INTERVJU Legendarna pjevačica Tereza Kesovija o aktualnostima na glazbenoj sceni LJUBIMKA HAJDIN
Stranice 6.-7.
TRAGEDIJA OBITELJI PINTARIĆ
Najviše me Peteročlanoj veseli osmijeh obitelji vatra djeteta progutala kuću Stranica 9.
Stranica 35.
Regionalni
ISSN 1846-8969
9 771846 896003
Tjednik
Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1
Plus
Besplatni primjerak
12/30/08 4:00:18 PM
Broj 302. :: 02. ožujka 2010. :: www.regionalni.com
DOZNAJEMO Prvo istraživanje o problemima mladih u Varaždinskoj županiji
Zapošljavanje kao primarni problem Istraživanjem su bili obuhvaćeni mladi od 15 do 29 godina iz šest gradova
Izvoz smeća u nepoznato
Boxmark ima 2400 radnika, traži još
inovatorstvo
Stranice 2.-3.
FILATELIJA
Đuro Fleten iz Preloga osvaja medalje triciklom
Stranica 14.
Prodana robna kuća Varteksa u Rijeci
Stranica 8.
KULINARSKA AKADEMIJA U V. TOPLICAMA
Ledene umjetničkokuharske egzibicije Stranica 3.
Stranice 4.-5.
Stranica 46.
Zbirka kojoj se klanjaju Japanci Stjepan Kovačić ima čak i poštanske marke s mirisom čokolade
Stranice 24.-25.
Tko taji optužnicu protiv policije? Stranice 17.
2
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
Brutalnost mladih
V
eć u prvom razredu osnovne škole, koji pohađa moj sin, dva su učenika kažnjena opomenom zbog neposluha i nasilnog ponašanja – piše mi otac učenika iz Željko PAVLEK Varaždina. On kao urednik@regionalni.com i mnogi drugi roditelji, zabrinut je zbog brutalnosti i sve većeg broja nasilja među djecom i maloljetnicima. Posljednji tragični događaj iz Sesveta kada su trojica mladića divljački pretukla i teško ozlijedila četrnaestogodišnjaka potvrda je da nasilje među mladima ne jenjava, već naprotiv iskazuje svoje još brutalnije lice. Ni tragedije učenika srednje škole Luke Ritza prije dvije godine i lani studenta Aleksandra Abramova, koje su na smrt premlatile skupine mladića nisu očito pokrenule konkretnije postupanje u društvu radi suzbijanja nasilja među mladima. nogi ističu da je nasilje mladih i među mladima odraz i posljedica ukupnih socio-ekonomskih prilika u društvu, nedovoljne brige roditelja za djecu, nedostatku sadržaja za mlade, ali i negativnih utjecaja medija na ponašanje mladih. No, bez razlike koji razlozi bili presudni za porast maloljetničkog divljaštva vrijeme je da se ovom problemu napokon posveti dužna pozornost. I to ne samo represivnim djelovanjem policije u kasnim noćnim satima na gradskim ulicama, već svakodnevnim preventivnim djelovanjem u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, te obitelji. Nasilje mladih ima svoje lice i naličje i njih se mora znati prepoznati. U protivnom žrtava huliganskog nasilja poput Luke Ritza ili mladića iz Sesveta bit će još više.
M
02. ožujka 2010.
DOZNAJEMO Komunalna poduzeća nezadovoljna stan
“Gdje završava smeće, znaju Bog i Eko-Flor plus!” Inspekcije su dosad izbjegavale izlaziti na teren jer bi se morale, s jedne strane, zamjeriti općinama i gradovima koji svojim stanovnicima osiguravaju jeftino skupljanje otpada, a s druge strane poduzećima koja skupljaju i odvoze otpad, ali tako više ne može, upozorava direktor Pre-koma Siniša Radiković Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
ČAKOVEC/VARAŽDIN – Iako u Međimurju rade tri komunalna poduzeća, GKP Čakom, GKP Pre-kom te Murs-ekom, poslove odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada u nekim općinama dobivaju druge tvrtke. To, naravno, ne bi bilo ništa neobično da čelnici međimurskih komunalnih poduzeća nisu uvjereni kako je to posljedica prije svega nepoštivanja zakona i nesređenog stanja na području zbrinjavanja otpada, a ne poštene tržišne utakmice.
Iz Sv. Juraja u Ilovac?
Naime, na natječajima općina za odvoz i zbrinjavanje otpada, kakav su raspisale općine Štrigova, Selnica i Belica, posao dobivaju poduzeća iz udaljenih mjesta koja uspijevaju ponuditi nižu cijenu od
i
ako iz Međimurja smeće navodno voze i u Županju, cijene odvoza su - manje međimurskih komunalnih tvrtki, iako kao odlagališta navode staru ciglanu u Županji koja ima privremenu dozvolu za odlaganje, ili odlagalište u Donjem Miholjcu i Ilovcu. - Ne samo da su to dosta udaljenija mjesta, što stvara dodatne troškove i druge probleme oko prijevoza, nego vjerojatno nemaju nikakvu selekciju otpada niti naplaćuju sve što bi trebali. No, što se s otpadom zapravo događa, odlaže li se sukladno zakonu ili ne, uistinu je teško reći jer se stvarna odredišta prikrivaju. Naime, gdje stvarno završava otpad mislim da zna samo dragi Bog i onaj tko ga odvozi - ustvrdio je Juraj Zadravec, direktor Murs-ekoma, tijekom sastanka koji je međimurski župan Ivan Perhoč priredio za čelnike općina i gradova
te njihovih komunalnih društava s Vinkom Mladineom, ravnateljem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Renatom Pavlinom, načelnicom njegovog Odjela za projekte i programe. Da ne postoji nikakav nadzor otpada koji se izvozi iz pojedinih općina Međimurske, ali i drugih županija kao što je Varaždinska, ukazao je i župan Perhoč. - Možemo nadzirati samo otpad koji stiže na naše odlagalište u Totovcu. Sav drugi otpad ne samo da je bez nadzora - upozorio je Perhoč, zamolivši predstavnike Fonda da pomognu oko sređivanja stanja na tom području.
Ništa od obećanja
Usprkos obećanju da će nadležno ministarstvo i inspekcijske službe utvrditi gdje se sve i kako odlaže otpad, čini se da od toga za sada nema velike koristi. - Žalili smo se Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave zbog odluka općina Belica i Sv. Juraj na Bregu u vezi odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Primjerice, u potonjoj općini su ustvrdili da nismo ispunili uvjete zbog dugovanja državi, što nije točno. Nasuprot tome, Eko flor plus ima milijunska dugovanja, ali to nije zabilježeno. U Belici smo prigovorili i da su predali dokumentaciju nakon isteka roka te da nemaju odlagalište sukladno natječajnoj dokumentaciji, pa je Komisija prihvatila našu žalbu. Međutim, mala je korist od toga jer Eko flor plus, odnosno njegova tvrtka kćer
Saša Avirović, tehnički direktor u GKP Čakomu
Mull-trans i dalje voze otpad dok se ne raspišu novi natječaji - upozorava Saša Avirović iz Čakoma, koji dodaje da je ista situacija i u Pribislavcu jer je
n
e postoji nikakav nadzor otpada koji se izvozi iz županija, upozorava Perhoč Općinsko vijeće odbilo s njima sklopiti ugovor smatrajući cijenu previsokom. Čelnici međimurskih komunalnih tvrtki priznaju da je cijena zbrinjavanja – od-
laganja otpada od 700 kn/t na odlagalištu Totovec među najvišima u Hrvatskoj, ali ističu da je u nju uračunato baš sve što se mora, što kod drugih nije slučaj. - Inspekcije su dosad izbjegavale izlaziti na teren jer bi se morale zamjeriti općinama i gradovima koji stanovnicima osiguravaju jeftino skupljanje otpada, kao i poduzećima koja skupljaju i odvoze otpad, među kojima ima i onih u kojima rade upravo bivši inspektori - upozorava direktor Pre-koma Siniša Radiković, dodajući da to više ne bi smjelo biti razlog da zakoni ne vrijede za sve.
Avirović: Inspekcije samo trebaju čitati izvještaje! Već iz podataka Agencije za zaštitu okoliša, kako upozorava Avirović, inspekcije bi mogle zaključiti da nešto ne valja. Primjerice, 2007. u Međimurju je Eko flor plus sakupio 3.146 tona otpada, a u prijavljeno odlagalište Ilovac je odvezao 676 tona manje, odnosno 2470
tona. U Varaždinskim Toplicama Eko Flor plus uspio je 2007. prikupiti manje od 700 tona otpada i odvesti ga u Ilovac, a Lukom je na ludbreškom području s jednakim brojem stanovinkia uspio prikupiti i odvesti na svoje odlagalište Čret – gotovo 4.000 tona!
Aktualno
02. ožujka 2010.
njem na području zbrinjavanja otpada
3
OTKRIVAMO Prodaja Varteksovih nekretnina
EKO-FLOR PLUS:
Samo legalna odlagališta
Dug rješavaju kroz obroke
Eko-Flor plus, kao i njegova povezana društva, komunalni otpad odlažu isključivo na legalna odlagališta s kojima postoje sklopljeni važeći ugovori o deponiranju otpada, a takvih je više od 20-ak na području cijele RH. Odabir odlagališta naravno ovisi o cijeni samog deponiranja, gdje se cijene kreću od 40 kn/ m3 do 325 kn/t, što nije slučaj odlagališta Totovac u Međimurskoj županiji gdje je cijena deponiranja znatno viša, te je to jedini razlog neodlaganja otpada na spomenuto odlagalište, pojašnjavaju u Eko-Flor plusu, dodajući da su lani u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji uku-
pno sakupili 6.497,18 tona komunalnog otpada. Prošla je godina za poduzeće s 400 zaposlenika bila najuspješnija godina do sada, budući da su prihodi rasli za 10 posto. - Nažalost rast prihoda nije pratila odgovarajuća naplata, pogotovo pravnih osoba, te je kao posljedica nastao porezni dug, posebice dug vezan uz PDV No, Eko-Flor plus je lani platio ukupno 18,6 milijuna kuna poreza i doprinosa, pa ne čudi to što je Porezna uprava uslijed opće nelikvidnosti odobrila plaćanje zadnjeg dospjelog duga u obrocima, čiju dinamiku poštujemo i ne vidim tu što bi bilo sporno - zaključuju.
Zasad su nepoznati planovi koje riječko poduzeće ima s objektom od 2.000 četvornih metara
City Centar ide Signum Grupi, a kome radnici? Kako je malo poznata riječka tvrtka, registrirana s 20.000 kuna, došla do 8,3 milijuna eura za kupnju objekta Varteksa? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
RIJEKA - Signum Grupa, malo poznato riječko poduzeća, kupuje City centar Rijeka koji, zajedno s trgovinom Quatris u Zagrebu, od kraja prošle godine prodaje Varteks kako bi smanjio kreditnu izloženost bankama, zbog koje je lani bio i u blokadi.
Bez odgovora
Siniša Radiković, direktor GKP Pre-koma
Juraj Zadravec, direktor Murs-ekoma
IZDVOJENO Saša Avirović, tehnički direktor GKP Čakoma
Niskim cijenama odlaganja štete sebi i pogoduju tvrtkama Nemamo ništa ni protiv koga, samo želimo da državne institucije počnu raditi posao za koji ih plaćamo, a kako bismo svi koji se nadmećemo na tržištu imali jednake uvjete, ističe Avirović. U cijenu odlaganja otpada u Totovcu, kako dodaje, uključena je naknada za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretnina, naknada jedinici lokalne samouprave, investicije u zaštitu okoliša i druga propisana davanja, ali tako ne rade drugi koji od domaćinstava naplaćuju i dvostruko nižu cijenu u odnosu na 60-ak kuna koliko traže međimurske komunalne tvrtke. - Kod nas samo jedna stavka u strukturi cijene, investicije
u zaštitu okoliša, iznosi 250 kn/t, dok je u Ilovcu ukupna cijena otprilike tolika. Time jedinica lokalne samouprave, na
c
ijena odlaganja u Totovcu 700 kn/t, a u Ilovcu - 269 kn/t čijem je području Ilovac šteti sebi i pogoduje tvrtkama koje kod njih odlažu otpad. Naime, ako naplati samo troškove odlaganja otpada, novac za ostale namjene, kao što je sanacija odlagališta, mora pronaći u izvornom proračunu, upozorava. Kao primjer navodi da su planirani troškovi sanacije
odlagališta Totovec oko 40 milijuna kuna, ali niti Grad Čakovec, niti GKP Čakom, nisu digli niti kune kredita za tu namjenu jer potreban novac osiguran iz cijene zbrinjavanja otpada. - Neshvatljivo je i da općine i gradovi ne naplaćuju Naknadu jedinici lokalne samouprave na otpad dopremljen iz drugih jedinica kad na to imaju pravo, i to u iznosu od 30 % cijene odlaganja - veli Avirović, podsjećajući da je Zakonom o otpadu propisano da tvrtka koja skuplja otpad na području dvije ili više županija može otpad odložiti samo na odlagalište određeno prostornim planom općina i gradova gdje skuplja otpad.
Ovakav rasplet v iše mjesečnih pregovora oko prodaje riječkog objekta najveće domaće tekstilne industrije, koji je vidljiv u zemljišnim knjigama riječkog Općinskog suda, svakako je iznenađenje. Naime Signum Grupa ne samo da je gotovo nepoznato poduzeće, nego je registrirano tek 2008. godine s 20 tisuća kuna temeljnog kapitala. Nasuprot tome,
s
udbina 30-ak zaposlenika City centra za sada je nepoznata i Savi Šmitranu iz Sindikata TOKG-a među nizom djelatnosti za koje je registrirano, od ulaganja i nautike do dizajna i zaštitarskih poslova, bavi se i posredovanjem te trgovinom, i to kako se ističe na njegovim web stranicama, „luksuznih nekretnina, automobila ili jahti, ali što je najvažnije od svega - pokazat ćemo kako i doći do novca s kojim ćete si sve to moći i priuštiti“. Kako je takvo poduzeće došlo do 8,3 milijuna eura, koliko se navodilo da je
Poreznici su ovaj put ipak bili brži! Više nema mogućnosti da Grad Varaždin naplati svoja potraživanja prema Varteksu, koja iznose više od šest milijuna kuna, preuzimanjem nekretnine u Biškupcu na kojoj se održavaju autosajmovi. Naime, dok su se Grad Varaždin, Uprava i NO Varteksa nadmudrivali oko sporazuma, varaždinski Područni ured Porezne uprave upisao je sredinom siječnja pravo zaloga na toj nekretnini, i to u iznosu od 16,5 milijuna kuna. Tako je i jedna od vjerojatno zadnjih Varteksovih nekretnina bez tereta sada opterećena založnim pravom. Upravo zbog toga bit će zanimljivo vidjeti kako će Grad Varaždin i Varteks riješiti svoje odnose, a kako najizglednija opcija sada se nameće – donacija.
Na prostor autosajma poreznici „sjeli“ sa 16,5 milijuna kuna
Varteks prodao svoj riječki City centar, pokušali smo doznati u riječkom sjedištu Signum Grupe. Međutim, to je ostao samo pokušaju. Na telefon se i u radno vrijeme javlja samo telefonska sekretarica, a ni nakon dva dana nisu stigli odgovori na upit poslan elektronskom poštom. A kako smo na mobitel uspjeli dobiti direktora Alena Cutvarića, rekao nam je da nema ništa za reći jer prodaja još nije zaključena.
Što s radnicima?
Tako su zasada nepoznati i planovi koje riječko poduzeće ima s objektom od 2.000 četvornih metara koji je Varteks prije dvije godine
temeljito obnovio. Isto vrijedi i za sudbinu 30-ak zaposlenika riječkog City Centra, koji se samo mogu nadati da će domaći vlasnik imati više razumijevanja, ukoliko matično poduzeće ne nađe neko rješenje za njih. Zabrinutost za svoju sudbinu koju ne skrivaju zaposlenici CC Rijeka, upravo im povećava nedostatak informacija o transakciji u kojoj je predbilježba prava vlasništva napravljena još 24. prosinca prošle godine temeljem Ugovora o kupoprodaji. Dakle, prodaja CC Rijeka načelno je dogovorena znatno ranije nego što je najavljen Integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja za očuvanje kompanije.
4
Aktualno
02. ožujka 2010.
Tko zarađuje na krizi
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
23.2
. Pokrivenost uvoza izvozom porasla na 61,7 posto s 49,7 posto u siječnju prošle godine. Manje uvozimo, ali i izvoz nam nešto raste. No, porasla je i stopa nezaposlenosti, koja je već gotovo 18 posto. Krizu, međutim, ne osjećaju umjetnici koji zarađuju i stotine tisuća kuna, a mi im plaćamo doprinose.
24.2
. Jedino banke podizanjem kamata zarađuju na krizi, upozoravaju u Saboru, te ističu da afere Podravke ne bi bilo da je HNB reagirala kako je morala – zaustavila plasman 290 milijuna kuna u Vaba banku. Grčka u štrajku nakon što su zamrznute ili smanjene plaće u javnom sektoru da bi se izbjegao bankrot.
DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji provedeno je p
Zapošljavanje je jedan od ključnih problema mladih Provedeno istraživanje pokazalo je da mladi smatraju kako je za postizanje uspjeha u životu najvažnija upornost, dok su snalažljivost i sreća manje važni
25.2
. Vlada poslala u Sabor zakon o potporama za kupnju stana od 100 do 300 eura po kvadratu. Cijene stanova rastu, umjesto da padaju. I nakon izmjena trase dionice autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik od Ravče do Ploča cijena skočila za pola milijarde kuna, umjesto da padne. Da bi ispitali kako se poslovalo i u Hrvatskoj, austrijska policija upala u središnjicu Hypo banke.
26.2
. Usprkos kriznom porezu, državni proračun u siječnju prihodovao manje nego prije godinu dana, no Šuker veli da je sve plaćeno na vrijeme i da su financije pod nadzorom. Međutim, Mudrinić upozorava da nas čeka kataklizma bez promjene porezne politike, misleći na preskupu državu i nužnost rasterećenja gospodarstva i građana. Mljekari odustali od najavljenog prosvjeda nakon što su dobili veće potpore za mlijeko, iako ne onolike kolike su zahtijevali.
27.2
. Snažan potres od 8,8 stupnjeva pogodio jug Čilea gdje je stradalo daleko manje ljudi nego na Haitiju, između ostalog, zahvaljujući rigoroznim propisima gradnje. A u Hrvatskoj, koja ništa ne poduzima, novo stradavanje među mladima: 14-godišnjaka maloljetni nasilnici teško izudarali u pokušaju krađe mobitela i novca.
28.2
. Kao odredište za nedjeljni izlet mnogi su odabrali novootvoreni muzej s neandertalcima u Krapini koja je njime značajno podigla turističku ponudu. HEP zadržao 200 milijuna kuna za poticanje obnovljivih izvora energije, a Apple priznao da u tvornicama koristi dječju radnu snagu.
1.3.
Neće mljekari, ali prosvjeduju ratari zbog kašnjenja poticaja iz 2008. godine. Ništa čudno, kad Agencija za plaćanje u poljoprivredi više troši za sebe nego što osigura novca iz fondova EU, zbog čega je i osnovana, saborski zastupnici se voze službenim vozilima kad treba i ne treba, a ministarstva planiraju nova zapošljavanja, usprkos zabrani i svojoj napučenosti….
IMPRESSUM IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin
Jedan od glavnih problema koji muči mlade iz Varaždinske županije je i provođenje slobodnog vremena Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
Zapošljavanje i provođenje slobodnog vremena najveći su problemi mladih u Varaždinskoj županiji. Pokazalo je to istraživanje koje su u sklopu svojih diplomskih radova provele mlade Varaždinke Mar ijana Đuras i Mateja Brežnjak koje su prošle godine diplomirale psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
starosti od 15 do 29 godina. Ispitan je podjednaki broj srednjoškolaca, studenata, zaposlenih i nezaposlenih mladih osoba kako bi se dobili što vjerodostojniji podaci.
Strah opravdan
Riječ je o prvom takvom istraživanju među mladima koje je provedeno na području Varaždinske županije. Istraživanjem su bili obuhvaćeni mladi iz svih šest gradova, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Ludbrega, Novog Marofa, Ivanca i Lepoglave
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić
urednik@regionalni.com
ikruhoberec@regionalni.com
iharaci@regionalni.com
Ivica Kruhoberec
Lepoglava specifična
- U istraživanju, koje smo provodile tijekom 2007. i 20 0 8. godine, usmjer ile smo se na tri fenomena: probleme mladih, njiho ve vrijednosti i atribucije
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
Josip Novak josip@regionalni.com
SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković
uspjeha u životu – otkrile su mlade psihologinje trenutno zaposlene u tvrtki Varteks i profesionalno usmjerene na područje organizacijske psihologije. Da je strah mladih vezan uz zapošljavanje opravdan potvrđuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područne službe Varaždin. Na burzi je u siječnju ove godine bilo prijavljeno čak 3065 osoba do 30 godina starosti, što je za 8,5 posto više u odnosu na prosinac prošle godine. Gledajući cjelokupnu starosnu strukturu nezaposlenih, mladi bez posla čine gotovo trećinu nezaposlenih osoba koje su prijavljene na Zavod za zapošljavanje. Međutim, nije samo pronalazak posla i provođenje slobodnog vremena problem. Kao jedan od ključnih
problema mladih u istočnom dijelu Varaždinske županije je prometna povezanost, što se pokazalo kao jedna od specifičnosti provedenog istraživanja. - U većini gradova ova skupina problema nalazi se na posljednjem ili pretposljednjem mjestu rang ljestvice. Izuzetak je Lepoglava, gdje je taj problem visoko istaknut – ustvrdile su.
Upornost važna
Kada je pak u pitanju postizanje uspjeha u životu, zanimljivo je da se većina ispitanika izjasnila kako to isključivo ovisi o njima samima. - Do takvog zaključka došli smo na temelju ispitivanja atribucija uspjeha u životu. Mladi iz Varaždinske župnije izjasnili su se da je za uspjeh u životu najvažnija upornost,
LEKTORICA Isidora Vujošević
GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček
isidora@regionalni.com
voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com
Tomislav Makaj foto@regionalni.com
Robert Marciuš roby@regionalni.com
Sandra Malenica sandra@regionalni.com
Aktualno
02. ožujka 2010.
prvo istraživanje o problemima mladih
Psihologinje Marijana Đuras i Mateja Brežnjak provele su prvo takvo istraživanje u županiji
Istraživanje predstavile u sklopu “Tjedna psihologije” Marijana Đuras i Mateja Brežnjak diplomirale su psihologiju prošle godine. Interes za tu društvenu znanost pokazivale su još u gimnaziji, gdje im je upra-
odnosno odlučnost u ostvarivanju životnih ciljeva i vjera u sebe, dok su snalažljivost te sreća i sudbina pritom najmanje važne. Ovakvo tumačenje uspjeha u životu jest adapt ivno, mladima daje osjećaj samopouzdanja, mogućnost kontrole nad vlastitim životom i sudbinom te pozitivno utječe na njihovu motivaciju za sudjelovanjem u aktivnostima koje dovode do postignuća – rekle su Đuras i Brežnjak. A osim što smatraju da su za uspjeh u životu zaslužni isključivo oni sami, teže skladu, stabilnosti te sigurnosti unutar društva, međuljudskih odnosa i samih sebe. - Riječ je o vrijednostima koje se obično povezuju s takozvanim “pozitivnim ishodima socijalizacije”, odnosno uspjehom u životu, većom
n
a burzi je u siječnju ove godine bilo prijavljeno čak 3065 osoba do 30 godina starosti socijalnom odgovornošću i svrhovitim i strukturiranim stilovima provođenja slobodnog vremena – ustvrdile su Brežnjak i Đuras, koje su i same dio mlade populacije obuhvaćene istraživanjem. - I same smo često bile suočene s činjenicom da se život mladih u Varaždinskoj županiji nastoji poboljšati akcijama i idejama koje su potekle od odraslih. Na taj način nastojalo se riješiti probleme koji ponekad nisu bili stvarni problemi popuPRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778
vo psihologija bila jedan od zanimljivijih predmeta. Tijekom studija i upoznavanja s različitim područjima psihologije motivacija za bavljenje tom društvenom
lacije mladih. Poduzimale su se inicijative u onim područjima za koja su upravo odrasli smatrali da najviše
i
straživanjem su bili obuhvaćeni mladi od 15 do 29 godina iz šest gradova Varaždinske županije zaokupljaju mlade, a njih često nitko nije ništa pitao. Zato smo odlučile provesti istraživanje i utvrditi probleme koje mladi percipiraju
znanošću bila je još veća. Mlade varaždinske psihologinje svoje su istraživanje predstavile i na tribini održanoj u sklopu “Tjedna psihologije”.
najvećima za svoju populaciju - ustvrdile su. Rezultati ovog istraživanja daju konkretne smjernice i ideje za daljnja djelovanja kojima bi se poboljšao život mladih u Varaždinskoj županiji. - Nadamo se kako će ovo istraživanje ponajprije potaknuti djelovanje odgovornih institucija u smjeru rješavanja problema mladih, a mi bismo vrlo rado za nekoliko godina u nekom od naših sljedećih istraživanja provjerile jesu li se problemi mladih u Varaždinskoj županiji smanjili – zaključile su na kraju Đuras i Brežnjak.
NAPORAN RAD Provedeno opsežno istraživanje
Ispitani mladi iz šest gradova Varaždinske županije Ideju Marijane Đuras i Mateje Brežnjak o istraživanju problema mladih u Varaždinskoj županiji podržala je profesorica dr. sc. Željka Kamenov s Katedre za socijalnu psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je bila i njihova mentorica pri izradi diplomskog rada. Istraživanje se sastojalo od kvalitativnog i kvantitativnog dijela. U kvalitativnom dijelu istraživanja provođene su grupne diskusije s mladima u Varaždinu, Varaždinskim Toplicama, Ludbregu, Ivancu, Lepoglavi i Novom Marofu. - Tako smo tijekom 2007. godine provele smo 17 grupnih diskusija u kojim je ukupno sudjelovala 131 mlada osoba. Na temelju podataka dobivenih u tom dijelu
Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775
Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776
istraživanja konstruirale smo Upitnik problema, koji je sastavljen od tvrdnji koje se prema smislu mogu svrstati u sedam skupina problema: obrazovanje, prometna povezanost, zapošljavanje, zdravlje, aktivnost mladih u lokalnoj zajednici, briga za mlade i slobodno vrijeme – otkrivaju Varaždinke. U kvantitativnom dijelu istraživanja tijekom 2008. godine primijenile su Upitnik problema zajedno s Upitnikom vrijednosti i Upitnikom atribucija uspjeha u životu na uzorku od 530 mladih iz svih šest gradova naše županije ili mjesta koja tim gradovima gravitiraju. Unutar svakoga grada u istraživanju je sudjelovao podjednak broj srednjoškolaca, studenata i mladih zaposlenih i nezaposlenih osoba.
MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789
REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789
5
6
Intervju tjedna
02. ožujka 2010.
EKSKLUZIVNO Legendarna pjevačica Tereza Kesovija uoči koncerta “Ja sam pje
Neke moje pjesme U životu sam napisala tri kompozicije. Za sve tri mogu biti ponosna, nisu šljam, nisu jeftine, lijepe su i kao takve su okarakterizirane, ali mi to sasvim sigurno ne budi nadu da ću jednog dana sjesti i početi pisati pjesme. Ne. Pisat ću svoja sjećanja Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
Dolazak legendarne konavoske pjevač ice Tereze Kesovije u Varaždin izazvao je pravu buru pozitivnih reakcija građana. Već samo njezino pojavljivanje na gradskim ulicama mamilo je pohvalne povike prolaznika, a kako će tek biti na koncertu koji će Tereza održati u Graberju 7. ožujka? S dragom smo glazbenicom razgovarali o nadolazećem koncertu, no i o prošlosti te njezinim razmišljanjima o aktualnoj glazbenoj sceni. Također nam je otkrila detalje vezane uz autobiografiju koju ćemo imati prilike čitati ove jeseni.
Prošlost i budućnost
No, i mi smo njoj ponešto otkr ili. Pronašli smo crno - bijelu fotograf iju iz 1980 -ih na kojoj je snimljena Tereza Kesovija zajedno s Milanom Šimekom, direktorom tadašnjeg Zrakoplovnog centra Varaždin (Aerocentra) nakon što je doputovala avionom u Varaždin kako bi održala koncert. Ugodno smo je iznenadil i , a i č i t a te l j i m a 7 P l u s Regionalnog tjednika donosimo nikad dosad objavljivanu fotografiju. Što kažete na naš pronalazak? A meni baš nedostaju takve fotografije jer mi je sve spaljeno! Otišla mi je čitava arhiva i u potrazi sam za takvim fotografijama. Nešto sam skupila, ali nije neka raskoš. Puno mi je toga otišlo u nepovrat. Govoreći već o prošlosti i
a
ko proživljavaš stupidni tekst, onda si i ti stupidan! izgubljenim „stvarima“, prisjetimo se za početak vaše pjesme „Prijatelji stari, gdje ste“, koja je, vjerujemo, vašoj publici jedna od najomiljenijih pjesama. To je jako osobna pjesma jer ima zajedničkog sa „Sutra je novi dan“; i za jednu i za drugu autor teksta bio je Željko Sabol. Upravo je nevjerojatno u kojoj mjeri sam i koliko često i duboko koncentrirana razmišljala o riječima te pje-
sme kada je započeo rat. Jer, prijatelji stari, gdje ste? Da li ću vas ikad naći? Puno dubine i ljudskosti ima u tim riječima. Danas kad mi sa svih strana - crnogorske i srpske strane, pljušte ponude za koncert, pojavi se želja da se pojavim tamo, a onda se pitam: „A kako ćeš ići tamo i pjevati Prijatelji stari, gdje ste?“, kad ih nigdje nije bilo. Nikoga nije bilo da mi pruži neku utješnu riječ, da mi kaže: „Uz tebe
r
anije je u glazbi ipak bilo više iskrenosti, bilo je više razmišljanja smo, ne možemo ništa pomoći, ali smo s tobom.“ Jesu li se pojavili neki od tih „starih prijatelja“? Da, pojavili su se oni danas i tvrde da su htjeli to učiniti, ali da nisu mogli, a jedna jedina osoba je htjela i mogla. Išla je u Mađarsku, iz Mađarske me pokušala dobiti i dobila me. Kako narod kaže: sve se može kad se hoće. Ja danas sasvim sigurno sve te ljude koji su se pojavili ne gledam pitajući ih “Gdje ste bili?”. Niste zlopamtilo. Ne, sasvim sigurno ne. Ja ih primam od srca jer su iskreni, jer su dobri. Nije bilo prilike sigurno, ali možda nije bilo dovoljno hrabrosti kod mnogih od njih i onda ne treba osuđivati nekoga tko se boji, jer strah je isto prirodan. Ja ne uzimam za zlo, ali me ta pjesma nagnala često puta na razmišljanje o tome što to život jest i koja je uloga, istinska uloga prijatelja u životu. Ta je pjesma vrlo emotivna i vi ju proživljavate. Koliko pjevača danas uopće proživljava svoje tekstove? Ne mogu oni ni proživljavati tekstove koji su stupidni, jer ako proživljavaš stupidni tekst, onda si i ti stupidan! To je tako jasno. Jer kad netko pjeva da mrav nosi teret ljubavi ili da mu se nosi bila boja, kako će to proživljavati? Svaka čast Joli, ali nemojte mi reći da on proživljava taj tekst! On proživljava ritam, proživljava i radost onih koji cupkaju jer oni mogu samo cupkati tj. plesati na takvu glazbu. On unosi veselje među narod, i to je dobro, to je pozitivno, ali nemojte mi reći da proživljava išta drugo do radosti što će
Na jesen izlazi Terezina autobiografija u izdanju Večernjeg lista. U pisanju te knjige Tereza iznimno uživa
Intervju tjedna
02. ožujka 2010.
7
esma” govori o aktualnoj situaciji na glazbenoj sceni te o svojoj autobiografiji
e ostat će zauvijek! nakon toga dobiti honorar. To nije ista stvar. Slažete li se onda s tim da se ukus publike dosta promijenio? Je, ali uvijek je bilo “ovih i onih”, no imam dojam da je ipak bilo više iskrenosti, bilo je više razmišljanja... Konkurencija je bila jača. Danas se konkurencija svela na ništicu. Nema konkurencije u smislu „Ja mogu bolje“, “Ja bih želio bolje”, nego “Ja mogu jače”. Možemo zaključiti da su se promijenili i kriteriji dolaženja do uspjeha. Apsolutno. Mogu se složiti s tim da novo vrijeme donosi nekakve nove “stvari”, ali kako to da u tom novom vremenu još uvijek živi jedan Elvis Priestly, jedna Barbra, jedan Tom Jones, kako to da živi jedan Sinatra kojeg odavno nema? Znači da je dao nešto po čemu je obilježio vrijeme u kojem je živio i to ostaje poslije njega. Neke stvari definitivno ostaju, htjeli to ili ne. Neke moje pjesme, kao i pjesme mojih kolega, ostat će zauvijek. Vice Vukova nema,
U
z moje priče znat će se i kakva je bila ekonomska i politička situacija ali se zna da je to bio jedan od najljepših muških glasova koje je ikad ova sredina stvorila, i njegove će pjesme živjeti vječno zahvaljujući njemu kao interpretu. Nažalost, ima tu i neke nepravde prema kompozitoru koji je stvorio tu pjesmu, koji je napisao melodiju, ali je onaj koji ju je otpjevao, načinom na koji je to učinio, definitivno zaslužan za uspjeh i za trajnost takve jedne kompozicije. Jer, „Moj galebe“ je mogao pjevati bilo tko, a pjevao je Oliver i ta je
1.
je put Tereza Kesovija nastupala u Varaždinu kao flautistica te je ispomagala Simfonijskom orkestru grada Varaždina
30 Tereza Kesovija snimljena u Varaždinu 1980-ih zajedno s Milanom Šimekom
pjesma ostala zapamćena po Oliveru, manje po Runjiću. Kad kažeš: “Nono”, pomisliš: “Tereza”! Ili “Prijatelji stari”, opet: “Tereza!”. Ne niti Nikica Kalogjera niti Đelo Jusić niti Zdenko Runjić, što ja smatram svojevrsnom nepravdom, ali valjda oni stvarajući te pjesme znaju to unaprijed i zato biraju interpreta – neće bilo kome dati svoju pjesmu. Daju je nekome za koga znaju da će to izvesti na pravi način, a onda i osigurati dugotrajnost. Pišete li sada kakve tekstove? Ne. Ja sam u životu napisala tri kompozicije. Za sve tri mogu biti ponosna, nisu šljam, nisu jeftine, lijepe su i kao takve su okarakterizirane, ali mi to sasvim sigurno ne budi nadu da ću jednog dana
sjesti i početi pisati pjesme.
Upravo u tome. Pišem au-
Tereza Kesovija često uplovljava u prošlost
Ne. Pisat ću svoja sjećanja. U čemu sada uživate, kada ste sami sa sobom ili s obitelji?
tobiografiju. Uplovljavam u prošlost, no ne zato da bih lamentirala, ne zato da bih bila tužna, iako me znaju
rastužiti detalji iz života mog brata kojeg opisujem, koji je bio moj najdraži, moj namiliji brat na svijetu, kojeg nemam već dugi niz godina... Pa onda mi dođu suze na oči kad se sjetim našeg lijepog zajedničkog djetinjstva i javi se tuga zato što danas više nemam nikoga s kim bih mogla pričati o tim vremenima. Međutim, volim pisati zato što će poslije mene ostati nešto upisano, nešto ovjekovječeno, što će biti radost i mojoj djeci i djeci njihove djece, ali i ljudima koji će htjeti pročitati. Uz moje priče znat će i kakva je bila ekonomska, politička i svaka druga situacija u vremenu o kojem pišem. Dakle, to neće biti samo šturi podaci iz osobne iskaznice, nego nešto puno više.
je godina prošlo od Terezinog posljednjeg koncerta koji je održala u Varaždinu, a ponovno ćemo je slušati 7. ožujka
50 godina je impozantna brojka koja označava godišnjicu službenog početka Terezine bogate glazbene karijere
SURADNJA Tereza o Jacquesu ima samo riječi pohvale
Jacques je dobar i skroman
Tereza Kesovija i Jacques Houdek zajedno će izvesti par pjesama
S vama će u Varaždinu na koncertu “Ja sam pjesma” nastupati i Jacques Houdek. To je moja velika radost da imam uza sebe Jacquesa. Zajedno smo ilustrirali dv ije pjesme koje ćemo također zajedno izvesti u gradu Varaždinu u kojem sam kao flautistica svirala u Simfonijskom orkestru i bila ispomoć zagrebačke Muzičke akademije. Bila sam dobar student, pa su mi rekli: „Ti buš ispomagala tam v orkestru vu Varaždinu“. Pravila sam se važna samo
tako. Imali smo probe u vašem kazalištu koje ću pamtiti do kraja života jer sam tu doživjela predivne susrete i lijepa glazbena druženja. Dugo vas nije bilo u Varaždinu. Zadnji ste put ovdje nastupali prije skoro 30 godina. To je jedna nepravda prema varaždinskoj publici koja je uv ijek bil a moja pu b l i k a , koja m e v o l j e l a , osjećala me i kao interpreta pjesama, ali i kao flautisticu. Kako vam je surađivati sa Jacquesom Houdekom?
Jacques je jedan dobar i skroman čovjek koji svoj ogromni talent jednostavno prihvaća kao Božje djelo. Mislim da to govori o njemu kao o čovjeku koji ima nevjerojatne ljudske potencijale u sebi. Hoće li se nastaviti suradnja s njim? Ja bih željela, a imam dojam da bi i on želio. A imamo i nešto zajedno na koncertu što će biti vrlo lijepo, pripremamo jedan lijepi trenutak; već vidim publiku kako nas sluša s blagim osmijehom, glava nagnutih u stranu.
Život
02. ožujka 2010.
siniša sović
8
Slijeva: sin Dejan, majka Štefica, otac Đuro i snaha Petra
Otac Đuro i sin Dejan uz nagrađeni Tricikl Fleten za vodu
USPJEH Inovator Đuro Fleten iz Preloga niže uspjehe u inozemstvu svojim triciklima
Preloški rokeri na triciklima Negdašnji prvak u speedwayu u Maleziji osvojio odličje triciklom za vodu
Malezijski “ograničeni napredak” Tricikli Fleten izložbe svojih vozila imali su dosad u Mađarskoj, Bosni i Austriji. Đuro Fleten pak jedan je od suosnivača Zmajarskog društva “Rode” u Prelogu. Njihov projekt za automotodrom uz jezero Donju Dubravu iz 1994. ostao je, na žalost, neostvaren. Od 10. do 13. lipnja sudjelovat će na Jarunu u Zagrebu na sajmu motornih vozila. No, o boravku u Maleziji inovator Đuro Fleten pun je hvale: Nama je to teško shvatiti. To je jedina država koja nije dužna nikome i koja nastoji da i njima nitko ne bude dužan. Zemlja je to bez pohlepe i zavisti, pravi raj za razvitak poduzetništva. Oni voze lijevom stranom i sam prelazak ceste bio nam je problem.
Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
Zašto tricikli? - Zato što je to posebno i drugačije - odrješit je konstruktor Đuro Fleten iz Preloga. I dopunjava: - Mi kao ljudi ionako nismo svi isti. Stoga je i sve naše što radimo posebno! On kao vlasnik i glavni konstruktor preloške tvrtke “Fleten trike” (Fleten tricikli) od 1982.
T
ricikl za vodu po kategorijama: 50, 80 i iznad 80 kg ne izrađuje ništa serijsko. Svako njegovo novo motorno vozilo, svaki novi tricikl uv ijek je s odgovarajuć im postotkom promjene, dorade, inovativnosti. Upravo se vratio s Međunarodne izložbe inovacija i novih tehnologija (Malaysia Technology Expo 2010) u Kuala
Brončana medalja na izložbi u Kuala Lumpuru 2010.
Lumpuru (Malezija) s osvojenom brončanom medaljom za svoj unikatni jednosjed - tricikl za vodu. A za taj je tricikl prije tri mjeseca i u Zagrebu na “INOVA”-i 2009. osvojio dva priznanja: srebrno odličje i nagradu za najbolju inovaciju u području sporta i rekreacije.
Tricikli su zakon
Sva su njegova motorna vozila unikatna i specifičnog dizajna, izlagana i na Autoshowu u Zagrebu. Motor koji se ugrađuje u šasiju tricikla Fleten je japanski Nissan 1200ccm ili 1000ccm, snage 48 kw i s 5 brzina. Prosječna potrošnja goriva je 5
Sve unikatni tricikli do tricikla na preloškom suncu
litara na 100 kilometara. Težina vozila je u prosjeku 400 kilograma i predviđeno je za vožnju dviju osoba. Tvrtka je dosad patentom zaštitila 17 motornih tricikla. Oko tri mjeseca potrebno je za izradu svakog primjerka. Dužina im je 3 metra i 5 centimetara. - Naši tricikli nisu za utrkivanje nego za uživanje - tvrdi Đuro Fleten. - Premda je moguće postići brzinu i do 160 kilometara na sat, ograničili smo je na 130 kilometara. - Mi, cijela familija, avanturisti smo u duši. Pravi smo rokeri - živjeli smo stalno u realnom vremenu i nismo dopuštali da nam itko “pere” mozak.
Uvijek smo razmišljali svojom glavom. Đuro Fleten, automehaničar i inženjer prometa, rođen 1954. u Prelogu, školovao se u Hrvatskoj i u Grazu u Austriji. Nastavlja “sto na sat” samosvjesno i odlučno izlagati svoju životnu filozofiju: - Mene je uvijek privlačilo ono novo i bolje. Nikad se nisam mirio s postojećim.
Američko iskustvo
Bez roditelja ostao je razmjerno rano. Majka Margareta bila je tekstilna tehničarka koja je sudjelovala u osnivanju mjesne tekstilne tvornice, dok je otac Stjepan bio poljoprivrednik, koji je u Drugom svjetskom
Konstruktor Đuro Fleten na nagrađenom triciklu za vodu
ratu preživio zloglasni logor Dachau. Ima dva brata i sestru - Josip je bravar i tokar, Anica poljoprivredna tehničarka, a Ivo, najstariji, radi kao građevinar u SAD-u, kod kojeg je Đuro proveo 1984. i 1994. godinu. - Samo me zanimalo ono što je posebno - kaže Đuro Fleten koji je tada upoznao Vancouver, Toronto, Calgary i Edmonton u Kanadi te Detroit, New York i Cleveland u Americi. - Impresioniralo me kuda sav taj svijet ide. I Austrija mi je uvijek bila inspirativna. Zato je u našoj tvrtki sve “na kotačima”. Mi se ne bojimo nikoga. Nismo pohlepni i kod nas sve funkcionira!
OBITELJSKI OBRT
Očevim tragom Glava obitelji Đuro Fleten potvrđuje: - Supruga Štefica glavna je, a snaha Petra financijska menadžerica naše firme. On sam od 1969. do 1984. proslavio se u speedwayu - bio je član reprezentacije Jugoslavije, 1977. proglašen najboljim sportašem Međimurja, a 1975. drugoplasirani u Jugoslaviji. U Novalji na otoku Pagu uz svoje imanje imaju izgrađenu karting-stazu. Sin Dejan, automehaničar i inovator kao i otac, vodi obrtičku go-kart radionicu u Prelogu. Unuci kćeri Renate, upravne pravnice, također su zadivljeni kartingom. Dvanaestogodišnji Erik već je stasao u pravog vozača, kao mali imao je svoju “malu formulu 1”, djelo ruku svoga djeda, a baku pohvaljuje riječima: “Super voziš za baku!” Prvi svoj “priznati” tricikl nazvali su po svom nekadašnjem psiću - Đibo. U suradnji s Centrom za vozila iz Velike Gorice u Hrvatskom saboru izborili su se za novi zakon primijenjen i na tricikle tako da su sva njihova vozila sada homologirana i atestirana za hrvatsko i europsko tržište.
Đuro Fleten, danas inovator i konstruktor, nekoć spidvejaš
Život
02. ožujka 2010.
9
POMOZIMO Vatra uništila kuću peteročlane obitelji Pintarić iz Nove Vesi, koja je već mjesec dana razdvojena
Ostali čak i bez madraca, pa spavaju kod rodbine Posljedice požara koji je izbio na tavanu, strašne su: zidovi su popucali, podovi su vlažni, a miris paljevine je gotovo neizdrživ. Cijelu kuću obitelj Pintarić mora obnoviti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
boraviti.
U samo deset minuta peteročlana obitelj Pintarić iz Nove Vesi kod Petrijanca ostala je bez svojega doma. Požar koji je izbio na tavanu njihove obiteljske kuće 7. veljače “progutao” je krovište i tavan, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, ostatak kuće nije izgorio. No, strašne su posljedice požara: Slavica i Slavko Pintarić, 16-godišnji Roko i 12-godišnja Tihana i njihova baka u kući ne mogu
Voda kojom su vatrogasci gasili vatru natopila je cijelu kuću. Zidovi su popucali, podovi su vlažni, a u svim prostorijama osjeća se gotovo neizdrživ miris paljevine. Sve instalacije su uništene, kao i bojler od centralnog grijanja, televizor, računalo, čak i madraci. - Da imamo barem nekakve madrace, onda bismo barem mogli ovdje prenoćiti. Kći, suprug i ja spavamo kod moje sestrične u Novoj Vesi, sin Roko je kod najstarijeg sina, koji je unajmio stan u Varaždinu, a moja mama je kod brata u Šemovcu. Ne znam kada ćemo opet moći biti svi zajedno. To mi je najveća želja – rekla je Slavica, koja radi kao spremačica u Euroherc osiguranju, dok suprug Slavko radi u Koki.
Želja - biti zajedno
Radničke plaće
Tužna majka u sobi sina Roka
Neizmjerno ih je dirnula pomoć susjeda, prijatelja i rodbine, a i mještana Nove Vesi i Petrijanca. - Svi su nam došli pomoći da pokrijemo krov, što nam je bilo najvažnije, da kuća ne propadne do kraja. Radili su
dan nakon požara, po najvećoj hladnoći, bilo je minus 12°C. Pomogli su i s električnim instalacijama, tako da ponovno imamo struju – zahvalan je Slavko. Kuća je bila osigurana kod Euroherc osiguranja, koje im je već
T
ihana (12), učenica šestog razreda, ostala je bez majica, hlača i druge garderobice dan nakon požara isplatilo odštetu za krovište. No, sve ostalo morat će sami. Bez pomoći teško će uspjeti. Svaka pomoć je dobrodošla, bilo što da možemo polako početi sanirati kuću. Roko ima odjeću, novčano su mu pomogli u Savate klubu Omega, gdje trenira. No, Tihana bi trebala majice i hlače – jedva izgovaraju Slavica i Slavko, koji dosad nikoga nisu morali moliti za pomoć. Ako imate mogućnosti pomoći, obitelj Pintarić možete kontaktirati na broj mobitela 091/192- 8558. Njihov broj žiro-računa je 2360000-3114959896.
Slavica i Slavko Pintarić: Kada bismo imali madrace, mogli bismo barem prenoćiti u kući
ZAHVALA Dirnuti nesebičnom pomoći poznatih i nepoznatih ljudi
Od srca hvala što ste nam pomogli Prijatelj se u nevolji poznaje. U tu staru izreku uvjerili su se supružnici Pintarić, kojima su nakon požara na obiteljskoj kući pomogli svi koji su mogli. Na tome su neizmjerno zahvalni. - Zahvaljujemo svim susjedima, kumovima i rodbini, svim mještinima Nove Vesi. Veliko hvala
DVD-u Nova Ves, Javnoj vatrogasnoj postroji Grada Varaždina, Općini Petrijanec, mještanima općine Petrijanec, župnom Caritasu i svima koji su nam pomogli svojim dobrovoljnim radom. Zahvaljujemo Euroherc osiguranju, direktoru Podružnice Varaždin Mladenu Rihtariću, tvrtki Siga i
obitelji Žigmund, tvrtki Meteor i obitelji Paripović, Lipa-boru Novi Marof i obitelji Meštrić, svim djelatnicima Koke. Veliko hvala mojemu bratu i njegovoj supruzi, koji su bili uz nas cijelo vrijeme pomažući nam materijalno i financijski – istaknuli su Slavica i Slavko Pintarić.
Na prvi pogled, kuća ne izgleda loše...
...ali je unutrašnjost u potpunosti uništena
NESREĆA Policijski inspektori utvrdili su da je požar izbio zbog iskrenja iz dimnjaka
Cijeli je život “izgorio” u trenu Kobne nedjelje, 7. veljače, u večernjim satima svih pet članova obitelji Pintarić okupilo se u dnevnoj sobi. Odjednom su začuli udarac, no Slavko mu nije pridavao puno pažnje. Kad je čuo drugi udarac, izašao je na hodnik i ostao u šoku: vatra je tada već bila zahvatila cijelo krovište. Ubrzo su stigli vatrogasci i spriječili još veću tragediju. - Policijski inspektori su nam rekli da je do požara došlo
Danas ovako izgleda tavan na kojem je trebao biti uređen stan
zbog iskrenja iz dimnjaka. Nije nam jasno što se dogodilo i kako je to bilo moguće. Postavili smo novi dimnjak – sliježu ramenima Slavica i Slavko Pintarić. Krovište, koje je potpuno uništeno u požaru, također je bilo novo, a na tavanu su postavili stolariju i sve polako pripremali kako bi jednog dana uredili stan za svoje dvoje mlađe djece, 16-godišnjeg Roka i 12- godišnju Tihanu
budući da se najstariji sin, 25godišnjak, preselio u Varaždin. - Cijeli život smo ulagali u ovu kuću, lani smo je renovirali i postavili centralno grijanje. Gore je sve bilo spremno za uređenje tavanskog stana. Ostali smo bez svega – rekla je Slavica Pintarić trudeći se sakriti suze. Iako su uspjeli pokriti kuću i postaviti nove električne instalacije, u kuću, žele li u njoj ponovno živjeti, morat će uložiti “bogatstvo”.
Iz svih prostorija morat će ukloniti parkete, jer ih je voda uništila. Zidovi su posebna priča: majstori su im rekli da će morati skinuti svu žbuku, jer u protivnom iz kuće nikada neće nestati miris paljevine. O obnovi tavana zasad ne smiju ni razmišljati. Morat će srušiti sve zidove, jer je nosivi zid puknuo. - Sreća u nesreći je da smo svi ostali živi i zdravi – kažu Slavica i Slavko.
10 Zlatno doba
“
Mene smeta to što svi govore o Europskoj uniji, a ne ponašaju se po europskim pravilima, pogotovo kad je riječ o umirovljenicima i njihovim pravima. U Europi, na primjer, osoba kojoj je umro suprug, ostvaruje pravo na njegovu mirovinu, tako da u tragediji koja ju je zadesila bar ima osiguranu egzistenciju jer prima dvije mirovine. A kod nas?Od jedne, vlastite mirovine, ne može ni režije podmiriti, a kamoli dostojno živjeti. Zanima me i kamo su otišli ti novci koje su preminuli suprug ili supruga izdvajali cijeli radni vijek, i zašto se o tome šuti?”
KATICA MEDVED, umirovljeniCA iz Varaždina
Gradski bazeni Varaždin
Gimnastika u vodi sve popularnija! Gimnastiku u vodi, koju već godinu dana uspješno provode varaždinski Gradski bazeni, redovito pohađa oko 40 polaznika starije životne dobi. Riječ je o zdravom i sigurnom, zabavnom i raznolikom treningu gimnastike, koji traje 40 minuta, a provodi se pod stručnim vodstvom Victorije Kurta, profesionalne fitness trenerice s Novog Zelanda, i Ane Juranko, profesionalne kineziologinje. Prednosti vježbanja u vodi su višestruke, a za ovu populaciju polaznika naročito su korisne jer se ne opterećuju zglobovi, poboljšava se držanje
tijela, povećava snaga i tjelesna energija, te mišićna masa, a regulira se i razina šećera u krvi, kao i tjelesna težina. Treninzi se održavaju svaki ponedjeljak i četvrtak od 9 d0 10 sati, a trenerica Victoria Kurta koja volontira na gradskim bazenima dodatno još svake srijede u 10 sati za sve koji to žele održava besplatne treninge na gradskim bazenima. Svi polaznici, a to su osobe starije dobi, za dolazak na trening plaćaju samo redovnu ulaznicu na bazen, koja za umirovljenike iznosi 10 kuna!
Fond umirovljenih udovica Pod okriljem varaždinskog «Bedema ljubavi» prije tri godine osnovan je Fond umirovljenih udovica. Inicijativu za njegovo osnivanje i prvu donaciju u iznosu od 4.500 kuna dala je gospođa Zdenka Svetina Makšan, inače p o č asna predsjednic a «Bedema ljubavi». Riječ je o svojevrsnom fondu solidarnosti iz kojeg se novčano pomaže onim umirovljenim udovicama i udovcima koji su se zbog male mirovine našli u teškoj materijalnoj situaciji. Iako ovaj fond nema stalne prihode, iz prikupljenih
donacija dobrih ljudi, kao i same udruge «Bedem ljubav i», svake godine uspije se osigurati po 200 kuna za one umirovljenike koji su ostali sami, a žive od mirovine koja nije veća od 1800 kuna. Za pomoć Fondu godišnje se javi oko dvadesetak udovica, odnosno udovaca kojima je i takva pomoć dobrodošla. Kad bi se u ovu akciju solidarnosti uključilo više donatora, Fond bi mogao pomoći većem broju osoba i to ne jedanput kao do sada, nego i dva puta godišnje – za uskrsne i božićne blagdane.
02. ožujka 2010.
OTKRIVAMO Starost može biti lijepa bez obzira na godine
Treba imati hrabrosti da se doskoči starosti! Smisao života treba naći u svojoj obitelji, druženju s drugima, kao i u nastojanju da se i sami mijenjamo nabolje Piše: NEVENKA SUHIĆ
Starost može biti lijepa bez obzira na godine, pobolijevanja i male mirovine. To su dokazali umirovljenici koji su pronašli smisao života ili u svojoj obitelji ili u druženju s drugima, kao i u nastojanju da se i sami mijenjaju nabolje. Oni koji su u tome uspjeli, vedri su i puni optimizma, a rado pomažu i drugima, nadahnjujuć i ih svojom dobrotom. Prema mišljenju stručnjaka, takve se osobe ne osjećaju ni usamljenima, ni beskorisnima i vrlo razborito planiraju kako će proživjeti i doživjeti svoju duboku starost. Većina njih izabrala je smještaj u domu umirovljenika i dobro prihvatila potpuno drugačiji i nov način života. Među njima je i gospođa Ljubica Hajduk, koja se sa svojim suprugom «preselila» u varaždinski Dom umirovljenika. Priča je zanimljiva ne samo zbog toga što su oboje imali hrabrosti promijeniti svoj život, nego i zato što njihova životna filozofija mnogima može otvoriti oči i potaknuti ih da razmisle o sebi i svojim postupcima. Evo što nam je ispričala gospođa Ljubica: - Iako smo iz Tuhovca, kraj Varaždinskih Toplica, suprug i ja cijeli smo svoj radni vijek odradili u Zagrebu. Zbog zdravstvenih smo se razloga vratili u Varaždinske Toplice, u našu kuću na brijegu iznad Minerve. Međutim, kad smo i suprug i ja morali operirati koljeno, uvidjeli smo da život
I u starosti treba izgledati lijepo i držati do sebe te se nikada ne predati
na brijegu nije više za nas i da moramo nać i neko drugo rješenje. Prvo nam je palo na pamet odlazak u dom umirovljenika. A s obzirom na to da je prije tri godine u varaždinski Dom
“
Mi smo ovdje i više nego zadovoljni, usluga je vrhunska i imamo sve ono što nam treba” umirovljenika došla i moja teta, koju smo posjećivali, imali smo priliku upoznati se sa životom u ovom domu. Oboje smo procijenili da bi nam tu moglo biti lijepo, pa smo za naše konačno utočište odabrali Varaždin, ovaj prelijepi grad, i njegov
Dom umirovljenika.Mi smo ovdje i više nego zadovoljni, usluga je vrhunska i imamo sve ono što nam treba. A i cijena smještaja je za nas prihvatljiva; kao bračni par još imamo i 20 posto popusta! Međutim, ne razmišljaju svi kao mi. Ovdje, nažalost, susrećemo ljude koji su jako nesretni jer nisu došli u dom svojom voljom. I to je strašno! Za tako velike promjene u životu treba se pripremiti. Ništa se ne postiže silom. Suprug i ja puno smo o tome razgovarali, planirali i što je najbitnije od svega, u dom smo krenuli dobrovoljno! No, treba se osloboditi i nekih predrasuda, pogotovo onih starih, da je dom - «ubožnica»! Takve misli treba odbaciti, treba se potruditi i postati dobar
Tko se boji vuka još... ?
a ne zločest, treba biti vedar umjesto namrgođen, treba se nasmiješiti drugome i pomagati mu, družiti se, a ne zatvarati se u sobu i sve oko
sebe opterećivati svojom samoćom. Mi se strašno volimo družiti, veseliti, i drugima činiti dobro. Zato su i naša djeca, sin, snaha i unuci, zadovoljni i mirni, kad su vidjeli da smo ovdje sretni.»
Nevenka SUHIĆ
Kolonoskopije i prijevremene mirovine! Z aredale su kolonoskopije i prisilni odlasci u mirovinu. Iako ova dva pojma međusobno nemaju nikakve veze, nešto im je ipak zajedničko. To je strah od bolesti i strah od neželjenog odlaska u mirovinu koji je ovih dana mnoge uzdrmao. Čemu strah? Nije svaka bolest opaka, a nije ni svatko spreman za mirovinu. Pogotovo ne za prijevremenu! I u jednom i u drugom slučaju, država je dala pravo
čovjeku da sam izabere! A kad već može birati, nitko nije lud da ne iskoristi obje mogućnosti. Kao prvo, da se liječi, ako je već Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i na adrese osoba od 50 do 74 godine starosti poslalo bijele kuverte s potrebnim uputama. I da se izliječi, te spokojno i mirno živi od svoje mirovine. Ali, što ako nije umirovljen, a
ima sve uvjete za prijevremenu mirovinu? Opet ima pravo izbora, bez obzira na to što mu poslodavac ili direktno ili «u rukavicama» sugerira prijevremeni odlazak. Druga je stvar ako čovjek želi ići, ali ako želi u mirovinu koju je zaslužio, tko ga smije natjerati? Nitko, jer ga i tu država štiti. Mogu ga jedino preveslati oni koji znaju za kakvu se siću, nažalost, mogu kupiti siromašni penzići.
Oglasi 11
02. ožujka 2010.
ŠEST GODINA SVIJETA KNJIGE U VARAŽDINU Već šest godina na jednoj od najljepših lokacija u gradu, u Gajevoj ulici, djeluje klupski centar Svijeta knjige. Tijekom tog razdoblja klupski centar je značajno upotpunio kulturnu ponudu grada, a posjetili su ga neki od najčitanijih hrvatskih književnika, poput Sanje Pilić i Mire Gavrana. Osim književnih susreta, u ponudi klupskog centra našim smo članovima pripremili više od 1.000 naslova za sve uzraste i interese, među kojima glavno mjesto zauzimaju hit naslovi svih velikih izdavača. Članstvo u Svijetu knjige donosi i brojne druge pogodnosti. Kako je proljeće vrijeme vr-
tlarskih radova, za sve nove članove smo prilikom učlanjenja pripremili posebnu ponudu – sveobuhvatni priručnik Rezidba biljaka za samo 29 kn! „Veseli nas što naši brojni članovi ne doživljavaju klup-
ski centar samo kao mjesto za kupnju knjiga, nego i kao prostor u koji dolaze provoditi slobodno vrijeme i u koji se uvijek rado vraćaju “, rekla nam je Andrea Peršić, voditeljica klupskog centra.
Djelatnici klupskog centra Svijeta knjige sa književnicom Sanjom Pilić
12 Mozaik
w
Pisma Polemike Vaše vijesti
02. ožujka 2010.
POMOZIMO Davorka i Ivan Telebar iz Donje Voće žive bez struje
Ne možemo čuvati hranu, gledati televiziju ili slušati radio bez struje Dugo nam je trebalo da smognemo hrabrosti i obratimo se vama, tjedniku kojem vjerujemo i koji vjeruje malom čovjeku. Živimo u Donjoj Voći, općini koja se teško nosi s pojedinim i cjelokupnim problemima mjesta i mještana te, koliko god da hoće, nije u mogućnosti svima pomoći. Naša kućica je bez struje - nema priključka. To što u dugim zimskim večerima ne možemo upaliti svjetlo, još i nekako prebolimo, ali da ne možemo sačuvati ni najmanju količinu hrane u hladnjaku niti u zamrzivaču, gotovo je nesnosno. Isto tako, samo možemo priželjkivati da upalimo radio ili televiziijski prijemnik kao naši ostali sumještani. Živimo isključivo od novčane pomoći Centra za socijalnu skrb u iznosu od 400 kuna i bona za prehranu koji podižemo mjesečno u mjesnom dućanu. Živimo oboje na samom rubu egzistencije i doista ne znamo dokad ćemo izdržati. U ljetnom razdoblju još nekako ide - pokušavamo oboje raditi i zaraditi bilo na sezonskim, bilo na povremenim poslovima, ali ljeto i zima postaju nepodnošljivi. Jedino što imamo to je voda, na čemu smo zahvalni bližnjima uz čiju smo pomoć sami financijski podmirili cjelokupni iznos. 7Plus Regio-
nalnom tjedniku obraćamo se s molbom da naše pismo objavi, te lijepo molimo pomoć za priključak struje, kao i svaku drugu pomoć koju nam dragi i dobri ljudi mogu pružiti. Cijenu priključka Elektri nismo u mogućnosti podmiriti i sami ne možemo namaknuti sredstva te vjerujemo dobrim ljudima koji mogu i hoće pomoći. Isto tako, rado bismo prihvatili i svaki drugi oblik pomoći, koja je dobrodošla i na kojoj smo unaprijed zahvalni. Da bismo prebrodili duge zimske noći koje se srećom bliže kraju, potrebno nam je i grijanje, hrana i odjeća, a u ljetnim nam danima veliku pomoć može pružiti hladnjak za čuvanje hrane, naravno, ako prethodno dobijemo priključak struje. Svi dobri ljudi koji su voljni pomoći i koji to mogu, novčano nam mogu pomoći na broj računa 2390001-1070000029 otvorenog u Hrvatskoj poštanskoj banci - Davorka Telebar. Isto tako, na broj mobitela 099/682-9855 može svatko dobiti informaciju o trenutnom stanju i potrebama u našem malom domu. Zahvalni smo za svaku lijepu riječ, svaku kunu i svaku drugu pruženu pomoć. Davorka i Ivan Telebar
ČITATELJI PIŠU Majke nezadovoljne igralištem u Milkovićevoj 3
Tko vodi brigu o dječjem igralištu? Pišem u ime svih mama iz zgrade u Milkovićevoj 3 u Varaždinu. Problem se odnosi na dječje igralište koje se nalazi izmedu dvije zgrade u toj ulici. Igralište je u vlasništvu Grada Varaždina, dakle, javna je površina. To igralište nitko ne čisti. Obratile smo se Parkovima, čija tabla i stoji na igralištu kao nadležnima za to dječje igralište, no od njih smo dobili odgovor da se obratimo komunalnim redarima, pa Varkomu i tako redom bez nekog većeg uspjeha. Na igralištu su se (...) nalazile “tone” papira, guma od bicikla, grana i grančica, koje su pokupili, ali ostao je sitniji otpad poput stakla, opušaka, baterija u raspadu, papirića, psećeg izmeta u pješčaniku. To bi navodno trebalo biti dječje igralište na kojem se djeca igraju i borave? Više liči smetlištu, a što se
sprava tiče, stare su 25 godina, bez esteske i namjenske funkcije. Parkovi, Varkom i komunalni redari opravdavaju se nedostatkom sredstava i ograđuju se, a nas zanima samo, ako je to već javna površina, tko je zadužen za njezino održavanje, ako nisu oni? Upravitelj zgrada ne može biti jer zemljište nije u njegovom vlasništvu. Nije problem organizirati ljude i dovesti igralište u red, ali zašto da radimo posao za koji je netko drugi plaćen? Vjerujemo da to nije jedino igralište u gradu u takvom stanju. Ako je Varaždin doista grad “prijatelj djece” onda bi bilo lijepo da se potrudi da njihova igra, koja je neophodna za njihov razvoj, bude u što čišćem i poticajnijem okruženju. Mame iz Milkovićeve 3
Druženje kneginečkih samaca Na području općine Gornji Kneginec već dulje vrijeme uspješno djeluje Klub samaca, čiji članovi dijele istu sudbinu i probleme, a Klub samaca im omogućuje da svoje slobodno vrijeme provedu u međusobnom druženju i zabavi. Tako su i 13. veljače proveli zajedno. Povod okupljanja bila je proslava Valentinova, Dana zaljubljenih, a ugodno druženje upriličeno kod “Štefa” u Gornjoj Dubravi. Tom je prilikom predsjednik Kluba samaca Stjepan Tkalec prigodnim poklonom darovao članove Kluba starije od 80 godina. Kao znak pažnje, svaki od njih dobio je cvijet koji simbolizira ljubav i sreću. Đurđa Hofman je organizirala ples srca, tijekom kojeg su se svi lijepo zabavili. Imali smo i maškaradu, a pridružile su nam se članice Udruge žena
O zlostavljanoj djeci “Dodaj znanje iskustvu” ciklus je radionica i predavanja u sklopu zajedničkog projekta Udruge odgajatelja “KOOD” i Varaždinske županije kojim Županija nastoji potaknuti projekte cjeloživotnog obrazovanja. Radionice i predavanje održavaju se tijekom četiri tjedna u dvorani Županijske skupštine na Franjevačkom trgu 7 u Varaždinu. Treće predavanje i radionica bit će održati u petak, 5. ožujka od 17.30 do 19 sati, a održat će ih Ana Šimić, dip. soc. radnik. Tema je „(Ne) vidim, (ne) čujem, (ne) govorim – prvi koraci odgajatelja u prepoznavanju zlostavljane djece“. Predavačica je vanjski stručni suradnik Hrabrog telefona, bivša članica Uprave Hrabrog telefona i bivša djelatnica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, trenutno voditeljica projekta “Za kvalitetno udomiteljstvo djece u Hrvatskoj” financiranog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Krešimir Plantak
POHVALA
Ljubazna prodavačica Potaknuta jednim napisom u 7Plus Regionalnom tjedniku o neljubaznosti prodavača u Varaždinu, ukazat ću na sasvim suprotan slučaj. Doživjela sam ga u subotu, 13. veljače, ove godine u trgovini Iris Accessorize u trgovačkom centru Mercator u našem gradu. Prodavačica se, naime, veoma ljubazno, toplo i ljudski ponijela prema meni i ostalim posjetiteljima svojeg “butika”, bez obzira jesmo li bili samo “promatrači” prekrasnih artikala ili ozbiljni kupci. Hvala od srca gospođici. M.K., Varaždin
Skupština ŠRK Trnovec Pozivamo sve članove, ljubitelje prirode i ostale građane na godišnju skupštinu ŠRK Općine Trnovec Bartolovečki, koja će biti održana 6. ožujka u 17 sati u dvorani ŠK Trnje. Članovi ŠRK Trnovec
“Bedaki” - neprimjereno Na trećoj stranici 7Plus Regionalnog tjednika od 16. veljače ove godine objavljen je članak “Čehok: Zar su uistinu drugi vijećnici, njih 27 - bedaki?”. U tom članku uopće nije sporno pravo gradonačelnika Ivana Čehoka da prema svojem mišljenju iznosi, brani ili osporava određenu temu. Ali je krajnje nepromišljeno da intenzitet logike svojeg stava obrane pojačava pozivanjem na 27 vijećnika. I to pod upitnikom, bi li se radilo o bedakima? Atribucija “bedaki” čak nije primjerena za razinu Gradske tržnice, a još manje za jezičnu kolekciju izučenog etičara. Marijan Ljubek
Obavijest čitateljima Vidovec. Kneginečki samci vole se družiti, odlaziti na izlete i zajedno se zabavljati. Na taj način osjećaju se ugodno u društvu svojih samačkih prijatelja. Tako je bilo i ovaj put, što pokazuje i to da je veselje trajalo do duboko u noć. Klub samaca
7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.
02. o탑ujka 2010.
Oglasi 13
14 Poslovni svijet
02. ožujka 2010.
PRIMJER Najveći izvoznik u Slobodnoj zoni Varaždin zapošljava usprkos krizi
Boxmark - 2400 radnika! Boxmark redovito plaća i osigurava prijevoz na posao, ali usprkos rastu nezaposlenosti teško dolazi do radnika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Dok se većina kožarske industrije, kao i tekstilne, muči s gospodarskom krizom i viškom zaposlenika, Boxmark Leather, jedan od vodećih svjetskih proizvođača kožnih navlaka za automobile i najveći varaždinski izvoznik, velikih problema ima s pronalaskom radne snage.
Najviše zaposlenih
- Iako smo i mi u prvoj polovici prošle godine jače osjetili krizu, uspjeli smo joj se oduprijeti, tako da već danas imamo 2400 zaposlenika, što je najviše otkada smo prije desetak godina došli u Varaždin, odnosno varaždinsku Slobodnu zonu. Štoviše, premda su sada uvjeti poslovanja puno teži jer se traži veća kvaliteta za istu ili manju cijenu, još tražimo radnike - ističe Igor Greblički, direktor Boxmarka, kojem je lani Agencija za promicanje izvoza i ulaganja dodijelila nagradu “Ulagač godine” ponajviše zbog velikog zapošljavanja. Kako bi došao do radni-
ka, osobito šivača i krojača, Boxmark Leather počeo je, uz standardne oglase u tiskovinama, objavljivati i radio oglase na lokalnim radio-postajama. Uz to, Varaždinskoj županiji, gradovima i općinama nudi projekt zajedničkog
n
e vidim kako je bolje biti na burzi, nego raditi, ističe Hutinski stipendiranja učenika kako bi mogao zadovoljiti svoje potrebe za radnom snagom. To mu sada teško polazi za rukom, iako je broj nezaposlenih u Varaždinskoj županiji u siječnju dostigao gotovo 10 tisuća, što je 30 posto više nego istog mjeseca lani.
Redovne plaće
- Boxmark ima redovne plaće, osigurava pr ijevoz na posao, a sve što ugovori s radnicima, to i poštuje. Usprkos tome, mlađe nezaposlene osobe teško se
U Boxmark Leatheru danas radi gotovo isti broj zaposlenika kao i u Varteksu
odlučuju za radnointenzivna zanimanja, a isto vrijedi i za učenike i njihove roditelje. Većina radije ide u školu za atraktivnija zanimanja i onda dolazi k nama na burzu gdje se zbog nedostatka posla moraju prekvalificirati upravo za ona zanimanja za koje prije nisu htjeli čuti - upozorava Jasenka Hutinski, pročelnica varaždinske Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kako bi se podignuo ugled proizvodnih zanimanja, Hu-
tinski smatra da nije dovoljno samo promijeniti financijske uvjete, nego i ukupni odnos prema radu, osobito u radnointenzivnoj industriji. - Ne vidim kako je bolje biti na burzi, nego raditi. Stoga smatramo da je za svaku pohvalu Boxmarkovo nastojanje da se za njegove potrebe otvori jedan razred radi školovanja budućih šivača i krojača - ističe Hutinski, dodajući da vjeruje kako će interes za upis povećati i stipendije od 500 kuna koje bi učenicima
zajedno trebali osigurati to poduzeće i jedinice lokalne samouprave.
Županijsko izaslanstvo u tvrtki
IZDVOJENO
Tekstil prvi po radnicima ČAKOVEC - Najveći porast zapošljavanja u Međimurskoj županiji tijekom prošle godine zabilježen je u tekstilnoj industriji, a iznosio je gotovo sedam posto. Međutim, gospodarska kriza i tu je uzela maha, pa je broj nezaposlenih došao do sedam tisuća, što je 30 posto više nego prije godinu dana. Dok je 2008. izvoz poduzeća Međimurske županije bio 459 milijuna dolara, prošle je godine pao na 383 milijuna dolara, odnosno za gotovo 17 posto. Ipak, zahvaljujući tome što je i uvoz smanjen, i to za 27 posto, odnosno s 476 na 346 milijuna dolara, gospodarstvo Međimurske županije lani je, nakon dugog niza godina, zabilježilo višak u robnoj razmjeni s inozemstvom, i to od 37 milijuna USD. Poduzetnici Međimurske županije, prema podacima FINA-e za devet mjeseci 2009., ostvarili su 7,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je za milijardu manje nego u istom razdoblju 2008., te 7,3 milijardi rashoda, što je 400 milijuna kuna manje nego u 9 mjeseci 2008.
Poslovni svijet 15
02. ožujka 2010.
DAN PODUZETNIKA Što muči novomarofske gospodarstvenike
Kupujte i plaćajte nam robu - lako za kredite!
Gradnja palača u rokoko stilu (6) U
Prvim skupom ovakve vrste, u Novom Marofu nastojala se potaknuti bolja međusobna suradnja poduzetnika, kao i bolje informiranje o potporama REMETINEC - Većinski krediti za normalan rad nisu potrebni, ali je vrlo važno da mogu naplatiti svoj rad ili proizvod za koji prije svega trebaju narudžbe. S ovom tvrdnjom, koju je izrekao jedan od starijih novomarofskog obrtnika, bili su suglasni svi sudionici Dana poduzetnika grada Novog Marofa, prve manifestacije takve vrste koja je održana u petak u Društvenom domu u Remetincu.
Za bolju suradnju
Naime, želeći doprinijeti općim naporima za izlazak iz krize, gradonačelnik Darko Hrenić odlučio je, u suradnji s Varaždinskom županijom, HZZ-om, HGK-komorom Varaždin, HOK- om, Udruženjem obrtnika Novi Marof te AZRA-om, organizirati susret gospodarstvenika. Time se nastojala potaknuti bolja međusobna suradnja, kao i bolje informiranje o mogućnostima korištenja aktualnih potpora, kako onih predviđenih mjerama zapošljavanja, tako i sredstava iz EU fondova. Uz gradonačelnika Hrenića
Prvi Dan poduzetnika grada Novog Marofa održan je u Društvenom domu u Remetincu
i župana Štromara, te brojne ekonomske stručnjake, o aktualnom stanju u gospodarstvu RH, te o mogućnosti perspektive gospodarskog oporavka govorio je Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Niz predavača
Uz njih, nazočnima je o gospodarstvu Varaždinske županije govorio Čedomil Cesarec, a o obrtništvu u našoj županiji govorili su Mato Topić, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore, te Vladimir Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske župa-
o
aktualnom stanju gospodarstva govorio je Ljubo Jurčić nije. S mjerama i aktivnostima Varaždinske županije za pot icanje gospodarstva i zaposlenosti poduzetnike je upoznao Alen Lever ić,
pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije. O utjecaju gospodarskih promjena na tržištu rada govorila je Jasenka Hutinski, pročelnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Varaždin, dok je Mato Ferić, predsjednik Uprave Agencije za razvoj Varaždinske županije predstavio mogućnosti korištenja EU fondova za poticanje razvoja gospodarstva.
IZDVOJENO Novi Marof sjedište 95 trgovačkih društava i 265 obrta
U Novom Marofu radi 2996 radnika Područje grada Novog Marofa i sam Novi Marof već desetljećima funkcioniraju kao subregionalno središte južnoga dijela Varaždinske županije, s respektabilnim gospodarstvom i razvijenim poduzetničk im duhom. Sada na ovom području sjedište ima 95 trgovačkih društava, odnosno velikih, srednjih i malih poduzeća i
265 obrta, dok je u gospodarstvu i drugim poslovnim subjektima u gradu zaposleno 2.996 radnika. Danas, u vremenima krize, i novomarofsko gospodarstvo osjeća i dijeli probleme s kojima se svakodnevno susreću i nose svi koji pokušavaju organizirati i održati poslovnu djelatnost, proizvodnju, usluge,
stvoriti novu vrijednost od koje živi čitavo naše društvo, osigurati posao za svoje radnike, podmiriti sve troškove i obveze, sačuvati radna mjesta, isplatiti plaće, a uz sve to još i ulagati u znanje, tehnologiju, opremu, kontrolu kvalitete, razvoj, kako bi se moglo odgovoriti sve oštrijim zahtjevima na tržištu.
Ljubo Jurčić
Graditeljska baština Varaždina
Piše: DAVOR PEJNOVIĆ
prvoj polovici 18. st. sagrađeni su još i neki drugi značajni sakralni objekti kao npr. Kapucinski samostan i crkva te Uršulinski samostan i crkva. Grad Varaždin doživljava zenit svoga razvoja u urbanom, političkom, kulturnom i društveno-gospodarskom pogledu nakon sredine 18. st. kada de facto i de iure postaje prvom prijestolnicom Rudolf LONČARIĆ Trojedne kraljevine, sa Prof. dr. sc., sjedištem bana i vlade, dipl. ing. građ 1756. godine. U Varaždin dolaze značajni ljudi i velikaši Kraljevine te počinju u jezgri grada graditi svoje palače u novom rokoko stilu. U to vrijeme od polovice 18. stoljeća pa sve do katastrofalnog požara 1776. godine izgrađeno je u Varaždinu niz značajnih velikaških rokoko građevina. to vrijeme sagrađene su sljedeće građevine: palača Patačić, Franjevački trg 5, 1764. godine, palača Erdödy – Patačić, Kapucinski trg (sada Glazbena škola), 1760. godine, palača Varaždinske županije Franjevački trg 7, 1769. godine, palača zagrebačkog Kaptola, Draškovićeva ulica 2, palača Drašković – Nadasdy, Tomislavov trg 3, palača Patačić,, Zagrebačka ulica 1757. godine, pregradnja barokne palače Prassinszky – Sermage u rokoko stil, Stančićev trg 3, i palača Keglević, Nazorova ulica 14. Novosagrađene i relativno monumentalne rokoko palače izvanredno su se uklopile u zatečenu stariju arhitekturu varaždinske jezgre. Značajan estetski akcent pročeljima tih palača daju skladni i kvalitetni kameni klesani portali. Značajno je da su graditelji (tj. izvođači zidarskih radova) i javnih zgrada i nekih od sakralnih objekata bili domaći odnosno udomaćeni varaždinski zidarski majstori. Oko sredine 18. st. djeluje kao graditelj u Varaždinu Matthias Mayerhoffer iz Ptuja (gradnja barokne crkve sv. Nikole), zatim Ivan Adam Poch, koji je nakon Mayerhofferove smrti dovršio gradnju župne crkve sv. Nikole, izveo gradnju župnog dvora, a nakon katastrofalnog požara od 1776. godine izvršio je popravak oštećenih sakralnih zdanja i izgradnju građanskih, odnosno plemićkih kuća.
U
Prava odluka
Zamka formuliranja s različitim polaznim točkama P rvi korak prilikom donošenja odluke je formuliranje problema i to je ujedno i jedan od najopasnijih koraka. Pogrešna formulacija problema može itekako utjecati na odluke koje donosimo. Razlikujemo dvije vrste zamki formulacije problema: različite polazne točke i dobit protiv gubitka. Objasnit ćemo zamku formuliranja s različitim polaznim točkama. Imate 2.000 kuna u džepu. Hoćete li prihvatiti okladu s 50% izgleda da nakon
oklade imate 1.700 kn i s 50% izgleda da imate 2.500 kuna? Vjerojatno biste prihvatili. Ukoliko bi tu istu opciju formulirali na sljedeći način: Imate 2.000 kuna u džepu. Hoćete li prihvatiti okladu s 50% izgleda dobivanja 500 kn i 50% izgleda gubitka 300 kuna? Biste li sada prihvatili okladu? Većina ispitanika prvu opciju prihvaća, drugu odbija. Kada bolje analizirate i jednu i drugu opciju, vidite da su potpuno jednake, samo drugačije formulirane. Radi
se o zamki formuliranja u odnosu na različite referentne točke. Drugačiji utjecaj na vas ostavlja prvi način formuliranja, a drugačiji drugi način formuliranja te to utječe na vašu odluku hoćete li prihvatiti okladu ili nećete. Kako prepoznati i izbjeći takvu vrstu zamke? Prije svega, trebate pokušati redefinirati problem i sagledati ga iz različitih aspekata. Trebate se zapitati kako se vaše razmišljanje može promijeniti ukoliko problem postavite na dru-
gačiji način. I najvažnije, trebate pokušati formulirati problem na način koji kombinira dobitke i gubitke i objedinjava različite polazne točke. Formulacija problema treba biti neutralna glede dobiti i gubitka. U našem primjeru takva formulacija glasila bi: ako imate 2.000 kn u džepu biste li prihvatili ponudu od 50% šanse gubitka 300 kn što rezultira stanjem od 1.700 kn i 50% šanse dobitka 500 kn što rezultira stanjem od 2.500 kn?
Nina Begičević doc. dr. sc.
16 Oglasi
02. o탑ujka 2010.
www. alni. region com
Crna kronika 17
02. ožujka 2010.
Prijavljen ex-načelnik LJUBEŠČICA - Slavka Gotića, bivšeg načelnika Općine Ljubeščica, policija je prijavila zbog zlouporabe ovlasti u poslovanju te zlouporabe položaja i ovlasti. „Namjenska sredstva, koja je 2006. dobio od Ministarstva za sufinanciranje projekta modernizacije i asfaltiranja nerazvrstanih cesta, iskoristio je protivno njihovoj namjeni, i to za uređivanje i asfaltiranje općinskog parkirališta, čime je Ministarstvo oštetio za oko 149.900 kuna”, izvijestili su iz PU varaždinske, ne navodeći imena ni općine ni načelnika. Zbog krivotvorenja službene isprave, policija je prijavila i nadzornu inženjerku te odgovorne osobe tvrtka koja je izvodila radove.
I TOGA IMA Još nema podataka o ishodu prijave korupcije u PU varaždinskoj
USKOK taji optužnicu protiv službenice PU! Od 48 prijava koruptivnih djela, 30-ak se odnosi na slučaj korumpirane službenice D. K. u PU varaždinskoj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – Gotovo deset puta više koruptivnih kaznenih djela zabilježili su djelatnici PU varaždinske tijekom 2009. u odnosu na godinu dana ranije. Otkuda toliko povećanje od gotovo 900 posto, tek smo dijelom uspjeli rasvijetliti zbog neočekivane prepreke u – Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK)!
Prijava kao prstiju
TRGOVAČKI SUD
Imenovanja sudaca - stoje ZAGREB/VARAŽDIN – Varaždinski Trgovački sud ostao je na svega četiri suca, od kojih jedan ove godine odlazi u mirovinu. Iako će mu time nedostajati šest sudaca, što je najveći manjak u zemlji u toj vrsti sudova, izuzme li se zagrebački Trgovački sud, nikako da se imenuju novi suci. Doduše, postupak izbora sudaca pokrenut je još sredinom prošle godine, ali je zapeo. Saborski Odbor za pravosuđe još nije dobio imena kandidata za koje treba dati suglasnost, a isto vrijedi i za DSV iz kojeg su nas uputili na nadležno ministarstvo.
Buduć i da u Kaznenom zakonu nema zasebnog kaznenog djela korupcije, pod njom se podrazumijeva desetak kaznenih djela koji sadrže elemente korupcije, kao što su primanje i davanje mita, sklapanje štetnih ugovora i zlouporaba položaja. Svih ovih godina, izuzev prošle, varaždinska je policija državnim odvjetništvima uglavnom prijavljivala manje koruptivnih kaznenih djela nego što je u zakonu bilo članaka koji se na njih odnose. Zašto je bilo
tako, policijski čelnici uglavnom su obrazlagali time da i oni dobivaju malo prijava vezanih uz korupciju, odnosno time da se podmićivanje odvija daleko od očiju javnosti.
j
e li tajenje sukladno zakonu, odgovorit će ministarstvo Međutim, iako je sve to točno, prijava za koruptivna djela bi zacijelo bilo i više da su nadležna tijela pokazala više volje i umijeća kod njihovog sankcioniranja…
Ping pong s javnošću
Kako bilo, umjesto pet, šest prijava za koruptivna kaznena djela, prošle godine varaždinska policija uspjela je podnijeti ukupno 48! Što se to dogodilo? Nažalost, razlog tolikog povećanja nije posljedica porasta vjere građana u institucije, odnosno veće aktivnosti institucija. Naime, od spomenutog broja prijav-
AUTOR SLIKE
IPAK SE KREĆE
KORUPTIVNO KAZNENO DJELO
2005. 2006.
2007.
2008.
2009.
1
6
6
2
9
2
1
Sklapanje štetnog ugovora Izdavanje i neovlašt. prib. poslovne tajne (st. 2.) Zlouporaba položaja i ovlasti (st. 4.) Zlouporaba obavljanje dužnosti državne vlasti Primanje mita Davanje mita
11
2
Odavanje službene tajne
1
UKUPNO
4
9
6
3
28
5
48
Podaci o koruptivnim kaznenim djelima iz godišnjeg izvješća PU varaždinske
ljenih koruptivnih kaznenih djela više od 30 prijava odnosi se na samo jedan korupcijski slučaj, i to unutar same PU varaždinske, gdje je službenica povezana s nekim građanima «sređivala» izrečene zabrane upravljanja automobilima, odnosno vraćala oduzete vozačke dozvole. Budući da je podnošenje
KRIMINALITET Opći kriminalitet u padu
kaznenih prijava u tom slučaju načelnik PU varaždinske Rade Sitar najavio još u svibnju 2009., zanimalo nas je što je učinjeno, pa smo zatražili uvid u pravomoćnu optužnicu. „Optužnicu nismo u mogućnosti dostaviti iz razloga zaštite osobnih podataka osoba koje se u optužnici na-
vode”, odgovoreno nam je iz USKOK-a, te nas se usmjerilo na zagrebački Županijski sud koji pak je upozorio da za uvid moramo imati - suglasnost ravnatelja USKOK-a?! Kako bi razjasnili je li uzrok ovog „pin ponga“ zakon ili nešto drugo, obratili smo se nadležnom ministarstvu iz kojeg su obećali skori odgovor.
GOSPODARSKI KRIMINAL Manje slučajeva
Razriješeno 40% krađa
Šteta 38 milijuna kuna
Lani je zabilježen pad kaznenih djela na području PU varaždinske, i to za šest posto. Od 2152 kaznena djela, kojima je napravljena šteta od 50 milijuna kuna, više od polovice otpada na djela iz općeg kriminaliteta koji je u padu za 11 posto, i to uglavnom kaznena djela protiv imovine, kao što su krađe. Tu je policija uspjela
Gospodarskog je kriminaliteta, ako je suditi po godišnjem izvješću PU varaždinske, prošle godine bilo za šest posto manje nego 2008. Zabilježena su 233 kaznena djela, kojima je napravljena šteta od 38 milijuna kuna. Najviše je bilo prijevara, i to 69, a zatim slijede zlouporabe ovlasti u gospodarskom
razriješiti 40 posto slučajeva. Nakon općeg kriminaliteta, po učestalosti slijede kaznena djela na štetu maloljetnika, kojih je lani bilo 359, što je za trećinu više nego godinu dana ranije. Kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droga bilo je 147, a uz organizirani kriminalitet 23.
Rade Sitar
poslovanju, te zlouporaba položaja i ovlasti. Pronevjera je bilo 16. Zbog ovih kaznenih djela ukupno su prijavljene 133 osobe, dok je 2008. prijavljeno 138 osoba. Ranijih godina bilo je osjetno manje prijavljenih za djela iz gospodarskog kriminaliteta, a njihov broj kretao se oko stotinu.
PU VARAŽDINSKA
Prevario ga 21-godišnjak IVANEC – Vlasnika obrta s ivanečkog područja, javlja policija, uspio je prevariti 21-godišnji direktor zagrebačkog poduzeća s kojim je ugovorio kupnju PVC stolarije za 480.000 kuna, pri čemu je kao jamstvo dao dvije bjanko zadužnice po 100.000 kuna. No, nakon što je preuzeo prvu pošiljku PVC stolarije, 21-godišnjak nije platio fakturu od 16.800 kuna te je obrtniku postao nedostupan, a propao je i pokušaj naplate zadužnicama jer poduzeće nije imalo novca na računu.
DOZNAJEMO Zadarska Tehnička škola i Ministarstvo tuže Ing-projekt u stečaju
Potražuju 86 milijuna kuna iz 1990. VARAŽDIN - Ni dvanaest godina nakon što je tadašnji Coning holding započeo pa obustavio gradnju zgrade Tehničkog školskog centra u Zadru, ne vidi se kraj sudskog postupka u kojem se od tog poduzeća, kasnije preimenovanog u Ing-projekt, traži povrat neutrošenog dijela avansa od 56,6 milijuna, te isplata još 30,6 milijuna kuna. Na Trgovačkom sudu u četvrtak je nastavljen postupak u kojem spomenute iznose od Ing-projekta u stečaju potražuju zadarska škola, koja je još u 1997. podnijela tužbu zagrebačkom Općinskom sudu protiv varaždinskog
poduzeća radi izvršenja ugovorne obveze, odnosno dovršetka školskog objekta koji je svečano otvoren 2004. godine. Četiri godine prije toga, Mi-
v
jerovnici Ing-projekta prijavili 452 milijuna kuna potraživanja nistarstvo prosvjete sklopilo je ugovor o nastavku gradnje sa zagrebačkim Elektroprometom te se uključilo u parnicu protiv Ing-projekta. Potraživanja Tehničke škole i Mi-
nistarstva osporena su u stečajnom postupku otvorenom 2005. nad Ing-projektom, čiji su vjerovnici prijavili 452 milijuna kuna potraživanja. Uslijedio je parnični postupak radi priznanja tražbina u kojem je varaždinski Trgovački sud u cijelosti odbio zahtjeve škole i Ministarstva, ali je takvu presudu 2007. ukinuo Visoki trgovački sud te vratio na ponovno suđenje. Međutim, i u ponovljenom postupku 2008. varaždinski sud odbija tužbene zahtjeve, a VTS ponovno ukida takvu presudu u svibnju 2009. te predmet vraća opet na suđenje. Ivica KRUHOBEREC
Što će sud odlučiti treći put?
18 Školstvo
02. ožujka 2010.
NATJECANJE Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
Državno za 70. godišnjicu Ovogodišnje, 5. državno natjecanje prehrambenih tehničara i tehničara nutricionista u disciplini Nutri-vita održat će se u Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
U ovogodišnjoj jubilarnoj 70. godini Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin domać in je 5. državnog natjecanja prehrambenih tehničara i tehničara nutricionista u disciplini Nutri-vita.
Nutricionizam
Nije bez razloga ove godine škola dobila tu čast da bude domaćin. Iza toga slijedi duga tradicija prehrambene struke, izvanredni rezultati na proteklim natjecanjima, ali i ostale ne manje važne zasluge nastavnika škole. U izvedbi programa užeg strukovnog područja prehrambene tehnologije i nutricionizma radi 13 nastavnika u stručnom vijeću kemije, biologije i prehrane, od kojih je sedmero bivših učenika naše škole. Karmen Kokot, dipl. ing., članica je Državnog povjerenstva za natjecanje. Bivša djelatnica Jagoda Kukolja, dipl. ing. i mr. sci. Zdenka Ribić Du-
gandžić, dipl. ing., sudjelovale su u izradi programa za prehrambene tehničare. Od ove godine Zdenka Ribić Dugandžić sudjeluje u izradi standarda za zanimanje prehrambeni tehničar, što će biti temelj novog strukovnog kurikuluma prema potrebama gospodarstva. Sedmero bivših i sadašnjih nastavnika iz ovog stručnog vijeća promaknuto je u
INOVATIVNOST
Notar u školi Učenici trećih razreda IV. osnovne škole Varaždin imali su priliku slušati jedinstveno predavanje. U sklopu nastave Prirode i društva, organizirano je predavanje o nastanku pisma, vrstama pisma i pisaćeg pr ibora te do kumentima u pov ijesti koje je održao gradski notar - Krunoslav Čolo. Čolo godinama skuplja predmete vezane uz povijest pisma i dokumenata, stare dokumente te se bavi kaligrafijom. Učenicima
d
ržavno natjecanje održat će se 10. i 11. ožujka zvanja profesora-mentora i profesora-savjetnika. Već 15 godina učenici i nastavnici ove škole aktivno sudjeluju na županijskoj i državnoj smotri Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje, te na Eko-kvizu. Škola je članica međunarodnog pokreta Ekoškola od 2001., te će sljedeće godine zaslužiti zlatnu plaketu. Natjecanje će se održati 11. i 12. ožujka 2010.
Učenici varaždinske škole tijekom proteklih godina osvajali su puno visokih mjesta
Odlični dosadašnji rezultati varaždinskih učenika Važno je spomenuti odlične uspjehe učenika i njihovih mentora Karmen Kokot, Lidije Vrbanić i Anite Car Kolartić na dosadašnjim državnim natjecanjima: 2006. - Nikola Biškup, 2. mjesto, Mario Kuček,
7. mjesto; 2007. - Željka Lončar 3. mjesto, Damir Katalenić, 6. mjesto; 2008. - Nikolina Mlakar, 1. mjesto, Maša Čirić 6. mjesto; 2009. - Snježana Biškup- 1. mjesto i Mateja Pejić, 2. mjesto.
je, uz zanimljivo predavanje o tome kako je uopće nastalo pismo i koje vrste pisama postoje, pokazao i dio svoje zbirke pisaljki, pera, papirusa, pergament papira te starih dokumenata, a kao raritet izdvajamo knjigu pisanu na listovima palme. Svoja nova znanja moći će iskazati već i na sljedećim satovima likovne kulture. (di)
Oglasi 19
02. ožujka 2010.
DOZNAJEMO Elektrostrojarska škola učenicima uz osnovni nastavni plan nudi brojne dodatne programe
Škola izvrsnosti - garancija uspjeha Učenici škole uspješni su na međunarodnim natjecanjima, pa su tako osvojili brončanu medalju na turniru fizike u Kini Pred vratima su upisi u prve razrede srednjih škola. Odluka o nastavku školovanja nakon osnovne škole jedna je od najvažnijih životnih odluka, a Elektrostrojarska škola Varaždin učenicima omogućuje školovanje u kojem mogu ostvariti brojne svoje ambicije i ciljeve.
Odlični uspjesi
- Upisom u našu školu učenici će steći znanja i vještine potrebne za kasnije zaposlenje, odnosno polaganje državne mature i upis na željeni fakultet. Kroz redovne i izborne predmete učenicima pružamo stručna znanja iz informatike/ računalstva, robotike, elektrotehnike, elektronike, strojarstva, računalnih mreža, 3D dizajna, izrade web stranica, grafičkog dizajna i pripreme, tehničkog crtanja i mehatronike – rekao je ravnatelj te škole Igor Kos. Uz osnovni nastavni plan i program, Elektrostrojarska škola učenicima omogućuje polaganje dodatnih certifikata koji će im biti prednost kod upisa na fakultet ili zapošljavanja. - Učenici se mogu dodatno obrazovati i steći neki od europskih certifikata kao što su
ECDL, CISCO ili DSD diploma (njemačka jezična diploma) koja omogućuje učenicima da ne moraju polagati njemački jezik ukoliko se odluče za studiranje u inozemstvu - istaknuo je Kos. Osim što ima najsuvremeniju opremu, Elektrostrojarska škola kontinuirano prati trendove i ulaže u nove tehnologije, što je, uz stručne i visokomotivirane nastavnike, garancija za uspješno školovanje. Stoga ne iznenađuje što učenici Elektrostrojarske škole već godinama
D
SD diploma omogućuje učenicima da ne moraju polagati njemački jezik ako odluče studirati u inozemstvu postižu izvrsne rezultate na natjecanjima. - Naša škola ima državne prvake iz fizike, osvojili smo treće mjesto na međunarodnom turniru iz fizike u Kini, četvrto mjesto iz mehatronike na međunarodnoj smotri u Bukureštu, a ponosni smo i na to što smo osvojili zlatnu i srebr-
Ekipa Elektrostrojarske škole koja je na Međunarodnom turniru iz fizike u Kini osvojila treće mjesto, odnosno brončanu medalju
nu medalju na Međunarodnom sajmu inovacija 2008. U prošloj školskoj godini naši su elektromehaničari i informatičari bili treći u državi – doznali smo od ravnatelja Kosa. Sve informacije oko upisa i zanimanja možete potražiti na web stranici škole www.ess.hr, nazvati broj telefona 042/313-498 ili osobno doći u školu.
Priznanja za direktan upis na FER, FOI, FSB, GTF i Veleučilište Uspjesi učenika nastavljaju se i u ovoj školskoj godini. Na međužupanijskim natjecanjima elektromehaničari, elektroinstalateri i elektrotehničari osvojili su prvo mjesto, a prvo mjesto ekipa te varaždinske
srednje škole osvojila je na Županijskom ekološkom kvizu Lijepa naša, dok je učenica te škole na temelju svog rada pozvana na sudjelovanje u Školi ljudskih prava. Na temelju uspjeha na natjecanjima učeni-
ci imaju direktan upis na Fakultet elektrotehnike i računalstva (FER), Fakultet organizacije i informatike (FOI), Fakultet strojarstva i brodogradnje(FSB), Geotehnički fakultet (GTF) i Veleučilište Varaždin.
20 Dječji svijet
02. ožujka 2010.
POMOZIMO Mali stvaraoci iz Ludbrega traže sponzore za školu crtanja
Udruzi Artum treba veći prostor Kroz školu crtanja, slikanja i keramike dosad prošli brojni osnovnoškolci Piše: SANJA ZUKO
LUDBREG – Prije deset godina dvoje umjetnika entuzijasta Štefanija i Zlatko Baranašić poželjeli su da u Ludbregu bude što više kulturnih događanja, pa su slijedivši svoju ideju otvorili galeriju “ZB ART”. U suradnji s Hrvatskim svjetskim saborom kulture, u čijem je Odboru za likovnu umjetnost Zvonko predsjednik, i Ministarstvom kulture, kao i Gradom Ludbregom, iza njih je već stotinjak izložbi europskih i hrvatskih umjetnika. U početku su se izložbe održavale svaki
m
aterijali i boje su sve skuplji, pa je pitanje do kad ćemo izdržati, rekla nam je Štefanija Baranašić mjesec, da bi se zbog nedostatka financijskih sredstava prorijedile i svele na događanja koja prate veće manifestacije u Ludbregu. Kako je Štefanija Baranašić slikarica i keramičarka, svoja
U radionicama stasaju pravi umjetnici, a polaznika bi bilo više kada bi Artum imao veći prostor je znanja poželjela prenijeti mlađim naraštajima. Tako je prije pet godina pokrenula radionicu keramike. Budući da je to izazvalo veliko zanimanje, 2008. godine registrirana je Udruga Artum kao centar za umjetničko stvaralaštvo. U Artumu kroz školu crtanja i slikanja, školu keramike, različite radionice u kojima se mogu stjecati razne vještine i upoznati drugačiji materijali dosada je prošlo nekoliko desetaka osnovnoškolaca. Od samih početaka u radionici su Ano Abramović, Ana Busija i
Viktorija Zlatar, koji je s veseljem redovito pohađaju te su postali pravi mali umjetnici. Škola keramike i slikanja vezana je uz školsku godinu, a svake se godine priređuju po dvije izložbe malih kreativaca. Polaznika bi bilo možda i više kada bi udruga Artum imala veći prostor, jer ih u postojeći stane tek nekoliko, pa se radionice održavaju više puta tjedno. Ponedjeljkom je slikarska radionica, srijedom za starije keramičare, dok su u četvrtak na redu oni mlađi. - Što danas utkamo u dječja srca, vratit će nam se kroz nji-
hovo stvaralaštvo, kao odrasli ljudi uključit će se u sve pore društvenog života, a svojim karakterom i kreativnošću prenosit će znanje na najmlađe. Zbog toga vrijedi raditi s djecom i posvetiti im se fizički i emocionalno, jer će nam se to višestruko vratiti. Šteta što na području naše regije, gdje su četiri osnovne škole, nema ljudi koji će prepoznati potencijal te podržati financijski ovakve programe. Ovako je upitno koliko ćemo još moći izdržati, jer su materijali i boje kojima se koristimo sve skuplji - rekla nam je Štefanija Baranašić.
Urbana kultura 21
02. ožujka 2010.
INICIJATIVA Problem vojne pekare ne jenjava
Volonteri još na ulici
Mladi aktivisti nastoje čim više informirati javnost o problemu
Koalicija varaždinskih udruga predvođena udrugama TRASH, V.U.K. i TRIP organizirala je protekle subote drugi dio potpisivanja peticije za Centar za mlade u bivšoj vojnoj pekari. Uz dijeljenje letaka i skupljanje potpisa, udruge su ovaj put bile opremljene i transparentima s porukama poput Pekara: Kreativnost ili profit? ili Pošto kila kreativnosti?
Svoju podršku udrugama dali su gradski vijećnici: Goran Habuš, Natalija Martinčević, Vlado Vlašić, Branka Matavulj, Branko Godinić, Enriko Parlaj te županijski vijećnici prof. Vesna Dušak, Josip Dreven, Ljiljana Golić Domislović i Zlatan Mošmondor, članovi benda Overflow, pjevačica Diyala i mnogi građani. Koalicija je zasad skupila gotovo 1000 potpisa podrške.
Ekskluzivno Divlje jagode u kratkom razgovoru o glazbi i publici
Koliko daš toliko dobiješ Divlje jagode nakon pola desetljeća ponovno zasvirale u Varaždinu Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com
Povodom gostovanja Divljih jagoda u Varaždinu na Help festu kratko smo razgovarali sa Seadom (Zeletom) Lipovača, frontmenom i gitaristom Divljih jagoda, benda rockera koji su obilježili glazbenu i rock scenu posljednjih desetljeća. Odazvali ste se pozivu za svirku na HelpFestu, što je vaša prva svirka nakon dugo godina ovdje. Nikad nema razloga ne
odazvati se pozivu, uvijek idu pohvale organizatoru jer je humanitarne koncerte puno teže organizirati i realizirati, stoga se uvijek može računati na nas. Kakva su vaša očekivanja? Nikada se nije desio loš koncert, na koncertu dobiješ koliko daš, a publika zna prepoznati koliko si dobar. Kako biste opisali Divlje jagode? Po protoku energije u oba smjera, bilo gdje da sviramo.
Bend čiji repertoar publika zna napamet i pjeva uglas
In MUSIC Počinju se otkrivati imena izvođača za festival
Massive Attack i Flogging Molly! Niti godinu dana od njihovog posljednjeg nastupa u Zagrebu, velikani svjetske glazbene scene stižu ponovo u naše krajeve! Teardrops, Inertia Creeps, Unfinished Sympathy, Safe from Harm, Butterfly Cought, Special Cases, Angel, Karmacoma tek su neki od popularnih singlova iza kojih stoji veliko glazbeno ime Massive Attack. Smatraju se pionirima trip hopa, a svrstavaju među najutjecajnije bendove svoje generacije. Dosad izdaju ukupno pet studijskih albuma, od kojih onaj posljednji - „Heligoland“
- potpuno osvaja kritiku i publiku. Najnoviji album bristolski će dvojac predstaviti na svom prvom festivalskom nastupu u Hrvatskoj, a audio-vizualan spektakl nas očekuje na glavnom, T-Mobile stageu! Uz njih na Tuborg pozornicu dolazi još jedni poznati bend koji će garantirano rasplesati publiku. Gitara, bodhrán, bendžo, mandolina, bubnjevi, violina, uilleann gajde, končertina, irska frula neki su od instrumenata kojim Flogging Molly planira osvojiti publiku.
Massive attack
ART
/media
ŽUC izazvao žuč
Žučne reakcije nedavno je izazvala Županijska uprava za ceste. Još u jesen ŽUC je obrtnicima poslao tzv. ugovor o korištenju cestovnog zemljišta, kojim se traži plaćanje Denis Peričić, naknade za prilaz i mr. sc priključak na javnu cestu. U prosječnom iznosu od 600 kuna mjesečno! Dodatni harač nikoga ne može razveseliti, no obrtnici su posve zbunjeni. Mnogi su sufinancirali izgradnju priključka na cestu, što sad opet moraju masno plaćati. Mnogi u istom dvorištu imaju i stambeni prostor, u koji sad valjda ne bi smjeli ulaziti ako ne plaćaju prilaz obrtu. Najviše zbunjuje sam dopis. ŽUC se poziva na zakone i pravilnike, ali nema tu nikakve odluke, nikakve upute o pravnom lijeku, nikakvog prava žalbe. Traži se bezuvjetan potpis ugovora. A svi znamo da se ugovori, inače, potpisuju – dobrovoljno. Kap koja je svakako prelila čašu obrtničke žuči je odredba po kojoj se naknada plaća retroaktivno, za nekoliko mjeseci koji su prethodili dostavi ugovora! Pitao sam neke pravnike što misle o tome. Mnogi su mi priznali da takvo što nikad nisu vidjeli. Ipak, treba biti objektivan: moguće je da je ŽUC posve u pravu. Moguće je da su postupili upravo onako kako zakon nalaže. Moguće je da je zakon nespretan i da ŽUC nije imao izbora. No, čak i u tom slučaju, postavlja se pitanje: nije li trebalo pripremiti obrtnike na novi harač? Nije li ih trebalo unaprijed obavijestiti o promjeni zakona? Nije li se mogla provesti javna informativna kampanja o novim nametima koji ih očekuju? Primjerice: da su nam jučer rekli da moramo ponešto uložiti u digitalne prijemnike, sigurno bismo bili bijesni. Ali o tome su nam govorili dugo, putem svih medija. Sigurno je da se i to moglo bolje učiniti, ali činjenica je da smo na vrijeme obaviješteni. A obrtnici o svom izdatku - nisu.
22 Kulturni obzor
Violinist M. Korunić
V
araždinski komorni orkestar održao je 3. koncert u 16. sezoni, a gost im je ovaj put bio Mario Korunić, violina solo i umjetnički voditelj projekta. Korunić je rođen 1964. godine u Zagrebu gdje je 1981. počeo studirati na Muzičkoj akademiji, a dvije Darko RUŠEC godine kasnije dobio profesor gitare u je stipendiju za studij Glazbenoj školi Varaždin na prestižnom Glazbenom konzervatoriju u Kijevu. Münchenskom komornom orkestru 1990. godine preuzima mjesto vođe dionica drugih violina. Godine 1991. osvojio je nagradu na Međunarodnom violinističkom natjecanju Rodolfo Lipizer u Italiji. Redovito nastupa kao solist na recitalima i uz orkestre, a stalni je član gudačkog kvarteta Wanderer. rogram koncerta započeo je „Kanconom za osam instrumentalnih glasova u dva zbora“ Giovannija Gabrielija (1554.-1612.) koji je stil tzv. Venecijanske škole doveo do vrhunca, u prijelazu stila između renesanse i baroka, a studirao je kod legendarnog Orlanda di Lassa. alijanski skladatelj Luigi Boccherini djelovao je na dvoru španjolskog infanta Louisa Antona. Njegovo djelo „Gudački kvintet u C-duru op. 30, br. 6“ Noćna glazba madridskih ulica, nakon skladateljeve smrti kumovao je porastu zanimanja za njegovo stvaralaštvo. slijedio je „Koncert za violinu i orkestar u B-duru“ Giovannija Battiste Pergolesija (1710.-1736.). iaoacchino Rossini (1792.1868.), u dobi od samo 12 godina napisao je „6 sonata u D-duru za gudače“. Sonate odišu melodijskom inventivnošću koju je Rossini iskazao već u najranijoj dobi. oš smo imali prilike čuti „Koncert za gudače“ talijanskog skladatelja Nina Rote (1911.-1979.) i „Temu s varijacijama Ples vještica“ Niccola Paganinija. akon dugog aplauza očarane publike ovaj put dobro popunjene Velike koncertne dvorane varaždinskog HNK-a, Mario Korunić s glazbenicima VKO-a vratio se na pozornicu i za bis su odsvirali jedan stavak iz popularna Vivaldijeva koncerta za gudače „Četiri godišnja doba“.
GRADSKA KNJIŽNICA Knjiga o Mladenu Pavkoviću
“Ne zaboraviti, ni danas, ni sutra” tomislav makaj
U D-duru
02. ožujka 2010.
U
P
T
U G
Mladen Pavković s monografijom “Mladen Pavković - Pobjednik ostaje sam” u rukama
Mladen Pavković: - Nema većeg nego svoj život dati za domovinu! Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
- Ova je knjiga djelić mog životnog, radnog i ratnog puta - objašnjava nam on. A on je - Mladen Pavković, koprivnički novinar, publicist i fotoreporter, urednik i priređivač knjiga, scenarist dokumentarnih filmova te pokretač i organizator mnogih (među njima i humanitarnih) manifestacija. I govori nam ovaj put o (foto) monografiji “Mladen Pavković Pobjednik ostaje sam”. Priređivač i urednik tog izdanja u sunakladništvu koprivničkog Ogranka Matice hrvatske i “Baltazara” je književnik Josip Palada koji u pogovoru ocjenju-
J
N
Foto: Mladen Pavković
je: “Ova je knjiga, fotografijama i riječima artikulirana monografija, a želi nam višeslojno prikazati čovjeka, Mladena Pavkovića, koji je svojevrsno čudo, pomalo institucija, svjedok i sudionik, te stvaralac zbivanja (...)”
Nove više nisu iste
Predstavljanje ove iscrpne publikacije bilo je u varaždinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” u utorak, 23. veljače. - Okupili smo se na rođendan pokojne Kate Šoljić, vukovarske majke koja je u Domovinskom ratu izgubila četiri sina - podsjetio je Pavković na tragični povod.
- “Jesi ti lud! Svi slave, a vi palite svijeće”, govorili su mi - kaže on - kad sam pokrenuo dočeke novih godina na Vukovarskom groblju jer onima kojima je netko blizak poginuo u ratu nove godine ionako nisu i nikad više neće biti iste. I dodaje: - Nema groblja na koje nismo zakoračili. - Sliku pada Bosanskog Broda, i te kolone izbjeglica, ne možete zaboraviti. To često još i danas
S
vjedok s perom i fotoaparatom u ruci sanjam. O Domovinskom ratu tiskano je oko pet tisuća naslova - u knjižarama ih “čuvaju” na dnu polica, pod pultom. Branitelji - kolikim su samo cvijećem nakon pobjede bili dočekivani, a sada...?!... - i njemu kadšto zastanu riječi u grlu. Kako je nastajala ova knjiga? - Zahvaljujući mnogima koji su me poticali da se taj rat i ljudi u njemu ne zaborave. A među njima bili su zacijelo i oni koji su sudjelovali na priredbi u knjižnici: dramska umjetnica Kostadinka Velkovska kao voditeljica, Dražen Ernečić, predsjednik Matičina ogranka u Koprivnici, Zdravko Mikotić, ratni gradonačelnik Koprivnice i dopredsjednik Udruge branitelja i udovica Domovinskog rata te estradni umjetnik Mirko Švenda Žiga.
Varaždin u srcu
Mladen Pavković nekoć je bio stanovnik Varaždina. - Dugo sam živio ovdje - potvrđuje on. - Surađivao sam u novinama. Povjerena mi je cjelokupna korespondencija prof. Ankice Opolski i nov inara Antuna Goloba. Bio sam dobar s pjesnikom Milkovićem. U Gradskom muzeju bio sam priredio izložbu svojih prvih fotografija. To je lijep grad. Imao sam velik broj pjesničkih tribina s Vladimirom Županićem. Ali, nisu sva sjećanja idilična... - Svi smo imali i čudne uspomene iz Varaždina - nastavlja razočarano Pavković. - Poslije 1990. Varaždin je postao istinski grad junaka, Grad junak. No, ovdje ipak još nismo, kao drugdje, uspjeli organizirati uručenje priznanja Junaka Domovinskog rata. Monografija donosi i sve naslovnice nekoliko desetaka žanrovski različitih Pavkovićevih knjiga i svih drugih publikacija, prikaze o njima te intervjue koje je on vodio i koje su drugi s njime vodili, plakate i pozivnice, višedesetljetnu fotodokumentaciju njegovih susreta s poznatima iz svih segmenata društvenog života. Ipak, završavajući varaždinsko predstavljanje monografije “Pobjednik ostaje sam” Mladen Pavković zaključio je: - Pobjednici ostaju sami - ili se to meni samo čini...
Kulturni obzor 23
02. ožujka 2010.
40 godina fotografiranja
EUROPA MEDIA Nova premijera HNK-a u Varaždinu, u petak, 5. ožujka, u 20 sati
„Žene u crnom“ Gordane Slivke U Klubu „Europa media“ u petak, 5. ožujka, s početkom u 20 sati, bit će praizvedena monodrama „Žena u crnom“, koju je napisala i koju izvodi Gordana Slivka. Riječ je o prvom postavljenom autorskom tekstu ove poznate glumice varaždinskog HNK-a, koji govori o položaju žene u suvremenom hrvatskom društvu. Gordana Slivka igrala je u čak 47 premijera varaždinskog kazališta; sjećamo je se iz predstava „Hrvatski Faust“, „Gorke suze Petre von Kant“, „Puno larme a za ništ“, „Promatranja“, „Norci“ i mnogih drugih. U predstavama koje su još na repertoaru
glumi u „Vučjaku“ i „Nori danas“. U posljednje vrijeme Gordana Slivka aktivna je i kao književna prevoditeljica s engleskoga jezika. Redatelj njezine monodrame je Damir Mađarić. Sat prije predstave, u 19 sati, bit će otvorena izložba likovnih radova djece iz Utočišta sv. Nikola – Doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Radi se o crtežima nastalima prema pričama koje su u Kazališnoj radionici pod volonterskim vodstvom Gordane Slivke obrađivane u Domu. Denis PERIČIĆ
MONOGRAFIJA Toplička sakralna baština
Nesvakidašnja sudbina Posvećeno 70. obljetnici života novinara, publicista, pisca, istraživača i globtrottera Tomislava Đurića Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
Miljenko Stančić - foto: Mladen Pavković
Dočeci Nove godine u Vukovaru s braniteljima
ZLATI AJNGEL
Kasja Tulić
Tomislav Đurić umjesto rodom Vukovarčanin postao - Novogradiščanin. Kako? Putujući, kako to sam navodi, još i prije nego što se rodio: “Majka djeteta došla iz Vukovara u pohode roditeljima u Novu Gradišku i tu rodila”, zapisao je novogradiški kapelan. Slijedila su potom njegova ovozemna putovanja, i za Drugog svjetskog rata, i za poraća koje je pak ispalo i međuraće, putovanja od nemila do nedraga, ali i ona druga - za vlastitu dušu i srce.
U Galeriji „Zlati ajngel“ u respektabilnom se ritmu izmjenjuju izložbe respektabilne kvalitete. Tako je u petak, 26. veljače, otvorena izložba Kasje Tulić, slikarice iz Splita. Iako nije akademska slikarica (diplomirala je anglistiku i komparativnu književnost), stručna javnost već više od desetljeća prepoznaje Kasju Tulić kao legitimnu nasljednicu splitskog likovnog kruga,
Put pod noge
Foto: Mladen Pavković
Oca Tomislava Đurića ubila partizanska vlast u Zagrebu 1945., a on kao gimnazijalac “putuje” u zatvorskom trokutu Nova Gradiška - Slavonski Brod - Požega zbog djelovanja u Hrvatskom nacionalnom pokretu kad je izbačen iz svih hrvatskih škola. Slijedila su zatim na njegovom životnom itineraru bezbrojna, i prisilna, i dobrovoljna, i turistička, i istraživačka, putovanja - o čemu je ostavljao i još ostavlja svoj trag i riječju i slikom: kao novinar, publicist, pisac, kroničar i urednik, kao etnograf i vrstan poznavalac (u prvom redu) hrvatskih kulturalnopovijesnih spomenika. Tako je, eto, “doputovao” i do 35. svoje knjige naslovljene “Crkvena baština varaždinskotopličkog kraja”. Nakladnik je Izdavačka kuća “Meridijani” iz Samobora, a sunakladnik Ogranak Matice
je naime 23. rujna 1938. Prvu svoju knjigu “Stari gradovi i dvorci Papuka i Psunja” objelodanio je još kao mladac 1959. u Daruvaru.
K
oliko li životnih priča u jednom životopisu
M. Pavković s kritičarom Igorom Mandićem
hrvatske Varaždin. Ova knjiga monografskog karaktera (premda s malim zakašnjenjem) ujedno je čestitka u povodu autorove 70. godišnjice života - rođen
Suputnici
Na predstavljanju knjige koje je u palači Herzer u Varaždinu 24. veljače 2010. organizirala, osim obaju nakladnika, Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” - bilo je opet govora o putu - ovaj
put onom životnom koje je dijelio (i) sa svojim prijateljima ovom prigodom (i) u ulozi recenzenata odnosno urednika. Ernest Fišer ocijenio je ovo najnovije izdanje logičnim izborom budući da su Varaždinske Toplice postale Tomislavu Đuriću, istraživaču po vokaciji, domicilne jer se nakon umirovljenja u njima skrasio i smirio. Dragutin Feletar, priređivač i autorove opširne bio-bibliografije uvrštene također u ovu knjigu, izdvojio je pak Đurićeve snažne poruke i njegovu životnu nit - poveznicu, a to je ljubav prema star im hr vatskim zdanjima. A u ovom primjeru ta su zdanja kako crkve, kapele, poklonci, pilovi i kipovi tako i raspela i križevi cijelog topličkog kraja enciklopedički i kataloški primjereno opisani, uslikani, “isporučeni” budućim pokoljenjima kao na pladnju.
što se poglavito ogleda u njezinom raskošnom mediteranskom koloritu i znalačkoj stilizaciji. Baš kao što je nedavno zapisao Tonči Šitin: „Meko pokrenuta suglasja uz pomoć svjetla postaju lirski glas koji će cijelom tako intimno doživljenom pejzažu i malom prostoru dati eleganciju igre i refleksivnu reminiscenciju“. Nakon pozdravnih riječi voditelja Galerije Darka Sačića, izložbu je otvorenom proglasio Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina. Izložba ostaje otvorena do 14. ožujka. (dp)
24 Duplerica
02. ožujka 2010.
OTKRIVAMO Varaždinski filatelist Stjepan Kovačić u svojoj zbirci posjeduje poštans
Kolekcija kojoj se klan
Kako bismo doznali otkad počinje njegova strast za bavljenjem filatelijom i na koji način svoje tematske zbirke priprema za izložbe, Stjepana Kovačića posjetili smo u njegovu domu
Pošte različitih zemalja na markama prikazuju svoje značajne ljude, kulturne događaje, sportska zbivanja, folklor, film, razna nacionalna blaga, planine, rijeke, floru, faunu… Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
VARAŽDIN - Poštanske marke izvorni su poštanski proizvod, a kako je propisano Svjetskom poštanskom konvencijom, teme i motivi na poštanskim markama moraju biti u duhu preambule Ustava Svjetske poštanske unije, odnosno pridonositi razvijanju veza između naroda i ostvarivanju uzvišenih ciljeva međunarodne suradnje na kulturnom, socijalnom i gospodarskom području. Pošte različitih zemalja na markama prikazuju svoje značajne ljude, kulturne događaje, sportska zbivanja, folklor, film, razna nacionalna blaga, planine, rijeke, floru, faunu…
Što sakupljati?
Kovačićeve izložbe uvijek pobuđuju zanimanje javnosti
Odgovor na pitanje što od toga mnoštva sakupljati potražili smo od višestruko nagrađivanog varaždinskog filatelista Stjepana Kovačića. Primjerice, njegova tematska izložba “Polarna pošta – Sjeverni i Južni pol” koja se do kraja veljače mogla razgledati u varaždinskoj pošti, nagrađivana je i u inozemstvu. Zanimalo nas je od kada počinje njegova strast za bavljenje filatelijom i na koji način svoje tematske zbirke priprema za
Njemački Zeppelin 1931. godine nad sjevernim polom Do pojedinih raritetnih maraka, kakve su primjerice vezane uz ranu, balonsku poštu, izuzetno je teško doći, doznajemo od Stjepana Kovačića. Njihova nabavka moguća je tek putem velikih aukcija, ali svaki filatelist mora dobro znati što kupuje. Dobar primjer je Polarna pošta, koja nastaje nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, već 1931. godine
izložbe. - Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća učlanio sam se u Filatelističko društvo Varaždin, i kroz druženje s kolegama stjecao sam spoznaje o filateliji i ljepoti sakupljanja maraka. Društvo je raspolagalo s katalozima izdanja maraka iz cijelog svijeta, te neophodnom literaturom za
i
zložba “Polarna pošta – Sjeverni i Južni pol”, je često nagrađivana filateliste. Iz njih se moglo saznati o vrstama maraka, o načinu i tehnikama njihove izrade, različitim vrstama zupčanja i vrstama papira za otiskivanje maraka – ispričao nam je o svojim počecima baljenja ovim hobijem Stjepan Kovačić. Međutim, već
Njemačka je pustila u promet seriju maraka vezanu uz prelet Sjevernog pola zračnim brodom Zeppelin – L127. Prve marke za potrebe poštanskih ureda na antarktičkom području izdaje Francuska (Teres Australis et Antartiques) 1955. godine, a slijede je Australija i Novi Zeland (1957.), te velika Britanija 1963. godine.
letimičan uv id u njegovu zbirku otkrio nam je kako se poštanske marke ne tiskaju samo na papiru, nego postoje primjerci s aromom čokolade, „štrikane“, pa čak i rađene u hologramskoj tehnici. O čemu se radi? - Osim tradicionalne izrade maraka na papiru, poštanska marka napravljena od kolodija prva je poznata po tome što je izrađena od drugačijeg mater ijala. U prometu se nalazila od 1866. do 1869. godine. Svakako, ovu prusku markicu posjednik ni slučajno ne smije pokušati skinuti s omotnice vodom, jer bi je t ime nepovratno uništ io. Danas se marke izrađuju i na drugim materijalima kao što su tekstil, drvo, metal, pluto i poliuretan. Mnoge od njih su „mirisne“ ili pak aromatizirane, ima ih s kristalima, izrađenih u hologramskoj i trodimenzionalnoj tehnici.
Pojedini filatelisti odlučuju se za sakupljanje cjelokupnih izdanja pojedinih zemalja, a neki za tematsku filateliju – sakupljanje maraka vezanih uz pojedine motive ili područja – doznajemo od Stjepana Kovačića koji je na početku bavljenja filatelijom sakupljao marke Jugoslavije i omotnice “prvog dana” (First day Cover).
Prve izložbe
Iz godine u godinu njegov interes proširio se na nekoliko tematskih zbirki maraka i drugih filatelističkih izdanja. Treba znati kako je svojevrsnu prekretnicu u Kovačićevu daljnjem bavljenju filatelijom predstavljalo udruživanje triju varaždinskih društava (Filatelističkog, Numizmatičkog i Društva ljubitelja starina). Njihovom fuzijom, 9. svibnja 1993. godine nastaje Varaždinski klub kolekcionara koji
Duplerica 25
02. ožujka 2010.
ske marke s aromom čokolade, „štrikane“, pa čak i rađene u hologramskoj tehnici
njaju Japanci i Kinezi PREDANOST Kovačić neprekidno upotpunjuje svoje tematske zbirke
Francuska, japanska i kineska umjetnost na markama… Kada je prije tri godine Varaždin posjetilo Kinesko veleposlanstvo iz Zagreba, Stjepan Kovačić priredio je prigodnu izložbu s temom Kineska umjetnost na poštanskim markama. Na iznenađenje mnogih, ambasador ove daleke zemlje prvi je put vidio neke od reprezentativnih kineskih razglednica, što ga je toliko oduševilo da se i naklonio izložbi! Kakve sve raritete još krije zbirka Stjepana Kovačića i koliko u njoj ima maraka iz Lijepe Naše? - Sakupljam sva izdanja nastala od uspostave Republike Hrvatske i osnivanja Hrvatske pošte. Upotpunjujem i zbirku hrvatskih poštanskih maraka izdanih u raznim državnim tvorevinama - od Države Slovenaca, Hrvata i Srba do SFRJ. Uz to prema mogućnostima, nadopunjujem i tematske zbirke: francuska, kineska i japanska umjetnost na mar-
Marke - uvijek pod povećalom
kama (uz oslikane japanske telefonske kartice), Bečka škola fantastičnog realizma – Hundertwasser, Polarna pošta – marke, pisma, cjeline za artičko i antarktičko područje, Čipke na markama… Okosnicu tematske zbirke
čine razglednice Varaždina i Vinice, religijska filatelija – Božić i Uskrs te telefonske kartice Hrvatskog telekoma i „marke na drugi način“. Po uzoru na zemlje u okruženju (Slovenija i Mađarska), velika želja mi je da Hrvatska pošta u svoj program izdavanja maraka uvrsti i pripremi seriju „Lepoglavska čipka“ – istaknuo je Stjepan Kovačić, koji se do umirovljenja 1991. godine bavio i numizmatikom, ali se odonda odlučio posvetiti samo području filatelije. - Veliko zadovoljstvo čini mi postavljanje maraka i pisama na listove za zbirku, kao i njihovo proučavanje. Za to je potrebno dosta kataloga i literature te posjećivanje filatelističkih izložbi, na kojima se uvijek vidi nešto novo. Nisu to samo nova izdanja maraka, već i novi načini postave izložaka i njihovog opisivanja, priče – veli Stjepan Kovačić.
Raznolikosti motiva Polarne pošte nema kraja
Operacija Deep freeze - u “prijevodu” - duboko smrznuta pošta
je aktivan do danas, a sastanke održava u hotelu Turist svake nedjelje u prijepodnevnim satima. No, spomenuti sastanci nisu rezervirani isključivo za članove Kluba. - Uz članove, tu se okupljaju i dobavljači od kojih se opskrbljujemo s raznim zanimljivim materijalima, kao i zainteresirani građani. Takva je situacija danas, a tijekom godina sakupio sam dosta materijala i počeo s kolegama više djelovati u aktivnostima Društva kroz filatelističku školu mladih i filatelističke izložbe. U početku sam izlagao u pošti Varaždin i Domu bivše JNA, a u Zagrebu prvi put 2000. godine sudjelujem na nacionalnoj izložbi. Slijedile su nacionalne izložbe
u Karlovcu, Krapini, Čakovcu, Novskoj, Rijeci, Baranji…, dok one u pošti Ludbreg, Ivanec i Lepoglava nisu bile u natjecateljskoj klasi. Sudjelovao sam i na međunarodnim izložbama u Sloveniji i Mađarskoj, no nikada nisam prestajao izla-
p
ojedini filatelisti odlučuju se za sakupljanje cjelokupnih izdanja gati u Varaždinu – istaknuo je Kovačić koji je s kolegama autor izložbe u Gradskoj galeriji povodom 100. godišnjice otvorenja glavne zgrade varaždinske pošte.
Stari grad Vinica nije odolio zubu vremena - osim na razglednici
Filatelija i mladež
Uz to, sa zbirkom japanskih maraka predstavio se tijekom izložbe suvremene japanske keramike. Njezinom otvorenju nazočio je japanski konzul u Zagrebu s pratnjom. - Sve to iziskuje dosta vremena, izbivanja iz doma, stjecanje novih znanja i materijalne izdatke. Bavljenje ovim hobijem bilo bi nemoguće bez moje obitelji koja me u tome pomaže i podržava. Koristim prigodu pozvati sve zainteresirane, a posebno mladež, da uz malu pomoć roditelja iskoriste dio svog slobodnog vremena na upoznavanje filatelije. – zaključio je na kraju našeg susreta filatelist Stjepan Kovačić.
TREBA ZNATI Marke i omotnice iz egzotičnih mjesta uvijek su „in“
Kako primiti poštu s polova? Na sakupljanje teme Polarna pošta (polarfilatelije) Stjepana Kovačića potakla je posebnost motiva na poštanskim markama. One osim života na polarnim područjima te tamošnje flore i faune bilježe i napore istraživača i njihovih zemalja da ta ogromna kopnena i morska prostranstva očuvaju što duže na dobrobit čitavog čovječanstva. No kako doći do omotnica i pečatiranih poštanskih maraka iz tog područja, ako nemate primatelja ili poznanika u nekoj polarnoj stanici
Kolorirana razglednica iz 1918. godine - Dravski mostovi
ili bazi? - Ako želite u zbirci imati pismo iz neke polarne stanice na Antarktiku, potrebno je prvo pronaći agenciju odre-
đene baze. Njoj uz zamolbu u omotnici pošaljete kovertu frankiranu s odgovarajućim markama za to područje ili međunarodnim poštanskim bonom. Njega možete kupiti u vama najbližoj pošti, a na omotnici koju prilažete obavezno napišite vašu adresu. Sve zajedno pošaljite na adresu agencije i – naoružajte se strpljenjem. Naime, tek nakon proteka otprilike godinu dana, omotnica se vraća na vašu, odnosno adresu pošiljatelja – objasnio je Stjepan Kovačić.
Razglednica kojom dominira varaždinski “Banus plac”
26 Putopisi
02. ožujka 2010.
Linz je ove godine mađarskome Pečuhu predao lentu kulturnog centra Europe
PUTOPIS Suradnica Regionalnog tjednika Gordana Igrec posjetila Linz (1)
Suzdržani građani Linza Ljupki gradić na Dunavu smješten na raskršću puteva između Salzburga i Beča Piše: GORDANA IGREC Snimila: ANITA GEHRINGER
Što je ostalo od prijestolnice europske kulture u 2009. godini - Linza, samo tri mjeseca nakon što je tu počasnu lentu na sebe preuzeo mađarski Pečuh? Naoko sve je ostalo isto. Samo je te večeri sredinom veljače, nekako pred Valentinovo, kad smo već navikli da iz travnjaka sramežljivo vire visibabe ili da se barem u zraku osje-
O
vaj narod ne voli se hvaliti ili, još gore, živjeti na staroj slavi ća proljeće, snijeg zajedno združen sa sigama okovao ulične svjetiljke i zameo puteve ovog ljupkog gradića na Dunavu smještenog
POVIJEST U Linzu živio Mozart, a kraj Dunava boravio Karl May
Kineski super ručak za 5 eura
na raskršću puteva između rodnog Mozartovog grada Salzburga i glavnog grada Austrije, Beča.
Ljupkost grada
U Gartner strasse ili Vrtnoj ulici u samom središtu grada pročelja zgrada su boje sladoleda. Jedna je zgrada iz vremena baroka i oličena je u rozu boju, druga zgrada je novijeg datuma i svijetloplava, a treća zgrada je poslijeratna i boje je bijele kave. Sve to odaje dojam ljupkosti, šarenila i neodoljivog šarma. Već prvog hladnog jutra po dolasku posjećujemo na središnjem trgu ovog nevelikog grada od kojih 200 tisuća duša Turističku zajednicu ne bismo li saznali koliko se novčića slilo u gradsku blagajnu tijekom 2009. godine kad je Linz kulturno carovao Europom. Grad je poznat po proizvodnji bombona, čelika,
Pročelja zgrada u Linzu obojana su bojama sladoleda
Grad slatkih delicija
velikoj riječnoj luci na Dunavu i neizostavnoj Linzer torti kao najstarijoj na svijetu. Ondje nas dočekuju suzdržano, ali sa smiješkom na usnama, ali ne govore previše. Naš odviše smjeli pothvat da saznamo za koliko se Linz u svojem kulturnom mandatu obogatio, ovdje je pao u vodu. Ljubazne službenice su rekle: “Sve je ostalo po
Stanovnici Linza plijene pažnju svojom skromnošću, discipliniranošću i pristojnošću. I sam grad je skladna, diskretna urbanistička cjelina. U starom dijelu grada na malom brežuljku boravio je Mozart 1873. i ondje napisao svoju poznatu “Linzer Symphony”. U kući pored Dunava, gdje su smješteni restorani stari i po nekoliko stoljeća, bio je odsjeo pisac Karl May. Kad već spomi-
njemo restorane, kažimo i to da su u najduljoj ulici u Linzu smješteni meksički i norveški restoran. Na glavnom pak trgu Hauplatzu nalazi se i vrlo posjećen kineski restoran s egzotičnom, ali ipak vrlo privlačnom i jeftinom kuhinjom. Jedan ručak stoji pet eura i u njega je uključen “švedski stol” koji nudi bezbroj slanih, kiselih i slatkih delicija koje se jedu štapićima.
starom i vraća se polako u normalu.” Ovaj narod ne voli se hvaliti ili, još gore, živjeti na staroj slavi. Susjed, dr. Oskar, koji je prevalio 90. godinu kao da nam čita misli, pa naglas komentira sportski Mercedes parkiran na kolniku u glavnoj ulici: “Ah, sve je to došlo po modi iz Amerike. Preko medija. To nije u tradiciji našeg naroda”, mahnuo
je rukom i onako uz put prokomentirao mladu plavušu, vlasnicu ovog “trofejnog” automobila. U Dalmaciji bi na to rekli: “Pametnome dosta.” Sve je o Austrijancima dr. Oskar rekao u par riječi. Nakon svega sedam dana boravka u ovom gradiću uspjeli smo se uvjeriti u istinitost usputnog komentara susjeda dr. Oskara.
Ugodan ambijent restorana idealan za ručak udvoje
GASTRONOMIJA
Restorani uz Dunav Uz Dunav je smješteno mnogo starinskih restorana u kojima je atmosfera podešena za intimne večere ili obiteljske ručkove i gdje mirno iza malih vratašca ili prozora možete uživati u knedlima, goveđem pečenju, pivu ili kojem tradicionalnom austrijskom specijalitetu. Kad ste ovako siti iz toplog ambijenta odlučili napustiti jedan od najstarijih dijelova grada, bilo bi dobro da objed završite jednim espressom na najvišoj točci grada, do koje vodi tramvaj, Poslinbergu. S Poslinberga se pruža pogled na cijeli grad. Uz četvrt zgrada iz doba baroka nastavlja se put prema seoskoj idili udaljenoj od središta grada 20 minuta vožnje. Tamo vas dočekuju kuće srednje klase i mala obiteljska gostionica koja nudi seoske specijalitete.
Izlozi prepuni tradicionalne austrijske odjeće
Sport 27
02. ožujka 2010.
VATERPOLO Prvi natjecateljski nastup reprezentacije na varaždinskim bazenima
Varaždin nudi vrhunske uvjete za razvoj vaterpola U utakmici bez neizvjesnosti Hrvati pobijedili Makedonce 12:9 Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
U Varaždinu na Gradskim bazenima odigrana je vaterpolo utakmica 4. kola Svjetske lige između reprezentacija Hrvatske i Makedonije. Vaterpolisti izbornika Ratka Rudića pobijedili su 12:9 (4:3, 4:2, 2:2. 2:2) pred punim varaždinskim tribinama. Ovo je prvi put da je na var ažd insk im bazenima odigrana službena natjecateljska utakmica hrvatske vaterpolo reprezentacije. O dojmovima s utakmice izbornik Rudić je rekao:
Pune tribine
- Ovo je bila jedna dobra utakmica. Hrvatska i Makedonija odigrale su dobru partiju. Mi smo krenuli jako dobro, ostvarili smo bodovnu razliku na početku, a zatim sam malo više mijenjao igrače, pa se rezultat stalno održavao. Mislim da je Makedonija pokazala da ima kvalitetu i bit će ozbiljan protivnik za sve ekipe sada
i na kvalifikacijskom turniru. Ja sam mijenjao igrače, dao sam priliku većini igrača da igraju. Imali smo perioda u kojima smo igrali bolje, a u pojedinim periodima igre gubili smo koncentraciju i znali smo napraviti neku grešku u obrani koju inače ne bismo smjeli napraviti. Da smo bolje iskoristili prilike, s igračem više i ova bi razlika bila veća. Međutim, gol razlika nam sada nije toliko važna. Važnije mi je bilo da svi igrači prođu kroz utakmicu i da dobiju potrebno iskustvo. Možda
D
a smo bolje iskoristili prilike, s igračem više i ova bi razlika bila veća smo trebali biti malo aktivniji i dinamičniji u napadu i u obrani također u pojedinim trenucima igre. Dozvolili smo primiti nekoliko lakih golova, a bilo je i nekoliko
Izostala neizvjesnost, ali su Varaždinci imali nesvakidašnju priliku gledati utakmicu reprezentacije
nepotrebnih isključenja. Sve u svemu, ipak jedna pozitivna ocjena i u odnosu na prošlu utakmicu s Grčkom u kojoj smo igrali slabije. Ova je utakmica dala puno bolje pokazatelje. Hrvatska reprezentacija
ipak nije bila potpuno kompletna u Varaždinu. - Osim ovih igrača koji su ovdje igrali nedostaju nam još tri standardna igrača. Burić je također izrazio želju igrati, i kada bi i on došao, onda bismo imali jednu
moćnu reprezentaciju. Ako netko od njih ne dođe, moramo naći odgovarajuće zamjene. Za Makedoniju nastupaju i četvorica Hrvata - golman Perčinić, te Benčić i Brkić, a odnedavno i Računica.
MALI NOGOMET
Raspoloženi Martan potopio Inero BBS Novi Marof upisao je nova tri boda na svom terenu, u susretu 19. kola 1. HMNL, protiv splitskog Inera, drugoplasirane momčadi prvenstva. Inero je na ovo gostovanje došao samo sa sedmoricom igrača, a protiv raspoloženih Marofčana, pogotovo Igora Martana, nisu imali prevelike šanse. Upravo je Martan u drugoj minuti načeo gostujućeg golmana, a minutu kasnije, iz slobodnog udarca, upisao je svoj drugi pogodak. Trener Inera od 13. minute uvodi petog igrača umjesto golmana što ubrzo donosi smanjenje rezultata, no nakon toga ponovno je Martan neumoljiv i postiže treći pogodak s deset metara, nakon šestog akumuliranog prekršaja gostiju. U drugom poluvremenu Domagoj Petrić povećava prednost BBS-a na 4:1, gosti pokušavaju s dva pogotka dostići vodstvo, ali pred kraj susreta Tomislav Turković pogađa za konačnih 5:3. S ovom pobjedom BBS je učvrstio petu poziciju na prvenstvenoj ljestvici, a ovaj vikend odlaze kod predzadnje Skripte VBK u Osijek. (dp)
ODBOJKA
Možete očekivati nove utakmice u Varaždinu
Nova pobjeda
Kak v i su vaši dojmov i o atmosferi na tribinama? Prema procjenama bilo je 550 gledatelja, a ukoliko je i bilo više zainteresiranih, mjesta ionako nije bilo. Drago mi je da je bilo puno gledalište. Lijepo navijanje i izvanredan ugođaj i mislim da je svima bilo uživanje igrati u ovakvoj atmosferi. Mislim da možete očekivati i nove utakmice u
Odbojkaši OK Varaždina pobijedili su ekipu Šibenika u sklopu 15. kola 1. hrvatske odbojkaške lige rezultatom 3:0 (25:20, 25:21, 25:20). Varaždinci su i dalje drugoplasirana momčad prvenstva s 37 osvojenih bodova iza ekipe Mladosti iz Kaštel Lukšića. U sljedećem kolu u petak, 5. ožujka, u 20 sati dočekuju ekipu Karlovca. (di)
Varaždinu. Čim se pojavi neka prilika da se organizira nešto, mi ćemo ponuditi Varaždinu. Barakude su sada s deset bodova vodeća momčad u svojoj skupini i napravili su novi korak prema ukupnom osvajanju prvog mjesta koje hrvatske vaterpoliste vodi na završni turnir Svjetske lige koji se ove godine održava u Nišu od 12. do 18. srpnja.
U makedonskoj reprezentaciji nastupila su četiri Hrvata
NOGOMET U nastavku prvenstva NK Varteks startao porazom i tim veća očekivanja u susretu s Istrom 1961
Neisplata plaća utječe i na prehranu igrača
velika Dvorana
velika Dvorana
___________________________________________________________________
Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič 27.09.2009 16h
SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -
DAVIS CUP Hrvatska - Ekvador
Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”
EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA
26.09.2009 10h
Velika dvorana
23.09.2009 19h
05. - 07. ožujka
Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč
Petak, subota i nedjelja
___________________________________________________________________
Nakon prvog poraza traži se pobjeda kod kuće velika Dvorana
naravno pobijediti - najavio je Jagačić. Igrači NK Varteksa, kao i ostali u klubu, opterećeni su neisplatama plaća, ali to ne utječe na profesionalno odrađivanje svih zadataka, uvjeravaju u klubu, iako to utječe na dolaske na trening i prehranu igrača. Pr ije utakmice s Istrom 1961 odigrat će se i prijateljski i pripremni susret s Dravom iz Ptuja u utorak s početkom u 15:30 sati. (di)
___________________________________________________________________
kmica dat će nam priliku za dokazivanjem i za pobjedom. Posebno se to odnosi na utakmice koje se igraju u Varaždinu i u ovom trenutku kada nam trebaju bodovi - dodao je Jagačić. U Varaždin će Istra 1961 doći predvođena novim trenerom. - Ne znamo kako će na ekipu djelovati novi trener i u kakvoj će postavi i formaciji izaći na varaždinski teren, ali naša ideja je nametnuti svoju igru, diktirati tempo i
GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar
Nogometaši Varteksa u prvom kolu proljetnog dijela HNL-a nisu ostvarili željeni pozit ivan rezultat prot iv ekipe Lokomotive. Poraz od 2:0 malo je uzdrmao redove “krojača” koji će se vjerojatno posložiti do domaće utakmice protiv Istre 1961 sljedeći vikend. Trener NK Varteksa Damir Jagačić nikako nije zadovoljan prikazanom igrom. - Očekivali smo više i nismo zadovoljni. Svaka nova uta-
RUKOMET
Odlazak Huđa Vedran Huđ, talentirani rukometaš varaždinskog RK Varteks Di Caprija sportsku karijeru odlučio je nastaviti u slovenskom Jeruzalemu iz Ormoža. Huđ je bio izabran u najbolju sedmorku prošlogodišnjeg juniorskog Svjetskog prvenstva u Tunisu i kao takav bio je perspektivni varaždinski sportaš, ali došlo je do prekida suradnje s varaždinskim premijerligašem. Rukometaši RK Varteks Di Caprija izgubili su susret 19. kola od ekipe Siscije 31:27 (13:13) u Graberju. Do poluvremena obje su momčadi imale svoje uspone i padove, ali su ipak ukupno bili izjednačeni. U drugom dijelu susreta gosti su se bolje snašli. U ovom trenutku Varteks DC je pao na čak jedanaesto mjesto prvenstve ljestvice, a u sljedećem kolu gostuje kod posljednjeplasirane ekipe Moslavine, koja je u dosadašnjem dijelu prvenstva osvojila šest bodova.
28 Sport
U zaleđu
Što sve dobro donose sportske priredbe? V araždin je prošli tjedan bio domaćin vaterpolo susreta hrvatske i makedonske reprezentacije, u srijedu će se u Graberju boriti hrvačke reprezentacije Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Damir IVANČIĆ Država, a narednog vikenda ljubitelji sporurednik sportske ta moći će pratiti Davi rubrike Cup susret između teniskih reprezentacija Hrvatske i Ekvadora. Ljubitelji sporta tako ovih dana mogu uživati u tri vrhunska ali nesvakidašnja sportska događanja za ovaj grad. vi događaji trebali bi biti putokaz varaždinskim klubovima, ali i drugim organizatorima sportskih događanja da zajednički naprave raspored i pokušaju postići tjedni ritam zanimljivih i vrhunskih događanja. Koristi od tih događanja mogli bi imati gotovo svi u gradu. Gledatelji će, naravno, moći uživo vidjeti vrhunske sportaše, klubovi i sportski savezi na tim događanjima mogu i nešto zaraditi, ali najviše će biti na dobitku jer se promovira njihov sport pa to mogu iskoristiti za svoje kontakte sa sponzorima, donatorima te za omasovljenjem sportskih škola tih sportova. Sve djelatnosti bliske turizmu ovdje mogu naći svoj interes i prodavati svoje proizvode u sklopu interesantnog događanja, grad dobiva dodatne bodove na svom imidžu središta sportskih zbivanja, ali i grada spremnog na suradnju u organiziranju različitih manifestacija. U takvoj atmosferi lakše se ponekad mogu sklopiti i poslovi do kojih je u drugim okolnostima teže doći. Pogotovo u vrijeme financijske krize potrebno je otvarati puteve i kanale koji do sada nisu bili prohodni za poslovanje i suradnju. Ovakve manifestacije sigurno mogu pomoći u svemu tome, samo ako se znaju iskoristiti svi potencijali koji se nude. sim toga, organiziranjem ovakvih vrhunskih priredbi pojačava se suradnja i komunikacija između pojedinih sportskih udruga i gradskih institucija pa i sponzora tih događanja. Iz te pojačane komunikacije mogu se roditi i nove ideje za organiziranjem sličnih manifestacija koje su u obostranom interesu. ojačani i usklađeni rad na ovom području sigurno je za pohvalu, a da se tu nije stalo govori i najava novih događanja.
02. ožujka 2010.
AKTUALNO Skupština Zajednice sportskih udruga Grad
Nenamjensk i financijske
Predsjednik ZSUGV-a Goran Vučetić na samom je početku Skupštine rekao kako sm se Skupština trebala odrediti kako i kamo dalje
O
O
P
Radno predsjedništvo Skupštine Zajednice sportskih udruga uspješno je vodilo raspravu o svim otvorenim pitanjima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Na 10. izvještajnoj sjednici skupštine Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina otkrivene su razlike u razmišljanju pojedinih predstavnika sportova i klubova o smjeru kojim bi se trebao razvijati varaždinski sport. Predsjednik ZSUGV-a Goran Vučetić na samom početku skupštine je rekao kako smatra da se napušta Strategija razvoja varaždin-
skog sporta do 1012. godine i kako bi se Skupština trebala odrediti kako i kamo dalje. Prilikom rasprave o završnom računu za prošlu godinu otkriveno je nenamjensko trošenje novca i isplata bez odobrenja IO i predsjednika ZSUGV-a.
Višak
Najprije je nekoliko članova skupštine upozorilo na nelogičnu formulaciju u završnom računu: „Višak prihoda u iznosu od 545.964,81
Sumnje u nezakonito raspodijeljena sredstva Varaždinsku sportsku obitelj podijelila su 2,5 milijuna namijenjena u gradskom proračunu za vrhunski sport, a ta sredstva dijele izvan Zajednice NK Varteks, RK Varteks Di Caprio, ŽRK Koka i OK Varaždin. - Zajednica s tim nema veze, nismo bili kontaktirani, upućeno je pismo Gradu, ali nismo dobili odgovor. Zakon o sportu propisuje da se sva sredstva za sport moraju dijeliti putem Zajednice, a to u ovom slučaju nije napravljeno. Shvaćam želju da se pomogne sportu, ali
kn koji je nastao računskim putem kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda je samo knjigovodstvena kategorija koja nema pokriće u novcima na žiro-računu.“ U objašnjenju se zatim navodi da je to „pr ihod iskazan samo kao knjigovodstvena kategorija u ovom obračunskom razdoblju koju ne prati tijek novca, a vezana je na nenamjensko potrošena proračunska sredstva u ranijim razdobljima.“ Vučetić je to objasnio minusima koji su nastali tijekom 2006., 2007. i 2008. godine te da je dosadašnji tajnik Goran Jukić od viškova podmirivao prijašnje minuse zbog nenamjenskog trošenja.
Nadzorni odbor ZSUGV-a također je primijetio da je krajem prošle godine bilo nekih f inancijskih radnji koje oni ne odobravaju.
s
ada se financira 26, dok je prije 77 sportskih udruga dijelilo novac poreznih obveznika “23. prosinca 2009. godine na temelju zaključka Grada Varaždina odobrena su sredstva zajednici u iznosu od 350.000 kn u svrhu isplate zaostalih primanja zapo-
Skupština bi trebala rasporediti ta sredstva - naglasio je predsjednik Zajednice Goran Vučetić. Dio skupštinara postavio je pitanje tko je to odredio da su vrhuski varaždinski sportaši jer po tome, primjerice, svjetski prvak Emil Milihram nije vrhunski sportaš, te tražio da se preispita zakonitost takve gradske odluke. Nakon rasprave prihvaćen je ublaženi stav da se traži od Grada da sljedeće godine ZSUGV napravi raspodjelu tih sredstava, uz pet glasova protiv.
Odgovori na pitanja o financijama zahtijevala su pripremljenost
Sport 29
02. ožujka 2010.
da Varaždina otvorila mnoga pitanja
ko trošenje makinacije
matra da se napušta Strategija razvoja varaždinskog sporta do 1012. godine i kako bi
slenika, trenera i igrača NK Varteksa. Istog dana Goran Jukić u funkciji tajnika Zajednice predaje nalog za isplatu 575.386,41 kn. Za navedene transakcije Jukić nije imao odobrenje IO-a Zajednice niti predsjednika Vučetića. Preporuka NO-a je da se ovakve transakcije više ne obavljaju, te da se nepodmireni dug NK Varteksa u iznosu od 141.286,41 kn prema Zajednici namiri iz tekućih donacija za 2010. godinu.“, piše u
s
port mladih trebao bi biti osnova za financiranje kluba, a seniorski pogon i profesionalni igrači trebali bi biti samo briga kluba Izvješću NO-a Zajednice koji potpisuju Duje Ercegović, Marinko Šipoš i Ilija Ivezić. Na kraju je utvrđeno i da postoji obveza Zajednice za neisplaćene investicije u iznosu od 676.690,66 kn. Ovo izvješće dopunio je predsjednik Vučetić time da je poslano pismo Gradu da se obrazloži način i postupak isplate plaća NK Varteksa putem Zajednice, ali tvrdi da o tome još nisu
dobili odgovor. Potvrdio je kako se nenamjenski trošilo od 2006. do 2008., ali i da je sav novac ipak završio u sportu te da je dosadašnji tajnik pokušavao „plivati“, a o tome nije izvještavao IO. Naglasio je da se od sada tako nešto ne smije događati i da ne smije biti nenamjenskog trošenja. Uslijedilo je predstavljanje novih kriterija vrednovanja spor tskih udruga Grada Varaždina za koje je rečeno da nisu savršeni nego su napredak. Razdvojeni su ekipni i pojedinačni sportovi, a
ostavljen je stimulativni dio pa rezultati u sezoni kao i broj reprezentativaca utječe na ukupni broj bodova tijekom godine. Izdvojena su dva sporta kao bazična, a to su gimnastika i plivanje. Predsjednik Vučetić je naglasio kako su ove godine dobili manje 2 milijuna kuna, koja bi inače bila za unapređenje.
Kriteriji
Zajednica financira i manje udruga tako da se sada financira 26, dok je prije 77 udruga dijelilo novac pore-
znih obveznika namijenjen javnim potrebama u sportu. Ostalima je ostavljena mogućnost da kroz programe i projekte dođu do sredstava. Za manu kriterija naveo je tešku provjerljivost te da bi bilo dobro da klubovi daju točne iznose koštanja natjecanja. – Sport mladih trebao bi biti osnova za financiranje kluba, a seniorski pogon i profesionalni igrači trebali bi biti samo briga kluba. Ovi kriteriji još nisu došli tako daleko, ali u tom smjeru bi trebali ići - najavio je Vučetić.
Cure, vježbajte i utezima N
ajveća prednost vježbanja utezima jest: vježbati može svatko, bez obzira na kondiciju, dob ili mogućnosti. Štoviše, rezultati su zamjetni nakon relativno kratkog vremenskog razdoblja. Vježbanje utezima se može primjenjivati iz različitih razloga, kako bi se stekla veća snaga, kako bi se ojačali oni dijelovi tijela koji su slabi i skloni ozljedama ili Bojan GOLUB kada samo aerobne vježbe više ne „pale“. Vježbane uteKondicijski trener zima se u medijima obično fitness cluba opisuje kao isključivo muški “Sportlife” sport. 042/241-600 natoč tome, žene danas otkrivaju mnogobrojne prednosti vježbanja pomoću utega. Sve je veći broj žena danas u teretanama. Seksi žena je ona koja ima tijelo da plijeni poglede u pozitivnom smislu. Obično su takve žene karizmatične i imaju svojstveni imidž. Lijepo oblikovano tijelo podrazumijeva pravilno raspoređene obline i određeno držanje tijela. ježbanje utezima, s obzirom na to da smanjuje masne naslage, a povećava mišićni tonus, idealan je način da žene razviju svoje samopouzdanje, a time i senzualnost. skoro će mnogi primijetiti vašu novu formu, dobivat ćete komplimente, okretat će se za vama i vaš posao u teretani bit će nagrađen. Nećete biti jedina koja je uspjela preoblikovati svoje tijelo utezima. Mnoge su to uspjele! Tako su napokon pobrale plodove zdravlja, sreće, dobre kondicije i zadovoljstva sobom i svojim životom. ašto baš utezi? Aerobne vježbe i dijeta nisu dovoljni da biste preoblikovali svoje tijelo. Aerobne vježbe su izuzetno dobar način trošenja kalorija, no s vremenom se tijelo privikne i troši sve manje kalorija. Dijeta ne oblikuje, niti potiče rast mišića, djeluje destruktivno, guši, a upravo rast mišićne mase uzrokuje veće sagorijevanje masti. ato je najbolje kombinirati aerobne vježbe i vježbe s utezima uz pravilno izbalansiranu prehranu.
U
V
U
Z
Z Odluke su donešene jednoglasno osim pisma Gradu da ZSUGV sljedeće godine podijeli 2,5 mil.
Nedoumice Prihvaćeni novi kriteriji za vrednovanje rada sportskih klubova i rezultata
Svjetski prvak vrijedi 3.400 kuna!? Situacija u varaždinskim sportskim klubovima sve je teža, pa je tako i diskusija iznijela na vidjelo brojne probleme i nedoumice. Egon Kovačić, predstavnik ribolovaca, požalio se da je 80% sredstava podijeljeno profesionalnim i poluprofesionalnim klubovima, a da za ribolov nije ostalo gotovo ništa, iako se i oni natječu u prvoj ligi. Kuglači su naveli da je KK Gluhi već odustao od natjecanja, a da se od osam klubova financiraju samo dva. Naveli su da klub mjesečno treba oko 1.500 kn za kuglanu i natjecanja te da
Sport
za bolje zdravlje
ne zna kako će se to odraziti na klubove i njihovo moguće gašenje. Anđelko Mladenović, predstavnik borilačkih sportova, naglasio je kako
K
uglači su naveli da je KK Gluhi već odustao od natjecanja, a da se od osam klubova financiraju samo dva su ti sportovi uskraćeni jer bez lige ne mogu skupiti
dovoljno bodova te dodao kako je za sport uvijek bila recesija. Predsjednik ZSUGV-a Goran Vučetić naglasio je poseban problem u sponzoriranju klubova, jer porezni sustav nije prilagođen sportu, te da poneki klubovi krivo troše namjenska sredstva za plaće trenera. Željko Kušter, predstavnik rukometa, odgovorio je da kriteriji ne podržavaju profesionalizam te da su to novci za preživljavanje i da će biti još teže. Tvrdi da novaca neće biti za sve jer je previše prvoligaša na broj stanovnika i da će
možda i RK Varteks Di Caprio prijeći u amaterski klub. Predstavnici manjih sportova naglasili su veliku razliku u vr ijednosti boda između klubova u različito rangiranim skupinama, prema kriterijima. Tako je razlika i do čak 30 puta. Olimpijac iz posljednje grupe tako vrijedi 3.400 kn, moglo se čuti na Skupštini. Toliko nosi prema kriterijima i titula svjetskog prvaka Emila Milihrama svom klubu. Osim toga, iz kategorije perspektivnih i vrhunskih sportaša nakon kadeta izbačeni su i juniori.
SPORTLIFE
Novi kozmetički tretmani i masaže Fitness club Sportlife uz već postojeće usluge f itnesa, aerobika, pilatesa, joge, kick boksa, proširio je svoju ponudu na kozmetičke tretmane i masaže. Novo u ponudi su depilacije nogu, ruku, bikini zone i popularna brazilska depilacija, zatim razne vrste masaža – cellulite free, after workout, anti aging, foot relax te tretmani kavom. Cjelokupnu ponudu možete pogledati na www.sportlifefitness.com. Iz Fitness cluba Sportlife pozivaju sve zainteresirane da dođu i uvjere se u kvalitetu usluga.
30 Sport
02. ožujka 2010.
TENIS Davis Cup susret reprezentacija Hrvatske i Ekvadora
Vrhunski tenis u Varaždinu Davis Cup susret između teniskih reprezentacija Hrvatske i Ekvadora održat će se od petka 5. do nedjelje 7. ožujka
m
eč će se održati od petka 5. do nedjelje 7. ožujka u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Kao najava ovom velikom teniskom događanju je Kids Day koji će se održati u Varaždinu i Čakovcu u utorak, 2. ožujka, od 12 do 15 sati na
središnjim gradskim trgovima. Tada će se mladi ljubitelji tenisa moći fotografirati s hrvatskim reprezentativcima, dobiti autograme i saznati neke tajne teniske igre, ali će se moći i upisati u škole tenisa klubova koji djeluju na području Varaždinske i Međimurske županije. Ulaznice za ovaj susret prodaju se po popularnim cijenama od 40 kn po danu ili 100 kuna komplet za sva tri dana. Podijeljeno je i oko tisuću ulaznicama zainteresiranim učenicama po osnovnim i srednjim školama. Kako bi se izbjegla gužva na parkiralištima
kod dvorane, za Varaždince s kupljenim ulaznicama organizira se besplatni javni prijevoz do dvorane na Dravi i povratak do grada nakon utakmice. Satnica i stajališta: petak 5.03 12.30 – 13.30 (svakih 15 minuta) subota 6.03. 12.45 – 13.30 (svakih 15 minuta) nedjelja 7.03. 12.45 – 13.30 (svakih 15 minuta) Linije kretanja autobusa: Trg slobode, parkiralište kod NK Varteks, željeznička stanica, “Mala pošta” na Banfici, Gradska sportska dvorana na Dravi.
HRVANJE Susret reprezentacija Hrvatske i SAD-a u Graberju
Revija najboljih hrvača Na ovaj nesvakidašnji hrvački susret svoj dolazak najavili su ljubitelji hrvanja, ali i treneri iz Zagreba, Beograda i ostalih središta hrvanja u regiji
Zagrepčanin Petković posljednji je naš osvajač olimpijske medalje u hrvanju, a već 20-ak godina radi u američkom središtu za pripreme sportaša u Colorado Springsu. Reprezentativni susret bit će priprema naših hrvača za Grand prih u Szombathely. Tamo će se 6. ožujka susresti s velikim brojem svjetskih priznatih hrvača.
Priprema
Nesvakidašnji susret hrvačkih reprezentacija Hrvatske i SAD-a u Graberju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Varaždin će ovaj tjedan biti domaćin još jednog sportskog spektakla i to hrvačkog susreta reprezentacija Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Susret će se održati u srijedu, 3. ožujka, u dvorani u Graberju s početkom u 18 sati.
Reprezentacija SAD-a nalazi
s
usret reprezentacija održat će se u srijedu 3. ožujka u dvorani u Graberju s početkom u 18 sati se na pripremama u Europi i
već su se susreli s reprezentacijama Rusije, Azerbajdžana, i Turske, a kako se ovaj tjedan nalaze u Sloveniji, dogovoren je susret s hrvatskom reprezentacijom. Najzaslužniji za organizaciju ovog meča su varaždinski hrvači i djelatnici HK Vindija i HHS-a te Momir Petković, član stručnog stožera američke reprezentacije.
Za hrvatsku reprezentaciju nastupit će i varaždinski hrvači Ivan Lizatović, Tonimir Sokol, Božo Starčević i Siniša Hogoč. Na ovaj nesvakidašnji hrvački susret svoj dolazak najavili su ljubitelji hrvanja, ali i treneri iz Zagreba, Beograda i ostalih središta hrvanja u regiji. Varaždinski hrvači vrlo su aktivni ovih dana, a protekli su vikend nastupili i na turniru u Beogradu gdje su se borili hrvači iz čak 15 zemalja, a hrvači HK Vindija osvojili su po tri zlatne i brončane medalje, te 5. i 7. mjesto što im je donijelo ekipni plasman na 2. mjesto. Ovo je zasigurno dobar pokazatelj za predstojeće Europsko prvenstvo koje je na rasporedu u travnju.
STRELIČARSTVO Sisak se priprema za državno prvenstvo u Ljubeščici
Šest medalja za Cekin Streličarski turnir „Sisačka zima 2010“ bio je zadnja provjera znanja i preciznosti uoči Dvoranskog prvenstva Hrvatske koji se ovog vikenda 6. i 7. ožujka održava u sportskoj dvorani u Ljubešćici. Post ignut im rezultat ima mogu biti zadovoljni članovi „Grebengradskih streličara“ iz Novog Marofa u čijim je rodovima Dora Oštrek osvojila zlatnu medalju u konkurenciji kadetkinja u golom luku. Zlatnu medalju osvojio je i Đuro Rabuzin u seniorskoj konku-
renciji, dok je Davoru Pejnoviću pripalo srebro. U golom luku kod seniora, Dobroslav Oštrek bio je peti. Streličari „Cekina“ osvojili su u Sisku 6 medalja. Matea Kolarek zlatna je u konkurenciji juniorki u složenom luku, dok je kod seniora Dario Gregec osvojio broncu, a Vladimir Šicek srebro kod veterana. Srebrom su se okitili Mario Strelec u olimpijskom i Zoran Marenčić u golom luku, a Vjekoslav Rutić brončani je kod veterana u standardnom luku. Goran Gojković
bio je četvrti u standardu, dok je Dejan Težak završio na devetom mjestu, kod seniora. Najuspješniji kod streličara „Minerve“ iz Varaždinskih Toplica bio je Stjepan Gašparić koji je osvojio 12 mjesto u složenom luku kod seniora, a tri mjesta slabiji bio je Vjekoslav Sakač. Josip Kapetanović bio je 22. u gađanju iz olimpijskog luka u seniorskoj konkurenciji. Dvjesto najboljih streličara Hrvatske odmjerit će snage ovog vikenda u Ljubešćici, a u subotu su na redu olimpijski i
standardni luk, dok je nedjelja rezervirana za natjecatelje u složenom, golom i tradicionalnom luku. Oba dana natjecanja počinju u 10,30 sati, a eliminacijske borbe za ulazak u finale počinju oko 15 sati. (dp)
Savjetnik 31
02. ožujka 2010.
Hortikultura Veterinarska klinika „Grofovska“ šprica, posao ne
“Neizlječivi” konjunktivitis
O
vogodišnja zima doista traje. Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, u trenu eto nas u korizmi, a hladni dani traju… U blagodati toplog doma napravih “inventuru“ podruma, tavana i uspomena. Među raznoraznim uspomenama, u ruci mi se nađe predmet poput pumpe za bicikle! Prepoznah ga i obradovah se, to je zapravo originalna šprica za tretiranje biljaka protiv bolesti i štetnika. Proizvedena u nekoj Franjo Pavetić manufaktur i Austrougarskog “Nije sramota raditi, Carstva. Zamalo će proći pedeset godina otkad sam je dobio na poa kamoli u vrtu” klon od vremešnog vrtlara koji je nekad radio na grofovskom imanju. Već tada je ona bila stara minimalno 70 godina, a nije bila korištena niz godina jer su je potisnule veće i praktičnije leđne prskalice. Oduvijek sam se zanimao za starine i to je oduševilo spomenutog vrtlara tim više kad je čuo da sam krenuo u Vrtlarsku školu Opeka. Pričao mi je dugo, a ja sam kao dječačić oduševljeno slušao i pitanjima ga poticao da govori o tadašnjem vrtlarenju, o biljkama koje su uzgajali, o svemu što je željela ta iskusna vremešna duša pričati. A imalo se i puno toga. O tim malim prskalicama je pričao da se njima interveniralo u staklenicima i klijalištima, protiv insekata i to s emulzijom vode i močenog duhana. Naprednija gazdinstva su nabavljala ekstrakt dalmatinske bilje buhača koji se danas sve više koristi u ekološkoj proizvodnji. Protiv bolesti su dominirale galica i vapno. Sumpornom prašinom se zaprašivalo protiv truleži s malim ručnim prašilicama. Od razgovora sa skromnim vrtlarom pa do danas protutnjalo je zamalo pola stoljeća, kemija u proizvodnji cvijeća, a nažalost i hrane, doživjela je svoj ogroman uspon a i drastičan pad popularnosti zbog, kako se tvrdi, nesagledive štete nanesene okolini. Njezina primjena drastično se smanjuje. Ali po tvrdnjama zagovornika primjene kemije moguće je da će svijet zbog toga zahvatiti još veća glad!?
Autoškola Odvlačenje pažnje N
ažalost, vozači u pravilu ne razmišljaju o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i okolnostima koje su do njih dovele tako dugo dok im se ne dogode. U današnje vrijeme strelovitog tehničko-tehnološkog razvoja prometnice i automobili su sve napredniji i razvijeniji što omogućuje znatno veće brzine kretanja. S druge strane, vrlo sofisticirana oprema vozila u vidu različitih elektronskih uređaja i instrumenata koji umnogome doprinose sigurnosti i udobnoBoris Petrovečki, sti, značajno utječe na pažnju ing. prometa i koncentraciju vozača. SuvreStručni voditelj i predavač meni digitalni radio-prijemnici, Autoškola PETROVEČKI višezonski klima uređaji, uređaji www.petrovecki.hr za satelitsku navigaciju, za ventel: 042/233-244 tilaciju i provjetravanje, grijanje, odmagljivanje stakala itd. zahtijevaju određenu spretnost i vještinu prilikom rukovanja, a najopasnije je što, barem na sekundu-dvije okupiraju pažnju vozača. Sad svi možemo reći.“Pa što? Sekunda manje ili više - to je zanemarivo!“ No je li to baš tako? Naravno da nije! Vozimo li 80 km/h naše vozilo u 1s prelazi 22 m. Znači, ako smo iz bilo kojeg razloga zakasnili u reakciji 1 s, produžili smo si zaustavni put za 22 m. Zamislimo da vozite brzinom od 80 km/h i pažljivo pratite prometnu situaciju. Ispred vozila istrči dijete. S obzirom na to da pažljivo pratite prometnu situaciju, reagirate odmah i stajete tik do djeteta - dakle ništa se nije dogodilo. Zamislite drugu situaciju, vozite 80 km/h i mijenjate CD na radiju. Dijete istrči, vi kasnite u reakciji jednu sekundu. Što će se sada dogoditi? Pregazit ćete to dijete i zaustaviti se 22 m poslije njega. Sad vidimo što znači 1s ako zakasnimo u reakciji pri brzini od 80 km/h. Razmišljajte uvijek o tome, a pogotovo kad ulovite sami sebe da čitate naslove na jumbo plakatima dok vozite, da jedete ili pijete dok vozite, da palite cigaretu…, jer bilo što da radite zakasnit ćete u svojoj reakciji najmanje 1s ako se, nesretnim spletom okolnosti, baš u tom trenutku nešto pojavi ispred vašeg vozila!
Davorin LUKMAN
Dr. sc. dr. vet. medicine
Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)
V
rlo često u našu ambulantu dođu vlasnici sa svojim kućnim ljubimcima zbog kroničnih problema liječenih ili neliječenih u drugim ambulantama. Kad ih upozorimo na neki kronični problem, vrlo čest je komentar: pa nama je rečeno da je to normalno za njihovu pasminu! Tako je vrlo čest slučaj s kroničnim konjunktivitisima,
odnosno dugotrajnim upalama očne spojnice. Ne možemo govor iti, kako ljudi vole reći, o „upali oka“, jer se radi samo o prvom sloju u kompliciranoj građi oka. Tada temeljitim oftalmološk im pregledom vrlo često ustvrdimo da u pravilu postoji neki posredni razlog za upalu konjunktive, a oni mogu biti najrazličitiji. Vrlo česti su oni urođeni, a to su uvrnuće ili izvrnuće vjeđa ili kombinacija ovog problema. Uvrnuće najčešće imaju pekinezeri, pudli pa i perzijske mačke. Izvrnuće vjeđe najčešće
nalazimo kod bernskog planinskog
psa, krvosljednika, koker španijela,
basseta i buldoga. Kombinacija ovih dviju estetskih defekata najčešće se susreće također kod bernskog planinskog psa, engleskog buldoga i koker španijela, ali i kod pinčeva. Kod pekinezera vrlo čest razlog upale je nosni kožni nabor, čije dlake stalno draž e ko n j u n k t i v u i ta ko uzrokuju kroničnu upalu. Također krivi rast dlaka na vjeđama može biti razlogom upale. Ječmenac ili
čmičak, kao bakterijsku upalu dlačnog tobolca, u kućnih ljubimaca susrećemo rjeđe nego u ljudi, ali su također mogući razlog. Jedan od vrlo čestih razloga je tzv. folikularni konjunktivitis, koji nastaje u pravilu kao posljedica nehigijene još u leglu. U starijoj dobi moguć je nalaz tumora na vjeđama, koji će također uzrokovati mehanički podražaj. U doba cvatnje česte su alergijske upale, no razlog za alergiju mogu biti i svi alergeni poznati i u ljudi. S obzirom na to da je veći dio navedenih problema moguće riješiti samo kirurškim putem, ove probleme može riješiti isključivo specijalist, educiran za to područje veterine.
Energetski kutak Ventilacija prostora
Davor Cikač
dipl. ing. el., tajnik
davor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 095 840 8300
R
edovito prozračivanje prostorija iznimno je važno zbog očuvanja kvalitete zraka, a time i zdravlja ljudi koji u tim prostorijama borave. Također, vrlo je bitno i kod korištenja uređaja za grijanje s otvorenim plamenom. Objekti starijeg datuma izgradnje, zbog lošeg brtvljenja, ventiliraju se na spojevima prozora i vrata s okvirom ili dovratnikom. Takvo ventiliranje prostora je nekontro lirano, umanjen je komfor stanovanja te se gubi mno-
go energije. U stambenim prostorijama, uz zatvorena vrata i prozore, broj izmjena zraka zimi kreće se od 0,3 do 0,8 na sat. U modernoj stanogradnji, koja teži što boljoj toplinskoj karakteristici prozora i vrata, prostor često ima samo 0,1 izmjenu zraka na sat. vakav tip ventilacije n i j e d ovo lj a n pa je prostor potrebno do datno prozračivati kako bi se izbjeglo kondenzira nje vlage na hladnim površinama i stvaranje gljivica i plijesni. Najjeftiniji oblik ventilacije je prirodna ventilacija, tj. cirkulacija zraka iz hladnijih prostora prema toplijima. ajintenzivniji način prirodne ventilacije je odzračivanje prostora
kroz otvorene prozore i balkonska vrata. Takav način ventilacije dovoljan je za obnavljanje zraka u stambenim prostorijama u kojima boravi malo ljudi, odnosno nema posebnih zagađivača. Treba napomenuti da
O
N
je kratko prozračivanje potpunim otvaranjem krila svih prozora i balkonskih vrata, s aspekta zaštite od prehlade i uštede toplinske energije za grijanje, bolje od trajnog prozračivanja kroz poluotvorena krila
vrata ili prozora. Prirodna ventilacija kroz kanale omogućuje izmjenu zraka u prostoriji bez prozora kroz vertikalne zidane ventilacijske kanale koji se izvode od pripadajuće prostorije do iznad krova zgrade. rirodnu cirkulaciju prep o r u č uj e se pojačati upotrebom malih ventilatora na električni pogon. Mehanička je ventilacija prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz ver tikalne kanale pomoću ventilatora. roškov i gubitaka energije smanjuju se ugradnjom rekuperatora topline, tj. izmjenom topline između zraka koji uzimamo iz prostorije i svježeg zraka koji ubacujemo u prostoriju.
P
T
32 Zdravlje
02. ožujka 2010.
DOZNAJEMO Caritasov dom u Ivancu prvi u županiji uv
Duša
Disko kugla i miris
K
ada govorimo o psihosomatskim bolestima, govorimo o bolestima koje nastaju u pojedinaca koji nagomilanu napetost i agredr. Mario MIKULAN siju ne uspijevaju rasteretiti psihološkim i nekim drugim, specijalist psihijatar za tijelo manje štenim mePoliklinika Živa hanizmima, već ona, tako tel. 042/303-979 nagomilana, neprestano www.pitaj-za-zdravlje.com podražuje i oštećuje određeni organ ili organski sustav. Svaki je takav pojedinac “odabrao” za sebe svoj specifični organ koji je tome najviše izložen. Tako će neki kroz želudac “prorađivati” svoje stresne situacije, a napetost i tjeskobu prenositi na želudac ili neki drugi dio probavnog sustava. Složenim će nesvjesnim mehanizmima u prvih to dovesti do gastritisa i vrijeda želuca, ili pak do podraženih i nervoznih crijeva. Drugi će “odabrati” srce i bolovati od srčanih napadaja, ili biti skloni drugim srčanim tegobama. Treći će imati probleme s kožom, urtikarije i neurodermitise, primjerice. Oni četvrti probleme s disanjem i napadaje bronhijalne astme. Peti glavobolje i migrene. Šesti… Brojni su primjeri psihosomatskih poremećaja i bolesti. Čak se i rak drži takvom bolesti. Zajedničko je da ih imaju ljudi koji teško prepoznaju i iskazuju svoje osjećaje. Obično su uljudne osobe, čak pretjerano. Zatvoreni su u manjoj ili većoj mjeri, i teško ostvaruju bliske odnose s drugim osobama. Rijetko ili nikada iskazuju svoju ljutnju i agresiju prema drugima. A gdje ona ostaje? Gomila se i udara iznutra. A zanimljivo je da, kako ni oni sami ne posvećuju prevelik značaj psihološkom, tako ni oni koji ih liječe ne ukazuju na psihološku pozadinu problema, i nedostatne psihološke i manje opasne puteve rasterećenja napetosti. A upravo je u takvih ljudi potraga za tim manje štetnim oblicima rasterećenja napetosti, koje oni najčešće nisu ni svjesni, put prema njihovom ozdravljenju. Rijetko si tko u tome može pomoći sam. Potražite dobrog psihijatra ili psihologa, stručnjake koji vam u tome mogu pomoći. Jer treba osloboditi dušu koja je zarobljena u tijelu.
Od 103 korisnika, u tretman je uključeno 35 osoba s Parkinsonovom i Alzheimerovom bolešću te demencijom
Snoezelen soba namijenjena je osobama koje malo ili gotovo uopće ne mogu verbalno komunicirati, koje su izgubile sposobnost zdravog rasuđivanja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
- Idem na masažnu fotelju – rekla nam je Ivanka Đurasek na ulasku u jednu od soba u Domu za starije i nemoćne osobe Sveti Ivan Krstitelj u Ivancu. Podupirajući se štapom otvorila je vrata koja nju i sve druge kor isnike Caritasovog doma odvode u sasvim drugi svijet: u sobi se ugodna, ambijentalna glazba prožima s finim mirisima, na zidovima plave boje “raste” drveće, a na stropu se okreće disko kugla bacajući šarene zrake čas na jednu, čas na drugu stranu sobe. Gospođa
Ivanka u tren se smjestila u masažnu fotelju s koje se pruža direktan pogled na mirne i smirujuće prizore iz prirode, koji se “vrte” s projektora.
Značajna novost
Prostorija, koja je u Domu otvorena prije mjesec dana, ne izgleda slučajno ovako. Riječ je o snoezelen sobi, koja je uređena tako da potiče osjete, a namijenjena je osobama koje zbog različitih bolesti malo ili gotovo uopće ne mogu verbalno komunicirati, slabo reagiraju na podražaje iz okoline i izgubile su sposobnost zdravog
Savjeti iz ordinacije Moždani udar (1) oždani udar je akutno M neurološko zbivanje koje nastaje zbog poreme-
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
ćaja moždane cirkulacije i posljedične premale opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, rezultat čega je oštećenje dijela mozga i funkcija kojima upravlja taj dio mozga. U jednoj trećini slučajeva moždani udar završava smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, a samo trećina zadovoljavajuće se oporavi ili kod njih zaostane samo manji invaliditet. Od
cerebrovaskularnih bolesti svake godine u Hrvatskoj umre gotovo 8.500 stanovnika, pa je, s bolestima srca, to prvi uzrok smrtnosti u nas. ajpoznatiji čimbenici rizika za nastanak moždanog udara su: dob, spol, rasa, naslijeđe, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, alkoholizam, stres, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i nezdrava prehrana. Moždani udar može biti uzrokovan zače-
N
pljenjem arterija u glavi ili na vratu (ishemijski moždani udar), stvaranjem ugruška ili puknućem krvne žile (hemoragijski moždani udar). U 85 posto slučajeva riječ je o ishemijskim moždanim udarima, a u 15 posto o moždanim krvarenjima. Iako su moždana krvarenja rjeđa, njihova prognoza je lošija, smrtnost bolesnika koji dožive neku vrstu moždanog krvarenja veća, a zaostali invaliditet teži. Ako se krv izlije u okolno moždano tkivo, najčešće zbog prsnuća krvne
rasuđivanja. U Car itasovom domu u Ivancu terapijska soba otvorena je prvenstveno za korisnike
s
krb o dementnim osobama dosad se svodila na zdravstvenu skrb i prehranu koji boluju od Parkinsonove, Alzheimerove bolesti i demencije. Prva je takva u Varaždinskoj županiji i jedna od
rijetkih u Hrvatskoj. Od 103 korisnika, njih 35 je uključeno u tretman, no terapijsku sobu koriste i pokretni korisnici, kao što je gospođa Ivanka. - Budući da godinama radimo s osobama starije životne dobi, došli smo do zaključka da se premalo radi s onima koji su dementni. Skrb o njima svodi se na kvalitetnu zdravstvenu skrb i prehranu. Odlučili smo to promijeniti i urediti snoezelen sobu s osnovnim elementima, koliko su to dopuštale financije. Snoezelen terapija, koja je nastala 1974. godine u Nizozemskoj, podrazumijeva
Potpis pod sliku
žile uzrokovanog povišenim krvnim tlakom, govorimo o intracerebralnom krvarenju ili intracerebralnom hematomu. ajčešće je riječ o krvarenju koje je smješteno na tzv. tipičnim mjestima u velikom mozgu u centralnim regijama, iako je moguće da je krvarenje lokalizirano u drugim dijelovima mozga, u tzv. netipičnim mjestima ili u malom mozgu, ili da krvarenje prodre u moždane komore, kad govorimo o ventrikularnom krvarenju.
N
linički se moždano krvaK renje najčešće manifestira oduzetošću ekstremiteta,
smetnjama govora, vida, osjetnim ispadima, poremećajem stanja svijesti ili različitim oblicima epileptičkih napadaja. erapija takvog oblika moždanog krvarenja većinom je medikamentozna (primjenom lijekova), a iznimno operativna. U predviđanju neurološkog i kliničkog ishoda važnu ulogu ima obujam krvarenja, odnosno hematoma u mozgu.
T
Zdravlje 33
02. ožujka 2010.
si za smirenje
INICIJATIVE Waldorfska škola i vrtić u Varaždinu siniša sović
veo terapiju za dementne osobe
CILJ Snoezelen terapija uobičajena u zapadnoeuropskim državama
Terapijom pobuditi osjetila koja još uvijek nisu nestala
Snoezelen soba u Caritasovom domu u Ivancu zasad je opremljena osnovnim elementima: osim posebne rasvjete, disko-kugle, projektora koji projicira detalje iz prirode, u njoj se nalazi masažna fotelja, kugle i druga pomagala za taktilne doživljaje, kao i posude s aroma terapijom. Ovisno o financijskim mogućnostima, soba će biti nadopunjavana novim elementima. - Potpuno opremljena snoezelen soba, kakve se mogu vidjeti u zapadnoeuropskim zemljama, košta oko 20.000 eura. U njima su, primjerice, svjesno odabrane podražaje koji se odvijaju u ugodno uređenom prostoru u kojem se omogućava stimulacija osjeta uz pomoć svjetla, mirisa, opipa i zvukova – objasnio je Tomislav Jalšovec, ravnatelj Doma.
Počela govoriti
Iako su terapiju počeli provoditi prije 30-ak dana, već su primijetili prve pomake.
postavljene i posebne pločice koje, kada korisnik na njih stane, mijenjaju boje. Slično je i sa zidovima – kaže ravnatelj Caritasovog doma Tomislav Jalšovec. Snoezelen je, inače, složenica dviju nizozemskih riječi koje u prijevodu znače “njuškanje” i “drijemanje”, čime se žele dočarati osjeti i osjećaji. Terapija je prvo bila namijenjena za osobe s teškom mentalnom retardacijom, kao jedan od načina provođenja slobodnog vremena. Zbog dobrih rezultata, počela se primjenjivati i u domovima u kojima su smještene osobe s demencijom.
Tomislav Jalšovec
- Reakcije su doista različite od osobe do osobe. Tretman traje 45 minuta i neki korisnici na početku nisu mogli izdržati duže od 10-ak minuta, da bi ubrzo ostajali do kraja terapije. Druge je boravak u sobi odmah smirio. Jedna je korisnica, koja je teško kontaktibilna, počela pričati i reagirati, posebno na filmiće – rekao je Jalšovec. On će zajedno s djelatnici-
ma pomno pratiti svaku promjenu, a nadaju se europskim rezultatima: dementne osobe su nakon terapije opuštenije i smirenije, a trebale su i manje lijekova, što je značajan uspjeh. - Velika korist je i promjena ustaljenog ponašanja prema dementnim osobama, jer je važno da se sami trgnemo i pratimo europska dostignuća – zaključio je Jalšovec.
Učitelj Alen Guca iz Zagreba oduševio je sve prisutne za waldorfsku pedagogiju
Neka djeca budu svoja! Inovativni, alternativni programi prilagođeni su svakom djetetu, a poseban naglasak stavljaju na umjetnost Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com
Stimulacija osjeta u ugodnom prostoru: Smirujuća glazba, masažna fotelja, oslikani zidovi
- Cilj je waldorfske pedagogije obrazovati slobodne pojedince, one koji će raditi iz ljubavi i to stoga jer su oni sami tako odlučili - istaknuo je učitelj Alen Guca u svojem živopisnom predavanju održanom 26. veljače u varaždinskom Pučkom otvorenom učilištu pred prepunom dvoranom oduševljene publike.
Za dobrobit djece
Prezentacija ove alternativne metode bila je točno dan prije rođendana njezina osnivača - austrijskog multidisciplinarnog mislioca Rudolfa Steinera, rođenog 27. veljače 1861. u Donjem Kraljevcu (Međimurje), a koji je umro 30. ožujka 1925. u Dornachu (Švicarska). Waldorfske škole i vrtići u nas su privatni pošto druge mogućnosti i nema. U svijetu danas radi oko tisuću tih škola i 1400 vrtića te 120 ustanova za osobe s posebnim potrebama. Waldorfske metode primjenjuju se i u drugim
obrazovnim sustavima. U Hrvatskoj sada djeluju dvije takve škole - u Rijeci i Zagrebu - te 8 vrtića (u Zagrebu, Rijeci i Splitu). Ovo predavanje kao mogući poticaj za osnivanje waldorfske škole ili vrtića inicirala je Vesna Peer iz Varaždina što je svesrdno podržao i Janko Pavetić, pročelnik Odjela za kulturu i sport Gradskog poglavarstva. Alen Guca iz udruge za promicanje i razvoj euritmije Stoimena od 1998. predaje niz različitih predmeta u zagrebačkoj waldorfskoj školi. On je rodom iz Dubrovnika, njegovi preci plemićkog porijekla stigli su onamo u 16. stoljeću iz Italije; po struci je diplomirani
D
ijete treba imati vlastito djetinjstvo
pravnik, a naobrazbu iz waldorfske pedagogije stekao je u Beču u klasi prof. Tobiasa Richtera. - Umjetnost ima veliku ulogu u našoj školi. Kad pitaš, a ne znaš odgovor - to je pravo pitanje! Bit je naše pedagogije - učitelj mora biti umjetnik
pedagogije - dodao je Alen Guca. Predmet euritmije, specif ične umjetnosti pokreta, također ima ulogu u zdravlju učenika. - Kod nas najveći je broj broj jedan jer svatko od nas jest jedinstven i neponovljiv! - ustvrdio je on.
Euritmija (i) liječi
- U nastavi morate djecu nasmijati, ali i navesti ih da budu ozbiljni. Djeca sama oblikuju svoje igračke i to od prirodnih materijala tako da omogućavaju razvoj imaginacije. Ritmičko oblikovanje nastave (u tzv. epohama i predmetima) jača zdravlje i olakšava učenje uključenjem svih osjetila. Od malih nogu uče se i primjenjuju zanati, vrtlarstvo, risanje, ručni rad... Pritom djeci ne prijeti primjerice opasnost od ponavljanja razreda. Ove škole i vrtiće s inovativnim programima osnivaju udruge građana, u prvom redu roditelji zainteresirani za alternativnu naobrazbu svoje djece. Stoga se i čulo na spomenutom predavanju - “Neka bude ta škola već jednom i u Varaždinu!”
Zdravo srce Bolesti vena
K
od bolesti vena najznačajnije su površinski venski tromboflebitis i duboka venska tromboza. Često se kod laika miješaju ta dva stanja, a liječenje i moguće komplikacije bitno su različiti. Površinski tromboflebitis je benigni poremećaj površinske upale vene koji se manifestira lokalnim crvenilom, bolnosti na dodir i edemom okolice zahvaćene vene. Može se javiti na bilo kojoj površinskoj veni, a najčešće je na venama donjih ekstremiteta. Dijagnoza je klinička, a liječenje lokalnim oblozima, protuupalnim lijekovima - najčešće acetilsalicilna kiselina, te držanjem ekstremiteta u povišenom položaju. Kod površinske upale vena dozvoljeno je kretanje. Duboka venska tromboza: to je
ozbiljno stanje koje može dovesti i do po život opasne komplikacije - plućne embolije. Radi se o potpunom ili djelomičnom začepljenju vene nastale zbog nastanka ugruška - tromba. sobito je često kod bolesnika koji su duže vrijeme imobilizirani, kod onih s kroničnim iscrpljujućim bolestima, ali može nastati i nakon dugog sjedenja u avionu. Anamnestički je važan podatak boli i osjetljivosti na dodir u listovima nogu ili natkoljenicama, obično jednostrano, no može u početku proći i nezapaženo pa prva manifestacija može biti iznenadna plućna embolija. Klinički nalaz je karakterističan otok ekstremiteta uz bolnost na dublji pritisak u potkoljenicama ili
O
natkoljenicama, naročito kod dizanja stopala prema gore kod ispruženog ekstremiteta. laboratorijskom nalazu obično su povišeni d-dimeri, koji su vrlo osjetljiv pokazatelj, ali ne i specifičan. Od pretraga neinvazivno se može duboka venska tromboza dokazati Doppler ultrazvukom, a ukoliko ne tada venskom angiografijom (kontrastnim rendgenskim snimanjem vena). Koja su stanja koja povećavaju rizik od nastajanja duboke venske tromboze? irurški zahvati - ortopedske, torakalne, abdominalne, genitourinarne operacije, maligne bolesti, traume kostiju, nepokretnost, trudnoća, stanja kod kojih postoji povećana sklonost zgrušavanju
U
K
krvi prethodna venska tromboza najbolje je učiniti sve da se spriječi nastajanje duboke venske tromboze: rana mobilizacija nakon kirurških zahvata, micanje ekstremitetima i kad nije moguće ustajanje uz profilaksu niskomolekularnim heparinom pod kožu. koliko dođe do pojave bolesti ona se onda liječi mirovanjem, injekcijama heparina uz istovremeno započinjanje terapije lijekom protiv zgrušavanja krvi warfarinom koji se uzima kroz najmanje tri mjeseca kod nekomplicirane tromboze jasnog uzroka. Kod tog liječenja potrebna je redovita kontrola protmrombinskog vremena (PV) i titriranje doze lijeka kako bi se PV kretao između 2,0 i 3,0 INR-a.
U
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
34 Ženski svijet
02. ožujka 2010.
MODA Ovo proljeće veliki come back hlača s printom na modnu scenu
Print, print i samo print!
Lepršavo kroz grad
Crno-bijela kombinacija
Udobno prije svega
Može i uz širu košulju
Piše: MAJA ŽUPANJAC
ste jedna od sretnica s dugim i vitkim nogama, naglasite svoju ženstvenost i seksipil skinny krojem hlača. Uske hlače nadopunite širom košuljom, potkošuljom ili majicom i uspjeh je zagarantiran. Ako pak niste zadovoljni svojim nogama, bokovima ili guzom ili ih ne želite istaknuti, odaberite širi model sa “soft” verzijom printa. Uz širi model odlično pristaju uži modeli topića i majica. Od prošle sezone dimije su ponovno “in”, a to će ostati i ove, pa ukoliko se domognete dimija s print uzorkom, ne samo da ćete uživati u ugodnosti već ćete biti apsolutni modni hit! Možda se i u vašem ormaru nalazi još pokoji komad s početka 90 -ih, stoga ih iskoristite i vratite se u mislima dvadesetak godina unatrag. Sigurno ćete se prisjetiti nečeg nezaboravnog što ste doživjeli u svojim hlačama s print uzorkom. Ukoliko ste u 90-ima tek prohodali ili vas možda još nije ni bilo, ovo je prilika da i vi stvorite svoje sjećanje u hlačama s print uzorkom.
Romantični look
Usko s print uzorkom
U velikom su se stilu na modnu scenu vratile hlače s print uzorkom i to u svim mogućim širinama, dužinama, modeli s niskim i visokim strukom... Sva renomirana imena modnog svijeta u svojim su kolekcijama predstavile taj praktični odjevni predmet. Roberto Cavalli, Balenciaga, DKNY i Topshop Unique samo su neka od imena koja su hlače s print uzorkom uvrstila u svoje najnovije kolekcije.
Dimije “in”
Tako Balenciaga preferira uže modele, dok Roberto Cavalli u svoj prvi plan stavlja što šire hlače. DKNY je naglasak stav io na ležerne modele, dok se Etro u potpunosti posvetio romantičnim uzorcima i krojevima. Topshop Unique posebnu je pozornost posvetio grafičkim printevima. Ukoliko je šarm vaš prioritet, nemojte se bojati pomiješati različite uzorke i boje, samo neka budu materijali što lepršaviji. Ako
Frizerski salon
Umjetnost u kosi
Kristina Butek
majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750
Daleko je poznato da se frizeri ubrajaju u umjetnike i vrlo kreativne ljude pune inspiracije, maštovitosti i pozitivnog duha. To su nam dokazali i učenici SSŠ Varaždin, koji su sudjelovali na 10. međužupanijskom natjecanju učenika/ca za zanimanje frizer. Natjecanje učenika održalo se u dvije kategorije muških i ženskih frizura, glavni mentori učenicima
Varaždinske škole bile su Melima Martinez i Zdenka Mavriček. U kategoriji muških frizura pr vo mjesto zauzela je Ivana Jarčević iz Srednje škole Viktorovac iz Siska, drugo mjesto Anita Mikulčić iz Srednje strukovne škole Varaždin, a treće Marija Ričko također iz varaždinske Srednje strukovne škole. U katregoriji ženska frizura prvo mjesto pripalo je
Veroniki Medić iz Srednje škole Viktorovac iz Siska, drugo mjesto Petri Firšt iz srednje škole u Krapini, treće mjesto Mariji Voščak iz virovitičke škole, a četvrto Mariju Vidačeku iz Srednje strukovne škole Varaždin. Učenici koji su osvojili prva tri mjesta u obje kategorije sudjelovat će na državnom prvenstvu učenika, koje će se u travnju održati u Županji.
Ženski svijet 35
02. ožujka 2010.
ŽENE NA POSLU Ljubimka Hajdin, pedagoginja i ravnateljica
Dermatolog Svrbež kože M
e d i c i n s k i m t e rminom prur itus označavamo prisustvo svrbeža na koži. iječ je o vrlo neugodnoj senzaciji, koja kod pacijenta pobuđuje želju za grebanjem, češkanjem, trljanjem i slično. ehanizam koji dovodi do svrbeža vrlo je složen i još nepoznat u potpunosti, Sanja PETEK-MODRIĆ ali u svakom slučaju dr. med. specijalist uključuje aktivnost živdermatovenerolog čanih završetaka u koži, Kralja P. Krešimira IV. 41 a, koji mogu reagirati na Varaždin 042/302-080 različite tvari (poput histamina), a potom odašilju signal do mozga i izazivaju reakciju kod pacijenta. vrbež može biti izrazito snažan, izazivajući nelagodu i loše raspoloženje; a u određenim slučajevima uzrok je i lošem snu. ože biti simptom-znak određenih kožnih odnosno unutarnjih bolesti. U pojedinim slučajevima uzrok svrbeža ne može se otkriti, već se pripisuje određenim „nepravilnostima“ u radu živčanog sustava. elik je broj bolesti kože kod kojih se pojavljuje svrbež poput urtikarije (koprivnjače), ekcema, atopijskog dermatitisa (neurodermitisa), kozica, određenih parazitarnih bolesti (npr. svraba ili ušljivosti), gljivičnih oboljenja i slično. onekad, osobito kod djece ili starijih osoba, nema vidljivih znakova bolesti, ali je koža izrazito suha (naročito tijekom zimskih mjeseci), te može biti uzrokom jakog i neugodnog svrbeža. akođer i velik broj bolesti unutarnjih organa može uzrokovati svrbež kože npr. bolesti jetre, šećerna bolest, bolesti štitnjače... vrbež je, dakle, simptom čiji uzroci mogu biti brojni. toga je potreban detaljan pregled kože, određene krvne, te prema potrebi i druge, pretrage. No, bez obzira na uzrok, takva koža traži izrazito blagu njegu. Preporučljivo je izbjegavanje vrućih kupki i tuširanja. elovi i sapuni također često isušuju kožu (a time pojačavaju i svrbež), pa se preporuča uporaba blagih sapuna, ali ne na cijeloj koži, već više na regijama koje su sklone znojenju. akon kupanja sapun je potrebno pažljivo isprati, a kožu cijelog tijela temeljito namazati.
R
M
Razgovori s roditeljima o njihovoj djeci, radostima, ali i problemima Ljubimku Hajdin odredili su kao pedagoginju
U poslu me najviše vesele osmjesi djeteta i roditelja Mnogo vremena posvećujem poslu, no obitelj mi je prva – tvrdi Hajdin Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
Velika debela knjiga sa zlatno ispisanim naslovom “Rječnik pedagogije”, koju su njezini roditelji imali u svojoj biblioteci i česti razgovori o toj društvenoj znanosti za Ljubimku Hajdin, pedagoga, predavač icu na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu i ravnateljicu varaždinskog
dječjeg vrtića “Dječji svijet” bili su presudni što je upravo pedagogija postala njezina profesija.
Obitelj najvažnija
- Moje prvo radno mjesto bila je zamjena za porodiljski dopust na II. OŠ, nakon čega sam radila kao pedagog u VI. OŠ. I danas pamtim prvi roditeljski sastanak na kojem sam imala veliku tremu. Govorila sam roditeljima o teoriji odgoja i znala da to nije pravo predavanje – prisjetila se pedagoginja Hajdin, koju najviše u njezinom poslu vesele osmjesi djeteta i
njihovih roditelja. S godinama je teoriju iz pedagogije upotpunila osobnom praksom i iskustvom, pa su je razgovori s roditeljima o njihovoj djeci, radostima, ali i problemima odgajanja odredili kao pedagoginju koja je iz osnovne škole otišla u vrtić te se opredijelila za predškolsku pedagogiju. - Osnovala sam privatni dječji vrtić s namjerom razvoja predškolskog odgoja prema suvremenim teorijama odgoja, uz puno uvažavanje tradicionalnih vrijednosti odgoja našeg kraja – ustvrdila je Hajdin.
Umjetnost koja podsjeća na jazz Varaždinska pedagoginja potječe iz obitelji prosvjetnih radnika. Majka joj je bila učiteljica u Osnovnoj školi u Knegincu, a otac je radio kao predavač na Srednjoj tekstilnoj školi u Varaždinu. Nakon završene Gimnazije, upisala je Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je 1977. godine diplomirala pedagogiju
i sociologiju. Inače, pedagogija potječe od grčke riječi paidia, koja se odnosi na djecu, te agogos, koja označava umjetnost i znanost pomaganja u učenju. - U antičkoj Grčkoj tako su nazivali robove koji su se bavili djecom – podsjetila je pedagoginja Ljubimka Hajdin. Svoje poimanje pedagogije
određuje kao traganje za osobnom i dječjom, ali i općenito za ljudskom slobodom. - Takvom poimanju pedagogije vodila me znatiželja za upoznavanjem, ili još više za razumijevanjem novoga, drugačijega. U takvom pristupu pedagogija je umjetnost koja najčešće podsjeća na jazz – ustvrdila je Hajdin.
Iako je prilično zaposlena, uvijek pronađe vremena za ono što joj je važno, a to je obitelj, suprug, kćer gimnazijalka, te odrasli sin i snaha. - Doista mnogo vremena posvećujem poslu, za koji nisam
i
danas pamtim prvi roditeljski sastanak na kojem sam imala veliku tremu prestala učiti i koji iznimno volim, no obitelj mi je na prvom mjestu – otkriva Hajdin. Svaki slobodni trenutak nastoji provesti izvan zatvorenih prostora, bilo da je to uređenje cvjetnjaka, šetnja uz Dravu ili planinarenje. - Slobodne večeri kroz tjedan, koje su, moram priznati, vrlo rijetke, najviše volim provoditi u društvu sa suprugom i bliskim članovima obitelji sličnih godina. U takvom društvu uvijek se osjećam ugodno zbog raznovrsnih tema o kojima pričamo – doznajemo od varaždinske pedagoginje.
S
M
V P T S S
G
N
Trudnoća
Proljeće pred vratima K
inezi vjeruju da je vježbanje, bez obzira na trudnoću, potrebno prilagoditi godišnjem dobu. Sve u svrhu vašeg usklađivanja s okruženjem. azličitim godišnjim dobima odgovaraju različite tjelesne aktivnosti. Proljeće i ljeto predstavljaju yang, a jesen i zima yin godišnja doba. Kako nam proljeće lagano kuca na vrata, možda biste i vi mogli razmisliti o izlasku iz zatvorenog prostora. Neke su žene zabrinute za tjelesnu kondiciju pa naglo od-
R Martina Šebijan
licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com
luče provoditi program tjelesnih aktivnosti. Druge pak se bore s emocionalnom nestabilnošću i umorom što je uobičajeno za ovo doba godine. roljeće je vrijeme rasta, kretanja prema gore i van, pa bi i tjelesne aktivnosti mogle biti u skladu s tim. Istezanje, blago jačanje mišića i hodanje pomoći će vam da probudite svoje tijelo i riješite se proljetnog umora. Brzo hodanje će ubrzati rad srca i povoljno utjecati na vašu cirkulaciju. Možete hodati napri-
P
jed - natrag, hodajte na mjestu uz podizanje koljena. Izvodite bočne iskorake s polučučnjem ili prebacujte težinu tijela savijanjem koljena. Na kraju zagrijavanja blago istegnite mišiće kako biste ih oslobodili napetosti. Kako su bolovi u križima uobičajena pojava kod trudnica, bitno je da istegnete donji dio leđa. Ove vježbe mogu ublažiti bol u leđima. . Legnite tako da vam je donji dio leđa priljubljen uz pod. Jedna noga je ispružena, a dru-
1
gu približite grudima i obgrlite je. Položaj zadržite nekoliko sekundi, pa ponovite drugom nogom. Nakon 16. tjedna trudnoće ovu vježbu izvodite sjedeći na stolici s naslonom ili leđima oslonjeni na zid. . Ležeći u istom položaju, oba koljena privucite grudima i obgrlite rukama. Položaj zadržite nekoliko sekundi, pa se opustite. Oblačni i hladni dani polako su iza nas i vrijeme je da iskoristite energiju koju ste tako dugo čuvali.
2
36 Ženski svijet
Žene
i zdravlje
U drugom stanju (1)
K
ada bi kemičara ili fizičara pitali za definiciju ovog naslova, nedvojbeno bi dobili istoznačan odgovor gdje je jedno stanje zamijenjeno drugim. U fascinantnom svijetu fizioloških promjena trudniceupravo se taprocesi događaju. Dr. Aleksandar kvi I to ne samo u onom JUKIĆ najočitijem, tjelesnom spec.ginekologije i smislu, već i na mnogo porodništva detaljnijim razinama. U molekularnom smislu događaju se mnogobrojne promjene – od stvaranja hormona jedinstvenih i neophodnih trudnoći do cijelog niza promjena u gotovo svim organskim sustavima žene. Dugo nam je poznat pojam «smanjene uračunljivosti trudnice» ne u negativnom smislu te riječi – već time naglašavajući kako su emotivne i psihičke promjene kroz koje prolazi trudnica specifične za to stanje života žene. Koliko je to utemeljeno pokazuju nam i brojni zakoni razvijenog svijeta gdje su postupci trudnica okvalificirani posebnom, blažom kategorijom. romjene u trudnoći su mnogobrojne. Spomenimo prvo one najočitije – izostanak mjesečnice, dobivanje na težini, povećanje trbuha, potamnjenja pojedinih regija kože, najčešće bradavica dojki, pupka, vanjskog splovila ili katkada lica. Kosa kod nekih trudnica postaje bujnija zahvaljujući povišenoj razini esterogena. Ti isti, tipični ženski hormoni znaju imati i nelagodne učinke – tako dio trudnica ima gotovo cijelu trudnoću smetnje «začepljenja» nosa, poput prehlade. One oku nevidljive promjene neusporedivo su brojnije. jelesna težina trudnice ne zasniva se samo na unešenim kalorijama. Uobičajeni volumen krvi koji je do 5 litara povećava se do 50% zaključno s 34. tjednom trudnoće, a nadalje se bitnije ne mijenja. To «razrjeđenje krvi» manje-više uspješno prati porast krvnih stanica svojim pojačanim stvaranjem. Zato krvna slika trudnice ostaje gotovo ista. Srce, kao pumpa ovog povećanog volumena krvi prelazi u «sportsku» fazu pojačanim radom u kojoj pumpa krv za oko 40% više od netrudnog stanja. Nastavlja se...
P
T
02. ožujka 2010.
KOZMETIKA i koža Struka o problematičnoj koži i nast
Čak 85 posto tinej U velikom broju slučajeva akne se mogu izbjeći ili kontrolirati dobrom njegom kože i pažljivim tehnikama samonjege – istaknula je na predavanju Biankini, stručni učitelj Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
Akne su glavni problem tinejdžerske dobi, a promjene na koži različita uzroka pogađaju do 85 posto populacije za vrijeme adolescencije. Istaknula je to Vesna Biankini, majstor kozmetičar i stručni učitelj iz Srednje strukovne škole na predavanju na kojem su uz kozmetičare iz te škole bili i učenici Druge varaždinske gimnazije.
Prve akne
- Akne su jedna od najčešćih dermatoza koje zahvaćaju oba spola, a javljaju se u raznim oblicima, uglavnom u razdoblju puberteta. Naziv potječe iz starogrčkog jezika i označava erupciju, a najučestaliji oblik u medicinskoj literaturi pronalazimo pod nazivom acne vulgaris ili acne juvenilis – istaknula je. Akne se u prosjeku prvi put javljaju između 13. i 15. godine
u
z naslijeđeni tip kože, nastanku akni pogoduju hormonske promjene koje se događaju u pretpubertetu i pubertetu i obično se povlače nakon 20. godine života, iako u nekim slučajevima mogu potrajati i do 30. godine. Mjesta gdje se najčešće pojavljuju su čelo, obrazi, nos, brada te područje ispred uha, dok nešto rjeđe zahvaćaju kožu vrata, ramena, gornjih dijelova leđa te područje oko prsne kosti. - Uz naslijeđeni tip kože, nastanku akni pogoduju hormonske promjene koje se događaju u pretpubertetu i pubertetu. Koncentracija androgenog hormona testosterona, prisutnog i u dječaka i djevojčica, raste u pubertetu. Upravo pod nje-
Učenici su nakon predavanja imali priliku provjeriti kakav tip kože imaju govim utjecajem povećavaju se žlijezde lojnice u koži i proizvode loj. Ujedno nastaje prekomjerno orožnjavanje unutar izvodnih kanala lojnih žlijezda, što dovodi to otežanog otjecanja loja i stvaranja čepova. Nastaju miteseri (otvoreni komedoni s crnim sadržajem), sujedice (zatvoreni komedoni koji se izdižu iznad razine kože) i papulopustule (prištići s gnojnim vrhom). Opisane promjene
Kozmetički Acne vulgaris - akne
savjeti
A
cne vulgaris su česta upalna dermatoza. Najčešće se javlja kod mladih ljudi u doba puberteta i adolescencije. U tom razdoblju akne najčešće zahvaćaju kožu lica, dekoltea i leđa. To je doba između 12. i 16. godine iako postoji mogućnost ranijeg ili kasnijeg nastanka. One se moraju liječiti ovisno o vrsti akni. Postoji opasnost da ako se ne liječe na vrijeme, nastanu ožiljci. Ožiljci su trajna oštećenja kože kojih se u pravilu jednostavnim tretmanima ne možete riješiti. Često se akne ignoriraju kao bolest, što je
karakteristične su za pubertetske akne – istaknula je u sklopu predavanja Biankini.
Važna njega
Osim što je u svom predavanju Biankini govorila o tome kako nastaju akne i miteseri, te koji je najteži oblik akni, učenici su imali priliku doznati i mnoštvo korisnih savjeta kako njegovati problematičnu kožu lica. Jer, upravo je lice ono što
Željka SLATKI
Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392
najveći problem. Pošto ih se shvaća samo kao kozmetički problem, tako im se niti ne pridaje dovoljno važnosti. Isto je tako dobro znati da osobe koje ne liječe akne mogu doživjeti emocionalni stres. stres će pogoršati akne, jer se u stanju stresa pojačano luče stresni hormoni, a to utječe na akne putem povišenja razine tih hormona u krvi. Zbog toga dolazi do potiskivanja imunalnog sustava zbog čega se množi bakterija Propionicbacterium acnes u izvodima lojnih žljezda. Dakle, sve se
A
ljudi prvo primijete i razumljivo je da mu se pridodaje velika pažnja. - U velikom broju slučajeva akne se mogu izbjeći ili kontrolirati dobrom njegom kože i pažljivim tehnikama samonjege. Prije svega, treba voditi računa o svakodnevnom pranju lica. Dobro bi bilo da se lice pere neutralnim sapunom dva puta na dan. Obavezno bi trebalo oprati kožu svaki put
vrti u krug i jedno povlači drugo za sobom. Stoga vi roditelji pokušajte svojoj djeci kroz razgovor objasniti kako održavati takvu kožu, a i pomoći im da dobiju lijek kojim će tretirati akne. avjetujte ih da ne diraju lice prljavim rukama, da ne istišću sami prištiće, da ne koriste preagresivne preparate i da maknu kosu s lica. Jer adolescencija je životno razdoblje u kojem se osoba mora suočiti s tjelesnim promjenama, a kad se uz to još jave i akne, to može predstavljati problem.
S
Ženski svijet 37
02. ožujka 2010.
jdžera muče akne Na Međunarodni kongres kozmetičara 27. ožujka u Opatiju Učenici Srednje strukovne škole i ove će godine sudjelovati na Međunarodnom kongresu kozmetičara, koje će se održati 27. ožujka. - Riječ je o kozmetičkom natjecanju na kojem smo prije tri godine bili vrlo uspješni i osvojili drugo mjesto. Ove godine u Opatiju odlaze dvije učenice, Martina Stanko i Andreja Fičkolec, učenice 3. f
razreda. Tema natjecanja, na kojem sudjeluje 12 učenika iz cijele Hrvatske, je “Sumrak”, odnosno vampirski look - doznali smo od Vesne Biankini. S obzirom na to da je zanimanje kozmetičara prilično popularno, od nove školske godine Srednja strukovna škola upisivat će ih više. - Dosad smo upisivali osam kozmetičara, a sada ćemo
kada postane masna, no ne smije se prejako trljati i ribati kako se upala ne bi pogoršala – naglasila je Biankini.
to razvoja opeklina i raka kože – upozorila je. Bilo bi dobro koristiti prikladne proizvode. Trebalo bi izbjegavati kozmetiku na bazi masti i ulja. Osobe koje muče akne trebale bi pripaziti i na prehranu. - Iako nema znanstvenih dokaza da određene vrste hrane uzrokuju akne, bilo bi dobro da se smanji unos onih namirnica nakon kojih se javio velik broj prištića. Treba se hraniti zdravo, piti mnogo tekućine, redovito vježbajte i, koliko je moguće, smanjite stres. Ako se osjećate zdravo, tako će se osjećati i vaša koža – poručila je Biankini. Što se tiče njege lica, Biankini preporučuje svima koji imaju problema s aknama da nabave losione koji su učinkoviti u isušivanju suvišne masnoće i potiču ljuštenje, a koji se mogu nabaviti bez recepta. Nakon predavanja, učenici su u školskom kozmetičkom kabinetu mogli provjeriti kakav tip kože imaju. Svaki je učenik nakon tretmana dobio na poklon kremu za lice koja odgovara tipu kože, te bookmark s mirisom lavande.
I frizura važna
Također, osobe koje imaju akne trebale bi izbjegavati frizure kod kojih kosa neprestano dodiruje lice, a preporučuje se i redovito pranje kose. - Također, nikako nije dobro tiskati prištiće jer ne samo da to
n
akon predavanja, učenici su u školskom kozmetičkom kabinetu mogli provjeriti kakav tip kože imaju može izazvati upalu, već takve radnje mogu ostaviti ožiljke. Problematičnu kožu lica nije dobro izlagati pretjeranoj hladnoći, toplini ili jakom suncu. Iako sunce može nakratko smanjiti broj akni, neće ih izliječiti, a previše izlaganja suncu dovodi
povećati na 12, odnosno uz jedan razred frizera, upisat ćemo još jedan kombinirani u kojem će pola biti frizera, a pola kozmetičara – doznali smo od Dražena Košćaka, ravnatelja Srednje strukovne škole. Inače, predavanje na Srednjoj strukovnoj školi je posljedica suradnje između varaždinskih srednjih škola, koja je
započela prije godinu dana na inicijativu Vijeća učenika i profesorice Jadranke Jagenjčić Šušnjić. - Jako dobru suradnju imamo s Medicinskom školom i Drugom varaždinskom gimnazijom, koje također organiziraju predavanja za učenike, koji su jako zainteresirani za takav oblik suradnje škola – doznali smo od Košćaka.
Kozmetičarke u sklopu školovanja uče i različite tehnike masaže
O svom zanatu kozmetičari imaju priliku puno naučiti u školi
ISTINE I ZABLUDE
Uzrokuje li čokolada akne? Čokolada i pomfrit su krivi za prištiće. Iako se takve tvrdnje često mogu čuti, ne postoje medicinski dokazi da od čokolade i masne hrane, kao što su majoneza, pomfrit ili pizza, nastaju prištići. Iako je nepo-
bitna činjenica da će zdrava hrana, poput voća, povrća i žitarica cjelovitog zrna pomoći boljem općem stanju organizma, začepljene žlijezde su te koje izazivaju akne, a na njih utječu bakterije i stanice kože.
Tri kopčice i dvije rajcig grabice! Piše: VAŠA DIVA
zenski-svijet@regionalni.com
pogled u svijet iz ženske perspektive
tanku akni na Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu
P
rošla je večer bila posebna! Zapravo je cijeli dan nešto titralo u zraku. Jesu li to njegove oči bile čudesno plave ili me pogledom, kao Amorovom strelicom, toliko uzdrmao da sam sto posto znala što će se dogoditi. Iako nikad nije previše govorio, poruke koje mi je upućivao svojim diskretnim gestama bile su jasne kao dan. Čekao me šeretski naslonjen na vrata automobila, opušteno isprepletenih ruku, nogu prebačenih jednu preko druge, promatrajući s jedva primjetnim ali zavodljivim smješkom kako mu se, žureći, približavam. Koji osjećaj poželjnosti! Da mi je ne znam što rekao, ne bi me toliko uzburkalo kao ta strast koju je neodoljivo prikrivao. Takvi su frajeri zakon! Nikad mi nije bilo jasno kako se mnoge mačke pale na lajave komade. Na one koji se glasno, prostački hvale koju su od njih, kako i koliko puta “nategnuli”, koje nazivaju «macho» tipovima, a ne znaju stvarnu definiciju ove vrste osobnosti! Jer, da su ponešto o tome pročitale, onda bi znale da takve “muškarčine” gotovo u pravilu imaju jedan tabu - skrivaju pravu istinu o vlastitom seksualnom životu koji u praksi uopće ne zadovoljava!!! li, to već nije moj problem. Ja sam u čisto drugom filmu. Mislim na to kako ću večeras zablistati u novom crvenom bodiju od čipke, satena i izazovnih otvora i kopčica. Ima nekaj u tom komadiću ženskog veša!? Ti maštoviti damski steznici još su od davnina u grofovskim ložnicama izluđivali mužjake... Zakaj ne bi i sad?! Tange i druge slične špage više nisu “in”. onda, u toj zamamnoj igri svjetla i sjene, prigušenih zvukova poznatog instrumentala, mirišljivih plamičaka u posudicama oko nas i oporih kapljica kamparia koje je nježno srkao s moga tijela, spretno je i sve brže rukom otkopčavao dio po dio mog bodija. Naša su se tijela pretvorila u strasno iščekivanje, na čijem su se potpunom sljubljivanju prepriječile - tri kopčice! I to one na kraju bodija, one unutar mojih bedara gdje svaki i najmanji dodir izaziva vatromet uzbuđenja. To su one slatke male udubine, dvije male grabice, od kojih poludiš od sreće ili od smijeha kad se dotaknu!!! A ja sam i sretna i škakljiva! I što je više svojim požudnim rukama petljao oko mojih grabica, ja sam umirala od smijeha! Moj je zarazan smijeh prešao i na njega, ali smo usprkos tomu uspjeli osloboditi još dvije kopčice. A treća? Treća je sreća! Ostavili smo je za drugu priliku. Ovo je ionako bilo i previše rajcig! Voli vas vaša Diva
A
A
091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg
Aromaterapija Eterično ulje matičnjaka - koristite pažljivo i u malim koncentracijama M U atičnjak (lat. Melissa officinalis) je ljekovita i začinska biljka koja je poznata, korištena i cijenjena još od 372. godine prije Krista, te je stoljećima bila temelj mnogim preparatima za jačanje organizma. Sastojak je Karmelićanske vodice, srednjovjekovnog „svelijeka“ koji se i danas upotrebljava u nekim zemljama. atičnjak je biljka s cijelim nizom blagotvornih djelovanja na organizam. Važan je i njen miris koji mnogo pomaže kod raznih psihičkih problema. Pravu vrijednost osjetit će osobe koje su napete,
M
izmučene patnjom ili bolešću, jer ova biljka krijepi duh i tijelo. Svakako se preporučuje kod stresa i depresije gdje se može primjenjivati uz valerijanu, kamilicu, lavandu. Pomaže kod poremećene i neregulirane probave i nadutosti, kod želučanih bolova i gastritisa, te regulira rad jetre i žuči. Dobro djeluje kod ubrzanog rada ili osjećaja pojačanog lupanja srca. Ulje ima snažna svojstva protiv virusa gripe, vodenih kozica i herpesa. oristi se za ublažavanje glavobolja, migrena i PMS-a. Smiruje crvenilo, otok i svrbež kod upal-
K
nih oboljenja kože, alergija i uboda insekata. lje treba koristiti pažljivo i u niskim koncentracijama, koje su se pokazale djelotvornijima od viših. Preporučuje se mješavina do 1% ili niže, jer ulje može u većim koncentracijama nadražiti kožu. terično ulje matičnjaka vrlo je rijetko, skupo i teže dostupno, često se krivotvori, stoga je potreban dodatan oprez. Na tržištu je dostupnije ulje koje se dobiva destilacijom matičnjaka s korom limuna (Oleum Melissae Citratum) jer eterična ulja imaju slično djelovanje i miris.
E
Marija Nekić Aromamaser
38 Mali oglasi Kuće PRODAJEM 3 povezana poslovna prostora nasuprot centrale Zagrebačke banke uz Erste banku. Pješačka zona, etažirano i uređeno. 50 m² + 50 m² + 100 m² + tavan + podrum, u cjelini ili pojedinačno. Mob.098/702-701 ozn.5781 KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije. Mob.091/630-9630 ozn.337b KUPUJEM vikendicu ili manju kuću u okolici. Mob: 095/537-8577 ozn.62c KUĆE OKOLICA! Jalkovec ( bliže gradu) , 59.500 €, Kneginec prekrasna kuća, 57.000 €, Gojanec novouređena, 47.000 €!Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE VARAŽDIN! Novija kuća Viktora Žganca 150 m² i 350 m² dvorišta, kuća na početku Jalkovečke sa 600 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJEM vikend kuću ili stariju kuću u bližoj okolici Varaždina. Mob.099/215-7037 ozn.62c SUPER PRILIKE! Kurija na Malom Vrhu od 80 m² i 6 000 m² okućnice - 46.000 € i zemljište na Dugom Vrhu s pogledom na Varaždin od 2 000 m², zemljišta u Varaždinskim Toplicama od 1 500 m² do 3 000 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VI KEN D KUĆE! Mali Vrh, 40 m² lijepa mala vikendi-
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
ca, 15.000 €; Halić , 40 m² , 15.000 €; Martinkovec, 30 m², 8.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: najveći izbor kuća u Varaždinu i okolici, po najpovoljnijim cijenama. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Preko 150 nekretnina! Provjerite:tel/fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c NOVA kuća u Hrašćici, veliko dvorište, super uređena, 168.000 €, moguća zamjena za stan. Mob.095/9011-382 ozn.5749 MANJU kuću na Dugom Vrhu, okućnica 840 m², prodajem. Mob.091/350- 4433, tel. 042/207-605 ozn.5772 KUĆA visoka prizemnica, dvorište, vrt i voćnjak, mjesto Ključ, prodajem. Tel. 042/621-125 ozn.13f VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²= 850 €. Mob.099/6772-771 ozn.417b KUĆU u Knegincu, prodajem. Mob. 099/514-3931, 098/9957-661 ozn.5799 NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.5816 KUĆA u Klenovniku, 100 m², svi priključci, povoljno.
Mob.098/1944-690 ozn.5852 KUĆU, Črnec Biškup., izgradnja 2003. g., 80 m² + tavanski, okućnica 500 m², prodajem. Mob.098/929-1191 ozn.423b KUPUJEM ulični poslovni prostor u slijedećim ul.: Gajeva, Šenoina, Kukuljevićeva, Pavlinska, Korzo, Dučanska, Franjevački trg, Trg slobode, Draškovićeva, Kačićeva. Isplata odmah! Mob: 099/7444-783 ozn.146c KUĆU na početku Banjšćine 464 m² sa 3 500 m² zemljišta, prodajem za 140.000 €; gradilište u Beretincu 15 €/m². Mob.091/577-2922 ozn.5856 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.864e
STANOVI STANOVI Grabanice novogradnja: jednosobni, dvosobni, trosobni, četverosobni. Cijene već od 1.100 €/m². Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI stan 68 m², novo uređen i namje šten, povoljno prodajem. Tel.048/626-545 ozn.5837 NOVOGRADNJA – Supilova: jednosobni 40 m², dvosobni 44 m², trosobni 65 i 78 m², Dravska; jednosobni 27 i 35 m², dvosobni 37 i 52 m². Ve-
nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRILIKA: Z. i Frankopana 32 m² 26.000 €; Trakošćanska 40 m² 36.000 €, Z. i Frankopana 54 m² 40.000 €, M. Krleže 56 m² 48.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Vukovićeva 30 m², Supilova 30 m², Z. i Frankopana 35 m², T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Preloška 45 m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Zagrebačka 49 i 65 m², Trakošćanska 54 m², R. Boškovića 60 m² 900 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Trakošćanska 64 m², Z. i Frankopana 65 m², F. Galinca 74 m², M. Krleže 68 i 77 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 870e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.866e TROSOBNI ispod cijene! Grabanice - trosobni 81 m² po 1.050 €/m² ,trosobni 69 m² po 1.180 €/m², trosobni 56
02. ožujka 2010.
m², odličan raspored! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c
IV kat, hitno i povoljno prodajem. Mob.091/731-5014 ozn.5785
NOVOGRADNJA prilika - mali dvosobni! Varaždinski vrtovi 35,60 m² ,Grabanice 38 m², Zagrebačka 45 m², Grabanice 42 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c
DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.5799
NOVOGRADNJA veći stanovi! Trosobni od 73 m² luksuzno opremljen u Zagrebačkoj i četverosobni 134 m² u Gortanovoj u urbanoj vili, 114 m² četverosobni Grabanice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj, u Dravskim Vrtovima 27 m², jednosobni 35 m² u Supilovoj, 35 m² u Zagrebačkoj (kraj Perle)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI stan, 31 m², Zrinskih i Frankopana 2/I kat, plin, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob.098/859-350 ozn.5703 TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.098/527-254 ozn.5744 TROSOBNI stan 81 m², Zag re b a č ka 1 7 , o t ku p l j e n , etažiran, novi kalorimetar. Tel.042/312-018 ozn.5777 MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c STAN 45 m², Harambašićeva,
TROSOB N I stan 70,1 m², Zagrebačka 17, renoviran, vodomjeri, kalorimetar, prodajem. Mob.091/5335-956, 091/5903-798 ozn.5812 HITNO! 800 €/m², 56,20 m², sva brojila etažna, suteren, blizina centra. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c STANOVI: Banfica, Dom mladih, 37 m², 1.250 €/m²; Zagrebačka 145, 45 m², 60.000 €, nenamješten, novogradnja; Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 85.000 €. Mob.099/7302-772 ozn.162c DVOSOBAN stan u Varaždinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.5848 DVO S O BA N s t a n 6 3 m ² , kompletno renoviran, etažno grijanje, lift, prodajem. Tel.042/210-707, 091/591-7546 ozn.425b DVOSOBNI stan u prizemlju i garsonjeru u R. Boškovića 3b, Varaždin, prodajem. Mob.098/343- 426 poslije 12.00 h ozn.5811 POSLOVNI prostor 50 m², u prizemlju Supilove ul., vrlo povoljno prodajem.
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
02. ožujka 2010.
Mob.099/1916-885 ozn.5821
091/914-2479 ozn.5771
Mob.098/268-919 ozn.5827
DVOSOBNI stan 40 m², I. Meštrovića 2, nasuprot bolnice. Pogodan za ured. Mob.098/413-175 ozn.5855
DVOSOBN I stan, centralno, poseban ulaz, blizina Hallerove, iznajmljujem. Mob.091/8902-109 ozn.5773
KOMFORNU kuću, namještenu, Kućan Donji, kod škole, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.5836
JEDNOSOBNI stan 33 m², namješten, gr ijanje plin, sva brojila, iznajmljujem. Mob.098/863-700 ozn.125c
NOVI poslovni prostor, Optujska 48, iznad pekare Edi, iznajmljujem. Mob.091/509-6601 ozn.5836
NOVI, potpuno opremljen salon za masažu ili kozmetički salon, u centru grada, iznajmljujem. Mob.091/1290-426 ozn.5783
DVOSOBN I stan 50 m², novo uređen, blizina centra i fakulteta, iznajmljujem. Mob.091/508-4906 ozn.5859
ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Prekrasno široko gradilište u Hebrangovoj 600 m², gradilište u elitnom kvartu u Gotovčevoj 1200 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VINOGRAD na Slatnjaku – Vinica, 500 m², 500 čokota, asfalt, struja, voda, pogodno za malu vikendicu, prodajem. Tel. 727-527 od 15.00 h ozn.378b
NAMJEŠTEN i klimatiziran stan od 46 kvadrata, iznajmljujem. Cijena 1.700 kn sa režijama. Mob.099/5523-614 ozn.410b
GRAĐEVINSKO zemljište u Beretincu, 1 100 m², cijena 12 €/m². Mob.091/6731-298 ozn.5776
FRIZERSKI salon “Praxa” iznajmljuje radno mjesto za izradu noktiju. Mob. 091/252-3626 ozn.875e
POLJOPRIVREDNO zemljište 2 850 m² i 1 600 m² u Seketinu; Fiat Uno, 1989. g., 1,3 D, prodajem. Mob.091/5494-363 ozn.5833
STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/931-3491 ozn.873e
G RA D I L I ŠT E n a at ra kt i v nom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500m² i 600 m² ili 2 170m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem. Mob:099/841-9337 ozn.876e
NAJAM JEDNOKREVETNU, novo namještenu sobu, Internet, tv, iznajmljujem studentima/ zaposlenoj mlađoj osobi. Mob.098/1820-360 ozn,.5693 DA J E M u n a j a m 6 k r e v e t a ra d n i c i m a t e re n c i m a . M o b. 0 9 8 / 9 1 5 - 5 5 6 0 ,
JEDNOSOBNI, namješteni stan, u strogom centru, 3. kat, nasuprot FOI-a, zaposlenim samcima ili dvama studentima/cama iznajmljujem. Može i kao poslovni prostor. Mob. 091/597-1770 ozn.5786 SOBU iznajmljujem studentima ili zaposlenim muškim osobama. Mob.091/788-6584 ozn.844e PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.
POSLOVNI prostor 20 m² u Varaždinu, Ulica B. Radića, iznajmljujem. Tel. 212-034 ozn.420b LOKAL ulični (dućan), cca 30 m², u centru, iznajmljujem. Mob.098/792- 016, 042/313-544 ozn.424b TROSOBNI stan u centru grada, iznajmljujem. Mob.091/254-4644 ozn.5807 VIŠENAMJENSKE poslovne prostore, B. Radića 7, od 20 – 55 m², 6 €/m², iznajmljujem. Mob.098/206-974 ozn. 172c TROSOBN I, komforni stan u kući, iznajmljujem. Mob.091/5791-020 ozn.5817 NENAMJEŠTENI dvosobni stan u Š. žrtava 3, pogodan za stan/poslovni prostor, iznajmljujem. Tel.042/350- 002 ozn.5819 PREKO 20 poslovnih prostora u centru Varaždina iznajmljujemo/prodajemo. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.5821 STAN 40 m² u centru gra-
Mali oglasi 39
da, iznajmljujem. M o b . 0 9 8 / 9 8 1 4 -7 3 4 ozn.5826
g., reg. 12/2010, 84 000 km, 2.200 €. Mob. 091/539- 8663 ozn.874e
IZNAJMLJUJEM/prodajem polu namješten, dvosobni stan u Trakošćanskoj 7 A , 60 m², visoko prizemlje. Mob.091/308- 0001 ozn.5844 GA R S O N J E R U, B a n fica, namještenu, novo uređenu, iznajmljujem. Gratis 7 dana na moru. Mob.092/241-7957, 099/8369-788 ozn.5845
VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla •servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c AUTOLIMARIJA KOLAREK •sve vrste karoserijskih radova •ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova •ravnanje šasija i ovjesa kotača na stolu za razvlačenje •izolacije i ostale usluge Vidovečka 47, Varaždin, tel / f a x: 0 4 2 /26 0 - 37 9 , mob.098/790-529 ozn.850e FORD FOCUS 1,8 TDI, 2002.
BICIKL – MTB – Wheeler z x 900 ride, u odličnom stanju, prodajem, 1.700 kn. Mob.091/232-4451 ozn.5787
g., registriran, u odličnom stanju, metalic, dosta opreme, prodajem. Mob.091/2580-950 ozn.37c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c CITROEN SAXO 1.0 i, 2000.
VECTRA 2,2 i + plin atestiran, 2000. g., reg, 01/2011, full o p re m a , cd x , c r n a m e t . Mob.098/268-802 ozn.874e PICASSO na plin + A test, 2004. g., reg. do 07/10 g., može zamjena za manji (do 3.000 €). Hitno i povoljno. Mob.091/2385-407 ozn.5849 OPEL CORSU 1,2, 1997. g., prodajem. Mob.091/720-5501 ozn.428b ROVER 214 Si, ‘95. g., reg. 05./10., klima, dalj. Zaključavanje, cijena 10.000 kn. Mob.091/3333-008 ozn.430b PEUGEOT 206 (2006), klima, 5.450 €; Corsa (96), 12/2010, di-
TEREM d.o.o. Gospodarska 1, Trnovec, 42202 Trnovec Bartolovečki
traži DJELATNIKA ZA PUNJENJE I ODRŽAVANJE SAMOPOSLUŽNIH APARATA m/ž • vozačka dozvola B kategorije • SSS NUDIMO VAM: • stalni radni odnos, stimulativna primanja, odgovarajuću stručnu obuku Za potrebe punjenja i održavanja samoposlužnih aparata za kavu i grickalice na području Varaždinske županije tražimo odgovornu osobu. Molbu s kratkim životopisom i preslikom radne knjižice poslati u roku 7 dana od objave oglasa na našu adresu.
40 Mali oglasi
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! esel, 1.750 €; Old timer kadett c (1979), 12/2010, 999 € fixno; Mercedes 190, diesel, nereg., 550 €. Mob.098/777-095 ozn.5813 KAMION IVECO Euro Cargo, ‘99. g., 75 E 14, za dijelove, nove gume, cerada. Mob.098/446-443 ozn.5829 OPEL CORSA 1,4 i, ‘97. g., reg. do 12/10, crvena metalic, 150 000 km, 2.400 €. Mob.092/9453-520 ozn.5853 FORD ESCORT karavan 1.3 i, ‘96. g., reg. godinu dana, oprema, odličan, samo 8.000 kn. Mob.098/268-540 ozn.5854
POSAO PODUZETNIK nudi honorarni posao. Uvjeti: komunikativnost, najmanje SSS i posjedovanje automobila. U obzir dolaze i umirovljenici. Predbilježbe za razgovor dogovorite na mobitel: 091/731-2584 ozn.867e TRAŽIM mlađu osobu s likovnim sposobnostima za pripomoć u oslikavanju uskršnjih jaja. Mob.095/8833-782 ozn.5774 DEKRA za privremeno zapošljavanje traži radnike sljedećih struka: glodači, tokari, zavarivači i strojobravari. Radna mjesta su otvorena u međimurskoj, varaždinskoj i koprivničkoj županiji. Primanja su sigurna i redovita te je obavezna prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Informacije na telefon 042/200-123 ili 048/644-011 ozn.4c ODGOVORNO, profesionalno održavam urede, kuće, radim generalke, glačam i perem rublje kod Vas/mene. Mob.095/537-8789 ozn.5775 TRAŽIMO radnike u proizvodnji pekarskih i slastičarskih proizvoda te za dostavu u Vž i okolici. Iskustvo nije preduvjet. Mob. 098/262-001 ozn.869e PRIMAM djecu na čuvanje u svoj dom. Mob.0299/5760-167 ozn.5788
TRAŽI se djevojka za rad u kafiću - Varaždin. Mob.098/866-922, 095/868-4969 ozn.5793 T RA Ž I s e m a j s t o r- p e k a r z a b u re k u p e ka ra Ed i . Mob.091/593-3113 ozn.5836 OZBILJNA i pouzdana gospođa čuvala bi djecu u svojem stanu (Banfica). Tel.230-790, 091/5758-660 ozn.431b NJEGOVALA bi stariju žensku osobu. Mob.098/1885-449 ozn.432b ČUVAM djecu u svom domu, Sračinec. Mob.099/801-1988 ozn.5805 TRAŽE se 2 njegovateljice u stalni radni odnos, plaća odlična. Mob.091/576-5692 ozn.5822 ŽENU bez obaveza za vođenje kućanstva i brigu oko mlađe, bolesne žene, tražim. Poželjno stanovanje sa nama. Mob.098/446-443 ozn.5829 HITNO se traže ambiciozne i odgovorne osobe za rad u uredu sa kreditima. Marko, 098/175-1719 ozn.5847 HITNO! Traži se djevojka za elitni eskort u Zagrebu. Mob.091/9360-045 ozn.5860
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c PRUŽAM usluge otklanjanja uzroka zdravstvenih i drugih tegoba kao i uvida u prošle, sadašnje i buduće situacije i odnose (obiteljske, poslovne) radeći i pomažući u rješavanju istih. Upitati 091/ 245-1998 ozn.863e SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c Ulica grada Gospića 3 10000 Zagreb, Hrvatska www.iverpan.hr
zbog otvaranja poslovnice u Varaždinu IVERPAN d.o.o., Zagreb, raspisuje
NATJEČAJ
za slijedeća radna mjesta 1. TRGOVAC (m/ž) - SSS, poznavanje rada na računalu - poželjno radno iskustvo, poznavanje stolarske opreme i materijala
2. SKLADIŠTAR (m) - SSS, uvjerenje o osposobljenosti za rukovanje viličarom - poželjno radno iskustvo na poslovima skladištara
3. RADNIK NA STROJU (m) - poželjno radno iskustvo, poznavanje stolarskih strojeva i materijala Rok za prijavu traje od 2. ožujka do 8. ožujka 2010. godine. Prijave se primaju na: Mob. 091/301-3679 Fax. 01/238-2956 E-mail: valentin@iverpan.hr
02. ožujka 2010.
NOVO U PONUDI PVC STOL ARIJE „MIPL AST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www. miplast.com ozn. 65c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.863e PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c
SERVIS plinskih trošila: bojleri – čišćenje, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugostiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c IZR ADA kuhinja i ostalog namještaja po mjeri, izrada svih vrsta drvene stolarije, knauf sistema, keramičarski te soboslikarski radovi. Brzo i kvalitetno! Mob.099/3821-838 ozn.5823 ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge,
lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c B R AVA R I J A K U S E R B A N J – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c
EN T RY- A KC I JA G A R A ŽN IH V R ATA N ovofer m, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih,
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
02. ožujka 2010.
soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 e-mail: Vladimir.novosel@vz.t- com.hr ozn.165c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c
H EL P – L I N E (0 - 2 4), 060/341-237, 060/341-238 – ciganske karte, tarot grah, rune i visak su način da dođete do odgovora i pogledate u svoju budućnost. Cijena fiks. 1,71 kn/min, mob. 2,92 kn/min. Foša - 7 d.o.o., Vž ozn.187c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ENGLESKI – NJEMAČKI: stručna poduka đacima, studentima i odraslima za testove, mature, ispite i certifikate. Mob.091/9599-528 ozn.5519 POVOLJNO izrađujem namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju i ostalo. Mob.098/169-7838 ozn.5692 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5701 „OBRT FARBA“ izvodi sobo-
slikarske, keramičke i sve završne radove uz pristupačne cijene. Mob.091/523- 6968 ozn.5704 KERAM IČARSKI OB RT Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije brzo, kvalitetno, povoljno. Mob.098/473-421 ozn.5709
KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c EL F O o v l a š te n i s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:0 91 /515-1237, 098/427-284 ozn.32c VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5743 INOX, ALU i PVC ograde, montaža klupčica, obrada špaleta i postava keramike. Mob. 095/845-5905 ozn.16f LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO- MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.5770 SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI radovi, izrada toplinskih fasada, spušteni stropovi te pregradne stijene. Mob.098/9254-731 ozn.413b STROJNO žbukanje – fasade te izvodimo manje zidarske radove. Mob.098/905-7189 ozn.5784 ISKOPI mini bagerom, kanalizacija, postava kocki, hidroizolacija, betoniranje ograda, nisko i visokogradnja, 1 h/120 kn. Mob.098/489-891 ozn.5789 K R O V I Š TA , n a d s t r e š n i ce, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.5797 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz
šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.5792 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.5818 SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466- 634 ozn.869e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.865e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.868e REZI DBA i održavanje v o ć n j a k a i v i n o g ra d a . Mob.099/675-9713 ozn.872e SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.5824
Mob.098/1916-656 ozn.5814 VRŠIMO usluge sobo- slikarstva (malanja), postavljanje keramike. Vrlo povoljno. Mob.091/980-5588, 099/404-9767 ozn.5820 PRIMAM na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000 kn mjesečno. Mob.091/576-5692 ozn.5827 KERAMIČARSKI radovi, novogradnja i adaptacija; zidarski radovi i knauf sistemi. Mob.091/896-1397 ozn.5830 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf, maleraj. Mob.099/7080-792 ozn.5835 KROVNA građa (grede, daske) piljena po narudžbi i vrhunci (oblice) ariša i jele (dužine 4 m, ф 10 – 15 cm). Mob.098/948-2436 ozn.5834 PARKETI, drveni podovi i laminati: postavljanje novih podova, uređenje postojećih, brušenje, lakiranje. Mob.095/9038-147 ozn.5858
OSTALO
AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5825
NOVI štednjak iz rosfraja na kruta goriva i štednjak za centralno grijanje, prodajem. Mob.095/9000-132 ozn.5742
FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.5832
SADNICE: ukrasne tise raznih
KOVANE ograde i stubišta, nadstrešnica te preinaka postojećih i mlin čekičar, moguć i traktorski pogon. Tel.040/895-010, 098/998-1103 ozn.429b KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.434b KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, klupčice. Manje adaptacije stanova. Mob.098/637-097 ozn.5810 INSTRUKCIJE iz matematike i fizike za visoko, srednje i osnovno obrazovanje.
Mali oglasi 41
„DEDEK“ s batićima za izradu čipke, prodajem. Mob. 091/253-7978 ozn.5780
oblika i veličina, magnolije, domaće jabuke i drugo. Tel. 240-663 ozn.5792 MASIVNI stol na razvlačenje i 6 stolica, prodajem. Tel.300-156 ozn.5795
„OAZA“ – srijeda, četvrtak, petak, subota – BAMBUS PARTY – 5,00 kn! Hitovi popularnog Gorana i atraktivne Mateje i Deni ozn.5802
SIJENO i otava u balama te topole na rastu, prodajem. Tel.042/641-408, 098/1653-441 ozn.5796 HONDA F 600 sa prikolicom; sijačica dvoredna (OLT); cirkular. Mob.095/5181- 076 ozn.5800 EL. ŠTEDNJAK, kosu za traktor te orah na rastu, prodajem. Tel.683-291 ozn.421b KUPUJEM 2 plinske boce. Mob. 099/573-4972 ozn.873e
ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.871e
VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,VaraždinZagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.863e
BENKOVAČKI lomljeni kamen, prodajem: otkupljujem palete, 80 x 120 (ne Euro). Mob.098/268- 934, 098/9828-338 ozn.147c
VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i
Da li ste znali da
BIOTERAPIJA
(metoda Zdenka Domančić) iscjeljuje stanja i bolesti kao što su: bolesti kralježnice (ishijas, hernije, skolioza, kifoza, vrtoglavice), bolesti jetre, želudca, žući, bubrega, pluća, srca, bolesti štitnjače, neuromuskulare i neuralne bolesti (Alzhajmerova bolest, demencija, multipla skleroza), osteoporoza, gangrena, bolesti i stanja krvnih žila (arteroslkleroza, proširene vene, začepljene karotide, itd), moždani udar, migrena, epilepsija, stres, tumori i karcinomi, reumatoidne bolesti (giht, artritis, itd), alergije, oslabljeni imunosustav, bolesti očiju, uha, sinusa, muški i ženski problemi, hemeroidi, dijabetes, hepatitis, depresija, sportske ozljede, itd... • terapija se provodi 4-5 dana u trajanju od 15 min, potpuno je prirodna i sigurna • provodi se u ugodnoj atmosferi i otvorena je za sve • terapeut se nikada ne miješa u farmakologiju i terapiju službene(školske) medicine • pacijent na terapiju dolazi s dijagnozom postavljenom od strane liječnika • cijena terapije nije fiksna, pacijent na kraju ciklusa terapija daruje terapeuta u skladu s mogućnostima i rezultatom terapije • otvoreni smo za suradnju sa svima
Udruga za poboljšanje kvalitete života »Mudrost« Bioterapeut, Želimir Bengeri tel:098 922 52 82, email: bak@mail.inet.hr www.alternativnolijecenje.hr
42 Mali oglasi okolica). Mob.099/323-4334 ozn.863e SVINJE, 100 – 120 kg, 12 kn/ kg, mogućnost klanja; sijeno i otava u balama, 10 kn/bala. Tel.042/684-179, 099/591-6423 ozn.5804 PILIĆI, živi, težine 2 – 2,5 kg, 11 kn/kg. Petrijanec, V. Nazora 184, 092/247-2782, Darko ozn.5806 SADNICE lješnjaka: istarski bijeli krupni i turski crveni. Tel.240-335 ozn.5838 MLADE kuje njem. ovčara, stare 2 mj., kvalitetno leglo, prodajem i poklanjam njem. ovčara starog 3 g. Mob.098/1745-775 ozn.5840 USTUPAM grobno mjesto na starom dijelu groblja. Mob. 098/1694-641 ozn.5842
KREDITI Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI: Brza, precizna i besplatna realizacija. Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup. Bez HROK-a i C.L., umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama, mogućnost rate do 2/3. Mob.098/1375-727 ozn.182c K RED I T I – na os t at ak 7.000 €; umirovljenici – čisti odrezak 10.000 €; 150.000 kn bez HROK-a, bez administrativne zabrane. Mob.091/730- 9743, 0 9 5 /9 0 8 -159 0 , 099/803-7772 ozn.5782 AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5801 HIPOTEKARNI krediti – Austrija – gotovinski do 7.000 € bez obzira na zaduženost i C.L. Mob.098/1627-405 ozn.5803 NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591- 533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI za firme koje ne vrše admin. zabranu, za mirovine od 1.000 kn. Mob.095/901-1446 ozn.159c FENOMENALNI krediti za svakoga! Bez jamaca, HROK-a i C/L do 20.000 € za zaposlene i umirovljenike. Expresne pozajmice do 15.000 kn/24 h. Posebne pogodnosti za umirovljenike. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
ozn.5705 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5778 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.5779 POZAJMICE u roku 48 sati, krediti na ostatak primanja bez C.L. i HROK-a. Mob.099/774-4743 ozn.5782 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, brzo i profesionalno. Mirovine već od 1.000 kn. Mob.098/178-4940 ozn.5782 AKCIJA! Hipotekarni ino krediti, gotovinski - na ostatak plaće od 1.500,00 kn. Mob.095/530-5914, 099/401-8313 ozn.5782 NOVO! Realizacija kredita u najkraćem roku – za zaposlene i umirovljenike – gotovinski, hipotekarni i pozajmice. Mob.091/928-8737 ozn.5791 KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 100.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.5794
teksa, Com Prom-a i Ytresa. Mob.099/809-133 ozn.5841 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417, 8.00-16.00 h ozn.5846 IMATE novčane probleme? Javite se s povjerenjem – sve vrste kredita, bez H ROKa i C.L. Mob.098/165-9537, 098/195-6927 ozn.5846 FENOMENALN I krediti do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €, bez HROK-a i C/L – 150.000 kn, umirovljenički – 75.000 kn. Mob.098/1751-719, 091/2260- 697, Marko ozn.5847 UMIROVLJENIČKI krediti do 75.000 kn, na ostatak primanja do 7.000 €. Kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h. Mob.098/1695-822, Gordana ozn.5847 KREDITI do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €. Kratkoročne pozajmice 20.000 kn/24 h. Ljiljana, 091/415-5939 ozn.5847
EXPRES kratkoročne pozajmice 20.000 kn, krediti na ostatak plaće i mirovine. Mob.099/7866-758 ozn.5808
EXTRA povoljni krediti bez jamaca i HROK-a do 150.000 kn. Na ostatak primanja 7.000 €. Mirjana, 099/845-5877, 091/885-0730 ozn.5847
AKCIJA brzih kredita! Rješavanje u 2 dana. Tražim suradnike. Danica, 092/119-0041, 099/5795-712, 042/321-144 ozn.5809
NOVI krediti! Umirovljenici - 10.000 €, zaposleni 5.000 25.000 €, pozajmice - 20.000 kn odmah. S povjerenjem! Mob.098/284-995 ozn.5850
AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5809
NOVO! Zaposleni i umirovljenici do 150.000 kn bez HROK-a; odrezak bez obustava – do 10.000 € bez HROK-a; Varteks i Boxmark – novo – do 5.000 € bez jamaca; pozajmice do 30.000 kn – odmah; do 25.000
Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a! Pozajmice do 20.000 kn odmah! Mob.099/8531-386 ozn.5815 NOVOST! Krediti za mlađe umirovljenike! 100.000 kn za 72 h, 15.000 kn za 24 h. Rješiva C/L. Slavica, 091/904-3612 ozn.5828 KREDITI i pozajmice. Informac ije na 099/424-2666, 095/501-2821 ozn.5831 KREDITI! Gotovinski, umirovljenički, obrtnički, hipote ka r n o - a d a p t a c ij s k i b ez upisa nekretnine, 5% ks, ino gotovinski – 10.000 €, ino hipotekarni – 200.000 € (7%), prebijanje postojećih, rješavanje C.L. Mob.091/469-3102, 092/259-0140 ozn.5834 NOVO! Gotovinski nenamjenski krediti, zatvaranja dugovanja, stambeni krediti sa najnižom kamatom bez životnog osiguranja. Mob.092/111-9630, 091/916-9885 ozn.5839 NOVI UVJETI izračunavanja kreditne sposobnosti! Umirovljenici - čisti odrezak – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €! Zatvaramo postojeće. Posebni krediti za zaposlenike Boxmarka, Var-
€ - bez jamaca; do 12.000 € - na ostatak plaće. Kreditni ured, 08.00-16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5851 IMATE financijskih problema, imamo rješenje za vas! Pozajmice u roku 24 h, krediti bez gledanja HROK-a i C/L te krediti na inozemne mirovine. Mob.099/854-2236, 091/972-4871 ozn.5857 G OTO V I N S K I k r e d i t i b e z C/L do 100.000 kn bez jamaca! Brzo i profesionalno. Mob.099/200-2033, 091/911-9098 ozn.5861
POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 48/187 cm, traži poznanstvo slobodne ženske osobe do 39 g., radi povremenog druženja. Mob.095/8766-436 ozn.125c MUŠKARAC 60-tih g. želi upoznati slobodnu ženu slične starosti za druženje/vezu. Mob.091/9369-382 ozn.5780 SLOBODNU ili udanu žensku osobu radi ugodnog druženja, traži muškarac. Mob.095/562-3319 ozn.414b SIMPATIČAN dečko 40 g., sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu. SMS 091/1456-991 ozn.5790 SLOBODAN muškarac, 47 g., traži ž. osobu za vezu, moguć brak. Mob.091/598-7523 ozn.426b
SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda
JOSIPA VRBANIĆA 03. III. 1980. – 03. III. 2010. Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. Tvoji najmiliji: supruga Milica, sin Mladen, snaha Zdenka, unuci Marko i Matija
ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake
02. ožujka 2010.
ZAHVALA povodom smrti najdražeg nam oca i djeda
ZLATKA NOVAKA koji nas je napustio 19. 02. 2010. u 61. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na riječima utjehe i izrazima sućuti te svima koji su svojom prisutnošću ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Također hvala liječnicima i bolničkom osoblju Internog odjela intenzivne njege Opće bolnice Varaždin. Ožalošćeni: kći Petra i unuk Matija
TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda
IVANA SALAJA 02. 03. 2007. – 02. 03. 2010. Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama. Supruga Štefica, kćeri Ljiljana i Mirjana s obiteljima
ZAHVALA povodom smrti naše drage tete
ZDENKE GALIĆ preminule 22. veljače 2010. nakon kraće bolesti u 76. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Ožalošćeni Nećak Nevenko s obitelji
SJEĆANJE
VLADIMIR HORVAT 04. 03. 2002. – 04. 03. 2010. Prošlo je osam godina otkako Te nema, ali u našim srcima ostat ćeš vječna uspomena. Tvoji Romeo i Vlatka s obiteljima
POSLJEDNJI POZDRAV
ALENU ZORMANNU – ZOLEU Zauvijek ćeš nam ostati u srcu i mislima. Od Dančyja, Vladija i Tine
TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku
MARJANU NOVOSEL 04. 03. 2009. – 04. 03. 2010. S ljubavlju Te nosimo u našim srcima. Dom je prazan bez Tvoje dobrote i ljubavi. Suprug Pavao i sin Dubravko
MARIJE FODER rođ. HIŽAK
TUŽNO SJEĆANJE
preminule u 82. godini života.
na voljenu suprugu i punicu
Od srca hvala svim susjedima, obitelji Smodek, kumovima Novak, obitelji Cmrečak koji su bili uz nas i priskočili u pomoć u ovim teškim trenucima. Hvala svima na darivanom cvijeću i svijećama. Ožalošćeni: sin Andrija, snaha Snježana, unuci Zlatko s Lucijom, Nikola s Ivanom, praunuka Nikolina
SJEĆANJE na našu dragu mamu, bakicu i sestru
TEREZIJU POTOČNJAK 06. 03. 2000. – 06. 03. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Kćeri i sestra s obiteljima
SJEĆANJE
ALOJZIJA BREŠKI MIKAC 05. 03. 1999. – 05. 03. 2010. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, mi Te čuvamo u srcu svom. Tvoji najmiliji
MARJANU NOVOSEL 04. 03. 2009. – 04. 03. 2010. Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve zauvijek će Te pratiti. Kći Dunja i zet Tomislav
ZAHVALA povodom smrti naše drage bake i prabake
IVANE MARGETIĆ preminule u 93. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima na ispraćaju drage nam pokojnice. Dirnuti riječima molitve i utjehe prečasnog duhovnika Tonija Štefana te velečasnih Krunoslava Novaka i Nikole Bukovčana, od srca im zahvaljujemo. Ožalošćeni: unuk Božidar, supruga Štefica s obitelji, sin Ivan, snaha Terezija s obitelji, kći Marija s obitelji, kći Antonija, zet Zvonko s obitelji
Zahvale i sjećanja 43
02. ožujka 2010.
ZAHVALA
ZAHVALA
na drage roditelje
povodom iznenadne smrti naše drage supruge, majke, bake i svekrve
povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice, sestre i šogorice
VILAJ
TEREZIJE KAMENAR
SJEĆANJE
MIRKA † 08. II. 1975.
preminule 20. 02. 2010. u 70. godini života.
i
EUGENIJU † 24. II. 2009.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Djeca s obiteljima
Dirnuti iskrenom pažnjom, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i kumovima koji su u našim teškim trenucima bili uz nas te nam izrazili riječi utjehe i sućuti i našu pokojnicu dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Hvala vlč. Ivanu Žmegaču na riječima sućuti i ispraćaju. Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Siniša, unuci Sara i Mihael, snaha Romana
SJEĆANJE
IVANA KOŠIR
SJEĆANJE
27. 02. 2005. – 27. 02. 2010.
na dragu nam i voljenu
Tvoja obitelj
02. 03. 2008. – 02. 03. 2010.
TEREZIJE KOMES preminule 24. 02. 2010. u 74. godini života nakon duge i teške bolesti. Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, znancima i svima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Najiskrenije zahvaljujemo doktorici Koren, medicinskim sestrama Odsjeka III bolnice Novi Marof, OŠ Petrijanec, KUD-u Petrijanec, djelatnicima RTG-a varaždinske bolnice, djelatnicima firme MOD-DIS te velečasnome Ivanu Sakaču na toplim riječima ispraćaja i molitve. Ožalošćeni: kćeri Božica, Marta i Danica, zetovi Antun i Božidar, unuci Ljiljana, Marica, Ivana, Valentina, Kristijan i Mihajel, praunuci Leon i Sven
TEREZIJU VEČERIĆ
TUŽNO SJEĆANJE
Bez Tebe, ali uvijek u mislima.
TEREZIJI KOMES
Tvoj suprug s obiteljima
Jednog dana bit ćemo ponovno zajedno, sjedinjeni u Božjoj ljubavi. Neka Ti je laka zemljica.
na dragog supruga, oca, djeda i svekra
MLADENA SEVERA 05. 03. 2003. – 05. 03. 2010. U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki
ZAHVALA
Kći Božica, zet Tomica, unuci Ljiljana, Marica, Ivana, Mihajel, praunuci Leon i Sven
povodom iznenadne smrti dragog oca, djeda, pradjeda
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i punici
Tvoji najmiliji
MIHAELA KOŠČAKA preminulog 20. 02. 2010. u 85. godini života.
SJEĆANJE na prijatelja
MARIJANA ZEBECA 03. 03. 1993. – 03. 03. 2010. ZNG Leteći medvjedići, Meho i Robi
Tvoji najmiliji Marta, Božidar i baka Anđela
Iskreno zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te svojom nazočnošću, cvijećem i svijećama ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala pateru Antunu Gašpariću, liječnicima bolnice Klenovnik i KUD-u “Marof”. Ožalošćeni sinovi Josip, Dragutin i Zdravko, snahe Vesna, Nada i Marija, unuci i praunuci
SJEĆANJE
TEREZIJI KOMES Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.
DRAGUTIN ŽELJEŽNJAK
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici i baki
TEREZIJI KOMES Otišla si tiho u svoj vječni san, ali ćeš zauvijek biti u našim mislima svaku noć, svaki dan. Tvoja kći Danica, zet Antun, unuci Kristijan i Valentina
03. 03. 2005. – 03. 03. 2010. Uvijek u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
IVAN NOVOSELEC
SJEĆANJE
29. 03. 2004. – 28. 03. 2010. U mislima uvijek s nama.
SJEĆANJE na voljene
Tvoji: supruga Štefanija s djecom, snahe, zet i unuci
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, tasta i djeda MIJU JOSIPA 28. II. 2000. – 28. II. 2010. 1998. – 2010.
PERU 1992. – 2010.
CIKAČ
Prolazi vrijeme, ostaju sjećanja i uspomene. Supruga i mama
ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake
MARIJE GALUNIĆ preminule 20. 02. 2010. g. u 78. g. života.
preminulog 21. veljače 2010. u 65. godini života.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Sin s obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV dobrom prijatelju i susjedu
Ožalošćeni: supruga Marija i sinovi Robert, Alen i Toni, snahe Jozefina, Klaudia, Sabrina, unuka Maja i ostala tugujuća rodbina.
Od Pere Vrbanca
DANIJELU
SJEĆANJE SJEĆANJE
ANTUN KERETIĆ Tvoji najmiliji
01. III. 1992. – 01. III. 2010.
S ljubavlju vas spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo.
Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i susjedima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.
Ožalošćeni suprug Janko, kći Anica, sin Ivan, snaha Višnja, unuci Ivica i Tatjana, praunuci Roko i Sara te ostala tugujuća rodbina
IVANA PRESEČKOG
† 23. 02. 1982.
Tvoja kći - unuka Marta i zet Božidar
01. 03. 1985. – 01. 03. 2010.
na našeg dragog tatu, djeda i pradjeda
IVAN KOMES
† 24. 02. 2010.
FRANJE ERŽENJAKA
vala svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas te ju svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak.
SJEĆANJE
TEREZIJA KOMES
SJEĆANJE na dragog
JURAJA MAŠIĆA 01. 03. 2002. – 01. 03. 2010. U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen. Supruga Antonija, sin Antonio i mama Marija
ĐURO FARKAŠ 28. II. 2001. – 28. II. 2010. Dani prolaze, a život teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisat’ neće! Tvoja supruga, djeca, unuci i praunuci
POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci i baki
MARIJI ŠĆURIC † 23. 02. 2010. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Vladimir i kći Mirjana s obiteljima
44 Vaš kutak
02. ožujka 2010.
Što čitati? Dva romana najluđeg novinara
Vrtoglavica
zločesta
Prvoborci pretvorbe kak na izložbi Piše: RADAR
P
artija kaj tu i tam pokaže znake života vu političkom čumezu vu Velkom Selu pri Dravi, je nekaj slavila. Nakakvi jubilej. Zgledalo je kak na kongresu. Ovaj put bez lika i dela Ive Roleksa. I bez malo vitra. Ali je na proslavu došlo puno njih. I onih kaj su se još predi nekaj mesecov falili da imaju Ivin broj mobitela. Vu lokalnom partijskom biltenu se na slikama vidlo da su vu prvom redu sedeli poznati, prvoborci pretvorbe i privatizacije, a iza njih neki drugi. Došel je i Šečerko. Polija ni bilo. I poslušali su kaj im je šefica partije pripovedala. A nekaj su rekli i lokalni partijski poslovođe. Nekaj se larmalo i iza zaprtih vrati tak da su oni kaj su ostali vuni imali vu pameti da se tam nutri nekaj jako važno grunta. Kak da zaseda partijska čelija vu Remetincu. Ali, veli Tomek, kaj se vu Velkom Selu pri Dravi more skriti. Ništ. Tak se ve puno po selu pripoveda da je jen od prvoborcov pretvorbe mam čim su vrata zaprli pital Šečerka dal bi mu prodal Segestiku. Fakat moreš vu ovoj državi formu petsto put spremeniti, ali sadržaji budu navek ostali isti za one kaj im partija služi da budu blizu kotla. Kajti tak moreju navek nekaj poharačiti.
KAKO NAM LAŽU Lijep pozdrav sa stadiona Parka Prinčeva!
Upravo u vrijeme kad se u svijetu i Hrvatskoj pojavio film „Gonzo: Život i djelo dr. Huntera S. Thompsona“ oskarovca Alexa Gibneyja, koprivnički Šareni dućan objavio je i treću knjigu ovog pisca, narkomana i doktora „gonzo“ novinarstva. Nakon „Hell’s Angelsa“, tako smo u hrvatskom prijevodu dobili i roman „Dani ruma“ (u izvorniku objavljen 1998., ali napisan još 1951.), a otprije imamo prijevod „Straha i prezira u Las Vegasu“ iz 1971., poznatog i po filmu Terryja Gilliama s Johnnyjem Deppom. Hunter S. Thompson (19372005) proslavio se kao otac tzv. „gonzo“ novinarstva, žanra u kojemu se novinar osobno uključuje u opasne situacije o kojima piše, i to do tolike mjere da postaje glavni junak svojih priča. Tako je Thompson
Kompilacija gafova komentatora Poštovani gledatelji, dobra vam večer, pozdravljamo vas iz Londona sa stadiona Parka Prinčeva (Parc des Princes ili Park Prinčeva je stadion u Parizu)! Ovakav gaf profesionalnih sportskih komentatora nije usamljen, pa sakupljači sličnih „bisera“ imaju pune ruke posla. Odabir smo radi ograničenog prostora s ve li na nj ih nekoliko. Pr imjer iz SAD-a: „U Chicagu se igra kriminalni nogomet, zato ima puno policajaca oko stadiona“! Pobožnost komentatora iz Italije glasila je: „Strogi sudac iz Danske poštuje nogometna pravila kao Deset Božjih zapov ijedi“! Legendarni Galić s voj e p r ij en os e utakmica začinjavao je stihovima koji se pamte: „Loptu ima Zajec zeko, Dinamovo med i mlijeko“. Njegova lirika kulminirala je na utakmici Rijeka – Partizan: „Evo ga, Predrag Spasić. Moja malenkost inače podsjeća na njega, ali ne po nogometnoj klasi,
već po broju na glavi vlasi“! Za razliku od njega, Božo Sušec znao je gledatelje natrpati na krovove i u podrume sportskih dvorana, jer kako inače objasniti komentar:
„U p re p u n oj dvorani Dražena Petrovića okupilo se oko 500.000 vatrenih navijača“! Sreto Šćepanović (pokojni sarajevski reporter) posebno je briljirao u prijenosima raznih boks mečeva, a obožavali su ga i
daltonisti: „Našeg boksera Svetomira Belića, dragi gledaoci, prepoznat ćete po bijelim gaćicama, a njegovog protivnika Motungua iz Kenije - po crnim gaćicama“. Naši susjedi po sebno obožavaju „ispade“ komentatora Korača, a evo jednog od razloga: “Ovo je Kelly Erickson, sićušna Šveđanka, skakačica u vis, a ovo je njena majka, mama Marija, koja prati svuda svoju kćerkicu i ne ispušta je iz vida. A čovjek ko g a u p r a v o vidite je snažni momak, John Godina, bacač kladiva. Njemu nisu potrebni ni mama ni tata da ga prate po natjecanjima...“ A da bi sve bilo po sportskim pravilima, pravi suci navodno, po tvrdnjama pojedinih komentatora, koriste neuobičajena sredstva: „Nevjerojatna promjena, dragi gledatelji, u drugom poluvremenu derbija! Sudac je uzeo Prokulin kapi za oči i sada čovjek mnogo bolje vidi!“
jahao s „anđelima pakla“, drogirao se s narkićima i cugao s alkoholičarima, razbijao hotelske sobe i slično. Rezultiralo je to snažnim i uvjerljivo napisanim djelima koja danas predstavljaju klasike suvremene literature. Što reći o Thompsonu? Čini mi se da najviše govori podatak da je prvi članak potpisao kao „Dr. Hunter S. Thompson, kandidat za šerifa“. Doktorat nikad nije stekao, nego je postao vojni pilot, ali njegovi čitatelji su ga, iz poštovanja, nastavili zvati doktorom. Bio je kandidat za šerifa, ali nije prošao, valjda zato što se zalagao za dekriminalizaciju droga. S obrazloženjem da u životu više ne vidi puno zabave, Thompson se prije pet godina ubio hicem iz pištolja. Ne bih to nikome preporučio, ali njegove knjige – svakako!
Denis Peričić
Vaš kutak 45
02. ožujka 2010.
Vicevi!!! Padeži Obavještavamo vas da je u hrvatskom jeziku uveden i osmi padež. To je PREZERVATIV koji odgovara na pitanja: Tko? Koga? Kad? Gdje? Oglas Mate dao oglas: “Prodajem spermiće. Ugradnja besplatna.” Razgovor Razgovaraju dvije prijateljice. Prva: - Voljela bih da moj muž ima onu stvar do koljena. Druga: - Ja bih više voljela da ga ima do pupka. Posao - Pa što se događa? Što ja tu radim? Pogledajte me! Imam 35 godina, ne pušim, ne pijem, jučer sam rano legao u krevet i sad sam tu pred vama! Sigurno je neka greška! Molim vas da provjerite! - Još nam se nikada nije dogodila greška! - odgovori Sveti Petar - Ali provjerit ću. Kako se zovete? - Morić. Tomislav Morić. - Koje vam je zanimanje? - Automehaničar. - Ah, da, evo, našao sam vas. Tomislav Morić, automehaničar. E, pa, gospodine Moriću, prema našim podacima vi ste umrli od starosti. - Od starosti? - Nemoguće! Pa imam samo 35 godina! - Pa ne znam - odgovori sveti Petar - Zbrojili smo sve sate rada koje ste zaračunali mušterijama i to ispada 123 godine.
Svim čitateljicama čestitamo Dan žena!
Kamen Prolazi čovjek grobljem i vidi ogroman kamen na kome piše: “Brate, ako si pravi brat, pomozi, pomakni kamen ovaj što mi na duši stoji i olakšaj mi muke.” Čovek proba pomaknuti, gura, vuče, i poslije podužeg mučenja, uspije pomaknuti kamen. A ispod njega nađe natpis urezan u kamen: “Brate, ako si brat, vrati ovaj kamen natrag da zeznemo još nekoga.” Pitanja Zvoni telefon u mesnici. Pita čovjek: - “Imate li svinjsku glavu?” Mesar odgovara: - “Da.” Zapita ponovno čovjek: - “A pileće nogice?” - “Da,” mesar će nervozno. - “Ooo, Bože sveti, na što vi ličite?”
FILM – VIDEO – KINO
7/10 Brak je mrak
Kada se osam vjenčanih prijatelja s koledža nađe na godišnjem odmoru u snijegom pokrivenim planinama Colorada, oni očekuju zabavu i opuštanje, a dobiju potpuno neočekivano iznenađenje. Ambicioznoj Dianne i njezinom tolerantnom, ali „već pomalo sitom svega“ suprugu Terryju (Tyler Perry) pridružuju se popularna psihologinja i uspješna spisateljica Patricia i njezin suprug, arhitekt Gavin. Tu su i Angela i Marcus koji se konstantno svađaju iako se jako vole, a posljednji bračni par čine Sheila, draga žena koja je nezadovoljna svojim izgledom i težinom, i Mike koji dodatno potiče njene frustracije svojim zajedljivim komentarima i konstantnim trčanjem za drugim ženama. Međutim, za razliku od ostalih njihovih putovanja, dinamika ove grupe promijenit će se zbog dvije pridošlice. Tu su Sheilina navodna prijateljica Trina, koja potajno spava s njezinim suprugom, i Troy, bivši broker na Wall Streetu, koji je svoju karijeru stavio na čekanje kako bi se brinuo o bolesnome ocu. Ništa ne bi moglo stvoriti više drame od ovih deset ljudi tijekom produženog vikenda u udaljenoj kolibi, čije prljave tajne jedva čekaju da budu otkrivene. Svi će se oni, prije ili kasnije, upitati: „Zašto sam u braku?“
za nadolazeći broj MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ZAPRIMAMO
ponedjeljkom DO 12 h (na području Varaždina za nadolazeći broj ponedjeljkom isključivo u Ivana Milčetića 13)
MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax. 042/290-789 VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h
LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h NOVI MAROF Udruga građana SNUPI N. Š. Zrinski 23 pon - pet: 08 - 18 h
7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!
Crvenkapica Krenula Crvenkapica baki biciklom kroz šumu. Odjednom, pukne joj žica. Pojavi se vuk, zavari joj žicu i ode. Nakon pola kilometra pukne njoj volan. Opet se pojavi vuk, zavari joj i ode. Dođe nekako Crvenakpica do bakine kuće, uđe u kuću, vidi baku umornu u krevetu i pita: - Bako, bako, zašto imaš tako crvene oči? - I ti bi, dijete moje, imala da si cijeli dan varila!
46 S raznih strana Traje akcija “Uredimo vrtić”
VELIKI BUKOVEC - U Velikom Bukovcu provedena je dobrotvorna akcija “Uredimo vrtić”, koju su organizirale udruge žena iz Dubovice, Kapele i Velikog Bukovca, sela iz kojih mališani pohađaju vrtić. Naime, tijekom protekle godine načelnik Općine Veliki Bukovec Vjekoslav Zdelar uspio je prikupiti potrebna sredstva za obnovu 40 godina stare, dotrajale zgrade vrtića, no nije bilo dovoljno I za opremu vrtića, pa je na inicijativu odgajateljica pokrenuta spomenuta akcija. Svi stanovnici triju naselja uključili su se iznad očekivanja, a bilo je i malo natjecanje između mjesnih odbora. Mjesni odbor Dubovica u korist akcije odrekao se 5000 kuna od uređenja doma. Gradsko društvo Crvenoga križa Ludbreg doniralo je 2000 kuna. Tako je u konačnici prikupljeno 45.000 kuna, a donatori se još javljaju. Pokazalo se da se, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, ljudi rado odazivaju dobrotvornim akcijama, ali potvrda je to da cijene i poštuju rad vrtića te žele da buduće generacije djece imaju kvalitetan prostor u kojem će boraviti i stjecati svoja prva znanja. (sz)
!
DOZNAJEMO Kulinarska akademija predstavila jedinstvenu umjetnost u svijetu
Ledene umjetničkokuharske egzibicije Rashladna komora hotela Minerva u Varaždinskim Toplicama poslužila je kuharima kao atelje Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDINSKE TOPLICE - Hrvatska kulinarska akademija nastavlja sa sveobuhvatnom edukacijom kuhara, jednim od temeljnih ciljeva Hrvatskoga kuharskoga saveza. Proljetni ciklus Akademije nastavio se izuzetno atraktivnom radionicom pod nazivom „Skulpture od leda“, koja je održana 23. veljače u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Ovom prigodom Hrvatska kulinarska akademija ugostila je nesvakidašnjeg ali istinskog kulinarskog umjetnika koji je prihvatio ulogu predavača na kulinarskoj radionici, doznajemo od Damira Crle-
Tara
Tara je mlada ženkica u tipu pekinezera, stara godinu dana, nađena kako luta okolicom Varaždina uz cestu. Vrlo je umiljata, voli se čuvati i maziti, te je idealna za držanje u stanu zbog manjeg rasta i mirnog karatktera. Dođite po Taru i pružite joj novi dom! Telefon udruge Spas: 042/ 330 004
Ledeni gastro kozorog
Mađarski arhitekt Oedoen Lechner ČAKOVEC - U izložbenom prostoru zgrade Scheier (ulica Matice hrvatske 1) prezentacija arhitektonskih radova mađarskog arhitekta Oedoena Lechnera privukla je veliku pozornost međimurske javnosti. Riječ je o jednom od najcjenjenijih arhitekata u Mađarskoj s kraja 19. i početka 20. stoljeća, čiji je učenik Henrik Boehm svojedobno projektirao zgradu Doma sindikata u centru Čakovca. Izložba je priređena zahvaljujući suradnji Međimurske županije i Veleposlanstva Republike Mađarske u Hrvatskoj.
“Ice man”, Slovenac Miro Rismondo (u sredini) sa svojim novopromoviranim majstorima kulinarske artistike
stičkoj atrakciji na Krvavcu u Sloveniji – istaknuo je Damir Crleni dodavši kako je „radna“ temperatura rashladne komore hotela Minerva u kojoj su u utorak nastajale umjetnine od leda, iznimno bila minus 20 stupnjeva Celzijusevih!
Artistika na -20
Udruga SPAS
IZLOŽBA
tomislav makaj
HUMANO
02. ožujka 2010.
nija, predsjednika Hrvatskoga kulinarskoga saveza, koji je ujedno voditelj Hrvatske kulinarske akademije. - Miro Rismondo stigao je iz Slovenije da bi prvi put u Hrvatskoj prenio svoja znanja o jednoj od najekstravagantnijih i jedinstvenih umjetnosti na svijetu. U 15 godina iskustva gospodin Rismondo osvojio je mnogobrojna odličja iz kulinarske artistike na slovenskim i međunarodnim natjecanjima. Primjerice, na posljednjoj Kulinarskoj olimpijadi 2008. u Erfurtu u Njemačkoj osvojio je zlatnu medalju za skulpturu “Pegazovo rođenje”. No medijski najeksponiraniji je njegov posljednji uradak – ledena soba u sklopu Eskimskog sela, atraktivnoj turi-
Razumljivo, i „praktikanti“ su morali biti zabundani, sa zaštitnim rukavicama na rukama. A ni njihov alat nije bio tipičan za kuhinje. Naime, umjesto kuhača, noževa ili miksera, u rukama su imali dlijeta, električne brusilice, čekiće i pile. - Ovom radionicom polaznici su dobili osnovna znanja oblikovanja u ledu i nove poglede u upotrebi leda u kulinarstvu i pri kreiranju jela, a učenjem i praksom nakon završetka ove radionice bit će osposobljeni izrađivati jednostavne skulpture od leda. No izuzetno nam je zadovoljstvo predstaviti polaznike radionice koji su se i nakon što su pokazali zavidne rezultate u dosadašnjem radu
odlučili dalje educirati i stručno usavršavati kroz Hrvatsku kulinarsku akademiju. Uz ostale polaznike, radionici su prisustvovali pobjednik Hrvatskoga kuharskoga kupa 2008. godine i nositelj titule Zlatnoga kuhara Balkana Tomislav Hruban iz zagrebačkog hotela The Westin te Matija Balent, šef kuhinje hotela „Antunović“, državni kuharski prvak 2007. godine.
Kuhari s „umjetničkom žicom“ Po završetku radionice Hrvatske kulinarske akademije pod nazivom “Skulpture od leda” već u sr ijedu pr ijepodne upriličena je izložba završnih radova od leda. Izložene su skulpture u obliku delfina, ruža, kozoroga i orla koje su kreirali sudionici radionice pod stručnim vodstvom predavača Mire Rismonda. I
ovo predstavljanje jasno definira ciljeve Akademije. Prije svega to je edukacija vodećih ljudi u kuhinjama. Polaznici radionica moraju imati „umjetničku žicu“, te biti spremni pratiti svjetske gastronomske trendove, pa makar oni bili ponekad i ekstravagantni – naglasio je Damir Crleni.
u
mjesto kuhača, u rukama su imali dlijeta, električne brusilice, čekiće i pile Treba znati da je on bio predstavnik Hrvatske na prestižnom kuharskom natjecanju Bocuse d’Or, a nazočio je i Zlatko Novak iz hotela Turist koji je pomoćnik natjecateljice Nikoline Lončar (državne prvakinje Hrvatske za 2010. godinu) na kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo u Francuskoj Bocuse d’Or – zaključio je Damir Crleni.
Skliskog delfina pažljivo se premiještalo
Nikolina se svojski latila posla
Timski rad nužan je kad skulpture počnu “kapati”
Vodič 47
02. ožujka 2010.
VARAŽDIN
KNJIŽNICA
Kino GAJ
• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati
HNK Varaždin
• Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati
od četvrtka, 4. ožujka do utorka, 9. ožujka PREVIŠE JE SLOŽENO američka romantična komedija Utorak, 20 sati Scena Z. Rogoz
VOLIM NJOFRU, predstava Četvrtak, 20 sati Scena Z. Rogoz FAMILIJA U PRAHU, predstava Petak, 20 sati Scena 2010 - Klub Europa Media
FOTO NATJEČAJ
ŽENA U CRNOM praizvedba
MUZEJI
• Stari grad Izložba Mira Ilijanić: U SPOMEN NA DIREKTORICU GMV-a Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
• Palača Herzer Palača Herzer Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
GALERIJE
• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL ZLATI AJNGEL Izložba slika Kasje Tulić iz Splita otvoreno do 14. ožujka • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20
• GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
OBLAČNO S ĆUFTAMA animirani obiteljski film u 20 sati KNJIGA ISKUPLJENJA film
ČAKOVEC Centar za kulturu
Utorak, 20 sati NAREDNIK JAMES ratni triler, drama Četvrtak, 20 sati Tribina ČČ MARIACHI LOS CABALLEROS koncert Petak, subota, nedjelja, ponedjeljak u 18 sati
Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)
Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
Izložbeni prostor IVICA ŠIŠKO - Otvoreni prostor Izložba otvorena do 9. ožujka Nedjelja, 16 sati SRETNI KRALJEVIĆ Studio suvremenog plesa Teuta
Rođeni DJEVOJČICE
Ana Horvat, Emma Levatić, Lota Kelemen, Barbara Hrnčić, Ema Ernoić, Katja Vuković, Klara Njegovec, Jana Škoranec, Tea Artić, Bela Herceg, Lana Kelava, Mia Jagnjić, Dunja Gjerek, Lara Pomper, Ida Gašpert, Barbara Orak, Tena Sanković, Tia Loborec, Vanesa Borak, Ema Varga, Petra Banfić, Matea Puškadija
DJEČACI
Borna Budim, Dorijan Težak, Ivan Vinko Sever, Petar Cesar, Aleksandar Fic, Karlo Kokijer, Luka Kostanjevac, Matej Grabarić, Jakov Bešenić, Matej Filipan, Leo Topolovec, Mateo Humek, Lukas Kelava, Božidar Sedlar, Jan Prasnički, Jakov Deglin, David Hruško, Roko Vujec, Karlo Huzjak, Viktor Brkinjač, Matej Vidaček, Matija Mekota
Filip Lučin - Zubato sunce
Vjenčani Franjo Bogović i Lidija Korenić
Umrli
Dragica Habijan (60), Slavko Biškup (68), Zdenka Galić (76), Blanka Despotović (72), Alen Zorman (30), Andro Matijaško (79), Franjo Erženjak (63)
PPROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZAHLAĐENJE Posljednjih desetak dana zima nam je pokazala i svoju blažu, topliju stranu. Ovog tjedna situacija će ipak biti nešto drugačija. Iako nam je jučer, prvog dana ožujka, klimatološki počelo proljeće, nećemo imati prilike dugo uživati u njemu. Naime, već danas će nam stići osjetno hladniji zrak, mjestimice očekujemo kišu, a s padom temperature nije isključena ni susnježica koje bi ponovno moglo biti i u drugom dijelu tjedna. Informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 1.3.).
www. regionalni. com
48 Zadnja
02. ožujka 2010.
Gradski muzej
kONCERT Festival HelpFest ove godine ispod očekivanja
Još “NAJ”
Posljednji HelpFest! Humanitarna manifestacija čiji cilj nije ispunjen unatoč trudu organizatora i izvođača, posljednji put!
!
Mariachi sastav Los Caballeros u Čakovcu
Na tribini „Čakovec četvrtkom“ u Centru za kulturu Čakovec 4. ožujka s početkom u 20 sati bit će održan koncert Mariachi sastava Los Caballeros. Pr v i put javno su nastupali u travnju 1998. u “Kino klubu Zagreb”. Godinu dana kasnije snima-
ju svoj prvi album “Fiesta Mexicana” za izdavačku kuću Aquarius Records, a iste godine uspješno priređuju koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Ulaznice za koncert prodaju se po cijeni od 60 kuna. (jn)
KARIKATURA
joj je pomoć najpotrebnija - istaknuo je Jan Kerekeš na Facebook stranici HelpFest-a te dodao - Ljudi su pobrkali ljudske prioritete i vrijednosti i to je ono najžalosnije, u 5 dana zvalo me oko oko 200 ljudi sa zahtjevom da im dam besplatne ulaznice, a neki su čak pod ultimatumom tražili karte. Dok se karte za pojedine koncerte u Varaždinu prodaju po dvostruko višim cjenama, a od kojih ništa ne ide u humanitarne svrhe, nama se podmeće da je cjena karata
previsoka ili slično. Veliko hvala donatorima tvtrkama Zagorje Tehnobeton, Cesta, Meteor, Vodogradnja Varaždin, Bernarda, Megaspel, Kos transporti, In-time, restoran Stari orah i Pansion Maltar. (dk) ČEK
sredstva za djecu oboljelu od leukemije i limfoma, tj. Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma te udruzi Krijesnica. Osim slabog odaziva, organizatori su ostali zatečeni pojavom pojedinaca koji su ispred ulaza u dvoranu Graberje prodavali krivotvorene ulaznice po cijeni od samo 20 kuna, kao i mnogi koji su pokušali proći mimo redara bez ulaznica. - Smatramo da ljudi ne shvaćaju bit takvog tipa festivala i nema smisla da mi ulažemo ogroman trud koji ljudi ne prihvaćaju. Nažalost ovime završava priča zvana Help Fest. Kao uspomena će nam ostati razglednica zahvale s ljetovanja koje smo omogućili djeci oboljeloj od cerebralne paralize sa sredstvima prikupljenim na prvom Festu, a ove godine nam ostaje gorak okus u ustima i činjenica da nismo uspjeli pomoći djeci ko-
UTIN KLI TORJANAC/ DRAG
manitarnih manifestacija ove godine je dovela najpoznatije hrvatske rockere, Divlje jagode, Elemental, Kud idijote, One piece puzzle, Diskurz, i prvi put goste iz Slovenije, bend Veto. Ohrabreni prošlogodišnjim rezultatima kada je skupljeno 30 000 kuna za pomoć djeci oboljeloj od cerebralne paralize ogranizator Jan Kerekeš ispred benda Cold Snap, u suradnji s udrugom mladih V.U. K . i Gradom Va r a ž d i n o m , pripremio je rock spektakl, žanrovski bogat i različit, a prožet rockerskim štihom. Nažalost, unatoč dobrim prognozama , o rganiz ato r i su prodali samo 50 0 -tinjak ulaznica što nije bilo dovoljno da se pokriju troškovi same organizacije koncerta, čime se nije uspjela ispuniti osnovna želja organizatora, skupiti
TENA-ANTONIA
VARAŽDIN - HelpFest, humanitarna manifestacija za pomoć najpotrebnijima održana je i ovaj vikend u dvorani Graberje, po uzoru na prošlogodišnji. Želja organizatora nakon prošlogodišnjeg izdanja gdje su festival predvodili Let3 i Cold Snap da festival postane tradiocionalni humanitarni event žanrovski drugačiji od ostlaih hu-
Senzacionalna izložba „NAJ u Gradskom muzeju Varaždin“ zbog velikog se zanimanja publike produžuje već po drugi put. Sve do 28. ožujka u prostorima palače Herzer na Franjevačkom trgu može se razgledati oko 150 naj izložaka iz muzejskih zbirki. Uz ovaj program organiziraju se i edukativno-zabavne radionice za djecu predškolske dobi i učenike osnovnih škola. Izložba se može razgledati od utorka do petka u vremenu od 9 do 17 sati te subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati. Ulaz je besplatan. (dp)
PREDAVANJE
Malo ledeno doba Profesor Hrvoje Petrić, urednik časopisa „Ekonomska i ekohistorija“ i predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, u četvrtak 4. ožujka u prostoru Multimedijalne dvorane palače Herzer održat će predavanje o utjecaju koji je opće hlađenje sjeverne Zemljine polutke, otpr ilike između 1430. i 1850. godine (malo ledeno doba) imalo na prirodu, ljude i društvo. Ujedno će nakon predavanja koje počinje u 19 sati biti predstavljen novi broj časopisa „Ekonomska i ekohistorija“ – doznajemo iz Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. Ulaz za sve zainteresirane – besplatan je. (jn)
crta: Željko Pilipović