RT_310

INTERVJU Ivan Kutnjak, čelnik Lovačkog saveza Varaždinske županije o stanju u lovstvu

Stranice 6.-7.

ANICA TOMIĆ, redateljica

Kazalište je moj život Stranica 42.

Tjednik

Regionalni Pasica_Prirodno fit_54x38_curve.1 1

Plus

Besplatni primjerak

12/30/08 4:00:18 PM

ISSN 1846-8969

9 771846 896003

Broj 310. :: 27. travnja 2010. :: www.regionalni.com

SPOR Zaoštreni odnosi čelnika obrtničkih udruga Županije i Grada Varaždina

Je li bilo tajnih računa i sumnjivih poslova?!

Izlaz iz ove situacije naći će Hrvatska obrtnička komora, odnosno Sud časti

Čestitamo 1. svibanj, Međunarodni praznik rada

Varaždinski veslači osvojili pregršt medalja Stranica 32.

POMOZIMO

Zašto je Varaždin dobar za život?

Obitelj Bajs traži pomoć

Stranice 4.-5.

modelarstvo

Na 10. katu zgrade pravo je brodogradilište Modelar Novaković 50 godina gradi makete Stranica 12.

Stranice 3.-4.

Stranica 19.

ODRŽAN 3. COMEDY FEST U VARAŽDINU

Stand-up komičari nasmijavali do suza Stranice 25.

EKSKLUZIVNO Zoran Wolf, sin osnivača Podravke

Stranica 28-29.

2

Aktualno

Riječ

glavnog urednika

Državna potpora Gradu i projektu MBO

U

pravni odbor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je ovih dana odluku kojom se Gradu Varaždinu odobrava financijska pomoć u iznosu 34,6 milijuna kuna (s PDVŽeljko PAVLEK om) za neposredno urednik@regionalni.com sudjelovanje Fonda u sufinanciranju zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada s lokacije Brezje. tome će između Fonda i Grada Varaždina biti uskoro potpisan poseban ugovor kojim će se regulirati dinamika isplate novaca i provođenje nadzora nad njihovim namjenskim korištenjem. Odlukom Fonda učinjen je značajan korak, u provedbi kapitalnog gradskog projekta interventnog zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada, o čemu je već ranije sklopljen ugovor između Grada i tvrtki Varkom i T7 VIS. vrtka T7 VIS je do sada uložila više od 50 milijuna kuna u izradu projekata te kupnju strojeva i opreme za buduće MBO postrojenje, prvo takve vrste u Hrvatskoj. Grad Varaždin je pak preuzeo obvezu izgradnje prilazne ceste te priključaka za plin, struju i vodu odnosno izgradnje potrebne komunalne infrastrukture za djelovanje budućeg pogona MBO. rad će također uskoro morati donijeti i Odluku o primjeni novih cijena usluga postupanja s komunalnim otpadom. Sveukupno, unatoč pokušajima nekih da se ovaj projekt onemogući, on ide dalje. To je pak više nego nužno s obzirom na to da se u Brezju već nalazi više od 80 tisuća tona baliranog smeća što predstavlja veliku ekološku opasnost za ljude i okoliš. Upravo bi zato valjalo učiniti i dodatne napore kako bi budući pogon za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada počeo s radom ove godine.

27. travnja 2010.

OTVORENO Čelnici Obrtničke komore o odnosu s varaždin

“Napadom na druge mutne poslove i mal

O

T

G

Vladimir Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije, Dubravko Crkvečnić i Martin Plantak

Habek: Keliš je prilikom renoviranja podruma Obrtničkoga doma isplaćivala avanse u visini nekoliko desetaka tisuća kuna mjesec dana prije sklapanja ugovora Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Napad na druge najbolja je obrana jer se tako nastoje sakriti mutni poslovi i malverzacije suprotne zakonu, ustvrdio je u petak Vladimir

v

eć dvije godine traju svađe s varaždinskim Udruženjem, veli Habek Habek, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije, govoreći o odnosima s Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin, a osobito radu i spornim postupcima njegove predsjednice Biserke Keliš.

Uz njega, na konferenciji za

novinare bili su još i članovi Skupštine Komore Dubravko Crkvečnić i Vladimir Kaniški, koji je i član Upravnog odbora Komore, te Martin Plantak, predsjednik Udruženja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin.

Nadzor iz Zagreba

- Obrtništvo trpi jer već dvije godine traju svađe s varaždinskim Udruženjem. No, opstrukcija našeg rada počela je još kada sam izabran za predsjednika Komore, a nakon što sam smijenjen u varaždinskom Udruženju jer vjerojatno nisam bio podoban za neke stvari.

Naime, naša Skupština ima 21 člana, od čega je 10 ispred varaždinskog Udruženja, kojemu smeta što nema većinu i ne mogu vladati - ustvrdio je Habek naglašavajući da

nema opravdanog razloga za netrpeljivost prema Komori koja po statutu obavlja nadzor rada svojih članica - ivanečkog, ludbreškog, novomarofskog i varaždinskog Udruženja, te Udruženja ugostitelja i turističkih djelatnika.

Upravo je lanjsko izdvajanje ceha hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika dodatno pogoršalo međusobne odnose, pa je na prijedlog varaždinske Komore komisija HOK-a napravila nadzor statutarno i materijalno-financijskog poslovanja varaždinskog Udruženja.

- Povrijedilo je statut HOK-a time što je 2006. povećalo broj članova svoje skupštine za šest osoba, odnosno s 27 na 33 člana, a izmijenjeni Statut Udruženja Komora nikada nije verificirala, što je nužno da bi bio pravovaljan - rekao

je Habek, naglašavajući da je to najveća povreda statuta HOK-a i drugih propisa od strane Keliš.

Sporna plaćanja

Osim toga, nadzor je obuhvatio i poslove adaptacije podruma Obrtničkoga doma u Kukuljevićevoj ulici u vezi kojih je Komora primala anonimne prijave.

- Kontrolori ne mogu ulaziti u račune. Međutim, utvrđeno je da je Keliš prilikom renoviranja podruma varaždinskog Obrtničkog doma izvođačima isplaćivala avanse u v isini nekoliko desetaka tisuća kuna mjesec dana prije nego što su sklopljeni ugovori, a među izvođačima je bio i njezin obrt.

Naime, varaždinsko Udruženje sklopilo je 7. rujna 2007. ugovor i s obrtom servis, montaža

NIJE NEGO Što je (ne)objavljeno u vezi adaptacije podruma doma

„Nejasni postupci oko podruma“ Govore da je za najam i adaptaciju podruma Obrtničkoga doma objavljen javni natječaj, no to nije puna istina, ustvrdio je Martin Plantak, predsjednik Udruženja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin.

Naime, kako je dodao, prije natječaja vođeni su razgovori s budućim najmoprimcem, a

u javnom natječaju nije bilo govora da će se uz podrum iznajmiti i dvorišni objekti te pripadajuće dvorište. - Nije bilo ni govora o tome da će varaždinsko Udruženje s velikim novčanim sredstvima sudjelovati u adaptaciji podruma. Isto tako u natječaju nema ni riječi o tome da će najmoprimcu biti vraćeno

ono što će uložiti u obnovu podruma. Neki koji su ukazivali na nejasne postupke oko podruma izbačeni su od strane Upravnog odbora i Skupštine jer nisu bili podobni - rekao je Plantak, dodajući da je nadzorom sve utvrđeno, ali neki skupštinari nisu bili za pokretanje postupka da se ne bi zamjerili.

Aktualno

27. travnja 2010.

nskim Udruženjem obrtnika

PRIJAVA Habek o prijavi sudu časti HOK-a

e skrivaju lverzacije” I TOGA IMA Kako se nekada poslovalo

Tajni žiro-računi u Obrtničkoj komori - Početak mog mandata u Obrtničkoj komori iznenadio je sve. Moj rad se svodio na pomoć malim obrtnicima jer su si veliki ionako pomogli.

No opet su se javili „vukovi“ koji su dvije godine promijenili dlaku, ali ćud nikada.

Busaju se da su donijeli novac Komori, a zaboravljaju da su htjeli zatajiti više od 600 tisuća kuna koje sam pronašao na žiro-računima među kojima je bio i jedan devizni s 20-ak tisuća eura.. Istovremeno, tada su govorili da Komora nema novaca za pomoć udruženjima koja su jedva preživljavala. Međutim, sa smjenom predsjednika došli smo do pravih podataka. Štoviše, došli smo do tajnih računa za čije postojanje nije znao ni Upravni odbor niti

Skupština Komore. Za njih su znali samo predsjednik i potpredsjednik.

Tada sam propustio pod-

r

adi mira u kući, tj. smirivanja prilika u obrtništvu, nisam podnio prijave, kaže Habek nijeti prijavu protiv njih radi mira u kući, odnosno smirivanja prilika u obrtništvu, a mogao sam ih prijaviti bilo sudu časti HOK-a, bilo redovnom sudu - rekao je Habek govoreći o okolnostima pod kojima je prije četiri godine preuzeo vođenje Obrtničke komore Varaždinske županije.

Iako je adaptacija podruma napravljena 2007., još traju polemike

i prodaja “BI-EL”, vlasnice Biserke Keliš, i to za strojarske radove ventilacije i klimatizacije u vrijednosti od 194.505 kuna. Dio ugovorenog iznosa od 40.000 kn plaćen je 16. kolovoza, a dio 83.323 kune plaćen je 4. rujna 2007., dakle oba iznosa su plaćena prije sklapanja ugovora, ustvrdio je predsjednik Komore, dodavši da je ugovor s Keliš potpisao potpredsjednik varaždinskog Udruženja.

Istaknuvši da takvi postupci nisu u redu, Habek je rekao da je logična posljedica bila odluka Upravnog odbora HOK-a o tome da se pokrene

postupak protiv predsjednice varaždinskog Udruženja pred sudom časti HOK-a.

i

zlaz iz ove situacije naći će HOK, odnosno sud časti, smatra Habek - Sve to sada nastoji sakriti napadom ne samo na mene, nego i HOK, i to od strane onih koji samovoljno tumače statut HOK-a - zaključio je Habek koji se nada da će izlaz iz ove situacije naći upravo HOK, odnosno njegov sud časti.

Prostore u Vodnikovoj Obrtnička komora Varaždinske županije kupila je za dva milijuna kuna

“Skup neistinitih te nebuloznih tvrdnji”

3

IZDVOJENO

„Naknada – velika laž“ Velika je laž da primam naknadu od 59 tisuća kuna. Istina je da primam 2.500 kuna mjesečno neto, pa kako god da se gleda, dolazi se do 30-ak tisuća godišnje, istaknuo je predsjednik varaždinske Komore.

Naime, Habek je prijavljen i zbog toga što si je navodno samoinicijativno, bez odluke Upravnog odbora, podigao visinu godišnje naknade za rad na funkciji predsjednika OK-a Varaždinske županije za 2008. i 2009. godinu.

- Odbor za financije još je 2007. predložio Skupštini povećanje naknade za 500 kuna, odnosno s 2000 na 2500 kuna, budući da sam svaki dan barem tri sata u Komori - ako ne i više, upozorio je.

Za mog mandata u varaždinskom Udruženju nama Zadruga nije ostala dužna niti kune, upozorio Habek Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Primjedbe na rad, koje u prijavi protiv njega sudu časti HOK-a navode članovi Upravnog odbora varaždinskog udruženja, Habek ocjenjuje neistinitim i nebuloznim.

Bez duga

- Nebulozne su tvrdnje da sam posuđivao stotine tisuća kuna Obrtničkoj štedno-kreditnoj zadruzi. Istina, njezino financijsko stanje u onom trenutku je bilo teško, ali je trebalo pomoći jer je tamo svoje račune imalo 650 do 70 0 obr tnika. Stoga sam potpisao ugovor o pozajmici od 50 tisuća kuna na mjesec dana koji smo produljivali.

Uostalom, Grad Varaždin je također dao 700 ili 800 tisuća kuna kao pomoć za kredite obrtnicima, a i HOK je posudio Zadruzi 500 tisuća kuna koji su vraćeni uz kamate. Isto tako za mog mandata u varaždinskom Udruženju nama Zadruga nije ostala dužna niti kune - ustvrdio je Habek.

Nasuprot tome, kako je upozorio, za mandata sadašnjeg vodstva varaždinskog Udruženja stvoren je dug

Kamata sa 7 na 11,5 posto Do prijenosa kredita za kupnju prostora u Vodnikovoj došlo je nakon rasprave na nadležnim tijelima Komore, gdje smo došli do zaključka da je prvi kredit od dva milijuna kuna uz 7 posto kamata bio u redu.

Međutim, već nakon plaća-

nja prve rate kamata nam je dignuta na 11,5 posto, bez valjanog obrazloženja, pa smo krenuli tražiti drugu banku. Tako smo našli našu Obrtničku banku koja nam je ponudila fiksnu kamatu od 7,5 posto, čime smo uštedjeli 270 tisuća kuna.

od 70 tisuća kuna. - Dakle, sadašnja predsjednica je pogodovala Zadruzi, a ne ja.

Ako Zadruga nije plaćala najamninu, onda je najam

- ustvrdio je Habek.

d

ug od 70 tisuća kuna stvoren je za mandata sadašnjeg vodstva varaždinskog Udruženja, veli Habek trebalo prekinuti, a ne ništa ne poduzimati. Zbog toga je nastao dug u visini od gotovo godinu dana najma. Dakle, bilo je dovoljno vremena da se to pitanje počne rješavati

Sve legalno

Govoreći o primjedbama na osnivanje i rad varaždinskog Udruženja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika, ustvrdio je da ono ima sjedište u zgradi Komore u Vodnikovoj, gdje je legalno registrirano. - To udruženje ima tajnika volontera, a ne plaća nikakvu naknadu jer koriste podrumski dio na koji imaju pravo svi obrtnici, odnosno njihova udruženja. Međutim, i to se spominje u prijavi protiv mene koju su podnijeli sudu časti HOK-u, što govori da se nije imalo ništa drugo za prijaviti - ustvrdio je predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.

MARTIN PLANTAK

„Osnovani smo legalno“ - Prilikom osnivanja Udruženja ugostitelja i turističkih djelatnika bilo je jako velikih podmetanja i osobnih napada. No kao ceh unutar Udruženja više nismo mogli raditi jer smo svojim radom prerasli njegove okvire, pa tako danas vodimo međunarodno povezivanje naših ugostitelja. Naše osnivanje napravljeno je uz strogo poštovanje statuta HOK-a i pravilnika koje oni pokušavaju tumačiti na svoj način i osporiti naše osnivanje. Stoga dolazi predsjednik statutarne komisije iz Zagreba, koji im veli da nas puste na miru, ali to ne prihvaćaju ni danas - ustvrdio je Martin Plantak.

I TOGA IMA Prošli mjesec priređeno studijsko putovanje obrtnika na sajam u Pariz

„Bio je to izlet za odabrane koji svi plaćamo“ Habek smatra nebuloznim i primjedbe na netransparentno trošenje novca tijekom nastupa Kuglačkog kluba Obrtnik na lanjskom Kuglačkom prvenstvu u Umagu, gdje su za smještaj članova zajedno s obiteljima plaćene 21.633 kune. - Postoje računi i izvješće s tog natjecanja koji su prihvaćeni na sjednicama varaždinskog Udruženja. To je bilo 54. prvenstvo obrtničkih klubova gdje je varaždinski klub bio organizator. Uspjeli smo dobiti 31 tisuću kuna sponzorstva, a potrošeno je manje od 19 tisuća kuna, tako da danas imamo oko 60 tisuća

U Pariz, usprkos krizi

kuna na računu, pa nema govora o nekim dubiozama - ustvrdio je Habek napominjući da ne stoje primjedbe o nenamjenskom trošenju.

Nasuprot tome, kako je dodao Plantak, troškovi su nedavnog izleta u Pariz.

- Formalno se radilo o studijskom putovanju na sajam slastica od 5. do 8. ožujka. Meni je razumljivo da idu obrtnici koji imaju veze sa slasticama.

Nažalost, bio je to izlet za odabrane koji smo svi mi platili, i to oko 3.000 kuna po osobi - ustvrdio je Plantak, dodajući da je putovalo oko 20 osoba.

4

Aktualno

27. travnja 2010.

Bliže ili dalje grčkoj tragediji

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

20.4

. Nove stope poreza na dohodak i ukidanje olakšica već od 1. srpnja, najavljuje Šuker, koji smanjenje stope na primanja do 3.600 kuna s 15 posto na 12 posto smatra ključnom mjerom za najugroženije. Dok dio analitičara priznaje da ne zna što će promijeniti ta i druge mjere Vlade, dio tvrdi da neće ništa. Put za izlazak iz krize traži se i u Srbiji, gdje Vlada priprema popis propalih poduzeća koja će gospodarstvenicima ponuditi restrukturiranje i oporavak.

POMOZIMO Majka desetero djece Štefica Bajs iz Knegin

Dječjim doplatkom pa sada djeca nem

21.4

. Bio sam pogubno lakomislen, ustvrdio je Neven Jurica na suđenju za pronevjeru 120.000 dolara dok je bio „samo„ galantan veleposlanik u SAD-u. A u BiH rezanje braniteljskih prava, koje se najavljuje i kod nas, izazvalo krvave sukobe u Sarajevu.

22.4

. Šef Uprave Petrokemije, koja je lanjsku godinu završila s gubitkom od 267 milijuna kuna, smijenjen jer je radnicima podijelio regres, što je protivno zahtjevima Kosor. Da bi obuzdali korupcijsku praksu, predstavnici njemačkih kompanija koje posluju u Rusiji svečano preuzeli obvezu da neće podmićivati.

23.4

. HEP-u odobren zahtjev za povećanje cijene struje od 1. srpnja, govori se o 13 posto.

Slučajno ili ne, Sabor donio odluku o ukidanju malog harača od 1. srpnja i velikog od 1. studenog. Dakle, bit će isto, ako ne i gore. Naš najveći problem, kako vide u Svjetskoj banci, niska je stopa zaposlenosti uslijed izdašne socijalne skrbi, loše obrazovne strukture i ranih umirovljenja.

24.4

. Kosor najavljuje skoru i korjenitu reformu mirovinskog sustava budući da za isplatu mirovina nedostaje polovica novca, ali isplata mirovina ne bi trebala doći u pitanje. Hrvatska Vlada gospodarskim paketom mjera oduzima siromašnima kako bi pokrila goleme proračunske minuse, a pogoduje korporacijama i bankama ne uvodeći poreze na njihov profit, upozorava Milanović.

25.4

. Hrvatska nije blizu Grčke, ali učite iz toga, poručuju sa zasjedanja MMF-a i Svjetske banke gdje je i Šuker, ali ovaj put ne traži kredite. Zapošljavanje “preko veze”, a napredovanje i nagrađivanje prema stranačkim i rodbinskim linijama, stručnjaci vide uzrocima krize u Hrvatskoj gdje se trud i znanje rijetko nagrađuju.

Štefica Bajs, majka 10-ero djece koja će u lipnju jedanaesti put postati majka, ne zna od čega svojoj maloljetnoj djeci koja još žive s njom

Štefica Bajs je cijeli dječji doplatak i dio socijalne pomoći potrošila kako bi platila nadoplatu i ratu za struju, te ponovni priključak. Bez struje nemamo ni vode - kaže Bajs Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nemamo što jesti. Imamo još deset pilića, te samo krumpir.

Ne mogu djeca, posebno Suzana i Željana koje su najmlađe, samo to jesti. Treba im mlijeka koje im nemam od čega kupiti – požalila se Štefica Bajs iz Kneginca Donjeg, majka 10-ero djece, koja će početkom lipnja jedanaesti put ponovno postati majka.

Bez struje

Molbu za pomoć Regional-

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

m

jesečno trošimo tri do četiri paketa mlijeka po 12 litara, te po 15 kilograma praška pa kad smo bez struje, nemamo ni vode. Djeca se nisu mogla kupati, nisam mogla kuhati i

bila sam prisiljena riješiti struju – ispričala je majka 10-ero djece s kojom živi skromno u kući u Knegincu Donjem. Kaže kako su joj jedini prihodi socijalna pomoć od 1.436 kuna i dječji doplatak od 2.945 kuna, te da se sama brine o djeci. Iako joj je bilo teško, dosad se uvijek nekako uspijevala snaći i spojiti kraj s krajem. Puno puta s pomoći je “uskočio” i varaždinski Centar za socijalnu skrb, kao i Općina Kneginec Gornji. Obitelji koja bi joj pomogla nema.

- Odrasla kćer Tajana i sin Lju-

Pomažemo koliko možemo Pomažemo koliko možemo i u zakonskim okvirima – rekao je Goran Kaniški, načelnik Općine Kneginec Gornji u kojoj su upoznati sa situacijom mnogobrojne obitelji Bajs. Naveo je kako je u prosincu 2006. godine Općina obitelji financirala uvođenje vode u domaćinstvo, nakon što je prije toga uvela i

26.4

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

dana. Cijelo to vrijeme nismo imali ni vode. Imamo hidrofor,

OPĆINA Kneginec Gornji financirao uvođenje vode, a prije i struju

. Odrežite regres, božićnicu i dar za djecu i javnim poduzećima, poručuju sindikati javnih i državnih službenika, dok analitičari upozoravaju da bismo bez Vladinih mjera bili bliže „grčkoj tragediji“.

IMPRESSUM

nom tjedniku uputila je njezina kćerka Slađana, koja je upozorila kako njezina braća i sestre neće imati što jesti. Potvrdila je to i Štefanija Bajs, koja ne zna kako će prehraniti svoju malodobnu djecu koja još žive s njom. Cijeli dječji doplatak te dio socijalne pomoći koju mjesečno prima potrošila je kako bi, kaže Bajs, platila struju.

- Morala sam platiti nadoplatu struje od 2.463 kune, ratu za struju od 794 kune, te ponovni priključak od 169 kuna. Bez struje smo, naime, bili tjedan

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

Josip Novak

ikruhoberec@regionalni.com

josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

priključak struje.

Navedeno domaćinstvo nalazi se izvan dosega klasične vodovodne mreže.

Za spajanje na nju bilo bi potrebno preko 100.000 kuna zbog potrebe produljenja vodovodne mreže za minimalno 500 metara. Stoga je u dogovoru s varaždinskim Centrom LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

za socijalnu skrb odlučeno da se postavi hidrofor u dvorištu i postave vodovodne instalacije u kući.

Navedena akcija uvođenja vode Općinu je koštala 5.000 kuna, dok je Centar za socijalnu skrb Varaždin financirao nabavu hidrofora, doznali smo u Općini Kneginec Gornji.

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

27. travnja 2010.

nca Donjeg moli za pomoć i hranu

m platila struju maju što jesti CENTAR Puno puta pomogli obitelji Bajs

Ispitati što je sa strujom jer su računi vrlo visoki Situacija u obitelji Bajs iz Kneginca Donjeg dosta je složena i obitelj je već dugo godina u našem tretmanu kao korisnik stalne pomoći. Štefičin suprug bio je tri godine u zatvoru i trenutno je pod kaznenim postupkom - rekla je Vikica Kurbanjev, socijalna radnica varaždinskog Centra za socijalnu skrb kojoj je situacija u toj obitelji dobro poznata. Upoznata je i s tim da je Bajs tražila i pomoć za hranu prošli tjedan, međutim taj zahtjev sada nije rješen jer je jednokratna pomoć bila realizirana prošli mjesec.

- Moramo odrediti kome treba dati prioritet u dobivanju pomoći, a isto tako se prati i učestalost dobivanja pomoći. Nemamo puno novca na raspolaganju, a jako je puno obitelji koje teško žive i trebaju pomoć – objasnila je Kurbanjev.

kupiti hranu devit imaju svoje obitelji i djecu.

I oni teško žive, a kći Slađana je na porodiljnom. Suprug, koji je bio u zatvoru, opet je pritvoren – ispričala je.

Prošli je tjedan, kaže, bila u Centru za socijalnu pomoć kako bi joj pomogli za hranu, no ništa nije uspjela riješiti.

p

Kako dalje?

eglam samo djeci odjeću za školu, dok ovu koju nose kod kuće ne peglam kako bih “prišparala” - Nisam tražila novac, tražila sam pomoć za hranu kako mi djeca ne bi bila gladna. Tražila sam pomoć za kupnju najosnovnijih potrepština, mlijeka i pelena, koje mi trebaju za Suzanu. Mjesečno trošimo tri do četiri paketa mlijeka po 12 litara, te po 15 kilograma praška s obzirom na to da smo mnogobrojna obitelj. Nažalost, nisam ništa dobila. Pitali su me jedino otkud mi tako velik račun za struju? To ni meni nije jasno. Grijemo se na drva, a dosad sam kuhala na plin. No, kako sada nisam imala novce za

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com

plinsku bocu, sada sebi i djeci kuham na peći na kojoj ložim.

Istina je da često perem rublje.

Peglam samo djeci odjeću za školu, dok ovu koju nose kod kuće ne peglam kako bih tu barem malo “prišparala” – kaže Bajs, koja se boji kako će dalje, jer račune opet treba platiti.

- Opet će mi cijeli dječji doplatak i socijalnu pomoć “pojesti” računi. A gdje su još potrepštine za bebu, pelene? Ne daj Bože da ranije završim u bolnici jer još nemam ni jednu pelenu.

Srećom, odjeću za dijete dobila sam od kćeri i sina, a ovu koju djeca nose samo vrtimo u krug, kako koje dijete što preraste – rekla je Štefica Bajs koja ne zna kako će platiti prvu pričest koja ju očekuje, maturalac te školske izlete djeci.

- Kako reći djetetu da ne može ići na izlet jer nemaš novce?ustvrdila je Štefica Bajs.

Zbog situacije u kojoj se našla moli sve ljude dobre volje za pomoć u hrani.

Tko želi pomoći, njezin broj tekućeg računa je 3203138030 otvorenog u Privrednoj banci, ili je može pronaći u Zavrtnoj 37 u Knegincu Donjem.

Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Teška situacija obitelji Bajs

Tvrdi da je dosad Centar puno puta pomogao toj obitelji u vidu jednokratnih novčanih pomoći.

- Pomažemo najviše koliko možemo što ne znači da im ne treba još pomoći. No, smatram da bi trebalo i preispitati što se događa u toj kući, zbog čega su rate za struju tako visoke – rekla je Kurbanjev i dodala kako će zamoliti i Općinu Kneginec Gornji da novčano pomogne obitelji.

U lipnju stiže mala Ema Štefica Bajs ima 10-ero djece. Najstarija kćer zove se Tajana (1984), slijedi Ljudevit (1985), Slađana (1989.), Josipa (1992.), Josip (1994.), Stjepan (1998.), Antonio (1999.), Andreja (2001.), Željana (2005.), a najmlađa je Suzana, rođena 2008. i stara je 15 mjeseci. Obitelj Bajs od lipnja bi trebala biti brojnija za još jednog člana obitelji. Tada se treba roditi djevojčica Ema.

Trebaju i pelene za Suzanu

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

27. travnja 2010.

OTVORENO Ivan Kutnjak, novi - stari čelnik Lovačkog saveza Varaždinske županije ot

Nema očuvanja životin Generalno gledajući, uvjeti za razvoj lovstva sve su složeniji.

Kako u ekološkom pogledu, tako u provedbi niza propisa koji reguliraju gospodarenje Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimili: TOMISLAV MAKAJ i SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

godišnje po članu na nivou Hrvatskog lovačkog saveza.

VARAŽDIN - U sljedećem, četverogodišnjem razdoblju, Ivan Kutnjak obnašat će dužnost predsjednika Lovačkog saveza Varaždinske županije.

Odlučeno je to 17. travnja na izbornoj sjednici Skupštine Lovačkog saveza Varaždinske županije održanoj u Zelendvoru. Za dopredsjednika izabran je Petar Silić, a konstituiranje Izvršnog odbora i njegovih radnih tijela obavit će se u četvrtak, 29. travnja. Lovački savez Varaždinske županije, tijekom protekle četiri godine trajanja mandata Ivana Kutnjaka na mjestu predsjednika, pozicionirao se na sam vrh Saveza u Republici Hrvatskoj. Povod je to da s njegovim novim – starim čelnikom otvoreno porazgovaramo o uspjesima i problematici koja opterećuje lovstvo i lovce u županiji.

Kad već spominjete aktualne brojke, kakav je bio proračun Lovačkog saveza Varaždinske županije 2006. godine u trenutku početka vašeg prethodnog mandata i s kojim ste se sve problemima morali uhvatiti u koštac?

Tada je proračun bio 50 posto manji, a visina produljenja lovozakupa bila je nerealno visoka. Gospodarenje lovištima opterećivale su negativne pojavnosti koje su karakterizirali krivolov i učestala pojava životinja zaraženih, odnosno oboljelih od bjesnoće. Generalno, situacija nije bila „ružičasta“, tim prije što je stagnirao lovni turizam, a izravne komunikacije LS-a s medijima gotovo da i nije bilo. No zasukali smo rukave i kotač povijesti pokrenuli prema naprijed i povratka na „staro“ više nije bilo, niti će ga biti u godinama koje su pred nama.

Kako biste okarakterizirali četverogodišnje aktivnosti Izvršnog odbora, ali i drugih tijela Saveza? Koji su vam bili prioriteti?

Bez ikakve lažne skromnosti

Ljudi u „sjeni“

Savez svestrano pruža stručnu pomoć članicama – lovačkim udrugama i društvima.

Koliko ih ima i tko su zapravo vaši najbliži suradnici – operativci?

U provođenju svih zacrtanih aktivnosti izuzetnu pomoć i podršku imao sam od članova Izvršnog obora i ostalih tijela LS-a Varaždinske županije, a napose Dražena Zebeca i Petra Silića koji je ujedno moj zamjenik u novom četverogodišnjem mandatu. No treba znati da su stručne službe Saveza na čelu s tajnikom Slavkom Labašem također operativno odradile i odrađuju lavovski dio posla.

Naime, Lovački savez Varaždinske županije danas okuplja 38 lovačkih društava – udruga i tri tvrtke koje se bave lovstvom, a u njega je učlanjeno oko 1.570 lovaca. Samo tijekom prošle

L

ovački savez Varaždinske županije danas okuplja 38 lovačkih društava – udruga godine, sukladno izvješću o financijskom poslovanju, Savez je prihodovao 360 tisuća kuna, a za ovu je godinu planirano ostvarenje prihoda u iznosu od 380 tisuća kuna. Članarine će ostati kao i prošle godine, što znači 120 kuna godišnje po članu na nivou Županijskog saveza, odnosno 200 kuna

Nekad bilo biti neće

č

esto se zaboravlja na stalnu potrebu boravka i rada lovaca u lovištu – uspješnim! Argumenata koji potkrepljuju moju tvrdnju ima mnogo. Primjerice, postigli smo da su visine lovozakupa (osim u nekoliko slučajeva) uglavnom prihvatljive, a realnije je utvrđeno i brojno stanje divljači koja se može i mora uzgajati u pojedinom lovištu.

Ovdje moram naglasiti da se u lovišta godišnje vraća više od 60 posto lovozakupnina u skladu sa zakonom i pravilnikom koji je donijelo Poglavarstvo Varaždinske županije. Iz tog naslova sufinanciraju se unos žive divljači u lovišta, lovočuvarska služba, čišćenje lovišta, suzbijanje krivolova i drugo. Naravno da su pred lovozakupnicima i nadalje velike obaveze u novčanom smislu. Njih čine kako lovozakup, osiguranje, lovočuvarska služba, prihrana, tako i izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata… Često se zaboravlja na neizostavnu, stalnu potrebu boravka i rada lovaca na brojnim drugim poslovima u lovištu.

Generalno gledajući, uvjeti za

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Ivan Kutnjak, novi - stari predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije

Intervju tjedna

27. travnja 2010.

7

otvoreno govori o uspjesima i problematici koja opterećuje lovstvo i lovce u županiji

nja i okoliša bez lovaca razvoj lovstva sve su složeniji.

Kako u ekološkom pogledu, u provedbi niza propisa koji reguliraju gospodarenje (uzgoj, zaštitu i lov divljači), tako i u smislu još uvijek prisutne negativne percepcije lovstva kod dijela nedovoljno informiranih građana.

OSOBNO

2 fakulteta i odlikovanja Ivan Kutnjak rođen je u Petrijancu 1957. godine, studirao u Varaždinu na Geotehničkom fakultetu, te na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. Stekao je zvanje inženjera hidrotehnike i diplomiranog inženjera sigurnosti. Zasposlen je u Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno u PU varaždinskoj radi na poslovima inspektora zaštite od požara, a prethodno do 1994. godine u MORH-u.

Pomaci na bolje

No i tu bilježimo značajne pomake na bolje. Svi tiskani i elektronski mediji redovito se izvješćuju o aktivnostima Saveza, odnosno pojedinih udruga i društava te bilježimo gotovo promptna izvješća medija o aktualnostima u lovstvu.

Osim medija, neposredan i nužan kontakt imate s brojnim institucijama koje direktno ili indirektno sudjeluju u rješavanju problema s kojima se susreće u svojem radu LS Varaždinske županije. Za lovce je karakteristično da uvijek prvo „pometu“ pred svojim pragom. Ili? Točno! Uvijek volim isticati - da dogovor kuću gradi. Pokazalo se to nebrojeno puta na primjeru produljenja lovozakupa Varaždinske županije. Županija na čelu sa županom, komisiji za ustanovljavanje lovišta izuzetno je pomagala u radu. Nadalje, redovito tijesno surađujemo s tijelima policije, a zajednički smo u dva navrata organizirali okrugle stolove na temu zaštite divljači od krivolova i prometnih nezgoda.

Suradnja s našom krovnom udrugom u koju smo učlanjeni, Hrvatskim lovačkim savezom, gotovo je svakodnevna, kao i s veterinarskom inspekcijom.

Razmatrali smo i predložili nekoliko bitnih izmjena i dopuna Zakona o lovstvu i drugih normativnih akata kada se o njima razmatralo, a oni se u čistopisu kanaliziraju i prema HLS-u i resornom ministarstvu.

A upravo za veći broj lovozakupnika prikupljamo i dostavljamo u resorno ministarstvo i HLS izvještaje o gospodarenju

Rogisti Lovačkog saveza Varaždinske županije nezaobilazni su sudionici brojnih svečanosti

Sajamske priredbe i popularizacija lovstva Osim informiranja javnosti o aktivnostima lovaca županije putem medija, LS Varaždinske županije rad svojih udruga i društava prezentira na sajamskim priredbama, posebno na varaždinskom Sajmu lovnog i ribolovnog turizma. Lovci se već uvriježeno predstavljaju na izložbama lova i lovačkih trofeja. Svake godine provode se akcije „Lovci i ekologija“, uz surad-

lovištima sukladno lovnogospodarskim osnovama.

Lovački sport

Lovački savez Varaždinske županije izuzetno je angažiran u osposobljavanju lovaca i drugih kadrova u lovstvu.

Kakvi su planovi na području lovnog streljaštva i lovne kinologije?

Savez putem seminara za lovne pripravnike te organizacijom lovačkih ispita kontinuirano radi na obrazovanju novih lovaca. Također će se prema potrebama lovačkih udruga, organizirati seminari i ispiti za lovočuvare i ocjenjivače trofeja divljači u skladu sa Zakonom o

PREDATORI Prijete li nam još lisice, lasice…?

Bjesnoća i dalje hara Kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, lovci kontinuirano vode brigu o smanjenju predatora na razumnu mjeru.

Prema podacima o izlučivanju predatora iz lovišta, proizlazi da je i protekle lovne godine uništeno ukupno 736 lisica i 295 kuna. Stalna briga o podnošljivom broju lisica u čovjekovom okolišu nije samo pitanje gospodarenja lovištem, već je i pitanje javnog zdravstva. Naime, neminovno se nameće potreba iznalaženja načina da se ljudi i domaće životinje sigurno zaštite od eventualnog dodira s prijenosnicima bjesnoće. Lani

su, primjerice, veterinarske službe na pretrage uputile 839 lešina lisica, kuna i drugih životinja, a pozitivan nalaz utvrđen je kod 54 životinje.

Samo godinu dana ranije (2008.), na pregled je poslano 858 lešina, a bjesnoća je utvrđena čak kod 91 životinje.

Na temelju zabrinjavajućih kretanja bjesnoće, nadležni ministar donio je još uvijek aktualnu naredbu o povećanom odstrelu lisica i naknadi od 40 kuna, koju lovci mogu ostvariti prilikom predaje lešina u veterinarskim stanicama – istaknuo je Ivan Kutnjak.

nju s ekološkim, sportskim i ostalim udrugama zainteresiranim za očuvanje životinjskih vrsta i zaštite čovjekovog okoliša. Hvalevrijedna su brojna tematska predavanja koje lovci provode u suradnji s osnovnim školama, pa često možemo vidjeti djecu koja uživaju u školi u prirodi.

Pojedina društva uredila su poučne staze, a posebno imponira ona u Zelendvoru.

lovstvu i podzakonskim aktima. I nadalje će se organizirati županijska prvenstva u gađanju glinenih golubova u disciplinama lovački trap i lovački

p

rema potrebama lovačkih udruga, organiziraju se seminari i ispiti za lovočuvare i ocjenjivače trofeja parkur. Neupitno je sudjelovanje naših ekipa na Državnim prvenstvima u trapu i lovač-

kom parkuru, ali i nastavak druženja na međudruštvenim gađanjima glinenih golubova za lovne pripravnike. Glede lovne kinologije, treba znati da je izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu ona stavljena u nadležnost HLS-a, odnosno lovačkih saveza pojedinih županija. Savez će u skladu s novim zakonskim propisima uputiti kandidate na seminare za osposobljavanje lovno-kinoloških sudaca, te smotre i radne ispite za lovačke pse i natjecanje u sklopu Kupa sv.

Hubert. Sve će to biti doprinos cilju da svaki lovozakupnik ima dovoljan broj osposobljenih lovačkih pasa za lov.

Lovcem postaje 1995. godine, nakon što je položio lovački ispit kao član Lovačkog društva „Fazan“ Varaždin. Oženjen je i otac dviju kćeri, od kojih će najmlađa, kako kaže, krenuti očevim stopama. Naime, Ivana će nakon polaganja lovačkog ispita postati jedna od petnaestak lovkinja u Varaždinskoj županiji. Za svoj predani, stručni rad i doprinos razvoju lovstva, Ivanu Kutnjaku dodijeljeno je više priznanja, između kojih je odlikovanje Hrvatskog lovačkog saveza III. reda. Zanimljivo, naš sugovornik nije predan samo lovstvu. Od svoje 15. godine aktivno igra nogomet, a danas je u postavi veterana NK „Orač“ Petrijanec. Uz to, predsjeda u sada već trećem mandatu LD-om „Šljuka“ Petrijanec…

38

lovačkih društavaudruga i tri tvrtke koje se bave lovstvom okuplja Lovački savez Varaždinske županije

252 nova kandidata položila su lovački ispit tijekom prošlog četverogodišnjeg predsjedanja Ivana Kutnjaka HLS-om

736 lisica i još 295 kuna uništeno je u lovištima na području Varaždinske županije u cilju smanjenja broja predatora

LAUREATI Hrvatski lovački savez odlikovao 65 lovaca Varaždinske županije

Odličja najboljim lovcima i rogistima Na prijedlog lovačkih društava i uz suglasnost LS Varaždinske županije za naročite zasluge u uzgoju i zaštiti divljači i druge aktivnosti, Hrvatski lovački savez odlikovao je 65 lovaca i članova zbora rogista. Odlikovanja je u svečanom dijelu izborne Skupštine županijskog saveza uručio Ivica Budor, tajnik i Petar Silić, član IO HLS-a.

Vrijedan jubilej

Petar Silić, direktor Zelendvora

Odlikovanja prvog reda (zlatna) primila su četiri lovca: Vladimir Brkić i Antun Novota („Srnjak“ Ludbreg), Zdravko Jerešić („Kobac“ Bartolovec) i Dragutin Weber (osnivač zbora rogista).

Uručeno je i jedanaest odlikovanja drugog reda, a primili su ih: Vladimir Bešvir („Šljuka“ Petrijanec), Ivan Franjković, Goran Habuš (L.J. „Zelendvor“), Drago Janičar („Kobac“ Bartolovec), Marijan Margić i Marijan Tretinjak („Srnjak“ Ludbreg), Marko Pokos („Belupo“ Ludbreg), Slavko Poljak i Vladimir Zbodulja („Trakošćan“ Bednja), Darko Zaplatić („Jelen“ Ivanec) i Kruno Žunec („Šljuka“ Martijanec).

Pedeset lovaca odlikovano je odlikovanjem Trećeg reda. Zanimljivo je da je HLS odlikovao i aktivne članove zbora rogista koji ove godine obilježavaju 15 godina od osnivanja. Nai-

me, riječ je o vrlo kvalitetnom sastavu rogista, koji jednako uspješno nastupa i kao vokalno-instrumentalni sastav, koji je svoj visoki renome stekao na mnogobrojnim nastupima na susretima rogista Hrvatske i na obljetnicama lovačkih društava odnosno otvaranju varaždinskog Sajma lova. Zapažen je i njihov nastup koji je snimljen i emitiran u sklopu popularne TV emisije „Alpe-Dunav-Jadran“.

Uz već spomenute Dragutina Webera i Ivana Franjkovića, odlikovanja su primili i Božidar Damjan, Zoran Filipan, Stjepan Kumrić, Nikola Pomper, Josip Rešetar i Antun Višnjarić.

8

Zlatno doba

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

“

Nije smrt skupa, nego život! Na žalost, za pogreb se uvijek smogne novaca, ali je malo onih koji će novcem pomoći onome koji nema od čega živjeti.»

Agata Krušec, umirovljenica, Čakovec

16. sportski susreti Udruge umirovljenika Grada Varaždina

Nevenka SUHIĆ

Tko se boji vuka još... ?

Kultura oslovljavanja

I

ako mnogima smeta nekulturno oslovljavanje, jedan broj starijih osoba glasno negoduje kad im se u ambulantama, bolnicama, trgovinama, na poštanskim i drugim šalterima ili uredskim službama obraćaju s «dedek»,»babica», »striček»,»gosponček» i slično. I u pravu su! Jer, bez obzira na činjenicu što po svojim godinama u privatnom životu to možda i jesu, na službenom su mjestu oni pacijenti, klijenti, kupci, korisnici usluga, dakle osobe kojima su se djelatnici dužni obraćati s poštovanjem. maniri kulturnog i dozvoljenog ponašanja, medicinska sestra, liječnik, prodavač ili bilo koji službenik, dužan im se ponajprije obratiti s «Vi» i oslovljavati ih s «gospođo» i «gospodine», bez obzira na to dolaze li iz grada ili su sa sela. tvaranje atmosfere prisnosti neprimjerenim oslovljavanjem, bilo da je ono u dobroj namjeri ili zbog neznanja, povlači za sobom i neželjene reakcije ljudi zbog osjećaja omalovažavanja, uvredljivog ponašanja i nepoštovanja osobnosti. To bi se vrlo lako moglo ispraviti kad bi službene institucije i njihovi rukovoditelji utvrdili kodeks službenog ponašanja djelatnika, a time i kulturu oslovljavanja ne samo prema starijim, nego i mlađim osobama. ada se ne bi moglo dogoditi da zdravstvenom djelatniku pacijentica uzvrati: » Mladi gospodine, ja nisam nikad bila, niti neću biti vaša baka, ja sam za vas gospođa Josipa R. i molim da me tako oslovljavate!»

A šalterskom službeniku koji je klijentici neprimjereno doviknuo: «Pucka, kaj trebaš?», mlada ga je žena glasno opomenula: »Očito ste se zabunili, gospodine, ako se meni obraćate! i se ne poznajemo i nismo na «ti», a nisam ni «pucka», jer sam udata i majka dvoje djece.»

U S

T

M

27. travnja 2010.

PROVJERILI SMO Kolike su cijene pogreba i što sve utječe na cijenu

Jesu li uistinu previsoki pogrebni troškovi?

Dok jedni govore o izrazito visokim cijenama pogreba, koje dosežu i više od 20.000 kuna, drugi još uvijek vjeruju da oni ne prelaze 3000, a treći ne znaju ni koliko košta Piše: NEVENKA SUHIĆ

I rođenje i smrt dogode se čovjeku jednom u životu. Iako smo pripremljeni na životne procese koji jednima donose radost zbog novog života, drugima tugu zbog gubitka drage osobe, oni nas iznenade. Smrt pak, bez obzira na životnu dob, uvijek dolazi prerano i snađe nas kad smo najmanje spremni. No, i u toj situaciji poduzet ćemo sve da s pijetetom i dostojanstveno ispratimo umrlog na njegovo zadnje počivalište, često i ne pitajući kakvim se financijskim troškovima izlažemo.

Dok jedni govore o izrazito visokim cijenama pogreba, koje dosežu i više od 20.000 kuna, drugi još uvijek vjeruju da oni ne prelaze 3000, a treći ne znaju ni koliko košta pogreb, a još manje što sve utječe na troškove i konačnu cijenu sahrane.

Ove smo informacije provjerili u Komunalnom poduzeću «Parkovi» i u PPP-u, Privatnom pogrebnom poduzeću Plantak, dvjema tvrtkama koje su jedine u Varaždinu registrirane za obavljanje pogrebne djelatnosti.

7 godina iste cijene

I «Parkovi», koji postoje gotovo šest desetljeća, te imaju ogromno iskustvo u ovim poslovima, kao i Pogrebno poduzeće Plantak koje će ove godine obilježiti 20 godina rada, smatraju da je pogrebništvo vrlo zahtjevan, specifičan i nadasve odgovoran posao, u kojem brojni čimbenici često nepovoljno utječu ne samo na cijene pogrebnih usluga, nego i na cjelokupno poslovanje. No, to je već posebna tema koja zahtijeva šire obrazloženje, stoga smo se usredotočili isključivo na ono što zanima naše čitatelje, a to su cijene pogrebnih usluga i jesu li one uistinu previsoke.

Iako je teško u ovom prikazu nabrojati sve pojedinosti koje su nužne za obavljanje pogrebne djelatnosti, nekoliko osnovnih

“

Parkovi” i “Plantak” jedina su dva poduzeća u Varaždinu koja obavljaju pogrebne djelatnosti podataka koje su nam dali direktori «Parkova» i PPP-a, pomoći će vam da dobijete jasniju sliku o tome što su to pogrebne usluge, koji su troškovi i kolika je cijena sahrane.

Miljenko Ptiček, direktor komunalnog poduzeća «Parkovi» Varaždin: - Smatram da naše c ijene pogrebnih usluga, s obzirom na to da ih nismo mijenjali od 2003.

Smrt uvijek dolazi prerano i snađe nas kad smo najmanje spremni

godine, nisu visoke, a u usporedbi s visinom cijena grobnih usluga u Hrvatskoj, nalazimo se na donjem dijelu ljestvice.

Cijene usluga koje pružamo na području varaždinskog i biškupečkog groblja ne određujemo sami. Njih odobrava Grad, a to znači da, za promjenu cijena svojih komunalnih, odnosno pogrebnih usluga koje se odnose na preuzimanje pokojnika, ceremonijal ispraćaja i čin sahrane u grob ili grobnicu, kao i polaganje urne, moramo tražiti suglasnost Upravnog odjela za komunalni sustav, a njihovu odluku svojim potpisom na kraju potvrđuje i varaždinski gradonačelnik. Mislim da mali broj ljudi zna kako se dolazi do konačne cijene pogrebnih usluga, što sve utječe na visinu troškova i koliko, zapravo, košta prosječan sprovod. S obzirom na to da građani nemaju pravu informaciju kolaju priče o astronomskim cijenama pogreba i zaradi pogrebnih poduzeća, što nije točno.

Pogreb od 3.500 kn

- Što se Varaždina tiče, odgovorno tvrdim da su najpovoljnije cijene pogrebnih usluga u «Parkovima». Primjerice, najjeftiniji komplet pogrebne opreme kod nas iznosi 1300 kn, srednji je od 1.900 do 3000 kn, a najskupnji i do 6.000 kuna. Troškovi ukopa u grob bez pokrovne ploče kreću se od 2.200 do 2.400 kuna, u grobnicu od 2.250 do 2.450, a ukopa u grob s pokrovnom pločom od 2.700 do 2.900 kuna. Kad se zbroje najniže cijene pogrebne

p

ogrebna oprema nije komunalna, već trgovačka usluga opreme i ukopa, najjeftiniji pogreb može se organizirati i za 3.500 kuna.

Naravno da će troškovi biti veći ako korisnik naruči skuplji lijes, odnosno pogrebnu opre-

mu ili usluge čije su cijene više od navedenih. To se posebno odnosi na pogrebnu opremu, dakle u prvom redu cijene lijesova i ostalog što uz njega ide, čija cijena znatno utječe na cijenu sahrane.

Naime, kako pogrebna oprema nije komunalna, već trgovačka usluga, onaj koji se bavi takvom trgovačkom djelatnošću pogrebnu opremu može prodavati po svojoj cijeni. A zbog toga što te cijene nisu pod ingerencijom Grada, na njihovu visinu ne može se ni utjecati, pa građani koji to ne znaju, zbrajajući cijenu pogrebne usluge i pogrebne opreme, nerijetko donose krive zaključke o visini ukupne cijene pogreba.

«Parkovi» su uvijek bili socijalno osjetljivi, a pogotovo sada, s obzirom na postojeću gospodasku situaciju, pa svojim korisnicima maksimalno izlaze ususret omogućujući plaćanje troškova u 12 obroka,a odobravaju i popuste na gotovinska plaćanja.

Prosječan pogreb oko 7000 kn Velimir Plantak, vlasnik privatnog pogrebnog poduzeća »PPP» Varaždin: - Za razliku od ranijih godina, ljudi se danas često unaprijed interesiraju o cijenama pogrebnih usluga pitajući koliko bi otprilike koštao jedan prosječan sprovod.

Na to pitanje vrlo mi je teško dati općeniti odgovor, jer na konačne troškove utječe više čimbenika.

Kod nas se najniže cijene lijesa kreću od 1680 do 2.900 kuna i to je standard koji se koristi gotovo u 90 posto slučajeva. Iza toga dolaze cijene nešto višeg standarda koje se kreću od 3.200 do 4.500 kuna, ali i luksuzno opremljeni, tzv. američki lijesovi čija je cijena oko 9000 kuna. Kad se na to dodaju troškovi ukopa koji su u ingerenciji Komunalnog poduzeća «Parkovi», zatim vijenaca, te instrumentalne ili pjevane

muzike tijekom pogrebne ceremonije koja iznosi oko 1.200 kuna, cijene su veće.

Inače, kompletna usluga pogreba, od prijave smrti do ukopa pokojnika, kreće se od najniže cijene koja iznosi oko 5.200 kuna, do prosječne cijene od oko 7.500 kuna, iako ima i cijena većih od 14 tisuća kuna, što ovisi o zahtjevima i mogućnostima naših korisnika.

Bitno je ovom prilikom reći da u tim najtežim trenucima idemo ususret korisnicima.

Sve troškove pogreba odmah podmiruje naše poduzeće, a korisnici uplaćuju prema svojim mogućnostima najprije veći iznos troškova, a onda u nekoliko rata, prema dogovoru s nama, podmiruju i preostali dug, što je izraz obostranog povjerenja i korektnog odnosa u pružanju usluga - rekao je V. Plantak.

27. travnja 2010.

Oglasi

9

10 Život

27. travnja 2010.

Već početkom svibnja Sarah će sudjelovati na 8. festivalu slovenskih flautista i imati javni sat kod jednog vrhunskog belgijskog glazbenika

uspjeh Varaždinka Sarah Fleten, talentirana mlada flautistica, maturantica Srednje glazbene škole

Glazba i flauta velika su joj ljubav Iza mlade glazbenice brojne su nagrade, a zadnja je 1. mjesto u kategoriji flauta solo na 48. državnom natjecanju Piše: Sanja zuko

Flauta, najpokretniji puhački instrument, velika je ljubav mlade i talentirane glazbenice Sarah Fleten iz Varaždina. S flautom se prvi put susrela u svojoj 8. godini u Glazbenoj školi, no tada još nije znala hoće li se profesionalno baviti glazbom. Danas je u to sigurna, jer glazba i flauta najveća su joj ljubav.

Na akademiju

Sarah je maturantica Srednje glazbene škole u Varaždinu te Druge gimnazije Varaždin.

Trenutno joj puno vremena oduzimaju pripreme za državnu maturu, a planira upisati Glazbenu akademiju u Zagrebu ili Ljubljani.

- Do prošle školske godine pararelno sam pohađala glazbenu i gimnaziju, a od ove godine u gimnaziji su mi omogućili, kao prvoj u svojoj

generaciji, da polažem razredbeni ispit. Tako da sad imam puno više vremena posvetiti se glazbi – odgovorila je Sarah na naše pitanje kako uspijeva uskladiti sve obveze i svakodnevno četverosatno vježbanje.

Na 8. festival slovenskih flautista Svirala je i prvu flautu u Simfonijskom orkestru u Leibnizu, početkom ove godine, što joj je bila velika čast. Kao gošća svirala je i na koncertu Varaždinskog komornog orkestra u skupini najdarovitijih učenika Glazbene škole Varaždin.

Sarah redovito sudjeluje i na seminarima, na kojima predaju vrhunski glazbenici, te je posebno zahvalna ravnatelju Glazbene škole Morenu Vincekoviću koji to omogućuje, a i svojoj prof. Vlatki Horvatić, zaslužnoj za ovakve njezine uspjehe. Već početkom svibnja sudjelovat će na 8. festivalu slovenskih flautista i imati javni sat kod jednog vrhunskog belgijskog glazbenika, na što je posebno ponosna.

Na kraju našeg razgovora poželjeli smo ovoj mladoj i darovitoj flautistici mnogo uspjeha da joj se ostvari njezina želja postati članicom orkestra i raditi ono što najviše voli – svirati flautu.

S

arah planira upisati Glazbenu akademiju u Zagrebu ili Ljubljani Da je riječ o iznimno darovitoj mladoj glazbenici dokazuju brojne nagrade s raznih glazbenih natjecanja. Posljednje je 1. mjesto u kategoriji flauta solo na 48. državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, održanom u Varaždinu.

Prije toga prvo mjesto na 48. regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe u

Iza mlade glazbenice brojne su nagrade i priznanja

Bjelovaru, 4. nagrada na 5. međunarodnom natjecanju ARS NOVA u kategoriji dua (flauta i gitara) u Trstu 2009. godine, zatim također prošle godine 1. nagrada na 47. državnom natjecanju komornih sastava, kategorija dua (fla-

uta i gitara) u Opatiji, 2008. godine 2. nagrada na 46. regionalnom natjecanju učenika i studenta glazbe i plesa (flauta solo), te 2007. sudjelovanje na 1. međunarodnom natjecanju mladih flautista u Kopru, Slovenija (flauta solo).

I tu nagradama ove mlade flautistice nije kraj, jer ona je kao članica puhačkog orkestra glazbene škole Varaždin osvojila i dvije druge nagrade na državnim natjecanjima.

Kao članica kvarteta već tri godine svira i na varaždin-

skom Špancirfestu u službenom programu, a s njezinim prijateljima tijekom ljetnih mjeseci možete je vidjeti na varaždinskim ulicama kako izvrsno izvodi poznate evergreene obrađene u vlastitom aranžmanu.

Ljeto 2010. 11

27. travnja 2010.

LJETO 2010. Dočekajte ljeto spremni

Detoksikacija organizma Premda je najbolje brigu o tijelu i organizmu voditi kontinuirano, tijekom cijele godine, mnogi to zaboravljaju, pa s odlascima u solarij, detoksikacijom organizma, anticelulitnim tretmanima, te ostalim tretmanima lica i tijela počinju u zadnji tren, desetak dana prije početka godišnjeg odmora.

To je, naravno, pogrešno jer ni vrhunski opremljene teretane, kozmetičari i skupocjena kozmetika ne mogu preko noći riješiti “višak” kilograma, odnosno celulit.

Ako već niste, sada je krajnje

vrijeme da počnete raditi na sebi kako biste ljeto dočekali spremno.

Imate li lošu probavu, začepljene sinuse, konzumirate

dosta brze hrane i općenito se osjećate loše, uč inite nešto za sebe i prije svega

napravite detoksikaciju organizma. Upravo će čišćenje organizma pomoći u vraćanju prirodne ravnoteže.

Pritom možete potražiti i stručnu pomoć, ali svakako pr ipazite i na prehranu.

Izbacite iz jelovnika crveno meso, konzerviranu hranu, alkohol, kavu, slatkiše i grickalice te dajte prednost laganoj hrani, svježem voću i povrću, te biljnim čajevima.

Osim toga, važno je piti dvije litre vode dnevno i vježbati, jer upravo se znojenjem pospješuje izbacivanje toksina i štetnih tvari iz tijela.

12 Život

27. travnja 2010.

SVESTRANOST

Stjepan je i samouki slikar Za Stjepanove makete brodova otimaju se i stranci, a da pravu raskoš kriju preuređene vitrine uvjerili smo se ugledavši jedrenjake z vučnih imena: Victorya, Royal, Lacarona, Sovering i Carolina. No, uz „zlatne ruke“ koje izrađuju nekadašnje kraljeve mora, Stjepan Novaković sam je konstruirao minijaturne strojeve bez kojih bi bavljenje ovim hobijem bilo nezamislivo teže.

Među njima su električna stubna „borerica“, mali „drebank“ i čak četiri modelarska cirkulara. Treba znati, kad je „u poslu“, Stjepanova radionica na balkonu puna je piljev ine na „zadovoljstvo“ supruge

Stjepana Novakovića zatekli smo u radionici na Banfici u kojoj intenzivno, prema originalnom nacrtu, radi na izgradnji jedrenjaka – topovnjače H. M. S. Bellona 1

OTKRIVAMO Modelar Stjepan Novaković 50 godina gradi svoju eskadru i ne prestaje

Varaždinsko “brodogradilište“ na desetome katu zgrade!

Najponosniji sam na gotovo jedan metar dugačak model jedrenjaka S. Felipe iz 1690. godine koji ima tri jarbola, 60 topova te osvijetljenu krmu i lampione – istaknuo je naš domaćin Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Vere koja zbog toga često mora juriti s usisavačem po stanu.

Njoj je radi takvog prisilnog „rekreiranja“ ipak draža još jedna velika suprugova ljubav. Naime, Stjepan je i samouki slikar, a osim brodova, izradio je stotine suvenira među kojima su fijakeri, seljačka kola, pepeljare…

Koliko je zapravo svestran ovaj Varaždinac, koji je na radnom mjestu klimatizera u Varteksovoj tkaoni proveo 37 godina radnog staža, zaista, nismo mogli ni pretpostaviti.

VARAŽDIN – Život i radni vijek Varaždinca Stjepana Novakovića nije obilježio rad u nekom hr vatskom škveru, već velika ljubav za brodomodelarstvo kojim se iz hobija bavi od najranijeg djetinjstva. A razvio ga je do savršenstva, pa ga obasipaju pozivima za sudjelovanje na izložbama i TV emisijama.

Admiralski brod

No njemu je, kako kaže, najljepše sate i sate provoditi u radionici – minijaturnom brodogradilištu, koje je uredio na desetom katu stambene zgrade. Eskadra, trenutno „usidrena na Banfici“ broji šest impozantnih jedrenjaka, a admiralski brod nastajao je

pune dvije godine – doznajemo od Stjepana Novakovića.

Objasnio nam je i po čemu se razlikuju hobisti amateri od profesionalaca, kojima je ravan.

- Za sebe volim reći kako

e

skadra, trenutno „usidrena na Banfici“, broji šest impozantnih jedrenjaka sam modelar, odnosno svi moji brodovi izrađeni su samogradnjom, a ne sklopljeni kao makete čiji se tvornički izrađeni dijelovi mogu kupiti u bolje opremljenim trgovi-

nama za hobiste. Izrađivanje makete or iginalnih tipo va brodova u smanjenom mjerilu je umjetnost, jer se reproduc ira brod prema postojećem predlošku, nacrtu ili slici. Samo o mojoj umješnosti ovisi vjernost reprodukcije forme i detalja. Naime, ja do najsitnijih detalja kopiram or iginal broda iz postojećih nacrta ili nacrta koji su sastavljeni na temelju povijesnih istraživanja i rekonstrukcije nalaza.

Najponosniji sam na gotovo jedan metar dugačak model jedrenjaka S. Felipe iz 1690. godine koji ima tri jarbola, 60 topova, te osvijetljenu krmu i lampione. Jedan je od rijetkih povijesnih modela brodova koje sam nakon dvogodišnje gradnje „elek-

trificirao“ i testirao kako se ponaša plutajući na vodi – istaknuo je naš domaćin koji se od svog unikatnog uratka ne bi rastao ni za svo blago ovog svijeta. Stjepan ne vodi evidenciju o broju izrađenih modela brodova, ali skromno procjenjuje kako ih nema manje od 80! Kako doznajemo, nekoliko goto-

vih jedrenjaka namjerava prodati kako bi napravili mjesta za jedrenjak – topovnjaču H. M. S. Bellona 1 koju upravo završava. Svi koji žele u svojoj kolekciji imati unikatan jedrenjak, ili više doznati o brodomodelarstvu, mogu kontaktirati Stjepana Novakovića na telefon 098/987-8173.

Ovakve izloške nemaju ni pomorski muzeji

Topovi, sidra, užad, jarboli, ma sve je na mjestu

Na palubi jedrenjaka nedostaje samo admiral

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život 13

27. travnja 2010.

ISTRAŽUJEMO Kakva sudbina čeka nekadašnji prostor Mundusa u Ulici Vilka Novaka?

Zemljište na prodaju, moguća izgradnja novih POS stanova Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na prostoru bivšeg Mundusa u Ulici Vilka Novaka u Varaždinu danas se mogu vidjeti samo otužni prizori: na prozorima razbijena stakla, prostorije u objektima uništene, pune smeća i išarane grafitima, a na krovu najveće zgrade netko je skinuo crepove da bi napisao “Volim našu tvornicu”.

Atraktivna lokacija

Kompleks je u vlasništvu ZIF FIMA Propriusa, zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine kojim upravlja FIMA Global Invest.

To je društvo još prije tri godine najavilo veliko ulaganje upravo na toj lokaciji, koja je trebala biti pretvorena u atraktivno stambeno naselje sa stanovima za prodaju, ali i najam.

Međutim, mjeseci prolaze, a umjesto novih objekata u bivšem Mundusu postojeće zgrade svaki dan sve više propadaju. Što će biti sa zemljištem i objektima u kojima se često okupljaju mladi, zanimalo je čitatelja koji živi u blizini.

- Zemljište u Novakovoj ulici s pripadajućim objektima kupljeno je za portfelj

tomislav makaj

FIMA Global Invest zemljište je ponudio Javnoj ustanovi Gradski stanovi

zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine ZIF FIMA Propriusa. S obzirom na atraktivnu lokaciju, namjera FIMA Global Investa je prodati spomenuto zemljište zainteresiranom investitoru – odgovorili su nam iz FIMA Global Investa.

Počinju pregovori

Iz toga je jasno da to društvo neće graditi nove zgrade. No, FIMA Global Invest trebao je biti samo jedan od ulagača.

Vlasnik susjednog zemljišta je, naime, Grad Varaždin, pa je prije tri godine bilo najav-

a

ko Ustanova Gradski stanovi kupi bivši Mundus, tamo bi moglo niknuti desetak POS zgrada ljeno da će u tom dijelu grada zajedno izgraditi ukupno 12 zgrada.

Od toga je polovicu trebao izgraditi FIMA Global Invest, a polovicu Grad Varaždin, odnosno Javna ustanova Gradski stanovi prema programu POS -a. Hoće li se

Na krovištu se netko toliko “potrudio” da je skinuo crepove kako bi dao do znanja da voli tvornicu

najavljeni projekt ostvariti, zanimalo nas je.

- FIMA Global Invest, sukladno Zakonu o investicijskim fondovima, nije u mogućnosti direktno sudjelovati u projektu kao developer, međutim, može sukladno politici ulaganja navedenoj u temeljnim aktima fonda ZIF FIMA Proprius spomenuto zemljište prodati zainteresiranom investitoru – navode u FIMA Global Investu. Iz

toga se može zaključiti da se od projekta stanogradnje na toj lokaciji nije odustalo, što nam je potvrdio i Vladmir Kukec, ravnatelj Javne ustanove Gradski stanovi.

- Dobili smo pismo namjere od FIMA Global Investa o tome da su zemljište u Novakovoj spremni prodati nama.

Krenut ćemo u pregovore o kupnji, a ako njihova ponuda bude prihvaćena, na toj lokaciji bit će izgrađeno POS

naselje. Međutim, riječ je o projektu koji bi se eventualno mogao ostvariti za nekoliko godina, a nije isključeno ni to da će FIMA Global Invest naći boljega kupca – rekao je Kukec.

Ako dogovor ipak bude postignut, za novo POS naselje bit će izrađeno novo idejno rješenje, dok ono koje je izradio FIMA Global Invest neće biti uzeto u obzir, potvrdio je Kukec.

PROPALI PLAN

Urbane vile, kuće u nizu Prema idejnom rješenju, koje je 2007. godine bilo predstavljeno tadašnjim članovima Gradskog poglavarstva, u Ulici Vilka Novaka trebalo je biti izgrađeno 12 zgrada sa 400 stanova. Polovicu zgrada trebala je izgraditi FIMA na zemljištu bivšeg Mudusa, a preostalih šest Javna ustanova Gradski stanovi na susjednom zemljištu u vlasništvu Grada Varaždina, za što im je država tada već bila odobrila novac.

Urbane vile i kuće u nizu bile su sastavni dio FIMA-inog idejnog rješenja koje je napravljeno na temelju procjena da je Varaždin privlačan grad u koji će doći raditi mladi i obrazovani ljudi iz drugih dijelova Hrvatske. Procijenili su da će u sljedećih pet godina biti potrebno 1.500 novih stanova, pri čemu su dio stanova, urbanih vila i kuća, namjeravali ponuditi i u najam. Ti se planovi, međutim, neće ostvariti.

DEVASTACIJA Od siječnja 2009. godine PU varaždinskoj nisu dojavljeni nikakvi izgredi

Ključeve glavnog ulaza još lani predali policiji

Prostorije u objektima pune stakla i smeća

Poduzeli smo sve potrebne radnje kako bismo spriječili daljnju devastaciju objekata na zemljištu u Ulici Vilka Novaka, ističu iz FIMA Global Investa u pisanom odgovoru.

- Sukladno tome, sredinom siječnja 2009. obratili smo se za pomoć PU varaždinskoj, a ne sumnjamo da čine i da će

nadalje činiti sve što je u njihovoj moći kako bi spriječili daljnje uništavanje. Djelatnicima PU varaždinske predani su i ključevi glavnog ulaza – ističu. Da je predaja ključeva bila dobar potez, potvrđuju i podaci PU varaždinske. - Na prostoru bivšeg „Mundusa“ policijski službenici PP Varaž-

din posljednji su put uredovali na poziv građana sredinom siječnja prošle godine, a nakon toga nije zaprimljena nijedna dojava o nedozvoljenim ili kažnjivim radnjama na navedenom prostoru – izvijestili su iz PU varaždinske. Tri teške krađe provaljivanjem i krađa sekundarnih sirovina

zabilježene su krajem 2008. i u siječnju 2009. - Policijskim službenicima je pomoglo što su dobili ključeve glavnog ulaza u toj mjeri što nisu morali preskakivati ogradu ili se provlačiti kroz napravljene otvore u žičanoj ogradi, kako bi mogli obići objekt, istaknuli su u PU varaždinskoj.

14 Oglasi

27. travnja 2010.

OBAVIJEST O ODVOZU

GLOMAZNOG OTPADA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

03.05.2010. BARTOLOVEC, ŽABNIK, ŠTEFANEC, TRNOVEC (samo Ludbreška i Dravska od Ludbreške prema Dravi) 04.05.2010. ŠEMOVEC; TRNOVEC - I dio Bartolovečka, Braće Radića, Cvjetna, A. Šenoe, Zeleni put, Široke ledine, A. Kovačića, R. Boškovića, Lj. Gaja, Male ledine, Radnička (do Nove), Nova (dio prema Kućanu), V. Nazora, Zbelska, I. Mažuranića, I. Cankara 05.05.2010. ZAMLAKA; TRNOVEC - II dio Radnička (od Nove), Nova (od Radničke prema Varaždinskoj) , N. Tesle, G. Krkleca, Kratka, Branimirova, kralja Tomislava, S. Vraza, Vrtna, Varaždinska, Dravska (Varaždinska-Ludbreška)

OPĆINA SVETI ILIJA

06.05.2010. TOMAŠEVEC, KRIŽANEC, DOLJAN, ŽIGROVEC, SEKETIN 07.05.2010. SV. ILIJA, BELETINEC, KRUŠLJEVEC Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje navedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči odvoza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambenog objekta uz prometnicu, odnosno na mjesto s kojeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d.

Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelatnosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to: • metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.)

• drvo (stolovi, stolice, ormari, ostali predmeti od drva…itd.)

• plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se): • građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)

• opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje) • karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433 • gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovlaštenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno) • električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamrzivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videorekorderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno) -načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva 2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi.

PRIRODA IMA PRIJATELJE! RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

27. travnja 2010.

Oglasi 15

16 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

27. travnja 2010.

ČITATELJI PIŠU Radna akcija Ekološke udruge “Eko-Drava” Varaždin

Očistili područje oko rijeke Drave U jednoj od prvih ovogodišnjih radnih akcija Ekološke udruge “Eko-Drava” Varaždin, koja je održana 17. travnja, sudjelovalo je 20-ak članova Udruge i gostiju iz Ribolovnog društva Cestica.

Radna akcija bila je ujedno apel za očuvanje okoliša, a sve to ususret Danu planeta Zemlje, koji se 22. travnja obilježava u cijelom svijetu i slavi svoju 40. obljetnicu.

Akcijom je bilo zacrtano isprazniti postavljene oslikane bačve za otpad uz ka-

nal, očistiti predio odvodnog kanala HE Varaždin s lijeve i desne strane te od mosta kod “šintarije” do Dravskog kupališta skupljeni otpad deponirati na deponij, urediti okoliš oko prostorija Udruge, spaliti granje skupljeno u akciji. Sve planirano uspješno je obavljeno za četiri sata i po prekrasnom vremenu.

Prillikom skupljanja otpada pronađeni su odbačeni dokumenti i polupane pločice jedne renomirane varaždinske tvrtke. Takvi primjeri očit su dokaz svijesti pojedinaca, a i lošeg rada komunalnih redara.

Nažalost, poziv građanima i rekreativcima koji koriste spomenute lokacije, nije urodio plodom.

Nitko se nije odazvao pozivu iako je Udruga o svojem trošku osigurala ručak i piće.

Takve i slične javne radne akcije Udruga će i dalje provoditi, a sve u cilju očuvanja rijeke Drave i njezinog okoliša.

Ekološki čišća i zdravija priroda potrebna je nama i budućim generacijama. Željko Sitar, predsjednik “Eko-Drave”

Učenici iz Klenovnika u spilji pri “Repnjaku” Povodom Dana planeta Zemlje skupina učenika Eko-škole OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik s učiteljicama Božicom Bunić, Vesnicom Kišiček, Karmelkom Car i predstavnicima tehničkog osoblja Sašom Kraljem i Ivicom Cukovićem uputila se 20. travnja nakon održane nastave na upoznavanje jedne od nedovoljno ispitanih prirodnih znamenitosti našeg

kraja, spilje pri “Repnjaku” .

Na putu od škole do spilje učenici su upoznavali i prepoznavali ljekovito bilje koje su učili na satima prirode: trputac, rusomaču, stolisnik, gavez, maslačak, mrtvu koprivu i tako dalje. Prekrasne spiljske ukrase i njene skrivene stanovnike zabilježili smo objektivom fotoaparata.

Karmelka Car

Mali tamburaši prvi jedanaesti put Na 12. smotri glazbenog stvaralaštva djece i mladeži Varaždinske županije, koja je nedavno o dr žana u Varaždinu, Dječji tamburaški orkestar OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica

pod ravnanjem dirigenta Zlatka Pipleka ponovno je dokazao svoju kvalitetu, koju je prosudbeno povjerenstvo na čelu sa Sinišom Leopoldom prepoznalo. Ostvarili su najbolji rezultat osvojivši 1. nagradu u I/a kategoriji. Tamburašima je to već jedanaesti put da su osvojili prvu nagradu na smotrama glazbenog stvaralaštva djece i mladeži, a ovaj će put našu županiju i školu predstavljati na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe 17. svibnja u Vukovaru.

OŠ Varaždinske Toplice

Pjesma, lijepe riječi i pokloni Da humanost još uvijek živi među nama, ovih su blagdana pokazali članovi zborova BeDeM i Sion iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Biškupca. Oni su na Uskrsni ponedjeljak odvojili malo vremena u ovoj užurbanoj svakodnevici i pjesmom uljepšali uskrsne blagdane štićenicima Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Bistričak“ – Jalžabet i Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Jalžabet“.

Osim pjesme i lijepih riječi, štićenike su darivali i keksima, voćem i prigodnim poklonima. S obećanjem da

će se vratiti i sljedeće godine, zboraši su bili nagrađeni pljeskom i osmijehom na licima štićenika, čime su još jednom pokazali koliko je malo potrebno za sreću.

Ivana Kučar

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

POMOZIMO

Pomozite mi napraviti baraku za moju obitelj U 7Plus Regionalnom tjedniku 23. veljače objavljena je priča o hrvatskom branitelju iz Sv ibovca Podravskog koji m o r a napustiti unajmljenu kuću s bolesnom suprugom i petero malodobne djece. Za pomoć smo se obratili svim poznatnim institucijama (bivšoj ministrici i sadašnjoj premijerki Jadranki Kosor, bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću, ministru branitelja, Gradu Varaždinu, Varaždinskoj županiji, Općini Sračinec). Nitko nije u mogućnosti pomoći nam u rješavanju stambenog problema. Ovim putem molim sve ljude dobre volje i mogućnosti da nam pomognu s građevinskim materijalom (daske, grede i slično) da napravim baraku za smještaj moje obitelji. Dobrodošla je i svaka druga pomoć. Kontaktirati me možete na broj 099/710-2627.

Davorin Divjak

Dan župnog Caritasa Župni Caritas župe sv. Josipa Banfica u četvrtak 29. travnja obilježava Dan župnog Caritasa te tim povodom organizira susret sa starim, invalidnim i bolesnim osobama. Sveta misa bit će služena u 18.30 sati, a nakon toga počinje kulturno-zabavni program, dok će proslava završiti domjenkom.

Anica Turković

Kako uzgojiti batat?

“Prednosti i mogućnosti ekološkog uzgoja batata” n az i v j e predavanja koje će bit i održano ovaj četvrtak, 29. travnja, u organizaciji Udruge za promicanje ekološke poljoprivrede “Arka” Varaždin. Predavanje će u 18 sati u Drugoj gimnaziji Varaždin, Hallerova aleja 6 a održati Mara Bogović, diplomirani inženjer agronomije, a cilj je upoznati zainteresirane s tehnologijom uzgoja batata i njegovim nutritivnim vrijednostima. Ulaz je slobodan.

Udruga “Arka”

Zajednica žena u Ivancu U petak 16. travnja u Ivancu je osnovana Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski“.

Osnivačku skupštinu otvorila je predsjednica županijske Zajednice Nadica Dreven-Budimski. Za članice gradske organizacije Zajednice žena izabrane su Danica Kiđemet, Marija Kiđemet, Maja Strugar, Irena Škorak, Štefanija Paljak, Milena Golubić i Vesna Geček. U daljnjem izbornom procesu za predsjednicu Zajednice žena gradske organizacije HDZ-a Ivanec izabrana je Martina Car-Matišić.

HDZ Ivanec

Poslovni svijet 17

27. travnja 2010.

DVOJBA Krše li se u SMIV-Novoj i SMIV-Tekstilu prava zaposlenica ili RIS neopravdano proziva

Miličić: Radi se prekovremeno i smanjuju plaće mimo zakona Predsjednik RIS-a: Sumnjamo da je SMIV-Tekstil osnovan kako bi se izbjeglo plaćanje iznosa dosuđenih radnicama, a posebice da bi se riješilo sindikalnih povjerenika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

IVANEC - Šije li se trikotaža za Benetton, Stefanel i druge poznate svjetske marke u tvrtkama SMIV-Nova i SMIVTekstil uistinu uz kršenje radničkih prava i izrabljivanje ženske radne snage, ili pak sindikalisti neargumentiranim tvrdnjama o stanju u ovim ivanečkim poduzećima dovode u opasnost radna mjesta stotinjak žena? Za Sinišu Miličića, predsjednika Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) dvojbe tu nema.

Mimo zakona

- Prekovremeni rad mimo zakona konstanta je u poslovanju ovih povezanih poduzeća.

Stoga smo više puta podnosili prijave inspekciji rada, koja je korektno odradila posao. Štoviše, zbog nezakonitog otkaza radnici koja je odbila nezakoniti prekovremeni rad

U

sprkos tome što rade prekovremeno, plaće nisu velike u trajanju dužem od najdužeg dopuštenog vremena, podnijeli smo tužbu, a zbog uskraćivanja prava na godišnji odmor podnijeli smo i kaznenu prijavu koji smo i dopunili jer sumnjamo na dovođenje u zabludu državnih tijela izdavanjem lažnih dokumenata - rekao je okupljenim novinarima u četvrtak Miličić, dodavši da se sada ipak povećava broj zaposlenika radi smanjenja prekovremenog rada.

Naime, kako je pojasnio, iako u poduzeću SMIV-Nova nisu provedeni izbori za radničko vijeće, poslodavac svejedno koristi dokumente na

kojima se spominje to vijeće, odnosno dokumenti koje je ono izdalo.

- Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji, primjerice, radničko vijeće dostavilo je suglasnost o izuzimanju od zabrane noćnog rada žena, iako nitko ne zna kada je potpisnica tog dokumenta izabrana za predsjednicu vijeća - ustvrdio je Miličić.

Usprkos tome što mjesečno rade i po četiri dana prekovremeno, kako je upozorio, radnice uglavnom primaju minimalnu ili tek nešto veću plaću.

Novo poduzeće

- Za prekovremeni rad plaća se više, ali im se onda plaća umanjuje zbog toga što nisu ispunile normu koja je prethodno od oka podignuta.

Budući da je bilo primjera kada je poslodavac iz istog razloga radio obustave i na neto plaće, šest zaposlenica tužilo je poduzeće koje im je temeljem sudskih presuda dužno isplatiti 26 tisuća kuna - zbog čega smo dali prijedlog za ovrhu, rekao je Miličić.

Vjerojatno potaknuti i tim presudama, kako je dodao, prošli je mjesec uz tvrtke SMIV i SMIV-Nova pokrenuto novo poduzeće - SMIV-Tekstil.

- Sumnjamo da je novo poduzeće osnovano kako bi se izbjeglo plaćanje iznosa dosuđenih radnicama, a posebice da bi se riješilo sindikalnih povjerenika. Sumnjamo

U ivanečkim tvrtkama SMIV-Nova i SMIV-Tekstil šije se trikotaža za Benetton, Stefanel i druge poznate svjetske marke

poduzećem i sklopiti ga s novim, odnosno da su bile ucijenjene na davanje otkaza kako bi dobile radno mjesto kod novog poslodavca, sada SMIV-Tekstila - rekao je Miličić, dodavši da od stotinjak zaposlenika nove ugovore o radu nisu sklopile samo tri sindikalne povjerenice i još dvije zaposlenice.

„Zbog prekovremenog rada reklamacije sve češće“ Zbog prekovremenog rada, kao i drugih uvjeta rada, sve su češće reklamacije, pa je pitanje što će poslodavac na kraju dobiti sadašnjim odnosom prema zaposlenicama, upozorile su sindikalne povjerenice i zaposlenice koje nisu htjele raskinuti ugovor o radu sa SMIV-Novom, odnosno sklopiti nove

DRUGA STRANA Mladen Smontara, direktor

“Već dvije godine RIS nas uništava”

N

e zna se kada je izabrano radničko vijeće koje navodno postoji da su radnice bile prisiljene raskinuti ugovor s ranijim

Nove ugovore nisu sklopile tri povjerenice i još dvije zaposlenice

IZDVOJENO Posljedice prelaska iz SMIV-Nove i SMIV-Tekstila

„Ostale bez nagrada i naknada“ Osnivač SMIV-Tekstila je Ivan Gotal, poslovođa u SMIV-Novoj, dok je direktor tog novog poduzeća Mladen Smontara, koji je direktor i u SMIV-Novoj te SMIV-u.

- Većina od stotinjak radnica zaposlenih u SMIV-Novi „dobrovoljno“ je raskinula ugovor o radu 31. ožujka ove godine, te su 1. travnja sklo-

sa SMIV-Tekstilom jer ih nisu mogle iznijeti iz poduzeća.

- Budući da je SMIV-Nova raskinula ugovor o najmu sa SMIV-om, tih petero zaposlenica poslodavac je poslao doma jer nemaju gdje raditi, ali je najavio da će njihov status riješiti s Trgovačkim sudom - pojasnio je Miličević.

pile nove ugovore s tvrtkom SMIV-Tekstil. U sporazumu o prestanku ugovora o radu radnice su se odrekle potraživanja po osnovi otpremnina, jubilarnih nagrada, naknada za prijevoz i slično - upozorio je Miličić.

Navodeći primjer osječkog kooperanta Benettona, kod kojeg su plaće zaposlenika

veće, predsjednik RIS-a je ustvrdio da bi se mogla povećati i primanja ivanečkih tekstilaca da SMIV-Nova, uz ostalo, ne iznajmljuje pogon za proizvodnju i opremu od SMIV-a za 100 tisuća eura godišnje, koliko moraju zaraditi radnice. U vezi s time Miličić sumnja da se radi o pranju novca.

Već dvije godine traje sustavno uništavanje SMIVNove od strane vodstva Regionalnog industrijskog sindikata, odnosno nekolicine njegovih članica, naših zaposlenica, koje ne žele raditi - tvrdi Mladen Smontara, osnivač i direktor SMIV-Nove te direktor SMIV-a i SMIV-Tekstila.

šava, nema nikakvih neizmirenih obveza, a novo poduzeće SMIV-Tek st il

Prijave inspekciji

zapošljavalo je sukladno potrebi, pri čemu su poštovani svi propisi.

- Iako smo u tekstilu, SMIV-Nova je od sredine prošle godine stalno povećavao broj zaposlenika, da bi u siječnju došao na 105, a SMIV-Tekstil sada ima 117 zaposlenika, čije se plaće kreću i do 4.500 kuna.

No ukoliko bude sindikat neodgovorno istupao, pitanje je kako će biti dalje - upozorava Smontara.

Sindikat, kako dodaje, podnio je niz prijava inspekciji rada i drugim državnim tijelima, koje ometaju svakodnevni rad.

- Ne samo da smo se s time sve teže nosili, nego su zbog čestih bolovanja sindikalne povjerenice i još neke zaposlenice počeli gubiti poslove, pa više nije imalo smisla boriti se za novac za one koje ne žele raditi - veli Smontara.

SMIV-Nova, kako nagla-

u

koliko se bude neodgovorno istupalo, pitanje je kako će biti dalje

18 Poslovni svijet

Četvrtak – Dan „D“ za MTČ Hoće li biti otvoren stečajni postupak nad MTČ-om, bit će poznato 28. travnja.

Naime, poslovodstvo ovog čakovečkog tekstilnog poduzeća dobilo je na predstečajnom postupku održanom u četvrtak dodatni rok u kojem treba dostaviti podatke o stanju, odnosno obvezama.

- Dolaze 1. svibanj, krediti i druge obveze na naplatu, a zaposlenici MTČ-a nisu dobili plaće niti za jedan mjesec

ove godine, izuzme li se akontacija od 1200 kuna za siječanj. Upravo zbog toga 53 od ukupno 146 zaposlenika podnijelo je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a ukoliko idućih dana neće biti nikakvih uplata za plaće, jubilarne nagrade i ostale zaostatke, siguran sam da će prijedlog za stečaj podržati većina zaposlenika - upozorava Stanko Posavec, sindikalni povjerenik u MTČ-u.

Zaustavljanje rada u utorak Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u na akciju „Solidarno zajedno“, odnosno zaustavljanje rada na jedan sat u utorak, 27. travnja, i to od 12 do 13 sati. O akciji je govorila Nevenka Poljak, povjerenica SSSH u Varaždinskoj županiji, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak, odnosno svega dan uoči akcije.

Prosvjedni skup, koji je najavljen u više mjesta u Hrvatskoj, odgovor je SSSH na prošlotjedne mjere Vlade, koje nisu donesene u dogovoru sa sindikatom, kao socijalnim partnerom. Broj nezaposlenih i dalje raste, nelikvidnost se povećava, a bogati su sve zaštićeniji, upozoravaju u SSSH čija je predsjednica Ana Knežević stavila na raspolaganje svoj mandat nakon što je nepravomoćno osuđena za malverzacije sindikalnim novcem.

Ukoliko ovi prosvjedni skupovi neće imati nikakvog učinka, SSSH najavljuje za svibanj opći štrajk pod nazivom: „Ili bolje, ili dolje“.

Lesnina uz petu godišnjicu ČAKOVEC - Povodom pete godišnjice rada u Čakovcu, Lesnina je od petka do nedjelje u svom čakovečkom prodajnom prostoru priredila za kup ce p r ig o dni zabavni program i niz poklona, od degustacije vina do besplatnog sladoleda i piva, a prije s v e g a mogućnost kupnje kompletnog asortimana uz minimalni popust od 20 posto. Štoviše,

uz standardnu mogućnost plaćanja na 12 rata bez kamata, cijene dijela

artikala snižene su po posebnom jubilarnom popustu od 60 posto, dok je prvih 100 kupaca u nedjelju dobilo posebne poklone.

27. travnja 2010.

Poslovni svijet 19

27. travnja 2010.

OTKRIVAMO Zašto je za Forbes Varaždin najbolji grad za biznis i život

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com DOZNAJEMO Nova pravila u zoni Jalkovec

Špekulanti gube stečene povlastice

Događaju se klasični primjeri zlouporabe dobrih namjera Grada Varaždina - ustvrdio je Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, najavljujući mjere protiv poduzetnika koji nisu započeli s gradnjom u Poduzetničkoj zoni Jalkovec, nego su preprodali zemljišta kupljena između 2003. i 2008. godine.

Traže i 100 eura

Kod sastavljanja Forbesove ljestvice „naj“ gradova u obzir su uzimani brojčani pokazatelji poslovanja poduzetnika iz 2008. godine

“Osnovali bio-teh park i drugu slobodnu zonu!” Čini se da je i kod ljestvice Forbesa, kao i u nekim sličnim slučajevima, dobrim dijelom riječ o dojmovima, od kojih neki nemaju veze sa stvarnošću Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Varaždinu nije smješten najveći broj poduzetnika niti je zaposleno najviše ljudi.

Grad nije imao najveći rast prihoda, zaposlenici kod varaždinskih poduzetnika nisu imali najveća primanja, niti su poslovni i stambeni prostori u Varaždinu najjeftiniji. No ipak je ove godine prema našem izboru najbolji za život i biznis u Hrvatskoj…

Bolji od primorja

Ovako poč inje članak u svibanjskom broju hrvatskog izdanja magazina Forbes u kojem je Varaždin proglašen najboljim mjestom za život i poslovanje u Hrvatskoj, a dobro je prošao i Čakovec koji je tek tri mjesta niže. Ovakve pozicije posebno su vrijedne ako se zna da je s trona ljestvice - na kojoj nema Osijeka, Splita, Zadra i niza drugih

gradova - Varaždin smijenio Rovinj, lanjskog pobjednika i jednog od rijetkih primorskih gradova koji su se ove godine uopće našli među 20 najboljih mjesta za život i poslovanje.

p

o visini prosječne neto plaće Varaždin na posljednjem mjestu ”Varaždin je uspio zahvaljujući poduzetničkom mentalitetu građana čije je želje i potrebe gradska uprava samo slušala i radila”, ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok u Forbesu, čiji je izbor komentirao i predsjednik RH Ivo Josipović prilikom subotnjeg boravka u Varaždinu.

Uistinu, kako je došlo do ovakvog uzleta Varaždina, koji je lani bio na šestom mje-

stu ljestvice Forbesa? Usprkos nekim suprotnim tvrdnjama, čini se da je i ovaj put, kao i u nekim sličnim primjerima, dobrim dijelom riječ o dojmovima, od kojih neki nemaju veze sa stvarnošću, nego isključivo mjerljivim kriterijima.

Ni blizu Varaždinu

Doduše, kod sastavljanja ljestvice u obzir su uzimani (i) brojčani pokazatelji FINA-e i DZS-a. Među njima posebno se navodi rast dobiti i prihoda poduzetnika, a tu su još i broj poduzetnika, prosječna bruto plaća, cijena poslovnog prostora i brzina zapošljavanja. Svi su podaci iz 2008. godine, pa je tako prije svega dobivena slika o poslovnom okruženju kakvog zapravo (više) nema, a posebno je pitanje koliko se ona može poistovjećivati s kvalitetom življenja većine.

Da je tome tako, lako se vidi

iz nekoliko primjera.

Tako se ukazuje na ostvarenu dobit i posebno rast prihoda poduzetnika, premda nije jasno zašto bi oni bili pokazatelji kvalitete življenja u Varaždinu, tim više ako se uzme u obzir je po visini prosječne neto plaće Varaždin na posljednjem, 20. mjestu. Štoviše, dok je Čakovec na 16. mjestu među gradovima s najmanjim brojem djece po vrtiću, Varaždina tu uopće nema, kao ni među 20 gradova koji imaju najmanji broj učenika po učitelju!

Međutim, izuzme li se ocjena da je „Varaždincima život gotovo upola jeftiniji nego Zagrepčanima“, najzanimljivija je tvrdnja da „Varaždinci nisu stali na tome (Slobodnoj zoni), već su osnovali i biotehnološki park, poduzetnički inkubator i još jednu slobodnu zonu”. Očito neki nisu bili ni blizu Varaždinu.

Mali i srednji poduzetnici te obrtnici, njih 39, kupilo je sve 54 parcele ukupne površine 10,5 hektara, dok s cestama zona ima površinu 15 hektara. Četvorni metar plaćali su po 18 eura, a bili su oslobođeni komunalnog doprinosa, troškova prenamjene zemljišta te troškova priključaka na komunalnu infrastrukturu. Usprkos tome, još polovica kupaca parcela nije počelo s gradnjom objekata sukladno ugovoru sklopljenim s Gradom Varaždinom koji je zadržao pravo prvokupa ukoliko gradnja ne počinje u roku od dvije godine. Štoviše, da li zbog krize koja je poremetila njihove investicijske planove, ili pak iz špekulativnih razloga, dio poduzetnika počeo je prodavati parcele. Neki su, doduše, sukladno ugovoru, parcele prvo ponudili Gradu Varaždinu, ali sada po cije-

nama od 50 i do 100 eura za četvorni metar, što je za gradske čelnike neprihvatljivo te su u takvim slučajevima odustali od prvokupa

Ipak izuzeci

Kako bi se spriječile daljnje špekulativne zarade, gradski čelnici donijeli su zaključak da svi koji nisu krenuli u gradnju u roku od dv ije godine, odnosno sukladno dogovorenoj prolongaciji, ili pak parcelu u Zoni nisu stekli izravnom kupnjom od Grada Varaždina, gube pravo na sve pogodnosti koje su imali

d

ogađaju se klasični primjeri zlouporabe dobrih namjera, veli Horvat poduzetnici, kao što je oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa. - Kako bi se jalkovečka zona što prije popunila novim objektima, Grad Varaždin ostavio je mogućnost da sadašnji vlasnici koji iz objektivnih razloga nisu u mogućnosti izgraditi objekte preprodaju zemljišta za poznatog investitora, koji neće u tom slučaju izgubiti povlastice - doznajemo od Tomislava Bogovića, savjetnika u gradskoj upravi.

Tek je polovica kupaca izgradila ili počela s gradnjom

Prava odluka

Kulturološke razlike u poslovnim kontaktima U U svojim poslovnim kontaktima, menadžeri se mogu susresti s mnogim običajnim i kulturološkim razlikama kod partnera u stranim zemljama. Važno je da vladaju osnovnim pravilima poslovnog bontona u komunikaciji s partnerima te da se upoznaju s običajima i pojedinostima zabranjenoga i dopuštenoga u određenoj zemlji u koju dolaze, kako u svojim poslovnim kontaktima ne bi doživjeli neugodnost. Važne odrednice u međunarodnim kontaktima u po-

slovnom svijetu su verbalno i neverbalno komuniciranje, tolerancija i smisao za vrijeme. običajima islamskog svijeta specifičan je odnos prema ženi i prema vremenu. Smatra se da ženi nije mjesto u muškom društvu pa nije ni široko prihvaćeno da se pojavljuje u ulogi menadžera. Pojam vremena je ondje rastezljiv i djelomično ga poštuju u susretu sa strancima samo oni koji su se školovali na zapadnim sveučilištima ili imaju iskustvo u suradnji s partnerima iz

Europe. Europski način pozdravljanja je uglavnom nazočan u svim kulturama širom svijeta, tipične iznimke od tog pravila su Malezija i Indonezija u kojima rukovanje nije toliko uobičajeno i Japan u kojem se cijeni duboki naklon kod pozdrava. U SAD-u je možda malo neobična gesta u kojoj uvijek uz pozdrav ide i pitanje „Kako ste?“ (How are you?) poznali vi osobu koja vas pozdravlja ili ne. Kad već pomislite, kako lijepo da vas čovjek pita kako ste i razmišljate što biste odgovo-

rili, vaš sugovornik odlazi. Od vas se ne očekuje da na to pitanje date odgovor već da odgovorite s istim pitanjem „A kako ste vi?“ i nakon toga možete otići. U Bugarskoj vrlo lako možete zamijeniti DA za NE i obrnuto. aime, u Bugarskoj potvrdno klimanje glavom znači “NE”, a mahanje glavom lijevo-desno označava potvrdni odgovor. Zanimljivo je u kakvim se sve nezgodnim situacijama možete naći ukoliko to ne znate.

N

Nina Begičević doc. dr. sc.

20 Crna kronika

27. travnja 2010.

DOZNAJEMO Trojica okrivljena za prodaju marihuane i amfetamina na varaždinskom području

Dvojica uhićena i u pritvoru, treći nedostupan jer se krije Predojević, kojeg se tereti da je višekratno prodavao drogu u Varaždinu i Novom Marofu, nedostupan je pravosuđu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NOVI MAROF/VARAŽDIN – Miroslav Predojević, 31-godišnjak iz Popovca koji je optužen zbog toga što je prodavao i nudio na prodaju drogu prvookrivljenom Igoru Ferenđi iz Novog Marofa, a potonji drugookrivljenom Antonu Čolji i još nekim osobama - nedostupan je pravosuđu jer se krije nakon uhićenja Ferenđe i Čolje, koje se također tereti za zlouporabu opojnih droga.

Uplate i na račun

U cilju stjecanja nepripadne imovinske dobiti, kako se navodi u optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Predo-

S

tari, ljudi hoće prvo probat. Do sutra ti ne mogu reći ništa, glasio je SMS jević je tijekom studenog i početkom prosinca prošle godine u Zagrebu i Novom Marofu višekratno prodavao amfetamin i marihuanu Ferenđi, nudeći mu istovremeno i ecstasy.

Među njihovom višestrukom komunikacijom snimljena je i Ferenđina poruka Predojeviću 24. studenog prošle godine

Amfetamin i marihuanu kupljenu od Predojevića, kako tvrdi Županijsko državno odvjetništvo, Ferenđa je višekratno prodavao i nudio dalje. Između ostalih Čolji, kao i Jasminu O., Marku P., Hrvoju L., Stjepanu N., Miroslavu P. i Tomislavu B. iz Čakovca. Antoniju Čolji, kao i Marinku H. te Marku P., Feređa je višekratno dao na uživanje marihuanu i amfetamin koji je u manjim količinama pronađen u njegovom stanu.

OBRANA

Ferenđa: Bilo me je strah U obrani je Ferenđa naveo da je 9. prosinca koristio Čoljino vozilo, koji mu ga je dao da mu stavi antifriz, te da ga je želio vratiti navečer, no nije ga bilo kod kuće.

Stoga je kod gostionice „Češljaš“ vozilo okrenuo natrag prema Novom Marofu.

Međutim, odjednom je ispred sebe primijetio vozilo s plavim rotirajućem svje-

Djevojka krala u zlatarnicama VARAŽDIN - Protiv 27-godišnjakinje podnosi se kaznena prijava zbog krađa u dvjema zlatarnicama.

Kako su izvijestili iz PU varaždinske, postoji osnovana sumnja da je u srijedu oko 14.50 sati u zlatarnici na Franjevačkom trgu, otuđila zlatnu narukvicu vrijednosti oko 16.000 kuna, i to tako što je iskoristila zauzetost vlasnika te iz staklenog pulta otuđila narukvicu s kojom se udaljila.

Svega pola sata kasnije u zlatarnici u Pavlinskoj ulici zatečena je od strane zaposlenice u krađi zlatnog nakita vrijednosti oko 500 kuna.

sadržaja: „Stari, ljudi hoće prvo probat. Do sutra ti ne mogu reći ništa“. Predojević zatim dostavlja svoj broj tekućeg računa, a prilikom pretrage Ferenđinog stana pronađena je kopija uplatnice na 2.200 kuna.

Iz tog, kao i ostalih razgovora, Županijsko državno odvjetništvo zaključuje da je sakupljao novac od konzumenata, koji dostavlja Predojeviću. Naime, 29. studenog snimljen je njihov razgovor oko novca koji Feređa treba uplatiti ili predati Predojeviću koji, kako je utvrđeno, 2. prosinca dolazi po novac u Novi Marof, a zatim slijede razgovori o nabavi droge, kao i 8. i 9. prosinca. Dan kasnije, 10. prosinca, Predojević šalje poruku Ferenđi da je zbog njega bio “na murji”.

Niz konzumenata

tlom, pa je s obzirom na međusobnu udaljenost i brzinu skrenuo jer bi inače udario u vozilo iz kojeg nitko nije izlazio. Vozeći prema Novom Marofu primijetio je da ga to vozilo slijedi, ali više nije bilo rotirajućeg svjetla, pa nije bio siguran da je to isto vozilo. Bilo ga je strah, pa je u Presečnom skrenuo na jednu livadu i pobjegao.

Od uhićenja 10. prosinca prošle godine, Ferenđa je u pritvoru, gdje čeka suđenje

Drogu uglavnom kupljenu od Ferenđe, kao i Srećka Z., Čolja je, između ostalih, Janji V., Karlu Č., Aleksandru P., Maji P., Nikoli V., Alenu B., Sebastijanu K., Tomislavu B., Miroslavu P., Petru J. te muškoj i ženskoj osobi neutvrđenog identiteta, koje su se koristile mobitelima poznatih brojeva.

Uz to, Čolju se tereti da je drogu višekratno dao besplatno na uživanje Stjepanu N., Aleksandru P. i Mariju K.

„Za troškove telefoniranja“ Iako je u prvotnim obranama Čolja kratko naveo da priznaje sve što mu se inkriminira istražnim zahtjevom jer „sve piše“, nakon ispitivanja svjedoka dao je dopunu obrane.

Tako je rekao da je nakon preseljenja u Varaždin od Srećka Z. počeo kupovati marihuanu, i to uglavnom za svoje prijatelje. Od Ferenđe, kojeg poznaje od djetinj-

stva, kupovao je amfetamin, pa je 9. prosinca Ferenđi dao 2.000 kuna za nabavu amfetamina u Zagrebu.

Naglašavajući kako je kroz cijelo vrijeme radio, ustvrdio je da preprodajom droge nije ostvario neku veću zaradu, već samo da je pokrivao troškove vlastitog konzumiranja i telefoniranja.

OPTUŽBA Osim za prodaju droge, Ferenđu se tereti i za nalet vozilom

Policajci izbjegli nalet skokom u jarak Osim za preprodaju droge, Ferenđu se tereti i da je 9. prosinca oko 21,20 sati na Varaždinbregu, vozeći se cestom u smjeru Novog Marofa, počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa.

Naime, u trenutku kada je kod odvojka za mjesto Seketin primijetio da se nakon

vožnje iz suprotnog smjera na sredini kolnika u kosom položaju zaustavilo civilno vozilo u kojem se na prednjem vjetrobranskom staklu upalilo rotacijsko svjetlo, umjesto da zaustavi svoje vozilo ili znatno smanji brzinu vožnje, nastavio je vožnju ubrzavajući brzinu.

Kako bi izbjegnuli njegov nalet, dvojica policijskih

službenika, koji su ga željeli zaustaviti jer su pretpostavili da prevozi opojnu drogu, skočila su u cestovni jarak, pri čemu su zadobili lake tjelesne ozljede, a okrivljenik je nastavio vožnju do Presečnog gdje je vozilo ostavio na polju te je pobjegao u nepoznatom smjeru, da bi sutradan bio uhićen i doveden u policiju.

NAŠA POSLA Davora Crkvenčića, direktora Octo Grupe iz Trnovca Bartolovečkog, tereti se za niz prijevara

Čak 17 svjedoka Crkvenčića tereti za prijevare

Iako prostran, sudski hodnik bio je pun svjedoka

KRIMINALITET

VARAŽDIN – Čak 17 svjedoka, čije je ispitivanje počelo u srijedu u 8.30, a završilo u popodnevnim satima, saslušano je na varaždinskom Općinskom sudu gdje je počelo suđenje Davoru Crkvenčiću, direktoru Octo Grupe iz Trnovca Bartolovečkog zbog prijevare.

Prema optužnici, u vezi koje je rekao da se ne osjeća krivim niti za jedno djelo, Crkvenčić je oštetio fizičke osobe na način da im je obećao izradu namještaja ili PVC stolarije, za što je uzimao predujmove od pet do 17 tisuća kuna, ali im naručeno nikada nije isporučio niti je imao namjeru. Uz to, oštetio je i poduzeća Požgaj, GIT, Točku i Tivu. Tako je 26. kolovoza 2006. u prodajnom prostoru Požgaj naručio parket s ugradnjom za iznos od 35 tisuća kuna

koji nije platio niti je to namjeravao, iako mu je ugrađen.

Opisujući kako je kupovao parket, voditelj varaždinske poslovnice rekao je da je nakon isporuke i ugradnje više puta zvao Crkvenčića radi plaćanja računa, ali bez uspjeha.

- Nakon više od godinu dana počeo je spominjati da nije zadovoljan s ugradnjom, ali nismo nikako mogli ući kod njega da bi provjerili o čemu se radi. To smo pokušali i uz znanje policije, ali bez uspjeha jer je osoba bila rekla da nemamo što tražiti budući da Davora Crkvenčića nema doma - prisjetio se svjedok, kojeg je optuženi, uz ostalo, pitao je li mu poznato da mu je ugrađen parket različite duljine.

I TOGA IMA

Ženi prijetio pred djecom VARAŽDIN – Zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji, prijetnje te zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe, podnesena je kaznena prijava protiv 41-godišnjaka koji je u srijedu zadržan 48 sati u pritvoru. On se od sredine ožujka do utorka, 20. travnja, nasilnički ponašao prema 39-godišnjoj supruzi pred četvero maloljetne djece starosti 2, 10, 12 i 17 godina, i to na način da ju je vrijeđao, ponižavao i prijetio nasilnim radnjama i smrću, izazvavši kod nje i djece strah i nesigurnost, izvijestili su iz PU varaždinske.

NASILJE U OBITELJI

Pijan udario suprugu PRIBISLAVEC - Prilikom nasilničkog ponašanja u obitelji, muškarac rođen 1968. godine udario je otvorenom šakom po licu nevjenčanu suprugu rođenu 1972. godine, koja je zadobila tešku tjelesnu ozljedu te je zadržana na liječenju u Županijskoj bolnici, izvijestili su u petak iz PU međimurske, dodajući da će se protiv muškarca, kod kojeg je utvrđena koncentracija alkohola od 2,16 g/kg (kod žene 2,01 g/kg), podnijeti kaznena prijava, a protiv oboje optužni prijedlog.

27. travnja 2010.

Oglasi 21

22 Školstvo

27. travnja 2010.

EKOLOGIJA Eko-dan u OŠ Petrijanec povom međunarodnog Dana planeta Zemlje

Škola središte događanja Sadnja cvijeća za uređenje učionica i školskih hodnika

U informatici su se proučavale prirodne katastrofe Eko dan u OŠ Petrijanec bio je ispunjen raznim aktivnostima vezanim uz Dan planeta Zemlje, koji se obilježava u cijelome svijetu

Ostvarena je i iznimna suradnja s lokalnom zajednicom pa je Eko grupa općine Petrijanec sa svojim sekcijama sudjelovala u radu radionica, ali su i prezentirali svoje aktivnosti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dan planeta Zemlje u OŠ Petrijanec iskoristili su za tematski integrirani nastavni eko-dan, tijekom kojeg je organizirano niz radionica i prezentacija.

Radionice

Nakon dolaska u školu svi su učenici u holu škole pogledali uvodnu prezentaciju o Danu planeta Zemlje, a zatim su pogledali projekciju dokumentarnog filma Efekt staklenika. Nakon toga učenici su se podijelili u grupe i sadili cvijeće u tegle koje će krasiti razrede i hodnike škole i zatim su izrađivali eko plakate. Učenici koji su se odlučili za rad u radionicama, tijekom drugog i trećeg sata sa svojim voditeljima radili su prigodne projekte. U radionici iz hrvatskog jezika pisale su se pjesme i sastavci, u radionici engleskog jezika radilo se to

STVARALAŠTVO

Prva smotra Pr va smotra stvaralaštva predškolske djece Varaždinske županije održat će se u varaždinskom HNK u srijedu, 28. travnja.

Organizator Smotre je Udruga odgajatelja predškolske djece „Kompetentni odgajatelji“, a očekuje se sudjelovanje čak 400 djece te 45 odgajatelja i voditelja iz ukupno šesnaest vrtića iz Varaždinske županije. Glavni je cilj smotre je omogućiti uvid u stvaralačke aktivnosti predškolske djece.

isto samo na engleskom jeziku, u kemijskoj radionici mjerile su se pH vrijednosti uzoraka vode, dok su mladi fizičari mjerili temperaturu vode, zraka i tijela. U radionici iz informatike glavna tema bile su prirodne katastrofe, a učenici su na tu temu izrađivali PP prezentacije, kratke filmove, crteže, križaljke i sl. Knjižničarska grupa radila

z

apočeto je prikupljanje starog papira i PVC boca, a akcija se nastavlja do kraja školske godine je na bojanki i plakatu, dok se u parlaonici vodila diskusija o GMO hrani. U radionici iz vjeronauka razgovaralo se o vodi u Bibliji, a Eko grupa koordinirala

je prilikom izrade zajedničkog plakata. Novinarska grupa za to vrijeme radila je reportažu o obilježavanju Dana planeta Zemlje u školi i prikupljali su materijale za izradu Eko lista.

Dio učenika uključio se u projekt “Mladi u akciji” i čistili su okoliš škole, pogotovo dio oko sportskih igrališta.

Cijeli projekt vodila je Andreja Martinčević uz pomoć svih učitelja i osoblja OŠ Petrijanec.

Neki su počeli s izradom čipke

Ostvarena je i iznimna suradnja s lokalnom zajednicom pa je Eko grupa općine Petrijanec sa svojim brojnim sekcijama sudjelovala u radu radionica, ali su i prezentirali svoje aktivnosti.

Tako su Mali kuhari prezentirali izradu kruha i peciva sa sjemenkama, Etno grupa prezentirala je izradu ručnih radova među kojima je najzanimljivija bila prezentacija izrade čipke na batiće. Dnevni boravak Majerje prezentirao je izradu cvijeća od papira, dok je Eko grupa imala likovnu radionicu.

Na kraju zanimljivog eko dana prezentirani su radovi u holu škole, a održan je i kratki eko igrokaz “Livada naše carstvo”, te eko prezentacija “Znate li?”.

Osim toga, na Dan planeta Zemlje započeto je prikupljanje starog papira i PVC boca, a akcija se nastavlja do kraja školske godine.

Oni koji vole uredan okoliš škole prihvatili su se alata

Edukativni eko-igrokaz Livada naše cartsvo

“Zeleno svjetlo” za gimnaziju i ekonomiju Foto natječaj za učenike Osnovnoškolci s ludbreškog i novomarofskog područja od iduće školske godine moći će pohađati gimnaziju u Ludbregu, odnosno Novom Marofu.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je rješenje kojim se Prvoj gimnaziji Varaždin odobrava izvođenje nastavnog plana i programa opće gimnazije u dislociranim odjelima u osnovnim školama Ludbreg i Novi Marof.

Također, u Novom Marofu će se školovati i ekonomisti, budući da je Ministarstvo odobrilo varaždinskoj Gos-

podarskoj školi izvođenje nastavnog programa obrazovanja za zanimanje ekonomist u dislociranom odjelu u OŠ

Novi Marof. Ministarstvo je utvrdilo da su ispunjeni svi uvjeti za početak rada srednjih škola.

Do kraja ovog mjeseca traje foto natječaj za srednjoškolce “I oni su ovdje, među nama”, koji je Varaždinska županija organizirala u povodu Europske godine protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Fotografije bi trebale skrenuti pozornost javnosti na probleme s kojima se susreću takozvane “ranjive” skupine, među kojima su beskućnici, Romi i ostale manjine, nezaposleni, djeca s posebnim potrebama te osobe s invaliditetom. Svaki učenik ima pravo poslati jednu fotografiju, na CD-u ili razvijenu najmanjih dimenzija 10x15. Fotografije mogu biti u boji i crno bijele, a uz fotografiju je potrebno navesti njezin naziv, godinu kad je nastala, te kratki komentar. Učenici također moraju navesti svoje ime i prezime, adresu, koliko imaju godina, te broj telefona ili e-mail adresu. Fotografije se šalju na adresu Varaždinske županije, Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije, Franjevački trg 7 u Varaždinu s naznakom “I oni su ovdje, među nama.”

Školstvo 23

27. travnja 2010.

DOZNAJEMO U Dječjem odmaralištu Varaždin na Rabu ove će godine ljetovati 200-tinjak djece manje

JEDNA SMJENA

Umjesto na Rab, neki učitelji djecu će voditi u skupe hotele Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za mjesec dana prva grupa djece otputovat će u Dječje odmaralište Varaždin na Rabu, a nakon toga će se grupe predškolaraca, osnovnoškolaca i srednjoškolaca izmjenjivati sve do polovice rujna. Na Rab će ove godine u “Školu u prirodi” ili na ljetovanje otići oko 1.100 djece, što je 200-tinjak djece manje nego prošle godine. Iz toga se jasno vidi da dosta roditelja nije moglo izdvojiti novac da bi svoje dijete poslalo na ljetovanje.

Manje djece

Za Društvo Naša djeca Varaždin, koje upravlja Dječjim odmaralištem, to bi moglo predstavljati problem budući da će na Rabu, bez obzira na broj djece, tijekom cijeloga ljeta biti voditelji, animatori, medicinska sestra i tehničko osoblje.

- Prošle godine na Rabu je bilo 1.360 djece, pa smo taman uspjeli pokriti osnovne troškove. I dok je cijena “Škole u prirodi” u trajanju od pet dana i dalje 990 kuna za djecu iz Varaždina, odnosno 1.090 kuna za djecu iz ostalih mjesta i gradova, cijenu ljetovanja morali smo povećati za četiri posto zbog porasta svih troškova – rekla je ravnateljica DND-a Varaždin Đurđica Dropuljić.

Osam dana ljetovanja za vrtićku djecu sada košta 1.935 kuna, za školsku 1.445 kuna, a za srednjoškolce 1.495 kuna. U tu cijenu uključeni su liječnički pregled prije puta, osiguranje djece od nesretnog slučaja, prijevoz autobusima, dnevna briga, četiri obroka, zabavne i sportske aktivnosti koje provode animatori, pedagoški rad učitelja i medicinska srkb.

- Razmatramo na koji način pomoći djeci da ipak idu na ljetovanje na Rab, a jedan od

ARHIVA 7Plus rt

Grad će svim školama poslati preporuku da za “Školu u prirodi” biraju Rab, gdje pet dana košta 990 kuna prijedloga je da za polaznike radionica DND-a prilagodimo cijenu – kaže Đurđica Dropuljić.

Pravo izbora

U Gradu Varaždinu, koji je uložio puno novca u obnovu odmarališta, razljutili su se pak što učiteljice iz nekih osnovnih škola iz Varaždina djecu neće voditi u “Školu u prirodu” na Rab. - Uložili smo puno novca, opremili odmaralište i uveli program. Pokušali smo s gradskim školama dogovoriti da svi idu na Rab, ali bez uspjeha

c

ijenu ljetovanja je DND Varaždin zbog porasta troškova morao povećati za četiri posto tako da će učenici iz nekih škola ove godine boraviti u hotelu. Sporno je što će roditelji takav program morati platiti i dvostruko više, a traži se da toliko plati i Grad za djecu slabijeg imovinskog stanja, za koje svake godine pokrivamo troškove. Zato bih svim školama uvela obavezu da djecu vode na Rab – rekla je Ružica Radelić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb prije dva tjedna na sjednici Kolegija.

No, budući da roditelji imaju pravo birati lokaciju, jer oni plaćaju troškove, u sedam škola na kraju je upućena preporuka da biraju gradsko odmaralište na Rabu. Dodajmo ovome da učenici iz većine gradskih škola u “Školu u prirodi” odlaze na Rab, a ima i slučajeva da, primjerice, jedan razred iz škole ide u gradsko odmaralište, dok dva razreda idu na drugu lokaciju.

Najkreativniji projekt lani u Hrvatskoj Uvođenje jednosmjenske nastave u svih sedam osnovnih škola u Varaždinu proglašeno je najkreativnijim i najinovativnijim razvojnim programom jedinica lokalne samouprave u prošloj godini na finalnoj večeri 3. dana kreativnosti i inovativnosti u Zagrebu. Gradu Varaždinu je nagradu za projekt “Škola otvorenih vrata” dodijelio žiri sastavljen od 11 renomiranih znanstvenika, a nagradu je prošli tjedan preuzela Karmen Trubić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i znanost.

- Projekt uvođenja jednosmjenske nastave u svih sedam osnovnih škola provođen je od 2006. do 2009. godine. Utrošeno je 45 milijuna kuna, dograđeno je 7.000 četvornih metara školskog prostora, učionica i sportskih dvorana, a nedavna analiza pokazala je veliko zadovoljstvo roditelja i djece.

Svi ti pokazatelji bili su dovoljni da Varaždin osvoji prvo mjesto u vrlo jakoj konkurenciji – izvijestili su iz Grada Varaždina.

Na finalnoj večeri Dana kreativnosti i inovativno-

Prva grupa djece na Rab odlazi 27. svibnja, a posljednja grupa kući se vraća 15. rujna

SIGURNOST DND Varaždin već 22 godine upravlja odmaralištem na Rabu

“Kamp otpornosti” za udomljenu djecu “Kamp otpornosti” naziv je programa namijenjenog djeci iz udomiteljskih obitelji koja će i ove godine ljetovati u Dječjem odmaralištu na Rabu. Za 60 djece troškove boravka snosi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a očekuje se da će Grad Varaždin pokriti troškove boravka za

40-ak djece slabijeg

imovnog stanja.

Svi polaznici Škole u prirodi i redovnog ljetovanja prije odaska na Rab idu na obavezan liječnički pregled, što se pokazalo iznimno korisnim.

- DND Varaždin odmaralištem upravlja pune 22 godine, a sretna sam što mogu reći da nismo imali neriješene zdravstvene probleme – kaže Đurđica Dropuljić.

sti, koju je organizirala Mreža za razvoj i kreativnost MRAK, prva nagrada nije pripala još jednom projektu Grada, “Galeriji na otvorenom”. No, veliki je uspjeh što je taj projekt uvršten među tri najbolja u kategoriji kreativnog i inovativnog projekta u kulturi i umjetnosti. Inače, Varaždin je ove godine treći put zaredom osvojio jednu od prestižnih nagrada za kreativnost. (vms)

LIDRANO Koji su učenici predstavljali županiju na državnoj smotri u Šibeniku?

Uspješni pjesnici, glumci i novinari

U Šibeniku su sudjelovali i na okruglim stolovima i radionicama

Učenici iz Varaždinske županije i ove su godine bili uspješni na Državnoj smotri literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva – LIDRANO, koja je održana u Šibeniku. - U kategoriji literarnog stvaralaštva našu županiju predstavljali su Lukrecija Prnjić iz OŠ Trnovec s “Razrednim fakinom”, čija je voditeljica Nevenka S. Zorko, Eva Čerpinko iz 1. OŠ s “Otkazom”, čija je voditeljica Ana Ilić, te Filip Vidović iz OŠ Cestica s

radom “Moj kišobran me zove van”, čija je voditeljica Gordana Marsenić – izvijestila je Sanja Biškup iz OŠ Vidovec.

List te škole “Budilica”, čiji je glavni urednik Damjan Grđan, a voditeljica Sanja Biškup, jedini je školski list iz naše županije pozvan na ovogodišnji LIDRANO. U Šibeniku je u kategoriji pojedinačnih scenskih nastupa nastupilo dvoje učenika: Helena Petek iz OŠ Šemovec, čija je voditeljica Renata Eldan, izvela je

monolog “Veliko odmaranje”, a Petar Brlek iz OŠ Petrijanec, čija je voditeljica Željka Rabuzin, kazivao je pjesmu Šimuna Šite Ćorića pod nazivom “Pjesma vrh pjesama”. - U kategoriji skupnih scenskih nastupa županiju su predstavili učenici OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca dramsko-scenskom igrom “Bajka o ribaru i ribici”, A. S. Puškina. Nastupili su Monika Petrinjak, Marko Žimbrek, Lucija Šambar, Iva Vitez, Mateja

Šumiga i Eva Belcar, a njihova je voditeljica Silvija Čavlek – navela je Sanja Biškup.

Dodala je da su učenici i njihovi voditelji sudjelovali u radu okruglih stolova i radionica, posjetili su Šibenik i katedralu sv. Jakova, prošetali šibenskom rivom. - Osim što su dostojno predstavljali svoju školu i županiju, lidranovci su sklopili i brojna prijateljstva s učenicima iz drugih gradova i županija – zaključila je S. Biškup. (vms)

24 Oglasi

27. travnja 2010.

Urbana kultura 25

27. travnja 2010.

STAND UP KOMEDIJA Festival smijeha u svom 3. izdanju

ART

/media

Tito, d’bela rito…

P

iše mi moja negdašnja nastavnica njemačkoga, gđa Ivanka, i hvali moje tv- komentare. Od srca zahvaljujem i dodajem: sitnica je to, jer bih o tome mogao neprestance Denis Peričić, govoriti i pisati nemr. sc koliko mjeseci! a žalost, imam samo 1800 slovca tjedno, pa prijeđimo na stvar. Svidio mi se HRT+, Treći program. Prije je to bila ropotarnica gdje su se emitirale sve one „šajze“. Sad sve „šajze“ imamo na Prvom i Drugom programu, a na Trećem se nađe sjajnih stvari, npr. 90-minutni dokumentarac o Jozi Kljakoviću. Istovremeno, na Prvome gledamo Vrdoljakova Tita. Nešto kao Filmski vikend titološkog, pardon, mitološkog filma.

Gdje nam serviraju Excalibura i Legendu, solidne filmove, ali stoput prežvakane. Takav je i Vrdoljakov Tito. Jest, to je važna serija, jer nam pokazuje da je „genije socijalizma“, uza sve povijesne zasluge, bio samoživ tip koji je gazio i po vlastitim ženama i djeci, a bogme i po tuđima. li to je loša serija. To je banalan, seljački proizvod, nedostojan HTV-a. No, što je danas dostojno HTV-a? Neki dokumentarac na Trećem programu?

To da, ali tko je to vidio? ruge da i ne spominjem. RTL je u dva mjeseca prikazao i „Istjerivača đavla: Početak“ i „Vladavinu: Prije Istjerivača đavla“. Gledatelji u čudu, misle da je to isti film, jer isti je glumac, ista produkcija, ista priča, ali film je drugačiji. Ruku na srce, to su dva loša i glupa filma, ali svaka normalna televizija bi objasnila da se radi o rijetkom presedanu, kad je Harlin iznova snimio Schraderov film. Oba su propala, ali zar to nije fora? Zar nismo zaslužili nijednu rječcu? ije to ništa. RTL je pustio jedan od najboljih horrora, Snyderovu „Zoru živih mrtvaca“, i prekinuo ga prije odjavne špice. Gledatelji i sad misle da je sretno svršilo. Ne znaju da je nastupio Strašni sud. li tko li je, dragi Bože, toga svjestan?!

N Gosti iz cijele Hrvatske svoje dosjetke su plasirali punoj dvorani, a nastupili su i poneki amateri, ništa manje smiješni

Stand up komičari šalama nasmijavali publiku do suza Treća perspektiva (TRIP) i ove godine uspješno organizirala Comedy fest Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Ovogodišnji treći po redu VŽ ComedyFest u organizaciji Udruge TRIP koji se održao protekli vikend u MMC-u Kult okupio je najpoznatije hrvatske komičare i napunio dvoranu Kulta.

Ovaj dvodnevni festival koji je postao već tradicijski događaj u ovogodišnjem je izdanju okupio čak 9 komi-

i

skusni komičari kao i oni amateri svojim dosjetkama izazivali su salve smijeha kod publike čara natjecatelja koji su se u petak borili za naklonost publike. Najbolji je bio Zvonko Kožić iz Zagreba koji je osvojio novčanu nagradu od 500 kuna i pehar u obliku barske stolice s mikrofonom.

U subotu su mikrofon preuzeli Ivan Šarić, Goran

Furjan i prošlogodišnji pobjednik VŽ ComedyFesta, Aleks Šar ić, koji su pred punom dvoranom svojim dosjetkama nasmijavali publiku do suza.

Smijeh u recesiji

Da su komičari bez dlake na jeziku, pokazale su njihove dosjetke, ali i aktualne teme politike, vlade, sabora, televizijskih programa, reklama i kod nekih velikih doza crnog humora u dosjetkama.

Organizatori su se pobrinuli da i nakon završetka Stand up programa bude sve u veselom tonu, te su organizirane karaoke gdje su se oni hrabrii mogli uhvatiti mikrofona.

Organizatori zahvaljuju svim posjetiteljima festivala, sponzorima i svima koji su pomogli u trećem izdanju VŽ ComedyFesta, najposjećenijeg i najboljega do sada sa više

A

D

Barska stolica s mikrofonom zamijenila je klasične pehare

N

Mladi komičari

Urnebes u publici

A

26 Kulturni obzor

U D-duru Glazbeni gosti iz Ljubljane

27. travnja 2010.

KUD “VARTEKS” Godišnji koncert folklornih ansambala

“Dej mi, Bože ...”

U

srijedu, 21. travnja, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu, u organizaciji Glazbene škole u Varaždinu održan je koncert na kojem je nastupio Komorni gudački orkestar i Puhački orkestar GŠ Ljubljana VičRudnik i zbor Glazbene škole u Varaždinu. Pred početak koncerta ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Moreno Vinceković pozdravio je goste iz Ljubljane, zahvalio im na suradnji i zaželio ugodan profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin boravak u našem gradu.

Komorni gudački orkestar GŠ Ljubljana Vič- Rudnik djeluje od 1993. godine. Nastupao je u Bösendorferovoj dvorani u Beču, na europskoj reviji u Barceloni, a imao je uspješnu turneju po SAD-u i koncerte u Clevelandu i Chicagu. uhački orkestar GŠ Ljubljana VičRudnik djeluje u sastavu od 20 do 30 članova. Od osnivanja 2001. godine inzistira se na programu netipičnom za puhačke orkestre. rkestrima je dirigirala Mr. Jelena Brčarević. Magistrirala je i diplomirala dirigiranje na FMU Beograd.

Komorni gudački orkestar GŠ Ljubljana Vič-Rudnik izveo je Mendelssohnovu “Humoresku”, Lovreciv “Turski ples” iz “Male svite” i Menuet u G-duru L. Van Beethovena. Interpretacije su bile dorađene, ton gudača intonacijski čist, ugodan i dinamički nijansiran. ada je nastupio Mješoviti zbor Glazbene škole u Varaždinu uz klavirsku pratnju Vesne Leljak-Petković. Izvedbom je ravnala dirigentica Dada Ruža. bor je izveo sljedeći program: M. Petelin: Mamica, pošljite me po vodo, A. Čopi: Da lipa ma! Ke bëj na jë?, F. Mendelssohn Bartholdy: 42. Psalam op. 42 i F. Dugan ml.: Zahvalnica. Zbor je prelijepim interpretacijama i skladnim pjevanjem oduševio brojnu publiku. osljednji je nastupio Puhački orkestar GŠ Ljubljana Vič-Rudnik koji je izveo djelo T. Huggensa Adagietto za flautu, J. Pendersa: Revierie, T. Kennyja: Un poco loco i S. Jablonkyja: Arrival to Earth. Orkestar je pod vodstvom dirigentice Jelene Brčarević vrlo skladno i šarmantno izveo ovaj zahtjevni program i izmamio dugi aplauz očarane varaždinske publike.

Darko RUŠEC

P

O

T Z

Cjelovečernji nastup u HNK Varaždin oduševio brojno gledateljstvo VARAŽDIN - Na Velikoj sceni Hrvatskoga narodnoga kazališta iskazali su se u nedjelju,

B

ogatstvo folklornog nasljeđa u svakom pogledu 25. travnja, kako Dječji folklorni ansambl KUD-a “Varteks” tako i njegov Folklorni ansambl.

Gosti su im na pr iredbi bili Ženski vokalni sastav “Fijolice” i KUD “Elizabeta” iz Jalžabeta.

Ovo kulturno-umjetničko društvo osnovano je 1946. godine; okuplja tri sekcije folklornu, likovnu i glazbenu, koje danas ukupno imaju 195 članova.

Prikazom svoga proteklog jednogodišnjega rada folkloraši KUD-a “Varteks” pjesmom i plesom “proletjeli” su tek dijelom bogatoga etničkoga

nasljeđa Lijepe naše: sve od Baranje, Slavonije, Posavine preko Međimurja i Zagorja do otoka Krka i Ražanca u Podvelebitskom kanalu.

Dječje igre

Dok su kao autori izvedenih koreografija bili potpisani Krešimir Plantak i Sara Kolar te Ivan Ivančan, Goran Knežević, Krunoslav Šokac i Ivica Ivanković, autori glazbenih obrada bili su Dragutin Koren, Tibor Buen, Branko Ivanković

i Duško Topić.

Posebno izdvajamo praizvedbu “Da nam pak dojde to vreme” s pjesmama i plesovima Međimurja te duhovit prikaz o tome kakve su se u Posavini dječje igre igrale, dječje pjesme pjevale i dječji plesovi plesali (kako nekoć, kako i danas) pod naslovom “Djeca bi se igrala” u šarolikoj izvedbi: Folklorne radionice, Škole folklora i Dječjeg folklornog ansambla - svi iz KUD-a “Varteks”.

P

Smotra puhačkih orkestara Varaždinske županije

Mlade folklorašice u plesnom zanosu

Što znaju pokazali su publici i violinisti KUD-a

Kad zaigraju mladi tamburaši...

Uvijek atraktivan instrument

U nedjelju 2. svibnja održat će se 7. smotra puhačkih orkestara Varaždinske županije. Smotra je natjecateljskog karaktera jer će najbolji orkestar izboriti pravo nastupa na 24. državnoj smotri u Novom Vinodolskom 05. i 06. lipnja ove godine. Nastupit će svi puhački orkestri Varaždinske županije: Gradski puhački orkestar HŽ Varaždin, Limena glazba Lepoglava, Puhački orkestar grada Ludbrega i Limena glazba Sveti Martin. Prema propozicijama Hrvatskog sabora kulture, svaki orkestar izvest će 10 do 20 minuta glazbe s time da mora izvesti barem jednu skladbu hrvatskih autora. Nastupe orkestra ocjenjivat će selektor HSK, koji će ujedno i proglasiti najbolji orkestar. Pozivaju se svi ljubitelji glazbe da dođu u nedjelju 2. svibnja u Ludbreg, gdje će se održati smotra s početkom u 16 sati.

Kad mladić kolo vodi...

Kulturni obzor 27

27. travnja 2010.

ZLATI AJNGEL Još jedna odlična izložba slika i skulptura

Suvremeni klasik - profesor Josip Diminić Izvrsni labinski umjetnik Josip Diminić još je jedna od sjajnih akvizicija varaždinske Galerije „Zlati ajngel“. Izložba Diminićevih slika i skulptura otvorena je 16. travnja, a za razgled je otvorena sve do 9. svibnja.

Titula profesora emeritusa Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci zacijelo je podatak koji posve sažima cjelokupan ugled koji Diminić uživa u likovnome svijetu. Rođen 1937. u Svetom Lovreču kraj Labina, nakon diplome na Akademiji likovnih

umjetnosti u Zagrebu ponovn os e

vraća u Labin, gdje živi od 1967. godine. Brojne izložbe, javne skulpture, 11 grafičkih mapa, dvije monografije… sve to svjedoči o „jednom od najo-

sebujnijih opusa u suvremenom hrvatskom kiparstvu“, kako to u predgovoru ističe Mladenka Šolman, a moglo bi se dodati – i ne samo u kiparstvu.

S autoricom predgovora svakako se valja složiti i u tvrdnji: „Duboka prožetost pr irodnim prostorom i kulturnim nasljeđem omogućila je autoru

preobrazbu pojedinačnoga i konkretnoga u nadvremensku stvarnost trajnoga bez obzira na razinu pripadnosti“.

Ipak, dojam je da su pravo otkriće ove Diminićeve izložbe u Varaždinu njegovi akvareli, kojima iskazuje lakoću suvremenoga izraza, rame uz rame uz ponajbolje naše znatno mlađe i deklarativno avangardnije autore!

Denis PERIČIĆ

KERAMEIKON Umjetnice Blaženka Šoić Štebih i Danijela Pičuljan u slovenskom Piranu

Carstvo (među)oblika U živopisnom slovenskom gradiću Piranu, svojevrsnoj umjetničkoj Meki susjedne nam države, dvije ugledne varaždinske umjetnice ugostila je od 8. travnja do 13. svibnja čuvena galerija “Fructis ignis” voditelja Igora Krmpotića.

Blaženka Šoić Štebih članica je Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi, članica ULUPUH-a i predsjednica Kerameikona (Hrvatskog keramičarskog udruženja), a Danijela Pičuljan, također članica ULUPUH-a, pripada tzv. “varaždinskom krugu” umjetnica okupljenih oko Studija za keramiku B. Šoić

Štebih.

Obje ove autorice stekle su zavidnu reputaciju ne samo na domaćem planu nego i međunarodnom i to (još i) kao vrsne organizatorice već tradicionalnog Međunarodnog festivala postmoderne keramike kojim je Varaždin zadobio neizbrisivo mjesto na zemljovidu zbivanja u svijetu umjetnosti keramike. (iz)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ZAGREB

Emocionalna slikarica Od 15. travnja u zagrebačkoj Galeriji „Sunce“ 15. travnja je otvorena, a do 13. svibnja može se razgledati izložba slika varaždinske slikarice Koraljke Rajn. Autorica se predstavlja „Kromatskim interpretacijama“, odnosno pejzažima i mrtvim prirodama u tehnikama ulja na platnu i medijapanu.

Kako ističe autorica predgovora Gordana Kokanović-Krušelj, „zamjetna je slikaričina dinamična interakcija i povezanost s prirodom”, koja „ne rezultira doslovnim mimetičkim prenošenjem, već refleksivnošću emotivnih stanja od kojih ovisi i promjena atmosfere od zanesenosti, preko ushita, nemira do smirenosti“.

Koraljka Rajn slikarstvom se intenzivnije bavi od 2006. godine. Članica je Udruge Likovna republika, a sudionica je i brojnih humanitarnih likovnih kolonija. Samostalno je dosad izlagala u Varaždinskim Toplicama i Murskom Središću te na više skupnih izložbi. (dp)

uspjeh Anđelko Igrec zaslužan za uspon duhovne glazbe i u Varaždinu

Maestro Igrec nominiran i za - Porina U Zagrebu predstavljen četvrti nosač zvuka “Kyrie” mladog varaždinskog skladatelja

Predstavljen novi CD Anđelka Igreca

Maestro Anđelko Igrec, skladatelj, dirigent i orguljaš

ZAGREB - U prostor ijama Društva hrvatskih skladatelja predstavljen je u utorak, 20. travnja, najnoviji, četvrti po redu, nosač zvuka “Kyrie” autora Anđelka Igreca, već afirmiranog varaždinskog skladatelja, dirigenta i katedralnog orguljaša. Voditeljica je tribine

bila dr. sc. Zdenka Weber, muzikologinja također rodom iz Varaždina. ”Orgulje jesu moj instrument kojim ja doista vladam...” - kazao je autor koji je orgulje studirao u Beču.

Josip Detoni, član varaždinskog katedralnog zbora Chorus angelicus, dopunio je to

U utorak, 20. travnja, u prostorijama Hrvatskoga društva skladatelja u Zagrebu predstavljen je novi CD, četvrti po redu, pod nazivom “Kyrie”, varaždinskog mladog skladatelja, dirigenta, katedralnog orguljaša i voditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, Anđelka Igreca.

Tribinu je vodila muzikologinja dr. sc. Zdenka Weber, također Varaždinka rodom, koja je tom prigodom kazala kako je ovo “varaždinska večer posvećena samozatajnom autoru”.

Anđelko Igrec studirao je orgulje u Beču i, kako je kazao tom prigodom, orgulje su njegov instrument kojim vlada.

Na tribini je sudjelovao Josip Detoni, član varaždinskoga katedralnoga zbora Chorus angelicus koji je kazao: - Anđelko Igrec ne prenosi samo

glazbu nego i svoju osobnost.

O CD-u je govorio muzikolog i teolog pater Marijan Steiner koji je u vrućoj Kaliforniji pisao recenziju za novi CD. Prema njegov im r iječima, glazba s novog CD-a kreće se u rasponu između duhovnog, zanosnog i radosnog u kojem autor ne pokušava biti samozadovoljan svojim uratkom.

Novi CD razigranog ali decentnog skladatelja Anđelka Igreca nominiran je u kategoriji duhovnih kompaktnih diskova za Porina za 2010. godinu.

Izašao je u nakladi Glasa Koncila i varaždinske udruge “Anlos”. Na CD-u, koji traje 60 minuta, nalaze se četiri kompleksne kompozicije: “Kyrie litanije”, “Kraljevski psalmi”, “Adoro te” i “Bečka misa” s 13 glazbenih brojeva. Jedna od izvođačica skladbi je Varaždinka Dorotea Ilčić. Anđelko

Igrec, koji uz Davora Bobića spada u mlađu generaciju varaždinskih skladatelja, do sada je napisao 70 skladbi, a pažnju publike plijenio je svojom samosvojnom izvedbom skladbe “Stabat mater” u kojoj obrađuje suvremenu temu oplakivanja majke koja prati sina narkomana u njegovu neizbježnu smrt. Neka djela na novom CD-u nastala su još za vrijeme studija Anđelka Igreca u Beču.

Na promociji novog CD-a i otvorenoj tribini bio je nazočan varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji je tom prigodom kazao kako je i liturgija svojevrsna skladba jer treba naći mjeru između riječi, tišine i pokreta. Svoju nazočnost biskup Mrzljak je iskoristio kako bi pružio podršku mladom skladatelju Igrecu u njegovu daljnjem stvaralaštvu. (gi)

ocjenom da Igrec - “ ne prenosi samo svoju glazbu nego i vlastitu osobnost.” Prema riječima muzikologa i teologa Marijana Steinera - “glazba s novog Igrecovog CD-a kreće se u rasponu između duhovnog, zanosnog i radosnog u kojem autor ne želi biti samozadovoljan svojim

uratkom”. Ističemo da je Igrecov kompakt-disk nominiran u kategoriji duhovne glazbe za Porina 2010. godine. Njegovi su nakladnici tjednik Glas koncila i udruga Aulos. Sam nosač zvuka traje 60 minuta i sadržava 4 kompozicije: “Kyrie litanije”, “Kraljevski psalmi”, “Adoro te”

te “Bečku misu” s 13 glazbenih brojeva. Sam autor skladao je dosad sedamdesetak skladbi.

Na priredbi je bio nazočan i varaždinski biskup Josip Mrzljak - kazavši kako je i liturgija svojevrsna skladba jer njome uvijek treba naći pravu mjeru između riječi, tišine i pokreta. (gi)

GMV

Izložba doniranih umjetnina U četvrtak, 29. travnja ove godine, s početkom u 19 sati, u Galeriji starih i novih majstora na Trgu Miljenka Stančića 3 otvara se izložba umjetnina doniranih u sklopu Projekta za očuvanje hrvatske kulturne baštine.

Ovo je realizacija druge po redu donacije takve vrste, za koju je sredstva ponovo, kao i 2008. godine, izdvojila tvrtka Croatia osiguranje d.d., zahvaljujući kojima su otkupljena umjetnička djela za funduse nekoliko hrvatskih muzeja.

Sva djela su iz Kolekcije Sudac, a obuhvaćaju slike, crteže, skulpture i grafike ponajboljih hrvatskih autora, među kojima su: Mirko Rački, Antun Motika, Albert Kinert, Dušan Džamonja, Nikola Koydl, Aleksandar Srnec, Nives Kavurić Kurtović, Edo Murtić, Miroslav Šutej, Nataša Cetinić, Eugen Kokot i drugi. (dp)

Duplerica 29

27. travnja 2010.

ne, progonu obitelji i o poslovnoj etici onih koji su “zakuhali preslanu i prevruću “ juhu”

ati, a danas obogatiti s e totalitarizam Nedemokratski režimi unazadili su društvo

Materijalna sredstva su neophodna Biste li željeli starost dočekati u Koprivnici?

Nažalost, proteklo je previše vremena izbivanja, vrijeme neumoljivo određuje sudbinu.

Kako ste vi i vaša obitelj živjeli u Titovom socijalizmu?

Nakon što smo ostali bez ičega, bili izbačeni praktički na ulicu, trebala su desetljeća truda, rada, štednje da se stvori novi krov nad glavom.

Nismo cijelo to vrijeme očajavali, ostalo je stvaralačkog duha, koji je u danim okolnostima, uz skromnost i marljivost pomogao da se stvore uvjeti za pristojan život.

Je li kapitalizam ekonomski i socijalno održiv sustav?

Ili ipak favorozira profit i jedne naspram drugih?

U mnogo manjem postotku u odnosu na današnje menadžere koji su Podravku doveli u neprilike.

U kojem sustavu biste radije voljeli živjeti? Socijalizmu ili današnjem kapitalizmu?

Svi nedemokratski režimi, zasnovani na totalitarnim ideologijama, režimi koji sputavaju slobode ljudi bilo u političkom ili gospodarskom, poduzetničkom smislu unazadili su države, društva, narode. Ispravljanje krivih

ideologija i društvenih odnosa je bolno, obično nosi mnoge žrtve i stvara rane koje teško zacjeljuju. Komunizam se pokazao u cijelom sv ijetu kao neučinkov it i neodrživ sustav. Nije moguće živjeti u iluzijama. Za život su potrebna materijalna sredstva koja nisu Bogom dana i treba ih stvoriti. Naravno ne pod svaku cijenu. Neophodni su poduzetništvo, ideje, inicijativa, rad, racionalnost, stvaralaštvo. Neophodni su motivirani ljudi, koji žive i rade u okvirima države utemeljene na pravu i brizi za čovjeka.

riti s nametnutom osudom na socijalnu smrt ili krenuti u nepoznato progonstvo.

Kako je nakon toga tekao život ostalih članova obitelji?

Spletom okolnosti došli smo u Rijeku u studenom 1949. i započeli novi život, iako i u progonstvu praćeni karakteristikama koprivničke UDBA-e, koje su nas pratile sve do pada komunističkog režima. I u pro-

ograničavani u napredovanju u struci i životu.

Tko su nasljednic i loze Wolf?

Zdravko i Marijan sa svojim obiteljima, Biserka i Marija sa svojom obitelji, Predrag, unuk trećeg brata Dragutina Wolfa.

Gdje danas živite? Živimo u Voloskom, Opatija.

Zdravko, tj. ja sam umirovljeni liječnik, Marijan dipl. inž. strojarstva zaposlen u INA-i, Biserka i Marija su umirovljenice, Predrag je inženjer strojarstva.

Fotografija iz starih vremena Podravke

i zemaljskih proizvoda. Nova komunistička vlast u početku je poticala izgradnju novog pogona, tražila se maksimalna proizvodnja prehrambenih proizvoda, konzerviranog voća i povrća, potražnja za hranom bila je velika. Braća Matija i Marijan bila su oslobođena vojne obveze koja je nakon rata još postojala. Već 11. lipnja 1945. vlast izdaje rješenje kojim je Matija Wolf mobiliziran kao upravitelj pogona u Industriji konzervi “Braća Wolf”, jer je proizvodnja proglašena od posebnog interesa za narod.

Međutim, brat Marijan Wolf je uhapšen?!

To je tako trajalo do studenog mjeseca 1946., kada biva uhapšen Marijan Wolf i odveden u zloglasni zatvor u Bjelovaru.

Zatvor je bio poznat po tome

što je noć gutala ljude. Dana 5. prosinca 1946. u noći Svetog Nikole, u 20 h dolazi do prepada odreda milicije u krug zgrade i tvornice. Jedan odred ulazi u tvorničku zgradu, drugi u strojarnicu, treći ulazi u stambeno poslovnu zgradu. Poziva drugog vlasnika, Matiju Wolfa, i naređuje mu da u “ime naroda” preda cjelokupno poduzeće Industriju konzervi “Braće Wolf”.

Marijan Wolf biva u Bjelovaru, u zatvoru, optužen i okrivljen u montiranom sudskom procesu za krivično djelo protiv naroda i države na devet mjeseci prisilnog rada i oduzimanje njegovog djela cjelokupne imovine, konfiskaciju imovine. Da bi se oduzeo i preostali dio imovine, zajedno s trgovinom, stambeno-poslovnom zgradom, biva zatvaran i Matija Wolf. Osuđen

je na šest mjeseci prisilnog rada i konfiskaciju suvlasničkog dijela imovine. Budući su braća Wolf, Matija i Marijan, zajednički vodili cijeli posao, tvornicu i trgovinu, nakon devet mjeseci prisilnog rada Marijana ponovno zatvaraju i pridružuju optužnici Matije Wolfa, da bi odslužio još dva mjeseca prisilnoga rada.

Nasljednici loze

Što je uslijedilo nakon toga? Što je obitelji Wolf “u ime naroda” sve oduzeto?

Bila je oduzeta cjelokupna imovina: poduzeće Industrija konzervi “Braća Wolf”, stambeno-poslovna zgrada, trgovina s cjelokupnim inventarom. Izdat je nalog za prisilno iseljenje svih članova obitelji iz vlastite kuće. Izbor je bio ili se pomi-

b

ogatstvo nikada nije bio primarni interes, već korist za društvo gonstvu svi članovi obitelji, bez obzira na stečena znanja, zanimanje, sposobnosti, bili su

Radnici u tvornici “Braće Wolf”

izdvojeno Potrebno je rasvijetliti sudbinu i tijekove uludo utrošenih silnih milijuna kuna u Podravku

Podravka je nasavjesnim poslovanjem obezvrijeđena Nakon pada komunizma Republika Hrvatska obitelji Wolf vraća 340 tisuća eura u dionicama Podravke. Jeste li zadovoljni kompenzacijom?

Hrvatskim zakonom kojim se utvrđuje visina naknade za imovinu oduzetu za vrijeme komunističkog režima degradirani su i deformirani osnovni postulati na kojima počiva demokratski slobodni svijet. Hrvatskim zakonom predviđena je naknada samo za nepokretnu imovinu, koja je ušla u temeljni kapital novih društava, novih poduzeća kojima je pripala oduzeta imovina. Procjena je obavljena po cijenama daleko ispod tržišnih.

(U kojoj to državi EU zakon priznaje naknadu - povrat samo nepokretne imovine). Temeljem Zakona o nacionalizaciji iz prosinca 1946. i kasnijom presudom Okružnog suda Bjelovar oduzeta je cjelokupna

imovina poduzeća Industrija konzervi “Braća Wolf ”, ali po nakaradnom zakonu postrojenja tvornice, oprema, prijevozna sredstva, materijal, zalihe robe, proglašavaju se pokretnom imovinom, koja nije predmet procjene radi utvrđivanja visine naknade.

Istovremeno se mimo zakonske osnove oduzima trgovina gra-

c

jelokupna imovina poduzeća “Braća Wolf” oduzeta je đevnog materijala, zemaljskih proizvoda, goriva, željezara, s velikim zalihama robe. Sve zalihe bile su evidentirane, procijenjene, ali nikada nije isplaćena bilo kakva naknada.

Po novom zakonu to nije bilo predmet naknade jer se tretiralo pokretnom imovinom.

Isto se dešava i sa stambenoposlovnom zgradom, u kojoj su živjeli članovi obitelji Wolf.

Oduzeto je sve, protuzakonito, zgrada je bila u vlasništvu roditelja braće Wolf, Rudolfa i Franjice. Iz zgrade koja je za to vrijeme bila primjereno opremljena morale su iseliti obitelji i Matije i Marijana Wolfa, kao njihova majka Franjica.

U zgradu su odmah useljeni novi stanari. Tijekom više od 50 godina zgrada je korištena, s tim da se u njeno održavanje nije ništa ulagalo. I u tako derutnom stanju procijenjena je po netržišnim cijenama.

Vi raspolažete svim dokazima koji idu vama u prilog?

Posjedujemo originalne bilance, financijska izvješća o rezultatima poslovanja tvornice Industrija konzervi “Braće Wolf ” koja su napravljena neposredno nakon oduzimanja poduzeća, 5. prosinca 1946.

Marijan Wolf

Iz tih izvješća je vidljivo da su 95,8% vrijednosti poduzeća činili oprema, vrijednost materijala, roba, zaliha, prijevoznih sredstava, dok je samo 4,2% vrijednosti otpadao na nekretnine. Ovaj primjer najbolje pokazuje svu nelogičnost Zakona o naknadi za oduzetu imovinu tijekom komunističke vladavi-

ne. Teško je naći primjer tolike pravne, ekonomske i socijalne deformacije u zakonima, osim u bivšem komunističkom sustavu. Što biste mogli reći za “vrelu i preslanu juhu” koja se zakuhala u Podravci odnedavno?

Dok su tvorci, pokretači i osnivači prehrambene industrije u Koprivnici, živeći skromno, ulagali i posljednji novac u izgradnju tvornice i njeno proširenje, današnji menadžment utrošio je svoje znanje i sposobnosti u namirenje svojih apetita za bogaćenjem.

Zanemarili su razvoj tvrtke, povećanje njene profitabilnosti, razvoj. Nerazumnim i nepromišljenim potezima utrošeni su silni milijuni kuna, da nije učinjen i vidljiv ni najmanji pomak u razvoju tvrtke, s ciljem da postane jedna od vodećih tvrtki u regiji. Nasuprot tome tvrtka je u velikoj mjeri nesavjesnim

poslovanjem obezvrijeđena, unazađena i oslabljena u financijskom smislu. Može postati lagani plijen raznih mešetara.

Uistinu je potrebno rasvijetliti sudbinu i tijekove uludo utrošenih silnih milijuna kuna.

Kako ste doživjeli pad komunizma i uspostavu demokracije?

S velikim zadovoljstvom dočekali smo osnivanje samostalne države Hrvatske i pad totalitarnog režima. Vjerovali smo u ostvarenje naših nada u pogledu pravne države, pravde, poštovanja privatnog vlasništva. Vjerovali smo da će sve to biti ostvareno u novoj državi. Vjerovali smo da će nepravde učinjene tijekom komunističke vladavine biti ispravljene. Nažalost, to se nije dogodilo.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Duplerica 29

27. travnja 2010.

ne, progonu obitelji i o poslovnoj etici onih koji su “zakuhali preslanu i prevruću “ juhu”

ati, a danas obogatiti s e totalitarizam Nedemokratski režimi unazadili su društvo

Materijalna sredstva su neophodna Biste li željeli starost dočekati u Koprivnici?

Nažalost, proteklo je previše vremena izbivanja, vrijeme neumoljivo određuje sudbinu.

Kako ste vi i vaša obitelj živjeli u Titovom socijalizmu?

Nakon što smo ostali bez ičega, bili izbačeni praktički na ulicu, trebala su desetljeća truda, rada, štednje da se stvori novi krov nad glavom.

Nismo cijelo to vrijeme očajavali, ostalo je stvaralačkog duha, koji je u danim okolnostima, uz skromnost i marljivost pomogao da se stvore uvjeti za pristojan život.

Je li kapitalizam ekonomski i socijalno održiv sustav?

Ili ipak favorozira profit i jedne naspram drugih?

U mnogo manjem postotku u odnosu na današnje menadžere koji su Podravku doveli u neprilike.

U kojem sustavu biste radije voljeli živjeti? Socijalizmu ili današnjem kapitalizmu?

Svi nedemokratski režimi, zasnovani na totalitarnim ideologijama, režimi koji sputavaju slobode ljudi bilo u političkom ili gospodarskom, poduzetničkom smislu unazadili su države, društva, narode. Ispravljanje krivih

ideologija i društvenih odnosa je bolno, obično nosi mnoge žrtve i stvara rane koje teško zacjeljuju. Komunizam se pokazao u cijelom sv ijetu kao neučinkov it i neodrživ sustav. Nije moguće živjeti u iluzijama. Za život su potrebna materijalna sredstva koja nisu Bogom dana i treba ih stvoriti. Naravno ne pod svaku cijenu. Neophodni su poduzetništvo, ideje, inicijativa, rad, racionalnost, stvaralaštvo. Neophodni su motivirani ljudi, koji žive i rade u okvirima države utemeljene na pravu i brizi za čovjeka.

riti s nametnutom osudom na socijalnu smrt ili krenuti u nepoznato progonstvo.

Kako je nakon toga tekao život ostalih članova obitelji?

Spletom okolnosti došli smo u Rijeku u studenom 1949. i započeli novi život, iako i u progonstvu praćeni karakteristikama koprivničke UDBA-e, koje su nas pratile sve do pada komunističkog režima. I u pro-

ograničavani u napredovanju u struci i životu.

Tko su nasljednic i loze Wolf?

Zdravko i Marijan sa svojim obiteljima, Biserka i Marija sa svojom obitelji, Predrag, unuk trećeg brata Dragutina Wolfa.

Gdje danas živite? Živimo u Voloskom, Opatija.

Zdravko, tj. ja sam umirovljeni liječnik, Marijan dipl. inž. strojarstva zaposlen u INA-i, Biserka i Marija su umirovljenice, Predrag je inženjer strojarstva.

Fotografija iz starih vremena Podravke

i zemaljskih proizvoda. Nova komunistička vlast u početku je poticala izgradnju novog pogona, tražila se maksimalna proizvodnja prehrambenih proizvoda, konzerviranog voća i povrća, potražnja za hranom bila je velika. Braća Matija i Marijan bila su oslobođena vojne obveze koja je nakon rata još postojala. Već 11. lipnja 1945. vlast izdaje rješenje kojim je Matija Wolf mobiliziran kao upravitelj pogona u Industriji konzervi “Braća Wolf”, jer je proizvodnja proglašena od posebnog interesa za narod.

Međutim, brat Marijan Wolf je uhapšen?!

To je tako trajalo do studenog mjeseca 1946., kada biva uhapšen Marijan Wolf i odveden u zloglasni zatvor u Bjelovaru.

Zatvor je bio poznat po tome

što je noć gutala ljude. Dana 5. prosinca 1946. u noći Svetog Nikole, u 20 h dolazi do prepada odreda milicije u krug zgrade i tvornice. Jedan odred ulazi u tvorničku zgradu, drugi u strojarnicu, treći ulazi u stambeno poslovnu zgradu. Poziva drugog vlasnika, Matiju Wolfa, i naređuje mu da u “ime naroda” preda cjelokupno poduzeće Industriju konzervi “Braće Wolf”.

Marijan Wolf biva u Bjelovaru, u zatvoru, optužen i okrivljen u montiranom sudskom procesu za krivično djelo protiv naroda i države na devet mjeseci prisilnog rada i oduzimanje njegovog djela cjelokupne imovine, konfiskaciju imovine. Da bi se oduzeo i preostali dio imovine, zajedno s trgovinom, stambeno-poslovnom zgradom, biva zatvaran i Matija Wolf. Osuđen

je na šest mjeseci prisilnog rada i konfiskaciju suvlasničkog dijela imovine. Budući su braća Wolf, Matija i Marijan, zajednički vodili cijeli posao, tvornicu i trgovinu, nakon devet mjeseci prisilnog rada Marijana ponovno zatvaraju i pridružuju optužnici Matije Wolfa, da bi odslužio još dva mjeseca prisilnoga rada.

Nasljednici loze

Što je uslijedilo nakon toga? Što je obitelji Wolf “u ime naroda” sve oduzeto?

Bila je oduzeta cjelokupna imovina: poduzeće Industrija konzervi “Braća Wolf”, stambeno-poslovna zgrada, trgovina s cjelokupnim inventarom. Izdat je nalog za prisilno iseljenje svih članova obitelji iz vlastite kuće. Izbor je bio ili se pomi-

b

ogatstvo nikada nije bio primarni interes, već korist za društvo gonstvu svi članovi obitelji, bez obzira na stečena znanja, zanimanje, sposobnosti, bili su

Radnici u tvornici “Braće Wolf”

izdvojeno Potrebno je rasvijetliti sudbinu i tijekove uludo utrošenih silnih milijuna kuna u Podravku

Podravka je nasavjesnim poslovanjem obezvrijeđena Nakon pada komunizma Republika Hrvatska obitelji Wolf vraća 340 tisuća eura u dionicama Podravke. Jeste li zadovoljni kompenzacijom?

Hrvatskim zakonom kojim se utvrđuje visina naknade za imovinu oduzetu za vrijeme komunističkog režima degradirani su i deformirani osnovni postulati na kojima počiva demokratski slobodni svijet. Hrvatskim zakonom predviđena je naknada samo za nepokretnu imovinu, koja je ušla u temeljni kapital novih društava, novih poduzeća kojima je pripala oduzeta imovina. Procjena je obavljena po cijenama daleko ispod tržišnih.

(U kojoj to državi EU zakon priznaje naknadu - povrat samo nepokretne imovine). Temeljem Zakona o nacionalizaciji iz prosinca 1946. i kasnijom presudom Okružnog suda Bjelovar oduzeta je cjelokupna

imovina poduzeća Industrija konzervi “Braća Wolf ”, ali po nakaradnom zakonu postrojenja tvornice, oprema, prijevozna sredstva, materijal, zalihe robe, proglašavaju se pokretnom imovinom, koja nije predmet procjene radi utvrđivanja visine naknade.

Istovremeno se mimo zakonske osnove oduzima trgovina gra-

c

jelokupna imovina poduzeća “Braća Wolf” oduzeta je đevnog materijala, zemaljskih proizvoda, goriva, željezara, s velikim zalihama robe. Sve zalihe bile su evidentirane, procijenjene, ali nikada nije isplaćena bilo kakva naknada.

Po novom zakonu to nije bilo predmet naknade jer se tretiralo pokretnom imovinom.

Isto se dešava i sa stambenoposlovnom zgradom, u kojoj su živjeli članovi obitelji Wolf.

Oduzeto je sve, protuzakonito, zgrada je bila u vlasništvu roditelja braće Wolf, Rudolfa i Franjice. Iz zgrade koja je za to vrijeme bila primjereno opremljena morale su iseliti obitelji i Matije i Marijana Wolfa, kao njihova majka Franjica.

U zgradu su odmah useljeni novi stanari. Tijekom više od 50 godina zgrada je korištena, s tim da se u njeno održavanje nije ništa ulagalo. I u tako derutnom stanju procijenjena je po netržišnim cijenama.

Vi raspolažete svim dokazima koji idu vama u prilog?

Posjedujemo originalne bilance, financijska izvješća o rezultatima poslovanja tvornice Industrija konzervi “Braće Wolf ” koja su napravljena neposredno nakon oduzimanja poduzeća, 5. prosinca 1946.

Marijan Wolf

Iz tih izvješća je vidljivo da su 95,8% vrijednosti poduzeća činili oprema, vrijednost materijala, roba, zaliha, prijevoznih sredstava, dok je samo 4,2% vrijednosti otpadao na nekretnine. Ovaj primjer najbolje pokazuje svu nelogičnost Zakona o naknadi za oduzetu imovinu tijekom komunističke vladavi-

ne. Teško je naći primjer tolike pravne, ekonomske i socijalne deformacije u zakonima, osim u bivšem komunističkom sustavu. Što biste mogli reći za “vrelu i preslanu juhu” koja se zakuhala u Podravci odnedavno?

Dok su tvorci, pokretači i osnivači prehrambene industrije u Koprivnici, živeći skromno, ulagali i posljednji novac u izgradnju tvornice i njeno proširenje, današnji menadžment utrošio je svoje znanje i sposobnosti u namirenje svojih apetita za bogaćenjem.

Zanemarili su razvoj tvrtke, povećanje njene profitabilnosti, razvoj. Nerazumnim i nepromišljenim potezima utrošeni su silni milijuni kuna, da nije učinjen i vidljiv ni najmanji pomak u razvoju tvrtke, s ciljem da postane jedna od vodećih tvrtki u regiji. Nasuprot tome tvrtka je u velikoj mjeri nesavjesnim

poslovanjem obezvrijeđena, unazađena i oslabljena u financijskom smislu. Može postati lagani plijen raznih mešetara.

Uistinu je potrebno rasvijetliti sudbinu i tijekove uludo utrošenih silnih milijuna kuna.

Kako ste doživjeli pad komunizma i uspostavu demokracije?

S velikim zadovoljstvom dočekali smo osnivanje samostalne države Hrvatske i pad totalitarnog režima. Vjerovali smo u ostvarenje naših nada u pogledu pravne države, pravde, poštovanja privatnog vlasništva. Vjerovali smo da će sve to biti ostvareno u novoj državi. Vjerovali smo da će nepravde učinjene tijekom komunističke vladavine biti ispravljene. Nažalost, to se nije dogodilo.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30 Putopisi HAMBURG

Druga strana medalje Burna prošlost Hamburga obilježena je trgovačkom djelatnošću.

Zbog velikog protoka robe, u gradskoj luci nalazi se jedan od najvećih skladišnih kompleksa na sv ijetu u kojemu se može naći sve, od začina do dijelova za kompjuter, tzv. Speicherstadt.

Kasnije smo primijetili da je neko slavlje, održavali su se koncerti i luka je bila prepuna brodova. Stajali smo na obronku s kojeg se pružao pogled na cijelu luku. Podno nas je neka grupa održavala kon-

27. travnja 2010.

PUTOPIS Petra Međimurec posjetila je Hamburg, drugi po veličini grad u Njemačkoj

Njemački biser Hamburg zovu i Venecijom sjevera Gradska vijećnica svojim stilom odskače od ostatka grada jer je izgrađena po uzoru na venecijansku crkvu sv. Marka Piše: PETRA MEĐIMUREC

Hamburg je biser Njemačke koji se odlikuje ljepotom prirodnih krajolika, burnom prošlošću i zanimljivom političkom pozadinom. Ujedno je i drugi po veličini grad u Njemačkoj, ali i jedna od najmanjih saveznih pokrajina.

Broji oko 1.700.000 stanovnika, od čega je oko 140.000 emigranata.

Drugačija Njemačka

cert i pokušavala zabaviti ljude koji su se tamo okupili. Repertoar nas je povlačio da pjevamo, a kasnije smo počeli i plesati. Ljudi koji su stajali pored nas, na početku su se ustručavali, ali su kasnije počeli pjevati zajedno s nama. Ipak nije istinita predrasuda da su Nijemci hladan narod, samo ih malo treba pogurnuti.

Razgledali smo i one dijelove grada koji uspiju izmaknuti iz turističkih prospekata. Naišli smo tako na kvart koji je bio totalna suprotnost onome što smo ranije vidjeli. Oronule, polurazrušene zgrade, zatvoreni lokali i propale trgovine. Ali ni to nije umanjilo dojam koji grad ostavlja na pojedinca.

Čak prije nego sam vidjela sâm grad, bilo mi je jasno da on predstavlja jedan drugi dio Njemačke, dio koji je zapadnjački usmjeren, a nakon odlaska iz grada u to sam bila sasvim uvjerena. Kao da je duh socijalizma zaobišao taj grad, arhitektura je bila različita, ambijent drugačiji, masa trgovina poznatih modnih imena davala mi je dojam kao da se nalazim u drugoj državi.

Već sâm glavni željeznički kolodvor daje poticaj da čovjek počne razmišljati što se tek nalazi u gradu. Sjećam se da sam stajala ispred vlaka i bila zabezeknuta monumentalnošću tog objekta.

Grad odiše mirnoćom i, kad šetate njegovim ulicama, ne zamjećujete buku vozila, već vam pažnju odvlače najčišći pločnici, drvoredi i pravilnost

Grad s najviše mostova u Europi

prostornog uređenja.

Prva znamenitost koju smo posjetili bila je crkva sv. Petra koja slovi kao najstarija crkva u gradu.

Ali postoji samo jedna stvar koju pamtim iz unutrašnjosti te crkve. Pri ulaznim vratima nalazi se aparat iznad kojeg piše „Udijelite milodar“. Smatrali smo da bi bilo pristojno ostaviti barem nekoliko eura zbog besplatnog pristupa crkvi, ali smo ostali zapanjeni načinom na koji smo to trebali napraviti. U njega ste trebali umetnuti svoju bankovnu karticu, utipkati pin i odre-

g

rad odiše mirnoćom i, kad šetate njegovim ulicama, ne zamjećujete buku vozila diti svotu novca koji želite darovati. Isprva smo se počeli smijati, ali kasnije smo shvatili da je to ustaljeni obrazac ponašanja koji je samo nama bio novitet.

Nedaleko se nalazi Gradska vijećnica, koja se zbog svojeg plavog tornja može zamijetiti i na povećoj udaljenosti. Ona svojim arhitektonskim stilom odskače od ostatka grada jer je napravljena po uzoru na venecijansku crkvu sv. Marka.

Hamburg nazivaju Venecijom sjevera jer se u središtu grada nalazi brana koja je istovremeno tvorevina prirodnih sila i čovjeka putem koje su stvorena dva jezera - Veliki i Mali Alster. Ta su jezera povezana nebrojenim mostovima, odnosno ima ih preko 2500, tako da je Hamburg grad s najviše mostova u Europi.

Arhitektura hamburških zgrada drugačija je od arhitekture u ostalim njemačkim gradovima

Hamburg nazivaju Venecijom sjevera

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Unutrašnje dvorište hamburške Gradske vijećnice

Sport 31

27. travnja 2010.

NOGOMET

Dinamo u Klenovniku U utorak, 27. travnja, u 17:00 sati na nogometnom igralištu u Klenovniku odigrat će se utakmica humanitarnog karaktera između NK Mladost Klenovnik i NK Dinamo Zagreb. Hrvatski prvak odazvao se ovoj humanitarnoj akciji i ujedno potvrdio dolazak svog prvog sastava.

Novac prikupljen od prodaje ulaznica namijenjen je potrebama troje teško bolesne djece na području općine Klenovnik.

Ujedno bi toga dana, u suradnji s udrugom „Kaj sad?“ i Bolnicom za plućne bolesti i TBC bila organizirana humanitarna akcija u kojoj bi svi zainteresirani mogli izmjeriti vitalni kapacitet pluća, što će biti zanimljivo, kako za sportaše, tako i za sve posjetitelje.

RAGBI

Prvaci regije Zoran Marečić primio je posebno priznanje za Najboljeg streličara 2009. godine od Alena Kiđemeta, predsjednika Hrvatskog streličarskog saveza

STRELIČARSTVO Zoran Marečić, član SK Cekin, dobio nagradu Hrvatskog streličarskog saveza

Najbolji streličar u Hrvatskoj

Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”

UTORAK, 27. travnja u 19 sati

velika Dvorana

Kad se nabrajaju uspjesi u prošloj godini, onda se ne zaboravljaju ni rezultati na domaćem terenu kao što su prvo mjesto na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske, zlatna medalja na 3D prvenstvu Hrvatske i srebro osvojeno na PH u Fieldu.

- Naravno da mi je drago zbog ostvarenih rezultata u prošloj

Zadnjih nekoliko mjeseci Zoran se sa suprugom Katarinom pripremao za dolazak pr inove, a krajem ožujka razveselila ih je mala Marta.

Sada su luk i strijele zamijenjeni bočicama za mlijeko i pelenama, no Zoran najavljuje nova natjecanja koja su u planu. - Namjeravam ponovno nastupiti na turnirima Europskoga kupa (Srbija, Hrvatska, Austrija, Mađarska i Njemačka) i želja mi je treći put zaredom osvojiti naslov najboljega. Također, odlazim na Europsko prvenstvo u 3D-u koje je ove godine u listopadu na Sardiniji, a planiram nastupiti i na Svjetskom prvenstvu u FIELD-u koje je u Mađarskoj.

Nastojat ću ostvariti dobre rezultate - dodaje Marenčić. Uz sve obaveze Zoran se školuje za trenera streličarstva i ove godine trebali bi biti položeni zadnji ispiti. Tako će svoje bogato iskustvo moći prenijeti na one mlađe.

ODBOJKA

Utakmica u Varaždinu Odbojkaši OK Varaždina morat će odigrati treću i odlučujuću utakmicu s ekipom Karlovca za treće mjesto 1. HOL. Nakon uvjerljivih 3:0 u Karlovcu očekivao se sličan rezultat i u petak navečer u Graberju, međutim, gosti su iznenadili kompaktnom i čvrstom igrom, a domaćini su podbacili.

Karlovčani su osvojili prva dva seta 25:18 i 25:22, nakon čega domaći igrači uspijevaju

___________________________________________________________________

o

Luk zamijenio bočicama i pelenama

velika Dvorana

Naravno da iz svega stoje dobri rezultati ostvareni u prošloj godini, a njih nije malo. Između ostalog tu je srebrna medalja s 3D europskog prvenstva (gađaju se figure životinja u prirodnoj veličini) gdje je među 272 natjecatelja iz 12 europskih zemalja došao do drugog mjesta.

U Europskom kupu, koji se sastoji od četiri kvalifikacijska natjecanja (Slovačka, Hrvatska, Mađarska i finale u Češkoj) ponovno je pokazao da je u samom vrhu osvojivši tri turnira i jedno drugo mjesto. U finalnom turniru borio se protiv

dlične rezultate i zlatne medalje u više disciplina na domaćem terenu teško je i prebrojiti

godini i priznanja koje sam zbog toga dobio. Na temelju toga, ispred HOO-a kandidiran sam za najboljeg sportaša Hrvatske, a bio sam i kandidat za najboljeg sportaša grada Varaždina. Znam da je konkurencija bila velika, ali mi je drago da su drugi prepoznali dobre rezultate - ističe Marenčić.

Prvi put je luk i strijelu uzeo u ruke prije šest godina, jer je vidio opremu kod prijatelja, i nogometnu karijeru zamijenio je streličarskom. Kao član „Cekina“ počeo je s treninzima, a njegov napredak bio je prilično brz. Tako je svoju prvu medalju, na opće iznenađenje, osvojio već iduće godine na turniru u Osijeku. „- Bio je to podstrek za još intenzivnije treniranje, a moram zahvaliti vodstvu kluba koje je imalo razumijevanja i davalo mi podršku. Ubrzo nakon toga počeo sam skupljati i međunarodna iskustva, a 2007., na temelju rezultata, izbornik me pozvao u reprezentaciju Hrvatske. Trudim se i dalje opravdati ukazano povjerenje sa svim dobrim uspjesima koji su bili do sada, a nadam se i ubuduće - zaključuje Zoki.

___________________________________________________________________

Uporni rad

šestorice streličara s najboljim ostvarenim rezultatima i, naravno, pobijedio, te osvojio zlatnu medalju, ali i titulu ukupnog pobjednika.

Dobri rezultati i forma odveli su ga i na Fita 3D svjetsko prvenstvo, koje se održavalo gradiću Latina pokraj Rima.

Malo je nedostajalo, trenutak koncentracije, da dođe do pobjedničkog postolja, ali i 6. mjesto na svijetu vrlo je vrijedan rezultat.

velika Dvorana

Streličar Zoran Marenčić, član SK „Cekin“, nedavno je dobio vrijedno priznanje Hrvatskog streličarskog saveza za najboljeg streličara u 2009. godini.

Prigodom Dvoranskog prvenstva Hrvatske, koje je održano u Ljubeščici, predsjednik HSS-a Alen Kiđemet uručio je Zokiju, kako ga zovu svi streličari, posebnu plaketu. Ovo je prvi put da je netko proglašen najboljim streličarem u ukupnoj konkurenciji.

___________________________________________________________________

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

OBITELJ Odmor prije novih natjecanja

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar

Naravno da iza svega stoje dobri rezultati ostvareni u prošloj godini, a najsjajnija je srebrna medalja s 3D europskog prvenstva

27.09.2009 16h

26.09.2009 10h

SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN -

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio 2 : RK Novska 23.09.2009 19h

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič

Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč

- VELIKA DVORANA - odbojkaška utakmica ok varaždin - ok karlovac nedelja, 2. 5.2010. u 11 sati

Odigrano je 4. kolo ragbijaša U15 regije Sjever. Ragbijaši Kneginca pobijedili su u teškoj i borbenoj utakmici s 34:0 svoje protivnike, ragbijaše Siska, te potvrdili status najboljeg u regiji Sjever sa stopostotnim učinkom.

Plasiranje u završnicu za prvaka Hrvatske daje pravo za optimizam treneru Mariju Saboliću i Marku Meštriću.

Za RK Knegingrad igraju: Šešet, Rutić, Vučkovečki, Kranjčec, Bajec, Sabolić, Rak, Čavlek, Levatić, Malarić, Kanižić V., Čurila, Borović, Miko, Čanjavec, Kanižić M. i Tkalčec.

uhvatiti priključak i u naredna dva seta sustižu goste s 25:20 i 25:23. U petom setu ponovo dekoncentracija Varaždinaca i gosti s manje učinjenih grešaka odnose uvjerljivu pobjedu s 15:9 koja im donosi majstoricu u utorak u 19 sati u novoj dvorani. Treće mjesto u prvenstvu trebalo bi donijeti nastupe u Interligi i Challenge Cupu.

32 Sport

U zaleđu

27. travnja 2010.

KAJAK I KANU Prvenstvo BiH u Banja Luci i Otvoreno prvenstvo Zagreba

Kompletna profesionalizacija V

rhunske sportske rezultate i željeni uspjeh kod sportaša i sportskih ekipa može se očekivati samo ako funkc ionira suradnja dviju kvalitetnih strana. Na jednoj su sportaši, a na drugoj treneri.

Damir IVANČIĆ efinitivno bivše urednik sportske „svestrane“, samouke i intuitivne rubrike trenere danas zamjenjuju visokoškolovani stručnjaci. Stručnjake predvode visoko školovani treneri koji sve češće stvaraju ekipe trenera specijalista i stručnjaka različitih profila. Kao što se to događa i na drugim područjima, i u sportu se kreće prema multidisciplinarnosti.

Ona otvara nove dimenzije radu u području sporta, a zasigurno podiže kvalitetu sportske pripreme te temelja za postizanje što boljih sportskih rezultata. akvo moderno viđenje trenerske struke i sporta jasno daje do znanja da svi oni koji nemaju potrebno obrazovanje ili imaju tek formalnu licencu za trenera predstavljaju ozbiljna ograničenja u razvoju konkretnog kluba ili sportaša. renirati bi smjeli samo kadrovi s odgovarajućom stručnom spremom ili osposobljenošću u koju se uključuju stalni oblici stručnog usavršavanja za potvrđivanje i unapređivanje stečenih i usvajanje novih znanja, što se popularno zove cjeloživotno učenje. raznim predviđanjima, sportsko tržište rada naznačeno je kao vrlo značajno buduće tržište rada kod nas, ali i na globalnom planu. Tome u prilog govori i podatak da se zaposleni broj stručnjaka s ovog područja u posljednjih desetak godina udvostručio u više zemalja. Osim toga, kadrovima koji rade u upravama klubova također predstoji školovanje, odnosno ubuduće će se na te funkcije zapošljavati oni koji su za to kvalificirani a nisu “zaslužni” ili “podobni”. profesionalizaciji u sportu, od trenera i ostalih stručnih kadrova pa do ljudi koji rade u upravi kluba treba ozbiljno razmisliti i početi provoditi jer dosadašnji sustav doživljava svoju propast o čemu dovoljno govore sve lošiji rezultati sportaša i klubova u hrvatskim okvirima, a pogotovo u širem okružju te sve lošije financijsko i organizacijsko stanje klubova.

D

T T

U

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Matej Herkov, pobjednik u kajaku u kategoriji juniora pobjedu je ostvario na stazi na kojoj je prošle godine održano EP u raftingu

Varaždinci nižu pobjede Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

I ove godine će se 1. svibnja na rijeci Dravi održati natjecanje za 14.

Memorijal Siniša Razlog u kajak kanu spustu Članov i Kajak kanu kluba Varteks nastupili su ovaj v ikend na dva natjecanja održana u Banja Luci i Zagrebu. U subotu je održano Otvoreno prvenstvo Bosne i Hercegovine u kajak kanu spustu i sprintu, u kanjonu rijeke Vrbas iznad Banja Luke.

Nastupilo je 57 posada iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Odlični kadeti

Kadeti su vozili klasični spust na stazi dužine 2 km, a pobjede su postigli u konkurenciji kajaka jednosjeda Antonio Hiržin i Mia Fadiga kod kadetkinja. Na drugo mjesto su se plasirali David Rožmarić u kajaku i Goran Težak u kanu jednosjedu dok se Matija Fadiga u kajaku plasirao na četvrto mjesto. Juniori su nastupili na stazi dužine 4 km gdje je u kajaku jednosjedu pobijedio Matej Herkov, koji je pobjedu

Spustaši na Copa Pirineusu u Španjolskoj

Emil Milihram Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su i na slalom natjecanju „Kupa 2010.“ održanom kod mjesta Osilnica na rijeci Kupi uz nastup 90 posada iz Hrvatske, Slovenije

ostvario i u sprintu održanom na stazi dužine 500 m na kojoj je prošle godine održano Europsko prvenstvo u raftingu.

U nedjelju je na rijeci Savi

u

kategoriji kajaka jednosjeda kod kadetkinja pobijedila je Mia Fadiga održano natjecanje za Otvorenom prvenstvu grada Zagreba u slalomu. Natjecanje se održalo na stazi dužine 350 m s

i Crne Gore. U konkurenciji juniora u kajaku jednosjedu Matej Herkov plasirao se na četrnaesto mjesto, dok je u kanu jednosjedu Leon Bužić zauzeo osmo, a Dino Bužić trinaesto mjesto. Članovi reprezentacije Hrvatske u kanu jednosjedu nastupaju na međunarodnom spustu „Copa Pirineus“, koji se održava na rijeci Noguera Pallaresa kod mjesta Sort u Španjolskoj. Kako će se na isto mjestu sredinom lipnja održati Svjetsko prvenstvo u spustu i sprintu za seniore, natjecanje će kao provjeru spremnosti uz našu koristiti i reprezentacije

18 vrata postavljenoj između Jadranskog i Savskog mosta.

U kategoriji kajaka jednosjeda kod kadetkinja pobijedila je Mia Fadiga ispred Julie van Hoek. U kadetskoj konkurenciji Antonio Hiržin plasirao se na treće mjesto, a Matija Fadiga bio je na petom mjestu kao i Goran Težak u konkurenciji kanu jednosjeda. U konkurenciji juniora Matej Herkov je nastupio u dvije discipline te ostvario odličan rezultat pobjedom u kajaku, dok je u kanu jednosjedu zauzeo treće mjesto. U konkurenciji seniora u kanu jednosjedu Miljenko

Francuske, Austrije, Slovenije, Švicarske, Australije, Slovačke i Španjolske. U subotu se na stazi dužine 6,6 km održalo natjecanje u klasičnom spustu na kojem je Emil Milihram pobijedio ispred drugog hrvatskog reprezentativca Tomislava Lepana, dok je Igor Gojić natjecanje završio na šestom mjestu. U nedjelju je vožena utrka u sprintu na stazi dužine 650 m koja prolazi kroz grad Sort. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji rezultat ostvario je Igor Gojić osvajanjem drugog mjesta ispred Emila Milihrama na trećem mjestu, a Tomislav Lepan zauzeo je peto mjesto.

Tomašek zauzeo je 6 mjesto.

Tradicionalno će se 1. svibnja na rijeci Dravi održati natjecanje za 14. Memorijal Siniša Razlog u kajak kanu spustu.

Staza na kojoj će veslati kajakaši i kanuisti je 3,5 km, a nalazi se na kanalu HE Varaždin s ciljem kod kolnog mosta na u Varaždinu. Pozivamo sve vlasnike turističkih kajaka i kanua da nam se pridruže na natjecanju. Prijaviti se mogu i na dan natjecanja kod prostorija kajakaškog doma do 9 sati te u jednom ugodnom sportskom druženju provesti praznik.

NOGOMET Pobjeda nad Croatiom iz Sesveta unijela malo mira

Povoljniji rasplet do kraja sezone

Trener “krojača” Samir Toplak

NK Varteks u subotu je osvojio bodove koji će možda biti odlučujući u konačnom raspletu donjeg dijela prvenstvene ljestvice. Pobjedom od 4:1 nad sesvetskom Croatijom “krojači” će mirnije spavati do sljedećeg kola ili odluke arbitražne komisije.

Protekli tjedan prošao je u grču

nakon prijeteće suspenzije zbog duga bivšim igračima. Utakmica je ipak odigrana što znači daje pronađeni novac za vraćanje većeg dijela dugovanja, a u pregovorima se uspjela odgoditi isplata preostalog dijela. Varteks je trenutno na 12. mjestu prvenstvene ljestvice s 29 osvojenih

bodova dok predzadnje Međimurje ima 26 bodova, tako da još nije sve gotovo i posljednja kola sigurno će nositi nova uzbuđenja i iznenađenja. Sljedeći vikend Varteks gostuje kod Osijeka dok će također biti interesantni susreti Zagreba i Croatije, Istre i Intera te Međimurja i Cibalije.

Sport 33

27. travnja 2010.

Sport Brža i atraktivnija igra Uživajte u vježbanju za bolje zdravlje

KOŠARKA Nova pravila za narednu sezonu donose nove troškove

Klubovi imaju rok za prilagodbu dvorana i igrališta do 1. listopada 2010. godine

i tako mršavite P

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Košarkaške dvorane i košarkaški klubovi ubrzano će se morati prilagoditi izmjenama u pravilima koje je donijela FIBA, a te promjene provest će se i u svim košarkaškim natjecanjima koje organizira i vodi Hrvatski košarkaški savez.

Reket će biti pravokutan, a ne kao do sada - u obliku trapeza.

Trica će se gađati sa 6,75, a ne sa 6,25 metara, a u razini vrha trice bit će i crtice na out-liniji, odakle će se u posljednje dvije minute utakmice nakon timeouta izvoditi lopta.

V

Ž

Novi reket

Do sada se lopta izvodila na sredini terena, a od listopada 2010. godine izvodit će se nekoliko metara u protivničkoj polovici terena. Uvodi se i novo

T

Košarkaši ŠK Vindija morat će se prilagoditi novim košarkaškim pravilima, kao i uvjetima u dvorani

pravilo polukruga pod košem.

Polukrug označava prostor udaljen 1,25 metara od koša u kojem nema prekršaja u napadu probijanjem s loptom. Ubrzanje i atraktivnost u igri dobit će se i novim načinom resetiranja

uređaja za 24 sekunde napada.

Samo u zadnjem polju dobit će se nove pune 24 sekunde ako ekipa od sudaca dobije novi napad. Ako novi napad ekipa dobije u prednjoj polovici terena, a ostalo je više od 14 sekundi do kraja napada,

rica će se gađati sa 6,75 a ne sa 6,25 metara

otrošite li dnevno 500 kalorija više nego što ih unesete u organizam, izgubit ćete nešto manje od kilograma tjedno (ovisno o metabolizmu i kvaliteti prehrane). Isplati se ulagati u tjelovježbu. Pročitajte koliko će potrajati da dostignete željeni magični broj baveći se omiljenim aktivnostima. rijeme aktivnosti potrebno za sagorijevanje 500 kalorija (Procjena je izračunata na primjeru žene težine 66 kilograma) Bojan GOLUB Brzo hodanje (7 km/h): 1 h Kondicijski trener i 10 min fitness cluba Aerobik visokog intenziteta: 1 h i 5 min “Sportlife” Veslanje: 55 min 042/241-600 Preskakanje užeta: 45 min Trčanje (10 km/h): 45 min Vožnja bicikla u grupi (Cycling): 45 min Slobodno penjanje: 40 min Boks: 40 min Vožnja bicikla ena koja teži 66 kilograma i vozi bicikl u prosjeku 19-22 km/h potrošit će u sat vremena 560 kalorija. Podignete li tempo vježbe i vozite li bicikl 25 km/h potrošit ćete i do 835 kalorija u sat vremena. Potrudite se više pedalirati nego samo kliziti. Možete probati i vježbati u intervalima: dok na stazi nema drugih biciklista sprintajte nekoliko minuta, zatim usporite i vozite normalnim tempom sve dok se ne odmorite i zatim opet sprintajte.

Rolanje ena koja teži 66 kilograma u prosjeku rolanjem potroši 500 kilograma na sat.

Ne biste li poboljšali sagorijevanje kalorija, rolajte što duže možete i minimalizirajte vrijeme klizanja. Kao i kod vožnje bicikla, možete vježbati u intervalima: rolajte dok je staza prazna, zatim usporite i odmorite se te zatim nastavite rolati.

Plivanje ilo da trenirate za svoj prvi triatlon ili više ne možete pogledati još jednu kardio spravu, plivanje je izvrsna tjelovježba za cijelo tijelo (i sagorijeva 700 kalorija na sat).

Evo kako početi: ronađite bazen – nećete vjerovati, ali ima Varaždinaca koji još nisu bili na našim bazenima. apočnite skromno – dva puna kruga (od kraja do kraja bazena čini jedan krug), odmorite se i ponovite tri puta. Probajte vježbati dva ili tri puta tjedno. odignite tempo – kad vam plivanje na 200 m prestane biti problem, pojačajte dužinu za 10% na tjedan. ostoji još mnogo aktivnosti kojima možete kvalitetno smršaviti, od hodanja do ultimat-fighta (za svakoga po nešto), ali je vrlo bitno uživate li u tome?

uređaj za 24 sekunde neće se resetirati, nego se igra nastavlja s vremenom koje je bilo kad je igra zaustavljena. Ako je pak ostalo 13 sekundi ili manje do kraja napada, uređaj će se resetirati na 14 sekundi, dakle deset manje nego po sadašnjim

pravilima.

Klubovi imaju rok za prilagodbu dvorana i igrališta do 1. listopada 2010. godine, a dvorane u kojima će se tijekom ljeta održavati pripreme ili utakmice reprezentacije, moraju to učiniti što prije.

Prilagodba dvorane 300.000 kn

Treba se što prije priviknuti na nova pravila

Promjene koje je potrebno napraviti u dvorani, vezano uz nova košarkaška pravila prema prvim proračunima stoje oko 300.000 kuna. Direktor Gradske sportske dvorane Varaždin Neven Buljan predlaže da tvrtke koje su inače sponzori košarkaških klubova sponzoriraju potrebne izmjene. -Postoji mogućnost da se tim sponzorima uloženo vrati kroz banere koji se mogu postaviti na parket, u narednih dvije ili tri godine. - dodaje Buljan. Takav način financiranja je vjerojatno najrealniji jer Dvorana u ugovoru sa Gradom, koji je potpisan u srpnju 2007. godine, nema obavezu napraviti izmjene koje su naknadno nastale u pravilima dvoranskih sportova. U financiranje se naravno mogu uključiti i Grad i Zajednica sportskih udruga grada Varaždina te zainteresirani klubovi i njihovi sponzori.

Ž

B

P Z P P

34 Sport

27. travnja 2010.

RUKOMET RK CO Zagreb domaćin RK Varteks Di Caprio u Novom Marofu

Igra mačke i siromašnog miša Varteksovci ovaj put nisu bili opasan protivnik što najbolje govori podatak da su svoj drugi gol postigli u dvadesetoj minuti kada je rezultat već bio 18:2 za “domaću” ekipu Croatia osiguranje, Zagreb PRIJEM

Vrhunski sportaši Načelnik Opć ine Srač inec Božidar Novoselec upriličio je svečani prijem za vrhunske sportaše koji su postigli iznimne rezultate. Prijem je bio upriličen za hrvača Tonimira Sokola iz Sračinca, osvajača brončane medalje na europskom prvenstvu u hrvanju u Azerbejdžanu, Stjepana Bešenića iz Svibovca Podravskog, koji je na Zlatnoj ligi u Las Vegasu, osvojio treće mjesto i Sinišu Kovačića iz Kicx boxing kluba Sračinec, koji na prvenstvu u Splitu osvojio naslov državnog prvaka u tajlandskom boksu. Svakom od natjecatelja, načelnik Novoselec uručio je umjetničke slike, dok je Sokolu pripala i novčana nagrada od 3.000 kuna.

SPORTSKI PLES

Harmony u Križevcima U Križevcima je održan međunarodni Bodovni plesni turnir Hrvatskog sportskog plesnog saveza pod nazivom Kup grada Križevaca. Na natjecanju je nastupilo 217 plesnih parova iz 36 klubova i 3 države – Mađarske, BiH i Hrvatske. Za varaždinski plesni klub “Harmony” nastupilo je 29 plesnih parova, a osvojeno je čak 15 prvih mjesta, 8 drugih, 10 trećih mjesta, te 3 četvrta, 4 peta i 3 šesta mjesta.

Adriana Mušanović i Dario Žunec u kategoriji starija mladež, Iva Risek i Vedran Sraga u kategoriji mlađa mladež i Mirjana Žutić i Martin Franja u kategoriji odrasli osvajači su Kupa grada Križevaca u apsolutnoj kategoriji. (di)

KARATE

Ivančani u Zagrebu U organizaciji Karate kluba Stijena-Zagreb održan je međunarodni karate turnir 11 Memorial poginulim bojnicima Domovinskog rata grada Zagreba.

U konkurenciji 460 natjecatelja iz 46 klubova, pod vodstvom trenera Damira Vrtara i Dubravka Fereka, karatisti KK Ivanec osvojili su četiri druga mjesta i jedno četvrto mjesto.

U borbama su ml. kadet Filip Habek, učenica Tiana Lukavečki i učenica Melanija Hrgarek osvojili srebrna odličja, kao i Petra Brlečić u katama, a Mario Jakopanec bio je četvrti.

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Petstotinjak gledatelja prisustvovalo je susretu 26. kola Premijer 1.HRL u kojem su se sastali “Croatia osiguranje” iz Zagreba i “Varteks Di Caprio” iz Varaždina.

Zagrebaši su kao domaćini igrali u novomarofskoj sportskoj dvorani i pobijedili rezultatom 47:18. Nakon predstavljanja igrača obiju ekipa, novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić uručio je direktoru Zagreba, Bartolu Kalebu, prigodan poklon.

Financije

Varteksovci ovaj put nisu bili opasan protivnik, o čemu najbolje govori podatak da su svoj drugi gol postigli u dvadesetoj minuti kada je rezultat bio 18:2. Njihove misli vjerojatno su bile usmjerene

V

rlo dobru organizaciju susreta napravili su članovi RK Marof i udruge Mladi za Marof prema financijskoj strani i stanju u klubu, jer plaću nisu primili od rujna prošle godine, a zadnjih nekoliko mjeseci više treniraju nogomet nego rukomet, što se moglo vidjeti, pogotovo u

prvom dijelu susreta, kada im je lopta često ispadala iz ruku. U takvoj situaciji, gdje ne postoji motiv za igru, a uigranost je na vrlo lošoj razini, suprotstaviti se jednom moćnom Zagrebu nije baš bilo ugodno, no novomarofska publika znala je pljeskom nagraditi svaki pokušaj Varteksa. Zagrebaši su čvrsto zatvorili svoje prilaze golu, a ono što je eventualno preletjelo preko zida, golman je skidao bez većih problema.

Sve u svemu, prvo poluvrijeme završeno je vodstvom Zagreba 23:5.

U nastavku susreta Nenad Kljajić više je rotirao igrače Zagreba, dok je Tomislav Štimac, s Varteksove strane, imao “tanju “ klupu. U nešto opuštenijoj igri palo je više golova, a susret je završen pobjedom Zagreba 47:18.

Sudački dvojac Češi – Županić nije imao većeg posla, osim što su morali pokazati Rakoviću crveni karton zbog trećeg isključenja koje je ovaj Zagrebaš vrlo brzo skupio.

Vrlo dobru organizaciju susreta napravili su članovi RK Marof i udruge Mladi za Marof koji su podnijeli sav teret i omogućili svojim sumještanima da pogledaju jednu prvoligašku utakmicu.

Petstotinjak ulaznica brzo je planulo, tako da se tražila i karta više, a korektna publika bodrila je obje ekipe.

Naravno da je posebno za svoje poteze bio nagrađen

RK CO Zagreb i RK Varteks DC odigrali su susret pred petstotinjak novomarofskih ljubitelja sporta

Damir Turković koji je zajedno s Blaženkom Lackovićem svoje prve rukometne korake napravio u ovoj dvorani i pokazao da novomarofski kraj ima kvalitetne potencijale.

Iako je Varaždin u dosta anketa izabran kao grad u kojem je najpoželjnije

živjeti, rukometaši Varteksa sigurno nemaju takav dojam. Za sada, osjećaju se kao siromašni podstanari koji uskoro od stanodavca mogu očekivati da se nađu na ulici, a to za jedan Varaždin, s tako bogatom rukometnom tradicijom nikako nije dobro. Sami igrači za to

su najmanje krivi.

Kako će se stvar i dalje razvijati, vidjet ćemo ubrzo u posljednjih nekoliko kola, a tada će se rasplesti i cjelokupna situacija u klubu koji se još zimus borio za četvrtu poziciju na prvenstvenoj ljestvici, a sada se bori za ostanak u Premijer ligi.

SAVATE Prvenstvo države za seniore u savateu – assaut u Donjoj Stubici

Najbrojniji Varaždinci Ekipa Savate kluba Omega koja je nastupila u Donjoj Stubici

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Na Prvenstvu države za seniore u savateu – assaut, održanom u Donjoj Stubici, Savate klub Omega Varaždin nastupio je s čak 16 natjecatelja, i to sa šest juniora i s deset seniora, što pokazuje veliki angažman trenera u radu kluba. Cilj svima u klubu je iz velikog broja natjecatelja izdvojiti one najkvalitetnije kako bi im se omogućio nastup na daljnjim razinama natjecanja. Treba istaknuti i rezultate mladog juniora Slavena Ivića koji se izdvojio na natjecanju pobijedivši s lakoćom sve protivnike, čime se kandidirao za člana reprezentacije.

Za Savate klub Omega nastupili su juniori: Slaven Ivić (65 kg) - 1. mjesto i najbolji tehničar

natjecanja, Roko Pintarić (65 kg) - 4. mjesto, Denis Danilović (70 kg) - 2. mjesto, Marino Milak (75 kg) - 2. mjesto, Mario Djuran (80 kg) - 1. mjesto i Nikola Banac (+ 85 kg) - 2. mjesto.

Od seniora nastupili su: Antonio Horvatić (60 kg) - 1. mjesto, Nikola Fosin (70 kg) - 2. mjesto, Saša Njari (70 kg) - 3. mjesto, Jurica Galeković (75 kg) - 2. mjesto, Ivan Magaš (80 kg) - 3. mjesto, Azem Pjergjegaj (80 kg) - 3. mjesto, 85 kg Zoran Šljivić (85 kg) - 2. mjesto, Matej Čurčić (85 kg) - 3. mjesto, Marino Pranjić (75 kg) - 3. mjesto i Nikola Kumek (85 kg) - 3. mjesto. Treneri Savate kluba Omega su Emerik Večerić i Miljenko Rožmarić.(di)

GIMNASTIKA Stjepan Stolnik četvrti na međunarodnom natjecanju veterana u gimnastici

Nastavite s treninzima i u starijoj dobi U Drei - Felder-Spor thalle u Markkleebergu blizu Leipziga održano je međunarodno Turngala natjecanje u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici za veteranke i veterane. U muškoj konkurenciji nastupilo je 55 natjecatelja iz 49 klubova iz pet zemalja - Njemačke, Češke, Slovačke, Austrije i Hrvatske.

Stjepan Stolnik, član GK Vindi-

ja i TK Marathon 95 nastupio je uspješno već sedmi put na ovakvom natjecanju u starosnoj kategoriji 65 - 69 godina. On je u jakoj međunarodnoj konkurenciji osvojio četvrto mjesto. Nastupio je u višeboju na tlu, razboju, preči i preskoku. Stjepan Stolnik dobio je i posebno priznanje kao natjecatelj koji je došao iz najudaljenijeg mjesta, te kao jedini

natjecatelj iz Hrvatske. - Svojim sportskim aktivnostima u starijoj životnoj dobi želim uputiti poruku mladim sportašima - neka po završetku svoje karijere u mladosti ne prestanu s treninzima, već nastave s vježbanjem rekreativno. Neka se uključe u veteranski sport jer ih i ovdje čeka zdravi stil življenja i starenja na sportski način - naglasio je Stolnik.

Stjepan Stolnik prilikom nastupa u Markkleebergu

Savjetnik 35

27. travnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Recesija i cvijeće

Demodikoza – najteža parazitska bolest kože!

Č

esto čujem komentare na televiziji ili pak radiju, proč itam u ponek im glasilima (mudre) komentare na recesiju i nepotrebno trošenju novca na sadnju cvijeća. Ma otkud i dokle smo mi Hrvati skloni ići u traženju krivca za vlastitu nesposobnost gospodarenja!

Pritom svjesno ili nesvjesno podastiremo primjedbe koje se kose s teoretskim i praktičnim zakonima uspješne ekonomije Franjo Pavetić i isto tako uspješnog društva.

“Nije sramota raditi, Zašto ne dijelimo razmišljanje a kamoli u vrtu” koje služi stavu dobrog gospodarenja? A Što je to? To je kruženje robe i novca! restanemo li kupovati bilo koji artikl, zavrnuli smo ventil kruženja novca! A cvijeće je isto tako artikl, produkt velikog broja radnih ruku naše zemlje. Prodajom rezultata svoga rada omogućuju vlastitu kupovnu sposobnost tj. kupovanje tuđih rezultata rada. To je taj krug u kojem zdrav razum ne favorizira nikoga više od drugog. ko već komentiramo recesiju i cvijeće, krenimo po naše društvo korisnijom kritikom. U Hrvatsku se uvozi cvijeće u vrijednosti od cca 50 milijuna eura! Ne znam izvozimo li cvijeće u vrijednosti 1 posto tog uvoza. tome treba raspravljati treba li Hrvatskoj i od te grane proizvodnje priliv stranog novca, ako jest, što smo kao društvo učinili od završetka rata do danas za razvoj te grane proizvodnje. Sve do prije par godina nije se poticala na državnom nivou proizvodnja cvijeća! A da imamo bogomdanu klimu i odgovarajuće tlo, govori činjenica da su u Slavoniji kod Čepina Nizozemci prije desetak godina započeli proizvodnju lukovica cvijeća te mi se oduševljeno pohvalili da su rezultati kvalitete i rokovi sazrijevanja lukavica bolji nego u Francuskoj gdje također imaju istovjetnu proizvodnju. A što mi čekamo, još jedno mudrovanje!

P

A

O

Pametan dom Upravljanje domom J

ezgra pametnog doma je „kontroler“ koji svakome omogućuje da jednostavno započne upravljati domom.

Kontroler omogućuje automatizaciju cijelog doma, uključujući upravljanje audio i video opremom, upravljanje glazbom u više prostoroija, rasvjetom, i Goran Levanić još mnogo toga. Pri upravljanju Impressum d.o.o. kućnim kinom ne trebate više Varaždin pet daljinskih upravljača nego 091 / 9241-499 samo jedan koji zamjenjuje sve ostale. Kontroler u sebi već ima softver koji omogućuje korisniku jednostavno programiranje određenih naredbi, programiranje „scenarija“ kojima se pokreće niz već predefiniranih radnji (npr. kreiramo scenarij „dolazak“ gdje se, ako je noć, uključuje osnovna ili sva rasvjeta, glazba...). Scenariji omogućuju da se pritiskom na jednu tipku ili ikonu vaš dom prilagodi vašim željama i zahtjevima. Tako će se pritiskom na željenu tipku ili ikonu pokrenuti predefinirani scenarij, npr. sustav će prilagoditi rasvjetu, upaliti listu omiljene glazbe, prikazati film na kućnom kinu... aljinski upravljač igra bitnu ulogu jer pomoću jednog daljinskog upravljača upravljamo čitavim sustavom ili dijelovima sustava. Daljinski upravljač koristi dvosmjernu ZigBee povezivost koja osim upravljanja cijelim sustavom omogućuje i povratnu informaciju o stanju sustava, npr. je li rasvjeta upaljena ili ugašena. sim daljinskim upravljačem, domom možete upravljati preko tipkovnica i ekrana osjetljivih na dodir koji omogućuju jednostavno upravljanje pritiskom na željenu ikonu, i grafičkim prikazom pružaju povratnu informaciju o stanju sustava npr. je li svjetlo upaljeno ili ugašeno. Upravljanje domom ne mora se nužno ograničiti samo na mjesta unutar vašeg doma. U bilo kojem trenutku upravljanje domom možete proširiti na upravljanje domom preko sučelja na iPhone-u ili preko bilo kojeg mobitela ili računala gdje imate pristup internetu. Takvo upravljanje domom na daljinu omogućuje vam da ste u kontaktu sa svojim domom s bilo kojeg mjesta u svijetu u bilo koje vrijeme.

D

O

Davorin LUKMAN

Dr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

D

emodikozu susrećemo u našoj ambulanti nekoliko puta godišnje, no kada nam dođe zapu šteni slučaj, liječen pod raznim dijagnozama u drugim ambulantama, onda tek vidimo koliko to može biti ozbiljna bolest!

Demodikoza je parazitska bolest pasa koja se prenosi izravno sa životinje na

životinju ili posredno npr. preko češlja, četke, stvari u okolini psa itd. Može se pojaviti u tri oblika - lokalizirano, generalizirano te kao pododemodikoza.

Lokaliziranim oblikom vrlo često psi boluju i bez reakcije vlasnika odlaskom veterinaru, budući da je uz mjestimično ispadanje dlake, crvenilo i prhutanje kože moguće i spontano izlječenje u razdoblju od 1 do 2 mjeseca. eneralizirani oblik nastaje kao posljedica znatne invazije parazitima Demodex canis, a zbog urođene ili stečene slabosti imuniteta. Nije

G

dokazana pasminska sklonost. Bolest se najčešće pojavljuje u mladih

pasa, koji su uzročnikom bili u pravilu invadirani već u leglu, no klinički se manifestira tek u kasnijim tjednima života, zbog pada imuniteta, neke druge bolesti ili neke terapije koja optereti imunološki sustav (kortizoni!). Dermatološke promjene u pravilu započinju na glavi i prednjim nogama, a kasnije se šire na cijelo tijelo. Primjećujemo crvenilo kože s prhutanjem, ali bez svrbeža. U kasnijem stadiju bolesti nastaje upala dlačnih folikula, a također će u dubljim slojevima kože nastupiti bakterijska upala.

Posljedično nastaje generalizirana upala limfnih čvorova. Generalizirani oblik je vrlo teško izlječiva kožna bolest, međutim naša specijalistička ambulanta primjenjuje u posljednje četiri godine novi način terapiranja, i to s izuzetnim uspjehom.

Naravno da je bitno i opće stanje pacijenta, opseg komplikacija zbog infekcije bakterijama gnojenja te je stoga izuzetno bitno pravodobno postavljanje dijagnoze i početak liječenja. Potrebno je također ustvrditi razlog pada imuniteta te sanirati bakterijsku infekciju.

Podod e modikoza je pak najrjeđi oblik ove parazitarne bolesti, kod kojeg u situacijama kroničnog pododermatitisa nalazimo i demodekse. Terapija je ista kao kod generaliziranog oblika, dakle temeljita, dugotrajna uz potrebno strpljenje i volju vlasnika. od demodikoze je najbitnije pravovremeno postavljanje dijagnoze, što može jedino specijalist, jer kriva terapija, u smislu liječenja nepostojećih alergija ili upala analnih vrećica, zbog primjene kortizona, za pacijenta može biti kobna!

K

Energetski kutak Energetska učinkovitost u uredu (2) ključna je potpora i suradnja zaposlenika na određenim položajima unutar tvrtke, a nakon toga, i sudjelovanje svakog pojedinog zaposlenika. zvještaji o rezultatima pojedine mjere mogu se davati u tjednim, mjesečnim ili polugodišnjim intervalima i trebaju biti dostupni svim zaposlenic ima p u t e m oglasne ploče, mailing liste, internetske stranice i sl.

Dobiveni rez u l ta t i mogu biti vrlo dobra motivacija nastavku provođenja mjera. Ukoliko pak rezultati nisu zadovoljavajući, treba se zapitati jesu li aktivnosti previše složene, znaju li zaposlenici što se od njih očekuje i može li ih se dodatno motivirati tj. nagraditi za postignute

I Davor Cikač

dipl. ing. el., tajnik

davor.cikac@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 095 840 8300

A

nalizom početnog stanja i određivanjem specifičnih indikatora potrošnje (npr. potrošnja elek tr ične energije po zaposleniku, potrošnja vode po zaposleniku, potrošnja toplinske energije po stupnju-danu i sl.) stvaraju se ulazni parametri koji kasnije služe za analizu rezultata i ocjenu provedenih mjera. znimno je važno odrediti jasne i konkretne mjere čiji je rezultat vidljiv. Također, svaka mjera mora imati određeni rok u kojem se planira izvršiti. Da bi se pojedina mjera uspješno provela,

I

uštede? a bi se mjere uspješno provodile potrebno je redovito provoditi internu edukaciju zaposlenika, prilikom čega treba inzistirati na dvosmjernoj komunikaciji. Takvim načinom komunikacije dodatno se motiviraju zaposlenici te im se omogućuje iznošenje vla-

D

stitih ideja, i ujedno smanjuje otpor koji često postoji prema promjenama u načinu poslovanja.

Vrlo često potrebno je provesti upitnik unutar

tvrtke, kako bi mogli utvrditi gdje se pojavljuju poteškoće u provođenju pojedinih mjera. e treba zaboraviti da je stvaranje energetski učinkovitog ureda kontinuirani proces koji je jedinstven za svaki ured i sastoji se od mnogo malih, pojedinačnih aktivnosti kojima „ozelenjujemo“ svoj ured. Provođenje nekih ne košta ništa, dok druge zahtijevaju početnu investiciju. Neke se mogu provesti odmah, dok su za neke potrebni mjeseci. Bez obz ira na to, jednostavnim promjenama u ponašanju mogu se napraviti velike stvari na unapređenju poslovanja i zaštiti okoliša, ali i doprinijeti ugledu i konkurentnosti tvrtke.

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Vidokrug

Rekonstrukcije na objektima u jezgri (14)

27. travnja 2010.

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu (3)

P

Graditeljska baština grada Varaždina

ojavljuju se novi različiti materijali od umjetnih (plastičnih) masa za ugradbu i obradu, zatim lagani metali, staklo i mnogi drugi.

Promatrajući građevinske objekte kroz materijale od kojih se grade, možemo zaključiti da zadovoljavaju po kvaliteti, estetici i funkcionalnosti. Varaždin je Rudolf LONČARIĆ jedan od gradova koji Prof. dr. sc., se razvija kontinuirano i dipl. ing. grad planski. Izgradnja grada Varaždina u poslijeratnom periodu provodi se planirano na osnovi urbanističkih planova.

U prvom dijelu toga razdoblja koriste se “Planovi izgradnje”, koji su 1937. godine izrađeni prema autoru Jamnickom, kao urbanistička dokumentacijska osnova na temelju koje se grade objekti na slobodnim prostorima i novi dijelovi grada Varaždina. Snažnom gospodarskom i društvenom razvoju Varaždina više nije bila dovoljna navedena urbanistička dokumentacijska osnova, pa se u razdoblju od 1958. do 1960. godine izrađuje i donosi generalni urbanistički plan. Taj je plan bio nužna potreba razvoja Varaždina za stručno smišljenu i planiranu buduću izgradnju. Istodobno se izrađuju provedbeni urbanistički planovi redoslijedom za područja po prioritetu izgradnje. ovijesna jezgra Varaždina kao njegov najvredniji dio dobiva svoje pravo mjesto izradom i usvajanjem provedbenog urbanističkog plana u 1980. godini. Već se i na osnovi prethodnih planova vodilo računa o rekonstrukcijama na postojećim objektima u jezgri, te da izgradnja novih ni s čim ne narušava koncepciju postojećih objekata. Time je reguliran svaki građevinski zahvat u samoj jezgri, na njezinu rubu ili u njezinoj blizini i onemogućena je bilo kakva pogreška kakve su učinjene u početnom dijelu ovog perioda, a i prije. Nagli tempo razvoja grada s njegovom okolicom prerastao je u urbanističkim potrebama postojeći generalni urbanistički plan iz 1958. godine, pa je pokrenuta akcija za novelacijom, koja je prvi put obavljena 1968. godine, te ponovo 1980. godine. Promatrano razdoblje razvoja građevinarstva od 1945. do 1990. godine obilježeno je golemim brojem izgrađenih objekata raznih vrsta i specijalnosti. Broj, veličina i oblik tih objekata impozantno obilježavaju razvoj Varaždina u toj epohi, koji je najveći i najsnažniji od svih prethodnih epoha. Svi izgrađeni objekti iz različitih područja, gospodarskih i društvenih djelatnosti potvrđuju navedenu činjenicu. Međutim, najsnažniji je razvoj zabilježen u stambenoj i komunalnoj izgradnji.

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Nezaobilazne pločice bile su izrađene od tankoga sloja kamena škriljevca u drvenom okviru, a po njima se pisalo zašiljenim kamenčićem

Bednjanski osnovnoškolci rasli su bez gaća i cipela!

Curice su imale bijelu rubaču, bluzicu i tamnu pregaču, a zimi bi se ogrnule vunenom dekicom

TREBA ZNATI Zbog tortura, Anđela ni danas ne može smisliti ribu

Batine i riblje ulje na jelovniku

Piše: MARIJA DOLENC

U ovom će se nastavku živopisnih priča bednjanskoga kraja iz prve polovice 20. stoljeća napraviti kratak osvrt na školsku prehranu i odijevanje tadašnjih osnovnoškolaca. Anđela Ribić piše da se nastava u bednjanskoj školi održavala prijepodne i poslijepodne s dva sata odmora između. Oni koji su živjeli bliže, išli su doma na ručak, ali oni iz Rinkovca nisu mogli jer je bilo predaleko.

Kruha i igara

– Tako smo rađe pojeli kruha i koju jabuku pa smo se igrali na dvorištu – piše Anđela. Takvu siromašniju ishranu većine učenika trebalo je nadopuniti zdravijim namirnicama koje ponekad nisu bile dobro prihvaćene te su znale ostaviti trajan negativni pečat na buduću ishranu pojedinca. Što se

Par ženskih čizmica

tiče obuće i odjeće najveći problemi su bili oko gaća i cipela. - U osmoj godini išli smo u školu, a ne u sedmoj jer

c

ipele se dobivalo u sedmoj godini, ali s time i odmetanje snijega zimi i nošenje vode iz bunara smo bili mali, a škola je daleko. Sada su nas ljepše i bolje obukli. Curice su imale bijelu rubaču, bluzicu i tamnu pregaču, a kad je bila zima onda smo se još ogrnule vunenom

Za tadašnju zdraviju prehranu učenika brinuo se Crveni križ.

– Jedan dan ujutro morali smo popiti riblje ulje što nam je dao Crveni križ. Svatko je nosio šalicu i dva puta na tjedan morali smo popiti to ulje. Ja sam par puta to popila, ali sam svaki put povraćala. Rekla sam učitelju da ja to ne mogu popiti, ali on je rekao da moram jer je to lijek. Kad je učitelj htio meni dati na silu, ja sam se borila

da neću, udarila sam po žlici i ulje se prolilo po njegovim hlačama. Hlače su bile svijetlosive pa se lijepo sve vidjelo. Kad je pogledao hlače, nije stigao tražiti ravnalo koje je služilo za packe nego me udario par puta po rukama i to pošteno - kaže Anđela koja od tada ne može smisliti ni miris ribe, a kamoli da je okusi, a ne zna ni sama je li to više zbog ribljeg ulja ili batina.

dekicom ili pamučnim stolnjakom. Dečki su imali hlače i kaputiće i njima je bilo bolje nego curicama koje su imale rubaču, ali ne i gaće - piše Anđela. Podsjetimo samo da su gaće iz bednjanske prošlosti bile povećih dimenzija, izrađene od domaćeg platna, bijele boje radi lakšeg pranja odnosno iskuhavanja i da su bile slične današnjim boksericama a ne (pre)oskudnim gaćama kakve danas poznajemo. Takve su gaće zadržale popularnost u Anđelinom ormaru sve do sredine 80-ih godina 20. stoljeća. O njihovim dimenzijama svjedoči i izjava Anđeline tada petogodišnje

unuke koja, kada je vidjela da se gaće suše na štriku, rekla da su to prave gaće-plahta.

Cipele se dobivalo u sedmoj godini, ali s time i odmetanje snijega zimi i nošenje vode iz bunara, čega su djeca ranije bila pošteđena.

Cipele se moralo štedjeti pa ih se početkom toplijih dana spremalo u ormar i nastavilo hodati na bosim nogama.

Kako bi cipele bile u što boljem stanju, za ponovnu upotrebu Anđelin ih je otac mazao prije spremanja svinjskim salom. Tada su postojale isključivo kožne cipele, a svinjsko salo je koristilo koži da se ne stvrdne.

UNTERVEŠ Problemi s gaćama, a posebno onih ženskih izrađenih od „trikoja“

Sušenje roznatih pumparica skrivećki

Preteča današnjih bokserica

Problem gaća nije bio platežne naravi već slabe opskrbljenosti lokalnog dućana. – Meni bi možda kupili gaće, ali ih nije na Bednji u dućanu bilo. Bilo je samo muških gaća, za par godina su nabavili ženske gaće od trikoja. To smo zvali dokolenke – piše Anđela. Ipak,

maćeha se dosjetila kupiti muške gaće sebi i Anđeli, unatoč podrugljivim pogledima susjeda. Tako su njih dvije nosile muške gaće dok u dućan nisu stigle pumparice roze i plave boje, koje je „mati namjerno metnula sušit nekam na ogradu gdje su ih susjede mogle vidjeti i

rekla je nek se bedače smiju i one bi si kupile, ali nemaju zašto.“ Kada su susjede vidjele da se maćeha ne vrijeđa, „utihnule su, a možda su i one kupile gaće“. Priča o gaćama bila je riješena kada je Anđela u svojoj dvanaestoj godini sašila vlastite gaće od pamučnoga platna.

Oglasi 37

27. travnja 2010.

Na temelju odluke Skupštine o zakupu poslovnog prostora, Povjerenstvo za provedbu natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora TKIC d.o.o. Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7, 4250 Lepoglava, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

br. 1/2010 za prikupljanje pisanih ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora a) Prostor se nalazi u sklopu Doma kulture u Lepoglavi, Hrvatskih pavlina 7, a namijenjen je za ured-studio.

Smješten je u potkrovlju i potpuno uređen (grijanje-hlađenje, telefonska i internet linija), ukupne neto površine 19,20 m2 (br. 12). Početna zakupnina iznosi 40,00 kn/m2.

Uvid u prostor za koji je raspisan javni natječaj koji se daje u zakup moguć je radnim danom od 8-15 sati uz prethodnu najavu na brojeve telefona: 042/449-307, 449-308 i mobitele 0993191786 i 0993191787 ili na e-mail: tkic@lepoglava.hr

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN GRADONAČELNIK Klasa: 370-01/10-01/4 Urbroj: 2186/01-01-10-3 Na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Varaždina Klasa: 370-01/10-01/4, Urbroj: 2186/01-01-10-2 od 15. travnja 2010. godine, raspisuje se

NATJEČAJ

za prodaju stanova u vlasništvu Grada Varaždina I. Predmet natječaja je prodaja stanova u vlasništvu Grada Varaždina, i to kako slijedi iz tabele:

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Muške, ženske i dječje hlače, 60 kom 3.000,00 kn Teretni automobil „Peugeot Partner“ 1.9 D, 2000. g.

17.400,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C. II.Alkoholna pića (rinfuza) i oprema za čuvanje (inox bačve i sl.) 197.240,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 04. 05. 2010. S POČETKOM U 09.00 SATI U POLJANCU, VARAŽDINSKA 231.

OPĆI UVJETI NATJEČAJA: 1. U natječaju mogu sudjelovati sve registrirane pravne i fizičke osobe-državljani Republike Hrvatske.

2. Pravo na zakup ima sudionik natječaja koji ispunjava uvjete natječaja i koji uz to ponudi najviši iznos zakupnine.

I I I . Al at i i st rojev i z a iz radu štukatura i re kl ama 108.257,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 04. 05. 2010. S POČETKOM U 10.00 SATI U LUDBREGU, PAVLEKA MIŠKINE 3.

3. Pravo prvenstva na sklapanje Ugovora o zakupu imaju osobe iz članka 58. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihove obitelji (»Narodne novine«, broj 174/04, 92/05 1 107/07).

IV. Elektro-agregat, 20 kW 5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 04. 05. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U ZBELAVI, VARAŽDINSKA 163 A.

4. U prostorima koji se daju u zakup mogu se obavljati samo djelatnosti koje su navedene u natječaju.

V. Konfekcija i obuća (ženska, muška, dječja konfekcija trenirke, hlače, sportske jakne, čarape, grudnjaci, pidžame, marame, majice, gaće, tajice, potkošulje, kape, tenisice) 8.602,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 04. 05. 2010. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).

5. Prostor se daje u zakup na razdoblje do pet (5 godina) 6. Početni iznos zakupnine određen je odlukom skupštine TKIC d.o.o., a cijena je izražena bez PDV-a 7. Prostor se ne može dati u podzakup 8. Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora objavljuje se na oglasnoj ploči TKIC d.o.o. i u tisku prema odluci skupštine TKIC d.o.o.

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU

9. Rok za podnošenje ponuda, odnosno prijava na javni natječaj iznosi 8 dana od dana objave natječaja u dnevnom tisku i objave na oglasnoj ploči TKIC d.o.o.

I. Poljoprivredni strojevi, razni 380.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 09.00 SATI U LUDBREGU, FRANKOPANSKA 69.

10. Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora provodi se putem prikupljanja pisanih ponuda.

Pisana ponuda treba sadržavati: a) ime i prezime, odnosno naziv ponuđača s naznakom prebivališta, odnosno sjedišta, te naznaka MBG za fizičke osobe, odnosno MB za pravne osobe, b) visinu ponuđene zakupnine, djelatnost koju će obavljati u poslovnom prostoru, e) potpis i pečat ponuđača, Uz ponudu se prilaže: 1. dokaz o hrvatskom državljanstvu za fizičku osobu,odnosno za pravne osobe izvod iz registra Trgovačkog suda, te za obrt rješenje ili obrtnica Ureda za gospodarstvo, 2. dokaz o prvenstvenom pravu na sklapanje ugovora o zakupu osoba iz stavka 3. uvjeta natječaja, te dokaz da nisu korisnici mirovine, 3. ostalo što je navedeno u natječaju.

Ponude na natječaj dostavljaju se poštom na adresu: TKIC d.o.o., Hrvatskih pavlina 7, 42250 Lepoglava, ili se predaju neposredno TKIC d.o.o., Povjerenstvu za provedbu natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora TKIC d.o.o.

Lepoglava, u zatvorenoj omotnici s napomenom: “Za natječaj za zakup poslovnog prostora - ne otvaraj”.

Najpovoljnijom ponudom smatra se ona ponuda koja uz ispunjenje ostalih uvjeta iz natječaja sadrži najviši iznos zakupnine, osim u slučaju kad ponudu istaknu osobe iz stavka 3. uvjeta natječaja.

U slučaju da dva ili više ponuđača ponude isti iznos zakupnine, usmenim će se nadmetanjem između tih ponuđača utvrditi najpovoljnija ponuda.

11. Ponude prispjele na javni natječaj razmatrat će se na sjednici Povjerenstva za provedbu natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora TKIC d.o.o. Na sjednici se vodi zapisnik.

Povjerenstvo za provedbu natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora, utvrđuje najpovoljniju ponudu i dostavlja je Skupštini TKIC d.o.o. radi donošenja odluke o davanju poslovnog prostora u zakup.

12. Pojedinosti vezano na troškove održavanja definirati će se ugovorom. Najpovoljniji ponuđač dužan je u najkasnije u roku od 15 dana od okončanja natječaja sklopiti Ugovor o zakupu poslovnog prostora, u protivnom, smatrat će se da je odustao od sklapanja Ugovora.

13. Ugovor o zakupu sklopiti će se kao ovršna isprava sukladno odredbi članka 23. Zakona o zakupu poslovnog prostora, na trošak zakupnika. Najpovoljniji ponuđač dužan je pri sklapanju ugovora priložiti bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika kao osiguranje redovnog podmirenja zakupnine i ostalih troškova koji terete poslovni prostor u visini jednogodišnje zakupnine.

II. Pribor i alati za postavljanje podnih i zidnih obloga 4.450,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 09.30 SATI U VARAŽDINU, M. TRNINE 27.

III. Šivaće mašine za kožu, razne 22.172,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 10.00 SATI U VINOGRADIMA LUDBREŠKIM 53.

IV. O sobno vozilo „Volk swagen Golf D“, 19 92 . g.

15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C. II. Pravo prvenstva kupnje stana pred drugim ponuditeljima imaju postojeći najmoprimci pojedinog stana. Ukoliko stan kupi druga pravna ili fizička osoba, dužna je trajno stambeno zbrinuti najmoprimca i njegove članove obiteljskog domaćinstva dodjelom adekvatnog stambenog prostora i uz suglasnost najmoprimca.

Kupci stanova dužni su platiti kupoprodajnu cijenu na način da 10% kupoprodajne cijene plate u roku od 30 dana od dana zaključenja Ugovora, a preostali iznos u mjesečnim obrocima do 10 godina, uz godišnju kamatu od 4%.

Po sklapanju ugovora o kupnji, postojeći najmoprimac i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva smatrat će se trajno stambeno zbrinuti.

III. Informacije o elementima natječaja potencijalni podnositelji zahtjeva mogu dobiti u prostorijama Javne ustanove „Gradski stanovi“ Varaždin, Trg slobode 12/I ili na tel. 042/201-412.

IV. Ponuda mora sadržavati punu adresu ponuditelja, osobni identifikacijski broj (OIB), kontakt telefon, ponuđenu cijenu, a za druge pravne ili fizičke osobe i prijedlog stambenog zbrinjavanja najmoprimca i njegovog obiteljskog domaćinstva, uz ovjerenu pisanu suglasnost najmoprimca i ponuditelja kojom se iskazuje izričita volja obiju strana za trajnim zbrinjavanjem najmoprimca i njegovog obiteljskog domaćinstva, te dokaz o podmirenim troškovima stanovanja.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom “Za nadmetanje - kupnja stana - NE OTVARAJ” u Javnu ustanovu „Gradski stanovi“ Varaždin, Trg slobode 12/I, do 14. svibnja 2010. godine do 13,00 sati.

V. S odabranim ponuditeljima će se ugovori o kupnji stana sklopiti petnaest dana po donošenju Zaključka Gradonačelnika Grada Varaždina.

Gradonačelnik Grada Varaždina zadržava pravo djelomičnog ili potpunog poništenja ovog Natječaja.

Gradonačelnik Grada Varaždina

V.Te r e t n o v o z i l o „ O p e l C o m b o“ 1 ,7 D, 1 9 9 4 . g .

5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U BANJŠČINI 386.

VI.Računalna oprema i uredski namještaj 50.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 12.30 SATI U VARAŽDINU, KUKULJEVIĆEVA 20.

VII. Uredski namještaj, stol i dvije vitrine 4.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 03. 05. 2010. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, T. MASARYKA 21.

V I I I . Tr g o v a č k a r o b a , r a z n a (o b u ć a , t e k s t i l ) 46.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 04. 05. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U SELNIKU, N. TESLE 20.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

38 Oglasi

27. travnja 2010.

27. travnja 2010.

Oglasi 39

40 Zdravlje 8. KONGRES defektologa

27. travnja 2010.

NOVO U Varaždinu sljedeći mjesec vrata otvara Klub Jedra senior

U Varaždinu zapažena izlaganja imalo 100-tinjak defektologa Strukovno obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom putem programa “Leonardo da Vinci”, uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u zajednicu kroz programe organiziranog provođenja slobodnog vremena, realne potrebe i mogućnosti integracije nagluhih, gluhih i gluhoslijepih učenika u redovnom obrazov-

Vesna Đurek nom sustavu, bila su samo tri izlaganja defektologa održanih prošli tjedan u Varaždinu. Čak stotinjak defektologa iz cijele Hrvatske, ali i Makedonije, BiH, Srbije i Nizozemske okupilo su u Varaždinu na 8. kongresu Saveza defektologa Hrvatske.

Tema je bila “Uključivanje i podrška u zajednici”, pa su razmijenili iskustva u radu s djecom s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te

intelektualnim teškoćama.

- Prema iskustvima iz prakse, možemo reći da se svake godine ostvari napredak kad su u pitanju osobe s teškoćama, jer je društvo senzibiliziranije.

Nismo u potpunosti zadovoljni, ali smo isto tako svjesni činjenice da je teško postići značajno kvalitetna poboljšanja ako država nema novca – rekla je predsjednica Saveza defektologa Hrvatske mr. sc.

Vesna Đurek.

No, hrvatski defektolozi su mogli čuti kakva su iskustva u daleko bogatijoj Nizozemskoj budući da je Jelke van der Valle održala predavanje o seoskim gospodarstvima za skrb u toj zemlji.

Bilo je to samo jedno od zanimljivih predavanja: hrvatski defektolozi govorili su, između ostalog, o predrasudama o autizmu, o oblicima agresivnog ponašanja djece i mladih s intelektualnim teškoćama, kao i stavovima prema seksualnosti odraslih osoba s intelektualnim teškoćama.

Varaždinsku županiju predstavljala je Ksenija Kezele iz Centra Tomislav Špoljar, koja je zajedno s Katom Skok predstavila rad pod nazivom “Komparacija socijalne i radne integracije osoba sniženih intelektualnih sposobnosti”. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Čak 70 posto umirovljenika izražava potrebe za socijalnim kontaktima, a četvrtina se boji usamljenosti

Oni čeznu za druženjem Klub će biti otvoren sljedeći mjesec u sklopu projekta „Uljepšajmo im treću dob“ Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

“Izađite u šoping, u kino ili na kavu s novom prijateljicom ili prijateljem”, jedna je od aktivnosti koju će uskoro provoditi udruga Jedra. Ako ste pomislili da je riječ o aktivnosti osmišljenoj za tinejdžere, prevarili ste se. Udruga u Varaždinu upravo uređuje prostorije u kojima će biti smješten Klub Jedra Senior u kojem će biti organizirani različiti sadržaji i aktivnosti primjereni osobama treće životne dobi.

Rado bi radili

- Uvriježeno je mišljenje da osobe star ije životne dobi dovoljno zadovoljstva pronalaze unutar svojih obitelji, bez potrebe za eventualnim dodatnim angažmanom izvan svog doma. Međutim, da nije tako potvrđuju rezultati istraživanja u kojem je čak 45,6 posto umirovljenika navelo da bi bili zadovoljniji kada bi nešto radili i zaradili, trećina bi se rado bavila volonterskim i humanitarnim radom, a njih gotovo 60 posto zadovoljnije bi bilo kada

bi zadovoljilo svoje potrebe za druženjem – rekla je Sanja Ježić, tajnica udruge Jedra.

Ujedno je voditeljica projekta “Uljepšajmo im treću dob”, u sklopu kojeg će sljedeći mjesec biti otvoren Klub Senior. Za provođenje tog projekta Udruga je dobila dio sredstava putem

Uređuju prostore, traže sponzore Udruga Jedra trenutno oprema multifunkcionalni prostor koji će poslužiti i kao prostor Kluba za osobe treće životne dobi, i to zahvaljujući sredstvima koja su dobili na natječaju LIDL-a u sklopu akcije “Pomozimo kupnjom”. - Ostala sredstva pokušat ćemo prikupiti donacijama. Da bi se projekt i aktivnosti mogli realizirati, apeliramo na našu zajednicu, sve institucije i naše sugrađane da svojom pomoći i suradnjom pomognu kako bismo mogli ovaj projekt održavati na dobrobit korisnika treće životne dobi – apelira Sanja Ježić. Sve informacije o učlanjenju u Klub možete dobiti na stranicama www.udrugajedra.com ili na telefone 098/413-181 ili 091/509-72-44, a možete se javiti i na e-mail info@udrugajedra. com. Udruga ujedno najavljuje prvo predavanje “Znanjem protiv nastanka bolesti” dr. med. Sanje Trivunović, koje će biti održano 6. svibnja u 18 sati.

u

planu usluge dnevne skrbi, pomoći u kući, kao i savjetodavni telefon akcije “Pomozimo kupnjom” nakon što su se javili na natječaj LIDL-a.

Veća pažnja

Osim druženja, zabavnih sadržaja i organizacije putovanja, Udruga će putem Kluba organizirati usluge dnevne skrbi i volonterskog servisa za pomoć u kući starijim osobama.

- Oko 30 posto osoba treće životne dobi treba pomoć u kućanskim poslovima, trećina treba veću pažnju sredine u kojoj živi, njih 70 posto izražava

Savjeti iz ordinacije

potrebe za socijalnim kontaktima, a četvrtina se jako boji usamljenosti. Te zahtjeve smo prepoznali kao važne. Radi toga ćemo otvoriti i telefonske linije na koje će se moći javljati kada se osjećaju usamljeni ili naprosto požele s nekim razgovarati.

Također će moći nazvati u slučaju potrebe za psihološkom pomoći i savjetima, a moći će se dogovoriti i za savjetovanje prostorima naše udruge – pojašnjava Sanja Ježić.

Ne treba čuditi što se umirovljenici boje usamljenosti i čeznu za socijalnim kontaktima, jer je među njima dosta udovaca i udovica te onih koji žive sami.

Njima često nije potrebna samo pomoć u kući, nego prije svega osoba s kojom bi mogli razgovarati i družiti se. Upravo je te potrebe prepoznala udruga Jedro, koja osobe treće životne dobi poziva da se učlane u njihov Klub koji bi vrata trebao otvoriti u svibnju.

Potpis pod sliku

Ambrozija (pelinolisni limundžik) i alergijski rinitis A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

mbrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), točnije pelinolisni limundžik, u narodu poznata i kao partizanka i Krausova trava, u današnje se vrijeme smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, s obzirom na to da je njezina pelud najjači peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veći

jer se širi i ambrozija. Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. lasični simptome alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju i otečene vjeđe. Stoga valja izbjegavati izlaganje alergenu (peludi) u najvećoj mogućoj mjeri. To znači da se ne preporučuje boravak na otvorenom od 5 do 10 sati ujutro, kad je koncentracija peludi najveća. Potrebno je i nužno držati prozore stana

K

zatvorene, a stakla na automobilima tijekom vožnje podignuta. Za boravak na otvorenom dobro je planirati vrijeme poslije kiše, jer kiša ispire pelud, pa je tada njegova koncentracija u zraku najmanja. Prije odlaska na spavanje preporučuje se tuširanje i pranje kose kako bi se odstranila tijekom dana nakupljena pelud. Ako je to moguće u vašem gradu, svakako je korisno informirati se o koncentraciji peludi u zraku i ponašati se sukladno

tome. iječenje se provodi antihistaminicima te protuupalnim lijekovima i dekongestivima. Kao vrlo koristan oblik sprečavanja alergije pokazalo se stvaranje mehaničke barijere ulasku alergena u dišni sustav. U nekim hrvatskim gradov ima (Zagreb, Osijek, Varaždin...) postoje službe koje se bave borbom za sprečavanje ambrozije, pa bi bilo dobro obavijestiti ih o prisustvu biljke u vašem susjedstvu i zajedno s njima

L

aktivno sudjelovati u njezinu uklanjanju. ak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. Nikad ne možete biti sigurni da ta neugodna biljka sutra neće i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.

Č

Zdravlje 41

27. travnja 2010.

PREVENCIJA „Dani borbe protiv melanoma“ od 5. do 9. svibnja

U rizične skupine spadaju ljudi svijetle puti i kose, ali i osobe s brojnim madežima Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Osobe koje se prekomjerno izlažu suncu ili prečesto borave u solariju izlažu se opasnosti da obole od melanoma, zloćudnog tumora kože. U rizične skupine spadaju ljudi svijetle puti i kose, koji nikada ne tamne, a uvijek imaju opekotine kože kod izlaganja suncu, ali i osobe koje po tijelu imaju brojne madeže različitih vrsta i tipova.

Visoka zloćudnost

Upozorava na to dr. Jasna Meštrović, specijalist dermatovenerolog iz Opće bolnice Varaždin uoči “Dana borbe protiv melanoma”. Ova javnozdravstvena akcija u Hrvatskoj će se provoditi od 5. do 9. svibnja, a cilj je osvijestiti i upoznati javnost s opasnostima koje donosi pretjerano izlaganje suncu te sa sve češćom pojavom melanoma posljednjih godina.

- U Hrvatskoj od melanoma obolijeva tri do pet posto populacije. Sve je veći strah od te bolesti, jer se uočava porast broja novooboljelih, v isok stupanj zloćudnosti, kao i obolijevanje ljudi srednje i mlađe životne dobi. U posljednjih 30 godina u Hrvatskoj se obolijevanje od melanoma povećalo za 309 posto – upozorava dr.

Meštrović.

Tijekom akcije zainteresirani građani će u klinikama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku moći obaviti besplatni dermatološki pregled. U Varaždinu, kao i u drugim gradovima, posebnih akcija neće biti, no na dermatološki pregled na Odjel za kožne i spolne bolesti Opće bolnice možete doći tijekom cijele godine.

- U sklopu dermatološkog pregleda obavlja se i dermatoskopija sumnjivih madeža i

tomislav makaj

Sunčanjem riskirate zloćudni tumor kože drugih promjena, a pacijente naručujemo na kontrolne preglede ovisno o nalazu, svakih tri, šest ili 12 mjeseci – kaže specijalist dermatovenerolog.

Stopala i šake

Napominje da je cilj rano otkrivanje malignog melanoma, jer o tome ovisi uspješnost liječenja i preživljavanje. - Najčešća klinička slika je smeđe-crna melaninska pigmentacija, a rjeđi su “amelanotični”, neznatno pigmentirani melanomi.

Nastaju na mjestima već postojećih pigmentnih promjena u 60 posto slučajeva, ali ima i onih koji nastaju primarno kao novotvorevina na prije nepromijenjenoj koži - pojašnjava.

Dodaje da su prema obliku širenja najčešći oni u razini kože, nepravilnih rubova i nejednake

u

zadnjih 30 godina u Hrvatskoj čak 309 posto više oboljelih od melanoma

U svibnju Dani prevencije raka debeloga crijeva

Dr. Jasna Meštrović: Kontrolirajte sve sumnjive promjene na koži!

Kako prepoznati melanom?

1.

pigmentacije, zatim čvorasti koji su izbočeni. Posebna vrsta melanoma su akrolentiginozni melanomi na stopalima i šakama te melanom ležišta nokta, koji ponekad izgleda poput hematoma nakon traume nokta.

- Otkrije li se maligni melanom u ranoj fazi, stopa preživljavanja je od 90 do 97 posto naviše, a u kasnijim fazama stopa preživljanja je drastično niža. Iz toga je jasna važnost rane dijagnostike, u čemu nam je od velike pomoći dermatoskop za dermatoskopiranje svih sumnjivih promjena na koži, koji imamo u varaždinskoj bolnici – navodi dr. Meštrović.

Ako nastane iz prijašnje pigmentirane promjene na koži: - uočava se promjena pigmentacije koja nije više jednakomjerna - može postati izbočeni čvorić

2.

Ako nastane novi pigment na normalnoj, nepromijenjenoj koži: - sami pregledajte madež primjenjujući ABCDE pravilo A - Asimetrija B - Nepravilni rubovi C - Nejednaka obojenost (crno, plavo, razne nijanse smeđe boje, ružičasto) D - Promjer veći od 6 milimetara E - Evolucija - praćenje promjena na postojećem madežu

Nakon što je u Varaždinu krajem prošle godine održan “Dan prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji”, Invalidsko društvo ILCO Varaždin sljedeći će mjesec organizirati “Dane prevencije raka debelog crijeva”. U Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu bit će održane radionice koje će voditi članovi tog Društva, a koji će ujedno govoriti o vlastitim iskustvima u borbi protiv karcinoma. Predavanja o prevenciji raka debelog crijeva održat će dr. Mladen Makitan, specijalist internist i ravnatelj Poliklinike Živa.

U Ivancu će radionica biti održana 12. svibnja u 10 sati na prostoru gradske tržnice, a isti dan u 17 sati u školskoj sali dr. Makitan će održati predavanje. Dan kasnije, 13. svibnja, u 10 sati radionica će biti održana na Trgu sv. Trojstva u Ludbregu, a predavanje će

Dr. Makitan i Ivan Kovačić biti održano u 17 sati u vijećnici Učilišta D. Novak. Posljednji dan, 14. svibnja, radionica će biti održana ispred Gradske vijećnice u Novom Marofu (10 sati), a predavanje u Gradskoj vijećnici u 18 sati.

Na ovaj način Društvo ILCO želi potaknuti stanovništvo, posebice rizične skupine građana i starije od 50 godina da više vode brigu o svojem zdravlju, da daju uzorke stolice na testiranje nevidljivog krvarenja i da se javljaju na preventivne preglede. (vms)

Zdravo srce

Miokarditis - bolest srčanog mišića

M

iokarditis je bolest kod koje je srčani mišić zahvaćen upalom izazvanom jednim od brojnih mogućih uzročnika.

Brojne bakterije, virusi, spirohete, gljivice, paraziti i rikecije mogu uzrokovati miokarditis.

Nažalost, sam uzročnik miokarditisa rijetko se može točno identificirati. štećenje srčanog mišića može nastati zbog brojnih mehanizama - direktnog toksičnog efekta na stanice srčanog mišića, djelovanjem bakterijskih toksina, imunološki potaknutim

O

oštećenjem stanica. Oštećenje može biti lokalizirano na jednom manjem dijelu srčanog mišića, ili difuzno po cijelom miokardu. aleta simptoma je velika: može se kretati od asimptomatski subkliničke infekcije do brzog progresivnog i fatalnog razvoja zatajenja srca. Dugoročne posljedice su također varijabilne. Pacijenti koji su u početku bili asimptomatski mogu se oporaviti u potpunosti, ili nakon perioda latencije razviti dilatirajuću kardiomiopatiju

P

(proširenje srca s oštećenjem srčanih mišićnih niti). Pacijenti koji se rano prezentiraju, čak i s brzorazvijajućim simptomima mogu se isto tako oporaviti u potpunosti. Naravno da postoje i međuvarijante s potpunim ili djelomičnim oporavkom.

Dijagnoza se postavlja identifikacijom simptoma i znakova sistemske infektivne bolesti. ostoje određeni elek tro kardiografski i ultrazvučni pokazatelji koji mogu pomoći postavljanju točne dijagnoze.

Ponekad biopsija (uzimanje

P

malog uzroka srčanog mišića radi histološke analize) može biti od koristi. od liječenja je najčešće suportivno mirovanje, odnosno smanjenje fizičkih aktivnosti na najnužnije kretanje, standardno liječenje zatajenja srca uz identifikacije infektivnog uzročnika uz ciljanu antiinfektivnu terapiju su zlatni standard liječenja. ovremene aritmije liječe se beta blokatorima. Ponekad je potrebno liječiti imunosupresivnom terapijom ili kortikosteroidima.

K P

Dubravko TRŠINSKI

dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

Trudnoća

Ostvariti sklad

27. travnja 2010.

ŽENE NA POSLU Anica Tomić, poznata redateljica i glumica

Kazalište je moj život

D

anas su nam dostupne razne vrste vježbi. Neke nove brzo ulaze u modu, a onda isto tako brzo nestaju.

Većina vježbi ovisi isključivo o radu tijela, a zanemaruje našu svijest. ije teško shvatiti da većina današnjih bolesti proizlazi iz osjećaja osamljenosti, osjećaja da smo raMartina Šebijan zličiti i odijeljeni od drugih. licencirani voditelj vježbi i iječnici često prepo- tjelesnih aktivnosti za trudnice, ručuju satove joge prenatalfintess@gmail.com kao pomoć za prevladavanje stresa. Joga znači osobit pristup životu i iz nje su se razvile brojne metode vježbanja. Prvo i najvažnije je da jogom postižemo osjećaj smirenosti duha i tijela. Ovaj osjećaj potiče naše misli i djela, što u pravom smislu predstavlja zdrav duh u zdravom tijelu. ajna joge je u jednostavnoj ali važnoj riječi: ravnoteža. Zadnjih dvanaest tjedana trudnoće važno je razdoblje pripreme za porođaj. Vaše tijelo se mijenja kako bi se prilagodilo djetetu, ali isto tako se priprema za trudove i dojenje. Svi očekuju da će trudnoća trajati četrdeset tjedana, pa se psihička priprema odgađa svega nekoliko dana prije porođaja. ko trudovi započnu prije očekivanog termina, mogli biste ih dočekati nespremni. To može nepovoljno utjecati na vas nakon porođaja. Neki doslovno umiru od brige, dok drugi pokazuju veliku psihičku otpornost, jednostavno zato što su smireni i samouvjereni. dmarajte se, podignite noge kad god je moguće. Dok se odmarate, mišići oko vaše maternice su opušteni. Na taj način omogućavate povećani dotok kisika i hranjivih tvari djetetu. Odmorne žene lakše podnose trudove. entalno se pripremajte za rođenje svog djeteta, ali i za roditeljski život.

Važno je da pronađete vremena za sebe, duboko dišite, razmišljajte...Svaki dan pronađite pola sata za vizualiziranje i pozitivno razmišljanje. “Ono si što misliš da jesi”.

Predstave koje radim moj su rukopis kojim izričem osobne stavove o društvu, politici i okruženju – kaže Tomić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

N

Svaka je nagrada priznanje koje mi znači, no u našem poslu nagrade su produkt upornog rada c ijeloga tima.

Pod tim mislim na moju suautoricu i kolegicu dramaturginju Jelenu Kovačić, kao i cijelu ekipu “Pinkleca” koja je predano i ustrajno svojom energijom i povjerenjem pridonijela da dobijem tu nagradu – rekla je redateljica Anica Tomić koja je na III. međunarodnom festivalu hrvatske drame za djecu “Mali Marulić” dobila nagradu za najbolju režiju “Dječak Ivek i pas Cvilek”, napravljenu u koprodukciji Dječje i lutkarske scene varaždinskoga kazališta i kazališne družine Pinklec iz Čakovca.

L

T

Nema najdraže

A

O

M

Nadam se da će me i dalje “proganjati” luđački crv kreativnosti

U pripremi predstava inspirirana ubojstvom mladog Luke Ritza Anica Tomić rođena je Zagrepčanka, diplomirala je kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti, te kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu.

Pohađala je učilište Zagrebačkog kazališta mladih gdje je igrala u brojnim predstavama, a osnivačica je i grupe Theatre da femmes. Od 2005. profesionalno režira predstave, a ove je godine bila na dvomjesečnoj stipendiji Kultur Kontakt Austrije - Writers in Residence u Beču.

- Trenutno počinjemo raditi autorski projekt radnog naslova “Priča o Luki R.” koja će se premijerno izvesti početkom sljedeće sezone u Zagrebačkom kazalištu mladih, a inspir irana je ubojstvom mladog Luke Ritza. Zamišljena je kao projekt u kojem će se osim predstave održavati tribine, radionice, razgovori, a sve u želji da i kazalište postane mjesto odgovornosti koje pokušava pridonijeti u prevenciji nasilja među mladima i djecom – poručila je Tomić.

Tomić ne samo da režira predstave, nego je i glumica.

Upravo joj gluma pridonosi što boljem razumijevanju glumaca s kojima radi.

- U mojem slučaju ta dva zvanja se isprepliću i pridonose da kroz međusobnu interakciju stvaram predstave

z

nam da svijet ne mogu promijeniti, ali mogu malo utjecati na njega u kojima se gluma približava režiji koliko režija dopušta. I obrnuto – ustvrdila je.

U kazalištu je od djetinjstva, tako da je ono odavno postalo sastavni dio njezinog života, a predstave koje radi njezin su rukopis kojim izr iče osobne stavove o društvu, politici i okruženju.

- Kazalište mi još uvijek nije postalo “posao”, sve radim

iz velikih uvjerenja i predajem se u njega kao i onda kada sam kao djevojčica sa svojom trupom radila razne performanse s kojima sam mislila da mijenjam svijet.

Odgovornost

Danas znam da svijet više ne mogu promijeniti, ali mogu barem malo utjecati na njega, i postavljati se kao odgovoran subjekt u društvu u kojem živim – ustvrdila je Tomić, kojoj je teško izdvojiti najdražu predstavu.

- S obzirom na to da dramaturginja Jelena Kovačić i ja uvijek u timu radimo autorske projekte iza čijih ideja

n

akupljeni stres oslobađa trčanjem, a voli gledati filmove i čitati knjige, dok budućnost ne planira i stavova potpuno stojimo, što znači da ih mi pišemo, osmišljavamo, a često smo i scenografi i kostimografi, preuzimamo pravo da ih sve volimo podjednako i da među njima nema one koja nam je najdraža. Jer, jednaka je količina ludila, energije i neprospavanih noći u njih uložena – poručila je Tomić, koja nakupljeni stres oslobađa trčanjem, jer bivša je srednjeprugašica.

Voli gledati filmove i čitati knjige, a budućnost, kaže, ne planira.

- Po profesiji sam redateljica i nadam se da će me i dalje progoniti luđački crv kreativnosti, ali i odgovornosti spram društva, pa se još sigurno neko vrijeme namjeravam baviti režijom – zaključila je Anica Tomić na kraju.

Frizerski salon

Minival se još uvijek nosi N

Kristina Butek

majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

osi li se uopće minival?

Jesu li još popularne kovrče izrađene kemijskim procesom? - pitanja su koja sve češće možemo čuti. dgovor je jednostavan: nose se. No, minival najčešće stavljaju osobe s kraćom kosom kao podlogu za frizuru, kako bi ona izdržala koji dan dulje. ritom valja naglasiti kako se ne mora raditi

O P

klasični minival sa sitnim kovrčicama, već nešto laganiji, tek toliko da se kosa podigne od korijena. inival je idealan i za ljetne mjesece, kada smo na godišnjem odmoru i kosu pustimo onakvom kakva je zbog lakšeg održavanja. U tim slučajevima minival super pristaje.

Dovoljno je u nekoliko pokreta staviti serum, gel ili

M

pjenu, osušimo je na zraku i eto prave ljetne frizure s kovrčama.

Ženski svijet 43

27. travnja 2010.

PROVJERILI SMO Koji tretman izabrati protiv celulita, strija i bora?

Dermatolog U Varaždinu tretmani Zrela koža i bore koji su pravi hit u svijetu! K Radiofrekvencija je odlična metoda za učvršćivanje kože podbratka i dekoltea, dok je mezoterapija učinkovita kod bora i celulita Koji tretman izabrati da bi se na najbolji i najučinkovitiji način riješili celulita, strija, opuštene kože, bora ili mrlja, pitanje je koje si uoči dolaska toplijeg vremena postavljaju žene, ali i sve više muškaraca.

U Varaždinu se nude različiti tretmani, pa tako i oni koji su pravi hit u svjetskim metropolama.

Među njima su mezoterapija i radiofrekvencija, medicinsko-estetske metode koje se provode u Specijalističkoj dermatovenerološkoj ordinaciji dr. Sanje Petek Modrić u Varaždinu.

Opuštena koža

O čemu se zapravo radi?

- Neiglena mezoterapija je apsolutno najmodernija alternativa klasičnoj mezoterapiji, osobito za one koji se boje igle i boli koju ona izaziva.

Sam tretman je zasnovan na različitim modalitetima struja koji se koriste da bi se aktivne

d

r. Petek Modrić: Prije izbora metode konzultirajte se s liječnikom tvari unijele u kožu. Na taj način se uspješno rješava problem opuštene kože, bora, celulita i strija – pojašnjava dr.

Petek Modrić.

Pravi hit je i radiofrekvencija, za koju se ističe da je revolucionarna metoda pomlađivanja kože bez primjene injekcije ili skalpela.

- Pomoću uređaja za pomlađivanje i učvršćivanje kože uz pomoć radiofrekvencije može

se zategnuti i učvrstiti koža vrata (podbratka), dekoltea i ruku, te nogu, stražnjice i trbuha u sklopu anticelulitnih tretmana. Prema mojim iskustvima, rezultati su jako dobri – doznajemo od specijalistice dermatovenerologije.

Mezoterapija daje jako dobre rezultate, kaže liječnica

Niz tretmana

U njezinoj ordinaciji provodi se i niz drugih anticelulitnih i anti-age tretmana: popularna dijamantna mikrodermoabrazija, radijalna endermoterapija, body former (pasivna gimnastika), tretmani eteričnim uljima, ručne anticelulitne masaže, njega i čišćenje kože.

Upravo zbog velikog izbora različitih metoda, koje imaju različito djelovanje na pojedine dijelove tijela, dr. Petek Modrić preporučuje da se prije odluke svakako konzultirate s liječnikom ili stručnim osobljem.

- U mojoj ordinaciji je obavezna praksa da se prije anticelulitnih i anti-age programa obavljaju konzultacije, koje su besplatne. U dogovoru s klijentom tada krećemo s individualnim tretmanima.

To zapravo znači da kombiniramo različite metode.

Primjerice, radiofrekvencija je odlična za učvršćivanje kože lica, vrata i dekoltea, mezoterapija odlične rezultate daje kod bora, ali i celulita te strija, a mikrodermoabrazija kod različitih vrsta ožiljaka - kaže dr. Petek Modrić.

Ističe da svaka metoda čini svoj dio “posla”, pa je često potrebna kombinacija različitih tretmana koje će vam znati preporučiti educirano osoblje.

S

S

N U

v Radiofrekvencija - pomlađivanje kože bez injekcija ili skalpela

OTKRIVAMO Na anticelulitne i anti-age tretmane dolazi i sve veći broj muškaraca

Rješavaju i “pivske trbuhe” Na anticelulitne i anti-age tretmane dolaze žene, ali i sve više muškaraca, koji vode brigu o svojem izgledu, potvrdila je dr. Sanja Petek Modrić. - U moju ordinaciju dolaze muškarci iako u daleko manjem broju u odnosu na žene. Mogu reći da uspješno riješavamo i takozvane “pivske trbuhe” – doznali smo od dr. Petek Modrić.

Otkrila je da su muškarci, baš kao i žene, prije tretmana došli na konzultacije nakon čega su zajedno donijeli odluku o tome na koje će i na koliko tretmana ići, kao i

ako koža stari, smanjuje se količina elastičnih i kolagenih vlakana odgovornih za čvrstoću i elastičnost. Koža izgleda umorno, mlohavo i opušteno. S godinama ona postaje sve tanja, a smanjuje se i količina hijaluronske kiseline odgovorne za vlažnost kože te masnog tkiva (osobito na obrazima) koji čine važan potporanj koži.

Važan je i utjecaj sile gravitacije, koji dodatno pogoršava Sanja PETEK-MODRIĆ obješenost. dr. med. specijalist unce je najveći krivac za dermatovenerolog brojne neželjene promjene Kralja P. Krešimira IV. 41 a, kože u zreloj dobi, pa tako i Varaždin 042/302-080 bore. Koliko će koža biti naborana, u velikoj mjeri ovisi o količini sunca kojoj je bila izložena tijekom života. Način života (stres, pušenje, konzumacija alkohola…), također mogu pojačavati naboranost kože. Bitnu ulogu igra i nasljeđe. nažno izlaganje suncu tijekom djetinjstva, razlogom je brojnih promjena na koži u 30-im, 40-im ili 50-im godinama života. Osim bora i različite izrasline (kako dobroćudne tako i zloćudne) te kapilare na licu i vratu, nastaju uslijed oštećenja kože od sunca. o dobra je vijest, da se bore (i ne samo one!) u određenoj mjeri mogu spriječiti pametnim izlaganjem suncu. Stoga se već u djetinjstvu preporučuje uporaba krema sa zaštitnim faktorom, nošenje šešira i druge zaštitne odjeće te izbjegavanje sunca između 11 i 16 sati. Loš učinak na kožu imaju i umjetni izvori sunčevih zraka - solariji. novije vrijeme postoje brojni tretmani koji znatno poboljšavaju izgled zrele kože. Aktivne tvari poput retinoične ili hijaluronske kiseline, C vitamina i sl., mogu se danas uz pomoć neiglene mezoterapije transportirati do najaktivnijeg, srednjeg sloja kože i tako doprinijeti boljem izgledu kože, smanjenju pigmentacija, poboljšanju njene elastičnosti i napetosti… Mlohavost i opuštenost kože može se tretirati kirurškim, ali i vrhunskim nekirurškim metodama poput radiofrekvencije. U slučaju dubljih mimičkih bora, mogu se primijeniti metode ispunjavanja bora hijaluronskom kiselinom ili se, uz pomoć prirodnog botulinom toksina (Botoxa –TM) koji opušta pripadajuće mišiće, znatno ublažiti. Osim toga, na bore se može djelovati i uz pomoć laserskih ili IPL tretmana, mikrodermoabrazija ili kemijskih pilinga. akom slučaju, prije nego se odlučite za bilo koji od navedenih tretmana, posavjetujte se sa svojim dermatologom.

U ordinaciji dr. Petek Modrić obavljaju se besplatne konzultacije

kojim redoslijedom. - Svakoga tko dođe u ordinaciju na dermokozmetičke tretmane nastojim osobno pregledati i osobno mu savjetovati koje bi metode bile najbolje i najučinkovitije - ističe dr. Sanja Petek Modr ić, specijalist dermatovenerolog.

No, zanimalo nas je i zašto se u njezinoj ordinaciji ne provodi kavitacija.

- Točno je da tu metodu ne primjenjujemo, a razlog je što nisam uvjerena da nije štetna za zdravlje budući da je riječ o snažnim ultrazvučnim valovima – kratko je odgovorila.

44 Ženski svijet

Žene

i zdravlje

27. travnja 2010.

MODA Kako biti u trendu, a ne potrošiti puno novaca?

Trudnoća i infekcije 2

U

ovom ćemo broju opisati skupinu infekcija značajno manje učestalosti. Redovita cijepljenja djece neke su uzročnike gotovo u potpunosti iskorijenila iz skupine potencijalnih opasnosti za normalan rast i razvoj djeteta u majčinoj utrobi pa o njima ovdje neće biti riječi. akterijska vaginoza je infekcija rodnice poglavito anaerobnim bakterijama (onima kojispec.ginekologije i ma kisik nije potreban za porodništva razmnožavanje). U ovoj miješanoj infekciji vodeći uzročnik je Gardnarella vaginalis. Smatra se kako neliječena vaginoza dvostruko povećava rizik od prijevremenog poroda. U pravilu žene nemaju smetnji osim iscjetka koji zaudara i sivkasto je bjelkaste boje. Dobro se tretira metronidazolom. z skupine spolno prenosivih bolesti koje mogu utjecati na ishod trudnoće bitno je istaknuti skupinu vrlo malih bakterija koje žive unutar stanice čovjeka - klamidiju, mikoplazmu i ureaplazmu. Oštećenje jajovoda s posljedičnom izvanmateričnom trudnoćom, odumiranje ploda najčešće u ranoj trudnoći, zastoj u rastu ploda, prijevremeni porod i infekcije u novorođenčeta mogu izazvati ovi uzročnici. Kad se osvrnem na učestalost ovih infekcija u kliničkoj praksi, impresivna je spoznaja kako ove bakterije dinamično žive i mijenjaju svoje karakteristike. Primjerice, do prije par godina u cervikalnim brisevima (metoda otkrivanja) ako je i bilo kakve infekcije od ovih bakterija dominirala je klamidija, no danas je ureaplazma uvjerljivo češća. Ta ista ureaplazma koja se do prije nekoliko godina odlično tretirala azitromicinom, danas nerijetko iziskuje ponovni tretman, katkada i različitim antibioticima. ako se smatra kako genitalni herpes ima 10% ljudi, s obzirom na to da se otkriva u samo 1/3 slučajeva taj postotak je kudikamo viši. Simptomi prehlade, svrbež, peckanje spolovila ili iznenadna jaka gljivična infekcija mogu biti znakovi zaraze ovim virusom iako u puno slučajeva nema nikakvih smetnji. Pojava bolnih mjehurića na spolovilu znak je reaktivacije virusa (kao kod herpesa usnica). Prvi kontakt s virusom je opasan nakon 28. tjedna trudnoće jer je imunološkom sustavu majke potrebno do 12 tjedana za stvaranje protutijela. Prolazak djeteta kroz porođajni kanal dok postoje mjehurići na spolovilu mogu biti izrazito opasni po dijete stoga je u aktivnoj bolesti carski rez izbor poroda. infekcijama bi se moglo jako dugo pisati. Pravovremeno otkrivanje uz dobar tretman je bedem očuvanja zdravlja naše najnježnije populacije – nerođene djece.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

B

I

Hipi stil možete nositi i na poslu, a želite li biti zaista hipi - obucite trapezice

Hipi - dobar dan!

Piše: STELA NOVAK

U doba recesije nema smisla trošiti previše novca na

l

epršave košulje i haljine iz hipi doba, i ove su godine trendi

sezonu. Savjet je pronaći neke komade koji se svake godine ponovo vraćaju u modu te se mogu uz nakit, trendi frizuru i šminku svake godine iznova prezentirati kao da su tek kupljeni.

Prirodno i lagano

nove odjevne predmete i odjeću koja je “in” tek jednu

Još bolja ideja je koristiti već postojeće komade iz maminih i bakinih ormara, naročito iz 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Poznate

Prozirno je - i lagano

Za nakit vrijedi “manje je više”

I

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Lepršavo i prozračno

Kozmetički

savjeti

lepršave košulje i haljine iz hipi doba svake se godine vraćaju u modu. Najčešće su to lagani, prirodni materijali, kao i prozračni, gotovo prozirni materijali. Najmodernije tkanine su one s cvjetnim uzorcima. Za svaki dan, uz košulje s cvjetnim uzorcima najljepše pristaju traper hlače, u kombinaciji s bakrenim ili zlatnim naušnicama i narukvicama.

S nakitom vrijedi “manje je više”. Nose se velike naušnice, ogrlice i narukvice, ali ne sve istovremeno. Dovoljno je nositi grozdolike duge naušnice ili glomaznu narukvicu.

Dnevna šminka trebala bi biti što jednostavnija i isticati prirodnu ljepotu svake djevojke i žene. Lepršave, cvjetne duge haljine također nas vraćaju u hipi doba i savršeno pristaju svim visokim ženama, dok se nižima preporuča vizualno izdužiti noge kratkim haljinama te sandalama na punu petu ili “gladijatoricama”, koje nam se također u osvježenom izdanju vraćaju u proljetne trendove.

Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Zaštitite se od sunca S

ve se više govori o štetnom djelovanju sunca, a i s razlogom. UV zrake djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje, ali i oštećuju stanice kože i dolazi do prijevremenog starenja i malignih oboljenja kože. ijekom života prirodna zaštita smanjuje se svakih deset godina za deset posto.

Prema tome, savjetujem, pažljivo odaberite zaštitno sredstvo prema faktoru, vodootpornosti i tipu kože. Preparati koji imaju funkciju ne propuštati dio sunčevih zraka koje su odgovorne za oštećenja kože na ambalaži

T

imaju oznaku SPF tj. obavještavaju nas da sadrže zaštitu od UV zračenja. Dobro bi bilo da je zaštitni faktor što veći. Zaštitni faktor se izračunava na usporedbu duljine vremena koje je potrebno da se razvije opekotina na koži od sunca na zaštićenoj oži i duljina vremena potrebnog da se opekotina razvije na nezaštićenoj koži.

Primjerice, osobi kojoj koža crveni već nakon deset minuta izlaganja suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim faktorom dva koža će pocrvenjeti nakon dvadeset minuta. Ako ta ista osoba upotrijebi faktor dvadeset, koža

k

će pocrvenjeti za dvjesto minuta. ada na ambalaži preparata piše “sun block”, on ima maksimalnu zaštitu da sunčeve zrake ne prodru do kože. Kada se kupamo na otvorenome, dobro je koristiti vodootporna sredstva sa zaštitom. Znanstvenici u svijetu uvažavaju kriterij vodootpornosti, ako se nakon dvadeset minuta provedenih u vodi barem pedeset posto nanesenog preparata zadrži na koži i ima svoju funkciju. Na svim ambalažama morate potražiti deklaraciju na kojoj se nalaze uputstva za upotrebu kojih se morate pridržavati.

K

Ženski svijet 45

27. travnja 2010.

Prema supruzima sam uvijek bila popustljiva Andres Vukotić voli inteligentne muškarce, sve može oprostiti i mrzi svađe Piše: GORDANA IGREC

Krenete li prstom po globusu u potrazi za kipićem Oskarom, neizostavno će vas put nanijeti do Holywooda. Spustite li se ipak malo niže, prst bi vas mogao odvesti ravno u središte Zagreba, na brežuljak blizu Mirogoja u stan udovice jedinog “Oskarovca” s ovih prostora, Dušana Vukotića.

Lila Melita Andres Vukotić, rođena Zagrepčanka, glumica i asistentica redatelja po zanimanju, u dnevnom boravku svojeg stana s ponosom, a opet samozatajno, čuva, uz ostale nagrade, ovaj zlatni kipić koji je njezin suprug Vukotić dobio za animirani film “Surogat” 1962. godine.

Zaruke u 16-oj

Lila Melita Andres Vukotić unuka je povjesničara Ferde Šišića. Iza nje je nekoliko snimljenih f ilmova među kojima je najzapaženiji “Ne okreći se, sine”. Nakon udaje za Dušana Vukotića prestaje se, njemu za ljubav, baviti filmom. Cijeli je život provela uz njega, ne samo kao njegova samozatajna družica, već i kao suradnica na crtanim filmovima. Brak s Dušanom Vukotićem bio je njezin drugi brak i trajao je do suprugove smrti 1998. godine. Prije tog bila je u braku s jugoslavenskim diplomatom, a zaručila se već sa svojih 16 godina. O njezinom i sestrinom životu snimljen je dokumentarni film “Dvije sestre”. To samo govori koliko je njihov život bio bogat događajima, susretima, ljudima, prijateljstvima, osobnim podvizima, usponima i padovima. U Varaždinu je Lila Melita Andres Vukotić u odajama Staroga grada 50-ih godina prošloga stoljeća snimala američke filmove, a uz Varaždin je veže i prijateljstvo s najboljom prijateljicom, Varaždinkom Nadicom Sabljak, rođenom Štefanić.

Kako je svijet animiranog filma ostavio bez daha male varaždinske gledatelje, bilo

bi dobro da njihove mame zajedno s nama odškrinu vrata jednog živopisnog svijeta ove “dame u zlatnoj dobi”, koja je u životu prošla Scilu i Haridbu i koja svojom nesvakidašnjom jednostavnošću i neposrednošću progovara o sitnicama koje joj život i u poznijoj dobi čine ugodnim i ljepšim, jednako kao što su joj to činile i u mladosti.

Jutro započinjete sa...

Jutro sam započinjala s crnom kavom kod mojih susjeda ovdje u ovoj kući.

Svaki dan kod druge. Međutim, kako sam dobila visoki tlak, zabranjeno mi je piti crnu kavu tako da mi jutro počinje s bananom, čajem i lijekovima. Onda počnem “prčkati” po kući. Poslije, ako imam vremena, nećaci me povedu na Jelačićev trg u kavanu. Tako život počinje s kuhinjom. Ili mi netko dođe ili idem nekuda. Uglavnom, ne mogu reći da mi je život pust.

Imam uvijek neku zabavu.

Slušam radio. Moja strast su bile knjige, ali više ne vidim, pa uglavnom slušam radio ili televiziju.

Vaš uzor u životu?

Moj uzor je bila moja majka koju sam obožavala i koja mi najviše nedostaje u životu. Što je najvažnije u braku?

Razumijevanje i popuštanje.

Uvijek sam popuštala svojim supruzima jer sam iz dna duše mrzila svađe. Nisam popuštala iz slabosti nego naprosto iz averzije dokazivanja za ono

Vukotićeva udovica, vjerna “čuvarica” njegovog Oskara

m

u životu jako imponira, te njegov način komuniciranja.

Poslije je to bilo drugačije i mi smo se rastali. Moj drugi suprug privukao me svim tim vrlinama, ali i s jednim talentom koji me fascinirao.

Nikad ne bih mogla oprostiti...

Sve bih mogla oprostiti.

Jer, za sve u krajnjoj liniji ima opravdanja.

što sam imala pravo. Jer me nisu možda razumjeli, a da ne bih trebala to razumjeti, radije sam popustila. Što vas je privuklo kod vašeg supruga?

Kod prvog supruga, pošto se radi o dva supruga: njegov izgled, šarm i izvanredna inteligencija koja meni inače

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Da. Moj suprug je, primjerice, bio apsolutni talent i izuzetan čovjek, ali vrlo često je imao napadaje odustajanja i tu sam mu pomogla da ne odustane od svojeg projekta.

Najdraži film?

oj uzor je bila moja majka koju sam obožavala

”Kabaret” ili...

Puno njih. Kad vidim “Kabaret” onda mi se čini da je to taj film. Moj najdraži film je bio “Ne okreći se, sine”, a najdraži film mojeg supruga je film “Igra”. Što nikad niste učinili, a svakako biste htjeli?

Da vidim cijeli svijet! Vidjela sam pola svijeta, a sad bih htjela cijeli.

Iz kuće ne izlazim bez...

Torbe punu svega i svačega.

Moja torba je uvijek puna, u njoj fali jedino pop s bradom.

Dok ja izvadim ključeve...

Imam jedan lanac za ključeve da ne kopam po toj rupi bez dna.

Volite li kuhati?

Obožavam. Volim kuhati, volim goste. Ne volim peći kolače. Svi koji su kod mene na kuhinji imaju preko 90 kilograma.

Proživjeti još jedanput ovaj život koji sam živjela!

Kako biste se opisali u tri riječi?

Da mi je Bog dao dobru narav koja je optimistična, da mi nikad u životu nije bilo dosadno i da jako volim ljude!

Vaš moto u životu?

Da učinim život što ljepšim i da shvatim one stvari koje su bile ružne a koje su se morale dogoditi, kako bih znala cije-

niti one lijepe. Što je za vas uspjeh u životu?

Moje osobno zadovoljstvo.

Zato ne mogu govoriti o velikim uspjesima. Mislim da uspjeh mora biti svakodnevan i da čovjek mora živjeti i s radošću doživljavati svaki dan.

Ne patim od nekakvih uspjeha, što neki zovu uspjehom.

Meni je uspjeh lijepa riječ koju

dobijem, svaki posjet... Mene to čini sretnom.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Da živim još jedanput ovaj život koji sam živjela!

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Radi snimanja američkih filmova 1954. i 1955. godine posjetila sam Varaždin i nosim

ga u prelijepom sjećanju. S gradonačelnikom Ivanom Čehokom, kojeg sam srela na jednoj izložbi, dogovorili smo jednu izložbu u Varaždinu, tako da se uskoro spremam opet u Varaždin. A i tu je moja nabolja prijateljica Nadica koja je Varaždinka, ali živi u Zagrebu. Mi smo vezane kao da smo sestre.

Iznenađenje s «krilcima» Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Lila Melita Andres Vukotić, glumica i asistentica

O

krenem li koji god od televizijskih kanala, samo tužne slike. Stalno netko plače. Predvode meksičke sapunice! I hektolitri suza. A rulja gleda i gleda, cmizdri i istinski suosjeća ne samo s nesretnim ljubavnim parovima, nego i s njihovim mamama, bakama, tetama, susjedima, poslodavcima i tko zna kojim sve sudionicima ovih infantilnih trakavica. nda se prešaltam na onu debilnu Farmu. Kad opet, koma! Ili se svađaju, ili prostače, ili netko plače! O celebrityjima, državnoj, političkoj i biznismenskoj kremi da ni ne govorim. A kad vidim one potrese, poplave, terorizam i ulične crne kronike, osjećam da više nisam normalna! Ja stvarno više nisam za ništ, čak ni za seks. I? Kaj mi još preostaje? opodnevno opuštanje uz ubitačno dosadna kuhanja na sto načina i tv-bombardiranja s Always ulošcima i skliskim svilenim tamponima! Naravno, za dame.

Oni su u ovoj općoj krizi jedino pravo životno pitanje. Jer, ako ih ne rabiš, to je znak da nešto nije u redu. I kad televizija o tome ne bi redovito izvještavala, muški valjda ne bi znali da li smo trudne ili smo u - klimaksu! Čekam samo kad se budu već jedanput počeli reklamirati prezervativi. Oni tanki, fini i prozirni, oni grublji i rustični, kraći i duži, oni u duginim bojama i jarko ljubičasti, a pogotovo oni poletni, s krilcima!

Kakav izbor, a mi – pojma nemamo!?! Ne znam zašto se zbog toga već jedanput ne pobune i žene i muškarci? Žene zato jer ih javni mediji ne informiraju i ne poučavaju, a muški zato jer ih zanemaruju. a, ljudi moji, tu je riječ o izrazitoj diskriminaciji muškog spola! A u tim životnim pitanjima trebali bi, po mojem mišljenju, upravo tu muški biti ravnopravni sa ženama. Zašto se o nihovim intimnim detaljima i modnim dodacima ne bi smjelo javno progovoriti!? I javno informirati? Na kraju krajeva, nije samo riječ o elementarnoj zaštiti parova od sigurne ševe, kao što mnogi misle, nego o daleko značajnijem estetsko-kulturološkom i psihološkom fenomenu koji otkriva kamo smjeraju današnji moderni i samosvjesni muškarci. oju tek ulogu ova čarobna stvarčica ima u intimnom svjetu dvoje ljudi!?

Tabletice Viagra za potenciju i antibebi pilulice Jasmin nisu nimalo erotični. Ove vražje gumice itekako jesu! Mojem komadu neće biti veselo kad mu pokažem da sam kupila nove Always uloške, ali će meni biti strašno rajcig kad mi šapne da za mene ima «iznenađenje s krilcima»! Eto, u tome je bit muško-ženske ravnopravnosti.

Pusa, vaša Diva!

O

P

P

K

Čišćenje podova? Ne, hvala!

Muškarci u prosjeku provode najviše devet sati tjedno baveći se usisavanjem, vješanjem rublja, pranjem suđa, čišćenjem podova, peglanjem veša i ostalim kućanskim poslovima, dok žene za sve te poslove utroše preko 20 sati tjedno. Pokazalo je to najnovije istraživanje Sveučilišta u Virdžiniji. U istraživanje je bilo uključeno preko 17.600 parova iz 28 zemalja svijeta, a pokazalo je da zapravo u većini brakova još uvijek postoji podjela na “muške” i “ženske” poslove.

Zanimljivo je da muškarci koji žive zajedno s partnericom prije braka više su angažirani u obavljanju kućanskih poslova nego nakon vjenčanja.

Nakon potpisa kod matičara žene odmah preuzimaju “posao” spremačice i domaćice. (ihr)

46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel.

330-063, 098/1661-177, www. zelimorski.com ozn.188c KUĆE OKOLICA! Novogradnja u Novoj Vesi 150 m² - 49.000 €, Kneginec 100 m² - 49.000 €, Jalkovcec 70 m² - 38.000 €, Gojanec 80 m²- 45.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE POVOLJNO! Kuća novogradnja u Gotovčevoj - 250 m², Vinka Žganca - 150 m², Adolfa Wisserta 130 m², Ratimira Hercega - 150 m², Luje Pihlera - 250 m² (novogradnja), Zinke Kunc - 200 m², Marina Držića 170 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Stara kurija i 6.000 m² zemljišta - 45.000 €, Dugi Vrh 40 m² - 15.000 € , Halić 40 m² - 15. 000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

PAŽNJA!!!!!

Europska trgovačka tvrtka sa direktnim zastupanjem u Hrvatskoj, koja djeluje u Europi dugo godina, proširuje svoju djelatnost.

Iskoristite jedinstvenu priliku dodatnog posla, s minimalnim oduzimanjem vremena, ne vezano za prodaju i MLM. Nazovite još danas na tel. 042/492-382. cela 1 100 m². Tel. 042/666-242, 091/549-5539 ozn.621

115 m², u Gojancu, prodajem.

Mob. 095/903-1850 ozn.173c

KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.990e

KUĆU u Turčinu, 65.000 € i poslovni prostor 50 m², Vž., Supilova ul., prizemlje, prodajem.

Mob. 091/904-8002 ozn.659

NOVOUREĐENI ugost. objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob.098/801-591 ozn.667 KUĆA u Klenovniku, 75 m², svi priključci, cijena 34.000 €.

Mob.098/1944-690 ozn.699

STANOVI MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin - Najveći izbor nekretnina, licenca HGK! w w w.men- ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆE: Petrijanec 30.000 €, Banjšćina 30.000 €, Kneginec 46.000 €, Jalkovec 59.000 €, Trnovec 60.000 €. Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆU u N. Marofu, 100 m² + 2 terase, garaža, centralno, 2 000 m² okućnice, prodajem.

Pod račun stan do 40 m². Tel. 042/611-529, 099/695-7809 ozn.652b STARIJU obiteljsku kuću 112 m², okućnica 681 m², u Šemovcu, prodajem. Cijena po dogovoru.

Mob. 098/976-8518 ozn.612 PRODAJEM/mijenjam za stan u Vž, kuću na Banjšćini 53 m², struja, voda, plin-centralno, par-

STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.989e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.989e

KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, Uska, Režekova, O. Price, Kurelčeva, Z. Kunc, B. Radića, B. Slukan… Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

88 KUĆA, Varaždin i okolica! Provjerite: ACD Premier d.o.o. 042/321 071, 098/284692, www.acd-premier.hr ozn.126c

NOVU nedovršenu prizemnicu 240 m² mijenjam za manji stan, poslovni prostor ili prodajem za 69.000 €. Mob. 098/931-1338 ozn. 659

VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob. 099/6772-771 ozn.660b STARIJU kuću sa dvorištem, u centru grada, prodajem. Mob. 099/212-7493 ozn.672b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.677b KUĆU u Filićevoj ulici, u Varaždinu i vinograd s klijeti u Žednom vrhu, prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.679b STARIJU kuću u dobrom stanju,

NOVOGRADNJA već od 1.050 €/m² Grabanice, Dravska 1.100 €/m², Trstenjakova 1.100 €/m², Vukovićeva 1.140 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA : jednosobni 33 i 43 m²; dvosobni 49 m² (novija gradnja), dvosobni 62 m²; trosobni 77 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA : jednosobni 40 m² 36.000 €, dvosobni 62 m², trosobni 86 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

27. travnja 2010.

Z. i FRANKOPANA: jednosobni 35 m², dvosobni 50 i 52 m², trosobni 68 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 40 m², dvosobni 43 m², trosobni 56 i 65 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c GRABANICE : jednosobni 38 m²; dvosobni 37, 38, 45, 49 m²; trosobni 56, 60, 65, 69, 80 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c BANFICA: F. Konšćaka 50 m² (etažno), Koprivnička 53 i 61 m² , Vukovarska 64 m² 850 €/m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DRAVSKA: dvosobni 52 m² i trosobni 70 m², Starčevićeva 52 i 70 m², T. Ujevića /aleja 60 m², Trstenjakova 43 i 52 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PONUDA TJEDNA! Dvosobni: Zrinskih Frankopana 54 m², Braće Radića 56,90 m²; trosobni: Zrinskih Frankopana 66 m²; dvoipolsobni: Masarykova 68 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno! Grabanice -jednosobni 38 m², dvosobni - 37,50 m², dvosobni - 48 m², trosobni- 56 m², trosobni - 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI povoljno! Grabanice - 120 m², Varaždinski Vrtovi 109 m², Gortanova 134 m² (novogradnja), Filićeva 108 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Tina Ujevića 34 m² (uređen), Dravski Vrtovi- garsonjera 27 m², Supilova novogradnja - 38 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se stan u Supilovoj ulici te u Grabanicama, novogradnja. Mon. 098/246-177 ozn.109c 6 JEDNOSOBNIH, 15 dvosobnih, 8 trosobnih, 10 četverosobnih stanova! Provjerite: ACD Premier d.o.o. 042/321 071, 098/284692, www.acd-premier.

hr ozn.126c NOVOUREĐENI dvosobni stan, 48 m², u centru grada, Zagrebačka 74, prodajem. Mob. 098/268-233 ozn.161c STAN: Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 91.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c JEDNOSOBNI stan, 31 m², Zrinskih i Frankopana 2, I kat, vlastita brojila (plin, vodomjer), prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.410 TROSOBNI stan 81 m², Zagrebačka 17, otkupljen, etažiran, svi priključci, 1.200 €/m².

Tel.042/312-018 ozn.626 TROSOBAN stan 56 m², Grabanice, prvi kat, odmah useljiv, prodajem. Mob. 091/7260-777 ozn.642 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 995e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.992e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Tel: 091/934-7262 ozn.992e

DVOSOBAN stan, 50 m², Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, cijena 52 000 €, prodajem. Mob. 098/217-185 ozn.992e DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.643 JAKO povoljno! Jednosoban stan 40 m², suteren, blizina centra. Mob. 091/4501-524 ozn.655 STAN u kući, 79 m², poseban ulaz, etažiran, centralno, prodajem. Moguća zamjena za manji stan uz nadoplatu.

Mob.099/416-1266 ozn.669 KAPITAL d.o.o. - Jalkovečka; 1-s: 38,85 m², 1. kat, 3-s: 69 m², 4. kat, B. Radić: 80 m², 1. kat. Tel. 042/313-955 ozn.659 KAPITAL d.o.o. - Jalkovečka; 2-s: 38 m², 4. kat, 3-s: 80 m², 2. i 3. kat – useljenje 07. mj. 2010. Tel. 042/313-955 ozn.659 DVOSOBNI stan, 60,83 m², Banfica, novo uređen, balkon, lift. Povoljno i hitno! Mob. 098/907-6251 ozn.661 PRODAJEM/iznajmljujem renovirani, namješteni dvosobni stan, I kat, jugoistok, Z. i Frankopana 12. Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.677 JEDNOSOBAN stan u Trakošćanskoj 16 a, I kat, 29 m², centralno g., telefon, prodajem. Mob. 098/284-943 ozn.687

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA prilike! Gradilište u Brezju 510 m² (novi kvart) ,Lepoglavska - prekrasno gra-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. travnja 2010.

dilište 600 m², Gotovčeva (elitni kvart) - 1200 m2, Kurelčeva420 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

M o b. 0 9 5 / 8 3 7- 6 7 9 2 ozn.1000e

GRADILIŠTE u Hrašćici, 598 i 600 m², 50 €/m² i kuću u Sračincu, prodajem. Mob. 098/9282-564 ozn.608b

S O B U s a u p o t re b o m ku p a o n i ce , I nte r n e t , učenicima, studentima, zaposlenicima, iznajmljujem. Tel. 042/261-386 ozn.1002e

PULA-DUGA UVALA; vikendparcele raznih veličina (općina Marčana), 500 m do mora, ravnica. Mogućnost plaćanja do 24 rate – dogovor, cijena 20 €/m². Tel. 042/261-823, mob.

095/902-9396 ozn.636 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem. Tel:099/8530-930, 042/711-547 ozn.998e GRADILIŠTE u Perijancu, Miroslava Krleže, cijena po dogovoru. Tel. 042/712-045 ozn.662b GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu, uz glavnu cestu, 4 600 m² te u Hrašćici 2 700 m². Mob. 098/267-382 ozn.669b ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Mob.095/9146-315 ozn.648

KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c

IZNAJMLJUJEM d. dio kuće 50 m² + terasa, centralno, namješteno, vrt i voćnjak, garaža.

Tel. 042/611-529, 099/695-7809 ozn.651b

POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c

LOKAL ulični za trgovinu cca 30 m², uređen, u centru V araždina, iznajmljujem. Mob. 098/792- 016, 042/313-544 ozn.658b

POSLOVNI prostor u centru Varaždina, pogodno za urede, iznajmljujem. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267-653 ozn.130c

UNAJMLJUJEM nenamještenu kuću/stan, mogućnost otkupa nakon 5 g. (nije uvjet) te useljivo najkasnije 9 mj., Istra. Mob. 095/8833-782 ozn.506

GRAĐEVINSKO zemljište u Vrtnoj ulici, u Sračincu, gruntovno čisti papiri. Tel. 042/331-796 ozn.682

TROSOBAN komforan, namješten stan, 2.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/630-9630 ozn.612b

APARTMANE u Crikvenici, 100 m od mora, iznajmljujem. Mob. 098/1634-495 ozn. 602 PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno - trgovinu, servis, proizvodnju; parcela 3 200 m², povoljno. Mob.098/268-919 ozn.680 IZNAJMLJUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelarijom, mogućnosti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c

SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, internet, iznajmljujem studentima/m., ž. zaposlenoj osobi, nepušačima.

Mob.095/895-2284 ozn.569 KOMPLETNO uređeni kozmetički centar u centru Varaždina uz otkup inventara, iznajmljujem .Tel. 095/911-7378 ozn.234a KOMFORNO opremljen i namješten jednosobni stan u Meštrovićevoj iznajmljujem nepušaču/čici. Mob.091/581-4074 ozn.236a ČEVEROSOBNI stan , centralno, iznajmljujemo obitelji, radnicima ili studentima. Mob. 098/349-838 ozn.238a

iznajmljujem od 01.05.2010.

Mob. 091/541-2642 ozn.605 DVOSOBNI stan, 1. kat, na Banfici, Ul. R. Boškovića 20 c, iznajmljujem. Mob. 091/515-5454 ozn.634 VEĆU garažu iznajmljujem, može i za skladište i sl. , I. Pergošiča 12, Vž. Tel. 042/350-607, 091/736-5010 ozn.638 SABUNIKE - APARTMANI dvosobni (2+2, 2+3), kuhinja potpuno opremljena, velika terasa, grill, SAT - TV, klima, osiguran parking, pješčana plaža, moguć najam plovila. 098/9695 - 884 ozn.994e J E D N O S O B N I , n a mj e š te n i

H A N KO O K O P T I M A 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem, a kupujem čelične felge za Kia Pride 13 cola. Mob. 099/675-9713 ozn.997e

iznajmljujem 091/796-23-05 ozn.1002e

VOZILA

UHODANI poslovni prostor, 35 m², Zagrebačka, blizina Euroherca, mogućnost parkiranja, iznajmljujem. Mob. 098/607-820 ozn.,681b

FORD FOCUS 1,8 TDI, 2002. g., registriran, u odličnom stanju, metalic, dosta opreme, prodajem. Mob. 091/2580-950 ozn.37c

NAMJEŠTEN apartman i jednokrevetnu sobu, iznajmljujem.

Mob. 091/545-6266 ozn.678b

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

KUĆU u Turčinu, iznajmljujem.

Mob. 095/251-2416 ozn.173c

POSLOVNI kancelarijski prostor, 200 m², Centar Lisinski, iznajmljujem. Mob. 091/2503-444 ozn.215c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

DVOSOBNI stan u samostojećem objektu, iznajmljujem.

Tel. 350-171 poslije 15.00 h ozn. 648

VANBRODSKI motor Yamaha, kratka osovina, 4 KS, četverotaktni, nekorišteni. Mob. 098/379-660 ozn.61c

DVOSOBNI stan u Vž, iznajmljujem. Upitati na broj tel. 350-002 ozn.656

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

U L I Č N I p r o s t o r, G a j e v a , 60 m², iznajmljujem. Mob. 091/2503-444 ozn.214c

APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/ zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m.

Mob.098/573-349 ozn.352

GRADILIŠTE u Križancu, uređeno, ograđeno, asfalt, struja, voda, plin uz gradilište, 19.000 €. Mob. 099/1916-885 ozn.659

NAJAM

JEDNOSOBNI stan 35 m², namješten, u zgradi ispred bolnice,

SOBE za studente, poseban ulaz, namješteno, centralno, blizu centra, 700 kn, iznajmljujem. Mob. 098/206-974 ozn.645

Mali oglasi 47

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1001e JEDNOSOBNI namješteni stan u Z. i Frankopana, etažno grijanje, kablovska, klima, iznajmljujem.

Mob. 098/231-303, 370-555 ozn.665 SOBU studentu/ici, upotreba kuhinje, kupaone, centralno, Internet, ADSL, poseban ulaz, iznajmljujem povoljno! Mob. 091/506-7749 ozn.703 GARSONJERU na Banfici, namješteno za 1 osobu, 1.300 kn mjesečno, iznajmljujem. Mob. 092/241-3252 ozn.704 JEDNOSOBNI stan, povoljno

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla •servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ f ax: 0 4 2 /232- 8 0 0 , 231-29 8 ozn.19c GOLF IV, 2003. g., 84 KW, crni, 7.200 €, prodajem. Mob. 099/692-4693 ozn.649b PRIKOLICA jednoosovinska za traktor (laganija s gitrama), nije kiper, u cijelosti čelična. Tel. 042/657-388 ozn.600

POPRAVAK i nabava svih dijelova za sve automobile, novo i polovno, otkup vozila, najpovoljnije! Mob. 091/1437-007 ozn.673 VOLKSWAGEN POLO 1.2, srebrni, 2004. g., registriran do prosinca 2010., prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.680b FORD FOCUS 1,8 dizel, 2000. g., 5 vrata, klima, dosta dodatne opreme, reg, godinu dana, prodaje vlasnik. Tel. 042/744-514, 091/789-9370 ozn.651 LAGUNA 1.8, ‘96. g., sačuvana, garažirana, 1.850 €, može zamjena za jeftinije. Mob. 095/518-4814 ozn.688

POSAO MEĐUNARODNA TVRTKA s dugogodišnjom tradicijom nudi honorarni posao nutricionistima (prehrambenim tehnolozima) i liječnicima. Mobitel: 098/206-520, poslije 14 sati. ozn.1003e MLADA i pouzdana ženska osoba traži posao čišćenja privatnih ili poslovnih prostora. Mob. 091/768-7246 ozn.674b KREIRAJTE svoje radno vrijeme honorarno, uz mogućnost napredovanja, rad u uredu.

Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c TRAŽIMO mlađu žensku osobu za rad u novootvorenom caffe baru, u Varaždinu. Prijava obavezna. Mob. 095/913-0512, 099/774-4724 ozn.692 PRIMA SE u radni odnos KV zidar i KV tesar. Informacije: Ninex, mob. 098/414-128 ozn.694 TRAŽIMO djelatnice za rad na telefonskim linijama. Mob. 099/213-4342, poslije 16.00 h ozn.696 PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armira-

48 Mali oglasi če, s iskustvom. Tel: 214-175 ozn.200c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozor i, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kar tice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob.

098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c SERVIS popravlja sve vrste kućanskih aparata, rashladne tehnike, plinskih trošila, ugostiteljske opreme, prodaja i montaža klima uređaja. Mob. 098/315-269 ozn.104c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravc i. INSTAL ACIJE MARTI - MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.620b

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311- 434 ozn.7c SERVIS “MATEL” - servisiranje i popravak motornih vozila, priprema za tehnički,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

usluge limarije i lakiranje. Mob. 095/5466-634 ozn.976e ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

ozn.99c DOM za starije i nemoćne prima na smještaj osobe uz 24-satnu skrb. Mob.098/973-5565 ozn.104c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c HILKO d.o.o., Dr. A. Starčevića 37 Čakovec, tel.040395-636, m o b. 0 9 8 /393 - 0 0 4 . J e d ini ovlašteni servis Makita alata, za sjeverozapadnu Hrvatsku. ozn.201c ENTRY- AKCIJA GAR A ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600

OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c OBAVL JAM hor t ikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje.

Mob.091/251-9189 ozn.989e STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o.

Mob.098/267-065, 042/612-512 ozn.203c

MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove. Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c VAŠA sudbina je u našim rukama, zovite danas kako biste saznali što Vas očekuje sutra.

Tarot, kristalna kugla i visak.

Tel.060/400-909, 2,27 kn/min.; mob. 3,52 kn/min. ozn. 166c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

27. travnja 2010.

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c PRF AST&BEUCERON KENNEL organizira tečaj socijalizacije i dresure (ili školovanja) pasa svih pasmina s početkom 3.5.2010. Mob. 095/873-7468 ozn. 647 KERAMIKU, kamen i ostale završne radove, izvodimo. Mob. 098/525-579 ozn.233a PRUŽAM knjigovodstvene usluge: vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Mob.: 099/674-6442 ozn.235a TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade, stiropor, vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.23f DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.244 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.347 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr i janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.367 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija,

gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.372 ROLETAR - montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob.091/762-4286 ozn.438 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.441 VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.498 I Z RA Đ UJ E M n a mj e š t aj p o mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge.

Mob.098/169-7838 ozn.505 IZRAĐUJEM krovišta svih vrsta lim-crijep, nadstrešnice, montažne kuće, limariju, gromobrane. Mob. 099/683-0537 ozn.515 KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ASTROLOGIJA i TAROT! Nazovite i saznajte svoju budućnost. Nudim Vam odgovore!

Ugovorite svoj termin. Mob. 098/909-0365 ozn.596 DIMNJAK: sanacije i montaže dimnjaka za sve vrste trošila. www.dimnjak-varazdin.hr, 095/842-8320 ozn.597 STROJNO ŽBUKANJE, termo fasade te manje zidarske radove, izvodimo. Mob. 098/9057-189 ozn.603 NJEGOVATELJICA brine o starim, nepokretnim i psihički bolesnim osobama, 2.000,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.604 KVALITETNO i povoljno izvodim sve vrste zidarskih radova. Mob. 098/916-3835 ozn.622 POPRAVAK I IZRADA kuhinj-

skog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.991e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.993e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/675-9713 ozn.997e PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna.

Mob.098/9066-889 ozn.644 KERAMIČARSKE radove izvodimo te vršimo kompletne adaptacije kupaonica. Mob. 091/927-6830 ozn.650 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.652 KERAMIKA, knauf, izolacije te ostali građevinski radovi.

Kvalitetno i povoljno! Mob. 092/232-1285 ozn.654 INOX, alu, kovane i pvc ograde, montaža klupčica, obrada špaleta, postava knaufa, fasade.

Mob.095/8455-905 ozn.660 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.660 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.666 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, mob. 098/957-5725 ozn.668 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete, separee, stolice ugostiteljskih objekata s našim

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. travnja 2010.

ili vašim materijalom, popravak stolarije + bajcanje i lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.686

098/132-4242 ozn.675 ŠIVAČU mašinu „Ruža Step“ (Bagat), korištena, ispravna, prodajem. Tel. 091/253-7978 ozn.670b

IZRADA unutarnje stolarije, ulazna vrata, futer štokova, stepeništa.

Račun i garancija. Mob. 092/254-1538 ozn.678 USLUGE košenja trave u voćnjacima, vinogradima, uređenje i održavanje zelenih površina, šišanje živice.

Mob. 091/980-0694 ozn.683 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje.

Poslije radova sve uredno počistimo. Umirovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.686 OVLAŠTENI SERVISER plinskih trošila Junkers, Waillant servisira i čisti od kamenca te vrši montažu i servisira klime.

Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/731-131, mob. 098/284-231 ozn.684 OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.685 SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.686 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.691 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, izrada fasada i krovišta, soboslikarski radovi, uređenja i održavanje objekata. Info: Ninex, 098/414-128 ozn.694

OSTALO MALO korištenu perilicu rublja, povoljno prodajem. Mob. 098/377-087, radnim danom 08.00 - 16.00 h ozn. 28c OČUVAN štagalj (škedenj) prodajem, može i zamjena za ogrjevna drva. Mob. 091/601-0067 ozn.655b FLOBERT sa durbinom, češka, kao nova, 350 €; sportski profesionalni bicikl Pinarello, 500 €, prodajem. Mob. 098/482-001 ozn.103c

SVINJU od 150 kg, prodajem. Može i klanje. Mob. 098/965-3443 ozn.658

MIJEŠALICU za beton, 125 l, malo korištenu, povoljno prodajem. Mob. 091/1487-961 ozn.613 LJETNE auto gume 15“, bicikli MTB, nadstrešnica metalna, kamin, skuter 125. Mob. 095/5055-386 ozn.617 ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.996e LOZNI CIJEPOVI, proizvođača LCK Kutjevo, plava etiketa – akcijska cijena 8,10 kn po loznom cijepu. VOĆNE SADNICE – posebno povoljne cijene – jabuke 19,00 kn, a kruške i šljive 20,00 kn po sadnici.

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, telefoni prodavaonica – Kelemen 647-270 i Jalžabet 647-344 ozn. 45c KRAVU staru 5 g., 5 mjeseci bređu, prodajem. Tel. 042/731-037, 099/742-1228 ozn.618 KVALITETNO bijelo vino: do 50 l – 10 kn, iznad 50 l – 8 kn.

Tel 042/240-042, 095/544-3691 ozn.625 KLIZNA puna vrata, 200 x 80, prodajem. Nazvati na mob.

098/846-674 ozn.637

FOSNE oraha cca; 5 cm, a; 2,5 m³, prodajem. Mob. 098/132-4213 ozn,.679 PRODAJE se buksus, lunicera, ligustrun, berberis za živu ogradu. Mob. 095/8577-118 ozn.693 USTUPAM grobno mjesto, stari dio, Varaždin. Tel. 212-953 ozn.698 JELOVA građa (daske, grede, roženice), piljena po narudžbi i stolarske fosne oraha i duglazije. Mob. 098/948-2436 ozn.702 MOTOKULTIVATOR Goldoni 14 K s prikolicom i samohodna kosilica „Olympia“ 14 K na 3 kotača.

Mob. 091/585-1926 ozn.702

KREDITI AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.671 NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.999e

Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

PRODAJEM vino, vrlo kvalitetno, graševina, rajnski rizling, već od 10 kn/litra, veće količine, pogodno za ugostitelje. Mob. 098/268-250 ozn.1004e

HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c

SVINJU od 140 kg, prodajem.

Nazvati na tel. 042/714-762 ozn.646 PILIĆI od 2-2,5 kg, živi i očišćeni, moguća dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob.

KREDITI bez administrativne zabrane, na 1/2 primanja do 25.000 €, kredit na kredit, bez HROK-a i C/L, ekspres umirovljenički. Mob.092/2929-106 ozn.159c

FENOMENALNE pozajmice za umirovljenike i zaposlene do 30.000 kn/24 h, bez HROKa do 150.000 kn. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.176c

Mali oglasi 49

ni, adaptacijski, gotovinski, umirovljenički, prebijanje-zatvaranje postojećih. Mob. 095/895-2383 ozn.639

KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €. Mob.091/982-3248 ozn.700

Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a!

Pozajmice do 20.000 kn odmah!

Mob.099/8531-386 ozn.196c FINANCIJSKE brige Vas „more“!?

Krediti na ostatak do 7.000 €, C. L. ne smeta, prebijamo postojeće do 25.000 € te za umirovljenike u roku 24 h, hipotekarni.

Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn. 208c KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.434 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181- 6961, 091/9277-209 ozn.560

KREDITI! Bez jamaca, prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C. L. Krediti za sve! Spomenka, 091/156-8062 ozn.666b

KREDITI: 25.000 € bez jamaca, na ostatak plaće do 7.000 €. Pozajmice do 30.000 kn u roku 24 h. Umirovljenici čisti odrezak 10.000 €. Nada, mob.

092/2855-079 ozn.663 KREDITI i pozajmice! Upitati na brojeve: 095/501-2821, 099/424-2666 ozn.664 POVOLJNI krediti bez obzira na vašu situaciju. Mogu i obrti.

Mob. 098/974-8423, Mladen ozn. 676

UMIROVLJENICI, zaposleni! Rješavamo vaše financijske probleme, besplatno savjetovanje, razne opcije! Mob. 099/7866-758 ozn.538

KREDITI za umirovljenike! Do 75.000 kn – mlađi umirovljenici; 20.000 kn – na 3 god.¸ 15.000 kn – za 24 h; bez HROK-a i jamaca. Mob. 091/904-3612, 095/558-1759, Slavica ozn.689

NOVO ! Akcija kredita bez HROKa do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.624

KREDITI do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; umirovljenički do 75.000 kn, 15.000 kn/24 h.

Mob. 098/1695-822, Gordana ozn. 690

KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.630 KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.099/674-2721 ozn.630 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 042/712- 651 ozn.631 NAJPOVOLJNIJE kreditne linije ino-kredita, stambeni, hipotekar-

€, umirovljenici čisti odrezak 10.000 €, 150.000 kn bez HROK-a i administrativne zabrane. Mob.091/730- 9743, 095/908-1590 ozn.700

KREDITI bez jamaca do 25.000 €; na ostatak primanja 7.000 €; bez HROK-a 150.000 kn; umirovljenički 75.000 kn. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697, Marko ozn,690 HITNO vam treba pozajmica ili kredit? Bez jamaca i HROK-a, riješit ćemo. Nazovite! Mob. 091/881-7102 ozn. 690 KREDITI do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice u roku od 24 h, prebijamo postojeća zaduženja…

Imate starih zaduženja i ne znate kako si pomoći, nazovite na 098/669-508 i mi ćemo Vam pomoći… ozn.695 KREDITI - na ostatak 7.000

J E D I N ST V E N I g o tov i n s k i i stambeni krediti! Najniža kamata, poticaji, prebijanje dugovanja! Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.701 GOTOVINSKI krediti, do 100.000 kn bez jamaca! Brzo, profesionalno i efikasno! Mob. 099/200-2033, 091/911-9098 ozn.705 KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.706 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.706

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c DEČKO 39 g., živi sam, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu iz oklice Vž. Mob. 099/853-1374 ozn.567 AKO SI ZAROBLJENA u dosadnom braku kao i ja, javi se muškarcu 39 g. da ti uljepšam dane, prednost mlađima. Mob. 095/563-5305 ozn.607 UDOVAC želi upoznati udovicu između 55 i 65 godina za druženje/vezu. Mob. 091/5434-114 ozn.671b MUŠKARAC 43 g., pun ljubavi i nježnosti, traži žensku osobu, godine nisu važne. Mob. 098/539-946 ozn.676b

50 Mali oglasi

27. travnja 2010.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na drage

SJEĆANJE

na

na

GABRIJELA LONČARIĆA 1. 05. 2008. - 1. 05. 2010.

JOSIPA SLUNJSKOG

U mislima i molitvama uvijek s Tobom.

Supruga i obitelj

22. 04. 2009. - 22. 04. 2010.

Hvala svima koji ga se sjećaju i posjećuju njegov tihi dom.

Tvoji najmiliji

FRANJU KOSA

i

SLAVKA KOSA

24. IV. 2001. - 24. IV. 2010.

3. V. 1960. - 3. V. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Čuvali vas anđeli.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku i prabaku

ROZALIJU NOVAK

29. 04. 1981. - 29. 04. 2010.

S ljubavlju tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONIMIR RAČKI 27. 04. 2000. - 27. 04. 2010. Živiš u našim mislima.

Tvoji najmiliji

IM MEMORIAM na roditelje, braću i nećaka

OBITELJ FARA JAROSLAVA

KAREL

† 31. I. 1983.

† 29. 04. 1991.

ZVONIMIR

VJERA

† 11. 08. 1997.

† 19. 07. 2006.

nećak JAROSLAV † 17. 03. 2009.

Počivajte u miru s mojim sinom Tedijem.

S ljubavlju Lidka

ZAHVALA povodom smrti voljenog oca, svekra i djeda

IVANA VITEZA preminulog 11. 04. 2010. u 75. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, znancima na riječima utjehe i dostojnom ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala svima.

Tvoji: sin Zlatko, snaha Slavica, unuke Kristina, Gordana i Ana.

MLADENA BALAŽINCA preminulog nakon kratke i teške bolesti 14. travnja 2010. u 45. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su cvijećem, vijencima i svijećama okitili njegov odar i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo kapelanu župne crkve u Ludbregu na riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: majka Ružica, otac Miroslav, supruga Ksenija, sin Matija, sestra Božica s obitelji, tast, punica i sva ostala tugujuća rodbina.

SLAVICU SEKAČIĆ 26. 04. 2009. - 26. 04. 2010.

Uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

STJEPAN BENKUS 28. 04. 2008. - 28. 04. 2010.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog sina, supruga, oca, brata, zeta, šogora, strica i ujaka

SJEĆANJE na dragu mamu, punicu, svekrvu, baku, prabaku

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga i tate

DRAGUTINA POLJANA koji je preminuo 16. 04. 2010. nakon teške bolesti u 69. godini života.

Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut te pomogli u najtežim trenucima i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marija i kćeri Verica i Mirjana.

Samo oni koji Te vole znaju koliko nedostaješ.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog nam tatu, svekra i djeda

STJEPANA ČETRTEKA † 30. IV. 2008.

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek!

Tvoji sin Vladimir, snaha Spomenka, unuka Ksenija i Robert.

SJEĆANJE

LJUBOMIR TOMAŠIĆ

SJEĆANJE

30. 04. 2006. - 30. 04. 2010.

TOMO HOSNI

svaku

U našim si srcima.

21. 04. 2008. - 21. 04. 2010.

MLADENU BALAŽINCU

Supruga i djeca s obiteljima

I zauvijek ćeš biti tu.

POSLJEDNJI POZDRAV

Kći Đurđa s obitelji

Voljeni nikada ne umiru.

Od obitelji Petrošanec

SJEĆANJE

IVKA MIŠAK ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta, zeta, strica, tetka i šogora

JOSIPA TKALČECA Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, dragom nam pokojniku okitili odar cvijećem i ispratili na posljednji počinak.

Svima koji su ga voljeli i poštovali, od srca hvala!

29. 04. 2007. - 29. 04. 2010.

U mislima si uvijek s nama!

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

LOVRO HOSNI 2. 05. 2008. - 2. 05. 2010.

I zauvijek Ti si tu.

Sin Vlado s obitelji

SJEĆANJE

JOŽICA BEŠVIR

ZAHVALA

25. IV. 2009. - 25. IV. 2010.

povodom smrti drage majke i svekrve

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Rodbina i prijatelji

Tvoja obitelj

DRAGICE TRŠINSKI koja je preminula 20. travnja 2010. g.

SJEĆANJE na voljenog i nikad zaboravljenog

JOSIPA BENKA 30. 04. 2008. - 30. 04. 2010.

Već su dvije godine prošle, a Tebe nema ali s nama si u našim mislima uvijek.

Tvoji koji te vole.

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i punice

KATICE HRASTOVEC koja je preminula 16. travnja 2010. u 78. godini života.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima i kolektivu 4. osnovne škole Varaždin na izrazima sućuti, položenom cvijeću, vijencima i svijećama te prisustvu na posljednjem ispraćaju.

Veliko hvala sestrama iz Ustanove za kućnu njegu Kancijan i medicinskom osoblju Specijalne bolnice Novi Marof – Odsjek II na pruženoj njezi i brizi za vrijeme bolesti.

Posebno zahvaljujemo vlč. Ivanu Rakariću, vlč. Miji Horvatu i pjevačkom zboru Arka na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Brat Drago, sestra Marija s obitelji

Ožalošćeni: suprug Đuro, kći Vesna, unuke Tina i Tanja, zet Damir i ostala tugujuća rodbina.

Obitelj

SJEĆANJE

BARICA LAKUŠ rođena KUZMINSKI 26. IV. 1996. - 26. IV. 2010.

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem divnih ljudi i prijatelja ovim putem želimo im zahvaliti što su našu neizmjernu bol pokušali ublažiti.

Hvala svim dragim Ludbrežanima, a posebno obiteljima Štefančić, Novak, Kosir i Pomahač, Gradu Ludbregu, gradonačelniku Varaždina, županu, djelatnicima Županije varaždinske.

Posebno hvala dragim prijateljima obitelji Skok.

Hvala djelatnicima Opće bolnice Varaždin i Srednje škole Arboretum Opeka.

Hvala gđi Štefici Pavković na svoj pomoći i dirljivim riječima oproštaja. Hvala prečasnom gosp. Đurkanu na toplim riječima ispraćaja i molitve. Hvala svim kolegama i kolegicama Internog odjela OB Varaždin.

Neizmjerno hvala dr. Slunjskom i svim požrtvovnim medicinskim sestrama Odsjeka kardiologije i JIL-a koje su mojoj mami pružile svu pomoć i njegu kad je polako odlazila s ovog svijeta.

I na kraju, hvala i tebi draga mama za sve što si mi pružila u životu.

Ožalošćeni: sin Dubravko, snaha Rajka i Martina

Mali oglasi 51

27. travnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TIHANA DVORŠĆAK

na voljenog

28. IV. 2003. - 28. IV. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

PETAK ŠĆURIC 21. IV. 2006. - 21. IV. 2010.

MARJANA KOLENKA

Sretni smo bili kad s nama si bila.

Bila si naša sreća i ljubav, ostala nam tuga, suze i bol.

26. 04. 2005. - 26. 04. 2010.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Voljeni nikad ne umiru.

Tvoji najmiliji

Djed Tomica

Obitelj

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage mame, svekrve, punice, bake, prabake, sestre i tete

MILJENKO LIBER 20. 04. 2008. - 20. 04. 2010.

preminule 20. travnja 2010. u 88. godini života.

Tvoja Dragica i djeca

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima onima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i sućuti te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili našu dragu pokojnicu.

Veliko hvala pastoru Tihomiru Sabou, svim sestrama i braći te zboru iz Kršćanske adventističke crkve.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

MARIJI BARAKA Veliko hvala za svu dobrotu i vrijeme što si dijelila s nama.

IVANA FURJANA

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u meni kao i prije.

MARIJE BARAKE rođ. BREŽNI

Ožalošćeni: kćerke Verica i Brigita, sinovi Boris i Milan, snahe, zetovi, unuci, praunuci, sestre, brat i nećakinje.

povodom iznenadne smrti našeg dragog

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i svekrve

preminulog 13. 03. 2010. u 40. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Posebno hvala H. V. - M. S. i MB “Pume” te PV 2 Bojna 7 GBR, L. D. “Kobac” Bartolovec na dirljivim riječima oproštaja te vlč. Petru Golubu na ispraćaju.

Majka Agata, sestra Marija s obitelji.

ANE VINKO

TUŽNO SJEĆANJE

preminule dana 24. 04. 2010. u 81. godini života.

na našeg voljenog

MIROSLAVA GOLUBIĆA 30. IV. 2003. - 30. IV. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, doktorici Obranić, susjedi Huzjak te prijateljima i poznanicima koji su joj pomogli u teškim trenucima bolesti te ispratili dragu nam pokojnicu na posljednji počinak.

S tugom i ljubavlju

Voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

sin Vladimir, snaha Zdenka te unuci Jasna i Igor.

SJEĆANJE

Tvoji Damir, Ljerka, Saša i Romana.

SJEĆANJE na naše drage

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i punici

MARIJI BARAKA Od kćerke Verice i Dadija

VIKTORA MAKOVCA

MARIJU MAKOVEC

9. 05. 1986.

16. 04. 2009.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na vas.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji sin Darko, snaha Mirjana, unuke Anita i Martina

ZAHVALA POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI BARAKA

dragom tati

MARIJANU PAPECU 23. 04.2010.

Od sestre Silve s djecom i unučadi

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Jasenka s obitelji

mami, mamički i baki

Od sina Mihajla, snahe Bube i unučadi Filipa i Anamarije

IVANA DARABUŠA

MARIJA DOLAR

Dani prolaze od Tvog odlaska, a samoća i tuga sve su veće.“Vrpca ljubavi nije prekinuta radi smrti, vrpca ljubavi ne prestaje.”

† 27. 04.2005.

IVAN DOLAR † 6. 02. 1997.

Duša je vječna, kao i naše misli s vama.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na dragog oca, djeda i svekra

1. 05. 2004. - 1. 05. 2010.

Otišao si prije šest godina stazom s koje povratka nema, ostala je samo velika bol, tuga i vječna uspomena.

Tvoja neutješna mama S ljubavlju Natalija, Lorena, Mia i Mario

SJEĆANJE

JOSIP PREPELIĆ

VLADIMIRA VUJASINOVIĆA

29. 04. 1995. - 29. 04. 2010.

27. 04. 2006. - 27. 04. 2010.

Na ovom svijetu još postoje srca u kojima Ti živiš.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na drage roditelje

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na pomoći i izrazima sućuti.

NEDELJKO SEVER

na dragog supruga

Još jedanput zahvaljujuem kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima, braći i nećacima na pruženoj mi utjesi i ispraćaju moga supruga.

Hvala

ROZALIJE BREŽNI preminule 16. 04. 2010. u 75. godini života.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja seka

povodom smrti naše drage majke, bake, sestre, prabake, šogorice i svekrve

Ožalošćeni: kćerke Đurđica i Marija, sin Slavko, zetovi Dragutin i Tomislav, unuci Saša, Goran, Ivana, Neven i Danijel, sestra Katica i šogor Marko.

SJEĆANJE

MARIJI BARAKA

Tvoji najmiliji

Sin Vladimir sa suprugom i djecom.

ĐELMAŠ

TUŽNO SJEĆANJE na 30. IV. 2005.

MIRKO HUZJAK 3. 01. 2006. - 3. 01. 2010.

Sin Marko i kćeri Ivanka i Draga s obitelji

dragoj sestri i teti

MILORAD

MARIJA HUZJAK 27. 04. 2008. - 27. 04. 2010.

i

ANA 25. IX. 2003.

U našim srcima živjet ćete vječno.

Sinovi Miloš i Zoran s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFICA ĐURKAS

VLADIMIRA VUJASINOVIĆA

27. IV. 1998. - 27. IV. 2010.

27. 04. 2006. - 27. 04. 2010.

Još uvijek živiš u našim mislima i srcima.

Zauvjek...

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, sjećanje na Tebe boli sve više.

Supruga Marija, sinovi i kćeri s obiteljima.

Kći Snježana, zet Ivica, unuci Aleks i Andrej

52 S raznih strana

27. travnja 2010.

Što čitati?

Umjetnost na rubu znanosti

Jozo Kljaković, Krvavi val; Isječak iz suvremenog života, Rim, 1961.

Već ste vjerojatno navikli da vam pružam mnoge izazove, a to ću i nastaviti – jer kakva korist od preporučivanja knjiga koje vas salijeću na svakom koraku?! Evo zato jednog pravog izazova. Čitatelj koji pronađe ovu Kljakovićevu knjigu od mene dobiva tri druga vrijedna izdanja! Javite se na denis.pericic@vz.htnet.hr.

Naime, u „Krvavom valu“ radi se o autobiografskom romanu jednog od naših najboljih i, po običaju, skoro posve zaboravljenih slikara. Jozo Kljaković piše kako ga je Udba-hudba gadno progonila čak i u Južnoj Americi, a uspio je i predvidjeti da će komunizam pasti 1992. godine.

Napisao je to davne 1961. godine.

Ali to nije ništa prema sljedećoj knjizi.

Vrtoglavica Cvjetni dom

zločesta

Ukrasite svoj stari šešir

Nepodnošljiva lakoća trošenja hateve pretplate Piše: RADAR

B

ivši hrvatski ambasador vu Ameriki Neven Jurica zbog nepodnošljive lakoće trošenja državnih penezi dobil je leto i pol rešta. Tak bu ve vu Lepoglavi ili negdi drugde mogel v miru kreativno razmišljati o svojoj novoj hiži z bazenom, vrednoj milijun i pol euri, kaj ju gradi vu Dubrovniku. I di je to spiskal na večere, poklone i druge veleposlaničke pizdarije 120 tisučakov dolari.

Nepodnošljivom lakoćom se trošiju penezi i vu drugim ministarstvima, ali oni kaj ih drpaju još nisu došli na red kak Neven. Nepodnošljivo lako peneze od pretplate trošiju i na hateveju. Tam više ne znaš ko pije ko plača, ko koga, kad i gde j… Peneze trošiju na sve i svakaj, kaj da su pozabili da ih financira narod kaj jedva ima za kruh i mleko.

A oni se vu Prisavlju bahate kak da su pijani miljarderi. Čak službene šofere pošiljaju po spikericu 200 kilometri tak da navečer more bez krmežlji pročitati vesti, koje i onak niko ne gledi. Veliju da je to javna televizija. Pa zato po diktatu političke vlasti, moramo svi plačati pretplatu. Čak 82 kune mesečno.

Zakaj se ta pretplata ne ukine? Zato jer političari svoju sliku i ton na teveju imaju rajši od rođene matere. I zato kaj bez pretplate taj teve mastodont ne bi preživel. No, i za dinosaure su mislili da su večni….

Leticija ZADRAVEC

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 meskal-leticija@vz.htnet.hr

Prije nekoliko tjedana dali smo vam prijedlog kako ukrasiti stari ceker, a sada ćemo vam pokazati kako da starom šeširu također dodate novu šaru. Za to vam svakako trebaju stara marama, ogrlica koju više ne nosite i po mogućnosti platneni cvijet. Pokušajte sve to uskladiti s bojom šešira, a možda i cekera koji ste već prepravili u svom stilu. Maramu lagano vežite oko vanjske strane dna šešira i pričvrstite je iglom i koncem.

Na mjestu gdje se marama spaja čvrsto zavežite

odgovarajuću traku ili špagu i to neka v a m b u d e osnova za ukras koji ćete napraviti od umjetnog cv ijeta i raznolikih perlica nanizanih na tanku finu ž icu. Kad je ukras gotov, priljubite ga uz šešir i čvrsto svežite špagom koju ste vezali na rubovima marame. Od ostatka marame napravite mašnu te

dodajte još pokoju ukrasnu trak icu i ta ko za maskirajte završetak ukrasa.

Sve to još mjestimice pr išijte iglom i koncem da bi bi lo čvršće i slobodno prošećite svoj novi šešir već za Praznik rada.

Uživajte u sunčanim danima što dolaze.

Leticija

Milan Šufflay, Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige, Stvarnost, Zagreb, 1998.

Milan Šufflay veliki je hrvatski povjesničar i najveći svjetski albanolog još od albanskih praizvora pa sve do 1931. godine, kada su ga, iz njima razumljivih razloga, koknuli neki Karađorđevićevi ljudi. Velikani poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna prosvjedovali su protiv tog političkog umorstva, ali počinitelji nisu pronađeni.

Genijalni Šufflay uspio je prije nasilne smrti napisati i znanstveno-fantastični roman „Na Pacifiku god.

2255.“ u kojemu je točno predvidio japanski napad na Pearl Harbour, ali i poraz kamikaza. Ako ne vjerujete, provjerite.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 tomislav makaj

27. travnja 2010.

Autoškola Priprema za vožnju

e treba opet iznova naN glašavati koliko je svaka, pa i ona najkraća vožnja

rizična. Činjenica da život možemo izgubiti čak i na putu do dućana tjera nas da shvatimo važnost i značaj pripreme za vožnju. Priprema za vožnju obuhvaća fizičku i psihičku pripremu.

Fizička priprema uzima u obzir trenutno stanje našeg organizma. Veliki umor, bolest, iscrpljenost i opća slabost čimbenici su koji bitno Boris Petrovečki, umanjuju naše sposobnosti ing. prometa tijekom vožnje pa vožnju Stručni voditelj i predavač ne treba ni započinjati kad Autoškola PETROVEČKI je bilo koji od njih prisutan. www.petrovecki.hr Psihička priprema je znatno tel: 042/233-244 opširnija i kompleksnija.

Ona obuhvaća kontrolu trenutnog psihološkog stanja organizma (motivacija, stanje emocija), ali i psihološku pripremu za moguće opasnosti i neželjene događaje koji se mogu dogoditi tijekom predstojeće vožnje. Što ako pukne guma tijekom vožnje? Što ako dođe do kvara? Što ako mi netko iznenada izleti? Što ako…? Ovakvim promišljanjem i psihološkom pripremom spoznajemo potencijalne opasnosti koje nas možda očekuju u vožnji i unaprijed se na njih pripremamo. Time eliminiramo faktor iznenađenja i u vožnju ulazimo spremni i svjesni većine problema koji nas mogu zadesiti. Na taj smo način skratili naše vrijeme reagiranja što nam značajno skraćuje duljinu zaustavnog puta i omogućuje da, u slučaju iznenadne opasnosti, budemo u stanju zaustaviti vozilo i izbjeći prometnu nesreću. e zaboravite, dakle, da vaša sigurnost ovisi o tome kako ste se pripremili za vožnju. Jeste li fizički i mentalno spremni ispravno reagirati ako stvari krenu onako kako niste predvidjeli, odnosno kako ne želite!?

N

Vicevi!!!

Rakija U jednoj prašumi, gde još nije kročila ljudska noga, vraća se ljudožder kući.

Međutim, korak mu je malo nesiguran.

- Puhni, kaže mu supruga.

Krivac posluša.

- Viljamovka! - vikne supruga.

- Opet si pojeo nekog Zagorca.

Tinin photo session...

DRžavno prvenstvo u Cheerleadingu i pom-pon plesu u Čakovcu

Cheerleadersice BRAVO prvakinje!

U nedjelju je održano državno prvenstvo u cheerleadingu i pom-pon plesu.

Prvenstvo je održano u Čakovcu uz sudjelovanje 15 klubova iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine te je imalo status međunarodnog natjecanja.

Cheerleadersice BRAVO postale su prvakinje Hrvatske u kategoriji allgirl cheer dance. U individualnom programu Ana Friščić postala je prvakinja Hrvatske, a Nera Hainš viceprvakinja.

Naš juniorski group-stunt koji je u Trstu na prvenstvu Italije bio peti, ovaj se put popeo stepenicu više i djevojke su osvojile drugo mjesto i time postale viceprvakinje Hrvatske. Naše najmlađe djevojčice osvojile su odlično

šesto mjesto, što je veliki uspjeh s obzirom na to da im je bio prvi nastup na nekom natjecanju. Osvajanjem

prvih mjesta naše djevojke su stekle pravo sudjelovanja na Europskom prvenstvu u Finskoj gdje će kao članice

državne reprezentacije dostojno braniti boje Republike Hrvatske.

Vlado Ščapec

FILM – VIDEO – KINO

Sinegdoha, New York 7/10 Caden Cotard bori se s poslom i ženama u svom životu, istovremeno pokušavajući stvoriti ogromnu repliku New Yorka u iznajmljenom skladištu. Kazališni redatelj Caden Cotard (Philip Seymour Hoffman) postavlja novu predstavu. Njegov život, koji provodi zabavljajući starce iz predgrađa u lokalnom kazalištu u New Yorku, ne izgleda baš obećavajuće. Supruga Adele ostavila ga je kako bi se bavila slikarstvom u Berlinu, a sa sobom je povela njihovu kćer Olive. Njegovoj terapeutkinji Madeleine Gravis izgleda bolje ide promocija vlastitog bestselera nego terapija, a nova veza s privlačno iskrenom Hazel preuranjeno je propala. Kao da sve to nije dovoljno, Cotard boluje i od tajanstvene bolesti koja mu sustavno gasi jednu po jednu autonomnu funkciju. Budući da ga zabrinjava prolaznost njegovog života, on napušta svoj dom. Okuplja glumačku postavu u skladištu u New Yorku i nada se da će stvoriti brutalno iskreno djelo. Međutim, kako djelo napreduje, Cadenov život potpuno ispada iz tračnica.

Negdje u Berlinu njegova kćer odrasta pod sumnjivim vodstvom Adeline prijateljice Marije, povezanost s Adele i Hazel uništava njegov novi brak s glumicom Claire, a glumci kojima je dodijelio uloge u svojoj predstavi otežavaju mu oživljavanje veze s Hazel.

Uskoro petljanje stvarnih i kazališnih veza briše granicu između predstave i Cadenove sve gore stvarnosti.

54 S raznih strana PREDAVANJE

Husarske pukovnije

VARAŽDIN - U organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, 29. travnja (četvrtak) u 19 sati, u multimedijalnoj dvorani palače Herzer, Tomislav Aralica održat će predavanje pod naslovom ‘’Husarske pukovnije 18. stoljeća u Hrvatskoj i njihove sablje’’. Predavač Tomislav Aralica već se 25 godina aktivno bavi proučavanjem vojne povijesti i sakupljanjem oružja i militarije. S obzirom na veliko iskustvo i dobro poznavanje tematike, Aralica je do sada objavio više radova u časopisima Hrvatski vojnik, Oružje, Velebit i drugi. Prvi dio svoga možda najznačajnijeg djela, Hrvatski ratnici kroz stoljeća, objavio je 1996., a do danas je izašao treći dio.

U zadnje vrijeme Aralica je pisao o paradnoj bajuneti časnika habsburškog ratnog zrakoplovstva, zatim o svečanoj sablji sveučilišnih građana Zagrebačkog sveučilišta iz 1895., o kuburi pećanki i drugo. Na kraju valja dodati kako će Aralica na predavanje donijeti i nekoliko sablji kako bi se okupljeni mogli upoznati s oružjem. (jn)

!

Udruga SPAS

Umiljata Ula Ula je kujica stara godinu dana, nađena kako luta po prometnoj cesti okolicom Varaždina. Mila je i nježna, obožava se maziti.

Malog je rasta, težine do 5 kg i traži nekog s kim bi boravila unutra jer je zbog svog malog rasta idealna za boravak u stanu.

NATJECANJE

Smotra puhača U nedjelju 2. svibnja Ludbreg je domaćin 7. smotre puhačkih orkestara Varaždinske županije.

Smotra počinje u 16 sati, natjecateljskog je karaktera jer će najbolji orkestar izboriti pravo nastupa na 24. državnoj smotri u Novom Vinodolskom 5. i 6. lipnja. Nastupit će svi puhački orkestri Varaždinske županije, a prema propozicijama Hrvatskog sabora kulture, svaki orkestar izvest će 10 do 20 minuta glazbe s time da mora izvesti barem jednu skladbu hrvatskih autora.

Nastupe orkestra ocjenjivat će selektor HSK...

27. travnja 2010.

MOTORIJADA U Varaždinu održan 18. Monsters meeting, koji je okupio oko 500 motora

“Bajkeri” opet žare i pale ulicama grada Hladno vrijeme u petak i subotu prijepodne pokvarilo je planove koji zbog toga nisu “dojurili” u Varaždin - kaže Labaš

mnogim “bajkerima”

Tisuću posjetitelja i oko 500 motora okupio je 18.

Monsters meeting, koji je protekli vikend održan na prostoru uz varaždinsku istočnu obilaznicu u organizaciji moto kluba MK Monsters.

Defile i moto-igre

Riječ je o motorijadi koja se prijašnjih godina održavala u Velikom Bukovcu, no ove je godine održana u Varaždinu.

Organizacijom ovogodišnje motorijade zadovoljni su sami organizatori te gosti bajkeri.

- Riječ je o prvoj većoj motor ijadi ove godine u Hrvatskoj. Premda smo se svi složili kako prostor nije idiličan kao u Velikom Bukovcu uz dvorac, gdje su se dosad održavali naši moto-susreti, mogu reći da smo zadovoljni.

Prostor uz istočnu obilaznicu u Varaždinu smo uredili i postavili naše objekte, bio je

Defile bajkera nezaobilazni dio svake motorijade

u

dva dana motorijadu je posjetilo tisuću posjetitelja tu i šator pod kojim se “feštalo”, a posjetitelji i motoristi dobro su se zabavljali uz domaće bendove – ustvrdio je Darko Labaš, predsjednik MK Monstersa.

Uz već tradicionalne defileje motora, koji su neizbježni na ovakvim moto-susretima, održane su i moto igre.

Motoristi su se okušali u tri discipline.

Prva je bila natjecanje motora u sporoj vožnji, bacanju guma u dalj i bacanju motorame u dalj, odnosno šasije od motora.

Hladni petak i subota prijepodne pomrsili račune mnogima

Premda protekli vikend nije bio kišni, organizatori kažu kako je hladno vrijeme u petak i subotu prijepodne ipak pokvarilo planove mnogim “bajkerima” iz udaljenijih krajeva te ih spriječilo da “dojure” u Varaždin.

- Zbog takvog vremena

mnogi su odustali i nisu došli na motorijadu u Varaždin – rekao je Labaš.

Ipak, 18. Monsters meeting okupio je brojne zaljubljenike u motore iz cijele Hrvatske i inozemstva, među kojima su bili motoristi iz Slovenije, Njemačke i Poljske.

Ove godine 18. Monsters meeting održan u Varaždinu

IZLOŽBA Kolekcionar Rudolf Špiranec predstavljen zanimljivom filatelističkom zbirkom

Konji na poštanskim markama VARAŽDIN - U organizaciji Hrvatske pošte d.d. i Varaždinskog kluba kolekcionara u petak 23. travnja u poštanskom uredu u Varaždinu na Trgu slobode 9 otvorena je još jedna zanimljiva filatelistička izložba.

Markice i omotnice

Rudolf Špiranec i poštari u starim odorama

Sam naziv teme: “Konji na poštanskim markama” dovoljno sugerira kako je autor izložbe kolekcionar Rudolf Špiranec odlučio predstaviti ove plemenite životinje na

zaista jedinstven način. U čak pet vitrina izložene su poštanske marke pretežito iz susjednih europskih država, od kojih je najistaknutija Mađarska. Naime, kako doznajemo od autora izložbe, ona je u proteklih 100 godina izdala dvjestotinjak poštanskih maraka s motivom konja. Svi zainteresirani mogu u narednih mjesec dana pogledati ovu interesantnu izložbu, koju čini tek mali dio izabranih poštanskih maraka i omotnica iz ko-

lekcije, koje je Rudolf Špiranec godinama predano sakupljao i obrađivao. Naime, kako doznajemo, samo sakupljanju markica s motivom konja, posvetio je barem 20 godina kolekcionarskog djelovanja. I ne samo to. Osim iznimnog truda i snalaženja u kolekcionarskim vodama, jer vrijednu i rijetku poštansku markicu treba ponekad znati otkriti, kolekcionar Rudolf Špiranec u svoju zbirku uložio je nemala novčana sredstva. (jn)

Vodič 55

27. travnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ

Od 29. travnja do 4. svibnja u 20 sati PRIČA O PRVAKU amer. biografska sportska drama

HNK Varaždin

Utorak, 27. travnja u 20 sati Scena “Z. Rogoz” VOLIM NJOFRU Srijeda, 28. travnja u 16 i 17,30 sati Velika scena Prva SMOTRA STVARALAŠTVA PREDŠKOLSKE DJECE “Kompetentni odgajatelji” Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Četvrtak, 29. travnja u 20 sati

Scena “Z. Rogoz” NAOČALE ELTONA JOHNA Petak, 30. travnja u 18 sati Velika koncertna dvorana Svjetski dan plesne umjetnosti Plesna grupa LENA - plesni program

KNJIŽNICA

• Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

MUZEJI

• Stari grad

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Izložba doniranih umjetnina u sklopu PROJEKTA ZA OČUVANJE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE Otvorenje u četvrtak, 29. travnja u 19 sati postavljeno za razgled do 9. svibnja 2010.

• Palača Herzer • Entomološki odjel, Stalni postav - Svijet kukaca

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL Izložba skulptura JOSIPA DIMINIĆA otvoreno do 9. svibnja • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC

Utorak, 4. svibnja u 19 sati Izložbeni salon KREŠIMIR HLEBEC otvorenje izložbe crteža “Tijelo odsutnosti” Utorak, 4. svibnja u 20 sati Svečano otvorenje 37. MAJSKOG MUZIČKOG MEMORIJALA “J. Štolcer Slavenski”

Utorak, 27. travnja Otkazan koncert Maksima Mrvice Srijeda, 28. travnja u 20 sati Mala scena ACT - “ARTISTIKA” - gostovanje umjetnika Marina Nekića Četvrtak, 29. travnja u 20 sati Tribina “ČČ” GOLA U KAVEZU

Filmski program Od 30. travnja do 3. svibnja u 18 sati (u nedjelju i u 16 sati) PERCY JACKSON I OLIMPIJCI: KRADLJIVAC GROMOVA avantura, fantastika Od 30. travnja do 3. svibnja u 20 sati HVALA TI ZA LJUBAV romantična drama

Centar za kulturu

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb.

Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja.

Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo!

(TMa)

kazalište “Moruzgva”

Rođeni DJEVOJČICE Ema Hlapčić, Hana Galinec, Marta Bakal, Lorena Brlek, Daria Marković, Nikolina Jelen, Eva Tremski, Emily Vajdić, Lana i Nika Makaj, Ana Tuk

Dječaci Luka Posedi, Romeo Ivanušec, Rene Bakal, Gabrijel Matečak, Petar Kudelić, Noa Šarić, Tin Njegovec, Sebastijan Gotić, Marko Bek, Petar Kovačić, Ian Ferenčak, Luka Horvat, Marin Kadović, Kristijan Pintarić, Ante Kovačić, Lovro Čokor, Gabrijel Dolenec, Noa Valjak

Vjenčani Robert Boškovski i Gordana Plantić, Dario Buden i Martina Senko, Davor Krajačić i Vlatka Ciglar

Petra Međimurec - Zlatice

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD SUTRA KRATKI RUKAVI Nakon vikenda koji nam nije donio osobito lijepo vrijeme, ovog ćemo tjedna zaista moći uživati u pravom proljeću! Obilje sunca i visoka temperatura koja bi u drugom dijelu tjedna mogla ponegdje doći i do 25 Celzijevih stupnjeva bit će odličan uvod u prvomajski vikend. Pokoji pljusak moguć je danas te ponovno na samom kraju tjedna, oko nedjelje, no možda prođe i suho. Proteklih dana još smo mogli vidjeti i jakne i kapute, ali sljedećih dana možemo ih slobodno spremiti u ormare i uživati u suncu i toplini. Stariji čitatelji reći će da se sjećaju i snijega na Prvi maj, ali ove godine nema govora o tome jer će vrijeme biti vrlo toplo. Detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.).

Umrli

Marija Baraka (88), Sofija Hudoletnjak (78), Danijel Novosel (83), Vera Koloži (87), Marijan Papec (69), Zdenka Vuglovečki (53)

www. regionalni. com

56 Zadnja

27. travnja 2010.

DIXIELAND BAND Odličan koncert za opuštajuću klupsku zabavu

NAJAVA

I međimurski sveci džeziraju Nastup čakovečkog Dixieland banda na Maloj sceni Centra za kulturu ČAKOVEC - Možda ste na muci kako nadjenuti ime novorođenoj djeci?

Možda ga još birate? Odvagujete?

Uspoređujete?

Bez brige, slobodno i bez imalo okolišanja možete svoje prinove nazvati po - nama... jer sada smo i mi u društvu s a s ve c ima ka o svoj sa svojima...!

- eto, to poručuju svojim sugrađanima i sugrađankama, svim Međimurcima i Međimurkama, zapravo svima nama, sadašnji članovi popularnog Dixieland banda Čakovec: Marjan Novak (truba), Danijel Čok (trombon), Ladislav Varga (klarinet), Davor Žerjav (glasovir), Marko Žerjav (gitara), Ferdinand Buhanec (bas) i Filip Krznar (bubnjevi).

Njihovi datumi rođenja - 20. i 26. siječnja, 6. i 21. lipnja, 23. srpnja, 4. rujna i 24. prosinca otisnuti su, ni pet - ni šest, među imenima svetaca, na malom promotivnom kalendaru kojim su popratili svoj najnoviji koncert u srijedu, 21. trav-

nja, u prikladnu ozračju Male scene domicilnog Centra za kulturu.

Zabavljajući, dakle, na svoj prepoznatljiv, ležeran i zavidno profesionalan način posjetitelje, oni su ujedno zabavili i sebe, odnosno razveseljujući glazbom sebe zabavili su ujedno i - druge, i publiku... Kod njih jedno bez drugoga ne ide.

Omiljeni, dakle, i kod slušatelja i cijenjeni među kritičarima, članovi ovog ansambla (osnovanog 1998. godine) predstavljaju se uvijek

K

ak dečecu ili pucki zebrati ime?

standardnim dixie repertoarom, ali i duhovitim obradama svjetskih vokalnih hitova, kao i međimurskih narodnih popijevki - sve u neodoljivoj jazz maniri.

Raspon skladbi je i ovaj put bio šarolik - sve od onih iz repertoara Dukea Elingtona do - “Podmoskovskih večeri” - i “Sjela cura na biciklo”...

- Jesam li dobro počeo? - zapitao je sam sebe (i druge) Marjan Novak otvarajući koncert te odgovorio sam sebi: - Nisam!... Kriva stranica... (iz)

Alternativa se vraća u Rogoz!

Nekad legendarna i kultna podrumska scena “Zvonimir Rogoz” poznata po koncertima bendova alternativnog prizvuka, u posljednje je vrijeme opet sve više aktivna na koncertnom području. Tako će i ove subote, 1. svibnja, prostor Rogoza ispuniti čak 4 sastava. Varaždinski eksperimental/rock sastav Sagan, relativno novi bend ali sastavljen od prekaljene ekipe iz starih varaždinskih bendova Astrahan, Faraway morning i Insolitvs, glazbenim stilom njima slični čakovečki bend Emphasis, te koprivnički sastavi Pillow pack i Dead fish koji će koncert iskoristiti za promociju novog albuma Cronopol. Koncert počinje u 20:30 h, a u ogranizaciji Udruge mladih V.U.K. (dk)

DVD Vinica

Diplomiralo 10 novih vatrogasaca

VINICA - Posljednje subote u ožujku, 121. redovitu sjednicu Skupštine održali su članovi DVD-a Vinica. U sklopu DVD-a Vinica djeluje vatrogasna postrojba od posebnog interesa za općinu Vinica sastavljena od 20 operativnih članova društva. Nakon usvajanja izvješća predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Biškup podijelio je 10 diploma za zvanje vatrogasac članovima društva koji su tečaj završili sredinom ožujka.

!

Josipović otkrio VAFI

Na svečanom prijemu u varaždinskom kazalištu održanom ove subote, predsjedniku Josipoviću predstavila se i VANIMA - studio animiranog filma, udruga koja je prije dva tjedna uspješno organizirala prvi VAFI - internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin. Partner sljedećeg VAFI-ja bit će L.A.

International Childrens’ Film Festival, a u međuvremenu će se ovogodišnji pobjednički filmovi prikazati na Animafestu, jednom od najvećih svjetskih festivala animiranog filma. Voditelji VANIMA-e će pak održati radionicu animiranog filma na Hvaru ovo ljeto u skopu Dječjeg festivala FAROS u Starigradu.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović