego bilo gdje drugdje, a time je sklonija opuštanju. jegovati to područje kremom za lice nakon tridesete godine nije dovoljno.

Područje oko očiju vrlo je osjetljivo i suho te nam je potrebna ciljana njega odgovarajućim preparatima. ilo bi odlično kada bismo imali kremu koja bi djelovala istodobno na bore,

N B

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face

podočnjake, natečene či i umorne kapke. Ali to su zasebni problemi te ih tako i tretiramo. Neka vas ne plaši što su pakiranja tih krema mala, dugo će vam trajati. otrebno je ujutro i navečer malu količinu kreme nježno utapkati jagodicama prstiju kako bi se potaknula mikrocirkulacija i poboljšala resorpcija kreme. Dobro bi bilo da kod odabira kreme protiv bora oko očiju odaberete onu koja ima zaštitni faktor SPF 15 i UVA zaštitu.

o P

Ženski svijet 39

19. siječnja 2010.

Dosad je izradila oko tisuću svijeća, a radila ih je za varaždinske biskupe, za Špancirfest, za svog oca...

tomislav makaj

I reče Bog: “Neka bude svjetlost!”

Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - “I reče Bog: ‘Neka bude svjetlost.’ I bi svjetlost”.

Ovu biblijsku rečenicu citirala je Varaždinka Zdenka Vinko osvrćući se na svoj dugogodišnji hobi, izradu prelijepih svijeća, različitih oblika, motiva i veličina.

Određena poruka

Dosad ih je zasigurno izradila oko tisuću, a svaka od njezinih svijeća nosi neku poruku jer su većinom izrađene za određenu osobu.

No, kako se danas 62-godišnja Zdenka počela baviti tim zanimljivim hobijem?

- Svoj hobi otkrila sam zapravo dosta kasno. Godinama sam radila kao službenica u varaždinskoj VAMA-i i kako sam po prirodi nemir-

u

varaždinskoj katedrali imala je i izložbu “Plamen je duša svijeće” nog duha, tražila sam se u svemu i svačemu - rekla je Zdenka Vinko, koja je prve svijeće počela raditi za obitelj i prijatelje. Tako je uoči jednog Božića u ruke uzela četvrtastu svijeću i njezina je ideja bila realizirana. Svijeću je zapravo pretvorila u adventski vjenčić tako što

Svaka svijeća izrađena je za određenu osobu i nosi određenu poruku, istakla je Zdenka Vinko

je sa svake strane svijeće stav ila drukč ije umjetno cvijeće s malom svjećicom i adventsko slavlje je moglo početi.

- Također, jako me veseli sve što se u Varaždinu događa, pa tako i ja izrađujem svijeće prema događajima u našem gradu - priča Zdenka koja je tako napravila svijeću s klaunom Ludekom za varaždinski Špancirfest, svijeću namijenjenu Sjajnom balu, varaždinskoj Gradskoj kavani i lijepim vizurama varaždinske barokne jezgre.

Najteže joj je, kaže, pronaći male instalacije koje ugrađuje u svijeće, dok joj je ostalo mnogo lakše. - Svijeće radim na nekoliko načina. Prvi je tehnikom dubljenja, drugi je lijepljenjem posebnih voštanih ploča, a treći je da

svijeće nekada i sama lijevam - kaže Zdenka koja sve materijale za izradu svijeća nabavlja u Grazu. U svemu je podupire suprug Vladimir i 25-godišnji sin Igor.

Zdenka Vinko imala je čast izrađivati svijeće i za oba varaždinska biskupa, pokojnog Marka Culeja i sadašnjeg biskupa Josipa Mrzljaka.

Imala je i svoju izložbu sakralnih i adventskih svijeća u varaždinskoj katedrali pod nazivom “Plamen je duša svijeće”.

Najponosnija je pak na svijeću koju je izradila za svog pokojnog oca Franju Kečeka, koji je cijeli život bio iznimno ponosan na to što je Varaždinac i koji je patio jer je iz Varaždina odselio u Kučan, gdje se i Zdenka rodila.

- Imala sam zamisao kako

bi svijeća trebala izgledati, no trebala sam pronaći nekoga tko će izraditi tog lijevanog Varaždinca.

N a kraju ga je savršeno izradila gospo đa Vera Pavelić rekla je Zdenka dodavši da ta svijeća za nju ima iznimnu sentimentalnu vrijednost.

Fufenhajc Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

DOZNAJEMO Zdenka Vinko izrađuje osebujne svijeće

E

to me opet! Jednostavno, imam vam toliko toga za reći da sam odlučila mnoge teme i dileme podijeliti s vama. ila sam na prvoj ovogodišnjoj kavi u tipično ženskom društvu u kojem su svijetla točka bila tri dobra frajera!

Komplimenti su frcali na sve strane, a naklonost ljepšem spolu iskazivali su diskretnim, ali primijećenim dodirima i znakovitim pogledima u provokativne dekoltee. Uživale smo u takvim bezazlenim igricama, kojih zasigurno ne bi bilo ni u primislima da su im u blizini bile zakonite družice! Ali, baš i je fora u tome da te takvi sitni, zabranjeni znakovi suptilne erotike uzdrmaju i dovode u kušnju. Jer da se to odvijalo u večernjim satima, ne znam bi li baš sve od nas pet mlađih prisutnih žena odoljele ovakvim izazovima! «A kaj bi se i moglo tako strašno dogoditi?» pomislih sa svoje četiri banke. li ove se mačke vrte oko tridesete i titraju k’o rastvoreni lopoči na vodi! Mirne bih duše napravila prekršaj!!! Moj unutarnji neposluh prekinula je kolegica preko puta: «Ma daj, ona je obična fufica. Spetljala se s mužem frendice koji je čak godinu dana bil njezin ljubavnik! Kad je dolazil u njezin stan, izuval se na ulaznim vratima, preoblačil u posebnu obleku koju je pripremila samo za njega. Čak i gel za tuširanje, pjenu za brijanje, šampon i zubnu pastu! Možeš si to zamisliti! A na odlasku svaki je put ponovo uskakal u svoje staro odijelo i vraćal se doma k’o sa službenog puta! A žena mu je k’o svetica, doslovce savršena – mirna, povučena, brižna, odlična kuharica i domaćica. Stan im je kaj škatulica, sve na svom mjestu. Ma, k’o u muzeju!» I dok su se žene zgražale pitajući se tko je ta pokvarena prasica, frajer do mene odjednom je glasno izustio: »Fufenhajc»! «Fufenhajc?! Kaj ti je to?» - pita jedna. «A, bože moj, FUFENHEIZ! Kaj ti ja morem kaj ne znaš njemački pa ne kužiš» - znakovito odgovori. A drugi se odmah nadoveže: «Točno to. Ako su fufice - lake žene, a «hajc» u slobodnom prijevodu otprilike znači «vruće», onda one imaju vruću onu stvar! I to se zove fufenhajc! Pomislim: “Ima nekaj u tome.” Vrag ti čišćenje, peglanje, pospremanje... Ja sam za fufenhajc, kako god vam to izgledalo čudno! Voli vas vaša Diva.

B

A

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje čajevca povećava obrambenu sposobnost organizma E N U U K terično ulje čajevca (lat. Melaleuca alternifolia) potiče iz Australije gdje ga odavno, kao tradicionalni lijek, koriste domoroci Aboridžini za pripremu raznih pripravaka kojima olakšavaju mnoge zdravstvene tegobe. disali bi paru ulja iz zgnječenog lišća čajnog drveta da bi izliječili kašalj i prehladu, stavljali bi svježe lišće na rane, a otopinu koristili za prehladu i kožne bolesti. Ulje čajevca dobiva se destilacijom lišća i grančica drveta, a koristi se u medicinske i kozmetičke svrhe.

ajviše se upotrebljava u liječenju infekcija kože poput atletskog stopala, gljivičnih infekcija, kurjih očiju, bradavica, akni, inficiranih opekotina, rana, uboda i ugriza insekata te drugih kožnih oboljenja. arakteristika ovog eteričnog ulja je široki protumikrobni spektar te uspješno djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica. Kada se tijelo nađe na meti bilo koje vrste tih organizama, eterično ulje čajevca povećava obrambenu sposobnost organizma te je zbog toga jedno od najdjelotvornijih eterič-

nih ulja u slučajevima često ponavljanih infekcija, slabosti organizma, kroničnog umora itd. aromaterapiji koristi se u kombinaciji s drugim eteričnim uljima za aromamasažu, u kombinaciji s maceratom gospine trave kao pomoć kod prhuti, a male količine mogu se stavljati direktno na kožu kao prva pomoć kod opekotina, gljivica i sitnih rana. Zbog svih tih svojstava eterično ulje čajevca ima široku primjenu i u domaćinstvu, gdje ga možemo koristiti kod čišćenja i dezinfekcije kuhinjskog pribora, elemenata i spužvica za pranje.

Marija Nekić Aromamaser

40 Mali oglasi KUĆE KUĆA u Varaždinu, super lokacija, sa 3 odvojena stana, veliko dvorište, povoljno. Mob.091/630-9630 ozn.229b POSLOVNI prostori u centru, nasuprot centrale Zagrebačke banke, 3 odvojena dijela, ulični i na katu, etažirano i adaptirano, u cjelini ili pojedinačno prodajem/ iznajmljujem. Mob.099/735-5000 ozn.5297 POVOLJNA prilika! Kuća sa bazenom, jacuzzi, videofon, novogradnja, u Hrašćici, dvorište 1 300 m², 160.000 €. Moguća zamjena za stan, Mob.099/4088832 ozn.5338 HITNO se prodaje useljiva kuća u Knegincu sa svim priključcima.

Piramida nekretnine, 099/2157037 ozn.171c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva.

Isplata odmah! Mob: 099/7444783 ozn.146c NOVOIZGRAĐENU kuću 100 m² sa okućnicom 920 m² u Kućanu Donjem, prodajem. Mob.098/1352024 ozn.5366 KUĆU i radionuu Jalkovcu, Braće Radića 24. prodajem. Tel. 095/857504, 098/587-495 ozn.210a KUĆE okolica povoljno! Jalkovec katnica i 400 m²dvorišta 65.000 € i Turčin 95 m² (kopletno novouređeno) - 68.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin prilike! Halerova aleja 100 m², Dravska poljana 120 m², Livadsko naselje 150 m², Ratimira Hercega 150 m²i 500 dvorišta. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STARE kuće i gradilišta! FIlćeva 1000 m², Optujska 630 m² dvorišta, Kurelčeva 419 m², Gotovčeva 507 m², produžetak Jurkovićeve 5000 m²- po 39 €/m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Halić 40 m², Mali Vrh 50 m², Dugi Vrh 40 m², Briška 70 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 i 96.000 €, Križanićeva 85.000 €, V. Žganca, Z. Kunc, Filićeva, Režekova, Istarska, … Venek - nekretnine, 301234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Banjšćina 45.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 66.000 €, Jakopovec 25.000 €,... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVI poslovni prostor, uži centar Varaždina, veličine 330 m² + dvorište 750 m², za sve namjene, prodajem. Prilaz svim vozilima, cijena 400.000,00 €. Upit: 098/482-001 ozn.103c KUĆU, novogradnja u Varaždinu, dvorište + garaža, prodajem/mijenjam za stan POS-ov/Grabanice.

Mob.091/782-0057 ozn.5369 KUĆE: Varaždin, centar (više kuća), Jalkovec, Kučan, Kneginec… prodajemo. Paurević nekretnine, 042/200-755, 098/9706-575 ozn.167c POSLOVNI prostor: Varaždin (centar), pogodno za restoran, kafić, ordinaciju… prodajemo.

Paurević nekretnine, 042/200-755, 098/9706-575 ozn.167c KUĆU u Knegincu, prodajem ili mijenjam za stan. Mob.099/5143931 ozn.5370 NOVOUREĐENI ugost. objekat u

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5402 NAJPOVOLJNIJE – vikendica, Tonimir bb, Varaždinske Toplice, struja, voda, telefon, 2 200 m², ograđeno, kraj ceste. Tel.042/312-932, mob.099/710-2624 ozn.5404 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.780e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.780e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.781e

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 792e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.784e POVOLJNO prodajem dvosobni stan, 68 kvadrata, namješten, Miroslava Krleže 1 A. Tel.048/626545 ozn.5250 STAN 41 m², II kat, Koprivnička 29 (preko puta Doma umirovljenika), prodajem. Mob.095/529-1977 ozn.5357 STAN, novogradnja, 50 m², prodajem. Mob.098/940-6962 ozn.5359 SUPER PRILKA! Garsonjera 29 m², novogradnja ,Grabanice, s pripadajućim parkirnim mjestom u garaži -32.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA TJEDNA! Trosobni 56 m², I kat - novogradnja Grabanice po 1.200 €/m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI novouređeni stanovi!

Zrinskih i Frankopana - 54 m² , Vrazova (centar) 53 m², Zagrebačka (15) 68 m², Kozarčeva 56 m², Koprivnička 54 m², Tina Ujevića 53 m². Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA najniže cijene!

38 m² - jednosobni, 52 m²- dvosobni, 56 m² -trosobni, 114 m² - četverosobni! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO, ispod cijene prodajem 3-sobni stan od 67,55 m², novogradnja. Mob. 099/213-5598 ozn.71c HITNO, ispod cijene prodajem 3-sobni stan od 87,90 m² sa garažom, novogradnja. Mob. 099/2135598 ozn.71c DVOSOBAN stan 65 m², Trakoščanska, II kat, uređen, 2 balkona, klima, pogodan za urede, prodajem.

Mob.098/343-567 ozn.71c JEDNOSOBNI: Dravska 27 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Jalkovečka 33 m², Zagrebačka 33 m², Režekova 35 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: B. Radića 35 m², T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakoščanska 39 m², Zagrebačka 43 m², Preloška 45 m²...

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Dravska 37 i 52 m², Zagrebačka 45, 49, 63, 65 m²,

Supilova 47 m², Režekova 49, B. Radića 50, 52, 60 m², T. Ujevića 54 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Jalkovečka 48 m², Z. i Frankopana 52 m², 54 m² - 45.000 €, Vrazova 55 m² , Trakoščanska 60 i 63 m², S. Vukovića 64 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Koprivnička 54 i 60 m², M. Krleže 56 m², Kumičićeva 57 m², Starčevićeva 57 m², Vukovićeva 63 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Vrazova 55 m², V. Novaka 60 m², R Boškovića 60 i 63 m², Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 55, 68, 77 m², Supilova 56 m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Z. i Frankopana 65 m², Masarykova 68 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : F. Galinca 74 m², Jalkovečka (Grabanice) 80 m², 87.000 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m², Režekova 80 m² + tavan 80 m².Venekn e k r e t n i n e , 0 4 2 / 3 0 1- 2 3 4 , 091/301-2335 ozn.72c 4 i 5-SOBNI: Zagrebačka 92 m², Draškovićeva 90 i 103 m², Trg kralja Tomislava 105 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c IZUZETNA prilika, poslovni prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin.

Etažiran, čisto vlasništvo, uhodan, u radu, cijena povoljna. Mob: 098/379-461 ozn.88c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c

POVOLJNO prodajem građevinsko zemljište u blizini Vž, cca 5 000 m². Mob.099/212-7390 ozn.786e

HALU u blizini grada, cca 100 m², visoka, pogodna za skladište, može i kancelarijski prostor, cijena; 3 €/m², iznajmljujem. Mob; 098/751-324 ozn.36c UHODANI poslovni prostor u centru Varaždina s osiguranim parkiralištem, iznajmljujem.

Mob.098/423-890 ozn.71c POSLOVNI prostor, iznajmljujem.

Mogućnost iznajmljivanja većih i manjih cjelina. Tel.210-194, 098/267-653 ozn.130c SOBE za studente i poslovni prostor, kancelarije, sve u blizini centra, novo namješteno, iznajmljujem. Mob.098/206-974 ozn.172c SOBE, poseban ulaz, centralno, kuhinja i kupaonica, povoljno iznajmljujem! Tel.350-289, 099/3178-773 ozn.5353 UREDSKI prostor, centar, do suda, 50 m², iznajmljujem.

Mob.098/940-6962 ozn.5359 ZUBNU ordinaciju na novoj lokaciji, opremljenu, iznajmljujem.

Mob.098/940-6962 ozn.5359 TROSOBNI stan u Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem studentima/ studenticama. Mob.091/232-4409 između 17.00 i 19.00 h ozn.5360 POSLOVNI prostor 60 m², višenamjenski, u centru grada, Kukuljevićeva ulica, iznajmljujem.

Mob.098/195-1123 ozn.5361

STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c

VARAŽDIN, lokal ulični (poslovni prostor), centar, cca 30 m², iznajmljujem. Mob.098/792-016, 042/313-544 ozn.259b

TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, n o v, n e n a m j e š t e n , u s e l j i v o d m a h . M o b . 0 9 8 / 5 2 7- 2 5 4 ozn.098/527-254 ozn.5391 TROSOBAN stan, I kat, Ulica Zr. i Frankopana, etažno centralno, sva brojila, kablovska.

Mob.098/919-6321 ozn.5393

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE u Varaždinu veličine 702 m2, prodajem. Mob. 098/423-890 ozn.71c ZEMLJIŠTA: Varaždin i okolica na svim bitnijim lokacijama i za sve namjene, od 2 000 m² - 80 000 m², prodajemo. Paurević nekretnine, 042/200-755, 098/9706-575 ozn.167c KUPUJEM građevinsko zemljište od 700 do 1000 m² u okolici Varaždina. Mob. 091/934-7262 ozn.784e

POSAO FITOFARMACEUTA, za rad u poljoprivrednoj ljekarni.

Informacije - Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, tel.042/647-117, 098/268984 ozn.45c

SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, internet, poseban ulaz, iznajmljujem studentima, nepušačima. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.5265

JEDNOSOBNI stan u zgradi blizu bolnice, novouređen, vlastita brojila, iznajmljujem dvjema studenticama/tima. Mob.095/871-4240 poslije 16.00 h ozn.5362

KUPUJEM stan do 50 m² u Ul. B. Radić. Ponude na br. 098/1610-484 ozn.263b

ozn.5414

NAJAM

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c

DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.5368

19. siječnja 2010.

JEDNOSOBNI stan na Banfici, iznajmljujem. Mob.098/135-2024 ozn.5356 STUDENTU ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet.

Mob. 098/9313491 ozn.786e SOBU sa upotrebom kup a o n i ce i z n aj m l j u j e m s t udentima i poslovni prostor 40 + 30 m². Tel.042/261-234, mob.099/190-4378 ozn.5375 JEDNOSOBNI namješteni stan, preko puta bolnice, iznajmljujem.

Mob.091/881-4794, 091/565-9913 ozn.5383 NAMJEŠTEN dvosobni stan 55 m², blizina Varteksa, najam 250 €+ režije. Mob.098/651-986, 031/601-005 ozn.5386 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5392 TROSOBNI namješten stan, 78 m², etažno plinsko grijanje, vodomjer, Banfica, iznajmljujem.

Mob. 098/550-654, 095/8722-976 ozn.5407 NOVI jednosobni stan, Banfica, I kat, etažno grijanje, klima, iznajmljujem. Mob.091/536-3041 ozn.5419 POLUNAMJEŠTEN jednosobni stan u zgradi, centar grada,

iznajmljujem. Mob.098/984-1676 ozn.261b STAMBENO-poslovni prostor blizu suda, novogradnja, prizemlje, iznajmljujem. Mob.098/9814-734 ozn.5493

MIRAN kafić u Varažd i n u t ra ž i ko n o b a r i cu. Mob.098/284-204 ozn.115c TRAŽIMO djelatnike za rad na terenu, poželjna B kategorija.

Mob.091/547-1458 ozn.158c

STAMBENI prostor blizu suda, novogradnja, prizemlje, iznajmljujem. Mob.098/9814-734 ozn.5493

STRANA kompanija poznata po visokoj kvaliteti proizvoda, nudi kreativan dodatni posao i dobru zaradu. Mob.091/892-4790 svaki dan od 09.00 – 11.00 i od 15.00 – 17.00 h ozn-209a

TROSOBNI namješteni stan, etažno grijanje, garaža (nije uvjet), Režekova, iznajmljujem. Tel.211-482 od 19.00 – 20.00 h ozn.5416

TRAŽIM posao pospremanja stana, poslovnih prostora i sl. ili pomoćni poslovi u restoranu.

Mob.099/737-9357 ozn.4f

NOVOUREĐENI poslovni prostor u Vž, 35 m², širi centar, 2 prostorije + sanitarni čvor, za ured, salon i sl., Parkirno mjesto.

Mob.098/308-025 ozn.783e

T RA Ž I M o s o b e z a p ro d aj u odjeće kod kuće, honorarno.

Mob.091/532-9924 ozn.5356

JEDNOSOBAN stan studentima/ učenicima, novouređen, centralno, blizina želj. kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/308-025 ozn.787e TRAŽI SE prostor za ugostiteljsku djelatnost, kupnja ili najam na duže vrijeme. Ponude na tel.

091/433-4004 ozn.790e

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla •servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax:042/232-800,231298 ozn.19c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c ŠKODA FAVORIT, 1991. g., 103 000 km, 1. vlasnik, ispravna, reg. do kraja 03/10. Mob.099/694-3470 poslije 18.00 h ozn.5355 VW PASAT 1.8 CL (benzinac), godište 1990, registriran do 28.06.2010, prodajem. Tel: 091/2191-087, 091/1232-378 ozn.771e OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455313 ozn.772e KOMBI IVECO C 35,2003 g, produžen, povišen, očuvan, malo vožen, cijena 6.500 €. Inf na broj : 098/379-461 ozn.88c AUDI 80 1.8, benzin+plin, ‘89. g., reg. 08/2010, atest, sačuvani, metalik, 1.250 €. Mob.095/5184814 ozn.5400 FORD ESCORT 1.3i, karavan, reg. 1. g., oprema, odličan, ‘96. g., 1.550 €. Mob.098/268-540 ozn.5405 FIAT PUNTO 1.3 dizel, 2004. g., 3.650 €; Opel Astra 17, dizel, ‘95. g., 1.450 €; Golf 1.8, benzin, ‘97.g., 2.250 €. Mob.098/135-6597

HITNO se traži osoblje za rad u caffe baru na području Cestice.

Stalni radni odnos. Informacije na broj 098/934-4557 ozn.256b TRAŽIM ambiciozne i odgovorne suradnike za rad u uredu. Plaća odlična, uvjet SSS. Mob.091/513-0597 ozn.5334 TRAŽI se KV vozač za međunarodni transport, potrebno iskustvo, TTB. Tel.042/652-860 ozn.5373 TRAŽIMO KV zidara i tesara za radni odnos. Upitati: 098/414-128 ozn.5409 CAFFE BAR „Aqua“ traži djelatnicu za rad. Mob.099/241-2314 ozn.5418 POSAO dostave robe sa Vašim ili vlastitim dostavnim vozilom Caddy, tražim. Mob.091/786-1701 ozn.5420 TRAŽI se mlađa, komunikativna i vedra ženska osoba za posao fizioterapeuta ili masera u fitness clubu. Mob.091/500-5006 ozn.796e

USLUGE

KROVIŠTA: prekr ivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744980. ozn.1c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351511, 098/916-4017, www. entry.hr ozn.5c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

19. siječnja 2010.

servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c KR STOLARIJA - Veliko zimsko sniženje svih vrsta pvc stolarije, profila ALUPLAST do 50% popusta za veće količine. Nutarnje klupčice gratis do 10.0 0 0,0 0 kn narudžbe. Obrada špaleta, odvoz stare stolarije.

Mob. 099/401- 6622, tel.

042/711-405 ozn.95c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa.

Mob.098/792-286 ozn.174c

čica, kvalitetno i precizno. Zimski popust već od 35 kn/m².

Mob.098/135-6386 ozn.5367

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c

AROMATERAPEUTSKA masaža/ tretman za ozdravljenje 30 min/60 kn. Dolazak u kuću besplatan, u Varaždinu. Mob.098/1833-339 ozn.5378

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.782e

PEČAR – keramičar: slaže I preslaže kamine, Kalijeve peći; postavlja pločice i laminat.

Mob.091/570-4956 ozn.5381

UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.788e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713. ozn.789e SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466-634 ozn.791e OBREZIVANJE i održavanje voćnjaka, vinograda, ukrasnog grmlja, čempresa, čišćenje zapuštenih površina, šišanje živice.

Mob.091/980-0694ozn.5345 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića.

Ionsko srebro. Tel.042/210-966, Vjekoslav ozn.5217 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5273

EL F O ov l aš te ni s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:0 91/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja.

Mob.095/8540-727 ozn.69c

TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob.098/1320-197 ozn.5313

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c

VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397 ozn.5344

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.5352

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322

SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5382 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

Mob.099/3530-180 ozn.5390 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice, brzo i kvalitetno te zidarske sitne radove.

Mob.098/473-421 ozn.5395 INSTRUKCIJE dajem iz Matematike, Engleskog, Njemačkog i knjigovodstva. Mob.091/536-6716 ozn.5406 GRAĐEVINSKI radovi, krovišta, fasade, novogradnja, adaptacije kuća i stanova. Brzo i kvalitetno.

Ninex, 098/414-128 ozn.5409 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, klupčice, laminat. Radim manje adaptacije. Mob.098/637-097 ozn.5413 NUDE se usluge peglanja i čišćenja. Mob. 099/195- 6624 ozn.780e

OSTALO FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje te knauf sistemi. Rad i na moru.

Mob.098/478-900 ozn.5295

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje.

Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5382

PARKETI I LAMINATI: brušenje i lakiranje, postavljanje novih. Brzoi kvalitetno! Mob.098/9066-889 ozn.5358 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.5364 DAJEM instrukcije iz matematike za osnovnu i srednju školu. Mob.091/7619-028, Petra ozn.794e POSTAVLJANJE keramičkih plo-

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.793e SIJENO u balama i roto kosu 165, prodajem. Upitati na tel.641-132 ozn.5321 POKLANJAM tvrtku d.o.o., bez dugovanja, sve čisto, puno djelatnosti. Mob.095/915-5705 ozn.5356 ODOJKE od 25 kg na dalje, prodajem. Mob.099/694-7344, 091/573-8908, Juranko ozn.5363 INVALIDSKI krevet s motorom i dekubitus madracem te invalidska kolica, sve u pola cijene prodajem.

Mob. 099/413-0546 252b ZEČEVE za klanje ili daljnji rasplod, prodajem. Ostale informacije na 098/1957-231, 098/745-636 ozn.262b

VINO graševina (može za svinju); TA-peć 3,5 KW, kauć, pult – trgovina, magnolija 1,5 m. Tel.330-035, 099/680-6014 ozn.5388 PILIĆI očišćeni 2 – 2,50 kg te odojci 25 – 30 kg. Moguća dostava. Vitez, 690-374, 098/132-4242 ozn.5389 TRUPCE oraha, bukova suha drva 1 m³/250 kn, Gorenje plinski novi štednjak, prodajem.

Mob.098/1951-632 ozn.5415 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.780e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.780e ORBITREK, očuvan za 500 kn prodajem. Mob.091/200-2080 ozn.783e PAZINSKE purane, prodajem.

Mob.091/357-0116 ozn.795e

Mali oglasi 41

u d.d., d.o.o. i obrtu. Postojeća zaduženja nisu prepreka. Tražim suradnike. Tomislav, 091/5515616, 098/1621-797 ozn.169c

kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5387

POZAJMICE zaposleni i umirovljenici 15.000 kn/48 h. Hipotekarni i adaptacijski bez HROK-a! Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn. 176c

DAJEMO dugoročne pozajmice na pokretnu imovinu (auti, zlato…) i na pojedine nekretnine. Isplata odmah! (Varaždin) Mob.095/568-9372 ozn.5394

KREDITI - 7.000 € na ostatak primanja. Zatvaranje C.L. mirovina već od 1.000 kn. Mob.095/908-1590 ozn.236b

KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.5396

KREDITI 25.000 € bez jamaca; na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 30.000 kn u roku 24 h; umirovljenici – čisti odrezak do 10.000 €; do 150.000 kn bez HROK-a. Mob.091/930-2379, 712-651 ozn.5323 KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 1.000.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.5327 AKCIJA! Krediti do 20.000 € bez HROK-a, na ostatak primanja do 12.000 €. Mob.098/291-446, 098/849-030 ozn.5371

NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5397 KREDITI i pozajmice! Krediti na ostatak primanja, umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn. Tražim suradnike! Slavica, 091/904-3612 ozn.5398 KRATKOROČNE pozajmice 20.000 kn/24 h. Umirovljenički krediti 15.000 kn/48 h bez HROK-a i C.L. Radojka, 091/916-1869 ozn.5399 UMIROVLJENIČKI do 75.000 kn

Traže se

telefonisti

za rad u call-centru na nepuno radno vrijeme uz prijavu na određeno.

• SSS • radno iskustvo nije uvjet • sklonost timskom radu • razgovjetan i pravilan izgovor Mjesto rada Varaždinske Toplice.

Kontakt osoba: Marko Golubić, mobitel 099-315-9126.

KREDITI

KREDITI: drukčiji od drugih! Bez HROK-a, mogućnost rate do 2/3 primanja za umirovljenike i d.d..

Dugogodišnje iskustvo, niz opc ija, besplatno i brzo. Mob.098/1375-727 ozn.170c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/9215841 ozn.163c ISKUSNI kreditni agent brzo, kvalitetno i bez troškova rješava Vaše zahtjeve za sve vrste kredita. Mob.091/916- 9885, 092/111-9630 ozn.5417 NOVO! Kredit i do 150.000 kn bez HROK-a.

Pozajmice do 50.0 0 0 kn. Realizacija odmah!

Mob.0 99/528 -3329 ozn.5372

SUŠENJE mesa i kobasica, izrada domaćih kobasica od čistog mesa; drvena bačva za vino, 100 l, sačuvana. Mob.091/555-0314 ozn.5376

NOVE pogodnosti! Krediti na ostatak primanja, rješiva C.L., umirovljenici 15.000 kn/48 h, 150.000 kn bez HROK-a. Natalija, 095/901-1446 ozn.5399

OGRJEVNO drvo, suhe cjepanice bukva, grab, hrast, dostava.

Mob.098/9830-979 ozn.5380

BRZI krediti i pozajmice bez jamaca za umirovljenike i zaposlene

Traži se

Asistentica u administraciji na puno radno vrijeme, na prijavu na određeno.

• Minimalno SSS • poznavanje rada na PC-u • njemački jezik u govoru i pismu • sklonost timskom radu • osobni automobil.

Mjesto rada Varaždinske Toplice.

Kontakt osoba: Marko Golubić, mobitel 099-315-9126.

KREDITI na ostatak plaće, bez HROK-a do 150.000 kn, inozemne mirovine. Mob.099/3157-255 ozn.5371 VAŠE financijske probleme uspješno rješavamo kroz pozajmice, kredite i hipotekarne kredite.

Mob.099/7866-758 ozn.5374

sa čistim odreskom, na ostatak primanja do 7.000 €. Marijana, 098/9517-395 ozn.5399 UMIROVLJENIČKI krediti do 15.000 kn/48 h, krediti na ostatak primanja do 7.000 €. Silvija, 095/522-0399 ozn.5399

KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, umirovljenički – čisti odrezak 75.000 kn. Dalibor, 091/603-3456, 095/568-7718 ozn.5377

KRATKOROČNE pozajmice 20.000 kn/24 h, krediti do 150.000 kn, hipotekarni do 100.000 €, na ostatak primanja do 7.000 €. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.5399

AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5379

KRATKOROČNE pozajmice, krediti na ostatak mirovine ili plaće, brzo sa povjerenjem. Suzana, 098/998-6757 ozn.5408

KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5384

KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 098/964-5711, 095/929-1417 ozn.5410

KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 099/791-4746 ozn.5384 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5384 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.5385 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija

NOVO! Krediti do 20.000 kn – odmah; krediti na ostatak plaće do 12.000 €; do 25.000 € bez jamaca, do 15.000 € bez HROK-a; umirovljenici – do 10.000 € bez HROK-a; inozemni mirovine – bez jamaca.

Kreditni ured, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5410 KREDITI! Pozajmice u roku 24 h, do 150.000 kn bez HROK-a i C.L., 7.000 € na ostatak primanja bez jamca, do 12.000 € na ostatak uz

42 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

19. siječnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

JELKA CRLENI 19. 01. 2006. – 19. 01. 2010.

kumu

STJEPANU GOLUBIĆU

17. 01. 2009. – 17. 01. 2010.

Ni godine ove koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe nikad suze izbrisati neće.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i molitvama.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Obitelj Vugrinec

SJEĆANJE

DRAGUTIN VITEZ 23. 01. 2008. – 23. 01. 2010.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Sin Ivan, snaha Nada, unuka Marina sa suprugom Nikolom, praunuci Leo i Ella

POSLJEDNJI POZDRAV našem strikanu

VALENTU PAVLAKOVIĆU Od nećakinja Jadranke i Nine

SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku i prabaku

ANKU MARINKOVIĆ 25. 01. 2005. – 25. 01. 2010.

Sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

DRAŽEN BUBNJARIĆ 18. 01. 2009. – 18. 01. 2010.

PETAR VIŠNJIĆ

Braća: Ivan, Stjepan i Dragica

SJEĆANJE na

KRUNOSLAVA ROŽIĆA 22. 01. 2005. – 22. 01. 2010.

Tako mi nedostaješ…

Voli Te Tvoja mama

SJEĆANJE na

KRUNOSLAVA ROŽIĆA

Počivao u miru Božjem.

22. 01. 2005. – 22. 01. 2010.

Tvoji: Zdravko, Nina, Sanda, Mirjana

Dragi Kruno, bez Tebe ništa nije kao prije.

Voli Te Tvoj Zoki

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

VALENTU PAVLAKOVIĆU Od Dragice

IVANKU BUREK 24. 01. 2008. – 24. 01. 2010.

LJUBICU DVORSKI

U mislima i molitvama s Tobom.

23. 01. 1995. – 23. 01. 2010.

Obitelj Car-Gužvinec

Suprug Martin, sin Martin i kćeri Ljiljana i Ljubica s obiteljima

BOLNO SJEĆANJE

na našeg dragog sina

JOSIPA ILIJAŠA

24. 01. 1987. – 24. 01. 2010. i na roditelje

i

24. 01. 1989. – 24. 01. 2010.

SJEĆANJE na našu dragu

TUŽNO SJEĆANJE

BRANIMIRA ŠPIŠIĆA

JOSIPA POJE

na dragu majku, baku i prabaku

STEFANIJU POJE 23. 02. 2002. – 23. 02. 2010.

„Sve nam život na tom svijetu krati, past će skoro s granja lišće sve. Nek’ blagoslov barem vazda prati, sve što stiže da cvjeta i mre.“ Uvijek ste s nama.

Obitelj Špišić–Poje

na našeg voljenog 26. 01. 1990. – 26. 01. 2010.

Staza tužnog sjećanja već je 20 godina duga, a u našim srcima teška bol i tuga.

Tvoji najmiliji

19. 01. 2004. – 19. 01. 2010.

Sin Zoran s obitelji

sudužnika. Mob.098/165-9537 ozn.5411

alizacija. Mob.099/803-7772 ozn.269b

KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom 10.000 €, zaposleni 25.000 €, bez HROK-a i C.L. do 150.000 kn, na ostatak plaće do 150.000 kn, pozajmice u roku 24 h. Mob. 091/404-9853 ,099/831-2849 ozn.5412

KREDITNA agencija! Muče vas financije? Rješavamo sve vrste kredita! Nazovite 095/911-3628, 091/541-2744 ozn.270b

KREDITI! Na čiste mirovine već od 1.000.00 kn; za zaposlene na ostatak primanja od 1.500,00 kn. Mob.099/401-8313, 095/5305914 ozn.265b KREDITI! Na čiste mirovine već od 1.000.00 kn; za zaposlene na ostatak primanja od 1.500,00 kn. Mob.091/185-0416, 099/823-4509 ozn.266b KREDITI! Umirovljenici na čiste mirovine od 1.000.00 kn; zaposleni već od 1.500,00 kn na ostatak plaće. Mob.095/597-2819, 099/799-8549, 091/552-8203 ozn.267b KREDITI do 7.000 € za sve zaposlene i umirovljenike na ostatak primanja. Mob.099/774-4743 ozn.268b KREDITI za sve zaposlene i umirovljenike do 7.000 €. Brza re-

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c SITUIRAN muškarac, 50 g., traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. Djeca nisu prepreka, Mob.091/553-0765 ozn.258b ŽENA 50 g. traži zgodnog, iskrenog, dobrog muškarca za ozbiljnu vezu, SMS/poziv 099/841-5592 ozn.274b DIPLOMIRANI ing. matematike, 50 g., traži mlađu ženu za nježno druženje u diskreciji.

Mob.091/1121-519 ozn.5401

na

STJEPANA BORŠČAKA 23. I. 2000. – 23. I. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Đurđa, sinovi Željko i Senko, snahe Kristina i Melita, unuci Edi, Alan, Dora i Mia

SJEĆANJE na dragog oca i djeda

ADAMA GAŠPARIĆA 16. 01. 2004. – 16. 01. 2010.

SJEĆANJE na dragog nam supruga, oca i djeda

IVANA HABEKA

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

25. 01. 2008. – 25. 01. 2010.

Kći s obitelji

Zauvijek si u našim sjećanjima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BOGDAN PUPAVAC

SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljenog supruga i djeda

STANISLAVA HUNJADIJA

POSLJEDNJI POZDRAV

15. 01. 2007. – 15. 01. 2010.

SABINI LAZAR

Bez Tebe prošla je godina treća, u našim srcima i domu tuga sve veća.

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena.

Supruga Štefanija, unuci Jasmin i Tea

Taša, Tara i kumovi Mihin

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

MARIJA VERTUŠ rođ. FLEGAR

JOSIP ANDERLIĆ

16. 01. 2003. – 16. 01. 2010.

17. 01. 2000. – 17. 01. 2010.

Zauvijek u našim srcima.

S ponosom čuvamo uspomenu na Tebe!

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji Tomek i Čedek s obitelji

Supruga i kćeri s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

MARKA MAJCENA

24. 01. 2003. – 24. 01. 2010.

S ljubavlju i tugom.

Tvoji: Ruža, Tatjana, Eugen

SJEĆANJE

DANE DRAGIČEVIĆ 27. 01. 2006. - 27. 01. 2010.

Otišla je dobrota kojom si nas obasipao, otišla je ljubav koju si nam darivao.

Ostala je samo bol u našim srcima.

Tvoja supruga, djeca i unuci

ZAHVALA 11. siječnja 2010. iznenada je u 71. godini preminula naša majka, baka i prabaka

MILKA GRGETIĆ Duboko potreseni njezinom smrću, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njezin odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnicu na vječni počinak. Hvala velečasnom Ivici Košutiću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja od drage nam pokojnice.

Ožalošćeni sin Josip i kći Ruža s obiteljima

Zahvale i sjećanja 43

19. sijeÄŤnja 2009.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame

NADE ŠPANIĆ rođ. LUKAČIN preminule 11. 01. 2010. u 68. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, poznanicima, te djelatnicima Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović”, SIGA-e d.o.o., Opće bolnice Varaždin, članicama Kerameikona, koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam sućut i ispratili je na vječni počinak.

Od srca svima veliko hvala!

Kći Snježana, sin Tomislav

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki

NADI ŠPANIĆ rođ. LUKAČIN Kći Snježana, sin Tomislav i snaha Danijela, unuci Vida i Miha

SJEĆANJE

ZAHVALA

Marija Horvatić rođ. Pšak

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

rođena 29. XII. 1922. – umrla 13. I. 1986.

gđe. JOSIPE PIŽETA koja nas je napustila 10. siječnja 2010. u devedesetoj godini života.

U nemogućnosti da pojedinačno zahvalimo svim prijateljima, susjedima, rodbini i znancima koji su u tako velikom broju ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak i njezin odar okitili s bezbroj svijeća i cvijeća. Ovim putem svima izražavamo beskrajnu zahvalnost. Hvala i prijatelju Slavku Krobotu na velikoj pomoći oko organizacije pogreba. Posebnu zahvalnost želimo izraziti velečasnom Posavcu i velečasnom Patrčeviću, koji su oproštaj od naše pokojnice učinili tako dostojanstvenim, kao i zboru crkve sv. Marka u Vinici. Veliko hvala osoblju bolnice Klenovnik te kolegama i sestrama varaždinske bolnice na odjelima ginekologije, interne, anesteziologije i urologije. Zahvaljujemo i njezinoj doktorici Nadici Fatiga–Brodar, koja joj je tijekom života uvijek bila na usluzi.

Počivala u miru!

Stjepan Pšak

rođ. 1892. – umro 1968. ***

Milica Pšak

rođ. 1925. – umrla 1944. ***

Vjekoslava Pšak

rođ. 1898. – umrla 1983. ***

Vladimir Horvatić rođ. 1919. – umro 1948. ***

Sofija Belimarković rođ. 1903. – umrla 1990.

Sinovi i unuci Vladimir, Ratislav i Željko s obiteljima

Obitelji: Pižeta, Levanić, Cesar *******

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje i brata

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami

HRMAN

dragoj kolegici

Sin Ivan i snaha Anka

NADI ŠPANIĆ S ponosom i zahvalnošću čuvat ćemo sjećanje na Tebe.

*******

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

Umirovljenici II. podružnice Varaždin

Kći Dragica s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

*******

na našu mamu

dragoj baki i svekrvi

JELISAVU BUBNJARIĆ

Vlatka, Marko i Darinka

23. 01. 2000. – 23. 01. 2010.

Gledam male zvijezde gdje na nebu sjaju i pitam ih gdje si Ti, one mi šapću da si Ti u raju.

Obitelj Solar i Milnerić

SJEĆANJE na voljenog

ZVONKA ŠVELECA 19. 01. 2008. – 19. 01. 2010.

Anđele moj!!! Ne daj da Te zaborave, ne daj da o Tebi slika blijedi, jer Ti si bio čovjek koji vrijedi.

Uvijek će Te voljeti Tvoji: supruga, punica te kćeri s obiteljima

SJEĆANJE na dragog brata i šogora

IVICU ŠMIGUCA 25. 11. 1942. – 25. 12. 2009.

Navršit će se mjesec dana otkako si otišao brzo i tiho, tako kako si i živio. Živjet ćeš dalje u našim srcima i mislima.

Sestre Božica i Dragica, šogor Vid

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i stricu

STJEPANU NOVOSELU Neka Te anđeli odnesu u Kristov naručaj!

Brat Franjo i šogorica Marija, nećaci i nećakinja s obitelji, Kruno i supruga Mirjana, Davor i supruga Jasenka, Jasminka i suprug Predrag

VJENCESLAVA 2007. – 2010.

IVKU 1988. – 2010.

STANKA 1999. – 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Vjekoslav s obitelji

*******

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj baki

na drage roditelje

Ivana, Dražen, Iva i Marko

TROPŠEK

ZAHVALA povodom smrti drage mame, bake, prabake i punice

DRAGICE ŠIPEK

STJEPAN

Sin Josip i snaha Mirijana

Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama drage nam pokojnice. Hvala velečasnom Valentu Posavcu i Josipu Vidoviću na toplim riječima i molitvi za našu dragu pokojnicu.

ZAHVALA povodom smrti dragog, neprežaljenog gospodina, supruga, oca, zeta, tasta, djeda i brata (dragog čovjeka)

Ožalošćena kći Nevenka, zet Dragutin, unuci Igor s Patricijom i Davidom i Goran s Blaženkom te sestra s obitelji

povodom iznenadne smrti dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

VLADIMIRA VUGRINCA koji je preminuo 08. siječnja 2010. godine u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječ utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala UHVDR-u Varaždinske županije i Općine Gornji Kneginec, firmi „Knegingrad“ te velečasnom župe Jalžabet i vel. Jadranku Benjaku na molitvi i riječima utjehe.

27. 02. 2005. – 27. 02. 2010.

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na vas.

preminule nakon duge bolesti 11. 01. 2010.

ZAHVALA

LJUBICA

23. 01. 2007. – 23. 01. 2010.

STJEPANA GOLUBIĆA preminulog 10. 01. 2010. godine u 77. godini života.

Dirnuti sućuti drage rodbine, prijatelja, susjeda, znanaca, od srca zahvaljujemo svim djelatnicima Doma umirovljenika gđe.

Nadice Skupnjak iz Sv. Ivana Zeline, koji su mu u posljednjim danima života uvijek ljudski i s puno topline pomagali. Hvala svima koji su mu okitili odar, pogotovo njegovim liječnicama i liječnicima i ostalima koji su ga hrabro bodrili do posljednjeg dana. Velika hvala vlč. Karlu iz mjesne župe Kučan na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni supruga Veronika, kći Irena, zet Nenad, unuk Juraj, punica Ana, sestra Anđela, Verica, nećakinja Nevenka s obitelji, obitelj Plantak, Štorga, prijatelji Rubina i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

Ožalošćeni: sinovi Damir i Josip, kći Vesna, snahe, zet, unuci i praunuci

na drage roditelje

PAVLETIĆ SJEĆANJE

SJEĆANJE

VIKTORIJA BREZOVEC 19. 01. 1996. - 19. 01. 2010.

na dragog oca, tasta i djeda

Hvala svima koji je nisu zaboravili i posjećuju njezin tihi dom.

18. 01. 2008. – 18. 01. 2010.

Ožalošćeni djeca, snahe, zetovi, unuci i ostala rodbina

STJEPANA MAGIĆA S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Božena s obitelji

MANDU

i

03. 10. 2003.

NIKOLU 21. 01. 2009.

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

44 Vaš kutak

19. siječnja 2010.

SKANDINAVKA

Što čitati?

Monografija o Anti Babaji

Vrtoglavica

zločesta

Pritisak lidera opozicije… v riti

HUMANO Nastup Regional benda za korisnike Doma

Zaslužni za dobru atmosferu

Piše: RADAR

Š

tefek veli da je vu jenom smešnom cajtungu pročital da vu Velkom selu pri Dravi ima lider oporbe. Ni mi baš zgledal kad je to pripovedal da se noje napil ili da je včera z Tomekom na nekakvom tulumu bil. Još je rekel da taj lider za kojega veliju da je žalosna kopija Radimira počel nekaj baljezgati o smeću skupa z bivšim žbirom kaj se lepo snašel vu pretvorbi i privatizaciji. Lider je rekel da je videl nekakvi pritisak na javnost. Pritisak je bil takvi da je on odma moral svoju lidersku lampu otprti kajti mu je zvonilo vu vuhima. Tak si je tlak vu glavi poravnal. Morti i vu riti kajti mu se pritisak druge vrste iz želuca spustil niže. Ni poznato dal je prdnul vu prazno kak navek ali ta je kemijska reakcija slična onoj kaj je ima nutri vu balama smeća. Z plinom bil on vriti ili drugdi se ni za zajebavati. Lider to ne razme, kak mi se vidi. Ali razme jako dobro da njegova partija dok je vlast kusala ni napravila baš ništ kaj se smetja dotikavle pa je vepred Velkim selom ri Dravi govna vu celofanu kak šodra. Blago si ga vlasti dok takvoga lidera opozicije ima. Od tega i takvega više i ne treba.

S Regional bandom jednu je pjesmu otpjevao i Mario iz Doma

JALŽABET - Članovi Regional benda prošle su subote održali koncert za korisnike Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Jalžabetu.

S bendom su zapjevali i sami korisnici pa je 45 minuta programa proteklo u zabavnoj i veseloj atmosferi. Neki su pak i zaplesali i na taj način pokazali da im je iznimno drago što su u Domu imali takve goste. (žp)

NAJAVA Mjuzikl Ž. Ogreste i R. Dujmića 4. veljače u Varaždinu

Za dobra stara vremena VARAŽDIN - Svi vi koji volite dobru glazbu i zabavu, dođite 4. veljače u 20 sati u varaždinsku dvoranu na Dravi gdje će se prikazati mjuzikl Željke Ogreste i Rajka Dujmića “Za dobra, stara vremena”.

Mjuzikl spektakl počinje u 20 sati, a karte se u Varaždinu mogu kupiti u suvenirnici na Trgu kralja Tomislava ili u Čakovcu, u Dallas music shopu, Kompasu Čakovec ili Muri Travel. Svi koji odluče pogledati taj mjuzikl, vratit će se u osamdesete godine prošlog stoljeća, u priču koja nostalgično govori o jednom vremenu (redovi pred trgovinama, vožnja par-nepar, redukcije struje...). Radnja se odv ija u zagrebačkoj Glazbenoj školi i oko nje

“Za dobra, stara vremena” u kojoj se sprema proslava 77. obljetnice te škole. Direktorica škole (Sanja Doležal), revni član partije, želi povodom toga napraviti veliku priredbu na koju bi pozvala sve drugove ne bi li se dodvorila vlasti. Paralelno uz uvježbavanje glazbenih brojeva za veliku priredbu pratimo nekoliko ljubavnih priča, profesora u zbornici, mladih glazbenika, školske čistačice i lokalnog policajca. Redatelj mjuzikla je Mar io Kovač, glazbeni producent je Tomislav Modrić, a za taj je mjuzikl aranžirao dvadeset najpoznatijih Dujmićevih hitova te uvježbao glumce i pjevače.

Koreografiju potpisuje Larisa

Lipovac Navojec dok su glumačke uloge pripale Zrinki Cvitešić, Marku Tolji, Ani Begić, Ivici Zadru, Ivici

Vidoviću, Goranu Navojcu, Hani Hegedušić... (hh)

Ante Peterlić, Hrvoje Turković, Jurica Pavičić, Silvestar Kolbas, Irena Paulus, Damir Radić, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Mihovil Pansini, Nenad Polimac i Vladimir Sever: ANTE BABAJA, monografija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002.

Tiho, gotovo neopazice, baš kako je posljednjih desetljeća (u umirovljeničkom domu) i živio, umro je Ante Babaja, jedan od najvećih hrvatskih filmskih redatelja. Osim što je bio sjajan dokumentarist, Babaja potpisuje neke od najvažnijih dugometražnih igranih filmova u hrvatskoj povijesti.

Prije svega, tu je nezaboravna “Breza” po Slavku Kolaru iz 1967. godine, zatim “Mirisi, zlato i tamjan”, “Carevo novo ruho”, nepravedno zapostavljeni “Izgubljeni zavičaj”, pa jedva prikazivana “Kamenita vrata”, te mnoštvo antologijskih kratkih i eksperimentalnih filmova.

Držeći se gotovo isključivo nacionalne književne baštine (Kolar, Novak), Babaja je u domaću kinematografiju unosio suvremene, modernističke filmske postupke, i to u vrijeme kad se većina ex-yu redatelja bavila partizanskim pustolovinama Mirka i Slavka ili pak epopejama druga Tita. U nekim se fazama Babaja čak i posve predao eksperimentu. Inovativni postupci urodili su raznovrsnim djelima, no nema nikakve sumnje da je barem “Breza” filmsko remek-djelo čak i u europskim okvirima.

Umjesto da i nadalje pokušavam ocrtati opus ovog velikog umjetnika, odlučio sam preporučiti monografiju koja je prije osam godina proizašla iz pera čak jedanaestero znalaca. Među njima su neki od naših najvećih filmskih teoretičara, poput Ante Peterlića, i neki od naših najvećih književnih majstora, poput Ranka Marinkovića i Slobodana Novaka.

Denis Peričić

Vaš kutak 45

tomislav makaj

19. siječnja 2010.

Uz Nives je baš svako štivo lako....

46 S raznih strana NAJAVA

Akademski bal ČAKOVEC - Prvi akademski bal Međimurske županije bit će priređen u subotu, 23. siječnja, s početkom u 19 sati u gradskom restoranu Kristal.

Organizatori su Društvo pravnika, Udruga ekonomista, Društvo građevinskih inženjera i tehničara i Hrvatski liječnički zbor - Podružnica Čakovec.

Riječ je, kako ističu organizatori, o prvom takvom okupljanju akademski obrazovanih žitelja Međimurja, s namjerom produbljivanja zajedničke suradnje, ali i druženja.

Na balu će se svojim programom predstaviti i učenici članovi glazbene radionice Gimnazije Čakovec. (iz)

!

SPAS

Štenac Dino Dino je štenac star 3 mj,umiljat i zvrkast, voli se čuvati i maziti, no odrasli psi ga ne prihvaćaju baš najbolje te je mali Dino ponekad u strahu od njih.

Biti će malog do srednjeg rasta te je idealan za stan.

Za njega tražimo topli dom, kakav i zaslužuje.

Udruga Spas 042/330-004.

19. siječnja 2010.

najava Velikani svjetske goth scene u pohodu na hrvatske fanove

Finske goth legende The 69 Eyes u Zagrebu!

Boogaloo klub spreman za velikane koji su obilježili i osvojili goth scenu posljednjih 20 godina Finske goth’n’roll glazbene legende The 69 Eyes u sklopu svoje nove turneje Back In Blood, na kojoj predstavljaju svoj nov i, deseti po redu, studijski album po kojem je i turneja dobila ime. U godini kada slave dvadeset godina od svog osnutka, stižu u Zagreb, gdje će u nedjelju, 24. siječnja, s početkom u 19 sati održati koncert u poznatoj dvorani Boogaloo.

Na cijeloj turneji, koja pored Europe obuhvaća i oba američka kontinenta te Australiju, prati ih američki gothic/death rock band Christian Death, dok im se u europskom dijelu turneje pridružuju talijanski goth metalci Mandragora Scream.

Domaću podršku pružit će im veterani na našoj dark sceni, band Phantasmagoria, koju smo imali prilike slušati i u Varaždinu prošlo ljeto u sklopu V.U.K. festivala.

Dvadest godina karijere, deset studijskih albuma, više od stotinu koncerata godišnje, singleovi na prvim mjestima top ljestvica, kako u Finskoj tako i izvan nje, nije nimalo cijela priča o The 69 Eyes!

Za vrhunsku produkciju zaslužan je producent Matt Hyde nagrađen prestižnom glazbenom nagradom Grammy i proslavljen radom na albumima Monster Magneta, Slayera i Fu

T

urneja i album Back in blood kruna je dvadesetgodišnjeg rada ovog benda Manchua a objavili su i drugi singl i video sa spomenutog albuma, pjesmu Dead’N’Gone u kojoj gostuje i Benji Madden, član popularnog američkog benda Good Charlotte.

Back in Blood

S nov im albumom bend dobiva odlične kritike u svim prestižnim svjetskim medijima poput Metal Hammera, Kerranga, Sonic Seducera, Brava, Rock Hard-a... Back In Blood je nesumnjivo album na koji su The 69 Eyes čekali 20 godina.

Cijena ulaznice u pretprodaji iznosi 150 kn, dok će na ulazu koštati 160 Kn.

Gotičari The 69 Eyes

Ulaznice se mogu kupiti u Zagrebu na sljedećim mjestima: Boogaloo Club - Ulica grada Vukovara 68, Dirty Old Shop - Tratinska 22, Kovač - Masarykova 14, Aždaja Boutique - Gajeva 17, te na svim prodajnim mjestima Eventima Cover novog albuma ukrašen ružam a i lubanjom (www.eventim.hr).

Snupi na fašničku zabavu...

Za Vincekovo - špek na trse! U Krenule pripreme DOZNAJEMO Uz blagdan sv. Vinka izložba vina i bal u Ludbregu

LUDBREG - Na blagdan sv. Vinka 22. siječnja, po domaće rečeno, na Vincekovo, počinje nova vinogradarska godina i prvi je to od pet vinogradarskih zapovjednih blagdana. Stoga će se svaki pravi vinogradar i

p

rošla je vinogradarska godina bila dobra i očekuje se iznimna kvaliteta vina

kakva će biti godina – kažu stare navade. Uz Mar tinje, Vincekovo je jedan od najvećih blagdana za vinogradare. Udruga vinogradara Trsek iz Ludbrega već 18. godinu zaredom uz blagdan sv. Vinka organizira izložbu mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja, a zahvaljujući toj manifestaciji iz godine u godinu ludbreška su vina kvalitetnija i prepoznatljiva.

Za ovogodišnju izložbu zaprimljeno je više od 500 uzoraka mladih vina iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, što je najviše

zaljubljenik u dobru kapljicu taj dan zaputiti u svoj vinograd ili barem k svojoj brajdi ili trsu.

Kao što stari narodni običaji nalažu, bez obzira na snijeg, hladnoću, a ponekad i blato, pohode se vinogradi, trsovi se kite dimljenim kobasicama i špekom i zalijevaju starim vinom, uz blagoslov da grožđe bude zdravo, vino dobro, a berba obilna.

Kako se to radi?

Odrežu se tri grančice trsa s po tri pupa, koje se potom stave u kuću u vodu do prozora. Kad grančice potjeraju, vidjet će se

dosad. Kako nam je rekao predsjednik udruge Branko Kežman, prošla je vinogradarska godina bila dobra i očekuje se iznimna kvaliteta vina. Program same izložbe uz degustaciju vina počet će 5. veljače kada će se održati i stručno predavanje za vinogradare u hotelu Crnković, a tradicionalni Vinski bal, na kojem će se podijeliti zlatni, srebrni i brončani trseki najbolje ocijenjenim vinima upriličit će se dan kasnije, 6. veljače.

Sanja Zuko

za Fašnik v Marofu i maškare u Rijeci

NOVI MAROF - Poticanje brige o djeci i mladima, pomoć pri njihovom odgoju, radu i odrastanju, poticanje i animiranje ove populacije u cilju njihovog punijeg i kvalitetnijeg života koji obuhvaća sport, kulturu, umjetnost, zatim viša razina demokratske, kulturne, socijalne i ekološke svijesti, bolja informiranost mladih, druženje i bolja suradnja, kvalitetniji život u gradu, poticanje volonterstva, bavljenje sportom, umjetnošću, organizacija i sudjelovanje u organizaciji zabavnih, kulturnih, ekoloških, sportskih, znanstvenih, obrazovnih i drugih skupova, tribina, priredbi i manifestacija te proslava dječjih rođendana i ostalih svetkovina, neki su od osnovnih zadataka i ciljeva nedavno osnovane udruge građana Snupi.

Maske “na sunce”

Veseli trojac nazdravlja sv. Vinku

Naravno da ovakvo objašnjenje zvuči prilično birokratski, ali sve vam postaje vrlo jasno kada

S nezaboravnog prošlogodišnjeg karnevala vidite sve te klince kako se zabavljaju, igraju i uživaju.

- Rad Udruge počeo je sredinom mjeseca listopada prošle godine i do sada pronalazi svoje mjesto pod našim gradskim podnebljem. Otvoreni smo svaki dan, a djeca se druže na likovnoj i plesnoj radionici.

Moramo reći da za sada nismo zadovoljni odazivom, ali to nas neće obeshrabriti da nastavimo sa svojim radom.

Raduje nas da smo naišli na puno razumijevanje gradske vlasti, a posebno gradonačelnika Darka Hrenića i dogradonačelnika Marijana Kopjara, koji su nas svojom podrškom

ohrabrili da ustrajemo u našim nastojanjima - gpvori Vladimir Knapić, predsjednik Udruge, i nastavlja: - Želimo naglasiti da planiramo odlazak na Dječju maskiranu povorku u Rijeku 6. veljače i stoga pozivam zainteresirane roditelje da se što prije jave u sjedište naše udruge u Ulici N. Š. Zrinskog 23 u Novom Marofu, u vremenu od 16.30 do 18.30 sati ili na telefon 092/103-3535 kako bi se na vrijeme mogle izvršiti pripreme.

Kako doznajemo, između ostalog, u planu je osnivanje gradskih mažoretkinja, te još nekoliko zanimljivih radionica. (dp)

Vodič 47

19. siječnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ

od 21. do 26. siječnja u 18 sati: ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA animirana obiteljska avantura u 20 sati: I TO SE ZOVE LJUBAV romantična komedija

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Srijeda, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Nedjelja, 20 sati DEBITANTI predstava Ponedjeljak, 18 sati VARTEKS

strateška prezentacija i modna revija

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati

- ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati

- ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Bojana Šumonje • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130,

tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opa čića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

LEDENO DOBA 3

DOGAĐANJA

RESTORAN KRISTAL u 19 sati: AKADEMSKI BAL

Srijeda, 20 sati promocija CD-a Kom3dija Četvrtak, 19 sati - izložba fotografija “MEĐIMURSKI VIDICI” članova Fotokluba Čakovec od 22. do 26. siječnja u 18 sati: STARI FRAJERI komedija u 20 sati: LJUBAVNI JACKPOT romantična komedija Nedjelja u 16 sati:

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE

Jana Međeral, Klara Obrstar, Ilianna Betić, Elena Rutić, Valentina Hojtak, Eva Andesilić, Bela Hercigonja, Sara Herceg, Mihaela Geček, Tena Špiranec, Elena Bešenić, Tena Ribić, Ivona Habajec, Nika Cafuk, Laura Vidaček, Antonela Tomić

DJEČACI

Karlo Furjan, Borna Novak, Patrik Pokos, Mateo Knez, Filip Cahunek, Dino Sedlar, Sanel Osmanović, Mateo Ivanušec, Jan Šinko, Antonelo Kukec, Sebastijan Paurević, Vito Bahat, Miran Palfi, Marčelo Martinec, Sebastijan Rožman

www

regionalni.com

Vanja Lončar - Čista magija

Vicevi!!!

Boks Sudac odbrojava boksaču, a iz publike se prodere jedna baka: Taj sigurno neće ustati, znam ga iz autobusa!

Perica

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VEĆINOM SUHO I HLADNO Krajem prošlog tjedna palo je malo snijega, a sljedećih dana vrijeme će i dalje biti primjereno zimi. Sunca malo ili nimalo, a oblaka puno. Upravo takvo vrijeme karakterizira siječanjsku anticiklonu – nizine unutrašnjosti se nalaze u magli, niskoj naoblaci i hladnom zraku, dok je na Jadranu i u višem gorju sunčano i ugodno. To neće biti odveć povoljno pa bolje raspoloženje nemojte tražiti pogledom u nebo. Iz niske naoblake mjestimice može zalepršati i slab snijeg, ali u vrlo malim količinama. Na samom kraju tjedna postojala mogućnost za slabe oborine, ali takav razvoj vremena još je upitan.

(prognozu izradila udruga Crometeo 18.1.)

Ugleda mali Perica da policajac jede bananu i reče mu: - Daj griz.

Policajac mu odgovori: - Ovo nije griz glupane, ovo je banana!

Punica

Kako se kaže na engleski “Večeras punica neće doći na večeru”? - YES!!!

48 Zadnja

19. siječnja 2010.

EKSKLUZIVNO

ALTERNATIVA Sagan, Liquid sun i Condor skye u Kult caffeu

Tereza u Varaždinu

Feniks varaždinske alternative Iz pepela varaždinskih bendova Astrahan i Faraway morning niknuli su neki novi, još bolji...

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Glazbenici koji su obilježili varaždinsku alternativnu scenu sredinom ovog desetljeća u bendovima Faraway morning i Astrahan krenuli su u neke nove projekte, a pridružili su im se članovi danas aktivnih bendova Corpse grinder i Insolitvs.

Obogaćeni dugogodišnjim gl azbenim iskustvom skupljenim na mnoštvu nastupa uživo, ali i novim

idejama, nastali su bendovi Condor skye i Sagan.

Instrumentalne dionice izmješanog progresivnog rocka i metala, obogaćene žestokim rifovima, a opet s puno laganih dionica odlično odmjerenih i kombiniranih, drugačije od dosadašnjih standardiziranih rock i “tribute to” bendova donose ovježenje na varaždinsku glazbenu scenu.

Nakon uvodne svirke u pretežito rockerskom stilu sve aktivnijeg benda zanimljivog imena Liquid sun, svoj nastup ima Condor skye, vokalno i gl azbeno

zanimljiv sastav za kojega vjerujemo da će se još čuti.

Sagan

Premij er ni nas tup na ovom koncer tu u dosta kratkoj, ali ne manje žestokoj svirci, od samo 20 minuta imao je i Sagan. Postava Petar Babić (bubnjevi), Ivan

D

ugogodišnje iskustvo i nove ideje obilježile su glazbu ovih bendova Milković (bass), Siniša Sović (gitara) i Luka Sović (klavijature) bila je dovoljna da se Kult ispuni do posljednjeg mjesta, a oni koji nisu stali unutra, koncert su odslušali ispred kafića. Kombinacijom du-

gogodišnjeg iskustva ovaj instrumentalni sastav svojim bogatim i ispunjenim zvukom potpuno miče potrebu za vokalom, a utjecaj bendova poput Toola, A Perfect Circlea ili pak Nine Inch Nailsa kombiniran nekim novim glazbenim ekspresijama pokazao se kao dobitna kombinacija kod publike čiji je kometar bio “Hoćemo još!”.

“Hoćemo još!”

Za sve koji su propustili svirku ove subote, bendove možete čuti na njihovim MySpace stranicama w w w. my s pace.com/ saganband dok Condor skye možete naći na w w w.

myspace.com/condorskye.

Jedina stavka koja se može zamjeriti je činjenica da unatoč kvaliteti bendova Varaždin nema jedan stalni koncertni klupski prostor primjeren ovakvim manifestacijama, poput zagrebačkih Boogalooa ili Kseta, a s obzirom na broj mladih kojima je dosta životarenja po kaf ićima i žele neke nove i kreativnije sadržaje, potreba je više nego velika jer dosadašnji prostori i entuzijazam pojedinaca više nije dostatno.

VARAŽDIN - Prvi saznajemo kako će Varaždin nakon više od 20 godina ugostiti jednu od najvećih hrvatskih pjevačkih zvijezda svih vremena. Naime, Tereza će svojih 50 godina iznimno uspješne karijere obilježiti upravo u Varaždinu, 7. ožujka u sportskoj dvorani Graberje, i to na najljepši

mogući način – dvosatnim gala solističkim koncertom.

Pod motom “Ja sam pjesma”, Tereza će, na inicijativu svoga menadžera Mihovila Beka, upriličiti nezaboravni glazbeni događaj ispunjen emocijama. Koncertni će se spektakl odvijati pod medijskim pokroviteljstvom 7Plus Regionalnog tjednika, a više će informacija o samom događaju posjetitelji moći saznati već početkom idućeg mjeseca, kako najavljuje organizator – tvrtka MBI iz Varaždina.

NAJAVA

tomislav makaj

Dolazi cirkus!

!

Sretan 100. rođendan!

JURKETINEC - Omiljeni joj je napitak mlijeko, omiljena poslastica bomboni 505 s crtom, a cijeli se život zdravo prehranjivala. Ona je Slavica Maruševec iz Jurketinca, koja je prošli petak proslavila 100. rođendan. U čestitare su joj došli brojni gosti, od načelnika Općine Maruševec Ivana Šagija do predstavnika poduzeća Kitro, koji su joj

donijeli i poklone. Stogodišnja Slavica, iako je u kolicima, još je dobrog zdravlja i vedrog duha. Živi sa snahom Milenom, unukom Nevenkom, njezinim suprugom Tihomirom i njihovo troje djece. Imala je dvoje djece, a sin Franjo je još živ. Cijeli dan provede s krunicom u ruci, a na televiziji ne propušta mise. (hh)

KARIKATURA

VARAŽDIN - Najposjećenija prošlogodišnja manifestacija u Varaždinu, Dječja cirkuska škola GISI iz Brazila opet dolazi u varaždinsku Gradsku dvoranu kraj Drave. Bogat program pod nazivom “Četiri godišnja doba” donosi mnogo zanimljivosti, puno novih točaka i atraktivnu koreografiju. Program će obogatiti i nastup članova varaždinskog Društva “Naša djeca” kao i nastup zbora “Štigleci”, a bit će organiziran i pretprogram za djecu.

I ovaj je put organizacija povjerena Max Bögl Tehnobetonu. (hh)

crta: Željko Pilipović