Rt_311

INTERVJU Gordana Mihalinec, pravna zastupnica u SSSH-a o kršenju radničkih prava ANA VILENICA, glumica

OTKRIVAMO

Vrijedi probati, moj je moto u životu

Gdje psi u gradu smiju obavljati nuždu?

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranica 10.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 311. :: 4. svibnja 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Gradi se komunalna infrastruktura na budućoj lokaciji u Brezju

Do ljeta vodovod, plin i cesta za MBO Nakon komunalne infrastrukture kreće gradnja postrojenja za obradu otpada Stranice 4.-5.

Gdje su husari sukali sablje?

DOZNAJEMO

Mini-busevi voze premda se čeka rješenje

Stranica 54.

Stranica 19.

POMOZIMO

CRNA KRONIKA

Varaždinskom poduzetniku tri godine zatvora Stranica 20.

Učenici V. OŠ snimili film o trgovanju djece

Marinko Lah, olimpijac PREDSTAVA “GOLE U KAVEZU”

Međimurska publika oduševljena viđenim Stranica 12.

Stranica 45.

Zaslužni varaždinski sportaš hrabro se nosi s opakom leukemijom i karcinomom, a nema novaca za lijekove Stranica 11.

Inovator Horvat: Hoće li Varaždin dobiti osebujnu radionicu prototipova?

Stranica 8.

U “Startu” o djeci u prometu Stranice 27.-30.

ISSN 1846-8969

t 41035 Pobjedom protiv Odbojkaškoga kluba Karlovac varaždinski odbojkaši treći u Hrvatskoj Stranica 33.t Ç&/4,* 47*+&5 Pokrenut projekt “Energy of Evolution” Stranica 42. t À,0-4570 Za prvu smotru stvaralaštva predškolske djece tražila se karta više Stranica 22. t 63#"/" ,6-563" Alternativno, psihodelično i žestoko u Rogozu Stranica 23. t 16501*4 Čari egzotičnog otoka Balija u Indoneziji Stranica 32.

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Dosta je divljaštava na stadionima

Š

to se još mora dogoditi na nogometnim stadionima da bi se stalo na kraj divljaštvu neobuzdanih huligana? Treba li netko poginuti? To pitanje postavljaju Željko PAVLEK si ovih dana mnogi urednik@regionalni.com u Hrvatskoj jer divljaštvo tzv. navijača ponovno je uzelo danak. Ovaj put tragedija se dogodila na Dinamovom stadionu u Zagrebu, a stradao je Kristijan Trokter (33) interventni policajac iz Leštakovca nedaleko Varaždina, otac dviju kćeri.

Njemu su „navijači“ Dinama eksplozivnom napravom izbili oko, a puknuo mu je i bubnjić u uhu pa je hitno prebačen u KBC Rebro. Iako je policajac izvan životne opasnosti, ovaj tragični događaj ponovno je, po tko zna koji put, aktualizirao nužnost poduzimanja oštrih mjera kako bi se spriječili neredi na nogometnim stadionima i drugim sportskim igralištima.

Navijačke skupine doista si dopuštaju sve: razbijaju i trgaju stolce s tribina, ruše ograde, bacaju eksplozivne naprave i bengalke, vrijeđaju, uništavaju sve što im se u njihovim pohodima nađe na putu…

Istinski zaljubljenici u nogomet i sport zbog takvog divljaštva više ne dolaze na nogometne utakmice, a tribine zaposjedaju uglavnom oni (malobrojni) kojima je do sporta stalo kao do lanjskog snijega ili im je nogomet povod za iživljavanje i manifestiranje vlastitih frustracija i kompleksa. oista, vremena za isprazne rasprave o tome da se nešto mora poduzeti više nema.

Vlast mora poduzeti odlučne poteze. Navijačko divljanje mora se zaustaviti. Milom ili silom.

04. svibnja 2010.

PROVJERILI SMO Ima li Odsjek za novorođenčad i nedono

Naša Leona će izd godina osvojiti pr SINIŠA SOVIĆ

2

Imamo svu potrebnu opremu za adekvatno i kvalitetno zbrinjavanje djece koja su male porođajne težine - navodi dr. Magaš

Djeca porođajne težine ispod 1500 grama su djeca visokog rizika i ona se iz Varaždina transportiraju u jednu od zagrebačkih klinika - rekla je dr. Magaš, specijalistica pedijatrije i voditeljica Odsjeka za novorođenčad i nedonoščad Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Djevojčica Leona Sabolić trebala je biti rođena 19. travnja ove godine. No, rođena je 9. siječnja, gotovo tri i pol mjeseca prije termina, hitnim carskim rezom u 25. tjednu trudnoće.

Teška svega 1090 grama i ve-

g

odišnje se u varaždinskom rodilištu rađa od dvoje do petero djece porođajne težine između 1000 i 1499 g lika 36 centimetara nekoliko sati nakon rođenja prebačena je u Zavod na neonatologiju Kliničkog bolničkog centra Rebro u Zagrebu, gdje se još uvijek nalazi.

- Prošlo je više od tri mjeseca

kako je naša Leona u Zagrebu.

Iza nje su tri operacije i trenutno je stabilno, više nije u inkubatoru, no ne zna se kada će kući. Čekamo kako će se oporaviti nakon posljednje operacije – rekao je Mario Sabolić, ratni vojni invalid i sportaš iz Kneginca koji uz Leonu ima još dvoje djece, 10-godišnju Lorenu i 15-godišnjeg Luku.

nedonoščad varaždinske Opće bolnice. Djeca porođajne teži-

Bolje zbrinuta?

Brzo do Zagreba Mala Leona nije jedino dijete rođeno u varaždinskom rodilištu tako rano. Godišnje se rađa između dvoje do petero tako malene djece, odnosno nedonoščadi porođajne težine između 1000 do 1499 grama. Djece težine između 1500 do 2000 grama je desetak godišnje, dok je nedonoščadi porođajne težine između 2000 i 2500 grama oko 50 godišnje, doznali smo od dr. Karmen Magaš, specijalistice pedijatrije i voditeljice Odsjeka za novorođenčad i

mogućnosti brojnih komplikacija opasnih po život – upozorila je dr. Magaš.

Mario Sabolić

ne ispod 1500 grama jesu djeca visokog rizika.

- Ona se po rođenju zbrinjavaju kod nas i transportiraju u jedan od četiri velikih kliničkih centara u Zagrebu, koji su opremljeni najsofisticiranijom opremom za najzahtjevnije zbrinjavanje tako malene djece.

Riječ je o visokorizičnoj djeci, vrlo nježnoj i još nezreloj, uz

D

* Ukupni broj transportirane nedonoščadi u Zagreb/nedonoščad težine od 1000 do 1499 g

Iako je rođenje Leone trebalo donijeti veselje, za obitelj Sabolić uslijedile su brojne neprospavane noći i dani puni neizvjesnosti. Unatoč niskoj porođajnoj težini i nezrelosti, Leona je preživjela, no obitelj se sada pita je li mogla biti bolje zbrinuta i bi li prošla sve te operacije da je varaždinsko rodilište imalo primjereniju opremu te je prije prebačena do Zagreba. Razlog za takvu sumnju su dva otpusna pisma koja su dobili. - U prvom otpusnom pismu navodi se kako je transport do Zagreba obavljen u neprihvatljivim tehničkim uvjetima, nedostupnost prijenosnog respiratora i nesigurnost ispravnosti pulsnog oksimetra. Uz to, liječnicima je trebalo čak sat i pol za intu-

Aktualno

04. svibnja 2010.

ržati i s 18 rvu medalju OPREMA Neonatologija zahtijeva stalna ulaganja

Imamo adekvatnu opremu koja se stalno obnavlja - Dobili smo aparat za kontinuirani pozitivni tlak dišnih puteva za djecu koja imaju teškoće s disanjem, što puno centara naše razine još nema, a dosta je sitne opreme potrebne našem odjelu nabavljeno i putem donacija. Jasno, neonatologija se razvija i uvijek bismo trebali još nešto s obzirom na to da tehnika i zbrinjavanje nedonoščadi uvijek idu dalje – rekla je dr. Karmen Magaš.

Istaknula je kako imaju monitore za svako radno mjesto, no koji put se dogodi da imaju više djece, pa više monitora ne bi škodilo. S vremenom bi bilo dobro da se nabavi još jedan prijeno- Dr. Zoran Pitner

baciju Leone, jer je postupak bio otežan zbog neprihvatljivo velikog laringoskopa i špatule, odnosno nedostatka dječjeg laringoskopa. U drugom otpusnom pismu, po koje smo došli istog dana navečer na poziv liječnice, sve to nije navedeno - ispričao je otac male Leone pokazujući nam oba otpusna pisma, no naglasio je kako je zahvalan dr. Vladimiru Čupiću i dr. Jasminki Topolnjak, koji su napravili sve što su mogli za Leonu. Međutim, dodaje: - Povod zbog kojeg sam odlučio javno ispričati ovu priču je da se javnost upozna s nemarom koji vlada u našim bolnicama. Želim također skrenuti pozornost svim budućim roditeljima na uvjete te koliko je važno da se pravovremeno reagira - rekao je Sabolić.

Na Odsjeku u za novorođenčad i nedonoščad Odjela za ženske bolesti i porodništvo Opće bolnice Varaždin tvrde drugačije. - Imamo svu opremu potrebnu za adekvatno i kvalitetno zbrinjavanje djece koja su male porođajne težine i koja se prebacuju u Zagreb - tvrdi dr.

Zoran Pitner, specijalist ginekolog i voditelj Odjela za ženske bolesti i porodnišvo varaždinske bolnice. Također kažu da je malena Leona zbrinuta na najbolji mogući način.

na to da se ide na reanimaciju sve manje djece, postoji još i manji laringoskop. No, iz svog iskustva znam da je koji puta zbog anatomije teško intubirati i puno veće dijete. Osim same veličine laringoskopa prilikom intubacije, značajnu ulogu ima i vještina, ali i stres. Riječ je o dramatičnim situacijama za majku i dijete, ali i cjelokupno medicinsko osoblje. Porod žene koja nasmrt krvari ili gdje se očekuje izrazito malo dijete i ne zna se hoće li uopće preživjeti situacije su u kojima nitko ne može biti ravnodušan – tvrdi

L

eona je rođena u 25. tjednu trudnoće, iza nje su tri operacije i sada je stabilno dr. Magaš.

Unatoč svemu što su prošli, obitelj Sabolić, koja svakodnevno putuje u Zagreb k Leoni na Rebro, u čemu im je puno pomogla tvrtka Klemm security,

sni respirator za slučaj da se postojeći pokvari.

- S obzirom na to da je riječ o nedonoščadi, svoj se djeci daju infuzije, za što su potrebni posebni aparati – perfuzori. Trenutno ih imamo dovoljno za hitno zbrinjavanje, ali da bi bilo dobro da ih imamo više, bi. Premda nam je za analize krvi naš bolnički laboratorij dostupan 24 sata, posao bi nam znatno olakšao mikroanalizator krvi, koji još nemamo, kao i drugi pomoćni dijagnostički aparati – rekla je dr. Magaš te zaključila kako je riječ o opremi o kojoj ne ovise životi djece, no znatno bi im olakšala posao i poboljšala rad – rekla je dr. Magaš.

Šanse su od 50 do 75 posto Prema podacima o preživljavanju djece rođene s 26 tjedana i niže, koji su izneseni za zadnjem velikom neonatološkom skupu održanom prije godinu i pol, šanse da ona prežive su svega 50 posto.

- Riječ je o djeci rođenoj u centrima prve i druge razine, u koju spada i varaždinsko rodilište, i koja se voze u Zagreb. Djeca koja se porađaju u velikim specijaliziranim klinikama imaju veće šanse preživjeti. One iznose do 75 posto – rekla je dr. Karmen Magaš, specijalistica pedijatrije i voditeljica Odsjeka za novorođenčad i nedonoščad varaždinske Opće bolnice.

optimistična je.

- Vjerujem da će Leona izdržati i biti kao svako normalno dijete. Kažem vam, ona će s 18 godina osvojiti svoju prvu zlatnu medalju – poručio je na kraju otac male Leone.

Laringoskop - Dijete je rođeno s 25 tjedana, bilo je vitalno i u tom je slučaju napravljeno sve što se moglo. Što se tiče laringoskopa, mogu reći da naš odsjek ima najmanji laringoskop koji postoji u bolnici. S obzirom

Odsjek ima četiri specijalista pedijatrije, što je prema planu

ORGANIZACIJA Neonatologija je u Hrvatskoj riješena u tri razine

Varaždinsko rodilište spada među centre druge razine Cjelokupna neonatologija u Hrvatskoj organizirana je u tri razine.

- U Hrvatskoj je preko 30 rodilišta, od kojih su prve razine rodilišta koja imaju mogućnost zbrinjavanja djece rođene u terminu te zrelije nedonoščadi. U tim se ustanovama obavlja samo osnovno zbrinjavanje takve djece, kao što je, primjerice, davanje infuzije.

Zatim, tu su centri druge razine, u koji, uz Slavonski Brod, Zadar i Pulu, spada i

Varaždin. U njima postoji postoji 24-satna dostupnost rendgena, banki krvi i mogućih laboratorijskih

u

centrima druge razine postoji 24-satna dostupnost rendgena, banki krvi i laboratorija pretraga i oni su znatno bolje opremljeni u odno-

su na centre prve razine.

Ti su centri i ekipirani za zbrinjavanje djece iznad 33 tjedna trudnoće, odnosno nedonoščadi iznad 1500 grama.Zadnja instanca su pak centri treće razine, odnosno četiri velika klinička centra koja se nalaze u Zagrebu i u kojima se rade svi najzahtjevniji postupci zbrinjavanja, od operacija, do prodisavanja s posebnim sofisticiranim aparatima – objasnila je dr. Karmen Magaš.

STATISTIKA Perinatalni mortalitet niži od 4 % TOMISLAV MAKAJ

oščad varaždinskog rodilišta svu opremu?

3

Odsjek za nedonoščad ima potrebnu opremu za kvalitetno zbrinjavanje nedonoščadi

Perinatalni mortalitet je ispod prosjeka Jedan dio djece uvijek će se rađati izvan zagrebačkih klinika jer se na neke uzroke prijevremenog poroda ne može utjecati Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Perinatalni mortalitet varaždinskog rodilišta, odnosno broj mrtvorođene djece i umrle dojenčadi starosti do tjedan dana, jedan je od najnižih u Hrvatskoj i ispod je hrvatskog prosjeka. Tako je u 2007. godini perinatalni mortalitet bio 1,7‰, a godinu dana kasnije 3,8‰, dok je za cijelu Hrvatsku u te dvije godine bio preko 4‰.

I prije u Zagreb - Jednim dijelom to je zbog toga što naši ginekolozi prepoznaju rizične trudnoće ili malformacije djeteta intrauterino, dakle još kad su djeca u majčinoj utrobi, pa se trudnice upućuju u Zagreb u velike kliničke centre kako bi se adekvatno zbrinule – rekla je dr. Karmen Magaš, specijalistica pedijatrije i voditeljica Odsjeka za novorođenčad i nedonoščad varaždinske Opće bolnice.

Nažalost, jedan dio djece

Dr. Pitner: Kadrovski ekipirani Dr. Zoran Pitner, specijalist ginekolog i voditelj Odjela za ženske bolesti i porodništva varaždinske Opće bolnice kaže da je Odsjek za novorođenčad i nedonoščad varaždinske Opće bolnice dovoljno kadrovski i stručno ekipiran, te je u razini s ostalim centrima u Hrvatskoj tog nivoa.

- Od ove godine Imamo četiri specijalista pedijatrije, što je za bolnicu naše razine ne samo dovoljno, nego i po planu potreba na razini Hrvatske – istaknuo je dr. Pitner.

uvijek će se rađati izvan tih centara jer se na neke uzroke prijevremenog poroda ne može utjecati, kao što su, primjerice, ljuštenje posteljice od stijenke maternice, teška krvarenja ili prometne nesreće. Riječ je o situacijama koje se ne mogu predvidjeti.

- Zbog tih je razloga prije desetak godina krenula inicijativa takozvanog “transporta k sebi”.

Zamišljeno je da bi u slučajevima rođenja djece izrazito male porođajne težine izvan Zagreba posebne ekipe iz tih kliničkih ustanova dolazile u ostale, manje centre te ih prevozile do

Zagreba. Ideja je dobra, no kada će zaživjeti u praksi teško je reći jer dosad su nabavljena samo kola. No, u cijeloj toj priči najveći je problem kadar. Riječ je o visokospecijaliziranim stručnjacima kojih trenutno u Hrvatskoj nema dovoljno – upozorila je dr. Magaš.

Stoga varaždinska bolnica, kao i drugi centri u Hrvatskoj te razine, ali i nižih razina, takvu djecu sami transportiraju u Zagreb. Varaždinsko rodilište godišnje ima između 15 do 20 prijevoza najteže bolesne djece, kao i teško malformirane djece do specijaliziranih klinika.

4

Aktualno

04. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Gradi se komunalna infrastruktura na lokaci

Ili bolje ili dolje!

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

27.04.

Dan nakon odluke o poskupljenju struje, HERA odobrava i poskupljenje grijanja. U sklopu zdravstvene reforme, porast će i cijene naprednijih lijekova za dijabetes, upozoravaju u Savezu dijabetičkih udruga. U akciji Solidarno zajedno, kako procjenjuju u SSSH, sudjelovalo oko 80 tisuća ljudi ili 80 posto članova te sindikalne središnjice, neki štrajkajući, a neki noseći bedževe.

Do ljeta vodovod, suvremeno postroj

28.04.

Dok predstavnici sindikata i poslodavaca podržavaju Vladin program gospodarskog oporavka, Sindikati državnih službi traže jednake uvjete rada u javnom sektoru. U SAD-u menadžeri Goldmana Sachsa opovrgavaju optužbe o odgovornosti za krizu, a Europska unija saziva izvanrednu sjednicu o dužničkoj krizi Grčke, a i Portugal ne stoji najbolje.

29.04.

Neovisnost ne znači da se može raditi što se hoće, tvrdi Kosor pokrećući smjenu članova HERA-e, umjesto odobravanja poskupljenja struje i grijanja. Šuker pak tvrdi da Hrvatskoj ne prijeti sindrom Grčke koja je odbila prijedloge Europske unije i MMF-a o ukidanju 13. i 14. plaće zaposlenima u privatnom sektoru, iako je u sklopu mjera štednje to već učinila u javnom sektoru.

30.04.

Hrvatski sabor donio Odluku o pristupanju promjenama Ustava, i to u manjem opsegu jer nije postignut dogovor oko glasovanja državljana izvan Hrvatske.

Promjene su nužne zbog ulaska u EU gdje su prilike različite: dok Njemačka bilježi veći pad nezaposlenosti, Španjolska ima rekord od 20 posto, pri čemu 1,3 milijuna kućanstava nema niti jednog zaposlenog.

01.05.

“Ili bolje ili dolje!”, bila je glavna poruka sindikata premijerki i njezinim ministrima s prosvjeda sindikata koji nisu pobudili veće razmjere, iako se svaki dan ugasi 138 radnih mjesta. U Grčkoj novi sukobi prosvjednika i policije.

02.05.

Policajac i u nas ozlijeđen, ali na – utakmici. Svi najavljuju drastične kazne za huligane. Grčkoj kroz tri godine 110 milijardi eura, dogovor s MMF-om i EU, uz uvjet štednje u javnom sektoru, na mirovinama, plaćama... i povećati PDV na 23 posto.

03.05.

Vlada raskida kolektivni ugovor u dijelu javnog sektora, a u Ljubljani izvanredna sjednica o raspisivanju referenduma glede arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije. Hoće li nas Slovenci spasiti?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Fond Varaždinu odobrio pomoć od 34,7 milijuna kuna za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada s lokacije Brezje

Čehok: Građevinsku struju moguće je osigurati do ljeta, kada bi trebala biti gotova i komunalna infrastruktura, tako da bi se moglo krenuti s izgradnjom pogona Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Veliko je to dobro za građane Varaždina, odnosno gradski proračun, jer će Fond sam osigurati 40 posto sredstava nužnih za rješavanje velikog ekološkog problema, ističe varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok govoreći o odluci Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojom je Gradu Varaždinu odobrena financijska pomoć od 34 ,7 milijuna kuna za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada s lokacije Brezje.

Ova odluka, kako dodaje Čehok, posebno je vrijedna uzme li se u obzir vrijeme u kojem je donesena, kao i sve što joj je prethodilo.

„Pogriješio sam jer sam vjerovao županijskoj vlasti“ - Moja jedina pogreška bila je što sam se pouzdao da će problem zbrinjavanja komunalnog otpada riješiti Varaždinska županija bilo kroz svoj, bilo kroz regionalni centar.

Vjerovao sam županijskoj vlasti da će ona napraviti centar, a kasnije zapisniku o regionalnoj deponiji, prema kojem su još 2006.

Podmetanja i laži - Od samoga početka projekta mehaničko-biološke obrade baliranog i novonastalog komunalnog otpada bili smo suočeni s nevjerojatnom količinom otpora i prepreka.

Neki se nisu libili ni neistina ni laži samo da izazovu prosvjede dezinformirane javnosti, naročito u Kučanima.

Govorilo se da će se u Brezju graditi spalionica, a zatim da

trebali preuzeti naše bale. Zbog toga smo došli u vremenski tjesnac, pa smo se pritisnuti stanjem na terenu i inspekcijskim nalazima odlučili na interventnu sanaciju, koja je napravljena po zakonu o javnoj nabavi - rekao nam je Čehok upitan je li se negdje pogriješilo kod rješavanja problema bala.

će se otpad pod sumnjivim okolnostima obrađivati pod šatorima ili jednostavno ra-

F

ond će osigurati 40 posto sredstava za rješavanje baliranog smeća u Brezju suti po zemljištima. Međutim,

lokacijska je pokazala da su sve to najobičnija podmetanja i svjesno plasiranje dezinformacija kako bi se projekt zaustavio - veli varaždinski gradonačelnik.

No, kako podsjeća, nije se na tome stalo.

- Kada se nije uspjelo izazvati prosvjede građana, podnijele su se raznorazne tužbe državnim tijelima i odvjetništvu, odnosno USKOK-u, a isto-

IZDVOJENO Nova cijena zbrinjavanja komunalnog otpada u Brezju

Slijedi povećanje, ali ne drastično Naše zakonodavstvo, sukladno regulativi EU, zahtijeva da se komunalni otpad obrađuje, a ne samo odlaže. No, kada smo mijenjali zakone i prilagođavali ih EU, trebali smo znati da će posljedica toga biti i troškovi.

Podizanje komunalnog standarda košta, tako da će neminovno doći i do povećavanja cijena

obrade otpada u Varaždinu, ali ne drastičnog. Već sada prosječno varaždinsko domaćinstvo za baliranje smeća plaća mjesečno 30 -ak kuna, a prema prvim izračunima, nova bi cijena bila oko 50 kuna. Točan izračun bit će prezentiran Gradskom vijeću koje donosi odluku o novoj cijeni. Iako to u današnje vrije-

me neće biti laka odluka, ipak sam uvjeren da će velika većina građana shvatiti da zahvaljujući tom povećanju trajno nestaje ekološka bomba koja je pred njihovim vratima, i to ne na neki privremeni način, kao što je slučaj u Vratnom, gdje su za 150 eura po toni smeće prebacili s jedne na drugu hrpu.

Aktualno

04. svibnja 2010.

iji budućeg postrojenja za obradu otpada

plin i cesta za jenje u Brezju DVOJBA Vlastito ili regionalno odlagalište komunalnog otpada

Čehok: Dosta nam je ucjena i kupovanja “mačka u vreći” Ne znam kako je s drugima, ali Varaždincima je dosta kupovanja „mačka u vreći“, a ne želimo više biti ni predmet ucjena bilo koga, kao što smo bili ranijih godina kada je u pitanju zbrinjavanje smeća, ističe Čehok, upitan kako gleda na planove za izgradnju regionalnog centra za zbrinjavanje otpada u Piškornici.

- Cijelo su vrijeme protivnici varaždinskoga projekta spominjali da trebamo čekati Piškornicu, a sada se pokazalo da se tamo planira upravo mehaničko-biološka obrada kakva će biti kod nas. No, dok je naš projekt u poodmakloj fazi, tamo je još puno toga otvoreno, a najveće je pitanje kako će se i kada uspjeti osigurati planiranih 500 milijuna kuna, budući

da se tu ozbiljno računa na fondove EU - upozorava Čehok.

Varaždinski gradonačelnik dvoji da bi cijena zbrinjavanja u Piškornici mogla biti manja nego u Varaždinu jer, uz ostalo, tu su troškovi prijevoza smeća iz udaljenijih mjesta Varaždinske, odnosno Krapinsko-zagorske i Međimurske županije. ”Ima li logike smeće voziti 50-ak ili više kilometara na istu obradu? Kako će se gradonačelnici i načelnici usuditi obvezati da će se smeće iz njihovih sredina zbrinjavati u pogonu kojeg još nema niti se zna cijena i drugi uvjeti, iako je poznato da bi za Piškornicu svako domaćinstvo trebalo izdvojiti određeni iznos, pita se Čehok.

Odlagalište Piškornica

U Brezju će se izgraditi suvremeno postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada

vremeno se plasiranjem laži u medije nastojalo preplašiti nas i druge da odustanemo od projekta - ističe Čehok.

Interes drugih Iako takvi istupi i potezi nisu zaustavili projekt, varaždinski gradonačelnik upozorava da su ga dosta usporili.

- Međutim, odluka Fonda zorno pokazuje što nakon svega mjerodavni misle o projektu u koji smo svjesno išli uoči izbora jer stanje na terenu nije dopuštalo nikakva odgađanja, što uz ostalo potvrđuju i rješenja inspekcijske službe. Neki su mislili da zbog izbora neću imati hrabrosti uhvatiti se u koštac s problemom bala, ali uvijek sam stavljao u interes građana na prvo mjesto, na-

glašava Čehok.

Iako se, kako dodaje, dosta snage gubilo na rješavanje podmetanja, ipak se i radilo na projektu.

- U tijeku je izgradnja komunalne infrastrukture na lokaciji budućeg postroje-

o

dluka Fonda govori što nakon svega mjerodavni misle o projektu nja za mehaničko-biološku obradu u Brezju. Postavlja se vodovod koji bi trebao biti gotov tijekom svibnja, a za plinsku mrežu potrebna su tri tjedna. Nakon toga gradit će

se pristupna cesta, tako da je jedina nepoznanica električna energija. Iako to nije u našoj nadležnosti, posredovali smo u razgovorima s HEP-om oko izgradnje trafostanice. No uvjeren sam da je građevinsku struju moguće osigurati do ljeta, kada bi trebala biti gotova i komunalna infrastruktura, tako da bi se moglo krenuti s izgradnjom pogona - ističe Čehok.

Sve to govori kako je Varaždin u zbrinjavaju smeća odmakao najdalje od svih.

- Već nam se javilo više gradova koje zanima što radimo, budući da naše zakonodavstvo nalaže obradu otpada, a nitko u nas to još ne radi na tako kvalitetan način - upozorava.

5

6

Intervju tjedna

04. svibnja 2010.

OTVORENO Gordana Mihalinec, pravna zastupnica u uredu Saveza samostalnih si

Prava radnika u Hrvat Više se i ne pita kada počinjemo raditi, a kada prestajemo. Isto vrijedi i za rad subotama i nedjeljama, što se zorno moglo vidjeti 1. svibnja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Rad, cijena rada i prava radnika nametnula su se uoči 1. svibnja kao jedna od središnjih tema. Obilježavanje međunarodnog praznika rada nije, međutim, bilo glavni povod za to, nego mjere koje Vlada namjerava poduzeti da bi se izašlo iz krize koja najteže pogađa upravo one koji žive isključivo od svog rada, a ne od imovine i kapitala. O tome kakvo je danas stanje radničkih prava razgovarali smo s Gordanom Mihalinec, pravnom zastupnicom u uredu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Varaždinske županije, koja zastupa članove u radnim sporovima.

Rad na 1. svibnja Ne postoji, nažalost, cjelovita statistička slika stanja radnih prava u Varaždinskoj županiji, a tako je vjerojatno i u svim ostalim sredinama.

Jednostavno, nema jedinstvene evidencije radnih sporova sveg radništva u zemlji ili na nekom području, već svaki sindikat ili središnjica ima evidenciju za svoje članove.

Tako i mi raspolažemo samo podac ima koji se odnose na članove sindikata unutar SSSH. Što pokazuju vaši podaci?

Stanje u gospodarst vu, ukratko, odražava se i na naše članstvo, odnosno njihova prava. Sada, doduše, nemamo veliki broj stečajeva kao što smo imali ranijih godina, već imamo pojedinačne slučajeve. Recimo, u poljoprivredi imamo stečaj ludbreške Veterinarske stanice, a u građevini stečaj IGM ciglane i pješčare Jerovec.

Sve su to programirani stečajevi gdje se nastoji osigurati nastavak proizvodnje. Isto vrijedi i za AP, odnosno ATP Igrec Transport gdje nam nije udovoljeno zahtjevu za stečaj,

o

snovni razlog angažmana SSSH neisplata je plaća radnicima pa smo se žalili. No iako nema puno stečajeva, prava radnika u sve su manjoj mjeri zaštićena zakonima i kolektivnim ugovorima. Štoviše, kako se kriza produbljuje, tako već stečena prava radnika polako nestaju. Rekla bih da šaptom padaju.

Možete li to pojasniti?

Više se, recimo, i ne pita

kada u radne dane počinjemo raditi, a kada prestajemo, odnosno kada završava radno vrijeme. Isto vrijedi i za rad subotama i nedjeljama, što se zorno moglo vidjeti 1. svibnja kada je radio čitav niz trgovina, što je nekada bilo nezamislivo. S tim u vezi radnici pokreću sporove tek nakon što prestanu raditi kod poslodavca, a dobivaju ih ako imaju valjane dokaze jer često poslodavci osporavaju da su zaista radili prekovremeno.

No, to bi sada trebalo prestati primjenom novog Zakona o radu, jer je propisano da poslodavac mora voditi propisane evidencije o prisutnosti na

r

adnici pokreću sporove tek nakon što prestanu raditi kod poslodavca radu, te ako ih ne vodi da se pretpostavlja da je evidencija koju prilaže radnik ispravna.

Rade, a nisu plaćeni S obzirom na prilike u gospodarstvu, raste li broj tužbi zbog prekovremenog rada?

Ne, zapravo je sve manje i manje tužbi za prekovremeni rad, odnosno rad suprotan zakonu. Da se radi svakako, to se tek diskretno šapne.

Isto vrijedi i za druga prava radnika. Recimo, vrlo često se u nas zlorabi institut rada na određeno vrijeme. Međutim, radnici nam se ne obraćaju radi zaštite zbog kršenja toga prava jer im u tom slučaju poslodavac ne produžuje ugovor o radu. Tek nakon što im više ne produži ugovor o radu javljaju se da im se naprave zahtjevi za ostvarenje njihovih prava, pa smo većinu postupaka koje vodimo za zaštitu prava radnika započeli tek nakon što je radnik prestao raditi kod tog poslodavca.

Z a što radnic i najv iš e tuže?

U posljednje vrijeme osnovni je razlog našeg angažmana neisplata plaća radnicima. To ne bih nazvala elementarnim pravom, nego nešto što se samo po sebi podrazumijeva ako smo uredno napravili što smo trebali. To najbolje govori o ozbiljnosti prilika u kojima smo se našli.

Koji sporovi slijede nakon onih vezanih uz neisplatu plaća ili razlika plaća?

Sporovi zbog isplate otpremnina onim radnicima koji su poslodavcima postali teret i ne žele ih više plaćati. Nadalje, desetak posto sporova vezano je uz otkaze, od čega

Kako se kriza produbljuje, tako već stečena prava radnika polako nestaju, upozorava Mihalinec

Intervju tjedna

04. svibnja 2010.

7

indikata Hrvatske Varaždinske županije, o radničkim pravima i njihovom kršenju

tskoj polako nestaju IZDVOJENO

je dobar dio posljedica disciplinskog postupka, a manjim dijelom uslijed nekog drugog razloga. Kakve su danas prilike, dobro pokazuje slučaj Ceste Varaždin. Tu je nedavno otkaz dobilo 120 zaposlenika, od kojih su većina članovi naše sindikalne središnjice, a šestero je došlo do nas da bi napravilo zahtjev za zaštitu prava.

Nema kulture otpora

Apatija radnika Ili je za ostale sve napravljeno sukladno zakonu, ili je zavladala apatija?

Iako sam po prirodi veliki optimist, niz primjera ipak pokazuje da ljudi sve više gube osjećaj da imaju neka osnovna ljudska prava, među kojima su i radnička. Jedan od razloga za to što se radnici sve manje odlučuju sudskim putem doći do svojih prava je i taj što naše pravosuđe ima stav da vlasnik može raditi sa svojom imovinom što hoće, bez obzira na obveze prema njima i društvu. Stoga sami statistički podaci o postupcima koji su vođeni za ostvarivanje prava

l

judi sve više gube osjećaj da imaju neka osnovna ljudska prava radnika minulih godina nisu pokazatelj koliko se prava radnika zaista i krše, budući da postoje radnici koji ne žele voditi postupke za ostvarenje svojega prava, iako im je pravo povrijeđeno i zakon im daje mogućnost da to pravo ostvare.

Koliko je sindikat uspješan u zastupanju radnika?

Sporove u kojima SSSHUred Varaždinske županije zastupa radnike u najvećem broju slučajeva dobivamo, te je uspjeh u vođenju sporova

Puno otkaza, malo sporova

Borba za radnička prava ne vodi se samo na ulici Borba za radnička prava odavno nije više samo borba na ulicama, nego se vodi i kroz razmatranje financijskih izvješća i zakona, upozorio je Mario Švigir, glavni ekonomist u SSSH, tijekom predavanja koje je u Županijskoj palači organizirala Koordinacija za ljudska prava Varaždinske županije povodom 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada.

Govoreći o ekonomskim i ljudskim pravima u recesiji, Švigir je ukazao da je tržište rada najrazvijenije tamo gdje su razvijena i ostala

dobar. Međutim, problemi često nastaju kod ovrha, jer pravo ne može stvoriti novac gdje ga nema. Ako poslodavac nema novac na računu i nema imovine koja se može plijeniti, ili ju je dobro sklonio, onda se radnik unatoč dobivenom sporu ne može naplatiti.

Zašto takve slučajeve ne mogu spriječiti nadležna državna tijela? Jesu li tome krivi neprimjereni zakoni, nedostatak volje ili nešto treće?

tržišta, kao tržište kapitala.

- Zemlje EU, za koje se nadam da su i nama uzor, gledaju da nema velikih razlika u društvu. Statistički je dokazano da su zemlje koje imaju najširi srednji sloj uvijek najstabilnije, pa i u ovim kriznim vremenima, budući da upravo taj sloj kupuje domaće proizvode i usluge - upozorio je Švigir, naglašavajući da ekonomija nikada nije odijeljena od socijalne politike koja mora voditi računa o starijima i onima koji se ne mogu integrirati.

29. travnja 1936. godine Tivarovi radnici započeli su s jednim od najvećih štrajkova u povijesti ovih prostora, podsjeća Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata. „Neposredan povod je bio to što su jednu radnicu premjestili na drugo radno mjesto gdje je njezin muški kolega imao veću plaću nego ona. Radnici su bili solidarni i to je bio okidač za početak štrajka, dok su razlozi bili male plaće i težak život. Taj štrajk trajao je 40 dana.

Onda su radnici bili solidarni. Želeći slomiti štrajk, poslodavci su nabavili štrajbrehere koje su pokušali neopaženo dovesti u Tivar u stočnim vagonima.

Međutim, željezničari su to javili jer su njihove žene radile u Tivaru. Onda su žene legle na prugu i spriječile prolaz vlaka.

Danas imamo slučaj da žena s dvoje male djece odbija raditi prekovremeno jer to zakon omogućuje. Vidjevši to, poslodavac kreće s njezinim psihičkim slamanjem. Stotinjak šivačica okreće u jednom, a samo nju u drugom pravcu. I ona tako radi cijelih osam sati. To se moglo riješiti tako da se sve radnice dignu i okrenu u njezinom smjeru, ali te solidarnosti nema. Nema ni primjerene reakcije državnih tijela koja toleriraju svašta u bojazni da se radnici ne otpuste. No tako ne bi trebalo biti. Radnici bi se trebali organizirati i usprotiviti kršenju prava.

1. svibnja, odnosno na međunarodni Praznik rada, radio je čitav niz trgovina, što je nekada bilo nezamislivo

10 posto radnih sporova vezano je uz otkaze, a glavnina se vodi zbog neisplata plaća radnicima, a zatim slijedi neisplata otpremnina

6

od 120 zaposlenika Ceste Varaždin kojima su otkazani ugovori o radu došlo je u SSSH napraviti zahtjev za zaštitu prava

SSSH uglavnom dobiva sporove

DOZNAJEMO Zašto ne žele u sindikat

POSLJEDICE Teške posljedice malih primanja u radnointenzivnoj industriji

Ili sindikat ili posao

Radnici su u dužničkom ropstvu

Regionalni industrijski sindikat je sindikalna organizacija teritorijalnog i općeg tipa u koju se mogu uključiti svi radnici na području sjeverozapadne Hrvatske ukoliko to žele, ali većina to ne želi jer im radno mjesto ovisi i o članstvu u sindikatu, upozorava Siniša Miličić, predsjednik RIS-a.

Naime, kako tvrdi, ako poslodavac sumnja da je radnik član sindikata, a ima ugovor o radu na određeno vrijeme, što je slučaj u velikoj većini novozaposlenih, taj mu se ugovor uglavnom neće produljiti.

- Neće mu se produljiti zato jer smo u krizi, a posljedica krize je velik broj nezaposlenih, pa je velika konkurencija na tržištu rada. Poslodavac veli da radnika može zamijeniti s deset drugih s burze, a imali smo i slučajeva kada se veli da će zamjena doći iz Bosne čiji građani uopće ne pitaju za radno vrijeme, a i naše plaće su im u redu. Tako naši radnici danas imaju slobodu, odnosno pravno su slobodni, ali su ekonomsko roblje jer nema radnih mjesta pa nemaju kuda ići - upozorava Miličić.

Radnici Itasa rijedak primjer

U Ustavu piše puno toga lijepoga čega u praksi nema, pa tako i da svaki zaposleni ima pravo na plaću s kojim si može osigurati dostojan život.

To piše, ali tako nije u praksi, upozorava Siniša Miličić, čelnik RIS-a.

Većina članova RIS-a, kako dodaje, zaposlena je u radno-intenzivnoj industriji koja se temelji na jednostavnom principu: puno zaposlenih, mala plaća te uski krug vodećih koji žive jako dobro.

- Ostali su sretni ako primaju redovito plaće koje su u pravilu oko minimalca

ili malo više, a imali smo i primjera da se isplaćivalo ispod minimalca. Budući da to nije dovoljno za život, banke nam vrlo rado daju odobreni minus gdje su kamate puno veće i tako zapadamo u dužničko ropstvo. Stoga smo članstvu predložili da krenu u borbu za veća primanja.

Međutim, nemaju hrabrosti jer su u minusu pa ako ne dobiju iduću plaću, počet će stizati opomene jamcima, što nam je neugodno - veli Miličić.

Radnici su u dužničkom ropstvu jer nikada za života neće izaći iz minusa uz takve

plaće koje im nisu dostatne za život.

- A slično je bilo 1886. godine, ali su tada ljudi ginuli na ulici da bi se izborili za osmosatno radno vrijeme.

Recite vi danas našim poslodavcima da je najdulje radno vrijeme 40 sati. Reći će da niste normalni. Radi se pod svim mogućim uvjetima da se sačuva radno mjesto ističe Miličić te upozorava da može doći do još većih problema ukoliko se što prije ne izađe iz krize.

Ivica KRUHOBEREC

8

Život

04. svibnja 2010.

Gabrijel Horvat u prostorijama Društva inovatora grada Varaždina: - Eto, to su moje inovacije!

TU KRAJ NAS Gabrijel Horvat, predsjednik Društva inovatora grada Varaždina

Mostovi preko 20. stoljeća Prve inovacije imao još kao mladac u njemačkoj tvornici municije tijekom Drugog svjetskog rata Piše: IVICA ZAMODA

On piše knjigu “Kotoripski mostovi”. Zašto? - Iz sentimentalnih i drugih razloga - ukratko objašnjava.

Piše, dakle, knjigu o Koritičkom drvenom mostu (nema ga više), Mlinskom (nema ga više), Željeznom nemškogatskom (velikom, jednolučnom; nema ga više), Ciganskom drvenom (nema ga više)...

Kotoripski mostovi - Sve njih, ukupno šesnaest, snašla je ista sudbina, dugo su trajali, a brzo nestali - pripovijeda Gabrijel Horvat gradeći sada svojim sjećanjima mostove od ujedno najstalnijeg i najnepostojanijeg tkiva, građe ili materijala.

Iz ist ih težnji on tamo dograđuje staru kuću te djeluje i kao predsjednik Inicijativnog odbora Društva za izgradnju spomen-obilježja devastiranoga židovskoga groblja u rodnom mjestu.

Tri su glavne skupine kotoripskih Horvata, kaže on da njegovi su iz loze Štiglecovih, Škrlečarovima pripada pisac Joža Horvat, a oni treći su - Zefičevi.

Otac Ivan radio je u drv-

U

tvornici vijaka izrađivao municiju za njemačku avijaciju

noprerađivačkoj industriji, majka Franciška bila je kućanica; Gabrijel, rođen 1924. u Kotoribi najstariji je od petero djece koji su svi još živi.

- Bratić Teodor Golubić u Phoenixu, u Arizoni (SAD) bio je Meštrovićev učenik, nasljedujući ga ondje - govori Gabrijel da se zahvaljujući razumijevanju supruge

Marte, preminule prije tri godine, inače nadarene za glazbu, mogao posvetiti društvenom radu.

Kći Aleksandra, jedinica, završila je srednju glazbenu (čelo i klavir), sada je doktorica medicine, specijalistica f izioterapeutkinja, kao i njezin suprug Saša Moslavac s kojim zajedno radi u bolnici Terme u Varaždinskim Toplicama.

- Mali Vigo Gabrijel upravo je navršio tri godine - ponosi se djed unukom, ali i svojim sudjelovanjima na izložbama inovacija, obrtničkim sajmovima, Arci, Mesapu, Zagrebačkom velesajmu. Od 17. lipnja 1999. suosnivač je i dosad prvi i jedini predsjednik Društva inovatora grada Varaždina.

Slovenski đak Osim osnovne u Kotoribi i obrtne (stolarske) u Zagrebu, sve svoje škole pozavršavao je u Sloveniji, kao i Tehnički fakultet (Metalurško-strojarski odjel) u Ljubljani.

Dugo je radio u metaloprerađivačkoj industriji u Sloveniji, ali još prije toga,

pred Drugi svjetski rat po raznim gazdinstvima u Baranji i Slavoniji kao sezonac, a od jeseni 1941. do 1944. bio je na radu u Ulmu u Njemačkoj gdje katedrala visine 161 metar ima 986 stuba: - Još i danas pamtim kako su njemački padobranc i vježbali skokove s tornja - kaže Gabrijel Horvat navodeći da su odande i njegovi inovatorski korijeni.

- Radio sam u tvornici vijaka koja je izrađivala municiju za avione lovce. Tamo sam kao vrlo mlad prešao na metaloprerađivačku branšu gdje mi je bio priznat status upravljača preciznih četverovretenastih strojeva - opisuje on i to kako je “poboljšao tzv. kalibraciju na sva četiri vretena” te tako iz Njemačke u ratu “donio” kao svojevrsni ratni plijen svoje osnovno zanimanje (elektrovarilac, odn. strojobravar, kovinotokar).

U Varaždinu je pak kao obrtnik od 1984. do 1989. vodio zajedničku t vr tku sa Zvonkom Rihtarićem za montažu centralnoga grijanja.

Gabrijel Horvat

NOVO Planovi Društva inovatora Grada Varaždina

Radionica za prototipove Dipl. inž. Gabrijel Horvat u novije je doba autor pet cjelovitih inovacija, od kojih su dvije patentirane.

Riječ je o izolacionoj napravi za smanjenje visokih emisija zvuka (buke) koju je osmislio s Valentom Jedvajićem. To je i realizirano - u uporabi je u mariborskom Hidromatu.

Drugi uređaj datira iz 1978., a patentiran je 1981./82. Radi Proslava godišnjice mature 2009. podno stodvadesetmetarske skijaške skakaonice Planice

se o uređaju za hermetičko horizontalno i vertikalno brtvljenje prostora posmičnim vratima neograničenih dimenzija. Osobito je primjenjivo u svim prostorima-sušarama gdje se zbog tehnologije rada zahtijeva određena temperatura, pritisak i vlažnost. U primjeni je u Drvnoj industriji u Virovitici i Đurđenovcu.

Ističemo još njegov hidro-

statski izmjenjivač izvorske vode za ribnjake - što bi bilo veoma korisno jer naši ribnjaci ne raspolažu odgovarajućim protočnim vodama.

A među planovima Društva inovatora grada Varaždina posebno je njihovu predsjedniku Gabrijelu Horvatu stalo do realizacije pogona (radionice) za izradu prototipova inovativne djelatnosti i to na lokaciji u Ladanju Donjem.

04. svibnja 2010.

Oglas

9

10 Život UPISNIK

Informacije u Kinološkom Za vlasnike koji drže pse koji nisu cijepljeni, upisani u upisnik pasa i označeni mikročipom, sukladno propisima o veterinarstvu, novim je Pravilnikom o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka predviđena kazna od čak 2.000 kuna. Gdje vlasnici mogu upisati psa u upisnik i o tome dobiti potvrdu?

- Sve informacije o upisniku vlasnici mogu dobiti u Kinološkom društvu ili od veterinara – rekao je komunalni pročelnik Marijan Bakulić.

Najveća kazna od 2.000 kuna predviđena je i za prijevoznike koji slijepoj osobi neće omogućiti korištenje pasa voziča u vozilima javnoga prijevoza.

04. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Vlasnici pasa iz Varaždina zbunjeni odredbama novog pravilnika

Gdje pas smije u centru Varaždina obaviti nuždu?

Bakulić: Vlasnici pse smiju izvoditi na travnjake koje ne koriste ljudi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kamo odvesti psa da obavi nuždu, pitaju se vlasnici kućnih ljubimaca otkako je u Varaždinu stupio na snagu novi Pravilnik o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka. Njime je Grad Varaždin zabranio izvođenje pasa na zelene javne površine koje su uređene kao cvjetnjaci, travnjaci i parkovne površine, kao i u trgovine, tržnice, groblja, dječje igrališta, sportske terene, sajmove i javne skupove. Kazna za kršenje te odredbe je 2.000 kuna, pa vlasnike pasa zanima kako će se ta odredba primjenjivati budući da je u gradu teško naći zelenu površinu koja nije uređena kao travnjak.

Uvođenje discipline UZNEMIRAVANJE

Često lajanje i zavijanje Ako pas učestalim i dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir građana, vlasnik je nakon pritužbe susjeda dužan odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje. Ovu odredbu novog pravilnika sigurno pozdravljaju građani koji noću ne mogu spavati zbog zavijanja pasa. S druge strane, vlasnici životinja se boje da bi ih neki susjedi mogli prijaviti samo da im napakoste. No, Pravilnikom je propisano da kažnjen može biti onaj vlasnik koji drži i/ili duže vrijeme ostavlja psa na balkonu i u zajedničkim dijelovima zgrade. Predviđena kazna je 1.500 kuna.

OGRANIČAVANJE

Broj pasa preporuka Najviše rasprava potaknula je odredba novog Pravilnika kojom je propisano da je u stambenim zgradama dozvoljeno držati po jednog odraslog psa i/ili mačku, a u obiteljskoj kući najviše dva odrasla psa i/ili mačke. Za kršenje te odredbe nije propisana nikakva novčana kazna, a komunalni pročelnik Marijan Bakulić pojasnio je da je riječ samo o preporuci.

Iz toga se može zaključiti da vlasnici koji drže više životinja i o njima se uredno brinu neće imati nikakvih problema, no odredba o broju ljubimaca mogla bi biti iskorištena protiv neodgovornih vlasnika.

- Nije sporno da vlasnici pse ne smiju odvesti da nuždu obave u parku ili cvjetnjaku, a da ne govorim o dječjim igralištima. Meni to nije palo na pamet ni prije donošenja Pravilnika. No, pse je zabranjeno voditi i na travnjak, a tako se mogu nazvati baš sve zelene površine u gradu osim one kraj rijeke Drave i u prigradskim naseljima.

Zanima me znači li to da svi vlasnici pasa, među kojima ima i puno umirovljenika koji žive u centru, moraju triput dnevno odvesti psa, primjerice, na Dravu – pita se Nataša Vugrek, pravnica i vlasnica 11-mjesečne kraljevske pudle Zare.

Komunalni pročelnik Marijan Bakulić ističe, međutim, da vlasnici pasa koji vode brigu o svojim kućnim ljubim-

z

a pokupljanje izmeta vlasnici mogu imati i obične plastične vrećice cima ne trebaju biti zabrinuti.

- Ovaj je pravilnik donesen u cilju zaštite životinja, ali i radi uvođenja odgovornosti za one vlasnike koji pse izvode na javne površine, ali za njima ne čiste. Konkretno, vlasnici svoje pse na nuždu ne smiju odvesti niti u jedan park, ali smiju ih odvesti na zelene površine koje ne koriste ljudi – pojasnio je.

Cilj je, dakle, disciplinirati one vlasnike koji izvode pse u šetnju, ali za njima ne čiste

Vlasnici svoje pse smiju pustiti da se istrče iza Staroga grada, na livadi uz Nazorovu ulicu

zbog čega su pojedini dijelovi

N

ataša Vugrek je vlasnica prekrasne kraljevske pudle Zare stare 11 mjeseci grada puni psećih izmeta.

Sada će takvi vlasnici morati

dobro razmisliti o svojem ponašanju jer će biti kažnjeni s 500 kuna.

Sv i sa sobom obavezno moraju imati i pribor za čišćenje i uklanjanje izmeta, koji na zahtjev komunalnog redara moraju pokazati, jer će u suprotnom također morati platiti 500 kuna. - Nisu potrebne nikakve kantice i lopatice, nego je dovoljno da vlasnici sa sobom imaju

običnu plastičnu vrećicu s kojom će pokupiti izmete – napominje Bakulić.

Po ulici i drugim javnim površinama psi se obavezno moraju voditi na uzici (kazna je 1.500 kn), a Bakulić pojašnjava da vlasnici životinje mogu pustiti da se istrče na Starom gradu, na zelenoj površini uz Nazorovu ulicu ili na Dravi te na drugim većim zelenim površinama u gradu.

BRIGA Na “udaru” neodgovorni vlasnici

ŠETNJA Na ulici obavezna uzica, ne i brnjica

Poželjni boks ili kućica

Brnjica za opasne pse

Novim Pravilnikom o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka predv iđena je kazna u iznosu od 1.000 kuna za one vlasnike koji ne drže psa u ograđenom prostoru i adekvatnoj kućici u dvorištu. - Moja pudla spava u kući, pa me zanima moram li je doista zatvoriti u boks ili u kućicu – u dvojbi je Nataša Vugrek. Komu-

nalni pročelnik Mar ijan Bakulić pojašnjava da je ta odredba donesena zbog onih vlasnika koji ne brinu o psima. - Ako pas preskoči dvorišnu ogradu i nekoga, primjerice, napadne, tada ćemo provjeravati u kakvim uvjetima ga vlasnik drži.

Kontrolirat ćemo i to ima li u dvorištu primjereni boks ili kućicu – naveo je.

Dajra Dedić iz Varaždina bila je šokirana kada joj je nedavno prišao policijski službenik dok je s majkom šetala svoju aprikot pudlu staru 18 godina. - Policajac me je pitao zašto psu nisam stavila brnjicu. Šutjela sam, jer doista nisam znala što bih mu odgovorila. Moj pas je jako star i jedva hoda, pa doista nije opasan za

prolaznike – ispričala je Dajra, koja je na temelju toga zaključila da su brnjice propisane novim pravilnikom. Međutim, to nije točno. Brnjica je obavezna samo za opasne pse pasmine pitbul, stafordski terijer, bull-terijer i njihovih križanaca. No, takvi se psi ni ne smiju izvoditi na javne površine.

ISKUSTVA U Ivancu točno određene zone na kojima se psi mogu rastrčati

Deset kanti za pseće fekalije!

Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca Grad Ivanec je odredio zone na kojima vlasnici mogu pse puštati s povoca da se rastrče. - Jedna od takvih zona je na javnim površinama uz sjevernu stranu Ulice Ivana Gorana Kovačića (ivanečka obilaznica), gdje se kućnim ljubimcima uz nadzor vlasnika pruža prostrana zona za rastrčavanje. Druga takva zona određena je na javnim površinama uz ivanečka Jezera, za vlasnike koji gravitiraju jugoistočnom dijelu grada – izvijestili su iz Ureda Grada Ivanca.

Komunalna tvrtka Ivkom je uz ivanečku obilaznicu, Jezera i u užoj gradskoj zoni postavila deset specijalnih kanti u koje vlasnici mogu baciti pseće fekalije. - Napominjemo da su vrećice, postavljene pokraj kanti, dizajnirane tako da omogućuju nesmetano higijensko odstranjivanje fekalija, pa vlasnici ne moraju sa sobom nositi posebne vrećice i lopatice – pojašnjavaju.

Prema izvješću komunalnog redara Anđelka Posinjaka, vlasnici kućnih ljubimaca velikim se dijelom pridržavaju odredbi Odluke o drža-

nju pasa, a poštuju i znakove koji su istaknuti na mjestima na koje je zabranjeno dovođenje pasa, a to su javna dječja igrališta. - Komunalni redar je dosad izrekao desetak usmenih upozorenja vlasnicima, i to zbog toga što su svoje pse na prostore javne namjene vodili bez povoca. Dogovoreno je, naime, da se u početku stupanja na snagu Odluke ne obavlja novčano sankcioniranje građana, već da im se u prijelaznom periodu izriču samo usmene opomene – pojasnili su u Gradu Ivancu.

Većina vlasnika poštuje znakove o zabrani

Život 11

04. svibnja 2010.

Je li Marinko Lah bolji slikar ili sportaš, nije bitno, sada mu je neophodna pomoć dobrih ljudi

POMOZIMO Varaždinski olimpijac Marinko Lah bori se s opakom bolešću, a nema za lijekove!

Vrhunskom sportašu i umjetniku slava i život pretvorili se u bol!

Moja obitelj na izmaku je snaga. Sinovi Dubravko (16) i Roberto (18) te supruga Dubravka (47) žive sa mnom u skromnoj kući na jedva 33 kvadrata, a čak i krov nam prokišnjava - istaknuo je Marinko Lah Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Dok u sportu postižete vrhunske rezultate, pronosite svijetom ime svoga grada, države i mladi ste, tada ste jako popularni i imate puno „prijatelja“. Međutim otkad sam se prošle godine razbolio, mnogi od njih samo su nestali iz mog života. No vjerujem da

d

ijagnosticirani su mi leukemija te tumor na gušterači i mozgu s oteklinama jetre postoje ljudi koji bi mi pomogli u borbi s bolešću, što je, uz moju unutarnju snagu, možda presudno za ozdravljenje – počeo je svoju potresnu priču Varaždinac Marinko Lah, olimpijac i nositelj mnogobrojnih odlikovanja koja je osvajao u zemlji i inozemstvu. I ne samo to, jer nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom, posvetio se svojoj velikoj ljubavi – slikarstvu. Popularnom „Don Marinu“, kako doznajemo, najveću podršku u njegovoj borbi za život pruža obitelj, no – iscrpili su se financijski, i

zaista su na izmaku snaga.

Pomoći niotkuda - Moja obitelj, sinovi Dubravko (16) i Roberto (18) te supruga Dubravka (47) žive sa mnom u skromnoj kući u Varaždinu na jedva 33 kvadrata, a čak i krov nam prokišnjava.

Do prosinca prošle godine kada sam se razbolio, nekako smo izlazili na kraj sa životnim nedaćama, ali sada više bez pomoći dobrih ljudi ne možemo – požalio nam se Marinko Lah čije su prve zdravstvene probleme na hitnoj pomoći okarakterizirali kao posljedice ujeda krpelja. No, stvarnost je, ubrzo se pokazalo, bila daleko gora.

- Na nozi sam imao nekakav hematom plave boje i upućen sam na Odjel kirurgije varaž-

dinske Opće bolnice. Međutim, kirurzi nisu ništa dirali, a meni je bilo sve gore. Tek kad mi je počela nekontrolirano curiti krv iz nosa i usta, u veljači me liječnica dr. Obranić šalje na Internu. Dijagnosticiran mi je tumor na gušterači i mozgu s oteklinama jetre, što me dodatno potreslo jer ne konzumiram alkohol. Kao da to nije bilo dosta, nakon obimnih pretraga priopćeno mi je – imate i leukemiju! – kaže Marinko Lah koji otada prima kemoterapiju, no njemu su neophodno potrebni lijekovi s antikancerogenim djelovanjem – izuzetno su skupi. Stoga svi koji mu žele financijski pomoći u njihovoj kupnji, mogu uplatu izvršiti na broj računa 1655004966, otvorenog u Zagrebačkoj banci.

Marinko Lah, izložba u Glazbenoj školi 2009. godine

TREBA ZNATI

Zlatni dečko varaždinskog sporta Marinko Lah jedan je od onih koji i kad se teško razbole, ne klonu duhom, nego nađu snagu i vjeru boriti se – makar je ishod neizvjestan. Rođen je u Varaždinu 1959. godine, gdje se školovao, a hrvanje počinje trenirati u HK Varteks kao desetogodišnjak.

Natjecao se u pionirskoj, kadetskoj, seniorskoj i kategor iji veterana.

Na svjetskom prvenstvu veterana 2000. godine osvaja tri zlatne medalje, a godinu dana ranije, na olimpijadi u Južnoafričkoj Republici plasiran je na 4. mjesto. Čak 25 godina nezamjenjiv je državni reprezentativac, pet godina hrva za HK Podravka, te 1994. godine osniva Hrvački klub Varaždin. I ne samo to!

Predani je umjetnik, koji je svoja ulja na platnu kulturnoj javnosti predstavio na pet samostalnih izložbi u Garestinu, Elektronu, Glazbenoj školi u Varaždinu…

Marinko Lah s jednom od osvojenih medalja

12 Život

04. svibnja 2010.

FILMSKA EKIPA

Mentor i redatelj U snimanje filma “Mali oglas” bili su uključeni Fanini prijatelji, učenici 7. a razreda varaždinske V. osnovne škole, te rodbina učenika.

Tako je Valentina Varšić bila pomoćnica krijumčara i inspektora, kojeg je u filmu glumio Radojica Matijašević Rale.

Fani je bila djevojčica Ivana, dok je njezinog brata Kristijana glumio Ante Solomun, Fanin brat i u stvarnom životu, učenik 6. a V. OŠ. Ivaninog prijatelja Tonija glumio je Petar Brlek.

- U filmu glume i Bonnie Borović, Romana Avar i Iva Šobak, koja je ujedno i kontrolirala knjigu snimanja i upisivala scene. Sanja Golubić glumila je u filmu moju majku - rekla je Fani te dodala kako je posebna zvijezda filma desetogodišnja labradorica Dida.

Fani naglašava kako je film snimljen uz veliku pomoć njezinog tetka Vedrana Hunjeka iz varaždinskog Silikon studija d.o.o., koja je i proizvela film.

- On je bio taj koji nam je pomogao i objasnio nam kako se radi knjiga snimanja. On je bio naš redatelj i mentor. Moja majka Dorotea je bila zadužena za tehničke stvari, a otac Ivica ton majstor. Naravno, tu su još i drugi roditelji koji su nam bili velika pomoć i podrška u cijelom projektu – rekla je Fani. Film “Mali oglas” traje 10-ak minuta. Sniman je u Dravskoj park šumi i kod kuće obitelji Solomun te u kafiću TTS sport.

Inače, doznajemo da je u pripremi sljedeća radionica igranog filma koja ima tendenc iju prerasti u malu školu filma. Svi koji bi željeli sudjelovati u radionici i budućim projektima mogu poslati svoje ubite na e-mail: silikon-studio@vz.t-com.hr.

Dio filmske ekipe “Mali oglas” - Romana Avar, Bonnie Borović, Valentina Varšić, Ante i Fani Solomun

USPJEH Učenici V. OŠ s filmom “Mali oglas” odlaze u Italiju na filmski festival

Mladi nisu pažljivi i ne razmišljaju o posljedicama Film govori o trgovanju djecom i tom smo pričom željeli skrenuti pozornost na to kako su mladi danas naivni i previše brzaju pri donošenju svojih odluka – rekla je Fani Solomun Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Film “Mali oglas”, koji govori o trgovanju djece i koji su napravili učenici varaždinske V. osnovne škole, odlazi na CIAK JUNIOR, međunarodni festival filmova koji će se od 24. do 29. svibnja održavati u Trevisu u Italiji, a okupit će djecu starosti od 10 do 15 godina iz 30-ak zemalja svijeta. Upravo je taj film stručni žiri HRT-a prošli tjedan proglasio najboljim na natječaju za filmove koji se održao pod pokroviteljstvom UNESCO-a u “Kokicama”, emisiji o filmu koja se svaki četvrtak emitira na programu HRT-a.

Htjeli i odustati - Pričom o trgovanju djecom i nepromišljenosti mladih djevojaka željeli smo skrenuti pozornost na to kako su

zapravo mladi danas naivni, previše brzaju i ne razmišljaju o posljedicama koje bi se mogle dogoditi – rekla je Fani Solomun, učenica 7. a razreda, koja je priču, na temelju koje je napravljen scenarij, i napisala.

Upravo je ona pokrenula sni-

n

ajviše vremena izgubili smo na pisanje scenarija, dok je snimanje trajalo dva dana manje filma, u koje je uključila kolege iz razreda. Na snimanje ju je potaknula majka Dorotea nakon što su jednog četvrtka zajedno gledale emisiju “Kokice” i vidjele natječaj za film.

- Mama je znala da pišem priče, pa mi je rekla da bi neku od njih mogla iskoristiti za film.

Promijenila sam oko tri, četiri teme prije nego sam došla do priče o trgovanju djecom.

Zapravo, ideju za temu dao mi je mamin prijatelj Krunoslav Sudec iz Državnog arhiva, koji je spomenuo trgovanje djecom.

Mislila sam kako je to super tema za film jer se o tome puno govori, no ljudi baš ne obraćaju pozornost na to – ispričala je Fani.

Za snimanje filma imali su šest do sedam tjedana.

- Najviše smo vremena izgubili na pisanje scenarija, dok je samo snimanje trajalo dva dana – rekla je Fani, kojoj je film i osvojena nagrada poticaj da se možda jednog dana i ozbiljnije počne baviti pisanjem scenarija. No, Fani ovo

Scena iz filma u kojoj je Ivana vidjela krijumčare

nije bio prvi susret s glumom.

Zajedno s prijateljem Petrom Brlekom, koji također glumi u filmu, članovi su kazališnog studija mladih varaždinskog kazališta. Mala filmska ekipa

je zadovoljna.

- Kroz snimanje filma puno smo toga naučili. Cijeli dan smo proveli vani, na svježem zraku nakon dugo vremena - zaključila je na kraju Romana Avar.

TEMA Priča o trgovanju djecom ispričana je kroz lik djevojčice Ivane

Promocija filma nakon povratka iz Italije Film počinje scenom u kojoj tri djevojke traže posao i pronađu u novinama oglas za jedan dobro plaćeni posao u inozemstvu.

Zabranjena šuma

Jedna od scena sa snimanja filma “Mali oglas”

Djevojkama se to jako svidjelo. Uopće nisu razmišljale o čemu se radi, samo su gledale na to kako je riječ o dobro plaćenom poslu. Nakon te scene slijedi priča o djevojčici Ivani.

- Djevojčica Ivana je neod-

govorna i ne obavlja svoje obaveze. Sa svojim prijateljem radi projekt, međutim nije na vrijeme pribavila sve što im je za projekt potrebno, pa je u žurbi odjurila u šumu sa svojim psom Didom. Tražeći sve što joj treba za projekt odjednom se našla u zabranjenom dijelu šume i slučajno ugledala čovjeka koji je iz prtljažnika automobila, pod prijetnjom pištolja, “vadio” djevojke. Odmah joj je to postalo sumnjivo

i kad se vratila kući ispričala je to majci. No, ona joj nije vjerovala, budući da je Ivana bila neorganizirana i često se “izvlačila” kada nije nešto napravila.

Nakon tog razgovora potajice se iskrala i ponovno sa psom Didom otišla u zabranjeni dio šume i uzela fotoaparat kako bi snimila krijumčare i dokazala da ne laže - ispričao je Fanin brat Ante. Što se dogodilo na kraju

filma neka ostane tajna.

Film “Mali oglas” će, naime, imati službenu promociju nakon povratka s festivala u Italiji.

Spomenimo samo to da su početna i završna scena, u kojoj djevojke pronalaze oglas za posao, u filmu iste.

- Riječ je zapravo o simbolici.

Timo smo htjeli pokazati kako je trgovanje ljudima, zapravo, zatvoren krug - ispričala je na kraju Fani Solomun.

Ljeto 2010. 13

04. svibnja 2010.

ZAŠTITITE svoje oči od opasnih UV zraka

Essilor Transition leće 100 posto blokiraju UV zrake Ako još niste, krajnje je vrijeme da od opasnih sunčevih zraka zaštitite svoje oči kvalitetnim sunčanim naočalama. Jer, UV zrake štetne su za oči. Pod njihovim utjecajem očna leća brže stari, a mogu uzrokovati i razne degenerativne promjene. Stoga oftalmolozi preporučuju nošenje kvalitetnih sunčanih naočala koje imaju 100postotnu UV zaštitu.

Essilor Transition Pravo mjesto za kupnju kvalitetnih naočala je Briljant, Optika i satovi Mekovec & Mekovec u Čakovcu. U vrhunsko o p r e mljenom prostoru, na raspolaganju vam je i stručni tim koji će vam pomoći u odabiru prav ih sunčanih naočala sv ih onih dizajnera koji su to svojom kvalitetom i inovativnošću

zaslužili. Ako ste pobornik modnih trendova, nova kolekcija sunčanih naočala za 2010. godinu, koja je dostupna u Optici Briljant zasigurno će zadovoljiti vaše zahtjeve, a tu su i Wayfarer modeli sunčanih naočala u različitim bojama.

Osim UV zaštite, suvremene i kvalitetne sunčane naočale imaju i druge zaštitne slojeve. Želite li sačuvati zdravlje vaših očiju, najbolji izbor su Essilor Transition naočalne leće, koje su trenutno vrlo popularne.

Riječ je o naočalnim lećama koje brzo reagiraju na pro-

mjene jakosti svjetla te vam tako osiguravaju savršenu kvalitetu vida pri sunčevoj svjetlosti. Sunčane naočale s Essilor Transition lećama u zatvorenom prostoru štite od umjetnog svjetla i pogodne su za rad na računalu, dok na otvorenom štite od dnevne svjetlosti.

Osim što pružaju apsolutnu zaštitu vašem oku, Essilor Transition naočalne leće izrađene su od sintetičkog materijala i tako su 50 posto lakše od ostalih mineraliziranih leća.

Nude 100postotnu zaštitu od UVA i UVB zraka, a otp or ni je su na lomljene i ogrebotine.

S v o j Essilor Tr a n sition naočalne leće potražite u Optici Briljant, u Ulici Ruđera Boškovića 1 u Čakovcu. Broj telefona je 040/390-644.

14 Mozaik

04. svibnja 2010.

Pisma REAGIRANJE Biserka Keliš, predsjednica Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin Polemike Naknada podignuta Vaše vijesti

Plantak u javnost plasira neistine Nevjerojatna je lakoća kojom gospodin Plantak plasira u javnost toliko neistina (...). Kao prvi dokaz tome objavljujemo tekst poziva za davanje ponuda koji je objavljen u Varaždinskim vijestima 07.

03. 2007. godine. Nadalje on kaže: „Nije bilo ni govora o tome da će varaždinsko Udruženje s velikim novčanim sredstvima sudjelovati u adaptaciji podruma.“ Do tog je trenutka tijekom 2006. godine, za vrijeme predsjedavanja gosp. Habeka, u podrum već uloženo 205.151,56 kn za izradu projekata, iskop, betoniranje i polaganje instalacija. Vrlo je čudno da gosp. Plantak zna kako su vođeni razgovori s budućim najmoprimcem prije raspisivanja natječaja za podrum, a ne zna da je Udruženje tražilo pozajmicu od HOK-a u iznosu od 300 tisuća kuna, te da je POK plasirao sljedećih 200 tisuća kuna unaprijed, na ime obaveza po najmu UHO-a Varaždin, kako bi sva ta sredstva bila uložena u adaptaciju. Čudno je zato jer je sve to vrijeme gosp. Plantak sjedio u Upravnom odboru UHO-a Varaždin i zajedno s drugim članovima donosio upravo te odluke (o tome postoje službeni zapisnici). Odluku o dodjeli najma kao i uvjete koje je najmoprimac ponudio, donijela

je jednoglasno Skupština Udruženja na čijim je sjednicama prisustvovao i gosp. Plantak (također vidljivo iz zapisnika).

Kad je u pitanju ulaganje gosp. Jambriška, moram navesti citat s 15. sjednice Upravnog odbora Udruženja od 15. 02. 2008. na kojem se raspravljalo o troškovniku radova vezanih za adaptaciju i o zahtjevu gosp. Jambriška o sklapanju aneksa ugovora i produljenju roka najma za pet godina. Predloženo je da mu se priznaju oni troškovi koji se odnose na ulaganje u našu zgradu od kojih neplanirano dio otpada za obnovu 22 metra temeljnog zida zgrade koji je zbog vlage propao. Temeljem priloženih dokumenata ustanovljeno je da radovi iznose 519 tisuća kuna. S obzirom na to da su već počela pristizati anonimna pisma, gosp.

Plantak uzima riječ u diskusiji i navodi: „Nitko ne spori ulaganja Dražena Jambriška, već je problem nastao što se nije znalo kolika su ulaganja, što je ljude dovelo do zablude i svakojakih pričica po gradu, te podržavam prijedlog da se aneksom ugovora produlji rok najma za još pet godina.“ Nakon toga Upravni odbor je predložio, a Skupština na 5. sjednici održanoj 10. travnja 2008. jednoglasno prihvatila predloženi aneks ugovora o priznanju troškova i produljenju najma. Zašto su gosp.

Plantaku tek sad ti postupci postali „nejasni“?

Biserka Keliš

Odvlači se pažnja od stvarnih problema U 7Plus Regionalnom tjedniku od 20. travnja objavljen je tekst novinara koji je slijedom anonimno dobivenih podataka, pisama i izvještaja kontrole koja je u Udruženju HO Varaždin bila provedena u srpnju 2009. godine, došao k meni na razgovor kao prozvanoj, dakle - drugoj strani. S obzirom na to da je Udruženje taj izvještaj službeno dobilo iz HOK-a tek nakon prve rasprave na sudu časti krajem ožujka, zanimljivo je pitanje tko je takav izvještaj mogao „dijeliti“ medijima i s kojom je svrhom to napravio. (...)

Svi moji navodi i podaci izneseni u medijima argumentirani su i neosporni. Ono što je sporno u svemu tome je „razlog“ zbog kojeg se diže prašina i stvaraju afere. Kome trebaju afere i zašto se na takav način odvlači pažnja od stvarnih problema obrtnika? No, kao već „osuđena“ osoba, koja gotovo tri godine trpi razna podmetanja, u poslovnom svijetu poznata i kao mobing, vjerujem da sam izdržala samo zato što sam imala podršku svojih članova i Grada Varaždina te zbog toga što iza mene stoje djela u koja je uloženo puno truda, znanja, vremena i dobre volje, na dobrobit svih obrtnika varaždinskog

područja i generacija koje će doći nakon nas. (...)

Ponosni smo na sve dosad napravljeno i postignuto, pa se tako ni ja ni moji kolege ne sramimo nikome pogledati u oči, a naročito ne obrtnicima.

Svaka njihova kuna potrošena je racionalno, a pogodnosti za koje smo se izborili svrstavaju nas u najuspješnija udruženja u Hrvatskoj. Međutim, u trenutku kad smo trebali svi zajedno u našem komorskom sustavu staviti interese članstva iznad svega ostaloga i baviti se pregovaranjem, lobiranjem i zaštitom prava naših članova, troši se silna energija na međusobna prepucavanja, podmetanja i optuživanja. (...)

Ne želim vjerovati da se sve to događa u svrhu boljeg pozicioniranja pred jesenske izbore ili je li u pitanju čista taština pojedinaca kojima smeta nečija uspješnost. (...) Nakon svega ćemo ipak morati zajednički sjesti za stol i razgovarati o stvarnim problemima obrtništva. Dakle, ovo „zabavljanje“ javnosti samo odgađa raspravu o stvarnim problemima obrtništva, šteteći svima. Ili, možda, ne baš svima?!

Biserka Keliš

samoinicijativno

Naknada Vladimiru Habeku podignuta je samoinicijativno bez ikakve odluke i progurana kroz proračun za 2008. godinu, i nije nikakva laž. Izneseni su bruto iznosi jer se na naknadu plaćaju porezi i doprinosi shodno ugovoru o djelu. To da je ušteđeno 270 tisuća kuna na prebijanju kredita, nedokazana je priča jer usporednu projekciju troškova kredita Upravni odbor nije vidio, a gosp.

Habek ne želi priznati da je Vaba banka bila spremna kamatu vratiti na ugovoreni iznos, što dovodi do zaključka da penali koji su plaćeni za prijevremenu otplatu direktno oštećuju komorski proračun. Iznos ne mogu iznijeti jer mi nije poznat, iako sam ja likvidator u POK-i i trebala bih potpisati svaki financijski dokument. „Nebulozne tvrdnje“ o posuđivanju novca OŠK zadruzi Habeka, bez odobrenja UO Udruženja, imaju pisani trag; Udruženje je redovito slalo opomene za nepodmirene račune, no kako je HOK blokirao račun ŠKZ-a radi naplate svojih potraživanja, mi svoja prava više nismo stigli ostvariti. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi me tek napali članovi zadruge da sam ih izbacila iz prostora.

Putovanje nagrada aktivnim članovima UHO Varaždin svake godine u svom proračunu predviđa sredstva za odlazak na neki sajam ili studijsko putovanje. Nagrada je to aktivnim članovima Skupštine, Nadzornog i Upravnog odbora za savjesno izvršavanje preuzetih obaveza dolaskom na sjednice tijela kojem pripadaju, za što ne dobivaju nikakvu naknadu. Ovisno o destinaciji i broju prijavljenih, troškovi su različiti, ali se raspoređuju jednakomjerno na sve, pa ako je velik broj prijavljenih (što dosad nije bio slučaj) ili trošak puta veći od planiranih sredstava, razliku namiruju obrtnici sami.

Poziv za izlet upućen je s naznakom da je moguća doplata aranžmana, na izletu je bilo ukupno 27 osoba, od kojih osam članova UO-a, predsjednik NO-a i predsjednica Udruženja (...).

Utrošena su sredstva UHO-a Varaždin, sukladno proračunu, a gdje smo mi bili, mislim da navedena gospoda nisu relevantna za davanje komentara.

Kome trebaju Habekove laži?

Nisam imao namjeru uključivati se u rasprave tko je što rekao i tko je zaslužan za ovo ili ono, ali pošto sam prozvan za mutne poslove i tajne račune, smatram da moram iznjeti informacije za širu javnost. Sadašnji predsjednik OK-a Varaždinske županije služi se gnusnim lažima da opravda svoje nesposobnosti vođenja OK-a Varaždinske županije. Kao prvo, očito ima jako loše pamćenje pa ne zna što je potpisao kod preuzimanja dužnosti predsjednika.

Kao drugo, dokument o primopredaji financijskih sredstava koja su se nalazila na dva žiro-računa (u

jednoj banci devizni i kunski) i jedan račun kunski u drugoj banci s točnim iznosima sredstava Komore, a isti su vidljivi u financijskom izvješću o kojem su raspravljali Upravni odbor i Skupština koji su ga uostalom i potvrdili. Kao treće, nije napisao da su to bila namjenska sredstva za određene programe i aktivnosti koji su se nažalost prekinuli s početkom njegovog mandata.

Nadam se da će obrtnici pitati sadašnjeg predsjednika na što je potrošio ta sredstva i da će snositi sankcije nenamjenskog trošenja sredstava. Niti smo ja kao bivši predsjednik, a niti moj tadašnji podpred-

sjednik, imali išta protiv bilo kojeg obrtnika i nikad nam nije palo na pamet dijeliti obrtnike na velike i male kao što to radi sadašnji predsjednik. Za mene su svi obrtnici bili jednaki, odnosno kolege obrtnici.

Predlažem sadašnjem predsjedniku da se radije primi posla te da poluči bolje rezultate, a ne da iza njegovog mandata ostanu repovi i kreditna zaduženja obrtnicima cijele županije. Nemam više volje ni želje voditi polemiku preko novina nego podsjećam sadašnjeg predsjednika da postoji institucija kojoj ću predati ovu klevetu za uvredu časti.

Bivši predsjednik OK-a Varaždinske županije

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

04. svibnja 2010.

Oglasi 15

16 Oglasi

04. svibnja 2010.

Odjeci 17

04. svibnja 2010.

Obnova kuće obitelji Bukvić, zahvaljujući pomoći ljudi dobra srca, sve više napreduje iz dana u dan

Petogodišnji Martin u požaru je ostao bez igračaka

DOZNAJEMO Obnavlja se kuća obitelji Bukvić u Đurinovcu, koja je izgorjela u požaru

Pomoglo nam je puno ljudi dobrog srca i zato im hvala Nije trebalo proći puno vremena, a mještani Đurinovca, ali i cijele općine Visoko, pridružili su se akciji u kojoj je trebalo obnoviti dom obitelji Bukvić

POMOĆ

Dobro bi došla oprema za kupaonicu

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Ljudskoj solidarnosti svjedočili smo već mnogo puta, a pomoć koju je dobila obitelj Bukvić iz Đurinovca još je jedan primjer kada dobrota pobjeđuje sve nevolje. Ovaj put nevolja je došla početkom ožujka, u jednoj zlokobnoj noći, a ono što su pet godina stvarali Drago i Josipa u tren oka otišlo je u nepovrat.

Vatra je bila neumoljiva i u požaru je izgorjela njihova skromna kuća. Bez igračaka je ostao i njihov petogodišnji Martin.

Nije trebalo proći puno vremena, a mještani Đurinovca, ali i cijele općine

Josip i Juraj Huzjak dovršavaju kupaonicu

Radovi na obnovi kuće obitelji Bukvić u punom su jeku

Visoko, pridružili su se akciji u kojoj je trebalo obnoviti dom obitelji Bukvić.

- Ostali smo iznenađeni odazivom ljudi i njihovom pomoći. Kada je izašao članak u Regionalnom tjedniku

Fond za pomoć Kako bi sve bilo efikasnije, akciju su predvodili župnik Ivan Šestak, načelnik Općine Visoko Dragutin Mateković i vijećnica iz ovog zaselka, Nikolina Bukal. Osnovan je fond za pomoć obitelji, a na početku akcije članovi svih sedam mjesnih odbora obišli su sva domaćinstva i prikupili 34.000 kuna.

- To je bio tek početak.

Dobili smo obećanja od dosta privatnika i poduzeća s područja općine Visoko, ali i Varaždinske županije, da će pomoći kod obnove kuće, a pomoć je stvarno trebala, jer ostali su samo goli zidovi bez krova - rekao je načelnik Opć ine Visoko Dragut in Mateković.

Ovih dana posjetili smo obitelj Bukvić da vidimo kako napreduju radovi i što je još potrebno da bi akcija mogla biti završena.

n

a početku akcije članovi svih sedam mjesnih odbora prikupili su 34.000 kuna o požaru naše kuće, dobili smo dosta poziva ljudi koji

su nam željeli pomoći na razne načine. Neki su došli do nas i donijeli nam namirnice, neki su donijeli odjeću, neki su pomogli novcem, a neki su željeli darovati namještaj.

Osim poziva iz Varaždina i okolice, dobili smo poziv iz Zadra da dođemo po potrebni namještaj. Naravno, radi se o rabljenom namještaju, no nama sve dobro dođe.

Iznenadili su nas iz Sindikata prometnika vlakova koji su također priskočili u pomoć - istaknula je Josipa.

Na gradilištu zatičemo Josipa i Juraja Huzjaka, susjede koji dobrovoljno rade zidarski posao.

Upravo završavaju kupaonicu koju do sada Bukvići nisu imali.

- Napišite da još trebaju opremu za kupaonicu, od kade, tuša, umivaonika, do stroja za pranje rublja. Dobro bi došao hladnjak i štednjak i još dosta toga - poručili su.

Uz ovu dvojicu marljivih zidara prvi su u obnovu priskočili Stjepan Bukal i Stjepan Huzjak, vodovod je napravio Siniša Štabec, električne instalacije postavili su Ivan Hadrović i Franjo Pomper. Naravno, popis onih koji pomažu i uključeni su u akciju je podugačak, a radi se o ljudima dobrog srca.

HUMANO U Varaždinu 16. svibnja veliki humanitarni koncert “Samo jedna želja”

Za djecu oboljelu od onkoloških bolesti U sportskoj dvorani u Graberju u Varaždinu 16. svibnja u 19 sati održat će se veliki humanitarni koncert “Samo jedna želja”.

Pomažu glazbenici Nastupit će i Ivica Pepelko

Na koncertu, kojem je medijski pokrovitelj 7Plus Regionalni tjednik, besplatno će nastupiti

renomirani domaći glazbenici, Kvartet Gubec, Žiga Međimurski, Gordana Ivanjek, Nenad Kumrić - Charlie, Kvartet Varaždin, Valentina Geci, Kavaliri, Kajda, Lucerne, Nikolina Fišter, Zlatne žice, Regional band i Ivica Pepelko.

Prihod je namijenjen Prvoj hrvatskoj Udruzi roditelja djece

oboljele od onkoloških bolesti, koja svojim dobrotvornim radom pomaže pri liječenju djece oboljele od najtežih oblika malignih bolesti. Jer, trenutak kad roditelj dozna da mu njegovo dijete boluje od teške bolesti, najgori je trenutak koji roditelj može čuti. Uz sve brige i strahove koje ima, veliki problem

za roditelje je i smještaj, budući da se liječenje većinom provodi u zagrebačkim klinikama.

Liječenja su dugotrajna i financijski iscrpljuju roditelje. Stoga je i Udruga osnovana kako bi pomogla roditeljima, ne samo u edukativnom i psihološkom smislu, nego i u rješavanju problema smještaja.

18 Poslovni svijet

04. svibnja 2010.

I TOGA IMA Nakon polugodišnje stanke, opet radi varaždinski Pevec

TRGOVAČKI SUD

Blokada Plurisa i dr.

Računi poduzeća Pluris, bivše FIMA Grupe, kao i tvrtki Stog, Weissbarth i partneri te FIMA Alfe, blokirani su za iznos od po 45 milijuna kuna.

Posljedica je to privremene mjere koju je donio varaždinski Trgovački sud na prijedlog Croatia Lloyda, reosiguravajućeg društva koje je blokadu zatražilo radi osiguranja tražbine od Plurisa i spomenutih slijednika bivše FIMA Grupe.< Od svih njih, kao što smo pisali, Croatia Lloyd traži da mu solidarno daju adekvatno osiguranje neosiguranog dijela potraživanja od 45 milijuna kuna, a ako to ne daju, reosiguravajuće društvo traži da se sudska presuda smatra ovršnom ispravom podobnom za pljenidbu cjelokupne imovine slijednika FIMA Grupe do visine spomenutog potraživanja. Već 12. svibnja bit će poznato što će varaždinski Trgovački sud odlučiti u vezi ovog tužbenog zahtjeva Croatia Lloyda koji je posljedica nekoliko kreditnih aranžmana s FIMA Grupom započetih još u travnju 2006. godine.

Tada su reosiguravajuće društvo kao kreditor, a FIMA grupa kao korisnik kredita, sklopili ugovor o kratkoročnom kreditu u visini od 1,4 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a radi osiguranja založene su dionice Validusa.

ULAGANJE

NTH Media u Brezju U varaždinskom Brezju tvrtka NTH Media, koja zapošljava 140-ak visokoobrazovanih ljudi, izgradit će nove poslovne prostore, u sklopu kojih će biti i novi televizijski studio. Tvrtki koja razvija softverska rješenja za visoke tehnologije, i to prvenstveno u području telekomunikacija, ovo ulaganje omogućio je Grad Varaždin. Prodali su im 3.200 četvornih metara zemljišta u Poduzetničkoj zoni Brezje po cijeni od 25,16 eura po kvadratu ne bi li u gradu zadržali tu tvrtku koja visokoobrazovane djelatnike zapošljava i dalje, bez obzira na krizu. Ugovor o kupoprodaji potpisali su gradonačelnik Ivan Čehok i direktorica NTH Medije Mirta Kujundžić. (vms)

Usprkos stečaju, Pevec opet kupcima otvorio svoja vrata Zbog troškova najma, varaždinski prodajni centar Peveca otvoren je na manjoj površini u odnosu na onu prije otvaranja stečaja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - I varaždinski prodajni centar bjelovarskog Peveca otvorio je u ponedjeljak svoja vrata nakon polugodišnje stanke uslijed otvaranja stečaja, ali i problema oko neplaćanja najamnine. Među prvima prodajne prostore u kojima je posao našlo 40-ak radnika obišao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok u pratnji stečajnog upravitelja Darka Šketa i suradnika.

Rade svi - Uz korekciju cijene najamnine, postignut je dogovor s vlasnikom prostora poduzećem Siga, ujedno i vjerovnikom, o nastavku poslovanja u Varaždinu na manjoj površini radi manjih troškova. Prije varaždinskog, otvorili smo centre u Bjelovaru, Koprivnici, Kutini, Zadru, Rijeci, Puli i Osijeku, a do 19. svibnja, kada je ročište za Pevec Zagreb, bit će još otvoreni i u Slavonskom Brod i Rijeci. Dakle, sada rade skoro svi raniji centri, izuzev u Županji i Vrbovcu, kao i u Splitu gdje se nismo uspjeli dogovoriti s gradonačelnikom. Time nastojimo što više dobiti za vjerovnike iz onog što je ostalo nakon otvaranja stečajnog postupka, pr ije svega to su zalihe robe koje po strukturi doduše nisu one s kojima bi se mogla nastaviti poslovanje u ranijem opsegu, ali su dobavljači iskazali veliko povjerenje poduzeću, iako kao vjerovnici imaju velika potraživanja prema Pevecu u stečaju - veli Šket dodavši da bez dobavljača ne bi moglo

Među prvima prodajne prostore obišao je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok

Najvažnije – vratiti povjerenje kupaca Poslovanje u centrima, kako naglašava, za sada ide dobro.

- Slijedi nastavak bitke za vraćanje povjerenja kupaca kojima se samo roba sa zaliha nudi po nešto nižoj cijeni, no namjera je da se u svim centrima stabilizira poslovanje i nastavi normalno raditi. Namjera nam je uskoro početi raditi i nedjeljom, uz poštivanje kolektivnog ugo-

doći do otvaranja varaždinskog, kao i ostalih centara.

I nova roba Međutim, iako im Pevec duguje značajne iznose, tijekom razgovora stečajnog upravitelja i njegovih suradnika s najvećim dobavljačima, svi su pokazali namjeru nastaviti s opskrbom novom robom, odnosno kroz nastavak poslovanja doći do dijela ili cjelokupnih svojih potraživanja, pri

vora i plaćanja svih obveza. Plaće idu redovito i uz plaćanje doprinosa, pa drukčije ne bi trebalo ni biti u budućnosti, iako je teško biti prorok u ova vremena kada je posebno teško dići nekog iz mrtvih, ali mislim da smo na dobrom putu veli Šket, dodavši da nema nikakvih kontakata sa supružnicima Pevec, osim onih obveznih koji su bili prilikom otvaranja stečaja.

čemu se računa na mogućnost da svoja potraživanja pretvore

v

ažno je također i to da je većina zaposlenika ostala u radnom odnosu u vlasničke udjele.

- Za nastavak poslovanja također je važno da je većina

zaposlenika ostala u radnom odnosu, odnosno nakon otkaza ugovora o radu ponovno se zaposlila. Riječ je o 750 radnika u sedam centara, odnosno osam s varaždinskim. S još dva centra koje planiramo otvoriti do sredine svibnja, zapošljavat ćemo 800 do 850 radnika, dok je bjelovarski Pevec prije otvaranja stečaja imao oko 1100 radnika - upozorava Šket, dodavši da je još 150 radnika na bolovanju.

Pevec u prostoru Sige

PRIMJER Kreće program BICRO-a za poticanje znanstveno-poduzetničkih zamisli

Bespovratno od 35.000 do 350.000 kuna!

Tehno park - inicijator

Vjerujete da imate inovativnu znanstveno-poduzetničku zamisao, ali vam nedostaje novac čak i za početne korake njezinog ostvarenja?

To više ne bi trebao biti nepremostivi problem, barem tako misle pokretači Programa provjere inovativnog koncepta koji je u ponedjeljak predstavljen u varaždinskom Tehnološkom parku.

Naime, u sklopu ovo g programa moguće je bes-

povratno dobiti od 35.000 do 350.000 kuna za provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa.

Uz ove tr i osnovne aktivnosti, sredstva se mogu iskoristiti i za analizu tržišta, poslovno planiranje, razradu koncepta i/ili strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda te poslovnu podršku za utvrđivanje tržišne

isplativosti. U našoj zemlji dosad nije bilo takvog fonda ili programa koji bi prepoznao inovaciju u vrlo ranoj fazi. Dobrih ideja ima, ali se u pravilu zanemaruju samo zbog novca.

Stoga sada država odnosno javni sektor ulazi u rizik s 75 posto bespovratnih sredstava, dok ostatak, najmanje 25 posto mora osigurat i predlagatelj veli Andrija Petrović, direktor varaždinskog

Tehnološkog parka, koji je bio inicijator ovog programa.

Zainteresirani mogu svoje projekte prijaviti, uz ostalo, i kod varaždinskog Tehnološkog parka.

On je jedan od partnera Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO koji vodi Program provjere inovativnog koncepta. Prvi rok za izradu i predaju prijava je 1. lipnja, drugi je 15. rujna, a treći 15 studenog ove godine.

Poslovni svijet 19 TOMISLAV MAKAJ

04. svibnja 2010.

U Ministarstvu prometa su rekli da će poništiti rješenje kojim je obustavljen prijevoz putnika, kaže Krišto

PRIJEVOZ Varaždin-bus je nakon dva tjedna ponovno uveo linije prema općinama

Mini-busevi voze, iako se čeka “privremeno rješenje” Frano Krišto: U Ministarstvu prometa su potvrdili da dozvole za linije prema općinama nisu potrebne Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Dva tjedna nakon što su inspektori Ministarstva mora, prometa i infrastrukture naložili obustavu prijevoza, minibusevi su opet počeli prevo-

u

važeno da prijevoz obavljaju prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu? ziti putnike iz sedam općina, Beretinca, Cestice, Kneginca Gornjeg, Svetog Ilije, Trnovca, Jalžabeta i Vidovca. Rezultat je to prošlotjednog sastanka u

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, na kojem su se predstavnici Grada Varaždina, općina i Varaždin-busa susreli s predstavnicima tog Ministarstva, ali i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Tko je “jači”?

Inspektori su prijevoz zaustavili zbog toga što Varaždinbus ne posjeduje licencije i dozvole za linije prema općinama, a što je propisano Zakonom o prijevozu o cestovnom prometu. Predstavnici Grada, općina i direktor Varaždinbusa Frano Krišto iznijeli su u Zagrebu svoje tumačenje prema kojem im dozvole nisu

potrebne.

- Imamo koncesijske ugovore s Gradom i općinama, registr irani smo i uredno plaćamo sve obveze prema Ministarstvu financija. Sve općine i Grad su se udružile i na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu organizirale zajedničku djelatnost, javni gradski prijevoz. Zapitali smo kako je moguće da je Zakon o prijevozu “jači” od Zakona o komunalnom gospodarstvu. Sve te naše argumente su predstavnici Ministarstva prometa uvažili – rekao je Frano Krišto.

No, zanimalo nas je jesu li dobili jasan odgovor na pitanje trebaju li ishoditi dozvole

Iz Zagreba još nisu stigli “papiri” Varaždin-bus do ponedjeljka do 14 sati nije primio nikakav dokument iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem bi i službeno bilo navedeno da mogu obavljati javni gradski prijevoz na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, dakle bez dozvola za linijski prijevoz putnika. Isto tako nije stigao ni dokument iz kojeg bi se vidjelo da je poništeno rješenje inspektora prometa o obustavi prijevoza. Potvrdio nam je to

za linijski prijevoz, jer su inspektori mini-buseve radi toga isključivali iz prometa prošle, ali i prijašnjih godina.

Trajno rješenje - U Ministarstvu prometa su se složili da nam dozvole za linijski prijevoz nisu potrebne budući da obavljamo javni

direktor Varaždin-busa Frano Krišto, kojeg smo pitali na temelju kojeg dokumenta minibusevi onda ponovno voze prema općinama.

- Sastao sam se s komunalnim pročelnikom Marijanom Bakulićem i tajnicom Grada Mirnom Kezele koji su rekli na nakon sastanka u Zagrebu, gdje je potvrđeno da gradski prijevoz obavljamo prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, nema prepreka da mini-busevi ne počnu voziti – rekao je.

gradski prijevoz, a ne linijski prijevoz putnika – naveo je Krišto.

Dodao je da su predstavnici Ministarstva prometa usmeno obećali da će poništiti rješenje kojim je prije dva tjedna obustavljen prijevoz putnika.

- Rečeno nam je da će nam biti izdano privremeno rješenje na

temelju kojeg ćemo nesmetano moći prevoziti putnike u općine. Privremeno rješenje će biti na snazi tako dugo dok u dva ministarstva ne iznađu trajno rješenje za ovakve slučajeve da se više jedinica udruži i odluči organizirati javni gradski prijevoz – zaključio je direktor Varaždin-busa.

Prava odluka SWOT analiza S WOT je akronim od riječi engleskog jezika “strength” - snaga, “weakness” - slabost, “opportunity” – prilika i “threats” – prijetnja.

SWOT analiza jedan je od najpoznatijih strateških instrumenata kojim se određuju unutarnji i vanjski činitelji koji čine opasnosti i prilike tvrtke na tržištu uz jasno identificiranje tvrtkinih snaga i slabosti. Svaka tvrtka mora voditi računa o svojem unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom kontekstu SWOT analiza služi kao prikaz

unutrašnjih snaga i slabosti tvrtke i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suočava.

Može poslužiti kao dijagnostički, ali i prognostički instrument.

WOT analiza je, prema istraživanjima, jedna od pet najčešće korištenih tehnika strateške analize koja olakšava oblikovanje strategije budućeg uspjeha poduzeća. Rezultati primjene SWOT analize najčešće se prikazuju u SWOT matrici u koju se smještaju snage, slabosti, prilike i prijetnje,

S

a može sadržavati i kvalitativne i kvantitativne pokazatelje. SWOT matricu treba ažurirati svakih nekoliko mjeseci, jer u turbulentnim uvjetima poslovanja kakvi su danas, dolazi često do brzih promjena. adogradnja na bazični SWOT je identificiranje odnosa između faktora u SWOT-u i zasnivanje strategije na tim odnosima. Koje su strateške implikacije takvog pregleda snaga, slabosti, prilika i prijetnji? 1. Iskoristiti postojeće

N

snage u područjima prilika; 2.

Upotrijebiti postojeće snage za izbjegavanje opasnosti; 3. Izgraditi nove snage čim prije da bi se iskoristila pionirska prednost i 4. Izgraditi nove snage za izbjegavanje opasnosti. Iako je SWOT analiza jednostavna i fleksibilna metoda, ima i dosta nedostataka od kojih je najčešći mogućnost pogreške u izjednačavanju snaga s prilikama i slabosti s prijetnjama te nepovezanost SWOT-a s implementacijom strategije.

Nina Begičević doc. dr. sc.

20 Crna kronika

04. svibnja 2010.

DOZNAJEMO U napuštenom mlinu u Očuri pronađeni ostaci nepoznate muške osobe

Čiji je leš u tzv. Barlekovom mlinu?

OČURA - Još nije poznat identitet muške osobe čiji je leš pronađen u nedjelju oko 15.15 sati u starom napuštenom mlinu u Očuri.

Nakon obavijesti građanina koji je pronašao leš u tzv. „Barlekovom mlinu“, provedenim policijskim izvidima utvrđeno je da se u mlin posljednji put kroz vrata ulazilo tijekom ožujka.

„Od tog vremena nitko nije ulazio kroz vrata mlina, bu-

t

ijelo se u starom mlinu raspadalo više od mjesec dana

dući da su zaključana. Stoga je nepoznati muškarac najvjerojatnije ušao kroz otvor

osovine vretena sa stražnje strane”, izvijestili su iz PU varaždinske, koja ima na popisu više nestalih osoba, ali se za sada ne može reći je li u mlinu nađen netko s popisa ili netko drugi.

U mlinu, kako se naglašava u priopćenju, nisu pronađeni nikakvi identifikacijski dokumenti kojima bi se mogao utvrditi identitet stradale oso-

be kojoj je radi identifikacije izuzet DNK. Isto tako zbog nastalih truležnih promjena liječnicima HMP DZ Ivanec nije bilo moguće na mjestu događaja utvrditi uzrok smrti, pa je istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu naložila obdukciju mrtvog tijela nakon koje bi se trebao znati što je uzrok stradavanja.

NAŠA POSLA Zlatko Vidović osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporaba u poslovanju

Kupili dionice tvrtke Lika koje je platilo samo poduzeće Vidović je kao direktor Like sklopio ugovor temeljem kojeg je to poduzeće postalo jamac platac za njegov dug Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, varaždinski poduzetnik Zlatko Vidović, bivši direktor poduzeća Lika, nepravomoćno je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Uz to, oštećenom poduzeću Lika d.d. u stečaju iz Donjeg Lapca treba nadoknaditi štetu od 3,5 milijuna kuna.

Tvrtka im jamac S ciljem da sebi i Josipu Č. pribavi protupravnu imovinsku korist, kako se navodi u presudi, kao direktor poduzeća Lika Vidović je 25. srpnja 2002. godine sklopio ugovor o jamstvu s vjerovnicima Coninga i Congame te dužnicima Josipom Č. i samim sobom kao fizičkom osobom, a na temelju kojeg je poduzeće Lika postalo jamac platac za njihove dugove koji su nastali slijedom ugovora o prodaji i prijenosu dionica sa sporazumom radi osiguranja novčane tražbine, zasnivanjem založnog prava na dionicama. Tim ugovorima su Vidović i Josip Č. kupili 49.355 dionica poduzeća iz Donjeg

L

iki u stečaju Vidović treba nadoknaditi štetu od 3,5 milijuna kuna sipa Č. pribavio protupravnu imovinsku korist od ukupno 3,5 milijuna kuna”, navodi se u obrazloženju presude.

Vidoviću se sudilo na varaždinskom Županijskom sudu

Isplate bez poreza nepripadnu imovinsku korist od 425 tisuća kuna”, ističe se u presudi varaždinskoga Županijskoga suda.

Kao osoba odgovorna za zakonito poslovanje poduzeća, isplate spomenutim osobama od 20 02. do 20 05. uopće nije prikazivao u poslovnim knjigama, čime je otežana preglednost poslovanja, što je protivno Zakonu o računovodstvu.

Dio ipak nije dokazan Kada je podignulo optužnicu, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu teretilo je Vidovića da je koristeći ovlasti direktora poduzeća iz Donjeg Lapca, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, u banci i na blagajni trgovačkoga društva podizao gotovinske novčane iznose na ime putnih troš-

kova, plaćanja nabave gotovinom i troškova inozemnih dnevnica. Novac je, kako se navodilo, zadržavao za sebe, iako nije obavljao nikakav put, niti plaćao nabavu, niti su mu pripadale inozemne dnevnice, čime je ošteti trgovačko društvo za 600.537 kuna. To mu, međutim, nije dokazano.

I TOGA IMA Na Praznik rada nasilje u obitelji zbog neriješenih odnosa

Provalio u kuću, pa izudarao majku

Prijetio i ubojstvom

VILETINEC – Zbog počinjenja kaznenog djela narušavanje nepovredivosti doma i nasilničko ponašanje u obitelji, policija podnosi kaznenu prijavu protiv 43-godišnjaka iz Viletinca.

Nakon što je dovršeno kriminalističko istraživanje, policija je utvrdila da postoji osnovana sumnja kako je u subotu 1. svibnja oko 20.15 sati nepozvan pristupio na dvorište obiteljske kuće svoje 64-godišnje majke u mjestu Viletinec.

Tu je uzeo betonski uložak kojim je zatim razbio staklo na ulaznim vratima te je ušao u kuću, a potom je nasilno

Ozlijedio ju je traktor STRMEC PODRAVSKI – U varaždinskoj Općoj bolnici na liječenju je zadržana 32-godišnjakinja koja je ozlijeđena u četvrtak oko 18.15 sati prilikom nesretnog slučaja na dvorištu obiteljske kuće u Strmcu Podravskomi.

Ona je zajedno s majkom i susjedom pokušavala guranjem u pogon staviti traktor kojim je upravljala 19-godišnja susjeda.

Međutim, nakon što se motor pokrenuo, traktor se ubrzano nastavio kretati dvorištem, pa se susjeda uplašila te ga nije mogla zaustaviti kočenjem, odnosno oduzimanjem „gasa“.

Vidjevši to, 32-godišnjakinja je dotrčala do traktora te se prilikom pokušaja oduzimanja „gasa“ na poluzi kod upravljača spotaknula i pala pod traktor koji joj je u kretanju nanio ozljede u vidu frakture rebrenih kostiju i natučenja trbuha.

Lapca od poduzeća Coning i Congama. „Imali su unaprijed stvoreni plan da ne plate dug za kupnju dionica, već da to umjesto njih učini jamac platac Lika, koje je radi podmirenja njihovih dugova 30. i 31. ožujka 2005. na račun Coninga uplatilo 1,7 milijuna, a na račun Congame 1,8 milijuna kuna, čime za Vidović za sebe i Jo-

Uz to, koristeći svoje ovlasti direktora poduzeća Lika iz Donjeg Lapca, od lipnja 2002. do srpnja 2005. isplatio je u gotovini ukupno 486 tisuća kuna Dubravku V., Nikoli F., Nikoli B., Stjepanu Š., Stanislavu B. i Marijanu F. za obavljanje raznih poslova, pri čemu nije obračunao niti platio dužne poreze i doprinose. „Time je poduzeće na štetu proračuna i fondova steklo

OPET ISTO

otvorio i vrata kupaonice u koju se zaključala majka sa svojim suprugom.

t

ijekom vikenda zabilježeno je i 11 slučajeva nasilničkog ponašanja u obitelji

„Zbog neriješenih obiteljskih odnosa majku je izudarao rukama po glavi, zaprijetivši joj tom prilikom nasilnim radnjama i ubojstvom”, izvijestili su iz PU

varaždinske, dodavši da oštećena tom prilikom nije zadobila vidljive ozljede, kao i da je odbila medicinsku pomoć.

Osim ovog događaja, tijekom proteklog vikenda na području PU varaždinske zabilježeno je 11 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji, i to u Kaniži, Cerju Tužnom, Cargovcu, Poljani Biškupečkoj, Svetom Iliji, Gornjoj Višnjici, Hrženici, Kapeli Podravskoj, Varaždinskim Toplicama, Novom Marofu i Nedeljancu.

Ivica KRUHOBEREC

KRIMINALITET

Provalio da bi se najeo VARAŽDIN - U razdoblju od 18. travnja do 2. svibnja, nepoznati je počinitelj provalio u deset vikend kuća i dvije napuštene kuće u mjestima Žarovnica, Kameničko Podgorje, Prebukovje, Cvetlin i Bednja. U provaljenim je objektima boravio, ispreturao stvari i konzumirao hranu i piće, te otuđio radio, prehrambene proizvode i alkoholna pića, tako da se ukupna materijalna šteta procjenjuje na oko 3.400 kuna, izvijestili su iz PU varaždinske, dodavši da u petak između ponoći i 6.10 sati nepoznati počinitelj provalio i u varaždinski caffe bar „Sax“.

04. svibnja 2010.

Oglasi 21

22 Školstvo

04. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Za 1. smotru stvaralaštva predškolske djece tražila se karta više

U kazalište pohitali roditelji, bake, djedovi, tete i susjedi

Prvu smotru obilježio je velik interes vrtića

Scenski nastup trebalo je dobro osmisliti

Oduševljeni smo odazivom vrtića, ali i posjetitelja, koji je bio veći od očekivanog – rekao je Krešimir Plantak Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Preko 400 mališana iz 17 dječjih vrtića i 50 odgajatelja okupila je ovogodišnja, 1. smotra stvaralaštva predškolske djece koja se protekle srijede održala u varaždinskom Kazalištu. Riječ je o smotri na kojoj su djeca iz vrtića Varaždinske županije predstavila svoje stvaralačke i kreativne aktivnosti u scensko-dramskom, govornom i likovnom stvaralaštvu, suvremenim i folklornim plesovima, zborskom pjevanju, instrumentalnim izvedbama i stvaralaštvu na stranim jezicima.

Ludnica oko HNK - Oduševljeni smo odazivom vrtića, ali i posjetitelja, koji je bio veći od očekivanog. Svi su željeli vidjeti mališane na sceni, ne samo roditelji, nego bake, djedovi, tete, pa čak i susjedi.

Oko kazališta je bila prava ludnica i neki su vrtići, zbog velikog odaziva, ostali bez karata.

Da smo imali veći prostor, sve

bismo popunili – doznali smo od Krešimira Plantaka, predsjednika udruge Kompetentni odgajatelji, organizatora smotre, a koja u Varaždinu djeluje dvije godine.

s

motra bi iduće godine trebala trajati više dana, ili bi se organizirala na većem prostoru

S obzirom na to da je 1. smotra uspješno “probila led”, Planatak najavljuje da će se i iduće godine krenuti u njezinu organizaciju. No, kako bi

Pokazali su svoju kreativnost

izbjegli velike gužve s kojima su se organizatori ove godine

susreli, razmišlja se da smotra traje više dana ili da se organizira na većem prostoru.

- Vidjet ćemo hoćemo li iduće godine krenuti u organizaciju Dana predškolskog odgoja Varaždinske županije, koji bi trajali nekoliko dana, a u sklopu kojih bi, uz smotru, bili održani Dani otvorenih vrata, te stručni skupovi. Ako ne uspijemo realizirati tu ideju, onda bi svakako trebali za smotru pronaći drugo, veće mjesto održavanja – rekao je Plantak, koji zahvaljuje na potpori i povjerenju koju im je pružila Varaždinska županija, odnosno Grad Varaždin, koji su bili i pokrovitelji.

Za nastupe se trebalo dobro pripremiti

Izgleda da je trema djeci bila najmanji problem

Smotra nije natjecateljskoga karaktera Glavni je cilj smotre omogućiti stručnjacima i ostalim zainteresiranim građanima uvid u stvaralačke i kreativne aktivnosti predškolske djece i njihovih odgajatelja.

Iz tog razloga smotra nije natjecateljskog,

već oglednoga karaktera. Nakon nastupa djece, na 1. smotri stvaralaštva predškolske djece održan je i okrugli stol na temu stvaralačkih i kreativnih aktivnosti djece u vrtićima.

Svi su željeli vidjeti mališane na djelu

EKOLOGIJA Učenici drugih razreda OŠ Sračinec održali integrirani dan s temama o zaštiti okoliša

Plakati, sastavci i crteži za spas Zemlje

U OŠ Sračinec učenici su bili oduševljeni integriranim eko danom

U OŠ Sračinec Dan planeta Zemlje učenici drugih razreda obilježili su integriranom nastavom s ekološkim temama.

Na hrvatskom jeziku čitali su se tekstovi koji govore o našem ugroženom planetu i pisale se ekološke poruke, na matematici su se brojkama izražavale sve nesreće i katastrofe koje je prouzročio čovjek i naštetio

Zemlji, na prirodi i društvu izrađivali su se plakati gdje su učenici pokazali svu svoju kreativnost, na satu likovnog odgoja nastali su crteži i slike puni topline i suosjećanja za ovaj naš planet.

Učenici ostalih razreda obrađivali su teme o zaštiti okoliša na pojedinim predmetima dok su na svojim satovima razrednih

odjela vodili prave rasprave o svim opasnostima koje prijete životu na Zemlji. Cilj je bio razviti svijest o problemu koji svaki dan sve više prijeti cijelom čovječanstvu i svim živim bićima na Zemlji. Na kraju nastave u mnogim učionicama nastale su prave male izložbe plakata posvećene Danu planeta Zemlje. (di)

Radilo se u grupama

Urbana kultura 23

04. svibnja 2010.

ART

/media

Mourinho i seronje T

Emphasis iz Čakovca, trio uz dodatak samplova

Sagan, iako iza sebe ima tek 2 nastupa, već ima svoju publiku

ALTERNATIVA Drugačiji, ozbiljniji, zreliji koncert u Rogozu ove subote

Alternativno, psihodelično, drugačije i žestoko u Rogozu Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Poznata podrumska scena “Zvonimir Rogoz”, nekad ispunjena bendovima iz cijele Europe, i mjesto održavanja popularnih PrVžiona ponovno je počela s koncertnim aktivnostima.

Starija publika, generacije odrasle na koncertima u Rogozu, opet se okupila na jednoj glazbenoj poslastici od čak 4 glazbena sastava.

Eksperimentalno Sam koncert otvorili su čakovečki Emphasis, bend koji svoju glazbu opisuje kao psihodelično/eksperimentalno/ rock, tročlani sastav: gitara, bas, bubanj, potpomognuti elektorničkim sampleov ima umjesto vokala, čime su napravili odličnu uvertiru varaždinskom Saganu.

Sagan, poznata lica u novom izdanju. Glazbenici okupljeni u nekadašnjim varaždinskim bendovima Astrahan, Faravay morning, Corpse Gr inder, Insolitvs udružili su snage i iskustvo i priredili autorske stvari specifičnog zvuka, teško odredivog glazbenog pravca, sličnog bendovima poput Deftones, Tool, A Perfect Circle i sličnih. Koncertno iskusnija i malo starija publika

TOMISLAV MAKAJ

Udruga mladih V.U.K. organizirala je još jedan koncert, a bendovi dokazali da poznata imena nisu garancija za dobru zabavu, već kvaliteta svirke ptihvatila ih je odlično, a sam koncert privela su kraju dva gostujuća sastava iz Koprivnice. Pillow pack sa žestokim punk/rockom te sve poznatiji rapcore/metal sastav Dead Fish s kritičkim osvrtom na društvo, politiku i trenutačnu situaciju, uz kritičke tekstove poput “Postoji li svrha? Ili je bitna samo lova?” čime publiku navode na razmišjanje te zaključuju koncert oko 1 sat iza ponoći.

Ovaj koncert je još jedan u organizaciji Udruge mladih “V.U.K”, a organziran je kao uvertira u ljetošnji festival “V.U.K.” fest koji sad već tradicionalno okuplja bendove i alternativce s područja cijele Hrvatske te je kao takav najveći festival te vrste alternative u Varaždinu.

Uz sam koncert najbrži na ulazu dobili su na poklon besplatan demo CD Dead Fisha simboličnog naziva “Cronopol” kao i kompilaciju varaždinskih bendova iz 2007.

- 2008. godine.

Klavijature dodatno obogaćuju Sagan

A

Dead Fish, bend koji mnogi uspoređuju s Dubiozom kolektiv

NAJAVA jedan od najpoznatijih pop bendova uskoro dolazi i u Varaždin,

Sarajevski Plavi orkestar dolazi u Varaždin!

Hitovi “Suada”, “Bolje biti pijan nego star” uskoro uživo

E

S

s

pecifičan zvuk i teško odrediv pravac okarakterizirali su prva dva sastava

eletekst HTVa napunio je 20 godina. Sjećam se s kakvim sam čudom zurio u austrijski teletekst, koji je startao prije 30 godina. Tad još nije bilo interneta, nije bilo ni prvih Denis Peričić, računala… Svijet se mr. sc mijenja, ali glupost nikada, pa tako ni HTV-ov teletekst nije baš napredovao, ni tehnički, a niti leksički. to, autor vijesti o polufinalu Lige prvaka tumači: „Tresao se Camp Nou, rodio se Inter“.

Uhaj, tresu mi se gaće od te novinarske mudrosti. Ali nije to sve.

Mudrac zaključuje da će Mourinho iz Intera i Van Gaal iz Bayerna tako postati treći treneri koji će s dva različita kluba osvojiti ovo najelitnije natjecanje. Pa neće, Bože dragi, to će postati samo jedan od njih, onaj koji pobijedi u finalu! lično se biserje prosipa i po drugim teletekstima. Jedni tvrde da je britanski premijer Gordon Brown neku ženu nazvao „zadrtom“, a drugi da mu se omaklo „zatucana“. Nebitno, jer je danas ionako vrhunac hrvatskoga novinarstva – ovlaš prevesti i prepisati internetsku vijest. kaj se čudimo? Pa ne živimo u Londonu, nego u Hrvatskoj!

Recimo, čime god da je Brown skandalizirao britansku javnost, to je mila majka prema političkom vokabularu u nas. Manjeviše bez ikakvih skandala, naši si čelnici dijele takve epitete prema kojima „zadrt“ ili „zatucan“ djeluje skoro poput pohvale! onosim malu antologiju hrvatskoga političkoga govora: „smušenjaci i smutljivci, mutikaše i bezglavnici, jalnuški diletanti, prodane duše“ (Tuđman), „seronje“, „spodobe“ (Mesić), „majmune, smeće“ (svađa Tončija Tadića i Čačića) te moj apsolutni pobjednik, Damir Kajin u napadu na Miroslava Rožića – „tele jedno, konju, idiote, j… te Bog ludi“. ožda bi nekima od njih na čelo trebalo zalijepiti one tv-oznake s brojkama 12, 15 ili 18, koje bi značile: „Ovaj hrvatski političar nije primjeren za djecu i maloljetnike“.

Jedan od najpopularnijih i najomiljenijih pop bendova u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, sarajevski Plav i orkestar, nakon trijumfalnog povratka na scenu nastavlja s ex-Yu turnejom.

Bend Plavi orkestar osnovan je 1983. godine u Sarajevu, u okv iru pokreta “Nju primitivs”, zajedno sa Zabranjenim pušenjem, Elvisom J. Kurtovićem i drugima.

Kritičari ocjenjuju Plavi orkestar kao “kulturni fenomen osamdesetih i devedesetih”.

Karijeru Plavog orkestra obilježili su veliki hitovi, poput antologijskih pjesama: Sua-

da, Kaja, Bolje biti pijan nego star, Sava tiho teče, Zelene su bile oči te, Kad mi kažeš paša, Simpatija, Ako su to samo bile laži, Odlazim, kao i mnoge druge pjesme, čija popularnost i prisutnost godinama ne jenjavaju.

Koncerti Plavog orkestra održat će se u Varaždinu 29. svibnja u Gradskoj sportskoj dvorani.

Cijene ulaznica su parter i tribina 100 kn, fan pit 120 kn.

Ulaznice potražite na svim prodajnim mjestima u sustavu Eventim www.eventim.hr, te na blagajni dvorana.

D

M

24 Kulturni obzor

04. svibnja 2010.

MALA SCENA Gostovanje jednog jedinog neponovljivog Marina Nekića

Komorni orkestar i gost Mate Bekavac V

araždinski komorni orkestar održao je četvrti koncert ove sezone. Umjetničko vodstvo ovaj je put bilo prepušteno Mati Bekavcu, slovenskom klarinetistu.

Mate Bekavac (rođen u Ljubljani 1977. godine) jedan je od vodećih europskih instrumentalista, a bilježi unazad neDarko RUŠEC koliko godina i zapažene profesor gitare u nastupe kao dirigent i Glazbenoj školi Varaždin skladatelj. Klarinet je počeo učiti kod Franca Tržana i Darka Brleka u Ljubljani i Mariboru. Studij je započeo na Visokoj školi za glazbu u Grazu, a naslov magistra stekao je na salzburškom Mozarteumu. Usavršavao se na prestižnom Julliardu u New Yorku te jednako renomiranom Glazbenom konzervatoriju u Parizu. Bekavac je dobitnik prvih nagrada u Lisabonu (1994.), Sevilli (1995.), Beogradu (1997.) itd. veljači 2004. godine postaje laureatom ugledne Prešernove zaklade. rogram ovog koncerta bio je u potpunosti posvećen uspomeni i umjetničkoj glazbenoj ostavštini jednog od najvećih genija u povijesti glazbe, Wolfgangu Amadeusu Mozartu (1756.-1791.). Svoju 1. simfoniju u Es-duru KV 16, Mozart piše u dobi od samo osam godina.

Bilo je to i prvo djelo programa ovog koncerta. slijedila je izvedba Mozartove 29. simfonije u A-duru, oznake KV 201, koju je mladi maestro dovršio 6. travnja 1774. po povratku iz Beča gdje je uzaludno pokušavao dobiti posao dvorskog skladatelja. Muzikolog Stanley Sadie to naziva prijelomnim trenutkom u njegovu životu koji se odražava u osobnijem skladateljskom tonu s kombinacijom intimnog komornog stila i strastvenog impulzivnog pera. ozartov „Koncert za klarinet i orkestar u A-duru KV 622“ skladateljevo je posljednje koncertantno djelo dovršeno u listopadu 1791. godine i praizvedeno 18. studenog iste godine pod njegovim vodstvom, a napisao ga je za svojeg prijatelja Antona Stadlera, službenog glazbenika na bečkome dvoru koji je bio jedan od najvećih onodobnih virtuoza na klarinetu.

Mate Bekavac dokazao se kao pravi znalac i pod njegovim vodstvom VKO je ostvario još jedan izvrstan nastup u nizu. Brojna publika bila je oduševljena izvedbama genijalnih Mozartovih djela te dugim aplauzom ispratila VKO i njihovog gosta Matu Bekavca.

U P

U

M

Na dražbu ponudio brkove a ostao i bez brkova i bez hlača Marin Nekić, član zagrebačke “Artistike” razveselio čakovečku, uglavnom mlađu, publiku Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

TOMISLAV MAKAJ

U D-duru

ČAKOVEC - Marin Nekić, član “Artistike”, zagrebačke umjetničke družine žonglera, lakrdijaša, klauova i komedijaša, slikara, kostimografa, glazbenika i scenografa - gostovao je glavom i bradom 28. travnja na Maloj sceni Centra za kulturu.

Izveo je tri jednostavne, vesele, zabavne i interaktivne predstave, svaku u trajanju od deset do dvadeset minuta. ”Dobrodošli na Noć mene!”

- bio je njegov pozdrav upućen posjetiteljima.

Zatim je Filip iz publike uspio majstorski uhvatiti ciglu što mu je s podija dobacio Marin, koji je zatim bez imalo straha žonglirao sav razmahan velikim noževima nad Larom iz publike

S

vatko sam sebi - najbolji glasnogovornik! bez imalo straha ispruženom preko tri stolca.

Tako je Marin nagrađen Larinim poljupcem u obraz sretnom jer joj potom ni vlas s glave nije falila.

Nakon “Veselog svijeta Mr. Kowalskog” koji se kao riba u vodi praćakao u ozračju uličnog teatra, na scenu je stupio u “Aukciji brkova” Nekićev alter ego zalutali trgovački putnik Vladimir Rusvajski.

Nesputana dražba To je bio fitilj koji je zapalio vatru u publici, osobito među posjetiteljicama. ”Zašto je na svim slikama Simon ispred Garfunkela?” retorički je zapitao Marin davši odmah općeprihvatljiv odgovor - “Jer ima brkove!”

Svoju urnebesnu licitaciju brkova započeo je s jednom lipom - i nakon mnogih dramaturški predvidljivih, ali ne uvijek, peripetija - stiglo se do krajnje cifre koja je glasila - sedam kuna i dvije lipe!

Netko pruži, u tko zna kojoj sve prigodi, mali prst - pa ostane bez cijele šake!

A Marin alias Rusvajski bezazleno je ponudio, ne sluteći nikakvo zlo, rasne brkove - i ostao i bez brkova i bez vlastitih hlača koje je Lidija iz publike slavodobitno skinula s njega i

zatim ponijela na svoje mjesto u gledalištu. (Kakve li akvizicije, kakva li plijena!)

I, još prije samoga kraja, kad se publika digla na noge, vrištala, urlala, klicala i skandirala, Marin je Nekić odigrao/izveo/ pokazao svoj “Tehnic Color” u kojem je munjevitom izmjenom likova i situacija iz kultnih filmova također ozbiljno nasmijao publiku.

Bilo je tu inserata kao na tekućoj traci - od Plesa na kiši do špageti-vesterna, od osvetnika Zorroa do Ralja...

Marin Nekić ili čovjek - ekipa ili izvođač ansambl.

Kao zamahom ruke - i čarolije nema više.

Kulturni obzor 25

04. svibnja 2010.

GALERIJA GMV-a

NOVA KNJIGA Posthumno objavljena zbirka haiku stihova varaždinskog pisca Vladimira Korotaja

Od Račkog do Murtića

Petnaesta knjiga varaždinskog književnika Vladimira Korotaja naslovljena “Breskve cvjetaju”, u cijelosti posvećena njegovim haiku st ihov ima, a posthumno

“

Gdje da skrenem da dođem u svoje selo? A kiše liju.” objavljena ove godine (premda napisana još 2005.), bila je predstavljena kulturnoj jav-

TOMISLAV MAKAJ

“Na jednoj grani vrabac živče, a drugi - gleda i šuti.” nosti 27. travnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović”.

Osim Knjižnice, organizatori su književne večeri bili još obitelj Korotaj i Varaždinsko književno društvo.

Zbirku haiku stihova “Breskve cvjetaju” tiskala je Nakladnička kuća “Tonimir” iz Varaždinskih Toplica (urednik Stjepan Juranić).

Svi su haiku otisnuti i u prijevodu na engleski jezik (Đurđa Vukelić-Rožić, Tomislav Makaj i autor), dok je autorica ilustracija Ružica

Edo Murtić

Slijeva: Zdenka Moslavac, Ružica Juras, Damir Kliček

Obitelj profesora Vladimira Korotaja

Marušić - Vasilić te grafičkog rješenja naslovnice Ivana Vasilić.

O autoru i njegovom pjesništvu govorili su pjesnikinja Ružica Juras, pjesnik Mirko Varga i predsjednik Varaždinskog književnog društva Damir Kliček, a izabrane je stihove kazivala Zdenka Moslavac.

U svojoj je recenziji napisanoj još 2008. godine Zvonko

Petrović zapisao: “Većina haikua vezana je uz prirodu.

To nam jasno govori da autor

“

Praskozorje. Ribe skaču visoko.

Uvečer - smiraj.” voli prirodu, njene promjene i zbivanja koja zamjećuje promatranjem” te zaključuje

- “Ova zbirka haiku-trostiha V. Korotaja potvrđuje nam da su oni značajan doprinos našoj haiku-poeziji”.

Spomenimo da je profesor Korotaj haiku pisao dvadesetak godina sudjelujući na natječajima u Krapini i Ludbregu te u Japanu i Indiji. Osim u raznim drugim publikacijama, njegovi haiku stihovi uvršteni su 2003. godine i u indijsku antologiju. (iz)

U četvr tak, 29. travnja, u Galeriji starih i novih majstora GMV-a otvorena je izložba umjetnina doniranih u sklopu Projekta za očuvanje hrvatske kulturne baštine. Kao i 2008. godine, sredstva je izdvojilo Croatia osiguranje.

Za varaždinski i još tri hrvatska muzeja otkupljeno je ukupno 139 likovnih djela. Sva su iz Kolekcije Sudac, a obuhvaćaju slike, crteže, skulpture i grafike ponajboljih hrvatskih autora, među kojima su Rački, Motika, Kinert, Džamonja, Koydl, Srnec, Murtić, Šutej, Kokot i drugi.

GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN Najveći varaždinski slikar u Dalmaciji

Miljenko Stančić otkriva se i Splićanima i turistima Četrdesetak djela varaždinskoga genija bit će predočeno u Splitu od 6. svibnja do 30. lipnja Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

U ambicioznom zajedničkom projektu Gradskog muzeja Varaždin, Grada Varaždina i Muzeja Grada Splita, u četvrtak 6. svibnja u Galeriji „Emanuel Vidović“ u Splitu bit će otvorena reprezentativna izložba Miljenka Stančića.

Autorica postava Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin, za ovu je rijetku prigodu odabrala tridesetak Stančićevih slika i desetak grafika nastalih u njegovom „zlatnom“ razdoblju, od rane 1949. pa sve do posljednjih radova iz 1976. godine.

Odabrani radovi Odabrani radovi su iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a i Grada Varaždina. Kao što ističu u GMV-u, „budući da zbirka “Miljenko Stančić” još uvijek nije trajno izložena u Varaždinu (izuzev dijela postavljenoga u Gradskoj vijećnici), svaka prilika da se pokaže dio Stančićeva opusa je jedinstvena.

Tako je iznimna i prigoda za varaždinski muzej, a i grad Varaždin, predstavljanje u Splitu i tamošnjem muzeju,

Nikola Koydl Izložbu je postavila kustosica Elizabeta Igrec, a može se razgledati do 9. svibnja ove godine. (dp)

EDUKATIVNA IGRA koji će, vjerojatno iduće godine, sa sličnim programom gostovati u Varaždinu”.

O Stančiću ovom prilikom zacijelo ne treba posebno govoriti. Na stranicama našeg lista već smo pisali o njegovu opusu. Možda je najbolje ponoviti riječi poznatog slikara i redatelja Željka Senečića, čovjeka koji je surađivao s najvećim svjetskim umjetnicima, a koji je nam je povjerio kako je, ipak, susreo “samo” tri genija: Miroslava Krležu, Orsona Wellesa i – Miljenka Stančića.

Manje je pak poznat podatak da se u varaždinskome muzeju već prije 50-ak godina započelo sa sustavnim prikupljanjem Stančićevih djela, pa je danas u zbirci 114 njegovih ulja, grafika, crteža, tempera i pastela. Uz to, u zbirci se čuva i prateća dokumentacija s video i filmskim zapisima, korespondencijom, katalozima izložbi i fotografijama.

Izložba u Splitu ostaje otvorena sve do 30. lipnja, što djeluje kao vrlo sretan termin, jer sva je prilika da će Stančića tako moći upoznati brojni domać i, a napose strani turisti.

Kotač!

Povodom Međunarodnog dana muzeja, Gradski muzej Varaždin od 18. travnja do 18. svibnja uključuje se u 15. muzejsku edukativnu akciju.

Tema je kotač, pa se za djecu u GMV-u priprema likovna radionica “Zamišljenim kotačem do zamišljenih gradova” uz izložbu Miljenka Bengeza u Galeriji starih i novih majstora, igra-radionica “Kotač koji nedostaje” Kulturnopov ijesnog i Etnografskog odjela te pričaonica “Kotač priča iz varaždinske povijesti” Povijesnog odjela. Tijekom akcije “Kotač” traje i istoimena nagradna igra za učenike. U prigodnoj knjižici (cijena 10 kuna) djeca skupljaju pečate prilikom posjeta muzejima, a 18. svibnja je izvlačenje. Osim u GMV-u, učenici mogu skupljati pečate i u Galeriji Zlati ajngel te u Galerijskom centru. (dp)

26 Duplerica

04. svibnja 2010.

SVIJET PLESA Međunarodni dan plesa obilježen priredbom “Varaždin pleše” u Hrvats

Nastupili plesači iz Čakovca, Z

Plesna kolica na plesnoj usluzi svakom i svima

Hip-hoperi naprijed, ostali - stoj!

Od “Proljetnog buđenja” u svibnju 2008. godine, pa sve do danas, studio “Lena” ne posustaje u promicanju plesne umjetnosti Piše: IVICA ZAMODA Foto: TOMISLAV MAKAJ

Mlada si, spretna si, gipka si...

VARAŽDIN - Julio Bocca, argentinski plesač i koreograf, zapisao je ove godine u međunarodnoj poruci u povodu Svjetskog dana plesa: “Ples je uzvišena umjetnost, svaki put drugačija... Približava nas nebu, onom svetom, onom beskonačnom.”

A Maja Bezjak, hrvatska primabalerina, o istom povodu 29. travnja odaslala je domaću poruku: “Mi nismo ti moćnici koji vladaju svijetom... Naš

Varaždin pleše, al plešem i ja...!

Male plesačice kao pahuljice

govor (baletni, plesni) je govor duše izražen pokretom, veličanstven u svojoj neposrednosti i trajanju!”

Taj se dan obilježava od 1982. u spomen na rođendan Jeana Georgesa Noverrea, jednog od najznačajnijih plesnih reformatora.

Već drugu godinu zaredom pridružio se tome na najprimjereniji način i varaždinski Plesnomanekenski studio “Lena” priredbom nazvanom “Varaždin pleše”. Gostovale su i skupine iz Čakovca, Koprivnice i Zagreba,

a iskazao se i majstor twirlinga Tihomir Bendelja. Glavne su organizatorice bile Lena Radanović i Maja Medved.

Stotinjak sudionika, u prvom redu gracioznih sudionica u dobi između 5 i 20 godina, u varaždinskom je Hrvatskom narodnom kazalištu u petak 30. travnja opet pokazalo i dokazalo kako su i koliko su dražesti, ljupkosti i izražajnosti oni koji stanu na plesni podij sposobni iznjedriti i iz najmanjeg i najbezazlenijeg pokreta kao i iz onih najzamršenijih,

najsilovitijih i najdulje uvježbavanih. Jer, umjesto svakog govora ili pisanja o njima, ti pokreti i plesne figure samima sobom ispisuju najbolje retke o samima sebi...

Ako je cijela zemaljska kugla naš zavičaj (zasad jedan jedini i nedjeljivi), a jest, onda odakle god nam stizali ti plesni stilovi, ritmovi i kretnje i kako god oni bili nazivani - neporecivo nisu ništa drugo nego ono što i jesu i jedino mogu biti od samoga početka - naši, domaći, zavičajni...

Start 27

04. svibnja 2010.

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika OPREMLJENOST

Premium + za više od vožnje 3008 donosi niz naprednih tehnologija koje vam pružaju visok nivo sigurnosti, udobnosti i kontrole nad vozilom. Premium pack, odnosno Premium + paket opreme uključuje fiksni cijelostakleni krov, stražnji sustav za pomoć pri parkiranju te električne podizače zadnjih stakala.

Podešavanje vozačkoga sjedala omogućeno je i u lumbalnom dijelu, a stražnja bočna stakla posjeduju sjenila. Spomenuti paket

3008 spremno dočekuje nove izazove budućnosti, opremljen novom tehnologijom u cilju zadovoljstva i sigurnosti putnika i vozača

TEST VOZILA Vozili smo Peugeot 3008 2.0 Hdi 150 FAP s „Premium +“ packom

Kad je dizajn inspiriran zrakoplovnom tehnologijom Zapravo, 3008 ostavlja toliko dobar prvi dojam da je teško povjerovati kako će vozači odoljeti što prije iskušati sve performanse koje razvija njegov 2,0-litreni dizel motor od 150 KS Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Iako ga na prvi pogled nismo smatrali najboljim djelom Peugeotove ponude, testirana 3008-ica uspjela nas je oduševiti, ali, naravno, tek kada smo sjeli za volan. Zbog savršeno dizajniranog kokpita, vozač će ovaj auto voljeti prije svega iznutra. Ergonomske manjkavosti gotovo i ne postoje.

„Katica“ za sve I ne samo to! Tko god da lijevom rukom primi volan, a desnom mjenjač, u trenu će se složiti - to je to! Motivaciju i bogomdanu poziciju

za vožnju uz raskoš sprijeda, novi „crossover“ provocira i kod putnika na stražnjim sjedalima. Naime, nismo zamijetili rezonanciju i buku stražnjeg ovjesa, a i mjesta ima dovoljno. I u širinu i u visinu, a komforu pridonose ventilacijski otvori između prednjih sjedala. Velike staklene površine do izražaja dolaze posebno za velikih vrućina, no i kad ugrađeni klima-uređaj ima puno više posla, rješava ga brzo bez obzira na velik i osebujan stakleni krov. Model 3008 zapravo uzima inspiraciju iz SUV i monovolumen klase, a njegove linije odražavaju si-

gurnost putnika. Auto početna ubrzanja izvodi dojmljivo, a buka motora dok radi u praznom hodu s ubrzanjem ne-

m

odel 3008 zapravo uzima inspiraciju iz SUV i monovolumen klase staje. Zapravo, 3008 ostavlja toliko dobar prvi dojam da je teško povjerovati kako će vozači odoljeti što prije iskušati sve performanse koje razvija njegov 2,0-litreni dizel motor od 150 KS. Između ostalog, razlog tome nalazimo u šeststupanjskom ručnom mjenjaču i ugrađenoj, patentiranoj tehnologiji Grip Control. A ona Peugeotu „crossover“ 30 08 nadograđuje vozne osobine i omogućava visoku sigurnost na različitim podlogama. Dodajmo još kako je uz brojne inovacije i izrazitu

sigurnost ovaj automobil direktno inspiriran tehnologijom modernih zrakoplova.

Posjeduje „Head-up“ display koji je uvijek unutar vašega vidnoga polja, a pruža najvažnije informacije kao što su brzina, udaljenost od vozila ispred te postavke tempomata… U varaždinskoj tvrtki Automobil Lončar d.o.o. doznali smo kako je redovita cijena modela Peugeot 3008 2.0 Hdi 150 FAP s „Premium +“ packom koji smo testirali 257.140 kuna, ali je u tijeku akcijska prodaja pri kojoj kupci ostvaruju popust, odnosno automobil je dobavljiv za 237.140 kuna. Preporučamo da se o svim pogodnostima te uslugama vrhunskog servisa dodatno informirate u auto-salonu koji se nalazi u Gospodarskoj 29 c ili na telefone 042/242-212 te 098/290-368. Upite možete poslati i na e-mail prodajnog savjetnika: miljenko.lazar@ automobil–loncar.hr.

opreme podrazumijeva sustave Head-up i Distance control s Lock-om kotača 4 x 4. Za one koje zanima „šminka“, spomenimo tek da su pragovi vrata kromirani. Peugeot 3008 nudi audio i multimedijalne sustave posljednje generacije koji čine MP3 CD/Radio, WP navigacija s prikazom u 2D ili WP COM 3D navigacija s ugrađenim tvrdim diskom, DVD čitačem i USB priključkom...

Treba znati, struktura 3008 posebno je ojačana

Tehničke karakteristike

Za upravljačem 3008 osjećate se kao u kokpitu aviona

Kw/ks

110/150

Maks. brzina

192 km/h

Ubrzanje

0 - 100 km/h za 10,4 sek

Ccm

1997

Savršeno je prilagodljiv različitim podlogama

28 Start

04. svibnja 2010.

Djeca, kada sudjeluju u prometu kao pješaci i biciklisti, često svojom vlastitom pogreškom (iz neznanja, nepažnje, zaigranosti i slično) izazivaju incidentne događaje u kojima stradavaju

ALARMANTNO Svake godine na cestama u RH, u prosjeku, smrtno strada 25 djece, a oko 1800 njih biva ozlijeđeno

Stradavanje djece u prometu Što reći kada dijete strada u vozilu? Tim vozilima upravljaju njihovi najbliži, dakle osobe s kojima bi trebali biti najsigurniji Piše: BORIS PETROVEČKI

Svake godine na cestama u RH, u prosjeku, smrtno strada 25 djece, a oko 1800 njih biva ozlijeđeno. Ukupno gledajući,

i

sekunda je dovoljna da se ugasi taj mladi život koji nam je sve na svijetu

trend stradavanja djece se smanjuje, međutim ono što zabrinjava je promjena svojstva u kojem se djeca nalaze u prometu kad stradaju. Nekada su djeca najčešće stradavala kao pješaci,

međutim, unatrag nekoliko godina, dolazi do promjene trenda i djeca danas većinom stradavaju kao putnici u vozilu.

Djeca, kada sudjeluju u prometu kao pješaci, često svojom vlastitom pogreškom (iz neznanja, nepažnje, zaigranosti i slično) izazivaju incidentne događaje u kojima stradavaju. I to nam je razumljivo. Međutim, što reći kada dijete strada kao putnik u vozilu? Tim vozilima upravljaju njihovi roditelji, bake, djedovi, dakle osobe s kojima bi trebali

biti najsigurniji! Zastrašujuće je da po pitanju sigurnosti djece uistinu zakazujemo mi odrasli, roditelji, obitelj, rođaci, jer prevozimo svoju malu djecu na prednjim sjedalima iako je to i zakonom zabranjeno, ne stavljamo ih u sjedalice i ne vežemo ih sigurnosnim pojasevima.

Osim toga, koliko puta prekorač imo doz voljenu brzinu, koliko puta prođemo kroz debelo žuto na semaforu, koliko puta ne stanemo na znak STOP, a dijete je u vozilu?! Uistinu, moramo se prije svake vožnje zapitati jesmo li učinili sve potrebno

kako bi sigurnost našeg djeteta tijekom te vožnje bila na najvišoj mogućoj razini!

Pojas – obavezno!

Djeca do 9 kg (1 -2 god.) prevoze se vezana u autosjedalicama za bebe propisno učvršćenim za vozilo okrenutim suprotno od smjera vožnje.

Mogu se prevoziti na isti način i na prednjem sjedalu samo što zračni jastuk mora biti isključen.

Djeca od 9 do 18 kg prevoze se na stražnjim sjedalima vezana u dječjim autosjedalicama koje su propisno pričvršćene za vozilo i okrenute prema naprijed.

Djeca od 12 do 25 kg prevoze se na stražnjem sjedalu vezana u kombiniranim autosjedalica-

ma s posebnim podloškom za sjedenje (boosterom), a djeca od 5 do 12 godina starosti prevoze se isključivo na stražnjem sjedalu vezana sigurnosnim pojasom i moraju sjediti na odgovarajućem podlošku (boosteru) koji je prilagođen njihovoj

visini tako da mogu optimalno koristiti sigurnosni pojas. Ne zaboravite, samo sekunda je dovoljna da se ugasi taj mladi život koji nam predstavlja sve na ovom svijetu. Ta sekunda može se dogoditi i na običnom putu do dućana!

„Tata, vozi polako“!

Ako ste roditelji, znajte – kad su vam djeca putnici u vozilu, njihovi životi su jedino u vašim rukama. Imajte na umu kako više od dvije trećine djece koja stradaju u prometu, strada kao putnik u vozilu. Baš roditelji, ali i članovi uže te šire obitelji – osobe su s kojima bi djeca trebala biti najsigurnija. Na žalost, statistike ukazuju da to u prometu nije tako. Treba znati, najveći broj nesreća u kojima stradavaju djeca u vozilu, događa se u krugu od jednog kilometra od mjesta stanovanja.

Start 29

04. svibnja 2010.

Vaš pogodak je...

Predstavljamo vam tvrtku već dobro poznatu na ovom području, a i šire, to je tvrtka „Autostaklo Bingo“ d.o.o.

Djelatnost tvrtke vezana je prvenstveno za staklene površine vozila, što obuhvaća popravak, ugradnju i prodaju autostakala za sve vrste vozila - osobna, teretna, privredna i bus vozila, postavljanje folija na stakla vozila, autopraonica, te postavljanje folija na stakla građevinskih – poslovnih i stambenih objekata.

Popravak/reparacija stakla provodi se jedino na prednjem vjetrobranskom staklu, saniranjem manjih oštećenja nastalih udarcem kamena i slično. Sanirati se mogu jedino oštećenja do promjera cca 2 cm. Zato se preporuča brza reakcija vlasnika vozila kako manje oštećenje ne bi postalo veće, te se u tom slučaju jedino može obaviti izmjena stakla na

vozilu, što iziskuje i višestruko veći trošak.

Ugradnja stakala obuhvaća prednja, bočna i zadnja stakla na vozilima te stakla retrovizora. Kupac dolaskom u servisnu radionicu može sam birati između originalnih ili ekonomičnijih vrsta stakala (razlika u kvaliteti je minimalna), što naravno utječe i na cijenu. Za radne strojeve u ponudi su triplex, kaljena i plexi stakla koja se izrađuju isključivo po narudžbi.

Ukoliko kupac nema mogućnosti doć i vozilom u servisnu radionicu, tu je terenska služba koja će izaći na traženu adresu te popraviti ili ugraditi staklo.

Tvrtka ima stalno kontinuiran izbor od cca 1500 stakala na skladištu, te uz servisne usluge djeluje i trgovina.

Ponuda folija Folije su zadnjih godina postale vrlo

popularne zbog njihovog velikog značaja, prvenstveno zaštite od UV zračenja, topline pa i vizualnog izgleda.

Tvrtka „Autostaklo Bingo“ d.o.o. prva je

na ovom području 20 01. godine započela s distribucijom folija za stakla vozila. S obzirom na to da je interes bio sve veći, godinu dana kasnije uvode i distribuciju folija za stakla građevinskih objekata.

Folije, postavlje-

YUGO AMERICANO Od senzacije do šala i poruga

Najgori auto u SAD-u Amerikanci nisu do 1985. godine vidjeli tako loše sastavljen automobil, s tankim limom karoserije, sa zastarjelom tehnologijom…

Mnogi Amerikanci već su zaboravili kakvu je senzaciju, makar nakratko, 1985. godine izazvala pojava na tržištu jednog malog i nevjerojatno jeftinog automobila nazvanog Yugo.

Za radničku klasu Taj automobil, za radničku klasu Jugoslavije – “san snova”, bio je prvi automobil iz jedne komunističke zemlje koji je prošao sve stroge tehničke testove i izašao na američke ceste. No zbog svojih je mana ubrzo postao predmet mnogih šala.

Njegov uspon i brzi pad tema su

knjige The Yugo: The Rise and Fall of the Worst Car in History (Jugo: Uspon i pad najgoreg automobila u povijesti) mladog američkog povjesničara Jasona Vuica. Razmaženi Amerikanci nisu nikad prije vidjeli tako loše sastavljen automobil, s relativno tankim limom karoserije, sa zastarjelom tehnologijom, mjenjačem koji krči i motorom talijanskog FIAT-a iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. No bio je jeftin i proizveden u komunističkoj zemlji Istočne Europe.

Jason Vuic je asistent na koledžu Bridgewater u Saveznoj Državi Virdžiniji gdje predaje

povijest Istočne Europe. On kaže da su ga uvijek zanimali trenuci u kojima je bivša Jugoslavija bivala primijećena u Sjedinjenim Državama. I ne samo to, jer tvrdi da kulturološki Jugoslavija gotovo nikad nije bila primjetna u Sjedinjenim Državama, sve dok se nije pojavio Yugo. Taj ga je automobil zainteresirao, jer činilo mu se da je to vrlo važna i zanimljiva priča. Tim više što je automobil napravljen u komunističkoj zemlji došao u Sjedinjene Države, u Ameriku Ronalda Reagana, koji je bio zakleti konzervativni republikanac! (voa)

ne na stakla vozila ili građevinskih objekata, pružaju puno koristi, od kojih navodimo samo neke: odbijaju vrućinu tijekom dana te

doprinose učinkovitijem radu klimauređaja, omogućavaju bolju vidljivost noću i manji odsjaj tijekom dana, odbijaju štetne UV zrake te time štite tkanine, kožu i ostale materijale od izbjeljivanja, kao i nastanak raka kože, zatim povećavaju sigurnost time što neće spriječiti puknuće stakla, ali će ga zadržati na sebi i time spriječiti ozljeđivanje ljudi,

poboljšavaju vizualni izgled vozila ili objekta.

U ponudi je veliki izbor fo-

lija, renomiranih svjetskih proizvođača Llumar, 3M i Global; auto folija, za objekte; reflektirajuće, nereflektirajuće, sigurnosno-protuprovalne, dekor, raznih boja, što ovisi o

potrebama kupca i namjeni.

Niz je pogodnosti i pri plaćanju. Osim gotovinskog plaćanja pogodnost je plaćanje karticama (obročno).

Dodajmo kako je sa svim osiguravajućim kućama ugovorena suradnja, tako da trošak otklanjanja štete direktno podmiruje osiguravajuća kuća.

Još jedan razlog zbog kojeg bi ih trebali posjetiti je svakako i autopraonica u kojoj će vaše vozilo oprati izvana (ručno) ili očistiti unutrašnjost, uz mogućnost kemijskog čišćenja.

Već dugi niz godina nude samo najbolje... pružaju najbolju uslugu... daju najbolje uvjete... Oni su „Autostaklo Bingo“ d.o.o.

Za sve upite, s povjerenjem se možete obratiti stručnom osoblju tvrtke, koje će vas informirati i savjetovati, na adresama: Varaždin, F. Galica 9 , (042/206-001) ili Pušćine, Čakovečka 124, (040/895-364).

30 Start

04. svibnja 2010.

Duplerica 31

04. svibnja 2010.

skom narodnom kazalištu

Zagreba...

SMOTRA Izbor najbolje limene glazbe za Novi Vinodolski

Puhači su pravi hit!

Glazbeni sastavi iz Varaždina, Lepoglave, Ludbrega i Sv. Martina - Breznički Hum majstorski su se predstavili u Centru svijeta

Piše: IVICA ZAMODA Foto: TOMISLAV MAKAJ

LUDBREG - Sedma županijska smotra puhačkih orkestara uspješno je održana u Pučkom otvorenom učilištu “Dragutin Novak” 2. svibnja kao izlučna za 24. državnu smotru u Novom Vinodolskom 5. i 6. lipnja.

Prošlogodišnji pobjednici i treći u Hrvatskoj 2009. bili su članovi Limene glazbe Lepoglava, čime su stekli pravo izravnog odlaska u N. Vinodolski i ove godine te će osim njih još jedan orkestar iz Varaždinske županije (a što će selektor Hrvatskog sabora kulture proglasiti za nekoliko dana) poći na smotru najboljih u zemlji.

Koračnicu “Mobizak” Josipa Jankovića, dio iz Ere s onoga svijeta Jakova Gotovca i češku polku na zadovoljstvo brojne publike odsvirala je Limena glazba Sv. Martin - Breznički Hum, čiji najmlađi član ima 10, a najstariji 55 godina. Već 4. godinu njihov je di- rigent Stjepan Šobak, profesionalni glazbenik u orkestru Hrvatske vojske.

Svi su oni i svirači školskog puhačkog orkestra Osnovne glazbene škole u Ludbregu, dok je Alen na državnom natjecanju kao trubač osvojio 2. mjesto (njegov je prof. Marko Prepelić). Alenov brat Vedran u istom orkestru svira tubu.

Kont inuirano djeluju od 1997., premda ludbreška tradicija ove glazbe vuče korijene još iz 1893. godine.

Gradskim puhačkim orkestrom HŽ Varaždin (osnovanim još 1934.) dirigirao je prof.

O

d klasike do sambe, od koračnica do serenade

Tko osim Lepoglave?

Plesni skok od kojeg zastaje dah

Puhački orkestar grada Ludbrega (kojim ravna Stjepan Katalenić) je suorganizator smotre uz županijsku Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga.

Njihov član 13-godišnji Nikola Pišpek (kao i njegovi vršnjaci Dario Markulinčić i Alen Vađunec) već 4 godine svira trubu i tvrdi: - Mi smo najbolji!

Darko Navoj. Njih 29-ero poletno je izvelo jednu serenadu i koračnicu, potpouri za sambu te Hrvatski tanec Borisa Papandopula. Svakako ih krasi i velik broj glazbenica. Sandra i Jasmina Daljavec, zaposlene u “Koki”, sestre su, ali ne sviraju isto - prva je flautistica, a potonja svira saksofon.

Lepoglavska Limena glazba djeluje već 45 godina, najnovije uspjehe niže pod ravnanjem maestra Željka Hutena, a najmlađa im članica Ivana Svetec (5. razred OŠ Kamenica) kaže: Sviram flautu, volim svirati i bisernicu, moj brat svira saksofon, a ja se nadam da ću nastaviti školovanje na sre dnjoj glazbenoj.

32 Putopisi

04. svibnja 2010.

Samo bolji i skuplji hoteli imaju vlastitu plažu, međutim i tamo se sreće lokalno stanovništo, ali svoje proizvode nude samo na poziv i poštuju privatnost i želju turista da se odmore

PUTOPIS Čakovčanci Damir i Đurđica Fotak posjetili su egzotični otok Bali u Indoneziji (1)

Ljubazno lokalno stanovništvo Bali je dio vulkanskog otočja pa je relativno malen površinom naspram najvišeg vrha koji je oko tri tisuće sto metara, a površine kao dvije Istre Pišu: DAMIR i ĐURĐICA FOTAK

Putovanje za Bali, najzapadniji otok Maloga Sundajskoga Otočja u Indoneziji, između Lomboka i Jave, počinje u zagrebačkoj zračnoj luci iz koje put vodi u Frankfurt pa preko Kuala Lumpura do Denpasara na Baliju. Smještaj u hotelu Nusa Dui bio je odličan, a najvjerojatnije smo bili jedini iz Hrvatske. Družili smo se sa strancima i lokalnim stanovništvom, što se pokazalo vrlo zanimljivim. Posluga i lokalno stanovništvo jako su ljubazni, možda i malo previše za naš ukus, stalno se smiju i uvijek su na usluzi.

Bogat sadržaj Hotel Grand Mirage, koji se nalazi na obali, ima i svoju plažu, što nije uobičajeno.

Svima koji su bili u hotelu, na

raspolaganju su i brojni dodatni sadržaji kao npr. masaže, trgovine suvenira, sportovi na vodi, izleti. Tamo se mogu kupiti odjeća, obuća, sunčane naočale i sve što je potrebno

t

uristima su na raspolaganju brojni dodatni sadržaji - od šopinga do izleta turistima. Uz svaki hotel nalazi se i mali vjerski hram u kojem se može moliti i koji su stalno posjećeni.

Interesantna su jela koja su bila ponuđena; čest je tzv. indonezijski miks u kojem je nekoliko kozica, lignji i dvije vrste pečene ribe. U večernjim satima otvorena su mnoga mjesta za izlaske, a vidjeli smo

Popularna igra u Japanu i na Baliju koju nije lako igrati

Pogled na otok Bali i turističko područje iz zrakoplova

i vrlo popularnu igru u Japanu i na Baliju - sastoji se od toga da se na ekranu pojavljuju strelice u određenoj boji, a u ritmu se mora stati nogom na isto polje na podu. Često poslijepodne pada kiša i uglavnom je sparno.

Vrijeme, inače, na ovakvom nesvakidašnjem putovanju treba maksimalno iskoristiti.

Na prvi izlet išli smo na rafting za 30 dolara. Organizatori do-

laze po goste u hotel, voze na stazu džipovima, a spuštanje traje dva sata, poslije čega je u cijeni i ručak.

Vulkani Bali je dio vulkanskog otočja pa je relativno malen površinom naspram najvišeg vrha koji je oko tri tisuće sto metara, a površine kao dvije Istre. Vozili smo se kombijem skoro dva sata cesticama do starta raftin-

Na aerodromu u Frankfurtu čekaju vas iznenađenja

Rižine terase fascinantnog su izgleda, ali i odličan izvor hrane

ga. Rijeke i pritoci zato su u stalnom padu. Najveći slap niz koji smo se spustili bio je 4 metra.

Najčešći prizor u unutrašnjosti otoka su vodopadi i slapovi na svakih 100, 200 metara. Na Baliju je oko 150 rijeka.

U brdskim i planinskim predjelima bogata je flora i fauna, a česti prizor su rižine terase.

Svaki ravni, vodoravni dio zemlje iskorišten je za uzgoj riže.

Čest prizor na otoku

Rafting na Baliju vozi se rijekom između vulkanskog stijenja

Sport 33

04. svibnja 2010.

ODBOJKA Pobjeda protiv OK Karlovac donijela Varaždincima 3. mjesto u 1. HOL

Odbojkaši jedini u Europi Od igrača OK Varaždina trenutno su na pripreme reprezentacije pozvana četiri igrača: Vulin, Srdoč, Gotal i Kurteš Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Odbojkaši OK Varaždina osvojili su treće mjesto u 1.

Hrvatskoj odbojkaškoj ligi i ako se tome doda finale Kupa, mogu biti relativno zadovoljni sezonom. S obzirom na najave i pojačanja, nije ostvaren planirani cilj, ali ostaje nada da će se sljedeće sezone ostvariti dio planova.

Dvorana u funkciji - Izborena je Europa i sljedeće sezone prvi put će se igrati međunarodne utakmice u Gradskoj sportskoj dvorani - rekao je predsjednik OK Varaždina Ivica Đolonga. Challenge kup je siguran, a najvjerojatnije i nastup u Interligi, što jamči barem desetak jakih europskih utakmica u Varaždinu. Uvjeti i način rada podignuti su na najviši nivo.

Od pojačanja svoj dolazak su opravdali Vulin i Srdoč. Iako Srdoč nije još pružio ono što smo od njega očekivali, pokazao je napredak u svojoj prvoj ozbiljnoj polusezoni u ozbiljnoj sportskoj sredini. U sljedećih mjesec dana zatvorit ćemo i financijski sezonu i već možemo razmišljati o sljedećoj. U narednu sezonu ući ćemo najvjerojatnije s dva pojačanja. Važno je u ovom gospodarskom trenutku da nismo izgubili niti jednog sponzora.

Zahvaljujemo našim stalnim sponzorima Tehnobetonu, Farmalu, Vaba banki i Gradu Varaždinu, koji je stvorio idealne uvjete za sportski razvoj

dvoranskih sportova i financijski prepoznao naš rad. Sve to utječe i na odabir Varaždina za najpoželjnije mjesto za život i rad u mnogim anketama - dodao je Đolonga.

Od igrača OK Varaždina trenutno su na pripreme reprezentacije pozvana četiri

v

Pehar za treće mjesto nadoknadio je dio truda i rada tijekom sezone iako je cilj ipak bio finale

Ekipa koja je ponovo donijela kvalitetniju odbojku u Varaždin sljedeće sezone bit će još pojačana

Prvi “Perfect game” Seniorska ekipa BK Vindija nastavila je natjecanje u sklopu Interlige. Na svom su terenu ugostili ekipu Beograd ‘96 iz Srbije, te došli do prvih bodova pobjedivši ih u oba susreta.

Prvu utakmicu sigurno će svi zapamtiti jer je ostvaren rijedak rezultat, tzv. perfect game, tj. pobjeda u svih sedam izmjena. Zabilježena je tako pobjeda od 17:0.

Druga utakmica odigrana je u sličnoj atmosferi, nakon

ranog i visokog vodstva domaćih, priliku su dobili i mlađi igrači. Na kraju su seniori Vindije slavili s 11:3.

Uz seniore svoju sljedeću utakmicu imali su i kadeti BK Vindija, koji su došli do treće pobjede zaredom i tako se učvrstili na prvom mjestu. Na domaćem terenu pobijedili su kadetsku ekipu BK Sisak s rezultatom 17:4. Otvorenje sezone imala je i najmlađa kategorija igrača BK Vindija, kategorija mladeži, koja je

okupljena u sklopu Vindi Iso-sport škole baseballa na prvom turniru Prvenstva Hrvatske u Splitu. Nakon samog turnira pokazana igra mladih bejzbolaša bila je na nivou većem od očekivanog, te su pr ikazanom igrom redom pobijedili domaćina - splitsku Nadu SSM rezultatom 11:4, zatim Zagreb 11:0 i tako došli do finala u kojem su izgubili tjesno s rezultatom od 6:2 od karlovačke Olimpije.

Damir IVANČIĆ

06.05.2010. u 14:00 sati - kuglana – škola kuglanja u organizaciji Kuglačkog saveza varaždinske županije 08.05.2010. u 11:00 sati - kuglana – državno prvenstvo gluhih u kuglanju s početkom

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Na Prvenstvu Hrvatske u kickboxingu, koje je održano u Šibeniku, nastupili su seniori varaždinskog KBK Mladost u kategoirji low kick i juniori u kategoriji light contact.

Nastupilo je 98 seniora i 84 juniora. KBK Mladost nastupio je s 10 natjecatelja, koji su postigli odlične rezultate.

Kod seniora Antonio Horvatić osvojio je prvo mjesto, a druga mjesta osvojili su Filip Šinko, Marija Kosi i Jovana Vučić, dok je treća bila Marija Petric. Kod juniora Stella Mudri osvojila je treće mjesto. Treneri su Miljenko Rožmarić i Anđelko Mladenović. (di)

2. mjesto

BEJZBOL Natjecanja su uspješno počela za varaždinske bejzbolaše u svim uzrasnim kategorijama

Svi varaždinski bejzbolaši uspješno su ušli u novu sezonu

Horvatić prvi

STOLNI TENIS

ažno je u ovom gospodarskom trenutku da nismo izgubili niti jednog sponzora igrača: Vulin, Srdoč, Gotal i Kurteš, što je još jedna pohvala radu kluba od strane HOS-a.

Trener Miroslav Aksentijević ostaje i sljedeće sezone u Varaždinu uz vođenje ženske reprezentacije, ali se termini ne preklapaju tako da će moći obavljati u potpunosti obje funkcije.

- Ove godine Mladost je ipak bila prejaka za nas, a mi smo i izgubili nekoliko utakmica koje nismo smjeli, što nam je donijelo raspored da se s Mladosti nađemo u polufinalu, a ne u očekivanom finalu doigravanja Prvenstva.

Sljedeće sezone igrat ćemo puno v iše jakih utakmica tako ćemo već na naš turnir Hrvoje Nemeti dovesti ekipe koje su igrale Ligu prvaka, a sudjelovat ćemo i na nekoliko međunarodnih turnira - dodao je Đolonga.

KICKBOXING

08. i 09. 05.2010. u 09:00 sati - velika i mala dvorana – 1. varaždinski sajam za djecu i obitelj

Na kadetskom prvenstvu države ekipa STK IGEA Željezničar osvojila je drugo mjesto. Nastupili su u sastavu Nikola Horvat, Martin Vidaček, Bruno Damjan i Matija Hrelec. Pojedinačno prvo mjesto osvojio je Horvat, a Vidaček i Damjan bili su od 5. do 8. mjesta. U parovima Horvat i Pucar bili su drugi, a Vidaček i Damjan treći.

U konkurenciji kadetkinja Mia Stipa, Nika Jakopović i Kristina Benjak osvojile su ekipno četvrto mjesto. Pojedinačno, Stipan je bila od 5. do 8. mjesta, a Jakopović od 9. do 16. mjesta. U parovima Stipan i Srebrnjak bile su treće, a Jakopović i Benjak od 5. do 8. mjesta. (di)

ATLETIKA

Uspješan podmladak U Varaždinu, na SC Sloboda održalo se 3. kolo Hrvatske atletske lige Sjever. Ponovo su se istaknule mlađe juniorke Lucija Pokos na 200 m, Dora Paska na 100 m prepone i Sara Kolak koplje, te mlađi juniori Viktor Ožeg kladivo, Tomislav Gašparlin koplje i Luka Štefan skok u vis.

Natjecanje je održano i u kategorijama limačice i limači, ml. kadetkinje i ml. kadeti, st. kadetkinje i st. kadeti te u seniorskoj konkurenciji. Nastupilo je više od 550 natjecatelja iz 15 atletskih klubova sjevrozapadne Hrvatske. (di)

34 Sport

04. svibnja 2010.

PUBLICISTIKA Novi sportski priručnik autora Marijana Hižaka

U zaleđu Treneri su - uspješni, O

sim trenera školovani i kvalitetno osposobljeni moraju biti i drugi kadrovi u klubu. Vođenje kluba zahtijeva posebna znanja ponajprije iz poduzetništva. pravljanje sportDamir IVANČIĆ skim udrugama i klubovima usko je urednik sportske povezano kompletrubrike nom sportskom industrijom koja obuhvaća profesionalni sport, školski sport, sportsku rekreaciju, upravljanje sportskim objektima, organizaciju sportskih priredbi, sport i rekreaciju za osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima, zdravlje i fitnes, olimpijski i paraolimpijski pokret, sportski marketing i sportsko pravo. Sportski klubovi i udruge koje prate promjene u sportu kod nas, ali i globalno, shvatili su da moraju raditi na svim segmentima koji su im ponuđeni te da samo znanjem i stručnošću mogu napredovati i opstati. Kako se svi klubovi i udruge financiraju novcem poreznih obveznika, dužni su na neki način i njima uzvratiti za tu pomoć, a jedan od vidova te odgovornosti je unapređivanje organizacije i poslovanja.

Oni klubovi i udruge koji se neće mijenjati, sa sigurnošću možemo reći da će ubrzo prestati postojati. odernizaciju klubova moraju provesti ljudi neopterećeni prošlošću i otvoreni za nove ideje.

Permanentno obrazovanje postojećih kadrova mora postati zakon.

Uvođenje školovanog sportskog menadžera u klub uvest će red u planiranje, organiziranje, vođenje i procjenjivanje svih segmenata rada. olika je važnost usavršavanja profesionalaca u sportskim organizacijama najbolje govori činjenica da je edukacija sportskih administratora i menadžera sastavni dio strateškog plana MOO-a za razdoblje od 2008. do 2012. godine. MOO je osmislio edukativne programe koje nudi nacionalnim olimpijskim odborima kao alat za provođenje programa obuke sportskih menadžera s ciljem usavršavanja znanja i vještina, ali i stvaranja društva znanja koje će stvoriti poveznice među menadžerima iz različitih sportova i omogućiti daljnju razmjenu iskustava, informacija, znanja i vještina. Dakle, na redu su klubovi iz kojih mora doći inicijativa.

U

uspješniji, najuspješniji U klubu Europa Media u HNK Varaždin predstavljen sportski priručnik “Zašto su neki treneri uspješniji?”

Piše: IVICA ZAMODA

- Danas je društvena uloga sporta dominantna - ocjena je Zorislava Srebrića, tajnika Hrvatskog nogometnog saveza, na priredbi u Europa Mediji.

Sada u hrvatskom sportu djeluje čak oko pet tisuća trenera.

- Stoga je i moja poruka trenerima - “Ulažite u sebe, neprekidno se educirajte!”

T

i, ja, mi, vi - svi možemo bolje!

- rekao je Marijan Hižak, nekadašnji varaždinski nogometaš, na prvom predstavljanju svoje knjige “Zašto su neki treneri uspješniji?” upravo objavljene u nakladi varaždinske TIVA-e.

U podnaslovu ovog djela vrsnog sportskog publicista piše da je riječ o - “priručniku za učinkovito komuniciranje i osobnu promociju trenera u športu”.

M

K

Zanimljivo pitanje

SINIŠA SOVIĆ

Stručnost - pitanje opstanka

On je na FOI-u diplomirao smjer Tržišno poslovanje, bio distributer sportskih robnih marki, a osnovavši 2006. vlastitu sportsku agenciju postaje jedan od prvih hrvatskih sportskih konzultanata specijaliziranih za marketinšku komunikaciju. O tome je kao koautor s Darkom Draženov ićem objavio priručnik “Mogu ja i bolje”, a samostalno lani i kroniku o sto godina nogometa u Varaždinu.

Glavni ciljevi U glavne marketinške komunikacijske ciljeve trenera Marijan Hižak uvrštava pr imjerenu prezentac iju vlastitog stručnog znanja i sposobnost i, ist icanje komparativnih prednosti u odnosu na druge trenere, poticanje interesa javnosti i - postizanje cilja (akcija).

Dajući primjer uspješnih trenerskih sportskih karijera i analizirajući osobine te uspješnosti - autor na stotinjak stranica postiže rezultate koje je pišući ovo djelo sam sebi zadao - zaključujući sljedeće u obraćanju kako svim čitateljima tako trenerima posebice: - Zahvaljujući i u teoriji i u praksi provjerenim saznanjima iz ovog priručnika, uvjeren sam da ste postali svjesni neophodnosti marketinške komunikacije kao učinkovitog alata za prezentaciju vaše osobnosti, stručnog rada i ostvarenih špor tskih rezultata (...) Vjerujte u sebe i u svoje trenerske ciljeve - kaže Marijan Hižak te dodaje: - Bit će mi izuzetno zadovoljstvo ako ovaj priručnik bude vaš prvi korak na putu do trenerske uspješnosti i učinkovite komunikacije.

Hižakovim priručnikom obogaćena je varaždinska literatura

Pohvale Hižaku Na predstavljanju priručnika “Zašto su neki treneri uspješniji? ” u klubu Europa Media zapaženo je bilo sudjelovanje Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a koji je iskazao ponos i zadovoljstvo što se i u Varaždinu znalački piše povijest hrvatskoga sporta, a osobito nogometa.

Dotle je Bojan Matković, rodom Varaždinac, inače profesor na Fakultetu za fizičku kulturu, sve komplimente udijelio priručniku Marijana

Sportski djelatnici odazvali su se na promociju sportskog priručnika Zašto su neki treneri uspješniji?

Hižaka rekavši da to doista čitko djelo svesrdno preporučuje svakom tko želi nešto naučiti o sportu.

Na kraju je priredbe Predrag Štromar, župan varaždinski, dodijelio i, kako je naglašeno, svoja osobna priznanja trojici istaknutih varaždinskih sportskih djelatnika - Željku Krajanu, tenisaču i treneru, Tomislavu Vrbnjaku, fizioterapeutu i nekdašnjem biciklistu te trofejnom rukometnom treneru Vladimiru Canjugi.

Sport 35

04. svibnja 2010.

MOTOSPOR U N. Marofu održano Otvoreno prvenstvo Hrvatskoga zagorja

za bolje zdravlje

Sport

Svi na kupanje B

Start supermota

Oldtimeri sa stilom Mihael Geček pobijedio u klasi 2 - motori do 50 kubika proizvedeni do 1985. godine Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

AMK Zagorec iz Krapine bio je organizator Otvorenog prvenstva Hrvatskoga Zagorja koje je održano protekli vikend na stazi Rauš u Novom Marofu. Programom su bile predviđene utrke oldtimera, supermota, skutera, cestovnih motocikala...

Honda iz 1964.

Subotnji dio programa bio je rezerviran uglavnom za oldtimere, a oni su bili raspoređeni u deset klasa, počevši od one predviđene za motocikle koji se pojavljuju do 1950. godine, a zatim ovisno o godini proizvodnje i kubikaži motocikala i njihovih vlasnika.

- Za one koji nisu toliko u moto svijetu, ova kategorizacija izgleda komplicirano, no za vlasnike oldtimera stvari su

skroz jasne. Postoje propozicije koje jasno određuju kategoriju, jer natjecanje je prilično osjetljiva stvar, bez obzira na to što se ovdje ne radi o službenom prvenstvu, već više o jednoj mogućnosti dobrog druženja i dobre vožnje. Vlasnici starih motocikala vrlo dobro znaju koliko ljubavi, truda i novaca treba uložiti u njihovo održavanje. To je posebna vrsta ljudi koji su često neshvaćeni u onome što rade - sa smiješkom priča direktor utrke Davor Kralj. Inače, najstariji motor bila je Honda 250 iz 1964. godine. Od rezultata izdvajamo pobjednike “klase 2” u kojoj sudjeluju motori do 50 kubika i koji su proizvedeni do 1985. godine. Tu je prvo mjesto osvojio Mihael Geček, drugi je bio Mihael Kump, a treći Igor Curman. U kategoriji do

80 kubika najbrži je bio Siniša Horvatek.

Odvozili su oldtimeri svoje utrke, a nakon njih došli su na

n

akon oldtimera, na red su došli noviji “cestovnjaci” i na kraju vozači supermota red noviji “cestovnjaci” i na kraju vozači supermota. Domaća publika posebno je pozdravila svoja dva favorita - Ivicu Vugrinca na Kawasakiju u klasi do 1000 kubičnih centimetara i njegovog desetogodišnjeg sina Martina koji je bio u konkurenciji vozača supermota.

Vugra je bio daleko najbrži kod „brzinaca“ i osvojio prvo

mjesto, a u kategoriji do 600 kubika slavio je Davor Grgić.

U supermotu Mihael Gec bio je prvi, Martin Vugrinec drugi, dok je pehar za treće mjesto pripao Vanji Severinu.

Nedjeljne utrke nisu bile tako broje, jer su se potencijalni vozači vjerojatno odmarali od Praznika rada, tako da su se na stazi pojavili „brzinci“, a publika je mogla vidjeti i vožnje sportskih automobila.

- Organiziranje Otvorenog prvenstva Hrvatskoga Zagorja pokazalo se kao dobra ideja koja je prihvaćena i koja je namijenjena svim kategorijama vozača. Možda za idući put trebamo dati veći naglasak cestovnim motorima, jer dobar dio njih nije došao jer je mislio da su utrke rezervirane samo za oldtimere - naglasio je Davor Kralj.

oravak u bazenu na vrući ljetni dan savršen je način rashlađivanja, a ugodu možete nastaviti plivanjem ili vježbanjem u vodi.

Plivanje pokretanjem cijeloga tijela jača i oblikuje mišiće, a uz to pospješuje tjelesnu kondiciju.

Povećava gibljivost kralježnice i ostalih zglobova, poboljšava građu tijela, troši kalorije, sudjeluje u smanjivanju celulita i ima odlično antistresno djelovanje.

Razlika između temperature tijela i temperature vode poticaj Bojan GOLUB je za uspostavu termoregulacije i otpornosti tijela. S vremenom se Kondicijski trener pospješuje reakcija kože na hladfitness cluba no, sposobnost termoregulacije “Sportlife” i jačanje imuniteta. Tlak vode 042/241-600 pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav. Pod utjecajem tog pritiska dotječe oko 20% više krvi u srce. Tako se jača srčani mišić. Vladate li svim stilovima plivanja, koristite svaki, ako ne, odaberite one stilove koji vam ne stvaraju tegobe. Evo nekoliko trikova kraul tehnike: Vodite vrhom glave, ne čelom, za bolje poravnavanje glave i kralježnice. Gledajte u dno bazena, ne naprijed.

Pogurajte prema dolje prsima sve dok kukovi i noge ne budu lagane. Taj “tonući osjećaj” posljedica je različitog položaja kukova i nogu u vodi od gornjeg dijela tijela. Guranje prsima prema dolje daje vam bolju ravnotežu. Svakim zamahom gurnite pazuh u vodu. Kliznite ruku u vodu svakim zamahom kao da oblačite rukav.

Duža linija tijela smanjuje otpor. Ispružite ruku sve dok vam rame ne dodirne čeljust. Noge neka vam rade ravnomjerno, istim tempom duž cijele dionice. Utišajte tijelo. Valovi ukazuju na uzalud utrošen napor. Zamislite da probijate vodu i prolazite kroz rupicu. Ostanete li bez daha, sasvim je u redu da se malo odmorite uz kraj bazena. Evo tri 30-minutna treninga za početak: TR 1: Plivajte 8x25 m, fokusirajući se na položaj glave i prsa, odmarajući se u trajanju 5 dubokih udisaja nakon svake isplivane dužine. Zatim plivajte 25, 50, 75 i 100 m. (Odmarajte se nakon svake isplivane duljine.) Brojite koliko zamaha napravite na 25. Otplivajte preostale krugove dosljednim naporom, brojeći zamahe. Umoran plivač ima veći broj zamaha. TR 2: Plivajte 8x25 fokusirajući se na dužinu tijela. Zatim plivajte 100, 75, 50 i 25 m. (Jednako se odmarajte.) Lagano otplivajte 100. Brojite zamahe i podijelite broj s 4. Taj vam podatak služi kao mjerilo za ostatak seta. TR 3: Plivajte 8x25 fokusirajući se na “tihu” formu. Zatim plivajte 25, 50, 75 i 100 m. (Jednako se odmarajte.) Brojite zamahe na 25 i procijenite koliko tiho plivanje ima utjecaja na vašu učinkovitost. Uz odgovarajuće mjere opreza, nešto znanja i dobru volju, svatko može plivati prema boljem zdravlju.

KICKBOXING Državno prvenstvo

Kovačiću šesta titula RUKOMET Uspješno organiziran rukometni turnir u Knegincu

Klubu treba još jedan trener

Rukometni turnir u Knegincu

Na rukometnom turniru mlađih uzrasnih kategorija u Knegincu nastupilo je šest ekipa. U finalu su se susreli rukometaši RK Kneginec i RK Prelog. Gosti su bili bolji i tako ponijeli titulu najboljega dok su treće mjesto izborili članovi ekipe San Sport iz Čakovca ispred RK Trnovec. Najbolji golman dolazi iz ekipe RK Kneginca Sandro Meštrić,

za najboljeg igrača turnira proglašen je Hrvoje Malek iz Preloga dok je najbolji strijelac Martin Goričanec iz San Sporta. Nastupile su još ekipe RK Varaždina i RK Vidovca. Cijeli tijek turnira pratile su navijačice i plesačice iz Kneginca i Kućana. - Roditelji igrača i članovi RK Kneginec svojoj voljom i radom doprinijeli su da ovaj turnir uspije i bude

odlično organiziran. - rekao je trener RK Kneginec Srećko Horenec. - Dječaci 96. godišta igraju regionalnu ligu, dok su seniori u međužupanijskoj ligi. Javlja nam se dosta novih zainteresiranih za treniranje rukometa i upravo radimo na osiguravanju sredstva za još jednog trenera. To nam je sada plan ali i prioritet. dodao je Horenec. (di)

Na državnom prvenstvu u kickboxingu u Šibeniku nastupili su i članovi KBK Sračinec Mario Agatić i Siniša Kovačić.

Mario Agatić kao nositelj skupine prvo kolo bio je slobodan da bi u drugom kolu boksao protiv borca iz Poreča kojeg je pobjedio nokautom za samo 10 sekundi. U drugoj borbi Mario se borio protiv borca iz Zagreba i sve tri runde vodio meč, međutim odlukom sudaca gubi meč 2:1 na iznenađenje trenera Siniše Kovačića i Marka Žaje.

Siniša Kovačić u polufinalu borio se s borcem iz Ivanić Grada i rutinski pobijedio 3:0, da bi u finalnom meču njegov protivnik predao meč u prvoj rundi i Siniša je šest put postao prvak Hrvatske u kickboxingu.

Treba dodati da je Siniša došao na to prvenstvo i nastupio iako je u fazi opsežnih priprema koje odrađuje s kondicijskim trenerom Bojanom Golubom za profesionalni meč od 10 rundi koji ga očekuje krajem šestog mjeseca. (di)

36 Sport

04. svibnja 2010.

NOGOMET Humanitarna i prijateljska utakmica NK Mladost Klenovnik - NK Dinamo Zagreb

Pobjeda humanosti Bolesni dječaci Dražen Bunić, Ivica Pintarić i Tomislav Smoljak posebno su bili uzbuđeni i sretni Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nogometaši Mladosti iz Klenovnika, koji se natječu u 2. ŽNL-u Varaždin, ugostili su u prijateljskoj i humanitarnoj utakmici momčad zagrebačkog Dinama. Više od 120 0 ljubitelja nogometa uživalo je u nesvakidašnjem susretu u njihovom kraju. Gosti međutim, u sportskom dijelu nisu bili blagonakloni domaćinu i pobjedili su 20:1.

Volonteri Jedini zgoditak za domaće postigao je Buhin u 50. min.

Pogotke za goste ostvarili su prvo Slepička, a zatim Mandžukić i Morales po tri, Vrsaljko i Kramarić po dva, a po jedan gol postigli su Sammir, Dodo, Etto, Badelj i Tomić. Sportski spektakl u Klenovniku imao je svoj humanitarni povod, a riječ je o akciji pomoći teško bolesnim dječacima koji se ne mogu samostalno kretati.

Bolesni dječaci Dražen Bunić, Ivica Pintarić i Tomislav Smoljak posebno su bili uzbuđeni i sretni zbog pažnje koja im je ukazana. Svoj dio u sklopu humanitarne akcije dali su domaći nogometaši NK Mladost: Artić, Dukarić, Benkus, Rudnički, Gužvinec, Buhin, Solina, Šambar,

Srednoselec, Friščić, Županić, Dukarić, Eršetić, Friščić, Herceg, Brlečić, Eršetić. - Mi smo oduševljeni posjetom i tijekom cijelog događaja - rekao je Đuro Bugarinović, dopredsjednik NK Mladosti. - Ova humanitarna akcija odrađena je u suradnji sa ŽNS-om Varaždin i Upravom Dinama. Suorganizatori bili su članovi udruge “Kaj sad?” i Bolnicom za plućne bolesti i TBC, te DVD-a Klenovnik i KUD-a Klenovnik. Odmah nakon utakmice roditeljima dječaka trener Dinama Kruno Jurčić s predstav-

Bazeni za pripreme Varaždinski Gradski bazeni bili su domaćini dijela priprema mladih vaterpolo reprezentacija Hrvatske i Srbije. Vartepolisti su bili smješteni u hotelu La Gus a treninge su odradili u varaždinskim gradskim bazenima od 29. travnja do 2. svibnja.

Pedesetak igrača i službenih osoba u odličnim uvjetima odradilo je sedam treninga i sparing susreta dviju reprezentacija. (di)

ATLETIKA

Veterani U 6. kolu 18. Cross lige Drava 2010 pobijedio je na 5600 metara ponovo Ivan Čorba, dok je u ženskoj konkurenciji najbrža bila Martina Bezek.

U utrci na 2000 metara prvi je bio Tomislav Kukec, a u ženskoj konkurenciji Marina Jakop. Ukupno je nastupilo 84 natjecatelja od kojih treba izdvojiti velik broj veterana koji svojim nastupom daju posebnu dimenziju ligi. Kako ih je bilo skoro polovica od ukupnog broja natjecatelja, zaslužuju posebnu pažnju.

t

rener Dinama Krunoslav Jurčić uručio je roditeljima bolesnih dječaka ukupni prihod s utakmice

nicima Uprave Dinama uručio je pomoć u iznosu od više od 24.000 kuna. Posebno bih se zahvalio direktoru Nogometne škole Dinama Romeu Jozaku i, naravno, treneru Krunoslavu Jurčiću koji je doveo prvu ekipu Dinama u Klenovnik - dodao je Bugarinović koji je uz trenera Ivicu Šarka bio izvršni organizator ove humanitarne akcije.

VATERPOLO

DŽUDO Igralo se kvalitetno i ozbiljno, o čemu svjedoči i iznimno visok rezultat koji je ipak sve obradovao

Uspješni u Karlovcu Na džudo kupu u Karlovcu nastupili su članoviJK Arsenal Ivezić, Varaždin te JK Mihovil, Šemovec. U Karlovcu su nastupili džudisti iz 34 kluba Hrvatske, B i H, Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije. Nastupilo je više od 260 natjecatelja. Za JK A. Ivezić brončanu medalju u kategoriji mlađih kadeta osvojio je Hrvoje Maturanec. Na natjecanju prvi put je nastupio i Lukas Lechner, koji je bio peti. Za JK Mihovil srebrne medalje osvojili su Helena Grulja, Katja Bengeri, Veronika Sušec i Julija Petek, a brončane medalje osvojili su Magdalena Čvrk i Domagoj Sitar. (di)

Publika je u većem broju nego u Varaždinu došla uživati u nogometnoj igri u Klenovniku

KAJAK I KANU 14. memorijal Siniša Razlog okupio 62 posade na kanalu HE Varaždin

Prvo predstavljanje rafting kluba

Emil Milihram neprikosnoven u seniorskoj konkurenciji

U organizaciji KKK Varteks održan je 14. memorijal Siniša Razlog u kajak kanu spustu. Na stazi dužine 3,5 km voženoj po kanalu HE Varaždin nastupile su 62 posade iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a posjetioci su imali prilike vidjeti nastup najboljih svjetskih kanuista jer su nastupili svi članovi reprezentacije Hrvatske u spustu kojima je natjecanje poslužilo kao kontrola za predstojeća natjecanja. U kategoriji

kajaka jednosjeda kod kadeta drugo mjesto osvojio je Antonio Hiržin, na treće mjesto plasirao se Matija Fadiga, dok je u konkurenciji kadetkinja drugo mjesto osvojila Mia Fadiga. U konkurenciji juniora pobijedio je Matej Herkov, na treće mjesto plasirao se David Rožmarić.

Kod seniora Dušan Brkušanin osvojio je treće mjesto. U konkurenciji veterana drugo mjesto zauzeo je Michel Ivić ispred Davorina Šafarića, a drugo mjesto osvojio je i Antun Mišanović u konkurenciji turističkih kajaka.

U kanu jednosjedu kod kadeta na četvrto mjesto plasirao se Goran Težak. U konkurenciji juniora drugo mjesto osvojio je Dino Bužić, a na treće se plasirao Leon Bužić. U seniorskoj konkurenciji pobijedio je Emil Milihram dok su se od petog do sedmog mjesta plasirali Veljko Milihram, Danijel Mijatović i Robert Rauš. U konkurenciji kanu dvosjeda pobijedili su Elvis Sanjković i Siniša Martinčević. U konkurenciji turističkih kanu dvosjeda treće mjesto osvojili su Miroslav Hutinski i

Ervin Mijatović. U konkurenciji mješovitih posada pobijedili su Draženka Jurinić i Darko Tomašek, a na drugo i treće mjesto plasirali su se Anita i Miljenko Fadiga te Božena Blažeković i Robert Herkov.

Izvan konkurencije nastupila je posada Rafting kluba Matis Wildwater u sastavu Davor Posavec, Denis Vlašić, Darko Peruničić, Mario Jelušić, Nino Kolarić i Nikola Želimorski, a to im je bilo i prvo predstavljanje vožnje raftinga na natjecanjima pred varaždinskom publikom.

Vidokrug 37

04. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu (4)

Šire se VIS, Mundus, KOKA… O

d ukupnog broja stanova u 1990. godini 80 posto je izgrađeno poslije II. svjetskog rata, što govori o intenzivnoj stambenoj izgradnji u tom vremenu. ako su nikla nova stambena naselja: Kidrićeva ulica, Đure Salaja, Trakošćanska ulica, Kolodvorsko naselje, Banfica, VartekRudolf LONČARIĆ sovo naselje, naselje uz Prof. dr. sc., Hallerovu aleju i druga, dipl. ing. grad uz brojne pojedinačne zgrade na mnogim lokacijama. Što se tiče komunalne izgradnje, razvoj je još snažniji, jer se za komunalije prije rata gotovo i nije znalo budući da nije bilo vodovoda, kanalizacije, plina, asfaltiranih ulica i drugog. Postojao je jedino mali dio kanalizacije u strogom središtu grada u obliku zidanih kanala, koji nije odgovarao ni tadašnjim potrebama grada. rema tome, kompletna komunalna infrastruktura grada izgrađena je poslije rata. d izgrađenih objekata ostalih područja možemo navesti samo pojedine najznačajnije, jer bi nam nabrajanje svih zauzelo previše prostora. U industriji prije svih to su: Varteks - nova konfekcija, tkaonica i predionica, veći broj skladišta, kotlovnica s energanom, pomoćne radionice, računski centar, zdravstvena ambulanta, tiskara, tvornica poliester vlakana, Mundus - izgradnja tvornice na novoj lokaciji sa svim pratećim objektima, VIS - veći broj proizvodnih hala, energana, restoran i drugo, KOKA s 20 peradarskih farmi, tvornica stočne hrane, klaonica s hladnjačom, živodernica, valionica, pomoćne radionice, upravna zgrada, Ljevaonica i tvornica armatura - izgradnja nove tvornice na lokaciji bivše tvornice bruseva neposredno nakon rata, s postepenim proširivanjem i početak izgradnje tvornice na novoj lokaciji, Vindija - izgradnja mljekare s brojnim objektima za preradu mlijeka i mliječnih prerađevina, Viko - znatno proširenje proizvodnje izgradnjom niza novih proizvodnih i pratećih objekata, Varaždinka - farma goveda, tvornica ulja, vinarski podrum, tvornica zelja i drugo, Drvozateks i Strojoteks - izgradnja tvornica na novoj lokaciji, “8. maj” - izgradnja nove tvornice sa svim postojećim objektima, te GK Zagorje - pogoni završnih radova, nova ciglana u Turčinu, tvornica betona, tvornica savijanja armature, projektni biro. sferi energetike izgrađene su Hidroelektrana Varaždin, Energana za jugoistočnu industrijsku zonu, Distribucijski centar Elektre i velike trafostanice.

Zabave su bile jedinstvena prilika za pronaći simpatiju, a o mirazu se razmišljalo tek kad se išlo “zgrebat mladu”

Ako nema diska, može se na zabavu i kod raspela I ljubav je bila bolna, jer dečki su odlazili u vojsku na dvije duge godine

TREBA ZNATI Kao potvrdu ljubavi, puce su dečkima darivale rubac

„Košarice“ i nimalo lake prosidbe

Piše: MARIJA DOLENC

Priče bednjanskoga kraja nastavljamo s opisima života mladih. Prošli put osvrnuli smo se na osnovnoškolce, a ovaj put posvetit ćemo se također mladeži ili kako bismo ih mi danas nazvali, pubertetlijama. Anđela Ribić prisjeća se kako tada nije bilo kina, kazališta, radija ni televizije.<br /><h2>Tko će u “snuboke”<br /></h2> Kako su se mladi htjeli u svakom slučaju malo proveseliti, jedino što su mogli učiniti je da idu svake nedjelje na misu u grupama kako bi razgovarali. - Oko četrnaeste godine išli smo k raspelu gdje smo malo molili i pjevali narodne pjesme. U jednom selu cure, a u drugom selu dečki. Kada bi jedni prestali, tada bi drugi počeli i onda smo ocjenjivali tko ljepše pjeva. To smo mogli samo u subotu navečer oko 10 sati jer ljudi idu spat pa da ih ne budimo - priča Anđela. Naravno da je moralo doći i vrijeme prvih simpatija. S otprilike 16 ili 17 godina svatko je imao neku simpatiju. Danas su mladi

Moj je. E nije, nego moj!

parovi naviknuti na činjenicu da se mogu barem čuti mobitelom

k

ada se dečko sretno vratio iz vojske, znalo se da je vrijeme za ženidbu

svaki dan, no nekada su se međusobne naklonosti mogle izraziti samo prilikom izlaska iz crkve ili s blagoslova ili ako su se zaljubljeni negdje slučajno sreli. Često su se događali ti slučajni susreti tako da je vrlo upitna ta njihova slučajnost, no

Prosidba djevojke nije bila ni jednostavna ni privatna stvar, s obzirom na to da je mladić morao prvo zamoliti roditelje za njihovu kćer, a ona je pred roditeljima morala pristati i pred svima poljubiti mladića.

Kao potvrdu svoje ljubavi i odluke na ženidbu, djevojka je dala jedan rubac krunaš mladiću i jedan njegovom prijatelju.

Taj rubac je u biti služio kao

dokaz da je sve povoljno riješeno jer ako mladić i njegov prijatelj ne bi rubac donijeli kući, znalo se da ga je cura odbila, odnosno da su “opali iz košare”.

Dobiti nogu odnosno “opasti iz košare” nije bilo nimalo ugodno jer su se tada tom mladiću smijali čitavo ljeto te mu svašta dobacivali, što nikako nije bilo pogodno kako za ego tako i za reputaciju kod ostalih djevojaka.

sigurno je da nije bilo međusobnih kućnih posjeta jer ozbiljnog hodanja nije ni bilo. S obzirom na to da ljubav mora biti bolna, došao je red na dečke da idu u vojsku koja je tada trajala dvije godine! Nakon odlaska u vojsku dečki su svojim voljenim djevojkama pisali pisma na koja su one odgovarale i vjerno čekale na povratak svog izabranika.

Kada se dečko vratio iz vojske znalo se da je vrijeme za ženidbu. - Cure i dečki se nisu ženili dok nisu bili punoljetni. Dečko je moral služiti vojsku, a cura sazrijeti - prisjeća se Anđela.

Kako bi momak izrazio svoju naklonost poslao je svoju rođa-

kinju u kuću odabranice kako bi rođakinja pitala njene roditelje smije li on doći u njihovu kuću.

Tu rođakinju zvalo se greblica jer je išla zgrebat mladu. Nije to bio lak posao i teško su se rođakinje odlučivale na to jer ako ne uspiju, susjede će se rugati.

Ako je prvi rođakinjin posjet kući bio uspješan, drugi put je u kuću došao mladić sa svojim prijateljem, mešetarom, koji bi trebao doznati što će cura dobiti u miraz. Sve je u principu bilo simbolično jer se ionako čitavo vrijeme prisluškivalo tko će kome u snuboke dok su mame vrlo dobro znale koja će cura dobiti kakav miraz.

MODA NA SELU Bilo je puca koje nikada nisu htjele imitirati druge

Narodna nošnja završila kao zavjesa

Cure spremne za ples

Kad sam bila stara 18 godina, rekli su mi da sam dobro izgledala i bila dobro građena. Što sam god obukla, sve mi je dobro stajalo – skromne su riječi kazivačice koja također piše da nikada nije htjela imitirati druge nego je uvijek htjela biti posebna. Tako se prisjeća jednog Uskrsa kada su se cure obukle u svilu jer je tada

već bilo moguće kupiti lijepo svileno platno. Kazivačica nije imala svile pa je obukla maminu narodnu nošnju. - Kad sam došla na misu došlo je oko mene par žena da mi čestitaju. One su mi rekle da im je drago da još ima jedna cura koja se ne stidi naše narodne nošnje i neka svaku nedjelju dođem u njoj da se ne

zaboravi - priča Anđela. Kako se vremena i stavovi mijenjaju tako je i naša kazivačica kasnije tu narodnu nošnju pretvorila u kućne zavjese zbog čega žali i danas jer kaže da nije znala da će joj unuka biti etnologinja koja se sada nikako ne može pomiriti s bakinim nepromišljenim postupkom.

Graditeljska baština grada Varaždina

T

P O

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

38 Savjetnik

04. svibnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Kvalitetan „gemišt“

Središte veterinarske edukacije!

O

vih dana vikend-vrtlarica postavila mi je zanimljivo pitanje. Je li dobro pomiješati gotovu kvalitetnu mješavinu supstrata s nekim supstratom slabije kvalitete ili običnom vrtnom zemljom, kako bi se dobila veća količina?

Odgovorih vrlo kratko protupitanjem: biste li provjereno kvalitetno vino pomiješali s vinom upitne kvalitete, Franjo Pavetić kako biste dobili više?

“Nije sramota raditi, ospođa se ljupko nasmia kamoli u vrtu” jala, zadovoljna odgovorom te dodala: “Dobila bih ništa.” Izvrstan komentar! Ne smijemo smetnuti s uma da se kvalitetno vino, kao i bilo koji drugi kvalitetan proizvod sastoji od točno deklariranih sastojaka koji ga i čine onime što jest - kvalitetnim proizvodom. Svaka nestručna intervencija po pitanju dodavanja radi povećavanja količine, mijenja strukturu te sigurno znatno umanjuje kvalitetu, a može proizvod učiniti štetnim. S obzirom na to da se ovdje govori o biljkama, postaje jasno da je u tom slučaju upitan njihov uspješan razvoj, a povećava se mogućnost njihovog ugibanja. Time investicija u improvizaciju odlazi u nepovrat. Stoga preporučujem da kod sadnje u tegle sanduke i druge posude koristite kvalitetnije supstrate po mogućnosti namijenjene mješavine za točno određene vrste biljaka koje namjeravate uzgajati. Ostale manje kvalitetne supstrate koristite za poboljšanje tla u gredicama i travnjacima, pogotovo ako vam nije dostupan sazreli stajski gnoj ili humus iz organskih ostataka. Podsjetimo još nešto, kod sadnje u posude većeg volumena supstrat mora biti grublje strukture kako bi zadržao rahlost, čime je osigurana propusnost viška vode i neophodna dostupnost zraka korijenju.

G

Pametan dom 5 ključnih kategorija RASVJETA rasvjetnim proizvodima možete stvoriti prilagođeni rasvjetni ambijent kroz vaš dom i još mnogo toga. Naša rješenja pomažu vam da stvorite lijepo osvijetljeni dom koji odogovara vašim potrebama.

Od daljinskog upravljanja do pametne rasvjete - pametan dom omogućuje vam smanjenu potrošnju električne energije.

V

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

U

našem lijepom Varaždinu održani su X. dani hrvatske veterinarske male prakse. Imali smo i čast da ovaj tradicionalan i ovom prilikom jubilaran skup, otvori i naš gradonačelnik dr. sc.

Ivan Čehok. U razgovoru s predstavnikom hotela Turist, doznao sam da je zapravo jedanaest godina otkako se u Varaždinu održavaju hrvatski veterinarski edukacijski skupovi najduži staž nekog stručnog, odnosno strukovnog skupa, na

potpuno novo razdoblje u edukaciji, budući da smo ušli u sustav trajne edukacije pod pokroviteljstvom WSAVA-e. Već iduće godine postali smo i članovi Europske federacije veterinara male prakse (FECAVA) i time zaokružili svoje strukovno uvrštavanje na najvišoj razini. Te 2000. godine,

P

pr v i put sam izabran na funkciju predsjednika Odjela za male životinje i kućne ljubimce Hr vatske veter inarske komore i dva mandata obnašao sam tu funkciju.

S obzirom na sve kontakte koje sam stjecao u inozemstvu, smatrao sam da je i moja kolegijalna obveza pokušati sv im kolegama u Hrvatskoj omogućiti edukaciju na najvišoj razini. obzirom da sam Varaždinac, i da Varaždin i sam po sebi može biti zanimljiva destinacija, kako za naše veterinare, tako i za predavače iz inozemstva, organizirao sam prvi stručni skup 2000. godine, AO -VET simpozij i tečaj iz osteosinteze.

Od tada redali su se simpoziji, seminari i radni tečajevi. reba naglasiti da je razina edukacije u Varaždinu uz bok najkvalitetnijim skupovima te vrste u Europi, jer su i predavači koji su nazočili sam vrh veterinarske znanosti.

S

T

Energetski kutak Energija vjetra i vjetrotribine

S

Goran Levanić Impressum d.o.o.

Varaždin

091 / 9241-499 UPRAVLJANJE TEMPERATUROM ajvažnija je udobnost u domu.

A sada vaš dom može postati još udobniji koristeći prednosti pametnog upravljanja temperaturom. Mogućnosti su beskrajne, a ugradnja je lakša nego što zamišljate. Budući da su proizvodi tako dostupni - postoji rješenje za upravljanje klimom praktički za svaki budžet.

Ivan Strnad dipl. ing. el.

N

SIGURNOST I ZAŠTITA ametan dom je više od tradicionalnog sigurnosnog sustava.

Ovaj sustav može vam osigurati da se svjetla upale kada ste na putu kući, ili simulirati boravak u vašem domu ako ste na odmoru.

Omogućuje vam nadzor doma senzorima pokreta i IP kamerama, upozorava vas ako su garažna vrata ostala otvorena, čak vam omogućuje da zaštitite svoju djecu te još mnogo toga.

P

KUĆNO KINO NA DODIR ko je kućno kino mjesto na kojem rado provodite svoje slobodno vrijeme, pametan dom može vam omogućiti rješenje koje savršeno odgovara vašem domu. Više nećete imati potrebe za gomilom daljinskih upravljača i isto toliko priručnika za upotrebu.

Samo jednim pritiskom na tipku možete istovremeno uključiti TV ili projektor, DVD, satelit, stereo sustav i drugo.

A

GLAZBA U VIŠE PROSTORIJA svakom kutku svojega doma možete slušati glazbu pomoću jednog od brojnih, fleksibilnih rješenja za slušanje različite glazbe u različitim prostorijama. Gdje god želite imati glazbu, to možete ostvariti vrlo jednostavno pomoću visokospecijaliziranih proizvoda koje koristi pametan dom. Mogućnosti su beskrajne.

U

nacionalnoj razini. araždin se zapravo može pohvalit i da spada u relativno malen broj gradova u Europi s takvom tradicijom u veterinarstvu, jer su samo neki od njih postali središta veterinarske edukacije.

Tako se u Austriji godišnji kongres veterinara male prakse održava u Salzburgu, u Njemačkoj u BadenBadenu, u Nizozemskoj u Amsterdamu, u Engleskoj u Birmingha mu itd. a kako je došlo do toga? Sada već daleke 1999. godine, jedna grupica entuzijasta (u kojoj sam bio i ja) uvela je hrvatsku veterinarsku malu praksu u veliku svjetsku obitelj veter inarsk ih udruga.

Time smo započeli jedno

ivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 098/933-4000

S

va obnovljiva energija dolazi od sunca. Oko 1 do 2 posto energije koja dolaz i od sunca pretvara se u energiju vjetra. To je, primjerice, od 50 do 100 puta više od energije pretvorene u biomasu od svih biljaka na Zemlji. Vjetroturbina dobiva ulaznu snagu pretvaranjem sile vjetra u okretnu silu koja djeluje na elise rotora. Količina energije koju vjetar prenosi na rotor ovisi o površini kruga koji čini rotor u vrtnji, brzini

vjetra i gustoći zraka.

Pri normalnom atmosferskom tlaku pri temperaturi od 15°C zrak teži otprilike 1.225 kg/m3, ali se povećanjem vlažnosti i gustoća povećava.

Također vrijedi da je zrak gušći kada je hladniji nego kad je topliji. Na visokim nadmorskim visinama tlak zraka je niži, pa je zrak rjeđi. Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra i prije nego što vjetar dođe do elisa rotora. To znači da se ne može iskoristiti sva energija iz vjetra. Ukupna kinetička energija zraka ne može se sva iskoristiti i zbog toga što zrak mora dalje strujati da bi načinio mjesta onome koji dolazi, pa je moguće

iskoristiti samo energiju koja je proporcionalna razlici brzina vjetra. oznavanje brzine vjetra ima osnovnu važnost za ocjenu mogućnosti iskorištavanja vjetra u energetske svrhe. Brzina vjetra jako je promjenjiva, pa je stoga potrebno mjeriti brzinu vjetra kako bi

P

zemlje ne utječe previše na vjetar, dok u nižim slojevima atmosfere trenje o površinu zemlje jako utječe na brzinu vjetra. Primjerice, šume i veliki gradovi logično će više usporiti vjetar, dok će velike betonske površine na aerodromima tek neznatno utjecati na brzinu vjetra. Vodene površine još su uglađenije od betonskih i imaju još manji utjecaj, dok visoka trava i grmlje imaju znatan utjecaj na brzinu vjetra. ostoje dva tipa vjetroagregata: s okomitim i vodoravnim rotorom. Vjetroagregati s okomitim rotorom rjeđe se koriste od vjetroagregata s vodoravnom osovinom.

P

se mogla odrediti statistika vjetra. Brzina vjetra povećava se s visinom iznad tla. Na velikim visinama od oko 1 km, površina

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

04. svibnja 2010.

Oglasi 39

40 Zdravlje

TOMISLAV MAKAJ

04. svibnja 2010.

INTERNET

Mnoštvo informacija zbunjuje Buduće majke i očevi danas mnoštvo informacija o trudnoći i porodu mogu pronaći na različitim internetskim stranicama. No, polaznici „škole za roditelje“ Obiteljskoga centra Varaždinske županije ističu da različite informacije i savjeti s interneta često samo zbunjuju.

– Ne znaš što je stvarno korisno i što bi bilo najbolje za tebe. Ovdje na radionicama savjete smo dobili od vrhunskih stručnjaka, pa nemamo razloga sumnjati u njihove riječi. Sigurniji smo – rekla nam je Željka Kovačević.

Dušan Novak napomenuo je da se predavanja ne mogu mjeriti s internetom. - Ovdje smo dobili filtrirane i komprimirane informacije, a uz to smo od bračnoga para iz prve ruke čuli kakva su bila njihova iskustva – pojasnio je.

Dušan i Sanja Novak, Zdravko i Nina Grabarić, Biljana i Renato Varga, Željka i Davor Kovačević primili su priznanja za pohađanje radionica

ISKUSTVO Drugi ciklus radionica „Prvi put roditelj“ Obiteljskog centra

Diplome za buduće roditelje Polaznici su zadovoljni, jer su od stručnjaka doznali sve o trudnoći, porodu i razvoju djeteta Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

TRUDNOĆA

Ne smijete pretjerivati Da u trudnoći ne treba pretjerivati ni s čim, pa tako ni s fizičkim aktivnostima, posebno ako vam to preporuče liječnici, uvjerila se 37-godišnja Biljana Varga, koja je u 35. tjednu trudnoće.

- Završila sam u varaždinskoj bolnici u 31. tjednu trudnoće zbog kontrakcija. Strašno sam se prepala. No, sada je sve u redu – rekla je Biljana Varga, čiji je suprug otkrio da je dan prije nego je završila u bolnici vozila bicikl i igrala odbojku. - Teško je mirovati, ali dajem sve od sebe – komentirala je Biljana.

- Jedva čekam! – rekla nam je Biljana Varga iz Varaždina prošli ponedjeljak u Obiteljskom centru Varaždinske županije, kamo je sa suprugom Renatom stigla na posljednju radionicu u sklopu projekta „Prvi put roditelj“. Biljana je u osmom mjesecu trudnoće, a najljepši događaj ona i njezin suprug čekaju s nestrpljenjem i bez imalo straha.

– Putna torba za rodilište već je spremna, a u nju sam spakirala sve stvari prema popisu s brošurice koju smo dobili na radionicama, ovdje u Obiteljskom centru – rekla je Biljana.

Roditeljstvo Ona i njezin suprug, kao i još četiri bračna para koja očekuju prinovu, posljednja su dva mjeseca redovno dolazili u

„školu za roditelje“ Obiteljskog centra. Bio je to već drugi ciklus radionica čiji je cilj edukacija, ali i promicanje uspješnog roditeljstva.

Nina i Zdravko Grabarić otkrili su da su se prijavili najviše zbog toga da čuju savjete liječnika i pravnika. – Ovisno

p

arovima je najzanimljivije bilo slušati iskustva bračnog para nakon dolaska bebe o danu, bojim se poroda. Nekoliko dana mislim da to nije ništa strašno, a onda me ulovi panika – priznala je Nina, koja je u 7. mjesecu trudnoće.

No, od stručnjaka je doznala da je strah prije velikog doga-

đaja potpuno normalan i prirodan. - Meni je najzanimljivije bilo slušati Katarinu Roginu Golubić i njezinog supruga Nikolu, koji su nam govorili o vlastitim iskustvima nakon što su lani pohađali radionice, a potom postali roditelji – otkrio je pak Dušan Novak, čija je supruga Sanja trudna 5,5 mjeseci.

Praktični savjeti Oni i drugi parovi, među kojima su i Blaženka Ipša i Marko Šekez, dobili su i informacije o komunikaciji s partnerom, poslijeporođajnoj depresiji, ali i o razvoju djeteta u prvoj godini života te važnosti kvalitetnog roditeljstva.

- Dobili smo lijepu, široku sliku uz predavanja i praktične savjete psihologa, socijalnog radnika, ginekologa... Imali smo puno pitanja i dvojbi, od toga zašto se trudnoća naziva

Savjeti iz ordinacije

Članovi tima projekta „Prvi put roditelj“ su radionice i predavanja držale pravnica Centra Vlatka Prstec i logopedinja Sandra Horvat. U projekt su bile uključene i liječnice, ginekologinja dr. Martina Jerbić Cecelja i pedijatrica dr. Martina Kronja.

Projekt „Prvi put roditelj“ osmislile su djelatnice Obiteljskoga centra Varaždinske županije Kristina Bajsić Županić, socijalna radnica i Jasenka Barković, psihologinja. One su ga ujedno i vodile, a uz njih

pol mjeseca.

- Ništa nismo htjeli prepustiti slučaju – jednostavno je objasnila Željka.

Odlično prihvaćen projekt Obiteljskoga centra bit će nastavljen u jesen, kada će na novi ciklus radionica moći doći parovi koji će tek saznati da će prvi put postati roditelji.

drugim stanjem, pa do toga na što bismo trebali obratiti pažnju tijekom trudnoće, te što nas čeka nakon poroda.

Svim budućim roditeljima preporučila bih ove radionice – istaknula je Željka Kovačević, koja je zajedno sa suprugom Davorom na radionice krenula dok je bila trudna samo dva i

Potpis pod sliku

Kada vidite crveno oko, pomislite na suho oko!

S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

tara medicinska mudrost kaže: “Kada vidite crveno oko, pomislite na suho oko!”

U novije vrijeme sve više se u svakodnevnom radu, literaturi, a i znanstvenim krugovima spominje “sindrom suhog oka”. Mnogi od nas misle da je suhoća, crvenilo, peckanje, osjećaj stranog tijela u oku, suzenje, umor očiju jednostavno dio života. ačudit će vas činjenica da je u zadnjih deset godina problem suhog oka u svije-

Z

tu gotovo udvostručen, a i činjenica da po tom pitanju možete dosta toga učiniti i sami. Definiciju suhog oka dao je National eye institute 1995.: “Suho oko je poremećaj suznog filma uzro kova n n e d os ta tko m suza ili obilnim hlapljenjem suza koji uzrokuje oštećenje očne površine između vjeđa, a koji je udružen sa simptomima neugodnosti”. Pacijenti imaju neke od sljedećih simptoma: osjećaj stranog tijela, “pijesak” u očima,

pečenje, žarenje, “umor” očiju, zamagljeni vid, crvenilo, sekret u obliku niti, paradoksalno suzenje. Što znači, čime je uzrokovan, koje su mogućnosti samoliječenja, kada se obratiti liječniku i slično samo su neka pitanja i dvojbe koje nas muče. ako bismo bolje razumjeli problem suhoće oka, bitno je razumjeti kako suze nastaju, koja je njihova funkcija, razloge njihovog nedostatnog lučenja. Dijelovi oka koji su odgovorni

K

za njegovu vlažnost spadaju u tzv. suzni aparat, a čine ga: suzna žlijezda, pomoćne žlijezde, suzni kanalići, suzna vrećica i odvodni suzni kanal koji se ulijeva u nos.

Sekrecija suza može biti bazalna, koja osigurava stalni protok suza danju i noću, i refleksna, koja pojačava bazalnu sekreciju u odnosu na vanjske utjecaje. uzni film sprečava isušivanje površine oka, podmazuje i osigurava vjeđama ugodno treptanje, vlaži i hra-

S

ni epitel rožnice, štiti, hladi i čisti oko – ispire strane čestice i produkte metabolizma, prevenira infekcije jer sadrži antibakterijske tvari, djeluje kao pufer jer neutralizira slabo kisele i lužnate tvari koje dospiju u oko i sudjeluje u prijelomu svjetlosti svojim refrakcijskim indeksom.

Suzni film u tankom sloju prekriva rožnicu i unutarnju površinu vjeđa. Sastoji se od tri sloja: vanjskog – lipidnog (uljnog), srednjeg – vodenog i unutarnjeg – mukoznog.

Zdravlje 41

04. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Integracija osoba sniženih intelektualnih sposobnosti

MEĐIMURJE

Prije 20 godina puno bolje nego je danas SINIŠA SOVIĆ

Od 20 bivših učenika Centra Tomislav Špoljar iz generacije 2004./05. zaposlila se samo trećina, a nitko od njih ne živi samostalno i nema vlastitu obitelj Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Osobe sniženih intelektualnih sposobnosti danas se zapošljavaju daleko teže nego prije 20 -ak godina. Zbog toga većina živi s roditeljima, vjerojatno teže pronalaze partnera i zasnivaju obitelj, a životni standard im je niži.

Do takvih su podataka došle Ksenija Kezele, diplomirani defektolog, učitelj mentor i Kata Skok, diplomirana socijalna radnica, koje rade u Centru za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” u Varaždinu.

(Ne)integracija U svojem radu pod nazivom „Komparacija socijalne i radne integracije osoba sniženih intelektualnih sposobnosti“ uspoređivale su uspješnost integracije učenika koji su završili osmogodišnje školovanje u Centru u razdoblju od 20-ak godina.

Rad je bio izložen na 8. kongresu defektologa Hrvatske u Varaždinu.

o

sobe sniženih intelektualnih sposobnosti trebaju potvrdu uspješnosti Kata Skok prije 22 godine u sklopu svojeg diplomskog rada anketirala je 37 učenika, i to pet godina nakon što su završili osmogodišnje školovanje. Krajem prošle

godine zajedno sa Ksenijom Kezele anketirala je učenike koji su školovanje u Centru završili 2004./2005. godinu.

– Većina ispitanika iz prve skupine je samostalna, završili su srednju školu ili rehabilitaciju u zaštitnim radionicama, a zaposlilo se

ž

Alergije i astma Rad Ksenije Kezele i Kate Skok bio je izložen na 8. kongresu defektologa Hrvatske u Varaždinu

Višestruke teškoće – nužna veća podrška U odnosu na razdoblje od prije 20-ak godina, danas se u ustanove koje rade po posebnim programima, među kojima je i varaždinski Centar Tomislav Špoljar, uključuju djeca s višestrukim teškoćama u razvoju, koja onda kasnije u životu trebaju i više pomoći i podrške zajednice. Ističu to Ksenija Kezele i Kata Skok, koje napominju da i ta djeca završavaju osnovnu i srednju školu, no teže se zapošljavaju zbog smanjenih sposobnosti, ali i zbog otežane mogućnosti zapošljavanja općenito.

Samopotvrda I dok je iz generac ije 1988./1989. godinu samostalno živjelo 5,4 posto ispitanih, uočljiv je podatak da to nije uspio niti jedan ispitanik iz generacije 2004./2005.

Od 20 bivših učenika Centra, samo njih sedam se uspjelo zaposliti, od čega manje od polovice ima posao na neodređeno vrijeme. Prije 22 godine bilo je potpuno drugačije: čak njih 93 posto imali su ugovore na neodređeno vrijeme. No, to ne

Međimurska županija je na 14. sajmu zdravlja u Vinkovcima prezentirala dva projekta - “Sportska rekreacija u Međimurju” Marijana Vugrinčića te “Baby fitness radionice u Međimurskoj županiji” prim. mr. sc. Marije Hegeduš Jungvirth. Zanimljive projekte Županija je prijavila kao članica Hrvatske mreže zdravih gradova i županija. Inače, tijekom Sajma u Vinkovcima održano je čak 97 predavanja i 67 tematskih aktivnosti, od radionica i edukacije do projekcije filmova. - Cilj je bio povezati zdravstveni i nezdravstveni sektor, i to stručne osobe koje neposredno rade na očuvanju i promicanju zdravlja – istaknuli su u Međimurskoj županiji. (vms)

NAJAVA

ive iznimno teško: četvrtina ima mjesečne prihode do svega 500 kuna

njih 86 posto. U drugoj skupini je samostalno malo više od polovine ispitanika, svi koji su nastavili školovanje u srednjoj školi s uspjehom su ga završili, ali se samo njih 35 posto uspjelo zaposliti.

Velika razlika u postotku zaposlenih iznenađuje, čak i ako se uzme u obzir činjenica otežanog zapošljavanja danas – rekle su autorice.

Rekreacija i baby fitness

treba čuditi, jer je tada u Varaždinskoj županiji bilo više zaštitnih radionica, a te osobe su se više zapošljavale i u otvorenoj privredi te imale osiguran stalan posao.

20-ak godina mlađi ispitanici žive dosta teško, o čemu jasno govori podatak da čak četvrtina ima mjesečne pri-

– Unatoč takvom stanju, potrebno je i nadalje ulagati napore s ciljem stvaranja boljih uvjeta za zapošljavanje osoba s invaliditetom – napominju.

Ako se usporede zanimanja za koja se osobe sniženih intelektualnih sposobnosti školuju danas u odnosu na prije 20 godina, velikih razlika nema. Mogu završiti školovanje po trogodišnjim srednjoškolskim programima za pomoćna zanimanja, stolar, kuhar, obućar, vrtlar, krojač.

hode do 500 kuna. Nitko od njih nema bračnog partnera i nije zasnovao vlastitu obitelj.

– Socijalna politika naše zemlje postaje sve „osjetljivija“, pa anketirane osobe mogu ostvariti materijalna prava iz područja socijalne srkbi, naknadu do zaposlenja, ali su ta sredstva nedostatna

U ponedjeljak 10. svibnja u 17 sati u Općoj bolnici Varaždin, u sindikalnoj dvorani (iznad vešeraja) dr.

Dragica Jušćak Stipančić, pulmolog iz Specijalne bolnice Klenovnik održat će predavanje o alergijama i astmi. Predavanje organizira Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin za sve svoje članove, kao i za sve ostale zainteresirane umirovljenike. Udruga poziva članove i na izlet na Brijune, 27. svibnja, te ih moli da se upišu i daju kotizaciju.

Zainteresirani se mogu javiti Mladenu Bregoviću od 7 do 9 sati ili od 20 do 22 sata na broj 091/784-3722. (vms)

za život. Međutim, mora se imati na umu da te osobe trebaju samopotvrdu vlastite uspješnosti i materijalne neovisnosti u razdoblju kad su radno sposobne – ističu Kezele i Skok, koje se nadaju da će njihov rad biti doprinos poboljšanju položaja osoba s invaliditetom.

Zdravo srce Bazično održavanje života-temelji reanimacije Š

to učiniti kad se netko iznenada sruši i prestane disati? Možemo li mu i kako pomoći prije dolaska hitne medicinske pomoći? Naravno da da, i to su ponekad najvažniji trenuci koji daju izglede za preživljavanje. Reakcija prisutnih ukućana ili slučajnih prolaznika počesto je temelj uspješne daljnje reanimacije. Cilj takvog postupka je održati disanje i srčanu akciju kako bi se mogla nastaviti reanimacija odnosno oživljavanje. U slučaju iznenadnog srčanog aresta s prestankom disanja potrebno je «hladne glave» pristupiti kardipulmonalnoj resuscitaciji - često u tazličitoj literaturi pod kraticom CRP i to: 1. Provjeriti pacijenta: a) Osigurati sigurnost pacijenta i spasioca,

b) Provjeriti odgovara li pacijent na podražaj, lagano ga protresti, zazvati. Ako odgovara, postaviti ga u desni bočni položaj.

Ako ne, pozvati pomoć i pristupiti daljnjim postupcima. 2. Dišni putevi: a) Lagano zabaciti glavu, povući bradu prema naprijed i provjeriti ima li kakvih zapreka u gornjim dišnim putevima, odstraniti eventualnu zubnu protezu i bilo kakvu zapreku disanju. b) Ako pacijent prodiše, postaviti ga u desni bočni položaj. c) Ako ne, držati otvorene dišne puteve, i ako se pri ruci nalazi kutija hitne medicinske pomoći s orofaringelanim kratkim tubusom, isti plasirati u usta. d) Ponovno provjeriti disanje i ukoliko pacijent nije prodisao, započeti upuhivanje, dva

udisaja i potom ponovno provjeriti disanje.

(Provjera ne bi smjela trajati duže od 10 sekundi). 3. Provjeriti cirkulaciju: a) Najbolje pipanjem pulsa na vratnoj arteriji i ukoliko je puls prisutan, nastaviti upuhivanje uz povremenu provjeruje li pacijent spontano prodisao uz istovremeno provjeravanje održanosti pulsa - najbolje nakon svakih 10 upuhivanja (otprilike svaku minutu). b) Ukoliko nema znakova pulsa, pristupiti masaži srca i to s otprilike 100 pritisaka na srednji dio prsne kosti u minuti. Ukoliko se radi umjetno disanje i masaža srca od strane jedne osobe, uvijek najprije započeti disanje - 2 udaha, a potom nastaviti masažu srca s ritmom 15 masaža, 2 udaha. Najbolje je kad

taj postupak obavljaju dvije osobe s istim omjerom masaža i udaha, time da uvijek treba početi s 2 udaha. Vrlo je važno da ukoliko oživljavanje radi više osoba, jedna mora voditi postupak govoreći ostalima što im je u kojem momentu činiti. Naravno, istovremeno potrebno je pozvati HMP i nastaviti postupak do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Ukoliko pacijent prodiše i uspostavi se cirkulacija prije dolaska hitne pomoći, tada ga treba lagano okrenuti u desni bočni položaj. Ovdje su opisani temeljni postupci reanimacije koje bi trebao znati svaki čovjek, jer ponekad jedino tako možemo spasiti nečiji život, a život je najveća vrijednost koju posjedujemo.

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

04. svibnja 2010.

Aromaterapija

MODA Varaždinski TTF i Evolution pokrenuli projekt “Energy of Evolution”

Može i u trudnoći I

zvori aromaterapije mogu se slijediti kroz religiju, medicinu i društvene običaje u svim najpoznatijim civilizacijama. Kinezi su bili prvi koji su otkrili izvanredne medicinske mogućosti biljaka još 4500 godina prije Krista. gipćani su zaslužni za prepoznavanje i potpuno iskorištavanje tjelesnih i duMarija NEKIĆ hovnih svojstava aromatičAromamaser nih esencija. Poznato je da su Grci u vrijeme Hipokrata 091 92 99 329 poznavali svojstva ulja i preAromamedia d.o.o.

Salon za masažu poznavali njihovu vrijednost Dom zdravlja Ludbreg kao sedativa i stimulansa.

Vinogradska 1, Ludbreg Izraz aromaterapija prvi put je upotrijebio francuski kemičar Gattefosse kako bi opisao terapijsku akciju esencija mirisnih biljaka. Smatra se da tvari udisanjem ulaze u krvotok i stižu do živčanog sustava, preko kojeg djeluju na limbički sustav u mozgu. Taj je sustav povezan s instinktivnim ponašanjem, emocijama i kontrolom hormona. Eterična ulja razlikuju se svojim djelovanjem: neka smiruju, a druga stimuliraju. trudnoći se najčešće koriste kod glavobolje, nesanice, povišenog krvnog tlaka, tijekom trudova te za njegu perineuma. ko se odlučite za aromaterapiju, obratite se kvalificiranom stručnjaku. On će proučiti vašu anamnezu i način življenja.

Nakon toga će odabrati ulja prema njihovim osobitim svojstvima. Naravno važno je da vam miris godi. terična ulja uvijek se razrjeđuju u baznom ulju, primjerice ulju badema ili suncokreta. Tretman najčešće uključuje terapeutsku masažu temeljenu na švedskim tehnikama masaže. Iako su mnoga ulja blagotvorna u trudnoći, tijekom trudova i nakon poroda, oprez je vrlo važan. lja nikad ne uzimajte oralno, upotrebljavajte čista organska ulja i strogo se držite uputa. rije uporabe posavjetujte se s liječnikom.

Aromaterapija je izuzetno djelotvorna ako se držite svih pravila. ozvolite da vaše tijelo i duh budu očarani bogatom paletom mirisa.

E

U A E

Nagrađena večernja frizura na Anici Stubičar

Kreacije od papira Piše: STELA NOVAK

Evolution iz Varaždina.

Tekstilno-tehnološki fakultet (TTF) studijske jedinice Varaždin predstavit će se za dva tjedna na središnjem gradskom trgu u Varaždi-

p

rojekt je okupio studente TTF-a svih smjerova, koji su udružili snage nu projektom “Energy of Evolution” Modne udruge

Raznolikost struke To je projekt kojim se želi naglasiti važnost obnovljivih resursa energije, a široj javnosti edukativnim putem pokazati na koji se način takvi resursi mogu koristiti.

S obzirom na temu, studenti varaždinskog fakulteta svoje su v iđenje mode iskazali kroz dizajniranje kolekcije od papira, koji je jedan od najraširenijeg repro materijala.

Ovaj nimalo lagan zadatak okupio je studente TTF-a,

te su udružili snage svih smjerova. Kolekciju budućih odjevnih tehnologa i konstruktura, upotpunit će studenti obućarskog smjera, koji će maštovitim idejama dizajnirati obuću za kolekciju. Studenti koji su dizajnirali kolekciju su Karolina Kostić, Mateja Novosel, Viktorija Golubić, Natalija Vnučec, Željka Vnučec, Tamara Kostanjevec, Anita Pete, Maja Kovaček, Josipa Čulina, Stefani Petričević, Ivana Grgac, Patrik Dolenc i Zoran Jakuc, koji je ujedno i voditelj projekta

na TTF-u.

Sama kolekcija zamišljena je kao proces buđenja prirode i proljeća, pa ćemo tako imati pr iliku v idjeti preobražaj tamnih i sivih, preko nježnih i pastelnih do finalnih zaigraniih i žarkih tonova. Svojim idejama TTF Varaždin želi pokazati široj javnosti kako tekstilna struka može biti vrlo raznolika, te kako bi potaknuli mlade ljude koji možda još uvijek nisu odlučili koji fakultet upisati da je možda upravo TTF njihovo riješenje.

U P D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Projekt ujedinio kreativnost i znanje studenata

Do predstavljanja projekta još je svega dva tjedna

Frizerski salon Volumena nema bez četke i sušila za kosu

Ž

ene se dijele na dvije skupine. One koje žele što više volumena i one koje ga ne žele uopće. o je, naravno, opaka igra majke prirode u kojoj uvijek želimo ono što nemamo.

Otkrit ću vam kako riješiti problem koji muči prvu skupinu. ri osnovna sastojka svake dobre frizure s puno volumena su okrugla četka, sušilo

T

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

T

za kosu i proizvod za volumen.

Najprije sušite kosu preko glave, a zatim nasprejajte korijen kose. atim uzmite mali dio kose na tjemenu, odmah iza šiški ako ih imate, namotajte na četku i osušite sušilom fokusirajući se na korijen. ako nastavite cijelom duljinom glave do vrata, a zatim oblikujte kosu sa strane.

Z

T

Ženski svijet 43

04. svibnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ana Vilenica, pobjednica showa “Zvijezde pjevaju”

Vrijedi probati, moj je moto u životu Ana obožava tikvice i škampe, sluša elektronsku je mogu izbaciti agresivni vozači u prometu

glazbu, a iz takta

Piše: GORDANA IGREC

Pobjednica 4. seone showa “Zvijezde pjevaju”, koja je svake subote navečer pažnju plijenila svojim ljupkim, mladenačkim izgledom i nastupom, te tako osvojila i oborila na kraju natjecanja publiku s nogu, glumicu Anu Vilenicu, imamo priliku svake večeri prije središnjeg Dnevnika gledati i u sapunici “Dolina sunca” kao mladu poduzetnicu Evu Kralj koja upada u svakojake nevolje i uspijeva ih riješiti u svojem lepršavom, šarmantnom stilu. Prije koju godinu prvi put smo je imali priliku gledati u povijesnoj sapunici “Ponos Ratkajevih” u ulozi mlade Lotte.

Izrasline zrele kože K

od osoba zrele životne dobi (ali i kod mlađih) na koži se često primjećuju različite mrlje ili izrasline.

One mogu varirati od bezopasnih poput bradavica ili tzv. „staračkih“ mrlja, pa do karcinoma kože. Kod većine uzrok leži u pretjeranom izlaganju suncu, kroz godine života. ajčešće među njima su crvenkasto-ružičaste, pomalo hrapave izrasline, zvane aktiničke keratoSanja PETEK-MODRIĆ ze. Najčešće se pojavljuju dr. med. specijalist na nosu, čelu, uškama ili dermatovenerolog nepokrivenom dijelu vlaKralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080 sišta. Ako se ignoriraju, na njihovoj se osnovi mogu razviti karcinomi kože, koji zahtijevaju kirurško odstranjivanje. U ranim stadijima, aktiničke keratoze mogu se relativno jednostavno odstraniti uz pomoć tekućeg dušika ili površinske abrazije. Od karcinoma kože, najčešće se razvijaju tzv. spinaliom ili bazaliom.

Spinaliom se češće javlja na uškama, usnama (osobito donjoj), licu ili hrptovima šaka. U slučaju da se ne liječi, može postati agresivan te razoriti lokalnu kožu ili se proširiti na unutarnje organe. Bazaliom je znatno češći, a srećom i manje agresivan. Najčešće se pojavljuje kao sjajna, ružičasta kvržica na vlasištu, licu, nosu, vratu ili prsima. Češći je kod osoba zrelije dobi sa svijetlom ili crvenkastom kosom, te zelenim ili plavim očima. Raste polako, uzrokujući “ranicu” i krvarenje kože, no rijetko “napada” unutarnje organe. Kada se liječe u ranoj fazi, oba karcinoma su izlječiva u 95% slučajeva. ajrjeđi, ali najopasniji od svih karcinoma kože, je maligni melanom. Najčešće nastaje na prethodno nepromijenjenoj koži ili iz već postojećeg madeža. Sivkasto-crne je boje, neravnomjernog oblika i granice. Kod muškaraca se češće pojavljuje na prsima, leđima ili trbuhu; dok kod žena na leđima i potkoljenicama. Češće se pojavljuje kod osoba koje su u djetinjstvu zadobile teške opekline od sunca. rema tome, svako pojavljivanje novih izraslina ili promjene već postojećih, osobito madeža, zahtijeva što hitniji liječnički, dermatološki pregled.

N

Urbana djevojka Ova rođena Riječanka koja je do sada igrala u Rijeci, Puli, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Brčkom, Zenici, Novom Sadu, Londonu, Berlinu i Oxfordu, a najdraža joj je uloga Dunje Raskoljnikove, zasigurno najviše plijeni pažnju svojim neodoljivim, iskrenim, magičnim, mladenačkim osmijehom.

N

s

vaka prava žena nikad ne smije reći nikad

Ona je jedna od onih urbanih djevojaka koje kao da ste upravo sada “istrgli iz središta Londona”, u kojem je jedno vrijeme i živjela.

Skromna, bez velikih planova za budućnost, iskrena, jednostavna i lepršava, traje s osmijehom na licu iz dana i dan. I kao takva, za Male ženske razgovore otvara vrata svojeg nježnog ženskog svijeta. Ma, uostalom, tko voli neobavezan, ležeran, iskren, urban, londonsko-riječki štih koji svakako živi i u varaždinskoj mladosti,

Dermatolog

P

Mlada glumica, rođena Riječanka, za sebe kaže da je praktični sanjar

neka proviri među ove stranice svakodnevnog života glumice Ane Vilenice. Dobroćudne i nestvarne, baš poput vile. Kao što se uostalom, tako nekako i preziva.

Jutro započinjete sa...

Dan započinjem bijelom ka-

vom.

Vaš moto u životu?

Vrijedi probati!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Reći nikad.

Vaš uzor u životu?

Nemam uzora. Divim se hrabrim i pravednim ljudima.

Iz takta me mogu izbaciti...

Agresivni vozači u prometu.

Iz kuće ne izlazim bez...

Novčanika i ključeva.

Omiljeno jelo?

Jela spravljena od tikvica i škampi.

Omiljeni parfem?

Nemam omiljeni. Trenutno

koristim Burrberry Beat.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Joaquinom Phoenixom ili Jakiem Gyldlhallom.

Koju glazbu volite slušati?

Volim svašta. Elektronsku, filmsku glazbu, britt pop i slično.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Prva želja bi mi bila da mi ispuni još 20-ak želja, pa bih maštala i darivala.

Jeste li ljubomorni?

Nisam. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje i razumijevanje.

Varaždin lijep kao Samobor Kako biste se opisali u tri riječi?

Praktičan sanjar. Što vas pr ivlači kod muškaraca?

Duhovitost. Što je za vas uspjeh u životu?

Ostvariti se, dobro izbaAna je skromna, iskrena, jednostavna i lepršava...

lansirati privatno i poslovno, živjeti sada!

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Jesam. Jako je lijep Varaždin i uz Samobor to mi je najljepši grad u ovom dijelu Hrvatske. Tu smo snimali “Ratkajeve”.

Veliki spektakl za frizere Varaždinski hotel Turist bit će 16. svibnja ove godine domaćinom stručnog seminara za frizere na koji dolaze talijanske zvijezde s područja uređivanja kose. Tim Luciano Fai iz Verone, koji čine umjetnički frizerski majstori, stilisti i vizažisti, pokazat će trendove u firzurama i šminkanju za proljeće 2010. koje lansira Italija. Također, sudionici će imati priliku sudjelovati u nagradnoj igr i, kao i kupiti najnoviji broj specijaliziranog časopisa za frizere Queen International. Program traje od 14 do 19 sati.

Cijena semi-nara je 300 kuna za f r i z e r e , a za učenike sr e d nj i h strukovnih škola iznosi 100 kuna. Uplate na broj žiro-računa 23600001101490875 kod Zagrebačke banke ili na adresu Jadro-stil d.o.o., VI. južna obala

13, 10020 Zagreb, najkasnije do 7. svibnja. Učenici se trebaju prijaviti kod svojih profesora. Zainteresirani neka se najave na 01/655-2511 ili 01/6526 - 977, odnosno na 098/318-178 ili 099 /2583366.

44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

04. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Kako mirno spavati i buditi se odmorni?

Koliko smo različiti? (1)

K

ad sa m j oš ka o školarac redovito odlazio u Njemačku svom stricu, tamošnjem uspješnom zubaru, nisam mu se mogao nadiviti kako je istinit glas o njemu da daje potpuno bezbolne injekcije prilikom popravaka zuba. I skoro desetak godina je ta istina «držala vodu» Dr. Aleksandar dok me jednom, onako potpuno opuštenog, JUKIĆ kao iz vedra neba nije spec.ginekologije i nabola njegova igleporodništva tina tako da sam sve zvijezde izbrojao! akon što sam napokon mogao govoriti – preduhitrio me je rečenicom: »Znaš, Saša, oko 20% živaca u tijelu se ne nalazi tamo gdje je nacrtano u anatomskim atlasima!» Tada mi je bilo jasno zašto nikada nije niti smiješak pustio kad smo ga kao klinci hvalili, a potpuno nejvjerojatna mi je bila njegova teza. Sve dok nisam došao na fakultet. uno puta smo oko sebe čuli, ako ne i rekli: “Ma doktor je fulao dijagnozu!” Ili “Joj, taj nema pojma, ovaj ti zna sve najnovije stvari u medicini, njemu idi!” “Kako njemu, kad je baš taj zeznuo moju frendicu?!” obro, jasno je da nije sve u knjigama, no nije sve ni u praksi.

Netko ima bolji nos za neku struku.

Netko je bolji majstor. Netko manje priča no dobro radi. edicina je kao i sve druge struke – stalno napreduje i mijenja se. Primjerice, sada se čini kako je bolje operirati neke bolesti, a donedavno svjetske su preporuke bile – prvo iscrpiti sve druge mogućnosti, a na kraju operacija. Pa se unaprijedi operativna tehnika.

Pa stignu nova saznanja. I stvar se okrene iz korijena! I ne treba danas u medicini za to deset godina. ažu kako svakih deset godina 50% znanja u medicini možemo baciti u vodu. A znanje se stalno umnaža neslućenom brzinom. Sjećam se kad sam upisao 3. godinu medicine, a moj mi je otac ginekolog ponosno dao svoju knjigu – Patologija i patofiziologija – 600 stranica. Znam da sam tada bio grub kad sam mu rekao: “Pa kaj je tebi, tata? Pa nova patologija danas ima 2 x 800 stanica, a Patofiza 1200 strana!” To su danas dva odvojena predmeta! Sreća da mu nisam rekao: “Ta tvoja danas više ne vrijedi!” Jer naravno – nije tako.

Osnove su uvijek iste.

(Nastavit će se)

N

Važno je sam sebi postaviti granice, znači odrediti točno vrijeme odlaska u krevet i toga se pridržavati

Bez kave prije sna Želite li jutra dočekati odmorni, disciplinirajte se i utvrdite vrijeme odlaska u krevet te buđenje

P

Teško zaspite i ujutro se budite umorni te teško napuštate krevet? Krajnje je vrijeme da postavite sami sebi granice i promijenite nešto u navikama odlaska na spavanje kako biste dan započeli odmorno.

D

Važna temperatura

M

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Svi želimo dobro spavati, zar ne?

Posao ne nosite u krevet! Želite li mirno spavati, posao nikako nemojte sa sobom nositi u krevet! Također, nemojte gledati iz kreveta televiziju ili glasno slušati muziku jer spavaća je soba mjesto isključivo za odmor i dobar san, a ne za zabavni program.

Ako imate lagani san, zvukove koji vam remete san probajte ublažiti pomoću tihe muzike koja vas umiruje i uspavljuje.

Jedan od prvih koraka koje morate promijeniti je vrijeme odlaska u krevet. Budući da je odrasloj osobi potrebno između šest i osam sati sna kako bi se naspavala, zadajte si vrijeme odlaska u krevet i vrijeme buđenja. I, ne odstupajte od toga. Želite li dobro spavati, izbjegavajte vježbanje, pijenje kave, čaja i drugih pića koja sadrže kofein, kao i nikotin te alkohol prije spavanja, a večerajte najmanje dva sata ranije nego odlazite na počinak. To nikako ne znači da morate ići spavati gladni, nego dajte svom organizmu vremena da probavi večeru.

Važno je da tijekom dana popijete dovoljne količine tekućine kako navečer ne biste bili žedni. Jer, ako ćete puno konzu-

savjeti

Kozmetički

Zaštitite se prema tipu kože U našem podneblju razlikujemo četiri tipa kože prema reakcijama na sunce. Vrlo svijetla put, svijetla put, tamna put i vrlo tamna put. rlo svijetla put često je povezana s pjegicama, narančastom kosom te plavim ili zelenim očima. Te osobe nikada ne mogu potamniti već njihova koža uvijek pocrveni, odnosno izgori.

Za taj tip kože preporučen je preparat sa sun block zaštitom. Osobe koje imaju svijetlu put imaju svijetloplavu kosu te vrlo malo potamne i lako izgore.

V

p

rovjetrite sobu prije spavanja, a uspavljujuće djeluje i topla kupka reagirati pospanošću.

I, ono najvažnije: nemojte se truditi zaspati na silu. Ne “pada” li vam san na oči nakon 15 minuta, ustanite i prošećite ili čitajte nešto uz prigušeno svjetlo. Kad se počnete osjećati umorno i pospano, vratite se natrag u krevet.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Njihov preporučeni faktor je 20 -30.

Tamnopute osobe nemaju pjegice, svjetlosmeđe su kose, lako tamne i rijetko izgore. Tim osobama preporuča se zaštitno sredstvo s faktorom deset.

Uz vrlo tamnu put ide tamnosmeđa do crna kosa i nikad ne izgore. Osobe koje spadaju u ovu kategoriju trebaju koristiti faktor četiri do šest. aštitni faktor ovisi i o tome koliko ćete se vremena zadržati na suncu, ali ako možete, najbolje bi bilo izbjegavati izloženost sunčevim zrakama od

Z

mirati vode prije spavanja, san će vam remetiti česti odlasci na zahod. Ono što je također važno je provjetriti sobu prije spavanja. Svjež zrak dobro će djelovati na vaš san. Treba paziti i na temperaturu u sobi. Kako bi vam bilo ugodno, u sobi vam ne smije biti ni pretoplo, ni prehladno. Idealna temperatura je oko 21 stupanj Celzijev. U san će vas uljuljkati i topla kupka.

Ona će vam podići temperaturu tijela, no nakon što “padne”, vaš organizam će na tu promjenu

10 do 16 sati. Pola sata prije izlaganja suncu je neko okvirno vrijeme kada bi trebalo nanijeti zaštitno sredstvo.

Kada se nalazite na kupanju ili se pojačano znojite, sredstva za zaštitu gube svoju funkciju te ih je potrebno nanositi svakih sat i pol vremena. ječja koža je osjetljivija od naše tako da osim što ih dobro trebate zaštititi prikladnom odjećom i pokrivalima za glavu, treba ih mazati kremama koje imaju faktor trideset, pa i više.

D

Ženski svijet 45

04. svibnja 2010.

ŽENE NA POSLU Glumice zagrebačkog kazališta Moruzgva

Nikad ne priznaj!

U (d)očekivanju - Godotice!

Piše: VAŠA DIVA

SINIŠA SOVIĆ

Tri rasne glumice - Barbara Nola, Barbara Vicković i Ana Begić - u predstavi “Gola u kavezu” sjajno zabavile zahtjevnu čakovečku publiku Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

ČAKOVEC - Scenografija je jednostavna: u svojevrsnoj areni koju uokviruju veliki lonci što služe i kao taburei, a i kao pokrivala/skrivala za glavu - tri su gracije kao tri furije kojima jezik melje sto na sat!

A ta arena može biti i soba za dnevni boravak, ali i bilo doslovni bilo metaforički kavez samorazgolićavanja.

Svakidašnja (po nekom možda i salonska) jadikovka o ženskom strahu od samoidentificiranja i o neiscrpnom zdvajanju nad vlastitom sudbinom u bespuću muško-ženskih odnosa.

Tako je tribina “Čakovec četvrtkom” 29. travnja udomila u Centru za kulturu zagrebačko kazalište Moruzgvu i njegove tri

N

erođeno dijete kao dramaturški praktikabl uzdanice - glumice Anu Begić, Barbaru Nola i Barbaru Vicković u predstavi “Gola u kavezu”.

Autorica teksta je Olja Runjić, a redatelj Ivan Leo Lemo.

Riječ je o trima prijateljicama i jedna od njih je umjetnica/ glumica/performerica koja je na glavnom gradskom trgu pet sati izložena gola u kavezu.

Gledaj i slušaj me Dvije su prijateljice ovdje, ali iščekujući treću one u alkoholu utapaju tko zna što sve ne i usto kočijaški ispsuju sve živo što se ispsovati dalo. Što smo na svoje uši sve mogli čuti?

- Život je zbroj neuspjeha...

- Skoro svaki dan imam napad panike.

- Gadi mi se kuhinja!

- Moja rodnica, u kavezu očekivanja...

- Ako ne možemo promijeniti život, možemo barem frizuru.

- Kad se još u vrtiću nisam ubila, onda nikad i neću!

- Što bi ti htjela biti kad narasteš: Prvo - žena? Drugo - majka? Treće - glavica kupusa na Golom otoku?...

I - što?

Njih dvije supijane u ulozi današnje hrvatske Estragonke

Ženski trio u kavezu? Tko bi u to povjerovao?!

i Vladimirke iščekuju, očekuju, pocupkujući načekavaju kao ozeble sunce - svoga Godota (točnije - svoju Godoticu!), onu treću, i kad napokon i dočekaju svoga Godota, zapravo i njihovu i našu Godoticu - onda se fino pokaže da Godotica (nikad) ne dolazi sama dajući svima na znanje i ravnanje da je - trudna!...

A kad i muškog Godota napokon dočekamo - što će nam on (moći) donijeti - kao vijest?... ili kao što drugo?

Iščekujući treću razgolitile se pred sobom i drugima do mile volje

Barbara Nola

pogled u svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

R

azličita su mišljenja o tome trebaju li frajeri priznati preljub ili ga zatajiti?

Je li to životno pitanje ili već poznata ženska dilema koja traži odgovor i na brojna druga pitanja vezana uz ljubav, iskrenost, moralnost, poštovanje, oprost, povjerenje i obećanje da se to neće ponoviti. A negdje u dubini duše i preispitivanje o vlastitoj krivnji – zašto baš ja? Što to sa mnom ne valja i u čemu je ona druga bolja od mene? kad sve kockice posložiš, onda skužiš kako je, zapravo, sve to bezveze! Opterećivati se s nečim što i ne postoji uopće nema smisla. Jer, ako frajer nije zatečen in flagranti, a nikad nije ni priznao da je bio ili da je u ljubavnoj vezi, onda valjda preljuba nije ni bilo, a niti ga nema?! U jednoj grupnoj spiki o tome totalno smo se razišli.

Jedni su tvrdili da je poštenije priznati flert pa kud puklo da puklo, drugi su bili za to da se prizna, debelo pospe s pepelom i zamoli za oprost, treći su bili mišljenja da se svakome to može dogoditi, ali da onda treba biti fer pa reći što se dogodilo i obećati da se nikad, ali stvarno nikad to više neće ponoviti, a tek je jedan mali broj tvrdio da je najbolje o svemu - šutjeti. ja se s time slažem. Nikad ništa ne priznaj!

Jasno, ako si pametan i ako sve to što radiš i radiš - pametno. Osobno, ne bih htjela da frajer kleči preda mnom i glumi pokajnika, jer se ni sama ne bih željela naći u takvoj situaciji. A ono što ne želiš sebi, ne poželi ni drugome. To je i kršćanski i kako god hoćeš, normalnije od oprosta, obećanja i sličnih gluposti, za koja unaprijed znaš da se neće održati. bog čega onda predstave? Samo zato da onaj koji je, recimo, prevaren može uživati u vlastitom osjećaju nadmoći, gledajući partnera u položaju psa koji puže pred gazdom. Jedna mi je frendica rekla kako ju je frajer prevario. Kad ga je dovela do zida, nije mogao izbjeći i – sve rekao! Sretna je, veli, što joj je priznao preljub. I ponosna, jer mu je oprostila. itala sam je da li je i zaboravila? Rekla je: “Ne, i nikad neću!” a i na pitanje da li ga i dalje voli odgovorila je neodređeno: “Ne znam...” Baš glupa situacija. li, ostali su zajedno. Nesretni. A da je bio pametniji, sigurna sam da bi ostali zajedno – sretni!

Pozdrav, vaša Diva!

A

I

Z

P P A

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Komisija za javna priznanja KLASA:061-01/010-01/1 URBROJ: 2186/1-02/1-10-1 Varaždin, 3. svibnja 2010.

Na temelju članka 9. stavka 1. Odluke o ustanovljenju javnih priznanja Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 13/96 i 18/00), Komisija za javna priznanja Skupštine Varaždinske županije upućuje

JAVNI POZIV

za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Varaždinske županije u 2010. godini I. Pozivaju se građani i pravne osobe te tijela Varaždinske županije da dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja Varaždinske županije Javna priznanja Županije su: 1. proglašenje počasnim građaninom Varaždinske županije 2. nagrada Varaždinske županije.

II. Za počasnog građanina Varaždinske županije može se predložiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno pridonio promicanju, značenju i ugledu Varaždinske županije te ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa Županije s drugim županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj i s drugim državama.

ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski.com ozn.188c VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob. 099/6772-771 ozn.660b NOVA kuća u Hrašćici, rohbau, 120.000 €, svi priključci.

Mob.098/569-149 ozn.709 KUĆA i gradilište u Lužanu Biškupečkom, 560 čh, uz cestu, svi priključci, čisti papiri, povoljno.

Mob. 091/922-0505 ozn.719 KUĆU u Filićevoj ulici, Varaždin i vinograd s klijeti na Žednom vrhu, prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.794 KUĆE OKOLICA! Starija kuća u Ledincu- 16.000 €, Kneginec 100 m² - 49.000 €, Jalkovcec 150 m² - 60.000 €, Gojanec 80 m²45.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

III. Za nagradu Županije mogu se predložiti pojedinci, ustanove ili druge pravne osobe za iznimna dostignuća značajna za Županiju, u promicanju znanosti, umjetnosti, gospodarstva, kulture, zdravstva, športa i socijalne skrbi.

KUĆE POVOLJNO! Vinka Žganca -150 m², Adolfa Wisserta 130 m², Ratimira Hercega - 150 m², Zinke Kunc - 200 m², Marina Držića 170 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Nagrade se dodjeljuju: 1. za životno djelo 2. za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju 3. za doprinos ugledu i promociji Županije u zemlji i svijetu.

VIKEND KUĆE! Martinkovec 30 m²- 7.000 €, Dugi Vrh 40 m² - 15.000 € , Halić 40 m² - 15.

000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Za nagradu pod točkom 1. mogu se predložiti pojedinci, hrvatski državljani, a za nagrade pod točkom 2. i 3. mogu se predložiti, osim hrvatskih državljana, i stranci te druge pravne osobe u zemlji i inozemstvu.

URBANE VILE! Urbane vile u nizu od 150 m² u bližoj okolici Varaždina sa pripadajućim dvorištem, visokokvalitetne gradnje! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Kriterij za dodjelu javnih priznanja: a) za pojedince - da je riječ o istaknutim pojedincima koji su svojim radom i izuzetno značajnim znanstvenim, stručnim, umjetničkim, pedagoškim ili drugim javnim radom dali trajan doprinos i izuzetne rezultate trajne vrijednosti na unapređenju stanja u razvitku pojedinih područja, odnosno izuzetan doprinos u međunarodnoj promidžbi ovih područja, - da je riječ o pojedincima koji u svojoj radnoj i životnoj sredini uživaju ugled uzorna djelatnika i stručnjaka te čestitog i vrijednog čovjeka i građanina, b) za pravne osobe - da su ostvarili izuzetne poslovne i druge rezultate trajne vrijednosti u ukupnom gospodarskom ili društvenom razvitku Republike Hrvatske i županije, kao i doprinos međunarodnoj promidžbi i ugledu Županije i Republike Hrvatske.

IV. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja moraju biti pismeno obrazloženi i sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga, - životopis fizičke osobe, odnosno osnovne podatke o pravnoj osobi i njenom poslovanju, - iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se pojedinac ili pravna osoba predlažu za dodjelu javnih priznanja, - odgovarajuću dokumentaciju (objavljeni rad, natjecateljski rezultati, nagrade i sl.).

V. Rok za predlaganje kandidata je do 31. svibnja 2010. godine.

VI. Prijedlozi se dostavljaju Komisiji za javna priznanja, na adresu: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, Franjevački trg 7, 42000 VARAŽDIN KOMISIJA ZA JAVNA PRIZNANJA SKUPŠTINE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

NOVE KUĆE! Novogradnja 230 m² i 1000 dvorišta u Brezju u Osječkoj i novogradnja 250 m² u Gotovčevoj i 700 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, Filićeva, A. G. Kovačića , Đ.

Kuhara, O. Price, B. Slukan, Vidovski trg…Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Petrijanec 30.000 €, Šemovec 45.000 €, Družbinec 45.000 €, Trnovec 55.000 €, Hrašćica, Kneginec… Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

04. svibnja 2010.

STARIJU uređenu kuću, 115 m², u Gojancu, prodajem. Mob. 095/903-1850 ozn.173c KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1006e D RV E N U ku ć i c u n a D rav i „Beli Kipi, prodajem. Mob. 098/902-5336 ozn.740 STARIJU kuću u Nedeljancu (struja, voda, tel.), uk. pov. 2043 m², papiri uredni, 24.000 €.

Mob. 095/900-7551 ozn.743 KUĆA u Klenovniku, 75 m², svi priključci, cijena 34.000 €.

Mob.098/1944-690 ozn.752 KUĆA u Varaždinu, 200 m² stambenih, 600 m² dvorišta, 155.000 €. Mob. 091/6309-630 ozn.773 KUĆA katnica u Marčanu (kraj Vinice) neuređena iznutra s 600 m² okućnice. Mob. 098/704-237 ozn.783 KUĆU, c. grijanje, gospodarske zgrade, veliko dvorište, vrt, oranica, šumica, 8 km od Vž, prodajem. Mob. 091/6363-675 ozn.788 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1005e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1005e

STANOVI PRODAJU se 2 luksuzno građena apartmana u Sv.Filip i Jakovu, (53m² i 100 m²), 2 km od Biograda, prvi red do mora.

Cijena do 01.06. 2.500,00 €/ m².Useljenje; 15.06. Plaćanje; 30 % kod potpisivanja ugovora, ostatak po dogovoru. Upitati: 091/1239-229 ozn.36c

PONUDA TJEDNA! Novi stanovi u Vukovićevoj trosobni i četverosobni sa galerijom i velikim staklenim površinama s panoramskim pogledom samo 900 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Dvosobni: Zrinskih Frankopana 54 m²,Braće

Radića 56,90 m² , trosobni: Zrinskih Frankopana 66 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA - najniže cijene! Grabanice - jednosobni 38 m², dvosobni - 37,50 m², dvosobni - 48 m², trosobni - 56 m², trosobni - 79 m², trosobni - 88 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI POVOLJNO! Grabanice - 120 m², Varaždinski Vrtovi 109 m², Gortanova 134 m² (novogradnja)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Tina Ujevića 34 m²(uređen), Dravski Vrtovi- garsonjera 27 m², Supilova novogradnja - 38 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo.

Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c JEDNOSOBNI: Vukovićeva 32 m² 30.000 €, Zagrebačka 33 i 43 m², Meštrovićeva 38 m², Trakošćanska 40 m² 36.000 €…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Z. i Frankopana 35 m² , T. Ujevića 35 m², Režekova 35 m², Grabanice 38 m², Supilova 40 m², Preloška 45 m²...

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Zagrebačka 49 m² (novogradnja) i 62 m², F. Konščaka 51 m², Režekova 59 m², Grabanice 38, 45 i 49 m², Supilova 44 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Trstenjakova 42 i 52 m², Z. i Frankopana 50 i 52 m² , Dravska 52 m², V. Novaka 60 m², Preloška 63 m², Vukovarska 64 m², 850 €/m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : Vukovićeva 56 m² (novogradnja), Grabanice 56, 60, 65, 69 i 80 m², Dravska 70 m², F. Galinca 74 m², Z. i Frankopana 65 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI : Grabanice 85 m², Zagrebačka 92 m², Draškovićeva 93 m², Režekova 80 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

04. svibnja 2010.

PRODAJE se stan u Supilovoj ulici te u Grabanicama, novogradnja. Mon. 098/246-177 ozn.109c DVOSOBNI, 49,60 m², visoko prizemlje, etažna brojila, balkon – jug, blizina centra. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NOVOUREĐENI dvosobni stan, 48 m², u centru grada, Zagrebačka 74, prodajem. Mob. 098/268-233 ozn.161c STAN: Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 91.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c GARSONJERU u Zagrebačkoj ul., 1 kat, 25 m², 26.000 €, prodajem. Mob. 099/850-5382 ozn.1021e K.FILIĆA, novi 2 sobni stan, prekrasno uređen, u elitnoj zgradi, visoko prizemlje. Cijena za razgovor. Mob. 099/850-5382 ozn.1021e GRABANICE, prostrani 3- sobni stan, 3. kat, 88 m², park. mjesto u podzemnoj garaži, 1.100 €/m². Mob. 099/850-5382 ozn.1021e STAN 41 m², sve etažno, 2. kat, Koprivnička 29, prodajem. Mob. 095/529-1977 ozn.718 PRODAJEM/mijenjam dvoiposobni stan 60 m², povoljno, za manju kuću uz doplatu. Mob. 098/163-5012 ozn.729 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1011e

ozn.1008e DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.734 DVOSOBAN stan u Varaždin u o d 4 9 m ² , p ro d aj e m .

Tel.042/231-377, 091/508-0026 ozn.737 TROSOBNI, komforni stan 76 m², R. Boškovića 18, Banfica, prodajem. Mob. 095/820-6909 od 18.00 – 21.00 h ozn.688b DVOSOBNI stan, 60,83 m², Banfica, novo uređen, balkon, lift, 55.000 €. Povoljno! Mob. 098/907-6251 ozn.761 POVOLJNO iznajmljujemo dvosobni stan u B. Radića 30 sa vlastitim brojilom za grijanje.

Može i za poslovni prostor.

Mob. 091/585-6707 ozn.706b ČETVEROSOBAN stan, parketi, klima, et. centralno, male režije, dobra izolac. Mob. 091/630-9630 ozn.773 STAN na Banfici, 76 m², prodajem ili mijenjam uz nadoplatu.

Mob. 098/9821-560 ozn.776 TROSOBNI stan 70,1 m², Zag r e b a č k a 1 7 , r e n o v i ra n , vodomjeri, kalorimetar, prodajem. Mob.091/5335-956, 091/5903-798 ozn.784 PRODAJEM/iznajmljujem renovirani, namješteni dvosobni stan, I kat, jugoistok, Z. i Frankopana 12. Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.790

POSLOVNI PROSTORI SKLADIŠNE hale cca 120 - 500 m² , kancelarijski i dućanski prostor, u blizini sajma automobila, iznajmljujemo. Mob: 098/751-324 ozn.36c POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c

NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo). Mob. 091/934-7262 ozn.1008e

IZNAJMLJUJE se u sklopu MDV - centra 600 m² prodajnog salona, pogodno za bijelu tehniku, prvih 6 mjeseci najam besplatan. Mob.098/268-315 ozn.63c

PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Tel: 091/934-7262 ozn.1008e

POSLOVNI prostor i stan u Sračincu (glavna ulica), iznajmljujem. Mob. 098/267-588 ozn.720

DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185

POSLOVNI prostor 20 m², B. Radića 20 (Mali plac), iznajmljujem. Mob. 098/996-3644 poslije 16.00 h ozn.727

P O S LOV N I p ro s to r o d 3 5 m ² , D ra š kov i će va , ce nt a r grada, iznajmljujem. Mob. 091/1311-539 ozn.685b POSLOVNI prostor 56 m², iznajmljujem. Tiha djelatnost – pogodno za masažu. Osigurano parkiralište. Tel. 042/233-722 ozn.696b POSLOVNU građevinu 600 m² + skladište 250 m² na zemljištu 1 500 m² + 2 000 m² građev. zemljišta u nizu, Biškupečka, Varaždin, prodajem. Mob. 099/692-2871 ozn.753 POSLOVNI prostor u centru grada, Bakačeva ul., ulični ulaz, iznajmljujem. Mob. 091/260-4444, 091/284-1180 ozn.759

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA PRILIKE! Mažuranićeva 510 m² , Jurkovićeva - 600 m², Gotovčeva - 1200 m², Kurelčeva- 420 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VINOGRAD, obrezani, 1 hektar, Babinec, iznajmljujem za 8.000,00 kn. Mob. 091/532-9356 ozn.711 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem. Tel:099/8530-930, 042/711-547 ozn.1014e VARAŽDINSKE TOPLICE, gradilište 880 m², 10 €/m², hitno prodajem. Tel. 042/634-338, 092/2420-151 ozn.741 VINOGRAD i zemljište, pogodno za gradnju vikendice, Gačice, povoljno prodajem. Mob. 098/1978-941 ozn.2023e

NAJAM PRO DA JEM/ iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno - trgovinu, servis, proizvodnju; parcela 3 200 m², povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.796 LJETOVANJE! Novi apartmani od 55 €/dan, 1. red do mora, pješčana plaža, blizina centra, povoljno, (www.vila-smirna. com) i apartmani s 3* od 30 €/ dan, Biograd. Mob; 098/751-324 ozn.36c APARTMANE, jedan kilometar od mora, kraj Malinske, iznajmljujem. Mob. 098/909-3334, email: zoran.radicevic@ri.htnet. hr ozn.239a

Mali oglasi 47

APARTMANI – Sv. Filip i Jakov od 20,00 €. Mob. 098/971-9397 ozn.511 SABUNIKE - APARTMANI dvosobni (2+2, 2+3), kuhinja potpuno opremljena, velika terasa, grill, SAT - TV, klima, osiguran parking, pješčana plaža, moguć najam plovila. 098/9695 - 884 ozn.1010e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1017e MANJU kuću u Turčinu, iznajmljujem. Mob. 091/251-2416 ozn.173c

KUĆU u Varaždinu s okućnicom, iznajmljujem. Tel. 091/320-3221 ozn.1020e

stan blizu centra Varaždina, iznajmljujem. Mob. 098/212-294 ozn.692b

KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c

IZNAJMJUJEM manji dvosoban stan tel. 091/1211-802 ozn.

1019e

JEDNOSOBAN stan u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 042/310-046, mob. 099/595-2957 ozn.695b

KUĆU u Varaždinu, prednost studentima i samcima, 800 kn + režije po osobi, iznajmljujem.

Tel. 042/261-368, 098/397-291 ozn.747

NOVI, dvosobni stan 40 m², S. Vukovića 8b, iznajmljujem na dulje vrijeme. Tel. 260-071 ozn.750

JEDNOSOB N I stan 35 m², namješten, u zgradi ispred bolnice, iznajmljujem. Mob. 091/598-7287 ozn.744 SOBE za studente, poseban ulaz, namješteno, centralno, blizu centra, 700 kn, iznajmljujem.

Mob. 098/206-974 ozn.645 JEDNOSOBNI stan, namješten, vlastita brojila, Z. i Frankopana 6, iznajmljujem. Mob. 091/7988-817, 042/213-455 ozn.710 NOVI, namješteni, trosobni stan u Vukovićevoj, iznajmljujem.

Mob. 098/649-426 ozn.722 KUĆU u Trnovcu, iznajmljujem.

Mob. 098/607-770 ozn.725 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.1016e

DVOSOBAN, namješten stan u S. Vukovića, iznajmljujem. Informacije na mob. 098/916-3655 ozn.682b IZNA JML JUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelar ijom, mogućno sti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c POVOLJNO iznajmljujemo namještenu, dvosobnu, lijepo uređenu kuću, zaposlenom bračnom paru. Tel. 641-219 ozn.684b JEDNOSOBNI, polunamješteni

JEDNOSOBNI stan u Trakošćanskoj, iznajmljujem. Ostale informacije na mob. 099/742-5912 ozn.755 NAMJEŠTENI, jednosobni stan u Dravskoj 5, iznajmljujem. Mob. 098/161-8231 ozn.757 JEDNOSOBNI namješteni stan u Z. i Frankopana, etažno grijanje, kablovska, klima, iznajmljujem.

Mob. 098/231-303, 370-555 ozn.770 MANJI dvosobni stan, 33 m², namješten, Internet, blizu centra, iznajmljujem. Mob. 091/517-3813 ozn.700b JEDNOSOBNI stan u centru grada, 2. kat. Iznajmljujem. Mob. 091/164-0880 ozn.705b NOVOUREĐENI namješten jed-

T7 GRUPA d.o.o.

OGLAŠAVA POTREBU ZA DJELATNICIMA

DIPL.ING. ELEKTROTEHNIKE SMJER: ELEKTROENERGETIKA

- 1 izvršitelj -

UVJETI: Ʉ stručna sprema – VSS – dipl.ing.elektrotehnike Ʉ poznavanje rada na osobnom računalu Ʉ vozačka dozvola “B” kategorije Ʉ prednost kandidatima sa radnim iskustvom OČEKUJEMO: Ʉ komunikativnost Ʉ urednost Ʉ preciznost u radu Ʉ sklonost timskom radu Ʉ visoku motiviranost Ʉ sklonost osobnom unapređivanju NUDIMO: Ʉ rad u dinamičnoj okolini i vrhunskom timu Ʉ mogućnost kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja Ʉ mogućnost napredovanja u karijeri Ʉ sva potrebna sredstva rada neophodna za ostvarivanje ciljeva tvrtke.

Zamolbe i životopise slati na adresu: T7 Grupa d.o.o., Varaždin, Svilarska 2 “za natječaj” ili na mail: prijava@vis-cro.com

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

nosobni stan, iznajmljujem. Mob. 091/573-4171 ozn.777 SOBU, poseban ulaz, kuhinja, kupaonica, centralno, iznajmljujem. Tel. 350-289, 099/317-8773 poslije 16.00 h ozn.802

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c VANBRODSKI motor Yamaha, kratka osovina, 4 KS, četverotaktni, nekorišteni. Mob. 098/379-660 ozn.61c AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳ ɳȦɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

TERETNI automobil TAM 80 T 50, g. proizv. 1985., u odličnom stanju, reg do 04./11.. Tel. 330-868 ozn.63c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i

g., ner., 8.000 kn; Peugeot 407 1.6 HDI, 2004. g., Mob. 099/690-9980, 098/931-9861 ozn.797

ODLIČNA zarada za posao bez ulaganja! Tražimo prodajne zastupnike. Mob. 091/6306-167 od 12.00 h ozn.723

OPEL CORSA 1,4 i, 1997. g., reg do 12./’10., crveni metalik, uščuvan, cijena – dogovor. Mob. 098/992-0229 ozn.798

TRAŽIM pomoćnog radnika za održavanje vinograda i voćnjaka. Mob. 099/675-9713. ozn.1013e

POSAO kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c HANKOOK OPTIMA 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem. Mob. 099/675-9713 ozn.1013e AUDI 80, 1.6, 1991. g., neregistriran, 170 000 km, prodajem.

Mob. 098/1808-638 ozn.748 GOLF IV, 2003. g., 2.0, 84 KW, oprema, crni, benzinac, 7.000 €.

Mob. 099/692-4693 ozn.686b FIAT UNO 1,1, reg. do 20.03.2011. g.. Mob. 098/160-9347 od 14.00 – 20.00 h ozn. 702b SEAT TOLEDO 1.6 i, 92/93 g., reg. godinu dana, odličan, 1.100 €.

Mob. 098/268-540 ozn.801

SPREMAČICU za sezonski rad u Biogradu, tražim. Plaća 3.000,00 kn Mob 098/751-324 ozn.36c KREIRAJTE svoje radno vrijeme honorarno, uz mogućnost napredovanja, rad u uredu.

Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c HONORARNI POSAO nudi se ambicioznim osobama vezano uz promociju visokokvalitetnih programa za zdravlje. Prednosti: iskustvo u direktnoj prodaji i u komercijalnim poslovima.

Uvjeti: najmanje SSS i osobni automobil. Predbilježbe za razgovor na mobitel: 098/455-213 ozn.1022e

DACIA SOLENZA RAPSODIE 1,4, ‘03. g., reg. 07./’10., 71,5 km, cijena- dogovor. Mob. 098/9871-409 ozn.772 IVECO EURO CARGO, ‘99. g., za dijelove, nove gume, cerada, 7 m sanduk. Mob. 098/446-443 ozn.782 VW POLO 1.2, u izvrsnom stanju, 2004. g., registriran do 12/2010. Hitno i povoljno prodajem! Mob. 091/2546-964 ozn.794 PEUGEOT 406 1.8 16 V, 1996.

T7 GRUPA d.o.o.

OGLAŠAVA POTREBU ZA DJELATNICIMA

DIPLOMIRANI PRAVNIK - 1 izvršitelj -

UVJETI: Ʉ stručna sprema – VSS – diplomirani pravnik Ʉ poznavanje rada na osobnom računalu Ʉ vozačka dozvola “B” kategorije Ʉ prednost kandidatima sa radnim iskustvom OČEKUJEMO: Ʉ komunikativnost Ʉ urednost Ʉ preciznost u radu Ʉ sklonost timskom radu Ʉ visoku motiviranost Ʉ sklonost osobnom unapređivanju NUDIMO: Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ

rad u dinamičnoj okolini i vrhunskom timu mogućnost kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja mogućnost napredovanja u karijeri sva potrebna sredstva rada neophodna za ostvarivanje ciljeva tvrtke.

Zamolbe i životopise slati na adresu: T7 Grupa d.o.o., Varaždin, Svilarska 2 “za natječaj” ili na mail: prijava@vis-cro.com

CAFFE BAR Rubin traži mlađu žensku osobu za rad. Iskustvo nije uvjet. Mob. 091/123-3133 ozn.1016e TRAŽIM posao čišćenja stanova, peglanja, po potrebi i kuhanja.

Mob. 098/940-8454 ozn.767 ŽENU bez obaveza za vođenje domaćinstva i brigu oko bolesne ženske osobe, tražim. Mob. 098/446-443 ozn.782 TRAŽIM mlađu žensku osobu za rad u novootvorenom kafiću u Varaždinu. Prijava obavezna.

Mob. 099/774-4724 ozn.791 TRAŽIMO samostalnog kuhara i konobara sa iskustvom, u stalni radni odnos. Mob. 098/449-419 ozn.804

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV 0=_ ȩ SåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳȩ ėŀĒȩɴÝ NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program).

Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice.

Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. ɺɷɷȿɳɴɸȦ đėÜȩ ɳɼɻȹɸɷɷȿɴɼɼȦ ĻĻĻȩđÿġČÑĨĮȩÝėđ ėŀĒȩ ɹɸÝ SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko

04. svibnja 2010.

RAYPATH d.o.o., VARAŽDINSKE TOPLICE

TREŽE SE AGENTI/CE ZA RAD U CALL CENTRU NA NEPUNO RADNO VRIJEME, PRIJAVA NA ODREĐENO, UZ PROBNI ROK, RAD U UGODNOJ ATMOSFERI, STIMULATIVNA PRIMANJA. MJESTO RADA: VARAŽDINSKE TOPLICE, UVJETI: MIN. SSS, KOMUNIKATIVNOST,RAZGOVJETAN I PRVILAN IZGOVOR, SKLONOST TIMSKOM RADU. PRIJAVA: KONTAKT TEL: 205.712 ILI ADRESA: Raypath d.o.o., V. Jagić 13, 42223 Varaždinske Toplice ROK ZA PRIJAVU: 7 DANA OD OBJAVE – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c HILKO d.o.o., Dr. A. Starčevića ɶɺ ÑĊėĺåÝȦ ĮåČȩɳɷɳɶɼɸȿɹɶɹȦ đėÜȩɳ ɼɻȹɶɼɶȿ ɳ ɳɷ ȩ /åáÿĒÿ ovlašteni servis Makita alata, za sjeverozapadnu Hrvatsku. ozn.201c

SERVIS popravlja sve vrste kućanskih aparata, rashladne tehnike, plinskih trošila, ugostiteljske opreme, prodaja i montaža klima uređaja. Mob. ɳɼɻȹɶɴɸȿɵɹɼ ėŀĒȩɴɳɷÝ ENTRY- AKCIJA GAR A ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi.

Prednost plaćanja - beskamatĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩ hr ozn.5c ELFO ovlašteni ser v is ɇ0ėĒàÑĤȦNÑđĨıĒûȦ_ÿĺÑļɉɁ ĨåĤvisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auĮėȿĊČÿđåȩ 7ėÜȨɳɼɴȹɸɴɸȿɴɵɶɺȦ ɳɼɻȹɷɵɺȿɵɻɷ ėŀĒȩɶɵÝ ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311- 434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c WEB DIZAJN, NOXIA, stručan tim, novi ideje, izrada logotipa, web stranica, tiska, održavanje i mijenjanje postojećih stranica. Iznajmljujemo igraonu 100 m² po potrebi, 20 kompjutera, za rođendane, umrežavanje, snimanje. Jalkovečka 1, teČåîėĒȨ ɳɼɼȹɷɳɳɻȿɷɺɷȦ ĻĻĻȩ ĒėļÿÑȿÝåĒĮÑĤȩÝėđȦ ĻĻĻȩĨġĤåđÑàÿÝÑȩÝėđ ėŀĒȩɶɹÝ BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja. Mob.095/8540-727 ozn.69c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

04. svibnja 2010.

ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala. Mob.091/511-0682 ozn.81c VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka.

Mob.091/8857-281 ozn.81c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c DOM za starije i nemoćne prima na smještaj osobe uz 24-satnu skrb. Mob.098/973-5565 ozn.104c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravc i. INSTAL ACIJE MARTI - MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.620b

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove. Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike, daje profesorica. Mob.091/536-6716 ozn.216c

VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.641 STROJNO ŽBUKANJE, termo fasade te manje zidarske radove, izvodimo. Mob. 098/9057-189 ozn.603 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna.

Mob.098/9066-889 ozn.644 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.660

cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.23f I Z RA Đ UJ E M n a mj e š t aj p o mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge.

Mob.098/169-7838 ozn.721 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, mob. 098/957-5725 ozn.730 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.1007e

OBAVL JAM hor t ikulturno u r e đ e nj e o ko l i š a , i s ko p i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251- 9189 ozn.1005e

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c OVLAŠTENI SERVISER plinskih trošila Junkers, Waillant servisira i čisti od kamenca te vrši montažu i servisira klime.

Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/731-131, mob. 098/284-231 ozn.684 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade, stiropor, vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.766 SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.771 ŠLJUNAK i sipina – dostava okolica Varaždina. Mob. 099/597-0501 ozn.704b

USLUGE košenja trave u voćnjacima, vinogradima, uređenje i održavanje zelenih površina, šišanje živice. Mob. 091/980-0694 ozn.779

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.685

GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, izrada fasada i krovišta, soboslikarski radovi, uređenja i održavanje objekata. Info: Ninex, 098/414-128 ozn.694

popravak stolarije + bajcanje i lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.764

KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.768

KERAMIKA, knauf, izolacije te ostali građevinski radovi.

Kvalitetno i povoljno! Mob. 092/232-1285 ozn.654

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.691

Mali oglasi 49

UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.780 UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.1009e KROVIŠTA, nadstrešnice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani, alu sklopive tende, suncobrani. Mob.098/417-373 ozn.758 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.763 SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.764 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje.

Poslije radova sve uredno počistimo. Umirovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.764 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete, separee, stolice ugostiteljskih objekata s našim ili vašim materijalom,

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.785 OGRADE: za voćnjake, betonsko žičane, vrtne i ulične; tlakavci, rubnici: priprema, postava sa uređenjem dvorišta. Mob. 098/632-428 ozn.786 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr i janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.787 KERAMIČARSKE radove izvodimo te vršimo kompletne adaptacije kupaonica. Mob. 091/927-6830 ozn.793 SERVIS “MATEL” - servisiranje i popravak motornih vozila, priprema za tehnički, usluge limarije i lakiranje. Mob. 095/5466-634 ozn.1010e

ŽIVOTINJE UKRASNE ribice karas crveni do 15 cm, mini kunić, pilići,

australorp, njuhemšir, brama, kokinkina. Mob. 092/242-9769 ozn.713

spavaće sobe, dnevne sobe i 2 ormara, prodajem. Tel. 042/312-018 ozn.717

PILIĆI 2,5 kg živi/očišćeni; odojci 25 kg više komada, moguća dostava. Vitez, Kneginec D., 690-374, 098/132- 4242 ozn.774

MADRAC turbo plus sa kompresorom (antidekubitusni), u pola cijene prodajem. Tel 042/212-386, mob.

091/508-8489 ozn.726

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. T ihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1012e PRODAJE se plinska boca te star inska drvena preša Mob.099/8567-131 ozn.1024e KUPUJEM dokumente i pisma iz vremena Austro-Ugarske, Varaždinske županije. Mob. 091/532-9356 ozn.711 KOMPLETAN namještaj dvije

BOLESNIČKI krevet s elektromotorom, mogućnost podizanja uzglavlja i cijelog ležišta, prodajem. Mob. 098/1617-107 ozn.732 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1015e KVALITETNO vino, prodajem.

Informacije na 042/739-049 poslije 17 sati ozn. 217c

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja MALI OGLASI već od 40 kuna VINO miješano, 300 l, 8,00 kn/l, prodajem; vršim flaksanje vinograda, 1 h – 40,00 kn.

Mob. 098/792-622, 042/208-728 ozn.733 POTPUNO novu kutnu garnituru na razvlačenje, prodajem. Mob. 098/962-3696 ozn.1018e ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.500 kn. Mob. 091/200-2080 ozn.1019 TRAŽIM pozajmicu od 15.000 kn na godinu dana uz kamate.

Upitati na mob. 099/853-1202 ozn.745 USTUPAM grobno mjesto na groblju u Biškupcu. Tel. 240-631 ozn.687b PRIKOLICU za gnoj, 4 tone, prodajem. Upitati: 098/448-319 ozn.699 ZAJEDNO lakše do novca! Posjedujem nekoliko odličnih sistema sportske kladionice. Mob. 091/555-0314 ozn.762

Mob.099/8531-386 ozn.196c FINANCIJSKE brige Vas „more“.

Zatvaramo postojeće do 25.000 €. Krediti bez jamaca. Mob. 091/5670-662 ozn.208c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.624 GOTOVINSKI i stambeni krediti.

Prebijanje dugovanja. Fiksna kamata. Bez police osiguranja. Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.749 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.756 KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.099/674-2721 ozn.756 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.775

BETONSKO željezo, armaturne mreže, gredice, ostali građevinski materijal. Mob.099/3502-647, 099/5920-567 ozn.778

KREDITI bez HROK-a, jamaca, C. L. do 150.000 kn. Umirovljenički 15.000 kn/48 h, pozajmice do 30.000 kn/24 h. Gđa. Jasna, 098/792-292 ozn.765

DASKE jelove 2,5 cm (dužine 2, 3, 4, i 5 m), prvoklasne i u klasi. Povoljna cijena,. Mob. 098/9482-436 ozn.783

EKSPRES umirovljenički krediti 25.000 kn/24h, krediti bez administrativne zabrane, rješavamo C.L.. Mob. 099/7866-758 ozn.769

USTUPAM jedno grobno mjesto u centru varaždinskog groblja (kod križa). Mob. 098/191-3376 ozn.18d

KREDITI KREDITI: brza, besplatna realizacija, bez police osiguranja. Mogućnost rate do 2/3 pr imanja umirovljenicima i zaposlenima u d.d., bez HROK-a i C.L. Tu smo za Vas. Mob.098/1375-727 ozn.182c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.0 0 0 kn – odmah! Mob.099/528 -3329, 091/5061-660 ozn.781 HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c SUPER krediti na trajni nalog, na ostatak od 1.500 kn, bez HROK-a i C. L., pozajmice /24h. Mob. 092/2929-106 ozn.159c Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitres-a!

Pozajmice do 20.000 kn odmah!

04. svibnja 2010.

KREDITI za umirovljenike! Do 75.000 kn – mlađi umirovljenici; 20.000 kn – na 3 god.¸ 15.000 kn – za 24 h; bez HROK-a i jamaca. Mob. 091/904-3612, 095/558-1759, Slavica ozn.789 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.091/541-4241 ozn.792 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.792 KREDITI i pozajmice. Informacije na telefone: 095/501-2821, 099/424-2666 ozn.799 POZAJMICE u roku 24 sata!

Krediti na ostatak primanja do 7.000 € bez jamaca. Mogućnost bez gledanja HROK-a do 150.000 kn. Mob. 098/945-5962, 091/404-9853 ozn.800 GOTOVINSKI krediti, do 100.000 kn bez jamaca! Brzo, profesionalno i efikasno! Mob. 099/200-2033, 091/911-9098 ozn.803 POSREDUJEMO kod svih vrsta kredita i pozajmica - bez administrativne zabrane, bez HROK-a - kao i kod ino kredita, gotovinskih i hipotekarnih. Mob. 091/928-8737 ozn.805

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom prijatelju

povodom iznenadne smrti naše drage supruge, majke, bake, svekrve i sestre

mr sci. VLADIMIRU NOVAČIĆU, profesoru

ANE VINCEK rođ. CAFUK

Zauvijek ćemo se sjećati godina obiteljskog druženja i iskrenog prijateljstva.

Obitelj Martinović

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

preminule 29. 04. 2010. u 68. godini života.

Duboko ganuti pažnjom, iskazanom sućuti i pruženoj pomoći u trenucima naše neizmjerne boli i tuge, a u nemogućnosti da svima zahvalimo pojedinačno, ovim putem iskreno zahvaljujemo brojnoj rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas te našu voljenu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Dražen, kći Andreja, unuci Anja i Dražen, zet Zlatko i sestra Marija

VINKA BARBIRA koji je preminuo 27. travnja 2010. u 76. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo velečasnom Petru Golubu na lijepim riječima i molitvama. Svima veliko hvala.

na drage roditelje

Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Ivica i Mario, kći Mirjana, zet Zdenko i unuci Goran i Davor

FRANJU BELIJA

i

MAGDALENU BELI

† 07. 05. 1990.

† 24. 06. 2007.

SJEĆANJE

Hvala vam za svu ljubav i dobrotu koju ste nam dali.

dragi

Vaši najmiliji

ZLATKO 9. 05. 2009. - 9. 05. 2010.

Puno je suza palo, a gorčine ostalo dok je tvoje srce potajno zauvijek stalo.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu

BORISU KRAŠU † 27. 04. 2010.

SJEĆANJE

ZLATKO VUK (VOKEC)

Od sina Vlade, unuka Vesne, Suzane i Sonje, snahe Amele, supruge Nadice, sestre, braće i ostale tugujuće rodbine

9. 05. 2009. - 9. 05. 2010.

Niti godina ova koja je prošla, niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

VLADIMIR HUS

Prijatelji i prijateljice firme “Puklavec”

2. 05. 2008. - 2. 05. 2010.

SJEĆANJE

Živiš u našim mislima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na mamu

MARIJU HORVAT 03. 05. 2008. – 03. 05. 2010.

SJEĆANJE na

Zauvijek u našim srcima.

MARIJANA TENKA

Kćeri: Ljubica, Marija, Anđelka i Nada s obiteljima

4. 05. 2009. - 4. 05. 2010. Živiš u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti drage supruge, majke, bake, sestre, kćeri, svekrve, šogorice i tete

dr. ANTONIJE – ZORE BAUER rođene ZUBER, stomatologa, koja je blago u Gospodinu preminula 17. 04.

2010. u 64. godini života.

Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kolegama i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i posljednjem ispraćaju. Posebno zahvaljujemo liječnicima i medicinskim sestrama Bolnice Klenovnik i članovima Udruge oboljelih i liječenih od karcinoma pluća “Kaj sad?” na susretljivosti i moralnoj podršci. Zahvaljujemo njezinoj osobnoj liječnici dr. Nanovski i sestri Željki na pomoći i kolegijalnom razumijevanju. Posebno hvala župniku vlč. Miji Horvatu na ispraćaju i riječima utjehe.

Ožalošćeni: suprug Vladimir, sin Branko i snaha Nataša, unuci Bruno i Helena, majka Anica, brat Nikola, šogorica Ljerka, nećakinja Petra sa suprugom i ostala tugujuća rodbina.

SJEĆANJE na dragu mamu i prijateljicu

IRIJANKU – IRENU STANČIN 6. 05. 2008. - 6. 05. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u svojim mislima i srcima.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji Dina, Dino i Brankica

Zahvale i sjećanja 51

04. svibnja 2010.

SJEĆANJE na našeg dragog i voljenog

GABRIJELA FRIGULU 08. 05. 1997. – 08. 05. 2010.

preminulog nakon duge i teške bolesti 27. 04. 2010.

Obitelj Pintarić

SLAVKO TONČIĆ 07. 05. 1998. – 07. 5. 2010.

Obitelj

ZAHVALA Duboko dirnuti velikom pažnjom i suosjećanjem u trenucima iznenadnog rastanka od našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda i svekra

MARIJANA ĐURINCA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i brata

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem divnih ljudi, prijatelja i kolega s posla, ovim putem želimo im zahvaliti što su našu neizmjernu bol pokušali ublažiti te im svima želimo zahvaliti na izrazima sućuti, položenom cvijeću, vijencima i svijećama te prisustvu na posljednjem ispraćaju. Veliko hvala obitelji Levanić te medicinskoj sestri Jeleni na pruženoj njezi za vrijeme bolesti, vlč. Miji Horvatu, đakonu Nevenu Blažonu i pjevačkom zboru Arka na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga, djeca, unuci, brat, sestre, snahe i zet

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANTUN KRANJČEC

CERJAN

04. 05. 2009. – 04. 05. 2010.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

BRANKO

i

13. 01. 1978. – 13. 01. 2010.

ŠTEFANIJA 04. 05. 2009. – 04. 05. 2010.

SJEĆANJE

U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

SJEĆANJE

Sin Ivan s obitelji

Iskreno zahvaljujemo rodbini, brojnim prijateljima, svim susjedima, kumovima i poznanicima na riječima sućuti, vijencima, svijećama i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Posebno HVALA ekipi Hitne medicinske pomoći, medicinskim sestrama i liječnicima JIL-a s hitnom prijemnom ambulantom Odjela za interne bolesti Opće bolnice Varaždin te veliko hvala dr. Draganu Slunjskom.

Zahvaljujemo Udruzi bivših hrvatskih vojnika Varaždinske županije na oproštajnim riječima utjehe, zatim ravnatelju dr. Dubravku Tršinskom, upravi i djelatnicima Opće bolnice Varaždin, kolegama Odjela za logopediju, gradonačelniku dr. Čehoku i Gradu Varaždinu, djelatnicima Veleučilišta u Varaždinu, članovima Lions cluba Varaždin, Gradskom ogranku HSLS-a, Hrvatskoj bratskoj zajednici u Americi, predsjedniku NK Varteks Zlatku Horvatu, djelatnicima hotela Turist, Društva “Naša djeca” Varaždin, članovima grupe “Rock feleri”, DVD-u Jakopovec i časnim sestrama uršulinskog samostana.

Uz brižnost i suosjećanje obitelji Kišić, Herceg, Tuholjak, Hadžiavdić, Lakošeljac, Ritoša, Ribić, Plantak, Drvarić, Topolovec i Graovac zahvalnost dugujemo i dragim prijateljima Slavenu Biliću, Zlatku Daliću, Marijanu Mrmiću, dr. Draženu Novaku, Zlatanu Miliću, dr.

Boženi i Davoru Skoku, Vladimiru Mraku-Bebeku te svima koji su bili uz nas... Posebno hvala župniku vlč. Stjepanu Najmanu i vlč. Franji Biškupu na toplim riječima utjehe, ispraćaja i molitve.

Još jednom svima od srca veliko HVALA!

TUŽNO SJEĆANJE

IVKA VITEZ 06. 05. 2008. – 06. 05. 2010.

preminulog 23. travnja 2010. godine u 84. godini života

Ožalošćeni: supruga Zita, sin Darko, snaha Anica, unuke Ingrid i Tatjana s obiteljima.

Kćeri Ana, Katica i Marija s obiteljima i sin Mirko

Čuvamo Te u svojim srcima i sjećanjima, a spominjemo u molitvama.

DANIJELA NOVOSELA – DANEKA

SAŠA SORKO

DORICA TOT

BRANKO TOT

31. IV. 2007. - 31. IV. 2010.

† 01. 05. 2005.

† 04. 10. 2006.

Godine kroz maglu prolaze, najdraže nam ljude odnose… I nikad ne kažeš riječi te: „Volio bih da si tu, da Ti mogu reći sve, da Ti priznam… da ne mogu bez Tebe…“

Ovdje je noć i svuda je tama. Naša duša bez vas je sama.

Nebo je tamno, mjesec drijema. Kako je tužno kad vas nema.

Kćerke Đurđica i Štefica s obiteljima

Roditelji, brat, sestra s obitelji, bake i djed

SJEĆANJE na

JOSIPA SLUNJSKOG

SJEĆANJE

22. 04. 2007. - 22. 04. 2010.

na dragu suprugu, mamu, svekrvu, baku i prabaku

Hvala svima koji ga se sjećaju i posjećuju njegov tihi dom.

VERU GREGURIĆ rođ. KAVOR

Tvoji najmiliji

06. 05. 2009. – 06. 05. 2010.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MIRKO BOROVIĆ 02. 05. 2002. – 02. 05. 2010.

Dragi Mirko, otišao si prije osam godina stazom s koje nema povratka, ostala je samo velika bol, tuga i vječna uspomena.

Supruga Jelka, sin Zdravko i snaha Evica

SJEĆANJE

BOŽENA KOCIJAN

ZAHVALA

05. 05. 2000. – 05. 05. 2010.

povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, tate, djeda, svekra i tasta

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Suprug Stjepan s djecom

AUGUSTA GOLUBARA preminulog 18. 04. 2010. u 86. godini života.

Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak, a posebno hvala vlč. Ivanu Koščaku na dirljivim riječima oproštaja.

SJEĆANJE

Supruga i djeca s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

IGNAC BUDEN 27. V. 2000. – 27. V. 2010.

FANIKA BUDEN

AUGUSTU GOLUBARU

08. V. 2006. – 08. V. 2010.

„Smrt nije kraj, smrt je most na putu za raj.“ Veliko hvala za sve!

Vaša kći Ruža

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog sina i suprugu

ZAHVALA

SJEĆANJE na voljenog sina

VJERANA VITEZA 01. V. 1999. – 01. V. 2010.

Jedne tihe svibanjske noći, sklopio si svoje oči.

Hladna zemlja dom Ti posta, u nama bol u srcu osta.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog sina, supruga, oca i djeda

MLADENA KOLARIĆA preminulog u 49. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su cvijećem, vijencima i svijećama okitili njegov odar. Također zahvaljujemo djelatnicima „Midala“ Varaždin, Termoplin–grijanja Varaždin, Idealcommercea i Opreme uređaja Ludbreg. Hvala velečasnom Ivici Košutiću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: obitelj Kolarić i Šmrček

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda, brata, ujaka, šogora

STJEPANA ŽOHARA IVANA OBRLJANA

ZLATU OBRLJAN

02. V. 1995. – 02. V. 2010. hrvatskog branitelja

12. V. 2009. – 12. V. 2010.

Tužan je i prazan naš dom bez vas.

Sjećanja na vas nikad se izbrisati neće.

Duboku bol i prazninu ostavili ste u nama.

Otac i suprug Emilijan, nećaci i unuci Ivan, Jurica i Helena, šogorica i snaha Natalija i tetica Nada

koji je blago u Gospodinu preminuo 26. 04. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, prijateljima, susjedima i svima onima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam iskrene riječi sućuti te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika. Veliko hvala doktorici Sanji Zember na nesebičnoj pomoći te svećeniku Karlu Koračeviću na lijepim riječima ispraćaja na vječni počinak.

Tvoji Katica, Dražen i Danijel

ZAHVALA povodom smrti dragog brata

MLADENA KOLARIĆA preminulog 26. 04. 2010. u 49. godini života.

Najiskrenije hvala svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na pomoći i izrazima sućuti.

Ožalošćeni: sestra Paulina s obitelji

52 Vaš kutak

04. svibnja 2010.

Što čitati?

Dva kralja

Stephen King/P. David, R. Furth, J. Lee, R. Isanove/, Kula tmine: Dug put kući, Algoritam, Zagreb, 2010.

Hrvatska je vjerojatno jedina zemlja u kojoj su čak dva nastavka strip-verzije „Kule tmine“ objavljena prije prijevoda prvog romana iz čuvene Kingove sage. Što se mene tiče, ne mogu se odviše požaliti, jer je „Dug put kući“, kao i prvi nastavak, legendarni „Revolveraš je rođen“, sve samo ne običan strip. Riječ je o vrhunskom umjetničkom projektu veličanstvenoga grafizma i spore, mistične naracije. Opako putovanje mladih revolveraša kroz apokaliptički krajolik dočarano je uznemirujućim ozračjem koji u nama p(r) obuđuje najgore strahove, ali i najplemenitije, možda već davno zaboravljene istinske vrijednosti. Algoritam se potrudio da sve bude na svjetskoj razini, od tvrdih korica do vrhunskog kolora, pa je i ova cigla svojih para vrijedna.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Heroji Remetinca jedu z restranov

Piše: RADAR

V

u ovoj državi denes je fest dobro biti boss, mafijaš, lopčina … Još ak imaš politički pedigre i dobre pajdaše vu logistiki van rašta, kaj ti treba više. Pa ne zoveju bez razloga Remetinečki rešt agroturističkim odmorištem za bandu lopovsku. Rešti vu Lepoglavi i Požegi , za razliku od Remetinca imaju zvezdicu manje, kajti vu čelije nisu postavljeni podno grijanje i klima uređaji. I tak, zbog vrlih menađeri kaj su zdrpali sve kaj su mogli i prodavali maglu drugima da vu biznisu znaju više nek drugi kaj su biznis šteli delati pošteno, Akademija Remetinec je dobila novo ruho. Kad je Poli došel tam vu apartman , dočekali su ga oličeni zidi, novi namještaj, još jedino nisu mogli instalirali internet, bankomat i zbegecati posebnu sobu za masažu.

Ve on i drugi moreju tu lepo meditirati, delati na sebi, baviti se športskim aktivnostima, ufurati se u duhovnu obnovu …

Dečki paziju kaj jedu kajti klopa z kantine vu reštu nije bog zna kaj. Bolša je ona z restorani vu okolici rešta. Od kad su Poli i njemu slični popunili Remetinečki rešt ugostiteljstvu cvetaju ruže. Ak ništ drugo heroji Remetinca zaslužni su za procvat rešt turizma.

Čuvate li prešane latice? venim okvirom koji je vrlo pogodan za ukrašavanje.

Vi svoj u salvetu c vj e tn o g uzorka izrežite u oblik koji Leticija želite prenijeti na podZADRAVEC logu te taj cvjetni moKukuljevićeva 17, Varaždin tiv zalijepite na okvir 042/212-362 predmeta koji ste odlumeskal-leticija@vz.htnet.hr čili ukrasiti. Pustite da Ako ih imate još uvijek se salveta osuši pa taj i ne trebate ih toliko da postupak ponovite još ih polijepite po pozivni- jednom, no ovaj put tako cama, kao što smo vam da ljepilom prenosite savjetovali prije nekoliko prešano cvijeće. Na taj tjedana, sada ih možete će način predmet koji ste iskoristiti za dodatno odlučili ukrasiti postati ukrašavanje pri izradi reljefan i samim time izgledati još raskošnije. decoupage tehnike.

Za to vam je potrebno Ovisno o predmetu koji sljedeće: Ɂ ģĦåáēåİ Čęċā ńåĎāİå ste odabrali, morate ukrasiti Ɂ ĪÑĎļåİå Ī ÝļċåİĔāē mu naći i mjesto gdje motivima Ɂ ĎċåģāĎę łÑ áåÝęijģÑýå ćete ga izložiti. Ja svo Ɂ ģĦåĬÑĔå ĎÑİāÝå je ogledalo Ɂ ČāĪİ Ja sam odabrala malo mogu direkogledalo s velikim dr- tno objesiti

n a čavao ili ga mogu objesiti na ukrasnu vrpcu u odgovarajućoj boji pa će tako izgledati još dopadljivije i privlačnije. Kako biste zaštitili svoju kreaciju, možete je tretirati lakom u spreju. Ukrasite svoj zid i unesite cvijeće i toplinu u dom. Uživajte u proljeću i uberite još cvijeća koje ćete prešati i iskoristiti u dugim zimskim danima.

Stephen King, Gole kosti, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2009.

S ovom Kingovom knjigom stvari stoje nešto lošije. Sve pohvale što je nakon 25 godina napokon prevedena, ali prevoditeljica (inače vrlo cijenjena) nije se baš istakla, ni samim naslovom (Skeleton Crew je, otprilike, „Posada kostura“), a niti stilističkom vještinom. Osim toga, i likovna oprema je grozna (vidi sliku). Ruku na srce, tih 466 stranica s 22 priče nije ni Kingovo najbolje djelo, ali, ako ništa drugo, dobili smo prijevod barem jedne izvrsne pripovijesti, a to je klasična „Magla“ (The Mist, bolje bi bilo „Izmaglica“), koja sama po sebi funkcionira kao cjeloviti, kratki, ali slatko i do kraja jezivi, upravo – savršeni roman!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

04. svibnja 2010.

Autoškola Vožnja u koloni - naselje U

današnje vrijeme strahovite ekspanzije prometa, broja vozila i vozača sve češće smo prisiljeni voziti u koloni ili čak u dvije ili više usporednih kolona.

Vožnja u koloni jedna je od tipičnih karakteristika gradskoga prometa. U većim gradovima, gdje su prometne gužve uobičajena svakodnevnica, praktički stalno vozimo u koloni.

Kolonom vozila smatraju Boris PETROVEČKI, se tri ili više vozila u nizu ing. prometa Stručni voditelj i predavač ako je razmak između Autoškola PETROVEČKI njih takav da ne može www.petrovecki.hr bez ometanja ući drugo tel: 042/233-244 vozilo. To se ne odnosi na bicikle, traktore, radne strojeve i zaprežna vozila.

Vožnja u koloni u naseljenom mjestu za vozača predstavlja vožnju povećanog rizika. Brojne su specifične opasnosti koje krije vožnja u koloni, a kojih itekako moramo biti svjesni. Na prvom mjestu svakako je nalijetanje na vozilo ispred. o je najčešći oblik nesreće vezan uz vožnju u koloni. Zato treba znati da je potrebna maksimalna koncentracija vozača, a pozornost mora biti neprestano usmjerena na vožnju i na situaciju ispred vozila. Svake sekunde treba biti pripravan na brzo reagiranje. Ključni sigurnosni čimbenik uvijek pri vožnji u koloni svakako je razmak. Uvijek moramo održavati siguran razmak, a siguran razmak znači da je on veći od duljine zaustavnog puta našeg vozila pri brzini kojom se krećemo. Veliku opasnost predstavljaju i vozači koji, unatoč zabrani, pretiču kolonu ili voze slalom kroz usporedne kolone. Takva vožnja je izuzetno rizična i nije dopuštena. Vozite li u koloni u gradu, budite izuzetno pažljivi, stalno provjeravajte situaciju oko sebe, gledajte nekoliko vozila ispred i procjenjujte njihove postupke – i ono najvažnije – držite potreban i siguran razmak.

T

Da vozačka tuga ne bude pregolema...

FILM – VIDEO – KINO

Tajna (Un secret)

7/10 Drama snimljena prema romanu Phillipea Grimberta, a govori o kompleksnim odnosima među članovima jedne naizgled obične obitelji.

U crno-bijeloj 1985. godini, Francois je uznemireni Parižanin, koji dobiva obavijest da mu je nestao otac. Događaj ga vraća u 1955. godinu, kad je bio stidljivo i boležljivo dijete, zaplašeno upadljivo snažnim roditeljskim figurama – plivačkom šampionkom Taniom i gimnastičarem Maximeom. Dok se oboje roditelja naprežu iskazati razumijevanje i prihvatiti sina onakvog kakav jest, Francoisu je jasno da predstavlja razočaranje, pogotovo za oca.

Dječakova najbolja prijateljica je Louise, koja vodi salon masaže preko puta obiteljske trgovine odjeće. Francois ima i izmišljenog brata koji je sve što on nije – neustrašivi sportaš, miljenik roditelja, sretno i zadovoljno dijete. Jednoga dana na tavanu Francois otkriva igračku koja zagonetno uznemiruje njegove roditelje. Uskoro od svoje prijateljice Louise saznaje dugo čuvanu tajnu – nekada je imao polubrata, a roditelji mu se nisu susreli pod romantičnim okolnostima kako je on zamišljao, nego uslijed strašne tragedije i krivice...

Vicevi!!!

Internet Zašto internet nikad ne može zamijeniti novine?

Internetom nikada ne možeš ubiti muhu koja te dva sata maltretira leteći po kuhinji.

Najljepša

Dolazi Mujo pijan kući, ali ga Fata ne želi pustiti. Govori joj Mujo: - Pusti me, draga, nosim cvijeće najljepšoj ženi.

Fata otvara vrata: - A gdje je cvijeće?

- A gdje je najljepša žena?

Kriminalci

Zaustavi policajac prolaznika i pita ga: - Znate li vi mjesto gdje se okupljaju kriminalci?

- Naravno da znam, ima jedna zgrada na Markovom trgu, tamo potražite.

- Ma ne ti kriminalci, meni trebaju oni koje mogu uhitit’. Šah

- Zašto više ne igraš šah s onim penzionerom?

- A bi li ti igrao šah s nekim tko stalno vraća poteze, mrmlja i krade figure?

- Ne bih, naravno.

- E, pa neće ni on.

Dnevne vijesti na www.regionalni.com

54 S raznih strana

04. svibnja 2010.

SVETI MARTIN

14. prvenstvo sommeliera U cilju napretka profesije sommeliera, produbljivanja svijesti o kulturi hrane i pića te edukacije profesionalaca kao i građanstva, Spa & Golf Resort Sveti Martin u kooperaciji s Hrvatskim sommelier klubom organizira 14. prvenstvo sommeliera Hrvatske. Ideja podržava i promociju vina, kao jednog od najznačajnijih proizvoda sjeverozapadne Hrvatske. Prvenstvo, četrnaesto po redu, održat će se 10. i 11. svibnja u Svetom Martinu na Muri, u Kongresnoj dvorani Spa Golfer Hotela. Na prvenstvu se očekuje 20 natjecatelja, a u finalnom dijelu, koje će se održati u utorak 11. svibnja, nastupit će tri najbolja sommeliera prema rezultatima polufinala. Oni će pred publikom pokazati svoje umijeće u otvaranju pjenušca, prepoznavanju vina i alkoholnih pića, rastakanju vina...

Udruga SPAS

!

MAZA Ženkica pekinezera stara 6-8 mjeseci, umiljata i draga, nađena kod Kauflanda.

Nađena je s polomljenom nogicom te je bila na operaciji. Maza se trenutno tjera pa mislimo da je nekome pobjegla i slučajno nastradala, jer je nađena u vrlo dobrom stanju. Molimo vlasnika da se javi na telefon udruge Spas 330 004.

PRIREDBA

“Mojoj majci” SVETI ĐURĐ - Udruga žena “Veliko srce” organizirala je 3. po redu humanitarnu priredbu pod nazivom “Mojoj majci”. Održana je u nedjelju 2. svibnja u povodu Majčinog dana u sportskoj dvorani OŠ Sveti Đurđ. Pred tristotinjak posjetitelja odvijao se zanimljiv i šarolik program.

Nastupili su: plesni par Anja Topolovec i Bruno Gale, KUD “Juraj Lončarić” Hrženica, KUD “Anka Ošpuh Ludbreg, djeca iz Dječjeg vrtića “Lavić”, djeca članice Udruge te ritmička i dramska sekcija “Velikog srca”. Od dobrovoljnih priloga prikupljeno je 2500 kuna.

Tomislav Aralica u Varaždin je donio nekoliko unikatnih primjeraka husarskih sablji s kojima su se okupljeni mogli nakon predavanja detaljnije upoznati

OTKRIVAMO Na predavanju Tomislava Aralice doznali smo odgovor na pitanje:

Gdje su sve nekad sablje sukali varaždinski husari?

Velik broj Varaždinaca pripadao je husarskim postrojbama, a i njihove sablje kovali su naši gradski majstori – kovači Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Četvrt stoljeća aktivnog proučavanja hrvatske vojne povijesti, te sakupljanja oružja i militarije nalazi se iza Zagrepčanina Tomislava Aralice, inače pravnika po struci. Svoja saznanja godinama je prezentirao javnosti brojnim člancima, a posebno kroz tri nastavka svoje knjige Hrvatski ratnici kroz stoljeća. Aralica je u četvrtak bio gost Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, gdje je u palači Herzer održao predavanje pod naslovom “Husarske pukovnije 18. stoljeća u Hrvatskoj i njihove sablje”.

Ponositi konjanici Sa sobom je donio nekoliko unikatnih primjeraka njihovog hladnog oružja s kojima su se okupljeni mogli detaljnije upoznati. I ne samo to. Naime, od Aralice doznajemo da je velik broj Varaždinaca pripadao husarskim postrojbama, a i

njihove sablje kovali su naši gradski majstori – kovači. Pa tko su zapravo husari i kako su izgledali?

- Husari su vrsta konjice koja je postojala na tlu UgarskoHrvatskog Kraljevstva te Poljsko-Litvanskog Kraljevstva od kraja 15. st. pa do završetka 1. svj. rata 1918. godine. Tijekom druge polovine 18. st. i mnoge

i

me husar, potiče od latinske riječi “cursus”, što znači vojni pohod druge europske zemlje podižu vlastite husarske postrojbe koje oponašaju izgled, naoružanje, opremu i taktiku husara Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Treba znati da ime husar potiče od latinske riječi “cursus” što znači pohod, točnije vojni pohod. U obliku gusa ili husa, u smislu “razbojnički

pohod”, tijekom 15. st. postoji u nekoliko slavenskih jezika srednje i jugoistične Europe.

Iz korijena te riječi nastala je i riječ “gusar” – morski razbojnik. Riječ “husiti” znači isto što i “gusiti” – razbojnički otimati.

Tijekom druge polovine 15. st. izraz “husar/hwzar” počinje se vezati za lako naoružane konjanike opremljene i naoružane na turski način.

Prvi meni poznati spomen te riječi u ovom kontekstu javlja se u jednom dokumentu iz 1481. godine kad se spominje Iankoni, hwzar, de Ivanich – istaknuo je Tomislav Aralica dodavši kako se već u 16. st. svi domaći konjanici iz Hrvatske i Slavonije u izvorima nazivaju husarima, a isto tako i oni iz Mađarske. Za te se konjanike kod nas koristio i izraz katana. Ova riječ je nejasnog podrijetla, a nalazi se i u mađarskom te turskom jeziku. Izgleda da je nastala od naziva za vlaške pastirske nastambe – katuni.

U BOJU Iz utvrda husari na bojna polja

Varaždinska pukovnija u čak šest velikih ratova Konjanici u sastavu Hrvatske i Slavonske vojne krajine sve do početka Rata za austrijsko nasljeđe (1740.

- 1748.) nisu bili grupirani u veće skupine već su u manjim jedinicama služili kao dio posade pojedinih krajiških utvrda – doznajemo od Aralice. Naime, tijekom rata, uslijed potrebe za novim vojnicima organiziranim i opremljenim na način podoban za njihovo korištenje na zapadnoeuropskim ratištima u sklopu linijske taktike, dolazi do velike reforme sustava Vojne krajine, pa tako i do reforme krajiških konjanika. Godine 1746. nastaju tri husarske pukovnije i to pukovnija Karlovačkih graničarskih husara (GH) s 8 satnija, Banovinskih GH s nekoliko satnija i pukovnija Varaždinskih graničarskih husara s četiri

GUBICI Na ratištima, brojno stanje husara se istopilo

Sudbina husara nije bila blistava Zanimljiva je i daljnja sudbina husara, koja, kako doznajemo od Tomislava Aralice, nije bila blistava kao njihove odore.

- Nakon svega par godina u sklopu frajkora pukovnika Brentana od husara s područja Karlovačkog i Varaždinskog generalata nastaje jedna husarska postrojba od oko 500

ljudi. Ista postrojba se raspušta u Varaždinu 1786. godine.

Godine 1794. nastaje nova pukovnija husara s područja Hrvatske i Slavonske vojne krajine. Ona 1798. godine dobiva brojčanu oznaku 12. To je sad velika pukovnija ustrojena u skladu s propisima iz 1769. godine po kojima je svaka

redovna husarska pukovnija imala 2.248 ljudi u doba rata.

Husarska pukovnija broj 12 sastojala se od pet konjičkih diviziona, a svaki je imao u svom sastavu po dva eskadrona s po 170 do 180 konjanika.

Borili su se na ratištima uz gornji tijek Rajne, po Bavarskoj i u Tirolu...

satnije. Godine 1750. nastaje i pukovnija Slavonskih graničarskih husara. Ove pukovnije sa zamjetnim uspjehom sudjeluju u tri terezijanska rata, u Ratu za austrijsko nasljeđe, Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.) i u Ratu za bavarsko nasljeđe (1778.-1779.).

Vodič 55

04. svibnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ Od 6. do 11. svibnja KAKO IZDRESIRATI ZMAJA, u 18 sati HVALA TI ZA LJUBAV, u 20 sati

Petak, 7. svibnja u 20 sati Scena “Z. Rogoz” FAMILIJA U PRAHU Subota, 8. svibnja u 11 sati Velika koncertna dvorana SVEČANOST U POVODU 65. OBLJETNICE POBJEDE NAD FAŠIZMOM

KNJIŽNICA

HNK Varaždin Četvrtak, 6. svibnja u 10,30 , u 12,30 i 17 sati Velika koncertna dvorana 53. GLAZBENE SVEČANOSTI HRVATSKE MLADEŽI (zborovi) Petak, 7. svibnja u 10,30 i 16 sati Velika koncertna dvorana 53. GLAZBENE SVEČANOSTI HRVATSKE MLADEŽI (zborovi)

Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

MUZEJI

FOTO NATJEČAJ

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ NåĤđÑûå Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Izložba doniranih umjetnina u sklopu PROJEKTA ZA OČUVANJE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE Otvorenje u četvrtak, 29. travnja u 19 sati postavljeno za razgled do 9. svibnja 2010. Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Izložba skulptura JOSIPA DIMINIĆA otvoreno do 9. svibnja Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ 8S J e 0V2SVJV Srijeda, 5. svibnja u 11 sati Zgrada Scheier/Dvorana Zrinski Koncertu sklopu Majskog muzičkog memorijala “J. Š. Slavenski” studenti Muzičke akademije u Zagrebu Koncert u 20 sati LASZLO BARANYAY, klavir (Mađarska)

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Četvrtak, 6. svibnja u 20 sati Zgrada Scheier/Dvorana Zrinski Koncert laureata Vjesnikove nagrade za glazbu “Josip Štolcer Slavenski” za 2009. godinu MLADEN TARBUK za skladbu “Kate’s Kiss” KATARINA KRPAN, klavir

" ' 2 7 N 0 ' G J = # J 7 Od 7. do 11. svibnja SUDAR TITANA u 18 sati GOLA ISTINA u 20 sati

PREPORUKA TJEDNA Nedjelja, 9. svibnja u 16 sati DUGA animirani hrvatski film

Rođeni / _=/ ' ĤÿĊÑ 7ÿĊČåıĪåĺÿßȦ 0ÑĮĉÑ 7ÿþÑČÿĒåÝȦ "ĤÑĒĊÑ 0ėČÑĤÿßȦ ėĤÑ 0ĤÑČĉȦ 2ėĤåĒÑ ıĒÿßȦ 0ČÑĤÑ NĮÑĒàÿĒȦ 8ÑáÿĒå ÿĨĮĤėĺÿßȦ /ıČÿĉÑ _ÿĒĮåĤȦ 7ÑĤĮÑ 0ıđĤÿßȦ ĒÑȿ7ÑĤÿĉÑ ÑĊĨÑȦ 2ıÝÿĉÑ ČÑûıĨȦ Čÿ 2åġėûČÑĺåÝȦ 2åėĒÑ PÿĒĊėȦ 2ıÝÿĉÑ 0ıàĊėȦ _ÑĒåĨÑ ĒáĤÿßȦ 7ÑĤÿĉÑ ȿ 7ÑûáÑČåĒÑ 0ĤÑČĉȦ &ÑĒÑ &ČÑáĒÿßȦ 2ÑĒÑ NÑÜėČȦ _ÑĒåĨĨÑ gıĒÑ

/ ' SÿđėĮåĉ PġėČĉÑĤÿßȦ "ĤÑĒ 0ıđĤÿßȦ #ÑÜĤÿåČ 0ėČÑĊȦ 7ÑĮÿĉÑ &ÑĤĉÑàȦ "ÿČÿġ "ĤÑĒĉàÿßȦ ĒĮėĒÿė ıĤÑĒȦ /ÑĒ #ÑČÿßȦ 'ĺÑĒ &ÑÜåĊȦ 7ÿþÑåČ åĒàÿĒÑȦ 2ıĊÑ ėĒĊÑĪȦ 'ĺė 0ĤÑČĉȦ ėđÿĒÿĊ "åđåĒȦ "ÿČÿġ 0ČÑıĨȦ ĒáĤåĉ #ĤåûıĤÿĒàÿßȦ 8ÿĊėČÑ ČÑłÑĒėĺÿßȦ ėĤÿĉÑĒ 0ıŀđÿßȦ "ĤÑĒ 2åĨĊėĺÑĤȦ Ñĺÿá ÑĒÿßȦ 2åėĒ #ČÑĨĒėĺÿß

Vjenčani

ÑĤĊė _ıĤıĨÿÝ ȫ2ÿĮĮČå ÝėČėĤ ÿĒ ûĤåĽȯ

'ĺÿÝÑ åĒĊė ÿ GåĮĤÑ SėđÿàÿßȦ 'ûėĤ /åáĺÑĉÿß ÿ 'ĺÑĒÑ PġėČĉÑĤÿßȦ #ėĤÑĒ 0ıŀđÿĒĨĊÿ ÿ 7ÑĤûÑĤåĮÑ GėĨÑĺåÝȦ 7ÑĤÿė JåđÑĤ ÿ 0ĤÿĨĮÿĒÑ &ıŀĉÑĊȦ GåĮÑĤ JėáÿĊ ÿ 'áÑ 0ėĺÑàåĺÿß

Umrli

Predrag Jukić (73), Boris Kraš (66), Dragica Kukec (96), Vladimir Novačić (77), Božidar Meštrić (59), Ana Pešut (80)

GJ=#8=e _J 7 8 e N2/ '& ɺ 8 Ɂ N_ 0' 8 7=#V G2/VN 0 Ovaj tjedan će nam općenito donijeti promjenjivije vrijeme, ali dobra vijest je da će temperatura zraka ostati ugodna.

Nema dana u ovom tjednu da možemo potpuno jamčiti sasvim suho vrijeme kroz čitav dan. Nekako je najveća šansa za suho vrijeme u petak, ali ni to nije sigurno. Ako imate neke radove za koje vam treba potpuno suho vrijeme, onda ćete se ovog tjedna morati malo strpiti. Informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 3.5.).

www. regionalni. com

56 Zadnja

04. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Atraktivno i avanturistički u toplicama Sveti Martin

Zaboravljene igre Nudio se i fini domaći grah te vrhunska ugostiteljska ponuda u pubu „Potkova“...

SVETI MARTIN – Bacanje kamena s ramena, utrka u vrećama, potezanje konopa, utrka s jajetom u žlici, razbijanje lonca, napuhavanje balona, ispijanje piva uz izvođenje sklekova, rally utrka tačkama, pinklec štreka i brojne druge igre, zagarant irale su smijeh do suza i vrhunsku subotnju zabavu natjecateljima te svim gostima toplica Svet i Martin.

Naime,

!

Srebro u Ženevi za izum Stanka Bezeka

Na 38. svjetskom Salonu inovacija upravo održanom u Ženevi dipl. inž. Stanko Bezek, dopredsjednik Društva inovatora Varaždinske županije, osvojio je već šesto odličje, ovaj put srebrnu medalju, za jedan te isti svoj izum cijevnog turbulatora protoka tekućina,

pare i zraka. Ovaj izum sada ima i PCT (međunarodnu zaštitu patenta) te slijedi njegova komercijalna realizacija (vjerojatno u Njemačkoj).

Sudjelovalo je 800 inovatora s 1000 izuma sve redom samo već nagrađivanih diljem svijeta u 2009. godini.

već prijepodne rijeke turista slijevala se u ovaj turistički biser Međimurja, na poziv tamošnjeg Spa & Golf Resorta. Priliku da na atraktivan i avanturistički način provedu vikend i tradicionalno proslave Praznik rada iskoristile su brojne obitelji iz cijele Hrvatske, no zamijetili smo i one iz susjedne Slovenije i

e

kipa iz Slavonije „Kulenova seka“ skakala je u vreći s domaćim „Čvarcima“ Srbije. Opuštenoj atmosferi i zabavi posebno je doprinijela 2. prvomajska seoska olimpijada na kojoj je snagu i spretnost odmjerilo pet šesteročlanih ekipa zvučnih naziva.

Primjerice, mješovita ekipa iz Slavonije „Kulenova seka“ skakala je u vreći s domaćim „Čvarcima“, a „Maslačci“ su dodatno zakomplicirali najavu svog nastupa vo-

KARIKATURA

diteljici koja je zbog njih morala „lomiti“ jezik…

Posebno iznenađenje fer i korektnim navijačima priredila je ekipa „Martinke“ koju su činile četiri dame i još „dva starija gospona“, kako je veselo komentirala publika. Njima, unaprijed proglašenim autsajderima, uspjelo je hametice poraziti sve protivnike u povlačenju konopa. Kako doznajemo, osim spomenutog natjecanja, u prijepodnevnom terminu održan je prvosvibanjski golf turnir na kojem je sudjelovalo šest flajtova (ekipa). Organizatori su se itekako pobrinuli da gosti ne gladuju i ne žeđaju. Nudili su fini domaći grah te vrhunsku ugostiteljsku ponudu u pubu „Potkova“. A objed na terasi, uz cjelodnevnu svirku raspoloženog tamburaškog sastava Muškati, te feštu uz svirku grupe „Prezent“ i večeru u restoranu Vučkovec, mnogi će još dugo pamtiti i prepričavati…(jn)

LUDBREG

Sajam cvijeća LUDBREG – Centar svijeta ovaj će vikend biti prava cvjetna oaza. U organizaciji Udruge vrtlara i cvjećara ludbreške regije održat će se 14. međunarodna izložba i sajam cvijeća, koja će okupiti proizvođače cvijeća ludbreške regije i izlagače iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Otvaranje izložbe bit će u petak 7. svibnja u 17 sati uz popratni zabavni program u kojem će nastupiti prvi hrvatski supertalent Tihomir Bendelja sa svojom Twirling skupinom te Tamburaški sastav KUD-a “Juraj Lončarić” iz Hrženice. U subotu će posjetitelje zabavljati Najbolji hrvatski tamburaši, a upriličit će se i završna proslava Dana Centra svijeta uz predstavljanje novog grada prijatelja – Preloga.

NAJAVA

1. sajam za djecu i obitelj U Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu 8. i 9. svibnja održat će se 1. Varaždinski sajam za djecu i obitelj koji će biti prodajno-izložbeno-edukativno-zabavnog karaktera.

Na sajmu će se posjetitelji moći upoznati s najnovijom proizvodima i uslugama iz dječjeg svijeta te moći kupiti proizvode po povoljnoj sajamskoj cijeni. Održat će se i edukativne radionice i predavanja za roditelje, a u pripremi je i velika radionica-igraonica koja će posjetiteljima, posebice djeci omogućiti cjelodnevnu zabavu za vrijeme trajanja sajma.

Ulaz na sajam za djecu je besplatan, dok će roditelji kupnjom balona “Sajam dobrote” za pet kuna sudjelovati u humanitarnoj akciji “U rukama anđela” Zaklade solidarnosti Grada Varaždina.

Organizatori sajma su tvrtke Max Bögl – Tehnobeton d.o.o., Promo-media d.o.o. i Creata d.o.o.

crta: Željko Pilipović