RT_312

INTERVJU Prof. dr. Daniel Denegri, fizičar iz CERN-a o Velikom prasku i stanju u znanosti

Stranice 6.-7.

ZRINKA CVITEŠIĆ, glumica

Ne izlazim bez odjeće, često ni bez maske Stranica 43.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 312 :: 11. svibnja 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Košuta ugušena u žičanoj zamki nova je žrtva nezakonitog lova

Krivolovci haraju i u vrijeme lovostaja Za krivolovcem koji je napravio i postavio žičanu zamku tragaju lovci i policija Stranica 11.

CRNI VIKEND

KULTURA STANOVANJA

Stradalo dijete, nestao mladić

Kako odabrati prave keramičke pločice?

Stranica 22.

Stranica 28.

INOVATOR

AKTUALNO

Od strahovite boli nisam mogla hodati, no Hitna pomoć nije željela doći po mene

FIMA Vrijednosnice bez Milana Horvata Stranice 2.-3.

Ukidanje kriznog poreza - kome donosi boljitak?

Stranice 40.-41.

MEĐUNARODNA IZLOŽBA I SAJAM CVIJEĆA

Ludbreg “okupan” bojama i mirisima Stranica 4.-5.

Stranice. 26.-31.

Kockasti svijet Željka Drenškog Obuzet sam kockama, kaže inovator iz Čakovca, izumitelj okretnopokretnog stalka Stranica 10.

ZLATNO DOBA

Cijene smještaja u domovima Stranica 8.

ISSN 1846-8969

t 41035 Japanska škola tradicionalnih borilačkih vještina u Oštricama Stranica 35.t ė*5"5&-+* ;076 Znaju li inspekcijske službe uopće što koja od njih radi? Stranica 12. t À,0-4570 Maturanti varaždinske Medicinske škole educirali su osnovnoškolce u Jalžabetu Stranica 20. t 63#"/" ,6-563" Bubnjarska radionica Damira Šomena u Čakovcu Stranica 19. t 16501*4 Skuterom po egzotičnom Baliju Stranica 32.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Zasluženi Porini za A. Igreca i V. Mažuran

N

a dodjeli ovogodišnjih diskografskih nagrada Porin classic, koja je održana u Šibeniku, Varaždinci Anđelko Igrec, skladatelj, dirigent i orguljaš te Višnja MažuŽeljko PAVLEK ran, čembalistica, urednik@regionalni.com ostvarili su iznimne uspjehe. Maestro Igrec dobitnik je prestižne diskografske nagrade Porin za svoj album „Kyrie“ koji je proglašen najboljim autorskim albumom klasične glazbe dok je Višnja Mažuran nagrađena Porinom za najbolju izvedbu klasične glazbe. Album „Kyrie“ Anđelka Igreca nominiran je i za najbolji album duhovne glazbe, a njegov album „Božić u varaždinskoj katedrali“ za najbolji božićni album. I dok maestro Igrec s nestrpljenjem očekuje i dodjelu Porina u tim kategorijama ovaj vikend, već je sada izvjesno da je njegov postignuti uspjeh višestruko značajan. Među ostalim, i stoga jer je ostvaren uglavnom varaždinskim snagama. Nakladnik nominiranih albuma je udruga Aulos iz Varaždina (albuma Kyrie sunakladnik je i Glas koncila) koju uspješno vodi Igrecov prijatelj Vladimir Gotal – Dodek, ton majstor, producent i zaljubljenik u glazbenu baštinu. Upravo je njemu maestro Igrec s pravom javno posvetio dobiveni Porin. Izvođači skladbi su također varaždinski glazbenici i pjevači počev od zbora i orkestra varaždinske katedrale Chorus Angelicus do solista Collegium pro musica sacra.

Sveukupno, dodjela nagrada Porin napokon je potvrdila da u Varaždinu ima autora, nakladnika i producenata koji mogu ostvariti najzahtjevnije glazbene diskografske projekte. Čestitke nagrađenima i svima koji su zaslužni za te uspjehe.

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Predsjednik uprave FIMA Alfe prenio sve

Milana Horvata više nema u FIMA Vrijednosnicama Svoje vlasničke udjele Horvat je prenio na članove obitelji i direktoricu FIMA Alfe mjesec dana nakon što je izašao iz Remetinca gdje je bio pritvoren

U srijedu će se znati hoće li se pokrenuti ovrha ili ukinuti blokada računa slijednica bivše FIMA Grupe temeljem tužbe Croatia Lloyda

Aktualno

11. svibnja 2010.

e poslovne udjele u svojoj brokerskoj kući

3

STAV U povijest odlazi još jedno obilježje grada Varaždina

Varaždin prestaje biti bankarski i financijski centar Bankarsko i financijsko središte još je jedno od obilježja Varaždina iz minulih desetljeća koje polako ali sigurno odlazi u povijest.

Nakon što se krajem prošlog stoljeća uzdigao na domaćem f inanc ijskom tržištu, prvenstveno zahvaljujući naglom razvoju Varaždinske banke, a zatim i Varaždinskog tržišta vr ijednosnica, odnosno kasnije Varaždinske burze, te poduzeća iz FIMA Grupe, Varaždin je u svega nekoliko godina ostao bez svih

tih poznatih financijskih i bankarskih institucija.

Dio njih je prodan, odnosno pripojen većim subjek-

t

eško se oteti dojmu da je u svim slučajevim bilo i (znatnih) osobnih interesa tima, a dio se sada urušava.

Nesumnjivo, posljedica je to tržišnih (ne)prilika, a u

posljednje vrijeme osobito pada tržišta vrijednosnica uslijed globalne krize.

Međutim, teško se oteti dojmu da je u gotovo svim slučajevima bilo i (znatnih) osobnih interesa koji su sa šireg društvenog stajališta bili sve prije nego opravdani.

Upravo zbog toga Varaždin je na dobrom putu gubljenja još jednog obilježja po kojem je bio prepoznatljiv, usprkos hvalevrijednim pokušajima da se to (ipak) ne dogodi…

Horvat: Predmet ovrha mogu biti isključivo udjeli koje imaju tvrtke pravne slijednice FIMA grupe Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Milana Horvata više nema u vlasničkoj strukturi FIMA Vrijednosnica. U toj brokerskoj kući, čiji je utemeljitelj, imao je donedavno gotovo 60 posto vlasničkog udjela, a zajedno s udjelom svog poduzeća Fima Alfa kontrolirao je više od dvije trećine, odnosno blizu 69 posto FIMA Vrijednosnica.

Prijenos - logičan Svoje vlasničke udjele Horvat je prenio na članove obitelji i direktoricu FIMA Alfe mjesec dana nakon što je izašao iz Remetinca gdje je pritvoren u

p

rijenos vlasničkog udjela logičan s obzirom na okolnosti, veli Horvat sklopu istražnih radnji u vezi afere oko Podravke. Dok se još očekuje ishod istražnih radnji koji će pokazati jesu li sumnje u nezakonite radnje uistinu bile opravdane, Horvat je za Business.hr rekao da je njegov potez prijenosa vlasničkog udjela logičan s obzirom na okolnosti u kojima se našao.

Horvat je, naime, ustvrdio da je zbog medijskih izvještaja stvorena atmosfera u kojoj njegovo vlasništvo u brokerskoj kući otežava poslovanje, iako nije optužen, a kamoli osuđen za bilo što, pa je svojim izlaskom to želio spriječiti.

Isto tako odbacio je nagađanja da se na prijenos vlasništva odlučio iz bojazni da njegovi vlasnički udjeli ne padnu pod ovršne zahtjeve slične onima kojima su izloženi drugi subjekti nastali iz bivše FIMA Grupe, napominjući da njegovi vlasnički udjeli u FIMA

FIMA VRIJEDNOSNICE

Najveći udjeli kuće – ženama Horvat je gotovo 60 posto udjela prenio članici Uprave FIMA Vrijednosnica Jadranki Majcen Horvat, Snježani Mihinjač Horvat, Darku Horvatu i direktorici FIMA Alfe Kristini Kostel.

Darku Horvatu je Milan Horvat prenio vlasničke udjele od 7,81 i 0,94 posto, odnosno ukupno 8,75 posto, a najveći pojedinačni udjel od 19,75 posto dionica prenio je supruzi Jadranki Majcen Horvat. Snježani Mihinjač Horvat, koja je prema stanju vlasničkih udjela od 19. siječnja ove godine posjedovala osam posto dionica, Horvat je prenio 11,75 posto dionica, pa je njezin udjel nakon toga također dosegnuo 19,75 posto FIMA vrijednosnica, a

Ugovor o prijenosu udjela

Vrijednosnicama ne mogu biti predmetom ovrhe, već to mogu biti isključivo udjeli koje posjeduju tvrtke pravne slijednice FIMA grupe.

Presuda u srijedu Potonje bi se, kao što smo pisali, uskoro moglo i dogoditi. Naime, računi poduzeća Plur is, bivše FIMA Grupe, kao i tvrtki Stog, Weissbarth i partneri te FIMA Alfe, blo-

I TOGA IMA Tvrtka iz Beograda ulaže u Varaždin

Varaždinska palača pravde isti toliki udjel ima i direktorica FIMA Alfe Kristina Kostel postala je vlasnica udjela od 3,44 i 16,31 posto.

Ostali vlasnici FIMA Vrijednosnica su, uz FIMA Alfu, i Neven Kaić, koji ima 8 posto udjela, dok po tri posto imaju Damir Brleković, Krešimir Čulo, Teofik Duran, Anja Šimek i Martina Rončević.

kirani su za iznos od po 45 milijuna kuna. Posljedica je to privremene mjere koju je donio varaždinski Trgovački sud na prijedlog Croatia Lloyda, reosiguravajućeg društva, koje je blokadu zatražilo radi osiguranja tražbine od Plurisa i spomenutih slijednika bivše FIMA grupe.

Od svih njih Croatia Lloyd traži da mu solidarno daju adekvatno osiguranje neosiguranog dijela potraživanja od 45 milijuna kuna, a ako to ne daju, reosiguravajuće društvo traži da se sudska presuda smatra ovršnom ispravom podobnom za pljenidbu cjelokupne imovine slijednika FIMA grupe do visine spomenutog potraživanja. Što će sud odlučiti u vezi ovog tužbenog zahtjeva Croatia Lloyda, odnosno hoće li se pokrenuti ovrha ili ukinuti blokada računa, bit će poznato u srijedu, 12. svibnja.

Ranko Mimović, direktor tvrtke Fia Electricity, koja ima temeljni kapital od 500 eura

FIA Electricity spašava Validus od blokada?

U Validusu očekuju garancije za plaćanje obveza iz ugovora primljenog e-mailom u skeniranom obliku Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

FIA Electricity, sukladno ranijim najavama, čini se da ipak spašava Validus koji je u blokadi za gotovo 110 milijuna kuna. Naime, prema obavijesti Validusa HANFA-i koja je objavljena na Zagrebačkoj burzi, potpisani ugovor o preuzimanju ispunjenja, kojim se beogradsko poduzeće obvezuje na ispunjenje obveza Plurisa, kao i u dijelu dugovanja za koje mu je Validus jamac/sudužnik i vjerovnik, stigao je u sjedište Validusa u srijedu e-mailom u skeniranom obliku.

Garancije stižu?

Temeljni kapital - 6,3 milijuna kuna Temeljni kapital FIMA vrijednosnica iznosi 6,3 milijuna kuna, a većina novih vlasnika udjela u brokerskoj kući treba za njih platiti određenu cijenu uz diskont od 25 posto. Naime, ukupan kapital društva bio je umanjen za rezultat poslovanja FIMA Vrijednosnica

iz 2009. godine, kao i za loš rezultat poslovanja brokerske kuće iz prvog tromjesečja.

Tako Snježana Mihinjač Horvat treba u roku od pola godine platiti 470 tisuća kuna, Darko Horvat 350 tisuća kuna, a Kristina Kostel 790 tisuća kuna.

”Očekujemo da ćemo u razmjerno kratkom roku od invest itora pr imit i i garancije za plaćanje obveza po spomenutom ugovoru o čemu ćemo bez odlaganja obavijestiti investicijsku javnost”, naglašava se u obavijesti te dodaje da bi se, sukladno tvrdnjama direktora FIA Electricity Ranka Mimo-

Validus blokiran sa 109,5 milijuna Račun Validusa blokiran je u sveukupnom iznosu od 109,5 milijuna kuna, od čega 11 milijuna otpada na dugovanja koja duguje kao glavni dužnik, i to uglavnom bankama, dok je za iznos od 98,2 milijuna blokiran s osnova jamstva ili sudužništva, i to također uglavnom od strane banaka. Za vrijeme trajanja blokade prodajom dijela imovine Validus je uspio smanjiti dug za 2.5 milijuna kuna.

vića, trebao transfer irati kapital osiguran od strane švicarskih i talijanskih investitora.

Buduć i da pr ibavljanje valjane garancije ili korporativnog jamstva ovisi isključivo o potpisniku ugovora – društvu FIA Electricity d.o.o., iz Validusa posebno upozoravaju da se radi o „procesu na koji ta varaždinska kompanija ne može izravno utjecati niti garantirati njegovo izvršenje“.

Razgovori s bankama ”U intenzivnim smo pregovorima sa svim bankama koje su blokirale račun, odnosno imaju kolaterale za svoj dug i razlučni su vjerovnici, te smo s njima i investitorom održali

sastanke kako bismo dogovorili modele plaćanja duga.

Banke su spremne prihvatiti novog dužnika tj. investitora ukoliko isti uz potpisani Ugo-

u

intenzivnim pregovorima sa svim bankama koje su blokirale račun vor o preuzimanju ispunjenja dostavi pravovaljanu garanciju banke ili korporativno jamstvo”, pojašnjava se u obavijesti, te napominje da će se investicijsku javnost odmah bez odgode izvještavati o činjenicama kako će se dalje razvijati pregovori s investitorom.

4

Aktualno

11. svibnja 2010.

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Tko laže ili govori neistinu?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

4.5.

Zbog malverzacija s proračunskim sredstvima uhićen i prvi gradonačelnik. Doduše bivši, ali aktualni član predsjedništva HSS-a Kolar, a otvorena je i istraga protiv šefa carine Barišića, bivšeg rizničara HDZ-a. U raspetljavanje prodaje INA-e uključilo se saborsko Istražno povjerenstvo, a ministar Šimonović odlazi za pomoćnika glavnog tajnika UN-a.

OTKRIVAMO Kome će ukidanje kriznog poreza i druge

Bolji dani stižu sam plaćenima, ali ne i

5.5.

Deficit proračuna u četiri mjeseca oko 5,5 milijardi kuna, odnosno pola planiranog na godišnjoj razini. Sve teže do novca za mirovine, zdravstvo… Tri osobe poginule u Grčkoj prilikom prosvjeda protiv restrikcija.

6.5.

Čak četrdeset posto radnika HŽ-a ništa ne radi, tvrdi jedan od 700 članova uprava, direktora, menadžera i šefova željezničke grupacije prosječne plaće 10.000 kuna. A Slovenci se pitaju zašto moraju raditi i zaduživati se za Grke koji imaju osjetno veće plaće od njih.

7.5.

Kriv sam koliko i Vlada i HDZ, poručuje preko odvjetnika Polančec kojeg sada sumnjiče i za malverzacije u HEP-u čiji je bivši čelnik Mravk doveden kod njega u Remetinec. A u Zagreb stigao MMF, za sada samo kako bi dao punu podršku mjerama Vlade.

8.5.

Povlaštene mirovine mogle bi se smanjiti već u srpnju, a ne iduće godine, što ne čudi s obzirom na to da je u proteklih sedam godina broj primatelja braniteljskih mirovina povećan oko 120 posto, a onih dužnosničkih 90 posto. Pahor pozvao Slovence da na referendumu glasuju za potvrdu ratifikacije arbitražnog sporazuma, što bi trebalo otvoriti vrata Hrvatskoj u EU.

9.5.

Ministri financija EU dogovorili uspostavu kriznog fonda težak 750 milijardi eura za pomoć zemljama eurozone koji bi trebao spriječiti pad europske valute. A kako bi izbjegao sudbinu Grčke, Portugal planira odgoditi neke velike javne projekte, a time ubrzati smanjenje deficita u ovoj godini na oko 7 posto.

10.5.

Podignuta prva optužnica protiv Polančeca - financiranja stadionske rasvjete. U sklopu obrane od sumnji vezanih uz aferu HEP, prvenstveno jeftine prodaje skupe struje TLM-u, Polančec iz Remetinca najavljuje svoj prijedlog za svjedočenje Kosor i Sanadera. No već sada Hebrang odgovara da HDZ i Vlada nisu ništa imali s dvojbenim izvozom struje u Mostar.

Tko laže ili govori neistinu?

U Varaždinskoj županiji između 15 i 18 tisuća radnika radi u radnointenzivnoj industriji, a u gospodarstvu ukupno 37 tisuća ljudi

Najveća stopa poreza na dohodak od 45 posto smanjena je na 40, dakle za 5 posto, za razliku od 3 posto koliko je smanjenje kod najnižih primanja, upozoravaju u RIS-u.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Povećanje - 12 kuna - To što će najniža stopa poreza na dohodak iznositi 12, umjesto 15 posto, za većinu naših članova značit će vrlo malo, gotovo ništa, baš kao što im ništa nije značio ni krizni porez od dva posto jer ga zbog niskih primanja nisu ni plaćali -

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

Plaća bi se s poslodavcem morala ugovarati u bruto iznosu, sukladno zakonu. Tako i Zakon o minimalnoj plaći sadrži bruto iznos. Međutim, ima poslodavaca koji ugovaraju neto iznos sa zaposlenicima, i tako se radi zadnjih 20 godina. Ti zaposlenici neće osjetiti nikakvo povećanje. Poslodavac će jednostavno

ističe Miličić.

Dobar dio radnika u tekstilnoj, kožnoj, obućarskoj i drvnoj industriji, kako dodaje, ima danas bruto plaću od 2701 kunu, što je manje od minimalne bruto plaće od 2814 kuna, koliko njihova poduzeća trebaju početi isplaćivati u roku od dvije godine nakon što su

izračunati novi bruto iznos plaće, a neto će ostati isti, osim ako im se ne promijeni ugovor milošću poslodavca. Nažalost, oni koji ugovaraju neto plaću uvijek gube. No srećom takvih ugovora koji sadrže neto iznose plaća nije puno, a uglavnom ih sklapaju manji poslodavci, ističe Miličić.

zakonom utvrđena minimalna primanja.

- Slijedom toga, minimalna neto plaća iznosi 2176 kuna, a 2101 kunu u radnointenzivnom sektoru. A kada se u srpnju isplate plaće s novim poreznim stopama, radnik koji prima 2101 kunu pr imat će 2113 kuna, odnosno 12 kuna više

-veli Miličić.

Tek kada se dođe do plaća koje su zahvaćene kr iznim porezom od dva posto, kako upozorava, može se govoriti o nekom povećanju.

Skok troškova - Tako, primjerice, radnici s brutom plaćom od 4500 ili neto

IZDVOJENO Teret krize ne raspoređuje se pravedno

Ima se za konje, ali ne i radnike Možda je za nekoga to neprihvatljivo ili čak i smiješno, no povećanje plaće radniku za 700-800 kuna za njega bi bilo bitno. To bi mogao izdržati gotovo svaki poslodavac jer ako, recimo, onaj poznati nam poslodavac iz Ivanca dobiva poticaje od države, a sam sebi za 100 tisuća kuna iznajmljuje po-

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM

„Uvijek gube oni koji ugovaraju neto plaću“

VARAŽDIN – Za većinu zaposlenika u radnointenzivnoj industriji, ništa bitno neće promijeniti u srpnju uvođenjem novih stopa poreza na dohodak i poreznih razreda, odnosno ukidanjem kriznog poreza.

Upozorava to Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

slovni prostor i strojeve, te ima novu kuću, novi BMW i konje, onda valjda ima i za radnice, ako ništa drugo onda barem za ono što je nekima dužan. Međutim, kod nas se državni novac baca kroz prozore, a onda se uvode krizni porezi i tome slično, pri čemu se teret krize ne raspoređuje pravedno. A kriza LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

je u Hrvatskoj nastala upravo zato što nema vladavine prava, točnije vrlo je niske razine. Uostalom, to je uvidjela i Vlada, što se vidi iz njezinog programa izlaska iz krize. No, zakone u prvom redu treba poštovati i provoditi, a tek onda mijenjati jer je većina zakona usklađena s EU, upozorava Miličić.

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

11. svibnja 2010.

e porezne promjene donijeti boljitak

mo najbolje većini radnika POSLJEDICE Lokalnoj samoupravi manje novca, a obveze veće

Gradovi, općine i županije bez milijuna, a potrebe veće Apeliram prema Vladi RH da sada, kada građane rastereti nekih poreza te se povećaju plaće od 1. srpnja ove godine, to ne napravi nauštrb općina, gradova i županija, rekao je u četvrtak varaždinski župan Predrag Štromar.

Naime, kako je pojasnio, budući da se proračuni jedinica lokalne samouprave pune porezima čije se smanjenje najavljuje, prema prvim izračunima, Varaždinskoj županiji bi zbog toga od srpnja prihodi pali barem za milijun kuna, ako ne i više.

- Ako Vlada ne smisli neki način da se nadoknadi to smanjenje općinama i gradovima, dobit ćemo još veću

centralizaciju od ove koju imamo - ustvrdio je varaždinski župan, dodavši da se boji kako će to zapravo značiti početak reorganizacije teritorijalnog ustroja države, odnosno početak ukidanja ili spajanja pojedinih općina i županija koje će zbog manjih prihoda od poreza morati naprav iti izmjene svojih proračuna.

A rebalansi proračuna jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji traže se i neovisno o poreznim promjenama, ali bez većih uspjeha. Tako oporbeni vijećnici u Općini Srečinec predlažu za 30-ak korisnica s područja općine povećanje porodiljnih naknada s

KOŠARICA

ZAGREB SPLIT

PREHRANA

2.441,19 2.406,21 2.457,32 2.474,34

RIJEKA

OSIJEK

HIGIJENA

432,52

423,58

421,87

466,98

ODIJEVANJE

824,02

749,85

827,99

716,77

STANOVANJE 1.737,45 1.667,92 1.877,23 1.690,12 PRIJEVOZ KULTURA UKUPNO

580,00

750,00

814,00

680,00

377,00

357,00

356,00

285,00

6.392,18 6.354,56 6.754,41 6.313,21

3236 kuna dobit će više 125 kuna. Oni koji primaju bruto plaću 6.000 kuna dobit će više 185 kuna, a 204 kuna bit će veća bruto plaća od 6500 kuna, i to ne samo zbog novih poreznih stopa, nego i ukidanja kriznog poreza. Međutim, najviše će na dobitku biti oni zaposlenici koji imaju najveće plaće, budući da je najveća porezna stopa od 45 posto smanjena na 40, dakle za 5 posto, za razliku od 3 posto koliko je iznosilo smanjenje kod najnižih primanja. S obzirom na to, uistinu je teško dokučiti na čemu se temelje tvrdnje da je cilj ovih izmjena povećanje primanja građana koji zarađuju manje, a kako bi imali dovoljno novca za životne potrebe - veli predsjednik RIS-a.

Proklamirani cilj mini pore-

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

VUKOVAR ZADAR

460,89

452,88

719,88

837,76

1.621,15 1.622,55 880,00

648,00

197,00

297,00

7.007,11 6.728,44

s

indikalna košarica u Varaždinu kreće se od 6.206 do 7.048 kuna ukoliko poskupi za dvadesetak lipa, a da se ne govori o posljedicama nedavnih ili najavljenih poskupljenja energenata i komunalnih usluga, odnosno ukidanja besplatnih udžbenika, poreznih olakšica...

- Već neko vrijeme imamo stalni rast raznih troškova, a

mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

VARAŽDIN PULA

3.128,19 2.870,25

zne reforme, kako dodaje, još više dolazi u pitanje ako se zna da se povećanje plaće za desetak ili nešto više kuna može, primjerice, izgubiti već kod jednog punjenja spremnika goriva

Mira Ljubić

1.000 na 1.200 kuna. Isto tako predlažu da se za 80-ak studenata povećaju naknade s 200 na 300 kuna, dok bi se udžbenici učenicima prvih razreda osnovne škole sufinancirali s 300 kuna.

Kako bi se potaknule građevinske aktivnosti te smanjilo opterećenje građana, osobito mladih parova, Općinskom vijeću predložili su i smanjenje komunalne naknade za 20 posto na sadašnji iznos te smanjenje komunalnog doprinosa koji se plaća kod izgradnje kuća i drugih građevinskih objekata. Oporba je tražila i smanjenje plaća općinskih dužnosnika i namještenika, što je i učinjeno u travnju.

424,97

460,92

461,63

712,45

877,67

866,18

1.716,24 1.869,03 1.827,35 650,00

740,00

560,00

377,00

315,00

237,00

6.206,05 7.226,73 6.521,74

plaće se ne povećavaju, usprkos rezultatima. Poduzetnici u Varaždinskoj županiji među vodećima su po dobiti, a poznati smo i po izvoznom višku koji uglavnom ostvaruje prerađivačka industrija koja i dosta zapošljava. Naime, u Varaždinskoj županiji između 15 i 18 tisuća radi u radnointenzivnoj industriji, dok je u gospodarstvu ukupno zaposleno 37 tisuća ljudi, a još 30 tisuća radi u javnom sektoru - upozorava Miličić, koji vjeruje da bi poslodavci mogli povećati plaće koje su prosječno među najnižima u Hrvatskoj, dok su mjesečni troškovi života četveročlane obitelji, prema sindikalnoj košarici NHS-a, 6.206 kuna, odnosno 7.048 kuna prema SSSH-u, što je oko ili iznad državnog prosjeka.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

DUBROVNIK

2.325,39 2.964,11 2.569,58

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

11. svibnja 2010.

OTVORENO Prof. dr. Daniel Denegri, fizičar iz CERN-a, Europskog centra za nuk

“Mi smo, biološki, jed Ideja Velikog praska pojavila se 1928. godine. Formulirao ju je zapravo jedan opat, Belgijanac Lemaitre koji je našao neka rješenja Einsteinovoj teoriji relativnosti i vidio da Svemir nije nužno statičan, već može biti dinamičan, što su prve opservacije dalekih galaksija potvrdile Piše: GORDANA IGREC

Početkom travnja u CERN-u u Europskom centru za nuklearna istraživanja u Genevi pokrenut je eksperiment s znanstvenim simuliranjem Velikog praska. O tome, kao i o problemima u suvremenoj znanosti i uvjetima znanstvenog rada u Hrvatskoj i u Europi, za Regionalni tjednik govori prof. dr. sc. Daniel Denegri iz Saclaya kod Pariza i CERN-a, rođeni Splićanin, odnosno Bračanin.

CERN Da počnemo od CERN-a.

Dakle, što je CERN? CERN je europska institucija osnovana 1954. godine.

Europske zemlje poslije II. svjetskog rata razumjele su da niti jedna od njih ne može konkurirati fundamentalnim istraživanjima kolosalnih država kao što su bile SAD i Sovjetski Savez. Dakle, oni su odlučili napraviti zajednički centar u koji sve te zemlje ulažu svoj novac, kao u jednu zajedničku kasu proporcionalno svojem nacionalnom prihodu, i u koji sve te zemlje šalju svoje znanstvenike. I tako je ta organizacija osnovana da bi u neku ruku Europa vratila svoj primat u znanstvenom istraživanju koji je imala prije II. svjetskog rata. I to je CERN postigao. CERN je danas zajednička europska institu-

i

spitujemo stanje materije kakvo je bilo nakon početne eksplozije, Big Banga, koja se zbila pred 13.7 milijardi godina.

cija, ali i svjetska, tu pristižu svjetski znanstvenici. To je najveći znanstveni svjetski centar u ovoj domeni istraživanja. U domeni najskupljih i najprodornijih i najeminentnijih, to je doista najveći znanstveni centar u svijetu.

Ja sam 1971., nakon što sam doktrorirao u SAD-u, otišao u Francusku i Francuska šalje jedan broj stručnjaka u CERN, ali mene plaća francuski Nacionalni centar za znanstvena istraživanja. Ja sam na svoju ruku razvio znanstvene veze sa Splitom i s Hrvatskom, a prethodno i s bivšom Jugoslavijom.

Kako doista izgleda pro-

jekt Velikog praska?

Projekt LHC ima tri komponetene: akceleratore kojima pokušavamo reproducirati stanje materije u evoluciji Svemira, detektor koji promatra i kompjutorski signal koji sve to analizira. Na LHC projektu su četiri kolosalna detektora, oni su najmanje 10 puta kompleksijni od onih koji su izgrađeni prethodnih 10 do 20 godina. Jedan se zove CMS, drugi se zove Atlas, treći je ALICE i četvrti se zove LHCb. Treća komponenta su računala. Tri tisuće kompjutora na licu mjesta u CERN-u analiziraju i selekcioniraju podatke i signale samo tog jednog detektora CMS. Morate znati da cijeli taj sistem LHC-a koji se pokrenuo u studenome prošle godine, da smo mi tek u fazi uhodavanja.

Uhodavanje traje tri do četiri godine. Naravno, pošto ta mašina ispituje energije i koristi tehnologije koje čovjek nikad do sada nije imao prilike ispitivati, radi se vrlo postupno.

Revolucionarno Što zapravo znanstvenici ispituju ovim “revolucionarnim” eksperimentom?

Mi ispitujemo stanje materije kakvo je bilo u jednom vrlo kratkom času, u jednom desettisućitom dijelu milijarditog dijela sekunde nakon početne eksplozije, Big Banga, koja se zbila pred 13.7 milijardi godina. Ispitivanja na LHC-u će trajati najmanje 10 godina, a vjeroJatno mnogo duže.

Koliko fizičara iz Hrvatske radi na tom projektu?

Na CMS detektoru radi sedam-osam fizičara iz Splita.

Možda pet-šest iz Zagreba. Na detektoru ALICE rade tri-četiri iz Splita i slično iz Zagreba. Dakle, sve skupa na LHC projektu radi oko 20 eksperimentalnih fizičara iz Hrvatske. Postoje i teoretičari koji se bave tom problematikom, njih desetak u Hrvatskoj. Što će vaša znanstvena ispitivanja značiti za znanost, ali i za svakodnevni život?

Za znanost? To je na samoj fronti napretka znanosti.

Ljudi koji se bave fizikom elementarnih čestica, oko sedam tisuća njih, dakako su zainteresirani za ono što se događa u CERN-u. Za znanost je to od nevjerojatne važnosti. Za svakog čovjeka što to znači? Početkom 19.

Prof. dr. Daniel Denegri, fizičar iz CERN-a, Europskog centra za nuklearna istraživanja

Intervju tjedna

11. svibnja 2010.

7

klearna istraživanja, o Velikom prasku, stanju znanosti u Europi i svijetu...

dan veliki majmun!” stoljeća ljudi su se osvjetljavali svjetiljkama, a bili su neki fizičari koji su ispitivali prve fenomene elektriciteta. Ta ispitivanja su kroz 19. st. postepeno prouzrokovala jednu pravu revoluciju, onu koju je prouzrokovalo korištenje elektriciteta. To je znanost.

Kasnije, u prvoj polovini dvadesetog stoljeća fizičari su počeli ispitivati i postepeno razumjeli nuklearnu energiju.

Znanost, naravno uvijek napreduje ide se sve dalje i dalje u razumijevanju prirode. Što čovjek radi od tih spoznaja, drugo je pitanje, u nama kao vrsti koegzistira i dobro i zlo, na kraju je pitanje moralnog karaktera. Sada znanstvenici traže i nastoje protumačiti porijeklo života. Što, međutim, s onim filozofima ili novinarskim kolumnistima koji govore za vaše pokuse da se time “znanstvenici igraju Boga”. Što se mene tiče, nije čovjek izmišljen na sliku Božju, nego je Boga on izmislio po svojoj slici. Dakle, ja se vrlo malo, a i najveći dio znanstvenika, ne brinem za Boga. Sigurno ne onakvog Boga kakav se u našim religijama predstavlja.

I religije imaju svoj razvoj, u početku s idolima, kasnije

p

rije dvije i pol tisuće godina pojavljuje se i prva jednobožačka religija, židovska, pa kasnije kršćanstvo i islam imate mnogoboštvo, a opet prije dvije i pol tisuće godina pojavljuje se i prva jednobožačka religija, židovska, pa kasnije kršćanstvo i islam, religije sa suptilnijim porukama i moralnim sistemima potrebnim za život u kompleksnijim društvima. Vi morate znati da najstarija kontinuirana civili-

zacija na zemlji Kina, nema Boga. Oni imaju načela po kojima žive, koje je postavio jedan čovjek, filozof Konfucijus oko 600 godina prije Krista. Mi se ne miješamo u Božje poslove, jer Bog tu naprosto nema što raditi. Mi smo Boga izmislili. Međutim, znatiželja je ta koja čovjeka tjera naprijed. I to je ono što čovjeku dozvoljava razvoj. To je ono što je čovjeka odvojilo od životinjskog svijeta. Jer mi smo biološki – jedan veliki majmun! Ali u razredu života mi smo najbolji đak koji je daleko otišao ispred svih drugih, upravo zbog svojih razmišljanja, promatranja prirode, analiziranja, pokušavanja razumijevanja. To je mehanizam po kojem su se

o

no što znanost danas nije sposobna objasniti ne znači da tu ima neki prst Božji ljudi pomalo odvojili od svojih bliskih bioloških rođaka.

Prapočelo svijeta Može li se Veliki prasak uzeti kao prapočelo svijeta?

Na sadašnjem nivou razvoja znanosti, da. Ideja Velikog praska pojavila se 1928. godine. Formulirao ju je zapravo jedan opat, Belgijanac Lemaitre koji je našao neka rješenja Einsteinovoj teoriji relativnosti i vidio da Svemir nije nužno statičan, već može biti dinamičan, što su prve opservacije dalekih galaksija potvrdile. On nije oduvijek bio kakav je danas, već je imao početak koji se razvio.

Iz jednog vrlo ekstremno gustog i toplog stanja svijet se postupno razvio, materijalizirao i onda na jednom malom planetu kao što je naša Zemlja

u specijalno favoriziranim prilikama razvio i život i na kraju se zadnjih 200-300 tisuća godina razvio i razuman život. Dakle, u tu jednu opću sliku razvoja materije od vrlo toplog, gustog stanja koje je postojalo prije 13.7 milijardi godina danas nitko ne sumnja! Naravno mnogo detalja nije još jasno, pogotovo sam početak gdje zakoni fizike koje danas imamo nisu adekvatni, ali s vremenom čovjek će razumjeti!

Veliki prasak Ali, tko je i što je u tom slučaju iniciralo taj Veliki prasak, tu gustu, toplu masu...?

E sad, što ga je pokrenulo?

Kako je to krenulo? To je još pitanje koje nije objašnjeno!

Međutim, pazite, to što ono nije objašnjeno, to što znanost danas još nije sposobna objasniti, to ne znači da tu ima neki prst Božji koji je to pokrenuo! Jer, pazite, prije kojih 100 godina mi nismo imali pojma da to postoji.

Prije 800 godina najveći dio čovječanstva nije niti znao da je Zemlja jedna kugla, nego je mislio da je ploha. To ne znači da ako čovjek nešto danas ne razumije, da se on mora pozivati na neke više sile.

Ono što se zovu prirodni zakoni, jesu li oni rezultat jedne samoorganizacije materije ili postoji jedan sveopći princip organizacije kojega nije zamislio jedan plemeniti starac s bijelom bradom koji lebdi negdje na nebu, kako običan čovjek zamišlja Boga. Pravo je pitanje da li prirodni zakoni postoje sami po sebi? To je materijalistički pogled na stvarnost. Ili postoji nekakav duh organizacije materije koji se manifestira u prirodnim zakonima koje mi otrkivamo? To je onda idealistički pristup.

To je pitanje koje se postavlja već stoljećima prije Krista u spisima i raspra-

Prof. dr. Daniel Denegri u trenucima odmora u Splitu

Projekt vrijedan oko pet milijardi američkih dolara Tko je od znanstvenika pokrenuo inicijativu za ovim projektom?

To nije jedan čovjek pokrenuo. Ključne ideje se pojavljuju šezdesetih i sedamdesetih godina. Kako su rasle tehnološke mogućnosti, tako se pojavila potreba da se grade vrlo veliki akcelaretori. Prvi koji je bio proponiran je američki projekt SSC – superconducting super collider (projekt je kasnije napušten kao preskup) i drugi konkurent je bio ovdje u Europi, LHC, koji je izgrađen u roku 20 godina i sada je počeo raditi.

Kad se pojavila prva ideja o velikim akcelaratorima?

Prva ideja o jednom velikom

akceleratoru tipa kakav je LHC pojavila se 1984. godine.

Ali po meni pravi pokretač cijelog projekta je direktor CERN-a nobelovac prof. Carlo Rubbia. Godine 1989. je zadužio mene i druge dvije osobe da ispitamo i organiziramo s našim kolegama kakva bi se fizika mogla napraviti kad bi se u CERN-u mogao izgraditi jedan takav akcelerator.

Koliko stoji cijeli taj eksperiment i tko ga financira?

Cijeli taj projekt stoji oko pet milijardi američkih dolara! Najveći dio finanacira Europa, 19 država koje su članice CERN-a, ali ima znatnih financijskih doprinosa i iz SAD-a, Japana, Rusije, Ka-

nade, Indije. Europske zemlje daju članarinu u CERN-u, na primjer Francuska daje 220 milijuna švicarskih franaka, Njemačka daje oko 270 milijuna švicarskih franaka, Velika Britanija daje nešto manje.

Svaka zemlja daje članarinu proporcionalno svom bruto nacionalnom prihodu. Kad bi Hrvatska postala članica CERN-a njezina bi članarina bila oko tri milijuna švicarskih franaka. Što je, međutim to u usporedbi s američkim vojnim budžetom koji godišnje iznosi 400 milijardi dolara? Troškovi CERN-a u usporedbi s time su mali. U usporedbi sa životnim troškovima običnog čovjeka, dakako da su veliki iznosi.

vama grčkih filozofa, nije li tako?

To su pitanje postavljali Platon i Aristotel 350 godina prije Krista, prije njih Heraklit i Demokrit. To je pitanje materijalne evolucije svemira ili

postoji li nekakav duh koji sve pokreće, kojeg možete zvati kako hoćete, ali to sigurno nije onaj Bog koji se traži u našim crkvama na Zemlji. Već je to možda onaj Bog koji se traži u našim znanstvenim

laboratorijima i institutima fizike, astronomije, molekularne biologije itd. ne tako daleko od ideja velikog filozofa Spinoze po kojem je sama priroda Bog, i traženje Njega je ispitivanje prirode!

IZDVOJENO Naša galaksija i naša crna rupa su vrlo tihe i dobroćudne crne rupe u usporedbi s drugima

“Nema nam pomoći... smak svita je stiga...”

Je li opravdana panika vezana uz ovaj projekt ?

Ili, kako bi to vaši Splićani, grupa TBF, otpjevali: “Nema nam pomoći... smak svita je stiga ovi dan”?

Morate znati da i novinari moraju od nečega živjeti.

Prvo moram reći da nećemo niti vi niti ja niti bilo tko drugi propasti kroz rupu. Ja nemam nikave samoubilačke namjere. Ja sam sretan, lipo mi je i dobro u Dalmaciji. Postoje, naime, teorije po kojima bi u LHC moguće bilo producirati crne rupe. Tu su ljudi odmah

povezali stvari koje se nikako ne bi smjele povezati.

Crna rupa u našoj galaksiji nije “zloćudna”?!

Naša galaksija i naša crna rupa su vrlo tihe i dobroćudne crne rupe u usporedbi s drugima.

Kakve crne rupe bi se mogle u vašim uređajima proizvoditi?

One crne rupe koje bi se mogle proizvoditi u LHC-u su sasvim drugog tipa. To su tzv. kvantne mini crne rupe koje se ponašaju kao elementarne čestice koje mi poznajemo.

Što bi to značilo za znanost?

Ako bi mi takve mini kvantne crne rupe producirali u CERN-u, to bi bio jedan nevjerojatan napredak u ljudskoj spoznaji svijeta oko nas!. To bi bio najveći napredak znanosti nakon teorije relativiteta!

Ove naše crne rupe koje bismo eventualno jednog dana mogli producirati, bezazlene su. One ispare u vrlo kratkom periodu.

Pr ijeđ imo na stanje u znanosti kod nas. Zašto se, naime, kod nas događa fe-

nomen “odljeva mozgova?”

Zbog skromnih materijalnih uvjeta ili i zbog neodgovarajućih uvjeta rada?

Fenomen “odljeva mozgova” nije bio tipičan za Jugoslaviju. Ja sam na tom valu otišao u SAD, a zatim u Francusku.

Europa je osnovala CERN kako bi se spriječio odljev mozgova iz Europe u SAD. Odljeva mozgova iz Europe u SAD više nema. Danas puno više Amerikanaca dolazi raditi u CERN , dakle, u Europu nego obratno. Što je s Hrvatskom?

CERN i cijeli LHC projekt su

tako zamišljeni da se preko razgranate mreže računala mogu analizirati podaci detektora u svim laboratorijima ili sveučilištima koji sudjeluju u eksperimentima u CERN-u.

Je li znanost u funkciji čovjeka ili obratno? Općenito, koja je uloga znanosti u ljudskom društvu?

Možemo imati filozofski ili sociološki pristup. Danas je biologija jedna od dominantnijih znanosti, dok je fizika nesumnjivo bila dominatna znanost 20. stoljeća. Može biti da će molekularna bio-

logija biti dominantna u 21. stoljeću. Vrlo je moguće.

Koja je uloga toga? Jedna posljedica boljeg razumijevanja i savladavanja prirode je da mi danas živimo 80 godina, a prije 100 godina niti pedeset godina. U Rimsko doba 30 godina, naravno u prosjeku. Imamo lakši život, bolju medicinu itd. Napredak čovječanstva je rezultat njegovog boljeg razumijevanja, savladavanja i racionalnog kor ištenja pr irode svojim tehnološkim razvojem koji to omogućava.

8

Zlatno doba

11. svibnja 2010.

Tko se boji vuka Nevenka SUHIĆ još... ?

PROVJERILI SMO Kolike su cijene i kakvi su uvjeti smještaja u domovima

Mame su jedne i jedine, a bake su posebne!

Svaki čovjek na starost gleda drugačije, različita su njegova očekivanja, a vrlo često i nerealne procjene osobnih zdravstvenih mogućnosti i kvalitetne brige o njima

K

ad su tete uz Majčin dan u jednom varaždinskom dječjem vrtiću mališane pitale zašto vole svoju mamu, trogodišnji je dječačić rekao da svoju mamu voli zato «jer ga uvijek iz vrtića dovede k baki»! Istina je, mame su jedne i jedine, ali bake...?

To je već posebna priča! Njihovo je strpljenje, razumijevanje, smirenost i pozornost koju posvećuju djeci onaj jezičac na vagi koji bake izjednačava s mamama, a nerijetko ih stavlja i na mjesto ispred njih. Iako su mame sretne zbog te čarobne povezanosti između bake i djeteta, ipak znaju, onako, kroz šalu, prigovoriti i pitati: »Zašto mene nisi tako voljela, kao što voliš svog unuka?!» li, odgovor je jednostavan. Zato što su, kao i današnje mlade majke, imale stotinu obaveza i veliku odgovornost da u svemu što rade budu – uspješne. ada su u mislima i u srcu djeca uvijek bila na prvom mjestu, njima su se mogla u potpunosti posvetiti tek u rijetkim trenucima odmora. kad jednom i ove mame budu bake, ponovit će se ista priča.

Dok će se u mirovini, bez radnog vremena, strke i jurnjave, smireno igrati sa svojim unucima i uživati u svakom njihovom nestašluku, možda će se sjetiti i zapitati: »Jesam li se i ja tako igrala sa svojom djecom?»

A

M A

Kamo pod stare dane?

Piše: NEVENKA SUHIĆ

To je vrlo kompleksno pitanje, na koje nije lako dati općeniti odgovor. Svaki čovjek na starost gleda drugačije, različita su njegova očekivanja, a vrlo često i nerealne procjene osobnih zdravstvenih mogućnosti i kvalitetne brige o njima. U obitelji u kojoj su svi zaposleni, vrlo je teško organizirati cjelodnevnu brigu o starim i nemoćnim roditeljima ili ukućanima, pa se rješenje traži u instituiconalnom smještaju. Riječ je o nekad jedino mogućem, ali u svakom slučaju dobrom i humanom rješenju, pogotovo ako ga takvog, bez trauma i predrasuda, prihvaćaju i roditelji i djeca – o domovima umirovljenika.

Državni - najjeftiniji!

Koliko košta život u domu i je li za to dovoljna prosječna mirovina, najčešća su pitanja umirovljenika, pa smo odgovore potražili u državnim i privatnim domovima za stare i nemoćne osobe na širem varaždinskm području. Kako su cijene različite, jer na njih već u startu utječu visine državnih subvencija te brojni drugi čimbenici vezani uz zdravstveno stanje korisnika, potrebnu njegu, zahtjevnost usluga i slično, orijentacije radi donosimo samo osnovne pokazatelje.

Veselo i raspjevano Povodom 15. svibnja – Međunarodnog dana obitelji, u varaždinskom Domu umirovljenika održat će se u petak prigodni kulturno-umjetnički program.

To je već tradicionalna priredba na kojoj će nastupiti članovi pjevačkog zbora uz voditelja i dirigenta Miru Rogara, folklorna sekcija Kluba za starije osobe koju vode Milena Klinec i Franjo Dvorščak, kao i članovi dramske i

plesne sekcije pod vodstvom svojih radnih terapeuta. Uvježbani repertoar zborskih kompozicija i pjesama, zahtjevne folklorne i suvremene plesne koreografije, kao i zanimljivi i šaljivi dramski nastupi uvijek su prigoda za okupljanje ne samo korisnika doma, njihove djece i obitelji, nego i gostiju, uzvanika i predstavnika drugih domova i udruga umirovljenika. Početak je u 11 sati.

Mislim - još uvijek jesam

“

Ovo s ukidanjem kriznog poreza od 1. srpnja i zbog toga većim mirovinama, čisto je zavaravanje. Mojoj su mami cijelu godinu od penzije uzimali 78 kuna harača, i tako joj bespovratno oduzeli tisuću kuna .Ako su se penzioneri žrtvovali za državu, zašto ih ta ista država sad ne zaštiti od povećanja cijena plina i struje koji su već najavljeni?”

IVICA KUKEC, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Tamara Ljubić

U nastarijoj, a ujedno u Varaždinu i jedinoj državnoj instituciji - Domu za starije i nemoće osobe, cijene smještaja su, prema r iječima Tamare Ljubić, zamjenice ravnateljice, među najpovoljnijima i nisu se mijenjale od 2003. godine.

Smještaj u starom dijelu Doma u dvokrevetnoj sobi iznosi 1.850, a u jednokrevetnoj sobi s balkonom 2.084 kune, u depadansi jednokrevetna soba s balkonom je 2.190 a dvokrevetna 1.934 kune, dok su bez balkona jeftinije za oko 50 ili 100 kuna.

Jednokrevetna garsonijera je 2.307, a dvokrevetna 2.034 kune. U sve je cijene uključena prehrana, a korisnici koji su smješteni u garsonijere i mogu sebi sami kuhati, plaćaju 430 kuna manje, koliki je trošak živežnih namirnica. A bračni parovi na cijene smještaja imaju 20 posto popusta po osobi, što je za njih itekako povoljno. Sta-

Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin

cionarni smještaj je, s obzirom na specifičnost i zahtjevnost zdravstvenih i drugih usluga potrebnih polupokretnim i nepokretnim korisnicima Doma, nešto skuplji.

Z

a pokretne od 1.850 do 2.300, u stacionaru od 2.400 do 2.900 kuna U novom dijelu stacionara smještaj u jednokrevetnoj sobi iznosi 2.900, a u dvokrevetnoj 2.400 kuna. U starom dijelu doma dvokrevetna soba stacionarnog smještaja je 2.263 kune, a trokrevetna soba košta 2.134 kune. S obzirom na to da Dom umirovljenika raspolaže ukupno s 360 ležaja, od kojih je 180 u stambenom dijelu, a 180 u odjelu pojačane njege, što je na broj interesenata izuzetno malo, velika je lista čekanja korisnika za domski smještaj.

Kako nam je rekla Tamara Ljubić, na dom se čeka i više od godinu dana, a slobodnih je ležajeva, nažalost, tek onda kad korisnik promijeni dom ili kad umre. S obzirom na to da je ova ustanova pod «kapom» Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a dijelom i Varaždinske županije, na visinu cijena ne mogu sami utjecati i one su znatno premale da bi mogle pokriti stvarne troško-

ve. Zato se uz osnovne usluge smještaja, skrbi i zbrinjavanja osoba strarije životne dobi organiziraju i druge kako bi Dom mogao normalno funkcionirati.

U privatnim ustanovama i obiteljskim domovima za smještaj starih i nemoćnih osoba cijene smještaja su skuplje, jer ih, kako su nas izvijestili njihovi vlasnici, nadležna državna ministarstva ne subvencioniraju, ili su subvencije nerealne u odnosu na obujam i kvalitetu smještaja i usluga, te vrlo teško vlastitim izvorima pokrivaju tržišne cijene troškova. A one, kad je riječ o prosječnoj cijeni, bez subvencija, ne mogu nikako biti niže od 4000 kuna po korisniku.

U Centru za rehabilitaciju Varaždin koji, kako nam je rekla vlasnica Dubravka Lekić, uz brojne djelatnosti, među kojima je najnovija prihvat hospicijskih pacijenata, i dalje zbrinjava stare i nemoćne osobe. Cijene smještaja za pokretne korisnike koji dolaze rješenjem Centra za socijalnu skrb iznose 3.200, a za nepokretne 3.300 kuna. Međutim, za privatne korisnike smještaj u jednokrevetnoj sobi iznosi 30 eura po danu, a u dvokrevetnoj 20,45 eura, što je preračunato u našu valutu, ovisno o tečaju eura, između 4.500 do 6.500 kuna mjesečno.

U razgovoru s Melitom Mraz, predsjednicom varaždinske Udruge obiteljskih domova

saznali smo da je takva nepovoljna situacija, kad je riječ o formiranju cijena i u ostalim privatnim obiteljskim domovima, kao i ustanovama. Njih na širem varaždinskom području postoji petnaestak i nalaze se u Varaždinu, Turčinu, Tomaševcu, Gornjem Kučanu, Majerju, Zbelavi, Sračincu, Hraščici, Kelemenu, Babincu, Virje Otoku, Radovcu, Cestici.

Cijene smještaja u obiteljskim se domovina, koji po zakonu mogu primiti najviše dvadesetak korisnika, kreću okvirno od 2.800 do 3.500 kuna, odnosno i više, što ovisi o zdravstvenom stanju korisnika, zahtjevnosti usluga, kategoriji smještaja i ostalim čimbenicima.

U

malim obiteljskim domovima od 2.800 do 3.500 kn!

Kad je riječ o plaćanju smještaja korisnika kojima je mirovina nedostatna, ovisno o kriterijima državne ili privatne institucije, troškove smještaja doplaćuju njihova djeca, odnosno osoba koja je potpisala punomoć da će preuzeti obavezu plaćanja. Troškovi se mogu naplatiti i od nekretnine korisnika, kao i subvencijom nadležnih institucija, odnosno Centra za socijalnu skrb, ukoliko za to postoje propisani uvjeti.

ANKETA Znate li kakve su cijene smještaja i biste li i vi išli u dom?

Lidija Svetec iz Varaždina:

Ivan Spevan iz Vratna Gornjeg:

Marija Šimunčić iz Varaždina:

- Mislim da se cijene i u privatnim i u državnim domovima za starije kreću oko 4.000 kuna mjesečno.

U dom bih svakako išla kad bih ostala bez supruga i sama, jer ne bih htjela biti nikome na teret, a nemam ni nikakvih predrasuda o takvom obliku brige za starije osobe.

- Cijene se kreću od 2.000 do blizu 5.000 kuna. Ovisi o tome je li državni ili privatni i koje usluge korisniku trebaju.

Ali ne možeš ići u dom ako nemaš novaca! Inače, osobno bih sigurno radije išao u dom nego da sam doma sam i da se nema tko o meni brinuti kad djeca odu od kuće, zaposle se i imaju svoje obaveze.

- Cijene kreću od 2.200 do 9.000 kuna, što ovisi o usluzi, je li korisnik pokretan ili nepokretan, može li sam dati kakve doprinose domu i slično. Ja bih u svakako išla u domski smještaj, pogotovo ovaj državni u Varaždinu, jer sam vidjela kako je organiziran i dopada mi se kako se druže, i brinu o ljudima.

11. svibnja 2010.

Oglasi

9

10 Život

SINIŠA SOVIĆ

11. svibnja 2010.

Inž. Željko Drenški sa svojim okretno-pokretnim stalkom ispred umjetnine - instalacije na zidu

Jedna od mogućih varijanti kockaste svjetiljke

TU KRAJ NAS Željko Drenški, inž. strojarstva, inovator, poduzetnik i umjetnik iz Čakovca

Jednostavno - kocke!

“NOVI PROIZVODI”

Autor okretnopokretnog stalka te prilagodljive kockaste svjetiljke

Zadovoljan svojim životom - Volim putovati - kaže Željko Drenški. - Ne mora biti daleko. Ne mora biti razglašeno, ja svugdje uspijem nešto posebno doživjeti.

- A odmalena sam pak bio zainteresiran za rad u stolarskoj radionici pošto mi je otac Josip bio stolar. Majka Katica bila je kućanica, a sestra Nada krojačica je u Zagrebu, gdje sam i ja rođen 1956. godine.

Supruga Vida po zanimanju je psihologinja, a kći Željka, diplomirana inženjerka arhitekture, kao školarka izrađivala je s veseljem animirane filmove u ŠAF-u.

Piše: IVICA ZAMODA

- Ja volim kocke. Gotovo sam obuzet njima - dječački veselo pripovijeda čakovečki inovator strojarski inženjer Željko Drenški o svom svijetu inovacijskih zamisli napučenom upravo kockama, prozirnima ili obojenima, daljim ili bližim rođakinjama Rubikove kocke.

Stoga iz tog svog igrivog “kockastog” c iklusa ima već u obliku prototipova magnetnu kocku za igru, kockasti prostorni labirint, kockastu svjetiljku i - zvučnu kocku koja “ušuti” samo na jednu od 97 mogućih kombinacija.

Svijet kocke No, glavni je njegov dosadašnji “novi proizvod”, kako on skromno naziva svoje inovacije, okretno-pokretni stalak izrađen potkraj 2007. godine. Prvi je primjerak isporučio 2008. godine - i

Stol s prosvjetljavanjem za restauraciju starih knjiga i rukopisa

otada taj stalak stameno stoji diljem Hrvatske, a i u Bosni, u nizu prodajnih mjesta u ukupno 130 komada tako da s pravom može potvrditi da ga je uspio ne samo realizirati nego i komercijalizirati.

Taj je stalak (zasad) namijenjen za izlaganje i prodaju dječjih čarapica (a moguće i ostalog asortimana roba) osvojio srebrno odličje na 33. hrvatskom salonu inovacija “INOVA 2008.” Željko Drenški doselio se u Čakovec 1983. Ondje je sada direktor i vlasnik tvrtke Tehnopan d.o.o. koju je osnovao u Čakovcu 1993. i koja se bavi opremanjem interijera i izradom namještaja

Kockaste inovacije za igru, ali ne samo za to

po mjeri.

- Ako neki inovator ima određenu inovaciju, on mora od početka biti spreman organizirati izradu prototipa i omogućiti njezino plasiranje - njegova je poslovna filozofija te kaže:

Stol za restauraciju knjiga Na jedan okretno-pokretni stalak, visine 150 centimetara i tlocrtnog promjera 50 centimetara, može stati oko 400 pari čarapica. On može imati široku primjenu za izlaganje (odn. prodaju) i raznih drugih artikala uz eventualnu prilagodbu visina između horizontalnih metalnih šipki i dizajna prema zahtjevu naručitelja.

Konstrukcijski sustav stalka, odabir ugrađenog materijala i njihova kvaliteta i obrada osiguravaju dugovječnost uporabe i maksimalno iskorištenje izložbeno-prodajnog prostora (što je vrlo značajno za manje dućane).

Inž. Željko Drenški svojim je projektom od 1995. do 2009. ostvario i odličnu poslovnu suradnju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu kao i s državnim arhivima u Zadru, Zagrebu i Pazinu. Riječ je o stolovima s prosvjetljavanjem za restauraciju starih knjiga i dokumenata kojih je navedenim ustanovama dosad isporučeno čak 45 primjeraka.

- Ja nisam spreman kukati.

Ako mi nešto ne prođe na tržištu, nitko mi nije kriv.

Oslanjam se u prvom redu na sebe!

Zato i dodaje: - Jako teško odustajem, nikad nisam mogao reć i “ne” ili “ja to ne mogu” jer sam uvijek uspijevao izvršiti svoje obaveze. Uvijek sam

poslovna istraživanja primio priznanja kao jedan od najuspješnijih poduzetnika u svojoj kategoriji 20 01. kao i 2002. kad je uvršten u Zlatnu knjigu hrvatskih

poduzetnika.

Diplomirao je na prvom stupnju Strojarskog fakulteta, ali...: - Hobi, još iz roditeljskog doma, postao mi je pak stalnom djelatnošću jer me uvijek privlačilo opremanje interijera i rad u drvetu - tvrdi i da se još u školi isticao spretnošću u tehničkom crtanju što je također utjecalo na njegove svojevrsne trodimenzionalne slike kojima je ukrasio zidove svog ureda.

- U novije vrijeme zadivilo me djelo umjetnika Aleksandra Srneca osobito nakon njegove nedavne varaždinske izložbe - kaže on da i danas voli crtati.

Okretno-pokretni stalak

Željko Drenški iza svog stalka

Prostorni labirint - kuglicu treba dovesti do određenog cilja

Nikad rekao “ne”

bio svjestan dokle smijem ići a da ne ugrozim vlastitu obitelj ni ostale sudionike i suradnike u poslovanju.

Stoga i nije čudo da je zahvaljujući uspješnom radu svoje tvrtke od Zavoda za

N

išta ne bih mijenjao u svom životu

Život 11

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Srna ugušena u žičanoj zamci kod Šemovca žrtva je nezakonitog lova

Krivolovci haraju čak i u vrijeme strogog lovostaja

NAZOVI „TRAPERI“

U krivolovu i situirana gospoda!

Među kr ivolovc ima, pokazalo se to nebrojeno puta, ima situirane gospode s velikim primanjima koja živi u katnicama te vozi skupe aute – doznajemo od naših sugovornika iz LD-a „Kobac“. S njima ruku pod ruku idu i pojedini neodgovorni situirani umirovljenici koji se krivolovom bave da im prođe vrijeme i skoči adrenalin pod stare dane. Zaista, neoprostivo je u ovo doba godine postavljati zamke kada se životinje razmno žavaju i maksimalno nastoje zaštititi svoje potomstvo. To normalan, human, odgovoran i obrazovan čovjek ne bi mogao napraviti. Lane,

Tko je krivolovac koji je napravio i postavio žičanu zamku, za sada, dok traju izvidi, lovcima je teško reći

Od predsjednika Lovačkog društva „Kobac“ Bartolovec Antuna Peteka doznali smo detalje o jezovitom prizoru na koji su lovci naišli, ali da tragedija bude veća, netragom je nestalo i srnino lane…

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

BARTOLOVEC - U neutvrđenom razdoblju, nepoznati je počinitelj na predjelu zvanom „Šemovečki prudi“ u Šemovcu, postavio žičanu zamku u koju se uhvatila košuta u vlasništvu LD -a „Kobac“ Bartolovec, te na mjestu uginula.

Tko je krivac?

Materijalna šteta procjenjuje se na oko 5.000 kuna – stoji u šturom priopćenju PU Varaždin kojim je 4. svibnja široj javnosti obznanjena činjenica kako krivolov i u vrijeme lovostaja na jelensku divljač - itekako uzima danak u njezinoj populaciji.

Od predsjednika Lovačkog društva „Kobac“ Bartolovec Antuna Peteka doznali smo detalje o jezovitom prizoru na koji su lovci naišli, ali da tragedija bude veća, ne-

Antun Petek

tragom je nestalo i srnino lane…

- Lovci LD-a „Kobac“ Bartolovec imaju lovište podijeljeno na desetak ploha, a za svako od njih zaduženo je petero, četvero lovaca.

k

ošuta nije bila dugo mrtva, jer tijelo joj je bilo još toplo i mekano na dodir

Jedna od tako sastavljenih ekipa obilazeći svoj teren u ponedjeljak 3. svibnja u jutarnjim satima ugledala je prizor od kojeg se krv ledi u žilama.

Putem su naišli na mrtvu košutu uhvaćenu u žic i.

Nije bila dugo mrtva, jer tijelo joj je bilo još toplo i mekano na dodir. Naime,

lešina životinje nakon duže vremena jednostavno se ukoči. Da tragedija bude veća, ustanovljeno je kako se jadna životinja otelila prije kratkog vremena! Stoga je upitno je li počinitelj ovog gnusnog djela pronašao tele i uzeo ga.

Nesumnjivo, ono je išlo za majkom sve do žičane zamke u koju se uhvatila i u mukama uginula. Moguće je i da se lane pritajilo negdje u travi ili šipražju, a nezaštićeno, na udaru je predatora i pasa lutalica – istaknuo je Antun Petek dodavši kako su lovci pretražili čitav teren, međutim – lane nije nađeno.

Košutu uhvaćenu u zamku otkrili su lovci Drago Sever i Đuro Petek koji o nalazu odmah izvješćuju lovnika Mladena Bosanca i predsjednika LD-a Kobac Antuna Peteka. Tko je krivolovac

Lovci su pretražili sav okolni teren, no mlado nije nađeno

koji je napravio i postavio žičanu zamku za sada, dok traju izvidi, lovcima je teško reći.

U širem prostoru dosta je ribiča koji onako „usput“ mogu nastaviti zamku, ali postoji nekolicina sumnjivih

ljudi iz obližnjih sela. Kako doznajemo, među njima od ranije ima poznatih po ovakvoj raboti.

Tek poznato je da nigdje ne rade i krivolovom ostvaruju dio prihoda, jer živjeti se mora.

ako je ostalo na životu – uginut će! Lovcima iz Bartolovca pričinjena je značajna šteta, upropašten im je čitav dan. Morali su obaviti temeljite izvide na terenu, pričekati policiju, sastaviti zapisnike, od resornog Ministarstva zatražiti mark icu za jelensku divljač… Iza njih obavljen je obiman posao, ali i ogromna šteta pričinjena je LD-u „Kobac“ u kojem se s pravom pitaju gdje je ovakvim pojavno stima kraj. U ovakvim uvjetima borba s krivolovcima neizvjesna je, ali uskom suradnjom lovaca i policije gotovo je sigurno kako će se pronaći počinitelj ovog gnusnog nedjela.

HUMANO U Varaždinu 16. svibnja veliki humanitarni koncert “Samo jedna želja”

Za djecu oboljelu od onkoloških bolesti U sportskoj dvorani u Graberju u Varaždinu 16. svibnja u 19 sati održat će se veliki humanitarni koncert “Samo jedna želja”.

Pomažu glazbenici Nastupit će i Ivica Pepelko

Na koncertu, kojem je medijski pokrovitelj 7Plus Regionalni tjednik, besplatno će nastupiti

renomirani domaći glazbenici, Kvartet Gubec, Žiga Međimurski, Gordana Ivanjek, Nenad Kumrić - Charlie, Kvartet Varaždin, Valentina Geci, Kavaliri, Kajda, Lucerne, Nikolina Fišter, Zlatne žice, Regional band i Ivica Pepelko.

Prihod je namijenjen Prvoj hrvatskoj Udruzi roditelja djece

oboljele od onkoloških bolesti, koja svojim dobrotvornim radom pomaže pri liječenju djece oboljele od najtežih oblika malignih bolesti. Jer, trenutak kad roditelj dozna da mu njegovo dijete boluje od teške bolesti, najgori je trenutak koji roditelj može čuti. Uz sve brige i strahove koje ima, veliki problem

za roditelje je i smještaj, budući da se liječenje većinom provodi u zagrebačkim klinikama.

Liječenja su dugotrajna i financijski iscrpljuju roditelje. Stoga je i Udruga osnovana kako bi pomogla roditeljima, ne samo u edukativnom i psihološkom smislu, nego i u rješavanju problema smještaja.

12 Čitatelji zovu

11. svibnja 2010.

NAŠA POSLA Ivan Dijanuš, osnivač obrta Galdi, suočen s oprečnim zahtjevima dviju inspekcija

„Znaju li inspekcijske službe uopće što koja od njih radi?“ Dok poljoprivredni inspektor od Dijanuša zahtijeva da privede svrsi poljoprivredno zemljište koje se nalazi u građevnoj zoni, gospodarski inspektor dvojbenim pečaćenjem onemogućuje pristup zemljištu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDINSKE TOPLICE Znaju li inspekcijske službe u ovoj zemlji uopće što koja od njih radi, zapitao se Ivan Dijanuš, osnivač obrta Galdi, nakon što ga je, nakon gospodarske, posjetila i poljoprivredna inspekcija.

p

ristup zemljištu zabranjen i vlasniku Dijanušu, a ne samo obrtu Gladi nice Državnog inspektorata pečaćenjem onemogućuje pristup zemljištu - Budući da obrt ima poslove u cestogradnji, manje količine šljunka dovezene su još prije četiri godine na parcelu koju treba izravnati jer se nalazi na brežuljku. Međutim, nekima je i to zasmetalo, pa su uspjeli ishoditi ne samo izlazak gospodarskog inspektora, nego i zabranu svakog pristupa pod prijetnjom novčane kazne ili zatvora. Naime, gospodarski

Nema se kud s otpadom Gospodarski inspektor, kao što smo pisali, prvi put je zapečatio Dijanuševo zemljište vrpcom još u prosincu 2007. godine.

Godinu dana kasnije službeno je otpečaćeno kako bi šljunak s parcele odvezao Novokom kojeg je angažirao za sanaciju zemljišta Ministarstvo poljoprivrede. Međutim, to nije učinjeno jer u Varaždinskoj županiji ne postoji službeno odlagalište građevinskog otpada.

S obzirom na to da se vrpca uslijed vremena pokidala, naknadno je obrt Gladi sam odvezao sporni šljunak, ali je ipak Dijanuševo zemljište opet zapečaćeno 22. travnja ove godine.

Oprečna rješenja Razni inspektori, kako upozorava Dijanuš, već četiri godine obilaze njegovu parcelu na rubu Varaždinskih Toplica i nakon toga stižu oprečna rješenja. Tako poljoprivredni inspektor Ministarstva poljoprivrede zahtijeva da se to poljoprivredno zemljište u građevinskoj zoni privede svrsi, budući da na njemu nema ničega osim trave, malo oraha i šljunka. Nasuprot tome, gospodarski inspektor varaždinske Područne jedi-

IZDVOJENO

Gospodarski inspektor već četiri godine zabranjuje svaki pristup zemljištu pod prijetnjom novčane kazne ili zatvora do jedne godine

inspektor smatra da se radi o izdvojenom pogonu obrta za koji treba imati rješenje koje nije ni zatraženo jer na parceli nema baš ničega osim trave i malo šljunka - ističe Ivan Dijanuš, pitajući se kako se to može tretirati pogonom.

Za što sam se borio?

Da slučaj bude zamršeniji, kako dodaje njegov sin Karlo, koji je naslijedio obrt, gospodarski inspektor postavio je vrpcu oko parcele kojom priječi pristup ne samo njemu kao sadašnjem vlasniku obrta Galdi, nego i ocu Ivanu od kojeg pak poljoprivredna inspekcija kao vlasnika zemljišta traži da ga privede svrsi, iako ono nije u cijelosti plodno!

DVOJBA Postupa li ili ne gospodarski inspektor sukladno zakonu

Šljunka više nema, ali se ipak pečati Viši gospodarski inspektor Veselinko Nenadić 22. travnja ove godine ponovno je zapečatio zemljište Ivana Dijanuša, i to usprkos očitovanju i upozorenjima njegovog pravnog zastupnika koji smatra da se radi o nezakonitom postupanju.

- Nema nikakvog razloga za pečaćenje i zbog toga što na zemljištu više nema deponiranog materijala. Štoviše, vlasnik zemljišta doveo je pet kamiona humusa radi sanacije, odnosno njegovog

privođenja poljoprivrednoj svrsi - upozorava varaždinska Područna jedinica Državnog inspektorata.

p

oljoprivredni inspektor nije znao da će se zemljište zapečatiti U očitovanju se napominje da je za 27. travnja zakazan očevid zemljišta od strane poljoprivredne inspekcije.

- Rekao sam da bih dovršio sanaciju zemljišta, ali to ne mogu zbog ponovnog pečaćenja. Nažalost, gospodarski inspektor nije bio prisutan pa da, uz ostalo, razjasni zašto kod obrazlaganja posljednjeg pečaćenja spominje rješenje Ministarstva poljoprivrede i dopis poljoprivredne inspekcije, kada poljoprivredni inspektor uopće nije obaviješten o ponovnom pečaćenju, što se vidi iz njegovog zapisnika - upozorava Dijanuš.

- Kraj svih silnih problema s kojima se poduzetnici danas susreću, vrijeme i novac moraju još trošiti za inspekcijske službe koje nisu usklađene čak ni kada su u pitanju ovako banalni slučajevi - ističe Dijanuš pitajući se je li ovo zemljište uistinu tako velik problem kada ga obilaze inspekcije, dok istovremeno “ne vide” bespravnu gradnju.

Naime, kako pojašnjava, radi se o susjedovom objektu koji je bespravno sagrađen na njegovom zemljištu, ali objekt godinama nitko ne dira usprkos rješenju za uklanjanje.

- Kad bi tu pravna država bila tako brza kao u mom slučaju, znao bih za što sam se borio - ističe Dijanuš, dragovoljac Domovinskog rata.

I TOGA IMA

GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA Susjedi u Cvjetnoj ulici međusobno su prijavili jedan drugoga

Dijanuš prijavio inspekciji Bešenića, a on njega i susjede

Bespravno će se legalizirati ili ukloniti

Razne inspekcije ne bi ni znale za Dijanuševu parcelu, a kamoli da bi izlazile na teren, da prijave nije podnio njegov susjed Josip Bešenić, koji to obrazlaže zdravstvenim stanjem supruge jer joj je smetala prašina koju je vjetar dizao sa šljunka.

Nakon što su gospodarske, poljoprivredne i druge inspekcijske službe počele zagorčavati život Ivanu Dijanušu, on odlučuje prijaviti susjeda građevinskoj inspekciji koja utvrđuje da je Bešenićev objekt izgrađen suprotno građevinskoj dozvoli, dok je garaža izgrađena bespravno.

Kako doznajemo iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dosadašnjim inspekcijskim postupcima obuhvaćeni su investitori Jelena i Josip Bešenić te njihovi susjedi Mario Šimek te Josip i Ljubica Kapitan.

Međusobne prijave Dijanuš: Gradi se na mojem Nakon toga Bešenić uzvraća. Međutim, ne prijavljuje samo Dijanuša, odnosno njegove građevine u Kalničkoj Kapeli, Čurilovcu i Varaždinskim Toplicama, nego i građevine drugih žitelja u Cvjetnoj ulici u Varaždinskim Toplicama gdje stanuje.

”Inspekcija je prijave bespravne gradnje zaprimila od svih susjeda koji su međusobno prijavili jedan drugoga”, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Na stambenoj građevini Dijanuša u Kalničkoj Kapeli, kako se navodi, utvrđeno je protupravno izvođenje krovnih kućica, ali je investitor ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju i inspekcijski postupak je obustavljen. U inspekcijskom pregledu legalnosti vikendice u Varaždinskim Toplicama nije utvrđena povreda

propisa, ali je utvrđena kog gospodarskih građevina u Čurilovcu. Međutim, građevinska inspekcija zaprimila je nedavno pravomoćnu lokacijsku dozvolu

U

Ministarstvu ne pojašnjavaju jesu li upravo sporovi razlog što bespravni objekti nisu uklonjeni

za građevine, pa će se moći legalizirati, navodi se u Ministarstvu.

Legalizirali vrt Nasuprot tome, svoj zimski vrt već su legalizirali Josip i Ljubica Kapitan, dok bi Mario Šimek trebao legalizirati nadstrešnicu i dograđenu stambenu građevinu.

Josipa i Jelena Bešenić imaju pak problem s legalnošću stambene građevine i garaže. Inspekcija im je već naredila njihovo uklanjanje, ali su podnijeli žalbe koje su odbijene drugostupanjskim rješenjem.

Investitor je zatim zatražio odgodu izvršenja rješenja, koja je također odbijena, kao i žalba na zaključak o odbijanju zahtjeva za odgodom izvršenja rješenja.

Nakon toga pokrenuti su upravni sporovi, koji do danas nisu riješeni, doznajemo u Ministarstvu gdje ne pojašnjavaju je li to razlog da objekti nisu uklonjeni. ”Kada se utvrdi bespravna gradnja, investitor odnosno vlasnik dužan je ili ukloniti bespravnu gradnju ili ju legalizirati”, doznajemo u Ministarstvu gdje naglašavaju da će „inspekcija provoditi postupke u svim navedenim predmetima dok se svi ne usklade sa Zakonom“.

11. svibnja 2010.

Oglasi 13

14 Mozaik

11. svibnja 2010.

Pisma OSVRT Na aktualna događanja u udrugama varaždinskih obrtnika Polemike Vaše vijesti

Jesu li obrtnici to zaista zaslužili?

Prateći u Regionalnom tjedniku što se događa u udrugama varaždinskih obrtnika (UHO i HOK), kao bivši obrtnik postavljam si pitanje: što se to događa u tim udrugama u vrijeme kada je obrtništvo na koljenima, kada nijedan zakon ne pita što će biti s obrtnikom kada mora zatvoriti radionicu. Bitno je samo da je podmirio do zadnje lipe obveze državi, a kako i od čega će živjeti, to nikoga nije briga.

Umjesto da se bavite problemima obrtništva, vi se međusobno svađate, pogodujete sami sebi (UHO Varaždin), nagrađujete sami sebe nagradnim putovanjima na teret Udruženja za predan i požrtvovan rad (SIC), trošite novac na adaptacije bez građevinske dokumentacije i troškovnike, pa se onda pojavljuju naknadni problemi koje rješava najmoprimac i opet na teret UGO-a ili HOK-a kupuje ili iznajmljuje drugu zgradu, a u postojećoj ima dovoljno prostora za obje udruge.

Gospođo Keliš, postavio bih vam nekoliko pitanja: kako je moguće da adaptacija, zapravo prilagodba podrumskih prostorija za iznajmljivanje određenom najmoprimcu stoji oko 800.000 kuna, ako je rekonstrukcija tavanskog prostora koštala otprilike isto toliko, a koji je zahvat bio neusporedivo veći i obimniji. Napominjem da su svi radovi na rekonstrukciji tavana išli putem

javnog natječaja i samim time je bilo isključeno davanje posla samom sebi, kao što je slučaj kod vas.

Kako to da ste vršili pozajmnice ŠKZ-u ako je već tada štedionica bila u dubiozama? Što bi se dogodilo da je UHO garantirao hipotekom na Obrtnički dom ŠKZ-u i Varaždinskoj banci uzeti kredit, i da sam tada kao predsjednik s UO pristao na to? Danas ne bi bilo Doma kao ni sada novca koje ste vi posudili zadruzi. Što je s Obrtničkim sajmom, manifestacijom koja je bila dostignuće varaždinskog obrtništva? Čija je ideja bila da se organizacija dade HOK-u? Zašto je MESAP mogao iz male sajamske priredbe prerasti u respektabilnu međunarodnu priredbu? To je postignuto samo zahvaljujući pregalačkom radu, a ne samohvalisanju. Nikada nije dobro da se udruga poput UHO-a svrstava uz jednu političku opciju, a vi ste to učinili. Zašto? Vaše obrazloženje ne stoji, jer je i prije suradnja obrtnika i Grada bila vrlo dobra. Ta je suradnja išla preko Odbora za obrtništvo i poduzetništvo kao Odbora Gradskog vijeća, ali predsjednik UHO-a nije podržao nijednu političku opciju u Gradu. Za sve to postoji dokumentacija, odnosno zapisnici Odbora.

Na kraju, slažem se s vama po pitanju rada HOK-a koji vodi jednu svoju politiku. Umjesto da sluša udruženja koji su to problemi i pokušaju ih riješiti u određenim vladajućim strukturama, zašto nema predstavnika HOK-a u GSV-u RH, tijelu u kojem su zastupljeni i sindikati i HUP? (...) Ako po statutu HOK-a svi obrtnici moraju biti članovi Udruženja obrtnika, onda to važi za sve, a ne za neke da, za neke ne, ovisno o “ćefu” nekoga u HOK-u. Upravo takav i sličan rad bio je uzrok moje ostavke prije nekoliko godina na mjesto predsjednika OHO-a Varaždin.

Mislim da bi zbog svega što je do sada izašlo na vidjelo i jedan i drugi predsjednik trebali dati ostavke, jer to bi bio čin moralne odgovornosti za sav prljavi veš (ako je sav) koji je dosad izašao na vidjelo. Obrtništvo je zaslužilo u ovim teškim vremenima rukovodstvo koje će se boriti za poštovani položaj obrtnika u ovoj državi, a ne da se čelnici međusobno prepucavaju ili rade u sukobu interesa.

B. T., obrtnik u mirovini (adresa poznata redakciji)

PČELARI UPOZORAVAJU

Skupljanje rojeva pčela Mjesec svibanj je u pčelarstvu poznat kao mjesec rojenja. Pčelinja društva dolaze do svog vrhunca i prirodno je da u toj fazi dolazi do prirodnog razmnožavanja, a to je rojenje. Za informac iju gra đanstvu, roj koji je u pokretu je miro ljubiv, isto tako je i miran i miroljubiv kad sjedne na granu.

Pr ilikom izlaska i z ko š nice roj zauzima privremeno mjest. Za to vrijeme pčele istražiteljice traže novi dom gdje će roj započeti nov život. Kada je pronađeno novo mjesto za roj, pčele istražiteljice se vraćaju po taj isti. Ako je roj smetnja u novom staništu za stanare i građane, mora se uništiti. To rješava služba za

dezinsekciju Veterinarske stanice Varaždin. U ponedjeljak je bio jedan roj u Ulici Mihovila Pavleka Miškine 12.

Gospodin nije mogao do telefonskog broja od Pčelarskog društva Varaždin, a i nije dobio nikakvu informaciju od ŽC 112.

Stoga vas obavještavamo o našoj dežurnoj službi za skupljanje rojeva. U PD-u Varaždin koordinator skupljanja pčelinjih rojeva za grad Varaždin je gospodin Nikola Vujnovc, a njegov broj mobitela je 098/413-997. Uz njega, može se kontaktirati Marin Šagi na broj telefona 092/203-9307.

Također, informacije možete pronaći na web stranicama PD-a Varaždin www.slatki-put.com. Ako ima bilo kakvih upita i(ili) potpisivanja ugovora, možete kontaktirati predsjednicu Mirjanu Fluksek na broj telefona 098/1642748.

Marin Šagi - blagajnik PD Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Smotra učeničkih zadruga Osnovna škola Sveti Đurđ organizator je 14. međužupanijske smotre učeničkih zadruga Varaždinske i

Koprivničko- križevačke županije koja će se održati 14. svibnja 2010. godine u školsko-sportskoj dvorani OŠ Sveti Đurđ. Na smotri će sudjelovati 20 učeničkih zadruga: 18 učeničkih zadruga iz Varaždinske županije te dvije učeničke zadruge iz Koprivničko-križevačke županije. (Učenička zadruga “Iskra” OŠ Ferdinandovac i učenička zadruga “Kupina” OŠ Rasinja). Domaćin Smotre je učenička zadruga “Jurek” OŠ Sveti Đurđ, a pokrovitelji Smotre su Varaždinska županija i Općina Sveti Đurđ.

Učenici zadruge “Jurek” i Dražen Vađunec

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Mozaik 15

11. svibnja 2010.

O uzgoju međukultura

HUMANO Održana 3. humanitarna priredba “Mojoj majci”

Dobrotvornim prilozima prikupljeno je 2.500 kuna SVETI ĐURĐ - Udruga žena “Veliko srce” iz Svetog Đurđa organizirala je 3. po redu humanitarnu priredbu pod nazivom “Mojoj majci”. Priredba je održana u nedjelju 2. svibnja u povodu Majčinog dana u sportskoj dvorani OŠ Sveti Đurđ.

Pred tristotinjak posjetitelja održavao se zanimljiv i šarolik program. Nastupili su: plesni par Anja Topolovec i Bruno Gale, KUD “Juraj Lončarić” Hrženica, KUD “Anka Ošpuh” Lud-

breg, djeca iz Dječjeg vrtića “Lavić” iz Svetog Đurđa, djeca članica Udruge te ritmička i dramska sekcija “Velikog srca”. Od dobrovoljnih priloga prikupljeno je 2.500 kuna, a humanitarna akcija za jednu članicu nastavit će se prodajom kolača u Ludbregu u sklopu Sajma cvijeća.

Pribor za crtanje i pisanje udruzi “Ivanečko sunce” U srijedu 5. svibnja članovi gradske organizacije HDZ-a iz Ivanca pripremili su i donirali članovima udruge “Ivanečko Sunce” pribor za pisanje, crtanje, papir i druge potrepštine za rad Udruge.

Udruga okuplja djecu i odrasle s mentalnom retardacijom, kao i njihove roditelje. U sklopu rada Udruge organizirali su poludnevni boravak s kreativnim radionicama u kojima izrađuju nakit, umjetne

bukete i druge stvari koje nude na prodaju kako bi financirali svoj rad.

Udrugu “Ivanečko sunce” posjetili su predsjednik gradskog HDZ-a Dražen Krtanjek, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Martina Car-Matišić i članovi Gradskog odbora, Josip Grđan i Stjepan Držaić. S članovima Udruge razgovarali su o aktualnim problemima koje ima Udruga i osobe s mentalnom retardacijom u svom radu. Predsjednica Udruge Ljerka Rogina istaknula je da je najveći problem u radu Udruge kronični nedostatak prostora te neadekvatan i nejednak tretman gradske vlasti. Predstavnici HDZ-a obećali su pomoći Udruzi kroz aktualizaciju problema Udruge u radu Gradskog vijeća te kroz druge vidove afirmacije prava invalidnih osoba u Gradu Ivancu.

Gradska organizacija HDZ-a

Ovog četvrtka u Drugoj varaždinskoj gimnaziji (Hallerova aleja 6a) s početkom u 18 sati održat će se predavanje “Prednosti uzgoja međukultura u poljoprivrednoj proizvodnji”. Predavanje organizira Udruga za promicanje ekološke poljoprivrede “Arka” iz Varaždina, a o temi će govoriti mr. ing. agronomije Gordana Brečak. Cilj predavanja je upoznavanje s prednostima uzgoja leguminoza i travno djetelinskih smjesa u međuusjevu radi poboljšanja kvalitete tla.

Ulaz na predavanje je besplatan.

Euro-info točka U sklopu obilježavanja Europskog tjedna u OŠ Sračinec otvorena je Euro-info točka. Na tri kompjutera moći će se pristupati službenim stranicama tijela Europske unije a u školi se nalaze i brošure o EU. Prilikom otvaranja, župan Varaždinske županije Predrag Štromar istaknuo je kako je cilj otvoriti Euro-info točke u svim općinama Varaždinske županije.- Mi ćemo građane naše Županije i dalje putem ovog projekta izvještavati o tijeku samoga procesa približavanja RH Europskoj uniji, a nadam se da ćemo uskoro točke otvarati kao ravnopravna članica EU- pojasnio je Štromar. Do sada su euro-info točke otvorene u svim gradovima Varaždinske županije i u pet općina.

Dan Caritasa župe sv. Josipa na Banfici

Stop batinama!

U župi Sv. Josipa u Varaždinu dana 29. travnja obilježen je Dan župnog Caritasa.

Tom prigodom volonteri župnog Caritasa predvođeni župnikom vlč.

Ivanom Žmegačem i voditeljicom župnog Caritasa Anicom Turković priredili su susret sa starim, invalidnim i bolesnim osobama župe sv. Josipa.

Misno slavlje predvodio je župnik vlč. Ivan Žmegač, na kojem je podijelio potrebitima bolesničko pomazanje. Nakon svete mise u velikoj dvorani održan je kulturno-medita-

Međunarodni dan odgoja bez batina, koji se obilježava dana 30. travnja, Udruga RODA – Roditelji u akciji, obilježila je radionicom odgovornog roditeljstva, koja se održala u petak, u prostoru Društva naša djeca Varaždin. Na radionicu se odazvalo šest polaznika, roditelji djece starosti od 15 mjeseci do osam godina. Radionica je protekla u ugodnom ozračju, roditelji su imali prilike saznati više o četiri stupa roditeljstva, porukama koje šalju djeci i o tome zašto je fizičko kažnjavanje djece neprihvatljivo. Naučili su neke nove tehnike postavljanja pravila i ograničenja na nenasilan način te razmjenjivati vlastita iskustva. Izrazili su želju za češćim održavanjem radionica takvog tipa.

Sanja Jakopec, članica Udruge Roda

tivno-glazbeni program koji su izvela djeca i mladi te župe pod vodstvom vjeroučiteljice Ivane Kolarić i uz pomoć nastavnica iz V. OŠ. Voditeljica župnog Caritasa s volonterima je organizirala domjenak i druženje sa starim i bolesnim osobama. Župni Caritas najviše pažnje posvećuje bolesnim, starim i invalidnim osobama, tako da im za božićne i uskrsne blagdane dijeli poklon-pakete, posjećuje bolesne i potrebite tijekom godine, dajući im prehrambene namirnice, te riječi utjehe i ohrabrenja.

REAGIRANJA Ima li Odsjek za novorođenčad i nedonoščad svu potrebnu opremu?

Mala Leona već je zaslužila zlatnu medalju Ovim putem želim prvenstveno dati podršku roditeljima malene Leone, bez imenovanja dotičnih liječnika i rasprave što je tko mogao učiniti, a ipak nije.

Majka sam djevojčice Vanje Kulfa-Sladoljev, rođene 8. ožujka ove godine u 28. tjednu trudnoće, koja je pri porodu kod kuće težila 1.130 grama. Na sreću, liječnici su dovoljno brzo reagirali te je dijete odmah prevezeno na KBC Rebro u Zagreb.

Iz bolnice sam puštena odmah sljedeće jutro, te nisam imala pravo na prijevoz vozilom hitne pomoći. Nisam spadala u grupu ljudi koji zbog “nečeg ozbiljnog” putuju u Zagreb. Vanja je pala na kilažu od 970 grama te se od mene očekivalo da dolazim svakodnevno zbog izdajanja kako bih joj omogućila što brži i kvalitetniji oporavak.

Iako sam bila rodilja stara dva dana, moja doktorica opće prakse, zbog uputnice za prijevoz vozilom hitne pomoći, dobila je novčanu kaznu, a meni je uslijedila povratna informacija od dotičnih kako je to ipak samo obična posjeta djetetu.

Sada putujem autobusom već puna dva mjeseca i svaki dan iščekujem kad ću čuti da Vanja može kući. Iako je stabilno, zbog povremenih kriza s disanjem ne žele je vratiti u Opću bolnicu Varaždin jer nemaju sve potrebno u slučaju bilo kakvih informacija. Ovakvi slučajevi se, nažalost, događaju i žalosno je da jedan ovakav grad nema osnovna sredstva da jedno maleno biće održi na životu. Vjerujem da ove situacije ulijevaju strah svim budućim majkama i trudnicama, jer nijedna od nas u urednoj trudnoći ne očekuje takav nagli preokret. Pitanje je hoće li netko od buduće djece imati sreće da ipak sve prođe u najboljem redu. Što se tiče malene Leone, složit ćemo se svi da je već sada zaslužila zlatnu medalju, a i moja Vanja će zasigurno postići mnogo, rodivši se upravo na Dan žena.

Mnogo sreće obitelji Sabolić te malenoj Leoni, kao i svoj ostaloj djeci.

Danijela Sladoljev

16 Oglasi

11. svibnja 2010.

“KITRO” d.o.o.

Pavleka Miškine 53 VARAŽDIN

NATJEČAJ ZA POPUNU RADNIH MJESTA 1. VODITELJ SUPERMARKETA (za novo otvorenje) Uvjeti: -VŠS,SSS ekonomskog ili trgovinskog usmjerenja - područje rada Varaždin i Varaždinske Toplice - radno iskustvo obavezno - organizacijske sposobnosti - komunikativnost i sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu - vozačka dozvola B kategorije

2. PRODAVAČ – više djelatnika Uvjeti: - SSS trgovačkog ili sličnog usmjerenja - područje rada Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinica i Ludbreg - sklonost timskom radu - poželjno radno iskustvo - poznavanje rada na računalu Zamolbe sa životopisom slati na adresu “Kitro “ d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 53, ili e-mail : komercijala@tpvz. hr (sa naznakom “za natječaj”), a sve u roku 8 dana od objave natječaja.

11. svibnja 2010.

Oglas 17

18 Poslovni svijet

11. svibnja 2010.

PRIMJER Zagorje-Tehnobeton na međunarodnoj sajamskoj priredbi EXPOKOS 2010

Kosovski izvođači za suradnju sa Zagorje-Tehnobetonom Najveća graditeljska tvrtka u SZH prvi put na ovaj način prezentirala svoje djelatnosti na inozemnom tržištu PRIŠTINA/VARAŽDIN - Zagorje-Tehnobeton sudjelovalo je na međunarodnoj sajamskoj priredbi EXPOKOS 2010 koja se od 5. do 9. svibnja održavala u Prištini. Kako se i zašto najveće građevinsko poduzeće sjeverozapadne Hrvatske našlo na najvećem specijaliziranom sajmu na Kosovu, razgovarali smo s ing. građ. Katarinom Krezo, direktoricom za poslovanje s nekretninama i inozemstvom u Zagorje-Tehnobetonu.

Prvi put u regiji Na ovome sajmu prezentirali smo niz djelatnosti Zagorje-Tehnobetona d.d., kao što su građenje raznih objekata visokogradnje, niskogradnje, infrastrukture, proizvodnja i ugradnja AB montažne konstrukcije te projekt iranje. Buduć i da smo nastupili zajedno sa svojom novoosnovanom tvrtkom Tehnoburimi d. d.

Mitrovica, predstavljena je i specijalizirana proizvodnja betonskih stupova raznih namjena u projektima jake i

slabe struje, stupnih nosača i kućišta trafostanica. Svakako valja istaknuti da je ZagorjeTehnobeton u okviru svoje politike nastupa i djelovanja na tržištima naše regije prvi put na ovaj način prezentiralo svoje djelatnosti na inozemnom tržištu.

Pozitivne reakcije Može li se već sada govoriti o rezultatima nastupa?

S obzirom na to da se Zagorje-Tehnobeton d. d. prvi put predstavlja na sajmu EXPOKOS zanimanje i interes posjetitelja je vrlo dobar te su reakcije posjetitelja izuzetno pozitivne. Uspostavljeni

Z

agorje-Tehnobeton uskoro nastupa na sajmu “Gradnja i obnova” u Sarajevu su mnogi kontakti, kako s potencijalnim investitorima, tako i s domaćim izvođačima koji su zainteresirani za

Franjo Belcar, direktor tvrtke Tehno Burimi, u razgovoru s posjetiteljima sajamske priredbe EXPOKOS 2010

EXPOKOS 2010. Najveći specijalizirani sajam na Kosovu

Čak 350 izlagača i 60.000 posjetitelja Sajam EXPOKOS 2010 održavao se u dvorani „Pallati i Rinise“ (Dom mladih) u Prištini, gospodarskom i političkom središtu Kosova.

Organizator sajma je CEO Kosovo (Congres and event organization) uz potporu Vlade Republike Kosovo.

- Sajam se ove godine održao deveti put i od prve sajamske priredbe 2001. godine broj izlagača je porastao s 50 na današnjih oko 350 izlagača, dok su organizatori ove godine najavljivali rekordnu posjećenost

koja je prešla brojku od 60 000 posjetitelja tijekom pet dana koliko je sajam trajao

Z

agorjeTehnobeton d. d. nastupilo pod okriljem HGK-a - doznajemo od Katarine Krezo.

Na ovogodišnjem sajmu, kako dodaje, nastupili su izlagači iz 20-ak europskih

Sajam se održava u dvorani „Pallati i Rinise“

zemalja, kao što su Turska, Albanija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Srbija, Slovenija, Belgija i Grčka.

- Na sajamskoj priredbi koji objedinjuje sajmove građevinarstva, energetike, mehanizacije i drvne industrije Zagorje-Tehnobeton d. d. nastupilo je pod okriljem Hrvatske gospodarske komore zajedno s još dvadesetak hrvatskih poduzeća - ističe direktorica za poslovanje s nekretninama i inozemstvom u ZagorjeTehnobetonu.

zajedničko sudjelovanje u izgradnji raznih objekata na Kosovu. Očekujemo da će nas sve to odvesti i do ugovaranja konkretnih poslova.

Planira li se nastup i na sličnim sajmovima u regiji?

Naravno, već od 18. do 21. svibnja 2010. godine nastupamo pod organizacijom HGK i na sajmu “Gradnja i obnova” u Sarajevu. Na tržištu BiH prisutni smo kroz proizvodnju centrifugiranih betonskih stupova u našoj tvornici Tehnobeton u Gračanici zadnjih petnaestak godina, no ovaj put želimo se predstaviti i kao građevinska tvrtka, sposobna za izvođenje i najsloženijih objekata visokogradnje, niskogradnje i infrastrukture.

PRILIKA Kosovo planira gradnju autocesta, termoelektrane, hidroelektrane te modernizaciju željeznica i zračne luke Prishtina Airport

Kosovo - tržište za mnoge velike međunarodne tvrtke Kosovo je zanimljivo tržište za mnoge velike međunarodne tvrtke koje ovdje traže prostor za napredak i razvoj, naglašava direktorica za poslovanje s nekretninama i inozemstvom u Zagorje-Tehnobetonu Katarina Krezo. Građenje je, kako ističe, u zamahu, a u planu su nove velike infrastrukturne i energetske investicije te značajni objekti visokogradnje i niskogradnje, poput Autoceste Prizren – Merdar, autoceste Priština – Peć, dovršenje autoceste Priština – Mitrovica, nova termoelektrana i hidroelektrana te modernizacija željeznica i zračne luke Prishtina Airport. - Vrlo smo zainteresirani i za suradnju s kosovskom elektroprivredom i njenim kooperantima. Želja nam je uspostaviti suradnju u izgradnji niskonaponskih i srednjenaponskih mreža te distribuciji svih vrsta trafostanica - veli Krezo.

Naravno, kako dodaje, kriza je prisutna i na Kosovu. - Dinamika izgradnje komercijalnih objekata je usporena, što za samu državu dugoročno i nije loše – ima više vremena za kvalitetniju pripremu i pro-

v

rlo smo zainteresirani i za suradnju s kosovskom elektroprivredom i njenim kooperantima, ističe Krezo jektiranje. Unatoč tome, iznenađuje broj stranih investitora koji pripremaju i u ovo vrijeme i započinju impresivne projekte raznih namjena - veli.

Zagorje-Tehnobeton d.d. je na Kosovu, kako upozorava, od početka 2009. godine

kada su počele pripreme za izgradnju tvornice centrifugiranih betonskih stupova Tehno Burimi d.d. Mitrovica.

- Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju okruglih centrifugiranih AB stupova koji se koriste kod niskonaponskih i srednjenaponskih distribucijskih mreža te se mogu koristiti i za javnu rasvjetu, PTT, elektrifikaciji željezničkih pruga i sl. Tehnologija izvođenja i kvaliteta proizvoda je na visokom nivou i može se mjeriti s najboljim proizvođačima u regiji, budući da zadovoljava sve europske standarde, a sustav kvalitete potvrđuju i europski certifikati kvalitete ISO 9001 i ISO 14001 - upozorava Kezo, naglašavajući da su potrebe za ovim proizvodom na Kosovu i susjednim zemljama još uvijek veće od proizvodnih mogućnosti postojećih proizvođača pa očekuje da će tržište ubrzo prepoznati i prihvatiti.

Zaposlenici ZT-a Saša Sačić i Nenad Petovar s gostima

Poslovni svijet 19

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Toplički prijevoznik zastupnik nizozemske marke kamiona

Toplička tvrtka TTI bila je domaćin DAF Road Showa koji je privukao posjetitelje test vožnjama i nagradnim putovanjem u Nizozemsku

TTI - hrvatski zastupnik kamiona i tegljača DAF DAF je među tri proizvođača kamiona u Europi te vodeći u proizvodnji i prodaji tegljača, istaknuo je Sander Fransen ispred tvrtke DAF Trucks N. V. Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDINSKE TOPLICE – U sklopu DAF Road Show, koji je održan u Varaždinskim Toplicama, potpisan je ugovor na temelju kojeg je glavni zastupnik ovog nizozemskog proizvođača kamiona i tegljača postao toplički TTI, prijevozničko poduzeće koje je bilo domaćin predstavljanja DAF-a.

Ugovor o zastupstvu potpisali su Sander Fransen ispred tvrtke DAF Trucks N. V. te Danijel Bujanec, direktor poduzeća TTI.

Od 1949. godine - DAF je među tri proizvođača kamiona u Europi te vodeći u proizvodnji i prodaji tegljača. U transportu je prisutan već 82 godine, a uz stalne inovacije kamione proizvodi od 1949. godine.

Od 1996. dio je sjevernoame-

ričke korporacije Paccar, koja ima 15 tisuća zaposlenika u Sjevernoj i Srednjoj Americi, Europi i Australiji - istaknuo je Fransen dodavši da je DAF u vrijeme recesije uspio povećati svoj tržišni udio u Europi, iako se kriza osjetila na opsegu prodaje kamiona.

Suradnja TTI-a s DAF-om, kako je podsjetio Bujanec, počela je još 2002. godine otvaranjem servisa koji danas ima 12 zaposlenika, među kojima je većina obučena u DAF trening centru.

Mala potrošnja - Zahvaljujuć i međunarodnoj mreži DAF servisa, popravci su dostupni 24 sata, redovita isporuka originalnih dijelova ide dva puta tjedno, a u hitnim slučajevima moguće ih je dobiti u roku od 24 sata. Dobivanjem zastupstva, naš je zadatak da i u Hrvatskoj DAF bude

vodeći u prodaji tegljača, odnosno među tri najprodavanije marke kamiona - istaknuo je Bujanec, dodajući da se u tom cilju planira razvoj DAF mreže servisa i prodaje

n

aš je zadatak da i u Hrvatskoj DAF bude među vodećim, istaknuo je Bujanec u Hrvatskoj.

Direktor TTI-a uvjeren je da će se uspjeti ostvariti zadani cilj budući da DAF raspolaže širokom lepezom modela kamiona namijenjenih dostavi, distribuciji, šumarijama, građevini i komunalnim djelatnostima, koji su poznati po pouzdanosti, niskim troškovima eksploatacije, te maloj težini šasije, odnosno većoj nosivosti.

Prvi krediti Vaba banke iz modela A VARAŽDIN – Vaba banka, nakon provedene procedure u banci te u HBOR-u, plasirala je krajnjim korisnicima prve kredite za koje su sredstva dijelom osigurana na prvoj aukciji održanoj sredinom veljače. Nakon što su prvi krediti u ukupnom iznosu od 2,9 milijuna kuna isplaćeni 30. travnja, protekli tjedan odobreni su novi krediti u ukupnom iznosu oko 5 milijuna kuna, dok je ukupni iznos sedam odobrenih kredita 9.375.000 kuna.

Cijena kredita za krajnjeg korisnika formira se na bazi fiksne marže banke i prinosa na trezorske zapise s dospijećem na 91. dan s posljednje aukcije te cijene sredstava HBOR-a, tako da ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika trenutno iznosi

Vaba među šest banaka

4,82 posto.

Na prvoj aukciji HBOR-a Vaba je zatražila kvotu od 4 milijuna kuna, a odobreno joj je 3.750.000 kuna. Cijena odobrenih sredstava je 3,8 posto godišnje i ona čine 40 posto fonda, a ostalih 60 posto sredstava osigurala je sama banka, za koje je ponudila kamatnu maržu u iznosu od 3,5 posto, čime je ušla u šest banaka koje su izlicitirale kreditne kvote.

Gumiimpex-GRP dobio certifikat kvalitete Michelin VARAŽDIN - Prodajno servisno mjesto Gumiimpex-GRP-a u Varaždinu postalo je jedno od sedam specijalista za pneumatike koje u nas ima oznaku „Michelin Certified Center”. Varaždinski specijalist za pneumatike dobio je oznaku „Michelin Certified Center” nakon usvajanja mnogobrojnih zahtjeva koje je postavio Michelin nakon audita tijekom kojeg se detaljno kontrolira uređenost, opremljenost, profesionalizam

osoblja, te sustav kontrole prodajno-servisnog mjesta.

Oznaka „Michelin Certified Center” garantira poštivanje standarnih mjera kvalitete Michelin utemeljenih na kvaliteti usluga, proizvoda i odnosu prema kupcima.

Krediti s 3,5 posto kamata S. Fransen i D. Bujanec

- Svakako valja izdvojiti i snažnu fleksibilnu pogonsku liniju, preglednost, okretnost i udobnost za vozača - dodao je Branko Gojanović, direktor prodaje DAF-a u Hrvatskoj, napominjući da je tegljač XF serije, vodeći tegljač u Europi, poznat i po maloj potrošnji goriva.

VARAŽDIN – Zahvaljujući subvenciji kamate od strane Ministarstva gospodarstva, Varaždinske županije te općina i gradova, već od 3,5 pa do 5 posto kreću se kamate za krajnje korisnike poduzetničkih kredita za koji je javni poziv raspisala Varaždinska županija u sklopu linije Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva za 2009. godinu. Korisnici kredita, koji će kreću od 200.000 pa do 5

milijuna kuna, mogu biti obrti, mala i srednja trgovačka društva i zadruge isključivo u domaćem vlasništvu, a novac mogu koristiti za ulaganja u objekte i opremu, obrtna sredstva do 30 posto te u dogovoru s bankama za otplatu ranijih kredita. Javni poziv otvoren je do iskorištenja ukupnog kreditnog fonda koji, zahvaljujući sudjelovanju deset banaka, iznosi 50 milijuna kuna.

Prava odluka TOWS analiza T

OWS analiza nije isto što i SWOT analiza iako se akronim sastoji od istih slova. Slova T i O nalaze se na početku akronima te označavaju “threats” – prijetnje i “opportunities” – prilike.

Objašnjenje ovakvog poretka jest da je za organizaciju prioritetno obratiti prvo pažnju na vanjske prilike i prijetnje ukoliko želi osvojiti određeno tržište, a tek nakon toga na svoje unutarnje snage i slabosti. Tvrtke bi trebale prestati proizvoditi i nuditi što mogu ili

žele raditi, već bi trebale uočiti što i kako mogu prodati na tržištu, pa tek nakon toga analizirati jesu li sposobne to proizvesti i ponuditi.

TOWS analiza nastala je evolucijom SWOT-a. na ima iste ulazne činitelje kao i SWOT, ali razmatrane na drugačiji način. TOWS upućuje na strateške opcije pri čemu se rezultati SWOT analize promatraju kroz odgovarajuće strategije u svrhu iskorištavanja prilika i izbjegavanja prijetnji. Koraci procesa TOWS

O

analize su: Prvi korak: odrediti profil poslovanja: a) vrsta poslovanja, b) područja, c) konkurentska situacija, d) usmjerenost menadžmenta. Drugi korak: promatrati i procijeniti sljedeće faktore: a) gospodarstvo, b) društvo, c) politika, d) demografija, e) proizvodnja i tehnologija, f) tržište i konkurenti.

Treći korak: promisliti o budućim kretanjima, načiniti predviđanja i procjene. etvrti korak: pProvesti provjeru koja će obuhvatiti: a) uprav-

Č

ljanje i organizacijsko ustrojstvo, b) dnevno poslovanje - proizvodnja, c) financijsko poslovanje, d) marketinško poslovanje, e) ostala područja koja se ocijene važnima.

Peti korak: razviti alternativna rješenja. Šesti korak: prikazati strateške opcije – sve opcije razmotriti sukladno provedenim aktivnostima i rezultatima dobivenim u prethodnim koracima. Sedmi korak: načiniti plan za svaku stratešku opciju ovisno o kretanjima u budućnosti.

Nina Begičević doc. dr. sc.

20 Školstvo

11. svibnja 2010.

NATJECANJE Podjelom priznanja učenicima završilo Državno natjecanje i smotra iz fizike

Varaždin središte mladih fizičara Natjecanje, kojem je domaćin bila Elektrostrojarska škola, okupilo je preko 150 učenika osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske Podjelom priznanja i nagrada u varaždinskom kazalištu prošle je srijede završeno Državno natjecanje i smotra iz fizike, kojoj je domaćin od 2. do 5. svibnja bila varaždinska Elektrostrojarska škola.

Ispiti i radovi Natjecanje je okupilo preko 150 učenika, mladih fizičara iz 50-ak osnovnih i 70-ak srednjih škola iz cijele Hrvatske.

Svoje znanje iz fizike učenici su morali pokazati u ispitima, ali i kroz eksperimentalne radove. Upravo u području eksperimentalnih radova škola domaćin natjecanja imala je dva predstavnika - Filipa Zdečaka i Darka Brežnjaka, čiji je mentor bio Tomislav Horvat.

Priznanja najuspješnijim mladim fizičar ima podijelio je Milan Pavleković, zamjenik župana Varaždinske županije, a čestitke učenicima i mentorima uputio je i Krešimir Zadro, predsjednik Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz fizike, koji je zahvalio i varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi, domaćinu državnog natjecanja i smotre iz fizike.

- Iako je bilo naporno, ovogodišnje natjecanje u Varaždinu bilo je za sve jedno lijepo druženje – zaključio je.

Elektrostrojarska škola nije bila slučajno domaćinom državnog natjecanja iz fizike.

Zanimljivo je da su učenici te

v

eć 20 godina Elektrostrojarska škola sa svojim učenicima sudjeluje na državnim natjecanjima iz fizike škole već 20-ak godina redoviti sudionici državnih natjecanja iz fizike, a takav kontinuitet nema

nijedna strukovna škola. U tih 20 godina na državnim natjecanjima iz fizike sudjelovalo je preko 70 učenika, a najveći uspjeh koji su postigli učenici te škole je Međunarodna olimpijada iz fizike i osvojeno treće mjesto. U Elektrostrojarskoj školi ističu kako su učenici, koji sudjeluju na državnim natjecanjima iz fizike, kasnije među najboljim studentima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Fakulteta elektronike i računalstva, te Strojarskog fakulteta, koje uglavnom upisuju po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja.

Priznanja i nagrade najuspješnijim mladim fizičarima podijelio zamjenik župana Pavleković

Natjecali se i učenici Prve gimnazije, IV. i II. OŠ Osim predstavnika varaždinske Elektrostrojarske škole, Varaždinci su imali još svojih predstavnika - dvoje učenika Prve gimnazije Varaždin, Adrijana Mišaka, čiji je mentor bio Dinko Meštrović, te Agnezu Bosilj s mento-

rom Željkom Španićem. Svoje znanje iz fizike u natjecanju su pokazali i osnovnoškolci, Mateo Benček s mentorom Matijom Huzakom iz IV. OŠ, te Vedran Jakopović s mentorom Vlatkom Đakulovićem iz II. OŠ.

Osim podjele priznanja, za učenike i mentore prigodni program

PROJEKT Dani antike u IV. OŠ Varaždin

Povratak u prošlo vrijeme Učenici IV. OŠ Varaždin održali su prezentaciju učeničkih projekata na temu antike.

Predstavljeni su radov i Antička igračka, Rimski nakit – magična snaga oblika, Tunika i toga, te Zeleni Juraj – pozdrav proljeću. Tako su predstavljeni likovni radovi, zatim replike prstena i broševa kakvi su se nosili u to doba, plakati koji su obradili brojne teme iz vremena antike. Učenici su obučeni u toge i tunike dočarali i uživo rimske običaje i modu.

SURADNJA Maturanti Medicinske škole educirali osnovnoškolce u Jalžabetu

Zdrava prehrana i poremećaji prehrane Osnovnoškolci su postavljali vrlo zanimljiva pitanja poput: kako prepoznati znakove anoreksije, što je kolesterol, prednosti i mane vegetarijanstva, prekomjerni unos šećera...

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ratnici antike

Prezentacija rimskih toga i tunika

Maturanti smjera zdravstveno-laboratorijski tehničar Dorotea Martinez i Vedran Dovečer s mentoricom Natašom Vuković održali su predavanje u Osnovnoj školi Petar Zrinski u Jalžabetu o zdravoj prehrani.

Učenici šestih i osmih razreda sa zanimanjem su slušali o zdravoj prehrani i poremećajima prehrane. Učenici su sudjelovali i u anketi o njihovim prehrambenim navikama i spoznajama o pravilnom načinu prehrane i zdravom životu.

U prvom djelu predavanja Dorotea je upoznala učenike s piramidom zdrave prehrane te zdravstvenoj i nutritivnoj važnosti unosa svih vrsta namirnica naglašavajući da je pitanje samo odabira, kombinacije i količine hrane koju unosimo.

Drugi dio predavanja bio je posvećen poremećajima prehrane, među kojima su anoreksija, bulimija i pretilost te posljedicama koje se mogu

dogoditi uslijed ovih poremećaja. O ovoj temi učenike je na vrlo zanimljiv način educirao Vedran.

U trećem dijelu diskutiralo se o rezultatima ankete i prehrambenim navikama anketiranih učenika.

Na kraju su osnovnoškolci postavljali vrlo zanimljiva pitanja koja su iziskivala konkretne odgovore, poput: kako prepoznati znakove anoreksije, što je kolesterol, prednosti i mane vegetarijanstva, prekomjerni unos šećera i sl.

Nastavnik Milivoj Dretar smatra da slična predavanja mogu bolje doprijeti do učenika jer ih održavaju njihovi vršnjaci, u opuštenijoj atmosferi, a jednako tako se promovira Medicinska škola za koju postoji veliki interes u OŠ u Jalžabetu.

Nakon predavanja slijedilo je neformalno druženje u prostorima školske knjižnice.

Zbog zainteresiranosti učenika za ovakve projekte očekuje se nastavak suradnje ovih dviju škola.

Učenici OŠ Jalžabet sa zanimanjem su slušali predavanja

Mladi predavači u društvu domaćina i mentorice

Školstvo 21

11. svibnja 2010.

USPJEH Gimnazijalac Filip Hrenić osvojio treće mjesto na državnom natjecanju iz matematike

U vježbanju i pripremi za natjecanja pomažu mu i pohađanje Centra izvrsnosti iz matematike i prof. Miroslav Smuđ te brojni sati samostalnog rada

Uspješan u računanju i znanju iz informatike Zadovoljan sam postignutim rezultatom, a iduće godine nadam se još jednom mjestu više Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

Na nedavno održanom 51. državnom natjecanju mladih matematičara u Šibeniku, svojim ostvarenim rezultatom svakako može biti zadovoljan Filip Hrenić koji je u A kategoriji prvih razreda srednje škole (matematičke gimnazije), osvojio treće mjesto.

Upornost Ovo nije prvo natjecanje na kojem se Filip pojavljuje, a sve počinje prije šest godina kada kao učenik četvrtog razreda OŠ Novi Marof kreće s natjecanjima u matematici i redovito osvaja 1. mjesta na županijskom nivou.

- Meni matematika nije problem, kao jednom dijelu mojih vršnjaka. Odmah, na početku školovanja, zavolio sam ovaj predmet i tako sam nastavio dalje. Ove godine zadaci su bili

dosta teži nego prošlih godina, a ja sam uspio osvojiti 27 bodova. Najteže je ipak bilo riješiti zadatak iz geometrije. Nijedan od nas u tome nije uspio. Što se tiče algebre, to je moje područ-

P

ripreme za natjecanje počele su na početku školske godine, dva puta tjedno po četiri sata

je i tu nemam problema - govori Filip. Pripreme za natjecanje počele su na početku školske godine, dva puta tjedno po četiri sata, a prije natjecanja povećao se broj provedenih sati u vježbanju. - Veliku pomoć pružila mi je razrednica Tatjana Golub Mendaš, profesorica matematike, koja je sa mnom

dodatno vježbala na satovima matematike i davala potrebnu podršku. Također, tu je i „Centar izvrsnosti“ Branka Topića, a mene je pripremao prof.

Miroslav Smuđ. Zadovoljan sam postignutim rezultatom, a iduće godine nadam se još jednom mjestu više na natjeca-

nju - dodaje Filip koji je polaznik Prve gimnazije Varaždin.

Osim što je dobar u matematici, Filipa privlači i informatika.

Od šestog do osmog razreda osvajao je prva mjesta na županijskim natjecanjima, bio je i drugi na državnom natjecanju prošle godine, a ove godine

Filip Hrenić za svojim računalom spaja informatiku i matematiku

morao se “zadovoljiti” drugom pozicijom na županijskoj razini.

Krajem ovog mjeseca, s desetak učenika svoje gimnazije i u pratnji profesora mentora, putuje u SAD gdje se u gradu Readingu održava međunarodno natjecanje u informatici.

- U četiri kvalifikacijska kola, na temelju bodova, dobili smo poziv na ovo natjecanje. U vrhu smo po znanju u informatici, što smo dokazali u kvalifikacijama, i možemo očekivati dobre rezultate - optimistično kaže Filip.

Od njegovih roditelja doznajemo da je u slobodno vrijeme „od jutra na kompjutoru“ i da tako provodi većinu vremena.

A slobodnog vremena i nema previše, jer se kao đak putnik diže svako jutro u 5 sati da bi stigao na vlak za Varaždin, a u povratku ponekad prespava stanicu i onda mama Sunčica po njega stiže autom.

KAMENJAR Na Dan planeta Zemlje u OŠ Vladimir Nazor u Sv. Iliji izgradili kamenjar

Uređenje okoliša sve je popularnije

Radovi su trajali skoro cijeli dan, ali su na kraju svi bili zadovoljni

Dan planeta Zemlje u OŠ „Vladimir Nazor“ u Svetom Iliji obilježen je izgradnjom i uređenjem velikog kamenjara ispred školske zgrade. Kamenjar su uredili učenici Lorena Kitner, Edo Borščak, Jasmina Koščak, Ana Šegov ić, Anja Kreš, Sandra Jelenski, Petar Sokol i Tajana Košćak pod vođenjem učiteljice Jasenke Minđek koja vodi ekološku grupu u školi, a uz pomoć spremačice Ljerke Bošnjak

i domara Stjepana Korena.

Izgradnja kamenjara trajala je više od pola dana, a u njega je zasađeno mnogo vrsta niskoga raslinja.

U planiranju kamenjara pomogla je gospođa Karmenka Cepanec, vlasnica Cvjećarskog obrta Cepanec iz Doljana, koje je ujedno i sponzorirala školski kamenjar sadnicama, na čemu su joj zahvalni svi učenici i djelatnici škole te ravnateljica Anđelka Rihtarić.

Kamenjar krasi ulaz u školu

IZVRSNOST

Najbolji N. Strah i I. Gotić Na svečanosti u palači Herzer dodijeljene su nagrade za izvrsnost Rotary Cluba Varaždina kojom varaždinski rotarijanci već sedmu godinu nagrađuju najbolje učenike srednjih škola te najbolje autore diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija.

Nagrada za izvrsnost u kategoriji najboljeg diplomskog rada dodijeljena je Nikoli Strahu koji je diplomirao f iziku na Pr irodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu s temom – Dizajn Čerenkovljevog opservatorija pomoću Monte Carlo simulacija.

Nagradu za izvrsnost u kategoriji najboljeg doktorskog rada primila je dr. sc. Ivana Gotić koja je doktorat iz područja molekularne biologije obranila na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta u Beču, pod mentorstvom prof. dr. Rolanda Foisnera.

EURITMIJA

Predavanja i seminari Udruga Prijatelji waldorfske pedagogije Varaždin organizira euritmiju za djecu uzrasta od 4 do 7 godina. Održava se ponedjeljkom, od 17 do 17.45 sati u prostorijama DEGA- e, Međimurska 28, Varaždin, a vodi je “striček vilenjak” Alen Guca, waldorfski učitelj, euritmist i dipl. pravnik, te djelatnik u Waldorfskoj školi u Zagrebu. Prijave su moguće na telefon 095/815-9622 ili na mail waldorf.pedagogija.vz@gmail.com. Udruga organizira i predavanja o waldorfskoj pedagogiji i euritmiji za odrasle.

Predavanja se održavaju u IV. osnovnoj školi ponedjeljkom od 18 do 19 sati, euritmija i od 19.30 do 21 sat, uvod u waldorfsku pedagogiju. Više informacija može se dobiti na telefon 098/311536, Ines van Hoek. (di)

PREDSTAVA

Čarolija ljetne noći Povodom Međunarodnog dana obitelji Društvo “Naša djeca” Varaždin organizira scensko-glazbeno-plesnu priredbu Čarolija ljetne noći.

Predstava će se održati u nedjelju 16. svibnja s početkom u 18 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Sudjeluju svi polaznici stvaralačkih radionica varaždinskog Društva “Naša djeca”.

Ulaznice se prodaju po cijeni od 25 kn, a mogu se nabaviti na blagajni Društva “Naša djeca” radnim danom od 9 do 19 sati ili prije programa na blagajni Gradske sportske dvorane. (di)

22 Crna kronika

11. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Već gotovo dva desetljeća traje bitka za kuću u Ulici Z. Kunc

TIVA:

„Treba voditi računa o površini“ LEPOGLAVA

Bjegunac opet u zatvoru Josip Zadravec, 44-godišnjak koji je 15. travnja otišao s poluotvorenog odjela lepoglavske kaznionice gdje je izdržavao kaznu zbog provala, razbojništva i krađa, opet je iza rešetaka.

Bjegunca su policajci pronašli i uhitili u mjestu Gornji Macelj. Tijekom kriminalističkog istraživanja utvrđeno je da postoji osnovana sumnja kako je tijekom bjekstva počinio 25 teških krađa, od čega devet na području Krapinsko-zagorske, a ostale u mjestima u Varaždinskoj županiji, i to u mjestima Šinkovica Šaška, Cvetlin, Višnjica, Ravna Gora, Kameničko Podgorje, Žarovnica, Bednja i Ježovec.

Nakon što je TIVA kupila i dovršila kuću u Ulici Zrinke Kunc, njezin stanar postao je Stevan Terzić, tadašnji direktor poduzeća

Za kuću od 337 kvadrata i dvorište 18.500 eura?!

PRIJEVARA

Bivši direktor TIVA-e nastoji pravnim putem doći do kuće u vlasništvu poduzeća koje mu to osporava tvrdeći da nema pravo na stambeni prostor tolike veličine

Nije platio bio-dizel

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

PU VARAŽDINSKA

Prodaja bicikla i mopeda VARAŽDIN - U petak, 15. svibnja, s početkom u 9 sati održat će se javna prodaja bicikla i mopeda, javljaju iz Policijske uprave varaždinske.

Bicikli i mopedi, čije će početne cijene bit će istaknute na mjestu prodaje, moći će se razgledati u Harambašićevoj ulici broj 32 u Varaždinu, i to neposredno prije javne prodaje. Kako naglašavaju u PU varaždinskoj, kupnja po načelu „viđeno – kupljeno“ isključuje naknadne prigovore kupaca bicikla i mopeda.

VARAŽDIN - Nakon što je godinama živio u kući u vlasništvu TIVA-e plaćajući za to mjesečnu stanarinu od 306 kuna, a prije toga tek 1540 HRD-a ili 1,54 kune, prinudni upravitelj i direktor ovog varaždinskog tiskarskog poduzeća s kraja 80-ih i početka 90-ih godina prošlog stoljeća Stevan Terzić mogao bi sada otkupiti ovaj stambeni objekt u Ulici Zrine Kunc s dvorištem za 135 tisuća kuna ili 18.500 eura!

Spor od 1992.

Pruži li mu se ovakva prilika, bit će to plod sudskih sporenja koja traju već gotovo dva desetljeća. Naime, Terzić je još 1992. dao zahtjev za otkup nekretnine koju je kao nedovršeni stambeni objekt kupila TIVA nedugo poslije izbora za direktora poduzeća 1987.

Nakon što je poduzeće dovršilo kupljeni stambeni objekt te ga opremilo, Terzić ga kao podstanar u Ormožu dobiva

jesečna stanarina bila je godinama 1,54 kune, a zatim 306 kuna drata, a za tu je površinu plaćao mjesečnu stanarinu od 1540 HRD-a, da bi tek 2006. stanarina bila povećana na 306 kuna.

Općinski sud 1994. godine prvi je put odbio Terzićev zahtjev za utvrđivanje da ima prvo kupiti stan, a tu je odluku potvrdio i Županijski sud. Me-

m

Revizija ukida

đutim, Vrhovni je sud u reviziji djelomice ukinuo obje odluke navodeći da je Terzić stekao stanarsko pravo neovisno o tome je li mu objekt dat na privremeno korištenje, ukoliko nije odbio drugi odgovarajući stan, što je trebalo utvrditi prvostupanjski sud.

U ponovljenom postupku Općinski sud 2006. godine odbija Terzićev tužbeni zahtjev. Međutim, istom presudom sud je odbio i protutužbeni zahtjev kojim bi se Terziću i članovima njegove obitelji otkazalo stanarsko pravo te ih se iselilo jer su neredovito plaćali stanarinu.

Stoga se obje strane žale.

Što će odlučiti varaždinski Županijski sud?

Nakon žalbi Terzića i Velina na presudu varaždinskog Općinskog suda iz 2006., Županijski sud iduće godine u cijelosti ukida odluku prvostupanjskog suda te predmet vraća na ponovno suđenje koje je završeno krajem prošle godine. Općinski sud sada usvaja Terzićev tužbeni zahtjev prema kojem ima pravo kupiti

kuću u kojoj stanuje za 135 tisuća kuna, dok odbija tužbeni zahtjev TIVA-e za prekid njegovog stanarskog prava. Naime, kako se pojašnjava, prije podnošenja tužbenog zahtjeva Terzić nije bio pismeno opomenut za neplaćanje stanarine. No, hoće li tako ostati, vidjet će se nakon što se riješi žalba tuženika.

Pravilnik iz 1988. godine

CRNI VIKEND Protekli vikend obilježili nesvakidašnji nesretni događaji s teškim posljedicama za mlade

Mladić nestao u Dravi, dječak pao u – kotao PODRUTE/VARAŽDIN – U metalnu posudu u kojoj se nalazila vruća tekućina izvađena iz kotla za destilaciju rakije u subotu je oko 19 sati za vrijeme igre pao četverogodišnjak.

Izvadio ga je 43-godišnji stric, koji je zadobio opekline na obje ruke te je zadržan na liječenju u varaždinskoj bolnici, dok je dječak zbog opeklina višeg stupnja hitno prevezen u Kliniku za dječje bolesti. Dan ranije, odnosno u petak oko 1.30 sati, u odvodnom kanalu

rijeke Drave kod Varaždina nestao je 19-godišnjak kojeg službenici PU varaždinske još uvijek traže. Dojavu da je na predjelu zvanom „Mali Prelogi“ mladić ušao u vodi, nakon čega se više nije pojavio na površini, policija je dobila u 1.35 sati od građanina. Naime, prije ulaska u vodu zabavljao se s prijateljima od kojih se oko 1.15 sati udaljio u smjeru odvodnog kanala rijeke Drave. „U namjeri da ga spriječe, njegovi prijatelji krenuli su

za njim. Međutim, dolaskom do kanala samo su čuli kako pliva, da bi u jednom trenutku izgubili svaki kontakt s njime”, javili su iz PU varaždinske.

Odmah po dojavi počela je potraga u koju su se uz policiju uključili i djelatnici JVP-a Varaždin, koji su tehničkim vozilom osvjetljavali mjesto nestanka mladića. „Noćno traganje nije dalo rezultata, pa su policijski službenici nastavili u čamcima pretraživati odvodni kanal”, doznajemo u policiji.

SINIŠA SOVIĆ

VARAŽDIN – Zbog prijevare varaždinske tvrtke, protiv 54-godišnjeg direktora poduzeća s područja Bjelovara podnosi se kaznena prijava.

Policajci PU varaždinske u koordinaciji s kolegama iz PU bjelovarskobilogorske utvrdili su da postoji osnovana sumnja kako je krajem 2009. godine u dva navrata sklopio poslovni odnos s varaždinskim poduzećem radi kupnje bio-dizela. Kako je roba preuzeta, nije plaćena u dogovorenom roku od 30 dana, a bjanko zadužnice svaka na 100 000 kuna, koje su se pokušale aktivirati kao sredstvo osiguranja plaćanja, bile su nenaplative.

Budući da mu je poduzeće odbilo njegov zahtjev za otkup stana, Terzić je tužio TIVA-u i tvrtku Velin tražeći utvrđenje stanarskog prava i sklapanje ugovora o kupoprodaji kuće za 135 tisuća kuna. No, tuženi su tvrdili da se stanarsko pravo ne može steći ukoliko je objekt dat na privremeno korištenje, a uz to su tužbom tražili otkazivanje stanarskog prava i iseljenje.

samo na privremeno korištenje jer je površine veće od 95 kvadrata, koliko je navedeno u odluci o dodjeli stana. Naime, kuća i dvorište ukupne su površine veće od 700 kva-

„Ako Terzić ima stanarsko pravo, odnosno pravo na otkup stana neovisno o tome što je kuću dobio na privremeno korištenje, onda bi svakako valjalo voditi računa o površini na koju polaže to pravo, upozoravaju u TIVA-i, dodavši da kuća u Ulici Zrinke Kunc ima bruto površinu od 337 kvadrata te pripadajuće dvorište od 387 kvadrata. Nasuprot tome, Odluka o dodjeli stana na privremeno korištenje iz 1988. godine govori da kuća ima ukupnu korisnu površinu od svega 95 kvadrata, što je daleko manje od njezine stvarne površine. Uz to, prema tadašnjem pravilniku koji se odnosio na stambenu problematiku, samo su peteročlana i brojnija domaćinstva mogla dobiti trosobne, odnosno četverosobne stanove do 95 kvadrata, dok je tročlano domaćinstvo moglo dobiti dvosobni ili trosobni stan od 50 do 65 kvadrata, upozoravaju u TIVA-i koja je spremna kupiti stan takve površine te ga zatim prodati Terziću umjesto kuće.

Naime, prema procjeni agencije za promet nekretnina, vrijednost kuće je 140 do 145 tisuća eura, dok bi porezna uprava kod razreza poreza uzela 138.680 ukoliko bi se u ugovoru navodio manji iznos.

19-godišnjak nestao u Dravi nakon noćne zabave s prijateljima

Urbana kultura 23 SINIŠA SOVIĆ

11. svibnja 2010.

ART

/media

Oj, Hrvatsko, alaj si pijana!

H

rvatska je zbilja mala zemlja za veliki zamor, jer to što ima kod nas – nema nigdje. ušan Bilandžić i Predrag Matvejević, rekli bismo svjetski ljudi, u „OtvoreDenis Peričić, nom“ trtljaju o Titu mr. sc kao Bogu Ocu Svemogućemu, govoreći, otprilike, ovako: to što je tamo dopustio pobiti desetke tisuća ljudi, to je nebitno u odnosu na sve njegove druge zasluge.

Priključio se, naravno, i Mesić, pa kaže da je poratno klanje bilo – neminovno. Istovremeno, ljevičar Bešker tvrdi da je Bleiburg zasad jedini europski genocid nakon holokausta. druge strane, jedina smo zemlja koja ne zna što slavi: 8. svibnja Dan oslobođenja Zagreba, 9. svibnja Dan Europe, a slijedi nam i Dan sjećanja za sve hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost. ormalan svijet 9. svibnja slavi Dan pobjede i Dan Europe, što su dvije različite, ali i povezane stvari. Svi slave pobjedu antifašizma, ali nikome ne pada na pamet umanjivati strahote komunizma. eđu normalne ubrajam i Slovence. Predsjednik Türk na proslavi kaže da otpor prema komunizmu ne opravdava suradnju s okupatorom, ali da ni otpor prema okupatoru ne opravdava poratne pokolje. I sve je jasno kao bijeli dan. edino nama ništa nije jasno, pijano pjevamo svaki svoju pjesmu i srljamo u kaos, kao što je to prije sto godina Herman Hesse pisao o Rusima, i bio je u pravu. o, gle, ruski povjesničar Artjom Ulunjan u Jutarnjem kaže: „Dobro je za zdravlje nove Rusije što je priznat najveći sovjetski zločin iz toga vremena – Katin, a sve više se govori i piše i o silovanjima po Njemačkoj 1945. godine“. A time nitko ne umanjuje veliku pobjedu nad nacistima. vo, i Rusi su se otrijeznili, ali mi i dalje plešemo u suludom kolu, dok se različiti napjevi slijevaju se u jedan: „Lijevo-desno, predvorjem Balkana, oj, Hrvatsko, alaj si pijana“!

D

Bubnjarsko umijeće znalca, s metronomskom točnošću zainteresirane bubnjare je držalo prikovane za stolice

PREDSTAVLJAMO Damir Šomen u Čakovcu održao bubnjarsku radionicu

Zainteresirani bubnjari upijali iskustvo i znanje Jedan od najnagrađivanijih bubnjara, pratnja Dini Dvorniku, Gibonniju, Thompsonu, Parnom valjku itd. svoje iskustvo podijelio je sa zainteresiranima na radionici u Čakovcu Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Ove sr ijede nagrađivani i priznati hrvatski bubnjar Damir Šomen poznat po suradnji s Dinom Dvornikom, Gibonnijem, Tonyjem Cetinskim, Oliverom, Song Killersima, Bastardzima, Thompsonom, Triom LiVaDa, Hubertom Tubbsom - Tower Of Power, a trenutno na turneji s Parnim Valjkom i Majkama održao je radionicu sviranja bubnjeva, pritom prikazujući različite stilove sviranja, najefikasnije tehnike, najtraženije stilove sviranja u Hrvatskoj i kako kvalitetno vježbati bez imalo buke.

Zapaženi bubnjar Damir Šomen već s 13 godina počinje svoju bubnjarsku karijeru u grupi “Nužni izlaz”.

No tek dolaskom u Zagreb krajem 80-ih kao učenik Krune Levačića ubrzo postaje vrlo zapažen i tražen bubnjar, a u

Songkillersima se profilira u izvrsnog funky bubnjara.

Njegova preciznost i konkretna svirka prepoznali su mnogobrojni izvođači pa je tako niz bandova i snimaka na kojima Šomen svira nepregledan. Svirao je pet godina

N

P

rikazani različiti stilovi sviranja te najefikasnije tehnike ovog bubnjara

u bendu Dine Dvornika i paralelno dvije godine s Tony Cetinski bendom.

Danas paralelno sv ira s Valerijom u njenom blues/ soul/jazz bandu i sa “Soul What!” bandom iz Beča, tako da je ovaj cijenjeni gost čakovečkog Music Centra okupio i ispunio prostor zainteresiranom publikom, pretežito bubnjarima.

Pretežito bubnjarska publika svih stilova popratila radionicu

M

J

Damir Šomen je prikazao male tajne velikih majstora bubnjeva

NAJAVA Jedan od najvećih festivala žestoke glazbe u obližnjoj Sloveniji

Metal Camp među najvećima!

Metal Camp festival koji se već tradicionalno odvija u slovenskom Tolminu iz godine u godinu privlači sve jača imena na metal sceni. Tako je i ove godine, kada se u terminu 5.-10. srpnja skupljaju vodeća svjetska imena metala, a na Magic Circle Festival u s headliner bandom Manowar nastavit će se na Metalcamp 2010. Osim odličnih bendova, tu je i prekrasna priroda u podnožju Julijanskih alpa uz bok rijeke Soče koji daju poseban “metalski” štih ovom festivalu. Da će se imati što vidjeti, dokazuje popis

dosad najavljenih bendova koji će nastupiti. Prvaci black metala, norveški Immortal, zatim poljski blackened death metal band Behemoth, pa jedan od najzna-

S

čajnijih američkih death metal bendova Cannibal Corpse i njihovi zemljaci, thrash metalci Overkill, te finski power metalci Sonata Arctica nesumnjivo će biti među najzanimljivijim imenima sedmog izdanja Metal Campa.

A 11. srpnja na Magic Circle festivalu, osim već spomenutog Manowara, nastupit će i Virgin Steele, Arch Enemy, Kamelot, HolyHell i Metalforce. S obzirom na to da je finale Svjetskog nogometnog prvenstva, organizira se i prijenos. Više informacija na http://metalcamp.com

IN MUSIC

Velika imena svjetske scene Massive Attack, Billy Idol, LCD Soundsystem, Morcheeba, !!! (Chk Chk Chk), Rise Against, Flogging Molly... samo su neka od imena koja ove godine krase listu izvođača T-mobile In Music festivala, koji i ove godine 22. i 23. 06 privlači svjetsku glazbenu kremu na Jarun. Ulaznice se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima Eventima ( www. eventim.hr) i to uz popuste za srednjoškolce, studente i korisnike T-mobile mreže.

N

E

24 Kulturni obzor

11. svibnja 2010.

GMV 4. varaždinske muzejske svečanosti i 6. europska noć muzeja

U D-duru

Nastupio „Cantabile“ iz nizozemske Brede U

utorak 4. svibnja u varaždinskoj katedrali nastupio je mješoviti zbor i komorni orkestar „Cantabile“ iz Brede u Nizozemskoj. Zbor je osnovan daleke 1956. godine na inicijativu nekoliko glazbenih entuzijasta. Svake tri godine mješoviti zbor Cantabile organizira koncertne nastupe i putovaDarko RUŠEC nja u inozemstvo. Ove su profesor gitare u godine za turneju odabrali Glazbenoj školi Varaždin tri grada u Hrvatskoj (Zagreb, Varaždin i Samobor) u kojima su održali koncerte i pjevali na misnom slavlju. U svojoj povijesti zbor je imao četiri dirigenta, a posljednjih dvanaest godina Ad van Unen odgovoran je za glazbenu stranu zbora. Ad van Unen započeo je svoju glazbenu karijeru u ranoj dobi kao pjevač u Sakramentalnom zboru Walthera Cantrijna. Pohađao je Pedagošku akademiju u Bredi, Brabant konzervatorij u Tilburgu, a studirao je i orgulje, za koje je položio državni ispit. Od 1982. godine djelovao je na fakultetu Stanislas u Delftu. Također je osnivač i dirigent projekata Qui Vive i Personare. U siječnju 2010. godine Ad van Unen proglašen je vitezom poznatog nizozemskog reda Oranje-Nassau. rvo djelo na programu koncerta u varaždinskoj katedrali bilo je „Lux Aeterna“ Mortena Lauridsena, sina danskih emigranata koji je odrastao u Oregonu u SAD-u. d 1972. godine istaknuti je profesor skladanja na Sveučilištu Južne Kalifornije. jelo Lux Aeterna prožeto je ugođajem snažne i duboke mistike.

Lauridsen je višestruko hvaljen i nagrađivan skladatelj. Godine 2007.

George W. Bush dodijelio mu je nacionalnu nagradu za umjetnost (National Medal of Arts). slijedio je „Psalam 122“ koji je uglazbio nizozemski skladatelj Daan Manneke (1939.). Manneke je ugledni profesor skladanja na Amsterdam Sweelinck Conservatory of Music. a kraj glazbenici su izveli čuveno djelo „Gloria (RV589)“ Antonija Vivaldija (1678. - 1741.). Vivaldi je bio profesor violine u djevojačkom sirotištu u Veneciji (Pio Ospedale della Pietà), gdje je napisao većinu svojih koncerata, kantata i sakralnih skladbi, a od 1713. postao je odgovoran za sve glazbene aktivnosti u institutu. araždinskoj se publici, sudeći po reakcijama, uistinu svidio nastup mješovitog zbora i orkestra Cantabile, a nakon dugog aplauza izveli su himne Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske.

P

O D

Miljenko Bengez: Zvonici

Subotnja Noć muzeja – vrhunac svečanosti AkTer Fest u palači Herzer već od danas predstavlja akvarijske i terarijske životinje Piše: DENIS PERIČIĆ

Ako ste se zapitali zbog čega Gradski muzej Varaždin ne priređuje Noć muzeja krajem siječnja, kao što to čine neki hrvatski muzeji, vrijeme je za jasan odgovor. Varaždinski muzej, kao što je to uobičajeno u Europi, svoju Europsku noć muzeja priređuje u povodu

završetak 4. varaždinskih muzejskih svečanosti, koje kreću već 11. svibnja.

Ulaz na sve programe je besplatan, kao što će biti besplatan i razgled svih muzejskih postava na sam Međunarodni dan muzeja, predstojećeg utorka, 18. svibnja.

U palači – živo!

S

like Miljenka Bengeza, autorski nakit, jazz koncert…

Međunarodnog dana muzeja, a taj je dan vrlo blizu. Stoga je 6. europska noć muzeja u Varaždinu na rasporedu ove subote, 15. svibnja.

No, to nije sve. Predstojeća Europska noć muzeja bit će

Svečanosti počinju u utorak, 11. svibnja, u 12 sati, kada se u Herzerici otvara AkTer Fest – izložba akvarijskih i terarijskih životinja. Za razliku od kukaca u stalnom postavu, ribice i gmazove upoznat ćemo – žive, a uz njih će biti i vlasnici, koji će posjetiteljima omogućiti da ih i malo pobliže upoznaju.

U srijedu, 12. svibnja, u palači Sermage (19 sati) upoznat ćemo jednog izvrsnog hrvatskog

U Z

V

slikara. Riječ je o Miljenku Bengezu, a izložba je pregled dvaju desetljeća njegova slikarstva ispunjenog bogatim koloritom i privlačnom poetikom.

U četvrtak, 13. svibnja, slijede čak dva programa. U 11 sati u Herzerici bit će predstavljena

Eldanove autorske skladbe.

Veliko zanimanje privući će i izložba autorskog nakita Ines Vlašić, koja će biti otvorena u petak u 19 sati, kao prva izložba u adaptiranom salonu Sermagice.

U

Subotnja Noć muzeja počinje već u – 9 ujutro! Od tada pa sve do ponoći, za posjetitelje će biti otvoreni svi muzejski postavi: Kulturnopovijesni odjel u Starom gradu, izložbe u palači Sermage te Entomološki odjel u palači Herzer, gdje će organizatori AkTer Festa prirediti i niz humanitarno-edukacijskih sadržaja. Europska noć muzeja u znaku je živih životinjica, jer su Ujedinjeni narodi proglasili 2010. Međunarodnom godinom biološke raznolikosti!

laz na sve programe od 11. do 15. svibnja je – besplatan! knjiga „Vodič za početnike u akvaristici“, a u 19.30 sati u Sermagici nastupa Jazz duo LP. Riječ je o poznatom varaždinskom profesoru, pijanistu i skladatelju Petru Eldanu i vrsnoj mladoj pjevačici Lukreciji Oreški, koji će izvesti jazz standarde i

Noć od – jutra!

Kulturni obzor 25

11. svibnja 2010.

MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL Laureat nagrade “Josip Štolcer Slavenski” je skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk

Piše: IVICA ZAMODA

- Ta nagrada, i jest i nije ista kao ona koju sam dobio za “Sanjače” iz 2001. na stihove Nikole Šopa - rekao je maestro Mladen Tarbuk na početku zahvale primajući ovogodišnju uglednu Vjesnikovu nagradu “Josip Štolcer Slavenski” za 2009. na završnici 37. majskog muzičkog memorijala “J. Š. Slavenski” u Čakovcu u četvrtak, 6. svibnja, u zgradi Zrinski.

On je, naime, poput još nekolicine hrvatskih skladatelja, dvostruki dobitnik spomenutog priznanja. Prvo je bila skladba za komorni orkestar, a sada: - U okolnostima kad smo svi pritisnuti krutom svakodnevicom, želio sam životno vrijeme jedne meni drage osobe - pijanistice Katarine Krpan - pretočiti u opće, u neizrecivo, vrijeme objasnio je laureat neposredno prije izvedbe skladbe nazvane “Kate’s kiss” iliti po naški - Katarinin cjelov.

Služiti glazbom Nagrađena jednosatna skladba Mladena Tarbuka, posvećena, dakle, interpretatorici njegovih djela i sastavljena od pet stavaka - Majčina, Očeva,

Autor s nagrađenom partiturom

Ljubavnikova i Djetetova cjelova te Poljupca smrti - pokušaj je, kako potvrđuje sam kompozitor, stvaranje svojevrsne mise potaknute i zaokupljene u prvom redu time kako služiti glazbom i u glazbi...

U koncertnoj dvorani Scheier klavir je za tu prigodu bio stavljen na povišeno mjesto, a publika bila raspoređena na nekonvencionalan način kao u ad hoc pripravljenu glazbenom salonu. ”Glavni protagonist ove skladbe, klavir, katkada se doima poput potpuno ogoljene jedinke, a katkad zvuči poput čitavoga orkestra. Upravo u tome otkriva se Tarbuk kao majstor umijeća instrumentacije (ali i orkestracije). Tarbuk ne bježi od upotrebe elementa efekta, poput sviranja gudalom po klavirovim žicama, bacanja kugle među žice ili vlastita izgovaranja prigodnih misli koje uvode u svaki stavak...”

- tek je ulomak iz obrazloženja Vjesnikova žirija u sastavu: Željko Brkanović, predsjednik, te članovi Erika Krpan, Mladen Janjanin, Iva Lovrec Štefanović i Mirta Špoljarić. ”Katarinin cjelov” za klavir solo, proglašen antologijskim djelom hrvatske klavirske li-

TOMISLAV MAKAJ

“Katarinin cjelov” za klavir solo Katarina Krpan, pijanistica

terature, bio je praizveden 6. studenoga 2009. na Glazbenoj tribini u Puli.

Dok je Vjesnikovu nagradu autoru uručila Branka Džebić, urednica kulture u spomenu-

tom dnevniku, onaj drugi dio nagrade domaćina - zlatni grb grada Čakovca - predao je maestru Mladenu Tarbuku Valentin Biševac, zamjenik gradonačelnika.

Bogat glazbeni program Kao najznačajnija glazbena manifestacija u Međimurju, 37. majski muzički memorijal “J. Štolcer Slavenski” ni ove godine nije razočarao glazbene sladokusce.

Na otvorenju je pod ravnanjem ovogodišnjeg laureata maestra Mladena Tarbuka Simfonijski orkestar HRT-a sjajno izveo “Balkanofoniju” J. Š. Slavenskog dok je u Koncertu za violinu i orkestar također J. Š. Slavenskog solist bio ruski violinist Sergej Evsejev.

Spomenimo da je Gudački komorni orkestar zagrebačke Muzičke akademije također imao vrijedan koncert s djelima Schuberta, Kuljerića, Kodallyja, i drugih, a solističkim se koncertom iskazao i mađarski violinist Laszlo Baranyay.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA Međimurski pilovi, raspela i poklonci okom kamere čakovečkog fotografa Damira Klaića

Hodočašća svukamo i - nikamo Podno jednog raspela ovo: - “Osjećam se kao kod svoje kuće”, govorim sjedeći nasred puta Piše: IVICA ZAMODA

ČAKOVEC - Izložba je postavljena još do 16. svibnja u Muzeju Međimurja u Čakovcu. Nosi naslov “Međimurski pilovi” i premijeru je imala u Hrvatskom veleposlanstvu u Londonu 2009. godine, a čakovečko je otvorenje upriličeno u povodu Dana Međimurske županije 2010. godine.

Njezin je autor Damir Klaić, čakovečki fotograf rođen 1964., koji se grafikom, fotografijom i dizajnom bavi od sredine osamdesetih godina.

Branka Hlevnjak, likovna kritičarka: - Krajputaši ovog foto-

grafskog ciklusa Damira Klaića intimne su poruke pučana: od križa do križa, od raspela do raspela (...).

Krajputaši Kako do njih? Do pilova, poklonaca, raspela...

Da bi se stiglo do njih trebalo je pješačiti. Znojno, izmučeno, vonjavo. Izgrebano, okrvavljeno.

Ali i ozbiljno podbrusiti pete, drumovati kud ti pogled seže, grabiti kad te volja zgrabi, trapati tako da ti se svako prizemljenje noge čuje...

I ne samo to nego moralo se čepati ili pritiskati cijelim

stopalom, kresati vojnički ili badavadžijski, badati kao da te noge bole još od osvita svijeta, pun umora klimarati se, lomiti se prepun žalosti ili nevoljko bazati, sve jade svijeta naprtiti i ne stati, grezati pak po duboku snijegu, pa lomatati se sav razglobljen ili ljutom boljeticom shrvan, dretvati oliti teško ići ili kano pun olova se vući... I mravinjati sitno da sitnije ne možeš. I letjeti kao da ti krila rastu iz peta.

Kuda?

Puteljkom, a možda i cestom, tkogod prtinom ili pak staroputinom; netko stazom,

a netko krčanikom kroz šumu probijenim za prolaz stoke i ljudi. Moglo se i utrenikom putom koji je hodanjem utrt i izduben, no i bogazom ili samo njemu ili njoj (tebi, meni, ili tko zna kome) poznatim tragom.

Stizalo se i kolovozom pa i saonikom...

Očekujući sve ili ništa, ili samo jedno ili oboje ili nijedno od toga dvoga.

gove, od Preloga do Podturna, od Čakovca do Gibinščaka ili Otoka...

“

Mrmljajući sebi u brk ili pod bradu, ili bez riječi u toj istodobno i najmanjoj i najvećoj katedrali na svijetu koja je jedina utočište svih i svakog, zapisujući kod jednog pila jednu, kod drugog drugu pričicu: - Ovaj je put samo moj i izvan mojih stopa nema ga ni vidljivog, ni nevidljivog ni za koga drugog i ni za što drugo...

- Nema mene do mene, kažem ja putu, koji mi uzvraća: - Nema puta do puta!

Ili to nije moj put za mene, ili to nisam ja! “

Kad? Kad je nebo leglo na zemlju; kad se srušilo; kad se nebo otvorilo; kad se nebo zatvorilo.

U sumrak. Za izmaglice. U praskozorje. Usred žege. U podne ili u ponoć. Po vremenu ili nevremenu biranu ili ne, birano ili ne. Čistim slučajem ili hotice.

Od Gornjeg Hrašćana i Dragoslavca do Sv. Jurja na Bregu i Pleškovca, od Belice do Gardinovca i od Selnice do Svetog Martina.

I još, kud te noge nose, kud te oko vodi, kud te srce vuče.

Od Donjeg Pustakovca do Štri-

Što?

26 Duplerica

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO U sklopu 14. međunarodne izložbe i sajma cvijeća u Ludbregu održana prva

Raskošne i mirisne ka

Međunarodna izložba i sajam cvijeća privukli brojne znatiželjnike i ljubitelje cvijeća

Ljubitelji ovog nježnog i plemenitog cvijeta s Dalekog istoka imali su prigodu upoznati se s njegovim uzgojem i njegom, a na posebnom štandu i kupiti kamelije po povoljnim cijenama Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG – Suncem okupan Centar svijeta protekli je vikend odisao cvjetnim mirisima i živim bojama. Na 14. međunarodnoj izložbi i sajmu cvijeća u Ludbregu ove se godine okupilo

P

relog je postao novi grad prijatelj Ludbrega

vrsta cvijeća i ukrasnog bilja.

Pomoć cvjećarima Posebnost cijele izložbe bila je raskošna izložba kamelija – prva takve vrste u Hrvatskoj.

Osim razgledavanja ove jedinstvene izložbe, ljubitelji ovog nježnog i plemenitog cvijeta s Dalekog istoka imali su prigodu upoznati se s njegovim uzgojem i njegom, a na posebnom štandu i kupiti kamelije po povoljnim cijenama. Izložbu je u petak otvorio varaždinski župan Predrag Štromar, koji je tom prigodom istaknuo, kako se županija iz godine u godinu uključuje svojim potporama u organizaciju ove izložbe te da će i dalje pomagati cvjećare,

Mališani iz ludbreških vrtića u tradicionalnom Cvjetnom korzu

mnoštvo proizvođača cvijeća i izlagača prateće opreme iz Hrvatske i inozemstva, a glavnim gradskim Trgom prošetalo se više stotina posjetitelja, uživajući u ljepoti nekoliko desetaka

Među cvijećem bilo je i kaktusa sa zanimljivim detaljima

U sklopu sajma održana je završna proslava Dana Centra svijeta

jer je poljoprivreda, a posebice cvjećarstvo težak posao, pogotovo u vrijeme krize.

Cijelu izložbu popratio je zabavan i sadržajan program u kojem su nastupili: prvi hrvatski Supertalent Tihomir Bendelja sa svojom Twirling skupinom, Tamburaški sastav “Juraj Lončarić” Hrženice, Najbolji hrvatski tamburaši, zagorski “Kavaliri”, klapa “Kamik” iz Kostrene, te članovi Kulturno umjetničkog društva Hrvatske željeznice Varaždin.

Nedjeljni program upotpunili su i mališani iz ludbreških dječjih vrtića: Radost, Iskrica i Smjehuljica u tradicionalnom Cvjetnom korzu odjeveni u cvjetne kostime. U sklopu ovog

sajma u subotu je održana završna proslava Dana Centra svijeta, a na krugove zemaljske postavljena je pločica novog

m

ališani su bili odjeveni u cvjetne kostime grada prijatelja – međimurskog gradića Preloga.

Pokrovitelji ove ludbreške manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Varaždinska županija i Grad Ludbreg, organizator Udruga cvjećara ludbreške regije, dok je suorganizator bila Turistička zajednica grada Ludbrega.

Organizatori su pripremili bogat i sadržajan zabavni program

Kultura stanovanja 27

11. svibnja 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

VRTNE KUĆICE Mjesta za odmor i opuštanje u poslijepodnevnim satima ili pak za dječju igru

“Kućica u cvijeću...”

Drvena kućica idealna za dječju igru

Nekoć je bila prikolica, a sada - vrtna kućica

Najčešće su drvene, montažne, no postoji bezbroj drugih, originalnijih rješenja za vašu vrtnu nastambu Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Sretnici koji žive u kući s prostranim vrtom mogli bi razmisliti o postavljanju vrtne kućice, mjesta na kojem bi mogli boraviti u topla proljetna (a pogotovo ljetna) poslijepodneva ili večeri. Ne

mislimo na kućicu za alat, šupu ili drvarnicu, iako je uobičajeno da vrtna građevina služi upravo toj svrsi, nego na malu nastambu postavljenu u dvorištu iza kuće koja služi isključivo dokoličarenju, opuštanju, druženju...

Dječje radosti Odluka da tako nešto napravite u svojem vrtu najviše će razveseliti djecu, jer to može postati njihov novi

r

adi obiteljskih objeda, u kućicu postavite stol i drvenu klupu kutak za igru. Osobito ako će on biti samo njihov, ispunjen malim namještajem i, naravno, igračkama. Dječaci bi se još više veselili kućici na drvetu, no uzimajući u obzir mnoge prepreke - i

ona na tlu poslužit će svrsi.

Nemojte se iznenaditi ako jednu večer ekipa dječaka zamisli da je to šator u šumi, te odu na “logorovanje”...

Ukoliko će kućicu koristiti i odrasli, pažljivo osmislite njezinu unutrašnjost kako bi prostor bio maksimalno iskorišten.

Nemojte je pretrpati stvarima već postavite ono najnužnije - stol za objed i drvenu klupicu koja može poslužiti i za lješkarenje.

A ako ste u mogućnosti, postavite i trijem na kojem možete čitati. Posebno je opuštajuće činiti to dok ste okruženi mirisima bilja s vrta i cvrkutom ptica.

Romski karavan utaboren u vrtu

Nešto klasičnija, drvena kućica...

Drvene, zidane ili nešto drugo Vrtne kućice na koje nailazimo u našem kraju najčešće su drvene i montažne - kupljene u nekom od velikih trgovačkih centara specijaliziranih za kuću i vrt. No, postoji bezbroj drugih, originalnijih rješenja za vašu vrtnu nastambu. Primjerice, u zapadnom svijetu, posebno u SAD-u, postoji trend postavljanja kamp-kućice u vrt ili pak starinskih drvenih

Kolibica za odmor

prikolica koje su preuređene u vrtnu kuću. Posebno su popularni tzv. romski karavani obojani u žive boje i ukrašeni visećim teglama cvijeća. Vrtne kućice, kakve god bile, nekako podrazumijevaju ukrašene prozore, bilo zavjesicama s veselim uzorkom ili pak škurama s nacrtanim ili izrezbarenim srcima. Na vama je da odaberete.

... i jedna kamena, ne baš tako klasična

28 Kultura stanovanja

11. svibnja 2010.

U SHOPPINGU

Prihvatljiva cijena ili kvaliteta?

Prije konačnog odabira, razmotrite oznake na keramičkim pločicama kako biste razlučili podne od zidnih. Zidne pločice se preporučuju postavljati isključivo na vertikalne površine dok se podne mogu postavljati na horizontalne i vertikalne plohe. Dizajn tj. oblik i boja trebali bi biti posljednji korak kojim definirate svoj odabir. Nakon što ste odredili potrebnu kvalitetu i prihvatljivu cijenu, klasu protukliznosti i jasno razlučili potrebne količine podne i zidne keramike, zamolite stručne osobe u prodajnim centrima da vam predstave izbor pločica u okviru traženih karakteristika.

Raspitajte se o trenutnim zalihama, rokovima isporuke naručene robe kao i veličini pakiranja kako bi osigurali dovoljnu, ali ne

Da vam ne bi bilo dosadno, dizajneri su se potrudili otisnuti i zanimljivo štivo na keramičke pločice

U KORAK S VREMENOM Moderne podne obloge na kušnji

Kako najlakše odabrati keramičke pločice? i pretjerano veliku zalihu keramike, koja će biti potrebna u slučaju oštećenja pri dostavi, polaganju ili pri upotrebi.

Odabir oblika, boje i načina postavljanja keramičkih pločica ovisi isključivo o vašim željama i sklonostima. Keramičke pločice većih dimenzija bit će izražajnije i efektnije u velikim prostorima. Male keramičke pločice na velikoj podnoj površini vizualno će ga smanjiti.

Odabranom bojom pločica možete korigirati dimenzije prostora – tamnijom ga sniziti ili skratiti, a svjetlijom povećati ili povisiti. Postavljanje pločica pod pravim kutem učinit će prostor statičnijim, a pod kutem od 45° dinamičnijim.

Imajte uvijek na umu činjenicu da su najjeftinije pločice privlačne cijenom, ali najčešće ne garantiraju kvalitetu koja je potrebna za što duži vijek trajanja Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Odabir keramičkih pločica za oblaganje podnih i zidnih ploha vrlo je bitan iz više razloga, a utječe prije svega na vizualne efekte i jednostavnost održavanja. Pogrešan odabir i nekvalitetno postavljene pločice zahvaljujući nestručnim osobama, bit će greške koje ćete skupo platiti, jer zahtijevaju kompletno skidanje položene keramike te kupovinu i postavljanje nove.

Najvažniji korak prije odabira keramičkih pločica je definiranje sredstava kojima raspolažete. Imajte uvijek na umu činjenicu da su najjeftinije pločice privlačne cijenom, ali najčešće ne garantiraju kvalitetu koja je potrebna za što duži vijek trajanja. Njihov

nedostatak uglavnom će se primjetiti kroz pukotine na površini, koje se javljaju zbog opterećenja na podnoj plohi.

Osim toga, svaka neravnina na podlozi, a savršeno ravnu podlogu je teško postići, izazvat će

s

vaka neravna površina može uzrokovati pucanje pločica

dodatna pucanja. Keramičke pločice iz srednjeg cijenovnog razreda, dobra priprema podloge i odabir stručne osobe za postavljanje, garantirat će kvalitetu i dugotrajnost koje će vas zadovoljiti. Skupe pločice zasigurno pružaju kva-

litetu, ali njihov odabir ovisi isključivo o vašim željama i financijskim mogućnostima.

Dopadljiv dizajn prisutan je kod svih vrsta pločica, neovisno o cijeni, ali pri odabiru prednost dajte kvaliteti, koja će biti popraćena dobr im dizajnom.

Nakon definiranja potrebne kvalitete, razmotrite žive li s vama u kućanstvu starije i nemoćne osobe ili mala djeca, kako biste mogli odabrati odgovarajuću faktor protukliznosti. Ukoliko imate posebnih zahtjeva i potreba, o tome se dodatno savjetujte sa stručnjacima u prodajnom centru. Svaka vrsta keramičkih pločica ima određene klase protukliznosti te je kao takva manje ili više preporučljiva za pojedine prostore.

Odaberite kvalitetu i dopadljivost

Kultura stanovanja 29

11. svibnja 2010.

PRILIKA OBI u varaždinskom prodajnom centru nudi spektar keramičkih pločica po povoljnim cijenama

Puni ste ideja – birajte OBI! Uz sezonsku izmjenu ponude pločica očekuju vas nezaobilazni savjeti VARAŽDIN - Zahvaljujući OBIju i njegovu posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču, svatko može biti svoj majstor te brzo i s lakoćom obaviti sve poslove u vrtu i domu. Tako, primjerice, OBI trgovina svoj jedinstveni i stručni odnos prema svakom potrošaču pokazuje ne samo velikim izborom pločica za solo mahere pune ideja, već i praćenjem trendova.

Praćenje trendova Lako ostvarenje vaših želja potencirano je širokim spektrom ponude pločica, za svačiji ukus i džep. Uz sezonsku izmjenu ponude pločica te nezaobilazne savjete koje uvijek očekujte od stručnih prodavača, tu je ekskluzivna ponuda za korisnike OBI Bonus Carda i sve koji to žele postati. Treba znati, u OBI centrima možete po povoljnoj cijeni unajmiti vozilo i dovesti kupljenu robu pred vaša vrata!

OBI se u segmentu uređenja doma nameće kao kompetentni ponuđač, bez konkurencije.

Naime, kao moderni maloprodajni lanac, svojim kupcima nudi najbolje iz triju područja: inovativne ideje modernog prodajnog centra za uređenje

OBI SAVJETUJE

Postavljanje pločica

doma, bogat asortiman i knowhow specijalizirane trgovine kao i prihvatljive cijene trgovine građevinskim proizvodima. Tražite li savjet, određene robne marke, ideje i inovacije, ponude i akcije – OBI vam jednostavno

U

činite sami svoj dom još ljepšim, a pritom kupnjom u OBI trgovini uštedite

pruža više. OBI svijet obuhvaća sedam područja: svjetiljke i elektrotehniku, boje i lakove, domaćinstvo i uređenje doma, građevinske materijale i drvo, sanitarije i pločice, željezo i strojeve te vrtlarstvo.

OBI trgovina d.o.o. za gradnju i dom lanac je suvremenih prodajnih centara s 40-godišnjom tradicijom. Vodeći je na tržištima u Njemačkoj i ostalim europskim zemljama. OBI broji sveukupno 540 prodajnih centara, od čega su 334 locirana u Njemačkoj. K tomu se može pribrojiti preko 210 prodajnih centara u ostalim zemljama koji su organizirani kao dionička

Ekskluzivnu ponudu pločica svakako potražite u najdražoj trgovini svih solo mahera

društva ili “joint venture”, odnosno kao franšize u Austriji i Švicarskoj. OBI prodajni centri su tijekom poslovne godine 2009. ostvarili promet od 5,9 milijardi eura.

Koncern OBI, sa sjedištem u njemačkom Wermelskirchenu, zapošljava više od 38.500 djelatnica i djelatnika. Potrebe kupaca u OBI-ju su uvijek na prvom mjestu. Najvažniji instrumenti zbog kojih kupci ostaju vjerni OBI-ju su, osim proizvoda i cijena, brojne usluge. Primje-

rice, usluga najma strojeva, financiranje po atraktivnim stopama, plaćanje kreditnim karticama, najam transportnih vozila i prikolica, milimetarski točno rezanje drveta, 5 godina garancije na sve uređaje: električne i na goriva, povrat poreza za strance, savjeti za kupce, poklon bonovi, šivanje zavjesa, miješanje boja… Prodajni centri OBI u vašoj su blizini i po tome varaždinski nije izuzetak. A sve to vam pruža više za vaš dom, što znači i više zadovoljstva.

Keramičke pločice prvenstveno odlučujemo postavljati u kupaonici i kuhinji jer se lakše i jednostavnije čiste i jer je to higijenski. Mogu se položiti i u drugim prostorijama - odluka je vaša, ukusi su različiti, a upravo u tome i jest čarolija. Prije nego što se odlučite za nove keramičke pločice, dobro razmislite kako ćete ih postaviti. Preporučuje se simetrično polaganje jer one tako najviše dođu do izražaja. Prije postavljanja keramičkih pločica potrebno je dobro pregledati podlogu. Dobro pripremljena podloga je garancija da će se keramičke pločice dobro primiti i da će lijepo izgledati.

30 Kultura stanovanja

11. svibnja 2010.

Ria art line šablone za oslikavanje aplikacija na zid Početkom ove godine tvrtka „RIA“ EXPORT-IMPORT d.o.o. iz Kučan Marofa uvela je na tržište svoju novu liniju proizvoda znakovitog naziva Ria art line s kojom se s razlogom ponose.

Šablone Čine je šablone za oslikavanje unutarnjih zidnih i drugih površina. Odnosno, radi se o namjenskim folijama čijim se ljepljenjem na zid dobiva šablona za oslikavanje. Završnim bojanjem preko šablone i njezinim skidanjem, zid dobiva trajnu aplikaciju u željenoj nijansi.

Kako doznajemo, radi se o vrlo

jednostavnoj tehnici za korisnika, uz raznorazne mogućnosti bojanja u jednoj ili više nijansi boja. Svakako, konačni cilj time

b

ojanjem preko šablone i njezinim skidanjem, zid dobiva trajnu aplikaciju u željenoj nijansi je uvijek skladu sa željama i kreativnošću korisnika. Više informacija, s detaljnijim pojašnjenjima u pismenom i video

obliku, te detaljnim katalozima s primjerima, potražite na web stranicama www.ria.hr, pod Ria art line. Spomenimo i to da su cijene analogne željenoj dimenziji i vrsti aplikacije – već od 30-ak kuna nadalje.

Detaljni izračun dostupan je na spomenutoj web stranici www.ria.hr, no za sve koji žele osobno posjetiti ili kontaktirati „RIA” EXPORT-IMPORT d.o.o. za trgovinu i usluge, puna adresa je 42000 Varaždin, Kučan Marof, Zelena 44. Kontaktirati ih možete na tel./fax 00 385 (042) 642-122, telefone 642-120, 642-123, ili na mail adresu info@ria.hr.

Novi stanovi u višeobiteljskoj kući

Na križanju Bosanske ulice i Ulice Slave Raškaj u Varaždinu novoizgrađene su dvije manje stambene zgrade – višeobiteljske kuće. Svaka kuća ima svoj zasebni kolni i pješački prilaz.

U svakoj kući su četiri stana: dvosobni stan od 64 m2, trosobni stan od 75 m2, četverosobni stan od 97 m2 i peterosobni stan od 108 m2.

Svaki stan ima u prizemlju spremište i jednu ili dvije garaže.

Okoliš zgrade je opremljen zajedničkim sadržajima koje će koristiti svi stanari - malo dječje igralište i prostor zajedničkog roštilja.

Odlična lokacija (miran stambeni kvart, blizina centra grada, dječjeg vrtića i trgovačkog centra), visokokvalitetna završna

obrada (parket, keramika, unutarnja drvena i vanjska pvc stolarija) te visokokvalitetne instalacije (klimatizacija, ugradbeni vodokotlići, u potpunosti opremljene kupaonice), čine prednost stanovanja u ovoj višeobiteljskoj kući.

Informacije se mogu dobiti na telefon 042/351 -777 ili 098/379-660.

E. Vlahek, dipl.ing.arh.

Duplerica 31

11. svibnja 2010.

SMOTRA Laureati su pjevački zborovi iz S. Broda i Valpova TOMISLAV MAKAJ

izložba kamelija u Hrvatskoj

amelije Kad mladi zapjevaju!

U HNK-u Varaždin uspješno održane 53. glazbene svečanosti hrvatske mladeži s pedesetak odličnih zborova i oko dvije tisuće pjevačica i pjevača

Mališani ludbreških vrtića u maštovitim cvjetnim kostimima

VARAŽDIN - Tko su laureati?

- Dječji zbor mlađeg uzrasta Glazbene škole Slavonski Brod (dirigentica: Danijela Božićević; nagrada “Marijan Zuber” za najuspješniji nastup), zatim pjevački zbor Srednje škole Valpovo (dirigent: Želimir Sušić; prijelazni pehar Hrvatskog društva skladatelja) te dirigentica zagrebačkog djevojačkog zbora “Cantus ante omnia” Snežana Ponoš (nagrada Udruženja dirigenata i voditelja zborova).

Posebnom nagradom za 25 godina uspješnog rada ovjenčana je Josipa Houpek, dirigentica dječjeg pjevačkog zbora stari-

S

ve više zborova sve bolje pjeva!

Teško je biti cvijet

Nestrpljivo se čeka red za nastup

jeg uzrasta OŠ “Ante Kovačića” Zlatar.

To su glavne vijesti s 53. glazbenih svečanosti hrvatske mladeži više nego uspješno održanih u Hrvatskom narodnom kazalištu tijekom 6. i 7. svibnja.

Na četiri natjecateljska i jednom revijalnom koncertu, izvodeći skladno veoma raznolik i zahtjevan repertoar, iskazalo se više od 50 zborova s oko dvije tisuće mladih rođenih između 1988. i 1998. podijeljenih u čak

15 kategorija.

I ovo proljeće glavni grad raspjevane hrvatske mladeži, već 43. godinu zaredom, bio je Varaždin, a zborovi su pristizali iz svih pravaca: Đurđevca, Zagreba, Trogira, Novske, Rijeke, Đakova, Valpova, Osijeka, Požege, Šibenika, Visokog, Čazme, Križevaca, Vinkovaca, Varaždina, Slavonskog Broda, Našica, Drnja, Ivanca, Nedelišća, Garešnice, Zlatara i Hreljina.

Drukeri za pamćenje ”Budi moja voda, ja sam sada vatra - izgorjet ću!” odzvanjalo je stotinama glasova u uzavreloj Velikoj koncertnoj dvorani pred proglašenje najboljih kad je gledalište postalo pozornica za sve i svakog.

A osim najboljih - ah, svi su zapravo bili najbolji - i oni u dvorani i pred njom, i oni pred zgradom HNK-a, i po hodnicima i stubištima... Sve se orilo od pjesme i cike, a ni zgrada nije stajala mirno...

I još, osim mladih koji su najbolji jer naprosto drugačiji i ne mogu biti - najbolje je bilo i nezaboravno to da nije viđeno i slušano nigdje drugdje doli na ovom “terenu glazbenog podija” hrvatske mladeži da izravni konkurenti i suparnici iz sve snage i iz puna grla i pljeskom i nesebičnim navijanjem podržavaju jedni druge više nego ikoga drugoga i više nego same sebe...!

SINIŠA SOVIĆ

Piše: IVICA ZAMODA

32 Putopisi

11. svibnja 2010.

Tradicionalni barong ples izvode vrlo uvježbani kostimirani glumci-plesači uz pratnju glazbenika na tradicionalnim instrumentima, u više predstava tijekom dana

PUTOPIS Čakovčani Damir i Đurđica Fotak proputovali su Bali uzduž i poprijeko (2)

Skuterom po egzotičnom otoku Iznajmljivanje skutera je, preračunato, 25 kuna po danu, a litra benzina stoji 2,5 kuna na benzinskoj, dok je na štandovima 2,75 kuna Piše: DAMIR FOTAK

Većina turista za obilazak Balija najčešće koristi male skutere. Lokalno stanovništvo također se najviše prevozi ovim jeftinim prijevoznim sredstvom. Iznajmljivanje skutera je, preračunato, 25 kuna po danu, a litra benzina stoji 2,5 kuna na benzinskoj, dok je na štandovima 2,75 kuna. Kako su prave benzinske crpke relativno daleko, ponekad se malim mopedima ne isplati voziti više desetaka kilometara, pa se snalaze na improviziranim štandovima.

Posebnosti

vrsta i veličina. Najčešći motivi su priroda ili njihova verzija Romea i Julije, a odlično idu portreti turista po narudžbi.

U parku Monkey Forest zanimljivi su majmuni koji nisu napasni, osim kada vide banane.

N

a više mjesta na otoku može se vidjeti tradicionalni kostimirani barong ples Ulaz u taj i slične parkove prirode je od pola do jedne kune, ali su zato banane za majmune po deset puta većoj cijeni. Oni koji žele “dublje” zavući ruku u džep, mogu uživati u posebnoj atrakciji - jahanju slona.

Tradicionalna je i izrada figurica od drveta. Postoje obitelji koje se bave izradom drvenih figurica, a sve izrađuju isključivo ručno, bez strojeva.

Druga posebnost je ta da su sve figurice izrađene od jednog komada drveta, bez lijepljenja.

Povratak u kolonijalne dane nezaboravan je doživljaj

Prilikom razgledavanja otoka može se primijetiti da je vrlo razvijena je i izrada nakita od srebra i poludragog kamenja.

Majstori izrađuju nakit na otvorenom pa izrada često postaje i mala predstava.

Tradicionalno slikarstvo također je u funkciji turizma pa se može vidjeti cijeli postupak izrade u nekoliko tehnika. Naravno, mogu se kupiti slike svih

Zanimljivo pripremanje kukuruza može se primijeniti i kod nas

Ručna izrada unikatnih drvenih figurica obiteljski je posao

Velike figure visine dva metra izrađuju više od dvije godine i također su od jednog komada drveta.

Na više mjesta na otoku može se vidjeti tradicionalni kostimirani barong ples.

Tijekom jednog sata, koliko traje predstava, čudovišni lav u plesnoj se predstavi bori s dvije vještice.

Koreografija nije komplicirana, ali je uvježbana i usklađena do savršenstva. Svaku predstavu uživo prate glazbenici na tradicionalnim instrumen-

tima.

Od ostalih atrakcija, turistima se nudi grljenje pitona, dok u prirodi ima dosta kobri koje nije preporučljivo stavljati za vrat.

Nakon obilaska otoka može se na ulici kupiti kukurz pripremljen na zanimljiv način.

Najprije ga kuhaju na pari u prirodnoj ljusci uz kikiriki, koji daje dodatnu aromu, zatim se na vatri zažari pa je sočan kao kuhan, a ukusan je kao pečen.

Posebno je ukusan nakon cjelodnevnog obilaska otoka.

Priručna prodaja benzina na štandovima

Piton oko vrata poseban je osjećaj i na Baliju

Sport 33

11. svibnja 2010.

NOGOMET Nakon pobjede protiv Zadra i dalje neizvjesna budućnost NK Varteks

Gol za oproštaj!!!

Ako “krojači” i uspiju “iskrojiti” licencu za natjecanje u 1. HNL za 2010./11. i sljedeće bi se sezone također mogao ponoviti sličan scenarij neizvjesnoti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Golom u 80. minuti susreta NK Varteks - NK Zadar Matija Smrekar oprostio se od dresa “krojača” jer odlazi u francuski Sedan, ali se i ekipa oprostila od domaćih navijača jer u sljedećem 30. kolu 1.

HNL gostuju u Koprivnici kod sastava Slaven Belupa.

Problemi Međut im, postoji i va r ijanta da su se “krojači” ovom pobjedom oprostili i od prvoligaškog statusa, zbog nedobivanja licence. U sportskom dijelu izgleda da su uspjeli izboriti ostanak jer su trenutno na 11. mjestu prvenstvene ljestvice s 33 boda, što je sedam više od pretposljednjeg Međimurja.

Međutim, u dijelu koji se odnosi na funkcioniranje kluba, izgleda da su problemi svakim danom sve veći.

Nagomilani dugovi iz nerealnih obećanja niza direktora i predsjednika sada su došli na naplatu i dolazit će na naplatu još neko vrijeme. Ako “krojači” i uspiju “iskrojiti” licencu za natjecanje u 1.

HNL za 2010./11. i sljedeće bi se sezone također mogao ponoviti sličan scenarij neizvjesnosti sa stalnim strahom od gubitka licence i zabra-

nama igranja zbog dolaska na naplatu dugova iz bliže i dalje prošlosti. Zatim na red dolaze i odlasci igrača.

U nesređenoj sredini koja je i financijski nesigurna češći su odlasci igrača, kao što se moglo vidjeti u posljednje

n

agomilani dugovi iz nerealnih obećanja niza direktora i predsjednika sada su došli na naplatu vrijeme. Dodatni udar na financije kluba su i odlasci bez odšteta na koje se računalo u klupskoj blagajni.

Na kraju, ovaj tjedan će se nastaviti neizvjesnost oko dobivanja licence za nastup u 1. HNL. Informacije se svakim danom mijenjaju, dok iz kluba dolaze pozitivne izjave u nadi da će arbitraža spasiti Varteks od ispadanja u Drugu ligu, izjave u medijima nekih čelnika HNS-a govore drugačije.

Sve u svemu, pred NK Varteks nalazi se teško razdoblje i veliko je pitanje hoće li imati znanja i sposobnosti othrvati se problemima iz prošlosti i sadašnjosti.

RUKOMET

Pobjeda za ostanak Rukometaši RK Varteks Di Caprija pobjedom nad ekipom Dubrave 26:24 (16:8) u 28. kolu najvjerojatnije su osigurali ostanak u Premijer ligi. Nakon slabih rezultata u proljetnom dijelu, rasplinuo se san o borbi za četvrtu poziciju i plasman za Europu a u pitanje je čak došao i prvoligaški status. Financijska situacija je teška, a od odlaska trenera Canjuge i nekolicine igrača, u povijest je otišao i projekt okupljanja perspektivnih juniora. Varteks DC je trenutno na 14. mjestu prvenstvene ljestvice s 21 bodom, a slijede ga Moslavina i Osijek sa 19 i 12 bodova.

Rukometašice ŽRK Koka nalaze se također na trećem mjestu, gledano s dna prvenstvene ljestvice. Nakon poraza na domaćem parketu u 23. kolu 1. HRL lige od ekipe Trešnjevke 33:25 (21:16) i imaju 10 bodova, a pretposljednji Natura Agro samo bod manje.

U sljedećem kolu Varaždinke gostuju kod TvinTrgocentra gdje bi možda mogle osvojiti vrijedne bodove. (di)

Najstariji i najiskusniji igrači ostaju najstabilnija točka kluba i momčadi “krojača”

MALI NOGOMET

Poraz Marofa

STRELIČARSTVO Naši streličari nastupili na 1. kolu Svjetskog streličarskog kupa u Poreču

Rezultati nisu ispunili očekivanja

Finalna natjecanja održana su u Porečkoj marini

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Peto izdanje Svjetskog streličarskog kupa započelo je ove godine u Poreču. Na prvom, od četiri svjetska kola, okupilo se 360 najboljih streličarki i streličara iz 48 zemalja. Oni su se proteklog tjedna borili za najsjajnija odličja i bodove koji će najbolje odvesti na finalno natjecanje koje se održava ove godine u rujnu u Edinburghu.

Naši natjecatelji ostvarili su rezultate koji su ih većinom svrstali u donji dio poretka kvalifikacija. U zakrivljenom luku Ana Stolnik plasirala se na 75. mjesto., a kod muških

Krešimir Štrukelj je na 74. mjestu, Robert Šandorka je 82., a Vedran Orlić je na 95. mjestu.

U složenom luku vrlo dobar rezultat napravio je Goran Villi koji je sa 688 krugova osvojio 24. mjesto, dok je Vladimir Bartol 64., Kamenko Klofutar 78. sa 667, a Dario Gregec 79. s istim brojem krugova.

U ženskoj konkurenciji Ivana Buden nalazi se na 7. mjestu.

Tanja Zorman je 58., Matea Kolarek 62., dok je Lana Koller Fundelić 64.

Nakon kvalifikacija nastavljeni su eliminacijski mečevi gdje su naše streličarke i stre-

ličari izgubili svoje mečeve.

Najveće iznenađenje priredio je član Hrvatske reprezentacije, Vladimir Bartol, koji je kvalifikacije završio na 64. mjestu i svoj dvoboj imao je s prvoplasiranim Nizozemcem Peterom Elzingom, vlasnikom nekoliko svjetskih rekorda i trenutno četrnaestim streličarem svijeta, kojeg je dobio rezultatom 4:3. Nakon toga, poraz je morao potpisati i Norvežan Morten Boe s uvjerljivih 4:2. U osmini finala, u napetoj i neizvjesnoj borbi do samoga kraja, zaustavio ga je Španjolac Jose Duo. (dp)

Malonogometaši BBS Novi Marof oprostili su se od daljnjeg natjecanja u završnici 1. HMNL-a.

U drugoj utakmici četvrtfinala doigravanja za naslov prvaka države u malom nogometu izgubili su na domaćem terenu od ekipe Kijeva iz Knina. Prvo poluvrijeme završeno je vodstvom ekipe iz Knina rezultatom 3:0, a u nastavku susreta malonogometaši polako smanjuju vodstvo da bi minutu prija kraja rezultat bio 4:4.

Nakon produžetaka u trajanju od dva puta po pet minuta, mreže su ostale netaknute i prišlo se izvođenju šesteraca. Nakon rezultata 7:7 nastavilo se s izvođenjem šesteraca do 12:11 za goste. Tako ekipa iz Knina nastavlja natjecanje jer su pobijedili i u prvoj utakmici na svom terenu.

srijeda, 12.05.2010. u 20:30 sati

subota, 15.05.2010. u 20:00 sati

nedelja, 16.05.2010. u 18:00 sati

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Ludbreg

- velika dvorana – koncert u sklopu turneje „Toleranca tour“ Zlatana Stipišića – Gibonnija

- velika dvorana – koncert Društva naša djeca Varaždin „ Čarolija ljetne noći“

34 Sport

U zaleđu

11. svibnja 2010.

BEJZBOL Jedna pobjeda i poraz na gostovanju u Splitu kod trenutno vodeće ekipe Interlige

U pobjedi pomogli mladi igrači Seniori BK Vindija prikazali su odličnu igu u Splitu, ali bez nekoliko standardnih igrača prva je ipak pripala domaćinima.

Glavni razlog je prednost u profesionalnom bacaču iz Venezuele koji je sam izbacio čak osamnaest udarača Varaždinaca, koji su ipak držali pritisak tijekom cijele utakmice i osvojili šest bodova.

No, ipak iskustvo i kvaliteta stranog bacača bili su dovoljni za tijesnu pobjedu od konačnih 9:6 na strani splitske ekipe.

Drugi dan Varaždinci su nastavili istim tempom te su protiv domaćeg bacača došli u rano vodstvo

Ogledalo društva J

ednim svojim dijelom, sport kao aktivnost, ali i kao profitabilni spektakl koji ljudi pasivno konzumiraju, osmišljava život određenog broja ljudi, određuje njihov stil života, identitet, donosi Damir IVANČIĆ određene obrasce ponašanja i uvodi sistem urednik sportske vrijednosti u njihove rubrike živote. U takvom aspektu i politika je zainteresirana za ono što se događa u sportu i oko njega. Recesija i financijska kriza, zatim vrijeme u kojem govorimo o krizi morala i ljudskih vrijednosti pravi je trenutak za vješte manipulacije iznerviranim i frustriranim ljudima. Sport je oduvijek bio i ispušni ventil za mase, pa je tako drag svim društvenim uređenjima.

Dakle, u tim okolnostima treba promatrati nastojanja da se izbjegne grčki model bunta masa protiv odluka Vlade i restrikcija te da se žarište nezadovoljstva prenese na sportske tribine. Zašto ima nasilja na stadionu i kojim zakonom ili represijom to treba riješiti, nije bit problema.

Posljedice takvog manipuliranja plaćaju sportske udruge koje su uvučene u takvu igru, ali i sami navijači i policija. Rješavanje problema nasilja na sportskim natjecanjima nije samo posao policije i redara već cijelog društva. Rješavanje tog problema zahtijeva korjenite obrazovne, zakonske, kulturne, ekonomske i druge društvene promjene. Nedavno nasilje na nogometnim stadionima slika je društva koja je stvarana u posljednjih dvadesetak godina. Sve korupcijske afere, svi loši propisi u školstvu i socijalnim službama, svi otkazi koje su dijelili tajkuni, sva imenovanja nestručnih ali podobnih ljudi na ključne pozicije, sva neopravdana bogaćenja preko noći, privatizacija kao legalizirana pljačka društvene imovine, zaštita i slavljenje kriminalaca i ubojica i ostali negativni trendovi u društvu dolaze polagano na naplatu i izmiču kontroli. Sve to možemo iščitati na sportskim tribinama među nasilnim navijačima kao u jednom ogledalu društva. ato suzbijanje nasilja zahtijeva suradnju pravih stručnjaka iz školstva, pravosuđa, policije i sporta kao i iskrenu suradnju političara, sportskih klubova, navijačkih udruga te osoba iz javnog života koje će svojim osobnim primjerom doprinijeti smanjenju nasilja.

Z

od 5:0. Odličan u ovom susretu bio je bacač Vindije Petar Burazin kojem je ovo bio tek treći nastup na toj poziciji ove sezone, ali je u prvoj polovici utakmice bio i više nego odličan te je odradio svoj posao bez ovojenog boda za protivničku ekipu.

Nakon njega na istu poziciju došao je Danijel Levak koji je nastavio slično i pred sam kraj utakmice u osmoj izmjeni Varaždinci su imali visoko vodstvo od čak 9:0, kada počinje duga serija grešaka domaćih sudaca, čime otvaraju vrata povratka splitskoj ekipi koja smanjuje na 9:5.

No, i dalje koncentriranom i kvalitetnijom igrom u svim elementima bejzbola, igrači Vindije zatvaraju utakmicu s istim rezultatom i osvajaju bitan bod u nastavku utrke za treću poziciju u Interligi koja ih vodi u drugi krug, polufinalni turnir među osam najboljih ekipa iz Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Na ovom gostovanju Varaždincima je nedostajalo nekoliko igrača iz prvog sastava, pa su veću minutaži dobili mladi igrači, Jurica Abramić, Filip Furjan, Josip Rajić i Neven Stipčić. (di)

ŠAH Na Prvenstvu Hrvatske gluhih osoba u šahu, varaždinska ekipa osvojila drugo mjesto

Sve streljačke medalje u Varaždinu

Pobjednička ekipa u gađanju zračnim pištoljem Varaždinski sportski savez gluhih bio je uzoran domaćin i organizator ovog natjecanja, a ekipa u sastavu

Franjo Puček, Drago Kosovec, Ivan Lipić, Dejvi Ključo i Milan Lugarić ugodno je iznenadila sve osvajanjem

srebrne medalje. Do sada varaždinski gluhi šahisti nisu imali većih rezultata i ovo im je prvi takav rezultat i novi

podstrek za nastavak rada i s mladima.Također u Varaždinu održano je i Prvenstvo Hrvatske u gađanju zračnim pištoljem na 10 metara za gluhe osobe.

Na streljani SD Varaždin najbolje rezultate pokazali su Varaždinci Zvonimir Vitić, koji je osvojio 1. mjesto, Milan Lugarić, koji je bio drugi i Mario Šimegi, koji je bio treći, dok je Goran Novoselec natjecanje završio na petom mjestu.

Vodeća varaždinska trojka čini i reprezentaciju Hrvatske gluhih. Veliku pomoć u organiziranju i financiranju ovih natjecanja dali su Varaždinska županija i župan Predrag Štromar.

Uz igru do rezultata Ukupno je na Gradskim bazenima Varaždin nastupio 61 mladi sportaš koji se oprobao u savladavanju raznih prepreka i zadataka u bazenu koji su bili stavljeni pred njih Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinsk i Klub pod vodnih aktivnosti “Drava” tradicionalno izvodi osoposbljavanje mladih za plivanje s perajama te kasnije i ronjenje. U sklopu svojih aktivnosti organizira i brojna natjecanja, a jedno od njih je i ovogodišnja 1. utrka Kupa Hrvatske “Brzo i vješto”.

Mladost Ukupno je na Gradskim bazenima Varaždin nastupio 61 mladi sportaš koji se oprobao u savladavanju raznih prepreka i zadataka u bazenu koji su bili stavljeni pred njih. Natjecatelji su došli iz RC Osijek, KPA Kostrena, RK Šoderica, te KPA Drava.

Ovogodišnja staza “Brzo i vješto” Varaždin 2010 sastojala se od sljedećih disciplina: izron maske i disalice, potapanje lopte, okret oko brvna, potapanje lopte, podron ispod brvna, gađanje koša, podron ispod brvna, potapanje lopte, okret oko brvna i potapanje lopte.

Mladi natjecatelji uz igru i veselje savladavali su postavljeni vodeni poligon.

M

ladi natjecatelju uz igru i veselje savladavali su postavljeni poligon U kategoriji djevojčica kod mlađih kadetkinja najspretnija je bila Ivona Kolarek iz RK Šoderica, kod kadetkinja Elena Vrabelj iz RK Šoderica,

u kategoriji mlađih juniorki Roberta Cetina iz KPA Kostrena, te kod juniorki Ivana Petrinjak iz KPA Drava.

Kod dječaka najbrži i najspretniji bio je Rene Kelemen iz KPA Drava, kod mlađih kadeta Fran Maroševac iz RK Šoderica, kod kadeta Toni Klopan iz KPA Kostrena, kod mlađih juniora najuspješniji je bio Mark Levatić iz RK Šoderica, dok je u juniorskoj konkurenciji najbolji bio domaći natjecatelj Matija Avirović.

U finalnim natjecanjima

pr vo mjesto kod mlađih kadetkinja osvojila je Ivona Kolarek, RK Šoderica, kod kadetkinja Elena Vrabelj, RK Šoderica, Roberta Cetina KPA Kostrena, a kod juniorki Katarina Rodek, RK Šoderica.

Kod dječaka i u finalu je bio najbolji Rene Kelemen, KPA Drava, kod mlađih kadeta Fran Maroševac, RK Šoderica, kod kadeta Toni Klopan, KPA Kostrena, kod mlađih juniora Luka Đurđ, RK Šoderica, kod juniora Matija Avirović, KPA Drava.

Sport 35

11. svibnja 2010.

GENBUKAN Japanska škola tradicionalnih borilačkih vještina u Oštricama

za bolje zdravlje

Sport

Svi na kupanje (2) U

vodi možete izvoditi i druge korisne vježbe osim plivanja, o kojem sam pisao u prošlom broju. ježbanjem u vodi utječemo na mišiće cijeloga tijela uz smanjeni rizik od ozljeda.

Za ovakav način vježbanja nisu nam potrebni posebni rekviziti, jer nam voda pruža prirodan otpor, čak 10-15% više od zraka. Otpor se povećava s većom dubinom vode. Voda se koristi, kao medij i kod onih Bojan GOLUB bolesti kojima vježbanje izvan vode stvara bolove, a i ishod Kondicijski trener rehabilitacije u vodi znatno se fitness cluba ubrzava što se odnosi na razne “Sportlife” degenerativne bolesti (artroze), 042/241-600 reumatske bolesti, ozljede i postoperativna stanja kao i kod srčanih bolesnika, astmatičara, trudnica i starijih osoba. ako možete izvoditi sljedeće vježbe: vježbe gibljivosti tijela u vodi izvođenjem raznih pokreta, naročito onih koje teže izvodite izvan vode, aqua-aerobic, hodanje u vodi - što je voda dublja to je hodanje teže i efikasnije, trčanje u dubokoj vodi s plutačom tzv. aqua-runner. vo i nekih vježbi snage u vodi: 1a Hodajte kroz vodu naglašavajući kretnje. 1b Visoko podižite noge i pružajte ruke daleko ispred i iza sebe. 2a Poskakujte u mjestu. 2b Tijekom izvođenja poskoka noge su spojene.

3a Poskočite tako da koljena i kukove usmjerite u jednu stranu, a gornji dio trupa i ruke u drugu. 3b U idućem poskoku zamijenite strane. 4a Naizmjenično poskakujte na jednoj nozi, pri čemu drugu nogu podignite u stranu. 4b Gornji dio tijela nastojte zadržati u uspravnom položaju. 5a Sunožno poskakujte desno-lijevo “odgurujući” vodu dlanovima u suprotnom smjeru. 5b Pokušajte se čvrsto odraziti u što viši poskok. 6a Stanite uspravno, trbuh je uvučen, a noge blago povijene.

6b Gurajte dlan prema dlanu ispred sebe, a zatim od sebe, okrenuvši ih prema natrag.

7a Noge i zdjelica su nepomični i okrenuti prema naprijed. 7b Okrećite gornji dio trupa s ispruženim rukama u jednu i drugu stranu naizmjence. 8a Stanite skupljenih nogu i uvučenog trbuha. Ispružite ruke sa strane tijela.

8b Ispod vode kružite rukama oko njihove osi u oba smjera s dlanovima prema gore te prema dolje. Kupanje, plivanje i vježbanje u vodi može biti zabavan način da provedete vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima, a zbog svojih zdravstvenih prednosti dobiva još značajniju dimenziju.

V

Vrijedni članovi novomarofske podružnice zagrebačkog kluba Meigetsu dojoa

Čvrstim duhom i mekom rukom protiv nasilja Uz učenje tehnika samoobrane, glavni zadatak vježbi je učenje manira, pravilnog ponašanja, etičkih i moralnih vrijednosti te zaustavljanje nasilja Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Poznata uzrečica „Zdrav duh u zdravome tijelu!“ temelj je na kojem počiva jedna od tradicio-

školi (federaciji) Genbukan.

Genbukan je japanska škola za tradicionalne borilačke vještine (Kobudo i Koryu Bujutsu), koju je osnovao velemajstor Tane-

vještinama.

Gen također znači crno mjesto za treniranje mističnih, čudotvornih i veličanstvenih tehnika. Područje proučavanja

U

Meigetsu dojou osnovno učenje proizlazi iz vještine zvane Ninpo Bugei

nalnih japanskih vještina Ninpo Bugei Tai-jutsu.

U Društvenom domu u Oštricama, nedaleko Novog Marofa, članovi novomarofske podružnice zagrebačkog kluba Meigetsu dojoa, jedine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, jednom tjedno okupljaju se kako bi naučili živjeti „čvrstim duhom i mekom rukom“

Mistika U Meigetsu dojou osnovno učenje proizlazi iz vještine zvane Ninpo Bugei, a ona pripada

Velik dio vježbi posvećen je samoobrani

mura Shoto Sensei 1984. godine. Genbukan označava mjesto koje odgaja profesionalce u borilačkim vještinama; mjesto koje zrači izvrsnim borilačkim

Genbukana je 36 područja treninga (Ninpo Sanjurokkei) koja uključuju 18 tradicionalnih japanskih vještina (Bugei Juhappan) u kombinaciji s 18 ninpo

područja (Ninja Juhakei). Osnovna tri područja koja novomarofske ninje vježbaju na treninzima su: Tai-Jutsu (tehnike tijelom), Bo-Jutsu (tehnike štapom) i Biken-Jutsu (tehnike mačem), a njihov je voditelj Zlatko Majhen koji posjeduje pojas III. dan. Uz učenje tehnika samoobrane, glavni je zadatak vježbi učenje manira, pravilnog ponašanja, etičkih i moralnih vrijednosti s naglaskom na zaustavljanje nasilja u bilo kojem obliku u svakodnevnom društvu, iz čega i proizlazi njihov moto „Čvrstim duhom i mekom rukom“, kao i upoznavanje povijesti, kulture i filozofije tradicionalnih borilačkih vještina.

- To su vježbe za cijeli život, koje omugućuju očuvanje zdravlja kroz poboljšanje cirkulacije, sprečavanje visokog tlaka,… Fizičko je zdravlje poboljšano kroz vještine, a mentalno i duhovno kroz manire, čime se uspostavlja harmonija s okolinom - ističe voditelj Zlatko Majhen.

T

E

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Sport

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Plivačka ekipa varaždinske V. osnovne škole spremna za državno natjecanje

ŠKOLSKI SPORT

Putnici za državno Konačno su poznate sve ekipe školskih sportskih društava osnovnih i srednjih škola koje su izborile nastup na državnon natjecanju u Rijeci od 17. do 22. svibnja.

Od učenika osnovnih škola plasirali su se nogometaši OŠ Kneginec, gimnastičari OŠ Klenovnik i stolnotenisači I. OŠ Varaždin, zatim odbojkašice OŠ Ivanec i plivačice V. OŠ Varaždin.

Od srednjoškolaca u Rijeku će putovati rukometaši SŠ Ivanec, odbojkaši Prve gimnazije Varaždin i košarkaši Gospodarske škole te atletičarke Prve gimnazije Varaždin i stolnotenisačice iz Gospodarske škole. (di)

ATLETIKA

Rekord u hodanju U 7. kolu 18. Cross lige Drava nastupio je 81 atletičar. Na 5600 m prvi je bio Josip Lacković, dok je kod žena pobijedila Martina Bezek.

Na 2000 m pobijedio je Tomislav Kukec, a kod žena prva je bila Marina Jakop. Posebnost ovotjednog kola bio je rekord na 2000 m hodanje. Postigao ga je Boris Lacković s vremenom 9:56. Sljedeće kolo trči se 13. svibnja s početkom u 19 sati.

HOO

Prijem za T. Sokola Najboljem varaždinskom hrvaču i osvajaču brončane medalje na Europskom prvenstvu u Azerbajdžanu Tonimiru Sokolu na svečanom prijemu održanom u petak, 7. svibnja, u prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora u Zagrebu, čestitalo je vodstvo krovne udruge hrvatskoga sporta.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Josip Čop još su jednom izrazili svoje zadovoljstvo i uputili pohvale članu Hrvačkog kluba Vindija na njegovom iznimnom uspjehu, zahvaljujući kojem je ušao u B kategoriju HOO-a kao ozbiljan kandidat za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine. Tom je prilikom prvi čovjek HOO-a pohvalio rad struke i nacionalnog hrvačkog saveza. (di)

Odlazimo u Rijeku po još jednu medalju!

V. OŠ već tri godine sudjeluje na državnom prvenstvu u plivanju, a plivači su lani osvojili treće mjesto Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Karlo Seketin, Petar Seketin, Jurica Pajtak, Karlo Špičko, Igor Mesek, Karlo Rajn, Leon Filipović i Jan Ožeg članovi su plivačke ekipe varaždinske V. osnovne škole koji će idućeg ponedjeljka sudjelovati na državnom prvenstvu učenika osnovnih škola u plivanju, koje će se od 17. do 19. svibnja održavati u Rijeci. Članovi osmeročlane plivačke ekipe snage će odmjeriti u sve četiri plivačke tehnike - delfin, leđno, prsno i kraul, te u štafeti.

Jaka konkurencija - Ovo je treća godina kako plivačka ekipa naše škole odlazi na državno prvenstvo u plivanju. Prve godine bili smo osmi, a prošle godine osvojili smo treće mjesto. To je doista veliki uspjeh jer na natjecanju sudjeluju gradovi s dugogodišnjom plivačkom tradicijom i jakim plivačkim klubovima. Varaždin nema tu plivačku tradiciju, a i do prije tri godine za djecu koja su se željela ozbiljnije baviti tim sportom nije bilo mogućnosti. Tada je osnovan Plivački klub Barok u kojem smo ozbiljno počeli s djecom trenirati plivanje – doznali smo od Lovorke Maruše-

vec, profesorice tjelesne i zdravstvene kulture na V. osnovnoj školi i predsjednice Plivačkog kluba Barok.

Plivači iz V. OŠ su i članovi tog varaždinskog plivačkog kluba, u kojem također postižu dobre rezultate. A oni nisu slučajni. Rezultat je to stručnog rada njihovih trenera i svakodnevnih treninga koje imaju na varaždinskim bazenima. Mlade plivače trenira prof. Mare Pamuković,

p

livanje je zdrav sport u kojem nema puno ozljeda i nije agresivan zahvaljujući kojoj plivanje postaje prepoznatljivo kao natjecateljski sport.

- Treniramo svaki dan po dva sata, osim nedjeljom i to tijekom cijele godine – otkrili su članovi mlade plivačke ekipe, za koje je plivanje ispred svih drugih sportova.

- Riječ je o zdravom sportu u kojem nema puno ozljeda i nije agresivan. A i plivači su najljepše građeni – našalio se Jurica Pajtak. te zaključio kako im je svima velika čast predstavljati školu u plivanju na državnom prvenstvu.

Spremni smo za državno prvenstvo - poručuju članovi plivačke ekipe V. OŠ

Plivanje - skup sport Plivanje je jedan od najskupljih sportova, odmah iza tenisa – tvrdi Lovorka Maruševec, profesorica tjelesne i zdravstvene kulture na V. osnovnoj školi.

Iako sama oprema za plivače nije toliko skupa, plivanje je skupo zbog visokih troškova termina na bazenu koji se podmiruju putem članarina.

Članovi ekipe treniraju svaki dan po dva sata

Jake plivačke snage V. osnovne škole

POVIJEST U Varaždinu je 15. svibnja 1910. godine odigrana prva službena nogometna utakmica VGSK - Olimpija

Gimnazijalci su bili nositelji razvoja i u sportu

Jedna od rijetkih fotografija prve nogometne ekipe u Varaždinu

Prije 100 godina, 15. svibnja 1910. godine odigrana je prva nogometna utakmica u Varaždinu. Susreli su se domaći Varaždinski gimnazijski sportski klub i Gimnazijski sportski klub Olimpija iz Karlovca.

Utakmica je odigrana na tada novom igralištu kod Štebihovog mlina, odnosno kupališta uz dravski rukavac Buru.

Varaždinski gimnazijalci su nastupili u sastavu: Kropek, Barabaš, Vanek, Delak, Steiner, Kralj, Gjekić, Brezinščak, Đ. Kulčar, Milanić i Velebir.

Gosti iz Karlovca pobijedili su rezultatom 4:1, a jedini gol za Varaždince dao je mladi Bruno Steiner – Županić iz Ivanca, kasnije pravnik i književnik.

Utakmicu je po sunčanom svibanjskom vremenu pratilo 500 gledatelja, izvijestili su tadašnji pisani mediji.

Varaždinski gimnazijski sportski klub postojao je do 1913. godine kada prestaje s radom, a sportske aktivnosti pa tako i nogomet odvijaju se u gradu tek nakon 1. svjetskog rata, od 1919. godine. (di)

Prvi strijelac Bruno Steiner

Vidokrug 37

11. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu (5)

Tranzicijski preobražaj (15) P

Sjećanja na dane svadbenih svečanosti, kumove i “srne” Najviše se pregovaralo i dogovaralo o troškovima svadbe

TREBA ZNATI Snaha je nosila kokoš kao prvi dar muževim roditeljima

Težak život snahe pridošlice

Piše: MARIJA DOLENC

U prošlom nastavku saznali smo kako su se mladi u Rinkovcu upoznavali, zaljubljivali i vjerno čekali. Dečki su i tada „dobivali nogu“ od cura, a glavnu riječ snuboka i prosidbe vodili su roditelji budućih mladenaca. Prema sjećanju Anđele Ribić, nakon prosidbe dečko je došao sa svojim roditeljima u kuću odabranice kako bi se roditelji međusobno upoznali.

Veseljak i prednjak Najviše se pregovaralo i dogovaralo o troškovima svadbe.

Prakticiralo se da se prvi dan slavi kod cure, a drugi kod dečka. Nakon dogovora oko troškovnika odlazilo se svećeniku kako bi se mladi upisali za vjenčanje, provjerili jesu li kršteni, odslušali vjeronauk te kako bi im pop dao pokoji savjet vezan uz ženidbu. Tri nedjelje u vrijeme mise oglašavala su se imena budućih odabranika kako bi se eventualno provjerilo ima li netko nešto protiv

Nezaobilazne djeveruše

njihovog vjenčanja, odnosno ako bi kojim slučajem netko znao da su u rodu, vjenčanje se otkazivalo. Oko priprema za svadbu pomagala je čitava rodbina. Budući mladenac je odabirao muzičare i najboljeg prijatelja koji će mu biti vjenčani kum. Također je morao odabrati nekog ozbiljnijeg muškarca koji će obnašati dužnost starješine koji će voditi svadbu. Odabirao se i jedan dečko kojeg se zvalo veseljak i koji je huškajući navješćivao ples i svadbu. Onaj koji je nosio i nudio vino usputnim promatračima zvao se prednjak. Cura

Nakon mladenkine kuće odlazilo se u kuću mladenaca, odnosno u muževu kuću. S mladenkom su išli njezini roditelji, pocneš koja je nosila darove koje će mlada tamo dijeliti te greblica koja je u vrijeme snuboka zgrebala mladu. Ona je nosila kokoš kao prvi dar muževim roditeljima.

Osam dana nakon odlaska mlada se snaha vraćala svom domu po kravu koju je dobila

kao miraz. Kako kaže Anđela, težak je bio život snahe pridošlice muževom domu: „Ako se mlada htjela dokazati, primila se posla, prala je suđe i čistila kuću. Sneha mora biti marljiva i ugađati svima u kući, a svekrva mora pokazivati strogoću i pravednost. Puno je bilo nesuglasnosti i rijetko je sve štimalo, ali sneha je uvijek morala popustiti ako je htjela da nema svađe u kući.“

je odabrala najbolju prijateljicu za vjenčanu kumu te još jednu ozbiljniju ženu koja je bila od pomoći ako je nekome nešto

se sastojao od ormara, kreveta, kolovrata, šivaće mašine ako ju je cura imala, posteljine i odjeće - prisjeća se Anđela.

Ključevi ormara i čitav sulj predli su se osobi od povjerenja koja je sve to složila, namjestila i za sve to odgovarala.

Susjede su redovito dolazile i pregledavale kakav sulj posjeduje mlada.

- Tu večer se nisu zadržavali ni zabavljali, jer je ujutro trebalo rano ustati da se ide u crkvu na vjenčanje. Ujutro se trebalo brzo spremati i ne smije se kasniti jer pop je strog! - piše Anđela.

a

ko bi kojim slučajem netko znao da su mladi u rodu, vjenčanje se otkazivalo zatrebalo. - Kad je bilo sve spremno i dogovoreno, dan prije vjenčanja se otpelal curin sulj u dečkovu kuću. Takozvani sulj

ZBOGOM OSTANITE Prvi su se oprostili od mlade uplakani roditelji

Bolan rastanak od rodne kuće

Raspoloženi veseljaki

Starješina je pokucao na vrata mladenkine kuće „tražeći srnu koja se skriva u kući“. Domaćin odgovori da tu nema nikakve srne. Starješina naredi mužikašima da sviraju jer srna će se preplašiti, a mladenac je dobar lovac pa će srnu uhvatiti – piše Anđela. Prvi su se oprostili od mlade uplakani roditelji, a zatim

i rodbina. Nakon što se mladoj nazdravilo i zaželilo sretan novi život, starješina je vodio mladence tri puta oko stola i na taj se način mlada oprostila od svoje rodne kuće. Nakon što se obavilo vjenčanje u crkvi, išlo se kod cure gdje se nastavila dobra zabava.

- Bilo je jela, pijače i svega, a između svakog jela se plesalo i

veselilo. Prije glavnog jela, pečenja, opet je počeo oproštaj i darivanje mlade. Svaki bi dao neki dar, zaželio sreću, popio s mladenkom vina za zdravicu, a to je muzika pratila malo tužnijim tonom – prisjeća se kazivačica.

Prvo su mladence darivali roditelji koji nisu smjeli škrtariti kako bi bili primjer ostalima.

Graditeljska baština grada Varaždina

Oko priprema za svadbu pomagala je čitava rodbina, a mladenac je odabirao muzičare i najboljeg prijatelja koji će mu biti vjenčani kum

opis novoizgrađenih objekata u Varaždinu ne bi bio potpun bez spominjanja zgrada u kojima su smješteni Zadružni savez (Privredna komora), Komercijalna banka, zajednice Osiguranja “Croatia” i PTT. Uz njih spomenimo Vodotoranj, Palaču pravde, zgradu Zajednica općina, hotel Rudolf LONČARIĆ Turist, Dom umirovljeProf. dr. sc., nika. Objektima kulture dipl. ing. grad - kazalište (dogradnja), Dom željezničara, sportska dvorana pridružile su se i škole: Tekstilna, Metalsko-školski centar, proširen je Rudarski školski centar, a izgrađene su 5. i 6. osnovna škola, Specijalna škola, Viša geotehnička škola te Srednjoškolski centar 32. divizija. rade se i zdravstveni objekti: Zarazna bolnica, Otorinolaringološka bolnica, dograđuje se Interna bolnica, laboratoriji i apoteka, kuhinja, kotlovnica i praonica, Ginekologija, Nova kirurgija i Patologija. sferi trgovine izgrađene su robna kuća DOM, robna kuća VAMA, distribucijski centar VAMA, skladište Centropromet te niz manjih trgovina i rekonstrukcija svih trgovačkih organizacija. Tako velik broj novih građevina, uz mnogobrojne koje nisu navedene, uglavnom su izgradili građevinari iz Varaždina, uz angažiranje građevinara iz drugih područja pri izgradnji manjeg broja objekata.

Dinamičan razvoj grada Varaždina pratio je razvoj ukupnog građevinarstva u potrebnim kapacitetima i specijalnostima.

Varaždinu su se razvile pojedine specijalizirane građevinske organizacije koje svojim kapacitetima premašuju potrebe te djelatnosti svojega grada, pa su znatno angažirane svojom proizvodnjom i na drugim područjima. Tehnološki i organizacijski nivo tih organizacija razvijao se u skladu s potrebama tržišta znatnim uključivanjem industrijskih metoda proizvodnje uz sve veću primjenu montažne izgradnje. Napokon, 1990. godine Hrvatska postaje samostalna i neovisna država, isključuje se iz Jugoslavenske socijalističke zajednice i ulazi u novi samostalni državni poredak. om činjenicom događaju se u Hrvatskoj mnoge promjene u tijeku tranzicijskog preobražaja.

Ukida se društveno vlasništvo gospodarskih subjekata i prelazi u privatno u novom kapitalističkom uređenju. Početak novog državnog uređenja poremetio je Domovinski rat izazvan srpskom agresijom na tlo nove hrvatske države.

G

U

U

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

38 Oglas

11. svibnja 2010.

Savjetnik 39

11. svibnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Biološka zaštita bilja - enigma

Nepotrebno slati vlasnike u Zagreb!

J

edite zdravo, bruji na sve strane!

A koliko je to u praksi moguće provesti u djelo, prosudite sami, dragi čitatelji mojih kolumni, nakon nekoliko nastavaka u kojima će biti govora o toj problematici.

Prije nekoliko godina u našoj su zemlji konačno JAVNO progovorili hrabri ekolozi da su neki pesticidi izrazito kancerogeni, započeli su pojedini entuzijasti uzgoj povrća i voća bez primjene pesticida. Ovdje je govora doista o istinskim pioniFranjo Pavetić rima ekologije u našem okruženju, “Nije sramota raditi, ne o marketinškim bossovima. a kamoli u vrtu” Dugogodišnjom praksom u uzgoju sveg mogućeg bilja znam da bez radikalne zaštite bilja nema konkurentnog proizvoda. Interesiralo me kako to rješavaju tzv. bio proizvođači, čak poneki put bivam pozvan na sastanke ekoloških udruga. A trebali bi i svi oni koji se hvale da kupuju ekološku hranu. Tek tada bi shvatili koliko je to mukotrpna borba sa svim postojećim biljnim bolestima, insektima, puževima, podzemnim životinjicama. Dobili bi jasnu sliku o veličini površine na kojoj je uopće moguće ekonomski uspješno proizvesti hranu sa danas raspoloživim bioloških gotovim sredstvima. Jasno je da je korov moguće držati pod kontrolom (motikom), doduše na malim parcelama i ako ima vrijednih ruku ne mareći na ispucane i žuljevite ruke! Stoga je zanimljivo kako se ti entuzijasti bore s bolestima i „štetnim“ insektima. Raznorazne pripravke iz sokova biljaka koje su od davnina poznate u primjeni zaštite bilja kombiniraju sami na temelju uzajamnih ili osobnih iskustava. Ta je agrotehnička mjera itekako ovisna o nizu faktora pa je jasno koliko je upitna uspješnost primjene u zaštiti bilja, a o kompliciranom postupku priprave da i ne govorimo. Zbrajajući napomenute radove bez berbe i pakovanja ubranih plodova, možemo sami zaključiti koliko taj proizvod doista treba imati cijenu na tržištu. A kakva je kod nas ponuda gotovih ekoloških proizvoda za zaštitu bilja koja bi znatno olakšala primjenu pionirima ekološke proizvodnje? Nezanemariva! Zašto? Nećete vjerovati, o tome u sljedećim kolumnama.

Pametan dom Povećajte IQ svojega doma Ž

elite li započeti s kućnom automatizacijom i svoj dom pretvoriti u pametan dom, prvi i osnovni korak je kupnja kontrolera kojem je cijena u rangu prosječnog prijenosnog računala.

S kontrolerom dolazi daljinski upravljač sustava i „IR bube“ što Goran Levanić vam omogućuje da sve postojeće Impressum d.o.o. daljinske upravljače zamijenite jednim.

Varaždin udio i video izlazi na kon091 / 9241-499 troleru omogućuju spajanje kontrolera s TV uređajem i time dobivate grafičko sučelje cijelog sustava na televizoru te cijelim domom upravljate jednim daljinskim upravljačem. Sučelje na TV-u i daljinski upravljač najjednostavija su opcija za početak automatizacije doma jer nisu potrebni dodatni troškovi – kontroler se spaja na vaš postojeći TV uređaj! Ukoliko to poželite, uz sučelje na TV-u cijelim domom možete upravljati i preko drugih sučelja npr. tipkovnice, ekrana osjetljivih na dodir, mobitela i interneta. Osim audio-video ulaza i izlaza kontroler ima i serijske priključke (RS-232) koji se najčešće koriste za povezivanje s vašim sigurnosnim sustavom, ili nekim drugim uređajem koji ima mogućnost komunikacije preko serijske veze.

Kontaktni ulazi na kontroleru omogućavaju kontroleru primanje informacije iz okoline (npr. je li prozor otvoren ili zatvoren) te pokretanje radnje na temelju te informacije. Preko relejnih izlaza kontroler može pokretati neke sustave npr. otvaranje i zatvaranje žaluzina. elite li u svoj sustav dodati svoju glazbenu kolekciju, to možete učiniti priključivanjem USB memorije ili USB tvrdog diska na kontroler. Kontroler u sebi također sadrži i ZigBee modul čime je osigurana integracija i komunikacija s bežičnim ZigBee uređajima kao što su prekidači, tipkovnice, daljinski upravljač, senzori.. z tako pristupačan i skalabilan sustav možete jednostavno započeti s malim sustavom i tijekom vremena, kada to poželite, vrlo jednostavno proširiti sustav sukladno vašim željama i potrebama. Mogućnosti su gotovo beskonačne.

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

U

Varaždinu djeluju dvije opće veterinarske prakse za male životinje, jedna specijalistička i jedna u okviru Veterinarske stanice. Koja je razlika? Pa prvenstveno u stupnju edukacije tj. znanja, kao i u opremljenosti. Stoga u općima rade veterinari opće prakse, a u specijalističkim, naravno, specijalisti za male životinje. jerojatno je i to glavni razlog zbog čega kolege jedan dio problematike koju ne mogu r iješiti, kako u stručnom tako i u tehničkom smislu, rješavaju tako da pacijente šalju u Zagreb! No,

V

U

T

U

problema dobit ćete u našoj ambulanti. ada treba primijeniti operativno saniranje prijeloma osteosintezom?! Zbog specifičnosti pozicije stražnjih nogu u pasa i mačaka, u pravilu kod svakog prijeloma bedrene kosti, zatim prijeloma čeljusti, nadalje kompliciranih prijeloma te tzv. vanjskih prijeloma, a pogotovo ukoliko je već uslijedilo i zagađivanje rane. Ovisno o vrsti i tipu prijeloma, također se primjenjuju i razli č ite metode. Mi najčešće primjenjujemo tri metode i to vanjsku fiksaciju, zatim intramedularnu fiksaciju i jednu od najnovijih metoda, koja se tek nekoliko godina uopće primjenjuje u praksi – meto-

K

du «po Wanivenhausu». dluka o operativnoj sanaciji donosi se zajednički u dogovoru s vlasnikom, a na osnovi postavljene dijagnoze. Bitno je naglasiti da se dijagnoza ne može postaviti bez rendgenskog nalaza i to u pravilu iz najmanje dvije pozicije. o b i - čajeno je da se pacijent «pripremi» za operaciju tj. nakon nanošenja traume njegovo opće stanje mora biti takvo da organizam može podnijeti operaciju te je stoga najčešća stacionarna priprema uz stabilizaciju pacijenta intenzivnom njegom i antibiozom. ostoperativni tretman sastoji se u stacionarnom tretmanu, a treći dan od operacije pacijent se otpušta na daljnju kućnu rehabilitaciju.

Najbitnije je da se vlasnik striktno pridržava naših uputa, jer o tome uvelike ovisi uspješnost cijelog postupka!

O

U

P

Energetski kutak Dizalica topline (toplinska crpka)

Ivan Strnad

A

Ž

je li baš potrebno ići sve do Zagreba, kada najveći dio te problematike možete riješiti i kod nas, u Varaždinu.

Tako Specijalistička veterinarska praksa dr. Lukman već više od deset godina primjenjuje operativne metode u sanaciji prijeloma kostiju. Osteosinteza je kirurška metoda sanacije prijeloma kostiju, koja se provodi po propisanim načelima. Postoji nekoliko metoda ponovnog spajanja prelomljene kosti, a pritom se koriste pločice, vijci, razni tipovi žica, čavala, vanjskih fiksatora ili njihova kombinacija. akve operacije moguće je izvesti na čeljusti, kostima udova, zdjelici i kralježnic i . N ajčešć i pacijenti su u pravilu psi, no po broju ne zaostaju ni mačke. n a š oj a m b u lanti primjenjujemo raznovrsne metode i materijale, a tehnike u zahvatima standardi su vrhunskih europskih klinika. Stoga, ukoliko je vaš kućni ljubimac traumatiziran i ima prijelom, riješenje

dipl. ing. el. ivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 098/933-4000

D

izalica topline koristi besplatnu energiju iz okoline za potrebe procesa grijanja ili hlađenja uz pomoć kompresije i ekspanzije. Dizalice topline danas se koriste u stambenim i poslovnim zgradama te u industriji.

Toplina iz okoline sakuplja se pomoću kolektora topline, a toplinski izvori mogu biti zrak, zemlja, voda i sunce. Uzmimo na primjer toplinsku crpku kojoj se kolektor topline nalazi na nekoliko metara ispod površine zemlje.

Temperatura ispod površine zemlje je manje-više stalna i što idemo dublje, to je temperatura veća.

Položimo li sustav cijevi ispod površine zemlje kroz koji protječe tekućina, onda ćemo lako tu toplinu izvući na površinu i preko izmjenjivača topline lako predati sustavu centralnog grijanja (toplinskoj crpki). olekt o r i za saku pljanje topline iz tla mogu biti podzemni ili dub i n s ke sonde. Ukoliko imamo na raspolaganju dovoljnu površinu tla, možemo na dubini od nekoliko metara prostrijeti mrežu cijevi kroz koju će teći medij za sakupljanje topline iz tla. Tako zagri-

jani medij dovoditi će toplinu tla do toplinske pumpe. Površina na koju moramo položiti cijevi trebala bi biti barem dvostruko veća od površine objekta koji ćemo grijati, a što je dubina polaganja veća, to je sustav sigurniji od oštećenja. Ukoliko nemamo dovolj-

K

no veliku površinu za polaganje horizontalnog kolektora, možemo izbušiti rupu

dubine 100 m ili dublje i u nju položiti sondu koja će prenositi toplinu do toplinske crpke. Dubina ov isi o struktur i tla i ukoliko nije moguće duboko kopati, moguće je postaviti nekoliko sondi na manju dubinu. činkovitost dizalice topline obično se izražava pomoću koeficijenta učinkovitosti sustava (COP), čija se vrijednost uobičajeno kreće u rasponu od 3 do 5, a ovisi o izvoru topline, željenoj temperaturi i kvaliteti pumpe. Drugim r iječ ima, potreban je samo 1 kW električne energije za proizvodnju 3 do 5 kW toplinske energije, iz čega proizlazi da su sustavi koji koriste dizalice topline 3 do 5 puta učinkovitiji od sustava koji koriste fosilna goriva, čak i pri niskim vanjskim temperaturama.

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

40 Zdravlje HUMANO Za utočište 30.000 dolara

Ugovor potpisali Ivan Čehok i Darko Angebrandt

11. svibnja 2010.

ČITATELJI ZOVU Dvadesetjednogodišnja studentica iz Zadra og

Od boli nisam m Hitna nije htjela

Donacija Lionsa za Utočište sv. Nikola Grad je kupio zgradu te sada slijedi javni natječaj za radove na obnovi objekta koji će biti primjereniji potrebama U petak, 7. svibnja, u Gradskoj je vijećnici u Varaždinu potpisan ugovor o zajedničkom financiranju adaptacije objekta za potrebe Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište sv.

Nikola“ u Varaždinu.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Ivan Čehok i Darko Angebrandt, guverner Distrikta 126 Saveza udruga Lions klubova Hrvatske.

Ukupni iznos koji Grad i Lionsi daju za uređenje Doma za žrtve obiteljskog nasilja u Varaždinu je 61.876 američkih dolara, od čega su Lionsi osigurali 30.000 dolara.

raždinu jer, prema njegovim riječima, u Varaždinu živi lionizam. Podsjetimo, Lions klub je najveća svjetska humanitarna organizacija, koja je nominirana čak i za Nobelovu nagradu.

U Hrvatskoj postoji 68 Lions klubova.

- Ovo je već drugi Lionsov projekt u gradu Varaždinu, i Varaždin je time jedini grad u Hrvatskoj u kojem smo za-

L

ionsova je fondacija dosad bila izdašna prema Hrvatskoj

Briga za utočište - Varaždin je osnivač Utočišta sv. Nikola i ono je opstajalo sve ove godine zahvaljujući zalaganjima Grada - istaknuo je gradonačelnik Čehok prilikom potpisivanja ugovora te dodao kako je ubrzo nakon osnivanja Utočišta postalo jasno da će ono postati premalo. U njega, uz žene, dolaze i muškarci, starci i djeca. Grad je već kupio zgradu, za koju su izrađeni projekti obnove, te slijedi javni natječaj za radove na obnovi tog objekta koji će biti primjereniji potrebama Utočišta.

Darko Angebrandt izrazio je zadovoljstvo boravkom u Va-

tvorili dvije aplikacije. Prva je bila Centar za obuku pasa vodiča slijepih osoba - otkrio je guverner Distrikta 126 Saveza udruga Lions klubova Hrvatske Darko Angebrandt. Saznajemo također da je aplikacija za pomoć Domu za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište sv. Nikola“ odobrena prije dvije godine, a inače postoji strog odabir Lionsove fondacije koji će projekt biti financiran.

- Lionsova je fondacija dosad bila izdašna prema Hrvatskoj - istaknuo je to Hrvoje Matic, koordinator LCIF fondacije za Hrvatsku. (iv)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mlada zadarska studentica smatra kako se u varaždinskoj Hitnoj medicinskoj pomoći ipak nisu trebali oglušiti na njezin poziv

Mlada Zadranka smatra kako se u Hitnoj medicinskoj pomoći nisu smjeli oglušiti na njezin vapaj za pomoć zbog neizdržive boli koju je osjećala u području trtice Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ogorčena sam ponašanjem dežurne liječnice u varaždinskoj Hitnoj medicinskoj pomoći koju sam u pet sati ujutro, u noći s nedjelje na ponedjeljak prije dva tjedna, preklinjala za pomoć. Svjesna sam kako djelatnici Hitne medicinske službe svakodnevno zaprimaju puno više bezazlenih poziva nego hitnih, ozbiljnih slučajeva u kojima su u pitanju životi, no mislim da se nisu smjeli oglušiti na moj vapaj za pomoć – poručila je M.Š. (podaci poznati redakciji), dvadesetjednogodišnja studentica iz Zadra. Zbog iskustva koje je doživjela mlada Zadranka, obratila se našoj redakciji, a pritužbu na službu varaždinske Hitne medicinske pomoći po-

četkom prošlog tjedna osobno je predala i Ivanu Crnkoviću, ravnatelju varaždinskog Doma zdravlja.

Bol sve jača Razlog njezinog ogorčenja je situacija u kojoj se našla tijekom vikenda prije dva tjedna.

Premda je nekoliko dana prije toga osjećala bol u području trtice, tome nije pridavala pozornost.

- Mislila sam da je riječ o običnoj boli koja se javlja tijekom dužeg sjedenja. S obzirom na to da sam studentica koja većinom vremena provodi sjedeći, očekivala sam da će ta bol proći odmaranjem. Nažalost, prevarila sam se. Boljelo me sve jače i jače, pa sam odlučila provjeriti o čemu se radi i u

Savjeti iz ordinacije

Intervencije samo prema vitalno ugroženom pacijentu

petak popodne nazvala Hitnu pomoć. I dalje sam očekivala da će bol proći sama od sebe, no drugi dan je bilo još gore.

Ponovno sam ih nazvala u popodnevnim satima te im opisala o kakvoj se boli radi. Rekli su mi kako se najvjerojatnije radi o apscesu i da moram doći

do njihove ambulante kako bi točno utvrdili što mi je te dobila odgovarajuće lijekove – prisjeća se studentica.

Dodaje kako im je pokušala objasniti da je studentica, živi u Studentskom domu koji je dosta udaljen od Hitne medicinske pomoći, te u Varaždinu ne po-

Potpis pod sliku

Koji su najčešći uzroci suhog oka K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ako nastaje sindrom suhog oka? Iz određenih razloga, koji mogu biti vanjski i unutarnji, u oba slučaja dolazi najprije do formiranja takozvanih “suhih točaka” – hlapljenja vodenog sloja suznog filma koji dovodi do oštećenja epitelnih stanica rožnice. ostoji mnogo uzroka suhog oka, a jedan od njih je starenje. Čak 75% stanovništva starijeg od 65

P

godina života pati od sindroma suhog oka. u je i spol, jer hormonske promjene kod žena tijekom trudnoće, dojenja, menstruacije, menopauze često uzrokuju sindrom suhog oka. edan od uzroka suhog oka su i bolesti, i toreumatoidni artritis, šećerna bolest, astma, bolesti štitnjače, glaukom... Uzroci zbog poremećaja površine rožnice

(nedostatak vitamina A, keratitisi razne etiologije...) zroci u poremećenom mehanizmu treptanja (paraliza n. facialisa, kontaktne leće, distiroidna oftalmopatija...) Uzroci zbog bolesti vjeđa (upala, izvrnuta ili uvrnuta vjeđa, ožiljci...). eđu uzrocima suhog oka su i lijekovi protiv depresije, povišenog tlaka, kontraceptivi, diuretici. Uzrok su i kontaktne

T

U

J

M

leće. Hlapljenje suza iz očiju uzrokuje nelagodnost kod nošenja, iritaciju, upale oka i bol. Uzroci suhog oka su i okruženje, dim, reflektori, klimatizirani prostori, centralno grijanje, vjetar, koji izrazito povećavaju hlapljenje suza. ačunala također mogu biti uzrok suhog oka.

Zaboravljajući normalan proces treptanja koji je važan za proizvodnju suza, oči

R

se više suše. obzirom na to da puno sveprisutnih uzročnih čimbenika suhog oka ne možemo trajno ukloniti, možemo ih barem u određenoj mjeri reducirati, a već nastale simptome ublažiti uporabom umjetnih suza. a kraju dodajmo da se dijagnoza suhog oka postavlja na osnovi anamneze i kliničkog oftalmološkog pregleda!

S

N

Zdravlje 41

11. svibnja 2010.

gorčena na službu varaždinske Hitne medicinske pomoći

mogla hodati, ali doći po mene znaje nikoga kome bi se mogla obratiti za pomoć i tražiti da je preveze do ambulante.

- Pitala sam ih mogu li doći po mene, no odgovorili su kako zbog takvih stvari ne šalju kola.

Nekako sam se snašla i teškom mukom došla do ambulante.

Pregledali su me, propisali mi Klavax i rekli da se javim svojoj liječnici opće prakse za nekoliko dana – prisjeća se 21godišnjakinja.

Neprospavana noć No, umjesto da joj nakon propisane terapije bude bolje, u nedjelju joj je, tvrdi, bilo još gore.

- Nisam mogla sjediti, stajati ni ležati! Unatoč groznim bolovima, mislila sam kako ću uspjeti izdržati do ponedjeljka, kada radi moja liječnica. Međutim, tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak budila sam se u mukama od boli. Ujutro, oko pet sati, više nisam mogla izdržati i nazvala sam ponovno Hitnu te ih plačući preklinjala, već izluđena od boli, da dođu i nešto poduzmu. Dežurnoj liječnici, koja se javila na telefon, ponovno sam objasnila što me boli i gdje, kao i situaciju u kojoj se nalazim, te da ne mogu doći do ambulante jer ne mogu hodati od silne boli. Na to mi je gospođa odgovorila kako se moram malo pobrinuti za svoje zdravlje. Već sva luda od boli i

o

ko pet sati ujutro plačući sam ih preklinjala da dođu iscrpljenosti, burno sam reagirala. Rekla sam joj kako sam trenutno ravna invalidu i upitala sam je shvaća li da mi odbija pružiti liječničku pomoć, na što mi je ona ponovno odgovorila

kako u takvim slučajevima ne šalju kola. Poludjela sam i rekla kako ću ih tužiti, na što je odgovorila da ih tužim – ispričala je studentica iz Zadra.

Nekako je, kaže, uspjela dočekati 7 sati i doći do svoje liječnice opće prakse.

- Kada me pregledala i vidjela u kakvom sam stanju, pozvala je kola Hitne pomoći, koja su me

Hitna ne ide u kućne posjete!

Hitna medicinska pomoć ne obavlja kućne posjete, već intervencije prema vitalno ugroženom pacijentu – naglasila je u svom očitovanju dr. Tasjenka Frčko.

Stupanj hitnosti određuje se prema protokolu prijama poziva u prijavno-dojavnoj jedinici, nakon kojeg se upućuje tim na intervenciju. U slučaju kada se prema protokolu ne radi o potrebi hitnog medicinskog zbrinjavanja, djelatni u prijavno-dojavnoj jedinici uputit će bolesnika

m

oja liječnica odmah je pozvala kola, isti dan sam hospitalizirana i operirana prevezla u bolnicu. Odmah su me hospitalizirali i isti sam dan bila operirana. Upalila se, naime, žlijezda u području trtice, koja je dodirivala živce donjih udova, što me strašno boljelo i nisam mogla hodati – završila je priču mlada Zadranka koju čeka još jedan kirurški zahvat kako joj se slična situacija ne bi ponovila.

Još jednom je na kraju naglasila kako je odlučila ispričati ovu priču kako bi osvijestila građane i osoblje Hitne medicinske pomoći da se izbjegnu moguće nesreće.

- Mislim da ne treba čekati da se dogodi tragedija kako bi se nešto poduzelo. Smatram da svaki građanin, bez obzira na spol, dob i stanje u kojem se nalazi zaslužuje odgovarajuću liječničku pomoć. Ništa ne bi trebalo biti važnije nego zdravlje, odnosno čovjekov život - ustvrdila je, te se zahvalila osoblju, liječnicima i sestrama varaždinske bolnice i svojoj liječnici opće prakse koji su prema njoj postupili kako spada i time joj olakšali taj uznemirujući i nadasve bolan vikend.

izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, piše u očitovanju.

Također, navodi se kako prema Pravilniku o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći, ona je organizirana u cilju neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela kod kojih bi, u kratkom vremenu, moglo doći do životne ugroženosti.

DRUGA STRANA Sve je bilo prema protokolu

Nije bilo potrebe hitnog medicinskog zbrinjavanja Ravnatelj varaždinskog Doma zdravlja Ivan Crnković upoznat je sa slučajem mlade zadarske studentice i njezinom pritužbom na službu Hitne medicinske pomoći u Varaždinu zbog odbijanja pružanja liječničke pomoći.

U vezi tog slučaja primio je očitovanje voditeljice Hitne medicinske pomoći Varaždin, dr. Tasjenke Frčko, u kojem se navodi kako je zadarska studentica Hitnu medicinsku pomoć nazvala 24. i 26. travnja.

U očitovanju dr. Frčko navodi se kako je u oba poziva djelatnica prijavno-dojavne jedinice postupila prema protokolu prijama poziva te se nije radilo o potrebi hitnog medicinskog zbrinjavanja.

U prvom je pozivu, kako se navodi u očitovanju, pacijen-

Ivan Crnković

tici savjetovano da se obrati liječniku primarne zdravstvene zaštite, a u drugom joj je objašnjen tijek njezine bolesti, potreba uzimanja propisane terapije, te ponovno savjetovano da se javi svojoj liječnici opće prakse.

Počinju Dani prevencije raka debeloga crijeva Nakon što je u Varaždinu krajem prošle godine održan “Dan prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji”, Invalidsko društvo ILCO Varaždin ovaj će mjesec organizirati “Dane prevencije raka debelog crijeva”. U Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu bit će održane radionice koje će voditi članovi tog društva i koji će ujedno govoriti o vlastitim iskustvima u borbi protiv karcinoma.

Predavanja o prevenciji raka debelog crijeva održat će dr.

Mladen Makitan, specijalist internist i ravnatelj Poliklinike Živa.

U Ivancu će radionica biti održana 12. svibnja u 10 sati na prostoru Gradske tržnice, a isti dan u 17 sati u školskoj sali dr. Makitan će održati predavanje. Dan kasnije, 13. svibnja, u 10 sati radionica će biti održana na Trgu Sv. Trojstva u Ludbregu, a predavanje će biti održano u 17 sati u vijećnici Učilišta D. Novak. Posljednji dan, 14. svibnja, radionica

Dr. Mladen Makitan će biti održana ispred Gradske vijećnice u Novom Marofu (10 sati), a predavanje u Gradskoj vijećnici u 18 sati.

Na ovaj način Društvo ILCO želi potaknuti stanovništvo, posebice rizične skupine građana i starije od 50 godina, da više vode brigu o svojem zdravlju, da daju uzorke stolice na testiranje nevidljivog krvarenja i da se javljaju na preventivne preglede. (vms)

Zdravo srce Bolesti srca i trudnoća - što treba obavezno znati Č

esto pitanje bolesnica s bolesnim srcem je da li zatrudnjeti, a ako da, pod kojim rizikom, i što činiti da se trudnoća sačuva. sljedećih nekoliko nastavaka pokušat ćemo odgovoriti na postavljena pitanja. svakom slučaju treba znati da trudnoća u fiziološkim uvjetima kod zdravih trudnica nosi neke hemodinamijske promjene koje se manifestiraju u radu srca. Kao prvo, vrlo rano tijekom trudnoće dolazi do povećanog kardijalnog «outputa» povećanog volumena krvi koje srca izbacuje u jedinici vremena, što se

U U

manifestira povećamin volumenom krvi i povećanom srčanom frekvencijom, naročito sredinom drugog trimestra trudnoće. ojavljuje se i periferna vazodilatacija - proširenje krvnih žila, i pad otpora sistemskih i plućnih arterija.

Zbog promjena koloidno osmotskog tlaka plazme, trudnice su sklonije razvoju plućnog edema, naročito prilikom dobivanja veće količine infuzije ili kod povećanja propusnosti plućnih kapilara. osebno treba znati da u višim stadijima trudnoće, kod trudnice u ležećem položaju, a zbog pritiska na

P

P

vene trbuha može doći do smanjenja ulaznog volumena krvi u srce za do 25 posto, stoga se preporučuje ležanje na lijevom ili desnom boku. rudovi povećavaju 15 do 50 posto izbačajni volumen srca, što je posljedica kontrakcija uterusa, te povećane srčane frekvencije tijekom trudova zbog boli i straha. od poroda, zbog naglog prestanka pritiska na donju šuplju venu i kontrakcija uterusa dolazi do daljnjeg povećanja cirkulirajućeg volumena krvi. ijekom normalne trudnoće fiziološki se kod pregleda trudnice

T

K T

nađe: sistolički šum na srcu, treći srčani ton, relativna sinus tahikardija, preuranjeni srčani otkucaji, periferni edemi. elektrokardiogramu možemo naći: atrijske i ventrikulske ekstrasistole, mali Q zubac u D3 odvodu, što ne smijemo zamijeniti s postinfarktnim ožiljkom, skretanje srčane osi. d pretraga koje se čine u kardiologiji sigurni su tijekom trudnoće: UZV srca, MRI (magnetska rezonanca), dok se redngenska snimanja ne bi smjela raditi kod poznate trudnoće.

U

O

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

Trudnoća

11. svibnja 2010.

MODA Bile velike ili male, bez torbi žene nikako ne mogu

Da i ne u trudnoći O

dabir prave tjelesne aktivnosti je od izuzetne važnosti u periodu trudnoće. Ovo je uistinu nepresušna tema i žene najčešće nisu sigurne kako vježbati i kojim tjelesnim aktivnostima mogu nastaviti u ovom periodu. ako trudnoću često uspoređujemo s maratonom, to ne znači da je ovo razdoblje podizanja kondicije kako biste otrčale Martina ŠEBIJAN maraton. Vježbati možete kroz cijelu trudnoću uz licencirani voditelj vježbi i uvjet da je zdrava trudnoća tjelesnih aktivnosti za trudnice, i nemate određene kontraprenatalfintess@gmail.com indikacije za tjelesnu aktivnost. Dovoljno je da umjereno vježbate i održavate tjelesnu kondiciju. rudnoća se s razlogom zove “drugo stanje”.

Fiziološke promjene i prilagodba organizma nužne su za razvoj, rast i porod djeteta. Vrlo je važno jeste li se prije trudnoće bavile kakvim tjelesnim aktivnostima. Naravno, u to se ne računa pospremanje stana. Ako jeste, preporučuje se da nastavite, ali uz prilagodbu vašem stanju. Ako niste, potreban je dodatan oprez, najbolje pod stručnim nadzorom i to vježbe namijenjene upravo trudnicama. Upamtite: vaše tijelo i bez vježbanja u trudnoći radi prekovremeno! Izbjegavajte vježbanje za vrućeg i sparnog vremena te u zatvorenim prostorima bez adekvatne ventilacije. ježbe koje treba izbjegavati u trudnoći su: sportovi s loptom, kontaktni sportovi, ronjenje, sportovi sa skokovima, naglim pokretima i brzim promjenama smjera i udarcima (košarka, nogomet, odbojka...). Sportovi s rizikom mogućnosti od pada: rolanje, jahanje, skijanje, klizanje te vožnja biciklom. Također, izbjegavajte podizanje teških predmeta, vježbe za trbušne mišiće i dugotrajno stajanje. Ako baš želite voziti bicikl, koristite sobni bicikl i to isključivo kao sredstvo zagrijavanja u trajanju od 5 do 10 minuta. Pratite puls, ne smije prelaziti preko 140 otkucaja u minuti. ko niste sigurne što i kako vježbati, posavjetujte se isključivo s višim fizioterapeutom koji je educiran na području porodništva. Trudnoća je blaženo stanje, stoga vaša beba i tijelo zaslužuju da se prema njima tako i odnosite.

K

T

V

A

Velike torbe u koje stane sve i svašta “in”

Nježno, seksi i ženstveno

Bez torbe nikuda!

Piše: MAJA ŽUPANJAC

Veća torba znači i veći ‘’skladišni’’ prostor. Već i najjednostanija odjevna kombinacija može izgledati bombastično

ako se kombinira s torbom bogatijeg dizajna. Dizajneri i nisu predstavili neki preveliki modni iskorak ovo proljeće, već su napravili samo mali redizajn prošlih kolekcija. Jedini novitet su torbice od prozirnih materijala koji su predstavili Fendi i Prada.

Fendi se posvetio i dizajnu retro torbica, stoga ćete biti u trendu ukoliko iz ormara izvadite i bakinu torbicu. Ove sezone nosivost i upotrebljivostpovezuju se uz imena Christiana Diora, Dereka Liama, Prade i Versacea.

Prevladavaju tamnije i pastelne

Nevidljiva, a praktična torba!

Neutralne boje i čistih linija

Torbice su odavno ultimativni modni dodatak. U njima se kriju deseci različitih stvarčica koje ženama uvijek moraju biti pri ruci. Ne postoji muškarac koji neće ostati zatečen kad zaviri u žensku torbicu - toliko toga u tako malom prostoru!

Što za proljeće?

neutralne boje, pa neće biti problem iskombinirati torbice

uz odjeću i drugi asesoar poput nakita. Izuzetak su, barem što

se boja tiče, pojedini modeli Givenchya i Nine Ricci. Materijali od kojih su izrađene torbice ove sezone su koža, metal, heklani i tkani uzorci, mekana plastika i pleksiglas, pa će svaka žena pronaći nešto za sebe. Nijedna žena ni pod koju cijenu ne smije slijepo pratiti trendove, već sve prilagoditi sebi i svom karakteru. Torbica daje poseban štih svakoj odjevnoj kombinaciji, a duh svake žene prezentira se upravo na malim detaljima poput torbice. Budite ono što jeste i nosite ono što jeste.

Jaka boja za one malo hrabrije

Poželjni i zanimljivi detalji

t

orbice su ove sezone od kože, metala, heklanih i tkanih uzoraka, mekane plastike i pleksiglasa

Veliki spektakl za frizere Varaždinski hotel Turist bit će 16. svibnja ove godine domaćinom stručnog seminara za frizere na koji dolaze talijanske zvijezde s područja uređivanja kose. Tim Luciano Fa i i z Vero n e, k o j i č ine

umjetnički frizerski majstori, stilisti i vizažisti, pokazat će trendove u firzurama i šminkanju za proljeće 2010. koje lansira Italija. Također, sudionici će imati priliku sudjelovati u nagradnoj igri, kao i kupiti najnoviji broj specijaliziranog časopisa za frizere Queen International.

Program traje od 14 do 19 sati.

Cijena seminara je 300 kuna za frizere, a za učenike srednjih strukovnih škola iznosi 100 kuna. Uplate na broj ž iro - računa 23 6 0 0 0 0 1101490875 kod Zagrebačke banke ili na adresu Jadro-stil d.o.o., VI. južn a o b a -la 13, 10 020 Z a g r e b , najkasnije do 7. s v ib -nja. Učenici se trebaju prijaviti kod svojih profesora. Zainteresirani neka se najave na 01/6552511 ili 01/6526977, odnosno na 0 9 8/318 -178 ili 099 /2583-366.

Frizerski salon Kosa ili pramenovi boje bakra S

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

vi smo već primijetili kako ljubičasta boja izlazi iz mode i polako ulaze zeleni tonovi. A uz zelenu boju odjeće ili pak nakita jako dobro pristaje kosa boje bakra. pravo je kosa bakrenih tonova ove sezone trendi. Vaša kosa ove sezone može biti potpuno u boji tamnog bakra, tako da se primijeti samo refleks boje

U

na kosi ili potpuno svijetla boja s nježnim bakrenim pramenovima. ladim urbanim ljudima preporuča se jači kontrast boja. Miješanjem različitih tonova boja može se postići intenzitet boje, pa je tako uz bakrenu boju dobro ubaciti koji tamniji pramen. Dolazi ljeto i sve je dopušteno i sve se nosi.

M

Ženski svijet 43

11. svibnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Zrinka Cvitešić, popularna glumica

Ne izlazim bez odjeće, Dermatolog Depilacija ili epilacija često ni bez – maske U Zrinka bi na putovanja potrošila “brdo” novaca, a najseksepilniji Hrvat živi u njezinom stanu Piše: GORDANA IGREC

Prvi put smo je imali priliku na malim ekranima gledati u filmu “Konjanik” kao senzualnu i lijepu begovu kćer Lejlu koja zbog zabranjene ljubavi prema inovjercu konjaniku gubi “glavu”, a najposlije i život. Nakon toga gledali smo je u sasvim drugačije obojenim filmskim tonovima, u komediji snimljenoj prema scenariju novinara i književnika Ante Tomića “Što je muškarac bez brkova”, gdje glumi vlašku uspaljenicu kojoj “krvca vri” za - svećenikom. U posljednje vrijeme čakovečka i varaždinska publika gledala ju je u nježnom ljubavnom filmu “Na putu”, u kojem igra Lunu, lijepu i profinjenu mladu urbanu stjuardesu, porijeklom iz muslimanske obitelji iz Bjelinje koji kao izbjeglice žive u Sarajevu, a kojoj mladić (glumac Leon Lučev) na kraju završava u “zagrljaju” vehabija.

O

N

Čišćenje i bela Ona je rođena Karlovčanka, odrasla u Turnju i mlada glumica - Zrinka Cvitešić. Ovu miljenicu kamera i fotoobjektiva mediji su već proglasili našom Audrey Hepburn i tako joj dodijelili laskavu titulu profinjene i gracilne ljepotice.

Kakva uostalom i jest. Do sada je Zrinka za svoja glumačka ostvarenja dobila nagradu “Srce Sarajeva” i u Berlinu za ulogu Lune u filmu “Na putu” nagradu “Shooting Star”. Inače, prošle se godine okušala u plesu te je pobijedila u showu “Ples sa zvijezdama”. Nastupila je i u mjuziklu pripremljenom prema pjesmi Novih fosila “Za dobra,

O

miljeno jelo? Žabe, školjke, janjetina, patka, riba...

stara vremena”.

Zrinku smo uhvatili u predahu između nekoliko letova.

Vratila se s puta po Europi zbog promocije filma i progovorila za naše Male razgovore

klanjanje dlačica na neželjenim mjestima provodi se različitim postupcima. Među postupke privremenog uklanjanja dlačica spadaju postupci depilacije uz pomoć voska, depilacijskih krema, britvica, različitih uređaja za kućnu upotrebu i slično.

Vrlo često nakon takvih postupaka, osobito kod osoba osjetljive kože, zaostaju Sanja PETEK-MODRIĆ neželjene posljedice. dr. med. specijalist ne mogu izgledati podermatovenerolog put crvenila i svrbeža Kralja P. Krešimira IV. 41 a, koji zahvaćaju veća područVaraždin 042/302-080 ja kože ili se poput sitnih, crvenih točkica pojavljuju na mjestima gdje su dlačice izbijale iz kože. Prvo može predstavljati alergijsku reakciju na primijenjeni preparat, primjerice kremu, te često nastaje na području pazuha; dok potonje najčešće predstavlja samo iritaciju, vidljivu kod izrazito osjetljivih koža, na mjestima gdje dlačice imaju jači korijen ili uslijed dodatnih iritacija nastalih zbog izlaganja suncu, prašini, znojenju i slično. ajčešći su problem urasle dlačice, kao i infekcija koja uslijedi nakon toga. Riječ je o problemu koji može jednako mučiti i žene i muškarce, na različitim regijama tijela, bez obzira na to o kojoj metodi privremenog uklanjanja dlačica je riječ. Najčešće nastaje uslijed oštećenja same dlake koja više nije dovoljno snažna da bi “probila” kožu i izašla na površinu, pa se “okrene” prema unutra (urastanje) i tako uzrokuje upalu. toga savjetujemo kožu prije depilacije umiti, ponekad i dezinficirajućim sapunima, a nakon depilacije umiriti je pomoću krema, losiona ili sprejeva koji ubrzavaju njeno zacjeljivanje te je ujedno štite i od infekcije. U nekim slučajevima infekcije (nastanak prištića na mjestu depilacije), potrebno je primijeniti i antibiotike za lokalnu uporabu. ažalost, nerijetko nakon upalnih procesa zaostaju ožiljci ili hiperpigmentacije (tamne mrlje). a bi se izbjegle spomenute komplikacije, osobito urastanje dlačica i ožiljci koji nakon toga zaostaju, savjetujemo trajno uklanjanje dlačica tzv. epilaciju, primjerice IPL metodom.

S

Ne znam može li se voljeti bez ljubomore. Ako se može, ja ne znam – kaže hrvatska Audrey Hepburn

o svojim omiljenim parfemima, slobodnom vremenu, najdražem filmu, najseksepilnijem Hrvatu i ostalim sitnicama koje uveseljavaju život ove mlade perspektivne glumice.

Jutro započinjem s...

Osmijehom.

Iz kuće ne izlazim bez...

Odjeće i, nažalost, često – maske!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zaboraviti misliti na sebe.

Kakvi vas muškarci privla-

če?

Nema više množine u mom životu. Samo jednina (pa, odgovor znate).

Jeste li ljubomorni?

Jesam! Ne znam može li se voljeti bez toga. Ako se može, ja ne znam. Ali, malo, taman toliko koliko treba. Valjda.

Najdraži parfem?

Zino Davidoff, ulje pačulija, L’Erbolario od cvijeta đurđice!

Omiljeni fim?

Mostovi okruga Madison.

Najseksepilniji Hrvat?

Živi u mom stanu!

Omiljeno jelo? Žabe, školjke, janjetina, patka, riba...

Najv iše novca potrošila bih...

Na putovanja.

Je li istina da iza svakog muškarca stoji uspješna žena?

Ovisi što čovjek podrazumijeva pod uspjehom. Ali mislim da je uspjeh prije svega rezultat vjere u sebe i postignutog vlastitog mira. Tek onda podrška, bez koje ja osobno ne mogu.

Ja sam žena, dijete, emocija Kako biste se opisali u tri riječi? Žena, dijete, emocija.

Vaš moto u životu?

Smijati se, hodati svijetom širom otvorenih očiju, ušiju i srca. Živjeti istinu i uvijek samo istinu. Biti i ostati vjeran sebi i voljeti, voljeti, voljeti...

Iz takta me može izbaciti?

Glupost, nepravda, zloba, neravnopravnost i osjećaj manje vrijednosti.

U filmu “Što je muškarac bez brkova?” krv joj vri za svećenikom

Kako provodite slobodno vrijeme?

Priroda, izleti, čišćenje stana, čitanje, kuhanje, glazba, bela, motor... Kako kada. Svaki dan je drugačiji. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav, razumijevanje, želja, ravnopravnost i svakodnevni trud. Što je za vas uspjeh u životu?

Buđenje s osmijehom svakog jutra!

N D

44 Ženski svijet

Žene

DOZNAJEMO U varaždinskom butiku “Bo” održano druženje s Nadom Došen SINIŠA SOVIĆ

i zdravlje

11. svibnja 2010.

Koliko smo različiti? (2)

N

edugo me jedan kolega pohvalio kako ima dojam da ja imam staža kao ginekolog dvostruko od onog stvarnoga. oliko je to relativno, pot vrdilo mi se za manje od tjedan dana: u prijamnoj ambulanti dočekala me mlada buduća majka koja je upućena od nadležnog ginekologa pod sumnjom prijevremenog poroda. Bilo nam je iznimna gužva na odjelu, spec.ginekologije i s jednim ili dva mjesta za porodništva nove primitke rezerviranim samo za hitne slučajeve.

U tim okolnostima uvriježeno je učiniti procjenu koliko je stanje hitno i donijeti zaključak na osnovu pregleda, CTG-a i ultrazvuka. Iako je trudnica bila tek početno “otvorena”, ništa nije upućivalo na mogućnost brzog poroda. Plan je bio naručiti je na primitak u bolnicu sutradan, u petak. No, u konačnici sam prihvatio sugestiju njenih roditelja. S obzirom na nadolazeći vikend – da primitak odgodimo za ponedjeljak. a žalost, već je ujutro došla s jakim trudovima i začas se porodila! Nasreću, dijete će samo malo trebati još dobiti na težini i ubrzo će biti otpušteni kući. takav slučaj mi se kao specijalisti nikad nije dogodio. To upravo upućuje na našu biološku raznolikost, raznovrsnost.

Jesam li negdje pogriješio u procjeni? Siguran sam da nisam. Bi li što promijenilo da je ipak ostala na Odjelu onaj prvi dan?

Kako je od nastupa trudova do poroda proteklo svega dva sata, a trudnica je bila “otvorena za prst”, uz “nezreli” grlić maternice, sigurno niti lijekovi protiv trudova ne bi mogli zaustaviti porod. olika je bila statistička vjerojatnost da se odigra ovakav scenarij – porod u narednih 24 h? Vjerojatno negdje oko 2%. Malo? Sasvim sigurno! No, ipak postoji. Zakon brojeva je neumoljiv. Kakav dojam mogu imati roditelji i ta mlada majka o mojoj procjeni? Vrlo vjerojatno da je bila loša. medicini kao i u svim ostalim strukama donosimo zaključke i odluke prema statističkoj vjerojatnosti. Malo je apsolutnih činjenica. Ako smo blizu termina poroda, uz nepovoljan vaginalni nalaz za porod – velika je vjerojatnost da se u narednih par dana, pa čak i tjedan nećemo poroditi. No, govorimo samo o vjerojatnosti. Većoj ili manjoj. Čak i ako se istinski trudimo biti precizni u procjeni – svatko tko radi imat će veću ili manju skupinu pacijenata koja može iz svog slučaja zaključiti kako netko od liječnika ili ne zna dovoljno ili manje savjesno radi svoj posao. Nama jedino preostaje nastojati dati razumljivo objašnjenje. I nadati se da će to biti ispravno shvaćeno. Što uopće nije jednostavno – ipak se radi o vlastitoj koži.

K

Dr. Aleksandar JUKIĆ

N I

K

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ideja o organiziranju takvog druženja potekla je od vlasnice butika Spomenke Damjanić

Nosi se - hrvatsko Piše: STELA NOVAK

Poklonice mode i hrvatskog dizajna prošli su petak došle na svoje. U varaždinskom butiku “Bo”, u kojem se prodaje isključivo odjeća hrvatskih dizajnera, održano je druženje s poznatom hr vatskom dizajner icom Nadom Došen.

Nova kolekcija Ideja za organiziranjem takvog druženja potekla je od vlasnice butika Spomenke Damjanić.

- Zadovoljna sam odazivom i očekujem da će idući put biti još bolje – ustvrdila je.

Tako su ljubiteljice odjeće s hrvatskim potpisom mogle

od poznate dizajnerice dobiti pokoji modni savjet. No, bila je to ujedno i prilika da Došen predstavi i svoju novu pamučnu kolekciju.

- Pamučna kolekcija poseb-

c

ijene nisu previsoke u odnosu na kvalitetu i unikatne odjevne predmete na je po ideji u ovo krizno doba, po ideji spajanja dizajnera s industrijom. Kolekcija je nastala dogovorom između mene i vlasnice jednog pogona trikotaže, koji je morao zatvoriti vrata i otpustiti sve radnike. Pokrenule smo jednu domaću liniju

trikotaže s kojom smo krenule na tržište u Hrvatskoj, a nadamo se da ćemo se s vremenom širiti i na sajmove izvan naše zemlje. Željele smo zapravo napraviti jedan proizvod koji konkurira cijenom stranim, uvoznim brendovima tipa svakodnevne trikotaže - istaknula je Nada Došen.

Važno je istaknuti kako odjevni predmeti koje je dizajnerica prezentirala nisu unikati. Inače, u tom varaždinskom butiku mogu se pronaći i odjevni predmeti drugih hrvatskih dizajnera, među kojima su Igor Dobre-

nić, Ana Kujundžić, Ružica Hodak, Mustre, Tomislav Jerčić, Artiđane, Anita Alić i Studio 2D, obuća Dijane Džepine, te nakit poznatog hrvatskog branda/galerije “Oblak”.

- Cijene odjeće, obuće i nakita koji se može pronaći u butiku nisu previsoke u odnosu na kvalitetu i unikatne odjevne predmete. Naši su dizajneri kvalitetni, no nisu poznati široj javnosti. Cilj mi je približiti ženi koja ide na posao kvalitetu i lijepu odjeću s hrvatskim potpisom – istaknula je vlasnica butika “Bo”.

Naš dizajn je cijenjen - Stranci vole kupovati nešto naše za uspomenu, a naš unikatni dizajn je i dalje jeftiniji nego što je to u inozemstvu – rekla je Spomenka Damjanić te dodala kako planira prirediti još sličnih druženja vezanih uz žene, ljepotu i modu, poput izložbi, ili kao gosta pozvati nekog profesionalca koji će klijentima dati pokoji savjet o šminkanju.

- Jedna od ideja je i prirediti uličnu reviju u subotu ujutro, koju bi prolaznici mogli vidjeti – rekla je Damjanić.

Predstavljena i nova kolekcija poznate dizajnerice

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Umjetne trepavice za zavodljiv pogled N T ezaobilazan dio šminkanja su umjetne trepavice koje su apsolutni hit ove godine. Otvaraju oči i naglašavaju žensku otmjenost. Učinit će vaš pogled još ženstvenijim. aravno da nisu preporučljive za svakodnevno korištenje, ali da zablistate na nekoj svečanosti, zašto ne? Dati sebi glamurozan look, a još k tome vrlo lako.

Povećat će volumen i vaše će oči biti ljepše nego ikada, kao što su i duge trepavice oduvijek pojam ljepote.Kako se radi o proizvodu koji se stavlja na očni kapak i

N

pritom se koristi ljepilo, svakako se nemojte u to upuštati sami nego neka vam to uradi stručna osoba. Da vam pokušam približiti kako izgleda njihovo postavljanje u kozmetičkom salonu. akon što se procijeni koju veličinu i količinu ćemo stavljati, krenemo s glavnim dijelom. Trepavice se nalaze u pramenovima. Na korijen svake trepavice stavi se ljepilo koje je za to predviđeno i prisloni se na rub gornjeg kapka između vaših trepavica. Ljepilo je crne boje tako da se neće primijetiti.

N

reba paziti da se ne pretjera s količinom trepavica jer onda će izgledati svakako samo ne onako kako ste željeli, prirodno i seksi. Samo nekoliko novih pramenova mogu učiniti veliku razliku. Možete biti sigurni da vam se neće odlijepiti i otpasti jer su ljepila vodootporna. a bi se trepavice prilagodile vašem oku i stopile s vašim prirodnim trepavicama, potrebno ih je škaricama skratiti na nekim mjestima. A kada se vraćate dnevnom ritmu, trepavice možete jednostavno skinuti.

D

Ženski svijet 45

11. svibnja 2010.

Rješavanje sporova bez suda najveće su mi veselje Dobar sindikalist treba biti vješt komunikator, tolerantan i solidaran - tvrdi Poljak Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U mom poslu najviše me veseli kada uspijem riješiti problem radnika u dogovoru s njegovim poslodavcem, bez podnošenja tužbi sudu – ustvrdila je Nevenka Poljak, povjerenica SSSH za Varaždinsku županiju koja je već 16 godina u “sindikalnim vodama”. Rođena Varaždinka, od 1994. godine članica je Sindikata graditeljstva Hrvatske, a zadnje tri je županijska povjerenica SSSH.

Tolerancija nužna - Kandidaturu na to mjesto prihvatila sam jer sam smatrala to novim izazovom. Do tada sam radila u Aquacityju i pomagala radnim kolegama u ostvarenju radnih prava. Sama želja za većom mogućnošću pružanja pomoći radnicima bila je odlučujuća da se prihvatim profesionalnoga sindikalnoga rada – otkrila je Poljak, majka kćeri Teje i sina Vilima, kojoj je njezin suprug velika potpora u radu. A riječ je o vrlo dinamičnom i zanimljivom poslu.

- Ponekad se na događaje ne može utjecati, pa je teško unaprijed planirati radne obaveze. Ipak, svako jutro započinjemo “radnom” kavom sa suradnicima u uredu, gdje dogovaramo obaveze tog dana – otkrila je.

Dobar sindikalist, navodi Poljak, mora biti vješt komunikator, treba nastojati razgovarati sa svakim pojedinim radnikom, ali i dobro

č

ast poštenim poslodavcima, jer ih ima, ali veliki dio nastoji zakinuti radnika poznavati radne propise, interne akte tvrtke, način djelovanja radničkog vijeća i sindikalna pravila.

- Važna je i tolerancija.

Dobar sindikalist treba znati slušati drugoga, imati razu-

Svaki dan Poljak započinje “radnom” kavom sa suradnicima i dogovorom

mijevanja za probleme radnika, biti solidaran i ustrajan – naglasila je.

Profesionalno bavljenje sindikalnim radom zahtijeva permanentno usavršavanje i učenje. Jer, prava radnika je uvijek bilo teško zastupati, posebice u današnje vrijeme.

- Sadašnja kr iza to još više otežava. U hrvatskoj zbilji, u kojoj dnevno oko 200 radnika ostaje bez posla, oko 80.000 ih radi i za svoj rad ne prima plaću, a brojka nezaposlenih prešla

je 300.000, radnici pristaju i na nepovoljne uvjete rada samo da bi zadržali radno mjesto. Posljedica je stalno snižavanje materijalnih i socijalnih prava radnika. Čast poštenim poslodavcima, jer takvih ima, ali veliki dio nastoji zakinuti radnika.

Prisiljavaju radnike na prekovremeni rad, koji se nigdje ne evidentira, niti plaća, moraju raditi na dane blagdana, ukinuli bi im i plaćenu polusatnu stanku, ne plaćaju im doprinose, a ima i takvih koji radnicima ustežu od pla-

će sindikalnu članarinu, koju zatim zadržavaju za sebe.

U kapitalizmu originalnog “hrvatskog tipa” radniku je najteže – naglasila je Poljak koja stres “liječi” radom u svom vrtu, plivanjem na koje odlazi barem dva do tri puta tjedno, te kavom uz “male ženske razgovore” s kolegicom.

- Zahvaljujući tome što moja majka koja živi s nama, dosta brine o kuhinji i ostaje mi dovoljno slobodnog vremena za obitelj i hobi – zaključila je Poljak.

Hrvatski radnik je dobar radnik Dugačak je popis svega onoga što bi Nevenka Poljak promijenila kako bi poboljšala prava radnika.

- Prije svega, treba promijeniti funkcioniranje pravne države. Zakoni se donose, ali se ne provode i važno je sankcionirati njihovo neprovođenje. Radni sporovi

trebali bi imati prvenstvo rješavanja na sudovima, a ne da se događa da radnik na ostvarenje svojega prava čeka godinama. Trebalo bi utemeljiti radne sudove, odnosno u sklopu postojećih imati posebne odjele.

Inspekcije rada, ne uvijek svojom krivnjom, neefika-

sne su.

Treba im dati veća ovlaštenja. Institucije sustava trebaju biti učinkovite, u protivnom ih niti ne treba.

Naš radnik je dobar radnik.

Radit će i nedjeljom i prekovremeno ako treba, samo želi da mu se taj rad plati sukladno zakonskim odred-

bama – rekla je Poljak. Smatra kako bi bilo dobro da se organiziranim akcijama za srednjoškolce, po završetku njihovog obrazovanja, više upozna s dobrim stranama sindikalnog organiziranja, Zakonom o radu i njihovim pravima prije prvog zapošljavanja.

Horoskop, ljubav i erotika!

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

ŽENE NA POSLU Nevenka Poljak, županijska sindikalna povjerenica

T

aj dan nije bio petak, nije bio ni 13., a nije mi ni mačka prešla preko ceste! Zašto sam se onda osjećala tako loše, neraspoloženo i bezveze? Kao da mi baš ništa nije išlo od ruke. Taman sam obavila jutarnju toaletu, a kad sam oprala kosu i htjela je osušiti, krepal je fen. Riknula je i žarulja u kupaonici. Polumokra i u petoj brzini izletjela sam na ulicu.

Upalila auto, a benzin na rezervi. Shit! oji kreten nije natankal auto?! Ko se je zadnji vozil! Kaj moram baš o svemu ja voditi računa?! Šizila sam i gledala kako kazaljka za benzin opasno pada ispod crte. Stigla sam na pumpu, a preda mnom ogromna cisterna i tabla na štriku da se pune rezervoari s gorivom. Još mi je samo to trebalo do pune sreće. Stvarno, da ne povjeruješ svojim očima! Totalna koma.

Okrenula sam auto, pa oprezno i u strahu furala na posel. Paralelno sam razmišljala o mogućem pehu na cesti, o tome kak ću morati auto maknuti ako stane i u kanistru, pješke, donesti par litri benzina. dok sam čekala na semaforu zeleno svjetlo, odjednom se u meni počelo mijenjati raspoloženje. Na bolje! Ne znam zašto, ali sjetila sam se kako je u svojoj knjizi o pozitivnom razmišljanju psihologinja Vera Peiffer, uz mnoge mudre savjete, napisala i to da «što više vremena posvetite razmišljanju o problemima, oni će postati veći»! Pa, u tome je moj problem. Otkako sam se probudila, samo crne misli. Lagano i smireno krenula sam dalje. Mislila sam si, kak bude – bude.

Ako i krene nešto krivo, pa kaj onda? Za sve postoji rješenje. Koja dobra vibra?! Sama sebi ne vjerujem. Na kraju, sve je ispalo dobro. Čak i više od toga. a mom radnom stolu nekoliko je časopisa i dnevne štampe. Atmosfera uobičajena. Nema frke. Uz kavicu, opušteno prelistavam stranice, gledam naslove, čitam zanimljivosti. Zaustavljam se na horoskopima. Ne zanima me ništa drugo osim - LJUBAV! Ma gledaj ti to. Kažu da su mi zvijezde naklonjene. Da zračim! Ono čime zračim osvajat će tuđa srca. Moj hod i pogled neodoljivo su erotični. jaku tjelesnu privlačnost osjećat ću posebno prema nekome!? Oho! Očito se moja unutrašnjost odražava na moju vanjštinu. I zato tako izgledam. Zavodnički, erotično. Baš me zanima tko će naletjeti? tom su se trenutku otvorila vrata. Kad sam spazila svog frajera, oči su mi zablistale. Nije trebao ništa reći. Znala sam! Oboje smo željeli isto i – neprimjetno nestali! ad sam se vratila, treperila sam od sreće.

Od ljubavi i erotike. Potpuna i zadovoljna. Bacila sam pogled na razbacane novine...

Ovo je zbilja bio dobar horoskop!!!

Voli vas vaša DIVA!

K

I

N

A

U K

NAJAVA Žuži Jelinek u Varaždinu

Predstavljanje knjige “Žene, osvajajte” Žuži Jelinek, poznata 90godišnja Hrvatica, modna stilistica i kolumnistica, u varaždinskom kazalištu ovaj će ponedjeljak u 18 sati predstaviti novu, osmu po redu knjigu, “Žene, osvajajte”.

Nova knjiga zapravo je zbirka svih Žužinih kolumni koje su objavljene u časopisu Glorija. Posjetiteljice će imati priliku pogledati i

biografski film “Žuži”, u kojem je prikazan njezin život, muškarci njezinog života i put do uspjeha, koji je postignut bez ičije pomoći.

Inače, Žužina nova knjiga predstavljena je u Židovskoj općini u Zagrebu, na koju je došla u društvu četvrtog “legalnog” muškarca u svom životu, supruga Milorada Ronkulina. (ihr)

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovom znanju, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na navedenim radnim mjestima: Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ okruženju Ʉ đėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČıȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

KUĆE

u Gojancu, prodajem. Mob. 095/903-1850 ozn.173c

g 2'7=JN0' áȩėȩėȩ ÑûåĒÝÿĉÑ za promet nekretninama, ȩ 0ÑĪÿßÑ ɶɴȨ eÑ ĨĮĤıàĒė ÿ kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim ġėĺĉåĤåĒĉåđ ĒÑ ĮåČȩ ɶɶɳȿɳɹɶȦ ɳɼɻȹɴɹɹɴȿɴɺɺȦ ĻĻĻȩŀåČÿđėĤĨĊÿȩÝėđ ėŀĒȩɴɻɻÝ

STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1025e

KUĆE NOVOGRADNJA! Prekrasna kuća u Gotovčevoj sa 750 m² dvorišta i nova kuća u Osječkoj od 250 m², 1000 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICA! Starija kuća u Ledincu - 16.000 €, Kneginec 100 m²- 49.000 €, Gojanec 80 m²45.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE POVOLJNO! Đure Kuhara 150 m², Vinka Žganca 150 m², Adolfa Wisserta 130 m², Ratimira Hercega 150 m², Zinke Kunc 200 m², Marina Držića 170 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Martinkovec 30 m², 7.000 €, Dugi Vrh 40 m², 15.000 € , Halić 40 m² , 15. 000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

VODITELJ POGONA ZA ŠIVANJE (m/ž)

KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, Jurkovićeva 48.000 €, Križanićeva 85.000 €, Zagrebačka 90.000 €…

Venek - nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

Od kandidata očekujemo : Ʉ _NNȦ _PNȦ NNN ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ĤıĊėĺėáåßÿđ ġėŀÿÝÿĉÑđÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ ı tekstilnoj ili obućarskoj industriji Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı ɇ ļÝåČȦ `ėĤáȦ =ıĮČėėĊɉ Ʉ eĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ áėáÑĮĒė ėÜıàÑĺÑĒĉåȦ ĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

KUĆA u Varaždinu, 200 m² stambenih, 600 m² dvorišta, dobra lokacija, 155.000 €, . Mob. 091/6309-630 ozn.773

Radni zadaci voditelja pogona za šivanje uključuju: Ʉ NıáĉåČėĺÑĒĉå ı îėĤđÿĤÑĒĉı ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ČÿĒÿĉÑ ı ĮåþĒÿàĊėđ ÿ ĊÑáĤėĺĨĊėđ smislu i njihovo vođenje. Ʉ VġĤÑĺČĉÑĒĉå ġĤėÿŀĺėáĒĉėđȦ ġČÑĒÿĤÑĒĉåđ ġĤėÿŀĺėáĒĉåȦ ġĤÿġĤåđėđ ġėĨČÑ ÿ kontrolom kvalitete Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ġĤėÿŀĺėáĒĉå ĊėĉÑ Ĩå ÜÑŀÿĤÑ ĒÑ ġĤÿĒÝÿġÿđÑ ĉıĨĮȿÿĒȿĮÿđå ÿ "'"= Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ĊĺÑČÿĮåĮå ÿ ĊĺÑĒĮÿĮåĮå ĤÑáÑ ÿ ġĤėizvoda u skladu sa zahtjevnim standardima u automobilskoj industriji. Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ' ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ ıĒıĮÑĤ odjela

KOORDINATOR PLANIRANJA PROIZVODNJE (m/ž) Radni zadaci koordinatora planera proizvodnje uključuju: Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉı ġĤėÿŀĺėáĒĉå ĒÑ ĤÑŀÿĒÿ ÝÿĉåČėû ġĤėÿŀĺėáĒėû ġėûėĒÑ Ʉ 8ÑĤıàÿĺÑĒĉå ĊĤėĉĒÿþ áÿĉåČėĺÑ Ʉ 8ÑĤıàÿĺÑĒĉå ĤåġĤėđÑĮåĤÿĉÑČÑ Ʉ GĤÑßåĒĉå ĺÿĪĊėĺÑ ȹ đÑĒĉĊėĺÑ ı ĊėđġČåĮĒėđ ėġĮÿÝÑĉı ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ ÿŀĺėŀÑ ûėĮėĺÿþ ġĤėÿŀĺėáÑ ı ėáĒėĨı ĒÑ ĒÑĤıáłÜå Ʉ =ġĮÿđÿŀÑÝÿĉÑ ġĤėÝåĨÑ ġČÑĒÿĤÑĒĉÑ ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉå ġĤėÿŀĺėáĒĉå Od kandidata očekujemo: Ʉ _PNȦ NNNȦ ĮåĊĨĮÿČĒė Ɂ ĮåþĒėČėĪĊÿ ÿČÿ åĊėĒėđĨĊÿ ĨđĉåĤ Ʉ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ġČÑĒÿĤÑĒĉÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ ĒĉåđÑàĊÿ ÿȹÿČÿ åĒûČåĨĊÿ ĉåŀÿĊ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊıłåĒĉı ɇĒÑĤėàÿĮė Excel) Ʉ ÿĨĊıĨĮĺė ĺėäåĒĉÑ ÿ ĊėėĤáÿĒÿĤÑĒĉÑ ĮÿđėĺÑ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ áėĨĮÑĺÿĮÿ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki e-mail: posao@boxmark.com, ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ

11. svibnja 2010.

STARIJU uređenu kuću, 115 m²,

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1025e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1026e KLIJET zidana, okolno zemljište 800 m², u Madžarevu (Novi Marof), povoljno. Mob. 091/527-8127 poslije 18.00 h ozn.823 VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob. 099/6772-771 ozn.708b STARIJU kuću sa dvorištem u centru grada, prodajem. Mob. 099/212-7493 ozn.709b STARIJU kuću u Nedeljancu, nije uz glavnu cestu, uk. pov. 2043 m², papiri uredni, 24.000 €.

Mob. 095/900-7551 ozn.832 KUĆU u Hrastovljanu, plin, voda, struja. prodajem. Mob. 098/284-005 ozn.20d KUPUJEM manju vikendicu do 10.000 €; prodajem autoprikolicu za 800 kn. Mob. 099/514-3147 ozn.834 PRODAJEM /mijenjam kuću na Varaždinbregu - Dugi Vrh, za dvosobni stan u Vž. Mob. 092/129-4519 ozn.722b

POVOLJNO! Cijela etaža (I kat), Optujska 13 i manja kuća u Križanićevoj. Mob. 095/858-2943 ozn.724b POVOLJNO prodajem manju kuću u Salinovcu 100 A, 14 x 4, okućnica 400 m². Mob. 099/7078-871 ozn.866 KUĆA katnica s dvorištem u Varaždinu. Idealni kvart i položaj.

Mob. 098/522-103 ozn.873 KUĆU u Turčinu, 65.000 € i poslovni prostor 50 m², Vž., Supilova ul., prizemlje, prodajem.

Mob. 091/904-8002 ozn.884 NOVU nedovršenu prizemnicu 240 m² mijenjam za manji stan, poslovni prostor ili prodajem za 69.000 €. Mob. 098/931-1338 ozn. 884 KUĆU, c. grijanje, gospodarske zgrade, dvorište, vrt, oranica, šuma, 8 km od Vž, 48.000 €, prodajem. Mob. 091/6363-675 ozn.889 KUĆU katnicu u Varaždinu, Dravska Poljana (širi centar), stamb. pov. 146 m², okućnice 450 m², 6 soba, adaptirana iznutra 2005. g., odmah useljiva, prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.892 KUĆA katnica u Varaždinu 250 m², 550 m² dvorišta, 2 garaže, blizina centra. Može i polovica.

Mob. 095/863-7973 ozn. 893

STANOVI

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

11. svibnja 2010.

PRODAJU se 2 luksuzno građena apartmana u Sv.Filip i Jakovu, (53m² i 100 m²), 2 km od Biograda, prvi red do mora.

Cijena do 01.06. 2.500,00 €/ m².Useljenje; 15.06. Plaćanje; 30 % kod potpisivanja ugovora, ostatak po dogovoru. Upitati: 091/1239-229 ozn.36c NOVOGRADNJA već od: Grabanice 1.050 €/m², Dravska 1.100 €/m² te ostale nekretnine po iznimnim cijenama. VENEK - NEKRETNINE, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A , povoljno pro dajem. Tel. 048/626 - 545, mob.098/608-952 ozn.814 PONUDA TJEDNA! Novi stanovi u Vukovićevoj (114 i 124 m²) samo 900 €/m² i novi u Dravskim Vrtovima trosobni 84 m² i četverosobni 109 m², četverosobni Gortanova 134 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Dvosobni: Zrinskih Frankopana 54 m², Braće Radića 56,90 m² , dvoiposobni: 68.50 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA - najniže cijene!

Grabanice - jednosobni 38 m², dvosobni 37,50, dvosobni 48 m², trosobni 56 m², trosobni 68 m², trosobni 79 m2, trosobni 88 m², četverosobni 140 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Tina Ujevića 34 m² (uređen), Dravski Vrtovi - garsonjera 27 m², Supilova novogradnja 38 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin – Najveći izbor nekretnina, licenca HGK. www.men-ars.hr, 098/1644-483, 042/200-117 ozn.141c DVOSOBNI stan na Banfici, 65 m², potpuno adaptiran i uređen, djelomično namješten. Moguće povoljno kreditiranje, 64.500 €.

Mob. 098/303-366 ozn.145c NOVOUREĐENI dvosobni stan, 48 m², u centru grada, Zagrebačka 74, prodajem. Mob. 098/268-233 ozn.161c STAN: Gortanova 36, 134 m², 100.000 €, stan u potkrovlju – roh bau; gradilište Ulici Andrije Hebranga 3 580 m², 91.000 €.

Mob.099/7302-772 ozn.162c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c STAN na Banfici, 76 m², prodajem ili mijenjam uz nadoplatu.

Mob. 098/9821-560 ozn.776 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1031e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Tel: 091/934-7262 ozn.1028e DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185 ozn.1028e DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.827 STARI, trosobni stan 63 m² + podrum, Z. i Frankopana 14, povoljno prodajem. Tel 212-715, 091/576-2764 ozn.828

mljujem dvosobni stan u Varaždinu. Tel. 042/203-567, 098/576-127 ozn.886 PRODAJEM/iznajmljujem renovirani, namješteni dvosobni stan, I kat, jugoistok, Z. i Frankopana 12. Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.904 JAKO povoljno! Jednosoban stan 40 m², suteren, blizina centra.

Mob. 091/4501-524 ozn.908

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA PRILIKE! Stara kuća u Kurelčevoj i 560 m² dvorišta, Mažuranićeva 510 m² , Gotovčeva 1200 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem. Tel:099/8530-930, 042/711-547 ozn.1034e GRAĐEVINSKO zemljište u Remetincu, 2 160 m², uz asfaltnu cestu, priključci na zemljištu.

Tel. 601-013 ozn.717b GRAĐEVINSKO zemljište, Kučan M., predivna lokacija, slijepa ulica, vrlo povoljno. Mob. 095/569-2418 ozn.842 GRADILIŠTE 1 080 m², Jalkovečka ulica, prodajem. Mob. 098/890-071 ozn.881

STAN u Trakošćanskoj ulici, 64 m², 2. kat, uređen, cijena 64.000 € + otkup. Mob. 091/2222-301 ozn.841

ZEMLJIŠTE u Seketinu, 2 850 m² i 1 650 m², pogodno za vikendicu, prodajem. Mob. 091/5494-363 ozn.883

DVOSOBNI stan u centru mijenjam za jednosobni uz doplatu ili preuzimanje kredita. Mob. 095/9060-956 ozn.847

GRADILIŠTE u Križancu, uređeno, ograđeno, asfalt, struja, voda, plin uz gradilište, 19.000 €. Mob. 099/1916-885 ozn.884

DVOSOBNI stan, 60,83 m², Banfica, novo uređen, balkon, lift, 55.000 €. Povoljno! Mob. 098/907-6251 ozn.858

GRADILIŠTE 338 m² u Varaždinu, prodajem hitno i povoljno. Mob. 091/523-6964 ozn.896

JEDNOIPOSOBNI stan 40 m², 2. kat, namješten, B. Radića, prodajem. Mob. 098/9036-927 ozn.859 JEDNOSOBNI, 37 m², Banfica, potpuno renoviran, namješten, jug, 1. kat. Mob. 091/588-1244 ozn.720b KAPITAL d.o.o. - Jalkovečka; 1-s: 38,85 m², 1. kat, 3-s: 69 m², 4. kat, B. Radić: 80 m², 1. kat. Tel. 042/313-955 ozn.884 KAPITAL d.o.o. - Jalkovečka; 2-s: 38 m², 4. kat, 3-s: 80 m², 2. i 3. kat – useljenje 07. mj. 2010. Tel. 042/313-955 ozn.884 PRODAJEM/mijenjam/iznaj-

POSLOVNI PROSTOR POSLOVNU građevinu 600 m² + skladište 250 m² na zemljištu 1 500 m² + 2 000 m² građev. zemljišta u nizu, Biškupečka, Varaždin, prodajem. Mob. 099/692-2871 ozn.900 PRO DA JEM/ iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno - trgovinu, servis, proizvodnju; parcela 3 200 m², povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.906 SKLADIŠNE hale cca 120 - 500 m² , kancelarijski i dućanski prostor, u blizini sajma auto-

mobila, iznajmljujemo. Mob: 098/751-324 ozn.36c POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor u Vž, Draškovićeva, 120 m² (može i manje), iznajmljujem. Cijena – dogovor. Mob. 098/908-1601, 099/775-7005 ozn.129c POSLOVNI prostor u Sračincu, Varaždinska 130, iznajmljujem.

Mob. 098/267-588 ozn.131c POSLOVNI prostor, ulični i kanc. prostor, ulaz iz dvorišta, u centru, iznajmljujem. Tel. 042/313-544, 098/792-016 ozn.713b NOVOUREĐENI ugost. objekat u Varaždinu, prodajem. Moguća zamjena za stan uz nadoplatu.

Mob.098/801-591 ozn.868 POSLOVNI prostor 35 m², Zagrebačka, blizu Euroherca, mogućnost parkiranja, iznajmljujem.

Mob. 098/607-820 ozn.735b

NAJAM IZNA JML JUJE se novo skladište, cca 60 0 m², sa kancelar ijom, mogućno sti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c LJETOVANJE! Novi apartmani od 55 €/dan, 1. red do mora, pješčana plaža, blizina centra, povoljno, (www.vila-smirna. com) i apartmani s 3* od 30 €/ dan, Biograd. Mob; 098/751-324 ozn.36c

Mali oglasi 47

APARTMANE, jedan kilometar od mora, kraj Malinske, iznajmljujem. Mob. 098/909-3334, email: zoran.radicevic@ri.htnet. hr ozn.239a SABUNIKE - APARTMANI dvosobni (2+2, 2+3), kuhinja potpuno opremljena, velika terasa, grill, SAT - TV, klima, osiguran parking, pješčana plaža, moguć najam plovila. 098/9695 - 884 ozn.1030e

NOVI stan, novo namješten, u Sračincu, Varaždinska 130, iznajmljujem. Mob. 098/267-588 ozn.131c MANJU kuću u Turčinu, iznajmljujem. Mob. 091/251-2416 ozn.173c DVOSOBAN, namješten stan u Ulici Z. i Frankopana br. 2, iznajmljujem. Mob. 091/1268-357 ozn.240a

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1037e

JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837- 6792 ozn.1036e

VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1041e

ČETVEROSOBAN stan, parketi, klima, et. centralno, male režije, dobra izolac. Mob. 091/630-9630 ozn.773

APARTMANE na Viru, 2. red do mora, sve novo, parking u dvorištu, iznajmljujem. Mob. 099/854-9358 ozn.1042e

TROSOBNU kuću u Sračincu, pogodnu za poslovni prostor, iznajmljujem. Tel. 01/2311-713, mob. 098/163-6692 ozn.710b

APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/ zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m. Mob. 098/573-349 ozn.824

JEDNOSOBNI stan, namješten, vlastita brojila, Z. i Frankopana 6, iznajmljujem. Mob. 091/7988-817, 042/213-455 ozn.836

ROGOZNICA, apartmane 2 i 3 - sobne, iznajmljujem.

Tel.042/739-225, 022/558-636 ozn.890

KUĆU u Varaždinu s okućnicom, iznajmljujem. Tel. 091/320-3221 ozn.1040e

APARTMANI – Sv. Petar kod Biograda na moru. Upitati: 260-840, 098/904-2541 ozn.729b

DVOSOBNI, namješten stan, 66 m², u POS naselju, Jalkovečka, iznajmljujem. Mob. 095/574-9082 ozn.850

KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c CENTAR grada, novi, namješteni, dvosobni stan za menadžera, iznajmljujem. Mob. 098/493-717 ozn.116c

JEDNOSOBAN stan u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 042/310-046, mob. 099/595-2957 ozn.878 NAMJEŠTEN jednosobni stan u zgradi, iznajmljujem. Mob. 098/984-1676 ozn.730b JEDNOSOBNI stan u kući na Vidovskom trgu, iznajmlju-

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

jem. Mob. 098/185-4001 ozn.882

vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

TRAŽIMO kuću u najam uz moguće održavanje kuće i okućnice i plaćanja režija. Mob. 091/786-1701 ozn.903

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn.

24c

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEH NOM ETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c VANBRODSKI motor Yamaha, kratka osovina, 4 KS, četverotaktni, nekorišteni. Mob. 098/379-660 ozn.61c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American- do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c HANKOOK OPTIMA 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem. Mob. 099/675-9713 ozn.1033e GOLF GLS 2,0, benzinac, 2003. g., dosta opreme, 6.800 €. Mob. 099/6924-693 ozn.707b PEUGEOT BOXER, ‘95. g., 2.5 D; Ducato 94/95 g., 2.5 D, neregistrirani, u voznom stanju, povoljno prodajem. Mob. 098/9702-263 ozn.714b VW POLO 1.0, plavi, benzin, ‘96 g. servo, mp3 radio, registriran do 11/10 g. ljetne i zimske, povoljno prodajem. Tel. 091/366-7766 ozn.1040e OLDTAJMER KADET B, renoviran + vrata (l + d), getriba – kardan; Hyundai H.1, 2 000 g., kombi; Tomos T 12, 1971. g. Mob. 098/267-858 ozn.835 TERETNI automobil TAM 80 T 50, g. proizv. 1985., u odličnom stanju, reg do 04./11.. Tel. 330-868 ozn.63c DACIA SOLENZA RAPSODIE 1,4, ‘03. g., reg. 07./’10., 71,5 km, cijena- dogovor. Mob. 098/9871-409 ozn.856 FIAT UNO 1,1, 1993. g., reg, do 20.03.2011. g.. Mob. 098/160-9347 od 16.00 - 20.00 h ozn. 723b HYUNDAI ACCENT 1,3 MPI LS 4 DR, reg. 10/2010, 1. vlasnik, garažiran, crveni + zimske gume.

Tel. 042/230-845 ozn.880 LANOS 1.5 i, ‘97. g., reg. 11/2010, ABS, klima, odličan, 1.700 €.

Mob. 098/956-1241 ozn.899

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳ ɳȦɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ OPEL VECTRA 1.6 i, ‘92. g., uščuvana, reg. 01/2011, 1.150 €.

Mob. 095/518-4814 ozn.899

POSAO BISTRO&PIZZERIA traži djevojku za rad. Mob. 095/911-5102 ozn.128c TRAŽI se krojačica sa znanjem šivanja i krojenja za rad u radionici Ane Kraš. Mob. 099/256-5450 ozn.145c PRIMAMO u radni odnos KV izolatere (poznavatelj rada sa hidroizolacijskim membranama - Sika i sl.), KV zidare i pomoćne radnike. Upitati na broj 042 214-175 ozn.200c KREIRAJTE svoje radno vrijeme honorarno, uz mogućnost napredovanja, rad u uredu.

Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c TRAŽIM pomoćnog radnika za održavanje vinograda i voćnjaka. Mob. 099/675-9713. ozn.1033e

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c &'20= áȩėȩėȩȦ Ĥȩ ȩ NĮÑĤàåĺÿßÑ ɶɺ ÑĊėĺåÝȦ ĮåČȩɳɷɳɶɼɸȿɹɶɹȦ đėÜȩɳ ɼɻȹɶɼɶȿ ɳ ɳɷ ȩ /åáÿĒÿ ėĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ 7ÑĊÿĮÑ ÑČÑĮÑȦ ŀÑ ĨĉåĺåĤėŀÑġÑáĒı &ĤĺÑĮĨĊıȩ ėŀĒȩɵɳɴÝ N J_'N ġėġĤÑĺČĉÑ Ĩĺå ĺĤĨĮå ĊıßÑĒĨĊÿþ ÑġÑĤÑĮÑȦ ĤÑĨþČÑáĒå ĮåþĒÿĊåȦ ġČÿĒĨĊÿþ ĮĤėĪÿČÑȦ ıûėĨĮÿĮåČĉĨĊå ėġĤåđåȦ ġĤėáÑĉÑ ÿ đėĒĮÑłÑ ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɶɴɸȿɵɹɼ ėŀĒȩɴɳɷÝ

ZAPOŠLJAVAMO 4 osobe za rad u uredu. Probni rok mjesec dana. Mob. 092/291-8964, 092/263-9044 ozn.867

0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳȩ ėŀĒȩɴÝ SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329- 811, 042/311- 434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c B RAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija,

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c DOM za starije i nemoćne prima na smještaj osobe uz 24-satnu skrb. Mob.098/973-5565 ozn.104c ` 'e /8Ȧ 8=a' Ȧ ĨĮĤıàÑĒ ĮÿđȦ Ēėĺÿ ÿáåĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ČėûėĮÿġÑȦ ĻåÜ ĨĮĤÑĒÿÝÑȦ ĮÿĨĊÑȦ ėáĤłÑĺÑĒĉå ÿ đÿĉåĒĉÑĒĉå ġėĨĮėĉåßÿþ ĨĮĤÑĒÿÝÑȩ 'ŀĒÑĉđČĉıĉåđė ÿûĤÑėĒı ɴɳɳ đʨ ġė ġėĮĤåÜÿȦ ɵɳ ĊėđġĉıĮåĤÑȦ ŀÑ ĤėäåĒáÑĒåȦ ıđĤåłÑĺÑĒĉåȦ ĨĒÿđÑĒĉåȩ /ÑČĊėĺåàĊÑ ɴȦ ĮåČåîėĒȨ ɳɼɼȹɷɳɳɻȿɷɺɷȦ ĻĻĻȩ ĒėļÿÑȿÝåĒĮÑĤȩÝėđȦ ĻĻĻȩĨġĤåđÑÝÿÝÑȩÝėđ ėŀĒȩɶɹÝ 08/'#=_= NS _ 8' ĨåĤ ĺ ÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ

2 " = ė ĺ Č Ñ Ī Į å Ē ÿ Ĩ å Ĥ ĺ ÿ Ĩ ɇ0ėĒàÑĤȦNÑđĨıĒûȦ_ÿĺÑļɉɁ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊıßÑĒĨĊÿþ ÑġÑĤÑĮÑ Ȧ ġĤėáÑĉÑȦ đėĒĮÑłÑ ÿ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȦ ÑıĮėȿĊČÿđåȩ 7ėÜȨɳɼɴȹɸɴɸȿɴɵɶɺȦ ɳɼɻȹɷɵɺȿɵɻɷ ėŀĒȩɶɵÝ

VI TRAŽITE posao? Mi Vam nudimo šansu za dobrom zaradom u prodaji „Zepter“-a. Tražimo komunikativne osobe 25 – 55 g., besplatne obuke. Mob. 095/5933-845 ozn.875

USLUGE

Mob.091/8857-281 ozn.81c

=SG2 S áė ɹɳ ĤÑĮÑ ġıĮåđ ĊÑĤĮÿÝåȢ 'ĒĨĮÑČÑÝÿĉå ûĤÿĉÑĒĉÑȦ ĺėáėĺėáÑȦ ĊÑĒÑČÿŀÑÝÿĉåȦ ĊČÿđÑĮÿŀÑÝÿĉåȦ ĨėČÑĤĒÿ ĨÿĨĮåđÿ Įå ġėġĤÑĺÝ ÿȩ '8NS 2 '/ 7 JS' ȿ 7=8SȦ 8åáåČÿĪßåȦ ɳɼɸȹɸɴɵɶȿɷɹɼ ėŀĒȩɵɴɶÝ

TRAŽI se monter centralnog grijanja s iskustvom te znanjem njemačkog jezika. Mob. 095/512-3469 ozn.213c

11. svibnja 2010.

ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala.

Mob.091/511-0682 ozn.81c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka.

MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada

žbuke; demitfasade, garancija.

Mob: 095/907-8011 ozn.118c POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove.

Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. na broj mob.098/267- 065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922

ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c 8=_= V G=8V ' G_ NS=2 J'/ ȳ7'G2 NSȫȢ Vŀ ĺĤþıĒĨĊı G_ ĨĮėČÑĤÿĉı ėá ĨÑáÑ _Ñđ Ēıáÿđė ÿ ėÜČÑûÑĒĉå ŀÿáėĺÑ ûÿġĨ ġČėàÑđÑ ɇ08 V"ȿ ġĤėûĤÑđɉȩ 0ĺÑČÿĮåĮĒÑ ÿ ÜĤŀÑ đėĒĮÑłÑ ıŀ ĨĮĤıàĒÿ Įÿđȩ GĤėŀėĤÿȦ ĺĤÑĮÑȦ ĤėČåĮåȦ łÑČıŀÿĒåȦ ĊČıġàÿÝåȩ åĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȦ ĊÑĤĮÿÝåȩ GėġıĨĮ ĒÑ ûėĮėĺÿĒıȩ SåČȩ ɺɷɷȿɳɴɸȦ đėÜȩ ɳɼɻȹɸɷɷȿɴɼɼȦ ĻĻĻȩđÿġČÑĨĮȩÝėđ ėŀĒȩ ɹɸÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤ ĺ ÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩ þĤ ėŀĒȩɸÝ INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike, daje profesorica. Mob.091/536-6716 ozn.216c KERAMIČARSKI OBRT Toplek obavlja sve keramičarske poslove, kvalitetno i povoljno! Mob. 098/473-421 ozn.241a STROJNO ŽBUKANJE, termo fasade te manje zidarske radove, izvodimo. Mob. 098/9057-189 ozn.603 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.641 KERAMIKA, knauf, izolacije te

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

11. svibnja 2010.

ostali građevinski radovi.

Kvalitetno i povoljno! Mob. 092/232-1285 ozn.654

laminatnih podova ; o b n av l j a n j e postojećih podova.

Mob. 095/903-8147 ozn.885

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.685 G RA Đ E V I N S K I ra d o v i , adaptacije, izrada fasada i krovišta, soboslikarski radovi, uređenja i održavanje objekata. Info: Ninex, 098/414-128 ozn.694 OVLAŠTENI SERVISER plinskih trošila Junkers, Waillant servisira i čisti od kamenca te vrši montažu i servisira klime.

Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/731-131, mob. 098/284-231 ozn.684 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje.

Poslije radova sve uredno počistimo. Umirovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.898 SOBOSLIKARSKI radovi, gipsane stukature, unikatne sve vrste fasada, knauf sistemi. Mob. 091/540-2681 www.stukaterbermanec.hr ozn.19d TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob. 098/1320-197 ozn.24f I Z RA Đ UJ E M n a mj e š t aj p o mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge.

Mob.098/169-7838 ozn.721 KROVIŠTA, nadstrešnice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani, alu sklopive tende, suncobrani. Mob.098/417-373 ozn.758 FASADERSKO LIČI LAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.763 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.785 AQ UA M O N T: vo d ovo d , kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.787 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.1027e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.1029e SERVIS “MATEL” - servisiranje i popravak motornih vozila, priprema za tehnički, usluge limarije i lakiranje. Mob. 095/5466-634 ozn.1030e SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.898 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti. Tel.042/210-966, 095/884-9254, Vjekoslav Mikić ozn.825

Mali oglasi 49

KERAMIKA, novogradnja i adaptacije, brza i kvalitetna postava.

Mob. 091/896-1397 ozn.831 INOX, alu, kovane i pvc ograde, montaža klupčica, obrada špaleta, postava knaufa, fasade.

Mob.095/8455-905 ozn.832 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.832 KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna.

Mob.098/9066-889 ozn.837 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, mob. 098/957-5725 ozn.840 PARKETI, laminati, gazišta, zidne obloge, sušenje glazure, izvodimo kvalitetno, povoljno i brzo.

Mob. 091/251-2644 ozn.843 IZRAĐUJEMO natpisne ploče za groblje, opločivamo grobnice od prirodnog i umjetnog kamena, izrada prozorskih klupčica, stepenica, šankova, oblaganje kamina…Tradicija 28 g. KLESARSTVO HABDIJA, Kneginec Donji, Zavrtna 22, tel. 042/690-565, mob: 091/521-1897, 099/203-4004, www.klesarstvo- habdija.hr ozn.844 UKLANJANJE koda ključa, povećanje snage motora (chiptuning), programiranje instrument tabla (km), reset airbag centrale automobila. Gsm: 095/8646-300 ozn.845 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.865 KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.871 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.874 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.877 ADAPTACIJE: stanova, kupaonica - vodoinstalaterski, zidarski, keramičarski i ostali radovi, sa/bez materijala. Mob. 098/632-428 ozn.879 PARKETARSKI RADOVI: polaganje parketnih, brodskih i

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.890 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete, separee, stolice ugostiteljskih objekata s našim ili vašim materijalom, popravak stolarije + bajcanje i lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.898 SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.897 OZBILJAN i pošten bračni par skrbio bi o starijoj osobi u zamjenu za stanovanje. Mob. 091/786-1701 ozn.903

ŽIVOTINJE SVINJU od 140 kg, prodajem. Tel. 042/714-762 ozn.813 SRNASTU mlađu kozu bez rogova sa 2 jarića, mliječna, prodajem. Mob. 095/871-3435 ozn.714b SVINJU za klanje, hranjena domaćom hranom, od 100 – 140 kg, prodajem. Tel. 641-529 ozn.715b SVI NJU za klanje, 130 kg, prodajem (Varaždin). Mob: 099/694-7344, 091/573-8908 ozn.851 SVINJU za klanje oko 150 kg, prodajem. Moguće klanje. Mob. 098/965-3443 ozn.861 ODOJKE 25 kg, prodajem. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob.

098/132-4242 ozn.876 PILIĆI za klanje dohranjeni šrotom, 2 - 2,50 kg, 10,50 kn/kg.

Greda 140, kod Horbeca, tel.

729-027, mob. 091/722-5729 ozn.891

OSTALO TROSJED i dvosjed sa ležajem, prodajem. Tel. 040/897-217, 091/504-9952 ozn.812 MOTOKULTIVATOR MIO standard 360, prodajem. Upitati na tel. 091/7891-569 ozn.1025e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1035e ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. T ihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1032e POTPUNO novu kutnu garnituru na razvlačenje, prodajem. Mob. 098/962-3696 ozn.1038e PRODAJEM vino, vrlo kvalitetno, graševina, rajnski rizling, već od 10 kn/litra, veće količine, pogodno za ugostitelje. Mob. 098/268-250 ozn.1038e ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.500 kn. Mob. 091/200-2080 ozn.1039e PALME PHOENIX, 2 komada, visine 1,50 m, vrlo povoljno prodajem. Tel. 042/330-848, mob.

091/575-9984 ozn.818 ŽELJEZNIČKE tračnice, 4 kom, 5,20 duge, prodajem. Mob. 091/912-7606 ozn.716b KUPUJEM rabljeni kontejner – furgon. Mob. 098/268-233 ozn.905 PRODAJE se stogodišnja drvena preša, plinska boca 40l, te se kupuju ili mjenjaju alu felge 14’ za 13’ obične Mob. 099/8567131

ozn. 1043e PRODAJEM vino, vrlo kvalitetno, graševina, rajnski rizling, već od 10 kn/litra, veće količine, pogodno za ugostitelje. Mob. 098/268-250 ozn.1004e

KREDITI Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.0 0 0 kn – odmah! Mob.099/528 -3329, 091/5061-660 ozn.872

POZ A JMICE u roku 2 4 h; krediti na ostatak primanja; inozemne i obiteljske mirovine; mogućnost do 150.000 kn bez gledanja HROK-a. Mob. 098/945-5962, 091/404-9853 ozn.888

SUPER krediti na trajni nalog, na ostatak od 1.500 kn, bez HROK-a i C. L., pozajmice /24h. Mob. 092/2929-106 ozn.159c HIT KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.! Pozajmice do 20.000 kn odmah!

Mob.099/8531-386 ozn.196c FINANCIJSKE brige Vas „more“.

Zatvaramo postojeće do 25.000 €. Krediti bez jamaca. Mob. 091/5670-662 ozn.208c NOVO ! Akcija kredita bez HROKa do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.624 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.852 KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.095/554-8539 ozn.852 NAJPOVOLJNIJI gotovinski i stambeni krediti. Prebijanje. Najniža kamata. Mob. 091/916-9885, 092/111-9630 ozn.853

HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c

EKSPRES umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, krediti bez administrativne zabrane, rješavamo C. L. Mob. 099/7866-758 ozn.854

KREDITI – bez gledanja HROK-a do 150.000 kn, zatvaramo postojeće do 25.000 € bez jamaca.

Mob. 091/1429-935 poslije 15.00 h, Kristina ozn. 130c

KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712,

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 042/321-144 ozn.855 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.855 KREDITI za umirovljenike! Do 75.000 kn – mlađi umirovljenici; 20.000 kn – na 3 god.¸ 15.000 kn – za 24 h; bez HROK-a i jamaca. Mob. 091/904-3612, 095/558-1759, Slavica ozn.887 KREDITI i pozajmice! Upiti na telefone 095/501-2821, 099/424-2666 ozn.888 POZAJMICE, krediti – bez C. L. i HROK-a, na ostatak plaće. Mob. 095/821-0946, 091/603-7074 ozn.888 INOZ. – MIR. bez jamaca; do 150.000 kn bez HROK-a i C. L.; do 25.000 € bez jamaca: pozajmice do 30.000 kn – odmah; na ostatak primanja do 12.000 €.

Kreditni ured, 099/824-8406, 098/905-5687 ozn.894 KREDITI, pozajmice bez jamaca, na ostatak plaće, bez HROKa i C. L.. S povjerenjem na 091/566-3971 ozn.894 KREDITI i pozajmice bez jamaca, do 150.000 kn bez gledanja HROK-a i C. L., na ostatak pri-

manja do 12.000 €. Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 098/669-508 i mi ćemo Vam pomoći. ozn.895 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181- 6961, 091/9277-209 ozn.896 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.902

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c DOBRO situiran muškarac s obvezom (45) traži urednu ženu sličnih osobina (25-40), radi intimnog druženja. Mob. 091/540-7969 ozn.839d

11. svibnja 2010.

ZAHVALA povodom smrti dragog oca, svekra, djeda i ujaka

GABRIJELA PAVLIČEKA preminulog 4. svibnja 2010. godine u 83. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i poznanicima na sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju. Zahvaljujemo ljubaznom osoblju Doma za starije i nemoćne osobe, Zavojna bb u Varaždinu na dugogodišnjoj besprijekornoj brizi te na ljudskosti svih zaposlenika koju su uvijek pokazivali. Zahvaljujemo liječnicima i sestrama Gastreoenterologije, Kirurgije, Anesteziologije i intenzivnog liječenja i Neurologije koji su u liječenju zadnju godinu dana činili i nemoguće. Najiskrenija zahvala i Odjelu kardiologije, svim liječnicima i medicinskim sestrama ne samo na liječenju i olakšanju patnji do posljednjeg trenutka života nego na uvijek lijepim riječima ohrabrenja i utjehe. U nama najtežim trenucima su nam svi zaposlenici Neurološkog odjela, mještani Leštakovca i župnik župe Jalžabet bili najveća utjeha, na čemu im posebno hvala.

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Vida, unuk Ivo, deda Branko, nećakinje Štefica i Ivanka, ostala rodbina i prijatelji.

SJEĆANJE na našu dragu suprugu, mamu i baku

KATICU PRESEČKI 9. V. 1991. - 9. V. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj suprug s obitelji

SJEĆANJE na voljenu mamu i baku

TEREZIJU FURJAN 11. 05. 2009. - 11. 05. 2010.

Tužan i prazan je naš dom bez Tebe.

Sjećanje na Tebe nikad se izbrisati neće.

Kći Antonija, unuke Ivana i Andrea

SJEĆANJE na voljenu sestru

TEREZIJU FURJAN IN MEMORIAM

IVAN POLJAK – VANJČA 11. 05. 2001. - 11. 05. 2010.

U našim mislima uvijek si prisutan, vječno voljen, nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

11. 05. 2009. - 11. 05. 2010.

Godina je prošla, a u nama tuga osta.

Tvoja sestra s obitelji

SJEĆANJE na

STANISLAVA MEŠINA SJEĆANJE

9. 05. 2009. - 9. 05. 2010.

Ni tuga ni cvijeće vratiti Te neće.

VJEKOSLAVA VIDOVIĆ MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA:

15. 05. 2000.- 15. 05. 2010.

malioglasi@regionalni. com

Tel. 042/290-774 Fax. 042/290-789

Živiš u našim mislima i srcima.

Plus

Tjednik

Regionalni

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

povodom prerane smrti našeg dragog

JOSIPA KOMESA koji je preminuo 1. svibnja 2010. u 66. godini života.

Duboko ganuti pažnjom, iskazanom sućuti i pruženoj pomoći u trenucima naše tuge najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas te našeg dragog pokojnika ispratili na vječni počinak.

Svima veliko hvala.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

GORANA TURŠĆAKA

Ožalošćeni: supruga Ana, sinovi Vladimir i Dragan, kćeri Smiljana i Jadranka, snahe Marija i Viktorija, unuci Hana, Sara, Dragana i Leon.

16. V. 2001. - 16. V. 2010.

SJEĆANJE

Voljeni nikad ne umiru, uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima jer samo si Ti naš Goran.

TOMO MIKAC 11. 05. 2009. – 11. 05. 2010.

Uvijek s Tobom tata, mama i sestra s obitelji

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek!

ZAHVALA

Sveta misa služit će se u crkvi sv. Nikole 12. 05. u 8.00 sati

Tvoji najmiliji

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, tasta, brata, ujaka i šogora

MILANA VIDOVIĆA preminulog 6. 05. 2010. u 92. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim divnim ljudima koji su mu nesebično pomogli za vrijeme bolesti. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin, dr. Škoraku, dr. Strmečki i Dobovičnik, patronažnim sestrama te dragoj gđi Nadi, Ani i Slavici. Neizmjerno hvala rodbini, susjedima i prijateljima, djelatnicima Medicinske škole i II. OŠ U Varaždinu na izrazima sućuti, položenim vijencima i posljednjem ispraćaju. Zahvaljujemo župniku vlč. Najmanu na molitvenom ispraćaju.

S neizmjernom tugom u srcu ožalošćene kćeri Milica i Silva, zet Mladen, unuci Jelena i Dalibor

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

VELJKA VURADINA koji je preminuo 2. svibnja 2010. u 48. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč.

Josipu Pavleku na lijepim riječima i molitvama.

Ožalošćeni: majka Barica i kći Rea

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na sina

na našu dragu mamu, sestru, baku, prabaku i svekrvu

GORANA VARGU 15. V. 2005. - 15. V. 2010.

ZORICU ČOH 10. 05. 2004. - 10. 05. 2010.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Naše misli i sjećanja uvijek su s Tobom.

Tata Toni i mama Štefica

Željko i Melita s djecom i obiteljima

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna 7 Plus i Regionaln Tjednik

Zahvale i sjećanja 51

11. svibnja 2010.

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, svekra i djeda

MARIJANA KERETIĆA 08. V. 2005. – 08. V. 2010.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

STANISLAVA ROGINU 11. V. 2009. – 11. V. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim mislima i srcima živiš dalje.

Supruga Božena, sin Dubravko i kći Ljubica s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na našu voljenu kćerku, sestru i tetu

BISERKU DAMJANIĆ 13. 05. 2005. – 13. 05. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Roditelji, brat i nećak

ZAHVALA

15. 05. 1990. – 15. 05. 2010.

DORE MARTINEC rođ. LEVANIĆ

Niti godine koje su prošle, niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

koja je blago u Gospodinu preminula 02. 05. 2010. u 91. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, dragim prijateljima, susjedima i poznanicima na riječima sućuti, vijencima, svijećama i ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala dr. Rožić i sestri Ivkici, dr. Košćaku i medicinskim sestrama Odjela kardiologije Opće bolnice Varaždin. Posebno hvala župniku vlč. Siniši Dudašeku na ispraćaju i riječima utjehe.

Počivala u miru.

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Marija, unuk Dean sa suprugom Marijom, praunuci David i Mario te ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki

DORI MARTINEC Hvala za svu ljubav i dobrotu.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoja unuka Mirjana sa suprugom Damirom i sinovima Filipom i Markom

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN JARNEC

na voljenog sina i brata

06. 05. 2008. – 06. 05. 2010.

DARKA VUGRINCA

Voljeni nikad ne umiru.

Dragi Darko, otišao si prije 2 god. stazom s koje nema povratka. Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

Obitelj

SJEĆANJE

DRAGUTIN JANIĆ

povodom smrti drage majke, bake, prabake, praprabake i sestre

Tvoja majka Terka, sestre i brat s obiteljima

Tvoji: Davor, Vesna i Lorena

SJEĆANJE

STJEPAN KAVUR 12. 05. 2008. – 12. 05. 2010.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, punice, bake i prabake

JELE BANFIĆ koja je preminula 30. travnja 2010. u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svima onima koji su u tim trenucima svojom pažnjom i suosjećanjem bili uz nas i koji su svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom Ivanu Sakaču na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: sin Ivan, kći Slavica, snaha Božica, zet Slavko, unuci Tomislav, Roko, Tihana, Valentina i praunuka Lorena

SJEĆANJE na dragu sestru, tetu i šogoricu

SJEĆANJE

BOŽICU SLIVAR

SJEĆANJE

14. 05. 2009. - 14. 05. 2010.

rođ. 11. 05. 1952.

DARKO VUGRINEC

Voljeni nikad ne umiru.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

10. V. 2008. – 10. V. 2010.

MARIJAN TENKO

Supruga Jasna, obitelji Šoković i Topolovec

Svi tvoji

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Supruga s djecom, snaha Tihana i unuka Tara

SJEĆANJE

MILICA SKUPNJAK

SJEĆANJE na našeg dragog

TUŽNO SJEĆANJE

TOMU CIKAĆA

na dragu mamu

11. V. 2004. – 11. V. 2010.

DARINKU FURJAN

Hvala svima koji ga se sjećaju.

16. 05. 1999. – 16. 05. 2010.

Supruga s obitelji

Ti i dalje živiš u našim srcima.

13. 05. 2004. – 13. 05. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u svojim mislima i srcima.

Hvala svima koji Te se sjećaju Tvoji najmiliji

Kći Vesna s obitelji

SJEĆANJE

PETAR HRASTOVEC 10. 05. 1998. – 10. 05. 2010.

Godine prošle i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na tatu, djeda i svekra

DUŠANA MARINKOVIĆA 13. 05. 2000. – 13. 05. 2010.

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda, svekra, strica, ujaka i brata

PETRA KOSTELCA koji je preminuo dana 03. 05. 2010. nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala doktorici Vesni Knapić, osoblju varaždinske bolnice (Kardiologije), osoblju bolnice Novi Marof, Ustanovi za zdravstvenu njegu Kancijan, bojni za opskrbu ZzP i 15. HRVCON Afganistan.

Tugujuća obitelj

Sinovi s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog nam supruga, oca, djeda i brata

JOSIPA BANFIĆA preminulog 19. 04. 2010. u 76. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim poznanicima na toplim riječima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar i dostojanstvenom ispraćaju na groblju u Sračincu. Posebno zahvaljujemo na pruženoj mu pomoći gosp. Zdravku Kišiću iz Sračinca, gosp. Saši Pecu iz Paraga, djelatnicima i liječnicima HMP-a Varaždin te Internom odjelu OB Varaždin, SDP-u Varaždin kao i vatrogascima JVP-a Varaždin i DVD-a Hrašćica, a vlč. Siniši Dudašeku, župniku župe Sračinec, na molitvama i ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Katica, kći Mirjana, sinovi Vladimir i Stjepan, snahe Raduša i Marica, zet Božidar, unuci Romina, Maja, Igor, Bojan i Roman, brat Ivan i šogorica

dragom suprugu Postoji nešto što umrijeti ne može, a to su ljubav i poštovanje.

U mom srcu ostat ćeš vječno voljen, a u mislima nikad zaboravljen.

Supruga Verica *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu Tvoj dragi lik, tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Sin Goran s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

PETRU KOSTELCU Voljeni nikad ne umiru.

Od unuka Davora i Ivana

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog

MARIJANA VUKA koji nas je zauvijek napustio 02. 05. 2010. g. u 45. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam Marijana na vječni počinak. Od srca hvala Upravi poslovnog sustava Vindije i sindikalnoj podružnici Koke Varaždin, Upravi i sindikalnoj podružnici VIS Konfekcije Varaždin, svim radnicima Vistexa, Texcoa i Crodela, radnicima i rukovodstvu pogona Jalžabet, radnim kolegama i poslovođi izlova Koka, radnicima MIV-a, učenicima 7. a razreda i nastavnicima III. osnovne škole Varaždin, učenicima i razredniku IV. d razreda Elektrostrojarske škole Varaždin te službi Hitne medicinske pomoći.

Ožalošćeni: majka Štefanija, supruga Snježana, sinovi David i Samuel, brat Željko s obitelji, punac i punica, šogori šogorica s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i suprugu

MARIJANU VUKU Dragi Marijane, počivaj snom mira, odmori se od ovozemaljskog života u krilu Svevišnjega, nađi spokoj svojoj duši.

Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole.

Tvoji najmiliji: supruga Snježana, sinovi David i Samuel

SJEĆANJE

ZLATKO HATLAK 9. V. 2006. - 9. V. 2010.

U mislima i molitvama uvijek s nama.

Tvoji najmiliji

52 Vaš kutak

11. svibnja 2010.

Što čitati?

Priručnik o Županiji

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Uljepšajte se nakitom!

Nedaju NK Maglu, kome ili čemu?

Piše: RADAR

R

ekel mi je Štefek da su nogometaši NK Magla zišli vun na teren na utakmici vu Pušćoj Bistri z belimi majcami na kojima je pisalo Nedamo Maglu. Veli da su stisnuli pesnice kak Črne pantere i da je sve to tak zgledalo scenski sladunjavo da je Štefeku posli te predstave suza z oka pobegla. A z riti prdec , radi težine vu želucu.

Makar mu ni bilo jasno ko ih hoće takve zeti. Ili ak to drukčije složimo, kome bi to trebalo klub dati? Prodati? Teleportirati?

Klub je dužni kaj Grčka, licencu nema, pa malo ima, oko kluba se mota par ljudi, zna se zakaj, a publike je tulko na utakmicami da već paučine med stolcima ima. Tzv. direktor Kluba Magla , poznati po velkim dometima vu sportskom delanju, radi dugova i prazne blagajne kluba , pokazal je novu inovativnost vu poslu. Otišel je cimati peneze vu Banku Maminjo vu Agram. Ta banka je široko poznata,med ostalim i po tomu kaj dela vu grandioznoj betonskoj rugobi pokraj zološkog vrta, kaj se bu sama od sebe rastepla. Peneze kak se vidi , direktor ni videl. Morti bude. Jenog dana. Pa se bu nekaj našlo i za njegovu jadnu malu plačicu. Kajti još ima sponzori kaj peneze hičeju bez veze. A med njima ni Maminjo bank.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 meskal-leticija@vz.htnet.hr

Svi mi volimo uživati u ljepoti koja nas okružuje pa tako i mi sami pokušavamo pridonijeti toj ljepoti, osim ukrašavanjem prostora u kojem boravimo, to trebamo činiti s vlastitom ljepotom i naš prirodni sjaj istaknuti još jače. Pa učinite to nakitom! Nakit - taj očaravajući detalj koji svaku od nas čini posebnom.

Koristile ga mi u svrhu mod-

nog detalja ili kao umjetnički izraz n a š e osobnosti, on nikada ne prolazi nezapažen o , s to g a se moramo potruditi da nas zaista obasja i izgleda otmjeno na nama, a ne pretjerivati s njime. Svi mi jako dobro poznajemo pravila o njegovu nošenju, no ona pravila o krhkim malim lančićima za mlade djevojke i velikim čvrst im s mnogo ukrasa za nas g o s pođe u zlatnim godinama slobodno kršite.

No, ako već birate izražajan nakit pripazite da ga ne bude previše, već uzmite jedan detalj koji će

izgledati lijepo i profinjeno. Nošenjem više izražajnih komada istovremeno mogli biste izazvati suprotan dojam od željenog, stoga radije uzmite više manjih koji se nadopunjuju ili taj jedan izražajan detalj nadopunite još nekom popratnom sitnicom. Različit nakit kombiniramo uz različite odjevne kombinacije i frizure, ali istovremeno trebamo pripaziti i na tjelesnu građu.

Stoga, dignuta kosa uvijek traži velike naušnice koje svog pratioca mogu naći u odgovarajućoj narukvici ili prstenju, dok ogrlicu možemo popratiti narukvicom u istom stilu, ali bismo trebali izbjegavati istovremeno nošenje nakita. Uz navedene kombinacije nakita uvijek moramo pripaziti i na odjevnu kreaciju koju oblačimo, ovisno o tome je li dnevna ili večernja lakše ćemo prilagoditi i sam nakit. Ako ste još uvijek u nedoumici, dođite uz naš nakit potražiti rješenje svojeg problema.

Uživajte u uljepšavanju, Leticija

Dubravka Kalinić-Lebinec i Jagoda Kanižaj, Varaždinska županija, Priručnik za nastavu prirode i društva, Alfa, Zagreb, 2010.

Ne događa se baš često da se objavi pokoja knjiga o Varaždinu i/ili varaždinskom kraju, stoga posebno pozdravljam svježe predstavljen priručnik za nastavu prirode i društva „Varaždinska županija“, čije su autorice Dubravka Kalinić-Lebinec i Jagoda Kanižaj.

Već iz samog koncepta razvidno je da su autorice uvidjele nedostatak odgovarajućeg priručnika u praktičnoj nastavi, pa su odlučile „uzeti stvari u svoje ruke“.

Od takvih knjiga može biti samo – koristi. I danas se živo sjećam knjige „Varaždin i okolni krajevi“ Ivana Kunovića, koju sam susreo kao 12-godišnjak, i koja je bila i ostala prvi temelj svih mojih saznanja o zavičaju, ali i svih daljnjih potraga za informacijama o gradu i okolici.

Priručnik „Varaždinska županija“ nevelika je opsega, ali u potpunosti ostvaruje svoju svrhu. Namijenjen je, prije svega, polaznicima nižih razreda osnovnih škola, ali može koristiti i starijim učenicima, pa čak i nama odraslima, jer nas podsjeća na neke podatke koje smo možda već zaboravili, a i neke koje sigurno dosad nismo znali.

Priručnik je pedagoški i metodološki zaokružen, dakle jasan, pregledan te primjeren, ali i privlačan ciljanom uzrastu. Bogato je ilustriran, što je, u vrijeme kada slika (možda na žalost) govori i više od tisuću riječi, uistinu nužan, ali i potreban pristup.

Ukratko, ovih 80 stranica malog formata, ali dobro odmjerene informativnosti i vizualne dimenzije, predstavlja dobrodošlu riznicu osnovnih podataka, ali i širih izdanja o Varaždinu te pojedinim gradovima i općinama, kao i o Varaždinskoj županiji u cjelini – njenoj povijesti, zemljopisnim osobitostima, klimi, prirodnim i kulturnim znamenitostima, baštini, važnim osobama, gospodarstvu, aktualnim događanjima i drugim zanimljivostima. Može!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

11. svibnja 2010.

Autoškola Vožnja u koloni – izvan naselja

V

ožnja izvan naselja odlikuje se učestalim promjenama dionica ceste, većim brzinama vožnje, većim brojem zavoja, naizmjeničnih i uzastopnih, cestovnih građevina (mostova, vijadukata, tunela), prijelazima ceste preko željezničke pruge, uzbrdicama, nizbrdicama i sl. Karakteriziraju je vožnja u kolonama i brojna pretjecanja. Za vožnje na cestama izvan naselja koBoris PETROVEČKI, lone vozila stvaraju se u ing. prometa blizini većih gradova, na Stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI uzbrdicama, nizbrdicama, www.petrovecki.hr serpentinama i na pojeditel: 042/233-244 nim zavojitim dionicama ceste. Često se ljeti, kad je sezona godišnjih odmora, kolona stvara na izlasku s autoceste, pri čekanju na prelazak državne granice, na dionicama ceste na kojoj se izvode radovi, u slučaju prometne nesreće i sl. Kad govorimo o opasnostima vezanim za takvu vožnju, na prvom mjestu je, svakako, nalijetanje na vozilo ispred, što je najčešće uzrokovano nedovoljnim razmakom i neprilagođenom brzinom. Brza vožnja, pretjecanje i „ubacivanje u kolonu“ onih vozača koji, unatoč zabrani, idu pretjecati kolonu također je vrlo opasna. Jedna od opasnosti koja je uvijek prisutna kod vožnje u koloni izvan naselja je monotonija koja uzrokuje slabljenje pozornosti.

Vožnja u koloni je monotona, jednolična, dosadna.

Kad vozi u koloni, vozač vozi za jednim te istim vozilom, jednom te istom brzinom, na jednom te istom razmaku, jednoličan je zvuk motora i ništa se posebno ne događa. Nakon petnaestak minuta takve vožnje u pravilu dolazi do slabljenja pozornosti i vozač nesvjesno počinje tražiti interesantnije sadržaje, a njegova pažnja više nije u potrebnoj mjeri usmjerena na situaciju ispred. Vožnja u koloni, dakle, zahtijeva posebno ponašanje. Za sigurnu vožnju u koloni bitno je da se sva vozila kreću približno jednakim brzinama. Treba držati potreban razmak od najmanje dvije sekunde i promatrati stop svjetla na vozilima jer ona daju informaciju kada treba smanjiti brzinu vožnje.

Udisaj....

Vicevi!!!

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Škoti Zašto škoti gledaju porno filmove unatrag?

Zato što im se sviđa sretan završetak, kada prostitutka daje novac klijentu.

Banana Idu dvije banane ulicom, jednu pogazi auto, a druga se oguli od SMIJEHA. Chuck Chuck Norris vas može udariti tako jako da vam izmijeni DNA. Žene Hvali se neka žena: “Ja sam od muža napravila milijunaša!”

Pita druga: “A kakav je bio prije toga?”

Odgovara prva: “Milijarder.”

Vozačica Žena kaže mužu: “Imam jednu dobru i jednu lošu vijest.”

“Ajde prvo reci dobru.”

“Pa, dobra je da zračni jastuk radi!”

Posljednja želja Upravnik zatvora završava proceduru nad osuđenim koji sjedi na električnoj stolici...

“Imate li posljednju želju?”

“Da, držite me za ruku!”

Chuck Pitanje: Igrao je Denis tenis i ispao mu je?

Odgovor: Reket.

54 S raznih strana

11. svibnja 2010.

USPJEH OKV-a 2

FARMACIJA Varaždinsko-međimurska podružnica broji 127 članova, a osnovana je 2008. godine

Nagrađeni ljubitelji oldtimera

Varaždinski farmaceutski tehničari na Malom Lošinju

KOPRIVNICA – Na tradicionalnoj smotri oldtimer biciklista održanoj 1. svibnja u Koprivnici, članovi Oldtimer kluba Varaždin 2 imali su posebno zapaženo predstavljanje – doznajemo od Branka Komara, predsjednika OKV-a 2. Naime, klub je zastupalo 11 biciklistica i biciklista oldtimera, a priznanje im je dodijelio domaćin, udruga „Biciklin“.

Koprivničane je impresionirao nastup i ukupni dojam ekipe iz Varaždina, a sudeći po prvim reakcijama, suradnja „Biciklina“ i OKV-a 2 nastavlja se zajedničkim nastupom na Špancirfestu. I ne samo to, jer će zajednički nastupiti na najvećem regionalnom skupu oldtimer bicikala u Beltincima (Slovenija) već 22. svibnja. (jn)

Udruga SPAS

!

Mala Ljubica Ljubica je draga kujica stara 2 godine, manjeg rasta, nađena kako luta okolicom Varaždina. Voli se maziti i čuvati i zbog svog malog rasta je idealna za stan. Ljubica je i sterilizirana pa nećete imati problema s neželjenim štencima. Zainteresirani neka se jave udruzi Spas na 330-004.

NATJECANJE

Filatelistička izložba na ESŠ U povodu Dana Elektrostrojarske škole (ESŠ), koji je obilježen prošli utorak, u toj je varaždinskoj školi otvorena prva samostalna filatelistička izložba učenika te škole.

Sa zanimljivostima iz svijeta filatelija i samu izložbu prezentirale su učenice 4. razreda smjera tehničar PT prometa, Patricia Koritar i Helena Cmrečak, koje su s temom filatelije bile na državnom natjecanju u Šibeniku i osvojile 3. i 4. mjesto. Prikazale su temu cvijeća, ptica, riba i hrvatskih gradova.

Izložba u školi otvorena je samo nakon tri mjeseca kvalitetnog rada voditelja Josipa Jelenečkog, člana Varaždinskoga kluba kolekcionara, te profesorica Dijane Smuđ i Maje Šoštarek. (ihr)

Na saboru farmaceutskih tehničara i predstavnici naše županije

Nedavno je u Malom Lošinju, s ciljem stručnog usavršavanja, održan V. sabor farmaceutskih tehničara, na kojem je sudjelovalo 500 članova Društva farmaceutskih tehničara, okupljenih iz cijele Hrvatske u pet podružnica, te predstavnici farmaceutskih tvrtki. Na saboru je također sudjelovala i naša Varaždinsko-međimurska podružnica farmaceutskih tehničara. Održavanje sabora popraćeno je predavanjima stručnjaka različitog područja djelovanja, a obuhvaćala su teme: „U zdravlju i bolesti do

puberteta do zrelosti“, „Razvoj kompetencija farmaceutskih tehničara“, „Komunikacija u ljekarni s generacijom y“.

Usavršavanje Glavni organizator tog stručnog sabora bio je Organizacijski odbor s predsjednicom farmaceutskih tehničara Marijom Žužak. Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara osnovano je 1956. godine, a danas broji oko 1200 članova, koji obuhvaćaju javne i bolničke ljekarne, te veledrogerije na razini cijele Hrvatske, a sastoji se od pet

podružnica. Društvo je volonterskog karaktera, prihodi se skupljaju od članarina, i na taj način članovi plaćaju stručnu edukaciju, te izlaženje časopisa „Farmaceutski tehničar“, četiri puta godišnje. Varaždinsko-međimurska podružnica farmaceutskih tehničara broji 127 članova, a osnovana je 2008. godine. Za organizaciju njezinih stručnih edukacija na području Varaždina i suradnju s predstavnicima farmaceutskih tvrtki, zaslužna je predsjednica podružnice Marica Gudlin.

Mateja Ratković

DOZNAJEMO Članovi Aerokluba „Rudolf Fizir“ iz Ludbrega 30. svibnja spremaju Eurocontest

Skup elite aviomodelarstva Ova nas organizacija posebno raduje - rekao je predsjednik aerokluba ”Rudolf Fizir” Ludbreg Miljenko Frančić i dodao : “Prekrasan je ovo sport – spoj tehnike, boravka i druženja u prirodi” Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG – Aeroklub “Rudolf Fizir” s pravom nosi ime po najpoznatijem ludbreškom konstruktoru aviona. Klub je osnovan prije 15 godina, okuplja 38 aviomodelara - od toga je 20 aktivnih pilota modelara, a iz godine u godinu na natjecanjima ostvaruju odlične rezultate. Svoje modele konstruiraju i izrađuju sami, a od ideje do realizacije prođu i 3 mjeseca.

Aeroklub “Rudolf Fizir” tijekom zimskih praznika organizira malu školu zrakoplovstva, a zahvaljujući toj školi, u klubu je desetak osnovnoškolaca, pred kojima su prva natjecanja.

Brojni nastupi Okupljaju se nekoliko puta tjedno na treninzima kada to vrijeme dopušta, a konstruiraju i izrađuju modele u vlastitim prostorijama u sklopu Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega.

Prošle sezone imali su 121 nastup u nekoliko kategorija: F1H – slobodno letećih modela, F3J – radio upravljane jedrilice raspona krila 4,20 m, F3K – ve-

L

udbrežani Danijel Horvatić i Miljenko Frančić državni su prvaci u F3K i F5J kategoriji

Natjecatelji sa svojim modelima impresivne veličine na natjecanju u F3A kategoriji kluba – državni je prvak u F5J raždinu u F5J kategoriji – radio tjecanju motornim modelima kategoriji, iza njega su dvije upravljanih elektrojedrilica, što u akrobatskom letenju. Član pobjede na Eurocontestu u zapravo potvrđuje da ludbreški kluba Davor Balažić osvojio je F3K kategoriji, a 2006. godine aviomodelari pripadaju samom 2. mjesto. U planu osim odlaska proglašen je sportašem godine vrhu hrvatskog aviomodelar- na natjecanja, koja se održavaju Hrvatskog zrakoplovnog sa- stva. Osim toga, već na početku gotovo svaki vikend u Hrvatskoj veza. Početak nove sezone za sezone bili su organizatori i Europi, imaju tradicionalnu orLudbrežane počeo je također natjecanja u F3A kategoriji, pr- ganizaciju državnog prvenstva izvrsnim rezultatima – osvoje- vog takve vrste u Hrvatskoj, u F5J kategoriji 30. svibnja te nim 2. i 3. mjestom pojedinačno koje je održano u Nedelišću. Eurocontesta – dijela europske na državnom prvenstvu u Va- Riječ je o vrlo atraktivnom na- lige u F3K kategoriji, kada će

nastupiti aviomodelari iz Češke, Poljske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Makedonije i naravno Hrvatske. - Ova nas organizacija posebno raduje - rekao je predsjednik aerokluba”Rudolf Fizir” Ludbreg Miljenko Frančić i dodao – Prekrasan je ovo sport – spoj tehnike, boravka i druženja u prirodi. To treba doživjeti.

like jedrilice raspona krila 4,20, F5J – radio upravljane elektro jedrilice – raspona krila 1,5 m.

U redovima Aerokluba s posebnim rezultatima ističu se Nikola Frančić, član hrvatske juniorske reprezentacije – juniorski državni prvak u F3K kategoriji, viceprvak države u F3J kategoriji te s osvojenim drugim mjestom na Eurocontestu u Sloveniji u F3K kategoriji. Dvadesetčetverogodišnji Danijel Horvatić pobjednik je pak hrvatske lige u F3K kategoriji, a Miljenko Frančić – koji je ujedno predsjednik Miljenko Frančić pred još jedan start modela

Danijel Horvatić budno prati let akrobatskog modela

Vodič 55

11. svibnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ Kino GAJ Od 13. do 18. svibnja u 18 sati PERCY JACKSON I OLIMPIJCI: KRADLJIVAC GROMOVA američko-kanadski film Od 13. do 18. svibnja u 20 sati CURE BIRAJU američko-irska rom. komedija

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Četvrtak, 13. svibnja u 13 sati Scena “Z. Rogoz” OVO NIJE LULA Kazališni studio mladih HNK; voditelj: Vlado Krušić Četvrtak, 13. svibnja u 14, 30 Velika scena BREZA, drama Petak, 14. svibnja u 10,00 i 12,00 Velika scena

MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE, predstava za djecu Petak, 14. svibnja u 20 sati Subota, 15. svibnja u 20 sati Velika koncertna dvorana 16. MEĐUNARODNI FESTIVAL TRADICIONALNOG JAZZA

KNJIŽNICA Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

MUZEJI

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela

Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ NåĤđÑûå Programi uz 4. VARAŽDINSKE MUZEJSKE SVEČANOSTIi MILJENKO BENGEZ: 20 godina slikarstva otvorenje u srijedu, 12. svibnja u 19 sati JAZZ DUO L P LUKRECIJA OREŠKI, vokal i PETAR ELDAN, klavir koncert u četvrtak, 13. svibnja u 19, 30 INES VLAŠIĆ: Daj, zagrli me, za sliku izložba autorskog nakita otvorenje u petak, 14. svibnja u 19 sati 6. EUROPSKA NOĆ MUZEJA u subotu, 15. svibnja Palača Herzer, od 9 do 24 sata Stari grad, od 20 do 24 sata Palača Sermage, od 20 do 24 sata

Ulazak na sve programe besplatan Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ AkTer Fest 2010. - izložba akvarijskih i terarijskih životinja otvorenje u utorak, 11. svibnja u 12 sati - otvoreno do 16. svibnja VODIČ ZA POČETNIKE U AKVARISTICI predstavljanje u četvrtak, 13. svibnja u 11 sati Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića

tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Galerijski centar Varaždin, Zbirka Miljenko Stančić u subotu, 15. svibnja MILENA HOUŠKA - PAVLIN otvorenje izložbe u 11 sati Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Dario Grđan

0=_ 8S J e 0V2SVJV Tribina ČČ Četvrtak, 13. svibnja BIG BAND ČAKOVEC koncert Od 14. do 18. svibnja u 18 sati KICK - ASS filmska akcijska komedija Od 14. do 18. svibnja u 20 sati LEGIJA filmski akcijski horor triler Nedjelja, 16. svibnja u 16 sati PRINCEZA I ŽABAC animirana obiteljska romantična komedija

"" J G 2 '8 Petak, 14. svibnja, u 20,30 sati STAND-UP KOMEDIJA

Rođeni / _=/ '

NÑÜÿĒÑ 7ÑČėÿßȦ 2åėĒÑĤáÑ GÑĮĤàåĺÿßȦ 7ÑĤĮÑ _ÿáåÝȦ 2ıÝÿĉÑ &ĤıġÑȦ ČÑ SėġėČėĺåÝȦ ĒÑ #ĤÑÜÑĤȦ 2ÑĒÑ PÿġėĪȦ SÑđÑĤÑ SåłÑĊȦ NÑđÑĒĮÑ ĤÝåûȦ ėĤĉÑ GåĤĒÑĤȦ 7ÿÑ /ÑûåÝȦ 0ėĤÿĒÑ 0ėĪßÑĊȦ &åČåĒÑ 0ĤĊČåÝȦ 2åėĒÑ &ÑÜıĒåĊȦ 2ıÝÿĉÑ _ÿáåÝȦ 2åĒÑ SėġėČĊėȦ _ÿáÑ #ėĮÑČȦ 2ÑıĤÑ GÑČÑĮÿĒıĪȦ NÑĤÑ 8ėĺÑĊ

/ '

ÿĒė "ıĤĉÑĒȦ 8ÿĊ GÿĒĮÑĤÿßȦ đÿČ 7ÑĤĮÿĒàåĺÿßȦ 7ÑĤÿĒ ĤĒàåÝȦ 7ÑĤÿĒ þđåĮėĺÿßȦ 0ÑĤČė &ıĨĒĉÑĊȦ 7ÑĮåė 7åČĒĉÑĊȦ GåĮÑĤ GĤėáÑĒėĺÿßȦ NČÑĺĊė 0ĤÿłÑĒåÝȦ 'ĺÑĒ =łÿĒûåĤȦ ėđÿĒÿĊ ĤıßÿȦ "ĤÑĒĉė SåłÑĊȦ /ėĨÿġ ÿ 'ĺÑĒ PÑĒĉåĊȦ "ĤÑĒ eûėŀĒÿĊȦ JėĊė _ÑČåĒĮÑĊȦ 7ÑĤĊė ĤĺÑĤÿß

Vjenčani Krunoslav Blaži i Marija Kolarić, Goran Kanižaj i Julija Šlibar, Drago Kukec i Sanja Martinez

Umrli Petar Kostelac (74), Josip Majcen (67), Pavao Dominis (71), Milan Vidović (91), Marija Smodek (81), Franjo Ivanković (83), Dražen Korotaj (45), Dominika Hlevnjak (66), Marija Kuljak (79)

GJ=#8=e _J 7 8 e N2/ '& ɺ 8 Ɂ ' 2/ GJ=7/ 8/'_= Skoro da nema dana u sljedećem sedmodnevnom periodu da možemo potpuno jamčiti sasvim suho vrijeme kroz čitav dan. Nekako je najveća šansa za suho vrijeme oko četvrtka i petka, ali ni to nije sto posto sigurno. U svakom slučaju dobro će nam doći i sunčane naočale, ali i kišobran.

Najviše kiše bi moglo pasti večeras te oko vikenda. Detaljniju prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.5.).

www. regionalni. com

56 Zadnja

11. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Jubilarni 5. festival ženskog nogometa Lepoglava 2010

Platinijevo priznanje Na Festivalu je sudjelovalo 19 ekipa iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske U organiz ac iji CCPA – Otvorene zabavne škole nogometa i Zajednice sportskih udruga grada Lepoglave održan je 5. festival ženskog nogometa Lepoglava 2010.

Na festivalu je sudjelovalo 19 ekipa iz Bosne i Hercego-

F

estival je otvorio glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić vine, Slovenije i Hrvatske.

Natjecanje je održano u kategoriji nogometašica rođenih 1995. i 1996. godine.

Susreti su se odigravali u dvije konkurencije. Prvu su činili klubovi koji se natječu u redovnim ligama, a drugu školske sekcije koje njeguju ženski nogomet.

U kategoriji klubova pobijedila je ekipa Agrama iz Zagreba ispred ŽFK Sarajeva i Mladosti iz Nević Poljane.

Od sekcija najbolje su bile mlade nogometašice iz Knina ispred Varaždinskih Toplica i Breze iz BiH. Festival je otvorio glavni tajnik H N S - a Z o r is l av Srebrić, a tom je prilikom predao Gradu Lepoglavi posebno priznanje koje je za promoc iju ženskog nogometa dodijelila UEFA i njezin predsjednik Micha-

!

el Platini. Na otvaranju festivala prisustvovali su i predstavnici ŽNS-a Varaždin Davor Daraboš i Ivan Novak te selektor svih ženskih selekcija Hrvatske Dejan Klafurić s kompletnim stručnim stožerom.

Osim sportskih natjecanja odr žan je i okrugli stol s dvije zanimljive teme: “Koliko je Festival utjecao na razvoj ženskog nogom e t a” i “ Po dr ž im o zdrav životni stil i reci ne dijetama”. Radionice je održao Velimir Suban, predstavnik organizatora CCPA OFFS Hrvatska.

Glavni tajnik Zajednice sportskih udruga grada Lepoglave Damir Kužir zadovoljan je ukupnom organizac ijom fest ivala i najavljuje nastavak aktivnosti na tom planu.

Festival tradicionalnog jazza u Varaždinu

VARAŽDIN - U isto vrijeme, u 20 sati, a u petak, 14. svibnja i u subotu, 15. svibnja, koncerti su 16. međunarodnog festivala tradicionalnog jazza koji organizira Hrvatskoaustrijska kulturna zajednica, a suorganizator je Austrijski

kulturni forum iz Zagreba.

Mjesto održavanja je Velika koncertna dvorana HNK Varaždin. Glavni su gosti Boring Blues Band, a nakon službenog dijela bit će jam session na Podrumskoj sceni “Z. Rogoz”.

HUMANO

Koncert „Marijini obroci“ U ponedjeljak, 17. svibnja, u varaždinskoj katedrali s početkom u 20 sati održat će se humanitarni koncert na kojem će se skupljati dobrovoljni prilozi za izgradnju školske kuhinje u selu Hondji u Beninu čime će se omogućiti jedan topli obrok dnevno za svu školsku djecu u tom selu. Na koncertu će nastupiti Valentina Fijačko, Dorotea Ilčić, Armando Puklavec, zbor varaždinske katedrale Chorus angelicus i Varaždinski komorni orkestar, a izvedbom će ravnati dirigent Anđelko Igrec. ”Marijini obroci” su međunarodni pokret za uspostavljanje projekata prehrane u školama u zajednicama u kojima siromaštvo i glad sprečavaju djecu u stjecanju obrazovanja. (dr)

USKORO

Dječja olimpijada Ovogodišnja Olimpijada varaždinskih dječjih vrtića počinje u četvrtak na Varaždinskim gradskim bazenima održat će se natjecanje u plivanju s početkom u 10.00 sati. Do sada su prijavljene ekipe: Pinokio, Panda, Palčić, Bajka 1 i Bajka 2.

Olimpijada se nastavlja u petak na SC-u Sloboda od 16 sati kada će biti održano i službeno otvorenje i mimohod ekipa. Na rasporedu će biti uobičajene atletske discipline u trčanju i bacanju loptice uz nezaobilazni nogomet koji okupi najviše gledatelja. Svoju tradicionalnu disciplinu imat će i tete iz vrtića.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović