RT_308

INTERVJU Josipa Lisac, diva hrvatske glazbe uoči izlaska svog novog CD-a “Živim po svom”Stranice 6.-7.

SNJEŽANA TRIBUSON

ZBOG GUBITKA 98,9 mil. kuna

Karijera iza majčinstva

Smjene u Varteksu

Stranica 2.

Stranica 43.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

ISSN 1846-8969

12/30/08 4:00:18 PM

9 771846 896003

Broj 308. :: 13. travnja 2010. :: www.regionalni.com

ekskluzivno Ivan Hiti, umirovljeni profesor i inovator iz Varaždina otkriva

Da Vinci kao Isus na Posljednjoj večeri?!

Mikro-topografskim mjerenjima profesor Hiti potvrđuje svoje teze U OVOM BROJU:

Prilog Kultura stanovanja Stranice 27.-30.

Radila jedan dan, pa dobila otkaz

NOGOMET

Stranica 16.

Tko je vlasnik bivše FIMA grupacije?

INOVATORSTVO

Navijači u bijesu srušili ogradu

M. Jambrošić, čovjek s tisuću Uoči Dinama osvojen različitih interesa veliki bod u Karlovcu Stranica 10.

Stranice 4.-5.

Stranica 33.

INTERNACIONALNI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA

Filmovi djece i mladih oduševili Varaždince

Stranice 26.-31.

Stranica 3.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Kad guzica postane nacionalni problem

D

a u Hrvatskoj doista svašta može postati nacionalni problem, uvjerismo se ponovno ovih dana. Guzica djevojke koja se u kadru budućeg reklamnog spota Željko PAVLEK Hrvatske turističke urednik@regionalni.com zajednice pojavljuje tek sekundu zasjenila je sve goruće probleme u ovoj državi. Pa se barem na nekoliko dana zaboravilo na korupcijske afere, nezaposlenost, posrnulo gospodarstvo i druga goruća životna pitanja o kojima ovisi sudbina velikog broja Hrvata. raspredalo se i razglabalo o tome je li guzica djevojke odjevene u kupaći kostim koja potrbuške leži na plaži seksizam - i to ne bilo kakvi nego vulgarni. Da to nije izrečeno tamo gdje je izrečeno, pomislio bih da se netko dobro zafrkava. vako, guzica je dobila treću (čak i političku) dimenziju pa je postala predmet široke javne rasprave. Potvrdivši se i kao dobar proizvod spin medijskih mešetara. Očekivao sam da će možda još netko predložiti i raspisivanje referenduma o ovoj problematici, ali na svu sreću to se nije dogodilo. ožda uskoro uslijedi i održavanje znanstvenog skupa o utvrđivanju kriterija za objavljivanje guzica u turističkoj propagandi. Predlažem da se skup te vrste održi na Zrču ili nekoj drugoj sličnoj turističkoj destinaciji. Radi lakšeg objektiviziranja stvarnosti u domaćem turizmu. A o samoj guzici u reklamnom sportu najbolje je svima što misli rekla njezina vlasnica Jelena Glišić, bivša Miss Universe. Njezin je stav nedvosmislen: “Reklamni spot nije ni seksistički ni vulgaran.”

Slažem se.

A

O

M

13.04.2010

OTKRIVAMO Smjene u poslovodstvu Varteksa nakon reko

Gubitak od 98,9 milijuna kuna!!!

Promjene u prvoj i drugoj liniji menadžmenta, ali ne i u Upravi kompanije

Poslovanje u 2009. godini: VARTEKS d.d.

Gubitak 98,9oo ooo kn Ukupan prihod za 17% manji nego 2008. godine Ukupan rashod za 4,3% veći nego 2008. godine VARTEKS GRUPA - podaci nepoznati

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – U Varteksu se privodi kraju reorganizacija pri vrhu kompanije pošto je u četvrtak predsjednik Uprave Zoran Košćec izvijestio da je tvrtka lani ostvarila rekordni gubitak od gotovo 100 milijuna kuna. Članovi uprave, međutim, sukladno odluci članova Nadzornog odbora ostaju na sadašnjim pozicijama, ali će biti promjena u prvoj i drugoj liniji menadžmenta te pojedinim sektorima.

Iz plusa u minus

Dok o imenima koja će biti obuhvaćena reorganizacijom u kompaniji za sada ne žele govoriti, otvoreno su progovorili o poslovanju tijekom prošle godine u kojoj je Varteks zabilježio ukupan gubitak od 98,9 milijuna kuna, pri čemu je gubitak kod poslovnih aktivnosti iznosio 93,4 milijuna kuna. Nasuprot tome, kako je izvijestio Košćec, Varteks je u poslovnim aktivnostima 2008. imao gubitak od svega 3,5 milijuna kuna, dok je kompanija ukupno poslovala s dobiti od 2,4 milijuna kuna.

Međutim, već 2008. Varteks Grupa imala je gubitak od gotovo 48 milijuna kuna.

v

ećina sektora Varteksa poslovala lošije od državnog prosjeka - Varteks je i prošle godine poslovao u uvjetima krize koja je počela u drugoj polovici 2008. godine. Uz to, javili su se i problemi u financiranju poslovnih subjekata i stanovništva, čija je kupovna moć pala i uslijed uvođenja kriznog poreza te povećanja stope PDV-a, a rasla je i nezaposlenost, kao i kamatne stope - upozorio je Košćec govoreći o okolnostima poslovanja, odnosno razlozima loših poslovnih rezultata.

Lošije od prosjeka

Uslijed svega toga, kako je dodao, trgovina u Hrvatskoj osjetno je pala. Prema istraživanjima domaćeg tržišta, trgovina na malo je lani zabilježila realan pad od 15,3 posto u odnosu na 2008., dok je pad prodaje odjeće iznosio 20,7 posto. To se primjećuje i u poslovanju najveće domaće tekstilne i modne kompanije čiji su sektori uglavnom poslovali lošije od spomenutog državnog prosjeka.

Poslovni prihodi Varteksa,

Aktualno

13.04.2010

ordnog gubitka u poslovanju prošle godine

3

ENIGMA Tko je sve (bio) vlasnik bivše Fima Grupe i sljednika

Miroslav Kutle (ni)je glavni dioničar grupacije?

Zoran Košćec, Miljenko Vidaček i Nenad Davidović dobili povjerenje NO Varteksa

naime, lani su pali gotovo 24 posto, odnosno s 435,5 na 332,2 milijuna kuna, pri čemu je veleprodaja pala 27 posto, B2B 25 posto, usluge 23 posto te maloprodaja 19 posto. U maloprodaji je ostvaren najveći prihod - 144 milijuna kuna, a zatim slijedi izvoz – 132 milijuna, ali to je čak 50 milijuna kuna manje od prihoda koje je Varteks ostvario na inozemnim tržištima 2008. godine.

Nasuprot tome, poslovni su rashodi neznatno smanjeni, odnosno s 439 milijuna 2008. na 425,6 milijuna kuna 2009., zbog čega je od poslovnih aktivnosti lani zabilježen spomenuti gubitak od 93,4 milijuna kuna. No, ukupan gubitak bio je gotovo 100 milijuna kuna, i to usprkos

i

demo iz socijalističkog mastodonta u tržišno orijentiranu tvrtku, veli Košćec prodaji City Centra Rijeka za 60-ak milijuna kuna, zahvaljujući čemu je ukupan prihod povećan na 401 milijun kuna.

Međutim, to je 16,7 posto manje od ukupnog prihoda 2008. godine koji je iznosio 481 milijun kuna, dok su istodobno ukupni rashodi lani porasli 4,3 posto, odnosno s 479,4 na 500 milijuna kuna.

Transformacija

- Varteks je u transformaciji iz socijalističkog mastodonta u tržišno orijentiranu tvrtku.

Taj proces započeli smo 2005. godine, dvije godine kasnije ostvarili smo pozitivan rezultat, a onda kada smo željeli ozbiljan iskorak došla je recesija koja je zahvatila sve, pa tako i tekstilnu industriju ne samo u našoj zemlji, nego i

JUBILARNE NAGRADE I OTPREMNINE

Prodajom imovine do novca

igrači, stara je sumnja koja je aktualizirana nakon Večernjakovih otkrića, među kojima je i preslika ugovora o rješavanju odnosa u Fima

n

ejasno je sad čiji bi novac Mimović ulagao u bivšu Fimu Grupi koji su 2008. sklopili Kutle i Dubravko Žganec.

Zapravo, navodno sklopili jer se poriče valjanost objavljenog dokumenta i

povezanih zaključaka, baš kao što se to činilo ranijih godina kada se pisalo o poslovanju s Fimom povezanih tvrtki Tar, Juror…

No, tek što je počelo raspetljavanje (ranijih) vlasničkih odnosa unutar bivše Fima Grupe, javio se malo poznati investitor Ranko Mimović koji bi preko Fia Investa, odnosno Fia Energy, preuzeo ne samo Fima Ami i (dio) Podravku, nego i Pluris i Validus, a time i udjele u nizu poduzeća. A čijim novcem, to opet nije jasno.

SPOR Croatia Lloyd tuži Pluris, Stog, Fima Alfu...

Tužba sljednicima Fime Reosiguravajuće društvo traži adekvatno osiguranje neosiguranog dijela potraživanja od 45 milijuna kuna Lani je prodan CC Rijeka - Nije nikakva tajna: imamo problema s likvidnošću i radimo sve na tome da je riješimo. Isto tako nije nikakva tajna da smo spremni i dalje dio imovine uložiti u to da prebrodimo ovu krizu - rekao je Košćec odgovarajući na upit kako se namjerava poboljšati likvidnost uslijed koje kasni isplata jubilarnih nagrada i otpremnina.

Osim globalne recesije, kako je upozorio, na lanjski je rezultat u velikoj mjeri utjecalo i umanjenje vrijednosti potraživanja i zajmova danih povezanim društvima, umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca,

šire. Tako Mura danas ima pet puta manje zaposlenika nego Varteks, dok je 2005. imala 20 posto veći broj zaposlenih, a Tetex, koji je nekada imao 10 tisuća zaposlenika, danas

umanjenje vrijednosti zaliha i rezervacije za buduće troškove u ukupnom iznosu od 47,3 milijuna kuna.

- Nakon krizne 2009., kada smo zatvorili osam prodajnih mjesta, a otvorili šest, Varteks očekuje početak oporavka u drugom dijelu ove godine, a time i pozitivne uvjete poslovanja na većini izvoznih, a u 2011. godini i na domaćem tržištu - najavio je Košćec, naglašavajući da se može očekivati brži oporavak u slučaju poreznog rasterećenja gospodarstva te smanjenja kamatnih stopa na tržištu kapitala.

ima 400 - upozorio je Košćec, ponovivši apel za što hitnije državne mjere radi očuvanja zaposlenosti ne samo u tekstilnoj, nego i radno intenzivnoj industriji.

IZDVOJENO

„Špekulacije bez temelja“ - Varteks je na tržištu regije bio značajno prisutan i apsolutno smo usmjereni da konsolidiramo i maticu i tvrtke kćeri kako bismo bili regionalni lider u modnoj industriji - rekao je Košćec, ističući da su neutemeljene

špekulacije o poslovanju poduzeća u inozemstvu. Također odbacio je dvojbe oko kredita fizičkim osobama za kupnju dionica, kojima je osiguranje imovina Varteksa, naglašavajući da su bili odobreni još 1997. godine.

Kolike su naknade članovima Uprave i NO? Dok Var teks poslovno i f inancijski tone u sve veći glib teškoća, naknade članovima Uprave i Nadzornog odbora ipak se isplaćuju. Potvrđuje to i dokument kojeg smo nedavno zaprimili, a u kojem stoji da su 2007. godine članovi Uprave ukupno Varteks koštali 5,6

Tko je sve (bio) vlasnik bivše Fima Grupe i povezanih društava, odnosno društava sljednika, poglavito Plurisa, pitanje je koje se nameće već dulje vrijeme, a osobito otkada se zahuktala afera oko Podravke čijih 10,64 posto drži Fima Ami, tvrtka kćer bivše Fima Grupe, odnosno današnjeg Plurisa iz kojeg je nekoliko skrbničkih računa.

Vodi li tu cijelo vrijeme glavnu riječ Miroslav Kutle, svojedobno vlasnik stotinjak poduzeća, dok su pojedini Fimini čelnici (samo) njegovi

milijuna kuna, od čega na netto naknade otpada 1,2 milijuna kuna, a na bonuse i ostale naknade ukupno 3,2 milijuna kuna! Članovima Nadzornog odbora, pak, ukupno je isplaćena naknada u netto iznosu od 269 tisuća kuna, odnosno ukupno

s porezima i doprinosima 465 tisuća kuna. Sveukupno dakle članovi Uprave i Nadzornog odbora Varteks su 2007. godine koštali 6,1 milijuna kuna, bez troškova službenih vozila i sličnog. Koliko je naknada isplaćeno prošle godine još nije poznato.

Croatia Lloyd traži da se presuda Trgovačkog suda smatra ovršnom ispravom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDIN - Tek sada na vidjelo izlaze neke od nimalo ugodnih posljedica „reorganizacije“ Fima Grupe, koju su lani međusobno podijelili partneri, kao i velikog pada vrijednosti dionica povezanih društava, prije svega Validusa.

Međut im, među njima svakako je tužba koju je protiv sljednika Fima grupe, društva Pluris, Stog, Weissbarth i partneri te Fima Alfe, podiglo reosiguravajuće društvo Croatia Lloyd.

Daje i Nikomat

Tužbom Croatia Lloyd traži da mu sljednici Fima Grupe solidarno daju adekvatno osiguranje neosiguranog dijela potraživanja od 45 milijuna kuna. Ako to ne daju, Croatia Lloyd traži da se presuda varaždinskog Trgovačkog suda smatra ovršnom ispravom podobnom za pljenidbu cjelokupne imovine sljednika Fima Grupe do visine spomenutog potraživanja.

Prije toga reosiguravajuće

Odnosi Plurisa i partnera - tajna Kako se naglašava u tužbi Croatia Lloyda, zahtjevi za davanje/ proširenje osiguranja utuženim su društvima, sljednicima Fima Grupe, upućeni 1. ožujka ove godine. „Ni do danas tužitelj nije primio očitovanje na navedene zahtjeve kako bi barem dobio naznaku svojeg daljnjeg postupanja i tako tužitelju nije ostavio drugi izbor nego da podnese ovu tužbu”, navodi Croatia Lloyd.

Dubravko Žganec, predsjednik NO Plurisa, rekao nam je da odnosi Plurisa i njegovih partnera “koji proizlaze iz tekućeg poslovanja predstavljaju poslovnu tajnu te ih stoga ne može komentirati.“

društvo predlaže da se prihvati i prijedlog za osiguranje izdavanjem privremene mjere

p

roblem je nastao jer su dionice Validusa počele padati na način da se računi sva četiri tužena poduzeća blokiraju za 45 milijuna kuna.

Potraživanje Croatia Lloyda, odnosno njegov tužbeni zahtjev i prijedlog za privremenu mjeru, posljedica je nekoliko kreditnih aranžmana s Fima Grupom započetih u

travnju 2006. godine, kod kojih su kao osiguranje uzete dionice Validusa u njezinom vlasništvu, odnosno varaždinskog Nikomata.

Problem za reosiguravajuće društvo nastao je kada je vrijednost dionica Validusa počela padati. Naime, kako se ističe u tužbi, vrijednost već založenih dionica Validusa ne osigurava niti približno tražbine, budući da je u vrijeme sklapanja ugovora i aneksa vrijednost dionica bila oko 80 kuna, a sada je oko 23 kune.

Kako bi dobila adekvatno osiguranje, Croatia Lloyd odlučila je pokrenuti postupak protiv svih sljednika Fima Grupe do iznosa koji potražuje.

4

Aktualno

13.04.2010

Upropašteni dobri dečeci?

ISTRAŽUJEMO NO-i tvrtki u suvlasništvu Grada i Županije

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

6.4.

Maloprodajne cijene naftnih derivata opet povećane, a zbog poskupljenja plina 20 posto neki industrijalci najavljuju seobu iz Hrvatske. A hrvatski laburisti zatražili da se u nas zabrani rad Daimler AG sve dok ne da potpune informacije kada, koga, kako i u kojem iznosu su podmićivali.

Bravo Lesar!

7.4.

Prosvjed sindikata u Rijeci u sjeni objavljivanja (krnjeg) registra hrvatskih branitelja na internetu od strane nepoznatog počinitelja. Počela velika potjera, sporenja... Istovremeno, još 70 tisuća osoba prima mirovine zbog sudjelovanja u drugom svjetskom ratu završenom prije 65 godina. I nikome ništa.

8.4.

Jadranka, upropastila si mog dobrega dečeca, poručuje Polančecova majka premijerki, dok malo poznati Mimović govori o kupnji Podravke, iako je njegova tvrtka Fia Invest u blokadi.

Tone dalje i Grčka, dok jedino Poljska bilježi rast BDP-a.

9.4.

Objavljen ugovor što ga je u vezi s upravljanjem bivšom Fima Grupom navodno sklopio Kutle koji preko odvjetnika to demantira. Hrvatska bi trebala dobiti 18 milijuna eura zajma za financiranje projekta vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda, a Šuker u zajmu vidi priliku za novi investicijski zamah.

10.4.

Ponovno na snazi zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima koji ne ispunjavaju uvjete propisane za dozvolu pušenja. U padu zrakoplova u Rusiji poginuo poljski predsjednik i veći dio državnog vrha. Što se dogodilo?

11.4.

Osim što je spuštao cijene reklama i do 90 posto, HRT je fiktivnim glazbenicima svog orkestra isplaćivao lijepe honorare. Grčka, koja je od početka krize već posudila 18 milijardi eura, ove godine treba posuditi 53 milijarde eura, od čega 30 milijardi za otplatu dospjelih dugova, 13 milijardi za plaćanje kamata i 10 milijardi za financiranje proračunskog deficita.

12.4.

HNB više neće pomagati Vladu dodatnim novčanim injekcijama, najavljuje Rohatinski koji 2010. ocjenjuje godinom preživljavanja jer se stvorio dojam da i u vrijeme krize možemo raditi kao i prije. Kalmeta najavljuje rezove, no sindikati državnih službi ne žele se odreći božićnice, regresa i dara za djecu. Ako želimo otplaćivati dug uz ovakvo ponašanje i način proizvodnje, veli Jurčić, onda mirovine, plaće i ostalo trebamo prosječno smanjiti 20 posto želimo li izbjeći “mađarski scenarij”. No, tko će to provesti?

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Alan Košić (HNS), Goran Kozina (HSLS), Darinka Hajduk-Vučić (HSLS), Zlatko Horvat (NGL), među najpoznatijim članovima NO-a

Tko su članovi NO-a i kakve su naknade?

S mjesečnom naknadom od 5 tisuća kuna članovi NO-a Termoplina su iznimka jer u drugim tvrtkama članovi NO-a dobivaju tek trećinu te nagrade Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Podatak da će šest članova Nadzornog odbora Termoplina, dioničkog društva u većinskom vlasništvu Grada Varaždina, mjesečno dobivati 5.000 kuna naknade, a predsjednik NO-a 7.000 kuna mjesečno, izazvao je brojne reakcije čitatelja. Odluku o visini naknade članova NO-a Termoplina će 27. travnja donijeti dioničari na redovitoj glavnoj skupštini toga društva, što je objavljeno na web stranicama Narodnih novina.

Odgovornost

I dok je neke čitatelje zanimalo što i koliko rade članovi NO-a tvrtki u suvlasništvu Grada Varaždina i Varaždinske županije te imaju li kvalifikacije za obavljanje tog posla, drugi se pitaju koliko su to mjesta za “uhljebljenje” političkih istomišljenika, a koliko za stvarni nadzor rada članova uprava.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima, članovi NO-a dužni su se sastati najmanje dvaput godišnje. No, u Var-

komu se, primjerice, sastaju svaka tri mjeseca ili i češće.

Na čelu tog NO-a je mr. sc.

Goran Kozina, direktor Veleučilišta u Varaždinu i član HSLS-a.

Za razliku od nekih drugih članova NO-a, on ima sve kvalif ikacije potrebne za obavljanje ove funkcije: diplomirao je geotehniku, magistrirao ekonomiju, a uz to ima i licencu korporativnog upravljanja koju bi trebali imati svi predsjednici NO-a, a i članovi.

M e đu t im, p re dsj e dnik NO-a s ovakvim kvalifikacijama je iznimka, a ne pravilo.

- Iz svojeg iskustva, a i prema statističkim podacima, mogu reći da dosta članova NO-a nije dovoljno educirano za obavljanje tog posla – kaže Kozina.

Ističe da je, suprotno uvriježenom mišljenju, na predsjedniku NO-a velika odgovornost.

- Većina ne shvaća da naš posao nije upravljati tvrtkom nego nadzirati rad uprave, jesu li, dakle, članovi Uprave radili izvan svojih ovlasti, jesu li svojim postupcima

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

Josip Novak

ikruhoberec@regionalni.com

josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

učinili štetu tvrtki, a time i dioničarima, jesu li ostvarili očekivane prihode, i tako dalje. Kao predsjednik NO-a Varkoma kazneno odgovaram za sve eventualne propuste u svojem radu, a odgovaram i svom svojom imovinom – objašnjava Kozina.

(Pre)malo plaćeni?

U odnosu na predsjednika NO -a Termoplina, on ne prima tako visoku naknadu, a ista je situacija i kad su u

v

elik broj članova NO-a nije kvalificiran za obavljanje tog posla pitanju članovi NO-a drugih tvrtki u suvlasništvu Grada i Županije. Do tih podataka smo došli preko arhive Narodnih novina na internetu budući da dionička društva tamo objavljuju pozive na svoje glavne skupštine, i to s dnevnim redom i obrazloženjima pojedinih odluka. Što se Varkoma tiče, SkupLEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

ština je još 2003. godine odluč ivala o tome da se članovima NO-a mjesečno isplate naknade u iznosu od 55 posto prosječne mjesečne plaće u toj tvrtki za člana NO-a, a 70 posto prosječne plaće za predsjednika NO-a.

Po istom principu određene su naknade članovima NO-a Hidroinga i PZC-a, u kojima je dioničar Varaždinska županija. Predsjednici NO-a također dobivaju mjesečno 70 posto od prosječne neto plaće, a članovi 50 posto.

Skupština Parkova u većinskom vlasništvu Grada Varaždina je 2003. godine odlučivala o visini naknada, i to 2.000 kuna mjesečno za predsjednika NO-a i 1.300 kuna za članove.

S obzirom na to, može se zaključiti da, ako članovi NO-a uistinu rade svoj posao, nadziru zakonitost rada uprave i pridonose dobrim poslovnim rezultatima, onda u većini slučajeva nisu preplaćeni. Štoviše, moglo bi se reći da dobivaju i (pre)male naknade, posebno ako se zna da su za svoj rad i kazneno odgovorni.

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

13.04.2010

HIDROING Članovi NO-a Mario Ceglec Snježana Jakušić

Funkcija

Naknada

predsjednik

70% prosječne plaće u Hidroingu (prijedlog 2000., NN)

zamjenica predsjednika 50% prosječne plaće u Hidroingu (prijedlog 2000., NN)

Dragutin Černik

član

-II-

Darko Struški

-II-

-II-

Ivan Cerovec

-II-

-II-

PARKOVI Članovi NO-a

Funkcija

Darinka Hajduk-Vučić

predsjednica

Stjepan Peharda-Božić

Naknada 2.000 kn (prijedlog iz 2003., NN)

zamjenik predsjednice 1.300 kn (prijedlog iz 2003., NN)

Milivoj Zajec

član

-II-

Borislav Šimenc

-II-

-II-

Stjepan Lukinić

-II-

-II-

Marija Fotez-Ledinski

-II-

-II-

Zvonko Cupar

-II-

-II-

PZC Članovi NO-a Marija Ban Alan Košić

Funkcija

Naknada

predsjednica

70% prosječne plaće u PZC-u (prijedlog 2003., NN)

zamjenik predsjednice 50% prosječne plaće u PZC-u (prijedlog 2003., NN)

Stjepan Bunta

član

-II-

Čedomir Cili

-II-

-II-

Mladen Gregur

-II-

-II-

Duško Herceg

-II-

-II-

Branimir Rak

-II-

-II-

Vilim Šagi

-II-

-II-

Leonardo Lorbek

-II-

-II-

TERMOPLIN Članovi NO-a Zlatko Horvat Milan Štimac

Funkcija

Naknada

predsjednik

7.000 kn (prijedlog 2009. i 2010., NN)

zamjenik predsjednika 5.000 kn (prijedlog iz 2009. i 2010., NN)

Anđelko Koprek

član

-II-

Damir Pavišić

-II-

-II-

Mladen Topolnjak

-II-

-II-

Želimir Kanižaj

-II-

-II-

Nevenka Grbac

-II-

-II-

VARKOM Članovi NO-a Goran Kozina Ivan Lončarić

Funkcija

Naknada

predsjednik

70% prosječne plaće u Varkomu (prijedlog 2003., NN)

zamjenik predsjednika 55% prosječne plaće u Varkomu (prijedlog 2003., NN)

Marijan Sivrić

član

-II-

Tomislav Cvetko

-II-

-II-

Tomica Čukli

-II-

-II-

Mladen Hižak

-II-

-II-

Božidar Kolarić

-II-

-II-

Marijan Kostanjevec

-II-

-II-

Željko Petanović

-II-

-II-

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com

Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

13.04.2010

OTVORENO Josipa Lisac, diva hrvatske rock scene, ugledna pjevačica u povodu i

Samosvojan i samozata Živjeti znači: nikad se ne predavati!

Malo skromnosti, poniznosti zahvalnosti svima bi dobro došlo. Treba znati u ubrzanom tempu stati i ne trčati. Ja imam svoj ritam.

Piše: GORDANA IGREC Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

“Danas sam luda, ne znam što hoću, danas sam luda, želim samoću...” pjevala je i pjeva još uvijek unikatna i neponovljiva zvijezda rock glazbe u Hrvata, pa i šire, Josipa Lisac. Dadnete li si truda i kliknete li “enter” na njezino ime na stranicama Interneta pronači ćete karakteristike poput ovih: “Ostavši kroz svo proteklo vrijeme buntovnikom koji već svojom pojavnošću prkosi stereotipu i uniformnosti okolnog svijeta, a pri tom brižno i predano radeći na svom unutarnjem svijetu, Josipa je i dalje zanimljiva i intrigantna.

Posebice za mlade, sa kojima u njihovom buntovništvu i originalnom izričaju pronalazi zajednički jezik. Razvijajući se i idući uporno protiv svih uobičajenih struja, ona razvija svoj jedinstven stil glazbenog izričaja.

Povodom izlaska svojeg novog albuma “Živim po svome” za Regionalni tjednik Josipa Lisac bez trunke sujete, sa puno skromnosti, otvorenosti i iskrene srdačnosti progovara o svojim pjevačkim počecima, i drugim odrednicama svog pjevačkog i osobnog života.

18 godina

Kada je započela vaša karijera?

Ja sam imala 18 godina. To je 1968. godine. Jedna buntovna 68 godina u svijetu. Koliko je ta zapravo godina bila u svijetu bitna. Puno toga se promijenilo u svjetonazoru. Ja sam pjevala u grupi O’ hara, zatim u grupi Zlatni akordi i mi smo već snimili singl ploču sa čtiri pjesme. I onda sam također sa grupom Zlatni akordi bila na Šlager sezoni, fetivalu, kao mladi talenti, zatim na Subotičkom festivalu i onda sam 1968. dobila poziv za Opatiju od Arsena Dedića sa pjesmom

i

kao djevojčica bila sam drugačija

“Što me čini sretnom?”. Tako da je meni ‘68. godina bila važna. Ljudi su lijepo reagirali na jednu mladu djevojku koja je bila takva kakva jest, buntovna, svoja, takva sam ostala i do dan danas. To se odmah vidjelo da sam ja tu tako, ali da ću pokušati vrlo brzo napraviti svoj svijet, to se već nekako osjećalo. Tako da je to klasičan i tipičan početak. Ja već znači, 1968. imam snimljenu singl ploču, pa sve do danas.

Naprosto meni se sve u pola godine dogodilo. A onda sam osjetila svu težinu, sve izazove, sve rendgentske testove cijelog tog glazbenog miljea i uopće tog glazbenog poziva kojeg sam ja izabrala. Ja sam počela pjevati sa 10 godina kod prof. Dinka Fia u Zboru Radio televizia Zagreb. 1963. smo osvojili kao prvi zbor na svijetu Grand Prix. To je bila jedna izuzetna disciplina, izvanredna pedagogija, uvijek je to moralo biti besprijekorno i uvijek se moralo poštivati i slušati. Tako da recimo, bila sam sudionik Zbora i kao takva

z

a uspjeh potrebna je samokritika

sam imala koncert u jednoj od najljepših crkava na svijetu u Parizu San Germen i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Dok su se dječica igrala u nedjelju ja sam pjevala u Zboru i imala matineje u zagrebačkom HNK-u. Hoću reći: jedno vrlo, vrlo raspjevano djetinjstvo.

I vrlo rano djevojaštvo koje počinje sa 18 godina i sve to traje do danas. Ako želiš biti uspješan i primjeran sam sebi i onda drugima potrebna je velika samokritika, sva odgovornost, da ti spoznaš da nije bitno kako će te drugi hvaliti ili kuditi...

Samozatajna

Tko vas je prvi zamijetio?

I je li to bilo isključivo radi iznimnog glasa ili već stoga što ste od malih nogu bili “drugačiji”.

Ja jesam kao djevojčica već bila drugačija. To će svi od moje familije reći. Tada se to kaže da je djevojčica samozatajna. A danas će to reći ljudi koji mene poznaju: ona ima svoj svijet. Ja oduvijek ne volim grupiranja, ne volim se dokazivati, takmičiti, usporedbe s drugima, prepirati, svađati... nisam vuk samotnjak, nego imam svoj svijet. Ali kao djevojčica ja jesam bila samozatajna. No, djeca sve vide oko sebe i kada ste vi mladi vi dobro vidite što vi ne želite iako još ne znate što želite I pitate se kada ću ja pronaći ono što želim? Tako da sam u tom smilu bila drugačija. A da definitivno sam oduvijek imala lijepi glas. To – da! A, jesam, jesam. ( smijeh) I dan danas je moj glas moja vodilja.

Kako je dalje krenula vaša profesionalna karijera?

Tako da sam vidjela ako ja želim realizirati samo sebe

Jedna, jedina i neponovljiva - diva hrvatske glazbene scene - Josipa Lisac

onako kako sam ja zamislila, onako kako sam ja sanjala, tada sam ja upoznala te teške trenutke. Upoznala sam 1971 godine Karla Metikoša. Već je tu bio prvi rizik. A rizici su bili sastavni dio mojeg života. O Karlu sam kao djevojčica čitala u novinama. I shvatila sam da je rizik prisutan u njegovom

životu. I tada sam shvatila da ti moraš probati, da ti moraš biti odlučan, da moraš sa rizikom igrati, a ne uvijek na sigurno.

Jer u krajnjoj liniji, moraš igrati da bi mogao dobiti! Dobitnu kombinaciju. Sa Karlom sam išla po turnejama po cijelom Sovjetskom savezu. Ja sam rekla Karlu: Zašto ne bi meni ne-

što napravio? Jer meni se sve sviđalo što je on napravio, pa makar to bila skica na klaviru.

I tako je on napravio “Dnevnik jedne ljubavi” koji eto traje do današnjih dana. Što vama znači glazba? Poziv? Ili vam je glazba život?

Sada jasno, u ovoj situaciji kakvoj jesam i kada se

okrenem mogu reći: da je to smisao mojeg bitka, mojeg postojanja. Biti, jesam. Kako?

Kroz što? Što ja imam zapravo za poručiti?

Najljepše i najbolje kroz glazbu. Kad sam bila mlađa ti to upoznaješ, ali nemaš osvješteno u glavi, ali definitvno sam znala da neću proći kroz

Intervju tjedna

13.04.2010

7

izlaska novog CD-a “Živim po svom” otvoreno govori o karijeri, estradi, životu

ajan otok u zvjerinjaku glazbu, ali ja nisam imala osjećaj da ću proći kroz glazbu, ja sam osjećala da će me glazba pozvati.

Smisao postojanja

Ja sam još kao mala curica pjevala, napjevavala. I nikad to dete nije bilo kuš, uvijek su roditelji rekli : daj malo šuti, jer svi susjedi protestiraju! Hoću reći : glazba je smisao postojanja. Znači više od poziva. Ona je i moja egzistencija. Ali, sve skupa je glazba nešto više.

Tu se stvara jedan zaseban i poseban svijet, tu se stvaraju kontakti sa ljudima koji imaju neka svoja razmišljanja. Tako da kroz te poruke smisao dobiva širi pojam. To nije slučajno, tako je to trebalo biti. To je bit postojanja. Životna epizoda sa Karlom Metikošom? Što biste posebno izdvojili iz te ljubavne priče?

Danas kada me ljudi pitaju (postojali su mnogi ljudi koji su nas poznavali) i onda čujete riječi: da, vi ste bili najbolji prijatelji. Najveća vrijednost toga je bilo jedno veliko prijatelstvo. To je ono što se u ljubavi treba napraviti , to je baza svega i s druge strane i najviša instanca , kako zadobiti povjerenje bez riječi i bez velikih upita. Što bih ja mogla onako vrlo kratko sažeto reći? Kroz 21 godinu, muzika je kolala, rađala , živjela sa nama, među nama. Toliko je Karlo zapravo ostavio jednu divnu baštinu, kvalitetnu, ja to mogu vidjeti na kocertima, ljudi žele čuti glazbu od prije 30 godina. U jednom trenutka života ljudima je neka pjesma značilo to i to. U jednom odnosu muškarca i žene, Karlo je bio muškarac kakvog danas niti ne vidim više ( to se čak i rijetko susreće): izuzetno plemenit, izuzeno pamatan, šarmantan, duhovit, veliki gospodin sa primjesama dječaka u sebi, nadasve darovit, od prekrasnih albuma do rock

opera i ima još jedna vrlina da je toliko volio ženu da je sa takvom predanošću činio da je ženu stavljao u prvi plan i stajao iza nje kao siva eminencija. I on je, to moram priznati: načinio mene! Jer da nije bilo njega mislim da ne bi bilo mene ovakve kakva sam ja danas. To je sigurno.

Ja bih bila, ja bih postojala, ali sudbina je rekla: bit će tako.

Ja jesam darovita, neću sebi ništa umanjiti. Međutim, bez podrške, bez ljubavi, uz sav talent koji posjeduješ uz svu želju i volju, ako nemaš ljubav sa strane i podršku još jaču nego što je ti nosiš - to znači da ta suprotna strana želi još više: to znači da si ti bolja, divna, najdivnija, drži te na pijedestalu … onda je to-to!

Moj Karlo

Kako ste doživjeli gubitak Karla Metikoša?

Teško! I teško to danas to nosim. Ranjen si cijeli život.

Moja je mama umrla prije dva tjedna. Rekla je da bi željela da ode mirno. I tako je otišla.

Doživjela je infarkt kao i moj Karlo. Samo što je moj Karlo imao 51 godinu, a moja mama 83. Kako je izgledao moj susret sa smrću? Osim što si u šoku, u boli, u agoniji, kasnije u knjigama u kojima sam tražila odgovore i potvrde, ja sam mislila da ignoriram smrt. Ja sam počela osvještavati smrt kao dio života. Život se dalje nastavlja i da bi ga trebalo živjeti u jednom dostojanstvu na jednom nivou, u dignitetu.

Da mi ona ne može uzeti ono što osjećam, ono što nosim u srcu. Moji roditelji i Karlo žive u mom srcu. Mi nekako živimo zajedno.I ja se na neki način mogu šaliti: kako je to na onom svijetu? Saznat ću kada i ja jednog dana odem na taj vječni put. A svi ćemo otići na taj put. I zato, kad me pitate kako? Nekako je to vrlo brzo sjedalo na svoje mjesto.

Ja hoću živjeti, da se ne želim

opterečivati sa situacijama kao što su depresije, teške psihološke situacije koje ja do tada nisam poznavala, ja to sama sebi ne dozvoljavam da uđem u takve situacije koje su meni nepoznate. A provokacija ima svaki da. A to su one zle misli koje dolaze svake dan, a ja ih odmah od sebe odmaknem. Ja se želim i dalje smijati, ja želim živjeti, ja želim biti snažna ( ali pazite čovjek je istovremeno i snažan i slab). I takve nekakve misli tužne, bolne, ranjive one stalno njuškaju, kad si ti u ranjivoj situaciji tada one napadaju. I tada, ja njih moram odagnati od sebe.

To je opet nekakav trening. U krajnjoj liniji to se zove život. A život je težak! Izuzetno težak.

Jer osobno mislim da je smrt jedno blagostanje, jer mi se danas susrećemo sa situacijom kad se naprosto za smrću vapi, jer je život toliko bolan da se vabi za smrću. Ja nisam u takvoj situaciji, jer sam fizički i psihički zdrava, ali kao što sam napisala u jednom pismu “ ona ima ključeve od mojeg stana i ona će doći”... (smijeh) Ja ću do onda svoj život proživjeti na jednom nivou, u jednom dostojanstvu, jer nam je on darovan i mislim da bi ga tako trebalo i tako proživjeti. U svojoj svojoj ljepoti, tuzi i boli, ali

Z

le misli odmah od sebe odagnam

to se zove – život!

Pjesma koja je posebno posvećena Karlu Metikošu i jednoj ljubavi koja traje i traje i traje...?!

Sve je posvećeno Karlu. Moj život je posvećen njemu. Sve je stvarano za nas. Kasnije sam u ime naše ljubavi učinila sve za njega. Koncerte koje radim za njega. Volim ga jednako kao što sam ga voljela. To mi smrt nije mogla oduzeti. Zapravo, moj život je posvećen Karlu.

Kako se nosite sa “različitošću”?

Pa, gledajte. Osobno mislim da smo svi mi različiti. Imamo svi nekakve svoje identitete, svoje karakteristike, živimo onako kako znamo...

Da li je to teži, a opet s druge strene i ljepši životni put?

Sve što god ti poželiš, zaista onak kako si ti sanjao, to je užasno teško realizirati! Jer na putu relaizacije prolaziš kroz raznorazna stanja. Nikada nije bilo perfektnog i nikada ne možeš realizirati sve svoje zamisli. Inače, jedna moja misao vodilja je : lako je misliti, a teško je raditi. A pogotovo realizirati. Ali, zato je poanata ići prema cilju, ne stići na cilj, to su dodatni motivi. Sutra je novi dan, sutra ću biti još bolja. Možda k tome imati malo i skromnosti, staviti se u situaciju da nisi pohlepan, gramziv, da nisi ohol: ja moram imati sve. E, ne možeš!

E, ne mogu! Ako dobijem i malo od onoga što sam zamislila, ja moram biti zahvalna.

Moraš biti izuzetno zahvalan ako tvoja poruka stigne do jedne osobe. Kada bih ja baš sve mogla dobiti sve što sam si zamislila nestalo bi težnje, žudnje. Možda je ipak poanata ostati na svojem putu. A da se pri tome veseliš kao malo dijete.

Surađivali ste s pokojnim Dinom Dvornikom. U kakvom ga sjećanju nosite?

To je tako jedan divan dečko.

Prekrasan glazbenik, tako jedno muziklano biće. Izuzetno sam nesretna što je bio mlad kad je otišao na svoj vječni put. Žao mi je što je pri tome što je posegnuo za nekim stvarima ( isprovocirao ga je život u nekim trenucima) i on je posegnuo za nekom pomoći kao što je droga,možda da bi mu bilo bolje. Kad se on pojavio moj Karlo je rekao: konačno je došao pravi! Ostaju nam njegove pjesme. On je bio vječno

dijete, kao da ima pet godina, duhovit, muzikalan.

Koncert u Varaždinu

Planirate li uskoro koncert u Varaždinu?

Da, jako rado. Bila sam na Španirfestu prije tri godine.

Posljednjii album nosi naslov “Živim po svome”. Pošto mi živimo u zemlji koja je mlada i startala je u dosta u teškim uvjetima, a i sada je situacija takva kakva jest ne možemo govoriti o klasičnim turnejama koje prate kada izlazi neki album. No, ja sam vrlo popularna, ja sam konstantno na turnejama. Moj posljendji koncert bio je 23.03 u Karlovcu. Išla sam izvan Hrvatske , u Sloveniju, Srbiju i BIH. To nisu

gaže ili čvrge nego doista pravi kocerti gdje ja dolazim sa svim onim što imam i što jesam. Tako da su to na neki način i moji izlasci kad se “zrihtam” i uredim i onda izlazim na susret sa ljudima zapravo na koji su mi poznati na mnogo, mnogo načina. A možda na najljepši način, a to je da se osjećamo. Poznajemo se kroz godine i osjećamo se.

Koja vam je vaša pjesma najdraža?

Ja bih se usudila reći: sve.

Neke pjevam više neke manje. Žalite li za čime u životu?

Mogu vratiti film unatrag.

Ali, zašto bi ja žalila?! Sve je tako trebalo biti. Pitati stalno : zašto, zašto? Pa, zato.

AKTUALNO O stanju na estradi, mladim glazbenicima, nastupima pjevača na političkim skupovima...

Stanje na estradi? Teško pitanje. Estrada je loša.

Koju glazbu najviše volite privatno slušati?

Sve! Od klasike: Mozartovog reqiema do jazz glazbe i elektroničke.

Koje mlade glazbenike podržavate u Hrvatskoj?

Ima kvalitetnih ljudi koji moraju napraviti možda sve da bi uspjeli. Ako ti želiš biti uspješan onda je to težak put! Ako želiš biti svoj onda je to teško!

Imam sve CD-eove od Majki, tu je također jedan dečko ćiji život uništava droga. Taj Bare mi je odličan. Danas mi se jako sviđa jedna mlada djevojka, a to je Ivana Kindl. Ima predivan

glas i interpertaciju i izuzetno je muziklana.

Kako biste ocijenili stanje na našoj estradi?

Pa, teško pitanje. Estrada je... loša je. Što je estrada?

Estrada je zabava. Estrada je baš estradna. Previše se ne volim opterečivati sa stanjem koje me okružuje. Imam ja svoj svijet. I ja moram biti ustrajna na svojem putu! Znači moram imati izuzetnu snagu. Ne želim da ono što me okružuje da me oneraspoloži. Inače, ima jako vrijednih i kvalitetnih ljudi.

Kazali ste, prije našeg intervjua da vas nazovem prije sre-

dišnjeg Dnevnika, da “barem Dnevnik ne propustite”...

Da, a vi ste meni kazali “da neću baš Bog zna što propustiti”. I s tim se slažem! ( smijeh) Znači li to da živite kao u stihovima Đorđa Balaševića “ jedan život, miran tih... stvari teku, ja se držim izvan njih...”?! Ili ste unatoč svemu ipak zainteresirani za socijalne i političke fenomene oko sebe?

Ja jesam informirana i mislim osobno da u tome leži jedna težina. Ja sam svega svjesna što me okružuje, ali kako sam prije rekla: ne želim da me

to opterećuje! Ja znam što se oko mene događa, jer ja živim u realnom svijetu, ali sam napravila svoj pusti otok u ovom zvjerinjaku! Ali, ja nisam otišla na pusti otok. Lako je otići, pobjeći, lako je ostaviti sve.

Ali ti trebaš biti tu, u teškim situacijama, okružen teškim situacijam i u njima se snalaziti na svoj način. Napraviti svoj svijet. To je teško. Što kažete za svoje kolege koji u predizborno vrijeme pjevaju za pojedine stranke?

A čujte. Ja sam sada u predsjedničkom mandatu dala povjerenje predsjedniku Josipovi-

ću. On je i poželio da nastupim u spotu. To je bila baš pjesma od Bareta, baš mi se svidjelo. I ja sam mu dala povjerenje, ali samo na spotu. Nisam pjevala na putovanjima. Osobno? To se meni ne sviđa!

Pjevati kroz tu kampanju biti u tom fizičkom i drugom angažmanu. Meni to malo degradira glazbu. Ja sam sudjelovala u spotu za predsjednika Jospiovića bez financijske naknade, jer sam razmišljala, onako za sebe: da naprosto ja želim za sebe takvog predsjednika.

Koje prioritete ste njegovali i još uvijek njegujete u živo-

tu? Znači: do kojih ljudskih osobina i životnih vrijednosti najviše držite?

Mislim da čovjek kao čovjek je vrlo složen. Čovjek može biti dobar, može biti zao. I u isto vrijeme i jedno i drugo. U krajnjoj liniji to nas je Isus Krist i učio. Znamo da zlo razara, a dugoročno ti gradiš neko dobro. Ja mislim da se to kroz život tako stvara i da treba vjerovati u dobro! Jer živjeti znači vjerovati. Ti živiš i vjeruješ da je dobro i da može biti i bolje.

Današnji svijet je složen. Sve bi se htjelo na brzinu. Ja nisam baš takva. Imam svoj ritam.

8

Zlatno doba

“

Moje je mišljenje da bi mladi trebali ostati živjeti s roditeljima i zajedno sa svojom obitelji i djecom, našim unucima, dijeliti i dobro i zlo. Onda bi imali i više osjećaja za starije, ne samo u zajedničkom kućanstvu, nego i za sve ljude.

DRAGUTIN HORVAT, Varaždin Udruga umirovljenika Ludbrega

Kvalitetni programi privukli 1000 članova Ove je subote održana redovita godišnja skupština Udruge umirovljenika regije Ludbreg.

U izvještaju o radu za proteklo razdoblje, kao i u planu rada za 2010. godinu, koje je podnijela predsjednica udruge Katarina Sačer, najviše je riječi bilo o brizi za umirovljenike i mjerama koje će se na tom planu poduzimati tijekom cijele godine.

Kao i do sada, udruga će u suradnji s gradskim i županijskim institucijama, te Centrom za socijalnu skrb novčano i materijalno pom a g a t i e gz i s te n c i j a l n o ugroženim umirovljenicima, starim i bolesnim osobama ludbreškog područja. U tom smislu Udruga je provela već brojne akcije, među kojima je dobro uhodana organizacija

dopreme i otplate ogrjeva tijekom zimskog razdoblja, pomoć u nabavi i kupnji lijekova, organiziranju liječničkih preventivnih pregleda i zdravstvenog prosvjećivanja umirovljenika, kao i u promptnom zbrinjavanju socijalno najugroženijih stanovnika ovog područja.

Udruga umirovljenika, prema riječima Katarine Sačer, puno pažnje posvećuje društvenim, sportskim i kulturnim aktivnostima svojih članova, kao i susretima s umirovljenicima iz drugih udruga i gradova u županiji i izvan nje.

Zbog dobrog rada Udruge, kao i brojnih aktivnosti koje zanimaju umirovljenike, ove se godine prijavilo čak 40 novih umirovljenika, pa će s novopridošlima udruga imati više od 1000 članova.

13.04.2010

PROVJERILI SMO Kako mladi gledaju na probleme umirovljenika

“Penzići” nisu pretihi, već nisu dobro organizirani Mlađi sugrađani znaju itekako dobro s kakvim se sve problemima “bore” umirovljenici kako ne bi bili na teret drugima Piše: NEVENKA SUHIĆ

Usprkos uobičajenom sukobu generacija, mladi su i više nego što bismo to očekivali, senzibilizirani za probleme svojih roditelja, umirovljenika i starih osoba. Iza svih onih poznatih “epiteta” koji im u mladenačkom buntu često nepromišljeno izlete iz usta, nazivajući ih starkeljama, fosilima, zombijima, krelcima ili, jednostavno, “penzićima”, mladi ljudi itekako dobro znaju s kakvim se sve problemima oni bore kako ne bi bili teret drugima.

Pa i onda kad se žale, zanovijetaju, prigovaraju, ljute se ili samo trpe i šute, mladi im ne zamjeraju.

Jaučemo svi

Štoviše, u razgovoru s mlađim sugrađanima primijetilo se da ih iznenađuje njihova snalažljivost i strpljivost kojima odolijevaju boleštinama, novčanim problemima, životu na rubu siromaštva i neizvjesnoj sutrašnjici. Evo što su nam o tome, između ostaloga, rekle i naše sugovornice.

Zdravka Vuković Večerić (28): Jaučemo i jedni i drugi jer se nalazimo u sličnim egzistencijalnim problemima.

Moja je mama već 18 godina u invalidskoj mirovini, tata je morao zatvoriti obrt jer mu dužnici nisu plaćali i odnedavno radi u firmi u kojoj se, zbog postojeće situacije, ide na smanjenje plaća, a suprug, ja i 22-mjesečni sinčić smo podstanari jer nismo u mogućnosti dovršiti gradnju vlastite kuće započetu prije dvije godine. Tako da smo, kad je riječ o financijskim teškoćama - u istom košu, pa nam je nekako i lakše kad se jedni drugima izjadamo.

I zato ih shvaćam i ništa ne zamjeram.

A tko je kriv za ovakvo stanje, da li mladi ili stari, teško je reći. Svakako da dio odgovornosti leži i na nama, mladima, ali u prave promjene trebali su krenuti i jedni i drugi. Trebali su se svi dići

d

a bi se nešto postiglo mislim da ne treba vikati, već biti jedinstven na noge, javno se izjasniti i zahtijevati svoja prava još onog trenutka kad je bilo jasno da će sve krenuti nizbrdo. No, ni sad nije kasno!

Da je po meni, ja bih odmah digla bunu i natjerala odgovorne u državi da realiziraju sve ono što su obećali!

Ljiljana Hrašćanec (48): Uopće ne mislim da su “penzići” pretihi. Tvrdim da oni nisu dobro organizirani.

Njihova bi društva, udruge i sindikati trebali biti bolje organizirani. Da bi se nešto postiglo mislim da ne treba vikati i biti preglasan nego treba biti složan i jedinstven u ostvarivanju prava, kako radnika, tako i umirovljenika. To govorim iz vlastitog iskustva. Ja sam, naime, nakon operacije aneurizme, dakle zbog bolesti, ostala bez posla.

Već devet godina uporno i uzaludno tražim zaposlenje kako bih kao razvedena žena koja stanuje u podstanarskoj sobici uopće mogla preživjeti. No, ponovo se zaposliti s 48 godina života čini se da je nemoguće. I sada nisam ni radnica ni umirovljenica, premlada sam za mirovinu, a prestara za poslodavca.

Kome ja pripadam i kakva imam prava? Trebam li vikati ili šutjeti da bi me itko čuo, primijetio i pomogao mi?

Očito je da kao jedinka u ovom društvu ništa ne mogu

postići, ali kad bi se svi koji su u ovakvoj situaciji organizirali, sigurno bi se izborili za svoja egzistencijalna prava. Treba se pokrenuti i reći pravu riječ!Tako je i s umirovljenicima.

Andrea Petrović: Ništa ne zamjeram umirovljenicima, dapače, suosjećam s njima zato što znam da im je teško.

I ne mislim da kukaju i plaću nad svojom sudbinom, kako se to inače misli, nego je situacija u državi stvarno takva da se umirovljenici moraju na razne načine snalaziti da bi mogli preživjeti.

Moji su mama i tata umirovljenici i vidim da im nije lako. Žive skromno, obrađuju svoj mali vinograd i prodajom vina nekako “doštukaju” svoju mirovinu. I ja im na razne nač ine pomažem, naravno, koliko god mogu.

Smatram da bi i svi drugi morali imati razumijevanja za svoje roditelje, kao i za umirovljenike, starije osobe općenito. Bez obzira na generacijsku različitost koja neminovno utječe i na odnose između “mladih i starih”, mi im trebamo pomagati.

Jer,ne smijemo zaboraviti, jednog dana i mi ćemo doći u njihovu situaciju.

Izborna skupština umirovljenika U petak, 16. travnja, u Lepoglavi će se održati izborna skupština Udruge umirovljenika.

Više od 400 članova razmatrat će izvješće o proteklom četverogodišnjem radu Udruge, kao i plan aktivnosti za ovu godinu.

Kako nas je izvijestio Josip Paljak, predsjednik lepoglavske Udruge umirovljenika, i ove će se godine najviše brige posvetiti starim, bolesnim te udomljenim osobama, kao i osobama

koje žive u težim materijalnim prilikama, ali i raznolikijem društvenom i zabavnom životu umirovljenika. U planu je organiziranje međusobnih susreta i druženja, kao i tradicionalnih izleta na Trsat, Mariju Bistricu i druga svetišta. Članovima Udruge, kao i svim zainteresiranim umirovljenicimama omogućena su i redovita tjedna druženja ponedjeljkom, petkom i nedjeljom u prostorijama Udruge.

Zdravka Vuković Večerić

Ljiljana Hrašćanec

Andrea Petrović

Tko se boji vuka još... ?

Treba se bojati - mobitela!

N eki dan mi je gospodin M.Š. rekao da su umirovljenici pokusni kunići za proučavanje stresa! I svaki čas pošize jer im vlasti, monopolisti i birokracija prirede neko neugodno iznenađenje. Baš sam neki dan i ja pošizila zbog tipičnih birokratskih budalaština u koje sam se, doduše, sama uplela. edavno sam parkirala auto kod varaždinske tržnice uplativši mobitelom pet kuna za jednosatno

N

parkiranje. Povratnom porukom potvrđeno je da je parkiranje uredno plaćeno i da će me pravovremeno podsjetiti o isteku vremena. Kad sam se za pola sata vratila po auto, dočekala me kazna: 100 kuna dnevne karte za neplaćeno parkiranje! itajući i uspoređujući obje poruke uočila sam da sam, greškom, u poruci napisala krivi registarski broj. Umjesto moje registracije VZ, broj, CT, ja sam napisala VZ, broj, i

Č

ponovo, VZ! Odjurila sam u Jalkovečku ulicu i zamolila blagajnicu da mi stornira izdanu kaznenu uplatnicu jer je više nego evidentno da je riječ o najobičnijoj pogreški. Uzalud! Ponudila mi je umanjenje kazne sa 100 na 30 kuna i tražila pismeni zahtjev za tu uslugu! ipjela sam od bijesa! Nazvala sam i policijsku upravu i zamolila djelatnicu da u registracijskoj evidenciji vozila provjeri postoje li

K

Nevenka SUHIĆ

takve registarske oznake. Službenica je rekla da je to povjerljiva informacija te da moram osobno, s kaznenom uplatnicom doći u policijsku upravu!

Na kraju sam od svega odustala i platila 30 kuna kazne. edugo zatim - drugi peh! Kupila sam za 50 kuna VIP bon, htjela ostrugati broj, ali sam potpuno oštetila karticu i - “izgubila” 50 kuna.

Kad sam se malo skockala otišla sam na Korzo u poslovnicu VIP-a, kako bih

N

provjerila mogu li mi priznati bar dio uplaćenog novca. , gle ugodnog iznenađenja! Pogledali su oštećenu karticu, izlistali i provjerili datum kupnje, te mi iznimno ljubazno objasnili da će u roku 24 sata na moj mobitel biti uplaćeno, dakle vraćeno, mojih 50 kuna. I bilo je. Kakva poslovna gesta! I to za moju grešku od 50, a ne od pet kuna. Eto, tko kaže da nema pametnih ljudi i sretnih dana za umirovljenike?

I

13.04.2010

Oglasi

9

10 Život TOMISLAV MAKAJ

13.04.2010

Inovacije za razbibrigu, veselje i jačanje psihofizičkih sposobnosti

Milan Jambrošić pred svojim kipecima od gline

TU KRAJ NAS Mladen Jambrošić Jumbo (75), inovator, kipar, sportaš, radioamater, astrolog, radiestezist

Čovjek s tisuću interesa U devetoj me godini za cijeli život usmjerio Milan Remar, istaknuo je Mladen Jambrošić Jumbo Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

On ima 5 inovacija, a od toga tri su zaštićene patentom.

U rukopisu ima pak tr i knjige - “Mudrost ljudskog življenja” (2000.), “Slike sa dlana” (2002.) i “Fizičko, psihičko i socijalno zadovoljstvo” (2008.).

Od 1944. do danas vodi svojevrsni dnevnik “Zlatni album mojega života”.

Njegovo je ime - Mladen Jambrošić.

Sada živ i na ladanju u Stažnjevcu nedaleko od Ivanca, dok mu je familija u Sračincu.

Do prije četiri godine živio je u Filićevoj u Varaždinu.

- Rođen sam u Zagrebačkoj na broju 60, 7. srpnja 1935. u ranim jutarnjim satima govori on. - Prije mene u toj je ulici rođen Krešimir Filić, a poslije mene Zlatko Vitez.

Zlatni album

- Kao vrlo mali bio sam

opsjednut gradskim spomenicima, osobito onima Vatroslava Jagića i Grgura Ninskog.

Sestra Barica, deset godina starija od njega, 1943. kupila mu je boksačke rukavice, a sljedeće ga godine odvela Milanu Remaru.

- U umjetničkom i sportskom duhu, u početku od boksačkog ringa do kazališne skupine, legendarni Milan Remar usmjerio me doista za cijeli život - iskren je Milan Jambrošić.

U varaždinskom Gradskom (Jalkovečkom) naselju s braćom Marijanom i Zdravkom Raušom već od 1943. nabijao je krpenjaču.

Četiri prijatelja

U boksački ring prvi je put istrčao u kinu “Park” 1944. u predigri pravoga meča, a na nogometni teren sljedeće godine kao član pionirske reprezentacije Varaždina protiv Čakovca.

- Nama je Remar bio i trener i sudac i da se ne

bismo posvađali naši su dječji mečevi u boksu uvijek završavali neriješeno.

Tada je već glumio u kazališnoj druž ini “Dječje carstvo”, a odmah poslije rata subotom navečer i nedjeljom ujutro u dječjim emisijama Radio Varaždina koje je također pripremao Milan Remar.

Ljudske likove u glini oblikuje još od malih nogu, ali osobito nakon upoznavanja

B

io i radioamater, skakao i padobranom s Izidorom Žigom Popijačem te je dosad priredio 25 samostalnih izložaba kiparskih radova, ali i ulja na platnu.

Umjetničko mu je ime Jumbo: - Bila smo četvorica prijatelja u Ljevaonici od 1957. do 1989. gdje sam radio kao kovinotokar, a poslije završene Srednje tehničke postao sam

šef skladišta - podsjeća nas Mladen Jambrošić Jumbo da su nadimci ostale trojice bili: Bimbo, Cimbo i Mambo.

Jedino je on još živ.

Davalac je krvi (krvna grupa A plus) pedesetak puta, ali i sudionik prvog domaćeg kolektivnog davanja krvi u listopadu 1953. u Rafineriji Sisak gdje je tada radio i taj se dan uzima kao Dan davalaca krvi.

U nogometu je nastupao kao junior novosadske Vojvodine, a u boksu kako je rastao tako je dorastao jednu po jednu za sve kategorije.

Sportsku karijeru završio je sa 60 godina staža 2003. godine: - Ipak je najuspješnije bilo bavljenje streljaštvom. Osvajao sam višestruke titule državnog prvaka i to u svim kategor ijama gađanja iz pištolja.

Proteklih četvrt stoljeća posvetio se još radiesteziji i astrologiji. Što ga još čeka - to samo on zna.

Kao boksač u mladim danima

NEMIRNA DUHA

Sudionik izložaba inovacija Otac Franjo, krojač, inače likovno nadaren (izrađivao i tapiserije), umro je kad je Mladen imao tri godine, dok je majka Marija doživjela 92 godine.

Supruzi Mariji koja je umrla prije dvanaest godina - “svidjelo se sve čime sam se bavio”.

Dok kći Gordana s obitelji je u Sračincu, sin Davor živi u Maruševcu.

- Imam jednog unuka i jednog praunuka - ponosi se Mladen Jambrošić.

Inovatorskim je radom intenzivnije zaokupljen u novije doba (uglavnom od 1990. godine) te je dobitnik priznanja na izložbama: INOVA i Arca u Hrvatskoj te u Švicarskoj i Njemačkoj. Redoviti je član DIVž-a. Poziva na suradnju zainteresirane za realizaciju svojih inovacija.

Inovacijske dosjetke Igračka za jačanje psihofizičkih sposobnosti višestruko je bila nagrađivana, i kako autor za nju kaže - “utječe na ljudsku auru”. Ona u svom kućištu ima dva pokretna dijela koji se pomoću rukohvata mogu rastezati, a povezani su gumom koja pruža otpor pri rastezanju i vraća pokretne dijelove u početni položaj. Riječ je o kombinaciji koprcala i ekspandera.

Ovdje je još jedna - igračka ručna košarka koja na središnjem dijelu postolja ima rukohvat kojim se zamahom cijele igračke izbacuje loptica iz ležaja te ju je prilikom padanja potrebno usmjeriti u jedan od koševa.

Ljestve za brdovita i ravna tla sastoje se od dviju stranica jedne stabilne, dok se druga može skraćivati prilagođujući se brdovitu terenu do najviše 40 stupnjeva nagiba.

Osim zatvarača za prozore - u oba smjera, inovacija Mladena Jambrošića jest i jednostavna, praktična i prikladna ručna kopačica za rad u dvorištu odnosno povrtnjaku.

U “Dječjem carstvu” s voditeljem Milanom Remarom

I nacrti i inovacije igračke na jednom mjestu

13.04.2010

Oglasi 11

12 Život

13.04.2010

ekskluzivno Umirovljeni varaždinski profesor i inovator Ivan Hiti tvrdi kako post

Na “Posljednjoj večeri” li

Umirovljeni varaždinski profesor i inovator čudi se što nitko petsto godina nije otkrio sličnosti o kojima on otvoreno progovara za Regionalni tjednik

Hiti tvrdi kako se u njegove tvrdnje može uvjeriti svatko tko će s malo više pozornosti praviti usporedbe poznatog Leonardova autoportreta s ostalim njegovim djelima - hoće li to prepoznati drugi istraživači?

Piše: IRENA HRAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

- Mikro-topografskim mjerenjem, odnosno uspoređivanjem autoportreta Leonarda da Vincija s ostalim likovima na njegovim slikama i crtežima mogu sa sigurnošću reći da sam nakon pola stoljeća uspio utvrditi da postoje i drugi autoportreti koje je veliki talijanski umjetnik, mislilac, matematičar, inženjer i izumitelj nacrtao. Ti se autoportreti nalaze na mnogim njegovim djelima – tvrdi Ivan Hiti, umirovljeni varaždinski profesor i inovator.

Male tajne velikana

Skulptura da Vincija, kojoj je autor njegov učitelj Del Verrocchio

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Premda će na ove, rekli bismo, revolucionarne tvrdnje, mnogi reagirati s nevjericom i podsmijehom, umirovljeni varaždinski profesor i inovator ne dvoji u svoje spoznaje. Štoviše, tvrdi da se u to može uvjeriti svatko tko će s malo više pozornosti uspoređivati poznati autoportret Leonarda da Vincija s ostalim njegovim djelima.

- Usporedimo li, primjerice, Leonardov autoportret sa slikom “Nepoznatog starca” možemo vidjeti da imaju puno identičnih detalja. Nepoznati starac zapravo je sam Leonardo da Vinci. I na drugim njegovim slikama koje sam

Sumnja u autoportret Leonarda da Vincija?

- Leonardo da Vinci je umro u 67. godini.

Kada vi pogledate njegov priznati autoportret na njemu je starac koji ima najmanje 80 godina, ako ne i više.

Ako je to autoportret, a znamo da Leonardo da Vinci nije živio u oskudici, onda to u

uspoređivao je isto, kao što je studija za “Posljednju večeru” ili “Glava čovjeka i Lava”.

Veliki majstor renesanse zapravo je sam sebe koristio i na svojim djelima sebe crtao, samo što se negdje prikazivao u mlađim danima, negdje kao sredovječni muškarac, a negdje kao starac - uvjeren je Hiti koji smatra kako je slavni Leonardo crtao samog sebe ne zato što je to htio nego zato što mu je to bilo najlakše.

H

iti: Nije crtao samog sebe jer je to htio nego zato što mu je to bilo najlakše - Bio je hiperaktivac, znači da je teško mogao zadržati dulje vrijeme pažnju na jednom mjestu, te kolerik, nervozan tip, što je i karakteristično za takve osobe. To dobro znam jer sam sam hiperaktivan, što me je, uz Leonardove

sumnju dovodi njegov autoportret, koji bi trebao biti identičan.

Ne sumnjam da Leonardo da Vinci tu sliku nije slikao. Sumnjam da je na slici on – tvrdi umirovljeni varaždinski profesor i inovator Ivan Hiti.

inženjerske radove, navelo na dublje istraživanje njegovih djela – objašnjava on.

Veliki ljubavnici

Jedna od najzanimljivijih Hitijevih tvrdnji jest ta da se na jednom od najpoznatijih Leonardovih djela, a to je “Posljednja večera”, nalazi nekoliko Leonarda da Vincija različite starosti, odnosno autoportreta velikog umjetnika u različitim razdobljima života. - Ako pažljivo usporedite lik Isusa na toj slici, sa skulpturom samog Leonarda koju je izradio njegov učitelj Andrea Del Verrocchio, možete jasno uočiti istovjetnosti, samo je Isusu veliki umjetnik “dodao” malo brade. Dakle, lik Isusa zapravo je Leonardo u mlađim danima! Još jedna stvar koja govori tome u prilog jest i umjetnikova odjeća.

Na jednoj od slika za koju se vjeruje da je Leonardo da Vinci u mlađim danima, velikan renesanse odjeven je u - ružičastu halju. A poznato je

da je Leonardo da Vinci nosio ružičasto – uvjeren je Hiti koji smatra kako ta slika dokazuje lijenost i šlampavost velikana renesanse. - Pisao je poznati traktat o slikarstvu (udžbenik), a s druge strane je nemarno miješao sastav za podlogu boje, što je rezultiralo time da mu neke slike propadaju.

Također, za da Vincija se u knjigama piše kako je imao jako dobru memoriju, te je mogao vrlo dobro zapamtiti lica ljudi te ih prenijeti na platno. Po meni - to nije istina.

Smatram da je zapravo imao problema s licima. Primjer za tu tvrdnju također se nalazi na toj slici. Prvi apostol s lijeve strane i treći s desne strane imaju isti profil lica.

Drugi s lijeve i četvrti apostol s desne strane imaju također slične profile lica, a također i treći s lijeve i drugi apostol s desne strane. Uglavnom, smatram da je na slici “Posljednja večera” Leonardo da Vinci zapravo “vrtio” dvije, tri osobe, koje je prikazao u

Život 13

13.04.2010

toji više autoportreta velikog talijanskog majstora renesanse Leonarda da Vincija

ik Isusa je sam - da Vinci ISTRAŽIVANJA Da Vinci “pod povećalom”

Da Vinci - inspiracija i predmet istraživanja Djela i postignuća velikog majstora renesanse, čovjeka koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka, Leonarda da Vincija (1452.-1519.), talijanskog slikara, arhitekta, izumitelja, glazbenika, kipara, mislioca, matematičara i inženjera već su stoljećima inspiracija mnogima, ali isto tako i predmet brojnih istraživanja.

Jedna od novijih teorija koja je objavljena prošle godine, a prenijeli su je mnogi mediji, koja je šokirala mnoge, jest teorija prema kojoj se navodi kako Torinsko platno, najvažnija kršćanska relikvija za koju se vjeruje da je na njoj “otisak” lica Isusa Krista, zapravo krivotvorina za koju je zaslužan nitko drugi nego veliki Leonardo da Vinci.

Ta je teorija potkrijepljena najnovijim istraživanjem karakteristika lica na Torinskom platnu. To istraživanje upućuje kako je riječ upravo o Leonardu da Vinciju koji

je svoj lik na platno utisnuo služeći se primitivnom fotografskom tehnologijom.

Za to je otkriće zaslužna Lillian Schwartz, grafička suradnica u Školi za vizualne umjetnosti u New Yorku, koja je koristeći računalno skeniranje otkrila kako su

s

lavni da Vinci bio je fasciniran optičkom opremom i lećama, ali i ljudskim tijelom lice na Torinskom platnu i ono Leonarda da Vincija jednakih dimenzija.

U prilog tome govori i podatak kako je svestrani Leonardo da Vinci bio fasciniran optičkom opremom i lećama, ali i ljudskim tijelom. Provodio je autopsije na leševima u bolničkoj mrtvačnici i dobro poznavao anatomiju ljudskoga tijela kao i rad njegovih organa.

Slika Sv. Ivana (starijeg) i skulptura Davida. Vidite li sličnosti? - pita Hiti

različitim razdobljima života.

A uz njega, jedna od tih osoba je Michelangelo Buonarotti, za kojeg sam uvjeren da je Leonardu da Vinciju bio - ljubavnik. A Leonardo pak - njegov poučitelj. Tvrdim da je veliki Michelangelo Buonarotti svoj poznati kip Kralja Dav ida radio pod patronatom svog starijeg ljubavnika Leonarda da Vincija! – tvrdi Hiti.

Nije sposoban?

Michelangelo je, objašnjava Hiti, bio otprilike dvadeset godina mlađi od Leonarda da Vincija.

- Leonardo je bio, kao i Michelangelo, homoseksualac. Vjerojatno su i zajedno vodili ljubav. Rimokatolička

crkva je progonila sve vrijeme homoseksualce, lezbijke, ali zanimljivo, nikad se nije odrekla njihovih umjetničkih sposobnosti i djela. Michelangelo

n

a “Posljednjoj večeri” nalazi se nekoliko Leonarda da Vincija različite starosti je, kada je radio Davida, bio star 26 godina. Imam osjećaj da on u tim godinama, tako mlad, nije bio sposoban sam napraviti takvu grandioznu skulpturu, tim više što je crtež prema kojem je Michelangelo

Vjeruje se da je na slici da Vinci koji nosi ružičasto - tvrdi Hiti

napravio Davida izradio - Leonardo da Vinci. Imam dojam da je Leonardo svome ljubavniku nacrtao Davida. Dokaz za to je Davidova glava. Ona je ista Svetom Ivanu (starijem) iz Studije za “Posljednju večeru”, koju je naslikao Leonardo 0ko 1495. godine – rekao je Hiti te dodao kako u knjigama jasno piše da je crtež Davida nastao 1504. godine, dakle u vrijeme kada je Michelangelo već napravio ili dovršavao svoju poznatu skulpturu.

- Smatram da to nije točno, već da je taj crtež Davida napravio prije nego je Michelangelo započeo raditi svoju skulpturu – ustvrdio je na kraju umirovljeni profesor i inovator Hiti.

POGLED U POVIJEST Kada je nastao Kralj David?

Na Davidu radio četiri godine Michelangelov kip Davida danas je jedno od najprepoznatljivijih umjetničkih djela na svijetu i simbol je ljudske snage i mladenačke ljepote.

Veličanstveni mramorni kip talijanski umjetnik, arhitekt i pjesnik Michelangelo Buonarotti (1475.-1564.) radio je od 1500. do 1504. godine.

Ovo kiparsko remek-djelo umjetnosti renesanse zapravo predstavlja biblijski lik kralja Davida u trenutku kad se još kao mladić sukobio s divom Golijatom. Biblijske teme su često bile inspira-

Najbolji primjer kako je da Vinci imao problema s licima

David - simbol snage i ljepote

cija za mnoge umjetnike, a skulpture Davida izradili su i umjetnici Donatello i Verrocchio.

Zanimljivo je da postoje mnoge kopije i replike Michelangelovog kipa u raznim materijalima.

Tako je jedan primjerak u londonskom Victoria and Albert Museumu (Muzeju Viktorije i Alberta), prilikom posjeta kraljice Viktorije i drugih važnih dama imao je dodatak u obliku lista smokve, postavljen na “osjetljivom” mjestu.

Umirovljeni profesor Hiti je i ovdje pronašao sličnosti

14 Život

13.04.2010

DOZNAJEMO Vrijedni ekolozi iz OŠ Breznički Hum osvojili drugo mjesto u ekološkom uzgoju voća i povrća

Samo zajedništvo i uporni rad daju prave rezultate Novčanu nagradu od 9.000 kuna škola će podijeliti s OŠ Virovitica i utrošiti za daljnje ekološke aktivnosti koje se provode na putu prema statusu eko-škole Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Uz prošlogodišnje priznanje, kada je OŠ Breznički Hum osvojila prvo mjesto za “Najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske”, nedavno je vrijednim učenicima i učiteljima ove škole stigla još jedna nagrada za njihov trud. Osvojili su, naime, drugo mjesto u ekološkom uzgoju povrća i voća.

Ekologija važna

- Svijest o ekologiji i ekološkom razvoju prisutna je na svim područjima djelovanja u OŠ Breznički Hum. Stoga se škola prvi put prijavila i na natječaj “Održiva potrošnja” koji organiziraju Udruge Una terra i Lijepa naša, te tvrtka Tehnix d.o.o., kao glavni sponzor, a za svoj projekt pod nazivom “Ekološkim uzgojem povrća i voća čuvamo prirodu i razvijamo svijest o zdravom življenju” osvojili smo drugu nagradu - rekla je ravnateljica škole Vesna Ivančan.

Natječaj je organiziran na nacionalnoj razini, na tri područja održive potrošnje: potrošnja koja se vezuje uz

učenike, učitelje, nastavni proces i izvannastavne aktivnosti u svim odgojno-obrazovnim ustanovama; potrošnja koja se vezuje uz obitelji i obiteljska kućanstva i potrošnja koja se vezuje uz druge segmente života i rada.

Na natječaj su prispjela 44 projekta iz 31 eko-škole. Natjecale su se 22 osnovne škole, 5 srednjih škola i 4 dječja vrtića. Među 25 projekata vezanih uz prvo područje - potrošnju u školama i dječjim vrtićima, prijavljen je bio i projekt OŠ Breznički Hum. Iako OŠ Brezničk i Hum formalno još nema status eko-škole, uspjela je kontinuiranim radom na području ekološkog uzgoja povrća i voća u školskom vrtu, trudom svih učenika i djelatnika škole, na čelu s ravnateljicom i eko-koordinatorima projekta, osmisliti i ostvariti ovaj projekt.

Tim povodom predstavnice škole, ravnateljica Vesna Ivančan i učiteljice Ivka Kožić i Josipa-Stanka Barbir, te načelnik Općine Zoran Hegedić, prisustvovali su nedavno na prigodnoj svečanosti održa-

noj u Novinarskom domu u Zagrebu, čime je na najbolji način obilježen i Dan voda.

Priznanje i nagradu za predani rad, te postignute rezultate primila je u ime škole ravnateljica Vesna Ivančan. Novčanu nagradu u iznosu od 9.000 kuna škola će podijeliti s OŠ

s

vaka nagrada je dokaz da dobro radimo i da se naš trud prepoznaje Virovitica, koja je također osvojila drugu nagradu, i utrošiti za daljnje ekološke aktivnosti koje se provode na putu prema statusu ekoškole.

- Raduje nas svaka nagrada jer to je dokaz da dobro radimo i da se naš trud prepoznaje i izvan granica naše općine.

Time dokazujemo našim učenicima da ne postoje predodređeni za nagrade samo u velikim sredinama nego da zajedništvo i uporan rad mogu dati dobre rezultate u svakoj sredini - ističe ravnateljica Vesna Ivančan.

Ekološkim uzgojem voća i povrća učenici i djelatnici škole čuvaju prirodu

Ekološkom proizvodnjom čuva se budućnost generacija Cilj ovog projekta jest razvijanje ekološke svijesti i promicanje proizvodnje ekološki zdrave hrane kroz stjecanje konkretnih znanja o uzgoju biljaka koje koristimo u prehrani, upoznavanje načina pripreme

tla i prihranjivanja, uočavanje važnosti kompostiranja u školskom povrtnjaku te važnosti zaštite uzgojenih kultura od korova, štetnika i nametnika.

Načela održivog razvoja i potrošnje primjenjuju se sjetvom

i sadnjom povrća koje se koristi u školskoj kuhinji, a dodatni doprinos održivom razvoju planira se ostvariti povećanjem eko-proizvodnje povrća, te sadnjom i uzgojem autohtonih voćaka.

Načela održivog razvoja i potrošnje primjenjuju se sjetvom i sadnjom povrća

DOZNAJEMO Odličan odaziv mladih u radnu akciju čišćenja okoliša od smeća

Mladi pokazali da znaju i mogu raditi D rugu godinu zaredom uspješno je održana akcija čišćenja, prvotno zamišljena kao čišćenje potoka Korošćaka i šetnice uz njega.

No, kako je vodostaj bio nešto viši nego uobičajeno, a trava nešto niža uz šetnicu, odlučeno je da sudionici akcije više pažnje posvete čišćenju terena na obližnjim lokacijama gdje je bilo podosta odrezanog granja koje je trebalo maknuti.

Mladi aktivni

Na poziv inicijatora akcije, Policijske postaje Novi Marof i Grada Novog Marofa, okupilo se tridesetak članova udruga mladih Moving, Alternativa, MZM i Low Distance, a njima su se pridružili i članovi Grebengradskih streličara, a sve uz Radna akcija potrajala je nekoliko sati

pomoć komunalnog poduzeća Novokom. U nekoliko sati, koliko je trebalo da se očisti sve što je planirano, mladi su pokazali da znaju i mogu raditi.

- Obično se o nama misli da ne znamo držati lopatu, grablje ili neki drugi alat, a pogotovo nešto i korisno raditi. Najčešće ljudi koji nas ne poznaju svoje mišljenje donose na temelju naše frizure ili možda naše odjeće koja im zna biti čudna.

No, takve stvari radimo i kod kuće i znamo kako se upotrebljava razni alat - komentirao je jedan od sudionika akcije.

Zamjenik gradonačelnika Marijan Kopjar bio je zadovoljan zato što su uspjeli dovršiti planiranu akciju čišćenja.

- Budući da je tek sredina travnja, ove godine planiramo

Ove godine još jedna slična akcija, najavio je Kopjar

poduzeti sigurno još jednu akciju u kojoj ćemo raditi slične poslove. Želja nam je da tako bude i narednih godina i da

ovakve akcije postanu tradicija - rekao je zamjenik gradonačelnika Kopjar.

Davor PEJNOVIĆ

Mozaik 15

13.04.2010

REAGIRANJE Upad u wellness centar Amawa nasilan i nezakonit

Prepad na obostranu štetu

Kada su 12. veljače, nakon 28 dana nezakonitog poslovanja u Wellness centru Amawa u Varaždinu, deložirani Josip i Ivana Repalust, direktori tvrtki Magma d.o.o. i Magma-com d.o.o. odnosno M wellness, time je okončan tek jedan čin u dugoj pravosudnoj drami s neizvjesnim ishodom. Ne mogavši dočekati pravni rasplet kroz parnicu koja se vodi na Općinskom sudu u Varaždinu, Josip i Ivana Repalust su načinili tešku grešku u koracima.

Sredinom siječnja nasilno su provalili u objekt u Međimurskoj 18, zaposjeli ga te pokušali nastaviti uhodanu djelatnost wellness centra. Iako je gospodin Repalust otkupio pravo na nekretninu u Međimurskoj 18 od fiducijarnoga vlasnika Hypo Alpe-Adria- Bank, time nije stekao i pravo na posjed, a nikako pravo na korištenje opreme te na samo poslovanje wellness centra.

Budući da je odmah nakon javne dražbe pokrenut sudski postupak za njezinim poništenjem te je stavljena plomba na vlasnički list, Josip Repalust je od Općinskog suda tražio ulazak u posjed, što mu je odbijeno i na Općinskom i na Županijskom sudu, pa time on do okončanja sudskog spora nema zakonsko pravo na posjed nekretnine. (...)

- Repalusti su koristili našu poslovnu dokumentaciju, nazivali su poslovne partnere,

djelatnike i suradnike te se predstavljali kao novi vlasnici i pravni sljedbenici. (...) Zbog nestručnog rukovanja uništen je dobar dio skupe opreme poput jacuzzija, parne saune, telefonske centrale, postrojenja za grijanje, o čemu imamo izjave stručnih ekipa koje su kvarove otklonile nakon našeg ulaska u objekt. (...) Gubitak u poslovanju još je veći zbog urušavanja ugleda Wellness centra Amawa koji je do ovih događaja slovio kao najkompletniji wellness centar u našoj regiji, a isto tako i zbog iznošenja u javnost niza neistina i laži o našem poslovanju te o meni osobno od strane gospodina Repalusta - objašnjava Miroslav Kos, suvlasnik Amawe.

Zbog nastale situacije, supružnici Kos bili su prisiljeni podići kaznene prijave protiv Josipa i Ivane Repalust PU varaždinskoj kao i Općinskom državnom odvjetništvu. (...)

Unatoč svim iznesenim problemima, Wellness centar Amawa ponovno je u funkciji i spreman je klijentima ponuditi kvalitetnu uslugu, a ovim putem upućujemo iskrenu ispriku svim klijentima, suradnicima i poslovnim partnerima koji su u proteklom periodu doživjeli bilo kakvu neugodnost.

Wellness centar Amawa

Varaždin-bus legalno prevozi putnike SINIŠA SOVIĆ

U tekstu “ Varaždin- bus stva prostornog ureAktualno 3 30. ožujka 2010. nema pravo voziti do općina”, đenja i graditeljstva objavljenom u 7Plus Regioda možemo nesmetaO Autobusni promet d.d. upozorava: DOZNAJEM sporno k u Gradu Varaždinu ne vide ništa nalnom tjedniku, iznesene su no vršiti gradski javni netočne informacije koje moprijevoz s udruženim ramo demantirati te građane opć inama kao zai putnike točno informirati. jedničku komunalnu Željeli bismo podsjetiti da je djelatnost, što potvrIZDVOJENO Goran Vučetić, predsjednik Zajednice sportskih udruga 2003. godine Autobusni prođuju svojim potpisom „Nitko još ne zna koliko met dobio natječaj za gradski i ugovorom. (...) košta varaždinski sport“ javni prijevoz koji nikada nije Još jednom naglašapočeo obavljati. Nakon toga vam da Varaždin-bus Varaždin bus nema je na inicijativu građana i ne treba županijsku Gradskog poglavarstva Grada dozvolu jer obavlja pravo voziti do općina Sve općine trebaju provesti postupak dodjele koncesije Varaždina te želje da zaživi komunalnu djelatza prijevoz, a prijevoznik treba imati i dozvole gradski javni prijevoz, sklopljen nost udruženu ili poGrad proveo odabir, općine nisu ugovor o dodjeli koncesije za vezanu s gradskim prijevoz putnika u gradskom javnim prijevozom. javnom prijevozu s VaraždinSa sigurnošću tvrdim busom. da Autobusni promet Zbog želje susjednih, graniču stečaju nema kapaGdje je natječaj? nih općina,Gradsko poglavarcitete da poveže sve stvo svojim zaključkom prošite općine tako često, ruje gradski javni prijevoz kao tj. svakih sat vrekomunalnu djelatnost na te mena kao “buseki”, granične općine. Zakon podržakako ih popularno va udruživanje općina u zajednazivamo. ničku komunalnu djelatnost, a Apeliramo na poza izigravanje blokadu Zaobišli sve u svrhu zajedničkog dobra i jedine ljude iz Autoodredbi o A dozvole? ehok: Drukčije koncesijama interesa njihovih žitelja. Nakon busnog prometa da nismo mogli Č zakonom su i molim vodstvo predviđene stroge da to shvati Zajednice kazne, upozorava sporazuma sa svim graničnim prestanu s napadima Bregović općinama i onim općinama i monopolističkim koje žele svoje žitelje približiti ponašanjem, jer pogradu, Varaždin-bus je potpisao sla i kruha ima i za koncesijske ugovore sa svakom jedne i za druge. općinom, koji su na snazi od Apeliramo da prestanu vršiti pri2007. godine s provedenim natječajem, a koji tisak na Ministarstvo prometa i inspektore je registriran u Ministarstvu financija i koje svakodnevno nazivaju, a to sve na štetu za koji se plaća redovita godišnja koncesij- naših žitelja i putnika i svih zaposlenih u ska naknada.

Varaždin-busu.

Nakon stalnih napada i prestanka rada, Frano Krišto, prošle godine dobili smo očitovanje Ministardirektor Varaždin-busa

transakcije prema ubu Varteks Zajednicu su stalno pratile afere. S time treba stati, a za to je potreban rad sukladno programu i propisima, ali i kvalitetna organizacija, istaknuo je na kolegiju predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina Goran Vučetić, dodavši kako bi bilo lijepo kada bi sport bio naš najveći problem. - Stanje u Zajednici ide nabolje.

Neke smo stvari raščistili. Na intervenciju Gradskog odjela za sport dobili smo lani uvid u trošenje novca. Izradili smo i kriterije, a brinemo se i da klubovi na vrijeme dobivaju dotacije i da se sredstva troše namjenski, iako se već niz godina događa da se prelijevaju - rekao je Vučetić.

Upozorivši da će se teško raditi bez stručnih kadrova, predsjednik Zajednice osvr-

nuo se i na neke financijske pokazatelje. - U 2008. godini imali smo na raspolaganju devet milijuna kuna. Troškovi zaposlenika su isti, no energenata su porasli. Nedostaje nam oko 1,1 milijuna da bismo zatvorili ovu godinu. U prva dva mjeseca vidimo da idemo u predvidivi gubitak. No želimo da se ne povećava i da od Grada ishodimo rebalans.

Nakon toga slijedi snimanje stanja kako bi 2010. bila jasna do zadnje kune - naglasio je Vučetić. Osnovno za što se zalaže vodstvo Zajednice, kako je dodao, jest transparentno trošenje. - Ako nemamo to za što se zalaže i Gradski odjel, onda nemamo osnovnu stvar: ne znamo koliko košta varaždinski sport. To nitko ne zna.

Isto tako dolazi vrijeme da se utvrdi što se treba financirati

iz gradskog proračuna. Nisam za to da se iz proračuna financiraju profesionalci, već treba potpore usmjeriti prema djeci i mladima - ustvrdio je Vučetić. Međutim, kako je upozorio, Grad je razmazio neke sportaše. - Postoji jako velik nerazmjer. Postoji grupa izuzetno skromnih sportaša, kao i grupa izuzetno neskromnih koji nemaju granica i orijentaciju. Iskorištavaju nečiju dobrotu i misle da je sve besplatno - ustvrdio je predsjednik Zajednice. Osvrćući se na transfer novca prema NK Varteks, Vučetić je rekao da je to možda bila dobra namjera, ali loša izvedba te da Zajednica nema nikakve veze s predbožićnom isplatom NK Varteksu, budući da ju je na svoju ruku napravio bivši tajnik.

Vučetić: Transfer NK Varteks možda je bio dobra namjera, ali loša izvedba

tvrdnje da je preko Zajednice prošla isplata novca koja je u najmanju ruku dvojbena.

Ustvrdivši kako nema smisla pisati o „nekakvim makinacijama i nezakonitostima“, aktualni predsjednik NK Varteks pojasnio je što se zbivalo krajem prošle godine.

- Uoči Božića, kada je račun NK Varteksa bio blokiran, a prije toga ni igrači ni zaposlenici nekoliko mjeseci nisu dobili ni kune, osigurali smo za njih sponzorska sredstva koja nisu mogla biti uplaćena na račun nogometnog kluba jer je tada bio blokiran. Stoga

smo iskoristili priliku, odnosno mogućnost da novac isplatimo preko Zajednice.

To je neuobičajena metoda pomoći klubu, ali je to bila

samo tehnička usluga bez štete, gubitaka i prevare rekao je Horvat.

Naglašavajući da s transakcijom u Gradu nemaju „nikakve neposredne veze“, varaždinski gradonačelnik

Ivan Čehok ponovio je da je ona išla preko Zajednice samo zato jer je račun NK Varteks bio blokiran.

- Drukč ije nismo mogli isplatiti i molim vodstvo Zajednice da to shvati. Uostalom, radili smo tako i prije toga. Nije to prvi put. Nismo to radili samo za nogomet, nego i odbojku i rukomet i druge sportove. Ne treba se oko toga prepucavati - poručio je Čehok. Što će pak reći, odnosno zaključiti policija i državno odvjetništvo, trebat će pričekati, no nema sumnje da će im istupi varaždinskih čelnika uvelike pomoći.

U vezi prijevoza Varaždin busa očitovalo se i nadležno ministarstvo

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varaždin bus nema pravo voziti županijske linije, odnosno relacije između grada Varaždina i općina. Tvrde to u Autobusnom prometu u stečaju, nakon što su primili mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u vezi sporazuma koji su s poduzećem Varaždin bus prošli mjesec potpisali Grad Varaždin i devet općina.

- Prema stajalištu Ministarstva, svaka od potpisnica Sporazuma treba provesti postupak dodjele koncesije na zakonom propisan način, a to znači, sukladno objavljenim kr iter ijima, odabrati najpovoljnijeg ponuditelja. Sporazum će biti zasnovan na zakonu tek i ako sve njegove potpisnice provedu postupak dodjele koncesije na način propisan zakonom i ako sve odaberu istog koncesionara, čime bi se izbjegla mogućnost da se u postupku dodjele koncesije pojedini potencijalni kandidati dovedu u povlašteni ili podređeni položaj - tvrdi Slavica Bregović,

glasnogovornica stečajnog upravitelja.

Jedinice lokalne samouprave, kako ističe, nemaju

Iz sporazuma koji su sklopili Grad Varaždin i općine vidljivo je da su se potpisnice odlučile da će komunalnu djelatnost prijevoza organizirati dodjeljivanjem koncesije. No, iz sporazuma je također vidljivo da je postupak odabira koncesionara Grad Varaždin već proveo, a da će ostale općine to tek učiniti, upozoravaju u AP-u, dodavši da se krše i odredbe članka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu o načinu organiziranja takvog prijevoza, budući da se sporazumom planira utvrditi zajedničko davanje komunalnih djelatnosti javnog prijevoza „na području šireg gradskog prstena“.

Hoće li stati prijevoz Varaždin busa do općina?

zakonsko pravo odabirati prijevoznika bez javnog natječaja o davanju koncesije koji se provodi sukladno propisima koji uređuju javnu nabavu. Uz to, kako dodaje, treba imati i dozvole za linije prema općinama.

- Autobusni promet d.d. u stečaju obavlja javni linijski prijevoz putnika, pa tako i županijske linije što je vidljivo iz pregleda županijskih linija.

A prema odredbama članka 24. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu javni linijski prijevoz putnika, odnosno županijske linije može obavljati isključivo prijevoznik koji za određenu liniju ima i dozvolu.

Takvu dozvolu Varaždin bus

d.o.o. nema - upozorava Bregović.

Ukazujući na nedosljednost i nepoštivanje pravne regulative u namjeravanom provođenju organizacije lokalnog javnog prijevoza, Bregović tvrdi da on prelazi okvire gradskog prijevoza.

- Iako se sporazum odnosi na javni gradski prijevoz, osim grada obuhvaća i općine odnosno jedinice lokalne samouprave koje uopće ne graniče s gradom, već se radi o županijskim linijama, a za takvu vrstu prijevoza potrebna je dozvola koju izdaje tijelo županije nadležno za poslove prometa - ističe Bregović, dodavši da su za izigravanje odredbi o koncesijama zakonom predviđene stroge kazne.

OTPAD I ROMI

Parada bezakonja na ulicama grada

Svakog proljeća i jeseni u Varaždinu se ponavlja ista, ružna slika, potaknuta periodičkim skupljanjem i odvozom glomaznog otpada iz domaćinstava. Usprkos vrlo jasnom i nedvosmislenom rasporedu odvoza glomaznog otpada, koji pravovremeno kroz medije objavljuje Varkom i uputi da se otpad iznese na javnu površinu dan uoči termina odvoza po rasporedu odvoza, veći broj građana iznese otpad tjedan-dva ranije. Prerano odloženi otpad prava je pozivnica brojnim ilegalnim skupljačima (uglavnom Romima) koji preplave Varaždin. (...)

Bijela tehnika, televizori, namještaj i drugo se razbija na ulicama i parkiralištima, nerijetko i u kasnim večernjim satima, različite interesne grupe ostavljaju svoje “čuvare” koji ne dozvoljavaju pristup drugim grupama do “bezeciranog” otpada, dolazi do svađa između pojedinaca i grupa, nerijetko u vidno alkoholiziranom stanju. U paradi i razbijanju na gradskim ulicama sudjeluju i djeca koja bi trebala biti u školi na nastavi. Jednom rječju, parada bezakonja koju nitko ne primjećuje ili koja nikoga ne zanima, nitko se ne osjeća nadležnim.

Koliko mi je poznato, za skupljanje otpada treba registrirana tvrtka ili obrt, koji/koja mora ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom u županiji prema mjestu sjedišta. Zatim treba napraviti procjenu opasnosti za svako radno mjesto, imati zaposlene radnike koji su prošli poduku-obuku za rad na siguran način, i koji pri radu koriste propisanu HTZ opremu.

Odlukom o komunalnom redu zabranjeno je neovlašteno prekapanje po otpadu, drugim propisima je zabranjeno remećenje javnog reda i mira. Zakoni, pravilnici i odluke postoje! Što još čekamo? Zašto ih ne provodimo u praksi?

Zašto inspekcijske službe, komunalno redarstvo i policija ne izađu na teren i ne počnu raditi svoj posao? (...) Ili ćemo dopustiti da manjina i dalje nekažnjeno terorizira većinu? Bojim se da to nije dobar put prema pravnoj državi u koju se toliko zaklinju naši vodeći političari.

Saša Avirović

Smeće u šumi Čini se da su građani na ulasku u Dravsku park-šumu našli “pravo odlagalište” smeća.

Slike govore više od tisuću riječi te su na sramotu gradu i ljudima koji u njemu žive.

(K.H.)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Pisma Polemike Vaše vijesti

16 Čitatelji zovu

13.04.2010

OTKRIVAMO Čitateljica upozorava građane da ne prihvate posao prije nego provjere tvrtku

Prvo je nudila gratis parfeme - da bi drugi dan dobila otkaz “Profinjeni i zavodljivi” Tvrtka Dal-korbar je registrirana i za obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu te za kupnju i prodaju robe, a državni inspektori su u nadzoru utvrdili da to i obavlja. Dal-korbar dnevno uplaćuje dobavljaču parfema ugovorene iznose sa strankama kojima se isporučuju parfemi, a jednom mjesečno ispostavlja se faktura za izvršenu uslugu, reklame putem tele-marketinga u vrijednosti od 24 kune plus PDV po izvršenom pozivu.

Nadzorom je utvrđeno da je trgovačko društvo svoje usluge dostave naplaćivalo u gotovini bez izdavanja fakture i to u mjesecu veljači u iznosu od 24.825 kuna o čemu je obaviještena Porezna uprava, Područni ured Varaždin – navela je u pisanom odgovoru glasnogovornica Državnog inspektorata Vedrana Cetina.

Izvijestila je da su tijekom inspekcijskog nadzora 22. ožujka osobe, koje su nudile parfeme putem telefona, činile to na sljedeći način: “Danas na vašem području promoviramo parfem tj. ženske parfeme profinjenog i zavodljivog mirisa (2 parfema) koji nam je želja pokloniti vam, nalaze se u originalnom pakiranju od 100 ml. Ukoliko postoji vaš interes za spomenute poklone jedino vaša obveza jest podmiriti troškove dostave na vašu adresu u iznosu od 94,90 kuna, kolika je cijena dostave na području cijele Republike Hrvatske, dostavu podmiruju pri preuzimanju poklona na vašoj adresi.”

U Dal-korbaru je putem telefona nudila parfeme, ali uz plaćanje troškova dostave u iznosu od 94,90 kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prvi dan je počela raditi, a sljedeći dan je dobila otkaz.

Dogodilo se to prije tri tjedna čitateljici iz Varaždina (podaci poznati redakciji), koja je dobila posao telefonistice u poduzeću Dal-korbar u Varaždinu. – Na dan kada sam počela raditi, u zgradu u kojoj se poduzeće nalazi došli su inspektori Državnog inspektorata. Na jedan sat su sve nas iz call-centra sklonili, a kako inspektori nisu odlazili, vratili smo se na radna mjesta.

Drugi dan sam dobila otkaz ugovora o radu – ispričala je čitateljica.

Nelagodan posao

Nije joj jasno zašto je dobila otkaz nakon samo jednog dana jer ionako nije uspjela pokazati hoće li uspješno moći obavljati radne zadatke. No, priznaje da joj nije bilo nimalo lako raditi: njezin posao bio je nazivati ljude i nuditi im dva parfema gratis uz plaćanje troškova dostave u iznosu od 94,90 kuna.

- Vrlo brzo mi je postalo jasno da ljudima ne nudim nekakve fine parfeme. Osjećala sam se nelagodno, ali sam ipak zvala ljude s područja Koprivnice prema telefonskom popisu koji sam dobila. Nisam uspjela ispu-

ILUSTRACIJA

PROMOCIJA

niti normu od 16 ljudi, uspjela sam dogovoriti jedva četiri. Na kraju radnog vremena smo ja i još dvije osobe dobile otkaz, a objašnjenje je bilo da nismo zadovoljili - kaže Varaždinka.

U Državnom inspektoratu su potvrdili da su 22. ožujka obavljali nadzor u Ulici Ivana Severa 13. Međutim, u nadzor su došli na temelju prijave MUP-a protiv Harpo-logistike, poduzeća koje distribuira parfeme po ugovoru s tvrtkom Dal-korbar.

Tada su provjerili i na koji način zaposleni u Dal-korbaru nude parfeme putem telefona, pri čemu je utvrđeno da govore

i

nspektori: otkazivanje ugovora nije sporno, ali je 15 važećih ugovora suprotno zakonu da su profinjenog i zavodljivog mirisa u originalnom pakiranju od 100 mililitara.

Optužni prijedlog

U Dal-korbaru su u inspekcijskom nadzoru bili prošli tjedan.

- Zatekli smo 17 radnika koji su radili poslove telefonista, odno-

Državni inspektori su prošli tjedan obavili nadzor u Dal-korbaru u Varaždinu

sno poslove nuđenja poklona (parfema) strankama putem telefona. Utvrdili smo da Dalkorbar trenutačno zapošljava 19 radnika te da je sa svakim ugovor o radu sklopljen prije početka rada. U ugovorima o radu na određeno vrijeme sklopljenim s dvoje radnika poslodavac nije naveo razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, što je protivno Zakonu o radu. U 15 ugovora poslodavac nije naveo uglavke o trajanju godišnjeg odmora, o otkaznim rokovima te o dodaci-

ma na plaću, postupivši na taj način suprotno Zakonu o radu.

Slijedom navedenoga, protiv trgovačkog društva Dal Korbar i odgovorne osobe podnijet ćemo optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Varaždinu – izvijestila je glasnogovornica.

Navode i da je poslodavac četvorici radnika u ožujku i početkom ovoga mjeseca otkazao ugovore o radu zbog toga što nisu zadovoljili na probnom radu, među kojima je i naša čitateljica. - Nijedan radnik nam se do sada nije obratio prijavom

da mu nije uručena odluka o otkazu ugovora o radu ili da bi mu poslodavac uskratio neko pravo – navode u Državnom inspektoratu. Čitateljica, međutim, ističe da je samo željela skrenuti pozornost drugim nezaposlenima da dobro razmisle prije nego što se jave na oglase Dal-korbara.

– U radnoj knjižici će mi sada biti upisan jedan dan radnog staža, što baš i nije preporuka za nove poslove. Nije mi jasno zašto su me uopće zaposlili – zaključila je.

Inspektori Državnog inspektorata zapečatili ulaz u tvrtku koja isporučuje parfeme Državni inspektori zapečatili su ulaz u poslovne prostorije trgovačkog društva Harpologistika koje distribuira parfeme po ugovoru s Dalkorbarom, izvijestili su iz Državnog inspektorata. U inspekcijskom nadzoru, koji je na temelju prijava PU me-

đimurske i privatne osobe obavljen potkraj ožujka, utvrđeno je da trojica radnika nemaju pisane potvrde o sklopljenim ugovorima o radu, a poslodavac ih nije prijavio nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Tada su poslo-

davcu dali rok od dva dana da dostavi dokaz da je uplatio 30.000 kuna po radniku u korist državnog proračuna i dokaz o otklanjanju nedostatka o poslovanju. Budući da to nije bilo učinjeno, inspektori su zapečatili ulaz u Harpo-logistiku.

Uz to, utvrđeni su i drugi prekršaji, među kojima su i oni vezani uz parfeme. Parfemi pripremljeni za dostavu, naime, bili su označeni nazivima koji nisu zaštićeni žigovima, što je utvrđeno i uvidom u registar zaštićenih žigova.

- Inspekcijski nadzor i dalje

je u tijeku s obzirom da se uvoznik i vlasnik parfema ne nalazi se na području naše mjesne nadležnosti. Radi toga je zapisnik proslijeđen nadležnoj Područnoj jedinici Državnog inspektorata – navedeno je u pisanom odgovoru Državnog inspektorata.

Poslovni svijet 17

13.04.2010

DVOJBA Regionalni centar gospodarenja otpadom Piškornica

IZDVOJENO

EU vraća novac poslije dovršetka projekta PBZ

Milijun kuna sportu i kulturi VARAŽDIN – Privredna banka Zagreb, jedina banka koja nije povećala kamatne stope na stare kredite ugovorene po promjenjivim kamatnim stopama, donirala je milijun kuna Gradu Varaždinu. Sporazum o donaciji u ponedjeljak su potpisali predsjednik Uprave Privredne banke Božo Prka i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Novac će se iskoristiti, kako je najavljeno, za unapređenje aktivnosti na području kulture, sporta i obrazovanja, a korisnici donacije biti će sportski klubovi i udruge, kulturne institucije, udruge građana i obrazovne institucije na području Grada Varaždina.

NOVA CIJENA PLINA

Župan protiv poskupljenja ČAKOVEC – Međimurski župan Ivan Perhoč nastojat će u razgovoru s direktorom Međimurje plina postići dogovor da poskupljenje plina gospodarstvu bude u istom postotku za koji je cijene digla i INA. Naime, početkom travnja plin je za povlaštene potrošače, odnosno poduzetništvo, poskupio za 20 posto. „Svako poskupljenje energenata gospodarstvenike čini dodatno nekonkurentnim, a cijenu plaćaju potrošači.

Treba nam posebna politika cijene energenata za gospodarstvo, odnosno dio se mora subvencionirati iz državnog proračuna ili se sa svakim poskupljenjem moraju smanjivati ili ukidati drugi nameti.”

IGM CIGLANA

Namireni svi zaposlenici CERJE TUŽNO – Svi zaposlenici IGM Ciglana Cerje Tužno u stečaju dobili su zaostale plaće, otpremnine i druga potraživanja, za što je stečajni upravitelj Želimir Uršulin uspio osigurati četiri milijuna kuna u svega šest mjeseci i to bez prodaje imovine. „Zainteresiranih kupaca ima, a kod prodaje naglasak će biti na kupcu koji bi nastavio s proizvodnjom i tako osigurao radna mjesta”, doznajemo od Uršulina koji dodaje da će sve dalje ovisiti o stavu banaka.

Na prostoru odlagališta otpada Piškornica u Koprivničkom Ivancu predviđa se gradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom

Treba 500 milijuna kuna od EU, države i županija

Do 70 posto novca očekujemo iz fondova kada uđemo u EU. To je optimistički, ali je moguće. Županije će pribaviti oko 20 posto novca, a 10 posto Fond, veli Cepić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VAR A ŽDIN/KOPRIVNIC A - Oko pola milijarde kuna trebat će osigurati za izgradnju postrojenja i potrebne infrastrukture Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ u Koprivničkom Ivancu, koji bi trebao zbrinjavati komunalni otpad s područja Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije.

Analize tek slijede

- Do 70 posto novca očekujemo iz fondova kada uđemo u EU. To je optimistički, ali je moguće. Županije će pribaviti oko 20 posto novca, a 10 posto Fond za zaštitu okoliša koji će biti nositelj projekta prema EU - rekao je Nedo Cepić, direktor tvrtke Piškornica, tijekom prezentacije RCGO-a u varaždinskoj županijskoj palači.

Kako je dodao, konzultanti

već rade feasibillity studiju i cost/benefit analizu, odnosno aplikaciju za strukturne i kohezijske fondove što će biti gotovo do kraja rujna.

Završetak ovisi o EU

-Do sada je u Piškornici otkupljeno desetak hektara zemljišta, napravljena je dokumentacija idejnog projekta postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada, a gotova je i studija utjecaja na okoliš. Ove godine otkupit ćemo još deset hektara te očekujemo lokacijsku dozvolu.

Svi natječaji trebali bi završiti iduće godine kada se planira i početak gradnje - objasnio

je Cepić, dodavši da bi se do pristizanja novca iz EU projekt financirao mosnim kreditima,

p

očetak rada Piškornice ovisi o ulasku u EU, odnosno europskim fondovima a odmah poslije ulaska u EU predat će se zahtjev za refundiranje uloženog.

Naglasivši da se i ministrica Marina Matulović Dropulić pozitivno izjasnila o ovom projektu, usporedio ga je s postrojenjem za mehaničko-

biološku obradu kraj Celja, ali s time da će Piškornica biti većeg kapaciteta.

- Budući da imamo više ljudi po kvadratnom kilometru, cijena zbrinjavanja otpada trebala bi biti manja - dodao je varaždinski župan Predrag Štromar, dok je Cepić rekao da se za obradu tone otpada u Celju plaća oko 90 eura po toni.

Kako je najavio, kroz mjesec do dva svim općinama i gradovima ponudit će se sporazum o korištenju usluga Piškornice čiji početak rada ovisi o ulasku u EU, odnosno o europskim fondovima.

Ako Hrvatska u pet godina ne može povući nekoliko stotina tisuća eura iz predpristupnih fondova EU-a, kako će za dvije godine uspjeti puno veće iznose iz strukturnih fondova? To pitanje postavljeno je Hrvoju Dolencu, državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a koji je priznao da je bilo poteškoća u vezi s IPA programom „teškim“ blizu 600 milijuna eura.

U prve dvije godine članstva u EU Hrvatska će biti pred još većim izazovom: otvara joj se mogućnost da dobije 2,2 milijarde eura iz strukturnih i kohezijskih fondova! No, korisnik strukturnih fondova mora samostalno financirati cijeli projekt, a tek poslije njegova završetka vraća mu se dio novca natrag. Treba, dakle, unaprijed osigurati potreban novac i dobre projekte. - Postoje dva načina. Nakon ulaska u EU Hrvatska ima pravo na avans koji bi trebao biti dovoljan da se projekti pokrenu. No, trebaju se osigurati daljnja sredstava za završetak projekta nakon čega se računi i zahtjevi za plaćanje šalju u Bruxelles. S druge strane postoji i mogućnost sklapanja ugovora s određenim financijskim institucijama koje bi pratile projekte - rekao je Dolenec.

Gorivo iz otpada iz Piškornice u cementare Prema idejnom projektu koji je predstavio Mario Panjičko, glavni projektant u Brodarskom institutu, RCGO sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ imat će reciklažno dvorište, prostor za obradu građevinskog otpada, zonu za odlaganje, transportni centar, postrojenje za proizvodnju električne energije iz bioplina, postrojenje za

pročišćavanje otpadnih voda te postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada od 16.450 kvadrata. Dobiveno gorivo iz otpada odvozit će se u cementare, za razliku od Celja koje ima energanu. Budući da cementare naplaćuju spaljivanje, to će sigurno utjecati na cijenu, kao i troškovi transporta.

Hrvoje Dolenec

DOZNAJEMO Vjerovnici OŠKZ Varaždin mogli bi ukupno dobiti do 20 posto tražbina, no ne zna se točno kada

Vjerovnicima još 15 posto tražbina VARAŽDIN - U stečajnom postupku nad OŠKZ Varaždin pokrenuto je desetak ovršnih postupaka protiv dužnika koji ne podmiruju svoje obveze u visini od oko 200.000 kuna.

Dodaju li se njima i postupci oko naplate sumnjivih te spornih potraživanja koji se vode već desetak godina, trenutačno je u tijeku ukupno 26 parničnih i ovršnih postupaka.

- Procjena je da bi se moglo naplatiti oko 3,5 milijuna kuna, što čini oko 20 posto priznatih tražbina. Budući da je već

isplaćeno 5,5 posto, može se stoga očekivati isplata od još 15 posto - istaknula je stečajna upraviteljica Marija Domijan na skupštini vjerovnika OŠKZ. Ukupne tražbine, kako je rekla, iznose 15.732.000 kuna.

- Jedina je imovina 16.775.000 kuna potraživanja od korisnika kredita, od čega je 16.069.000 kuna sumnjivo i sporno jer je naplata neizvjesna, kako u pogledu završetka postupaka, tako i u pogledu sredstava koja će se uspjeti naplatiti budući da ne postoje

adekvatna osiguranja u vidu nekretnina ili pokretnina upozorila je stečajna upraviteljica OŠKZ čiji su vjerovnici zatražili da se ubrzaju ovršni i parnični postupci. Zadruga je desetak godina, kako je rečeno, frizirala godišnje obračune, prikazujući kamate po sumnjivim i spornim potraživanjima kao prihode onoliko koliko je bilo nužno da se prikaže pozitivan rezultat, a nadzorne državne službe nisu ništa poduzimale. “Čelništvo zadruge bilo

je svjesno situacije. Postoje revizorska izvješća koja to pokazuju, ali nisu prezentirana zadrugarima. Zbog toga se protiv odgovornih vodi kazneni postupak, a otkrije li se da su i neke druge osobe odgovorne za nesavjesno poslovanje, i protiv njih će se podići prijave do nove skupštine u listopadu”, zaključeno je na skupštini, gdje je donijet zaključak o podnošenju tužbe radi naknade štete kako ne bi došlo do zastare.

Nova skupština u listopadu

18 Poslovni svijet

Radni stroj EGHOLM 2200 T zapremine spremnika 200 litara

Varkom nabavio novu čistilicu za trgove i ulice U Varkom je stigao novi stroj za čišćenje ulica - čistilica danskog proizvođača EGHOLM. Novi radni stroj EGHOLM 2200 T, zapremnine spremnika 200 litara i s četiri rotacione četke, namijenjen je isključivo čišćenju i usisavanju sitnog otpada s javno-prometnih površina, odnosno trgova i nogostupa uže gradske jezgre.

- Uz postojeće čistilice SCHMIDT SK 650 zapremnine šest kubika, te SCHMIDT CLEANGO zapremnine četiri kubika, nabavili smo i ovu čistilicu, što govori da Varkom vodi brigu o obnovi i modernizaciji svog strojnog parka, a time i što kvalitetnijem održavanju javno-prometnih površina - veli Tomislav Kezelj, direktor Varkoma, koji za idući mjesec najavljuje kupnju novog traktora NEW HOLLAND s prikolicom, te radno-teretnog vozila IVECO-DAILY s kojima će se uvelike olakšati održavanje čistoće javno-prometnih površina.

Preuzimanjem djelatnosti čišćenja javno-prometnih površina grada Varaždina 2000. godine, kako dodaje Kezelj, Varkom je veoma odgovorno pristupio tom poslu. To se vidi kako u modernizaciji

voznog i strojnog parka, tako i samom pristupu obavljanja poslova, a što je kao posljedica uzastopno nagrađivanje Varaždina kao najuređenijeg grada u kontinentalnoj Hrvatskoj.

- Mnogi posjetitelji našeg lijepog grada posebice hvale zamjetnu čistoću gradskih ulica i trgova, koja je vidljiva i prilikom održavanja velikih kulturno-turističkih događanja kada kroz grad ‘’prošpancira’’ i 100-tinjak tisuća posjetitelja - kaže Kezelj.

Upravo uoči lanjskog Špancirfesta, kako podsjeća, novima je zamijenjeno svih osam dotrajalih trokolica pomoću kojih su gradski čistači godinama sakupljali otpad s varaždinskih ulica i trgova. ’- Visoke standarde održavanja čistoće ulica koje smo tijekom ovih proteklih deset godina postavili teško je održavati bez adekvatnih vozila i strojeva, te naravno marljivih i savjesnih radnika koji svakodnevno 24 sata kruže ulicama i paze da trgovi i ulice našeg grada budu u svakom trenutku čiste i uredne - ističe direktor Varkoma koji poduzima sve kako bi Varaždin i nadalje ostao najčišći i najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.

Uoči lanjskog Špancirfesta stigle nove trokolice

13.04.2010

Poslovni svijet 19

13.04.2010

Zemljišta odmarališta i poreznicima - pašnjaci Itas je 2003. prodao u Metajni na Pagu zemljište od 1779 kvadrata s četiri kuće za odmor, pa je cijena od 320 tisuća kuna bila apsolutno preniska, smatra Varga Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VAR A ŽDIN – Rasprodaja imov ine Itasa započela je nakon osnutka tvrtki Mariva i Itas Nova potkraj 2003. godine, kada je prodano ne samo sporno zemljište na Pagu nego i sve druge Itasove nekretnine, ustvrdio je Dragutin Varga, bivši član predstavnik radnika u Nadzornom odboru bivše ivanečke tvornice alatnih strojeva, tijekom svjedočenja u postupku koji se vodi na Trgovačkom sudu radi pobijanja pravnih radnji dužnika.

Putar kao maska?

Itas u stečaju, naime, pokušava pobiti ugovore kojim je to poduzeće u vrijeme vladavine obitelji Brezovec prodalo svoju nekretninu u Metajni na Pagu za 320 tisuća kuna B=Brezi, tvr tki u vlasništvu Bojana Brezovca. Ubrzo nakon toga, B=Breza prodaje nekretninu Marivi, poduzeću čiji je osnivač njegova majka Marija, a ona je zatim za 400 tisuća kuna prodaje Borisu Putaru.

- Nije mi jasno kako je to mogao kupiti Putar, koji je

bio radnik u Brezi. Vjerojatno ga se iskoristilo da se zamete trag izvlačenja imovine za koju je zadnji direktor Itasa Ivan Canjuga govorio da su samo pašnjaci u divljini. No, riječ je o zemljištu od 1779 četvornih metara s četiri kuće za odmor, pa je cijena iz ugovora bila apsolutno preniska, tim više što objekti nisu bili devastirani i opljačkani od strane nepoznatog počinitelja - rekao je Varga, dodajući da kao član NO Itasa nije mogao dobiti nikakve informacije o poslovanju, niti bilo što vezano uz raspodjelu nekretnina poduzeća.

Prodano državno?

Međutim, kako je upozorila sudska vještakinja, nadležna porezna uprava prihvatila je osnovicu za izračun poreza iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog u rujnu 2003. kao da se radi o pašnjaku, pa je prihvatila tu cijenu kao tržišnu.

Na to je upozorila i svjedokinja Marija Brezovec, dodajući da je knjigovodstvena vrijednost zemljišta bila 211 tisuća kuna, a nabavna vrijednost kućica milijun kuna.

Nepoznati počinitelji devastirali su kuće za odmor početkom 2006.

- U vrijeme prodaje zemljišta s kućicama, koje su bile teret za poduzeće, 320 tisuća kuna bila je tržišna cijena, tim više što se to zemljište u to vrijeme vodilo kao društveno vlasništvo. Hrvatski fond za privatizaciju tek je 2005. dao rješenje temeljem kojeg je zemljište prešlo u vlasništvo Itasa. To je utjecalo na cijenu, kao i to da kućice nisu upisane u zemljišne knjige, ustvrdila je Marija Brezovec, naglasivši

da prodajama nisu oštećeni vjerovnici jer Itas nije bio prezadužen.

Glede daljnje prodaje nekretnine na Pagu Marivi i Borisu Putaru, Marija Brezovec je ustvrdila da joj nije poznato zbog čega je do toga došlo, a na upit zašto je Mariva, čiji je ona osnivač, uopće kupila nekretninu ako je bila u lošem stanju, odgovorila je da to treba pitati direktora Bojana Brezovca.

DOZNAJEMO Kazneni postupak protiv Canjuge i ostalih - ispočetka

Procjena vještaka i dalje se osporava Kupoprodaja zemljišta s kućicama za odmor u Metajni na otoku Pagu, čiju je procjenu vrijednosti sudski vještak smanjio s 3,2 na 1,6 milijuna kuna, spominje se i u kaznenom postupku protiv Ivana Canjuge, Marije i Bojana Brezovca, Edite Zebec i poduzeća koja su vodili.

Njih optužnica iz 2007. godine tereti da su Itas oštetili za 30-ak milijuna

kuna prodajući imovinu poduzeća znatno ispod tržišne vrijednosti.

Tijekom suđenja na Županijskom sudu, koje je zbog proteka vremena ponovno počelo ispočetka, procjenu sudskog vještaka Nevena Mlakara ponovno su osporavali odvjetnici optuženih, iako je dopunjenim vještačenjem znatno smanjena prvobitna procjena vrijednosti nekretnina u Ivancu

– vrijednost kvadratnog metra sada je 120, odnosno 119 kuna, dok je prvobitno bila nekoliko puta viša.

Upozoren da su poreznici u vrijeme prodaje priznali cijenu kvadrata u Ivancu već od 30 kuna, dok je on uzeo maksimalnu, Mlakar je ustvrdio da - „poreznici procjenjuju vrijednost odoka, a njihova procjena je upravni akt protiv kojeg se može žaliti.“

Optuženi i odvjetnici

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Razdoblje devastacije (12)

P

ri obnovi i rekonstrukciji značajnijih povijesnih objekata u prvom poslijeratnom razdoblju vodila se briga o tome da objekti što više zadrže svoj originalni oblik.

Međutim, pri građenju novih objekata u prvo se vrijeme nije mnogo brinulo o arhitekturi, naročito kod objekata koji su se gradili blizu ili na samom rubu povijesne jezgre. U to Rudolf LONČARIĆ vrijeme napravljene su neProf. dr. sc., oprostive pogreške devadipl. ing. grad stiranjem povijesne jezgre izvedbom novih zgrada, koje nikako ne pripadaju u jezgru. Kardinalni primjerci devastacije su građevine vodotornja u Vrazovoj ulici, robne kuće na Kapucinskom trgu, zgrade Coninga u Šenoinoj ulici i dogradnja Gimnazije u Preradovićevoj ulici. Snažan gospodarski i društveni razvoj grada Varaždina poslijeratnog perioda, neminovno praćen potrebnim građevinama različitih vrsta, zahtijevao je adekvatni razvoj cjelokupnog graditeljstva. Od graditelja se traži promjena fizionomije proizvodnje iz obrtničke u industrijsku. Tržište traži kraće rokove uz prihvatljive cijene, što je neminovno nametnulo potrebu napuštanja tradicijskih navika s uvođenjem u procese građenja racionalizaciju i industrijske metode sa što većim uključivanjem mehaniziranosti rada.

U skladu s tim potrebama u vremenu između 1960. i 1980. godine razvija se i osnažuje graditeljsko gospodarstvo u obliku izvođačkih poduzeća po specijalističkim djelatnostima kao i industrija graditeljskog materijala.

Već spomenuto građevinsko poduzeće ,,Zagorje” povećava svoj kapacitet i broj djelatnosti. Osim njega razvijaju se izvođačka poduzeća komunalnih, vodoprivrednih, prometnih i završno obrtničkih djelatnosti. Za komunalnu djelatnost - Komunalno poduzeće Varaždin ( današnji ,,Varkom”) i ,,Parkovi”; za vodoprivrednu djelatnost: Vodna zajednica Plitvica Bednja (današnji ,,Hidroing”), te Vodoprivredno poduzeće za regulaciju Drave i Mure (današnja Vodoprivredna radna organizacija). Tu su još završno obrtnička djelatnost: ,,Svjetlo”, Kovina, Termorad, Obnova, Soboslikarsko – zanatska radnja i drugi.

Graditeljska baština Varaždina

DOZNAJEMO Itas u stečaju još pokušava osporiti prodaju imovine

Prava odluka

Intuicija u odlučivanju - snažna percepcija stvarnosti A K U I lexis Carrel, poznati francuski kirurg i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, rekao je: „Intuicija je vrlo slična vidovitosti, javlja se kao vrlo snažna percepcija stvarnosti.“ ikola Tesla, jedan od najvećih istraživača prirodnih zakona i tvorac mnogih tehnoloških otkrića, uvijek je isticao da do glavnih spoznaja nije došao logičkim analizama nego intuicijom. Svoje prvo otkriće je prvo „vidio“ u glavi, a tek onda je počeo eksperimentirati

N

da bi ideju bolje shvatio i zatim ju praktično primijenio. ntuitivno odlučivanje jest odlučivanje na temelju intuicije odnosno osjećaja donositelja odluke. Osoba koja na ovaj način donosi odluku nije u mogućnosti objasniti zašto je tako odlučila. Kod intuitivnog odlučivanja donositelj odluke izabire između nekoliko rješenja bez primjene analitičkog i racionalnog pristupa. Ako je broj mogućnosti manji, onda je veća vjerojatnost kako će intuitivnim

odlučivanjem izabrati onu pravu. ako bi se ispitala primjena intuicije u odlučivanju, provedeni su mnogi eksperimenti. Proučavano je bolničko osoblje, medicinske sestre, vatrogasci i druge osobe koje donose odluke pod pritiskom i zaključilo se da one ne razmatraju sve raspoložive izbore. Medicinske sestre i vatrogasci gotovo odmah procijene situaciju i djeluju na temelju iskustva, intuicije i svojevrsne mentalne simulacije. Vojnici na ratištu i brokeri na burzi donose

odluke na sličan način.

SAD-u napravljen je eksperiment kad su nakon radnog dana odveli skupinu brokera u vojnu bazu, gdje su uključeni u simulacijske ratne igre na računalima.

Brokeri su se pritom odlično snašli.

Ratne igre su zahtijevale odlučnost i donošenje brzih odluka pod pritiskom i bez dovoljno podataka, što su naravno cijeli dan radili na poslu. U izvanrednim situacijama u čijoj simulaciji su se našli, uspješno su koristili svoju intuiciju.

Nina Begičević doc. dr. sc.

20 Crna kronika

13.04.2010

I TOGA IMA Josip Kuzmić već 12 godina pokušava ispraviti nepravdu nanijetu njegovu ocu

PROMET

Poginuo mladić (17) GORNJA VOĆA – Sedamnaestogodišnji B.Ž. (17) poginuo je nakon prometne nesreće koja se u nedjelju, 4. travnja, dogodila u Gornjoj Voći. Upravljajući mopedom prije stjecanja prava na upravljanje i bez korištenja zaštitne kacige, oko 18.40 sati uletio je u desni zavoj gdje je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad upravljačem mopeda. Sletio je na dvorište gdje je prednjim dijelom mopeda udario u odloženu betonsku cijev promjera 100 cm. Prevezen je u OB Varaždin, gdje je preminuo. Ovo je sedma smrtno stradala osoba na prometnicama Varaždinske županije ove godine.

Umjesto povrata, konfiscirano zemljište “spretni” preprodali Kao i u sličnom slučaju u Varaždinskim Toplicama, ključna uloga PZ Sloga Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VISOKO/BREZNICA – Nezakonita prodaja 17 hektara državnog zemljišta u Varaždinskim Toplicama sredinom 90-ih godina, koju već gotovo 15 godina raspetljavaju različita pravosudna tijela, nije jedini slučaj u koji su uključeni vodeći ljudi bivše PZ Sloga iz Novog Marofa. Upozorava na to Josip Kuzmić iz Visokog, navodeći pr imjer prodaje nacionaliziranog zemljišta u Breznici koje je za vrijeme komunističke vlasti oduzeto njegovom pokojnom ocu i do danas mu nije vraćeno, niti pak je obeštećen.

