RT_297 by Regionalni Tjednik

DUPLERICA 75. godišnjica gostovanja slavne male glumice Lee Deutsch u HNK Varaždin DOZNAJEMO

BRANKA BAKARIĆ

Spačekom vozila Hoće li osim Korenike i drugi Štulića na prve van iz SDP-a? koncerte

CRNA KRONIKA

Požar u dvorcu Opeka - veliki korak prema uništenju

Stranica 4.

Stranica 35.

Stranice 24.-25.

IZNENAĐENJE

Akontacije za plin veće od 20 do 40 posto

Stranica 17.

Tjednik

Stranica 3.

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 297. :: 26. siječnja 2010. :: www.regionalni.com

EKSKLUZIVNO Ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. Dubravko Tršinski najavljuje:

Dogradnja Kirurgije počinje - ove jeseni

Razmatra se i dogradnja petog kata nove Interne za Odsjek hemodijalize Stranice 6.-7.

Za seljake i tvrtke potpore

Sjajni bal Varaždina u novčanim teškoćama

Stranica 17.

PREDSTAVLJAMO

Stranica 21.

Lešine životinja završavaju na cesti, sve više odbačenih psića

Umjetnica iz Ludbrega NAJSPORTAŠI 2009.

Tanja Perec i Emil Milihram pobijedili Stranice 8.

Stranice 28.-29.

Mlada Darja Abramović maštovito je oslikala zid dječjeg odjela ludbreške knjižnice, a svoj hobi pretvorila je u profesiju Stranice 46.

Inovacije “za svaki dan” smišlja Zvonimir Dolenec, inovator i slikar iz Preloga Stranica 10.

Lovci iz Cestice love iako su bez lovišta Stranica 12.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Odbojkaši Varaždina izgubili od Mladosti iz Kaštel Lukšića Stranica 27. • ŽENSKI SVIJET Poslovna tajnica Jelica Rogar: Kako oraspoložiti svojega šefa Stranica 36. • ZDRAVLJE Navala na besplatne preventivne preglede pluća u Specijalnoj bolnici u Klenovniku Stranica 33. • S RAZNIH STRANA “Propisali” na hijeroglifima Stranica 46. • PUTOPIS Las Vegas, grad kockarnica i “brzih brakova” Stranica 26.

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Očuvati Sjajni bal

rganizacija ovogodišnjeg tradicionalnog Sjajnog bala grada Varaždina ozbiljno je uzdrmana. Organizatori iz Hrvatskoaustrijske kulturne zajednice obavijeŽeljko PAVLEK šteni su da banka urednik@regionalni.com koja je osam godina bila generalni sponzor ovog važnog varaždinskog kulturnog i društvenog događanja, to više neće biti. Sukladno novoj poslovnoj politici, banka će sponzorirati nove projekte a među njima nije Sjajni bal. I tako su neposredno prije održavanja poznatog varaždinskog bala nastale financijske teškoće. Zbog kratkoće vremena (bal se treba održati 5. veljače) organizatorima je sada najpreči zadatak namaknuti potreban novac od drugih sponzora. ajgore što se može dogoditi jest da se prekine tradicija održavanja Sjajnog bala koji je već postao svojevrsni brand Varaždina i poznat izvan granica Hrvatske. Stoga organizatori sada s pravom očekuju i veću financijsku potporu Grada Varaždina. Podsjećam da je Sjajni bal uspješno organiziran u proteklih sedamnaest godina i da je bio središnji događaj očuvanja balske građanske tradicije Varaždina. Zagrebu su prije nekoliko godina organizirali sličan bal ali su - „plesali samo jedno ljeto“. Drugima koji su u Hrvatskoj organizirali balove korisna su bila upravo varaždinska iskustva. U Čakovcu je prošli tjedan prvi put održan Akademski bal koji su zajednički organizirale udruge koje okupljaju akademski obrazovane građane. Očuvajmo, dakle, Sjajni bal Varaždina i pomozimo organizatorima da premoste teškoće.

26. siječnja 2010.

VARTEKS Usporedo s teškoćama i planovima za oporavak

Karlovačka banka već drugi dioničar

Karlovačka banka je s 176.566 dionica ili 9,19 posto uz sam bok vodećem dioničaru Varteksa koji se skriva iza skrbničkog računa

Odlaze varaždinski i drugi dugogodišnji dioničari, a stižu potpuno novi koji bi mogli imati presudan utjecaj na sudbinu teškoćama bremenite varaždinske tekstilne tvrtke Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - U svega mjesec dana Karlovačka banka (KABA) postala je jedan od dva vodeća dioničara Varteksa, izuzmu li se trezorske dionice kompanije. No, više od ove promjene Varteksove vlasničke strukture pozornost izaziva način na koji je karlovačka financijska institucija došla do drugog po veličini paketa dionica.

ionice Varteksa Validus dao Karlovačkoj banci kao osiguranje po kreditu Naime, ako se pogleda odakle KABA-i dionice Varteksa, može se zaključiti da iz kom-

panije odlaze varaždinski i drugi dugogodišnji dioničari, a stižu potpuno novi koji bi mogli imati presudan utjecaj na sudbinu teškoćama bremenite varaždinske tekstilne industrije.

Dionice za dug

Karlovačka banka trenutačno je sa 176.566 dionica ili 9,19 posto uz sam bok vodećem dioničaru Varteksa koji se skriva iza skrbničkog računa otvorenog pri Raiffeisen banci, što je samo nastavak prakse iz ranijih godina kada su se najveći dioničari Varteksa skrivali iza skrbničkih računa otvorenih pri PBZ-u ili Hypo banci. Sukladno takvoj praksi, tajanstveni suvlasnik Varteksa s računom otvorenim pri RBA od sredine prošle godine najveći je njegov dioničar s

209.338 dionica, odnosno 10,9 posto temeljnog kapitala. U vlasničkoj strukturi kompanije pojavio se gotovo usporedno s nestankom tajnovitog švicarskog Sibelina, koji je ušao u Varteks sredinom prošle godine kupnjom 171.987 dionica ili gotovo 9 posto temeljnog kapitala od američkog fonda QV T Financial, ali usprkos tome nije poslalo predstavnika na Glavnu skupštinu Varteksa održanu nedugo nakon toga. I to kako je Karlovačka banka stjecala dionice Varteksa nije ništa manje nezanimljivo od još uvijek nerasvijetljenih transakcija između SAD-a, Švicarske i Hrvatske. Naime, nakon što smo u KABA-u poslali upit kako su došli do dionica varaždinske kompanije, dobili smo kratak odgovor.

„Naplatom potraživanja od jednog dužnika iz založenih dionica Varteksa”, odgovorio nam je Marijan Bakić iz Karlovačke banke.

Otišao Nikomat

Tko je taj dužnik KABA-i koji je založio dionice Varteksa može se zaključiti iz obavijesti o otpuštanju dionica upućene Zagrebačkoj burzi iz Validusa, varaždinskog društva koje je s 267.544 dionica ili 13,93 posto temeljnog kapitala bilo najveći dioničar varaždinske kompanije. Naime, temeljem Ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica sklopljenog s Karlovačkom bankom 12. studenog Validus je otpustio 105.940 dionica Varteksa ili 5,52 posto temeljnog kapitala, pa je sredinom prosinca imao još 199.730 komada

STJEPAN IGREC Nije neozbiljan Nadzorni odbor, već Uprava Varteksa

Za Sporazum doznao iz Regionalnog Vlasnička struktura Varteksa i prije je otvarala dvojbu kome će se zapravo (sve) pomoći mogućim državnim potporama, odnosno poklanjanjem gradskog zemljište, a sada još i više. No, varaždinski čelnici više se brinu zašto još nema stava o sporazumu prema kojem će Grad Varaždin pokloniti zemljište za

preseljenje Varteksa, odnosno riješiti svoja potraživanja. - Zahtijevam da NO Varteksa u roku od tjedan dana odgovori prihvaća li sporazum. Stvarno je neozbiljno da čekamo mjesec dana - izjavio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok nakon kolegija održanog u četvrtak, iako ga je predsjednik Uprave

Zoran Košćec još lani izvijestio da će se Sporazum naći tek na sjednici NO sazvanoj za 29. siječnja. S obzirom na to, zamjenik predsjednika NO Varteksa Stjepan Igrec zaključio je da je zapravo neozbiljan predsjednik Uprave Varteksa jer je on o sadržaju sporazuma najprije doznao iz – 7plus Regionalnog tjednika!

Aktualno

26. siječnja 2010.

k, velike promjene vlasništva ISTRAŽUJEMO Potrošačima počeli stizati novi računi za plin

danas je Varteksa

FORMULA

Primjer izračuna za Varaždin Ukupna cijena plina: 2,275 * 500 m3 (utrošeno plina) = 1137,5 kn Posebna mjera kućanstvima: 1137,5 – (1,895 * 500 * 1,15) = 47,88 kn Korekcija ogrjevne vrijednosti: 0,05 * 500 m3 = 25 kn

VALIDUS I dalje bez člana u NO Varteksa

O NO Varteksa na redovitoj Skupštini Promjene u vlasničkoj strukturi Varteksa neminovno otvaraju pitanje imaju li članovi NO Varteksa i danas nužnu podršku dioničara. Jedan od većih dioničara i nakon nedavnog prijenosa Varteksovih dionica KABA-i i dalje je Validus, koji nema svog predstavnika u tijelu koje nadzire rad uprave. „Točno je da Validus, kao što smo već i isticali, trenutačno nema predstavnika u NO Varteksa. No, temeljem stalnog proaktivnog rada upravnih organa društva vjerujemo da ćemo i nadalje na vrijeme dobivati sve potrebne informacije vezane uz poslovanje, a sljedeća redovita Skupština Vartek-

sa zacijelo će biti kvalitetna prilika za razgovor i o ovoj temi”, vele u Validusu. Plan poslovnog restruktur iranja Var teksa, koji uključuje prodaju imovine, pozitivno ocjenjuju. „S obzirom na našu poslovnu politiku i djelatnost razumijemo trenutnu situaciju u Varteksu i načine njenog rješavanja. Plan ocjenjujemo optimalnom var ijantom. Ulaganje u Varteks i nadalje ocjenjujemo kvalitetnim dijelom našeg portfelja, kao i rad upravnih organa”, ističu u Validusu te objašnjavaju da su dionice Karlovačkoj banci dane kao osiguranje po kreditu, odnosno u kolateral.

Treba platiti (bez PDV-a): 1114,62 kn Sveukupno treba platiti s PDV-om: 1370,98 kn

Da biste izračunali poskupljenje, usporedite isto razdoblje obračuna, ali i predviđenu potrošnju

Akontacije za plin veće su od 20-ak do 40-ak posto Direktor Termoplina Ivan Topolnjak kaže da su greške moguće, ali malo vjerojatne te da nezadovoljni mogu doći na njihove šaltere Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Akontacijske uplatnice za plin za prvu polovicu ove godine, koje su prošli tjedan počele stizati iz Termoplina, iznenadile su potrošače. Očekivali su najavljeno poskupljenje od 15 posto, no računi su, prema pozivima čitatelja u našu redakciju, veći od 20-ak do 42 posto. - Bio sam spreman na poskupljenje, ali sam bio u šoku kada sam vidio da ću mjesečno morati plaćati 937 kuna, 42 posto više nego prošle godine. Nije mi jasno kako je to moguće – požalio se Kazimir Sardelić koji živi u obiteljskoj kući na Banfici.

Nova stavka

Imaju li pojedini članovi NO Varteksa i danas podršku dioničara?

dionica Varteksa ili 10, 40 posto temeljnog kapitala. No, na tome se nije stalo. Naime, od 15. prosinca vlasnički udio Validusa dodatno je smanjen za 45.126 dionica i iznosi 8,05 posto temeljnog kapitala. Usporedo s time kako varaždinski Validus otpušta dionice Varteksa, zbog čega je s vodeće pozicije došao na treće mjesto po veličini dioničara varaždinske kompanije, tako Karlovačka banka povećava svoj portfelj. Naravno, ne samo zahvaljujući otpuštanju dionica Validusa od kojeg je temeljem spomenutog ugovora stekla 105.940 dionica, budući da trenutačno KABA ima 176.566 dionica Varteksa. Razlika od 70.626 dionica odgovara broju dionica koje je donedavno imalo trgovačko društvo Nikomat d.o.o, dugogodišnji dioničar Varteksa, navodno povezano s Milanom

Horvatom, pritvorenim čelnikom Fima Alfe i predsjednikom Nadzornog odbora Varteksa, kojemu je nedavno ponovno produljen pritvor u sklopu istrage oko Podravke. Zašto se Nikomat, koji zajedno s Plurisom, sljednikom bivše Fima Grupe, ima gotovo 55 posto dionica Validusa, riješio dionica Varteksa u trenutku

ašto se Nikomat riješio dionica Varteksa kad je njihova cijena pala kada se njihova cijena kreće na najnižim razinama, nije poznato. Je li to posljedica manjka vjere u oporavak kompanije, ili su u pitanju drugi poslovni planovi ili nešto treće, tek treba razjasniti.

(Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)

Direktor Termoplina Ivan Topolnjak je rekao da su izračune proveli sukladno zakonskim propisima, a da su greške moguće, ali malo vjerojatne. – Sve potrošače koji smatraju da je došlo do greške, pozivam da dođu u Termoplin, gdje na šalterima mogu dobiti sve informacije – rekao je Topolnjak. Nova cijena plina iznosi 2,275 kuna po kubiku, odnosno 2,87 kuna s PDV-om, od čega treba odbiti subvenciju države za poskupljenje veće od 15 posto.

Da bi došli do točnog podatka koliko su njihovi računi veći, potrošači prvo moraju usporediti isto razdoblje obračuna, dakle prvih šest mjeseci ove i prošle godine. Pažnju valja obratiti i na predviđenu potrošnju plina u kubnim metrima te je usporediti s istim razdobljem lani. Primjerice, ako je predviđena potrošnja viša, onda će i iznos akontacije biti znatno veći. Kazimir Sardelić navodi da djelatnici Termoplina plin nisu očitavali nakon 1. siječnja nego oko Božića. - Potrošači u kućama dnevno potroše 10 do 15 kubika plina. Ako je očitavan

ova cijena plina je 2,275 kuna po kubiku, odnosno 2,87 kuna s PDV-om oko Božića, sve što smo potrošili naplatili su nam po višoj cijeni. Nije teško izračunati o koliko kubika se radi – kaže

Od čega se sastoji cijena? - Cijena plina koju plaćaju kućanstva sastoji se od cijene plina (to je vrijednost 1,7 kuna po kubnom metru kod ogrjevne vrijednosti 33.338,35 kJ /Sm3), troškova transporta, troškova distribucije i troškova opskrbe. Kupac u računu ima ukupnu cijenu, po stvarnom važećem tarifnom sustavu, koja nastaje umnoškom količine potrošenog plina (ili procijenjene potrošnje ako

Sardelić. Ivan Topolnjak, međutim, opovrgava te navode. - Plin smo očitavali od 28. prosinca do 5. siječnja, sukladno općim uvjetima, a svatko tko je htio mogao je sam javiti stanje brojila – navodi. Velikoj većini potrošača nije jasna jedna od stavki u novom izračunu - “razlika uslijed donje ogrjevne vrijednosti”. Ta stavka se odnosi na ogrjevnu

nema mjesečnog očitanja) i jedinične cijene. Potpora se izračunava tako da se stara cijena uvećana 15 posto množi s količinom potrošenog plina. Taj iznos se oduzima od ukupne cijene i to je iznos potpore koji mora biti naveden na računu s nazivom “posebna mjera kućanstvima” – objasnili su u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u pisanom odgovoru.

vr ijednost pr irodnog plina koja je različita od mjeseca do mjeseca. – Ogrjevna vrijednost varira svakih 15 dana, a dosad je išla na teret distrubutera. Vlada je sada donijela pravilnik prema kojem procijenjenu razliku plaćaju potrošači – objasnio je direktor ivanečkog Ivkom Plina Darko Putar. Dodajmo ovome da oni plin distribuiraju po istoj cijeni kao i Termoplin, 2,87 kuna po kubiku s PDV-om.

TOPLINSKA ENERGIJA Grijanje Varaždin podnijelo prijedlog promjene cijena

Nova cijena još uvijek nije poznata Kolika će biti nova cijena toplinske energije, koju u gradu Varaždinu koristi oko 3.000 potrošača, u ponedjeljak još nije bilo poznato. No, jasno je da će potrošači plaćati više, jer svako povećanje cijene prirodnog plina izravno utječe na povećanje troškova proizvodnje toplinske energije. - Tvrtka Grijanje Varaždin podnijela je zahtjev za uskla-

đenjem visine tarifne stavke energije s obzirom na povećanje cijene prirodnog plina. Pr ijedlog promjene cijene podnosi se Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva, koje pribavlja mišljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije, no odgovor još nismo dobili. U svakom slučaju, naši korisnici bit će na vrijeme obaviješteni o promjeni cijene toplinske energije

– izvijestio je direktor Grijanja Tomislav Benčić. Sadašnja cijena toplinske energije za kućanstva iznosi 18,70 kuna po kW za snagu i 0,22 kn po kWh za energiju bez PDV-a. - Postojeće cijene je za sve energetske subjekte odredila Vlada posebnom odlukom. Uspoređujući cijene s drugim energetskim subjektima koji imaju sličan toplinski sustav,

možemo reći da se one neznatno razlikuju. Tablica cijena toplinske energije po gradovima od najjeftinijeg do najskupljeg izgledala bi ovako: Split, Rijeka, Virovitica, Varaždin, Vinkovci, Vukovar, Slavonski Brod, Požega i Karlovac. Za razliku od tih gradova, Zagreb ima sasvim drugačiji toplinski sustav i cijena se ne može uspoređivati s ostalim gradovima – pojasnio je Benčić. (vms)

Aktualno

26. siječnja 2010.

Kome stiže pošta? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

19.1.

Razmjeri nasilja nad dječakom u bjelovarskoj Drugoj osnovnoj školi otkriveni samo zahvaljujući grupi koju su otvorili njegovi kolege zlostavljači na Facebooku, a ne nadležni. Usprkos tome, školski čelnici tvrde da je sustav sve poduzeo. Zbog izjave da bi u slučaju referenduma o odcjepljenju RS od BiH poslao vojsku da prekine koridor u bosanskoj Posavini, Dodik Mesića nazvao lažnim mirotvorcem, a Kuljiš – idiotom?!

20.1.

Haiti se opet trese, ali gotovo da se više nema što razrušiti na tom otoku. Nije lako ni pritvorenim Podravkašima kojima je opet produljen pritvor. No, neće, čini se, biti lako ni bivšem premijeru. Ni Sanader nije iznad zakona, poručuje Šimonović te tvrdi da je definitivno objavljen otvoreni i bespoštedni rat korupciji i organiziranom kriminalu.

21.1.

Zbog događanja oko Podravke, Polančec pod istragom USKOK-a, a kako bi, uz ostalo, ojačala borbu protiv korupcije predsjednica Kosor se susrela s Milanovićem. EU upozorava da ako se ne smanji ovisnost o plinu i nafti iz uvoza, Europa će izgubiti ekonomsku prednost. Nje mi nemamo, iako plina itekako imamo.

22.1.

Poštar uručio Polančecu rješenje o istrazi. Optužnica i protiv sindikalne čelnice Knežević koja je prodala zemljište u vlasništvu RH, još uvijek nesankcionirane prakse poznate i u Varaždinskim Toplicama. Bez primjerenih institucija, Hrvatska neće uspjeti osigurati buduće europske poticaje nakon priključenja, upozorava europski povjerenik, kao da to već ne osjećamo.

23.1.

Bajić mora otići jer je njegov rad ovisio o politici, smatra Milanović, dok Pupovac veli da je izostanak ranijeg raščišćavanja korupcije zapravo posljedica manjka političke volje. Upućujući dužnike i na tužbe banaka, guverner Narodne banke Srbije uspio bankare natjerati da vrate kamate na staro. Što još radi naš?

24.1.

Umrla i druga žrtva nesreće koju je izazvao Čačić. Hoće li se sada ipak povući s mjesta predsjednika HNS-a? U potresu na Haitiju zasad više od 150.000 mrtvih. Nove žrtve najavljuje i Osama Bin Laden poručivši da će se napadi na Ameriku nastaviti sve dok ona podržava Izraelce.

DVOJBA Što se krije iza čistke u Gradskoj organizaciji SDP-a Varaždina

Isključenje Korenike borba za vlast ili… Korenika je kršio statut SDP-a tijekom dužeg vremenskog razdoblja, veli Lučić, ali pritom ne otkriva na koji način ili načine, niti kada se to točno događalo, što otvara nova pitanja Piše:IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Miroslav Korenika, dugogodišnji predsjednik SDP-a Varaždinske županije i esdepeov saborski zastupnik u dva mandata, isključen je iz stranke. Odluku su još 15. siječnja donijeli svi od 17 članova Gradskog odbora Gradske organizacije Socijaldemokratske partije Varaždina.

Dug, odbori…

- Razlozi zbog kojih je gospodin Korenika isključen iz redova SDP-a nemaju veze s proteklom predsjedničkom kampanjom, kao što se negdje, pa i u nekim medijima, interpretira. Riječ je o kršenju statuta SDP-a u tijekom dužeg vremenskog razdoblja

tegovni postupak vodi se još protiv tri člana varaždinskog SDP-a, veli Lučić zbog čega smo bili primorani odlučiti se za ovakav potez - objasnio je u priopćenju Ninoslav Lučić, predsjednik varaždinske Gradske organizacije SDP-a, te dodao da se stegovni postupak vodi još protiv troje članova varaždinskog SDP-a. Isključenje Korenike rezultat je disciplinskog postupka koji su još prošlog ljeta svojim prijavama pokrenuli Dubravka Biberdžić, predsjednica Županijske organi-

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

Ivica Kruhoberec

urednik@regionalni.com

iharaci@regionalni.com ikruhoberec@regionalni.com

Bivši prvi esdepeovac u Varaždinu doživio Sanaderovu sudbinu

„Optužbe su smiješne, žele vlast“ Budući da još nije dobio odluku o svom isključenju u pismenom obliku, Korenika za sada ne želi ništa reći izuzevši da su optužbe na njegov račun - „smiješne“. Međutim, ukazuje da je disciplinski postupak u varaždinskoj Gradskoj organizaciji završen tek nakon šest mjeseci od podnošenja prijava, odnosno uoči nastavka unutarstranačkih izbora. - Da se uistinu htjela razmotriti samo moja eventualna odgovornost, koju uistinu ne vidim jer prijave nisu utemeljene niti potkrijepljene dokazima, onda bi Gradski odbor donio davno prije odluku na koju se imam pravo žaliti, tako da bi i žalbeni postupak završio prije kraja prošle godine. Međutim, sve se rastegnulo kako ne bih imao mogućnost kandidature zbog disciplinskog postupka, što mi je ovih dana i službeno rečeno - upozorava Korenika te najavljuje žalbu na odluku Gradskog odbora o svom isključenju.

Čemu teži EU i kako to podupire? VAR A ŽDIN – U suradnji s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, Razvojna Agencija Sjever – DAN u petak, 29. siječnja, priređuje info dan o programu „Europa za građane“. U uvodnom dijelu predstavljanja programa „Europa za građane“ koji počinje u 10 sati bit će riječi o njegovim ciljevima, aktivnostima te

Profesori iz Zimbabvea citiraniji od zagrebačkih, analitičari upozoravaju na nužnost rebalansa proračuna, a statistika upozorava - u Hrvatskoj svaki peti živi na rubu siromaštva. Za oporavak od krize trebat će godine, upozora EU.

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

„Glave skupa“

No, za donošenje odluke o isključenju jednog od utemeljitelja varaždinskog SDP-a, koji je od 1990. do 2006. bio i njegov predsjednik, zacijelo su bili značajni drugi razlozi. Među njima mogli bi biti i kontroverzni događaji, postupci i potezi na varaždinskoj političkoj sceni tijekom protekla dva desetljeća, što se može zaključiti i iz Lučićeve citirane izjave, ali i razgovora s njegovom nasljednicom u prošlom broju Regionalnog tjednika. Primjerice, nakon lokalnih izbora 1997., kada je većinu u varaždinskom Gradskom vijeću dobila oporba, a gradonačelnik je ipak izabran iz redova HDZ-a, zavladala je politika „varaždinskog modela „ ili „glave skupa“ koja je donijela korist svima koji su je podržavali i promicali, a osobito čelnicima stranaka i njihovim sljedbenicima.

NAJAVA Info dan o programu „Europa za građane“ ovog petka

25.1.

IMPRESSUM

zacije SDP-a, te Mario Habek, zastupnik SDP-a iz Varaždinske županije. U njima se Korenika proziva za sporne postupke u stranci i oko stranke, kao i zbog odnosa prema lokalnom stranačkom vodstvu. No, konkretne sporne radnje u prijavama se ne navode, izuzme li se njegovo navodno traženje mjesta u nekom od odbora prilikom razgovora s varaždinskim županom Predragom Štromarom, kao i širenje tvrdnji o navodnom dugu SDP-a lokalnoj televiziji.

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko

mogućnostima ostvarenja financijskih potpora i rokovima za podnošenje projektnih prijedloga. Bit će iznijeti i primjeri dobre prakse, odnosno projekti kojima je unutar programa dodijeljena financijska potpora. U radnom dijelu dat će se opći pregled prijavnih obrazaca za pojedine natječaje unutar Programa, a Info dan

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček

isidora@regionalni.com

- voditelj redakcije dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

Tomislav Makaj foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Sandra Malenica sandra@regionalni.com

završit će individualnim konzultac ijama za sudionike – potencijalne podnositelje projektnih prijedloga koji bi željeli zatražiti savjet o svojoj projektnoj ideji, dobiti detaljniju uputu o ispunjavanju prijavnih obrazaca ili izračuna iznosa projekta, odnosno tehničku podršku u vezi s podnošenjem projektnog prijedloga. REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com

Oglasi

26. siječnja 2010.

Varaždin postaje ljepši!

Otvaramo za vas preuređenu dm prodavaonicu Varaždin, TC Kaufland, Koprivnička 17 u četvrtak 28.1.2010. od 8:00 sati Očekuje vas: • oslikavanje lica od 12 do 20 sati • promotivno alverde šminkanje od 14 do 20 sati • kolo sreće • baloni

• svakom kupcu

za kupovinu iznad 150 kuna darujemo atraktivan dm kišobran**

* popust se ne može koristiti istovremeno s bonom active beauty Svijeta prednosti za popust od 15% **ponuda traje do isteka zaliha

Intervju tjedna

26. siječnja 2010.

EKSKLUZIVNO Dr. Dubravko Tršinski, ravnatelj Opće bolnice Varaždin, govor

Dogradnja Kirurgije ip Razmatra se i mogućnost dogradnje petog kata zgrade nove Interne kamo bi bio premješten Odsjek za hemodijalizu Razgovarala: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Unatoč krizi, u Općoj bolnici Varaždin ovu godinu dočekuju s velikim planovima. O tome što mogu očekivati pacijenti, ali i djelatnici Bolnice, razgovarali smo s ravnateljem dr. Dubravkom Tršinskim, koji je obećao da će dugonajavljivana dogradnja i adaptacija zgrade Kirurgije početi upravo ove godine. U razgovoru on otkriva da će prioriteti biti - pokrenuti pitanje novih prostora Odsjeka za hemodijalizu, kao i ugradnja vanjskog lifta kod kliničkog laboratorija. No, u planu su i znatno jeftinija, ali za pacijente i bolničko osoblje ništa manje važna ulaganja.

Pravi “temeljac”

Uvjeti boravka na bolničkim odjelima se veoma razlikuju, od vrhunski uređenog Rodilišta do ruševne Urologije i zapuštenog Očnog odjela. Kada će ti odjeli doći na red za uređenje? Prostori Urologije doista su značajan problem. No, taj Odjel će biti riješen adaptacijom zgrade Kirurgije, odnosno gradnjom centralnog prijema za Bolnicu. Zbog toga nema smisla provoditi veće zahvate jer će Urologija biti preseljena u nove prostore, a slično je i s Očnim odjelom, koji će biti obnovljen. Kada počinje dogradnja Kirurgije? Posljednja dva, tri mjeseca obavio sam nekoliko razgovora u Ministarstvu zdravstva i u Varaždinskoj županiji i mogu reći da imamo jasnu viziju. Gradnja će definitivno početi ove godine. Ne govorim o manjim, pripremnim radovima ili o postavljanju kamena temeljca za medije, nego o stvarnim radovima. Prema okvirnom planu, u svibnju će biti raspisan natječaj za odabir izvođača radova, a u rujnu ili listopadu počela bi gradnja. Financijska konstruk-

ost kod Hitnog kirurškog prijema će biti srušen prije početka dogradnje cija je zatvorena. Radove će ove i sljedeće godine financirati Županija, a potom će se uključiti i Ministarstvo, koje je obećalo ispuniti svoje obveze, a to je 50 posto od ukupne vrijednosti investicije. Kako će početak radova utjecati na rad odjela i am-

bulanti? Dogradnja neće uzrokovati nikakve probleme. No, morat ćemo ukloniti most kod Hitnog kirurškog prijema, jer će s te strane biti dograđen Centralni hitni prijem. Zbog toga ćemo morati izgraditi improvizirani most, a to donosi i novu regulaciju prometa kroz bolnički krug. Odjeli će biti razmješteni tek kada počne adaptacija same zgrade Kirurgije. Plan je da se počne raditi na najvišem katu, a tek tada ćemo morati seliti pacijente s odjela na odjel. To neće biti odviše ugodno, ali će ipak biti moguće raditi. Svi ćemo morati biti strpljivi i kroz to

o kliničkog laboratorija pacijenti će uskoro moći vanjskim liftom vrijeme živjeti i raditi u buci. No, rezultat će biti vrijedan takve žrtve. Podsjetite nas što će se sve nalaziti u dograđenom i adaptiranom dijelu Kirurgije. U dograđenom dijelu će biti smještene poliklinike svih kirurških grana, pa tako i ortopedska te okulistička poliklinika koje su trenutačno dislocirane, zatim kirurgija sa svim poddjelatnostima, kao i centralni rentgen, ultrazvučna aparatura, CT uređaj, koji je već smješten u toj zgradi, a želja je da tamo, kada je uspijemo kupiti, bude i magnetska rezonanca. Dakle, velik dio dijagnostike će biti na jednom mjestu, što je važno budući da će ondje biti i Centralni hitni prijem. To znači da će svi pacijenti ići onamo, na jedno mjesto, a obrađivat će ih ekipa educirana za rad u takvim trijažnim uvjetima. Konzultacije specijalista ili subspecijalista će se odvijati na Centralnom prijemu. Pacijenti, dakle, više neće ići iz zgrade u zgradu, što je danas jedino moguće, nego će k njemu na Centralni prijem doći liječnik i obaviti određeni pregled ili preporučiti određenu pretragu. To je potpuno nov način rada. Točno. To je zapravo jedini primjeren način rada - tako da onaj tko je zdrav dolazi k onome tko je bolestan, a ne obratno.

Hitno, hitno

Što slijedi ove godine? Početak promišljanja kako riješiti problem prostora Od-

Prvo će početi gradnja Centralnog hitnog prijema, koji će omogućiti novi način rada: zdrav će doći k bolesnome, a ne obrnuto

sjeka za hemodijalizu, koji je smješten u zgradi “stare Interne”. Taj prostor je dograđen, što cijelo vrijeme uzrokuje dosta tehničkih problema. Osim toga, od vremena kada je taj prostor dograđen pa do danas, hemodijaliza se promijenila, promijenili su se i standardi. Iako svake godine pokušavamo riješiti nedostatke, bojim se da Hemodijaliza neće moći u tom prostoru biti još pet, šest godina. Zato rješavanje tog problema spada u apsolutne prioritete. Neće biti nimalo jednostavno, no morali smo započeti tražiti okvirne predračune kako bismo došli do podataka koliko je uopće novca potrebno za uređenje novih prostora. Ideja je da se Hemodijaliza premjesti u zgradu nove Interne, i to na

dograđeni peti kat. Bit će dograđen još jedan kat? Ta je zgrada građena tako da je odmah bila predviđena dogradnja još jednog kata. Prvo moramo vidjeti koliko bi investicija uopće koštala i u kojem roku je moguće zatvoriti financijsku konstrukciju. Proces pokrećemo sada, jer ako ga nećemo započeti, tko zna kad ćemo završiti. U svakom slučaju, ideja je da se za Odsjek hemodijalize dogradi peti kat na Interni pošto bi na taj način i pacijentima bilo lakše, dobili bi primjerenu čekaonicu (koju sada nemaju), a i osoblje bi lakše komuniciralo s njima i međusobno i bilo bi znatno manje organizacijskih problema. Osim toga, postojeći prostori teško mogu zado-

voljiti sve standarde i zato se nadam da ćemo novi prostor uspjeti osigurati za dvije do tri godine.

Pridržavanje reda

To nisu jedini problemi? Nažalost - nisu, jer su sve bolničke zgrade stare. Jedno od važnih pitanja jest dostupnost kliničkog laboratorija. Nalazi se na katu i stoga je nedostupan invalidnim osobama. U planu je nabava vanjskog lifta, nadamo se da ćemo u tome uspjeti ove godine. No, željeli bismo i poboljšati funkcionalnost podruma nove Interne koji je uređen lani i u njemu su smještene internističke poliklinike i Dnevna bolnica za maligne bolesti. Kako ćete poboljšati funkcionalnost?

U dvjema čekaonicama pacijenti imaju relativno slabu vidljivost kada mogu ući u neku od internističkih ambulanti. Nadam se ćemo uspjeti uvesti način signaliziranja pacijentima kada je koja ambulanta slobodna tako da mogu mirno sjediti u čekaonici, umjesto da, kao što je sada slučaj, čekaju u hodniku koji je zapravo predprostor ambulanti. Preduvjet dobrog funkcioniranja te poliklinike jest i to da se osoblje, ali i pacijenti drže reda. Pacijent bi morao poštovati vrijeme kada je naručen na pregled ili pretragu, a ne samo vrijeme kada je došao u polikliniku. Time bismo znatno smanjili gužve i bitno olakšali posao svima. Zahvaljujući uređenju podruma Interne, Odsjek za

Intervju tjedna

26. siječnja 2010.

ri o tome što ove godine čeka pacijente, ali i liječnike te medicinske sestre

pak počinje ove jeseni logopediju lani je proširen, pa je danas smješten u primjerenijem prostoru. Budući da su internističke ambulante preseljene iz “stare Kirurgije”, a u taj prostor preseljen je dio Uprave, oslobođen je prostor za Odsjek za logopediju, djelatnost po kojoj smo u hrvatskom vrhu. Sada rade u boljim uvjetima.

(PRE)OPTEREĆENOST

Najljepše je na odjelu, ali...

Mogućnosti i želje

A kakva je situacija s opremom? Varaždinska bolnica je velika, ima 20 odjela. Iznimno je skupo obnavljati opremu, a da ne govorim o novostima u dijagnostici, u kirurškoj opremi... Najčešće možemo kupiti samo 60-ak posto onoga što bi nam trebalo. Iz decentraliziranih sredstava ove godine očekujemo oko 7,5 milijuna kuna, što nije malo. No, ako vam kažem da smo lani novi rentgen aparat platili 2,1 milijun kuna, milijun kuna stajao je sterilizator za zgradu Kirurgije, nužan da bi Bolnica uopće mogla funkcionirati, pa je tu 700 tisuća kuna vrijedan UZV aparat, i tako

ovi gubitak Bolnice iznosi ne tako strašnih tri milijuna kuna dalje. Iz toga je jasno da je 7,5 milijuna kuna lako potrošiti. Na Stručnom vijeću već smo utvrdili kriterije - prvo će biti kupljena oprema bez koje doista ne možemo raditi. Iz decentraliziranih sredstava trebamo dobiti još oko 2 milijuna kuna za investicijsko održavanje. Nadamo se da neće biti mnogo hitnih zahvata i popravaka i da će ostati dovoljno sredstava za nabavu lifta za klinički laboratorij. A kako Bolnica posluje? Jeste li smanjili gubitke?

Iskusni kardiolog prihvatio je mjesto ravnatelja, ali uz uvjet da i dalje radi u struci

Limit HZZO-a je početkom prošle godine bio 18 milijuna kuna, u svibnju je smanjen na 16,2 milijuna kuna, a u rujnu na 15,4 milijuna. U međuvremenu došlo je do porasta prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali je taj prihod varijabilan, a uz to HZZO s plaćanjem kasni pet do šest mjeseci. U takvim uvjetima Bolnica je u nešto više od godinu dana svoje obveze povećala za oko 15 milijuna kuna. Oduzmemo li od toga potraživanja, novi gubitak za prošlu godinu sveo bi se na tri milijuna kuna, što i nije tako strašno s obzirom na uvjete u kojima radimo. Međutim, problem su fakture prema HZZO-u iznad limita. Riječ je o iznosu od 78 milijuna kuna koji neće biti plaćen, a odrađen je. Riječ je o ogromnoj svoti... Da, a sastoji se od dvije stavke: jedna je rad osoblja, a druga su lijekovi i potrošni materijal. Vođeni su razgovori o tome da bolnice pokušaju s HZZO-om dogovoriti da se

ODNOS Nerazumijevanje liječnika i bolesnika

Komunikacija važna Često ističete da bi bolja komunikacija riješila puno problema na relaciji liječnik – pacijent. Suradnja između liječnika te ostalih djelatnika Bolnice i pacijenata trebala bi biti mnogo bolja. Problemi nekada nastaju zbog našeg osoblja, ali i zbog pacijenata koji se, primjerice, zaborave na vrijeme naručiti na kontrolni pregled, pa ih ulovi panika. Dobra komunikacija riješila bi puno problema i na tome ću inzistirati. No, isto je tako činjenica da mjesečno kroz poliklinike naše bolnice, prema podacima iz prošle godine, prosječno

prođu 34 tisuće pacijenata. U to nisu ubrojeni pacijenti koji leže na odjelima? Ne, oni uopće nisu uzeti u obzir. Kroz bolnički krug svaki mjesec 34 tisuće ljudi prođe samo zbog specijalističkih pregleda i dijagnostičkih pretraga. Organizirati sve to tako da apsolutno svi pacijenti i svi djelatnici Bolnice budu zadovoljni - gotovo je nemoguće. Zato apeliram na razumijevanje pacijenata, posebno kad je u pitanju centralno naručivanje. Proces usklađivanja nije jednostavan, treba vremena, ali i više razumijevanja s obiju strana.

od iznosa koji je fakturiran izračuna stvarni trošak, dakle ono što smo doista potrošili na lijekove i materijal. Ne bismo tražili da bude plaćen rad osoblja, jer oni ionako primaju plaću, kao ni, primjerice, troškovi grijanja, jer se prostori ionako zagrijavaju. Kad bismo taj problem uspjeli riješiti - mislim da bi cijeli sustav počeo polako izlaziti iz gubitaka.

Ima i povratnika

Kakva je situacija s “manjkom” liječnika specijalista? U našoj bolnici radi više od 150 liječnika specijalista. Bilo je odlazaka, ali mogu reći da ima i povratnika. Trenutačno imamo i 50 liječnika na specijalizaciji, no njih 30-ak nisu ovdje, nego na edukaciji izvan Varaždina. Kad završe školovanje i počnu raditi, velik broj sadašnjih liječnika bit će umirovljen, tako da ćemo opet biti - na početku. No, svakako ćemo pokušati izbjeći ono što se dogodilo na Infektologiji, gdje su ostale raditi samo dvije specijalistice. Moram

ih posebno pohvaliti, jer ne samo da su uspjele održati taj odjel, nego su tako odlično radile da se gotovo i nije primijetio nedostatak kadra. Uza sve to, uspjele su zadržati normalan, ljubazan odnos prema pacijentima, na koji i ne nailazimo baš svugdje. Medicinskih sestara, bez kojih bolnica također ne bi mogla funkcionirati, ima dovoljno? Trenutačno imamo 503 medicinskih sestara i tehničara, što je dovoljan broj, ali je ipak premali broj onih s višom i visokom stručnom spremom. Preporuka je da ih 20 do 30 posto bude više ili visoke stručne spreme, a trenutno su samo 62 sestre i tehničari s višom stručnom spremom te dvije diplomirane medicinske sestre. Zato je novopokrenuti studij sestrinstva itekako dobrodošao jer je edukacija temelj dobroga rada. Sestrinstvo danas prelazi u fazu specijaliziranosti i sestre postaju ravnopravne suradnice u procesu dijagnosticiranja i liječenja.

Ravnatelj ste, ali i iskusni kardiolog. Stignete li raditi s pacijentima? Tvrdoglav sam, neki moji suradnici rekli bi jako tvrdoglav, ali nisam želio prihvatiti mjesto ravnatelja a da ne ostanem raditi u struci. Na Kardiologiji i dalje imam “svoje” pacijente, svaki dan idem u vizitu, jednom tjedno radim u ambulanti, jednom tjedno UZV dijagnostiku. Svoj temeljni posao nisam zapustio, a niti neću. Ali, podočnjaci su vidljivi... Da, a kilograma je puno manje! (smijeh) Preopterećen sam, jer uza sve ovo predajem i na studiju sestrinstva varaždinskog Veleučilišta. No, ako se sve obaveze dobro poslože, ako se čovjek dobro organizira, sve se stigne. Naravno, ima dana kada “pucam”, ali ne odustajem. Žalite li zbog ove odluke? Moram priznati da mi je ljepše bilo raditi na odjelu, ali na odluku da prihvatim mjesto ravnatelja utjecali su i djelatnici Bolnice. Nagovarali su me da se ponovno prihvatim tog posla. Budući da je moja vizija razvoja bolnice ostala nedovršena, prihvatio sam to mjesto. Vidjet ću jesam li pogriješio.

34 tisuće pacijenata je lani u prosjeku svaki mjesec došlo na specijalistički pregled ili dijagnostičku pretragu u jednu od poliklinika varaždinske bolnice

150 liječnika specijalista radi na 20 bolničkih odjela, dok je specijalizanata 50

503 medicinske sestre i tehničara trenutačno su zaposleni u Bolnici, od kojih dvije sestre imaju visoku stručnu spremu, a njih 60 je s višom stručnom spremom

SMJENE U sljedećih mjesec dana neke odjele preuzet će novi voditelji

Želim voditelje odjela sa stavom U kakvim ste odnosima s dr. Ivanom Hermanom, dugogodišnjim ravnateljem Bolnice, koji je sada vaš zamjenik? Mnoge je začudilo što je dr. Herman postao moj zamjenik, ali nisam osvetoljubiv i nisam osoba kojoj je politika važnija od života. Pružio sam mu ruku, on ju je prihvatio, i sada dobro surađujemo. Drago mi je zbog toga jer sam dokazao svoju teoriju da politička pripadnost nije bitna ako se ljudi poštuju i profesionalno rade.

Tapšanje

Volio bih da ima otpora!

Kod nas je uobičajena praksa da novi ravnatelj postavlja

nove voditelje odjela. Vi dosad niste nikoga smijenili... U prošlom polumandatu na temelju natječaja imenovao sam voditelje odjela, pri čemu nisam ni znao tko pripada kojoj političkoj stranci. To me se, uostalom, i ne tiče. A kada sam ja otišao s mjesta ravnatelja - neki su voditelji istog trenutka bili smijenjeni. Otkako sam se vratio, čekam hoće li tko dati mandat na raspolaganje. Činjenica je da ravnatelj treba imati ljude s kojima može surađivati, ljude u koje ima povjerenja jer ovakav sustav u suprotnom ne može djelotvorno voditi. Vjerojatno

ćemo određeni broj voditelja u sljedećih mjesec dana promijeniti. Bilo je otpora? Ne! Volio bih otpor i svakako bih zadržao onog voditelja odjela koji bi mi se suprotstavio - naravno, argumentirano. Ljudi koji sjede u Stručnom vijeću odgovorni su za svoje odjele, moraju imati viziju razvoja i svoj stav. Ne smiju imati - moj stav. Bolji je onaj suradnik koji će mi reći ono što nije dobro i za to imati argumente, nego onaj koji me samo tapše po ramenu, a svjestan je da idem u krivom smjeru.

Život

26. siječnja 2010.

ZABRINJAVAJUĆE Sve je više napuštenih pasa i mačaka

Umjesto kućnih ljubimaca, lešine životinja na cesti!

Neki od nemilih prizora s kojima se svakodnevno susreću veterinari - jezoviti su

I njihove, kao i lešine divljači, mogu biti zaražene bjesnoćom

DOZNAJEMO Opasnost i od zaraznih bolesti koje mogu preći na čovjeka

Lokalitet se mora dezinficirati

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Jesu li sve brojnije lešine pasa i mačaka lutalica koje leže na prometnicama Varaždinske županije i čekaju da ih se na primjeren način ukloni, očiti dokaz kako apeli na savjest svih imatelja pasa i mačaka da se maksimalno pobrinu o svojim kućnim ljubimcima, ne nailaze na „plodno tlo“ - pitali smo voditelja Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju Veterinarske stanice Varaždin (VSV), mr. sc. Krešimira Albusa, dr. vet. med.

Žrtve svojih vlasnika

Naime, u sklopu spomenutog Odjela djeluje dio veterinarsko higijeničarske službe kojoj je 2010. godine Grad Varaždin Ugovorom na period od četiri godine povjerio komunalne poslove u toj domeni. - Nažalost, iz godine u godinu bilježimo negativne pojave

Pas lutalica na promatranju

kad imatelji domaćih životinja početkom godine te životinje otpuštaju. One potom nerijetko

dentitet vlasnika napuštenih životinja nije lako utvrditi ako životinje nemaju usađeni mikročip završavaju pod kotačima vozila na prometnicama, a u pravilu, isključivo zahvaljujući usađenim mikročipovima, možemo utvr-

- Kvalificirani djelatnici Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju VSV-a svaki put pri uklanjanju lešina (pregaženih pasa i mačaka) na javnim površinama, lokaciju nalaza obavezno moraju završno dezinficirati. Naime, nije iskljućeno da se na takvim mjestima nalaze i lešine zaražene s kakvim zaraznim bolestima koje su sprecifične za životinje (zoonoze), a koje mogu preći i na ljude – upozorava mr.sc.

Krešimir Albus, dr.vet.med., čiji djelatnici na lokaciju nalaza lešine ili životinje lutalice izlaze temeljem dojava komunalnih redara Grada Varaždina, PZC-a, policije ili samih građana. Kako doznajemo, veterinarsko higijeničarska služba skuplja i neškodljivo uklanja uginule životinje, ali i hvata pse, mačke te ostale životinje lutalice; također skuplja i neškodljivo uklanja pregažene životinje.

diti identitet vlasnika pojedine napuštene životinje. Njihove, kao i lešine lisica i ostale divljači, mogu biti zaražene bjesnoćom stoga građane upozoravamo da ih ne uklanjaju samoinicijativno. Naime, naši djelatnici koji dolaze u kontakt s lešinama preventivno su zaštićeni vakcinom protiv ove smrtonosne bolesti – istaknuo je Krešimir Albus od kojeg doznajemo kako gotovo svakodnevno iz VSV-a namjenskim vozilima koja imaju hladnjaču, odvoze različite nusproizvode životinjskog

porijekla koji nisu za ljudsku prehranu u Agroproteinku. Upravo u pogonima ove tvrtke iz Sesvetskog Kraljevca koja je ovlaštena za obavljanje utilizacije (neškodljiva toplinska obrada lešina), završavaju trupla brojnih nesretnih kućnih ljubimaca – čijoj su tragediji kumovali i poneki neodgovorni vlasnici. No, treba znati da zahvaljujući redovitoj koordinaciji VSV-a i udruge Spas mnogi napušteni psi i mačke ipak pronalaze svoj dom i nove, brižne i savjesne vlasnike.

APEL U udruzi Spas zgroženi stanjem

Raste broj okota i odbačenih štenaca! U udruzi Spas trenutačno se nalazi veći broj štenaca u dobi do najviše tri mjeseca. Prošlo je vrijeme zadnjih okota kuja pa je sve više dojava o psićima koji su pronađeni odbačeni po šumama i cestovnim jarcima. Apeliramo na vlasnike pasa da steriliziraju svoje kuje, da ne odbacuju ove životinje prepuštajući ih da uginu od gladi, žeđi ili da nastradaju u prometu. Pozivamo sve udomitelje, a posebice one koji su zainteresirani za male štence, da nam se jave. Unaprijed skrećemo pozornost na činjenicu da nabava šteneta nikako ne smije biti laka i brzopleta odluka. Štenci su slatki i simpatični kada su mali, ali će nakon nekog vremena narasti u velikog psa. Koja će biti konačna veličina psa nikada ne znamo jer su štenci koje imamo uglavnom mješanci i ne znamo kakvi su im bili roditelji. Male pse treba odvesti veterinaru, cijepiti ih protiv zaraznih bolesti dvaput i očistiti od glista. Kod kuće možemo očekivati da prave

štetu, piške i kakaju, da uništavaju i grizu sve od papuča do namještaja... Ali, zato treba imati mnogo strpljenja i ljubavi za njih! Štenci se također ne smiju izolirati, zatvarati ili stavljati na lanac jer im je neophodno društvo čovjeka da bi postali dobro odgojeni i

abava šteneta nikako ne smije biti laka i brzopleta odluka budućeg vlasnika socijalizirani. Ponavljamo moto naše udruge koji glasi: Prvo izaberi svoju ljubav, a onda voli svoj izbor! To drugim riječima znači da treba dobro promisliti prije nabave kućnog ljubimca, a kada se već odlučimo za taj korak onda moramo biti svjesni da briga o njemu i oko njega traje cijeli njegov život, kako tijekom njegove mladosti i zaigranosti, tako i u njegovoj starosti i bolesti – poručuju iz udruge Spas.

mr. sc. K. Albus, dr. vet. med. spec. za medicinsku sanitaciju

NEMAR Predsjednik Odjela za kućne ljubimce HVK dr.sc. Davorin Lukman dr.vet.med. upozorava:

Kućni ljubimci su odgovornost!

Kamion hladnjaća VSV posebno je učinkovit ljeti

Nabaviti kućnog ljubimca nije isto što i kupnja obične igračke u dućanu pa kad nam se ona više ne sviđa potrgamo je i bacimo u smeće. Nažalost, vrlo često smo svjedoci u našem poslu da nabavljeni kućni ljubimci nemaju potrebnu skrb, a kamoli zdravstvenu zaštitu.Kućni su ljubimci živa bića sa svojim osjećajima i sreće i straha... Odnos prema njima jest zapravo odraz kulture društva i dokaz koliko smo mi zapravo narod s europskim vrijednostima i normama. Zar je problem dati 150 kuna za zaštitno

cijepljenje štenadi i čišćenje od crijevnih nametnika? Ako jest, onda ga nemojte ni udomljavati jer će vam jednom postati „problem“ i pružiti mu samo hranu i vodu! Nemojte nabavljati kuje ako niste spremni nositi se s odgovornošću njenog graviditeta ili nemate novac za njenu sterilizaciju. Imamo zakon u kojem je jasno navedeno da se životinje ne smiju zanemarivati s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, prehranu ili njegu, kao i njihovo napuštanje. No, taj zakon kao da se nekih i ne tiče jer oni

su vlasnici kućnih ljubimaca i stoga su si uzeli pravo da kroje njihovu sudbinu. Veterinarska inspekcija bit će toliko dugo nemoćna dok se ne uvede obvezno mikročipiranje svih pasa, jer jedino tako možemo dokazati tko je vlasnik i čija je odgovornost. Stoga bi sve udruge koje se bave zbrinjavanjem kućnih ljubimaca trebale podržati ovu inicijativu Odjela za kućne ljubimce Hrvatske veterinarske komore, kad već sluha za ovaj problem nema u Ministarstvu i Upravi za veterinarstvo.

Zagorje Tehnobeton

26. siječnja 2010.

MIROSLAV BUNIĆ

Planiramo i zapošljavati

Sa svoje 33 tisuće kvadratnih metara na parceli površine 102 tisuće metara četvornih, Lumini spada u trgovačko-zabavne centre srednje veličine

USPJEH Zagorje Tehnobeton gradi trgovački i zabavni centar norveškog Verdispara

Kroz godinu dana najveći trgovački centar na sjeveru Svjesni smo da su pred nama brojni izazovi, ali i da svaka kriza pruža šanse za kvalitetne projekte i zdrave investicije, upravo onakve kakav je i Lumini, tvrdi direktor Verdispara za Hrvatsku KNEGINEC GORNJI - Zagorje Tehnobeton počelo je graditi trgovački i zabavni centar Lumini u Poslovnoj zoni Kneginec. Riječ je o 45 milijuna eura vrijednom ulaganju na kojem norveška investicijska grupa Verdispar radi protekle dvije i pol godine.

I CineStar!

- Kroz deset mjeseci Zagorje Tehnobeton, glavni izvoditelj radova, trebao bi nam predati objekt najvećeg shopping centra u sjevernoj Hrvatskoj, nakon čega slijedi unutarnje uređenje, tako da otvorenje planiramo dva do tri mjeseca nakon toga istaknuo je Domagoj Pavlek, direktor razvoja projekata u Verdisparu, dodajući da su atraktivna lokacija, izvrsna infrastruktura, moderan koncept i iskusan tim garancija da će budući centar postati pravo shopping odredište sjevera Hrvatske. Sa svoje 33 tisuće kvadrat-

nih metara na parceli površine 102 tisuće metara četvornih, Lumini spada u trgovačko-zabavne centre srednje veličine. Unutar centra smjestit će se osamdesetak maloprodajnih jedinica, igraonica za djecu, restorani, uslužni lokali, hipermarket na

va godina bit će teška, ali ne bez izlaza, ističe Bunić gotovo 5 tisuća četvornih metara te CineStar multipleks sa šest kino dvorana. U Verdisparu ističu da je takav centar optimalan za regiju sjeverne Hrvatske.

Regionalni značaj

- Svjesni smo da su pred nama brojni izazovi, ali i da svaka kriza pruža šanse za kvalitetne projekte i zdrave investicije, upravo onakve kakav je i Lumini, prvi regio-

nalni trgovački centar treće generacije - rekao je Erik Mohorović, direktor Verdispara za Hrvatsku, prilikom postavljanja kamena temeljca kojim je svečano obilježen početak radova. Pozdravljajući okupljene na svečanosti u povodu početka radova, generalni direktor Zagorje Tehnobetona ukazao je na važnost projekta ne samo za regiju nego i najveće graditeljsko poduzeće u sjevernoj Hrvatskoj. - Dijelim mišljenje da će projekt svojom veličinom i koncepcijom pružiti i nešto više i novo svom okruženju, a na zadovoljstvo i žitelja regije, i investitora, i zakupaca, ali i izvoditelja radova jer je svakako i za nas značajan. Srećom imamo i druge projekte zahvaljujući kojima s većom sigurnosti ulazimo u ovu poslovnu godinu koja će biti teška, ali ne bez izlaza, kako to neki tvrde - naglasio je Bunić.

Miroslav Bunić i Domagoj Pavlek ovako su označili početak radova

Dio uzvanika na gradilištu u kneginečkoj Poduzetničkoj zoni

I Avenu Mall Zagorje Tehnobetonu

Avenu Mall u Osijeku također se gradi za stranog ulagača

GORAN KANIŠKI

Uz 700, još 300 mjesta - Nova godina donijela nam je optimizam jer vjerujemo da će početak gradnje centra Lumini biti prekretnica te ohrabriti i druge. Naime, ne samo da je riječ o velikoj investiciji, što se osjeća i još će se osjećati u općinskom proračunu, bilo kroz komunalne i druge naknade, bilo kroz doprinose budućih tristotinjak zaposlenika, nego i zbog toga što će Lumini poticajno djelovati na druge ulagače u našoj zoni kojih je pedesetak, ali i da će privući nove - istaknuo je Goran Kaniški, načelnik Općine Kneginec, dodajući da je posao u postojećim objektima u zoni već našlo 700 ljudi.

PREDRAG ŠTROMAR

OTKRIVAMO Varaždinski graditelji počeli i s gradnjom u Osijeku - Usprkos velikoj konkurenciji, visokim zahtjevima investitora i strogim uvjetima, uspijevamo se izboriti za značajne projekte, kao što je trgovačko-zabavni centar Lumini ili Avenu Mall u Osijeku, koji također gradimo za stranog investitora - otkriva generalni direktor Zagorje Tehnobetona. Poslovno prodajni

Projekt započinje u vrijeme duboke krize, ali smo uvjereni da će se završiti kada će ona biti za nama. U lanjskom naletu krize, koja ne pogađa sve sektore na isti način niti istovremeno, nismo otpuštali. Tako smo u novu godinu ušli s istim brojem radnika, a naši su planovi da počnemo i s zapošljavanjima. Među novim zaposlenicima sigurno će biti naši stipendisti, kao što su učenici koji se školuju za deficitarna zanimanja, poput zidara i tesara. Taj program, koji postoji pet godina, nismo prekidali ni sada u vrijeme krize. Dakle, bez obzira na to što smo radno intenzivna djelatnost, želimo i poduzet ćemo sve da nastavimo sa zapošljavanjem.

objekt u Osijeku, čiji je završetak također predviđen početkom iduće godine, prostirat će se na oko 38 tisuća kvadratnih metara, a imat će i podzemnu garažu na 27 tisuća metara četvornih. Objekt je spoj monolitne i montažne konstrukcije te čelične koja se pojavljuje u prizemlju i na katu gdje će, uz ostalo, biti

CineStar multiplex kino s 9 kino dvorana. - Počeli smo razmišljati kroz krilaticu da je kriza i prilika. U Hrvatskoj ima previše onih koji pesimistički gledaju i siju strah investitorima. Mi s optimizmom ulazimo u 2010. godinu, pa tako planiramo čak i rast u odnosu na prošlu godinu - ističe Bunić.

Koristi i za niz kooperanata Ova investicija nije važna samo za Općinu Gornji Kneginec i njene žitelje, nego i cijelu Varaždinsku županiju, kao i regiju. Pri tome ne mislim toliko na ponudu centra, koliko na dolazak tako vrijedne investicije u ova vremena kada je nužna zdrava potpora našem gospodarstvu. Koristi od toga neće imati samo Zagorje Tehnobeton nego i niz kooperanata. Stoga čestitam Kneginčanima što su uspjeli uvjeriti investitora da ulaže upravo ovdje.

10 Život

26. siječnja 2010.

USPJEH Inovator i slikar Zvonimir Dolenec ne zna za predah

SLIKARSTVO Što zamislim, to i ostvarim

Ambiciozni inovator Slikarstvom se Zvonimir Dolenec bavi od 1977. godine, ali od 1999. posvećuje se vlastitoj inovativnoj tehnici na staklu nazvanoj “Tri S” (staklo, silikon, sprej). Autor je oko 300 slika, među njima i onih s grundiranim nasjeckanim čupercima vlastite kose. - Prije sam najviše volio slikati krajolike, sada uglavnom

novacije male i jednostavne, ali ne i kratka daha

U radionici s elaboratima o inovacijama i sprejovima za slikanje

Zlatna odličja na portretu iz pera Slavka Dukića

Umirovljeni RTVmehaničar iz Preloga smišlja praktične inovacije “za svaki dan”

škole u Varaždinu od svoje 19. godine vodio je RTV-servis u rodnom Prelogu. - U popravljanju televizijskih i radio-aparata uvijek je bilo potrebno mozgati, logično razmišljati, i odlaskom u mirovinu 1999. godine ja od toga nisam mogao odustati nego sam i dalje “mozgao” - objašnjava Zvonimir Dolenec svoje inovatorske prve korake.

“Ja sve to držim u glavi” - “Čujte, Dolenec, to je praktično i dobro, ali da smo to mi, da su to naši inženjeri izumili, onda bismo mi to i patentirali i proizvodili, ali ovako...” - točno tako odbijaju (ne) zainteresirane tvrtke inovatora Zvonimira Dolenca iz Preloga kad traži partnera u realizaciji svojih izuma. - Brojke dobro pamtim a i sve mjere, i nacrte, i ideje zapravo držim u glav i! potvrđuje ovaj umirovljeni radio-televizijski mehaničar koji je sa Hrvatskog salona inovacija “INOVA 2009.” iz Zagreba ponio doma zlatno odličje, a godinu dana ranije - dvije bronce. Svoj izum nagrađen zlatom

stara cijena 188 kn do isteka zaliha

100 kn

latom nagrađeno za pomoć slijepima - već je usavršio! je svoju člansku iskaznicu Udruge inovatora Međimurja “INOMA” s brojem 21. On je i njihov prvi dobitnik godišnjeg priznanja kao najbolji međimurski inovator 2007. godine. Nakon završene srednje

Ni u snu odustati

- Ja ne odustajem nikad. Kod mene toga nema - ističe on. - Moje vrijeme za razmišljanje najčešće je noću, odnosno u sitne sate, između dva i pet - otkriva nam on i dodaje: - Sve mi mogu ukrasti, ali ono što ja znam ne može mi ukrasti nitko! Zato je i moj moto - “Bože, ti znaš najbolje, a ja se trudim!” Rezultat toga jest dosad prijavljenih 12 inovacija za patentiranje, od kojih njegov mobilno-uklopni stalak za suncobrane ima Ispravu za konsenzualni patent. Ispiti-

vanje i vrijeme patentiranja inovacija traje pak do tri godine.

Bronca za sanjke

- I predosjećam, i znam da ću još dosta toga izumiti, premda ne znam točno što, ali sam svjestan da sam sve bolji i da mogu i moram još više! - i najavljuje i obećava preloški inovator ne stavljajući još “sve karte na stol”. Zato se i ne srami nabrojiti i svoje neuspjele izumiteljske pokušaje - alarm za šaht, uklopna vješalica, podizna kolica, posebne kvačice za sušenje rublja, zaštita od krađe pri vaganju voća u trgovinama... Na dosadašnjoj pomoći osobito je zahvalan Gradu Prelogu, ali mu najveću potporu pruža njegova obitelj sve od supruge Milice i dvojice sinova Gorana i Zorana do trogodišnje unuke Leonore koja je osobito zadovoljna djedovim sklopivim saonicama koje se mogu preklopiti i nositi ili spakirati.

Inovacija - dodatak na tegli za vanjsko prihranjivanje biljaka

Leonora na sklopivim saonicama koje je napravio njezin djed

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN ECDL je Europska računalna diploma priznata u 144 zemlje svijeta. Knjiga ECDL obuhvaća svih 7 modula osnovnog (Core) programa po Syllabusu 4.0: Osnovni pojmovi ICT tehnologije, Korištenje računala i upravljanje datotekama, Obrada teksta, Tablične kalkulacije, Baze podataka, Prezentacije i Rad u mreži i internet. Bogato opremljeno izdanje na gotovo 700 stranica sadrži i primjere ECDL testova. Obzirom da je naklada gotovo rasprodana, a da smo izdali novi ECDL priručnik po Syllabusu 5.0, do isteka zaliha cijena knjige umjesto redovnih 188,00 kn snižena je na 100,00 kn. Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.

www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981

Piše: IVICA ZAMODA

nazvao je “Naljepnice za slijepe kod dozacije lijekova” i to je besplatno ponudio Savezu slijepih u studenom prošle godine. Premda njihov odgovor zasad još nije dobio, on nije mirovao. Zašto? - Nikad nisam potpuno zadovoljan svojim inovacijama - kaže on. - Zato sam i ovu naljepnicu na Brailleovu pismu za slijepe usavršio i ponudit ću uskoro poboljšano rješenje. S ponosom nam pokazu-

mrtvu prirodu i cvijeće ili po narudžbi - kaže on da koliko više slika uspije prodati to će lakše moći financirati svoj inovatorski rad. Kao numizmatičar domogao se novčića iz doba Marije Terezije, ali i jednog iz 11. stoljeća, a kao r ibolovac pamti svoj trofej - smuđa od 8,6 kilograma, dok je neke

druge (kečigu, štuku, glavaticu) izložio, a gdje drugdje - u ribljim restoranima. Njegova naljepnica za slijepe osobito može poslužiti pri razlikovanju različitih vrsta lijekova. Za slijepe je 2006. godine bio izložio i svoje reljefne slike. Ljestve za naslanjanje s dodatkom za produljivanje imaju primjenu u građevinarstvu, a jednostavna ekološka mišolovka može se postaviti kako na javnim tako i privatnim prostorima. Dosjetio se Zvonimir Dolenec konstruirati i dodatak na tegli za vanjsko prihranjivanje biljaka, a usto i prsten za uštedu vode kod rasta biljaka. No, nije to sve - osmislio je on prikladnu “mini-klimu” ali i šarmantni ekološkoekonomični vikend lonac za kuhanje kave. Sve što mu za oko zapne ili za čim se potreba ukaže - lako može biti poticajno za njegove izumiteljske dosjetke.

KUPON

ECDL

Oglasi 11

26. siječnja 2010.

GASTRO UŽITAK Probajte i vi izvorni leskovački roštilj i ribu na gradele u Čakovcu

“Naj”delicije iz “Gurmana” Bistro Gurman smješten je u Savskoj Vesi dva kilometra od centra Čakovca SAVSKA VES - Uživanje u dobroj hrani i vrhunskoj usluzi vrijedni su svakog prijeđenog kilometra. U to smo se osobno uvjerili u Bistrou Gurman, sve posjećenijoj gastronomskoj lokaciji u Međimurju. Bistro Gurman smješten je u Savskoj Vesi dva kilometra od centra Čakovca, s osiguranim parkingom, a odlikuje ga izvrsna hrana.

Raj za nepce

Vlasnici Gurmana, obitelj Brkić, proizvode vrhunska vina koja potječu iz njihovih vinograda na Željeznoj Gori, stoga nas nije iznenadilo da Bistro Gurman svojim gostima pruža spoj vrhunske hrane i dobre kapljice, te sve više postaje nezaobilazno mjesto kad su u pitanju razna druženja, ručkovi, večere… I ne samo to. Naime, u našem kraju napokon se može uživati u dobrom roštilju. O čemu je riječ? Iskustvo i kvalitetu koju uhodana ekipa godinama prezentira na otoku Krku (konoba Maslina) sada je moguće isprobati i dolaskom u Gurman, koji je nadaleko poznat po leskovačkom roštilju

na drveni ugljen. Za kvalitetu pripravljenih delicija brinu se kuhari Saša Jovanović i Nebojša Janković. Oni dolaze baš iz grada u kojem se spravlja najbolji roštilj na planetu. Stoga iz ponude izdvajamo: šiš ili punjeni ćevapi, pljeskavica s kajmakom, punjena vješalica, mučkalica, “leskovački voz”, šopska salata, gravče na tavče... Valja podsjetiti da, uza sve spomenuto, Gurman još nudi odlične pizze, lazanje, domaće nareske (meso iz tiblice, kulen, pršut…) i neponovljive – domaće sireve. Nismo mogli odoljeti, a da u Gurmanu ne kušamo i ribu i jela s roštilja što je bio pravi raj za naše nepce. Iskoristili smo prigodu i pitali konobara Davora Ožingera, koji je rodom iz okolice Varaždina, kako se u Gurmanu pripremaju za Valentinovo? - Naš će lokal u nedjelju, 14. veljače, biti ukrašen u posebnom stilu, a kako „ljubav ide kroz želudac“, pozivamo sve zaljubljene da u našem iznimnom objektu okuse velik izbor biranih jela i vina uz diskretnu muziku – istaknuo je Davor Ožinger.

NE PROPUSTITE!

Za vikend - riba!

Vikendom, gostima Gurmana nude se janjetina s ražnja, jela ispod peke, odojak...

Jela s Leskovačkog roštilja mame već izgledom

Vrhunski kuhar na djelu ...

U Gurmanu iznenađenjima kao da nema kraja! Primjerice, želite li pojesti dobru ribu i ostale delicije, svakog petka, subote i nedjelje u Gurmanu je u ponudi svježa riba na gradelama. Pozivom na info telefon 099/222-1338 ili 040/334-777 možete doznati sve o ponudi ribe i drugih delicija koje se spravljaju vikendom. Izbor je velik tako da se za vas mogu pripremiti pastrva, brancin, orada, ovčica, zubatac, kovač, dagnje, škampe, hobotnica… Ne zaboravite – riba pripremljena na gradele (roštilj na drveni ugljen), nešto je zaista fenomenalno!

12 Lovstvo

26. siječnja 2010.

OTKRIVAMO U samo godinu dana postojanja, pa i bez lovišta, LD Cestica udvostručio članstvo

Kako Cestičani mogu postati lovcima slavonskih ravni? Danas okupljaju 37 aktivnih članova, a čak 5 lovačkih pripravnika i jedna lovkinja u njihovim su redovima Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

CESTICA – Niske temperature i snijegom prekrivena lovišta u Varaždinskoj županiji nisu bila ni najmanja zapreka članovima Lovačkog društva (LD) Cestica da ove subote još jednom uživaju u zajedničkom druženju i lovu u Zelendvoru. Društvo koje je osnovano 13. prosinca 2008. godine nakon raskola u LD sv. Hubert, radi neslaganja dijela članstva s politikom vođenja s pomenutog društva vezanog uz razvoj lovstva na području zakupljenog lovišta. LD Cestica nema lovište u zakupu, ali to članove i vodstvo LD-a samo dodatno potiče na ostvarivanje niza ciljeva i tijekom ove godine – doznajemo od Maria Veselnika, predsjednika i Dražena Zebeca, dopredsjednika Lovačkog društva Cestica. To ne bi bilo moguće bez velikog angažmana članstva, čiji se broj stalno povećava.

Mladi i složni

- U vrijeme svog osnivanja LD Cestica brojalo je 18 članova, a 2009. godine njihov broj povećao se na njih 30 s tri lovna pripravnika. Danas imamo 37 aktivnih članova i moramo se pohvaliti s čak 5 lovačkih pripravnika te jednom lovkinjom, gospođom Milojkom Ročkar. U radu društva i financiranju

Lovkinja M.Ročkar

aktivnosti najviše nam pomažu Općina Cestica, Varaždinska županija kao i tvrtka Zelendvor d.d. na čelu s Petrom Silićem. Budući da smo trenutačno bez svojeg lovišta, upravo zahvaljujući iznimnom razumijevanju spomenute tvrtke koja nam dopušta ulazak u svoje lovište, omogućena nam je i kvalitetna terenska izobrazba lovačkih pripravnika LD Cestica – istaknuo je Mario Veselnik dopunjujući kako oni, premda bez lovišta, ne samo da nisu prikraćeni za lovne aktivnosti nego ih rado ugošćuju kolege iz lovačkih

ve godine namjeravaju izraditi svoju internetsku stranicu i lovački stijeg društava i izvan granica Varaždinske županije. - Tijekom 2008./2009. godine, osim organiziranih lovova u Zelendvoru na sitnu divljač, posjećivali smo i slavonska lovišta. Ona su bogata krupnom divljači, a najveći uspjeh u lovu postigao je lovac Josip Vincek s odstrijeljenim jelenom u visini brončane medalje – rekao je Veselnik podsjetivši da je streljačka ekipa LD Cestica prošle godine prvi put sudjelovala na natjecanju u gađanju glinenih golubova u sezoni Lovačkog saveza Varaždinske županije. Ove godine Cestičani namjeravaju izraditi i svoju informativnu internetsku stranicu i lovački stijeg. Tako će se šira javnost bolje upoznati s brojnim humanitarnim i ekološkim akcijama koje poduzimaju članovi ovog Lovačkog društva – mladog i po dobi svoga članstva. Naime, u prosjeku, članovi su „tek“ pregazili 35-tu!

Inž. Mario Veselnik poduzetni je predsjednik Lovačkog društva Cestica

Lovcima druženja nikad ne nedostaje

PLANOVI

I lovački dom je realnost! Cilj nam je izgraditi opet lovački dom i trap streljanu, gdje ćemo se ponovo moći okupljati i veseliti zakupu lovišta – rekao nam je Mario Veselnik dodavši kako se članovi LD Cestica ne boje rada u lovištu ni izgradnje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata. Vjerujemo da s našim kvalitetnim i stručnim ljudima kako u pogledu lovstva tako i u drugim granama gospodarstva možemo kvalitetno voditi lovište. Uostalom, činili smo to i do raskola u LD sv. Hubert. Odlično surađujemo s članovima ribičkog društva Općine Cestica s kojima smo i 2008. godine sudjelovali u čišćenju okoliša rijeke Drave. Uz naš stalni angažman u provođenju lovne etike i zaštite prirode, LD Cestica djeluje i humanitarno. Tako smo u samo tri akcije tijekom 2008./2009. godine pr ikupili oko deset tisuća kuna radi nabave neophodnih lijekova za teško oboljelog kolegu lovca – zaključio je Mario Veselnik koji će u dogovoru s ravnateljicom Osnovne škole Cestica, sukladno njezinim uputama, organizirati za školarce edukativni posjet uzgajalištu fazana Zelendvor uz stručno vodstvo članova LD Cestica.

Oštro je oko i mirna ruka lovca

DOZNAJEMO Pred Lovačkim savezom Varaždinske županije brojne su izborne aktivnosti, ali i rezime dosadašnjih djelatnosti

Birat će se i novo vodstvo lovaca županije...

I u “šumi zakona” lovci se dobro snalaze...

Ova je godina Izborna za mnoga lovačka društva pa, dakle, i za Lovački savez Varaždinske županije. - Naime, nakon četverogodišnjeg mandata, dolazi vrijeme izbora novih i čelnika i pojedinih tijela društava i Saveza – doznajemo od Slavka Labaša, tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije. Bit će to ujedno i prigoda da se ocijeni njihov dosadašnji rad i aktivnost, tim više što su protekle četiri godine bile za lovstvo u neku ruku i ključne. Počeo je novi desetogodišnji zakup zajedničkih lovišta, utvrđen je višegodišnji razvojni program lovstva, donesene izmjene i dopune Zakona o lovstvu… Sve je to obilježilo i aktivnost županijskog lovačkog saveza,

gdje posebno ističu neprekidnu vrlo dobru suradnju s tijelima županije. To se, između ostalog, prepoznaje u utvrđivanju visine lovozakupnine koja je uglavnom

akon izbora po lovnim uredima izborna skupština Saveza sredinom travnja realna i prihvatljiva, zatim u redovitom plaćanju ali i u povratu dijela sredstava lovozakupnine za financiranje pojedinih programa razvoja lovstva. Skupštine po lovačkim društvima održavat će se tijekom veljače i ožujka, dok

je Skupština Saveza planirana za sredinu travnja. Prije toga održat će se izbor po dva člana Izvršnog odbora, najvišeg operativnog tijela, na sastancima u lovnim uredima. U Lovnom uredu Ivanec izbori će biti 10. veljače, u Ludbregu 17. veljače, u Novom Marofu 23. i napokon u Lovnom uredu Varaždin 25. veljače. Uz direktni izbor svojih predstavnika u Izvršni odbor Saveza, lovačka društva će po lovnim uredima predlagati i kandidate za predsjednika i dopredsjednika, te druga tijela Saveza. U Lovački savez Varaždinske županije učlanjeno je 38 lovačkih društava s oko 1600 članova, te tri tvrtke: „Zelendvor“, „Martinčević“ i „Zelengaj“.

Mozaik 13

26. sijeÄ?nja 2010.

POLEMIKA Marko Lapaine o navodima Odbora vjerovnika OĹ KZ

Namjerno se skriva istina o propasti OĹ KZ VaraĹždin

Muke srednjoĹĄkolaca

Ove godine pokucala je joĹĄ jedna velika briga na vrata roditelja srednjoĹĄkolaca iz opÄ&#x2021;ine Gornji Kneginec. Prijevoz autobusom viĹĄe nije besplatan te je veliki broj uÄ?enika primoran u ĹĄkole putovati vlakom ili se drugaÄ?ije snalaziti. OpÄ&#x2021;ina Gornji Kneginec jedna je od najbogatijih opÄ&#x2021;ina u Dok sam bio likvidator, doveo sam Ministar- zima steÄ?ajnom sucu i upravitelju. Zakon nije Hrvatskoj. Zar doista ne moĹže srednjoĹĄkolcima stvo financija i inspekcije, te sam podnio kazne- predvidio situaciju da u tom odboru mogu biti platiti prijevoz? (...) Posrijedi je ponovno politika, nu prijavu na temelju njihovih informacija. Prije oni Ä?ija su prava upitna. nesuglasice izmeÄ&#x2018;u Ĺžupanijske i opÄ&#x2021;inske vlasti. nisam mogao jer nisam znao ĹĄto se radilo. Istina Tako su oni bili na dva stolca. Bili su zabrinuti Mozaik 11 U TurÄ?inu (oko 2 kilometra od Gornjeg Kneginca) se postupno otkrivala. Kad sam ĹĄto Ä&#x2021;e s novcem. Naime, je shvatio, zatraĹžio sam steÄ?aj. nakon ĹĄto sam prikupio oko postoji Ĺželjeznica, ali ĹĄto je s onim uÄ?enicima koji a poÄ?eo sam tajn Sada se namjerno Ĺželi sakriti 800.000 kuna, a velik e moraju svako jutro krenuti pola sata ranije PlaÄ&#x2021; Ĺždin a OĹ KZ Vara POLEMIKA Odbor vjerovnik istina oko propasti OĹ KZ Vanamjerno odugovlaÄ?iti (pa i viĹĄe) kako bi uhvatili vlak u 6.20 sati? SteÄ?ajni upravitelj smijenjen isplatu dok se ne ispitaju raĹždin, pri Ä?emu se laĹže, dakle (...) OpÄ&#x2021;ina daje 160 kuna (mjeseÄ?na cijena namjerno iskrivljuju Ä?injenice. potraĹživanja veÄ&#x2021;ih vjerovzbog uÄ?injenih propusta karte za vlak na relaciji TurÄ?in - VaraĹždin), a Naime, tijekom steÄ?ajnog ponika od kojih su neki u odkarta za autobus je 480 kuna. Dakle, roditelji stupka kao steÄ?ajni upravitelj boru. Zato sam i maknut. trebaju izdvajati 320 kuna mjeseÄ?no da se njihova priznao sam traĹžbine svih ĹĄtediĹĄa Moja poteĹĄkoÄ&#x2021;a je ĹĄto djeca ne bi ujutro smrzavala ili troĹĄila dragocjeno -a VDR eti KUD lon-pak Pok temeljem vjerodostojnih isprava pravo ima svoj ritam. Djevrijeme na toliko dugi put do Ĺželjeznice. Da bi sve iz knjigovodstva, odnosno ugovolomiÄ?no je sporo, pa se nabilo joĹĄ gore, srednjoĹĄkolci su na nastavu krenuli ra i knjiĹžica, a sukladno zakonu. knadno pokreÄ&#x2021;u postupci 11. sijeÄ?nja, a AP VaraĹždin ipak je naplatio punu U tom trenutku nisu se traĹžbine #$ 9 ; 25/28%1-) = $ % &,/20 -) koje sam prijavio. JoĹĄ ne 9%?6,62 : 32( 32/,6,A.20 cijenu mjeseÄ?ne karte. PolitiÄ?ari, zar vi ne biste mogle osporiti osim ako nisu bile ĹĄto Ä&#x2021;e trebati, no kad-tad 0)64% 3/,1% 7) ,-)1% .7&12* C7 , .71 @73%1,-, ,90) posljedica falsifikata ili sliÄ?no. Ä&#x2021;e netko trebati reÄ&#x2021;i gdje trebali pokuĹĄati pomoÄ&#x2021;i ljudima? MeÄ&#x2018;utim, pokuĹĄavajuÄ&#x2021;i shvatiti je novac. Uvjeren sam da Ä&#x152;itatelj uzrok propasti zadruge naknadno su oni dijelom otiĹĄli zbog (podaci poznati redakciji) sam zatraĹžio revizijsko miĹĄljenje zelenaĹĄkih la na pomoÄ&#x2021;iugovora koje Hva zaĹĄto je doĹĄlo do tolikog gubitka. je trebalo osporiti da se Revizor je, uz ostalo, utvrdio da ne stvara nova nepravda je Zadruga pripisivala kamate na prema malim ĹĄtediĹĄama sporne i dugo vremena nenaplatikoji su imali normalne Imao sam Ä?ast i zadovoljstvo nazoÄ?iti ve traĹžbine, zahvaljujuÄ&#x2021;i Ä?emu su kamate. predstavljanju zbirke boĹžiÄ&#x2021;nih pjesama prikazivana velika potraĹživanja. Neki od vjerovnika, Denisa â&#x20AC;&#x153;Reci jednostavno...â&#x20AC;?. ReÄ&#x2021;i Ä&#x2021;u jednoUz to, nemali broj traĹžbina veÄ&#x2021;ih po rijeÄ?ima revizora, stavno: bilo mi je vrlo ugodno, i uvijek iznova ĹĄtediĹĄa nastao je na temelju visokih, naplatili su si po nekomi je ugodno Ä?itati Denisove boĹžiÄ&#x2021;ne pjesme, u najmanju ruku upitnih kamata, liko puta svoju glavnicu koje govore o onom BoĹžiÄ&#x2021;u ĹĄto stanuje u srcu, ĹĄto je upuÄ&#x2021;ivalo na potrebu njihovog zahvaljujuÄ&#x2021;i ne pripaa traje 365 dana u godini. I uvijek iznova mi je goviÄ&#x2021; prvi snjekamati. Moj preispitivanja. dajuÄ&#x2021;oj Dakle, Pismugodno a sluĹĄati CD koji su napravili Denis i BudiPolemike I to ne bi vjerojatno bio problem da oni uopÄ&#x2021;e nisu oĹĄteÄ&#x2021;e- VaĹĄe ti Mucko: dok on, s izvornim osjeÄ&#x2021;ajem kazuje vijesmir se neki od tih ĹĄtediĹĄa s veÄ&#x2021;im iznosini. U tome je bit spora. (svoje) stihove, Mucko ih jednako dobro pjeva. ma nisu naĹĄli i u odboru vjerovnika A posebna teĹĄkoÄ&#x2021;a je Zbirku i CD neodoljivo preporuÄ?ujem, svakom koji, sukladno zakonu, ima glavnu u tome ĹĄto su neki sa zelenaĹĄkim ugovorima krĹĄÄ&#x2021;aninu bez obzira na crkveni podznak. rijeÄ? u steÄ?aju, toÄ?nije predstavlja skupĹĄtinu uspjeli izvuÄ&#x2021;i novac prije steÄ?ajnog postupka i Kad se Ä?ovjek pomiri s iskonskim u sebi, tad vjerovnika koja je vlasnik imovine steÄ?ajnog likvidacije. Imao sam volju to razrijeĹĄiti, ali ne dokuÄ?i znaÄ?enje biblijskog stiha: â&#x20AC;&#x153;Mnoge veÄ&#x2021; duĹžnika. Tako odbor ima pravo odluÄ?ivati o i podrĹĄku. zavede njihova umiĹĄljenost i opaka uobraĹženost svemu, pa i o tijeku steÄ?ajnog postupka, naloMarko Lapaine iskrivi im misliâ&#x20AC;? - te poraste, skroz do toÄ?ke spuĹĄtanja na razinu vlastite veliÄ?ine i poÄ?ne misliti iskonskom miĹĄlju. â&#x20AC;?Mi ne znamo BoĹžji plan. Mi ne znamo ni svoj plan. Mi ne znamo niĹĄtaâ&#x20AC;?, kaĹže Denis. Srce Nadovezujem se na Ä?lanak â&#x20AC;&#x17E;Prestao je govoriti i probleme, nastojale su odgojno-obrazovni rad usklaÄ?ovjeÄ?je izmiĹĄlja sebi put, ali Gospodin upravlja gledati nas u oÄ?i. NaĹĄ sin je autistâ&#x20AC;&#x153; objavljen u 7Plus diti tako da nitko ne bude zakinut. Danima su radile korake njegove. (...) Sretan ti put, Denise! Regionalnom tjedniku od 12. sijeÄ?nja. Kao neposredni s djecom i njihovim roditeljima da prihvate djeÄ?aka Marko LukiÄ&#x2021; sudionik i promatraÄ? djeÄ?akovog boravka u djeÄ?jem kao dijete koje je... neĹĄto drugaÄ?ije. Uspjele su! ZadovrtiÄ&#x2021;u VaraĹždin u KozarÄ?evoj ulici, jednostavno sam voljstvu i sreÄ&#x2021;i u takvim Ĺživotnim situacijama nema bila primorana nadopuniti vaĹĄ tekst. (...) U cijeloj priÄ?i kraja. Dijelila sam s njima tugu i radost. Bila sam im ne spominju se njegovi prijatelji u vrtiÄ&#x2021;u, (...) djevoj- Ä?esto â&#x20AC;&#x153;ventil za opuĹĄtanjeâ&#x20AC;?, ali i velika potpora. Uvijek Ivan i Milka RatkoviÄ&#x2021; vjenÄ?ali su se 29. sijeÄ?nja Ä?ica koja je u socijalizaciji i prvim pomacima kod sam im govorila: â&#x20AC;&#x153;To moĹžete samo vi!â&#x20AC;?, ne vjerujem 1950. godine u Ĺžupnoj crkvi svetog Martina u djeÄ?aka odigrala veliku humanu i dirljivu ulogu. Ne da bih ja izdrĹžala tako dugo i tako kvalitetno. VaraĹždinskim Toplicama, gdje su 23. sijeÄ?nja ove spominju se njegove odgajateljice Magdalena Srnec (...) Svatko tko je imalo pokuĹĄao pomoÄ&#x2021;i djeÄ?aku godine, nakon 50 godina, obnovili braÄ?ne zavjete. i Smiljka MajcenoviÄ&#x2021; koje su listajuÄ&#x2021;i literaturu traĹžile odigrao je vaĹžnu ulogu. Smatram da javnost i naĹĄa Nakon svete mise su zajedno sa svojim najbliĹžima kako da ĹĄto kvalitetnije uÄ&#x2018;u u svijet autista. okolina moraju znati da je prve kontakte sa ĹĄirom proslavili zlatni pir. Uz njih su bile kÄ&#x2021;eri Marija i Veliku ulogu imale su i kolegice odgajateljice zajednicom imao meÄ&#x2018;u svojim prijateljima i odgaAntonija, sinovi Antun, Stanko i Branko, kao Marija Spevec i Gordana Kresonja. ZaĹĄto to piĹĄem? jateljicama u vrtiÄ&#x2021;u. Uvijek sam govorila i iza toga i zetovi, snahe te deset unuka, dvije unuke Zato ĹĄto (...) su to osobe koje su radile s Franom bez stojim: imao je sreÄ&#x2021;e ĹĄto ima takve odgajateljice i dvoje praunuÄ?adi. iÄ?ije pomoÄ&#x2021;i. NailazeÄ&#x2021;i na mnoge (svoje tete). Veselile su se i svakom malom pomaku, Branko RatkoviÄ&#x2021; uvijek su sve briĹžno zapisivale, da se ne zaboravi. Zato ti da gle i i Ĺželim da i vi zabiljeĹžite da u Ĺživotu djeÄ?aka postoje Prestao je govoritje autist nas u oÄ?i. NaĹĄ sin osobe koje su mu uljepĹĄale i obogatile Ĺživotni put, put ĹĄkolu 7Plus Regionalni tjednik objavljuje iskljuÄ?ivo Ima autizam i ide u nt ljubavi i prijateljstva. Ĺ˝elim njegovim roditeljima da asiste Ĺže poma joj gdje pisma koja su potpisana imenom i prezimenom nastave stazom kojom su krenuli. DjeÄ?ak Ä&#x2021;e jednoga uz navedenu adresu, pri Ä?emu Ä&#x2021;emo poĹĄtovati dana sigurno naÄ&#x2021;i mir u glazbi koju neizmjerno voli Ĺželju da zaĹĄtitimo vaĹĄ identitet. PiĹĄite nam na i osjeÄ&#x2021;a. adresu 7Plus Regionalni tjednik, MilÄ?etiÄ&#x2021;eva 13, Ljerka Haslinger, VaraĹždin uz naznaku â&#x20AC;&#x153;Za Reagiranja Ä?itateljaâ&#x20AC;? odgajatelj DV â&#x20AC;&#x153;VaraĹždinâ&#x20AC;? ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili u KozarÄ?evoj ulici vmargetic@regionalni.com. 19. sijeÄ?nja 2010.

i Vlada RH odluÄ?ili su naPremijerka Jadranka Kosor eri plaÄ&#x2021;e koje primaju menadĹž pokon javnosti predoÄ?iti vlasniĹĄtvu drĹžave. Svi graÄ&#x2018;ani i direktor i javnih tvrtki u mnoge VaraĹždince zaniNo, odluku. pozdravljaju ovakvu Ivan dr. a VaraĹždin Ä?elnik ma zbog Ä?ega joĹĄ uvijek gradona era su plaÄ&#x2021;e direktora i menadĹž Ä&#x152;ehok nije obznanio kolike Parkovi, Varkom, Gradska gradskih tvrtki Termoplin, Zar je to doista tolika tajna trĹžnica, Galerijski centarâ&#x20AC;Ś da Ispada informacije o tome? da javnost ne treba imati ministar, a ne i koliko plaÄ&#x2021;u Ä&#x2021;emo znati koliku plaÄ&#x2021;u prima ai tvrtki. Kojim se to zakonim primaju direktor i gradskih objavljivanje tih informacija, propisima onemoguÄ&#x2021;ava i? posrijed drugo neĹĄto ipak je ili Ä&#x152;itatelj (podaci poznati redakciji)

e organe, prije propuste proziva drĹžavn ja, koje je gotovo svega Ministarstvo financi a financijska nekritiÄ?no prihvaÄ&#x2021;alo pozitivn e. SluÄ?ajno zadrug nju izvjeĹĄÄ&#x2021;a o poslova e je propustio ili namjerno gosp. Lapain revizorskih nih spomenuti izvjeĹĄÄ&#x2021;a ovlaĹĄte u prethodnim gokuÄ&#x2021;a o poslovanju OĹ KZ la na nepravilno i dinama, a koja su upuÄ&#x2021;iva ih rezultata, nezakonito iskazivanje poslovn bila prezentirana koja naĹžalost nikad nisu ni. nadzornom odboru i skupĹĄti ih struktura za 4. Prozivanjem politiÄ?k Udruga branitelja gosp. Lapaine KUDVD R JalĹĄezataĹĄkavanje istine o zadruzi svoju profesionalvec osigura la ustvari dovodi u pitanje t. Ĺ to /12 nu i struÄ?nu vjerodostojnos .67% je sredstv a za politiÄ?tih protiv o poduze ,-% on je 071%/ kupnju 56 po 8,?) ',-)1) .2 " 1282- i naravno, koje " ra*2(,1, struktu kih klon paketa djeci . 34,-%8/-)1, ? 1,57 .4,8, 6) koristio (47*) pritom dokaze je 2 .4)(,61) 9% branitelja, djeci 1,A.) ?6)(1 423%56 &46 ! # $% 3 5. Gospodin Lapaine nadalje nezaposlenih zaenih tvrdi da je dio povlaĹĄt roditelja, te djekorist drugara izvukao znatnu ci slabijeg imoe8,/, isplaÄ&#x2021;ujuÄ&#x2021;i sami sebi povlaĹĄt vinskog stanja. $% = $ 34,&%.71% Lapai 0,/,-71% ne kamate. Gospodin udruge odbora g srediĹĄnje godine OdrĹžana je i zadnja sjednica #, ne je u srpnju 2008. . +%)'. %)$# )/#,#) #$ (. /) rezultatima rada udruge za ),- $. #,- &$($ ! suda #,-+# .- + /%)' * Ä?kog .* (#$ #$ ( ) Trgova na kojoj se raspravljalo o em )% $ . / ( . rjeĹĄenj - &#' #$ &)/#' 6 ) . . ), -+# .#+ / nezadovoljstvo zbog daljnjih # " $ # ! # og upra2009. godinu. IzraĹženo je za steÄ?ajn

$ postavljen aĹžavanja vrijednosti DoPrva uhiÄ&#x2021;enja branitelja i omalov , vitelja OĹ KZ VaraĹždin. Ä?elnika politiÄ?kih stranaka elja movinskog rata od mnogih zadaÄ&#x2021;a steÄ?ajnog upravit jemo svim u vladajuÄ&#x2021;oj struktur i. Zahvalju analiza onih i struÄ?na Ä?ak pa biti je ali trebala ljudima i medijima koji su prepozn izrada dobrim i ima, ika sponzor vjerovn a # traĹžbin *)+ 0( # #/ ') )*)' (. 0#$.(#' . #-# 0 5-) /# # $ ) # , ) '#& . Ako # ( ')6 ) $ ,(. *& 8 &# *)+ 0 .)*8 + naĹĄ rad i dali nam podrĹĄku * #( #-%) ' poÄ?etne bilance steÄ?aja )(# !) #( ' (#, .! ) &#* )% Predsjednik AnÄ&#x2018;elko Horvat eni su postojali neki povlaĹĄt izadrugari, duĹžnost gospod og na Lapainea kao steÄ?ajn " 4%928%1-) je da struÄ?no elja bila upravit 1%/,-) %/, , 2& koja je veÄ&#x2021; ĹĄest godina #,?) 9% .207 ljene traĹžbine Pisala sam vam o naĹĄoj Sonji obradi zaprim boleĹĄÄ&#x2021;u leukemijom. vjeu bolnici, gdje se bori s opakom i u interesu oĹĄteÄ&#x2021;enih i za to sam vam beskrajno one ! Ä&#x152;uli ste moj glas za pomoÄ&#x2021; */)(%6, 7*2824) rovnika kritiÄ?ki odbije 4,-) ,53/%6% 32 zdravlja, sreÄ&#x2021;e i zadovoljstva pa zahvalna. Ĺ˝elim vam puno kojima se pogodovalo, Zato hvala svima koji ste e u Stvoriteljevoj ljubavi i zaĹĄtiti. Ä?ak i da protiv njih podnes elepomogli. kaznenu, ako za to ima Baka Ana Ĺ poljariÄ&#x2021; gospodin steÄ?aja bilancu u menata. PoÄ?etn Odbora vjerovnika zbog izradio ni do opoziva ima veÄ&#x2021;ine Lapaine nije interes duĹžnoog s a suprotn Lapaine postupanja 6. Nakon opoziva gosp. og informiraenovana oĹĄteÄ&#x2021;enih vjerovnika, netoÄ?n og upravitelja, novoim Odbora vjerovni- sti steÄ?ajn Dominja, neprovoÄ&#x2018;enja odluka a upraviteljica gÄ&#x2018;a. Marija a na ĹĄtetu OĹ KZ steÄ?ajn i predala ka i poÄ?injenja niza propust izradila je poÄ?etnu bilancu jan og steÄ?ajn ti duĹžnos zakonom u steÄ?aju. RazrijeĹĄen je im organima drĹžave sva nadleĹžn procekoj zakons priupravitelja po redovitoj izvjeĹĄÄ&#x2021;a, te pripremila prvu m steÄ?ajnog propisana e mase duri pravomoÄ&#x2021;nom odluko u isplatu unovÄ?ene steÄ?ajn u VaraĹždinu. Sva vremen kojom je suca TrgovaÄ?kog suda od oko 800.00 0 kuna, enom zakonskom u iznosu je priznao joĹĄ gosp. koje dokumentacija o proved icima vjerovn elja sastavni je svim iznosa njihovih opozivu steÄ?ajnog upravit Lapaine isplaÄ&#x2021;eno oko 5% prihvat io dio sudskog spisa. a. Da je steÄ?ajni sudac a da odgovornost traĹžbin nom 2. Ocjena gosp. Lapaine gosp. Lapain ea, unovÄ?e nije samo na prijedl og in niVaraĹžd OĹ KZ t za propas masom isplatile bi se otprem na Ä?lanove steÄ?ajnom i proĹĄirit suprotno treba ju OĹ KZ nicima upravi veÄ&#x2021; inu je ne bivĹĄim zaposle skupĹĄt Ä?ak ici bi ili vjerovn a nadzor nog odbora odredbama Zakona o radu, Ä?udna u trenutk njih za ovom u ili moĹžda toÄ?na, ali 5% dobili manje od 1% jela. Gospodin umjesto ili u najmanju ruku zakaĹĄn niĹĄta. vaĹžnu Ä?injeni- ne bi ostalo se naslutiti Lapaine je propustio navesti Iz svega navedenog, moĹže 2008. godine or i cu da je od oĹžujka do srpnja in Lapaine i kao likvidat gospod je da ora t likvidat cijelo upravo on preuzeo duĹžnos upravitelj OĹ KZ zapravo i steÄ?ajn kao od postavljena interesa. Ne poduzizadruge. Dakle, kao osoba sukobu u bio vrijeme rna za zakonito ne radnje, on je Ja sam iz Trnovca Bartolopropisa m skupĹĄtine OĹ KZ odgovo zakono Ovo je moj prvi snjegoviÄ&#x2021;. tada djelovati u majuÄ&#x2021;i oĹĄteÄ&#x2021;enih 8 mjeseci. Moja mama se poslovanje, trebao je veÄ&#x2021; da se bori za interese veÄ?kog, zovem se Leo i imam zadrugara i bez umjesto ika bivĹĄe ĹĄalje). Bio bih sretan da me interesu zaĹĄtite interesa ika igrao ulogu zaĹĄtitn zove Valentina (i sve to ona . u prijavu protiv vjerovn kaznen primao ti to za podnije joĹĄ i nja in odlaga objavite u Regionalnom tjedniku VaraĹžd je da su uprave OĹ KZ ocjenju danas koje Leo i Valentina za svih osoba nemalu nagradu. ika radili suprotno zakonu. Ä&#x152;lanov i Odbora vjerovn ne poÄ?inje za Lapaine gosp. 3. Nadalje,

e je u Ä?lanku Gospodin Marko Lapain alnom tjedniku objavljenom u 7Plus Region i dezinformaci5. sijeÄ?nja iznio niz neistina javnu polemiku u a ulaĹženj e namjer ja. Bez upraviteljem OĹ KZ s razrijeĹĄenim steÄ?ajnim g informiraVaraĹždin, ali u svrhu istinito zainteresiranih nja javnost i, prije svega skladu s Ä?lankom oĹĄteÄ&#x2021;enih vjerovnika, u molimo da obja40. Zakona o medijima, Odbora vjerovnika vite sljedeÄ&#x2021;e oÄ?itovanje . OĹ KZ VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; u steÄ?aju Lapainea da je 1. Tvrdnja gosp. Marka ti steÄ?ajnog naprasno smijenjen s duĹžnos netoÄ?na. Smijenjen upravitelja neistinita je i Ä?lanova je na prijedlog svih pet

% 5,-)<D1-

.67%/12

!& /()! .+ (#%

9 - % .+ ( *)&#-#9%# *) !) #( ()/ 3 #

# &' (%" $# ' 0 $#0 #) # " ! &'# " #" ! %" " ' 0 " $# & " ( %) '& # )% # (& " ()# & ' ! * & ! " " ! /( %( %( # $# & >)/-.2 $% & " 0 * #% "'#)0 * #,'% # #% ( * $#) / / ) #& " " ( % $% - & " # " & &' ) ( &($%#' # &' ) () % " ' #% 0 " &) " ' " #) & 0 # # ( " # * #% & $% )#! $ " &) ! " ! 0 ' ' $#,'#) " & '# ( " ( " 0 ' ' * . ' * #% # ) ' $% & " 0 !# % '& ( &)# ( % . "& ( # () (-"#&' % ! %"#

)8 =!# 564%@1, 9%+6 > # # !

U Termoplinu

- 2%(0)@2-1 8 9.)5392-'-1%275308 436039% .) 430-'-.% ) 7-.)0-1% :% /3 %/32 ?73 /%:2)28 2.% 2)45-4%(2 8735%/ 43(2-.)0% (5@%923 2.% 5%(- 67.)'% 5-67- :% 45%928 45-.%98 4B-26/3 /%62-.) .) -139-26/) /3 7-03 .) (5@%923 (%2 363&8 -:9-.)6 (% 3(9.)72-?793 -675%@2- :%,7.)9 - 3(9.)72-?793 (3(%9?- 43(2-.)03 - 6 +8&-7/31 632.%C/- 4537-9 36-4) 7-B% /%3 - 6) 436039%03 2)2%40%B)2-, 15 #0%(-1-5% 72) (-.)031 - :&3+ 3 36239- 3(3 ?7)(23 /5)(4375%@-9%2.% 4 &572-C/) 3&:-531 :038435% :%.139% 1 &5)2-, :%(58+) :&3+ (39)0- 8 :%&08 +3643(%56/3 6-+8 &) 390%67- 8 45 -.)9%5) 8 2% 73 (% 68 -, - .) 2.-,39 239%' 3 436039%2.8 436039%2.8 (8 (% - 68 80%+%0- ( 1 +3643(%56/3 453 5%2 9.)5392-' <$&3+ 679%523 6-.)C2.% 3(23623 45-&%90.%2.) /35-67- ):807%7% 43603 7845%92) -139-26/) 6812.% 2)+%7-923+ 5 1 3@8./% 9%2.% 43C)7/3 363&% 9-?) 3673.- 36239%2% 93(-7)0.-'% 45%92% (% +3(-?2.% % :%7-1 9 ( +3(-2) 82.%9%7- 693.) % 5%C82393(679 +3(-?2.- 2-.) 13+0% -64 9.)5392-'-1% 7) 45)1% / 363&) 845%9-7)0.-') 3731 6%9.)72- C-1) .) 45-&%90.)2% 2)45-4%(8 845%9-7)0. % 4 )B- 436039%2.) 2% /35-67 :% 45%928 363&8 %0- 679%523 93( 3( +3 0- -:2368 3( 3/3

9.)5392- 45%92) 363&) ?7)78 .) 2-68 45-/%:% /82% 2% (-2) 4% 2%(%0 %9-.)67- 2'-.6/-1 -:9.) /%< 673.- 8 3& +8&-7%/ 8 *-2% %.8B- +% 693.-1 ?B-1% 45-/5-9

OsonjaÄ?ki i SmrtiÄ&#x2021;

imaju djelomiÄ?no

pravo: njima

su Ä?lanovi tijela

zadruge odreÄ&#x2018;ivali

ĹĄto i kako trebaju

raditi, upozorava

Lapaine

2- 68 8 :%(58 # & 68 1%0) 803+) 3 * #%" 236) :% /3.) 23 (5@%0- 9)B) -: # '% * )%," $% & 32 9)0- %4%-2) :%7%?/%9%2.% (3+393523 8795A-9%0- :2%7 %(8@)2) :% / 67348 0%92- 5%:03+ 73 /3.) 68 &-0) : 845%9-7)0. = 43930.2-.8 /%1%728 !$ " * "#)# :% :%(58+) !95(- " &-9?- 67)C%.2- 75308 5%(% 6) -640%B-9%0% (% 68 2)/- ,?) # " %) '& 3(9.)72-/ %5/3 $ % 9-(- 8 731) 23 "+0%9231 7-68B% - 1-

9%5%@(-26/- " $( 67)C%.2- )5392-/% 8.)( +3 803+) -:1)A8 ( )% ' # /3.- .) &-3 .% 3( 2%.9)B-, 9.2%(:352-, 7-.)0% - 2) 69-1% 2) 7 %4%-2) 7) $ % 3( 379%5%2 #! /( $# ' 0 ( & " % ! (+3935236 &-0- C0%239- (3&53 0-.82 /82% %0 #-63/) /%1% # > 3 845%9-7)0. = 31 4% 69) 3( /3.) 68 6%13 2)/-1% #! ), $ 572-C/) ?7)(2 % :%(58+) 6%13 3(5)A)2% 67)C%.% 43C)7/ :% 4534%67 & & & #! '#" " ) # &)# ?0) +3(-2) /%( (3&-9%0% 68 #%5%@(-2 @-9.)0- - 157-B -1%.8 -1)2% !- 93()B- 4390%?7)2- )1 (3 65)(-2) 4531-.)2.)2 /5)(-72) :%(58+) ) 632.%C/- 6%13 2% &-9? 75)&% % )# " % - 68 6)&- -: 1. .) 2%45%623 6 45%93 - 73 = $ 2) 0)@3 :%(58+%5- 6%1 -640%B-9%0- 0-.)4) ' ( % , &' (.)031-C23 %(-1-58 157-B8 .-1% 68 C0%2 845%9-7)0.8 #0 $ -1 $#)% ' ( $# 6)'% 8 1.)6)' # ?73 37935)23 5)B- % " & .8.8B- )23512 +) 3(5)A-9%0- *# % *" 2)45%9-02367 9- 7-.)0% :%(58 "45%93 -:236) :%,9%0 4% 6) 69) 6/84% % .) &-03 ! & = $ % 8795 - /%/3 75)&%.8 5%(-7- (% /%1%7%1% , # & $% 80%+%C- 8 436039%2.8 858?%9%7- &8(8B- 43C)7/8 ! ! 68 2%.9)B- * # % * #- " #' &' ) # %$( 3 43C)03 69) 7)@) 45-,3(3 6%1 2% 6%131 $% 2.-, 32- &-0- 80- 68 6) 6%13 C)0- .) = $ 436784/% $ (-3 73 $%45%93 &5-2 ! &' # ?73 68 6) 43 67)C%.23+ 6%13 1 /%4-7%08 = ! %& # 9%3 7-1 9-?) 2-68 :2%0) .) 6931 90%67-73 2% 803+) (-:%0) 1)A87-1 - 6812.-9- /5)(-7- % $ ! " % , ) " 4537-9 /3.-, ) 3(3&5%9%7- 9-?) /%1%7) #%(/ $%# .%1679-1% (9-.) 363&) 1 $2%0- 68 69 436784%/ % " # 6 2)(3930.2-1 $ -, 68 6) :% 67303 (% -1 6) 95%7) 4%-2) 43/5)287 /%:2)2- &)# # " & " 75%@) 239- 2%(:352 43.%?2.%9% % $# 6%(% % 2)7/3 .) 68 (% -, 135%0) " $(,' 36-4- 2)+3 - 69- C0% 803:- 795()B- 367%0) :%(58 :%(58+) % 2%60.)(2-'- &#% % # .) 7-.)0% :%(8@)2) - 2.)+393. /%3 - " " $ ' $#$(' 4537-9 /3.-, % :2%7- - -267-78'-.) -9 - 2)2351% 37-9 45)9%5-3 68 6%1- 6)&) 632.%C/- !%/%9 2)3(5@ +) 45-.%98 73+% 6%1 - 45 ' ( & '# # % +%5) $%45%93 039%2.% :%(58 ) (3/ .) 9)B-2 2- :% 2%(:35 5-.%98 23 69) 6) 0 # 430-'-.% 43(2-.)0% 0%2 2%C-2 436 72-?793 - -675%@ 45)9%5-0- %-1 " *" ! 7- &$ & ' 23 2.-, 43(2-3 4 8?%9% :%7%?/% (5@%923 3(9.) -1%0% 5%:1.)523 # #" :%(58+%5% 6%69-1 6-+85 5 - 2%(%0.) 43/ :%,7.)9 2)+3 61-.)2.)2 % 2%(:352-, 3 C)+% 6%1 - !#- " & !# * "# ( -.% :&3+ - 2% C0%239-1 6%0% (,-)/% 7/2*% /%3 - -267-78' +%2% = $ % (#$/ ) , # # / /( 9% 50-)17 , 7 ,53/% 8,(, 4%9/2* * " ! #)# %- ) $ # %3%,1 $%#, # 5-) !) , %#' % ' - ' #')#% "# " % #" ! # '#,&#& / &# , #0 $ !& +6 / ) -)' 6 &),- (#$ '#($.8# ,. &)%, "# )% ! % # $/ 8 # ! ,/)$ ,'$ * #( ( *) ()/ ( *+ / # # % ' - , ) 0 ( ) + 0&) ) )%) #" + 0&#% . /#,#( 9 $()! .*+ / #) #,*& - #0(), '# " % *(! ( " ' . " $ .&)! *)$ #( ( , '$ ,- ,)&#%) , ' .,* !) %) ( !& 5 / +)' ( #0(), ( -() / 8 ( 5 $ -#,.8 %.( % .6(#% 0 +.! - &$ 4 % " !#- $#!#/ % " ! # &) .& ! 9 #& 0 #) $ *)%. *+#%.*#-# ) %) , *),&)/ +%) * #( /) )(# , ,*)+ . (% ' *& -. *)9 -() # ) #&# ,. .*+ +-(#5-/ -+ ) , # " % * # #/ & 0 .,- /# #, ),- &# '#( *) *& 5- ' ) + ,- / . ,- &# (#' % ' - ' $ , + )' *+#%.*&$ (#" , - (# ,. 0 + # # #$ # ,.+ ( #' ,/ )% , / - ) ' ! ' $#& . ' &() )/& 5 ') $)5 $ ( 9 $. /$ +)/(# $ ,- 9 $ $ + , $%#' ) & %( 4 $ #) , $ (),- 5- (#" # # *+#$ )-/ + ( ($ +#(! ( + 59#,-# / & " &' ) ' #% 5-) #' (#$ *+ #( ( #$,%# #(6 # )(#" /$ - ) #/ &# ( 5-)$.$.8# 0 & ( 5 .!)/)+ *), $ + ! $ . #' &# *)/& 5 $( #*" #%( * &) 0 "/ & +)/(#% %)$# , # $# & ( % ' - " & #, ) #" * #" '# !#% (

Vjerovnici

kaĹžu da Ä&#x2021;e toÄ?nu

,?) # ! B

cijenu plina

moÄ&#x2021;i odrediti

nakon sastanka

svih distributera

u Zagrebu ovaj

+%)' %)$#

( ) /)0 %)' !+) &$

utorak

.( &()! )-*

# ) +6 / (

(#,. '#$ ($ &#

" / + 6 #(,%)! #- +%)/# #$ ( +3(-2% :%43 &)/)0. ) ' + 0&#%. ) ),-) *+#'#$ ( + 6 #(,%# 39% 9#' $)5 . %) - (3&5-1 ) * ( *),-) ,/)$#' *)-+)5 +)5 9# ) #-# ()/. ,-)*. C)0% .) C)67-7/%1% ) ($ ,-)* #( * 8 *)36/840.)2.-1% )-* *)/ 8 ( %)( *)/ 8 !+) (. ( %( 8 - % )/ !) .% @)0.%1% %0- - 4 ) # ) /)0 #" 8 ( + 9.( 0 .) 3( 6-.)C2 ,%# )/)%)' #$ ( *#-% / 4-) , ),()/( ( 0( -() ./ 2% " #%5%@(-28 ()/)' +) %# ")/ .,&.! 9-?% /3182%0 -)! / 8#

0 $ ( *),-) ,- $ / 8#(, . # ),- & ($# 3 :% 43673 + )2 '$ ,-) %)$ ,.!& ,() .) 8 9%2'8 4 0 *+ /) ')6 #$ ( (#$ 1 # + ) *),%.*&$ #$ ( -#9 ( % 2%/2%(% (3/ -/+-% * , + 6 #( !)/) 93() - 3(93: $ ( *),-) # ( + 9.( /& ,(#% + 8 9)B%2% '-.)2% ( ,' ($#&# 0 0-/8 3( 73+% ) -+ /($ )/ + 8# ,. #$ ($#' (#$ #&) 61)B% $% 5%: -#' #-# , ') 3931 %53*8 %)+ % #$ #$ %) 8 ' 7. 8(&5)+8 - 7957/) $ ( $ /&$ ( !) #( 0 % 7957/) +5%(6/) /3182%02) 7) /3182%02) 374%(% 3(23 6.)(2-'- 8: 73 .) 89)() '-.)2) 3(93:% +53&0.% 2-68 % 4360.)(2.3. ) 2)+3 (36%( % 3(&35% /3.% 623 3(5@%9%2.% (3&53 7)/ 39%. 8735%/ 2% - 2%/2%(% 3(

/82 %(:3523+ 2%6 .)5 )A87-1 8 /5%.)1 453?0) -: 5)B- 1-.)2.%0) (31%B-26798 2%/ 8 $%+5)& 3 .) 3(5@%2% B) 43753?%C- 5- 1.)6)C23 43 &-03 +3935% 3C)/8.) 6%67% .) 43:2%73 (% @84%2-.) :9%2- 69- (-67 ) +3(-2) 2-.) )2% 4-7/) 93( -2 2% /3.- 68 43 73+ 6%67%2/% '-.)0) #%5%@(-26/) 2% 439)B%2.8 '-. 5%C82) :% 40 &87)5- %/32 .)67 (% 436039 73C28 (3&-9%7- 9-?) ' # % 3 C-2.)2-'% 40%B%0-

B)13 13B- 3(5)(-7- (36%( 93( +3(-2%1 /3.- 613 .) !34302.%/ 68 .)(-2-'% #3(3 31 1)758 ! ( % '-.)28 ; 5)/%3 -7/) /3.- 6) 2/82% 43 /8&2 7) -67%/283 ( % 3679%58.) +8& $ & 8 432)(.)0.%/ )B%2.)1 '-.)2 758(-7- (% - !" 43/5-9%0- 439 ' (58+-, !)51340-2 A8 & 2)+3 45-,3(-1% -: 3( B) 6) 28 /3.% .) 1) (3 !)51340-2% (3B- # 0- (%0.) -1% '-.) 3B) .)0%72-'- 0. (.)0%72367- 7.)(2% (3 432) 2%.43930.2-.-1% 8 :)10.- %0-, (-.)039% /35)/'-.) '-.)2% 39-6- 3 (% 453?03+ 68 6 2)0%+3 40-231.)5) 7%2392-'- 367 1 #%5/31% (3/ 43753?%C- /) (.)0./% 3C-7%9%0- 239% '-.)2% 4-7/31 93(3 /32%C2) &53. 2.)1 436039%2.8 59%76/3. @84%2-.) /3.) &-7- %0- /3.% B) #%5/31 :%6%( %0- - 3 6-78%'-.- 8 9%2 (31 3C)/8.8 .8 40-2 :% 67% % / 346/5&0.8.) 3 B) 73 &-7- -/ 6% /%( .) 8 4-7%2% 2)43:2%2-'% 7- %/3 .) (-5) (-5)/735 !)51340-2% )A87-1 %/ B)13 2-.) 13+%3 2392-/) 9%2' 4-7%2.8 239% 13+8 3(%,28!31-60%9 ):)0. !34302.%/ 13+8B) 43/8?%7 .) B- /%( .) 8 735 #%5/31% B) (3 43C)7/% /3 .)B) '-.)2) /3 6-+8523?B8 5) + 1)75% 40-2% 2)1% (% 3(5@%7- 43673 59%7 3(93:% /3182%023+ 43 2%.%9-3 -.)2% /8&23 43(58C.8 '-.)2% 135%7- 439-6-7- 68 1)A8 2%.2-@-1% 8 .) 6 +3(-2) 2% /3.- 39) -4%/ 45)(6.)(2-/ /) 374%(% 45-.)(03+ :% 43753?%C) 5)/%3 .) % @84%2-.) /3.) 9)B%2 2% /82% %0- - 4-7 8 '-.)2) 7%/%9 -2 6/3. ; (&35% #%5/31 #%5%@(-26/) 5%( #%5%@( !)5 %(:3523+ 3 9%5%@(-26/- - 93() 8&2- 1)7%5 93() /3. % 2-.) 848B)2 8 03/%02) 6% 346/5&0.8.) 31 3( 43C)7/ -:1)A8 '- 35%2 3:-2% - (58+) .)(-2-') .% (-675-&8-5% 9/ 40%B%.8 .- 68 6890%621340-2 &-7 B) C28 '-.)28 /3 ? +3(-2) 43753?%C- 13845%9) /3

/82) 32% /828 9-?) 6-.)C2.% .3 /82% .)(28 siguran B) 95-.)(-7- 3( 13+8B2367- je njihov novac , 57 .71% 8 u zabludu da 89-.)/ 2-613 su dovoÄ&#x2018;eni 7 3425,1'7 34)0%?,/

( 2-.) 834B) 2% 4% 6793 *-2%2'-.% $ % % 435):2-'- 69) 3( &-3 :-5%03 5%( = 40%B-9%0- 435): /3.- .) 75%.%3 2) &- (3 43C)7/% (5@%92) 2%( 2-68 834B) 2%3@) 3&.%62-7- :% 68 28 -7/3 1- 2) 1 13+8B (% -9%13 3431) 5%(-0) /%/3 :352) -267-78'-.) 9%5%@(-26/- ?73 9- - .% (3& + 3( 0-4) % 32- :% 435):2- (8 40%B%0- 435): 9%0.% 843:35%9% 2-68 % +3(-2%1% 3(9.)72-/ -3 -%/3 /%/3 834B) % 5%(- 6) 3 1-0-.82-1B) 867%9 2-.) 5%( 9) .) 0- 73 13+8 3C-2.) 5%(-7- 6 %(% 1- 5)'-7) 9-(-13 6%(% 4 :%?7-7) %623 6) 679%5- &): 430-7-C/) 7/3 6) 6 /-1) &30.) 53')68-5%.8 3 0- .) (% 2-.) 2) :2%1 (3+3935 -3 6%1 73 " .) &-03 $ ! (3+3935% 8 684537231 5% #& $ % " & " 6-+85%2 .)5 &- ?B)23 (%0)/3 /0% 69) &-03 5%?C .) 430-7-/% 5) % ( ! 2.- 2-.) 6%13 (% $ 30-/3 .) 6%(%? ! 78 (58+%C-.) "/ (-0%@)2.) 45-6 ) 431%/ 7)/ 43

5-1% )48&0-/ % 42-1 45)+393% .) 6-78%'-.% .3? 2-68 @)0.)0) 67) &-9?- .) 59%76/) 7%( /3.) 6) 45-.) 32%0'-1% &-03 8 78@2-.% 2%+0%?%9% 2%1% 453*)60. = $ % (% .%623 3 C)1 C%.2- 845%9-7) :%45%93 9)B 7% -2-67%5 6) 5%(- 5-1.)5-')

) 2&,6)/-, , @,826% A)68)42A/%1 " > # ! !42?.28

% 8(@&)2-/) 8 135%0- /84-7- .-+% 43 69)1 +3(-2) 2-.) 3C)7%/ 239) '-.)2) /3 &)640%72-, /2 &-7- 2- 8 .)6)2 9)B) 68()B- 2)B) (32-3 6%13 8 #%5%@ % 39) +3(-2) 182%02-, 8608+% - 53(-7)0.- -.- 2)+3 - 9)B 3?) 68 453?0- (-26/3. @84%2 ?/3039%2.) 3&- -: #%5%@(:% 3 (.)') 957-B/) (6/- 957-B 453?0) -:(9%.%2.% 3+% 1.)6)'% 5 % 2% .)5 .) +5%( /82% 436/84-3 !3C2-.) 3( 39 65)(2.-, ?/30 7 +3(-2) 6% % 3C)/-9%23 .) (-7)0.- 8C)2-/% 3&86-1% 135% 2% /82% 436/840.)2.% :% 45-.)93: %87 %9%7- /82% 2%/32 8 (% B) B) 1.)6)C23 ( - 45-9%72- 957-B- % (.)'% 8 ?/30 +37393 (3/ B) 32- C-. -:(9%.%7- /3182%0-.% '-.)2) % 90%/31 439)B%7- .- 4878.8 @-937% 5%678 3(-2) 3(-7)0 69- 753?/39- /3?% /82% :% 430% + %'% 2) 135%.8 43795A8.) - 6-2(-/%02% @84%2- 3623923?/30 45-.)93: 693.) 5-'% :% #%5%@(-26/8 -:(9%.%7- :% 68 +3(-2) 453?0) 23 (.)')

0. 5%(2-C/8 3&-7) ) C)79)53C0%28 8 4536-2'8 45

8 @84%2-.- 9)B 82% - 73 :%

8 1%?-0- / %/ /82% 9-?) /82) !3 .) ()2- 536.)C 3(2368 2% 678 1 2)73 40%B31 231 -640%B)23 13@) 6) 43/5-7- 8 59%76/3. 43673 753?/39% 6%13 8 8 @-937% ; 2%93() .3? +35% .- )%023 .) 6-78%'-.% 2-/% 8 @84%2.)5 9)B-2% 5%( 1%2.8 40%B8 ) 45-1% (%0)/3 ,59%76/) 40%B 3( 4536.)C2) -:236-0% 8 4536-2'8 68 /3.% .) (% .) -:5%C82%3 % /82% .8 ?/39- @-937% : 1-2-1%02- 753

BoĹžiÄ&#x2021; s Denisom

Veliki trud odgajateljica iz KozarÄ?eve

Zlatni pir RatkoviÄ&#x2021;evih

Ĺ˝ivot

12. sijeÄ?nja 2010.

Ĺ˝ivot

Autizam i njegove osobitosti

Ĺžupaniji djeluje nskoj i MeÄ&#x2018;imurskoj OTKRIVAMO U VaraĹždi

Kim Peek, autistiÄ?ni

genijalac inspirirao

je film â&#x20AC;&#x153;KiĹĄni Ä?ovjekâ&#x20AC;?

autistima Genijalci meÄ&#x2018;u objavio je 2006. godine

knjigu autobiografsku â&#x20AC;&#x153;RoÄ&#x2018;en jednog plavog i osjeÄ&#x2021;ajdanaâ&#x20AC;?. Vizualno i no doĹživljava brojeve obavlja rijeÄ?i, s lakoÄ&#x2021;om razliÄ?ite matematiÄ?ke jeoperacije, a nepoznati u svega zik moĹže nauÄ?iti tjedan dana. ima Iako meÄ&#x2018;u autistima s viĹĄe savanata, osoba posebnim sposobnostima, nevjerojatnim u znanjem ili vjeĹĄtinom u nego nekom podruÄ?ju, Film o autizmu nisu populaciji zdravih, svi autisti genijalci. VeÄ&#x2021;ina ljudi za autizam - Svaki autist je drugafilmu zna zahvaljujuÄ&#x2021;i Ä?iji, jer su poremeÄ&#x2021;aji 1988. iz vrlo Ä?ovjekâ&#x20AC;? spektra â&#x20AC;&#x153;KiĹĄni autistiÄ?nog Dustin mogu godine, u kojem ĹĄiroki. I dok jedni autistiÄ?Hoffman glumi Ĺživjeti samostalno, genii zanog matematiÄ?kog zavrĹĄiti ĹĄkolovanje saja Raymonda. Inspiracija snovati obitelj, drugi Barryju otiÄ&#x2021;i za film scenaristu mostalno ne mogu Kim o nizu Levinsonu bio je ni na WC. To ovisi savant, je i kojima Peek, autistiÄ?ni meÄ&#x2018;u faktora, proĹĄli Oko 70 koji je preminuo kognitivni razvoj. ĹživoblaĹžu mjesec u 59. godini posto autista ima retarta. Nije znao poÄ?eĹĄljati ili teĹžu mentalnu gumb, imaju kosu ili zakopÄ?ati daciju, dok ostali inteliimao je kvocijent prosjeÄ?ni ili natprosjeÄ?ni bio opgencije 73, ali je kvocijent inteligencije i ariKuhsjednut brojevima â&#x20AC;&#x201C; pojaĹĄnjava Dalibor tmetikom, a zahvaljujuÄ&#x2021;i ta, predsjednik udruge da ima fotografskom pamÄ&#x2021;enju â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;?. Dodaje sve zapamtio je gotovo i mijeĹĄanih poremeÄ&#x2021;aja; proÄ?itao. ĹĄto je primjerice, uz autizam je osoba Svjetsku slavu stekao dijete ili odrasla savant, joĹĄ jedan autist moĹže imati i cerebralnu Paul 31-godiĹĄnji Daniel paralizu. ĹĄto Tammet i to nakon

ILUSTRACIJA

Ä&#x152;udna ponaĹĄanja: odgoda soOdsutnost ili - zabavljanje sa samim govora: prevrtanje, uporabe jezika i (eho- bom, okretanje, dlanovima itd.; - ponavljanje rijeÄ?i normalne pljeskanje smijanje ili lalija) umjesto do- neprimjereno verbalne komunikacije; bez vidljivog razloga; i voÄ&#x2018;enje ispadi povezanost dirivanje rukom zahtjeva; neprimjerena opsesivno-komumjesto verbalnog komu- za stvari; na priizostanak verbalne pulzivno ponaĹĄanje, stvari; nikacije. s osta- mjer poredavanje igre koja TeĹĄkoÄ&#x2021;e povezane ponavljanje Ä?udne lom djecom i odraslima:oÄ?i- traje dugi period vremena, kocki - izostanak kontakta na primjer slaganje sata; pola ma; oÄ?ita distanciranost; za jedne na drugu na rutini i nenedostatak zanimanja ĹĄto ostala inzistiranjeniÄ?ega u okolini ostalu djecu i ono odgo- mijenjanju djeca rade; izostanak doĹživljavaju prekid zahtjeve; (teĹĄko rasporeda i provora na verbalne se zove rutinskog nanoĹĄebez odgovora kad fi- mjene); moguÄ&#x2021;e ili imenom; izbjegavanje i s nje ozljeda samom sebi (Ä?ak ponaĹĄanje prema ziÄ?kog kontakta i sestra- agresivno roditeljima, braÄ&#x2021;om prema ostalima. za ma); ravnoduĹĄnost pate (Izvor: broĹĄura Udruge koje drugim osobama autizam â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;?) ili boluju.

Udruga za autizam

â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;?

i pomoÄ&#x2021; roditeljima

PRIMJER Gotovo

autizmom njaka koji se bave udruRoditelji radi toga â&#x20AC;&#x201C; rekao je predsjednik â&#x20AC;&#x153;Po- pregledi. Udruga za autizam od jednog do drugog ge â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;? Dalibor Kuhta. u svibnju lutaju situaciju od jedne do druge gledâ&#x20AC;? osnovana je Udruga ovakvu ima 25 Ä?la- lijeÄ?nika, Izgube previĹĄe pa namjeproĹĄle godine, a Ĺželi promijeniti, i MeÄ&#x2018;i- institucije. radionice nova iz VaraĹždinske ravaju organizirati od Ä?ega je i djecom, murske Ĺžupanije, za rad s roditeljima Ĺživota jediĹĄte Udruge 20 djece do 18. godine RijeÄ? ali i edukaciju medicinskog i uÄ?itei petero odraslih osoba. bavi â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;? je u osoblja, odgajatelja koja se je o prvoj udruzi kontaktirati lja, kao i prevoditi i izdavati SjediĹĄte poremeÄ&#x2021;ajem autistiÄ?nog NedeliĹĄÄ&#x2021;u, literaturu o autizmu. podruÄ?ju, u moĹžete na spektra na ovom â&#x20AC;&#x153;Pogledaâ&#x20AC;? je u NedeliĹĄÄ&#x2021;u, okupiti ih bb. Kona njihova je Ĺželja Tita 091/753marĹĄala Ulici Ĺžupanija brojeve na broroditelje i iz drugih taktirati ih moĹžete 1187 i 095/518sjeverne Hrvatske. jeve mobitela 091/753-1187 upona e-mail - Osim ĹĄto Ĺželimo ili na e-mail i 095/518-9236 ili time ĹĄto je 9236 mail.com. znati druĹĄtvo s i udrugapogled@g udrugapogled@ saznati autizam, kao i potrebama ViĹĄe o njima moĹžete i njihovih problemima djece na web adresi www.udrui pruĹžiti gmail.com .hr. Ĺ˝elite roditelja, naĹĄ cilj jest gapogled.bloger roditeljiuplatom podrĹĄku i pomoÄ&#x2021; li im pak pomoÄ&#x2021;i njihovih to moĹžete samo da bi dobili ma u ostvarivanju novÄ?anog priloga, naime, vremena a drugi problem Ĺžiro-raÄ?una prava. U Hrvatskoj, U uÄ?initi na broj 172. u kojem bi dijagnozu, terapije. ne postoji centar obavi- su defektoloĹĄke puno struÄ?- 2392007-1100056 nema se na jednom mjestu pretrage i Hrvatskoj le sve potrebne

i druĹĄtvene vjeĹĄtine,

a autisti se opisuju

kao osobe koje su

â&#x20AC;&#x153;u svojem svijetuâ&#x20AC;?

koji oĹĄteÄ&#x2021;uje komunikaciju poremeÄ&#x2021;aj mozga Ä?lanova udruge Pogled. jedan je od 25 autista, njihovim sinom, s SekuliÄ&#x2021;a iz VaraĹždina Sin Petre i Mladena struÄ?njake koji bi radili godine lutali traĹžeÄ&#x2021;i veliki napredak SupruĹžnici su pune dvije kojeg je, zahvaljujuÄ&#x2021;i vjeĹžbama, postignut kod SekuliÄ&#x2021;. jest istiÄ?e Mladen danas 7-godiĹĄnjakom

Autizam je bioloĹĄki

znaju iz Glavni cilj â&#x20AC;&#x153;Pogledaâ&#x20AC;? Koliko je to vaĹžno, vjeĹĄtine. druĹĄtvo s potrebama vlastitog primjera, jer su Ä?ak kaciju i druĹĄtvene 16 mjese- upoznati s autiz- Imao je tada 15, godine traĹžili struÄ?nu i problemima osoba poremeÄ&#x2021;a- dvije smo shvatili da se koja bi radila s njihovim godi- ci. Odmah smo mom, bioloĹĄkim nas gotovo osobu Kada su prije sedam dogaÄ&#x2018;a, no nadali jem o kojem se kod sinom. SekuliÄ&#x2021; iz neĹĄto rodije rijeÄ? o prolaznom niĹĄta ne zna. na Petra i Mladen - Za razliku od drugih ĹĄto je sina, nisu se da koje Ä&#x2021;e proÄ&#x2021;i samo sreÄ&#x2021;u VaraĹždina dobili godi- razdoblju telja, mi smo imali nije To se, meÄ&#x2018;utim, slutili da Ä&#x2021;e se nekoliko postavljena naĹĄem sinu brzo suoÄ?iti sa od sebe. i nakon pola godine Nakon edmogodiĹĄnjak na kasnije morati dijete dogodilo sumnja na autizam. pretrasmo potraĹžiti pomoÄ&#x2021;. spoznajom da njihovo pohaÄ&#x2018;a redovni pregleda i iscrpljujuÄ&#x2021;ih sedmogo- odluÄ?ili nas je uputila k SUVAG-u ima autizam. Danas ga u zagrebaÄ?kom je i razvi- Pedijatrica varaĹždinske OpÄ&#x2021;e a u jesen bi bilitavrtiÄ&#x2021;, diĹĄnji djeÄ?ak rastao psihologinji Edukacijsko-reha vrĹĄnjaci. i na koja je odmah postajao se kao i njegovi trebao krenuti u ĹĄkolu cijskom fakultetu u Zagrebu prohodao bolnice, â&#x20AC;&#x201C; rekla blagi S godinu dana je sumnju na autizam ubrzo je i potvrÄ&#x2018;en ĹĄto niprve rijeÄ?i vila SekuliÄ&#x2021;. i poÄ?eo izgovarati No, problem je mjeseci je Petra je od 25 u Udrugu autizam. kome se obratiti za da bi samo nekoliko Njezin sin jedan - UÄ?lanili smo se viĹĄe smo znali kasnije prestao govoriti, bi Ä?lanova Udruge za autizam kako bismo i sami doprinijeli Izgubili smo struÄ?nu pomoÄ&#x2021;. i skrenuo koja je osnovase nije smijeĹĄio senzibiliziramo za ĹĄto je puno ako kada bi ga â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;?, godine. da druĹĄtvo da ro- dvije godine, pogled svaki put s autizmom, ali i na u svibnju proĹĄle je rana intervencija da osobe oÄ?i. zna u s se i odrasle imaju autistiÄ?nu majka i otac pogledali Okupljaju djecu vaĹžna. Ĺ to se ranije i diteljima koji da ne luta- iznimno to su autizmom iz MeÄ&#x2018;imurske raditi s djetetom, djecu pomognemo veÄ&#x2021;e Izgubljeno vrijemeau- VaraĹždinske Ĺžupanije, a dje- ju, da znaju kome se obratiti poÄ?ne moguÄ&#x2021;nosti poboljĹĄanja Bili su to tipiÄ?ni znakovi Ĺžele proĹĄiriti na cijelu i od koga zatraĹžiti pomoÄ&#x2021; â&#x20AC;&#x201C; poremeÄ&#x2021;aja lovanje Hrvatsku. tizma, bioloĹĄkog komuni- sjeverozapadnu mozga koji oĹĄteÄ&#x2021;uje

PiĹĄe: VESNA MARGETIÄ&#x2020;-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ĺ˝IVOT Autiste vesele

â&#x20AC;&#x153;neobiÄ?neâ&#x20AC;? stvari,

PlaÄ? i strah zbog

a plaĹĄe sasvim â&#x20AC;&#x153;obiÄ?neâ&#x20AC;?

buĹĄilice

nam je strah, grÄ?enje... Uvijek vrtda ga Fasciniran je, primjerice, kutrebalo puno vremena SekuokreÄ&#x2021;uÄ&#x2021;i struÄ?Za sina Petre i Mladena ne bi njom i zabavlja se smirimo. Na preporuku pogled defekga polako liÄ&#x2021;a nitko na prvi tijicu. Jedan od ciljeva njaka poÄ?eli smo - FiziÄ?ki je takvu igru koje je rekao da ima autizam. toloĹĄkih terapija navikavati na zvukove razlikuje od smislesno i primjerice je zdrav, pa se ne pretvoriti u neĹĄto nemoguÄ&#x2021;e izbjeÄ&#x2021;i, djeteta. Sesusjednog bilo kojeg drugoga korisno â&#x20AC;&#x201C; kaĹžu supruĹžnici na zvuk buĹĄilice iz s autiziznimno dio proNo, kao i druga djeca kuliÄ&#x2021;. S druge strane, stana â&#x20AC;&#x201C; navode samo za koĹĄto susreÄ&#x2021;u, a na zvukove, kao mom, nije zainteresiran blema s kojima se osobama, je osjetljiv ili buĹĄilice. rjeĹĄavaju. munikaciju s drugim su zvuk miksera koje sve uspjeĹĄnije poticati. UopoÄ?etku. PlaÄ?, pa ga na to treba Bilo je straĹĄno u ne zanimaju. biÄ?ajene igre ga

PuĹĄÄ&#x2021;ine

Obavijest Ä?itateljima

djece s autizmom

podrĹĄku nema, Centra za autizamteĹžak put do dijagnoze

CILJ â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;? pruĹža

idealni uvjeti u OĹ

S kÄ&#x2021;eri smo bili kod

10 razliÄ?itih doktora

prije dijagnoze, kaĹže

Dalibor Kuhta

jer je pohaÄ&#x2018;a redovnu nastavu KÄ&#x2021;er Dalibora Kuhte odobrila 40.780 kuna za asistenta OpÄ&#x2021;ina NedeliĹĄÄ&#x2021;e odmah PiĹĄe: VESNA MARGETIÄ&#x2020;-SLATKI vmargetic@regionalni.com

? Kako do toÄ?ne dijagnoze

je glavna ustanova brzih dijagnostika autizma, MaÄ?ke i manjih, Kad je u pitanju u Zagrebu, a dijagnose boji, a ilitacijski fakultet (ERF) i okretnih pasa ili u Centru za Edukacijsko-rehab prilai u SUVAG-u, u KukuljeviÄ&#x2021;evoj bernardincu i konju nigdje u Hrvatskoj zu moĹžete dobiti U - Koliko mi je poznato, mjestu suraÄ&#x2018;ivali zi bez ikakvog straha. autizam u Zagrebu. koji bi na jednom nasloniti spektra ili duÄ&#x2021;anu se zna ne postoji tim struÄ?njaka probleme autistiÄ?nog na potpuno nepoznatu i dijagnosticirali eventualne naĹžalost, ne funkcionira. VeÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;aj za ĹĄto osobu, jer nema autizma. Rana intervencija, prvo doÄ&#x2018;u s djetetom nakon prostor. roditelji privatni ili intimni indikatore poremeÄ&#x2021;apedijatara kod kojih vani â&#x20AC;&#x153;lije autizma, ne prepoznaju sluÄ?aju, svi roditelji Ako joj kaĹžete da primijete znakove vas rauputiti dijete. U svakom bi doÄ&#x2021;i na pretrage kao iz kablaâ&#x20AC;?, neÄ&#x2021;e ja i ne znaju kamo joj toÄ?no, takve vrste, trebali moĹže zumjeti. Trebate koji primjete probleme dr. Bujas, gdje se KukuljeviÄ&#x2021;evu kod jasno, kratko i doslovno u ERF, SUVAG ili u Kuhta. prenesepojaĹĄnjava Dalibor govoriti, a ne u dobiti dijagnoza â&#x20AC;&#x201C; krenuti na defektoloĹĄke prije Ne ĹĄto Ĺžargonu. potrebno ili nom smislu maksimalno pomoNakon dijagnoze je gumb na Udruga â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;? nastoji se, i financiranju moĹže zakopÄ?ati tretmane, pri Ä?emu a kasnije, nadaju svojem hlaÄ?ama, ali Ä&#x2021;e na Ä&#x2021;i roditeljima u pronalaĹženju, djeluje i Centar za autizam â&#x20AC;&#x153;Nad prvog u Zagrebu sintesajzeru nakon i osnovnoĹĄkolska rehabilitatora. InaÄ?e, toÄ?no organizirana predĹĄkola pa je svima koji sluĹĄanja odsvirati lipomâ&#x20AC;?, u kojem je Zagreba, koju sluza djecu s podruÄ?ja svaki ton pjesme nastava, ali samo upisati dijete. ili grada iznimno teĹĄko ĹĄaju njezini roditelji Ĺžive izvan glavnog televiziji na Ä?uje onu koju poÄ?eli ili radiju. i supruga kod kÄ&#x2021;eri NedeliĹĄÄ&#x2021;e i on prve elemente i podrĹĄku OpÄ&#x2021;ine Velika podrĹĄkai Da- OĹ PuĹĄÄ&#x2021;ine, jer da toga nema, primjeÄ&#x2021;ivati - Imala je godinu kÄ&#x2021;i uopÄ&#x2021;e autizma. tada Ona je kÄ&#x2021;er Patricije pitanje je bi li moja dana, a glavni problem libora Kuhte, predsjednika krenula u redovnu ĹĄkolu. su bile straĹĄne zubobolje. stara udruge â&#x20AC;&#x153;Pogledâ&#x20AC;?, smo poslali zamolbu Iako smo pedijatrici i drugim polazi OpÄ&#x2021;ini i odmah su nam je osam godina, govorili da to ĹĄkole prije upisa svi su kuna, koliko specijalistima prvi razred Osnovne odobrili 40.780 nije jedini problem, bolje za asistenta u PuĹĄÄ&#x2021;ine i ima autizam. da Ä&#x2021;e biti je kad su troĹĄkovi je takoÄ&#x2018;er bila nas uvjeravali Bila je na Dijagnosticiran joj no nastavi. Ĺ kola s nakon operacija. nestala je a prihvatiti dijete je imala pet godina, redovnu spremna nakon ĹĄto je kÄ&#x2021;er Ä?etiri operacije, â&#x20AC;&#x201C; prisjeÄ&#x2021;a brinuti o sebi danas pohaÄ&#x2018;a moĹže samostalno zubobolja autizmom naĹĄ sin jednoga dana testiranja, samo nastavu po prilagoÄ&#x2018;enom Ĺ˝eljeli bismo da se proĹĄla sva potrebna Petra i Mladen SekuliÄ&#x2021;: Ĺželju se Kuhta. i financijski izdrĹžati Ima svoju asina izrazila je sreÄ&#x2021;om, upuÄ&#x2021;eni programu. su uÄ?iteljica i struÄ?na AutiPrije nego apsol- a da s njim nije radila NaĹžalost, u posljednje Ä?etiri godine.moĹže bilitacijski stenticu na nastavi, Edukacijsko-reha pohaÄ&#x2018;a za edukacijom. - kaĹže Petra SekuliÄ&#x2021;. stanje duha i ne osoba â&#x20AC;&#x201C; kaĹžu supruĹžnici. u Centar za venticu prava koja roditelji- zam je vaĹžno fakultet (ERF) te njezine Kao i svim drugim kod Ä?ak se izlijeÄ?iti. MeÄ&#x2018;utim, edukaciju, a osim je teĹĄko autizam, s kÄ&#x2021;eri su bili s posebnim potre- je raditi na poboljĹĄanju kvaliOdmah reagirati maksimalnu Hrvatskoj djece ima ma - Gotovo svi podrĹĄke, na prvi desetero lijeÄ?nika. ravnateOni su svojeg sina ni njima nije nimalo tete Ĺživota djeteta. Ne znamo potporu ĹĄkole, od odveli u bama, naÄ&#x2021;i sliÄ?an primjer: roditelji prolaze teĹžak put do ali i cijele defektoloĹĄki tretman nakon jednostavno. Osim 24-satne ĹĄto nas Ä?eka, ali se nadamo i lja do uÄ?iteljice, daju dijagnoze, a o pukoj sreÄ&#x2021;i ovisi u kako bi se Ĺ kola odgovorni jedva dobi od Ä?etiri godine, Pucko, brige o djetetu sedam dana jedine sve poduzimamo OpÄ&#x2021;ine NedeliĹĄÄ&#x2021;e. mogao kada Ä&#x2021;e stiÄ&#x2021;i do ERF-a, obaje 12 ĹĄto su saznali za Silviju iz naĹĄ sin jednoga dana sebi â&#x20AC;&#x201C; mogu je nova, u razredu podrĹĄku, a kamoli o ustanove u kojoj i roditedefektologa rehabilitatora toga za samostalno brinuti uÄ?enika, a djeca za odgoj o godinu i pol viti testiranje. Nakon ovjeru koji Ä&#x2021;e se novac Ä?akoveÄ?kog Centra istiÄ?u. Roditeljima ĹĄto je lji su vrlo senzibilizirani. trebate se razvijao idealni je dijagnozu joĹĄ i obrazovanje. - Nakon vrlo s istom dijagnozom djeÄ?ak gotovo i, lijeÄ?nika, na susresti Ovakv sredinama odlaziti poruÄ?uju naĹžalost drugim oso- i peÄ?at ovlaĹĄtenog poÄ?eo redovito â&#x20AC;&#x201C; i istim problemima kako to uvjeti ĹĄkolovanja, na vjeĹž- kao i njegovi vrĹĄnjaci pronaÄ&#x2021;i odgovorne psihijatra ili neuropedijatra na to se Ä?ude teĹĄko vjeĹžbe koncentracije, da se, bez obzira koji drugim spremne pomoÄ&#x2021;i su iznimka kojoj pogleda za be koje su pomire s napominje Kuhta, be poticanja govora, teĹĄko bilo, ĹĄto prije autistiÄ?ne djece, i u Zagrebu, u Udruzi ostvarilo Ĺželi pomoÄ&#x2021;i da ne i na Edu- roditeljima i novÄ?ano poma- roditeljima tu su i priliÄ?no velika dijagnozom i potraĹže struÄ?nu u oÄ?i, naĹĄe je dijete nego da autizam Hrvatske joĹĄ sin PohaÄ&#x2018;a i tjednu, gube vrijeme lutajuÄ&#x2021;i, krenu s struÄ?njaci izdvajanja. Njihov acijskom a kamoli Dalibor Kuhta. veliki napredak. pomoÄ&#x2021;. - Ĺ to prije kacijsko-rehabilit vrtiÄ&#x2021; Va- novÄ?ana toga ĹĄto prije gati â&#x20AC;&#x201C; kaĹže redovni vrtiÄ&#x2021;, DjeÄ?ji od ove redovito pohaÄ&#x2018;a defektoloĹĄke poÄ?nu raditi s djetetom, moda Ä&#x2021;e sve umjesto nuĹžne terapije. fakultetu (ERF). uz to na No, nije mislio kvalitete istaraĹždin u KozarÄ?evoj, jesen i logopedske vjeĹžbe, a kada su djecom guÄ&#x2021;nosti poboljĹĄanja - Moram posebno U ovako dobro zavrĹĄiti odlaze na hipoterasu veÄ&#x2021;e â&#x20AC;&#x201C; zagodine uz asistetnta. knuti veliko razumijevanje i u redovnu redovito i k bioenergetiÄ?aru Ĺživota djeteta i Mladen. bi trebao krenuti kao kljuÄ?ili su Petra pomoÄ&#x2021; asi- piju, - Uspjeli smo, ĹĄkolu, takoÄ&#x2018;er uz ne bi bilo u Sloveniju. stenta. Svega toga

Pisma Polemike VaĹĄe vijesti

14 Poslovni svijet PJEŠAČKA ZONA

Naplata ulaska u centar grada Od sljedećeg mjeseca će svi koji vozilom ulaze u pješačku zonu Varaždina morati plaćati naknadu u iznosu od 500 kuna godišnje ili 100 kuna mjesečno. Gradonačelnik Ivan Čehok je ovakvu odluku, koja je predstavljena na sjednici Kolegija u četvrtak, donio ne bi li na taj način smanjio broj vozača koji vozilima ulaze u baroknu jezgru. Odlukom je propisano da naknadu za ulazak u pješačku zonu plaćaju pravne i fizičke osobe, obrtnici, uključujući i one koji u centru obavljaju građevinske i druge radove. Za razliku od toga, stanarima i hitnim službama naknada neće biti naplaćivana. (vms)

ŽUPANIJA

Krediti za poduzetnike Poduzetnici i obrtnici koji ulažu na području Varaždinske županije mogu se javiti za dodjelu poduzetničkih kredita iz projekta “Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje” za 2009. godinu. Prednost pri dodjeli kredita imat će oni koji ulažu u proizvodne djelatnosti i novo zapošljavanje, izvjestili su iz Varaždinske županije. Kreditne zahtjeve, sa svom potrebnom dokumentacijom, zainteresirani poduzetnici mogu predati u Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije na Franjevačkom trgu 7 u Varaždinu. (ihr)

GRADSKI PRIJEVOZ

Grad pomaže Varaždin-busu Karta za javni autobusni prijevoz u Varaždinu trebala bi i dalje stajati pet kuna, a da bi to bilo moguće Grad Varaždin će pomoći koncesionaru Varaždin busu da ponovno uspostavi linije prema općinama u okolici grada. Za ovaj tjedan je najavljen sastanak čelnika Varaždina s načelnicima Beretinca, Sračinca, Svetog Ilije, Trnovca Bartolovečkog i Vidovca koji bi trebali potpisati sporazum o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti javnog prijevoza. Linije izvan grada donijele bi Varaždin busu veće prihode, pa Grad ne bi morao povećati mjesečne subvencije da bi zadržao postojeće cijene karata. (vms)

26. siječnja 2010.

DOZNAJEMO Zašto je u stečaj otišla ludbreška Veterinarska stanica

Veterinarsku stanicu “otpuhala” je Bura 1 Da nije bila jamac za kredit veći od dva milijuna kuna koji je uzela Bura 1, tvrtka s vlasničkim udjelom u Veterinarskoj stanici, njezina sudbina bila bi drukčija Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

LUDBREG - Stečaj Veterinarske stanice iz Ludbrega, koji je otvoren u prosincu prošle godine, vjerojatno bi se mogao izbjeći da stanica nije bila jamac za kredit veći od 2 milijuna kuna koji je uzela Bura 1, zagrebačka tvrtka s vlasničkim udjelom u ludbreškom poduzeću. Budući da rate kredita nisu uredno vraćane, spomenuti je iznos Podravska banka u cijelosti poslala na naplatu Veterinarskoj stanici, a isto je učinila i Zagrebačka banka kod koje je Stanica uzela sedam milijuna kuna kredita za izgradnju peradarske farme u Sesvetama Ludbreškim.

Imovina 15,7 milijuna

To se moglo čuti tijekom ispitnog i izvještajnog ročišta koje je u stečajnom postupku nad ludbreškim poduzećem u petak održano na varaždinskom Trgovačkom sudu. - U trenutku otvaranja

stečajnog postupka Veterinarska stanica imala je poslovno-proizvodne objekte u Ludbregu, Sesvetama Ludbreškim, Velikom Bukovcu, Donjem Martijancu i Komarnici, ukupne knjigovodstvene vrijednosti od gotovo 11 milijuna kuna. Uz to, vrijednost osnovnih sredstava i pogonskog inventara iznosi 2,5 milijuna kuna, a gotovo toliko iznose i potraživanja od kupaca. Tako je ukupna vrijednost imovine stečajnog dužnika 15,7 milijuna kuna - izvijestio je stečajni upravitelj Želimir Uršulin.

Obveze 12,7 milijuna

Nasuprot tomu, obveze ludbreške Veterinarske stanice iznose 12,7 milijuna kuna, što je znatno manje od knjigovodstvene vrijednosti njezine imov ine. Razlika bi bila manja da je stečajni upravitelj priznao u II. viši isplatni red 1,5 milijuna kuna potraživanja poduzeća Bura 1, vlasnika Veterinarske

Koliko će se na dražbama dobiti za imovinu Veterinarske stanice u Ludbregu i okolici?

stanice. Usprkos većoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine u odnosu na obveze, Uršulin je istaknuo da je pitanje u kojoj mjeri će se moći namiriti vjerovnici s obzirom na razlučna prava banaka, kao i na trenutnu situaciju na tržištu zbog koje je teško očekivati da će se imovina

I TOGA IMA Vlasnik traži 1,5 milijuna kuna

uspjeti unovčiti za te iznose. Međutim, budući da nakon

adašnjih 13 zaposlenika nastavlja s radom do skorih dražbi imovine

ska stanica normalno posluje, predložio je da sadašnjih trinaest zaposlenika nastavi s radom do skorih dražbi imovine, što su vjerovnici i prihvatili imajući u vidu obveze preuzete prema državnoj koncesiji za pružanje veterinarskih usluga na ludbreškom području.

otvaranja stečaja Veterinar-

POSLJEDICE Imovina će se rasprodati

Bura 1 dužna još 297000 kn!

Sv. Đurđ želi parcele

Objašnjavajući zašto nije priznao u II. viši isplatni red 1,5 milijuna kn potraživanja poduzeća Bura 1, vlasnik Veterinarske stanice, Uršulin je iznio zanimljive podatke. - Iznos od 791 tisuću kuna odnosi na dugoročno ulaganje u kapital, a iznos od 138 tisuća kuna na pozajmicu s kamatom. Te iznose Bura 1 potražuje kao član društva,

Budući da ima koncesiju za obavljanje veterinarske djelatnosti na području Ludbrega te još općina Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, stečajni upravitelj Želimir Uršulin obavijestio je Upravu za veterinarstvo pri nadležnom ministarstvu o stečaju ludbreške Veterinarske stanice. „Koncesija je na snazi tri godine, tako da se veteri-

pa stoga sukladno zakonu spadaju u niži isplatni red namirenja. Nadalje, prema knjigovodstvenim podacima nema osnova ni za razliku od ukupno prijavljene tražbine Bure 1, budući da nakon prebijanja međusobnih potraživanja to zagrebačko poduzeće duguje stečajnom dužniku 297 tisuća kuna - upozorio je stečajni upravitelj.

Sv. Đurđ traži svoje natrag

narska djelatnost ne samo može nego i mora nastaviti, usprkos prodaji imovine”, istaknuo je Uršulin. Na stečajnom ročištu načelnik Općine Sv. Đurđ Marijan Lazar najavio je povrat zemljišta za koje se ne plaća zakup, a u ime općine pokazao je zanimanje i za drugu nekretninu Veterinarske stanice.

DOZNAJEMO Knite, zakupac pogona Lepe u stečaju smanjio broj zaposlenika

Od 92 zaposlenika Knitea bez posla ostala 22 LEPOGLAVA - Od 92 radnika, koje je poduzeće Knite preuzelo prilikom zakupa pogona propale lepoglavske drvne industrije Lepa, 22 je ostalo bez posla. - Premda se u rujnu osjetio određeni oporavak stranih tržišta, zbog smanjenja narudžbi koje je uslijedilo, drugog izlaza nije bilo osim da se dijelu zaposlenika ne produžuju ugovori o radu - rekao je Nenad Gojkov ić, član uprave poduzeća Knite. U trenutku otvaranja ste-

čajnog postupka Lepa je imala 153 zaposlenika. Zahvaljujući zakupu pogona,

a preostalih 70 zaposlenika posao bi trebao biti siguran idućih mjeseci gotovo stotinu njih nastavilo je raditi, a nakon zadnjeg otpuštanja u Kniteu ističe da bi radna mjesta trebala

biti sigurna za preostalih 70 zaposlenika - Ugovoreni poslov i popunit će naše kapacitete u idućih nekoliko mjeseci. Štov iše, nadamo se da ćemo ih morati i povećavati, s obzirom na to da smo zadnjih devet mjeseci radili na razvoju novih modela stolaca i drugih proizvoda. Uložili smo i značajan trud kako bismo proširili izvozna odredišta gdje vidimo mogućnost razvoja - veli član uprave poduzeća Knite.

Da se ozbiljno radi Gojković potkrepljuje pojavljivanjem više od 30 uzoraka stolaca i drugih proizvoda iz Lepoglave na međunarodnom sajmu namještaja u Kölnu. - Iako ne nastupamo samostalno, već u suradnji s našim partnerima, vjerujemo da će nam i to pojavljivanje pripomoći otvaranju novih tržišta, poput švicarskog, uz već postojeće austrijsko, češko i srpsko - optimistički zaključuje Gojković.

Nenad Gojković

Poslovni svijet 15

26. siječnja 2010.

POLJOPRIVREDA Natječaj za potpore

iz proračuna EU i RH

Energetski

kutak

Gdje trošimo energiju?

Potpore za poljoprivrednike i prerađivače do 75 posto ulaganja koje ne može biti manje od 100 tisuća kuna

Za poljoprivrednike i tvrtke bespovratno do 10 milijuna Mogu se prijaviti projekti vezani uz farme, sušare, staklenike, plastenike ili proizvodnju voća, žitarica te jaja, kao i obnovu klaonica, sirana, podruma... Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – I do 10 milijuna kuna bespovratne pomoć i moguće je dobiti na prvom natječaju IPARD programa koji je raspisan radi restrukturiranja naše poljoprivrede te dostizanja standarda EU, a otvoren je do 4. ožujka.

I do 75 posto

- U sklopu mjere 101 poljoprivredna gospodarstva mogu prijaviti projekte vezane uz farme, sušare, staklenike, plastenike ili proizvodnju voća, žitarica te jaja - objašnjava Biserka Zamostni iz Razvojne agencije Sjever – DAN, dodajući da se potpore kreću od 50 do 75 posto ulaganja koje ne može biti manje od 100 tisuća kuna, a ograničeni su i maksimalni iznosi. U sklopu druge, mjere 103, obrtnici i poduzeća, odnosno poljoprivredne zadruge, mogu dobiti do 50 posto iznosa utrošenog za obnovu postojećih klaonica i njihovo opremanje, zatim za obnovu i opremanje sirana, opremanje podruma

u vinarstvu te laboratorija u maslinarstvu, kao i zbrinjavanje gnojiva.

IPARD ili ništa

- Više je razlika u odnosu na potpore koje su se mogle dobiti u sklopu programa SAPARD-a.

acionalnih potpora za projekte iz IPARD-a više neće biti Povećan je cenzus bespovratne pomoći, a za neke potpore sada se mogu javiti početnici,

Biserka Zamostni

kao što su one za izgradnju novih farmi, a to prije nije bilo moguće. No, sada se traži nešto više dokumentacije, pa prijave moraju imati i investicijsku studiju - doznajemo od Biserke

Zamostni. Još važnije je da sve ono što se potpomaže IPARD programom više se neće financirati nacionalnim mjerama u sklopu kojih se moglo dobiti i više novca uz manje zahtjevnu dokumentaciju. - Na to je najviše upozoravala EK u vezi sa SAPARD-om na koji se zbog toga javilo razmjerno malo projekata. No, to više neće biti moguće. Sada će se projekti podupirati samo preko IPARD-a, a za kapitalne nacionalne potpore najvjerojatnije će ići natječaj samo jednom godišnje, i to za ono što neće biti u IPARD-u - upozorava voditeljica projekata u DAN-u.

Nova prilika za prijavu projekata - najvjerojatnije ujesen - Na SAPARD-u smo imali četiri ugovora, od čega su dva isplaćena, a jedan i ne bude jer investitor nije ušao u gradnju. Za IPARD imamo ugovorena već dva projekta, i to zahvaljujući prezentaciji održanoj prije pet mjeseci. Upravo toliko otprilike treba da se projekt kvalitetno odradi i da bi prošao, a ljudi nam se javljaju u zadnji trenutak, praktički kada

se natječaji otvore. To je uglavnom prekasno jer se ne može pribaviti sva dokumentacija. Međutim, ujesen se očekuje novi natječaj, pa ako se sada počne pripremati projekt, imat će dovoljno vremena - upozorava Biserka Zamostni, dodajući da čak i oni koji ne uspiju na natječaju stječu vrijedno iskustvo kako će se raditi u EU.

a aktivnosti u svakodnevnom životu služimo se energijom iz različitih izvora. Tako, na primjer, energiju koristimo za pripremu hrane, zagrijavanje vode, grijanje, hlađenje, transport i sve ostale aktivnosti. Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive. Prednost Ivan Strnad obnovljivih izvora jest što dipl. ing. el. su neiscrpni, odnosno neivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr prestano se obnavljaju u 098/933-4000 prirodi, za razliku od neobnovljivih zalihe kojih su ograničene. Potrošnja energije u zgradama odnosno kućanstvima veoma ovisi o tehničkim karakteristikama same građevine (obliku i konstrukcijskim materijalima), karakteristikama energetskih sustava koji se nalaze u građevini (rasvjeta, uređaji, grijanje i sl.) i o klimatskim uvjetima u kojima se građevina nalazi. Osim energetskih gubitaka, zgrade imaju i energetske dobitke. U energetske dobitke ubrajamo toplinu dobivenu od osoba koje borave u zgradi te od različitih uređaja kojima se služimo unutar zgrade, a značajan doprinos ima i Sunčevo zračenje. ubici energije odnose se na prolaz topline kroz izolaciju zgrade (zidovi, toplinska izolacija, prozori, vrata), gubitke uzrokovane ventilacijom ili provjetravanjem prostorija što ovisi i o stupnju korisnog djelovanja svih korištenih sustava (sustav grijanja, sustav pripreme potrošne tople vode) i uređaja unutar zgrade. Analizom ukupnih energetskih potreba zgrada u Hrvatskoj može se utvrditi da je struktura potrošnje energije po sustavima u kućanstvima sljedeća: za potrebe rasvjete, različite uređaje i klimatizaciju troši se 15% energije, za kuhanje trošimo 12%, a za pripremu potrošne tople vode 11% energije. Najviše energije trošimo na grijanje i to oko 62% od ukupno potrošene energije. uslužnom sektoru najviše se troši električna energija, s udjelom od 51% od ukupne potrošnje energije. Iz ovdje navedenih podataka može se zaključiti da velik dio potrošnje u uslužnom sektoru otpada na računala, rasvjetu, hlađenje i ostalu uredsku opremu. Jedino utvrđivanjem strukture potrošnje energije možemo doći do adekvatnih i optimalnih mjera uštede energije.

Prava odluka Kako biti kreativan? K reativnost se može stimulirati (čak i naučiti kako biti kreativan!). Pokušat ću izdvojiti nekoliko savjeta za poticanje kreativnosti. Prvi savjet: Nikada se nemojte zadovoljiti jednom idejom i uvjeravati sami sebe da ne postoje bolja rješenja! Tražite i druga rješenja dok ne postanete zadovoljni brojem alternativa koje možete primijeniti u rješavanju problema. Drugi savjet: „Izađite iz kutije“! Ne trebate se bojati pogrešaka. Nećete odmah implementirati svoje ideje. Potaknite

se na razmišljanje koje možda inicijalno i nema smisla. Možda vas upravo takvo razmišljanje dovede do najboljeg rješenja! Treći savjet: Suspendirajte procjene! U rješavanju problema prvo probajte koristiti kreativnost, budite pozitivni, otvoreni i maštoviti. Kasnije koristite svoje analitičke vještine. Četvrti savjet: Kreirajte poticajno okruženje za kreativnost! Ako ste nadređeni, nagrađujte inovacije i upornost, a ne samo dobru primjenu i implementaciju. Peti savjet: Krenite

i učinite! Nemojte biti pasivni, ne odugovlačite, pokrenite se, ponekad i riskirajte. Šesti savjet: Budite praktični i fleksibilni! Pokušajte interpretirati problem na više načina! Sedmi savjet: Nakon razmišljanja, pokušajte podijeliti svoje mišljenje s nekim drugim i tražiti sugestije, možda je to upravo ono što vam je potrebno! U diskusiji se isto može doći do kreativnih rješenja. Osmi savjet: Ako ne ide u danom trenutku, nemojte se naprezati uzalud! Kreativno rješenje će vam „pasti na

pamet“ kad se najmanje nadate, u automobilu, u razgovoru s kolegom, u dućanu, kad se probudite. I zadnje pravilo: Ako ne uspijete iz prve, nemojte odustajati, pokušavajte ponovno! Kreativnost je 99% upornosti i samo 1% inspiracije. I umjesto zaključka, citat irskog dramatičara Bernarda Shawa: Razuman čovjek se nastoji prilagoditi svijetu. Nerazuman čovjek nastoji prilagoditi svijet sebi. Upravo zato čitav napredak dugujemo “nerazumnom” čovjeku...

Nina Begičević doc. dr. sc.

16 Oglasi

26. siječnja 2010.

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom.

Novim članovima našeg tima nudimo :

• dobra i redovita primanja i stimulacije • stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju • mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao • najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : • visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu, • organiziranost, komunikativnost, timski rad • sistematičnost i analitičnost

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U ŠIVAONI (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VSS, VŠS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija • znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu • poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U TAPETARIJI (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VŠS, SSS tekstilnog ili obućarskog smjera, • višegodišnje radno iskustvo na poslovima vođenja tapetarije, • njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu • poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

ASISTENT VODITELJA ŠIVAONE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VSS, VŠS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • višegodišnje radno iskustvo u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima planiranja ili rukovođenja šivačih pogona • njemački jezik u govoru i pismu, poželjno poznavanje engleskog jezika • napredno poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

ASISTENT VODITELJA KROJARNE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VŠS, SSS tekstilnog, kožarskog ili tehničkog smjera • aktivno znanje njemačkog jezika, a dodatna prednost je napredno zanje engleskog jezika • visoku razinu informatičke pismenosti (MS Office) • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

VODITELJ MODELA (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VŠS, SSS tekstilno tehnološkog ili obućarskog smjera, • znanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu, • radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) • spremnost na putovanja

PLANER PROIZVODNJE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VŠS, SSS – prednost tekstilno tehnološkog ili ekonomskog smjera, • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnim poduzećima na poslovima planiranja proizvodnje, • njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu, • izražene organizacijske i komunikacijske vještine, • napredno poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

SURADNICI ZA RUKOVODEĆA RADNA MJESTA (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VSS, VŠS tekstilno-tehnološkog smjera, bez ili s malo radnog iskustva • spremnost na prihvaćanje izazova posla sa ciljem napredovanja na rukovodeća radna mjesta • znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju

ŠIVAČI (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja

KUĆNI TEHNIČAR (M/Ž)

• VŠS ili VSS građevinskog, tehničkog ili strojarskog smjera • višegodišnje radno iskustvo na održavanju i/ili izgradnji poslovnih objekata • njemački jezik u govoru i pismu • poznavanje rada na računalu (MS office, AutoCAD) • visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu, • organiziranost, komunikativnost, timski rad • sistematičnost i analitičnost Radni zadaci kućnog tehničara bili bi: • vođenje i organiziranje investicijskih radova te poslova održavanja koje izvode vanjski izvođači ili radnici poduzeča • organiziranje i vođenje tehničkog održavanja objekata Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobnona adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: marijan.batina@boxmark.com, tel: 042/404-692

Crna kronika 17

26. siječnja 2010.

SRAMOTA Požar u dvorcu Opeka još jedan korak prema uništenju kulturnog dobra

Stari dvorac prije raskrili, a mladi ga sada - zapalili

Baš kao i u noći sa subote na nedjelju, i prije dvadeset godina dogodilo se nešto teško shvatljivo: skinut je gotovo sav crijep, a krovište dvorca nije pokriveno novim, pa je sve ostalo pod vedrim nebom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VINICA – Požar, koji je u noći sa subote na nedjelju dodatno oštetio ionako uništenu unutrašnjost napuštenog dvorca Opeka, još je jedan korak prema konačnom uništenju ovog vrijednog kulturnog dobra na koje neće trebati dugo čekati ne poduzmu li se hitne mjere za njegovo očuvanje.

Vatrogasci pozvani - ujutro

Dok policija provodi kriminalističke istrage da bi otkrila počinitelje, odnosno potvrdila sumnje kako se požar proširio iz vatre koju je na parketu zapalila skupina mladih koja se tu našla radi druženja i zabave, država kao vlasnik

Drugi svjetski rat bio je prekretnica u tristogodišnjoj povijesti dvorca koji je bio u vlasništvu grofova Keglević, Nadasdy, Drašković i Bombelles, koji je najviše pridonio arboretumu. Međutim, nisu se odmah vidjele pogubne posljedice protjerivanja „klasnih neprijatelja“, budući da se on nakon rata koristio u razne svrhe, između ostalog za školu i učenički dom.

dvorca Opeka i istoimenog arboretuma ne poduzima baš ništa djelotvorno da bi se spasili od propadanja. S obzirom na aktualne gospodarske neprilike, to i ne bi bilo danas problem da se tako ne ponaša već dugi niz godina.

Dvorac je napušten i prepušten zubu vremena početkom 70-godina prošlog stoljeća, i od tada se za njegovo očuvanje ne poduzima ništa sve do 1989. godine. No, tada se dogodilo nešto teško shvatljivo i objašnjivo: nakon što je skinut gotovo sav stari crijep, krovište dvorca nije pokriveno novim, pa je njegova unutrašnjost ostala pod vedrim nebom!

inistarstvo kulture izradilo projekt obnove dvorca i arboretuma za urede Europskog šumarskog instituta - i tu se stalo

Što se zbilo 1989.?

Vatra je zapaljena u sobi na katu, pa se strop srušio

DOZNAJEMO

Jače osiguranje zbog Mafalanija VARAŽDIN - Amir Mafalani, jedan od pritvorenika koji se sumnjiče za sudjelovanje u ubojstvu Ive Pukanića i Nike Franića, priveden je u petak radi ispitivanja na Županijski sud koji je zbog toga bio jače osiguran. Oko i unutar varaždinske palače pravde raspoređeni su policajci, a prilikom ulaska i izlaska promet Ulicom braće Radić bio je zaustavljen. Takve mjere, koje su izazvale pozornost građana, poduzete su zbog važnosti koju Mafalani ima u slučaju Pukanićevog ubojstva, a ne toliko zbog predmeta o kojem je ispitivan. Naime, Mafalani je drugoosumnjičeni za prijevaru u gospodarskom poslovanju, zajedno s prvoosumnjičenim M. D. iz Zagreba, vlasnikom jednog zagrebačkog poduzeća. Njih sumnjiči za prijevaru jednog varaždinskog trgovačkog društva.

18 Oglasi

26. sijeÄ?nja 2010.

COMET AKCIJA (do 09.2.10.) Istaknute cijene vrijede za gotovinska plaÄ&#x2021;anja. Slike mogu odudarati od proizvoda. LACUNA prsluk 59,00 kn

47,20 kn

Perilica rublja GORENJE WA 60109 Kapacitet: 6 kg Centrifuga: 1000 okretaja Energetski razred: A

BRAUN Oral-B Vitality

AKCIJA

Ä&#x152;etkica za zube

159,00 kn BRAUN aparat za brijanje

Series-1 150

2.999,00 kn

DELTA kapa

2.699,00 kn

crna, plava, siva 16,00 kn

WWW.COMET.HR

12,50 kn

RADNO VRIJEME pon - pet od 7-20 sati sub od 7-15 sati

AKCIJA

387,00 kn

T: 042 408 545 E: comet@comet.hr

Ĺ tednjak na kruta goriva HELIOS %RMH ELMHOD VPHĂżD ]HOHQD

VaraĹždinska 40c 42220, Novi Marof Hrvatska

1.699,00 kn

1.499,00 kn UVJETI PLAÄ&#x2020;ANJA - beskamatna obroÄ?na otplata Maestro i Mastercard ZagrebaÄ?ke banke, do 12 rata - beskamatna obroÄ?na otplata Visa i Mastercard Splitske banke, do 12 rata - Comet beskamatna obroÄ?na otplata do 24 rate

299,00 kn Antena s pojaÄ?alom za zemaljsku digitalnu TV

TV CRT VIVAX 2940

IKOP cipela

T: 042 408 540

342,00 kn

Dijagonala 72 cm

99,00 kn

Scart kabel

1.299,00 kn

85,00 kn

1,5 m

10,50 kn

8,90 kn DVD-player QUADRO 505 Ĺ kare za vrt 231,00 kn

19,50 kn

175,00 kn

UNIOR ĹĄkare za lozu 83,03 kn

HUSQVARNA 235

benzinska motorna pila 1,8 kS; 4,6 kg, vodilica 38 cm

AKCIJA

tijekom cijele godine

uz svaki kupljeni proizvod

1.830,00 kn

1.739,00 kn

poklon Husqvarna majica

MAKITA 6271DWALE

AKU.BUĹ ILICA 12V

.RYĂžHJ SXQMDĂž GYLMH EDWHULMH svjetiljka ML 120 Stezna glava: 0,8-10 mm Napon ak.: 12 V / 2,0 Ah

1.621,00 kn

1.379,00 kn

65,00 kn

Ĺ kare za grane

70 cm

79,00 kn KuÄ&#x2021;anska sjekira

800 g

33,00 kn

26,00 kn

TIHOMIR BENDELJA DRUĹ TVO NAĹ A DJECA VĹ˝

Ĺ TIGLECI

mjesta za prodaju karata:

dvorana na Dravi (radnim danom 8-18h) DruĹĄtvo NaĹĄa djeca VaraĹždin (radnim danom 9-19h) VaraĹždinski i MeÄ&#x2018;imurski vrtiÄ&#x2021;i i ĹĄkole

POĹ˝URITE ( ogranicen broj karata ) !!! slobodan ulaz za djecu do 2 god. ulaz otvoren od 15h 06. i 07.02. cijena ulaznice je 30 kn ( PDV u cijeni )

26. sijeÄ?nja 2010.

Oglasi 19

www. regionalni. com

20 Oglas

26. sijeÄ?nja 2010.

Urbana kultura 21

26. siječnja 2010.

ART

/media

Goodbye, mr. President

I ove godine Sjajni će se bal održati, no potrebna je hitna “financijska injekcija” toj manifestaciji

DOZNAJEMO Generalni sponzor otkazao organizatorima bala

Sjajni bal u problemima Unatoč tome što je osam godina podržavala sponzorski bal, Hypo-Alpe-Adria bank ove godine o otkazivanju sponzorstva nije našla svrsishodno ni obavijestiti organizatore Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Varaždinski Sjajni bal, manifestaciju koja je nadaleko poznata i cijenjena, ove godine, nažalost, nisu zaobišli problemi.

Ispunjenje obveza

Naime, generalni sponzor bala Hypo-Alpe-Adria bank prekinuo je dugogodišnje sponzorstvo te tako organizatore bala, Hrvatsko-austrijsku kulturnu zajednicu Varaždin, ostavio u velikim problemima ponajprije financijske naravi.O svemu tome razgovarali smo s Ingeborg Jurić, koja je uz Mirjanu Dučakijević, najzaslužnija za obnavljanje i održavanje balske tradicije u gradu Varaždinu. - Čak osam godina s Hypo-Alpe-Adria bankom surađivali smo na obostrano zadovoljstvo s tim da smo uvijek ispunjavali sve obveze prema njima. Upravo

su se i oni prvi ponudili u želji da pomognu organizaciju našeg bala i svake godine se unaprijed već znalo da će nas oni sponzorski podržati - kaže Ingeborg Jurić. Ali, u međuvremenu došlo je do promjene osoblja na vodećim funkcijama u HypoAlpe-Adria bank pa tako i u varaždinskoj poslovnici, ističe Ingeborg. - Gospođa Dučakijević i ja uputile smo se stoga početkom prosinca prošle godine na prijem u tu banku kako bismo upoznale novu Upravu te ih upoznale s našim balom, no tamo smo naišle na dosta hladan prijem uz obećanje da će nam na našu zamolbu za sponzorstvom naknadno odgovoriti - govori Ingeborg dodajući da su takvim prijemom bile dosta iznenađene. No, do bala je ostalo još desetak dana, a one nikakve službene obavijesti o sponzorstvu od dotične

banke nisu dobile. - Svojim privatnim kanalima tek smo prije dva tjedna doznale da su oni odlučili ne sponzorirati nas, ali o tome mi nikakav službeni odgovor još nismo dobile - rekla je Ingeborg povrijeđena načinom na koji je banka postupila. - Ako netko

čekujemo da će nam u ovoj situaciji pomoći Grad Varaždin odluči raskinuti sponzorstvo, u redu je i to ćemo shvatiti i prihvatiti, ali ne možemo shvatiti način na koji se Hypo-Alpe-Adria bank ponijela te nas o raskidu sponzorstva nisu ni obavijestili - dodaje Ingeborg još i to kako nije bilo dovoljne podrške iz varaždinske poslovnice Hypo-AlpeAdria bank za sponzoriranje

već tradicionalnog Sjajnog bala dok ta banka sponzorira nove projekte. Nadaju se kako će im u ovoj nezavidnoj situaciji pomoći Grad Varaždin koji im je dosad dao 35 tisuća kuna. - Očekujemo da će Grad Varaždin u ovoj situaciji imati razumijevanja i snažnije podržati 17. Sjajni bal jer to je ipak projekt koji ima svoju publiku i mjesto i izvan granica Hrvatske - ističe Ingeborg Jurić pozivajući i sve druge zainteresirane sponzore da im se jave. Iz Hypo-Alpe-Adria banke na naš novinarski upit odgovorili su da su u ovom kriznom razdoblju donekle modificirali ciljeve te se više orijentirali na manje, društveno korisne projekte kao što su obnove vrtića, škola i igrališta. Sredstva kojima raspolažu su ograničena te to znači da od nekih projekata moraju odustati, a među njima je, nažalost, i Sjajni bal.

Građanin Stjepan Mesić odlazi s pozicije Predsjednika popraćen nizom strašnih gafova. Htio je pomilovati Petrača, nisu mu dali. Pomilovao Denis Peričić, je Rimca, satrvši sve mr. sc ono pozitivno čime se dičio. Čak su se i neki njemu skloni mediji usudili zapitati što to Mesić radi, pa i iznijeti nešto njegova prljava veša. Mogli su to i prije. Kad su već znali. Napao je Bebića jer je ovaj sa Sanaderom pokušao državni udar. Bebić mu je odgovorio da ga ne zanimaju takve optužbe koje dolaze od čovjeka koji je ‘94. uistinu pokušao puč. Onda je Meske otišao na Kosovo po neko priznanje. I to baš kad ga je neki publicist optužio da je šef albanske mafije. Mogao je pričekati par tjedana i otići tamo kao privatna osoba. Poput Clintona. Zbog toga je zakrvio s Tadićem, s kojim je pridonosio normalizaciji odnosa s donedavnim agresorom. Pa i pod cijenu suludih argumenata da Hrvatska nikad nije ratovala s Crnom Gorom. Na koncu je napravio i ratnu krizu, prijeteći vojskom u slučaju referenduma Republike Srpske. Naravno da mi Hrvati simpatiziramo Kosovare i ne trpimo Dodika, ali što je Mesić uspio skuhati u zadnjih par tjedana mandata, to se ne bi oprostilo ni Bushu u svih osam godina mandata. Uspio je to amortizirati u UN-u, ali zveckati oružjem sad kad smo u NATO-u, a mimo NATO-a, EU i strane vlasti u BiH? I sve to baš od istog čovjeka koji je radio puč zbog suprotstavljanja Tuđmanovoj ratnoj avanturi u BiH? Luđački. Postavlja se pitanje: Što Mesić želi nakon što više neće biti Prezidente? 1.) Želi li biti nositelj zajedničke oporbene liste protiv HDZ-a? Teško… 2.) Želi li biti član uprave ruskog naftnog diva Gazproma? Vjerojatno. 3.) Ili možda želi aktivirati svoj pričuvni čin general-bojnika (koji mu je dao Tuđman) i postati šef stožera HV-a?! To bi bilo najbolje! U boj, u boj, mač iz toka, braćo!

22 Kulturni obzor

U D-duru

Fra Antun za Haiti

nedjelju, 24. siječnja, u Uršulinskoj crkvi u Varaždinu fra Antun Mrzlečki, kapucin, održao je humanitarni koncert na kojem su se skupljali dobrovoljni prilozi za stradalnike s Haitija. Fra Antun muzicirao Darko RUŠEC je na baroknoj lutnji profesor gitare u koja je replika izvorGlazbenoj školi Varaždin nog glazbala s 13 pari struna J. C. Hoffmana iz 1719. godine. epliku lutnje izradio je majstor Paolo Busato iz Padove. Program je bio u znaku njemačkog baroknog glazbenog stvaralaštva. lazbenik je izveo „Suitu za lutnju u g-molu BWV 995“ Johanna Sebastiana Bacha, „Fugu u g-molu BWV 1000“, „Preludij u Es-duru za lutnju BWV 998“ i „Sarabandu iz Suite za lutnju u f-molu BWV 996“ od istog autora. Fra Antun izveo je za kraj „Tombeau“ napisan u povodu smrti grofa Logyija a kojemu je autor Silvius Leopold Weiss (1686.-1750.). pitaf „Neka samo Silvius svira lutnju“...uklesali su mu njegovi kolege i glazbeni suvremenici na grob. Sprijateljen sa Johannom Sebastianom Bachom te drugim vodećim glazbenicima kao i književnicima i diplomatima svog vremena, u pogledu svog skladateljskog stvaranja S. L. Weiss slovi kao najgenijalniji majstor lutnje svih vremena. Njegova dojmljiva ostavština s oko 600 djela za baroknu lutnju i dvanaestak drugih djela za ansambl i lutnju, po opsegu i kvaliteti su najbogatija zbirka u povijesti lutnje. rkva sestara uršulinki odlično je mjesto za ovakvu vrstu koncerata jer je akustična i nije prevelika te svatko može uživati u kvaliteti zvuka bez obzira gdje sjedi. Varaždinska publika, koja je senzibilizirana za ovakvu vrstu glazbe što se svojevremeno njegovala isključivo u aristokratskim krugovima, imala je prilike uživati u muziciranju Fra Antuna dajući potporu njegovoj plemenitoj gesti darivanja za stradalnike s Haitija.

26. siječnja 2010.

UMJETNOST Zagrebačka repriza varaždinske retrospek

Aleksandar Srnec, hrvatske likovne av

Aleksandar Srnec pri izradi scenografije u prostorijama Lutka filma, 1960.

Od najranijih početaka, kada se suprotstavio socrealizmu, Srnec je ostao dosljedan svom jedinstvenom, reduciranom i stiliziranom izričaju Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Od najranijih početaka, kada se suprotstavio socrealizmu, Srnec je ostao dosljedan svom jedinstvenom, reduciranom i stiliziranom izričaju

Kao najveći hrvatski kulturni događaj mjeseca (a možda čak i cijele godine, koja je tek počela), u novootvorenom Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu 17. siječnja svečano je otvorena retrospektiva velikoga hrvatskoga likovnog

umjetnika Aleksandra Srneca naslovljena „Prisutna odsutnost“.

Varaždinski prinos

Ono što je od značaja za Varaždin jest da je to zapravo adaptirana repriza Srnecove istoimene retrospektive koja je, pod istim naslovom, 2008. predstavljena u našemu gradu, u tehničkoj realizaciji Galerijskog centra i Gradskog muzeja, te popraćena raskošnim katalogom/monografijom. U analima će stoga ostati zabilježeno da je kao prva izložba u spektakularnom i uistinu epohalnom zdanju Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu postavljena jedna „varaždinska“ izložba. Iako Aleksandar Srnec nije Varaždinac, riječ je o projektu usko vezanom uz Varaždin, jer je organiziran u suradnji MSU-a s Gradom Varaždinom i kolekcijom Marinko Sudac. Stoga je i ovu zagrebačku izložbu otvorio naš gradonačelnik dr. sc. Ivan Čehok.

Dokraja dosljedan

Naslovna stranica časopisa „Svijet“, br. 11, 1959.

No, tko je Aleksandar Srnec? Rođen u Zagrebu sada već davne 1924, Srnec se zarana prihvatio, iz današnje perspektive, gotovo nevjerojatnih zadaća. Srnec je, naime, jedan od naših najistaknutijih avangardista, a avangarda je

bila i ostala njegov umjetnički kredo, još od najranijih njegovih početaka koncem 1951., u skupini EXAT, s Kristlom, Piceljom i Rašicom, pa sve do najnovijega doba. Njegovo djelo je nevjerojatno opsežno – radi se o stotinama kataloških jedinica i o tisućama radova najširega spektra, u najrazličitijim tehnikama, od onih razmjer-

osebnost su tzv. luminokinetički objekti no klasičnih poput crteža u olovci ili tempere na papiru, preko dizajnerskih ostvaraja i eksperimentalnih filmova, pa sve do tzv. luminokinetičkih objekata, instalacija koje se kreću i ovise o promišljenom osvjetljenju.

Fascinantno

Ono što je kod Srneca upravo fascinantno jest činjenica da je od najranijih početaka, kada se djelatno suprotstavio tada prevladavajućem socijalističkom realizmu, ostao krajnje dosljedan svom reduciranom, znalački stiliziranom umjetničkom iskazu. Ostao je takav, čini se, i u svojim sadašnjim poznim godinama, o čemu svjedoči

Kulturni obzor 23

26. siječnja 2010.

ktive velikog avangardista

klasik vangarde

HNK / MATICA HRVATSKA U četvrtak, 28. siječnja, u 18 sati u „Europa mediji“

Knjige Jadrana Antolovića o kulturi U četvrtak, 28. siječnja, s početkom u 18 sati, varaždinski HNK i Matica hrvatska u Klubu „Europa media“ priređuju predstavljanje dviju knjiga dr. sc. Jadrana Antolovića - „Zaštita i očuvanje kulturnih dobara“ te „Menadžment u kulturi“. Dr. Antolović renomirani je stručnjak u području navedenih i drugih strateški važnih kulturnih tema. Javnosti je poznat kao dugogodišnji dužnosnik u Ministarstvu kulture, gdje je u više mandata i za različitih vlada bio pomoćnik ministra i državni tajnik.

Sada je profesor na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“ u Zaprešiću te rizničar Međunarodnog komiteta za spomenike i spomeničke cjeline graditeljske baštine (ICOMOS-a). Uz autora, knjige objavljene u nakladi zagrebačke tvrtke „Hadrian“ predstavit će gradonačelnik dr. sc. Ivan Čehok, mr. sc. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, te Snježana Frković, zamjenica glavnog državnog odvjetnika. Denis PERIČIĆ

HNK / ROGOZ U subotu, 30. siječnja, u 21 sat

Sviraju King Ubu, D Flip i Infiniti

Saša Špoljar stalni je član Varaždinskoga komornog orkestra i zagrebačkog kazališta Komedija

1959/17X, 1959., kolaž/papir, 347 x 245 mm

Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

1957/7X, 1957., kolaž/papir, 350 x 247 mm

HTV-ov kratki intervju, u kojemu je 85-godišnji Srnec izrazio posvemašnju rezignaciju nad

bilježio je suvremeni hrvatski dizajn sudbinom umjetnika u svijetu. Ništa nova pod suncem, rekli

bismo, no sigurni smo da je, unatoč naizgled suprotnomu stavu, zadovoljan čašću koja mu je iskazana. Ako čak i nije tako, mi svakako moramo biti zadovoljni, jer nam se Srnecov opus ovima dvjema kapitalnim izložbama (2008. u Varaždinu i 2010. u Zagrebu) iskazuje u najboljem mogućem svjetlu, u svjetlu za koje donedavno nismo mogli ni naslutiti da se cakli na tako blistav način!

Koncertne aktivnosti na podrumskoj sceni “Zvonimir Rogoz” HNK u Varaždinu nastavljaju se u subotu, 30. siječnja, kada će nastupiti zagrebački rock band King Ubu sa svojim gostima - sastavima D Flip iz Varaždina i Infiniti iz Zagreba. Band King Ubu sačinjavaju Saša Špolar (gitara, glas), Marko Rukavina (bas gitara) i Andrej Šarić (bubnjevi). Zajedno nastupaju još od kraja 80-ih godina, a pod imenom King Ubu od 1991. godine. Devedesetih godina intenzivno su nastupali u Zagrebu, Rijeci, Kopru i Mariboru. Unatoč dvodesetljetnom trajanju, još nemaju nosač

zvuka, ali snimili su više demo uradaka, od kojih najcjelovitiji datira iz 2005. godine.

Novi pristup

Kako stoji u najavi ovog zanimljivog koncerta, grupa King Ubu od 1995. godine pomalo definira karakteristični zvuk

ajedno nastupaju još od kraja 80ih godina, a pod imenom King Ubu od 1991. godine u formi trija, težeći što jasnije glazbeno izraziti ono što nas

okružuje, pa tako ocrtavaju atmosfere grada kroz čvrst, ponegdje čak i histeričan zvuk i ritmizaciju. U proteklom desetljeću, nakon nekoliko duljih razdoblja mirovanja, King Ubu otvaraju novo poglavlje u svom stvaralaštvu, iskazujući i novi, minimalistički pristup. Niže se nekoliko koncerata, rad na filmskoj glazbi te snimanja. Svi članovi sudjeluju u mnoštvu drugih glazbenih projekata, obogaćujući tako vlastiti pristup muziciranju, a time i ukupnost zvuka sastava. Valja napomenuti da je Saša Špoljar stani član Varaždinskoga komornog orkestra te da je zaposlenik orkestra zagrebačkog kazališta “Komedija”.

GMV / HERCERICA

NAJ do 28. veljače Senzacionalna izložba naslovljena “NAJ u Gradskom muzeju Varaždin”, postavljena u prostoru palače Herzer na Franjevačkom trgu u prosincu prošle godine (o ko joj smo tom prigodom opširno pisali), zbog velikog se zanimanja javnosti produžuje za razgled do 28. veljače ove godine. Prema predmetku naj, iz fundusa varaždinskoga muzeja odabrano je oko 150 eksponata koji se po nečemu izdvajaju, pa su tako među njima oni najmanji, najstrašniji, najokrutniji, najkorisniji, najljepši... Neki od izložaka, prvenstveno zbog epiteta najljepših, najznačajnijih i najvrjednijih, nalaze se u stalnim muzejskim postavima, no većina ih je ipak dosad bila vrlo rijetko ili čak nikad prezentirana u javnosti, pa je i ova izložba posebna prigoda u kojoj ih publika može vidjeti. Uz ovaj program priređene su i edukativno-zabavne radionice namijenjene djeci predškolske dobi te učenicima osnovnih škola. Izložba se može razgledati od utorka do petka u vremenu od 10 do 17 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati, a ulaz je besplatan. (dp)

24 Duplerica

26. siječnja 2010.

OTKRIVAMO U spomen na 75. godišnjicu gostovanja u varaždinskom kazalištu sla

Najsjajnija zvijezda m Hrvatska Shirley Temple, kako su još nazvali Leu Deutsch, glumiti je počela sa samo dvije godine, a završila je tragično - umrla je u vagonu vlaka na putu za Auschwitz Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Jedne zimske večeri kad je snijeg u Varaždinu bio dobro ugažen, ali i varaždinske ulice zasute snježnim nanosima, a krovovi se zabijeljeli od snježnih pahulja, 27. siječnja davne 1935. godine sva su varaždinska dječica zajedno sa svojim roditeljima hrlila u kazalište ne bi li mogla gledati predstavu u kojoj je igrala proslavljena “mala velika glumica” , “čudo od djeteta” kako su mediji i publika nazivali tada osmogodišnju djevojčicu Leu Deutsch.

Prva uloga

Lea Deutsch rođena je 18. siječnja 1927. godine u Zagrebu što, od uzbuđenja smeten, ponosni tata, odvjetnik Stjepan Deutsch nije uspio na vrijeme zabilježiti, pa se tako Lea vodila u Židovskoj općini u Zagrebu da je rođena 2. srpnja iste godine. Prvi put u svojem životu mala Lea je glumila kad je imala svega dvije godine. I tom je prilikom iz vlastite glavice, a da joj to nitko nije rekao, na kraju nastupa “izverglala” pjesmicu: “Ja sam mala Štefova Lea, ako sam koga sad smela, nek’ samo dalje svoje dela i nek’ se primi jela“. Naravno da su svi nazočni od veselja i od čuda gotovo popadali u nesvijest. Od tog dana ime Lee Deutsch bit će zapisano u analima glumačke profesije u Hrvatskoj. Te večeri, kad je kazalište bilo prepuno, mala Lea Deutsch gostovala je u Varaždinu s malim partnerom Bracom u Nušićevoj jednočinki “Naša deca”, koju je režirao Alfons Verli, a zajedno su tom prilikom još izveli pjevački i glumački prikaz “Majstor i lutka” francuskog skladatelja

Leu Deutsch se kao dječak zaljubio poznati glumac Relja Bašić Edmonda Audrana, a potom i prizor bubnjara iz operete “Mam’selle Nitouche”. Lea je završila cijelu priredbu stihovima srpskog pjesnika Jove Jovanovića Zmaja “Otac i sin”. Tom prilikom kritičar Varaždinskih novosti 31. siječnja 1935. godine o gostovanju Lee Deutsch zapisao je

sljedeće: “Kad glume djeca često se takvi nastupi očekuju s izvjesnom skepsom i nepovjerenjem. Općinstvo zamara puki diletantizam i loša gluma, neuvjerljivost, afektac ija i nesigurnost. Utoliko više nas je iznenadio nastup ove mile i drage zagrebačke djece. Mala Lea zadivljuje i očarava. Svaka njena gesta je pr irodna, slobodna, nenamještena. Igra je proučena, iskrena i začuđuje izdiferenciranost u glasu i mimici, koja je uvijek u skladu s tekstom.

ea je kao Židovka tijekom II. svjetskog rata odbila nositi žutu zvijezdu Apsolutna muzikalnost i ispravna vokalizacija. Čist, srebren dječji glasić osvaja i dira svojom toplinom. A ples na vršcima prstiju? I neki piruet smo vidjeli. Mnogi i premnogi glumci s pretenzijama umjetnika koje znamo gledati i slušati na daskama naših teatara mogao bi učiti od ovog djeteta kakav treba da bude glumac...”

Osvajanje publike

Nakon što je mala Lea osvojila varaždinsku publiku s obećanjima da će ponovno navratiti u Varaždin, uputila se osvajati publiku diljem cijele Hrvatske, pa čitave ondašnje Kraljevine Jugoslavije. Pa i dalje. Krenula je u osvajanje Pariza, a bilo je i planova za odlazak u Ameriku. Lea je međutim na tečnoj zagrebačkoj kajkavštini, kao kakva odrasla prvakinja kazališnih dasaka, s lakoćom odbila angažman riječima: “jer da ona za ništ’ na svetu ne bu ostavila Zagreb”. Inače, Lein prvi nastup sa samo dvije godine s njezinom fotografijom osvanuo je u reviji Svijet. Ispod bijele kapice i bijelog šala vise pramenovi crne kose i gledaju nas dva tamna oka. Simpatično i vragolasto nas gledaju. A ispod prćastog nosića samouvjereni osmijeh kao da govori - “Pogledajte me dobro i zapamtite – ja sam Lea Deutsch”. Ta početnička fotografija pokazuje sve ono što će se uskoro dokazati – nevjerojatna nadarenost, ljupkost, snalažljivost i atraktivnost kojom će Lea osvojiti svakog tko je vidi i čuje. Ovaj je mali, tada petogo-

Kao nadarenu glumicu zapazila ju je obiteljska prijateljica, glumica Nina Vavra

Duplerica 25

26. siječnja 2010.

avne male glumice Lee Deutsch i 65. obljetnice oslobođenja logora Auschwitz

međuratnog glumišta dišnji vražićak, prema jednoj anegdoti, prvakinji Drame koja se na sav glas žalila kako su joj smanjili plaću pa da je više ne veseli gluma, odgovorio: “Mene ovakve sitnice ne diraju, jer ja igram za zabavu i iz unutarnje potrebe...” Nakon ovoga što još reći o maloj Lei Deutsch?! Osim da kad je jednom zgodom recitirala stihove: “Ja nemam oca, majčice, ni roditeljski dom, stog nosim ples i pjesmice po cijelom svijetu tom. I tražim ljude tužne, da im misli tjeram ružne.” Nakon toga publika je sva bila u suzama, a mala Lea samo se svečano, poput prave glumice (što je uostalom i bila), elegantno naklonila i otišla iza zastora. Sa zagrebačkom publikom se ne sluteći zauvijek oprostila stihovima: “Igra je svršena! Zahvaljujemo vama u ložama i vama, dame i gospodo iz prvog gledališta. Ali ne bi bila “živa partija”, da u njoj nije bilo kibica, zato za nagradu: EVO VAM VAŠIH LOVOR VIJENACA I S TIME JE NAŠA IGRA SVRŠENA!” Te su zloguke, tragične oproštajne riječi Lee Deustsch izgovorene 15. ožujka 1941. godine. Posljednja njezina predstava.

Uspostava NDH

Nakon toga 10. travnja uspostavljena je NDH. U Zagrebu su osvanuli natpisi - “Srbima, Židovima i psima ulaz zabranjen”. Na ulicama su se pojavili ljudi sa žutim zvijezdama na odijelima. Lea nije nosila zvijezdu. Sa svojih 14 godina znala je da ne želi biti obilježena poput robe ili žigosana poput stoke. Sjedila je na klupici nasuprot kazalištu u koji joj je ulaz bio zabranjen i gledala u pravcu kazališta. Čekajući još uvijek da će se čudo dogoditi (nije niti slutila da je sa susjednog prozora sramežljivim pogledom zaljubljenog dječaka

promatra Relja Bašić). Na daskama koje život znače zamijenila ju je Božica Špoljar. Otac Štefo sakrio se u sanator ij, smatrajući da su muškarci Židovi ugroženiji od ustaškog režima nego židovske žene i djeca. Mama Ivka je ostala sama u stanu s Leom i malim desetogodišnjim Leinim bracom Sašom. Nina Vavra do svoje je prirodne smrti pisala ustaškim vlastima zalažući se za “cvijet hrvatskoga glumišta”. Druge godine u Ivkin stan doselio se ustaša u civilu. Bio je to Tadija Kukić koji je kod njih živio i s njima kartao. U 5 sati ujutro 3. svibnja 1943. godine Tadija je trčao prema stanu Severovih u Gundulićevoj 36. Pritisnuo je zvonce i sav zadihan, uzbuđeno je rekao: “Pr ije nekoliko sati odveli su Ivku, Leu i Sašu”. Dr. Niko Sever koji je tada prvi put vidio Tadiju u ustaškoj uniformi odmah je nazvao Herminu Pećinu i javio joj vijest. Ona je zvala brata Jurja Rukavinu, tada ustaškog pukovnika. Ovaj je zvao više ustaške instance koje su drijemale i čekale konačno riješenje. Opet su svi zvali. Tek je rudila zora nad Zagrebom, kad su ih trpali u stočne vagone. Vlak je uz škripu kotača krenuo nasipom iznad Zagrebačkog zbora. Djecu su, a s njima i Leu, stisnuli uz male, bodljikavom žicom obmotane prozorčiće za dovod zraka, te je ona ostala, u pretrpanom vagonu, prikovana uz taj posljednji prozor u svijet. Lea je tako posljednji put gledala svoj rodni i dragi grad Zagreb, koji se upravo počeo buditi iz noćnog sna. Gledala je grad kojemu je dala sve, a koji ju ovako nagrađuje. Suze su se slijevale niz lice koje se zgrčilo u bolnu grimasu. A ustaša Tadija Kukić te dr. Niko Sever i Hermina Pećina su pokušavali telefonom

LEIN INTERVJU

“Mama bu me špotala”

Lei je u ratno doba preživio samo otac koji se skrivao po sanatorijima

dobiti Andriju Artukovića. Zvali su neprekidno, nisu prestajali.

Smrt u vagonu

I dok su tako u Zagrebu telefoni mahnito zvonili, u rano jutro 3. svibnja 1943. vlak je mirno i sigurno grabio prema posljednjem odredištu – Auschwitzu. Na granici Hrvatske i Slovenije ne mogavši izdržati tugu srce “čuda od djeteta” prepuklo je i život Lee Deutsch zauvijek se ugasio u stočnom vagonu. A telefoni su u Zagrebu i dalje neuspješno zvonili. Kad je vlak stigao u Auschwitz njezino mrtvo tijelo bacili su na hrpu s ostalim truplima. Majka Ivka i brat Saša nestali su u dimu tvornice smrti kakvu niti jedna glava koja je 27. siječnja 1935. godine sjedeći u varaždinskom kazalištu pod mirnim krovom i gledajući dva bistra oka osmogodišnje djevojčice kako igra poput kakve dramske prvakinje, nije mogla zamisliti da bi to

itko bio u stanju učiniti. Deset godina poslije Leina nastupa u Varaždinu 27. siječnja 1945. godine oslobođen je najzloglasniji logor smrti u povijesti čo-

eina majka Ivka i brat Saša nestali su u dimu tvornice smrti u Auschwitzu

i pokopan je na Mirogoju. Nakon smrti Stjepana Deutscha njegova nećakinja Vanda Ausch morala je na brzinu isprazniti njegovu sobu u Gundulićevoj 29. Zahvaljujući njoj glavnina fotografija koje je načinio sam Štefo Deutsch spašena je iz te sobe. Vjerujemo da i danas u Varaždinu žive osobe “zlatne dobi” koje njeguju živu uspomenu na malu veliku umjetnicu Leu Deutsch.

vječanstva - Auschwitz. Iz njega je živ izašao osječki židovski dječak Branko Lustig i u životu se ovjenčao dvama oskarovim kipićima za producentski rad na filmovima “Schindlerova lista “ i “Gladijator”. Zajedno s redateljem Brankom Ivandom producent Lustig započeo je snimati film o zagrebačkoj Anne Frank – Lei Deutsch. Otac Štefo Deutsch ostao je živ skrivajući se po zagrebačkim bolnicama. Umro je 3. travnja 1959. godine

Donosimo vam isječak iz jednog od mnogobrojnih intervjua koje je dala mala Lea Deutsch. Na početku razgovora s novinarom mala Lea je rekla: “Ja vas trpim, ali kad biste još malo smršavili još bih vas više trpjela.” Na pitanje: “Dakle, ti ostaješ glumica?” Lea je odgovorila: “Ja samo mislim na sadašnjost, a ne na budućnost. Kaj vi možda znate, kaj bude s vama u budućnosti?” ”A je li tebi, dušice, teško predstavljati?”, pitao je novinar. “Tako me i mnoge babe na cesti furt pitaju: “Joj, dušice, je li tebi teško igrati? - Zakaj bi mi bilo teško? Ja se tamo u teatru najbolše zabavljam!” A onda je novinar pita dalje: “A je’l tebe mama kad naklopa?” A Lea odgovara: “Pa, dobijem i ja batina onda, kad mi se ne da jesti, spavati ili zadaću pisati. Ali ja bum mamu već od toga odučila. Pa ko je videl da se svaki dan mora jesti i još k tome meso i grašak. A i dok mama i tata idu u kavanu, braco Saša i ja moramo iti spat. Pa di toga još ima?...” Mama Ivka se potom uključi u razgovor i opomene Leu neka kaže novinaru hvala. “Nek’ on meni reče hvala kaj je uopće s menom razgovaral”, na to će Lea. I rekne: “Sad bum bome dobila svoje i mama me bu špotala”. ”A sad bome ideš spavati”, rekla je mama Ivka sa suzdržanim smiješkom i intervju je tako završio.

POSEBNO DIJETE Već s devet mjeseci Lea je progovorila

Nadarenost bez premca Mala Lea bila je posebno dijete. Majka Ivka Singer Deutsch gotovo se potpuno povukla iz društvenog života posvećujući se svojoj djevojčici. Obožavala je to dijete koje je već s četiri mjeseca sjedilo, s pet mjeseci dobilo prve zubiće, a sa sedam mjeseci prohodalo.

Autorica pjesmica

Zagrebačka Anna Frank u danu je znala odglumiti i do tri predstave

Lea nikad nije prihvatila dudu-varalicu, osim na bočici, s devet mjeseci već je sama jela žlicom i počela razgovijetno govoriti, a i pjevušiti melodije koje joj je majka pjevala ili bi ih čula

na radiju, pa je prema tim melodijama smišljala vlastite riječi i nove pjesmice. S četiri godine naučila je čitati i pi-

četvrtoj godini talentirana Lea naučila je čitati i pisati sati i “gutala” svu literaturu. Njezinu nadarenost prva je zapazila učiteljica klavira Ivkina sestra Vera Singer i rezolutno rekla tati Štefu: “Nema vremena, Deutsch! Drvo se savija dok je mlado,

dok je još zelena grančica.” A potom kad su glumci iz zagrebačkog kazališnog svijeta dolazili kod Deutschovih na špil karata, a među njima je i bila čuvena glumica Nina Vavra, ona je zamijetila ta dva bistra oka i rekla majci Ivki:”Ova pucica bi nam baš trebala”. I ova je pucica u svojoj kratkoj, ali plodonosnoj karijeri znala dnevno u kazalištu odigrati i po tri predstave, a ukupno je u deset godina odigrala 17 različitih uloga, tjerajući pri tome ljude u smijeh ili suze. Nitko nije bio prema njoj ravnodušan.

26 Putopisi

26. siječnja 2010.

U Vegasu se najviše živi noću

PUTOPIS Andreja Piskač posjetila je Las Vegas, američki grad kockarnica

Život u Las Vegasu, gradu kockarnica i „brzih“ brakova Stanovnici Las Vegasa vole nazivati svoj grad „Svijetom u malom“

Piše: ANDREJA PISKAČ

Za vrijeme svojeg jednogodišnjeg boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, jedno od mjesta koje sam posjetila bio je i Las Vegas. U sklopu dvotjednog putovanja po zapadnoj obali SAD -a (Arizona, Nevada, Kalifornija) tri sam dana provela u prijestolnici kockanja i brzih brakova.

Zabava na +40

Las Vegas je, baš kao i mnogi drugi veliki američki gradovi, pun raznolikosti i sitnica iz cijelog svijeta. Na svakom se koraku nalaze kockarnice koje su vrlo ma-

Luksuzni hotel Mirage

štovito i atraktivno uređene te je nemoguće pronaći dvije slične. Stanovnici Las Vegasa vole nazivati svoj grad „Svijetom u malom“ jer se ovdje mogu naći kockarnice i restorani u obliku Big Bena, Eif felovog tornja ili Kipa slobode. Turizam i kockanje glavni su načini zarade u gra-

urizam i kockanje glavni su načini zarade u gradu du, a u stopu ih slijedi filmska industrija. Gotovo nebrojena količina filmova snimljena je u poznatijim hotelima i koc-

karnicama poput Bellagia, Flaminga, Caesars Palacea ili Miragea. Sve kockarnice otvorene su za turiste iako neke imaju zabranu ulaska mlađima od 21 godine, što je dobna granica za kockanje i kupovinu alkohola. Grad je prepun života i podjednako lijep danju i noću. Zahvaljujući lokaciji usred pustinje, temperature su vrlo često preko 40°C, no na to se vrlo lako naviknuti budući da svaka terasa ili kafić imaju blage prskalice koje služe kao vrlo ugodno osvježenje.

Vješti trgovci

Cirque de Solei, jedan od najpoznatijih svjetskih cirku-

Prostrane ulice Las Vegasa

sa, ima stalnu točku u kockarnici Las Vegasa. Nevjerojatno je vidjeti vrhunsku uvježbanost akrobata i tehnike koja se koristi. Nezaboravno iskustvo bila je i vožnja Hummer limuzinom središtem Las Vegasa te posjet najvišoj zgradi, vidikovcu zvanom Stratosfera. Iz Stratosfere pogled se pruža kilometrima i predivan je i danju i noću. Nakon svjetala Las Vegasa posjetila sam mnoge druge gradove, no nijedan neće ostati u tolikom sjećanju, a i uvijek je lijepo gledati film na televiziji i biti u mogućnosti reći da sam i ja šetala tim ulicama.

LAS VEGAS

Ulice bez beskućnika Ljudi su vrlo susretljivi i pristojni, ali ujedno i spremni prodati nešto svake sekunde. Mnoštvo restorana koji postoje u Las Vegasu pruža jedinstvenu priliku kušanja hrane iz cijeloga svijeta, ali i mnogo alkoholnih i bezalkoholnih koktela. Cijene su pristupačne i svaki se restoran trudi pružiti nešto zbog čega će turisti izabrati baš njih, pa se tako može do-

Restorani i terase pod krovom

goditi da vam Coca Cola bude poslužena u čaši visokoj gotovo 1 metar ili da vaša voćna salata izgleda poput panorame Las Vegasa. Šetnje gradom zanimljivijima čine i ulični zabavljači koji variraju od svirača do krotitelja zmija ili živih kipova. Ulice grada Las Vegasa vrlo su čiste i u centru je gotovo nemoguće vidjeti nekog prosjaka ili beskućnika.

Sport 27

26. siječnja 2010.

ODBOJKA Varaždinci izgubili u 10. kolu 1. HOL od ekipe Mladosti iz Kaštel Lukšića 3:1

Kao neugođeni orkestar Domaći blok zaustavljao je vrlo malo napada gostiju a poteškoće i greške u organizaciji vlastitih napada rezultirale su velikom bodovnom razlikom Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Odbojkaši OK Varaždina poraženi su u prvoj utakmici nastavka prvenstva od ekipe Mladosti Kaštel Lukšića 3:1 (25:17, 25:19, 23:25, 25:12). U prvom setu domaći odbojkaši poveli su na samom početku ali odmah zatim pada im igra i gosti preuzimaju inicijativu te sredinom seta dostižu prednost od devet bodova razlike i zadržavaju je do kraja seta. Domaći blok zaustavljao je vrlo malo napada gostiju a poteškoće i greške u organizaciji vlastitih napada rezultirao je velikom bodovnom razlikom.

Nada

Drugi set bio je sličan prvom. Varaždinci vode do prvog tehničkog predaha sa 8:5 a gosti iz Kaštel Lukšića dobro organiziranom igrom sustižu domaćine i ostvaruju prednost pri rezultatu 9:10. Uz još jedno izjednačenje gost i uspješno bodovno napreduju prema kraju seta održavajući razliku od pet, šest bodova. Domaći odbojkaši pojačani sa tri igrača Vulin, Srdoč i Blagojević već su sada trebali pokazati da se mogu nositi i sa zagrebačkom Mladosti ali su zapeli na Mladosti iz Kaštel Lukšića. U trećem setu javlja se tračak nade iako je set bio izjednačen do 23:23 i tada Varaždinci ostvaruju dugo očekivanu prednost. Kada je trebalo potvrditi da je pronađena efikasna igra

BEJZBOL

Usavršavanje

Uspješno je održan trenerski seminar u organizaciji BK Vindija, Hrvatskog Baseball Saveza i uz suradnju sa International Sports Group, organizacije američkih trenera zadužena za edukaciju bejzbol trenera širom svijeta. Na seminaru je sudjelovalo 70-tak trenera i igrača iz Hrvatske, Slovenije i Srbije Stručni voditlji, predavači seminara bili su ove godine trojica trenera sa amer ičkih sveučilišta, Bill Percy/ Head Baseball Coach St.Mary’s High School Colorado Springs, USA&CRO National Team Coach, John Vodenlich/Head Baseball Coach University of Wisconsin - Whitewater, NCAA DIII Champions, All-American player, Pete Caliendo/President Pitch & Hit Club Chicago, President Caliendo Sports International, USA&Belgium National Team Coach, IBA Technical Commissioner, a kao gosti predavači ovog puta nastupili su i Kruno Karin i Branko Nenadić iz Hrvatske te Borut Beličič iz Slovenije. (di)

nove ekipe OK Varaždina potvrđena je činjenica da su se gosti malo opustili u trećem setu. Neugođeni varaždinski orkestar tijekom seta sve dublje tone do konačnog rezultata od čak 13 bodova prednosti za goste. Jedino opravdanje za prikazanu igru ove ekipu je da se još nisu uigrali. Njihov je prvi cilj ipak bio vratiti se na čelo prvenstvene ljestvice i zatim se pripremati za uzvrat sa zagrebačkom Mladosti. Ovako pred trenerom i ekipom predstoji dugotrajan i strpljivi rad kako bi pronašli odgovarajuću formulu za uspjeh. U ostalim susretima 10. kola 1. Hrvatske odboj-

red trenerom i ekipom predstoji dugotrajan i strpljivi rad kako bi pronašli odgovarajuću formulu za uspjeh

MALI NOGOMET kaške lige nije bilo većih iznenađenja, pa je sada Mladost Kaštel Lukšić prva sa 26 bodova a druga je Rijeka sa 24 a treći je Varaždin sa 22 boda koliko ima i četvrtoplasirani Sisak. Do kraja prvog dijela prvenstva ostalo je još osam kola i dovoljno vremena da se poprave nedostaci ali će nakon ovog poraza sigurno biti teže u taboru Varaždinaca.

BBS bolji od Splićana

Uigravanje ekipe trenutno je prioritet jer pojedinačna kvaliteta jamči bolju igru

KOŠARKA U 13. kolu A2 lige Sjever ŠK Vindija - Ivančica 71:53

Varaždincima lokalni derbi

velika Dvorana

trećoj i početkom četvrte četvrtine priliku su dobili i mlađi igrači

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” 26.09.2009 10h

SKA DVORANA VARAŽDIN -

ekipe Čakovca 68:59. U B ligi Sjever također su nastavljena natjecanja i to 11. kolom a re-

zultati su sljedeći: Međimurje - Grafičar 77:50, Prelog - Mursko Središće 61:64, Kotoriba - Vinica 89:60, Donji Kraljevec

Subota, 30.01. - velika dvorana 18:30 – rukometna utakmica ŽRK Koka – RK Arena Pula Nedelja, 31.01. - mala dvorana 10:00 – rukometni turnir – žene (u organizaciji ŽRK Koke)

23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

I mladi košarkaši našli su svoje mjesto u ekipi

U 13. kolu A2 košarkaške lige Sjever prema očekivanjima pobijedila je ekipa Vindije košarkaše iz Ivanca 71:53. već u prvom poluvemenu domaći košarkaši odsigurali su solidnu prednost 41:24 pa su u treću četvrtinu i dio četvrte dobili priliku mlađi igrači. Gosti iz Ivanaca uspjeli su smanjiti rezultat do 62:50 ali tada se vraća većina igrača iz prve petorke i privode susret mirno kraju. Od ostalih rezultata izdvajamo poraz ludbreškog Grafičara na svom parketu od

- Mladost 55:59, Cestica 2000 Koprivnica 62:115, Dubravčan - Lepoglava 92:71. Od ostalih košakaših vijesti treba dodati da je počelo i 47. zimsko prvenstvo Varaždina u košarci Memorijal Zdravko Kranjec. Natječe se devet ekipa a u prvom kolu postignuti su sljedeći rezultati: Petrijanec - Vindija 83:61, Bojan Trade - Veterani Križevaca 60:57, Stoperi - Grafičar 75:84, Tehnička pogreška - Schiedel sistemi dimnjaka 55:65, a ekipa Mentora je bila slobodna.

U puno boljem izdanju predstavili su se igrači BBS-a pred svojom publikom nego što je to bilo prošlog tjedna. Sada su upisali nove bodove protiv trećeplasiranog Brodosplit Inžinjer inga pobjedom od 6:4. Očito odmoreni od malonogometnih turnira, nogometaši trenera Gorana Mamića mogli su pokazati svoje prave vrijednosti, a prvi je to učinio Domagoj Purgar u 6. minuti dovevši BBS Novi Marof u vodstvo. Domaćini su bili znatno bolji i dominirali utakmicom, no gosti su uspjeli izjednačiti rezultat do kraja 1. poluvremena. Nastavak susreta donosi dva pogotka Igora Martana, gosti smanjuju rezultat, Krunoslav Horvatić i Danijel Novak ponovo tresu mrežu, ali trese se mreža i BBS-a. Pred kraj susreta Martan ponovo postiže pogodak i postavlja konačni rezultat 6:4. (dp)

28 Sport

U zaleđu

Vječna diskusija o kriterijima

26. siječnja 2010.

IZBOR NAJBOLJIH SPORTAŠA U sportskoj dvorani u Gra

Tanja i Emil na

riteriji za odabir najboljeg sportaša, kriteriji za raspodjelu sredstava sportskim udrugama, kr iter iji za vrhunski sport,... U sportu se stalno javlja potreba za određivanjem kriterija za Damir IVANČIĆ rangiranje sportaša i sportskih ekipa - zato urednik sportske su oni najčešće predrubrike met velikih diskusija. Javlja se najprije osnovna dilema kako primijeniti kriterije na pojedinačne i grupne sportove, odnosno koji su na bilo koji način bolji ili mogu li se uopće izjednačavati njihovi rezultati. Najstarija je pak dilema vrednovanja sportova, odnosno koji je sport po kojem kriteriju važniji, bolji ili popularniji od drugih. Slijedi zatim rasprava oko postizanja rezultata tijekom jedne sezone. Ako je sport isti ili sličan i ako je rang natjecanja isti kako vrednovati postignute rezultate. Recimo je li moguće primijeniti isti kriterij za oba kluba s različitom pozicijom na tablici. Također ovaj problem možemo pratiti i za isti klub ili pojedinca u dvije ili više sezona. Trebali povećati sredstva ako je ostvario bolje rezultate ili mu ona pripadaju bez obzira na postignuti rezultat. Sljedeća dvojba javlja se oko olimpijskih i neolimpijskih sportova. Jesu li sportovi po ovom kriteriju jednaki ili oni olimpijski imaju prednost. Zašto i kako to primijeniti u konkretim situacijama lokalnih zajednica koje nemaju razvijene sve sportove i nemaju najzanimljivije rezultate baš u olimpijskim sportovima. Gledanost i atraktivnost sporta također ulazi u određivanje kriterija o nekom sportu ali koliko to može ili smije utjecati na njegovo napredovanje kroz top ljestvicu sportova. Zatim se ponovo javlja priča o radu s mladim i domaćim sportašima. Koliku prednost može imati klub koji uspješno radi s većim brojem mladih i uključuje ih u sport te i u svojoj prvoj ekipi ima veliku većinu domaćih igrača za razliku od kluba koji ima pomladak, reda radi a u prvoj ekipi ima kupljene igrače. Ovo je samo dio dilema i dvojbi oko kojih se razgovara u sportskim krugovima i koji bi u trenutku stvaranja novih kriterija za raspodjelu proračunskih sredstava namijenjenih sportu morali biti u prvom planu, kako bi se u narednim godinama sport razvijao pravim putem.

Svi nagrađeni sportaši i sportski

djelatnici iskoristili su priliku da ovjekovječe trenutak u kojem su im struka i kolege sporta

Za najbolju žensku ekipu izabran je juniorski sastav GK Vindija dok su u muškoj konkurenciji titulu njauspješnijih u 2009. godini ponijeli članovi HK Vindija Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Školskoj sportskoj dvorani u Graberju održan je 47. izbor za najboljeg sportaša Varaždina u organizaciji Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. Svečanost je otvorio predsjednik Zajednice Goran Vučetić koji je najavio nove kriterije raspodjele proračun-

a svečanosti su najavljeni skori novi kriteriji za raspodjelu sredstava za sport

i sportaša te osigurati utjecaj rezultata na iznos godišnje dotacije. Zamjenik varaždinskog gradonačelnika i predsjednik NK Var teks Zlatko Hor vat podsjetio je da su varaždinski sportaši u prošloj godini dobili na upotrebu novu dvoranu na Dravi te da je 2009. godina bila u znaku i malih i velikih sportova. Osvrnuo se na smanjenje sponzorskih sredstava u budžetima klubova i najavio kako će se kroz gradski proračun pokušati nadomjestiti taj manjak te podsjetio da sportaši po vokaciji nisu pesimisti i optimistički gledaju u skoru budućnost. Za najbolju sportašicu u 2009. godini izabrana je Tanja Perec iz Streljačkog kluba Varaždin. Ona je juniorska prvakinja u gađanju malokalibarskom puškom, osvojila je prvo mjesto na turniru Olim-

Tanju Perec i Emila Milihrama obradovao je izbor za najbolje

skih sredstava namijenjenih sportskim klubovima koji bi trebali pratiti razvoj sporta, omogućiti protočnost klubova

Invalidi su postigli zavidne rezultate unatoč financijskoj krizi

Sportski uzori primili su priznanja od Gordana Kožulja

Sport 29

26. siječnja 2010.

aberju najveći godišnji skup varaždinskih sportaša

ajbolji sportaši

Sport

za bolje zdravlje

Bazična kondicijska priprema B

azična kondicijska priprema logičan je nastavak višestrane kondicijske pripreme o kojoj sam pisao u protekla dva broja. Cilj je efikasno savladavanje opterećenja i modaliteta rada za potpuni razvoj najznačajnijih kondicijskih sposobnosti od kojih najviše ovisi rezultat u konkretnom sportu bog lakšeg poimanja stvari uzet ću primjer iz nogometa. Znamo da nam Bojan GOLUB na uspješnost utjeće izdržljiKondicijski trener vost sa 30%, brzina sa 25%, fitness cluba snaga 20%, koordinacija 15% “Sportlife” te gibljivost sa 10%. Od izdr042/241-600 žljivosti najvažnija nam je brzinska izdržljivost. Brzinom smatramo najvažniju sposobnost koju nogometaš može posjedovati a tijekom igre prevladavaju dionice 3-5 te 10-30m. d snage najvažnija je eksplozivna snaga i to tipa udarca, skoka i sprinta. Od kordinacijskih tipova najvažnija nam je sposobnost reakcije i adekvatnost kretanja i sinkronizacija pokreta u vremenu. Za vrijeme utakmice igrač može izvesti oko 1100 različitih aktivnosti, sa loptom prođe od 0,5-3% ukupne pretrčane udaljenosti, a loptu posjeduje u prosjeku svega 1,3 min.Igrači engleske lige npr. defanzivni vezni, pretrče najviše, 14,3 km., al u to spadaju hodanja 2,4 km, kaskanja 9,4km, trčanja 2,4 km i sprint 0,1 km. Posjed lopte izmjenjuje se svake 2-4 sec. Dakle i pozicije diktiraju opterećenja igrača. Brzinu, agilnosti i eksplozivnost razvijamo zajedno. SAQ metoda smatra se najpogodnijom za takav način treninga. Ali moram napomenuti da saq trening ne predstavlja rad samo na malim preponama i ljestvama. Njima se služimo samo u uvodno-pripremnom dijelu treninga, dok glavne efekte saq treninga dobivamo sa gumama, side-steperima, padobranima u kombinaciji sa TE-TA elementima. a, možda sam vas malo zbunio podacima, ali oni nam moraju biti vodilja u planiranju i programiranju bazičnih priprema. Inače…

aši dali priznanje za njihov rad, trud i postignute uspjehe u protekloj 2009. godini, a za one najmlađe to je i poticaj

pijskih nada, te prvo mjesto na međunarodnom turniru u Sloveniji. U dresu hrvatske reprezentacije nastupila je 19 puta, a osvojila je i drugo mjesto u finalu Kupa mladih u Kopenhagenu. U muškoj konkurenciji za najboljeg sportaša Varaždina u 2009. godini proglašen je Emil Milihram iz Kajak kanu kluba Varaždin. Emil je europski prvak pojedinačno i ekipno u kanu jednosjedu, europski viceprvak pojedinačno i ekipno u kanu jednosjedu sprint, pobjednik Europskog kupa u maratonu, prvi na generalnoj probi za svjetsko prvenstvo pojedinačno i ekipno, na prvenstvu Hrvatske prvi u kanu jednosjedu, drugi ekipno, drugi u kanu jednosjedu sprint pojedinačno i ekipno, te sportaš 1. kategorije po kriterijima HOO-a.

Planovi

Za najbolju žensku ekipu titulu su odnijele mlade gimnastičarke GK Vindija. Juniorke GK Vindija su državne

Dolaze mlade snage Ove su godine po drugi put izabrani u sklopu Izbora sportaša i - sportski uzori. Riječ je o učenicima varaždinskih osnovnih škola koji su se dokazali u sportu ali uz to su i odlični učenici, pravi prijatelji primjerenog i primjernog vladanja i omiljeni u svom društvu. Nagrade im je dodijelio proslavljeni hrvatski plivač Gordan Kožulj. Sportskim uzorom proglašeni su iz 1. OŠ stolnotenisač Martin Vidaček, iz 2. OŠ atletičar Timotej Tomšić, iz 3. OŠ plivač Luka Koprek, iz 4. OŠ plivač Dario Štefinec, iz 5. OŠ stolnotenisačica Mia Stipan, iz 6. OŠ sportska gimnastičarka Ana Friščić te iz 7. OŠ plivačica Petra Kuščer.

prvakinje, a ukupno su u protekloj godini nastupile na 23 natjecanja ostvarivši zapažene rezultate. Juniorke Sekovanić i Milenković te kadetkinja Ipša ostvarile su 12 nastupa za reprezentaciju Hrvatske, a ukupno natjecatelji sportske gimnastike postigli su lani najbolje rezultate u posljednjih 10 godina. Najboljom muškom ekipom proglašen je Hrvački klub Vindija. Varaždinski hrvači osvojili su drugo mjesto na državnom prvenstvu a ove

godine slave i 60 godina postojanja i rada kluba. Plan im je u ovoj godini organizirati veliki i jaki međunarodni hrvački turnir i vratiti naslov prvaka u Varaždin. Od ostalih nagrada i priznanja treba izdvojiti da je nagradu za životno djelo dobio Krešimir Petanjek dugogodišnji rukometni djelatnik.

Rukometašicama Koke derbi začelja

I T. Bendelja pokazao što zna

Nagrada za životno djelo pripala je Krešimiru Petanjeku

Raskošni pehari za izabrane u brojnim kategorijama

Rukometašice ŽRK Koka u prvoj utakmici nastavka prvenstva u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi za žene uspjele su pobijediti ekipu nature Agro iz Đurđevca u derbiju začelja sa 40:27 (17:13). Ovaj susret bio je vrlo važan za obje momčadi jer se u ovom susretu odlučivalo koja će ekipa biti bliže ispadanju iz lige. Pobjedom u sklopu 14. prvenstvenog kola Varaždnike su praktički očuvale prvoligaški status skupivši 10 bodova i popevši se na prvenstvenoj ljestvici sa 11. na 10 mjesto. Iza Koke nalazi se sada ekipa Umaga a na samom začelju su Natura Agro i Tvin Trgocentar. U sljedećem kolu Koka dočekuje ekipu Arene iz Pule na parketu Gradske sportske dvorane. (di)

Uspješan nastavak prvenstva

30 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Vlah prevario Senkinju, a ona Vlaha

26. siječnja 2010.

OTKRIVAMO Veliki hodočasnički putovi i kroz našu županiju (2)

ošao Vlah iz Krajine u Senj, ostavio kola i konje na Velikim vratima grada te otišao u kupovinu u senjske dućane. Kada je kupio sve što mu je trebalo, hoće se vratiti do kola, ali se jadan zapleo u tijesnim ulicama senjskim i nikako naći Velika vrata. Nije bilo druge, nego nekoga pitati. Susretne jednu Senkinju pa je zapita da mu pokaže gdje su Velika vrata. A ona pohlepna na novac najprije reče: „Daj, Vlaše“, groš!“ Ne da se Vlahu davati solde za takove bedastoće pa odluči Senkinju prevariti. Zapita je dalje: „Molim vas, koliko je sada sati?“ „Ca ćedu ti ure?“, zaleti se znatiželjna Senkinja. „Kažu da će u jedanaest sati vješati jednog čovjeka na Velikim vratima“, odgovori joj Vlah. pravo je bila jedanaesta ura, a Senkinja čim je čula te riječi, poleti ko munjena na Velika vrata. Vlah pođe za njom i tako dođe do Velikih vrata da nije potrošio ni groša i još je Senkinju prevario. ije prošlo mnogo kad eto opet Vlaha u Senju. Vidio je kako ljudi kupuju i jedu ribu, pa i on kupi nešto ribe. Nije znao kako se riba pripravlja pa zapita jednu Senjanku neka mu kaže. Prepozna Senjanka onoga Vlaha koji ju je prevario zbog Velikih vrata pa sada odluči i ona njega prevariti i reče mu: „Riba ti je dobra za jelo čim vidi vatru.“ lah zapamti što mu je rekla Senjanka, stavi ribu u kola pa preko Vratnika krene doma. Kad je bio na vrh Vratnika, ogladni. Sjeti se on da ima ribe u kolima, potraži je i kad ju je našao, pokaže je prema svjetlu od ferala. I da će je u usta, ali mu riba nekako ispade. Traži je sad Vlah po tami i uhvati nešto za što je mislio da je riba. A bila je to žaba koja se počela glasati – „kre, kre“, kad ju je uvalio u usta. Vlahu to nije puno smetalo, nego reče: „Kre il ne kre!“ Vatru si vidjela i sad si dobra!“, pa ju je do kraja strpao u usta i – pojeo.

U N

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Romari su nekoć kretali put Prigorca i dalje put Prekrižja, prijevoja na Ivanščici

Ivanečki romarski put treba jaču promidžbu Prva obnova i obilježavanje bili su prije više od 10 godina

MARKACIJA Nužnost smeđe signalizacije

Potrebna obnova puta i signalizacija

Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN

Saznanja o novim i specifičnim kretanjima na svjetskom turističkom tržištu kod autora ovih redaka budila su sjećanje na vremena kada su se ispred župne crkve u Ivancu okupljali hodočasnici iz okolnih župa, romari kako su ih ovdje nazivali, iz Klenovnika, Voće, Vinice, Cestice i susjedne Štajerske te se kao nepregledna šarena povorka uz potok Bistricu kretali put Prigorca i dalje put Prekrižja, prijevoja na Ivanščici, odakle su se spuštali put Belca, Batine, Vinskog vrha do Marije Bistrice. Koje li slučajnosti, crkva u Batini, gdje hodočasnici imaju veliki odmor, posvećena je Svetom Jakovu (Santiagu). Sveti Duh Ispod brda na kojem je crkvica Sv. Duha, nad sutjesku potoka Bistrice nadvila se prirodna kamena skulptura - “Vražja pećina”, za koju legenda kaže da predstavlja začetak gradnje velikog zida preko doline

Markacija stara 11 godina

kojim je vrag želio spriječiti hodočasnike na putu u Mariju Bistricu. Prva obnova i obilježavanje

a markiranje odabrani simbol križa te dvije papinske boje - bijela i žuta jednog od krakova povijesnog sustava «bistričkih» hodočasničkih putova bili su prije više od 10 godina, na ruti Ivanec – Marija Bistrica. TZ Grada Ivanca podržao je projekt Ivanečki

Treba upozoriti na činjenicu da je nakon deset godina dio markacija Ivanečkog romarskog puta propao i da ih treba obnoviti, ali isto tako da se ova turistička atrakcija ne promovira u promidžbenim materijalima Varaždinske i susjednih županija, a nije postavljena ni smeđa signalizacija koja bi turiste dovela makar do ishodišta ovog hodočasničkog puta u centru

Ivanca. Vrijeme tematskih i kulturnih putova tek dolazi u Hrvatsku, o čemu svjedoči pokoja vinska turistička cesta ili turistička biciklistička staza. Ivanečki romarski put tek je jedan od pionirskih koraka u premrežavanju kontinentalnog dijela Hrvatske turističkim stazama, putovima i cestama, kao što je to učinjeno u razvijenom dijelu Europe.

romarski put (1998.) u čast posjeta pape Ivana Pavla II. Mariji Bistrici i financirao pojedine aktivnosti na njemu. Odlučeno je da Ivanečki romarski put mora prolaziti tradicijskom trasom od tradicijskog mjesta polaska hodočasnika u Ivancu do tradicijskog mjesta njihova dolaska u Mariju Bistricu. Utvrđivanje povijesne trase bilo je povjereno planinarskom društvu HPD Ivančica iz Ivanca. Akciju je vodio novinar i tadašnji predsjednik HPD Ivančica, pokojni Cvjetko Šoštarić. Cijela ta tradicijska trasa propješačena je i korigirana prema

primjedbama iz prigodnih intervjua lokalnih stanovnika s najstarijim mještanima iz njene gravitacije, te unesena u raspoložive topografske karte. Za obilježavanje ovog hodočasničkog puta trebao se kreirati novi znak koji će se iscrtavati na ogradama, stupovima, stablima i zidovima. Za likovno rješenje odabrani su simbol križa te dvije papinske boje - bijela i žuta. Obilježavanje su izveli članovi HPD Ivančica iz Ivanca u čast posjete Pape Mariji Bistrici 1998., prigodom čega su tiskani odgovarajući promidžbeni letak i plakat.

KROZ IVANEC Put do Marije Bistrice

Obnova puta zahvaljujući zavjetu Nakon obilježavanja provedenog u čast posjete pape Ivana Pavla II. Mariji Bistrici 1998. godine vjernici iz Zagreba i Varaždina počeli su ponovno pješice hodočastiti u Mariju Bistricu, no Ivanečki romarski put se neko vrijeme nije ni počeo koristiti. Izostala je njegova vjerska i turistička promidžba. Zaobi-

lazili su ga župnici, vjernici i turisti, a onda se dogodila priča. Nekom je Ivančanu teško oboljela žena i on se zavjetovao Majki Božjoj Bistričkoj da će u slučaju ženinog ozdravljenja redovito pješačiti romarskim putom od Ivanca do Marije Bistrice. Žena je ozdravila a njezin suprug ispunjava

svoj zavjet. Na svom pješačenju Ivanečkim romarskim putom, on dobiva sve češću i sve brojniju pratnju, što vjernika, što planinara i drugih namjernika. Tako je ovaj hodočasnički put ponovno zaživio i postao model za oživljavanje drugih dijelova sustava tradicijskih bistričkih putova.

Letak Ivanečkog romarskog puta

26. sijeÄ?nja 2010.

Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1

Oglasi 31

9/24/09 3:15:11 PM

32 Zdravlje

26. siječnja 2010.

DAN MIMOZA I u Varaždinu u subotu upozoreno na rak vrata maternice

Jesmo li odgovorni?

adnjih godina sve veće mogućnosti i dostupnost dijagnostičkih metoda omogućuju i bolju prevenciju i rano otkrivanje češćih malignih bolesti. Na samom vrhu u Hrvatskoj po pobolu i umiranju od dr. Mario MIKULAN zloćudnih bolesti su rak dojke u žena i rak pluća u specijalist psihijatar Poliklinika Živa muškaraca. Na drugom je tel. 042/303-979 mjestu rak debelog crijeva www.pitaj-za-zdravlje.com i u muškaraca i u žena po pobolu i po umiranju. Na trećem mjestu je rak prostate u muškaraca. azvoj i bolja dostupnost dijagnostičkih metoda omogućili su i bolju mogućnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke (UZV dojke i mamografija) i genitalnih organa u žene (Papa test u dijagnostici raka grlića maternice). Razvoj moderne endoskopije (preventivna kolonoskopija) i bolja dostupnost zadnjih godina omogućuju pravovremeno otkrivanje još dobroćudnih izraslina u debelom crijevu i prevenciju razvoja raka debelog crijeva. Krvni dijagnostički testovi (PSA) i ultrazvuk omogućuju ranu dijagnostiku raka prostate. Intenzivno se u tom smjeru traži i mogućnost razvoja takvih testova za rano otkrivanje raka pluća, no tu još uvijek nema dostupne dijagnostike u tom smislu. edino što je potrebno, a to još ne radimo na pravi način, jest voditi brigu o svom zdravlju i koristiti dostupne metode, odlaziti redovito na ciljane i sistematske preventivne preglede i pravovremeno otkrivati promjene u ranoj fazi. To doslovno čuva glavu. Radimo li to odgovorno? (Izvor: Incidencija raka u Hrvatskoj; 20032007. Bilteni br. 27-31. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2005-2009.)

Redovito k ginekologu, spriječite razvoj raka Na liječenje od karcinoma vrata maternice u varaždinsku bolnicu godišnje dolazi desetak žena, izvijestio je voditelj Odjela za ženske bolesti dr. sc. Zoran Pitner Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od raka vrata maternice u Hrvatskoj godišnje oboli četiristotinjak žena, a umre njih više od stotinu. U Općoj bolnici Varaždin prošle godine je liječeno 60 žena kod kojih su otkrivene promjene koje prethode raku vrata maternice i njih 25 kod kojih su dijagnosticirani početni karcinomi koji se još nisu počeli širiti. Kod sedam žena su otkriveni karcinomi koji su se počeli širiti ili su već bili prošireni.

Papa razmaz

Te podatke iznio je dr. sc. Zoran Pitner, voditelj Odjela za ženske bolesti i porodništvo u subotu na Franjevačkom trgu u Varaždinu, gdje je prodajom mimoza i dijeljenjem letaka obilježen Treći hrvatski dan mimoza. U našoj županiji organizatori su bili Županijska liga protiv raka i Odjel za ženske bolesti, koji su se time pridružili resornom ministarstvu, Hrvatskoj ligi protiv raka i Udruzi Zdravka u obilježavanju Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice. - Iznimno je važno da žene redovito dolaze na ginekološke preglede, kao i da se uzimanjem papa razmaza otkriju, a potom i liječe pro-

Na Franjevačkom trgu u sklopu 3. dana mimoza prodavano cvijeće i dijeljeni leci

mjene vrata maternice koje prethode razvoju karcinoma – rekao je dr. Pitner. Kao što je većini već pozna-

a bolest je drugi najčešći uzrok umiranja žena u dobi od 35 do 55 godina to, humani papilloma virus (HPV) uzrokuje rak vrata maternice, koji je u svijetu

Unatoč prošlogodišnjim najavama, u Varaždinu nije provedeno organizirano cijepljenje učenica sedmih razreda gradskih osnovnih škola protiv humanog papilloma virusa (HPV). Tu je inicijativu podržao Grad Varaždin koji je osigurao trećinu novca potrebnog za cijepljenje 300-ak djevojaka, koliko ih pohađa sedme razrede.

Imunološki sustav (4)

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vitamina, minerala i drugih bioaktivnih sastojaka. Zato, da bismo izašli nakraj sa sve ćešćim poremećajima imuniteta, pomoći mogu određeni prehrambeni nadomjestci, koji se sve češće uzimaju u profilaksi, ali i terapiji poremećaja imuniteta. Osim flavonoida, betakarotena, cinka, kalcija, vitamina E i C, koenzima Q10, raznih lektina iz često vrlo dostupnih biljnih izvo-

ra, među njima se pojavljuju i novi spojevi i tvari koji odavno postoje u prirodi. Iako su neškodljivi i metabolički korisni, o njima se donedavno premalo znalo, a nije postojala ni kvalitetna tehnologija za njihovu izolaciju. rimjer za to su i posljednja istraživanja nekih biljnih lektina, poput homopolimera glukoze-beta1,3-glukana, spoja dobivenog izolacijom iz stanične stijenke pivskog kvasca Sacchscaromyces cerevisi-

Budi Zdrav(k)a

Da bi spriječili obolijevanje od ove vrste karcinoma, Ministarstvo zdravstva, Liga i Udruga Zdravka ove

godine, koju su odlučili posvetiti očuvanju ženskog i reproduktivnog zdravlja, nastavljaju s provođenjem edukat ivne akc ije „Budi Zdrav(k)a“. Jedan od ciljeva jest educirati mlade djevojke i njihove roditelje te ih upoznati s važnošću odgovornog spolnog ponašanja, kao i s č injenicom da je cijepljenjem moguće izbjeći infekciju visokorizičnim tipovima humanog papilloma virusa, koji su odgovorni za 70 posto karcinoma.

Ništa od cijepljenja učenica 7. razreda

Savjeti iz ordinacije prehrana Si nevakodnevna često je neodgovarajuća pruža dostatnu količinu

drugi najčešći uzrok umiranja od zloćudnih bolesti. U Hrvatskoj je ta bolest drugi najčešći uzrok umiranja u žena u dobi od 35 do 55 godina. Međutim, ako se otkrije na vrijeme, ova bolest može se izliječiti, a u mlađoj životnoj dobi se može i spriječiti cijepljenjem.

ae. Ta istraživanja potvrdila su znanstvene pretpostavke o njegovu snažnom imunomodulacijskom djelovanju na nekoliko vrsta imunoloških stanica. Pokazalo se da taj spoj, dostupan i u mekinjama zobi i ječma te nekim gljivama, uzrokuje imunološku stimulaciju organizma koja zaustavlja i sprječava rast stanica raka i metastaziranje, te sprječava i smanjuje težinu različitih bakterijskih, virusnih, gljivičnih i parazitarnih zaraza i bolesti.

Međutim, to nije bilo dovoljno za provođenje akcije. Za cijepljenje jedne djevojke je potrebno oko tri tisuće kuna budući da jedna doza cjepiva stoji oko 900 kuna, a potrebne su tri doze. Postojala je mogućnost da se akcija provede na način da roditelji plate dvije doze cjepiva, ali se od toga odustalo jer je pitanje bi li u tom slučaju bilo interesa za cijepljenje.

Potpis pod sliku

sim toga, ima još jedno O važno pozitivno metaboličko djelovanje - smanju-

je koncentraciju kolesterola u krvi. Brojnim analizama potvrđeno je i njegovo protuupalno i regenerativno djelovanje na tkiva u obnovi, konkretno na ubrzano cijeljenje rana. Američka FDA odobrila ga je kao dijetetski nadomjestak i dala mu status tzv. GRAS tvari (engl. Generally Regarded As Safe - siguran za primjenu). Imunomodulacijsko djelovanje betaglukana

selektivno je usmjereno na pojačanu antimikrobnu aktivnost neutrofilnih leukocita i makrofaga (nakon betaglukanske stimulacije opisan čak sedmerostruki porast lizosomske aktivnosti u tim stanicama, što utječe na jačanje fagocitoze, tj. proždiranje organizmu stranih tvari). bog svega toga ovaj se spoj trenutačno opravdano smatra najpotentnijim i potpuno neškodljivim prirodnim biljnim aktivatorom imunološkog sustava.

Zdravlje 33

26. siječnja 2010.

DOZNAJEMO Od 8. do 12. veljače akcija “Korak ispred raka pluća”

Za bebe ipak 1.500 kuna, ali od veljače Donacija za novorođeno dijete u Varaždinu će ovaj mjesec iznositi 1.000 kuna, kao i dosad, no od veljače bi se novopečenim roditeljima iz gradskog proračuna ipak trebalo isplaćivati najavljenih 1.500 kuna. Najavio je to u četvrtak gradonačelnik Ivan Čehok, koji je demantirao da Grad Varaždin štedi na novorođenčadi. - Ne radi se ni o kakvoj štednji na novorođenoj djeci, nego je došlo do greške u odluci Gradskog vijeća. Naime, navedeno je da se donacija na 1.500

kuna povećava 2011. godine, a ne ove godine. Radi toga ćemo ovu odluku vratiti pred članove Gradskog vijeća, koji će se sastati sljedeći mjesec – pojasnio je Čehok. I dok Grad Varaždin odluku tek treba donijeti, Općina Gornji Kneginec još od lani isplaćuje po 1.500 kuna jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenčeta rodiljama sa svojeg područja. Prošle godine je u toj općini rođeno 53 djece, a roditeljima je isplaćeno ukupno 79.500 kuna. (vms)

Od karcinoma pluća najčešće obolijevaju pušači, upozoravaju iz Udruge “Kaj sad?”, glavnog inicijatora ove akcije

Navala za preventivne besplatne preglede pluća Pregledi će se održavati u specijalnoj bolnici u Klenovniku Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Od 8. do 12. veljače u bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku održavat će se besplatni preventivni pregledi pluća. Riječ je o akciji “Korak

ermin za pregled mora se rezervirati i to na brojevima telefona 042/390-225 ili 098/931-87-83 ispred raka pluća” koja se ove godine održava prvi put i to u cilju ranog otkrivanja

karcinoma pluća. - Posljednjih je godina broj oboljelih od karcinoma pluća u porastu. Tijekom 20 08. godine u bolnici u Klenovniku imali smo 294 davanja kemoterapija, a 2009. godine 399 - doznali smo od Štefanije Pintarić, predsjednice Udruge oboljelih i liječenih od karcinoma pluća “Kaj sad?”, glavnog inicijatora akcije. Premda od karcinoma pluća najčešće obolijevaju pušači, zabrinjava što ta opaka bolest pogađa i sve mlađu populaciju. - Stoga je karcinom pluća najvažnije otkriti što ranije jer u tom slučaju mogućnosti i rezultati liječenja znatno su veći – naglašava Pintarić. Preventivni pregledi obavljat će se u pulmološkoj ambulanti bolnice u Klenovniku od 8. do 12. veljače od 15 do 18 sati, a obuhvaćat će preglede

U siječnju će donacija za novorođenčad iznositi 1.000 kuna

Inicijativa za osnivanje ambulante Udruga oboljelih i liječenih od karcinoma pluća “Kaj sad?” osnovana je u srpnju 2008. godine radi informiranja oboljelih i njihovih obitelji, edukacije, pružanja psihološke pomoći, organiziranja stručnih predavanja i humanitarnih akcija. Osim edukativnih predavanja i humanitarnog koncerta, Udruga je u nešto više od godinu dana rada pokrenula i osnivanje ambulante za psihološku pomoć onkološkim bolesnicima i njihovim obiteljima. Trenutačno okuplja 84 člana koji su oboljeli, liječe se ili su izliječili karcinom pluća, kao i članove njihovih obitelji te zdravstvenih djelatnika.

pulmologa i RTG snimanje pluća. - Svaka pregledana osoba dobit će očitani nalaz RTG snimke pluća, te nalaz i mišljenje pulmologa, i sve to besplatno – navodi Pintarić iz Udruge. Premda je zanimanje za preglede iznimno veliko te je do kraja prošlog tjedna već popunjeno gotovo 80 posto

termina, iz Udruge pozivaju sve koji još to žele da nazovu brojeve telefona 042 390 225 ili 098 931 87 83 i rezerviraju termin. - Posebno apeliramo da na preventivne preglede dođu osobe koje već duže vrijeme muči suhi kašalj, imaju bolove u prsima, teško dišu pri naporu, gube na težini ili iskašljavaju krv – poziva Pintarić.

“Igrom do slova” za vrtićku djecu “Igrom do slova” naziv je novog projekta Obiteljskog centra Varaždinske županije koji je namijenjen vrtićkoj djeci, a koji će nova djelatnica Centra logopedica Sandra Horvat u vrtićima provoditi od sljedećeg mjeseca do lipnja. Najavljeno je to na konferenciji za novinare u ponedjeljak, na kojoj je Sandra Horvat objasnila da će s djecom raditi na usvajanju predvještina čitanja i pisanja, što će im omogućiti da kasnije lakše svladaju školsko gradivo. U projekt će biti uključeni oni mališani za koje odgajateljice utvrde

da bi mogli imati teškoća s čitanjem i pisanjem. U Centru će ove godine posebnu pažnju posvetiti i projektu Volontiranje, u koji žele uključiti učenike Poljoprivredne i veterinarske škole Arboretum Opeka u Vinici i varaždinske Medicinske škole. No, uključiti se mogu svi zainteresirani, bez obzira na dob, spol i obrazovanje, a dovoljno je da se jave na broj telefona 042/303-075. Inače, Obiteljski centar od početka ove godine više nije smješten u Nazorovoj ulici, nego u Društvenom domu u Poljani Biškupečkoj. (vms)

Zdravo srce

Može li pacijent s koronarnom bolesti vježbati?

ježbanje i srce. Kod razmatranja dobrobiti vježbanja na srce dobro je znati nekoliko temeljnih činjenica.Kod čisto dinamičkih vježnitrčanje,vožnja biciklom,brzo hodanje raste raste punjenje srca i frekvencija i u manjoj mjeri tlak dok kod statičko vježbanja raste više krvni tlak. oji su benefiti od vježbanja? Inaktivnost je jedan o poznatih faktora rizika koronarne bolesti,stoga je aerobno vježbanje dobro došlo u prevenciji koronarne bolesti.Isto tako redovitim upražnjavanjem fizičkih aktivnosti poboljšava se lipidni profil,smanjuje krvni tlak,smanjuje potrba za inzulinom,a posljedično se

i lakše održava tjelesna težina. ože li pacijent s poznatom koronarnom bolesti vježbati? Stabilan bolesnik s koronarnom bolesti ima značajan benefit od vježbanja.Trening potencira smanjenje zahtjeva za kisikom kod jednake veličine opterećenja,omogućava veće opterećivanje bez atake anginoznih tegoba.Koronarni bolesnici započinju vježbanje polako,uz postupno dizanje opterećenja,najbolje u početku pod stručnim nadzorom. ogu li vježbati bolesnici s zatajenjem srca?

I kod ovih bolesnika vježbanjem se postiže bolja iskoristivost udahnutog kisika pa time i poboljšanje he modinamskih,metaboličkih,respir atornih funkcija. oji su rizici vježbanja? Rizici su minimalni,naravno uz uvjet da se u vježbanju n pretjeruje i da se prilikom vježbanja osluškuje svoje tijelo,kao i da se drži uputa stručnih osoba. oji bolesnici ne bi trebali vježbati: bolesnici s hipertrofijskom miokardiopatijom, bolesnici s značajnojm aortalnom stenozom,nekontroliranom hipertenzijom i nestabilnom anginom pectoris.

K K

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

Trudnoća

26. siječnja 2010.

MODA Nepravilni krojevi odjeće za žene uvijek su atraktivni i

poželjni

Povišeni krvni tlak

ovišeni krvni tlak ili hipertenzija prouzročena trudnoćom, najčešće se događa nakon 20. tjedna trudnoće i pogađa 5-10 % žena. rvni tlak iznad 140/90 razlog je za zabrinutost, iako simptomi mogu izostati. Vjerojatnost da će se krvni tlak povisiti veća je u prvoj trudnoći, kod trudnica koje nose blizance te kod vrlo mlaMartina Šebijan dih ili starijih trudnica. licencirani voditelj vježbi i ovišeni krvni tlak tjelesnih aktivnosti za trudnice, može biti opasan za prenatalfintess@gmail.com vas i dijete ako ga ne liječite. imptomi preeklampsije su: glavobolja, mučnina i povraćanje, edem, poremećaji vida, povišen krvni tlak te bjelančevine u urinu. pazite li bilo koji simptom preeklampsije, posavjetujte se s liječnikom. uboko i ujednačeno disanje opušta mišiće, usporava rad srca i privremeno snižava krvni tlak. Tijekom stresa se oslobađa adrenalin koji steže male krvne žile i povisuje krvni tlak. noge tehnike meditacije usmjerene su na disanje, koje smiruje i usredotočuje um. Izaziva alfa moždane valove povezane s dubokim opuštanjem. Blagotvorne tehnike koje vam mogu pomoći pri opuštanju jesu vizualizacija, joga te pozitivno razmišljanje. asaža eteričnim uljem koje vam godi može ublažiti napetost i privremeno sniziti krvni tlak. tvrđeno je da primjeren unos C i E vitamina pomaže ženama s povišenim krvnim tlakom. Preporučuje se i prehrana s malo životinjskih masnoća, ali bogata ribljim uljima. Jedite mnogo svježeg voća i povrća bogatog C vitaminom i kalijem. Kako biste povećali unos kalcija i magnezija možete koristiti mljevene sjemenke lana, sezama ili suncokreta. Bijeli luk pomaže sniziti krvni tlak, ali i poboljšava dotok krvi u posteljicu. rije svega pokušajte smanjiti razinu stresa, dovoljno se odmarajte. Redovito radite lagane vježbe, hranite se zdravo i uravnoteženo te dovoljno spavajte.

P S

O D

M M U

Ni Heidi Klum nije odoljela asimetriji

Glumica Christina Appelgate odlučila se za zelenu varijantu

Živjela nam asimetrija! Piše: Helena Hrman

Poznati modni dizajneri, od Elie Sabba i Emanuela Ungara do Vere Wang i Versacea, još su prošle sezone asimteriju

obilato koristili u svojim kreacijama. Nije važno ni da li se asimetrija koristi u haljinama ili majicama, važno je da je tu. Asimetrični krojevi haljina odašilju razigrani i maštovit izgled. Kako nema krutosti kroja kao ponekad u klasičnim haljinama, asimetrične haljine odlično pristaju za neke gala priredbe, vjenčanja ili pak romantičnu večeru.

Sloboda za jedno rame

Severina i asimetrija

helena@regionalni.com

VAR A ŽDIN - A simetr ija, asimetrija. I dok je nekoliko godina ta vrsta mode bila u pozadini, prošle godine se vratila na velika vrata.

Visoka moda

Stoga nije čudo da su upravo takve haljine čest izbor hollywoodskih diva prilikom

dodjela važnih glumačkih nagrada. Asimetričan može biti kroj

suknje tako da prelazi od minice do duge haljine. Vrlo je seksipilno pak kada se majica spušta na samo jedno rame. Takva vrsta majice može se odlično kombinirati uz suknju i hlače, bilo klasične, bilo traperice. Uglavnom, uz takav kroj odjeće nije vam potrebno ni puno nakita jer ćete već modnim izborom iskakati iz okoline.

Stvoreno za filmsku premijeru

Model Max Azria

simetrične krojeve haljina često biraju filmske zvijezde

Frizerski salon Proizvodi za kosu Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420

Reklame u kojima poznate manekenke i glumice mašu svojom uvelike retuširanom kosom, mnoge žene dovode do ludila. Kako one mogu imati takvu kosu, a ja ispucalu i rijetku. I onda posežu za proizvodima koji su im prezentirani u spomenutim reklamama. Također, ne možete očekivati da će vam se rascvjetala vlas zacijeliti primjenom bilo kakvih kura. Velike kozmetičke kuće naglašavaju kako njihovi proizvodi sadrže hranjive tvari pa čak i tvari koje će nadograditi vlasi što je nemoguće - jer aktivne tvari kosa i tjeme ne mogu preuzeti. Kure za kosu mogu samo popraviti nastalu štetu te je prevencija ključna za spas kose.

Ženski svijet 35

26. siječnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Magistrica zaštite okoliša Branka Bakarić

Spačekom sam Štulića Dermatolog Infekcija herpesom vozila na prve koncerte I Bivša djevojka popularnog frontmena Azre, Johnnyja Štulića, i kći utjecajnog političara bivše Jugoslavije, Vladimira Bakarića, otkriva ženske tajne Piše: GORDANA IGREC

ZAGREB - Diplomiranu inženjerku građevine i magistricu s York Universityja Toronto s područja zaštite okoliša, koja je radila u Ministarstvu zaštite okoliša na Odjelu za otpad, kćer utjecajnog političara bivše Jugoslavije Vladimira Bakarića, Branku Bakarić, pronašli smo u Zagrebu gdje je provodila dane odmora od svojeg boravka u Kanadi kamo se odselila 1997. godine.

Novi val

Ova samozatajna i plaha magistrica znanosti potječe iz tolerantne i ugledne obitelji bivšeg partijskog sustava. Kao mlada djevojka sa svojih 26 godina i rodom Zagrepčanka (već majka šestgodišnje djevojčice Ide) koja je za sobom već imala jedan propali brak “samo se tako jednog dana priključila novome valu” i počela živjeti tu “furku” koju je na ovim prostorima iznjedrio “mistik rock&rolla” Branimir Johnny Štulić, frontmen legendarne Azre. I ne bi sve ostalo na “krilima novog vala” da u Brankin život nije ušetao Branimir, kako je ona voljela zvati Johnnyja, i u njemu zauvijek ostavio traga. Iako su bili zajedno u mladenačkoj ljubavnoj vezi od 1978. do ljeta 1979. godine (kad je u Johnnyev život ušla jedna Glorija), Branka, koja je sa Štulićem “plesala samo jedno ljeto”, ostala je u prijateljskim odnosima s ovim “balkanskim kontroverznim rockerom”, čak je bila poznata po tome što ga je svojim Spačekom vozila na njegove prve koncerte. Johnny je pak 1992. godine svoj novi dom pronašao u zemlji u kojoj cvatu “drogs, sex and rock&roll” - u Nizozemskoj, gdje još živi i danas, piše i prevodi grčke klasike, ali tu i tamo “potegne” legaliziranu marihuanu, te uspijeva napisati i pjesme u trinaestercu na 400 i nešto malo više stranica i živjeti u legalnom braku sa svojom družicom. Branka Bakarić se pak u međuvremenu drugi put udala i to za animatora u Jadran filmu, danas slobodnog umjetnika, Branka Teslija. Odselila se u Kanadu, živi ipak na dvije adrese, vozi bicikl, čita, šeće, na svojem području rada nije, kako je kazala - “ostavila nikakvog traga osim osmijeha”, (a

Branka živi u Kanadi i Zagrebu, a u sretnom je braku sa slobodnim umjetnikom Brankom Teslijem

Tiha, ozbiljna i znatiželjna - to sam ja Jeste li ikad posjetili Varaždin? I kakav je dojam na vas ostavio grad? Nekoliko puta. Prošle godine Varaždinske barokne večeri. Lijepo i ugodno. Što vam je najljepše ostalo u sjećanju iz veze s Johnyjem Štulićem? Rastanak. Svaka je veza lijepa dok traje, a s njim je i ta inače neprijatna situacija bila doživljaj. Kako biste se opisali u tri riječi?

i to je danas dovoljno).

Ženski svijet

Za Male ženske razgovore progovara o svojem ženskom svijetu, o filmu i glazbi koje najviše voli gledati, odnosno slušati, o svojim uzorima i životnom motu, o muškarcima, o braku, o Varaždinu i Baroknim večerima koje posjećuje, ali govori i o svojim uspomenama “djevojke Branimira Štulića”. Govor i tiho, odmjereno, samozatajno, a opet na neki čudan način otvoreno kao da danas ne sluša klasičnu glazbu i kao da iz njezinog života nikad nije iščezao “lajtmotiv buntovničkog i odmetničkog, alternativnog i urbanog novog vala” zagrebačkih, varaždinskih, splitskih, riječkih, beogradskih, ljubljanskih i

ajbolje što daje majčinstvo je prilika imati unuke, kaže Branka inih “cura i dečki s asfalta“ s početka 80-tih godina prošlog stoljeća. Zato, ako već na početku ovog uvoda u nekoj od vas ili nekom od vas ovaj uvod pobuđuje nostalgiju, ne ustručavajte se “odškrinuti vrata” malog, poput kaleidoskopa

Tiha, ozbiljna, znatiželjna. Što je za vas uspjeh u životu? Nepomućeni obiteljski odnosi, prijatelji koji su stalno prisutni, vidljivo ili nevidljivo. Koju glazbu volite slušati? Omiljeni albumi su mi “Najljepše operne arije” - sopran, Enya, Vangelis, Dropkick Murphys, Tom Waits, Cohen, ali najviše volim slušati tišinu.

vedrog i šarolikog, svijeta Branke Bakarić. Pustite neka vam s CD-a “klize” zvukovi “Balkane, Balkane moj!” ili “Kad stari prijatelji odu”, a može i “Klinček stoji pod oblokom”, ili neka od pjesama posvećenih upravo Branki, i opušteni u naslonjaču zaputite se u svijet imaginacije i slobode kakav još uvijek “furaju Štulić i svi oni s kojima je prijateljevao, ljubovao, družio se”... Samo neki na ovaj, a drugi na onaj način. Jutro započinjete sa... Kava, yoga, e-novosti … Vaš moto u životu? Povezanost stavova i ponašanja. Vaš uzor u životu? Henry David Thoreau. Najromantičniji trenutak u životu? Prije nekoliko godina u kasno ljeto sjedili smo na obali u Opatiji, zrak je bio miran, nebo i more plavi, trenutak potpune predanosti zajedničkom trenutku. Romantično i, mojim skromnim rječnikom, neopisivo. Najdraži film? Departures. Što je za vas majčinstvo? Najbolje što daje majčinstvo je prilika imati unučad. Omiljeni parfem? Ne koristim parfeme. Iz kuće ne izlazim bez... iPhonea. Je li istina da iza svakog

uspješnog muškarca stoji uspješna žena? Ne znam, mislim da nije nužno. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Prva želja, da u bolnicama, klinikama, ambulantama, uvede red u čekaonici, da svaki pacijent zna kad je na redu. Druga želja, da iz hrane nestanu dodaci kao pojačivači okusa, konzervansi, ostaci umjetnih gnojiva i sve tome slično.Treća želja, ako još ima snage, da mi pribavi vozilo koje lebdi iznad zemlje i vode, da juri preko livada, stepenica, rijeka, nizbrdo i uzbrdo … Jeste li ljubomorni? Ne. Što vam je najvažnije u braku? Dijalog i povjerenje. Čime vas je osvojio vaš suprug? Predan u svemu što radi. Najseksepilniji Hrvat? Moj suprug. Omiljeni restoran? Vrlo rijetko idem u restoran, nikada po vlastitom izboru. Nemam omiljeno mjesto. S kojim glumcem biste rado otišli na večeru? Edwardom Nortonom. Što vas privlači kod muškaraca? Ne znam. Sve. Što nikad niste učinili, a željeli biste? Skok padobranom.

nfekcija v irusom herpes simpleksa najčešća je virusna infekcija koja može zahvatiti sve ljude, bez obzira na dob. Riječ je o dvije vrste virusa herpes simpleksa - tipu 1 i 2 koji kod ljudi izazivaju promjene na koži, sluznicama pa čak i živčanom sustavu. Gotovo sva djeca rane školske dobi (njih 95%) susretne se s tim virusom, no o njihovom imunitetu (osobito o tzv. staničnom imunitetu ) ovisi hoće li se razviti i simptomi bolesti Sanja PETEK-MODRIĆ ili ne. Utvrđeno je da ta dva dr. med. tipa virusa imaju određene specijalist biološke raznolikosti, a radermatovenerolog zlikuju se i u načinu ulaska Kralja P. Krešimira IV. 41 a, u organizam. Naime, virus Varaždin 042/302-080 herpes simpleksa tipa 1 najčešće u organizam ulazi na području usana - bilo direktnim dodirom, slinom ili oralnim sekretima; pa su i promjene smještene na tom području (kutovi ili rubovi usana, nos, rjeđe obrazi i sl.). Za razliku od njega, virus herpes simpleksa tipa 2 uzrokuje promjene na području vanjskog spolovila; a u organizam ulazi spolnim kontaktom ili pak tijekom porođaja prelazi s majke na dijete. Kao što je rečeno, bolesne promjene vezane uz infekciju virusima najčešće izbijaju na koži, sluznicama ili prijelazu kože na sluznicu. Na zahvaćenom dijelu najprije se osjeća peckanje, svrbež ili bol. Ubrzo, nakon pet do šest dana, na koži se pojavljuju sitni mjehurići vrlo tankih stijenki, veličine zrna prosa. Oni za nekoliko dana prelaze u gnojne izrasline, a nakon njih ostaju kraste. Kraste nakon desetak dana otpadaju bez ožiljaka, no kraće vrijeme na zahvaćenom području zaostaje blago crvenilo. Od recidivantnog tj. ponavljajućeg oblika herpes simpleks infekcije, boluje oko 2% ljudi. Kod njih se nakon pada imuniteta ili izloženosti provocirajućim čimbenicima (menstruaciji, suncu ili drugim oblicima zračenja, stresu...) virus „probudi“ i uzrokuje navedene simptome, najčešće na granici kože i sluznice. Uobičajena terapija uključuje primjenu tzv. virustatika - lijekova koji zaustavljaju razmnožavanje virusa, a time i pojavu bolesti. U većini slučajeva dovoljna je uporaba krema, a rjeđe je potrebna i primjena preparata u obliku tableta ili injekcija.

36 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

26. siječnja 2010.

ŽENE NA POSLU Poslovna tajnica naše županije Jelica Rogar

Zašto ići ginekologu? (2)

bjaš njenje pre poruka za kasniji prvi ginekološki pregled (2 ili 3 godine od 1. spolnog odnosa) jest – potrebno je vrijeme prilagodbe imunološkog sustava djevojke na spolne odnose i činjenicu da nakon injedne od najznaDr. Aleksandar fekcije čajnijih spolnih bolesti JUKIĆ humanim papiloma spec.ginekologije i virusom (HPV-om) – u porodništva 90% slučajeva dolazi do samoizliječenja unutar dvije godine. Poštujući tu činjenicu, smatra se kako saznanje djevojke o postojanju HPV infekcije kod nje stvara nepotrebnu brigu hoće li doći do samoizliječenja ili ne i moguću frustraciju pri pomisli na spolne odnose. S druge strane, dio medicinskog svijeta smatra kako je sigurnije znati realne činjenice na vrijeme i daljnjim postupcima prevenirati nastajanje ozbiljnije bolesti. U velikom broju slučajeva od daljnjih postupaka je dovoljan odnos s prezervativom i liječenje usputne infekcije rodnice i grlića maternice te se tako samoizliječenje od HPV-a može postići i puno prije. Infekciju HPV-om možemo potvrditi PAPA testom i taj virus je posebno značajan jer je on u gotovo 100% slučajeva neophodan za nastanak raka grlića maternice. toga i ne čudi činjenica kako ćete u gotovo svim ginekološkim ordinacijama u nas čuti preporuku - na redovite ginekološke kontrole treba ići svake godine. Naša klinička praksa pokazuje kako su prvi spolni odnosi nerijetko povezani s različitim ginekološkim smetnjama u djevojaka i nerijetko i mimo znanja svojih roditelja djevojke dolaze ginekologu i ranije od svjetskih preporuka. To je ujedno i najbolji put zaštite ženskoga zdravlja i prevencije najopasnije bolesti ženskog spolnog trakta povezanog s infekcijom: rak grlića maternice. No nažalost, dio djevojaka se i danas zna savjetovati kod prijateljica koje su imale slične tegobe kako se liječiti, što sigurno nije sretan izbor s obzirom na to da različite bolesti daju gotovo istovjetne simptome i loše odabranom terapijom samo možemo prikriti smetnje i omogućiti bolesti daljnji razvoj. Stoga, ne budimo lijeni i nemarni prema sebi – godišnja ginekološka kontrola nam osigurava bezbrižan spolni život.

Svaka tajnica mora držati do sebe jer zastupa svog nadređenog i instituciju u kojoj radi, ističe Jelica Rogar

Kako oraspoložiti šefa? Jelica ima i za to recept, a kako i ne bi kada je 29 godina tajnica u upravi, od čega 17 godina u Varaždinskoj županiji Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Dobra tajnica prije svega mora organizirati rad u svojem uredu i vrlo često u uredu svog pretpostavljenog.

Kava- da ili ne?

Također tajnicu moraju krasiti osobine poput povjerenja, smi-

renosti, ozbiljnosti, ljubaznosti, susretljivosti i snalažljivosti, ali ona za svoj posao mora biti i motivirana - istaknula je Jelica Rogar, poslovna tajnica u Varaždinskoj županiji s ukupno 29 godina radnog staža. Uistinu respektabilna brojka i prava osoba da nam otkrije sve tajničkog posla. Za njih je uvriježeno mišljenje

a Jelicu je najveći dojam ostavio Franjo Gregurić, bivši predsjednik Vlade

Jednostavno savršena tajnica

da moraju samo dobro izgledati i znati kuhati kavu, no je li tome baš tako, upitali smo tajnicu Jelicu. - Postoji neko uvriježeno mišljenje da sve tajnice imaju duge noge, da su uvijek nasmijane, da kuhaju kavu... Ima i toga i to je sastavni dio

posla. No, svaka tajnica mora držati do sebe, ona zastupa svog nadređenog i instituciju u kojoj radi - ističe Jelica. Osim izgleda, kaže, važno je i stalno usavršavanje, poželjno je da tajnica govori strani jezik, a normalno je da se lako pismeno i verbalno izražava. - A što se kava tiče, nema ni tu ničeg lošeg nego dapače, užitak je s nadređenim popiti kavicu pa sve dogovoriti uz taj čarobni napitak - potvrđuje Jelica. - Radeći u Kabinetu župana kuhala sam kavu i županu i njegovim suradnicima i uz kavu smo svako jutro imali svojevrsni kolegij - dodaje tajnica kojoj je prvo radno mjesto bilo u Komitetu za privredu općine Varaždin dok je posljednjih 17 godina u Varaždinskoj županiji.

Podrška obitelji

Na svom je radnom mjestu susrela mnogo poznatih osoba i izaslanstava pa je pri njihovom dolasku, uz uobičajenu

Kozmetički

savjeti

Koža ne smije doživjeti recesiju S a svih strana do nas dopiru informacije o krizi i o tome kako je preživjeti, a na nama je da te ideje provedemo u djelo. Kako je recesija potresla već mnoge, prvo što vam pada na pamet jest početi „kresati“ svakodnevne troškove, a kozmetika se našla među prvima na popisu te se počela smatrati luksuzom. Istina je da nam nije nužna za život, ali priznajmo da nam ga olakšava. Njega kože i kose smatraju se brigom o zdravlju. Danas nam i u poslovnom svijetu

treba njegovan izgled kako bismo bili prihvaćeni i uspješni. Zato stručnjaci smatraju da se njege ne treba odreći nego pažljivo birati preparate i time ćete uštedjeti novac, vrijeme i zdravlje. Nemojte kupovati nove proizvode ako niste isprobali tester. Privlačnost ambalaže također nije mjerilo za kupovinu nekog proizvoda. Umjesto da lutate tražeći trgovine gdje ćete kupiti svoje kreme, vi potražite ljekarnu u kojoj ćete dobiti i savjet stručnjaka koji poznaje svojstva, sastav i djelovanje

kurtoaziju, upotrijebila, što i svim tajnicama preporučuje, i znanja i diplomacije kako uvaženom gostu ne bi bilo dosadno i prekruto. - Nekako je na mene najveći dojam ostavio dr. Franjo Gregurić, naš bivši predsjednik Vlade i zastupnik u Hrvatskom saboru. Odisao je jednostavnošću i ugodnim ophođenjem - rekla je Jelica koju je u njezinom poslu uvijek podupirala njezina obitelj. - U svemu me uvijek podržavao moj suprug koji mi je bio stup podrške. On se naviknuo na to da ja nemam fiksno radno vrijeme te da sam i vikendom na usluzi pretpostavljenima - dopunjava tajnica koja ima recept i za to kako oraspoložiti šefa. - Za to je potrebno dobro raspoloženje i osmijeh. I lijepa riječ ima vrlo važnu ulogu - kaže Jelica koja je, kako smo čuli od drugih, jednostvano savršena tajnica.

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392

preparata za njegu. No, prije toga najbolje je da posjetite svojeg kozmetičara koji će vam odrediti tip kože što je vrlo bitna informacija. Dermokozmetički preparati ne sadrže štetne tvari, a i puni su dobrih sastojaka. Za njih velimo da su visoko učinkoviti jer se nanose u malim količinama pa jednu tubicu možete imati iznenađujuće dugo što je još jedan oblik štednje. Kozmetiku pohranjujte u skladu s uputama na pakiranju da biste očuvali njezinu trajnost.

Ženski svijet 37

26. siječnja 2010.

KOZMETIKA Istražili smo razliku u sastojcima

Umjesto mineralnih ulja bolje je koristiti biljna ulja poput maslinovog ili bademovog Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Na hrvatskome tržištu unatrag desetak godina isprofiliralo se nekoliko domaćih brandova, proizvođača prirodne kozmetike, odnosno proizvođača koji svoje kozmetičke preparate nazivaju prirodnima. No, jesu li oni zaista prirodni ili su većinom sintetski, i što je ustvari prirodna, odnosno organska kozmetika?

Bez sintetike

- Prirodna je kozmetika ona u kojoj nema sintetskih dodataka i sintetskih konzervansa, odnosno pod pr irodnom se kozmetikom smatra ona koja ima više od 60 posto sadržaja biljnog podrijetla – rekao nam je Rudolf Gregur, predsjednik voćanske udruge Zraka sunca čiji članovi sami

rirodna kozmetika znači ne samo zdravu njegu, nego i brigu o okolišu uzgajaju bilje, ručno ga obrađuju i tretiraju te od kojeg kasnije proizvode biljne čajeve i kozmetiku. – Organska je kozmetika u biti i prirodna i ekološka, dakle ona koja ne koristi pesticide, herbicide ili insekticide u proizvodnji bilja – saznali smo od fitoterapeuta Gregura.

Prirodna kozmetika mora sadržavati prirodne sirovine koje njeguju kožu

No, koji su to sintetski dodaci? Prema riječima našeg sugovornika, to su antioksidansi, vitamin C i E koji nisu dobiveni direktno iz biljaka, zatim mineralna ulja poput parafinskog, koje kožu nakon nekog vremena počinje isušivati umjesto da je hrani. Zato je umjesto mineralnih ulja bolje koristiti biljna poput maslinovog, bademovog, ulja pšeničnih klica ili pak ulja dobivenog iz sjemenki grožđa.

Sve ekološki

Prirodna kozmetika mora sadržavati prirodne sirovine koje njeguju kožu, ali također i štite okoliš. Poneki brandovi ekološke, odnosno organske kozmetike smanjuju količinu ambalaže na minimum, a posebno je važno i da je biorazgradiva jer oni koji brinu o tome da kozmetika bude prirodna, uglavnom brinu i o čistoći okoliša. Tako poneki proizvođači prirodnih sapuna prodaju

sapun na grame – dođete u trgovinu, prodavačica odreže onoliko sapuna koliko trebate i to zamota u papir bez suvišnih naljepnica, kutija ili vrećica. Spomenimo još i to da bi, osim ekološki neprihvatljive ambalaže, proizvođači prirodne kozmetike trebali odbijati i testiranje proizvoda na životinjama, odnosno korištenje sastojaka životinjskog podrijetla kao i one koji su genetski modificirani.

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

Pogled u svijet iz ženske perspektive

Uvod u prirodnu, biljnu kozmetiku

Seks i diskont J

učer sam išla kupiti špeceraj. U diskontu gužva jer su neki artikli na sniženju. Promatram sa strane i vidim kako se jedni guraju kod rashladnih polica sa suhomesnatim proizvodima i svježim mesom, a drugi prekopavaju gondole s odjećom. Jedna žena zgrabila je gaće i dižući ih uvis, glasno dozivala drugu preko puta:»Hodi sim, tu su! Našla sam ih! One bele z jačom gumijom kaj sam ti govorila da su sad na pol cene!» Začas se oko njih stvorio cijeli ženski bataljun, pa su i mlade i stare razvlačile žensko rublje. Grudnjaci obični i oni puš ap, s malim, većim i ogromnim košaricama, dvije vrste bodija u drap i bijeloj boji, te gaće i gačurde, kakve si ne bi dala obleči ni za vlasiti sprovod! ledam i pitam se kud su nestala ona krasna vremena, kad se po intimno rublje išlo u specijalizirane prodavaonice, a po onaj ekstra posebni ili seksi veš, čak i u druge gradove, kako se znatiželjni ne bi križali zbog ove sramote? Iako nikad nisam voljela takve krajnosti, ipak je u njima bilo neke čudesne draži. I ne samo to, nego je bila strašno rajcig i sama pomisao na uzbuđenje koje me čeka u razodijevanju u dvoje! Moram priznati da je to i dalje moja glavna preokupacija, te da bih i zadnju kunu dala za nešto što je toliko nježno, svileno, čipkasto, prozirno, puteno ili požudno kao čarobne kreacije finog intimnog rublja. I tu ću stati jer ja sam vizualni tip, pa sam Bog zna kud bi me odvela ovakva pomamna razmišljanja. ošla sam i do blagajne. Ispred mene mlađa je žena na pomični pult skipala čokoladne i obične napolitanke, pakirane picekove boce, mljeveno meso, špic svinjska rebrica, špek, bijeli grudnjak, dva para dubokih gaća i dvije potkošulje s ramenicama. U bijeloj i drap boji. «Ove se odlično opkuhavaju. I nisu skupe. Treba čovjek imati uvek pripremljeno za bolnicu. Vidite kakvo je vreme došlo! Obolijevaju i mladi i stari. A bormeš i hmiraju!» - okrenuta prema meni, govori mi onako usput, dok blagajnica očitava kodove. tvarno su nastupila neka čudna vremena. Ona se sprema za bolnicu, a ja za – SEKS! Pozdravlja vas vaša Diva!

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje mandarine djeluje i antidepresivno E terično ulje mandarine i njezin „veseli“ miris, svima je dobro poznat. Postoje dvije vrste eteričnog ulja mandarine, pa tako razlikujemo ulje crvene i zelene mandarine. Oba eterična ulja se dobivaju hladnim tiještenjem usplođa (kore) mandarine, no razlikuju se po tome što se ulje zelene mandarine dobiva od još nezrelog (zelenog) ploda veličine oraha, dok se za ulje crvene mandarine tiješte zrele mandarine. Djelovanje ulja crvene i zelene mandarine je slično, ali ipak postoje neke razlike na koje treba obratiti pažnju. Eterično ulje crvene mandarine ima snažna umirujuća svojstva, smanjuje

stres, djeluje antidepresivno, umanjuje nemir, osobito kod hiperaktivne djece. Ulje je vrlo blago i stoga vrlo pogodno za malu djecu, pa čak i bebe. Također se često koristi u preparatima za trudnice za prevenciju strija. U takvu svrhu dobro se kombinira s baznim uljima jojobe, lješnjaka i plodom divlje ruže. Odličan je tonik probavnog sustava – umanjuje grčeve i pomaže kod usporene probave. U stresnim situacijama jednostavno utrljajte 1-2 kapi mandarine (s malo baznog ulja) na solarni pleksus i zapešća, a jednu kap možete staviti i na vrat, kako biste udisali njen miris. Zelena mandarina stimu-

lira probavu te je odlična pomoć za grčeve i kolike kod beba i male djece. Smiruje mučninu u želucu, smanjuje nadutost i ublažava bolove u crijevima, stimulira jetru, te može poslužiti za regulaciju metaboličkih procesa i za smanjenje masnoće u krvi. Razlike između ovih eteričnih ulja nisu velike. Ulje zelene mandarine učinkovitije djeluje na probleme probavnog sustava, blaže je od crvene, te je idealan odabir za bebe i starije osobe s osjetljivom kožom kod kojih se ne mogu koristiti agresivnija ulja. Postoji i mala razlika u mirisu – miris zelene mandarine je više opor od mirisa crvene mandarine.

Marija Nekić Aromamaser

38 Oglasi

26. siječnja 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI T R N O V E C , Bartolovečka 76 42202 TRNOVEC BARTOLOVEČKI Na temelju članka 4. Odluke o stipendiranju učenika i studenata u Općini Trnovec Bartolovečki (Službeni vjesnik Varaždinske županije broj 4/2000), raspisuje se

NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA UČENICIMA I STUDENTIMA U 2010. GODINI 1. U skladu s Odlukom o stipendiranju učenika i studenata u 2010. godini dodijelit će se - 4 stipendije učenicima III i IV razreda srednjih škola, - 2 stipendije studentima prave godine studija - 9 stipendija studentima druge i viših godina studija Visina stipendije za učenike srednjih škola iznosi 250 kuna mjesečno odnosno 2.500 kuna godišnje. Visina stipendije za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije iznosi 450 kuna mjesečno odnosno 4.500 kuna godišnje, a studiranja van spomenutih Županija 600 kuna mjesečno odnosno 6.000 kuna godišnje. U slučaju da se iskoriste ukupno planirana sredstava za stipendiranje u ukupnom iznosu od 80.000 kuna, a prema broju i vrsti stipendija kako je to naznačeno ovim natječajem, eventualno neiskorištena sredstva dodijelit će se kandidatima s liste prioriteta za stipendiranje studenata druge i viših godina studija.

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka 136 a, Pušćine, objavljuje

OGLAS

ZA POPUNU RADNOG MJESTA 1.VODITELJ RAČUNOVODSTVA I FINANCIJA Traženi uvjeti: • visoka ili viša stručna sprema ekonomskog ili informa tičkog smjera, • najmanje tri (3) odnosno pet (5) godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u računovodstvu, • potpuno poznavanje organizacije i tehnologije obavljanja svih računovodstvenih poslova, • poznavanje poslova analize, statistike i planiranja, • poznavanje poslova izrade računovodstvenofinancijskih izvještaja, • poznavanje poreznog sustava, računovodstveno fincijskih propisa, • poželjno posjedovanje uvjerenja o zvanju “ovlašteni računovođa”, • aktivno znanje rada na računalu, • poželjno znanje stranog jezika (engleski, njemački), • posjedovanje vozačke dozvole “B” kategorije, Potrebne vještine: samostalnost, odgovornost i korektnost u radu, sklonost dobroj organizaciji i planiranju, sposobnost timskog rada i komunikativnost, kreativno razmišljanje u cilju razvoja tvrtke. Kandidatu nudimo: rad u stručnom timu, stručno usavršavanje, ugodnu radnu atmosferu, probni rad do šest (6) mjeseci. Ako ispunjavate sve navedene uvjete i smatrate se sposobnim za obavljanje ovih poslova, pošaljite nam svoju prijavu sa životopisom (detaljni opis školovanja i dosadašnjeg rada) i dokazima o ispunjavanju uvjeta (fotokopija diplome, domovnice, osobne iskaznice, radne knjižice, vozačke dozvole i sl.) te adresu i broj telefona. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. Prijavljeni kandidati po izboru poslodavca biti će pozvani na stručni razgovor i provjeru. S odabranim kandidatom sklopiti će se ugovor o radu na određeno vrijeme – probni rad do šest (6) mjeseci. Oglas je neobvezujući, a kandidati će o konačnom ishodu biti obaviješteni na prikladan način. Rok za prijavu je osam (8) dana od objave oglasa u tisku, na adresu: Bernarda d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

Uprava

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju učenici i studenti: - čiji roditelji odnosno staratelji imaju prebivalište na području ove Općine najmanje 3 godine prije podnošenja prijave te izmirene dospjele obveze prema proračunu Općine, - koji nisu korisnici drugih stipendija, - koji su redovni studenti te da imaju prosjek ocjena studiranja najmanje 2,5 - koji su redovno upisali prvu godinu studija u 2009. godini s prosjekom ocjena u dva prethodna razreda srednje škole od najmanje 3,00 za svaki razred, - koji su redovni učenici III odnosno IV razreda srednje škole te da imaju prosjek ocjena u dva prethodna razreda škole od najmanje 3,00 za svaki razred, - koji ne ostvaruju prihod po osnovu zaposlenja odnosno od obavljanja samostalne djelatnosti. 3. Lista prvenstva kandidata za dodjelu stipendija utvrdit će se u skladu s kriterijima iz Odluke o stipendiranju učenika i studenata u Općini Trnovec Bartolovečki. 4. Uz pisanu prijavu na natječaj, kandidati trebaju priložiti: - preslik osobne iskaznice - preslik indeksa, uvjerenje sveučilišta o upisu na studij prve godine sa statusom redovnog studenta s preslikom svjedodžbe s ocjenama za prethodna dva razreda srednje škole (za kandidate I godine studija) - uvjerenje sveučilišta o statusu redovnog studenta i godini studiji na kojoj je upisan s prosječnom ocjenom položenih predmeta na dvije decimale i preslik indeksa (za kandidate druge i viših godina studija) - uvjerenje srednje škole o statusu redovnog učenika s preslikom svjedodžbi s ocjenama za prethodna dva razreda (za kandidate učenike III i IV razreda srednje škole) - izjavu o članovima zajedničkog domaćinstva, - dokaze o ostvarenim prihodima za sve članove zajedničkog domaćinstva za posljednja tri mjeseca prije objave natječaja. Pod ostvarenim prihodima podrazumijevaju se prihodi po osnovu zaposlenja, mirovine, prihodi od obavljanja samostalne poljoprivredne djelatnosti,od obavljanja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti ili intelektualnih usluga, kao i prihodi od imovine i imovinskih prava. Nepotpune i nepravovremeno dostavljene prijave neće se razmatrati. 5. Prijave s dokumentacijom , kandidati trebaju dostaviti na adresu OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI, Trnovec, Bartolovečka 76, 42202 Trnovec Bartolovečki s naznakom na omotnici „Stipendiranje učenika-studenata“ i to zaključno do 10. veljače 2010. godine do 12 sati bez obzira na način dostave.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

26. siječnja 2010.

Kuće Kuće OKOLICA povoljno! Jalkovec katnica i 400 m²dvorišta 65.000 €, Turčin kuća 95 m² (novouređena) - 68.000 €, Gojanec 80 m²- 47000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE EXLUZIVA! Masarykova ulica- stara vila 200 m² i 1000 m² dvorišta i novija luxuzna kuća 250 m² u Vidovečkoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

Mob.099/4088-832 ozn.5338 KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.797e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.798e KUĆA u Klenovniku, povoljno. Mob.098/1944-690 ozn.5437

KUĆE VARAŽDIN! Adolfa Wisserta 80 m² i 450 m²,Marina Držića 180 m² i 550 m², Ratimira Hercega 150 m² 550 m². Lucer na nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Varaždinu sa 2 odvojena stana, etažirano, dvorište + garaže, prodajemo ili mijenjamo za stanove. Pogledati na adresi O. Župančića 23 ozn.5448

STARE KUĆE i gradilišta! Zagrebačka (poslovni prostori i dvorište) ukupno 2000 m², FIlćeva kuća i dvor 1000 m², produžetak Jurkovićeve 2000 m²- po 35 €/m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆU sa 500 m² okućnice, vlasništvo 1/1, R. Hercega 8, Varaždin, prodajem. Mob.098/301-534 ozn.5472

V I K E N D KU Ć E ! H a l i ć 4 0 m²-17000 € , Mali Vrh 50 m² (za stanovanje) 26.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: V. Žganca, Filićeva, Đ. Sudete, F. Košćeca, Đ. Kuhara, Z. Kunc, O. Price…Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 66.000 €, Kućan Marof… Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c SNIŽENE cijene kompletne ponude kuća. Mob.098/1644-483, MEN-ARS N EKRETN I N E ozn.141c KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije. Mob.091/630-9630 ozn.229b POSLOVNI prostori u centru, nasuprot centrale Zagrebačke banke, 3 odvojena dijela, ulični i na katu, etažirano i adaptirano, u cjelini ili pojedinačno prodajem/iznajmljujem. Mob.099/735-5000 ozn.5297 POVOLJNA prilika! Kuća sa bazenom, jacuzzi, videofon, novogradnja, u Hrašćici, dvorište 1 300 m², 160.000 €. Moguća zamjena za stan,

KUĆU u Knegincu, prodajem. Mob.099/514-3931 ozn.5449

NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5473 PRODA JEM/iznajmljujem poslovni objekat, 700 m², okolica Varaždina, povoljno. Tel.210-017 ozn.291b

STANOVI BREZNICA, dvosobni stan 54 m² + tavan 54 m², odmah useljiv (520 €/m²) 28.000 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c DVOSOBNI stan, 59,4 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 1050 €/m². Mob. 098/837-681 ozn.20c SUPER PRILKA ! Garsonjera 25 m², novouređena, u Zagrebačkoj 25.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE novogradnja! Trosobni 56 m² - Grabanice i trosobni u Supilovoj 78 m² - prekrasno uređen! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI novouređeni stanovi! Vrazova 53 m² (centar ) i Zagrebačka (15) 68 m², Zrinskih i Frankopana 54 m² ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA najniže cijene! 38 m²- jednosobni, 52 m² - dvosobni, 114 m² - četverosobni luksuzni stan(tri tera-

se, dvije kupaone)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c STAN, novogradnja, Dravska ulica, 1. kat, 67,55 m², 3 sobni prekrasni stan , hitno i ispod cijene, prodajem. Tel 099/2374386 ozn.71c STAN, novogradnja, Grabanice, 3. kat ,87.90 m², 3 sobni vrhunski stan sa garažom, hitno i ispod cijene, prodajem. Tel 099/237- 4386 ozn.71c STAN na Banfici, Preloška ul., 3. kat, dvosobni 61 m², hitno i ispod cijene prodajem. Tel 098/735-233 ozn.71c ZRINSKIH i FRANKOPANA: jednosobni 32 m²; dvosobni 52 m², dvosobni 54 m² - 40.000 €; trosobni 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 30 i 40 m², dvosobni: 47 m², trosobni 56 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c M. KRLEŽE : dvosobni 55 m² , trosobni 68 m², trosobni 77 m²; Kozarčeva: dvosobni 60 m² i trosobni 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c BANFICA: jednosobni 45 m² Preloška ; dvosobni 60 i 63 m² R. Boškovića; dvosobni 53 i 60 m² Koprivnička; dvosobni 65 m² Vukovarska. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DRAVSKA: jednosobni 27 i 35 m² , dvosobni 37 i 52 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA : jednosobni 33 m² dvosobni 48 m²; trosobni 56 m² i 80 m² - 86.500 € i peterosobni 160 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠČANSKA : jednosobni 39 m², dvosobni 60 i 63 m², trosobni 64 i 86 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c REŽEKOVA: jednosobni 35 m²; dvosobni 49 m² ; trosobni 80 m²+ tavan 30 m² , četverosobni 80 m² + tavan 80 m². Ve-

nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA : jednosobni 33 i 43 m²; dvosobni 49 , 63 i 65 m²; trosobni 78 m², četverosobni 93 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c T. UJEVIĆA: jednosobni 35 m², dvosobni 54 m² i dvosobni 50, 52, 60 m² B. Radića. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJE se stan Supilova ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja. Mob.098/246-177 ozn.109c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c HITNO – ispod cijene! 3-soban stan, 60 m², 3. kat, 1.100 €/m². Mob.098/1644-483, MEN-ARS NEKRETNINE ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c KUP UJEM dvosobni stan u Varaždinu do 65.000 €. Mob.091/793-0702 ozn.212a DVOSOBNI stan, 48 m², Trakoščanska ul. prizemlje, pogodan za stanovanje ili poslovni prostor, odvj. ured i sl., prodajem. Mob. 098/916-2767 ozn.213a POVOLJNO prodajem dvosobni stan, 68 kvadrata, namješten, Miroslava Krleže 1 A.

Mali oglasi 39

Tel.048/626-545 ozn.5250 TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.098/527-254 ozn.5391 DVOSOBNI stan na Banfici, sređen, prazan; garažu u Masarykovoj, prodajem. Mob.098/190-6034 ozn.5428 TROSOB N I stan 66,5 m², Ul. Zrinskih i Frankopana, I kat, nova PVC stolarija, plin, vodomjer, prodajem. Mob.095/906-7189 iza 17.00 h ozn.5431 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 806e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.800e STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c PRODAJEM trosobni stan u M. Krleže 1 A, 77 m²; iznaj-

mljujem trosobni stan, namješteni, bračnom paru. Mob.091/541-3474 ozn,.5444 JEDNOSOBNI stan, 31 m², u Zrinskih i Frankopana 2, I kat, plin, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.5446 DVOSOBNI stan, 60 m², kompletno renoviran, Vrazova ul., prodajem. Mob.098/301-534 ozn.5472 DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.5494 STAN, novogradnja, Supilova i garažu, povoljno prodajem. Mob.098/379-809 ozn.5462

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE u Varaždinu veličine 702 m2, prodajem. Mob. 098/423-890 ozn.71c GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu cca 860 m², hitno i ispod cijene prodajem. Tel 098/735-233 ozn.71c KUPUJEM zemljište u okolici Varaždina ili Vž. Toplica, pogodno za gradnju vikendice. Mob.099/215-7037 ozn.171c VARAŽDINSKE TOPLICE – teren na brijegu 3 300 m², dozvoljena gradnja, struja, voda, plin u blizini. Moguć dokup do 10 000 m². Mob.099/674-6544 ozn.5425 GRADILIŠTE u Sračincu, Ul. M. Stančića, 20 x 60 m, cijena 13 €/m². Mob.,091/541-2636 ozn.5447 HITNO i povoljno prodaje

40 Mali oglasi se vinograd i vikend zemljište na Varaždin Bregu. Mob.098/972-9548 ozn.302b ZEMLJIŠTE 1 650 m² i 2 850 m², pogodno za vikendicu, prodajem; Fiat Uno 1,3 D, neregistriran, prodajem. Mob. 091/5494-363 ozn.5480

NAJAM SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, internet, poseban ulaz, iznajmljujem studentima, nepušačima. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.5354 SKLADIŠNI prostor 200-300 m², zatvoreni i otvoreni po potrebi, iznajmljujemo.Tel: 098 359 404 ozn.54c UHODANI poslovni prostor u centru Varaždina s osiguranim parkiralištem, iznajmljujem. Mob.098/423-890 ozn.71c JEDNOSOBAN stan na Banfici, studentima/mlađim zaposlenim osobama, iznajmljujem. Tel.232-389, 091/550-9518 ozn.178c DVOIPOLSOBNI stan od 72 m², Ulica A. Harambašića, od 01. 02. 2010. iznajmljujem. Informacije na mob.098/267-566 ozn.5423 DVOSOBNI namješten stan u Va ra ž d i n u , i z n a j m l j ujem. Mob.099/658- 5918, 098/910-5291 ozn.5426 DVOSOBAN stan, I kat, u zgradi na Banfici, kompletno namješten i uređen, iznajmljujem. Mob.091/252-3692 ozn.5430 NENAMJEŠTENI dvosobni stan u Jalkovečkoj ulici (novogradnja). Pogodno za stan ili poslovni prostor, iznajmljujem. Mob. 091/448-8896 ozn.802e TRAŽI SE prostor za ugostiteljsku djelatnost, kupnja ili najam na duže vrijeme. Ponude na tel. 091/433-4004 ozn.804e NOVOUREĐEN I dvosobni stan u kući, poseban ulaz, blizina Optujske, iznajmljujem. Mob.091/587- 4966, 091/511-2270 ozn.5436 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5465 KOMFORNU kuću, Kućan Donji, kod škole, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.5487 NOVI poslovni prostor, Optujska 48, iznad pekare Edi, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.5487 TROSOBNI namješten stan, 78 m², etažno plinsko grijanje, vodomjer, Banfica, iznajmljujem. Mob. 098/550-654, 095/8722-976 ozn.5495 DVOSOBNI namješteni stan, 58 m², B. Radića, 1.800 kn i dvosobni nenamješteni, 63 m², Trakoščanska, 1.000 kn. Mob.091/1308-162 ozn.293b NAMJEŠTENU sobu, zaposlenoj ženskoj osobi ili studentici, iznajmljujem. Mob.091/763-8364 ozn.295b DVOSOBAN komforni stan u strogom centru, pogodno za kancelariju, kozmetički salon i sl., iznajmljujem. Mob.091/554-6879 ozn.299b

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

MANJI dvosobni stan, namješten, može i u poslovne svrhe, iznajmljujem. Mob.091/517-3831 ozn,.300b

TRAŽIM ozbiljnu žensku osobu za njegu i pomoć u kući, po mogućnosti sa područja Općine Trnovec Bartolovečki. Mob.091/332-6007 ozn.5427

DVOSOBNI stan, namješten, 50 m², etažno grijanje, vlastiti vodomjer, useljiv od 03.02.2010.. M o b . 0 9 8 / 9 2 7- 0 1 4 3 ozn.301b VA RA Ž D I N – u l i č n i lokal cca 30 m², u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob.098/792-016 ozn.305b DVOSOBNI stan u centru grada, iznajmljujem. Upitati: Marija Trojko, Cankareva 8, Varaždin, 042/310-556 ozn.306b DVOSOBAN stan u Trakoščanskoj ulici za dva studenta/ice, iznajmljujem. Mob.091/2546-964 ozn.307b JEDNOSOBNI stan u prizemlju, Banfica, iznajmljujem. Tel.494- 667, 098/928-2771 ozn.5459 ozn.5459 JEDNOSOBNI namješten stan u centru grada, iznajm l j u j e m ž e n s ko j o s o b i . Mob.091/377-1144 ozn.5467 DVOSOB N I, novo namješteni stan, iznajmljujem. Mob.098/267-588 ozn.5492 GARAŽU u blizini centra u Va ra ž d i n u , i z n a j m l j uj e m . M o b . 0 9 8 / 5 9 1- 5 3 8 , 091/580-1425 ozn.5496 GARSONJERU 25 m², namještena kuhinja, 1.400 kn/ mj. sa režijama, iznajmljuj e m . M o b. 0 9 2 / 2 4 1-7 9 5 7 , 099/836-9788 ozn.5497 Studentu, ili M/Ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.811e Iznajmljujem namješteni 1-sobni stan u Trakošćanskoj, studentici ili pouzdanoj osobi. 091 510 3339 ozn.812e

VOZILA PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec

TRAŽI se djevojka za rad u kafiću. Informacije na mob. 095/868-4969, 098/866-922 ozn.5441 Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c O P E L CO R S A 1 . 3 T D I , 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km,

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla • servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.801e IVECO EUROCARGO, 95. g., 65 – 14, furgon sa termokingom, paletni sistem 5.30 m; rampa za kamion 1.000 kn, gume 215/75-R16 C, 4 kom. Mob.099/698-5886 ozn.5435 FORD FOCUS 1.4 SW karavan, 2000. g., reg do 05/2010, uredno servisiran, jeko očuvan, klima, prodaje vlasnik. Mob.098/190-5696 ozn.5443 SCOOTER LONGIJA SHARPY 50 ccm, ‘07.g. + kofer i cerada za scootera, za 4.300 kn. Mob.099/694-5294 ozn.292b CITROEN BERLINGO 2.0 HDI multispace (putnički), 05/’96., 59 000 km, metalik zlatni, odličan. Mob.098/220-803 ozn.5486

POSAO PIZZERIA TONI u Novom Marofu traži djelatnicu za rad na šanku. Mob. 098/837-681 ozn.20c

TRAŽI se mlada, komunikativna ženska osoba za rad u kafiću Lory bar – pekara Edi. Mob.091/593-3113 ozn.5487 TRAŽIMO konobara-icu iz Varaždina/okolice. Doći osobno u bistro „Bolid“, B. Radića 105, Varaždin, 17.00 – 20.00 h ozn.5466 TRAŽI se žensko osoblje za lokal u Varaždinu. Plaća stimulativna. Mob.098/395-906 ozn.5468 INŽENJERKA ODJEVNE tehnologije i knjigovodstveni operater traži posao u knjigovodstvu, uredu, administraciji. Mob.091/1173-458 ozn.5489 USPJEŠNA tvrtka nudi honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS i posjedovanje automobila. Mob.098/206-520 ozn.801e

USLUGE KROVIŠTA: prekr ivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c KR STOLARIJA - Veliko zimsko sniženje svih vrsta pvc stolarije, profila ALUPLAST do 50% popusta za veće količine. Nutarnje klupčice gratis do 10.0 0 0,0 0 kn narudžbe. Obrada špaleta, odvoz stare stolarije. Mob. 099/401- 6622, tel. 042/711-405 ozn.95c EN T RY- A KC I JA G A R A ŽNIH V R ATA Novofer m, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c

26. siječnja 2010.

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.797e EL F O ov l aš te ni s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:0 91/515-1237, 098/427-284 ozn.32c NOVO U PONUDI P VC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolar iju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www. miplast.com ozn. 65c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lex-

sana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c B R AVA R I J A K U S E R B A N J – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODN E instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, m o nt a ž a kl i m a u re đ aj a . Mob.095/8540-727 ozn.69c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

26. siječnja 2010.

stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 e-mail: Vladimir.novosel@vz.t- com.hr ozn.165c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5273 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje te knauf sistemi. Rad i na moru. Mob.098/478-900 ozn.5295 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5352 PARKETI I LAMINATI: brušenje i lakiranje, postavljanje novih. Brzoi kvalitetno! Mob.098/9066-889 ozn.5358 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.5364 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice, brzo i kvalitetno te zidarske sitne radove. Mob.098/473-421 ozn.5395 KNJIGOVODSTVENI BIRO – „Zebra“ sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju, savjetovanju poslovnih subjekata, kvalitetno i ažurno vrši knjigovodstvo te nudi programska rješenja za poduzeća i obrtnike. Tel.260-629, 261-615 ozn.5429 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.799e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.803e

SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466- 634 ozn.805e VRŠIMO usluge iskopa dvorišta i navoza. Najpovoljnije! Mob.099/783-4739 ozn.808e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mobitel 099/675-9713 ozn.810e FARBA OBRT izvodi soboslikarske radove, uređenje potkrovlja i sve završne radove. Mob.091/523-6968 ozn.5439 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5452 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5452

Mob.099/512-4212 ozn.5469

D RV E N A s to l a r ij a , va n j ska i unutarnja, kuhinje i ostali namještaj po mjeri, stepeništa, futer štokovi. Mon.092/254-1538 ozn.5488

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.807e VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,VaraždinZagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.797e

SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.5471

SIJENO i otava – bale te topole na rastu, 7 kom. Tel.042/641-408, 098/165-3441 ozn.5433

VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5476

TRAJNOŽAREĆA peć na drva, gume ljetne sa felgama, nadstrešnica metalna - garaža (polukružna). Mob.095/5055-386 ozn.5434

NAMJEŠTAJ i STOLARIJA: izrada svih vrsta namještaja, kuhinja, spavaćih soba, regala, ugradbenih ormara i kliznih stijena, futer štokova i ostali unutarnji radovi. Garancija na izvedene radove! Mob.095/8381-369 ozn.5451

TROJA DJEČJA kolica, prodajem. Upitati na 092/201-8016 ozn.278b

POSTAVLJANJE keramičkih p l o č i ca , i z ra d a m oz a i ka i bordura. Zimski popust! Mob.098/518-809 ozn.5458 SOBOSLIKARSKI radovi: unutar nja i vanjska bojanja, izrada termofasada, postava laminata. Zimski popust 30 %. Mob.098/1869-384 ozn.5461 IZRADA namještaja po mjeri.

KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 098/964-5711, 095/929-1417 ozn.5482

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam Kalijeve peći i postavljam keramičke pločice. Mob.091/570-4956 ozn.5477

AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.5454

IZRADA i montiranje alu i ostalih vrsta ograda. Mob.095/8455-905 ozn.5456

100.000 €, na ostatak primanja do 7.000 €. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.5479

KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, povoljno 35 kn manje adaptacije. Mob.098/637-097 ozn.5474

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.797e

OBREZUJEM sve vrste voćaka i vinograde. Tel. 042/657-357, mob.099/670-3181 ozn.5455

Mali oglasi 41

SLAMU u velikim balama, prodajem. Mob.098/1895-607 ozn.281b SVI NJU za klanje od 110 kg, prodajem. Tel.689-973 ozn.287b SVETOZAR PRICA vrati novac jer glavni arhitektonski projekt nisi napravio. ozn.290b SADNICE kanadske topole, prodajem. Mob.099/711-3475, 042/828-001 ozn.5d P I ŠTO L J ZC . 7 , 6 2 i m ate lju dozvole, prodajem. Mob.099/320-0029 ozn.5438 SIBIRSKI samojed star 2,5 godine, cijepljen, čipiran, voli djecu, šetnje, prodajem. Tel. 042/612-376 ozn.5f ČISTOKRVNI štenac njemač-

kog ovčara, 2,5 mjeseca stara, bez rodovnika, prodajem. Mob.099/788-6719 ozn.809e STARIJIM osobama nudimo jednosobni komforni stan, financijsku pomoć i skrb, zauzvrat gradilišta/kuće na mirnoj gradskoj lokaciji. Zajamčena pravna sigurnost kod odvjetnika po vlastitom izboru. Tel .042/234- 010, 098/988-6811 ozn.5457

KREDITI KREDITI: Bez HROK- a i C.L., za umirovljenike i zaposlenima u d.d. do 2/3 primanja. Zaposlenima u privatnim firmama profesionalna i precizna priprema kreditnog zahtjeva. Dugogodišnje iskustvo. Mob.098/1375-727 ozn.211a NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c NOVO! Krediti do 150.000 kn bez HROK-a. Pozajmice do 50.000 kn. Realizacija odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5464 Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c K R E D I T I n a o s t at a k p r i manja. C/L se ne gleda. Mob.095/519-9359 ozn.155c POZAJMICE zaposleni i umirovljenici 15.000 kn/48 h. Hipotekarni i adaptacijski bez HROK-a! Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn. 176c

KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.5396 KREDITI i pozajmice! Krediti na ostatak primanja, umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn. Tražim suradnike! Slavica, 091/904-3612 ozn.5398 KREDITI: 25.000 €, na ostatak do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn, umirovljenici do 10.000 €, do 150.000 kn bez HROK-a. Brza realizacija. Mob.091/930-2379 i 712-651 ozn.5440 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5442 SUPER krediti do 150.000 kn bez HROK-a i C.L., na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 20.000 kn, brza realizacija. Mob.091/177-2847 ozn.5445 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5453 KREDITI gotovinski i hipotekarni na sva primanja. Danica, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.5460 KREDITI na čiste mirovine već od 1.000 kn. Sanja, 042/321-144, 091/955-2026 ozn.5460 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €. Brzo i profesionalno. Zvonko, 042/321-144, 095/5133-416 ozn.5460 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5470 KRATKOROČNE pozajmice 20.000 kn/24 h, krediti do 150.000 kn, hipotekarni do

NOVE pogodnosti! Krediti na ostatak primanja, rješiva C.L., umirovljenici 15.000 kn/48 h, 150.000 kn bez HROKa. Nudi se posao. Natalija, 095/901-1446 ozn.5490 AKCIJA! Krediti do 20.000 € bez HROK-a, na ostatak primanja do 12.000 €. Mob.098/291-446, 098/849-030 ozn.5491 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €; umirovljenički – čisti odrezak 75.000 kn. Mob.099/774-4743 ozn.296b KREDITI na ostatak primanja; umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn, 150.000 kn bez HROK-a. Mob.095/908-1590 ozn.297b KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, brzo i profesionalno. Mirovine već od 1.000 kn. Mob.099/803-7772 ozn.298b VAŠE financijske probleme uspješno rješavamo kroz pozajmice, kredite i hipotekarne kredite. Mob.099/7866-758 ozn.5450 DAJEMO dugoročne i kratkoročne pozajmice na pokretnu imovinu (auti, zlato…). Isplata odmah! (Varaždin). Mob.095/568-9372 ozn.5463 NAJNOVIJE! Odlični krediti bez HROK-a i C.L. do 150.000 kn za zaposlene u d.d., d.o.o., može i obrt. 75.000 kn za umirovljenike, 7.000 € na ostatak primanja, Radojka, mob.091/9161-869 ozn.179c HIPOTEKARNI krediti – Austrija. Mob.098/1627- 405 ozn.5481 KREDITI do 15.000 kn bez HROK- a i C.L., na ostatak primanja do 7.000 €, pozajmice/24 h, inozemne mirovine. Moguće razne kombinacije. Mob.098/165-9537 ozn.5483 ZA SVOJE financijske probleme – krediti sa i bez gledanja HROK.a i C.L.. Kreditni ured, Vilka Novaka 6, Mihaela, 098/669-508 ozn.5484 VAŠE zadovoljstvo naš je cilj! Vama na usluzi; krediti i pozaj-

42 Mali oglasi mice za zaposlene i umirovljenike! Postojeća zaduženja nisu prepreka! Mob.095/551-4178 ozn.5485

MUŠKARAC 48 g. želi upoznati slobodnu ženu za ozbiljnu vezu. Mob.091/734-1583 ozn.5432

KREDITI i pozajmice, zaposleni i umirovljenici. Brzo i profesionalno. Mob.098/981-7902 ozn.5493

DEČKO 40 god., simpatičan, situiran, želi upoznati djevojku za vezu. SMS, 091/1456-673 ozn.5475

POZNANSTVA

Sjećanja sa color slikom već od

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/5166780 ozn.128c

120 kn

ŽENSKA osoba 26 g., u braku, traži biseksualnu žensku osobu, za druženje. Mob.095/5657301 ozn.5422

26. siječnja 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

VLADIMIR ŽELIMORSKI 24. I. 2009. – 24. I. 2010.

na drage roditelje

Protekla je godina tuge i boli za Tobom. Sestra s obitelji

AMBRUŠ ANU

01. 12. 2009. – 01. 02. 2010.

IGNACA

SJEĆANJE

26. 01. 2005. – 26. 01. 2010.

Uvijek u mislima s vama.

na dragog oca i supruga

VLADIMIRA ŽELIMORSKOG 24. I. 2009. – 24. I. 2010.

Kći i sin i unuke s obitelji

Kad sve utihne i pogleda nema više, ostaje samo nada da s druge strane svijetlosti ni bol ne postoji više.

SJEĆANJE

Tvoji Nikola, Anamarija, Maja Marija i Ljiljana

na drage roditelje

SJEĆANJE

JOSIP FUČKO 24. 01. 2005. – 24. 01. 2010.

DRAGUTINA BUREKA

IVANKU BUREK

1993. – 2010.

2008. – 2010.

Zauvijek si u našim sjećanjima. Dragica, Karmela, Domagoj i Željko

Zauvijek u našim srcima i molitvama. ZAHVALA

SJEĆANJE

Vaši: Ljubica, Zlatko, Neven i Jurica s obiteljima

povodom smrti dragog brata i ujaka

VLADIMIRA HRŠAKA preminulog 08. 01. 2010. nakon teške bolesti. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, doktoru Pintarecu, velečasnom Ivanu Rakariću na toplim riječima i molitvi.

SJEĆANJE

IVAN JELENEČKI 22 01. 2005. – 22. 01. 2010.

obitelj

Vrijeme zaborav donijelo nije, živiš s nama kao i prije. Supruga Ankica, kćeri Mirjana, Zvjezdana i Snježana, zetovi Anđelko, Ivica i Josip, unuci Samanta, Martin, Sebastijan, Nikol, Patrik, Dora i Ivan, praunuka Lorena

LEVANIĆ – OCTEK

Ožalošćeni: sestre Danica i Marija, nećaci Snježa i Mladen, Ljubica

MARIJA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

JOSIPU HRŽENJAKU † 04. 01. 2010. godine.

STJEPAN

29. 01. 2009.

SJEĆANJE

17. 11. 2009.

Prerana i tragična smrt jedne obitelji.

IVANA VUKALOVIĆA

Zahvaljujemo rodbini, znancima i mještanima Prekna, obiteljima Koren i Kocijan te djelatnicima Varkoma na pomoći pri ispraćaju pokojnih.

30. I. 2009. – 30. I. 2010.

Ni suze ni cvijeće, Tebe vratiti neće.

Zauvijek si u našim srcima. Tvoji najmiliji

Obitelj Priher i Makovec

Od brata Stjepana i šogorice Slavice

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA SJEĆANJE

MARIJA BUNJEVAC 31. siječnja 2000. – 31. siječnja 2010.

Gordana i Tanja s obiteljima

povodom smrti drage nam majke, punice, bake i prabake

DRAGICE JANUŠIĆ rođ. PETRAN

ALOJZ SEVER 25. 01. 1997. – 25. 01. 2010.

STJEPANA MIHINJAČA

Uvijek si u našim mislima i srcima.

preminulog nakon duge i teške bolesti 15. 01. 2010. godine u 82. godini života.

Dugih deset godina samo si u našim srcima.

ZAHVALA

povodom smrti voljenog supruga, oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe, izrazili sućut te našeg voljenog Štefeka ispratili na vječni počinak. Također zahvaljujemo i bivšim i sadašnjim djelatnicima Varteksa. Zahvalnost upućujemo i velečasnom Stjepanu Najmanu na toplim i dirljivim riječima ispraćaja i molitve.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

MAGDI KANIŠKI preminuloj 14. 01. 2010. godine.

Obitelj

Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i vječna uspomena. Tvoja obitelj Kaniški

SJEĆANJE

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

04. 02. 2006. – 04. 02. 2010.

Uvijek ste u našim mislima i srcima. Vaši najmiliji

ZAHVALA

ZDENKA ŽGANJARA

FUČEK SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

VJENCESLAV DRVENKAR

preminulog 18. 01. 2010. g. u 59. g. života.

na drage roditelje

Tvoji najmiliji

S poštovanjem i ljubavi čuvamo uspomenu na Tebe.

EMILIJA DRVENKAR 12. 01. 2006. – 12. 01. 2010

povodom iznenadne smrti našeg dragog

PAVAO FLEGAR 24. I. 1988. - 24. I. 2010

MIRU HORVAT rođ. AMAN 24. 01. 2000. – 24. 01. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Ivka, sin Stjepan i kći Božena s obiteljima

Zahvaljujemo susjedima Šagi i Hižak na pomoći te rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. Hvala vlč. Petru Golubiću na molitvi te DVD-u Bartolovec na pomoći. Trajno će nam ostat u srcima i mislima.

na voljenu

Tvoji najmiliji

IVANKU 21. 01. 2005.

ŠIMUNA 29. 01. 2008.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas. Vaši najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima, znancima te svim ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut, te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našeg dragog Zdenka na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima PZC-a Varaždin, SEMAFOR Zagreb, Zlatne Gorice, Dječjeg vrtića „ Varaždin“, Internog odjela Opće bolnice Varaždin te posebno svećenicima Kapucinske crkve na dirljivim riječima oproštaja. Ožalošćeni: mama Ana, supruga Marija, sinovi Saša i Željko, sestra Branka, snahe Helga i Zdenka, unuka Ana, unuci Luka i Petar, šogori Želimir i Juraj te šogorica Kristina i ostala rodbina

Mali oglasi 43

26. siječnja 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA

NADICA FRIGULA

U večernjim satima u utorak, 15. prosinca 2009., okrijepljen svetim sakramentima te izmiren s Bogom i ljudima, nakon kratke i teške bolesti blago je u Gospodinu preminuo

27. I. 1999. – 27. I. 2010.

povodom smrti našeg dragog

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

VALENTA PAVLAKOVIĆA

Obitelj Pintarić

SJEĆANJE

VID FURJAN

IVAN ŠKVORC

(1993. – 2009.)

27. 01. 2009. – 27. 01. 2010.

iz Gojanca

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen. Obitelj Škvorc

Ovom prigodom najtoplije zahvaljujemo pokojnikovoj braći i sestrama te njihovim obiteljima, kumovima, svoj

SJEĆANJE

rodbini, susjedima i prijateljima koji su ga posjećivali i

31. 01. 1992. – 31. 01. 2010.

šoj tuzi. Na svim darovima, iskazanim znacima sućuti i

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

pažnje svima od srca hvala.

Tvoja obitelj

Iskrenu zahvalnost dugujemo liječnicima i ostalom

neurologije, Hitne pomoći Varaždin, Specijalne bolnice na voljene suprugu i šogoricu

opće medicine u Vidovcu koji su dragog pokojnika brižno liječili i njegovali do zadnjeg trenutka.

KAJU KELKOCEV

LIZU VUKSANOVIĆ

25. 11. 1925. – 04. 02. 1995.

Vaš suprug i šogor Nikola

generalnom vikaru Varaždinske biskupije, koji je pred-

JOSIP PAČALAT 08. 01. 2004. – 08. 01. 2010.

Unuk Mario s obitelji

SJEĆANJE

IVAN DEBAN 24. 01. 1986. – 24. 01. 2010. Kći Štefica, zet Rade, unuci Željko i Tomislav s obitelji

Tužno sjećanje na naše dobre roditelje.

SJEĆANJE

IVAN DEBAN

ordinarijata i Svećeničkog doma u Varaždinu, varaždinskim župnicima, bolničkim dušobrižnicima, redovnicima

ispraćaju, izrazima sućuti i molitvama.

Hvala svima koji posjećuju Vaš tihi dom.

S ponosom i tugom nosimo Te u srcu.

SJEĆANJE

vodio sprovodne obrede i sv. misu zadušnicu u župnoj

kova i Marije Bistrice na duhovnoj skrbi, sudjelovanju u

VJEKOSLAVA BELOŠA 25. 01. 2009. – 25. 01. 2010.

05. 10. 1936. – 25. 01. 2009.

svojoj privatnoj kapeli. Zahvalni smo mons. Ivanu Godini,

kapucinima i sestrama redovnicama iz Varaždina, Đa-

SJEĆANJE

Počivao u miru Božjem.

skupu, na poslanim izrazima sućuti i misi zadušnici koju

i župnom vikaru iz Vidovca, svećenicima iz Biskupskog

Dragica s obitelji i obitelj Mikac

SJEĆANJE

za rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama i Ordinacije

crkvi sv. Vida u Vidovcu. Također zahvaljujemo župniku

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam sućut i ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala svima na cvijeću, svijećama i vijencima kojima smo okitili njegovo posljednje počivalište. Hvala velečasnom iz Biškupca na dirljivim riječima oproštaja. Ovim putem se također zahvaljujemo dr. Škudar – Popović te osoblju bolnice Novi Marof na pruženoj pomoći i njezi. Od srca svima veliko hvala.

Valentin

SJEĆANJE

medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin, Odjela

je, u nazočnosti članova obitelji, prikazao za pokojnika u

preminulog 17. 01. 2010. u 83. godini života.

BOŽICA RUŠEC

tješili u njegovoj bolesti, te bili uz nas tješeći nas u na-

Zahvaljujemo mons. Josipu Mrzljaku, varaždinskom bi-

ZAHVALA

TEREZIJA PLANTAK

FRANJO PLANTAK

29. 01. 1990. – 29. 01. 2010.

22. 11. 1977. – 22. 01. 2010.

Zahvalna djeca

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. Obitelj Vlahović

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

Ožalošćeni gubitkom, ali i ohrabreni nadom u ponovni susret: Supruga Antonija; djeca Kristina, Bernarda, Danijel, Josipa, Emil, Franjo, Ladislav, Beatrica i Ivančica; snahe, zetovi i unučad

ZAHVALA 17. siječnja 2010. g. umrla je u 71. godini naša draga supruga, baka i sestra

STJEPANA KEČKANA 27. 01. 2009. – 27. 01. 2010. Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više. S ljubavlju i poštovanjem Tvoji najmiliji

FANIKA VESENJAK SJEĆANJE

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog supruga, oca, tasta i djeda

STJEPANA CERJANA

preminulog 15. 01. 2010. godine u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem svima koji su joj pomagali u dugoj i teškoj bolesti. Posebno zahvaljujem djelatnicima Doma za umirovljenike Bistričak – Jalžabet te Varaždinskoj bolnici - odjel za zaraze, a posebno hvala cijenjenoj gospođi Snježani Hunjadi Čelar. Zahvaljujem brojnoj rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, vijencima i ispraćaju na vječni počinak.

na dragog strica

JOSIPA TOMAŠKOVIĆA 28. 01. 2009. – 28. 01. 2010. Tvoji Ivica, Anica, Ivan, Iva i Nikolina

Tvoj suprug Ivan i unuka Sanja

SJEĆANJE SJEĆANJE

JOSIP VINCEK 26. 01. 2005. – 26. 01. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su svojim prisustvom uveličali ispraćaj dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala velečasnom Martinu Mezaku na dirljivim i toplim riječima oproštaja. Hvala svima!

1990. – 2010.

U našim srcima ista je rana, iako već pet godina nisi s nama.

S Tobom u srcu i mislima.

Tvoji supruga Zlata i sin Damir

Ožalošćeni: supruga Jaga, kći Štefica, zet Juraj, unuci Vjeran i Dejan

Obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFANIJA MAROLIN – VIGELE 25. 01. 2009. – 25. 01. 2010. Vlado

PAVAO MIŠAK

SJEĆANJE

KRUNOSLAV ROŽIĆ 22. 01. 2005. – 22. 01. 2010.

SJEĆANJE na našu

DRAGU OREŠKI 28. 01. 2008. – 28. 01. 2010.

Zauvijek u našim sjećanjima.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Ana i Tomo, Blaž i Aleksandra, Oskar

Tvoji najmiliji

44 Vaš kutak

26. siječnja 2010.

Što čitati?

Neusporedivi akademik Nikola Batušić

Vrtoglavica Ko koga upravlja v kombinatu Piše: RADAR

eli Štefek da je pročital da bu Varteks prodal robne kuće i još nekaj od preostale imovine kaj nije pod hipotekom ili vu vlasništvu banki. Tak su odlučili vrli Varteksovi šefi kaj navodno hoćeju spasiti fabriku od propasti. I dok je temeljni kapital kombinata iz meseca u mesec sve manjši niko pojma nema kaj na to veliju mali dioničari. I ni jasno ko prav zaprav upravlja z kombinatom. Precednik Nadzornog odbora Milanko Leksus Fimanko je već mesecima vu reštu v Remetincu a Štefu Igrecovom kaj je njegov zamenik su rekli da zapre gubicu za žurnaliste. Ostali člani odbora su tak i onak kak dekorativna kozmetika, ima ih ali bolše da ih nema kajti su više forma nek sadržaj. Tak nekak skoro zgledi i sindikat vu kombinatu. Veli Tomek da sindikata skoro nebu ni trebalo ni vu tragovima kajti je vu Varteksu radnikov sakog meseca sve manje. Negda je vu kombinatu delalo prek deset tisočakov tekstilcov a ve ? Se njih zanima dokle bu išla ta rasprodaja Varteksa. I još više ko je (su)vlasnik kombinata. Varteks nije Podravka juha, nek više zgledi na čušpajz vu kojem ima sega i svačega. Red je da već neko reda i tu napravi. Da ne bi bilo kasno.

Prva knjiga Gordane Igrec VARAŽDIN - Varaždinska pjesnikinja Gordana Igrec predstavit će u petak, 29. siječnja, s početkom u 17,30 sati u Tehnološkom parku (konferencijska dvorana) u Zagrebačkoj ulici 89/četvrti kat, svoju prvu pjesničku zbirku naslovljenu “U susret njima; oni, ti i ja”. U predstavljanju će, osim autorice, sudjelovati književnica Nada Rukav Bogojević te četveročlani gitaristički Regional bend. Gordana Igrec surađuje intervjuima, reportažama i feljtonima u 7Plus Regionalnom tjedniku, a piše i romane, kratke priče i scenarije.

Još je jedan istinski hrvatski intelektualac, u preranoj dobi od 68 godina, napustio i ucviljenom ostavio našu kulturnu scenu. Riječ je o Nikoli Batušiću, teatrologu, akademiku, profesoru emeritusu, dekanu i prodekanu Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, plodnom stručnom piscu, ugodnom sugovorniku i poglavito iznimnom gospodinu od kova kakav je, na žalost, sve rjeđi. U ovom konačnom trenutku teško je preporučiti bilo što iz Batušićeva bogatog opusa, a stoga je najbolje preporučiti – sve. Posrijedi su knjige: “Književni protusvjetovi – poglavlja iz hrvatske moderne“, „Dani hvarskog kazališta – Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“, „Studije o hrvatskoj drami“, „Pasije“, „Hrvatska književna baština“, „Uvod u teatrologiju“, „Akademija dramske umjetnosti – 50 godina“, „Na rubu potkove“ i nama posebno zanimljiva „Starija kajkavska drama – studije i rasprave“.

FILATELIJA Otvorena izložba Polarna pošta u Poštanskom uredu Vž

Izložba koju vrijedi razgledati Stjepan Kovačić autor je zanimljive izložbe „Polarna pošta (Sjeverni i Južni pol)“ koja je za posjetitelje od 18. siječnja otvorena u poštanskom uredu Varaždin, na Trgu slobode 9. Ovu izložbu izlagao je u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Češkoj te primio brojna nacionalna i međunarodna priznanja. Izložba se u Varaždinu može razgledati do početka ožujka, ali treba znati da je od 22. siječnja spomenuta izložba postavljena i u Ludbregu. Naime, i u tamošnjem poštanskom uredu na Trgu Svetog Trojstva 20/a u dvije vitrine izložene su poštanske marke i omotnice s tematikom Arktika i Antarktike. Svakako pogledajte. (jn)

Bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa 1969. i višegodišnji predsjednik društva, od 1979. do 1985. jedan od dvojice potpredsjednika Fédération internationale de Recherche théâtrale (FIRT), nevladine stručne organizacije u okviru UNESCO-a, član Matice hrvatske od 1971., član njezinoga Upravnog odbora 1990.-1993., član Društva hrvatskih književnika i hrvatskoga P.E.N. centra. Dobitnik je godišnje nagrade „Vladimir Nazor“ i iste nagrade za životno djelo, nagrada „Marko Fotez“, „J. J. Strossmayer“ i brojnih drugih priznanja. Počivao u miru.

Denis Peričić

Vaš kutak 45

26. siječnja 2010.

Topla kava za zimsko jutro...

FILM – VIDEO – KINO

Nebesa 3D 7/10 Carl Fredricksen je umirovljeni prodavač balona koji je prisiljen napustiti kuću koju je izgradio zajedno sa svojom pokojnom ženom Ellie. No, umjesto da pristane useliti se u starački dom, Carl kreće u akciju. On možda jest starac, no nije još spreman odustati. Naime, živjeti će ostatak života po svojim uvjetima. Zavezavši tisuće balona za krov svoje kuće, on je podiže u zrak i kreće prema Južnoj Americi, odlučan ispuniti obećanje koje je prije mnogo godina dao svojoj ženi. Carlov veliki plan naiđe na prvu veliku prepreku kada otkrije neočekivanog slijepog putnika, optimističnog i nestrpljivog Russella. Carlovo putovanje stavlja na kušnju više od njegovog strpljenja, kada dvojac mora preživjeti ekstremne vremenske uvjete, opasan teren i neobične stanovnike izgubljenog svijeta. A morat će preživjeti i jedan drugoga... „Nebesa“ su potpuno nova dimenzija uživanja u Pixarovom filmu, jer su prvi film tog studija koji je izdan u Disney Digital 3D tehnologiji. Budžet filma iznosio je oko 175 milijuna dolara, a film je samo u Americi tijekom 2009. godine zaradio nemalih 280 milijuna.

46 S raznih strana NAGRADA “ZRINSKI”

Poziv predlagačima ČAKOVEC - Obrazloženi prijedlozi kandidata (bilo pojedinačnih bilo kolektivnih) za najugledniju međimursku Nagradu “Zrinski” za 2009. godinu podnose se Skupštini Međimurske županije (Odjel za dodjelu javnih priznanja) najkasnije do 28. veljače ove godine. Predlagatelji mogu biti građani i njihove udruge, trgovačka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Vrednuju se najviši rezultati postignuti u protekloj godini ili duljem vremenskom razdoblju i to u svim područjima rada. (iz)

MEĐIMURJE

Pripreme za EU ČAKOVEC - Na sjednici Savjeta za europske integracije Međimurske županije 20. siječnja prihvaćeni su novi projekti za intenziviranje međužupanijske, međuregionalne, međunarodne i europskointegrativne djelatnosti. Budući da je 2010. proglašena Europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, u djelovanju će se najviše usredotočiti na nepovoljan odnos pojedinca spram društvene sredine. U Č a ko v c u , P r e l o g u i Murskom Središću bit će postavljene i taktilne površine - polja upozorenja prije pješačkih prijelaza za osobe oštećena vida i kretanja. Predloženo je da Međimurje, koje posjećuje sve veći broj veleposlanika i inozemnih dužnosnika, uredi u Starom gradu Zrinskih u Čakovcu reprezentativni prostor za primjereno predstavljanje ove županije i njezine prošlosti i sadašnjosti. (iz)

26. siječnja 2010.

TU KRAJ NAS Darja Abramović, mlada umjetnica iz Ludbrega

Od hobija do profesije Mlada umjetnica izrađuje i unikatni nakit od jelenjih rogova Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG – Ulaskom u Gradsku knjižnicu i čitaonicu “Mladen Kerstner” u Lubregu ne možete a da ne zapazite veselo i zanimljivo oslikani zid dječjeg odjela. Isto će vam se dogodit i prolazite li pokraj dječjeg vrtića “Iskrica” u Ludbregu ili pak Ljubeščicom, gdje će vas zadiviti šareni nogostup koji vodi do škole.

eobična mlada dama obožava srednji vijek i nosi srednjovjekovne kostime Ov i maštov ito oslikani interijeri i eksterijeri djelo su Darje Abramović, mlade umjetnice i obrtnice iz Ludbrega. Osim oslikavanjem Darja se bavi izradom uni-

katnog nakita, suvenira i gravura na staklu. I to ne bi bilo ništa neobično da ona svoj nakit ne izrađuje od jelenjih rogova, što je iznimno zahtjevan posao. Nakit se izvrsno prodaje i to u dva prodajna prostora u Zagrebu te na sajmovima, a pojedini su primjerci završili u Engleskoj i Americi. Cijene su pristupačne, a kreću se već od 50 kuna. Dar ja j e nak i t p o čel a izrađivati još u djetinjstvu, poklanjala ga je, resila se njime, a svoj je hobi prije 6 godina odlučila pretvoriti u posao koji zaista s puno volje i zadovoljstva obavlja. U tome joj pomaže suprug Marko koji je nedavno počeo izrađivati i lule od jelenjih rogova. No, vratimo se vilama i vilenjacima u vilinskoj šumi koji krase ludbrešku knjižnicu. Alegorijski je to prikaz knjige sa čvrstim smeđim

Darja Abramović, mlada umjetnica i obrtnica iz Ludbrega oslikala je zid u ludbreškoj knjižnici

koricama sa zelenim viticama koje predstavljaju ideje unutar te knjige, a čovjek je bogat onoliko koliko se njima služi – objasnila nam je Darja. Također je ovdje i posveta pisana na glagoljici

– radi očuvanja starohrvatskog pisma i kulture. Ova neobična mlada dama prepuna ideja i mašte obožava prošlost, a posebice srednji vijek. Toliko da se svako malo uz pomoć zagre-

Vampiri Goth’n’roll legende iz Finske

Goth spektakl ZAGREB - Klub Boogaloo ugostio je u nedjelju finske rock goth legende The 69 Eyes čija glazba je obilježila goth scenu posljednjih 20 godina. Koncert povodom turneje Back in blood nazvane po istoimenom novom albumu ovih gotičara, otvoren je nastupom zagrebačkih pionira goth glazbe, benda Phantasmagoria, a publiku je

dodatno pred sam kocnert zagrijao i gostujući bend Mandragora Scream predvođen odličnim ženskim vokalom. Sastavu The 69 Eyes unatoč tome što su već više od 20 godina aktivni na pozornici, ne nedostaje energije kao da turneja i svakodnevni nastupi ne ostavljaju tragove na ovim, mogli bi reći, ljudima u već ozbiljnijim godinama. (dk)

DOZNAJEMO Tristotinjak školaraca na radionicama u Gradskom muzeju Varaždin

“Propisali” na hijeroglifima Piše: IELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Vidovečki osnovnoškolci “propisali” su na hijeroglifima. Ne, nije to dio nekog novog školskog plana i programa već posjet radionici Gradskog muzeja Varaždin koju vode Elizabeta Igrec i Marija Dolenc.

Zanimljivo iskustvo

Udruga SPAS

Buhtlice

Ovi preslatki štenci su curica i dečko u tipu njemačkog ovčara, stari mjesec i pol dana, očišćeni od parazita, čupave duge dlake i neodoljivog pogleda! Nađeni odbačeni nasred ceste u Varaždinu i traže novi dom gdje bi uveseljavali ukućanima ove tmurne dane. Udruga Spas 042/330-004.

bačke Udruge Red srebrnog zmaja, čija je članica, oblači u srednjovjekovne kostime, uči mačevanju te sudjeluje na raznim manifestacijama i tako vraća u prošlost koju toliko voli.

Radionice se održavaju na povijesnom Odjelu palače Herzer, a dosad je kroz njih prošlo tristotinjak djece, što vrtićke, što školske dobi. U pisanju hijeroglifa okušao se i Damjan Grđan, učenik 7. razreda OŠ Vidovec. - Na egipatskom slikovnom pismu, hijeroglifima, napisao sam svoje ime i prezime i imena nekih životinja - govori Damjan dodajući kako bi nam danas bilo jako teško kada bismo morali pisati hijerogli-

Sedmaši razgledali izložbu “Naj”, a potom sudjelovali u radionicama

fima. Svakako je pohvalno to što Damjan dolazi u Gradski muzej Varaždin i sa školom, ali i s obitelji. - U Muzeju ima mnogo zanimljivih stvari i sve mi se sviđaju - kaže Damjan

dok je u varaždinskom Gradskom muzeju lijepo i njegovim školskim kolegicama - Jasmini Kovačić i Maji Hulama. - I mi smo na glinene pločice urezivale hijeroglife, ali i crtale

varaždinsku Gradsku vijećnicu jer je ona najprepoznatljiviji simbol grada Varaždina - rekle su vidovečke sedmašice koje su prije same radionice razgledale i izložbu “Naj” u Gradskom

muzeju Varaždin. - Jako nam se dopala izložba koju smo vidjeli ovdje u Muzeju, a najviše kako su nekad izgledale dječje igračke - potvrdile su Jasmina i Maja. Na taj način se Gradski muzej Varaždina doista približio školarcima i mališanima, a zadovoljne su i Elizabeta Igrec, kustosica Galerije starih i novih majstora te Marija Dolenc, volonterka u Gradskom muzeju Varaždin. - Radionice su edukativnog, zabavnog i kreativnog sadržaja, a djeca u njoj stvaraju na temelju izložbe “Naj” - objasnila je kustosica Igrec dodajući da mališani mogu stvarati i u nekoliko slikarskih tehnika. I, na kraju, lijepa vijest za sve ljubitelje izložaba. Izložba “Naj” u Gradskom muzeju Varaždin bit će otvorena ne samo do 31. siječnja nego do 28. veljače.

Vodič 47

26. siječnja 2010.

VARAŽDIN

Subota u 21 sati: koncert KING UBU - zagrebački rock band

od 28. siječnja do 2. veljače u 18 sati: BOŽIĆNA PRIČA animirana obiteljska fantazija u 20 sati: SUSRETI ČETVRTE VRSTE američki mistični triler

KNJIŽNICA

Kino GAJ

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Utorak, 20 sati NAOČALE ELTONA JIHNA predstava Petak, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Subota, 20 sati KLUB TANGO autorski projekt K. Krčar

• Odjel za odrasle i odjel za djecu  Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati   • Odjel za mlade, odjel strane  literature i odjel Banfica      ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati         četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad  Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu

Strossmayerovo  šetalište 7,   tel. 042/212-918   Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota:  od 10 do 18 sati       - nedjeljom: od 10 do 13 sati              - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno           • Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel,  Stalni postav svijeta kukaca        Dodirom do spoznaje  (postav za slijepe i slabovidne)            - utorak – subota od 10 do 18 sati       - nedjeljom od 10 do 13 sati                 - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin               Zbirka Miljenko Stančić  Trg Miljenka Stančića       tel.  042/311-312, 098/276-249          - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom  zatvoreno      - za grupe posjet moguć prema dogovoru          • GALERIJA ZLATI AJNGEL - Izložba Marija Čaušića • GALERIJA PRSTEC    S. Vukovića 15

Izložba slika i grafika Ž. Prsteca       - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu   042/212 000, 098/56 95 20   • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763         - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

u 15.30 sati: NEBESA

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Centar za kulturu od 29. siječnja do 2. veljače u 17 sati: AVATAR SF romansa u 20 sati: SLAGALICA STRAVE VI horor triler Nedjelja

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE

Ivana Čujsek, Lora Grđan, Lorena Bahun, Paula Bosilj, Lucija Rožman, Emili Sambolec, Sara Meštrić, Dora Plantak, Lorena Gajski, Lucija Bolčević, Vanesa Furjan, Klara Sajko, Finja Ivko, Karla Česi, Gordana Cecelja, Ema Špehar, Mateja Petković, Milena Domislović, Karina-Mari Trobić, Nikolina Kranjec

DJEČACI

Filip Habek, Matija Vrbanec, Ilija Matijević, Ivan Cukor, Luka Novosel, Ivan Babok, Noa Janješević, Matija Vrbanec, Filip Subašić, Vito Fran Škvorc

Umrli

Bojan Migač

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZIMA Ušli smo i u posljednji tjedan siječnja. U dosadašnjem tijeku ovog mjeseca nismo se baš nagledali i ugrijali na suncu. Naime, svega je u tri-četiri dana bilo sunca, ali čak ni tada nije bilo odveć toplo. Sljedećih dana vrijeme će i dalje biti primjereno zimi. Sunca malo ili nimalo, a oblaka puno. No, račune će pomrsiti dolazak nešto vlažnijeg zraka sa Sredozemlja što će u nekim dijelovima Hrvatske već danas donijeti snijeg – najmanje upravo na sjeveru zemlje. Zimsko vrijeme će potvrditi i temperatura koja će se vrtiti oko nule, a za vikend moguć je i novi snijeg.

Vladimir Hršak (62), Stjepan Golubić (76), Katarina Lukač (85), Dragoslav Đorđević (86), Stjepan Mihinjač (81), Zora Šrajbek (87), Josip Črep (67), Mirko Šelek (77), Valent Pavlaković (82), Fanika Vesenjak (71), Zdenko Žganjar (59), Marijan Hižak (57), Dragutin Jakopović (65), Štefanija Horvat (71), Danica Korade (81), Marija Šeruga (77), Branka Cerjan (76), Stjepan Vizjak (53), Marija Siročić (89), Kornelija Merčelja (82), Tomo Čižić (61), Vera Brezovec 872), Višnja Knežić (54)

www

regionalni.com

48 Zadnja

26. siječnja 2010.

VINCEKOVO Proslave u marofskom, ivanečkom, međimurskom… kraju

Probuđeno je sve trsje Svoje trsje Novomarofčani su budili kuburama, škropili ga z demižonki i mitili mu se klobasama… Trseki po čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj – zbudili su se! A kako i ne bi kad su se vinske pjesme - Još nijeden Zagorec nije prodal vina, Išel budem v kleticu ili mnoge druge proteklih dana orile goricama. Osobito veselo u petak bilo je u Salinovcu, gdje su članovi

eđimurska poslovica kaže „Če Vinka sunce peče v lagve vino teče“ istoimenoga KUD-a, mjesni mužikaši i članovi Udruga vinogradara i voćara „Skrajski pajdaši“ Vincekovo slavili vješanjem klobasa, zalijevanjem trsova i rezanjem šiba na obližnjem vinorodnu brdu. A hladno vr ijeme nit i snijeg nisu omeli ljubeške „Mejaše“ da upriliče svoje Vincekovo. Povorka se okupila ispred zgrade Općine Ljubeščica i krenula na omiljeni brežuljak Radan gdje se okupilo i mlado i staro radi blagoslova vinove loze...

Kljetari i pajdaši

U Međimurskoj županiji pak Planinarsko društvo Bundek iz Murskog Središća i opet je organiziralo pohod po međimurskim bregima kako bi se obilježio dan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara. Mnogi smatraju da je upravo na Vincekovo, 22. siječnja, „službeni“ početak vegetativnog c iklusa v inove

loze i najčešće si taj dan vinogradari zažele Sretnu novu - vinogradarsku! Pohodu pr idružili su se i planinari iz drugih krajeva Hrvatske te iz Slovenije i Mađarske. Startalo se u Toplicama Sveti Martin i išlo sve do vinograda gdje je obavljen i obred Vincekovog, tj prvog, simboličnog obrezivanja trsa. Na dan sv. Vinka vinogradar ide u gorice po sakomu vremenu, pa i po dežđu i po snegu. Kako međimurska poslov ica slovi: „Če Vinka sunce peče v lagve vino teče“! Možda najbučnije Vincekovo – bilo je u novomarofskom kraju. Kod kapelice u Ključu velečasni Ivan Košćak služio je svetu misu, a zatim je u Cerinama, u vinogradu Nine Bartolca, održao blagoslov trsja i vinograda. Kako je istaknuo Dragutin Košćak, predsjednik Pinte, ovo je deseta godina zaredom da njeguju tradiciju, sa sve većim odazivom. Besplatno je bilo podijeljeno 80 litara gulaša, 200 litara vina, 50 kilograma jegera, špeka i kobasica. Neslužbeno, bilo je toga znatno više što se tiče - “tekuće problematike”. Pjevalo se i plesalo uz svirku Kumova, a Kuburaška udruga “Gromovi Zagorja” iz Tuheljskih Toplica uzdrmala je pucnjavom uspavane zagorske brege.

Baby boom u Margečanu

U nedjelju, 10. siječnja, u crkvi svete Margarete u Margečanu kršteno je četvero djece iz triju obitelji. Krštene su blizanke Melani i Natali, treće i četvrto dijete obitelji Vidaček, iz Seljanca; zatim Lana, šesto dijete obitelji Čovran iz Željeznice - te Marko, sedmo dijete obitelji Vincek iz Peca. U prisutnosti domaćeg župnika, velečasnog

Alojzija Pakraca i sedmero svećenika iz okolnih župa, misno slavlje i obred svetog krštenja predvodio je monsinjor Josip Mrzljak, biskup varaždinski. S obzirom da su takvi događaji jako rijetki, ne samo u našoj župi već i šire, imamo potrebu da taj događaj podijelimo sa svim ljudima dobre volje. Ivana i Petra Modrić

MEĐIMURJE

Znanstvenici u udruzi U Međimurskoj županiji osnovano je Društvo znanstvenika Međimurja. Za predsjednicu udruge, čije je osnivanje ocijenjeno kao povijesni događaj za međimurski kraj, izabrana je Nevenka Breslauer, privremena dekanica Međimurskog veleučilišta.

- Osnivanje ove udruge novi je iskorak u razvoju Međimurja i jedinstveni primjer spoja politike i znanosti u Hrvatskoj - istaknuo je međimurski župan Ivan Perhoč, inače i glavni pokretač osnivanja društva. Udruga okuplja znanstvenike iz Međimurja, a cilj joj je podizanje i osuvremenjivanje obrazovne, kulturne i gospodarske strukture Međimurja, te promicanje znanstvene misli i tehnologije u Međimurskoj županiji. (ihr)

PRVA IZLOŽBA SLIKA

Ptice Kazimira Kišasondija VARAŽDIN - Izložba slika varaždinskog likovnog umjetnika Kazimira Kišasondija, dr. vet. med., naslovljena “Njegove ptice ne raznosi vjetar”, bit će otvorena u četvrtak, 28. siječnja, u 19 sati u Galeriji LUV-a Likovne udruge Varaždin u Kukuljevićoj ulici. Autor je rodom iz Bjelovara, ali od 1976. živi i radi u Varaždinu, gdje je trenutačno zaposlen u upravi Grada. Slikarstvom se intenzivnije bavi protekle četiri godine i sudjelovao je dosad na skupnoj izložbi. (iz)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović