RT_300

OTKRIVAMO Što se navodi u prijavi USKOK-a oko interventnog zbrinjavanja otpada?

SOPRANISTICA IVA MARTINČEVIĆ

Rado bih jednog dana radila u operi

Stranica 36.

Stranice 2.-3.

KULTURA STANOVANJA

INTERNET NASILJE

Fizička prijetnja nakon prepirke na Facebooku

Stranice 4.-5.

Stranica 17.

Dekorativni detalji za ljepši dom

Tjednik

Stranice 23. -26.

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

Broj 300. :: 16. veljače 2010. :: www.regionalni.com

doznajemo Godine 2009. čak 507 liječenih od karcinoma pluća, stotinjak više nego 2008.

Rak pluća brz ubojica Vrlo mali broj bolesnika s unapredovalom bolešću raka pluća preživi

Stranice 6.-7.

Zarazite se nepušenjem

Kanjonom do Colorada

Stranica 33.

Stranica 28.

PLETARSTVO

Ratko Kovačić: Nije dovoljna samo dobra volja

Tko su “pravi”, a tko “krivi” umirovljenici?

Stranice 30.-31.

FAŠNIČKE VESELICE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Bedaki luduju svaki dan, pametni za fašnik Stranica 9.

Stranice 22.-27.

Demižonke za diplomate Ludbrežanin Kovaček godinama izrađuje unikatne pletenke Stranice 46.

Kamo je ipak nestao Centar za mlade?

Stranica 19.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Tristoti broj P

red vama je tristoti broj 7Plus Regionalnog tjednika. Pitali su me ovih dana čitatelji, ali i kolege novinari, je li to u životu jednih novina puno Željko PAVLEK ili malo. Svima sam odgovorio isto: niti urednik@regionalni.com puno niti malo, ali u svakom slučaju za novine važno. To tim više jer je tristoti broj tjednika potvrda da novine žive već šest godina.

A Regionalni tjednik, siguran sam, živjet će još mnogo brojeva, na radost našu, ali i brojnih naših vjernih čitatelja. Za one druge, malobrojne pak, kojima su naše moderne i nezavisne novine trn u oku, doista nas nije briga. Neka uživaju u svome jalu. ako tristoti broj pruža mnogo razloga za zadovoljstvo, ovaj mali jubilej ipak je upravi, novinarima, suradnicima, grafičarima i djelatnicima službe prodaje ponajprije dodatni poticaj za nove izazove i projekte, kako bi vaš i naš Regional bio još bolji, zanimljiviji, raznovrsniji… I ostao tjednik koji se rado i uvijek čita. U tim nastojanjima iznimno je značajna suradnja i potpora naših poslovnih partnera, koji se oglašavaju u Regionalnom tjedniku i koji su prepoznali da smo važan kanal komunikacije s potrošačima njihovih proizvoda i usluga, ali i prema javnosti. Vjerujemo da će u budućnosti ta suradnja biti još plodonosnija i kvalitetnija.

A vas, poštovani čitatelji, i dalje pozivam da nam pišete o svemu što vas zaokuplja i zanima, o pitanjima na koje tražite odgovore, životnim uspjesima i nepravdama. Za nas nema tabu tema, a tako će ostati i ubuduće.

I

16. veljače 2010.

OTKRIVAMO Što piše u kaznenoj prijavi USKOK-u u sve

Među čak 21 prijavljenim i Dragutin Varga!

Je li zamislivo da osoba koja je za opstanak ivanečke tvornice alatnih strojeva ITAS predvodila i štrajk glađu bude dio skupine od dvadesetak prijavljenih osoba koja je smišljeno željela oštetiti Varkom za „najmanje 20 milijuna eura“? Vrlo, vrlo teško, ako ne i potpuno nezamislivo Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Je li i koliko poštena te učinkovita gradska vlast, odnosno vodstvo Varkoma i VIS-a, pitanja su na koje se ovih dana, vrlo smjelo i nadobudno, pokušava odgovoriti plasiranjem u javnost dijelom netočnih, a dijelom dvojbenih tvrdnji oko projekta interventnog zbrinjavanja varaždinskog otpada.

Varkom nadzire

Povod su izvidi u Gradskoj vijećnici koji se, potpuno krivo, već tumače ne samo kao otvaranje istrage, nego i kao znak nečije kaznene odgo-

z

atrpavanje smeća kod Vratna - po cijeni iz projekta u Brezju vornosti. Međutim, kaznena odgovornost svih prijavljenih teško da će se dokazati samo na temelju navoda iz kaznene prijave upućene prošle godine USKOK-u u vezi spomenutog projekta, a posebice je nedokazivo da su se organizirali u nekakvu zločinačku organizaciju ili skupinu. Primjerice, kazneno prijavljenu grupu ustrojenu radi „djelovanja protiv zakona i pravila struke“ čini čak 21 osoba, među kojima je i Dragutin Varga, sindikalni povjerenik u ITAS-u, i to samo zato što je sjedio u Nadzornom odboru Varkoma! Je li zamislivo da osoba koja je za opstanak ivanečkog poduzeća predvodila i štrajk glađu, bude dio spomenute skupine? Vrlo, vrlo teško, ako ne i potpuno nezamislivo.

Isto vrijedi i za osnovnu tezu kaznene prijave prema kojoj je glavni cilj skupine da „putem planskog i kontinuiranog nedozvoljenog djelovanja svakog od osumnjičenih kao službene i/ili odgovorne osobe u tijelima jedinice lokalne uprave, odnosno odgovorne osobe u

pravnoj osobi, omogući VIS-u ostvarivanje i zadržavanje nadzora nad gospodarskom djelatnošću stjecanjem ekskluzivnog i monopolističkog položaja u postupku interventnog zbrinjavanja komunalnog otpada“, pri čemu su znali da će „tijekom pet ugovorenih godina Varkom biti oštećen za najmanje 20 milijuna eura“.

Ramboll još skuplji

Činjenice, međutim, govore sasvim suprotno. Primjerice, temeljem sklopljenog ugovora s VIS-om, mogućnost nadzora interventnog zbrinjavanja otpada ima Varkom, koji može cijeli postupak mehaničkobiološke obrade zaustaviti ukoliko zaključi da je štetan i provodi se suprotno zakonu.

A ako bi dodjela nekog posla privatnom poduzeću sama po sebi bila štetno i nezakonito djelo, što onda, primjerice, reći o naplati parkiranja koji u nekim gradovima također obavljaju gradska poduzeća, baš kao što u nekim komunalne poslove u cijelosti obavljaju privatna poduzeća?

Kada se govori o opsegu navodne štete za Varkom,

i

ste stvari jednom nesporne, a drugi put - neprihvatljive nejasno je odakle iznos od 20 milijuna eura, kao i zašto se smatra previsokom cijena od 137 eura za tonu zbrinutog otpada. Naime, umjesto pomne analize koja bi pokazala da je uistinu riječ o previsokoj cijeni s obzirom na način planiranog

Neki bi ovakve slike smeća gledali još godinama i ništa ne poduzimali

zbrinjavanja i stanja otpada, navodi se tek da cijena „nema nikakvu referentnu podlogu u okružju“. Izostanak usporedbe, međutim, možda ne čudi budući da nigdje u regiji ne postoji mehaničko-biološka obrada baliranog otpada, a da je otprilike isto toliko koštalo samo zatrpavanje smeća kod Vratna, dok je danski Ramboll izračunao više od 180 eura po toni!

Jedan može, drugi ne

U sklopu kaznene prijave dio se odnosi i na zamjenu zemljišta između Grada Varaždin i VIS-a, pri čemu se osporava procjena po kojoj zemljište u Brezju od 148.000 kvadrata vri-

jedi 13,5 milijuna kuna. Međutim, kada je 2008. radi zamjene s biškupečkim autosajmom isto zemljište procijenjeno na manji iznos, nitko nije rekao ni riječi, a tako je i bilo i nedavno kada su svi vijećnici podržali sporazum prema kojem je Varteks trebao besplatno dobiti 40.000 kvadrata zemljišta u Brezju!

Zašto su iste ili slične stvari jednom nesporne i potpuno prihvatljive, a drugi put se doživljavaju kaznenim djelima i dijelom „zločinačkog plana“?

Ne radi li se onda u slučaju kaznene prijave zapravo pukoj borbi za vlastite i interese nadređenih, a ne stvarnoj želji da se stane na kraj nezakonitostima i pogodovanjima?

Nezakonita prodaja državnog zemljišta, ali bez krivca Da mogu biti nevini sudionici čak i sudski dokazanih nezakonitih radnji, rječito govori epilog kaznenog postupka koji se vodio protiv predsjednika Poljoprivredne zadruge Sloga koji je još 1994. s Ines Marko sklopio ugovor o prodaji 170.000 kvadrata zemljišta na ulazu u

Varaždinske Toplice za 137.000 tadašnjih DEM. Iako se radi o zemljištu u državnom vlasništvu koje je zadruga samo koristila, Vrhovni sud potvrdio je lani oslobađajuću presudu jer su, uz ostalo, ugovor odobrili upravni i nadzorni odbor te skupština zadruge.

Aktualno

16. veljače 2010.

ezi interventnog zbrinjavanja otpada

3

TVRTKA T7 VIS Odgovor na podmetanja

HABUŠ I VLAŠIĆ

„Nismo mi dali prijavu“

Tko zapravo stoji iza prijave?

Goran Habuš i Vlado Vlašić, predsjednik varaždinskog HNS -a i v ijećnik u Gradskom vijeću, obratili su se u četvrtak novinarima tvrdeći da vijećnici HNS-a nisu podnijeli kaznenu prijavu protiv 21 osobe u vezi projekta interventnog zbrinjavanja otpada. Tako je pitanje tko je podnio prijavu protiv Čehoka (i ostalih), kako je i nazvana konferencija za novinare, ostalo bez odgovora, što je iznenadilo prisutne budući da je dio vijećnika HNS-a lani najavio podnošenje prijave na sjednici Gradskog vijeća, odnosno na stranačkim konferencijama za novinare.

Tako su se nazočni umje-

sto da čuju obrazloženja pojedinih navoda i tvrdnji iz kaznene prijave predane lani USKOK-u, što bi bilo više nego poželjno, mogli tek uvjeriti kako predsjednik varaždinskog HNS -a zna lijepo čitati. Naime, istaknuvši da je HNS danas jedina oporbena stranka u Gradskom vijeću, Habuš je gotovo sve što je rekao pročitao s već napisanih papira u kojima je uz ostalo stajalo da „tko god da je pisao kaznenu prijavu, pisao ju je u ime onih koji smatraju da se trebao provesti javni natječaj, a da gradskim nekretninama treba odgovornije i transparentno gospodariti, a ne mijenjati ih ispod tržišne vrijednosti“.

DRUGA STRANA Konferencija HSLS-a, HDZ-a, SDP-a, HSS-a i HSU-a

Čehok: Zar su uistinu drugi vijećnici, njih 27 - bedaki?

Danas vidimo u Varaždinu nesvakidašnji i sasvim nedemokratski nač in ne samo političkog obračuna i razračunavanja, nego i progona, kakav nije zabilježen u Hrvatskoj, rekao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok na konferenciji za novinare na kojoj su, uz njega i čelnike varaždinskog HSLS-a Darinku Hajduk Vučić i Gorana Kozinu, govorili i Ivan Herman (HDZ), Nino Lučić (SDP) i Antun Požgaj (HSU).

Moglo i drukčije

- Projekt mehaničko-bio- Čehok: Želi se skrenuti pozornost s nesreće predsjednika HNS-a loške obrade otpada, koji su pohvalili stručnjaci, nastoji slijede iza kaznenih prijava Varaždin pred kvalitetnim se bez argumenata napuhati da bi se mogla utvrditi nji- rješenjem želi ga se po svaki cijenu zaustaviti. Na to su u aferu. Takav pokušaj je i hova (ne)utemeljenost. upozorili i Kozina te Hajduk pomalo nebulozan jer su, uz ostalo, iza njega stalo Desetak prijava!

Vučić, dok je predsjednik - Protiv mene je podnese- Gradskog v ijeća Herman Gradsko vijeće i vijećnici svih stranaka, od HSLS-a, HDZ-a, no desetak prijava, pa goto- ukazao na opasnost da otSDP-a, HSU-a i HSS-a, izuzev vo sve što je u gradu rađeno pad u Brezju ne izazove nekima je sumnjivo. Nemam ekološku katastrofu.

HNS-a - upozorio je Čehok.

Ako Gradsko vijeće i ostala ništa protiv prijavljivanja - Zašto je prijava baš sada tijela prihvate projekt koji ukoliko se raspolaže valja- izašla u javnost, vjerojatno zajedno vode Varkom i VIS, treba tražiti odgovor u tome što se dogodilo predsjedniku Čehok je istaknuo da je „istvara se loše HNS-a. Jednostavno, želi se pod svake razine da vijećnici ozračje, a „kapital HNS-a šalju neargumentiraskrenuti pozornost na nešto drugo. Nakon nesreće pod ne prijave, blateći svoj grad i jedan od najvećih stvarajući lošu klimu“. takvim okolnostima i s tako tragičnim posljedicama, i u - Na neki način žele reći kukavica“, veli Lučić najrudimentarnijim demoda su svi ostali vijećnici, njih 27, bedaki, lopovi ili nim argumentima, ali ne i kracijama političar bi podnio kriminalci, koji podržavaju ako se izmišlja i još k tome ostavu - zaključio je Čehok. kriminalne radnje. Zar je to izlazi u javnost daleko prije Istaknuvši da je i SDP opormoguće - zapitao je Čehok, pokretanja istrage koje uop- bena stranka, ali koja ima naglasivši da je sve sukladno će nema niti vidim razloga za pravo „misliti svojom glazakonu, ali i dodao da bi se nju - istaknuo je Čehok. vom“, Lučić je upozorio da Prave kr ivce za velike treba nadležnim tijelima raspisao i natječaj da je bilo probleme oko zbrinjavanja ostaviti rješavanje prijave, vremena.

To što su djelatnici i surad- smeća Čehok vidi u HNS-u a ne gotovo odmah izlaziti nici USKOK-a nedavno došli i Varaždinskoj županiji jer u javnost i tako stvarati loše u Gradsku vijećnicu smatra na tom području nisu ništa ozračje jer je „kapital jedan uobičajenim radnjama, koje napravili, a sada kada je od najvećih kukavica“.

s

Nećemo odustati od naših projekata, nego ćemo čvrsto stati u njihovu zaštitu, ističu u T7 VIS-u

“Apsolutna podrška radu pravne države” Vrlo smo neugodno iznenađeni sve većim pokušajima da se naše poslovanje i projekti po svaku cijenu, pa i očiglednim lažima, povezuju s navodnim nezakonitostima i uvlače u političke obračune Povodom učestalih upita, ali i insinuacija, podmetanja, laži i poluinformacija koje određeni pojedinci ili skupine plasiraju u nekim sredstvima javnog priopćavanja o poslovanju tvrtke T7 VIS, članice T7 grupe iz Varaždina, izdajemo sljedeće priopćenje za javnost: 1. Tvrtka T7 VIS, vodeći proizvođač promo tekstilnih proizvoda i tehničkih tkanina, svoje proizvode izvozi u tridesetak država Europe i svijeta te ostvaruje pozitivne poslovne rezultate i kontinuirani razvoj. Mnogobrojni kupci tvrtke T7 VIS najpoznatije su svjetske kompanije. U cilju modernizacije tehnologije te povećanja prodaje tvrtka je konkurirala vlastitim projektima za potpore Ministarstva gospodarstva tekstilnoj industriji. Svi projekti tvrtke T7 VIS (i tvrtke VIS KG) provode se striktno prema potpisanim ugovorima s nadležnim ministarstvom.

2. Osim tekstilne djelatnosti, tvrtka se bavi i oporabom otpada i proizvodnjom energije u čemu pojedine članice T7 grupe imaju desetogodišnje iskustvo.

Na ulazu u grad Varaždin trenutno se nalazi gotovo 80 tisuća tona komunalnog otpada u balama što predstavlja ekološku bombu i eko-incident. Grad Varaždin i Varkom problem do danas nisu riješili unatoč činjenici da je državna inspekcija još 2007. godine naložila Gradu da u roku od tri mjeseca ukloni i sanira otpad. Ta lokacija nalazi se na vodozaštitnom području i izravna je opasnost za živote i zdravlje ljudi, a prijeti i opasnost od požara.

Lažno prijavljivanje – kazneno djelo 3. U međuvremenu Tvrtka T7 VIS radi zaštite ugleda i poslovanja poduzet će odgovarajuće pravne radnje protiv svih koji sustavno blate ovu tvrtku lažnim prijavljivanjem, lažima i podmetanjima. Podsjećamo da je, prema važećim zakonima, lažno prijavljivanje kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora i do tri godine. Takvo ponašanje, osim što nanosi štetu našim trgovačkim društvima i svim zaposlenicima, šteti i široj zajednici jer, uz ostalo, unosi nepotreban strah i bojazan svima onima koji su spremni na ulaganja. Kao grupacija kojoj je stalo i do prosperiteta šire zajednice, poručujemo svima da nećemo odustati od naših projekata već ćemo dalje unapređivati njihov razvoj.

U Brezje T7 VIS ulaže više od 100 milijuna kuna

T7 VIS–ov projekt interventne mehaničko-biološke obrade (MBO) zbrinjavanja baliranog otpada prihvaćen je sukladno Zakonu o javnoj nabavi roba i usluga od gradske vlasti Varaždina, a partner u projektu T7 VIS-a je gradska komunalna tvrtka Varkom. Zeleno svjetlo i potporu projektu dalo je i Ministarstvo zaštite okoliša i druge državne institucije. U projekt su uključeni domaći i inozemni stručnjaci. Tvrtka T7 VIS je u realizaciju projekta vrijednog 100 milijuna kuna do sada uložila 50 milijuna kuna i čini sve da taj projekt od iznimnog značaja za Varaždin i

regiju bude što prije ostvaren i u ovim teškim vremenima recesije. Projekt izgradnje novog MBO kompleksa bit će prvi u Hrvatskoj te je sukladan sa smjernicama Europske unije.

Umjesto pohvala što će napokon gorući problem grada biti riješen, projekt T7 VIS-a postao je povod za politikantska obračunavanja, točnije hajku članova jedne političke stranke koji su podnijeli lažne prijave i pritom obmanuli javnost. To je nanijelo velike štete projektu, ugledu i poslovanju tvrtke T7 VIS pa očekujemo od istražnih organa da se što prije provedu i okončaju istražni izvidi.

4

Aktualno

16. veljače 2010.

Kako nam se EU prilagođava

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

9.2.

Zagrebačka banka, prvi put nakon 2006., snižava za 0,25 postotnih poena kamate na stambene kredite, koji će i dalje biti oko 7 posto. Još nevjerojatnija vijest stiže iz Srbije: neke sutkinje bavile se prostitucijom, a neke su bile i u vezama s okrivljenicima kojima su sudile.

10.2

. Nisam protiv privatnog sektora, ali moramo uvesti red, tvrdi Milinović objašnjavajući nakanu da ograniči honorarni rad liječnika. Nakon izmjene sporazuma o izvršavanju sudskih odluka između BiH i naše zemlje, osobe pravomoćno osuđene u jednoj državi više neće moći prebjeći u drugu.

11.2

. Nizozemska odblokirala Hrvatsku, pa nam je sada još bliža EU koja Bugarskoj daje 2.6 milijardi eura pomoći. No velikodušni smo i mi. Država će škverovima otpisati 8 milijardi kuna kako bi ih lakše - prodala.

12.2

. Poslodavci, ne otpuštajte nego budite ponizni, zavapila Kosor kao da su poduzeća karitativne ustanove. Dodala je, doduše, da je doneseno nekoliko mjera „koje bi morale dati rezultate“. Smanjite proračunske rashode jer u protivnom bit će samo gore, vele poslodavci.

13.2

. Vlada posuđuje 200 eura po kvadratu za prvi stan. Taman kada su za nas previsoke cijene počele padati. Na odlasku, Mesić priznao da je 90-ih podlegao atmosferi veličanja NDH, ali i otkrio kako je Tuđman zaustavio deblokadu Vukovara.

14.

2. Iz dana u dan sve više posla za Bajića kojem započinje njegov treći mandat. Da bi neki došli do posla u HAC-u, trebalo je platiti i do 10 tisuća eura, tvrde svjedoci.

No ni zemlje poput Švicarske nisu bez grijeha: Švicarci prijete Njemačkoj objavljivanjem računa političara ukoliko Nijemci kupe ukradene bankovne podatke o 1.500 njemačkih utajivača poreza.

15.2

. Broj nezaposlenih prešao 300.000, pa Vlada napokon razmišlja i o nekim rasterećenjima gospodarstva, a ne samo kako da napuni preveliki proračun. Ne samo jedan porez, već svi, uključujući i krizni, naći će se na tapeti, najavljuje Kosoričin savjetnik Škegro. Inicijativa i dobrih namjera bilo je jako puno, već zadnjih godinu i pol, ali realizacija je bila iznimno slaba, upozoravaju poslodavci. Upravo zbog proračunskih manjkova, nakon Grčke, mogle bi se u ozbiljnim problemima naći i još neke zemlje EU. Eto, ako se mi nećemo prilagoditi EU, onda će se ona nama.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

ISTRAŽILI SMO Je li vrijeđanje i omalovažavanje djece pute

Prepirka na Facebo je fizičkom prijetnj

Vrijeđanje i omalovažavanje drugih putem interneta nije bezazleno bez obzira na to zabavnim. Riječ je o kaznenom djelu klevete i nedozvoljene uporabe osobnih podatak Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Slučaj kreiranja lažnog profila učeniku na varaždinskoj II. osnovnoj školi koji jedini u razredu nije imao svoj profil na Facebooku, a koji je drugim učenicima poslužio da ga se vrijeđa i omalovažava, samo je jedan od primjera verbalnog nasilja među vršnjacima putem interneta. Premda su počinitelji vrlo brzo otkriveni i profil je uklonjen, takve zlouporabe korištenja društvenih

p

olicija nije zaprimila nijednu prijavu vezanu uz omalovažavanje ili vrijeđanje maloljetnika putem interneta mreža na internetu postaju sve veći problem i izvor verbalnog nasilja među djecom.

Kazneno djelo

- Upravo su u ovoj školskoj godini problemi verbalnog nasilja na društvenim mrežama bili najizraženiji. Nedavno smo imali i slučaj fizičke prijetnje jednoj učenici zbog prepirke na Facebooku dan ranije – doznali smo od diplomiranog informatičara Darka Krznara, učitelja informatike u II. OŠ, koja je sve takve situacije uspješno riješila unutar škole.

- U takvim slučajevima obavještava se ravnatelj, razrednik i stručna služba, koja potom kontaktira roditelje učenika koji je sve pokrenuo. Vrlo je važno da se roditelji o tome obavijeste kako bi i kod kuće više vodili brigu o aktivnostima svoje djece na internetu.

Učenici su u školama dobro zaštićeni i onemogućen im je pristup pornografskim i svim drugim stranicama i portalima neprimjerenog sadržaja, kao i društvenim mrežama. Problem je što djeca rade kod kuće – tvrdi Krznar.

Da je važno o takvim situacijama obavijestiti odrasle smatra i mr. Ruža Levačić, nositeljica linije rada maloljetničke delinkvencije u PU varaždinskoj, koja nije zaprimila nijednu službenu prijavu vezanu uz vrijeđanje i omalovažavanje maloljetnika putem interneta.

- Jedini prijavljeni slučaj je objava podataka jedne djevojčice iz Varaždinske županije na internetu, ali na stranici stranog vlasnika, što se još rješava putem našeg ministarstva – otkrila je Levačić.

Upozorava da maloljetna osoba, žrtva omalovažavanja ili vrijeđanja na internetu, o tome obavezno treba obavijestiti razrednika, nastavnika, roditelja ili neku drugu odraslu osobu u koju ima povjerenja.

- U svim takvim situacijama treba pokušati otkriti tko je neprimjerene sadržaje stavio na internet, potom i razgovarati s roditeljima počinitelja i

Učenici su u školama zaštićeni, no problem je što rade kod kuće

upozoriti ih na neprimjereno ponašanje njihovog djeteta.

Ako će se takve situacije i dalje ponavljati, roditelj žrtve može podnijeti prijavu jer riječ je o kaznenom djelu – doznajemo od Levačić.

Jer, vrijeđanje i omalovažavanje drugih putem interneta nije bezazleno bez obzira na to koliko se djeci činilo zabavnim.

- Riječ je o kaznenom djelu klevete ili nedozvoljene uporabe osobnih podataka, za što je zakonom predviđena i kazna zatvora do šest mjeseci.

Ako se radi o djeci mlađoj od

14 godina policija podnosi posebno izvješće Državnom odvjetništvu, a Centar za socijalnu skrb poduzima mjere iz obiteljsko-pravne zaštite – doznajemo od Levačić.

Pokušaja ima

Međutim, vrijeđanje i omalovažavanje nije jedini oblik neprimjerenog korištenja interneta. Premda škole već duže vrijeme imaju razvijene sustave zaštite, pokušaja otvaranja “zabranjenih” stranica ima.

- Premda se to uglavnom odnosilo na stranice sa seksualnim sadržajima, bilo je i

SAVJETI Kako zaštititi djecu kod kuće?

Provjeriti koje stranice dijete posjećuje Dok su djeca u školama jako dobro zaštićena od neprimjerenih sadržaja s interneta, problem je njegovo korištenje kod kuće. Stručnjaci se slažu da generalna zabrana korištenja interneta nikako nije dobra, već je važno djecu stalno nadzirati i informirati se o njihovim aktivnostima na internetu.

- U najranijoj fazi potrebna

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

je stalna kontrola, a kasnije, kad djeca sama rade na računalu mogu se koristiti različite metode zaštite i kontrole. To su prije svega programi za filtriranje sadržaja koji rade na način da blokiraju nepoželjne stranice, odnosno one koje sadrže određene riječi ili izraze. Neki od takvih programa mogu se potpuno besplatno preuzeti s interneta i koristiti

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko

– navodi Darko Krznar, učitelj informatike iz II. osnovne škole. Ako roditelji nemaju dovoljno informatičkog znanja da sami to poslože, najbolje je da angažiraju stručnjake.

Određena kontrola mora postojati, bez obzira na to koliko imali povjerenja u dijete.

- Kod kuće bi bilo dobro da je računalo na prolaznom mjestu, odnosno da dijete zna

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

da postoji mogućnost dolaska roditelja koji će ga vidjeti što radi. Također, roditelji bi trebali odrediti vrijeme koje dijete može provesti na internetu, a povremeno i provjeriti koje stranice je koristilo, kako kasnije ne bi bilo neugodnih iznenađenja – savjetuje mr.

Ruža Levačić, nositeljica Linije rada maloljetničke delinkvencije PU varaždinske.

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

16. veljače 2010.

em interneta uzelo maha?

ooku završila jom

o koliko se djeci činilo ka KONTROLA Nužno kontrolirano

korištenje interneta

Nemoguća “konzumacija” neprimjerenih sadržaja u školi Varaždin je postao drugi grad u Hrvatskoj sa sto posto sigurnim internetom u školama. Rezultat je to projekta “Sigurni internet”, u sklopu kojeg je razvijen posebni sustav zaštite djece na internetu.

Sustav su zajedno razvili Grad Varaždin, Microsoft Innovation Center, Tehnološki park i osječki Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. Projekt je predstavljen prošli utorak u varaždinskoj VI. osnovnoj školi. Uvođenjem tog sustava kontrolira se izlazak svih korisnika gradskih osnovnih škola na internet, a pod nadzorom je i sadržaj stranica i portala

kojima se pristupa.

Riječ je o prvoj fazi projekta. Druga faza uključuje besplatno softversko rješenje za siguran internet kod kuće, a provest će se i obuka za djecu, takozvane web detektive, koji će svoje vršnjake “podučavati” o tome što je dobro, a što loše na internetu.

No, škole su i dosad imale dobre sustave zaštite koji onemogućavaju djeci pristup pornografskim ili stranicama vezanim uz nasilje, drogu ili kockanje.

- Konkretno, naša škola ima pristup internetu putem Carneta i imamo aktiviran Car-

pokušaja otvaranja stranica s fašističkom tematikom, neprimjerenim slikama nasilja i igara. Srećom, do sada nismo imali problema vezanih uz kontakte između učenika i pedofila putem interneta – doznali smo od Krznara iz II. OŠ.

Ni PU varaždinska nije zaprimila nijednu prijavu vezanu

SAVJETI RODITELJIMA

u

II. OŠ bilo je i pokušaja otvaranja stranica fašističke tematike, s neprimjerenim slikama nasilja i igara uz kontakte između pedofila i djece na području Varaždinske županije.

- Jedino smo 2005. imali dva kaznena djela upoznavanja djece s pornograf ijom. Ti slučajevi nisu bili vezani uz računala, nego uz pokazivanje neprimjerenih fotografija djeci mlađoj od 14 godina. Osobe su proglašene krivima i kažnjene – doznali smo od Levačić.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com Tel. 042/290-778

netov filtar koji blokira takve sadržaje. Osim toga, u učionici koristim i programe za nadzor pomoću kojih nadzirem rad učenika i mogu odmah reagirati ukoliko uočim neki problem. Zbog toga je nemoguće da neki učenik “konzumira” nešto neprimjereno u školi – ustvrdio je Darko Krznar.

1.

računalo mora biti na mjestu koje je prolazno

2.

odrediti vrijeme koje dijete može provesti na računalu

3.

provjeravati stranice i sadržaje koje je dijete koristilo

4.

znati djetetovu lozinku za ulazak na internetske servise

5.

poučiti dijete da ne odgovara na kompjutersko nasilje

6.

kontaktirati školu ako je počinitelj iz iste škole kao i žrtva

7.

kontaktirati policiju ako zlostavljač ne prestaje s nasiljem, a posebice ako se služi prijetnjama, pornografijom, napastovanjem i slično

SAVJETI DJECI 1.

ne stavljati svoje osobne podatke i fotografije na internet

2.

ne stavljati tuđe podatke na internet ili koristiti njihove osobne podatke i fotografije

3.

ne odgovarati na uvredljivi materijal, već ga isprintati i čuvati kao dokaz

4.

ne odgovarati na uvredljive poruke i blogove jer počinitelj to upravo očekuje

5.

ispričati sve odrasloj osobi

6.

prikupljanje, korištenje tuđih osobnih podataka, ogovaranje i klevetanje putem blogova ili društvenih stranica je kazneno djelo

Mira Ljubić marketing@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

16. veljače 2010.

OTVORENO Ravnatelj Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik dr. Andrija Golub o ra

Oboljelih od raka plu Samo jedan do pet posto bolesnika s uznapredovalim oblikom bolesti preživi pet godina od trenutka otkrivanja karcinoma pluća Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

U Bolnici za plućne bolesti i TBC Klenovnik cijeli su prošli tjedan obavljani besplatni preventivni pregledi pluća.

Riječ je o prvoj takvoj akciji u Varaždinskoj županiji, koja je izazvala ogroman interes ljudi. Umjesto predviđena tri dana, akcija „Korak ispred raka pluća“ trajala je osam dana tijekom kojih je pregledano oko 160 ljudi,

u

Klenovniku pacijenti mogu dobiti i takozvane „pametne lijekove“ no ukupno se prijavilo čak 400-tinjak građana iz naše županije. Takvo zanimanje iznenadilo je i organizatore akcije „Korak ispred raka pluća“, članove Udruge oboljelih i liječenih od karcinoma pluća „Kaj sad“ i liječnike zdravstvene ustanove u Klenovniku. S obzirom na veliki interes za preventivne preglede, moglo bi se zaključiti da su pacijenti sve svjesniji činjenice da je karcinom pluća najčešća vrsta maligne bolesti kod muškaraca i treći najčešći oblik maligne bolesti kod žena.

O tome, kao i o uzrocima te liječenju ove opake bolesti razgovarali smo s dr. Andrijom Golubom, ravnateljem Bolnice za plućne bolesti u Klenovniku.

Najčešći „ubojica“

Jesu li stanovnici naše županije sve svjesniji nužnosti preventivnih pregleda?

Kada oboljeli dolaze na liječenje, kada je karcinom pluća u ranoj fazi ili već u uznapredovaloj fazi?

Nažalost, unatoč svim dijagnostičkim mogućnostima današnjice, u trenutku otkrivanja tri četvrtine bolesnika ima uznapredovali, neoperabilni oblik bolesti ili su već prisutne metastaze. Samo 20 do 35 posto bolesnika s uznapredovalim oblikom bolesti preživi godinu dana, dok samo jedan do pet posto bolesnika preživi pet godina od trenutka otkrivanja bolesti. Karcinom pluća na prvom je mjestu uzroka smrti među karcinomima.

Broj oboljelih se, nažalost, povećava.

Da. Tijekom prošle godine u našoj Bolnici liječeno je ukupno 507 bolesnika

s dijagnozom karc inoma pluća, od čega je 17 posto hospitaliziranih pacijenata.

Kemoterapija je primijenjena kod 54 bolesnika, odnosno provedeno je 399 aplikacija citostatika. Uspoređujući prethodne godine, možemo govoriti o godišnjem povećanju broja slučajeva od oko 20 posto. Većina bolesnika koji su primali kemoterapiju je iz Varaždinske županije.

Zašto je rak pluća u porastu? Stalno se upozorava da je jedan od uzroka pušenje.

Koji su još rizični čimbenici?

Najčešći uzroci bolesti su pušenje, u 90 posto slučajeva.

Poznato je i nekoliko drugih okolišnih čimbenika koji povećavaju rizik od obolijevanja od karcinoma pluća, a to su pasivno pušenje, alkoholizam, azbest, radioaktivna prašina urana, plin radon, povišena razina kolesterola i prevelik unos masti u organizam. U nastanku bolesti također veliku ulogu imaju dob, rasa, spol i genetsko naslijeđe.

Ograničena terapija

Dvije su osnovne vrste karcinoma pluća. Možete li objasniti koja je razlika između njih?

Karcinom pluća je zloćudna bolest koja se razvija u plućima ili bronhima, a iz terapijskih razloga dijele na dvije osnovne podvrste: karcinom malih stanica ili mikrocelularni te karcinom nemalih stanica, ovisno o izgledu pod mikroskopom.

Karcinom malih stanica brže raste i češće metastazira, u vrijeme otkrivanja često je već proširen na druge organe te su kod ovog oblika ograničene terapijske mogućnosti, tako da se liječenje provodi samo kemoterapijom ili zračenjem. Karcinom nemalih stanica je češći, sporije raste te se i sporije širi u okolinu.

r

izik od obolijevanja od raka povećavaju alkoholizam i prevelik unos masti u organizam S obzirom na to da operativni zahvati često nisu mogući, kemoterapije su iznimno važne jer, uz zračenje, jedine pacijentima mogu produžiti život. Što se tiče primjene kemoterapije u Bolnici Klenovnik,

Unatoč svim dijagnostičkim mogućnostima današnjice, u trenutku otkrivanja tri četvrtine bolesnika ima uznapredovali rak pluća

Intervju tjedna

16. veljače 2010.

7

aku pluća i preventivnim pregledima koji su izazvali ogromno zanimanje građana

uća čak 20 posto više pacijenti koji se liječe u našoj ustanovi mogu dobiti sve vrste citostatika koji se primjenjuju kod bolesnika oboljelih od karcinoma pluća, a koji se nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Inače, kemoterapija podrazumijeva primjenu određenih lijekova koji uništavaju tumorske stanice te zaustavljaju njihov rast i razmnožavanje. Kemoterapija ima sistemski učinak na tijelo, odnosno, osim na tumorske stanice, djeluje i na zdrave stanice u tijelu, posebice one koje se brzo dijele. Zbog toga se u bolesnika liječenih kemoterapijom javljaju tegobe kao što su mučnina i povraćanje, umor, manjak određenih loza krvnih stanica, opadanje kose, upale sluznice usne šupljine, proljev i drugo.

Nuspojave

Važno je što bolesnici u Klenovniku mogu dobiti i takozvane „skupe lijekove“, pa kemoterapije ne moraju putovati u Zagreb.

S farmakološkog gledišta, kod liječenja karcinoma pluća primjenjuju se dvije linije kemoterapije, obje se primjenjuju u našoj ustanovi.

Kao „treću“ liniju možemo spomenuti primjenu „novijih lijekova“, tzv. „pametnih lijekova“ koji ciljano napadaju tumorske stanice te zbog toga imaju manje nuspojava na organizam.

U tu grupu spadaju inhibitori tirozin kinaze – receptora za epidermalni faktor rasta.

Navedeni lijek se primjenjuje u našoj ustanovi i spada u grupu takozvanih „skupih lijekova“. Druga grupa su monoklonalna antitijela, djeluju tako da se vežu na vezna mjesta na tumorskoj stanici.

Antitijelo na sebi ima vezan lijek ili neki radioaktivni spoj, tako da lijek dolazi ciljano samo do tumorske stanice.

507

Ne želite li završiti u Jedinici intenzivnog liječenja, vodite brigu o vlastitom zdravlju

Kašalj, nedostatak zraka, bol, krvavi iskašljaj Kako se dolazi do dijagnoze karcinoma pluća?

Do dijagnoze se dolazi na temelju anamnestičkih podataka, a to su kašalj, zvižduci kod disanja, nedostatak zraka, bol u prsima, krvavi iskašljaj, gubitak apetita, mršavljenje i drugo.

Nakon toga se može uzeti ispljuvak i tražiti karcinomske stanice pod mikroskopom, obaviti rendgenska snimka pluća, kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonancija (MR), bronhoskopija, biopsija pluća te tumorski markeri (PTH, CEA, CYFRA21-1).

Obavljate li i operativne zahvate?

Ne, ako se provedenim dijagnostičkim pretragama ocijeni mogućnost operativnog liječenja, pacijente upućujemo na Torakalnu kirurgiju Klinike za plućne bolesti Jordanovac, rjeđe u Opću bolnicu Varaždin. Također upućujemo pacijente i na terapiju iradijacijom, prvenstveno u Institut za tumore u Zagrebu.

A koje su mogućnosti liječenja?

To su kirurška terapija, odstranjenje manjeg dijela pluća s tumorom, odstranjenje cijelog režnja pluća (lobektomija) te odstranjenje plućnog krila (pulmektomija), zatim kemoterapija, upotreba lijekova koji ubijaju stanice karcinoma, radioterapija, upotreba različitih oblika zračenja za ubijanje karcinomskih stanica i smanjenje tumorske mase te laserska terapija, korištenje snažnog pulsa svjetla. Ostali oblici su fotodinamska terapija, kemoprevencija, nove kombinacije lijekova.

U Klenovnik na liječenje dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske

bolesnika s dijagnozom karcinoma pluća lani je liječeno u Bolnici za plućne bolesti i TBC Klenovnik, od čega je 17 posto hospitaliziranih pacijenata.

Kemoterapiju su dobivala 54 bolesnika, odnosno provedeno je 399 aplikacija citostatika

400 stanovnika Varaždinske županije željelo je doći na besplatan preventivni pregled pluća u Bolnicu u Klenovniku. Zbog tako velikog broja prijava akcija je s tri produžena na osam dana, a ukupno je pregledano oko 160 pacijenata

OSOBNO

Ravnatelj i doktor, bivši načelnik Osim što ste ravnatelj Bolnice u Klenovniku, radite i s pacijentima, a uz to se i školujete.

Radim 14 godina u Bolnici Klenovnik, a posljednjih 6 godina obavljam i funkciju ravnatelja ustanove.

Po specijalnosti sam internist, trenutno se nalazim na subspecijalizaciji iz kardiologije.

Osim ravnateljskih poslova, vodim i Jedinicu intenzivnog liječenja te radim kompletnu neinvazivnu kardiološku obradu, EKG, UZV srca, holter EKG, holter tlaka, ergometrije, ergospirometrije, zatim Doppler karotida, UZV štitnjače, posljednjih mjeseci bronhološku dijagnostiku, te standardnu pulmološku obradu.

Posao liječnika je takav da zahtijeva stalno stručno usavršavanje te praćenje svih dostignuća u modernoj medicini, kako dijagnostike, tako i terapije.

Bili ste aktivni i u politici.

Da, od 2001. do 2009. godine obnašao sam i dužnost načelnika Općine Klenovnik.

KARCINOMI Od dvije podvrste, karcinom malih stanica ima lošiju prognozu

Češći karcinom nemalih stanica

Pacijente na operacije najčešće upućujemo u KB Jordanovac

Naveli ste da karcinom malih stanica brže raste i češće metastazira, a liječenje se provodi samo kemoterapijom ili zračenjem.

Da, brže se širi, agresivniji je i ima lošiju prognozu od ostalih tipova karcinoma pluća. U trenutku postavljanja dijagnoze 60 do 70 posto pacijenata s ovim tipom karcinoma imaju mestastaze.

U pravilu zahvaća limfne čvorove u prsnom košu. Za razliku od ostalih tipova karcinoma pluća, bolje odgovaraju na kemoterapiju i radioterapiju. Kirurško liječenje u pravilu se ne primjenjuje.

Karcinom malih stanica ili mikrocelularni čine oko 20 posto svih primarnih karcinoma pluća.

No, druga podvrsta raka pluća, karcinom nemalih stanica, je češća.

Češći je, sporije raste te se i sporije širi u okolinu. Dijeli se u tri glavna tipa: karcinom pločastih stanica, adenokarcinom te karcinom velikih stanica.

k

arcinomi malih stanica čine oko 20 posto svih primarnih karcinoma pluća Koja je učestalosti tih tipova karcinoma?

Adenokarcinom, uključujući i bronhoalveolarni karcinom, podtip adenokarcinoma, čine oko 30 do 31 posto svih karcinoma pluća. Tipično su smješteni na vanjskim rubovima pluća i promjera

su manjeg od četiri centimetara. U oko 50 posto slučajeva nađu se i povećani limfni čvorovi u prsnom košu. Mogu rasti u obliku pojedinačnih čvorova, masa ili ožiljnih karcinoma. Zatim, karcinomi pločastih stanica čine oko trećinu svih karcinoma pluća, tipično su smješteni centralno i veći od četiri centimetra u promjeru.

U 80 posto slučajeva unutar tumorske mase dolazi do stvaranja šupljine. Obično sporo rastu i potrebno im je nekoliko godina za razvoj iz ograničenog u invazivni tumor. Oko devet do deset posto svih karcinoma pluća čini karcinom velikih stanica. Slabo je diferenciran, obično se javljaju kao velike periferne mase, često brzo raste i rano metastazira u medijastinum i mozak.

8

Oglasi

16. veljače 2010.

Broj: 51-ET/2010 Varaždin, 16. veljače 2010. godine Javna ustanova „Gradski stanovi“, na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Varaždina Klasa: 372-01/10-01/2, Urbroj: 2186/01-01-10-2 od 11. veljače 2010. godine, objavljuje

JAVNI NATJEČAJ br. 51-ET/2010 za prodaju poslovnih prostora

I. Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnina: - poslovnih prostora građenih u objektu G u POS naselju uz Jalkovečku ulicu u Varaždinu II. Početna cijena utvrđena je procjenom ovlaštenog sudskog vještaka i iznosi za poslovne prostore broj: • 7, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 13, (prizemlje, prema prometnoj površini) 1.600,00 €/m2, • 10, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 11, (prizemlje i podrum, prema prometnoj površini) 1.500,00 €/m2, • 11, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 11 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.500,00 €/m2 , • 12, koji se nalaze u Ulici hrvatskih branitelja 11 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.600,00 €/m2 .

Poslovni prostori 10, 11 i 12 mogu se međusobno spojiti u svrhu formiranja jednog većeg poslovnog prostora.

III. Poslovni prostori su pogodni za obavljanje različitih djelatnosti, posebice ugostiteljstva - caffe barovi, restorani; zdravstvene djelatnosti - ambulante, ljekarne; zanatskih djelatnosti brijači, urari, obućari; poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i slično.

IV. Ponuditelji su dužni uplatiti garantni polog u iznosu od 10% početne cijene za svaki poslovni prostor za koji se nadmeću, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na žiro-račun Javne ustanove „Gradski stanovi“ određen u dokumentaciji za nadmetanje.

V. Uvjete natječaja i kriterije za odabir ponude zainteresirane fizičke i pravne osobe mogu do isteka roka za dostavu ponude podići u sjedištu prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

Zainteresirani ponuditelji mogu osobno pogledati poslovne prostore iz točke I. ovog Natječaja, uz prethodnu najavu i u dogovoru s prodavateljem.

VI. Rok za dostavu ponuda je 26. veljače 2010.g. do 13,00 sati.

Ponude se dostavljaju u sjedište prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

VII. Osnovni kriteriji za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

VII. Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude, na prijedlog Upravnog vijeća Javne ustanove “Gradski stanovi”, donosi Gradonačelnik Grada Varaždina.

VIII. Prodavatelj pridržava pravo poništenja ovog natječaja.

Javna ustanova „Gradski stanovi“ Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin

OTKRIVAMO Tko su to «pravi», a tko «krivi» umirovljenici?

Mirovinski fond eldorado za mirovine koje to nisu?

Zbog nezaposlenosti u Hrvatskoj se ne ostvaruje dobit, pa se novac ni ne uplaćuje u mirovinske fondove

Zakinuti umirovljenici!

Varaždinski umirovljenik Ivan Hajdarović smatra da treba postojati samo jedna vrsta mirovina, a to je stvarno odrađena i zarađena, starosna mirovina.

K tome se mogu pridodati još invalidske mirov ine, mirovine invalida rada i rata, te obiteljske mirovine.

Sve ostalo po njemu je iz-

Udruga «Zlatne godine»

Zdravi i pokretni i u zlatnim godinama!

Država je zakinula 95 posto umirovljenika zbog osnivanja II. mirovinskog stupa

mišljeni sustav kojim se išlo na zbrinjavanje socijale, a nastao je zbog krivog vođenja ukupne gospodarske politike u državi. Osim toga, država je, prema riječima I. Hajdarovića, svojim propisima smanjila doprinos mirovinskom fondu s 20 na 15 posto zbog osnivanja tzv. II. mirovinskog stupa čime je zakinula skoro 95 posto umirovljenika koji su godinama uredno uplaćivali puni iznos u taj fond da bi na kraju ostali bez prava na ostvarivanje II. mirovinskog stupa!

- Da bi se to ispravilo, svim starim umirovljenicima morale bi se mirovine koje sada stječu po zakonu povečati za 25 posto iz sredstava državnog proračuna - tvrdi Hajdarović.

Predsjednik Udruge umirovljenika Policijske uprave varaždinske i član koordinacije Zajednica umirovljenika

unutarnjih poslova Hrvatske Antun Sačić također ukazuje na slične nelogičnosti: - Poznato je da se danas pod nazivom «mirovine» isplaćuju mnoga davanja iz mirovinskog fonda koja

“

Za sve građane ove zemlje normalne su samo tri vrste mirovina, a to su starosna, invalidska i obiteljska. Sve drugo nema veze s mirovinom!” ga opterećuju i crpe. Zbog toga je Koordinacija zajednice umirovljenika čiji sam član, zajedno s Hrvatskom strankom umirovljenika, uputila Vladi RH prijedloge za drugačiju i ravnopravniju

Tko se boji vuka još... ?

raspodjelu sredstava mirovinskog fonda umirovljenicima. Smatramo da bi iz mirovinskog sustava trebalo isključiti sve one mirovine koje nisu stečene radom i izdvajanjima iz radnog odnosa, te ih nadomjestiti određenim davanjima socijalnog karaktera ili društvenim priznanjima, ali ne na teret mirovinskog fonda, nego državnog proračuna.

Na taj bi način stvarne mirovine mogle biti uvećane, a socijalna davanja i druga društvena priznanja ravnopravnije raspoređena korisnicima. A da bi se to moglo provesti, i umirovljenici trebaju biti jedinstveniji i angažiraniji te zajedno sa svojim predstavnicima u Saboru i u Vladi inicirati i tražiti izmjene onih zakonskih i drugih odredbi i odluka koje im štete i ugrožavaju njihov položaj i egzistenciju - rekao je Sačić.

ije svaka umirovljenica baka, a ni svaka baka – dadilja! One bake koje to jesu, a njih je ipak većina, bez puno prigovora i pogovora stoje na usluzi svojoj djeci i za njih su najsigurniji «baka-servis». trpljivo, brižno i s puno ljubavi čuvaju svoju unučad skoro od njihova rođenja do polaska u vrtić, a u brojnim slučajevima i do škole. Mnogim bakama, dakako i djedovima, te slatke brigice ne prestaju ni tada, pa svoje unučiće vrlo često vode u škole,

S

prevoze kući, pripaze u popodnevnim i večernjim satima, a nerijetko i za vikend kad se roditelji opuštaju od napornog radnog tjedna. A kako je bakama? O tome je li im teško, jesu li raspoložene za to, bi li radije imale svoj mir i konačno se posvetile sebi, gotovo nikad ne govore, niti se žale.

Zašto? Najčešće zato što se boje «kaj budu drugi rekli»! Jer, kakva je to mama koja ne želi pomoći svome djetetu i kakva baka koja – ne voli svoje unučiće?! Taj je strah

U Varaždinu je osnovana udruga za rekreac iju osoba star ije životne dobi «Zlatne godine».

Svojim programom razvija novi oblik rekreacije pod vodstvom visokoobrazovanih kineziologa i fizioterapeuta, pa su treninzi prilagođeni mogućnostima polaznika.

Održavaju se dva puta tjedno u sportskoj dvorani varaždinske Strukovne škole.

Zanimljivo je reći da je prvi trening polaznika održan upravo na dan kad je izašla i naša prva stranica za umirovljenike «Zlatno doba», što na određeni način govori da se starijoj populaciji naših sugrađana i čitatelja posvećuje sve više

pažnje. Prema reakciji polaznika, treninzi su ugodni, jer su vježbe razgibavanja s loptom lagane, a odbojka, badminton i drugi slični sportovi su zabavni.

Predviđena je i rekreacija u bazenu, kao i na vanjskim sportskim terenima, a u planu je i organiziranje zajedničkih izleta i druženja polaznika.

Treninzi se pod stručnim vodstvom prof. kinezologije Irene Srdarević i fizioterapeutkinje Nine Srdarević održavaju utorkom od 17 do 18 sati i petkom od 18,30 do 19,30 sati, a za sve ostale informacije mogu nazvati mobitel broj 098/734522.

Prvi trening polaznica - lagano, ugodno i opušteno!

Nevenka SUHIĆ

Samostalne bake ili dadilje?

N

“

Mi, stari umirovljenici, osjećamo se poniženo kad nam govore da smo teret našoj državi! Jer mi smo generacija koja je puno napravila u proteklom stoljeću i izgradila mnoge tvornice koje su radnicima osiguravale posao i sigurnu životnu egzistenciju, a danas te iste tvornice ili ne proizvode, ili su sumnjivim privatizacijama nestale.”

Ivan Sitar, umirovljenik iz Varaždina

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Umjesto da se umirovljenici pitaju zašto su im tako male mirovine, oni utjehu nalaze u tome da one, kakve-takve, ipak stižu redovito. Malo se njih, međutim, pita kako će još dugo one dolaziti redovito i što će biti ako se ovakvi rokovi isplate mirovinskog novca neće moći održati?

Jer podaci govore da bi se takav scenarij mogao dogoditi, s obzirom na činjenicu da nezaposlenost raste, a samo prošle godine u Hrvatskoj je bez posla ostalo preko 50.000 ljudi, što znači da se ne ostvaruje dobit, a ni ne uplaćuje u mirovinski fond. Kako će se puniti fond i prikupiti novac za mirovine umirovljenika ako se nešto radikalno neće učiniti na ozdravljenju gospodarstva, razvoju privatnog poduzetništva i bržem zapošljavanju?

S druge pak strane, u ovo recesijsko vrijeme iz sve siromašnijeg mirovinskog fonda i dalje se isplaćuju mirovine, koje to zapravo nisu. U razgovoru s umirovljenicima mišljenja su podijeljena, no većina se ipak pita tko su to «pravi», a tko «krivi» umirovljenici, te trebaju li se baš sve mirovine isplaćivati iz mirovinskog fonda. Izdvojili smo razmišljanja dvojice sugovornika.

9

Zlatno doba

16. veljače 2010.

zbilja bezrazložan. Svatko pametan zna da je njihova ljubav bezgranična, ali da treba razumjeti baku koja ima hrabrosti svojoj djeci reći da ne želi čuvati unuke. Nedavno sam upoznala i treću baku koja se nije prihvatila «baka-servisa». Rekla mi je: »Imam četvero djece i cijeli sam svoj život posvetila njima. Sad su odrasli, situirani, sposobni i zdravi mladi ljudi i moja je misija završena.

Vrijeme je da se konačno posvetim sebi!» Što reći, nego: »Bravo hrabra bako!»

Godišnja skupština Udruge umirovljenika 26. veljače Redovna godišnja skupština Udruge umirovljenika PU varaždinske održat će se 26. ovog mjeseca.

U okviru dnevnog reda raspravljat će se o aktualnim problemima umirovljenika i poboljšanju njihova statusa, te unapređenju rada i djelovanja Udruge.

Više će riječi biti i o slobodnim aktivnostima,

sportu i rekreaciji, te drugim mogućnostima zajedničkog druženja.

Udruga djeluje od 1994. godine, kada je pr vo osnovana kao Klub umirovljenika, da bi nakon četiri godine rada prerasla u Udrugu umirovljenika Policijske uprave Varaždin i sada ima 300 svojih članova.

Nevenka SUHIĆ

10 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

16. veljače 2010.

Čitatelji pišu Zbog snježne mećave odsječeni od svijeta u Jazbini

Živimo kao prije stotinu godina Živim u Cvetlinskoj Jazbini, malome mjestu koje spada u Općinu Bednja, a nalazi se svega tri kilometra od Trakošćana. Imam 73 godine, udovica sam i živim sama, a iznad mene žive još tri udovice i jedan udovac.

Do naših kuća vodi put koji još uvijek nije asfaltiran iako živimo gotovo u neposrednoj blizini turistički razvijenog Trakošćana. Do nas se bilo tko teško može probiti, a otkako je zapao snijeg, potpuno smo izolirani, do nas ne može baš nitko doći, a kamoli vozilo Hitne pomoći ili bilo koja druga služba.

U srijedu sam morala ići k svojem doktoru u Lepoglavu. Sreća da mi tamo živi kćer, pa sam kod nje prespavala. Sljedeći dan sam se jedva jedvice probila do svoje kuće, a zamislite kako je tek mojim susjedima: živim blizu ceste, a njihove su kuće iznad

moje, na brijegu.

Nemamo asfalt, nemamo javnu rasvjetu, nemamo ni organizirani odvoz komunalnog otpada. Nikada nismo sigurni, posebno u ovo zimsko vrijeme, hoćemo li se uspjeti probiti do dućana. Kruh zato pečemo sami, kod kuće, a uvijek moramo imati zalihe brašna, soli, šećera, ulja i drugih namirnica. Živimo kao što se živjelo prije 100 godina.

Nitko za nas ne mari, pa se osjećamo kao “bedaki”. Zato bih ovim putem zamolila nadležne da nam barem asfaltiraju cestu kako bismo mogli lakše u dućan i k liječnicima, a i da k nama ljudi mogu doći.

Problem je što pola puta spada pod Općinu Bednju, a druga polovica pod Grad Lepoglavu, pa nikako da se postigne dogovor o uređenju naše ceste. Ovim putem molim da nam netko pomogne.

Julijana Maltarić

UPOZORENJE STRUKE

Težak rad doktora dentalne medicine U godini kada slavimo petnaest godina rada Hrvatske komore dentalne medicine, kao predsjednik strukovne organizacije svih doktora dentalne medicine, osjećam obvezu ukazati javnosti na težak i zahtjevan, no nažalost još uvijek nedovoljno vrednovan rad doktora dentalne medicine.

Nakon završenog studija, obavljenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita, doktor dentalne medicine počinje samostalno obavljati djelatnost dentalne medicine, koja zahtijeva cjeloživotnu obvezu stjecanja novih znanja i vještina. U svom svakodnevnom radu i dodiru sa slinom i krvlju, doktor dentalne medicine izložen je mogućoj zarazi i oboljenju. Rad uz fiziološku stolicu opterećuje njegovu kralježnicu, a uporaba neophodnih dezinficijensa, zaštitnih rukavica i lakohlapljivih materijala izaziva razne alergije. Uza

sve to, vaš ugovorni doktor dentalne medicine za svog pacijenta dobije mjesečno samo oko 16 kuna.

Iza nas su dva dana vezana uz dentalnu medicinu: u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zagrebu svečanim otkrićem panoa «Zadruge hrvatskih stomatologa» prisjetili smo se prvog ikada održanog stomatološkog znanstvenog skupa u Hrvatskoj. Taj skup održan je 20. prosinca 1903. godine u prostorijama «hygienskog zavoda kr. Sveučilišta» i obilježen je s četiri predavanja vezana uz oralno zdravlje pacijenta. U Akademskoj crkvi sv. Katarine u Zagrebu na svetoj misi posvećenoj sv. Apoloniji – zaštitnici dentalne medicine i pacijenata okupili su se doktori dentalne medicine te svi prijatelji i suradnici koji svojim radom pomažu i potiču brigu i odgovornost građana za svoje oralno zdravlje.

Hrvoje Pezo, dr. dent. med.

Zatekli praznu blagajnu, a svi se smiju!

Valentinovo u Gimnaziji Ispred školske knjižnice Pr ve gimnaz ije Varaždin, u petak, 12. veljače, održana je prezentacija „Hrvatski pjesnici o ljubavi“, povodom Valentinova.

Redali su se stihovi Stanka Vraza, Vesne Parun, A.G. Matoša, Slavka Mihalića, Vlade Gotovca…, slike s izložbe Zagrljaj i poljubac akademske slikarice iz Zagreba Nade Žiljak koje tvore čudesan sklad između ženskog i muškog naboja, uz nježnu glazbu koju je odabrala prof. Amata Mesek. Mnogi su učenici sa svojim profesorima satove hrvatskog jezika iskoristili kako bi uživali u stihovima, notama i slikama ljubavi.

S oduševljenjem su učili reći „volim te“ na albanskom, bjeloruskom, češkom, hebrejskom, hindi, japanskom, korejskom i mnogim drugim jezicima svijeta.

Učenici i djelatnici škole za dvije kune mogli su kupiti poruku ljubavi dragoj osobi i tako se uključiti u humanitarnu akciju Crvenog križa. Prezentaciju su izradile i radionicu vodile knjižničarke prof. Jasminka Horvatić-Bedenik i Marinela Marčetić i učenica knjižničarske grupe Martina Igrec.

Jasminka Horvatić-Bedenik

ZAŠTO TAKO

Pseći izmeti posvuda Cijeli Varaždin je doslovno pun psećih izmeta, vidiljih i nevidljivih. Većina vlasnika pasa ima svoje dvorište, pa neka si njega unerede, a nek ne prilaze okolnim zgradama. Ono malo trave gdje se djeca igraju je popišano i “minirano”. Treba nam još i pseća zaraza. Ima stanara po zgradama s velikim i dugodlakim psima. Zbog dva ili tri stanara, svi ostali pseće dlake unose u svoj stan. Gledao sam prošlu jesen nekoliko obitelji sa psima kod Staroga grada. Gospodo, čista sramota! Psi se olakšavaju po travi, a djeca se po tome valjaju i igraju. Gradski oci, poduzmite nešto jer ovako dobro nije.

Odredite mjesto gdje će se okupljati vlasnici sa svojim psima. Naravno, da ih tamo dovezu svojim automobilima. Varaždin je prekrasan grad i takvoga ga treba čuvati.

Ujedno neka vlasnici pasa, posebno velikih, odluče na čiju glavu će staviti brnjicu za zaštitu od mogućih ugriza. Tko kontrolira najezdu pasa po ulicama? Žarko T. K.

Partneri za novo doba

Od prošlog vikenda ključ Grada Novog Marofa u rukama je maškara koji su se svojski potrudili oko preuzimanja prazne blagajne, uz priličan otpor gradonačelnika Darka Hrenića.

Uz brojne maštovite kreacije svakako je bila zanimljiva delegacija Grada Madžareva koju je predvodio njihov gradonačelnik sa svojim haremom i zamjenicima. I dok je jedan zamjenik gradonačelnika ponosno istaknuo natpis „ tražim ženu“, drugi je defilirao s natpisom „žena traži mene“. Kulturna delegacija ovom prigodom raspisala je natječaj za ravnatelja budućeg

Kulturnog centra uz uvjet dugogodišnjeg političkog rada s odličnim primanjima i nikakvim poslom.

Gospodarsku delegaciju predvodila je ugostiteljskoprehrambena industrija „Pokora“ s nešto smanjenim sastavom, budući da je kompletan menadžment već duže vrijeme zatvoren u Remetincu (Marofskom), u jednoj od klijeti.

Kao uzor europskog ekološkog poslovanja predstavljeno je komunalno poduzeće „Nova Koma“ gdje se uz brojne direktore i šefove, radnici mogu izbrojati na prste jedne ruke. (dp)

Dugan - za poticanje osobnih, obiteljskih i organizacijskih potencijala u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Varaždin za ovaj utorak, 16. veljače, najavljuje predavanje koje će u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Varaždin, Hallerova aleja 1/II, početi u 18 sati. Predavanje pod nazivom “Imago—partnerski odnos za novo doba” održat će obiteljska, gestalt i imago psihoterapeutkinja Ljiljana Bastajić, specijalist psihijatar. Ulaz na predavanje je besplatan, a više informacija možete dobiti na web stranicama www.dugan.hr i www. pou-vz.hr.

Dugan

16. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 11

12 Poslovni svijet

16. veljače 2010.

HGK Novi predsjednik RH s gospodarstvenicima iz županije

IVO JOSIPOVIĆ

Izvoz nužan za rješavanje dugova BAMBI

Nova kolekcija proljeće/ljeto VARAŽDIN - Slijedeći najnovije trendove u dizajnu dječje obuće te poštujući visoke standarde kvalitete, Bambi je predstavio novu kolekciju za proljeće/ljeto 2010. koja se od sredine veljače nalazi u Bambi prodajnim mjestima.

- Djeca i njihovi roditelji i ove sezone mogu birati između više od 250 modela, veličina od brojeva 16 do 35, koji su izrađeni od prirodnih materijala i s anatomskim uloškom - ističu u Bambiju, poznatom hrvatskome brandu koji svoj uspjeh temelji na dugogodišnjem iskustvu i visokim standardima u proizvodnji dječje obuće.

ATP IGREC

Opet ništa od stečaja VARAŽDIN – Obustavljen je postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad ATP IGREC transportima, koji su u kolovozu predložili vozača, navodeći da im se neredovito isplaćuju plaće i druga materijalna davanja. “Budući da je tijekom prethodnog postupka postao sposoban za plaćanje jer mu žiro-račun više nije blokiran, čime je prestao stečajni razlog. Uz to, nije ni prezadužen, pa je trebalo obustaviti prethodni postupak bez obzira da li dužnik duguje predlagateljima još zadnju plaću”, ističe se u rješenju kojim su ukinute i mjere osiguranja.

ŽUPANIJA

Ugovor o mikrokreditima VARAŽDIN – Varaždinska županija i 20 općina i gradova potisalo je Ugovor o subvenciji kamatne stope za dodjelu poduzetničkih kredita u sklopu projekta “Lokalni projekti razvoja Mikrokreditiranje”. Tako će uz Županiju i Ministarstvo gospodarstva, s 1 do 2 posto kamatu sufinancirati i Bednja, Trnovec, Petrijanec, Ljubeščica, Vinica, Breznički Hum, Sračinec, Ivanec, Cestica, Novi Marof, Ludbreg, Trnovec, Lepoglava i D. Voća, Klenovnik, Vidovec, Martijanec, Mali Bukovec, Beretinec i Sv. Ilija.

Gospodarstvenici očekuju promjene radi izlaska iz krize, a zatim i za razvoj

“Dosta je podjele novca bez kriterija i natječaja” Uz nelikvidnost, dodjela državnih potpora bez jasnih kriterija te neučinkovitost tijela državne i lokalne uprave isto su prepreka gospodarstvu, kao i javna nabava Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Nelikvidnost je, kako je upozorio predsjednik HGK Varaždin Čedomil Cesarec tijekom susreta varaždinskih gospodarstvenika s novoizabranim predsjednikom RH Ivom Josipovićem, postala glavni problem koji treba hitno riješiti, ali tu je još niz drugih problema.

Bez afera

- Dodjela državnih potpora bez jasnih kriterija te neučinkovitost tijela državne i lokalne uprave također su prepreka gospodarstvu, kao i javna nabava gdje za par kuna razlike posao dobivaju uvoznici nekvalitetne robe, a ne domaća poduzeća, što posebno vidimo u drvnoj industriji.

Stoga očekujemo promjene radi izlaska iz krize, a zatim i da se razvijamo. Uredno plaćamo poreze, ovdje nemamo repove privatizacije iz ranih 90-ih godina, imamo više od 350 stranih poduzeća bez da se čulo za korupciju, no dosta je podjele novca bez kriterija i

javnih natječaja, a onda je sve u našim rukama - naglasio je Cesarec, spominjući privilegirani položaj brodogradnje.

n

e uvede li se bolji nadzor proizvoda, proizvodnja će se seliti u Kinu Da su nužne promjene oko javne nabave, zornim je primjerom potkrijepio Dragutin Drk, generalni direktor Vindije.

- Ove smo godine za dlaku prošli kod nabave svježe piletine za naše studentske centre, a glavni konkurent

bila nam je brazilska piletina - odnosno poduzeće. Vrijeme je da i mi razmislimo o svojim certifikatima kakve imaju druge zemlje, a kako nam se ne bi događalo da doma gubimo poslove iako nudimo približno istu cijenu - upozorio je čelnik najvećeg varaždinskog poslovnog sustava.

Svi u Kinu?

Dodao je da bi naša diplomacija što prije trebala riješiti odnose s Crnom Gorom, a ne čekati rješenja u paketu s drugim zemljama u okruženju, budući da Vindija jedina mora plaćati i carine i prelevmane.

Isto tako ukazao je da se zbog lošeg pregovaranja za sredstva iz EU fonda IPARD ne

mogu natjecati veliki sustavi koji imaju izvozni broj, među kojima su i članice poslovnog sustava Vindija.

Da se prilikom pregovora s EU nije dovoljno vodilo računa o domaćem gospodarstvu, složio se i direktor MIV-a Franjo Turek izražavajući sumnju da će naše tvrtke uspjeti uskladiti svoje poslovanje s direktivama o zaštiti okoliša u predviđenim rokovima.

Isto tako ukazao je na nužnost uspostave certifikacijskih tijela kao zaštite od ponude robe slabije kvalitete, napominjući da ukoliko ona izostanu bit će prisiljeni razmišljati o zatvaranju dijela proizvodnje i uvozu iz Kine, poput nekih drugih.

Država mora biti uključena u sustav multilateralnih kompenzacija jer ne samo da je to pravedno, budući da nekoga pritišće da plati davanja, a on istovremeno ima potraživanja od državnih tvrtki ili tijela, nego i zbog toga što država dosta toga ne uspijeva naplatiti, istaknuo je u srijedu novoizbrani predsjednik Ivo Josipović prilikom obilaska Varaždinske i Međimurske županije. Govoreći o tome gdje vidi mogućnost da pomogne gospodarstvu kao predsjednik, Josipović je spomenuo nabavu vojne opreme te je istaknuo da gospodarska diplomacija mora više pomoći povezivanju domaćih poduzeća i stranih tržišta, a njegove posjete stranim zemljama pratit će gospodarstvenici koji moraju imati razrađene projekte. Novoizabrani predsjednik najavio je i osnivanje jakog gospodarskog savjeta koji će predlagati rješenja poput pojednostavljenja propisa koji koče gospodarstvo te promjena u poreznoj politici radi rasterećenja gospodarstva. - Aktualne mjere za pomoć gospodarstvu su u redu, ali nisu dovoljne.

Treba ojačati proizvodnju i izvoz jer bez toga nećemo moći servisirati vanjske dugove - upozorio je Josipović.

Poduzetnicima kočnica i neučinkovito sudstvo Na teškoće koje izaziva neuredan platni promet upozorio je i Franjo Beser iz ludbreškog Grafičara, a Miljeko Vitković iz Vodogradnje na neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Nakon što je Josip Repalust, direktor Magme, upozorio na slabu učinkovitost pravosuđa, javio se i Josipović.

- Suočili smo se s korupcijom, podigli razinu obrazovanja u sudstvu gdje su ostali mlađi suci, čime nastojimo da se odluke prvog stupnja donesu u roku od godinu do dvije - naglasio je Josipović te se založio za jačanje trgovačkih sudova i vraćanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za zaštitu zakonitosti u parničnim postupcima.

Novi predsjednik u HGK

DOZNAJEMO Riječki Autotrans otvorio Turističku poslovnicu Varaždin u zgradi Janje u Kukuljevićevoj ulici 17

Poslovnica uz 50 godina bavljenja turizmom VARAŽDIN - U sklopu aktivnosti povodom obilježavanja 50. obljetnice bavljenja organiziranim turizmom, riječki Autotrans u četvrtak je upriličio i svečano otvaranje Turističke poslovnice Varaždin u poslovnoj zgradi Janje u Kukuljevićevoj ulici 17.

- Iako nam je ovaj pozamašni broj godina donio titulu jedne od najstarijih agencija u Hrvatskoj, svakako je bitno naglasiti da su to samo podaci i činjenice koje Turističkoj agenciji Autotransa osigura-

vaju čvrste temelje i iskustvo koje se uspješno modificira prateć i svjetske trendove - ističu u Autotransu, poslovnom sustavu s gotovo tisuću zaposlenika u različitim domenama, od javnog prijevoza u domaćem i međunarodnom prometu te turizmu, pa do trgovine, servisnih usluga i gospodarenja nekretninama.

Turistička agencija Autotransa u svojoj ponudi ima sve turističke usluge, a otvaranjem poslovnice Varaždin, koju vodi Vera Kanjuga Star-

čević, usmjerit će se i na dovođenje, odnosno upoznavanje domaćih i inozemnih gostiju s povijesno i kulturološki bogatim varaždinskim krajem.

- Dio poslovnog plana posebno je usmjeren na obnavljanje lovnog turizma, te angažman u doprinosu značajnijeg pomaka potražnje za turističkim proizvodima Varaždina i cijele regije - naglašavaju u riječkoj turističkoj agenciji, dodajući da će rezultati biti vrlo brzo vidljivi s obzirom na infrastrukturu poduzeća.

Autotrans namjerava i dovesti goste u Varaždin

Poslovni svijet 13

16. veljače 2010.

Energetski

kutak

Kako povećati učinkovitost grijanja?

K

ako bi povećali učinkovitost i raspoloživost sustava grijanja te time smanjili troškove grijanja, važno je pridržavati se nekih pravila i uputa. Kod centralnog grijanja potreno je jednom godišnje i to prije početka sezone grijanja provjeriti instalacije i plamenik, jer zaprljani plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje, a time i manju učinkoviDavor Cikač tost sustava. Barem jednom dipl. ing. el., tajnik godišnje trebalo bi provjeriti davor.cikac@energo-consult.hr prohodnost dimnjaka. Cijevi www.energo-consult.hr 095 840 8300 koje prolaze kroz negrijane prostore trebalo bi izolirati, kao i spremnik vode (bojler). Radijatore treba redovito čistiti da se ne smanji prijelaz topline i ne smije ih se zaklanjati zavjesama i namještajem da ne smanjimo njihovu učinkovitost. Uz navedeno, radijatore je potrebno redovito ozračivati i povremeno čistiti od kamenca. Važno je imati kotao sa što većim stupnjem iskoristivosti, a energetski najefikasniji je kondenzacijski kotao. Novim kondenzacijskim kotlom u odnosu na neki drugi novi kotao postižu se uštede od 10 do 15%. Općenito novi kotao u odnosu na kotao stariji od 15 godina ima veću učinkovitost za 15-20%. Ukoliko zamijenimo stari kotao od 20 godina na loživo ulje novim kondezacijskim kotlom na plin dobivamo uštedu za energent od 73% uz povrat investicije od tri godine. od grijanja drvom peć mora biti kapaciteta koji odgovara veličini prostorije ili potrebama sustava grijanja. Spremište za drva mora biti suho da se drva ne ovlaže. Za postizanje boljeg izgaranja i učinkovitosti, cjepanice ne bi trebale biti deblje od 15 cm. Prilikom loženja nije poželjno pretrpavati ložište drvima, već je bolje ložište puniti manjim količinama drva. Kod kamina vrata bi trebala biti zatvorena kada nije u funkciji da se spriječi gubitak topline kroz dimnjak. Zamjenom stare peći na drva učinkovitijom novom peći ili kotlom na drva ušteda iznosi i do 50% drva. koliko vam je električna energija jedini dostupni energent, preporuka je ugraditi dizalicu topline. Dizalica topline troši približno 2,5-4 puta manje električne energije nego električni radijatori ili peći.

K

U

Prava

odluka

Status quo zamka (SQ)

D

onositelji odluka često se boje preuzimanja odgovornosti u uvjetima rizika te se zbog toga vrlo često odlučuju za status quo alternativu.

Odmaknuti se od status quo stanja znači poduzeti određene akcije, a to znači i preuzeti određenu odgovornost, izlagati se mogućim kritikama i žaljenju Nina Begičević zbog nastalih posljedica! doc. dr. sc. straživanja i eksperimenti potvrđuju privlačnost status quo pozicije. Dvije vrste poklona otprilike iste vrijednosti (šalica i čokolada) podijeljeni su grupi ljudi. Polovina ih je primila šalicu, a polovina čokoladu. Nakon toga im je dana mogućnost da zamijene dobiveni poklon (šalicu za čokoladu i obrnuto). koro nitko se nije javio za zamjenu! Zašto? Ljudi smatraju da je veći rizik ići nešto mijenjati nego zadržati postojeću situaciju, što naravno nije točno. Pokrenuti promjene ili ne, ovisi o situaciji.

Pokazano je da se ljudi osjećaju lošije zbog loših događaja koje uzrokuju akcijom, nego zbog loših događaja koji nisu rezultat njihove akcije, već pasivnosti. Primjerice, imamo dionice I i razmišljamo o prodaji tih dionica i ulaganju novca u dionice II. Ipak se odlučujemo da to nećemo učiniti i kroz nekoliko mjeseci vidimo da smo mogli zaraditi 2000 eura da smo prodali svoje prvotne dionice I i preusmjerili ulaganja u dionice II, ali nismo. olje ćemo se osjećati ukoliko smo postupili na taj način, nego da smo prodali svoje prvotne dionice I, dobiveni novac uložili u dionice II i nakon nekoliko mjeseci vidjeli da je naša odluka bila kriva i da bismo zaradili 2000 eura da smo zadržali dionice I. okušajte odgovoriti u kojoj situaciji biste se vi osjećali lošije? I na kraju nekoliko savjeta za izbjegavanje SQ zamke: Nikada ne razmišljati o SQ kao jedinoj alternativi. Uvijek treba imati na umu koji su naši ciljevi i ispitati kako SQ djeluje na njih. Uvijek gledati SQ iz perspektive budućnosti i sadašnjosti.

I

S

B P

14 Crna kronika

16. veljače 2010.

I TOGA IMA Umjesto korisnika usluga, wellness centar posjetili sudski izvršitelj i policajci

Vlasnik morao napustiti svoje poslovne prostore zbog spora

PU VARAŽDINSKA

Još lani Magma na javnoj dražbi od banke kupila objekt u Međimurskoj ulici, ali ni danas ga ne može koristiti

Trojka počinila niz razbojstava

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN - Umjesto da dočekuje korisnike usluga wellness centra čiji je objekt lani kupila njegova tvrtka Magma, direktor Josip Repalust morao je napustiti prostore u vlasništvu svog poduzeća u nazočnosti sudskog izvršitelja te jakih policijskih snaga.

Magma vlasnik

Ovaj nesvakidašnji prizor koji se u petak mogao vidjeti u Međimurskoj ulici, posljedica je sudskih sporova između poduzeća Amawa i Magma, odnosno njihovih vlasnika, koji se vode već gotovo godinu dana, ali kraj im se još ne nazire. Njih zacijelo ne bi bilo da se objekt wellness centra nije našao na javnog dražbi koja je održana kod javnog bilježnika Jegode Vajdić Sevšek 2. siječnja prošle godine.

- Nekretnina, čiji su prijašnji vlasnici bili u jednakom omjeru Jadranka i Miroslav Kos, bila je upisana na fiducijarnog vlasnika Hypo Alpe Adria bank, a Magma je bila prisutna na dražbi kao jedini zainteresirani kupac. Tjedan dana nakon toga sklopljen je i ugovor o kupoprodaji nekretnine između spomenute banke i Magme - pojašnjava Repalust.

Poduzeće je, kako dodaje, položilo cjelokupnu cijenu od gotovo dva milijuna kuna na račun javnog bilježnika na čiji je prijedlog tijekom ožujka Magma upisana kao vlasnik nekretnine te platila porez. Međutim, i nakon toga objekt nije mogla koristiti Magma, budući da ga poduzeće Amawa i dalje nije željelo napustiti.

Tužba Amawe

- Štoviše, 2. travnja prošle godine iz Općinskog suda,

Policija je prijavila počinitelje pet kaznenih djela razbojništva i jedan pokušaj razbojništva. Riječ je o hrvatskim državljanima starosti 28, 30 i 31 godinu.

Zadnje razbojstvo izvršili su 19. siječnja ove godine u 19.20 sati u trgovini „Konzum“ u mjestu Greda, a 20 minuta prije toga u Gornjem Ladanju gdje su novac uzeli i 2006. godine.

Trgovina Konzuma, ali u Vinici, bila je na njihovoj meti i 30. prosinca prošle godine, a razbojstvo su počinili i 15. siječnja ove godine u mjestu Šemnica na području PU krapinsko-zagorske.

Dan ranije pokušali su razbojništvo u „Konzumu“ u Podevčevu.

gdje predmet vodi sutkinja Vesna Jakopec, zaprimamo tužbu protiv Magme i Hypo Alpe Adria banke koju su podigli Miroslav i Jadranka Kos radi utvrđivanja ništavnosti ugovora te uspostave ranijeg zemljišno-knjižnog stanja prisjeća se Repalust, dodajući da su oba tuženika dala odgovor na tužbu u kojem su se u cijelosti usprotivili tužbenom zahtjevu.

Kako bi napokon došli i u posjed nekretnine u svom vlasništvu, Magma podiže tužbu protiv poduzeća Amawa te Jadranke i Miroslava Kosa

s

lučaj u petak nije željela komentirati Jadranka Kos, no rekla je da je sve po zakonu radi predaje u posjed nekretnine. Nakon toga dogodila se ključna stvar u sporenju dviju strana.

- Na ročištu održanom 9. rujna prošle godine tuženici traže prekid postupka do okončanja prethodnog postupka, dakle ništavnosti ugovora.

Takvom zahtjevu Amawe, odnosno supružnika Kos, sud udovoljava, a rješenje o prekidu Magma zaprima 23. rujna te se žali Županijskom sudu, ali se žalba odbija u rješenju koje zaprimamo 28. prosinca - doznajemo od Repalusta koji dodaje da je u međuvremenu, točnije 11. studenog, održano ročište radi utvrđivanja ništavosti ugovora na kojem je određeno da će se ovom spisu priklopiti i spis prekinutog predmeta, te su usvojeni dokazni prijedlozi.

Vidjevši da neće tako skoro moći doći u posjed kupljene nekretnine, u Magmi se početkom godine odlučuju na – ulazak u objekt.

PRAVA IZ RADA

Nije plaćala djelatnicu

Umjesto korisnika usluga, u petak su u wellness centar ulazili policajci

ŠTO JE PRETHODILO Magma sama ušla u posjed wellness centra

Iz centra zbog smetanja posjeda - Budući da više nismo mogli trpjeti štetu zbog nemogućnosti korištenja kupljenog objekta, 16. siječnja ove godine promjenom brava Magma stupa u posjed nekretnine. Pet dana nakon toga zaprimamo tužbu Miroslava i Jadranke Kos radi smetanja posjeda. U njoj se, uz ostalo, navodi da bi našim ostan-

kom pretrpjeli štetu veću od 500.000 kuna, pa se traži da predamo u miran i nesmetan posjed poslovni prostor. Sud je udovoljio tom zahtjevu, a mi smo u petak morali napustili nekretninu u našem vlasništvu, ali smo prije toga podnijeli žalbu na rješenje o određivanju privremene mjere - pojašnjava Repalust.

STAV Vodstvo Magme tvrdi da nije ravnopravno u sudskim sporenjima s Amawom i njezinim vlasnicima

Repalust: A što je sa štetom nas, vlasnika centra?

Predstavnici Magme mirno su u petak napustili svoje prostore

Žalosno je da ni nakon godinu dana od kada smo na javnoj dražbi kupili poslovni prostor u Međimurskoj ulici varaždinsko pravosuđe ne uspijeva riješiti tužbu koju su protiv Magme i Hypo Alpe Adria banke podigli Miroslav i Jadranka Kos radi utvrđivanja ništavnosti ugovora te uspostave ranijeg zemljišno-knjižnog stanja. Zbog toga Magma ni danas ne može koristiti objekt u svom vlasništvu, što joj nesumnjivo stvara štetne posljedice. Njih međutim, sud ne uzima u obzir, ali ima obzira prema štetnim posljedicama koje navodno trpi Amawa koje nikada nije bilo njegov vlasnik, nego samo korisnik, što je i dalje, neovisno o tome što već gotovo godinu dana obitelj Kos nije uopće vlasnik objekta. - Je li to u redu - pita

Repalust. Dosadašnje ponašanje pravosuđa direktora Magme posebno iznenađuje s obzirom na saznanja do kojih je došao.

- Imamo dokumentima potkrijepljena saznanja prema kojima se protiv bivših vlasnika i njihovih tvrtki vodi više prekršajnih postupaka i ovrha, ali i puno težih obrada. Državi nisu platili porez, ne plaćaju ni dobavljačima, a zaposlenicima duguju plaće za više mjeseci, tako da njihova tvrtka Avis Pharm ima blokiran račun i obveze veće od 5,5 milijuna kuna. Zbog toga su nastavili poslovati preko nove tvrtke Amawa, a sada su već pokrenuli i treće poduzeće. Stoga pitam koga se to i zašto štiti - pita Repalust koji se nada da će sud početi brže rješavati sporove s bivšim vlasnicima.

Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je optužni prijedlog, uz kazneni nalog, protiv hrvatske državljanke R. Š. (1973.) zbog počinjenja kaznenog djela povrede prava na rad i drugih prava iz rada.

Optužnim prijedlogom okrivljenicu se tereti da tijekom četiri mjeseca 2009. godine, kao vlasnica obrta, nije prijavila Hr vatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje djelatnicu, zbog čega ona nije stekla status osiguranika i prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te joj nije isplatila niti jednu plaću.

ISPRAVAK

Parnica još od tvrtke Unit-v Parnicu radi povrata 354 tisuće kuna poduzeću Unit-v nisu protiv tvrtke Petrač pokrenuli vjerovnici Unit-v u stečaju 1999. godine, kako smo izvijestili s varaždinskog Trgovačkog suda, već sam Unit - v prije pokretanja stečaja 1998. godine, a po odluci tadašnjeg direktora M. Matkun, prema kojem je i izvršeno kazneno djelo iznude od strane H. Petrača i T. Jandreka, doznajemo od višegodišnjeg odvjetnika Unit-v-a, Borislava Planinca, koje je i podnio tužbu.

16. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 15

16 Školstvo

16. veljače 2010.

Na Lidranu 191 učenik

Donacija nakladničke kuće Pro-mil i 7Plus Regionalnog tjednika stigla je i u OŠ Sračinec

DONACIJA Nakladnička kuća Pro-mil i 7Plus Regionalni tjednik u OŠ Sračinec

Sve veći interes učenika za informatičkom literaturom I ovaj mjesec nastavljena akcija “Hoću biti informatički pismen”, čiji je cilj promicanje informatičke pismenosti, doniranjem informatičke literature osnovnim školama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakladnička kuća Pro-mil i 7Plus Regionalni tjednik nastavljaju akciju „Hoću biti informatički pismen“ čiji je cilj promicanje informatičke pismenosti, doniranjem informatičke literature osnovnim školama.

U OŠ Sračinec, predstavnica nakladničke kuće Pro-mil Mirjana Čilaš predala je vrijednu donaciju nastavniku informatike Nenadu Tesli i ravnateljici Lidiji Valec, informatičke knjige za informatički praktikum i knjižnicu, kako bi djeca što lakše unaprijedila znanje i upoznala rad na računalu kao što su korištenje interneta,

programiranje, izrada web stranica i slično.

Na donaciji su zahvalili rav-

U

školskoj je knjižnici oko 3.000 knjiga, a svake godine taj se broj povećava nateljica Valec te nastavnik informatike Tesla, a učenici su odmah pokazali interes za doniranu literaturu pitajući kada će je moći posuditi. Kako se u školi često provodi projektna nastava uz brojne izvannastva-

ne i izvanškolske aktivnosti, uvijek je potrebna nova literatura kojom se učenici mogu poslužiti prilikom samostalnih istraživanja. U školskoj knjižnici je oko 3.000 knjiga, a svake godine taj se broj povećava.

U OŠ Sračinec izlaze i školske novine pod nazivom Duga. Novine izlaze jednom godišnje, na kraju školske godine. Donirana literatura sigurno će pomoći literarnoj i novinarskoj grupi da svoje radove još bolje opreme. OŠ Sračinec pohađa oko 500 učenika u 20 odjeljenja u matičnoj školi i područnoj školi u Svibovcu u jednoj smjeni, a od 2005. godine ima i status eko škole.

Donirana informatička literatura odmah je pobudila interes

“Otkaz” Eve Čerpinko iz I. OŠ, “Razredni Fakin” Lukrecije Prnjić iz OŠ Trnovec, “Moj kišobran me zove van” Filipa Fidovića iz OŠ Cestica, “Kakvo će biti jutro” Silvije Vađunec iz OŠ Ludbreg, “Učiteljici” Magdalene Skupnjak iz OŠ Trnovec, “O čovjeku” Ive Bušić iz VI. OŠ i “Velke brige čez male oči” Lea Sabola iz OŠ Ludbreg literarni su radovi koji su nakon županijske smotre Lidrana održane u OŠ Vidovec, na kojoj je sudjelovalo 191 učenika, predloženi za državnu smotru. ”Pjesma vrh pjesama” Šimuna Šite Ćorića koje izvodi Petar Brlek iz OŠ Petrijanec te “Veliko odmaranje” Sanje Pilić koje izvodi Helena Petek iz OŠ Šemovec pojedinačni su scenski nastupi koji se upućuju na državnu smotru, a od skupnih “Repa” Lidije Vukalović koju izvode učenici OŠ iz Novog Marofa i Puškinova “Bajka o ribaru i ribici” koju izvode učenici OŠ iz Ivanca.

Od samostalnih novinarskih radova za državnu smotru Lidrana predloženi su “U Africi nema trećega puta” Roberta Kapeša iz škole u Svetom Iliji, “Bizarne priče” Domagoja Lucića iz VI. OŠ , “Vodim mamu u Škotsku” Ivane Friščić iz OŠ Martijanec, “Biste li zasvirali na didgeridoou?”

Anje Kreš iz škole u Sv. Iliji te “Šezdeset i jedna godina zajedničkog života” Teje Horžić iz OŠ Ljubeščica. Od školskih listova predloženi su “Ilek” iz OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija, “Budilica” iz OŠ Vidovec, “Zlatna jabuka” OŠ Martijanec, “Klen” iz škole u Klenoviku i “Koraci” škole iz Lepoglave. Na prosudbu državnom povjerenstvu upućena je i radijska emisija učenika VI. OŠ “Kako se skidaju zvijezde s neba” Leje Novak i Darija Žuneka, te kratki igrani film učenika OŠ Beletinec Vanje Bogdanović, Ivone Martinez i Hrvoja Martineza “Ljubav preko interneta”. (ihr)

16. veljaÄ?e 2010.

Oglas 17

18 Oglas

16. veljaÄ?e 2010.

Urbana kultura 19

16. veljače 2010.

AKTUALNO Pojam Centar za mlade postao nepoznata stavka ili...

Gdje je nestao Centar za ART Dresden: Valentimlade u vojnoj pekari? novo, Sudnji dan!

Prostorije vojne pekare stoje uređene i prazne Nakon otvaranja centra BUKA u prostorima bivše vojne pekare krajem studenoga prošle godine, prostorije koje su se trebale napuniti volonterima varaždinskih udruga te kreativnim mikropoduzetnicima još uvijek zjape prazne. Zašto je to tako saznali smo od korisnika prostora koji su na press konferenciji iznijeli svoje razloge zašto se još nisu uselili u dotične prostore.

Promjena priče

Naime, kako ističu, prostori koje su trebale koristiti udruge V.U.K., Trash, Treća perspektiva, Bronx, Proklukus i mikropoduzetnici Suzana Bernat, Iva Pešut, Sabina Sokač, Mura Pehnec, Melita Kukec i Emil Herceg i dalje stoje prazni.

Razlog tome su promjene nastale nakon što je upravljanje prostorijama preuzeo Tehnološki park Varaždin d.o.o., a koji im se do sada nigdje nije spominjao, te im ponudio vrlo visoke cjene najma, što je suprotno prvim dogovorima i obećanjima da će udruge morati podmirivati samo troškove režija i “hladnog pogona”.

Ujedno, udruge bi nakon što prođu proces inkubacije te postanu “profitabilne” morale izaći iz prostora kako bi se oslobodila mjesta za nove kreativne poduzetnike. Ističu da cijena najma koje plaćaju ostale varaždinske udruge već prije smještene u Križanićevoj ulici iznosi 4 kn/m2 dok je njima ponuđena subvencionirana cjena od 3 €/m2 koja bi u trećoj godini korištenja narasla na čak 6 €/m2! Udrugama koje su

Centar za mlade postao nepoznanica, a u kojem kontekstu je o njemu pričao gradonačelnik - nepoznat

prema ugovoru između Grada Varaždina i UNDP-a koji je dao sredstva za obnovu prostora trebale useliti u prostor do kraja 2009. godine, ponuđeni su, kako ističu, izrazito nepovoljni ugovori. - Ponuđeni se ugovori kose s idejom o neprofitnosti neprofitnih udruga i željom za promicanjem volonterizma i podržavanjem razvoja mikropoduzetnika. Njima nisu definirana nikakva naša prava, već samo obveze. Tražimo priliku

p

onuđeni uvjeti suprotni su od onoga što je obećavano udrugama da uđemo u prostore, sami ih uredimo i opremimo, te priliku da ostvarimo svoje projekte. Da ostvarimo međusobnu suradnju, maknemo mlade s ulica i obogatimo ponudu i život Varaždina, grada kulture - ističu u svom priopćenju te dodaju: - Javni poziv za dodjelu prostora u sklopu budućeg centra mladih na koji smo se javili

Druga strana dala ultimatum!

Svoju stranu iznio je Andrija Petrović ispred Tehnološkog parka, novog upravitelja projektom, koji je istaknuo kako ne zna odakle pojam Centar za mlade, ni u kojem su ga kontekstu do sada isticali gradonačelnik Ivan Čehok te bivši dogradonačelnik Ivan Mesek, te da, kad je u pitanju prostor novoobnovljene zgrade, oduvijek bila riječ isključivo o kreativnom mirkopoduzetništvu.

Udrugama i mikropoduzetnicima je dan ultimatum da potpišu ugovore pod uvjetima koji su im ponuđeni, i to najkasnije do 1. ožujka. Ako ih ne potpišu, bit će raspisan novi javni natječaj.

- Udruge i dalje imaju pravo ući u BUKA-u, ali po uvjetima Tehnološkog parka koji su nepromjenjivi zbog potrebe za samoodrživost projekta - ističe Petrović. Dodaje da u centru kreativne industrije svaki projekt mora biti pod nadzorom s podijeljenom odgovornošću; cijene koje plaćaju stanari moraju imati trend rasta kako bi se stimulirao razvoj; te naposlijetku evaluacija u svim fazama projekta mora biti nepristrana, objektivna i ne smije uključivati milosrđe. - Besmisleno bi bilo staviti projekte koji nemaju tržišnu orijentaciju, ne otvaraju nova radna mjesta, nemaju definirano vrijeme trajanja, plan i razvojnu perspektivu - zaključio je Petrović.

sada je nestao, a nude se vrlo nepovoljni uvjeti pod kojima bi mogli koristiti prostor dodijeljen nam putem javnog poziva.

Nakon otvorenja u studenome pozvani smo u Razvojnu agenciju DAN gdje je sukladno prijašnjim obećanjima dogo-

voreno da će udruge plaćati samo režijske troškove te nije spominjan nikakav najam. Nekoliko dana kasnije pojavila se treća strana, Tehnološki park, te nam se nude neki novi uvjeti, suprotni od ranije obećavanih i dogovorenih. (dk)

/media

Veljača je uglavnom veseo mjesec pun gluposti i ludosti, pa se na to neću ni osvrtati. Stoga maškare, preskupe karnevale, Mesićev intervju i aktualne afere prepuštam drugim koDenis Peričić, mentatorima. Zanimr. sc ma me ozbiljna tema kakva, po običaju, ostaje zasjenjena idiotarijama.

Tko je bio u Dresdenu, ostao je zapanjen čudesnim njemačkim baroknim gradom, čija se arhitektura, na čelu sa slavnom crkvom, može mjeriti s ljepotama Praga, Berlina ili Beča. No sve je to posljednjih desetljeća ponovno izgrađeno, kamen po kamen, onako kako je nekad bilo, prije nego što je 1945. posve uništeno.

Prema nekim objektivnim procjenama, u stravičnoj valentinovskoj noći, u američkobritanskom bombardiranju Dresdena poginulo je najmanje 25.000 ljudi. U napadima na druge gradove - Hamburg, Nürnberg, Mannheim... poginulo je između 300.000 i 600.000 Nijemaca.

A to je nekoliko puta više ljudi nego što ih je poginulo u atomskim gljivama Hirošime i Nagasakija.

O tome se u Njemačkoj i na Zapadu tek nedavno počelo pisati i govoriti. Da se počelo ranije o tome govoriti, sigurno ne bi bilo takvih neonacističkih demonstracija prekjučer u Dresdenu na 65. obljetnicu Sudnjega dana. Ali – prešućivalo se. Prešućivala su se ruska klanja i silovanja, prešućivale su se Churchillove odmazde, prešućivali su se bleiburzi i križni putovi širom Europe. Relativizira se razmjer tih zločina, jer valjda su i nevina djeca kriva za grijehove otaca… Takva prešućivanja otvorila su put Vukovaru i Srebrenici.

No, ništa se ne mijenja: prešućuju se i danas civilne žrtve zapadnjačkih ofenziva u Afganistanu i Iraku, prešućuju se guantanami, prešućuju se kineske tiranije.

I ostat će tako sve dok su karnevali, gluposti i senzacije bitnije od ljudskih života!

20 Kulturni obzor

U D-duru Koncert pjevačkog zbora Milleniuma

16. veljače 2010.

VALENTINOVO Voljeti isprekidano, napreskokce, nemarno, nepažljivo, ishitr

O ljubavi, s lju

U

subotu, 13. veljače, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu održan je humanitarni koncert Pjevačkog zbora „Millenium“ koji već dvanaest godina s mnogo entuzijazma i ljubavi vodi dirigentica Ružica Kapitan. Koncert je održan pod motom Darko RUŠEC “Pjesmom do srca” za profesor gitare u one koji vole – povodom Glazbenoj školi Varaždin Valentinova i za one koji pate - postradale na Haitiju, za koje se skupljao dobrovoljni prilog. oncert je počeo pjesmom Zdenka Runjića „Vjeruj u ljubav“, a još smo čuli od istog autora „Jedna suza sja“ i „Našoj ljubavi je kraj“.

Mezzosopranistica, Martina Kapitan Bregović otpjevala je ariju „Rosine Una voce poco fa“ iz opere „Seviljski brijač“ Gioacchina Rossinija i „Am I that easy to forget“ W.S. Stevensona. lanka Tkalčić-Breglec, mezzosopran, izvela je „Er, der Herrlichste von allen“ iz ciklusa „Život i ljubav žene“ Roberta Schumana i ariju „Meine Lippen, sie küssen so heiss;“ iz operete „Giuditta“ Franza Lehara.

K

B

P

jevački zbor Millenium izveo je i pjesmu „Varaždinska kavana“ varaždinske pjesnikinje Ružice Juras koju je uglazbio Ivan Mežnarić. roz program je vodio varaždinski glumac Zdenko Brlek koji je i recitirao pjesme Dobriše Cesarića. esna Leljak-Petković uz glasovir je pratila sve pjesme i odlično se stopila s zborom i solisticama.

Mnogobrojna varaždinska publika koja pomno prati rad i uspjehe zbora Millenium i njihove voditeljice i dirigentice Ružice Kapitan, imala je priliku uživati u ovom uistinu divnom i ambicioznom dvosatnom nastupu ovog višestruko nagrađivanog zbora. Nadam se da će nas zbor Millenium i nadalje ugodno iznenađivati svojim maštovitim i fascinantnim nastupima.

K

V

Stara priča. Ne može biti jednostavnije. Voliš manje nego što voliš i voliš više nego što voliš Piše: JA (ona; ti) JA (on; ti)

ONA: To su uvijek iste stvari.

ON: Ma nemoj.

ONA: Samo da si mi odmah rekao kako se zoveš, ovo se nikad ne bi dogodilo!

ON: Ali, ovo je ono glavno što se zbilo.

ONA: Stalno odlaziš, i stalno se vraćaš.

ON: Spavaj, prerano je, spavaj. I cijelo si vrijeme šutjela.

ONA: Tu si, i nisi tu. Tjeraš po svome!

ON: Znam tko si, i ne znam tko si. I ne znam tko nisi.

ONA: Jesam li to ja, ako nisam ja? Jesi li to ti - ako nisi ti?

ON: To je naš zajednički dnevnik.

ONA: Strogo povjerljivo bilježenje. Ne virkaj mi preko ramena.

ON: Adresa ispravna, broj stana točan, ali kao da sam pogriješio.

ONA: I nema te, nema. Cijeli tjedan već.

Tu si i nisi

ON: Zašto sa sobom svuda vući taj teret...

ONA: Kako - još jedan sanduk? Nikad kraja.

ON: A što će ostati od mene ako mi oduzmeš sva imena, sve nazive?

ONA: Promatram te bez riječi! Vidim te prvi put! Halooo!

Zajedno ćemo nadijevati sva imena, svima, svemu, i svakom, i svugdje!

ON: Kao da toga nisam svjestan...?

ONA: I nisi. Zato ćemo zajed-

no pisati...

ON: ... slikati...

ONA: ... putovati...

ON: nev idljivo, nečujno, nedohvatno...

ONA: ...napamet...

ON: ... sagraditi...

ONA: ... podići...

ON: Od početka do kraja.

ONA: Stara priča.

ON: Ispripovijedano neispripovijedana. Iz tvojih usta u tko zna čije uši.

ONA: Slijediš me u stopu kao da te pratim u stopu.

Č

ujte, što se to ovdje događa?

ON: ...?

ONA: Tvoji portreti moji su; tvoje stvari moje su; tvoji snovi moji su.

ON: Ti pišeš meni, ja pišem tebi.

ONA: Zajednički, ujedno, sustopice, na isti način, kano jedna, jedan, jedno.

ON: Samo toliko pamtiš.

Koliko je crno pod noktom. O meni. O nama.

ONA: Još i manje, i najmanje.

ON: Hoću ostakljena vrata!

ONA: Hoću ostakljeni krov!

ON: Nećeš ti mijenjati moje rečenice...

ONA: Samo se drzni dirnuti moje promjene!

ON: Ni u što i ni u koga nisam siguran. Tako je to.

ONA: Ako ovo nije voće - što je onda. Ako ovo nije kiša - što je? Ako ti nisi ti - a...?

ON: Ne, ne možeš ti biti takva.

ONA: Kakva, reci, kakva?

ON: Takva, onakva, nikakva, svakakva.

Pišeš moje knjige

ONA: Neznano kako. Neznano kamo. Neznano gdje.

Neznano zašto. S nepoznatim nekim.

ON: Dat ću ti ime. Bit će to tvoje prvo ime. Dosad nisi imala nijedno ime.

ONA: Dat ćeš mi ime. Dat ćeš mi sliku. Dat ćeš mi sve ono što nemaš i čega još nije ni bilo.

ON: ...

ONA: Ne može biti jedno-

stavnije.

ON: Pišeš moje knjige.

ONA: Gledaš mojim očima.

ON: Ideš mojim stopama.

ONA: Svađaš se mojim svađama.

ON: Sam stvaram situacije u kojima ću biti osporen.

ONA: Ja i dalje sjedim mirno i kažem: “Je l’ ti čuješ što ti kažem?”

ON: Nemam ja vremena za raspravljanje s tobom!

ONA: Kao prvi, kao deseti, kao po stoti put!

ON: Vidio sam te i nisam te vidio.

ONA: Ostaj bez komentara o dobru i o zlu u dobru i u zlu!

ON: Ti pitaš mene, ja pitam tebe.

ONA: Ne stajem ni na čiju stranu.

ON: Bila si za.

ONA: Jesi li ti uopće čuo što sam rekla?...

ON: Sad je na mene red da govorim?

ONA: Držim li te za ruku osjećam kako se treseš kada se smiješ.

ON: Na koju kartu igraš?

ONA: Ako već do sada nisi, nikad to i nećeš pogoditi.

ON: Da, do danas nisam znao, a sada sigurno znam tko si.

ONA: Što je, koga još ipak čekaš?

ON: Nikad nisam znao manje o tebi.

ONA: Film koji se vrti samo za tebe.

ON: Kada te volim - tada ne znam ništa drugo.

ONA: Ako te volim - onda ne znam ništa drugo.

Kulturni obzor 21

16. veljače 2010.

reno, kao oči u glavi, kao ne znam što

ubavlju

GMV Susret s umjetnikom – Stari grad, u četvrtak, 18. veljače, u 19 sati

Izložba i razgovor s Nenadom Opačićem U ciklusu programa „Susret s umjetnikom“ Gradskog muzeja Varaždin, prvi ovogodišnji gost bit će varaždinski akademski slikar Nenad Opačić.

Izravni povod razgovoru koji će voditi književnik i kolumnist Regionalnog tjednika mr. Denis Peričić, bit će nedavna Opačićeva monografija, koja je u prigodi 60 godina života i 50 godina autorova rada s velikim uspjehom predstavljena u Varaždinu i Zagrebu.

Varaždinskoj, hrvatskoj, pa i široj europskoj publici Nenad Opač ić

prepoznatljiv je po svojim slikama i skulpturama prepoznatljivog (post) modernističkog stila i jedinstvenog artističkog rukopisa kojima objedinjuje i tako raznorodne motive kao što su oni iz ciklusa Kiborg, Corpus Christi, Masline, Jedra, Portali, Signali i lokomotive, Otpadi, Molloy, Malone umire, Slike ni za što…

Program u Starom gradu počinje u 19 sati, a prije razgovora s umjetnikom bit će otvorena i ilustrativna izložba Opačićevih djela, koju je postavila kustosica Elizabeta Igrec.

Nenad Opačić

ZNANSTVENI SKUP

U počast dr. Z. Bartoliću

Mickey i Minnie

Ivica Šiško: U smokvi, akrilik na platnu, 2008.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC Slikarstvo Ivice Šiška

Srce moje i tvoje u ljubavi stoje

Slike koje rađaju Svaka umjetnina kao utroba bezbroj mogućih slika Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Auguste Rodin: Ljubavnici

U Izložbenom prostoru čakovečkog Centra za kulturu otvorena je 11. veljače izložba “Otvoreni ciklus/ Otvoreni prostor” suvremenog hrvatskog slikara i grafičara Ivice Šiška.

Do 7. ožujka ove godine moći će se razgledati njegovih najnovijih petnaest akrilika na platnu, ciklus slika nastalih u razdoblju od 2005. do 2009. godine.

Prvu samostalnu izložbu imao je još kao 18-godišnjak u svom rodnom Livnu 1964. godine, a zatim su slijedile

O

d Plavog poskoka do Ulaska u bjelinu

Zameo ih vjetar

još mnoge - sve od Sarajeva, Zagreba, Splita, Subotice, Dubrovnika i Novog Mesta do Đakova, Stobreča, Milne, Malog Borištofa, Bonna i Rijeke... kao i skupni nastupi diljem svijeta.

Dobitnik je brojnih (među nj ima i m e đunaro dnih) nagrada za crtež, grafiku, akvarel (Zagreb, Sombor, Karlovac, Barcelona, Rijeka). Nosilac je Vjesnikove

kih dvojbi što prožimaju ljudsko biće”, a njegova kolegica Jolanda Todorović dodaje: “Savršeni red prirode postaje savršeni nered individualnosti, osebujan i neponovljiv.”

Otvorene šifre

nagrade “Josip Račić” 1981. godine.

Energija slike

Ivica Šiško sada je redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Objavio je brojne grafičke mape (samostalno ili u suradnji s drugim umjetnicima) - npr. u tehnici bakropisa, akvatinte, suhe igle.

Likovni kritičar Milan Bešlić u popratnom slovu o

F

ragmenti i cjeline kao da se ljubavlju zrcale jedni u drugima Šiškovoj poetici ističe njegovo - “organičko ishodište”, “izrastanje djela iz vlastite povijesti”, “duhovno ozračje dubokih egzistencijalistič-

Ove najnovije umjetnine, nazvane, primjerice, “Fatamorgana”, “Nova slika”, “Otvoreni prostor”, “Odsjaj”, “Poslije podne”, “U smokvi” svojevrsni su konglomerati u ulozi tkiva koji su potencijalno uzajamno ulančani poput Šiškove samosvojne likovne poeme. Stoga ta platna kao da se naprosto slijevaju jedna u druga, ničući jedna iz drugih, omogućavajući jedna druga međusobnošću gotovo opsesivnih likovnih motiva.

Autorova ornamentika pritom doživljava metamorfoze koje iznjedruju slike unutar slika, likovne zapise unutar svakog slikovnog zapisa.

Umnogostručenost fragmenata (glazbala) i neiscrpno međuprožimanje prostornih slojeva (koncertnih podija) dokazuju vitalnost ne samo jednog slikarskog svijeta nego i onog u kojem se on zatekao i iz kojeg je proistekao.

Z AGREB, Č AKOVEC – Dvodnevnim znanstvenim skupom u Zagrebu i Čakovcu, u petak i subotu obilježit će se 80. obljetnica rođenja i prva obljetnica smrti uglednog i plodnog znanstvenika, književnika i pedagoga dr. sc.

Zvonimira Bartolića.

Prvi dan skupa bit će održan u prostorijama Kajkavskog spravišća u Zagrebu. O Bartolićevu opusu govorit će Joža Skok, Ernest Fišer, Zvonko Kovač, Denis Peričić, Đuro Vidmarović i Stijepo Mijović Kočan.

Nastavak skupa održat će se u subotu, 20. veljače, u Čakovcu. Program počinje u 9 sati otkrivanjem spomen-ploče dr.

Bartoliću na njegovoj obiteljskoj kući u Ulici Ruđera Boškovića 22, a nastavlja se u 10 sati u dvorani Matice hrvatske u Parku Rudolfa Kropeka 2. Nova izlaganja o dr. Bartoliću tom će prilikom priopćiti Dragutin Feletar, Božica Jelušić, Alojz Jembrih, Ivan Zvonar, Hrvoje Petrić, Josip Šimunko, Stjepan Hranjec, Tomo Blažeka i Franjo Martinez.

ZLATI AJNGEL

Izvrstan Zanki

Do 21. veljače u Galeriji Zlati ajngel može se razgledati izvrsna izložba Josipa Zankija.

Zadranin Zanki jedan je od trenutačno naših najcjenjenijih likovnih umjetnika.

Izložba naslovljena „Oltar“ posvećena je bajkovitim šumskim krajolicima i mitološkim bićima poput patuljaka i trolova, a nadahnuta je stvarnim prirodnim ljepotama i metaforičkim vilinskim svijetom Velebita. (dp)

22 Duplerica OTKRIVAMO Veliki hodočasnički

16. veljače 2010.

putovi i kroz našu županiju (5)

KARNEVALI Po gradovima i se

Na koju

Najbolja maska pod kapom nebeskom

Proštenje u Krašiću, jednoj od Stepinčevih vjersko-turističkih destinacija

Projekt Hrvatske i Rima U perspektivi se može nagovijestiti i Stepinčev međunarodni peterokut Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN

Ponuda Stepinčevog hrvatskog četverokuta namijenjena je vjernicima, izletnicima i turistima koji žele autobusom, automobilom ili na drugi način, prema vlastitom rasporedu, pohoditi četiri ključna mjesta u Hrvatskoj, značajno vezana uz boravak i aktivnosti blaženika Alojzija Stepinca. To je tematski vjersko-turistički itinerar koji poglavito sadrži obilazak Stepinčevih vjersko-turističkih destinacija (Krašić, Zagreb-Kaptol, Mariju Bistricu i Lepoglavu). U perspektivi se može nagovijestiti i Stepinčev međunarodni peterokut, itinerar kojem bi se priključio i Rim, što bi mogao biti i međunarodni projekt Hrvatske i Italije, odnosno Vatikana.

Četverokut

Stepinčev hrvatski četverokut tipičan je kulturni tematski put, kakv i su u Europi u velikoj modi, ali i dio obogaćenog europskog turističkog proizvoda. Riječ je o tematskom itineraru, za čiji se obilazak priprema iscrpan vodič s kartom koji sadrži podroban opis svakog

SVETIŠTE Čudo kakvo još nije uspjelo dobiti ni Međugorje

Hoće li biti Stepinčeva spomenika Lepoglavu prije svega obilježava spomenički kompleks pavlinskog samostana, crkve i gostinjca. Nakon ukinuća pavlinskog reda 1786. kompleks preuzima Čazmanski kaptol i prodaje ga državnom eraru 1851., koji ga preuređuje u zatvor. Nakon Domovinskog rata samostan je izdvojen iz kompleksa zatvora te je s crkvom i gostinjcem poklonjen Zagrebačkom nadbiskupskom stolu.

Ovaj kompleks jedan je od najznačajnijih hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika.

Kao zatvor, ovaj je kompleks

odredišta.

Stepinčeve vjersko-turističke destinacije su različite veličine i turistički različito razvijene.

Selo Krašić, danas sjedište istoimene općine, udaljeno tek se nakon Domovinskog rata počelo uređivati i komu-

o

vaj se vjerskoturistički projekt temelji na svetištu Majke Božje Bistričke nalno opremati. U Krašiću susjednom selu Brezariću rodio se 1898. Alojzije Stepinac. On je kršten u župnoj crkvi Sv. Trojstva u Krašiću, tamo je služio svoju prvu svečanu misu, a od 1951. u

„udomio“ mnoge znamenite povijesne osobe, među kojima i pokojnog kardinala Alojzija Stepinca koji je tamo proveo razdoblje od 19. listopada 1946. do 5. prosinca 1951. godine. Bio je smješten u novoizgrađenoj centralnoj zgradi lepoglavskog zatvora, tzv. „zvijezdi“, a na raspolaganju su mu bile dvije međusobno povezane prostorije, jedna s posebnim oltarom za molitvu, a druga za boravak.

Danas se u baroknoj obnovljenoj crkvi u Lepoglavi može razgledati povijesni Stepinčev oltar iz lepoglavske kaznionice.

kućnom pritvoru tu je proveo ostatak života i umro 1960. Na prvom katu kurije župnog dvora u Krašiću uređene su dvije spomen-sobe u kojima je preminuo. To je ključni vjersko-turistički sadržaj u Krašiću vezan uz Blaženika. Župna crkva u kojoj je kardinal Stepinac služio svetu misu druga je vjersko-turistička atrakcija u Krašiću. Ispred ove crkve je postavljen spomenik blaženiku, kipara Poljana. U etnografskoj zbirci u Krašiću ima zanimljivih izložaka vezanih uz život i rad Blaženika. U najnovije vrijeme je u Brezariću, u rodnoj kući blaženika uređena spomen soba.

U tijeku procesa beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Rimu, pristupilo se

Dvorana u gostinjcu nosi ime blaženog Alojzija Stepinca.

Od preostalog inventara unutar zatvorskih zidina uređene su dvije povijesne Stepinčeve prostorije, koje se mogu razgledati samo uz posebno odobrenje nadležnog ministarstva.

Podno svetog Ivana je oblikovan Stepinčev križni put.

Za posjetitelje Stepinčevoj vjersko-turističkoj destinaciji još nije osigurana cjelovita interpretacija Stepinčevog boravka u Lepoglavi, a nije mu ni podignut spomenik u Lepoglavi.

Čakovec je opet uživao u maškaradi Lafri iz Podturna

postupnom uređenju naselja Krašić i Brezarić.

Zagreb i Bistrica

U zagrebačkoj katedrali, na Kaptolu, nalazi se grob blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a uzt katedralu nalazi se Muzej Bl. Alojzija Stepinca. To su dvije vrhunske vjersko-turističke atrakcije koje može imati neka znamenita osoba.

Marija Bistrica je najpoznatije hrvatsko marijansko svetište. Sve izravne i neizravne veze između Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i Alojzija Stepinca, na razini vjersko-turističke atrakcije, nisu u cijelosti još proučene, vrednovane i široko obznanjene, ali su brojne.

Udruga žena organizirala je fašnik u Donjem Kučanu

OZNAKE Smeđom se signalizacijom obilježavaju Stepinčeve destinacije

Označavanje Stepinčevog četverokuta Smeđom (cestovnom) signalizacijom svaka Stepinčeva vjersko-turistička destinacija obilježavase od najbližeg čvorišta na autocesti do pojedinog ishodišta određene dionice Stepinčevog hodočasničkog puta.

Na ulazu u središte Stepinčeve vjersko-turističke destinacije ističe se posebna ploča do-

brodošlice s naglaskom na Stepinčevu vjersko-turističku destinaciju i Stepinčev hodočasnički put. Na ključnim mjestima u turističkoj destinaciji postavlja se turistička karta cijele Stepinčeve vjersko-turističke destinacije. Po potrebi, dodatno se postavljaju smjerokazi do ključnih turistič-

kih atrakcija. Svaka se ključna turistička atrakcija u destinaciji mora obilježiti i opremiti odgovarajućim interpretacijskim pločama. Stepinčev hrvatski četverokut ne može biti cjelovit i dovršen bez tiskanja kvalitetnog i funkcionalnog vodiča Stepinčev put s odgovarajućom turističkom kartom.

Stepinčev četverokut

Povorka selničkih Pikača kroz centar oduševila je Čakovčane

Kultura stanovanja

Kultura stanovanja 23

16. veljače 2010.

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

OPREMANJE

A sad na uređenje!

Trendovi u uređenju kuhinja nameću neka nova rješenja u opremanju i izgledu kuhinje.

Blagovaonica je sastavni dio kuhinje tako što je blagovaonski stol integriran sa šankom, a stolice su niskog naslona. U prostor šanka obavezno se ugrađuje praonik ili štednjak, a nape su velikih dimenzija i izgledaju skulpturalno. Armature su vrlo izražajne u vertikalnoj dimenziji. Kolone se koriste za smještaj velikog broja kuhinjskih aparata, koji su grupirani i smješteni centralno pa se doimaju poput slike na zidu. Naglašavanje tehnike u vizualnom smislu je sveprisutno pa možemo reći da je “high tech” dojam “in”.

Između hladnjaka i praonika trebalo bi osigurati min 60 cm radne plohe za grubu pripremu hrane, a preporučljivo je u taj prostor smjestiti perilicu za suđe

SAVJETI Pravilan raspored elemenata i opreme olakšat će i ubrzati radne procese

Briga o funkcionalnosti i ljepoti vaše kuhinje Proces rada u kuhinji je temelj za određivanje dispozicije elemenata pri čemu treba obratiti pažnju na minimalni potrebni prostor za kretanje i rad Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ, dipl. ing. arh

Dobro i pravilno organizirana kuhinja jedno je od najvažnijih elemenata dobre organizacije stanovanja. Prije nego krenete u proces idejnog osmišljavanja vaše kuhinje, saznajte nekoliko važnih čimbenika koje ćete uključiti u svoje rješenje.

Osnovna pravila

Kuhinja je sastavni dio svakog stambenog prostora. Dobro i pravilno organizirana kuhinja jedno je od najvažnijih elemenata dobre organizacije stanovanja. Postoje dva tipa kuhinje – radna, u kojoj se isključivo priprema hrana, i stambena, u kojoj se dodatno i objeduje.

Položaj kuhinje u stanu ili kući treba biti u blizini ulaza i sanitarnog prostora. Proces rada u kuhinji je temelj za određiva-

nje dispozicije elemenata pri čemu treba obratiti pažnju na minimalni potrebni prostor za kretanje i rad. Ukoliko nemate osiguran prostor za ostavu, idelna zamjena je ventilirani ormar za pohranu namirnica.

p

oložaj hladnjaka, praonika i štednjaka trebao bi činiti tzv. radni trokut Pravilan raspored elemenata i opreme olakšat će i ubrzati radne procese u kuhinji. Položaj hladnjaka, praonika i štednjaka trebao bi činiti tzv. radni trokut.

Između hladnjaka i praonika trebalo bi osigurati min 60 cm radne plohe za grubu pripremu hrane (preporučljivo je u taj prostor smjestiti perilicu

Primjer skladne kutne postave elemenata

za suđe), a između praonika i štednjaka 60 - 120 cm za finu pripremu hrane. Minimalni preporučljivi razmak između obostrano organiziranih kuhinjskih elemenata je 90 – 110 cm. Manje dimenzije uzrokovat će probleme pri svakodnevnom korištenju. Kuhinju, a osobito radne plohe, potrebno je dobro osvijetliti prirodnom i umjetnom rasvjetom. Ventilacija kuhinje je nužna, a može se ostvariti prirodnom ili umjetnom ventilacijom.

Najbolja obloga za kuhinjske podove su keramičke pločice ili kamen zbog nepropusnosti i jednostavnog čišćenja. Zidove oko kuhinjskih elemenata također je preporučljivo obložiti keramičkim pločicama ili staklom, što u kombinaciji s popločenjem poda može dati interesantna rješenja.

Ručkice više nisu u trendu, što kuhinjama daje dodatan dojam čistoće i minimalizma.

Načini otvaranja vrata su raznovrsni - klizni, zaokretni, a sve je više i daljinskog otvaranja. Tekstura drveta izražena je samo u detaljima, dominiraju čiste, jednostavne plohe. Trendovske boje su: bijela, crna, detalji crvene, narančaste, ljubičaste ili smeđe te metal. Kako bi jednostavnost i čistoća oblika bile maksimalne, često je cijela kuhinja zatvorena kliznim vratima, koja potpuno negiraju njenu unutrašnjost stavljajući u prvi plan šank - radnu plohu. Ovakva su rješenja preporučljiva u prostorima gdje je kuhinja integrirana s dnevnim boravkom, jer gubi identitet, povezujući se svojim neutralnim plohama s ostalim prostorom. Pravilnim funkcionalnim rasporedom kuhinjskih elemenata i uređaja te skladnim odabirom boja i materijala, učinit ćete boravak u kuhinji ugodnim i opuštajućim, čemu će svakako pridonijeti unošenje osobnosti nizom detalja koji ne moraju pratiti trendove.

Velike nape pridonose dobroj ventilaciji kuhinje

Rustikalni stil privlači ljude koji cijene tradicionalne vrijednosti

Prostrana, moderno opremljena trendi kuhinja

24 Kultura stanovanja

Graditeljstvo u 15. i 16. stoljeću (4)

16. veljače 2010.

ULJEPŠAJTE DOM Već ulazni prostor prikazuje karakter i stil života ukućana

U

vezi s graditeljskim aktivnostima u 14. stoljeću nema nikakvih podataka. Početkom 15. stoljeća Varaždinska se tvrđa prema kronici grofova Celjskih u vrijeme napada Janka Hunjadija na tvrđu opkoljava i zaštićuje drvenim palisadama. Grofovi Celjski su u to doba bili vlasnici Varaždinske tvrđe. istom stoljeću spominje se kamena zgraRudolf LONČARIĆ da žitnice uz samu tvrđu, Prof. dr. sc., koja i danas postoji kao dipl. ing. građ zgrada povijesnog arhiva. Hunjadi je prigodom napada na gradsku tvrđu popalio i devastirao Varaždinsko naselje. akon te katastrofe grad se zaštićuje gradnjom zemljanih nasipa, grabišta i drvenih palisada. U 15. stoljeću grad Varaždin je bio podijeljen na četvrti (quartarii ili Viertalmeisteri), a izvan grada bila su već razvijena predgrađa (suburbii, Slopanecz, Cziglenicza, Dravički konec, Ribarska ulica, Poklečan, Dugi konec, danas Zagrebačka ulica i Milički konec, danas Ulica braće Radić. zvanredno nagli skok u strateškom, ekonomskom, urbanom, kulturnom i privrednom smislu doživio je Varaždin u 16. stoljeću kada postaje ključna obrambena tvrđava Slavonske granice od izuzetne važnosti za obranu Štajerske od sve opasnije najezde Turaka. toga i zaključuju štajerski staleži 18. travnja 1544. godine da se istodobno s obnovom tvrđave u Grazu obnovi i varaždinski burg te izgrade varoška utvrđenja. regradnju starog varaždinskog srednjovjekovnog burga u moderni renesansni „Wasserburg“ izveli su sredinom 16. stoljeća talijanski fortifikacijski arhitekti, tzv. „magistri comacini“, na čelu s Domenicom De Lalliom. urska opasnost bila je povod da se grad Varaždin opkoli čvrstim zidanim kulama i sustavom gradskih zidina renesansnog fortifikacijskog tipa. varaždinskoj urbanoj jezgri dolazi u drugoj polovici 16. stoljeća do značajnih urbanističko-arhitektonskih promjena. Lokacijom „Dominus lapidea“ markgrofa Brandenburškoga za zgradu Gradske vijećnice, stari „Forum“ dobiva izvanredno atraktivno socijalno-urbanističko značenje.

Graditeljska baština grada Varaždina

U

N

I

S

P T

U

Komadi poput ukrasnih komoda, klub-stolića ili fotelja integrirani u popularna minimalistička rješenja ističu se na kvalitativan način u prostoru

Dekorativnim detaljima do vizualnog identiteta prostora Od prevelikog broja različitih elemenata, kvalitativno se ne ističu oni koji bi doista trebali Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ, dipl. ing. arh

Stambeni prostor najčešće odražava stil života i ukuse svojih ukućana, a pogotovo onih koji imaju mogućnost dom urediti prema vlastitim željama.

Igra detaljima može zahtijevati određeno predznanje kako se prostorno ne bi sukobili elementi izrazite umjetničke ili neke druge vrijednosti, s onima kategoriziranim kao dio kiča.

Upečatljive „sitnice“

Osim toga, opterećenost prostora detaljima, kao i neprimjerena stilska raznolikost, mogu biti rješenja u kojima se od prevelikog broja različitih elemenata kvalitativno ne ističu oni koji bi doista trebali. Identitet prostoru te sliku osobnosti dat će biblioteke integrirane u prostore dnevnog boravka, umjetničke slike i skulpture, koje će stvarati galerijske ugođaje, suveniri s putovanja iz ra-

zličitih dijelova zemlje i svijeta, koji će prostor na osobit način činiti multikulturalnim. Identitet prostora može biti naglašen i detaljima koji će zauzimati samo manji dio prostora, ali će

s

liku osobnosti daju biblioteke integrirane u dnevni boravak svojim stilskim i dizajnerskim vrijednostima vizualno privlačiti pažnju. Detalje možete hrabro istaknuti već u ulaznom prostoru doma kako bi prikazali karakter i stil života ukućana.

Osim dekorativnim predmetima, identitet se može naglasiti i osobitim komadima namještaja, koji svojim dizajnom uljepšavaju prostor. Primjena psihe u ulaznom prostoru, dijelu boravka ili spavaće sobe, s izrazito dekorativnom, a ne

Ne stežite lance previše i ne prelazite 50 km/h u vožnji s njima

nužno i upotrebnom funkcijom, bit će pravi odabir za mnoge domove. Kombinacija psihe u finoj klasičnoj izvedbi i dizajnu, s modernom foteljicom ili stolicom, stolnom lampom i eventualno skulpturom, upečatljiv je i neobičan detalj, prvenstveno zbog miješanja stilova, koji u konačnici daju skladnu kompoziciju forme i primijenjenih materijala. Komadi stilskog

namještaja, poput ukrasnih komoda, klub-stolića, fotelja itd. integrirani u popularna minimalistička rješenja, isticat će se na kvalitativan način u prostoru te mu dati specifičnu osobnost, koju nosi spoj starog i novog. Iako mnogi još uvijek nemaju hrabrosti za ovakve stilske igre, naglasit ćemo bitno: minimalizam uspješno koketira sa svim stilovima!

16. veljaÄ?e 2010.

Kultura stanovanja 25

26 Kultura stanovanja

16. veljaÄ?e 2010.

Duplerica 27

16. veljače 2010.

elima, na ulicama i trgovima, u stanovima i pred zrcalima, u sudištima i na ekranima

masku baciti sve karte?

m odvijeka dovijeka - nikad nije i neće biti prepoznata kao maska unatoč tome koliko se god ti, ja, mi ili oni trudili iz petnih žila

On je priznao, a drugi...? Javlja li se još tko dobrovoljno za krivca - da se lakše podnese teret...

Piše: IVICA ZAMODA Snimio: TOMISLAV MAKAJ

Koji je položaj bolji, poželjniji, prihvatljiviji - biti izabran kao najbolje maskiran ili birati najbolje maskiranog ili maskiranu?!

No, a što pri tom značilo bi najbolja obrazina?

No, a što pritom vrijedilo bi - najgora krinka? Najneuspješnija; najprozirnija; najočitija?

Ako pak nitko nije, neće ili ne mogne biti drugačiji nego što jest - tko bi se tada morao, htio ili znao maskirati?

Lekcija svim maškarama urbi et orbi - imati bogomdano pravo da “Pravo na grad” bude

N

atjerati kome masku u obraze

izneseno/privedeno kao nedonošče iz Varšavske u opsadnom stanju!

Izvješćujući o karnevalima ima li vajna smisla spominjati prisutne uglednike, celebrityje, veleposlanike, konzule, izaslanike, domaćine ili goste - kad ovdje svatko može i smije i zna biti sve to makar stigao iz tko kojeg vremena u tko zna čijoj koži i s tko zna

kakvim licem?

I sve nas počastili su svojim dolaskom - a nekoji i nedolaskom.

Masku više!

Što mi zapravo joj dajemo, a što zauzvrat maska od nas odnosi ili nam oduzima...

Biti ono što nisi, s prošlošću kakva nije nikad bila, s narodom kakvog nikad (i možda

N

adživjeti vlastitu masku ili je sa sobom ponijeti u grob nigdje) neće biti, i mentaliteta kakva nije nikako moguće iznjedriti?!?

Do neba je tužno (katkad) vidjeti kako se sve ljudi zabavljaju, čemu se sve ne dovijaju da bi se veselili i kroz suze i kroz smijeh...

Te počesto nakalemljene, ishitreno periodične, obredne, sletovske, kim-il-sungovske veselice - zašto toliko nemaskirano rastužuju...?

Zamaskiranošću se tkogod prikriva, a tkogod razotkriva.Ima i onih toliko samouvje-

“Marco Polo” nasukao se među zagorskim bregima u Toplicama

renih koji kao od šale tvrde da su sve već na svijetu vidjeli, čuli ili doživjeli - no, samo se (samo) zavaravaju jer ako ništa drugo još ima maski od kojih će im zastati dah.

Zašto ne uvesti sportske discipline u brzini stavljanja ili skidanja maski... Ima li koga tko bi izostao s ovog natjecanja?

Najbolji je alibi bio i najbolja potpora bila i najbolji ventil, a i danas još jest, diktaturama svake vrste u održavanju statusa quo - karnevalska prividna demokratičnost, fašnička tobožnja raspojasanost, maskenbalska staniolska sloboda.

Civilizacije maškara prohode nam slavodobitno kroz sva povijesna razdoblja ostavljajući svoj maškarani trag i sastavljajući svoje enciklopedije, leksikone i facebookove maškara.

Nekog njegova maska dobro služi, hm, a nekog - baš i ne.

Pitanje dana - baciti ili zaigrati svoju posljednju masku?

Novootkrivene međimurske tigrice na čakovečkom asfaltu mijaukale su koliko ih grlo nosi

Vikinzi iz udruge “Črna sraka” iz Sračinca oglasili su se iz sve snage i u Varaždinskim Toplicama

Patuljci na 16. Fašniku u V. Toplicama u potrazi za zlatom

Topličke male maškare jedva su dočekale karneval

28 Putopisi

16. veljače 2010.

Izrazito strma i suha staza samim rubom Grand Canyona, najpoznatijeg nacionalnog parka u SAD-u

Grand Canyon zaustavlja dah

PUTOPIS Andreja Piskač posjetila je Grand Canyon u Sjedinjenim Američkim Državama

Kanjonom prema Coloradu PLANINARENJE

Hodanje uzbrdo po suhoj stazi Hodanje uzbrdo po prašnjavoj i suhoj stazi s toplom vodom u ruksaku natjera vas da još jednom promislite o ovom svjetskom čudu. Ubrzo taj predivan krajolik postane samo jedna velika rupa od kamena iz koje želite izaći čim prije i svaka lijepo njegovana mazga počne ići na živce.

Obično je za put uzbrdo potrebno dvostruko više vremena nego za put nizbrdo, no to se može i odužiti. Nakon svog tog mukotrpnog hoda vraćamo se natrag na mjesto na kojem smo i počeli našu avanturu.

I tek onda, kad opet pogledamo dolje tako umorni, shvaćamo koliko smo puno toga prošli i savladali.

Jedino što se tada može osjećati je ponos, jer smo uspjeli, i poštovanje prirodi, jer je ona ta koja je sve ovo stvorila.

Nakon ulaska u Grand Canyon u cijenu ulaznice uračunata je i vožnja au tobus om, pa sm o tako vidjeli i neke druge dijelove Kanjona.

U cijelom nacionalnom parku postoji nekoliko desetaka planinarskih staza i pogled sa svake je potpuno drugačiji i na svoj način predivan. Svaka se od tih staza isplati vidjeti i posjetiti jer koliko se god to mukotrpno činilo na početku, na kraju jedino ostaju divljenje i ponos.

Pitka se voda može kupiti samo na vrhu, u turističkom centru, i to vrlo rijetko iz hladnjaka zbog navale turista koji je kupe prije nego se stigne spremiti u hladnjak Piše: ANDREJA PISKAČ

Nakon putovanja po velikim gradovima Sjedinjenih Američkih Država, na red za posjetu došao je i Grand Canyon. Predivan i jedan od najpoznatijih američkih nacionalnih parkova smješten je u Saveznoj Državi Arizoni.

Rijeka Colorado

Današnji izgled Kanjona stvaran je milijunima godina protjecanjem rijeke Colorado. Nakon što smo autobusima stigli do predivnog Grand Canyona i došli do centra za posjetitelje, odjednom je nastao muk. Vidjevši to svi smo zastali i tek nakon par minuta počeli vaditi fotoaparate i slikati. Upravo na tom mjestu gdje je smješten centar za posjet itelje n a j bolji je pogled na C a nyon.

Predivan

Mazge često hodaju Kanjonom

je osjećaj vidjeti koliko je priroda moćna i kakve predivne skulpture može stvoriti. Čim je šok popustio, odlučili smo istražiti ovo svjetsko čudo.

Budući da je nemoguće u tako kratkom vremenu vidjeti sve, mi smo Canyon odlučili razgledati s južne strane. Planinarskim stazama zaputili smo se prema rijeci Colorado.

Iako smo isprva htjeli doći i do same rijeke, vać nakon

p

redivan je osjećaj vidjeti koliko je priroda moćna nekoliko minuta hoda shvatili smo da je to, s obzirom na naše trenutno fizičko stanje, nemoguće. Od mjesta gdje smo bili pa do same rijeke udaljenost je bila nešto veća od deset kilometara, što se i ne čini toliko daleko dok

ne krenete stazom.

Zemljani put

Izrazito strma i suha zemljana staza vodi vas samim rubom ponora te su vrlo česti susreti s turističkim vodičima i turistima na mazgama. Ako zanemarite i sve to, još uvijek ostaje ključni faktor, a to je temperatura. Pitka se voda može kupiti samo na vrhu, u turističkom centru i to vrlo rijetko iz hladnjaka zbog velike navale turista. Naime, prodavačica nam je objasnila da za to postoje dva razloga.

Prvi je da se hladnjaci ne stignu puniti toliko brzo koliko posjetitelji puno kupuju.

Drugi je razlog to što se voda, koliko god hladna bila, toliko brzo ugrije, pa je na kraju svejedno. Naime, u vrijeme našeg posjeta, temperatura je bila nešto malo viša od 40 stupnjeva Celzijevih, a na cijeloj se stazi izrazito rijetko nalazi malo hlada.

Jedan od putnika na mazgi

Upozorenje o opasnosti

Sport 29

16. veljače 2010.

AUTOMOBILIZAM Uzbudljiva utrka automobila po snijegu na stazi Rauš u Novom Marofu

Auto snow happening

Ljubitelji vožnje na snijegu došli su na svoje kada su svoje umijeće mogli pokazati u Novom Marofu Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Snijeg koji je ozbiljnije padao u drugoj polov ici prošlog tjedna većini vozača prouzročio je nevolje, no ljubitelji vožnje po snijegu došli su na svoje, pogotovo u subotu i nedjelju kada se vozilo po snijegu na stazi Rauš u Novom Marofu.

Subota je bila rezervirana

TENIS

Safina u Varaždinu Jedna od najboljih tenisačica na svijetu, Dinara Safina nalazi se u Varaždinu na tretmanu kod poznatog fizioterapeuta Tomislava Vrbnjaka.

Ovdje je i zbog svojeg trenera Željka Krajana s kojim postiže izvrsne rezultate.

Ususret velikom teniskom događaju u Varaždinu, susretu svjet-

U

nekoliko slučajeva vozači s malim gradskim autima pobijedili one s nekoliko puta skupljim vozilima za trening vožnje, dok su utrke premještene za nedjelju popodne.

Natjecatelji su stazu vozili u parovima sistemom eliminacija, a najviše znanja i vještine, uz dobar auto, pokazao je Dejan Vuradin iz Remetinca koji je u obje eliminacijske utrke pobijedio svoje suparnike.

Drugo mjesto osvojio je Milan Miljanović, a treće mjesto podijelili su domaći vozači Roberto Rauš i Robert Vuradin.

Neki uživaju u snježnom zavoju sa za to su posebeno pripremljenim automobilskim gumama

Bez nezgoda

U utrkama quadova, u kategorijama pogona na sva četiri i na dva kotača, treće mjesto osvojili su Bešenić i Špičko, drugo mjesto pripalo je Batušiću i Barukčiću, a najbolje vrijeme od svih vozača imao je Marko Ivček.

Da boj ne bije samo svijetlo oružje pokazalo se u nekoliko slučajeva kada su vozači s malim gradskim autima pobijedili one s nekoliko puta skupljim vozilima.

Utrke quadova bile su posebno zanimljive i neizvjesne

Oni iskusniji vozač i na snijeg su došli sa što užim gumama koje su bile pod pritiskom od najviše jednog bara, a ambiciozniji su dodatno narezali gume kako bi bili još brži i postigli bolje rezultate na stazi.

Nekih većih nezgoda u vožnji nije bilo uz manje kvarove na vozilima, a natjecatelji i mehaničar i u nedjelju prijepodne uspjeli su sami ugasiti jedan manji požar na mašini.

ske skupine Davis Cupa između reprezentacija Hrvatske i Ekvadora organizirano je primanje za proslavljenu tenisačicu u Gradskoj vijećnici.

Primio ju je varaždinski dogradonačelnik i predsjednik Tenis kluba Varaždin. (di)

STOLNI TENIS Dok se čekalo na start dijelilo se i pilo kuhano vino

I najnoviji modeli automobila mogu zakazati na snijegu

ODBOJKA OK Varaždin organizirao je turnir u mini odbojci

Odbojkaška budućnost

velika Dvorana

Fotografiranje za uspomenu s prvom ekipom OK Varaždina ___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

zreda osnovne škole. Nakon odigranih susreta svi sudionici dobili su poklon nakladničke kuće Pro-mil, knjigu Izobrazba za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te diplome.

Veliko veselje mladim odbojkašima priredili su članovi prve ekipe OK Varaždina s kojima su se fotografirali za uspomenu. (di) GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

Odbojkaški klub Varaždin organizirao je turnir u mini odbojci za polaznike Odbojkaške akademije. Gošće turnira bile su mlade odbojkašice iz ŽOK Kaštela iz Pribislavca.

Turnir se održao u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin, a sudjelovalo je oko četrdeset mladih odbojkaša razvrstanih po tri u jednoj ekipi, uzrasta od 4. do 7. ra-

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

SKA DVORANA VARAŽDIN -

Nedelja, 21.02.2010. - mala dvorana - 13:30 - rukometni turnir mlađih kadetkinja između ŽRK Koka, RK Čakovec, RK Osijek i RK Đakovo 23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

Subota, 20.02.2010. - velika dvorana - 15:30 - rukometna utakmica ŽRK Koka – RK Lokomotiva - 18:00 - odbojkaška utakmica OK Varaždin - OKM Centrometal Črečan

Ređep pobjednik Top 12

Varaždinac Ronald Ređep pobjednik je Drugog pozivnog turnira seniora 1. grupe popularnog Top 12.

Turnir se održao u zagrebačkom Domu sportova, a nastupili su uz Ronalda Ređepa i Filip Čipin, Neven Juzbašić, Ivan Zeljko, Borna Kovač, Tomislav Marakov ić, Tomislav Kolarek, Frane Kojić, Saša Stankovski, Miho Simović, Tomislav Japec i Alen Jalžabetić.

Ređep je trenutno član nizozemskog prvoligaša Enjoy&Deploy. (di)

Dolazi reprezentacija U utorak, 23. veljače, ove godine s početkom u 17 sati na Gradskim bazenima u Varaždinu održat će se vaterpolo utakmica FINE Svjetske lige reprezentacija Hrvatske i Makedonije. Za sve zainteresirane koji žele vidjeti vaterpolo trening, raspored je:

ponedjeljak: 10:00 – 11:30 i 11:30 – 13:00, te 17:00 – 18:30 i 18:30 – 20:00; utorak : 10:00 – 11:00 i 11:00 – 12:00 Ulaznice za utakmicu će se prodavati u restoranu Gradskih bazena u Varaždinu po cijeni od 20,00 kn. (di)

30 Sport

U zaleđu Klubovi pred bankrotom S

vakodnevne vijesti o lošem materijalnom statusu sportaša i sportskih ekipa te njihovom povlačenju iz natjecanja i smanjenju broja članova ozbiljno je uzdrmao sportski svijet. UpozoDamir IVANČIĆ renja o lošem položaju očito nisu došla do urednik sportske onih koji odlučuju o rubrike financijama, kako lokalnih načelnika i gradonačelnika tako i gospodarskih poduzetnika, pa smo sada svjedoci početka osipanja sportske obitelji.

Nije neuobičajeno da iz prvih liga odustaju klubovi, da sportaši ne odlaze na sva natjecanja na koja su inače odlazili, a počela su se javljati i odustajanja od natjecanja i u najnižim ligama. To je znak velike i ozbiljne krize koji može ostaviti dugotrajne posljedice u sportu uopće. U trenutku kada Varaždin i Varaždinska županija imaju najbolju sportsku infrastrukturu ikad, može se dogoditi da ostanu bez sportaša i klubova pa da vrhunski tereni i prostori ostanu prazni. no što može biti od presudne važnosti su stručni ljudi sa svojim znanjem i kreativnošću. U trenutku kada bi se sportom trebao baviti sve veći broj mladih imamo situaciju da broj mladih u sportu opada. Ovim problemom trebalo bi se ozbiljno pozabaviti jer kada se jednom smanji broj sportaša i klubova puno ga je teže ponovo vratiti na prethodni nivo. aj sustav, kao i poticanje bavljenjem sportom idu od školskog sustava i organizacije školskog sporta do financiranja tih aktivnosti od strane lokalne zajednice.

Korekcije je nužno napraviti na vrijeme jer će se rezultati osjetiti više godina kasnije. rimjerice, kada neki klub nema svoju sportsku školu ili je ima loše i nestručno organiziranu, onda za četiri, pet godina više nema svojih igrača te ispada iz ranga natjecanja ili mora kupovati strane igrače. Tako bi se moglo dogoditi da boje varaždinskih sportskih klubova za nekoliko godina brane stranci pred praznim tribinama, te da će se iz proračuna financirati plaće stranih sportskih “legionara”. Onda je ovo pravi trenutak da se zapitamo tko financira amaterski i školski sport, tko finacira rekreaciju, a tko profesionalni pogon.

O

T

16. veljače 2010.

RAZGOVOR Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog para

Nije dovoljna sa

U Varaždinu imamo iskorak u nekim sportovima kao što je stolni tenis, u tom spor atletici mogle razviti neke mogućnosti, također bi se i osobe s mentalnom retardacijo Piše: GORDANA IGREC

Povijest Paraolimpijskog odbora u Hrvatskoj seže u 1964. godinu kad je osnovan Savez za sport i rekreaciju invalida Hrvatske, zatim je 1993. preimenovan u Hrvatski športski savez invalida, a na skupštini održanoj 28. listopada 2006. godine počinje djelovati pod nazivom Hrvatski paraolimpijski odbor.

Hrvatski paraolimpijski odbor je samostalna krovna organizacija za sport osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te punopravna članica Međunarodnog paraolimpijskog odbora. Od 1960. godine s Olimpijskim igrama u Rimu ravnopravno počinju i paraolimpijske igre

koje se održavaju od tada svake četvrte godine u gradovima domaćinima Olimpijskih igara.

Aktivnosti

O problemima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom koje se bave sportom, ali i o aktivnostima, kao i o problemima HPO-a, o neizostavnim i posebno vrijednim uspjesima paraolimpijaca, te ulozi gradova u sportskim aktivnostima osoba s invaliditetom razgovarali smo s nekad istaknutim sportašem u stolnom tenisu, diplomiranim ekonomistom i predsjednikom HPO-a Ratkom Kovačićem. Razgovor je s povodom, a to je Europsko prvenstvo u atletici za osobe s mentalnom

Ovog ljeta EP u Varaždinu Koji su vam planovi za ubuduće?

Po prvi put ćemo u Hrvatskoj u Zagrebu u rujnu organizirati prvenstvo za paraolimpijce u streljaštvu. Isto tako imat ćemo europsko prvenstvo u atletici za osobe s mentalnom retardacijom koje će se održati u Varaždinu.

Imat ćemo i otvoreno atletsko prvenstvo Hrvatske za osobe s invaliditetom, koje će se održati u Puli. To su, dakle, natjecanja u ovoj godini koja zahtijevaju dosta organizacijskih podhvata, ali generalno gledajući, to je sigurno jačanje PO-a da ono dobije zasluženo mjesto u društvu i da se osiguraju financijska sredstva za dostojno bavljenje sportom osoba s invaliditetom. I jasno,

popularizacija sporta. Mi namjeravamo još uključiti tri do četiri tisuće osoba s invaliditetom u naše sportske aktivnosti.

Kako ste se vi osobno odlučili za vođenje Paraolimpijskog odbora?

Ja imam bogati sportski “background”. Bavio sam se sportom od najmlađih dana. Bio sam dobar sportaš nacionalne razine posebice u stolnom tenisu. 1994. su me pozvali da se uključim u sportski savez osoba s invaliditetom. I kako sam osoba s invaliditetom od rođenja, uvijek sam se natjecao sa zdravim o osobama i do tada nisam čuo za to. Ali, javio sam se. Naišao na situaciju u kojoj je taj Savez vegetirao, a moj program je prihvaćen.

ratardacijom koje će se održati ove godine u Varaždinu.

S kojim je ciljem osnovan Hrvatski paraolimpijski odbor?

Dakle, kao krovna organizacija osoba s invaliditetom

I

stiče se Bjelovarskobilogorska županija, koja je imala četiri paraolimpijca osnovan je prije svega s ciljem što većeg uključivanja osoba s invaliditetom u sport. Dakle, poticati, promicati i skrbiti o cjelokupnom hrvatskom sportu osoba s invaliditetom i štititi njihov integritet te širiti etičke i moralne vrijednosti. To je općenita misija Paraolimpijskog odbora.

Na kojim principima djeluje HPO? Prije svega je to omasovljenje sporta, da se što više osoba s invaliditetom bavi sportom.

Dakle, za sve osobe je dobro da se uključe u sportske aktivnosti, jer osobe s invaliditeom jačaju svoje ljudske kapacitete i lakše se uključuju u društvenu zajednicu.

Kako je organiziran Paraolimpijski odbor u Hrvatskoj?

Imamo tri stupa koji čine HPO. To su prije svega lokalni i županijski sportski savezi, nacionalni sportski savezi po grupama invaliditeta i nacionalni sportski savezi osoba s invaliditetom, dakle, po sportovima (atletski, stolnoteniski, konjički...) Imamo ih desetetak.

Koliko je sportaša s invaliditetom u Paraolimpijskom odboru?

Procjenjujemo da ima preko 10 tisuća članova. Dakle, imamo registrirano150 klubova u Hrvatskoj.

Koje su dobne granice zastupljene na treninzima?

Zastupljena je cijela piramida.

Od početnika, juniora, seniora i veterana. Jasno i onih koji se rekreativno bave sportom. Na vrhu piramide su najkvalitetniji sportaši koji idu na Paraolimpijske igre.

U kojim sve gradovima Hrvatske postoje klubovi za treniranje osoba s invaliditetom?

Imamo 150 klubova. Znači zastupljeni smo u svim većim i manjim gradovima, odnosno u svim županijama.

Koje sportske discipline su najzastupljenije i najtraženije kod osoba s invaliditetom koje se bave sportom?

To ovisi o stupnju invalidnosti i sposobnosti da se bave određenim sportskim aktivnostima.

Naši najmasovniji sportovi su atletika, plivanjae i stolni tenis.

Tu postižemo najbolje rezultate.

Ali tu je i košarka u kolicima, odbojka u kolicima. Prošle godine nastupili smo u 19 sportova na međunarodnim igrama. Imamo i sportski ribolov, pikado, šah, viseću kuglanu i slično.

Nabrojite sva osvojena odličja koje ste prošle godine osvojili.

Prošle godine osvojeno je 376 medalja na međunarodnim igrama! Od toga 143 zlatne, 128 srebrnih i 105 brončanih medalja. Valja istaći one koji su

P

Hrvatski paraolimpijci na zajedničkoj fotografiji u Pekingu 17. rujna 2008. godine s mnoštvom medalja

Sport 31

16. veljače 2010.

aolimpijskog odbora

amo dobra volja

rtu imamo tri paraolimpijca. Imamo streličarstvo dosta razvijeno. Posebno bi se u om mogle više uključiti u sportske aktivnosti bili proglašeni najboljim sportašima: Mihovil Španja, osvojio je zlatne medalje na Europskom prvenstvu u plivanju.

Koji se treneri najviše ističu u radu osoba s invaliditetom?

Prošle godine najuspješniji je bio trener Dean Kontić, trener Mihovila Španje. Možda treba istaći Ivana Ivančića koji je trener naših bacača, Darka Kralja...

Ima čitav niz trenera.

S radom kojeg grada ste posebno zadovoljni u Hrvatskoj, kad su posrijedi treninzi osoba s invaliditetom?

Teško je isticati nekoga, ili neki grad, ili neku županiju.

Relativno se dobro radi u svim većim centrima. Ističe se Bjelovarsko-bilogorska županija koja je imala četiri paraolimpijca.

Zagreb je dosta jak, Split, Rijeka, Dubrovnik. Varaždin je imao jednog paraolimpijca. Osijek je imao. Po cijeloj Hrvatskoj imamo bazu, imamo i vrhunske sportaše. Istra se ističe, Pula s Jelenom Vuković, s Miahelom Ristovski. Jasno da je Zagreb najjači. Tu ima još mogućnosti u razvoju isto tako i u Varaždinu gdje imamo dobar rad u stolnom tenisu.

Koji grad ima najbolje uvjete?

To je teško reći jer se prije svega radi o raspoloživosti sportskih objekata, prilagodljivosti, pristupačnosti. Zagreb ima dosta objekata, ali je problem

P

rošle godine nastupili smo na Međunarodnim igrama u 19 sportova termina i velik problem transporta osoba s invaliditetom. U manjim sredinama pojavljuju se isti problemi. Jako je teško istaći tko ima najbolje uvjete.

Kako stvari stoje po tom pitanju kad je posrijedi Varaždin? Jeste li vi kao predsjednik Paraolimpijskog odbora zadovoljni sportskim radom u Varaždinu s osobama s invaliditetom?

Moj opći dojam je da dobra volja postoji i s jedne i s druge strane, ali dobra volja nije dovoljna za svakodnevni rad. Čini mi se da u Varaždinu mi imamo iskorak u nekim sportovima kao što je stolni tenis.

U stolnom tenisu imamo tri paraolimpijca. Imamo dosta razvijeno streličarstvo. Posebo bi se u Varaždinu u atletici mogle razviti neke mogućnosti. A i osobe s mentalnom retardacijom mogle bi se više uključiti u sportske aktivnosti. Varaždin u svakom slučaju ima velike mogućnosti.

Koje osobne ali i profesio-

nalne kvalitete moraju posjedovati treneri osoba s invaliditetom?

Pored općih sportskih znanja potrebna su i dodatna stručna znanja, dakle, oko priprema i same metodologije i pristupa oko treninga samih osoba s invaliditetom. Trenere dodatno educiramo takvom pozivu. Potrebna su dodatna znanja oko pristupa treningu.

Donatori

Koliko su u tom pogledu nadležne institucije pokazale dobru volju da i financijski pomognu vašem radu?

HPO se većinom, 90%, financira iz sredstava državnog proračuna. Ali u zadnje dvije godine nemamo dovoljno pokrivene naše programe. Iz proračuna nije izdvojeno dovoljno sredstava. Imamo sredstva, ali ona pokrivaju 60% naših potreba.

Znači, koliko novaca dobivate? I je li to dovoljno za vaše potrebe?

Prošle godine smo ostvarili proračun od 11 milijuna kuna, koji je pokrio sve programe. U ovoj godini osigurana su nam sredstva iz državnog proračuna od 8 milijuna kuna, a naše realne potrebe su 14,5 milijuna kuna.

Koliko se novca izdvaja u gradovima za sportske aktivnosti osoba s invaliditetom?

Jeste li tu zadovoljni?

Iako mi iniciramo naše udruge da imaju jedan konstantan program za razvoj sporta posebno za mlade i mi ih dosta financiramo, s razinom gradova i županija u cjelosti ne možemo biti zadovoljni! Što vama osobno znači funk-

Ratko Kovačić prilikom potpisivanja ugovora s Varteksom

cija predsjednika HPO-a? Kako vi to doživljavate?

To za mene znači da svi članovi imaju povjerenja u moj rad. Ja sam predsjednik već 13 godina.

Iz godine u godinu i masovnost i rezultati rastu. To znači da je rasla i organizacija HPO-a. Ja sam volonter, ali moji suradnici su profesionalci. Za mene znači veliku angažiranost, brigu, ali i zadovoljstvo. Osjećaš osobno satisfakciju.

Možete li nam reći, što za osobe s invaliditetom znače treninzi, ali i uspjesi?

To za svakog pojedinačno

znači: “Evo ja sam nešto postigao, što drugi nije.” Ali, prije svega znači zdravlje. Za osobe s invaliditetom to znači i veću mogućnost druženja. Na međunarodnim natječajima također se druže i proširuju svoj krug prijatelja. Znači, to je jedan od pokušaja društva da pokaže kako osobe s invaliditetom nisu socijalno isključene, već upravo suprotno, da su dobrodošle u društvo! Bavljenje sportom širi horizonte i omogućava im lakše uključivanje u radne procese. Jačaju se njihovi ukupni potencijali.

Sport

za bolje zdravlje

Glazba vježbanje čini učinkovitijim J

e li vam se ikada dogodilo da ste zabušavali na vježbanju?

Je li ponekad dosada bila dominantnija od obećanog osjećaja dobrog raspoloženja? Sigurno nije bio problem u vama, već u pogrešnom odabiru glazbe. Nedavna studija potvrdila je vezu između učinkovitosti vježbanja i glazbe koju pritom slušamo.

Vježbanje u odgovarajućem ritmu pridonosi većoj izdržljivosti, a motivacijske kvalitete glazbe značajno se odražavaju Bojan GOLUB na tumačenje naših simptoma Kondicijski trener umora, sve do trenutka kada se fitness cluba ispitanici dobrovoljno iscrpljuju “Sportlife” do kraja. Istraživanja su poka042/241-600 zala kako vježbači koji treniraju s 30 do 70 posto kapaciteta srca vole glazbu koja sadrži između 90 i 120 udaraca u minuti. No, kada dosegnu prag od 70 do 80 posto maksimalnog otkucaja srca, vole glazbu ubaciti u petu brzinu i slušati između 120 i 150 udaraca u minuti. Ako uskladite broj udaraca pjesme u minuti s ritmom vježbanja, možete poboljšati svoju učinkovitost.

Ispitanici nedavne studije koji su vozili bicikl u ritmu glazbe trebali su sedam posto manje kisika kako bi ostvarili iste rezultate kao u dionici kada nisu trenirali uz glazbu. Također, glazba može ušutkati onaj tihi glas u vašoj glavi koji vam govori kako je vrijeme za kraj vježbe jer više nemate snage i ne možete izdržati taj napor. Istraživanje pokazuje kako se taj “huškački” glas utišao u deset posto osoba koje su trčale na traci umjerenim intenzitetom uz ritam glazbe. Pjesme s jakim ritmovima savršene su za aerobik, trčanje, dizanje utega i slične fizičke aktivnosti jer je ponavljanje zajedničko glazbi i vježbanju.

Pritom, koliko god ritam bio važan, on se ne mora u potpunosti poklapati s kretanjem.

Dobre rezultate možete dobiti i s nešto lakšim tonovima. Sporija glazba, naime, potiče na snažnije kretanje nogu koje imitiraju zvuk udaranja o bubanj. I upravo to praćenje ritma je ono što glazbi daje osjećaj kretanja, pri čemu kad se jednom pokrenete, trčanje i vježbanje postaju radost, a ne muka. Navinite svoju najdražu glazbu i krenite!

Rutinska pobjeda u Rijeci U 13. kolu 1. Hrvatske odbojkaške lige ekipa OK Varaždina pobijedila je u Rijeci ekipu Gornje Vežice rezultatom 3:0 (25:15, 25:14,

25:18). Novom i očekivanom pobjedom Varaždinci ostaju u uskom krugu ekipa koje će se boriti za prvenstveni vrh. (di)

POTICAJI Neke obitelji još uvijek skrivaju invalidne osobe

U školama kreirati svijest o uključivanju invalida u sport Koji je obično osnovni motiv osoba s invaliditetom da se uključe u sportske aktivnosti? Pogura li ih malo i obitelj ili su to isključivo njihove želje i potrebe?

Prije svega je to jedna motivacija osobe s invaliditetom za sportom. Jasno da je onda presudna pomoć obitelji. Mi smo u čitavom nizu slučajeva vidjeli da tamo gdje nema potpore obitelji, prijatelja, da nema rezultata. Trener ne može sve učiniti. Poticaj je, dakle, u svakom slučaju potreban. No, naša iskustva govore da poticaji obitelji nisu iskazani u dovoljnoj mjeri. Mi imamo

iskustva gdje roditelji osoba s invaliditetom još uvijek ili niječu njihov invaliditet ili ih čak skrivaju. A njihovo pregnuće u sportu je poticaj i za njihove zdrave vršnjake i za nastavnike

i

mamo na pretek deklarativne pomoći i za sve ostale. Osnovna svrha je da se u osnovnim školama kreira svijest o tome da je uključivanje osoba s invaliditetom u sportske pa i druge društvene aktivnosti nužno i

obostrano korisno.

Koliko, pak, naše društvo ima osjećaj za potrebe “različitih”?

Po nama nema nikoga tko nam nije rekao da je to što mi radimo sjajno, da je to potrebno. Međutim, to je deklarativno. Međutim, mi svi radimo na principima amaterskog posla. Nama nedostaje profesionalni pristup sportu.

No, mi radimo jedan sport iz duše! Na lokalnom nivou spor tske se aktivnosti ne prate s dovoljno financijskih sredstava. Mi ne možemo reći da smo zadovoljni s nivoom financiranja.

Sve veći broj novih grupa RK Varaždin održava Školu rukometa za dječake u sportskim dvoranama u OŠ Cestica, OŠ Varaždinske Toplice i varaždinskoj sportskoj dvorani u Graberju.

Trenutno trenira 60-ak dječaka i priprema se za prva natjecanja.

U Cestici treniraju utorkom i četvrtkom od 15,00 do 16,30 sati.

U Varaždinskim Toplicama ponedjeljkom i srijedom od 16,00 do 17,00 sati. U Varaždinu utorkom 15,30 do 16,30 sati, četvrtkom od 16,00 do 17,00 sati i subotom od 9,00 do 11,00 sati. Upisi u Školu rukometa traju i dalje, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na 091/255-7142. (di)

32 Zdravlje

16. veljače 2010.

ISKUSTVO Katarina Levatić iz Varaždina na edukaciji za doulu (2)

Mobing S

ve je veći broj ljudi koji dolaze u psihijatrijske ambulante zbog psihičkih posljedica koje na njih ostavlja dugotrajno zlodr. Mario MIKULAN stavljanje na poslu. Većina specijalist psihijatar ljudi ipak ima samo nejasan Poliklinika Živa dojam o toj, ne tako rijetkoj tel. 042/303-979 pojavi. Često osoba i ne prewww.pitaj-za-zdravlje.com poznaje mobing ili ga trpi zbog straha da će izgubiti posao. I tek kad se pojave ozbiljne zdravstvene posljedice, obično mjesece i godine nakon početka zlostavljanja, takva osoba potraži psihijatrijsku pomoć. Obično su žrtve mobinga zrele, nekonfliktne i strukturirane osobe, a njihovi zlostavljači osobe s poremećajem osobnosti. Zanimljivo je da su žrtve najčešće vrijedne i radišne osobe, inovativne, koje istovremeno imaju potrebu reagirati na nepravdu i neregularnost u djelovanju, i o tome su obično spremne javno govoriti. To je zasigurno veliki problem za one rukovoditelje koji su u prvi plan zacrtali osobnu korist i na neki način “privatizirali” postojeći obično veći sustav na štetu drugih. Njihovi su zlostavljači, dakle, obično upravo suprotnih karakteristika. Borba za opstanak i izgaranje na poslu ne donosi nikakav obrat i zlostavljana osoba s vremenom počinje pobolijevati od kroničnih bolesti, razvija psihijatrijske poremećaje, najčešće tjeskobne poremećaje ili depresiju, što u slijedu narušava njene kapacitete i funkcionalnost. Sve može završiti bijegom u bolest i poboljevanjem, bolovanjima, na kraju odlaskom s posla ili otkazom. Posljedice po zlostavljanu osobu mogu biti velike, po zdravlje i po život opasne. I dok zlostavljana osoba na kraju gubi posao, zlostavljač obično pronalazi novu žrtvu. U našoj zemlji još ne postoji zakon o mobingu. Ali zbog svega rečenog, mobing ne smijemo trpjeti. Treba odmah potražiti pravnu i psihološku pomoć.

Doula znači prekretnicu u povijesti rađanja djece Prava doula je nenametljiva, tiha, smirena, ali uvijek dostupna i na usluzi ženi koja rađa Piše: KATARINA LEVATIĆ, dipl. psihologinja katarina.dzidic@gmail.com

Nedavno održani seminar za doule u Zagrebu bio je zaista neprocjenjivo iskustvo.

Nedostaju riječi kojima bi se dočarala atmosfera prisutna na tom seminaru. Ali jedna stvar je sigurna, sve prisutne polaznice zasigurno su stekle nove uvide i pomaknule vlastite granice.

Prirodni tijek

Doula je žena koja daje podršku rodilji i osigurava joj okolinu koja pogoduje lakom i sigurnom porodu. Doula je na raspolaganju ženi za vrijeme trudnoće, u porodu te nakon poroda u području kao što je, primjerice, dojenje. Kako nas je iskusna doula Liliana Lamers poučila, prava doula je nenametljiva, tiha, smirena, ali uvijek dostupna i na usluzi ženi koja rađa.

Fenomen doule u drugim zemljama je rasprostranjen i dobro prihvaćen kako od strane rodilja, tako i od strane stručnjaka zbog pozitivnog utjecaja koji prisutnost doule ima na rodilju i ishod poroda. Istraživanja pokazuju da prisustvo doule smanjuje potrebu za intervencijama, dakle prisustvo doule pridonosi tome da se sve odvija prirodnim tijekom, da ženino tijelo obavi svoju majčinsku ulogu.

nemaju pogodnu osobu za pratnju na porodu. Danas se mnoge žene odlučuju na pratnju partnera, ali to u nekim slučajevima može imati i suprotan učinak. Partner koji je uzbuđen i nervozan može stvarati napetost u ženi i činiti porod težim.

Doula pomaže ženi da otkrije snagu i vjeru u svoje instinkte i u to da njeno tijelo u sebi krije znanje kako se rađa novi život. Njezina smirenost prelazi i na ženu koja rađa. Prisustvo doule, osobe koja je to već prošla, rodilji daje osjećaj sigurnosti, što je jedna od temeljnih potreba

ž

eni je na raspolaganju tijekom trudnoće i poroda, a i kasnije žene koja rađa. Kad žena osjeća strah i nesigurnost, porod najčešće staje i trudovi jenjavaju, tako da emocionalno stanje žene znatno utječe na tijek poroda.

Sve žene zainteresirane za više informacija mogu se javiti autorici teksta na broj mobitela 091/731- 0415 ili udruzi RODA.

Suprotan učinak

Pratnja doule blagotvorno djeluje na svaku rodilju, ali budući da u našim rodilištima za sada postoji mogućnost da uz rodilju bude samo jedna osoba u pratnji, pr isustvo doule posebno je značajno za žene koje

U drugim zemljama i stručnjaci dobro prihvaćaju doule

Prirodni vs. aktivno vođeni porod Mnoge se žene odlučuju za aktivno vođeni porođaj upravo zbog nedostatka informacija, one žele brzo biti gotove, ali često nisu svjesne da to vrlo često znači puno više medicinskih intervencija i puno manje slobode za vrijeme samog poroda. Žene se užasavaju priča o porodima koji su trajali satima, primjerice kada žena kaže da je imala trudove 15 sati mnoge žene se hvataju za glavu, ali ono čega prvorotke često nisu svjesne jest da su trudovi samo zadnjih nekoliko sati snažni i bolniji. Mnoge žene, nažalost, imaju vrlo neugodne priče s poroda, ali jedna stvar koja ih povezuje jest da su ti porodi bili neugodni upravo zbog brojnih medicinskih intervencija koje su poduzete i to često upravo iz pukog razloga da se „požuri porod“. Drugi najčešći razlog je grub i površan pristup osoblja s kojim se susreću. A rijetko kada se susreće žena kojoj je porod bio grozan zbog samog čina rađanja.

Katarina Levatić

Savjeti iz ordinacije

Potpis pod sliku

Tonzile (mandule) – liječenje i odluka o operaciji onzilarne upalne boT lesti među najčešćim su problemima kod male

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

djece s kojima se susreću liječnici različitih specijalnosti: od liječnika opće medic ine i pedijatara do otorinolaringologa.

Naravno, obolijevaju i starije osobe, ali ipak malo rjeđe. onzile (mandule) su dio Waldeyerova limfnog prstena ždrijela i nalaze se u početnom dijelu dišnog, odnosno probavnog sustava. Ždri-

T

jelna tonzila (faringealna tonzila ili adenoidne vegetacije) smještena je u nosnom dijelu ždrijela (nasopharynx), a nepčana tonzila s lijeve, odnosno desne strane na prijelazu usne šupljine u ždrijelo. snovna funkcija im je obrana organizma od uzročnika bolesti, koji u organizam ulaze disanjem ili putem hrane. iječenje bolesnih tonzila u početku se provodi antibioticima, a kad oni

O L

zataje, postavlja se pitanje operativne terapije. d l u ku o o p e r a c i j i donosi otorinolaringolog na temelju anamnestičk ih podataka, kliničkog nalaza i prethodne medicinske dokumentacije. ko se ni tada ne može sa sigurnošću donijeti ispravna odluka treba li izvesti tonzilektomiju, odnosno adenotomiju ili ne, najbolje je bolesnika pratiti neko vrijeme i tek tada donijeti odluku o

O A

operativnom zahvatu. d bolesnika je važno doznati kakvog su karaktera bile prethodne upale, koliko su učestale, jesu li ostavile nekakve posljedice te izaziva li uvećanje tonzila smetnje disanja, gutanja ili govora. odaci koje daju roditelji (heteroanamneza) često su nepouzdani ili preuveličani zbog želje da njihovo dijete ipak bude operirano - ili zato što su i oni u dječjoj dobi bili

O

P

operirani, ili zbog toga što misle da će na taj način dijete imati manje zdravstvenih problema. alja znati da tonzilektomija, osim korisnih, može imati i štetne učinke, posebice u djece sklone akutnim infekcijama gornjih dišnih i probavnih puteva, kao i kod osoba koje boluju od nekog tipa alergije. sljedećem broju više o indikacijama za tonzilektomiju, odstranjenje nepčanih tonzila.

V

U

Zdravlje 33

16. veljače 2010.

OVISNOST Ove srijede, 17. veljače, Hrvatski dan nepušenja

Treći tjedan psihologije počeo je i u Varaždinu Varaždin je jedan od 35 hrvatskih gradova u kojima je u ponedjeljak počeo Treći tjedan psihologije u Hrvatskoj, koji organizira Hrvatsko psihološko društvo, čiji je član i Društvo psihologa Varaždin.

Građani mogu sudjelovati na besplatnim radionicama, seminarima, predavanjima i savjetovanjima, koji će se u Varaždinu održavati do 25. veljače.

Ovaj utorak, 16. veljače, u Općoj bolnici Varaždin od 9 do 12 sati Marina Kereša držat će “Savjetovanje za roditelje djece predškolske i školske dobi”, u 17 sati u Glazbenoj školi Varaždin počet će javno predavanje “Kako smanjiti stres” prof. dr. sc. Željke Kamenov, dok će u 5. OŠ Stanka Vereš za roditelje učenika

Kada donesete odluku o prestanku pušenja, izbjegavajte kavu i alkohol jer su često poticaj za paljenje cigarete

Zarazite se nepušenjem! Županijski obiteljski centar provodi projekt “Ne pušenju” Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Moram prestati pušiti – rekao je kašljajući 40-godišnji Varaždinac dok je u kafiću ispijao kavu i u ruci držao cigaretu. Na razmišljanje o prestanku pušenja natjerala ga je jedna od niza upala grla, no čim mu se zdravstveno stanje poboljšalo, zaboravio je na borbu protiv ovisnosti.

Bijeli zubi

Upravo u ovakvoj situaciji našli su se gotovo svi pušači zbog kojih je prije sedam godina pokrenuto obilježavanje Hrvatskog dana nepušenja.

- Hrvatski dan nepušenja obilježava se prvi dan Korizme, točnije na Pepelnicu ili Čistu srijedu, a ove godine je to srijeda, 17. veljače. Prve go-

dine cilj je bio da se pušače potakne da ne puše pa makar i jedan dan u godini, a nakon toga je pokrenut niz aktivnosti vezanih uz borbu protiv pušenja. Uključio se i Obiteljski centar Varaždinske županije provodeći projekt “Ne pušenju”, namijenjen prvenstveno mladima na području naše županije, a s ciljem prevencije pušenja mladih – pojasnila je Jasenka Barković, profesorica psihologije iz Županijskog centra.

v

ažno: odreknete li se cigareta, bit ćete zdraviji, ali i ljepši U sklopu projekta “Ne pušenju” djelatnici Centra ovaj će tjedan ponovno dijeliti letke na kojima možete pronaći preporuke kako se oduprijeti pušenju. Što bi prvo trebalo učiniti? - Da biste uspjeli, uočite prednosti nepušenja. Ne samo da ćete biti zdraviji, jer su manje šanse da obolite od

raka, srce radi pravilnije, bolja je cirkulacija, nema čestih upala i kašlja, bolje osjećate okuse i mirise, nego ćete biti i ljepši. Koža je svježa, lijepe boje, zubi su bjelji, a nokti i kosa ne pucaju. Osim toga, tu su i psihičke prednosti: bolja je pažnja, koncentracija, sami kontrolirate vlastito ponašanje – kaže Jasenka Barković.

Zbogom pepeljari

Kada procijenite da su prednosti nepušenja veće pred “prednostima” pušenja, ističe, možete donijeti vlastitu odluku da ćete prestati pušiti. - Tada odaberite dan i vrijeme prestanka. Obavijestite o tome prijatelje koji će vam biti podrška u tome. Potom maknite cigarete, upaljače i pepeljare, sve što vas podsjeća na pušenje. I, barem u početku, izbjegavajte kavu i alkohol, oni su često poticaj za paljenje cigarete.

Isto tako, u početku zaobiđite pušače, jer je pušenje prelazno.

Družite se s nepušačima, zarazite se nepušenjem – poručuje psihologinja.

Trikovi Ako poželite cigaretu, operite zube pastom koja vam odgovara,

održati predavanje i radionice pod nazivom “Roditeljske vještine”. Dan kasnije, u srijedu, 17. veljače, u 18 sati u Gradskoj vijećnici M. Brežnjak i M. Đuras građanima predstavit će rezultate istraživanja “Problemi mladih u Varaždinskoj županiji”.

Osim toga, cijeli ovaj tjedan u Prvoj gimnaziji Varaždin za učenike će se održavati radionice “Prevencija zlostavljanja u adolescentskim vezama”, dok će projekt “Komunikacija” namijenjen edukaciji odgajatelja u vrtićima naše županije, koji vodi Jasenka Barković iz Obiteljskog centra Varaždinske županije, potrajati sve do 25. veljače. U Obiteljskom centru ovaj je mjesec ujedno počeo i drugi ciklus radionica “Prvi put roditelj”. (vms)

Tko će smjeti raditi u privatnim ordinacijama?

Liječnici specijalisti koji rade u državnim bolnicama, njih oko 1.200, ostat će bez dopusnica za rad u privatnom zdravstvenom sektoru, odlučio je prošli tjedan ministar zdravstva Darko Milinović, a prenio Večernji list. Ministar je ravnatelje svih bolnica pismeno izvijestio da liječnicima koji rade i privatno moraju povući odobrenja, no

dva posla će smjeti obavljati još dva ili tri mjeseca. Do 1. svibnja resorno ministarstvo trebalo bi donijeti precizne kriterije o tome tko smije, a tko ne smije raditi u privatnoj praksi. To znači da rad u privatnom sektoru neće biti u potpunosti zabranjen, no tko će smjeti raditi u privatnim ordinacijama i klinikama, zasad nije poznato. (vms)

HZZO neće slati potvrde o uplaćenim premijama

žvačite žvaku, grickajte mrkvu, celer, sjemenke suncokreta… Ako postanete nemirni, dišite duboko, šećite, vježbajte vježbe opuštanja, brojite od sto natraške...

Građani koji će ovaj mjesec predavati porezne prijave, a koji su prošle godine uplaćivali dopunsko zdravstveno osiguranje, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje neće na kućne adrese dobiti potvrde o uplaćenim premijama, izvijestili su prošli tjedan iz HZZO-a. - Još jednom obavještavamo svoje osigurane osobe da se porezna olakšica za uplaćene premije za 2009. godinu priznaje i bez potvrde HZZO-a. Dovoljno je u poreznoj prijavi upisati iznos uplaćene premije u prošloj godini te će se, temeljem podataka koje je HZZO dostavio Poreznoj upravi, taj iznos informatički provjeriti - pojašnjavaju.

Ako želite provjeriti koliko ste lani uplatili, to možete učiniti na tri načina: na govornom servisu HZZO-a koji je dostupan na broju telefona 01/365-9015 (normalna cijena impulsa), na internet stranici www.hzzo-net.hr i osobno u područnim uredima HZZO-a. Da biste dobili podatak, nužno je da znate svoj osobni identifikacijski broj (OIB). (vms)

Zdravo srce

Plućna ambolija i ubrzane srčane frekvencije

P

lućna embolija je velik zdravstveni problem, zato što se može manifestirati kao lagani poremećaj disanja i ubrzane srčane frekvencije uz osjećaj kratkotrajne nelagode do po život opasnog kardiogenog šoka. emeljno se kod plućne embolije radi o otrgnuću krvnog ugruška nastalog negdje u venskom sustavu i zaustavljanju u jednom od ogranaka plućne arterije sa začepljenjem iste i ispadom funkcije u predjelu iza začepljenja. ostavljanje dijagnoze plućne embolije počesto je problematično iz razloga široke palete mogućih dijagnostičkih znakova, naročito kod pacijenata s oskudnom simptomatologijom.

T

P

N

akon postavljanja dijagnoze postavljaju se dva terapijska cilja - kod pacijenata s blažim oblikom cilj je zaustaviti progresiju rasta tromba - onog koji se otkinuo i onih koji još postoje kao potencijalna opasnost otkinuća.

Kod pacijenata koji su hemodinamski nestabilni i time životno ugroženi cilj je otopiti postojeći tromb i tako rekanalizirati začepljenu žilu. od postavljanja sumnje na plućnu emboliju potrebno je u dijagnostičke svrhe učiniti određene biokemijske pretrage čija uredna vrijednost može isključiti postojanje embolije, elektrokardiogram, scintigrafiju pluća te ukoliko ni to nije dovoljno MSCT plućnu angiografiju.

K

Nakon postavljanja dijagnoze plućne embolije liječenje je isključivo hospitalno s ležanjem minimalno 5-7 dana. od kojih stanja ćemo posumnjati na plućnu emboliju? od pacijenata koji imaju vidljivu trombozu, kod fraktura naročito velikih kostiju, kod pacijenata koji su podvrgnuti velikim kirurškim zahvatima, kod pacijenata sa spinalnim ozljedama, no postoji i cijela paleta stanja koja može potencirati razvoj tromba i otkinuće embolusa: artroskopske operacije, centralni venski kateteri, kemoterapija, kronično zatajenje srca, zamjenska hormonalna terapija, maligne bolesti, kontracepcijska terapija, stanje nakon poroda,

K K

povećani broj trombocita u krvi, ležanje u krevetu duže od tri dana, imobilizacija dužeg trajanja npr. dugotrajno sjedenje u avionu, debljina i drugi. iječenje plućne embolije: provodi se u životno opasnim stanjima lijekovima za otapanje ugruška uz nastavak antikoagulantne terapije heparinom i potom peroralnim antikoagulantnim lijekovima - warfarinom. svih ostalim stanjima liječi se antikoagulantnim lijekovima - heparinom i peroralnim warfarinom. Warfarin se uzima najmanje 6 mjeseci do godinu dana nakon incidenta, a ponekad kod opasnosti ponavljanja embolije i trajno.

L

U

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

Trudnoća

16. veljače 2010.

MODA U ove zimske dane krzno je pravi izbor za svaku ženu

U očekivanju prinove

P

rije samog poroda većina je trudnica napeta i pod stresom.

Posebno ako su prenijele termin porođaja.

Ginekolozi preporučuju dnevni odmor u trudnoći, no on ne mora uvijek biti pasivan. ri do četiri tjedna prije termina preporučuje se nekoliko vježbi koje se mogu izvoditi bilo gdje. Preporučljive su šetnje Martina Šebijan pred kraj trudnoće. U licencirani voditelj vježbi i slučaju da osjetite potjelesnih aktivnosti za trudnice, jačan pritisak između prenatalfintess@gmail.com prepona ili u donjem dijelu leđa, predahnite. od kuće možete sjediti na lopti da opustite leđa i zdjelično dno. Sjednite uspravno i kružite zdjelicom u smjeru kazaljke na sat i obratno. Stopala neka budu cijelom površinom na podlozi, a rukama se pridržavate za loptu. Ovako možete provesti najmanje 15 minuta. Ako patite od nesvjestice, poremećaja disanja ili oticanja nogu i ruku, vrijeme možete provoditi u krevetu. ako biste se što udobnije smjestili u krevetu koristite se jastucima.Možete kružiti stopalima u različitim smjerovima kako biste potaknuli cirkulaciju u nogama. U ovom položaju možete provesti najmanje 30 minuta.Ako sjedite na podu, ispod zdjelice stavite mekani jastučić.

Ovaj položaj je idealan ako vas bole leđa ili osjećate stezanje maternice ( BraxtonHicksove kontrakcije). Udahnite na usta i napnite trbuh pomičući pupak prema van.

Izdišite na usta izgovarajući slovo “s” ili “š”. Dok izdišete, trbuh će se spuštati, a sam izdisaj mora biti dvostruko duži od udaha. Vježbu izvodite tri minute. Odmorite leđa, istegnite prepone i zdjelično dno sjedeći na podu raširenih nogu. Jedna noga miruje, a drugu pomičete što više bočno. Ovu vježbu izvodite sve dok ne osjetite što jače istezanje unutarnje strane bedra. Nemojte siliti pokret, nego slušajte svoje tijelo. ve vježbe su idealne za trudnice koje su veći dio trudnoće mirovale i pred porod dobile dopuštenje za kretanje.

T

K

K

Ni talijansko-francuska glumica Monica Belucci nije odoljela pozirati na krznenom ogrtaču

Krzno za dugu, hladnu zimu Piše: Helena Hrman

rature vani spuste i do deset stupnjeva ispod ništice,

Danas više nije nužno ni da nosite pravo krzno. Dapače, trgov ine su preplavljene eko-krznom pa tako možete u ormaru imati bundice od eko-krzna, kape, šalove...

Nisu mu odoljele ni holivudske zvijezde pa mnoge tako dolaze na događanja upravo u ovim kombinacijama. Obučete li krzno, djelovat ćete glamurozno i privlačit ćete zasigurno mnoge poglede.

Danas eko-bundice možete naći u raznim bojama, od izrazito bijele preko ružičaste do crne. Isto tako, na glavi možete nositi šubaru koja će vas itekako štititi od ovih

zimskih temperatura. No, kada nosite krzno, pazite da ne pretjerate s detaljima jer krzno ne “trpi” konkurenciju. Oosbito ako imate na sebi prošaranu bundicu, dobro se pobrinite da kapa bude neupadljiva i jednostavna.

Prednost je pak krzna i bunda da ne traju samo jednu sezonu pa kad ih jednom kupite moći ćete ih imati nekoliko sezona.

Smeđe krzno

L. Lohan u ružičastom

Krzno - bogati detalj

K. Hudson u bijelom

helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Kad se tempe-

k

rzno “ne trpi” puno ostalih modnih detalja

pravi izbor za vas je krzno.

Bilo kakvi krzneni detalji na vašoj odjeći grijat će vas više od bilo kojeg drugog materijala.

Eko-krzno

O

Frizerski salon Pranje kose

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

Svi mi znamo oprati vlasište i kosu, neki peru svaki dan, neki jednom tjedno, neki jednom u dva tjedna - različiti smo pa tako imamo i različitih kosa i pranja.

Pranje kose sastoji se od tri dijela: pretpranje, pranje, ispiranje i masaža vlasišta njegom.

Kod pretpranja kose skidamo svu prljaštv inu, masnoću, gel, lak, pjenu, smog, nikotin i kojeka-

kve bakterije koje smo pokupili u trgovinama, autobusu, čekaonicama.

Kod takvog pranja najčešće se ne pjeni šampon, zato je porebno ponoviti pranje kose.

Kod drugog pranja kose količina šampona stavlja se prema ostacima prljavštine i masnoće koje je ostalo na kosi, pri tome se vlasište i kosa treba trljati jagodicama prstiju, nikako noktima da se ne

ošteti vlasište kose. Ispiranje kose vrlo je bitno jer ostaci šampona kosu čine hrapavom, bez sjaja, iritira se vlasiše i nastaje perut.

Uvijek je dobro pročitati naputke proizvođača na šamponu o njegovoj primjeni.

Masaža vlasišta vrši se uz njegu - nekoliko se minuta raščešlja i također dobro ispire da kosa ne bude masna i bez sjaja.

Ženski svijet 35

16. veljače 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Varaždinska glumica Vesna Stilinović

Svaka prava žena ne Dermatolog Onihomik smije iznevjeriti sebe G Njen profesionalni glumački put obilježile su izvedbe uloga jakih žena dramatičnih sudbina ili tragičnih junakinja Piše: GORDANA IGREC

VARAŽDIN - Varaždinskoj kazališnoj publici koja je redovito pretplaćena na kazališne predstave u našem HNK- u nije potrebno posebno predstavljati dramsku umjetnicu Vesnu Stilinović. Ova rođena Beograđanka s dvije adrese, onom zagrebačkom i našom varaždinskom, svojim scenskim izvedbama jakih žena dramatičnih sudbina ili tragičnih junakinja na “daskama koje život znače” ulogama koje su obilježile njezin profesionalni put plijeni pozornost varaždinske publike već više od tri desetljeća.

I

Životni put

Vesna je, naime, od 1978. godine angažirana u varaždinskom HNK-u. Do tada je radila na Hrvatskoj televiziji kao realizator. Kao rijetko koja dramska umjetnica o osvojenim nagradama reći će vam tek “da će je nagraditi kad umre”. A kao najdražu ulogu istaknut će Irenu u “Klubu Tango”.

U predahu između kazališnih proba uspjeli smo je “uloviti” i za Male ženske razgovore doznati nešto iz samo njezinog, ženskog svijeta.

Od toga kakvim jutrima se budi, do mota koji je nosi kroz život, ali i o ulozi majke koja joj je, kako je kazala, najdivnija na svijetu, pa i do glumca s kojim bi potajice voljela otići na večeru. Ili možda ne tako potajice...

Vesna Stilinović je istakla da je majčinstvo za nje sve na svijetu

No, zastanimo na tren i zav ir imo u ovom mjesecu “fašničkih maski” što se krije iza “glumačke maske” Vesne Stilinović koja je ostavljala i u teatru i u privatnom životu bezbroj tragova ne samo kod

m

oja varaždinska publika svaki me se put iznova dojmi anonimne kazališne publike nego i među svojim prijateljima, životnim partnerima i svima koje je sretala na svojem životnom putu. Pa, krenimo, već jednom. Zajedno.

Jutro započinjete sa...

Smijehom.

Vaš moto u životu...

Never give up, never surrender.

Vaš uzor u životu...

Uzori se mijenjaju, a i godine su tu.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Iznevjeriti sebe.

Najromantičniji trenutak u životu...

Ispijanje kave rano ujutro.

Iz kuće ne izlazim...

Bez sebe.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Može i žena.

Najdraži film?

Okajanje.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

William Hurt.

Volite li kuhati?

Strašno.

Da ulovite zlatnu ribicu koje tri želje biste poželjeli?

Zbunila bih se i rekla “ne znam”.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Radeći. Što je najvažnije u braku?

Biti glup. Što je za vas majčinstvo?

Sve na svijetu.

Kako vas se dojmio Varaždin? Jeste li već “domaća” postali?

Moja varaždinska publika me se dojmi svaki put iznova.

VJENČANJE U Vesna Sposi pronaći ćete sve što vam treba

Vesna Sposa zna što je “in”

Raskošna haljina M. Sottero

ljivično oboljenje noktiju, lat. tinea unguim ili onychomycosis, predstavlja često oboljenje noktiju, uzrokovano infekcijom gljivama. Na noktima nogu, češći uzročnici su tzv. dermatofiti; dok na rukama infekcije češće uzrokuje kandida. Općenito, gljivične infekcije predstavljaju 50 posto svih oboljenja i promjena na noktima; i često su udružene sa gljivičnim oboljenjima okolne kože (osobito na stopalima). Lokalni uvjeti mogu Sanja PETEK-MODRIĆ znatno doprinijeti razvoju dr. med. infekcije: vlažna i topla specijalist koža (osobito na stopalima dermatovenerolog uslijed znojenja), udarci i Kralja P. Krešimira IV. 41 a, povrede noktiju, smetnje Varaždin 042/302-080 cirkulacije, šećerna bolest, bolesti povezane sa narušenim imunitetom, usporena brzina rasta noktiju (osobito u starijoj životnoj dobi)... To su razlozi koji dovode do češćeg obolijevanja noktiju nogu; osobito palčeva. nfekcija najčešće počinje na slobodnim dijelovima (rubovi) noktiju. Nokat postaje deformiran, bolan, sklon mrvljenju, a ispod njega se nalazi žućkasta odnosno bjelkasta obloga. Promjene na istim mjestima mogu biti prisutne godinama, ali se ipak s vremenom šire prema bazi nokta ili zahvaćaju susjedne nokte. Često se promjene na noktima, nastale npr. kao posljedica povrede ili psorijaze noktiju, pogrešno proglašavaju gljivičnim oboljenjem i na taj način- neuspješno liječe. toga je, u dermatološkoj ordinaciji potrebno postaviti pravilnu dijagnozu, dokazom uzročnika- gljiva, uz pomoć mikroskopskog pregleda materijala uzetog ispod nokta. Upravo ta pretraga je i najvažnija u postavljanju dijagnoze, jer tzv. kultivacija (tj. uzgoj) gljiva s noktiju često ne uspijeva, pa je prisutan veliki broj lažno negativnih nalaza. Liječenje gljivično oboljelih noktiju može biti lokalno (kreme, kapi, gelovi, ozon, IPL tretmani…), sistemsko (uz pomoć tableta) ili pak kombinacija ovih vrsta terapija. U svakom slučaju, proces liječenja je dugotrajan - traje nekoliko mjeseci, osobito ako nokti i inače sporo rastu. Stoga je krajnje vrijeme da se započne sa liječenjem gljivično oboljelih noktiju, kako bi do proljeća odnosno ljeta izgledali zdravo i lijepo.

VARAŽDIN - Ime koje je danas sinonim za bijelo vjenčanje i ime koje je jedini izbor svake žene koja ne priznaje kompromis. Ime koje se prati i kopira...

Sve je to danas Vesna Sposa!

Od vlastitih kreacija koje su bezbroj puta nagrađivane na svjetskim izborima ljepote, do generalnih zastupstva najvećih svjetskih imena vjenčane industrije za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo “Vesna Sposa” godinama predstavlja visoku modu i svjetske standarde.

Imena poput Elija Saaba, Valentina i Manuela Mote danas su postala nezaobilazan detalj svakog celebrity

vjenčanja, a Pronovias, Demetrios, Maggie Sottero, White One ili La Sposa u uhu su svake mladenke. Tako su kreacije Manuela Mote romantične i profinjene, a opet moderne i izrađene od kvalitetnog materijala. Kreacije Demetrios sinonim su za raskoš i glamour, a u njima se u SAD-u udaju kćerke kongresnika te drugih javnih osoba. Vjenčanice Pronovias maštovite su haljine s bogatim materijalima, a za njih rade poznata dizajnerska lica.

Dakle, dođite u “Vesna Sposu” u Meštrovićevu 2, nasuprot varaždinske bolnice, ili nazovite na 042/311-929 i pronađite nešto za sebe.

Profinjenost s potpisom Sottera

S

36 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

16. veljače 2010.

ŽENE NA POSLU Voditeljica turističke agencije Vera Kanjuga-Starčević

Tips and Tricks (3)

P

osjet ginekologu možemo podijeliti na dvije cjeline: prvi dio čini razgovor, a drugi sam pregled.

Prije svakog pregleda, osim ako ginekolog ne naglasi drukčije, potrebno je isprazniti mokraćni mjehur. koliko smo skloni Dr. Aleksandar doći na pregled u JUKIĆ hlačama, praktično je spec.ginekologije i ponijeti udobnu suknju porodništva u kojoj možemo ugodnije izaći iz kabine u ordinaciju. U razgovoru, ginekologa interesira općenito kako ste i imate li kakve smetnje i kakva pitanja. bično se na pitanja cjelovitije može odgovoriti nakon pregleda. Zatim slijedi pregled. Nakon zauzimanja ležećeg položaja na ginekološkom stolu, ginekolog najprije radi inspekciju vanjskog spolovila te pristupa pregledu u spekulima. vođenje ginekoloških spekula u rodnicu katkada zna biti relativno neugodno – razlog tome jest činjenica da je kut rodnice te odnos rodnice, donjeg svoda mokraćnog mjehura te položaj grlića maternice gotovo u svakoj rodnici ponešto različit, a kako se instrumenti uvode «na slijepo» - razumljivo jest da je moguća stanovita neugoda te katkada i manja bolnost. avršna faza postavljanja instrumenata posebno može stvoriti nelagodu – ginekolog mora razmaknuti instrumente kako bi imao jasno vidno polje. aj dio pregleda je za ginekologa iznimno bitan jer tako, sa sterilnim instrumentima pristupa izvornoj flori rodnice. rema procjeni ginekologa, u ovoj fazi slijedi gotovo potpuno neosjetan nastavak pregleda drugim intervencijama: uzimanjem uzorka rodnice za određivanje stupnja čistoće rodnice, uzimanjem obrisaka za PAPA test, uzimanje cervikalnih obrisaka. otom slijedi uklanjanje instrumenata koje je u pravilu bezbolno (time se i smanji eventualna bolnost kao posljedica rastezanja rodnice za prikaz). nastavku slijedi «bimanualni pregled» (palpatorni pregled).

U

O U

Kad se jednom zarazite virusom zvanim “turizam”, uvijek ga nosite u sebi, kaže Vera

Rado bih otputovala na zanimljivu Siciliju i Izrael Vera ističe da je baviti se turizmom u kontinentalnoj Hrvatskoj gotovo avangardno, no u “Autotransu” djelovat će i dalje u segmentu njegova razvoja Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Oduvijek sam se željela baviti vanjskom trgovinom, u svakom slučaju komunikacijom sa stranim zemljama kao i putovanjima.

Z

Stil života

T

P P

U

(nastavit će se...)

Raspisani natječaj za samostalnog komercijalista u jednoj varaždinskoj turističkoj agenciji prije 14 godina odredio je moj profesionalni put. Jos se sjećam vlastitog oduševljenja i uvjerenja da ću između tridesetak kandidata baš ja dobiti taj posao. I dobila sam ga - kaže Vera Kanjuga-Starčević, voditeljica varaždinske podružnice turističke agencije Autotrans Rijeka.

Vera obožava putovati

- Kad se jednom zarazite virusom zvanim “turizam” uvijek ga nosite u sebi. I to više nije posao, već stil života, vaš poziv - kaže Vera dodajući da je baviti se turizmom u kontinentalnom dijelu Hrvatske gotovo avangardno. - S obzirom na ostatak kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, Varaždin i Varaždinska županija u najbo-

ljoj su poziciji, ali ne možemo djelovati izolirano – turizam ne zanimaju admnistrativni okviri već kvalitetan turistički proizvod u cjelini. Kako sam posljednjih šest godina intenzivnije prisutna u razvoju turi-

v

eć i Verin četverogodišnji sinčić Viktor voli putovati stičkog proizvoda Varaždina i regije svakako sam svjedok bitnog pomaka, a nastavit ću dalje djelovati u tom segmentu u Turističkoj agenciji Autotrans Rijeka, kao voditelj poslovnice Varaždin - ističe ova agilna turistička djelatnica dodajući da je turistička agencija Autotrans svojim etabliranim statusom na stranim

Kozmetički

tržištima objektivna opcija razvoju kontinentalnog turizma u našoj regiji. No, osim što “sređuje” drugima putovanja, i sama Vera voli putovati. Tako bi iz ponude svoje turističke agencije za sebe odabrala putovanja “Tragom Orient Expresa”, Toscana- Sicilia, Crno more, Ukrajina i Bugarska te Izrael i Jordan. Da svoj posao odlično radi, dokaz je da nikad nije primila reklamaciju, a vrlo često dobiva priznanje i zahvalu za svoj rad.

Uz sve to, uživa i veliku podršku svog supruga Vedrana i obitelji. - Prihvaćaju da je moj posao ujedno i moj način života, odnosno naš način života.

Već i četverogodišnji sinčić Viktor sudjeluje u planiranju naših obiteljskih putovanja, često traži da neka i ponovimo - ističe Vera kojoj u poslu želimo još puno uspjeha.

Željka SLATKI

savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392

Oblikovanjem do savršenstva

D

a vam lakše objasnim kako doći do savršenih obrva, podijelit ćemo obrve sa tri linije koje ćemo označiti točkama a, b , c. Linijom A označit ćemo početak obrve koji mora biti u ravnini s nosnicom ili s unutarnjim kutom oka.

Linija B prolazit će od nosnice kroz zjenicu oka do istaknutog luka obrve, a linija C ići će od nosa tj. nosnice do vanjskog kuta oka i tu će našoj obrvi biti kraj.

Zabilježite li te točke olovkom za oči

pojednostavit ćete postupak. Posebnu pozornost obratite na udaljenost između obrva jer što je veća udaljenost nos će vam izgledati veći. Ako imate razmaknute oči, neka vam početak obrva bude bliže korijenu nosa i obratno. Nikada nemojte čupati obrve s gornje strane jer ćete izgubiti prirodni oblik. Kada oblikujete obrve, gornji rub neka vam služi za oblikovanje donjeg i tako ćete pratiti svoj prirodan oblik. Sužavajte ih

po rubovima od nosa deblje prema uhu tanje. Dlačice se uvijek čupaju u smjeru rasta brzim pokretom. Obrve moraju biti simetrične što je doista teško postići, stoga prije čupanja napravite obrise olovkom za oči. Kod čupanja obrva za sve vrijedi isto pravilo- “manje je više”. Ako primijetite da niste dovoljno počupali, uvijek to možete naknadno učiniti za razliku od situacije ako obrve počupate previše.

Ženski svijet 37

16. veljače 2010.

SUSRET Talentirana osamnaestogodišnja sopranistica Iva Martinčević iz Varaždina

Tračevi, maske i prezervativi!

Voljela bih raditi u operi

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Osamnaestogodišnja Varaždinka Iva Martinčević, studentica druge godine glazbe i solo pjevanja u klasi prof. Gabriele Lechner na “Universität für Musik und darstellende Kunst” u Beču, u dječjem je zboru pjevala već s tri, a prvi nastup imala s pet godina. Iako se glazbom bavi još od malih nogu, prije dvije godine odlučila je da će upravo klasična glazba i solo pjevanje biti i njen životni poziv.

Najmlađa i prva

Dug je popis prvih mjesta i nagrada koje je osvojila na brojnim glazbenim natjecanjima. Ipak, osvojeno prvo mjesto u slovačkom gradu Vrableu na međunarodnom natjecanju “Iuventus Canti 2008.”, gdje je nastupila kao učenica Glazbene škole, bilo

o

d velikih svjetskih pjevača može se ponešto naučiti, ali umjetnik na prvome mjestu mora biti svoj je presudno i glavni razlog njezinog odlaska u Beč.

- Ta mi je nagrada bila poticaj

Iva se nada da će tijekom studiranja u Beču upoznati ljude značajne za daljnju karijeru

za razmišljanje o odlasku na studij prije završetka srednje škole. Glavni državni univerzitet za glazbu u Beču upisala sam nakon završenog drugog razreda Prve gimnazije i Glazbene škole i to kao najmlađa studentica, a na prijemnom ispitu postigla sam veliki uspjeh jer sam među 250 kandidata bila prva na listi – otkrila je

talentirana varaždinska sopranistica, koja je nedavno i maturirala na Prvoj varaždinskoj gimnaziji.

Upravo joj se program studija pjevanja na glavnom bečkom univerzitetu najviše svidio, a Iva smatra da će u glavnom austrijskom gradu upoznati i ljude koji će joj kasnije pomoći pri građenju karijere.

- Do završetka studija još su četiri godine i tko zna kamo će me život odnijeti, ali svakako bih voljela raditi u operi – otkriva ambiciozna mlada Varaždinka koja rado sluša velike svjetske pjevače.

- Od svakoga se može ponešto naučiti, ali umjetnik mora na prvome mjestu biti svoj – zaključila je Iva.

Produkcije na fakultetu i opere Radni dan u Beču mlade varaždinske sopranistice Ive Martinčević započinje u 10 sati.

Tada počinju predavanja koja traju gotovo cijeli dan, pa je često i poslije 19 sati još na fakultetu, na kojem studiraju studenti iz cijeloga svijeta.

- Ponekad jest naporno, ali ništa nije teško ako radiš ono što voliš. Obitelj mi je velika podrška, a u Beču mi najviše nedostaje brat Julijan koji svira klavir i koji također postiže velike glazbene uspjehe – tvrdi Iva. Uz oba-

veze na fakultetu, Varaždinka često nastupa, a iza nje je nastup na ovogodišnjem Rotary balu.

- U Austriji redovito nastupam na produkcijama na fakultetu. Prošle godine u siječnju nastupala sam u Schlosstheatru Schönbrunn u Haydnovoj operi “L’anima del philosopho”, a u prosincu u Volksoperi u Beču u operi “Hänsel und Gretel”. Za svaki se nastup ozbiljno pripremam i svaki mi je poseban na svoj način – otkriva varaždinska sopranistica.

zenski-svijet@regionalni.com

Pogled u svijet iz ženske perspektive

siniša sović

Državni univerzitet u Beču za glazbu Iva je upisala nakon završenog drugog razreda Prve gimnazije

Piše: VAŠA DIVA

B

aš su ovih dana nekako zaredali tračevi. Najnoviji se vrti oko doktora koji si je zalovil dvadesetak godina mlađu mačku. Ali, nije ni doktorica ni medicinska sestra! I to je zapravo najbolji štos. Sve drugo je već viđeno i samo po sebi razumljivo. Dok jedni mogu odoljeti izazovu, drugi pokleknu na prvom noćnom dežurstvu. I kaj je to sad tak čudno? Da je tip ostal mrtav-hladan rekli bi da je peder i opet bi nastal novi trač! A tračevi su vražja stvar. Najbolje je kad se najdeš negde na cugi, a spika počne ovak: »Kaj to još nisi čula?! Di ti živiš? Svi znaju da ima vanbračno dete. Tko, tko? Jedan naš strankar. I to je već treći po redu!

Samo kaj, kurva, neće priznati. Kao ni ovi prije njega.»

Ma, daj, gluposti. Ti si im sigurno držala svijeću kad su delali one stvari...» - usprotivim se takvim budalaštinama. »Aha. Nisu to bedarije, to ti je naša stvarnost, to ti je naš moral, draga moja.»

«Nebrem vjerovati, pa u nedjelju je bil sa ženom na misi...» - primijeti ova do mene, a druga posprdno dobaci: »Je, je, i na Sjajnom balu!»

Onda budu sigurno i na Maskenbal došli. To je mjesto kak stvoreno za njih. Ne trebaju nabavljati maske, jer su im ove koje stalno nose, najoriginalnije!» - zaključi pobjedonosno netko iza mene. Najbolje bi bilo da svi sa sobom nosiju kurtone, pomislim.

Pogotovo na Fašnik. Jer pod maskom moreš delati sve, a ipak si zaštićen.

I moralan, jer si napravil višestruku zaštitu. Nema aidsa, nema dece, nema trača! Dole si zaštićen s gumicom, gore s maskom i moreš bez straha delati kaj hoćeš. Prasnula sam u smijeh. Sjetila sam se kako mi je neki dan došla kolegica i zaprepaštena rekla da je u džepu muževe košulje našla – prezervativ!!!

Naravno da ju je mučilo sto pitanja.

Jer, nije problem u tom mini-paketiću, niti u tome što se našao u džepu košulje, nego zato što ga je nosio na posao!

Kad ga je pitala kaj to znači i za koga je to, kao iz rukava je odgovorio: »Pa za koga drugoga, za –TEBE!?» amisli koja sreća. Čovjek ne samo da je ljubi, nego je toliko voli da ju štiti na svakom koraku. I na daljinu!

Moram priznati da je takvih malo.

Frajer jedan.

Pusa od vaše Dive!

«

«

Z

Julijan sestri velika podrška

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija

Eterično ulje paprene metvice jedno je od najpopularnijih P U Z P aprena metvica (lat. Mentha piperita) jedno je od omiljenih ulja i gotovo da nema osobe koja je nije koristila. bog izrazito svježeg mirisa, bogatog mentolom i ketonom, mentomom djeluje stimulacijski i otklanja osjećaj umora, a ta djelovanja poznata su još od vremena Egipćana. Tada se prvenstveno koristila za religiozne obrede, osvježavanje daha, umirivanje probavnih smetnji i dezinfekciju prostora. terično ulje paprene metvice jedno je od najpopularnijih i često korištenih eteričnih ulja.

E

Nalazi se u mnogim farmakološkim preparatima, parfemima i higijenskim proizvodima. činkovita je pomoć kod mučnine, loše probave, nadutosti i bolova u želucu, te djeluje tonizirajuće na cijeli organizam i psihu na način da potiče koncentraciju, ublažava umor, podiže krvni tlak i olakšava bolove u mišićima (naročito kod ozljeda). oristimo je i kod glavobolja, menstrualnih bolova. Izraženim protubakterijskim i protuvirusnim djelovanjem smiruje upale sinusa, grla i uha. Najčešće se koristi u masažama, mirisnim

K

lampicama i inhalacijama, samostalno ili u kombinaciji s drugim eteričnim uljima sličnog djelovanja (npr. uz eterično ulje kamilice ili lavande). ri doziranju i načinu primjene ovog eteričnog ulja valja primjeniti oprez, posebice kod inhalacija, jer predoziranje ili nepravilna uporaba mogu dovesti do mučnine, poremećaja rada srca ili problema s ravnotežom te se ne preporuča trudnicama i djeci mlađoj od 6 godina. Za tretmane kože primjenjujemo ga u količini od 1-2 kapi na 10 ml baznog ulja, a kod inhalacija dovoljna je čak 1 kap da nas u trenu osvježi.

Marija Nekić Aromamaser

38 Savjetnik

16. veljače 2010.

Veterinarska klinika Umjetno osjemenjivanje kuja

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

rvo tjeranje kuje dokaz je njene spolne zrelosti, a dob kada će to nastupiti ovisi o pasmin i . Ta k o će kuje malih pasmina poput pudla, maltezera, patuljastih gubičara, westića ili pekinezera, shi-tzua biti spolno zrele već sa 6-8 mjeseci, dok će kuje sred-

njih i velikih pasmina spolno dozrijeti znatno kasnije, u dobi od jedne do dvije godine. No, spolnu zrelost ne smijemo zamijeniti s rasplodnom zrelošću, koja je propisana i kinološkim pravilnikom. U pravilu je kasnija od spolne zrelosti i uobičajeno je da se drugo tjeranje u životu kuje smatra rasplodnom zrelošću. eksualni ciklus kuja odvija se monoestričnosezonski, što znači da će se kuje u proljetnoj sezoni tjeranja tjerati jedanput, a ponovno tek u jesen, također samo jednom. Taj interval se ponavlja redovito svake godine, do kraja spolne aktivnosti.

S

S

polni ciklus kuja djelimo u 4 mijene. Prva, predtjeranje traje u prosjeku 7-10 dana i najuočljivija je, tako da i laik može prepoznati znakove. Stidne usne su otečene, a iz rodnice se cijedi krvavi iscjedak.

Intenzitet iscjeđivanja može biti od skoro neprimjetnog kapanja po sve do obilnijeg curenja. to vrijeme kuje su već atraktivne za pse, no ne dozvoljavaju parenje.

Nakon oko tjedan dana uslijedit će mijena “pravog tjeranja” ili estrus, kada kuja dozvoljava parenje.

Estrus traje u prosjeku 7-10 dana, a 2.-4. dan su najčešće plodni dani. To je najbitniji termin za parenje kuje. Također je kuju uputno pariti dva puta u razmaku od 24 do 48 sati, jer je tako sigurnija oplodnja, a i veći broj plodova. Idealno vrijeme parenja može se odrediti tzv. vaginalnom citologi-

U

jom, metodom kojom se određuju plodni dani. To je metoda koju uspješno provodi Specijalistička praksa dr. Lukman. Progesteronski test također je metoda izbora, no rezultati nisu uspješniji, a metoda je znatno skuplja.

To je posebice značajno ukoliko odlazite na put radi parenja. Za samo 10 minuta možete dobiti rezultat koji će vaše putovanje učiniti svrsishodnijim i financijski opravdanim. koliko pak imate problema s parenjem kuje, slobodno se obratite na našu adresu, budući da umjetno osjemenjivanje kuja provodimo uspješno već petnaest godina!

U

Hortikultura Autoškola Dnevnik vrtlarskog šegrta (1)

P S

rosinac , 1937. go dina re ta n sa m! N a ko n mjeseci iščekivanja kupujem sebi prvo odijelo. Već s vrata radosno pozdrav im gazdar icu krojačke radnje jedne židovske obitelji na Kaptolu. - Kupujem odijelo poput onoga u izlogu - radostan i ponosan izustih. - Nažalost, dragi Franjo Pavetić mladiću, vašeg broja “Nije sramota raditi, više nema – veli gaza kamoli u vrtu” darica. - Kako nema?

Pa ja mjesecima nisam večerao, u noći se budio od bolova u želucu zbog gladi samo da uštedim novac za to odijelce! – rekoh sav očajan. azdarica zatečena mojom reakcijom ne izusti ni riječi, a ja sav vidno razočaran započinjem sipati svoju životnu priču seoskog sirotinjskog dječačića. Nas troje četrnaestogodišnjaka, odličnih učenika nakon pučke škole župnik naše fare odveo u Zagreb na daljnje školovanje. Nakon cijelog dana obilaženja raznoraznih zanatlija tek pred večer se siročadi smilovao vlasnik vrtlarije na groblju Mirogoj i uzeo nas na šegrtovanje, preuzevši svu brigu o nama. Spavali smo u mrtvačnici, samo nas je zid dijelio od pokojnika. Čitav dan smo radili, navečer išli u školu, a noću učili uz svijeće koje smo pokupili po grobovima. emalo puta smo umorni od cjelodnevnog rada i gladi usnuli uz knjigu. Na bolest nisi smio ni pomisliti, a kamoli biti bolestan. Ubrzo su dvojica odustala, a ja sam ostao jer nisam imao kud. Moji roditelji tri godine mog školovanja nisu ni pitali za mene, a kamoli poslali komad kruha ili čega drugoga.

G

N

Propuštanje vozila O

dustajanje od prednosti prolaska iliti propuštanje vozila radnja je koju su, u pojedinim slučajevima, vozači dužni, prisiljeni ili voljni, poduzeti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i to na način koji ne prisiljava druge sudionike prometa da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja. Najčešće propuštamo vozila javnog prijevoza. Njih su vozači dužni propustiti uvijek kad su Boris Petrovečki, započeli s uključivanjem, jer ing. prometa ta vozila, zbog svoje duljine Stručni voditelj i predavač i učestalosti uključivanja i Autoškola PETROVEČKI isključivanja, u prometnim www.petrovecki.hr gužvama ne mogu normalno tel: 042/233-244 funkcionirati. adalje, propuštamo vozila koja se žele uključiti u promet, ali zbog velikog intenziteta i prometnih gužvi ili njihove duljine ili tereta vidimo da nije izgledno da će to u dogledno vrijeme moći. Propuštamo i vozila koja su nam, iz bilo kojeg razloga (kriva procjena, prekasno uočavanje i slično) oduzela prednost. Propuštamo i vozila koja skreću ulijevo i dužna su nas propuštati, ali zbog nadolazeće kolone vozila, vidimo da će morati dugo zadržavati promet. akle, propuštanje vozila temelj je defenzivne vožnje i kulturnog ponašanja vozača. Međutim, dvije su ključne stvari vezane uz propuštanje, odnosno ustupanje svoje prednosti drugome, koje nikako ne smijemo smetnuti s uma. rvo, vozač koji želi ustupiti svoju prednost drugome mora paziti da time ne ugrožava i ne ometa druge sudionike prometa i mora to pravodobno i vrlo jasno najaviti i pokazati. Drugo, kad vozač ustupa svoju prednost nekome ostali vozači koji se nalaze iza njega moraju znati da se to onda odnosi samo na tog vozača, a ne na sve.

N

D P

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

16. veljače 2010.

KUĆE NOVU kuću mijenjam za stan ili prodajem -149.000 €. Novi auto na poklon. Mob.095/9011-382 ozn.5573 KUPUJEM kuću u Varaždinu do 85.000 €. Mob.099/681-7936 ozn.333b KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije.

Mob.091/630-9630 ozn.337b

Mob.098/801-591 ozn.5668

STANOVI MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c JEDNOSOBNI stan, 31 m², u Zrinskih i Frankopana, I kat, plin, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.5567

091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 30 i 40 m², dvosobni: 47 m², trosobni 56 i 64 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c BANFICA: jednosobni 45 m² Preloška ; dvosobni 60 i 63 m² R. Boškovića; dvosobni 53 i 60 m² Koprivnička. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆE POVOLJNO! Kuća u Jalkovcu 120 m² - 66.000 € , kuća u Knegincu Donjem od 100 m² (useljiva odmah) 57.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

EXLUZIVNA PONUDA! Poslovno stambeni prostor u centru grada odlična lokacija 400 m² (moguća kupnja po etažama od 60 m², 90 m²). Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Halić 40 m²16.000 €, Martinkovec 30 m²8.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 €, Zagrebačka 90.000 €, Masarykova, Režekova, Anina, Uska, O. Price, V. Žganca…

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Križanec 45.000 €, Šemovec 45.000 €, Trnovec 60.000 i 66.000 €...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU, visoku prizemnicu, uređenu sa dvorištem, B. Radića, Vž, 100 m do bolnice, cijena 200.000 €, prodajem.

Mob.098/482-001 ozn.103c KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c STAMBENO-POSLOVNE kuće u najužem centru Vž od 70, 200 i 600 m², pogodno za luksuzne kafiće, restorane, banke, osiguranja, poliklinike, rentanje, stanovanje… Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c VIŠE kuća i stanova u Vž i okolici, npr. kuća u Trenkovoj, Varteksovoj, Dravskoj poljani, Krapinskoj… Vž. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c

ZEMLJIŠTE od 2 850 m² i od 1 650 m² - pogodno za vikendicu, prodajem.

Mob.091/5494-363 ozn.5638

ZEMLJIŠTE „ Kostanjevec“ Tonimir Breg, 1 440 čhv, neobrađivano; građevinsko zemljište - Brezje, - industrijska zona.

Tel.095/717-1717 ozn.5645 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 845e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.841e ZA DVOSOBNI stan 39 m², određena sudska dražba 25.

02. 2010. g. s cijenom 20.000 €.

Mob.091/5475-903 ozn.347b Stan, 41,40 m², novogradnja, Supilova ul., Varaždin, prodajem. Mob.095/515-4812 ozn.5644 DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem.

Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.5680

ZRINSKIH i FRANKOPANA: jednosobni 32 m² 26.000 €, jednosobni 35 m², dvosobni 52 m², dvosobni 54 m² - 40.000 €; trosobni 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DRAVSKA: jednosobni 27 i 35 m² , dvosobni 37 i 52 m² i Aleja k. Zvonimira 59 m², novogradnja. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JALKOVEČKA : jednosobni 33 m² 38.000 €, dvosobni 48 m²; trosobni 56 m² , trosobni 60 m² 66.000 €, trosobni 80 m² 86.500 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA : jednosobni 39 m² 900 €/m², dvosobni 60 m², trosobni 64 i 86 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVO S O B N I s t a n u Va raždinu, iznajmljujem.

Mob.091/783-1035 ozn.5659

NAJAM SKLADIŠNI prostor 200-300 m², zatvoreni i otvoreni po potrebi, iznajmljujemo.Tel: 098 359 404 ozn.54c POSLOVNI prostor, veće i manje cjeline, iznajmljujem.

Mob.098/267-653 ozn.130c NOVONAMJEŠTEN E sobe (poseban ulaz, centralno), iznajmljujemo studentima.

Mob.098/916-3668 ozn.180c

DAJEM u najam stan, 6 kreve t a , ra d n i c i m a t e re n c i ma. Mob.098/915-5560, 091/914-2479 ozn.5506

SUPER PRILIKA! Garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj, u Dravskim Vrtovima 25 m², jednosobni 35 m² u Supilovoj, 35 m² u Zagrebačkoj (kraj Perle)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI: Banfica, Vukovarska 1 a, 49 m², 56.000 €, novouređeni i namješten; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Zagrebačka 183, 73 m², 106.000 €, novogradnja i namješten u urbanoj vili sa dva parkirna mjesta; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c

KUĆU u Knegincu, prodajem.

Mob. 099/514-3931 ozn.5640

M. KRLEŽE : dvosobni 55 m² 900€/m², trosobni 68,77 m² i Vukovićeva: jednosobni 30 m², dvosobni 65 m². Veneknekretnine, 042/301-234,

ULIČNI lokal cca 30 m² u centru Varaždina, iznajmljujem.

Mob.098/792-016 ozn.356b

GRADILIŠTE u Hrašćici, atraktivno, 600 m², sva infrastruktura, uz asfalt, povoljno prodajem.

Mob.098/190-6019 ozn.5687

ZAGREBAČKA : jednosobni 33 i 43 m²; dvosobni 45, 49, 63 i 65 m²; trosobni 78 m², četverosobni 93 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

2,5 - SOBAN stan, 73,5 m², 1. kat, etažna brojila, centar grada, renovirano. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 098/1644-483 ozn.141c

DVOSOBNI stan u Ulici Zrinskih i Frankopana, namješten, za tri osobe, iznajmljujem.

Tel.330-990 ili 091/3120-457 ozn.350b

DVOSOBNI, namješten stan na Banfici, iznajmljujem.

Upitati na tel.042/232-724, mob.099/372-0841 ozn.5651

STANOVI dvosobni centar!

Novouređeni- Vrazova 54 m² ,Zrinskih Frankopana 53 m² , Kozarčeva 56 m², Trenkova 60 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI stan, 63 m², Zagrebačka 74, etažno grijanje, klima, kabelska, lift, prodajem.

Tel.042/210-707, 091/591-7546 ozn.355b

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.5673

GRADILIŠTE u Sračincu, 16 m širina, 1 250 m², vlasnik 1/1., povoljno. Mob.091/250-3413 ozn.5660

KUĆU, 360 m², za otvaranje Doma za starije i nemoćne u Varaždinu (može i partnerstvo) iznajmljujemo ozbiljnom ponuđaču. Mob.099/700-6715 ozn.180c

TROSOBNI ispod cijene! Trosobni novogradnja- Jalkovečka 70 m² i trosobni 53 m² u Miroslava Krleže(kraj Envya)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

nji, kod škole, iznajmljujem.

Mob.091/509-6601 ozn.5663

GRADILIŠTE površine 370 m², u centru Varaždina, prodajem.

Mob.091/523-6964 ozn.5655

REŽEKOVA: jednosobni 35 m²; dvosobni 49 m² ; trosobni 80 m²+ tavan 30 m² , četverosobni 80 m² + tavan 80 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.839e

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

DVOSOBNI stan u Trakošćanskoj ulici u Varaždinu, iznajmljujem. Mob.091/2546-964 ozn.373b

ISPOD CIJENE! Grabanice novogradnja - prekrasan jednosobni 37 m² i trosobni 69 m² odličan raspored! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.838e

dajem. Mob.098/482-001 ozn.103c

GRADILIŠTA! Gradilište u Kurelčevoj 409 m², stara kuća i gradilište 600 m² u Gospodarskoj, stara kuća i gradilište 1000 m² u FIlićevoj!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

ZEMLJIŠTA u Varaždinu od 2 000 m² – 80 000 m², gospodarske - poslovne i stambene namjene. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c

NOVOGRADNJA povoljno! Grabanice - 42 m² - dvosobni, 56 m² - trosobni, 114 m²- četverosobni s garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem.

ZEMLJIŠTA

GRADI LIŠTE u Str mcu Podravskom, prodajem.

Mob.098/962-6772 ozn.346b

KUĆE PRILIKE! Kuće: Marina Držića 150 m², Ratimira Hercega 130 m², Livadsko naselje 150 m², Hallerova Aleja 100 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Mali oglasi 39

NAMJEŠTEN, dvosoban stan, 80 m², centralno, plin, iznajmljujem studentima ili obitelji, nepušačima. Mob.098/9105-291, 099/6585-918 ozn.5667 DVOIPOLSOBNI stan od 72 m², Ulica A. Harambašića, iznajmljujem od 01. 02. 2010.

Mob.098/267-566 ozn.5669 NAMJEŠTENU kuću u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 233-565, 099/5960-185 ozn.5672 DVOSOBAN stan u Sračincu, novo namješten, iznajmljujem.

Mob.098/267-588 ozn.5676 LOKAL, namjena ugostiteljstvo, u centru grada, u poslovno-stambenoj kući, ima terasu, uređen, sve novo adaptirano, s potrebnim dozvolama za rad, iznajmljujem.

Mob.091/543-1326 ozn.5678

TRAKTOR IMT 539, 1985. g., ispravan, registriran do 26. 01. 2011., prodajem. Mob.099/372-0827, 042/652-395 ozn.5636 KAMION Iveco Euro kargo 65-14, 1995. g.; hladnjača 5.30 m sa termokingom; rampa za kamion 1.000 kn.

Mob.091/526-8012 ozn.5642 FORD FOCUS 1.4 SW karavan, 2000. g.; Fiat Uno, ‘97. g., reg. 1 g.; motocikl Honda Hornet 600, 2000. g.. Mob.098/190-5696 ozn.5648 PICASSO na plin + A test, 2004. g., reg. do 07/’10. g., hitno i povoljno. Mob.091/2385-407 ozn.5665 FORD ESCORT karavan 1.3 i, ‘96. g., reg. 1. g., odličan i Daewoo Tico, 2002. g., 17 000 km, kao novi, povoljno.

Mob.091/1437-007 ozn.5677

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla • servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c DAEWOO NEXIA, ‘96. g., full oprema, sačuvana, reg. 06/’10. g., 1.250 €; Tempra, ‘92. g., odlična, reg. 06/’10. g., 750 €.

Mob.095/518-4814 ozn.5681

POSAO TRAŽIM posao čuvanja djeteta.

Mob.099/709-3675 ozn.5640 TRAŽIMO dvije odgovorne, ambiciozne osobe. Rad u uredu, smjer financijski savjetnik.

Mob.092/291-8964 ozn.5641

JEDNOSOB N I stan, iznaj mljujem. Mob.091/251-2416 ozn.5683

TRAŽI se mlada, komunikativna ženska osoba za rad u kafiću Lory bar – pekara Edi i majstor-pekar za burek.

Mob.091/593-3113 ozn.5663

SOBU uz korištenje kuhinje i kupaonice, zaseban ulaz, iznajmljujem ženskoj osobi.

Mob.098/921-5757 ozn.5688

GOSPOĐA (45) čuvala bi djecu u svojem stanu. Cijenjene ponude na 230-790, 091/5758-660 ozn.374b

SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, studentima ili zaposlenoj ž. osobi, nepušačima. Tel.042/261-652, mob.095/895-2284 ozn.5542

SOBU iznajmljujem studentima ili zaposlenim muškim osobama. Mob.091/788-6584 ozn.844e

TRAŽI se posao čišćenja i peglanja. Mob.099/195- 6624 ozn.5654

JEDNOSOBNI stan, namješten, etažno grijanje, klima, kablovska, iznajmljujem.

Mob.098/231-303, 370-555 ozn.5635

OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan.

Mob.098/455-313 ozn.842e

POSLOVNI prostor u centru grada, široke mogućnosti i sobe s kupaonom - studentima, iznajmljujem. Mob.091/529-2515 ozn.5528

SOBU sa upotrebom kupaonice, Internet, iznajmljujem učenicima, studentima, zaposlenicima. Tel.042/261-386 ozn.848 NOVI poslovni prostor, Optujska 48, iznad pekare Edi, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.5663 KOMFORNU kuću, Kućan Do-

VOZILA

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c ZANISANN vozila, limariju, svijetla, farove i štop lampe, pro-

BASEBALL BAR, Varaždin traži osoblje sa iskustvom za rad u lokalu. Mob.099/703-0260 ozn.175c CAFFE DISCO BAR Rubin traži mlađu, žensku osobu za rad.

Iskustvo nije potrebno. Prijava obavezna. Plaća i uvjeti za rad odlični. Mob.091/123-3133 ozn.849e

USLUGE SYSINFO nudi uslugu serv i s a ra č u n a l a t e d e t e kciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@ sysinfo.hr; tel.091/502-0727

40 Mali oglasi ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311- 434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

mičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c

građ. limarija, gromobrani.

Mob.098/417-373 ozn.5517

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/5111999 ozn. 24c

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.5547

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje kera-

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5352 K R O V I Š TA , n a d s t r e š n i ce, sjenice, limeni pokrovi,

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.5557 ASFALTIRAMO, vršimo usluge rušenja starih objekata, iskopa i navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca s uređenjem okoliša. Mob.095/511-0999, 042/739-037 ozn.5585

EL F O o v l a š te n i s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:0 91 /515-1237, 098/427-284 ozn.32c NAJJEFTNIJA usluga spajanja digitalnih zemaljskih aparata i Internet televizije (MAX-TV). Mob.095/5544-880, 095/5592-366 ozn.5634

EN T RY- A KC I JA G A R A ŽN IH V R ATA N ovofer m, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.825e POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi. Kvalitetno i povoljno. Mob.098/894-753 ozn.5637 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.840e UČITELJICA razredne nastave i

16. veljače 2010.

TRAŽE SE

TELEFONISTI ZA RAD U CALL CENTRU NA NEPUNO RADNO VRIJEME UZ PRIJAVU NA ODREĐENO VRIJEME Uvjeti: MIN. SSS, RAZGOVIJETAN I PRAVILAN IZGOVOR, KOMUNIKATIVNOST, SKLONOST TIMSKOM RADU. MJESTO RADA: VARAŽDINSKE TOPLICE KONTAKT TEL: 205.711

hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.841e

svih vrsta namještaja. Postavljanje zidnih obloga, laminata i montaže namještaja. Upitati na mob. 099/721-1310 ozn.357b

REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mobitel 099/675-9713 ozn.847e

KUHINJE i ostali namještaj, futer štokovi, stepeništa, drvena stolarija, 2 brtve, izo 27 mm. Zimski popust! Mob.092/254-1538 ozn.5664

MASAŽA leđa 50,00 kn, cijelo tijelo 70,00 kn. Pokretni stol.

Mob.095/9111-243 ozn.216a INOX, ALU i PVC ograde, montaža klupčica, obrada špaleta i postava keramike. Mob. 095/845-5905 ozn.8f SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466-634 ozn.844e

N OVO U P O N U D I P VC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolar iju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program).

Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob.

098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

Mob.099/3530-180 ozn.5662 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5675 NJEGOVALA bih starije ženske osobe. Ostalo po dogovoru.

Mob.098/188-5449 ozn.351b IZRADA kuhinja po mjeri , spavaćih soba, dječjih te izrada

PEČAR i KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine – kalijeve peći; postavlja pločice. Zimski popust! Mob.091/570-4956 ozn.5671

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.846e „THOMAS“, Gundulićeva 5, Varaždin – sve kožne jakne u pola cijene! Mogućnost plaćanja do 12 rata! ozn.364b GARAŽU u Trakoščanskoj , prvi red, visoka – pogodna za terensko ili kombi vozilo, prodajem.

Mob.098/1762-583 ozn.361b VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.838e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.838e NOVI štednjak iz rosfraja na kruta goriva i štednjak za centralno grijanje, prodajem.

Mob.095/9000-132 ozn.345b KROMPIR sjemenski, crveni i bijeli, rane sorte, 2 kn/kg.

Mob.091/526-8012 ozn.5642 500 l KVALITETNOG miješanog vina, berba 2009., prodajem. Cijena po dogovoru.

Mob.091/611-1539 ozn.5643 JELOVA građa (grede, rogovi, daske), piljena po mjerama i suhe fosne bora i oraha.

Mob.098/948-2436 ozn.5686

KREDITI KREDITI za firme koje ne vrše admin. zabranu, za mirovine od 1.000 kn. Mob.095/901-1446 ozn.159c FENOMENALNE pozajmice! Zaposleni i umirovljenici 20.000 kn, na ostatak plaće 7.000 €, rješavamo Varteks i Boxmark. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c KREDITI do 150.000 kn bez HROK-a i C.L., umirovljenici do 20.000 kn. Mob.091/177-2847 ozn.185c

KREDITI – brzo i kvalitetno.

Mob.091/3178-726, 098/9817902 ozn.5639

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI – Boxmark, Calcedonia, firme koje ne vrše obustavu na plaću – 7.000 €.

Mob.092/291-8964 ozn.5641

NOVI KREDITI! Umirovljenici - čistii odrezak – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.0 0 0 €! Z a t v a r a m o p o s t o jeće. Mob.099/809 -133 ozn.5674 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo!

Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417, 8.00-16.00 h ozn.5646 NOVO! Zaposleni i umirovljenici do 150.000 kn bez HROK-a; odrezak bez obustava – do 10.000 € bez HROK-a; Varteks i Boxmark – novo – do 5.000 € bez jamaca; pozajmice do 30.000 kn – odmah; do 25.000 € - bez jamaca; do 12.000 € - na ostatak plaće. Kreditni ured, 08.00-16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5647

NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 €. Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku! Pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5658 NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5649

K RED I T I – na o s t at a k 7.000 €; umirovljenici – čisti odrezak 10.000 €; 150.000 kn bez HROK-a, bez administrativne zabrane. Mob.091/730-9743, 0 9 5 / 9 0 8 - 15 9 0 , 099/803-7772 ozn.5679 Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a! Pozajmice do 20.000 kn odmah! Mob.099/8531-386 ozn.5650 HIT KREDITI za umirovljenike! Od 15.000 kn – 75.000 kn. Brza realizacija! Stjepan, 091/9070-528 ozn.5652 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5653 KREDITI – 50.000 kn u 24

Mali oglasi 41

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

16. veljače 2010.

sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.5656 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn.

Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5657 U M I ROV L J E N I Č K I k re d i t i , 15.000 kn/48 h, do 75.000 kn, kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Gordana, 098/1695-822 ozn.5661 FENOMENALN I krediti do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €, bez HROK-a i C/L – 150.000 kn, umirovljenički – 75.000 kn. Mob.098/1751-719, 091/2260- 697, Marko ozn.5661 NOVOST! Krediti za mlađe umirovljenike! 100.000 kn za 72 h, 15.000 kn za 24 h. Rješiva C/L. Slavica, 091/904-3612 ozn.5661

KREDITI: Brza, precizna i besplatna realizacija. Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup. Bez HROK-a i C.L., umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama, mogućnost rate do 2/3. Mob.098/1375-727 ozn.182c

EXPRESNI krediti na ostatak primanja do 7.000 €. Kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h s povjerenjem! Mob.098/284-995

ozn.5661 KREDITI: 25.000 €, na ostatak do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn, umirovljenici do 10.000 €, do 150.000 kn bez HROK-a. Brza realizacija.

Mob.091/930-2379 i 712-651 ozn.5666

150.000 kn, na ostatak plaće do 150.000 kn, pozajmice u roku 24 h. Mob. 091/404-9853, 098/945-5962 ozn.5682

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN RATKAJ 16. 02. 2005. – 16. 02. 2010.

KREDITI, pozajmice, police osiguranja, bez HROK-a, sa HROK-om. Mob.098/138-3059, Iva Karlović ozn.353b

Borna, Dino, Dejan i Romana Ratkaj

KREDITI! Gotovinski, na ostatak primanja, ino-hipotekarni. Zvonko, 095/5133-416, 042/321-144 ozn.5670

KRATKOROČN E pozajmice 20.000 kn/48 h, krediti zaposlenima i umirovljenicima, može i na ostatak primanja.

Mob.099/7866-758 ozn.363b

Krediti 5.000 – 25.000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

BRZI krediti! Na ostatak plaće do 7.000 €, do 20.000 € bez HROK-a. Mob.099/315-7255 ozn.5684

U mislima i srcima Te nosimo, u razgovorima bezbroj puta spominjemo i živimo u nadi da ćemo se jednog dana ponovo sresti.

Neizmjerno nam nedostaješ…

NOVO! Krediti bez jamaca i HROK-a, od 20.000 – 25.000 €.

Brza realizacija, može i na ostatak plaće! Mob.098/291-446 ozn.5685

Sanja i Marek s obitelji

AKCIJA brzih kredita! Rješavanje u 2 dana. Tražim suradnike. Danica, 092/119-0041, 099/5795-712, 042/321-144 ozn.5670 B R E Z A re a l i z a c ij a k re d i t a b e z j a m a c a , H R O K- a , pozajmice i inozemni hipotekarni. Mob.098/375-966, 091/5440-151 ozn.5670 POZAJMICE u roku 48 sati, krediti na ostatak primanja bez C.L. i HROK-a. Mob.099/774-4743 ozn.5679 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, brzo i profesionalno. Mirovine već od 1.000 kn.

Mob.098/178-4940 ozn.5679 KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom 10.000 €, zaposleni 25.000 €, bez HROK-a i C.L. do

SJEĆANJE na dragu prijateljicu

NIVES FLAJŠMAN-RATKAJ 16. 02. 2005. – 16. 02. 2010.

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN-RATKAJ

POZNANSTVA

16. 02. 2005. – 16. 02. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem.

Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c BRAČNI par (36-44) traži poznanstvo kulturne žene do 40. g. za ugodne trenutke. Diskrecija zajamčena. Mob.091/540-7969 ozn.5633

Tvoji Đurđa, Antun, Martina i Dalibor

SJEĆANJE na obitelj

ŠĆURIC

IVANA

08. 02. 1974. – 18. 02. 2010.

ANU

02. 03. 1984. – 02. 03. 2010.

Živite u našem sjećanju.

Kći Nada Kolačko i obitelj

SJEĆANJE

na naše drage

VLADIMIRA KUČARA 14. II. 2004. – 14. II. 2010.

i

IVKU VRČEK 01. III. 2007. – 01. III. 2010.

Otišli ste putem s kojeg povratka nema, ostala su sjećanja i vječna uspomena.

Vaše obitelji Kučar, Vrček i Matić

SJEĆANJE na našu dragu

ŠTEFANIJU PASKA 17. II. 2002. – 17. II. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji Paska i Valent

42 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE

ZVONIMIR KREČAK 18. II. 2008. – 18. II. 2010.

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

16. veljače 2010.

IN MEMORIAM

SLAVKO PAVLEK 19. 02. 1986. – 19. 02. 2010.

Supruga i sin s obitelji

Obitelj Pavlek i Piletić

SJEĆANJE

BISERKA KLIČEK 17. 02. 2009. – 17. 02. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Danju u mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima.

PAVLA BRODARA

Tvoji najmiliji: mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

na voljenog 14. 02. 2004. – 14. 02. 2010.

ZAHVALA povodom smrti drage mame, svekrve i bake

MILKE MIKULČIĆ preminule 03. 02. 2010. u 67. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima koji su svojim prisustvom uveličali ispraćaj drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala svima na cvijeću, vijencima i svijećama kojima smo okitili njeno počivalište.

Ožalošćeni: sin Zdravko, snaha Štefica, unuci Marinko sa Željkom i Marinela s Ivicom i Sarom

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

na voljenog supruga, oca i djeda

MILIVOJA BUDENA SJEĆANJE

na roditelje

MAKAJ

20. 02. 2008. – 20. 02. 2010.

STJEPAN BOGADEK

S poštovanjem, ljubavi i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

15. 02. 1983. – 15. 02. 2010.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

KATARINU 2005. – 2010.

ILIJU 1990. – 2010.

U mislima s vama.

Sinovi Zlatko i Milan, snaha Nevenka, unuke Dijana i Tatjana

SJEĆANJE

NIKOLA GRABAR 17. 02. 2009. – 17. 02. 2010.

Molitva je na usnama bila mu za kraj.

Umre tijelo, al’ duša ode u raj. Živiš u našem sjećanju.

Djelatnici i rukovodstvo Stolarije Jerešić

na voljenog oca i djeda

SJEĆANJE

DRAGUTIN SIMON 2004. – 2010.

Sin Denis s obitelji

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

STJEPAN HORVATIĆ 18. 02. 2004. – 18. 02. 2010.

na voljenog sina

Tvoji najmiliji

NIKOLU GRABARA

Tvoja mama Božica

TUŽNO SJEĆANJE na dragog brata, šogora, ujaka i unuka

NIKOLU GRABARA

SJEĆANJE

MARIJAN PONGRAČIĆ

Ugasio se Tvoj život i Tvoja dobrota našeg zajedničkog života. Ostaje bol i tuga u srcu mom.

Ožalošćena supruga Vera Hvala rodbini, prijateljima i susjedima koji posjećuju Tvoj grob i pale svijeće.

vrtlar FRANCEK

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te s nama ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo gospodinu i gospođi Lešina i svim djelatnicima Midal d.o.o., gospodinu Draginiću i svim djelatnicima Draginić d.o.o., obitelji Jurinec, Blaži, Šipek, Žvorc, Erdec. Hvala i svim dragim susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim trenucima izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: kćeri Mirjana i Ljiljana, sin Ivan, svekrva Marija, sestre Ana i Vera, brat Stjepan, nećaci i nećakinje, zet Sretan i snaha Tatjana

Ožalošćeni: supruga Margeta, kći Štefica, sin Zvonko, zet Izidor, snaha Marica, unuci i praunuka

TUŽNO SJEĆANJE

S Tobom u srcu i mislima tvoje sestre Anita i Andreja, šogori Igor i Zdravko, nećakinje Tara i Sara, dedica Viktor

ZLATE SULIMAN

Iskreno zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima i svima ostalima koji su nam izrazili sućut i ispratili dragog pokojnika na vječni počinak.

16. II. 2009. – 16. II. 2010.

SJEĆANJE

koja nas je napustila 06. 02. 2010. u 49. godini života.

BLAŽA SEDLARA preminulog 06. 02. 2010. godine u 77. godini života.

JOSIPA ŽUGECA (JOŽEKA)

Život u trenu nestane, a tuga, bol i sjećanje ostaju.

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, tasta, svekra, djeda i pradjeda

na voljenog supruga

17. 02. 2009. – 17. 02. 2010.

povodom smrti naše drage mame, sestre, tete, prijateljice, punice i svekrve

ZAHVALA

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Mnogo je suza palo, otkako je Tvoje srce stalo, a tuga i bol još su veći, jer ni zadnje zbogom nisam Ti uspjela reći.

MILIVOJA BUDENA 20. 02. 2008. – 20. 02. 2010.

Danju u mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima.

17. II. 2009. – 17. II. 2010.

SJEĆANJE

Supruga Marta, sin Ivan i kći Ana s obiteljima

13. II. 2007. – 13. II. 2010.

Ni tri godine koje su prošle i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. U srcima našim zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Supruga Ivanka, kći Natalija, sin Marijan, zet Darren, unučice Lucy i Daisy

2001. – 2010.

ZAHVALA

Hvala svima koji ga se sjećaju.

povodom prerane smrti naše drage supruge, majke, svekrve, punice i bake

Obitelji Pavetić

ANE KRLEŽA SJEĆANJE na

MIRKA OREŠKOG 15. 02. 2002. – 15. 02. 2010.

Supruga Franciska, kćeri Vesna i Jasminka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

AUGUSTA MALOGORSKOG 20. 02. 2008. – 20. 02. 2010.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

preminule 09. 02. 2010. u 61. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe, izrazili sućut te našu voljenu Anicu svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Veliko hvala obitelji Križnjak, Čikan i Jambrešić. Najiskrenije zahvaljujemo liječnicima i ostalom osoblju Odjela hemodijalize i centra za interne bolesti varaždinske bolnice koji su joj osam godina i u najtežem času pružali maksimalnu njegu, brigu i pažnju.

Ožalošćeni: suprug Ivan, kći Tanja, sinovi Tihomir i Goran, zet Damir, snahe Nataša i Helena, unuci Marinko, Dominik, Karlo, Nikol, Matej i Petar

Supruga Marija, sin Stjepan i kći Ivanka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici i svekrvi

SJEĆANJE

ZLATI SULIMAN

na suprugu

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, al’ osjećamo da si tu između nas.

MARIJU MIHALINEC 16. 02. 2002. – 16. 02. 2010.

Tvoji Mirjana, Ljiljana, Ivan, Sretan i Tatjana

Suprug Gusta

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

ANICI KRLEŽA Otišla si tiho u svoj vječni san, ali ćeš zauvijek biti u našim mislima svaku noć i svaki dan.

Tvoji mama, brat, šogorica, nećak, nećakinje s obitelji

Zahvale i sjećanja 43

16. veljače 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

LUDMILA VINCEK

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

IVANKA MELNJAK rođ. BIŠKUP

MARIJANA BINA

U tišini cvijeće cvjeta, puni nade, a već prođe šesnaest tužnih ljeta.

19. 02. 2008. – 19. 02. 2010.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

Suprug Stjepan

SJEĆANJE

LUDMILA VINCEK 19. 02. 2008. – 19. 02. 2010.

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve zauvijek će Te pratiti.

Tvoji: sestra Ana, nećak Nenad, nećakinja Dubravka s obitelji

preminulog 05. II. 2010. u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo bivšim i sadašnjim radnicima VIS-a konfekcije Vinica, „Consors“ d.o.o. Ladanje Donje, djelatnicima Doma „Levanić“ Majerje, doktorici Fatiga-Brodar i doktorici Huđek-Leskovar te vlč. Valentu Posavcu na iskrenim riječima sućuti i ispraćaju.

Posebna zahvala prijateljima, rodbini i susjedima od obitelji Pižeta i Bina

SJEĆANJE

JOSIP BREŠKI POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

MARIJU ŠKRINJARU (MIŠKU) Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti.

Vojko i Verica, Dinda, Ovca, Čebak, Kiko, Mukica, Žuna, Munač, Rambo, Pare, Bombić, Pero, Dado, Bota, Rok, Paprika, Jynx, Ivica, Jajc, Koka, Žec

12. 02. 2007. – 12. 02. 2010.

Dani koji prolaze i život koji teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

21. II. 1994. – 21. II. 2010.

Suprug Stjepan, kći Valentina, sinovi Ivan i Slavko

SJEĆANJE

STJEPAN BORŠĆAK 14. 02. 1994. – 14. 02. 2010.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Sinovi Nikola i Tomislav, snahe Nataša i Tamara, unuci Ella i Matej

SJEĆANJE

STJEPAN BORŠĆAK 14. 02. 1994. – 14. 02. 2010.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Robert, Jasminka, David, Paula i Lovro

SJEĆANJE na drage roditelje

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKO FAJT POSLJEDNJI POZDRAV

Dvije godine prošle kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka. Daleko na nebu Tvoj je dom, nosimo Te u srcu svom!

cijenjenom suradniku

MARIJU ŠKRINJARU S ponosom i zahvalnošću čuvat ćemo sjećanje na Tvoja djela i dobrotu.

Počivao u miru Božjem.

Uprava i djelatnici Drvocommerce Korotaj

Tvoji najmiliji

FRANCISKU i STJEPANA 1915. – 16. II. 2000. 1915. – 06. X. 1987

ZAHVALA

POZDER

povodom smrti naše drage

Vrijeme i godine prolaze, a uspomene i sjećanja na vas ostaju.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na upućenim riječima utjehe i sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Veliko hvala susjedima Večerić i Bubnjarić, djelatnicima MIV-a i BMW-a. Zahvaljujemo vlč. Jadranku Benjaku na molitvi i ispraćaju na vječni počinak.

VLADIMIR TROJKO 16. 02. 200. – 16. 02. 2010.

Godine prolaze, a sjećanje ostaje.

Kći Marija s obitelji Tvoji: supruga, kćeri, zet i unuka

MARIJE CVEK koja je preminula 08. veljače 2010. u 82. godini života.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

IVANA DREVENA

BOLNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

17. 02. 2009. – 17. 02. 2010.

JOSIP ROG

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

16. 02. 2009. – 16. 02. 2010.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

Zauvijek si u našim srcima.

Ožalošćeni: sin Mirko, snaha Ljubica, unuci Ivana, Željko i Paula

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

na našeg dragog

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

mami, punici, baki i prabaki

VLADIMIRA LUKŠIĆA -MRVICU-

MARIJI CVEK

18. II. 1999. – 18. II. 2010.

JURAJA VIŠNJIĆA

S ljubavlju i tugom.

preminulog 05. veljače 2010. u 74. godini života.

Kći Milica, zet Josip s obitelji

Supruga Gordana, Taja i Snješka s obiteljima

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog sina

KATARINA KERETIĆ

JOSIPA KIŠIĆA

14. 02. 2003. – 14. 02. 2010.

20. II. 1987. – 20. II. 2010.

U našem životu uvijek si bila svjetlost.

Sjećanje na Tebe nikad se neće ugasiti.

Zauvijek u našim srcima.

Roditelji i braća

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog

JOSIPA MELIŠA

14. 02. 1990. – 14. 02. 2010.

23. 02. 2009. – 23. 02. 2010.

Prošla je godina dana kad su se sklopile Tvoje blage oči. Neka Te čuvaju anđeli.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Kći s obitelji

Supruga Darinka i djeca

MIRKO KRIŽANČIĆ

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

DAMIR MRĐENOVIĆ 07. 02. 2008. - 07. 02. 2010.

JOSIPA HUSNJAKA 09. 02. 2009. – 09. 02. 2010.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama Hermina, kćerke Aleta i Marina, obitelj Kerep

na

U tišini vječnog mira, prate Te naše misli i sjećanja.

Tvoje kćeri Mira i Ana s obiteljima

Zahvaljujemo na potpori i riječima utjehe rodbini, prijateljima i susjedima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas. Veliko hvala djelatnicima „BMV“ d.o.o. Hvala svima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni supruga Stanislava, sin Zvonimir, kći Andreja, zet Nenad, unuk Andrej te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

ANTUNA GOLUBA koji je preminuo 03. veljače u 73. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Posebno hvala doktorici Kukolja, sestri Stanki i ostalim djelatnicima Interne Opće bolnice Varaždin, djelatnicima „Sokol Marić Securityja“, djelatnicima Grada Varaždina te ustanovi Lekić.

Zahvaljujemo kapucinima na toplim riječima.

Ožalošćeni Supruga Marija, kćeri Ljerka, Branka i Andreja, sin Željko, unuci Martina, Marko, Ivan i Kristina, Ana, Ines, Jelena, Blaž i Valentin, zetovi Ivan, Stjepan i Franjo.

*** …Još jedan prođe dan, uzburkan ko more, duž pustih ulica svjetiljke već gore. Nek’ srce umorno, željno mirnih snova, sada tiho plovi kroz ovu noć…

44 Vaš kutak

16. veljače 2010.

Što čitati?

Lipljin i Pakšec

zločesta

Šoferska je tuga pregolema ….

S

Piše: RADAR

uza je Štefeku kanula z levog oka kad je čul da Hrvatska teniska zadruga ne mre bez Radimira. To ga je tak jako dirnulo da je odmah počel jafkati kak Marica dok se prošloga leta sela na kaktus. Onaj pravi. Za utjehu Tomek mu je natočil kupicu noje i rekel da Radimir nebu nikam otišel tak dugo dok ga ne zapreju v rešt kajti vu nesreći kaj ju je svojom oklopnjačom vu Mađariji zgrešil ima i mrtvih. A to se, veliju si kaj mu se v rit rivleju, moglo sakome pripetiti.

Nikomu ni jasno zakaj ne veliju drukčije, da se to nekome ko pazi kak vozi dogoditi nemre. Tomek veli da je predi tega šef tenisačov već imal pun ku… saobračajki. I da vu zadnje vreme pripovedaju da vu avtu ni bil sam. Pa to ve zanima i mađarsku muriju.

Ko je bil ak je bil vu avtu z Radimirom? I kam je ak je bil, teleportiran ? u avtu z kojim se prošli petek Polančec dopelal vu Velko Selo pri Dravi vu Fimuzu ni bilo videti nikoga osim njega . Avto je odma zaprl vu garažu da se ne bi blesikal sakome vu oči. Veliju da je Poli dugo bil nutri vu zgradi. Kaj je delal ni poznato.

Morti nove recepte za Podravka juhu. A i Varteks je blizu. Pa se more još puno tega napraviti. I popraviti. Predi suda.

ZIMSKE RADOSTI Novi zimski čuvar Staroga grada

Kad se male ruke slože I dok su neki Valentinovo proveli u toplom zagrljaju svoje ljubavi, mala ekipa entuzijasta odvažila se u pokušaju izrade najvećeg snjegovića u Hrvatskoj. Uz relativno povoljne uvjete za rad i pomoć dvadesetak pari ruku – bilo je više ljudi, ali su se izmjenjivali kroz dan - niknuo je snjegović visine preko šest metara.

tomislav makaj

Vrtoglavica

Davorka Vidović Lipljin, Krug bijeloga vepra, Modernist nakladništvo, Varaždin, siječanj 2010.

Dvije nove knjige iz naklade agilne varaždinske kuće Modernist. Urednik Robertino Bartolec odabrao je dva domaća imena, dvoje i dobno i stvaralački već razmjerno zrelih autora. Davorka Vidović Lipljin javljala se dosad na mnogim recitalima, a u knjizi „Krug bijelog vepra“ objedinila je lijep broj ambiciozno sazdanih pjesmama koje kombiniraju osobna emocionalna iskustva, erudicijsku citatnost i reference na povijesne i aktualne varaždinske motive. Recenzenti su puni hvala, a među njima je, s vjerojatno svojim posljednjim napisanim tekstom, i dr. Zvonimir Bartolić, čija se 80. obljetnica rođenja i prva obljetnica smrti ovaj vikend obilježava znanstvenim skupom u Zagrebu i Čakovcu.

Šest sati rada

Počevši oko podneva, marljiva ekipa neumorno je radila pomoću ljestava, lopata, kanti, kartonskih kutija i ostalih priručnih alatki. Nekoliko komada šalova, malo ugljena, par komada borovih grančica i kartonska kutija poslužili su za dekor. Oko 18 sati projekt je završen i uz zadovoljni

Snješko je gotov!

V

Po lojtrici gor, pa po lojtrici dol

osmijeh ekipa se okupila ispred snjegovića da ovjekovječi trenutak. Privukli su pozornost mnogih prolaznika, starih i mladih, djece i umirovljenika te su se neki od njih i uključili u projekt. Jesu li uspjeli u svojem naumu?

Djelomično.

Pokazali su što se može napraviti uz malo truda bez

ikakve mehanizacije i zaslužili

s

nješko preko 6 metara visine gradio se cijeli dan pohvalu za utrošeno vrijeme i trud. (tm)

Dragutin Pakšec, Apokalipsa, Modernist nakladništvo, Varaždin, siječanj 2010.

Drugu novu knjigu u nakladi Modernista potpisuje Dragutin Pakšec, autor kojega bi nek i davni naši kritičari poput Barca voljeli zbog tzv. „veličine malenih“.

Pakšec nije nametljivo književno ime, ali nije ni zanemarivo. Ovo mu je druga knjiga, a kritičare i publiku zaintrigirat će neobičnom izravnošću svog poetskog izričaja.

Kako kaže recenzentica Biserka Težački Kekić: „Stoga valja pročitati ovu pjesničku zbirku i vidjeti što nam pjesnik želi reći. A on, doista, ima što reći“.

Denis Peričić

tomislav makaj

16. veljače 2010.

Lijep prateći vokal...

Vaš kutak 45

46 S raznih strana

16. veljače 2010.

PREDSTAVA Šaljivi glazbeni skečevi učenika

Kostimirani glazbenici VARAŽDIN - Učenici Glazbene škole Varaždin, sve od onih najmanjih i najmlađih do najvećih i najstrožih, opet su oduševili - ne samo jedni druge nego i svoje roditelje i braću i sestre i sve posjetitelje njihove zabavne priredbe održane u ponedjeljak, 15. veljače, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a Varaždin.

Mladi polaznici Glazbene škole Varaždin pred brojnom su publikom izveli skečeve,

KONCERT

Pod silom živ i NAP

!

Udruga SPAS

Plaha Beka Ova ženkica je prekrasna mješanka u tipu njemačkog ovčara stara 5 mjeseci, nježna i plaha, voli se maziti i čuvati te će biti srednjeg do većeg rasta. Nađena je kako luta sa svojim bratom u okolici Varaždina. Brat je već udomljen, a sada ona čeka svoju priliku. Dođite po Beku! Zainteresirani udomitelji mogu se javiti svaki dan osim nedjelje na tel. skloništa udruge Spas 330-004 od 11 do 12 sati.

PREDAVANJE

Oporaba gume, plastike...

ZAGREB - Zanimljiva i poučna izložba koja ovih dana plijeni pažnju posjetitelja Tehničkog muzeja: „Od kugle do svemira – plastika i guma u suvremenom svijetu“, dobiva na još većem značaju nizom predavanja kojima se nastoje razjasniti mnoge dileme vezane uz plastiku.

Kako doznajemo, prvo u nizu predavanja održat će u srijedu, 17. veljače, u kinodvorani zagrebačkog Tehničkog muzeja, s početkom u 18 sati, prof. dr. sc. Mladen Šercer.

Tema - Oporaba plastičnih i gumenih tvorevina, o kojoj će izlagati, svakako je zanimljiva Varaždincima koji godinama muku muče s privremeno zbrinutim, baliranim otpadom u Brezju. (jn)

OTKRIVAMO Ivan Kovaček godinama izrađuje unikatne pletenke

Ludbreške demižonke za hrvatske diplomate!

Dalmatinci bi umjesto vina u njih pakirali ekstra djevičansko ulje Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

LUDBREG – Kad bi se svaka stvar i usluga na svijetu plaćala novcem, Hrvatski diplomat i sigurno ne bi strancima u goste nosili naše autohtone pršute ili pak umjetničke slike. No, može se dogoditi da će u bliskoj budućnosti paleta „VIP“ darova za svjetske moćnike iz Lijepe naše biti upotpunjena čak i demižonkama – doznajemo od Ivana Kovačeka iz Ludbrega, majstora gotovo zamrlog zanata, koji još uvijek vrbovim šibama opleće staklene boce. Po čemu su to njegove pletenke toliko posebne?

„Naj“ rukotvorine

- Svaka demižonka koju su oplele moje ruke, unikatna je po izradi! Naime, opletanje boca zahtjevan je posao, poglav ito ako se želi pedantno naprav it i, s tank im vrbovim šibama. Godinama sam ih izrađivao za pr ijatelje, a kako sam svoje rukotvorine izlagao na sajmovima, zapazili su ih čak i Dalmatinci. Nije im trebalo puno vremena i došli su na ideju da u demižonke

siniša sović

Ove subote, 20. veljače, s početkom u 21:30 sati u Čakovcu u Prostoru mladi bend Pod silom živ održat će svoj prvi koncert zajedno s Napovcima.

Bit će to večer nabijena žestokim rifovima i melodičnim solo dionicama koje prati čvrsta ritam sekcija.

Dobra zabava je zagarantirana svim posjetiteljima populanog čakovečkog Prostora. Dođite i uživajte u večeri pravog rocka. Vidimo se! (tm)

šaljive glazbene igre i interpretacije - svatko na svome instrumentu, a neki i solo vokalnom izvedbom.

Učenici su se prigodno pripremili, pa su poneki zasvirali i zapjevali pod maskama.

Izvedbama zavidnog repertoara mladi glazbenici i njihovi profesori potvrdili su potrebu da još jedna manifestacija postane tradicionalna u kulturnom kalendaru Varaždina.

pakiraju ekstra djevičansko maslinovo ulje. A vredniji, izvorniji i ljepši poklon „made in Croatia“ baš i nije lako osmisliti. Uz malo sreće i razumijevanja, možda će ih uljem napunjene čak i naša diplomacija poklanjati, pa će im poslovi bolje „kliziti“ – u

v

redniji, izvorniji i ljepši poklon „made in Croatia“ baš i nije lako osmisliti šali nam je rekao Ivan Kovaček koji spomenutim zanatom zapravo krati svoje umirovljeničke dane.

Iako je profesionalno radni staž proveo n a iz r a d i naftnih bušot ina u „ N a ftaplinu“, pletarstvom je, kako k a ž e – zaražen od malih nogu.

- Po -

Za opletanje jedne boce od 5 l potrebna su tri sata rada

tječem iz seljačke i radničke obitelji, a još kao školarac s velikim zanimanjem posmatrao sam kako moji susjedi u Svetom Đurđu pletu košare.

Prvi put vrbovu šibu za plesti korpice imao sam u rukama u 5. razredu osnovne škole.

Ta ljubav i zanimanje za pletarstvo ostala je u meni do danas i zaista mi je žao što je

ovaj posao gotovo izumro u našem kraju. Nije lako doći ni do kvalitetnog materijala.

Zato režem sađene šibe vrbe koje pronalazim na plantaži koju je nekad eksploatirao propali ludbreški Razvitak - istaknuo je Ivan Kovaček dodavši kako bi bio sretan kad bi imao pokojeg „šegrta“ kojem bi prenio sve

tajne ovog nesvakidašnjeg zanata.

Interesenti su dobrodošli, a Ivana mogu kontaktirati na telefon 042/ 810-179. I ne samo to. Ukoliko posjedujete goričku demižonku koja je s godinama „dala svoje“, možete je donijeti ovom vrsnom majstoru na temeljitu reparaturu.

DOZNAJEMO U Zelendvoru svečano obilježena objava 100. broja „Dobre kobi“

Već 10 godina „Dobra kob“ informira lovce ZELENDVOR - Izlaženje stotog broja „Dobre kobi“, stručnog časopisa za lovce, kinologe i sve zaljubljenike u prirodu koji već gotovo 10 godina izlazi u Splitu (u izdanju „Slobodne Dalmacije“) obilježeno je na prigodnoj svečanosti koja je u petak održana u Zelendvoru.

Njoj su, pored ostalih uzvanika, prisustvovali: Đuro Dečak, predsjednik, Vladimir Cvetko, dopredsjednik i Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza (HLS), predsjednik i tajnik Županijskog

lovačkog saveza Varaždin, te mnogobrojni profesori i drugi stručni suradnici i novinari. Pošto je svima dobrodošlicu zaželio Petar Silić, direktor Zelendvora, vrijedan jubilej„Dobroj kobi“ od srca čestitali su Davorin Zec, predstojnik ureda za lovstvo pri resornom ministarstvu i Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.

O počecima i razvojnom putu „Dobre kobi“ koja svojim edukativnim sadržajem pronalazi sve više čitatelja i ima

stalno agilno dopisništvo i u Varaždinu, govorio je Davorin Martić, glavni i odgovorni urednik.

U povodu jubileja spomenuti časopis, odnosno njegovu redakciju odličjem prvog reda odlikovao je Hrvatski lovački savez. Nakon svečanosti, organiziran je zajednički lov u snijegom prekrivenim šumama Zelendvora, te druženje uz birane gastronomske specijalitete Dalmacije.

Josip NOVAK

Vodič 47

16. veljače 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ

od 18. do 23. veljače u 18 sati: PRINCEZA I ŽABAC animirana komedija u 20 sati: LJUBAVNI JACKPOT romantična komedija

DOGAĐANJE

FOTO NATJEČAJ

Utorak, 18 sati Velika dvorana Pučkog otvorenog učiliša, Hallerova aleja 1/II predavanje dr. psihijatar, psihoterapeuta, EAP-a Ljiljane Bastajić: „Imago teorija odnosa“ (suvremene teorije odnosa u braku, među partnerima, u ljubavnim vezama i ostalim intimnim odnosima), ulaz besplatan- suradnja tvrtke Dugan d.o.o. i POU Varaždin

HNK Varaždin

Utorak, 20 sati FAMILIJA U PRAHU predstava Srijeda, 19.30 sati SLIJEPI PUTNICI autorski projekt skupine C2 Kazališnog studija mladih Četvrtak, 19.30 sati MARIJA STUART predstava Petak, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Subota, 11 sati 20. obljetnica HDZ-a Varaždin Subota, 20 sati FAMILIJA U PRAHU predstava Nedjelja, 19.30 sati 3.koncert sezone Varaždinskog komornog orkestra Nedjelja, 20 sati

DEBITANTI predstava

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Utorak, od 9 do 16 sati: FAŠNIK U MUZEJU

program za vrtić i osnovne škole: pokladno oslikavanje lica i razgled Muzeja Četvrtak, 19 sati susret s umjetnikom NENADOM OPAČIĆEM, izložba, predstavljanje monografije, razgovor s umjetnikom (ulaz besplatan), voditelj: Denis Peričić • Palača Herzer Palača Herzer Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Entomološki odjel,

Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL ZLATI AJNGEL izložba crteža i grafika Josipa Zankija, predsjednika HDLU-a • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

- posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC Centar za kulturu

Četvrtak, 20 sati SMISAO ŽIVOTA GOSPODINA LOJTRICE predstava kazališta Knap od 19. do 23. veljače u 18 sati PREVIŠE JE SLOŽENO romantična komedija u 20 sati: ŠTO JE NOVO S MORGANIMA? romantična komedija

Rođeni DJEVOJČICE

Dora Keleminić, Nika Balažinec, Agneza Cenkovčan, Lara Vidić, Zara Vidaček, Mija Pavić, Kaja Videc, Elena Horvat, Leona Baneković, Leona Lesjak, Valentina Čiček, Viktorija Rožman, Mateja Sakač, Dorotea Vitez, Monika Prepelić

DJEČACI

Matej Slunjski, Dani Plantak, David Nikolić, Jakov Kostanjevac, Tin Zember, Mislav Majić, Tin Pongračić, David Žuliček, Marko Nofta, Antonio Čamić, Lovro Bogati, Ivan Horvat Ana Rexhaj i Slobodan

Vjenčani

Patrčević, Maja Črnila i Tomislav Toma, Jelica Barišić i Goran Lučić

Zrinka Hrženjak - Zimski san

Umrli

Ruža Varga (82), Ana Krleža (60), Vjekoslav Canjuga (83), Magda Latin (89)

Vicevi!!!

TV Gleda žena emisiju o kuhanju, ulazi muž i začuđeno je pita: ‘Što to gledaš kad nemaš pojma o kuhanju?’ A ona će: ‘Pa i ti redovno gledaš porniće!’

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD ČETVRTKA TOPLIJE - VREMENSKA SLIKA: S prošlotjednom ciklonom je kod nas palo tridesetak centimetara snijega, a u gorskim krajevima njegova visina je mjestimice prešla jedan metar! Još jedna zimska epizoda polako dolazi svome kraju. Ova zima nas je podsjetila na to kakve su zime prije dvadesetak godina bile sasvim normalne. Tjedan pred nama donijet će ipak drukčiju priču. Još danas i sutra će biti hladno, a zatim će do nas stići vlažniji, ali i topliji zrak pa će drugi dio tjedna obilježiti zatopljenje, a ponegdje i malo kiše. Dodajmo da točne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 15.2.)

Ekolog Tata, kad si otišao, mamu je posjetio neki ekolog.

- A kako znaš da je ekolog? - Pa pitao ju je jel’ zrak čist...

48 Zadnja

16. veljače 2010.

PREDAVANJA

KONCERT U varaždinskoj Gradskoj dvorani nastupio Dino Merlin

Otkrio nam je tajnu Dino Merlin svojim je hitovima u Varaždin donio dašak Sarajeva, a mnogi su parovi uz taj koncert proslavili Valentinovo VARAŽDIN - Popularni bosanskohercegovački pjevač Dino Merlin prošle je subote u varaždinskoj Gradskoj dvorani održao koncert pod nazivom “Otkrit ću ti tajnu” te tako donio dašak Sarajeva u barokni grad.

Hit do hita

bosanskohercegovačkim etnom - rekao je Goran dok je svoju djevojku Tinu nježno držao za ruku. Koncert je potrajao više od dva sata, a Dino je varaždinskoj publici pružio pravi poklon za Valentinovo.

U varaždinskoj palači Herzer 4. veljače muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin arheologinja Marina Šimek održala je predavanje pod naslovom ‘’Castrum Paka – od zaboravljene ruševine do spomenika kulture’’. Tim predavanjem predstavljen je do sada najveći projekt Arheološkog odjela GMV-a ‘’Projekt Paka’’ započet 2001., a dovršen prošle godine. Tijekom trajanja ovog projekta provodila su se arheološka istraživanja kasnosrednjovjekovne utvrde na brdu Gradišće smješteno južno od Novog Marofa. Utvrda, za koju se do danas nije sačuvao naziv u pisanim dokumentima, dobila je ime po obližnjem potoku i selu Paka, a podignuta je u drugoj polovici 13. stoljeća. U 15. stoljeću utvrda je stradala u požaru te je najvjerojatnije tada napuštena. Na lokalitetu su pronađeni razni arheološki predmeti: keramika za svakodnevnu kuhinjsku uporabu, konjska i konjanička oprema, zatim dijelovi naoružanja, odjeće, obuće i drugo. Danas je lokalitet zaštićen kao kulturno dobro RH i Paka je postala prva arheološki potpuno istražena, konzervirana i prezentirana srednjovjekovna utvrda na širem području. (vh)

D

ino Merlin oduvijek je isticao kako je oduševljen Varaždinom je na svakom koraku isticao, već i tijekom prijašnjih dolazaka, kako se ovdje odlično osjeća pa mu je to bila prilika odužiti se na gostoprimstvu domaćinima. Koncert se također održao večer uoči Valentinova pa su mnogi zaljubljeni varaždinski parovi odlučili iskoristiti koncert Dine Merlina te tako iznenaditi dragog ili dragu. To su učinili i Goran i Tina. - Obožavam Dinu Merlina zato jer njegove pjesme nisu nikakav turbo - folk već zabavna glazba protkana izvornim

Snjegović s poštanske marke u Kučan Marofu

Poštari sve znaju, pa i gdje je najveći snjegović! U Kučan Marofu pokraj Varaždina pronađen je snjegović s dječje poštanske marke. Pronašla ga je Aurelija Šemiga iz poštanskog ureda u Kučan Marofu. Najveći snjegović u Hrvatskoj nalazi

“Vidljiva i nevidljiva priroda čovjeka” naziv je predavanja koje će se održati ovaj četvrtak u 19,30 sati u Nazorovoj 1 u Varaždinu u prostorima kulturne udruge Nova akropola.

Time započinje novi ciklus predavanja Škole filozofije. Prvi ciklus predavanja pod nazivom „Aktivna filozofija“ sastoji se od 14 predavanja koja se održavaju jednom tjedno u trajanju od dva školska sata. Ulaz na prvo predavanje je slobodan. Detaljnije informacije možete pronaći na: www.nova-akropola.hr.

Srednjovjekovna utvrda Paka

Pjevač, pravog imena Edin Der v išhalidov ić, nizao je svoje hitove “Sredinom”, “Ispočetka”, “Nešto lijepo treba da se desi”... nije štedio ni glasnice ni energiju da varaždinskoj publici priušti odličan koncert. Za to je imao i poseban razlog.

Naime, Dino nikad nije krio oduševljenje Varaždinom te

!

Škole filozofije

se u dvorištu obitelji Novko u blizini poštanskog ureda.

Napravio ga je Ivan Novko, a pomagala mu je sestra Miriam. Slikanju sa snjegovićem nije odolio ni Željko Šipek, koji je poštanskom uredu dostavio poštu.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović