RT_298

INTERVJU Čuveni redatelj Rajko Grlić o poimanju redateljskog poziva i hrvatskog filma VESNA PASCUTTINI JURAGA

Svaki trenutak iz prošlosti čini nas boljima

OTKRIVAMO

DOZNAJEMO

Maturanti u strahu zbog državne mature Stranica 3.

Stranica 35.

Stranice 6.-7.

Stranica 17.

Kako se gradio Vodotoranj

Tjednik

Stranica 12.

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 298. :: 2. veljače 2010. :: www.regionalni.com

doznajemo U Međimurskoj županiji osnovana udruga Pomoć neizlječivima

Dostojanstvo, utjeha i pomoć za neizlječive Iz Udruge upozoravaju na nužnost osnivanja hospicija u našem kraju

Komunalni doprinos viši

Nemate li dopunsko, plaćate do 3.000 kuna

Stranica 15.

SLUČAJ VARAŽDINKA

Stranica 33.

U županiji broj umirovljenika dostiže broj zaposlenih?

Zapljena pokretnina PROJEKT NAGRAĐIVANJE INOVATIVNOSTI

Oduševili parfemom i kremom za bolji ten Stranice 2.-3.

Stranice 4.-5..

Stranica 19.

Stjepan Kolar nema za kruh, a žele mu oduzeti pokretnine jer mora Hudoletnjaku vratiti 14.000 kuna Stranice 17.

Restauratorica Dana Buljan Cypryn obožava posao toliko da radi i kod kuće

Stranica 36.

Dva važna Marka iz obitelji Bombelles Stranice 24..-25.

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

• SPORT Slobodan Mikac, predsjednik organizacijskog odbora za susret reprezentacija Hrvatske i Ekvadora Stranice 28.-29. • ŽENSKI SVIJET Radionice joge smijeha za sretniji život Stranica 37. • ZDRAVLJE Prim. dr. sc. Miroslav Pospiš vodi Edukacijski centar za roditelje u Varaždinu Stranie 32.-33. • KULTURNI OBZOR Prva zbirka pjesama Gordane Igrec Stranica 23.• PUTOPIS Rostock, grad bivšeg DDR-a Stranica 26.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Pozdrav umirovljenicima, stiže naše Zlatno doba

N

a području Varaždinske županije ima više od 42,8 tisuća umirovljenika. Iz godine u godinu njihov broj raste. Većina njih jedva preživljava, odnosno na rubu je Željko PAVLEK egzistencije jer priurednik@regionalni.com ma male mirovine.

Građani treće životne dobi u koju ćemo, treba vjerovati, svi mi jednom kročiti, susreću se s brojnim zdravstvenim i životnim problemima. Neki od njih pak unatoč svemu ostvaruju i zavidne rezultate u različitim stvaralačkim djelatnostima i sportu, pokazujući drugima da biti u mirovini nije uzmak od života i da i u toj dobi treba život živjeti punim plućima.

Naravno, ukoliko su zdrava.

No, šalu na stanu, umirovljenici, koji su naši vjerni čitatelji, od ovog broja, u našem i vašem tjedniku imat će svoju stranicu, koju smo nazvali Zlatno doba. Na toj stranici (za početak, u budućnosti će to biti i poseban prilog) koju će pripremati naša suradnica, umirovljena novinarka Nevenka Suhić, pisat ćemo upravo o onim temama i dilemama koje najviše zaokupljaju umirovljenike ili penziće, kako ih najčešće od milja zovemo. Uz napomenu da za nas nema tabu tema. Zato, dragi naši umirovljenici, pišite nam, javljajte nam o svemu što vas brine, raduje, zaokuplja, o vašim pozitivnim i onim manje lijepim iskustvima koja mogu pomoći drugima, starim i mladim, da lakše prebrode životne teškoće. Stranica Zlatno doba namijenjena je isključivo vama. Zato budite mi veselo i živo i čitajte nas i dalje. Zlatno doba je razlog više za to.

02.02.2010

ISTRAŽUJEMO Kakav je omjer zaposlenih i umirovljeni

Broj umirovljenika će dostići broj zap

U prilog približavanju brojke zaposlenih i umirovljenih ide i loš natalitet, a svaki četvrti stanovnik Hrvatske ima više od 65 godina

U Varaždinskoj županiji na jednog umirovljenika dolazi 1,51 zaposleni dok je u Hrvatskoj situacija još gora, na jednog umirovljenika dolazi tek 1,30 zaposlenih Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - U nešto manje od godine dana broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji narastao je za 0,6 posto, što je podatak koji govori o sve većoj opterećenosti državnog proračuna izdacima za mirovine. Tako je u listopadu prošle godine u Varaždinskoj županiji na jednog umirovljenika dolazio samo 1,51 osiguranik (osiguranici su svi zaposleni, poljoprivrednici i samostalni obrti), dok je krajem 2008. godine taj omjer iznosio 1 umirovljenik na 1,57 zaposlenih.

Svi na proračunu

Podaci su to Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-

ranje, s time da bi omjer umirovljenih u odnosu na broj zaposlenih narastao još i više kada bi se zbrojili svježi podaci iz prosinca prošle i siječnja ove godine. Naime, upravo je to kritično razdoblje u kojem su mnogi ostali bez posla. Posljedice su to krize koja je zahvatila cijelu Hrvatsku, pa tako i Varaždinsku županiju.

Sve više ljudi, nažalost, ostaje bez posla pa je sve veći teret za isplatu mirovina na državnom proračunu - rekao je Vladimir Lacković, predstojnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje područne službe Varaždin. Pretočeno u brojke, to bi izgledalo ovako: u listopadu prošle godine u Varaždinskoj županiji bilo je 42 826 umirovljenika, dok je zaposlenih odnosno osiguranika bilo 64 722. Krajem proš-

le godine umirovljenika je bilo nešto manje od ove godine - 42 400, dok je zaposlenih bilo više, njih 66 639. Idealna situacija bila bi kada bi na jednog umirovljenika dolazilo troje zaposlenih. - Takvu smo situaciju u Hrvatskoj i imali negdje 1980. godine kada je u cijeloj Hrvatskoj bilo 600

i

dealna situacija bio bi omjer 3:1 za zaposlene tisuća umirovljenika, a oko milijun i pol zaposlenih - prisjetio se tih zlatnih vremena Lacković. No, prisjeća se i da je u proteklih deset godina već bilo kriznih vremena kada je omjer zaposlenih i umirovljenih bio gotovo izjednačen, da-

kle jedan zaposleni na jednog umirovljenog. No, i ta je kriza prošla, a kako bi se popravila situacija, potrebna su hitno nova zapošljavanja.

Bolje kod nas

No, u Varaždinskoj županiji situacija je čak i bolja u odnosu na ostatak Hrvatske.

Naime, u prosincu je u cijeloj Hrvatskoj odnos broja korisnika mirovina i osiguranika bio 1 naprama 1,30, odnosno u Zavodu za mirovinsko osiguranje bila su prijavljena 1 530 233 osiguranika odnosno zaposlena, a 1 173 814 korisnika mirovine. I predstojnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje područne službe Varaždin Vladimir Lacković smatra da se u Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji prerano odlazi u mirovinu. - Kod nas

VAŽNO Uvjeti koji su potrebni za odlazak u mirovinu

Žene 60, a muškarci 65 godina

Predstojnik V. Lacković

Prema hrvatskom Zakonu o radu, postoji mogućnost odlaska u tri glavne vrste mirovina: invalidsku, prijevremenu starosnu, starosnu mirovinu.

Tu su još i obiteljska mirovina, mirovine koje se dodjeljuju na temelju posebnog Ugovora između Hrvatske i BiH, a u vezi s pravima stradalnika

rata. Uvjeti koji se moraju ispuniti kod žena za odlazak u punu starosnu mirovinu su navršenih 60 godina života i najmanje 15 godina radnog staža.

Kod odlaska pak u prijevremenu mirovinu žena mora imati navršenih 55 godina života i najmanje 30 godina

staža. Kod muškaraca vrijede pak uvjeti da za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu muškarac mora imati navršenih 60 godina života i 35 godina staža dok za odlazak u starosnu mirovinu mora imati navršenih 65 godina života i minimalno 15 godina radnog staža.

Aktualno

02.02.2010

a uskoro poslenih?

OTKRIVAMO

Državna matura pred vratima

siniša sović

ika u Varaždinskoj županiji

3

NEZAPOSLENOST U dva mjeseca 1973 prijave

Najviše otkaza mladima do 30-e U prilog izjednjačavanju broja zaposlenih i umirovljenih nažalost ide i poražavajuća statistika o podijeljenim otkazima u studenom i prosincu prošle godine.

Naime, u samo posljednja dva mjeseca 2009. godine na Zavod za zapošljavanje prijavila su se nova 1 973 tražitelja posla, od kojih je 1 601 osoba na Zavod stigla iz radnog odnosa. Najviše je otkaza podijeljeno u građevinarstvu (28,9 posto), prerađivačkoj industriji (25,6 posto) i djelatnosti trgovine (15 posto). Do otkaza je u većini slučajeva došlo zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga (43,7 posto) i temeljem isteka ugovora na određeno vrijeme što se desilo u 40,8

posto slučajeva. Prema dobnoj strukturi, u studenom i prosincu bez posla je ostalo najviše osoba do 30 godina starosti (43,3 posto), potom

n

ajviše je otkaza u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i trgovini od 30 do 45 godina starosti (32,5 posto), a tek potom osobe starije od 45 godina (24,2 posto). Dakle, nimalo lijepe brojke priključile su se općem trendu smanjivanja broja zaposlenih u odnosu na broj umirovljenih, no to je problem koji muči ne samo Hrvatsku već i zemlje zapadne Europe.

Varaždinska maturantica Ela idućih će mjeseci morati dobro “zagrijati” stolicu i pripremiti se za državnu maturu

Iz škola Varaždinske županije nikakve informacije o maturi Službene informacije o državnoj maturi mogu se dobiti jedino u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odnosno Ministarstvu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Državna matura i prijave za fakultete ovih su dana u središtu pozornosti brojnih varaždinskih maturanata, ali i njihovih roditelja. S 1. veljače je, naime, istekao rok prijava za državnu maturu u ljetnom ispitnom roku, odnosno za fakultete na kojima bi željeli nastaviti svoje obrazovanje nakon završene srednje škole.

U strahu

Maturanti su mogli prijaviti do deset studijskih programa. Tu mogućnost iskoristila je varaždinska maturantica Ela, koja želi studirati arhitekturu.

- Imali smo pravo prijaviti se na ukupno deset fakulteta i ja sam to iskoristila, a tako će, koliko znam, učiniti i većina mojih kolega. Hoću li uspjeti upisati arhiterkturu, ovisi o mom uspjehu na maturi jer, koliko sam imala prilike pročitati ovih dana u medijima, arhitektura i građevina su među pet najtraženijih fakulteta – otkrila je.

Država puno izdvaja za mirovine

su dominantne invalidske mirovine.

Puno je invalidskih mirovina na našem području u odnosu na starosne, što je opet razumljivo jer su ljudi na našem području pretežno radili u tekstilnoj, drvnoj ili metalskoj industriji. Rad u takvim vrstama industrije iscrpljuje čovjeka i fizički i psihički - objasnio je Lacković.

U prilog “približavanju” broja umirovljenika i zaposlenih ide i loš natalitet u Hrvata, a svaki četvrti stanovnik Hrvatske ima više od 65 godina. Prosječna

Stoga će narednih mjeseci morati dobro “zagrijati” stolicu i pripremiti se za državnu maturu, koja se ove godine provodi prvi put. Premda su prošle godine pisali probne ispite, pa većih iznenađenja ne bi trebalo biti, maturanti su ipak u strahu.

- Ispite će nam ispravljati profesori koji nas ne poznaju. Primjerice, esej će nam ispravljati netko tko nas i naš stil uopće ne poznaje – rekla je Ela. Njezina kolegica s Gospodarske škole, Izabela, koja je prijavila pet fakulteta, najviše se pak boji da neće uspjeti položiti jedan od glavnih ispita ili da će biti ispod upisne kvote za fakultet koji želi upisati.

Pitajte Zagreb

Dok varaždinski maturanti otvoreno govore o svojim strahovima, u školama o državnoj maturi – šute.

Uz napomenu da su sve informacije o maturi dostupne na internetu, ravnatelji nekih od najpopularnijih srednjih škola s područja

U Županiji 1900 maturanata Koliko se maturanata s područja Varaždinske županije prijavilo za državnu maturu, bit će poznato uskoro s obzirom na to da je u nedjelju istekao rok za prijave u ljetnom upisnom roku. U Varaždinskoj županiji, koja je osnivač srednjih škola, kažu kako u ovoj školskoj godini potencijalnih kandidata za državnu maturu s ovog područja ima 1400. Na području Varaždinske županije još je 500 maturanata koji završavaju trogodišnje srednje škole, doznajli smo u Varaždinskoj županiji.

Varaždinske županije kažu kako ne mogu dati nikakve službene izjave o državnoj maturi, niti o njoj novinari

N

e radi se o zabrani, nego o poštivanju formalne procedure mogu razgovarati s učenicima unutar prostora škole, već informacije o tome mogu dati jedino u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, odnosno Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji organizira i provodi ispite.

Iako takav stav iznenađuje, županijska koordinatorica za državnu maturu Vlatka Žestić kaže kako se ne radi o nikakvoj zabrani, već o poštivanju formalne procedure. Potvrdili su nam to i u Centru.

- Ravnateljima je samo rečeno da medije upute u Nacionalni centar ili Ministarstvo ako oni nešto ne znaju ili im nije jasno u vezi državne mature, a o zabrani razgovora s maturantima unutar škole mi nemamo ništa. O tome odlučuju ravnatelji – doznali smo od Višnje Francetić, načelnice u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

PROVJERILI SMO Koji su najveći strahovi varaždinskih maturanata vezani uz maturu? mirovina, prema proračunima HZMO-a, u prosincu 2009. godine iznosila je 2 169 kuna, a za isplatu mirovina i mirovinskih primanja, procjenjuje se da država mjesečno izdvaja 2 939 300 000 kuna od čega se doprinosima osigurava tek 1 655 793 500 kuna dok se ostalo uplaćuje iz državnog proračuna. Dakle, alarmantna situacija za Hrvatsku. Ako kriza potraje, nije isključeno da će se broj zaposlenih gotovo izjednačiti s brojem umirovljenih što bi bio preveliki udar na slab državni proračun.

“Pad sustava” najgora noćna mora Mnogi maturanti, ali i njihovi roditelji negoduju što se sve vezano uz državnu maturu radi preko interneta. Premda su maturanti dobili brošure, a u školama postoje i koordinatori kojima se učenici otvoreno mogu obratiti imaju li bilo kakvih pitanja ili nedoumica, djeca su na kraju prepuštena sama sebi i računalima.

Stoga ne čudi što je njihova najgora noćna mora “pad sustava”, a muči ih i rok u kojem moraju potvrditi svoju namjeru upisa na jedan od studijskih programa na fakultetima na kojima su prošli. - Imamo svega dva dana da prijavimo fakultet i

ako to ne učinimo, brišemo se s liste – otkrila je varaždinska maturantica Ela. Smatraju da državna matura ima pozitivne strane, ali i nedostatke.

- Mislim da je sustav prijašnjeg upisivanja na fakultet, znači polaganje prijemnih ispita, bio bolji jer državna matura je svima nama još uvijek pomalo strana – otkrila je Izabela, maturantica iz varaždinske Gospodarske škole. Gimnazijalka Ela pak smatra da je državna matura bolja nego prijamni ispiti koje su polagale prijašnje generacije.

Maturanti informirani o maturi

Irena Harači Pintarić

4

Aktualno

02.02.2010

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Kranjske kobasice i zapadni Balkan 26.1.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Dva su scenarija za nastavak karijere Branka Bačića u Saboru. Prema prvom, Bačić će zamijeniti Jerka Rošina, bliskog prijatelja Ive Sanadera. Prema drugom, glavni tajnik HDZ-a bit će potpredsjednik stranačkoga kluba zastupnika. Također Mladen Barišić više nije glavni rizničar stranke. Pretpostavlja se da bi mogao biti smijenjen i s mjesta ravnatelja Carinske uprave.

27.1.

„Vegeta city“ (Koprivnica) - ne miruje. SDP-ovca Mršića se tereti da je zajedno s još dvojicom menadžera sklopio štetan ugovor prilikom prodaje Podravkina odmarališta u Pirovcu. A SDP-ov zastupnik Nenad Stazić brže-bolje optužuje premijerku i državnog odvjetnika da su šest godina prikrivali korupciju!

28.1.

Policija i USKOK istražuju sumnjive ugovore koje je tvrtka Fimi media sklopila s Croatia osiguranjem i Hrvatskom lutrijom. Prizivni sud u Den Haagu počeo je razmatrati žalbu preživjelih nakon pokolja u Srebrenici na presudu, prema kojoj se Ujedinjenim narodima ne može suditi zbog statusnog imuniteta te organizacije.

29.1.

„Party za Stipu“ u Zagrebu okupio je uglednike koji su bili svjedoci Mesićevih suza radosnica. Na oproštajni tulum nije došao Milan Bandić koji još skuplja milijune kuna potrošene u kampanji. Državno odvjetništvo izvijestilo je kako je utvrdilo da nema osnova za sumnju da je u postupku dodjele stana premijerki Jadranki Kosor počinjeno kazneno djelo.

30.1.

Doznalo se kako je srpski predsjednik na jučerašnjoj neformalnoj večeri zapravo prihvatio Borutov poziv na Brdo pored Kranja, gdje će se krajem ožujka održati konferencija o budućnosti zapadnog Balkana. Zajedno je pripremaju Pahor i predsjednica Hrvatske vlade Jadranka Kosor.

31.1.

Svi putevi vode u Beč. Sa zagrebačkog Plesa poletio i čarter s djevojkama i suprugama naših rukometaša kako bi ih bodrile u finalnom okršaju EP. Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija… Svi su od vrsnih sportaša očekivali zlato koje su na kraju osvojili Francuzi.

1.2. J

edan od najpoznatijih hrvatskih egzorcista mons. Milivoj Balobanić (73) naslijedit će preminulog zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu u privremenom vođenju Zadarske nadbiskupije, dok papa Benedikt XVI. ne imenuje novog nadbiskupa za tu nadbiskupiju koja je pod izravnom vatikanskom jurisdikcijom.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

DOZNAJEMO U Čakovcu osnovana Udruga “Pomoć neizlje

Moramo naučiti prihvaćati svoju i tuđu smrtnost

Dok u svijetu svega pet posto starijih i teških bolesnika umire u zdravstvenim ustanovama, u Hrvatskoj taj postotak iznosi čak 30 posto iako bi većina bolesnika željela kraj svog života dočekati u krugu svoje obitelji. Iako već godinama Hrvatska ima usvojen Zakon o palijativnoj skrbi, nema hospicija Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

ČAKOVEC - Moja mama je prije trideset godina oboljela od raka. Gospodin je do danas sačuvao njezin život. Zahvalna sam Bogu za svaki trenutak sreće koji proživljavam sa svojom majkom. Time me On silno zadužio, a ja mu sada svojim životom želim vraćati dug - riječi su Renate Marđetko, predsjednice udruge “Pomoć neizlječivima”, koja je u siječnju osnovana u Čakovcu.

Zahvalna Bogu

- Upravo zbog toga željela sam se posve darovati onima koji proživljavaju svoje najteže životne trenutke. U tom svom poslu naučila sam najvažnije: mirno i duboko prihvaćati smrtnost, kako svoju, tako i

u

završnom stupnju maligne bolesti jako pati i obitelj oboljele osobe mojih najdražih - ističe Renata koja se trenutno nalazi u Londonu na drugoj godini studija palijativne skrbi (nova grana medicine koja se brine o umirućima i teško bolesnima).

Renata je iskusila i rad s bolesnima u Calcutti gdje je pomagala u “Kući umirućih” sestrama nasljednicama Majke Tereze.

Danas, uz studij, radi i u hospicijima kojih u svijetu ima velik broj, no u Hrvatskoj nažalost još nijedan. Upravo zbog svega toga, Renata je prepoznala važnost osnivanja jedne takve udruge i u HrvatPOMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

skoj. To je jedna od rijetkih udruga u Hrvatskoj koja će brinuti o takvim bolesnicima, a takvi vidovi pomoći zbog sve većeg broja ljudi koju umiru od zloćudnih i ostalih vrsta bolesti potrebni su sve više i više.

- Palijativna skrb ne ubrzava, niti usporava normalni životni tijek bolesnika. Ona samo nastoji ublažiti simptome.

Stoga se provodi kako u zdravstvenoj ustanovi, tako i u domu oboljelog, kako nad oboljelim, tako i nad njegovom obitelji - kaže Renata.

- Danas se još uvijek često zaboravlja da je svaka bol, fizička, psihička ili duhovna jednako teška. Zato članovi hospicijskog tima pristupaju čovjeku holistički. Oni su na raspolaganju i cijeloj obitelji oboljelog.

Obitelji je pomoć često potrebna radi tjelesne boli uzrokovane stresom, ponekad radi ljutnje, straha, radi financijskih poteškoća koje se javljaju zbog dugotrajne bolesti, radi otežane prilagodbe na dugotrajnu bolest, radi planiranja ukopa i obreda oko ukopa - ističe Renata objašnjavajući na čemu se temelji hospicijska skrb.

Hospicijska skrb temelji se na osnovnom pravu čovjeka: da zna istinu o svojoj bolesti, te da može donositi odluke o vlastitom zdravlju.

Otvoreni razgovor

Pri tome je najvažnija otvorena komunikacija. Ona može biti bolna, ali ima svojih prednosti.

Uz takvu komunikaciju bolesnik još uvijek zadržava svoje dostojanstvo i neku vrstu kontrole nad svojim životom.

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko

Čovjek treba znati istinu o svojoj bolesti

Jer, svijest o blizini smrti može neinformiranog bolesnika često posve obesnažiti i nagnati u tugu ili depresiju.

- Kad medicina više ne može mnogo učiniti za bolesnika,

o

snivačica Udruge Renata Marđetko radila je u Kući umirućih u Indiji on se najčešće vraća u svoju obitelj. U završnom stupnju maligne bolesti često je prisutna velika patnja bolesnika i njegove obitelji. Tada predstoji suočavanje sa životnim istinama - ističe Renata.

Upravo u toj fazi života nova

udruga preko svojih članova želi obiteljima pomoći u svekolikoj brizi oko bolesnika.

Zato su u Udruzi ravnopravno udruženi volonteri raznih zvanja (pomagači, medicinske sestre, rehabilitatori - defektolozi, njegovatelji, svećenici, socijalni radnici, liječnici, učitelji, ekonomisti, redovnice, novinari, inženjeri…), odnosno svi koji žele udruzi darovati svoje talente, pogođenoj obitelji svoje vrijeme, a teškom bolesniku svoju blizinu i pozornost.

- To znači da svakom umirućem treba omogućiti da dostojanstveno proživi vrijeme koje mu je dano.

Na taj će mu se način najviše pomoći. To je onaj presudan

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček

isidora@regionalni.com

voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

Tomislav Makaj foto@regionalni.com

Robert Marciuš roby@regionalni.com

Sandra Malenica sandra@regionalni.com

Aktualno

02.02.2010

ečivima” kojom se želi pomoći umirućima

Palijativa Jeftinije od bolnice

Naš nezreli pristup boli U svijetu svega pet posto starijih i teških bolesnika umire u zdravstvenim ustanovama dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi 30 posto.

Većina bolesnika željela bi kraj svog bolovanja i prijelaz u vječni život doživjeti u krugu svoje obitelji. Republika Hrvatska već više godina ima usvojen zakon o palijativnoj skrbi, ali nema organizirane nijednu hospicijsku jedinicu dok ih, na primjer, Poljska ima preko tri stotine. Iako je palijativa pravo svakog teškog bolesnika, on to pravo u Hrvatskoj ne uspijeva realizirati. - Hrvatska još uvijek ima nezreli pristup boli. Potrošnja jakih lijekova protiv boli je mjerilo civiliziranosti jednog društva. Mi još uvijek dopuštamo da bolesnik jako

Molitva je vrlo važna

trpi i po tom pitanju smo nisko na europskoj ljestvici - ističe liječnica županijske čakovečke bolnice Verica Jačmenica Jazbec koja je također aktivna u Udruzi “Pomoć neizlječivima”. Palijativa je uvijek jeftinija od bolničkog liječenja, jer se ne koristi dijagnostikom i nije joj potrebna sofisticirana aparatura. - Osobno sam bila zadivljena maksimalno humaniziranom atmosferom u češkim hospicijima gdje se čak dozvoljava da teški bolesnik ima uz sebe svog malog kućnog ljubimca, mačića ili zečića, svoj akvarij s ribicom, svoju krletku sa ptičicomističe dr. Jačmenica Jazbec dodajući da u Hrvatskoj još uvijek postoji mentalni otpor prema palijativi.

KAKO POMOĆI Savjetuje liječnica Verica Jačmenica-Jazbec

Umirući je željan blizine, zaštite, topline i sigurnosti Kako biti uz bolesnika?

Biti uz umirućega znači biti tiho i ljubazno prisutan uz njegov krevet. To znači prije svega biti blizu, dotaknuti ga, biti nenametljiv, dati mu do znanja našu želju da budemo prisutni i da mu želimo pokloniti svoje vrijeme. Najučinkovitije je s bolesnikom zajedno moliti. Ako to nije moguće, tada je dobro tiho moliti umjesto njega. Nikako nije dobro bolesnika uzbuđivati našim jaucima, naricanjima ili plačem. Potrebno je biti mirno ozbiljan, kako dolikuje takvom ozbiljnom trenutku.

Zašto moliti?

Molitva je prilika da nadvladamo našu zbunjenost, izgubljenost i smetenost pred bolešću i pred smrću. čas kad se udružuju napori svih koji pomažu teškim bolesnicima - objašnjava Renata.

Upravo je i to cilj novoosnovane udruge “Pomoć neizlječivima”.

Svi koji su zainteresirani za volonterski rad mogu se obratiti sljedećim osobama: Željka Siladi (098/987-2869), siladi11@ck.t-com.hr; Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., (040/375-203), verica.jacmenica@ck.t-com.hr.

Pomoć svih volontera svakako će im dobro doći..

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com Tel. 042/290-778

Molitva će nas iznutra okrijepiti, smiriti i pripraviti da možemo bolesniku služiti samo našom tihom prisutnošću.

Kako tješiti?

Kad je čovjek na kraju svog životnog puta, on se u duši osjeća poput malog djeteta.

On je poput djeteta željan blizine, zaštite, sigurnosti i topline. Zato se tako prema njemu moramo i ponašati.

S njim moramo biti blagi i nježni. Nemojmo se sramiti ili bojati držati bolesnika za ruku ili ga blago milovati po licu. Poljubimo bolesnika ako nam je to majka, otac, dijete, žena, muž… On će to vrlo dobro osjetiti. Možemo mu šaptati kako se nalazi na dobrom putu, na putu koji vodi k dobrom Bogu. Taj

dobri Bog je na dnu tamnog tunela i čeka ga raširenih ruku. Umirućeg možemo nježno osvješćivati kako je na putu preko široke rijeke.

Recimo mu da mu želimo blagi prijelaz preko vode.

Ocrtajmo mu dobroga Boga koji ga čeka na drugoj obali.

Tiho pričajmo bolesniku o prekrasnim stanovima koje je Bog pripravio za sve nas, njegovu djecu. Ohrabrujmo bolesnika da se posve svjesno i svojevoljno prepusti u Božje naručje. To ćemo postići tako da mu govorimo o Bogu koji je poput majke: beskrajno strpljiv, beskrajno nježan, beskrajno topao. Ako postignemo takvo ozračje pored umirućeg bolesnika, tada smo mu najviše pomogli.

U Udruzi je aktivna liječnica V. Jačmenica-Jazbec

Mira Ljubić marketing@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

02.02.2010

OTVORENO Čuveni redatelj Rajko Grlić, dobitnik Fulbrightove stipendije i direktor M

Za posao redatelja potr

Rajko Grlić, redatelj filmova “Bravo maestro”, “Čaruga”, “Karaula”, niza dokumentaraca, trenutno radi na najnovijem filmu “Neka ostane među nama” koji će se prikazivati u našim kinima od 11. ožujka

Bračna prevara ili ljubavna avantura jedan je od malo oblika pobune koji je preostao pojedincu u borbi protiv predvidljivosti. Naše živote omeđili su poslodavac, obitelj, crkva, država, mediji i novac. I tu ništa ne možemo promijeniti, vrijednosti su duboko usađene i ne klimaju se. Jedino što se još da mijenjati je osoba s kojom dijelimo postelju Razgovarala: GORDANA IGREC

Redatelja kultnog filma “Samo jednom se ljubi”, koji je žario i palio 80-ih godina prošloga stoljeća kinodvoranama bivše “Juge”, te umjetničkog direktora Motovun film festivala i nositelja najvišeg akademskog zvanja koje dodjeljuje guverner u povijesti države Ohio u SAD-u, a to je neka mješavina profesorskog i profesionalnog rada na Ohio Eminent Scholar in Film, Rajka Grlića uhvatili smo u predahu u rodnom gradu između dva leta iz Zagreba za Ohio.

Ovaj student praške filmske škole, redatelj filmova “Bravo Maestro”, “Čaruga”, “Karaula” i niza dokumentarnih filmova (posljednji dokumentarni film snima s Igorom Mirkovićem o

r

edatelj kultnog filma “Samo jednom se ljubi” iz 80-ih godina prošlog stoljeća predsjedničkom mandatu Stjepana Mesića na Pantovčaku) za 7Plus Regionalni tjednik govori o svojem poimanju filma, redateljskog poziva, stanju u hrvatskoj filmskoj produkciji,

o svojim sjećanjima na djetinjstvo provedeno u zagrebačkoj građanskoj obitelji koja je je od uobičajenih klišeja “odudarala svojom otkačenošću”, gospođom mamom novinarkom i spisateljicom autobiografskog romana “Sjećanja” Evom Grlić, uvijek spremnom na šalu i dosjetku unatoč nimalo lakom životu, i ocem, sveučilišnim profesorom filozofske discipline estetike Dankom Grlićem, i neizostavnim likom iz svoje obiteljske prošlosti i sadašnjosti, sestrom Vesnom Domany Hardy, ali je i naš razgovor ujedno bio prilika da redatelj Grlić najavi svoj novi film “Neka ostane među nama” koji će u hrvatskim kinima krenuti od 1. ožujka.

Građanski čovjek

Film će, vjerujemo, mnoge ostaviti bez daha, jer kako reče redatelj Grlić, uvlači se pod plahte i tajne koje kriju bračne ložnice uglađenih i finih građanskih zagrebačkih familija u kojima se flertovalo na veliko ne mogavši odoljeti tako strastima koje vitlaju nama od pamtivjeka, ali i kao odraz svojevrsne jedine preostale pobune dobroodgojenog građanskog čovjeka pred zahtjevima koje mu postavljaju obitelj, crkva, država, posao, novac i sve moguće i

nemoguće prepreke na koje nailazi u svojem životu. Ako ste i vi među onima kojima je “puna kapa” politike, a šef vam na poslu ne da mira i žena uvijek traži svoje, a i djeca su neumoljiva u svojim zahtjevima, najbolje je da knjigu Efraima Kishona “Kod kuće je najgore” na neko vrijeme ostavite po strani i prihvatite se koje svoje ljubavnice iz prošlosti ili sadašnjosti (preporuča se i suprotno), pa zajedno kriomice od poznatog društva odete pogledati u kino film Rajka Grlića “Neka ostane među nama”. I pri tome: pssst...

Nikome niti riječi o tome.

Kada ste i zašto ste iz Hrvatske otišli u SAD? Otišao sam u Ameriku kao Fulbrightov stipendist 1991. Tu sam stipendiju dobio još 1989., ali je dvije godine nisam mogao iskoristiti jer sam radio na filmu “Čaruga”. Kad sam završio film, odmah nakon premijere otišao sam u Ameriku. Nakon Fulbrighta vratio sam se u Zagreb, shvatio da sam ovdje na svim mogućim i nemogućim crnim listama, da jednostavno ne mogu ništa raditi i otišao u New York na New York University, Tisch School of Art. Bilo je to vrlo šminkersko mjesto. Vodio sam Majstorsku radionicu režije na prvoj godini, Spike Lee je vodio na drugoj, a Arthur Pen

na trećoj. Čime se sve profesionalno bavite u SAD-u?

Ja sam službeno, po onome što piše uz moje ime: “Ohio

k

ad ne radim, predajem, radim na studentskim projektima Eminent Scholar in Film at Ohio University, Athens, OH”.

To je inače najviše akademsko zvanje koje dodjeljuje guverner i u povijesti te male države, od nekih trinaest milijuna stanovnika, svega je tridesetak ljudi dobilo tu titulu. A to je neka mješavina profesorskog i profesionalnog rada. Kad radim svoje projekte, uključujem u njega studente, kad ne radim, predajem, to jest, radim na studentskim projektima. Prvih pet godina sam, a tako sam i došao na to svečuliste jer je ono ponudilo financirati taj projekt,

radio multimediju “How to Make Your Movie – An Interactive Film School”, koja je 1998. u New Yorku proglašena za najbolju multimediju godine u svijetu, postala američki filmski proizvod godine itd., itd.

Gdje ste se točno skrasili u SAD-u?

U Athensu, malom sveučilišnom gradiću na jugu Ohija. Četrdeset tisuća stanovnika, od toga pola studenti, dvadeset i tri kinodvorane, pedesetak barova itd., itd. Beskonačno

Intervju tjedna

02.02.2010

7

Motovun film festivala o poimanju redateljskog poziva, hrvatskom filmu i svom životu

rebno je strasno voljeti ugodno mjesto za život i rad.

Zašto ste ušli u HHO? Da dam podršku borbi za ljudska prava.

A zašto ste izašli iz HHO-a?

Zato jer mi se činilo da se borba za ljudska prava pretvara u dnevnu politiku i promidžbu političkih svjetonazora njenog predsjednika.

Redatelj ste kultnog filma “Samo jednom se ljubi”. Film je bio u SFRJ zabranjen, a ipak je došao do Cannesa i u naša kina, pa i na male ekrane. Što je ondašnjim “partijskim sekretarima” zasmetalo u filmu?

Film nije zasmetao “partijskim sekretarima” već “službi”.

Zabranio ga je, naime, “vrh sigurnosnih struktura” ili, kako su oni sebe zvali, “služba”. Prva rečenica nakon projekcije je bila: “Da smo od ustaške emigracije naručili film o službi, ne bi ovo dobili!”.

Tajno u Cannes

Kako se film ipak uspio domoći Cannesa?

Tajno sam preko stjuardese JAT-a poslao jednu kopiju sestri u Pariz, a ona je film odnijela u ured canneskog festivala.

Je li teško biti redatelj na ovim našim prostorima gdje se svako malo, kao na filmskoj traci, mijenjaju politički režimi? Ali i gdje je oskudica novca kronična pojava?

Radeći filmove preživio sam na ovim prostorima nekoliko režima i preko petnaestak ministara kulture. I tu se, u osnovi, ništa nije promijenilo u odnosu na film. Stari ruski model “raspodjele u kulturi” još je uvijek živ i očito mu ide dobro.

I vaš prvi scenarij za film “Bravo Maestro” s Radom Šerbedžijom iz 1973. godine u Jadran filmu bio je “bačen u koš”, potom izviždan u Puli, a ipak ste s njime završili u Cannesu. Za vas bi se moglo reći da ste “neki kontroverzni redatelj bez te namjere”. Nije li, možda, tako?

k

opiju filma “Samo jednom se ljubi” u Cannes sam poslao preko stjuardese JAT-a Moj prvi film iz 1974. je bio “Kud puklo da puklo”. Vidim da se legenda o njegovoj “izviždanosti” dobro drži. No faktografija kazuje da je prvih pet minuta projekcija u Areni film išao bez zvuka i da je publika zato zviždala. Kad se pojavio zvuk, sve se smirilo i film je vrlo dobro prošao. A što se kontroverza tiče, za to su zaduženi drugi, ne oni koje prave filmove. Što je potrebno kako bi se bio dobar redatelj?

Da se strašno voli i uživa u tome što se radi.

Kako stvari stoje s hrvatskom filmskom produkcijom unazad

20 godina? Ima li se Hrvatska doista čime podičiti?

Hrvatska cenzura

Mislim da ima. Pogotovo zadnjih desetak godina kada su “nacionalna cenzura i nacionalna samo cenzura” malo olabavile.

Ili su to sve “pravolinijski filmovi” na tragu “državotvorne ideje” i nekakve “frigidne priče” iz života mahom nespretno i dosta ukočeno i pompozno

m

ajka Eva Grlić deportirana je na Goli otok o čemu je napisala knjigu “Sjećanja” ili pastoralno ispričane na filmskom platnu?!

Da toga je bilo puno, ali u zadnje vrijeme ima i jako dobro ispričanih priča. “Buick Rivera”, “Crnci”… sve su to filmovi koji se vrlo časno drže i u jačim konkurencijama od lokalne.

Koji su vam redatelji ostali uzorom u poslu?

U mladosti, kao studentu, to su bili Dryer, Godard, Bunuel, Bresson… pa zatim Welles, Widler i Lubitsch itd.

Koja zemlja uz SAD osim po kvantiteti zaslužuje visoko mjesto u kvalitetnoj filmskoj suvremenoj produkciji?

Od malih europskih to su sigurno Danska, Austrija, Švedska…

Kako ste postali student praške Akademije?

Pobijedio sam, zajedno s Lordanom Zafranovićem, na Festivalu amaterskog filma Hrvatske. Uz nagradu je išla i mogućnost da, ukoliko se prođe prijemni ispit, dobije i stipendija za Prag.

Potječete iz zagrebačke građanske obitelji. Otac vam je bio čuveni sveučilišni profesor na Katedri za estetitku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a majka Eva Grlić prije deportacije na Goli otok, novinarka Vjesnika. Sestra vam je kći narodnog heroja Domanyja, Vesna Domany Hardy. Što je u vašim sjećanjima zauvijek ostalo zapisano kad se sjetite svoje obitelji, a to nije ostalo zabilježeno u “Sjećanjima” vaše majke?

Prije svega veselje, zatim igra, ironija… Sve one srednjoeuropske discipline duha i zajedništva koje omogućuju preživljavanje u teškim i manje teškim vremenima.

Jeste li se možda bavili mišlju da snimite film prema autobiografskoj knjizi vaše majke Eve Grlić “Sjećanja”?

O, da.

Vaša majka je za života u “Slobodnoj Dalmaciji” u intervjuu izjavila “kako joj najbolje ideje padaju na pamet dok kuha”. Kad vama “muze najviše dolaze u posjet”?

Prije uplovljavanja u san.

Najavljujete novi film “Neka ostane među nama”, istog naziva kao i rubrika sada već pokojne novinarke ženskog časopisa “Glor ija” Magde Weltrusky. Scenarij je navodno napisan prema romanu novinara i književnika Ante Tomića “Ništa nas ne smije iznenaditi”, u tjedniku Nacional pišu zbog tog filma “zagrebačka erotika američkog profesora”.

Kako ste došli na ideju za taj film? I kojom pričom se uopće taj film bavi?

Po knjizi “Ništa nas ne smije iznenaditi” rađen je scenarij za film “Karaulu”. Za “Neka ostane među nama” smo preko dvije godine Ante i ja pisali originalni scenarij. “Neka ostane među nama” je zločesta, indiskretna zagrebačka priča o virovima erotske strasti ispod mirne, trome površine građanske svakidašnjice i običaja. Film o nečemu što se događa u boljim obiteljima i uglavnom pristojno prešujuće, ali nije zbog toga manje bolno. Upoznajemo dva brata, njihove supruge, ljubavnice i djecu koja pouzdano ne znaju tko im je otac. Sve se ovdje izmiješalo u dvostrukim životima, paralelnim vezama, u gorkoj i slatkoj priči o neumornom traganju za ljubavlju i srećom, o požudi koja nikada zapravo ne gasne i užasnim posljedicama koje možete izazvati ako se, makar i slučajno, nađete u tuđem krevetu.

IZDVOJENO Uzbudljive priče nalaze se ispod kore žutih medija

“Neka ostane među nama” Danas u Zagrebu, Varaždinu ili Splitu jedva da ima koji dobar sočan trač u kojem “milostiva gospođa nabije rogove mužu doktoru jer ovaj samo ganja karijeru, a ne i suknje. A ima, bome i obratnih situacija”. Kakva su to vremena došla? Sva neka razvodnjena i aseksualna.

Ili je sve ostalo po starom, samo što se danas o tome manje priča, a više gleda na TV-u?!

Morate zaviriti u život i ispod tanke kore žutih medija. Tamo ćete naći puno uzbudljivije priče.

Ili dvostruki moral u nas još uvijek djeluje inspirativno kako u životu tako i u umjetnosti. Gotovo kao afrodizijak?!

Bračna prevara ili ljubavna avantura jedan je od malo oblika pobune koji je preostao pojedincu u borbi protiv predvidljivosti. Naše živote omeđili su poslodavac, obitelj, crkva, država, mediji i novac. I tu ništa ne možemo promijeniti, vrijednosti su duboko usađene i ne klimaju se. Jedino što se još da

mijenjati je osoba s kojom dijelimo postelju. Današnji su preljubnici tako zamijenili jučerašnje revolucionare, pobunjenike, vizionare, odmetnike. Uzbuđenje pobune, slast kršenja pravila i opasnost odlaska u nepoznato, tvrde sociolozi, svedena je na avanturu zvanu preljub. Ovaj film, koji će se u našim kinima pojaviti 11. ožujka ove godine je provjera te teze.

Kako je to u Americi koja

o

snovna pravila u Americi su postavili puritanci i ta je tradicija tamo još uvijek vrlo jaka je otvorena i liberalna po svim pitanjima i gdje su preljubi svakodnevna pojava?

Amerka je liberalna, ali teško bi se moglo reći da otvorena po tim pitanjima.

Osnovna pravila te zemlje su postavili puritanci i ta je tradicija još uvijek vrlo jaka.

Jeste li zadovoljni oda-

zivom publike i kritikama za vaše filmove “Čaruga” i noviji “Karaula”?

Da, jesam. Karaula je imala 310.000 gledatelja samo na ex-Yu prostorima. I to usprkos piratskim DVD-ima koji su izašli gotovo istovremeno kada se i film pojavio u kinima. Meni je gledanost važna.

Ja sam jedan od onih koji vjeruje da se filmovi prave za kina, za publiku.

Koji su vam profesionalni planovi za ubuduće?

Slažem knjigu svojih nesnimljenih filmova, počinjem se s Antom igrati oko njegove nove knjige… Ali prije svega toga malo bih stao na loptu i odmorio se.

Kako vam se obitelj snašla u SAD-u?

Hvala na pitanju, dobro.

Namjeravate li se za stalno skrasiti u SAD-u ili se pod stare dane vratiti u Zagreb ili na Brač gdje ste imali obiteljsku kuću?

Mislim se vratiti. Ne baš na Brač, gdje nažalost nemam obiteljsku kuću, ali u ove prostore, negdje između Zagreba i Istre.

Eksplicitne scene

Ima li u njemu eksplicitnih seksualnih scena? I hoće li na najavnoj špici stajati “osobama mlađim od 16 godina nije preporučljivo gledati”?

Da parafraziram predsjednika Clintona: “Pitanje je što vi mislite kad kažete ‘eksplicitno’?”

A ima li u filmu i ljubavi između zagrebačkih gospođa i kakvih lijepih “djeva” iz provincije koje na kraju zbog ženske ljubavi i “prošvindlaju”, baš kao u romanu Miloša Crnjanskog “Seobe” u kojima opisuje ljubavi bečkih grofica s mladim lijepim sluškinjama koje polude od tolike siline nježnosti i neobične ljubavi, nikad do tada kušane?

O da. Ima ljubavi. I starijih i mlađih. A i međusobno. Živi li danas uopće takav građanski sloj u Hrvatskoj? Živi. No kao i svaki građanski sloj, i ovaj, iako strašno malobrojan, pokušava ostati neprimjetan za javnost. U tome je i sva ljepota “građanskih duplih života”. Oni, za razliku od danas prevladavajućeg mnoštva, ne žele u novine.

Kakav odjek očekujete za taj film kad se zna da se gotovo do posljednjih snaga brani sveti sakrament braka?

Dupli životi i nastaju u pokušaju obrane braka. Da nema tog mača nad glavom, ljudi ne bi izvodili sve te nevjerojatne vratolomije na koje su prisiljeni kao preljubnici.

Rajko Grlić živi i radi u SAD-u, ali planira povratak u Hrvatsku, negdje između Zagreba i Istre

8

Oglasi

02.02.2010

ISKORISTITE JEDINSTVENU MOGUĆNOST!!!

Poslovanje u trgovini sa perspektivom brzog napredovanja.

Europsko trgovačko društvo sa dugogodišnjim djelovanjem i jakim temeljima u Europi proširuje svoje redove trgovačkih zastupnika u Hrvatskoj.

NUDIMO • Besplatnu edukaciju i uvođenje u posao • Početak bez ulaznih investicija • Osiguravamo klijente za svaki dan • Visoku fiksnu plaću za vrijeme uvođenja u posao • Nadprosječna primanja

PROVIZIJA 20 – 23 % OD 0 ( nule ) OPIS POSLA Promocije sistemom parti prodaje Rad u Vašoj regiji UVJETI: • Vlastiti obrt, d.o.o. ili RP Obrazac • Osobni Automobil • Odgovornost i kulturno ophođenje • Samostalnost u radu i komunikativnost Zainteresirani kontaktirajte nas i dogovorite osobni sastanak na broj 099-315-9126.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK

OBAVIJEST o Natječaju za dodjelu lokacije za postavljanje kioska u Novom Marofu Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 28. siječnja 2010. godine Natječaj za dodjelu lokacije za postavljanje kioska u Novom Marofu, na lokaciji u Zagorskoj ulici, na čkbr. 1894 k.o. Novi Marof, pored Doma zdravlja.

U zakup se daje lokacija za postav kioska, maksimalne površine 12 m2.

Namjena kioska je pružanje usluga brze prehrane.

Lokacija se daje u zakup na rok od tri godine.

Početna mjesečna cijena zakupa je 540,00 kuna.

Zakupnik je dužan o svom trošku nabaviti i postaviti kiosk, urediti lokaciju za postavljanje kioska te snositi troškove priključka na komunalnu infrastrukturu.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, a cjelokupni tekst natječaja objavljen je na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www. novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

02.02.2010

Oglasi

9

10 Zlatno doba

02. veljače 2010.

AKTUALNO Većina umirovljenika jedva preživljava i bez harača

“

Ima penzionera koji ne osjećaju krizu, ali ima i onih koji nemaju za kruh! Takvima su uzalud rasprodaje i sniženja. Ja, srećom, spadam u srednji sloj, pa tu i tamo uspijem kupiti nešto i za svoju dušu...”

Ivan Oreški, umirovljenik iz Varaždina

U Varaždinu 13.000 umirovljenika Udruženje umirovljenika Varaždin i njegovih 11 podružnica užurbano radi na pripremanju godišnjih izvještaja o radu. Započele su i pripreme za održavanje godišnje izborne skupštine, koja bi se trebala održati početkom svibnja ove godi-

ne. Prema riječima Antuna Požgaja, predsjednika varaždinskog Udruženja umirovljenika, od oko 13.000 umirovljenika koji žive na području grada, čak 4.800 je učlanjeno u Udruženje, a njih oko 900 su članovi Hrvatske stranke umirovljenika.

! Umirovljenička košarica Većina umirovljenika jedva s malim mirovinama preživljava iz mjeseca u mjesec, ali ne treba gubiti nadu i očajavati

VAŽNO Gradska knjižnica za umirovljenike

Besplatan upis na mirovine do 1800 kn!

Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović i ove je godine umirovljenicima izašla ususret. Članarinu ne plaćaju umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.8 0 0 kuna mjesečno.

Za ostale umirovljenike godišnja je članarina 70 kuna, što je znatno niže od one koju plaćaju zaposleni.

Prema riječima ravnatelja M. Šoštarića, umi-

rovljenici su zadovoljni i veći broj njih redovito dolazi u čitaonički prostor gdje u miru voli pročitati dnevnu i ostalu štampu, kao i druge publikacije.

Zanimljivo je da ima i onih koji zbog svog ponosa, a i razumijevanja za troškove Knjižnice, usprkos malim mirovinama ne žele iskoristiti pravo na besplatnu članarinu i bez pogovora izdvajaju - 70 kuna!

Veselje za Valentinovo i Fašnik Podružnica umirovljenika VII. mjesne zajednice Varaždin proslavit će Valentinovo i Fašnik u Sivici nedaleko Čakovca. Za izlet u Međimursku županiju prijavilo se oko stotinu od 250 redovnih članova Podružnice koja je poznata

po svojoj aktivnosti i dobro organiziranim druženjima umirovljenika. Na put se kreće u subotu 13. veljače u 17 sati s dva autobusa, a druženje će u tamošnjem ugost iteljskom objek tu proteći uz pripremljeni domjenak, glazbu i ples.

i dalje sve siromašnija...

Umirovljenici hoće odlučniji i ozbiljniji pristup u rješavanju njihovih životnih pitanja Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako svatko od nas očekuje kako će zadovoljan i sretan dočekati jesen svog života, za mnoge današnje umirovljenike to je prava noćna mora. Uz narušeno zdravlje, najviše ih opterećuje nesigurna životna egzistencija i neimaština, strah da će biti na teret vlastitoj djeci ili da će živjeti od socijalne pomoći. Poljuljani su njihov ponos i ljudsko dostojanstvo, jer su radeći cijeli svoj život dio svoje plaće davali državi, a ona im danas uzvraća mrvicama. Pa ipak, varaždinski umirovljenici, kako su nam rekli, žive u nadi da će sutra biti bolje. Pa prema onoj Krležinoj da »... nigdar ni tak bilo, da nekak ne bi bilo...», na razne se načine snalaze napuniti svo-

ju umirovljeničku košaricu, mnogima otežalu najnovijim kriznim porezom.

Život umirovljenika

- Možete si misliti kako proživljavam ovu krizu! Pogotovo sada kad mi je suprug umro pa živim od jedne mirovine koja iznosi 2.500 kuna. Stanujem na Banfici i na režije mi ode pol penzije.

Samo za grijanje plaćam 900 kuna mjesečno! A gdje je sve drugo? Sreća je što mi djeca pomažu, pa kad kuham kod jednog ili drugog djeteta, malo prišparam na hrani i tako štukam kraj s krajem.

Radila sam u tvornici VIKO koja je propala i s 34 godine radnog staža ostala sam i bez posla i bez otpremnine.

Na burzi! A kaj se može, preostaje mi jedino nada da će se nešto morati promijeniti, da će se ukinuti harač i sutra možda biti malo bolje - rekla nam je umirovljenica Barica Kern iz Varaždina.

I varaždinska umirovljenica Milojka Bogdanović ukazuje na slične probleme. - Meni

je nešto lakše nego drugim umirovljenicima jer živim s djecom u zajedničkom kućanstvu, pa troškove nekako dijelimo. Ali kako je ostalima? Najviše me smeta to što smo radili cijeli život, državi plaćali sve moguće poreze, dodatke i namete, a sad, kad nam najviše treba, ona nam opet oduzima. Mirovine su ostale iste, životni triškovi sve veći, račun za plin je katastrofa! A nitko da prstom makne.

Sindikati nešto pokušavaju, ali bez koristi. Žalosno je da sada, kada bismo trebali normalno živjeti od svog radnog vijeka, moramo strahovati kako ćemo uopće i preživjeti?

- pita se Milojka.

Dragutin Kišić iz Bartolovca je znatno mlađi umirovljenik od naših sugovornica, ali je bio znatno kritičniji.

- Odradio sam puni radni staž u INA-i naftaplinu i prije tri godine otišao u normalnu mirovinu bez ikakvih povlastica. Ministricu Kosor podržavam u njenim idejama i nastojanjima da spasi državu, ali ne i u tome da s novim na-

Tko se boji vuka još... ?

metima optereti umirovljenike. Krizni porez ili harač trebalo bi odmah ukinuti! Jer je očito da se Vlada nije usudila novac oduzeti onima koji su ga pokrali, nego onima koje mogu uloviti za vrat, a to su

A

ko ćemo šutjeti i ponašati se kao ovce, još će nas više guliti! penzioneri. Ja srećom imam dobru mirovinu i ne žalim se, ali mi je jako teško gledati sve one koji ne znaju kako će s obitelji, ili sami, preživjeti do kraja mjeseca, a kamoli cijelu godinu. Ali s druge strane, mislim da kao narod drugo ni ne zaslužujemo! Jer niti smo informirani, niti znamo svoja prava, čak se ne trudimo izboriti ih, a kamoli reagirati na takve nepravde. Čim nas jače pritišću, mi još više šutimo i trpimo. A naša Vlada to itekako dobro koristi! - odlučan je Dragutin.

Nevenka SUHIĆ

Kritizirali bi - anonimno!

Z

aista su zanimljivi naši umirovljenici.

Kad s njima razgovarate, rado govore o svojim problemima i sudbinama. Nadugačko i naširoko ukazuju na sve nepravde koje su ih snašle, pogotovo ako proizlaze iz vladinih i drugih zakonskih mjera i odluka. Govore da je za sve kriva politika, kriminalci - oni nekadašnji i ovi sadašnji, kao i oni koji sjede u saborskim klupama, u ministarskim i direktorskim foteljama, na stranačkim pozi-

U opuštenoj atmosferi o brigama se lakše razgovara

cijama i gdje sve ne, te da im se “živo fućka” za obične smrtnike kao što su umirovljenici! eđutim, kad smo im htjeli dati priliku da sve to javno kažu i predstave se punim imenom i prezimenom, nastao je muk! Oni bi kritizirali, ali anonimno. Gotovo da se nisu razbježali kao mala djeca. Od njih desetak s kojima smo jedno prijepodne razgovarali, tek je troje na to pristalo. U čemu je zapravo problem? Koga se ili čega boje umirovljenici?

M

I to sada kad su u mirovini, kad se ne moraju bojati ni šefa, ni direktora, kad ne ovise ni o politici ni o stranačkoj pripadnosti, kad sami odlučuju o svojoj sudbini i kad gospodare ne samo vlastitim novcem, nego i svojim životom. Kome bi se mogli zamjeriti, kad i te jadne mirovine primaju poštom? ko misle da će s figom u džepu nešto promijeniti, onda se, nažalost, grdno varaju.

A

02.02.2010

Oglasi 11

12 Život

02.02.2010

TREBA ZNATI

Odolio je i potresima!

Danas je nivo podzemne vode u Varaždinu nakon izgradnje hidroenergetskih objekata na Dravi mnogo niži. Diferencijalno opterećenje u slučaju da jedan rezervoar bude pun vode, a drugi prazan prenaša se preko nosive konstrukcije zgrade na temeljnu armirano-betonsku ploču. Temeljna ploča je proračunata za takav slučaj opterećenja i preuzima sve deformacije koje svojom velikom površinom prenaša na podložni beton i na tlo. Kasnijim praćenjem stabilnosti Vodotornja utvrđeno je da je sigurna i neporemećena.

1981. godine Varaždin je imao potres šestog (6) stupnja po Merkalijevoj skali s epicentrom u Kelemenu koji nije prouzročio nikakve deformacije na Vodotornju. Međutim, Vodotoranj je računan za XI. stupanj potresa po starim propisima, koji je bio znatno blaži nego isti stupanj novih propisa.

Nosiva konstrukcija Vodotornja bila je skeletna sa stupovima, gredama i armirano-betonskim stropnim pločama

ODJECI Koja su sve iznenađenja čekala graditelje impozantnog varaždinskog Vodotornja?

Temelji u podzemnim vodama Zbog visokog nivoa podzemne vode promijenjen je način temeljenja u odnosu na projektno rješenje Piše: RUDOLF LONČARIĆ

Investitor gradnje Vodotornja bio je Grad Varaždin, a projektnu dokumentaciju je izradio Projektni biro Delenardo iz Zagreba. Kako u to vrijeme nije postojala propisana obveza geomehaničkog ispitivanja tla s utvrđenjem dozvoljene nosivosti tla i visine nivoa podzemne vode, projektno rješenje temeljenja bilo je predviđeno na način izvedbe u suhom tlu bez prisustva podzemne vode sa sustavom trakastih temelja.

„Nemoguća“ misija

Kao rukovoditelj gradilišta prije početka građenja proučio

sam projektnu dokumentaciju i dao načiniti probni iskop tla, temeljem čega sam utvrdio da projektirani način temeljenja nije moguće izvesti. Činjenica visokog nivoa podzemne vode

n

ajveće opterećenje nalazi se na vrhu Vodotornja s dva rezervoara vode tražila je promjenu načina temeljenja i primjenu dubokog temeljenja u vodi.

Sljedeća činjenica najvećeg opterećenja na vrhu Vodotornja s dva rezervoara po 500 m3

vode, odnosno po 500 tona i mogućnost da jedan rezervoar bude pun, a drugi prazan uzrokovala bi diferencijalno opterećenje i diferencijalnu deformaciju. Takav slučaj opterećenja izazvao bi različitu deformaciju trakastih temelja kao i slijeganja u tlu. Takva deformacija prenijela bi se i na ostale konstrukcije objekta, što bi ugrozilo njegovu stabilnost.

Predložio sam stoga način temeljenja na armirano-betonskoj ploči koja bi preuzela diferencijalne deformacije, što je projektant prihvatio i dopunio projektnu dokumentaciju, s izvedbom takvog temeljenja u vodi. Nakon što

je izveden široki iskop, izveo se podložni beton visine 110 cm betoniranjem u vodi metodom kontraktor. Crpljenjem vode na četiri ugla građevne jame s crpkama velikog kapaciteta uspjelo se nivo vode sniziti za 25 cm, tako da je gornji nivo podložnog betona bio 10 cm iznad nivoa vode. Na podložni beton položena je armatura i izvedena je armirano-betonska temeljna ploča debljine 80 cm. Po izvedbi temeljne ploče prestalo se s crpljenjem vode te je gornji nivo ploče bio na suhom. Iz temeljne ploče ostavljeni su ankerni nastavci za izvedbu nosive konstrukcije zgrade.

Probni iskop tla na mjestu temeljenja Vodotornja

Graditeljska baština Varaždina Graditeljske aktivnosti od početka osnivanja grada (2) araždin se kao naselje V prvi put spominje u jednoj listini iz godine 1181.,

Rudolf LONČARIĆ Prof. dr. sc., dipl. ing. građ

kojom Bela III. dosuđuje zagrebačkom Kaptolu posjed Varaždinske Toplice. U tom dokumentu spominje se varaždinski župan Beli, koji je u doba vladanja kralja Bele II. oteo Kaptolu posjed Varaždinske Toplice. araždin kao naselje je vjerojatno postojalo i prije spomenutog pisanog dokumenta, budući da je već tada imao župana koji je za vladav ine ranijeg

V

kralja Bele II. oteo posjed Varaždinske Toplice. Najstariji je urbanistički nukleus današnjeg Varaždina bio CASTRUM COMITIS, današnji Stari grad, koji postoji već početkom 12. stoljeća. n se nalazio na sjeverozapadnom uglu potonjeg naselja Varaždin te je predstavljao najstariji dio tadašnjeg naselja Varaždin, koji je zapravo bila fortifikacijska građevina – tvrđa. Ovaj najstariji dio naselja grada Varaždina

O

bio je smješten na sjecištu rimskih prometnica Viae Magnae. o su bile prometnice Via Vetera, Via Antiqua i Via Militum ili Strata Exercitualis čije tragove i danas nalazimo u uličnom rasteru današnjeg Varaždina. Te su prometnice još u rimsko doba povezivale mjesta Aqua Viva (Petr ijanec), Aquae Iasae (Varaždinske Toplice) i Iovia (Ludbreg).

Navedeni podaci o tim prometnicama spominju se već u najranijim dokumentima

T

Varaždina od 12. do 15. stoljeća. v a r a ž d i n s ko j t v r đ i nema nikakvih podataka, ali vjerojatno je bila izrađena od kamena, što dokazuju veliki temelji četverokatne kule Staroga grada, koji se nalaze na dubini od 2,50 metara ispod nivoa današnje razine tla. načenje naselja s velikom i jakom tvrđavom posebno je važno kad je već u 2. polovici 12. stoljeća, a napose početkom 13. stoljeća dobilo status

O

Z

slobodnog i kraljevskog grada. z 12. stoljeća nije sačuvana nijedna zgrada u naselju Varaždin, jedino je prisutan podatak o građevini župne crkve sv.

Nikole. odatak o postojanju te građevine datira iz prijepisa pisma župnika crkve sv. Nikole Antuna Smukovicha iz vremena 1758. godine u kojem je navedeno da je crkva koja postoji već 584 godine propala.

I

P

Mozaik 13

02.02.2010

ČITATELJI PIŠU Učenica Srednje škole Ivanec o autobusnom prijevozu

Vožnja u hladnom autobusu Redovito čitajući 7Plus Regionalni tjednik, a pogotovo rubriku gdje čitatelji iznose svoje probleme i razmišljanja, odlučila sam poslati svoju/našu priču, tj. problem. Naime, još uvijek sam učenica, i to Srednje škole Ivanec, redovito u školu putujem autobusnom linijom koja iz Radovana prema Ivancu polazi u 6.45 sati. Ovih zimskih i vrlo hladnih dana problem je grijanje u autobusima. U utorak, 26. siječnja ujutro sam se smrzla. Prema reakcijama ostalih kolega i putnika u autobusu, znam da je i njima tako bilo. Je li problem u vozaču ili u neispravnosti autobusa, ne znamo, ali nepodnošljivo je hladno sjediti u autobusu 30 minuta, koliko traje vožnja do odredišta. Čak nije toliko hladno čekati na stajalištu, koliko je hladno u autobusu budući da se ljudsko tijelo tijekom vožnje ne može kretati. Grijanje radi, ako je ispravno,

vjerojatno na najnižem nivou. Jasno mi je da se autobus ne može ugrijati odmah, ako mu je to prva linija ujutro, ali on polazi iz Ivanca za Radovan i tamo se okreće te se vraća za Ivanec, pa je nejasno kako se ne može ugrijati na barem nekoliko stupnjeva iznad ništice, da se doslovno ne smrzavamo... (...)

Nije mi namjera ocrnjivati nekoga ili stvarati nekome probleme, ali mislim da ti problemi nisu vidljivi samo na toj relaciji i nisu to jedini problemi. Nije toliko do mene, jer vožnje ovim autobusima mi je ostalo još vrlo malo budući da sam maturantica, više mi je do naših mlađih generacija koje još čeka, nadajmo se, mnogo vožnja do njihovih srednjih škola, nadajmo se mnogo ugodnijih nego što smo ih mi imali ovih godina. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Tehnološki park u Varaždinu bez lifta U petak sam bio na predstavljanju knjige pjesama autorice G. Igrec u novouređenoj zgradi Tehnološkog parka u Varaždinu. No, ostao sam neugodno iznenađen činjenicom da u toj velebnoj zgradi nema lifta. Stoga smo do četvrtog kata na kojem se nalazi kongresna dvorana morali pješačiti što je za nas u poodmaklim godinama bila prava mora. U još težoj situaciji bile su osobe s invaliditetom. Vidio sam čovjeka koji je na štakama uz mnogo truda i vremena jedva dospio do četvrtog kata dok je osoba u invalidskim kolicima jednostavno morala odustati

od dolaska na promociju jer do četvrtog kata nije mogla doći. Pri ulasku u zgradu, zamijetio sam ujedno da su kod prilaza za invalide postavljeni stolovi kafića u prizemlju koji se valjda razmiču prema potrebi ako ne daj Bože netko uđe u zgradu na invalidskim kolicima. Slažem se ujedno s javnim pozivom jednog od sudionika na prezentaciji knjige da se učini sve kako bi se postavili liftovi u ovoj zgradi. Čitatelj (adresa poznata redakciji)

Uzbudljivo zimovanje u Grebengradu Od 6. do 9. siječnja 2010. godine 20 članova udruge Odred izviđača „Sirius“ iz Varaždina sudjelovalo je na tradicionalnom zimovanju na Grebengradu. Novouređeni planinarski dom na Grebengradu i ove je godine odabran kao lokacija zimovanja zbog svoje pristupačnosti i ljepote prirode te mogućnosti provođenja raznovrsnih programa. Najmlađi sudionici bili su učenici trećih do sedmih razreda II. i V. OŠ iz Varaždina.

Zbog 20 - ak centimetara snijega, prva dva dana protekla su u sanjkanju, grudanju i igrama na snijegu. Vrijeme se pokvarilo treći i četvrti dan kada je uslijed ledene kiše došlo do nestanka struje i vode u planinarskom domu pa je još jednom na kušnju došlo izviđačko snalaženje pri kuhanju, pranju posuđa i drugim svakodnevnim aktivnostima.

U večernjim satima organizirana su natjeca-

nja u obliku kviza znanja te natjecanja u društvenim igrama. Kroz provođenje raznovrsnog programa i polaganje vještina poletaraca (R o b i n -

Preminula Marija Liplin U 7Plus Regionalnom tjedniku od 5. siječnja objavili ste članak o Mariji Liplin. Mjesni odbor Strmec Podravski u suradnji s DVD-om prionuo je akciji prikupljanja pomoći i uspješno je završio s prikuPljenim sredstvima od 12.000 kuna. Ovim putem želimo zahvaliti mještanima Strmca Podravskog na pomoći.

Nažalost, u nedjelju je stigla žalosna vijest da nam je Marija umrla od opake bolesti. Nadamo se da će obitelj prikupljena novčana sredstva usmjeriti u neki drugi humanitarni Fond ili zakladu, kao što je i sam gospodin Liplin napomenuo za vaš list.

MO Strmec Podravski

U Hrvatskom saboru I ove je godine, 25. siječnja održano već tradicionalno druženje i radna sjednica saborskog Odbora za obrazovanje, mladež i šport s predstavnicima dječjih foruma i dječjih vijeća iz cijele Hrvatske u organizaciji Saveza Društava Naša djeca Hrvatske. Sudjelovalo je 19 gradova i općina, odnosno po dva predstavnika iz svakog Dječjeg foruma ili Dječjeg vijeća. Varaždin su ove godine predstavljali Irma Dragičević, predsjednica DGV-a Varaždina i Leon Žganec-Brajša, potpredsjednik DGV-a.

Predstavili smo projekt izrade spota o dječjim pravima na pjesmu Rosane Štrocinger, učiteljice VI. OŠ Varaždin, koju je uglazbio Miroslav Borščak, voditelj Radionice sviranja gitare u DND Varaždin. Pjesmu su otpjevali ‘’Mali slavuji’’ voditeljice Zdenke Knapić. Važno je naglasiti da je ovaj spot već u završnoj fazi realizacije. Na kraju ovog našeg izlaganja u saborskoj dvorani, koje je bilo posljednje na dnevnome redu, Irma Dragičević, predsjednica DGV-a, koja se već duže vrijeme bavi i pjevanjem, otpjevala je pjesmu ‘’Što su dječja prava ‘’ uživo te bila ispraćena velikim pljeskom.

Leon Žganec-Brajša, potpredsjednik DGV-a Varaždin

Veliko trnovečko srce Tijekom prošle godine kao članice Udruge žena “Trnovečko srce” imale smo niz aktivnosti. U veljači smo, u okviru treće trnovečke maškarijade, organizirale maskenbal za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, a najljepše maske nagradile smo vrijednim nagradama dok smo dvjesto učenika počastile. U lipnju smo organizirale kulturno-umjetnički program povodom blagdana svetog Petra i Pavla i karaoke show. Već više godina članice Udruge glume Svetog Nikolu i krampusa na priredbi u OŠ Trnovec s kojom Udruga odlično surađuje. Za božiće i novogodišnje blagdane članice Udruge posjetile su teško bolesnu trnovečku djecu kao i one koje je bolest učinila vječnom djecom te im poklonile čestitke i slatkiše.

Veliko srce tih žena kucat će i dalje za potrebe u novoplaniranim aktivnostima Udruge žena. Članice Udruge “Trnovečko srce”

Poziv članovima Azzura Članovi ŠRK Azzuro Varaždinu pozivaju članove na redovnu godišnju skupštinu Kluba koja će biti održana u nedjelju, 7. veljače, u 9 sati u restoranu Aquacity.

Upravni odbor Kluba zon, Jetti, Domaćin) i izviđačkih vještarstava (Domaćin, Sanjkaš) izviđači su stekli nova korisna znanja.

Na kraju zimovanja sudonicima su podijeljene prigodne diplome za osvojena mjesta u natjecanjima, kvizu i ostalim aktivnostima zimovanja.

Marjan Pavić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Pisma Polemike Vaše vijesti

14 Zagorje Tehnobeton

02.02.2010

Potpisivanjem ugovora nastavljaju se planirani radovi na gradnji proizvodno-skladišnog i poslovnog centra PharmaSa čija će površina u konačnici iznositi 6400 m², uz mogućnost daljnjeg proširenja

DOZNAJEMO Kompanija PharmaS potpisala ugovor o suradnji sa Zagorje-Tehnobetonom

Varaždinski građevinari grade PharmaSov centar u Popovači Zagorje-Tehnobeton d.d. izabran za glavnog izvođača radova na gradnji proizvodno-skladišnog i poslovnog centra PharmaSa, hrvatske kompanije za proizvodnju i promet lijekovima VARAŽDIN – PharmaS, kompanija za proizvodnju i promet lijekovima, potpisao je u srijedu ugovor s tvrtkom Zagorje-Tehnobeton o izvođenju radova na proizvodnoskladišnom i poslovnom centru u Popovači.

Pouzdan partner

- Izgradnja našeg budućeg centra prvi je korak prema ostvarenju naše vizije, stvaranju domaće i regionalno prepoznate farmaceutske kompanije. Zato nam je zadovoljstvo što projekt nastavljamo s pouzdanim partnerom koji se već dokazao na mnogobrojnim projektima, kako u lokalnoj zajednici tako i na nacionalnoj razini, s domaćim i stranim investitorima - ističu u Phar-

maSu. Potpisivanjem ugovora nastavljaju se planirani radovi na gradnji proizvodno-skladišnog i poslovnog centra čija će površina u konačnici iznositi 6400 m², uz mogućnost daljnjeg proširenja. Centar će uključivati proizvodnju, skladište, laboratorije kontrole kvalitete te uredske i tehničke prostore.

Iskusni, stabilni…

- Od velikog broja kvalitetnih ponuda izvođača radova, tvrtka Zagorje-Tehnobeton izabrana je na temelju kriterija kvalitete, profesionalnosti, iskustva na sličnim objektima u zdravstveno-farmaceutskom sektoru te financijske stabilnosti i efikasnosti - pojašnjavaju u PharmaSu. Kao glavni izvođač,

tvrtka Zagorje-Tehnobeton nastavit će radove koji su započeti potkraj prošle godine, odmah nakon otvaranja gra-

p

resudili kvaliteta, profesionalnost, iskustvo, financijska stabilnost i efikasnost dilišta i postavljanja kamena temeljca na svečanosti kojoj su bili nazočni predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik RH Stjepan Mesić. Naime, pripremni zemljani radovi, koje je izvodila tvrtka Gras, uspješno su završeni te su osigurani svi uvjeti za nastavak gradnje tvornice koja bi trebala početi s radom iduće godine.

Suradnja domaćeg ulagača u proizvodni objekt i domaćeg izvođača

Za tvornicu – 300 milijuna PharmaS je novoosnovana kompanija za proizvodnju i promet generičkim lijekovima u vlasništvu poduzetnika Luke Rajića. Trenutačno zapošljava 23 osobe, s daljnjim planovima za povećanje broja zaposlenika. Cilj PharmaSa je pozicionirati se kao pouzdan proizvođač i distributer kvalitetnih lijekova za tržište

Hrvatske i širu regiju. Radi toga u idućih četiri do pet godina u tvornicu generičkih lijekova PharmaS planira uložiti oko 300 milijuna kuna.

Centar će se graditi u fazama, od kojih je prva faza uspješno definirana i postaje realnost, a PharmaSov tim već osmišljava i radi na drugoj fazi projekta.

Zadovoljstvo što se projekt nastavlja s pouzdanim partnerom

MIROSLAV BUNIĆ:

Ulaganje koje jako raduje U Zagorje-Tehnobetonu također izražavaju zadovoljstvo s uspostavljenom suradnjom te naglašavaju da će građevinski radovi biti izvedeni u skladu s najvišim standardima i najmodernijim tehnikama gradnje. Ov im, za nas važnim projektom, nastavljamo kontinuitet gradnje objekata za domaće i strane ulagače u Hrvatskoj, što je rezultat naše dugogodišnje strategije opredjeljivanja za investitore široke lepeze.

U njoj se ovaj put pojavljuje i PharmaS, domaći ulagač u proizvodni objekt, što nas osobito raduje. Naša je zadaća opravdati pruženo povjerenje - istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, dodajući kako je tvrtki cilj da ovaj projekt gradnje skladišno-po slovnog centra, kojim će se bitno obogatiti lista referentnih građevina, bude ujedno i početak duge poslovne suradnje.

Poslovni svijet 15

02.02.2010

DOZNAJEMO U Varaždinu će poskupjeti i komunalni doprinos

kutak

Komunalni doprinos 90 Energetski Podno, stropno i do 110 kuna po kubiku? zidno grijanje P

Varaždinu više ne trebaju novi industrijski pogoni, ponovio je prošli tjedan varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok

Doprinos dosad iznosio 40 do 65 kuna po kubiku, o povećanju će odlučiti Gradsko vijeće

Odluke o komunalnom doprinosu. Riječ je o “lokalnom” porezu koji plaćaju građani i investitori prilikom gradnje nove građevine ili u slučaju da rekonstrukcijom povećavaju obujam građevine ili njezinu namjenu.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Varaždin je dosad imao jednu od najnižih cijena komunalnog doprinosa u Hrvatskoj, što je privlačilo ulagače, no nama novi industrijski pogoni više ne trebaju – ponovio je Čehok ono što je često isticao prošle godine, kada je i najavio da nema smisla da ovaj namet bude gotovo simboličan.

Investitori su dosad komunalni doprinos plaćali ovisno o tome u kojem dijelu grada su gradili, kao i ovisno o vrsti i namjeni objekta. Po kubnom metru plaćalo se od 40 do 65 kuna. Sada će doprinos biti znatno skuplji, od 90 do 110 kuna po kubnom metru, najavio je gradonačelnik Varaždina.

Novost će biti i to što prili-

U Varaždinu slijede nova poskupljenja: nakon što je Gradsko vijeće povećalo cijenu

p

riključenje građevina na komunalnu infrastrukturu koštat će 300 kuna više komunalne naknade, sada će odlučivati i o povećanju cijena komunalnog doprinosa. Takav prijedlog uputit će im gradonačelnik Ivan Čehok zajedno s izmjenama postojeće gradske

Četiri zone

Sporazum s Varaždin-busom Čelnici Grada Varaždina i devet općina: Beretinec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, G. Kneginec, Petrijanec, Cestica, Jalžabet i Vidovec u ponedjeljak su s direktorom Varaždin-busa potpisali sporazum o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti javnog prijevoza. To bi Varaždin-busu trebalo omogućiti ponovno uvođenje autobusnih linija do tih općina, za koje nisu imali potrebne dopusnice. AP u stečaju se prije potpisivanja sporazuma žalio na takvu mogućnost.

kom izračuna visine komunalnog doprinosa više neće biti uzimani u obzir vrsta i namjena objekta, nego će konačan iznos biti izračunat ovisno o tome u kojoj se zoni gradi.

Osim toga, umjesto na dvije zone, grad će biti podijeljen na četiri zone. U četvrtu zonu spadala bi povijesna jezgra, u treću prostor izvan jezgre omeđen Vrazovom, Cesarčevom, Preradovićevom i Nazorovom ulicom, u prvu sam grad uključujući naselje Hrašćicu i vanjski neizgrađeni dio Kučan Marofa, a u treću ostatak Kučan Marofa te preostalih pet prigradskih naselja.

Konačnu odluku o visini komunalnog doprinosa i izmjenama Odluke donijet će članovi Gradskog vijeća, pred koje će stići i prijedlog o povećanju cijena priključenja građevina na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda po priključku. Cijena priključka za individualne stambene objekte, umjesto 1.200 kuna, iznosit će 1.500 kuna, a po 300 kuna više plaćat će i vlasnici poslovnih objekata za tehnološko-sanitarnu i protupožarnu vodu te za odvodnju oborinskih otpadnih voda s javnih prometnih površina.

odno se grijanje, zajedno sa stropnim i zidnim grijanjem, svrstava u grupu površinskih grijanja.

Usporedimo li površinsko grijanje s klasičnim radijatorskim, osnovna mu je prednost ravnomjerna raspodjela temperature u prostoriji, zbog koje ne dolazi do kovitlanja zraka. To je, Davor Cikač naime, posebno značajno dipl. ing. el., tajnik osobama sklonim alergidavor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr jama. Osjećaj ugodnosti 095 840 8300 jest subjektivan osjećaj koji ovisi o temperaturama ploha (zidova, stropa i poda). Da bi se u nekom prostoru osjećali ugodno, razlika između temperature zidova prostorije i temperature zraka ne bi smjela biti veća od 2°C, a temperaturna raspodjela po visini prostorije mora se održavati unutar 3°C . Temperaturni profil podnoga grijanja najbliži je profilu idealnoga grijanja, što omogućava nižu temperaturu zraka u prostoriji za 1 do 2°C uz isti osjećaj ugode. Time se troškovi za energiju smanjuju za 6–12 posto. Podno grijanje moguće je kombinirati s klasičnim radijatorskim sustavom ili sa zidnim grijanjem. Primjenom zidnog sustava grijanja oslobađamo se robusnih radijatora, koji nerijetko narušavaju estetiku prostora, te se postižu još i veće uštede u potrošnji energije. Kombinacijom podnog i zidnog grijanja temperatura vode u sustavu centralnog grijanja smanjuje se na oko 30 °C, što čini podno ili zidno grijanje idealnim za primjenu dizalice topline i solarnih kolektora kao izvora topline.

Koristimo li za zagrijavanje plin, postoji mogućnost ugradnje visokoučinkovitog kondenzacijskog kotla kojim dodatno možemo uštedjeti - između 10 i 25 % energije, ovisno o učinkovitosti postojećeg kotla. Upotrebom dizalice topline, ljeti nam sustav podnih i zidnih cijevi može koristiti i za vrlo učinkovito hlađenje prostora.

Za razliku od cijevnog sustava, podno, zidno i stropno grijanje na struju ugrađuje se zbog pristupačne cijene, jeftinije ugradnje i regulacije, te jednostavnog održavanja. Vrlo je jednostavno za postavljanje te je dostupno i u varijantama „uradi sam“. Zbog svoje zanemarive debljine, može se prilikom manjih adaptacija ugraditi i ispod laminata, parketa ili keramičkih pločica.

Prava odluka Greške u odlučivanju P

ogreške u odlučivanju najčešće nastaju u uvjetima nesigurnosti i rizika, zbog nedovoljno vremena i premalo informacija za donošenje odluke. Pogreške mogu nastati i zbog utjecaja emocija na odlučivanje, odlučivanja na temelju osobnih preferencija, izbjegavanja odgovornosti, prevelike autoritativnosti te lošeg upravljanja informacijama.

Jedna od najčešćih pogrešaka nastaje upravo zbog utjecaja socijalnih činitelja kao što su želja da se sačuva ili poboljša imidž i

percipirani “identitet” menadžera u očima drugih te steknu moć i materijalna dobra. Top-menadžeri, koji su izgradili natprosječan imidž ponekad se izlažu pogreškama zbog pritiska održivosti uspjeha, te se upuštaju u visoko rizične odluke ili s druge strane, izbjegavaju odgovornost i “skrivaju smeće pod tepih”. Fenomen „skrivanja smeća pod tepih“ opasniji je od same greške u odlučivanju jer predstavlja inzistiranje donositelja odluke na skrivanju postojeće situacije

i nastalog problema iz straha od gubitka svojeg ugleda i položaja u organizaciji i društvu. Da ne bi fenomen „skrivanja smeća pod tepih“ bio jednodimenzionalan, potrebno mu je dodati i drugu dimenziju, naime ne treba zanemariti vezu između sakrivanja problema i korupcije. Najpoznatiji i najdrastičniji primjer u korporativnoj korupciji je primjer američkog energetskog diva Enrona koji je tijekom 2000. godine prijavio zaradu od preko 100 milijardi dolara, a samo godinu

dana kasnije bankrotirao. Kako je to moguće? Enron je svoje gubitke prikrivao tako što ih nije upisivao u svoje bilance, nego ih je ubacivao u lanac partnerskih filijala, te ih na taj način skrivao od ulagača. Glavni direktori Enrona kasnije su osuđeni zbog prikrivanja stotine milijuna dolara financijskih obveza firme.

Slučaj Enron poznat je kao najveći bankrot u povijesti SAD-a. Bankrot je koštao dioničare desetine milijardi dolara, a bez posla je ostalo više tisuća zaposlenika.

Nina Begičević doc. dr. sc.

16 Oglasi

02.02.2010

Crna kronika 17

02.02.2010

NEPRAVDA U kući bivšeg radnika Varaždinke zakazana pljenidba pokretnina

Nema za kruh, a žele mu oduzeti pokretnine Stjepan Kolar je Ivanu Hudoletnjaku dužan oko 14.000 kuna plus kamate Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Stjepan Kolar iz Črešnjeva, 64-godišnji bivši radnik Varaždinke, nema nikakvih prihoda. Nije zaposlen, nema pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, nema uvjete za mirovinu, a ne prima ni socijalnu pomoć. Zajedno sa suprugom jedva preživljava od 1.600 kuna njezine mirovine. To, međutim, nije ponukalo bivšeg poslodavca Ivana Hudoletnjaka da se odrekne svojih potraživanja prema Kolaru, koji mu treba vratiti oko 14.000 kuna, čemu treba pribrojiti i kamate. Kao i ostalih 60-ak bivših radnika Varaždinke, i Kolar je “osuđen” na vraćanje duga za čiji nastanak nije kriv.

Život u strahu

To očito ne zanima nikoga, a ponajmanje Hudoletnjaka koji je svoj dug odlučio naplatiti ovrhom nad Kolarovim pokretninama. U svojoj skromnoj kući u Črešnjevu u četvrtak je čekao ovršitelja Općinskog suda u Varaždinu, jer je u njegovoj kući bila zakazana

zapljena pokretnina. Kolar i njegova supruga Đurđica sa strahom su se pitali hoće li ostati bez kućanskih aparata i namještaja, jer drugih pokretnina nemaju.

- Kada sam 2000. godine dobio otkaz, imao sam 30 godina, četiri mjeseca i dva dana staža.

Radio sam na održavanju u Šaulovcu i Ribljem restoranu, a Hudoletnjak me je optužio

r

adio sam 30 godina, a sada kćer moram moliti za 10 kuna, kaže Kolar da sam kriv za to što je u vinogradima propalo grožđe i dao mi otkaz. Nisam imao nikakve veze s vinogradima, ali to nije pomoglo. Bio sam jedan od zadnjih radnika kojima je dao otkaz. Danas nemam ništa osim duga. Moram kćer moliti da mi da deset kuna za kruh - rekao je Kolar drhtavim glasom.

Podršku mu je došla dati Božena Marčun, koja je prošle godine također u svojoj kući

Iz kuće Stjepana Kolara i njegove supruge Đurđice sudski ovršitelj prošli tjedan nije imao što odnijeti

morala čekati ovršitelje, kao i Ivan Šinko, kojem su pokretnine već popisali. Sve troje su iz općine Beretinec, u kojoj živi još troje bivših radnika Varaždinke. U četvrtak je pred Kolarovu kuću stigao i zamjenik načelnika Općine Beretinec Ilija Fijok. - Pomoći ćemo radnicima iz naše općine, sukladno mogućnostima. Nažalost,

imamo jedan od najmanjih proračuna u Varaždinskoj županiji. Ovamo sam došao jer su me radnici pozvali, a i kako bih vidio što će se dogoditi, hoće li mu odmah zaplijeniti pokretnine - rekao je Fijok.

Na sreću Stjepana Kolara, iz njegove kuće ništa nije “nestalo”. - Ovršitelj je zaključio da nema što popisati, ali rekao

nam je da se postupak nastavlja i da će vjerojatno ponovno morati doći - sretni su bili Stjepan i Đurđica Kolar.

No, njihova sreća neće dugo trajati: dug od 14-ak tisuća kuna time nije nestao, a svaki dan kamate rastu. Isto je i u slučaju Božene Marčun, Ivana Šinka i drugih radnika, kojima su svi okrenuli leđa.

PRIJEVARE

Uzimala robu, a novca nema Poduzeća s područja Novog Marofa, Ludbrega i Varaždina bila su žrtve prijevare. PU varaždinska je protiv 33-godišnjakinje sa zagrebačkog područja prošli tjedan podnijela kaznenu prijavu za djela prijevare u gospodarskom poslovanju, jer je kao odgovorna osoba trgovačkog društva od tri poduzeća naručila robu u vrijednosti od gotovo 700.000 kuna.

Za osiguranje plaćanja robe tvrtkama je dala zadužnice, no naplata nije bila moguća.

Osim 33-godišnjakinje, policija je kaznenu prijavu podnijela i protiv njezinog trgovačkog društva.

Za prijevaru u gospodarskom poslovanju PU varaždinska je prošli tjedan prijavila i 41-godišnjaka, odgovornu osobu trgovačkog društva iz Umaga. On je od poduzeća sa šireg varaždinskog područja naručio izvođenje radova bušenja i miniranja na gradilištu na zadarskom području. Račun u iznosu od 77.000 kuna, međutim, nije podmirio. (vms)

DVOJBE Bivšim radnicima Varaždinke više nitko ni ne obećava da će pomoći

Za poštene i skromne radnike nitko ne mari?

Koliko 60-ak bivših radnika Varaždinke trenutno duguje bivšem poslodavcu Ivanu Hudoletnjaku, teško je reći. Dug je iznosio 1,4 milijuna kuna, od čega treba oduzeti 700.000 kuna, koliko je podmirio Sindikat PPDIV-a, i 100.000 kuna koliko je dao Grad Varaždin, ali samo za radnike sa svojeg područja. Time je ostalo nešto više od 500.000 kuna duga, ali

zajedno s kamatama koje su još lani, prema procjeni bivšeg župana Zvonimira Sabatija, iznosile blizu dva milijuna kuna.

Osnovni dug podmirio je neznatan broj radnika, a preostali ga nemaju kako vratiti, jer je velika većina nezaposlena ili u mirovini. Na temelju rješenja o ovrsi, Hudoletnjak na različite načine naplaćuje

potraživanja: zaposlenima i umirovljenicima “sjeda” na primanja, a onima bez posla upisuje se na nekretnine ili traži pljenidbu pokretnina.

Sve je to dobro poznato. Ali novost je to što više nitko ni ne obećava da će im pokušati pomoći.

Nedavno su Sindikat PPDIV-a prozvali da im je okrenuo leđa iako upravo taj Sindikat sma-

traju odgovornim za situaciju u kojoj su se našli. Pomoć su tražili i od Varaždinske županije, a pisali su, kažu, i svim državnim institucijama.

Odgovora nema, svi šute.

Teško je oteti se dojmu da možda ne bi bilo tako da su radnici drski, bezobrazni i da imaju “zaleđe”. Zar doista više nitko ne želi pomoći poštenim i skromnim ljudima?

KRAĐE Osnovne škole i dalje omiljena meta lopova, koji kradu sve i svašta

Ukrali iPhone, akumulator i - struju Osnovne škole u Varaždinskoj županiji nažalost su i dalje omiljeno odredište lopova. Iz ženske svlačionice sportske dvorane 4. osnovne škole Varaždin prošli ponedjeljak između 18 i 19 sati nepoznata osoba je ukrala iPhone u vlasništvu 44-godišnjakinje. Lopov je iPhone uzeo iz njezine odjeće i oštetio ju za oko sedam tisuća kuna. I dok PU varaždinska traga za počiteljem ove teške krađe, otkrili su tko je provalio u Osnovnu školu Novi Marof 21. siječnja u noći. Riječ je o 16-godišnjaku i 20-godišnjaku koji su u školu ušli za vrijeme trajanja sportskog programa, kada su vrata

sportske dvorane bila otključana. Iz dvorane su došli u školu i nasilno otvorili vrata nekoliko prostora iz

u

Malom Bukovcu 35-godišnjak je ukrao akumulator iz autobusa!? kojih su ukrali prijenosno računalo i druge predmete vrijedne oko 7.000 kuna. Protiv obojice počinitelja podnesena je kaznena prijava zamjeniku Općinskog državnog odvjetnika za mladež. Nažalost, to je bila samo

jedna od niza krađi. Najbizarnija se dogodila u Malom Bukovcu, gdje je 35-godišnjak ukrao akumulator iz autobusa u vlasništvu Autobusnog prometa Varaždin, koji je bio parkiran u tom mjestu! Šteta je procijenjena na 1.100 kuna, a kradljivac je “zaradio” kaznenu prijavu. PU varaždinska je kazneno prijavila i 51-godišnjaka koji je krao električnu energiju. Nakon što su ga djelatnici Elektre još 2005. godine iskopčali iz mreže zbog neplaćanja računa, samovoljno se prikopčao na mrežu. Do ožujka 2006. godine potrošio je struje u iznosu od 12.700 kuna. (vms) U svlačionici ne ostavljajte vrijedne stvari

MALOLJETNICI

Napadi usred bijela dana Dvojicu maloljetnika starih 16 i 17 godina PU varaždinska je prošli tjedan kazneno prijavila zbog nanošenja ozljeda. 16-godišnjak je 23. siječnja oko 7 sati u Vrazovoj ulici u Varaždinu narušavao javni red i mir, prišao 15-godišnjaku te ga bez ikakvog povoda zatvorenom šakom udario u nos. Dječaku je pukla nosna kost s pomakom ulomaka radi čega je 16-godišnjak prijavljen zbog nanošenja teških ozljeda. Godinu dana stariji maloljetnik je kazneno prijavljen zbog napada na 15-godišnjaka u parku u Hallerovoj aleji u Varaždinu 20. studenoga prošle godine oko 14 sati.

Zatvorenom šakom ga je više puta udario u glavu, a natučenja u predjelu lijevog oka i donje usne su okvalificirane kao lake ozljede, pa je 17-godišnjak prijavljen zbog kaznenog djela tjelesne ozljede. (vms)

18 Oglas

02.02.2010

Školstvo 19

02.02.2010

TU KRAJ NAS Odabrani najbolji radovi projekta “Nagrađivanje inovativnosti”

U oštroj konkurenciji oduševili Mali genijalci Najbolji su se birali u konkurenciji od dvadeset radova, a morali su zadovoljiti tri kriterija - inovativnost, prezentiranje i opći dojam Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

ŠEMOVEC - Da je naš kraj poznat po “goricama”, to je svima dobro poznato, no da su već i osnovnoškolci potkovani t im znanjem, dokazali su Mali genijalci iz Trnovca koji su se natjecali u sklopu projekta Nagrađivanje inovativnosti te osvojili prvo mjesto.

Mnogo sudionika

Riječ je o projektu Vijeća mladih općine Trnovec Bartolovečki u kojem djeca osnovnih škola Trnovec i Šemovec izvan školskog plana i programa izrađuju svoje projekte. Za izradu projekta imaju dva mjeseca, osigura im se materijal i “igra” može početi. Njihove radove ocjenuje žiri sastavljen od predstavnika škola, Opć ine Trnovec i Vijeća mladih. Taj važan zadatak pretprošle su subote imali ravnateljica OŠ “Šemovec”

Pobjednički “Mali genijalci”

Branka Kremenić, predstavnice OŠ Trnovec i Vijeća mladih Općine - Melanija Pilošta i Ivana Božić te predstavnik Općine Martin Balog. Ocjenjivali su dječju inovativnost, prezentiranje i opći dojam. Tako su se na natjecanje prijavile razne grupe, od Air Boysa, Trnovečke petice do Žutih mrava i Tigersa.

U oštroj konkurenciji od dvadeset grupa pobijedili

s

Djevojke iz grupe Q10 izradile su kozmetiku u kućnoj radinosti

su dakle “Mali genijalci” odnosno Monika Domiter, Sani Buhin i Matija Novosel iz Trnovca.

- Predstavili su se radom “Što se sve radi u vinogradu?” Vinograd su prezentirali kroz plakat o povijesti

i razvoju vinogradarstva, a izradili su i maketu vinograda.

Uz sve to, imali su i glazbenu pratnju uz pjesmu “Lepe ti je, lepe ti je, Zagorje zelene” - objasnila je Ana Koren, predstavnica Vijeća mladih Općine Trnovec. Drugo mjesto osvojili su Trčeki, ekipa iz OŠ Bartolovec, u sastavu

vi sudionici natjecanja bit će nagrađeni izletom u zagrebačko kino

Zainteresirana publika

Tomislav Cvrtnjak, Andreas Kolačko i Kristina Novak.

Oni su pak bili ekološki osviješteni te su pod sloganom “Plastično nije fantastično”, umjesto plastičnih vrećica, izradili platnene vrećice i to od traperica.

Bilo je tu raznih kućnih čarolija, izrade kozmetike i mnogo čega drugog. -

Škole koje su sudjelovale u projektu, Osnovna škola Trnovec i Šemovec, za poklon su dobile svaka po jedan LCD projektor, a svi učenici sudionici bit će nagrađeni izletom u zagrebačko kino dok će prvoplasirani dobiti novčane bonove za kupnju u Magmi - zaključila je Ana Koren.

Oni znaju i borilačke vještine

OTVORENA VRATA

Studenti na rad u SAD U varaždinskom Studentskom domu ovog će se petka održati Dan otvorenih vrata za sve studente koji žele sveučilišne ljetne praznike provesti radeći i putujući SAD-om.

Studenti mogu raditi u dva različita programa. Prvi je “work experience” koji podrazumijeva rad u nacionalnim i zabavnim parkovima, parkovima prirode, resortovima, rančevima, barovima i trgovinama, a drugi “camp counselors”, odnosno rad s djecom u sportskim kampovima.

Sve informacije moći će se dobiti na prezentaciji programa, koji počinje u 13 sati, a prije toga, od 12 do 13 sati, bit će organizirani i info štandovi.

Riječ je o eventu koji organizira organizacija za studentski rad u Americi (CCUSA) zajedno s Veleposlanstvom SAD-a, odnosno Konzularnim uredom. Svake godine putem ove agencije u Ameriku na razne studijske programe odlazi oko 300 studenata. (ihr)

Predstava “Alisa u zemlji čudesa” “Alisa u zemlji čudesa” nova je predstava plesnog studija “Vindi” u okviru ovogodišnje zimske završne produkcije.

Predstavu će za varaždinsku publiku izvesti čak 190 velikih i malih plesača, a moći će se pogledati u varaždinskom kazalištu 6. i 7. veljače u 18 sati, te 13 veljače u 17 i 18,30 sati.

Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni kazališta.

Tijekom ovog mjeseca plesni studio “Vindi” upisuje i nove članove predškolskog uzrasta, a sve informacije mogu se dobiti na broju telefona 091/111-25-35. (ihr)

20 Oglas

02.02.2010

02.02.2010

Oglas 21

22 Kulturni obzor

Koncert simfonijskog orkestra HRT-a

U

četvrtak, 28. siječnja, u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održan je koncert Simfonijskog orkestra HRT-a. Orkestrom je u „Majstorskome ciklusu“ ravnao Mladen Tarbuk, a solist na violini bio je Goran Končar. On Darko RUŠEC je završio Muzičku profesor gitare u akademiju u Zagrebu Glazbenoj školi Varaždin te kasnije nastavio usavršavanje na Čajkovski konzervatoriju u Moskvi pod vodstvom Leonida Kogana i Emila Gilelsa. Usavršavanje kasnije nastavlja i u Londonu kod Yfraha Neamana i u Ženevi kod Henryka Szerynga. objednik je i Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml u Zagrebu 1976., a sudjelovao je na brojnim festivalima po cijeloj Europi kao što je i održao mnoge uspješne turneje po cijelom svijetu bilo kao solist bilo kao član komornih sastava. Trenutno je član Zagrebačkog kvarteta s kojim je održao izuzetno uspješan koncert na proslavi 50. godišnjice indijske nezavisnosti u New Delhiju u Nehruovom kongresnom centru. programsku večer uvela je Dvorákova predigra „Otelo“ u fis-molu, op. 93. Tipično romantična skladba, koja čini dio skladateljeve trilogije orkestralnih predigri naslova „Priroda – Život – Ljubav“. Orkestar je vrlo dobro prigrlio Dvorákov lirsko-dramatski glazbeni jezik i ostvario solidnu izvedbu. nicijativa priređivanja prve izvedbe u Hrvatskoj Koncerta za violinu i orkestar, „Hodočašće duše“ Leoša Janačeka, koji je ostao nedovršen tako da su ga dovršila dva češka skladatelja nakon Janačekove smrti, dobar je potez. Goran Končar, solist na violini svojom je virtuoznom i nadahnutom interpretacijom oduševio okupljenu publiku. slijedila je izvedba integralne verzije Stravinskijeva baleta „Žar ptica“. Orkestar je na čelu s Tarbukom dao jednu izražajnu, poletnu, karakternu i provokativnu izvedbu ove Stravinskijeve briljantne partiture koja svojim izražajnim bogatstvom upravo nadahnjuje.

P

U

I

U

NOĆ MUZEJA Velik broj posjetitelja uživao u Muzeju Međimurja

Noću svi u muzej Od 18 sati pa sve do jedan sat poslije ponoći trajala je odlična prezentacija stalnih postava muzeja, ali i turističke općine Sveti Martin na Muri ČAKOVEC - I ove se godine Muzej Međimurja odličnom prezentacijom svojih stalnih postava, kao i općine Sveti Martin na Muri, priključio već popularnoj hrvatskoj Noći muzeja. U Čakovcu ona je započela u 18 sati i trajala sve do jedan sat poslije ponoći.

Otvorenje je bilo u Izložbenom salonu Muzeja popraćeno pozdravnim riječima Vladimira Kalšana, ravnatelja Muzeja, i Franje Makovca, načelnika općine Sv. Martin na Muri (koji je ujedno i predsjednik mjesne Turističke zajednice).

Obojica su sa zadovoljstvom istaknula kako je to i jedinstvena prigoda da se u odgovarajućem povijesnom ambijentu

na sjajan način predstave značajke svih znamenitosti i bogatstava svetomartinskog kraja.

Potvrđeno je kako današnje Toplice Sv. Martin na Muri produžetak su tradicije negdašnjih Rimskih toplica na ovom tlu.

U ozračju Noći muzeja, dakle, spoj nepatvorenih vrednota kako povijesnih i kulturalnih, tako i suvremenih gastronomskih i turističkih - pokazao se i opetovano potvrdio i ovaj put pravim pogotkom i za iznimno značajnu i sve agilniju ustanovu kao što je Muzej Međimurja kao i za sve uspješniju upćinu Sveti Martin na Muri, a također i za cjelokupnu javnost Međimurja.

U Muzeju i staro i mlado Program čakovečke Noći muzeja posjetilo je ove godine znatno više ljudi nego lani.

Na prvom i drugom katu s interesom su razgledane stalne izložbe, dok je u Izložbenom salonu bila priredba “Od Rimljana do Toplica” u organizaciji Turističke zajednice općine Sveti Martin na Muri.

Muzej Međimurja priključio se u organiziranju ove manifestacije Hrvatskom muzejskom društvu.

Djecu i mlade posebno su privukli izlošci vezani uz povijest međimurskog sela te njegove stanovnike i pomagala uz rad - stari alati, kolovrat, škrinje i ormari, ralice, motike i kose. Mališani se nisu odvajali od Mikloša i Krampusa te licitarskih srca .

A i roditelji su pri tome imali mnogo posla kako bi svojoj znatiželjnoj djeci objasnili, opisali i obrazložili sve ono što je odvajkada krasilo život međimurskog čovjeka.

CENTAR ZA KULTURU Revijalna izložba “Međimurski vidici” Fotokluba Čakovec

Fotkati dušu Međimurja Biciklistički fotoizleti, suradnja s mađarskim i slovenskim fotografima Piše: Ivica Zamoda

ČAKOVEC - “Međimurje u mom oku, nek i u tvom bude” - prešutni je moto izložbe “Međimurski vidici” kojom se predstavljaju desetorica najistaknutijih članova Fotokluba Čakovec.

Izložba se može na prvom katu čakovečkog Centra za kulturu razgledati do 9. veljače 2010. godine.

Fotoklub Čakovec, osnovan u prosincu 2007., broji četrdesetero entuzijasta i jedna je od najaktivnijih srodnih udruga u Hrvatskoj.

Prvi put predstavili su se na 2. FUF-u (Festivalu umjetničke fotografije) u Čakovcu 2007. godine, a netom nakon otvorenja izložbe o kojoj je ovdje riječ organizirali su 23. siječnja 2010. zajednički fotoizlet po Međimurju, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Čakovca, na kom su sudjelovali i slovenski fotoklubovi iz Lendave i Murske Sobote te članovi Fotokluba iz Nagykanisze u Mađarskoj. ”Mura - rijeka koja nas spaja” bit će stoga naziv budućih izložbi fotografija koje će

kolati galerijama susjednih regija spomenutih zemalja.

Neposredno prije toga Fotoklub Čakovec imao je već dva fotoizleta: na ruti Vrbovsko - Kamačnik - Ogulin (16. siječnja) i Drava (magla, lovci, race i poneka egzhibicija; 10. siječnja); lani se još istaknula biciklistička sekcija kluba izletima s fotoaparatom u ruci u Legrad, do Maruševca

i Arboretuma Opeka i Varaždinskih Toplica...

Priređuju i radionice i izložbe drugih klubova i - gostuju kod njih.

Desetorica

Na otvorenju “Međimurskih vidika” Marina Oskoruš naglasila je kako se Čakovec afirmira sve više kao “grad vrijedne, i novinske, i umjettomislav makaj

U D-duru

02.02.2010

Mario Jakšić, suosnivač i predsjednik Fotokluba Čakovec

ničke fotografije”.

Vinko Šebrek, predsjednik Fotokluba Zagreb, ocijenio je da su izabrani autori uspješno spojili dokumentarne i likovne vrijednosti fotografskog medija ostajući pritom tematski vjerni svom okruženju i međimurskom senzibilitetu.

Autor i u dobi od 28 do 38 godina reprezentirani kružnicima svojih najnovijih uradaka jesu: Mario Blažević (Kvadrirano sumorni krajolici), Davor Dolenčić (Panonski zid; Ulična serija), Dalibor Horvat (More), Mario Jakšić (Besplatno fotkanje), Petar Kovač (Portreti; Urbana pustinja), Filip Lučin (Zalasci i sutoni na rijeci i oko rijeke), Davorin Mance (Dravska jutra; Dravski čon), Nikola Parnadžiev (Priroda; Sjene), Petar Sabol (Parenje) i Davor Žerjav (Grad noć).

Duhovitost, svježina, raznolikost, profinjenost, tehnička “odnjegovanost” odlikuju ove fotografske zabilježbe o tome kako se Međimurje raskriva svojevrsnim kazalištem na ot vorenom samome sebi pred samim sobom.

Kulturni obzor 23

02.02.2010

GALERIJA LUV Prva izložba slika neobičnog varaždinskog umjetnika Kazimira Kišasondija

“Ne znam zašto sam slikar” Vođen kistom, bojama, potezima, krajolicima uz more, gradinama...

Nijedna slika nema svoj naziv Piše: Ivica Zamoda

- Ovisnik sam o slikarstvu - priznaje Kazimir Kišasondi koji kaže da je svojedobno prva privatna veterinarska ambulanta u Varaždinu bila njegova, a u galeriji LUV-a u Kukuljevićevoj do 12. veljače upravo je otvorena njegova prva izložba.

Izložene su 84 slike, neizloženih ostalo još 50-ak, a violončelistički duo - Doris Nikolić i Darij Milković - odsvirao je na otvorenju Mozartov Di-

vertimento u povodu i jednih i drugih umjetnina (nastalih nekoliko posljednjih godina).

- Nemam odgovor zašto sam (i) slikar - širi on ruke. I dodaje: - Potpuni sam likovni samouk.

Rodom je iz Bjelovara, završio je Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu (klarinet), diplomirao na Veterinarskom fakultetu.

Podsjeća nas da je lijepo crtao njegov ujak Baćko, a on slika na platnu, drvu, staklu.

Naziv je izložbi - “Njegove ptice ne raznosi vjetar” - nadjenuo autor likovnog postava Dražen Pavlović. Josip Detoni, autor predgovora u katalogu, ističe da je Kišasondi likovni samotar.

No, nijedna slika nema zasebna naziva. Zašto? - Ne dajem ime onome što se ne odaziva. Uostalom, svatko im može dati ime po svojoj volji - tvrdi i da ga ljudski portreti ne zanimaju.

Oslikava i drvene kutije, izrađuje zidne satove (oko dvjesto ih je porazdijelio).

Pojedine umjetnine dopunjava i ustihovljenim mislima ispisanim glagoljicom, npr.: “Zemlja je svuda zemlja; ako se po tome sudi - onda će i ljudi svugdje biti ljudi!”.

Voli slikati krajolike uz more (Rovinj, Zadar, Novigrad).

Rudimentarnost likovnosti, odlučnost poteza, čvrsta omeđenost djevičanski monokromnih cjelina, sklonost pastoznom ostavljanju tragova, mogući odjek ili srodnost slikarstva Vilka Šeferova - eto.

Kazimir Kišasondi

PJESNIŠTVO Predstavljena prva zbirka autorice Gordane Igrec

U susret - i sebi i svima nama U ovom iskrenom i edukativnom štivu, pisanu uz veliku dozu romantike, ali i zbilje, gotovo uz krik Gordana nam poručuje koliko djecu treba voljeti i štititi!

Slijeva: Helena Hrman, Gordana Igrec i Nada Rukav Bogojević Piše: IVICA ZAMODA Snimio: SINIŠA SOVIĆ

VARAŽDIN - Pjesnikinja Gordana Igrec, rodom Varaždinka, na prvoj je stranici svoje prve knjige pisane na Črnomercu u Zagrebu - “U susret njima; oni, ti i ja” - prvo zapisala: “Ovu zbirku posvećujem mojoj djeci, koja tek trebaju doći na svijet, kao i svoj djeci ovog svijeta i njihovim roditeljima. (...)”

I svojoj je majci, i svom je bratu, i svojoj je prijateljici Nataši, i svima drugima - “koji nisu dozvolili da mi srce okameni niti razum izgubi smjer” - također posvetila svoje stihove koje je Tehnološki park Varaždin d.o.o. upravo objelodanio, Nenad Pejušković odlično grafički opremio, a Linda Domazet primjereno ilustrirala.

- Iskreno sam zadivljena poetičnošću, jednostavnošću i porukama kojima Gordanine pjesme zrače - istaknula je sa zadovoljstvom književnica Nada Rukav Bogojević na prvom predstavljanju ove knjige održanom 29. siječnja u ugodnom ambijentu jedne od dvorana u zgradi Tehnološkog parka. Umjesto

predgovora ona je pak priložila pjesmu “Odlazak”, kazivala nekoliko autoričinih pjesama, i još dodala: - U ovom iskrenom i edukativnom štivu, pisanu uz veliku dozu romantike, ali i zbilje, gotovo uz krik Gordana nam poručuje koliko djecu treba voljeti i štititi!

- Najdraže bi mi bilo da ova moja knjižica stoji na nahtkaslu

Naslovnica zbirke pjesama

i čeka svoje čitatelje bilo za doručkom bilo prije sna - poželjela je sama autorica nadajući se da će ljudi postati privrženiji jedni drugima ne dopuštajući da njihovom intimom zavladaju surogati života.

Za “ljude s dječjom dušom” koji su, dakle, bili posjetitelji ove književne večeri što ju je vodila Helena Hrman, Gordanina no-

vinarska kolegica, nastupio je u drugom dijelu programa sa svojom nježnijom varijantom repertoara - od Baudelaireova “Albatrosa” do kajkavskog bluesa - i gitaristički četveročlani Regional bend u sastavu: Željko Pavlek, glavni urednik 7Plus Regionalnog tjednika, te suradnici ovog lista Davor Pejnović, Darko Rušec i Damir Ivančić.

ART

/media

Tko je bez grijeha…

Svi znaju da Radimir Čačić nije moj politički favorit. O mnogim njegovim potezima dalo bi se silno kritički govoriti.

Samouvjeren do bahatosti, Čačić je uvijek bio tip Denis Peričić, političara i poduzetnika mr. sc prema kojem ne možete biti indiferentni. Ili mu se divite, ili ga ne možete smisliti.

Sredine nema. Ali ja ovdje apeliram na drugačiji pristup. Sve drugo stavljam na stranu i gledam ga isključivo kao našeg sugrađanina koji se protiv svoje volje našao u nevolji. I koji se zbog toga duboko kaje.

Znam dobro da ima mnogih koji ga ne trpe (ali i mnogih koji mu se prijetvorno ulizuju) koji sada potajno trljaju ruke i misle si: „To mu i treba“… Sigurno su i mnogi obični ljudi barem nakratko pomislili da je ono što Čačić sada proživljava neka vrst kazne za poznatu sklonost snažnim automobilima i brzoj vožnji. Ali neka se svatko prvo pogleda u - ogledalo.

Uistinu, što je to u nama, naročito muškarcima, što nas stalno tjera na izlete u alkohol, opijate, kurvanje, kocku, klađenje, prežderavanje, jurcanje cestama, opasne sportove, huliganstvo, ili pak u neumjerenu pohlepu ili bolesnu ambiciju? Otkuda to poigravanje sa sudbinom, sa sobom i s drugima, otkud ples na rubu razuma, ili čak i s druge strane zdrave pameti? Tko nema takvih iskustava, neka prvi baci kamen.

Siguran sam da na Čačića nijedan neće pasti! Što ima strašnije nego nenamjerno, bez ikakve primisli, prouzročiti gubitak ljudskih života? Kakav je to nepodnošljiv pritisak na savjest?

Sud će reći svoje, jer – tko smo mi da sudimo… No, kršćanska samilost, pa i elementarna ljudska solidarnost, nalažu nam suosjećanje ne samo prema stradalima i njihovim obiteljima, nego i prema nesretnom vinovniku tragedije.

Priče Jelene Tomašević

Regional band u sastavu (slijeva): Darko Rušec, Damir Ivančić, Davor Pejnović i Željko Pavlek

U četvrtak, 4. veljače, u varaždinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ bit će predstavljene dvije knjige Jelene Tomašević – „Priče za dobro jutro“ i „Priče za laku noć“.

U najavi nakladnika, Mozaik knjige iz Zagreba, saznajemo da je riječ o pričama koje „progovaraju jednostavno i duhovito o često zaboravljenim temama koje naše življenje čine ljepšim i smislenijim“.

Autorica Jelena Tomašević voditeljica je „Škole skladnog življenja“, a u ovim knjigama koristi svoje dugogodišnje iskustvo osobnog rada i razvoja. Program počinje u 18.30 sati, a ulaz je slobodan. (dp)

24 Duplerica

02.02.2010

EKSKLUZIVNO Objavljujemo dijelove rukopisa još neobjavljene knjige Ivana Čerpi

Dva važna Marka vinič

Arboretum Opeka u Vinici

Grofovi Bombelles obilježili su dva stoljeća u viničkome kraju, gdje se nalazi dvorac i najveći arboretum ovoga dijela Europe, Opeka, a njihovo je bilo i imanje na kojem su utemeljili poznato lovište - Zelendvor Piše: IVAN ČERPINKO

Vinica je često svojim predivnim krajolikom od ljudi stvarala umjetničke duše, ili je samo koincidencija pomogla da se među takve osobe uvrsti i jedan od viničkih grofova.

Marko stariji

Marko Bombelles mlađi ispred svog auta

Markus (Marko) st. rođen je u Londonu 1830., a umro u talijanskome Meranu 1906. godine. U 22. godini života oženio se Ferdinandinom, jedinicom kćerkom Franje grofa Draškovića, i tako naslijedio ogromne posjede grofova Draškovića. Već 1860. grof Markus Bombelles započinje na svojemu posjedu izgradnju lovišta.

Osobitu pažnju posvetio je razvoju gospodarstva, stočarstva i vinogradarstva. Svoje veliko znanje i poznavanje ekonomije te iskustva stečena u Europi ubrzo je počeo primjenjivati na svojemu posjedu u Vinici. Tako je sve svoje proizvode izložio na Prvoj međunarodnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1864. godine, gdje je i nagrađivan za kvalitetu izloženih proizvoda. Markus je začetnik izgradnje perivoja oko dvorca Opeke za koji je pribavljao rijetke primjerke raslinja iz Japana, Kine, Tibeta i Sjeverne Amerike.

Otkad se vjenčao, živio je u Vinici, dakle punih 37 godina, sve do 1889., kada nakon bratove smrti napušta Vinicu

Sudjelovanje Marka ml. u ornitološkoj ekspediciji Manje je poznato da je grof Marko Bombelles ml. sudjelovao u 1. znanstvenoj ornitološkoj ekspediciji u Austo-Ugarskoj. Naime, čuveni svjetski prirodoslovac Alfred Brehm, pisac i najveći poznavalac životinjskoga svijeta, pozvao ga je u svoju istraživačku 15-dnevnu ekspediciju. Oni su, putujući donjim slivom Dunava, 1878. proučavali rijetke i prorijeđene

i odlazi živjeti u Beč. Pokojni brat Charles Albert bio je vrhovni komornik austrijskoga nadvojvode Rudolfa. On je dao u Zagrebu sagraditi poznate Rudolfove vojarne, koje i danas postoje. Markus nasljeđuje njegov veliki imetak te se uskoro sasvim preselio u Beč, a svoja imanja je ostavio sinu Marku i kćerima Klotildi i Sofiji.

g

rof Marko stariji započeo je 1860. na svojemu posjedu izgradnju lovišta Grof Marko ml.

Marko Bombelles mlađ i (1852-1912) bio je jedan od najbogatijih ljudi ondašnje države. Zahvaljujući svojem ekonomičnom gospodarenju veleposjedom i uvođenjem novih agrotehničkih mjera, nametnuo se kao uvažena osoba u ekonomskom, ali i u političkom životu svojega vremena. Posebno je radio na

vrste ptica, poglavito orlove u Kopačkome ritu. Uspjeli su prikupiti vrijednu građu, koju je slavni prirodoslovac objavio u svojim knjigama. Ta je ekspedicija prikupila podatke o mnogobrojnim kraljevskim pticama – orlovima, i ne samo bjeloglavim supovima, nego i orlovima krstašima, zmijarima i drugim rijetkim vrstama, što je iznenadilo javnost.

razvijanju stočarstva, napose konjogojstva. Njegova inventivnost i prihvaćanje svega novoga bili su poslovično izraziti.

Osnivač je prvoga viničkoga vatrogastva 1889. godine.

Uz humanitarni rad radio je i na razvoju kulture, tako da je inicirao i pomogao u osnivanju Viničke narodne knjižnice još davne 1904. godine, a 1905. otvara Viničku štedionicu kao bankarski zavod za pomoć gospodarstvenim projektima.

Osnivač je i društva Desnica, koje je pomagalo siromašnim i nadarenim dječacima. Budući da je bio vlasnik prvog automobila u nas (1898., marke Benz), izabran je za jednog od predsjednika prvoga Hrvatskog autokluba.

U političkom radu Marko ml. bio je usko povezan s austrijskim prijestolonasljednikom Franjom Ferdinandom. Oni su zajedno radili na pretvaranju Austro-Ugarske u federativnu državu u kojoj bi Hrvatska bila jedna od njezinih članica.

Ubojstvom Franje Ferdinanda taj je projekt prekinut. Marko

je bio član Hrvatskoga i Ugarskoga sabora. Bio je i uvaženi član Županijske skupštine. List „Naše pravice“ iz 1904. navodi da je grof vratio svoj mandat ne želeći više biti profesionalnim političarem i predložio izbor novoga člana Državnoga sabora. U povodu njegove smrti list „Naše pravice“ ističe: „Bio je to jedini hrvatski aristokrat koji je od davnine bio u uskom savezu s kraljevskom kućom, a prijestolonasljednik Franc Ferdinand bio je kršteni kum Markovog sina Josipa.“ Grof Marko Bombelles ml. zbog svoje je prepoznatljive tolerancije, skromnosti i poslovnog poštenja zauvijek ostao obljubljen od svih svojih Viničanaca. Možda u prilog tome govori i podatak da je pri njegovu pokopu u obiteljsku grobnicu u Zelendvoru „domaće seljačko pjevačko društvo otpjevalo jednu tužaljku. Uz duboko ganuće svih prisutnih spušten je lijes u obiteljsku grobnicu.” (Naše pravice, 12. rujna 1912.) Nije poznato je li još koji Viničanac imao tu

Duplerica 25

02.02.2010

inka „Sjaj viničke prošlosti“ iz poglavlja „Velikaška obitelj grofova Bombellesa“

čke obitelji Bombelles Vinički dio rodoslovlja obitelji Bombelles Markgrofovi Bombellesi starog su francuskog porijekla. Prvi Marc Henri (umro 1822.) bio je diplomat u službi Francuske i Austrije. Njegov sin Henri nakon smrti svoje žene postao je svećenik, zaredio se 1803. godine, a i biskup u Amiensu postao 1819. On je odgajao nadvojvodu Franju Josipa i Maksimilijana. Sin Henrija Markus oženio je jedinicu Ferdinandinu, kćer grofa Franje Draškovića. Ona je bila potomak hrvatskog bana Ivana Draškovića, kojemu je supruga bila Eva rođ. Ištvanffy.

Markus Bombelles (1830-1906) + Ferdinandina Drašković (1833-1886) Djeca: Klotilda udata Jankovich-Aladar Sofija udata Brandis Marko (1852-1912) 1. brak: Marija Salm-Reinfercheid Raitz (1859-1897) Sin: Josip (1894-1942) + nevjenčana supruga Ljubica Gržin (umrla 1992.)

2. brak: Marija Mitrovsky (1867-1917) Djeca: Ferdinandina (1904-1986) Nandineta (umrla 1939.)

Markus (stariji) Bombelles

Marko ml. Bombelles

Josip Bombelles

Joseph Bombelles

Joseph Bombelles (izvanbračni sin Josipa i Ljubice) + Nina Lolić Djeca: Tomas (rođ. 1956.)

Marko (rođ. 1960.)

Po navodima Josepha Bombellesa, direktnog odvjetka grofa Josipa Bombellesa, on je bio priznat od svojeg oca, ali se i dalje krio pod majčinim imenom kao Josip (Tomislav) Gržin, koji je maturirao na varaždinskoj Gimnaziji 1947./48. kod razrednice Branke Oklješe. Njega je otac priznao i on je živio u Opeki kao budući nasljednik još od 1938., pa sve do 1946., kada je dvorac Opeka prešao u ruke države.

„čast“ da mu na pogrebu tužbalicu otpjeva Viničko pjevačko društvo.

Tvornice

Kao napredni veleposjednik, grof Marko ml. u Petrijancu je pokrenuo rafineriju žeste (špiritnoga alkohola) i octa. Uz nju je dao izgraditi velike staje za tovljenje stoke koja se hranila ostacima sirovina za proizvodnju octa (krumpira, kukuruza i repe). Počeo je s proizvodnjom prvoga pjenušca, a bavio se i veletrgovinom vina. U vinskom podrumu u Zelendvoru imao je staklom obložene vinske cisterne zapremnine 35 tisuća litara svaka, a u Budimpeštu, Beč, Pariz i London izvozio je vrlo kvalitetan bijeli pinot.

Ozbiljno je planirao izgraditi u Vinici tvornicu cementa, koja

Marko Bombelles mlađi s ulovom

bi se kao sirovinom koristila poznatim viničkim kamenom vinicitom. Nažalost, velika ekonomska kriza, a i njegova prerana smrt, spriječile su ga u ostvarivanju ovih modernih ekonomskih zamisli i poduhvata.

Godine 1892. izabran je za odbornika u Poglavarstvo op-

M

arko Bombelles mlađi bio je jedan od najbogatijih ljudi ondašnje države ćine Vinica, pa je sve do svoje smrti 1912. godine obnašao dužnost općinskoga odbornika i redovito prisustvovao sjednicama. Svojim razumnim prijedlozima često je usmjeravao rad

i nije se libio političkoga rada u Općini, iako je istovremeno obnašao i dužnost člana Hrvatskoga sabora.

Novine šutjele

Nažalost, postoji neobjašnjiva žurnalističa šutnja vezana uz život i djelovanje grofova Bombellesa. Nitko zapravo nije dao ozbiljniju analizu njihova djelovanja te dubinu ekonomskoga, kulturnog i političkog života koji je ta prosvijećena europska grofovska obitelj unijela u naše prostore. Kao da je uvijek prevladavalo ono crno-bijelo jednolično procjenjivanje njihovih života, a nesumnjivo je da su oni gotovo uvijek svrstavani u kategoriju one „trule“ aristokracije koja je svisoka gledala na realnost života.

LOVSTVO Posebna briga posvećivana uzgoju jelena lopatara

Počeci lovišta Zelendvor Lovnik Pavao Witmann, koji je kod grofova Bombellesa radio gotovo pedeset godina, bio je osnivač lovišta i uzgajališta lovne pernate divljači Zelendvor. Iz Moravske je fazane u naše krajeve 1870. prvi dopremio grof Marko Bombelles. Lovište Zelendvor obilovalo je tada mnogobrojnim vrstama divljači, pa su zato priređivani i veliki lovovi za brojne uzvanike. Posebna je briga bila posvećena uzgoju jelena lopatara kao raritetnoj vrsti divljači u Zelendvoru.

Uz uzorno uređeno lovište u Zelendvoru, grofovi

Auto je bio velika atrakcija u Vinici, ali i u Hrvatskoj

Zelendvor Bombelles su iz svojih fazanerija ekonomski dobro poslovali prodajući žive fazane, odnosno fazanske obitelji (1 fazan i 5 koka),

Nedavni požar u Opeki

drugim lovištima u zemlji i Europi. Plemstvo je voljelo lov uz rogove i fanfare, koji bi uglavnom završavao obilnim gozbama. Za njih su to bili u prvom redu sport i razonoda.

Malo se tko od njih bavio uzgojem divljači, premda je divljači bilo u izobilju i bez dodatnih zahvata u lovištu.

S uzgojem sitne, a kasnije i krupne divljači na tim hrvatskim prostorima, na varaždinskom su području prvi započeli Bombellesi, čime su udareni gospodarski temelji hrvatskom lovstvu.

26 Putopisi

02.02.2010

Pogled na luku Rostocka

Dugačke su plaže uz Baltičko more

Japanska građevina u Iga parku

PUTOPIS Petra Međimurec studirala i živjela u Rostocku na sjeveru Njemačke

Ugodno dinamična atmosfera Rostocka, grada bivšeg DDR-a Toplo preporučujem sendvič s usoljenim haringama koji se može kupiti na kraju Kröpeliner ulice Piše: PETRA MEĐIMUREC

Kao ni svakome tko je željan upoznati nove kulture i drugačiji način života, nije ni meni bio problem uputiti se u nezaboravno iskustvo. Studij ima bezbroj prednosti, ali mogućnost studiranja u drugoj zemlji dakako je najbolja od svih.

Rostock

Moje je odredište bio grad Rostock, najveći grad savezne države Mecklenburg – Vorpommern, na krajnjem sjeveru Njemačke. Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je bio razrušen, ali rekonstrukcija koja je uslijedila omogućila je gradu

u

pola 9 ujutro mnogi umjesto kave u kafiću naručuju Rostocker pivo da infrastukturno ekspandira te postane najvažnija luka i „vrata u svijet“ bivše Njemačke Demokratske Republike. Željela sam odmah na početku upoznati grad, da vidim kako diše, i sjela sam na jutarnju kavu.

Prilkom svojeg prvog posjeta tom kafiću, mislila sam da je to samo puka slučajnost, ali sam se kasnije uvjerila da je to

ustaljeni obrazac ponašanja Nijemaca - na skoro svakom stolu u pola 9 ujutro stajao je Rostocker. Većina kao da je zamijenila kavu pivom. Ali unatoč tome, nikad nije bilo nikakvih ekscesa.

U blizini stare jezgre nalazi se gradska luka gdje je moguće prošetati i uživati u pogledu na usidrene brodove i grad. Ja sam obožavala popodnevne odlaske u luku, posebno ako je i vrijeme tome pogodovalo. Navečer su ljudi dolazili spremni za zabavu.

Svaki kafić je bio pun, a neki od njih znali su donijeti i roštilj te se lukom širio miris pečenih kobasica. Inače, toplo preporučujem sendvič s usoljenim haringama koji se može kupiti na kraju Kröpeliner ulice.

Kulture

Nemojte se čuditi ako vas odmah u startu pitaju iz koje zemlje dolazite, makar i posjedovali zavidno znanje njemačkog jezika. Ono što nas odaje je akcent. Za mene su mislili da sam Poljakinja, a kad sam ponosno rekla da sam iz Hrvatske, ponavljali su da imamo prekrasnu obalu i da nam nikako ne mogu oprostiti

Kröpeliner Tor, Gradska vrata izgrađena u 14. stoljeću

NA SJEVERU

Komunikacija na njemačkom

Jedno od omiljenih mjesta za opuštanje je luka

što smo ih pobijedili na nekom nogometnom prvenstvu.

Posebno su me fascinirale različite kulture u tom malom mjestu. Danska trgov ina u kojoj sjedi Indijac, njemačka kavana iz koje čuješ španjolski, poljski, mađarski i vidiš ljude iz svih dijelova svijeta kako se pokušavaju sporazumjeti na sve moguće načine. Ishod je na kraju bio isti, smijeh te zadovoljstvo kad smo ustanovili da i nismo toliko različiti.

Mjesto vrijedno posjeta Warnemünde je obalni dio grada i njegova najveća atrakcija. Turisti mogu uživati u pješčanoj plaži, prošetati rivom do svjetionika koji i dan-danas pomorcima pokazuje put. Gastronomska ponuda varira od brazilskih restorana, McDonaldsa, restorana koji nude Nijemcima njima najdražu hranu - kobasice uz pivo Rostocker, do

Veselo društvo na Bunaru veselog življenja

malenih štandova koji rade čak iza ponoći.

U Rostocku postoje mirna mjesta za uživanje s obitelji, mjesta za gurmane, pivoljupce, avanturiste te mjesta za opuštanje i uživanje. Kad sam odlazila, osjećala sam se kao da ne dolazim kući, već kao da od kuće odlazim.

Svakako mjesto vr ijedno posjeta.

Unatoč izuzetnoj urbaniziranosti, Rostock se može pohvaliti i bogatim zelenim površinama. U gradu postoji nekoliko parkova, od kojih vrijedi spomenuti Iga park, koji se nalazi u okrugu Lütten Klein.

Unutar gradskih kvartova nalazi se park površine 100 hektara koji predstavlja spoj zelenila, šuma, vrtova ruža i morskih giganta, usidrenih „brodova muzeja“.

Godišnja karta iznosi 10 eura, za koje se ima slobodan pristup parku, „mini mundusu“ njemačkih građevina, crkvi napravljenoj iz trske u kojoj se održavaju nedjeljne mise, globalnom selu svjetskih građevina u kojemu se ističu kineski hramovi, mađarski dvor te japanska kuća. Proveli smo cijeli dan u tom parku i navečer smo htjeli još.

Iako smo se trudili ostati ozbiljni, nije prošlo puno vremena i mi smo bili zaigrani kao mala djeca. U par sam navrata ostala začuđena kad sam čula glas Ive Robića i Nijemaca koji su šetali pored mene pjevušeći njegove pjesme, dakako na njemačkom. Nemojte očekivati da će se u obzir uzimati to što ste stranog podrijetla, na njemačkom se jeziku sve rješava.

Kebab - jedno od popularnih jela za večeru

Sport 27

02.02.2010

REDARI Organizatori sportskih manifestacija dužni su osigurati redarsku službu

Traže se osposobljeni redari!

Na području Varaždinske županije do sada nema niti jedne osobe u sportskim klubovima koja je završila osposobljavanje za redara, pa klubovi moraju plaćati zaštitare Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Pr ilikom organiz iranja sportskih natjecanja klubovi su dužni organizirati redarsku službu ili unajmiti zaštitarsku tvr tku č iji će uposlenici obavljati poslove redara. Međutim, na području Varaždinske županije do sada nema niti jedne osobe u sportskim klubovima koja je završila osposobljavanje za redara pa klubovi moraju plaćati zaštitare i osposobljene redare ili organiziraju natjecanja sa osobama koje to ne smiju raditi.

Troškovi

U vremenima krize bilo bi dobro da klubovi sami organiziraju redarsku službu tako što će svoje članove poslati na osposobljavanje za redare jer će si time smanjiti troškove organiziranja natjecanja, odnosno smanjit će rizik od plaćanja kazni ukoliko se ustanovi da nemaju redarsku službu ili su u redarskoj službi osobe koje za to nisu osposobljene.

Stjepan Baksa, voditelj redarske službe na utakmicama NK Varteks kaže kako se u praksi određuje broj redara za pojedini susret. - U obzir se uzima koji protivnik dolazi i kakvi su mu navijači, zatim je li bilo sukoba navijača prilikom prijašnjih susreta, zatim broj gledatelja koji se očekuje na utakmici i sportska važnost susreta. Primjerice, prilikom utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Srbije bilo je angažirano 200 redara, a kada dolaze Dina-

U

vremenima krize bilo bi dobro da klubovi imaju vlastitu osposobljenu redarsku službu

Često se na sportskim događanjima kombiniraju redari i zaštitari, što daje dodatnu sigurnost

KAZNE Od 2.000 do 50.000 kn za klubove koji nemaju redarsku službu

Strogo propisana pravila ponašanja

velika Dvorana

označava da su pripadnici redarske službe, pri čemu redari koji su zaposlenici zaštitarskih kuća moraju nositi odoru i iskaznicu.

Zakon je isto tako predvidio i kazne za klubove od 2.000 do 50.000 kn za one koji nemaju redarsku službu za vrijeme natjecanja, koji među redarima imaju one koji to ne bi smjeli raditi ili nemaju propisanu oznaku. ___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

Prema Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima kaže se da kada se sportsko natjecanje održava između klubova iz dvije ili više županija, te za razinu države ili kao međunarodno natjecanje, mora se osigurati najmanje 15 posto osoba koje obavljaju redarske poslove. Redari moraju na odjeći imati vidljivo istaknutu oznaku ili natpis koji GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

I u prijateljskoj utakmici sa Zalaegerszegom bili su prisutni redari

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

Nedelja, 07.02.2010. - velika dvorana 17:00 – nastup dječje cirkus škole „GISI“ iz Brazila 23.09.2009 19h

SKA DVORANA VARAŽDIN -

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

Subota, 06.02.2010. - velika dvorana 10:00 – 16:00 – međunarodni streličarski turnir „SITA“ 20:00 - odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Sisak

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Redar za 15 sati i 500 kuna Na području Varaždinske županije osposobljavanje za redare trenutno provodi jedino Defensor, ustanova za obrazovanje odraslih za poslove zaštite osoba i imovine.

Osposobljavanje se provodi na temelju Pravil-

mo ili Hajduka broj redara se kreće do 150. Angažiramo samo osposobljene redare ili zaštitare koji onda obavljaju poslove redara, a često se kombinira određen broj zaštitara, a određen broj redara. Svi klubovi bi trebali imati osposobljene redare jer su onda ipak obučeni kako treba preventivno postupati i isto tako kako treba postupati kada dođe do nereda.

Klubovi su dužni organizirati redarsku službu i jeftinije bi bilo da imaju svoju redarsku službu - dodao je Baksa.

Na manjim natjecanjima u nižim rangovima ponekad su

samo dva redara i može biti problema ako niti jedan nije obrazovan za takav posao.

- Suradnja s policijom je odlična - naglašava Baksa.

- Svako javno okupljanje potrebno je pismeno sedam dana prije prijaviti policiji.

Oni onda također procijene koliko je potrebno redara, a koliko je potrebno s njihove strane policijskih službenika.

Policija može i odrediti da se u pojedinom slučaju poveća broj redara što organizator mora prihvatiti - rekao je Baksa. Policija provjerava i jesu li zaštitari i redari osposobljeni za takav posao.

OBRAZOVANJE

nika o osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove redara na sportskim natjecanjima, a mogu ga provoditi samo ustanove koje imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za izobrazbu zaštitara i čuvara, što naravno podrazumijeva i stručne predavače koji to mogu provesti. Program osposobljavanja za zvanje redara traje 15 sati koje polaznika ili klub koji ga šalje stoji oko 500 kn.

- Polaznik mora imati srednju stručnu spremu, potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti te potvrdu o nekažnjavanju i onda može pristupiti osposobljavanju. Nakon položenog ispita dobija uvjerenje, a nadležna policijska uprava donosi rješenje kojim mu se odobrava obavljanje poslova redara na sportskim natjecanjima - dodao je Emil Habulin iz Defensora.

Osposobljavanje za redara relativno je jednostavno, a osobi koja prođe osposobljavanje daje zakonsko pravo za obavljanje toga posla dok klub izbjegava mogućnost dobivanja kazne ili dodatne probleme u eventualnim incidentnim situacijama.

Vrijeme zimske pauze može biti idealno za edukaciju.

Pravilno označeni redar

RK Varaždin i u Cestici RK Varaždin nastavlja s radom s najmlađim članovima kluba.

Tako je organizirana škola rukometa za dječake u OŠ Cestica.

Početak rada Škole tukometa planiran je za 8. veljače a raspored treninga je ponedjelj-

kom od 15,30 do 16,30 sati, te četvrtkom od 15,00 do 16,00 sati. Svi zanitereisrani mogu se javiti za vrijeme treninga u sportskoj dvorani.Sve dodatne informacije o radu kluba i škole rukometa mogu se dobiti na 091/1241-899. (di)

28 Sport

U zaleđu

Sportski događaji kao turistička ponuda O rganiziranje velikih i zanimljivih sportskih manifestacija koje zanimaju veći broj gledatelja postaje dio turističke ponude grada ili čak cijele regije. zbiljnije i kontiDamir IVANČIĆ nuirano praćenje eventualnog dovođeurednik sportske nja marketinški zanirubrike mljivih sportskih ekipa ili pojedinaca u ovom trenutku javlja se kao potreba, ali i kao zanimljivo područje za djelovanje turističkih i sportskih menadžera. Kada su zadovoljeni uvjeti adekvatnih sportskih terena i smještaja, potrebno je taj prostor puniti atraktivnim sadržajima. Možda bi jedna agencija koja bi pratila pripreme i organiziranje velikih sportskih događaja mogla tome doprinijeti i upisati Varaždin i ovu regiju kao zanimljivu destinaciju za pripreme, odigravanje pripremnih turnira i prijateljskih susreta, ali i uključiti se u iniciranje organizacije velikih službenih sportskih manifestacija. Dovođenjem “vrha piramide” u nekom sportu u grad izravno utječe na interes za sport općenito, za konkretni sport, ali i za klub koji njeguje tu vrstu sporta u gradu. Osim turističko-gospodarskih interesa stvarala bi se pozitivna klima interesa za sport, pogotovo kod najmlađih, čije uključivanje u trenažne procese donosi brojne pozitivne efekte za širu lokalnu zajednicu. lubovi, kao i sportske zajednice, do sada nisu dovoljno agilno radili na tom planu povećanja interesa za sport, omasovljavanju, ali i mogućnosti stvaranja novih prihoda koji bi se mogli koristiti za razvoj kluba i sporta. Moguće je da bi se i u sklopu postojećih turističkih i sportskih udruženja mogla organizirati jedna ekipa menadžera za organiziranje sportskih manifestacija. Ukoliko to nije moguće, ostaje prostor za privatni sektor u, primjerice, turističkim agencijama ili sličnim zajednicama koje se uključuju u organiziranje glazbenih, kulturnih i drugih događanja u gradu i okolici. rednosti ovog segmenta ponude nose sa sobom dodatno popunjavanje hotelskih kapaciteta kao i povećanje ukupne potrošnje na jednom području, a spretni privatnici svojom kreativnošću ovdje mogu pronaći brojne izvore prihoda.

O

02.02.2010

DAVIS CUP Slobodan Mikac, predsjednik Organizacijsko

Bez hotela s pet organiziranja već

Omogućit ćemo tisuću besplatnih ulaznica za organizirani dolazak na taj događaj. na novu veliku sportsku priredbu. Bit će o svemu obaviješteni školskim oglasnim knjig Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Predsjednik Organizacijskog odbora za pripremu i provedbu Davis Cup susreta reprezentacija Hrvatske i Ekvadora, koji će se održati u Varaždinu od 5. do 7. ožujka ove godine, Slobodan Mikac naglašava nekoliko posebnosti ove sportske manifestacije.

Premijera

- Prvi put se u Varaždinu igra svjetska skupina Davis Cupa, igrali smo početkom osamdesetih protiv Norveške na vanjskim terenima TK Varteks, a 2003. smo bili domaćini Fed Cupa kada su protivnice našim tenisačicama bile reprezentativke Brazila, također na vanjskim terenima. Sve se to odvijalo pred manjim brojem gledatelja jer nismo niti bili u mogućnosti ugostiti veći broj.

Vrijednost ovog domaćinstva je i ta što ćemo po prvi put novu dvoranu staviti u funkciju tenisa. Očekujemo u prosjeku po danu tri i pol ili čak više od če-

tiri tisuće gledatelja. Cijeli ovaj projekt je u funkciji popularizacije tenisa u regiji. Također važna stvar je da se po prvi puta u povijesti Hrvatske ovakav događaj održava u suradnji grada Varaždina, Varaždinske i Međimurske županije. Obje

Z

a djecu planiramo Kids day koji će se održati na glavnim trgovima u Varaždinu i Čakovcu, 2. ožujka od 12 do 15 gdje će se naši igrači družiti s djecom županije značajno su doprinijele da bi se ovaj susret uopće mogao održati zbog velikih troškova, koje u ovim kriznim vremenima Varaždin sam ne bi mogao iznijeti, jer sponzore je jako teško dobiti, a troškovi nisu ništa manji nego u doba

K

P

Jedan od predstavnika varaždinskog tenisa danas je i M. Hižak

Izgubili prošlogodišnje četvrtfinale Davis Cupa Koliki je nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta u organizaciji velikih sportskih manifestacija govori za sebe sljedeći podatak. - Mi smo zbog nedostatka hotela s pet zvjedica izgubili i prošlogodišnji polufinalni susret Davis Cupa s Češkom. Ponudili smo hotel u Sv. Martinu i odveli smo tamo predstavnike svjetske teniske organizacije i njima se hotel dopao, ali je preda-

leko. U mnogo drugih sličnih slučajeva to nam je ograničavajući faktor - rekao je Mikac.

S obzirom na odlične uvjete sportskih objekata, Varaždin bi mogao ugostiti pripreme bilo koje reprezentacije, primjerice rukometne ili košarkaške, ali smještajni kapaciteti još uvijek ne prate sportske. Postojeći hoteli imaju nedovoljnu popunjenost, ali ne zadovoljavaju kriterije velikih priredbi.

kada su bila bolja vremena.

Generalni sponzor je Vindija kojem moramo zahvaliti, veliki doprinos je dala i Slobodna zona Varaždin i niz varaždinskih tvrtki koje su već najavile kupnju sponzorskih paketa.

Osim sportske važnosti događaja prilika je da se još više popularizira sport i tenis kod mladih.

- Možda najvažniji dio cijele ove priče je ipak popularizacija sporta i tenisa, zbog toga ćemo ići i u škole. U prvom redu u srednje škole ovih dviju županija, ali i u osnovne škole na području grada Varaždina.

Omogućit ćemo tisuću besplatnih ulaznica za organizirani dolazak na taj događaj. Zaduženi će biti ravnatelji škola i nastavnici TZK i njima će se javiti djeca koja žele ići na novu veliku sportsku pr iredbu. Bit će o s ve m u o b av ij e š te ni školskim oglasnim knjigama.

Iz svake će škole 5 0 - ak djece dnevno moći biti nazočno u dvorani. U vezi toga bi naše Varaždince molio da se i roditelji uključe zbog nadzora nad djecom. Tako će i neki roditelji imati besplatan ulaz. Za djecu imamo u planu Kids day koji će se održati na glavnim trgovima u Varaždinu i Čakovcu. U utorak 2. ožujka od 12 do 15 naši će igrači biti na tim trgovima i moći će se razgovarati s njima, fotografirati se i odigrati nekoliko poena, a kvalificirani treneri će na malim terenima podučavati i animirati djecu. Ciljna skupina su djeca predškolskog i nižeg osnovnoškolskog uzrasta koja bi se zatim mogla uključiti u program teniskog treninga, a postojat će i mogućnost upisa u teniske škole pod povoljnijim uvjetima. Mi ćemo kao suorganizatori sufinancirati tu tenisku školu, a pomoći će i teniski savez. Među djecom ćemo organizirati i Fan club, podijelit ćemo im navijačke rekvizite kako bi svi što bolje bodrili našu reprezentaciju.

Ulaznice

Kakva je situacija s ulaznicama? Mogu li se već nabaviti i kolika je cijena?

Ulaznice se mogu dobiti na

web portalu www.ulaznice.hr već sada, a moći će se kupiti i na nekoliko mjesta u gradu i u samoj dvorani. Važno je dodati da teniski klubovi mogu nabaviti ulaznice po posebno povoljnim uvjetima, za polaznike teniskih škola i za aktivne mlade igrače. Djeca iz Centra Tomislav Špoljar također će moći organizirano prisustvovati susretu. U pauzama između mečeva po prvi puta predstavit ćemo tenis u kolicima osoba s invaliditetom. Cijene ulaznica za sva tri dana bit će 100 kuna, a za pojedini dan 40 kuna.

Kakve su najave iz vodstva reprezentacije, tko će nastupiti?

Naša reprezentacija će igrati u najjačem sastavu i Čilić je sigurno sada najveća zv ijezda nakon uspjeha u Australiji. Ukupno zato očekujemo velik broj posjetitelja tog događaja.

Ekvador kao reprezentacija je nova u svjetskoj skupini, ali s braćom Lapentti ne treba ih podcjenjivati jer su igrači svjetskog renomea. Vjerujem da ćemo mi pobijediti, ali i Ekvador ima svoje šanse. Naši igrači moraju biti jako oprezni i ukoliko bi došlo do ozljeda i otkazivanja nastupa nekog od naših igrača mogao bi se javiti problem. U svakom slučaju, bit će interesantno. Ako Hrvatska pobijedi i ako Srbija pobijedi SAD, onda bi se susret drugog kola također igrao u Hrvatskoj, ali nažalost u Varaždinu se ne bi mogao igra-

C

ijene ulaznica za sva tri dana bit će 100 kuna, a za pojedini dan 40 kuna, a djeca u klubovima moći će još povoljnije kupiti ulaznice ti. Mi smo se htjeli kandidirati i za taj meč, ali nemamo hotel s pet zvjezdica, koji je jedan od osnovnih uvjeta za drugo kolo.

Tako nam se po tko zna koji put postavlja problem nedostatka jednog kvalitetnog hotela s pet zvjezdica na području grada Varaždina.

Sport 29

02.02.2010

og odbora za susret reprezentacija Hrvatske i Ekvadora

zvjezdica nema će manifestacije

. Zaduženi će biti ravnatelji škola i nastavnici TZK i njima će se javiti djeca koja žele ići igama. Iz svake će škole 50-ak djece dnevno moći biti nazočno u dvorani

Varaždin bi mogao postati i središte za pripreme rukometne ili košarkaške reprezentacije jer su dostatni uvjeti u novoj dvorani

PLANOVI Varaždin i Čakovec s Mariborom i Ptujem jaka turističko-sportska destinacija

Ponuditi golf, biciklizam, planinarenje i druge sportske sadržaje Da bi Varaždin postao tur ističko - spor tska de stinacija, mora imati potreban hardver i softver.

Hardver su hoteli, smještajni kapaciteti, sadržaji koje mora imati turističko odredište ovakvog tipa, a softver je marketinški dio i propaganda, što već ima, te njihovo objedinjavanje. Što se trenutno radi na planu?

- Prvi sastanak na tom putu imamo ovaj tjedan kada smo pozvali predstavnike turističkih ureda i zajednica s područja Varaždinske i Međimurske županije te gradova Varaždina i Čakovca. Uskoro

ćemo tako startati s prvim projektom u dogovoru sa Slovenijom i nadamo se da ćemo dobiti sredstva iz EU za projekt razvoja

u

skoro će Varaždin nuditi kontinuiranu ponudu zanimljvih sportskih manifestacija područja Maribora, Ptuja, te Varaždinske i Međimurske županije. To bi bio prvi turistički proizvod koji bi mogao zadržati ljude u Varaždinu više od nekoliko sati. Cilj bi bio da dove-

demo ljude u ovu regiju najmanje na produženi vikend, ako ne i na cijeli tjedan. Jedna ponuda će ići u smjeru gastronomije i wellnessa, a drugi u smjeru zanimljivih sportskih manifestacija. Tu podrazumijevamo i biciklističke, pješačke i planinarske staze. Bit će i kulturnih sadržaja u kojima je Varaždin i najjači i gdje ima najveću komparativnu prednost. Čakovec i Međimurje imaju svoje prednosti pogotovo toplice Sv. Martin sa svojim malim golf terenom, a uz to tu su i vinske ceste. Osim toga trebali bi njegovati i šoping turizam jer je to

jedan od isplativijih vidova turizma. Zato nisam protiv otvaranja šoping centara.

Nama možda toliko šoping centara niti ne treba, ali kao turistička atrakcija i način privlačenja ljudi u ovaj kraj, sigurno bi mogli i oni dati svoj doprinos atraktivnosti lokacije.

Neka se svi sjete koliko smo mi svojevremeno šopingirali u susjednim državama i ostavili tamo dosta novca. Isto tako, zašto sada ne bi Slovenci ili Mađari dolazili kod nas i tu obavili kupovinu uz razgledavanje drugih turističkih sadržaja, kulturnih ili sportskih manifestacija?

Sport

za bolje zdravlje

Metode oporavka za vrijeme priprema U

prošlom broju pisao sam o stvarima o kojima trebamo voditi računa u prvom dijelu bazičnih priprema. U drugom dijelu naglasak je na razvoju svih specifičnih kondicijskih sposobnosti, volumen vježbi još uvijek je velik, a dominira razvoj specifične izdržljivosti te eksplozivne snage. U želji za postizanjem što boljih rezultata, glavna tendencija je povećanje volumena i intenziteta trenažnih opterećenja.

Bojan GOLUB Pošto su sportaši u toj želji Kondicijski trener često stavljeni u situacije koje fitness cluba prelaze njihove normalne fi“Sportlife” ziološke granice, javlja se sve 042/241-600 veća potreba za procesom oporavka. Pravilan oporavak ubrzava regeneraciju, omogućuje učinkovit tijek pozitivnih adaptacijskih promjena i time smanjuje mogućnost pojave pretreniranosti.

Dokazano je i da metode i sredstva oporavka imaju utjecaj na smanjenje broja ozljeda. Bez njihove primjene ranije nastupa umor, koji utječe na lošiju koordinaciju i koncentraciju, a time i lošiju kontrolu pokreta, odnosno veću vjerojatnost ozljede. Postoje razne metode oporavka, kojim vas sada ne bih zamarao, ali kvalitetna prehrana, režim života te masaža spadaju u metode o kojima bi trebao voditi računa ne samo vrhunski sportaš, već i svaki rekreativac. O kvaliteti prehrane ne bih mnogo, to je već općepoznata stvar, režim života – sportski život mora biti takav da osigura dovoljnu količinu sna, pravilnu prehranu, kvalitetne stambene uvjete i organiziranu provedbu slobodnog vremena. Masaža se zbog učinkovitosti i jednostavne primjene koristi već tisućama godina, što je čini najstarijom metodom za ubrzanje oporavka.

Masaža ubrzava oporavak nakon naporne aktivnosti, ali i povećava potencijal treninga djelujući na povećanje cirkulacije krvi. Sportaši masažu koriste i nekoliko puta tjedno, a rekreativci bi trebali barem 1-2 puta. Osim što ćete se osjećati bolje, ta metoda oporavka pozitivno će utjecati i na druge vidove vašeg života. Rezervirajte svoj termin kod maserke čim prije, preporodit ćete se.

BBS Marof lako protiv Mejaša U 15. kolu 1. HMNL BBS Novi Marof upisao je ponovno tri boda na domaćem terenu protiv Mejaša iz Splita i ponovno su se vratili na 6. mjesto prvenstvene ljestvice s bodom zaostatka iza Torcide. Očito da će još dugo boljeti propuštena prilika protiv Kijeva iz Knina kada su prije dva kola olako izgubljeni bodovi zbog sudjelovanja igrača BBS-a na malonogometnim turnirima.

Marofčani su poveli golom To-

mislava Turkovića u 7. minuti, da bi dvije minute kasnije Danijel Novak povećao prednost.. Još dva gola postignuta su u zadnjoj minuti prvog poluvremena, a u listu strijelaca upisali su se Nikica Škerbić i Igor Martan. U nastavku susreta gosti u 22. minuti postižu svoj prvi pogodak, a osam minuta kasnije pobjedu potvrđuje ponovno Igor Martan.

Pred kraj susreta Mejaši smanjuju za pobjedu BBS-a od 5:2. (dp)

Podizanje forme Varaždinaca Odbojkaši varaždinskog prvoligaša OK Varaždina na gostovanju u Daruvaru ostvarili su pobjedu 3:1 (25:27, 25:20, 25:17, 25:13). Susret je odigran u sklopu 11. kola 1. Hrvatske odbojkaške lige. Na prvenstvenoj ljestvici Varaždinci su treći s 25 osvojenih bodova, dok je Daruvar predzadnji sa svega tri boda. U sljedećem kolu Varaždinci dočekuju ekipu Siske, koja je odmah iza njih na prvenstvenoj ljestvici s 23 osvojena boda.

30 Vidokrug

Najljepše legende puka hrvatskoga

Makaranin Andrija i Vlaj iz Vrgorca

02.02.2010

OTKRIVAMO Veliki hodočasnički putovi i kroz našu županiju (3)

G

onio jednom Vlaj iz okolice Vrgorca svog magarca natovarenog lončarijom na tržnicu u Makarsku.

Susreo se s njim Makaranin Andrija izvan grada pa ga upita što to goni na svom kenjcu, magarcu. A on mu odgovori da goni na Pazar malo „lopiža“, zemljanih posuda. „Mogu li ja tvom magarcu, ako ti nije žao, nešto prišapnuti u uho?“, opet će Makaranin Andrija. „De brate, razgovarajte se kolko oćete ako se morete razumit“, pristane Vlaj. Na to veseljak i lopuža Andrija priđe magarcu i da Vlaj ne primijeti, uvali životinji komadić upaljene gube u uho.

Kada je jadnom magarcu dogorilo, počne on skakati i bacati se nogama u zrak.

Trči magarac, reve od muke i zbaci sa sebe natovarene zemljane posude koje se sve do jedne razbiše. Vidjeli to neki ljudi pa rekoše Vlaju s kim je imao posla te ga nagovore da tuže Andriju sudu pa neka mu plati razbijenu lončariju. Vlaj ih posluša i nađoše se uskoro on i Andrija na sudu. Upita Andriju makarski sudac Plenković da mu kaže što je magaretu učinio da je čovjeku napravio toliku štetu. Prepredeni Andrija se opravdavao da mu je Vlaj dopustio da kenjcu nešto prišapne u uho, a on mu je prišapnuo da mu se udaje mater pa se kenjac razveselio i počeo od dragosti poskakivati i pjevati po magareći, revat. Stoga nije on kriv što se izvrnuo samar i porazbijale posude. Da je samar bio bolje pritegnut, to se ne bi dogodilo. Što je sudac mogao drugo učiniti već osloboditi Andriju od optužbe, a jadan Vlaj izgubio je pravdu. Znatiželjni sudac Plenković znao je da je ipak posrijedi neka Andrijina podvala pa ga drugi dan susretne i zamoli neka mu ipak kaže istinu kako je magarca nadražio. A kad mu je on ispripovijedao, sudac Plenković se do sita nasmijao i rekao mu: „Dobro kažu da takvog sveznadara, kao što si ti Andrija, nema kuda je gavran proletio.

Baš si vragu iz torbe izletio, štono kažu – uteka vragu s parangala.“

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Kurija župnog dvora u Krašiću, u kojoj se nalaze dvije spomen sobe gdje je Alojzije Stepinac proveo posljednje godine života

Stepinčev put kao dio marijanskih hodočašća Povezani su Krašić, Zagreb, Lepoglava, Marija Bistrica te Rim

SVETIŠTE Čudo kakvo još nije uspjelo dobiti ni Međugorje

Stepinac podsjećao i na Ludbreg

Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN

U TZ-u Marija Bistrica tijekom 2001. nastala je ideja o jedinstvenoj mreži hodočasničkih putova koji vode u svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, i koje treba postupno revitalizirati, osuvremeniti i turistički valorizirati. Stepinčev put je samo jedan od segmenata takvog koncepta, u koji je već ranije uklopljen Ivanečki romarski put.

Stepinčev put

Prve akcije na projektu Stepinčevog puta započele su idejnim programom, koji je izradio TZ općine Marija Bistrica 2006. i koji čine dva dijela - Stepinčev put i ostali hodočasnički putovi. Prema Programu, Stepinčev put bi povezao mjesta Krašić, Zagreb (Kaptol), Mariju Bistricu i Lepoglavu, a realizirao bi se etapno. Ostali hodočasnički putovi utvrdili bi se kasnije.

Ludbreg

Stvaranju Stepinčevog puta svoju punu podršku pružila je HTZ sa 100.000 kn za nove turističke proizvode, a isto

o

vaj se vjerskoturistički projekt temelji na svetištu Majke Božje Bistričke toliko i 2007. kada je 40.000 kn za taj projekt dodijelilo Ministarstvo mora, prometa i turizma za tematske putove.

Koncepc ija Stepinčevog puta poglavito se oslanja na

Iako u životu blaženika Stepinca Ludbreg nema težinu pet glavnih mjesta vezanih uz njegovu ličnost, ipak se ovdje valja podsjetiti i na taj grad. Naime, Stepinac je podsjećao na obvezu iz zavjeta Hrvatskog sabora i pokušavao se osobno angažirati na izgradnji zavjetne crkve u Ludbregu. Prigoda je da se skrene pozornost na ogromnu potencijalnu

vjersko-turističku privlačnost Ludbrega kao jedinog hrvatskog svetišta (Svetište Predragocjene Krvi Kristove), koje ima bulu pape Leona X., o čudu kakvo još uvijek ni Međugorje nije uspjelo dobiti. Ludbreška svjetska vjersko-turistička atrakcija ostala je na razini sedmodnevne proštenišne manifestacije (nazvane Sveta nedjelja).

štovanje Majke Božje Bistričke te na život i djela blaženika Alojzija Stepinca. Svetište Majke Božje Bistričke ima kroz vjekove važno središnje mjesto u vjerskom životu hrvatskog naroda, međutim, sve se više mijenja struktura posjetitelja, kako nacionalna tako i konfesionalna. Svetište se sve više afirmira i kao kulturno-povijesna atrakcija.

Blaženik Alojzije Stepinac, bio je mučenik, što se s pravom naglašava, međutim, on je činio velika djela i spasio mnoge živote, o čemu se govori premalo i premalo istražuje.

Upravo životopis mučenika može biti tema vodilja za turističke staze, putove, ceste i itinerare. Iako je za života vrlo često hodočastio u Mariju Bistricu, svetište Majke Božje Bistričke, u kojem ga je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim, posthumno je obilježeno kao ključno mjesto u životu blaženika.

Dakle, pet je mjesta najizravnije vezano uz život i rad blaženog kardinala Alojzija Stepinca, četiri u Hrvatskoj (Krašić, Zagreb, Lepoglava i Marija Bistrica) i jedno u Italiji (Rim).

STEPINAC Bio zagrebački nadbiskup i bistrički hodočasnik

Značajan dan proglašenja blaženim Najznačajniji dan u povijesti Marije Bistrice, nakon našašća kipa Bogorodice s malim Isusom 1684. godine, je 3. listopad 1998. godine, kada je Papa Ivan Pavao II. posjetio Mariju Bistricu i proglasio blaženim pokojnog zagrebačkog nadbiskupa i bistričkog hodočasnika kardinala Alojzija Stepinca.

Na početku misnog slavlja Sveti Otac je tom prigodom rekao: «Danas sam došao k vama u ovo drago nam svetište naše nebeske Majke – Majke Božje Bistričke.

Pred njezinim crnim likom toliko ste puta vi i vaši stari po njoj upućivali molitve Bogu. Ovdje sam kako bih zajedno s vama Bogu prinio

žrtvu hvale i proglasio blaženim slugu božjega Alojzija Stepinca.

Molimo gospodina da nam oprosti grijehe da čiste savjesti nosimo svjedočanstvo Radosne vijesti, molimo ga da svojim milosrđem podržava našu ustrajnost u vjeri i predanju, služenju i poniznosti srca.»

Alojzije Stepinac

02.02.2010

Oglasi 31

32 Zdravlje

02.02.2010

DOZNAJEMO Varaždinski Edukacijski centar za roditelje daj

Stimulacija razvoja

Mali veliki korak

R

azgovarao sam neki dan s gospodinom Ivanom Kovačićem, kad smo se pripremali za radioemisiju “Pitaj za zdravlje”, koja ide subotom na Radio Varaždinu u 11:10 sati.

On se pokazao kao izuzetno zanimljiv sugovornik i dr.Mladen MAKITAN iskusan borac za zdravlje. internist, ravnatelj Zato i spominjem čovjeka Poliklinike Živa koji već čitav niz godina tel. 042/303-979 vodi udrugu bolesnika Optujska 52, Varaždin “ILCO” i bori se za prava bolesnika koji su zbog bolesti bili prisiljeni shvatiti da zdravlje doista nema cijenu. Pitao sam ga koji su to ljudi u toj udruzi. Oni koji žive sa stomom, odgovorio je, otvorom na prednjoj strani trbuha putem kojeg izlazi stolica, najčešće nakon što im je odstranjen rak debelog crijeva i dio zahvaćenog crijeva. Na moj upit koliko se dugo bavi aktivnostima s ciljem unaprijeđenja spoznaje o potrebi prevencije i rane dijagnostike raka debelog crijeva odgovorio je: “Dugo, i uporno”. “I puno je do sada napravljeno”, nastavio je, “ali još uvijek ima puno, puno posla”.

Kako doći do ljudi koji su pod visokim rizikom, a to su svi oni koji su u obitelji imali oboljele srodnike i svi stariji od 50 godina i objasniti im koliko je važno napraviti preventivnu kolonoskopiju na vrijeme? I kako im objasniti koliko je potrebno odstraniti rane promjene koje još nisu zloćudne ili su u ranoj fazi, i na taj način umjesto teške bolesti za sebe i svoju obitelj odabrati zdravlje? Pomozimo svi gospodinu Kovačiću u njegovoj borbi za zdravlje. Pozovimo sve koji su u rizičnoj skupini da naprave za sebe mali, ali veliki korak u borbi protiv ove opake bolesti. A mali veliki korak zove se preventivna kolonoskopija.

Dosad su po savjete uglavnom dolazili roditelji čija djeca imaju neku od zdravstvenih doznali smo od poznatog neuropedijatra prim. dr. sc. Miroslava Pospiša koji vodi Edu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću samo je jedan od problema zbog kojeg su roditelji došli u Edukacijski centar za roditelje u Varaždinu i pitali za savjet.

Riječ je o centru koji od kraja prošle godine djeluje u prostorijama Društva “Naša djeca”. Pokrenut je u sklopu projekta “Promocija razvoja i rana intervencija – roditelj u ulozi učitelja”, čiji je nositelj Hrvatski savez udruga cerebralne paralize, a financira ga Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Centar vodi poznati stručnjak s područja pedijatrijske neurologije prim. dr. sc.

Miroslav Pospiš.

Po savjete

- Našu pomoć dosad su uglavnom tražili roditelji čija djeca imaju neki od zdravstvenih poremećaja ili su njihova djeca u riziku za razvojne probleme. Roditelji takve djece ne znaju što učiniti, pa dođu i pitaju za savjet – doznali smo od prim. dr. sc. Pospiša.

Riječ je o djeci koja od rane dobi trebaju specifičnu pažnju i potrebu.

- Iskustva, osjećaji i život od rođenja te za vrijeme prvih mjeseci života i godina kod njih imaju krucijalni utjecaj na ostatak života.

Zbog toga je što ranije prepoznavanje razvojnih problema i rana intervencija, u koju uz stručnjake moraju biti uključeni i roditelji, važna da se što bolje iskoristi djetetov potencijal i poboljša razvoj – upozorio je prim. dr. sc. Pospiš.

Jedno od prvih pozitivnih iskustava dojenčeta je nasmijano lice roditelja

Podsjetio je kako rana intervencija kod vrlo male djece s teškoćama u razvoju u Varaždinu nije novost. Ona postoji već 30 godina.

- Važan iskorak u ranoj intervenciji djece s teškoćama u razvoju predstavlja 1980. kada je formiran Centar za neurorazvojne poremećaje, u sklopu kojeg su počela, uz logopeda i psihologa, raditi četiri fizioterapeuta – podsjetio je prim. dr. sc.

Pospiš.

Ključni roditelji

Roditelji u Centru mogu dobiti i brošure koje su izdane u okviru projekta, “Promicanje spremnosti za školu u dojenčeta i malog djeteta”, “Promocija razvoja i rana intervencija – roditelj u ulozi učitelja” i “Programi rane intervencije”. Te pu-

Savjeti iz ordinacije

blikacije trebale bi im dati odgovore na brojna njihova pitanja vezana uz razvoj djece. Jer, uz poticajnu okolinu, koja je važna za djetetov razvoj, roditelj ima ključnu ulogu u djetetovom životu u prvim godinama života.

r

ana intervencija u Varaždinu postoji već tri desetljeća - Mnogostruka je uloga roditelja u razvoju djeteta, a posebno u razvoju djeteta s teškoćama u razvoju. Taj pristup je različit u odnosu na pojedinu teškoću u razvoju.

No, ono što je univerzalno za svaki pristup je to da će jedino kvalitetna interakcija roditelja i djeteta imati i

pozitivan utjecaj na njegov razvoj jer su roditelji primarni svijet djeteta – kaže prim. dr. sc. Pospiš.

Učenje djece započinje već prije rođenja, a ne u vrtiću, odnosno školi, kako neki roditelji misle.

- Poznato je da dijete počinje skupljati informacije još dok se nalazi u majčinom trbuhu. Ako dijete odrasta u okolini punoj nerazumijevanja, a roditelji i okolina ga ne potiču i nemaju vremena s njime se baviti, takva djeca će kasnije imati i više problema – tvrdi prim. dr. sc. Pospiš.

Ništa bez poticaja

Kako bi roditelj utjecao na puni razvoj djetetovih potencijala, mora prihvatiti da je svako dijete prije svega jedinstvena osoba. Vrijeme

Potpis pod sliku

Herpes – što ga uzrokuje i kako spriječiti recidiv (1) peckanje, osjećaj Skoživrbež, žarenja, napetost na oko usnica... Prepo-

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

znat ćemo lako da je riječ o dobro poznatom problemu - herpesu. To je virusna infekcija uzrokovana Herpes simplex virusom, koji se pojavljuje u dvije varijante: Herpes simplex virus tipa 1 koji uzrokuje pojavu herpesa na usnicama (Herpes labialis) i herpes na nosu ili obrazima (Herpes facialis) te Herpes simplex virus tipa 2 koji uglavnom izaziva herpes genitalnog

područja (Herpes genitalis).

Danas više ne postoji oštra granica između ta dva tipa virusa. ako v iše od 9 0 posto odrasle populacije nosi v irus tipa 1, samo kod 20 do 45 posto nositelja virusa herpes učestalo izbija. Prenosi se zrakom ili neposrednim kontaktom (slinom, poljupcem). Do primarne infekcije obično dolazi u ranom djetinjstvu, primjerice tijekom igre ili grljenja, a simptomi obično nisu vidljivi. Jednom kad

I

virus uspije prodrijeti u stanice epitela kroz oštećenja na koži ili sluznici, on putuje osjetilnim živcima do neuralnih ganglija, gdje ostaje doživotno. ojedine situacije mogu aktivirati pritajeni virus i izazvati recidiv, a najčešći okidači su ozljede i iritacije kože, povišena tjelesna temperatura, izloženost jakom ultraljubičastom zračenju, hormonalne promjene (mjesečnica, trudnoća), stres, umor, psihička napetost, opća imunosu-

P

presija, uzrokovana primjerice nekim lijekovima. erpes može izbiti čak i do 12 puta godišnje, što oboljelome kvari kvalitetu života. nfekcija Herpes simplex virusom odvija se u tri stadija. U početnom stadiju se osjećaju peckanje, svrbež i napetost kože, uz pojavu crvenila zahvaćenog područja i nastanka malih kvržica. U drugom stadiju kvržice se pretvaraju u mjehure ispunjene tekućinom koja sadrži

H I

milijune v irusa. U tom stadiju je herpes najviše zarazan. Nakon stvaranja mekane ili eventualno tvrđe krastice, ranica (lezija) polagano počinje cijeliti.

Treći stadij karakterizira postupno otpadanje krastica i povlačenje otekline na zahvaćenom području.

Povratak herpesa može biti popraćen bolovima i psihološkim stanjima, npr. osjećajem gađenja, a u nekim slučajevima čak i groznicom i oteklinom lokalnih limfnih čvorova.

Zdravlje 33

02.02.2010

je savjete roditeljima za odgoj i razvoj djece

HZZO U županiji 107.000 ljudi ima dopunsko zdravstveno

a još u trbuhu

poteškoća ili su u riziku za nastanak razvojnih problema – ukacijski centar ”Iskustva, osjećaji i život od rođenja te za vrijeme prvih godina kod djece s poteškoćama u razvoju ili one koja su u riziku imaju krucijalan utjecaj na život. Što ranije prepoznavanje razvojnih problema i rana intervencija važni su da se što bolje iskoristi djetetov potencijal i poboljša razvoj.”

Prim. dr. sc. Miroslav Pospiš

Ispunjene ponude ubacite u kutije u područnom uredu HZZO-a Varaždin ili ih pošaljite poštom

Provjerite kada istječe vaše dopunsko osiguranje Ako vam je polica istekla, novu biste trebali sklopiti 30

Treba se baviti s djecom

Nema govora bez poticaja dana prije isteka ili 30 dana nakon isteka bivše police

“Ako dijete odrasta u okolini punoj nerazumijevanja, a roditelji ga ne potiču i nemaju vremena s njime se baviti, takva djeca će kasnije imati i više problema.”

“Mozak djeteta će rasti ako je stimuliran kroz interakciju s okolinom. Mozak je stvoren za komunikaciju, ali neće razviti govor bez poticaja.”

učenja mora se odv ijati tijekom svakodnevnih aktivnosti.

- Mozak djeteta će rasti ako je stimuliran kroz interakciju s okolinom. Iskustvo oblikuje naš mozak, a potom mozak oblikuje naš iskustva. Iskustveno očekivane promjene traže poticaj. Primjerice, mozak

je stvoren za komunikaciju, ali neće razviti govor bez poticaja. Iskustveno ovisne promjene su pak sto posto rezultat životnog iskustva. Pritom, naravno, neka iskustva mogu biti loša, poput zanemar ivanja ili slabe ishranjenosti, a druga dobra, primjerice nasmijano lice majke – ističe.

Poznati neuropedijatar podsjeća da loš utjecaj na mozak može imati nedostatak kontakta dojenčeta ili malog djeteta s roditeljima, izloženost majke stresu, loša ishrana, nasilje u obitelji, ali i činjenica da se djeca premalo kreću i prev iše vremena provode pred kompjuterima i televizorima.

Prve tri godine najvažnije – istina ili mit?

Jesu li prve tri godine najvažnije? Dok jedni znanstvenici prve tri godine smatraju ključnim za razvoj, drugi smatraju da je riječ samo o mitu.

- Nisu najvažnije samo prve tri godine života, već se najlakše uči u tom periodu – tvrdi prim. dr. sc. Miroslav Pospiš. Činjenica je da je riječ o godinama koje karakterizira brzo formiranje sinapsi, a funkcije i veličina mozga kod djece ovise

o stimulaciji iz okoline. Primjerice, od 400 grama kod rođenja, mozak s godinu dana dolazi do 1000 grama, a samo kod ekstremnih slučajeva, naprimjer zanemarivanja, taj put se može promijeniti. Upravo te činjenice podupiru ideju da su djetetova iskustva kroz dojenačku dobi i u ranom djetinjstvu temeljna za njegovo zdravlje i zadovoljstvo, te doprinose sposobnosti za učenje.

U Varaždinskoj županiji policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a krajem siječnja imalo je oko 107.000 građana, izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. - Trenutačno je teško razabrati koji su novi korisnici, a koji su samo produžili dosadašnju policu – navela je Sanja Baković iz Službe za odnose s javnošću HZZO-a u pisanom odgovoru.

Kako do ponude

Kao što je poznato, HZZO svojim osiguranicima više ne šalje ponude za dopunsko osiguranje, kao ni uplatnice, nego samo police, iskaznice i uputu o popunjavanju uplatnica. Što trebaju učiniti građani koji neće dobiti ponudu na kućnu adresu? - Građani ponude mogu preuzeti s web stranice HZZO-a www.hzzo-net.hr, mogu ih isto tako dobiti u područnim uredima i ispostavama, mogu ih ispuniti i poslati poštom ili ih ubaciti u kutije u ispostavama i područnim uredima. Dovoljno je da ispunjene ponude pošalju.

Ne moraju se nikome javljati, u roku dva tjedna na njihovu će adresu stići polica, iskaznica i uputa o ispunjavanju uplatnica – pojašnjavaju u HZZO-u.

Olakšanje za umirovljenike - Svi osiguranici koji su i do sada imali pravo na policu dopunskog osiguranja na teret državnog proračuna (redovni učenici i studenti stariji od 18 godina, nezaposleni, invalidi, darivatelji krvi i ostali) ne trebaju podnositi ponudu za nastavno osiguranje. Ako se njihov status nije promijenio, HZZO će im na kućnu adresu dostaviti nove iskaznice – poručili su iz HZZO-a. Ujedno su

plaćanje mjesečnih premija olakšali umirovljenicima: plaćanje je moguće izravno iz mirovine putem administrativne zabrane. Da bi to bilo moguće, umirovljenici trebaju dati ovlaštenje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) da provodi obustavu premije, a administrativnu zabranu moguće je predati u svakom trenutku bez obzira na datum predaje ponude.

Što ako korisnik ne produži policu na vrijeme? Primjerice, polica je istekla 15. siječnja, a korisnik to nije primjetio, pa će ju produžiti tek 15. veljače. Je li on osiguran cijelo vrijeme ili

ona prestaje važiti. Sve nove police koje se sklope u roku od 30 dana prije i 30 dana nakon isteka bivše police počinju važiti odmah i nema vakacijskog roka, roka potrebnog da se polica aktivira – navodi Sanja Baković.

Za one koji se još uvijek dvoume hoće li nastaviti plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-u, važan je podatak da će zdravstvene usluge, ako nemaju dopunsko, minimalno plaćati 15 kuna, dok je maksimalan iznos 3.000 kuna. U slučaju da moraju ostati na liječenju u bolnici, po danu će platiti 100 kuna, isto kao i prošle godine.

p

acijenti bez dopunskog usluge plaćaju od 15 do 3.000 kuna mu polica ne vrijedi? - Onoga datuma kada polica istekne, a ovdje govorimo o policama sklopljenima prošle i pretprošle godine po starim uvjetima,

Zdravo srce

Sinkopa - stanje kratkotrajnog gubitka svijesti

inkopa ja stanje kratkotrajnog Soporavkom gubitka svijesti sa spontanim bez posljedica za daljnju

svjesnost. Gubitak svijesti može biti uzrokovan različitim čimbenicima,a ovdje ćemo se zadržati samo na kardiogenim. Općenito, sinkopa se klasificira kao 1-refleksna sinkopa - vazovagalna, situaciona, sinkopa zbog pritiska na karotidni sinus na vratu, 2-ortostatska hipotenzija sa sinkopom, i 3-sinkopa zbog srčanih aritmija. Stanja koja upućuju na to da se ne radi o kardiogenoj sinkopi su: konfuzija nakon atake duža od 5 min, prolongirani kloničko-tonički grčevi koji započnu istovremeno s početkom

sinkope, udruženost s vrtoglavicom, otežanim govorom, dvoslikama. Kod početnog pregleda već se može dobro dijagnosticirati i klasificirati sinkopa s obzirom na opis stanja, klinički pregled i elektrokardiogram. lasična vazovagalna sinkopa nastaje kod stanja straha, jake boli, emocionalnog stresa, dugog stajanja; situaciona sinkopa javlja se prilikom ili odmah nakon uriniranja, stolice, kašlja ili gutanja; ortostatska se dijagnosticira kod dokazanog pada tlaka kod stajanja za više od 20 mmHg sistoličkog tlaka; sinkopa zbog srčanih aritmija javlja se kod pojedinih poremećaja srčanog ritma kao

K

što su sinus bradikardija, AV blok 2 i višeg stupnja, brze supraventrikulske i ventrikulske tahikardije, loša funkcija elektrostimulatora. ijagnostički testovi: masaža karotidnih sinusa-test kojim se dokazuje prevelika osjetljivost karotidnih sinusa - posebnih mjesta na vratnim arterijama tijekom koje se može isprovocirati presinkopa ili sinkopa.

Tilt test: test kod kojeg se bolesnik postavlja u različite pozicije i nagibe s istovremenim mjerenjem srčane frekvencije i tlaka.

KG monitoring - kontinuirano praćenje srčane frekvencije tijekom hospitalizacije ili snimanje 24-satnog

D

E

EKG-a kako bi se detektirale povremene aritmije.

ZV srca - kad je moguća strukturna bolest srca, test opterećenjaergometrija - kad u anamnezi postoji podatak gubitka svijesti u naporu, elektrofiziologija - kad prvobitna evaluacija sugerira aritmijsku sinkopu. iječenje: refleksne sinkope i ortostatske sinkope - edukacija i prilagođavanja životnih situacija da se izbjegnu provokacijski faktori, modifikacija antihipertenzivne terapije kod ortostatskih hipotenzija. od ostalih oblika sinkope liječenje osnovne bolesti, antiaritmici i/ili ugradnja elektrostimulatora srca.

U L

K

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

Trudnoća

02.02.2010

MODA Odjevni predmet koji ujedinjuje udobnost, atraktivnost i prepoznatljivost

Jutarnje mučnine

J

utarnju mučninu osjeća oko pedeset posto trudnica. Uglavnom žene s pomanjkanjem određenih hranjiv ih tvari. Kod nekih žena, iako se zovu jutarnje, ove tegobe mogu se javljati tijekom cijelog dana. Za većinu žena jutarnja mučnina prestaje s trećim mjesecom trudnoće. roblem nastanka jutarnje mučnine nije Martina Šebijan u potpunosti jasan. licencirani voditelj vježbi i imptomi su: mučnina tjelesnih aktivnosti za trudnice, i povraćanje, obilno prenatalfintess@gmail.com lučenje sline, nedostatak teka. Sve to na kraju rezultira umorom.

Može ih izazvati razvoj posteljice ili razina hormona, koje vrhunac dosežu između devetog i desetog tjedna. Povraćanjem se tijelo također oslobađa toksina. Jedite hranu koja vas privlači i to češće jer tako ustaljujete razinu šećera u krvi. Mučninu osobito izaziva pomanjkanje vitamina B6 i cinka. Ako često povraćate, može vam ponestati magnezija. Mogu vam pomoći vitaminski pripravci, ali ih je teško uzimati ako osjećate jaku mučninu. Kako biste ublažili mučninu pokušajte izvoditi ovu laganu vježbu disanja. Jednu ruku stavite na želudac, a drugu na grudi te nekoliko minuta duboko dišite, usredotočeni na želudac. Pokušajte je izvoditi prije svakog obroka. ijte puno tekućine kako biste spriječili dehidraciju. Simptomi dehidracije su: ubrzan puls, obložen jezik, neugodan zadah i izlučivanje male količine urina. Odmarajte se kad god možete. utarnje mučnine češće se javljaju ako je prehrana neadekvatna. Izbjegavajte masnu ili jako začinjenu hranu. Jedite prije napada mučnine, jer hrana može spriječiti njen nastanak. rije nego ustanete iz kreveta pojedite nekoliko integralnih krekera ili suhih grožđica. Dobro ih je imati u blizini kreveta, kako zbog njih ne biste morali ustajati.

Jutarnju mučninu može ublažiti đumbir.

Bogat je cinkom i kliničkim istraživanjima dokazano je da ublažava mučninu i napadaj povraćanja. Ako povraćanje na prestaje, posavjetujte se s liječnikom.

P S

P J

Sazdan od srebra, kombinezon kao iz futurističkih filmova

Ultra seksi kombinezon koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Piše: Helena Hrman

šeni gumbima, zakovicama i svom silom ostalih modnih detalja. Isto tako, ako je kombinezon jednostavan, okitite se nakitom i u tren oka postat će još primamljiviji. I što se obuće tiče, širok je raspon onog što sve uz kombinezon možete iskombinirati, od sandala do tenisica. Sve ovisi o tome kakav kombinezon izaberete. Zato budite drukčije od drugih i hrabro ponesite - kombinezon.

Remen u struku

Taj divan “predmet” naših želja

Također može dobro stajati ženama svake vrste građe jer poneki kombinezoni izdužuju figuru. Nosiv je u

jala od kojeg je sašiven pa će tako svjetlucavi kombinezon odlično pristajati za večernji

izlazak dok će pamučni biti namijenjen dnevnom izdanju. No, nije kombinezon predviđen samo za ljeto iako ga se tada najčešće može vidjeti na ulicama. Ta divna slatka jednodijelna odijelca mogu se nositi i zimi te biti izrađeni od debljih materijala. Uz dobar pogodak boje, kao što je tamnoplava, sigurno ćete zablistati gdje god se pojavili. Također, kombinezoni mogu biti ukra-

Od ružičaste svile

Zlatni kombinezon

I za poslovne žene

helena@regionalni.com

Odjevni predmet koji će vam dati udobnost i atraktivnost u jednom svakako je kombinezon. Ta majica i hlače spojeni u jedno svakoj ženi daju neodoljiv šarm.

Za sve figure

svim prigodama - dnevnim, večernjim, svečanim. Sve to, naravno, ovisi o vrsti materi-

k

ombinezon je odličan za dnevne i za večernje kombinacije

P

Frizerski salon Sijeda kosa

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Tijekom života, proces starenja zahvaća i kosu.

Nastaju promjene u vlasi, kao i u njenom ciklusu rasta.

Sijeda kosa je uobičajena pojava u procesu starenja. Ona je vidljivi rezultat mozaika svijetlih i tamnih zona u stabljici vlasi i konačan rezultat nestanka pigmenta (depigmentacije).

Gubitak pigmenta u kosi posljedica je prestanka

aktivnosti pigmentnih stanica što nastaje u većine osoba. Vrijeme nastanka sijede kose različito je; ovisi o genotipu, kao i o stečenim čimbenicima.

Najprije nastaje na sljepoočnoj regiji, a zatim se širi na tjemeni i zatiljni dio.

Danas se može sve češće vidjeti sijeda kosa kod mlađe populacije, uzrokovana stresom. U prosjeku se sijede vlasi javljaju između 34. i 39. godine, a

u pedesetoj godini života polovica populacije ima 50% sijede kose. No sijeda kosa zahtijeva i pažljiv tretman.

Potražite stručno mišljenje frizera za šampone koji u sebu sadrže dodatne pigmente kako bi sijeda kosa popr imila sivi, pepeljasti ili blistavo bijeli štih. Muškoj strani populacije sijeda kosa dodaje dodatni šarm i zavodljivost.

Ženski svijet 35

02.02.2010

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Viša stručna savjetnica-konzervatorica Vesna Pascuttini Juraga

Dermatolog Svaki trenutak iz prošlosti Herpes zoster čini nas sada jačima i boljima H Od svojih osobina najviše voli optimizam i upornost, nervira je tvrdoglavost, a uvijek bi iznova mogla čitati “Sto godina samoće” G.G. Marqueza

N

Piše: Helena Hrman helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Vesna Pascuttini Juraga diplomirana je povjesničarka umjetnosti i etnologinja, koja je nakon rada u Restauratorskom centru Ludbreg, svoje stalno radno mjesto pronašla u Konzervatorskom odjelu u Varaždinu gdje radi kao viši stručni savjetnik - konzervator.

N

Životni izbor

Njezin životni izbor zanimanja bio je samo slijed onoga što Vesna oduvijek voli. Naime, oduvijek je voljela sve vidove umjetnosti pa tako i danas pronađe vremena za slikanje dok je prije uživala kreirajući nakit.

Vrlo joj je važan i humanitarni rad pa je tako članica New Century Lions kluba “Varaždin Millennium” gdje je na istaknutom mjestu tajnice dok je prije bila i predsjednica kluba.

No, uz poslovni život i društveni angažman, Vesna je ispunjena i u privatnom životu.

Udana je, a ponosna je majka osmogodišnje Nike i trogodišnjeg Filipa. O njenom ženskom svijetu saznajte u “Malim, ženskim razgovorima” 7Plus Regionalnog tjednika.

Za vas je život...

Nešto najljepše što postoji, svakodnevna borba za bolje sutra.

Da možete ispraviti neke stvari iz svoje prošlosti, što bi to bilo?

Mislim da nas svaki proživljeni trenutak iz prošlosti čini jačima i boljima u sadašnjosti.

Najsretniji trenutak u životu?

Svakako dani rođenja moje dvoje djece. Što je za vas ljubav?

Mislim da je ljubav nešto bez čega je nemoguće živjeti; ljubav nas ispunjava i daje nam snage da prebrodimo sve teške trenutke u životu. Što je potrebno za sretnu vezu?

Poštovanje, tolerancija i puno ljubavi.

Koje svoje osobine najviše volite?

Optimizam i upornost.

A koje vas nerviraju?

Tvrdoglavost.

Vaše najveće razočarenje, ako ga je bilo?

Pamtim samo lijepe stvari…

A najugodnije iznenađenje?

erpes zoster ili zoster je virusna infekcija uzrokovana virusom kozica. Naime, svatko tko je u djetinjstvu prebolio kozice, može u odrasloj dobi razviti zoster.

Razlog tome je taj što virus, kada jednom uđe u organizam, tu i ostane (u određenim živčanim stanicama). U oko 20% odraslih (najčešće starosti 50-60 godina) koji su u djetinstvu preboljeli kozice, dolazi do reaktivacije virusa i razvoja herpes zostera.

Većina tu infekciju preboli samo jednom u životu.

Sanja PETEK-MODRIĆ ije u potpunosti jasno što dr. med. uzrokuje „buđenje„ viruspecijalist sa. No, svakako na to utječu dermatovenerolog pad općeg imuniteta, druge Kralja P. Krešimira IV. 41 a, bolesti, povrede, stres…

Varaždin 042/302-080 akon reaktivacije, virus se preko završetaka živaca spušta na kožu, gdje uzrokuje izbijanje tipičnog osipa. No, prije njegovog izbijanja, na koži se (ali samo na određenom segmentu) pojavljuje osjećaj peckanja, svrbeža ili boli. Može biti prisutan i opći umor, lagano povišena tjelesna temperatura ili glavobolja. Nakon nekoliko dana na tom se području kože pojavljuju mjehurići u grupama. U početku prozirni, a kasnije i „zamućeni“ odnosno gnojni, mjehurići mogu trajati nekoliko tjedana i gotovo uvijek praćeni su bolovima te povećanjem limfnih čvorova. oster se najčešće pojavljuje na trupu i bokovima, no može se pojaviti i na području glave (pa čak i oka ili uha), po rukama, nogama… Vrlo česte komplikacije zostera su dugotrajni bolovi zahvaćenog područja (tzv. postzosterična neuralgija), koji mogu biti prisutni i mjesecima nakon povlačenja promjena s kože. Osobito je opasno kada je herpes zosterom infekcijom zahvaćeno oko. akon postavljanja dijagnoze potrebno je što prije započeti s liječenjem, kako bi se spriječile moguće komplikacije. U većini slučajeva dovoljna je lokalna terapija, no u opsežnim slučajevima ili kod osoba iznimno lošeg zdravstvenog stanja potrebna je i sistemska terapija lijekovima koji zaustavljaju razmnožavanje i širenje virusa. prez! Zoster nije toliko zarazan kao kozice, no za vrlo malu djecu i osobe sa znatno oslabjelim imunitetom, postoji opasnost da će razviti kozice nakon kontakta s oboljelim od herpes zostera!

Z

N

O

U životu pamtim samo lijepe stvari, rekla je Vesna Pascuttini Juraga

Najčešće sanjam o putovanjima s obitelji Kakvu glazbu volite slušati?

Volim slušati razne vrste glazbe; volim klasičnu glazbu, a od modernih glazbenika rado slušam Santanu, Stinga, Norah Jones, itd.

Koji su vam bili omiljeni predmeti u školi?

Povijest, zemljopis, hrvatski.

Najčešće sanjam...

O putovanjima s mojom obitelji.

Zemlja koju ste dosad posjetili, a koja vas se najviše dojmila?

Grčka, prvenstveno zbog kulturno-povijesnih

Uvijek me ugodno iznenade nesebični ljudi, koji su spremni pomoći drugima.

Kako bi izgledao vaš idealan dan?

More, sunce, osamljena plaža i moja obitelj…

Putovanje na koje biste svakako željeli otići...

Kad sam bila mlađa, velika mi je želja bila otići u Egipat, a danas bih rado posjetila mnoga mjesta: Bali, Portugal, Iran…

Koje događaje najviše pamtite iz svog djetinjstva?

Nedjeljne izlete s roditeljima, te vikende kod bake u Čakovcu.

U životu nikad niste, a svakako biste voljeli...

spomenika i prekrasne prirode. Posebno su me se dojmili otoci Kreta i Santorini te Atenska Akropola.

Koje hrvatske umjetnike cijenite?

S obzirom na to da mi je to struka, teško mi je nekog posebno izdvojiti. Volim pejsaže Celestina Medovića, jako cijenim i Vlahu Bukovca i Ivana Meštrovića.

A svjetske?

Od kada sam uživo vidjela Picassove radove, smatram ga jednim od najsnažnijih umjetnika.

Otići na koncert Erica Claptona.

Savjet za ljepši dan je...

Veliki osmijeh.

Vaš najdraži film?

Teško mi je izdvojiti samo jedan film, jer puno gledam različite filmove, i posebno volim europske filmove. Jako mi se dopao „Gorki mjesec“ Romana Polanskog, isto tako odlični su mi filmovi „Kosa“ i „Amadeus“ Miloša Formana, volim i otkačene filmove Jima Jarmusha, a u novije vrijeme dopali su mi se „Milijunaš s ulice“ i „P.s. I love you“.

Glumac kojeg uvijek volite vidjeti na malom/velikom ekranu?

John Cusack, Mathew McCo-

naughey, Al Pacino.

Najdraža glumica?

Ellen Barkin, Meryl Streep.

Knjiga koju biste uvijek mogli iznova čitati?

Knjiga koja mi je svaki puta ponovno zanimljiva kad ju čitam – „100 godina samoće“ Gabriela Garcie Marqueza.

Da se vremeplovom možete vratiti u prošlost, u koje biste se povijesno razdoblje vratili?

Rado bih se vratila u razdoblje srednjeg vijeka, da vidim kako su izgledale građevine (utvrde, crkve) koje danas postoje tek u temeljima, ili su srušene. No za život bih rađe ipak odabrala razdoblje renesanse.

36 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

02.02.2010

ŽENE NA POSLU Restauratorica iz Ludbrega Dana Buljan Cypryn

Tip and Tricks (1)

P

uno sam se puta susreo s pitanjima pacijentice prilikom pregleda: »A što ćete sada raditi? Hoće li to boljeti?»

Slično, nerijetko smo u situaciji kada postavljamo našim pacijenticama pitanja poput - “Jeste li bolovali od kakve bolesti, ležali u bolnici, Dr. Aleksandar nekada je li u obitelji netko boloJUKIĆ vao od neke teže bolesti, spec.ginekologije i umro od toga; je li netko porodništva u obitelji imao problema sa zgrušavanjem krvi” i slično – nerijetko su naše pacijentice zbunjene, zamišljene, treba im katkada prilično vremena ili se pak naknadno sjete nekih bolesti, smetnji koje su taj tren smetnule s uma kad im je upućeno pitanje. ije niti čudno da zna biti tako, posebno ukoliko se pacijentica nađe na hitnom ginekološkom pregledu ili je upućena s nekog drugog odjela, najčešće s kirurgije gdje je došla radi bolova u trbuhu pa su je kirurzi uputili k nama na ginekološki pregled kako bi se potvrdila ili isključila ginekološka bolest. Slično vrijedi i za prvi posjet ginekologu ili novom ginekologu uopće. Puno faktora oko nas lako može zbuniti pacijenticu, omesti koncentraciju fokusiranu na postavljeno pitanje već samom činjenicom osjetljivosti pregleda kao što je ginekološki. toga ćemo proći kratke preporuke kao i objašnjenja što to mi točno radimo prilikom pregleda. rije samog dolaska ginekologu dobro je prethodno promisliti (ili zapisati) pojedinosti koje su posebne za žensku populaciju: kako su nam česte menstruacije, svakih koliko dana dolaze, koliko nam traju krvarenja i jesu li obilna, bolna te je li bilo kakvih promjena u menstruacijama unatrag pola godine, godinu (krvarenja su postala duža, ili kraća, a obilnija; poneki mjesec je bio bez menstruacije odnosno menstrucija je izostala).

Kalendar vođenja mjesečnice (ili dana krvarenja ukoliko se radi o neredovitim ciklusima je zgodan način za izbjeći konfuznost kad ginekolog navali s pitanjima oko toga). Nerijetko čujemo:» Nemam redovite mjesečnice.

Nisu na 28 dana. Dolaze mi svakih 3032 dana.» Navedena izjava nije točna.

Menzesi su u ovom slučaju redoviti, jer normalna menstruacija je ona koja dolazi svakih 28 +/- 7 dana. 2 dana oscilacije spadaju u uredne menzese.

N

Kroz ljeto Dana ide na teren u Slavonski Brod gdje se obnavlja glavni oltar Svetog križa u crkvi Svetog Trojstva

Toliko volim svoj posao da slike restauriram i kod kuće Danu je oduvijek zanimala umjetnost, a zanimanje restauratora preporučuje svima koje to zanima jer su restauratori u Hrvatskoj traženi

LUDBREG – Dana Buljan Cypryn mlada je restauratorica, koja već 12 godina radi

u Restauratorskom centru Ludbreg, smještenom u prekrasnom zdanju dvorca Batthyany.

U ovom se poslu našla sasvim slučajno, a obavlja ga s puno zadovoljstva i ljubavi.

Pronašla idealan posao

- Moj je put do ovog posla pomalo neobičan. Kad sam imala 4 godine moji su se roditelji preselili u Italiju, pa sam tamo završila osnovnu i srednju školu. Kako me oduvijek zanimala umjetnost pohađala sam Školu za primijenjenu umjetnost te stekla zanimanje slikarskog dizajnera. Čak sam tijekom školskih praznika honorarno radila u jednoj talijanskoj radionici za restauriranje zidnih slika. Vrativši se u Hrvatsku želja mi je bila da pronađem posao koji je vezan za umjetnost. Imala sam sreće,

Piše: SANJA ZUKO

Njezin put

S P

(nastavak u idućem broju)

jer sam ga pronašla vrlo brzo.

Naime, restauratori su u Hrvatskoj jako traženi – naglašava Dana, s puno ljubavi gledajući slike koje trenutno obnavlja.

Voli ovaj posao koji zahtijeva

s

trpljenje, sigurna ruka i smisao za boje presudni su za ovaj posao mnogo strpljenja, smisla za boje i sigurnu ruku, jer restauracija se odvija u fazama i vrlo sporo, pa rad na jednoj slici zna potrajati nekoliko mjeseci i to sve na jednom mjestu. No, ipak uz uobičajeno svakodnevno osmosatno radno vrijeme, već nekoliko godina tijekom ljetnih mjeseci ova restauratorica ide

na teren u Slavonski Brod, gdje se obnavlja glavni oltar Svetog križa u crkvi Svetog Trojstva.

Kroz 12 godina koliko radi u Restauratorskom centru u Ludbregu na Odjelu za polikromiju Dana je stekla veliko iskustvo i znanje u restauraciji raznih predmeta od drveta i slika na platnu, a posebno ističe da prije 4 godine studij restauracije nije postojao, pa su dosadašnji restauratori samouki ili su školu završili izvan Hrvatske.

Danas se studij nalazi u sklopu Akademije likovnih umjetnosti, a za stručnim kadrom velika je potražnja, pa maturantima koje zanima umjetnost i restauriranje preporučuje ovaj studij. A koliko Dana Buljan Cypryn voli restaurirati govori podatak da poslije radnog vremena to nastavlja kod kuće.

I u tome uživa.

Željka SLATKI

Kozmetički Mezoterapija za obnovu kože, elastičnost i hidrataciju savjeti

J

oš 1952. godine dr. Michel Pistor, obiteljski liječnik, izumio je mezoterapiju. Naziv mezoterapija dolazi od toga jer se lijekovi ubrizgavaju u srednji dio kože koji se zove mezoderm, što bliže bolesnom mjestu. ve se više susrećemo s estetskom kirurgijom koju osim za pomlađivanje kože, ravnanje bora – mezolift koristimo i za rješavanje celulita i masnih jastučića. Tom metodom koju koriste liječnici u

S

klinikama možemo pomladiti kožu lica.

U estetskoj mezoterapiji ubodi su gotovo bezbolni i površinski kojima direktno u kožu lica, vrata i dekoltea ubrizgavaju hijaluronsku kiselinu, vitamine, minerale te druge sastojke koji regeneriraju vezivno tkivo. Nakon toga tretmana rezultati su vidljivi odmah isti dan i traju devet mjeseci. om metodom mogu se koristiti već četerdesetogodišnjakinje i to u

T

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392

četiri tretmana u razmaku od jednog mjeseca. ezoterapija potiče obnovu kože, povećava njenu elastičnost i hidrataciju. Razlog tome što rezultate vidimo odmah je hijaluronska kiselina koja veže na sebe vodu. Koža nakon tretmana nema nikakvih oštećenja kao što su crvenilo i ubodi od igle, a i radi se bez anestezije tako da poslije možete nastaviti s dnevnim obavezama.

M

Ženski svijet 37

02.02.2010

Vježbajte smijanje Voditeljica radionice terapije smijehom je Spomenka Žganec, koja se tehnikama samorazvoja bavi još od 1991. godine Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Ukoliko se želite neprestano smijati i na jednostavan način riješiti stresa, pravo mjesto za vas je radionica terapije smijehom. Vodi je Spomenka Žganec, licencirana voditeljica terapije smijehom i terapeutkinja koja je svoja znanja i vještine izbrusila na brojnim stručnim seminarima i skupovima od aromaterapije do reiki tehnike.

Valovi smijeha

Prošli tjedan baš je vodila jednu radionicu smijeha učiteljima iz Osnovne škole Orehovica.

- Na radionici je bilo odlično.

Okupilo se nas dvadesetak, a vježbe traju obično oko sat i pol - objašnjava Spomenka na čijem se licu uvijek nazire iskreni smješak.

- Radionica smijeha sastoji se od jednostavnih vježbi koje grupu vode u valove smijeha i smjenjuju se s vježbama disanja, laganim potezanjima tijela, meditacijom smijeha i za kraj opuštanjem - rekla je Spomenka dodavši da je, prema istraživanjima, 20 sekundi smijeha izjednačeno s tri do četiri minute vježbanja na fitnes spravama. U taj svijet Spomenka je ušla 1991. godine kada je počela meditirati i raditi na drugim tehnikama samorazvoja. Tako je bila sudionicom različitih specijaliziranih programa kao što su sistemske konstelacije po Bertu Helingeru i Soulworka (rada na duši). Od 1997. godine članica je udruge Art of Living (Umijeće življenja) te je prošla osnovni i mnogo naprednih tečajeva Sudarshan

Učitelji Osnovne škole Orehovica isprobali su radionicu terapije smijehom

Kriya yoge koju širom svijeta podučava Sri Sri Ravi Shankar.

Radionice smijeha, zasad u Čakovcu i Zagrebu, vodi po principu dr. Madana Katarije iz Indije s ciljem proširenja smijeha i radosti na čitavo područje Hrvatske. A kako i ne uspjela u toj misiji kad je smijeh, prema istraživanjima, najzdravija ljudska aktivnost. Između ostalih

nam se hormoni sreće (serotonin) i prirodni hormon protiv bolova (endorfin). No, to nije sve. Smijanjem se poboljšava imunološki sustav, smanjuje se visoki krvni tlak, povećava se samopouzdanje. Dakle, ukoliko sve te blagodati želite

imati i u svom životu, nazovite Spomenku Žganec na broj 098/9229-090 ili se javite na e-mail adresu bio-top@ck.tcom.hr i dogovorite radionicu smijehom još danas. Sve detalje o tome možete saznati na stranici www.bio-top.hr.

s

mijeh je najzdravija ljudska aktivnost i oslobađa hormon sreće blagodati koje pruža, smijeh čovjeka oslobađa stresa. Daje nam više kisika i životne energije u tijelu, a pri smijanju luče

Mobing ili obični kurveraj?

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

Pogled u svijet iz ženske perspektive

DOZNAJEMO Radionica terapije smijehom za bolji život

J

edno sam se jutro busom vozila za Zagreb. Pokraj mene je sjedio dobro odjeven sredovječni gospodin. Neko smo vrijeme šutjeli. A onda je, onako ugodno uvaljen u svoje sjedalo, okrenuo glavu prema meni i pitao: »Duže ostajete? U Zagrebu, mislim?» «Ne, ne.

Htjela bih se vratiti prije mraka» - kratko uzvratim. «Hm, tako mlada žena! Bojite se mraka ili možda nečeg drugog?!» počeo je s nekim sitnim insinuacijama koje mu, s obzirom na godine, baš i nisu bile neki štos. «A što vi mislite, u čemu bi mogao biti problem?» - usmjesto odgovora nastavila sam protupitanjem. »Draga moja, nema tu problema, treba samo odabrati ono što je ugodnije» - promotrio me s visoka, uputivši mi znakovit smješak. ilo mi je jasno na što smjera, pa sam prešutjela odgovor. Šutio je i on, uživajući u svom provokativnom cerekanju. Mislila sam da je shvatio poruku i odustao od spike. Ali, taman kad smo stigli na peron, zastao je i bez ustezanja pitao: »Biste li proveli sa mnom jednu ugodnu večer?» »Ne, ne bih. Moj komad upravo dolazi!» krenuvši se za 180 stupnjeva produžila sam u suprotnom smjeru.

«Prdonja!» - pomislim.»Ima prav moja svekrva kad veli da su muškarci mrcine».

Podsjetilo me to na jedan davni događaj, kad sam skoro završila u krevetu s poznatim lokalnim moćnikom. Prije više od dvadeset godina trebala sam napraviti razgovor s direktorom jedne zagrebačke firme i dogovorili da ćemo se naći u njegovom uredu. Kad sam došla, predložio je da odemo negdje na kavu i u miru napravimo intervju.

Doveo me u motel, a konobar je rekao da nas stol čeka gore, na galeriji. Popeli smo se stepenicama na kat, a kad je moj sugovornik otvorio vrata – ušla sam u apartman s otmjenim bračnim krevetom! Na stoliću aperitivi, neke delicije, upaljene svijeće i tako to...! Stvarno da ne vjeruješ svojim očima! «Kaj je to? Uobičajena furka, ili im žene daju povoda za to» - pitala sam se i samu sebe pogledala: »Nisam valjda i ja?!»

«Ma daj, molim te, skockaj se! Muški su kurve bili, i kurve budu ostali!» - veli mi prijateljica. «Znaš kak to ide, probaju. Ide – ide, nejde – nejde, i nikom ništ» - veli druga. A treća se smije: »A jesi blesava! Totalno! Mogla si to dobro unovčiti!»

Voli vas Diva!

B

O

Spomenka Žganec je uvijek nasmijana

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija

Eterična ulja i aromaterapija u trudnoći T rudnoća je drugo stanje tijela te mnoga aromaterapijska pravila u ovom periodu života žene ne vrijede.

Aromaterapija i eterična ulja mogu se koristiti sa sigurnošću te su pri tome od izuzetne pomoći pri održavanju zdravlja majke i olakšavanju poteškoća koje trudnoća može donijeti. Važno je da se koriste 100% prirodna i čista eterična ulja provjerene kvalitete te hladno prešana bazna biljna ulja. Zbog sitne molekularne strukture, esencije biljaka mogu proći kroz kožu te pronaći put u krvotok i ostale tjelesne tekućine. U normalnim uvjetima to je važno za tretman. Koža jače propušta nanesenu tvar i osjetljivija je tijekom trudnoće pa eterična ulja

mogu dospjeti do placente. Mnoga eterična ulja potiču menstruaciju i zato su potencijalno opasna, naročito u prvom tromjesečju trudnoće kad je opasnost od pobačaja veća nego u ostalim mjesecima. To su ulja kao što su cedar, kadulja, ružmarin, jasmin, vetiver i metvica. Trudnicama mogu štetiti i neka ulja koja sadrže stimulirajuće supstance koje imaju jak učinak na živčani sustav ili koja stimuliraju jetru ili bubrege (npr. borovica, muškatna kadulja). U stvarnosti žena treba nanijeti (ili uzeti oralno) visoku koncentraciju potencijalno opasnog eteričnog ulja da bi izazvala pobačaj ili trovanje. Masaža eteričnim uljima može imati blagotvoran utjecaj na trudnicu,

osobito na njezino raspoloženje i za relaksaciju. Takav način uoptrebe eteričnih ulja ne treba izbjegavati osim u slučajevima preosjetljivosti ili alergija. Treba paziti na koncentraciju koja ne bi trebala prijeći 2%, tj. na 10 ml baznog ulja može se ukapati ukupno 2-4 kapi eteričnog ulja. Blagotvorno djeluju i aromatične kupke. Broj kapi ne bi smio prijeći 20 na 50 l vode. Ako osoba nikada nije koristila eterična ulja, neka počne sa svega 2-3 kapi.

Tijekom trudnoće treba izbjegavati sljedeća ulja: cedar, kadulja, ružmarin, jasmin, vetiver, lovor, metvica, bosiljak, cimet, komorač, klinčič, mažuran, origano, timijan, melisa i citronela.

Marija Nekić Aromamaser

38 Savjetnik

02.02.2010

Hortikultura Veterinarska klinika Jabuke božićnice

Obavezno prvo do veterinara, a ne u pet shop!

U

predblagdanske dane otišao sam na tržnicu i tražio one prave domaće jabuke božićnice. Moj otac usadio je u mene tradiciju kićenja božićnicama. Prolazeći kraj izloženih klupa zamijetio sam nekoliko hrpica i ostalih, već zaboravljenih starih domaćih sorti jabuka. Promatrač je mogao odmah primijetiti kako su uglavnom sitnije Franjo Pavetić od onih koje su uzgajane “Nije sramota raditi, u intenzivnim nasadima. a kamoli u vrtu” Teško se mogla odabrati neka jabuka bez tragova koje su ostavili razni insekti te gljivice ili bakterije. Iz intenzivnog uzgoja jabuke su krupnije i ujednačene veličine, uglavnom bez ožiljaka, tako da doista plijene oči i kupci ih ne zaobilaze. U društvu nepokolebljivog ekologa s jedne strane te agronoma za zaštitu bilja s druge strane, bez problema sam inicirao raspravu o konzumiranju tradicionalnih sorti jabuka sa svim vidljivim ožiljcima ili pak intenzivno uzgojenih jabuka.

Nakon duže rasprave i iznošenja argumenata jedne i druge strane, upućeno mi je iznenada pitanje koju opciju podržavam? Prije odgovora munjevito sam razmislio. Naime, poznato mi je da se kod intenzivno uzgojenih jabuka koristi sva dostupna agrotehnička tehnologija s primjenom mineralnih gnojiva, herbicida, fungicida i insekticida. No s druge strane, tko mi može garantirati da kod jabuka na kojima su vidljivi ožiljci nije korištena „kemija“? Uz to nestručno, u pogrešno vrijeme, uz nepoštivanje karence, ili je tretirano sredstvima koja nisu odobrena za navedenu kulturu. Odgovor mi se sam nametnuo i, vjerujte, najradije bih odabrao jabuku iz vlastitog uzgoja.

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

B

udući da je prvo cijepljenje štenadi iznimno bitan čin u sprečavanju bolesti, važno je točno vrijeme prvog cijepljenja! Ako je kuja bila zaštitno cijepljena u vrijeme graviditeta, štenad će imati tzv. pasivni imunitet od majke za parvovirozu do 6. tjedna života, a za štene čak do 8. tjedna.

Stoga, idealno vrijeme prvog cijepljenja biti će već u dobi od 6. tjedna života! ostoji program cijepljenja, što znači da štene treba cijepiti u određenim intervalima. Veterinarska

P

ambulanta Dr. Lukman preporučuje trokratno cijepljenje u dobi od 6, 8, i 12 tjedana života, jer će samo na taj način štene biti u potpunosti zaštićeno od najčešćih zaraznih bolesti, koje su u pravilu i najteže prirode. Cijepljenje u dobi od 6 tjedana provodimo s monovalentnom vakcinom (protiv jedne bolesti) ili polivalentnom (protiv više bolesti) koja ima dovoljno visoki titar, koji može garantirati kvalitetan imunološki odgovor pacijenta.

D a bismo postigli kvalitetan imunološki odgovor na zaštitno cijepljenje, štene mora biti prethodno terapirano protiv crijevnih nametnika, mora biti zdravo te u dobroj fizičkoj kondiciji. Veterinarska ambulanta Dr. Lukman

također uz cijepljenje aplicira i antioksidante jer je znanstveno dokazano da je tada brži imunološki odgovor te viši titar zaštite. Često sto se vlasnici boje reakcije na cijepljenje. Ona može nastati, no u pravilu je to vrlo rijetko. Češće na mjestu aplikacije ostane mala oteklina koja nestane nakon nekog vremena, međutim, riječ je samo o nosaču koji

kuja, odnosno uzgajivača! Često vlasnici štenadi dolaze u ambulantu uvjereni da je «uzgajivač» cijepio štene, a kao dokaz donose bočice ili ispisano ime vakcine na papiru! Želim, dakle, istaknuti još jednom, štenad mogu cijepiti samo veterinari, a kao dokaz vlasnici će dobiti knjižicu sa žigom i potpisom! rijevne nametnike u pravilu treba terapirati već u leglu, u dobi od 4 tjedna ili 7dana prije cijepljenja. Terapija se obavezno ponavlja u razmaku od 15 dana, a po potrebi i nekoliko puta. ako ćemo posumnjati da je štene nositelj parazita?! Najčešće ima povećan, napet i bolan trbuh, proljev, slabo jede, a vidljive su i blijede sluznice. akon provedenog trokratnog cijepljenja, zaštitu je potrebno obavezno ponavljati jedanput godišnje! Za pravilno postupanje, dakle, obavezno nakon nabave šteneta otiđite prvo veterinaru, a ne u pet-shop!

C

K

N

postupno otpušta vakcinu. ažno je istaknuti jedan problem u praksi, a to je često obmanjivanje o cijepljenju od strane vlasnika

V

Mali oglasi 39

02.02.2010

Kuće BARTOLOVEČKI TRNOVEC, kuća prizemnica 200 m², kompletno uređena, 135 000 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c KUĆE OKOLICA povoljno! Lijepa kuća 100 m² u Knegincu Donjem (svi priključci) - 58.000 € i kuća katnica u Beretincu 120 m² - 60.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA TJEDNA! Kuća od 150 m² i 350 dvorišta - početak Jalkovca- 65.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE VARAŽDIN! Kuće:Marina Držića 150 m², Ratimira Hercega 130 m², Livadsko naselje 150 m², Lepoglavska 120 m², Hallerova Aleja 100 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Stara vila u Masarykovoj 200 m² i 1000 dvorišta, stambeno- poslovni prostor 400 m² u centru grada (poslovni prostor - prizemno) mogućnost kupnje po etažama! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem.

Mob.098/801-591 ozn.5531 KUĆA u Klenovniku, povoljno.

Mob.098/1944-690 ozn.5562 VI NOGRAD sa vikendico m u V i n i c i , p ro d aj e m .

Mob.098/172-5338 ozn.318b KUĆU i radionu u Jalkovcu, Braće Radića 24, prodajem.

Tel. 098/587-495, 091/206-0540 ozn.214a

STANOVI TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.098/527-254 ozn.5391 PRODAJE se stan Supilova ulica te Grabanice i Dravska, novogradnja. Mob.098/246-177 ozn.109c DVOSOBNI stan na Banfici, prodajem. Mob.091/9584-922 ozn.5501 BREZNICA, dvosobni stan 54 m² + tavan 54 m², odmah useljiv (520 €/m²) 28.000€. Mob. 098/837-681 ozn.20c

VIKEND KUĆE! Novouređena kurija 80 m², na Dugom Vrhu 1500 okućnice, vikendica Halić 40 m²- 16.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOGRADNJA najniže cijene ! Dvosobni 53 m² i trosobni 56 m² (s pripadajućim parkirnim mjestom) - ispod cijene! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE: Jurkovićeva 55.000 €, Zagrebačka 90.000 €, Istarska, Z. Kunc, Đ. Kuhara, D, Sudete, Filićeva… Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI POVOLJNO! Zagrebačka novogradnja (kraj Euroherca) 35 m² , novouređena garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj, Grabanice jednosobni38 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Banjšćina 32.000 €, Križanec 45.000 €, Trnovec 65.000 €...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije.

Mob.091/630-9630 ozn.229b KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.813e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.814e STARIJU kuću s okućnicom 450 m², uredni papiri, ucrtana garaža za izgradnju, prodajem.

Mob.091/508-4031 ozn.5520 SNIŽENE cijene kuća! MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 098/1644-483 ozn.141c TRAŽIMO kuću u užem centru Varaždina te kuću u okolici Varaždina. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c POSLOVNI prostor 70 m², centar Vž; kuća, centar Vž te više kuća u okolici Vž, prodajem. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

TROSOBNI ispod cijene! Trosobni novogradnja - u Supilovoj 78 m² (luxuzno uređen) i trosobni 53 m² u Miroslava Krleže( kraj Envya)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI PRILIKE novouređeni! Vrazova (centar) 54 m², Zrinskih Frankopana 53 m² , Kozarčeva 56 m², T. Ujevića 53 m², Zagrebačka 65 m² (kraj Raiifeeisen banke!). Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STAN, novogradnja, Grabanice, 3. kat ,87.90 m², 3 sobni vrhunski stan sa garažom, hitno i ispod cijene, prodajem. Tel 099/237- 4386 ozn.71c STAN na Banfici, Preloška ul., 3. kat, dvosobni 61 m², hitno i ispod cijene prodajem. Tel 098/735-233 ozn.71c JEDNOSOBNI: Dravska 27 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Z. i Frankopana 32 i 35 m², Zagrebačka 33 i 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Jalkovečka 33 m², T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakoščanska 39 m², Režekova 35 m², Preloška 45 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Dravska 37 i 52 m², Jalkovečka 48 m², Z. i Frankopana 52 m², 54 m² - 40.000 €, T. Ujevića 54 m², M. Krleže 54 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Režekova 49,

Zagrebačka 49, 63, 65 m², B. Radića 50, 52, 60 m², Koprivnička 53 i 60 m², R. Boškovića 60 i 63 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Kozarčeva 60 m², T. Brezovačkog 60 m², V. Novaka 60 m², Trakoščanska 60 i 63 m², Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 55, 68, 77 m², Supilova 56 m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Z. i Frankopana 65 m², F. Galinca 74 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Jalkovečka (Grabanice) 56 i 80 m² - 86.500 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m².Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 4 i 5-SOBNI: Režekova 80 m²

+ tavan 80 m², Zagrebačka 93 m², Draškovićeva 90 i 103 m², Trg kralja Tomislava 105 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBAN stan u Kačićevoj ulici, 57 m², na I katu, pogodan za ured (preko puta suda), odmah useljiv, etažno grijanje te garaža u dvorištu.

Mob.098/493-731 ozn.116c BLIZINA centra – 45,65 m², 1.000 €/m², etažna brojila, 2. kat. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 098/1644-483 ozn.141c STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije

Hebranga 3 580 m², 85.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 821e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo).

Mob. 091/934-7262 ozn.816e DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem.

Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.5558 PRODAJEM/iznajmljujem 3-sob-

ni stan, Supilova ulica, novogradnja, 78,15 m², namješten, 1.300 €/m². Mob.098/379-809, 095/568-9286 ozn.5530 TROSOBNI stan, svi priključci, širi centar, prodajem/mijenjam za manju kuću u okolici Vž.

Mob.095/9067-189 ozn.5539 NOVI komforni, dvosobni stan, 58 m², u Kumičićevoj 29, „ključ u ruke“, vrlo povoljno.

Mob.098/764-694 ozn.139c

ZEMLJIŠTA PRODAJEM zemlju za gradilište 3 678 m² u Pušćinama na glavnoj cesti Čakovec – Varaždin, pogodno za radionu. Prilaz sa dvije strane. Mob.099/672-9191 ozn.5499 SUPER PRILIKA! VInograd u Beretincu , krasan pogled , 5 .000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA! Gospodarska 650 m², Zagrebačka 2000 m², FIli-

40 Mali oglasi ćeva 1000 m², Kurelčeva 419 m²,Gotovčeva 507m², produžetak Jurkovićeve ,35 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu cca 860 m2 hitno i ispod cijene, prodajem. Tel. 098/735-233 ozn.71c GRAĐEVINSKO zemljište za sve namjene, 2 000 – 80 000 m² u Varaždinu, prodajem. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c GRADILIŠTE sa započetom gradnjom u Gojancu kod obilaznice, prodajem. Mob.099/6917-202 ozn.317b GRADILIŠTA na dobrom djelu Hrašćice sa lokacijskom dozvolom, veličine 600 i 500 m², prodajem. Mob.099/841-9337, 042/711-547 ozn.5535 ZEMLJIŠTE uz cestu Varaždin - N. Ves (kod barutane), prodajem. Mob.099/5100-195 ozn.5540 SRAČINEC, građevinsko zemljište, 1 500 m² i 950 m², cijena 20 €/m². Mob.098/761-945 ozn.5559

NAJAM SKLADIŠNI prostor 200-300 m², zatvoreni i otvoreni po potrebi, iznajmljujemo.Tel: 098 359 404 ozn.54c DVO S O B N I , n ovo n a mj e šteni stan, iznajmljujem.

Mob.098/267-588 ozn.5492 POSLOVNI prostor, veće i manje cjeline, iznajmljujem.

Mob.098/267-653 ozn.130c STAN u Gojancu, iznajmljujem.

Mob.091/2512-416 ozn.180c POVOLJNO disco-noćni bar, opremljen, na duže vrijeme.

Lokal se nalazi na području Ivanca. Mob.091/934-7350 ozn.5498 STAN u Zagrebu, novogradnja, 65 m², Kustošijanska, 2 spavaće, zelenilo, mir, iznajmljujem.

Mob.091/551-5229 ozn.5502 DAJEM u najam stan, 6 kreve t a , ra d n i c i m a t e re n c i ma. Mob.098/915-5560, 091/914-2479 ozn.5506 DVOSOBAN stan, I kat, u zgradi na Banfici, kompletno namješten i uređen, iznajmljujem.

Mob.091/545-7285 ozn.5513

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

JEDNOSOBNI namješteni stan, etažno ce nt ra l n o, b l i z i n a centra, iznajmljujem.

M o b . 0 9 8 / 7 0 6 -1 1 1 ozn.5507 SOBU studentima, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, centralno, iznajmljujem.

Mob.091/581-1727 ozn.5516 STUDENTU ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/931-3491 ozn.824e PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.5525 POSLOVNI prostor u Zagrebačkoj ulici 51 130 m² + 80 m², iznajmljujem. Moguća i podjela prostora na manje kvadrature.

Vrhunska lokacija. Samo ozbiljne ponude. Tel. 099/237-4386 ozn.71c DVOSOBNI stan u Trakoščanskoj ulici za 2 studenta/ice, iznajmljujem. Mob.091/2546-964 ozn.321b JEDNOSOBNI namješten stan, novogradnja, blizina Veleučilišta i Medicinske škole, iznajmljujem. Mob.098/555- 623 ozn.5527 POSLOVNI prostor u centru grada, široke mogućnosti i sobe s kupaonom - studentima, iznajmljujem. Mob.091/529-2515 ozn.5528 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, studentima ili zaposlenoj ž. osobi, nepušačima. Tel.042/261-652, mob.095/895-2284 ozn.5542 DVOSOBNI, namješteni stan u Varaždinu, iznajmljuj e m . M o b. 0 9 9 / 6 5 8 - 5 9 1 8 , 098/910-5291 ozn.5546 JEDNOSOBNI stan 33 m², Zrinskih i Frankopana, grijanje plin, iznajmljujem. Mob.098/863-700 ozn.125c

02.02.2010

3.700 €; Corsa (96), reg.

12, diesel, 1.799 €; Passat (90) 1.8 benz, reg.

05/2010, 799 €; Kadett C oldtimer, reg. 12, 999 € fixno; Mercedes 190 diesel, nereg. 750 € i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.5529

POSAO stan u najam, u Varaždinu ili okolici. Mob.091/1372-985 ozn.5556

VOZILA

PIZZERIA TONI u Novom Marofu traži djelatnicu za rad na šanku. Mob. 098/837-681 ozn.20c

C A FFE B A R /n o ć ni b a r „ AQUA“, traži osoblje.

Mob.099/241-2314 ozn.5564

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla • servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c

HITNO se traži osoblje za rad u caffe baru na području Cestice. Stalni radni odnos.

Mob.098/9344-557 ozn.309b

T O Y O TA H I L U X 2 . 5 D 2007g/12mj. Udarena voz a če va s t ra n a , 1 0 . 0 0 0 € .

Mob.098/837-681 ozn.20c

PRIMAM djecu na čuvanje u vlastitome domu. Sve informacije na 098/171-5942 ozn.823e

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

TRAŽIM odgovorne i ambiciozne osobe za rad: krediti, osiguranja, mirovinski fondovi. Slavica, 091/904-3612 ozn.5532

KAMP prikolicu Adria, dužine 4,5 m, 1989. g., sve namješteno, neregistrirana, cijena 9.000 kn, prodajem. Mob.098/482-001 ozn.103c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan.

Mob.098/455-313 ozn.817e KUPUJEM auto pr ikolicu.

Mob.098/169-7838 ozn.5504

GARSONJERU na Banfici, namještenu, za 1 osobu, na duži rok iznajmljujem.

Mob.092/241-7957 ozn.5549

AUDI 100, 2 300 benzin, 1993. g., metalik zelena, u dobrom stanju, cijena 2.500 €.

Mob.098/190-0043 ozn.818e

TRAŽIM hitno manju kuću ili

MEGANE (2001), reg.01/2011,

RENOMIRANA inozemna tvrtka s dugogodišnjom tradicijom traži suradnike. Mob.098/636-901, 091/266-8411 ozn.5515

OZBILJNU gospođu za čišćenje lokala tražimo. Kačićeva 4A, Caffe bar CHARME ozn.183c T RAŽ I I M p o s a o č i š će nj a , peglanja, pospremanja i sl.

Mob.091/579-3852 ozn.5560

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c SYSINFO nudi uslugu serv i s a ra č u n a l a t e d e t e kciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@ sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c

EN T R Y- A KC I J A G A R A ŽN I H V R ATA N ovofe r m , Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c EL F O o v l a š te n i s e r v i s (Končar,Samsung,Vivax)– s er v is ir anje s v ih vr s ta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, autoklime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311- 434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24

KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c KNJIGOVODSTVENE usluge poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima pružamo po najpovoljnijoj cijeni uz dodatni popust početnicima. Petričević d.o.o., Sračinec, Varaždinska 174, tel. 711-485 ozn.181c KR STOLARIJA - Veliko zimsko sniženje svih vrsta pvc stolarije, profila ALUPLAST do 50% popusta za veće količine. Nutarnje klupčice gratis do 10.000,00 kn narudžbe. Obrada špaleta, odvoz stare stolarije.

Mob. 099/401- 6622, tel.

042/711-405 ozn.95c NAMJEŠTAJ i STOLARIJA: kuhinje drvene i lakirane, ugradbeni ormari, futer štokovi i ostali unutarnji radovi. Garancija na radove! Mob.095/8381-369 ozn.5521 OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.813e NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF - program).

Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob.

098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

02.02.2010

UDOMITELJICA prima na smještaj i skrb stare, nepokretne i psihički bolesne osobe. Medicinski nadzor, 2.000,00 kn.

Mob.099/418-4632 ozn.5505 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.815e

ozn.69c

ozn.174c

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.5557 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.6f DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5352 KNJIGOVODSTVENI BIRO – „Zebra“ sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju, savjetovanju poslovnih subjekata, kvalitetno i ažurno vrši knjigovodstvo te nudi programska rješenja za poduzeća i obrtnike. Tel.260-629, 261-615 ozn.5429 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5476 DRVENA stolarija, vanjska i unutarnja, kuhinje i ostali namještaj po mjeri, stepeništa, futer štokovi. Mon.092/254-1538 ozn.5488 IZRAĐUJEM sve vrste namještaja po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju i ostale stolarske poslove. Mob.098/169-7838 ozn.5504

BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Ravnatelj BOLNICE ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK raspisuje

NATJEČAJ

za popunjavanje radnog mjesta 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR – 1 izvršitelj/ica Uvjeti: • SSS, srednja škola za medicinske sestre/medicinske tehničare • položen stručni ispit • pokusni rad 30 dana • ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme (zamjena za porodni dopust) Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Odjel za ljudske resurse, pravne i opće poslove 42244 KLENOVNIK, Klenovnik br. 1.

UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.819e SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466-634 ozn.820e KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat. 35 kn/m², manje adaptacije.

Mob.098/637-097 ozn.314b K R O V I Š TA , n a d s t r e š n i ce, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani.

Mob.098/417-373 ozn.5517 ENGLESKI – NJEMAČKI: stručna poduka đacima, studentima i odraslima za testove, mature, ispite i certifikate.

Mob.091/9599-528 ozn.5519 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5526 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5526 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

Mob.099/3530-180 ozn.5534 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5547 OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, živice, ukrasnog grmlja, čišćenje zapuštenih površina. Mob.091/980-0684

Mali oglasi 41

ozn.323b MATEMATI KU i FIZI KU za državnu maturu priprema doktor znanosti. Tel.240-093 ozn.5538 SERVISIRANJE i varenje kotlova i peći za centralno grijanje.

Mob.091/252-9325 ozn.5543 PARKETI i LAMINATI: postavljanje novih, obnova postojećih.

Mob.095/903-8147 ozn.5555

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.822e MJEŠAONU stočne hrane 750 kg sa čekičarom, moguća zamjena, cijena 8.000 kn.

Mob.098/183-6669 ozn.5500 VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.813e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.813e SVINJU za klanje od 110 kg, prodajem. Tel.683-973 ozn.5518 SLAMU u balama, cijena 6 kn, prodajem. Tel.240-510 ozn.5508 SVINJU oko 130 kg, prodajem.

Tel.641-300 ozn.5536 MOLI se Dragutin Slunjski „Princ“: Radovan, Cvjetna 13, da vrati novac koji duguje. ozn.5540 JELOVA krovna građa (grede, roženice, daske), rezana po narudžbi ili u trupcima.

Mob.098/948-2436 ozn.5551 SVINJU za klanje, težine oko 120 kg, nemasnu, prodajem.

Tel.731-182 ozn.5554 TURBO stojeći solarij, u odličnom stanju, cijena 3.500 €, prodajem. Mob.098/215-878 oztn.5565 FRIZERKE: kompletnu opremu za salon, za samo 2.000 €,

prodajem. Mob.098/215-878 ozn.5565

KREDITI KREDITI: Bez HROK-a i C.L., umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama, mogućnost rate do 2/3 primanja. Rješenja i zaposlenima u privatnim tvrtkama. Dugogodišnje iskustvo. Mob.098/1375-727 ozn.182c AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5524 Krediti 5.000 – 25.000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI na ostatak primanja.

C/L se ne gleda. Mob.095/5199359 ozn.155c POZAJMICE zaposleni i umirovljenici 15.000 kn/48 h. Hipotekarni i adaptacijski bez HROK-a! Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn. 176c NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduže-

nje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn.

Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5510 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5512 KREDITI: 25.000 €, na ostatak do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn, umirovljenici do 10.000 €, do 150.000 kn bez HROK-a. Brza realizacija.

Mob.091/930-2379 i 712-651 ozn.5522 KREDITI i pozajmice! Krediti na ostatak primanja, umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn. Tražim suradnike! Slavica, 091/904-3612 ozn.5532 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5533 KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom 10.000 €, zaposleni 25.000 €, bez HROK-a i C.L. do 150.000 kn, na ostatak plaće do 150.000 kn, pozajmice u roku 24 h. Mob. 091/404-9853, 098/945-5962 ozn.5548 HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Mob.098/1627-405 ozn.5553 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/9645711, 095/929-1417, 8.00-16.00 h ozn.5561 KRATKOROČN E pozajmice 20.000 kn/24 h, krediti do

42 Mali oglasi 150.000 kn, hipotekarni do 100.000 €, na ostatak primanja do 7.000 €. Marko, 098/175-1719, 091/226-0697 ozn.5563

nici do 150.000 kn bez HROK-a; odrezak bez obustava – do 10.000 € bez HROK-a; Varteks i Boxmark – novo – do 5.000 € bez jamaca; pozajmice do 30.000 kn – odmah; do 25.000 € - bez jamaca; do 12.000 € - na ostatak plaće. Kreditni ured, 08.00-16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5561

USPJEŠNO rješavamo Vaše financijske probleme kroz pozajmice, kredite i hipotekarne kredite. Mob.099/7866-758 ozn.5523

POZAJMICE do 20.000 kn/24 h, krediti do 25.000 €, na ostatak primanja do 7.000 €, umirovljenički do 10.000 €. Gordana, 098/1695-822 ozn.5563

AKCIJA! Gotovinski krediti do 30.000 €, bez HROK-a do 20.000 €, bez jamaca, na ostatak primanja! Mob.098/291- 446, 098/849-030, 099/315-7255 ozn.5537

Poznanstva

NOVO! Rješavamo kredite za firme koje ne vrše adm. zabranu. Tražim suradnike.

Mob.095/9011-446 ozn.5541

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, brzo i profesionalno. Mirovine već od 1.000 kn.

Mob.099/803-7772 ozn.5544

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

KREDITI - na ostatak 7.000 €; umirovljenici - čisti odrezak 10.,000 €; 150.000 kn bez HROK-a; pozajmica 20.000 kn u 48 h. Mob.091/730-9743, 095/908-1590, 099/774-4743 ozn5545

MUŠKARAC, 48 g./187 cm, traži poznanstvo slobodne ženske osobe radi povremenog druženja. Mob.095/876-6436 ozn.5503

KREDITI do 150.000 kn bez HROK-a i C.L., umirovljenici do 20.000 kn. Mob.091/177-2847 ozn.5550

ŽENA 50 – tih g. traži zgodn o g , d o b ro g , s i t u i ra n o g gospodina za ozbiljnu vezu.

Mob.095/5689-520 ozn.5509

POZAJMICE u roku 24 h, krediti na ostatak primanja, bez C.L. i HROK-a. Mob.091/1738-630, 091/5831-828 ozn.5552

JEDNOSTAVNU, iskrenu, slobodnu djevojku do 35 g. za ozb. vezu, traži slobodan muškarac. Poziv/SMS 099/7644-887 ozn.5511

NOVO! Zaposleni i umirovlje-

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, šogora i djeda

MIJE HRMANA preminulog 27. 01. 2010. godine u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Veliko hvala cijelom osoblju Obiteljskog doma VIVO – VITA iz Trnovca, vlasnici Željki Ljubić te korisnicima doma na pruženoj pažnji i njezi u teškim trenucima njegovog života.

Hvala vlč. Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju, a zahvaljujemo i pogrebnom poduzeću Plantak.

Veliko hvala svima.

Ožalošćeni: supruga Anka, sin Tomislav i Marijana te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog

DARKA LESKOVARA koji nas je napustio 28. siječnja 2010. u 47. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te s nama ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala gosp. Mladenu Šinku, gosp. Blažiju, djelatnicima MUP-a, FIBO-a, Studio M-a, Udruzi Mladih Črnec, učiteljima i učiteljicama III OŠ, djelatnicima Vindije i vlč. Ivanu Rakariću na molitvi i toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni: supruga Marija i djeca Robert, Jasmina, Tajana i Petra ***

POSLJEDNJI POZDRAV dragom zetu i šogoru

DARKU LESKOVARU

02.02.2010

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog sina i oca

ZLATKA MARKOVIĆA

HRMAN

31. 01. 2005. – 31. 01. 2010.

Godine prolaze, a bol i tuga ostaju.

Roditelji i djeca

SJEĆANJE

28. siječnja 1996. g.

na našeg dragog nećaka

12. veljače 1994. g.

Vaši najmiliji

ZLATKA MARKOVIĆA 31. 01. 2005. – 31. 01. 2010. Čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoje tete

IRMA PINTARIĆ 01. 02. 2005. – 01. 02. 2010.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na Tebe.

STANISLAV JESENIČNIK

Brat Viktor

04. 02. 2006. – 04. 02. 2010.

Sjećanja na Tebe dio su naših života u kojima ćeš uvijek nedostajati.

SJEĆANJE

Tvoje Barbara i Alenka

na dragu mamu

SJEĆANJE

01. 02. 2005. – 01. 02. 2010.

IVAN MELNJAK

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje ide, boli sve više.

IRMU PINTARIĆ

03. 02. 1980. – 03. 02. 2010.

Kći Sandra s obitelji

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitva zauvijek će Te pratiti.

SJEĆANJE

Supruga Katarina, sin, kći i obitelj

ANTON MINĐEK 03. 02. 2007. – 03. 02. 2010.

BOLNO SJEĆANJE

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na našu voljenu

ANDREJICU ČORKO 07. II. 1998. – 07. II. 2010.

Sestre Fanika i Barbara s obitelji

Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom Tvoja mama, sin Ivan i brat Mario s obitelji

na dragog

ŽELJKA ĐOLONGU 01. 02. 2001. – 01. 02. 2010.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom.

Tvoji roditelji, brat i sestra s obiteljima

na dragu i voljenu suprugu

BOŽICU TUKŠA 06. 02. 2005. – 06. 02. 2010.

SJEĆANJE

S ljubavlju suprug Stjepan

ŽELJKO ĐOLONGA

01. 02. 2001. – 01. 02. 2010.

SJEĆANJE

Ne postoji zaborav na one koje volimo.

na dragu baku

BOŽICU TUKŠA 06. 02. 2005. – 06. 02. 2010.

Teta i teček

Iako Te ne čujem i ne vidim, znam da si tu kraj mene…

SJEĆANJE na dragog

Unuk Dorian

BRANKA BOBEKA 05. II. 2006. – 05. II. 2010.

ZAHVALA

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti drage mame, svekrve, punice, bake i prabake

Tugujući: braća i sestre s obiteljima

LJUBICE VUPORA preminule dana 24. 01. 2010. godine u 94. godini života.

Zahvaljujemo na potpori i riječima utjehe obiteljima Antuna Šemige, Dragutina Keretića i Franje Pakšeca. Veliko hvala gospođi Mariji Habunek, patronažnoj sestri koja je svojim dolascima uvijek izazivala radost. Zahvaljujemo i gospodinu velečasnom Jadranku Benjaku koji ju je posjećivao za života te lijepim i dirljivim riječima ispratio na vječni počinak. Hvala i svim dragim susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim trenucima izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama.

SJEĆANJE na najmilijeg

JOSIPA BARILA 01. 02. 2007. – 01. 02. 2010.

Ni tri godine koje su prošle i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. U srcima našim zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikada zaboravljen.

Tvoji: supruga Vesna, kći Silvija i Mario, sin Oliver, snaha Kristina, unučica Ema

Ožalošćene obitelji Pahor i Vupora

SJEĆANJE

Od obitelji Magdić i Dreven

SJEĆANJE SJEĆANJE

PETAR

FRANCISKA rođ. BOROVEC

BRANKO KOS

ANTUNA 1980. – 2010.

na drage roditelje

i

ŠTEFANIJU 1998. – 2010.

21. 01. 2005. – 21. 01. 2010.

RATKAJEC

Od srca Ti hvala za sve što si nam dala.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Branko, sin Željko, snaha Valentina, unuke Martina i Petra

Danju u mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima.

Tvoja obitelj

Vaše kćeri Nadica i Božica s obiteljima

NADA GJUD 07. II. 2003. – 07. II. 2010.

Mali oglasi 43

02.02.2010

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

na voljene

ANDRIJI BANAC

JAKOPEC

U večernjim satima u utorak, 15. prosinca 2009., okrijepljen svetim sakramentima te izmiren s Bogom i ljudima, nakon kratke i teške bolesti blago je u Gospodinu preminuo

Preminuo nakon kratke bolesti u 70. godini života.

Ožalošćena obitelj Banac

POSLJEDNJI POZDRAV

VID FURJAN

prijateljici i kumi STANKA † 02. 02. 2002.

ANKU † 31. 05. 1994.

STANKU † 21. 02. 1999.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

Obitelj Repić

IN MEMORIAM

MLADEN STANČIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

03. 02. 2008. – 03. 02. 2010.

dragoj mami

„A njega nema, i nema, i nema, I nema ga više…“ D. Cesarić

LJUBICI ŠTEFANIĆ

TVOJI FILIP i SANDRA

Djeca

***

SJEĆANJE na voljenog zeta i šogora

TUŽNO SJEĆANJE

MLADENA STANČIĆA

NIVES FLAJŠMAN – RATKAJ

S tobom u srcu i mislima.

30. 01. 1978. – 30. 01. 2010.

TVOJI MARIJA, MILAN i TOMINA

U duši patnja, u srcu lom, 32. rođendan bio je Tvoj, anđele moj…

Tvoja mama

U SPOMEN na našu dragu

SJEĆANJE

MIRU – KATICU ŠAFARIĆ 30. I. 2004. – 30. I. 2010.

na tatu i brata

BUŽANIĆ

Suprug Ivan s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi i majci

MARIJI TOT-ŠANJEK

STJEPANA

i

FRANJU

18. 11. 2003. – 31. 01. 2010.

31. 01. 1995. – 31.01. 2010.

23. 12. 1959. – 29. 01. 2010.

Živite u našim srcima u svitanju dana, u tišini noći, uvijek ste s nama.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Vaši: Verica Kaniški i njena obitelj

Od supruga Marijana i sinova Darka i Maria

Ovom prigodom najtoplije zahvaljujemo pokojnikovoj braći i sestrama te njihovim obiteljima, kumovima, svoj rodbini, susjedima i prijateljima koji su ga posjećivali i tješili u njegovoj bolesti, te bili uz nas tješeći nas u našoj tuzi. Na svim darovima, iskazanim znacima sućuti i pažnje svima od srca hvala.

Iskrenu zahvalnost dugujemo liječnicima i ostalom medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin, Odjela neurologije, Hitne pomoći Varaždin, Specijalne bolnice za rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama i Ordinacije opće medicine u Vidovcu koji su dragog pokojnika brižno liječili i njegovali do zadnjeg trenutka.

Zahvaljujemo mons. Josipu Mrzljaku, varaždinskom biskupu, na poslanim izrazima sućuti i misi zadušnici koju je, u nazočnosti članova obitelji, prikazao za pokojnika u svojoj privatnoj kapeli. Zahvalni smo mons. Ivanu Godini, generalnom vikaru Varaždinske biskupije, koji je predvodio sprovodne obrede i sv. misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Vida u Vidovcu. Također zahvaljujemo župniku i župnom vikaru iz Vidovca, svećenicima iz Biskupskog ordinarijata i Svećeničkog doma u Varaždinu, varaždinskim župnicima, bolničkim dušobrižnicima, redovnicima kapucinima i sestrama redovnicama iz Varaždina, Đakova i Marije Bistrice na duhovnoj skrbi, sudjelovanju u ispraćaju, izrazima sućuti i molitvama.

Ožalošćeni gubitkom, ali i ohrabreni nadom u ponovni susret:

na drage i nezaboravne

na našeg dragog supruga, oca, djeda

SLAVKA TEŽAKA

SJEĆANJE

KOBAL

04. 02. 1980. – 04. 02. 2010.

Tvoji najmiliji

iz Gojanca

Supruga Antonija; djeca Kristina, Bernarda, Danijel, Josipa, Emil, Franjo, Ladislav, Beatrica i Ivančica; snahe, zetovi i unučad

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Život u trenu nestane, a tuga, bol i sjećanje ostaju.

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate naše misli, sjećanja i molitve.

(1933. – 2009.)

VIŠNJI KNEŽIĆ

na voljenu

MARIJU NUŠAK

GABRIJELU

i

04. 02. 2007. – 04. 02. 2010.

IVANA

13. 01. 2003. – 13. 01. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem.

06. 02. 2009. – 06. 02. 2010.

SJEĆANJE

Umorna, srca vaša su stala, nepreboljeni.

Nek’ spokojno vam snivaju duše, voljeni. Zauvijek ponosni.

IVAN PREMUŽIĆ

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

02. 02. 2006. – 02. 02. 2010.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Ivanka i Karolina s obitelji

SJEĆANJE

RUŽICA FAJFAR rođ. MARTINEC 06. II. 1983. – 06. II. 2010.

FRANCISKE GAĆE

S ljubavlju čuvamo uspomene.

Ožalošćeni: sin Budimir, snaha Draženka, unuci Andrea i Andreas

IN MEMORIAM

mr. FRANJO PREMUŽ

Obitelj Premuž

Sjećanje TUŽNO SJEĆANJE na

Tvoja obitelj

preminule 28. 01. 2010. u 70. godini.

02. 02. 1993. – 02.02. 2010.

Mama i braća s obitelji

S ljubavlju Te nosimo u našim srcima majčice.

Dom je prazan bez Tvoje dobrote i ljubavi.

povodom smrti naše drage mame, bake, svekrve i gospođe

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima, prijateljima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našu dragu Francisku na vječni počinak. Također zahvaljujemo dr. Željki i sestri Kseniji iz ambulante Turčin te dr. Juščak i dr. Kolariću s ostalim osobljem iz bolnice Klenovnik koji su dragu pokojnicu brižno liječili i njegovali do zadnjeg trenutka. Zahvaljujemo velečasnom Jadranku Benjaku iz župe Kneginec na molitvi i riječima utjehe.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

ALOJZIJU VIDOVIĆ 01. 02. 2009. - 01. 02. 2010.

ZAHVALA

na tetu

MARIJU NOVOSEL

SJEĆANJE na drage roditelje

CVRTNJAK

IVANA

HELENU

30. 01. 2008. – 30. 01. 2010.

14. 02. 2008. – 14. 02. 2010.

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenu mamu

ANKU CIKAČ

MILANA MAŠIĆA 28. 01. 2009. – 28. 01. 2010.

03. 02. 2009. – 03. 02. 2010.

31. 01. 2005. – 31. 01. 2010.

Zauvijek si u našim srcima.

Tvoja obitelj

Živiš u našem sjećanju.

Nećakinje i nećaci s obitelji

Kći i sin s obitelji

44 Vaš kutak

02.02.2010

Što čitati?

Edgar Allan Poe

Edgar Allan Poe, Izabrana djela, u tri knjige, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1986.

Vrtoglavica

zločesta

FILM – VIDEO – KINO

Nrednik James (Hurt Locker)

Rat u Iraku je strašno opasan, a vojnici koje je vlada SAD-a tamo poslala rade najopasniji posao - demontiraju bombe! Potresan je to portret elitnih vojnika obučenih za najopasniji posao na svijetu demontiranja bombi. Svaki dan za njih je novi izazov, a međusobno povjerenje neprekidno je na kušnji. Baš kao i njihovi živci. Kada novi narednik James preuzme pomno istreniranu ekipu demontera, on ih nemilice tjera u smrtonosne zadatke. Dok se vojnici bore s novim nekonvencionalnim vođom, Bagdad grca u potpunom kaosu… Ovaj pogled u psihu razminiravatelja fikcionalna je priča inspirirana stvarnim događajima kojima je svjedočio novinar i scenarist Mark Boal, koji je nekada bio stacioniran u specijalnoj jedinici u Iraku.

Priznata redateljica Kathryn Bigelow („Pakleni val“, „Čudni dani“) poznata je kao autorica akcijskih filmova, pa je u ovom filmu isporučila bespoštednu realističnu akciju i istinsku ljudsku dramu.

Zanimljivi su i komentari pojedinih kritičara koji upozoravaju da se film ne bavi Amerikancima koje izjeda krivica, već pokazuje užase rata, ali uz uvid u um ratnika.

Nek Hrvoja ne kude, da partijskoj pajdašiji bolše bude Piše: RADAR

V

u Velkom selu pri Savi zbrali su se člani politbiroa partije kaj ima jenog i pol zastupnika vu parlamentu a pun ku… privilegija vu vlasti. Kajti vu Hrvackoj je i to moguće. Raspredali su o agi Hrvoju. Za kojega pripovedaju da je zapošljaval, kak barba Tuka, rodbinu, pajdaše i ostale, i delal još puno tega, kaj bi kad se sve zbere čoveku pozliti moglo. Zbrali su se tam i Dragec Toplički Prevoznički, Ivek Varaždinski Jezuš , Đurđica Bjelovarska i drugi člani politbiroa kaj se motaju svugdi, i di treba i ne treba.

Ali glavno da su blizu kotla. Politbiro partije je na kraju rekel žurnalistima da je Hrvoje fest dečko i da nema putra na glavi, pa ovak nevin, čist i bleščeći more ostati šef zadruge CO kaj vrti velke peneze. A di su penezi tam je navek blizu puno gladnih i žednih svega, političarov. A puno je i partiji vu paktu za vlast pa saka mora svojim istaknutim pucama i dečkima funkciju dati. Neko dobi posel vu Hacu, Hepu, Hažeju, banki … Hrvoje je tak došel vu zadrugu CO. I tam bu ostal dok ga njegova partijska pajdašija ne smeni. Ili dok na puni pansion vu Remetinec ne dojde.

A mogel bi. I rešt osigurati.

8/10

Vicevi!!!

Crnogorski vic Pošao Crnogorac s magarcem i ženom na tržnicu prodati neku robu. Magarac je pod teretom nakon nekog vremena posustao, a Crnogorac mu na to oštro: - Ovo ti je prvi put! - i nastave oni dalje. Nakon par minuta, jadna životinja ponovno klone, a Crnogorac se izdere: - Ovo ti je drugi put! - i krene dalje, a žena šutke za njim. Kad je i treći put magarac pao na tlo, Crnogorac mu: - Ovo ti je bilo treći put! - izvadi kuburu i ustrijeli magarca. A žena, koja je dotad šutjela, usudi se progovoriti te reče: - Šta uradi, čovječe? Muž će joj na to: - Ovo ti je prvi put!

Voda Zašto Mujo pored kreveta drži dvije čaše vode, jednu punu, a drugu praznu? Pa jednu za kad je žedan, a drugu kad nije.

Pitalica Pitanje: Kako se zove predmet kojim se gleda kroz zidove, a prvi se put počeo koristiti u Rusiji? Odgovor: Prozor!

Prirodom posla često se navraćam na Poea, čudesnu autorsku figuru cjelokupne svjetske književnosti. Cijeli je svijet obilježio 200. obljetnicu njegova rođenja i 150. obljetnicu njegove smrti. Iako je Poe zarana i obilno prevođen na hrvatski jezik, šteta što taj povod nije iskorišten za neki prijevod koji nam još nedostaje (npr. „Balonska obmana“ i dosta drugih priča), ili barem za neko novo, kvalitetno opsežno izdanje njegovih djela.

U nedostatku novih hrvatskih izdanja, preostaje nam ono – klasično.

Prije 24 godine tadašnji Nakladni zavod Matice hrvatske objavio je tri knjige izabranih djela s pjesmama, pričama, nekolicinom eseja i pisama te s jedinim njegovim romanom, „Doživljajima Arthura Gordona Pyma“.

Iako je koncepcija malo zbrkana (svaka knjiga je višestruko naslovljena), radi se o doista reprezentativnom izboru Sonje Bašić, a svi prijevodi su uistinu sjajni. Potpisuju ih Zlatko Crnković, Giga Gračan, Mate Maras, Nikica Petrak, Boris Senker, Antun Šoljan, Ivan Slamnig, Luko Paljetak, Leo Držić, Maja Šoljan, Nada Šoljan, Tin Ujević, Maja Zaninović i urednica Sonja Bašić.

U vrijeme kada jedva tko zna pisati, a kamoli prevoditi, ovi su tekstovi neiscrpno vrelo bogatstva i mogućnosti hrvatskoga jezika.

O samom Poeu teško je reći bilo što novo.

Mračan ali katkad veseo, nevjerojatno vješt ali katkad senzacionalan, dubok ali katkad banalan, Poe je uistinu „junak našeg doba“, kako kaže Sonja Bašić i zaključuje: „U Edgar Allan Poeu nailazimo na bljeskove senzacija i spoznaja koje tog uznemirujućeg pisca čine našim suvremenikom“…

Denis Peričić

02.02.2010

Ne pokušavajte to kod kuće!

Vaš kutak 45

46 S raznih strana

02.02.2010

POVRAT NOVCA

Otkazan mjuzikl

VARAŽDIN - Izvedba mjuzikla “Za dobra stara vremena” koja je trebala biti održana u četvrtak, 4. veljače 2010., s početkom u 20 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin - otkazana je zbog organizacijskih poteškoća.

Povrat novca za sve kupljene ulaznice može se obaviti na onom prodajnom mjestu gdje su i bile kupljene, i to od 4. veljače 2010. uz predočenje ulaznice.

Producentska tvr tka Gerila media zahvaljuje na razumijevanju.

!

Udruga SPAS

Aks Aks je mužjak tipa haskija, star 8 mjeseci, srednjeg rasta, veseo, željan igre i društva. Uvijek boravi uz ljude koji dođu u sklonište.

Za njega tražimo ograđeno dvorište, ali lanac ne dolazi u obzir.

!

Udruga SPAS

Berni

Ovaj veliki štenac je mješanac u tipu bernskog planinskog psa, star 4 mjeseca, veseo i nespretan mami osmijehe svih koji su u njegovoj blizini..

Vrlo je dobroćudan i drag pas te traži svoje dvorište kako bi mogao izrasti u velikog obiteljskog psa.

Na skupu su predstavljeni proizvodi udruga s područja LAG-a

PROJEKTI Razvoj općina i gradova uz pomoć domaćih i fondova iz EU

Za bolju kvalitetu života Ruralni razvoj podrazumijeva povezivanje lokalnih zajednica u takvim područjima Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

VISOKO - Općina Visoko bila je domaćin završnog skupa projekta „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“. O samom projektu govorila je Višnja Jelić Mück, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj koja je naglasila da je ovaj Projekt ostvaren u partnerstvu Hrvatske mreže za ruralni razvoj s češkom udrugom Centar za organiziranje zajednice Srednja Moravska iz Prerova, uz financijsku podršku Europske komisije u okviru sheme PHARE 2006.

Novi pristup

Ruralni razvoj na tragu europskog pr istupa LEADER (LIDER) podrazumijeva povezivanje lokalnih zajednica u ruralnim područjima u razvojno partnerstvo, lokalnu akcijsku grupu (LAG) koja izrađuje

i provodi strateški plan održivog razvoja svog područja. U partnerstvu su ravnomjerno zastupljene sve društvene skupine, a LAG mora imati pravno osobnost.

U Hrvatskoj je dosad osnovano pet ovakvih zajednica koje su sve registrirane kao udruge.

- Smatramo da se provedbom europskog modela ruralnog razvoja otvara novo poglavlje i nove razvojne perspektive ruralnim krajevima Hrvatske koji zauzimaju 92% državnog teritorija i na kojima obitava gotovo 50% stanovnika. Ne treba posebno podsjećati da su uvjeti života lošiji nego u urbanim dijelovima, da vitalno stanovništvo odlazi u gradove, nezaposlenost je visoka, stopa obrazovanosti nezadovoljavajuća, uslužni sektor slabo razvijen, a razvojno zaostajanje se povećava. S druge strane,

postoje očigledne prednost i razvojni potencijali čije bi korištenja trebalo potaknuti i poduprijeti. Domaći fondovi i fondovi EU-a nude takve mogućnosti. Smatramo, sto-

v

italno stanovništvo odlazi iz sela u gradove, a nezaposlenost je visoka ga, da nas svaki novi LAG približava boljoj i održivijoj budućnosti ruralnih područja.

U osnivanje LAG-a uloženi su napor i volja lokalnih žitelja koji potvrđuju njihovu spremnost na suradnju kao i vjeru da u zajedništvu sami mogu najviše doprinositi boljoj kvaliteti života svoje mikroregije naglasila je Višnja Jelić Mück.

Važniji rezultati ovog projekta

su: prigorsko-zagorski LAG PRIZAG koji je registriran kao udruga, inače peti hrvatski LAG, a čine ga Grad Novi Marof i deset općina na području Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije. Tu su, također, definirani elementi strateškog plana održivog razvoja područja, 22 predstavnika lokalnog partnerstva obučena za ruralni razvoj i rad u LAG-u, održana je studijska posjeta češkim LAG-ovima i organizacijama za ruralni razvoj uz otvorenu mogućnost daljnje suradnje, a osviještena lokalna javnost i vodstva jedinica lokalne samouprave spremni su na podržavanje djelovanja LAG-a. Krajem prošle godine za predsjednicu ove udruge izabrana je Draga Bitar, dok je tajnica Kristina Matijašec.

Svim polaznicima i članovima LAG-a dodijeljene su diplome na završnoj svečanosti.

Stari zanat

Vodič 47

02.02.2010

VARAŽDIN Kino GAJ

od 4. do 9. veljače u 18 sati: SLAGALICA STRAVE horor triler u 20 sati: OZBILJAN ČOVJEK američka komedija

HNK Varaždin

Petak, 20 sati SJAJNI BAL GRADA VARAŽDINA ulaznice u slobodnoj prodaji Subota i nedjelja, 18 sati ALISA U ZEMLJI ČUDESA plesni studio Vindi Varaždin

KNJIŽNICA

FOTO NATJEČAJ

• Odjel za odrasle i odjel za djecu

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu Strossmayerovo šetalište 7, tel.

042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

• Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009.

• Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - izložba DOMAGOJA SUŠCA • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC PREPORUKA TJEDNA CENTAR ZA KULTURU Četvrtak, 20 sati

“OD E DO Z” predstava Enisa Bešlagića i Zlatana Zuhrića

CENTAR ZA KULTURU

od 5. do 9. veljače u 18 sati: PRINCEZA I ŽABAC američka obiteljska glazbena fantazija u 20 sati: OZBILJAN ČOVJEK - komedija

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Rođeni DJEVOJČICE Leonarda Vrbek, Edona Perdedaj, Sasha Pavar, Eva Majdak, Tea Škrnjug, Ana Antolić, Dora Dorušić, Sara Novak, Martina Gajski, Ena Miketek, Lana Šantek, Viktorija Martinjak, Emili Čorko

DJEČACI Vanja Šepović, Dino Harapin, Emili Divjak, Ivan Jurinec, Florijan Mihalić, Leon Gubeljak, Izak Struški, Fabijan Šiljević, Petar Krleža, Rafael Bednjač, Niko Beštek, Lovro Varvir, Elvis Mašić, Filip Jamnić, Marko Poljak, Tomislav Đurđević

Vjenčani Ivana Levačić i Eduard Bilić Erić, Karolina Kudas i Ivan Peremin, Kristina Videc i Ivan Zgoznik

Neven Đurović - Most na Dravi

Umrli Vera Brezovec (72) Pepa Repić (75) Andrija Banac (69) Darko Leskovar (46) Marija Cesarec (84) Mirko Kraš (53) Ankica Sambol (82) Marija Tot Šanjek (50) Dragutin Smetiško (70) Ruža Plantak (77) Anđela Pukšić (89)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MALO TOPLIJE Siječanj smo ispratili uz snijeg i nisku temperaturu zraka, a zima se nastavlja i prva dva dana veljače. No, danas će dnevna temperatura prijeći nulu, a od sutra nas čeka daljnji porast temperature zraka. Lagano će zajužiti jer će u naše krajeve pritjecati topliji zrak sa Sredozemlja. Period od srijede do petka bit će nešto topliji, ali kako dani odmiču i sve oblačniji. Tijekom vikenda vrijeme bi se moglo promijeniti uz povremene oborine, najprije kišu, a s ponovnim padom temperature moguć je i snijeg. Ta vikend ciklona bit će prva u veljači, a ime će joj biti Ozren. (udruga Crometeo, 1.2.)

www

regionalni.com

48 Zadnja

02.02.2010

DRUŽENJE U hotelu Turist održan je tradicionalni, 23. susret planinara

Planinarska noć MIV-a Ovom priredbom započinje obilježavanje 30. obljetnice djelovanja Društva te je imala i svečani karakter VARAŽDIN - Svake godine, početkom siječnja, organiziraju se druženja članova Hrvatskog planinarskog društva “MIV” Varaždin pod nazivom “Planinarska noć MIV-a”. Ovogodišnje, 23. po redu, održano je u subotu, 30. siječnja, u varaždinskom

u

z birana jela, pića i ples, izvlačena je tombola, održan kviz znanja, izbor miss ... hotelu Turist. Zahvaljujući mnogobrojnim aktiv istima Društva, sponzorima, a ponajviše glavnom pokrovitelju, Metalskoj industriji Varaždin, ovom priredbom osigurava se dio sredstava neophodnih za nesmetani rad Društva.

Noć pjesme i plesa

Kao i svake godine, druženje članova imalo je izraziti zabavno-natjecateljski karakter. Uz birana jela, piće i ples organizirana je i tombola. A s trideset vrijednih zgoditaka, koji su dodijeljeni s obzirom na 30. godišnjicu PD MIV-a, predstavljeni su sponzori 23. Planinarske noći. Naime, treba znati da će 4. lipnja 2010. godine biti obilježena 30. obljetnica neprekinutog rada spo menutog društva. Iz tog razloga i ovaj susret imao je svečani karakter. Članovi i njihovi gosti tijekom večeri ogledali su se u planinarskom kvizu znanja, igrama

!

VARAŽDIN- Ovog petka, točno u 20 sati, dvorana varaždinskog HNK-a pretvorit će se u poprište raskošnog Sjajnog bala grada Varaždina.

Događaj, koji organizira Hrvatsko-austrijska kulturna zajednica Varaždin,

Humanitarni maskenbal

spretnosti, a izabrana je i miss Planinarske noći.

Glazbenu podlogu tijekom večeri i kod Plesa srca osigurala je grupa Spektar koja ne samo da je punih 20 godina na glazbenoj sceni, već odnedavno nastupa s pjevačicom Petrom Maček.

Stoga ne čudi da je plesni podij bio neprekidno pun, a i planinari su se pjevajući pridružili članovima benda.

U stankama, na svoj račun došli su ljubitelji viceva koje je kao iz rukava sipao glumac Edo Vujić. I ne samo to. Edo je naime, „promovirao“ poseban, vicmaherima svojstven - antistresni škropec. A uz njega, oku ugodni, čak egzotičan nastup imale su članice Desert Queensa. Predstavile su se s nekoliko različitih koreografija orijentalnih plesova. Kako doznajemo, koreograf iju pod nazivom Gipsy oriental fusion koja je sve nazočne podigla na noge, osmislila je voditeljica skupine Jasminka Pomper. (jn)

Ovog petka svi na Sjajni bal u Varaždin

privući će sve one željne dobre glazbe, zabave i tradicije. Karte se mogu kupit i na blagajni va raždinskog kazališta. Za sjedeća mjesta mora se izdvojiti 400 kuna dok se za stajaća mjesta mora izdvojiti 250 kuna.

NAJAVA

VARAŽDIN- Članovi New Century Lions cluba Millenium 12. veljače u 20 sati, u restoranu Cimplet, organiziraju humanitarni maskenbal na koji su pozvani svi koji žele pomoći potrebitima. Na maskenbalu će nastupiti DJ Danchi i članovi plesne škole “Takt”, a bit će priređen i švedski stol te organizirana tombola.

Ulaznice po cijeni od 100 kuna mogu se kupiti u Lily toursu (Pavlinska 3), butiku Ane Kraš (Pavlinska 5) te u restoranu Cimplet (Braće Radića 102). (hh)

PREDAVANJE

Spomenik, Castrum Paka Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije 4. veljače u 19 sati, u prostoru multimedijalne dvorane palače Herzer, organizira predavanje pod naslovom ‘’Castrum Paka – od zaboravljene rušev ine do spomenika kulture’’. Održat će ga muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Varaždin, arheologica Marina Šimek.

Za sve zainteresirane ulaz na sva predavanja koje organizira spomenuto društvo – besplatan je. Stoga svakako iskoristite priliku i doznajte malo poznate pojedinosti do kojih su stručnjaci došli pri istraživanju arheološkog lokaliteta, koji se nalazi u blizini Novog Marofa.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović