Regionalni Tjednik

INTERVJU Mons. Vlado Košić, biskup sisački, o djetinjstvu i aktualnim zbivanjima u zemlji

Stranice 6.-7.

MARIJA IVAčić (89) otkriva:

Bombellesova čuvana tajna Stranice 28-29.

Regionalni

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

Tjednik

Plus

Besplatni primjerak

Broj 301. :: 23. veljače 2010. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Od malignih bolesti godišnje oboli između 150 do 180 djece

Devetogodišnjak uspio pobijediti rak Brojne civilne udruge u Hrvatskoj pomažu roditeljima i oboljeloj djeci

Vađenje krvi za nepokretne

“Suza za zagorske brege” u srcima

Ekskluzivno

Stranica 10.

Ekskluzivno

Otkrivene skladbe Ivana Padovca tiskane 1837.

Stranica 12.

Tko kroji u nogometnom krugu Varteks?

Stranica 9.

PETICIJA MLADIH URODILA PLODOM

Korak do Centra za mlade u Varaždinu Stranica 32.

Stranice 4.-5.

Stranica 25.

Uspjeh inovatora Darka Dobošića U Maleziji osvojio brončanu medalju za svoju kapaljku za oči

Stranice 8.

Nove škole u Biškupcu i na Banfici Stranice 16.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Glavu van iz pijeska

K

rajem siječnja ove godine ukupno je na Zavodu za zapošljavanje Varaždin bilo evidentirano gotovo 10 000 nezaposlenih ili 2200 osoba bez posla više nego Željko PAVLEK prije godinu dana. urednik@regionalni.com Iz mjeseca u mjesec brojka nezaposlenih raste. Time i zabrinutost građana koji zbog povećanja cijena komunalnih usluga, plina, struje, grijanja i ukupnih troškova života postaju pravi umjetnici u preživljavanju. Pritom treba znati da dvije trećine zaposlenih u Varaždinskoj županiji primaju plaće manje od županijskog prosjeka ili približno 3500 kuna te da je naša županija po prosječnim plaćama znatno ispod državnog prosjeka i u donjoj trećini ljestvice u usporedbi s drugim županijama u Hrvatskoj. Koliko je onih koji rade a ne primaju plaću, nije poznato.

O mirovinama pak koje primaju blizu 43 tisuće umirovljenika u Varaždinskoj županiji dovoljno je reći da nisu dostatne za preživljavanje većine njih. bolji poznavatelji gospodarskih prilika u Varaždinskoj županiji i Hrvatskoj ističu slikovito: “Dno još nismo dotakli“.

Doista nisam sklon pesimizmu, ali prešućivati ozbiljnost situacije bilo bi kao stavljati glavu u pijesak. To više što u gospodarskoj strategiji Grada i Županije, ako takve uopće postoje uvjetovane sadašnjim stanjem, ni na vidiku nema novih mogućnosti za zapošljavanje većine prijavljenih na burzi. Zato mi prilično groteskno izgleda jučerašnji prosvjed stotinjak djece s roditeljima zbog teškoća nogometnog kluba Varteks, dok istovremeno tisuće nezaposlenih u Varaždinskoj županiji šute.

A

23. veljače 2010.

OTKRIVAMO Zbog produbljivanja krize varaždinski gos

O gospodarskim neprilikama - iza zatvorenih vrata Zatvoreni skup bio bi razumljiv da se nije raspravljalo o uistinu teškim gospodarskim prilikama Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ISPOSTAVA

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010

VARAŽDIN

5.416

5.308

4.275

3.763

3.210

3.788

4.480

IVANEC

2.171

2.172

2.113

1.849

1.607

1.938

2.289

LUDBREG

1.668

1.594

1.329

1.103

997

1.156

1.238

NOVI MAROF

1.157

1.197

964

769

652

840

1.183

CESTICA

-

-

537

443

356

414

526

UKUPNO

10.412

10.271

9.218

7.927

6.822

8.137

9.716

Broj nezaposlenih osoba prijavljenih na burzu od 2004 do siječnja 2010. po ispostavama (izvor HZZ)

Županija

Iznos

Indeks (1.-9. 2008. Odnos prema = 100) prosjeku u RH

1. Grad Zagreb

5.432

103,1

19,4

2. Istarska

4.489

102,4

-1,3

3. Zagrebačka

4.415

102,6

-2,9

4. Dubrovačko-neretvanska

4.374

101,1

-3,8

5. Primorsko-goranska

4.312

103,0

-5,2

6. Koprivničko-križevačka

4.200

99,0

-7,7

8. Sisačko-moslavačka

4.064

103,7

-10,7

9. Splitsko-dalmatinska

4.031

102,5

-11,4

10. Karlovačka

4.026

106,9

-11,5

11. Zadarska

3.962

102,4

-12,9

12. Osječko-baranjska

3.783

104,6

-16,8

13. Krapinsko-zagorska

3.778

101,8

-17,0

14. Šibensko-kninska

3.678

105,3

-19,1

15. Brodsko-posavska

3.597

106,4

-20,9

16. Varaždinska

3.586

101,4

-21,2

17. Međimurska

3.549

102,8

-22,0

18. Bjelovarsko-bilogorska

3.533

104,0

-22,3

19. Požeško-slavonska

3.532

104,6

-22,4

20. Ličko-senjska

3.384

102,7

-25,6

21. Vukovarsko-srijemska

3.356

102,1

-26,2

22. Virovitičko-podravska

3.256

105,2

-28,4

Ukupno RH

4.549

103,1

100,0

Plaće po županijama u prvih devet mjeseci 2009. (izvor FINA)

VARAŽDIN – Tridesetak varaždinskih gospodarstvenika pozvano je ovaj ponedjeljak u Gradsku v ijećnicu kako bi gradski čelnici čuli kako gledaju na gospodarske neprilike, a osobito izlaz iz krize u svjetlu prvih antirecesijskih mjera koje je napokon počela provoditi Vlada. No, za razliku od sličnog lanjskog okupljanja, ovaj put su vrata za predstavnike medija bila zatvorena.

Skup - neformalni

- Riječ je o neformalnom susretu, tako da o njemu nismo obavještavali medije, niti ih pozivali, rekao nam je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok objašnjavajući zašto se skup gospodarstvenika i gradskih čelnika održava dalje od javnosti kojoj će naknadno biti izviješten - priopćenjem.

Ovakav postupak bio bi razumljiv i vrijedan pohvale da se raspravlja o manje važnim temama, a ne o uistinu teškim i za sve važnim gospodarskim

n

ezaposlenih osoba već 9.716, 30 posto više nego prije svega godinu dana prilikama koje postaju još i teže. O tome najbolje govori rast broja nezaposlenih osoba u Varaždinskoj županiji kojih je krajem prošlog mjeseca već bilo 9.716, što je 695 više nego na kraju prošle godine. Samo su u siječnju, prema podacima varaždinske Područne službe HZZ-a, bez posla ostale 943 osobe, a uz njih su se prijavile i 34 osobe nakon dovršetka školovanja. Tako je, u usporedbi sa siječnjem 2009. godine, broj nezaposlenih bio veći za 2.231 osobu, odnosno gotovo 30 posto, a broj korisnika novčane naknade povećan je više od 40 posto!

Manje od prosjeka

Za razliku od prijetećeg rasta nezaposlenosti, osjetno

Aktualno

23. veljače 2010.

spodarstvenici hitno u Gradskoj vijećnici

3

PRIMJER Calzedonia nastavlja s ulaganjima usprkos krizi

Proširenje tvornice Ytres u Knegincu još ove godine Grupacija Calzedonia, koja u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji ima četiri tvornice s 1600 zaposlenika, nastavlja s ulaganjima. - Proširit ćemo tvornicu Ytres u Poduzetničkoj zoni Kneginec. Ulažemo u nove tehnologije da bismo bili još konkurentniji - ističe Dubravko Hoić, član uprave Grupe Calzedonia i direktor za jugoistočnu Europu, koja je lani rasla na šest posto na svjetskoj razini, a u Hrvatskoj su ukupni prihodi rasli između 15 i 20 posto. S robom proizvedenom u Hrvatskoj,

kako dodaje predsjednik Uprave i vlasnik Calzedonije dr. Sandro Veronesi, može

z

a zaposlenike u HNK svirao talijanski orkestar se konkurirati na svjetskom tržištu, ali za to su potrebna ulaganja u tehnologiju i ideje.

- Uvjeti poslovanja ne mijenjaju se samo u Hrvatskoj. No, naučeni smo na

probleme i znamo se nositi s njima. Ostajemo u Hrvatskoj i nastavljamo ulagati. Hrvatska je u sredini Europe, nije u Aziji. Troškovi proizvodnje su nešto veći, ali ima i kvalitetnije resurse - naglašava Veronesi koji je u petak posjetio varaždinski HNK gdje je vodio motivacijski skup za zaposlenike kojima je svirao talijanski orkestar. „Uvijek proučavamo želje žena, koje ne gledaju toliko na krizu koliko na to da budu uvijek lijepe - otkrio je Veronesi tajnu uspjeha.

Tridesetak varaždinskih gospodarstvenika pozvano je ovaj ponedjeljak u Gradsku vijećnicu

zaostajanje plaća za državnim prosjekom već je dulje vrijeme jedno od glavnih obilježja gospodarstva Varaždinske županije, koje slovi među bolje u zemlji, ponajviše zbog viška u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji je zadnjih godina najveći među županijama.

Prosječna mjesečna plaća u Varaždinskoj županiji iznosila je, prema podacima FINA-e, 3.586 kuna tijekom prva tri kvartala prošle godine. Iako je to 50 kuna ili 1,5 posto više nego u istom razdoblju 2008. godine, od republičkog prosjeka od 4549 kuna manje je za gotovo tisuću kuna, odnosno 21,2 posto.

No to nije sve. Naime, osim što zaposlenici u Varaždinskoj županiji prosječno primaju za petinu manju plaću od dr-

v

elika većina prima plaću manju i od županijskog prosjeka, koji je za 1000 kuna manji od državnog žavnog prosjeka, gotovo njih dvije trećine prima čak i manje od županijskog prosjeka.

Zašto je to tako, te gdje vidi moguća rješenja, pitali smo Slobodana Mikca, zamjenika gradonačelnika i donedavnog čelnika Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

Država bolje plaća

- Slabija primanja od državnog prosjeka dobrim dijelom su posljedica strukture gospodarstva. Od blizu 38 tisuća zaposlenih, polovica još uvijek radi u prerađivačkoj, niskoakumulativnoj industriji koja ostvaruje 42 posto prihoda. Tu su plaće gotovo deset posto manje od ionako niskog županijskog prosjeka. Posljedica je to i obrazovne struktu-

PRIJEDLOZI IZ GRADSKE VIJEĆNICE

Ovako dalje ne ide...!

- Tijekom sastanka istaknuto je da ovako jednostavno više ne ide - doznajemo od Slobodana Mikca, zamjenika varaždinskoga gradonačelnika.

Nelikvidnost je, kako dodaje, i ovaj put izdvojena kao jedan od glavnih problema, pa je iznesen prijedlog da se uvede zakonska kamata za neplaćanje obveza u dogovorenim rokovima. Dodatni problem stvara i to što javna poduzeća ne dozvoljavaju kompenzacije.

- Preveliki nameti, što fiskalni, što parafiskalni, također pritišću poduzetnike, a isto vrijedi za dugotrajne sudske postupke - veli Mikac.

I izdavanja za zaposlenike, iako nisu među najmanjima,

Javni rad

U Holcimu 2010. povećanje plaća Predstavnici radnika i menadžmenta Holcima postigli su dogovor o Kolektivnom ugovoru i povećanju plaća u 2010. godini.

Fiksno povećanje plaće za sve zaposlenike bit će 1,5 posto, a varijabilni dio utvrdit će se do kraja veljače. Kod pregovora u obzir su uzete gospodarska situacija, projekcije za 2010., koja će, prema svim predviđanjima, biti teška godina, te analiza platnog paketa zaposlenika Holcima.

re, koju nastojimo promijeniti otvaranjem visokoškolskih ustanova i centara izvrsnosti, pa nam kod privlačenja ulagača više nije važno samo koliko

ipak stvaraju teškoće.

- Naravno, tu se ne misli o neto iznosima, nego ukupnim troškovima zbog kojih se sve teže konkurira na svjetskom tržištu - upozorava. Kod donošenja antirecesijskih mjere, kako dodaje, za sada se o tome nije vodilo dovoljno računa i gospodarska politika gotovo da nije promijenjena.- Među prvim promjenama koje bi voljeli vidjeti varaždinski gospodarstvenici svakako je drukčiji način dodjele potpora i poticaja kod čega bi se trebalo uvažavati neto devizni priljev - veli Mikac, dodajući da će se izneseni prijedlozi gospodarstvenika uskoro uputiti na odgovarajuće adrese.

će se ljudi zaposliti - nego i što će raditi, tvrdi Mikac.

Mjesto rada i zaposlenost, kako dodaje, također su važni čimbenici koji utječu na visinu plaća. Naime, od gotovo 38 tisuća zaposlenih u Varaždinskoj županiji, više od 33 tisuće radi u privatnom sektoru gdje su plaće manje u odnosu na primanja u državnom koji plaća 20 i više posto više.

- Varaždin nije sjedište velikih državnih sustava gdje su primanja osjetno veća nego u gospodarstvu. Uz to, kod nas nezaposlenost nije bila toliko izražena, budući da su ovdje ljudi spremni raditi i za manje plaće nego biti bez posla, što naravno utječe na prosjek primanja - tvrdi Mikac.

No kako stvari stoje, povećanje plaća ove godine za mnoge neće biti u prvom planu, već kako zadržati zaposlenje kada se približavamo neslavnom rekordu nezaposlenosti.

Dobit lani pala više od 30 posto

Davorka Matanović

- Zabrinjavajuće je i što je gotovo dvije trećine zaposlenih primalo plaću manju i od županijskog prosjeka, stoga će upravo kriza, antirecesijske mjere i nezaposlenost biti među glavnim temama kojima ćemo se baviti u ovoj godini, najavila je Blanka Glavica-Ječmenica, nova

predsjednica županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Davorka Matanović iz FINA-e predstavila je neke financijske pokazatelje poduzetnika Varaždinske županije u devet mjeseci prošle godine, među kojima je i pad dobiti od 30ak posto.

IZDVOJENO Vlada priprema pomoć za Varteks

Kosor: Za gospodarsku politiku prije svega odgovorna Vlada

Kosor Varteksovcima poručila neka se drže No, svatko mora isto tako biti spreman na pospremanje unutar sebe. Ne treba samo čekati pomoć - upozorila je Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Mislimo i na Varteks. Činimo sve što je moguće, pa radnicima i menadžmentu poručujem neka se drže, istaknula je u subotu Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH i HDZ-a, prigodom obilježavanja 20. obljetnice varaždinskog HDZ-a.

Uz dovršetak predpristupnih pregovora s EU te borbu protiv korupcije u kojoj nitko ne smije biti nedodirljiv, Kosor je kao glavni Vladin cilj izdvojila upravo prevladavanje gospodarske krize koja je zahvatila mnoge tvrtke.

- Osim mjera za one kojima treba malo vjetra u leđa, poput aukcije, pripremamo mjere i za industriju koja je dulje vrijeme u krizi, osobito tekstilnu, kožarsku, obućarsku i drvnu. Tu je i Varteks. No, svatko mora isto tako biti spreman na pospremanje unutar sebe.

Ne treba samo čekati pomoć - upozorila je.

Osvrnuvš i se na sa vjetnički tim RH u koji je

Kezelj: Podrška Sabatiju loša odluka Zaštita domaće proizvodnje te uvođenje reda u međusobna plaćanja, direktor Varkoma i predsjednik županijskog HDZ-a Tomislav Kezelj izdvojio je kao nužne mjere za zaustavljanje krize. Složivši se da je rad pravne države važan, upozorio je i na nužnost odgovornog ponašanja. Za više odgovornosti pozvao je i kod sastavljanja izbornih lista, kao i potpore kandidatima za dužnosti, dodavši da je bila loša odluka središnjice o podršci HSS-ovom kandidatu za župana. - Vlada je ovdje usmjerila više od dvije milijarde kuna, ali to se ne cijeni dovoljno, već se glasa za one koji su nas zadužili - istaknuo je Kezelj, pohvalivši demokratizaciju HDZ-a nakon dolaska Jadranke Kosor.

ušao i predsjednik Uprave PS Vindija Dragutin Drk, Kosor je naglasila da je za gospodarsku politiku prije svega odgovorna Vlada, pa da usporedno ministarstvo nije prihvatljivo.

u

skoro mjere i za druge industrije koje su dulje u krizi - Neće biti lako, ali se ne smijemo obeshrabriti.

Dosadašnje mjere, poput uvođenja kriznog poreza i veće stope PDV-a, bilo je

teško donijeti, ali su bile uspješne jer su stabilizirale proračun.

Ne kasne mirovine za 900 tisuća umirovljenika, ne kasne ni plaće za 600 tisuća zaposlenika koji ovise o proračunu, kao ni sve drugo, a usprkos tri rebalansa nismo dirali dječji doplatak ni porodiljinu naknadu - ustvrdila je.

Kosor je podsjetila i na mjere racionalizacije, poput ograničavanja plaća državnim i lokalnim službenicima te pozvala poslodavce da ne otpuštaju zaposlenike, a sve koji znaju gdje bi se još moglo uštedjeti, neka se jave.

4

Aktualno

23. veljače 2010.

Riječi, riječi...

A djela?

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

16.2

. Zbog velikih dugova, grčki partneri u Eurozoni preuzeli kontrolu nad proračunskim suverenitetom te zemlje, poručivši joj da ih hitno mora uvjeriti da će uspješno smanjiti proračunsku potrošnju.

Gospodarski rast se dugoročno ne može temeljiti na ekspanziji domaće potražnje, građevinarstvu kao najeksponiranijem sektoru i inozemnim kreditima, upozorava Rohatinski tržeći radikalne rezove.

17.2

. Ne vidim što se u Hrvatskoj toliko promijenilo da je potreban rebalans, veli Šuker, koji smatra da bi vladine gospodarske mjere trebale vratiti optimizam. Briše se prebivalište onima koji ih imaju više, no ostaju socijalna prava Hrvatima u BiH, ali još nije jasno kako će se to izvesti.

18.2

. Opet ću vam vratiti vjeru u poštenje, no ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu, poručio Josipović prigodom prisege za trećeg predsjednika RH u kičastom okruženju. Riječi, riječi… A djela? Protega osumnjičen za davanje još 10 nenaplativih kredita HPB-a ukupne vrijednosti od 41 milijun kuna.

19.2

. Neke probleme nedovoljno smo rješavali, a neke možda i katkada pomeli pod tepih, priznala Kosor, te najavila drukčije ponašanje. Zbog trovanja šetača, direktorima Karlovačke pivovare zatvorske kazne, a poduzeću kazna.

Zbog pitanja o stanju u Grčkoj, stižu prijetnje novinaru HTV-a iz delegacija EU u RH.

20.2

ISTRAŽUJEMO O borbi s malignom bolešću govori Gab

Ne daj Bože da

Luki je prije tri godine dijagnosticirano zloćudno oboljenje limfocitnog tkiva, no nj njihovu priču bio je Međunarodni dan djece oboljelih od malignih bolesti koji se obilj Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

NOVO SELO ROK - Daj Bože samo da se Lukina bolest nikad više ne ponovi - rekla je drhtavim glasom njegova 39godišnja majka Gabrijela koja se prije tri godine suočila s teškom životnom istinom. Naime, njezinom, tada šestogodišnjem sinu Luki, dijagnosticiran je Morbus Hodcking- zloćudno oboljenje limfocitnog tkiva koje, nažalost, mnoga djeca ne pobijede.

Simptomi bolesti

Sreća u nesreći kod maloga Luke bila je ta što su se Luki simptomi bolesti pojavili na vidljivom mjestu, a ne skriveni ispod kože. - Na vratu mu se pojavio čvorić te smo isprva svi mislili da Luka ima neku prehladu ili upalu. Uzimao je antibiotike, no kako ni to nije pomoglo tkivo je uzeto na punkciju. Čak je prva punkcija pokazala da nema zloćudnog oboljenja te je rečeno da Luka ima tzv. mačji ugriz. No, kako se čvorić nije povukao, tkivo je drugi put uzeto na punkciju. I tada je uslijedila konačna i kobna dijagnoza - prisjeća se Lukina mama te jeseni 2006. godine kada je njezin prvašić umjesto u školskim klupama prva slova učio u bolesničkom krevetu.

I tako otprilike počinje priča svake obitelji koja se suočava s činjenicom da je njegovo dijete

oboljelo od zloćudne bolesti.

Mali Luka je imao sreću te je nakon odstranjivanja tog čvorića, tri mjeseca kemoterapija i boravka u bolnici u Zagrebu te odlazaka na dvadeset zračenja uspio pobijediti bolest. No, nažalost mnogi su izgubili životnu bitku. Primjerice mali Erik. On je s Lukom bio dobar prijatelj, no nažalost, jednog je dana u bolnici na Šalati zauvijek zaklopio oči. - Nismo ni Luki željeli reći da Erika više nema jer nismo znali kako će to prihvatiti. Na kraju je sam saznao nakon nekog vremena - kaže mama Gabrijela. Ističe da je malom Luki psihički možda bilo lakše kada je obolio sa samo 6 godina jer nije shvaćao opasnost koja se nadvila nad njegovim životom.

- Teško je kada su djeca starija pa znaju da bi mogli umrijeti -

L

uka je često znao u noći zvati doma i moliti da dođemo po njega, kaže mama kaže Gabrijela. Luka je jedino bio nestrpljiv.

- Često je znao zvati u noći i govoriti kako bi on išao doma pa je nabrajao što ga sve boli kaže Gabrijela sretna što su ta vremena daleko iza njih. Svaki dan išla ga je posjećivati u Za-

greb i ono što je uvijek morala donositi na odjel bila je juha s hajdinom kašom i domaća hrana. - Svi roditelji svojoj djeci donose domaću hranu. Ne odgovara im ona bolnička pa se trude, u tim teškim danima, razveseliti ih bilo čime - kaže mama koja je svom Luki morala nabaviti i playstation - tadašnji hit za sve dječake njegovih

L

uki je psihički bilo lakše izdržati bolest jer nije bio ni svjestan stvarne opasnosti godina.

Novčano opterećenje

Financije su pak posebna strana priče za sve roditelje čija djeca boluju od maligne bolesti.

Svakodnevni odlasci u Zagreb, plaćanje benzina, osnovnih životnih troškova kao i obvezna briga o ostaloj djeci u obitelji svakako predstavljaju teško novčano opterećenje za svaku obitelj. Kada se tome pridodaju još specijalizirani pregledi koji se plaćaju i za koje je često nužan odlazak u inozemstvo, jasno je koliko je teško to sve financijski izdržati. Osobito obitelji kakva je bila Lukina.

- Ja sam domaćica, a moj suprug je tesar. S njegovom

plaćom bilo je jako teško izdržati sva ta optrećenja - kaže Gabrijela tim više što kod kuće imaju još tri školarca. Lukin brat Filip i sestre Ivana i Simona bili su mu velika podrška u ozdravljenju, no mama Gabrijela se istodobno borila na nekoliko fronti. - Kod kuće sam ujutro kuhala, djecu pripremala za školu, a popodne sam putovala u Zagreb - kaže Gabrijela kojoj tada nije bilo nimalo lako. Za pomoć su se obratili drugim ljudima jer jednostavno financijski nisu mogli izdržati. To preporučuju i svima koji se zateknu u takvoj situaciji.

Kada ljudi saznaju da im je dijete bolesno, velik je to šok za cijelu obitelj. No, kada dođe u bolnicu i vidi da njegovo dijete nije jedino koje je bolesno te kada čovjek vidi da nije sam. Tako je i nama puno pomogla Udruga oboljelih od leukemije i limfoma UOLL koju vodi Emil Vibović. Pomogli su nam platiti jedan dosta skup pregled u inozemstvu - ističe mama. Ističe i pomoć svih dobrih ljudi, od školskih prijatelja do mještana Novog Sela Rok. - Zato preporučujem svakom roditelju da bolest djeteta ne drži za sebe već da to podijeli s drugima. Tako će mu biti lakše, a i prije će dijete doći do pomoći - kaže Gabrijela Beč sretna što je njezin Luka sada zdravo dijete.

. Josipović je ostao bez savjetnika zbog političkog procesa, tvrde seljaci nakon što je prvog svog radnog dana novi predsjednik smijenio savjetnika za poljoprivredu. U akciji srbijanske policije radi suzbijanja financijskog kriminala, uhićeno 50-ak direktora tvrtki i poslovnih rukovoditelja, te odvjetnik koji je nekad radio u policiji na poslovima suzbijanja gospodarskog kriminala.

21.2

. Sve dok je na snazi “krizni zakon”, Matica umirovljenika od Vlade traži da zaustavi rast svih cijena koje su u njenoj nadležnosti. Statistika pokazuje rast cijena, ali i pad plaća.

22.2

. Dok se raspetljava afera kamioni, SDP traži osnivanje još jednog istražnog povjerenstva, ovaj put o odnosima INA-e i Mola.

A odnosi između Hrvatske i Crne Gore su odlični, tvrde Kosor i kum Đukanović, ali usprkos tome još nije sigurno hoće li hrvatske tvrtke graditi autocestu.

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

Mama Gabrijela Beč preporuča svim roditeljima da podijele svoje probleme drugima jer će im biti lakše UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Helena Hrman helena@regionalni.com

Josip Novak josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

23. veljače 2010.

brijela Beč, majka izliječenog dječaka

a se ponovi

jegov mladi organizam uspio je pobijediti bolest. Povod za lježava 15. veljače svake godine

Luka Beč (stoji slijeva) s prijateljima u zagrebačkoj bolnici

POMOĆ Razne udruge pomažu djeci i roditeljima

Obratite im se za pomoć Već deset godina postoji Udruga “Krijesnica” čiji je osnovni cilj unapređivanje kvalitete života djece oboljele od solidnih tumora i njihovih obitelji. Kao što je preporučila mama malog Luke, ukoliko je i vaše dijete oboljelo od maligne bolesti, za pomoć se možete obratiti Udruzi “Krijesnica”, Prilaz Đure Deželića 50, Zagreb. Broj telefona je 01/3770-477 ili 01/3770-022 dok je e-mail adresa: krijesnica@krijesnica.hr za sve koji žele saznati nešto više. Isto tako svi roditelji djece oboljelih od maligne bolesti mogu se obratiti članu Udruge “Krijesnica” Zoranu Mitroviću na 091/7918-185.

Na našem je području, dakle području Varaždinske i Međimurske županije, vrlo aktivna Udruga oboljelih od leukemije i limfoma UOLL kojoj se možete obratiti na adresu

J.J. Strossmayera 9 u Čakovcu.

Njihov telefon je 040/ 314-564, a puno toga možete saznati i na njihovoj web stranici www.

u

Međimurskoj i Varaždinskoj županiji aktivna je Udruga UOLL uoll.hr.

Također za svakog roditelja vrlo je važno znati da u Gajevoj ulici 28 u Zagrebu postoji kuća u kojoj roditelji bolesne djece uz minimalne troškove mogu boraviti tijekom liječenja njihovog djeteta u bolnici. Idejni začetnici tog humanog čina su članovi Kluba roditelja djece s Hematološko-onkološkog odjela KBC Šalata u Zagrebu prijavljenog na adresi Šalata 2 u Zagrebu.

Od zloćudnih bolesti u Hrvat-

PRODAJA:

Mira Ljubić

Zdenka Jagić

marketing@regionalni.com Tel. 042/290-775

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com Tel. 042/290-778

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

skoj oboli 150 do 180 djece na godinu, a zahvaljujući suvremenoj terapiji, stopa izlječenja u djece znatno je viša nego za odrasle, pa rak uspješno pobijede dvije trećine djece, ističu stručnjaci u povodu Međunarodnog dana djeteta oboljela od maligne bolesti.

Rak u djece rijetka je, ali ozbiljna bolest, a među najčešćima su tumori mozga, vegetativnog i živčanog sustava - neurblastom i nefroblastom - te tumori bubrega i kostiju. Tumori u djece lakše se liječe jer su osjetljivija na terapiju pa je tako izlječivo 50 posto neuroblastoma i 90 posto tumora bubrega. Problem je nedostatak kadrova i skučen prostor zbog čega roditelji ne mogu biti 24 sata sa svojim bolesnim djetetom.

U Hrvatskoj danas djeluju četiri dječja onkološka centra, u Zagrebu, Rijeci i Splitu na kojima radi dvanaest onkologa.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

23. veljače 2010.

OTVORENO Mons. Vlado Košić, biskup sisački, govori o svom djetinjstvu, rodnom

Želim nam svima da Biskup Vlado Košić rođen je prije 51 godinu u Družbincu, župa Petrijanec, a iz te župe velik broj vjernika išao je podržati ustoličenje biskupa sisačkog Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Kada je papa Bendikt XVI. 5. prosinca prošle godine utemeljio Sisačku biskupiji, malotko je u varaždinskom kraju mogao sakriti ponos kada je čuo da je za novog sisačkog biskupa imenovan mons. Vlado Košić, čovjek iz našeg kraja.

Svećenički put

Naime, Vlado Košić rođen je 1959. godine u Družbincu gdje je proveo svoje djetinjstvo, a osnovnu je školu završio u Petrijancu. Nakon osnovne škole odlazi na školovanje u Klasičnu gimnaziju Dječačkog sjemeništa na Šalati i tu počinje njegov svećenički put. Teško je uopće izdvojiti sve njegove uspjehe jer jedan pretpostavlja drugi. Ali, eto neke: za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 30. svibnja 1985. godine, a kao župni vikar i župnik prošao je put od Karlovca i Zagreba do Petrinje. Usporedo se cijelo vrijeme usavršavao pa je tako 1989. godine postigao licencijat na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a 1997. godine obranio je doktorat iz teologije pod naslovom “Teolog Franjo Ksaver Pejačević (1707. - 1781.)

- značajke”. Od 1995. godine predaje pri katedri dogmatske teologije na KBF-u u Zagrebu.

U prosincu 1998. godine Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom

u

korijenu ove gospodarske krize je kriza morala i duhovnosti zagrebačkim, a za biskupa je zaređen 1999. godine. Biskup Košić je do sada bio na službi generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije, biskupskog vikara za područje Siska, bio je zadužen za laike i kulturu. Pri HBK predsjednik je Komisije „Iustitia et pax” i Vijeća za ekumenizam i dijalog. Napisao je više knjiga i članaka, održao je brojna predavanja te sudjelovao na raznim znanstvenim i crkvenim simpozijima. Uistinu velike obveze i odgovornost vežu se uz ime biskupa Košića s kojim smo razgovarali o imenovanju za sisačkog biskupa, njegovom rodnom kraju i mnogočemu drugome. Čestitamo vam na imenovanju za sisačkog biskupa i ponosni smo što ste rodom iz našeg kraja. No, pred vama je sada veliki posao. Što sve trebate učiniti da bi Sisačka biskupija zaživjela kako treba? Ima li još puno posla oko

toga?

Hvala na čestitkama. Za mene je to nova dužnost i jedan novi životni početak. Osjećam dakako povjerenje koje mi je preko Pape dala Crkva, ali i odgovornost za ljude, moje vjernike u Sisačkoj biskupiji. Ovdje sam bio župnik za vrijeme Domovinskog rata, naime bio sam prije rata u Hrastovici, a onda u Mošćenici gdje sam se kao župnik pastoralno brinuo za župe Petrinju i Hrastovicu. Sad je drugo vrijeme, no još se u ovom kraju osjećaju ratne rane. Što bih htio i što bih trebao sve učiniti? Pa, da bi nova biskupija zaživjela, treba je ustrojiti kao instituciju, a to znači imenovati sve potrebne službe, a to znači naći dobre suradnike. Jer da bi jedna ustanova dobro funkcionirala, potrebni su joj dobri, sposobni i marljivi ljudi. I još nešto: da među njima vlada dobro ozračje, a ja bih želio da ti odnosi budu prijateljski i s povjerenjem. Uglavnom sam već našao neophodne suradnike, a neke ću imenovati sljedećih mjeseci. Da, ima još puno posla oko toga, no meni je važniji pastoralni rad, pa mislim da i administrativne službe nisu ništa drugo negoli servis upravo u funkciji tog poslanja koje Crkva i njezini službenici imaju.

Prilikom vašeg ustoličenja u Sisku, vidjeli smo u prvom redu neke svećenike iz Varaždinske biskupije - velečasnog Ivana Rakarića iz Biškupca i Izidora Fereka iz Svetog Ilije.

Tko je sve još iz rodnog kraja od svećenika došao sudjelovati u vašem najsvečanijem životnom trenutku?

Da, bilo je tu puno svećenika iz Varaždinske biskupije. Osim spomenutih vidio sam i mojeg zemljaka Josipa Vidovića, zatim prijatelja Vladu Boraka, kao i moje kolege iz generacije, župnike Stjepana Mostečaka iz Varaždinskih Toplica i Branka Sajkovića iz Strahoninca, te dakako svog petrijanečkog župnika Ivana Sakača. Bio je nazočan i Valentin Posavec, župnik i dekan iz Vinice. Sigurno nisam sve nabrojio. Mnogi su me pratili svojim molitvama i kod televizijskih ekrana jer je misno slavlje prenosila Hrvatska televizija.

Rođeni Varaždinac

Rođeni ste u Varaždinu, odrasli u Družbincu, a osnovnu školu završili u Petrijancu. Čuli smo da su u vašem rodnom kraju osobito bili presretni vašim izborom za biskupa te da su vas išli podržati u Sisak u velikom broju. Možete nam nešto reći o susretu s vjernicima iz vašeg rodnog kraja?

Da, zahvaljujući gospodinu

Biskup Košić nada se da će na ljeto moći prikazati zahvalnicu o 25. godišnjici njegove mlade mise

župniku Sakaču te načelniku Općine Petrijanec gospodinu Vladimiru Kurečiću iz rodne župe došlo je, mislim, oko 200 vjernika, većina s tri autobusa, a neki i osobnim vozilima. Bilo mi ih je drago vidjeti i to me posebno veseli što su došli, samo mi je žao što su mnogi – a među njima sam vidio i svoje drage susjede iz Družbinca i neke rođake iz Petrijanca – ostali izvan crkve i pred šatorom, jer zbog mnoštva nisu mogli svi ući ni u crkvu ni u šator, a na žalost baš je padao snijeg i bilo je hladno. Zahvaljujem osobito njima na žrtvi. Nisam svima mogao stisnuti ruku, a želio sam, no bilo je tu toliko biskupa i svećenika, a onda moja obitelj i toliki prijatelji da se jednostavno nisam stigao svima posvetiti, no mislio sam na sve i za sve sam molio. I svima se i dalje preporučujem u molitve i prijateljstvo. Možda ću im moći svima zahvaliti ove godine u srpnju, kada bih želio u Petrijancu prikazati za-

hvalnicu o 25. obljetnici moje mlade mise.

Jeste li već kao dječak osjetili svećenički poziv?

Da, moglo bi se tako reći. Bio sam, naime, od malena ministrant u našoj župnoj crkvi sv.

Petra i Pavla, najprije župniku Franji Cesaru, te poslije župniku Antunu Posavcu. Moji su kod kuće rado primali svećenike i svi su oni utjecali na tu moju odluku. Možda posebno kapucin o. Ilija Borak koji je iz susjednog Križovljana, a rado je dolazio i u našu župu i znao uspostaviti neposredan kontakt s nama ministrantima. Tako sam pošao poslije osnovne škole u sjemenište u Zagreb na Šalatu.

Ipak, poslije je ta svijest da me Bog zove za svećenika rasla i s novim okolnostima postajala zrelija. Hvala Bogu što je baš ovako vodio moje korake. Bilo je u tom mojem svećeničkom životu puno radosti, premda i puno teških momenata, posebno u ratu, kad sam sa svojim župljanima proživljavao

mnoge tragedije i nepravde, ali unatoč svemu mogu reći da je to blagoslovljeno zvanje, koje daje velike mogućnosti upoznati ljude, biti im na duhovnu pomoć i tako osjetiti i važnost potrebe ljudskog prijateljstva i prijateljstva s Bogom.

Tko vas je prvi obavijestio o

n

a svečanost ustoličenja u Sisak je došlo oko 200 vjernika iz župe Petrijanec tome da ćete postati sisačkim biskupom i kako ste se tada osjećali? Ipak je potvrda stigla od samog pape Benedikta XVI. Pa bili su to kardinal Josip Bozanić i nuncij Mario Roberto Cassari. Od njih sam saznao za tu vijest, imenovanje Svetog Oca pape Benedikta XVI. Dogodilo se to slično kao i s vašim

varaždinskim biskupom, mojim kolegom i prijateljem mons.

Josipom Mrzljakom. Mi smo bili zajedno zaređeni za biskupe i preuzeli smo službu pomoćnih biskupa zagrebačkih. On je potom otišao u Varaždin za mjesnog biskupa, a ja sada u Sisak. Nisam ja osjećao nikakvu radost, to me imenovanje, kao i svako do sada, opteretilo novim obvezama i većom odgovornošću. Ipak, nada je ovaj moj dragi puk koji poznajem još iz rata i koje me radosno dočekao, dapače, među kojim imam i iskrenih i dragih prijatelja tako da se nadam da ću u suradnji sa svećenicima i podržan Božjim narodom uspjeti nešto učiniti kao prvi biskup sada ponovno podignute a nekoć drevne i slavne Sisačke biskupije.

Jeste li se ikada susreli uživo sa sadašnjim papom Benediktom XVI. i njegovim prethodnikom pokojnim papom Ivanom Pavlom II.? Jeste li pričali i o čemu?

Da, svakako, više puta i s

Intervju tjedna

23. veljače 2010.

7

om kraju, aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj, imenovanju za biskupa te vjeri

a budemo dobri ljudi papom Benediktom XVI., a i s prijašnjim papom Ivanom Pavlom II. To je naša biskupska dužnost, komunicirati sa Svetom Stolicom, dakle s uredima Rimske kurije, a i sa samim Svetim Ocem. S papom Benediktom susreo sam se prvi put na jednom ekumenskom susretu u siječnju 2006., pa potom i razgovarao s njim prigodom posjeta „ad limina apostolorum“ 2007. kad smo i pojedinačno, po biskupijama, razgovarali s Papom. Papu Ivana Pavla II. sreo sam i više puta. Prvi put osobno također prigodom jednog takvog posjeta „ad limina“, ali i tijekom različitih susreta i u Rimu, i u Hrvatskoj 2003. papa Benedikt je veoma otvoren i jednostavan sugovornik. Zanimao se za naše prilike, a spomenuo se u razgoovoru i svojeg boravka u Zagrebu 2001. kad smo organizirali međunarodni simpozij o kardinalu Franji Šeperu, na kojem je i on - tada kao kardinal Ratzinger - održao jedno predavanje. Meni je bilo zanimljivo kako se on sjetio profesora Šagija i njihova zajedničkog rada u Međunarodnoj teološkoj komisiji nakon Drugog vatikanskog sabora.

skupska konferencija Bosne i Hercegovine – čine ju biskupi koji predstavljaju katolike istog hrvatskog naroda. Dakle, mi osjećamo zabrinutost i muku našeg naroda u BiH. Nije jednostavno riješiti njihov status, ali nije dobro ni za račun ne znam kojih to svjetskih centara moći lomiti sve preko leđa upravo tog našeg naroda koji je, budimo otvoreni, ugrožen u svojim elementarnim nacionalnim pravima u BiH. Ovakva bi odluka dovela Hrvate do mogućeg daljnjeg napuštanja BiH, što bi s crkvenog motrišta bilo tragično jer time se praktički sve više gase crkvene zajednice u BiH, ali i s nacionalnog motrišta to je suicidalno jer je državi Hrvatskoj u interesu ostanak Hrvata u BiH. Na ovom se primjeru vidi koliko daleko se otišlo s

„podaničkim mentalitetom“ u našoj politici, o čemu je prije par godina govorio kardinal Josip Bozanić.

O krizi

Teška su vremena. Velik je broj nezaposlenih, mnogi teško prehranjuju svoje obitelji. Što biste savjetovali hrvatskim građanima da lakše nekako prebrode ova krizna vremena?

O krizi je progovorila prošle godine i Komisija „Iustitia et pax“. Valja nam svima u poslovni život uvesti više poštenja, rada i požrtvovnosti. Sigurno, važni su i uvjeti koje mora osigurati država, ali ukupno ozračje poštovanja rada i radnika svi stvaramo i za nj smo svi odgovorni. Ipak je u korijenu te krize, kao i svih drugih, kriza

morala i duhovnosti. Ako je čovjek pohlepan i nemoralan, upropastit će bezdušno svoje bližnje, ali na kraju i samog sebe. Stoga je bitno u gospodarstvo vratiti etiku, poštenje i moral.

I za kraj, imate li neku veliku neostvarenu životnu želju?

Nisam nikad razmišljao na taj način. Dakako da čovjek ponekad mašta o ovome i onome, ali Bog mi je darovao dobre ljude koji me prate i sa mnom su, tako da ja osobno ne mogu reći da želim nešto više. Želim samo biti sposoban izvršiti što mi je Bog dao kao moju životnu zadaću, da uspijem što više – a znam da nikad na svijetu nije moguće savršenstvo – biti dobar čovjek. To bih htio. To i svima vama želim i srdačno sve pozdravljam.

v

jernički puk u Sisku dočekao ga je s iskrenom radošću Kao predsjednik komisije “Iustitia et pax” reagirali ste na moguću izmjenu Zakona o prebivalištu prema kojoj bi se Hrvati u BiH morali odlučiti za samo jedno prebivalište. To je pokrenulo još jednom pitanje statusa Hrvata u BiH. Javljaju li vam se hrvatski vjernici u BiH te što kažu s kakvim se problemima u vjerničkom životu susreću?

Svakako, naše su crkvene veze žive i plodonosne, mi biskupi komuniciramo međusobno, jer to je prije bila jedna biskupska konferencija, a sada – premda su dvije, tj. Hrvatska biskupska konferencija i Bi-

O DJETINJSTVU I RODNOM KRAJU

Harmonično zajedništvo Po čemu pamtite djetinjstvo u Družbincu i okolici?

Pamtim ga po mnogočemu lijepome i dobrome. U roditeljskom domu, u kojem sam odrastao zajedno sa sestrom Darinkom, uz roditelje Martu i Ivana imao sam i djeda Jožu i baku Katu, a u ranom djetinjstvu i pradjeda Mateka i prabaku Maru. Bio je to život u jednom harmoničnom zajedništvu. Svi su oni puno radili, a mi djeca smo starijima pomagali koliko smo mogli i kad nismo bili u školi.

Sjećam se tih odlazaka na njive i sjenokoše, čak i žetve pšenice prije dolaska kombajna pa čak i prije traktora.

Imali smo konje, točnije kobile Šargu i Ričku, koje sam i ja vodio kad je tata plužio između stabljika kukuruza ili cikle, a onda su došli strojevi. Imali smo među prvima u selu svu tu mehanizaciju, i to je bilo zanimljivo, no meni je u sjećanju posebno lijepo mjesto ostalo upravo za konje, na zapregu sa saonicama, za odlaske u vinograd u Natkrižovljan kod svete Barbare...

Imali smo uvijek i barem jednog psa, jedan se zvao Piki i bio sam tužan kad ga je pogazio neki automobil. A jednog drugog čak sam odvodio u školu, pa sam ga ostavljao kod jedne kuće blizu škole da bi poslije išao sa mnom kući.

Da li i dalje govorite kajkavskim narječjem?

Da, svakako. Ne u slobodno vrijeme, nego kad dođem doma, kad sa svojima govorim. To jednostav-

no ostane nekako, štono se kaže, u krvi. Bio sam prije koje dvije godine gost u emisiji Kajkavijana na Radio Sljemenu i tad sam predstavio dvije lijepe kajkavske pjesme iz rodnog Petrijanca.

To su crkvene pjesme, jedna je „Pun veselja i radosti denes nam je došel dan“ koju veoma svečano

u

najljepšem mu je sjećanju ostao odlazak u vinograd u Natkrižovljan na saonicama i s puno srca pjevaju moji Petrijančani na blagdan sv. Petra, a druga je „Denes je zadnji tog adventa dan“, što se također ubraja u petrijanečke narodne crkvene popijevke.

Imate li slobodnog vremena za sebe? Kako ga provodite? Opuštate li se možda uz glazbu?

Pa nađe se, premda malo. Volim prošetati, prije sam više planinario, a volim i glazbu, i sam sam pjevao u više zborova i svirao, ali toga je doista sve manje, i žao mi je zbog toga.

Koliko često dolazite u rodni kraj?

Mislim da je to prilično često. Barem dvaput mjesečno. A ponekad i više puta jer sad je autoput od Zagreba do Varaždina, a nadam se da će uskoro i od Siska, pa mi to nije tako teško.

Volim biti sa svojima, osobito u danima zajedničkih slavlja imendana i rođendana.

U vrijeme Domovinskog rata biskup Košić bio je svećenik u kraju u kojem je sada biskup

AKTUALNA PITANJA Biskup Košić o odnosu s drugim vjerskim zajednicama, suradnji s hrvatskim medijima

Mediji i politika krivo su interpretirali naše stavove o slobodnoj nedjelji Predsjednik ste Vijeća HBK-a za ekumenizam i dijalog. Prema vašem mišljenju, kakav je odnos s ostalim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj? Čini nam se kao da su svi zadovoljni svojim statusom ili barem ne iznose svoje nezadovoljstvo u javnost.

Odnos Katoličke crkve je doista dobar sa svim ostalim kršćanskim crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. To nije fraza, to je stvarnost. I time smo

zadovoljni, i na to dapače možemo biti ponosni, jer te odnose treba strpljivo graditi, a sjetimo se samo nedavnog rata, pa ćemo lako zaključiti da to nije bilo lako. Ali mi smo svi ukupno nezadovoljni kako se vjernike tretira u našem društvu.

Gotovo se svaki prijedlog, pa i kada zajednički nastupamo, odbacuje i u zakone se uvode neke našem društvu i hrvatskoj tradiciji posve strani elementi. Kad

smo se mi zalagali za neradnu nedjelju, mediji i politika su naše stavove posve krivo interpretirali.

Kad smo jedinst veno nastupili protiv zakona o diskriminaciji, naše se pr imjedbe nisu uvažile.

Kad smo se zalagali za jednak tretman svih zločina, jednako komunizma kao i fašizma, to se do dana današnjega nije uzelo u obzir.

Sad vidite ovaj zakon o prebivalištu koji pogađa

Hrvate u BiH; usprkos crkvenom zalaganju političari pokazuju posvemašnju neosjetljivost za naše sunarodnjake.

Sjetimo se samo kakve su bile reakcije na izjavu Komisije „Justitia et pax“ o negacionizmu.

Kako ste pak zadovoljni suradnjom s hr vatskim medijima? Katolička crkva često se nađe kao neka od glavnih tema u medijima.

To je, kako se to voli reći, ambivalentno pitanje ili

bolje – mogao bih dati polivalentni odgovor. Radi se o velikoj većini novinara i profesionalih ljudi koji žele svojim radom u medijima pomoći ovom društvu da se učvrsti u dobru, pa onda njihovi izvještaji izražavaju istinu i pridonose boljoj atmosferi u društvu.

Međutim, premda su oni sigurno brojniji, stječe se dojam da su u manjini budući da su tvorci zla puno glasniji. A ima ih u medijima, da, nažalost. Tako da

– osobito u najutjecajnijim medijima – čovjek stječe dojam da je sve crno, da ništa ne valja, da se traže samo senzacije i skandali.

Takvo novinarstvo i Crkvi pristupa samo na taj način i stoga je Crkva često na udaru. Međutim Crkva je ustanova koja traje stoljećima, a mediji traju dan-dva, ali mogu zatrovati ono dobro koje u svojoj duši gaje toliki mali ljudi koji, međutim, nekritički previše vjeruju takvim medijima.

8

Život

23. veljače 2010.

Hrvatski inovatori na izložbi u Kuala Lumpuru - Darko Dobošić s odličjima (u sredini)

Darko Dobošić, uspješni čelnik Udruge inovatora Međimurja, za boravka u Maleziji

USPJEH Inovator Darko Dobošić iz Čakovca, čelnik međimurskih inovatora na izložbi u Aziji

Medalje i među “tigrovima” Na 9. izložbi inovacija u Maleziji Međimurci proslavili Hrvatsku Piše: IVICA ZAMODA

- Uvijek sam gajio princip univerzalnosti - izlaže svoj životni credo Darko Dobošić, predsjednik preporođene Udruge inovatora Međimurja “INOMA”.

- Upravo smo se vratili iz Kuala Lumpura, s najveće malezijske i jugoistočnoazijske izložbe inovacija i novih proizvoda MTE (Malaysia Technology EXPO) s odličnim uspjehom hrvatskih inovatora - još prepun dojmova opisuje on čime ih je Malezija naprečac osvojila.

M

eđimurska tvrdoglavost i upornost U hrvatskom izaslanstvu bilo je osmero članova. Predstavili su šest inovacija i u domovinu se vratili s 11 odličja.

Azijske medalje

Od Međimuraca - dvojica iz “INOMA”-e bila su i ondje. Darko Dobošić iz Čakovca primio je broncu i posebno priznanje

za svoju kapaljku za oči, a Đuro Fleten iz Preloga također broncu i to za sportsko-rekreacijsku inovaciju tricikl za vodu.

Sjajan pak uspjeh u Aziji postigao je Josip Šincek iz Novog Sela na Dravi za svoj projekt obrade i prerade komunalnog

godina već dobio dva zlatna i nekoliko srebrnih i brončanih odličja na državnoj smotri “INOVA” za pojedine od svojih 80 inovacija među kojima je 15 zaštićenih patenata. Ujedno on je specijalist za zaštitu intelektualnog vlasništva. Desetu godinu čelnik je udruge međimurskih inovatora.

”Zemlja smiješka”

neopasnog otpada u termohidro blok.

Ova su odličja izborena u oštroj konkurenciji više od 500 izložaka na priredbi održanoj u Kuala Lumpuru od 4. do 6. veljače pod sloganom “Usmjeravanje inovacije prema komercijalizaciji”. Čestitke su Hrvatskom savezu inovatora odmah uputili predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor i župan međimurski Ivan Perhoč.

Darko Dobošić prethodnih je

Ipak, ovaj “skok” u Maleziju među tehnološki i gospodarstveno respektabilne azijske “tigrove” smatra krunom dosadašnjeg rada: - U Maleziji među radno sposobnima ima tek dva posto nezaposlenih. Domaći su oslobođeni stanarine, svi prostori klimatizirani, a stanova kao u priči - zadivljen je viđenim.

- Javno se zdravstvo minimalno plaća, naobrazba je besplatna, rasponi plaća nisu veliki, ceste fenomenalne, parkiranje se ne plaća, uzorna je prometna kultura, u automobilima ima samo hlađenja.

Iz Hrvatske krenuli su s minus 3 stupnja Celzijeva i u Kuala Lumpuru iz aviona sišli na 35 stupnjeva Celzijevih da

U znaku Dedala i Ikara - Kao da sam već kroz cijelo svoje djetinjstvo bio predodređen za inovatorstvo - kaže profesionalni inovator Darko Dobošić, elektroničar po struci, rođen 1958. u Čakovcu. Bavio se održavanjem automata za igru, bio je i privatni poduzetnik, uvijek spreman za kreativni doprinos u rješavanju raznih tehničkih izazova.

Odmalena je kao od šale ne samo riječi nego i cijele rečenice uspijevao unatrag izgovarati. Još kao prvašić kupio je knjigu “Od Dedala do Ikara”. Imali su kućno kazalište, a on je na svoju ruku izvodio svakojake kemijske pokuse. Gotovo da nema sporta u kojem se nije okušao. U mladosti recitirao je u amaterskom kazalištu svog tri godine starijeg brata, danas novinara i organizatora manifestacija.

Darkov otac Ernest, poznati enigmat (nekoć i predsjednik VAZAK-a u Varaždinu) i pjesnik kao i majka Ruža, radnica u MTČ-u - “nama djeci nikad nam kao malima ništa nisu zabranjivali!”.

bi se za 4 dana bili vratili na hrvatsko tlo gdje ih je dočekalo minus 8!

Oduševljen tom zemljom “zadovoljnih i ljubaznih ljudi”, Darko Dobošić ističe još njihovu prodornost i radišnost - “to

I

noću i danju posvećen izumima

je svijet vrlo uspješnih i poduzetnih građana”.

Među njima zaista se osjećao kao riba u vodi. Njemu je taj mentalitet blizak jer je oduvijek razrađivao po nekoliko ide-

ja (uglavnom tehničke naravi) - istodobno i usporedo.

- Iz jedne inovacije izrasta druga - odlučan je on. - Treba omogućiti ljudima da kreativno djeluju, samostalno i slobodno! Inače... u našoj ekonomiji “korov će sve pojesti”.

Dok se njihova sustavna proizvodnja tek očekuje (dogovori su u toku), možemo nabrojiti još neke od inovacija i novih proizvoda agilnog i neumornog Darka Dobošića. To su, recimo, respirator za umjetno disanje, prenosivi stolni hladnjak, škare s mjerilom, razne uštede ili poboljšanja na aparatima u ugostiteljstvu...

ZA BOLESTI OKA

Kapaljka

Univerzalnu kapaljku za davanje i samodavanje kapljica za oči inovator Darko Dobošić počeo je projektirati 2006. godine i za tu je inovaciju dobio odjednom dva značajna priznanja, i to oba sada u Maleziji u području medicine: brončanu medalju organizatora izložbe i povrh svega Posebno priznanje Tajvanske udruge inovatora. On svoju kapaljku i dalje usavršava.

Riječ je o napravi koja nam može djelotvorno i neopasno poslužiti kako bismo sami, ili uz nečiju pomoć, mogli kapati kapljice u oči bez bojazni da se ozlijedimo ili da se lijek prolije ili prospe.

Može se kapati samo jednom rukom i to u svim položajima, prilagodljivo i za lijevo i za desno oko. Pritom se kapak oka ne mora pridržavati ni podizati drugom rukom.

Kapaljka je prilagođena kako svakom odraslom (dakle i čovjeku s jednom rukom) tako i djetetu.

Izrađena je od fluorescentnog materijala te može poslužiti i u mraku. Od medicinske je plastike i gume, s univerzalnim držačem, zadovoljavajući sve higijenske uvjete. Autor očekuje da će uspjeti plasirati svoju inovaciju na tržištu medicinskih pomagala.

Život

23. veljače 2010.

9

EKSKLUZIVNO Kolekcionar Boris Jagetić pronašao je skladbe I. Padovca tiskane oko 1837. godine

Padovčeve minijature Kome je posvetio svoje skladbe?

Prema predanju, i sam radni stol je Padovčev

Dvije od njih, Na crnooku i Moje jutro, bile su izvedene u Varaždinu 4. siječnja 1838. godine Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VAR A ŽDIN/IVANEC – Bez sumnje, varaždinski skladatelj Ivan Padovec (Varaždin 17. srpnja 1800. - Varaždin 4. studenog 1873. godine) pripada najznačajnijim skladateljima gitarističke glazbe pri kraju razdoblja njena cvata u 19. stoljeću, te malobrojnima koji su skladali djela za gitaru i orkestar. Znameniti hrvatski skladatelj, virtuoz, izumitelj deseterostrune gitare, koja se danas čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu rođen je dakle prije dvjesto deset godina u Varaždinu.

Raritetni nalaz

Do danas sačuvani tiskani primjerci njegovih skladbi iznimna su rijetkost i redovito plijene pažnju kulturne javnosti – doznajemo od Borisa Jageti-

Život u Beču, koncerti po europskim metropolama…

U Zagrebu je Ivan Padovec pohađao učiteljsku školu, a glazbu je učio kod J.K. Wisner-Morgensterna. U gitari je samouk. Od 1827. godine je koncertrirao, potom je živio u Beču i nastupao u Europi. Godine 1848. vratio se potpuno slijep u Varaždin, gdje je podučavao, ponekad nastupao i skladao. Prema njegovu nacrtu izrađena je u Beču gitara s 10 žica (čuva se u

ća, pasioniranog kolekcionara istraživača iz Ivanca koji je u ostavštini jedne ugledne obitelji nedavno pronašao izvanredno dobro očuvano Padovčevo djelo. O kakvom se zapravo nalazu radi, objasnio nam je profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin i kolumnist 7Plus

P

zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt) i za nju je napisao priručnik. Vladimir Proskurnjak, varaždinski graditelj žičanih glazbala, izradio je 2000. godine na dvjestotu obljetnicu maestra replike Padovčeve gitare od kojih je jedna pohranjena u Turističkom uredu grada Varaždina u kući u kojoj je Padovec živio, a druga u Vijećnici grada Varaždina.

1837. ili početkom 1838. godine u Beču, kod Antona Diabellija.

Dvije od njih, Na crnooku i Moje jutro, bile su izvedene u Varaždinu 4. siječnja 1838.

Ove nepretenciozne, ali ljupke vokalne minijature odišu draži spontanog nadahnuća, što im je osiguralo omiljenost u građanskim krugovima monarhije, ali

adovec, izumitelj deseterostrune gitare, rođen je u Varaždinu prije 210 godina Regionalnog tjednika Darko Rušec.

- Iz sačuvana Padovčeva pisma Ljudevitu Vukotinoviću može se zaključiti da je Boris Jagetić Daraboš pronašao Tri pjesme op. 43 tiskane krajem

Skladbe je posvetio blagorodnoj gospodični...

Boris Jagetić Daraboš

i šire – istaknuo je Darko Rušec dodavši kako gitara, nedovoljno priznata tijekom povijesti kao umjetnički instrument, ni u 19. stoljeću nije zadobila tretman glazbala koji joj pripada.

- Stoga je za našu sredinu uloga Ivana Padovca neizmjerna upravo u populariziranju tog očaravajućeg instrumenta kao umjetničkog. Padovec se, naime, izdržavao glazbom, podukom i koncertima, pokušavao je gitari podariti bolja akustička svojstva te prenosio svoje znanje đacima u Beču i Varaždinu. Primjer je majstora koji se okušao na dva puta, onom koji donosi mogućnosti djelovanja izvan granica doma i onom koji se iz inozemstva vraća u zavičaj, ne prepuštajući pritom svoj talent ni znanje hibernaciji – zaključio je Darko Rušec.

Kuća Ivana Padovca u Varaždinu

Šest žica Ivanu Padovcu bilo je malo

TREBA ZNATI Varaždinski majstor gitare navodno je bio samouk

Dospio do Londona i skladao slijep!

Franjo Kuhač, povjesničar i glazbenik koji je trideset godina pratio Padovčev rad ostavio je zanimljive podatke o varaždinskom majstoru gitare. Godine 1819. odlazi na školovanje u Zagreb na Učiteljsku školu, gdje nastavlja učiti glazbu.

Navodno samouki gitarist, Padovec je razvio zavidnu karije-

ru, uputio se 1829. u Beč, gdje je živio i djelovao do 1837., ondje se susreo s gitarističkim virtuozom Maurom Giulianijem te i sam odlučio poći tim ne baš jednostavnim putem.

Kao glazbenik proputovao je i koncertirao Austrijom, dakle od Graza do Beča, Pešte, Njemačke, Frankfurta i Hamburga,

dospjevši čak do Londona. Nakon 1848. povlači se s nastupa, navodno zbog slabljenja vida, i vraća se u rodni Varaždin, gdje nastavlja sa skladanjem i uzdržava se glazbom, podučavanjem i koncertiranjem.

Njegov nevelik skladateljski opus, još necjelovit, nedostupan je i razasut.

Virtuoz na gitari čije replike je izradio V. Proskurnjak

10 Život

23. veljače 2010.

ČITATELJI ZOVU Kome se obratiti u slučaju da nepokretna osoba treba vađenje krvi?

Patronaža ne smije vaditi krv, nego isključivo “njega u kući” Ustanove za zdravstvenu njegu Lekić i Kancijan najveće su u županiji, a vađenje krvi treba najaviti barem jedan dan ranije zbog rokova u laboratoriju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kome se obratiti u slučaju da nepokretna osoba treba hitno vađenje krvi? To pitanje postavila je Z.Č. iz Varaždina, čiji suprug je prikovan za krevet, a vađenje krvi bilo je potrebno prije početka upotrebe antibiotika. - Zvala sam patronažnu sestru, ali mi je ona rekla da ne može doći taj, a ni sljedeći

p

atronažne sestre već niz godina u domu bolesnika ne smiju uzimati materijal za laboratorij dan. Savjetovali su mi da ga odvezemo pred laboratorij, pa će netko od djelatnika doći do automobila i izvaditi mu krv, ali to nije moguće jer on ne može sići ni iz kreveta – rekla je Z.Č.

Neinformiranost

No, nije zapravo razgovarala s patronažnom sestrom, jer one već niz godina ne smiju uzimati od bolesnika nikakav materijal za laboratorij. Poslove uzimanja uzorka krvi, mokraće i drugo u domu bolesnika smiju obavljati medicinske sestre iz ustanova za zdravstvenu njegu. U Varaždinskoj županiji dvije najveće takve ustanove su Kancijan i Lekić. No, veliki broj građana sazna za njih tek kada oni ili članovi njihovih obitelji obole i potrebna im je zdravstvena njega u kući.

Ustanova Kancijan, primjerice, mjesečno ima oko 180 korisnika kojima je HZZO odobrio zdravstvenu njegu u kući, a o njima brine 11 medicinskih sestara koje je također odobrio HZZO. Uz to, obratiti im se

mogu i građani koji ne mogu sami do laboratorija.

- Godišnje imamo svega dva do tri upita vezana uz hitno vađenje krvi. Nažalost, vađenje krvi nemoguće je organizirati istoga dana, a iznimno teško i dan nakon upita. Pokrivamo jako širok teren i sve aktivnosti obavezno moramo planirati tjedan dana unaprijed. Uzorak krvi u laboratorij moramo donijeti do 8.30 ili 9 sati, a sestre su na terenu diljem županije, pa je nužno sve unaprijed isplanirati – kaže Đurđa Kancijan, viša medicinska sestra.

“Brkanje” službi

Sličan odgovor dobili smo i od više medicinske sestre Vesne Husinec, voditeljice Ustanove za zdravstvenu njegu Lekić u kojoj također rade medicinske sestre ugovorene s HZZO-om.

- Vađenje krvi potrebno je najaviti dan, dva ranije putem telefona. Naime, uzorak krvi moramo donijeti na vrijeme u laboratorij, pa ako osoba živi, primjerice, u Bartolovcu obavezno bi nas morala nazvati prije 7 sati. Naime, da bi iz Varaždina došli do Bartolovca, izvadili krv i na vrijeme stigli u laboratorij potrebno nam je sat vremena po ovim zimskim uvjetima. Ništa nije nemoguće organizirati, ali postoje objektivna ograničenja – kaže Vesna Husinec.

Ističe, međutim, da hitnog vađenja krvi u domu bolesnika nema, nego se zapravo radi o različitim kontrolama zdravstvenog stanja. - Građani su slabo informirani o tome kome se mogu obratiti i često nas miješaju s patronažnim sestrama.

Radi toga se zna dogoditi da ih na nas netko uputi u posljednji tren, pa ih zna uloviti panika.

Dakle, zdravstvena njega vadi krv, a ne patronažna služba čija je zadaća isključivo prevencija i savjetodavni rad – zaključila je Vesna Husinec.

PATRONAŽA

Prevencija i nadzor njege Patronažna služba djeluje u sklopu Doma zdravlja Varaždinske županije, a riječ je o jedinoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite koja je u potpunosti preventivna. Njihova zadaća jest i patronažna zaštita kroničnih bolesnika, što uključuje nadzor provođenja zdravstvene njege u kući bolesnika, ako je to potrebno. - Patronažne sestre prema medicinskoj indikaciji i u dogovoru s izabranim liječnikom obilaze bolesnika u kući kako bi mu dale upute i demonstrirale određene postupke. Uz to, procjenjuju potrebu za obavljanjem zdravstvene njege u kući, a procjenjuju i zdravstveno te socijalno-gospodarsko stanje bolesnika te daju povratne informacije izabranom liječniku. Zadaća je i zdravstveno prosvjećivanje cijele obitelji u cilju održavanja postojećih ili razvijanja novih funkcionalnih sposobnosti u teško pokretnih i nepokretnih bolesnika – pojasnila je glavna sestra Županijskog doma zdravlja Jadranka Đurak, viša medicinska sestra koja je ujedno i voditeljica patronažne djelatnosti.

Kontakti

Ustanova za zdravstvenu njegu Kancijan Zdravstvena njega u kući obuhvaća davanje infuzije, previjanje rana, hranjenje na sondu...

CIJENA Cijena vađenja krvi u domu bolesnika ovisi o mjestu stanovanja

Iz laboratorija silaze do pacijenta Cijena usluge vađenja krvi u domu bolesnika ovisi o mjestu stanovanja.

Za pacijente iz Varaždina u Ustanovi Kancijan vađenje krvi košta 80 kuna, a u Ustanovi Lekić 85 kuna.

Vađenje krvi u mjestima

izvan Varaždina u Ustanovi Lekić košta 110 kuna, dok u Ustanovi Kancijan cijena ovisi o kilometraži, odnosno samo vađenje je 50 kuna plus troškovi puta. Ako je prijevoz vozilom moguć, teško pokretne ili nepokret-

ne osobe možete dovesti ispred laboratorija Doma zdravlja u Kolodvorskoj i Zagrebačkoj ulici.

- U takvim slučajevima izlazimo van i dolazimo do bolesnika – rekli su nam u laboratoriju.

Telefoni: 098/379-259 098/379-578 099/215-4693 042/241-099 Ustanova za zdravstvenu njegu Lekić Telefoni: 091/2861-006 042/260-448

VAŽNO Pravo na zdravstvenu njegu u kući odobrava HZZO na temelju mišljenja izabranog liječnika opće prakse i patronažne sestre

Zdravstvena njega najčešće za nemoćne kronične bolesnike

Sestra Vlatka s korisnicom

Čak 90 posto kor isnika usluga Ustanove za zdravstvenu njegu Kancijan nepokretne su osobe, i to u velikoj većini slučajeva stari i nemoćni kronični bolesnici.

No, brinu se i o osobama starima 40 godina, kojima je kućna njega potrebna zbog posljedica moždanog udara, infarkta, prometnih nesreća, ali i malignih bolesti, što je sve češći slučaj.

- Svim našim korisnicima zdravstvenu njegu u kući odobr ilo je povjerenstvo

HZZO-a, i to na temelju mišljenja izabranog liječnika opće prakse i patronažne sestre. Dakle, naš posao jest rješavanje zdravstvenih problema i posljedica bolesti - pojašnjava Đurđa Kancijan, voditeljica i vlasnica Ustanove Kancijan.

Ovisno o stanju i dijagnozi, korisnici imaju odobrene različite vrste zdravstvenih usluga. To su kupanje, presvlačenje, poduka članova obitelji, razgibavanje radi prevencije dekubitusa, kon-

trola vitalnih funkcija, lokalna i peroralna terapija, prevoji rana, kateterizacija kod žena, hranjenje na sondu, njega stome, klizma, primjena terapije kisikom, skrb za umirućeg bolesnika, kontrola šećera, uzimanje materijala za laboratorij.

Ako smatrate da biste mogli imati uvjete za stjecanje prava na kućnu njegu, tada se morate obratiti svojem izabranom liječniku ili patronažnoj sestr i. Upravo patronažna sestra na zahtjev

obiteljskog liječnika obilazi bolesnika i procjenjuje potrebu za obavljanje njege u kući.

Ako je HZZO odobri, tada snosi i troškove, a usluge obavljaju medicinske sestre iz ustanova za zdravstvenu njegu. Uz to, djelatnici tih ustanova obavljaju i fizikalnu terapiju u domu pacijenata, što također odobrava HZZO. - Preporuku mora dati fizijatar reumatolog, neurolog, kirurg ili ortoped, a obavezno mora sadržavati postupke fizikalne terapije

koji će se obavljati - navodi Đurđa Kancijan.

Zdravstvene usluge njege u kući, kao i fizikalne terapije, građani mogu platiti sami. - Posljednjih godinu dana nismo imali niti jednog korisnika koji bi sam plaćao neku od usluga njege u kući.

Za razliku od toga, za fizikalnu terapiju ima interesa – doznali smo od vlasnice Ustanove Kancijan, u kojoj radi sedam fizioterapeuta, od čega je njih šestero prema ugovoru s HZZO-om.

23. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 11

12 Život

23. veljače 2010.

SASVIM OSOBNO

Isus i Marija životni uzori

Zagorski brežuljci bili su inspiracija mnogima - od likovnih umjetnika naivaca, pa sve do glazbenika i književnika, a tako i pjesnikinji Ani Bešenić

EKSKLUZIVNO Razgovor s Anom Bešenić, autoricom stihova zagorske himne

Suza za zagorske brege u srcima je cijele nacije

Primjećuje se da su sve Anine pjesme pisane u muškom rodu. Zašto je tome tako, upitali smo autoricu. - Sve stihove pišem u muškom rodu i oduvijek sam tako pisala. Jedina pjesma koju sam napisala u ženskom jest „Postelu sam već prestrla“ - otkrila nam je pjesnikinja, koju smo zatim zapitali koji je njezin najdraži pisac. - Ima ih jako puno, obožavam čitati. Već od ranih dana, kao petogodišnjakinja, s tatom sam čitala novine. Prva knjiga koju sam pročitala bila je Trnoružica i dan-danas jako volim bajke. Volim čitati ruske pisce, Gogolja, Tolstoja, Dostojevskog, Jesenjina, a od naših pisaca Tina Ujevića. Volim „lijepu književnost“ otkrila je. Glazba ima

Stihovi poznate pjesme potvrdili su koliko je teška suza ljudi koji su odlazili daleko u potrazi za boljim životom Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Ana Bešenić, samozatajna pjesnikinja bogatog radnog života, najpoznatija je kao autorica antologijskih stihova „Suza za zagorske brege“, koje je napisala sa samo 16 godina, kada je iz rodnog kraja otišla na školovanje u Zagreb.

Nostalgija

Pjesnikinja Ana Bešenić rođena je u Varaždinskim Toplicama, no sada živi u Zagrebu na Srednjacima, gdje smo je i posjetili. Iako je to bio prvi susret s njom, Ana je ostavila dojam osobe koju kao da oduvijek poznajete.

No, kako je nastala jedna od najpoznatijih i najradije izvođenih kajkavskih pje-

sama? Žalost zbog odlaska u Zagreb, tuga za rodnim krajem, majkom i obitelji te susret s nečim novim i nepoznatim potakli su Anu Bešenić da emocije pretoči u divne stihove koji će se kasnije uvući pod kožu i srce

P

jesma je prvi put izvedena 1969. godine na Krapinskom festivalu mnogima, moglo bi se reći svim Zagorcima, a posebno našim iseljenicima, stihove koji će potvrditi koliko je teška i žalosna skrivana suza mnogih ljudi koji su odlazili daleko u potrazi za boljim životom ostavljajući

rodni dom, ženu i djecu, a ne znajući hoće li se ikada više vratiti.S velikom nadom u srcu i željom da stihovi budu uglazbljeni za Krapinski festival, Ana se obratila poznatom glazbeniku Zvonku Špišiću, a on se potrudio da ta tuga koju je vidio na nesigurnoj djevojčici zaista bude pretočena u najljepšu svečanu pjesmu.

Pjesma je prvi put izvedena 1969. godine na Krapinskom festivalu u izvedbi Zvonka Špišića i Vice Vukova, osvojivši prvu nagradu publike i stručnog žirija.

- Na tom festivalu u prvom redu sjedili su naši ljudi, iseljenici u Ameriku, koje su preplavili osjećaji čuvši „Suzu za zagorske brege“ pa su svi plakali - priča Ana.

“Bogu zahvaljujem na daru, ljudima na razumijevanju, Njemu i svima vama ostavljam ovaj niz svojega jučer, danas i sutra”

važno mjesto u Aninu životu, te najviše voli ozbiljnu glazbu - skladbe Mozarta, Vivaldija, Beethovena, Čajkovskog, Schopena, a kao mlada voljela je Beatlese i Elvisa Presleya. No, vjera i duhovnost Ani su najvažnije. - Moji su uzori Isus Krist i Marija Majka Božja, moja zagovornica. Jutro obavezno započinjem molitvom, a tako i završavam večer.

U slobodno vrijeme pišem, čitam Bibliju otkrila nam je Ana, pa ne čudi njezin životni moto: „Uživaj u svakom danu kojega ti Bog da i ne misli na jučer, a niti na sutra!“.

STVARALAŠTVO Ana Bešenić i danas stvara - piše pjesme, Razgovore s Bogom, a nedavno je izdala roman “Jagma”

Osjećam divljenje ka svemu stvorenom

Riječ i suza za zagorske brege na CD-u

Našu smo sugovornicu zamolili da nam ispriča kako je tekao njezin stvaralački put te stvara li i dalje.

- Oduvijek stvaram, mislim da me Bog takvom stvorio. Svaki rad na polju, čuvanje krava na livadi, sva priroda oko mene, poticali su u meni osjećaje divljenja nad svime što je stvoreno. Kao dijete zaista sam uživala na zemlji i livadama, bila sam slobodna i sretna, a danas kada vidim ta ista polja, zapuštena i prazna bez ljudi, boli me duša. Gdje je nestao čovjek?! - pita se Ana Bešenić.

Prvu pjesmu napisala je s 10 godina i poslala je „Osječkim malim novinama“

te dobila nagradu - štednu knjižicu s ulogom od 10 dinara, koju još i danas čuva.

Njezino intenzivno razdoblje bavljenja

O

duvijek stvaram, mislim da me Bog takvom stvorio... - ističe Ana Bešenić poezijom počinje s dolaskom u Zagreb, a uspjeh „Suze za zagorske brege“ okrenuo ju je k pisanju poezije na kajkavštini. Njezin prvi kajkavski pjesnički

prvijenac upravo je zbirka pjesama „Suza za zagorske brege“.

Također je pisala balade, šansone, priče. Još i sada piše pjesme, Razgovore s Bogom, a nedavno je izdala i roman „Jagma“. Uglazbljeni su i neki drugi njezini stihovi.

- Moji tekstov i uglazbljeni su te izvođeni na Zagrebačkom festivalu, Festivalu u Pitomači, na Festivalu šansone u Radencima, Festivalu Hrvatske vojske („Hrvatski pleter“), a najviše ih je uglazbljeno za tradicionalni Festival kajkavske popevke u Krapini - otkriva Ana.

23. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 13

14 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

23. veljače 2010.

ČITATELJI PIŠU Sedmeročlana obitelj iz Svibovca Podravskog

Moramo se iseliti, a nemamo kamo Moja obitelj, nas sedmero, svakodnevno molimo da pada snijeg jer kada zima prođe, kako nam je poručio nasljednik kuće koju smo iznajmili prije 11 godina od pokojnog vlasnika, stari i trošni objekt u kojem cijelo vrijeme stanujemo bagerom će srušiti kako bi si izgradio poslovne prostore. Istina, na to ima pravo, dobili smo i sudsko rješenje za iseljenje, ali nažalost nemamo kuda s bolesnom i nezaposlenom suprugom Zlaticom i naših petero djece u dobi od 15 mjeseci do 13 godina. Stoga molim za pomoć sve koji mogu pomoći, bilo da je riječ o pojedincima ili udrugama.

Sudionik sam Domovinskog rata od 1991. do 1993. godine, a zatim od 1996. godine. Uz mirovinu od 2005., koja je opterećena kreditom, kao i dječji doplatak, obitelj nema drugih izvora prihoda. Zbog nedostatnih prihoda koji me priječe u rješavanju

stambenog problema, obraćao sam se i predsjedniku RH, županiji, gradu i Općini Sračinec, ali bez uspjeha.

Svi se drže zakona. Općina veli da nema građevinsko zemljište, nemaju kuće ni stanove osim za teže invalide. To me ne bi iznenadilo da se za neke druge ipak nije našlo rješenje kada im je to bilo nužno. Međutim, i nas je poharao požar zbog dotrajalih instalacija, ali u Općini su mi rekli da imaju novaca samo za plaćanje vatrogasaca i vode…

Imam status ratnog vojnog invalida zbog PTSP-a, ali za sada samo prvostupanjsko rješenje, pa mi u nadležnom ministarstvu poručuju neka čekam do konačnog statusa. No, pitanje je što će i tada biti s obzirom na situaciju. Stoga bi nam svaka pomoć dobro došla.

Davorin Divjak, Svibovec Podravski

Za novorođenčad lani 85.500 kuna

Romantika u domu

Povodom Valentinova u Domu za starije i nemoćne osobe „Dom Sv. Ane“ održan je „Ples srca“.

Sedamdesetak korisnika plesalo je na zvuke harmonike našeg uvijek dragog gosta Saše Vučaka. Ugodno druženje korisnici su začinili raznim ljubavnim pričama i dogodovštinama iz mladosti.

Marko Uršulin iz Ivanca jedan je od novih korisnika Doma kojemu je ovo bila izvrsna prilika za upoznavanje s drugim korisnicima i prisjećanje na dane kada je i on sam kao vrsni glazbenik zabavljao brojne plesače svojom svirkom.

Marina Kolmačić

ZAHVALA

Pomoć poslije požara

Ovim putem htio bih zahvaliti Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Varaždina, DVD-u Svibovec Podravski te nesebičnom šogoru Stjepanu Šobaku, koji je “uletio” u dim i vatru pomažući mi spašavati imovinu.

Hvala ŠRK Općine Cestica 1995, poduzeću Akos, peradarskoj farmi Drvar, ogranku DC-a Sračinec te osoblju i gostima buffeta Žućo, koji su svojim prilozima pomogli da obnovim objekt koji je stradao u požaru.

Stevo Galeković

Radionice u Centru U petak, 12. veljače, upriličeno je primanje u prostorijama Općine Vidovec za roditelje i novorođenčad i podijeljene su naknade za novorođenu djecu. Općina Vidovec jedna je od općina koje izdvajaju najveći iznos za novorođenčad. Za prvo dijete osigurano je 1.000 kuna, za drugo 1.500 kuna, a za svako sljedeće iznos je uvećan za 500 kuna. U prošloj godini izdvojeno je

85.500 kuna za 55 novorođene djece. Uz dodjelu naknada za novorođenčad ne prestaje briga Općine za djecu, koja su budućnost općine. Općina sufinancira i boravak djece u vrtiću, prehranu i prijevoz osnovnoškolske djece, prijevoz srednjoškolaca, a dodjeljuje i stipendije za srednjoškolce i studente.

Općina Vidovec

Ne smanjivati pomoć roditeljima!

Predsjednik HNS-a podružnice Vidovec i član Općinskog vijeća Božo Đuras osvrnuo se na polugodišnje izvješće o radu općinskog načelnika pritom istaknuvši kako je iz izvješća vidljivo da načelnik nije osmislio ili kandidirao niti jedan projekt već je samo realizirao programe koje je započela prethodna općinska vlast. (...) Stjepan Smernjak, predsjednik SDP-a Općinske organizacije Vidovec i vijećnik Općinskog vijeća Općine Vidove prozvao je “nevjerodostojnu” vlast HDZ-a, HSLS-a, HSU-a i HSS-a, koja je u rujnu prošle godine predložila i izglasala odluku o

1.000 kuna pomoći svakom novorođenčetu, a 4. ovog mjeseca izglasala smanjenje pomoći za svako drugo i daljnje dijete na 500 kuna. - Potpuno je nelogično da se u vrijeme kad su recesijom i državnim nametima osiromašeni kućni budžeti do granice preživljavanja, novčane pomoći roditeljima smanjuju jer ostaje nejasno koji su se to pozitivniji uvjeti stvorili u ovih pet mjeseci da možemo destimulirati mlade obitelji koje su bez redovitih zaposlenja i plaća - ustvrdio je.

Dijana Golić, ŽO HNS Varaždin

Za koga u subotu voze autobusi?

Možda ovo još jedno pismo neće značiti ništa, ali možda ipak... Može li mi netko odgovoriti: zašto autobusi na Badnjak voze kao subotom i praznikom? Drugo pitanje je za koga u subotu autobus s Banjščine (Varaždinske Toplice) kreće u 6.20 ili u 9.20 sati? Pitanje postavljam zato što moj suprug radi od 6 sati, a ja od 8 sati, a iz voznog reda se vidi da nama ne odgovara ni jedan bus. Odgovore sam pokušala dobiti telefonom i usmeno, ali oni uglavnom glase: “Ne znam, nije na nama” Tko može i na kome je? Čitateljica i korisnik buseva K.G.

U srijedu, 24. veljače u Centru za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” u Varaždinu počinju radionice pod nazivom “Rano poticanje dječjeg razvoja” koje organizira Udruga za ranu intervenciju Varaždinske županije. Predavanja namijenjena roditeljima i odgajateljima počinju u 18 sati prema sljedećem rasporedu: 24. veljače radionicu „Mi imamo zadovoljno dijete“ vodi Draženka Topol-Vukmirović, 25. ožujka „Kreativne stvaraonice“ vodit će Jasna Koren i Blaženka Maltar, 29. travnja radionicu „Osjeti i reci glazbom” vodit će Janja Mitrović i Ines Žukina, 13. svibnja radionicu „Ti i ja o nećem trećem“ vodit će Sandra Horvat i Emili Kuhar, a ciklus završava 26. svibnja radionicom “Učimo osjetilima” koju će voditi Zlatko Bukvić i Violeta Svetec.

Udruga za ranu intervenciju

Obavijest ŠRK Sračinec Obaviještavamo članove ŠRK općine Sračinec da će 27. veljače s početkom u 17 sati u maloj dvorani Doma kulture u Sračincu biti održana redovita izvještajna skupština.

Predavanje o stresu

Udruga Umijeće življenja organizira uvodno predavanje na temu stres i kako ga se osloboditi dana 25. veljače u 19 sati u Centru Tomislav Špoljar, Graberje 33, Varaždin.

23. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 15

16 Školstvo

23. veljače 2010.

NOVO Predviđena gradnja dviju novih osnovnih škola u Varaždinu

Polaznici igraonice maskirali su se za fašnik

Vesele maškare u vrtiću u Dravskoj Veselo je ove godine bilo u igraonici za djecu s posebnim potrebama Dječjeg vrtića Varaždin - Dravska 1 za fašnik. Riječ je o igraonici čiji je program osmislila Jasenka Husnjak, defektolog odgajatelj, a koju uz nju vodi Dragica Friščić, medicinska sestra.

Igraonica je namijenjena djeci s posebnim potrebama predškolske dobi koja ne pohađaju redovni program odgoja i

obrazovanja u ustanovi. Igraonica je besplatna, a održava se svaki utorak i četvrtak od 17 do 18 sati u prostorima Dječjeg vrtića Varaždin - Dravska 1, koji je opremljen potrebnim didaktičkim materijalom i igračkama namijenjenima djeci s posebnim potrebama.

Iako igraonica već traje, svi zainteresirani roditelji mogu se javiti Jasenki Husnjak na broj mobitela 098/801-570.

Za pomoć Haitiju 1800 kuna Ukupno 1800 kuna prikupili su učenici varaždinske Strojarske i prometne škole u humanitarnoj akciji za pomoć stradalima u razornom potresu koji je 12. siječnja pogodio Haiti.

Akciju su pokrenule učenice 2. c razreda Nikolina Zagorec i Mateja Novačić. Učenici su prikupljali novce po razredima, a u akciju su se uključili i profesori te varaždinske srednje škole. Uz razrednika

2. c razreda Nenada Viskovića, veliku podršku humanitarnoj akciji dao je ravnatelj te škole Ivan Trtinjak, kao i profesori.

U katastrofalnom potresu na Haitiju stradalo je 180.000 ljudi, a oko 1,2 milijuna ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Procjenjuje se da je čak tri milijuna ljudi bilo pogođeno potresom, u kojem je glavnina glavnog grada, Portau-Princea, razrušena.

Pripreme za arhitekturu Svi koji žele studirati arhitekturu mogu se upisati na tromjesečni tečaj priprema za prijemni ispit za studij arhitekture, koji se održava u Edukacijskom centru Galerije Klarić. Tečaj vodi Jadranka Cmrk, diplomira-

na inženjerka arhitekture i nastavnica graditeljske skupine predmeta.

Predbilježbe za školu i tečaj primaju se u Galeriji Klarić, Krešimira Filića 39 u Varaždinu ili na telefone 042/321566 i 091/1400-160.

Već kroz dvije godine gužve bi moglo biti u VI. OŠ kada će djeca iz novih okolnih stambenih naselja krenuti u školu

Nove škole gradit će se u Biškupcu i na Banfici Lokacije za škole određene su novom mrežom osnovnih škola Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varaždin bi u budućnosti mogao dobiti dvije nove osnovne škole. Jedna bi se gradila u području Grlice-Rakite u Biškupcu, sjeverno od Mažuranićeve ulice, a druga u varaždinskom naselju Banfica, sjeverno od Koprivničke ulice.

Više učenika

Riječ je o gradskim područjima na kojima se idućih godina očekuju veća gospodarska i urbanistička kretanja, odnosno demografski porast. Lokacije za gradnju novih škola predviđene su Generalnim urbanističkim planom Grada Varaždina, što je i navedeno u prijedlogu dokumenta mreže osnovnih škola.

- Kod izrade novog Prijedloga mreže osnovnih škola na području Varaždina konzultirani su Odjel za komunalne djelatnosti te ustanova Gradski stanovi kako bi se dobio što kvalitetniji plan razvoja

grada, odnosno gradnja novih stambenih naselja što, naravno, uvjetuje i planiranje budućih mjesta izgradnje novih školskih objekata – doznali smo od Karmen Trubić, pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje i znanost Grada Varaždina.

Na području grada trenutno je sedam osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” koje u ovoj školskoj godini pohađa 3810 učenika. Najmanje učenika (260) ima VII. OŠ, a najviše (800) II. OŠ. Pročelnica Trubić kaže kako je broj učenika trenutno u padu, no povećanje upisa učenika u osnovne škole očekuje se u naredne dvije godine. Pritom

p

ovećanje upisa učenika u osnovne škole očekuje se u naredne dvije godine bi najvećih problema moglo biti u varaždinskoj VI. OŠ, oko koje su posljednjih godina “niknula” nova stambena naselja.

- Djeca iz obitelji koja imaju prebivalište oko VI. OŠ kroz

ŠKOLSKA GODINA 2009./2010.

ŠKOLA

BROJ UČENIKA

II. OŠ

800

III. OŠ

455

IV. OŠ

545

VI. OŠ

680

VII. OŠ

260

Centar “Tomislav Špoljar”

165

Izvor: Upravni odjel za obrazovanje i znanost Grada Varaždina

godinu, dvije krenut će u školu što bi možda mogao biti problem s obzirom na kapacitet škole. Problem će se pokušati riješiti eventualnim zajedničkim upisnim područjem s nekim drugim školama ili će se naći neko drugo organizacijsko rješenje – ustvrdila je Trubić.

Do 28 učenika

Premda je u novom Prijedlogu mreže osnovnih škola na području grada jasno određeno koje ulice obuhvaća pojedina škola,

roditelji imaju pravo upisati svoju djecu u školu koju žele, bez obzira na utvrđeno upisno područje.

- No, to je ograničeno mogućnostima škole, odnosno brojem razreda i učenika u razredima. Prema standardu, broj učenika u razredu može biti od 14 do najviše 28. Upisom djece iz drugih upisnih područja ne smije se narušiti optimalni ustroj škole, odnosno onemogućiti upis onima koji pripadaju upisnom području škole doznali smo od Trubić.

POTVRDA Prijedlog mreže osnovnih škola mora još odobriti ministarstvo, odnosno Vlada

Na snazi još uvijek dokument iz 1991. godine Novi Prijedlog mreže osnovnih škola morao je biti donesen zbog novog zakona i državnog pedagoškog standarda iz 2008., odnosno 2009. godine.

- Posljednji, još uvijek važeći dokument koji obuhvaća upisna područja pojedine osnovne škole na području Varaždina

donesen je još 1991. godine.

Novi Prijedlog mora usvojiti nadležno ministarstvo, odnosno Vlada – doznali smo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje i znanost Grada Varaždina Karmen Trubić.

U Prijedlogu mreže osnovnih škola na području grada Varaž-

dina utvrđene su školske ustanove sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, područje na kojem se mogu osnovati nove škole, programi obrazovanja koje školske ustanove mogu ostvariti uključujući i posebne programe za učenike s poteš-

koćama. U mreži osnovnih škola određuje se i pripadajuće upisno područje s kojeg je djeci omogućeno pohađanje osnovne škole. Riječ je o području s kojeg učenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalište ili boravište imaju pravo pohađati određenu školu.

Školstvo 17

23. veljače 2010.

DOZNAJEMO I Varaždinci članovi prvog i jedinog Lego kluba “Kockice”

Pripreme za veliku izložbu Lego kockica Varaždinski učenici Ivana Žetko, Jakov Geček i Luka Zlatarek, te studenti Tomica Kralj i Klementina Kos predstavili su svoje radove na izložbi Lego kockica u Velikoj Gorici.

Izložba u svibnju

Riječ je o izložbi koju je organizirao Lego klub “Kockice”, prvi i jedini klub u Hr-

vatskoj koji okuplja ljubitelje popularnih Lego kockica, a kojem je jedna od osnivača Varaždinka Klementina Kos. Premda su posjetitelji izložbe imali priliku vidjeti preko 150.0 0 0 Lego kockica na jednom mjestu, klub izložbu naziva “probnom”.

Naime, 11. svibnja ove godine bit će održana najveća izložba Lego kreacija, koja će

trajati čak mjesec i pol dana.

Svojim radovima predstavit će se svi članovi kluba te gosti iz inozemstva.

Klub stoga poziva sve fanove Lego kockica iz Varaždinske županije da se jave, kako bi se na vrijeme uključili u izložbu u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Informacije se mogu dobit i na internet stranicama info@kockice.org

ili www.kockice.org.

Inače, klub je osnovan 20 0 8. godine, a do sada okuplja više od 40 punopravnih članova, a na forumu, gdje je i sve počelo, preko 250 članova. Najstariji član ima 59 godina, a najmlađi, Laurin Emanuel Kos, čiji je otac Varaždinac, samo šest godina.

Irena HARAČI PINTARIĆ

Šestogodišnji Laurin Emanuel Kos najmlađi član Kluba

UPISI Kampanja “Odaberi svoju školu” za upis u prve razrede srednjih škola

Veliko zanimanje učenika za gimnazije i graditeljstvo Srednje škole s gimnazijskim programima planiraju se pokrenuti u Novom Marofu i Ludbregu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ludbreg i Novi Marof dobit će srednje škole s gimnazijskim programima. Potvrdio je to Želimir Janjić, državni tajnik za srednje obrazovanje koji je u ponedjeljak održao radni sastanak s ravnateljima srednjih škola u Varaždinu, a nakon toga bio u Novom Marofu i Ludbregu, gradovima u kojima bi se osnovale nove srednjoškolske ustanove.

- Dosad smo imali strukovni program u Novom Marofu, a sada se predlaže da se krene i s gimnazijskim programom. Ako bude interesa i ako se ispune svi uvjeti, nema razloga da se s gimnazijskim programom ne krene i u Ludbregu – poručio je Janjić.

Utvrditi uvjete

Nove srednjoškolske ustanove smjestile bi se, kako doznajemo, u prostorima tamošnjih osnovnih škola.

Janjić je rekao kako su procjene već napravljene i to ne samo što se tiče prostora u kojima bi se nove škole nalazile, nego i po pitanju kadrova.

- Poslat ćemo povjerenstvo koje će utvrditi udovoljava li

i

nteres učenika za upis u gimnazijske programe povećan je sa 16 na 23 posto

Neodlučnim učenicima kampanja za upis u prve razrede pomoći će pri izboru budućeg zanimanja

razreda, koji još uvijek ne znaju koje zanimanje i srednju školu odabrati, trebala bi i ove godine pomoći kampanja “Odaberi svoju školu”, koja bi, prema najavama trebala početi za nekoliko tjedana.

- Prošle godine 3500 učenika i roditelja obišlo je kampanju i na temelju toga

izbarali su smjer kojim će krenuti, što je vrlo važno za njih jer time određuju svoj daljnji život – rekao je varaždinski župan Predrag Štromar.

I ove godine partneri u kampanji su Hrvatski zavod za zapošljavanje, obrtnička i gospodarska komora te tvrtka Zagorje Tehnobeton

koja je i dosad financirala srednjoškolce tijekom školovanja.

- Zadovoljstvo je čuti da brojne tvrtke s područja Varaždinske županije daju stipendije da učenici upišu deficitarna zanimanja, pa je tako pokazan veći interes za programe u graditeljstvu – zadovoljan je Janjić.

DOBRA VIJEST Otvaranjem srednje škole niži troškovi za roditelje

U Ludbreg iz V. Toplica i Rasinje LUDBREG – Nakon više od petnaest godina, učenici ludbreškoga kraja svoje će srednjoškolsko obrazovanje ponovno moći nastaviti u svojoj sredini.

Zeleno svjetlo

Školovanje u svojoj sredini

Na inicijativu grada Ludbrega i čet ir iju opć ina ludbreške regije počele su pripreme za organiziranje nastave u srednjoj školi u

Velika briga o obrazovanju Varaždin je prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo jednosmjensku nastavu, a Varaždinska županija kao osnivač srednjih škola doista je napravila velike iskorake, počevši od financiranja prijevoza učenika, ali i vodeći računa o upisnoj politici. Ovo je sredina u kojoj se doista velika pažnja poklanja obrazovanju mladih generacija – ustvrdio je u Varaždinu Želimir Janjić.

Podsjetio je kako su prije nekoliko godina napravljene velike promjene u programima.

- Na području Varaždina osnovana je još jedna gimnazija, a programe jedne strukovne škole koje više nema rasporedili smo u neke druge škole. Učenici te promjene nisu ni osjetili, a ponuda je neusporedivo bolja – poručio je Janjić.

prostor predviđen za srednje škole u Novom Marofu i Ludbregu svim uvjetima koje je potrebno osigurati. Također, vidjet ćemo može li se sve to kadrovski “pokriti” – rekao je Janjić.

Zanimljivo je da posljednjih godina upravo za gimnazijske programe vlada veliko zanimanje učenika iz Varaždinske županije.

- U proteklih nekoliko go-

dina Varaždinska županija bilježi povećan broj učenika koji upisuju gimnazijske programe. Dok je prije interes učenika za upis u gimnazijske programe bio oko 16 posto, sada je to 23 posto. To su učenici koji će nakon završetka srednje škole sigurno nastaviti svoje obrazovanje, odnosno završit će stručni ili sveučilišni studij, tako da Varaždinska županija sigurno može računati s vlastitim kadrovima u budućnosti – rekao je Janjić.

Sv im učenic ima osmih

DOBAR PRIMJER

Ludbregu. Varaždinska žu-

p

očele su pripreme za organiziranje nastave u srednjoj školi u Ludbregu panija u čijoj je nadležnosti srednje školstvo također je

dala zeleno svjetlo, a svoju suglasnost već je dalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Zamišljeno je da bi se nastava odvijala u prostorijama Osnovne škole Ludbreg, gdje postoje svi uvjeti. Očekuje se da bi to moglo biti već ove jeseni u dva gimnazijska i jednom strukovnom odjeljenju.

Jedno je izvjesno - održava-

njem srednjoškolske nastave u Ludbregu ovaj će živopisni gradić ponovno oživjeti, kao i u vrijeme kada je postojala srednja škola, a i roditelji će smanjiti troškove putovanja svojih đaka u druge gradove.

Isto tako, očekuje se da bi srednju školu mogli pohađati i učenici s područja susjednih Varaždinskih Toplica te iz Rasinje.

Sanja ZUKO

PODSJETNIK

Bodove nosi primjerno vladanje Novost ovogodišnje odluke o upisu u prvi razred je u tome što će se bodovati i ocjene iz vladanja, podsjetio je državni tajnik Želimir Janjić.

- Time zapravo želimo naše učenike koji su uzornog vladanja nagraditi i dati im dodatne bodove prilikom upisa u određene programe i to će biti stanovita prednost.

Ujedno će preventivno djelovati na one učenike koji su bili življi i koji u nekim trenucima nisu poštovali kućni red škole koju pohađaju. Nadamo se da će to na njih stimulativno djelovati, te će svatko voditi računa da ta ocjena bude što bolja i da u našim školama bude što manje nasilja među vršnjacima – rekao je Janjić.

18 Poslovni svijet

23. veljače 2010.

I TOGA IMA Tiskara Varteks u stečaju vodi sport s državom

OBI - Superbrands

Prestižno priznanje OBI, lider u prodaji opreme za kuću i vrt, uvršten je kao jedina robna marka u struci među najjače i najprepoznatljivije robne marke na hrvatskome tržištu. Naime, stekao je status Superbrands, č ime je postao pr v i “uradi sam” brend koji je dobio to priznanje.

Nagrada Superbrands dodjeljuje se na osnovi ocjena stručnog vijeća sastavljenog od vodećih imena iz svijeta biznisa, marketinga, medija, udruga te institucija.

- Najvažnije su vijeće, na što smo osobito ponosni i zahvalani, potrošači, koji su neovisno putem interneta izabrali OBI kao Superbrand - ističu u OBI-u.

Prije su propali, nego si naplatili usluge iz 1991.

Usluga tiskanja naljepnica od prije gotovo dva desetljeća od nadležnog ministarstva tek dijelom naplaćena Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Još se ne vidi kraj sudskog postupka kojim od nadležnog ministarstva Tiskara Varteks nastoji naplatiti grafičke usluge obavljene 1991. godine, iako je sudsko sporenje započelo prije gotovo dva desetljeća, a Varteksovi su tiskari prošle jeseni završili na burzi zbog stečaja poduzeća.

Sve je plaćeno?

PRIJAVE POREZA

Prijave i u ponedjeljak!

Godišnje prijave poreza na dohodak za 2009. godinu zaprimat će se ne samo do kraja veljače, kao što je to uobičajeno, nego i prvi dan ožujka.

Ispostave Porezne uprave radit će i u subotu, 27. Veljače, i to do 15 sati, a s obzirom da zadnji dan roka za predaju prijave pada u neradni dan, prijave će građani mogući predati i u ponedjeljak, 1. ožujka do 19 sati. Međutim, budući da je prijave moguće poslati i poštom preporučeno, oni koji se odluče za takvu dostavu imat će vremena još nekoliko sati vremena, odnosno do zatvaranja poštanskih ureda.

U vrijeme započinjanja Domovinskog rata Tiskara Var teks dobila je posao tiskanja 20.000 naljepnica „Lanac solidarnosti“, koji je i dovršila te isporučila u ugovorenom roku. Međutim, račun od 23.760 tadašnjih hrvatskih dinara samo je djelomično podmiren, točnije plaćena je polovica iznosa. Stoga tiskara 1992.

t

iskara dobila 14 tisuća kuna zbog dugotrajnog suđenja godine sudskim putem pokreće naplatu 11.880 HRD s kamatama, pa zagrebačkom Okružnom privrednom sudu daje prijedlog za izvršenje s preslikom računa, narudžbe-

Ishod sudskog spora zacijelo će doći prekasno s obzirom na malu vjerojatnost opstanka tiskare

nica i dostavnica.

U ime tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi ovrsi se usprotivilo Javno pravobraniteljstvo RH, tvrdeći da ministarstvo ništa ne duguje tiskari jer su letci tiskani za Ured za izbjeglice i prognanike te Fond kralja Zvonimira. Tiskara podnescima upozorava da svi računi glase upravo na Ministarstvo koje nakon toga odgovara da su svi računi – plaćeni.

Sa suda do suda

Zbog osporavanja potraživanja, pokrenut je postupak koji se seli među građanskim i trgovačkim sudovima, da bi 1999. završio na zagrebačkom Općinskom sudu koji 2005. na temelju priznanja donosi presudu u korist tiskare. Budući da se državno odvjetništvo nije žalilo, presuda postaje pravomoćna i slijedi rješenje o ovrsi iznosa

USPJEH Zagorje-Tehnobetonu posao u Buzinu

MESAP

Proljetni sajam NEDELIŠĆE - U subotu i nedjelju, 20. i 21. ožujka, MESAP priređuje Proljetni sajam poljoprivrede.

- Želimo predstaviti ponuđače sjemenskih roba i sadnog materijala te sredstava za zaštitu bilja, kao i poljomehanizacije. Tu se dobro uklapa lov i robilov, odnsono izložba životinja ističe Marjan Novak, direktor MESAP-a.

Uz sajamske aktivnosti u dvorani i okolnom prostoru, gdje se očekuje nastup tvrtki, obrtnika i niza udruženja i OPG-a, bit će održan niz stručnih skupova.

Gradilište u Zagrebu!

ZAGREB - Zagorje-Tehnobetonu dodijeljen je posao glavnog izvoditelja radova na izgradnji shopping centra Supernova u Buzinu. Pregovore za izbor izvođača prve faze ovog projekta austrijski je investitor m2 priveo kraju u prosincu, a završeni su početkom ove.

- Posao smo dobili u jakoj konkurenciji domaćih i stranih graditelja, čime je dodatno potvrđena ispravnost naše odluke da gradimo objekte široke

lepeze namjene i za različite investitore - ističe generalni direktor Miroslav Bunić.

Zagorje-Tehnobeton ovih dana počinje s pripremnim radovima na izgradnji novog trgovačkog centra uz južnu zaobilaznicu oko Zagreba, točnije kod raskrižja prometnica koje vode prema središtu grada i zračnoj luci. Tu bi kroz 20 mjeseci trebao niknuti objekt ukupne površine 110 tisuća četvornih metara.

koji je zbog rasta kamata uslijed dugog sporenja već postao - milijunski.

Tvrdeći da bi zbog ovrhe nastala „nenadoknadiva šteta“, državno odvjetništvu u ime ministarstva traži odgodu ovrhe, čemu je i udovoljeno dok se ne riješi zahtjev za ponavljanje postupka tužene strane. Iako je taj zahtjev odbačen 2006. zbog nepravovremenosti, Tiskara Varteks ne dobiva novac, pa nakon požurnica 2007. podnosi i zahtjev za zaštitu prava za suđenje u razumnom roku. Županijski sud u Zagrebu prihvaća taj zahtjev te tiskari dosuđuje 14 tisuća kuna.

Međutim, budući da je u međuvremenu prihvaćen prijedlog za reviziju postupka, tiskari se ne isplaćuje traženi iznos za grafičke usluge jer suđenje kreće ispočetka.

Najprije se rasprave vode na

zagrebačkom Općinskom sudu, a nakon otvaranja stečaja predmet je prebačen na varaždinski Trgovački sud.

Tu su održana nova ročišta u ovom dugovječnom postupku čiji će ishod zacijelo doći prekasno s obzirom na malu vjerojatnost opstanka Tiskare Varteks.

Što je to naknada za priključak? Što je to naknada za priključak na struju i zašto se mora platiti?

Na to i slična pitanja morao je odgovarati Slobodan Mikac, varaždinski dogradonačelnik, čelnicima kompanije ‘’American Ultrafil’’ koji su pokazali zanimanje za ulaganje u varaždinsku Slobodnu zonu gdje bi mogli izgraditi pogon za proizvodnju aparata i linija za punjenje vode.

- Hoće li kod nas doći do ulaganja ovog renomiranog proizvođača opreme za punjenje vode, sokova i mlijeka, koji ima svoje tvornice u SAD-u, Kini i Poljskoj, ovisit će dobrim dijelom o našim uvjetima koje ćemo im dati prije ulaganja, kao i cijeni same izgradnje proizvodnih pogona. Nažalost, tu nismo konkurentni, na što sam upozoravao - veli bivši čelnik APIU-a.

Kako pojašnjava Mikac, neki strani ulagači odustaju od ulaganja već kada se zbroje vodni doprinos i slična davanja, te razni priključci, počevši od onog za električnu energiju do vode, kao i ostali nameti i porezi koje bi morali platiti prije nego što počnu graditi.

- Štoviše, nije rijedak slučaj da nekima uopće nisu jasna pojedina davanja s kojima se prvi put susreću, pa traže pojašnjenja, kao što je to bio slučaj s Eunchunom Leeom i Renatom Visaldom, vlasnicima kompanije ‘’American Ultrafil’’ - veli Mikac.

Postupak od suda do suda

TURIZAM Strategija razvoja turizma

Što na krovu Zagorja?

IVANEC - Da bi se Ivančica razvila u primjerenu turističku destinaciju, Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA) i Zagorska razvojna agencija (ZARA) objedinile su svoje strategije razvoja turizma na planinskom području koje se prostire Varaždinskom i Krapinsko-zagorskom županijom.

Osnove nove, objedinjene Strategije razvitka turizma na Ivančici predstavljene su čelnicima Ivanca, Lepoglave, Novog Marofa, Zlatara, Lobora i Budinščine, sredina koje su najviše zainteresirane za iskorištavanje turističkog potencijala „krova“ Hrvatskog zagorja.

- Objedinjavanje dosada zasebnih strategija ne samo da je logičan potez, nego bi trebalo pomoći i lakšem pristupu potencijalnim financijskim izvorima iz nacionalnih i eu-

IZDVOJENO

ropskih fondova - pojašnjava Maja Lehman, savjetnica za regionalni razvoj u AZRA-i.

Strategijom su, kako dodaje, utvrđena tri osnovna oblika turizma koji bi se trebao razvijati na Ivančici: planinski, kulturno-turistički te ruralni turizam.

- Ovako postavljena strategija daje mogućnost da se turisti s različitim sadržajima privuku na planinu tijekom cijele godine i na različita područja Ivančice. Što će se točno nuditi, razradit će se u projektnim zadacima koji će uslijediti nakon obrade primjedbi na predstavljenu, radnu verziju strategije. U svakom slučaju, mogućnosti su uistinu velike: od rekreativnog planinarenja, alpinizma, brdskog biciklizma, paraglajdinga pa do posjete različitim znamenitostima te sanjkanja i skijanja - upozorila je Lehman.

MEĐIMURJE

Među vodećim regijama ČAKOVEC - Međimurska županija našla se uz bok regija iz Danske, Italije, V. Britanije i Španjolske, plasiravši se na 3. mjesto među malim europskim regijama na natječaju Europski gradovi/regije budućnosti 2010./2011. koji je proveo FDI Magazine, čiji je pokretač The Financial Times. „Na pitanje o razlozima ulaganja u Međimurje većina ulagača na prvo mjesto stavlja inovativne ljude s inicijativnom, strašću i predane cilju”, ističu u Međimurskoj županiji koja je pokrenula veći broj projekata za privlačenje ulagača iz sektora s većom dodanom vrijednošću.

Poslovni svijet 19

PRIMJER Čakovečki mlinovi uveli novi sustav informacijske sigurnosti

Sustav koji zadovoljava 134 sigurnosne kontrole Sustav informacijske sigurnosti koji su uveli Infosistem i Infodesign temelji se na tehnologiji VMware Infrastructure te High Availibility Clusteru Hewlett Packarda Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ČAKOVEC/VARAŽDIN – U suradnji s dugogodišnjim strategijskim partnerom Infosistemom Zagreb, varaždinski Infodesign uspostavio je novi sustav za upravljanje sigurnošću informacija, odnosno računalnog i komunikacijskog sustava u Čakovečkim mlinovima, poslovnoj grupi koja je za manje od dva desetljeća došla s 400 na 2.000 zaposlenika, a ukupni joj je prihod porastao s 20-ak milijuna DEM na oko 180 milijuna eura.

Poštovane norme

- Moderne organizacije, čiji je rad nezamisliv bez EAS/ ERP informacijskog sustava, suočene su s brojnim sigurnosnim prijetnjama, od neželjenih ulaza, pa do iznenadnog prestanka rada uslijed raznih vanjskih i unutarnjih čimbenika. Stoga je upravljanje sigurnošću informacija za ozbiljne tvrtke od presudnog značaja.

Da bi informacijski sustav bio zaštićen na primjeren način, potrebno je uspješno uskladiti, implementirati i nadzirati sve potrebne mjere zaštite sukladno najvišim standardima i normama - upozorava Josip Brlek, direktor prodaje u Infodesignu, jednom od domaćih informatičkih poduzeća s najduljim iskustvom u radu s poslovnim sustavima i aplikacijama.

Hr vat ska norma susta va upravljanja sigurnošću informac ija HRN ISO/IEC 27001:2006, kako pojašnjava Brlek, kopija je istoimenog međunarodnog standarda, koji se sastoji od niza pravila čija je svrha pružanje smjernica organizacijama za ustroj informacijske sigurnosti. Norma HRN ISO/IEC 27001:2006 obuhvaća 134 sigurnosne

kontrole čijim se poštivanjem pokrivaju opća pravila uspostave, nadzora i poboljšavanja sustava upravljanja sigurnošću informacija.

Dokazani stručnjaci

- Uspostavu sustava informacijske sigurnosti uz poštovanje tako zahtjevne norme uspješno mogu provesti samo vrsne i kompetentne strukovne organizacije s isto takvom opremom. Pokazalo se to i u Čakovečkim mlinovima gdje

u

pravljanje sigurnošću informacija za ozbiljne je tvrtke od presudnog značaja su naši stručnjaci osmislili i uspostavili sustav informacijske sigurnosti temeljen na tehnologiji VMware Infrastructure te dva VMware ESX servera, odnosno u svijetu najprodavanijoj High Availibility Cluster konfiguraciji poznatog proizvođača računala Hewlett Packarda - ističe Brlek.

Da su stručnjaci zagrebačkog Infosistema i varaždinskog Infodesigna uistinu napravili pravi posao prilikom uspostave sustava informacijske sigurnosti, potvrđuju i u Čakovečkim mlinovima.

Stalna dostupnost podataka ključ je uspjeha, ističe Ružica Varga

ČAKOVEČKI MLINOVI Za uspjeh presudan ICT

Za sebe želimo najbolje - Odabravši Infosistem i Infodesign, naša najstarija i najbolja informatička poduzeća, željeli smo da informacijsko-komunikacijske tehnologije učine našu tvrtku uistinu sigurnijom i naprednijom na tržištu, gdje i ubuduće želimo biti u samom vrhu. Oduvijek smo željeli najbolje za sebe i svoj posao, a jasno je da takav stav ne trpi kompromise i ustupke ni u ICT-u. Željeli smo sve: višegodišnje akumulirano iskustvo na tržištima ICT-a, vodeću svjetsku tehnološku infrastrukturu, kompetentnu i korektnu uslugu te učinkovitu potporu. Naravno, i punu slobodu izbora idealne platforme za sustav informacijske sigurnosti temeljene na komponentama vodećih svjetskih proizvođača. Sve smo to dobili odabirom dvaju poznatih informatičkih poduzeća koja su nam ponudila uvjerljiv koncept informacijske sigurnosti i napretka, profesionalno rješenje za kritične poslovne procese koji zahtijevaju rad u visokom opterećenju i stalnoj dostupnosti podataka - ističe Ružica Varga, rukovoditeljica računovodstveno-financijske službe Čakovečkih mlinova.

Monumentalni sakralni i javni objekti (5) U

drugoj polovici 16. stoljeća nižu se na obodima trga kamene kuće varaždinskih uglednika, trgovaca, obrtnika, literata i plemića. A „magistri comacini“, zajedno sa svojim varaždinskim suradnicima (npr. Jurjem Flajšmanom, graditeljem i gradskim sucem), grade i unutar zidina građanske varoši te unose svježe renesansne oblike gornjotalijanskog tipa u Rudolf LONČARIĆ arhitekturu grada. PojeProf. dr. sc., dine kuće iz tog vremena dipl. ing. građ još danas postoje; kuća Mrazović na Franjevačkom trgu 1, kuća Trstenjak na Franjevačkom trgu 3 i renesansna predgradnja Vijećnice u Gajevoj ulici 15. U 17. stoljeću (1642.

- 1646.) isusovci grade najskladniju baroknu crkvu Marijina uznesenja (današnja biskupijska katedrala), s tim da je crkveni toranj građen 1674. - 1676. godine, a gradi ga Peter Julian. Samostan uz crkvu gradio je 1680. - 1691. godine najpoznatiji i najkvalitetniji graditelj Jakob Schmerlaib iz Leibnitza (Austrija). 1648. godine gradi se Zakmardijevo sjemenište (danas zgrada Stanoinga), a izvode je zidarski majstori braća Blaž i Jakov Jančić. Druga značajna građevinska djelatnost, koja je zahvatila u 17. st. najstariji dio varaždinske jezgre, bila je novogradnja franjevačke crkve i samostana. Stari su samostan i crkva propali u požaru 1582., a gradnju je novog samostana u baroknom stilu izveo od 1626. do 1632. godine gradački graditelj Master Stephan. Novu je franjevačku baroknu crkvu izgradio od 1650. do 1655. godine zidarski majstor iz Graza, Petar Rabba. U 17. stoljeću bila je i varaždinska povijesna jezgra već gotovo izgrađena. Osim monumentalnih samostansko-sakralnih i javnih objekata bile su unutar jezgre u 17. st. sagrađene i brojne kuće uglednijih građana i plemića od čvrstog materijala, kamena i opeke.

Tragovi tih kuća naziru se još i danas kod nekih manje ili više sačuvanih zgrada varaždinske jezgre. Najbolje je u tipološkom pogledu iz 17. st. sačuvana dvokatna zgrada Zakmardijeva sjemeništa. U strogom, jednostavnom i funkcijskom stilu varaždinskog ranog baroka 17. stoljeća, gradilo se sve do polovice 18. stoljeća kada se javlja novi graditeljski stil rokoko.

Graditeljska baština grada Varaždina

23. veljače 2010.

Josip Brlek

Prava odluka

Zamka nataloženih troškova Z Š amka nataloženih troškova, koja se još naziva i zamkom prethodnih odluka, predstavlja donošenje odluka kojima se opravdavaju odluke iz prošlosti.

Iako takve odluke više nemaju velikog utjecaja na sadašnjost, donositelj odluke je pod njihovim utjecajem, te ga navode na krivi put. Naime, ljudi često donose odluke koje opravdavaju prošle izbore, čak i kad prošli izbori više nemaju vrijednost. Da li se problem skriva u povrijeđenom

samopoštovanju pojedinca? to označavaju tzv. „nataloženi“ troškovi? To su naše stare investicije, primjerice u novcu ili vremenu koje više ne možemo vratiti i koje su irelevantne za naše sadašnje donošenje odluka, ali nesvjesno utječu na naš proces odlučivanja. Razlog je taj što čovjek sam sebi ponekad ne može ili ne želi priznati pogreške učinjene u prošlosti. Ukoliko imate u posjedu dionice i njihova vrijednost pada na burzi, jako teško ćete se

odlučiti za prodaju tih dionica, iako oko vas postoje privlačnije opcije za investiranje. ako zaobići zamku „nataloženih“ troškova? Sve prošle odluke trebalo bi svjesno analizirati kako ranije pogrešno donesene odluke ne bi utjecale na sadašnje odluke. Postavite si pitanje...

Razmišljam li o lošim prošlim odlukama zbog toga što štete mojem egu i statusu te samopouzdanju? Saslušajte mišljenje suradnika koji nisu bili uključeni

K

u donošenje prijašnjih odluka jer je njihovo mišljenje objektivno.

Nemojte stvarati radno okružje koje se temelji na strahu od neuspjeha. Važna je spoznaja da i dobre odluke mogu imati loše posljedice koje nisu greška donositelja odluke i da čak ni najbolji i najiskusniji menadžeri nisu nepogrešivi u prosudbi. Pomažu i riječi Warrena Buffeta koji je rekao: “Kad se nađete u rupi, najbolje što možete učiniti je da prestanete kopati.“

Nina Begičević doc. dr. sc.

20 Grad Novi Marof

23. veljače 2010.

ZAPOŠLJAVANJE

Radna mjesta

Radovi na izgradnji temelja

RAZGOVOR Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa

Godina puna intenzivnog ulaganja i razvoja školstva Usporedimo li prvi mjesec ove godine sa siječnjem iz 2009., osjeća se pad prihoda od poreza na dohodak u visini 20%. Nadam se da taj postotak nećemo zadržati tijekom godine, jer bi to dovelo u pitanje brojne projekte koje planiramo realizirati - rekao je Hrenić Vrijeme recesije nije zaobišlo ni Grad Novi Marof, a kakvo je stanje u gradskoj blagajni, i što se čini da bi lakše prebrodili ovu krizu, neke su od tema o kojima govori gradonačelnik Novog Marofa, Darko Hrenić.

Nedavno ste na nekoliko dana predali vlast u ruke maškara. Kakvo ste im stanje ostavili u blagajni?

Ni mi u Novom Marofu nismo iznimka i osjećamo posljedice recesije. Kako smo i predviđali, ova godina je financijski lošija od prethodne.

Usporedimo li prvi mjesec ove godine sa siječnjem iz 2009., osjeća se pad prihoda od poreza na dohodak u visini 20%, što je zabrinjavajuće, ali se nadam da taj postotak nećemo zadržati tijekom godine, jer bi to dovelo u pitanje brojne projekte koje planiramo realizirati. U svakodnevnom sam kontaktu s našim poduzetnicima i znam da imaju problema i nije se lako nositi s ovom krizom.

Vjerujem da će oni naći način kako preživjeti i da uspjeti u svojoj borbi.

Nove škole

Obrazovanje i kultura neke su od najvažnijih odrednica u ovoj godini. Prošle godine počela je izgradnja škole u Remetincu. Kako napreduju radovi?

Loši vremenski uvjeti, prije svega mislim na snijeg, onemogućili su radove, na što se računalo, no, postoji drugi

problem.

Projektanti i izvođači nisu računali da će naići na tako trusno tlo gdje ima previše lapora i kopa se puno dublje da bi se došlo do zdravog temelja, nego je bilo predviđeno u projektu. Kod polaganja kamena temeljca

n

i mi u Novom Marofu nismo iznimka i osjećamo posljedice recesije u jesen najavili smo da bi u rujnu ove godine škola trebala biti završena, ali taj rok moramo pomaknuti prema kraju godine.

To znači da će učenici moći ući u prostor početkom siječnja, a mi ćemo u suradnji s OŠ Novi Marof, Županijom i resornim ministarstvom na početku sljedeće školske godine formirati razrede koji će prvo polugodište odraditi kao podstanari, dakle u prostoru OŠ Novi Marof, i po završetku nove škole odmah će ući u svoj prostor.

Moram dodati da paralelno s izgradnjom škole u Remetincu radimo na još jednom velikom projektu, a to je izgradnja nove škole u Oštricama. Uskoro bi trebala biti naručena projektna dokumentacija koju će Županija platiti u cijelosti, radi se o iznosu od 300 tisuća kuna, a do polovice ove godine

očekujemo njezinu izradu kako bi mogli kandidirati za program izgradnje.

Naime, mi nemamo toliko sredstava da bismo sami mogli financirati tako veliki projekt, jer radi se o iznosu od oko 20 milijuna kuna.

Imamo obećanje od Županije, koja ovaj projekt kandidira u Ministarstvo regionalnog razvoja, ali i Ministarstva obrazovanja, da će ovaj projekt biti financiran iz sredstava Svjetske banke, odnosno iz projekta CEF 7, koji pokriva Ministarstvo regionalnog razvoja. Također, kada govorim o školstvu, trebam dodati da ove godine idemo i u dogradnju područne škole u Mađarevu, za što će Županija izdvojiti milijun kuna.

Novi Marof trebao bi dobiti od jeseni svoju srednju školu.

Kreće se u osnivanje srednje škole koju bi trebali pohađati učenici ovog, južnog dijela županije. Ovisno o interesu učenika, otvorit će se potrebni odjeli. Uz strukovni smjer, predviđamo gimnazijsko i ekonomsko odjeljenje.

Prostor je rezerviran u sklopu OŠ Novi Marof.

Možda će prve godine biti pod Gospodarskom školom i Gimnazijom Varaždin, a nakon toga trebala bi postati samostalna. Gledajući ukupno na sve ono što će se ove godine napraviti po pitanju školstva na našem području, trebamo biti i više nego zadovoljni.

Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa

Ministar Fucks polaže kamen temeljac Prostor predviđen za temelje škole

Ponovno se vraćamo na recesiju i gospodarstvo.

Svakodnevno kod mene dolaze oni koji su ostali bez posla. Nastojim pomoći koliko mogu.

U vrijeme recesije gubitak svakog radnog mjesta dovodi u pitanje osiguranje egzistencije za pojedinca ili njegovu obitelj. Na području grada Novog Marofa upravo gubitak radnih mjesta u protekloj godini bio je značajan. Stoga je značajno i svako novo zapošljavanje, a dvadesetak novih radnih mjesta osigurano je u Boxmarku i to za osobe s područja grada Novog Marofa gdje je nekad bilo zaposleno nekoliko stotina radnika koji su radili u tekstilnoj i kožnoj industriji.

U razgovoru s čelnim ljudima ove firme dogo-

Ministar Fucks polaže kamen temeljac vorio sam zapošljavanje njih dvadeset. Do sada se odazvalo desetak zainteresiranih, a još toliko mjesta ostaje na raspolaganju. Svima koji se odluče za ovaj posao bit će osiguran prijevoz do radnog mjesta. Sve ostale informacije i prijave mogu se dobiti na broj tajništva Grada, 611-023.

Također, nastojeći doprinijeti općim naporima za izlazak iz krize, odlučio sam, u suradnji s Varaždinskom županijom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, HGK-komorom Varaždin, HOK-om, Udruženjem obrtnika Novi Marof, AZRA-om, te eminentnim ekonomskim stručnjacima, organizirati susret gospodarstvenika s područja našeg grada, radi međusobnog boljeg informiranja, mogućnosti korištenja potpora predviđenim mjerama zapošljavanja, kao i mogućnostima korištenja sredstava EU fondova za poticanje razvoja gospodarstva. Vjerujem da će Dan poduzetnika grada Novog Marofa biti dobar potez i da će ovaj petak (26. veljače) Društveni dom u Remetincu biti pun.

Crna kronika 21

23. veljače 2010.

DOZNAJEMO Kako je pronađeno tijelo 26-godišnjaka koji se smrznuo u snijegu

Čudna potraga za izgubljenim Nadam se da će iz tragičnog kraja brata drugi izvući pouku, ističe Robert Hucika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Moj Miro bi vjerojatno danas bio živ da se ozbiljnije prišlo njegovom spašavanju, tvrdi Robert Hucika, brat 26-godišnjaka koji se smrznuo nakon što se u noći s pretprošle nedjelje na ponedjeljak vraćao iz maškara u mjestu Vrbovo koje se nalazi u općini Hrašćina uz Varaždinsku županiju.

U krivom smjeru

Zajedno s društvom, u kojem su bili i njegova sestrična i bratić, pokojni Miro došao je kod rodbine u zaseok Beseki u nedjelju predvečer. Oko 19 sati sam je napustio kuću rođaka. Izašao je bez jakne, pa se očekivalo da će se uskoro vratiti. No budući da se nije vratio ni nakon pola sata, ostali su ga nazvali na mobitel. „Rekao im je da je krenuo pješke prečicom doma u Gornjake, selo smješteno uz rub općine Hrašćina koja graniči s Varaždinskom županijom.

Međutim, nije došao doma ni iza 20 sati, pa sam ga nazvao. Javio mi se i rekao da se izgubio, što mi je bio znak za uzbunu, prisjeća se

potreseni brat Robert koji te kobne večeri nije bio s bratom, kao ni većina prijatelja koja ga je također odmah počela tražiti.

Miru, međutim, nisu uspjeli pronaći jer je, kako se kasnije utvrdilo, krenuo suprotnim smjerom od onog kojim je trebao ići da bi došao do svog doma koji je zračnom linijom udaljen oko kilometar od kuće rodbine, ali je između brdo. Vidjevši da ga s prijateljima neće uspjeti naći, Robert u 21.25 sati zove službu 112, koja ih spaja s policijom. „Oko 23 sata došlo je šest policajaca u potragu. To nas je začudilo, kao i način na koji su pretraživali teren jer su, među ostalim, obilazili i kafiće. Dva

POLICIJA

U potrazi 19 službenika

Robert Hucika (u sredini) i prijatelji teško se mire s tragedijom

sata nakon toga, dakle oko jedan u noći, potrazi su se ipak pridružili i članovi Gorske službe spašavanja, ali s psima koji nisu bili dresirani za ovakve slučajeve. Naša bezuspješna potraga prekinuta je oko 4 sata ujutro, i to zbog završetka smjene, veli Robert ne vjerujući ni sada što se dogodilo.

Helikopter - popodne

Miro Hucika

Do ponoći tridesetak je puta nazvao 112, policiju i prijatelje, tražeći da se zbog hladnoće u potragu za bratom angažiraju veće i opremljenije snage, kao i da se pozicija brata pokuša utvrditi pomoću signala dvaju njegovih mobitela.

- Rečeno mi je da za takvo lociranje treba posebno odo-

p

otraga za Mirom Hucikom bila je prekinuta šest sati brenje, dok su u vezi helikoptera tvrdili da ne bi imalo previše smisla zbog noći - govori s čuđenjem Robert, dodajući da se signal prvog bratovog mobitela izgubio oko pola sata iza ponoći, a drugog ujutro oko 7.30 sati.

Iako bi se u takvim situacijama nastavak potrage očekivao u ranim jutarnjim satima, ako ne odmah nakon završet-

ka jedne policijske smjene, to se dogodilo u ponedjeljak tek iza 9 sati, dok su veće i opremljenije snage Gorske službe za spašavanje došle u ponedjeljak iza 10 sati.

- Budući da ni nakon nekoliko sati nije bilo nikakvog rezultata, tek tada je vjerojatno pozvan helikopter koji je došao oko 15 sati. Nekako istovremeno posada iz helikoptera i prijatelj na terenu ugledali su beživotno tijelo mog brata, koji je ležao u snijegu svega kilometar od kuće koju je večer prije napustio veli Robert, koji se nada da će iz tragičnog kraja brata drugi izvući pouku, a posebice oni koji su sudjelovali u njegovom bezuspješnom spašavanju.

OTKRIVAMO Zašto je stradala Zvezdana Treska, ravnateljica OŠ Petar Zrinski u međimurskom mjestu Šenkovcu

Gredelj: Nije bila po volji HNS-a ČAKOVEC - Prilikom smjene Zvezdane Treske s mjesta ravnateljice OŠ Petar Zrinski u Šenkovcu, koja je zbog spornih bio-generatora u školi ubrzo nakon toga ostala i bez posla, bitno je povrijeđen postupak razrješenja. Utvrdio je to Krešimir Topić, viši inspektor Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, dok je bio u nadzoru šenkovečke škole na zahtjev Vladimira Gredelja, odvjetnika bivše ravnateljice.

„Niz gluposti“

- Nikada nisam vidio da je neko tijelo napravio toliko gluposti i nezakonitosti u tako kratkom vremenu kao što je Školski odbor prilikom donošenja odluke o izvanrednom otkazu Treski. Što god su napravili članovi odbora, bilo je protuzakonito. Stoga ne čudi da je već poništena odluka o otkazu bivšoj ravnateljici, a uvjeren sam da će tako biti i s odlukom o njezinoj smjeni.

Nema tog suca koji bi se usudio zažmiriti na inspekcijski nalaz - ustvrdio je Gredelj u Čakovcu.

Zbog vrlo vjerojatnog poništenja smjene, najavio je da će

tražiti obustavu izbora novog ravnatelja škole. Međutim, dodao je da nema iluzije da će se izbor i obustaviti.

„Nije mi do novca“

- Upravo zbog toga, najavljujem da će se Treska javiti na oba natječaja za ravnateljicu. Na to ima pravo i nema nikakvih prepreka za to jer se protiv nje ne vodi nikakav kazneni postupak. To što su neki podnijeli kaznene prijave ne znači da se i vodi postupak, pojasnio je odvjetnik bivše ravnateljice.

Gredelj se osvrnuo i na račun od 387 tisuća kuna koji je poslao školi nakon što mu je otkazana punomoć za zastupanje škole.

- Nije mi do novca od male škole. No, neki mediji su vrlo ružno pisali o školi i za to trebaju snositi posljedice.

Stoga sam ih tužio za po 100 tisuća kuna štete. Da mi nije otkazana punomoć, sve parnice bih dobio i škola bi bila bogatija za dosuđene iznose.

No netko to nije dopustio i otkazao mi punomoć. Zašto?

Koga se to štiti? Možda zato što je netko obmanuo medije, ustvrdio je Gredelj, naglasivši da posljedice otkazivanja

punomoći ne mora na kraju snositi škola jer je obvezna regresirati se od onih koji su prouzročili trošak, prije svega od v.d. ravnateljice Odvjetnik smijenjene ravnateljice ustvrdio je da neće dugo trebati da se razobliči što je prava pozadina slučaja.

v

eć je poništena odluka o otkazu Zvezdani Treski - Ako netko ne zna ništa o radioesteziji i bioenergiji, odnosno kombinaciji alternativne i službene medicine, postoji bogata literatura pa neka čita i vidjet će da tu nema nikakvih vradžbina i tome slično. No, da nije bilo politike ne bi bilo takv ih kvalifikacija, uznemiravanja roditelja kao ni događanja naroda. Ne mislim, naime, da slučajnost što su gotovo svi akteri tih zbivanja u jednoj stranci, HNS-u - ustvrdio je Gredelj, dodavši da je prije slučaja Treska odbila biti kadrovik HNS-a jer nije htjela uhljebiti člana stranke na mjestu pedagoga.

- Dojavu o nestanku mladića zaprimili smo u nedjelju u 21.55 sati, od brata nestalog, preko centra 112 - doznajemo od Zorana Lončara, glasnogovornika PU krapinsko-zagorske.

Potragu je započelo sedam policijskih službenika, kojima se pridružilo 15-20 mještana, dok je u 23.25 sati u potragu angažirana i Gorska služba spašavanja Varaždin sa sedam članova.

- Pretraga terena trajala je od 22.45 do 4.45 sati. Nastavljena je u ponedjeljak u 11 sati, po dolasku GSS-a i službenih pasa.

U pretragu terena uključeno je šest osoba GSS-a Zagreb, tri osobe i dva psa Kluba za obuku službenih pasa, tri osobe i tr i psa Hr vatske udruge za obuku pasa, šest članova Lovačke udruge “Srndać”, 9 mještana, te 19 policijskih službenika PU krapinsko-zagorske i helikopter GSS-a - veli Lončar dodajući da je tijelo nestalog pronađeno oko 15,20 sati u brezničkom zaseoku Korši na području Policijske postaje Novi Marof.

I TOGA IMA

Tjeralica za D. Crkvenčićem VARA ŽDIN - Policija je raspisala tjeralicu za Davorom Crkvenčićem, odgovornom osobom Octo Grupe, temeljem rješenja o određivanju pritvora Općinskog suda u Varaždinu. On se, naime, nije odazivao na suđenja gdje ga se tereti za zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju.

PROMET

Motociklist 4. stradali Gredelj: Neki su vrlo ružno pisali o školi

Ili isprika ili 387 tisuća kuna Pozivam župana Perhoča, Hajdarovića, Novaka i Horvata da se javno ispričaju gospođi Treski i meni zbog objeda koje smo morali trpjeti. Ako to učine u roku od tri dana, odričem se nagrade na koju imam pravo, istaknuo je Gredelj u vezi 387 tisuća kuna koje potražuje od šenkovečke škole jer mu je v.d. ravnateljica otkazala punomoć u zastupanju škole.

Spomenuti iznos, kako je rekao, sukladan je stavci o otkazivanju ugovora koji je sklopio s bivšom ravnateljicom radi zastupanja škole u svim postupcima vezanim uz sporne napise u medijima.

RADOVEC - Zbog neprilagođene brzine kretanja motocikla, protekle nedjelje oko 14 sati u Varaždinskoj ulici u Radovcu teško je ozlijeđen K.D. (26). Upravljajući motociklom prije stjecanja prava na upravljanje, kotačem je udario u rubni kamen, nakon čega je pao na kolnik, zadobivši ozljede uslijed kojih je preminuo u bolnici. On je četvrta žrtva u prometu.

22 Oglas

23. veljaÄ?e 2010.

23. veljaÄ?e 2010.

Oglas 23

24 Oglasi

23. veljaÄ?e 2010.

Urbana kultura 25

23. veljače 2010.

Aktualizacija problema ART Pjesnikinja B Centra za mlade u gradu MLADI Varaždinske udruge organizirale peticiju radi informiranja javnosti

Svoju podršku udrugama u sklopu peticije “Ne damo centar za mlade” pružile su mnogobrojne osobe iz javnog života, umjetnici, glazbenici, novinari...

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Varaždinske udruge mladih nastavljaju i dalje provoditi aktivnosti s ciljem informiranja javnosti vezano uz trenutačnu situaciju u prostorima Vojne pekare, te nastoje građane informirati zašto još nisu uselili u dobivene prostore.

Da podsjetimo, u renovirane prostorije objekta bivše vojne pekare u Miškininoj ulici trebalo je useliti 6 varaždinskih udruga i 6 mikropoduzetnika.

Međutim, unatoč činjenici da su prostorije spremne za useljavanje, udruge nisu počele koristiti prostore koje su dobile na javnom natječaju, i to zbog promjena uvjeta useljenja te vrlo visokih cjena najamnine koja prije nije bile spominjana.

Najpoznatiji varaždinski rock sastav Voodoo lizards stavio potpise za Vojnu pekaru...

“Ne damo pekaru”

Jedan od koraka bilo je ovosubotnje potpisivanje peticije “Ne damo centar za mlade” kojom se želi skrenuti pozornost javnosti na problematiku nedostatka centra za mlade u Gradu Varaždinu te na trenutačnu situaciju u Vojnoj pekari.

Unatoč kiši svoju potporu ove subote došli su im izraziti mnogobrojne osobe iz varaždinskog javnog života, te neki predstavnici Grada, između ostalog gradski vijećnik Robert Podolnjak i pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, Marijan Bakulić, glumac Marinko Prga, brojni novinari, fotografi, glazbenici, ali i sugrađani koji su se zatekli to jutro na Franjevačkom trgu.

Svoju potporu dao je i županijski savjet mladih priopćenjem u kojem ističu: “Putem ovog pisma, Savjet mladih Varaždinske županije pozdravlja inicijativu i izražava punu podršku udrugama mladih okupljenima u građansku inicijativu u cilju rješavanja problema (ne)postojanja adekvatnog prostora za mlade.”

Potpora

Županijski savjet mladih ističe da je paradoks što se na nedavnoj tribini o problemima i potrebama mladih u Varaždinskoj županiji kao jedan od

Mnogobrojni Varaždinci izrazili potporu rješavanju problema mladih u gradu

dva temeljna problema mladih istaknuo problem nepostojanja adekvatnog prostora za djelovanje mladih.

- Ako se uzme u obzir kako je tribinu organizirao Savjet mladih Grada Varaždina koji ima funkciju savjetodavnog tijela gradonačelnika, postavlja se opravdano pitanje: Gdje je nestao taj Centar za mlade, iliti BUKA?! Valorizacija aktivizma i voluntarizma ne može se mjeriti novcem. Ulaganje u kulturu i društvo ne može se gledati isključivo kroz prizmu troška. Naplaćivati organizacijama civilnog društva tolike namete koji nigdje u izvornom projektu UNDP-a ne postoje,

a ne vodeći se osnovnim konceptom civilnog društva koji počiva upravo na djelovanju za lokalnu zajednicu, za opće dobro, u najmanju ruku je neozbiljno i nama kao aktivnim mladim građanima/kama - neprihvatljivo....

Ž

upanijski savjet mladih pružio punu podršku inicijativi te udrugama Iz svega navedenoga, Savjet mladih Varaždinske županije izražava punu potporu spomenutim udrugama.

Udruge mladih V.U.K., Trash i Treća perspektiva (zajedno s ostalim sudionicima) pozitivan su primjer aktivizma mladih u Hrvatskoj, te im Savjet mladih Varaždinske županije izražava punu podršku i želi uspjeh u budućim aktivnostima.

Promjene?

Neslužbeno smo saznali da je nakon pokretanja inicijative došlo do određenih pomaka te je danas donesen novi model plaćanja, koji bi prvu godinu iznosio samo troškove režija dok bi grad preuzeo dio troškova zakupa, međutim, te informacije nisu još potvrđene do zaključenja ovog broja.

Humanitarno Koncert za pomoć djeci oboljeloj od leukemije

HelpFest 2. ove subote u Graberju!

Cold Snap, Udruga mladih V.U.K. i Grad Varaždin vas pozivaju na humanitarni koncert za djecu oboljelu od leukemije i limfoma HelpFest, a koji će se održati ove subote, 27. veljače, s početkom u 18 h u dvorani Graberje.

Koncertu na kojem nastupaju Divlje jagode, Elemental, Kud idijoti, One piece puzzle, Veto

i Diskurz je nastavak tradicije

H

elpfest, subota, dvorana Graberje, s početkom u 18 sati pokrenute prošle godine kada je skupljeno 30.000 kuna za pomoć djeci oboljeloj

od cerebralne paralize.

Sredstva koja će se skupiti tijekom ovogodišnjeg Helpfesta bit će donirana Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma te udruzi Krijesnica čime se nastavlja želja organizatora da Helpfest postane tradicionalan humanitarni event, žanrovski drugačiji od ostalih humanitarnih festivala.

/media

Mlađa i manje poznata autorica (zvat ćemo je pjesnikinja B) nedavno je optužila svoju stariju i priznatiju mentoricu (zvat ćemo je pjesnikinja A) da joj je ukrala pjesmu!

Denis Peričić, Pjesnikinja A tvrdi mr. sc da je istina posve suprotna.

Sve će, očito, završiti na sudu. Profesionalno zainteresiran, krenuo sam istražiti temu kako bih pribavio mišljenja obje sučeljene strane i objektivno ih predočio javnosti.

I dok je pjesnikinja A iznijela svoje argumente, pjesnikinja B je na moj upit reagirala - nevjerojatno. Rekla je da ne želi komentirati, i da će me tužiti što god napisao!

Zanimljivo je da sam upravo ja predstavio zbirku pjesnikinje B. No tada mi nije rekla da ti sukobi dugo traju. Tek sam potom saznao da je nekoć navodila pjesnikinju A kao autoricu glazbe, da bi potom to brisala, te da je u nekim dopisima isticala njenu pomoć.

Pjesnikinja B također je sasula drvlje i kamenje na sve udruge kojih ona nije član, jer da je ona „samostalna pjesnikinja“. U svom raskošnom uredu optužila je i mene zbog članstva u Varaždinskom književnom društvu, Društvu hrvatskih književnika i Matici hrvatskoj, jer da me to, kakti, diskvalificira u slobodnom razmišljanju (?!).

Također mi je dala do znanja da neće prezati ni pred čime, ni od kakvih prljavih udaraca i privatnog i javnog omalovažavanja, kako bi ostvarila svoje ciljeve!

Da se radi o političaru - taj bi sutra letio! Pjesnikinji B želim mnogo sreće u pravosudnim postupcima koje je sama izazvala.

Nisam joj prešutio ime zato što bih se bojao njene tužbe ili bilo kakvog napada. Učinio sam to zato da bih joj uskratio ono što, očito, tako silno želi: javnu pozornost, a koju svojim postupcima nije nikako zavrijedila. Onima koji ne žele biti dio civiliziranoga društva to je, zasigurno – najveća kazna!

26 Kulturni obzor

Paco de Lucia u Lisinskome S

trast u zraku, fascinacija, zanos i ljepota u duši – tako bi se ukratko opisao dojam koncerta virtuoza flamenco gitare Paca de Lucije, održanog u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.Ovaj dugoočekivani spektakl bio je slavlje španjolske flamenco glazbe i zasigurno Darko RUŠEC će nam dugo ostati u sjeprofesor gitare u ćanju. Rasprodani Lisinski Glazbenoj školi Varaždin bio je premalen za sve koji su htjeli čuti ovog majstora gitare, koji je sa svojim ansamblom kojeg čine Nino Josele na gitari, Antonio Serrano na klavijaturama i usnoj harmonici, Alain Perez na basu i Piranha na perkusijama, vokalisti Cristo Heredia i David de Jacoba, te plesač Farruco, neumorno, vatreno i uigrano očarao publiku. ako je koncert pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, uvodnu riječ kazao je veleposlanik Manuel Salzaro, koji je naglasio povezanost Hrvatske i Španjolske kroz ljubav prema kulturi i umjetnosti. Koncertu je prisustvovao i novoizabrani predsjednik RH Ivo Josipović. Već od samog početka, 62-godišnji Paco de Lucia pokazao je zavidnu srčanost, energiju i virtuoznost, koja je publiku spontano povlačila na pljesak i uzvike, čak i usred izvedbe. U dva sata uživali smo u zanosnim skladbama koja nas je razbudila svojom snagom emocija, ritmom i temperamentom. Izvrsni vokalisti s ansamblom bili su kao jedan organizam, a dodatna atrakcija koncerta bio je divlji dugokosi plesač Farruco. itmički vrlo zahtjevan ples koji je izveo, najbolje bi se opisalo eksplozijom strasti, izražajnosti i nevjerojatne brzine u nogama. I nakon 40 godina karijere, Paco de Lucia pokazao je toliko srca i energije da nam je jasno zašto ga se svrstava u najbolje gitariste svijeta. Po završetku koncerta publika je ustala i ispratila Paca i njegov prateći sastav frenetičnim pljeskom zbog kojeg se vratio na bis te odsvirao jednu od svojih najpoznatijih skladbi „Entre dos aguas“.

PLANET OPAČIĆ Sjajan susret s umjetnikom N. Opačićem u

Opačić opet na tomislav makaj

U D-duru

23. veljače 2010.

K

R

Voditelj tribine Denis Peričić predstavlja umjetnika Nenada Opačića i njegovu monografiju uz mini izložbu aktova

Voditelj Denis Peričić razgovarao je o umjetnikovu djetinjstvu i novoobjavljenoj monografiji, ciklusu aktova, novim radovima Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Novopokrenuta tribina Susreti s umjetnikom u Starom gradu održana je drugi put 18. veljače 2010. pred prepunom dvoranom.

Nije se tražio samo “stolac više” nego i - cijeli redovi.

Gost je ovaj put bio varaždinski likovni umjetnik Nenad Opačić, dok je voditelj književnik i publicist Denis Peričić.

Na početku priredbe ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Branko Spevec najavio je razgovor o “škakljivim” temama i

Z

amah slike iz zamaha ruke

kako je nastajao upravo izložen ciklus Opačićevih aktova, dok je na kraju, nakon 53 minute, zadovoljno zaključio - “Bio je to razgovor koji ćemo pamtiti.”

Voditelj Peričić već je na polovici Susreta bio na muci.

Obratio se Opačiću riječima: Tebi je sve to (bilo) lako narisa-

ti, ali nama smrtnicima ne baš tako lako protumačiti...

Stoga je spomenuto 6 desetljeća umjetnikova života i polustoljetnica(!) njegova rada za štafelajem.

Spomenuto je i cijelo desetljeće priprema za nju, a prije nekoliko mjeseci i objavljena Monografija Opačić na kojoj su i pero i vid brusili likovni kritičar Zdenko Rus i umjetnikov brat Đuka Opačić.

Čudo djetinjstva

Voditelj pak nije odolio a da ne spomene koliko je pojava te monografije doslovce - “senzacionalno odjeknula u našoj kulturnoj javnosti”, dok u njemu osobno još i danas, tvrdi on, kao i zacijelo u mnogima drugima, na čudesan način odjekuju - ti rani, prvi, djetinji, mladenački radovi Nenada Opačića, autohtone umjetnine koje opstoje onkraj rasprava o zrelosti ili nezrelosti.

- Kao dijete ja to nisam razumio. Prva faza jest zaista i zbunjujuća i enigmatska - pri-

dometnuo je i autor koju riječ o tome: - Sve ono kasnije realizacija je toga djetinjstva... A tada doma nismo uopće trebali soboslikara jer su svi zidovi ionako bili prekriveni slikama.

- Ta jasna likovna i intelektualna linija koja vodi kroz sve tvoje dosadašnje cikluse - nije odustajao Denis Peričić - taj isti, snažan, silovit, prepoznatljiv potez koji imaš praktički od rođenja...

Lavlja ekspresija

Nije se predavao ni Nenad Opačić: - Nadarenost je zapravo ljudska greška; to je abnormalno stanje ... sve to što se tisućama godina taložilo u našim genima - ovo jesu umjetnikove riječi ali intonacija nije prevediva.

- Umijeće jest paradoksalno velika opasnost, i primamljiva i zavodljiva. Stoga smo osuđeni - ustvrdio je Opačić - ratovati protiv samih sebe e da samim sobom ne bismo bili fascinirani.

“Pobjednik ostaje sam” VARAŽDIN - Kopr ivnički novinar, publicist i fotoreporter Mladen Pavković predstavit će u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” u utorak, 23. veljače, s početkom u 19 sati, svoje najnovije izdanje

- monografiju “Pobjednik ostaje sam”. U programu sudjeluju još Kostadinka Velkovska, Dražen Ernečić, Zdravko Mikotić i Mirko Švenda Žiga. Suorganizator priredbe je Ogranak Matice hrvatske Koprivnica. (iz)

Publika se u velikom broju odazvala na tribinu Susret s umjetnikom

Ples kiborga, 1984.

- Misterij tvog opusa...? - nastavljao je Peričić.

- Nema tu nikakvog misterija - odmah ga je prekinuo Opačić.

Voditelj se retorički naglas pred svima zapitao - da bi on možda mogao i odustati od postavljanja pitanja, i najbolje ne pitati ništa - jer je njegov gost toliko elokventan i zahvalan sugovornik te će ih i sam pronaći i odgovoriti i na ona postavljena i ona - nepostavljena pitanja...

A o čemu?

O kontrastiranju apolinijskog i dionizijskog, o sumerskom Epu o Gilgamešu, o tome kako i “smrtno može sudjelovati u besmrtnom”, o Erosu i božanskim demonima, o jezovitoj ljepoti i samo natuknutoj temi umjetnikovih kiborga te srazu čovjeka i stroja, o tome kako se ljepota uvijek rađala iz rubnih okolnosti, o Infernalnoj fugi reljefima u nastajanju...

Tako je, eto, pitanje postalo odgovor, a odgovori bili pitanje.

Kulturni obzor 27

23. veljače 2010.

u Gradskom muzeju Varaždin

potezu

GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN Stari grad, u četvrtak, 25. veljače, u 19 sati

Izložba u spomen na Miru Ilijanić Povodom 10. obljetnice smrti Mire Ilijanić, Gradski muzej Varaždin priređuje izložbu u spomen na svoju nekadašnju direktoricu i plodnu znanstvenu autoricu.

Premda je gotovo cijeli radni vijek provela u toj ustanovi, svojim predanim stručnim djelovanjem profesorica Mira Ilijanić nije zadužila samo varaždinski muzej, nego i grad Varaždin, o čijoj je povijesti objavila puno novih znanstvenih spoznaja.

Mira Ilijanić (1915-2000) bila je prva profesionalna varaždinska muzealka koja je započela sustavnu obradu fundusa Gradskog muzeja prema načelima struke.

Bavila se i istraživačkim radom, pri čemu je ponajviše tema obradila iz područja povijesti Varaždina i varaždinske utvrde Stari grad. Uz dokumente, fotografije i publikacije, na izložbi je predstavljen i niz njezinih osobnih stvari iz svakodnevnog života, među kojima su odjevni predmeti, obuća, komadi pokućstva i posuđa i slično.

Autori stručne koncepcije su muzejski savjetnici u varaždinskome muzeju: Mirjana Dučakijević, Miroslav Klemm, Ljerka Šimunić i Spomenka Težak. Izložba se otvara u 19 sati, a ulazak je slobodan.

Denis PERIČIĆ

ČASOPISI Svezak “Kola” 3-4 o Petru Zoraniću

Vrijedna publikacija I varaždinski autori suradnici časopisa Matice hrvatske

Maslina, 2000.

Slikarski potez Nenada Opačića?

Koji umije protresti, upustiti se u odmjeravanje snaga, ne prenavljati se i ne biti oklijevalo, silan, silovit, silen, silnovit, neprikriven, žustar i čio, koji ne preza od samoga sebe i ulijeva hrabrost, nedvojben, s vlašću u svojim rukama, nekolebljiv, žestok gotovo do gnjeva, a da se usudi biti odriješenih ruku, pun žara, jedrine pun, srčan i odlučan, onaj koji “ima petlju”, pouzdan kao čvrst stisak ruke, zmajevit.

Nenad Opačić i dalje pun elana

U svom najnovijem dvobroju 3-4 (2009) časopis “Kolo”, ugledno stožerno glasilo Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, donosi također pregršt vrijednih, intrigantnih i značajnih tekstova.

Pri tom ističemo da je u uređivanju i autorskim pr ilozima znatan udio i varaždinskih autora.

Temat sveska “Uz 500. obljetnicu rođenja Petra Zoranića” (1508. - 1569.), pisca prvog hrvatskog pastirskog romana “Planine”, ispunjen je znanstvenim i stručnim radovima Radoslava Katičića, Nikice Kolumbića, Tihomila Maštrovića, Josipa Lisca, Ivana Karduma i Helene Peričić, Nevenke Nekić i

Nenada Vertovšeka.

Roman nobelovca

U izboru, prijevodu i s bilješkom Bosiljke Brlečić objavljeni su “Rituali gladi”, odlomak iz romana francuskog pisca Jean-Marie Gustave Le Clezioa, dobitnika Nobelove nagrade 2008. godine.

Uz stoljetnicu rođenja o skladatelju Bruni Bjelinskom piše varaždinska muzikologinja Zdenka Veber, a varaždinskom pjesniku Tomislavu Ribiću objelodanjen je pak ciklus kajkavskih pjesama “Winterreise/Jezik vu puščavi”.

Urednički odbor u sastavu: Ernest Fišer (glavni urednik), Zvonko Kovač i Joža

Skok, u rubriku “Književna scena” uvrstio je još ulomak iz novog romana koji zajednički potpisuju Alojz Majetić i Daniela Trputec, čakavsku poeziju Ljerke Car Matutinović te najnovije stihove klasika Miroslava Slavka Mađera, dobitnika nagrade “Tin Ujević”, s kojim je objavljen i razgovor.

U rubrici “Kritika” pišu Joža Skok o fenomenu Vidrićeve lirike, Tanja Kuštović o jeziku glagoljaša, a Đuro Vidmarović o najnovijoj knjizi Borisa D. Biletića “Oko Učke. Hrvatskoistarske teme”, dok ogled o glagoljaštvu i glagolizmu u crkvenom i društvenom životu Hrvata i Slovenaca objavljuje Josip Bratulić.

ZLATI AJNGEL

Bajkoviti rebusi VARAŽDIN - Sadašnji predsjednik HDLU-a, zadarski umjetnik Josip Zanki, autor je druge po redu ovogodišnje izložbe u galeriji Zlati ajngel.

On sam ističe da stalno nadahnuće i danas crpi na velebitskim strminama stvarajući svojevrsnu privatnu mitologiju (zaokupljen je i arheološkim iskapanjima). Još pamti neizbrisivo urezanu sliku iz djetinjstva prilikom svakog jutarnjeg ribarenja s ocem kad se sunce pomaljalo iza Svetog brda na Velebitu.

Potvrđuje da je osim zavičajnog pejzaža na njega najsnažnije utjecao engleski umjetnik William Blake.

Rođen 1969. u Zadru, diplomirao je u klasi prof.

Miroslava Šuteja; Josip Zanki javno djeluje od 1986. godine na području grafike-slikarstva, video arta, instalacije i performansa.

Do sada je priredio više od pedesetak samostalnih izložbi - u etabliranim, ali i nekonvencionalnim izložbenim prostorima - sve od Zagreba, Pečuha, Krakowa, Trsta, Londona i Pariza do Milana, Dubrovnika, Zadra, Kijeva, Nina, Mostara i Odese.

Kako gledati filigranske crteže kojima se predstavio ovdašnjoj likovnoj publici - udaljavajući se od njih, ali i gotovo priljubljujući nos uz njih e da nam štogod ne bi izmaklo pogledu.

Riječ je o vilinskom svijetu, hrasticima i bukvicima kao obitavalištima trolova i boricima patuljaka, stvorenjima koja treba pogledom doslovce doticati, otkrivati, izvlačiti iz vidokruga nevidljivog na danje svjetlo da bi potom začas potonula u ambis međusvjetova koji zacijelo vide samo oni koje nitko ne vidi. (iz)

28 Duplerica

23. veljače 2010.

EKSKLUZIVNO Objavljujemo dijelove rukopisa još neobjavljene knjige Ivan

Josip Bombelles i njego

Aristokratska Europa od Josipa Bombellesa (sjedi lijevo) načinila je mladog nadobudnog pripadnika jet seta koji čini sve da bi takve pripadnike i hedoniste iz Europe „doveo“ u Vinicu

U broju 298 7Plus Regionalnog tjednika izašlom u tisak 2. veljače 2010. objavili smo detaljne biografije dvaju Marka Bombellesa, a ovaj put donosimo priču o njihovom potomku Josipu, koji je rođen 1894., a tragično umro 1942. godine Piše: IVAN ČERPINKO

Nesumnjivo je da je gotovo cjelokupan privredni razvoj trgov išta Vinice posebno 19. stoljeća bio obilježen djelovanjem obitelji grofova Bombellesa, a posebno Marka Bombellesa mlađeg.

Jetsetter

Josip Bombelles bavio se visokom europskom politikom

Nakon smrti Marka Bombellesa ml., koji se nametnuo modernim nazor ima posebno u razvoju ekonomije veleposjeda, ali i aktivnog i svestranog djelovanja u svim važnijim akcijama Vinice, Vinica je vjerovala da se nastavlja svijetla tradicija koju joj je nametnula ova visoko prosvijećena europska aristokratska obitelj. No, stvari su se izmijenile. Usprkos odličnoj naobrazbi, mladi grof Josip Bombelles pokazivao je drugačije manire u ponašanju.

Aristokratska Europa od njega je nač inila mladog nadobudnog pripadnika jet seta, koji umjesto u lovu i daljnjoj nadogradnji svojega veleposjeda čini sve da bi takve pripadnike i hedoniste iz Europe „doveo“ u svoju Vinicu. Očevu sjajnu prirodnost i neposrednost zamijenila je njegova naglašena želja za osobnim isticanjem. Život mu je pun avantura – od ljubavnih do političkih, a hedonizam

Grof Josip zaslužan za razvoj konjogojstva Nezamjenjiva je uloga grofa Josipa u razvoju konjogojstva u našim krajevima. Posebno se zanimao za razvoj konjičkog sporta. Tako je još 1892. u Varaždinu bila sagrađena jašionica, natkriveni „manjež“, a na obližnjem Vinokovščaku već su tada bile priređene prve konjičke utrke; 1922. godine formirano je konjičko društvo na čijem je čelu bio predsjed-

postaje zakon njegova života.

On postaje omiljena ličnost na dvoru kralja Karađorđevića, tako da ovdje u lov u uzorno lovište Zelendvor dolazi i kralj Aleksandar, ali i kasnije i prvi regent knez Pavle.

Političar

Od rane mladosti prisan je s članovima carske kuće,

J

osip bio vlasnik orgulja koje su već 30 godina zaštitni znak VBV-a gdje mu prijestolonasljednik princ Ferdinand postaje krsni kum, što mu široko otvara sva vrata visoke europske aristokracije. Krećući se u tim visokim krugovima, nije mogao ostati pošteđen bavljenja politikom. Prisna prijateljstva s carskom kućom u Beču i kra-

nik grof Josip Bombelles.

Osim toga, grof Josip dao je izraditi i ugravirati svoje monograme u tabakeru koju je poklanjao pobjednicima viteških takmičenja.

Nije ni čudo da je inzistirao na sudjelovanju u kaskadiranju na konju prilikom snimanja filma „Grička vještica“ u Opeki, čiji je krajnji rezultat bio - njegova slomljena noga!

ljevskim kućama u Beogradu i Rimu srećom ga nisu učinila slijepim rojalistom, ali su ga uvukla u visoku politiku i diplomaciju, što je rado prihvatio istovremeno vjerujući da svojim porijeklom, naobrazbom i europskim manirama može i mora pomoći i svojem narodu. On podržava političku stranku koju tada u Hrvatskoj predvodi lider seljačke stranke dr. Vladimir Maček čvrsto vjerujući da će svojim diplomatskim vezama pomoći Hrvatskoj da sačuva svoju državnost uz pomoć ili Beča ili Beograda ili Rima. To ga je i uvelo u visoku europsku diplomatsku politiku.

Pred sam početak rata Josip se bavio višestrukim poslovanjima i povjerljivim političkim misijama, pa je čak bio upriličen i atentat na njega, ali neuspješno.

Grof Josip Bombelles, kao i njegov otac Marko, imao je

široko obrazovanje, no bitno se razlikovao od svojega oca koji je imao visoko političke ciljeve, ali je znao suspregnuti svoju želju za vlastitim isticanjem. Josip je pokušao slijediti svojeg oca u ekonomiji i upravljanju veleposjedom, no izmijenjene političke prilike i velika svjetska ekonomska kriza krajem 20-ih godina 20. stoljeća poremetile su njegove planove.

Aristokrat

Grofom Josipom prevladao je „europski duh“. On je bio prije svega „građanin aristokratske Europe“ i nije svoje vr ijeme trošio na lokalnu politiku i razvitak Vinice kao njegov otac Marko. Njegov interes bio je usmjeren novim medijima koji vladaju Europom, posebno prema stvaranju filma, gdje se stvarno snažno osjetio njegov utjecaj.

Duplerica 29

23. veljače 2010.

na Čerpinka “Sjaj viničke prošlosti”

ov završetak

otkrivamo Tko je 89-godišnja Marija Ivačić

MASONI Ime grofa Josipa spomenuto u spisku slobodnozidarske lože

Jesu li istinite tvrdnje vezane uz masoneriju?

U Kajkavskom koledaru za 1994. izašao je tekst koji govori o donjodubravskoj obitelji baruna Rudolfa Hiršnera te njegove supruge Lily.

Tekst spominje kako je barun imao problema sa svojom suprugom Lily koju je dugo vremena zavodio grof Bombelles. Suprug je na kraju morao zbog te pustolovine prognati svoju suprugu. Tekst ukazuje na narav grofa Josipa koji je rado provodio slatki život gdje god je mogao. Priča se da se i u Opeki često događalo da je znala u njegovim rukama završiti i mnoga seoska djevojka, posebno ako je bila ljepuškasta.

Opeka umjesto dotadašnjeg središta kulture i umjetnosti postaje „čarobni dvorac“ za

Josip Bombelles

okupljanje pripadnika svjetskog jet-seta, gdje se svakodnevno slave slasti slatkog života. Stanovništvo Vinice ubrzo je osjetilo da više nema stare Markove Vinice, nego da se tu sada događa nešto novo, ljudima neprivlačno.

u

staše tvrdili da je Bombelles pripadao engleskoj špijunaži Grof Josip bavi se visokom europskom politikom i njega ni najmanje ne zanima da pomaže Vinici, kao što je to zdušno radio njegov otac, koji se nije libio biti i općinski odbornik. I mjesto mu uzvraća istom mje-

nezakoniti, a kasnije priznati sin grofa Josipa Bombellesa energično porekao svaku tvrdnju vezanu uz masonstvo svojega oca. Iako već preko 40 godina živi u Americi, redovito prati što se sve zbiva u Hrvatskoj, a posebice napise koji govore o njegovoj obitelji. „Istina je jedino to da su u Opeku dolazili mnogi uglednici. Dolazio je tamo i Franjo Ferdinand, kao i sva austrijska aristokracija, a poslije njih i kralj Aleksandar.

No, da je u Opeki postojao ikad veliki masonski oltar i da su održavane masonske sjednice, potpuno je izmišljeno. Lovački dnevnici koje ljubomorno čuvam sadrže sve podatke o osobama koje su posjećivale dvorac Opeku i lovište Zelendvor.“ Grof Joseph danas potvrđuje da je njegov otac održavao veze sa zetom fašističkog vođe Benita Mussolinnija, grofom Cianom, koji je bio ministar vanjskih poslova Italije, ali i grofov veliki prijatelj.

rom. Tako odbijaju njegovo traženje o zakupu općinskog lovišta kao dijela njegovog lovnog kompleksa (zapisnici iz 1917.). Nesuglasice postaju obostrane, a grof Josip se sve više otuđuje od Vinice.

Pavelićeva ustaška vlada uz potporu hrvatske Katoličke crkve počela je iskorjenjivati sve protivnike katoličanstva: pravoslavne Srbe, Židove i komuniste. Kako su ustaše tvrdili da je Bombelles pripadao engleskoj špijunskoj organizaciji, a istovremeno je i plaćenik Beograda, on je pao u izrazitu nesklonost Pavelića i njegovih ustaša. Po uspostavi NDH Bombelles je odmah uhićen i odveden u zatvor Stara Gradiška, gdje je zapravo i završio svoj život.

Josipov sin Joseph T. Bombelles sa suprugom i sinovima

Bombellesova kći Barbara i njezin suprug Marko Žmegač (sjede)

Bombellesova unuka otkriva čuvanu tajnu Marijina baka Jela od svoje je javno-tajne ljubavi dobila kuću u Marčanu, u kojoj je kasnije živjela s drugim mužem Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Detaljan opis obitelji Bombelles koji je suradnik 7Plus Regionalnog tjednika Ivan Čerpinko objavio u nedavnom 298. broju potaknuo je Mariju Ivačić da nam preko svoje snahe Marice prenese važnu poruku, koja je ustvari dugo čuvana obiteljska tajna.

Marija Ivačić unuka je grofa Marka Bombellesa.

Otkrivena tajna

Marija Žmegač, kasnije Ivačić, rođena je 1920. godine u Marčanu. Za svoje je pravo porijeklo saznala od majke Barbare.

- Imali smo zemlju pored Zelendvora i kad smo jednom moja mama Barica i ja prolazile pored kapelice u Zelendvoru, ona je rekla da pričekam jer se mora prekrižiti kod groba svoga oca. Tada sam saznala da je ona grofova kći - otkrila je Marija tajnu. Naime, Marijina baka Jela bila je kao udovica u ljubavnoj vezi s grofom Markom te je to za

Barbara s kćeri Slavom

obitelj bila sramota o kojoj se nije govorilo.

- Grof je babici Jeli kupio kuću i zemljište. Kad je htio da se vide, poslao je po nju fijaker. Bila je jako lijepa, ali kako bi uzeo za ženu on grof nju vrtlaricu!? Valjda mu je bilo

M

arijina baka Jela bila je u ljubavnoj vezi s grofom Markom ispod časti - prokomentirala je Marija odnose svojih predaka.

Jela, čije djevojačko prezime ne znamo, bila je prvo snaha

na Bunić-bregu, no prvi muž joj je umro. S njim je imala kćer Maru. Kad je počela veza s grofom, preselila se u kuću u Marčanu koju joj je on kupio.

Jela se kasnije ponovno udala i umrla kao Jela Kostanjevac 1939., iste godine kad se Marija, njezina unuka i naša sugovornica udavala. Kuća koju je Jela dobila od grofa kasnije je prodana i srušena.

Barica, Jelina kći, rođena je 1885. godine, a umrla oko 1980. Bila je udana za Marka Žmegača i oboje su doživjeli duboku starost. I njihova kći Marija je dugovječna - ovog lipnja ulazi u 91. godinu života.

OBITELJ O ljubavi udovice i grofa nije se smjelo javno govoriti

Branilo se spominjanje avanture Barbara, ili Grofica kako su je neki znali nazivati, sa svojim je mužem Markom Žmegačem imala troje djece, ustvari tri kćeri: najstarija je Marija udana Ivačić, zatim Slava udana Petek, koja je preminula, i Josipa udana Kapljić, s kojom je Barbara živjela do svoje smrti. Najstarija Barbarina kći Marija, s kojom smo razgovarali u Ladanju Gornjem, s mužem Stjepanom Ivačićem imala je sinove Ivicu i Marka, a sada živi sa snahom Maricom i unukom. Njezina sestra Josipa živi u Marčanu, no ne želi izlaziti u javnost i govoriti o onome što zna. Naime, tajna o izvanbračnom djetetu pokoj-

ne bake Jele samo se šaputala i o njoj se nikada nije govorilo u javnosti. Barbarin suprug Marko također nije dao da se puno o tome raspravlja. Čak je preporučio Barbari da proda debeli zlatni lanac koji je dobila od svoga oca.

- Grof je taj lanac dao Jeli preko neke Marí. Moj otac Marko je preporučio mami da taj lanac proda i da se od novca izgrade štala i škedin, i tako je i bilo - ispričala je Marija te spomenula još kako je grof njezinoj majci Barici poklonio i šivaću mašinu.

Marija se u mladim danima također bavila šivanjem i štikanjem.

Marija Ivačić (89) unuka je grofa

TOMISLAV MAKAJ

U spisku slobodnozidarske lože „Ivan grof Drašković“ za 1919. godinu nalazimo i ime masona Bombellesa grofa Josipa, veleposjednika iz Vinice kod Varaždina.

Ustaše su progonili slobodne zidare, ali poput nacista u Njemačkoj, prema njima su postupali blaže nego prema Židovima. Autor knjige „U mučilištu, paklu Jasenovac“ Đorđe Miliša donio je popis uhićenih masona te podatak da 21. studenog 1941. godine među njima nalazimo grofa Josipa Bombellesa.

Kako su Nijemci smatrali da Josipov sin Joseph T. Bombelles je Bombelles u službi engleske špijunaže, on je oko 25. grof Bombelles bio prijatelj ožujka 1942. i ubijen. obitelji Karađorđevića, za Optužbe za umiješanost kojega je upr iličio lov u masona u politička zbiva- svom lovištu Zelendvor, to je nja na Balkanu krivile su optužba o grofu Bombellesu britansku vanjsku politiku bila uvjerljivija. još od vremena s početka Tjednik „Nacional“ je u 20. stoljeća. Tvrdnja je bila veljači 1996. godine objavio neprekidno prisutna da su veliki intervju poznate novimasoni zbacili Obrenoviće narke Sine Karli s Josephom i postavili na vlast obitelj Bombellesom. U njemu je Karađorđevića. A kako je zadnji potomak, odnosno

30 Oglasi

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda.

Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom u našem modernom pogonu u Trnovcu Bartolovečkom.

Novim članovima našeg tima nudimo : • Sigurna radna mjesta • Dobra i redovita primanja i stimulacije • Stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • Rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • Svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju • Mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao • Najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : • Visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu, • Organiziranost, komunikativnost, timski rad • Sistematičnost i analitičnost

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž)

Radni zadaci obuhvaćaju : • Poslove vođenja i nadzora svih proizvodnih i logističkih operacija u tvornici Boxmarka • Koordinaciju i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice Od kandidata očekujemo : • VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera • Višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji • Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu • Izražene organizacijske vještine i vještine rukovođenja • Visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • Spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

ASISTENT VODITELJA ŠIVAONE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • VSS, VŠS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno višegodišnje radno iskustvo u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima planiranja ili rukovođenja šivačih pogona • Obavezan njemački jezik u govoru i pismu, poželjno i poznavanje engleskog jezika • Napredno poznavanje rada na računalu (MS Office, naročito Excel)

GRUPOVOĐE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • SSS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija, ili na poslovima nadzora kvalitete proizvodnih procesa i proizvoda • Poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • Spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

MEĐUFAZNA I ZAVRŠNA KONTROLA (m/ž)

Od kandidata očekujemo: • SSS, KV, tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj industriji na poslovima kontrole • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske •Spremnost na dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

ŠIVAČI (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: sandra.popijac@boxmark.com, tel: 042/404-694

23. veljače 2010.

Putopisi 31

23. veljače 2010.

Jedna od glavnih ulica Stauntona, gdje kuće imaju bogate vrtove

...a ovako stauntonske ulice izgledaju zimi

PUTOPIS Andreja Piskač boravila je u gradu Stauntonu u američkoj državi Virdžiniji

Gradom Stauntonom vladaju tolerancija i europska kultura Već pri samom ulasku u grad uočava se jedna zanimljiva činjenica - velik broj crkava. Gotovo je svaka crkva različita, no zbog toga ne dolazi ni do kakvih tenzija između građana Piše: ANDREJA PISKAČ Snimile: ERIN TAYLOR I BELLA PURDY

Staunton je mali, ali srdačan i karakteran gradić Savezne Države Virdžinije. Taj grad od svega dvadesetak tisuća stanovnika ima izuzetno veliku kulturnu i povijesnu važnost.

Smješten je usred obradivih površina i farmi te se ulazak u njega čini poput ulaska u poseban svijet.

Crkve

U Stauntonu se nalazi nekoliko osnovnih i srednjih škola.

Mnoge od njih su privatne i povezane s jednom od mnogobrojnih religija. Već pri samom ulasku u grad uočava se jedna zanimljiva činjenica - velik broj crkava. Gotovo je svaka crkva različita, no zbog toga ne dolazi ni do kakvih tenzija između građana. Tijekom stoljeća reputacija Stauntona se mijenjala. Nedugo nakon naseljavanja, Staunton je bio prometno, trgovinsko i industrijsko središte zbog križanja puteva i željeznice.

Kratko je vrijeme služio i kao glavni grad u 18. stoljeću. Novije doba donosi i promjene u Staunton. Grad nekoć poznat po industriji sve se više okreće nekom sasvim novom

S

taunton je ipak najpoznatiji po povijesnoj arhitekturi i umjetnosti izgledu. Staunton otvara jednu od poznatijih mentalnih ustanova zvanu The Western State Hospital. Bolnica je kroz godine mijenjala položaj, no i danas postoji i radi. Prvotna zgrada bolnice kasnije je bila preuređena u muški zatvor.

Danas, nakon renovacije, cijeli je krug bivše bolnice i zatvora preuređen u stambeni prostor s predivnim okolišem i građevinama. U današnje je vrijeme Staunton ipak najpoznatiji po svojoj povijesnoj arhitekturi i umjetnosti. Baš

se u tom gradu nalazi jedno od rijetkih elizabetinskih kazališta. Blackfriars Playhouse je kazalište u kojem se predstave izvode pod upaljenim svjetlima, a publika okružuje pozornicu s tri strane. Kazalište, naravno, prikazuje Shakespearova djela te upravo ono dovodi najveći broj turista u Staunton.

Na ulasku u grad nalazi se muzej prvih doseljenika. Muzej je većinom na otvorenom, zauzima veliki prostor i u njemu se nalaze farme i kuće prvih doseljenika u izvornom obliku. Taj je muzej ponos grada, a i šire, pa se stoga puno truda ulaže u očuvanje.

Dijelovi kuća dopremljeni su iz država cijeloga svijeta da bi izgledale življe. Zaposlenici muzeja smješteni su u različite kuće, nose nošnje raznih naroda i govore o aktivnostima kojima su se bavili stanari tih kuća. Možemo vidjeti prve doseljenike iz Njemačke, Engleske, nordijskih zemalja, pa čak i Afrike.

I u Stauntonu vole starije europske automobile

Velika pozornost posvećena učenju Woodrow Wilson, 28. američki predsjednik, rođen je u Stauntonu, pa je njegova rodna kuća također pretvorena u muzej s mnogo predmeta koji potječu iz njegova vremena poput automobila, kućanskih potrepština i slično.

Staunton se može pohvaliti i odličnom školom za gluhe i slijepe. Škola ima dugu tradiciju, odličan kampus i dobru suradnju s gradom. Vrlo je česta signalizacija u prometu

koja upozorava ljude na djecu s oštećenim vidom i sluhom.

Mary Baldwin College je fakultet smješten u Stauntonu.

Fakultet prima samo djevojke i nudi nekoliko posebnih programa.

Najznačajniji je program za izuzetno nadarene koji omogućuje studiranje studenticama mnogo mlađe životne dobi nego što je uobičajeno (12 do 16 godina) ukoliko zadovoljavaju kriterije.

Pogled na krovove i brojne crkvene zvonike Stauntona

SVAKODNEVICA

Za svakoga ponešto Iako ne pruža mnogo sadržaja za mlade, uvijek se može pogledati dobar film u jednom od tri kina u gradu, mogu se obići galerije moderne, ali i klasične umjetnosti ili poslušati koncert u nekom od kafića.

Tradicija ispijanja kave, naravno, nije toliko jaka kao što je to u Hrvatskoj, ali se svejedno može nać i nekoliko vrlo dobrih tradicionalnih kafića i restorana.

Prehrana je raznovrsna, pa restorani variraju od popularnih “fast food” pa do skupih i elitnih restorana s propisanom odjećom za ulaz.

Može se kušati sve - od kineske, meksičke, talijanske po do takozvane južnjačke hrane koja uključuje puno mesa i masnoća.

U gradu se također nalazi i park s umjetnim jezerom i velikim brojem ptica te igralištima za američki nogomet, baseball te mnoge druge aktivnosti poput skateboardinga zahvaljujući skate parku.

Nakon boravka u Stauntonu gotovo godinu dana, sa sigurnošću ga mogu nazvati svojim drugim domom. Srdačnim, ljubaznim i uvijek spremnim dobro ugostiti svakog turista.

32 Sport

23. veljače 2010.

tomislav makaj

NOGOMET NK Varteks u četvrtak gostuje na Maksimiru kod Lokomotive u nastavku HNL-a

HRVANJE

Počeo lov na titulu prvaka

Koliko je dužan klub?

Subota, 27.02.2010. - mala dvorana

će za igrače i zaposlenike, te dodao da situacija nije tako bezizlazna kako se htjelo prikazati u javnosti proteklog tjedna. Račun kluba je

f

inacijske dubioze NK Varteksa procjenjuju se na od 15 do 30 milijuna kn

Nedelja, 28.02.2010. - mala dvorana

A SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

10:00 - rukometni turnir RK Varteks Di Cario - RK Trnovec 23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

15: 00 sati – odbojakaška utakmica OK Varaždin - OK Barok 18:00 sati - košarkaška utakmica KK Varaždin - KK Bjelovar

velika Dvorana

navodno odblokiran i stanje bi se trebalo normalizirati a još samo nedostaju novci.

Na Korzu se prema najavama okupilo oko dvjestotinjak Varteksovih navijača koji

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Sastanak gospodarstvenika u gradskoj vijećnici nije donio spasonosno rješenje.

Nerealno je bilo i očekivati da će se odjednom naći višak od nekoliko milijuna kuna koji su potrebni Varteksu. Gospodarstvenici u ovoj situaciji najprije spašavaju svoje tvrtke i zaposlenike a tek onda misle na sport i sponzorstva. Nekoliko tvrtki je navodno ipak obećalo da će pomoći klubu. Sve će se vidjeti u narednih nekoliko dana jer je predsjednik NK Varteksa Zlatko Horvat obećao da će do četvrtka biti isplaćena jedna ili dvije pla-

žele i dalje gledati Varteks u Prvoj ligi.

Financijske dubioze NK Varteksa su prilično visoke a iznose prema procjenama od 15 do 30 milijuna kuna, međutim veći je problem što igrači koji su otišli tijekom prošlih nekoliko godina nisu na ime odšteta donijeli veći prihod klubu. Isto tako o privatizaciji kluba se govori već nekoliko godina i uvijek su izjave u stilu “pripreme su u tijeku” ali dalje od toga se nije otišlo. Ima li sadašnje vodstvo kluba snage otići korak dalje vidjet ćemo uskoro.

___________________________________________________________________

je Jagačić.

Sportski direktor Samir Toplak naglasio kako će najteži protivnik biti loš teren. - Ona ekipa koja će se prije priviknuti na teren bit će u prednosti.

- rekao je Toplak. - Mi nismo imali niti dana priprema na takvom blatnjavom terenu. U Turskoj su bili odlični tereni a ovdje smo igrali na umjetnoj travi. Nadam se da će ekipa pozitivno reagirati i koncentrirati se samo na nogomet, što je i njihov posao. Pripreme

lazak igrača na Korzo shvati kao podrška klubu i vodstvu za izlaskom iz krize. Kako su odnosi u klubu izglađeni potvrdio i je i sportski direktor Toplak koji je rekao kako će predsjednik Horvat i igrači zajedno ručati u četvrtak prije utakmice.

KRIZA U NK Varteks tvrde da situacija nije bezizlazna

27.09.2009 16h

olazak igrača i trenera na Korzo shvaća se kao podrška klubu i vodstvu za izlazak iz krize

Prosvjed

Unaprijed je dogovoreno da

se igrači pojave na prosvjedu podrške na Korzu kako bi se zahvalili ljudima koji ih podržavaju i zatim su se vratili na trening.

U subotu je održan i sastanak predsjednika kluba Zlatka Horvata s igračima i dogovoreno je da se prosvjed i do-

velika Dvorana

Konkurencija

- Lokomotiva je čini mi se za nijansu slabija nego jesenas. - komentirao je prvog protivnika trener Jagačić. - To je jedna dinamična i poletna momčad koja je pokazala i u Varaždinu da zna igrati moderan nogomet. Radi se o igračima koji sigurno imaju perspektivu i na svom se terenu vjerojatno nadaju pobjedi,

D

su pokazale da smo igrački kvalitetni i da ova ekipa vrijedi više od 11. mjesta na prvenstvenoj ljestvici i uvjeren sam da će se to tijekom proljeća i pokazati. - dodao je Toplak.

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

Utakmicom protiv Lokomotive na Maksimiru u četvrtak u 15 sati NK Varteks otvara proljetni dio prvenstva 1. HNL .

- Mi smo spremni za ovu utakmicu kao i za svaku drugu. - izjavio je trener NK Varteksa Damir Jagačić. - Imamo respekt i poštovanje prema svakom protivniku ali vjerujemo u sebe, vjerujemo u naš rad i ideju igre koju imamo. U utakmici idemo na pobjedu. najavio je Jagačić.

Momčad koja bi trebala istrčati na Maksimiru bit će u sastavu: Dreven, Škvorc, Punčec, Tkalčić, Kvesić, Jagačić, Mumlek, Brezovec, Jolić, Golubar i Glavica. Prvo kolo ne mogu igrati Smrekar, Frljužec i Conjar.

a mi moramo biti ti koji će presuditi da rezultat ode u našu korist. - dodao je Jagačić. Što se tiče Varteksovih igrača trener Jagačić ih drži većinu ravnopravnih.

- Konkurecija igrača je takva da mi imamo kadar od dvadesetak ravnopravnih igrača i to je sreća da se ja mogu osloniti na svakog od njih. - naglasio

___________________________________________________________________

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

26.09.2009 10h

Rukometaši Varteks Di Caprija izgubili su susret u Poreču od istoimenog premijerligaša 35:26.

Na prvenstvenoj ljestvici Varteks DC je nakon 18 kola sada osmi sa 16 osvojenih bodova, koliko ima i devetoplasirani Karlovac. U sljedećem kolu “krojači” dočekuju ekipu Siscije koja je trenutno trećeplasirana s 22 boda na svom kontu.

Loš rezultatski vikend imale su i varaždinske rukometašice. U 17. kolu 1. Hrvatske rukometne lige za žene ekipa varaždinske Koke izgubila je na domaćem parketu od ekipe Lokomotive 37:26. ŽRK Koka nalazi se i dalje u nezavidnom položaju treće ekipe s donje stane prvenstvene ljestvice. U sljedećem kolu gostuju u Osijeku kod ekipe Croatia osiguranja. (di)

Odnosi u klubu su izgleda izglađeni, što je potvrdio i sportski direktor Samir Toplak koji je rekao kako će predsjednik Horvat i igrači zajedno ručati u četvrtak prije utakmice

velika Dvorana

Loš vikend

Tko i kako “kroji” situaciju u Nogometnom klubu Varteks?

___________________________________________________________________

RUKOMET

Dvjestotinjak navijača i ljubitelja NK Varteksa okupilo se na varaždinskom Korzu kako bi pokazali koliko im je stalo do kluba

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

U ŠSD “Peščenica” u Zagrebu je u organizaciji HK Lika održan 1. kvalif ikacijski turnir I. Hrvatske hrvačke lige na kojem su nastupili i varaždinski hrvači okupljeni u HK Vindija.

Na turniru je nastupilo 87 hrvača iz 12 hrvatskih klubova.

Ekipno su najsupješniji bili hrvači Like, ispred Vindije, petrinjskog Gavrilovića te hrvača iz Sesveta i Siska.

Lika je skupila 35 bodova, Vindija 26, Gavrilović 13,5, Sesvete 12, Sisak i Istarski borac 11,5, Zagreb 10, PIK Vrbovec 5, Slatina 3,5, Hrvatski dragovoljac 1,5, a Poreč i Split ostali su bez bodova.

Cilj varaždinskih hrvača je u ovoj sezoni vratiti naslov prvaka u Varaždin.

Sport 33

23. veljače 2010.

REKREACIJA Savate rekreacija zainteresirala djevojke i žene u Ljubeščici

Veliki rekreacijski boom u sportskoj dvorani Od prosinca prošle godine započela je savate rekreacija uz velik odaziv zainteresiranih polaznika, pod vodstvom Ksenije Koprek, državne, europske i viceprvakinje svijeta u savate boksu

STOLNI TENIS

Najbolji Varaždinci

Piše: MATEJA RATKOVIĆ

U novoizgrađenoj Sportskoj dvorani u Ljubeščici odjeknuo je pravi sportski boom, od nogometa, rukometa, stolnog tenisa, plesa pa sve do savate rekreacije koja je izmamila veliki interes i odaziv mnoštva mladih. Djevojke su imale želju da se u dvorani otvori nešto za njih,

o

sim u Ljubeščici Ksenija Koprek vodi i boks-rekreaciju u Varaždinu a za mene su slučajno čule priča Ksenija Koprek.

Karijera

Tako je u krajem prošle godine započela savate rekreacija uz velik odaziv zainteresiranih polaznika, pod vodstvom Ksenije Koprek, državne, europske i viceprvakinje svijeta u savate boksu.

Različit program vježbi s elementima savate boksa odvija se u dvije grupe s po 20 polaznika dva puta tjedno.

Savate klub „Omega Varaždin“ zajedno s predsjednikom

Ksenija Koprek, državna, europska i viceprvakinja svijeta u savate boksu uspjela je animirati mlade na savate rekreaciju

i glavnim trenerom Miljenkom Rožmarićem, glavni je organizator te rekreacije u ljubeškoj dvorani.

K senija Koprek, rodom iz Beret inca, spor tom se počela baviti još u osnovnoj školi trenirajući rukomet.

U srednjoj školi započela je trenirati savate boks, isprva rekreativno, a kasnije na poticaj svoga trenera Miljenka Rožmarića i aktivno, to jest, krenula je s natjecanjima.

Svoju je sportsku karijeru započela u Savate boks klubu u Knegincu, a unazad 6 godina trenira u klubu „Omega“ u Varaždinu.

Ksenija iza sebe niže same

uspjehe. Unazad deset godina, od 1999. ponosno nosi zaslužen naslov prvakinje države. Europska prvakinja bila je 2006. godine, a viceprvakinja svijeta čak tri puta, 2005., 2007. i 2009. godine.

Ove godine priprema se za državno prvenstvo u klasičnom boksu te za državno i Europsko prvenstvo u savate boksu. U svoje slobodno vrijeme uz savate rekreaciju u Ljubeščici vodi i boks-rekreaciju u Varaždinu u dvorani Graberje. Ovim putem pozivaju se sve zainteresirane za boks rekreaciju da se jave u varaždinsku dvoranu Graberje u ponedjeljak u 18 sati.

Kadeti i kadetkinje STK IGEA Željezničara sudjelovali su na memorijalnom turniru “Đuro Dubenik” u Dugom Selu.

Tijekom tri dana nastupilo je ukupno 500-tinjak mladih stolnotenisača iz pet zemalja regije.

STK IGEA Željezničar nastupio je sa ekipama dječaka te sa 15 djevojčica i dječaka u pojedinačnom dijelu natjecanja. U ekipnim disciplinama varaždinska ekipa najmlađih kadeta u sastavu Marko Vidaček i Ognjanov ić Alen osvojila je prvo mjesto, mlađi kadeti Matija hrelec i Emil Ernečić osvojili su drugo mjesto a Luka Blažek i Fran Golob treće mjesto, dok su kadeti Nikola Horvat i Bruno Damjan osvojili prvo mjesto.

U pojedinačnom dijelu turnira bilo je također pun odobrih rezultata.

Prvo mjesto osvojio je kadet i državni reprezentativac Nikola Horvat.

Kadetkinja Mia Stipan bila je treća, a najmlađi kadet MarkoVidaček također je završio turnir na trećem mjestu.

U nastavku sezone pred mladim Varaždincima predstoje važni nastupi na kadetskim ekipnim i pojedinačnim turnirima na kojima žele obraniti visoke pozicije na ranglistama HSTS. (di)

Rekreacija u Ljubeščicu okuplja sve veći broj djevojaka i žena

RUKOMET Škola rukometa RK Varaždina radi izvan grada

Klub koji se sam financira

Mladi rukometaši i rukometni entuzijasti stvaraju ekipu mlađih uzrasnih kategorija

Kako je u Varaždinu nekad bilo puno više rukometnih klubova nego danas, nekoliko entuzijasta i bivših rukometaša odlučilo se osnovati novi klub.

RK Varaždin osnovan u rujnu prošle godine kada je i počeo s radom.

Najprije je počela s radom Škola rukometa iz koje će izaći ekipa za natjecanje u mlađim dobnim skupinama godišta od 1995. do 2000.

S mladim rukometašima rade treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček.

S obzirom na dobar odaziv Škola rukometa proširila se s radom i u Cesticu i Varaždinske Toplice gdje se trenira u školskim sportskim dvoranama.

Ukupno je pedesetak dječaka okupljeno u Školu rukometa. Što je obećavajuća brojka s obzirom na svega šest mjeseci postojanja i rada kluba.

Klub i Škola rukometa financira se isključivo iz vlastitih sredstava. Plan je omasoviti broj članova kluba i od jeseni uključiti se aktivno u

natjecateljsku rukometnu sezonu 2010./2011.

U Cestici treninzi su utorkom i četvrtkom od 15,00 do 16,30 sati.

U Varaždinskim Toplicama ponedjeljkom i srijedom od 16,00 do 17,00 sati.

U Var ažd inu u to r ko m 15,30 do 16,30 sati, četvrtkom od 16,00 do 17,00 sati i subotom od 9,00 do 11,00 sati. Upisi u Školu rukometa traju i dalje a sve dodatne informacije mogu se dobiti na 091/255-7142.

Damir IVANČIĆ

34 Sport

U zaleđu

Vrijeme za razgovor i polaganje računa O vaj tjedan mogao bi donijeti odgovore na neka od važnih pitanja za budućnost varaždinskog sporta. Naime, skupština Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina morala bi biti Damir IVANČIĆ mjesto na kojem će se raspraviti probleurednik sportske mi i neodoumice koje rubrike muče sportaše. osljednjih nekoliko tjedana u kuloarima se vrlo žustro raspravlja o novim kriterijima za vrednovanje rada i rezultata te raspodjeli sredstava za sportske klubove i udruge, te drugim aktualnim pitanjima. Međutim, najbolje mjesto za diskusiju i postavljanje pitanja je svakako krovna organizacija koja okuplja sve varaždinske sportaše. Nikako ne bi bila dobra situacija da se ponovi skupština od prije nekoliko godina kada su svi prigovarali prije skupštine, a na skupštini je bilo suglasje; tek je dvoje predstavnika malih sportova nešto malo otvorilo diskusiju dok su ostali prihvatili što je bilo predloženo bez prijedloga, bez sugestija i bez protivljenja onim zaključcima protiv kojih su bili samo minutu prije, dok oni najglasniji nisu niti prisustvovali skupštini. ako u sportu tako i u drugim sferama života, svatko mora odgovarati za svoje postupke. Ukoliko se pokaže da su u nekom klubu ili udruzi povučeni krivi potezi i da je dovodeno u pitanje daljnje funkcioniranje onda ljudi koji su do toga doveli najvjerojatnije ne mogu biti spasitelji tog kluba i ponovo raspolagati s budućnosti tog kluba. Problem je u tome što se baš to često događa pod krinkom da su oni nezamjenjivi i da bi bilo još gore bez njih. Krovna varaždinska sportska udruga mjesto je na kojem bi se mogli raspraviti i takvi slučajevi bez obzira na to što bi to ponekad bilo ulaženje u samostalni rad pojedine sportske udruge. Mogućnost za takvu raspravu daje glavni izvor financiranja koji se nalazi u gradskom proračunu, odnosno u novčaniku svakog od poreznih obveznika.

Većina ljudi uživa u sportu, na ovaj ili onaj način pa zato opravdavaju izdvajanje za sport, ali ukoliko netko takva namjenska sredstva koristi za druge svrhe ili krive poteze, mora javno položiti račune na upit onih koji za to izdvajaju novac.

P

K

23. veljače 2010.

ODBOJKA Šime Vulin, priznati internacionalac od o

Stvara se odlična ekipa za osvajanje naslova prvaka

Od prvog treninga u Varaždinu osjećao sam se kao domaći Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinska sportska obitelj od ove je godine bogatija za još jednog poznatog i priznatog internacionalca, 27-godišnjeg odbojkaša, reprezentativca Šimu Vulina. Impozantne visine od 211 cm s visinom smeča od 350 cm veliko je pojačanje Varaždincima na mjestu srednjeg blokera.

Odbojkom se počeo baviti sezone 1996./97. u Šibeniku sasvim slučano.

- Bilo je to u školi. Malo se forsirala odbojka, dok je Mladost još bila u vrhu Europe. Ja sam inače s Murtera, a najbliži klub je bio u Šibeniku. Odradio sam tu godinu u Šibeniku, a Mladost je u to vrijeme imala puno igrača u pogonu i tako su pozvali i mene na probu. Tako sam došao u Zagreb i zaigrao za kadete Mladosti. Svidjelo mi se iako odbojka nije bila atraktivan sport, često se nazivao ženskim sportom. Roditelji su me podupirali da ostanem u Zagrebu i prihvatim ponuđenu priliku. Bio sam dvije godine u kadetima i zatim sam igrao i u juniorskoj ekipi. U to vrijeme bila je još jedna ekipa Mlado-

U

Italiji je svaka utakmica derbi, svaka se utakmica igra na “nož” sti, Akademičar. Oni su također igrali Europsku ligu i ta bi ekipa danas bez problema bila prvak Hrvatske. Tako da je bila velika čast igrati u Akademičaru, a ja i Toni Kovačević ugurali smo se kao najmlađi. U sezoni 2000./2001. bio je prvi nastup za seniorsku reprezentaciju.

Sjećam se kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Argentini.

Od tada su počeli nas dvojcu gurati i igrali smo u Mladosti ukupno deset godina. Sa seniorskom ekipom više ne znam koliko smo uzeli prvenstava i kupova. Sjećam se, naravno, i poraza od Varaždina, prvog izgubljenog prvenstva, pa je došlo i drugo. Međutim, onda se vratio Leo Barić pa smo ponovo osvojili prvenstvo.

Zatim sam 2006./2007. otišao u Italiju. Tada se igrala Europska liga s reprezentacijom i

Sport 35

23. veljače 2010.

ove godine brani boje Odbojkaškog kluba Varaždin

Sport

za bolje zdravlje

Bravo Mirko G

U novoj sredini s novim trenerom Šime Vulin se odlično snašao i jedva čeka važne utakmice u završnici prvenstva

osvojili smo drugo mjesto na Final fouru u Turskoj. Tada je došla ponuda iz Italije iz Prisma Taranto. Otišao sam i tamo sam odigrao dvije godine pa sam zatim prešao u klub Martina Franca. Otišao sam na pola posljednje sezone jer se u klub vratio njihov poznati igrač Mastrangelo. Vratio sam se tako u Zagreb na polusezoni čekajući novi angažman. Tada sam imao problema s leđima i nisam prihvatio ponudu za Dubai, tako sam dogovorio s Laninovićem da ostanem u Zagrebu do kraja sezone ako ništa ne nađem. Tako smo osvojili prvenstvo Hrvatske i tijekom ljeta sve su bile neke divlje ponude. Ova se financijska kriza jako osjeti i u klubovima. Ne samo u malim nego i u velikim. Tako da nije došla prava ponuda, pa sam odlučio još malo pričekati. Ostao sam tako u Zagrebu na mjestu korektora i krajem prošle godine došla je ponuda iz Varaždina i sada sam tu.

Kako je bilo otići iz hrvatske lige u Italiju, kakva je razlika?

Jako je velika razlika. Talijanska liga je definitivno najjača liga. Tamo je svaka utakmica derbi. Nije kao kod nas gdje postoje dva, tri favorita, a ostalo su skoro trening utakmice.

Tamo je svaka utakmica “na nož”. Svaki bod, svaki set - sve je važno. To mi je bio veliki izazov i veliko iskustvo. Uvjeti su super, iznenadio sam se.

Organizacijski je sve pokriveno, igrače drže kao kap vode na dlanu. Na nama je samo da treniramo i igramo što je moguće bolje, a sve ostalo klub rješava. Visoki profesionalni nivo. A svaka utakmica, u svakoj dvorani bila je ispunjena

Još nekoliko godina igranja Komentar na posljednju utakmicu s ekipom Centrometala?

Meni je malo bilo čudno, svi su pričali derbi, joj Črečan, joj ovo, joj ono. Koliko se ja sjećam, kada sam igrao protiv njih, ne bih ih mogao usporediti s današnjom ekipom Varaždina, uz dužno poštovanje. Tada sam shvatio da je to lokalni derbi, kao recimo Zagreb i Mladost.

Opet mi je bilo drago kada sam vidio koliko je bilo gledatelja, iako sam kasnije saznao da je bilo više navijača Črečana. U teškim utakmicama koje dolaze, pomoć gledatelja bit će nam od velike pomoći. Sjećam se navijanja kada sam igrao za Mladost.

Graberje je bilo ful puno, sve krcato, svi navijaju kao jedan. Bilo je teško igrati u to vrijeme protiv

do posljednjeg mjesta. Tome treba dodati da su ulaznice od 10 do 15 eura. Što ste znali o OK Varaždinu prije dolaska?

Znao sam da Varaždin dobro kotira u ligi. Kada me nazvao predsjednik kluba Ivica Đolonga, ispričao mi je dobru priču koja mi se svidjela. Vidio sam veliki potencijal u igračima, dobra ekipa, puca se na prvaka Hrvatske. Organizacijski, u klubu sam do sada jako zadovoljan. Uvjeti su odlični, nova dvorana. Znam da su tu navijači jako dobri. Sjećam se dok sam ovdje igrao s Mladosti, bilo nam je najteže igrati u Varaždinu. Pogotovo u Graberju, to nam je bilo nešto najgore. Što kažete na ostale ekipe

Varaždina. U novoj dvorani kada bi došao isti taj broj gledatelja gledalište je poluprazno. Nadam se da ćemo napuniti i ovu dvoranu pa i ovim putem pozivam navijače i ljubitelje sporta da dođi i podrže nas u narednim utakmicama, pogotovo onima u završnici.

Imali ste priliku vidjeti na djelu brojne trenere. Kako ocjenjujete trenera OK Varaždina Miroslava Aksentijevića?

Za njega sve najbolje. Znam ga još od prije, pogotovo kada je Mladosti uzeo prvenstvo. Imao je jako dobru organizaciju, postavu igre, mi se jednostavno nismo znali braniti. Mi smo u Mladosti gledali video kako igraju Varaždinci i što radi Aksentijević, ali on dosta zna unaprijed predvidjeti situaciju

i najviše naškoditi protivničkoj ekipi. Trener je i hrvatske ženske reprezentacije tako da djela govore više od riječi.

Razmišljate li što nakon igračke i aktivne sportske karijere?

Iskreno, baš sam u nekim dilemama jer su tu već malo i godine. Malo već osjećam leđa i koljeno, što je uobičajeno, ali nadam se da ću još igrati nekoliko godina. Onda ću odlučiti što dalje, prije sam već započeo na Kineziološkom fakultetu Višu trenersku, ali sam prekinuo nakon odlaska u Italiju, a možda bude i neka privatna škola za menadžment ili ekonomija.

Postoje još različite zanimljive kombinacije kao npr. ostati u sportu i sl., ali za sada nema konačnog plana još uvijek sam posvećen igranju odbojke.

u Hrvatskoj? Tko vam je konkurent za naslov prvaka osim zagrebačke Mladosti?

Mladost iz Kaštel Lukšića je do sada pokazala najviše.

Međutim, to ne bi trebalo ništa utjecati na nas. Nama je

polufinalu play off-a ili finalu, nije važno ako ćemo nastaviti pobjeđivati.

Ukupno su se izdvojili Mladost Kaštel Lukšić i Rijeka, a tu su i Zagreb i zagrebačka Mladost. Zagreb funkcionira tako da ih nema cijelu sezonu, a kada počne play off onda su igrački kompletirani, vjerojatno će se vratiti Laninović uz možda još koje pojačanje, priča se da će se vratiti Osmokrović, Mišin je već tamo, tako da treba ozbiljno računati i na njih u završnici.

Varaždinska ekipa je super, ja sam prezadovoljan. Već sam igrao s nekolicinom prije u reprezentaciji, a što se tiče ostalih, sve pohvale. Od prvog treninga osjećao sam se kao domaći.

D

ok sam bio u Mladosti, najteže nam je bilo igrati u Varaždinu cilj svaku sljedeću utakmicu pobijediti tako da je svejedno hoćemo li ovaj dio sezone završiti na prvom ili drugom mjestu, nije bitno. Važno je da samo pobjeđujemo, nađemo li se sa zagrebačkom Mladosti u

Osjećam se kao u odličnom hotelu Jeste li zadovoljni smještajem u Studentskom domu?

To je više hotel nego studentski dom. Imamo sve što nam treba. Prvo kada sam čuo za smještaj u studentskom domu malo sam razmišljao, ali me Đolonga uvjerio da će mi se svidjeti. I stvarno sam se iznenadio kada sam ga vidio. Od upravitelja na-

dalje svi su preljubazni, šta god treba - čišćenje, pranje.

Osjećam se kao u odličnom hotelu.

Kako vam se svidio Varaždin kao grad?

Prezadovoljan sam, grad kulture, sve čisto i uredno. Roditelji će mi doći, mama pogotovo voli cvijeće i kada je sve uredno. Grad

je stvarno na mjestu i ljudi su ljubazni. Što god treba pomoći ljudi su pristupačni. Slobodnog vremena je malo, sve je isplanirano, doručak, trening, ručak, odmor, trening, večera. Samo kada imamo slobodan dan onda stignem malo izaći, a to je najčešće u Zagreb kod djevojke.

ledajući nedjeljni Mirkov meč protiv Perosha, prisjetio sam se studentskih dana kada sam imao čast dijeliti dvoranu sa najvećim borcem sa ovih prostora, Brankom Cikatićem i njegovim učenikom, tada još nepoznatim Mirkom Filipovićem. Već tada se vidjelo da smo svi mi mala djeca u odnosu na njega. Po pristupu, ozbiljnosti, tehnici, po svemu.

U ring su mu ulazili samo najiskusniji stariji borci i već Bojan GOLUB tada nije pokazivao preveliku Kondicijski trener „milost“ prema suparnicima fitness cluba u ringu iako se radilo samo o “Sportlife” treningu. Naravno, govorim 042/241-600 o Mirku. „Visočanstvo“ nije prečesto u to vrijeme boravilo u Zagrebu, ali kada bi se pojavio u dvorani, osjećaj je bio neopisiv, zavladao je neviđen red i mir, svi kokoti prestali su se kočoperiti i slijedilo je ispravljanje tehnike na Cikatonačin (tako su ga zvali japanci, gdje je još danas Bog). Obilazio nas je i ukazivao na pogreške. Iako smo znali da nas neće udariti punom snagom, samom pojavom pred nama i stajanjem u gardu tjeralo nas je na razmišljanje da se sami bacimo u nesvijest.

Oni koji su se susreli s njim oči u oči makar i kao učenici znaju o čemu pričam. Cijelu ovu priču ispričao sam vam kako bi vam barem malo dočarao što znači uopće stati u ring vrhunskom borcu. Mirko se kvalitetno razvijao, vidio sam koliko je naporno i krvavo trenirao, Branko ga je slao po cijelome svijetu kako bi postao još bolji. I postao je. Nakon njihovog razilaska Mirko je odlučio iz Tajlandskog boksa preći u Ultimate fight koji je 5 puta zahtjevniji sport. Uz boksačke tehnike morao je svladati i hrvačke, što nije nimalo jednostavno. Promijenio je i način treniranja, pa evo jednog njegovog trenažnog dana iz najboljih vremena. Ujutro - trčanje na traci 10 min, dva kruga s teretom 6-8 vj. po 20 pon, 5 min trčanje maksimalnim tempom 16 km/h, zatim nova 2 kruga, trčanje i tako 4-5 puta u jednom treningu. Navečer zagrijavanje 15 min, 10 min runda- udaranja po vreći, fokuserima, hrvanja. 2x5 min sparinga. Sparing partneri se mijenjaju, ima ih 4-5. Čim se neko umori ili dobije udarac ulazi drugi. I na kraju prepokrivanje još runda od 10 min sa sparing partnerima+ finiš na vreći. o ne može svatko. Svim borcima kapa dolje. Us!

T

Susret reprezentacija Na varaždinskim Gradskim bazenima u utorak, 23. veljače, s početkom u 17 sati održat će se vaterpolo utakmica FINE Svjetske lige, između reprezentacija Hrvatske i Makedonije. Ulaznice za utakmicu prodavat će se u restoranu Gradskih bazena po cijeni od 20,00 kn.

Skupština Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina Izvještajna sjednica Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina održat će se u četvrtak, 25. veljače, s početkom u 18 sati u Gradskoj vijećnici.

Na dnevnom redu naći će se realizacija programa javnih potreba u sportu u prošloj godini i plan za ovu godinu.

Razmatrat će se i novi kriteriji za vrednovanje i bodovanje sportskih udruga, kao i prijem novih sportskih udruga u punopravno članstvo u ZSUGV. Bit će to prilika i za diskusiju o drugim aktualnim sportskim temama.

36 Vidokrug

OTKRIVAMO Veliki hodočasnički putovi i kroz našu županiju (6)

Bartol Kašić

U

Najljepše legende puka hrvatskoga

23. veljače 2010.

svom obilasku dubrovačkih župa i crkvi došao je jednog vrućeg ljetnog dana Bartol Kašić u Slano. Pokraj crkve Svetog Roka blizu obale nalazilo se vrelo bistre vode.

I kada se htjedoše Bartol i njegov pratilac napiti hladne vode s tog vrela, jedan težak što je ovuda prolazio vikne im iz svega glasa: “Ako vam je život mio, ne pijte tu vodu.

To je prokleto vilinsko vrelo i tko popije iz njega vodu odmah dobije groznicu četirdnevku - qartanu, od koje se za četiri dana umre.” Kašić ga posluša i, vidjevši da je riječ o praznovjerju, pričeka zalaz sunca i pozove narod da se okupi oko vrela. Narod se u dogovoreno vrijeme okupio i čudio se što se Kašić i njegov pratilac ne plaše vila i vještica u tom vrelu. Ne bi je oni pili ni za živu glavu!

Kada sunce poče zalaziti počne Kašić iznad vrela moliti brevijar, a zatim blagoslovi izvor. Napije se nakon toga izvorske vode i reče narodu da će boraviti u Slanom četiri dana pa neka se sami uvjere da mu se nakon blagoslova izvora ništa neće dogoditi.

I tako je bilo. Prošla četiri dana, a Kašić živ i zdrav ode put crkve gospe od Rozarija u susjedni Lisac. Od tada se u Slanom nisu više bojali piti izvorsku vodu pokraj crkve Svetog Roka. Stigavši u Lisac zamoli ga tamošnji župnik da ostane nekoliko dana i da mu pomogne u ispovijedanju i dijeljenju svete pričesti. Dok je nekog dana ispovijedao, udari s planine orkan s kišom toliko silovito kao da su ga svi vrazi vodili. Činilo se da će srušiti crkvu. Narod od silnoga straha pada na koljena, a Kašić skoči iz ispovjedaonice i klekne pred oltar Presvetog Sakramenta moleći u Boga da otkloni od naroda oluju i potiho izmoli egzorcizam molitvu za uklanjanje nečastivih sila, zazivajući Presveto Trojstvo sljedećim riječima: “Rastjerao te Bog Otac, rastjerao te Bog Sin, rastjerao te Bog Duh Sveti!” Potom učini znak križa i sila orkana pomalo se slegne. Zatim nastavi moliti: “Satro te Bog Otac, satro te Bog Sin, satro te Bog Duh Sveti! Uništio te Bog Otac, uništio te Bog Sin, uništio te Bog Duh Sveti! Po znamenju križa oslobodi nas od naših neprijatelja, Bože naš! Orkan se u tili čas smiri i gle - opet nastade lijepo vrijeme.

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

Marijanska hodočašća Za sjeverozapadni dio Hrvatske oblikovan je osobiti koncept sustava Marijanskih hodočasničkih putova s ishodištem u Mariji Bistrici Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN

Okosnicu sustava čine dva pola - vjersko-turističke destinacije - Marija Bistrica u Hrvatskoj i Ptujska Gora u Sloveniji, koje su međusobno povezane središnjom trasom Međunarodnog marijanskog hodočasničkog puta koji se prema sjeveroistoku proteže do Mariazella, Levoče i Čenstohove, a postoji mogućnost da se prema jugoistoku nastavi do Trsata i Sinja, odnosno do Voćina i Aljmaša. Središnja trasa prelazi hrvatsko-slovensku granicu na dva alternativna granična prijelaza, međudržavni Cvetlin ili međunarodni Macelj. Zapadna trasa ovog međunarodnog puta započinje na međunarodnom graničnom prijelazu Kumrovec, dok istočna trasa započinje na međunarodnom pr ijelazu Dubrava, a obje završavaju u Mariji Bistrici.

Drugu kategoriju sustava čine ostali bistrički hodočasnički putovi s ishodištima u Ivancu, Varaždinu, Sv. I. Zelini, Zagrebu, Samoboru, Zaprešiću, Kumrovcu te Remetincu/N. Marofu, dok treću kategoriju tvore vezni putovi između marijanskih putova koji vode do prošteništa Trški Vrh (Krapina) i prošteništa Majke Božje Gorske (Lobor).

Hrvatska - Slovenija

Inicijativa da se prekogranično povežu dva poznata svetišta, Marija Bistrica u Hrvatskoj i Ptujska Gora u Sloveniji potekla je od slovenske strane još 2005. Međutim, prava suradnja započela je

R

obert Wurst predložio da se put proširi do Marije Bistrice 2008., kada je realizacija Stepinčevog puta bila u punom zamahu i kada je u TZ-u Marija Bistrica izrađen novi program Marijanski hodočasnički putovi, koji je obuhvatio Stepinčev put te putove koji su tradicijski ili tematski vezani uz Mariju Bistricu. Taj je program tada na natječaju za tematske putove od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka dobio 100.000 kn.

Na osnov i ovakv ih predradnji slijedio je zajednički nastup slovenske i hrvatske strane s projektom «Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta, skraćeno Marijanski hodočasnički put, na natječaju EU-a za pretpristupne fondove IPA EU u Programu prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 20 07-2013. Taj se projekt poglavito oslanjao na ideju Međunarodnog hodočasničkog puta Marija Bistrica – Ptujska Gora – Mar iazell.

Marijanski hodočasnički put s produženim trasama

Turističke zajednice nedovoljno zainteresirane Hrvatski turizam i hrvatski sustav turističkih zajednica, s jedne strane, a crkvene vlasti, s druge strane, uopće ne posvećuju pozornost hodočasničkim putovima kao kulturnim ili tematskim putovima.

To samo potvrđuje iznimka posebne hvarske hodočasničke manifestacije na tradicijskom hodočasničkom putu koja je pod nazivom „Za križem“ stavljena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, poglavito zaslugom Ministarstva kulture RH. Stoga posebnu pozornost zaslužuju prikazane aktivnosti oko hodočasničkih putova s ishodištem u Mariji Bistrici.

Takva nezainteresiranost turističkih zajedni-

Nakon zahtjevnih brojnih administrativnih postupaka stigla je u kolovozu 2009. godine obavijest da je projekt prošao na natječaju i da mu je dodijeljeno 720.000 eura.

Tijekom 20 09., suradnji hrvatske i slovenske strane, prvo na pripremi natječaja, a kasnije na realizaciji projekta Marijanski hodočasnički put, dva puta se pridružila u Grazu i austrijska strana.

Robert Wurst i Fritz Brandner, predstavnici OAV-a koji su provodili projekt Pilgerwege (hodočasnički putovi u austrijskoj Štajerskoj) obavijestili su hrvatske i slovenske

ca i crkvenih vlasti za oživljavanja tradicijskih hodočasničkih putova otežavala je malobrojne inicijative za njihovo vjersko-turističko oživljavanje.

Najveći problem predstavlja prikupljanje podataka o hodočašćima i trasama kojima su se hodočasnici tradicijski kretali. Sve je ostalo na razini usmene predaje, a kazivača je na tu temu iz dana u dan sve manje. Možda je projekt IPA-e Marijanski hodočasničku put prigoda da se potaknu župnici, etnolozi, kulturna društva, pojedinci i turistički djelatnici da na svom terenu prikupljaju podatke o tradicionalnim hodočasničkim putovima i hodočašćima.

predstavnike da je već uređen Marijanski hodočasnički put od Čenstehove u Poljskoj do Mariazella u Austriji, a da se obavljaju pripreme za njegovo produženje do Ptujske Gore u Sloveniji.

Dogovori

Tom je prigodom gospodin Wurst, ključna osoba u odlučivanju o nastavku tog hodočasničkog puta na jug, predložio da se on nastavi sve do Marije Bistrice u Hrvatsku, s mogućnošću njegova produženja do Trsata i Sinja, odnosno do Voćina i Aljmaša. Osim toga, dogovoren je i okvir za

oblikovanje međunarodnog marijanskog hodočasničkog puta Čenstehova – Levoča – Mairiazell – Graz - Mureck Ptujska Gora - Marija Bistrica na području Hrvatske. Iznesen je prijedlog da se i u Hrvatsku, po uzoru na inozemni dio puta, osim središnje trase, produži istočna i zapadna trasa ovog međunarodnog Marijanskog hodočasničkog puta, čije su nove trase osmišljene u međuvremenu.

Za sjeverozapadni dio Hrvatske oblikovan je osobiti koncept sustava Marijanskih hodočasničkih putova s ishodištem u Mariji Bistrici.

Savjetnik 37

23. veljače 2010.

Veterinarska klinika Displazija kukova kod pasa

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

V

ećina vlasnika pasa čula je za taj pojam, međutim čak i uzgajivači znaju zapravo malo o tom patološkom procesu. Radi se o genetski uvjetovanoj bolesti, u zglobu kuka, u kojem nastaje posljedično poluiščašenje ili iščašenje glave bedrene kosti. Prvenstveno su tome sklone velike i gorostasne pasmine, ali bolest nije isključena ni kod manjih pasmina.

Kod njemačkih ovčara, kao pasmine koja je zasigurno najsklonija genetski uvjetovanim bolestima, nastaje jedan specifičan

oblik displazije kuka, a to je displazija čašice kuka.

Kod njih se uopće ne razvije čašica kuka ili pak u nedovoljnoj mjeri. Do sada nije definiran točan razlog nastajanja tog problema, no zasigurno je genetski uvjetovan. Stoga se već desetljećima provodi propisano dijagnostičko rendgensko snimanje kukova kod određenih pasmina.

Nažalost, svjedoci smo i manipulacija od strane nekih uzgajivača koji malverzacijama s rodovnicima i kujama koje dovode na rendgensko snimanje onemogućuju rigoroznu kontrolu i izlučivanje nositelja procesa iz uzgoja. Stoga je potrebno da mikročipiranje bude temelj identifikacije, a ne tetovaža. nimke kukova šaljemo na ocjenjivanje u Veterinarski fakultet u Zagreb, i ovisno o procjeni stanja kukova moguć je daljnji rasplod ili se pak zabranjuje.

Za bolest je specifično da se postupno razvija pa je možemo dijagnosticirati tek s 4-10 mjeseci. Također je specifično i to da jačina hromosti ne mora biti jednaka

S

Autoškola

Jesmo li svjesni opasnosti V

elik broj iskusnih vozača kada sjedne u automobil zaokupljen je i razmišlja samo o tome gdje za nekoliko trenutaka treba, ili je već trebao biti, koji posao i kako treba obaviti kako riješiti nagomilane probleme i sl. Nažalost, s iskustvom i godinama stupanj automatizacije pokreta i postupaka vožnje doseže tu razinu da nam to i omogućuje, a to često postaje kontraproduktivno. Svijest o tome da smo u prometu Boris Petrovečki, neprestano svake sekunde u ing. prometa životnoj opasnosti, nikada ne Stručni voditelj i predavač smijemo izgubiti. Moramo biti Autoškola PETROVEČKI svjesni da je prometna nesreća www.petrovecki.hr događaj na cesti koji se može tel: 042/233-244 dogoditi svakome od nas.

Nikada ne smijemo gledati na prometne nesreće kao na nešto što se događa drugima. Nikada ne smijemo gledati na njih kao na nešto što se događa onima koji ne poštuju prometna pravila i propise, prometne znakove i zakone. Istina da se njima događaju češće, ali mogu se dogoditi svakome. U prometu se život može izgubiti čak i ako smo sve dobro napravili, poštivali sva pravila i propise – ali netko drugi je pogriješio, a mi smo se baš u tom trenutku, baš na tom mjestu slučajno zatekli. Razina naše osobne odgovornosti za sigurno sudjelovanje u prometu uvijek mora biti adekvatna takvom riziku – iako često to i nije. Obično ne pridajemo dovoljan značaj i dovoljnu pažnju činjenici da možda baš sad, u ovoj vožnji koju smo započeli maloprije, možemo izgubiti život. Zamislite da hodate kroz minsko polje. Iako bi siguran put kroz njega bio označen, sva vaša pažnja, čula i osjetila bili bi maksimalno usredotočeni isključivo i samo na to. S druge strane, sjedamo u automobil i vozimo glave pune koječega, a brigu o opasnostima prečesto prepuštamo onom našem „automatiziranom sklopu“, što je izuzetno opasno.

veličini displazije. Jedina objektivna dijagnoza može se postaviti na osnovi rendgenskog snimanja, koje se mora provesti u sedaciji. o je potrebno kako bi mišići bili opušteni i dijagnoza bila objektivna.

Kao mjerilo za displaziju uvijek se uzima lošiji kuk.

Simptomi su vezani uz bolnost, koja nastaje kao posljedica bolesti pa će pas odbijati aktivnost, šepati, teško se dizati, nevoljko hodati po stubama itd.

T

Prognoza je dobra ukoliko se bolest dijagnosticira u samom početku, npr. s 8 mjeseci, i ukoliko ne uznapreduje u svojoj patologiji. Tada treba smanjiti aktivnosti, a hrani dodavati hondroprotektive. U svakom slučaju psi jake butne muskulature lakše će se nositi s problemom. No u najvećem broju

slučajeva, displazija je bolest koja uznapreduje, bez obzira na sve poduzete mjere liječenja i završava degenerativnim procesom s posljedičnom bolešću koju nazivamo koksartroza. Ono za čim se najveći broj veterinara povodi u liječenju bolesti su analgetici, no to nikada nije rješenje, budući da je efekt kratkotrajan i ne djeluje izravno na bolest. od pasa su kontraindicirani analgetici za ljude kao andol, aspirin, voltaren, brufen itd., jer vrlo brzo uzrokuju oštećenja sluznice želuca ili crijeva, s posljedičnim krvarenjima. Još su lošije dugotrajne terapije kortizonima, posebice u starijih životinja, zbog mogućih teških nuspojava. U našoj ambulanti, u liječenju mladih pasa s evidentnom displazijom i šepanjem primjenjujemo tzv. resekciju pektinealnog mišića, a u starijih pasa resekciju glave bedrene kosti. Obje kirurške metode opravdavaju svoju svrhu, jer je ugradnja umjetnog kuka za sada u Hrvatskoj nepristupačna metoda, a cijenom u inozemstvu za rijetko koji džep.

K

Hortikultura

Dnevnik vrtlarskog šegrta (2)

I

tako je to, hvala Bogu, prošlo, počeo sam raditi kao pločnik na istoj vrtlariji. Prije rada na vr tlar iji ili groblju u cik zore guravši natovarenu dvokolicu punu aranžmana i cvijeće na tržnicu Dolac često sam zasta o p red izlo g o m vaše trgovine i odlučio kupiti baš takvo odijelo te na Božić otići doma Franjo Pavetić nakon toliko godina. “Nije sramota raditi, Čekajte malo, probajte a kamoli u vrtu” ovo odijelo iz izloga - veli gazdarica te izvadi odijelo iz izloga. Tek sada sam primijetio da je ona plakala slušajući moju životnu priču. tišla je iz trgovine brišući suze maramicom, dok sam ja probao odijelo. ilo je kao skrojeno za mene, ponovo sam počeo živjeti! Gazdarica se vratila vodeći za ruke dvoje dječice od oko 12 godina te kaže: - Molim vas da od riječi do riječi ponovite njima ono što ste meni ispričali. Dok sam ja pričao djeci ona je zamotala odijelo, košulju i kravatu. avršivši, krenem gazdarici platiti. A ona veli: - Odijelo plaćate, a košulja i kravata je poklon moje dječice i mene. Uljudno radostan zahvalih svima, jedva suzdržavši suze što zbog sreće i dobrote ove gospođe neobuzdano naviraše. Zatvorivši za sobom vrata trgovine, nekoliko kapi suza neposlušno kliznu niz lice te na pločnik stopivši s ugaženim snijegom zagrebačkih ulica u predvečerje. utem sam ocu kupio tople čizme s visokim sarama, majci topao veliki rubac, a bratu puno slatkiša.

O B Z

P

38 Oglas

23. veljaÄ?e 2010.

Oglasi 39

23. veljače 2010.

BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK

Ravnatelj BOLNICE ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK raspisuje

NATJEČAJ

za popunjavanje radnog mjesta 1. LABORATORIJSKI TEHNIČAR – 1 izvršitelj/ica Uvjeti: - SSS, srednja zdravstvena škola za laboratorijske tehničare, - položen stručni ispit, - pokusni rad 30 dana, - ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme (za mjena za porodni dopust)

2. PRALJA – 1 izvršitelj/ica Uvjeti: - NSS ili NKV, - pokusni rad 30 dana, - ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme (zamjena za bolovanje i porodni dopust) Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Odjel za ljudske resurse, pravne i opće poslove 42244 KLENOVNIK, Klenovnik br. 1.

RAST d.o.o.

Zagrebačka 61, 42000 Varaždin, tel. (042) 658 900, fax. (042) 658 901 e-mail: rast@rast.hr, www.rast.hr

INVESTICIJSKO DRUŠTVO Na temelju ukazane potrebe objavljujemo

NATJEČAJ za prikupljanje ponuda radi zaposlenja jedne osobe na poslovima

VODITELJ RAČUNOVODSTVA Od kandidata se traži visoka ili viša stručna sprema, samostalnost u radu, iskustvo u obavljanju poslova u računovodstvu i spremnost za rad u dinamičnom poslovnom okruženju.

Uz ponudu treba priložiti životopis sa opisom dosadašnjeg radnog iskustva te dokaz o stjecanju visoke odnosno više stručne spreme (kopija diplome).

Ponude se primaju do 5. 3. 2010. godine na adresi sjedišta društva u Varaždinu, Zagrebačka 61, u zatvorenoj kuverti uz napomenu ”Za natječaj”.

REPUBLIKA HRVATSKA Varaždinska županija OPĆINA VINICA NAČELNIK Vinica, 19. veljače 2010.

Na temelju članka 46. Statuta Općine Vinica (Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 27/09. i 45/09.) načelnik Općine Vinica raspisuje Na temelju Odluke o davanju u zakup i korištenju poslovnih prostorija (“Službeni vjesnik Grada Varaždina” br. 5/98) društvo Varaždin Airport d.o.o. objavljuje

NATJEČAJ o davanju u zakup poslovnog prostora

NATJEČAJ za dodjelu nagrada najuspješnijim studentima I. Predmet natječaja: dodjela nagrada najuspješnijim studentima s prebivalištem na području Općine Vinica

I. Poslovni prostor daje se u zakup na rok od 10 godina.

II. Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 5.000,00 kn + PDV. U navedeni iznos nisu uključeni troškovi režija. Plaćanje zakupnine 4 mjeseca unaprijed.

III. Sudjelovati u natječaju mogu pravne i fizičke osobe koje uplate jamčevinu na žiro-račun društva Varaždin Airport d.o.o. 2484008-1104808060 poziv na broj – MB ili JMBG, te dokaz o izvršenoj uplati pošalju zajedno s ponudom koja mora sadržavati: • ime i prezime (za fizičke osobe), odnosno naziv (za pravne osobe) te prebivalište ili sjedište podnositelja ponude, • rješenje o upisu u trgovački registar ili obrtnicu s upisom djelatnosti za koju se natječe, • detaljniji opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru, • potvrda o nepostojanju duga prema Gradu Varaždinu (Upravni odjel za financije i proračun), • potvrdu mjerodavne porezne uprave kojom se potvrđuje da porezni obveznik nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, a koja ne smije biti starija od 30 dana od dana raspisivanja natječaja, • izjavu o prihvaćanju uvjeta natječaja.

IV. Ponuđači su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu mjesečne zakupnine za poslovni prostor po početnoj cijeni, a koja će se najpovoljnijem ponuđaču uračunati u obvezu plaćanja garantnog pologa odnosno zakupnine, a ostalim sudionicima natječaja vratiti u roku od tri dana od zatvaranja natječaja.

V. Ponude sa dostavljaju do 02. ožujka 2010. godine na adresu Varaždin Airport d.o.o., Varaždin, M.P.Miškine bb, s naznakom „Za natječaj-ne otvaraj“ . Otvaranje ponuda nije javno.

VI. Zakupodavac pridržava pravo da poslovne prostore iz ovog Natječaja ne dodijeli u zakup, te da poništi ovaj Natječaj u dijelu ili u cijelosti. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa poslovnog prostora nakon provedenog postupka odabira najboljeg ponuđača, gubi pravo na povrat jamčevine.

VII. Za uvid u navedene poslovne prostore potrebno je najaviti se u društvu Varaždin Airport d.o.o., telefon 091/357 - 0102.

II. Općina Vinica dodijeliti će povodom Dana Općine najuspješnijim redovnim studentima u akademskoj 2008/09. godini 6 nagrada u iznosu od 5.000,00 kn III Kandidati trebaju zadovoljiti slijedeće uvjete : - da su državljani RH - da imaju stalno prebivalište na području Općine Vinica u trajanju najmanje 5 godina - da imaju prosjek ocjena posljednje godine studija iznad 3,5 te da su redovno upisani u slijedeću godinu studija IV. Uz prijavu koja se dobiva u Jedinstvenom upravnom odijelu Općine Vinica, kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju : - presliku domovnice i osobne iskaznice ( ili potvrdu nadležne PU o prebivalištu) - ovjeren prijepis ocjena s posljednje godine studija i preslike stranica indeksa - potvrdu referade sveučilišta odnosno učilišta o redovnom upisu godine, vrsti studija (sveučilišni ili stručni studij) , trajanju studija (broju semestara) i godini upisa na studij V. Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u Jedinstveni upravni odjel Općine Vinica, Marčan, Vinička 5, zaključno do 22. ožujka 2010. godine Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

40 Zdravlje

23. veljače 2010.

DOZNAJEMO Ove godine 25. rođendan Društva psihologa Varaždin

Žgaravica

M

nogo ljudi svakodnevno ima žgaravicu.

Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vraćanje kiselog želučanog sadržaja u donji dio jednjaka. Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadutost i podrigivanje. dr.Mladen MAKITAN Klinička se slika razlikuje od internist, ravnatelj osobe do osobe, a različiti Poliklinike Živa uzroci mogu dovesti do istih tel. 042/303-979 ili sličnih simptoma. Neke Optujska 52, Varaždin osobe zbog takvih učestalih vraćanja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem dijelu jednjaka. Ako se promjene ne liječe u ovoj početnoj fazi, mogu nastati i teže posljedice kao što su čir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka. Ako promjene dugo traju, mogu nastati i kronične upalne promjene, pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poremećaja rak jednjaka, kada se sluznica donjeg dijela jednjaka zloćudno promijeni. Ako imate žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se učestalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih liječiti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ako ste stariji od 45 godina, svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primejrice već postojeći rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomoći kada se radi o jednostavnom povratu želučanog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa većina se takvih stanja brzo može popraviti, pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je otići liječniku.

Psiholog za psihoterapiju i savjete, a ne za lijekove Društvo psihologa Varaždin ima 53 člana iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kako se riješiti stresa, kako poboljšati roditeljske vještine, kako komunicirati, bile su samo neke od tema o kojima su prošli tjedan na javnim predavanjima i radionicama govorili psiholozi iz Varaždinske županije. Članovi Društva psihologa Varaždin time su se uključili u Treći tjedan psihologije u Hrvatskoj, i to u godini u kojoj obilježavaju 25. godišnjicu rada i postojanja Društva.

- Danas imamo 53 člana, psihologa i psihologinja koji rade u različitim područjima.

Mogu reći da su psiholozi danas prepoznati kao važan segment društva i sve više rade u različitim djelatnostima – rekla je predsjednica Društva Sanja Ježić.

Glavna razlika

Ipak, ljudi još uvijek često poistovjećuju psihologe i psihijatre. - Nerazlikovanje ovih struka u praksi odnosi se samo na jedan aspekt rada psihologa, a to je klinička i zdravstvena psihologija. Najjednostavniji način na koji možemo razlikovati psihologe i psihijatre u kliničkom radu

l

akše psihičke teškoće djelokrug su rada psihologa, a teški poremećaji psihijatra jest s obzirom na težinu poremećaja i pristup - navodi.

Pojašnjava da bi lakše psihičke poteškoće, počevši od partnerskih nesuglasica i konflikata, pa preko različitih

fobija i tjeskobe do lakših oblika depresije, trebao biti djelokrug rada psihologa.

Djelokrug psihijatara su pak teži psihički poremećaji poput shizofrenije i teških psihoza.

- Razlog ovakvoj podjeli je ponajviše u različitim pristupima. Psihijatrijski pristup uključuje tretman lijekovima i eventualnom psihoterapijom, dok se u radu psihologa isključivo koriste najrazličitiji oblici savjetovanja, psihoterapije, ali i relaksacijskih tehnika – kaže Sanja Ježić.

Problemi i svakodnevne nesuglasice ne trebaju se tretirati drugačije nego savjetovanjem,

s

vakodnevni problemi i nesuglasice trebaju se tretirati isključivo savjetovanjem naglašava. - U slučaju liječenja psihičkih poremećaja najadekvatnija bi bila terapija lijekovima uz stalnu psihoterapiju i savjetovanje, što bi zahtijevalo koordinirani timski rad obaju struka. Iako postoje zemlje koje su odobrile propisivanje lijekova psiholozima, u našoj zemlji to nije slučaj - otkriva.

- Imate li osobnih emocionalnih ili socijalnih poteškoća, želite ostvariti kvalitetne obiteljske ili partnerske odnose, trebate pomoć oko snalaženja u ulozi roditelja? Imate problema s ovisnostima ili nasilničkim ponašanjem člana obitelji, ili naprosto želite podići razinu kvalitete svog života? Obratite se bez oklijevanja nekom od psihologa u našoj zajednici – poziva predsjednica Društva psihologa Varaždin.

Savjeti iz ordinacije

Psihologinja Sanja Ježić, predsjednica Društva psihologa

Posjetite drustvo-psihologa-varazdin.hr Društvo psihologa Varaždin osnovano je 23. prosinca 1985. godine, a od 53 člana najviše ih radi u socijalnoj skrbi i školstvu. - U vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokoškolskim ustanovama i učeničkom domu radi 19 naših članova, a njih 15 je u socijalnoj skrbi. U zdravstvu nas je četvero, u industriji i na zavodima za zapošljavanje po troje, u vojsci dvoje, u samostalnoj djelatnosti četvero, a imamo i tri umirovljenika – navodi predsjednica Društva Sanja Ježić, koja radi na čakovečkom Zavodu za zapošljavanje, a njezino je glavno područje rada profesionalno usmjeravanje.

Povodom 25. obljetnice rada Društvo planira novo izdanje Almanaha, u kojem će predstaviti struku, područja djelovanja i kolege, a na predavanjima i tribinama će prezentirati teme iz psihologije zanimljive građanima. Želite li više doznati, posjetite njihovu web stranicu drustvo-psihologa-varazdin.hr, putem kojeg im možete postaviti upite i dati svoje prijedloge.

Potpis pod sliku

Tonzile (mandule) – liječenje i odluka o operaciji (2) oje su indikacije za tonK zilektomiju, odstranjenje nepčanih tonzila? To su

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

gnojni tonzilitisi koji se ponavljaju četiri do pet puta godišnje, a pretpostavljamo da su uzrokovani streptokokom, čak i ako na tonzilama nema promjena tipičnih za kronične promjene, i osobito ako se antibiotska terapija mora dugotrajno provoditi ili do tada nije bila uspješna. Zatim je to hiperplazija (uvećanje) tonzila, kao znak neprilagođene imunološke regulacije na

izloženost brojnim antigenima, također je indikacija za operativnu terapiju, osobito u djece. akve tonzile mogu otežavati disanje, gutanje i govor. Indikacija su lokalne komplikacije tonzilitisa - peritonzilarni apsces (gnojna upala koja se s tonzila širi u okolno tkivo) i parafaringealni apsces (gnojna upala koja se s tonzila širi dublje u okolne strukture) mogu se razviti kao posljedica infekcije virulentnim (izrazito patogenim) uzročnikom,

T

no češće su uzrokovani propadanjem obrambene funkcije tonzila i kao takvi su indikacija za operativni zahvat. Konačno, to je sumnja na tumor u starijih osoba zbog potrebe mikroskopskog pregleda tkiva, tj. patohistološke potvrde bolesti. ndikacije za adenotomiju, odstranjenje ždrijelne tonzile, tj. adenoidnih vegetacija su: kad ždrijelna tonzila ispunjava nosni dio ždrijela toliko da otežava disanje kroz nos - takva

I

djeca imaju karakterističan izgled lica (tzv. facies adenoidea), dišu na usta, noću hrču, imaju iscjedak iz nosa, poremećen govor (nazalni) i oslabljen sluh. onavljane upale nosa i grla, sinusa, bronha i srednjeg uha kao komplikacije uvećane faringealne tonzile. Osobito je važno odstraniti ždrijelnu tonzilu kod čestih gnojnih upala uha, jer ona svojim podražajem ili veličinom ometa dobru ventilaciju srednjeg uha preko Eustahijeve tube

P

koja spaja područje srednjeg uha s nosnim dijelom ždrijela. onzilektomija u odraslih osoba obično se izvodi u lokalnoj anesteziji, dok se tonzilektomija i adenotomija u djece provodi u općoj endotrahealnoj anesteziji. Zaštita antibioticima tijekom samog zahvata (perioperativna zaštita) primjenjuje se u bolesnika koji su preboljeli tonzilarnu sepsu, akutni glomerulonefritis ili akutnu reumatsku upalu zglobova.

T

Zdravlje 41

23. veljače 2010.

OBLJETNICA Deset godina rada Invalidskog društva ILCO siniša sović

KLENOVNIK

DRUŠTVO ILCO

Pomoć - Broj oboljelih od raka debelog crijeva stalno je u porastu, što mogu zaključiti po kontaktima s Kirurgijom varaždinske bolnice, iz koje nas nazovu kako bismo kontaktirali novooperirane – rekao je Ivan Kovačić, predsjednik Društva ILCO Varaždin u četvrtak. Ako pacijenti to žele, članovi Društva posjećuju ih po dolasku kući, daju podršku, pomažu pri nabavi pomagala i sa savjetima o stomi, umjetnom otvoru na trbušnoj stijenki za pražnjenje. Društvo ILCO Varaždin ima 90 članova, a njihove prostorije su u Križanićevoj 33. Tamo dežuraju od prvog do trećeg utorka u mjesecu od 9 do 11 sati, pa ih možete posjetiti ili nazvati na brojeve telefona 042/206-182, 042/306-165 ili 098/446-256.

Zadnji utorak u mjesecu rezerviran je za druženje, koje počinje u 17 sati.

KOLONOSKOPIJE

Prevencija Na proslavi 10. obljetnice Društva ILCO poseban gost bio je dr. Mladen Makitan, specijalist internist i ravnatelj Poliklinike Živa, koji je naglasio da su preventivne kolonoskopije iznimno važne u ranom otkrivanju raka debelog crijeva. - Ciljanim pregledima mogu se otkriti promjene koje nisu maligne, a koje se odstranjuju jednostavnim operativnim zahvatom.

Na taj se način sprečava da se karcinom uopće razvije za 10-ak godina – istaknuo je dr. Makitan i dodao da su šanse za izlječenje 96 posto ako se rak otkrije u ranoj fazi.

Hrabre žene Marija Škerbić, Štefanija Banfić i Ruža Flajšman (slijeva na desno): Nemojte se sramiti, recite liječniku za svoje tegobe

One su pobijedile rak Društvo ILCO Varaždin okuplja osobe liječene od karcinoma debelog crijeva

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad je prije više od pet godina počela primjećivati izostanak stolice i krvavu sluz, a uz to osjećati i bolni pritisak u trbuhu, Štefaniju Banfić bilo je sram o tome razgovarati s obiteljskim liječnikom.

Tek nakon osam mjeseci je 73-godišnja umirovljenica priznala što je muči, a samo tjedan dana kasnije doznala je da ima karcinom debelog crijeva.

Odlično smo!

- Odmah sam dobila uputnicu za kolonoskopiju kojom je otkriven mali tumor. Nakon operacije morala sam ići i na kemoterapije. Ostala sam bez kose i smršavila 18 kilograma.

Iako su me u Domu umirovljenika, gdje sam smještena, svi otpisali, nisam se dala, nego sam se uvijek šalila na svoj račun. Sada se osjećam odlično! Sudjelujem u svim aktivnostima, jedino mi je žao što zbog kuka ne mogu plesati – s osmijehom na licu

ispričala nam je u četvrtak vitalna gospođa Štefanija.

Ona je jedna od članova Invalidskog društva ILCO Varaždin koji su se taj dan okupili u restoranu Fontana, gdje je svečano obilježena 10. godiš-

p

rije nego joj je dijagnosticiran rak debelog crijeva, Ruža Flajšman je tri godine skrivala da krvari njica rada ove udruge koja okuplja osobe liječene od karcinoma debelog crijeva.

Bila je to nova prigoda da se svim stanovnicima županije ponovno uputi apel o važnosti preventivnih pregleda: pravovremenim odlaskom na kolonoskopiju moguće je spriječiti razvoj karcinoma.

Sram i strah

No, često je sram jači od straha. Potvrđuje to i primjer Ruže Flajšman, 74-godišnja-

kinje koja je pune tri godine skrivala da ima problema.

- Prvo sam počela malo krvariti, a na kraju više nisam mogla zadržati stolicu. Na operaciji sam završila prije 17 godina i danas mogu samo pokucati u drvo. Odonda sam redovno odlazila na kontrole, a lani sam bila i na kolonoskopiji. Sve je u redu, nikakvih problema nemam tako da sa zadovoljstvom obavljam dužnosti supruge, majke, bake i domaćice – našalila se gospođa Flajšman.

Vedrog lica dočekala nas je Marija Škerbić, 60-godišnjakinja, koja je na operaciji debelog crijeva 1997. godine bila, jednostavno rečeno, zbog zadebljanja, posljedice zračenja nakon operacije zloćudnog tumora na maternici.

- Tumor na maternici je otkriven dok sam imala samo 35 godina. Dali su mi godinu dana života, ali nikada nisam klonula, nikada nisam razmišljala o bolesti ili smrti.

Liječnici su rekli da me i to

Pravi lijek ”Dali su mi godinu dana života, ali nikada nisam klonula ili razmišljala o smrti.

Uvijek sam bila vesela.” održalo na životu. Danas najviše uživam u svoje troje unučadi – ponosna je gospođa Marija.

Tri hrabre žene ističu da sram od pregleda i kolonoskopije treba prevladati. A ako se suočite sa šokantnom dijagnozom, tada se prvo morate pomiriti s bolešću, a onda i nju prevladati. One su uspjele. One su pobijedile rak.

Nove pretrage za 60 ljudi Od 153-oje ljudi, koji su pregledani u Bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku u sklopu akcije “Korak ispred raka pluća”, njih 60 upućeno je na daljnju obradu. Štefanija Pintarić, dopredsjednica udruge “Kaj sad” koja je inicirala akciju preventivnih pregleda pluća, izvijestila je da su na pregledu bile 63 žene i 90 muškaraca, od čega 64 pušača.

- Od 153 pregledana, njih 36 upućeno je na funkcionalnu obradu pluća, 12 na kardiološku obradu, pet na internističku obradu, dvoje na ORL obradu, jedna osoba upućena je k fizijatru, a četiri osobe na bronhoskopsku obradu pluća. Akciju smatramo uspješnom ne samo zbog navedenih podataka, nego i zbog velikog odaziva ljudi. To je znak da je probuđena svijest ljudi i da neće zanemarivati simptome bolesti, nego će se prema potrebi javljati svome liječniku – navela je Štefanija Pintarić.

Svima koji su se željeli uključiti, a nisu ih više mogli primiti, zahvaljuje na razumijevanju.

- Bolnici Klenovnik veliko hvala na logističkoj potpori, prostoru i opremi, a ravnatelju na podršci i pomoći.

Hvala svim liječnicima i sestrama, djelatnici bolničke ljekarne, glavnoj sestri i ostalim djelatnicima, koji su sudjelovali u pripremi i izvedbi akcije. Također hvala ekipi rendgena Bolnice Klenovnik, te svima ostalima, koji su na bilo koji način pomogli ili željeli pomoći – zaključila je. (vms)

Zdravo srce Bolesti perifernih krvnih žila - arterija, vena i limfnih putova B

olesti perifernih krvnih žila dijele se na bolesti arterija, vena i limfnih putova. Bolesti perifernih arterija: tu se radi o okluzijskim bolestima (stanjima kod kojih dolazi do veće ili manje opstrukcije lumena krvne žile s posljedičnim smanjenim protokom kroz žilu, te upalnim bolestima različitih uzroka.

Okluzijske bolesti perifernih arterija manifestiraju se bolovima i grčevima u mišićima tijekom opterećenja, a brzo se smiruju u mirovanju. Kod znatnije uznapredovalih opstrukcija mogući su i bolovi u mirovanju, kao i pojava bolnih oštećenja kože na stopalima (kod bolesnika s dijabetesom te smetnje se mogu javljati kasnije i biti smanjenog karaktera zbog oštećenja živaca). Već jednostavnim

pregledom - pipanjem perifernih pulseva - može se postaviti dijagnoza oslabljenog protoka kroz krvne žile.Kod takvih smetnji potrebno je učiniti Doppler UZV perifernih arterija kojim se može ustanoviti stupanj suženja krvne žile, te mjesto suženja. Kontrastno snimanje perifernih krvnih žila, bilo klasično bilo CT-om ili magnetskom rezonancijom, potrebno je učiniti kod onih pacijenata kod kojih se predviđa aktivan daljnji pristup - kirurški zahvat ili angioplastika. Liječenje se u prvom redu provodi dnevnim programom vježbi, pažljivom njegom stopala, kontrolom razine kolesterola u krvi, prestankom pušenja. Kod bolesnika s teškim smetnjama ili dokazanim značajnim smanjenjem protoka kroz arterije

potrebno je učiniti ili kirurški zahvat premoštenja ili kod onih kod kojih je to moguće angioplastiku uz postavljanje umetka - stenta. Arterijska ambolija je hitno stanje naglo nastalog začepljenja krvne žile koje nastaje zbog otkinuća postojećeg tromba (ugruška) i njegovog zaglavljivanja u užem dijelu krvne žile.

Javlja se kao iznenadna bol ili gubitak osjeta u ekstremitetima bez prethodnih smetnji. Fizikalnim pregledom kod tkovih stanja nađe se odsutnost pulsa ispod mjesta začepljenja. Liječenje je najčešće kirurško s odstranjenjem embolusa, ili rjeđe trombolitička terapija - lijekovima za otapanje ugrušaka. Vazospastični poremećaji: stanja kod kojih dolazi do spazma odnosno stiskanja krvnih žila

što se manifestira tzv. Raynnaudovim fenomenom; kod izlaganja prstiju hladnoći javlja se trofaznost promjena - bljedilo prstiju praćeno cijanozom, plavljenje i potom crvenilo. Smetnje su obično benigne, a u terapiji je dovoljno najčešće takve udove dobro utopljavati, ne izlagati hladnoći ili eventualno posegnuti za medikamentoznim liječenjem, najčešće blokatorima kalcijskih kanala.

Thrombangiitis obliterans (Bürgerova bolesti) bolest je koja se pojavljuje kod mladih muškaraca koji su teški pušači, a zahvaća i gornje i donje ekstremitete. U osnovi, radi se o neateromatoznoj upali vena i malih arterija s ulceracijama i gangrenama prstiju. U terapiji je bitan prestanak pušenja.

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

23. veljače 2010.

Trudnoća

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Glumica i diplomatkinja Mirjana Bohanec-Vidović

Kako ublažiti bolove?

Z

a mnoge žene lijekovi su zadnja metoda ublažavanja bolova uzrokovanih trudovima. ko očekujete prvo dijete, možda i ne znate koliko ste boli sposobni podnijeti. itno je da se upoznate s mogućim načinima ublažavanja bolova. Vrlo je važno znati kako strah djeluje na trudove.

Martina Šebijan ko ste uplašeni, licencirani voditelj vježbi i tijelo proizvodi tjelesnih aktivnosti za trudnice, hormon adrenalin, prenatalfintess@gmail.com što izaziva reakciju “borba ili bijeg”. o sve utječe na vaš krvotok, dišni, genito-urinarni, koštani sustav itd. ovisuje se razina šećera u krvi, krvni tlak i usporava se probava. Posljedica je pojačavanje bolova i usporavanje napredovanja trudova. ritiskom djetetove glavice na vrat maternice proizvodi se hormon oksitocin.

Njegovim se oslobađanjem određuju kontrakcije tijekom trudova. ijelo u stanju stresa proizvodi endorfine. Kad trudovi počnu, razina endorfina u tijelu poraste kako biste lakše izdržali bolne kontrakcije. ko ste uplašeni, adrenalin će spriječiti stvaranje oksitocina i endorfina. ako biste ublažili bolove u donjem dijelu leđa, možete upotrijebiti aparat TENS. Pomoću njega se blokiraju receptori boli, pa je koristan na početku trudova. asaža je jedan od najjednostavnijih i najstarijih načina ublažavanja boli. Masaža smanjuje napetost, a time i intenzitet boli. itno je da pokreti budu ritmični, ali raznovrsni.Općenito je pravilo da polagana masaža smiruje, a žustra stimulira. vrsti, ali blagi pokreti površinom dlana u smjeru srca ublažavaju napetost. a bi se potaknulo stvaranje endorfina, masažu treba izvoditi najmanje 20 minuta. nanjem o različitim metodama za ublažavanje bolova ojačat ćete svoje samopuzdanje. Dobro je da znate kakve tjelesne posljedice izazivaju strah i tjeskoba na trudove. Bol je važan čimbenik tijekom poroda. Stoga psihičkoj pripremi posvetite dovoljno vremena.

A B

A T P P T

A K

M B

Č D Z

Moj moto - optimizam Svi je se sjećamo iz filma “Tko pjeva, zlo ne misli”, no Mirjana je ostvarila i uspješnu diplomatsku karijeru Piše: GORDANA IGREC

ZAGREB - U “Malim ženskim razgovorima” ugostili smo opernu pjevačicu i glumicu u kultnom filmu “Tko pjeva zlo ne misli”, koja je odigrala ulogu Ane Šafranek, umirovljenu diplomatkinju koja je još uvijek vanjska suradnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i vanjska savjetnica ministra za kulturu, rođenu Zagrepčanku Mirjanu Bohanec.

Mirjana Bohanec se prije 17 godina oprostila od karijere operne pjevačice i krenula u diplomatske vode. Za doprinos u diplomatskoj službi u kulturi dobila je u Beču rijetko priznanje, orden predsjednika Republike Austrije Klestila.

Kasnije je nastavila karijeru na mjestu generalnog konzula u Hamburgu gdje je ostala do 2000. godine. Za nagrade koje je dobila u životu kaže da nikad nije o tome razmišljala kao nešto što bi joj bilo važno te da joj je važnije da je se ljudi još uvijek sjećaju.

Brojne nagrade

No, ipak bilježi nagrade kao najbolji student na Glazbenoj akademiji, nagradu Milke Trnine koju posebno cijeni, nagradu grada Zagreba i naravno srebrni križ s lentom austrijskog predsjednika. Ne ustručavajte se zaviriti u male ženske tajne Mirjane Bohanec koja nam je diskretnim šarmom, ljupkošću i nesvakidašnjom jednostavnošću odškrinula vrata svojeg malog ženskog svijeta i otkrila svoje najromantičnije trenutke u životu, svoje uzore, ali i to kako i s kime provodi slobodno vrijeme i bez čega ne izlazi iz kuće...

Jutro započinjete sa...

Nescafeom. Imam niski tlak, pa onda si prvo u jutro smije-

Drago mi je što sam ostavila pečat u hrvatskoj kulturi, ističe Mirjana Bohanec-Vidović

šam Nescafe.

Vaš moto u životu?

Biti optimist!

Vaš uzor u životu?

Moja mama. Što je za vas majčinstvo?

Ja nažalost to nisam doživjela, ali imam djecu i unuke mojeg supruga koje obožavam i oni mene vole. Mislim da je to nešto što bi se trebalo malo više poticati, isticati, iako sada se pokazuje dosta podrške mladima da imaju što više djece, da se natalitet popravi u Hrvatskoj.

Jer to je nešto što ja mislim da je nenadoknadivo, jedna ljubav majčinska ili djeteta prema majci. Ja sam, primjerice, moju mamu obožavala. Mislim da je to nešto najljepše u životu što čovjek može doživjeti. Što je za vas u životu bio najveći uspjeh?

Teško mi je to reći. Moj najveći uspjeh je bio to kad je moja mama rekla: “Ovo je dobro”, a nije me kritizirala. Volim što sam na neki način ostavila barem jedan mali, mali ulog,

mali pečat u hrvatskoj kulturi i kroz film i kroz operno djelovanje i kroz svoje diplomatsko djelovanje upravo na području kulture.

Vaš najdraži film?

Jedan film koji se vrlo rijetko prikazuje, a to je britanski film “Becket”.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Može biti da je to tako, ali koliko god bi žena bila uspješna, ako to nije i muškarac onda to ne bi moglo puno utjecati. Ja mislim da je najbolja kombinacija kad se nadopunjuju. Što je najvažnije u braku?

Razumijevanje i potpora.

Iz kuće ne izlazite bez...

Nesesera.

Iz takta me mogu izbaciti...

Zločesti ljudi.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Robertom Redfordom. Što nikad ne biste oprostili?

Ja mislim, ako razmišljamo o

Frizerski salon Šiške

N Š

Marijana GREGURIĆ

Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

ekoliko pramenčića odrezanih kraće od ostatka kose može naglasiti pojedine dijelove lica i odvući pažnju s drugih koje smatrate manje privlačnima. iške ublažavaju nepravilnosti lica, a ako niste sigurni koji oblik i stil šiški odabrati, neka vas inspiriraju zvijezde. Dokaz da šiške ne moraju biti samo gnjavaža na koju trošimo dragocjene jutarnje minute dokazuju šiške Jennifer Aniston, preduge s razdjeljkom po sredini i ostatkom kose skupljenom u rep, dobro će izgledati na većini žena s ravnom kosom. Još jedan razlog zašto su idealne je da vam sušilo za kosu nije potrebno. Sjajne duge šiške s razdjeljkom po sredini daju licu širinu i trebaju završavati točno iznad obrva.

Jedine osobe kojima šiške u većini slučajeva ne stoje su djevojke s okruglim licem i kovrčavom kosom. ovom slučaju šiške često mogu predstavljati samo gnjavažu koja naglašava nedostatke okruglog lica. U svakom slučaju, hrabro naprijed i odrežite već te šiške!

U

ljubavi, ako se jako voli, onda se sve može oprostiti. Ako govorimo o svijetu općenito, onda bih mogla reći da ne mogu podnijeti zločeste ljude.

Mislim da se svako zlo jednog dana vrati. Što nikad niste u životu učinili, a željeli biste?

Moji snovi su bili uvijek, jako puno putovati. I to mi se djelomice ostvarilo, jer sam u svojoj umjetničkoj karijeri jako puno putovala. Ali meni to još uvijek nije dovoljno, a to su istočne zemlje, Kina i Japan i Južnu Ameriku. Eto, to si želim, ako stignem skupiti novaca i energije, jednog dana posjetiti.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Teško pitanje! Mislim da je važna iskrenost. Zadržati svoju osobnost i ne odstupati od toga.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad sam prvi put u životu ugledala mog sadašnjeg supruga. Oči u oči.

Ženski svijet 43

23. veljače 2010.

MODA Svaka žena mora imati nakit za posebne prigode

Nakit naš svagdašnji Dermatolog Atletsko stopalo uljepšava ženin izgled A Proizvođačka industrija toliko je napredovala da se danas pravi nakit može sasvim lako zamijeniti onim koji se prodaje kao “obična” bižuterija Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Svi znamo da su dijamanti najbolji ženini prijatelji, no u nedostatku boljega žene će danas pribjeći bižuteriji.

I doista, proizvođačka industrija je toliko napredovala da lažni dijamanti lako mogu zamijeniti one prave.

Po mjeri

Usput, danas postoji velik broj prodavaonica s nakitom u kojima ćete pronaći nešto po vašoj mjeri. Dapače, u takvim prodavaonicama možete pronaći i nakit od poludragog kamenja poput jantara, topaza ili mjesečevog kamena

koji će uvjerljivo zasjati baš u pravom trenutku.

Nije više potrebno ni izdvajati veliku količinu novca za skupocjeno prstenje jer nje-

Danas je nakit lako dostupan u raznim specijaliziranim prodavaonicama

gove jeftinije replike izgledaju dosta uvjerljivo.

Nakit obavezno stavite kada na sebi imate neku jednostavnu i jednobojnu kombinaciju jer ćete na taj način podići cjelokupni izgled.

Možete odabrati komplet naušnica i ogrlice te će tako i

najjednostavnija kombinacija izgledati odlično.

No, kada izlazite van dopustite si bogatiju kombinaciju nakitom. Dakle, za dobar izgled, kada je nakit u pitanju, možete s malo novaca učiniti čuda. Samo pravac u bižuterije.

www.regionalni.com

v

elik je izbor nakita od poludragog kamenja u prodavaonicama

tletsko stopalo je vrlo česta infekcija stopala, koju „zaradi“ svatko, barem jedanput tijekom života. Češće se pojavljuje kod adolescenata i odraslih muškaraca, no isto se tako može razviti i kod žena i djece. Unatoč relativno jednostavnom liječenju, infekcija se može često ponavljati.

Uzročnici atletskog stopala ili gljivične infekcije nogu jesu vrste gljiva koje izuzetno dobro rastu i razmnožavaju se na Sanja PETEK-MODRIĆ površini ljudske kože, osobito dr. med. specijalist na stopalima. Najbolje rastu u dermatovenerolog tamnoj, vlažnoj i toploj srediKralja P. Krešimira IV. 41 a, ni; pa je tako stopalo, zatvoVaraždin 042/302-080 reno u cipelu, njihovo idealno hranilište. Čovjek se najčešće zarazi hodajući bos. Osobito im pogoduju topla i vlažna stopala odnosno kada koža ostaje vlažna nakon kupanja, plivanja ili vježbanja. Promjene na koži se očituju u obliku crvenila, ljuštenja ili čak pucanja kože. Ponekad mogu biti prisutni i „mjehurići“, te izraziti svrbež kože. Vrlo često se i između pojedinih prstiju nogu vidi crvenilo, ljuskanje i pucanje kože „do živog“. Nakon kože, gljivična infekcija često zahvati i nokte. Oni postaju zadebljani, deformirani i bolni.

No, s obzirom na to da slične promjene na koži pa i noktima mogu biti posljedica i nekih drugih bolesti (npr. psorijaze, alerg. dermatitisa...), savjetuje se pregled kod dermatologa. On će uz pomoć uzorka uzetog s površine kože, moći potvrditi je li riječ o gljivičnoj infekciji, te savjetovati odgovarajuću terapiju. Ona u većini slučajeva podrazumijeva primjenu krema na oboljelim područjima, a u iznimnim slučajevima (osobito ako su zahvaćeni i nokti) i uzimanje tableta.

Od preventivnih mjera važno je sušenje kože nakon kupanja, plivanja i sl. Preporučljivo je nošenje zračne i ne pretijesne obuće od prirodnih materijala te pamučnih čarapa koje dobro upijaju vlagu.

Dora Markotić- voditeljica škole za modele - djecu

Starta škola za modele djecu - Evolution kids VARAŽDIN - Varaždinska modna udruga Evolution, koja je prošle jeseni uspostavila Školu za modele, sada pokreće i školu za modele - djecu pod nazivom „Evolution kids“.

Voditeljica škole za male manekene bit će aktualna Miss sjeverozapadne Hrvatske i prva pratilja Miss Hrvatske Dora Markotić, a u radu će joj pomoći pedagoški stručnjaci te članovi Udruge.

Evolution kids počinje u utorak, 23. veljače, u 19 sati u prostorijama Tehnološkog parka u Varaždinu, Zagrebačka ulica bb. Škola će se održavati utorkom i četvrtkom od 19:00 do 20:00 sati.

Zainteresirani se mogu prijaviti kod Dore Markotić na mobitel 091/7996-900, na e-mail dora_markotic@ hotmail.com ili osobno svaki dan u terminima održavanja nastave.

44 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

23. veljače 2010.

ŽENE NA POSLU Varaždinska knjižničarka Janja Kelava

Tips and Tricks (4)

“

Bimanualni pregled” (palpatorni pregled) je gotovo u pravilu nelagodan samo u jednom dijelu - prilikom pomicanja maternice i jajnika s jajovodima. No može biti i bolan ukoliko se radi o nekim bolestinavedenih strukDr. Aleksandar ma tura.

JUKIĆ dva prsta desne spec.ginekologije i ruke u rodnici s porodništva istodobno postavljenim prstima lijeve ruke iznad pubične kosti, ispitivač dobija brojne podatke: o položaju, veličini, obliku te gibljivosti maternice u maloj zdjelici. tri četvrtine slučajeva maternica je orjentirana «sprijeda» te je pregled i manje osjetan. otom slijedi pregled jajnika: ginekolog obostranim dubljim pritiskom lijevo i desno od maternice dobija uvid u nalaz na jajnicima: o njihovom položaju, veličini te pokretnosti u zdjelištu. o je ujedno i završni dio standardnog ginekološkog pregleda. Ultrazvučni pregled obično slijedi nakon toga, no realno gledano, nije ga neophodno svaki put raditi jer opisanim postupcima ginekolog može sa sigurnošću isključiti postojanje kakve fizičke bolesti na ginekološkim organima. akon pregleda slijede zaključci odnosno tek tada ginekolog može cjelovito odgovoriti na vaša pitanja i dati svoj nalaz, no nije uvijek tako. ijeli niz stanja i smetnji može zahtijevati dodatne pretrage.

One su nerijetko samo laboratorijske, dakle, zaključci se mogu dobiti iz rezultata vađenja krvi ili iz urina. atkada je nakon provedene terapije, posebno ukoliko se radi o infekcijama, potrebno ponoviti u kraćem vremenskom razmaku samo dio cjelovitog ginekološkog pregleda. raktično je za kraj ostaviti sva svoja pitanja – kada vam ginekolog može dati jasne odgovore o vašem intimnom zdravlju. inekološki pregled može katkada biti i odličan početak za otkrivanje nekih sistemskih bolesti (npr. poremećaj rada štitnjače) koje su izvan domene naše struke.

S

U P T

Janja Kelava ističe da u današnje vrijeme ljudi jako puno čitaju

Suvereno vlada fondom od oko sto tisuća knjiga Knjiga koju Janja Kelava nije ispuštala iz ruku je “Kome zvono zvoni” E. Hemingwaya, a uz knjižničarstvo, završila je i studij francuskog te španjolskog jezika Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com

VARAŽDIN - Ako doživim mirovinu, neću uspjeti sve knjige uzeti u ruke jer u knjižnici “Metel Ožegović” na policama imamo sveukupno preko 100

C

P

G

Knjižnica i jezici

Iako je isprva upisala studij francuskog i španjolskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na trećoj je godini odlučila dodatno upisati knjižničarstvo. - Već tada sam vidjela da francuski i španjolski jezik nisu dobra kombinacija za zapošljavanje u školi pa sam se odlučila na upis studija knjižničarstva - objašnjava Janja kojoj su i dalje jezici druga ljubav.

Radi kao turistički vodič ili daje instrukcije djeci kod kuće.

No, rad u knjižnici ono je što najviše voli. - Ima više segmenata rada u knjižnici, od rada

N

K

tisuća jedinica građe - rekla je knjižničarka Janja Kelava koja već četrnaest godina radi u nadaleko poznatoj i cijenjenoj varaždinskoj knjižnici te se i više nego dobro snalazi u nepreglednom nizu knjiga.

Kozmetički

savjeti

s korisnicima, pozadinskog, stručnog rada do suradnje s brojnim školama i stručnog usavršavanja - rekla je Janja Kelava dodajući da se u današnje vrijeme puno čita.- Možda je tome pridonijela i teška

i

splati se kupovati rječnike, atlase i enciklopedije, kaže Janja ekonomska situacija pa ljudi ni nemaju novaca za izlazak, a u knjižnici mogu uvijek pronaći knjigu koja će ih okupirati ističe simpatična knjižničarka.

Ona sama u posljednje vrijeme i ne stigne puno čitati jer je kod kuće čeka dvoje djece pa s njima prolazi školsko gradivo, a pjeva i u zboru Chorus Angelicus. Njen jedanaesto-

godišnji sin Josip posebno voli čitati enciklopedije i zabavno štivo iz matematemike, a četverogodišnja Barbara sama izmišlja priče. Morali smo je pitati i koja joj je knjiga najdraža. - Teško se odlučiti za samo jednu knjigu, no prva knjiga koju nisam ispuštala iz ruke, kada sam je počela čitati, je knjiga Ernesta Hemingwaya “Kome zvono zvoni?” - rekla je Janja dodajući da je velika prednost posuđivati knjige iz knjižnice. - Isplati se kupovati rječnike, atlase, enciklopedije, ono što je uvijek potrebno i dobro da vam se nađe pri ruci, dok se beletristika kupuje, ali zatim često i stoji na policama - kaže Janja otkrivajući nam još jednu zanimljivost. I njena majka Božica Kudumija bila je knjižničarka pa je tako i ljubav prema knjigama prenijela na svoju kćer Janju.

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pobijedite zimsku depresiju

B

lagdani i praznici su već daleko iza nas.

U to vrijeme nauživali smo se u hrani, slobodnom vremenu i obitelji. Vaše tijelo je dobilo koji kilogram viška što vas čini nezadovoljnima. Ili ste zimovali na visokoj nadmorskoj visini, gdje vam se koža isušila zbog hladnoće, snijega i sunca. Pokvario vam se ten, pojavili su se prištići ničim izazvani.

Sve to utječe na vaše raspoloženje htjeli vi to ili ne. Nemojte dati da vas zbog svega toga preuzme depresija nego uzmite stvari u svoje

ruke i pokušajte sve to vratiti kao što je bilo.

Vježbom, bilo na fitnesu ili kod kuće, rezultata će zacijelo biti. Uz to je vrlo dobro ubaciti anticelulitne masaže za donji dio tijela. Time ćete djelovati direktno na celulit, a i cirkulacija će biti definitivno poboljšana. Pospješit ćemo protok krvi i kisika na dijelovima koje tretiramo, ubrzati metabolizam i stimulirati limfu koja izbacuje toksine iz tijela. Masažom ćemo učvrstiti kožu koja je postala mlohava.

Muče li nas prištići, prvi korak u tretiranju

takve kože lica je klasično čišćenje lica koje se radi u kozmetičkim salonima. Tim tretmanom pore lica očistimo od viška masnoće i nečistoće te saniramo upalne procese. A ono što će ukloniti kronični umor i mišićnu napetost je masaža. Klasičnom masažom otklonit ćete bolove u mišićima, a uz to se i opustiti. Mirisne esencije koje se nalaze u masažnom ulju opustit će vam cijelo tijelo, nahraniti suhu kožu, a istodobno je učiniti glatkom i zategnutom.

Ženski svijet 45

23. veljače 2010.

Poznata Konavljanka Tereza Kesovija opet pjeva u Varaždinu!

Započela je prodaja ulaznica za koncertni spektakl koji će Varaždincima prirediti Tereza

VARAŽDIN - Nakon čak 30 godina, najveća glazbena diva s naših prostora Tereza Kesovija održat će svoj solistički koncert u Varaždinu, i to u spor tskoj dvorani Graberje, uoči Dana žena, 7. ožujka s početkom u 19 sati.

Jedinstvena i neponovljiva Tereza svojim će varaždinskim koncertom obilježiti veličanstvenih 50 godina glazbene karijere, a svojoj će vjernoj i mnogobrojnoj publici podariti nezaboravne glazbene trenutke uz pratnju vrhunskog trija, dok će joj se u nekoliko izvedbi pridružiti i dragi joj estradni kolega Jacques Houdek.

Za Dan žena

Posjetitelji mogu očekivati dvosatnu glazbenu poslasticu, uz mnoštvo Terezinih legendarnih hitova kao što su Larina pjesma, Sunčane fontane, Prijatelji, Nono i mnoge druge.

Organizator MBI d.o.o.

L

arina pjesma, Sunčane fontane i Prijatelji, samo su neki od njezinih hitova poziva sve vjerne poklonike Terezine glazbe da na vrijeme nabave svoje ulaznice vrijednosti 70 i 80 kuna za parter i tribine (sva su mjesta sjedećeg tipa) te VIP parter

Diva domaće glazbene scene nakon tri desetljeća opet pred zahtjevnom varaždinskom publikom

ulaznice po 150 kuna, a to mogu napraviti na sljedećim prodajnim mjestima – TISAK (varaždinski Korzo i HNK), preko sustava E VENTIM (online www.eventim.hr) ili putem poslovnica Generalturista, Adriatica.net, Dallas

Music Shop te na dan koncerta na blagajni dvorane od 18 sati.

Jedinstveni kulturni događaj održat će se pod generalnim pokroviteljstvom Autocentra Kos i pokroviteljstvom Grada Varaždina, Ville

Rab i Hotela Turist, te uz medijsko pokroviteljstvo 7Plus Regionalnog tjednika.

Sve informacije možete pronaći na www.mihovilbek.com ili dobiti putem maila mihovil.bek@gmail. com!

Aromaterapija

Četiri prosta glagola i filharmonija Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

Pogled u svijet iz ženske perspektive

KONCERT GODINE U dvorani Graberje 7. ožujka u 19 sati

N

e znam je li ikad napravljeno ispitivanje o tome koliki je broj onih muškaraca koji uvijek imaju čiste, uredne i mirisne ruke. Stvar je na prvi pogled banalna, jer tko uopće u ovoj općoj krizi razmišlja o vodi i sapunu?

Bitna su četiri glagola za sveopći opstanak ljudske vrste a to su: jesti, raditi, je*ati i spavati. Sve ostalo je filharmonija! A meni je baš zanimljivo razmišljati o tim sitnim stvarima.

Finesama. Suzvučjima. Promatrati ih, pratiti, otkrivati poruke koje odašilju.

Ruke su kao stvorene za to. Samo treba kužiti te fore... ecimo, kad je crveno na semaforu, iz svog auta krajičkom oka gledam što rade oni do mene, ili u autu iza mene. Prvo spazim ruke. I, kako svi ti uglađeni muški vozači, bez kompleksa, zavaljeni u sjedalo, kopaju nos! Pritom se ne koriste ni platnenom ni papirnatom maramicom, nego – prstom. A ono što ne iskopaju na prvom, dovrše na drugom semaforu. Koja im je to uživancija? Bljak. centru grada još ljepši prizor. Šetajući par se razdvojio. Dama je polako produžila prema Korzu, a gospodin je diskretno stao uz zid palače na uglu Kranjčevićeve i počeo ju zalijevati vlastitim šmrkom!!! Onda je, uobičajenom muškom kretnjom, stresao suvišne kapljice, zakopčao šlic, poravnao šal, sustigao damu te, rukom pod ruku, odšetao s njom u kavanu.

Kakav prizor? Pravi mali Beč! ok sam otpijala prvi gutljaj svoje kave, pogled mi se zaustavio na frajeru nasuprot mene. Iako se svojom cijelom pojavom izdvajao od ostalih, njegove su ruke govorile mnogo više.

Bile su prave muške, čvrste, jake, a suptilne, kao i pokreti kojima bi s vremena na vrijeme promiješao capuccino. Onda je jednu ruku položio na rukonaslon fotelje, a drugom podbočio bradu, opušteno uživajući. Nimalo feminizirane, ruke su mu bile uređene, fine, naprosto lijepe. I zasigurno tople.

Mirisne. Onakve zbog kojih zadrhtim kad ih osjetim na svom obrazu, kad mi dodirnu usne, poravnaju kosu, kad mi pomiluju vrat i spuštaju se niz moje tijelo ili kad me zgrabe, divlje i pomamne, u strastvenoj ljubavnoj ekstazi.

Zapravo, ruke su prava enigma. Kao i ljudi. Treba ih znati otkrivati...

R

U

D

Voli vas vaša Diva

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Eterično ulje đumbira Đ umbir djeluje pozitivno na cijeli organizam, što ga je i svrstalo u grupu ljekovitog bilja. Veliki broj prirodnih lijekova sadrži đumbir, a poznat je još od davnina – još prije 3000 godina koristio ga je Konfucius, u azijskoj i kineskoj kuhinji je nezamjenjiv, a Kinezi tvrde da produžuje život. terično ulje đumbira odličan je tonik za cijeli organizam, a pogotovo za probavni sustav – pomaže kod loše probave, mučnine, nedostatka apetita, nadutosti, proljeva i trovanja hranom.

Preventivno je sredstvo protiv infarkta, dokazao se i protiv morske bolesti i protiv mučnine na putova-

E

nju. Djeluje analgetično, smiruje bolove u mišićima i reumatske bolove, pomaže kod prehlade, katara.

Djeluje stimulirajuće i ima blago afrodizijačko djelovanje, motivira, potiče odlučnost, budi snagu i jača energiju. Koristan je i u terapiji alkoholizma. umbir sadrži i detoksikološka svojstva, pa ga se preporučuje piti kao čaj, naročito za vrijeme “proljetnog čišćenja” tijela od nataloženih “otrova” tijekom teških zimskih i blagdanskih obroka, jer pomaže razgradnju masnih stanica. U mješavini s drugim uljima, odličan je dodatak za bolne mišiće.

Đ

Marija Nekić Aromamaser

46 Mali oglasi KUĆE KUĆU katnicu u Gornjem Kuršancu s okućnicom od 3000 m², odmah useljivo, svi priključci, cijena 75.000 € M N N E K R E T N I N E , Č a kove c , te l / fax : 0 4 0 / 3 9 1-3 7 3 , mob:098/426-917 ozn.10c KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije.

Mob.091/630-9630 ozn.337b VIKENDICU i jednosobni stan, blizina V. Toplica, na jednoj parceli, povoljno prodajem.

Tel.042/647-098, 091/553-0957 ozn.5698 KUĆE POVOLJNO! Kuća u Milke Trnine 130 m² i 400 dvorišta i kuća u Jalkovečkoj (bliže centru) 1000 m² i 605 dvorišta, novogradnja 200 m² u Zinke Kunc! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICA! Turčin 100 m² - 65.000 €, Jalkovcec 120 m² 64.000 €, Kneginec Donji od 100 m² - 57.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Dugi Vrh 30 m² i 900 dvorišta i Halić 40 m² i 1000 okućnice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Poslovni prostor u poduzetničkoj zoni Jalkovec novogradnja od 500 m² i 1000 okućnice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: B. Slukan, Masarykova, Režekova, Filićeva, F. Košćeca, Uska, O. Price, V. Žganca…

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Trnovec, Petrijanec, Križanec, Ivanec, G. Kneginec, D. Kneginec, Hrašćica... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Preko 150 nekretnina! Provjerite:tel /fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c POSLOVNI prostor oko 300 i 750 m² sa servisno uslužnim i kancelarijskim prostorom u Vž. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆE u Vž i okolici! Izdvajamo: Trenkova, Varteksova, Dravska poljana, Nedelišće, Horvatsko… Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c HITNO! Tražimo kuću u užem centru Vž (može i za rušenje) sa min. dvorištem 500 m², za poznatog kupca. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c POSLOVNO stambene kuće od 70, 200, 600 m²… prodajemo, u centru Vž, pogodne za luksuzne kafiće, restorane, banke, osiguranja, poliklinike. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆA u Madaraševcu sa gospodarskim zgradama,priključcima s t r u j o m i v o d o m . Te l .

042/834-251 ozn.6d VEĆA kuća u Hrženici, sa stru-

jom i vodom, prodajem ili iznajmljujem. Tel.042/834-251 ozn.6d

m² i trosobni 69 m²odličan raspored! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

STARIJU kuću u Žigrovcu, papiri uredni, struja, voda, prodajem.

Mob.091/508-4031 poslije 18.00 h ozn.5713

SUPER PRLIKA! Prekrasno uređeni dvosobni stan 56 m² u Braće Radić 56 i trosobni 65 m² u Zrinskih i Frankopana, postoji mogućnost zamjene za kuću! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

VINOGRAD s vikendicom u Vinici, prodajem. Mob.098/1725-338 ozn.376b KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.851e NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5740 KUĆA u Klenovniku, povoljno.

Mob.098/1944-690 ozn.5741 NOVA kuća u Hrašćici, veliko dvorište, super uređena, 168.000 €, moguća zamjena za stan.

Mob.095/9011-382 ozn.5749

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 857e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.853e NOVOGRADNJA ispod cijene!

Grabanice - jednosobni 37

JEDNOSOBNI! Garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj, u Dravskim Vrtovima 25 m², jednosobni 35 m² u Supilovoj, 35 m² u Zagrebačkoj (kraj Perle)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno! Grabanice - 42 m²- dvosobni, 56 m²trosobni, 114 m²- četverosobni s garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI ispod cijene! Trosobni novogradnja- Jalkovečka 80 m² i trosobni 76 m² novogradnja u Supilovoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI novogradnja: Grabanice 31,33 i 39 m²,Dravska 27 i 35 m², Supilova 40 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Supilova 30 m², Vukovićeva 30 m², Z. i Frankopana 32 m² 26.000 €, Zagrebačka 33 i 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Z. i Frankopana 35 m² , Režekova 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakošćanska 40 m² 36.000 €, Preloška 45 m² .

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

23. veljače 2010.

RESTORAN “ F O N T A N A – CRNKOVIĆ “ VARAŽDIN, Kućanska 19 “IDEAL COMMERCE “ d.o.o.

VARAŽDIN, Z. i Frankopana 16

PRIMA U RADNI ODNOS VKV ili KV KUHARA ili KUHARICU - 2 izvršioca - u obzir dolaze inventivne osobe sa organizatorskim sposobnostima i iskustvom na pripremi jela za organizirane svečanosti.

KUHINJSKI RADNIK - 1 izvršioc - poželjno iskustvo na pripremi namirnica i obavljanju jednostavnih poslova u kuhinji Molbe sa kratkim životopisom slati na adresu ili se obratiti osobno: “IDEAL COMMERCE “ d.o.o. VARAŽDIN, Z. I. Frankopana 16 Informacije na tel: 091/ 211-5115.

DVOSOBNI novogradnja : Grabanice 36, 38, 39, 49 i 51 m², Dravska 37 i 52 m², Supilova 47 m², Zagrebačka 49 m², T. Ujevića 43 i 58 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI novogradnja : (Grabanice) 56, 60, 65, 69 i 80 m², T. Ujevića 60 i 74 m², Supilova 64 m².Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Z. i Frankopana 54 m² 40.000 €, T. Ujevića 56 m² 48.000 €, Trakošćanska 54 m², B. Radića 50 i 52 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

091/301-2335 ozn.72c HITNO! 800 €/m², 56,20 m², sva brojila etažna, suteren, blizina centra. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c TROSOBNI stan 77 m², u M. Krleže 1A, prodajem. Mob. 091/541-3474 ozn.5574 PRODAJEM/mijenjam za veći, jednosobni stan u centru grada. Moguće iznajmljivanje.

Mob.098/632-244 ozn.5691

TROSOBNI : Trakošćanska 64 m² , Z. i Frankopana 65 m², M. Krleže 68 i 77 m², F. Galinca 74 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI stan, 31 m², Zrinskih i Frankopana 2/I kat, plin, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob.098/859-350 ozn.5703

ČETVEROSOBNI: Režekova 80 m² + tavan 80 m², Grabanice 88 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234,

STAN 41 m², II kat, Koprivnička 29 (preko puta Doma umirovljenika), prodajem.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

23. veljače 2010.

Mob.095/529-1977 ozn.5708 MIJENJAM u Zagrebu garsonjeru 22 m², polusuteren, odvojen wc od stana, za stan u Varaždinu. Mob.098/9169-327 ozn.377b VIR, dvosobni apartman, 62 m², namješten u centru, 52.000 €.

Mob.095/9111-914 ozn.402b DVOSOBNI, komforni stan, etažno grijanje, lift, II kat, povoljno prodajem. Tel.042/210-707, 091/591-7546 ozn.405b STANOVI: Banfica, Dom mladih, 37 m², 1.250 €/m²; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c TROSOBNI stan 70,1 m², Zag r e b a č k a 1 7 , r e n o v i ra n , vodomjeri, kalorimetar, prodajem. Mob.091/5335-956, 091/5903-798 ozn.5722 TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.098/527-254 ozn.5744

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKA zemljišta! Produžetak Jurkovićeve (Gotovčeva ), novi elitni kvart zemljište 1200 m² i zemljište u Kurelčevoj 410 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA! Gradilište u Kurelčevoj 409 m2, stara kuća i gradilište 600 m2 u Gospodarskoj, stara kuća i gradilište 1000 m2 u FIlićevoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ZEMLJIŠTA za sve namjene, od 2 000 – 80 000 m², npr. oko 3 500 m² sa idejnim projektom za stambenu zgradu (55 stanova). Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c GRADILIŠTE u Hrašćici, atraktivno, 600 m², sva infrastruktura, uz asfalt, povoljno prodajem.

Mob.098/190-6019 ozn.5687 POLJOPRIVREDNA zemljišta, 3 kom., uz kanal HE: 5060 m², 6150 m², 4200 m²; vinograd na plantaži 830 m². Mob.098/969-7621 ozn.5707 VINOGRAD na Slatnjaku – Vinica, 500 m², 500 čokota, asfalt, struja, voda, pogodno za malu vikendicu, prodajem. Tel. 727-527 od 15.00 h ozn.378b

ZEMLJIŠTE uz cestu Vž – N. Ves, nasuprot „Barutane“, prodajem.Mob.099/510-0195 ozn.5731

jem obitelji ili studentima nepušačima.

Mob.098/910 - 5291, 099/658-5918 ozn.5762

NAJAM POSLOVNI prostor u centru grada, široke mogućnosti i sobe s kupaonom - studentima, iznajmljujem. Mob.091/529-2515 ozn.5528 SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, studentima ili zaposlenoj ž. osobi, nepušačima. Tel.042/261-652, mob.095/895-2284 ozn.5542 DVOSOBAN stan u Sračincu, novo namješten, iznajmljujem.

Mob.098/267-588 ozn.5676 JEDNOKREVETNU, novo namještenu sobu, Internet, tv, iznajmljujem studentima/ zaposlenoj mlađoj osobi.

Mob.098/1820-360 ozn,.5693 DVOSOBNI stan u novogradnji, iznajmljujem. Upitati na mob.

098/267-633 ozn.5696 SOBU, centralno g., upotreba kuhinje i kupaonice, iznajmljujem ž. osobi. Mob.098/349-838 ozn.219a MDV CENTAR – iznajmljuje se u sklopu 600 m² prodajnog salona. Upitati na mob.098/268-315 ozn.63c POSLOVN I prostor 68 m², mogućnost manjeg skladišta, kancelarije ili kuhinje ( c a te r i n g ) , i z n aj m l j u j e m .

Mob.095/863-7972 ozn.84c DVOSOBNI KOMFORNI stan 57 m², kompletno novouređen i namješten, blizu centra Varaždina (iza sudova), iznajmljujemo ozbiljnim obiteljima ili zaposlenim parovima. Ima lift, mjesta za parkiranje, SAT-TV, lođu i lijepi pogled iz nje. Upitati: “EBIA” d.o.o. Varaždin, mob.

098/343-111 ozn.186c JEDNOSOBNI stan iznajmljujem, može i kao poslovni prostor.

Tel.042/313-249 ozn.5702 DVOSOBNI stan, iznajmljujem. Upitati na 091/783-1035 ozn.5706 2-SOBAN stan, 52 m², Kratka 2, novi, klima, sve etažno, pogodno za obitelj, tihi obrt, odvjetnički ured, iznajmljujem.

Mob.098/493-325 ozn.220a ULIČNI lokal (trgovina), cca 30 m², u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob.098/792-016, 042/313-544 ozn.392b

Mali oglasi 47

VOZILA

POSLOVNI (70 m²) i stambeni (70 m²) prostor u užem centru grada, iznajmljujemo.

Tel.042/231-251, 099/841-5585 ozn.397b NAMJEŠTEN, jednosobni stan na Banfici, iznajmljujem. Upitati na tel. 042/313-180 ozn.401b JEDNOSOBNI stan, namješten, centralno g., plin, I kat, iznajmljujem. Tel. 042/211-579, 098/9132-490 ozn.408b SOBU iznajmljujem studentima ili zaposlenim muškim osobama. Mob.091/788-6584 ozn.856e TRAŽIM cimera/icu za dvosobni stan od 1. 3. 2010, Trakošćanska 7A. Mob.098/934- 0657 ozn.860e GARAŽU u Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem.

Mob.099/212-7242 ozn.861e FRIZERSKI salon “Praxa” iznajmljuje radno mjesto za izradu noktiju. Mob. 091/252-3626 ozn.862e DVOSOBNI, namješteni stan u Trakošćanskoj, iznajmljujem.

Mob.098/446-277 ozn.5724 JEDNOSOBNI stan s posebnim ulazom i centralnim g., u Vratnu Donjem, iznajmljujem; vinograd kod Starog Grada, prodajem. Tel.722-193, 098/962-0497 ozn.5726 DVIJE namještene sobe sa kupaonom i kuhinjom, iznajmljujem m. osobi (samac, radnik), 750,00 kn + režije. Mob.091/9146-282 ozn.5730 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.5751 JEDNOSOBNI, novouređeni stan u Gojancu, iznajmljujem.

Mob.,091/251-2416 ozn.5755 DVOSOBNI stan 50 m², novo uređen, blizina centra i fakulteta, iznajmljujem.

Mob.091/508-4906 ozn.5760 DVOSOBNI, namješten stan, 80 m², centralno, tv, iznajmlju-

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c RENAULT MEGANE Semi 1.9 dCi, 2003. g., full oprema + panoramski krov i koža, reg. do 01/2011, fixno 8.000 €. Mob. 095/907-8011 ozn.118c FIAT TIPO 1,4, 91. g., prvi vlasnik, garažiran, 80 000 km, prodajem. Mob.095/831-2346 ozn.5697 ŠKODA OCTAVIA 1,9 TDI, Ambiente, 2006.g., karamboliran prvi kraj. Mob.091/517-6404 ozn.5700 OPEL CORSA 1,4 i, 3 vrata, ‘97. g., 150 000 km, reg. 12/10, trula višnja, uščuvan, 2.200 €.

Mob.098/992-0229 ozn.5711 SUZUKU SWIFT 1.0 gls, ‘94. g., reg. 07/2010. Mob.099/575-8632 ozn.5723 NISAN ALMERA 2.0 dizel, 1997. g., reg. 10/2010, uščuvan, 2.700 €, dogovor. Mob.095/802-5242,

tel.690-525 ozn.5732

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla •servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c

i povoljno. Mob.091/2385-407 ozn.5737 FORD ESCORT karavan 1.3 i, ‘96. g., reg. 1. g., odličan i Daewoo Tico, 2002. g., 27 000 km, kao novi, povoljno.

Mob.091/1437-007 ozn.5767 MERCEDES SPRINTER 208 dizel, ‘98. g., reg. 11/2010, dupla kabina, cerada, 4.850 €; Golf karavan 1.8 benzin, ‘97.g., reg. 11/2010, 2.100 €. Mob.098/135- 6597 ozn.5765

POSAO AUTOLIMARIJA KOLAREK •sve vrste karoserijskih radova •ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova •ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje •izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel / f a x: 0 4 2 /26 0 - 37 9 , mob.098/790-529 ozn.850e PICASSO na plin + A test, 2004. g., reg. do 07/10 g., može zamjena za manji (do 3.000 €). Hitno

TRAŽE SE AMBICIOZNE i dinamične osobe za profitabilan posao iz područja marketinga i promocije. Honorarni posao.

Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Predbilježbe za razgovor od 16 do 20 sati na mob.

098/206-520 ozn.854e PROFESIONALNO održavam, čistim domove, urede, perem i glačam rublje u Vašem/mom domu. Mob.098/952-3097 ozn.5690 TRAŽI se ženska osoba za rad u kafiću. Informacije: 098/866-922

48 Mali oglasi ozn.5716 KV ZIDARA za rad u Varaždinu ili bližoj okolici, traži građevinska tvrtka. Mob.091/523-6679 ozn.5727

ŽELITE li raditi u ugodnom okruženju? Ako da, onda je caffe bar, noćni bar „Aqua“ pravo mjesto za vas!!! Mob. 099/241-2314 ozn.5763 TRAŽI se žensko osoblje za rad u ugost. lokalu u Varaždinu.

Mob.098/395-906 ozn.5728 TRAŽI se žena za čišćenje od 05.00 do 09.00 sati prijepodne.

Mob. 099/192-3992 ozn.403b GOSPOĐA traži djevojku ili ženu za masaže, rad u Zagrebu, može i stanovanje. Mob.091/9360-045 ozn.5736 TRAŽIM djevojku za rad u bistrou i pizzeriji. Prijava obavezna. Mob.095/911- 5102 ozn.5748 UGOSTITELJSKI obrt iz Trnovca Bart. traži čistačicu. Inf. na broj 091/956-9623 ozn.5766

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311- 434 ozn.7c

ELEKTROSERVIS „VILKO“: varenje plastike za automobile, varenje auto hladnjaka, elektroinstalacije, održavanje elektro postrojenja. Tel.042/232- 944, m o b. 0 91 / 57 3 -7 0 6 4 ozn.5712 NOVO U PONUDI PVC STOL ARIJE „MIPL AST“!

Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program).

Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www. miplast.com ozn. 65c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana,

kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama

OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.850e SERVIS plinskih trošila: bojleri – čišćenje, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugostiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c

EL F O o v l a š te n i s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:0 91 /515-1237, 098/427-284 ozn.32c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c PRUŽAM usluge otklanjanja uzroka zdravstvenih i drugih tegoba kao i uvida u prošle, sadašnje i buduće situacije i odnose (obiteljske, poslovne) radeći i pomažući u rješavanju istih. Upitati 091/ 245-1998 ozn.850e KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.5517 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr i janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.5547 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.5557 SOBOSLIKARSKI radovi, kna-

23. veljače 2010.

TRAŽE SE

TELEFONISTI ZA RAD U CALL CENTRU NA NEPUNO RADNO VRIJEME UZ PRIJAVU NA ODREĐENO VRIJEME Uvjeti: MIN. SSS, RAZGOVIJETAN I PRAVILAN IZGOVOR, KOMUNIKATIVNOST, SKLONOST TIMSKOM RADU. MJESTO RADA: VARAŽDINSKE TOPLICE KONTAKT TEL: 205.711

uf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.5689 POVOL JNO izrađujem namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju i ostalo.

Mob.098/169-7838 ozn.5692 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića.

Ionsko srebro. Tel.042/210-966, 095/884-9254 ozn.5699 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5701 „OBRT FARBA“ izvodi soboslikarske, keramičke i sve završne radove uz pristupačne cijene.

Mob.091/523-6968 ozn.5704 ČIŠĆENJE tepiha „Đurak“: čistimo tepihe, tepisone, tapecirani namještaj, unutrašnjosti automobila. Dostava besplatna. Tel.260-360, 091/523-6696 ozn.5715 SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466-634 ozn.856e KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat ; manje adaptacije. Mob.098/637-097 ozn.394b OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, krčenje zapuštenih površina. Mob.091/980-0694 ozn.409b REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.859e PRUŽAM usluge servisiranja bicikla te kovinotokarske i bravarske radove. Mob.099/743-2279 ozn.5710 NAJJEFTNIJA usluga spajanja digitalnih zemaljskih aparata i Internet televizije (MAXTV). Mob.095/5544-880, 095/5592-366 ozn.5717 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije brzo, kvalitetno, povoljno.

Mob.098/473-421 ozn.5709 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.852e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.855e KERAMIČAR vrši usluge postavljanja keramičkih pločica, izrada mozaika i bordura. Kvalitetno i povoljno! Mob.098/518-809 ozn.5721 SOBOSLIKARSKI radovi, postava

laminata i keramike, izrada termofasada, zidarski radovi. Rad i na moru! Mob.098/1869-384 ozn.5725 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

Mob.099/3530-180 ozn.5729

EN T RY- A KC I JA G A R A ŽN IH V R ATA N ovofer m, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c NAMJEŠTAJ i STOLARIJA: kuhinje drvene i lakirane, ugradbeni ormari, futer štokovi i ostali unutarnji radovi. Garancija na radove! Mob.095/8381-369 ozn.5720 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5739 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5739 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5743

OSTALO

ODLUTAO prije 10 dana njemački ovčar po imenu Meda (ženka, nije čistokrvna, stara 1 g.) na području sela: Krušljevec, Beletinec i okolice. Informacije na broj 749-412 uz naknadu!! ozn.5763

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.858e „THOMAS“ - Gundulićeva 5, Varaždin - Sve kožne jakne u pola cijene! Do 27. 02.

2010. (subota) mogućnost plaćanja do 12 rata! ozn.

407b PERILICU rublja, prodajem za 500,00 kn. Mob.099/744-6552 ozn.5690

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

23. veljače 2010.

KAMIN KREKA WESO, nadstrešnica metalna 5 x 4 m, kućica na Dravi, plinski bojler.

Mob.095/5055-386 ozn.5694 SLAMU u balama, cijena 6 kn; spavaću sobu, vrlo povoljno prodajem. Tel.240-510 ozn.5695 ZEPTER LAMPA Bionic, nova te okretač sijena, malo korišten, prodajem. Mob.098/997-3117 ozn.383b VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.850e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.850e NOVI štednjak iz rosfraja na kruta goriva i štednjak za centralno grijanje, prodajem.

Mob.095/9000-132 ozn.5742 POŠTOVANA moja susjeda gđa.

Božica Domjan, Komarska 51.

Molim te zatvaraj svoje kokoši, molim te da makneš crijep od kuće, ne lupaj po prozorima svaki dan i ne ori preko međe tuđu zemlju. Hvala, susjed! ozn.5734 SVINJE za klanje, 100 – 120 kg, 12 kn/kg, mogućnost klanja; sijeno i otava u balama, cijena 10 kn. Tel.684-179, 099/591-6423 ozn.5747 LAPTOP TOSHIBA L300S sa Win XP i svim osnovnim programima. Pod garancijom i očuvan, prodajem. Mob.091/115-0798 ozn.860e SVINJE oko 130 kg i veće količine kukuruza u zrnu, prodajem. Upitati: 042/683-045, 099/799-6354 ozn.5750 PILIĆI živi oko 2 kg, 11 kn/ kg, može zamjena za kukuruz! Petrijanec, V. Nazora 184, mob.098/745-617, Darko ozn.5752 GRAĐA za krovište (grede, roženice, daske), piljena po naruđbi i stolarske fosne bora i oraha.

Mob.098/948-2436 ozn.5761

Prodajem Sony Trinitron TV sa stalkom za 1.000 kn. 091 200 2030 ozn. 862 E

KREDITI KREDITI za firme koje ne vrše admin. zabranu, za mirovine od 1.000 kn. Mob.095/901-1446 ozn.159c FENOMENALNE pozajmice!

Zaposleni i umirovljenici 20.000 kn, na ostatak plaće 7.000 €, rješavamo Varteks i Boxmark. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c KREDITI do 150.000 kn bez HROK-a i C.L., umirovljenici do 20.000 kn. Mob.091/177-2847 ozn.185c KREDITI za sve! Nikad nije bilo,

da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417, 8.00-16.00 h ozn.5646 KREDITI za svakoga! Umirovljenicima do 75.000 kn, bez HROKa, C/L 150.000 kn – d.d., d.o.o..

Mob.092/291-8964 ozn.5641 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.5656 NOVOST! Krediti za mlađe umirovljenike! 100.000 kn za 72 h, 15.000 kn za 24 h. Rješiva C/L. Slavica, 091/904-3612 ozn.5661 EXPRES kratkoročne pozajmice 20.000 kn, krediti na ostatak plaće i mirovine. Mob.099/7866-758 ozn.404b KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 100.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.5714

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591- 533, 092/241-7972 ozn.138c NOVI KREDITI! Umirovljenic i - č ist i odrezak – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €! Zatvaramo postojeće. Posebni krediti za zaposlenike Boxmarka, Varteksa, Com Prom-a i Ytresa. Mob.099/809-133 ozn.5746 NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.5705 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5719

KREDITI! Gotovinski, na ostatak primanja, ino-hipotekarni. Zvonko, 095/5133-416, 042/321-144 ozn.5733 AKCIJA brzih kredita! Rješavanje u 2 dana. Tražim suradnike. Danica, 092/119-0041, 099/5795-712, 042/321-144 ozn.5733

NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 €. Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku! Pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5718 Krediti 5.000 – 25.000 €.

Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI: Brza, precizna i besplatna realizacija. Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup. Bez HROK-a i C.L., umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama, mogućnost rate do 2/3. Mob.098/1375-727 ozn.218a AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5733 KREDITI bez jamaca, HROK-a, zatvaranje C/L, ovrhe. Inohipotekarni krediti. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.5733 HIT KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a!

Pozajmice do 20.000 kn odmah!

Mob.099/8531-386 ozn.5738 HIPOTEKARNI krediti – Austrija – gotovinski do 7.000 € bez obzira na zaduženost i C.L. Mob.098/1627-405 ozn.5745 AKCIJA – gotovinski krediti bez jamaca do 25.000 €!

Pozajmice za umirovljenike i zaposlene 15.000 kn/24 h.

Mob.098/9755-300 ozn.5753 KREDITI i pozajmice! Krediti na ostatak primanja do 7.000 €,

umirovljenički 15.000 kn/24 h.

Pozajmice – zaposleni 20.000 kn! Tražim osobe za rad u uredu! Nada, 091/513-0597 ozn.5754 NAJPOVOLJNIJI krediti do polovice primanja, rješiva C.L., umirovljenički 15.000 kn/24 h. Andrea, 091/6160- 026, 091/6160-027 ozn.5754 NOVOST na tržištu kredita! Gotovinski i stambeni krediti sa najnižom kamatom, bez životnog osiguranja! Mob.092/111-9630, 091/916-9885 ozn.5756 FENOM ENALN I krediti do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €, bez HROK-a i C/L – 150.000 kn, umirovljenički – 75.000 kn. Mob.098/1751-719, 091/2260- 697, Marko ozn.5757 UMIROVLJENIČKI krediti do 75.000 kn, na ostatak primanja do 7.000 €. Kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h.

Mob.098/1695-822, Gordana ozn.5757 KREDITI do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €. Kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h. Ljiljana, 091/415-5939 ozn.5758 KREDITI i pozajmice! Umirovljenici i zaposleni, rješavamo vaše financijske potrebe. Razne mogućnosti. Nazovite s povjerenjem 098/284-995! Ozn.5759

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

Mali oglasi 49 ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog

VJEKOSLAVA CANJUGE koji nas je napustio 11. veljače 2010. u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, znancima i svima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Najiskrenije zahvaljujemo gospodinu Danijelu Šanjeku na pruženoj pomoći.

Velika hvala vlč. Ivanu Rakariću na lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni, supruga Katarina te obitelji Dugalić i Lončarić ***

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

VJEKOSLAVU CANJUGI Počivaj u miru Božjem!

Supruga Katarina ***

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom ocu, tastu, djedu i pradjedu

VJEKOSLAVU CANJUGI S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji Mira, Antun, Vlatka, Krešimir, Robert, Dina i Sabina

U SPOMEN

IVAN NJEGAČ 28. 02. 2006. – 28. 02. 2010.

Tamo gore, među zvijezdama, tvoja i dalje osvjetljava put ljubavi, poštenja i dobrote.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom sinu, bratu, gospodinu

ZVONKU MLINARECU – JOKI Utihnulo je tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

S tugom Majka Franciska, sestra Ivanka i brat Vlado s obiteljima

M U Š K A R AC , 5 1 g . , t ra ž i ženu za intimno druženje.

Mob.098/1875-493 ozn.5735

na dragog supruga i oca

MALI OGLASI već od 40 kuna

BOLNO SJEĆANJE

KOLJU VLAHOVA 25. 02. 2009. – 25. 02. 2010.

Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti. S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Đurđa, kćeri Gordana i Nikolina

70 kn

Sjećanja, pos ljednji pozdravi i zah vale već od

50 Zahvale i sjećanja

23. veljače 2010.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

JOSIPA MELIŠA

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

VLADIMIR TROJKO

povodom smrti našeg dragog

16. 02. 2000. – 16. 02. 2010.

23. 02. 2009. – 23. 02. 2010.

Prošla je godina dana kad su se sklopile Tvoje blage oči. Neka Te čuvaju anđeli.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

BOŽIDARA PAČKA

Godine prolaze, a sjećanje ostaje.

preminulog u 63. godini života.

Tvoji: supruga, kćeri, zet i unuka

Kristina, Ivan, Mario i Zdravko s obitelji

Supruga Darinka i djeca

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

MIRELU HAJDUK

na dragu mamu

ZLATU KOVAČIĆ 22. 02. 1992. – 22. 02. 2010.

26. 02. 2008. - 26. 02. 2010 Na ovom svijetu još postoje srca u kojima živiš ti. Hvala svima koji te se sjećaju Tvoja mama, tata, ostala rodbina i Tomi

Sin Nedeljko

NENADA NOVAKA 26. 02. 1989. – 26. 02. 2010.

Anđele moj, ni godine ove koje su prošle dvadesete, ni život koji teče, sjećanje na Tebe nikad suze izbrisati neće.

Tu su, uspomene, sjećanja svih 27 godina Tvog života što si nam nesebično dala i za svaku od njih od srca Ti hvala.

Obitelj Divjak Nedjeljka, Zoran, Roman

SJEĆANJE povodom iznenadne smrti našeg dragog oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda

STANISLAVA TROPŠEKA

od kćeri Anice, unuka Bojana i supruge Radmile, unuke Sanje sa suprugom Ivanom, praunuka Dominika, Elene, Ivane, Patrika, Darija i Luke

Voljeni nikad ne umiru.

na

21. 02. 1982. – 21. 02. 2010.

MARIJU BAHUN

U tišini vječnog mira prate Te naše misli i molitve.

22. II. 1993. – 22. II. 2010.

SJEĆANJE

Uvijek u mislima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

na drage roditelje

TOMO BREZOVEC 27. II. 1976. – 27. II. 2010.

VILAJ

Ožalošćeni djeca, snahe, zetovi s familijama i ostala rodbina

MIRKA † 08. II. 1975.

i

EUGENIJU † 24. II. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Djeca s obiteljima

*****

dragom ocu, djedu i pradjedu

13. II. 2009. – 13. II. 2010.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: kćeri Anica, Marina, Ružica s obiteljima, snaha Vikica s obiteljima, sestre Barbara i Marija

POSLJEDNJI POZDRAV

BRANKU MIKAC rođ. BAHUN

na

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe, izrazili sućut i ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala svima na cvijeću, svijećama i vijencima kojima smo okitili njegovo posljednje počivalište. Zahvalnost upućujemo gospodinu velečasnom Josipu Hadroviću na toplim riječima ispraćaja i molitve.

dragom ocu, tastu, djedu i pradjedu

na dragu

DRAGANA PETROŠANCA

preminulog u 83. godini života.

od kćeri Ružice, zeta Stanka, unuka Ivice i supruge Suzane, unuke Sandre sa suprugom Kristijanom te praunuka Lee, Pauline i Luke

SJEĆANJE

Sestre s obiteljima

ZAHVALA

*****

23. II. 2008. – 23. II. 2010.

Smrt ostavlja bol koju nitko ne može izliječiti, a ljubav ostavlja sjećanja koja nam nitko ne može uzeti. Neka je uz naše molitve vječni mir Tvojoj duši.

NAŠOJ MEI

Tugujući roditelji i sestra Nataša

POSLJEDNJI POZDRAV

na

VJEKOSLAVA NOVAKA

Supruga Jadranka, djeca Nikola i Natalija, punica Ivka

SJEĆANJE na našeg dragog sina

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

MIROSLAV PRSTEC 25. 02. 2009. – 25. 02. 2010.

SJEĆANJE

STJEPAN JEČMENICA

Marija

28. 02. 2002. – 28. 02. 2010.

*****

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na Tebe ostaju.

ZAHVALA

dragom ocu, tastu, djedu i pradjedu

Obitelj

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

POSLJEDNJI POZDRAV od kćeri Marine i zeta Vladija, unuke Melite, Brigite i Marka s obiteljima

ZAHVALA ZAHVALA povodom smrti naše drage

HELENE MARTINČEVIĆ preminule 03. veljače 2010. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima koji su našu dragu pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi, kćeri, snaha, zetovi, unuci i praunuci

povodom smrti naše drage mame, bake, svekrve i prabake

KATARINE MAŠIĆ preminule 03. 02. 2010. u 78. godini života.

Zahvaljujemo na potpori i riječima utjehe rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su u ovim trenucima bili uz nas i svima ostalima koji su nam izrazili sućut i ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Vera, unuci Dejan, Ivana i Danijel te praunuci David i Eva

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, brata, tasta, svekra, djeda i pradjeda

FRANJE PLANTAKA preminulog 12. 02. 2010. u 82. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su dragog pokojnika ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom Siniši Dudašeku na dirljivim riječima ispraćaja dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: sinovi Ivan, Pavao, Vladimir, kćeri Ruža i Branka, zet i snaha, unuci Melita, Mihael, Marija, Jurica i Magdalena, praunuke Rea i Marina, sestra Marija

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

STJEPANA SKUPNJAKA preminulog 10. 02. 2010. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i susjedima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ana, kći Danica, unuci Jelena i Luka, brat Ivan te sestre Dragica i Marija

KATARINE NOVAK koja je preminula u 83. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim dobrim susjedima iz Šemovca i Varaždina, braći, kumovima, cijeloj rodbini, prijateljima i znancima, ujedno zahvaljujemo i velečasnom Petru Golubu na dostojanstvenom ispraćaju. Veliko hvala za svaki cvijet, svijeću i riječi utjehe.

Kći Marija s obitelji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage majke, svekrve, punice, bake, prabake, šogorice i tete

ANE ŠMAGUC preminule 14. 02. 2010. u 68. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te našu pokojnicu svojom nazočnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Od srca hvala dr. med. mr. sci. Goranu Mraku i sestrama Neurokirurgije u KBC-u Rebro, kao i dr. primarijusu Josipu Detoniju.

Također hvala svim djelatnicima Matrexa i vlč. Karlu Koračeviću na iskrenim riječima sućuti i ispraćaju.

Ožalošćeni sin Krunoslav, kći Grozdana, snaha Lidija, zet Darko, unuk Valentino, unuke Valentina i Danijela, praunuci Tin i Ena

Zahvale i sjećanja 51

23. veljače 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

JOSIPA MITERA

MARIN GRUBIŠIĆ

28. 02. 2006. – 28. 02. 2010.

22. 02. 2006. – 22. 02. 2010.

U srcu tuga, na grobu tišina, u domu našem velika praznina.

Tvoji mama, tata, Smiljana i Karlo

U srcu Te čuvamo, s ljubavlju spominjemo.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJAN PLASAJ

na dragog supruga

na našeg dragog

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

ANTUNA BRLEKA – ČONU

Smiljka, Petra i Paola

26. II. 2009. – 26. II. 2010.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

VLADIMIR VINCEK

Tvoji najmiliji

10. 02. 2004. – 10. 02. 2010.

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, brata, tasta i djeda

Obitelj Silaj i Milojević

DRAGUTINA ZAPLATIĆA

SJEĆANJE

preminulog 12. 02. 2010. u 68. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam Dragutina na vječni počinak. Svima od srca veliko hvala.

MARKO HAINŽ 23. 02. 2008. – 23. 02. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Suprug Vladimir i djeca s obitelji

SJEĆANJE na našeg voljenog

Tvoji najmiliji

25. II. 1999. – 25. II. 2010.

na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA LUKINCA

na

26. 02. 2005. – 26. 02. 2010.

Supruga Danica s obiteljima Lukinec i Bogović

Tvoja djeca s obiteljima

Tvoji najmiliji

21. 02. 2006. – 21. 02. 2010.

SJEĆANJE

28. 02. 1992. – 28. 02. 2010.

S ljubavlju Te spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo!

IVANA BODALEC rođ. ČRNILA

U srcu je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

LJUDEVITA PLANTAKA

NIKOLA GJEREK

SJEĆANJE

Mama i tata

na

23. II. 2007. – 23. II. 2010.

Tvoja supruga Barica

STJEPANA ŠIMUNKA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVICU ČRLENJAKA 21. 02. 2007. – 21. 02. 2010.

Dragi moj Ivica, treća je godina bez Tebe prošla, a utjeha nije došla. Uvijek ću Te u srcu nositi i za Tebe Boga moliti. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Dvije godine prošle kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Tvoja supruga Josipa, sin Miljenko, kći Elvira, zet Vahdet, unuci Alen i Melisa te ostala tugujuća rodbina

Ne brišu Te godine, nit’ Te skriva tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

MARIJA GUŽVINEC 24. II. 2008. – 24. II. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

23. 02. 2007. – 23. 02. 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

24. 02. 2000. – 24. 02. 2010.

Obitelj Višnjarić

SJEĆANJE

FRANJO IVKO

ZLATA IVKO

11. 02. 1988. – 11. 02. 2010.

ROZINU PETRAN iz Pušćina

22. 02. 1995. – 22. 02. 2010..

SJEĆANJE na brata, šogora i ujaka

JOSIPA STOLNIKA

Vaši najmiliji

01. 12. 1990.

SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

na

Tvoje sestre s obitelji

MIRU IPŠA rođ. BUČELA SJEĆANJE na oca i supruga

STJEPANA ADAMIĆA

21. 02. 2008. – 21. 02. 2010.

S tugom i molitvama sjećanje na Tebe zauvijek ostaje. Hvala svima koji je se sjećaju.

Mama

22. 02. 2003. – 22. 02. 2010.

Sin Vilko s obitelji

SJEĆANJE

PAVAO GOLUBIĆ ZAHVALA

26. 02. 2000. – 26. 02. 2010.

povodom smrti drage mame, svekrve i punice

U tišini vječnog mira, prate Te naše molitve, misli i sjećanja.

Ožalošćeni: sin Ivan, kćeri Božica i Danica, snaha Ružica, zetovi Vlado i Branko

Godine prolaze, a uspomene ostaju.

Tvoji unuci: Blaženko, Jasmina, Mladen, Ana, Marija, Ana-Marija, Matija, praunuci: Filip, Mateja, Leticija, Helena

BOLNO SJEĆANJE

VINKO ĐURINEC 01. 03. 2007. – 01. 03. 2010.

Tvoji neutješni roditelji, sestra Ankica, teta Katica i ostala tugujuća rodbina

FLORIJANA MELNJAKA

Otišla si tiho u svoj vječni san, ali ćeš zauvijek biti u našim mislima svaku noć i svaki dan.

Majka Anđela

SJEĆANJE Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, svim dragim ljudima koji su svojim prisustvom uveličali ispraćaj drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala svima na cvijeću, vijencima i svijećama kojima smo okitili njeno počivalište.

BARICI PISAČIĆ

25. 02. 2006. Četvrta godina prošla kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Mili naš sine. Ti si naše tijelo, Ti si naša duša.

Ti si ljubav naša i to ćeš zauvijek biti, beskrajno volimo Te i u bolnom srcu nosimo Te.

preminule 31. 01. 2010. u 80. godini života.

dragoj baki i prabaki

na sina

ANTUNA DROŽĐEKA

Supruga i djeca

BARICE PISAČIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

na dragog 26. 02. 2003. – 26. 02. 2010.

Supruga Ana s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog brata

IVANA HABUNEKA – BARACA preminulog 07. 02. 2010. u 54. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam izrazili iskrenu sućut i ispratili ga na vječni počinak.

Ožalošćeni: sestra Katica, braća Mato i Drago, nećaci, nećakinje i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti

MARIJE GREGORINA Umrla je naša dobra mama, baka i prabaka. Hvala rodbini, prijateljima i susjedima na sućuti i cvijeću. Zahvaljujemo pateru Kemivešu na dostojanstvenom ispraćaju. Nikad nećemo moći dovoljno zahvaliti gđi. Blaženki Beli, udomiteljici, med. sestri, prije svega dobroj duši što je baki i nama nesebično pomagala.

Bakica, počivaj u miru Božjem.

Kći Marija Brezovec, unuka Jadranka Čačko s obitelji

52 S raznih strana

23. veljače 2010.

Što čitati?

Pet sjajnih komada

HULIGANI Razbijeno staklo na prostorijama NK Trnja

Vrtoglavica NK Trnje učestalo Državne mature i vremena za sranje na meti vandala!

zločesta

Piše: RADAR

D

a je vu državi Hrvackoj fakat se moguće i da stoka sitnog zuba mora gutati i najvekša g…., to već i vrapci na grani znaju. A kaj sve moraju gutati profesori i učeniki vu srednjim školama, to više ni pes z mašćom pojesti ne mre. A se po naputku nekakvog magistrata kaj ga pišeju za obrazovanje. To su oni fest pametni od kojih se normalnim ljudima dižu lasi na glavi. Kaj su poznati po temu da jen put davleju besplatne knjige za školu pa onda dugo, dugo ništ, kaj sakoga meseca drugi uđbenik za isti predmet štampaju i drugim pizdarijama. Kojima kraja nema. Ve učeniki kaj na maturu ideju i vučitelji kaj kak oberštrumfireri paziju na njih, moraju dobro pratiti i sranja. Tak dežurni vučitelj po naputku ili PPS-u kaj su dobili za mature z magistrata, moraju vu posebni formular evidentirati kulko je dugo đak kaj mu se na maturi prisralo, sedel na školjki ili pišal vu zahodu. Minutažu za velku i malu nuždu, kaj god to značilo, magistrat ni propisal kajti je radna skupina ocenila da je to ipak preveč subjektivna aktivnost kaj vremenski varira od pritiska vu črevima, težine i agregatnog stanja govna.

Na kraju treba obavezno pustiti vodu. Kajti i sranje na maturi grdo smrdi.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI Nepoznati počinitelji u razmaku od nekoliko mjeseci razbili su staklo na prostorijama nogometnog kluba “Trnje” u Trnovcu.

Svoj čin vandali su, nažalost, ponovili i prošli tjedan.

Na uviđaj je izašla policija i napravila zapisnik, no počinitelji još nisu otkriveni.

č

lanovi NK Trnja i općinsko vodstvo zgroženo je učestalim napadima Članovi Nogometnog kluba “Trnja” kao i općinskog vodstva predvođeni načelnikom Stjepanom Hrenom, neugodno su iznenađeni učestalim vandalskim činom te se nadaju da se to više neće ponoviti.

Nakon svakog napada, staklo se u prostorijama Nogometnog kluba “Trnje” mora iznovati mijenjati što predstavlja dodatno financijsko opterećenje i zapravo posve nepotreban trošak Općine Trnovec Bartolovečki.

Razbijeno staklo svuda po prostoriji

Posljedica vandalizma u Trnovcu

Stephen King, Godišnja doba, knjiga 1; Godišnja doba, knjiga 2; Dolores Claiborne, Mozaik knjiga i 24 sata, Zagreb, 2007.

Nakon što je Algoritam izveo senzacionalnu akciju kojom je desetine dobrih naslova rasprodao budzašto, sve mi se čini da nikakvi popusti na knjige više nemaju nikakvog smisla.

Ipak, po razmjerno povoljnoj cijeni na kioscima opet možete nabaviti komplet od tri knjige sjajnog Stephena Kinga, a riječ je o naslovima koji bi se mogli svidjeti i onima koji nisu veliki ljubitelji horora.

Da je tome tako potvrđuje i činjenica da je film snimljen po romanu „Dolores Claiborne“ svojedobno reklamiran bez navođenja Kingova imena, kako ono ne bi odbilo širu publiku.

Jer, uopće se ne radi ni o kakvoj nadnaravnoj priči strave i užasa, nego o napetoj psihološko-socijalnoj drami.

I četiri kratka romana, okupljena u dvije knjige pod zajedničkim naslovom „Godišnja doba“, uglavnom se teško mogu podvesti pod žanr horora.

Posebice se to odnosi na „Iskupljenje u Shawshanku“, originalnu i danas već klasičnu zatvorsku dramu o ljudskoj ustrajnosti i ponosu, po kojoj je snimljen izvrstan film Franka Darabonta. „Darovit učenik“ meni je posebno draga storija o zlu koje čuči u svakome od nas, a manifestira se u povlađivanju totalitarističkim ideologijama. „Truplo“ je čisto remekdjelo o „jeseni izgubljene nevinosti“, također poznato i po sjajnom filmu Roba Rainera „Ostani uz mene“ s Riverom Pheonixom i mladim Kieferom Sutherlandom. To je kratki roman intimne atmosfere, ali epske širine, o odrastanju i neumitnom sučeljavanju sa strahotama svijeta odraslih. Tek je „Zimska priča (Metoda disanja)“ nalik horroru, ali nadnaravni elementi ovdje su u službi – dobra.

U svakom slučaju, riječ je o knjigama za sva godišnja doba i za – sve čitatelje!

Denis Peričić

Vaš kutak 53

23. veljače 2010.

Vicevi!!!

Surfanje Surfaju trojica po internetu pa se nađu i počnu komunicirati.

Kaže prvi: - Ja sam Srbin, javljam se iz jedne zapadne zemlje Kanade - te upita drugoga: - Odakle se ti javljaš?

Kaže drugi: - Ja sam Bosanac, ja se javljam također iz jedne zapadne zemlje Amerike.

Obojica upitaše trećega: - A tko si ti?

Kaže treći: - Ja sam Hrvat i živim također u jednoj zapadnoj zemlji!

- Kojoj? - upitaše prva dvojica?

- Pa u zapadnoj Slavoniji!

Pravi kut Pretrčavaju dva klinca preko ulice kad ih zaustavi policajac.

- Znate li vi da ulicu trebate prelaziti pod pravim kutem od 100°? - kaže policajac.

- Ali striček, pravi kut ima 90° - kaže jedan klinac.

Nato se policajac zamisli pa kaže: - Da, da ono voda vrije pod kutem od 100°.

Ovce Gledaju Mujo i Haso ovce na livadi i kaže Mujo: “Ima točno 1242 ovce”.

Haso ne vjeruje i dođe do pastira i pita ga koliko ima ovaca, i ovaj kaže: “1242.”

I tako nakon pola sata na drugoj livadi Mujo opet pogodi broj ovaca i napokon ga pita Haso: - Jel’ Mujo, kako ti tako brzo izbrojiš te ovce?

- Moj Haso, to ti je ništa lakše, zbrojiš sve noge i podijeliš s četiri!

Rođendan Pita Mujo Hasu: - Što si uzeo Fati za rođendan?

- 100 kn. Više nije imala u novčaniku.

Pas Policajac: Znate li da psa ne smijete voziti na prednjem sjedalu?

Vozač: Ali to je plišani pas!

Policajac: Rasa nije bitna.

Ideali Kako se dobiva idealan muškarac?

Genetskim inženjeringom - križanjem vibratora i bankomata.

Hakeri Voze se četiri hakera kad auto najednom stane. Na to će jedan od njih: “A što mislite da probamo izaći pa ući?”

Demokracija Pitali sociologa: “Koja je razlika između demokracije i narodne demokracije?”

On im odgovori: “Isto kao između košulje i luđačke košulje.”

Crno bijelo, u boji...

FILM – VIDEO – KINO

Igor 8/10

Ako ste se u zemlji Malariji rodili s grbom na leđima, osuđeni ste na to da postanete Igor. Malarija je, jedno od onih mjesta koje viđamo u horor filmovima - tamo konstantno sijevaju munje i rađaju se grbava djeca, koja baš i nemaju prava birati svoje životno zvanje, nego su osuđeni na to da postanu Igori, pomoćnici jednog od brojnih ludih znanstvenika. Ovi posljednji su, pak, prave zvijezde sela u kojima žive, a posao su im zli izumi koji uključuju svakakve smrtonosne zrake, strojeve koji proizvode potrese, biljke ljudožderke i ostale slatke stvari.

Burtonovska animirana bajka o malenom grbavom pomoćniku zlog znanstvenika koji kuje svoj tajni opaki plan da postane najveći, najmoćniji i najzločestiji znanstvenik na svijetu. Nakon što Igorov gospodar pogine u eksperimentu, mali pomoćnik odluči postati zao znanstvenik. Ostali zli znanstvenici imat će što reći na još jednog s istim planom, no Igor (John Cusack) ima tajno oružje: ogromno, strašno i… prilično umišljeno žensko čudovište! Uz Igora su njegova dva čudna prijatelja Scamper (Steve Buscemi) i Brain (Sean Hayes). Najveća konkurencija Igoru na Sajmu zle znanosti je Dr. Glickenstein (John Cleese).

Službenici Što je to? Četvorica u jednoj sobi, a samo jedan radi?

Tri državna službenika i ventilator.

54 S raznih strana

23. veljače 2010.

USPJEH Fašnik u muzeju – pun pogodak!

Ozarena, oslikana lica TRADICIJA

Male maškare u Knegincu

!

Udruga SPAS

Pekinezer U Varaždinu je prije nekoliko dana pronađen ovaj mali pekinezer, mužjačić star nekoliko godina. Ima problema sa zadnjim nogama i nadamo se da to nije bio razlog da ga vlasnik ostavi. Vjerujemo da ga vlasnik traži i molimo da se što prije javi u sklonište udruge Spas.

Telefon Spasa: 042/ 330 004

ZLATNI PIR

Ivan i Anđela Dugi proslavili 50 godina braka

Na blagdan Svetog Valentina, 14. veljače, pedesetu obljetnicu braka proslavili su Anđela i Ivan Dugi iz Gornjeg Vratna, a zlatnim mladencima u križovljanskoj župnoj crkvi blagoslov je podijelio župnik Ivan Košić.

Proslava pola stoljeća braka nastavljena je u krugu obitelji, a roditeljima su zlatni jubilej čestitali kći Zdenka i sin Srećko, snaha Katica i zet Damir te unuke Željka, Ivana, Maja i Jasmina. Čestitku slavljenicima uputila je i kuma Antonija Klasić, a proslavi su se pridružile i obitelji sestre Marte Županić i braće Marijana i Stjepana, kao i velečasni Vlado Borak iz župe Sveti Đurđ. Čestitamo!

Ove godine maškare je čekalo iznenađenje u Starom gradu

Marija Dolenc, povjesničar umjetnosti i etnologije. Njihova namjera bila je približiti Muzej kao zabavnu ustanovu, nasuprot često ustaljenom mišljenju o dosadnom i stereotipnom mjestu. Program je uspio u potpunosti, čemu su najbolje svjedočila ozarena, oslikana lica učenika VI. i I. osnovne škole, djece iz varaždinskih vrtića, te brojnih srednjoškolaca koji su samoinicijativno posjetili Muzej. (jn)

Stare zidine, vile i vilenjaci...

DOZNAJEMO Kneginečka maškarada protekla je u znaku najmlađih

Fašnik – jedini krivac za sve nevolje mještana Maskirani mališani, njih čak stotinjak, dobro su se zabavili

tomislav makaj

Općinu Gornji Kneginec u utorak, 16. veljače, posjetile su tradicionalno, kao i svake godine, maškare iz Dječjeg vrtića Bubamara.

U prostorijama Općine male maškare su zapjevale i zaplesale uz podršku svojih teta i ravnateljice Mirjane Sekol, a nakon zabavnog programa, koji su upriličile za zaposlenike Općine, načelnik Općine počastio ih je sokovima i raznim slatkišima.

Četiristotinjak školaraca i djece predškolske dobi u utorak je besplatno razgledalo stalni postav Gradskog muzeja Varaždin. Ali ne samo to. Naime, u Starom gradu dočekale su ih isto tako besplatne krafne koje je osigurao varaždinski Ekos, uz upriličeno oslikavanje lica i nastup žonglera iz udruge „Krpe i konci“. Originalni Fašnik u muzeju osmislile su kustosica Galerije starih i novih majstora Elizabeta Igrec te volonterka

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

GORNJI KNEGINEC – Tradicionalna Kneginečka maškarijada koju već sedmu godinu zaredom zajednički organiziraju Općina i Turistička zajednica Općine Gornji Kneginec, ove je godine bila sve samo ne uobičajena. Naime, u prvom planu manifestacije bili su maskirani mališani i to njih, čak stotinjak – doznajemo od Matije Lukinca, direktora spomenute Turističke zajednice koji je spremno organizaciju podredio najmlađima.

Pjesma i ples

- Ovogodišnja maškarada održana je u suradnji s dječjim vrtićem „Bubamara“ iz Kneginca Gornjeg te Osnovnom školom Kneginec Gornji. Kao i svake godine, naše „općinske oce“ posjetile su u utorak, 16. veljače, maškare iz Dječjeg vrtića Bubamara. U prostorijama Općine male maškare su zapjevale i zaplesale uz podršku svojih teta i ravnateljice Mirjane Sekol, a nakon zabavnog programa koji su upriličile za zaposlenike Općine, načelnik Goran Kaniški počastio ih je sokovima

Krafne su brzo “planule”...

i raznim slatkišima – rekao nam je Matija Lukinec, dodavši kako je maskirana i raspjevana povorka imala zacrtanu rutu kretanja od društvenog doma u Knegincu Gornjem do onog, a gdje drugdje, nego u Knegincu Donjem. U domu su djeca iz dječjeg vrtića „Bubamara“ te školarci iz OŠ Kneginec Gornji za sve nazočne održala prigodnu priredbu. A kako su tek domaćini lijepo dočekali maš-

A planuo je bogme i Fašnik

kare! Brdo slasnih krafni ispekle su im i servirale četiri vrijedne domaćice, a na stolovima nije nedostajalo bombona, čajeva, kuhanog vina i sokova. Ispred društvenog doma Kneginčani su na kraju obavili spektakularni ceremonijal suđenja i spaljivanja Fašnika. Iduće godine, što su nam s punim povjerenjem potvrdile male maškare, Fašnik će opet biti jedini krivac za sve nevolje ovdašnjih mještana.

Maškare iz vrtića “Bubamara” imale su svoj “dan”

OTKRIVAMO Čije su djelo bakin ručnik, košarica od domaćeg platna i kukičana ružica?

Novi ludbreški suveniri “Žena iz Centra svijeta” LUDBREG – Bakin ručnik, košarica od domaćeg platna i kukičana ružica tri su nova suvenira koja su osmislile i izradile članice udruge “Žene iz Centra svijeta”.

Do sada je iz radionice udruge proizašlo dvadesetak suvenira, a ovi novi posebno se pripremaju za iduću godinu kada će se u Ludbregu slaviti 600. obljetnica od čudesnog događaja pretvorbe vina u krv Kristovu. Tim povodom je i na ručniku izvezena monstranca, motiv koji podsjeća na taj događaj.

Udruga je krajem siječnja održala i svoju redovitu godišnju skupštinu, koja je bila posebna po video i foto prezentaciji s aktivnostima u prošloj godini te popraćena fotografijama starog Ludbrega. Održana je i izložba radova i suvenira u Bakinoj hiži, koju su svi prisutni s posebnim zanimanjem razgledali. Na skupštini je donesen plan rada u ovoj godini, pa tako udruga nastavlja s organizacijom škole vezenja i tkanja za odrasle i djecu, kao i sudjelovanjem na četiri važne

manifestacije u gradu Ludbregu: Danu Centra svijeta, Sajmu cvijeća, Svetoj Nedjelji te jesenskom karnevalu. Nastavit će i s otkupom domaćeg platna, koje im je potrebno za izradu suvenira te svih predmeta koje vrijedi spasiti od zaborava. U planu su i dva izleta članova, kojih je trenutno 132, a i dalje će se raditi na okupljanju novih – rekla nam je predsjednica udruge “Žene iz Centra svijeta” Franciska Schubert.

Sanja ZUKO

Vodič 55

23. veljače 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ

od 23. veljače do 2. ožujka u 18 sati: DUGA hrvatski igrani film u 20 sati: AVATAR ZF spektakl

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Utorak, 20 sati SKUPŠTINA predstava Srijeda, 20 sati VOLIM NJOFRU predstava Četvrtak, 20 sati FAMILIJA U PRAHU predstava

Petak, 20 sati KLUB TANGO autorski projekt K.Krčar

KNJIŽNICA • Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati

MUZEJI • Stari grad Četvrtak, 19 sati izložba Mira Ilijanić: U SPOMEN NA DIREKTORICU

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Utorak, od 9 do 16 sati: FAŠNIK U MUZEJU program za vrtić i osnovne škole: pokladno oslikavanje lica i razgled Muzeja Četvrtak, 19 sati susret s umjetnikom NENADOM OPAČIĆEM, izložba, predstavljanje monografije, razgovor s umjetnikom (ulaz besplatan), voditelj: Denis Peričić • Palača Herzer Palača Herzer Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

• Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE • Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

- za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL ZLATI AJNGEL izložba crteža i grafika Josipa Zankija, predsjednika HDLU-a • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC Centar za kulturu

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Četvrtak, 20 sati BIJELA VRPCA mistična krimi drama Petak, 20 sati ANTIKRIST drama, horor Subota, 18 sati NEKA UĐE ONAJ PRAVI drama Subota, 20 sati SVI OSTALI drama Nedjelja, 18 sati u 16 sati: ASTRO BOY animirani obiteljski film u 18 sati: RICKY komedija u 20 sati: MLIJEKO TUGE - drama

Rođeni DJEVOJČICE

Gabrijela Bugarinović, Julijana Grabar, Valentina Slunjski, Elena Vrtarić, Lana Vugrinec, Matea Mišak, Matilda Kušter, Ema Vrhovec, Hana Štrlek, Ida Ivšak, Marta Gotal, Ela Šargač, Marta Grabar, Ella Bek, Tara Čepelja

DJEČACI

Leon Mađarić, Hrvoje Dušak, Lovro Košutar, Rafael Ferenčina, Mihael Kos, Simon Vugrinec, Marin Smrečki, Benjamin Horvat, Dorian Panić, Fran Štefanec, Ivano Kolačko, Danijel Kovačić, Leo Holcinger, Oton Škerbić, Sven Patafta, Fran Štriga, Karlo Posavec

Vjenčani

Katarina Kos i Emil Detić, Andreja Šantlin i Nikola Hižak

J. Novak - Zimska vizura

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NAPOKON TOPLIJE Nećemo brzati sa zaključcima da nam se kasnije ne bi obilo o glavu, ali ovog tjedna skoro bismo mogli proglasiti početak proljeća. Čeka nas toplo vrijeme uz izmjenu sunca i oblaka, samo povremeno uz malo kiše, ali to neće biti ni dugotrajna ni obilna kiša. Noći i jutra još uvijek će biti relativno hladni, ali danju ćemo osjetiti ugodnu toplinu, srećom praćenu uz sunčana razdoblja za razliku od prošlog tjedna. Dodajmo da točne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 22.2.).

www. regionalni. com Tjednik

Regionalni

Plus

www.regionalni.com

56 Zadnja

23. veljače 2010.

PASTORALNI CENTAR

ALTERNATIVA U čakovečkom Prostoru zasvirali rockeri novoga kova

Simpozij o 600. obljetnici

Pod Silom Živ probio led Bend Pod silom živ prvi se put predstavio publici, a nije nedostajalo rock rifova, a ni rasplesane publike ČAKOVEC - Izrazito aktivan čakovečki prostor za mlade, popularno i jednostavno nazvan “Prostor”, poprište je mnogobrojnih radionica, izložbi, ali ponajviše koncerata.

To su iskoristili čakovečkoj publici dobro poznati “NAP” i novo i m e n a domaćoj

rock sceni, bend “Pod Silom Živ” koji su tamo odradili svoj pr v i premijerni nastup.

Rock štih

Samu svirku otvorili su NAP-ovci koji su rasplesali publiku svojim stvarima, ali i obradama poznatih bendova poput Green Daya, a nakon njih, prvi put publici se predstavljaju Pod silom živ. Sastav Dean Kolar -

gitara, vokal, Igor Tkalec - gitara, prateći vokal,

i

sključivo autorske pjesme s čvrstim rifovima obilježje je novog imena na sceni Neven Mehun bubnjevi,

Vanja Horvat - bas gitara, prateći vokal publiku je počastio isključivo autorskim pjesmama, a svoju svirku opisuju kao rock s čvrstim rifovima i melodičnim solo dionicama koje prati čvrsta ritam sekcija.

Bend je počeo i sa snimanjem svojih pjesama, a do sad su snimili dvije naj-

uspješnije stvari, singlove “Vojak” i “Danas ne izlazim van.”

Svoj premijerni nastup uspjeli su osvojiti srca okupljene publike, a iskustvo, uvježbanost i angažman oko vlastitih autorskih pjesama zasigurno će donijeti još jedno novo osvježenje na domaćoj rock sceni. (dk)

VARAŽDIN - Dvodnevni znanstveni simpozij o 600. obljetnici Čašćenja Kristove Krvi u Ludbregu bit će u organizaciji Varaždinske biskupije otvoren u četvrtak, 4. ožujka, pozdravnim govorom mons.

Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskog, s početkom u 9,30

sati u Pastoralnom centru u Zagrebačkoj 3. Zatim će slijediti pet predavanja te popodnevni pohod Svetištu Predragocjene Krvi Kristove i euharistijsko slavlje u Ludbregu.

Idući dan, 5. ožujka, znanstvenici iz raznih krajeva Hrvatske imat će još pet izlaganja tijekom prijepodnevnog i popodnevnog zasjedanja. Skup završava plenarnom raspravom u 16 sati. Sve informacije mogu se dobiti na tel (042) 321 408, odn. na e-mail: antun. percic@ biskupija-varazdinska.hr.

tomislav makaj

PREDAVANJE

!

DJ-u prijava zbog kršenja autorskih prava

Dvadesetogodišnjaka koji je birao i reproducirao glazbu pomoću svog prijenosnog računala u jednom ugostiteljskom objektu na širem području Novog Marofa, policija će kazneno prijaviti zbog kršenja autorskih prava.

Naime, prema izvješću Microsofta Hrvatska, utvrđeno je da operacijski sustav nije legalan, dok je prema izvješću Hrvatskog društva skladatelja utvrđeno da nije legalizirao ni reproduciranje glazbenih djela iz memorije računala.

KARIKATURA

Waldorfska pedagogija

VARAŽDIN - U petak, 26. veljače, s početkom u 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu (Hallerova 1/II) bit će održano zanimljivo predavanje o waldorfskoj pedagogiji Rudolfa Steinera.

U suradnji s udrugom Stoimena iz Zagreba priredit će se prezentacija i razgovor s predavačem namijenjeni za zaposlene u vrtićima i školama, studentima učiteljskih zvanja te za prosvjetne stručnjake, roditelje i sve zainteresirane za promicanje ideje waldorfske škole i osnutak takve ustanove u Varaždinu. (iz)

crta: Željko Pilipović