Podnijeli zahtjev

PIJANSTVO

Prijetio sjekirom GORNJI KUĆAN/NOVA VES – Dvadesetogodišnjak je u nedjelju, 4. travnja, oko 23 sata došao u kuću 45-godišnjakinje, nakon čega je razbio ulazna zaključana vrata sjekirom, a potom razbio i dio inventara te nasrtao na vlasnicu i njezinu 16-godišnju kćer, prisjetivši im ubojstvom. Svladali su ga policijski službenici koji su ga doveli u PU varaždinsku gdje je utvrđeno da je pod utjecajem alkohola od 1.76 g/kg.

Također pod utjecajem alkohola, tri dana kasnije u obiteljskoj kući u Novoj Vesi sukobio se 53-godišnjak s 48-godišnjem bratom, kojemu je nanio teške ozljede gurnuvši ga preko stuba i udarivši ga nogama.

POŽAR

Zapalio zgradu, pa se objesio TUHOVEC - Prilikom intervencije požara od strane DVD-a Tuhovec i Varaždinske Toplice u srijedu u opožarenom gospodarskom objektu pronađeno je mrtvo tijelo muške osobe. Policijskim očevidom utvrđeno je da se radi o vlasniku kuće Z.Z. (79) koji je počinio samoubojstvo. Najprije je uz pomoć tkanine natopljene zapaljivom tekućinom zapalio traktor na dvorištu, zatim sijeno u štaglju, a nakon toga je počinio samoubojstvo vješanjem.

- Zemlja je mom ocu oduzeta u više navrata i po više osnova koje danas izgledaju u najmanju ruku čudne, ali je sve napravljeno po tadašnjim revolucionarnim zakonima.

Prvi put se to dogodilo 1946. godine u sklopu agrarne reforme, a tri godine kasnije veći dio imovine mu je konfisciran kada je osuđen na šest mjeseci prisilnog rada jer nije želio ući u seljačku radnu zadrugu sa svojom imovinom - obrazlaže Kuzmić, dodajući da je 1960. to zemljište sa zgradom u Breznici tadašnja Općina Novi Marof dala na korištenje poljoprivrednoj

zadruzi.

Josip te njegov brat i sestra ponadali su se da će nepravda koja je nanijeta ocu biti ispravljena nakon demokratskih promjena te su podnijeli zahtjev sukladno Zakonu o denacionalizaciji i povratu imovine. Međutim, dok se rješavao njihov zahtjev, PZ Sloga se upisala vlasnikom samo onog očevog zemljišta u Breznici koje se, slučajno ili ne, graničilo s parcelom načelnika općine Breznica koji je taj dio kupio od PZ, a zatim prodao novomarofskom Domu zdravlja.

Zid šutnje

- Tako su građani, preko Doma zdravlja, platili imovinu koja je nezakonito otuđena iz državnog vlasništva. Naime, Ustavni je sud 1999. ukinuo odluku novomarofskog Opć inskog suda kojim je PZ stekla pravo upisa vlasništva,

j

oš 2001. i 2005.

Kuzmić podnio kaznene prijave, ali bez rezultata ali ta odluka nikada nije provedena - tvrdi Kuzmić.

Zajedno s bratom tražio je pokretanje postupka povrata

PRAVNA DRŽAVA

Ni zemlje, ali ni naknade Ured državne uprave odredio je da se oduzeta imovina, koja je naknadno i nezakonito otuđena iz državnog vlasništva, Kuzmićima nadoknadi državnim obveznicama. Međutim, na to se žalio Fond za naknadu oduzete imovine.

- Fond je tvrdio da nema zakonitog temelja za određivanje naknade za imovinu koja

je nezakonito otuđena iz državnog vlasništva, kao i da je rješenje državne uprave u suprotnosti s čl. 28 Zakona o zadrugama, koji veli da zadruge mogu koristiti oduzetu imovinu do završetka postupka povrata prijašnjim vlasnicima. Zbog toga je rješenje ukinuto, a mi do danas nismo dobili ni naknadu ni zemlju - kaže Kuzmić.

Josip Kuzmić na zemljištu svog oca koje je nezakonito prisvojila PZ Sloga Novi Marof

otuđene imovine, a 2001. i 2005. podnijeli su i kaznene prijave protiv osoba koje su sudjelovale u nezakonitim radnjama.

- Nažalost, rezultata ni danas nema, pa mi nije jasno tko je u zemlji dužan štititi državne interese i imovinu od raznih šerifa i gusara koji nekažnjeno trguju državnom imovinom upozorava Kuzmić kojem je dosta ispraznih uvjeravanja da smo pravna država.

U Jugoslaviji bi u Lepoglavu - Ponekad mi se čini da je Jugoslavija bila više pravna država nego današnja Hrvatska. Istina, komunističke su vlasti nepravednim zakonima oduzimale vlasnicima imovinu, ali su je nakon toga znale sačuvati od lopova i grabežljivaca. To se međutim ne bi moglo reći za našu svakodnevicu. Kako što vidimo

na slučaju iz Varaždinskih Toplica, danas se oni koji su sudjelovali u uzurpiranju državne imovine oslobađaju krivnje jer su te nezakonite odluke potpisivali sukladno odlukama upravnih i nadzornih odbora, dok bi u vrijeme komunističke vlasti svi završili u Lepoglavi - upozorava Josip Kuzmić.

NEMA ODUSTAJANJA Podnijeta nova tužba

Sestra nije dočekala kraj Budući da nisu dobili ni naknadu, a niti im je vraćeno zemljište oduzeto još njihovu ocu, Josip zajedno s bratom podnosi novu tužbu.

- Sestra nam je u međuvremenu umrla ne dočekavši pravdu na hrvatski način.

Sve su veći izgledi da će se u ovom postupku koji traje već 12 godina dogoditi ona narodna: niti ovce, niti novce.

Tako se nameće pitanje zašto su uopće doneseni neki zakoni: zato da se obeštete vlasnici oduzete imovine ili zato da se ozakoni nova pljačka - pita Kuzmić.

On također upozorava da zemljište oduzeto ocu stoji dok se i dalje vodi postupak oko povrata, a on mora uzimati drugo zemljište u zakup.

Kuzmić ne odustaje

NAJAVA U nedjelju veliki moto susret „Blue day“na stazi „Rauš“ u Novom Marofu

Policija i moto udruge zajedno u akciji

Ni ovakvih prizora ne bi smjelo nedostajati

NOVI MAROF U nedjelju, 18. travnja, od 12 do 18 sati na stazi „Rauš“ u Novom Marofu održat će se okupljanje motorista pod nazivom „Blue Day“. Organizator ovog susreta je Policijska uprava varaždinska, te predstavnici moto udruga „Bombelles“ iz Vinice, „Baroker“ iz Varaždina, „Sjeverozapad“ iz Petrijanca, „Zeljarski dizelaši“ iz Vidovca te „Monsters“ iz Varaždina. Nakon okupljanje i dolaska sudionika koje je predviđeno točno u podne, slijedi blagoslov motorkotača, a zatim sve do 17 sati bit će održan središnji dio moto susreta u kojem će biti program sigurne vožnje uz prisutnost instruktora MUP-a, predavanje o pružanju prve pomoći za vozače motora, te razgledavanje opreme. Uz to, pripadnici „Ko-

bri“ prezentirat će sigurnu vožnju motociklom i automobilom, a održat će se i natjecanje članova moto udruga.

Na prostoru okupljanja postavit će se informativni punktovi Hitne medicinske pomoći, auto škola, osiguravajućeg društva i PU varaždinske. „Organizacijom moto susreta želimo utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju motociklisti i mopedisti, te ujedno i na smanjenje posljedica takvih prometnih nesreća. Isto tako želimo ukazati na njihovo poželjno ponašanje u prometu, odnosno poštovanje prometnih propisa”, ističu u PU varaždinskoj, koja poziva sve zainteresirane na moto susret.

13.04.2010

Oglasi 21

22 Oglas

13.04.2010

Urbana kultura 23

13.04.2010

ART Rokerice sa stilom ALTERNATIVA Novo ime na varaždinskoj glazbenoj sceni je - Menade

/media

Smrtopis(i) J

Menade su odabrale ime prema divljim i ludim, mahnitim ženama koje se nije moglo urazumiti, a koje se spominju u Homerovim djelima

Cure su se prihvatile gitara i pokazale što znaju, a kao ženski bend iskočile su iz mase te žele potaknuti i druge cure da se prihvate instrumenata i izađu na stage Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Jedno novo ime se pojavilo na varaždinskoj glazbenoj sceni, a riječ je o jednom isključivo ženskom glazbenom sastavu, i to rock usmjerenja.

Menade, ime iza kojeg se kriju 4 mlade cure, pretežito srednjoškolke i studentice glazbeno potkovane i inspirirane starim rockom varaždinskoj publici su se predstavile na koncertu u Sračincu gdje su nastupile kao predgrupa popularnom Kawasaki 3p-u prije mjesec dana, a sada imaju dogovorene nastupe na više motorjada i nastupa.

Kao novitet na glazbenoj sceni, prvenstveno kao all girl bend, privlače pažnju publike kako glasom tako i stasom, a obrade starih i svima poznatih rock hitova ne ostavljaju nikoga ravnodušnim.

Cure na stage-u

Zbog toga smo im dali priliku da se same predstave i vele tko su, što sviraju, kako i zašto u kratkom razgovoru.

Pa da krenemo sa samim predstavljanjem, tko su menade?

Menade su varaždinski ženski rock sastav, nastao u jesen prošle godine, s ciljem promicanja stare rock glazbe, te kao poticaj drugim ženskim glazbenicama da krenu istim putem, te pokažu publici da glazba nije striktno

adan smo mi narod.

Ni nakon 100 godina od smrti Janka Polića Kamova, prvaka svjetske avangarde, nemamo pojma o tom piscu. U rodnoj su mu Rijeci priredili festival, a HTV je tome dao 2 minute. Kamov je napisao 2000 stranica drama, Denis Peričić, romana i pjesama. Umro je u 24. godini. Kao da je mr. sc od rođenja srljao u smrt.

Zato Šnajder svoju dramu o Kamovu nije naslovio „Životopis“, nego „Smrtopis“. Ali i mi ćemo pisati svoj kulturni smrtopis sve dok za Kamova ne bude znao svatko od nas! jednom drugom smrtopisu poginuo je poljski predsjednik i stotinjak uglednika. Išli su na komemoraciju žrtvama Katyna, o čemu također nismo pojma imali. Mogli su nam na televiziji objasniti. Kao što su na slovenskoj TV, 3 dana prije pada aviona, prikazali najnoviji Waydin film o tom pokolju iz 1940. nam da je prošlo Titovo doba, kad smo zbog smrti svakog nesvrstanog diktatora imali 2-3 dana žalosti, ali doista mislim da je hrvatska vlast trebala proglasiti dan žalosti zbog tragedije u Smolensku. Baš nas briga što to nisu učinile mnoge druge zemlje. Zašto ne bismo dali primjer drugima? Poljska nam je saveznik u EU i NATO-u, vežu nas slavenstvo, kultura, plemstvo, katolicizam, antifašizam i antikomunizam, veže nas Ivan Pavao II. Danom žalosti mogli smo se malo odužiti za ono Mesićevo neskidanje kape na komemoraciji u Auschwitzu. Ako pokažemo da cijenimo druge, i drugi će cijeniti nas. Ali mi ne cijenimo ni svoje. enijalan je, ipak, bio prilog na HTV-u povodom premijerkine kritike dupeta u reklami za naš turizam. Maknimo dupe, kaže Jaca. Da se, valjda, poljski i češki turisti ne preplaše. Kao da se već nisu prepali njene crvene torbe u Pragu. Pa je dobro zaključeno da onda ni ministar Milinović ne bi smio onako gol bildati. a, volim ja našu Vladu. Samo sam malo živčan jer su nam opet ograničili pušenje…

U

Z Uživo s nastupa

Maryana, Kaja, Lea i Tina ili jednostavnije - Menade

područje kojim se bavi muški dio glazbenog svijeta.

Menade su: Kaja Sabol kao glavni vokal, Tina Vrtarić na solo gitari, Maryana Lastavec na bass gitari, te Lea Jovanovski na bubnjevima.

Svirate stari rock u doba kada sve vrvi glam, post, neo rock i ostalim bendovima sličnih usmjerenja. Vi ste se odlučile za baš onaj stari rock?

Za stari rock odlučile smo se prije svega zato jer volimo tu glazbu. A pokraj svih tih glam, pop i punk bendova, mislimo da upravo stari rock donosi svježinu i novitet je na Varaždinskoj sceni.

Pošto ste ženski bend mislite da svoj uspjeh djelom možete pripisati činjenici da ste all girl band i kao takav rijetke na sceni, il je nešto

drugo posrijedi?

To što smo ženski bend ne znači da nismo i glazbeno kvalitetan bend. Sviramo istom kvalitetom kao i ostali bendovi, a to što smo sve cure je samo dodatni plus.

Glazbeni Free exspression Još jedna glazbena poslastica očekuje Varaždince, i to 17. 4. na terasi Noćnog kluba Oaza s čak 7 bendova: Veseli pimpeki, Kom3dija, Liquid sun, Omnipresent noise, Robot Unicorn atack, Svinjska gripa i Luder, a nakon njih nastupa čak 7 Dj-a koji će se brinuti za dobru zabavu do jutarnjih sati. Uz cijenu ulaznice od 30kn i početak u 15h Udruga mladih Bronx priprema pravu glazbenu poslasticu. (dk)

G

lazbena scena odavno je prestala biti rezervirana za muškarce - ističu cure Želja nam je uspjeti prvenstveno onime što izlazi iz pojačala, a ne onime što stoji ispred njih.

Kakva je općenito situacija s ženskim bandovima na domacoj rock i sličnoj sceni?

Na domaćoj rock sceni ženski bendovi gotovo ne posto-

je. Upravo to je bio jedan od razloga našeg okupljanja.

Možda je to i razlog što smo u tako kratkom roku postale toliko zanimljive publici.

Poruka varaždinskoj publici za kraj?

Poruka za kraj odnosi se prvenstveno na ženske glazbenice. Želimo im poručiti da se ne boje pokazati ono što znaju jer je glazbena scena odavno prestala biti mjesto rezer v irano isključ ivo za muškarce.

Curama možemo samo poželjeti puno dobrih svirki u budućnosti, a svima koji ih žele čuti za više informacija stoji njihova myspace stranica w w w.myspace.com/ menadeofficial gdje se mogu poslušati snimke sa dosadašnjih nastupa, kao i provjeriti datumi za buduće svirke.

Abduction humanitarno Na poznatoj podrumskoj sceni Gimnetu (podrum prve gimnazije) u petak 16. travnja s početkom u 21 h kreće večer heavy metala sa Iron Maiden prizvukom.

Koncert su inicirali članovi varaždinskog metal sastava Abduction koji svira obrade popularnih Iron Maidena a planiraju zasvirati i autorske stvari.

Koncert organiziran od strane dečki iz Abductiona i vijeća učenika gimnazije bit će u humanitarne svrhe a sva sredstva prikupljena od prodaje

ulaznica (koje će biti po cjeni od 10kn) idu za pomoć jednoj socijalno ugroženoj obitelji.

Vijeće učenika želi pokrenuti podrumsku scenu Gimneta a humanitarni cilj je i više nego odlična motivacija za sve ljubitelje legendarnih Iron Maidena, a i svih ostalih za dolazak na kocnert. Koncert nije iniciran kao promotivni koncert benda nego isključivo kao akcija prikupljanja humanitarne pomoći, stoga je svaka kuna od prodane ulaznice i više nego dobrodošla. (dk)

G

M

MUSIC PARTY

AVI Fusion

U Clubu Macuba, kod Gradskih bazena Varaždin priprema se atraktivan program AVI Fusiona i Skytrace Recordsa u subotu 17. travnja od 22 sata. Posjetitelje očekuju mnogobrojna iznenađenja, među kojima su video animacije, laser show, te aktrakivne hostese. Riječ je o multimedijalnoj fuziji u projektu Club Invasion nastao kao međunarodna suradnja između izdavačke kuće Skytrace Record Luxemburg i projekta AVI fusion. (di)

24 Kulturni obzor

LIKOVNOST Već treća izložba slika donedavno nepoznatog autora siniša sović

U D-duru

13.04.2010

Koncert Varaždinskog kvarteta K

oncertni ured Varaždin organizirao je u subotu, 10. travnja, u Velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu koncert Varaždinskog kvarteta.

Bio je to treći koncert ove sezone na kojem su glazbenici Varaždinskog kvarteta ugodno iznenadili okupljenu Darko RUŠEC publiku. rvo djelo na prograprofesor gitare u mu bio je „II. Gudački Glazbenoj školi Varaždin kvartet“ mladog varaždinskog skladatelja Ivana Josipa Skendera (1981.). Djelo je u izvedbi naših vrsnih glazbenika zadobilo naklonost publike i nadam se da ćemo ga odsada češće slušati. rugo djelo koje su glazbenici izveli bio je „Kvintet za fagot, 2. violine, violu i violončelo“ Edouarda Du Puya, rođenog u Švicarskoj (1770.-1822.),a u kasnijim godinama je djelovao u Švedskoj kao dirigent i pjevač u Švedskoj kraljevskoj operi. ionicu fagota odsvirao je gost Varaždinskog kvarteta Petar Križanić koji je stalno zaposlen kao solo-fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a, a često nastupa i s drugim orkestrima. Petar Križanić koji je virtuoz na fagotu ostvario je izvrstan dojam svojom interpretacijom i skladnim muziciranjem s članovima kvarteta što je publika nagradila dugim aplauzom. osljednje djelo programa bilo je „Gudački kvartet u g-molu“ Claudea Debussyja (1862.-1918.), najistaknutijeg predstavnika (uz Mauricea Ravela) francuskih impresionista. Glazba je zaista impresivna, pobuđuje meditativna poniranja u svijet imaginacije i dubokih osjećaja. Glazbenici su oduševili pomno izabranim programom i izvrsnom interpretacijom te ponovno potvrdili visoku kvalitetu svoga glazbenog i umjetničkog djelovanja.

P

D D

Slikar Kazimir Kišasondi

Zreli ekspresionizam Nakon Varaždina i Ludbrega Kišasondi se od petka predstavlja i u Gostionici “Varaždinbreg“

Piše: DENIS PERIČIĆ

Kazimira Kišasondija znaju mnogi. Znaju ga kao magistra veterine, kao zaposlenika Gradskog poglavarstva i/ili kao člana Lions kluba i Viteškog reda Željezne krune. Ipak, sve do ove godine, malo ga je tko znao kao slikara. Slikarstvom se, naime, Kišasondi ozbiljnije bavi (tek) četiri godine, a što je, opet, bilo sasvim dovoljno da nam se u posljednja tri mjeseca predstavi s čak tri izložbe: u Galeriji LUV-a, u Galeriji „ZBart“ u Ludbregu i, napokon,

Detoni: „Poznavalac likovnog materijala i fakture, posebno odnosa boje i materijala (platno, drvo, staklo), jako smiono i bez zapora zadire u tretiranje likovnog problema“. Upravo tako: jako smiono – zrelim, iskrenim, ali i osviještenim ekspresionizmom.

Kišasondijev dosad predočen opus može se kategorizirati u četiri do pet motivskih i dvije stilističke kategorije. U motivskom smislu tu su gradovi, anđeli, cvijeće, stabla i (uvjetno

ne erudicijom) neke od velikih prvaka naše rane moderne, poput zaboravljenoga Karla Sirovyja.

U drugom ciklusu autor nam istim pristupom dočarava i

P

K

išasondi kao da prkosi svim pravilima. Zna što želi izreći i zna kako to izreći obrise anđela, koji pak ne duguju odviše klasičnoj svjetskoj (a i bogatoj varaždinskoj) tradiciji prikazivanja ovog arhetipskog motiva. Kišasondijevi anđeli jednostavno su – njegovi: visoki, bezlični, dostojanstveni i astralni. Elementima glagoljskih tekstualnih intervencija

DAN OPĆINE TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Film, predstava, koncerti U povodu Dana općine Trnovec Bartolovečki mjesno Kulturno-umjetničko društvo “Mak” poziva u subotu, 17. travnja, na dramsko - filmsku večer.

S početkom u 19 sati KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca nastupa s predstavom “Takva ljubav, takva plača”, a u 20 sati KUD Kuntrada iz Zatona predstavlja premijeru filma “Moja Kuntrada”.

Sutradan, u nedjelju,

18. travnja gostoljubivi mještani pozivaju sve malo i veliko na Drugi dječji folklorni festival “Trnovec 2010” na kojem će se svojim ponajboljim predstaviti odgovarajući ansambli KUD-ova Šokica (Bapska), Moslavina (Kutina), Zdenac (Garešnica), Klaruš (Maruševec), Elizabeta (Jalžabet), Veseli Međimurc i (Čakovec), Cest ica iz istoimenog mjesta i - domaćini Mak.

u Gostionici „Varaždinbreg“, a koju je u petak, 9. travnja, otvorio varaždinski slikar Živko Toplak.

Smion autor

Treba odmah reći: Kišasondi je zreo i intrigantan autor; autor koji je raznorodan (što je dobro), autor koji još uvijek preispituje svoj izraz (što je također dobro), ali, prije svega, autor koji zna slikati, i koji može puno toga izreći, a da to što želi izreći nije nimalo banalno.

Baš kao što je zapisao i Josip

rečeno) ljubavnici, pri čemu se stabla i gradovi isprepleću, kao što se, u stilističkom smislu, isprepleću autorovi pristupi vijugave, oniričke poetske figuracije i one koja se temelji na određenom zrnatom poentilizmu.

Iskusno će oko pozdraviti oba pristupa. Subjektivno oko ovom će prilikom dati prednost suverenoj, spontano izvijenoj liniji koja očitom lakoćom predočuje male primorske gradiće, crkvice, uličice i stabla, prizivajući pritom (zasigurno osjećajem,

približeni su liturgijskim izvorištima, ali ostaju otvoreni za svačiji estetski, pa i ezoterijski doživljaj.

Stil i smisao

Imajući posve u vidu svu moguću skepsu koju nam je iskustvo donijelo pri neočekivanim stvaralačkim pojavama, osobito kad je riječ o osobama afirmiranima u drugim područjima, i to u njihovoj zreloj dobi, Kazimir Kišasondi kao da prkosi svim pravilima. Jer, odjednom nam se, bez ikakvih dječjih bolesti i/ili anakronizama, objavio kao - autor od stila i smisla.

Postoje, dakle, svi preduvjeti za kreativni razvoj tog opusa.

Stoga taj razvoj valja pratiti kao da se radi o najmlađemu, tek zamijećenom talentu. Barem u umjetnosti, godine, ipak, nisu važne…

Kulturni obzor 25

13.04.2010

siniša sović

SVEČANI KONCERT Tamburaški orkestar KUD-a Varteks opet slavi

Tambure u pravim rukama VARAŽDIN - Tri desetljeća već redoviti su sudionici festivala Hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, državnog natjecanja na kojem se ogleda više od 40 orkestara iz cijele Hrvatske.

S osvojenih 98, 5 bodova za prošlogodišnji su nastup primili opet, treći put zaredom,

najznačajnije pr iznanje Zlatnu plaketu Tambura Paje Kolarića što im je službeno uručio Julije Njikoš, predsjednik osječkog festivala na svečarskom koncertu održanom u nedjelju, 11. travnja, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin.

To su oni - Tamburaški orke-

star KUD-a Varteks Varaždin.

Njihov je dirigent 27-godišnji profesor informatike Tibor Buen, koji za sebe ponosno ističe da je i sam potekao iz ovoga društva koje krasi iznimno vrijedno zajedništvo.

Majstori svirači

U sastavu su ovog trofejnog Tamburaškog orkestra uglavnom varaždinski studenti i učenici.

Tko su oni?

Maestralno, dakle, bisernicu 1 sviraju Matija Boršćak

G

osti su bili Klapa iz Motovuna i tamburaši iz Male Subotice Plaketa “Tambura Paje Kolarića” opet u rukama Varaždinaca

(koncer t majstor) i Leon

Vuković, bisernicu 2 Bojan Marković, Marko Turčin i Silvije Krsnik, a bisernicu 3 Mislav Nemec, Maja Horvatić i Alen Horvatić Vidić.

A u čijim pak rukama najbolje odzvanjaju brač 1 - Nikole Bosilja, Miroslava Njegovca, Janka Zelića - Friščića i Renata Bogovića te brač

2 - Marija Popovića i Nikole Radošića i brač 3 - Dominika Lenčića, Mislava Juriše i Saše Kelemena.

Za čelom su nenadomjestivi pri tom Marin Juriša, Tomislav Mišćin i Goran Strelec.

Bugariju ne možete odvojiti od Petra Jezidžića i Marka Hrupeka kao ni berde od Juri-

ce Žibeka i Marina Šestaka.

U sklopu bogatog i znalački sastavljenog programa gostovali su Klapa Motovun i Tamburaški orkestar KUU Zvon iz Male Subotice te sopranistica Valentina Geci i baritoni Stjepan Levanić i Matija Boršćak. (iz)

GRADSKA KNJIŽNICA Predstavljena “Pisma Iva Vojnovića” u tri toma u nakladi NISK (Zagreb) i Matice hrvatske (Dubrovnik)

Pisma - zapravo su proširena didaskalija Vojnovićeva djela Što je akademik Tonko Maroević, recenzent spomenutih pisama, izrekao o conte Ivu: - Pisac koji je pisao predobrim (zahtjevnim) stilom. Čovjek koji je svjestan svoje veličine i svojih mogućnosti; dokaz našeg moderniteta, urbaniteta. Imao je razloga i za europski odjek svoga dramskog djela, što je dobrim dijelom i realizirao. Ova

siniša sović

- To je i poticaj i primjer nama u Varaždinu da na sličan način objelodanimo korespondenciju književnika Gustava Krkleca - najavio je Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice “Metel Ožegović” u petak, 9. travnja na predstavljanju trotomnog djela “Pisma Iva Vojnovića” i otvorenju izložbe “Jedan po jedan dohodu vlastela”.

Slijeva: Ljiljana Bogojević, Tihomil Maštrović i Tonko Maroević

“Pisma” stoga su izvrstan instrument za istraživanje jednog opusa, kao i za upoznavanje epohe. Susret s njegovim djelom mene je i životno obogatio - zaključio je Maroević.

Europski pisac

O impresivnom opusu Iva Vojnovića (Dubrovnik, 1857. Beograd, 1929.), značajnog hrvatskog dramskog pisca iz razdoblja moderne, govorio je i prof. dr. Tihomil Maštrović, priređivač “Pisama”: -To je naš pisac izvođeniji u svijetu nego u domovini. Autor je najznačajnije hrvatske povijesne drame “Dubrovačka trilogija”.

Premda nije mnogo boravio u svom Dubrovniku, ono najvrednije u Vojnovićevu djelu inspirirano je svime dubrovačkim.

- Deset godina pripremao sam ovu, zacijelo najobimniju sa-

čuvanu korespondenciju u hrvatskoj književnosti koju odlikuje kako dokumentarna tako i književna vrijednost - dodao je Maštrović. - Vojnović je kazalištarac u pravom smislu riječi.

On piše zato da bi bio čitan.

Naslovnika je pisama 160 - sve od majke, oca i brata do glumaca, intendanata kazališta, pisaca, povjesničara književno-

S

va pisma napisana samo - ljubičastom tintom sti... Objavljeno je ukupno 2356 pisama u izvornu obliku.

Istaknuto je i da zbog njihove nepr ijeporne zanimljivosti korektorice koje su radile u pripremi za tisak - “nisu mogle odmaknuti oči od tih pisama”.

Najavljeno je tiskanje i Vojno-

vićeva “Bolničkog dnevnika” iz Velikoga rata.

Izvatke iz pisama čitala je dramska umjetnica Ljiljana Bogojević.

Izložba o djelu i životu Iva Vojnovića moći će se u varaž-

dinskoj knjižnici razgledati do 23. travnja.

Organizatori predstavljanja bili su još Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i varaždinski ogranak Matice hrvatske.

Ivica ZAMODA

CENTAR ZA KULTURU Osmi bijenale međimurskih arhitekata

Neki novi putovi novih građevina Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

Č AKOVEC - U četvr tak, 8. travnja otvorena je u Izložbenom salonu Centra za kulturu Osma bijenalna izložba Udruženja arhitekata Međimurja (UAM) nazvana “Projekti i ostvarenja 2008.

- 2009.”

UAM je osnovano 1994. i danas broji 48 članova koji djeluju na području prostornog planiranja, arhitektonskog planiranja, dizajna te

obrazovanja i u upravi.

- Na ovoj revijalnoj izložbi projekte iz područja arhitekture i urbanizma, realizirane projekte i natječajne radove predstavlja 19 arhitektica i arhitekata - kaže u uvodniku kataloga Sanda Grgurić Sovar te objašnjava: - Svaki od izloženih radova prikazuje individualni pristup autora problematici zadatka, od osnovnih prostornih postavki, funkcionalnog i konstrukcijskog koncepta,

tomislav makaj

Devetnaestero suvremenih arhitekata i arhitektica predstavlja se kreacijama svojih novih graditeljskih dostignuća

Posjetitelji s pozornošću razgledaju izložbu

izbora materijala do oblikovnih karakteristika.

Promišljanja

Tako na izložbi imamo prigodu vidjeti raznolike radove (već izvedene ili tek planirane) - sve od poslovnih zgrada u Zaboku, obiteljskih kuća u Čakovcu i Romskog obiteljskog centra u Kuršancu, pa preko Gimnastičkog centra u Nedelišću i Gradske sportske dvorane u Ludbregu do stambenih

zgrada u Varaždinu i Čakovcu te različitih kuća za odmor u nekoliko mjesta i Tvornice zaštitne obuće u Maloj Subotici.

To je naznaka tek dijela bogatog djelovanja suvremenih međimurskih arhitekata.

Potpuniji uvid u kreativnu primjenu novih materija i novih tehničkih dostignuća može dobiti svatko tko posjeti ovu izložbu koja je otvorena za razgled do 3. svibnja.

26 Duplerica

13.04.2010

1. VAFI Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih

VAFI oduševio

Animirani filmovi, bogat popratni program, djeca i odrasli, Varaždinci i gosti oživjeli su na tri dana kino Gaj Piše: IVICA ZAMODA Snimili: IVAN KREČ MARTIN ŠTOKIĆ MANUEL LAZAR JELENA KLJAKOVIĆ-GAŠPIĆ

Borivoj Dovniković Bordo pustio je balone u zrak!

Mali animatori, njihovi voditelji, animatori profesionalci, ali i ostali ljubitelji animiranog filma protekli vikend mogli su uživati u prvom po redu internacionalnom festivalu animiranog filma djece i mladih Varaždin - VAFI. Od ukupno 227 prijavljenih filmova iz 26 zemalja, Varaždinci i gosti mogli su vidjeti njih 80 koji su ušli u službenu konkurenciju festivala te su se oni natjecali za nagrade u tri kategorije: MINI - za djecu do 10 godina, MIDI - za djecu od 11 do 14 godina i MAXI - za mlade od 15 do 18 godina.

Prva nagrada je statua VAFI i diploma, a druge nagrade su diplome.

Internacionalni žiri u sastavu: Dušan Kastelic iz Slovenije, Vanja Hraste iz Hrvatske i Verica Kordić iz Češke neumorno su gledali filmove te na kraju donijeli, kako su napomenuli, nimalo laku odluku.

- Svi su filmovi bili stvarno jako dobri. Neki čak toliko dobri da nismo znali jasno razlučiti gdje završava stvaralaštvo djece, a gdje počinje prevelik utjecaj mentora. Neki filmovi iz kategorije djece do

deset godina bili su na razini koje se ni profesionalni animatori ne bi postidjeli - rekao je predsjednik žirija Dušan Kastelic.

Stoga je žiri odlučio dodijeliti čak 5 ravnopravnih drugih nagrada te usmeno pohvaliti još neke autore.

Osim šest službenih projekcija dječjih filmova i filmova mladih koje su se, sve redom održavale u kinu Gaj, VAFI je pripremio i izložbu ovogodišnjeg Autora partnera Borivoja Dovnikovića Borde, animatora koji je u svojoj 60-godišnjoj karijeri dobio više od četrdeset nagrada na internacionalnim festivalima te 13 nagrada za životno djelo.

U sklopu službenog otvorenja u kinu

Mali bubnjari iz Društva naša djeca predvodili su povorku na svečanom otvorenju od kina GAJ do palače Herzer

Gaj, posjetitelji su mogli vidjeti i retrospektivu animiranih filmova Borivoja Dovnikovića Borde, ali i prvi hrvatski animirani film - “Veliki miting” iz 1950. godine.

VAFI je održan pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, a zlatni sponzor festivala bio je Luminus studio - čiji predstavnici su bili posebni gosti Varaždina, a njihov film “Čarobna škrinjica” prikazan je i na otvorenju.

Treba spomenuti i Hypo Alpe-Adria-Bank, Varaždinsku županiju i Dukat kao srebrne sponzore te Igeu in2 grupu, Crtorad i Branku kao brončane. Uz njih, VAFI je imao i brojne ostale sponzore, medijske po-

krovitelje i partnere.

Na VAFI su pristigla djeca iz Ukrajine, Hong Konga, Rusije, Zaprešića, Šibenika, Zagreba i Čakovca. Svi oni bili su smješteni kod varaždinskih obitelji te je to bila idealna prilika da se djeca druže i možda steknu prijatelje. A da je djeci bilo lijepo govori i činjenica da su bili

P

artner sljedećeg VAFI-ja bit će Los Angeles Children’s Film Festival tužni kad su odlazili, a mladi iz Hong Konga već su dogovorili uzvratni susret sa svojim domaćinom. Oni su ujedno pobjednici MAX kategorije te su sve zapanjili 3D animacijom kojom se bave.

Posebno treba istaknuti dolazak malog Rome iz Rusije koji boluje od miopatije te je sa svojim tatom doputovao samo na VAFI. On je dio Dječjeg studija z aanimirani film “Da” koji djeluje u Sankt Pe-

Gunilla Gransbo na prezentaciji rada

Kultura stanovanja

Kultura stanovanja 27

13.04.2010

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

DEKORIRANJE

Proljetni motivi

Najizraženiji proljetni motivi su biljni, zbog prirode koja doživljava snažnu transformaciju i ponovno rađanje. Primjenom biljnih i cvjetnih motiva na sjedećim garniturama i stolcima, dekorativnim zastorima ili zavjesama, ukrasnim jastučićima ili podnim prostirkama, bit ćete u skladu s proljetnim ugođajem koji je svuda oko vas. Uza sve veće ili manje preinake koje ste odlučili napraviti, ne zaboravite unijeti što veću količinu prirodne svjetlosti u prostor. Upravo je ta osvijetljenost, prisutna kroz učestaliji broj sunčanih dana, ono što nas pokre-

Paleta proljetnih boja poželjna je kao motiv i u elementima namještaja te dekorativnih tkanina

UGOĐAJ U DOMU Iskoristite pozitivnu energiju koja se stvara svuda oko nas

Priprema za proljetno uređenje vašeg stana Bez obzira na to koliko ćete se teško rastati od nekih dragih stvari, lakoća rasterećenog prostora bit će osvježenje Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ, dipl. ing. arh

Sunčani dani nagovijestili su dolazak proljeća i ugođaj koji svi s nestrpljenjem očekuju nakon hladne zime. Buđenje prirode, s kojom smo nužno povezani, ostavlja duboke tragove u ljudskoj psihi, i to na najbolji mogući način – stvaranjem nove energije, osviještenosti te željom za aktivnošću, druženjem i boravkom u prirodi.

Inspirativni oblici

Proljeće je zasigurno najpogodniji period u godini za preuređenje stana i to upravo zbog pozitivne energije koja se stvara svuda oko nas što sve nas čini raspoloženim i kreativnim.

Dobra volja i mnoštvo ideja koje ćete zacijelo s lakoćom provesti u djelo, odraz su proljetne euforije koju svakako treba iskoristiti. Osim toga, priroda i svi procesi koji se oko nas počinju događati, inspirativni su svojim

n

ježne boje karakteriziraju rano proljeće oblicima, bojama i strukturama te ih je poželjno unijeti u okruženje doma kako bi proljetni ugođaj bio potpun!

Proljeće je idealno doba za “čistku“ i oslobađanje od svih

suvišnih stvari i komada namještaja koji zagušuju prostor.

Prozračnost, kao tipična karakteristika proljeća, podiže kvalitetu stanovanja te je potrebno težiti uspostavljanju upravo ovakvog olakšanog i fluidnog prostora. Bez obzira na to koliko ćete se možda teško rastati od nekih dragih, ali nepotrebnih predmeta, lakoća i ugođaj rasterećenog prostora bit će vam zasigurno još draži! Nakon ovoga pokušajte uspostaviti kvalitetniji prostorni odnos promjenom dispozicije elemenata u prostoru. Postavljanjem garniture za sjedenje na suprotnu stranu, promjenom položaja stola ili blagovaonice...

će i budi novu energiju u nama. Prozračne zavjese ili potpuno otvoreni prozori s dekorativnim zastorima na rubovima, unijet će proljetno sunce i vedrinu. Otvorite prozore, duboko dišite i dopustite proljeću da ispuni vaš dom ljepotom i snagom koje samo ono posjeduje...

28 Kultura stanovanja

13.04.2010

SAVJETI Unutarnji prostor uskladite s onim što čini vanjski

Uređivanje balkona Ugodna terasa ili balkon čine eksterijerni dio dnevne zone i na taj način obogaćuju njen sadržaj. Kontakt s vanjskim prostorom nužan je dio stanovanja, ali i potreba usađena duboko u

uživati u prirodi koja ih okružuje, u zadivljujućim pogledima, svježem zraku i mogućnosti vlastitog kreiranja ambijenta terase ili balkona.

p

Za pothvat pretvaranja vanjskog sadržaja u oazu za uživanje nije bitna veličina prostora već dobra volja i maštovitost koju u nedostatku vlastite može zamijeniti stručna.

Ekstenziju unutarnjeg prostora prema vanjskom, u obliku terase ili balkona, treba iskoristiti na najbolji mogući način jer upravo ovaj vanjski prostor može postati dodatni sadržaj

ošto ste ozelenjeli balkon ili terasu, odaberite prikladnu garnituru za sjedenje sve nas. Pojedinci, privilegirani osobito povoljnim položajem vlastite kuće ili stambene zgrade u kojoj žive, doista mogu

Oprez s biljem

vašeg stambenog prostora: osim za uživanje, može poslužiti za hobi i kao radni prostor, mjesto za druženje s prijateljima, dječju igru na otvorenom ili omiljeno mjesto za pisanje školskih zadaća i učenje.

Za kvalitetno uređenje vanjskih prostora potrebne su vam lončanice s biljkama iz podneblja u kome živite (zbog klimatskih uvjeta). Poželjno je da su lončanice dekorativne te usklađene s odabranim stilom uređenja. Dimenzije biljaka trebaju biti prilagođene veličini raspoloživog prostora kako ga svojom veličinom ili količinom ne bi zagušile.

Ako ste alergični na pelud, birajte lisnate biljke bez cvjetova kako biste izbjegli veće količine peludi u neposrednoj blizini.

Pošto ste ozelenili i osvježili balkon ili terasu, odaberite prikladnu garnituru za sjedenje.

Veličina stola te tip i ukupan broj stolaca i u ovom će slučaju ovisiti o veličini raspoloživog prostora. Imajte na umu da ćete u manjem prostoru potreban broj sjedećih mjesta lakše zadovoljiti odabirom stolaca manjeg formata i stolom s mogućnošću razvlačenja. Masivne garniture nisu preporučljive za manje prostore kao što su balkoni.

Kultura stanovanja 29

13.04.2010

Novi stanovi u višeobiteljskoj kući Piše: EMILIJA VLAHEK dipl.ing.arh.

Za razliku od većine varaždinskih novoizgrađenih stambenih naselja u kojima dominiraju visoke zgrade s velikim brojem stanova, na križanju Bosanske ulice i Ulice Slave Raškaj izgrađene su dvije manje stambene zgrade.

Takve stambene zgrade, s najviše četiri stana nazivaju se višeobiteljskim kućama.

Gradnja takvih građevina obično je planirana u zonama niske stambene izgradnje ili u već izgrađenim dijelovim grada pretežno obiteljske izgradnje. Njihova visina treba biti u skladu s okolnom izgradnjom i najčešće je definirana kao i visina obiteljskih kuća – podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Višeobiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće, dvojne ili građevine u nizu.

U ovom slučaju, s obzirom na lokaciju, na križanju dviju ulica izgrađena je dvojna višeobiteljska građevina. Svaka višeobiteljska kuća ima svoj zasebni kolni i pješački prilaz. U svakoj kući su četiri stana, dva na katu i dva u potkrovlju. Na katu se nalazi jedan dvosobni stan od 64 m2 i jedan trosobni stan od 75 m2. Stanovi u potkrovlju su

dvoetažni. Tako se u potkrovlju nalaze jedan četverosobni stan od 97 m2 i jedan peterosobni stan od 108 m2. Svaki stan ima u prizemlju spremište i jednu ili dvije garaže. Što se tiče koncepcije stanova, naglasak je na prostranom dnevnom boravku i blagovaonici te obilju sunčeve svjetlosti u cijelom stanu. Svi stanovi imaju prostrane lođe s pristupom iz dnevnog boravka. Veza između ova dva prostora ostvarena je velikim kliznim staklenim stijenama.

Osobito je zanimljivo rješenje dnevnog boravka u dvovisinskom potkrovlju gdje je u dnevnom boravku smješteno lagano čelično stubište s drvenim gazištima, koje vodi na galeriju.

Za razliku od već spomenutih stambenih naselja s visokim zgradama armiranobetonske konstrukcije, ovdje je manje mjerilo zgrade omogućilo primjenu konstruktivnog sustava karakterističnog za obiteljske kuće. Nosiv i zidovi su od opeke, a međukatne konstrukcije izvedene su kao sustav fert. Pregradni zidovi su također od opeke.

Posebna pažnja posvećena je zvučnoj i toplinskoj zaštiti.

Svi podovi izvedeni su kao plivajući, kako bi se spriječio prijenos udarnog zvuka preko konstrukcije između stanova.

Krovna konstrukcija izvedena

je kao masivni ventilirani krov kako bi stanovi u potkrovlju imali dobre mikroklimatske uvjete, identične stanovima na katu. Upotrebom takve krovne konstrukcije sprečava se pregrijavanje stanova ljeti, što je inače karakteristično za stanove u potkrovlju.

Okoliš je opremljen zajedničkim sadržajima koje će kor istiti svi stanar i. Osim hortikulturnog uređenja, mislilo se na potrebe obiteljskog života na otvorenom te je u ograđenom dvorištu uređeno malo dječje igralište i prostor zajedničkog roštilja. Ogradna vrata kolnog ulaza, kao i vrata garaža su s električnim pogo-

nom i daljinski upravljana.

Sve ovo zajedno, naravno uz odličnu lokaciju (miran stambeni kvart, blizina centra grada, dječjeg vrtića i trgovačkog centra), visokokvalitetne završne obrade (parket, keramiku, unutarnju drvenu i vanjsku pvc stolariju) te visokokvalitetne instalacije (klimatizacija, ugradbeni vodokotlići, u potpunosti opremljene kupaonice) su prednosti stanovanja u višeobiteljskoj kući koje život u stanu približavaju visokim standardima života u obiteljskoj kući.

Stanovi se mogu razgledati najavom na telefon 042 351 777 ili 098 379 660.

30 Kultura stanovanja

13.04.2010

Duplerica 31

13.04.2010

Pobjednici 1. VAFI-ja MAXI - ”Igra zemlje”, Hong Kong tersburgu, a izrađuje filmove s bolesnom djecom Onkološkog odjela tamošnje bolnice.

Roma je primio nagradu u kategoriju MINI. MIDI nagrada otišla je u susjedstvo - u Zaprešić

Stelli Hartman iz FKVK “Zaprešić”.

Kao dio popratnog programa djeca, mladi i odrasli, gosti festivala i domaćini, mogli su uživati u predavanju triju djevojaka iz Kinokluba Karlo-

vac te predstavljanju 4 River Film Festival, Microsoftovoj igraonici, razgledavanju grada, retrospektivi Kinokluba RADOST, predavanju i prezentaciji Gunille Gransbo i Erlinga Ericssona, animatora iz Švedske, te posebnim projekcijama dječjih filmova s Animafesta koje je pripremila Margit Buba Antauer, petnaestogodišnja direktorica Animafe sta.

Brojni su oni koji zaslužuju “Hvala”, ali prije svega to su varaždinske obitelji, volonter i i VAFI tim, rekli su nam organizatori VAFI-ja, voditelji VANIME - Hrvoje Selec i Sandra Malenica, te istovremeno već najavili i sljedeći VAFI od 29. travnja - 1. svibnja 2011. godine kada će partner biti Los Angeles Children’s Film Festival.

Dušan Kastelic, predsjednik žirija s pobjednicima iz Hong Konga

“Igra zemlje”, pobjednik kategorije MAXI

MIDI - ”Foto-safari”, Zaprešić

Stella Hartman iz FKVK Zaprešič s Vanjom Hraste

“Foto safari”, pobjednik kategorije MIDI

MINI - ”Moj najdraži heroj”, Rusija

na animiranom filmu s djecom s posebnim potrebama

Gost iz Rusije preuzima 1. nagradu u kategoriji MINI

“Moj najdraži heroj”, pobjednik kategorije MINI

Svi su željno iščelivali da doznaju tko su pobjednici

Dobitnici prvih nagrada na okupu

32 Putopisi

13.04.2010

Jedna od skulptura u Budimpešti kod koje se turisti obavezno fotografiraju

Ovaj Lančani most jedan je od najstarijih koji povezuju dvije obale Dunava - Budim i Peštu

PUTOPIS Posjetili smo Budimpeštu, glavni grad Mađarske koji nudi obilje zanimljivih sadržaja

Veliki grad koji voli Dunav Gastronomska ponuda u Budimpešti je doista raznovrsna i kvalitetna bez razlike da li ručali ili večerali u najboljim restoranima ili na nekom od gradskih trgova Piše i snimio: Željko PAVLEK

Do Budimpešte, glavnog grada Mađarske, danas vam treba iz Varaždina tri sata umjerene vožnje osobnim vozilom novoizgrađenom autocestom.

Za vožnju ovom prometnicom morate obavezno kupiti vinjetu, najbolje na jednoj od benzinskih crpki. Vinjeta koja vrijedi za četiri dana, što je najjeftinija varijanta ako putujete u Budimpeštu za vikend, košta 1170 forinti ili preračunano 40 kuna.

Smještaj u hotelima najbolje je rezervirati prije dolaska jer u Budimpešti se uvijek nešto događa, pa gostiju koji traže sobe za noćenje ne nedostaje.

Ako ste već ranije bili u Budimpešti zamijetit ćete koliko se ovaj grad na Dunavu iz godine u godinu brzo obnavlja. Ulazak Mađarske u Europsku uniju doveo je do zamaha stranih investicija ali i pridonio bržoj obnovi kulturno – povijesnih i drugih gradskih znamenitosti te gradnji prometnica, hotela, trgovačkih centara … Za našeg boravka u Budimpešti, primjerice, još je trajala obnova

poznatog Margaretinog mosta, drugog po veličini u gradu, koji povezuje Budim s Peštom. A mostovi, počevši od onog poznatog Lančanog, prepoznatljiv su znak Budimpešte.

Rijeka Dunav pak poput je žile kucavice ovoga prelijepoga grada. Zapravo Budimpešta bez Dunava ne bi bila to što jest. Ponavljaju mi to često i moji prijatelji iz Mađarske.

Vožnja brodom po Dunavu poseban je doživljaj za brojne strane turiste a u Budimpešti često pristaju i riječni kruzeri iz Njemačke, Austrije i drugih država. Tamošnji pak turistički djelatnici nude različite varijante plovidbe rijekom, koje traju cijeli sat ili dulje.

Večeru u brodskom ambijentu, uz tradicionalnu mađarsku glazbu, platit ćete do 50 eura.

Mnoge koji prvi put dolaze u Budimpeštu, tijekom plovidbe brodom posebno impresioniraju prizori raskošno osvijetljenoga grada, podjednako na lijevoj i desnoj obali rijeke.

No, za razgledavanje Budimpešte ipak nemojte štedjeti vrijeme. U ovom se gradu doista ima što vidjeti. Do 25. travnja u

Gastronomska ponuda na jednom od trgova u Budimpešti

Razgledavanje Budimpešte moguće je i u ovakvim autobusima

Ulični svirači bez kojih grad na Dunavu ne bi bio to što jest

Muzeju umjetnosti, primjerice, možete razgledati izložbu slika francuskih majstora Degasa, Moneta, Renoira, Matissea, Picassa i drugih. Ta su djela inače u stalnom postavu moskovskog muzeja ali su zbog njegove obnove privremeno izložena u Budimpešti. Od brojnih muzeja izdvajam i jedan neuobičajen Muzej terora - u kojem su na upečatljiv način prezentirana stradanja mađarskog naroda za komunističke i nacističke strahovlade u prošlosti te države.

Osim povijesnih i kulturnih znamenitosti, mnoge će turiste oduševiti i raznovrsna gastronomska ponuda Budimpešte, bez razlike da li ručali ili večerali u najboljim restoranima ili pak

Riječni “kruzer” koji u Budimpeštu redovito dovozi turiste

pod vedrim nebom na nekom od gradskih trgova. A na tim trgovima se u gastro ponudi mogu zamijetiti i čvarci, papričice, kobasice svih vrsta.

Na trgovima se uvijek nešto događa čak i za prohladna vremena. Ulični svirači, pantomimičari, čak i klošari, daju prepoznatljiv ugođaj ulicama grada a postavljene skulpture mogućnost turistima za obavezno fotografiranje. Riječju, u Budimpeštu vrijedi doći jer ovaj grad na Dunavu ima što ponuditi i onima s najprobirljivijim zahtjevima.

U Fine Arts muzeju još se mogu razgledati djela Picassa, Moneta...

Prepoznatljiv ambijent za ugodno druženje na trgu

Sport 33

13.04.2010

NOGOMET Ispadanje NK Varteks iz Kupa rasplamsalo govorkanja o namještanju utakmica

Navijači srušili ogradu Neuvjerljiva igra i poraz u Kupu izazvao je najvatrenije navijače “krojača”

Vraćena baklja u gledalište bila je detonator koji je pokrenuo lavinu navijača na zaštitnu ogradu ali sve je ipak dobro završilo Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Veliki bod iz Karlovca uoči susreta s Dinamom

Nogometaši Varteksa nisu se uspjeli plasirati u finale Hrvatskog nogometnog kupa.

U uzvratnoj utakmici na domaćem terenu poraženi su od momčadi Šibenika rezultatom 2:0, iako su imali veći dio susreta igrača više. Kako igra i rezultat neće ostati za pamćenje White Stonesi su se pobrinuli da utakmica ipak bude zapisana kao posebna. Pošto je Šibenik poveo, White Stonesi su počeli ubacivanjem pirotehničkih sredstava u teren, na što je reagirao jedan igrač Varteksa koji je vratio jednu od baklji natrag na tribinu. Kao odgovor, WS su nasrnuli na ogradu na sredini terena u teren ali su ih zaštitari zaustavili u toj nakani pa je u naguravanju popustila ograda. Dio WS sudjelovao je u smirivanju situacije, ali stigli su i pripadnici Specijalne policije pa je spriječena daljnja eskalacija nasilja. Igrači Šibenika, malo iznenađeni, povukli su se do svoje klupe čekajući daljnji

Nogometaši NK Varteksa vratili su se iz Karlovca s bodom koji bi im mogao na kraju prvenstva mnogo značiti. Trenutačno 11. mjesto ohrabruje sve koji su optimisti za ostanak “krojača” u društvu najboljih, a posebice nakon razočaravajuće Kup utakmice sa Šibenikom koja je ostavila za sobom puno repova. Najteži teret ponovo je podnio naj-

ishod situacije. WS su većim dijelom utakmice negodovali i dobacivali pogrdne izraze igračima i stručnom vodstvu nazivajući ih “Prodane p...!”, “Prodane duše!” i skandirajući “Vratite nam dresove!” kao odgovor na prošlotjedne špekulacije da je utakmica prodana - odnosno da je Šibenik navodno pustio

iskusniji Varteksov igrač i kapetan Miljenko Mumlek koji je i proglašen igračem utakmice, a bio je i asistent Tkalčiću za vodstvo Varteksa. Konačan rezultat utakmice 24. kola 1. HNL od 1:1 donio je više veselja gostima, a domaći nisu bili pretjerano razočarani.

U sljedećem kolu koje se igra već u srijedu Varteks dočekuje Dinamo.

drugu utakmicu u Kupu. A sve je još dodatno potaknuto nedovoljnim zalaganjem igrača na terenu, prema procjeni najvatrenijih navijača. Nakon utakmice WS je pokušao primi-

W

hite Stonesi su s istoka vikali “Vratite nam dresove” Varteksu utakmicu u prvenstvu a da je Varteks zauzvrat pustio

Trener Samir Toplak

riti kapetan “krojača” Miljenko Mumlek, ali ih nije ipak sve uspio uvjeriti u nepostojanje dogovora. Policija je snimala cijeli tijek utakmice i incidenta te su identificirane osobe koje su sudjelovale u rušenju ograde i protiv njih će biti podnešeni optužni prijedlozi nadležnom sudu. Na početku utakmice WS su izvjesili transparent s natpisom - “Ne hodamo u kladare, hoćemo pobjede”, aludirajući na izjave trenera Samira Toplaka koji je rekao da će nakon utkamice isplatiti sve one koji su se kladili protiv Varteksa želeći tako dati do znanja da utakmica nije namještena.

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

velika Dvorana

___________________________________________________________________

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

RK Varaždin nastavlja s radom uz pomoć prvog sponzora

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

16.04.2010. u 19 sati

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

23.09.2009 19h

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – HOK Mladost

RK Varaždin - jedan od rijetkih varaždinskih sportskih klubova koji se financirao isključivo iz vlastitih sredstava - pronašao je svog sponzora.

Ili, točnije rečeno – sponzor je pronašao svoj klub! Societe Generale – Splitska banka d.d. je prepoznala kvalitetu rada s mladim naraštajima RK Varaždina i sponzorstvom odlučila podržati

nastojanja rukometnih entuzijasta da nastave svoj rad u još boljim uvjetima, s više opreme i sportskih rekvizita.

Klub je osnovan prošle godine kada je i počela s radom Škola rukometa.

S mladim rukometašima rade treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček koji pripremaju mlade ekipe za natjecateljsku sezonu 2010/11. S

obzirom na dobar odaziv, Škola rukometa proširila se s radom i u Cesticu i Varaždinske Toplice gdje se trenira u školskim sportskim dvoranama.

Ukupno je dosad pedesetak dječaka okupljeno u Školu rukometa, a još se primaju zainteresirani dječaci za treniranje; sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 091/255-7142.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Dvije medalje Na međunarodnom karate turniru Euro Grad Prix Međimurje, Nedelišće 2010 nastupilo je 407 natjecatelja iz 44 kluba Mađarske, Slovenije, Srbije, Austrije i Hrvatske. Natjecanja su se održala u svim kategorijama i uzrastima. KK Mladost Varaždin nastupio je s tri natjecatelja i osvojio dvije medalje. U kategoriji učenika Izidor Beatović osvojio je srebrnu medalju, a natjecao se i Josip Pokorny.

U kategoriji mlađih kadeta Karlo Fajfar osvojio je brončanu medalju. (di)

34 Sport

U zaleđu

Mjere za izlazak iz krize

13.04.2010

ODBOJKA Ovaj tjedan igraju se polufinalne utakmice 1. Hrvats

Finale prije s

O

ukupnoj situaciji u sportu razgovara se na raznim instancama, pa je tako i HOO donio nekoliko mjera i preporuka kojima bi želio pomoći hrvatskom sportu da se izvuče iz krize u kojoj se našao zahvaljujući financijskoj ali i Damir IVANČIĆ organizacijskoj krizi. urednik sportske redlažu stoga promjene u poreznom rubrike sustavu koje bi motivirale privatni sektor za ulaganja u sport. HOO inzistira na započinjanju emitiranja III. programa HTV kao sportskog ili turističkoinformativnog programa, koji bi bio dodatni poticaj sponzorima za ulaganja u sport (primjer Slovačke). ahtijevaju da Hrvatska lutrija dobije koncesiju za internetsko priređivanje igara na sreću te da se veći dio tako prikupljenih sredstava usmjeri u financiranje sporta. ele da se omogući poduzećima u većinskom državnom vlasništvu da budu sponzori nacionalnih selekcija. redlažu zapošljavanje sportaša u ministarstvu obrane, unutarnjih poslova i financija. Takva praksa je dominantni oblik poticanja i razvijanja sporta u Njemačkoj, Sloveniji, Italiji i čitavom nizu drugih zemalja članica EU i članica NATO. raže da jedinice lokalne uprave i samouprave u 2010. godini ne naplaćuju korištenje sportske infrastrukture klubovima kada se natječu u hrvatskim ligama i na taj način pomognu klubovima da završe redovito aktualnu natjecateljsku sezonu te da se time održi regularnost natjecanja. z HOO-a tvrde da je suradnja s resornim ministarstvom na iznimno visokoj razini te je iskazana želja za suradnjom u doradi Zakona o sportu, posebno u dijelu koji se odnosi na razlikovanje klubova od rekreacijskog bavljenja sportom, načina financiranja i kontrole korištenja namjenskih sredstava te drugim bitnim pitanjima.

HOO prihvaća inicijativu osam svojih članica da se u dogledno vrijeme sagleda potreba preustroja nadležnosti te da se razmotri inicijativa za osnivanje državne uprave za sport koja bi omogućila s jednog mjesta razvoj i kontrolu razvoja hrvatskog sporta. itanje je hoće li ove mjere biti dovoljne i hoće li se uspjeti provesti, ali je pozitivno već to da se o sportu počelo znatno ozbiljnije razgovarati.

Sada su na redu lokalne zajednice koje se u sve to trebaju uključiti svojim konkretnim prijedlozima i kritikama.

P

Z

Ž P T

I

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

OK Varaždin posjeduje kvalitetu koju još uvijek nije u potpunosti pokazao na terenu, navijači priželjkuju da se to dogodi baš u utakmici s

Kao trener očekujem maksimalno odgovornu i borbenu igru moje ekipe, a vjerujem Savi i na Dravi imati što vidjeti i da ćemo opravdati epitet finala prije finala Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Konačno je na red došla i dugo očekivana utakmica sa zagrebačkom Mladosti, utakmica sezone za ekipu OK Varaždina i finale prije finala prvenstvenog doigravanja u 1. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi.

U polufinalu se igra na dvije dobivene utakmice, prva u Zagrebu, u srijedu, 14. travnja

u 19 sati, a uzvrat u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu u petak, 16. travnja, s početkom u 18 sati. Za zainteresirane navijače osiguran je prijevoz autobusom za utakmicu u Zagrebu, u srijedu s polaskom u 16:30 sati, a u klubu očekuju punu dvoranu za uzvrat u Varaždinu.

Trener Varaždinaca Miroslav Aksentijević organizirao

je opsežne završne pripreme kojima su testirali snagu OK Varaždina - i to sa slovenskom ekipom Marchiol Vodi, mađarskim Kaposvarom i Radničkim iz Kragujevca koji je ove godine igrao Ligu prvaka.

- Sigurno je da smo nakon jesenskog dijela i pretumbacija tijekom zime dok se nismo kompletirali, sada jedna pot-

puno druga ekipa. Na svim pozicijama smo popunjeni dovoljnim brojem kvalitetnih igrača. Dobili smo Srdoča na poziciji korektora, a on je ta kvaliteta koja je značajno digla razinu naše odbojke, dok smo uz Vulina znatno poboljšali igru u bloku, a samim time i u obrani. U mislima smo već u utakmici s Mladosti koja je ove godine jedna od

Goran Jošić

I. Jose Dos Santos

Rade Spasojević

Mario Strelec

Igramo sve bolje

Uigrana smo ekipa

Igrat ćemo rasterećeni

Imamo sve za pobjedu

Radili smo naporno osam mjeseci za ovo što nam predstoji. Atmosfera u ekipi je dobra, zaredalo je nekoliko dobrih utakmica. Igramo sve bolje! Mladost je ipak favorit, njihovi ovogodišnji rezultati govore sami za sebe. Pokazali su da se mogu nositi, ali i pobjeđivati, s nekim od najboljih europskih sastava. Mi se moramo držati našeg dogovora i odigrati najbolje što možemo, a koliko je to u ovom trenutku dovoljno i hoće li biti dovoljno za prolaz - vidjet ćemo već ovaj tjedan.

Očekujem vrlo dobre utakmice, a također i da ćemo mi pobijediti.

Mi sada zaista imamo uigranu ekipu koja može pobijediti Mladost.

Ovo je potpuno drugačija ekipa od one koja je igrala u finalu Kupa u prosincu.

Ako kažem da ćemo igrati samo dva susreta mislim da ću pogriješiti - jer smo ipak toliko dvije dobre ekipe da će se pobjednik odlučiti ipak u trećem susretu. Bit će to sigurno dobre utakmice.

Ekipa je spremna da se nosi s ovim izazovom. Polufinale prvenstva i Mladost su dovoljno jaki motivi.

Mladost ima ulogu favorita što nama olakšava poziciju i ulazimo rasterećeni u utakmicu. Igra se na dvije dobivene utakmice i mislim da će sve biti u redu. Teško je prognozirati koliko ćemo utakmica igrati, obje ekipe su dobre i u tim utakmicama jedan bod može odlučiti pobjednika i produžiti seriju na tri utakmice, ali i skratiti na dvije.

Spremamo se dobro, u pripremnim utakmicama uvježbali smo taktiku. Ozljede će biti sanirane i idemo dati sve od sebe. Vjerujem da imamo kvalitetu za pobjedu iako smatram da je Mladost objektivno jača ekipa. On su puno pokazali u europskim natjecanjima, ali lopta je okrugla i - nikad se ne zna.

Mi ćemo vjerovati u sebe.

Poznavajući Malevića i oni su sigurno tempirali formu za prvenstvo jer bez naslova prvaka nema niti toliko željene Lige prvaka.

Sport 35

13.04.2010

tske odbojkaške lige sa zagrebačkom Mladosti

tomislav makaj

samog finala Eduard Patafta Kapetan generacije koja je dvaput bila prvak Hrvatske

Mogli bismo “proći” Mladost ako se stvori dobra atmosfera

Možete li usporediti ekipu kojoj ste vi bili kapetan i koje je bila prvak Hrvatske - i današnju postavu OK Varaždina?

- Mislim da su to dvije različite skupine igrača, i u Mladosti i u Varaždinu.

Kvalitetu imaju i jedni i drugi. Mladost se ove godine pokazala kao dobra ekipa, izborivši finale Challenge kupa i Final foura Interlige.

Varaždin još nije pokazao sve što zna, a ima vrhunsku ekipu koja je imala nekih pehova u prvenstvu, ali mislim da bi baš u polufinalu mogla pokazati da je forma pravovremeno tempirana.

Varaždin je sigurno tempirao formu za ovo polufina-

le i eventualno finale. Ekipa ima potencijala puno više nego Mladost. Gledali smo Mladost, i onih šest igrača koji igraju, i klince na klup, a kod nas je sigurno deset igrača koji mogu igrati ravnopravno.

Kakva je vaša prognoza polufinalnih susreta?

- Mislim da će biti tr i utakmice, ali mi je prva utakmica “sumnjiva” - možda ih iznenadimo u Zagrebu.

Ipak, objektivno procjenjujem da neće biti 2:0.

Bilo bi bolje da se igra na tri pobjede, ali smatram da bismo ih mogli “proći” ako se stvori dobra atmosfera.

Zato je potrebno da dođe što više navijača.

Tanja Perec postala je državna prvakinja u gađanju zračnom puškom u seniorskoj konkurenciji. U prvom dijelu natjecanja ostvarila je 398 krugova a u finalu joj je bilo dovoljno dodatnih 101,5 da zadrži vodstvo i osvoji zlatnu medalju. Uspjeh je tim veći jer je konkurencija bila vrlo jaka, a među 46 najboljih hrvatskih seniorki natjecala se i Snježana Pejčić, brončana iz Pekinga, koja je na kraju osvojila treće mjesto.

Tanja Perec sudjelovat će na Olimpijskim igrama mladih u Singapuru. (di)

Sport

za bolje zdravlje

Traka za trčanje U

Eduard Patafta

svakoj teretani nalazi se gomila sprava kojima se služimo, a da prije toga nismo doznali čemu one zapravo služe, kako se pravilno koriste i što se postiže vježbom na njima. vatko ima svoje omiljene sprave i - one koje radije izbjegava. Pokretna traka je jedna od omiljenijih. rčanje (hodanje) na traci se u načelu preporučuje svima, s tim da se opterećenje određuje naspram kondicije osobe koja trenira. Onima koji dosad Bojan GOLUB nisu vježbali preporučuje se Kondicijski trener 3-4 puta tjedno po 10 minuta hodanja. Kasnije, kad se srce i fitness cluba pluća naviknu na napor, onda “Sportlife” dolazi trčanje po 10 minuta, a 042/241-600 napredni mogu trčati i 20-30 pa i više minuta. sobe koje se žele osloboditi suvišnih kilograma, a još ne spadaju u skupinu pretilih, mogu koristiti samo traku. Treneri uvijek preporučuju kombinaciju trake i drugih sprava. Najbolje je kombinirati vježbe snage (utezi), aerobne vježbe (hodanje, skakanje, trčanje) vibracijski trening (na vibracijskoj platformi – svaka bolja teretana je ima) i vježbe istezanja. ko smatrate da vam za postizanje bolje kondicije nije dovoljna samo traka, najbolje je da prije nje izvodite vježbe snage postupnim povećanjem broja ponavljanja vježbi i opterećenja. Ako želite ubrzati sagorijevanje kilograma kombinirajte vježbanje na traci, biciklu i steperu s vježbama snage. oliko ćete kalorija izgubiti ovisi o vašoj težini. ježbanje na traci je zdravo!

- pozitivno utječe na razvoj kardiovaskularnog sustava dovodeći do velike potrošnje energije i sagorijevanja masnih naslaga - snižava krvni tlak, razinu kolesterola, i ubrzava cirkulaciju - pojačava djelovanje antioksidanata koji neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala.

Točnije, u srčani mišić i mozak dolazi više kisika i hranjivih tvari čime se jača srce. Tako ojačan srčani mišić štedljivo troši kisik i lakše obavlja teži rad.

- smanjuje se opasnost od srčanog i moždanog udara - otapaju se krvni ugrušci - razina šećera u krvi vraća se u normalne vrijednosti ko ne treba koristiti traku za trčanje? e preporučuje se pretilim osobama jer ova aktivnost za njih znači prekomjerno opterećenje za kardiovaskularni sustav, zglobove, tetive i ligamente. Osim njima, te vježbe ne preporučuju se ni osobama koje imaju problema s koljenima. sad - brzo do teretane i učlanite se.

Sretno!

S

T

m da će gledatelji i na europskih hit ekipa.

Kako ocjenjujete ovosezonsku ekipu Mladosti? Čestitam im na plasmanu u dva final foura što je dobro za hrvatsku odbojku.

Sigurno poštujemo sve što su napravili, svu kvalitetu koju su pokazali. Mi se za njihov sustav igre detaljno pripremamo i vjerujem da ako budemo imali maksimalan

O Pojačana obrana mogla bi biti ključ uspjeha protiv mlade i poletne momčadi HAOK Mladost

pristup, a nema razloga da tako i ne bude, pružit ćemo kvalitetnu partiju. Hoće li to biti dovoljno i za ukupnu pobjedu – vidjet ćemo. Jedan je njihov nivo igranja u Europi a drugo je - vratiti se doma. Za nas je ogroman motiv igrati

O

Vjerujem u našu pobjedu

no što je Varaždin krasilo prije velika je podrška gledatelja

Moje je mišljenje da je ovo - finale prije finala. Mladost igra ove godine vrlo kvalitetno, međutim mi se nadamo pobjedi, a pogotovo ja u to vjerujem. Dečki su mladi i ove godine jako dobri ali ne toliko iskusni. Mislim da nema razlike igramo li na tri ili dvije dobivene, oni imaju prednost terena i ovako i onako. Mi počinjemo sto posto od prve utakmice i mislim da će to biti jako dobre utakmice i - „na nož“. Volio bih da bude 2:0 za nas, ali to će biti teško postići.

protiv ekipe koja je tako dobro igrala u Europi.

Kako ste se pripremali za ovaj vrlo važan susret sezone?

U ovoj smo pauzi odigrali nekoliko pr ipremnih utakmica s jakim ekipama, prvenstveno mislim na ove slovenske i mađarske te ekipom Radničkog iz Kragujevca koja je igrala Ligu prvaka ove sezone. Tako da su nam one pomogle da dođemo do one razine forme koja je potreb-

na da bismo se suprotstavili Mladosti. Motiva nam ne nedostaje jer igramo protiv ekipe koja je pobijedila velike i jake momčadi kao npr. ekipu Bleda koja je na kraju igrala u završnici Lige prvaka. Kao trener očekujem maksimalno odgovornu i borbenu igru moje ekipe, a vjerujem da će posjetitelji i na Savi i na Dravi imati što vidjeti i da ćemo opravdati epitet finala pr ije finala. Teško je išta prognozirati. Mi vjerujemo da imamo svoje adute koji se mogu suprotstaviti Mladosti. Rezultat ovisi o mnogo faktora, sigurno ni oni neće riskirati rejting koji su stekli ove sezone igranjem u Europi. Ako uspijemo zaustaviti njihove najvažnije igrače, mislim na Galića i Raića, imamo šansu parirati. Kvalitetna igra u servisu nas je krasila u posljednjim utakmicama i ako to zadržimo onda ih možemo i u tome iznenaditi. Vjerujem da će to biti borba do posljednjeg atoma snage.

Ono što je Varaždin krasilo

Tanja Perec

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

s Mladosti

Šime Vulin

Tanja - državna prvakinja!

prijašnjih godina bila je velika podrška gledatelja. To je igračima bila ona doza adrenalina da budu bolji nego u prijašnjem tijeku natjecanja, a vjerujem da će tako biti i sada. Nadam se da ćemo imati podršku i na Savi jer naš klub organizira besplatan prijevoz. Sigurno da našim igračima mnogo znači podrška s tribina. Drugo, igračima se pritom stavlja mala doza pritiska i to je jako važno kako bi pristup bio doista ozbiljan,

O

čekujem maksimalno odgovornu i borbenu igru ali vjerujem da će ovi momci svojim pristupom opravdati povjerenje. Tako se i ponašaju i na treninzima i ja vjerujem da će igranje u polufinalu i pokazana kvalitetna igra biti nagrada za sav uloženi trud i ponašanje tijekom cijele sezone.

A K V

TN A

36 Sport Proljetni dječji kamp Koja su aktualna događanja u TK Varaždin 1181?

Počeo je proljetni, uskrsni kamp. Zatim organiziramo dječji turnir. Svaki vikend imamo događanja - sve od dječjih turnira do turnira iz kalendara Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske, HTS preko momčadskih prvenstava, veteranskih liga i turnira. Cijeli travanj imamo Dane otvorenih vrata tijekom kojih djeca mogu besplatno od 17 do 18 sati doći na terene i igrati tenis. Za njih je osigurana oprema i rekviziti. Roditelji mogu dovesti svoju djecu na nekoliko treninga i vidjeti da li se to djeci sviđa ili ne. Sve informacije mogu se dobiti na 098/555755, 091/505-4666 i na www.tk-varazdin1181. hr. Danas je velika ponuda spor tskih škola, svi klubovi pokušavaju animirati djecu. Dobro bi bilo da se djeca odluče za dva sporta na početku.

Konkurencija je zdrava, onda će se svatko više potruditi. Osigurati treba uvjete i kadar te planove i programe. Danas je sport znanost, a ne samo igra.

U svakom klubu treba biti ljudi s visokom stručnom spremom koji znaju i o pedagogiji, o psihologiji, o prehrani, o fizičkoj pripremi.

Škola tenisa daje rezultate

PLANOVI

Dva programa U pripremi su dva programa koje su zajedno potaknuli Udruga kineziologa i Županijski školski sportski savez i ponudili ga gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji.

To je Festival sporta, koji je više komercijalnog tipa u njemu djeca prezentiraju svoje vještine iz pojedinih sportova, te Razvoj školskog sporta grada Varaždina gdje bi se određeni sportovi prema prihvaćenoj strategiji počeli vježbati i igrati kao nastavak Univerzalne sportske škole a to bi bile osnovne sportske škole po školama.

otvoreno Dubravko Banek, sportski djelatnik u trima najvećim varaždinskim sportskim udrugama

Profesionalni pogon klubovi će morati financirati - sami Član izvršnih odbora Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, Školskog sportskog saveza Varaždinske županije te Udruge kineziologa i vodstva TK Varaždin 1181 Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dubravko Banek, aktivni je mladi kineziolog i član izvršnih odbora Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, Školskog sportskog saveza Varaždinske županije te udruge kineziologa i vodstva TK Varaždin 1181 pa ima dobar uvid u stanje i kretanja u varaždinskom sportu.

Kako se u varaždinskim udrugama i savezima objedinjuju strategija i način rada s mladima? Županijski školski sportski savez je institucija koja provodi natjecanja i razvija spor t u školi. Udruga kineziologa se zapravo bavi edukacijom stručnog kadra, razvojnim programima u školskom sportu i općenito znanstvenim istraživanjima te izdavanjem određenih publikacija.

Projekti

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina u pravilu preko Grada financira obje institucije, vrši provedbu i kontrolu zadanih programa, odnosno usluga koje nude ove dvije institucije - a to su provedba rada i kontrola stručnog kadra, informiranje o novim zbivanjima i kroz ove dvije institucije (od kojih je jedna uvjetno školska a druga kao znanstvena ili više edukacijska zajednica) preko svojih programa provodi rad s mladima i razvija strategiju razvoja sporta grada Varaždina.

U budućnosti je to zamišljeno tako da je školski sport osnovica svih sportova, a onda se preko Zajednice odnosno klubova razvijaju dalje u juniorskoj i zatim seniorskoj konkurenciji, koji

tomislav makaj

TENIS

13.04.2010

će u budućnosti i biti jedino profesionalnog karaktera.

Klubovi će sami za sebe morati osigurati sredstva za taj dio dok će se Zajednica preko školskog sporta i mlađih kategorija po klubovima brinuti da se on razvija na adekvatan način.

Trenutačna situacija?

Trenutačna situacija nije daleko od toga. Možda je ova kriza usporila razvoj školskog sporta zbog financija, ali je zauzvrat ubrzala proces

U

budućnosti je to zamišljeno tako da je školski sport osnovica svih sportova promjena jer će se klubovi u budućnosti morati na brzinu preorijentirati isključivo na rad s mladima, a profesionalizam će prepustili sponzorima i donatorima koji žele ulagati u sport. Mislim da je situacija što se tiče sportske zajednice dobra jer sve vodi prema tom konačnom cilju da se i rad s mladima i suradnja s klubovima profesionalaca prepusti stručnjacima, što u ovom slučaju znači - kineziolozima. Takva je i strategija razvoja sporta grada Varaždina.

Za rad s mladima, znači, ne bi trebalo očekivati rezove ni probleme - a kako će biti sa seniorskim pogonima?

Mislim da su ti rezovi već i najavljeni ne samo kod nas nego posvuda u Hrvatskoj.

Možda to ne bi trebalo nazvati rezovima već - preorijentacijom klubova. Već i sada klubovi vide da u seniorskom dijelu ne mogu ovisiti o gradu ili nekom “spasitelju”. Oni se moraju orijentirati prema

Kineziolog Dubravko Banek se zalaže da s mladima radi isključivo visokoškolovani stručni kadar

vlastitim sposobnostima. Cijeli svijet je orijentiran na to da je profesionalni dio sporta na tržištu. Imamo dobre igrače, imamo loše igrače, i to je ono što su neki klubovi već odavno prepoznali, i tako djeluju. Možemo i na primjeru TK Varaždin 1181 vidjeti kako to funkcionira?

Mi smo se i vodili strategijom razvoja sporta grada Varaždina. Sva sredstva koja se dobivaju za rad s mladima, odnosno za sportske škole, utrošena su upravo za njih, za opremu i za kadar. Snizili smo cijenu sportskih škola na

minimum jer su nam sredstva ograničena. Dio sredstava koje dobivamo za razvoj opet koristimo za razvoj talentiranih igrača.

Tako smo prošle godine osnovali Tenisku akademiju gdje je selektirano desetak igrača i u te igrače klub ulaže kao i u sufinanciranje treninga, opreme i turnira, koliko je to moguće. Cilj nam je mladima do 14 ili 16 godina dati veliki prostor za rad, a s druge strane smo za sve one investicije vezane uz uvjete ili profesionalni sport uveli sponzore odnosno sami smo

financirali taj dio. Konkretno, imamo možda najbolje uvjete u Varaždinu, ako ne i šire, pa smo uložili vlastita sredstva, govorim o upravi i djelatnicima kluba, i to u balon, u halu i u objekte koji su potrebni za što bolje funkcioniranje kluba. “Ušli” smo tako s našim privatnim investicijama jer ne možemo očekivati da Grad sve plaća. Uvjete i profesionalni dio financirano sami, a za rad s mladima kanaliziramo sredstva od Grada koja nam pripadaju prema odgovarajućim kriterijima.

RAD S MLADIMA Akademija je konačno akademija jer je u stručnom dijelu vode samo akademski građani

Puno se ulagalo u uvjete ali i stručni kadar

Škola tenisa besplatna je od 17 do 18 sati za sve zainteresirane

Kakvi su uvjeti rada u TK Varaždin 1181?

- Imamo sedam vanjskih terena i tri natkrivena terena, prostor za košarku, badminton. Znači, cilj nam je i razvoj univerzalnih sportskih škola a ne samo tenisa. Stvorili smo uvjete da i Dinara Safina, treća igračica svijeta, trenira ovdje.

Uvjeti su maksimalni. Cilj nam je daljnji probitak seniorskog dijela, imamo žensku seniorsku ekipu koja je tri godine zaredom kandidat za ekipu godine grada Varaždina. Želimo i dalje držati poziciju među prva tri u državi. Sa seniorskom muškom ekipom su planovi ulazak u drugu ligu, koja je i objektivnost varaždinskog tenisa. Juniori i kadeti će i dalje nastupati na državnim momčadskim prvenstvima. Akademija je konačno akademija jer je u stručnom dijelu

vode akademski građani, profesori kineziologije sa stručnim ispitima. Puno se ulagalo u uvjete ali i stručni kadar i sada bi se za nekoliko godina trebali vidjeti i rezultati.

- To bi trebao biti primjer i ostalim udrugama i sportskim klubovima? Definitivno, ali većim sportskim kolektivima teže je napraviti te promjene jer oni imaju za sobom mnogo značajnih ljudi u klubovima i sve više košta. Mi imamo tu sreću da smo od početka krenuli drugim putem, a koji je budućnost. Ni u inozemstvu nema ništa bez konkretnih programa. Ništa se ne financira bez troškovnika i sa zadanim ciljem. Kod nas još uvijek je djelomično prisutan stav “ja mislim da bi trebalo biti tako“, a to je prošlost, prolazit će samo projekti na znanstvenim osnovama.

Vidokrug 37

13.04.2010

Povratak u neponovljivu prošlost bednjanskog kraja Žene su i nekad znale za pobačaje, ali on je bio sramotan i smatran velikim grijehom pa su zibače uvijek bile pune djece

Ni krstitke nisu bile rijetke jer su žene više rađale nego danas…

MUKE PO PELENAMA Nekad se dojenčad čvrsto omatala zavojima

Novorođeno dijete - kao u gipsu!

Piše: MARIJA DOLENC

RINKOVEC - Idilično mjestašce bednjanskoga kraja upoznat ćemo na malo drugačiji način, putem zapisa koji se odnose na razdoblje od 1930. do 1947. godine. Naime, Anđela Ribić, rođena 1924. godine u Rinkovcu, na zanimljiv način dočarava ondašnji život pišući svojevrsnu autobiografiju. Ona je tamo živjela do odlaska u Osijek 1947. da bi se 1952. godine trajno doselila u Varaždin gdje živi i danas.

Zapisi se odnose na težak svakodnevni život, razne običaje, opisuje se narodna nošnja ali i sjećanja iz vremena drugog svjetskog rata.

Rođenje djeteta

Žene su rađale kod kuće a u selu je uvijek postojala neka žena koja je pomogla pri porodu. Nakon poroda, dijete se čim prije vodilo na krštenje da ne bi umrlo nekršteno. Ranije se dogovorilo tko će biti kuma i tko će voditi dijete na krštenje. Prilikom krštenja kuma je dijete čekala u crkvi a kada je krštenje bilo gotovo kuma je u

Anđela Ribić

počastila ženu koja je dovela dijete na krštenje. Krstitke su se slavile 10-15 dana nakon

b

iti kumom bila je čast ali i trošak jer kuma nije škrtarila krštenja. U međuvremenu je najuža rodbina dolazila u pregledače. Kuma je bila glavna, ona je donijela sa sobom u pregledače punu korpu mesa, kolača, vina i gotovih rezanaca, za dijete raznu odjeću pa čak i veću odjeću kada dijete naraste. Biti kumom bila je čast ali i trošak jer “Kuma nije

Čitajući sljedeće, zapitajmo se da li je ikada nekome nošenje pelena ostavilo životnu traumu? Naime, sjeća se kazivačica, “Dok je navršio oko tri mjeseca, povijali su ga u povoje...Metnuli su jednu veliku pelinu, jednu manju i jednu još manju. Najmanja je išla među nogice do trbuha, druga se metnula u križ kao rubac. Omotale se ruke i postavile ravno uz tijelo, sa

velikom pelinom su to sve omotali. A onda sa zavojem, taj zavoj je bio širok oko 15 centimetara a dugačak oko 2 metara. Sada se djete omotalo sa tim zavojem da je bilo stvarno kao u gipsu.” Zašto se to tako radilo? Zato, govorili su, da bi dijete imalo ravne noge. Kada se preraslo pelene, djetetu bi obukli rubačicu a “Gaćice nije imal jer i onak bi sve popišal...“

škrtarila, rađe ne bi išla za kumu nego da se osramoti.”

Prava proslava krštenja proslavljala se obilno: “Za slavlje krštenja se pripremalo puno jela i pila, a rođakinje su donesle pogaču i vina a kuma je donesla dve pogače. Dobro se gledalo čija pogača bude veća i lepša.“ Pogače su bile velike oko 40 centimetara u promjeru i debele oko 20 centimetara. Upotrebljavalo se bolje brašno a punjenje je bilo od oraha ili maka.

Najspretnija kuharica izradila je na pogači ukrase od tijesta, najčešće u obliku ptice...

Pogače su se donosile u posebnim korpama koje su bile ukrašene i pokrivene lijepim

ukrasnim stolnjakom. Žene su se dobro zabavljale pa su muževi morali dolaziti po njih da ne bi same išle doma. Kada su muževi navratili, zabava se produžila do još dublje u noć.

Idući dan se pozvalo i susjede.

Svaka susjeda je dobila po četvrtinu pogače jer bolje da se sve pojede nego da se pokvari i baci. Posebno su djeca bila oduševljena krstitkama: “Djeca od susjeda su dolazila svaki dan dok je bilo pogače, bili su zadovoljni i veseli i pitali kada će teta opet roditi.“ Krstitke tada nisu bile rijetke jer su žene više rađale nego danas. Imale su po pet i više djece a, kako piše kazivačica, pobačaji nisu postojali.

I TOGA JE BILO Gost nije smio reći da je dijete lijepo jer bi ga ureknuo

Običaji i šale oko rođenja djeteta

Fragment rukopisa

Kada bi netko došao da vidi dijete nije smio reći da je dijete lijepo jer bi ga tada ureknuo.

Morao je umjesto toga reći pu,j pu,j ali je lijep. “Tako svaki je to znao pa su pluckali po djetetu, lahko bi neko pijani i dijete popluval.” primjećuje Anđela. Posjetilac je morao nešto pojesti i popiti

da bi dijete rado jelo i spavalo. Kad bi netko došao po mraku nije smio blizu djeteta jer bi mu donesel mrake. Šala?

A možda ipak istina. Da se znalo dobro našaliti na račun oca djeteta dokazuje ovaj zapis: “To je šala ali su rekli da su neki imali iza peći u korpi pajceka. To je trinajsti pajcek

koji nema sise jer krmača ima samo dvanaest sisa.

Tako toga pajceka odhrane na flašicu jer im je žao da ga bace. Čovjek je došao i vidio iza peći korpu a nije vidio što je unutra, vidio je samo krpe. On je isto rekao puj puj kak je lijepi, isti tata. Dijete je bilo na krevetu, njega nije ni videl.“

Plemkinja Zefa – hajdučka ortačica

Najljepše legende puka hrvatskoga

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu

Z

efa plemenita Pavlović bila je pravi „bič božji“ za Okićance. Krala je i robila do čega je došla. Iz vašara i proštenja redovno je izbatinjana dolazila jer su je kramari tukli i namrtvo batinjali zato što je pod šatorima krala kojekakve stvari. Bila je ona saveznica raznih krađa i razbojstava, stoga je često čamila u zatvoru. Rado je obilazila klijeti gdje bi jela i pila, ali najviše zato da sazna i upozna tuđa dobra i druge prilike, koje je onda dojavljivala svojim lopovskim i hajdučkim ortacima kako bi ih lakše orobili i pokrali. aišla je Zefa tako jednoga dana i u dvor grofa Tandarića koji je živio na svojem imanju povrh crkve Sv. Leonarda. Za Tandarića se govorilo da imade pune ladice škuda, cvanciga i dukata. Toga dana prodao je grof Tandarić nekom Kranjcu vino i pri natakanju gledala je Zefa kako je Kranjac nabrojio grofu puno novca. Drugi dan dojavi onda o tom novcu svom prijatelju hajduku Joci Udmaniću. I jedne noći, kada su svi muški Tandarići bili odsutni, upadnu u dvor Joco Udmanić sa svojim hajducima – braćom Antić i Uzelec. Žene i djeca koji su i sami bili u dvoru zaplaše se pucnjavom iz pušaka, stjerali su ih u jednu sobu i započeše pretraživati dvor. Brzo su našli jednu starinsku ladicu od čvrstog drva, zatvorenu, u kojoj su bili dukati i škude. Teškom mukom su je otvorili, pobrali novac i sve što je boljega odijela bilo, a zatim pobjegoše. Drugi dan krene za njima potjera, uhvatiše hajduke i sav Tandarićev plijen koji grofu bijaše vraćen. Znalo se da je u to bila upletena i Zefa, ali se to nije moglo dokazati.

Zato je se narod i dalje bojao te je mitio samo da mu ne učini zla. Ipak su je smatrali oličenjem čeljadeta najpokvarenije vrste. Zato se i danas u okićkom kraju smatra najvećom uvredom kad se koga tim Zefinim imenom zove. Najveća je pogrda i uvreda kada se u svađi kojoj ženi dovikne – „Ti Zefa Pavlovićeva“!

N

Priredio novinar i publicist:

Tomislav Đurić

38 Vidokrug

13.04.2010

TU KRAJ NAS Ivan Tomiek, poznat po nadimku Cinzek iz Ljubešćice već godinama izrađuje drvene suvenire

Čuvar narodnoga blaga O njegovim rukotvorinama snimljene su brojne TV emisije, a mogle su se kupiti u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i na Kaptolu Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Ivan Tomiek, poznat po nadimku Cinzek, rođen 1928. godine, živi i stvara u Ljubeščici već 72 godine. Svoje je prve drvene uratke načinio već kao desetogodišnjak.

- Već tada sam imao veliku želju raditi s drvom, ali nisam imao alata, pa sam u tajnosti posuđivao alat od susjeda te izrađivao svoje prve radove.

Kasnije sam među prvima u Ljubeščici imao pilanu i na njoj radio 28 godina, te sam na taj način stekao veliko iskustvo poznavanja svojstva drveta i mogućnost njegove

S

vi koji žele, mogu posjetiti Ivana Tomieka u njegovom domu u Ljubeščici obrade. Posljednjih 25 godina izrađujem minijaturne drvene predmete koji su nekada služili u svakodnevnom životu i bez kojih je život bio nezamisliv, a to su kola, preše,

korita, bačve, klopotci, domaće životinje, točnije pajceke, a nanovo radim motoriće - priča Ivan Tomiek.

Drvene minijature

No, kako je Ivan Tomiek došao na ideju izrade drvenih minijatura?

- Nekada je svako domaćinstvo imalo kola pomoću kojih se prevozilo pokošeno sijeno, lišće iz šume, koje je služilo kao stelja za domaće životinje, kao i kukuruzovina…

Koliko li je samo truda trebalo uložiti da se napravi jedan takav voz i da sretno stigne kući, pa sam ja tako najprije radio lojtre za kola koja su omogućavala prijevoz navedenog, za čitavu okolicu: za Ključ, Makoišće, Remetinec. Nakon što je za tim lojtrama polako prestala potreba, jer kad se jednom lojtre naprave, više ih se nije trebalo dugo mijenjati, a i budućnost je donijela svoje, pa je upotreba drvenih kola polako izašla iz uporabe, otada radim minijaturna kola, lojtre i ostale starinske predmete. Neopisiv je doživljaj njihove izrade, u mislima su

mi sjećanja na davna vremena, gotovo da mogu osjetiti miris svježe pokošenog sijena.

Kad radim, ne mislim ni na šta drugo i ništa me ne boli, a želio bih spomenuti da mi veliku podršku u mojem poslu pruža supruga Anđela, koja mi fino skuha i uvijek je spremna dati lijepu, toplu i nježnu riječ - priča Ivan Tomiek.

Za izradu svojih figura, Ivan Tomiek najčešće koristi drvo trešnje, ali i šljive, hrasta, ariša, te slavonskog jasena, jer imaju jako izražene žile i godove, što daje poseban efekt, a da bi to bilo vidljivo, drvo treba dobro očistiti.

O njegovim radovima snimljene su brojne tv-emisije, a neko je vrijeme bilo moguće radove kupiti u suvenirnici u Bogovićevoj ulici u Zagrebu i na Kaptolu. KUD „Ljuba voda“ iz Ljubeščice također na svojim nastupima diljem Hrvatske prezentira Ivanove predivne starinske minijature.

Neki od njegovih predmeta u dalekoj Americi i Australiji, ali i u Europi, krase domove naših ljudi i podsjećaju ih na davna vremena, na njihovo

I. Tomiek, poznat po nadimku Cinzek, svoje je prve drvene uratke načinio već kao desetogodišnjak

djetinjstvo i korijene. - Mnogo je ljudi iz Australije, Amerike i Europe došlo k meni po suvenire, i to me posebno raduje, jer sam u njima probudio ono isto što i ja osjećam i što sam pretvorio u djela - ističe Ivan Tomiek.

Svi koji žele, mogu posjetiti Ivana Tomieka u njegovom domu u Ljubeščici, u Zagrebačkoj ulici, te podijeliti s njime duh prošlosti i sjećanja te vidjeti njegova djela.

Male drvene preslice...

Savjetnik 39

13.04.2010

Hortikultura Veterinarska klinika Nisam toliko bogat da kupujem jeftino (1)

Parvoviroza je najopakija bolest štenadi!

rlo stara uzrečica i V uglavnom točna a mogla bi poslužiti kao zaklju-

čak za sadržaj ove kolumne. Proljeće nas zove da među ostalim aktivnostima i sadnjom balkonskog bilja uredimo naš balkon, terasu i prozorske daske. Često sam imao prilike čuti: “Znate, susjeda ima tak krasno cvijeće na balkonu a moje nikud nikam, već sredinom ljeta moram Franjo Pavetić ga hititi jer propadne!” U “Nije sramota raditi, svojoj dugogodišnjoj praksi slične komentare sam a kamoli u vrtu” čuo bezbroj puta i stoga ne postavljam dotičnoj osobi pitanja već odmah ukazujem na rješenja njihovog problema, a vjerujem da će nastavak ovog sadržaja koristiti i vama, dragi čitatelji Regionalnog. vaj put govorimo o zemlji ili, bolje reći, supstratu koji uz pravilan odabir sanduka za cvijeće, zdrave sadnice i vašu optimalnu njegu igra vrlo važnu ulogu u krajnjem izgledu vašeg cvijeća. Kao što vaš svakodnevni obrok treba sadržavati makro i mikro elemente tako i biljka ima točno određene potrebe, a uz to kao i naš organizam u hrani i te kako znakovito reagira na štetne elemente u tlu!

Stoga kad kupujete zemlju za balkonsko ili sobno bilje provjerite deklaraciju o sadržaju. Za većinu balkonskog bilja, sadržaj soli u tlu ne bi smio prijeći 1,5g/L . Ako nije naznačen sadržaj soli na deklaraciji to ne mora značiti da je nema, prisjetimo se da je u hrani sve više bilja iz GM uzgoja ali nigdje nije naveden. GM posljedice za sada ne znamo, ali za učinak previsoke količine soli u tlu na biljke znamo. Rezultat je najčešće onakav kao kod cvijeća kod maloprije spomenute gospođe.

O

Pametan dom Objekt, a “pametan”!

O

sim u kućanstva, elemente pametnog doma i kućne automatizacije moguće je jednostavno ugraditi i u restorane, kafiće, hotele ili bilo koje druge objekte - bilo da su novi, već postojeći ili tek u fazi planiranja izgradnje. Vašim gostima možete boravak učiniti Goran Levanić nezaboravnim i uz to štedjeti energiju.

Impressum d.o.o. rimjerice, kada gost ulazi u Varaždin hotelsku sobu automatski je 091 / 9241-499 podešeno grijanje ili hlađenje, uključena su svjetla i pozadinska glazba ili bilo koji drugi elektronički uređaj. Kada gost izađe iz sobe, soba automatski ide u „check-out“ status; grijanje/hlađenje se isključuje, gase se svjetla i svi uređaji, spuštaju se rolete ili se zatvaraju zavjese, i isključuju se uređaji koji ne trebaju raditi. Nemarni gosti ne moraju više nepotrebno trošiti i rasipati energiju koju vi plaćate! Moguće je ostvariti zapanjujuće velik iznos u uštedi energije. Zapravo hoteli mogu nadoknaditi trošak uvođenja automatizacijskog sustava već nakon dvije ili tri godine. Vi birate sustav - od onoga koji štedi energiju do onoga koji gostu pruža boravak kakav nije mogao ni zamisliti. Diferencijacija vaših domova može biti izazov; pravilno učinjena, može biti razlika između uspješne prodaje stanova i praznih stanova. Jednostavna instalacija i pristupačna rješenja kontrole doma koja vam omogućuju izgradnju ekološki osviještenih domova te pružaju kupcima visokotehnološka rješenja koja su jednostavna za korištenje – u današnjim vremenima, obje stvari su vrlo važne kupcima. vadeset i prvo stoljeće donijelo nam je mnogo tehnoloških napredaka, a samim time i pametni domovi su postali pristupačniji nego ikad uz instalaciju koja je jednostavnija no što se može zamisliti. z fleksibilnost i skalabilnost sustava vi odlučujete šte želite kontrolirati i kada. Uza sve pogodnosti i komfor koji pruža, pametan dom štedi energiju, a time i vaš novac, te pomaže očuvanju prirode i dragocjenih prirodnih resursa.

P

D

U

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

U

vriježeno je, da je štenečak zarazna bolest od koje najviše strahuju vlasnici pasa, no prema iskustvu Veterinarske ambulante Dr.Lukman, parvoviroza je zasigurno najučestalija virusna bolest u štenadi i bez liječenja na vrijeme, u pravilu smrtonosna! Radi se o jednom od najinfektivnijih virusa, koji može preživjeti u prirodi u izmetu psa i do 6 mjeseci, ukoliko nije bio pod izravnim djelovanjem sunca. Stoga je vrlo jednostavan prijenos virusa, kako izravno s psa na psa, tako i posredno npr. cipe-

lama, odjećom, posudama, hranom itd. Varaždin ima poziciju kakva pogoduje širenju bolesti, jer većina pasa u okolici nije zaštitno cijepljena te su stalni nosioci uzročnika. Također se vlasnici na selu ne odlučuju za liječenje, a bolestan pas je najveći izvor infekcije! U pravilu oboljevaju štenci te mladi psi do oko godine dana, no bilo je i slučajeva gdje su oboljevali i psi do dobi od dvije godine.

Ta ko đ e r u pravilu s la k ši m o b li ko m bolesti obole mješanci, dok je vrlo teško od uginuća spasiti dobermane, a posebice rottweilere.

Inficiranje je uvijek preko ustiju, a vrijeme od zararaženja pa do prvih simptoma bolesti najčešće traje 1-2 tjedna. Bolest se pojavljuje s nekoliko karakterističnih simptoma. Započinje s povraćanjem i vodenastim smeđim proljevom

koji prelazi nakon par dana u krvavi. Takav proljev je posljedica uništavanja crijevnih resica. Terapija mora biti od prvog trena potpuna i intenzivna. U veterinarskoj ambulanti Dr.Lukman liječenje je u 90% slučajeva stacionarno uz intenzivnu brigu i njegu te terapiranje tri puta dnevno. Primarno je spriječiti povraćanje te proljev i

obnoviti crijevnu floru. Ono što komplicira liječenje su eventualni crijevni nametnici, zatim komplikacije s upalama drugih organa kao npr. jetre i gušterače te parvovirozna upala srčanog mišića, gdje može nakon poboljšanja uslijediti naprasno uginuće. Šanse za preživljavanje

su velike ukoliko pacijent preživi 3. dan od početka karakterističnih simptoma, a također veliku ulogu igra imunosupresija tj. pad obrambenih sposobnosti organizma. Kako spriječiti infekciju?! Štenad treba zaštitno cijepiti obavezno tri puta! Prvo cijepljenje treba provesti već u dobi od šest tjedana, uz obavezno prethodno «čišćenje» od crijevnih nametnika. Ukoliko ste imali štene koje je oboljelo od parvoviroze, sva mjesta kretanja, a posebice obavljanja velike nužde, treba temeljito očistiti i dezinficirati, jer ne zaboravimo virus možete širiti cipelama i do šest mjeseci! Ukoliko je štene uginulo, novonabavljeni pas treba prije dolaska u dvorište biti obavezno tri puta procijepljen protiv parvoviroze, jer će te samo tako definitivno spriječiti njegovo eventualno zaražavanje! Dakle, vlasnici štenadi, ukoliko primjetite učestalo povraćanje i proljev, ne čekajte tri dana, već otiđite specijalisti čim prije, jer je pravovremeni početak intenzivne terapije vrlo bitan za izlječenje!

Energetski kutak Zeleni krovovi s vegetacijom

Nikola Kocijan dipl. ing grad.

Energo Consult Petra Preradovića 20, Varaždin www.energo-consult.hr 091/720-0212

K

rovovi sa vegetacijom i njegovanim raslinjem poznati su još od antičkog doba.

Varijante u kojima se izvode su razne, a zeleni krovovi ne moraju nužno biti ravni. Kao ekološki učinkovita zaštitna obloga izvodi se livada cvijeća za kamenjare koja zahtijeva vrlo malo održavanja.

Sade se kombinacije grmova cvijeća otpornog na uvjete koji postoje na krovovima (intenzivno sunčevo zračenje, vjetrovi, suše..). Nadalje moguća je sadnja bilj-

ne zajednice mirisnih grmova poput lavande, majčine dušice i mažurana koji su izuzetno otporni na sušu, a daju izvanredan vizualni efekt, te izvedba krovnog vrta koji podrazumijeva sadnju travnjaka , grmova pa čak i stabala. Zeleni krovovi uz atraktivan izgled imaju i razne druge prednosti. Prirodni su toplinski izolator jer rashlađuju prostor ije ispod krova od visokih vanjskih temperatura ljeti, a zimi sprječavaju gubitak topline. Povećavaju udio zelenih površina, a samim time povećavaju i koncentraciju kisika.

Iskorištavaju 50-70% oborinskih voda te tako rasterećuju kanalizaciju. Produžuju vijek trajanja krova jer se

smanjuje raspon između najviše i najniže temperature na krovu s 80 na 25 C°. Štite krov od UV zraka, smanjuju oštećenja od oluja, tuča i vjetra. Zele-

ni krovovi povećavaju zaštitu od buke i od elektromagnetskih valova, apsorbiraju prašinu, pelud, smog i ostale štetne

stvari iz zraka. Zeleni krovovi mogu se koristiti na razne načine.

Mogu se urediti kao terase i vrtovi za odmor, kao površine za igru i sport, kao atraktivna mjesta za kafiće i restor a ne. U razvijenim z e mljam a zeleni krovovi imaju veliku p r i mj e nu, a izvedba zelenog krova gleda se kao potreba da se Zemlji vrati onoliko površine koliko joj je oduzeto građenjem.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

40 Zdravlje

13.04.2010

E-ZDRAVSTVO Povezivanje Opće bolnice i ordinacija od ovog tjedna

S

indrom iritabilnog crijeva je čest poremećaj koji zahvaća debelo crijevo. Najčešći su simptomi grčevi i abdominalna bol, nadutost i vjetrovi, proljev ili zatvor stolice, te sluz u stolici. za stručno vođenje vedr.Mladen MAKITAN ćina bolesnika dobro internist, ravnatelj kontrolira svoje simptome.

Poliklinike Živa Samo mali broj bolesnitel. 042/303-979 ka ima dugotrajno teške Optujska 52, Varaždin simptome poremećaja. Srećom, za razliku od mnogo ozbiljnijih bolesti crijeva kao što su to ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ne izaziva upalne promjene na crijevu ni kronične promjene tkiva. olesnici mogu u značajnoj mjeri umanjiti svoje tegobe promjenom prehrambenih navika, stila života i eliminacijom stresa. Većina bolesnika ima umjerene i blage simptome. Ponekad su simptomi jaki, pa ih je potrebno ublaživati lijekovima. ako i neke druge bolesti mogu imati iste ili slične simptome potrebno ih je raspraviti s liječnikom. Za mnoge ljude simptomi su trajno prisutni, iako njihova izraženost varira. Kada posjetiti liječnika? ako 1 od 5 odraslih osoba ima znakove i simptome iritabilnog crijeva, manje od polovice traži liječničku pomoć.

Važno je posjetiti liječnika zbog toga što se može raditi i o mnogo ozbiljnijim bolestima crijeva. iječnik mora isključiti upalne bolesti crijeva i rak debelog crijeva, te naučiti bolesnike kako da izbjegnu moguće komplikacije, primjerice kronične proljeve.

U

B

K I

L

U Županiji očekuju da će se do kraja godine uključiti 40 posto ordinacija Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ako moraju na, primjerice, ultrazvuk bubrega ili pregled kod kardiologa, pacijenti dr.

Ljubice Knez, specijalistice obiteljske medicine iz Lepoglave, ne moraju se sami naruč it i u Općoj bolnic i Varaždin. Umjesto njih to obavlja njihova liječnica koja im ujedno u svojoj ordinaciji printa potvrde o terminu pregleda ili pretrage.

U Bolnicu odlaze tek onaj dan kada su naručeni, a sami ne moraju podizati ni nalaze jer ih iz Bolnice elektroničkim putem šalju njihovoj liječnici. Time štede vrijeme i novac jer oni iz najudaljenijih mjesta do Varaždina moraju putovati i 50-ak kilometara.

Prvi u državi

Slično bi do kraja ove godine moglo biti i u drugim ordinacijama obiteljskih liječnika, ali i pedijatara i ginekologa. Varaždinska županija i Opća bolnica predstavili su im u četvrtak programsko rješenje kojim će elektronički

o

biteljski liječnici će imati uvid u 163 liste čekanja u Općoj bolnici Varaždin biti povezani s Bolnicom.

Odluče li se uključiti u projekt „e-zdravstvo“, liječnici ne samo da će naručivati pacijente na preglede i pretrage u varaždinsku bolnicu nego će imati uvid u sve 163 liste čekanja. Uz to, imat će pristup elektroničkim kartonima svojih pacijenata u bolničkom registru u kojem je trenutačno 140.000 ljudi.

Prve ordinacije bi već ovaj

tomislav makaj

Sindrom iritabilnog crijeva

Papirnate uputnice i nalazi odlaze u povijest tjedan mogle biti elektronički povezane s Bolnicom, a varaždinski župan Predrag Štromar je istaknuo da će biti zadovoljan ako do kraja godine u 40 posto ordinacija zaživ i „e-zdravstvo“.

Time će polako, ali sigurno u povijest otići papirnate uputnice, nalazi, povijesti bolesti i otpusna pisma. To je i cilj nacionalnog programa e-zdravstva koji bi se trebao početi provoditi u lipnju, pa će naša županija biti prva kad je u pitanju elektroničko povezivanje ordinacija i bolnice.

Više posla

Dr. Knez iz Lepoglave, kao i dr. Blaženka Fijačko, obiteljska liječnica iz Klenovnika, na taj način već rade dulje od godinu dana. Lani su uključene u pilot-projekt „ezdravstvo“ koji se pokazao korisnim za ljude koji žive izvan Varaždina. – Još prije nego što je uvedeno centralno naručivanje, svojim sam pacijentima skenirala uputnice i e-mailom ih slala u Bolnicu. S ovim programom radim puno brže – kratko je i jasno rekla svojim kolegama dr. Blaženka Fijačko.

Njezini pacijenti, kao i pacijenti dr. Knez su zadovoljni, a za liječnice to ipak znači više posla.

– Prema mojim iskustvima, jedan liječnik dnevno na pregled ili pretragu može naručiti pet do šest pacijenata. Međutim, ako je gužva u čekaonici, pacijente naručujem sljedeći dan – objasnila je dr. Knez. „E-zdravstvo“ trebalo bi smanjiti i gužve u bolničkom krugu: na centralno naručivanje i na odjele svaki dan dolaze pacijenti s čak 900 uputnica.

Savjeti iz ordinacije

Dr. Ljubica Knez još od lani sama naručuje svoje pacijente

Očekuju i skraćivanje listi čekanja U varaždinskoj Općoj bolnici željeli bi da pacijenti na pregled kod specijalista čekaju najviše 30 dana, a na dijagnostičku pretragu najviše 60 dana. U tome bi im trebao pomoći projekt „e-zdravstvo“ kojim bi trebalo osigurati više reda, istaknuo je Dražen Pomper, voditelj Odjela za informatiku varaždinske bolnice. – Zbog dugih lista čekanja pacijenti znaju zaboraviti kada su naručeni, a nerijetko su i revoltirani jer smatraju da smo mi neorganizirani, pa i ne nazovu u slučaju da ne mogu doći u dogovoreni termin. Da bi sve dobro funkcioniralo, nužno je da pacijenti dođu na pregled ili pretragu u točno određeno vrijeme, a potrebno je i da se u bolničkim poliklinikama poštuje raspored rada – rekao je Pomper.

Informatički program IBIS za elektroničko povezivanje Bolnice i ordinacija razvijan je više od godinu dana, u što je Varaždinska županija uložila 50.000 kuna, a za liječnike primarne zdravstvene zaštite korištenje će biti besplatno.

Potpis pod sliku

Limfomi – klinička slika i prvi znaci bolesti H

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

odgkinova bolest je lokalizirana ili proširena zloćudna proliferacija tumorskih stanica koje potiču iz limforetikularnog sustava i prvenstveno zahvaćaju limfne čvorove i koštanu srž. Bolest je rijetka prije 10. godine života, najveća učestalost je između 15. i 34. godine života, te nakon 60. godine. Uzrok nije poznat, no čini se da bolesnici s Hodgkinovom bolešću imaju genetičku podlogu ili povezanost s utjecajem okoliša (HIV-infekcija, infekcija Epstein-Barrovim virusom

itd.). U kliničkoj slici obično su prisutni uvećani limfni čvorovi bez simptoma. Većina bolesnika ima povećane vratne limfne čvorove, te limfne čvorove medijastinuma, što može uzrokovati kašalj. Ostali simptomi ovise o stupnju napredovanja bolesti, pa se tako mogu pojaviti i povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, te svrbež. Prvi znaci bolesti često mogu biti opstrukcija gornje šuplje vene ili pritisak na kralježničnu moždinu. Zahvaćeni mogu biti

i visceralni organi, osobito u uznapredovaloj bolesti; jetra kada začepljenje žučnog voda tumorskom masom izaziva žuticu, koštana srž, te traheobronhalna kompresija (pritisak tumorske mase na dušnik i bronhe) koja uzrokuje otežano disanje.Non-Hodgkinov limfom je zloćudna proliferacija limfatičnih stanica imunološkog sustava, uključujući limfne čvorove, koštanu srž, slezenu, jetru i probavni sustav. Učestalost je puno veća od Hodgkinove bolesti i raste s dobi. U dvije

trećine bolesnika pojavljuje se bezbolna periferna limfadenopatija, a povišena tjelesna temperatura, znojenje, te gubitak tjelesne težine rjeđi su nego u Hodgkinovoj bolesti. ovećanje limfnih čvorova medijastinuma i retroperitoneuma izaziva simptome kompresije različitih organa.

Najčešća dva problema pri tome, a za razliku od Hodgkinove bolesti, su opstrukcija gornje šuplje vene, što rezultira oticanjem glave i vrata, te pritisak na mokraćnu cijev što može

P

dovesti do zatajenja bubrega.

Anemija je u početku prisutna u oko 33 posto pacijenata da bi se u većine razvila kasnije.

Zdravlje 41

13.04.2010

siniša sović

NOVO Prva slana soba u Varaždinu, jedinstvena metoda liječenja

Djeca, čija terapija u Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6, traje 20 minuta, uz igru, smijeh i učenje i ne primijete da su na terapiji

Haloterapija kao igraonica “Liječenje solju” je potpuno prirodna metoda koja se zasniva na udisanju mikročestica prirodne kamene soli Dok iz zvučnika odjekuju vesele pjesmice, djeca pri tom plešu, pjevaju i igraju se grabeći u kantice i kamiončiće čistu krupnu sol dopremljenu s otoka Paga. U sobama su strop, pod i zidovi obloženi debelim slojem soli, a halogenerator u sobu upuhuje najfinije čestice soli stvarajući mikro-klimu identičnu onoj uz more. Takav, pravi morski ugođaj, dočekat će vas u Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6 Varaždinu. Mališani slanu sobu prihvaćaju kao igraonicu i ne primjećuju kako su zapravo na haloterapiji, metodi liječenja koja se najjednostavnije može prevesti kao - “liječenje solju”.

Imitacija spilje

Prva slana soba je u Varaždinu otvorena u siječnju ove godine, a osim prostora za djecu, koji ondje borave u pratnji svojih roditelja, privlačno je uređen i prostor za odrasle. U sobama, koje su zapravo imitacija slane spilje s ljekovitom

mikro-klimom, na haloterapiju dolaze mnoge osobe koje imaju astmu, bronhitis, alergije, česte virusne infekcije, kronične infekcije uha, grla, nosa, bolesti gornjih dišnih puteva te razne kožne probleme.

- Metoda se zasniva na do-

Besplatno za djecu s cerebralnom Haloterapija u Prvoj slanoj sobi u Miškininoj 6 u Varaždinu za djecu traje 20 minuta, stoji 50 kuna, za dvoje djece 80 kuna, dok je za troje djece cijena 100 kuna. U cijenu je uračunata i pratnja jednoga roditelja. - Ponosimo se što su u svim našim centrima za djecu s cerebralnom paralizom, malignim bolestima, cističnom fibrozom i zečjom usnicom, kao i za njihove roditelje, terapije potpuno besplatne i to bez obzira na broj terapija – ističu u varaždinskom Centru.

Radno vrijeme Prve slane sobe u Varaždinu je radnim danom od 12.30 do 19.30 sati. Za više informacija obratite im se možete na brojeve telefona 042/200-133 i 098/753-200 ili ih možete posjetiti na web adresi www.slana-soba.com.

b

oravak u slanoj sobi pomaže kod astme, bronhitisa, alergija, virusnih infekcija ziranom boravku u atraktivno dizajniranoj slanoj sobi koja je izrađena iz prirodne kamene soli – doznajemo od Renate Vlašić, voditeljice varaždinskog Centra.

Učinkovita metoda

Napominje da je haloterapija samo pomoćna terapija i ne zamjenjuje liječenje lijekovima, ali svojim djelovanjem terapiju

reducira, skraćuje vrijeme oporavka, smanjuje hospitalizaciju, produžuje vrijeme remisije i tako “reže dane” bolovanja.

- To je potpuno prirodna metoda liječenja koja se zasniva na udisanju mikročestica prirodne kamene soli.

Učinkovita je, ugodna i bez nuspojava. Nema interakcije s lijekovima, a posebno je važno što djeca, čija terapija traje 20

Zdravo srce Bolesti perikarda 2 U

prošlom broju pisali smo o uzrocima bolesti perikarda.

Najčešća manifestacija te bolesti je perikardijalni izljev s tamponadom ili bez nje. Svi uzroci bolesti perikarda mogu dovesti do perikardijalnog izljeva. Izljev se najčešće javlja uz tbc, maligne bolesti, uremiju ili bolesti štitnjače - mixoedema. Kod perikardijalnog izljeva razlikujemo jednostavni izljev, gnojni, hemoragijski, ili bilo koji od navedenih s tamponadom. amponada perikarda je po život opasno stanje kad se pritisak u perikardijalnoj vreći do te mjere poveća da onemogućava normalno širenje srčanih šupljina tijekom pu-

T

njenja srčanih šupljina krvlju. linički znakovi ovise o brzini nastajanja perikardijalnog izljeva, količine izljeva, sastava izljeva.

Općenito znakovi afekcije perikarda su: bol u prsima pri disanju (naročito kod suhog perikarditisa),osjećaj zaduhe, teška mukla bol zbog istegnuća perikardijalnih listića, kašalj zbog pritiska na okolne strukture u prsištu. od pregleda liječnik će zamijetiti: tipični prekordijalni šum, pulzacije vratnih vena, ponekad tahikardiju, otežano disanje bolesnika s urednim nalazom slušanja na plućima.

EKG: na elektrokardiogramu će se zamijetiti smanje-

K

K

minuta, uz igru smijeh i učenje zapravo i nemaju osjećaj da se liječe. To je dobro za njih same, ne doživljavaju stres i strah od doktora, medicinskih sestara, mirisa bolnice i slično nego terapiju prihvaćaju kao igraonicu. Upravo smo stoga i sobe za djecu opremili prema savjetima stručnjaka kako bi se djeca u njima što bolje osjećala – objašnjava Renata Vlašić.

nje amplituda otklona, električni alternans, promjene ST-T segmenta u elektrokardiogramu. Rtg snimka srca i pluća obično će pokazati na uvećano srce s čistim nalazom na plućima.

ZV srca: jest dijagnostička pretraga kojom ćemo detektirati perikardijalni izljev, njegovu veličinu, eventualne znakove pretamponade ili tamponade, ponekad će se prikazati i fibrozne niti unutar izljeva koje mogu upućivati na etiologiju (uzrok) perikarditisa. retman: kad izljev ne uzrokuje hemodinamske posljedice, a uzrok je poznat, treba liječiti osnovnu bolest. Katkad je potreb-

U T

no provesti dijagnostičku punkciju perikardijalnog izljeva kako bi se učinile citološke, biokemijske i mikrobiološke analize izljeva.

Kod tamponade perikarda potrebno je učiniti terapijsku punkciju perikarda - perikardiocentezu - kako bi se evakuirao izljev i na taj način spriječio smrtni ishod bolesti zbog povećanog perikardijalnog pritiska.

Ponekad je potrebno učiniti i kirurško otvaranje perikardijalne vreće i drenažu. aljnja terapija ovisi o uzrocima perikarditisa, ali gotovo uvijek je vezana uz upotrebu nesteroidnih antireumatika kao lijekova koji djeluju protuupalno.

D

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

13.04.2010

MODA I ovog proljeća popularan je “safari stil”

Kilogrami se gube u krevetu Redoviti seks utječe na vitku liniju i dobar je način skidanja viška kilograma. Tako barem tvrdi njujorški model i glumica Kerry McCloskey, koja je o tome napisala i knjigu “The ultimate sex diet”. Najbolji dokaz je ona sama, koja je pošto se zaručila u šest mjeseci izgubila više od deset kilograma.

Osmislila je vlastiti recept za mršavljenje koji je nazvala

seks dijeta što, za razliku od klasičnih dijeta, primjenjuje užitak umjesto odricanja i na ugodan način rješava višak kilograma.

Jer, samo redovitim seksom od ciglih pola sata “topi” se kao od šale - 200 kalorija.

Kerr y McCloskey je dijet i pridružila i zdravu prehranu, odnosno namirnice koje obiluju (a čime li drugim) - afrodizijacima.

Topli, smeđi i maslinasti tonovi nezaobilazni u safari stilu

Za odvažnije pripadnice ljepšeg spola

Ležerno i udobno Piše: STELA NOVAK

“Safari stil” i ove je godine trendi! Riječ je o stilu koji se gotovo svake sezone ponovno vraća u modu, a koji su i za ovu godinu mnoge modne kuće i dizajneri pre-

Ležerna kombinacija za grad

zentirali na svojim revijama.

Marc Jacobs, Balmain, Jean Paul Gaultier, Chloe, Stella McCartney samo su neki od onih koji su bili inspirirani putovanjima u daleke zemlje i prikladnim ležernim

Tko voli, nek’ izvoli!

odijevanjem.

Samo prirodno

Najudobniji mater ijali za topla godišnja doba su prirodni materijali koji se najčešće koriste upravo u proizvodnji “safari” odjevnih predmeta, poput lana i pamuka. Upravo takvi materijali koži dopuštaju da slobodno - “diše”. Tu je i svila, koja daje osjećaj da nosite potpuno laganu, lepršavu odjeću.

Sve zemljane boje se savršeno uklapaju u taj stil, poput nijansi bež boje, pastelne smeđe boje, kao i maslinasto zelene u svim kombinacijama.

N e z a o b il az an o dj ev ni predmet za taj stil jest kombinezon u navedenim safari bojama, kao i jakne s jednorednim ili dvorednim kopčanjem, koje mogu biti s velikim ovratnikom, ali i s malom ruskom kragnom.

Kratke haljine na kopčanje, kao i duge s velikim

prorezom a sve u pješčanim bojama - idealne su za žene koje vole opuštenu šetnju gradom. Kratke hlačice u kombinaciji s košuljom pustinjskih nijansi ili običnom bijelom majicom te smeđim remenom - uvrštavaju vas

n

ezaobilazan odjevni predmet je kombinezon u navedenim safari bojama u trendseter ice modnog svijeta.

Detalji se nikako ne smiju izostaviti, tako da uz odjeću obavezno pristaju i sunčane naočale sa smeđim okvirima ili staklima, zatim remeni, kožnate smeđe narukvice, ogrlice od prirodnih materijala, kao i sandale, japanke ili rimljanke od umjetne ili brušene kože u zemljanim bojama.

Frizerski salon

Crna boja - kraljica svih boja C

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

rnu boju kose je daleko najlakše postići jer vrlo efektno pokriva sve tipove kose bez obzira bila ona s refleksom ljubičastog tona ili pak indigo plavog tona. elite li se obojati u crno, budite oprezni jer crna boja kose ne pristaje dobro svima. Dobro pristaje tamnoputim osobama ili onima koje imaju masli-

Ž

nastu kožu. Ne pristaje dobro osobama svjetlije puti, a definitivno nije za starije osobe. animljivo je da crna boja kose do punog izražaja dolazi kod visokih osoba, a može istaknuti i boju očiju. rna boja kose odlična je za postizanje “gotičkog looka”. Odlično pristaje uz ravnu kosu s

Z

C

dodatkom umjetnog sjaja za kosu.

Ženski svijet 43

13.04.2010

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Snježana Tribuson, poznata redateljica i scenaristica

Prvo sam brižna majka, Dermatolog Perioralni dermatitis a onda žena s karijerom V Snježana nije zlopamtilo, a na večeru bi s Ivom Gregurevićem jer odlično kuha

I

Piše: GORDANA IGREC

Hoćete da vam kažem kakav ja intiman život imam? Pa, upravo sam stavila veš u vešmašinu – “provalila” je u prvi tren redateljica i scenaristica Snježana Tribuson. “Tri muškarca Melite Žganjer” ili pak humoristička serija “Odmori se, zaslužio si” koja se upravo prikazuje svake nedjelje iza Milijunaša samo su neki od njezinih djela koje rado gledamo.

K

Odmor u vrtu

I dok je Snježana za sobom nizala redateljske uradke poput filmova “Ne dao Bog većeg zla”, “Dan žena”, “Prepoznavanje”, “Kako preživjeti do prvog”, “Bez trećeg”, “Mor” ili “Lude gljive” te sakupila triput zaredom nagradu Oktavijan kao i nagradu kritike za filmove “Melitu”, “Dan žena” i “Tri ljubavne priče”, dotle je njezin popularniji brat Goran Tribuson “ubirao lovorike” muškog pisma. Unatoč bratsko-sestrinskoj suradnji malo je ipak zasjenio sestru Snježanu. Nju to, dakako, ne smeta, jer kako kaže, brat joj je uzor u životu, a ona i dalje piše, sprema scenarij za novi

ž

ena sam kojoj se opasno približava menopauza film, da bi se onda bacila na uzgoj sitnog voća poput malina, ribizla ili ogrozda. Prava ženska sudbina. Kao “Štefica Cvek u raljama života”.

Za Male ženske razgovore s puno stila, iskrenosti, odmjerenosti i duhovitosti progovara o najseksi hrvatskom muškarcu kakvog bi svaka žena koja se približava menopauzi, poput nje, mogla poželjeti, o svojim slobodnim trenucima, knjigama koje rado čita, glumcu s kojim bi rado otišla na večeru... Uostalom, otkrijte same što je ovaj put samo za vas “zakuhala” gospođa Tribuson.

Jutro započinjete sa... Čitanjem novina u krevetu.

Ako ne moram rano iz kuće to mi je najdraže mjesto za čitanje novina.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Starija žena kojoj se opasno približava menopauza.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda i glupost.

Koju knjigu biste rado još jednom pročitali?

rlo čest estetski, pa i medicinski problem na licu jest razvoj perioralnog dermatitisa. To oboljenje pogađa prvenstveno mlađe žene, no povremeno se pojavljuje i kod djece i muškaraca. zraz perioralni znači da su promjene prisutne u prvom redu oko usana, dok dermatitis označava istodobno prisustvo crvenila kože. Uz crvenilo, Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist često su prisutni i brojni dermatovenerolog “crveni prištići” koji ponekad mogu prevladava- Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080 ti i podsjećati na akne.

Može biti zahvaćena i koža oko nosa i očiju te na obrazima. Vrlo često je dio kože uz rub usana slobodan, odnosno na njemu nisu prisutne promjene.

Uz to javlja se svrbež, peckanje, ljuštenje i slično. oji su uzroci perioralnog dermatitisa nije u potpunosti jasno, no kod većine bolesnika pojavi ovakvih promjena prethodi uporaba kortikosteroidnih krema kroz dulji vremenski period. Osim njih, važnu ulogu imaju i mnogi drugi podražaji poput: sunčeva svjetla, preparativne ili dekorativne kozmetike, sredstava za njegu usne šupljine... poraba kortikosteroidnih krema u početku može dovesti do privremenog, lažnog poboljšanja ali nakon prekida uporabe, bolest bukne još jače. Ako se nepravilno liječi ili se ne liječi uopće, perioralni dermatitis može potrajati mjesecima, pa i godinama. toga je potrebno odgovarajuće liječenje.

Kod blažih oblika, dostatna je terapija lokalnim antibiotskim preparatima, u obliku krema ili gelova. No, kod velikog broja slučajeva, osobito nakon uporabe kortikosteroidnih krema, potrebna je i sistemska antibiotska terapija, koja može trajati i nekoliko mjeseci. Važno je i izbjegavanje mogućih iritansa te pravilna i blaga njega kože. ako ne postoje univerzalna pravila, ipak nakon potpune i pravilno provedene terapije, recidivi (ponovno javljanje bolesti ) u kraćem vremenskom razdoblju su rijetki.

U S

Privlače me vrt, sadnja, kopanje, uzgajanje voća i povrća - kaže Snježana Tribuson

Najseksepilniji Hrvat je Rohatinski Nikad ne bih mogla oprostiti...

Nisam zlopamtilo i ako nije u pitanju zločin, sve mogu oprostiti.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Postati muškarac. Što je najvažnije u vezi?

Prvo zaljubljenost, pa

“Švejka” čitam dosta često.

Zapravo, samo pojedine dijelove koji su mi bili osobito dragi. Neke knjige čitala sam drugi put jer me zanimalo hoće li mi biti jednako dobre sada kao i u mladosti. Tako sam nedavno čitala “Idiota” i “Lolitu”. Nekada mi se dogodi da čitam neku knjigu pa na pola shvatim da sam ju već pročitala, ali to je, čini se, normalna pojava starenja.

Super kuhar

Najdraži film?

Ima ih puno i s raznih strana svijeta i iz različitih razdoblja: “Moja draga Klementina”, “Tragači”, “Selo moje malo”, “Fargo”, “Vrtoglavica”, “Zapravo ljubav” Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji

tolerancija, pa uvažavanje i na kraju, smisao za humor. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Najviše volim kad zdušno, energično i uspješno rade ono čime se bave.

Najseksepilniji Hrvat?

Emil Tedeschi, Željko Ro-

uspješna žena?

Najbolje je ako su muškarac i žena oboje uspješni i međusobno se podupiru. Najbolje da stoje jedno pokraj drugog, da nitko ne stoji iza.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje, biste poželjeli?

Sama nastojim ispuniti većinu svojih želja. Ribicu bih možda zamolila za neki kredit bez kamata. Ne znam, možda bi ribica mogla izumiti lijek za rak...

Vaš moto u životu?

Nemam moto, ali znam koliko su važni upornost, ustrajnost i radinost.

Vaš uzor u životu?

Uvijek je bio stariji brat.

Tako vas nauče roditelji, pa to zauvijek tako ostane.

S kojim glumcem biste

hatinski...Uspješni su, a nisu ni bahati, ni nadmeni.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

U Varaždinu sam dosta često. Dolazim na izložbe, koncerte, Špancirfest i svaki put se sa zadovoljstvom prošetam gradom jer je lijep i uredan.

rado otišli na večeru?

S Ivom Gregurevićem, ako je on skuhao večeru. Odlično kuha.

Iz kuće ne izlazim bez...

Mobitela. Sviđa mi se mogućnost biti stalno u kontaktu sa svima. Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Održavanje bliskih odnosa unutar obitelji i odgoj djeteta.

Ja sam zapravo prvenstveno brižna majka, a tek onda osoba koja ima karijeru.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nastojim ga provesti u prirodi. Privlače me vrt, sadnja, kopanje, uzgajanje voća, povrća, ali i čitanje te odmaranje. Gledam i dosta filmova i serija, ali to smatram dijelom posla.

I

44 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

13.04.2010

OTKRIVAMO Što treba izbjegavati u vezi kako bi ona bila uspješna?

(Jako) mlade i (nešto) starije trudnice (2)

P

ostići trudnoću nakon 35. godine života može biti značajno teže nego u dobi od 25 godina, no dakako nije nemoguće.

Sigurno poznajete parove koji su prvo dijete dobili u tridesetima i još jedno možda čak i u ranim četrdesetima i sve je u najboljem redu. o, zašto je prva rečenica realnost? Činjenica jest da su idealne godine za rađanje dvadesete – spec.ginekologije i mnoge statistike govore: od 20. do 29. godine živoporodništva ta. U kasnim dvadesetim godinama fertilitet žene (sposobnost postići trudnoću) blago opada, no vrlo progresivno opada nakon 35. godine života. azlog je u činjenici što žensko biće s porodom ima sve jajne stanice koje će ikada imati i one kako vrijeme protječe u značajnom broju propadaju. Zapravo, taj proces počinje još u nerođenog ženskog djeteta. U brojkama to znači da od 2 milijuna jajnih stanica u nerođenog djeteta, pri porodu ih ostane skoro milijun, a do početka puberteta svega 300.000. druge strane, svega tristotinjak jajnih stanica dobije šansu za oplodnju tijekom cijelog reproduktivnog života žene. o, nije samo problem u starenju stanica – kako vrijeme prolazi organizam kroz starenje sporije i manje učinkovito obavlja svoje fiziološke zadaće kao što je reprodukcija. Tako žena u tridesetima ima 20% šanse ostati trudna svaki mjesec, a u četrdesetima ta vjerojatnost pada na 5%.

Iako je u muškarca stvaranje spermija proces koji traje do u starost (najstariji tata ima 94 godine!), činjenica jest da s vremenom spermija ima sve manje, postaju slabije pokretni (što je iznimno bitno za oplodnju) i što je najvažnije – po građi lošije su kvalitete. tarija životna dob donosi povećani rizik za fetalne anomalije: tako je rizik za Down-ov sindrom u djevojke od 25 godina 1:1.250; s 30 godina – 1:925, a s 35 godina – 1:378. Rizik za spontani pobačaj također raste s dobi: u ranim dvadesetima 10% trudnoća se tako završi, u ranim tridesetima – 12%, a nakon 35. godine – 18%, te poslije četrdesete – 34%. ermin – starija prvorotka – jest tipično medicinski pojam koji nam naglašava da takvu trudnoću i sam porod moramo pratiti s posebnom pozornošću. Povišeni krvni tlak, šećerna bolest u trudnoći, poremećaji zgrušavanja krvi i niz drugih poremećaja se češće javljaju u starijih rodilja. uvremeni način života s pomicanjem granice prvih poroda danas nam je normalna pojava, a za čitanje sve manje ugodne brojke iznesene su na zahtjev vas, čitateljica – ni u kom slučaju nemaju cilj odvratiti vas od najveličanstvenijeg događaja na ovom planetu – stvaranju i rođenju novog života.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

R

S

N

S

T S

N

Nužna tolerancija Jednostavnog recepta za sretan zajednički život nema

Pokušaj da promijenite partnera neće dobro proći

Jedna od stvari pri kojima biste se trebali više suzdržavati želite li imati sretnu vezu jesu komentari na račun njegove obitelji, jer nitko ne voli takve kritike Marko, Matija, pa opet Marko, Elizabeta, Dora... Tko je sad ta Dora? Ako ste među ženama koje svaku minutu koriste kako bi pregledale SMS-ove, liste poziva ili e-mailove svog partnera, crno se piše vašoj vezi.

Želja za promjenom

Neprestano nadziranje partnera jedna je od stvari koje biste trebali izbjegavati težite li dobroj, uspješnoj i stabilnoj vezi. Premda mislite da time činite uslugu sebi jer imate kontrolu nad onim što on radi, kada, gdje i s kime, to vam može donijeti samo probleme.

Jer, neke stvari sigurno ćete krivo protumačiti ili preuveličati što će vrlo vjerojatno dovesti do sukoba i napraviti više štete nego koristi. Premda jednostavnog recepta za sretan zajednički život nema, postoji ono što bi trebalo izbjegavati

kako se veza između dvoje ljudi ne bi pogoršala ili, još gore, uništila do kraja. Jedna od njih je i kritiziranje njegove obitelji.

Kako je to mogla reći njegova majka, zašto njegova sestra uvijek mora biti najpametnija, a njegov otac tako dosadno naporan - samo su neki od

i

zbjegavajte laži, čak i one bezazlene

bom nosi zajednički život jest želja da - promijenite partnera. Žene najčešće smatraju kako će na taj način zapravo pomoći partneru. No, to može donijeti samo gomilu problema. Možda možete utjecati na to da on ne ostavlja razbacanu odjeću posvuda po sobi, no ne možete mu stalno spočitavati gledanje utakmica s dečkima. I oni trebaju malo vremena kako bi bili sa sobom i sebi sličnima...

Ključ za uspješnu vezu ili brak je dobra komunikacija i zajedničko rješavanje problema.

Stoga ne prešućujte probleme i ne izbjegavajte njihovo rješavanje u nastojanju da svoju vezu održite idealnom. Time ne činite uslugu ni sebi, ni partneru. I, izbjegavajte laži.

I one bezazlene. Jer, jedna laž vodi u drugu, pa biste se na kraju mogli zaplesti u pravu mrežu. (ihr)

komentara koji će vašem partneru u tren oka “dići” tlak do maksimuma.

Nitko ne želi čuti kritike po vlastitom krvnom srodstvu. Bez obzira kakvo mišljenje imali o svima njima, radije ga zadržite za sebe. Jer - ni sami ne biste se dobro osjećali kada bi vam partner rekao da ste ni više ni manje nego - “Ista mama!”.

Jedna od opasnosti koju sa so-

Kakav muškarac treba biti?

Svaka žena, odnosno djevojka ima svoju listu prioriteta koje su joj važne kod pripadnika jačeg spola. No, neke stvari su jednake za sve. Prije svega, muškarac treba biti odrasla i zrela osoba jer nemate vremena još i njega odgajati. Treba biti dovoljno zabavan da vas nasmije kada vam je sve crno, imati vremena za vas bez obzira koliko bio “rastrgan” od posla, a svojim postupcima bi vam, s vremena na vrijeme, trebao dati do znanja da ste mu još uvijek poželjni. I dati vam slobodu. Bez obzira je li riječ o vikendu s prijateljicama ili sat vremena da budete sami sa sobom.

Partner treba imati razumijevanja za vas i vašu slobodu

Kozmetički

savjeti

Savršene noge ovog ljeta C P elulit je posebno stanje vezivnog tkiva koji nije vezan na debljinu, pa ga tako mogu imati i mršave osobe. Nastaje zbog nakupljanja masnih stanica te u normalnom stanju njegov je promjer 1-2 milimetra, dok kod celulita se povećava čak i do deset puta.

Već smo ranije spomenuli da nastaje zbog genetskih predispozicija, stresa, nezdravog života, premalo kretanja... Na sve, osim na genetiku, možete utjecati zadate li sebi cilj da će ovo ljeto baš vaše noge i guza izgledati savršeno. Ova borba neće biti laka, ali rezul-

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

tati za najupornije neće izostati. rehrana mora biti probrana što znači jesti ribu, nemasno meso, žitarice, voće i povrće. Voda je najvažnija u toj vašoj borbi, stoga je konzumirajte najmanje dvije litre na dan. Ali, kako nije dovoljno samo promijeniti prehranu, moramo uključiti i kretanje. Napor sam neće pomoći nestanku celulita. Dizanje utega neće ukloniti celulit, zato radite vježbe od kojih se znojite, ubrzava se rad srca i cirkulacija. Svakako vježbajte svaki dan pola sata, ali bez napora.

A

sada, kada smo to dvoje definirali, preostaje nam još dodati dvije do tri anticelulitne masaže tjedno. Zapamtite da nema čudotvorne kreme od koje celulit prekonoć nestaje, ni za 14 dana, ni za 20 dana - ako je samo namažete. Bez masaže neće biti nikakva rezultata. Masaža mora biti brza i čvrsta, znači masirati vas mora stručnjak. , kada uskladite svaki dan i hranu i vježbanje i masažu u kozmetičkom salonu, tek onda možete očekivati da ćete ovog ljeta pokazati savršene noge. Sretno!

I

Ženski svijet 45

13.04.2010

Važno je sve dobro rasporediti i organizirati jer jedino se tako sve stigne napraviti na vrijeme

tomislav makaj

Sama sebi šefica i organizatorica posla Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Moj radni dan počinje u pola sedam, a završava oko 22 sata navečer. I nemam ni sekunde slobodnog vremena – tvrdi Dragica Šimek iz Stažnjevca koja se već niz godina bavi poljoprivredom na malo.

Prvo staja

- Nakon buđenja prvo je na redu staja i mužnja krava.

Nakon što odvezem mlijeko slijedi prva jutarnja kava s kojom me svako jutro dočeka suprug Ivan, a onda se opet “bacam” na posao.

Svinje, kokoši, pilići... Sve to treba namiriti. A kako polako dolazi sve toplije i ljepše vrijeme, sve je više posla na

m

ene najviše veseli kada je cijela obitelj na okupu polju i vrtu, u kojem uzgajamo povrće – doznajemo od simpatične poljoprivrednice iz Stažnjevca.

Posao na imanju prekida jedino kako bi pripremila ručak, a onda opet sve ispočetka do večeri. Posla uvijek ima, bez obzira bilo ljeto ili zima.

- Zimi je manje posla jer niste toliko po poljima ili vrtu, ali kad imate “živinu” nikad niste “fraj”. Najviše je posla ljeti, kada se posprema sijeno, te ujesen. No, bez obzira što se tada puno radi, tada mi je najljepše - zadovoljno je ustvrdila Dragica Šimek.

Razlog je sigurno i to što je to prilika da cijela obitelj bude zajedno.

Svaki posao nosi svoje, a mene u mom najviše veseli boravak na “friškom” zraku - kaže D. Šimek

- Kćerka Mirela i sin Denis studiraju u Zagrebu, pa ne mogu toliko pomagati kad ih nema. No, kod većih poslova ne ide bez njih, a mene pak najviše veseli kada smo svi na okupu – kaže Dragica koja uživa u svemu što radi.

- Nikad mi nije dosadno.

Sada imam malo više posla oko krava, s obzirom na to da imamo tele staro mjesec dana, a čekamo još dva. Tu je još i deset praščića. Ali, mene sve to veseli – rekla je.

Premda je naporno raditi u vrtu, polju i istovremeno voditi računa o kravama, svinjama i kokošima, ništa joj nije teško.

- Naporno je što god da radite. Svaki posao nosi svoje.

Mene u mom poslu najviše veseli boravak na “friškom” zraku. Sami sebi ste šef, i imate slobodu. Jedino je važno sve poslove dobro rasporediti i organizirati se kako bi se sve stiglo napraviti na vrijeme – objasnila je Dragica Šimek.

Volim poljoprivredu Dragica Šimek iz Stažnjevca nije se uvijek bavila poljoprivredom. Kratko vrijeme je bila zaposlena u “Ivančici”, ali je zbog djece, koja su bila mala, ostala kod kuće. Bez obzira na to što su joj kćerka Mirela i sin Denis sada odrasli, ne zna bi li se ponovno zaposlila kada bi joj

se za to ukazala prilika.

- Ponekad, kad pogledaš kamo ide poljoprivreda, baš ti nije svejedno što nemaš posao.

No, danas mladi teško dolaze do posla, a kako bih tek ja – ustvrdila je i zaključila da ne voli raditi to što radi sigurno bi se već zaposlila.

Ma odite mi u krasan...

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

ŽENE NA POSLU Dragica Šimek, poljoprivrednica iz Stažnjevca

K

onačno proljeće! Ponekad mislim da ono postoji samo zbog mene. Osjećam se fantastično! U ovoj cjelokupnoj situaciji, za većinu, to je neuobičajeno i nenormalno. Ne znam zašto?

A i baš me boli ona stvar koju nemam! ak je smešno kad žena preuzme muške psovke i veli: “Ma, ‘odi mi u krasan ‘K!”I kad se drugi zgražavaju. A meni je to odličan štos jer me uopće ne asocira na prostačinu nego na – krasan! a naravno da sam odmah i bolje volje. Lebdim! Jutro mi počinje pjevuckanjem, uživanjem u akustici vlastite kupaonice, u prštavoj vodi s tuša velikog kao suncokret i odabiranju lepršavog intimnog rublja. Iza toga dobar minjak, izazovna šminka i izlazak! ledam kako komadi padaju i rajsferšlusi pucaju! Vidim i one druge koji hodaju skamenjeno kao kipovi s nenormalno izbuljenim očima. Što i nije čudno kad je za njih žena prikvačena k’o prikolica! I, nema bratac, mrdac! ok ja uživam u ovoj promenadnoj zafrkanciji, frendica mi je u totalnom bedu! Kakva seksi furka?!? O jebozovnom parfemu da i ne govorim!? Frajer joj je totalna seljačina. Ako se i uspije izvući iz njegovih okova, za popiti kavu na brzaka munjevito se šminka u autu. A, u autu se i demaskira kako bi doma došla “čista i neokaljana”! to ti je sloboda 21. stoljeća!!

Ne znam kaj je gore? One žene koje su se u braku toliko zapustile da u bračnoj postelji mirišu na urin, ili one koje su dopustile da ih takvima učine vlastiti muževi?! eni je to nepojmljivo! A vama?

Voli vas vaša Diva!

K P

G

D

I

M

Kad imate “živinu” nikad niste “fraj” - rekla je Dragica Šimek

Trudnoća Terapija bojama u trudnoći S

vakodnevno rafiniramo neka stara znanja, pakiramo ih u novo ruho i donosimo pred vas kao nešto novo i spektakularno. Jedna od takvih terapija jest i terapija bojama. Za stare Egipćane boja je bila nadnaravna sila.

Obožavali su sunce jer su bili svjesni da bez njega ne bi bilo svjetlosti i topline.

Samim time ne bi bilo ni života. Gradili su hramove boja za liječenje, kamo su ljudi odlazili da bi okrijepili i dušu i tijelo. U današnje doba eksperimenti su

pokazali da određene boje stimuliraju ili smiruju. Stručnjaci za terapiju bojama tvrde da stanice tijela, kao i boje, titraju na određenim frekvencijama.

Stanice poremećene bolešću ili negativnim psihičkim stanjima moguće je “uravnotežiti” izlaganjem određenim nijansama boja. trudnoći ova metoda se najčešće primjenjuje kod povišenog krvnog tlaka, stresa i tjeskobe. Stručnjak za terapiju bojama provjerit će vašu

U

licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

sklonost prema određenim bojama.

Primjena boja u toku tretmana može se razlikovati od terapeuta do terapeuta.

Neki će boje povezivati s čakrama, a neki iščitavati vašu auru ili koristiti radiestezijske tehnike. Mogu vam savjetovati da nosite odjeću određene boje ili da se služite vizualizacijom. Kod terapije obojenom svjetlošću, obojena svjetlost se usmjerava u određeni dio tijela ili se raspršuje posvuda oko vas.

Glavna se boja odabire ovisno o tome

kako djeluje na određeni organ. Terapija može trajati nekoliko tjedana. Evo nekoliko primjera bolesti i boje kojima se one liječe. Plava - kod stresa, povišenog krvnog tlaka, upala grla i krajnika.

Crvena - za podizanje energije i vitalnosti, te kod dišnih problema i groznice.

Zelena - čišćenje i pročišćavanje, nesanica, razdražljivost. Nema dvojbe da boje utječu na čovjeka, uostalom njima smo svakodnevno okruženi, bili mi toga svjesni ili ne.

Martina Šebijan

46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel.

330-063, 098/1661-177, www. zelimorski.com ozn.188c KUPUJEM kuću u Varaždinu do 85.000 €. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.543b KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.957e VARAŽ DI N B REG, ekskluziv na kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 850 € / m ² . M o b . 0 9 9 / 6 7 7 2 -7 7 1 , 0043/664-1514103 ozn.591b NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.447 KUĆU u Turčinu, 65.000 € i poslovni prostor 50 m², Vž. Supilova ul., prizemlje , 85.000 €, prodajem.

Mob. 091/9048-002 ozn.449 NOVU nedovršenu prizemnicu 240 m² sa građevnim materijalom mijenjam za 1-sobni stan ili prodajem za 73.000 €. Mob. 098/9311-338 ozn. 449 KUĆA u Klenovniku, 75 m², svi priključci, povoljno.

Mob.098/1944-690 ozn.489 STARIJU kuću s velikom okućnicom 3 575 m², u Jalkovcu uz glavnu cestu, prodajem. Tel.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

370-174 ozn.602b

ozn.62c

KUĆU u Filićevoj u Varaždinu i vinograd s klijeti u Žednom vrhu, prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.603b

KUĆE: B. Radića, Kozarčeva, Filićeva, P. Miškine, Kurelčeva, B. Slukan. Trakošćanska, Režekova…

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JURKOVIĆA ulica br. 14 (kod bolnice) prodajem pola kuće 48 m², jednosobni stan, poseban ulaz, plin, garaža 30 m² na čestici 305 m², 48.000 €. Mob.098/9834-960 ozn.605b KUĆA katnica u centru Varaždinskih Toplica, s okućnicom, garažom i priključcima, cijena prema dogovoru. Mob.098/976-5327 ozn.464 PRILIKA! Kurija na Dugom Vrhu 80 m² i 6000 m² zemljišta - 45.000 € i stara kuća i 3.500 m² zemljišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 30.000 €, Banjščina 30.000 €, Kneginec 46.000 €, Trnovec 50.000 €, Družbinec 55.000 €...

Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: novoadaptirana kuća, svi priključci, nove instalacije, PVC stolarija, Trstenjakova ulica, 45.000 €. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c VIKENDICU sa garažom i vinograd, struja, voda, Vinica

JEDNOSOBNI novogradnja: Dravska 27 m², Grabanice 39 m², Supilova 40 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Vukovićeva 32 m² 30.000 €, Z. i Frankopana 35 m² , T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Trakošćanska 40 m² 36.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA već od: 1.050 €/m² Grabanice, Dravska 1.100 €/m², Trstenjakova urbana vila 1.100 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja : Grabanice 37, 38, 45 i 49 m², Supilova 44 m², Trstenjakova 52 m², Dravska 52 m², A. K. Zvonimira 60 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NAJPOVOLJNIJE KUĆE! Kuća u Jalkovcu 140 m² - 60.000 €, kuća u Knegincu od 100 m²- 53.000 €, kuća u Gojancu 80 m² (novouređena)- 47.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI: Trakošćanska 54 m², II kat, 900 €/m²; Z. i Frankopana 50 m²; B. Radića 50 i 56 m²; Zagrebačka 49 i 64 m²; V. Novaka 60 m² …

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆE POVOLJNO! Kuće: A. B. Šimića 120 m², Vinka Žganca 150 m², Kneza Trpimira - 130 m², Dobriše Cesarića (novija) 170 m², Bilogorska - 130 m², Široke Ledine - 150 m², Ratimira Hercega- 150 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

TROSOBNI novogradnja : Grabanice 56, 60, 65, 69 i 80 m², Supilova 56, 64 i 78 m², Dravska 70 m², Stračevićeva 72 m².Venekn e k r e t n i n e , 0 4 2 / 3 0 1- 2 3 4 , 091/301-2335 ozn.72c

VIKEND KUĆE! Mali Vrh (za stanovanje) - 27.000 €, Dugi Vrh 40 m ²- 15.000 €, Halić - 11.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241

KUĆA u Knegincu od 130 m², svi priključci, 49.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUĆU s okućnicom, šumicom, 8 km od Vž, useljivu, prodajem.

Mob. 091/6363-675 ozn.493

DVOSOBNI stan od 60 m² sa garažom, na Banfici, R. Boškovića 14/C, 8. kat, renoviran i useljiv, prodajem. Upitati na tel. 232-974, mob.

091/541-6074 ozn.548b

STANOVI

PONUDA TJEDNA! Prekrasna kuća 160 m² u Hrašici novogradnja sa velikom okućnicom, mogućnost zamjene za stan! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Breg (Slatnjak), cijena 15.000 €, prodajem. Mob. 098/482-001 ozn.103c

13.04.2010

TROSOBNI : Kozarčeva 65 m², Z. i Frankopana 65 m², F. Galinca 74 m², M. Krleže 68 i 77 m², Zagrebačka 77 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335

ozn.72c MANJI DVOSOBNI! Grabanice uređeni 37, 50 m² dvosobni (odličan raspored) i jednosobni od 38 m² Grabanice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER PONUDA! Zrinskih Frankopana 54 m² (sve etažno, prekrasno uređen) i Braće Radića 56,90 m² (kompletno novouređen)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI POVOLJNO! Varaždinski Vrtovi 109 m², Gortanova 134 m² (novogradnja), Filićeva 108 m² (novogradnja)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI NOVOGRADNJA! Grabanice - trosobni 81 m² , Grabanice - trosobni 69 m², Supilova - trosobni 78 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Zagrebačka- garsonjera 25 m², Dravski Vrtovi- garsonjera 27 m², Supilova novogradnja- jednosobni 35 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c POSLOVNI ili stambeni prostor, prizemlje, novogradnja, 90 m², 1.299 €/m², prodajem.

Mob.098/436-129, 098/436-137 ozn.137

POSLOVNI prostor 36 m², Trg B.Radića, Varaždin.

Uredni papiri, čisto vl., cijena 1.600 €/m². Inf. na broj: 098/379- 461 ozn.88c SNIŽENO! Blizina centra: 3-soban, 66,50 m², 1. kat, sva brojila etažna, 63.000 €; 2.soban, 56,70 m², 60.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c STAN: Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 91.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBAN namješten stan, Banfica, jugoistočna strana, 1. kat, 1.000 €/m², prodajem. Mob. 098/973-3499 ozn.392 TROSOBNI stan 81 m², Zagrebačka 17, otkupljen, etažiran, svi priključci, 1.200 €/m².

Tel.042/312-018 ozn.397 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 962e

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13.04.2010

NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.959e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Tel: 091/934-7262 ozn.959e DVOSOBAN stan, 50 m², Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, cijena 52 000 €, prodajem. Mob. 098/217-185 ozn.959e K.FILIĆA, prekrasan novi 2 sobni stan, uređen, sve etažno, velika terasa. Hitno i povoljno. Mob. 099/850-5382 ozn.968e GRABANICE, 3- soban, uređen, izvrstan raspored prostorija, 3 kat, lift + podzemna garaža gratis. Hitno i povoljno. Mob. 099/850-5382 ozn.968e KUPUJEM poslovni prostor do 80 m². Mob. 099/850-5382 ozn.968e JEDNOSOBNI stan, 31 m², Zrinskih i Frankopana 2, I kat, vlastita brojila (plin, vodomjer), prodajem.

Mob. 098/859-350 ozn.410 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.426 NOVI stanovi – Jalkovečka: 1-sob., 35,85 m², 1. kat i 3-sob., 69 m², 4. kat, i City centar 2-sob., 62,15 m², 5. kat. Kapital d.o.o., 042/313-955 ozn.449 NOVI stanovi – Jalkovečka: 2-sob., 38 m², 4. kat, 3-sob., 80 m², 2. kat, 3-sob., 80 m², 3. kat, useljenje: 07./2010.. Kapital d.o.o., 042/313-955 ozn.449 TROSOBNI stan 70,1 m², Zagrebačka 17, renoviran, vodomjeri, kalorimetar, prodajem.

Mob.091/5335-956, 091/5903-798 ozn.452 POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vlasništvo 1/1, otkupljen. Mob.098/439-038 ozn.462 STAN 41 m², sve etažno, 2. kat, Koprivnička 29, prodajem. Mob. 095/529-1977 ozn.481 DVOSOBAN stan u Varaždinu od

49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.486 DVOSOBNI luksuzni 63,50 m², kompletno uređeni 2008. g., nove instalacije, balkon i terasa, centar.

Mob.091/566-3328 ozn.496

ZEMLJIŠTA PRODAJE SE gradilište u Varaždinu pokraj Mercatora površine 1 939 m². Mogućnost prodaje i kao tri gradilišta površine 676 m², 556 m² i 707 m². Sve ostale informacije na mobitel 099/313- 6301. ozn.120c GRADILIŠTA! Lepoglavska - prekrasno gradilište 600 m², Gotovčeva - novi kvart gradilište 1200 m², Kurelčeva- 420 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Beretincu, 1 100 m², cijena 12 €/m².

Mob.091/6731-298 ozn.408 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem.

Tel:099/841-9337 ozn.966e ORANICA u građevinskoj zoni u Varaždinu, Gornji Čikovec (iza Vidovečke ulice), 4749 m². Tel. 00386-14-291-311 (Slovenija) ozn.416 GRADILIŠTE u Sračincu, 16 m – širina, 1 250 m², čisto vlasništvo.

Mob. 091/250-3413 ozn.444 GRADILIŠTE u Križancu (8 km od VŽ prema ZG), asfalt, struja, voda, plin uz gradilište, cijena: 19.000 €.

Mob. 099/1916-885 ozn.449 SRAČINEC – građevinsko zemljište 980 m² i 1 500 m², cijena 20 €/m².

Mob. 098/761-945 ozn.476 GRAĐEVNO zemljište 1200 čhv, Vrtna ul., Sračinec, prodajem. Tel. 042/331-796 ozn.491

NAJAM KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c DVOSOBAN namješten stan u centru grada, iznajmljujem.

Mob.098/493-717 ozn.116c

SOBU namještenu za studenta, iznajmljujem. Mob.098/493-717 ozn.116c

DIO KUĆE u bližoj okolici Varaždina, iznajmljujem.

Mob.098/901-2341 ozn.422

NOVU namještenu garsonjeru, iznajmljujem. Mob.098/493-717 ozn.116c

NAMJEŠTEN veći jednosobni stan, iznajmljujem. Mob. 091/905-6272 ozn.423

NAMJEŠTENI jednosoban stan na Banfici, u potpunosti renoviran, iznajmljujem. Prednost zaposlena ženska osoba. Mob: 091/509-6605 ozn.210c

TROSOBAN stan u kući, u Varaždinu, poseban ulaz i režije, telefon I centralno g., iznajmljujem. Mob. 091/5020-766 ozn.425

JEDNOSOBNI, namješten stan, u Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem. Mob. 091/798-8817, tel.

213-455 ozn.395 IZNA JML JUJE se novo skladište, cca 60 0 m², sa kancelar ijom, mogućno sti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.451

NOVO namješteni komforni stan za dvije osobe, prednost studenti, iznajmljujem. Mob. 091/5754-743 ozn.439 DVOSOBNI stan, Trakošćanska ul. 5, iznajmljujemo studentima.

Mob.098/439-038 ozn.462 J E D N O S O B N I s t a n , z g ra d a kod bolnice, iznajmljujem.

Mob.098/725-333 ozn.463 NAMJEŠTENU sobu, upotreba kuhinje i kupaone, iznajmljujem samcu, radniku i dr., 900 kn (uključene režije). Mob. 091/914-6282 ozn.478 LOKAL (za trgovinu) od 30 m², u centru Varaždina, iznajmljujem.

Mob.098/792-016 ozn.593b

DA J E M u n a j a m š e s t k re veta, radnicima terencima.

Mob.098/915-5560, 091/9142-479 ozn.406

PROFESOR traži za najam veći dvosobni ili manji trosobni stan s balkonom, u mirnom dijelu Varaždina. Cijenjene ponude na broj tel. 092/2666-586 ozn.598b

GARSONJERU novouređenu, u privatnoj kući, svi aparati, Internet, poseban ulaz, 1.400,00 kn sa režijama. Mob.095/802-3382 ozn. 409

JEDNOSOBNI, namješteni stan, iznajmljujemo. Upitati: 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.601b

STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet.

Mob. 098/931-3491 ozn.964e JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.970e JEDNOSOBNI stan u Varaždinu, novogradnja, namješten, iznajmljujem. Mob.091/9187-462 ozn.585b NOVO namještenu garsonjeru kod autobusnog kolodvora, iznajmljujem. Mob.098/9169-327 ozn.587b POSLOVNI prostor 20 m² u ulici Braće Radić, u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 212-034 ozn.589b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ f ax: 0 4 2 /232- 8 0 0 , 231-29 8 ozn.19c

Mali oglasi 47

AKCIJA SKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA

Varaždin, proljeće 2010. godine Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambene zgrade uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d.

Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: - metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.)

- drvo (stolovi, stolice, ormari, kauči, ostali predmeti od drva…itd.)

- plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): - građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)

- opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) - karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 - gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) - električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) - načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EEotpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi.

Hvala na razumijevanju!

FORD FOCUS 1,8 TDI, 2002. g., registriran, u odličnom stanju, metalic, dosta opreme, prodajem.

Mob. 091/2580-950 ozn.37c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

PRIRODA IMA PRIJATELJE !

RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c FIAT PUNTO 1,4 , benzin, 2006. g., 33 000 km, full oprema, cijena 42.000 kn. Mob. 098/482-001 ozn.103c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c GOLF 3 1.6, benzin, 1.800 €, 1996. g., očuvan, 5 vrata. Mob. 098/981-8886 ozn.206c KIA SEPHIA 1.5, benzin, 1997 g., 5 vrata, 600 €, očuvan. Mob. 099/190-2323 ozn.206c HANKOOK OPTIMA 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem, a kupujem čelične felge za Kia Pride 13 cola. Mob. 099/675-9713 ozn.965e XSARA PICASSO, 2004. g., reg.

07/10 g., 1,6 ccm, plin + A test, povoljno i hitno. Mob.091/2385-407 ozn.455 CORSA (95), diesel, reg. 12/2010, 1.550 €; Fiesta (95), diesel, reg.

08/2010, 850 €; Oldtimer kadett c, reg. 12/2010, 999 € fixno; iznajmljujem auto 20 €/dan i kupujem auto. Mob.098/777-095 ozn.466 FORD ESCORT karavan 1.3 i, ‘96. g., reg. godinu dana, oprema, odličan, samo 999 €. Mob.098/268-540 ozn.467 VW POLO CLASSIC, ‘96. g., reg.

02/2010, benzinac, 2.000 €, prodajem. Mob.098/9071-274 ozn.471

POSAO MEĐUNARODNA TVRKA s tradicijom i dokaznom kvalitetom nudi honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS, komunikativnost i automobil.

Predbilježbe za razgovor na mobitel: 098/455-213 ozn.969e RESTORAN u Varaždinu traži pomoćno osoblje u kuhinji i konobara. Uvjeti odlični. Za više informacija upitati na broj telefona: 091/268-4726 ozn.15c TRAŽE se djelatnici elektro tehničari, RTV mehaničari na neodređeno vrijeme. Zainteresirani javiti se na 091/ 202-3026 ozn.140c PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare, KV armirače, sa iskustvom. Upitati: 042/214-175 ozn.200c TRAŽIMO 10 osoba za novootvoreni posao. Mogućnost radnog odnosa. Mob. 091/1205-007 ozn.207c DODATNI posao te dobru zaradu, nudi strana kompanija poznata po visokoj kvaliteti proizvoda. Tel: 091/892-4790 svaki dan od 15.00 – 17.00 h te vikendom. ozn.231a TRAŽI se djevojka za rad u kafiću – Varaždin. Informacije: 098/866-922 ozn.428 SOBOSLIKAR traži posao gletanja, malanja, popravak fasada i bojanja. Privatnici isključeni.

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.431 PENZIONERKA 56, čisti vaše domove, urede, čuvanje djeteta u večernjim satima, po potrebi.

Mob.099/821-3115 ozn.459

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227- 024 ozn.48c ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala. Mob.091/511-0682 ozn.81c DOBRU zaradu i besplatnu obuku nudimo komunikativnim osobama za rad u prodaji vrlo poznatog i traženog proizvoda u svakom domaćinstvu. Dob i spol nisu bitni.

Mob. 091/538-5011 ozn.495

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722,098/744-980. ozn.1c

VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka.

Mob.091/8857-281 ozn.81c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c DOM za starije i nemoćne prima na smještaj osobe uz 24-satnu skrb.

Mob.098/973-5565 ozn.104c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata..

Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozor i, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kar tice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob.

098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

HILKO d.o.o., Dr. A. Starčevića 37 Čakovec, tel.040395-636, m o b. 0 9 8 /393 - 0 0 4 . J e d ini ovlašteni servis Makita alata, za sjeverozapadnu Hrvatsku. ozn.201c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija. Mob: 095/907-8011 ozn.118c POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove.

Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT

VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra. Tarot, kristalna kugla i visak. Tel.060/400-909, 2,27 kn/min.; mob. 3,52 kn/min. ozn. 166c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c FASADER d.o.o. – stiropor fasade, manji zidarski zahvati, sanacija starih objekata i fasada, bojenje fasada, knauf. Radove obavljamo i na moru. Mob.098/843-874 ozn. 189c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c

13.04.2010

VULKANIZACIJA GEIGER Zagrebačka 254, 42 000 Varaždin Traži se

djelatnik u vulkanizerskoj radionici.

Uvjeti:Iskustvo i znanje na vulkanizerskim poslovima(montaža osobnih i kamionskih vozila,mogućnost rada na optici vozila).

Mjesto rada: Varaždin Zvanje: Automehaničar Prijava na gore navedenu adresu.

Upitati na tel: 042-242 042, mob:098-467 760 STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o.

Mob.098/267-065, 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.347 ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.956e SERVIS popravlja sve vrste kućanskih aparata, rashladne tehnike, plinskih trošila, ugostiteljske opreme, prodaja i montaža klima uređaja. Mob. 098/315-269 ozn.104c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.244 PROIZVODIMO plastične vrećice s tiskom i bez, za mrkvu, mladi luk, poriluk, ciklu. Mob.098/9377-885, 098/176-5658 ozn.264 SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.429 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.367

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.958e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.960e SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljoprivrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466-634 ozn.961e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.965e MASAŽE u vašem prostoru: ayurvedske, više vrsta, s uljem; Raindrop za leđa i kičmu s eteričnim uljima. Mob.095/516-0738 ozn.412 SOBOSLIKARSKI radovi, gipsane štukature, unikatne sve vrste fasada, knauf sistemi. Mob. 091/5402681, www.stukater-bermanec. hr ozn.13d PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno.

Cijena povoljna. Mob.098/9066889 ozn.424 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, francuske krevete, izmjena federa, prijevoz osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.429 OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.432 ČIŠĆENJE tepiha „Đurak“: tepiha, tepisona, unutrašnjosti automobila, tapeciranog namještaja. Tel. 260-360, 091/523-6696 ozn.437 ROLETAR - montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob.091/762-4286 ozn.438 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo, krpanje, gletanje, bojanje zidova, adaptiramo stanove, kuće uz garanciju te fasaderske radove: krpanje + bojanje fasada.

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.430 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno, uz solidne cijene. Tel. 712-420, 098/9575725 ozn.440 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.441

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.372

TERMO FASADE – stiropor i kamena vuna, izvodimo kvalitetno i povoljno. Radimo i na moru.

Mob.091/242-1971 ozn.442

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.388

INOX, alu, kovane i pvc ograde, montaža klupčica, obrada špaleta, postava knaufa, fasade.

Mob.095/8455-905 ozn.448 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13.04.2010

Mali oglasi 49

KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.362 NOVO! Gotovinski nenamjenski krediti, zatvaranja dugovanja, stambeni – fiksna kamatna stopa.

Mob. 091/579-3852 ozn.411

soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.448 KVALITETNO radim sve zidarske radove. Mob. 098/9163-835 ozn.458 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn. Mob.099/3530180 ozn.460 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.461 STOLARIJA „EXCLUSIVE“: izrada kuhinja; dječjih, spavaćih, dnevnih soba. Brza isporuka. Garancija.

Mob.091/543-8985 ozn.473 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti.

Tel.042/210-966, 095/884-9254, Vjekoslav Mikić ozn.488 GRAĐEVINSKI radovi, ograde, metalne konstrukcije, soboslikarski i keramičarski radovi. Kvalitetno i najpovoljnije. Mob.099/839-1144 ozn.604b PARKETI i ostali drveni podovi: postavljane i obnova postojećih; postavljanje laminata. Mob. 095/903-8142 ozn.492 VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.498

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.963e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače,

besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.967e SVINJE za klanje od 120-150 kg, cijena 10 kn/kg, prodajem. Moguća usluga klanja. Tel.042/711-548 ozn.390 O K R E TAČ s ij e n a , m a l o ko r išten, povoljno prodajem.

Mob.099/741-1123 ozn.588b CVIJEĆE – za balkone, terase i gredice. Zbelava, Varaždinska 54 ozn.436 BETONSKO željezo, armaturne mreže, gredice, ostali građevinski materijal. Mob.099/3502-647 ozn,465 PILIĆI od 2-2,5 kg, živi i očišćeni, moguća dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374 ili mob.

098/132-4242 ozn.454 VINO od visoko kvalitetnog sortnog grožđa s područja BarbaraHaloze. Tel. 261-358 ozn.450 SADNICE: buksus, ligustrum, berberis, kotonaster, lunicera, za živu ogradu, prodajem.

Mob.095/857-7118 ozn.469 TROSJED, fotelja, bačve, kolica, nosiljka, hodalica, rukohvat hrast, TV + stolić, prodajem.

Mob.091/545-7302 ozn.475 MOTOKULTIVATOR Goldoni 14 KS s prikolicom i kosilica samohodna „Olympia“ 14 KS, diesel. Mob. 091/585-1926 ozn. 490 JELOVA građa (grede, roženice, daske) i stolarske suhe fosne oraha i bora. Mob. 098/948-2436 ozn.490 ŽELJEZNA vrata 190 x 105, dječji krevet, previjać, prodajem. Tel. 042/331-796 ozn.491

KREDITI KREDITI bez administrativne za-

FUTURA AUTO, Optujska 169a, 42 000 Varaždin Traži se

AUTOMEHANIČAR UVJETI: • Radno iskustvo na poslovima automehaničara 2 godine.

• Završena SSS automehaničarski smjer.

• Rad na računalu.

• Poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu.

Pismene zamolbe poslati na gore navedenu adresu.

brane, na 1/2 primanja do 25.000 €, kredit na kredit, bez HROK-a i C/L, ekspres umirovljenički.

Mob.092/2929-106 ozn.159c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c FLEX-I KREDITI do 25.000 € uposlenicima; 10.000 € umirovljenici; bez HROK-a i C. L. 20.000 €; na ostatak primanja do 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €. Mob. 091/567- 0662, gđa.

Hrašćanec ozn.208c FENOMENALNE pozajmice za umirovljenike i zaposlene do 20.000 kn/24 h, bez HROK-a do 150.000 kn. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c NAJNOVIJI odlični krediti: zaposleni u d.d., d.o.o. i obrtu; umirovljenici do 100.000 kn uz otplatu postojećih; expresne pozajmice/24 h; do 150.000 kn bez HROK-a i C. L. Mob. 091/9161-869 ozn.179c Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.!

25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a!

Pozajmice do 20.000 kn odmah!

Mob.099/8531-386 ozn.196c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.44

NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.433 EXTRA povoljni krediti za mlađe umirovljenike, 100.000 kn/72 h, 15.000 kn/24 h, rješavamo C. L..

Mob. 099/7866-758 ozn.443 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 042/712-651 ozn.445 KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579- 5712, 042/321-144 ozn.446 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.446 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.600b KREDITI za umirovljenike! Do 75.000 kn – mlađi umirovljenici; 20.000 kn – na 3 god.¸ 15.000 kn – za 24 h; bez HROK-a i jamaca.

Mob. 091/904-3612, 095/558-1759, Slavica ozn.477 NAJKVALITETNIJI gotovinski i stambeni krediti! Najniža kamata, poticaji, prebijanje dugovanja! Netreba polica osiguranja!

Mob.091/916-9885, 092/111-9630 ozn.479 KREDITI gotovinski; stambeni kta 3,5-6,5 %; hipotekarni do 300.000 €. Mob. 098/162-9880 ozn.480 NOVO! Umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €; do 150.000 kn bez HROK-a i C.L.; Varteks i Boxmark – bez jamaca; na ostatak plaće do 12.000 €; inozemne mirovine bez jamaca; pozajmice do 50.000 kn – odmah. Kreditni ured, od 08.00 – 16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.482

NOVO – Kreditni ured u V. Novaka 6! Pozajmice do 50.000 kn – odmah; krediti do 25.000 € bez jamaca, HROK-a i C. L.; ino mirovine do 150.000 kn; krediti na ostatak plaće do 7.000 €! Imate stara dugovanja i neznate kako si pomoći, nazovite na 098/669-508 i mi ćemo vam pomoći! ozn.482 BEZ jamaca do 25.000 €; na ostatak plaće do 7.000 €; inoz. mir. bez AKCIJA! Akcija bankovnih kredita do 180.000 kn bez jamaca i gledanja HROK-a! Zatvaramo C. L.. 10 g. iskustva na kreditima građana. Jurica, 091/7831-150, 098/808-699 ozn.230a AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.453 Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L.; pozajmice do 50.000 kn – odmah. Kreditni ured od 08.00 – 16.00 h, 099/514-5204 ozn.483 KREDITI do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; umirovljenički do 75.000 kn, 15.000 kn/24 h.

Mob. 098/1695-822, Gordana ozn. 485 KREDITI bez jamaca do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; bez HROK-a 150.000 kn; umirovljenički 75.000 kn. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697, Marko ozn,485

HITNO vam treba pozajmica ili kredit? Bez jamaca i HROK-a, riješit ćemo. Nazovite! Mob. 091/8817102 ozn. 485 NAJPOVOLJNIJE kreditne linije ino-kredita, stambeni, hipotekarni, adaptacijski, gotovinski, umirovljenički, poslovni, prebijanje, zatvaranje postojećih. Mob. 095/895-2383 ozn.487 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROKa, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca.

Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.494 KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.099/674-2721 ozn.494

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC s obvezom, 51 g., traži mlađu ženu za intimno druženje.

Poziv/sms 091/1120-571 ozn.385 MLADIĆ 35 g., traži za ugodna druženja dame i parove, godine nebitne. Mob.098/9475-231 ozn. 400 SLOBODAN, situiran muškarac, srednjih g., traži isto takvu ž. osobu za druženje. SMS: 099/8567-051 ozn.421

50 Mali oglasi

13.04.2010

ZAHVALA

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, tate, svekra, djeda i pradjeda

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem u trenucima neizrecive boli i tuge povodom smrti drage mame, sestre, bake, svekrve, punice, tete i strine

NADI PTIČEK

VLADIMIRA ŠTIMCA koji je preminuo 01. 04. 2010. nakon teške bolesti u 76. godini života.

Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Blaženka, sin Branko, snaha Marija s obitelji

*****

POSLJEDNJE ZBOGOM

VLADIMIRU ŠTIMCU Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama do kraja života.

Ožalošćeni: supruga Blaženka, sin Branko, snaha Marija s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

BORISA ARTIĆA

MARIJE TOLIĆ koja je preminula blago u Gospodinu 02. travnja 2010. u 85. godini, a u nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo, ovim putem izražavamo iskrenu zahvalnost rodbini, susjedima i prijateljima, koji su bili s nama u trenucima naše velike boli, kao i svima ostalima koji su cvijećem i vijencima okitili njezin odar i ispratili je na vječni počinak.

Hvala djelatnicima „Elektre“ Varaždin na poklonjenoj pažnji, položenom vijencu i izrazima sućuti.

Zahvaljujemo velečasnom župne crkve u Kućan Marofu na molitvi i muškom pjevačkom zboru „Arka“ na ispraćaju do vječnog počivališta.

Ožalošćeni: Kći Nada, sinovi Tomislav i Mladen, sestra Magdalena, unuke Tajana, Tihana i Tamara, unuci Tihomir, Danijel i Vladimir, snahe Genoveva i Darinka, zet Danilo i ostala tugujuća rodbina

13. 04. 2008. – 13. 04. 2010. Život nestaje u trenu, ali ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na dragu suprugu, majku, baku i svekrvu

TEREZIJU NOVOSEL SJEĆANJE

14. 04. 2009. – 14. 04. 2010.

JOSIP MIŠAK

U mislima uvijek s nama.

06. 04. 2000. – 06. 04. 2010.

Suprug Dragutin sa sinovima, unucima i snahom

Dani prolaze, a život teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće!

4.C i generacija maturanata Gimnazije Varaždin, 1973.g.

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN KOLAREK 11. 04. 2005. – 11. 04. 2010.

Obitelj Kolarek i Stanko

SJEĆANJE na

ZLATKA OŽURA 16. 04. 2003. – 16. 04. 2010.

Za sobom ostavio si neprocjenjivo „blago“.

Hvala Ti na tome.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na

IZIDORA KOLAČKOG 11. 04. 2008 - 11. 04. 2010.

Puno je suza iz oka palo kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni posljednje zbogom nismo si stigli reći.

SJEĆANJE

Kći Nada s obitelji

na naše drage

Supruga Slavica, sinovi Dragutin i Josef s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

ZVONKA DOLENCA 15. 04. 2009. – 15. 04. 2010.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

S ljubavlju i poštovanjem supruga i kći s obitelji

ZAHVALA Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem u trenucima preranog rastanka od našeg dragog supruga, oca, svekra, tasta, djeda, pradjeda i brata

STJEPANA LJUBEKA preminulog 03. 04. 2010. u 66. godini života najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, brojnim prijateljima i susjedima na toplim riječima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam Stjepana. Veliko hvala svim djelatnicima Općine Maruševec, upravi i djelatnicima Branke d.o.o. te sindikatu Koke Varaždin. Hvala vlč. Martinu Mezaku koji je lijepim riječima i molitvom ispratio našeg pokojnika.

VELIKO HVALA SVIMA!

SJEĆANJE

IVANA BUHINA

MARIJU BUHIN

†14. IV. 2000.

† 19. IX. 1999.

JOSIPA BUHINA

TEREZIJU BUHIN

† 24. X. 1998. † 18. IX. 1993.

Godine prolaze, al’ sjećanje ostaje.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na

DORICU KUŠČER 12. 04. 1999. – 12. 04. 2010.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

S tugom Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGICA GORIČANEC 15. 04. 2009. – 15. 04. 2010.

Ožalošćeni: supruga Slavica, sin Ivica, kćeri Jadranka i Anica, snaha Vesna, zetovi Mirko i Nenad, unuci Mario, Luka i Dejan s obitelji, brat Franjo i šogorica Ruža

SJEĆANJE na dragog tatu

MARIJA OREŠKOG

Svjetlost i sjaj bila si u našem životu.

Sjećanje na Tebe nikad se neće ugasiti.

Suprug Ivan, kći Gordana, zet Stjepan, unuci Luka i Neven

Uvijek u našim mislima.

Nina i Jasenka s obitelji

Suprug Rudolf i sin Danijel

† 17. IV. 2004.

i

SJEĆANJE

ANTUN KOVAČIĆ 18. 04. 2008. – 18. 04. 2010.

Godine prolaze, tuga ostaje zauvijek u našim srcima.

JAKOBA † 14. V. 1998.

U našim srcima i mislima živite i dalje.

Sin Dražen, snaha Đurđica te unuci Samanta i Antonio

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

ANTUNA POKOSA, dipl. iur.

15. 04. 2009. – 15. 04. 2010.

Bilo je lijepo kad smo bili svi zajedno.

Supruga Zlata i djeca Aleksandra i Tomislav s obiteljima

Hvala Slaveku i Renati Vrbanec koji posjećuju Tvoj grob. ***** Dragi deda Toni uvijek će te voljeti Tvoje tri najveće ljubavi Sara, Mia i Nika

KATARINA KRALJ 18. 04. 2008. - 18. 04. 2010.

Tvoji najmiliji

TEREZIJU

Tvoji najmiliji

ĐURĐA POSAVEC

Hvala svima koji Te se sjećaju.

ŠALAMUN

11. 04. 2008. – 11. 04. 2010. Život nestane u trenu, ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

TUŽNO SJEĆANJE

07. 04. 1989. – 07. 04. 2010.

na drage roditelje

IZIDORA KOLAČKOG - ŽIGU

SJEĆANJE 16. 04. 2009. – 16. 04. 2010.

SJEĆANJE

na našeg dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

STJEPAN SKUPNJAK 07. 04. 2002. – 07. 04. 2010.

Uvijek u mislima i molitvi s Tobom.

Tvoji najmiliji

Draga baka, Ne prođe dan da Te se ne sjetim. Nedostaješ mi.

Tvoja unuka Vlatka i Fran.

TUŽNO SJEĆANJE

KATARINA KRALJ 18. 04. 2008. - 18. 04. 2010.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Vlado i snaha Marija.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJANA REMAR 13. IV. 2006. - 13. IV. 2010.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao prije.

Suprug Juraj, sin Mladen, kći Snježana, zet Stjepan te unuci Mateja i Mihael.

Mali oglasi 51

13.04.2010

ZAHVALA povodom smrti dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

BARTOLA SKUPNJAKA preminulog nakon duge bolesti 7. travnja 2010. godine u 75. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, zecu, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, te svima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak i odar okitili cvijećem. Posebna HVALA njegovom obiteljskom liječniku dr. Vesni Oskoruš i medicinskoj sestri Jasminki.

Hvala vlč. Dominiku na lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kćeri Milica i Marija, zetovi Božidar i Ivan, unuci Martina, Filip, Matija sa Sanjom, Marko sa Suzanom i praunuk David.

KATICU HUSNJAK 16. 04. 2001. - 16. 04. 2010.

Vrijeme ne može izbrisati uspomenu na Tvoj dragi lik.

Tvoje kćeri Mira i Ana s obiteljima.

POSLJEDNJI POZDRAV

SINIŠI BESAKU iz Kaštelanca Svima nam nedostaješ.

I ti i Gabrek!

TUŽNO SJEĆANJE na

na

13. 04. 2007. - 13. 04. 2010.

Sve me podsjeća na Tebe, u svim mojim mislima si Ti, a Tebe nema. Kome ću sada reći svoju bol, tko će me tužnu tješiti...

Tvoje supruga, kćer i unuci

U SPOMEN dragom

NIKOLI BERGA 13. 04. 2005. – 13. 04. 2010.

Nikica, koliko nam nedostaješ, znamo samo mi. Fališ nam zaista. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja obitelj

MARTINA HABUNEKA 18. 04. 1995. - 18. 04. 2010.

ZAHVALA

Živiš u našim srcima i mislima.

U dubokoj boli koja nas je zadesila gubitkom naše drage mame, svekrve, punice, bake i prabake, gospođe

Supruga i djeca s obiteljima

ĐURĐICE SUHIĆ rođ. KALBAČ ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, punice, bake i prabake

DRAGICE ANTOLIĆ preminule 6. travnja u 76. godini.

Duboko dirnuti nesebičnom pomoći tijekom bolesti, najiskrenije zahvaljujemo osoblju odjela 3 bolnice Novi Marof - dr. Dokuzović, rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenutcima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i sućuti, te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.Posebno zahvaljujemo vlč. Josipu Vragoviću na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice.

Od srca veliko hvala svima!

Obitelji Antolić i Horvat

preminule 1.travnja 2010. godine u 90. godini života ovim se putem iskreno zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima, kao i kolegicama i kolegama HZMO-a Varaždin, na riječima utjehe i suosjećanja, položenom cvijeću i svijećama uz njen odar te posljednjem ispraćaju.

Posebna hvala vlč. Ivanu Raku na molitvi i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Ranka, zet Zlatko, snaha Nevenka, unuci Ognjen, Tomica, Daša i Tibor, praunuci David, Ida, Ivona i Valter te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na supruga i oca

STANISLAVA SAČIĆA 11. 04. 2000. – 11. 04. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

VALENT MEŽNARIĆ Živiš u našim srcima i mislima.

VLADIMIR ZAGRAJSKI 15. IV. 2009. - 15. IV. 2010.

Prošla je godina dana otkako Te nema. Štefica

Bojana i Inja

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna Isključivo u varaždnu Ivana MIlčetića 13

koji je preminuo blago u Gospodinu 5. IV. 2010. u 65. godini života nakon teške bolesti.

SJEĆANJE

Hvala Vam na svemu, zauvijek živite s nama.

SJEĆANJE 10. 04. 2005. – 10. 04. 2010.

Ožalošćeni: supruga Antonija, kćeri Lukrecija i Slavica, zetovi Roberto i Krsto, unuci Petra, Tea, Marija i Jakov, sestra Zdenka i šogor Stjepan i cijela naša rodbina.

† 30. 03. 2006.

za nadolazeći broj MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ponedjeljkom ZAPRIMAMO

ZVONIMIRA BANFIĆA

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidim Ti osmijeh, ne čujem Ti glas, ali osjećamo da si tu između nas.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, susjedima, njegovim dragim prijateljima muzičarima, koji su okitili grob cvijećem i uputili riječi utjehe. Hvala bolnici Klenovnik, doktoru Kolariću, doktoru Golubu, svim dragim medicinskim sestrama na pruženoj pomoći u zadnjim trenutcima. Posebno hvala Flajšek Štefu i Jadranki koji su bili u teškim trenutcima uz mene. Hvala vlč. Miji Horvatu na molitvi i riječima oproštaja od našeg pokojnika.

VLASTA DROŽĐEK

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda, brata, šogora...

GUGAČ i † 09. 04. 2005.

Obitelji Dragojević i Malašić

STJEPANA ŽUPANIĆA

Obitelji Barišić, Berlanda i Mlinar

SJEĆANJE

dragom mladom susjedu

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, stanarima ulaza R. Boškovića 12c, djelatnicima Srednje strukovne škole Varaždin, vlč.

Ivanu Žmegaču, znancima i svima koji su bili na ispraćaju pokojnika na vječni počinak te položenim vijencima i svijećama. Posebno zahvaljujemo osoblju službe Hitne medicinske pomoći Varaždin te dr.

Stjepanu Čuseku na svom uloženom trudu i suosjećanju u posljednjim trenutcima života našeg dragog pokojnika.

ALANA HABULANA 17. IV. 2006. – 17. IV. 2010.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva. Otišao si stazom kojom povratka nema, ali je ostala vječna uspomena.

Tvoji roditelji

SJEĆANJE

MARKA BARIŠIĆA

na voljenog sina

na

ZAHVALA

koji nas je napustio u 87. godini života.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax. 042/290-789

ZAHVALA povodom smrti voljene majke, svekrve, bake i prabake

DRAGICE HABUNEK

koja nas je napustila u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, poznanicima i svima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas. Posebno zahvaljujemo osoblju Doma „Jelenski“ te velečasnom Karlu Koračeviću na riječima utjehe i molitve prilikom posljednjeg ispraćaja drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sinovi Tihomir i Damir, snahe Grozdana i Ljubica, unuke Tatjana i Marina s obitelji te Nikolina

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!

52 Vaš kutak

13.04.2010

Što čitati?

Frakturini Poljaci

Frakturini Poljaci Andrzej Stasiuk, Na putu za Babadag, Fraktura, Zagreb, 2009.

Na sreću, postoje i u Hrvatskoj nakladnici koji znaju što je dobra knjiga. U počast poginulima kod Smolenska, predstavljam dvije knjige velikih poljskih autora, obje u izdanju Frakture. Stasiuk je razmjerno mlad pisac (nedavno je gostovao u Zagrebu), a njegov putopis puno je više od putopisa.

Iako nisam ljubitelj subjektivizirane „faction“ proze, Stasiuku se mora odati priznanje da je upravo prokleto dobro pronašao pravi omjer između prikazivanja „pupaka Europe“ i svojih vlastitih impresija o tim krajevima. Pri čemu se ti „pupci Europe“ protežu od Poljske, Slovačke i Mađarske pa do Rumunjske, Moldavije i Albanije. Ne zaobilazeći, naravno, ni naše slavne balkanske i pribalkanske krajeve.

Vrtoglavica Cvjetni dom

zločesta

Dragi zaljubljeni, budući mladenci

Cecki i registar vu internetskoj orbiti

G

Piše: RADAR

romada od žene, engleskinja kaj ju pišeju Claire Smedley, za malo je zadušila svoga ljubljenog dečka. I to ne bilo kak, nek s ceckima. Njezini cecki imaju sedam kil žive vage po komadu kaj nije za zajebanciju. To je malo prekasno skužil i njezin jadni ljubavnik kaj je bez zraka ostal i za malo dušu pustil dok su vodili ljubav, kak za je…, kulturno veliku književniki.

Cecki su se svom težinom strovalili na njegovu glavu a puca je, Bogu fala, kak god bila vu transu, ipak na vreme skužila da jadnik pod njom, nema zraka i da mu je duša na izmaku. Na kraju je se dobro prešlo a ovaj slučaj osvanul je na internetu i šire pa su svi mogli doznati kaj se je njima pripetilo. A internet je kak svemir. Nikad ne znaš vu kojoj buš orbiti kaj našel. Tak je na internetu osvanul i registar branitelja kaj je zdiglo tulko prašine i dreke vu državi Hrvackoj da niko deset dni ni videl kulko je skočil broj nezaposlenih, kaj dela mafija, da su počeli štrajkati se po sud, da je poskupil benzin… A i v registru se mogo videti svega i svačega. Pa je ve mnogima jasno zakaj neki tak trdo hoćeju zabraniti da saki vidi registar. Ni vu registru ni pravice. I to je sa mudrost. Fala Bogu da ima interneta.

Leticija ZADRAVEC

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 meskal-leticija@vz.htnet.hr

Lijep proljetni dan u svima nama, a posebice u mladim zaljubljenim parovima, budi želju za provođenjem vremena i užic ima u prirodi. Dok šećete i maštate o svojoj zajedničkoj budućnosti - svakako iskoristite vrijeme da biste dio te budućnosti osjetili već sada, pa tom pr ilikom sakupljajte i ubirajte što više cvjetića koje ćete isprešane moći iskoristiti za ukrašavanje svojih pozivnica, zahvalni-

ca ili konfeta kad dođe dan vašeg vjenčanja.

Jedan od najvažnijih uvjeta za dobro prešanje jest da cvjetovi i listići moraju biti suhi pa ih berite u poslijepodnevnim satima sunčanog dana kada su rosne kapi već zasigurno isparile. Jer ako su suhi, tek tada će cvjetići sačuvati svoju boju.

Za pomoć pri prešanju iskoristite knjige i bijele papire; na te bijele papire poslažite ubrane cvjetiće i potom ih stavite unutar knjiga.

Najbolje knjige su stari telefonski imenici jer izvrsno

upijaju. Tako ćete isprešane cvjetiće moći zalijepiti na vaše pozivnice ili zahvanice, a ako vam nedostaje ideja o potpunom aranžmanu ili dekoraciji, rado vam stojimo na usluzi pa potražite našu stručnu pomoć i za svoje vjenčanje budite zaista jedinstveni. Mi ćemo se svakako potruditi da vaše i naše cvijeće objedinimo u osebujnom stilu.

Witold Gombrowicz, TransAtlantik, Fraktura, Zagreb, 2010.

Gombrowicz je zasigurno jedan od najvećih europskih pisaca sredine 20. stoljeća, a zahvaljujući (hrvatskim i srpskim) prijevodima uspijevali smo ga čitati čak i nedugo nakon njegove smrti, što je u našim uvjetima veliki uspjeh, a umro je još prije 40-ak godina.

Fraktura nam pruža uvid u njegov kratak, ali briljantan emigrantski roman (zapeo je u Argentini netom prije Hitlerovog napada na Poljsku i nikad se nije vratio, ni za komunizma).

Kaže nakladnik: „Poljska vojska se prva suprotstavila Hitleru; poljska konjica je s isukanim mačevima jurišala na tenkove; varšavski ustanici su se borili sve dok nacisti nisu sravnili grad sa zemljom...“ Ali i: „Nitko prije Gombrowicza, i nitko do pojave Thomasa Bernharda, nije tako ismijao nacionalizam i nacionalne osjećaje“. nimljivo? Pročitajmo.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 tomislav makaj

13.04.2010

Autoškola Svi pokazivači smjera ve pokazivače smjera dužni Su prometu, smo uključiti onda kada, činimo nešto

što odudara od uobičajenog načina korištenja vozila ili prometnica. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama jasno je propisano koji su to slučajevi. Uvijek kada vozimo brzinom koja je niža za više od polovice najveće dozvoljene brzine dužni smo uključiti sve pokazivače smjera. Primjerice, vozimo li u naselju sporije od 25 km/h, Boris Petrovečki, a da to prometni uvjeti od ing. prometa nas ne zahtijevaju. No, u Stručni voditelj i predavač takvoj se poziciji, kao vozači, Autoškola PETROVEČKI rijetko nađemo. Nadalje, sve www.petrovecki.hr pokazivače smjera dužni smo tel: 042/233-244 uključiti i kada smo prisiljeni zaustaviti vozilo na mjestu ili djelu ceste gdje je zabranjeno. Najčešće je to zbog nesreće ili kvara na vozilu, ili zbog prisilnog zaustavljanja na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. Nažalost, čest je slučaj da vozači to zloupotrebljavaju na način da namjerno zaustave vozilo tamo gdje je zabranjeno i onda ga označe svim pokazivačima smjera. Takvo je ponašanje, u najmanju ruku, neprimjereno. Osim toga svi smetnu s uma činjenicu da se tako zaustavljeno vozilo mora označiti i postavljanjem sigurnosnog trokuta na kolnik. I na kraju, to je vožnja unatrag. Uvijek kad vozimo unatrag, parkiramo unatrag, polukružno se okrećemo unatrag – općenito, uvijek kad se krećemo unatrag dužni smo uključiti sve pokazivače smjera. Činjenica je da to vozači vrlo rijetko rade. Je li to zbog neznanja ili nemara i neodgovornosti teško je reći, međutim, potrudimo se shvatiti da su svi pokazivači smjera upaljeni na vozilu moćno i vrlo efikasno sredstvo neverbalne komunikacije u prometu i da ćemo njihovim pravilnim korištenjem, u skladu sa zakonom, zasigurno povećati razinu, kako svoje, tako i opće sigurnosti u prometu.

Jednostavni kroj za haljinu po mjeri...

FILM – VIDEO – KINO

Avatar

9/10

3D spektakl Jamesa Camerona priča je o marincu u kolicima koji dobiva avatar - novo tijelo u kojem može preživjeti boravak na dalekom planetu. Jake Sully je bivši marinac prikovan za invalidska kolica. Bez obzira na invaliditet, Jake je ratnik i borac. Regrutiran je i poslan na Pandoru, daleki planet na kojem korporacije vade rijedak mineral kojim će riješiti energetsku krizu na Zemlji. Budući je Pandorina atmosfera otrovna, stvoren je Program Avatar kojim se ljudska svijest spaja na avatar, biološko tijelo na daljinsko upravljanje koje može preživjeti na smrtonosnom Pandorinom zraku.

Avatari su genetski modificirani hibridi ljudskog DNK i DNK Na’vija, urođenika s Pandore. Ponovno rođen u svom avataru, Jake može hodati. Njegova je misija infiltrirati se među Na’vije koji su postali glavna prepreka vađenju dragocjene rude. No, stvari krenu drugim smjerom kada lijepa Na’vijka Neytiri spasi Jakeu život. Jakea prihvati njen klan i on, prolazeći kroz mnoga iskušenja i avanture, polako upoznaje njihov način života. Kako se odnos Jakea i Neytiri produbljuje, on počinje uvažavati Na’vije te na kraju postaje dio njih. No, uskoro će biti stavljen na najveću kušnju i povesti ih u epsku bitku u kojoj će se odlučivati sudbina čitavog svijeta...

54 S raznih strana

13.04.2010

DOZNAJEMO Velik broj vozača motora okupio se u Bedekovčini na proljetnom blagoslovu

FILMSKA PROJEKCIJA

Vampiri u Čakovcu Autonomni centar Act u suradnji s Plan 9 produkcijom priređuje projekciju njihova novog filma nazvanog “Korpus Krispi” (Slovenija, 2009.) u petak, 16. travnja u 20 sati na Maloj sceni Centra za kulturu Čakovec.

Kako najave govore, riječ je o zastrašujućoj pripovijesti o dvojici divljih lovaca koji se nakon nesreće u lovu suočavaju s tajnim društvom duhovnjaka; govori se da ta filmska poslastica nudi krv, filozofiju i crni humor od kojih će gledatelje nakon projekcije peći - žgaravica.

Režiser je Vitomir Kavčić.

Film je snimljen za 1500 eura iako, tvrde, ne doima se nimalo - jeftinim.

!

Udruga SPAS

Kujica Boni Boni je prekrasna mlada kujica, nađena je u okolici Varaždina u snjegu promrzla i preplasena. Malog je rasta, tezine do 5kg, mirna i umiljata te se dobro slaze s mačkama. Za Boni trazimo pravog udomitelja koji bi ju mazio i pazio i s kojim bi boravila unutra.

Udruga Spas 330 004

Pan Bela Kup

Najboljima 30.000 kuna

Velečasni Pepek blagoslovio motoriste na početku sezone I sam motorist, vlč. Pepek pozdravio nazočne motoriste i održao nadahnutu propovijed

I ove godine bila je gužva pred crkvom sv. Barbare Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Dobra tradicija, kao što je blagoslov motorista i njihovih motora, nikako se ne propušta,

B

og je pokazao koliko je plemenit jer vrijeme nas je poslužilo, objasnio je nazočnima velečasni Pepek jer kada se na jednom mjestu okupe gotovo dvije tisuće ljudi, onda tome sigurno ne treba komentara. Ili, možda treba,

ali onih pozitivnih.

Na početku motorističke sezone dosta je blagoslova motorista, ali očito da ono što radi velečasni Josip Komorčec privlači najviše pažnje.

Molitva vozača

Možda kada se spomene nadimak Pepek motoristima postaje jasnije o kome je riječ i što se može očekivati dolaskom pred crkvu sv. Barbare u Bedekovčini. Na početku svog dolaska, bez obzira na to je li proljeće ili jesen, možete očekivati da je taj dan velika vjerojatnost da će padati kiša, barem nakratko. Također, ako dolazite nešto kasnije, možete očekivati da će biti manjih

problema oko parkiranja motora jer - motora je sve više i više. Naravno, znate da ćete sresti puno poznatih lica i da će nakon mise velečasni Pepek izaći pred crkvu i pozdraviti motoriste. Tako je bilo i ovaj put, a kada se Pepek dohvati mikrofona zna biti vrlo zanimljivo.

- Jučer je bio težak dan, pun neizvjesnosti. Što napraviti s vremenom? Bog je pokazao koliko je plemenit jer vrijeme nas je poslužilo. Ovaj dolazak na blagoslov služi međusobnom povezivanju, kako motora i motornih prometala, tako i vas motorista - govorio je, između ostalog, velečasni Pepek dobivajuć i podršku

Velečasni Josip Komorčec “Pepek”

pljeskom, uz želju da se svi sudionici blagoslova sretno vrate svojim obiteljima. Našlo se ovdje vremena da Pepek, i sam motorist, pozdravi Darka Labaša koji je prešao više od milijun kilometara svojim motorom i posjetio razne zemlje.

Riječ je dobio predstavnik PU Krapinsko-zagorske i u ime članova oltimer kluba obratio se predsjednik Dragutin Tisanić,

a dr. Zdenka Vajdić pročitala je Molitvu vozača: - Gospodine, daj mi čvrstu ruku i budno oko. Daj da svojim prolaskom ne remetim mir bližnjega svoga sijući bol među mojom braćom. Molim te, Gospodine, i za one koji su sa mnom: očuvaj ih od stradanja, ognja i nesreća… - zborila je između ostalog dr. Zdenka Vajdić

SVJETSKI DAN ROMA Primjerni učenici Marko Ignac i Benjamin Ignac kao nagradu dobili prijenosno računalo

Marko Ignac: - Želim postati liječnik

Završnica Pan Bela Kupa, najvećeg ovogodišnjeg turnira u beli u Hrvatskoj, održana je na koprivničkom Zrinskom trgu u subotu 10. travnja. Čak128 parova borilo se za nagradni fond od 84.000,00 kuna. Nakon cjelodnevnog je natjecanja prva nagrada od 30.000,00 kuna na potrošačkoj kartici pripala Draženu Ruštaču i Tomislavu Kuštreku iz Jakovlja kod Zaprešića, a drugo su mjesto i 15.000,00 kuna osvojili Tihomir Vinković i Marijan Blaga iz Đurđevca. Natjecateljski dio turnira nastavljen je zabavnim programom uz nekoliko tamburaških sastava, a Pan je natjecatelje, kibice, navijače i ostale goste koji su bili ispod šatora na Zrinskom trgu počastio jednom besplatnom rundom piva.

- I braću i sestre poticat ću na dalje školovanje, jer u školi je spas - obećao je Marko Ignac, šesnaestgodišnji učenik iz romskog naselja Paraga u Međimurju.

On je sada polaznik 1.a razreda Srednje škole Maruševec s pravom javnosti (koja usko surađuje s Medicinskom školom Varaždin).

Najavio je da će razred vjerojatno proći s peticom. U Maruševcu stanuje u đačkom internatu. Potvrđuje da mu je ondje super i da su ga svi lijepo prihvatili. Svakako će nastojati nastaviti školovanje. Želi postati liječnik pedijatar.

8. travnja

Na Svjetski dan Roma, osmi

Na prijemu u Međimurskoj županiji

travnja, Marku je kao jednom od dvojice istaknutih srednjoškolaca romske nacionalnosti Županija međimurska dodijelila kao nagradu za dosadašnje rezultate u učenju i poticaj za dalji rad prijenosno računalo. Na dodjeli s njim su bili roditelji Romina i Nedeljko Ignac koji imaju ukupno petero djece.

Drugi dobitnik laptopa, Benjamin Ignac iz Orehovice, polaznik je Gimnazije Čakovec, ali trenutačno boravi u Njemačkoj u sklopu međunarodne razmjene srednjoškolaca.

U Benjaminovo ime zahvalio je njegov otac Radoslav Ignac koji je istaknuo svog sina kao primjer u koji se trebaju ugledati i druga romska djeca budući da bez obrazovanja nije moguć život dostojan čovjeka.

Matija Posavec, zamjenik

tomislav makaj

Benjamin je trenutačno u Njemačkoj u sklopu međunarodnog programa razmjene srednjoškolskih učenika Piše: IVICA ZAMODA

- Nastojat ću da i moja braća i sestre nastave školovanje župana, obavijestio je pak o tome da će se u Međimurju uvesti obavezno predškolsko obrazovanje za svu romsku djecu koja navrše tri godine života. Inače, oko 13 posto

svih osnovnoškolaca u Međimurju romske su nacionalnosti, od čega ih tek 15 posto završi osnovnu školu, a samo oko dvadesetak upiše se u srednju školu.

Vodič 55

13.04.2010

VARAŽDIN Kino GAJ

15.-20. travnja u 18 sati Špijun iz susjedstva američka akcijska komedija 15.-20. travnja u 20 sati Otok Shutter američki triler, krimi misterija

HNK Varaždin

Srijeda, 14. travnja u 19.30 sati Velika scena WoyCzek drama gostovanje Virovitičkog kazališta

FOTO NATJEČAJ

Četvrtak, 15. travnja u 19,30 sati Velika scena Breza

drama Petak, 16. travnja u 19.30 sati Velika scena Papučari gostovanje Subota, 17. travnja u 19.30 sati Velika scena Dance show - plesni program Udruga za ples IZIS Nedjelja, 18. travnja u 17 sati Večer folklora - KUD Varteks Nedjelja, 18. travnja u 20 sati Z. Rogoz DEBITANTI komedija

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati

• Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad Izložba - Mira Ilijanić. U SPOMEN NA DIREKTORICU GMV-a otvoreno do 25. travnja Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Zlatko Kapusta: Retrospektiva Otvoreno do 25. travnja • Palača Herzer • Entomološki odjel, Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL Petak, 16. travnja Otvorenje izložbe skulptura Josipa Diminića • GALERIJA PRSTEC

S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

Subota, 17. travnja u 20 sati Mala scena Studio suvremenog plesa TEUTA Čakovec ROOM 52 premijera plesne predstave

PREPORUKA TJEDNA -filmska premijera-

ČAKOVEC Centar za kulturu

Četvrtak, 15. travnja u 20 sati Tribina ČČ - premijera filma NEKA OSTANE MEĐU NAMA Režija: Rajko Grlić Uloge: Miki Manojlović, Bojan Navojec, Nataša Dorčić, Darija Lorenci

Nataša DORČIĆ

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb.

Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja.

Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo!

(TMa)

Vjenčani Vladimir Kamenčak i Ivana Novak Karlo Kukec i Tatjana Sladić Nikola Novak i Silvija Rimar Tomislav Zvonar i Akiko Yamakawa Goran Komes i Vlatka Lukačić Danijel Bejuk i Elizabeta Pavleka Tomislav Bregović i Dragica Tomašković Tomica Hainž i Ines Pocedulić

Umrli Ines Broz - Patkica

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD SUTRA LJEPŠE U travnju u prosjeku svaka dva dana padne barem malo kiše! Zato ne čudi izreka koja povezuje promjenjivo vrijeme s ovim mjesecom: „Zmotan kak aprilsko vreme”. Vlažna i hladnija zračna masa još će danas izravno djelovati na vrijeme donoseći nam oblake i kišu, ali od sutra očekujemo njeno postupno povlačenje s našeg područja pa bi vrijeme iz dana u dan trebalo biti sve sunčanije i toplije. U četvrtak i petak ujutro moguć je slab mraz.

Detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.iz fisknih mreža, 2,86 KN+PDV/min. iz mobilnih).

Dragica Habunek (70) Srećko Sabati (79) Jela Mišćin (79) Andrija Vrček (79) Zvonimir Banfić (75) Ljubica Feuče (77) Marko Barišić (86) Ivan Darabuš (76) Bogomir Topolovec (77) Marija Šimić (89) Zvonimir Pilinger (61) Dragutin Bence (62) Nada Ptiček (55) Robert Toth (89)

www. regionalni. com

56 Zadnja

13.04.2010

“ČAKOVEC ČETVRTKOM” Gostovala glasovita Dina Telem Group iz Izraela

Još ima srca za igru i ples

Palača Herzer

Gostuje prof.

M. Krizmanić

Djeca velika i mala, ona na sceni i ona izvan scene, oduševljena svijetom stvorenim igrom i plesom “Dok bijasmo djecom, igrasmo se skrivača”, zapisao je 1981. u jednoj svojoj pjesmi njemački pisac Heiner Mueller.

Je li to jedna od onih dječjih bolesti koje nikad neće-

J

edan dan u igri - kao čitav život

mo preboljeti dokraja? ”Igra skrivača - tri, četiri” naziv je i urnebesne, i kaotične, i stilizirane, niukom

slučaju zakulisne ali neodoljivo šarmantne predstave kojom je Dina Telem Group iz Izraela gostovala na tribini Čakovec četvrtkom 8. travnja.

Djeca na sceni (točnije šest djevojčica) i djeca u publici (točnije i velika i mala) imala su tu večer u svakom

slučaju i strpljenja i dobre volje i naklonosti jedna za drugu.

Počelo je sa sjenkom, s kazalištem sjena, da bi sjenkom i završilo kad su majke pozvale sve kćeri doma na počinak kamo je krenula i - sjenka uz obećanje da će se idući dan - nastaviti igrati.

Djeca ko djeca - preskakivala su konopac, igrala se u pijesku, pocupkivala kako im bilo drago, prebirala nogam a , m ij e nj a l a korak u r itmu muzike ili brojalica ili školica, nesputano natezala se s lutkama i s djecom u krilu

i u dječjim kolicima, presvlačila se i glumila vedete i izigravala odrasle kao da su velika... Šest mladih izraelskih plesačica kao šest zaigranih djevojčica s bilo kojeg kraja svijeta koje ništa i nitko ne može nadigrati.

Koliko djetetu treba za igru, za čitav svijet? Manje od naprstka, manje nego što je crno pod noktom?

Ni iz čega - a kao iz svega i svime.

Svatko pleše po svome, kao svoje, za svoje i na svoje.

A pitanje, što odzvanja s druge obale, o početku ili - kraju svijeta...?

Djeci je to ipak ostalo, kao što im je i oduvijek bilo, kao što će im i uvijek biti samo - dječja igra... (iz)

VARAŽDIN - “Život s različitima” naslov je druge knjige umirovljene sveučilišne profesorice Mirjane Krizmanić koja će biti predstavljena u multimedijalnoj dvorani palače Herzer (Franjevački trg 6) u utorak, 13. travnja s početkom u 19 sati.

Osim same autorice, o knjizi će govoriti Sandra Mlakar, urednica u nakladničkoj kući Profil, a bit će prisutan i Ivica Prtenjača, jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika mlađe generacije.

Priredbu će svojim malim koncertom upotpuniti četveročlani Regional band.

UDRUGA IZIS

Svetkovina plesa

tomislav makaj

- Zavirite u našu Pandorinu kutiju punu različitih plesnih izričaja i predivnih umjetničkih duša - poziva Lidija Jambriško, predsjednica Udruge za ples i kreativnost IZIS na spektakl orijentalnog plesa koji će se održati na Velikoj sceni HNK Varaždin u subotu, 17. travnja s početkom u 19, 30 sati.

- Želimo srušiti eventualne predrasude i prenijeti ljepotu i šarolikost orijentalne kulture kao i orijentalnog plesa svima ljubiteljima jedinstvenog događaja s gošćama iz susjednih država kao i iz SAD-a koje ovdje ujedno priređuju i plesne radionice.

!

Lions angelus večera

U subotu, 17. travnja, Lions klub Sveti Nikola Varaždin priređuje u hotelu Turist Anđeosku večeru, središnju godišnju humanitarnu akciju kluba. U sklopu događanja koje počinje u 19.30 sati gosti će imati priliku kušati jela kojima će se šefovi kuhinje Hrvatske kuharske reprezentacije predstaviti na Svjetskom kuharskom prvenstvu, a bit će

priređen i pregršt zabavnih sadržaja te prigodna tombola, kao i aukcija likovnih dijela Roberta Wrane, Kazimira Kišasondija i Željka Prsteca.

Ulaznice za Lions angelus večeru mogu se rezervirati i podići na recepciji hotela Turist (tel. 395-395) do četvrtka, 15. travnja do 20 sati.

Dobrovoljni prilog po jednoj ulaznici-osobi je minimalno 200 kn.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović