RT_314

INTERVJU Branko Lustig, svjetski poznati filmski producent i dobitnik dvaju Oskara

Stranice 6.-7.

VARAŽDINKA DADA RUŽA

Dok god imam snage, moj je život glazba Stranica 37.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 314 :: 25. svibnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Marija Holetić, stečajna upraviteljica tvrtke ITC o propasti tvrtke

Dionice ITC-a dobili i “zaslužni građani” ITC uzeo kredit kako bi kupio dionice koje je podijelio radnicima, ali i drugima

Stranica 3.

TRASH FILM FESTIVAL

“ZLATNO DOBA”

Nunčake su opet u akciji

Kako biste lakše (pre)živjeli, radite što dulje!

Stranica 21.

Stranica 8.

INOVATORSTVO

Nogometni klub Varteks uspio je dobiti licencu

Nakon smanjenja dužnosničkih plaća, slijede i otkazi u Županiji Stranice 4-5.

Stranica 27.

ZDRAVSTVO U KRIZI

Zbog dugova skoro ostali bez nužnih pretraga Stranica 32.

MLADI LAUREATI GLAZBENE ŠKOLE VARAŽDIN

Virtuozi na klaviru i violončelu

Stranica 19.

Ivan Pajtak iz Ladanja Gornjeg Kreativnog strojobravara preporodilo je članstvo u Društvu inovatora Varaždinske županije Stranica 10.

CRNA KRONIKA

Zbog silosa na sudu već 20 godina Stranica 20.

ISSN 1846-8969

t ė*5"5&-+* ;076 Nisu mi dopustili da dođem raditi, morala sam biti doma Stranica 12.t ;%3"7-+& Većina liječnika odlučila ići u koncesionare Stranica 32. t %61-&3*$" ”Šporki stari grad”, vatrene kugle i braća Dalton Stranice 24.-25. t 70%*ė Nakon Dravanture šest tona smeća manje Stranica 46. t Ç&/4,* 47*+&5 Tko se zaljubljuje online? Stranica 46. t 16501*4 Majmuni s Balija dresirani su za krađe Stranica 26.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Gradski proračun nije krava muzara

G

radski proračun Varaždina za ovu godinu težak je 250 milijuna kuna.

Do kraja godine, međutim, izvjesno je da će biti manjka prihoda u gradskoj blagajni pa je nužan Željko PAVLEK rebalans proračuna. urednik@regionalni.com Posljedica je to recesije, ukupnog stanja u gospodarstvu, ali ponajviše smanjenja ukupnih kapitalnih prihoda grada, poglavito od prodaje gradskog zemljišta.

Trenutno premali interes domaćih i stranih ulagača za kupnju zemljišta u Varaždinu, za poduzetničke projekte, rezultirao je prihodovnom rupom u proračunu od 20-ak milijuna kuna. No, to i nije toliko zabrinjavajuće jer mnogi ističu da je pametnije u ovakvom recesijskom razdoblju ne prodavati zemljište po niskim cijenama već čekati bolja vremena. Iduće godine, najavljuju ekonomski analitičari, izgledan je gospodarski oporavak, a njime ponovni zamah ulaganja čime će i cijena gradskog zemljišta porasti u odnosu na sadašnju. No, za gradski proračun Varaždina ipak je najvažnije da Grad izvršava sve svoje preuzete kreditne i druge obveze koje nisu male. bog realne projekcije prihoda i rashoda te mjera uštede poduzetih od gradske vlasti, još uvijek se iz gradske blagajne uspijeva uspješno održavati financiranje visokih komunalnih, kulturnih, obrazovnih i sportskih standarda grada. Za građane to je ipak najvažnija činjenica. Većina Varaždinaca zna da gradski proračun nije krava muzara i da će za realizaciju manje značajnih komunalnih i drugih potreba koje nisu presudne za življenje morati pričekati bolja vremena jer za sve novaca nema.

Z

25. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Što je sve utjecalo na propast nekada ugledn

Dionice ITC-a kuplj dobili radnici, ali i

Ove srijede peta javna dražba za nekretnine ITC-a koji je 2008. godine završio u stečaju, a preostali zaposlenici završili na burzi

Da bi mogao kupiti dionice, ITC se kreditno zadužio u banci, ali taj i druge kredite nije mogao vraćati jer se bavio niskoakumulativnom djelatnosti, tvrdi Holetić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - U srijedu 26. svibnja održat će se peta javna dražba za nekretnine ITC-a koji je 2008. godine završio u stečaju, a preostali zaposlenici na burzi.

- Javne dražbe počeli smo s 30 milijuna kuna za nekretninu gdje su proizvodni pogoni, dok je početna cijena parkirališta bila milijun kuna. S obzirom na to da nije bilo zainteresiranih, što su vidjeli i prisutni predstavnici vjerovnika, spuštali smo cijene za deset posto. Tako je sada početna cijena za veću nekretninu 20 milijuna kuna, a parkiralište 768 tisuća kuna - doznajemo od Marije Holetić, stečajne upraviteljice ITC-a.

U lipnju prva djelomična dioba u ITC-u - Idući mjesec imat ćemo prvu djelomičnu diobu u ITC-u. Naime, prodali smo dio strojeva, što bi moglo biti dovoljno za namirenje radničkih potraživanja, odnosno otpremnina i pet plaća. Međutim, Fond im je već namirio više od polovice potraživanja, tako da će on stupiti na njihovo mjesto, pa će zaposle-

Dionice radnicima Ukoliko prodaja nekretnina ovaj put uspije, kako dodaje, novac će ići Zagrebačkoj banci, koja ima pod hipotekom nekretninu s proizvodnim pogonima, odnosno poreznoj upravi koja ima pod hipotekom parkiralište.

Na upit hoće li što od prodaje nekretnina dobiti drugi vjerovnici, među kojima su i bivši zaposlenici, odnosno

nici dobiti razliku koja ostane nakon što se namire i doprinosi. Prodali bismo i više pokretnina, no problem je što imamo moderne strojeve koji su koštali i do tri milijuna kuna, a tko će vam toliko platiti u vrijeme kada u našoj zemlji propada drvna industrija - ističe Holetić.

mali dioničari, Holetić nije dala optimističan odgovor.

- U slučaju stečaja najviše

b

udući da su u odborima bili bankari, kredita je bilo za sve gube vlasnici, pa su sukladno tome u mnogim poduzećima

i mali dioničari ostali bez ičega. Međutim, za razliku od većine sličnih slučajeva, ITC se zadužio da bi kupio dionice koje je zatim podijelio radnicima. Dakle, zaposlenici nisu dali niti kune - veli Holetić dodavši da se zbog toga ne može reći da su mali dioničari posebno oštećeni.

Osim stotinjak zaposlenika, na svoje veliko iznenađenje stečajna upraviteljica otkrila

I TOGA IMA Velika površina ITC-a, ali bez svog pristupa na cestu

Ulaz u tvrtku prodan radi duga Nadali smo se da će nekretnine kupiti neki naši poduzetnici koji su u drvnoj branši, ali i oni su uglavnom u problemima zbog pada izvoza.

Sada ćemo vidjeti što će biti.

Iako ITC raspolaže razmjerno velikom površinom, odnosno oko 40 tisuća četvornih metara, problem je što nema

izlaz na glavnu prometnicu Varaždin - Ludbreg. Naime, da bi došli do ITC-a, morate se najprije voziti kroz ulaz Hrast Exporta, a zatim putem Mundusa, budući da se ITC nalazi u klinu između ova dva poduzeća.

Naravno, poduzeće je nekada imao izlaz na glavnu

cestu, no prodao ga je jedan direktor. Ulaz je prodan za dug.

Nije bilo novaca, pa se nekome činilo da je to najbolje rješenje u okolnostima kada je u poduzeću radilo više od 400 ljudi, a tržište se smanjilo, doznajemo od stečajne upraviteljice ITC-a.

Aktualno

25. svibnja 2010.

ne tvrtke u drvoprerađivačkoj industriji

3

DOZNAJEMO Varteks i u 2010. loše posluje

jene na kredit - “zaslužni”?!

IZDVOJENO Marija Holetić je i stečajna upraviteljica Cekina

Iz 40-ak ovrha prikupljeno ukupno 2,3 milijuna kuna Marija Holetić stečajna je upraviteljica i ŠKZ-a Varaždinski cekin, gdje ni nakon deset godina stečaja još nije bilo isplata vjerovnicima.

- Trenutno je prikupljeno 2,3 milijuna kuna koje ćemo podijeliti. No, tu je oko 1.500 vjerovnika koji potražuju stotinjak milijuna kuna, što znači da će dobiti oko 2,3 posto tražbina - veli Holetić koja podsjeća da je još prije upozoravala kako će se vjerovnici jako teško naplatiti.

Novac je došao iz 40-ak ovršnih postupaka, a još toliko je u tijeku.

- To je jako složen stečaj.

Uglavnom prodajemo kuće u kojima netko živ i, pa zanimanja za njih nema.

Stoga smo prinuđeni sami

ih kupovat i. Tek nakon što iselimo ljude, objekte možemo dalje prodavati.

Znate li koliko sve to traje, koliko je muke kada morate sudskim putem, primjerice, iseliti staricu čiji je sin uzeo neku pozajmicu ili ste na nekretnini upisani kao tek jedan u nizu - pita Holetić, dodavši da su u Cekinu kredite uglavnom dobivali oni koje su odbijale banke.

Holetić nema ništa protiv toga da netko drugi nastavi s ovrhama, ukoliko to odluči većina vjerovnika.

- Odbor vjerovnika daje prijedloge za skupštinu - upozorava Holetić koja kao stečajna upraviteljica Cekina godišnje dobiva 20 tisuća kuna.

Krizni porez, veći PDV te nelikvidnost uzrok gubitaka, veli Košćec

Gubitak od 18,6 mil. kn u prva tri mjeseca U odnosu na 2008., najviše su pali prihodi od prodaje, i to gotovo za trećinu, odnosno s 91,6 na 63,1 milijun kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Cekin je bio u PC Coning

VARAŽDIN - Varteks, koji trenutno zapošljava nešto više od 2400 ljudi, nastavlja negativno poslovanje.

U prva tri mjeseca ove godine ostvario je gubitak od 18,6 milijuna kuna, što je posljedica, s jedne strane, malog smanjenja rashoda, koji su s lanjskih 98,8 milijuna kuna pali na 90,4 milijuna kuna, a s druge strane osjetnog pada prihoda.

U 2008. ostvarili dobit ili - gubitak?

Povećanje prihoda i rezanje rashoda trebalo bi dovesti i do smanjenja gubitka Varteksa koji je u prva tri mjeseca ove godine gotovo pet puta veći nego u istom razdoblju prošle godine kada je zabilježen rekordni gubitak. ”Varteks d.d. poslovao je u 2009. godini s gubitkom od 98,9 milijuna kuna, dok je za 2008. godinu ostvarena dobit od 2,4 milijuna kuna”, navodi se u izvješću. Međutim, u uvodnom dijelu izvještaja revizora Deloittea za 2009., navodi se da je na dan 31. prosinca 2008. neto dobit precijenjena za 10,7 milijuna kuna, što upućuje na zaključak da se i pretprošle godine zapravo poslovalo s gubitkom.

Ipak optimizam

U slučaju stečaja najviše gube vlasnici, pa tako i mali dioničari, upozorava Holetić

je da je bivši direktor ITC-a dionice podijelio i nekim „zaslužnim“ građanima, koji nikada nisu radili u ITC-u. No, kako naglašava Holetić, veći je problem ipak bio taj što poduzeće nije imalo novaca kojim je kupilo dionice.

Krediti za sve - Da bi mogao kupiti dionice od Hrvatskog fonda za privatizaciju, ITC se kreditno zadužio u banci. Taj i druge kredite nije mogao vraćati jer se bavio niskoakumulativnom djelatnosti. Naravno, problem je bio i tečaj kune, odnosno kupna skupih strojeva po nepovoljnom tečaju. A

prilike su se dodatno usložile dolaskom krize od koje su prvi stradali izvoznici kakav je bio ITC - veli Holetić.

Budući da su u odborima

d

irektori ITC-a radili što su htjeli s radnicima, smatra Holetić ITC-a bili uglavnom lokalni bankari, kako upozorava, kredita je bilo ne samo za kupnju dionica, nego i druge namjene.

- Krediti su se dijelili i šakom i kapom. Gotovo sve

što se radilo krajem 90-ih zasnivalo se na kreditima koji su jako opteretili poslovanje ITC-a u kojem se nije razmišljalo o tome što će se dogoditi ukoliko se pojave problemi u gospodarstvu veli Holetić.

Takvo poslovanje, kako je uvjerena, bilo je moguće zato što nije bilo većinskog vlasnika.

- To dijeljenje dionica nije bilo dobro. Direktori ITC-a radili su što su htjeli s radnicima - smatra Holetić, koja dodaje da su neki dobivali i nagrade, ali iza njih zapravo nije bilo adekvatnog rezultata.

Naime, dok je u istom razdoblju lani imao ukupan prihod od 94,8 milijuna kuna, u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 71,8 milijuna kuna, odnosno 24 posto manje. Najviše su pali prihodi od prodaje, i to gotovo za trećinu, odnosno s 91,6 na 63,1 milijun kuna, od čega je na stranim trž išt ima pr ihodovano 29,1 milijun kuna.

- Rezultati poslovanja pokazuju nastavak negativnih trendova u hrvatskom gospodarstvu, koje se s pravim posljedicama krize suočilo znatno kasnije od gospodarstva zemalja zapadne Europe - ističe Zoran Košćec u izjavi povodom objave kvartalnih rezultata, podsjećajući na uvođenje kriznog poreza, većeg PDV-a te nelikvidnost.

Predsjednik Uprave Varteksa, međutim, optimistički očekuje rast prihoda u drugom dijelu godine, između ostalog, kroz povećanje postojećih ugovora te reorganizaciju maloprodaje i asortimana ponude na domaćem tržištu, kao i razvojne aktivnosti na tržištima zemalja regije.

Umjesto City Centra, najam novog prostora za 20 tisuća eura?

Prodaja objekata ”Sukladno Integralnom planu poslovnog i financijskog restrukturiranja, slijedi nasta-

u

tri mjeseca ove godine gubitak gotovo pet puta veći nego u istom razdoblju prošle godine vak zatvaranja neprofitabilnih dijelova sustava, daljnja racionalizacija zaposlenih te daljnje smanjenje većine operativnih troškova”, navodi se u izvješću te napominje da se puni efekti uštede na troškovima djelatni-

ka očekuju ove godine, budući da se smanjenje provodilo tijekom cijele 2009. Sudeći po revizijskom izvješću, planira se prodaja sedam nekretnina u Hrvatskoj, te četiri na području bivše savezne države, što bi trebalo osigurati 137 milijuna kuna.

Tu je uključena i naplata dijela potraživanja od prodaje riječkog City Centra te zagrebačkog Quatrisa, za koje su potpisani ugovori. Budući da je riječ o mjestima gdje su ostvarivani značajni prihodi, Varteks se odlučio za iznajmljivanje novih prostora u Rijeci, i to navodno od tvrtke u vlasništvu bivše zaposlenice za iznos od gotovo 20 tisuća eura.

4

Aktualno

25. svibnja 2010.

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Ne kockati se našim novcem Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

18.5.

Ni pola godine od novogodišnjeg poskupljenja, INA traži da kućanstva plaćaju još više, ovaj put za 10 do 12 posto.

Rastu cijene i u Grčkoj, kao i PDV, a službenici gube 13. i 14 . plaću, regres i božićnicu… Ali zato prima 20 milijardi, prvi dio od obećanih 110 milijardi eura pomoći.

DOZNAJEMO Plaće dužnosnika u Varaždinskoj županiji i Gra

Županu i zamjenicim slijedi smanjenje bro

19.5.

Stanje u Hrvatskoj bolje je nego u mnogim zemljama EU, tješi nas Šuker nakon što je ministrima EU 27 predstavio hrvatski Predpristupni gospodarski program 2010. - 2012. Za tri domaća brodogradilišta stigle ponude, a za ostale nema interesa, pa se za njih priprema novi, tajnoviti plan.

20.5

. Zbog najave ukidanja regresa, božićnica i darova za djecu zaposlenima u državnim i javnim službama, sindikalne središnjice izlaze iz Gospodarskosocijalnog vijeća. A SAD pokušava naći rješenje za najveću ekološku katastrofu: prodor nafte iz bušotine u Meksičkom zaljevu koja putuje već prema Golfskoj struji.

21.5.

Tri fiksna zastupnika dijaspore te glasanje isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima za građane s prebivalištem izvan Hrvatske kompromisno je rješenje HDZ-a i SDP-a oko buduće promjene Ustava.

Američki znanstvenici stvorili živi organizam koji kontrolira sintetski genom, a Hrvatska (još jednu) agenciju koja ne radi ništa – Agenciju za JPP.

22.5.

Europski burzovni indeksi na najnižoj razini u više od osam mjeseci. Ako propadne euro, propada i Europa, upozorava Merkel, dok analitičari upozoravaju da ne treba previše strahovati jer slabljenje eura ima i dobre strane. Kako bi spriječio ponavljanje financijske krize, SAD proveo veliku financijsku reformu kako se Wall Street više ne bi mogao kockati novcem drugih.

23.5.

Zbog navodnog duga od 120 milijuna eura, INA zaustavlja isporuku etanola i plina Diokiju, koji je proziva zbog monopolskog položaja zahvaljujući kojem sav plin prodaje kao uvozni, iako je dvije trećine iz Hrvatske.

Zagrebački SDP odlučio da će Bandića naslijediti Bernardić ili Jelušić.

24.5.

Arbitražni sporazum s Hrvatskom pruža Sloveniji vjerojatno posljednju mogućnost za povoljno rješenje graničnog spora, poručuje Žbogar svojima. A zbog straha što će biti s njima, osobito onima koji rade u brodogradilištima, metalci kod Popijača.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Razmišljamo da za dva upražnjena mjesta otvorimo jedno novo, ali nećemo zapošljavati bivše djelatnike AZRA-e, kaže Štromar

Varaždinski župan je s neto plaćom većom od 21.000 tisuću kuna svojedobno bio najbolje plaćeni župan. Sada će njegova plaća pasti ispod 20.000 kuna neto, ali će i dalje biti visoka Pišu: IVICA KRUHOBEREC, VESNA MARGETIĆ-SLATKI

U Varaždinskoj županiji bit će smanjen broj zaposlenih, kojih je sada nešto više od devedeset! Potvrdio je to u petak varaždinski župan Predrag Štromar na sjednici Županijske skupštine. - Bit će smanjenja broja zaposlenika, ali samo njihovom voljom. Međutim, razmišljamo o Vladinom prijedlogu da za svaka dva upražnjena mjesta otvorimo jedno novo budući da trebamo stručne zaposlenike, odnosno vježbenike. No, pri tome ne mislimo zapošljavati bivše djelatnike Agencije za razvoj Varaždinske županije, koja je u tri mjeseca za petinu smanjila broj zaposlenika - rekao je Štromar.

Racionalizacija Time je odgovorio na upit svog prethodnika, a danas vijećnika Zvonimira Sabatija, koji ga je tijekom aktualnog sata pitao je li točna informacija da se broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji planira smanjiti za 10 do 20 posto, te hoće li na

Zabrinjavajući manjak prihoda, hitno u rebalans Manjak prihoda od 22,3 milijuna kuna u proračunu Grada Varaždina ostvaren prošle godine je zabrinjavajuć i zbog toga je najkasnije do 30. lipnja potrebno izraditi realnu projekciju prihoda za 2010. godinu, zatražili su članovi Odbora za financije i proračun Grada Varaždina. Pročelnica za financije Jerka Kezele u ponedjeljak je izvijestila da su prihodi u prva

upražnjena mjesta biti zaposleni djelatnici AZRA-e.

Iako to nije izrijekom rečeno, smanjivanje broja zaposlenika u Varaždinskoj županiji posljedica je racionalizacije na koju prisiljavaju aktualne gospodarske prilike. One se odražavaju i na rad jedinica lokalne samouprave, a to se vidjelo i iz izvještaja o izvršenju županijskog proračuna za prošlu godinu.

Naime, ukupni prihodi i primici bili su 11 posto manji od plana, odnosno 200 umjesto planiranih 225 milijuna kuna.

Doduše, manji su bili i rashodi te izdaci, ali za 4,5 posto,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Ivica Kruhoberec

Josip Novak

ikruhoberec@regionalni.com

josip@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

tri mjeseca ove godine deset posto veći od planiranih, a “krivac” za to je država. - Lani su u lipnju uplatili osam milijuna kuna najamnine za novu dvoranu, a ove godine novac je stigao u ožujku – pojasnila je. No, pravi pokazatelj su prihodi od poreza i prireza na dohodak koji su u prva tri mjeseca iznosili 30 milijuna kuna, što je sedam posto manje nego lani. (vms)

odnosno 210 umjesto 220 milijuna kuna, tako da je na

Š

tromar: Bit će smanjenja broja zaposlenika, ali samo njihovom voljom kraju prošle godine županijski proračun imao manjak od 9,6 milijuna kuna.

Da će se recesija odraziti i na rad jedinica lokalne samouprave osjetilo se već sredinom prošle godine, pa je zbog toga Varaždinska županija odlučila LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

raskinuti kolektivni ugovor sa svojih gotovo stotinu zaposlenika za čije je plaće u proračunu planirano 17 milijuna kuna.

Nakon što su zaposlenici dobili manje beneficije, sada je na red došao i varaždinski župan koji je s bruto plaćom većom od 40 tisuća kuna, odnosno neto plaćom većom od 21 tisuću kuna, svojedobno bio najbolje plaćeni župan. Po plaćama u odnosu na kolege izdvajali su se i njegovi zamjenici, koji su primali oko 16 tisuća kuna, odnosno bruto blizu 30 tisuća.

Međutim, varaždinski župan i njegovi zamjenici na takve iznose više ne bi trebali ra-

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

25. svibnja 2010.

adu Varaždinu usklađene s novim zakonom

ma manje plaće, oja zaposlenih GRADSKO VIJEĆE Vijećnici “tijesnom” većinom odbili napraviti presedan

Za novi hotel Maltar mora platiti komunalni doprinos Ako će u Prešernovoj ulici u Varaždinu graditi hotel s četiri zvjezdice, tvrtka Maltar morat će u proračun Grada Varaždina platiti 366.483 kune komunalnog doprinosa.

Takvu su odluku “tijesnom” većinom u ponedjeljak donijeli gradski v ijećnic i, koji su dobili prijedlog gradonačelnika Ivana Čehoka da se Maltar oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa. Čehok se pozvao na zaključak Poglavarst va iz 20 0 6. godine, kojim je utvrđeno da će Grad stimulativnim mjerama poticati razvoj turizma. Međutim, pr ije mjesec dana gradski vijećnici prihvatili su novu Odluku o komunalnom d o -

prinosu, kojom su povećali cijene, a gradonačelnika su obvezali da u roku od tri mjeseca predloži tko će imati pravo na oslobođenje od plaćanja dijela doprinosa i pod kojim kriterijima.

- Ne muči me samo to što

n

e možemo povećati cijene doprinosa, pa onda jednog investitora osloboditi plaćanja bi proračun ostao bez prihoda, nego je veći problem što bismo ovom odlukom napravili presedan koji nije dobar. Komunalni doprinos smo povećali kako bismo mogli održavat i komu-

nalni standard, a pitanje je i zašto bismo pomagali samo turizmu. Zbog recesije mnoge djelatnosti bilježe pad prihoda i od 50 posto. Nismo dobili podatke o tome koliko bi ljudi bilo zaposleno u novom hotelu, međutim pitanje je nije li radno mjesto u drugim djelatnostima također vrijedno poticaja – rekao je Ivica Dubovečak, predsjednik Odbora za financije i proračun, ali i vijećnik vladajuće Nezavisne gradske liste.

Zanimljivo je da je pet vijećnika vladajuće koalicije bilo sudržano, 11 ih je podržalo prijedlog, ali to nije bilo dovoljno jer je protiv “oslobađanja” bilo 12 vijećnika HNS-a i SDP-a. (vms)

Plaća varaždinskog gradonačelnika ostaje ista, oko 25.500 kuna bruto

čunati. Vijećnici su prihvatili Štromarov prijedlog o novim koeficijentima za izračun plaća, a sukladno Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tako će njihove plaće ubuduće biti jednake umnošku osnovice za obračun plaće i koeficijenta 6,40, odnosno 4,93 koji će se uvećavati za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Time će neto plaća varaždinskog župana pasti ispod 20 tisuća kuna, ali i dalje će biti vrlo respektabilna.

Profesionalci Za razliku od toga, plaća varaždinskog gradonačelnika PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

ostat će ista: za tu dužnost plaća je jednaka umnošku osnovice u visini od 5.108 kuna bruto i koeficijenta 5. Ivan Čehok, koji

u

Gradu Varaždinu zamjenici gradonačelnika primat će 6 posto manju plaću nakon lanjskih neposrednih izbora plaću više ne prima u Saboru, nego je zaposlenik Grada, i dalje će mjesečno primati oko 25.500 kuna bruto.

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

No, gradski su vijećnici na sjednici Vijeća u ponedjeljak jednoglasno smanjili koeficijent za obračun plaća zamjenika gradonačelnika. Jednoglasno su prihvatili izmjene Odluke o plaćama u Gradskoj upravi, čime su taj dokument uskladili s novim zakonom.

Koeficijent za obračun plaća dogradonačelnika je s 4,5 smanjen na 4,25, čime je “spušten” na 85 posto koeficijenta plaće gradonačelnika. Čehokovi zamjenici Zlatko Horvat i Slobodan Mikac svoju dužnost obavljaju profesionalno, a nakon izmjena koeficijenata njihove će plaće biti šest posto manje.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

25. svibnja 2010.

EKSKLUZIVNO Branko Lustig, svjetski poznati filmski producent, dobitnik dvaju O

Od Spielberga sam d Lustig je 80-ih otišao u Ameriku čisto slučajno, tamo je upoznao slavnog Stevena Spielberg i ostao Piše: GORDANA IGREC

Kao devetogodišnji dječak, te ipak ne tako davne 1942. godine, on je bio samo broj A-3317.

Pedeset dvije godine poslije, 1994. godine, u svojoj je ruci slavodobitno, ali i skromno, u Hollywoodu držao u ruci zlatni kipić Oskara za producentski rad na filmu “Schindlerova lista” redatelja Stevena Spielberga. Osam godina kasnije, 2002. godine, za film “Gladijator” dobio je drugog Oskara. Preživio je logor smrti Auschwitz u kojem je dane, ne znavši za to, dijelio s druge strane žice s djevojčicom iz Nizozemske Annom Frank, koja nije preživjela. Nije preživio niti njegov otac. Dao je dobrovoljno život za svojeg prijatelja u logoru kao rijedak primjer sačuvane čovječnosti u “devetom krugu pakla” kakav čovjek uopće može drugome čovjeku pripremiti. O čovječnosti i požrtvovnosti njegovog oca snimljen je i film. A on, koji je zajedno s majkom preživio Auschwitz, vratio se nakon završetka rata u Međimurje, rodni kraj svojeg oca. Ostalo sve je poznata povijest.

Hollywood Iza svega ovoga krije se ime producenta Branka Lustiga, ovjenčanog dvama Oskarima, a koji niti unatoč svemu preživljenom niti unatoč svojim poznim godinama i narušenom zdravlju ne posustaje u svojem angažmanu i radu. Ovaj holivudski producent hrvatsko-židovskog porijekla koji rado zamijeni brdo u Los Angelesu gdje na Beverly Hillsu ima kuću, s vikendicom starom 250 godina na Žumberku, radio je sa slavnim imenima poput Meryl Streep, koja je kod njega na Žumberku brala šljive, ali i s Anthonyjem Hopkinsom, Nicole Kidman, Sharon Stone, Russelom Croweom i Georgeom Clooneyem, a u svojoj je žumberačkoj vikendici ugostio i glumicu Jane Seymour i glumca Roberta Mitchuma.

Povodom 4. Židovskog filmskog festivala koji se u Zagrebu odr-

M

eryl Streep je na Žumberku brala šljive, a tamo su dolazili i drugi slavni žava od 23. do 29. svibnja u kinu Europa, za Regionalni tjednik producent i počasni doktor Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje režiju i producentski rad, ali i dobitnik dvaju Zlatnih globusa kao i dobitnik nagrade Izraelskog filmskog festiva, Branko Lustig prolazi putevima svojeg

sjećanja na dane provedene u Auschwitzu, na dugačak put koji je trebalo od Auschwitza “prevaliti” kroz život do Hollywooda, o svojoj nezaboravnoj suradnji sa slavnim redateljem Stevenom Spielbergom, o tome zašto čovjek može biti izopačen i zao, ali i o koječem drugom što je u suglasju s njegovim životnim iskustvom i njegovom životnom dobi, a tiče se svih životnih pojava i, dakako, filmske produkcije.

Rođeni ste u Osijeku. Iz kakve obitelji potječete?

Rekao bih iz građanske obitelji. Otac mi je bio iz Čakovca, odnosno iz Krištanovca. Njegova familija je došla iz Nagykanisze.

I to davno. I onda su otvorili

o

tac je bio konobar u Osijeku, a mama je bila domaćica i nije radila “štacun” u Križanovcu i tako su Lustigi oduvijek imali “štacun” u Križanovcu. Inače, otac je bio konobar u Osijeku tako da kad sam igrao ulogu konobara u Schindlerovoj listi, kažu da sam to igrao zato jer mi je tata bio konobar. Ima nešto istine u tome. Mama je bila domaćica i nije radila. Bila je gospođa.

Gdje ste dočekali proglašenje NDH? I kako je potom sve krenulo u vašem životu i životu vaše obitelji?

Uglavnom u Osijeku smo živjeli do 1941. godine i onda smo Dravom jedne noći iz Osijeka pobjegli do Preloga i u Prelogu se ukrcali u obična seljačka kola, te tako došli do Čakovca.

Ja sam imao tada devet godina.

I bio sam u Čakovcu do 1942. godine. Potom je tata otišao u radni logor, a mama i ja smo odvedeni u Auschwitz koncem novembra 1942., nešto prije čakovečkih Židova. Ja nisam puno hodao između Varaždina i Čakovca, ne za vrijeme dok je bila granica.

Preživjeli ste Auschwitz. Gdje ste se skrasili poslije rata?

Poslije rata mama i ja smo se našli zahvaljujući židovskim vojnicima koji su pomagali Englezima i pronašli moju majku živu koja, kad me vidjela, od sreće je pala u nesvijest, jer je mislila da sam mrtav. Nakon toga vratili smo se u Čakovec i mama i ja smo išli tražiti tatu. Ali ga nismo našli, jer on je umro u logoru. Onda su me htjeli upisati u varaždinsku Gimnaziju, ali nisu uspjeli. Ali smatram da čakovečka Gimnazija nije ništa lošija od varaždinske. I u Čakovcu i u Varaždinu jedan i jedan su dva.

Kako čovjek koji je preživio

“Zar je to čovjek?”

Vi što živite zaštićeni U svojim zagrijanim kućama, Vi što zatječete vraćajajući se uvečer Toplo jelo i lica draga: Promislite zar je čovjek, Tko radi u blatu Tko ne zna za mir Tko se bori za koricu kruha Tko umire za jedno da ili ne, Promislite zar je to žena, Bez kose i bez imena Bez imalo snage za sjećanje Ispijenih očiju i hladne utrobe Poput žabe zimi.

Imajte na umu da je tako bilo: Nalažem vam ove riječi, Urežite ih u svoje srce Boraveći u kući, idući putem, Liježući, ustajući; Ponavljajte ih svojoj djeci.

Ili neka vam se sruši kuća, Bolest neka vas snađe Potomci neka okreću lice od vas!

Primo Levi: “Zar je to čovjek?”

Branko Lustig preživio je Auschwitz, a dobitnik je Oscara za producentski rad na filmovima “Schindlerova lista” i “Gladijator”

Intervju tjedna

25. svibnja 2010.

7

Oskara, zaljubljenik u film i filmsku umjetnost govori o židovstvu, filmu i životu

doista mnogo naučio Auschwitz nakon tog iskustva uopće može vjerovati u ljudsko dobro?

Auschwitz Ljudi ima svakakvih! i neki ljudi jedino mogu opstati u zlu. Jer oni se ne znaju snalazi u drugim elementima osim u zlu. Jer da su bili dobri, oni ne bi preživjeli logor. Ja govorim o kapoima, o starješinama blokova, policajcima u logoru između redova samih zarobljenika. Opet, bilo je dobrih ljudi za koje se unaprijed znalo da neće moći preživjeti. Ljudi, koji su morali umrijeti, jer su oni bili predobri da naprave bilo kakvo zlo, i najmanje zlo. Da ukradu nekome kruh. A oni koji nisu krali kruh, ti nisu preživjeli. Ja to nisam zvao krađom, ja sam to zvao organiziranje. Ti si morao organizirati cipele. Ako nisi zavezao cipele oko glave, ujutro si se probudio bez njih.

Onima kojima su cipele oteli, to su bili dobri ljudi i ti dobri ljudi su ostali tamo. A oni koji su krali cipele, to su bili zločesti ljudi. Jer kako možete nekome ukrasti cipele kad znate da je vani snijeg i da se ne može hodati bez cipela? Vi ste time što ste mu ukrali cipele učinili zlo djelo. I vi ste se svrstali tim činom u grupu da preživite, ali ste se svrstali na stranu zločestih. A onaj jadnik kojem ste ukrali cipele taj je vjerovao da mu nitko neće ukrasti cipele. I krivo je vjerovao.

Zašto čovjek može biti tako zao i izopačen da “izumi tvornice smrti...”?

Nisu samo nacisti bili zli. Bilo je zločestih i među Židovima.

Nisu svi politički zatvorenici bili dobri. Oni koji su imali crvene trokute, oni su radili zlo. Mi

nismo u logoru gledali tko je nacist, mi smo dijelili ljude po tome tko će ti dati jednu žlicu vodene kaše. Mi smo po tome gledali ljude.

Kako je izgledao jedan dan u Auschwitzu?

A mi nismo u logoru mislili što će se dogoditi sutra ili prekosutra. Mi smo gledali hoćemo li preživjeti ili nećemo preživjeti večeras. I za nas, ako smo “zadovoljni” zaspali s kriškom kruha u ruci, to je bio vrhunac. Mi nismo mislili što će biti sutra, nego kako da ovaj dan završi.

Kako je bilo nakon tolikih godina ponovno se vratiti na mjesto zločina u Auschwitz gdje ste snimali film “Schindlerova lista”?

Ja sam već bio tamo, snimao sam Vjetrove rata. Prvi put kad sam bio, bilo je teško. Sjećam se kad sam počeo snimati, svi osvjetljivači su bili Nijemci i sjetili smo se žrtava, a režiser Ben Curtis je održao molitvu.

I ja sam se okrenuo u jednom momentu i vidio da svi Njemci drže pokunjene glave i da neki plaču.

o

ni koji nisu krali kruh, koji su bili dobri, ti nisi preživjeli Vi ste završili dramsku akademiju, a završili ste u producentskim vodama. Kako to? Čisto slučajno. Završio sam ‘55. godine Akademiju. U Jadran filmu su tražili nekog tko govori mađarski. U Jadran filmu se snimao njemački film “Ja često mislim na Pirošku” na mađarskoj granici. I ja sam znao

njemački i mađarski, znao sam hrvatski, govorio sam da znam i srpski. I tako... to je bio moj prvi film. I upravo sad kad sam bio u Berlinu neki dan i podijelio najbolju nagradu za režiju za Njemačku akademiju koja se zove Loa. I taj film koji mi prikazujemo na 4. Židovskom festivalu dobio je Lou. Kad sam dodjelijivao nagradu rekao sam da sam osnovnu školu položio na filmu “Ja često mislim na Pirošku”, a univerzitet da sam položio kod nazočnog režisera koji je režirao “Limeni bubanj” Volhera Schondorffa.

Koje godine ste otišli u Ameriku?

Otišao sam 1987. godine.

Zapravo ‘82. kad smo snimali “Sofijin izbor”. I onda sam upoznao Spielberga i ostao u Americi.

Najdraži Oscar Kako je izgledalo poznanstvo sa slavnim Stevenom Spielbergom? Kakav je dojam ostavio na vas?

Ja mislim da je Spielberg jedan od najboljih ljudi koje sam u životu upoznao. On je veliki filantrop, voli ljude, dobar je čovjek i voli pomagati ljudima.

I puno sam od njega naučio.

Sad ću reći nešto što još nikad nisam rekao (možda na satu kad predajem režiju): od njega sam naučio kako biti čovjek! A mislim da kako biti producent je naučiti kako biti čovjek. I dobar režiser mora biti dobar čovjek. I kao producent morate biti dobar čovjek. Jer, ako kao producent ne razumijete druge s kojima radite, onda ne možete ništa postići. A to sam naučio od Spielberga.

Koji vam je Oskar draži? Onaj za “Schindlerovu listu” ili za

“Gladijatora”?

Za Schindlera.

Ima li kojih dodirnih točaka u poruci i jednog i drugog filma dobitnika Oskara?

Tu je ta razlika između Gladijatora i novog filma redatelja Ridleya Scotta “Roobin Hood”.

Naš Pavličić se začudio kako to da “Roobin Hood” nije dobio niti jednu nagradu. Vrlo jednostavno, jer se “Roobin Hood” nije bavio ljudskim problemima, a “Gladijator” se bavio.

Radite s redateljem Ivandom na filmu o maloj velikoj zagrebačkoj Anni Frank, glumici između dva rata, Lei Deutsch?

Angažiran sam koliko mogu.

Taj film bi trebao biti završen u lipnju.

Neki vaši profesionalni planovi za ubuduće?

Pa, da snimim film o etiopskim Židovima koji se naseljavaju u Izraelu kako bi pobjegli od smrti kao posljedice gladi, ali i film o najvećem getu poslije onog u Varašavi, a taj je bio u Kini u Šangaju u koji su doseljavali Židovi iz Austrije i Njemačke poslije dolaska nacista na vlast ako su imali novaca za putovanje. To bi bio film o jednoj violini koja je svašta prošla i puno toga bi mogla ispričati.

A i napisati biografiju. No, momentalno mi je jedino na pameti da ostanem živ i zdrav.

Eto, sve sam vam rekao. O tulumima u Los Angelesu ne mogu pričati, jer već dugo nisam bio.

Jedino vam još mogu reći kako je na zagrebačkom Rebru. Tamo sam u posljednje vrijeme čest gost i mogu reći da je tamo sve besprijekorno i da sve štima...

Samo da preživim ovaj festival.

Ja vam obećajem, mi ćemo se ponovno sresti. Pozdravite mi puno Varaždin.

Schindlerova lista, 2000. - producent i glumac u filmu

Hannibal, 2001. - producent

Gladijator, 2000. - producent

The Peacemaker (Mirotvorac), 1997. - glumac u filmu

OTVORENO Festival ima cilj promicati multikulturalnost, toleranciju te poštovanje i razumijevanje među različitim narodima

Svečani gost Židovskog festivala filma - bugarski kralj Koji su vas motivi nagnali da pokrenete Židovski filmski festival u Zagrebu?

Kad sam dobio Oskara onda sam u jednom momentu rekao da su ljudi koje su vješali u Auschwitzu i kad su ispod njih izmakli onu klupčicu viknuli svi zajedno: “Živite svi dobro i ne mojte zaboraviti što se dogodilo! I ispričajte svijetu kako smo mi umrli.” To se meni kao dječaku usjeklo u pamćenje. I ja sam se zakleo da ću pokušati ljudima ispričati kako je to bilo!

Ja smatram svoj rad na ovom festivalu, uopće prikazivanje tih filmova i pričanje djeci o Holokaustu, svojim nastavkom pričanja priča o Holokaustu kroz film da se nikada više ne dogodi niti ne ponovi!

Tema ovog 4. Židovskog festivala su “Pravednici među narodima”. U Hrvatskoj je Yad Vashem dosad proglasio 103

Pravednika među narodima, dvoje su iz našeg zagorskog kraja iz Cerja Nebojse, obitelj Kumrić. Od sviju njih, sedmero će biti na otvorenju 4. Židovskog filmskog festivala zajedno sa spašenima. Što je u tom kontekstu s prijedlogom da se kardinal Alojzije Stepinac proglasi Pravednikom među narodima? Kako v i gledate na taj, po mnogima kontroverzni prijedlog?

Stepinac Mi ćemo na festivalu predstaviti film Jakova Sedlara “Stepinac”. I ja sam planirao organizirati okrugli stol na temu “Stepinac – Pravednik među narodima”. Ja oko svojeg vrata nosim zlatni lančić sa zlatnim prstenom na kojem piše: “Onaj tko spasi jedan život kao da je spasio cijeli svijet.” A kardinal Stepinac nije spasio samo jedan

život. Među publikom na otvorenju festivala sjedit će gospođa Frank koja je danas stara 82 godine, a koja je jedna od preživjelih zahvaljujući intervenciji kardinala Stepinca. On je cijeli židovski starački dom preselio u svoj ljetnikovac i tako spasio starce Židove. Pravednikom među narodima se proglašava onaj koji je spasio svojeg bližnjeg tijekom II. svjetskog rata židovskog porijekla, a da nije za to želio nikakve koristi za sebe pribaviti i da je pri tome svoj život stavio u opasnost. A kardinal Stepinac je zbog svojih postupaka bio izložen riziku da izgubi život. Prema tome?!

Koliko će filmova biti prikazano na ovogodišnjem festivalu? I što je s najavama da će i bugarski kralj doći na otvaranje festivala?

Direktorica Festivala Nataša Popović i ja odabrali smo 43

filma, od toga 15 igranih, 22 dokumentarna i pet kratkih. Čast otvorenja festivala pripao je njemačkom filmu “Joh Rabe” koji govori o spašavanju kineskih radnika tijekom japanske okupacije Kine tijekom II. svjetskog rata, a na projekciji filma će se pridružiti i redatelj filma Florian Gallenberger.

Drugi dan Festivala posvećen je bugarskoj kinematografiji, predvođen filmom “Putovanje u Jeruzalem”, a riječ je o tome kako je jedna bugarska artistkinja koja se usput bavila i drugim uslugama od najstarijeg zanata na svijetu, pronašla na ulici dva židovska dječaka kojima je otac bio odveden u logor i odlučila ih spasiti tako da ih brodom pošalje u Jeruzalem. Tom prigodm svečani gost bit će doista bugarski kralj Simeon II. ćiji je otac unatoč suradnji Bugarske s Trećim

Reichom spašavao Židove u Bugarskoj.

S kojim ciljem je pokrenut Židovski filmski festival?

Festival ima cilj promicati multikulturalnost, toleranciju te poštovanje i razumijevanje među različ itim narodima unutar svih dobnih skupina. Uz filmove ovogodišnji će Festival obogatiti tri obrazovna jutra za učenike osnovnih i srednjih škola, te studente, filmska radionica – Talent Workshop i bogat glazbeni sadržaj.

Jeste li zadovoljni tretmanom Holokausta na satovima povijesti u Europi u SAD-u, ali i u Hrvatskoj?

Ne! Mislim da nije dovoljno.

Mada znam da se cijeli svijet ne vrti oko Holokausta. Ja to razumijem. Ali, previše ljudi je umrlo i previše ljudi još uvijek umire od toga zla koji se zove netolerancija i mislim da bi dje-

ca trebala više znati o svemu tome. Mislim da općenito nije dovoljno pažnje posvećeno tome, niti kod nas naročito.

Imali ste u rukama neke naše scenarije filmova o Domovinskom ratu. Pa ste kazali kako imaju svi od reda “crnu, mračnu poruku”...

Je, je. To je strašno, da svi ti filmovi koji su imali namjeru da prikažu ovaj Domovinski rat govore o strašnim stvarima.

A to nije dobro. Sve te priče završavaju crno: netko ubije svoju vlastitu familiju … Zašto su sve te familije razorene, zašto se umiralo kad sve te priče imaju takvu poruku. Onda nije vrijedno bilo. Nije niti dozvoljeno. Treba završiti lijepo.

Treba završiti s time zašto su se borili. A borili su se za bolji život. I tako dugo dok neće biti scenarija s takvim završetkom ja neću biti sretan.

8

Zlatno doba

25. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Koja je razlika između “starih” i “novih” mirovina i kako se one računaju

Radite duže da biste (pre)živjeli U mirovinskom osiguranju socijalna komponenta svedena je na minimum Piše: NEVENKA SUHIĆ

Kako god okreneš, umirovljenici su nadrapali! Ne samo da ih je pritisnula sveopća ekonomska kriza, nego i sadašnji mirovinski zakon, a što ih čeka s najavljenim novim zakonskim restrikcijama, da i ne govorimo. Iako su umirovljenici koji su u mirovinu otišli do kraja 1998. godine po starom zakonu u nešto povoljnijem položaju od kasnijih, tzv.novih umirovljenika iz 1999. godine i dalje, ni jedni ni drugi ne mogu živjeti od najniže mirovine.

U mirovinskom osiguranju socijalna komponenta svedena je na minimum, a u domeni socijalne skrbi egzistencijalno ugroženi umirovljenik ima ista prava kao i svaki drugi čovjek u nevolji.

O tome smo razgovarali s Vladimirom Lackovićem, predstojnikom Hr vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podružnice Varaždin, koji nam je potvrdio da postoji bitna razlika između starih i novih umirovljenika, ponajprije zbog socijalne komponente u mirovinskom osiguranju, koja je na jedan način vrijedila po starom, a na drugi način po novom zakonu.

Zaštitni dodatak Zapravo, riječ je o zaštitnom dodatku uz mirovinu koji se, prema starom zakonu, isplaćivao svakom osiguraniku kojemu je mirovina, ostvarena prema mirov inskom stažu i plaći, bila niža od tzv. granične svote mirovinskog primanja. Ta granična svota u ovom momentu iznosi 1.852,56 kuna i svi »stari» umirovljenici, što znači oni koji su u mirovinu išli po starom zakonu do 31. prosinca 1998. godine, imaju i dalje pravo na zaštitni dodatak do visine granične svote mirovinskog primanja ako im je mirovina niža od tog iznosa.

Međutim, za «nove» umi-

rovljenike koji su u mirovinu išli poslije 1. siječnja 1999. godine mirovine se izračunavaju po novim zakonskim odredbama. Naime, po novom zakonu taj se zaštitni faktor u mirovinskom osiguranju, koji predstavlja određenu socijalnu kategoriju, odnosi na tzv. najnižu mirovinu. Ona u ovom momentu, kako nam je rekao V. Lacković, iznosi za svaku godinu mirovinskog staža 56 kuna i 59 lipa! U izračun mirovine ulazi cijela, zaokružena godina mirovinskog staža, pa primjerice,

z

a prijevremenu starosnu mirovinu i za invalidsku mirovinu primjenjuje se drugačiji mirovinski faktor ako netko ima 35 godina, pet mjeseci i nekoliko dana, njemu se za izračun mirovine računa samo 35 godina staža, pomnoži s 56,59 kuna i dobije iznos najniže mirovine.

Međutim, to ne znači da će baš svaki osiguranik i za svaku vrstu mirovine dobiti puni iznos najniže mirovine. Takav se izračun odnosi na starosnu, te na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti.

Za prijevremenu starosnu mirovinu i za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti primjenjuje se drugačiji mirovinski faktor, a time i određeni odbici.

Slično je i kod izračuna obiteljske mirovine. Cijeli se iznos pokojnikove mirovine isplaćuje za četiri i više članova obitelji, za jednog člana isplaćuje se 70 posto pokojnikove mirovine, za dva 80, a za tri člana, obiteljska mirovina iznosi 90 posto pokojnikove mirovine.

Krajem 2007. godine novim se zakonskim odredbama krenulo u izjednačavanje

Mislim - još uvijek jesam

“

Mene zanima zna li predsjednik Hrvatske udruge umirovljenika recept kako penzioner može živjeti od 1.800 kuna mjesečno ili još manje i na čemu bi trebao šparati da bi skrpao kraj s krajem?

JOSIP VITEZ, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Kad nema druge mogućnosti pomoći i rješavanja problema, tada uskače Centar za socijalnu skrb, ali uvijek s jednokratnim pomoćima

Ne postoje socijalne mirovine!

Kruže priče kako umirovljenici s nižom mirovinom od granične svote mirovinskog primanja u Hrvatskoj, koja iznosi 1.852,56 kuna, imaju pravo na «socijalnu mirovinu», odnosno doplatak u visini razlike između mirovine i granične svote. Provjerili smo je li to točno, te kakva prava u domeni socijalne skrbi imaju umirovljenici, a objašnjenje nam u varaždinskom Centru za socijalnu skrb dala socijalna radnica Mirna Plavec.

- Kategorija umirovljenika nije ničim ni diskreditirana, niti posebno povlaštena kad je riječ o socijalnoj skrbi.

Dakle, svi oni koji su u statusu

ovih svota mirovina koje su korisnici dobivali po starom i novom zakonu. Kako nam je rekao V. Lacković, donesen je tzv. dodatak na mirovinu u različitom postotku, s obzirom na vrijeme ostvarenja

umirovljenika, a nalaze se u situaciji kad im je potrebna pomoć, ukoliko u skladu s našim pravilima imaju pravo na pojedine vrste socijalne pomoći, oni ih mogu ostvariti kao i ostalo stanovništvo.

U institutu socijalne skrbi ne postoji status «umirovljenik», nego samo čovjek u nevolji, odnosno korisnik koji prema određenim kriterijima ima pravo na socijalnu skrb i pomoć.

Isto tako nema ni socijalnih mirovina, postoje samo prava na pomoć ukoliko se udovoljava kriterijima po kojima se ta prava i ostvaruju. Tako, na primjer, osoba nakon 65

godina života, koja je samac i nema nikakvih prihoda, kao ni ugovornih, odnosno zakonskih obveznika o uzdržavanju, u Centru za socijalnu skrb ostvaruje pravo na 750 kuna stalne pomoći, a ako živi na području Varaždina tada i na pomoć grada za troškove stanovanja u polovici iznosa stalne pomoći, pa ukupni iznos pomoći može iznositi oko 1000 kuna. Ukoliko je ta osoba još i bolesna, onda ostvaruje i pravo na tuđu pomoć i njegu, čime se ukupni iznos socijalne skrbi povećava i može iznositi do 1500 kuna.

Pretpostavljam da upravo to pravo na ostvarivanje doplat-

prava mirovine. To znači da se svim novim umirovljenicima, dakle onima koji su otišli u mirovinu nakon 1. siječnja 1999. godine, dodatak od 4 posto na mirovinu koji su do sada imali, od ove godine po-

većao i iznosi 27 posto. Ali on se, što je vrlo bitno naglasiti, ne isplaćuje na iznos najniže mirovine. To znači da se osiguraniku koji ostvaruje pravo na najnižu mirovinu određuje samo spomenuti iznos od 56

Tko se boji vuka još... ?

ka za tuđu pomoć i njegu, koja može biti smanjena ili puna i iznositi 350, odnosno 500 kuna, ljudi poistovjećuju sa stalnim doplatkom, koji u osnovici također iznosi 500 kuna, pa otuda, vjerojatno, dolaze i priče o «socijalnoj mirovini».

Svi ostali korisnici mogu računati na jednokratne i izvanredne novčane pomoći, ali isključivo za egzistencijalne potrebe. Dakle, kad ne vidimo druge mogućnosti pomoći i rješavanja takvih problema, tada uskače Centar za socijalnu skrb, ali uvijek s jednokratnim pomoćima - rekla je Mirna Plavec.

kuna i 59 lipa za svaku godinu ostvarenog staža, bez prava na dodatak od 27 posto! Taj postotak se isplaćuje samo na mirovine koje su ukupno više od takozvane najniže mirovine.

Nevenka SUHIĆ

«Sit gladnome ne vjeruje!»

I

ako još uvijek postoji ideja o državnoj mirovini koju bi dobivali svi umirovljenici u dobi od 65 godina starosti bez obzira na to imaju li mirovine, ona se, pogotovo u uvjetima u kojima se sada nalazimo, najvjerojatnije još dugo neće ostvariti. Ta će ideja ostati, kao što je i bila, nečiji predizborni trik ili

će to ponovo postati u nekom od budućih izbornih mandata. Dotada opet će se razglabati o izmjenama zakonskih odredbi koje su već sada svojom restriktivnom politikom umirovljenike dovele do prosjačkog štapa, a s najavljenim će ih mjerama baciti na koljena. S obzirom na to da penzići šute

i trpe, možda im još nije došla voda do grla, ili pak ne razumiju što je pisac (zakona, naravno!) htio reći. A on, zakonodavac, iz sveg glasa viče da treba raditi, raditi i raditi, jer veliki staž i velika plaća nose i veliku mirovinu. Zašto ne zavikne gdje se to u ovoj sveopćoj nezaposlenosti može tako dugo raditi i

gdje se mogu dobiti te potrebne velike plaće, za mirovinu dostojnu čovjeka? Očito je da to ne znaju ni oni sami, kao ni oni gore koji tako zdušno zastupaju umirovljeničku klasu. Jer da znaju i da hoće, takve zakone sigurno ne bi podržali, a ni donjeli. Pogotovo ako imaju i male mirovine!

25. svibnja 2010.

Oglasi

9

10 Život

TOMISLAV MAKAJ

25. svibnja 2010.

Ivan Pajtak: Moja dizajnerska rješenja za svakodnevnu uporabu

Ivan Pajtak sa suprugom Božicom i kćerima Ivanom i Sarom

TU KRAJ NAS Ivan Pajtak iz Ladanja Gornjeg govori o svojim inovacijama i svom životu

Potiče nas nemiran duh VIŠENAMJENSKO

I. Pajtak: “Evolucijom čovječanstva automatizira se revolucija inovacije”

Inovacije, aforizmi, stihovi VRATNO GORNJE - U obiteljskoj kući u ulici pjesnika Gustava Krkleca, koji je u ovom kraju proveo dječačke dane, Ivan Pajtak također piše stihove, a osobito aforizme, misli i zapise vezane uz inovatorski rad.

Možemo citirati recimo: “Kad stekneš slavu i lomiš kamenje pred sobom - ti stvaraš, otvaraš nebeski svod, ti živiš... Svojim djelima zaživiš i ono već zaboravljeno i nezapamćeno.”

Osim njega poeziju i prozu piše i starija kći Ivana.

A sklonost umjetničkom oblikovanju osim oca pokazuje zapravo cijela obitelj.

Piše: IVICA ZAMODA

- Osjećam se kao preporođen otkako sam postao član Društva inovatora - iskreno tvrdi Ivan Pajtak, inovator iz Ladanja Gornjeg. On se u rad Društva inovatora Varaždinske županije (osnovanog još 1984. godine) uključio 2007. i sada je u drugom mandatu član Nadzornog odbora.

- U ovoj će udruzi svatko tko je sklon inovatorskom i kreativnom radu naći sam sebe, pravi poticaj za svoja nastojanja, želje i vizije - dodaje on.

- U svaku je tatinu inovaciju uloženo mnogo truda i ljubavi i svaka zrači posebnom energijom kao odraz jednog razdoblja njegova života - potvrđuje to i starija kći Ivana, učenica 3. razreda Strojarske i prometne u Varaždinu.

Mlađa kći Sara, polaznica

Postolje višenamjenskog rotirajućeg stalka (za bor, itd.)

7. razreda OŠ Vinica voli dizajnirati sezonsku odjeću, a za oca kaže da je - “super, zabavan, pun ideja koje zaista zaslužuju priznanje”.

Ivan Pajtak za strojobravara je izučio u Ivancu, a od 1997. je metalac u varaždinskom “Mundusu” gdje uglavnom radi na montaži i izradi dijelova bolničke ili hotelske opreme.

Ondje radi kao kontrolor kvalitete ili smjenovođa i njegova supruga Božica: - Ja svog supruga u svemu podržavam. S njim je lijepo živjeti, dinamično i zabavno - ali i naporno.

Koji su inovatorski korijeni Ivana Pajtaka?

- Dok je majka Rozalija, izravnija i nagle naravi, bila

kućanica, otac Ivan bio je vrtlar i držao praksu u vrtlarskoj školi “Arboretum Opeka” u Vinici - odgovara on - oca je krasila samozatajnost, dobrota i poštenje, volio je crtati, a sklonost prema umjetnosti pokazivao je i brat Stjepan, vrstan zidar.

Kao i ja interes za umjetničku bravariju pokazuje i nećak Tomislav.

Radio-odašiljač Ivan je rođen 1958. kao šesto od osmero djece u obitelji. Pamti da je kao šestogodišnjak razmontirao jedan očev lokot dobivši dugogodišnji nadimak - Titan. S kolegom Slavkom je kao srednjoškolac montirao mali (ilegalni) seoski radio-

odašiljač s antenom na vrhu hrasta.

Nakon srednje škole krenuo je na rad u Sloveniju - u mariborskom “TAM”-u radio je od 1977. do 1995. godine.

Ondje se doškolovao (na usavršavanju je bio u Düssel-

N

e mogu ni nabrojiti čime se sve bavim dorfu u Njemačkoj) i stekao zvanje specijalista za strojnu obradu materijala i montažu elektromagnetnih sklopki.

Potom je, pr ije povratka u Hrvatsku, za tvrtku sa sjedištem u Ptuju radio na

montaži u autoindustr iji sve od Belgije, Španjolske i Njemačke do Italije i Austrije. Otada datiraju i njegovi dnevnici.

Iz Slovenije je donio dva metra visoku maketu Eiffelova tornja, prema vlastitu predlošku, izrađenu 1992. tijekom 174 sata od 19.800 lijepljenih “obiteljskih šibica” - koja je, na žalost, završila pod kotačima bratićeva traktora.

Dok on u pripremi ima dvodijelnu posudu za miješanje raznih napitaka, električni berač plodova i kuhinjski višesegmentni stol - kći Ivana planira se upisati na Policijsku akademiju, a mlađa Sara želi postati fizioterapeutkinja.

Rotirajući stalak Izum Ivana Pajtaka, koji je trenutačno u postupku patentiranja, nazvan je višenamjenski rotirajući stalak i u ovom je primjeru namijenjen za božićnu jelku.

Sastoji se od 6 glavnih dijelova: postolja, rotirajuće glave, mehanizma za okretanje, elektroničkog navođenja, rotacijske glave u sustavu kliznih prekidača i sistema za osvjetljavanje.

Iako u prvom redu izrađen za okretanje božićne jelke, može poslužiti i, primjerice, za rotaciju reklamnog panoa, raznih drugih predmeta, i dr.

Moguće je usavršavanje dizajna ovog stalka.

Inovator iz Ladanja Gornjeg, pohvalio se i svojim, u prvom redu dizajnerskim rješenjima, pojedinih predmeta za svakodnevnu uporabu. Pri tom, zasad ističe: ukrasnu vazu za suho cvijeće (lijepljeno od raznih vrsta drveta), sjekač za meso (s držačem u obliku konture vuka) i pločicu za kućni broj 10 (ručno izrađen u rostfreiu 24).

25. svibnja 2010.

Oglasi 11

12 Čitatelji zovu

25. svibnja 2010.

IMA I TOGA Valerija Sačić nakon mjesec dana prisilnog godišnjeg odlučila dati otkaz

“Nisu mi dopustili da dođem raditi, morala sam biti doma” U Dal-korbaru su Valeriju Sačić kući poslali ubrzo nakon što je potpisala ugovor o radu na tri mjeseca Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Umjesto na radnom mjestu, Valerija Sačić iz Varaždina posljednjih je mjesec dana na godišnjem odmoru. No, godišnji odmor nije sama zatražila, nego ju je kući poslao poslodavac. Takvu odluku su joj u tvrtki Dal-korbar u Varaždinu, gdje je zaposlena kao telefonist-operater, priopćili vrlo brzo nakon što je 15. travnja potpisala ugovor o radu na tri mjeseca, koji joj je ponuđen nakon mjesec dana probnog rada.

Nema telefona?

- Kada sam jedan dan došla ujutro na posao rekli su mi da se vratim kući zbog navodnih poslova i popravaka unutar zgrade u kojoj se tvrtka nala-

i

ako je morala biti na godišnjem odmoru, dobila je 70 posto plaće jer “nije ispunila normu” zi. To se odužilo na nekoliko dana. Bila sam zabrinuta jer je poslodavac dao do znanja da dane koje niste radili nije dužan platiti. Radi toga sam zvala u tvrtku, jer me zanimalo kada mogu doći raditi budući da ne želim neplaćeni godišnji. Odgovorili su mi da ne mogu doći na posao uz objašnjenje da svi ne rade jer nema telefona. Međutim, igrom slučaja sam na svoje oči vidjela da djelatnice zaposlene prije mene rade – navodi.

Dani su prolazili, a ona se na posao nije mogla vratiti.

- Nakon dva tjedna zvala sam poslodavca i rekla mu neka mi da otkaz ako za mene nema posla. Međutim, rečeno mi je da mi neće dati otkaz

zato jer onda na moje radno mjesto ne bi mogli nikoga zaposliti – kaže Valerija Sačić.

O svemu je odlučila javno progovoriti jer je, ističe, nevjerojatno na koji se način u Dal-korbaru odnose prema zaposlenicima.

Opravdani strah Zašto je nisu pozvali natrag na posao, nije joj jasno, ali sumnja da je glavni razlog to što se, nakon što je tamo radila mjesec dana, počela raspitivati zašto nije dobila prvu plaću, koja je navodno bila uplaćena na njezin račun.

Tu je plaću na kraju dobila, a i onu za travanj. Međutim, pokazalo se da je opravdano strahovala da joj poslodavac neće isplatiti punu plaću. Na moj račun je ovaj mjesec uplaćeno 70 posto ugovorene plaće, a kada sam pitala o čemu se radi, odgovorili su mi da nisam ispunila normu.

Pa kako je moguće biti na godišnjem odmoru i ispuniti normu?! Još je gore to što taj godišnji nisam ni tražila, štoviše, bojim se da na njega ni nemam pravo budući da nisam bila u radnom odnosu šest mjeseci – ogorčena je Valerija Sačić.

Za pomoć se obratila SSSHu, Zavodu za zapošljavanje, Državnom inspektoratu, a posjetila je i odvjetnika. Odlučila je sama dati otkaz, o čemu je prošli tjedan pismeno obavijestila poslodavca. No, doživjela je novi šok. - U prostorima u Severovoj ulici, gdje je tvrtka smještena, cijeli tjedan nema nikoga, a vrata su zaključana.

Trebaju mi vratiti radnu knjižicu, a kao da su propali u zemlju. Ne mogu vjerovati da mi se to događa, nikada ništa slično nisam vidjela, ali ni čula – rekla je u petak Valerija Sačić, koja je požalila dan kada je na Zavodu za zapošljavanje vidjela oglas Dal-korbara.

Valerija Sačić žali što se javila na oglas Dal-korbara koji je vidjela na Zavodu za zapošljavanje

DRUGA STRANA U Dal-korbaru potvrdili da V. Sačić kod njih ne radi

“Radna knjižica je na inspekciji rada” - Gospođa Sačić više ne radi kod nas, a knjižica joj je na inspekciji rada - rekla nam je u petak Nevenka Žnidar iz tvrtke Dal-korbar, koju smo uspjeli dobiti na mobilni telefon prije tri tjedna kada nam je rekla da je čitateljica na normalnom godišnjem koji će joj biti uredno plaćen. Željeli smo provjeriti je li toč-

no da tvrtka više nije smještena u prostorima u Severovoj ulici. - Ne razumijem zašto vas to zanima. Gospođa za koju pitate više ne radi kod nas. Zvala je prije pet minuta i doći će po novac - odgovorila nam je. Kada smo ponovno pitali jesu li se preselili, rekla je tek “Doviđenja” i poklopila slušalicu.

OTKAZ

Poslodavac mora vratiti “knjižicu” Ako je poslodavac radnika poslao na godišnji odmor, dakle ako je radnik kod kuće, ali ne svojom krivnjom, tada mu poslodavac mora isplatiti plaću, pojasnila je pravnica u varaždinskom Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Gordana Mihalinec. - Ako nije drugačije ugovoreno, radnik u tom slučaju ima pravo na naknadu u visini tri posljednje isplaćene plaće – rekla je Gordana Mihalinec. Navodi da radnik uvijek ima pravo otkazati ugovor o radu, osim ako ugovorom o radu na određeno nije navedeno da se ne može otkazivati. - Ako radnik da trenutačni otkaz, tada poslodavac ima rok od osam do 15 dana za vraćanje radne knjižice.

U slučaju da je riječ o redovnom otkazu, tada je radnik dužan odraditi mjesec dana otkaznog roka, a dokumentacija se rješava nakon proteka tog vremena – navodi pravnica varaždinskog SSSH-a. Zanimalo nas je što učiniti u slučaju da poslodavac nakon isteka tih rokova radniku ne želi vratiti radnu knjižicu. - Ako poslodavac ne želi vratiti radnu knjižicu, radnik to treba prijaviti inspekciji rada – odgovorila je Gordana Mihalinec.

25. svibnja 2010.

Oglasi 13

14 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

25. svibnja 2010.

ČITATELJI PIŠU

Zašto malo studenata studira vani?

Jedan od najrazvikanijih razloga za primjenu Bolonjskog procesa bila je izražena mobilnost studenata i stvaranje univerzitetskih mreža koje su trebale omogućavati našim studentima dodatno ili više obrazovanje na stranim sveučilištima. Ako je u samom temelju hrvatskog obrazovnog sustava mobilnost, zašto onda tako malo studenata odlazi na studij u inozemstvo? (...) Kad student počinje razmišljati o studiju vani, prvo što uoči jesu visoke školarine i visoki životni troškovi u većini europskih zapadnih zemalja. Ali zato postoje razne institucije i zaklade koje nude stipendije za studiranje u inozemstvu te razne programe stručnog usavršavanja. (...) Neinformiranost studenata o mogućnostima koje im se nude djelomično je razlog njihove nezainteresiranosti.

Proces aplikacije za stipendiju odnosi se na pisanje životopisa, opis planova na stranom sveučilištu, motivacijskom pismu, poznavanju

jezika (u većini slučajeva radi se o engleskom jeziku, tako da nepoznavanje, primjerice, mađarskog jezika, nije opravdanje za neapliciranje na Central European University u Budimpešti) i traži se nekoliko pisama preporuke od sveučilišnih profesora. Šanse su izuzetno velike da se stipendija dobije, upravo zbog malenog broja studenata koji za nju apliciraju. Ponekad se dogodi da stipendija bude ukinuta zbog nedostatka zanimanja studenata. Često se propagira „klikom do znanja“, a sad je vrijeme da se propagira „klikom do budućnosti“. Ne sprečavaju nas društveni uvjeti ili nedostatak informacija, već mi sami. Zato, dragi studenti, učinite sebi i društvu uslugu, upoznajte druge kulture i vrijednosti, steknite visoko obrazovanje i vratite se u Hrvatsku, jer bez adekvatne i visoko kvalificirane radne snage napredak u ekonomskom i socijalnom smislu nije moguć. Za informacije o stipendijama dovoljno je da na Google utipkate „info stipendije„ - i prvi korak je učinjen.

Petra Međimurec

REAGIRANJE O kući koju je u ime NIŠRO-a kupio tadašnji direktor

Pravo na stan, ne na kuću U tekstu „Za kuću od 337 četvornih metara i dvorište 18.500 eura” objavljen u 7Plus Regionalnom tjedniku od 11. svibnja navedeno je da je u to vrijeme direktoru Stevanu Terziću dana kuća na korištenje, jer je bila veće površine od 95 četvornih metara. Ta tvrdnja nije točna. Stevan Terzić sa svojom obitelji imao je pravo na dvosobni ili trosobni stan površine od 50 do 65 m2 uz odstupanje od plus - minus 10 posto. Prema tadašnjim propisima, nitko nije m o g a o s teć i stanarsko pravo na dvosobnom stanu veće površine od 65 m2 uz maksimalno dopušteno odstupanje od 10 posto.

Predmetna kuća građena je po nacrtima Građevnog kombinata Međimurje. Građevinska površina podruma, prizemlja i tavana bila je 309,60 m2. Razvijena površina 225,20 m2. Korisna površina sastojeća od podruma 54,20 m2 i prizemlja 117,15 m2 iznosila je 171,75 m2. Predmetna kuća kupljena je od obitelji Pavliček 8. rujna 1987. godine od NIŠRO Varaždin. Po mom mišljenju, u tom kupoprodajnom ugovoru netočno je prikazana korisna površina, i to umjesto 171,35 m2 - 117,15 m2 (možda namjerna zamjena broje-

va?). Tijekom sudskog postupka obavljeno je vještačenje, te je tim vještačenjem utvrđeno da je neto građevinska površina predmetne kuće 251,18 m2, a bruto građevinska površina 337,50 m2. Terzić Stevanu je 7. listopada 1988. dodijeljena obiteljska kuća na privremeno korištenje odlukom Radničkog savjeta.

6. listopada 1988. tadašnji RO Coning dostavio je službeni podatak o neto m2 za stambeni objekt u Ulici G. Santa 56 (danas Zinke Kunc 56).

Iz tog službenog podatka proizlazi da je izvršena izmjera stambenog objekta u ulici G. Santa 56, te je dostavljen podatak ,,o neto m2 predmetnog stambenog objekta površine 95,73 m2”. Jasno da ni taj podatak nije bio točan. Dakle, u vrijeme kad je Stevan Terzić bio direktor kupljena je obiteljska kuća tako velike površine da na njoj nije moguće stjecati stanarsko pravo. Predmetna kuća je koštala daleko više nego što bi koštao stan od 65 m2. Osim toga predmetna kuća nije stan, nego tipična obiteljska kuća i ne može se uvrstiti niti u jednu kategoriju stanova (...), što nedvojbeno stoji u dopisu Fonda za stambeno gospodarstvo Varaždina. Predmetnu kuću koju je u ime NIŠRO Varaždin kupio direktor Stevan Terzić očito nije mogao dobiti nijedan radnik, niti je na predmetnoj kući itko mogao steći stanarsko pravo.

Velin d.o.o. Varaždin

Mali vatrogasci iz Svibovca DVD Svibovec Podravski su u sklopu Mjeseca zaštite od požara – svibanj 2010, posjetili učenici četiriju razreda OŠ Svibovec sa svojim učiteljicama. Vatrogasci su upoznali djecu sa svojim aktivnostima i cjelokupnom vatrogasnom opremom, kao i osobnom opremom koju svaki vatrogasac mora obući kada izlazi na požar ili bilo koju drugu intervenciju. Učenicima je bilo posebno zadovoljstvo kada su osobno mogli rukovati mlaznicom visokotlačnog modula HDL – 200, koji je vatrogascima instaliran u kombi vozilo, „špricati“ preko hidrantskog nastavka i „gasiti“ aparatom S – 9 za suho gašenje.

Nakon soka i klipića, kojim su ih počastili vatrogasci, svi su pristali biti vatrogasci, te je temeljem toga dogovoren i upis u malu „vatrogasnu školu“ i pristupanje članstvu DVD–a, te vježbe na brentačama.

DVD Svibovec Podravski

Rodilja u Sračincu više od 60 Netočan je podatak da je u općini Sračinec svega 30-ak korisnica porodiljne naknade, kako se navodi u članku „Gradovi, općine i županije bez milijuna, a potrebe sve više“, koji je objavljen u prošlom broju. Korisnica ima više od 60, koje neće dobiti 1.200 umjesto 1.000 kuna naknade jer su takav prijedlog oporbenih vijećnika odbili načelnik i vijećnici HNS-a, SDP-a i HSU-a. Oni su također odbili i prijedlog za smanjenje komunalne naknade za 20 posto, kao i komunalnog doprinosa, dok su izglasali plaću načelnika po maksimalnom koeficijentu, kao da Sračinec ima 10.000 stanovnika. Realno bi bilo da koeficijent bude 2, kako su predložili oporbeni vijećnici, koji su dali i prijedlog da se izradi Programa štednje s mogućim uštedama, i to tako da se smanje materijalni rashodi (plaće, dnevnice, troškovi telefona…), a zahvaljujući uštedama umanje obveze građana te povećaju porodiljne naknade, kao i pomoći studentima i učenicima kod kupnje knjiga.

Stanko Friščić, vijećnik

NEPROMIŠLJENOST

Uporno i bezobzirno prkosi bez obzira na ugrožavanje prometa Vlasnik ovog automobila na križanju ulice Gustava Krkleca i Trnovečke ulice već mjesecima bezobzirno parkira svoj automobil na pločniku tj. pješačkoj i biciklističkoj stazi i time ugrožava sigurnost građana. Bez obzira na zamolbe, i nakon neuvažavanja prijetnji policijom i odvozom vozila automobil je i dalje nepropisno parkiran, tako da onemogućuje siguran izlazak vozilima iz Trnovečke ulice.

Posebno je opasno kada su vozila koja dolaze iz smjera groblja u ravnini s parkiranim vozilom, jer ih je tada nemoguće vidjeti! Zašto se nekome dozvoljava kršenje propisa mjesecima bez ikakvih sankcija? Vlasnici vele da imaju vezu na policiji i da će i dalje parkirati auto na zabranjenom mjestu, jer je to ispred njihove kuće! Zar u policiji nisu svjesni da se na taj način ugrožavaju ljudski životi?! No s obzirom na to u kakvoj državi živimo, ničem se ne čudim!

Vaša vjerna čitateljica (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zagorje-Tehnobeton 15

25. svibnja 2010.

PRIMJER Zagorje-Tehnobeton nastupilo na sarajevskom sajmu „Gradnja i obnova 2010.“

Široki spektar svima zanimljiv Predstavili smo se kao tvrtka s dugogodišnjom tradicijom i širokim spektrom izvedenih objekata u Hrvatskoj, veli Krezo Nakon nedavnog nastupa na sajmu u Prištini, ZagorjeTehnobeton nastupilo je i na međunarodnom sajmu „Gradnja i obnova 2010.“ koji se od 18. do 21. svibnja održao u Sarajevu.

Prvi put u Sarajevu - Na ovome sajmu sudjelovalo je 40-ak izlagača iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Švicarske, Turske i Hrvatske, a Zagorje-Tehnobeton d.d. Varaždin pojavilo se prvi put kao izlagač, i to preko Hrvatske gospodarske

komore zajedno s još nekoliko hrvatskih tvrtki.

Potencijalnim investitorima u Bosni i Hercegovini predstavili smo se kao građevinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom i širokim spektrom izvedenih objekata u Hrvatskoj - ističe Katarina Krezo, direktorica Sektora za poslovanje s nekretninama i inozemstvo.

Upravo je široki spektar građevina varaždinskih graditelja došao do izražaja u dvorani „Mirze Delibašić“ u sportskom centru Skende-

rija, budući da sarajevska sajamska priredba objedinjava sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije, međunarodni sajam

z

ahvaljujući referencama i iskustvu, konkurentni i na stranim tržištima

zanatstva, alata i alatnih strojeva, zatim međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija, kao i međunarodni sajam privrednih vozila, saobraćaja, logistike i prateće industrije te međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektrotehnike te međunarodni sajam plastike i gume.

Svima konkurentni

Katarina Krezo s potencijalnim investitorima

- Zagorje-Tehnobeton d.d. predstavlja se kao poduzeće koje je spremno sudjelovati u izgradnji svih vrsta objekata na području BiH, a zahvaljujući svojim referencama i iskustvom konkurentno je i

Saša Sačić s posjetiteljima sarajevskog sajma, koji je zbog krize bio manji nego lani

na međunarodnim i na domaćim javnim natječajima - ističe Katarina Krezo.

Iako, kako dodaje, sam izložbeni prostor i broj izlagača, a time i posjećenost sajma nisu bili na razini proteklih godina, ipak su uspostavljeni neposredni kontakti s poslovnim ljudi-

ma s cijelog područja BiH. - Recesija koja je pogodila svjetsko gospodarstvo imala je vrlo velik utjecaj i na građevinarstvo u BiH. Mnogi započeti projekti zbog krize su ostali nedovršeni, a i ulaganje u nove investicije je znatno smanjeno.

Međutim, BiH je zbog svojih

prirodnih resursa postalo vrlo interesantno stranim investitorima, Svjetskoj banci, EBRD-u i EIB-u području energetike, a što ga čini i vrlo zanimljivim građevinskom sektoru - napominje direktorica Sektora za poslovanje s nekretninama i inozemstvo.

16 Poslovni svijet

25. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Gospodarsko-socijalno vijeće o (ne)prilikama na tržištu rada

IZDVOJENO

Velik rast nezaposlenosti

Četvrti po rastu nezaposlenosti

Lani se prijavilo ukupno 10.689 novih nezaposlenih osoba, što je najveći broj osoba u posljednjih 25 godina, a ponuda slobodnih radnih mjesta bila je za četvrtinu manja nego 2008. godine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Na području Varaždinske županije prošle je godine broj obrta smanjen za 166, odnosno za pet posto, a broj zaposlenih radnika kod obrtnika za 700, što je gotovo 11 posto ukupno zaposlenih u varaždinskom obrtništvu na kraju 2008. godine. Uz to, u prva tri mjeseca ove godine zatvoreno je još 39 obrta, a otpušteno 339 osoba.

Stradali obrtnici Upozoreno je to na Gospodarsko-socijalnom vijeću Varaždinske županije čiji su novi članovi ispred Hrvatske

u

prva tri mjeseca 2010. ponuda radnih mjesta veća za 20 posto udruge poslodavaca direktor Ceste Varaždin Zlatko Korpar, predsjednik Uprave Gumiimpexa Damir Kirić te direktor Metalske industrije Varaždin Franjo Turek.

Kretanje broja nezaposlenih osoba 2008., 2009. i početkom ove godine

Prije rasprave o prilikama na tržištu rada u Varaždinskoj županiji, koje zorno ilustriraju podaci vezani za obrtništvo, prezentaciju o stanju nezaposlenosti tijekom prošle i početkom ove godine održala je Jasenka Hutinski, pročelnica Područne službe HZZ-a.

U Varaždinskoj županiji, gdje je krajem travnja ove godine evidentirano 9.679

nezaposlenih osoba, lani je bilo prosječno 8.137 osoba bez posla, što je u odnosu na 2008. više za gotovo 20 posto. To je za osam posto više od državnog rasta nezaposlenosti.

Ipak bolje?

- Broj nezaposlenih se povećavao iz mjeseca u mjesec tijekom gotovo cijele prošle

godine, osim u travnju, svibnju i lipnju, kada se broj nezaposlenih smanjivao u odnosu na prethodni mjesec za manje od jedan posto. Tako je krajem prosinca broj nezaposlenih u županiji iznosio 9.021 osobu upozorila je Hutinski.

Lani se prijavilo ukupno 10.689 novih nezaposlenih osoba, što je najveći broj osoba u posljednjih 25 go-

dina. Tijekom 2009. godine u Područnoj službi Varaždin prijavljena su 5.022 slobodna radna mjesta, što je za 25,7% odnosno 1.740 slobodnih radnih mjesta manje nego tijekom 2008. godine. Međutim, u prva tri mjeseca ove godine prijavljeno je 1.465 slobodnih radnih mjesta, što je za 248 ili 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prema porastu broja nezaposlenih osoba prošle godine od gotovo 20 posto u odnosu na 2008. godinu, Varaždinska se županija, kako se ističe u izvješću područne službe HZZ-a, smjestila na 4. mjesto po rastu nezaposlenosti u Hrvatskoj, odnosno odmah iza Krapinsko-zagorske, Istarske i Zagrebačke županije. Najmanji rast nezaposlenosti, između tri i šest posto, zabilježen je u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je državni prosjek lanjskog rasta nezaposlenih iznosio 11 posto.

Na porast nezaposlenosti najviše je utjecao rast broja novoprijavljenih osoba. No dok je državni prosjek lani bio 46 posto, Varaždinska županija zabilježila je gotovo 71 posto, čime se svrstala na treće mjesto.

Da bi ove godine moglo biti i gore, govori podatak da je u prva tri mjeseca taj postotak došao na 76.

Poslovni svijet 17

25. svibnja 2010.

NAŠA POSLA Veliki iznosi za cestovne prilaze otežavaju poslovanje

Hitno smanjiti naknade za cestovno zemljište!

Propusti u javnoj nabavi

Kakav je to doprinos poboljšanju uvjeta poslovanja obrtnika i poduzetnika kada smo ih praktički u vrijeme krize opteretili novim nametom, zapitala se Budinski Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ZAGREB – Postupajući po žalbi poduzeća T7 VIS, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je postupak javne nabave usluga sanacije divljih odlagališta i trajnog zbrinjavanja otpada koji je objavio Grad Varaždin. „Budući da naručitelj nije predmet nabave, kao i cijenu, opisao na zakonom propisani način, ponuditelji nisu mogli dostaviti usporedive ponude jer im nisu bili poznati elementi potrebni za formiranje cijene predmeta nabave bilo u ukupnom iznosu, bilo za pojedine stavke troškovnika”, stoji u rješenju u kojem se ističe da je riječ o bitnoj po-

VARAŽDIN - Vlada je donijela zakon o javnim cestama, a ministar pravilnik u kojem su navedene tarife za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta, pa ukoliko i te tarife smanje, kao što je najavljeno smanjivanje spomeničke rente za 50 posto, tada će poduzetnici plaćati daleko manje i tu naknadu jer nema drugog izlaza budući da se zakoni moraju poštovati.

Mijenjati tarife Rekao je to u petak varaždinski župan Predrag Štromar odgovarajući na upit županijski vijećnice Nadice Dreven Budinski koja je upozorila da poduzetnici sve teže plaćaju namete među kojima je posebno izdvojila naknadu za korištenje cestovnog zemljišta. Naime, nakon što je krajem 2007. godine ministar Božidar Kalmeta donio pravilnik o mjerilima za izračun te naknade, sve pravne i fizičke osobe morale bi je plaćati ukoliko imaju prilaz na cestovnom zemljištu te obavljaju komercijalnu djelatnost

Poništena javna nabava sanacije odlagališta vredi Zakona o javnoj nabavi.

Uz to navodi se da je u obrascu objave naručitelj pogrešno naznačio da se neće održati javno otvaranje ponuda, iako je ono održano, zbog čega su podaci navedeni u objavi neispravni.

Nadalje, Komisija tvrdi da je nejasno tko je od ovlaštenih ponuditelja bio zaista nazočan javnom otvaranju ponuda, budući da je u zapisniku o otvaranju ponuda navedeno da je kao ovlašteni predstavnik Univerzala predsjednik njegove uprave, a na crti predviđenoj za njegov potpis potpisala se druga osoba za koju je predana punomoć.

Za pristup cesti obrtnici i poduzetnici trebaju plaćati i do nekoliko tisuća kuna svaki mjesec

u objektima izvan cestovnog zemljišta.

autocesti - istaknula je Budinski tijekom Županijske skupštine, podsjetivši na

Tisuće kuna - Pitam se kakav je to dopr inos poboljšanju uvjeta poslovanja obr tnika i poduzetnika kada smo ih praktički u vrijeme krize opteretili novim nametom, koji se mjesečno kreće od 15 do 30 kuna po četvornom metru, ovisno o tome ima li prilaz lokalnoj, županijskoj ili državnoj cesti, odnosno

n

aknade za prilaze mogu biti manje samo ako Vlada smanji tarife iz 2007. loša kretanja u gospodarstvu Varaždinske županije koja je zbog usmjerenosti izvo-

zu više osjetila posljedice krize.

Sukladno spomenutom pravilniku o naknadi za korištenje cestovnog zemljišta, kako je dodala, obrtnik ili poduzetnik do čijeg je objekta sa županijske ceste prilaz, primjerice, površine 30 četvornih metara, mjesečno mora plaćati 600 kuna Županijskoj upravi za ceste, a ima i primjera da poduzetnici moraju plaćati po nekoliko tisuća kuna.

Slobodna zona očekuje manje prihode u 2010.

TRNOVEC – Poduzeće Slobodna zona Varaždin, koje upravlja istoimenom slobodnom zonom, lanjsku je poslovnu godinu završilo s dobiti nešto manjom od 10 tisuća kuna. ”U 2010. godini očekuje se smanjenje prihoda od naknada za obavljanje djelatnosti zbog smanjenja poslovnih aktivnosti korisnika s obzirom na aktualnu ekonomsku situaciju, a iz istog razloga planira se i pad prihoda od otpremničkih usluga za oko 30 posto”, ističe se u izvješću koje je razmatrano na varaždinskoj Županijskoj skupštini. S obzirom na nemogućnost značajnijeg povećanja prihoda, kako upozorava direktorica Andreja Mišak, bit će potrebno daljnje smanjivanje i optimiziranje troškova, osobito troškova tekućeg poslovanja.

I TOGA IMA Za oduzetih 569 kvadrata Hrvatske ceste nude mu 16.960 kuna

Centar za edukaciju sigurne vožnje u AP-u u stečaju

Za 569 m2 - četiri i pol naknade Branko Šimunić, direktor poduzeća Fantazija iz Rasinja, plaćanje naknade za korištenje cestovnog zemljišta pokušava riješiti kompenzacijom s potraživanjem temeljem neriješenog imovinsko-pravnog pitanja.

- Prilikom rekonstrukcije državne ceste između Koprivnice i Varaždina, Hrvatske ceste oduzele su mi 569 kvadrata

zemljišta bez suglasnosti ili odluke. Budući da se između ceste i parcele na kojoj je moj poslovni objekt prilaz od 191 kvadrat - želio sam da se to međusobno prebije, pojašnjava Šimunić.

Međutim, umjesto dogovora, dobio je od Hrvatskih cesta tužbu za to što mjesečno ne plaća 3.673 kuna samo za korištenje 191 četvornog me-

tara prilaza, dok je za otkup 569 kvadrata dobio ponudu na ukupno 16.960 kuna.

- Za stjecanje vlasništva nad 569 kvadrata HC nudi mi otprilike onoliko koliko traže na ime naknade za četiri i pol mjeseca korištenja, dakle bez stjecanja vlasništva, tri puta manje površine - veli Šimunić, dodavši da neki poduzetnici ne plaćaju naknadu.

Branko Šimunić

VARAŽDIN – Iako je u stečaju, AP ne samo da posluje, nego je i domaćin novih poslovnih poduhvata. Tako je u četvrtak na parkiralištu poduzeća u Gospodarskoj ulici otvoren Centar za edukaciju sigurne vožnje. Uz predavanja, na poligonu za treninge vožnje održan je i praktični dio koji je vodila tvrtka VDC centar iz Zagreba.

- VDC sustav treninga vožnje je skupni naziv za grupu programa sigurne vožnje koji se provode u nas, a mogu biti jednodnevni i višednevni. Namijenjeni su vozačima amaterima i profesionalcima prvenstveno da bi ovladali praktičnim vještinama potrebnim za sigurniju vožnju - vele u AP-u, dodavši da će se treninzi odvijati gotovo svake subote.

Prava odluka Model pet konkurentskih sila M

odel pet konkurentskih sila razvio je Michael E. Porter, ugledni profesor na Harvardu, 1980. godine. Iako ima nekoliko nedostataka, ovaj model se sve do danas smatra vrlo efikasnom metodom za provedbu analize strukture industrije u kojoj se naš poslovni sustav nalazi te neposrednog okruženja koje utječe na naše poslovanje. Pet sila koje ovaj model analizira su: 1. Jačina industrijskoga suparništva, 2. Opasnost od pridošlica, 3. Konkurencijski

izazovi supstitucijskih proizvoda, 4. Pregovaračka moć kupaca i 5.

Pregovaračka moć dobavljača.

Jačina industrijskog suparništva obuhvaća analizu međusobnog odnosa konkurentnih poslovnih sustava koji se trenutno nalaze u promatranoj industriji kroz rast tržišta, izlazne barijere te konkurentsku strukturu. Opasnost od pridošlica analizira se kroz potencijalne konkurente koji bi mogli ući u industriju. Ulazne barijere za pridošlice možemo promatrati

kroz više kriterija: troškove ulaska na tržište, naklonost i lojalnost postojećih korisnika, učenje i iskustvo te, naravno, državna ograničenja ulaska. Sila konkurencijski izazovi supstitucijskih proizvoda analizira se kroz zamjenske proizvode u promatranoj industriji.

Prednosti poslovnih sustava koji proizvode supstitute našim proizvodima mogu biti cijena, brzina, visoka vjerojatnost prihvaćanja zamjenskih proizvoda od strane kupaca i sl. Zamjenski proizvodi

koji su se velikom brzinom proširili europskim tržištem su različiti kineski proizvodi. Pregovaračka moć kupaca kao četvrta sila je jačina utjecaja koju oni imaju na konkurente unutar industrije. I peta sila - pregovaračka moć dobavljača analizira utjecaj dobavljača na proizvodnju i općenito profitabilnost analiziranog poslovnog sustava. Analiziraju se njihova moć, razina međuovisnosti, mogućnost promjene, konkurentni dobavljači te aktualne cijene.

Nina Begičević doc. dr. sc.

18 Školstvo OBLJETNICA 70 godina obrazovanja

Slavi se izložbom i koncertom Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu slavi ove godine 70. obljetnicu postojanja i rada.

Današnja škola sljedbenica je Rudarske nadzorničke škole koja je osnovana 1939. godine, zatim Školskog centra za obrazovanje naftnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova, te Rudarske i kemijske škole. Danas škola ima programe iz sljedećih strukovnih područja: rudarstvo, geologija i naf ta, zatim kemijska tehnologija, te prehrana, graditeljstvo i program prirodoslovne gimnazije.

Školu pohađa 830 učenika, a nastava se odvija u jednoj smjeni.

Svečana proslava 70. godišnjice održat će se u srijedu 26. svibnja s

g

raditeljska, prirodoslovna i rudarska škola ima sve više učenika početkom u 11 sati u prostorima škole, uz prigodnu izložbu. U programu proslave sudjeluje i svjetski poznata sopranistica Lidija Horvat Dunjko, koja je bila učenica škole.

25. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Elektrostrojarska škola dobila preko 20.000 eura za dva projekta

Ulaznica za usavršavanje Elektrostrojarska škola želi biti primjer kako iz EU fondova iskoristiti novce za stručna usavršavanja učenika i nastavnika – najavio je ravnatelj Igor Kos Varaždinska Elektrostrojarska škola dobila je preko 20.000 eura za dva europska projekta. Riječ je o projektima “Leonardo da Vinci mobilnost” koji je dio Programa za cjeloživotno učenje. Leonardo omogućava usavršavanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti kroz sudjelovanje u mobilnosti u europskim obrazovnim projektima.

Novi projekti Projekte Elektrostrojarske škole, koji se odnose na područje grafičkog dizajna, tiska i multimedije, prihvatila je Agencija za mobilnost i projekte Europske unije.

Jedan projekt je u iznosu od 14.530 eura, a drugi 6.032 eura.

- Novce ćemo iskoristiti za

j

edan projekt u iznosu od 14.530 eura, a drugi 6.032 eura

posjet njemačkim tvrtkama i školama u trajanju od dva tjedna. U sklopu jednog pro-

U pripremi projekt Comenius koji omogućava suradnju među vrtićima i školama diljem Europe

jekta u posjet će ići 14 učenika i dva mentora, a u drugom četiri nastavnika. Elektrostrojarska škola želi biti primjer kako iz EU fondova iskoristiti novce za stručna usavršavanja učenika i nastavnika s ciljem poboljšanja kvalitete nastave – rekao je Igor Kos, ravnatelj varaždinske Elektrostrojarske škole.

Najavio je kako ovih dana očekuju i pozitivno rješenje još jednog velikog projekta (IPA program). Priprema se projekt Comenius, koji je također dio Programa za cjeloživotno učenje i koji omogućava suradnju među vrtićima, osnovnih i srednjim školama diljem Europe.

Sudjelovanjem u pojedinim

aktivnostima iz Programa potiče se učenje i razumijevanje raznolikosti europskih kultura i jezika, te podiže razina školskog obrazovanja u Europi.

- Iduće godine starta projekt Leonardo da Vinci partnerstva, u koji će, uz Hrvatsku, biti uključena Slovenija i Njemačka – najavio je Kos.

Školstvo 19

25. svibnja 2010.

EKOLOGIJA

Dan biološke raznolikosti

U društvu s ravnateljem Morenom Vincekovićem i učenicima koji su također ostvarili odlične rezultate na natjecanjima

NADE Najmlađi dobitnici nagrada na međunarodnim glazbenim natjecanjima

Najmlađi glazbeni virtuozi

Učenici Osnovne škole Grofa Janka Draškovića iz Klenovnika obilježili su Dan biološke raznolikosti, uključujući se u projekt Dan sadnje drveća koji se ove godine obilježavao 21. svibnja.

Dan sadnje drveća organizirala je organizacija Environment online, globalna virtualna škola i mreža za održivi razvoj kojoj je baza u gradu Joensuu u Finskoj. Doprinos kampanji “Milijarde stabala” organizira program za okoliš Ujedinjenih naroda.

Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu međunarodnom godinom biološke raznolikosti koja se obilježava sadnjom drveća diljem svijeta, prva su stabla zasađena u Oceaniji, a zatim sljedeća u Aziji, Europi te Africi, a posljednja su stabla zasađena u Sjevernoj i Južnoj Americi.

U OŠ Klenovnik su ponosni što su sadnjom hrasta pomogli ostvarenju ‘’ENO 2017. Tree planting campaign’’ čiji je cilj posaditi 100 miljuna drveća do kraja 2017. godine. (di)

Uz igru i s lakoćom Lana-Lucija i Dominik savladavaju i najzahtjevnije kompozicije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

EKOLOGIJA

Glazbena škola Varaždin ove se godine može pohvaliti s dva najmlađa polaznika koji su ostvarili vrhunske rezultate na natjecanjima. Riječ je o Lani-Luciji Horvatić, koja svira violončelo, i Dominiku Piskaču, koji svira klavir.

Lipe za budućnost Varaždinska VI. osnovna škola također se uključila u „ENO Tree Planting Day“ pod pokroviteljstvom pokreta Environment Online.

Dan sadnje stabala na VI. OŠ obilježen je sadnjom pet stabala lipe koja su nabavljena od tvrtke Parkovi. Za sadnju stabala među prijavljenima, uz VI. osnovnu školu iz Varaždina, je oko 3000 sudionika – osnovne i srednje škole, akademske ustanove, ra-

Budućnost Osmogodišnja Lana-Lucija Horvatić ide u 2. c razred II. OŠ Varaždin. a četiri godine pohađa Glazbenu školu Varaždin.

Ove je godine bila na Međunarodnom glazbenom natjecanju Wettbewerb violoncellou u Liezenu u Austriji i osvojila odličnu treću nagradu. - Violončelo sam izabrala zato što mi je to lijepi instrument i ima lijepi zvuk.

Mama mi je profesorica flaute, a tata profesor klarineta dok me moj profesor Darij Milković uvjerio da je violončelo instrument za mene. Onda sam gledala i druge glazbenike koji su svirali violončelo i jako mi se dopalo. Imam sestru dvije godine mlađu od sebe i svira flautu - rekla je Lana-Lucija.

Osim toga, ove je godine bila

Dominik Piskač, osvojio drugu nagradu u Italiji

i na regionalnom natjecanju u Velikoj Gorici i tamo je osvojila drugu nagradu. Najradije sluša skladbu Gnomentanz, a najviše

L

ana-Lucija i Dominik idu u 2. c razred II. OŠ Varaždin

voli svirati Vivaldija.

- Osim sviranja violončela rado idem na zbor i učim engleski - napomenula je LanaLucija i dodala kako jako voli solfeggio.

Dominik Piskač ubrzo će napuniti devet godina, a Glazbenu školu pohađa tek nekoliko mjeseci. S Lanom-Lucijom ide i u isti razred osnove škole, tako da su jedan od najmuzikalnijih razreda II. OŠ Varaždin. - Prije sam svirao violinu, a kako mi sestra svira klavir, i ja sam odlučio naučiti svirati ga. Gledao sam kako ona svira, pa se i meni dopalo. Klavir mi je glasniji i veći - opisao je Dominik. On je nastupio na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Pia Tabaldini u mjestu Bresci, a u Italiji je i osvojio odličnu drugu

Lana-Lucija Horvatić osvojila je treću nagradu u Austriji

nagradu. Dominikova mentorica je Ivana Godec-Vinceković. U slobodno vrijeme Dominik igra stolni tenis i uči engleski. - Bio sam i na natjecanju iz stolnog

tenisa, ali sam bolje prošao na natjecanju u sviranju klavira. Međutim, neću prestati ni jedno ni drugo - dodao je Dominik.

SURADNJA Moto klub Sjeverozapad donirao 14 lopti OŠ Sračinec

Humani motoristi opet u školi

Motoristi donirali kvalitetne lopte za nastavu tjelesnog odgoja

Članovi Moto kluba Sjeverozapad iz Sračinca povodom početka moto sezone odlučili su donirati sportske rekvizite učenicima OŠ Sračinec, koju su neki od njih polazili. Vrijednost lopti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture je 2.500 kuna.

Riječ je o kvalitetnim loptama za nogomet, košarku, odbojku i rukomet. Ovaj događaj okupio je

učenike iz nekoliko razreda koji su sa zanimanjem razgledavali motore i postavljali pitanja o motorima i vožnji. Bila je to prilika da se upoznaju s obaveznom motorističkom opremom i ponove nekoliko važnih pravila o ponašanju u prometu. Primajući ovu korisnu donaciju, zahvalila je ravnateljica OŠ Sračinec Lidija Valec naglasivši kako

će donirana sportska oprema pridonijeti još kvalitetnijem izvođenju nastave, te se nada da će sam dolazak motorista u školu potaknuti učenike na pažljivije pridržavanje prometnih pravila.

Svake godine moto klub Sjeverozapad većinu prihoda daje u dobrotvorne svrhe, a nakon donacije školi nastavit će sa svojim humanitarnim akcijama. (di)

zne udruge i slično.

Sadnjom stabala na VI. OŠ proslavili su i Međunarodni dan biološke raznolikosti. Uz ravnateljicu VI. OŠ Varaždin Nadu Pitner-Ciglar, organizatorice i koordinatorice ovog projekta su bile Mihaela Vrbnjak i Ružica Martinec uz pomoć i podršku svih učitelja i učenika i ostalih djelatnika škole koja je i ove godine zasluženo obnovila status Međunarodne eko škole.

Nadaju se da će stabla lipe dodatno uljepšati dvorište škole i dati hladovinu u novom dijelu škole. (di)

20 Crna kronika

25. svibnja 2010.

KRIMINALITET

Djevojke ukrale 14.000 kuna GORNJA POLJANA – Protiv djevojaka u dobi od 25 i 21 godine policija podnosi prijavu zbog krađa ukupno 14 tisuća kuna iz domaćinstava starijih osoba.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem, kako se navodi u policijskom izvješću, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da su provalile u kuću u vlasništvu 73-godišnjaka u mjestu Gornja Poljana, i to u četvrtak 13. svibnja između 9 i 15 sati. Tu su otuđile iznos od oko 2.000 kuna, a isti su dan otuđile i oko 12.000 kuna iz kuće u vlasništvu 88-godišnje žene u mjestu Škarnik.

IMA I TOGA

U provali i 13-godišnjak VARAŽDIN - U prostorije Kluba podvodnih aktivnosti „Drava“ kod kupališta provalio je 31-godišnjak zajedno s 13-godišnjim djetetom, sumnja policija. Oni su u srijedu oko 23 sata nasilno otvorili prozor te ušli u unutrašnjost prostorija iz kojih su otuđili plinsku bocu s plamenikom, radio kazetofon i manju količinu različitih prehrambenih proizvoda koje su stavili na bicikle te se pokušali udaljiti, ali su ih spriječili policijski službenici Policijske postaje Varaždin koji su ih doveli u službene prostorije radi kriminalističkog istraživanja.

NAŠA POSLA

Prijetio s 3,49 g/kg alkohola GORNJA VOĆA/VARAŽDIN - U petak je u pritvoru je završio 54-godišnji muškarac, višestruki počinitelj prekršaja iz domente nasilničkog ponašanja u obitelji, nakon što je svojoj 30-godišnjoj supruzi prijetio smrću. Istog se dana u Vrbanovcu 56-godišnjak nasilnički ponašao prema 77--godišnjoj majci.

A ubojstvom je tri dana prije toga prijetio i 47-godišnji muškarac, i to pod utjecajem alkohola od 3,49 g/kg. Prijetio je 61-godišnjemvlasniku vikend kuće na predjelu zvanom Bregi, kao i njegovoj supruzi i 69-godišnjem muškarcu.

Potpisivanjem protokola još 1994. godine, Branko Bobetić uime Koke te Josip Štromar uime Varaždinke, obnovili obveze u vezi Varaždinkinog ulaganja u Biškupcu

OTKRIVAMO Već gotovo dva desetljeća Varaždinka pokušava doći do pravde

Varaždinka traži da joj se prizna suvlasništvo u Koki Varaždinka je prije više od dvadeset godina uložila novac u Kokinu sušaru i silose u Biškupcu, ali za to nikada nije dobila ništa, usprkos potpisanom sporazumu i protokolu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Varaždinka, poduzeće u vlasništvu kontroverznog poduzetnika Ivana Hudoletnjaka, na ime ulaganja u sušaru i silose Tvornice stočne hrane u Biškupcu već gotovo dva desetljeća traži priznanje prava vlasništva u Koki.

Već tri spora Za gradnju sušare i silosa Varaždinka je prije više od dvadeset godina uložila 160 milijuna tadašnjih dinara ili 422.350 nekadašnjih DEM-a, ali nikada nije stekla suvlasništvo u idealnom dijelu od 30 posto u tim objektima, kako je to bilo predviđeno sporazumom. Stoga su još 1994. tadašnji direktori obaju poduzeća, Branko Bobetić uime Koke te Josip Štromar uime Varaždinke, obnovili obveze potpisujući protokol prema kojem je umjesto suvlasništva nad nekretnina-

ma Varaždinka trebala steći udjel u dioničkom kapitalu Koke u iznosu od 422 tisuće tadašnjih DEM-a.

Međut im, ni to se nije ostvarilo, pa je Varaždinka pokrenula dva spora, od čega jedan protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju. Iako je Varaždinka oba spora izgubila, Hudoletnjak je lani

k

ako Koka nema vlastite dionice, Varaždinka odustala od dijela zahtjeva pokrenuo novi spor pred varaždinskim Trgovačkim sudom gdje je u srijedu zaključena rasprava.

Odustali od dionica Neposredno prije zaključenja rasprave Varaždinka je primijenila prvobitni tužbeni zahtjev. Naime, priznajući da Koka nema vlastite dionice,

Varaždinka je odustala od dijela tužbenog zahtjeva u kojem je tražila da joj Koka predaje u posjed i vlasništvo 7.830 svojih dionica, a slijedom toga i od privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja dionica Koke radi osiguranja tražbina.

Odustala je i od zahtjeva za naknadu štete od 3,7 milijuna kuna zbog izgubljene koristi.

U preinačenom tužbenom zahtjevu, Varaždinka traži priznanje prava vlasništva od kojeg se Koka može osloboditi plaćanjem 1,5 milijuna kuna, odnosno 215.544 eura.

Riječ je o iznosu koji odgovara nominalnoj vrijednosti 7.830 dionica Koke, koja se protivi tužbenom zahtjevu navodeći da je došlo do zastare, ali i da nema vlastitih dionica, pa slijedom toga Varaždinki se ne može ni priznati pravo vlasništva, odnosno prenositi niti platiti traženi iznos.

IZDVOJENO Raspetljava se ulaganje iz 1985.

Uložili novce u silose, a zauzvrat dobili - ništa Daleke 19 85 . godine tadašnji OOUR Poljoprivreda, koji je bio u sastavu SOUR-a Varaždinka, sklopio je s ondašnjom PPK Kokom Samoupravni sporazum o udruživanju investicijskih sredstava za izgradnju sušare i silosnih kapaciteta u Tvornici stočne hrane u Biškupcu.

Prema prvom članku tog sporazuma, koji su potpisali uime Koke direktor dr. Janko Peharda, a u ime Varaždinske direktor Andija Kučar, obje tvrtke zajednički su trebale izgraditi sušaru kapaciteta sušenja 30 tona na sat te silose kapaciteta 15.000 tona, a temeljem svog ulaganja, Varaždinka stječe pravo suvlasništva u idealnom dijelu od 30 posto u oba objekta.

Međutim, iako su silosi

i sušara bili izgrađeni, ipak nije riješeno suvlasništvo Varaždinke, čak ni nakon što su direktori poduzeća obnovili obveze potpisujući 1994. poseban protokol. ”Tuženik nije pokazao nikak vu spremnost da

V

araždinka trebala imati 30 posto u oba objekta, odnosno suvlasništvo u Koki dužne dionice preda tužitelju, usprkos opetovanim zahtjevima, te pismu upućenom predsjedniku Grupe Vindija u koju spada i Koka”, navodi se u tužbi Varaždinke, kako piše dvotjednik Objektiv.

DOZNAJEMO Otvorena istraga protiv direktora tvrtki Venga i Oskar

Nije plaćao poreze i doprinose?

Jesu li proračun i fondovi oštećeni za više od milijun kuna?

Zbog osnovane sumnje da je zlouporabio ovlasti u gospodarskom poslovanju te počinio prijevaru, otvorena je istraga protiv Davora Juršića te poduzeća Venga i Oskar.

Naime, kako stoji u rješenju o istrazi, od 22. srpnja 2005. do 25. ožujka 2009., kao direktor Venge pribavio je poduzeću nepr ipadnu imovinsku korist tako što

nije platio porez na dodanu

p

roračun i fondovi oštećeni za najmanje 826.528 kn

vrijednost, porez na dobit, doprinose i druge obveze, čime je državni proračun i fondove oštetio za ukupan iznos od najmanje 826.528

kuna. Kao direktor Oskara u razdoblju od 15. siječnja 2007. do 23. ožujka 2009. naložio je da se u korist državnog proračuna i fondova ne uplate dužni iznosi poreza i doprinosa, pa tako nije u potpunosti izvršio obračun i uplatu poreza i doprinosa „iz“ i „na“ plaće zaposlenih djelatnika, čime je oštetio proračun za još najmanje 327.756 kuna.

Urbana kultura 21

25. svibnja 2010.

“Nulti dan” otvara 5. INmusic festival T-Mobile INmusic pripremio je još jedno iznenađenje za posjetitelje festivala - dodaje se još jedan, “nulti dan” ili “Day Zero”, 21. lipnja na Otoku hrvatske mladeži, a za sve koji posjeduju festivalsku ulaznicu - nulti dan je besplatan! Nulti dan će biti otvaranje petog po redu T-Mobile INmusic festivala i odvijat će se isključivo na glavnom, T-Mobile stageu i noćnom šatoru gdje se nastavlja zabava do jutarnjih sati, dok će se ostale pozornice otvoriti

idući dan festivala, 22. lipnja.

Da podsjetimo, na ovogodišnjem festivalu možete vidjeti svjetski poznate izvođače kao što su Massive Attack, Billy Idol, Morcheeba, The Flaming Lips, Broken Social Scene, Rise Against, LCD Soundsystem, Pendulum, Flogging Molly, Skindred i mnogi drugi. Čast otvaranja T-mobile INmusic festivala pripala je kultnoj grunge skupini Alice in Chains, jednom od najutjecajnijih američkih rock sastava ranih

ART

90-ih, koji će nastupiti upravo na “nulti dan”. Cijena dvodnevne festivalske ulaznice, koja uključuje i “nulti dan”, je 490 kn, dok će dnevne ulaznice biti dostupne isključivo na blagajni festivala na dane održavanja po jedinstvenoj cijeni od 350 kn. Festivalske i kamperske ulaznice mogu se kupiti u svim T-Centrima u Hrvatskoj, a svi T-Mobile korisnici mogu, rezervacijom putem SMS poruke, ostvariti popust od 50 kn pri kupnji jedne ulaznice.

Drek z lukom I

FILMSKA UMJETNOST Trash Film Festival 2010.

Nunčake u akciji!

Novo izdanje festivala i 5. godišnjica najtrash udruge

Pomirenje manjina Što nas čeka ove godine?

Na petom Trash film festivalu opet ćemo vam pružiti usmjerenu zabavu akcijskog, borilačkog, znanstveno-fantastičnog i stravičnog žanra u najboljim „krv, znoj i suze“ low budget manirama, s naglaskom na borilački film. Žiri i izvođače ćemo objaviti sljedeći tjedan na press konferenciji, nakon koje slijedi velika zabava povodom 5. godišnjice udruge TRASH na koju pozivamo sve Varaždinke i Varaždince i na kojoj ćemo pokušati pomiriti japansku

ma jedan proizvođač sladoleda, neću mu spominjati ime, ali prezime mu je Medo.

Medo radi sjajne sladače, a pred svako ljeto mami nas s nagradnom igrom. To je normalno i to je OK, samo ja uviDenis Peričić, jek poližem krasan… mr. sc štapić, na kojemu onda nema baš ničeg u vezi s nagradnom igrom! rije par godina polizao sam Mercedes CLK. Zvao sam Medu, ali su mi rekli da je igra davno završena, da su auti podijeljeni, a da sam ja lizao stare zalihe! ad opet Medo pleše i mami me da ližem, i ja opet poližem jednog debelog, i nema nikakvog koda, ničega. Opet – stare zalihe!

U čemu je štos? Nagradna igra je sastavni dio proizvoda. Stara zaliha košta isto kao i novi sladoled koji sadrži nagradnu igru. A to se zove? Prevara! sporedba: na reklami vam za kupnju novog auta nude 10.000 kuna popusta. Odete u salon, svidi vam se auto, istegnete se luđački, bacite keš na stol, a frajer vam veli da taj popust ne vrijedi jer je baš taj auto iz starog lagera. Ne biste poludjeli? ajgore je kaj su ti sladači ionako preskupi, s nagradnom igrom ili bez nje. Za tu lovu mogu kupiti tri litre sjajne pive, u Santa Mariji se dosita najesti, kod Srećka na Banfici popiti skoro litru vina, podmiriti dnevnu dozu pušačkoga zla ili tankati benzina da se danima vozim po gradu. o lepo, rekli bute, zar se ne bi odrekao nečega da klincu kupiš sladoled? Nije u tome štos!

Kupit ću tonu sladoleda, ali želim pošten odnos! Želim da za tu lovu dobijem i pravo sudjelovanja u nagradnoj igri, jer to je dio ponude!

Inače ću za tu cijenu klincu radije kupiti plišanu igračku ili dva autića. Stvar je u – principu. li znate kaj: liže mi se živo za njihovu nagradnu igru. Ionako je to njima na sramotu. Kao u onom vicu. Dođu dvije muhe u restoran i jedna naruči drek z lukom. A druga veli: ja bum isto drek, ali bez luka, nečem da mi smrdi iz usta…

P

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Kad je udruga TRASH u pitanju, teško je očekivati nešto standardno, stoga smo vam odlučili sve novosti oko ovogodišnjeg TFF-a prezentirati u vidu jednog kratkog intervjua s novim direktorom festivala, Tomislavom Šipekom.

Ove godine TFF dobiva novo vodstvo, kakve nas promjene očekuju?

U suštini, za sam festival promjene ne znače puno jer koncepcija ostaje ista, međutim za unutarnju organizaciju udruge to je značajna promjena jer moje metode rada su japanskog stila u kojima pružam punu autonomiju dizajnerima, DJ-ima, bendovima i filmskom selektoru dok su Hižakove metode rusko-kineske... No on radi na nekim drugim projektima udruge.

/media

NAJAVA

FREE EXPRESSION Novi direktor festivala Tomislav Šipek

i kinesku manjinu u gradu Varaždinu. Više o festivalskim pripremama možete saznati na www.trash.hr.

TFF je prošle godine imao problema s prostorom, ima li ove godine napretka?

Svih ovih godina bilo je problema s prostorom i dozvolama, no uspješno smo ih rješavali.

Ove godine problemi su osobiti jer je došlo do seizmičkih pomaka na financijskom tržištu pa se zatvorio MMC KULT, što je također pokazatelj u kakvim trash vremenima živimo. Kad se kultura prepusti liberalnom tržištu, onda ona obično i stradava, a živ ostane samo holivudski film. Na sreću, živ ostaje i Chuck Norris koji nas i dalje inspirira i motivira i, ma koliko se s njim sprdali, on i dalje ostaje u našim srcima i ne odustaje... Slično je i s našom udrugom TRASH...

Imali smo kontakte s nekoliko zainteresiranih gradova koji su

željeli festival u svojoj sredini, no naša je želja da TFF ostane u Varaždinu. Ukoliko lokaciju MMC KULT iz bilo kojeg razloga nećemo moći osigurati, imamo alternativno rješenje, no ono, naravno, iziskuje improvizaciju, nabavku kino opreme, stolica i ostale troškove. Nadamo se da će sponzori otvoriti svoja srca i žiro-račune te nam postati partner u ostvarenju stoljetnog sna za konačnim pomirenjem svih samuraja i šaolina na TFF-u u Varaždinu.

Kakvi su planovi udruge TRASH za dalje?

Kao što kaže najveći hrvatski zen-trener Miroslav Blažević - Ćiro: “O sljedećoj utakmici ćemo razmišljati nakon što odigramo ovu.“ U međuvremenu ćemo osnovati povjerenstvo koje će umjesto nas riješiti tekuće probleme i pustiti na tržište novu kolekciju broševa.

Projekt pod nazivom ˝Free Expression˝ okuplja mlade umjetnike iz grada Varaždina, grada Čakovca, te Varaždinske i Međimurske županije, s gostima iz Koprivničke županije na temelju suradnje s vlasnikom noćnog kluba „Oaza“, Stjepanom Valjkom, koja se bazira na trogodišnjem planu organizacije raznih projekata vezanih uz promoviranje mladih umjetnika.

Udruga mladih Bronx drugi put održava festival „Free expression“ koji će za razliku od svog prethodnika trajati tri dana te imati širi i obuhvatniji program u kojem će posjetitelji uživati u trodnevnom festivalu ispunjenom najrazličitijim sadržajem muzike i dodatnim sadržajima.

Festival „Free expression“ održat će se 28. - 30. svibanj 2010. na terasi noćnog kluba OAZA, a cijena ulaznice za festival je 15 kuna po danu.

TUBORG GREEN BEAT Izabrani izvođači za briju u Graberju 4. lipnja

Sviraju Edo Maajka&Band, TBF i DIYALA Uoči sezone ljetnih glazbenih festivala u zemlji i regiji, u Varaždinu će se u petak 4. lipnja održati

E

do Maajka, TBF i Diyala Upgraded u dvorani Graberje!

Dobitnica nagrade Zlatna koogla 2009. - izvođačica godine uživo

varaždinski Tuborg Green Beat koji će zagrijati sve ovdašnje ljubitelje urbanog ritma. Da sve ne bi bilo predvidljivo i dosadno, poklonici urbanog zvuka imali su od srijede do ponedjeljka priliku izabrati tri izvođača, i to na veselicama u Mea Culpi, Art Rocku, Aquamarinu, Kaktusu,

Ritzu, Leonhartu, Gala baru, Down Townu, Elephantu, Retru, Flyu, Fiškal caffe baru, Picabiji, Kultu, Saxu, Clubu i Haklu, kao i kavani Ivana u Ivancu te Arcusu i Paladinu u Čakovcu. Na varaždinskom Tuborg Green Beatu u sportskoj dvorani Graberje, od 20:30 sati pa do duboko u noć, nastupit će Edo Maajka&Band i TBF, dok će varaždinski urbani zvuk predstavljati DIYALA Upgraded (Diyalin live band). Show je zagarantiran, ulaznice za Tuborg Green Beat mogu se po cijeni od 25 kuna kupiti u ART ROCKU, caffe baru FLY te Koncertnom uredu Varaždin, a na dan koncerta na ulazu u samu dvoranu.

S

U

N

N

A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

22 Kulturni obzor

25. svibnja 2010.

SINIŠA SOVIĆ

JAZZ BeBop sax quartet iz Marije Bistrice probio led na prvom nastupu u Međimurju

U D-duru Musica maxima festival u Mimari U

koncertnoj dvorani muzeja Mimara u Zagrebu održavao se ovih dana festival Musica maxima. Prisustvovao sam koncertu koji se održao u petak 21. svibnja, drugi dana festivalskih događanja. U prvom dijelu nastupila je sopranistica Elena Mirtova, koja je proglašena počasnom umjetnicom Rusije. Diplomirala je pjevanje na državnom konzervatoriju Rimsky Korsakov u Lenjinprofesor gitare u gradu. Pjevačku karijeru Glazbenoj školi Varaždin gradi uz priznate dirigente kao što su Valeri Gergiev, Vladimir Ziva, Mikhail Pletnev itd. lena Mirtova nastupila je uz pratnju Zagrebačkog komornog orkestra, a izvela je: ohann Sebastian Bach - C.F. Gounod: Ave Maria, Luigi Lizzi: Ave Maria, Giuseppe Verdi: Ave Maria, Pietro Mascagni: Ave Maria i Gennady Belov: Dvije molitve. Umjetnica je osvojila publiku dojmljivom interpretacijom i ugodnom bojom glasa. akon pauze uslijedio je nastup violončelista Sergeja Roldugina.

Violončelo je počeo učiti s osam godina, a 1975. godine diplomirao je na Petrogradskom konzervatoriju u klasi prof.

A. P. Nikitina. Sergej Roldugin izveo je „Koncert br. 1 za violončelo i gudače u C-duru“ Josepha Haydna. oseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. - Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent. Smatra se da je hrvatskog podrijetla. ire glazbeno obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao skladatelj i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazy, razvijao samostalno, “odrezan od svijeta”, kako sam kaže, “i prisiljen da postane originalan”. Proveo je tri desetljeća, od 1761. do 1790., na kneževskim dovorovima u Željeznom i Esterhazyu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču. Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike. aydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg glazbenog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih skladbi za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti skladateljstva uopće. ergej Roldugin pružio je jednu majstorsku izvedbu ovog znamenitog koncerta. Organizator festivala zbog neznanja ili nesposobnosti nije dostatno informirao posjetioce koncerata klasične glazbe grada Zagreba što je rezultiralo slabim odazivom publike.

Darko RUŠEC

E J

N

J

Š

H

BeBop sax quartet: Hrvoje Forko (bariton sax), Matija Forko (alt sax), Tomislav Frigan (tenor sax), Dražen Škrlec (sopran i alt sax)

Zašto sax? - Zato što žene na to “padaju”!

Bogat repertoar, raznoliki stilovi, uživanje u glazbi, možda jedini takav džez sastav u zemlji Piše: IVICA ZAMODA

KAKO? I kliktavo i razigrano (ali ne sasvim), i sumorno i snuždeno (ali ne dokraja!), i prodorno i robusno (ali ne potpuno), i senzualno i nujno pretapajuće, tako da ti dušu para (ali ne razjadano do dna)... ŠTO? Sve od “Caravana” Dukea Ellingtona i “Chattanooge Choo Choo” Glenna Millera do “Summertime - 2” Georgea Gershwina i “Birdlanda” Joea Zawinula.

I još su odzvanjali: od filmskih tema “The Pink Panther”, “Singing in the Rain”, “The

P

ublika prati čak i naše probe

Muppets” i “Moon River”, a od songova “California Dreamin’”, “Besame Mucho”, ”Quizas Quizas Quizas”... ČIME? Limenim duhačkim glazbalom koje je 1840.-41. konstruirao Belgijanac Anthoine Joseph (Adolphe) Sax. Inače

je u 7(8) izvedaba, a mi smo u Čakovcu čuli: alt sax (Matija), bariton sax (Hrvoje), tenor sax (Tomislav) i alt i sopran sax (Dražen).

STIL? BiBop, koja se javlja u jazzu s početka četrdesetih 20. stoljeća, karakteriziran, među ostalim, slobodom improvizacije, s najznačajnijim predstavnicima Dizzyjem Gilespijem i Charliem Parkerom.

Repertoar: od klasične glazbe do klasika jazza, od popa i rocka do filmskih songova i narodnih popijevaka.

Guštati u glazbi TKO? Zagorski kvartet, BeBop sax quartet iz Marije Bistrice, osnovan u travnju 2009., koji je 19. travnja ove godine premostio (sjeverozapadne) županijske međe i prvi se put našao na tlu Međimurja održavši večernji koncert na Maloj sceni Centra za kulturu.

Ta četvorica saksofonističkih mušketira su: Matija Forko, 22 godine, student računarstva na FER-u u Zagrebu, njegov brat Hrvoje Forko, 26 godina, inženjer informatike, Tomislav

Frigan, 29 godina, prof. povijesti i kroatologije te Dražen Škrlec, 33 godine, dipl. inž. strojarstva, voditelj kvarteta.

Bili su, jesu, a zacijelo i bit će članovi raznih drugih glazbenih sastava; primjerice Hrvoje u postrock garažnom bandu “Ahn chol” u Kašini, a Dražen je predsjednik KUD-a Marije Bistrice. Dosad su imali 15 nastupa, a s vremena na vrijeme prerastu u kvintet kad im se pridruži klarinetist prof. Karlo Šarkanj.

ZAŠTO? - Da se odmaknemo

od stereotipa. Htjeli smo nešto novo, drugačije.

- Ne držimo se uvijek čvrsto nota... dođe i vrijeme improvizacija.

- Nas vodi ljubav prema glazbi.

- Nama publika dolazi čak i na probe.

- Saksofon je najinstrument svakome nešto drugo...

- Treba guštati u tome što radimo.

- Izabrali smo saksofon zato što smo čuli da žene padaju na taj instrument...!

Svi na Mars festival

S

“Skunk Anansie” nastupit će na Mars festivalu

Mars festival vraća se ove godine na Trnjanski nasip u osvježenom izdanju u petak 28. svibnja, kada će na njemu nastupiti dvadesetak izvođača širokog spektra glazbe, a ovogodišnji headlineri su kultni „Skunk Anansie“.

Glavna bina smještena je u dvorište Jedinstva, gdje će uz Skunk Anansie, nastupiti i Grad, Father i Quassar. Net Stage u dvorani Jedinstvo poslužit

će kao drugi floor namijenjen isključivo elektronskoj glazbi, a na njemu će svirati Kavinsky, Iva Starkova, DJ Rea, Itch, Boodale i Symbolone. Treći floor bit će tzv. Muzika na Marsu smješten u klubu Močvara, na kojem će nastupiti Atlas, Sound, Vuneny, The Orange Strips, The Hendikeps i GD2D. Cijena ulaznice je 230 kuna, a na dan festivala bit će 270 kuna.

Kulturni obzor 23

25. svibnja 2010.

KIPARSTVO Izložba skulptura “Aktovi” Mladena Rajna u galeriji “Sunce”

Kiparske interpretacije ženstvenosti u Zagrebu Varaždinski umjetnik novim se djelima predstavio zagrebačkoj likovnoj publici nim skupnim izložbama i likovnim kolonijama, a samostalne priredio dosad

I

nventivan na nekoliko razina, propitivač figurativnog Mladen Rajn

raždinu) od mladosti je zaokupljen likovnošću kojoj se potpunije i intenzivnije posvećuje 1999.; osim toga piše i poeziju i bavi se rock glazbom.

Svoja kiparska ostvarenja oblikuje poglavito u drvu i kamenu, ali i siporeksu, bakru, inoxu i željezu, što često i kombinira.

Sudjelovao je na broj-

u Varaždinskim Toplicama, Ludbregu, Zagrebu, Puli, Poreču, Murskom Središću i Varaždinu.

Riječ kritičara Likovni kr it ičar Stanko Špoljarić zapisao je da “Rajn kao kipar dojmljivog opusa, stilizira formu, svodeći lik na bitno no zadržavajući

i niz efektnih detalja...”, a akademski slikar Damir Medvešek dodao da se “autorov rad očituje kroz jasne ekspresivne momente koji ukazuju na težnju da se skulpturom izraze sve šira i sve dublja područja osjećajnog i misaonog života.”

Profesorica Gordana Kokanović-Krušelj u svojem je esejističkom tekstu zapisala da Mladen Rajn “skulpturama u metalu izduženih volumena, kako i sam ističe, odaje počast Giacomettiju. (...) Posve drugačije interpretacije umjetnik nam daje u dr venim skulpturama.

Mekoća drveta posve dolazi do izražaja kako u ženskim tijelima klasičnih kanona, tako i u izduženim tijelima što asociraju na paleolitske ili neolitske idole plodnosti. (...) Rajn ženstvenost iščitava kroz njene klasične odrednice: ljepotu, senzualnost, atribute majčinstva.” (iz)

Lepoglavski dani

LEPOGLAVA - Prvi “Lepoglavski dani”, osebujna turističko-kulturalnozabavna manifestacija, održat će se 4., 5. i 6. lipnja s raznolikim sadržajima na gradskim ulicama i trgovima, sportskim i ugostiteljskim objektima te u Domu kulture.

Cilj je, među ostalim, upoznati širu publiku s turističkim i gospodarskim resursima Lepoglave te njenom bogatom kulturalnom i povijesnom baštinom te tradicijom rukotvorstva.

U petak, 4. lipnja, nastup je amaterske glumačke družine “Lepoglavski pušlek”, koncert tamburaških orkestara iz Kamenice, Varaždina, Ivanca i Klenovnika te rock-koncert - sve na terasi restorana “Ivančica”.

Tijekom sva tr i dana trajanja manifestacije moći će se razgledati Trg čipke, Trg tradicionalnih obrta i zanata, Trg umjetnika... posjetiti Gaveznica (nalazište ahata kao i ugasli vulkan).

U subotu, 5. lipnja, u Domu kulture bit će otvoren Drugi međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja, Osmi sajam tur izma, enogastronomije i star ih zanata te izložba vina.

U nedjelju, 6. lipnja, u Gradskom će parku biti plesna radionica za djecu te navečer koncert zabavne glazbe (gostuju Kićo Slabinac, Žanamari Lalić, Boris Babarović i King’s).

TOMISLAV MAKAJ

ZAGREB - U galeriji Sunce, smještenoj u Aveniji Marina Držića 1, otvorena je izložba skulptura varaždinskog likovnog umjetnika Mladena Rajna nazvana jednostavno “Aktovi”.

Rajn (rođen 1965. u Va-

BOGAT PROGRAM

NOVO ZDANJE Prvi hrvatski Romski obiteljski centar otvoren u Kuršancu

Za boljitak i stvaralaštvo Roma Arhitektonsko rješenje dipl. inž. arh. Zdenke Cipek

Novootvoreni Romski obiteljski centar, prvi u Hrvatskoj

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

KURŠANEC - Uz kuršanečko romsko naselje otvoren je Romski obiteljski centar, prva takva ustanova u Hrvatskoj namijenjena za razvitak romske etničke skupine.

Izgrađen je lani i proradio je već potkraj 2009. godine, ali je svečano otvorenje bilo tek nedavno. Pritom je istaknuto da je u Međimurju najveća koncentracija romske populacije u državi te da stoga taj centar ima posebnu ulogu i važnost za Međimursku županiju.

Predškola za djecu već radi, a očekuje se da mnogobrojni predviđeni sadržaji doista posluže za odgovarajuće učenje te iskazivanje raznih kulturalnih i

umjetničkih sposobnosti, sklonosti i dostignuća ovdašnjih pripadnika romske nacionalnosti. Zato će biti pokrenute razne udruge, radionice i tečajevi.

Spomenimo, kao ilustraciju, da su recitacijama na otvorenju sudjelovali polaznici Dječjeg vrtića “Pirgo”.

Nositeljica arhitektonskog rješenja je dipl. inž. arhitekture Zdenka Cipek i njezina tvrtka za projektiranje i konzalting “C projekt” d.o.o. u Čakovcu.

Autorica je i članica Udruženja arhitekata Međimurja te je na nedavnoj bijenalnoj izložbi u čakovečkom Centru za kulturu i taj rad bio među najboljim izlošcima. (iz)

Obiteljski centar je podignut i za ovu djecu pred zgradom

24 Duplerica

25. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Središnja proslava Dana maturanata okupila je oko 500 učenika

“Šporki stari grad”, vatre

Duplerica 25

25. svibnja 2010.

završnih razreda, koji su se zabavljali mirno i bez izgreda

ene kugle i braća Dalton

Velik broj maturanata zabavljao se po okolnim klubovima, a jedan dio uz Louder i Belfast food Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Oblačno i prohladno vrijeme nije pokvarilo dobro raspoloženje varaždinskih maturanata, njih 232, koji su u petak, točno u podne na varaždinskom Franjevačkom trgu otplesali quadrillu. Tako su se pridružili brojnim maturantima diljem Hrvatske i svijeta u pokušaju obaranja Guinnessovog rekorda u plesanju “četvorke”.

Plesanjem quadrille ujedno su završili ovogodišnji Dani maturanata, za koje je bio rezerviran protekli tjedan.

Izbor naj odore Središnja veselica bila je organizirana u utorak na prostoru kraj Druge varaždinske gimnazije, gdje je za varaždinske maturante bio organiziran program. Doduše, velik broj maturanata samo je organizirao svoje završne svečanosti

Maturanti se međusobno potukli Fizički obračun trojice maturanata kod Parka mladih, od kojih je jedan na kraju završio u varaždinskoj Općoj bolnici, te privedeni 19-godišnjak ispred Rudarske i kemijske škole, posljedice su prošlotjednog slavlja maturanata u Varaždinu, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske. Sami koncerti, održani u sklopu središnje proslave Dana maturanata u utorak, protekli su u miru i bez izgreda. Petstotinjak maturanata uživalo je u dobroj svirci popularnih glazbenika, a p otom otišlo kućama.

odlaskom u okolne klubove, tako da se na prostoru uz tu varaždinsku srednju školu okupilo 500-tinjak maturanata.

Nakon početnog “zagrijavanja”, svirku varaždinskog rock banda Louder, maturanti su se dobro zabavili uz dečke iz Belf as t fooda i popularne hitove s irskim predznakom.

U pauzama

između koncerata uživali su u “vatrenim” vatrolomijama članova Udruge “Krpe i konci”. I ove su godine maturanti izabrali najbolju maturantsku odoru. Najbolji su bili braća Dalton, likovi iz popularnog str ip a L u ck y Luke, odnosno učenici 4. g razreda Prve gimnazije.

26 Putopisi

25. svibnja 2010.

Podmorje je bogato raznovrsnom ribom, a ronjenje je dio turističke bogate i raznovrsne ponude

Slonovi su čest motiv na fontanama, ali i u hramovima

PUTOPIS Čakovčani Damir i Đurđica Fotak provjerili su ukupnu turističku ponudu Balija (4)

Majmuni su dresirani za krađu Za one koji nisu preveliki ljubitelji morskih dubina i surfanja na valovima, postoji zabavljanje kratkotrajnim tetovažama Piše i snimio: DAMIR FOTAK

Ponuda ronjenja i vožnja tradicijskim brodićem kakvim su plovili ribari na Baliju također je dio turističke ponude ovog egzotičnog otoka. Podmorje je vrlo interesantno i različito od našega pa je zanimljivo za sve, a posebno za ronioce i poznavatelje podmorja. Kako bi se u potpunosti uživalo, vrijeme mora biti mirno jer se inače pješčano dno zamuti i smanjena je vidljivost.

Za one koji nisu preveliki ljubitelji morskih dubina postoji zabavljanje kratkotrajnim tetovažama. One se mogu napraviti gotovo svugdje, a

cijena se kreće oko 50 kuna.

Prijevozna sredstva Lokalno stanovništvo za prijevoz upotrebljava uglavnom male skutere jer su praktični i malo troše. Osim toga, štedljivi su i manje zagađuju okoliš.

U prometnim gužvama zrak

U

minibuseve, koji imaju 12 sjedala, nagura se više od 20 putnika

brzo postaje težak zbog velike sparine i koncentracije ispušnih plinova. Na cestama zato niti nema jakih automobila. Drugo po redu važno mjesno prijevozno sredstvo je minibus. Manji su od našeg prosječnog kombija i varaždinskih minibuseva.

Imaju četiri reda po tri sjedala, ali ih se najčešće u takvo vozilo

Bali je poznati surferski raj za profesionalce i amatere

nagura i više od dvadeset, što nije neuobičajeno niti uzbuđuje njihove policajce.

Hramovi Križanja prometnica vrlo su često ukrašena kipovima i dijelovima arhitekture hramova.

Pravi hramovi česta su ruta namijenjena turistima. Tamo se mogu upoznati i posebni zločesti majmuni koji su dresirani da kradu sitne predmete od turista. Dok se turist negdje sagne ili prolazi ispod niskog drveća, oni brzinom munje ukradu naočale, torbice i slično, a onda ih lokalni šefovi namame slatkišima pa tim istim turistima prodaju njihove stvari. Hramovi su izgrađeni na najljepšim proplancima i liticama koje se izdižu i više od 200 metara iznad površine mora pa pružaju odličnu sliku neobič-

nih prirodnih ljepota ovog otoka.

Bali je poznat i po surferima. Jako ih puno dolazi iz Australije zbog niskih cijena i odličnih uvjeta za bavljenje tim sportom.

Na Baliju se 2002. godine dogodila tragedija, kada je u terorističkom napadu na noćni klub poginulo više od 220 turista. Čak četiri godine trajalo je zatišje u dolasku turista, a kako Bali živi skoro isključivo od turizma, to ih je teško pogodilo.

Za poginule su podignuli veliki spomenik.

Ukupni dojam na kraju posjeta Baliju je da im je turist najvažniji te da su vrlo ljubazni. Turizam im je puno jači i raznovrsniji nego naš jer mogu puno toga ponuditi osim samo prirode.

Turisti mogu zanimljivo ispuniti svoje vrijeme.

Trgovi su ukrašeni tradicionalnom arhitekturom

Hramovi na hridima i majmuni kradljivci

Skuteri su često prijevozno sredstvo

Kratkotrajne tetovaže mogu se dobiti na svakom koraku

Krcati minibusevi česta su slika javnog prijevoza na Baliju

Sport 27

25. svibnja 2010.

KICKBOXING Siniša Kovačić napada svjetsku titulu u Čakovcu

Spreman sam za Tibora Toscana!

Siniša Kovačić borit će se napokon za profesionalnu titulu svjetskog prvaka u kickboxingu.

Njegov protivnik bit će iskusni Mađar Tibor Toscan.

Susret će se, prema posljednjim informacijama održati u Čakovcu 19. lipnja.

Siniša Kovačić kao prvak Europe u kickboxingu već

tri godine prvi je izazivač za svjetsku titulu i nestrpljivo je čekao određivanje protinika

K

ovačić je tri godine čekao priliku

i termin održavanja borbe. Čelnici svjetske federa-

cije na sastanku u Parizu odlučili su ovih dana da konačno izađu Kovačiću u suret može i odobrili da se može boriti za prvaka svijeta i to protiv Tibora Toscana iz Debrecena.

Tim Siniše Kovačića tražio je da meč bude u Hrvatskoj, i o tome su pregovarali nekoliko mjeseci s čelnim

ljudima svjetske kickboxing federacije. Zajedno sa vijesti o službenoj potvrda meča, stigla je i vijest o domaćinstvu. Siniša Kovačić, rodom iz Sračinca. gdje djeluje i klub se temeljito pripremao za ovaj meč i kaže da je potpuno spreman za ovaj meč i osvajanje titule svjetskog prvaka.

NOGOMET Arbitražna komisija HNS-a uvažila žalbu NK Varteks

Ostanak u “sudačkoj nadoknadi” Ovakav optimistični rasplet trebao bi ujedno biti i opomena da se ne ulazi u megalomanske projekte Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Završena je neizvjesnost u NK Varteks koji je u „popravnom roku“ uspio zadržati prvoligaški status za sezonu 2010./11. U sportskom dijelu ostanak nije bio upitan, ali dugovi prema igračima i ostalim zaposlenicima, koji su se gomilali godinama za vrijeme više uprava i direktora, došli su na naplatu i skoro su klub stajali pozicije u 1. HNL-u.

Opomena Ovakav opt imist ični rasplet trebao bi ujedno biti i opomena da se ne ulazi u megalomanske projekte za koje ne postoje realne osnove, ali isto tako da se što prije riješe svi zaostaci iz prošlosti. Ukoliko to ne bude moguće, iduća sezona bit će još teža i neizvjesnija. Teška financijska situacija može dovesti i do sportske krize jer uvijek postoji mogućnost da igrači nakon što im se ne

STRELIČARSTVO

Matea juniorska viceprvakinja

isplaćuje dogovorena plaća ili naknada zatraže jednostrani raskid ugovora i krenu tražiti financijski potentniju sredinu.

Takvih primjera je već bilo pa nije teško predvidjeti da bi se oni mogli ponoviti ne bude li uprava kluba osigurala kakvutakvu stabilnost. Nažalost, najava o odlascima već ima pa je posljednji trenutak da se zaustave. Priče o velikim pojačanjima, dok su financije

Matea Kolarek osvojila je srebrnu medalju na 1. europskom juniorskom kupu u streličarstvu koji je održan u talijanskoj Reggio Calabriji. Meč za zlato protiv predstavnice Danske Michaline Josephine Sigil bolje je otvorila Matea ali je u završnici ipak bila bolja Dankinja. Srebrna medalja Kolarekove nastavak je dobrih rezultata koje ova streličarka postiže zadnjih nekoliko godina u kadetskoj, a sada i u juniorskoj europskoj i svjetskoj konkurenciji. Ono što svakako raduje je da bi na temelju ispucanih rezultata uskoro mogla naći svoje mjesto u seniorskoj reprezentaciji Hrvatske. (dp)

n

ajava o odlascima već ima, pa je posljednji trenutak da se zaustave još uvijek upitne, najvjerojatnije su samo “hrana” za naivni nogometni puk.

U klubu, kao i u bilo kojem radnom kolektivu koji želi uspjeti, predstoji radno ljeto u kojem će se vidjeti tko može, a tko ne može.

NOGOMET Pitanje je kako će izgledati ekipa za sljedeću sezonu i tko će biti trener

NOGOMET Pobjednici finala kupa ŽNS NK Rudar 47 Ladanje Donje

Interes za domaći nogomet

Neizvjesne akcije

Susret finala Županijskog nogometnog kupa između NK Rudar 47 iz Ladanja Donjeg i i NK Zadrugar iz Hrastovskog pokazao je kako interes za domaći nogomet još uvijek postoji. Na tribine NK Varteks, gdje se inače skupi mnogo manje gledatelja, čak 2.250 ljubitelja nogometa pratilo je svoje prijatelje, rođake i susjede u nadmetanju za titulu najboljeg u Varaždinskoj županiji.

Pobijedila je momčad iz Ladanja Donjeg 3:1 iako su nogometaši iz Hrvastovskog poveli. Ovakvi sportski događaji daju naslutiti kako ima nade za nogomet u ovom kraju, i što se tiče mladih nogometaša i što se tiče interesa gledatelja. O drugim aspektima i uposlenicima u nogometu, drugom prilikom. Dodatnu vrijednost

ovom susretu daje činjenica da je sav prihod išao u humanitarne svrhe - za djecu, te da se njime nisu punili privatni

č

ak 2.250 ljubitelja nogometa pratilo je svoje prijatelje, rođake i susjede u nadmetanju za titulu najboljeg u Varaždinskoj županiji menadžerski i slični džepovi.Odigran je i susret finala Županijskog nogometnog kupa za juniore. Ekipa NK Dubravka bila je bolja od NK Udarnik 32 5:1.

Za gledatelje su bili zanimljivi dueli

29. svibnja. 2010.

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

velika dvorana – koncert Plavog orkestra - u sklopu turneje Tour 2010.

- s početkom u 20:30 sati

Igra ispod rejtinga Ljubitelji nogometa s područja Varaždina i Varaždinske županije mogli su protekli tjedan uživati u nekoliko sportskih poslastica. Među njima je bio i nogometni susret mladih U21 reprezentacija Hrvatske i Slovačke za odlazak na EP. Iako je u hrvatskoj reprezentaciji bilo zanimljivih imena poput Rakitića, Lovrena, Badelja, Kelave, Vide i drugih, prikazana igra nije bila na razini kakvu bi oni prema svom rejtingu trebali nuditi.

Niti rezultat nije bio onakav kakav se očekivao.

Jalova dominacija nije donijela više od remija 1:1, a da vratar Kelava nije imao svoj dan, rezultat je mogao otići na stranu gostiju. Međutim, lijep pogodak Rakitića ostavio je po strani taktičke nedostatke u igri mlade reprezentacije.

28 Sport

HRVANJE Varaždinci osvojili 2. kvalifikacijski turnir 1. HHL-a TOMISLAV MAKAJ

U zaleđu

25. svibnja 2010.

Lažna obećanja P

očetak i kraj sezona u pojedinim sportovima ispunjeni su brojnim najavama bez pokrića, napuhavanjima do beskraja i obećavanjima nemogućeg. Sve takve izjave ubrzo padaju u vodu, Damir IVANČIĆ a akteri se prave kao urednik sportske da se ništa nije dogorubrike dilo, i na kraju jedne neuspješne sezone, pred početak druge, ponavljaju istu priču kao da ljubitelji sporta nemaju pamćenje ili kao da su zlatne ribice čije pamćenje traje tri sekunde. emoćni i isfrustrirani gledatelji i navijači koje su lažnim obećanjima dovukli na stadione i sportske dvorane padaju u depresiju dok drugi svoj žal iskazuju nasiljem.

Uglednici iz klubova naravno nisu ništa krivi, za njihova nerealna obećanja i šarene laži koje prosipaju gdje god stignu, nitko ne odgovara, a pogotovo ne oni sami. Umjesto da se posipaju „pepelom po glavi“ i pobjegnu glavom bez obzira, besramno ponovo obmanjuju ljubitelje sporta kako od sljedeće sezone dolazi preporod, kako se u klubu napokon izvrsno radi, kako je sve konsolidirano, kako stižu pojačanja, igranje u europskim kupovima samo što nisu počeli i slično. Kao da nikada nisu čuli za narodne poslovice i izreke koje govore o tome da treba biti realan u životu, da nije dobro živjeti u oblacima, da se treba pokriti s onim što imaš, da treba raditi, a ne samo kupovati, kako nije lijepo niti moralno drugima lagati i obmanjivati ih lažnim obećanjima, kako je kažnjivo izdavati mjenice bez pokrića i da ne govorimo o smjernosti i poniznosti, te drugim moralnim vrijednostima za kojima vapi današnje društvo u cjelini. ada takve osobe vode sportske klubove, udruge, saveze, a neki i tvrtke pa još k tome raspolažu novcem poreznih obveznika i sve to djelomično i na način koji nije ispravan, treba se zapitati kuda ide naš sport i trebamo li ga uopće takvog. Ako ne možemo kvalitetom i financijskim mogućnostima igrati u europskim ligama, igrajmo pošteno našu prvu ligu, ako nismo ni za to spremni, priznajmo si to i igrajmo poštenu drugu ili treću ligu. Time ćemo dati do znanja svima koji žive iznad svojih mogućnosti da treba biti realan i da sve stvari u životu treba početi raditi od temelja. Rezultati će onda sami doći, u kojem god obliku.

N

K

Zanimljive borbe daju naslutiti da će u mini ligi, koja je na rasporedu u jesen biti mnogo atraktivnih borbi i susreta

Na dobrom putu Prvenstvo se nastavlja mini ligom: Vindija, Lika, Sesvete i Gavrilović Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvači Vindije osvojili su drugi kvalifikacijski turnir 1.

Hrvatske hrvačke lige. Turnir se održao u dvorani Graberje u Varaždinu u organizaciji HK Vindija. U jakoj konkurenciji od ukupno 63 natjecatelja iz 12 klubova Varaždinci su osvojili tri prva, jedno drugo i dva treća mjesta, odnosno ukupno 33 boda, što im je bilo dovoljno za prvo mjesto.

Samo pola boda manje od domaćina sakupili su odlični hrvači zagrebačke Like, dok je treće mjesto pripalo hrvačima Vrbovca.

Uvjerljivi Brončani s Europskog prvenstva Tonimir Sokol bio je uvjerljiv u kategoriji do 66 kilograma, kao i kadetski prvak Europe Dominik Etlinger u konkurenciji hrvača do 74 kilograma. Etlingeru, koji je na dvojnoj registraciji, odnosno član je zagrebačkog Metalca dok u domaćem pr-

venstvu hrva za varaždinski klub, bio je to prvi nastup u dresu Vindije.

u

jakoj konkurenciji od ukupno 63 natjecatelja iz 12 klubova Varaždinci su osvojili tri prva mjesta - Pošto sam nastupio u jačoj kategoriji nego što se inače natječem, očekivanja nisu

bila prevelika, ali dao sam sve od sebe da sakupim što više bodova za Vindiju - rekao je Etlinger.

Maksimalan broj bodova za domaće hrvače osvojilo je i Siniša Hogač u konkurenciji do 96 kilograma.

- Nismo nastupili u najjačem sastavu, nedostajali su nam ozlijeđeni Ivan Lizatović koji se oporavlja od operacije trbušnog zida i Božo Starčević, a poštedjeli smo za ovaj turnir Dennija Lipića, na kojeg računamo za jesen kada

krećemo u borbu za ukupno šesti naslov prvaka u povijesti varaždinskog kluba što bi na najbolji mogući način okrunilo 60. obljetnicu koju slavimo ove godine – istaknuo je Pero Panić, trener Vindijinih hrvača koji su nakon dva turnira na drugom mjestu iza hrvača Like, dok su treći hr vači Sesveta.

Prvenstvo se nastavlja 2. listopada prvim kolom mini lige u koju su se kvalificirali uz Vindiju i ekipe Like, Sesveta i petrinjskog Gavrilovića.

ŠKOLSKI SPORT Učenici-sportaši odlični na državnom prvenstvu

Četiri naslova državnih prvaka

Gimnastičari OŠ Jalžabet

Na državnom natjecanju sportskih društava osnovnih i srednjih škola, učenici s područja Varaždinske županije ostvarili su odlične rezultate.

Natjecanja su se odvijala u Primorsko-goranskoj županiji od 17. do 22. svibnja.

Ekipa OŠ Kneginec postala je državni prvak u malom nogometu, stolnotenisači I. OŠ Varaždin također su postali prvaci države, a treći državni pravci su mladi gimnastičari

iz OŠ Jažabet, plivači V. OŠ Varaždin okitili su se broncom, dok su odbojašice OŠ Ivanec osvojile šesto mjesto.

Od srednjoškolaca rukometaši Srednje škole Ivanec opet su osvojili naslov državnih prvaka, stolnotenisačice Gopsodarske škole bile su druge, odbojkaši Prve gimnatije Varaždin bili su četvrti kao i atletičarke prve gimnatije Varaždin, dok su košarkaši Gospodarske škole završili na

šestom mjestu.

Ovim rezultatima treba dodati i potvrdu domaćinstva Svjetskog školskog rukometnog prvenstva 2010. godine. Školski sportski savez Varaždinske županije i službeno je domaćin Svjetskog školskog rukometnog prvenstva za srednjoškolce i srednjoškolke 2012. godine, je je Vlada RH ovih dana dala suglasnost za organizaciju ove velike sportske manifestacije. (di)

Sport 29

25. svibnja 2010.

SLOBODNO PENJANJE PK Vertikal u NP Paklenica

za bolje zdravlje

Sport Vješti varaždinski Strong fit

slobodni penjači Jurica i Perica Levatić bili su drugi, a treći je bio također VŽ par E. Mucko i D. Koljnrekaj Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Od 2000. godine u NP Paklenica održava se jedinstveno penjačko natjecanje - “Big Wall Speed Climbing” ili brzinsko penjanje po velikim stijenama.

Ove se godine 11. put održao taj međunarodni susret penjača na kojem su ponovno nastupili i ostvarili značajne rezultate varaždinski penjači.

Za PK Vertikal natjecali su se Jurica i Perica Levatić, Emil Mucko i David Koljnrekaj, a u dječjoj kategoriji nastupio je Matej Čorko.

Atrakcija Smjer imena BWSC visok 160 m i težine 6c+ potrebno je u što kraćem vremenu ispenjati „slobodno“ što znači da penjači koriste opremu samo za osiguranje, a pritom doslovce trče po vertikalnoj

U

normalnim uvjetima, za taj bi uspon bilo potrebno otprilike 2 do 3 sata

stijeni.

Na tom putu je naveća opasnost brzina, jer penjač tada ne obraća pozornost na postavljene noge već se fokusira na sljedeće hvatište, pa se može desiti nezgodan pad.

Na sam dan natjecanja u kanjonu se skupilo mnogo radoznalih turista, penjača i planinara tako da navijačke atmosfere nije nedostajalo.

Pogled s vrha za nenavikle na visine bio je uznemirujuć i s poštovanjem su ispratili penjače

U muškoj konkurenciji prijavilo se 11 parova različitih nacionalnosti.

Utrku je završilo sedam parova, dok je ostatak bio diskvalificiran zbog vremenskog ograničenja.

Braća Klemen i Jure Bečan iz Slovenije osvojili su 1. mjesto s vremenom od 26 minuta i 6 sekundi. Za njima su za samo 11 sekundi kasnili Varaždinci Jurica i Perica Levatić, a 3. mjesto pripalo je drugom paru Varaždinaca Emilu Mucku i Davidu Koljnrekaju.

Sin najpoznatijeg varaždinskog penjača Igora Čorka, Matej, u svojoj je kategoriji osvojio 6. mjesto.

Upornost u treninzima u maloj dvorani, trčanje i penjanje po okolnim penjalištima i podrška najbližih dali su im poticaj da ponovo ostvare odlične rezultate na ovom jedinstvenom natjecanju.

Nakon povratka iz NP Paklenica slobodni penjači iz PK Vertikal nastaljaju sa treninzima i nadaju se da će u narednoj sezoni ostvariti još više ovako odličnih rezultata na raznim penjalištima.

U

prošlom broju pr ičali smo o Cross fit treningu i njegovom kvalitetnom utjecaju na sve motoričko-funkcionalne sposobnosti. Strong fit varaždinska je inačica takvog tipa treninga, ali nije ograničena strogim brojem ponavljanja, tipičnim vježbama kao ni mjestom izvođenja.

Bazira se na velikom broju rekvizita koji djeluju motivirajuće i pomalo podsjećaju na spartansko vrijeme. Trening Bojan GOLUB se odvija pod vedrim nebom.

Vježbe se izvode u stanicama Kondicijski trener (okretanje traktorske gume, fitness cluba lupanje teškim čekićem po “Sportlife” gumi, nošenje vreće, zgibovi 042/241-600 na vratilu, vuča tereta, rameni potisak sa specijalnom cijevi napunjenom pijeskom, dipsevi na ručama, trzaj girjama…), a trajanje je vremenski ograničeno. U kombinaciji s trčanjem dobivamo intervalni trening varijabilnog tipa, najpogodniji oblik treninga visokog intenziteta za regulaciju potkožno-masnog tkiva. Još jedna od bitnijih značajki takvog tipa treniranja je značajno povećanje snage i snažne izdržljivosti uz već ranije spomenute efekte mršavljenja. Moram spomenuti da za takav trening treba postojati određeni stupanj fizičke pripremljenosti.

Rekreativci koji vježbaju većinu godine u teretani, u zatvorenom prostoru, sada imaju priliku izaći na svjež zrak, još malo „istesati“ figuru za ljeto i pokazati koliko mogu. Vježbe su drugačije, „sirove“ i na specifičan način opterećuju naš organizam, a samim time i dobivamo novu dimenziju u našem „sportskom životu“. Preporučam nošenje pojasa za stabilizaciju lumbalnog dijela kralježnice kako bi vježbanje bilo kvalitetnije i sigurnije. Grupe su mješovite, znači da zajedno vježbaju muškarci i žene (naravno različitim intenzitetom), a treninzi počinju 8. lipnja na vanjskim terenima Gradskih bazena. Za članove kluba vježbanje je uključeno u cijenu članarine. Predbilježbe primamo na recepciji fitnes kluba i telefonski. Broj učesnika je ograničen. trong fit je novi oblik vježbanja, ne trpi specijaliste. Mogli bismo ga nazvati i modernim desetobojem, kraljem fizičke pripreme. Postanite i vi „Strong fit“ Varaždinac/Varaždinka.

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com David Koljnrekaj u trenutku pripreme za opasni skok

RAGBI Stariji kadeti RK Knegingrad u Sinju osvojili naslov viceprvaka države

Ragbijaši Knegingrada drugi u Hrvatskoj Stariji kadeti Ragbi kluba Knegingrad na završnom turniru u Sinju osvojili su drugo mjesto. Nakon osvajanja prvog mjesta u regiji Sjever plasirali su se na završnicu. Tamo su u polufinalu pobijedili splitsku Nadu 28:0, te se plasirali u finale gdje su izgubili od domaćina 10:5. Knegingrad je ipak ispred Zagreba i splitske Nade, što je veliki uspjeh, potvrđuju u klubu.

Nastupili su: Bajec, Borović, Miko, Rak, Malarić, Levatić, Kanižić M., Čanjevac, Šešet, Vučkovečki, Sabolić L., Kanižić

V., Čurila, Tkalčec, Cmrk, Čavlek i Sabolić I. Iz kluba zahvaljuju i navijačkoj skupini „Kostobrani“ jer ih je 25 njih doputovalo u Sinj kako bi pomogli navijanjem, te obitelji Čavlek i mesnici „Novotny“, brijačkom obrtu „Miki“ i roditeljima igrača.

Nakon proslave nastavljaju s treniranjem jer će klub od jeseni nastupati u kategorijama U 17, U 15 i U 13.

- Vjerujemo u pomoć dobrih ljudi. - naglasio je voditelj i trener RK Knegingrad Mario Sabolić. (di)

Ponovo Emil Milihram Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na Međunarodnom spustu održanom na rijeci Soči. Na natjecanju su nastupile posade iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Australije, a za naše natjecatelje to su bila izborna natjecanja za sastav reprezentacije Hrvatske u spustu.

U klasičnoj utrci u kanu jednosjedu Emil Milihram ponovo je potvrdio svoju superiornost te pobijedio.

Na drugo mjesto plasirali su se i Siniša Martinčević i Elvis Sanjković u kanu dvosjedu, te Matej Herkov u kajaku jednosjedu kod juniora. U konkurenciji kanu jednosjeda kod juniora Dino Bužić plasirao se na treće mjesto,

a Leon Bužić zauzeo je šesto mjesto. U sprintu u kanu jednosjedu kod seniora Emil Milihram plasirao se na sedmo mjesto. U konkurenciji kanu dvosjeda Siniša Martinčević i Elvis Sanjković ponovili su drugo mjesto, dok je Matej Herkov u kajaku jednosjedu kod juniora osvojio treće mjesto. U konkurenciji kanu jednosjeda kod juniora Dino Bužić bio je četvrti, a Leon Bužić zauzeo je sedmo mjesto.

30 Sport KUGLANJE

Ostaju u Prvoj ligi U Kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin održano je državno prvenstvo gluhih u kuglanju, ekipno. Nastupili su samo klubovi prve lige, kojih ima četiri. Ekipa Varaždina osvojila je treće mjesto i brončanu medalju, pa i sljedeću godinu ostaju u prvoj ligi. Varaždinac Dimitrije Kolarić bio je pojedinačno drugi s 554 čunja, a Nikola Puclin četvrti s 540 srušenih čunjeva. Najbolja 24 pojedinca ujesen će se u Rijeci sastati na državnom prvenstvu u kuglanju, pojedinačno. Mladi kuglač Igor Kolarić u kategoriji U11 nakon turnira u Pakracu i Slavonskom Brodu nalazi se na 12. mjestu. (di)

STOLNI TENIS

Ređep prvak Nizozemske Varaždinac Ronald Ređep postaje prvak nizozemske 1. stolnoteniske lige s Heerlenom, klubom za koji igra ove sezone. Pobjedom u prvenstvu države postali su i sudionici Lige prvaka.

Stolnotenisačice istog kluba ove su godine postale prvakinje Lige prvaka.

Ređep ovih dana pregovara sa STK IGEA Željezničar koji se plasirao u 1. HSTL, kako bi pojačao redove kluba.

Za sljedeću sezonu osigurani su uvjeti u sportskoj dvorani Druge gimnazije Varaždin, uz pomoć Varaždinske županije. Tamo bi se treniralo tri puta tjedno i igrale utakmice, dok bi se zadržao i prostor u Domu željezničara. Klub trenutno traži sponzore i donatore.

25. svibnja 2010.

KARATE U Oštricama blizu Novog Marofa trenira se tradicionalni Shyto Ryu

Japanske vještine na zagorskim bregima Klub „Okinawa“ djeluje od 1999. godine, a danas broji oko 25 članova Piše: MATEJA RATKOVIĆ

U Oštricama nedaleko Novog Marofa članovi Shito Ryu Karate Do kluba „Okinawa“, Dojo Oštrice, kroz svoje vježbe spajaju tri elementa na kojima se temelji Shito Ryo Karate Do vještina, a to su Shin - pravilan duh, Gi - tehnika i Tai - zdravo tijelo, čvrstina.

Za pravilno izvođenje tehnike bitna je fizička spremnost i pristup vježbanju, kako bi se ona s godinama uvježbavanja što bolje razvila, a paralelno s vježbanjem, jača se i razvija duh te mentalna snaga vježbača.

Shito Ryu je jedan od četiriju svjetski priznatih stilova karate vještina. Tehnički je najzahtjevniji i ima najveći broj kata i tehnika, koje se izvode onako kako su se izvodile stoljećima u svrhu samoobrane - učinkovito i jednostavno. Pronalazač tog stila je majstor Kenwa Mabuni (1889. - 1952.) koji je karate počeo vježbati u 13. godini života. Nakon smrti senseija Mabunija 1952. godine, njegov je stil naslijedio sin Kenei Mabuni. Danas je on

tehnički savjetnik Japanskog karate saveza i vlasnik stupnja Ju Dan (X. stupanj crnog pojasa). 1993. godine osnovao je svjetski Shito Ryu Karate Do savez. Kenei Mabuni je jedan od najvećih živućih karate majstora. U Europi postoji Shito Ryu karate savez preko kojeg se poučava Shito Ryu vještina u većini europskih zemalja među kojima je i Hr-

V

oditelji kluba „Okinawa“ su majstori, sensei Ivica Sudec i Siniša Jenkač, vlasnici pojaseva III. dan

Karate vježbe rade se s puno volje i htijenja u prostorijama u Oštricama

vatska. Klub „Okinawa“, osim što je član Hrvatskog karate saveza i Europskog Shito Ryu karate saveza, član je i svjetske organizacije „Dento Shito Ryu International“.

Klub „Okinawa“ djeluje od 1999. godine, a danas broji oko 25 članova. Osim tradicionalnog karatea, članovi kluba

vježbaju i sportski karate u kojem postoje natjecanja, pa je klub ponosni vlasnik nekoliko državnih medalja.

Voditelji kluba „Okinawa“, majstori, sensei Ivica Sudec i Siniša Jenkač, vlasnici pojaseva III. dan, redovito odlaze na međunarodne seminare tradicionalnog Shito Ryu karatea na Korziku gdje uče od

učitelja Keneija Mabunija i stečeno znanje prenose svojim učenicima. Jedan od članova kluba, Tomo Horvat, profesor kineziologije, instruktor je mlađe dobne skupine, a 2004. godine sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu u Parizu.

Klub svake godine, zajedno s novomarofskim klubom „Nichi“, redovito ugošćuje

učitelja za Europu, karate majstora Shihana Hidetoshija Nakahashija (pojas VIII. dan).

Hidetoshi Nakahashi je istaknuta osoba u svijetu borilačkih vještina s pedesetogodišnjim iskustvom.

Profesionalno se bavi proučavanjem karate vještine te održava stručne seminare po Europi i svijetu.

SKIJANJE Obećavajući rezultati mlade Varaždinke, ulaznica u vrhunsko skijanje

Iva Mišak u timu Ivice Kostelića Nakon niza dobrih rezultata 17-godišnja varaždinska skijašica Iva Mišak pozvana je na pripreme u tim Ivice Kostelića.

Mlada 17-godišnja varaždinska skijašica već se dvije godine natječe u FIS skijaškom natjecanju. Ove sezone je unatoč ozljedi i nepotpunim pripremama ostvarila nekoliko odličnih rezultata te završila sezonu na 22. mjestu na FIS skijaškoj ljestvici u slalomu u svojoj kategoriji, u konku-

renciji 980 mlađih juniorki.

Ove godine proglašena je i najboljom mlađom juniorkom u Hrvatskoj u alpskom skijanju. Njezino je zalaganje i talent zapazio i naš najveći skijaški trener Ante Kostelić te ju je zajedno s njezinom prijateljicom Matildom Šolom pozvao na pripreme u tim Ivice Kostelića. Tako će Iva ljetni pripremni dio sezone provesti na ledenjacima Austrije i Švicarske te na poligonu Ante Kostelića na

Sljemenu.

Iva je polaznica 3. razreda Gospodarske škole, smjer ekonomist, gdje, unatoč velikim izostancima, svojim zalaganjem i trudom te uz pomoć profesora kojima zahvaljuje na razumijevanju, uspijeva školu završiti u redovnom roku.

Ivini ciljevi su postati članica HR reprezentacije i plasirati se 2014. na ZOI u Sočiju te jednog dana, naravno, postati i olimpijska pobjednica.

BICIKLIZAM Ljubiteljima biciklizma i bicikala na raspolaganju je trgovina Bike Sport u Ulici Miroslava Krleže 1/2

Popusti na bicikle Kross, Kettler i Giant Ljubitelji biciklizma, kako sportskog tako i rekreativnog, sa zanimanjem su čekali otvorenje nove trgovina Bike Sport. Od sada veliki asortiman bicikala i popratne opreme možete razgledati i kupiti u Ulici Miroslava Krleže 1/2.

U širokoj ponudi nalaze se bicikli, oprema za bicikle i bicikliste, rezervni dijelovi, kvalitetan i brz servis, te prvi rent-a-bike u gradu. Tvrtka Bike Sport je zastupnik i uvoznik za bicikle renomiranih proizvođača Kross, Kettler i Grand. U ponudi imaju i bicikle renomiranih brandova

Giant, Scott, Schwinn i Mongoose. U trgovini se mogu naći

u

ponudi je i kompletan program biciklističke opreme i dijelova bicikli za svaku potrebu i namjenu. Tako se mogu izabrati razni dječji, gradski, trekking, cruiseri, BMX i MTB bicikli.

Također, u ponudi je i širok asortiman opreme i rezervnih dijelova za bicikle, pa tako

kompletan program biciklističke opreme i dijelova jednog od najpoznatijih proizvođača - BBB-a. Zatim, unutarnje i vanjske gume Michelin, dječje sjedalice Hamax i Kettler, kacige MET i brojna druga dodatna oprema. Povodom otvorenja svi posjetitelji imaju posebnu akcijsku pogodnost: popust od 15 posto na bicikle Kross i Kettler za gotovinsko plaćanje, te 20 posto popusta na bicikle Giant, također za gotovinsko plaćanje.

Sve informacije mogu se naći na web stranici www.bikesport. hr ili na tel 042/493-747.

Savjetnik 31

25. svibnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Biološka zaštita bilja (3)

I psi imaju rahitis

N

astavljajući seriju o biološkoj zaštiti, moram napomenuti bez bilo kakvog prikrivanja da je naša generacija nažalost pridonijela najvećem zagađenju jedinog nam doma u ljudskoj povijesti. Usporedimo li utjecaj čovjeka na biološku raznolikost tijekom tisuća i tisuća godina s onim što je učinjeno posljednjih stotinjak godina, ne možemo a da se ne postidimo. Ako je u početku Franjo Pavetić agresije na prirodu bilo nesa“Nije sramota raditi, gledivosti zbog neupućenosti, a kamoli u vrtu” za današnje vrijeme to nitko ne može ustvrditi. Kraj današnje kompjuterizirane znanosti je sve jasno. ogledamo li kako se čovjek i dalje odnosi prema prirodi, ispada da je postao nepopravljivi egoist. Upravo u tom mraku ataka na prirodu nalazimo na svijetle točke pojedinaca, a među njima i farmaceuta koji na svojim radnim mjestima danomice upućuju korisnike kemije da racionalno koriste otrove, vodeći računa o ljudima i prirodi. Nemalo puta sam imao prilike slušati agronome kako uporno uvjeravaju neodgovorne korisnike sredstava za zaštitu bilja da se tako ne radi. U jednom povrtlarskom selu naše županije, fitofarmaceut je na svom radnom mjestu u poljoprivrednoj apoteci iz svoga novčanika platio biološka sredstva, otišao kod uzgajivača povrća i proveo tretman biljaka kako bi uvjerio „nevjerne Tome“ u djelotvornost sredstva na ciljanu primjenu uz naglasak da nije štetno po okolinu i ljude. odajmo da je fitofarmaceutima savjest u poslu, između nakovanja i čekića, znanja i ostvarenog prometa. Stoga je još više za pohvalu svaki njihov dobronamjerni savjet doprinos ekologiji, zbog toga ih treba saslušati i primijeniti sredstva kako preporuče! Našim budućim naraštajima moramo ostaviti kao što su nama naši preci, zdravu hranu, zdravu vodu, zdravi zrak. Ne MI već: JA, TI, ON!

P

D

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

S

vi smo čuli za medicinski pojam rahitis, no znate li zapravo što je to? To je metabolički poremećaj koji nastaje kao posljedica nedostatka vitamina D i vitamina A te kalcija i fosfora!

Bolest se pojavljuje u štenadi koja se neadekvatno hrani.

Pritom u prvom redu treba naglasiti prehranu kuhanom hranom, s previše žitarica ili isključivo starim kruhom s mlijekom, ili samo mesom.

Također je u sprečavanju nastanka bolesti izuzetno bitna izloženost sunčevim zrakama, jer time osiguravamo dovoljnu količinu vitamina D u organizmu.

Zato se i veli da je bolje imati proljetnu štenad, u odnosu na jesensku. Radi se zapravo o potrebi organizma za mineralima kalcijem i fosforom, koju u pravilu štenad mora unositi hranom.

Vitamin D je odgovoran za resorpciju kalcija iz crijeva, ugradnju kalcija u kosti, ali također i resorpciju kalcija iz tzv. koštanog matriksa. Štenad će imati deformirani stav nogu, prvenstveno prednjih, u obliku popularno nazvanih „okserica“. o, rahitis trebamo razlikovati od drugih bolesti vezanih uz poremećaj u rastu i razvoju kosti i zglobova. Jedna od mogućih, iako rijetkih, je poremećaj u rastu kostiju podlaktice pa će tako jedna kost rasti brže od druge! Druga bolest koja se pojavljuje također u štenadi je tzv. hipertrofna osteodistrofija, koja je vrlo slična bolesti u ljudi, koja nastaje zbog nedostatka vitamina C. pasa je glavni razlog nastajanja ovog poremećaja hrana preobilna bjelančevinama i ugljikohi-

dratima tj. energijom, što za posljedicu ima prebrzi rast, ali također i nekontrolirano davanje Vitamina D te kalcija i fosfora. Posljedice su vidljive u zadebljanju zglobova, bolnošću prilikom hodanja, ali i poremećajem općeg stanja. Dakle, nemojte

N

U

ta itd.! ks noge mogu nastati također i kod pasa, zbog krive prehrane u vrijeme rasta i razvoja, a na tu pojavu najčešće nailazimo u velikih ili gorostasnih pasmina. steoporoza je moguća i u mlađoj dobi kod pasa, a nastaje kao posljedica relativnog manjka kalcija, a preobilja fosfora u prehrani štenadi.

Glavni razlog je hranjenje štenadi isključivo mesom! ao posljedica svih ovih navedenih poremećaja, mogu nastati ne samo spontani prijelomi, već i teške posljedice za prav ilan rast, koje se u kasnijoj dobi više ne mogu ispraviti.

Dakle, ukoliko ne želite imati probleme u rastu i razvoju vašeg psa, konzultirajte specijalista za uzgoj i bolesti pasa, jer ćete samo tako izbjeći problem ili riješiti posljedice!

I

O

K

pretjerivati s vitaminima, mineralima, ljuskama jaje-

32 Zdravlje DOZNAJEMO Predavanje o zdravlju

Stil uvjetuje zdravlje, a usvaja se u djetinjstvu

O zdravlju obično razmišljamo kada ga izgubimo. Zapravo, čitav život trošimo zdravlje kako bismo zaradili novac, da bismo na kraju trošili novac kako bismo vratili zdravlje – istaknula je specijalistica pedijatrije, dr. Mirjana Kolarek Karakaš na predavanju u sklopu 1. varaždinskog sajma za djecu i obitelj.

Prosjek 76 godina Poznata varaždinska pedijatrica naglasila je kako je neosporno da zdravlje uvjetuje životni vijek, a prosječni životni vijek Hrvata iznosi 76 godina. Međutim, od duljine života važnija je njegova kvaliteta.

- Hrvatski sustav zdravstva

uglavnom se bavi bolestima.

Međutim, potrebno je napraviti odmak od bolesti, okrenuti se zdravlju i shvatiti da stil života uvjetuje zdravlje. A stil života usvaja se u djetinjstvu – rekla je dr. Kolarek Karakaš, te dodala kako suvremeni način životadoprinosi podizanju životnog i zdravstvenog standarda, ali sa sobom nosi i posljedice. Sve je veći broj kroničnih bolesnika i bolesti nastalih pod utjecajem demografskih, ekonomskih i socijalnih promjena. Stoga treba voditi računa o zdravlju.

- Treba paziti na prehranu i redovito vježbati. Važno je konzumirati što više vode, izbjegavati masnu hranu i ne pretjerivati sa slatkišima – podsjetila je, ali isto tako naglasila i važnost psihičkog stanja za zdravlje organizma.

- Uz spavanje, koje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost i sposobnost koncentracije, u životu je jako važno opuštanje, druženje s prijateljima, smijanje. Širenje pozitivne energije donosi više zdravlja - zaključila je dr. Kolarek Karakaš. (ihr)

Manje kila, više zdravlja Gubitak od samo pet do deset suvišnih kilograma smanjuje opasnost od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i bolesti srca i krvnih žila, upozorili su liječnici u četvrtak, 22 svibnja kada je i u Hrvatskoj pod motom “5 – 10 za zdraviju Europu” obilježen prvi Europski dan pretilosti. U Čakovcu su tim povodom djelatnici Županijskog zavoda za javno zdravstvo zainteresiranim građanima mjerili indeks tjelesne mase, ali i davali zdravstvene savjete. Dr. Renata Kutnjak Kiš iz Zavoda je za Međimurske novine

25. svibnja 2010.

NOVO Liječnici obiteljske medicine osnovali Podružnicu KoHOM-a

Većina doktora iz županije odlučila ići u koncesionare Županija je objavila obavijest o namjeri davanja koncesije timovima primarne zdravstvene zaštite Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za liječnike obiteljske i opće medicine, ali i pedijatre, ginekologe i stomatologe iz županije počinje provođenje najvažnijeg dijela zdravstvene reforme.

Varaždinska županija objavila je obavijest o namjeri davanja koncesije liječničkim timovima primarne zdravstvene djelatnosti, koje će biti dodijeljene na rok od deset godina.

Borba za prava Od ukupno 87 timova opće i obiteljske medicine gotovo svi su odlučili “otići” u koncesionare, kao i većina onih koji sada rade kao djelatnici Županijskog doma zdravlja. Doznali smo to od dr. Zrinke Huđek-Leskovar, specijalistice obiteljske medicine, koju su kolege prošli tjedan izabrali za predsjednicu Podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM)

č

ekaju nove ugovore iz HZZO-a, a Liječnička komora je doktore već upozorila da ih ne potpisuju

istaknula da ljudi debljinu najčešće doživljavaju kao estetski problem, a ne kao problem koji ugrožava zdravlje. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Varaždinske županije.

Nakon što su se godinu i pol redovno sastajali, 30-ak liječnika sada je i formalno osnovalo podružnicu. - Borit ćemo se za boljitak primarne zdravstvene zaštite, ali i za svoja prava. Moram istaknuti da smo sa Županijom počeli uspostavljati sve bolju komunikaciju, ponajprije zahvaljujući Savjetu za zdravlje u kojem je naša predstavnica dr. Đurđa Hren-Obranić. Ona je dosad bila glavni koordinator KoHOM-a za Varaždinsku županiju, uspjela je pokrenuti

kolege, ali i otvoriti komunikaciju s lokalnom vlašću – ističe dr. Huđek-Leskovar.

Sporni ugovori Ne treba čuditi što su “primarci” upravo ovaj mjesec osnovali Podružnicu. Naime, nakon pokretanja postupka davanja koncesije, očekuju i nove ugovore iz HZZO -a.

Upravo su ugovor i koje je HZZO lani dostavio liječnicima izazvali buru nezadovoljstva i potaknuli osnivanje KoHOM-a.

Sada je pak Hrvatska liječnička komora svojim članovima preporučila da ponuđene ugovore ne potpisuju.

Upozorili su ih da su ugovori neprihvatljivi, nepovoljni za liječničku struku te bi mogli dovesti do poremećaja u pružanju zdravstvene zaštite.

- Jedna od nedefiniranih stvari su naše obveze u budućim centrima obiteljske medicine.

Predv iđeno je da se takav centar osniva na 25.000 stanovnika, a radio bi od 7 do 21 sat od ponedjeljka do nedjelje.

U novim ugovorima koje mi još čekamo, a koje su kolege iz Krapinsko-zagorske županije već dobili, od nas se traži da se obvežemo na rad u tim centrima a da pritom ne znamo koliko često ćemo dežurati, koje pacijente ćemo obrađivati mi, a koje hitna služba, kao ni to hoće li s nama raditi naša medicinska sestra i tko će plaćati potrošni materijal, automobil i slične troškove – navodi dr.

Huđek Leskovar.

Komora neprihvatljivim ocjenjuje i to što bi HZZO, prema novim ugovorima, liječnicima “primarcima” mogao progresivno uskratiti sredstva ako zbog prevelikog broja pacijenta ili starije populacije prekorače maksimalni limit.

Savjeti iz ordinacije

Dr. Zrinka Huđek-Leskovar, predsjednica Podružnice KoHOM-a

Zakupninu nije ubirao vlasnik Kada su obiteljski liječnici iz Varaždinske županije počeli sređivati dokumentaciju potrebnu za dobivanje koncesija, otkriveno je da sve ambulante nisu u vlasništvu Doma zdravlja iako su liječnici upravo s tom ustanovom potpisali ugovore o zakupu i njima plaćali zakupninu. Riječ je o 20-ak ambulanti u različitim dijelovima županije, a većina ih je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

No, iz Županije su nam već ranije odgovorili da to neće utjecati na provođenje postupka dodjele koncesije, jer se ona daje na djelatnost, a ne ulazi u reguliranje imovinskopravnih odnosa. Ipak, istaknuli

su da treba imati u vidu da koncesionar bez suglasnosti Županije ne može mijenjati lokaciju obavljanja djelatnosti koja je utvrđena Mrežom javne zdravstvene službe.

Razjašnjavanje pitanja vlasništva ambulanti samo je jedno od pitanja koje žele riješiti članovi novoosnovane podružnice KoHOM-a Varaždinske županije. I dok je za predsjednicu izabrana dr. Zrinka Huđek- Leskovar, njezina zamjenica je dr. Vesna Oskoruš, koordinator za ludbreško područje dr. Jasenka Kranjčec-Jagić, za ivanečko dr.

Ljiljanka Trstenački, a za Savjet za zdravlje dr. Đurđa HrenObranić.

Potpis pod sliku

Artritis - upala jednog ili više zglobova A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

rtritis predstavlja upalu jednog ili više zglobova, a glavni simptomi bolesti su bolnost i ukočenost, posebice ujutro ili nakon vježbanja, ponekad se javlja oteklina zglobova, čak i deformiti do te mjere da je reducirana pokretljivost. Pogađa najčešće koljena, zapešća, zglobove prstiju šaka i stopala, kukove i ramena pa se čak u nekim oblicima može očitovati na zglobovima vrata i kralježnice.

Artritis se može pojaviti iznenada ili postupno, tijekom vremena, no u svakom je obliku izrazito bolan.

Postoje brojne vrste artritisa među

kojima su dva najčešće spominjana.

Osteoartritis je oblik koji pogađa zglobove koji nose težinu tijela, a to su koljena, kukovi i leđa, no može zahvatiti ruke i male zglobove šaka.

Rijetko se razvija prije 40. godine života, no nakon 60. zahvaća skoro svakog, u određenom obliku i stupnju. Žene obolijevaju 3 puta češće u odnosu na muškarce. eumatoidni artritis je autoimuni poremećaj u kojem je imunološki sustav prekomjerno aktivan te se okreće protiv sebe i pogrešno prepoznaje vlastite zglobove kao strana

R

tijela i napada ih. Rezultat svega je upala zglobova čija je posljedica oštećenje hrskavice i tkiva, unutar i van zglobnih površina. ažno je znati da se artritične tegobe doista mogu povući, a u nekim slučajevima su i izlječive primjenom adekvatne prehrane i promjena životnih navika. Neke vrlo jednostavne mjere mogu zaustaviti degeneraciju, a prije svega smanjiti i ukloniti bol i upalu. Preporuke su da jedete što više šparoga, jaja, bijelog i crvenog luka - oni su bogati spojevima koji su neophodni za oporavak

V

i pregradnju kostiju, hrskavice i vezivnog tkiva. Uzimajte dosta svježeg povrća, osobito zelenog, svježe necitrično voće, zobeno brašno, smeđu rižu, ribu, proizvode soje, što češće jedite i ananas, a neizostavan dio jelovnika mora biti i hrana bogata vlaknima. Smanjite unos masti, mlijeka i mliječnih proizvoda te crvenog mesa. to više vremena provodite na svježem zraku i suncu, jer time osiguravate stvaranje vitamina D, vježbajte i pokušajte smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, ako je imate.

Š

Zdravlje 33

25. svibnja 2010.

DOZNAJEMO Sedam zdravstvenih ustanova lani ostvarilo 150 milijuna kuna gubitka

TREĆI SEJEM

Domaće je najzdravije

Varaždinska bolnica, koja je najveći dužnik Zavoda, mjesečno za lijekove i medicinske potrepštine treba od tri do četiri milijuna kuna

Prestali dobivati materijal za mikrobiološke pretrage!

Štrukli od medvjeđeg luka i koprive na štandu Udruge „Zraka sunca“ bili su tek jedan od mnoštva proizvoda koje su u nedjelju na Varaždinskom placu mogli kušati i kupiti posjetitelji III. Varaždinskog sejma zdrave i izvorne hrane. Svoje je proizvode, ali i rukotvorine, predstavilo 120 izlagača iz različitih dijelova Hrvatske, među kojima je bilo najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i udruga iz Varaždinske i Međimurske županije.

Veliki broj posjetitelja mogao je dobiti korisne informacije o prirodnim proizvodima koji sprečavaju bolesti srca i krvnih žila, od kojih obolijeva najviše stanovnika županije, ali i o drugim proizvodima i pripravcima koji blagotvorno djeluju na zdravlje. Nije nedo-

Zbog dugova, dobavljač je Zavodu za javno zdravstvo prestao isporučivati materijal potreban za pretrage poput brisa nosa i grla ili urinokulturu. Pretrage se obavljaju jer se Zavod uspio snaći Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zbog duga od više stotina tisuća kuna, Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske

d

r. Herman: Srećom, lani u Općoj bolnici nije bilo nestašice lijekova županije dobavljač je prestao dostavljati materijal potreban za mikrobiološke pretrage, primjerice briseve nosa i, grla, urinokulturu ili hemokulturu.

Navela je to ravnateljica Zavoda dr. Franciska Lančić u petak na sjednici Županijske skupštine, na kojoj su izvješća o poslovanju u prošloj godini podnijeli predstavnici svih sedam zdrav-

stvenih ustanova, čiji je osnivač Varaždinska županija.

Ipak optimizam - Najveći dužnik je Opća bolnica Varaždin, i to za usluge mikrobiologije. Iako nam je dobavljač prekinuo opskrbu, uspjeli smo se snaći, pa i dalje normalno radimo – rekla je dr.

Lančić.

No, u ništa boljoj situaciji nije ni Opća bolnica Varaždin, koja je prošlu godinu završila s osam milijuna kuna manjka i potraživanjima od čak 69 milijuna kuna.

- S 18 milijuna kuna, limit je smanjen na 15,4 milijuna kuna, od čega 12 do 13 milijuna kuna odlazi na plaće. Iz toga je jasno da od tih sredstava mali dio ostaje za liječenje pacijenata, a samo za lijekove i medicinske potrepštine mjesečno trošimo

od tri do četiri milijuna kuna.

Srećom, prošle godine nije bilo nestašice lijekova – rekao je dr. Ivan Herman, zamjenik ravnatelja Opće bolnice.

Istaknuo je da je varaždinska bolnica HZZO-u fakturirala čak 82 milijuna kuna više od limita, ali nisu dobili ni kune.

- Mi ne možemo odbiti liječiti pacijenta koji dođe u našu ustanovu, ali si to i dalje ne možemo naplatiti. Kada je počela zdravstvena reforma, bilo je rečeno da će bolnice koje rade više zdravstvenih usluga od ugovorenih dobiti barem minimalnu stimulaciju, ali se to nije dogodilo – rekao je dr.

Herman.

Ljekarna u plusu Osim Opće bolnice i Zavoda, prošlu su godinu s gubitkom završile i specijalne bolnice u

HZZO “krivac” za minuse Od uprava zdravstvenih ustanova vijećnici Županijske skupštine u petak su zatražili da i dalje racionaliziraju troškove poslovanja i smanjuju udio nemedicinskog osoblja, ali uz uvjet da se time ne naruši kvaliteta zdravstvene zaštite. No, složili su se da najveći utjecaj na negativno poslovanje i dalje ima HZZO. - Varaždinska županija nema utjecaja na metodologiju ugovaranja i obračuna sredstava od strane HZZO-a, nema utjecaja na programe rade, cijenu zdravstvenih usluga, kao ni na prava iz kolektivnog ugovora vezano uz isplatu plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika.

Radi toga Skupština upućuje na poduzimanje dodatnih mjera za pokriće gubitaka u zdravstvenih ustanova iz sredstava državnog proračuna – zaključili su.

Klenovniku, Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama te Dom zdravlja, a ukupni manjak iznosi gotovo 150 milijuna kuna. Bez gubitaka je poslovala jedino Ljekarna Varaždinske županije, i to u iznosu od 162.500 kuna.

No, razlog za optimizam su podaci da je pet zdravstvenih ustanova, izuzmu li se gubiti iz prijašnjih godina, u 2009. godini ipak uspjelo ostvariti višak prihoda. To nije uspjelo jedino Općoj bolnici Varaždin i Zavodu za javno zdravstvo.

stajalo ni finih domaćih kolača, pekarskih i mliječnih proizvoda, meda, ali i mesnih prerađevina i riba. Ove godine prvi je put bilo izloženo i cvijeće.

Treći „Sejem“ organizirala je Gradska tržnica uz pomoć Grada Varaždina, Županije i Razvojne agencije Sjever. (vms)

www. regionalni. com

Zdravo srce Prevencija aterosklerotskih bolesti (1) N

akon cijele serije članaka o bolesti srca vratio bih se na početak. Naime, nedavno je u Pragu završena Euro-prevent konferencija o prevenciji srčanožilnih bolesti. Nažalost, zaključak je da se u cijeloj Europi još uvijek premalo radi na edukaciji i prevenciji srčanožilnih bolesti. zneseni su i neki poražavajući podaci. Iako su mogućnosti intervencija u kardiologiji velike, i dalje u zemljama sličnima našoj imamo visoku pojavnost srčano-

I

žilnih bolesti. Zato nije naodmet ponoviti osnove o tome kako i sami možemo sačuvati svoje krvne žile i srce. ostoji nekoliko sistema za procjenu rizika, a kod nas se najviše upotrebljava tabela procjene rizika Europskog kardiološkog društva kojom se uzimajući u obzir starost, spol, visinu krvnog tlaka, vrijednost kolesterola i činjenicu pušenja ili nepušenja vrlo jednostavno može izračunati rizik kardiova-

P

skularnog incidenta u sljedećih 10 godina. Istovremeno, može se lako izračunati i smanjenje ukupnog rizika redukcijom jednog ili svih promjenjivih faktora rizika. anas s medicinske točke gledišta razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija provodi se kod pacijenata koji nisu imali nikakvu manifestnu kardiovaskularnu bolest, a imaju visoki rizik njezine pojavnosti, dok se sekun-

D

darna provodi kod pacijenata koji u anamnezi imaju bolesti krvožilnog sistema ili dijabetes.

Strateški postoje neke razlike u primjeni mjera prevencije, no to je stvar procjene liječnika. acijenti bi morali znati: rizik pojave manifestne aterosklerotske bolesti raste s godinama.

Tako npr. 15% muškaraca i 9% žena u dobi od 70 godina ima manifestnu koronarnu bolest srca.

(Nastavak u idućem broju)

P

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

Trudnoća

25. svibnja 2010.

SUSRET Dizajnerica Nada Došen o krizi na modnom tržištu i hrvatskom dizajnu

Jogom protiv depresije U

zroc i depresije u trudnoći mogu biti jednostavni i složeni. Depresija u trudnoći često se ne dijagnosticira jer se njeni simptomi pripisuju hormonalnim promjenama. Istraživanja su pokazala je depresija čak češća pojava u trudnoći nego nakon samog rođenja djeteta. aravno da hormonalne promjene Martina ŠEBIJAN utječu na emocionalno i tjelesno stanje. Razumljilicencirani voditelj vježbi i vo je da dolazak djeteta tjelesnih aktivnosti za trudnice, može izazvati osjećaj prenatalfintess@gmail.com tjeskobe. Mijenjaju se životne okolnosti, pa neki stari i potisnuti problemi mogu izroniti na površinu u ovom razdoblju. eki od simptoma depresije su: negativni osjećaji, nagle promjene raspoloženja, nezainteresiranost, poremećaj spavanja, napadaj panike, promjene teka itd. Simptomi depresije u trudnoći slični su bilo kojem tipu depresije, samo što je problem složeniji jer depresija utječe i na dijete. oga može biti djelotvorni alat u prevladavanju depresije, bez obzira na uzrok. Cilj je da uspostavite ravnotežu uma i tijela pomoću tehnika disanja ili položaja tijela. Opustit ćete se tjelesno i poboljšati duhovno stanje. Naizmjenično disanje kroz nosnice može pomoći da se opustite. Kažiprst i prstenjak stavite na sredinu čela, odmah iznad nosa. alcem zatvorite jednu nosnicu, a kroz drugu udišite dok ne nabrojite do četiri, pa izdišite dok ne nabrojite do četiri. Zatim pomaknite palac i prstenjakom zatvorite drugu nosnicu. Udahnite i izdahnite kao što ste to učinili u prijašnjoj vježbi. Vježbu ponovite nekoliko puta. Smatra se da ova tehnika smiruje um i suzbija depresiju. ožda vam medicinska pomoć nije praktična ili dostupna. Osoba s kojom možete iskreno razgovarati od neprocjenjive je pomoći kad želite srediti svoje osjećaje.

Ohrabrite se, niste same, potražite i prihvatite pomoć bilo to od najbolje prijateljice, majke ili supruga.

N

N J

P

M

Stalno me cjenovno uspoređuju s internacionalnim kompanijama koje imaju rašireno tržište po cijelom svijetu - kaže Došen

Opstaju oni koji vrijede Svi nam zamjeraju da smo strašno skupi, no radimo unikate i opterećeni smo velikim troškovima – komentirala je Došen Piše: STELA NOVAK

Posljednjih godina hrvatski dizajn sve se više cijeni. Sve je više žena koje će umjesto jeftinih odjevnih predmeta stranih trgovačkih lanaca radije kupiti komad s potpisom “hrvatsko”. Mnogo je i onih koje bi si rado priuštile odjeću domaćih dizajnera, no u tome ih sprečavaju visoke cijene. Na to zašto je odjeća domaćih dizajnera skupa osvrnula se i poznata hrvatska dizajnerica, stilistica i kolumnistica Nada Došen prilikom nedavnog posjeta Varaždinu.

- Svi nam zamjeraju da smo mi dizajneri strašno skupi, no radimo unikate u našim radionama i opterećeni smo velikim troškovima – komentirala je Došen.

Ne žele razumjeti Dodala je kako se radi o unikatnoj proizvodnji koja je opterećena velikim troškovima jer je vrijeme izrade veće.

- Dakle, ulazna cijena takvog proizvoda je u kompletu veća.

Na kraju, kad je proizvod gotov, te cijene u odnosu na zapad nisu visoke, no kod nas ne postoji ta kultura koja to uopće želi razumjeti – ustvrdila je.

Kaže kako je cjenovno stal-

no uspoređuju s internacionalnim kompanijama koje

c

ijene u odnosu na zapad nisu visoke, no kod nas ne postoji kultura koja to uopće želi razumjeti imaju rašireno tržište po cijelom svijetu, dok ona radi s osam trgovina u Hrvatskoj.

Smatra kako hrvatski dizajn ima budućnost, koju vidi kroz prirodnu selekciju dizajnera u ovom kriznom razdoblju.

- Oni koji uspiju opstati, vjerojatno nešto i vrijede –

ustvrdila je.

U Varaždinu je poznata dizajnerica predstavila novu pamučnu kolekciju, koja predstavlja spajanje dizajnera s industrijom. Poznata dizajnerica se, naime, dogovorila s vlasnicom jednog pogona trikotaže, te su zajedno pokrenule domaću liniju odjeće s kojom su krenule na tržište u Hrvatskoj.

- Riječ je o proizvodima svakodnevne trikotaže koji cijenom konkuriraju uvoznim brendovima. Ovakvo jedno udruživanje dizajnera i pogona može rezultirati jednom pričom koja može konkurirati bilo kakvom uvozu – poručila je Došen.

Spoj arhitekture, slikarstva i mode Moj recept za uspjeh su upornost, rad i ljubav – rekla je Nada Došen, kojoj želja za bavljenjem modom seže još od djetinjstva.

- Lomila sam se između slikarstva, arhitekture i mode,

a sada u modi spajam ta tri područja – ustvrdila je.

Vrlo rado oslikava svoje modele, a voli i modni minimalizam čiju inspiraciju crpi iz arhitekture. Inspirirana je starom Grčkom,

starogrčkim stupovima, te se i to odražava u njenim modelima.

U svojim kreacijama Nada Došen preferira prirodne materijale, a koristi i digitalni tisak.

Frizerski salon Nijansiranje boje kose N

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

ijansiranje kose i bojenje kose nije isto.

Kosu najčešće nijansiramo preljevima za kosu. To su boje bez amonijaka koje u sebi sadrže do 2 posto hidrogena. reljevom za kosu ne možemo potpuno promijeniti boju kose, već ostajemo na prirodnoj boji kojoj samo dodajemo sjaj odnosno intenzitet.

P

Takva boja idealna je za prva bojanja jer se skida nakon otprilike 12 pranja, ne vidi se izrast i kosa je jednake boje od korijena do vrha. reljev se može staviti u različitim nijansama, ovisno o željenom učinku.

Stavlja se i između dva bojanja, tj. najčešće kad kasnimo s redovnim bojanjem kose.

P

Ženski svijet 35

25. svibnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vlasta Tutiš, meteorologinja

Žena nikad ne smije otkriti sve svoje tajne

Meteorologinja Vlasta Tutiš je u televizijskim emisijama o prognozi vremena često “vedrila i oblačila”

Vlasta jutra započinje cappuccinom, ne može bez glazbe, a za sebe kaže da je nepopravljivi optimist Piše: GORDANA IGREC

Kako nas je vrijeme sredinom svibnja sve iznenadilo i primoralo da iz ormara umjesto majica kratkih rukava izvučemo tople veste i balonere, a pri ruci uvijek imamo spreman kišobran, za Male ženske razgovore ovaj put smo shodno vremenskim prilikama odabrali i sugovornicu.

Osmijeh i ključevi Ona je rođena Zagrepčanka i pripada ekipi meteorologa koji na HTV-u “vedre i oblače” i čije su informativne emisije o vremenskim prilika-

i

mam puno planova te ideja, nikad mi nije dosadno ma s najviše pažnje gledane.

Dipl. ing. meteorologije, doktoricu znanosti i pomoćnicu ravnatelja zaduženu za Službu za vremenske analize i prognoze Vlastu Tutiš imali smo priliku često gledati na malim ekranima u emisijama vremenske prognoze. Kako je vr ijeme prolazilo, ova je meteorologinja sve više svoje mjesto na HTV-u ustupala mlađim kolegicama. No, za Male ženske razgovore rado je, iako vrlo diskretno i tiho, odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem se,

kako se stječe dojam, nakon radnog vremena “osjeća kao riba u vodi”. Zato, ne čekajte niti časka već zavirite u svijet meteorologinje ljupkog i svi-

v

olim cvjetne i svježe mirise, nastojim da je miris nenametljiv ma bliskog lika koja govori o svojim najdražim parfemima, slobodnom vremenu, glazbi koju voli slušati i o koječem drugom što čini ženski svijet posebnim i prepoznatljivim.

Jutro započinjete s...

Cappuccinom te nekoliko minuta mira i tišine.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Nepopravljivi sam optimist.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Otkriti sve svoje tajne.

Iz kuće ne izlazim bez...

Osmijeha i ključeva. Što je za vas majčinstvo?

Najljepše životno iskustvo.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Da, i obratno. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje i poštovanje.

Na televiziji nikad ne propuštam...

Dokumentarne i znanstve-

Vlasta sa svojim kolegama meteorolozima koje gledamo na TV-u

U Varaždinu bih mogla živjeti Vaš moto u životu?

Ne čini drugima što ne želiš da oni čine tebi.

Iz takta me može izbaciti...

Laž, nepravda, pohlepa i dvoličnost. Što je za vas uspjeh u ži-

no-popularne emisije.

Najdraži parfem?

Ovisi o raspoloženju, prilici, godišnjem dobu... Često volim kombinacije, posebno cvjetne i svježe mirise, ali u osnovi nastojim da je miris nenametljiv.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Sa svojom obitelji. Puno čitam. Imam puno planova

votu?

Obiteljska sreća.

Jeste li ikad posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Da. Varaždin je prekrasan grad u kojem bih lako mogla živjeti.

i ideja. Nikad mi nije dosadno.

Koju glazbu slušate?

Ovisno o raspoloženju.

Volim svaku dobru glazbu, od srednjovjekovne, klasične, do pop muzike, a moje kćeri me nastoje upoznati i s najnovijim trendovima “teške metalurgije”. I dok radim, lagana glazba je obavezno u mojoj radnoj sobi.

Dermatolog Pityriasis versic

P

itirijaza je oboljenje površinskog sloja kože uzrokovano kvasnicom Pityrosporum orbiculare. Bolest je vrlo česta i jednako zahvaća oba spola. Često se otkriva upravo u prijelaznim razdobljima godine: u proljeće i na jesen.

Uzročnik je uobičajeni stanovnik vlasišta, većeg broja odraslih osoba.

U slučaju povoljnih uvjeta na koži, osobito ako je koža vlažna, topla ili masna, on Sanja PETEK-MODRIĆ se vrlo brzo razmnožava te dr. med. specijalist dermatovenerolog stvara crvenkasto-smeđa do Kralja P. Krešimira IV. 41 a, bjelkasta žarišta, glatke ili Varaždin 042/302-080 lagano ljuskave površine. Žarišta su najčešće prisutna na području vrata, gornjeg dijela prsnog koša, ali i trbuha i ruku. Nakon ljeta ta su žarišta bljeđa, a tijekom jeseni, zime i proljeća - tamnija. Svrbež je, obično, neznatan. Dijagnozu postavljamo na temelju izgleda promjena, a potvrđujemo uz pomoć tzv. nativnog, mikroskopskog pregleda. S površine kože ostružu se ljuskice, koje se zatim pregledaju u svjetlosnom mikroskopu, te se u slučaju pozitivnog nalaza pronalaze hife i spore. Osvjetljenjem Woodovom svjetiljkom, žarišta su karakteristično žute boje.

U slučaju pronalaska uzročnika, terapija je svakako potrebna. U terapiji koristimo odgovarajuće šampone te različite losione koji smanjuju broj žarišta na koži. Oni se svakodnevno nanose na kožu, a povremeno i na područje vlasišta. Liječenje je potrebno, jer ako se ne liječe ili se samo zaliječe, promjene će se širiti po sve većim dijelovima tijela.

36 Ženski svijet i zdravlje

Žene

25. svibnja 2010.

OTKRIVAMO Ljubav preko interneta - prednosti i nedo

staci

Tuga nakon rođenja “

Zašto plačete gospođo?”

- upita ginekolog na viziti Odsjeka za babinjače. “Dobili ste prekrasnog dječačića, oboje ste zdravi i danas biste mogli ići kući!”

Nije baš tako doktore – pedijatri su rekli da je maleni malo žut pa bi bilo bolje da ostanemo do sutra” - kroz suze odgovara majka. “Pa zar je to tako strašno?” – nastavi doktor.

“Naravno da nije no niti sama ne znam zašto me spec.ginekologije i ostanak dan dulje u bolnici porodništva tako rastužio...” - rezignirano se pita majka. ožda ste čuli ili čitali, ili sami, ako ste rodili, na svojoj koži osjetili značenje pojmova materalni (baby) blues ili postpartalna depresija. Iako ova oba pojma po simptomima su na početku obično vrlo slična, katkada gotovo istovjetna, daljnji tijek ovih stanja je bitno različit. ateralni blues pogađa 50-80 posto novih majki. Osjećaj tjeskobe, opće malaksalosti, poremećaj spavanja, bezvoljnosti i iznimna osjetljivost i na najmanje probleme – obilježja su ovoga stanja. Obično se javlja trećeg do petog dana nakon poroda i traje oko dva tjedna, katkada i duže. Dakle, mi u rodilištu radi kratkoće boravka babinjača nakon urednih vaginalnih poroda u velikom broju slučajeva niti ne uspijemo zamijetiti ove probleme u majki. S obzirom na to da tako veliki broj žena u manjoj ili većoj mjeri pogađa ovo stanje, materalni blues se ne smatra bolešću. Razlog ovakvog stanja se usko povezuje s velikim hormonalnim promjenama u žena koje su upravo rodile.

Stresna stanja i otprije naginjanje depresiji povećavaju vjerojatnost pojavnosti bluesa te slično tako povećavaju mogućnost razvoja prave bolesti – postpartalne depresije. Kvalitetan pristup tako osjetljivim majkama, dovoljno razumijevanja za njihovu brigu i racionalnim objašnjenjima uspješno se otklanjaju ovakove smetnje. matra se kako od svih žena s materalnim bluesom 10-20 posto babinjača razvija postpartalnu depresiju. Ova bolest u ogromnom broju slučajeva ostaje nedijagnosticirana i bez terapije jer je u tom periodu pojačan nazdor novorođene djece, a ne i majki. Simptomi su puno naglašeniji - oni od materalnog bluesa, a to su depresivna stanja, osjećaj beznađa, problemi sa spavanjem i tekom, opća slabost, osjećaj nesposobnosti biti dobar roditelj, gubitak sposobnosti radovati se, gubitak koncentracije i suicidalne primisli. Adekvatan psihološko-psihijatrijski pristup i lijekovi najbolji su pristup liječenju. U našoj populaciji pojam biti roditelj, kao normalnu pojavu čovjeka, neki parovi katkada podcjenjuju te tako precjenjuju vlastite sposobnosti. Stoga se ne treba bojati potražiti pomoć na vrijeme upravo s tim istim ciljem – da budemo dobri i kvalitetni roditelji svojoj djeci.

“

Dr. Aleksandar JUKIĆ

M M

Po netu ne “švrljaju” samo slobodni

Hoćemo li se razočarati kada osobu vidimo uživo?

Tko je online?

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kathleen Kelly, vlasnica male dječje knjižare, putem interneta upoznaje ljubav svog života. Ni ne sluti da se iza neznanca pod šifrom “NY 152” krije njezin ljuti poslovni konkurent Joe Fox, vlasnik lanaca knjižara koji

n

a internetu ne morate glumatati, već biti svoji i ničega se ne sramiti ubrzo preko puta njezine knjižare otvara novu podružnicu.

Dok im je stvarni život prepun sukoba i svađa, ne znaju kako su preko interneta zapravo ludo

zaljubljeni jedno u drugo...

Glupost ili realnost?

Upravo je ljubav preko interneta tema poznate romantične komedije “You’ve got mail”, u kojem glavne uloge igraju Meg Ryan i Tom Hanks. No, je li moguće da se takva ljubav dogodi i u stvarnom životu ili je sve to puka glupost? Prema dr. Michaelu Adamsu, koautoru knjige o aferama na internetu, čak 70 posto vremena provedenog online troši se na chat ili slanje e-mailova, a velika većina tog vremena otpada upravo na romantične aktivnosti. Činjenica jest da raznorazni forumi, chatovi, društveni portali poput Facebooka ili My Space-a, kao i internet igrice u

možete biti svoji i ničega se ne sramiti. Ako vam pak osoba nakon nekog vremena počne ići na živce, lako možete prekinuti “čavrljanje” i potražiti nekog drugog.

Vi ste ti koji odlučuju i postavljate pravila.

Ipak, kod online romansi najgori je strah od razočarenja. Što će biti kada osobu konačno vidite?

Zato, bez obzira na to koliko vam srce “igralo” svaki put kad vam se javi određena osoba preko interneta, važno je ostati priseban. Internet je možda jedan od načina upoznavanja potencijalnog partnera, no kontakt uživo je ono što ljude zbližava i drži zajedno.

DRUGA STRANA Online nevjera

Preljubnici vole internet

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

današnje vrijeme daju nebrojene mogućnosti komunikacije i rasprava o raznim temama, pa tako i priliku za online romanse. Mogućnost upoznavanja partnera putem interneta ima odre đene prednosti, a jedna od njih je upoznavanje njegovog karaktera.

Naravno, ako se lažno ne predstavlja i ne laže. Dok u stvarnom životu mnogi prvo “padaju” na izgled, mogućnost komuniciranja putem interneta otvara mogućnost da drugu osobu upoznate kakva je i otkrijete njezine interese.

Prednost je i to što na internetu ne morate glumatati, već

Online avanture i romanse ne događaju se samo slobodnima. Internet je upravo jedan od glavnih alata kojim se služe moderni preljubnici za nevjeru, a prvi sumnjivi znaci koji upućuju na to je višesatno

svakodnevno sjedenje za računalom i njegovo gašenje kad uđete u sobu!

Postoje raznorazne online avanture, od onih koje krenu kao razgovor dvoje stranaca, do pronalaska stare ljubavi.

Živite li za e-mail, kao u filmu “You’ve got mail”?

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Svijetlo sjenilo istaknut će oči, a tamno produbiti N R B P l akon što ste pravilno nanijeli podlogu na lice, slijedi rumenilo. Rumenilo se nanosi od uha preko jagodica do sredine obraza. Nanosi se četkom srednje veličine po mogućnosti od prirodne dlake. Njime ćete izdužiti i osvježiti lice. oju odaberite prema sjenilu i ružu. Prema želji odaberite nijansu sjenila ovisno želite li povećati ili smanjiti oko. Svijetlo sjenilo istaknut će vaše oči, a tamno produbiti odlike oka. Na vanjski rub oka stavite tamniju nijansu, a na unutarnji, odnosno kod nosa, svijetlu nijansu. Kombinacijom

svijetlih i tamnih boja možemo osjenčati oko i tako se malo poigrati bojama. Olovkom za oči definirat ćemo oblik oka. Oblikujete li oko crnom olovkom za oči, morate znati da to trebate uraditi savršeno jer u protivnom možete izobličiti svoje oči. rovjerite jesu li obrve prekrivene od pudera, pa u tom slučaju smeđom olovkom prođite agano po njima. Nakon toga ih pročešljajte četkicom za obrve da uklonite višak boje.

Cijeli svoj izgled možete istaknuti jednostavnom primjenom maskare. Postoje različite

vrste maskara: koje produžuju trepavice, koje ih podižu, koje daju volumen i koje su vodootporne. už za usne odaberite prema boji odjeće.

Olovka za usne trebala bi biti tamnija za nijansu od boje ruža. Sjajilo za usne nanosi se na kraju i to samo na sredinu usana. Ako se nanosi na ruž, najbolje je da bude bezbojno. Ako se spremate za večernji izlazakm kako bi vaša šminka ostala svježa i postojana, lice na kraju pošpricajte fiksatorom. Uputstva za upotrebu fiksatora nalaze se na bočici.

Ženski svijet 37

25. svibnja 2010.

Glazbom ću se baviti dok god budem imala snage Njezin radni dan traje – cijeli dan. Prijepodne je zaokupljena poslovima na Glazbenoj školi, dok su popodneva i večeri rezervirani za probe Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kao mala djevojčica, učila sam dvije godine klasični balet. To je bio prvi svijet u kojem sam našla sebe u skladu klasične glazbe te pokreta i to je uvelike predodredilo moje životne potrebe i odabire – otkrila je Dada Ruža, poznata varaždinska voditeljica zborova i dirigentica.

Glazba, pa “toćanje” Njezin radni dan traje - cijeli dan. Dok je tijekom jutra zaokupljena nastavom na Glazbenoj školi i dužnostima koje ima kao pročelnica Odjela za teoriju glazbe, uz stručno usavršavanje u sklopu vođenja međužupanijskog Stručnog vijeća učitelja teoretskih glazbenih predmeta ili izvan toga, popodnevni i večernji sati ispunjeni su joj probama.

Probe zbora na školi ili u Mješovitom zboru Obrtničkog glazbenog društva ima na kraju svakog radnog dana, a kako se bavi istraživanjem i pisanjem, za posao su ponekad rezervirani i

s

tatus glazbene umjetnosti u društvu je nezadovoljavajuć

kasni noćni sati. U njezinom poslu, kaže, sve počinje od istraživanja repertoara.

- Kad odaberem repertoar, nastojim ga što temeljitije prostudirati. Rad na repertoaru nerazdvojan je od rada na sebi i to je izuzetno zanimljiv proces čitanja, osluškivanja, razmišljanja i zamišljanja, osjećanja i doživljavanja, analiziranja i sintetiziranja. I tako unedogled. Veseli me svaki trenutak spoznaje o djelu i skladatelju kojim se

Klasični balet prvi svijet u kojem sam našla sebe u skladu klasične glazbe i pokreta - kaže Ruža

tog trenutka bavim. Veseli me kad se ono, što sam sama naslutila, iz probe u probu realizira u ansamblu, u njegovom angažiranom muziciranju. I jako me veseli kad sve to dopre do publike – ispričala je. Veselje joj predstavlja i uspješno stasanje njezinih učenika.

- Nedavno sam zbog bolesti trebala potražiti zamjenu i našla sam je u osobi svoje bivše učenice, a sada mlade

profesorice Jelene Martinčević. Svjesna sam nužnosti formiranja novih generacija glazbenih pedagoga i dirigenata zborova, kao i odgovornosti varaždinske Glazbene škole na tom području, na kojem ima još vrlo mnogo posla. Smatram i da u našem postojećem sustavu glazbenog školstva ima puno mjesta za promjene i inovacije te je status glazbene umjetnosti u društvu ne-

zadovoljavajući, ali nositelj promjena je uvijek čovjek sa svojim stavovima i kompetencijama. Odnosno, ekipa – ustvrdila je. Glazbom će se baviti i dalje.

- Glazbene vode su nepresušne. Plivanje u glazbenim vodama je disciplina kojom ću se baviti dokle mi to moje snage budu dozvoljavale, a nakon toga ću “toćati” noge – zaključila je poznata Varaždinka Dada Ruža.

U slobodno vrijeme biciklom oko Varaždina Kad se čovjek zadubi u note, može mu se dogoditi da se udalji od stvarnosti ili da zapostavi druge sadržaje i upadne u “fahidiotizam” – smatra poznata Varaždinka.

Zato svoje slobodno vrijeme rado posvećuje drugačijim intelektualnim aktivnostima.

- Rado čitam razne vrste literature: književnu, publicističku i stručnu, volim dobre

filmove, igrane i dokumentarne, sjesti na bicikl i vozati se oko Varaždina, razgovarati s ljudima iz obiteljskog i prijateljskog kruga te sudjelovati u odrastanju mojih nećaka – rekla je Dada Ruža te dodala kako bi, kad bi imala prilike za promjenu, možda odabrala da bude manje vezana za jednu sredinu i može više putovati.

DOZNAJEMO Već nekoliko godina u Ludbregu djeluje škola za manekene RS Fashiona

Do samopouzdanja i pravilnog držanja

Školu vodi bivši fotomodel Senka Rupić

Modna udruga za promicanje kulture ž ivljenja RS Fashion iz Zagreba već nekoliko godina u Ludbregu organizira školu za manekene.

Vo d i telj ic a udruge i ove škole je bivša manekenka i fotomodel Senka Rupić.

- U ovoj školi polaznici stječu samopouzdanje, uče pravilno držanje, koje je vrlo važno jer djeca provode puno vremena u školskoj klupi - rekla je Senka Rupić. Škola za manekene održava se svake srijede u ludbreškom hotelu “Amalia” od 19 sati, mogu se upisati djevojčice i dječaci od 5 do 15 godina. Trenutno skupina ima 12 polaznika. Budući da je RS Fashion organizator izbora za Kraljicu sjeverozapadne Hrvatske, prošle je godine izbor održan u Ludbregu, a

lentu je tom prigodom ponijela Ludbrežanka Ivana Pokos. Ove godine regionalni izbor održat će se u Bjelovaru, 26. lipnja, a sve zainteresirane djevojke još se uvijek mogu prijaviti. Udruga organizira i izbor Najklinceze sjeverozapadne Hrvatske, a i ovu lentu nosi jedna Ludbrežanka - Karolina Koštarić.

- Ludbreg je maleni grad, pun ambicioznih djevojčica i djevojaka, pa možda upravo on u skoroj budućnosti dobije i svoju prvu misicu - zaključila je Rupić.

Čvenk u bircu!

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

ŽENE NA POSLU Dada Ruža, voditeljica zborova i dirigentica

B

ilo je već daleko iza ponoći kad mi je frend poslao mail: «Vraćao sam se s puta, a na tvom prozoru svjetlo. Kaj, još radiš?!» Odgovorila sam kratko: »Pa ja sam noćna ptica, ja sam uvijek orna. I navečer i ujutro!» Prihvativši zezanciju, pitao me provokativno: »A za kaj si ti to orna i po noći i ujutro?!»

Saznat ćeš drugom prilikom!», napisala sam kratko. Uzvratio je još kraće: “O.K.!” asmijala sam se. Frajer ima stila. Ne inzistira i ne davi. Kuži. red očima mi preleti njegova slika kako zavaljen u fotelju nasuprot mene, polako ispijajući kavu, očekuje moju reakciju.

I kako mi se frajerski smije, kao, baš ga zanima što ću mu reći?! akve su zapravo sve naše spike. Nismo često zajedno i ne pijemo kavu svaki dan, čak i ne razgovaramo o svom privatnom životu, ali kužimo se. A kad nam treba odmak od svakojakih dnevnih budalaština, nađemo vremena za mali čvenk u nekom bircu. Za to smo uvijek – «orni»! akva smiješna riječ! Iako ne znam otkud je došla, očito je prastara i posebna, jer odlično označava stanje izuzetne spremnosti. Na primjer, nikad nećeš reći da si oran za jelo, za kopanje ili za kupovanje, ali ćeš sigurno reći da si «oran» za dobru spiku i kavicu, za druženje, a naročito za - «one» stvari! Lijepe i uzbudljive, koje se obično događaju noću ili rano ujutro. a sam za njih uvijek pripremna. A nisam nimfomanka! Svom partneru nikad nisam rekla da sam umorna, da me boli glava ili da sam neraspoložena. Dapače, ja sam sretna jer sam poželjna, jer ga uzbuđujem i privlačim putena i razgaljena, strastvena i inovativna. Maštovita. Jer sam - žena! a to ne trebaš biti stvorena, nego moraš biti voljena. I moraš znati voljeti. Sve drugo dolazi samo od sebe. Ne treba ti ni «Abeceda seksa», ni knjige o ljubavi u dvoje, ni «Figure veneris», a niti meki, ni tvrdi pornići. frendom sam se opet našla na kavi. Tek sam ušla, a on me, ležerno zavaljen u fotelju, pogledom odmjeri i reče: »Odlično izgledaš!» A onda, smijući se upita: “I, za kaj si danas orna!?”.

» N P T

K

J

Z S

38 Mali oglasi NEKRETNINE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski.com ozn.188c PRILIKA TJEDNA! Kuća - nedovršena novogradnja 60 m² na Dugom Vrhu - 18.000 € i dvosobni novouređeni stan u POS -u 63 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c BLIŽA OKOLICA! Gojanec 80 m² (svi priključci) - 39.900 € , Kneginec - 90 m² - 49.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE NAJNOVIJA ponuda! Frane Galinca 150 m² i 500 okućnice, A. Wisserta 90 m² i 400 okućnice, M. Držića 180 m² i 500 okućnice, Kumičićeva 100 m² i 350 okućnice; Josipa Pupačića 130 m², 500 okućnice. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE OKOLICA! Manja kuća u Krušljevcu 70 m², (struja i voda) - 15.800 €, starija kuća u Ivancu 70 m² i 700 dvorište, novogradnja u Novoj Vesi 150 m² - 60.000 €, Čičovina kraj Ludbrega stara kuća i 10 000 m² okućnice- 25.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Dugi Vrh 40 m² - lijepa vikendica, ravni teren 15.000 € , Halić 40 m² - 15. 000 € - za stanovanje, Mali Vrh 50 m²prekrasno uređena - ravni teren!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

NUDIMO preko 150 nekretnina: kuće, stanovi, poslovni prostori, zemljišta - Varaždin i okolica!

Provjerite: tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier. hr, ACD Premier Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆA u Varaždinu, 200 m² stambenih, 600 m² dvorišta, dobra lokacija, 155.000 €. Mob. 091/6309-630 ozn.773 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1064e KUĆU u Optujskoj ul., Varaždin, pogodno za veće djelatnosti, prodajem. Tel. 042/330-049, mob.

098/9452-951 ozn.766b VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob. 099/6772-771 ozn.772b KUĆA u Bartolovcu sa dvorištem i vrtom. Na istoj parceli započeta gradnja sa važećom dozvolom te strujom i vodom. Mob. 091/739-5238, 099/722- 6799 ozn.778b KAPITAL d.o.o. :Turčin 65.000 €, Kučan 75.000 €, Tomaševec 99.000 €, Varaždin 110.000 €. Tel. 042/313-955 ozn.1056 KUĆA 119 m² + dvorište 148 m², u centru Varaždina, O. Price 13.

Pod račun uzimam stan bliže centru grada. Mob. 091/1542-378 ozn.1063 KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.1068

25. svibnja 2010.

NOVIJA kuća (luksuz) u Varaždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob.098/846-691 ozn.1073 KUĆU 250 m², dvorište 650 m², 2 garaže, dva ulaza, blizina centra, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1076 KUĆA 220 m², V. Lovrčan, odmah useljiva. Mob. 091/196-5530 ozn.1081 STARIJU kuću u centru Varaždina, prodajem. Mob. 099/212-7493 ozn.786b JURKOVIĆEVA 14, pola kuće – jednosobni stan 48 m², plin, garaža, 305 m², 39.000 €. Mob. 098/983-4960 ozn.790b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu, isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.801b VIKENDICA na Haliću, struja, voda, asfalt, čisto vlasništvo. Hitno i povoljno. Mob. 095/892- 6384 ozn.1101 KUPUJEM kuću u Varaždinu ili bližoj okolici, može i staru za rušenje te prodajem stan u Masarykovoj , 68 m². Mob. 098/190-5696 ozn.1112

STANOVI NOVOGRADNJA već od 1.050 €/m² te ostala najveća ponuda svih vrsta nekretnina u Varaždinu i okolici po najpovoljnijim i iznimnim cijenama. VENEK-NEKRETNINE, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI i četverosobni novo-

gradnja povoljno! Dravski Vrtovi 84 m², Dravski Vrtovi 109 m², Gortanova 134 m², peterosobni Grabanice - 143 m², Režekova novouređeni 78 m² + 82 m² pripadajućeg tavana, Milkovićeva 85 m² I kat! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD CIJENE! Dvosobni: novouređeni - Kozarčeva 56 m², Zagrebačka( 13) - 57 m², Zrinskih Frankopana 54 m², Braće Radića 56,90 m² , Masarykova dvoipolsobni - 68.50 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A , povoljno pro dajem. Tel. 048/626 - 545, mob.098/608-952 ozn.814

NOVOGRADNJA - najniže cijene!

Grabanice - jednosobni 38 m², dvosobni - 37,50, dvosobni- 48 m², trosobni- 56 m², trosobni 68 m², trosobni- 79 m², trosobni - 88 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI uži centar! Dvosobni u Kukuljevićevoj 54 m² i dvosobni u Trenkovoj 60 m² - pogodni za stanovanje i poslovni prostor!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

NUDIMO nove stanove, jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne po cijeni od 1.000,00 do 1.1000,00 €/m²! ACD Premier, tel.042/321 071, 098/284692, www.acd-premier.hr ozn.126c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBNI stan na Banfici, 65 m², potpuno adaptiran i uređen, djelomično namješten. Moguće povoljno kreditiranje, 64.500 €.

Mob. 098/303-366 ozn.145c EKSKLUZIVNI dvosobni stan „ključ u ruke“, 57 m², 6.kat, Ulica Tina Ujevića/Aleja kralja Zvonimira, VŽ, 1.950 €/m².Uskoro useljivo.Info: 091/2690-265 ozn.223c JEDNOSOBNI stan, Z. i Frankopana, 1. kat, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.912 TROSOBNI stan 81 m², Zagrebačka 17, otkupljen, etažiran, svi priključci. Tel. 042/312-018 ozn.1024

mlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1069e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Tel: 091/934-7262 ozn.1066e DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem .

Mob. 098/217-185 ozn.1066e DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem.

Mob.091/9023-321 ozn.1053 JEDNOSOBAN stan, 42,5 m², na Banfici, 4. kat, centralno, plin, vodomjer, cijena 51.000 €, prodajem.

Mob. 091/563-8832 ozn.779b DVOSOBNI stan, 37 m², kod škole i vrtića u Klenovniku, prodajem. Upitati na broj 042/763-338, 098/493-410 ozn.780b NOVE odmah useljive stanove prodajem: 1-sobni, 39 m², I. kat i 3-sobni, 69 m², IV. kat. Mob. 099/191-6885 ozn.1056

STAN 34 m², centar Zagreba – Vrhovec, 35.000 €, prodajem. Mob. 098/672-564 ozn.1032

STAN 63 m² + podrum, Z. i Frankopana, prodajem. Moguća zamjena za vikendicu, uz nadoplatu. Tel. 212-715 ozn.1057

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prize-

SOBU u obiteljskoj kući, centar, centralno, ADSL, TV, upotreba

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. svibnja 2010.

kuhinje i kupaonice, iznajmljujem.

Mob. 091/530-5867 ozn .1064 DVOSOBNI stan, 60,83 m², Banfica, novo uređen, balkon, lift, 55.000 €. Povoljno! Mob. 098/907-6251 ozn.1071 STAN 41 m², sve etažno, 2. kat, Koprivnička 29 (Dom umirovljenika), prodajem. Mob. 095/529-1977 ozn.1109 MANJI dvosobni stan, 33 m², u Varaždinu, namješten, internet, iznajmljujem. Mob. 091/517-3813 ozn.785b PRODAJEM/iznajmljujem renovirani, namješteni dvosobni stan, I kat, jugoistok, Z. i Frankopana 12.

Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.1116 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377 ozn.1119

ZEMLJIŠTA PRODA JU SE gradilišta u Varaždinu pokraj Mercatora površine 1 939 m². Mogućnost prodaje i kao tri gradilišta površine 676 m², 556 m² i 707 m². Mogućnost zamjene za veće poljoprivredno zemljište u okolici Varaždina. Sve ostale informacije na mobitel 099/313- 6301. ozn.120c GRADILIŠTA PRILIKE! Lepoglavska 600 m², Kurelčeva 419 m², elitni kvart Gotovčeva - u produžetku Jurkovićeve 1200 m² ( mogućnost kupnje 600 m²), Mažuranićeva - 510 m² ! Lucerna nekretnine,

099/404-8241 ozn.62c POLJOPRIVREDNO zemljište 4 600 m², Ledinec, priroda, blizina šume.

Mob. 098/909-8430 ozn.1026 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem.

Tel:099/8530-930 ozn.1072e GRADILIŠTE - park, 1 500 m² sa gospodarskom zgradom 33 m², sve komunalije, u Križancu, 8 km uz cestu VŽ-ZG. Mob. 091/904-8002 ozn.1056 GRADILIŠTE 1 080 m², Jalkovečka ulica, prodajem. Mob. 098/890-071 ozn.1093 ZEMLJIŠTE 2 850 m² i 1 600 m², Seketin, pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem. Mob. 091/5494-363 ozn.1092

POSLOVNI PROSTORI PRO DA JEM/ iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno - trgovinu, servis, proizvodnju; parcela 3 200 m², povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.1110 POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c EXLUZIVNA PONUDA! Stambeno poslovni prostor 360 m² i 1700 m² u Zagrebačkoj, uhodani prostor 105 m² u centru grada - odlična lokacija! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOUREĐENI poslovni prostor 100 m², Ivana Cankara 3, Vž,

iznajmljujem. Mob. 098/908-1601 ozn.225c

ja, iznajmljujem.. Mob. 091/630-9630 ozn.940

NOVOUREĐENI ugost. objekat u Varaždinu, prodajem. Moguća zamjena za stan uz nadoplatu.

Mob.098/801-591 ozn.1098

JEDNOSOBAN stan zaposlenom bračnom paru ili m/ž osobi, nepušačima, iznajmljujem. Mob. 095/895-2284 ozn.971

NAJAM IZNA JML JUJE se novo skladište, cca 60 0 m², sa kancelar ijom, mogućno sti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c APARTMANE, jedan kilometar od mora, kraj Malinske, iznajmljujem.

Mob. 098/909-3334, e-mail: zoran. radicevic@ri.htnet.hr ozn.239a APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/ zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m. Mob. 098/573-349 ozn.824 APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1075e VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1077e STARIGRAD - Paklenica kod Zadra, apartman kompletno opremljen, parking, sezona 29 €, posezona 19 €, iznajmljujem. Tel. 214-788, 091/886-7301 ozn.776b APARTMANI, Sv. Filip i Jakov. Mob. 098/971-9397 ozn.1079 KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u strogom centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241- 041 ozn.28c TROSOBNI, potpuno namješteni stan, u Braće Radića na 3 katu, iznajmljujem. Zainteresirani se javiti na 098/379-194 ozn.1079e N O V O U R E Đ ENI, klimatizirani 2-sobni stan na Banfici, iznajmljujem. Mob. 0 9 1 / 6 6 6 -1 9 9 9 ozn.145c TROSOBAN namješten stan u Varaždinu, 1.700 kn + režije, dobra izolaci-

Mali oglasi 39 ozn.1090 RENAULT THALIA 1,4, 2001. g., metalik, 2 x zračni jastuci, centralno zaključavanje, el. podizači stakla. Mob. 095/514-0028 ozn.1106

DVOSOBAN, namješteni stan u Trakošćanskoj, iznajmljujem. Mob. 098/446-277 ozn.1025 JEDNOSOBNI stan, namješten, vlastita brojila, Z. i Frankopana 6, iznajmljujem. Mob. 091/7988-817, 042/213-455 ozn.947 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1074e JEDNOSOBNI stan, Meštrovićeva 2, iznajmljujem. Upitati na tel.

211-536 ozn.1037

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

FORD ESCORT 1.3, 1997. g., sa plinom, reg. do 09. mj., prodajem ili mijenjam za gumeni čamac sa motorom. Mob. 098/190-5696 ozn.1112

POSAO ALA CARTE restoran traži KV kuhara/icu s minimalno 5 godina iskustva. Za više informacija upitati na broj telefona: 091/268-4726 ozn.15c TRAŽIMO medicinsku sestru za rad u Domu za stare i nemoćne. Mob. 098/973-5565 ozn.104c

TROČLANA obitelj hitno traži dvosoban ili trosoban, nenamješten stan u najam, na duže vrijeme, Zrinskih i Frankopana i okolica.

Mob. 098/919-6312 ozn.1038

TERETNI automobil TAM 80 T 50, g. proizv. 1985., u odličnom stanju, reg do 04./11.. Tel. 330-868 ozn.63c

ŽENU bez obaveza za vođenje domaćinstva i brigu oko bolesne ženske osobe, tražim. Mogućnost stanovanja. Mob. 098/446-443 ozn.1104

SOBU ženskoj osobi, iznajmljujem. Upitati na tel 042/330-747 ozn.771b

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

POUZDANA studentica predškolskog odgoja, čuvala bi djecu. Mob. 099/872-2078 ozn.808b

ŽENSKA osoba traži cimericu (zasebna soba u dvosobnom stanu).

Mob. 098/983-7826 ozn.1065 STAN u centru grada sa dvorištem, novouređen, svi priključci, povoljno iznajmljujem. Mob. 098/185-4001 ozn.1082 JEDNOSOBNI namješteni stan u Z. i Frankopana, etažno grijanje, kablovska, klima, iznajmljujem. Mob. 098/231-303, 370-555 ozn.1103 POVOLJNO iznajmljujem novi 3-sobni, namješten stan, na duže vrijeme, Vukovićeva 8a. Mob. 098/649-426 ozn.798b POVOLJNO se iznajmljuje dvosobni stan može i za poslovni prostor u Braće Radića 30. Mob. 091/585-6707 ozn.805b SOBU u centru grada, upotreba kuhinje i kupaonice, pogodno za studente ili mlađi par, iznajmljujem.

Mob. 098/193-4181 ozn.1091

DAEWOO MATIZ, ‘99. g., reg. do 08/2010, metalik zlatni, povoljno, 1.350 €. Mob. 095/915-5705 ozn.1031 AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳ ɳȦɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

PRODAJEM 2 odlične gume, malo vožene Hankook Optima 185/60 R 14. Mob. 099/675-9713 ozn.1071e VOLKSWAGEN 1300 (Buba), 1969. godina, u voznom stanju, prodajem. Tel. 042/312-036 ozn.1052

TROSOBAN stan u kuću, u Varaždinu, poseban ulaz i režije, telefon, centralno g., iznajmljujem. Mob. 091/5020-766 ozn.1095

VENTO, ‘96. g. 1.9 diz., abs, kuka, šiber, zaključ. s daljin., 270 000 km, 2.950 €. Mob. 098/250-949 ozn.803b

TRAŽIM garažu u najam, Banfica (Špinčićeva). Mob. 091/515-1215 ozn.1102

GOLF TDI 66 KW, 1996., kloma, abs, alu, sportski sređen. Mob. 098/9120-.733 ozn.807b

JEDNOSOBAN i dvosoban stan na dulje vrijeme i kuću za poslovni prostor, iznajmljujem.

Tel. 042/331-255, 091/524-7976 ozn.1117

FIAT UNO 1,1, reg. do 20.03.2011. g.,. Mob. 098/160-9347 od 14.00 – 20.00 h ozn.1078

VOZILA

HYUNDAI ACCENT 4 DR, crvena boja, ‘97. g., registriran do 10./2010. g. Tel. 042/230-845

TRAŽI SE njegovateljica ili med. sestra za pomoć kod starijih ljudi.

Mob. 099/764-2512 ozn.1100 PRIMA SE KV zidar i tesar sa iskustvom u radni odnos. Ninex, mob.

098/414-128 ozn.1108 TRAŽI SE kuhar po mogućnosti rada u pizzeriji. Mob: 092/253-7987 ozn.1068e

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑda i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722 ,098/744-980. ozn.1c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata . . . M o b. 0 9 8 / 9 6 1- 5 0 1 6 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo

40 Mali oglasi apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program).

Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice.

Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744-015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE instalacije, centralno grijanje, adaptacija kupaonica, prodaja, montaža klima uređaja.

Mob.095/8540-727 ozn.69c ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala.

Mob.091/511-0682 ozn.81c VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka.

Mob.091/8857-281 ozn.81c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno.

Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija. Mob: 095/907-8011 ozn.118c POVOLJNO izvodimo toplinske fasade (kamena vuna, stiropor); soboslikarske i ličilačke radove.

Mob.099/226-2306, 042/711-029 ozn.133c

no. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

Parkovi d.d. Varaždin, Hallerova aleja 8 objavljuju

NADMETANJE ZA PRODAJU NAPUŠTENE GROBNICE NA VARAŽDINSKOM GROBLJU 1. Predmet nadmetanja je prodaja napuštene grobnica u smislu točke 1. članka 14. Zakon o grobljima (NN 19/98) prema slijedećem opisu: Polje 4,red 3, broj grobnice 475 po početnoj cijeni od 85.500,00 kn 2. Po objavi nadmetanja, zainteresirani kupci moraju dokumentaciju za nadmetanje otkupiti u Upravi groblja po cijeni od 250,00 kn .

3. Rok za dostavu ponuda je 02.06.2010. Ponude za grobnicu dostavljaju se u zapečaćenoj kuverti osobno ili poštom na adresu Parkovi d.d., Hallerova aleja 8 ,42000 Varaždin. Ponude moraju biti u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

4. Otvaranje ponuda nije javno. Odluku o najpovoljnijoj ponudi donijeti će Stručna komisija. Svi ponuditelji dobiti će pismenu odluku o najpovoljnijem ponuditelju najkasnije u roku 30 dana od dana otvaranja ponuda.

5. Početne cijene određene su procjenom . U natječaju kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno položile jamčevinu koja iznosi 10% početne cijene grobnice. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun Parkova d.d. broj 2360000-1101741846, pozivom na broj „polje-red-broj grobnice“, a ponuditelj je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan priložiti uz ponudu.

Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, jamčevina će se vratiti u roku 15 dana od donošenja odluke o najpovoljnijem ponuditelju.

Ostale informacije: Marinko Mesarić ili Romana Brkić Knežević na broj telefona 042 332 777.

U Varaždinu, 21.05.2010.

Uprava-direktor: mr.sc. Miljenko Ptiček

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. na broj mob.098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.763

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.785

INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike, daje profesorica.

Mob.091/536-6716 ozn.216c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.787

VODOINSTALATERSKE USLUGE AQUAINSTAL: instalacije, odštopavanje odvoda i servis.

Mob. 095/9063-361 ozn.916

VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.641

SERVIS popravlja sve vrste kućanskih aparata, rashladne tehnike, plinskih trošila, ugostiteljske opreme, prodaja i montaža klima uređaja. Mob. 098/315-269 ozn.104c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.685

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povolj-

25. svibnja 2010.

OVLAŠTENI SERVISER plinskih trošila Junkers, Waillant servisira i čisti od kamenca te vrši montažu i servisira klime. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/731-131, mob.

098/284-231 ozn.684 KROVIŠTA, nadstrešnice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani, alu sklopive tende, suncobrani.

Mob.098/417-373 ozn.758 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje,

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob.098/169-7838 ozn.955 VRŠIMO razne dvorišne iskope te iskope temelja, kanalizacije sa manjim strojem. Mob. 098/414-428 ozn.1003 AUTOPRIJEVOZNIČKE usluge prijevoza građevinskog materijala 3 m³, rušenje, čišćenje, iskopi minibagerom. Mob. 098/9463-799 ozn.1078e KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.1031 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; po-

pravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1065e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.1067e SERVIS “MATEL” - servisiranje i popravak motornih vozila, priprema za tehnički, usluge limarije i lakiranje. Mob. 095/5466-634 ozn.1068e PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna. Mob.098/9066-889 ozn.1039 SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, spušteni stropovi, pregradne stijene, stiropor fasade. Mob. 099/814-1001 ozn.1047 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje.

Poslije radova sve uredno počistimo. Umirovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.1118 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije. Brza i kvalitetna postava.

Mob. 091/896-1397 ozn.1074 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.1075 PEČAR-KERAMIČAR: slaže i preslaže Kalijeve peći – kamine; postavlja keramičke pločice, zidne, podne, stubišta. Tel. 330-893, 091/570-4956 ozn.1077 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/184-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. svibnja 2010.

jem. Informacije na br. 098/448-319 ozn.774b

20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.970

BETONSKO željezo, armaturne mreže, gredice, ostali građevinski materijal. Mob.099/3502- 647, 099/5920-567 ozn.1072

KREDITI - na ostatak 7.000 €, umirovljenici čisti odrezak 10.000 €, 150.000 kn bez HROK-a i administrativne zabrane. Mob.099/414-4733, 091/574-0757, 095/908-1590 ozn.994

KUHINJA, kutna klupa, štednjak, frižider, stol, dvosjed, fotelja, SonyDek, prodajem. Mob. 095/5612-123 ozn.802b

7397ozn.1080 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.1087

SKELU te građevinske dizalice i podupirače, iznajmljujem. Mob. 098/414-128 ozn.1003

BRAČNI PAR, pošten i pouzdan, nudi doživotnu skrb starijoj osobi uz mogućnost dogovora. Mob. 091/7300-580 ozn.1115 MUŠKARAC, 48 god., brinuo bi o starijoj osobi u zamjenu za manju nekretninu. Mob. 095/5518-403 ozn.1115 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete, separee, stolice ugostiteljskih objekata s našim ili vašim materijalom, popravak stolarije + bajcanje i lakiranje.

Prijevoz osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.1118 SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.1118 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih usluga sa kompletnom zaštitom već od 7 kn/m². Mob. 095/512-4409 ozn.799b INOX, alu, kovane i pvc ograde, montaža klupčica, obrada špaleta, postava knaufa, fasade.

Mob.095/8455-905 ozn.1122 IZRADA fasada 8 cm već od 165 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.1122

ŽIVOTINJE SVINJE – više komada Landres – Piatren, 11 kuna, u cijenu uračunato i klanje. Mob. 099/406-2642 ozn.1042

OSTALO JEDNODNEVNI IZLET na otok R AB, c ijena 40 0 kn. Mob. 091/982-5479 ozn.527 RABLJENE limene krovne panele, debljine 6 cm, u količini od oko 400 m², prodajem. Cijena je 50 kn po m². Info: 098/241-041 ozn.28c KOMPOST od uzgoja šampinjona.

Odlično gnojivo za vrt, vinograd.

Mob. 098/1627-405 ozn.114c DRVENE i EURO palete, 80 x 120, kupujem; prodajem benkovački lomljeni kamen od 1 cm – 5 cm i obrađeni kamen – bunju. Mob. 098/982-8338 ozn.147c

IMT FREZU sa prikolicom i plugom u super stanju i povoljno.

Mob. 091/215-6889, tel. 690-073 ozn.1083

KREDITI

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ČIŠĆENJE TEPIHA „ĐURAK“: čistimo tepihe, tepisone, tapeciranje namještaja… dostava.

Mob. 091/523-6696, tel. 260-360 ozn.1099

SAMOUTOVARNU prikolicu za sijeno i veliku drvenu prešu, povoljno prodajem. Mob. 098/735-214 ozn.1082

HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c SUPER krediti na trajni nalog, na ostatak od 1.500 kn, bez HROK-a i C. L., pozajmice /24h. Mob. 092/2929-106 ozn.159c

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1073e ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.500 kn. Mob. 091/200-2080 ozn.1076e GRACO kolica, kvalitetna, nosiljka (košara) za novorođenčad, komplet. 600 kn. Mob. 099/214-9891 ozn.1043

HIT KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.!

25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!

Pozajmice do 20.000 kn odmah!

Mob.099/8531-386 ozn.196c FINANCIJSKE brige Vas „more“.

Zatvaramo postojeće do 25.000 €. Krediti bez jamaca. Mob. 091/5670-662 ozn.208c BRZE pozajmice, kratkoročni krediti umirovljenicima i zaposlenima bez HROK-a 150.000 kn. Mob. 092/291-8964 ozn.949

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1070e

KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROKa, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca.

Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.952

SVINJSKE polovice, veterinarski pregledano, 18 kn/kg. Mob. 098/183-6669 ozn.1046

KREDITI, pozajmice za sve! Firme koje ne vrše administrativnu zabranu i bez preseljenja plaće – mirovine. Mob.095/554-8539 ozn.952

VEĆU količinu stare očišćene cigle i stare hrastove grede, prodajem.

Mob. 091/579-1014 ozn.1044 PRIKOLICU za gnoj 4 tone, proda-

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK

OBAVIJEST o Natječaju o prodaji građevinskog zemljišta čkbr.

1887/11 k.o. Remetinec, u naselju Strmec Remetinečki Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 18. svibnja 2010. godine Natječaj o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 1887/11 Pašnjak pri Mrzlaki u Krču sa 66 čhv upis u z.k.ul 3857 k.o. Remetinec, u naselju Strmec Remetinečki.

Namjena zemljišta je formiranje izgrađene građevne čestice, označene u Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Varaždin, Ispostava Novi Marof kao čkbr. 1887/9 k.o.

Remetinec. Ukupna kupoprodajna početna cijena za čkbr.

1887/11 k.o. Remetinec iznosi 8.532,00 kuna, tj. 36,00 kn/ m2. Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 7 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

Mali oglasi 41 KREDITI – bez jamaca, na ostatak primanja 7.000 €, bez HROK-a – C. L. ne smeta. Mob. 091/972-4871 ozn.1111 GOTOVINSKI krediti, do 100.000 kn bez jamaca!

Brzo, profesionalno i efikasno! Mob. 099/200-2033, 091/911-9098 ozn.1114

KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €.

Mob.091/982-3248 ozn.994

godine bez HROK-a i jamaca. Slavica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.1086

KREDITI bez jamaca i HROK-a!

Gotovinski do 25.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob. 099/687-3705 ozn.1055

JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.1097

JEDINSTVENI gotovinski i stambeni krediti! Najniža kamata, poticaji, prebijanje dugovanja!

Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.1058 POSREDUJEMO kod inohipotekarnih kredita, gotovinskih kredita i pozajmica. Mob. 091/928-8737 ozn.1061 EKSPRES umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, krediti bez administrativne zabrane, rješavamo C. L. Mob. 099/7866-758 ozn.1069 BOXMARK i Varteks bez jamaca do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn – odmah, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L., do 25.000 € bez jamaca… Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 098/669-508 i mi ćemo Vam pomoći ozn.1085 NOVO! Do 25.000 € bez jamaca na ostatak plaće, do 17.000 € do polovice plaće, Boxmark i Varteks bez jamaca do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn – odmah, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L. za zaposlene i umirovljenike. Mob. 098/9055-687, 099/824-8406 ozn.1085 AKCIJA! Krediti za umirovljenike 15.000 kn za 24 h, 20.000 kn na tri

AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.1096 POZAJMICE u roku 24 sata, krediti na ostatak primanja, m o gu ć n o s t b e z g l e da nja HROK-a do 150.000 kn. Mob. 098/9455-962, 092/117-4211 ozn.1113 NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI do 20.000 kn bez HROKa, zaposleni do 150.000 kn bez HROK-a i C. L. Mob. 098/160-6175 ozn.1107

KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.1120 BRZA realizacija kredita, zaposleni 50.000 kn, umirovljenici 15.000 kn, do 1/2 primanja 10.000 €, bez HROK-a, rješavamo C. L. Mob. 099/841-8573 ozn.1094 NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja!

Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.1120 POSEBNE pogodnosti za hipotekarne i gotovinske kredite! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.1120 BANKOVNI krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike. Brza realizacija. Mob. 099/507-6466 ozn.1120 UMI ROVLJEN IČKI krediti do 150.000 kn, do 15.000 kn/48 h, mogućnost zatvaranja postojećih.

Gordana, 098/1695-822 ozn.1123

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c

42 Zahvale i sjećanja

25. svibnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN PURGAR

ANĐELA VRBANIĆ

23. 05. 1980. – 23. 05. 2010.

28. V. 2009. – 28. V. 2010.

Zauvijek u srcu i mislima.

U srcu i mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

Blaženka, Valerija i Edita s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

26. 05. 2009. – 26. 05. 2010.

DRAGUTINA DREVENA 25. 05. 2009. – 25. 05. 2010.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja obitelj

našoj voljenoj kćerki

MAJI ŽGANEC

DRAGUTIN CENER S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti.

Ti si trag koji ne možemo izbrisati, Ti si bol koju ne možemo preboljeti, Ti si plamen koji se ne može ugasiti, Ti si ona koju ćemo vječno voljeti.

Neka Te čuvaju anđeli.

Mama, tata i baka

SJEĆANJE

IVAN DANKO

SJEĆANJE

27. V. 2009. – 27. V. 2010.

na mog dragog supruga

Hvala svima koji ga se sjećaju.

JOSIPA BOGDANOVIČA

POSLJEDNJI POZDRAV

SLOBODANU SODARU – KOSTI

24. V. 1991. – 24. V. 2010.

Obitelj Danko

U trenu život nestane, a moja ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek.

Čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Prijatelji Edo, Zagi, Cico i Boro

Tvoja supruga Marijana

IN MEMORIAM

MIJO KATALENIĆ

SJEĆANJE

29. 05. 2009. – 29. 05. 2010.

SJEĆANJE

U mislima si uvijek s nama.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

na dragu suprugu, majku, baku i prabaku

STJEPAN RAUŠ

Tvoja obitelj

JELU FERENEC

24. 05. 2007. – 24. 05. 2010.

23. 05. 2009. – 23. 05. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Naše molitve i sjećanja uvijek su s Tobom.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

JASMINKI LUKAČIĆ rođ. ŽGANEC

ZAHVALA

koja nas je zauvijek napustila 19. 05. 2010. godine u 49. godini života.

Duboko potreseni smrću naše drage supruge, majke, bake, punice i svekrve

ANE ŠESTAK

Još jučer bila si tu kraj nas, a danas Te više nema. Ne vjerujemo u to jer Te osjećamo kraj nas i tako će zauvijek ostati. Volimo Te i u mislima smo s Tobom. Neka Te anđeli čuvaju.

Tvoji najmiliji: mama Ružica i Pavao, kći Maja, sinovi Kristijan i Matija, brat Nino, unuci Leon i Fran, šogorica Jasenka, Hrvoje i Marinela

RENATA ROJC

preminule 16. 05. 2010. u 69. godini života

18. 05. 1927. – 25. 05. 2009.

Zauvijek Tvoji Obitelj Šestak, Vidović, Troupe

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek.

voljenoj kćeri

TUŽNO SJEĆANJE

Najdraža moja, prerano si otišla k anđelima.

Zauvijek ćeš ostati u mome srcu.

ZAHVALA

na moje najdraže koje sam prerano izgubila

Tvoja mama Ružica i Pavao

tatu

mamu

povodom smrti voljenog supruga, tate i zeta supruga

MLADENA VLAHINJE koji je blago u Gospodinu preminuo 16. 05.

2010. g. u 49. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

JASMINKI LUKAČIĆ Draga sestro, zauvijek ćeš ostati u mom srcu i sjećanju.

Tvoj Nino

IGNACA HRUPEKA † 23. V. 1993.

ANU HRUPEK † 13. IX. 2000.

ZVONKA ČAČIĆA † 11.10.2009.

povodom smrti naše drage kćeri, majke i sestre

Kažu da vrijeme briše tugu i da dani što dolaze vraćaju mir.

Kao kamen teška tuga na duši, skrivena iza osmijeha, raste u mojoj tišini.

JASMINKE LUKAČIĆ

Vaša ožalošćena kći i supruga Štefanija Čačić

preminule 19. 05. 2010.

Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

ANKA HIŽAK

Branka i njezina obitelj

JASMINKI LUKAČIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo liječnicima OB Varaždin, dr. Tršinskom, ravnatelju, dr. Antončiću, dr. Šemiga, dr. Detoniju, dr.

Kelemenčić Dražin te svim djelatnicima Gastroenterološkog odjela na humanom i stručnom pristupu. Hvala također dr. Jurić na nesebičnoj pomoći. Hvala dr. Kocmanu iz bolnice Merkur.

Hvala i suradnicima Udruge Kancijan, osobito sestri Ivanki.

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, radnim kolegama i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Veliko hvala obitelji Pecik i Atlantic Trade-u.

Neka Ti je vječni mir i spokoj.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

28. 05. 1971. – 28. 05. 2010.

Rođendan je Tvoj. Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Naš Mladen uvijek je govorio: “Ja sam mali čovek.”, ali brojni izrazi sućuti i prisustvo mnoštva ljudi na njegovom posljednjem ispraćaju dokazali su suprotno. Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, Cvjetnoj ulici, radnim kolegama, djelatnicima Specijalne bolnice što su u ovim teškim trenucima čvrsto stali uz nas. Hvala vam!

Ožalošćene: supruga Blažica i kćeri Andrea i Helena, punica Maja *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i suprugu

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO CEGLEC 29. V. 1999. – 29. V. 2010.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije. Dok suze padaju, a duše bole, srca naša ne mogu da Te prebole.

dragom kolegi

MLADENU VLAHINJI Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti.

U srcu tuga, na grobu tišina, a na radnom mjestu praznina. Ni suze ni cvijeće Tebe vratiti neće. Hvala Ti što smo radili i živjeli s Tobom.

Radni kolege iz kuhinje Minerva

Supruga i sinovi s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE na

STJEPANA BENČIĆA 25. 05. 2008. – 25. 05. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i sestri

na dragog supruga i oca

JOSIPA ŠĆURICA 29. V. 2007. – 29. V. 2010.

Na Tvom grobu lako je zapalit’ svijeću, ali teško je nosit’ tugu i bol vječnu.

ANGJELIKI NOVOSELEC

Bio si, jesi i bit ćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja supruga Đurđa s djecom

Kćeri s obiteljima, brat s obitelji

Tvoji Fanika i Dražen

Zahvale i sjećanja 43

25. svibnja 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga

EMA PEHARDA

ĐURĐICA ERNOIĆ

25. V. 2000. - 25. V. 2010.

27. 05. 2008. - 27. 05. 2010.

DARKA PAVLOVIĆA

U mislima uvijek si s nama.

26. 05. 2009. – 26. 05. 2010.

Tvoji najmiliji suprug, sin, snaha i unuci

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti, oni žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Tvoji najmiliji

Prošla je tužna godina dana, u mom srcu ista je rana. Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti, teško je ovaj svijet gledati, a Tebe u njemu ne vidjeti. Danju u mislima, noću u snovima, zauvijek u mom srcu.

na voljenu majku, punicu, baku i prabaku

Tvoja supruga Gordana

EMU PEHARDA

*****

25. V. 2000. - 25. V. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Još jedan maj, a Tebe nema.

na našeg voljenog tatu

Obitelj Kapitarić

SJEĆANJE SJEĆANJE na

ŽELJKA SOKAČA 30. V. 2009. - 30. V. 2010.

Hvala Ti za sve lijepe godine provedene s Tobom.

Tvoja Spomenka

DARKA PAVLOVIĆA Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

SJEĆANJE

Tvoji sinovi Tihomir i Antonio

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

SJEĆANJE

ANICA GOLUBIĆ

MIJU POSAVCA SJEĆANJE

30. V. 2009. - 30. V. 2010.

27. 05. 2008. - 27. 05. 2010.

na voljenog sina

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek!

Živiš u našim mislima i srcima.

DARKA PAVLOVIĆA

Obitelj

Sinovi Dražen i Srećko s obiteljima, majka Štefanija

26. 05. 2009. – 26. 05. 2010.

Ne može Te prekriti tama, dok živimo, sine, vječno si s nama.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji roditelji

na dragu mamu, baku i svekrvu

SJEĆANJE na

STJEPANA LALJEKA

ZORICU MAKOVEC

29. 05. 2005. - 29. 05. 2010.

27. V. 2001. - 27. V. 2010.

ZAHVALA povodom prerane smrti naše drage supruge, mame, bake, punice i svekrve

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BOŽICE LUKAČEK preminule 14. 05. 2010. u 59. godini.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Posebnu zahvalnost izražavamo liječnicima i medicinskom osoblju Intenzivnog odjela Kirurgije Opće bolnice koji su joj olakšali posljednje dane života. Veliko hvala obiteljima Strelec i Lazar Šincek na riječima utjehe i nesebičnoj pomoći u najtežim trenucima. *****

POSLJEDNJI POZDRAV

27. 05. 1990. - 27. 05. 2010.

IVAN ČAJAVEC Sin Andrija, unuka Antonija i snaha Anka

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Supruga i kći s obitelji

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

BOŽENA KRIŽANEC rođ. BUBNJAR

Tvoji najmiliji

Hvala svima koji je se sjećaju.

PETRA MIKULIĆA

28. 05. 1995. - 28. 05. 2010.

Tvoji roditelji i sestre s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

BOŽICI LUKAČEK

na voljenu

Neka Te na nebu čuvaju anđeli svi...

Kao što si na zemlji nas čuvala Ti.

MARIJU STRAGA

Tvoji unuci: Iva, Marija, Jurica, Ivana, Petar, Barbara, Gabrijela, Marin

S ljubavlju i poštovanjem.

1. 06. 2008. - 1. 06. 2010.

Tvoj dragi lik, tvoja ljubav i dobrota živjet će u nama do kraja života.

najdražoj baki

IVAN KORPAR (KOVAČ)

SJEĆANJE

preminulog 15. 05. 2010. u 73. godini života nakon duge i teške bolesti.

Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima, znancima koji su cvijećem i svijećama okitili njegov odar i ispratili ga na vječni počinak. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Odjela intezive – Kirurgije Opće bolnice Varaždin. Posebno hvala velečasnom Josipu Hadroviću i Petru Golubu na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: supruga Štefica, kćerka Nataša, sin Božidar, zet Ivica, snaha Vesna, unuci Mario, Ines sa suprugom i Darkom, Borna i praunuk Dino *****

23. 05. 2009. 23. 05. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji: kćerka, zet, unuci i praunuk

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu i tati Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Supruga Štefica i kćerka Nataša

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

FRANCISKE ČRNILA preminule 19. 05. 2010. u 94. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam pomogli, izrazili sućut, okitili odar svijećama i cvijećem te je ispratili na vječni počinak. Posebno hvala med. osoblju bolnice Novi Marof te kapelanu župne crkve Vidovec Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima oproštaja od drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: kćerka Ankica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

ZAHVALA

na našu dragu mamu

povodom smrti našeg dragog brata, oca, djeda i pradjeda

ELIZABETU BREZOVEC 23. V. 2004. – 23. V. 2010.

VINKA MEĐIMURCA

Niti godine koje su prošle, niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Kćeri Slavica, Katarina i Marija te sin Franjo s obiteljima

preminulog 14. 05. 2010. u 77. godini života.

MILKA VITEZ

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i poznanicima na upućenim riječima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu posljednjeg ispraćaja na vječni počinak. Veliko hvala doktorici Dokuzović i Ustanovi za zdravstvenu njegu Kancijan.

Zahvaljujemo velečasnom Ivici Košutiću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja.

20. 05. 2008. - 20. 05. 2010.

Ožalošćeni: brat Tomo s obitelji

SJEĆANJE

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Obitelj Vitez

na drage

IVANA GRUDIČEKA preminulog u 93. godini života.

Iskreno hvala rodbini i prijateljima na izrazima sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: kćerke Jagica, Anica i Veronika, sinovi Vlado, Jakop, Josip i Branko s obiteljima

SJEĆANJE

VLADIMIR REMAR – BEBEK 27. V. 1985. – 27. V. 2010.

KATICU ANTUNA

26. 05. 2006. - 26. 05. 2010.

26. 09. 1997. - 26. 09. 2010.

STANKA

4. 03. 1981. - 4. 03. 2010.

ŠKORANEC

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

44 Vaš kutak

25. svibnja 2010.

Što čitati?

Knu

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Sotone i egzorcisti vu nogometu

Piše: RADAR

S

otone su počele vladati nogometom u Hrvackoj. Fest su aktivne protiv zagrebačkog kluba kaj igra utakmice vu rugobi od stadiona blizu zološkog vrta. To je javnosti rekel poznati egzorcist za sotone vu nogometu Maminjo. Njegove su zastrašujuče reči mam prenesle javnosti sve krugovalne postaje, novine i teveji vu državi i svetu.

Nastala je opča panika. Kajti niko ne zna kad budu pak klube napale sotone. I kulko bu sponzori vu međuvremenu pobeglo glavom bez obzira. Pa više neju svoje peneze dali za nogometaše. Radi sotoni je klub z Agrama već ostal bez deset milijunov kuni od Turističke zajednice i Holdinga. Razloge zakaj je to tak najbolše zna dopisni egzorcist kluba Milan. Horor vu nogometu se nastavlja i drugde. Vu Velkom Selu pri Dravi i vu Međimurju su sotone vudrile na licence nogometnih klubi. Sotone nisu dale ni da kockasti ideju vu Južnoafričku Republiku na svecko prvenstvo. Pripovedaju da budu morti pri Haenesu osnovali i posebni odbor za borbu protiv sotoni. Štefek veli da bi za prvu silu oko stadiona mogli postavili češnjak. A neki bi ga vu nogometu trebali više kosati makar smrdi, kajti je češnjak dobar za cirkulaciju i funkcije možđanov. Pa bi morti više pameti bilo vu nogometu.

Neven Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Leykam International, Zagreb, 2007.

U četvrtak 27. svibnja u 19 sati u palači Herzer Društvo povjesničara Varaždina i Varaždinske županije organizira predavanje “Odnos grofova Celjskih prema Varaždinu”, koje će održati prof. dr. sc. Neven Budak. Tim povodom preporučam jednu od novijih knjiga našeg plodnog povjesničara, a koja se također u bitnome dijelu dotiče našega grada i kraja. Riječ je o knjizi “Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku”.

Prvi je to svezak iz šire cjeline “Hrvatska povijest u ranome novom vijeku”, čime kuća Leykam nastoji ostvariti sintezu hrvatske povijesti. Za preporuku su, naravno, i druge Budakove knjige.

Vjenčanje sa stilom U današnje vrijeme šparanja i krize kad odustajemo od raskoši, vrlo je važno imati stila te s malo novaca postići efekt za pamćenje. Veoma je bitno imati mjeru pri tome i znati na što obratiti pažnju da bi dekoraLeticija cija došla do izražaja. Pri tome dolazi ZADRAVEC do izražaja kreKukuljevićeva 17, Varaždin ativnost i ukus 042/212-362 meskal-leticija@vz.htnet.hr vašeg dekoratera ili cvjećara. Zašto cvjećara? Kako biste postigli nezaboravni efekt trebate uskladiti: Ɂ _ċåĔàÑĔij ęģĦÑļij ɄļċåĔàÑĔāÝijȣ ęáāċåĎęȣ ČĦÑļÑİij i košulju) Ɂ GęłāļĔāÝå ɄłÑĀļÑĎĔāÝå āĎā ČęĔîåİåɆ Ɂ ļāċåßå ɄļċåĔàÑĔā ÜijČåİȣ ČāİāÝåȣ ĦåļåĦåɆ Ɂ åČęĦÑÝāċå ɄģĦęĪİęĦÑȣ ĪİęĎęļÑȣ ÝĦČļåȣ ÑijİÑɆ Ɂ SęĦİij Ɂ /ÑĪİijàāßå Sasvim je prirodno da nakon što ste se odlučili za neku boju, odaberete vjenčanicu koja je u skladu s tom bojom, ili ima detalje koji pristaju uz nju. Potražite savjet stručnjaka za daljnje usklađivanje i mogućnosti izvedbe teme vašeg vjenčanja. Prema tome, ako želite vjenčanje sa stilom, vi izaberite boju i temu, a ostatak izvedbe prepustite stručnjacima. Želimo biti s vama u najljepšim trenucima vašeg života, Letizia

Slađan Lipovec, Rijeke i mjesečine, Durieux i Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2007.

Bjelovarac Slađan Lipovec (rođen 1972.), jedan od prvih laureata obnovljenoga varaždinskog recitala Srebrna cesta 2002., u međuvremenu se afirmirao kao jedan od ponajboljih hrvatskih pjesnika mlađe generacije, o čemu svjedoči i njegova zbirka „Rijeke i mjesečine“. Što povezuje Kanta i Teslu, Deep Purple i Let 3, otkrijte u ovoj, prema Nikoli Petkoviću, „vrijednoj i veoma poetički odgovorno ispisanoj knjizi“. Zanimljivo je da „Rijeke i mjesečine“ odnedavno možete besplatno pročitati na www. elektronickeknjige.com, baš kao i Lipovčevu prvu samostalnu knjigu pjesama „Emily Dickinson u mom gradu“.

Denis Peričić

Vaš kutak 45 TOMISLAV MAKAJ

25. svibnja 2010.

Autoškola Komunikacija u prometu S

obzirom na to da verbalna komunikacija između sudionika u prometu u većini slučajeva nije moguća, ona se, u pravilu, odvija neverbalno i to davanjem pokazivača smjera, stop svjetlima, svjetlosnim i zvučnim signalima, položajem i brzinom vozila.

Međutim, uvijek moramo biti svjesni činjenice da je, kad sudjelujemo u prometu, ustvari sve što radimo neverbalna komunikacija. Nije neverbalna komunikacija Boris PETROVEČKI, samo kad dajemo desni poing. prometa kazivač smjera i njime svima Stručni voditelj i predavač govorimo: „Ja idem desno“.

Autoškola PETROVEČKI Položaj koji smo zauzeli vowww.petrovecki.hr zilom u traci, strana na koju tel: 042/233-244 smo pogledali, način na koji smo usporili ili ubrzali… Sve je to neverbalna komunikacija. Svi koji su oko nas u prometu neprestano nas promatraju i iz svega što radimo nastoje zaključiti i predvidjeti što to mi dalje želimo raditi, gdje to želimo raditi i kako to želimo raditi. Znači, osnovna pretpostavka sigurne vožnje je da pravodobno, na vrijeme upozorimo i obavijestimo sve sudionike prometa koji se nalaze oko nas, o našim namjerama. Dakle, vještina neverbalne komunikacije jedna je od temeljnih defenzivnih vještina vozača i kao takva zahtijeva visoku razinu sposobnosti i uvježbanosti. Sredstva neverbalne komunikacije koje vozač u datom trenutku upotrebljava u prometu moraju biti odabrana pažljivo i upotrijebljena pravodobno, u protivnom dolazi do dovođenja drugih sudionika prometa u zabludu što pak, nažalost, vrlo često završava prometnom nesrećom. Zato, želimo li sigurno voziti, obratimo pažnju na pravovremeno i jasno najavljivanje našeg budućeg ponašanja (skretanja, zaustavljanja, prestrojavanja…) kako bi, na opće zadovoljstvo, izbjegli prometnu nesreću i time pridonijeli većoj sigurnosti u prometu.

Martina jednog jutra...

46 S raznih strana NAJAVA

Radionice za učitelje Umjetnička radionica Andia u suradnji s Udrugom poslovnih žena “Jedra” pokreće nove i jedinstvene radionice u Varaždinu.

Riječ je o mirisnim kreativnim radionicama, uz koje je moguće opustiti se i naučiti raditi inovativnom likovno-terapeutskom tehnikom. Radionice su namijenjene svim građanima, a posebice se preporučuju učiteljima u osnovnim i srednjim školama te osobama koje rade s djecom školske i predškolske dobi. Prva radionica počinje 28. svibnja na adresi Otokara Keršovanija 7, a prethodno je potrebno prijaviti se na broj 042/212-007.

25. svibnja 2010.

EKOLOGIJA Trodnevna akcija Dravantura 2010 okupila više stotina mladih na Dravi

Skupljeno 6 tona smeća!

Organizatori ove ekološke i edukativne akcije Dravantura su Rafting klub Matis White Water i eko-udruge Piše: DAMIR IVANČIĆ

Protekli vikend održana je edukativna i ekološka akcija Dravantura 2010. Riječ je o ekološkoj akciji tijekom koje su se održale i brojne zanimljive radionice.

U petak je održana radionica izviđačke skupine Sirius, u kojoj su prikazali tehniku dizanja i spuštanja šatora, ali zbog lošeg vremena nije podignut kamp.

grah. Kasnije su još održana predavanja o preživljavanju u šumi, upoznavanje s jestivim biljem, osnove praćenja tragova i znakova u prirodi i dr.

Oko 120 sudionika nastavilo je druženje i u večernjim satima uz logorsku vatru u kampu.

U nedjelju posljednjeg dana akcije organiziran je prelazak Drave primitivnim plovilom.

Mladen Đuranec prikazao je izrađivanje čamca od kravlje kože te ga isprobao na Dravi.

Čišćenje

!

Maza Vini Vini je kujica stara godinu i pol dana, vrlo vesela i dobra u blizini ljudi ali pomalo plaha prema ostalim psima.

Srednjeg je rasta, oko 40 cm, a ujedno je i sterilizirana.

Dođite po Vini!

Udruga Spas 330-004

Drugog dana akcije krenulo se u čišćenje Dravske park šume i cestovnog poteza uz sam rub ceste za Cirkovečku, a svim sudionicima osigurani su lunch paketi. - U tri sata čišćenja skupljeno je rekordnih šest tona smeća, pa je Dravantura postala jedna od najvećih eko akcija, ne samo u Varaždinu, već i šire, i to po količini smeća - izjavio je predstavnik organizatora Denis Vlašić iz Rafting kluba Matis White Water.

Za to vrijeme podignut je kamp i skuhan poznati vojnički

r

azne ekološke i edukativne radionice privukle su i mlade iz Centra Tomislav Špoljar

Dravantura 2010 donijela rekordnu količinu skupljenog smeća od 6 tona, što je neslužbeni rekord

Zatim je održana, mini škola veslanja za kampere i sve zainteresirane okupljene. Uslijedilo je edukacijsko-rekreativno predavanje za mlade iz Centra Tomislav Špoljar te druženje

u kampu.

Organizatori ove jedinstevne ekološke i edukativne akcije Dravantura je Rafting klub Matis White Water, Udruga mladih Bronx, Survival klub Varaždin, a u provođenju su

aktivno surađivali i pomagali Izviđačka skupina Sirius, Mladež 5. mjesnog odbora, udruga Krpe i konci, udruga Kreek Jalkovec, Prva hrvatska škola preživljavanja, Kajak kanu klub Varteks.

Sponzorski su podržali cijelu akciju Mercator, Varkom, Univerzal d.o.o., Kemijska čistionica Horvat, Una kamp te Matis d.o.o. uz medijsko pokroviteljstvo 7Plus Regionalnog tjednika.

PRELOG Održan Drugi festival jagoda

Raznolike delicije od slasnih jagoda

Plavi orkestar Plavi orkestar u Varaždinu 29. svibnja u Gradskoj sportskoj dvorani priprema glazbeni spektakl. Cijene ulaznica su

parter i tribina 100 kn, fan pit 120 kn.

PRELOG – U subotu je u Prelogu održan 2. festival jagoda u organizaciji Turističke zajednice grada Preloga. Jedini je ovo festival u sjeverozapadnoj Hrvatskoj posvećen jagodama, voću koje prvo dozrijeva u proljeće i koje je mnogima najdraže. Festival je okupio nekoliko uzgajivača jagoda iz Ludbreške Podravine, koja je poznata po njihovu uzgoju, ugostitelje, slastičare i učenike SŠ Prelog.

Na prekrasno ukrašenim sto-

XII. Seoske igre

Stari sportovi i slavonska jela

Skok s mjesta, penjanje uz stup, punjenje bačvi vodom i koturanje kotača samo su neke od disciplina u kojima će snage odmjeriti natjecatelji “XII. seoskih igara starih sportova”, koje će se održati u nedjelju 27. lipnja u Črncu Biškupečkom.

Igre, kojima je medijski pokrovitelj 7Plus Regionalni tjednik, organiziraju članovi Udruge mladih Črnec. Uoči igara, u petak 25. lipnja održat

će se malonogometni turnir popraćen danima piva i svirkom Bonus banda, dok ćese u subotu 26. lipnja održati Večer Slavonije, u sklopu kojeg će nastupiti Bača Ivo, Đuro z Međimurja te tamburaški sastav Slavonske lole.

Ovaj događaj bit će prava poslastica za ljubitelje starih zanata i gurmane. U sklopu sajma rukotvorina i starih zanata posjetitelji će moći kušati slavonske rakije i kulene, ali i doznati kako se radi zlatovez te narodne nošnje.

Trodnevnu manifestaciju već godinama posjećuje nekoliko tisuća ljudi, dok u seoskim igrama starih sportova sudjeluje preko 300 natjecatelja.

Organizatori očekuju da će i ove godine biti isto.

lovima i štandovima isticale su se tek ubrane jagode i ukusne delicije spravljene od njih. Pizzeria Rosa, restoran Prepelica Otok, Gradska kavana Lovac, slastičarnica Holiday, radionica kolača Monika Ivanovec te kuhari i konobari Srednje škole Prelog ponudili su brojnim posjetiteljima na kušanje puding, šarlotu, kremšnite, parfe, tortice, brojne kolače i kreme, frapee i sokove. Provedenom anketom među posjetiteljima i

predstavnicima medija izabrani su najuređeniji štand i najbolji proizvod od jagoda. Obje lente zasluženo je ponijela Srednja škola Prelog.

Jagoda je u svijetu prisutna stoljećima, još od Rimskog Carstva, a organizirani uzgoj vrste Fragaria vesca počeo je na dvoru Luja XIV. Ozbiljniji uzgoj jagoda počinje u 18. stoljeću kada je uzgojen hibrid jagode F. x ananassa. Intenzivna proizvodnjazapočinje u 20. stoljeću

r az v i t ko m novih sorti i tehnologija.

Poznato je mnogo različitih recepata za delicije od jagoda, a među njima najpoznatija je torta od jagoda.

Torta od jagoda 6 cijelih jaja sa 160 grama šećera tući na pari dok se ne zagriju, dodati naribanu koricu polovice limuna, maknuti s vatre i tući dok se ne ohladi i zgusne. Dodati 200 grama brašna,

50 grama otopljenog maslaca ili margarina i sve lagano izmiješati kuhačom. Peći na 175 °C. Ohlađeni biskvit prerezati, na prvu koru staviti najprije tučeno slatko vrhnje, poslagati narezane jagode, premazati šlagom, staviti drugu koru biskvita, ukrasiti šlagom i jagodama prema želji.

Vodič 47

25. svibnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ Od 29. travnja do 4. svibnja SVE ŠTO ŽELIM TO SI TI, u 18 sati PRIČA O PRVAKU, u 20 sati

HNK Varaždin

program u povodu Dana Centra Subota, 29. svibnja u 12 sati Velika koncertna dvorana Koncert zbora “ŠTIGLECI” Subota, 29. svibnja u 20 sati Velika scena BREZA, drama

Srijeda, 26. svibnja u 9,30 Velika koncertna dvorana 3. nacionalni DAN KULTURNOG TURIZMA

Nedjelja, 30. svibnja u 19,30 Velika koncertna dvorana VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR koncert

Srijeda, 26. svibnja u 20 sati Klub Europa Media Predstavljanje knjige ŠILJKOVICA Voje Šiljka

KNJIŽNICA

FOTO NATJEČAJ

Četvrtak, 27. svibnja u 18 sati Velika scena Centar “Tomislav Špoljar” Varaždin

Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ

ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

MUZEJI

GALERIJE

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ NåĤđÑûå Izložba MILJENKA BENGEZA - 20 godina slikarstva otvoreno do 13. lipnja 2010. Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 MARIN DRAŽANČIĆ - izložba fotografija Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu

042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ 8S J e 0V2SVJV Četvrtak, 27. svibnja, otvorenje u 19 sati ŽELJKO LESAR - Izložba slika “Lesarove kazaljke” Tribina “Čakovec četvrtkom” 27. svibnja u 20 sati Pjevački zbor “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” koncert u povodu 35. obljetnice rada i djelovanja

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

FILMSKI PROGRAM Od 28. do 31. svibnja SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK, u 18 sati ROBIN HOOD. u 20 sati

"" J ȬG 2 '8Ȱ Petak, 28. svibnja u 21,30 sati Večer stan-up komičara: Jadranko Glavačević, Domagoj Pintarić i Davorin Canjuga

PREPORUKA TJEDNA

Subota, 29. svibnja u 12 sati Velika koncertna dvorana Koncert zbora “ŠTIGLECI”

Rođeni / _=/ ' 7ÑĤÿĉÑ GÑĺČÿàåĺÿßȦ 'ĺÑ /ıĤåĒȦ đÑ #ČıþÑĊȦ ĒÑ 0ėŀĉÑĊȦ ėĤÑ NĮÑĒĊėȦ 7ėĒÿĊÑ GÑĺČėĺÿßȦ SåĒÑ "ÿČÿġÑĪÿßȦ 0åĒĒĽ &ĤÑĒÿßȦ 2åėĒÑ åĒĊėȦ 2ÑĒÑ ėČÑĤÿßȦ 0ÑĤėČÿĒÑ ėûėĺÿßȦ ĒĉÑ _åĤĪÿßȦ 2åáÑ ÑþıĒåĊȦ 7ÿÑ åĤĊėȦ 0ČÑĤÑ 0ėĤåĨȦ ČČÑ GÑĉĒÿßȦ ČČÑ åĨÑĤȦ 2ÑĒÑ ÿĨĮĤėĺÿß

/ ' =ČĉÑ _ĤĪàÑĊȦ _ÿČÿ 7ÿėàÿßȦ 'ĺÑĒ 0ÿĨÿßȦ GåĮÑĤ _ÑĤûėĺÿßȦ 'ĺÑĒ ıĒàÿßȦ NĮĉåġÑĒ _ĤıàÿĒÑȦ 0ÑĤČė GıàåĊȦ "ĤÑĒ 'ĪĮĺÑĒėĺÿßȦ ėĒÑĮ 2åáÿĒĊėȦ /ÑĊėĺ &ıŀĉÑĒȦ 'ĺÑĒ ÑĒåĊȦ 'ĺÑĒ &ĤıġåĊȦ ėĤĒÑ ÿłÿßȦ _ÿá _ėČÑĤÿßȦ åĒÿĨ SėđÑĪĊėĺÿßȦ ĤÿĊ 0ėĺÑàÿßȦ GåĮÑĤ ĤĒėÿß

Vjenčani

7ÑĤÿĒ JÑĮĊėĺÿß

SėđÿÝÑ ÑČÑłÿĒåÝ ÿ 7ČÑáåĒÑ &ĤıġåĊȦ ėĤÿĨ ĤåłĒÿ ÿ NÑĒĉÑ SÿČČȦ ÑĤĊė ėġıä ÿ /ÑĺėĤĊÑ 0ÑġåČÑĤÿ

Umrli Anka Šestak (68), Nikola Katanec (20), Branko Brđanović (67), Katarina Novoselec (86), Jasminka Lukačić Žganec (48), Mirko Vrbanec (75), Marija Marković (83), Stjepan Patekar (68)

GJ=#8=e _J 7 8 e N2/ '& ɺ 8 Ɂ _J2= S=G2= _J 7 8N0 N2'0 Ȩ Kako su nas proteklih tjedana iznenadile niske temperature, tako bi nas ovih dana mogla iznenaditi vrućina. Još do

prije nekoliko dana ljudi su hodali u jaknama i palili grijanje, a već ovih dana mogli bismo zatrebati hlađenje i umjesto grijalica paliti klimatizacijske uređaje. Sljedećih nekoliko dana čeka nas puno sunca i topline. Vrlo mala mogućnost za pljusak postojat će večeras, a nešto promjenjivije i svježije vrijeme ponovno bi nas moglo zateći prema vikendu. Detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (udruga Crometeo 24.5.).

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

48 Zadnja

25. svibnja 2010.

STAND-UP Komičar Željko Pervan iznio geopolitičku vivisekciju Hrvatske i Hrvata

Svi smo kao na iglama! kulturu Pervan “prorešetao” Hrvatsku , zemlju s najviše “direktora svemira”, uzduž i poprijeko ČAKOVEC - Kažu da je cijeli svemir odavno - na iglama. A tko zapravo nije?

Hramovi svake fele odasvuda također su odvajkada na iglama - tko će znati zbog čega sve ne!

Muževi su kao na iglama - zbog svojih žena, roditelji zbog svoje djece, Amer ika (donedavno samo?) zbog Osame bin Ladena, Europa - zbog v u l k a n s ko g oblaka, a komičar Željko Pervan i ova država također su kao na iglama - zbog toga hoće lineće li Hrvatska ući i kadli će u - Europ-

sku uniju...

A tu je i Slovenija - na iglama zbog Hrvatske, kao i Hrvatska zbog Slovenije.

Š

to se smijete?!?

I ispunjena dvorana Centra za kulturu u petak 21. svibnja tijekom odvijanja stominutnog igličastog stand-up nastupa Željka Pervana, majstora svog zanata, također je bila - kao na iglama!

Svi su se smijali i ovdje nabrojenim i nenabrojenim igličastim temama, publika zacijelo i Pervanu i sebi i mnogo čemu drugom, a i Pervan - ne s amo nama u publici nego i sebi i tko zna

kome sve drugom!

- Hrvatska je dušu dala za komičara - pohvalio nas je Pervan - u Finskoj ja bih umro od gladi!

- Ovak vu sam glavu imao i na porodu - pohvalio je Pervan, ovaj put sebe, i tako od šuba ušao u povijest.

Jedan čovjek, jedan mikrofon, j e d a n barski stolac i boca s vodom z a

piće - doista su u svojevrsnoj opuštajućoj napetosti od početka do kraja uspjeli održati budnom pozornost publike.

I kad je, ako je, riječ o stereotipima i općim humornim temama - Pervan im uvijek suverenom nonšalancijom i koncentracijom uspijeva udahnuti život i živost.

Z e m lju r i n u H rvatsku nazvao je - “čangrizavom ekipom” - pitajući se: - Što su Hrvati radili od stoljeća sedmog da ih je samo 4 i pol milijuna! (iz) TOMISLAV MAKAJ

U Centru za

UDRUGA MK MODELI

Casting za djecu i mlade Želite li se baviti manekenstvom i ući u svijet modela, ne propustite ovaj vikend.

Varaždinska udruga MK Modeli ove subote, 29. svibnja, orga-

nizira casting za djecu i mlade, buduće manekene. Casting će se održati u Klubu Europa Media u varaždinskom kazalištu, a počinje u 17 sati. Tko zna, možda ste vi novo lice koje će vladati modnim svijetom.

NAJAVA

“ŠiljkoVICa” u Europa Mediji Želite li se dobro nasmijati, ne propustite srijedu, 26. svibnja.

U Klubu Europa media varaždinskog kazališta održat će se predstavljanje zbirke najnovijih viceva “ŠiljkoVICa”, koje

je prikupio poznati vicmaher Vojo Šiljak.

U Šiljkovoj “ŠiljkoVICi” nalazi se preko 800 viceva, šala i pitalica. Važno je naglasiti kako vicevi nisu uvredljivi, nacionalističkog duha, niti se izruguju fizičkim ljudskim manama. Želite li se opustiti i zabaviti, ne propustite predstavljanje knjige, jer organizatori jamče sat vremena smijeha u opuštenoj atmosferi Europa Medie. (ihr)

!

Šezdeset godina braka supružnika Ebert

Supružnici Ivan i Anica Ebert, nakon 60 godina sretnog braka, drugi su se put našli pred oltarom. Pred gvardijanom franjevačkog samostana u Varaždinu Vladom Mustačem ponovili su bračne zavjete i tako još jednom jedno drugome rekli sudbonosno “da”.

Supružnici Ebert vjenčali su se 14. svibnja 1950. godine u Vinkovcima. Šezdeset godina braka donijelo im je puno radosti, ali i truda, patnje, rada i odricanja. Imaju dvije kćeri, Đurđicu i Katarinu, petero unučadi i osmero praunučadi, a jedno je “na putu”.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović