Rt_316

INTERVJU Prof. dr. sc. Miroslav Radman o novijim otkrićima uz vječnu mladost i MEDILS-u FILIP HRENIĆ, gimnazijalac

CRNA KRONIKA

Iz SAD-a stigao s titulom naj informatičara

Manje heroina, više marihuane, te ecstasyja

Stranica 20.

Stranice 6.-7.

Stranica 22.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 316 :: 8. lipnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Sve je više problema s parkiranjem na području grada Varaždina

Žene u prekršajima gore od muškaraca Trudnica “preskočila” dva metra visoku ogradu Crtorada i uzela svoj automobil

Stranica 4.-5.

EDO MAAJKA, DIYALA...

KULTURA STANOVANJA

Zabava na njihov način

Walk-in ormari štede prostor u svakom domu

Stranica 23.

Stranica 27.

INOVATORSTVO

Validus napustili vodeći ljudi i pokretači tvrtke!

Šarene platnene pelene za Udrugu RODA izrađuju se u baroknom gradu Stranica 40.

Stranice 2.-3.

STUDIO MLADIH HNK-a

“Slijepi putnici” znaju put do dobrog projekta Stranica 25.

ODRŽANI PRVI “LEPOGLAVSKI DANI”

Tri dana uživancije za sve generacije

Stranice 26. i 31.

Vanjska rasvjeta i njezin Dan D Rješenja Dragutina Vadlje iz Strahoninca napravljena su prema europskim standardima Stranica 10.

ZLATNO DOBA

Tko kupuje “mačka u vreći”?

Stranica 8.

ISSN 1846-8969

t 41035 Pikado klub Varaždin prvak države u drugoj kategoriji 501 MO Stranica 33. t ;%3"7-+& Jubilarna 10. Varaždinska biciklijada za pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa Stranica 41. t À,0-4570 Tužni valcer veselih učenika Stranica 21. t Ç&/4,* 47*+&5 Željka Ogresta: Ujutro prvo djeca, a tek onda - kava Stranica 43. t 16501*4 U Ruandi smo bile zamalo prodane za nekoliko krava Stranica 32.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Socijala kuca na vrata „

Radim trideset godina u drvoprerađivačkoj industriji. Nemam veliku plaću, ali od nje se nekada ipak moglo živjeti. Skromno, ali ipak nekako. Danas jedva preživljavam Željko PAVLEK odnosno veći dio urednik@regionalni.com plaće potrošimo na struju, plin, grijanje i druge režije. Zapravo, ispada da sada radimo da bi plaćali režije, a sudeći po najavama novih poskupljenja struje, pitam se dokle ćemo tako moći”, pita se, u pismu koje sam ovih dana primio, naša čitateljica iz Varaždina. Pisama sličnih sadržaja sve je više. Nedavno smo u Regionalnom tjedniku pisali o majci desetero djece iz Kneginca Donjeg koja je putem novina zatražila pomoć dobrih ljudi jer nema čime platiti hranu za svoju djecu. Novcem koji je imala morala je platiti račune za struju kako joj kuću u kojoj živi ne bi iskopčali iz električne mreže. Za mnoge građane i obitelji skromnijih materijalnih primanja kojih je u Varaždinskoj županiji veliki broj, svaki mjesec najvažnija obveza čini se postaje plaćanje računa za struju, vodu, plin… A ono malo novaca što im ostane, ako ostane (ili se može namaknuti iz dozvoljenog minusa na tekućem računu), raspoređuje se za hranu i druge osnovne životne potrebe. Od 1. srpnja, kako je najavljeno, poskupjet će struja što će biti novi udar na kućne budžete. Stručnjaci najavljuju i daljnja poskupljenja plina, goriva… Istovremeno, prosječna primanja po zaposlenom u gospodarstvu Varaždinske županije među najnižima su u Hrvatskoj. Izgledno je da će socijalna problematika ubuduće u sve većoj mjeri dominirati našim životima.

08. lipnja 2010.

I TOGA IMA Kadrovske promjene u najpoznatijoj varaždin

Validus napustili v pokretači investic

Validus je lani zabilježio konsolidirani gubitak od 40 milijuna kuna, a ukoliko ne riješi blokadu računa, postavit će se i pitanje stečaja

Ostavke predsjednice Uprave Marine Bača, kao i predsjednika NO-a Dubravka Žganeca, nisu iznenađenje s obzirom na probleme zbog krize, a još više avanture u Koprivnici Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Ostavka Marine Bača na mjesto predsjednice Uprave Validusa, koja je javnosti obznanjena u petak, kao i odlazak kompletnog Nadzornog odbora na čelu s predsjednikom Dubravkom Žganecom, koji je također dao ostavku, nije nikakvo iznenađenje s obzirom na probleme u kojima se našlo to društvo zbog krize, a još više zbog avanture u Koprivnici.

Gubici i opterećenja Validus je lani zabilježio konsolidirani gubitak od 40 milijuna kuna, ali to je samo nastavak lošeg poslovanja iz prethodne godine kada je taj gubitak iznosio 47 milijuna kuna. Nešto više od polovi-

Ne riješi li blokadu računa, Validusu prijeti stečaj Račun Validusa, kao što smo pisali u prošlom broju, blokiran je za iznos od 67 milijuna kuna zbog spornog HBOR-ova kredita, pa je najavljeno i njegovo preispitivanje s kojim će trebati požuriti. Naime, ukoliko se na ovaj ili neki drugi način ne riješi blokada računa, Validusu prijeti stečaj. Doduše, niti jedan od

ce gubitka imala je matica društva za upravljanje drugim društvima, zatim s 14 milijuna kuna gubitka slijedi Helios Faros Stari Grad, pa viški VIS s četiri milijuna….

Na ukupnu sliku poslovanja utječe i to što je opterećen značajan broj dionica društava u kojima je dioničar Validus. Primjerice, u Vaba banci, gdje je Validus s gotovo 30

vjerovnika za sada nije podnio prijedlog za pokretanje prethodnog stečajnog postupka.

Međutim, prema čl. 251. Zakona o trgovačkim društvima, koji se doduše rijetko poštuje, uprava dužnika mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga, zatražiti otvaranje stečajnog postupka.

posto dionica najveći dioničar, čak 451.768 komada ili

b

lokada Validusa dodatno je usložnjavala poziciju Marine Bača oko 90 posto njegovih dionica opterećeno je zalogom za

obveze FIMA Grupe d.d. kod HBOR-a, a još 7.000 dionica dionice VABA banke dano je u posudbu za osiguranje obveza FIMA Grupe i njezinih društava. Slična je situacija s dionicama FIMA Banke d.d.

Sarajevo gdje su 45.992 dionice dane u zalog Postbanku za obaveze zaposlenika ovisnih i povezanih društava FIMA Grupe s osnova kupnje

PODSJEĆAMO Kako se i zašto FIMA Grupa lani raspala na tri dijela

Zajednički rad nije lako prekinuti - U samoj grupaciji počeo je proces restrukturiranja upravo zbog nadolazeće krize koja se “de facto” najprije osjetila u financijskom sektoru. Potaknuti novim uvjetima na tržištu kapitala te implementacijom novog zakona odlučili su iz cjelokupnog poslovanja grupirati tri nezavisne cjeline.

Dosadašnji partneri – Horvat,

Žganec i Weissbarth – jednostavno to i dalje ostaju. Međutim, preslagivanjem vlasničkih struktura došlo je do veće autonomnosti jer te tvrtke više nisu povezane. No nikakve svađe nije bilo. Dapače, nastavljeni su određeni projekti jer ne može se samo tako prekinuti 18 godina zajedničkog rada - rekla je nedugo nakon

dolaska u Validus Marina Bača govoreći o razlozima podjele FIMA Grupe na tri djela: prvi dio preuzeo je upravljanje drugim društvima (Validus), drugi dio brokerske poslove i upravljanje investicijskim fondovima, dok je treći dio dobio investicijsko bankarstvo, “private equity”, “faktoring” i upravljanje nekretninama.

Aktualno

08. lipnja 2010.

nskoj investicijskoj kompaniji Validus

3

DOZNAJEMO I u Varaždinu potpisi za referendum

vodeći ljudi i cijske tvrtke!

IZDVOJENO Propada najavljivan spas Plurisa od Ranka Mimovića

Fia Electricity nije dostavila traženu bankovnu garanciju Fia Electricity, kako stoji u obavijesti Zagrebačkoj burzi u kojoj je obznanjeno prihvaćanje ostavke Marine Bača od strane NO-a, odnosno najavljena skupština i izbor novog NO-a, nije prema odredbama Ugovora o preuzimanju ispunjenja u roku dostavila bankovnu garanciju ili korporativno jamstvo na temelju kojih bi sklopila ugovore s vjerovnicima Plurisa d.d., a što bi Validusu d.d. otklonilo rizik izloženosti njegovih kolaterala.

Očigledna propast vrlo propagiranog ulaganja malo poznatog Ranka Mimovića mogla bi imati vrlo ozbiljne posljedice za Validus. Uostalom, na to su upozorili i revizori. ”Financijskim aranžmanima matice istekli su rokovi

i iznosi otvorenog salda dospjeli su za plaćanje krajem 2009. godine. Neizvjesna je mogućnost obnavljanja ili pribavljanja zamjenskih izvora financiranja matice te, ukoliko ne uspiju pregovori o ulasku strateškog partnera koji obuhvaćaju financijsku sanaciju matice, ov isnih društava Grupe i većinskog vlasnika FIMA Grupe d.d.

Varaždin, postoji bitna neizvjesnost koja stvara značajnu sumnju u sposobnost matice Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, te da stoga matica Grupe ne mora biti u mogućnosti iskoristiti svoju imovinu i podmiriti svoje i tuđe obveze za koje jamči u redovnom tijeku poslovanja”, upozorava se u izvješću iz travnja ove godine.

Hoće li radnici dati potpis za referendum protiv izmjena Zakona o radu, kako očekuju sindikati?

“Mijenjati ZOR sada - jako neozbiljan čin” ZOR je od 15. 12. 2009., pa nije li već tada trebalo ukinuti mogućnost proširene primjene kolektivnog, pita Šokčević Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mimović otpao – što sada?

VARAŽDIN - Izmjene Zakona o radu (ZOR), koje je Vlada uputila u Sabor usprkos protivljenju sindikata, mogle bi biti povod i za referendum protiv ukidanja automatskog produžavanja kolektivnih ugovora, za koji će potpisivanje početi u srijedu, 9. lipnja, i u Varaždinu. Jedna od onih koja ne dijeli mišljenje Vlade da se ovom izmjenom ZOR-a ne ukidaju kolektivni ugovori, nego „samo mijenja institut njihova produljenja i potiče pregovaranje”, je i Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, kože, obuće i gume.

„Izmjene otvaraju Pandorinu kutiju“ Ovaj dogovor Vlade i poslodavaca vratit će im se kao bumerang. Radnički, odnosno sindikalni odgovor na nepostojanje kolektivnog ugovora je najava novih pregovora. Sigurno nećemo dopustiti da naši članovi žive prema pravilnicima poslodavaca. Dođe li u tim pregovorima do kolektivnog spora, otvara se prostor za štrajk. Ovim izmjenama ZOR-a otvara se Pandorina kutija i potpuno se pogrešno procjenjuje da se radnici u strahu za radna mjesta ne bi uopće usudili štrajkati.

Dnevno sam s radnicima i pouzdano znam da im je svega dosta, i političara, i poslodavaca, i dnevnog razmišljanja kako sastaviti kraj s krajem.

Pritisak i poruke

Tvrtke u kojima je Validus većinski ili značajniji dioničar, a mogle bi na prodaju zbog njegovih dugova

dionica…

Prijeteća blokada Pritisnuti ovakvim poslovanjem, a još više brojnim istragama koje su uslijedile nakon otkrića oko kupnje dionica Podravke, čelništvo Validusa već je nekoliko mjeseci razmišljalo o ostavkama. To posebice vrijedi za Marinu Bača koja je tek od travnja prošle godine imenovana predsjednicom uprave, što zacijelo ne bi prihvatila da je tada znala za sve aranžmane prethodnika Milana Horvata.

Njezinu situaciju, bez sumnje dodatno je usložnjavala zakonska obveza da kao od-

govorna osoba mora zatražiti pokretanje stečajnog postupka ako je društvo određeno vrijeme u blokadi, a ukoliko to

h

oće li Šelebaj Sellier uspjeti provesti stabilizaciju poslovanja Validusa? ne učini, zakonom je zapriječena i kazna zatvora. Naime, kako se vidi iz lipanjske obavijesti Zagrebačke burze, račun Validusa i dalje je blokiran jer je Podravka pokrenula ovrhu radi povrata duga od 25 milijuna kuna, a iz nedavnog re-

vizijskog izvješća vidljivo je da je žiro-račun Validusa već u travnju ove godine bio u blokadi od 48 milijuna kuna, i to uglavnom temeljem jamstava i sudužništva za obveze FIMA Grupe prema HBOR-u i Erste & Steiermarkischebank.

U takvim okolnostima uistinu ne čudi ostavka Marine Bača, koja je sredinom 2008. iz Simensa došla u FIMA Grupu, što se ne bi moglo reći i za to što se kao njezin nasljednik, odnosno novi predsjednik Uprave, Vladimir Šelebaj Sellier pr ihvatio poslova „provođenja f inanc ijskog restrukturiranja i stabilizacije poslovanja društva“.

- U vrijeme kada smo svi već dobrano osjećali krizu u profesionalnom i privatnom životu, vlast ju je negirala bez srama i osjećaja odgovornosti za posljedice zakašnjelog djelovanja. Onda je naša vlast nogirala onoga koji je predvodio negiranje krize, pa smo naglo službeno saznali da smo zaglibili.

I, evo, na kraju, upravo je otkrivena panacea u obliku preoravanja ZOR-a, koja će navodno imati blagotvorni učinak na gospodarstvo, veli Šokčević.

ZOR je, kako podsjeća, prvi put objavljen u lipnju 1995. i od tada u njegovom tekstu imamo pravno pravilo o produženoj primjeni kolektivnog ugovora.

- Dakle, punih 15 godina to pravilo nije nikome smetalo, a bile su brojne prilike za izmjenu, pogotovo kada je mijenjan ZOR. Međutim, za to nije bilo potrebe, upozorava Šokčević.

Naime, kako objašnjava,

Pouzdano znam da je radnicima svega dosta, veli Šokčević

ugovorna stranka koja ne želi produženu primjenu kolektivnog ugovora jednostavno

v

last je nesposobna u ulozi poslodavca javnom sektoru, pa zato mijenja ZOR ga samo mora pravodobno otkazati, tj. pr ije nego se steknu uvjeti za produženu primjenu.

- Dakle, ako je u pitanju interes poslodavaca, pa i države kao poslodavca, pravodobni otkaz ugovora rješava sve njihove probleme. Mijenjati

zbog toga ZOR, čija primjena nije navršila niti šest mjeseci, krajnje je neozbiljan čin. Pa ZOR je objavljen 15. prosinca 2009. Nismo li tada znali da smo u krizi, nije li već tada trebalo ukinuti mogućnost proširene primjene kolektivnog ugovora? Ne, pravilo je glatko nastavilo svoj život i u novom ZOR-u. Sada ga moramo mijenjati jer je vlast nesposobna u ulozi poslodavca u javnom sektoru - smatra predsjednica Sindikata TOKG-a, naglašavajući da inozemni pritisak i poruke o neodložnom pospremanju javnog sektora vlast ne zna odraditi kroz dijalošku formu i kolektivne pregovore, pa se zato mijenja ZOR.

4

Aktualno

08. lipnja 2010.

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

U RH može i dupla „cipelarina“ Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

1.6.

U većem dijelu Slavonije proglašeno je izvanredno stanje odbrane od poplave. Slavonski Brod opkoljen je vodom, evakuira se stanovništvo, a usjevi su uništeni. U BiH pao Perić, vođa mladeži stranke HDZ 1990. s više od 25 kg droge i pomagačima. U srednjoj Bosni – pao i snijeg! Dio nekretnina osuđenog generala Vladimira Zagorca nakon ovrhe ide na javnu dražbu.

2.6.

Javnost još ne bi smjela znati da je uhićen bračni par Pevec. A to ne čudi jer Zdravko je još prije tri mjeseca ispitan u bjelovarskoj policiji u vezi s prijavom dobavljača koji ga tereti da je za robu izdao mjenice bez pokrića. Pokaže li se istinitim, Pevecu prijeti osam godina zatvora.

PARADOKS Čeka se podzemna garaža na Kapucinskom trgu,

Je li Špancirfest „ nepropisnih park U bogatoj arhivi Crtorada postoji široj javnosti potpuno nepoznati doku području Varaždina. Digitalnim fotoaparatima u 24 sata zabilježeno je čak - Ove godine imamo izvanrednu suradnju s djelatnicima PU varaždinskom i komunalnim redarstvom Grada, no vlasnici uklonjenih vozila imaju sve tanje živce. Iz našeg iskustva slobodno možemo reć i da su u posljednje vrijeme žene daleko agresivnije od muškaraca. Osim nevjerojatnog arsenala psovki kojima „časte“

3.6.

Autobus pun školske djece sletio je u jutarnjim satima s autoceste u jarak kod naplatnih kućica u Karlovcu. Čak 47 povrijeđenih na noge je diglo i premijerku koja zahtijeva žurnu istragu. A u Slavoniji prvo jutro bez kiše. Sad prijete velike rijeke Dunav i Sava koje moraju primiti sav suvišak vode. Pitka voda u bunarima je zagađena.

t

rudnica je savladala dva metra visoku ogradu i otuđila deponirani automobil u Jalkovcu

4.6.

Glumica i bivša manekenka Pamela Anderson, planetarno popularna članica spasilačke službe iz serije „Baywatch“ napisala je pismo ruskom premijeru Putinu.

Od njega traži zabranu uvoza kože i krzna kanadskih tuljana u Rusiju.

I konačno – tuk na utuk! Nakon što je nafta 46 dana nemilice istjecala u Meksički zaljev, British Petroleum obznanio da je uspio zaustaviti istjecanje.

5.6.

Cijeli svijet prati igru živaca ispred obale Izraela. Ta je zemlja suočena s osudama zbog krvave vojne akcije u ponedjeljak u kojoj je ubijeno 9 aktivista koji su brodovima prevozili humanitarnu pomoć u Gazu.

Sada pak prijete propalestinskim aktivistima na brodu „Rachel Corrie“.

Kod nas pak, na Trškom Vrhu iznad Krapine, moli se za sigurnost u prometu na tzv. vozočašću Majci Božjoj Jeruzalemskoj.

6.6.

Isplata dvostruke „cipelarine“ u RH dosad je nezabilježen slučaj. Unatoč tomu, prve pravomoćne presude potvrđuju da će 200 zaposlenika – tužitelja, ipak dobiti od tužene šibenske bolnice. I to za svaki prijeđeni metar od kućnih vrata do radnog mjesta. Svaka čast i Slovencima koji su na referendumu dali zeleno svjetlo arbitražnom sporazumu s Hrvatskom.

7.6.

Pomama za kupnjom zlatnika i poluga od zlata zahvatila je i hrvatske špekulante.

No, ekonomski eksperti pozivaju na razum i ističu kako na kraju svi baloni prsnu. Živi bili pa vidjeli.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

Tomo Ježovita, direktor varaždinskog Crtorada Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Agresivnost, pozivanje na neupućenost, pa čak i alkoholiziranost nažalost još uvijek karakteriziraju nemali broj vozača čija nepropisno parkirana vozila s javnih površina po nalogu djelatnika Policije ili komunalnih redara

uklanja varaždinski Crtorad – doznajemo od Tomislava Ježovite, direktora spomenute tvrtke čiji se djelatnici dnevno susreću s devijantnim ponašanjem pojedinih prekršitelja.

Iznenađuje podatak da prometna (ne)kultura ne karakterizira prvenstveno muškarce. O čemu se zapravo radi?

Ne parkirajte u bolnici!

Još u travnju, ravnatelj Opće bolnice Varaždin najavio je postavljanje rampe kako bi se riješio problem parkiranja u krugu bolnice. U Crtoradu apeliraju na vozače da ne ulaze bez opravdanog razloga u njezin krug, jer svaki dan izvoze nepropisno parkirana vozila paukom. Događa se da zbog nesavjesnih vozača vozila hitne pomoći ne mogu izaći iz kruga

na intervenciju, a nepotrebno dolazi do uklanjanja osobnih vozila kojima su dovezeni nepokretni ili teško bolesni pacijenti. U neposrednoj blizini bolnice, ispod Maloga placa, je podzemna garaža sa 60 parkirnih mjesta, koja istovremeno preko dana zjapi prazna, a sat vremena parkiranja iznosi svega 5 kuna – istaknuo je između ostalog Tomo Ježovita.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

naše kontrolore koji nadziru zone naplate parkiranja, nedavno smo imali incident na deponiju u Jalkovcu. Naime, dama u visokoj trudnoći usred bijela dana savladala je oko dva metra visoku industrijsku ogradu i otuđila svoj deponirani automobil! Naše kamere zabilježile su i slučajeve kad nam djelatnike vozači ganjaju s cjepanicama u ruci… - upozorio je Tomislav Ježovita u čijoj se arhivi nalazi jedan široj javnosti potpuno nepoznati dokument o rekordnom nepropisnom parkiranju u danu na području Varaždina.

I žene prolupaju Digitalnim aparatima u 24 sata djelatnici Crtorada zabilježili su ih čak 500! Dok dio građana Crtorad kudi poradi revnosti, drugi se pitaju gdje su njihovi „paukovi“ kad ih najviše treba. Prošle godine tijekom Špancirfesta (trajao je od 21. do 30. kolovoza) u baroknom gradu svjedoč ili smo neviđenoj devastac iji zelenih površina.

Naime, bilo je slučajeva da su na travnjacima u strogom centru grada površine

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

20 m2 nepropisno parkirala čak četiri osobna automobila. Bilo je i kombi vozila.

Uklonili bi, ali…

- Interes Crtorada je prije svega da se postigne kod nadležnih u Gradu i policiji koncenzus oko nulte tolerancije prema prekršiteljima. Ako je ona varijabilna, mi o tome ne odlučujemo niti raspravljamo, ali vjerujte, bili bismo sretni da smo dobili nalog za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila.

Naši djelatnici dežurali su tih dana i noći s namjenskim vozilima 24 sata, i opet će, kako god bilo – ustvrdio je Ježovita, dodavši kako je 2008. i 2009. godine u prosjeku dnevno uklanjano šest nepropisno parkiranih vozila, a ove godine njihov broj je porastao na 12. Tu učinkovitost primjećuju građani, no ima i bezobrazno upornih prekršitelja u Varaždinu. A hoće li Špancirfest i ove godine

i

nteres Crtorada je nulta tolerancija nadležnih prema onima koji nepropisno parkiraju biti festival „dobrih emocija“ i „nepropisnog parkiranja za badava“, ostaje vidjeti. Na taj „čupavi teren“ uskoro bi trebala, kao što u Zagrebu i Rijeci već je, istrčati ekipa prometnog redarstva Varaždina koja se ustrojava i školuje. Obaveza će imati na pretek jer znamo da, primjerice, zelene površine koje se ne smiju gaziti automobilskim gumama nisu samo u 1. prstenu.

Pored ispisivanja kazni, odabrani za ovaj odgovoran posao, morat će voditi brigu o naplati istih, prometnoj mladeži…

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

08. lipnja 2010.

, a postojeća pod Malim placom zjapi prazna

„majka“ svih kiranja? ment o rekordnim nepropisnim parkiranjima u danu na 500 nepropisno parkiranih osobnih i teretnih vozila!

Dobronamjerni gosti i građani već godinama se zgražaju što nadležni u Varaždinu zatvaraju oči

AUTOŠKOLE Odgoja, obrazovanja i osposobljavanja nikad dosta

Što sve budući vozači uče o pravilnom parkiranju vozila?

Nastavnim planom i okvirnim programom osposobljavanja koji proizlazi iz Programa vozačkog ispita propisani su sv i sadržaji osposobljavanja kandidata u autoškoli pa tako i sadržaji vezani uz zaustavljanje i parkiranje vozila. U teoretskom dijelu, u okviru nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila (PPSP), kandidati usvajaju sva potrebna teoretska znanja o prometnim pravilima koja uređuju zaustavljanje i parkiranje vozila - doznajemo od Borisa Petrovečkog, inženjera prometa i direktora jedne od autoškola u Varaždinu.

Dakle, ovdje nauče vrlo precizno kad, gdje i pod kojim uvjetima vozač može i smije zaustaviti ili parkirati vozilo,

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

a kada i gdje to ne smije.

- U praktičnom dijelu, u okviru nastavnog predmeta Upravljanje vozilom (UV), stječu potrebne vještine i sposobnost i neophodne za samostalno i sigurno parkiranje ili zaustavljanje vozila. To uključuje savladavanje cjelokupnog postupka parkiranja počevši od odabira mjesta, pripreme za izvođenje radnje, kontrole vozila tijekom izvođenja, osiguravanje od samostalnog pokretanja i od neovlaštene uporabe. U ovom dijelu neophodna je i primjena ranije stečenih, teoretskih znanja u smislu prepoznavanja mjesta predviđenih za zaustavljanje ili parkiranje vozila i onih koja to nisu. To što se vozači često ne ponašaju u skladu

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

s tim stečenim znanjima i spoznajama predstavlja, u stvari, suštinu problema.

Osposobljavanje u autoškoli trebalo bi biti samo dio puno većeg i šireg edukološkog koncepta odgoja, obrazovanja i osposobljavanja za sigurno sudjelovanje u prometu, koji počinje već u najranijoj dobi, implementiran je u sve odgojno-obrazovne institucije počevši od vrtića i ima čvrsto uporište u obitelji i obiteljskom odgoju. Tek kad to prepoznamo i primijenimo počet će stasat generacije s puno pozitivnijim stavovima o sigurnom i kulturnom ponašanju u prometu, o poštioanju prometnih propisa i pravila i o uvažavanju drugih sudionika prometa - ustvrdio je Petrovečki.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

08. lipnja 2010.

INTERVJU Prof. dr. sc. Miroslav Radman, poznati molekularni biolog, otvoreno progovara o otkrićim

Na pola puta do “eliksira mladosti”

Zasad znamo da male molekule iz bakterije Deinococcus djeluju zaštitno na normalnu bakteriju, i tu je nada – kaže prof. dr. sc. Radman Piše: GORDANA IGREC

Prije nekoliko tjedana svi mediji su objavili vijest kako je Mediteranski institut za istraživanje života (MEDILS) iz Splita u suradnji s pariškim NECKER- om došao do spektakularnog otkrića koje bi “uskoro moglo rezultirati usporavanjem starenja ljudi i sprečavanjem većine smrtonosnih bolesti koje prate starenje i zato – produljivanjem života.”

O doista “čarobnom napitku

M

EDILS ima 6 godina “staža” - krajem 2003. potpisani su papiri, a utemeljen je 2004. koji ćete moći ujutro popiti i ostati vječno mlad i zdrav”, kao i o radu MEDILS-a, GMO hrani, opservacijama na temu umjetno kreirane sintetske stanice koja je nedavno krenula iz labolatorija znanstvenika svjetskog glasa Craiga Ventera, te o položaju znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj i u svijetu, za Regionalni tjednik otvoreno govori molekularni biolog prof. dr. sc. Miroslavom Radmanom. Poznati znanstvenik član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).

Suosnivač je MEDILS-a. Iza sebe ima 195 objavljenih znanstvenih radova, opisao je 25 otkrića citiranih više od 8.000 puta, te je dobitnik 12 svjetskih nagrada. U Jutarnjem listu iza-

bran je za vodećeg hrvatskog intelektualca.

Koje godine je utemeljen MEDILS? MEDILS je utemeljen 2004. godine. Krajem 2003. su potpisani papiri, ali radovi su još bili u tijeku. Zgrada je te godine bila još u derutnom stanju.

S kojim ciljem je osnovan MEDILS? Da bude centar kreativnosti i znanosti kakvog nema ne samo u Hrvatskoj i na Balkanu, nego kakvog nema niti u Europi. Da bude više tvornica ideja i projekata nego institut gdje imamo jedan projekt i na tome ćemo raditi sljedećih 10 ili 20 godina. Danas nas korporativna kultura gura u pravcu brzih rezultata koji nije produktivan za stvarne inovacije. Kada vas netko gura u leđa, gubi se fleksibilnost u promjenama smjera hodanja. Svatko od nas želi ići nepoznatim, riskantnim putem, pa makar došao u potpuni mrak. Hoću vidjeti što se skriva u mraku. Ali, kad imate financiranje o kojem ovisi vaš laboratorij i plaća suradnika, koje diktira teme istraživanja, to je totalno neproduktivno!

Troše se veliki novci za malo stvarnog proboja!

Brand Hrvatske Koja je bila vaša osobna inicijativa kad ste pokretali MEDILS? Moja briga je bila da nam ne presuše izvori konceptualnih proboja i inovacija. Ako u sljedećih 15 godina realiziramo sve primjene postojećeg fundamentalnog znanja, ako ne bude dovoljno novih fundamentalnih proboja, hoćemo li se zaustaviti? Tko će otvarati

nove izvore inovacija? Jer, vidite, sve nas zanima novac. Ljudi gledaju na to: što će nam donijeti najbrži novac? To je ono što je najbliže primjeni. Tu za nas iz Hrvatske nema mjesta! Jer, ono što je blizu primjeni, ti ogromni novci i fantastična kompetencija i efikasnost zemalja kao što su Japan i SAD i cijela zapadna Europa... Mi ne možemo kljukati kao kokoši ta zrna, jer oni imaju mašineriju koja će pokljukati ta zrna na brzinu. Mi moramo naći nove terene za igru, osuđeni na originalnost!

To je bila moja dijagnoza kao preludij za MEDILS. Koja je osobitost MEDILS-a u odnosu na jake europske i svjetske znanstvene institute?

Mi smo sretni što smo osuđeni na originalnost, a mene osobno zanima samo originalnost. Mene ne zanima više niti nastaviti eksploataciju mojih bivših istraživanja. Kad postane evidentno što se mora raditi – prestane me zanimati! To je možda karakterni defekt, ali ja ga želim iskoristiti. Zašto MEDILS pored Ruđera Boškovića?

Zato sto počinje od nule kao IRB u pedesetim godinama. Želim da MEDILS bude konkurentan Harvardu, Stanfordu i EMBL-u, naravno ne po volumenu nego po originalnosti.

Jer koliko god da je malen, u trenutku kada radi nešto što nitko na čuvenim institutima ne radi, postaje prepoznatljiv i značajan! Vi možete imati više ili manje uspjeha u tome, ali vi imate svoj identitet! Vi niste jadnik koji se s biciklom na autoputu utrkuje s Ferrarijem, već vozite bicikl puteljkom kojim Ferrari ne vozi!

FINANCIJE

Više za nogomet nego MEDILS

Mi ćemo s MEDILS-om stvoriti dio novog identiteta Hrvatske

Poznati znanstvenik rado viđen gost među školarcima

Zašto MEDILS koji će ići na riskantne projekte?

Projekt koji ne ide u rizik nije originalan! Ili nije originalan, pa nema rizika. Znači: tražimo nešto što se ne zna i što nije detalj poznatog. Ako se ne zna, onda je to istraživanje nužno riskantno na kratke pruge. Posao znanstvenika je akvizicija znanja. To je proces, to nije akumulirano znanje.

Enciklopedist – to je lijepo za kavanske priče, ali istraživač za razliku od znanstvenika je uvijek na granici neznanja, jer istražuje nepoznato. Zbog

toga sam mislio da MEDILS ne mora biti uopće velik, ali ako zaigramo na igru koju drugi više ne igraju, zato jer nema novaca za to, onda se možemo nadati velikom uspjehu. Slika iz MEDILS-a je: mi zajedno diskutiramo, postavljamo nova pitanja kao uvod u novi projekt...

Mi ćemo stvoriti dio novog identiteta Hrvatske. Brand Hrvatske. I to će se dogoditi samo od sebe.

Svi mediji su objavili kako je MEDILS u suradnji s pariškim NECKER-om došao do “spektakularnog otkrića koje

KOMENTAR Kreiranje umjetne stanice - revolucionarno dostignuće koje mnogima nije po volji

Pitanje igranja Boga je krajnje patetično! Što je s teorijama koje dolaze iz crkvenih krugova i koje kažu da se svojim eksperimentima “igrate Boga”?!

To se pitanje stalno ponavlja. Najprije bih volio da mi netko definira Boga, da znam o čemu se radi. Ali čovjek se s tom definicijom “gomba oduvijek”. Čovjek je postao čovjekom kad se “počeo igrati Boga”. Uzeo je vatru iz prirode i počeo ju kontrolirati. Tu

je vatru počeo upotrebljavati tako što je zagrijavao ulje i svoju braću koja su ga napadala počeo njime polijevati.

To pitanje igranja Boga je patetično. Kada bismo imali moć bogova ne bismo znali što uraditi jer nemamo vremena razmišljati o tome. Mi moramo uključivati pamet, a ne isključivati je.

Kako vi u tom kontekstu komentirate kreiranje umjet-

ne stanice koje se nedavno dogodilo? Je li to revolucionaran pothvat kakvim ga se nastoji predstaviti?

Konkretno, nije! Znam svaki detalj tehnologije koji je upotrebljen. I znam Craiga Ventera. Nije ovo slučaj sintetske stanice. Jer on nije sintetizirao strukturu stanice s membranom i svim što je unutar membrane. U ovom slučaju je u postojeću struk-

turu stanice ubacio drugi DNK kojI su dobili sintezom. DNk je DNk. Sintetiziran u laboratoriju ili u našoj stanici, kemijski je identičan. I naravno da funkcionira. Nema iznenađenja, nema novosti.

Jesmo li nešto od tog eksperimenta naučili?

Ne! To je jedna tehnološka brava gdje je najveći problem bio kako manipulirati tako veliki DNK. Te molekule DNK

su jako duge, a tanke. To je bio tehnički problem koji su oni riješili, jer su prenosili stanice bez DNK prema sintetiziranom DNK koji je ležao u nekoj smjesi poput gela. Ako se bude jednog dana cijela stanica sintetizirala, a ja mislim da hoće, to će biti samo dokaz da smo naučili u detalje kako kemijski funkcionira stanica, što je jako važno.

Kako biste ocijenili stanje u znanosti u Hrvatskoj, ali i u Francuskoj, Europi, SAD-u?

Mi se nismo oslobodili kompleksa siromaštva!

Kako god se obogatili, mi hoćemo svega još, i još, i još. Taj gen siromaštva naših predaka u nama progovara kroz stoljeća! Mlađi naraštaji znanstvenika nužno hoće znati tko je njihov nadređeni tako da mu znadu ljubiti ruku, a na podređene mokriti. Žalosno, ali je tako.

Možete nam otkriti zašto ste posjetili predsjednika RH Ivu Josipovića i ministra obrazovanja Fuchsa?

Pokušavamo osigurati podršku. Naši partneri su Grad Split i Vlada, koja je uložila oko 20 milijuna kuna da zgrada postane upotrebljiva.

Mi smo za MEDILS dobili koncesiju. U slučaju da tri mjeseca ne možemo platiti režije ili se ne možemo baviti znanošću, nama uzimaju koncesiju. Kad vam kolege učine da izgubite 3/4 od donacija tako da se više ne možete baviti znanošću, nisam im zahvalan. Što ćete? Kriteriji izvrsnosti su totalno pomućeni u hrvatskom društvu.

Koliko stoji održavanje MEDILS-a?

Mjesečno 140.000. To je 3% mjesečnih plaća NK Hajduk! Pola iznosa od jednomjesečnih plaća NK Hajduk je dovoljno za cijelu godinu rada MEDILS-a. Mi radimo kompetitivno na nivou Europe i svijeta, a stalno smo izloženi na vjetrometini kojekakvih apetita koji pomno organiziranim hajkama mogu uništiti našu inicijativu.

Osim dr. Anite Kriško ima li MEDILS i kojih drugih dodirnih točaka s Varaždinom?

Pokušavamo ostvariti suradnju s Tehnološkim parkom iz Varaždina.

Imamo za njih projekte!

Intervju tjedna

08. lipnja 2010.

7

ma vezanim uz vječnu mladost i osnivanju Mediteranskog instituta za istraživanje života (MEDILS) bi uskoro moglo rezultirati usporavanjem starenja ljudi i sprečavanjem većine smrtonosnih bolesti koje prate starenje i zato – produživanjem života!” O čemu je, zapravo, riječ?

Eliksir mladosti Mislim da je to primjer originalnog rizičnog projekta na kojem nitko u svijetu ne radi, a koji od samog početka ima u sebi ugrađenu priču koja je fascinantna i nevjerojatna.

Sve su civilizacije sanjale kako produljiti ljudski život. Vječni život, Metuzalem, te priče o eliksiru mladosti, to je bilo u svim pričama i bajkama. Da li to znači da samo pričamo bajke? Trenutno – da! Prenositi energiju i komunicirati na velike udaljenosti je bila bajka dok nije bilo realizirano. Ali, radi se o tome da je kompletna molekularna biologija 60-ih i 70-ih

2

0 milijuna kuna uloženo je kako bi zgrada u kojem se nalazi MEDILS postala upotrebljiva

Želim da MEDILS bude konkurentan Harvardu, Stanfordu i EMBL-u, i to po originalnosti – poručio je prof. dr. sc. Radman

DRUGA STRANA Stajalište o genetski modificiranoj hrani

Bez dokaza da su GMO biljke opasne A što s GMO hranom? Vi ste za upotrebu GMO hrane izjavili: “Zašto njegovati zatucanost i glupost ako možemo pamet i odgovornost”! Što ste time željeli poručiti?

Jedna velika falinga, da ne kažem greška, je što ljudi vole plašiti same sebe, jer imaju potrebu za uzbuđenjem.

Nema niti jedan znanstveni dokaz da je bilo koja od GMO biljaka opasna ili štetna zbog toga što nitko nije hotimice uradio takvu pogrešku. I da je, što bi napravio? Uzeo virus velikih boginja ili nešto drugo... Što je majka priroda već razvila. Ništa od strahota ne moramo izmišljati. Ljudima

su dobre vijesti dosadne! Na primjer, nisu intelektualno zainteresirani za prevenciju bolesti da se nikad ne razbole. Dat ću vam drastičan primjer; ako biste pitali nekog čovjeka: “Bi li ti volio da se nikad ne razboliš ili da se liječiš od bolesti?” Svatko razborit bi naravno odgovor io da bi volio uvijek ostati zdrav.

Ali, to ljudi ne znaju cijeniti.

Ali, ako pogledamo nekog tko umire od enfizeme, koji se guši, koji nema dovoljno kisika, onda ćemo vidjeti koliko je važno ono čemu ne posvećujemo uopće pažnju.

A to je da – dišemo! I to je izvor nesreće ljudi. Da se ne vesele onome što imaju, nego

se koncentriraju na loše vijesti, a kad ih nema dovoljno za njihovu zabavu, onda ih izmišljaju. Kao primjerice opasnost od GMO-a. To je

l

judi vole plašiti sami sebe jer imaju potrebu za uzbuđenjem izmišljena opasnost. Možda bi trebalo ponovno školovati ljude da budu razumni.

Kazali ste kako smo “izgubili kontakt sa zdravim razumom”...

Jer često kad je školovanje loše, izgubi se zdrav razum

seljaka i ribara. Glupi seljak je umirao od gladi. Glupi ribar se potopio. To je bila darvinistička selekcija razuma! Zdrav razum! A mi ga u školovanju gubimo. Svaki put kad dođem u Hrvatsku primjećujem da su ljudi neiživljeni više nego u nekim drugim zemljama.

Treba nam nova edukacija da prestane subverzivna aktivnost ljudi koji nisu naučili razumno razmišljati, ali su zato arogantni! Svi imaju pravo postavljati pitanja, ali ne agitirati kao da su popili svu mudrost ovog svijeta, a zapravo su izgubili zdrav razum. I rade protiv sebe, i rade protiv onih koji umiru od gladi!

godina osnovana na metodi da se istražuju funkcije života tako da eksperimentalno uništite dani gen. To se radi mutacijom, dakle vi inaktivirate dani gen, pa onda jedan drugi, pa treći, pa četvrti... I vidite koje su posljedice toga. Što se događa kad jedan od tisuću gena ne radi? Nakon što su se na tisuće i tisuće gena inaktivirali, što smo naučili od toga? Naučili smo što sve funkcionira dobro u normalnom organizmu bio on bakterija, mušica, čovjek ili slon. Što sve dobro funkcionira i koje su posljedice kad jedan specifičan gen ne funkcionira?

Dakle, nakupilo se znanje što sve funkcionira dobro i čini normalni organizam – normalnim. Ali, od toga ne možemo ništa naučiti kako taj normalni organizam učiniti još sposobnijim? Zato nam trebaju mutacije koje ne stvaraju defekt nego je njihova posljedica organizam koji je robusniji, rezistentniji, čije perfomanse su povećane.

I mi smo išli u prirodu gdje je lako naći organizme poput nekih bakterija i malih životinjica koje žive u vodi: rotiferi i tardigradi, i svojstvo tih rijetkih vrsta je da su praktički skoro neuništive.

Opišite nam te “neuništive, svevremenske životinjice”?

Možete ih isušiti na papiru, ostaviti deset godina u svojoj ladici u uredu i nakon toga staviti taj papir u vodu. I što će se dogoditi? Oni će rehidrirati i početi živjeti. I ako su one nosile jaje u sebi, ono će se razviti, jer se aseksualno razmonožavaju, i sve će biti kao da se ništa nije dogodilo. Isto tako ako ih ozračimo gama zračenjima od milijon rada. Nas će stotinjak rada ubiti. Odakle rezistencija tih krhkih organizama koji su napravljeni od istih proteina i DNA - biokemijski su napravljeni od istih molekula kao i ostali organizmi? Odakle takva otpornost?

Koju ulogu je u tom radu

imala Varaždinka dr. Anita Kriško? I kako se dalje “eksperiment” odvijao?

Veliku i ključnu ulogu! Kao i kolegica Ksenija Zahradka, hrabra je i izazov joj je uhvatiti se u koštac s nepoznatim. No, nije bilo evidentno kako naići na odgovor na to pitanje. Najjednostavnija strategija realizirala se kod robusnih organizama.

Te bakterije i male životinjice sintetiziraju veliku količinu malih zaštitnih molekula. One štite sve druge stanične strukture od oksidacije, “hrđanja” ili korozije. A znate da sve oksidira osim dijamanta! I živa bića oksidiraju.

Da li se, stoga, može laički reći: mi ćemo se ujutro probuditi i popiti napitak za vječnu mladost. I to je to?!

Dr. Anita Kriško - filtrirajući ekstrakt tih životinjica ili bakterija s ultrafiltrom - uspjela je definirati da se radi o malim molekulama koje nisu toksične, ali nismo ih još kemijski identificirali. Je li to samo jedna vrsta molekule ili koktel od deset različitih, ili dvadeset?

To još uvijek ne znamo. Ali znamo da te male molekula iz bakterije Deinococcus djeluju zaštitno na normalnu bakteriju, dakle, da štite jednako dobro i stanične strukture ostalih organizama! Tu je nada! Došli smo na pola puta. Možemo li mi postati rezistetntni i hoće li se usporiti starenje ako konzumiramo te supstance? Smatra se da sve bolesti koje prate starost, i koje na kraju krajeva i uzrokuju smrt, dakle kardiovaskularne bolesti, rak, neurodegenerativne, infektivne, sve bolesti se u principu mogu usporiti. Dakle, majka priroda može raditi bolje! Što bi uopće značilo da u svojim ispitivanjima o vječnoj mladosti dođete do konačnog cilja?

Mislim da biološki nema pozitivnog razloga. Jer, ako bismo živjeli 100 godina na-

p

rof. dr. sc. Miroslav Radman dobitnik je čak šest svjetskih nagrada kon prestanka reprodukcije, naravno da bismo konzumirali hranu i resurse svoje djece i čak svojih praunuka. Pitanje je to kulturne evolucije, koliko su znanje i ta mudrost koji dolaze s godinama važni? Živeći dugo, čovjek neke lekcije iz vlastitog života nauči, načinio je više grešaka, pročitao više, postigao više uspjeha i sad nakon što u svakoj individui ta banka iskustava i znanja, mudrosti i podataka raste sve više i više, i onda iz bioloških razloga počne slabiti sve više i više, pa onda dođe i Alzheimer i umre.

I dakle, to iskustvo osim onog što je taj čovjek mogao zapisati ili snimiti, onda to iskustvo umire! Smatram da bi došlo do kulturne revolucije, jer ja vidim čovjeka koji biološki ima mozak od 35 do 40 godina, a star je 110 godina. Dakle, iza sebe ima 100 godina iskustva i, naravno, snagu mladića. Ali, dozvoljeno nam je sanjati!

8

Zlatno doba

Posjet svetištima Već petu godinu zaredom, VII. podružnica umirovljenika Biškupec za svoje članove organizira redovita hodočašća u poznata svetišta. Prošli je mjesec 50 umirovljenika bilo u Mariji Bistrici, inače petnaestom svetištu koje su do sada posjetili, a za mjesec lipanj priprema se posjet Vukovaru, Aljmašu i Iloku.

Za umirovljenike ove podružnice može se reći da su stalno u pokretu, jer uz zahtjevnije programe i putovanja, organiziraju i kraće izlete i druženja koja se održavaju na topličkim i drugim bazenima

obližnjih turističko-ugostiteljskih destinacija.

08. lipnja 2010.

ISTRAŽUJEMO Jesu li umirovljenici ugroženi potrošači?

Naivni umirovljenici kupuju “mačka u vreći”?

Banfičari idu u Ptuj!

Umirovljenici VI. podružnice umirovljenika Banfice u subotu 12. ovog mjeseca odlaze u Ptuj.

Riječ je o uzvratnom posjetu umirovljenicima Ptuja, koji su ovo proljeće gostovali u Va-

raždinu. Umirovljenici Banfice prisustvovat će najprije koncertu ptujskih pjevačkih zborova i grupa, a nakon toga zajedničkom druženju uz prigodni domjenak, glazbu i ples.

Tko se boji vuka Nevenka SUHIĆ još... ?

Najteže je oprostiti S

tari su ljudi znali reći da nema gorega kad se braća svađaju.

Iako njihove prepirke ne moraju uvijek značiti krajnju netrpeljivost i prekid svih veza, roditelji teško gledaju, a još teže prihvaćaju njihovo neslaganje. ok su djeca mlađa, takvi se problemi lakše rješavaju i uglavnom se uspijeva uspostaviti mir, međutim, što su i roditelji i djeca stariji, međusobni su odnosi i komunikacija sve zategnutiji. Kao da je među njih netko posijao sjeme zla. li tko? Jednome je kriva mati, koja više voli drugog brata, drugome je kriv otac jer trećemu daje sve. A što je s prvim od troje djece? n mora mrziti i jedne i druge, ili biti toliko jak da se odmakne od takvih koještarija. Znam dva brata koja zbog sličnih okolnosti godinama ne razgovaraju, ali znam i bolesnu, staru i usamljenu mater, koju posvađana braća ni ne posjećuju. esu li zločesti, sebični, tvrdoglavi ili ne znaju kako reći: »Oprosti»?

D A

O J

Mislim - još uvijek jesam

“

Poljoprivrednici su s ovim mirovinskim zakonom najlošije prošli, a vele da će nove mjere biti za njih još gore. Tko će zaštititi proizvođače hrane?!

IVAN FRIŠČIĆ, Ivanec

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prema evidenciji udruge «Varaždinski potrošač», najviše pritužbi odnosi se na kupnju mobilnih telefona

U udruzi Potrošač tvrde da su “penzići” najugroženija populacija potrošača!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Da umirovljenici vole kupovati, poznata je stvar, ali je manje poznato da su, kad je riječ o «trgovačkom krivolovu», oni i najugroženija populacija potrošača! Kako su nam potvrdile predsjednica Varaždinske udruge za zaštitu potrošača Vesna Kovačić i njena suradnica Monika Dominko, najviše je pritužaba od umirovljenika!

Zašto? Zato što nasjedaju pričama mladih menadžera, dobro podučenih i osposobljenih za prezentaciju svakojakih proizvoda, pa neinformirani, neupućeni i naivni najčešće kupuju «mačka u vreći». Kad shvate da su izigrani, traže savjet i pomoć udruge, a i onda uglavnom prekasno.

Telekomunikacije Prema evidenciji udruge «Varaždinski potrošač», najviše pritužaba odnosi se na kupnju mobilnih telefona. Nude se na frekventnim mjestima, na ulazima prodavaonica i supermarketa, gdje mladi menadžeri zaustavljaju potrošače uvje-

Sve “papire” treba pažljivo pročitati!

To je osnovni savjet i pravilo pri svakoj kupnji, a prema riječima V. Kovačić, potrošači, posebice umirovljenici, često površno i neodgovorno shvaćaju ugovorne obaveze. O tome je rekla: - Ja ne tvrdim da u toj silnoj ponudi nema odličnih proizvoda koji ljudima mogu pomoći u poboljšanju kvalitete njihova života, ali sve treba dobro

ravajući ih svojom pričom o «nevjerojatno povoljnoj kupnji mobitela za 1 kunu, besplatnim impulsima i pretplati. Naivno vjerujući da je sve «badava», prvi nasjednu umirovljenici.

Potpišu ugovor, a u «dobroj kupovini» uživaju do prvog obračunskog razdoblja! Kad stigne prvi račun za korištenje THT-ovih instalacija, impulsa, održavanje infrastrukture i ostalog, uhvati ih panika. Tada je za sve već prekasno.

Zanimljivo je da se i na razne neprovjerene prezentacije proizvoda odaziva najviše penzionera! Jednim telefonskim pozivom prezentatori svojim dobro osmišljenim propagandnim trikovima vrlo brzo privuku umirovljenike, koji se često «prodaju» za običnu večeru! Kupnju potvrđuju svojim potpisom ugovora, a da često nisu ni svjesni što su potpisali! Ni prodavači, iako

provjeriti, tražiti certifikate, deklaracije i ostale potrebne dokumente o proizvodu, informirati se o cijeni i uvjetima plaćanja. Posebno treba temeljito pročitati i proučiti ugovor, zakonske obaveze i prava koja iz njega proizlaze kako ne bi potpisali nešto što bi bilo štetno. A kad se posumnja u prevaru, potrošači trebaju

su trebali, nisu ih upozorili na to da se s potpisom ugovora ili zaključnice obavezuju da će proizvod preuzeti kad otplate cijeli dužnički iznos, kao i to da su od tog trenutka dužnici banke, bez obzira na to što će se dogoditi s firmom, ali i s ispravnošću kupljenog proizvoda!

brzo reagirati i sve poduzeti da dokažu da su u pravu - rekla je V. Kovačić.Na kraju valja podsjetiti da udruga «Varaždinski potrošač» u Križanićevoj ulici broj 33 radi svakim danom od 8 do 14 sati, a svojim je savjetima, stručnom pomoći i velikom upornošću djelatnika, uspješno riješila značajan broj pritužbi zakinutih potrošača.

unaprijed da će, vraćajući kredit, godinama plaćati samo kamate, a do glavnice neće ni stići! Tako će zajmodavci dug

n

ovine su pune «izuzetno povoljnih» kredita za umirovljenike!

Lihvarski krediti Velika opasnost su i lihvarski krediti. Novine su pune «izuzetno povoljnih» kredita, kratkotrajnih pozajmica i posebnih olakšica za umirovljenike! Kratkoročni krediti rješavaju se odmah, a za veći kredit potrebno je potpisati hipoteku na vlastitu imovinu – na automobil, stan, kuću ili neku drugu nekretninu! Umirovljenici, prema podacima Udruge za zaštitu potrošača, i tu prednjače, a zajmodavci im rado izlaze ususret znajući

naplatiti od njihove imovine koju su dali u zalog! A kako su sve dokumente potpisali i ovjerili kod javnog bilježnika, zakonskih mogućnosti za njihovu zaštitu nema!

- Nažalost, mnogi ne shvaćaju da tu postoji još crnija strana ove priče, da su ti «divni, ljubazni i susretljivi» zajmodavci beskrupulozni lihvari koji u nakani da naplate dug zastrašuju dužnike prijeteći im čak i fizičkom likvidacijom - potvrdila je V. Kovačić.

OTKRIVAMO U roku tri dana gospođi je konačno vraćen iznos od 1004 kune

Ugovor o kupnji bez obavijesti o roku žalbe?!

Jednoj je Varaždinki prilikom prezentacije u njenoj kući trgovkinja ponudila da kupi masažer za tijelo. Uporno ju je, čak pomalo i nasilno, uvjeravala u vrhunsku kvalitetu proizvoda, pa je gospođa, ne snašavši se u takvoj situaciji, automatski potpisala ugovor o

kupnji a da ga nije ni pročitala.

Također, platila je i akontaciju od 420 kuna, kao uvjet da će joj masažer dostaviti na kućnu adresu. Kad je proizvod stigao, shvatila je da prevarena jer nije imao tražene kvalitete. Kako nije htjela preuzeti proizvod, a prodavač nije htio vratiti novac,

za savjet se obratila Udruzi za zaštitu potrošača. Pregledavši dokumente, u Udruzi su odmah uočili da ugovor u trenutku dostave proizvoda nije imao obavijest o roku žalbe pa se oštećena nije mogla ni žaliti nadležnim institucijama. O tome su obavijestili prodavača,

no on je ignorirao dopis, a sporni je predmet upućen Državnom inspektoratu. Kad je inspektor nazvao trgovca i objasnio mu njegovu zakonsku obavezu, u roku tri dana gospođi je konačno vraćen iznos od 1004 kune, kolika je i približno bila i cijena masažera.

08. lipnja 2010.

Oglasi

9

10 Život

SINIŠA SOVIĆ

08. lipnja 2010.

Inovacijska lampa “Deko 4Z”

Svjetiljka “Deko 4S” pred osnovnom školom

Inovator Dragutin Vadlja sa svojim novim rasvjetnim tijelima

TU KRAJ NAS Obrtnik Dragutin Vadlja iz Strahoninca, inovator i dizajner, elektro i precizni mehaničar

Vanjska rasvjeta i njezin Dan D “Ja svojim rješenjima mogu efikasno udovoljiti novim europskim standardima”, tvrdi međimurski elektromehaničar i dizajner Piše: IVICA ZAMODA

- Predviđam doslovno jagmu na tržištu za novim vanjskim rasvjetnim tijelima, slično uvođenju elektromobila najavljuje inovator Dragutin Vadlja iz Strahoninca.

O

bavezne prilagodbe stotina tisuća rasvjetnih tijela

To svoje predviđanje on temelji na opravdanim razlozima - obavezi uvođenja novih standarda prilagođenih i onima u Europskoj uniji i onima na svjetskom tržištu.

Naime, do 2012. bit će potpuno zastarjele žarulje visoko-

tlačne živine (HME) i natrijeve (HSE) te metalhalogene (HIE) kao i ostale žarulje sa žarnom niti. Ostat će na tržištu samo LED i FLUO-štedne žarulje.

Prvi hit - “Deko 4” To su okolnosti na kojima on temelji obećavajuću perspektivu svojih inovacija - modela vanjskih lampi nazvanih “Deko 4”. A rok za promjenu je, tvrdi on, “5 do dvanaest”!

No, kako je zapravo startao “Deko”?

- U studenom 2009. godine, kad sam obnovio svoj elektromehaničarski obrt “VDG servis” - opisuje Dragutin Vadlja - načelnica Općine Strahoninec Sanja Krištofić, iskazala je potrebu da se osposobe tri rasvjetna stupa pred mjesnom osnovnom školom.

I - već pred Novu godinu zasjala su ta tri stupa, tri prvenca “Deko 4S”. Prethodnih 20 godina ta rasvjeta nije funkcionirala. Dogovor je bio - riješiti to najbolje kako zna!

I on je to riješio eko-lampom visoke energetske vrijednosti primjerna i primjerena dizajna te primjenom najsuvremenije tehnologije.

A upravo prije desetak dana

osmislio je najnovije rješenje za rasvjetna tijela s većih visina (npr. na prometnicama, trgov ima, raskr ižjima). Ni naziv još nije odabrao, ali je već sklopio prve dogovore s načelnikom Općine Nedelišće Mladenom Horvatom: - Pilot-programom s tri lampe počet ćemo na određenom trgu u Nedelišću. Na njima je predviđena i montaža solarnih ćelija - pun entuzijazma objašnjava strahoninečki inovator. Kaže da će lampe biti podesive i usmjerive pod različitim kutom i još s dodatnom uštedom energije.

Po 4 žarulje u lampi Ali, postoje zapreke i problemi...

- Sam ne mogu financirati realizaciju proizvodnje u serijama - širi on ruke. - Državne institucije, a osobito one koje bi morale poticati inovativnost, nesusretljive su te stoga nailazimo na bahatost i odbijanje.

Njegov je zaključak: mogući investitori (kako banke tako državne agencije) mogu se u pr vom redu “pohvaliti” nerazumijevanjem i indolencijom.

Perspektiva - pravi obiteljski obrt!

- Glazba i tehnika uvijek su me zanimali - ističe obrtnik Dragutin Vadlja. U mladosti je nastupao u pop-rock sastavima svirajući akustičnu i električnu gitaru.

Rođen je u Ivanovcu 1954., izučio zanat u Čateksu, gdje su radili i njegovi roditelji Katarina i Vinko.

Danas na televiziji ne odvaja pogled od utrka “Formule 1”, a “nogomet mrzi iz dna duše jer je to prljava igra!” Ljubitelji su cvijeća, a u Lopatincu imaju malu plantažu lješnjaka.

Sa suprugom Ivankom ima tri kćeri - Silviju, Željku i Martinu. Željkin sin Marko (4,5 godina) njegov je zasad jedini unuk.

- Supruga mi je dobronamjerna kritičarka te sudjeluje u izradi i osmišljavanju dizajna - kaže Dragutin, a ona pak dodaje napola u šali: - Na našoj lampi mogu i ptičice spavati!

- Svrha je moje tvrtke da preraste u istinski obiteljski obrt u kojem bi zaposlenje našle osim moje supruge i dvije kćeri - realni su planovi domišljatog i upornog inovatora iz Strahoninca.

- U Hrvatskoj je samo jedna tvornica vanjskih lampi - i to zastarjele tehnologije - tvrdi on.

Budimpeštanska tvrtka “Tracon” pokazala je zanimanje za suradnju uporabom njihovih žarulja u rasvjetnim tijelima Dragutina Vadlje. Dobro surađuje s domaćim tvrtkama “Strojarstvo Branilović”, Reinox i Emplex.

U lipnju izložit će svoje inovac ije na popularnom MESAP-u Nedelišću. Osim

toga, uključio se ove godine i u rad INOMA-e (Udruženja inovatora Međimurja).

- U svom radu stalno sam težio tehnološkom napretku i povećanju kvalitete i produktivnosti - kaže on. - Prirodu treba znati poštovati, a visoku tehnologiju ne bismo smjeli zloupotrebljavati!

Kako ocjenjuje svoj dosadašnji život?

- Dobar život, kao i svaki drugi; ionako nisam ni težio nečem posebnom.

“MOJE INOVACIJE”

Rasvjeta za 21. stoljeće “Za izradu pojedinih dijelova i usluga bile bi angažirane domaće tvrtke, a u montaži mogli bi se zaposliti žene, mladi radnici bez radnog iskustva, osobe starije dobi kao i osobe s invaliditetom” - tako piše inovator u planovima za komercijalnu realizaciju svoje lampe za vanjsku rasvjetu (primjenjivu npr. kod škola, raznih ustanova, hotela, parkova, šetnica, benzinskih crpki, privatnih posjeda, ulica, riva, kupališta, vila...).

Stoga je njegovoj tvrtki potrebna investicija radi normizacije, izrade prototipova i modela, nabavu mjernih instrumenata i strojeva za površinsku obradu, marketing i edukaciju kadra, sudjelovanje na sajmovima i izložbama.

Lampe za vanjsku rasvjetu, osmišljene u radionici Dragutina Vadlje, osim funkcionalnosti (rasvjetna su tijela sa slojevitim i stupnjevitim osvjetljenjem) zadovoljavaju također sve ekološke i dekorativne kriterije kao i standarde EU. Vijek im je trajanja praktično neograničen (uz 5-godišnji garantni rok).

Općina Visoko 11

08. lipnja 2010.

DOBRA VIJEST Općina pomaže Osnovnoj školi Visoko i vodi brigu o arheologiji

Zapaženi rezultati s malim proračunom Općina Visoko ima 850.000 kuna proračunskih sredstava s jednom zaposlenom osobom, ali vole reći da ostvaruju zapažene rezultate. Vrlo dobrom ocjenjuju suradnju s OŠ Visoko i s ostalim udrugama koje djeluju na tom području.

- Iako naša škola nije velika, pohađa ju 144 učenika, rezultati koje postižu njeni polaznici na županijskoj i državnoj razini tim su vredniji. Upravo zato Općina sufinancira brojne školske programe kao što su škola plivanja, nagrade za učenike koji sudjeluju na natjecanjima,

darovi za djecu povodom Dana Sv. Nikole, programi međunarodne eko škole itd. Posebno naglašavam da je škola u suradnji s općinskim vlastima prije početka školske godine prišla nabavi školskih knjiga, za što je iz proračuna izdvojeno 30.000 kuna, a roditelji su bez dodatnih komplikacija i čekanja dobili knjige koje su bile za trećinu jeftinije.

Također, moram se zahvaliti voditeljicama Društva “Naša djeca”, te tetama koje su u protekloj godini priredile niz radionica i aktivnosti u kojima su sudje-

lovali naši najmanji. Vodili smo brigu i o zaštiti našeg kulturnog blaga, a uz pomoć Ministarstva kulture u prošloj godini izvršeni su radovi na arheološkom lokalitetu (utvrda Čanjevo) u vrijednosti 150.000 kuna, a ove godine sklopljen je ugovor s Ministarstvom na nešto manji iznos. Sva arheološka istraživanja provodi Hrvatski restauratorski zavod na čelu s mr. Lukom Bekićem, a postavili smo i zanimljivu izložbu arheoloških nalaza s utvrde Čanjevo u našoj školi - istaknuo je Mateković.

OPĆINA VISOKO Općina s 1627 stanovnika proslavila je svoj dan

Za školske knjige iz proračuna izdvojeno 30.000 kuna

DAN OPĆINE Uručene nagrade zaslužnima

Branimir Mateković dobio nagradu za životno djelo

Sportskih sadržaja za Dan općine Visoko, smještene na jugozapadnim padinama Kalničkoga gorja, nije nedostajalo

Baka Kata u 87. godini konačno je dobila asfalt

Povodom blagdana Presvetog Trojstva i Dana općine Visoko, na svečanoj sjednici uručene su i posebne nagrade zaslužnim sumještanima i onima koji su pomogli u razvoju općine Visoko. Tako je nagradu za životno djelo dobio Branimir Mateković koji je svih 40 godina član KUD-a braća Radić, a 35 godina i njegov predsjednik.

Za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju priznanje je dobio Fond za regionalni razvoj i Damir Trut, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Za izniman doprinos promocije i ugleda općine Visoko u zemlji i svijetu nagrađena je Andreja Loparić, novinarka VTV-a, a istu nagrado dobili su i članovi DVD-a Đurinovec.

Mještani općine Visoko taj dan su položili vijenac Zvonku Simonu, poginulom u Domovinskom ratu, a njemu

u čast odigran je i tradicionalni malonogometni turnir na kojem je sudjelovalo petnaest ekipa. Najbolji su bili članovi MNK Visoko, drugo mjesto osvojio je “Drvocommerce Huzjak”, a treći su bili članovi UDVDR-Visoko.

m

ještani općine Visoko položili su vijenac Zvonku Simonu poginulom u Domovinskom ratu Dan ranije održani su 16. lipanjski folklorni susreti na kojima su se uz domaćina, KUD braća Radić, predstavili i izvorno folklorno društvo „Posavke“ iz Hrastelnice, folklorna skupina kulturnog društva “Obrež“ iz Slovenije, “Ogranak seljačke sloge” Lupoglav i KUD “Sv. Petar” iz Orehovca.

Proteklih godina u općini je izgrađeno 600 metara nogostupa vrijednih 705.000 kuna, a usprkos recesiji i krizi, općina je “bogatija” za 3,5 km ceste Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Općina Visoko jedna je od 28 općina Varaždinske žup anij e, smje š tena na jugozapadnim padinama Kalničkoga gorja. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u njoj živi 1627 stanovnika.

Stalna ulaganja Tako bi ukratko glasile osnovne informacije o ovoj općini, a kako se ovdje radi i živi najbolje je doznati od samih žitelja, koji će reći da je to najbolje mjesto koje netko može odabrati.

S takvom konstatac ijom slaže se i načelnik Dragutin Mateković.

- Da bi opravdali ovakvo mišljenje naših sumještana, potrebna su stalna ulaganja u poboljšanje životnih uvjeta. Tako smo proteklih godina ulagali u komunalnu infrastrukturu i bogatiji smo za 600 metara nogostupa

vrijednih 705.000 kuna, od čega je polovicu sredstava snosio Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a ostatak Županijska uprava za ceste Varaždinske županije.

Nedavna proslava Dana općine i blagdana Presvetog Trojstva, bila je prilika da kažemo nekoliko podataka o tome što se radilo u proteklom vremenu. Nama je važno i provođenje programa modernizacije cestovne infrastrukture od čega su izgrađene dionice Kračevec

P

otrebna su stalna ulaganja u poboljšanje životnih uvjeta na području Općine Visoko

- Bukali, Kračevec – Bočkaji, Kračevec- Melinski i Čanjevo – Cerina ukupne dužine 2.565 metara, a u fazi

Održani su i 16. lipanjski susreti

Jarnjak otvorio dionicu Kračevec - Bočkaji

izvođenja su Visoko – Ivanje Gorice, Visoko - Pomper i Visoko - Hegedina, dužine 985 metara.

Nove ceste To znači da smo usprkos recesiji i gospodarskoj krizi bogatiji za 3,5 km ceste, ukupne vrijednosti milijun kuna, od čega je polovicu sufinancirao Fond za regionalni razvoj, a drugu polovicu Općina i građani.

Posebno smo bili radosni kada je potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak otvorio dionicu Kračevec - Bočkaji, a jedina stanovnica zaselka Bočkaji, baka Kata, doživjela je u svojoj 87. godini da do njene kuće dođe asfalt, jer do sada, u slučaju lošeg vremena, ova cesta, kojom se moglo samo traktorom, bila je neprohodna - rekao je nakraju načelnik Dragutin Mateković.

Zabave uz Dan općine nije nedostajalo

12 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

08. lipnja 2010.

ODJECI U Varaždinskoj i Bjelovarskoj županiji najviše samoubojstava

Kvalitetan obiteljski život znači manje samoubojstava Zadnjih 40-ak godina u Hrvatskoj se godišnje zabilježi između 850 i 1.000 samoubojstava.

Ozbiljni analitičari kažu da treba pribrojiti bar još 100 samoubojstava koja su prikrivena od strane obitelji i drugih. Znači da u Hrvatskoj od samoubojstva umire više ljudi nego zajedno u prometu, od droge i od kriminala. (...) U dvije županije u kojima ima najviše samoubojstava (Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska – ukupno oko 330.000 stanovnika) iz godine u godinu ima dva do tri puta više samoubojstava nego u dvije županije u kojima ima najmanje samoubojstava (Splitsko-dalmatinska i Zadarska – ukupno 610.000 stanovnika).

Iz takve razlike u broju samoubojstava između raznih područja u Hrvatskoj očito je da uzrok samoubojstva nisu poteškoće koje ljudi doživljavaju.

Nemoguće je da u nekim dijelovima Hrvatske ljudi doživljavaju dva ili tri puta više poteškoća nago u drugim dijelovima.

Pogrešno je dakle pisati i govoriti o razlozima samoubojstva kao bolesti, starosti, doživljenim nepravdama, loših obiteljskih odnosa, neimaštine, loših ocjena, nesretne ljubavi i drugih sličnih poteškoća. Pripisujući samoubojstvo poteškoćama, koje netko doživljava i nehotice se stvara atmosfera u kojoj se u činu samoubojstva traži i nalazi neka

logika. Takav pristup kod nekih čini samoubojstvo logičnim, razumljivim i prihvatljivim rješenjem od briga, poteškoća i problema.

Uzrok samoubojstva je u stvari procjena jednog dijela ljudi da im je u vezi s poteškoćama koje doživljavaju, život neizdrživ i nepodnošljiv i procjena da se u budućnosti neće promijeniti na bolje. Na temelju takve procjene izlaz traže u samoubojstvu. (...) Odgojem i samoodgojem moguće je smanjiti vjerojatnost samoubojstva. Korisno je poticati ozbiljno razmišljanje i ozbiljno razmišljati o površnosti i lažnosti stava: “Bolje bi bilo da me nema“, čim padne na pamet ili ga netko izreče. Dobro je raščiščavati površnost i neistinitost prosudbe da je samoubojstvo čin hrabrosti. Korisno je odluku o samoubojstvu promatrati i analizirati kao pogrešnu i štetnu odluku i za samoubojicu i za druge ljude, kojih se to tiče.

Majka Tereza je izjavljivala da osoba, koja doživljava da je voljena i željena ne želi umrijeti. Što netko živi kvalitetniji obiteljski život, to je dalje od samoubilačkih misli. Ozbiljna katolička religioznost je apsolutna prevencija samoubojstva.

Obiteljski centar (na temelju podataka Državnog statističkog zavoda)

ČITATELJI PIŠU Proslavljena 530. obljetnica školstva u V. Toplicama

Toplička škola niže uspjehe Osim što su najstarije termalne toplice u Hrvatskoj, Varaždinske Toplice jedno su od rijetkih mjesta koja se mogu podičiti 530 godina dugom poviješću školstva, koja je prošlog tjedna svečano i obilježena prigodnim kulturno-umjetničkim programom, likovnom i etno izložbom kojoj su nazočili brojni ugledni gosti iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor ta, Hrvatskog sabora i Varaždinske županije. Na svečanosti u to p l i č ko j Osnovnoj školi Antuna i Ivana Kukuljevića bila je i državna tajnica Ministarstva znanost i, obrazovanja i športa Dijana Vican koja je rekla da škola napreduje zbog suradnje djelatnika, roditelja i lokalne zajednice.

Prije nego je Kolumbo otkrio Ameriku, u Varaždinskim Toplicama djeca su već učila čitati i pisati. Toplička škola utemeljena je davne 1480. godine i prva je seoska škola u Hrvatskoj te jedna od najstarijih škola u jugoistočnoj Europi.

Danas niže brojne uspjehe. Ostvarivši najbolje rezultate na internet stranici ‘Prometna učilica’, koju su izradili MUP i Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa, učenik 5.a razreda Marko Ratković osvojio je prvo mjesto u Republici Hrvatskoj te je nagrađen prijenosnim računalom, biciklom i kacigom. Stranica je osmišljena i pokrenuta s ciljem upoznavanja učenika osnovnih škola s osnovama prometne kulture, prometnih propisa i poželjnog ponašanja u prometu. Kroz poučne sadržaje i pitanja za provjeru znanja obrađuje dvije tematske cjeline: kretanje pješaka u prometu i vožnju bicikla.

Na stranici su se u određenom razdoblju mjerile aktivnosti sudionika te su se zbrojali rezultati poučavanja poučnih sadržaja, rješavanja zadataka za vježbu te rezultati četiriju ispita koje zadaje MUP. Na natjecanju mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola na području Hrvatske i to pojedinačno, a isto tako i za svoju školu, zajedno s drugim učenicima.

U školi je u ponedjeljak podignuta zelena zastava, čime je potvrđen status međunarodne eko-škole. Škola je ovaj status potvrdila drugi put, na što su iznimno ponosni.

OŠ Varaždinske Toplice

Završna priredba u vrtiću „Zeko“ u Ljubeščici

U prostorijama dječjeg vrtića „Zeko“ u Ljubeščici 1. lipnja održana je završna priredba povodom završetka pedagoške godine. Njezin je cilj bio oproštaj mališana od svojih prijatelja koji će na jesen krenuti u prvi razred. Kroz stihove i pjesmice posvećene prijateljstvu, školi, majkama, bakama, očevima i djedovima te igrokaze „Srebrna ribica“ i „Hoki-poki“, mališani su razveselili sve posjetitelje priredbe, a naročito svoje roditelje.

Poseban dojam na posjetitelje ostavili su i mali folkloraši dječjeg vrtića koji su izveli „Splet narodnih plesova“.

Nakon priredbe održano je zajedničko druženje i čašćenje teta odgajateljica, djece i roditelja. (mr)

Lijekovi ili priča o obmani?

U utorak 15. lipnja u 18 sati u Vatrogasnom domu DVD-a Biškupec, iza župne crkve, počinje predavanje “Lijekovi ili priča o obmani” koje organizira Udruga “Arka” Varaždin. Predavanje će održati dr. med. Lidija Gajski, specijalist za unutarnje bolesti, autorica knjige istoga naziva kao i predavanje. Ulaz na predavanje je slobodan.

Bernardica Nada Šinko

Hvala HVIDRA-i Petrijanec, rodbini i prijateljima Najiskrenije zahvaljujem članovima HVIDRA-e općine Petrijanec, rodbini i prijateljima koji su mi pomagali i koji mi pomažu na bilo koji način.

Svima od srca hvala!

M.J.

Vatrogasci su iz Kneginca Gornjeg U prošlom broju Regionalnog tjednika na stranici Mozaika došlo je do pogreške u tekstu pod naslovom “Hvala za dojavu o požaru i vatrogascima iz Kučana Gornjeg!”. Umjesto vatrogascima iz Kučana Gornjeg, u naslovu je trebalo pisati vatrogascima iz Kneginca Gornjeg. Ispričavamo se obitelji B. Grabar, te čitateljima.

ISPRAVAK

Fotografija nema veze s tekstom U tekstu objavljenom u prošlom broju Regionalnog tjednika pod naslovom “Nasilništvo u obitelji, ali i među djevojkama” nenamjernom je greškom objavljena pogrešna ilustracija uz taj tekst. Fotografija koja je objavljena nema veze s objavljenim tekstom. Ispričavamo se roditeljima i čitateljima.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

08. lipnja 2010.

Oglasi 13

14 Oglas

08. lipnja 2010.

SUSRET Mr. sc. Miljenko Ptiček, direktor trgovačkog društva Parkovi, koje je i lanjsku poslovnu godinu z

Proširenjem starog dijela groblja te izgradnjom nove poslovne zgrade i rasadnika, kao i uređenjem parka Ivana Pavla II., Parkovi su zadnjih osam godina uspjeli zaokružiti impozantnu i funkcionalnu poslovnu

Stalnim ulaganjima do IZDVOJENO Vrijednost povećana šest puta

Rast i razvoj Kada sam 2002 godine putem javnog natječaja imenovan Upravom – direktorom Parkovi su imali stotinjak zaposlenika, zapušteni i napušteni rasadnik, u kojem je istovareno i ostavljeno preko 250.000 m3 raznog otpada sa varaždinskog groblja, nekoliko traktora, neadekvatni vozni i strojni park, lošu kvalifikacionu strukturu zaposlenih te ukupni prihod oko devet milijuna kuna, od čega oko Miljenko Ptiček 15 posto gospodarskih prihoda. Neto plaća 2002. bila Dugotrajna imovina bila je 2002. šest milijuna kuna, a današnja je 47 milijuna govori u kuna. To znači da smo dugoParkovima nisu trajnu imovinu povećali za 41-tak milijuna kuna. Danas mijenjani zbog smo i maksimalno tehnološki opremljeni i zaokruženi dolaska Miljenka tehnološki, u samo osam Ptičeka godina, što dobro pokazuje kako kvalitetne radnike i je 3.200 kuna, a prihod po upravu imamo. Naši vrtlari zaposlenom kretao se oko znaju i mogu treba ih samo organizirati i znati voditi.

120 tisuća kuna.

I sada se postavlja pitanje Danas je prosječna plaća 4 .10 0 kuna, uvećana za primanja, ugovora i nagrada 2.50 0 kuna mater ijalnih za ostvarene rezultate, iako prava radnika, dok je prihod se ugovor i u Parkov ima po zaposlenome lani bio nisu mijenjali zbog dolaska 220 tisuća kuna, a pretproš- Miljenka Ptičeka, nego su le godine čak 250 tisuća. postojali i prije. No, dao Uspoređujući podatke sa sam mogućnost da zaintekomunalnim hortikulturnim resirani vide moja primanja tvrtkama najbolji smo u dr- uz uvjet čuvanja tajnosti žavi, no ista tako po plaćama podataka, ali to nisu željeli. pri dnu ljestvice. Današnja Kako bilo, uvjeren sam da vrijednost aktive je 53,5 nisam preplaćen, kao ni milijuna kuna, dok je 2002. direktori drugih komunalnih bila oko 8 milijuna kuna. poduzeća

u

Izgradili smo novu gospodarsku zgradu od preko tisuću kvadrata, formirali novi rasadnik Nova Ves od 4,5 hektara i izgradili najsuvremenije plastenike površine oko 2.000 m2, te na ovaj način prvi put u svojoj povijesti pokrenuli profitabilnu proizvodnju konkurentnog biljnog materijala, naglašava direktor Parkova VAR A ŽDIN – Parkov i su pozitivno poslovali i lani, usprkos vrlo složenim gospodarskim prilikama i značajno smanjenim proračunsk im sredstvima. Istaknuo je to na Redovitoj godišnjoj skupštini dioničara poduzeća za komunalne i hortikulturne djelatnosti Uprava - direktor mr.sc. Miljenko Ptiček.

Usmjereni tržištu „Prošle smo godine ostvarili 23,8 milijuna kuna prihoda, te 22,5 milijuna rashoda, tako da je dobit nakon oporezivanja bila blizu milijun kuna. Od ukupnog prihoda Parkovi iz gradskog proračuna dobivaju oko 45 posto prihoda, uključujući održavanje 1.500.000 m2 javnog zelenila i 18 ha groblja. Dakle, Parkovi više prihoda ostvaruju na tržištu,

Tko će ubuduće upravljati Aquacityjem?

Uprava i Nadzorni odbor Parkova vode i nadziru od 2007. poslovanje Aquacityja koji je u gradskom vlasništvu. No to bi se uskoro trebalo promijeniti. - Predložio sam Nadzornom odboru i Skupštini društva da me razriješe dužnosti

po čemu smo jedinstveni među komunalnim poduzećima u državi i gradu, ističe

d

isperzija izvora prihoda i nastup na tržištu okosnica su razvoja Parkova

jer pronalaženje novih poslova za Parkove traži pojačani angažman. Kako Grad već ima javnu ustanovu Gradski bazeni, koja vrlo kvalitetno obavlja poslove, ne vidim razloga da ona ne preuzme upravljanje Aquacityja - veli Ptiček.

novca iz gradskog proračuna, kako dodaje, Parkovi su znali da je dugoročno jedini održivi način razvoja tvrtke disperziranje izvora prihoda, odnosno da svoju organiziranost, racionalnost i hortikulturna znanja moraju pokazati i dokazati na tržištu.

Više izvora direktor Parkova.

Da i imaju mogućnost svake godine dobivati sve više

„Da se ne razvijamo i ne stvaramo nove gospodarske pr ihode, imali bismo oko osam milijuna kuna prihoda

iz proračuna. No željeli smo što manje ovisiti o proračunu, pa zato uz komunalne prihode imamo prihode iz biljne proizvodnje, hortikulturnih usluga, prodaje pogrebne opreme, klesarskih usluga, prodaje u cvjećarnici i vrtnom centru, te ugostiteljstva To nemaju mnoga slična poduzeća, ističe direktor Parkova.

Svega toga, međutim, ne bi bilo bez ulaganja. „Ovih dana navršilo se osam godina otkako sam imenovan

USPJEH Sklopljeni novi poslovi o distribuciji proizvoda s MBM-om i BIOS-om

Začinsko bilje iz Varaždina po Hrvatskoj Kao i moji prethodnici, 2002. godine bilje za javne zelene površine i daljnju prodaju kupovali smo u MBM-u, najvećem distributeru, uvozniku i proizvođaču u Hrvatskoj. No, lani smo s njim potpisali prvi ugovor te mu prodali gotovo 50 posto svoje proizvodnje. Međutim ideja vlasnika Mladena Bakovića je da već iduće godine to udvostručimo.

Ovaj, vrlo kvalitetan ugovor pokazuje da smo ispravno postupili kada smo krenuli obnoviti stari rasadnik, značajno ga osuvremenili i proširili a prvo ga očistili od

smeća. Za ovo smeće nitko bivšu Upravu nije ništa pitao.

Ali to nije sve. Ovih dana potpisan je

U

Parkovima se već radi na proširenju kapaciteta

ugovor s varaždinskim BIOS-om koji će distribuirati naše začinsko bilje u velike trgovačke centre, na čemu se zahvaljujem poslovodstvu i vlasniku Hrvoju

Vojvodi. To je isto kvalitetan projekt u kojem ćemo moći ne samo zaposliti postojeće kapacitete, nego već analiziramo njihovo proširenje.

Budući da za to ne možemo dobiti IPARD-ova sredstva jer jedinica lokalne samouprave ima udjel veći od 25 posto u vlasništvu Parkova, razmišljam o osnutku nove tvrtke, radi kandidiranja za ta sredstva. Ptiček na kraju ističe kako još uvijek čeka na povrat poticaja za kapitalna ulaganja Ministarstva poljoprivrede od oko 500 tisuća kuna.

Oglas 15

08. lipnja 2010.

završilo s dobiti, usprkos vrlo složenim gospodarskim prilikama i smanjenom financiranju iz GP-a

u cjelinu

uspješnog poslovanja direktorom Parkova, i to je bilo osam godina intenzivnog ulaganja i razvoja. Ubrzo nakon što sam došao krenuli smo s utvrđivanjem imovine te ulaganjem dosada ukupno 37 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu. No, najveća ulaganja bila su 2008 godine, i to veća od 12 milijuna kuna. Tada smo prodali zemljište Mercatoru te uspjeli zaokružiti našu imovinski sliku. Sva sredstva ostvarena prodajom zemljišta reinvestirana su u novu gospodarsku zgradu od tisuću kvadrata, kupovinu zemljišta i formiranje rasadnika od 4,5 hektara i izgradnju novog plasteničkog i polikarbonatnog zatvorenog proizvodnog prostora te proširenje kontejnerskog uzgoja bilja, naglašava direktor Parkova.

Najbolji u zemlji Uz vrijednu i funkcionalnu imovinu, kako dodaje, Parkovi imaju i mlade stručnjake te najbolje vrtlare u državi. „Naša Brankica Ružić je 2004. tijekom akcije HTZ-a „Čovjek ključ uspjeha“ proglašena najboljom hortikulturnim djelatnikom u Hrvatskoj.

Dobivamo bezuvjetna izvješća državne revizije, poslujemo uredno, a imamo i certifikate ISO 9001 te ISO 14001.

Sada uvodimo i EFQM sustav poslovne izvrsnosti, tako da ćemo biti jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja će upravljati i kontrolirati svoje procese na način ostvarivanja izvrsnosti u poslovanju, naglašava Ptiček, dodajući da je već dobro poznato kako je Varaždin već devet godina najuređeniji grad, što je zasigurno i posljedica hortikulturne uređenosti, a grad-

NIJE NEGO U Parkovima opovrgavaju tvrdnje o visokim troškovima održavanja zelenila

Varaždin dva puta jeftiniji od Čakovca

Novi rasadnik Parkova u Novoj Vesi, proizvodna površina 4.5 ha

sko groblje član je europske asocijacije najznamenitijih groblja ASCE. Upravo zbog rezultata, kako naglašava, tvrtka dobiva poslove zahvaljujući kojima može i investirati. „Naravno da nismo uspjeli investicije ostvariti iz komunalnog dijela poslovanja jer velika većina cijena nije

k

ao jedna od rijetkih tvrtki u nas, Parkovi uvode i EFQM sustav poslovne izvrsnosti mijenjana od 2002 godine: Međutim, do toga bi moglo doći ukoliko će se gospodarske djelatnosti morati izdvajati iz komunalnih tvrtki, u kojem bi smjeru mogao ići novi Zakon o komunalnom gospodarstvu. Ovo smatram neozbiljnim jer se dobit iz gospodarske djelatnosti koristi za zadržavanje niskih komunalnih cijena usluga. A upravo zahvaljujući dobrom radu i naših gospodarske djelatnosti, imamo visoku

zadržanu dobit, a iz godine u godinu ostvarujemo operativnu dobit od oko četiri milijuna kuna, pa je normalno kontroliranjem rashoda ostaju velike mogućnosti za investicije, naglašava Ptiček.

Nova ulaganja Usprkos tome, često se čuje na Gradskom vijeću da svega toga ne bi bilo bez veze s gradskom upravom, odnosno gradonačelnikom. „Gradonačelnik nam puno pomaže kada daje preporuke za naš angažman jer gospodarski angažman nije samo preporuka, već i kvaliteta i posao odrađen u roku. Angažirani smo diljem države, a u pregovorima je realizacija posla u Tetovu, gdje nam Grad nam nudi osnivanje zajedničke tvrtke u omjeru 51 prema 49 u korist Parkova.

Planova ne nedostaje, te u idućih dvije godine najavljuje preseljenje Uprave groblja, na lokaciju gospodarske zgrade, u kojem prostoru bi bila i prodaje pogrebne opreme i cvjećarnica. Planira se i izgradnja novog Vrtnog centra i Kuće leptira, nove gradske turističke atrakcije.“

Uporno se govore neistine, pa i laži oko održavanja javnog zelenila u Varaždinu. Da je uistinu tako, lako se to vidi već samo na temelju najjednostavnijih matematičkih operacija.

Primjerice, ako izdvajanja iz gradskog proračuna podijelimo s površinama zelenila, dobiva se jedinična cijena. A moguće je i lako utvrditi koliko koji grad daje za održavanje iz proračuna. Ni u jednoj od ovih varijanti Parkovi nisu među skupljima. Dapače, imamo najniže cijene. Recimo, Opatija daje 32 kune

GRAD

Opatija Čakovec Karlovac Poreč Koprivnica Varaždin Osijek Zadar Zagreb Split

za održavanje kvadratnog metra, a mi 4,14. Dakle gotovo osam puta manje. No ne tvrdimo da oni dobivaju previše, nego smatramo

U

porno se govore neistine oko održavanja zelenila da svatko prema svojim mogućnostima odvaja za odražavanje javnog zelenila onoliko koliko je potrebno, odnosno koliko misle da je potrebno.

Ista je priča s udjelom u

Proračun za održavanje javnog zelenila (kn)

Trošak održavanja (kn/m2)

128.236.142 275.000 8.632.000 115.884.068 675.000 6.500.000 210.266.000 1.500.000 7.500.000 204.971.497 785.000 5.043.000 122.262.857 360.000 3.000.000 283.409.100 1.500.000 6.210.000 467.817.200 2.000.000 9.500.000 455.595.255 750.000 8.830.000 7.231.082.277 11.000.000 140.000.000 1.120.284.500 1.000.000 18.300.000

31,39 9,63 5,00 6,40 8,33 4,14 4,75 11,77 12,73 18,30

Proračun grada (kn)

Površina javnog zelenila (m2)

proračunu. Tu se uistinu teško uspoređivati s nekim poput Zagreba, čiji se proračun mjeri u milijardama, ali je č injenica da kada se usporedimo s manjim gradovima da smo opet na začelju.

Možda je najbolja usporedba sa susjednim Čakovcem. Iz proračuna Čakovca se izdvaja gotovo 5.6 %, a iz proračuna Varaždina 2.2 % za održavanje grada, dok je cijena održavanja kvadrata javnog zelenila u Čakovcu 9.6 kn/m2, a u Varaždinu 4.1 kn/m2, ili dva i pol puta manje.

Troškovi održavanja javnog zelenila u gradovima tijekom 2010.

Održavanja zelenila u proračunu(%) 6,73 5,61 3,57 2,46 2,45 2,19 2,03 1,94 1,94 1,63

16 Poslovni svijet HYPO BANKA

Otvorenje i Dani otvorenih vrata U srijedu 9. lipnja u 11 sati održat će se svečano otvorenje nove poslovnice Hypo AlpeAdria-Bank u Varaždinu u Gundulićevoj ulici 6.

Riječ je o preseljenju poslovnice te banke koja se dosad nalazila u Kukuljevićevoj ulici 7 u Varaždinu, koja je s radom prestala 21. svibnja.

Uz svečano otvorenje, koje je predviđeno za 11 sati, održat će se Dan otvorenih vrata te prigodne akcijske ponude. Otvorenju će prisustvovati član Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank Ivo Bilić, direktorica Hypo banke za regiju središnja Hrvatska Rajka-Valentina Miljković, zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin Vesna Vidović Oreški i direktor NK Varteks Goran Jukić, kojima će Hypo banka uručiti donaciju i sponzorski ček.

Radno vrijeme nove poslovnice Hypo AlpeAdria-Bank je od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati, a subotom od 8 do 13 sati. Kreditni odjel radi od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Sve dodatne informacije možete dobiti na brojevima telefona 0800 14 14 ili na internet stranicama www. hypo-alpe-adria.hr.

08. lipnja 2010.

DOZNAJEMO Prvi Centar energetske učinkovitosti u Varaždinskoj županiji

Građane najviše zanima kako uštedjeti energiju Još nema pravog zanimanja za obnovljive izvore energije. Posjećenost Centra je slaba – rekao je voditelj EE info centra Zoran Kunić Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG - Kako koristiti manje energije, uštedjeti novac, popraviti kvalitetu zraka i zaštititi okoliš? Na ta i brojna druga pitanja mogu se dobiti odgovori u EE info centru, koji je otvoren u Ludbregu prije gotovo dva mjeseca.

Brojne prednosti Riječ je o Centru energetske učinkovitosti, prvom takve vrste u Varaždinskoj županiji i četvrtom u Hrvatskoj. Zajednički su ga, prema programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i projektu Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, organizirali Grad Ludbreg te tvrtka EnergyPLUS u suradnji s tvrtkama partnerima.

- Još nema pravog zanimanja za obnovljive izvore energije.

Posjećenost Centra je slaba, a problem je u tome što građani nisu dovoljno svjesni prednosti gradnje niskoenergetskih kuća

– istaknuo je voditelj EE info centra Ludbreg Zoran Kunić.

Dodao je kako građane koji dolaze u njihov Centar najviše zanima kako uštedjeti energiju, poboljšati energetsku učinkovitost da smanje troškove. A prednosti gradnje niskoenergetskih kuća su brojne.

- Pr ije svega udobnost i

u

skoro ćemo izgraditi pokaznu niskoenergetskku kuću Građani nisu dovoljno svjesni prednosti gradnje niskoenergetskih kuća - ističe Kunić

znatno smanjenje potrošnje energenata. Kuća ima takvo arhitektonsko rješenje da energiju koristi na najbolji mogući način tijekom svih godišnjih doba. Te su kuće temelj održive gradnje tijekom cijelog svog životnog vijeka, počevši od građevinskog materijala čija proizvodnja ne opterećuje

okoliš, preko njihove energetske učinkovitosti i racionalnog trošenja, pa sve do racionalnog gospodarenja otpadom, visokog komfora i ugodne klime bez dodatne uporabe sustava grijanja i hlađenja.

One su kuće budućnosti, tim više što će uskoro biti to i

zakonski određeno – objasnio je Kunić.

U Hrvatskoj se grad Labin strateški opredijelio za niskoenergetsku gradnju, a uskoro se to očekuje i u gradu Ludbregu.

- Na području Varaždinske županije postoje projekti za

gradnju takvih kuća, a uskoro ćemo mi u sklopu EE info centra, koji se nalazi u sklopu tvrtke EnergyPLUS, izgraditi jednu pokaznu niskoenergetsku kuću kako bi se građani odmah uvjerili o prednosti takve gradnje – zaključio je na kraju Kunić.

NAJAVA Info dan održat će se 17. lipnja

SAVJETI Edukacija u centru od malena

Energetska učinkovitost

Solarne igračke i crtići

U Ludbregu će se idući četvrtak, 17. lipnja, organizirati Info dan o energetskoj učinkovitosti kako bi se građani što više upoznali s obnovljivim izvorima energije, zaštiti okoliša te gradnji niskoenergetskih kuća.

- Na Info danu bit će prisutni stručnjaci iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Instituta Hr-

voje Požar te predstavnici Agencije za razvoj Varaždinske županije i Grada Ludbrega – najavio je Zoran Kunić, voditelj EE info centra u Ludbregu.

EE Info centar Ludbreg nalazi se u Koprivničkoj ulici 19, a građani savjete i informacije mogu potražiti od 7 do 15 sati svaki radni dan.

U sklopu Centra djeluju energetski savjetnici koji besplatno informiraju i savjetuju o mjerama uređenja i gradnje doma, ureda, građevinskog objekta ili renoviranja postojećeg na način da bude energetski učinkovit – da troši manje energenata i ujedno stvara manje emisije CO2 u atmosferu. Izloženi su i energetski

efikasni proizvodi i sustavi tvrtki partnera projekta.

U info centru organiziraju se radionice za građane o obnovljivim izvorima energije, a postoje i one koje su namijenjene školarcima, ali i onim najmlađima – predškolcima. U EE centru mogu pogledati zanimljive crtiće, a mogu se poigrati solarnim igračkama.

Uskoro Info dan

Prava odluka Puzzle lateralnog razmišljanja C

ilj lateralnog razmišljanja je promijeniti naše misli da idu u drugačijem smjeru od onog ustaljenog te navesti nas da sagledamo postojeći problem iz drugačije perspektive. „Ne možete iskopati rupu na drugom mjestu, ako istu rupu kopate dublje“ najbolja je izreka koja tumači situaciju ustaljene percepcije stvari. Kako bi se na primjeru dočarala tehnika lateralnog razmišljanja, u nastavku se nalazi nekoliko puzzli koje možete probati riješiti, a točna

rješenja, prema de Bonu, kreatoru lateralnog razmišljanja, donosim u sljedećem broju. a svaku od slagalica postoji više rješenja, ali samo jedno rješenje u potpunosti odgovara zadanom problemu. Pokušajte se poigrati s mogućim odgovorima.

Prvi problem: u sobi su 3 žarulje, a na hodniku 3 prekidača. Vrata od sobe su zatvorena. Kako ćete otkriti koji prekidač pali koje svjetlo? Rješenje: upalimo bilo koji prekidač i držimo ga upaljenog

Z

par minuta. Ugasimo ga i upalimo drugog, i uđemo u sobu. Ugašena topla žarulja je od prvog prekidača, upaljena od drugog i ugašena hladna od trećeg. rugi problem: Čovjek živi na 20. katu i svako jutro spušta se dizalom, a kad se vraća, ide stepenicama. Kada pada kiša, onda se i spušta i diže dizalom. Zašto?

Treći problem: šest jaja je u košari. Svaka od šest osoba uzme po jedno jaje. Kako je moguće da je jedno jaje ostalo u košari? Četvrti

D

problem: vozite se u automobilu u kojem ima mjesta samo za vozača i suvozača. ođete na autobusnu stanicu i vidite tri osobe. Vani je nevrijeme i pitanje je kada će autobus doći. Prva osoba je starac kojeg hitno treba prevesti u bolnicu, druga osoba je čovjek kojem dugujete puno novaca, a treća je vaš partner. Kako biste usrećili sve tri osobe? Peti problem: kako je četverogodišnji dječak mogao pasti s 20-erokatnice i ostati živ?

D

Nina Begičević doc. dr. sc.

08. lipnja 2010.

Oglas 17

18 Oglasi

08. lipnja 2010.

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU, J. Križanića 33, Varaždin temeljem članka 77. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Statuta Veleučilišta u Varaždinu i Odluke Stručnog vijeća Veleučilišta u Varaždinu od 20. svibnja 2010. godine objavljuje

NATJEČAJ ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2010./2011.

Veleučilište u Varaždinu u akademskoj godini 2010./2011. upisuje sljedeće stručne studije u trajanju od 3 godine (180 ECTS-a): 1. ELEKTROTEHNIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka elektrotehnike 2. PROIZVODNO STROJARSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka strojarstva 3. MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka multimedijske i grafičke tehnologije 4. TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka tehničke i gospodarske logistike 5. GRADITELJSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva 6. SESTRINSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva Broj studenata koji će se upisivati su:

1. UVJETI UPISA Upis u I. godinu studija (osim studija Sestrinstva – redoviti studenti) na Veleučilište u Varaždinu u akademsku godinu 2010./2011. moguć je na dva načina: I. na temelju položene državne mature, odnosno prijave putem internetske stranice www. postani-student.hr II. na temelju razredbenog postupka.

A.) Pravo upisa REDOVITIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju samo oni pristupnici koji su se prijavili za upis na prvu godinu studija putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr.

Sve informacije vezane uz način vrednovanja ocjena iz srednje škole, predmete koji čine obvezni dio državne mature možete pronaći na internetskoj stranici www.postani-student.hr, kao i na internetskoj stranici Veleučilišta www.velv.hr Studij Sestrinstva – dodatna provjera znanja Na studiju Sestrinstva za upis REDOVITIH STUDENATA provest će se dodatna provjera znanja iz anatomije i fiziologije.

Rezultati temeljem navedene dodatne provjere znanja će biti uvršteni u ukupne bodove ostvarene temeljem bodovanja Nacionalnog informacijskog sustava, temeljem čega će se pristupnici rangirati za upis na redoviti studij Sestrinstva.

Dodatna provjera znanja biti će 15. lipnja 2010. godine na Veleučilištu u Varaždinu.

Troškovi dodatne provjere znanja iznose 300,00 kuna i uplaćuju se na žiro račun Veleučilišta u Varaždinu broj 2360000-1101737753 (obrazac uplatnice dostupan na www.velv.hr). Potvrdu o uplaćenim troškovima pristupnici su dužni dostaviti referadi Veleučilišta najkasnije na dan održavanja dodatne provjere znanja.

B.) Pravo upisa IZVANREDNIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju pristupnici koji su se prijavili putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr, kao i temeljem razredbenog postupka kojem mogu pristupiti sve osobe koje su završile četverogodišnju srednju školu.

Razredbeni postupak za upis na stručne studije provodi se bez razredbenog ispita, a temelji se isključivo na vrednovanju ocjena iz srednje škole (opći uspjeh svih 4 razreda srednje škole i na maturi).

2. PRIJAVE A.) Svi pristupnici za upis putem sustava državne mature – REDOVITI I IZVANREDNI STUDENTI dužni su pravovremeno potvrditi namjeru upisa na studijske programe na kojima je za to ostvareno pravo i to: - za I. (ljetni) rok od 07. srpnja do 20. srpnja 2010. godine B.) PRIJAVE ZA RAZREDBENI POSTUPAK (IZVANREDNI STUDENTI) Prijave u I. razredbenom roku predaju se osobno ili šalju poštom preporučeno na adresu Veleučilišta od 08. lipnja do 30. lipnja 2010. godine.

Uz PRIJAVU (IZVANREDNI STUDENTI) treba priložiti: 1. Domovnicu.

2. Rodni list.

3. Svjedodžbu o završnom ispitu (odnosno maturalnu svjedodžbu) i svjedodžbe svih 4 razreda srednje škole.

4. Dokaz o uplati troškova razredbenog postupka, u iznosu od 300,00 kn uplaćenih na žiroračun Veleučilišta broj: 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku “za razredbeni postupak”).

Prijave se podnose na posebnom obrascu, koji se može dobiti u studentskoj službi Veleučilišta ili na web stranici Veleučilišta www.velv.hr , osobno ili šalju poštom na adresu: VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU, J. Križanića 33, 42000 VARAŽDIN – Studentska služba.

Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati.

3. RAZREDBENI POSTUPAK ZA IZVANREDNE STUDENTE Razredbeni postupak za upis na stručne studije Veleučilišta u Varaždinu obuhvaća samo vrednovanje uspjeha u srednjoj školi (opći uspjeh svih 4 razreda srednje škole i na maturi).

4. UPISI (REDOVITI I IZVANREDNI STUDENTI) Upisi na sve studije provodit će se na Veleučilištu u Varaždinu: - u I. (ljetnom) roku od 05. srpnja do 23. srpnja 2010. godine Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Veleučilišta. Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu odgovarajuće dokumente (ako nisu predani kod prijave), dvije fotografije formata 4 x 6 cm, uplatnicu na iznos 300,00 kuna (redoviti i izvanredni studenti) za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica).

OBAVIJESTI Sve potrebne informacije mogu se potražiti na adresi: Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Studentska služba I. (studiji: Elektrotehnika, Proizvodno strojarstvo i Graditeljstvo) ili na tel: 042/ 493-364, te Studentska služba II. (studiji: Multimedija, oblikovanje i primjena, Tehnička i gospodarska logistika i Sestrinstvo) ili na tel: 042/ 493-363, odnosno na web stranici www.velv.hr.

08. lipnja 2010.

Oglas 19

20 Školstvo

08. lipnja 2010.

USPJEH Na međunarodnom natjecanju iz informatike u SAD-u varaždinski gimnazijalci osvojili su 2. mjesto

Filip Hrenić prvi na natjecanju u SAD-u Nedavno je 10-ak učenika 1. gimnazije Varaždin, među kojima je bio i Filip Hrenić, polaznik 1. razreda, otputovalo u pratnji mentora u SAD, gdje je održano međunarodno natjecanje u informatici. - U četiri kvalifikacijska kola, na temelju osvojenih bodova, dobili smo poziv na ovo natjecanje. U vrhu smo po znanju u informatici, što smo dokazali u kvalifikacijama, i možemo očekivati dobre rezultate - optimistično je najavio prije puta Filip Hrenić. Da su njegove prognoze bile opravdane, govori i podatak da je on u juniorskoj konkurenciji riješio sve zadatke bez greške i tako osvojio izvrsno 1. mjesto i laskavu titulu najboljeg

Filip Hrenić

informatičara na ovom prestižnom međunarodnom natjecanju.

Treću godinu zaredom - Ove je školske godine naša škola već treću godinu zaredom sudjelovala na prestižnom svjetskom ACSL natjecanju.

Nakon odličnih rezultata u prethodne dvije godine, ni ove školske godine rezultat nije izostao te su oba prijavljena tima u kategorijama „Junior 5“ i „International Senior 5“ u prednatjecanjima bila visoko plasirana, od kojih je tim „International Senior 5“ zauzeo 1. mjesto s maksimalnim brojem bodova.

Spomenuti su rezultati zaradili poziv na za-

vršno All-Star natjecanje, koje se ove godine održalo u gradu Robisonia (Pennsylvania).

Na završno natjecanje plasiralo se oko 10 timova po kategoriji od ukupno više od 200 prijavljenih većinom iz SAD-a, Kanade i Europe. Naši su učenici u kategoriji „International Senior 5“ zauzeli ekipno 2. mjesto, dok su u pojedinačnoj konkurenciji zauzeli 2 druga mjesta - Adam Trstenjak i Marin Petković, i dva treća mjesta - Goran Flegar i Robert Borovac. U kategoriji „Junior 5“ naši su učenici u pojedinačnoj konkurenciji zauzeli jedno prvo mjesto - Filip Hrenić, a Martin Gluhak bio je četvrti - doznajemo od voditelja prof. Bojana Banića. (dp)

INFORMATIKA Na državnom natjecanju brojna ekipa s područja Varaždinske županije

Zagarantirana budućnost Iako je svake godine sve jača konkurencija, učenici s varaždinskog područja u samom su informatičkom vrhu u državi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na državnom natjecanju iz informatike u Puli sudjelovalo je čak 15 učenika s područja Varaždinske županije. Svojim nastupima dokazali su da je Varaždinska županija u samom informatičkom vrhu.

Iako je ove godine bila vrlo jaka konkurencija, u svim su kategorijama postigli zapažene rezultate.

Programi U programiranju kod osnovnoškolaca natjecalo s četvero učenika. U kategoriji QBasic 6. razred, 6. mjesto osvojio je Julijan Martinčević, I. OŠ Varaždin, mentorice Tamare Ređep. U kategoriji LOGO: 5. razred, 7. mjesto osvojio je Josip Kelava, VI. OŠ Varaždin, mentora Marija Stančića; dok je za 8. razred, 2. mjesto pripalo Franu Mihaljeviću, a 6. mjesto Bruni Horvatu, obojici također iz VI. OŠ Varaždin.

Učenici srednjoškolske dobi natjecali su se u dvije kategorije i također postigli zapaže-

Otvorenje natjecanja

ne rezultate.

U kategoriji programiranja u programskim jezicima Pascal, C, C++ natjecalo se pet učenika. Učenik 1. razreda Prve gimnazije Varaždin, Martin Gluhak, mentora Bojana Banića, osvojio je 4. mjesto. U kategoriji 2. razreda 5. mjesto osvojio je Ivan Paljak, mentorice Vesne Novosel-Martinić,

iz Prve gimnazije Varaždin, a 12. mjesto pripalo je Luki Horvatu, mentora Ramona Šafarića, iz Elektrostrojarske škole Varaždin. Od učenika 3. razreda Prve gimnazije Varaždin četvrto mjesto osvojio je Goran Flegar, mentora Bojana Banića, a osmo mjesto pripalo je Nenadu Banfiću, mentorice Vesne Novosel-Martinić. Na državno natjecanje iz informatike bio je pozvan i učenik 4. razreda Prve gimnazije Varaždin Mirko Kokot, mentora Bojana Banića, koji je sigurno jedan od najboljih maturanata, ali je bio spriječen zbog drugih natjecanja i obaveza te nije mogao sudjelovati.

U kategoriji Osnove informatike sudjelovalo je troje

Razvoj softverskih radova Nakon nekoliko godina iz Varaždinske županije na državno natjecanje pozvana su i dva učenika sa svojim softverskim radom.

Na smotri softverskih radova, kategorija INFOkup učenici 8. razreda OŠ Petrijanec Rene Zamostni i Alen Belščak, mentorice Jasminke Belščak, predstavili su svoj rad Superfizika.

Taj interaktivni programski paket koristit će učenicima sedmih i osmih razreda osnovne škole za učenje, ponavljanje i samoprovjeru znanja iz fizike kroz kvizove i križaljke, a posebno kod izračunavanja formula pomoću programa Kalkulator koji je sastavni dio softverskog paketa.

Program je pohvalilo državno povjerenstvo i njegova će tehnička dokumentacija biti postavljena na internetske stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjer budućim natjecateljima.

Naime, tehnička dokumentacija programa Superfizika najbolja je, najpotpunija i najkvalitetnija od svih koje su dosad predane na smotru u posljednjih nekoliko godina. Ovi rezultati govore o sve kvalitetnijem radu s učenicima pa se mogu očekivati i novi radovi.

Državno natjecanje iz informatike održano je u Puli

b

rojna natjecanja i druge obaveze spriječile su neke učenike da pokažu svoju multitalentiranost učenika. Iz prirodoslovnomatematičke gimnazije 2. je mjesto osvojio učenik 4. razreda Prve gimnazije Varaždin Adam Trstenjak, mentorice Vesne Novosel-Martinić, a za opće, jezične i klasične gimnazije 6. je mjesto pripalo Jeleni Držaić, učenici 2. razreda Srednje škole Ivanec, mentora Davora Fodreka.

Za strukovne škole na 8. je mjestu bio Filip Kušter, učenik 4. razreda Elektrostrojarske škole, mentora Ramona Šafarića.

To što su se svi učenici naradili u pripremama prije natjecanja, nije ih spriječilo da sudjeluju u mnogim radionicama koje su za njih bile organizirane u hotelu Brijuni gdje su čekali svoj red za natjecanje, a nakon toga i rezultate.

SMOTRA

Ekipa iz Varaždinske županije iz godine u godinu u samom je vrhu po znanju iz infomatike

Rezultati rada Centra izvrsnosti iz informatike Organiziranjem Centra izvrsnosti iz informatike, koji je kao i Centar izvrsnosti iz fizike nastao nakon Centra izvrsnosti iz matematike, više stotina učenika s područja cijele županije u mogućnosti su proučavati teme iz ova tri područja koja ih najviše zanimaju, a za tako nešto u redovnoj satnici u školama je obično premalo vremena.

Centar izvrsnosti iz informatike smješten je

u Prvoj gimnaziji Varaždin i već je opravdao svoje postojanje.

Konstantni izvrsni rezultati na natjecanjima na svim nivoima govore o opravdanosti tog projekta. Nastava se u Centru izvrsnosti održava subotom po četiri sata a učenici imaju osiguran prijevoz i užinu. Svi se nadaju da će se nastaviti s radom i dalje bez obzira na vrijeme štednje i recesije.

Naslovnica Super fizike

Školstvo 21 TOMISLAV MAKAJ

08. lipnja 2010.

Julijan Martinčević ponekad prati na klaviru stariju sestru koja studira solo pjevanje

Dora Petković svira klavir, uči tri strana jezika, odlična je u školi i sve stigne

USPJEH Komorni sastav Glazbene škole Varaždin apsolutni državni pobjednik

Tužni valcer veselih učenika SASTAV

Komorni sastav: L. Bubaš, J. Martinčević, D. Petković i E. Vugrinec

Uz glazbu slikanje i plivanje Dvanaestogodišnja Lana Bubaš svira klavir u Glazbenoj školi u Varaždinu već četiri godine i ide u šesti razred I. OŠ Varaždin.

- Osim toga nastupila sam ove godine i na međunarodnom pijanističkom natjecanju Pia Tabaldini u gradu Brescia u Italiji i tamo sam osvojila drugu nagradu te na međunarodnom pijanističkom natjecanju Pianoforte u Poreču gdje sam također osvojila drugu nagradu. Izdvojila bih nastup prošle školske godine također u Bresciji gdje sam tada osvojila prvu nagradu, a moja profesorica Lea Šantek bila je proglašena najboljim glazbenim pedagogom. Do sada sam bila na deset velikih natjecanja - naglasila je Lana i dodala kako je klavir počela svirati sasvim slučajno jer je osnovni instrument. Stariji brat Matej je svirao klavir pa je i to utjecalo na izbor instrumenta.

Od skladatelja su joj najdraži J.S. Bach i F. Chopin. - U slobodno vrijeme volim slikati i crtati, a teme su najčešće likovi iz knjiga. Prije sam trenirala plivanje, a sada odlazim samo rekreativno na bazen - dodala je Lana koja planira upisati gimnaziju i paralelno pohađati i Glazbenu školu.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na 47. hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe Komorni sastavi u Opatiji nastupio je i komorni sastav Glazbene škole u Varaždinu koji čine Lana Bubaš, Julijan Martinčević, Dora Petković i Edi Vugrinec te osvojio prvu nagradu i titulu apsolutnih državnih prvaka.

Dvanaestogodišnji Julijan Martinčević član je ovog vrlo uspješnog komornog sastava.

Pohađa šesti razred I. OŠ Varaždin i četvrti Glazbene škole. - Roditelji su me upisali na klavir, probao sam, dopalo mi se i dobro je ispalo - prisjetio se Julijan.

Robotika U posljednjem solo nastupu osvojio je prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju 1 Concorso Internazionale Giovanni Musicisti – Premio

Lana Bubaš u slobodno vrijeme slika i crta likove iz književnosti

“Antonio Salieri 2010, Legnago u Italiji. - Bio sam na desetak natjecanja i osvojio sam već dosta nagrada, ali niti jednu sada ne bih izdvojio - dodao je Julijan.

Slobodno vrijeme Julijan rasporedi tako da stigne odraditi obaveze i u osnovnoj i glazbenoj školi.

- Pred natjecanje vježbam sviranje na klaviru oko dva sata. Nemam omiljenu kompoziciju niti omiljenog skla-

datelja, sve sviram. Zapravo volim svirati sve što nije Bach.

Z

apravo volim svirati sve što nije Bach, on mi jednostavno ne paše On mi jednostavno ne paše.

Sviram razne kompozicije, nije mi bitno iz kojeg su razdoblja

skladbe - naglasio je Julijan.

Osim sviranja klavira Julijan pohađa i satove kompozicije kod prof. Davora Bobića. Svoje kompozicije je ove godine poslao na natjecanje, ali još nisu došli rezultati. - Melodija za kompoziciju Tužni valcer mi je pala na pamet jedne večeri i odmah sam je stavio na papir - opisao je Julijan.

U osnovnoj školi još se bavi informatikom i robotikom; išao je na županijska natjecanja i na

oba je bio prvi. Iz robotike je na kraju biti četvrti na državnom, a iz informatike šesti.

- Starija sestra studira solo pjevanje u Beču. Ponekad mi da note pa ih naučim i onda ja sviram, a ona pjeva. Javno nismo nastupali, samo vježbamo doma. Ona mi je stalno pomagala dok sam išao u prvi razred. Najviše ipak moram zahvaliti svojoj profesorici Lei Šantek za napredak u sviranju klavira - dodao je Julijan.

Zeppelin i Hendrix Učenica 7. razreda I. OŠ Varaždin Dora Petković osim u komornom sastavu, nastupila je u Opatiji i s Miom Mihalić te su osvojile drugu nagradu. Na 7. međunarodnom natjecanju Davorin Jenko u Beogradu nastupila je također s Miom Mihalić i tamo su osvojile prvu nagradu, a u solo nastupu je osvojila drugu nagradu.

Ovogodišnje nastupe na natjecanjima zaokružila je trećom nagradom na međunarodnom pijanističkom natjecanju Pia Tabaldini u Bresciji u Italiji. Od skladatelja preferira Debussyja - Kompozicije su muzikalne i mogla sam ih dobro odsvirati - objašnjava Dora spominjući svoju profesoricu Leu Šantek koja joj mnogo pomaže kod odabira kompozicija. Uči tri strana jezika a u slobodno vrijeme sluša razne vrste glazbe, od klasične do rocka. - Od rocka mogu izdvojiti Led Zeppelin i Jimija Hendrixa nabrojala je Dora.

DOZNAJEMO U Novom Marofu uspješno održana priredba “Razigrano djetinjstvo”

Pjesma “Deda vozi traktor” probila led Kakvo bi drugo djetinjstvo moglo biti nego razigrano? A krenulo je prije 17 godina, kada nije bilo sve baš najbolje. Ma, nije ni danas baš nešto sjajno, ali djetinjstva se svi rado sjećaju. Pogotovo ako ste nastupali kao klinac ili klinka na priredbi koja se još uvijek zove “Razigrano djetinjstvo”.

Možda se sjećate da noć prije priredbe i niste najbolje spavali ili ste već u sedam sati ujutro pakirali stvari za nastup i provjeravali jesu li roditelji budni jer nastup je uskoro i ne biste htjeli zakasniti.

I danas kada stojite na ulazu u sportsku dvoranu, a vaše dijete nestrpljivo čeka prekoračiti taj prag i krene prema prostoriji

za izvođače, vidite da se puno toga promijenilo, a opet, sve je nekako isto, kao kad ste vi nastupali prije 17 godina.

Sjećanje na djetinjstvo Za početak, u onom službenom dijelu, pred prepunim gledalištem prisutne u ime gradonačelnika Novog Marofa pozdravlja njegov zamjenik Marijan Kopjar, a nakon toga pozdravima se pridružuje Ružica Meštrić ispred grupe Trgonom, koja od početka prati ovaj festival i njegove izvođače.

I onda počinje. Prvi izlaze “Bubamarci” koji probijaju led s pjesmom i igrokazom “Deda vozi traktor”. Slijedi veliki aplauz koji

se ponavlja nakon pjesme “Zemlja sreće” koju je odlično otpjevala Laura Bukovčan.

Slijedi Glorija Ratković, klinci iz dječjeg vrtića, pa dvije Mateje: Sabolek i Galina...

I tako nešto više od 90 minuta dok se nisu izmijenili izvođači u 20 točaka i dok predsjednica Društva Naša djeca, Božena Hokman, nije zahvalila prisutnima na sudjelovanju, pljeskanju i ostalim aktivnostima koje priliče jednoj takvoj priredbi.

Priredba iduće godine ulazi u punoljetnost. Raduje činjenica što su se u organizaciju uključili i članovi udruge mladih “Moving”, stariji koju godinu od same priredbe.

“Bubamarci” koji su prvi nastupali sa složenom koreografijom

22 Crna kronika ILEGALNI PRELASCI

Krijumčare i Slovenci VARAŽDIN - 22-godišnji Slovenac protjeran je iz Hrvatske te mu je zabranjen ulazak idućih pola godine nakon što je policija u mjestu Selci Križovljanski u četvrtak iza 3 sata zaustavila njegovo vozilo u kojem je bio 30-godišnji državljanin BiH. U pokušaju nezakonitog prelaska državne granice istog je dana u mjestu Veliki Lovrečan zaustavljeno vozilo 28-godišnjeg Slovenca s četvero državljana Turske koje je preuzeo kod zagrebačkog željezničkog kolodvora te ih doveo do granice za 500 EUR-a.

Dan kasnije slovenski su policajci vratili četvero Albanaca koji su ilegalno prešli granicu.

DOZNAJEMO Stabilno stanje glede problema ovisnosti o psihoaktivnim drogama

Za 4 posto veći broj liječenih od ovisnosti Tijekom prošle godine u Centru se liječilo 259 osoba, od čega je 36 bilo novih Piše: IVICA KRUHOBEREC Ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Stanje na području Varaždinske županije glede problema ovisnosti o psihoaktivnim drogama je stabilno, kao i na državnoj razini, što znači da se ne bilježi značajniji porast niti među ukupno liječenima u 2009. godini, niti među novoprijavljenima na liječenje, dapače, broj incidentnih slučajeva se smanjio.

Ističe se to o izvješću o radu Centra za prevenciju i suzbijanje ovisnosti ZZJZ-a Varaždinske županije, koje su razmatrali te prihvatili županijski vijećnici.

Najviše mladih PRAVOSUĐE

Početak projekta potpore VARAŽDIN - U ponedjeljak je u Varaždinu počeo dvodnevni skup koji zajednički organiziraju Ministarstvo pravosuđa i Svjetska banka povodom početka provedbe Projekta potpore pravosudnom sektoru. Projekt, koji je usmjeren na jačanje učinkovitosti sudbenog sustava, državnog odvjetništva i upravljačkih funkcija Ministarstva pravosuđa kroz obnovu i modernizaciju objekata i informacijskih sustava, financira se zajmom Svjetske banke u iznosu od 26 milijuna eura te sredstvima državnog proračuna u iznosu od 1,9 milijuna eura, a provodit će se do 2015. godine.

NAŠA POSLA

Obrtnik varao obrtnike VARAŽDIN - Policija je podnijela prijavu zbog prijevare protiv 51-godišnjaka s novomarofskog područja koji je naručio popravak vozila za oko 1.500 kuna, ali to nije platio vlasniku obrta koji je stoga pokrenuo ovrhu nad njegovim vozilima, ali bez uspjeha jer ih je prodao.

Kod drugog obrtnika u više je navrata podizao loživo ulje koje nije platio, već je izdao bianco zadužnicu na iznos od 50 000 kuna, unatoč činjenici lošeg poslovanja obrta i nedostatku sredstava na računu.

08. lipnja 2010.

Tijekom prošle godine u Centru se liječilo 259 osoba, što je za četiri posto više nego 2008. kada je liječeno 250 osoba, dok je 2007. i 2006. liječeno 218, odnosno 317 osoba.

Od ukupno liječenih 2009., 36 bili su novi pacijenti Centra, od čega je nešto manje od polovice bilo opijatskih ovisnika, a polovica se liječila zbog konzumacije kanabinoida.

Od početka rada varaždinskog Centra pa do ove godine ukupno je liječeno i registrirano 748 osoba, od čega 616 muškarca, a 132 žene. Najveći broj liječenih, njih 345, bio je u dobi 15-19 godina, a nešto manje ih je u dobi 20-24 godine. ”Eksperimentiranje s marihuanom počinje oko 14.-15. godine života, a prosječni početak konzumacije opijata

z

bog liječenja buprenorfinom, lani nije bilo slučajeva predoziranja je oko 19. godine. Međutim, trendovi pomicanja prema sve ranijoj dobi, zabilježeni prošlih godina, ipak bilježe stabilizaciju”, stoji u izvješću Irene Stipešević Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljice djelatnosti.Ludbreg bez opijata U Novom Marofu 86 posto dosad prijavljenih upućeno je u Centar zbog konzumacije kanabinoida kao glavnog sred-

Broj prijavljenih na liječenje iz pojedinog grada, broj opijatskih te ovisnika o kanabinoidima

stva ovisnosti, a u Varaždinu oni čine 35 posto populacije liječenih, dok dominira tržište opijatima jer se 63 posto prijavljenih liječilo ponajprije zbog opijatske ovisnosti.

Iz Lepoglave je 45 posto liječenih zbog opijatske ovisnosti, a 55 posto zbog konzumacije kanabinoida. U gradu Ludbregu nema liječenih zbog opija-

ta, već su gotovo svi liječeni prijavljeni zbog kanabinoida.

Na području Varaždinskih Toplica, 27 posto liječenih su zbog opijata, a 55 posto zbog kanabinoida.

Iz grada Ivanca 56 posto od ukupno dosad liječenih osoba liječeni su zbog konzumacije kanabinoida, a 34 posto zbog opijatske ovisnosti.

„Prema naturalistički dobivenim podacima s tog područja, čini se kako je problem opijatske ovisnosti tu daleko rašireniji nego što se to može zaključiti iz statističkih podataka o liječenim ovisnicima, što opet upućuje na veći omjer neliječenih prema liječenima tj. veću „crnu brojku“, upozorava se u izvješću.

OTKRIVAMO Prijava sve manje

IZDVOJENO Lani čak 2.729 tretmana

Problem ne prepoznaju

Tretmana za trećinu više

Broj prijavljenih na liječenje u 2009. godini na razini je prethodnih dviju godina.

Nasuprot tome, u kategoriji liječenih koje su na liječenje uputili represivni aparat i CZSS, već se niz godina bilježi značajan pad. To se posebno odnosi na kategoriju mlađih konzumenata i eksperimentatora koji u toj fazi praktički dospijevaju na liječenje is-

ključivo u okviru mjere izrečene od maloljetničkog suda ili mjere obveznog liječenja.

U toj fazi obitelj najčešće ne prepoznaje problem; škola ako ga i prepozna možda neće uvijek reagirati, a osobno javljanje na liječenje u toj je fazi više iznimka nego pravilo, budući da se značajnije posljedice drogiranja još ne osjećaju.

Irena Stipešević Rakamarić

U 2009. godini osoblje centra provelo je 2729 tretmana u Centru za ov isnosti, što je za 23 posto više nego u 2008. godini, a tome treba pridodati i 240 obiteljsko-savjetovališnih tretmana i obiteljskih psihoterapija.

U okviru nastavka međuresorne suradnje sa zatvorskim

sustavom (gdje se prosječno nalazi 10 posto pacijenata godišnje u skrbi centra) bila su 52 tretmana - 44 u zatvoru u Varaždinu, a osam u kaznionici u Lepoglavi.

Osim kontrolnih pregleda i savjetovališnih tretmana bilo je realizirano i nekoliko terapijskih izlaza te poslijepenalnih prihvata, navodi se u izvješću.

IMA I TOGA Represivne mjere utječu na ponudu opojnih droga u Varaždinskoj županiji

Manje heroina, više skunka i ecstasyja Na području PU varaždinske lani su otkrivena 147 kaznena djela iz područja zlouporabe opojnih droga, što je dva posto više u odnosu na 2008. godinu, navodi se u izvješću te dodaje da je lani zaplijenjeno 5,7 kg marihuane, 81 komad indijske konoplje, 200 grama heroina, 300 grama hašiša te oko 300 komada ecstasyja.

Zbog počinjenja kaznenih djela iz područja zlouporabe opojnih droga, prijavljeno je 80 osoba, a godinu dana ranije 70. Zbog najtežih oblika kaznenih djela zlouporabe opojnih droga Županijskom sudu prijavljeno

je 36 osoba, protiv kojih su podignute optužnice, dok su zbog prekršaja iz područja zlouporabe opojnih droga

o

d 72 presude vezane uz drogu, 71 osuđujuća

podnesena 53 optužna prijedloga.

Međutim, iz izvješća Županijskog državnog odvjetništva vidljivo je da je lani bila prijavljena 71 osoba vezana uz kriminalitet droga. Donesena je 71 osuđujuća presuda od ukupno 72 presuđene, i to uglavnom bezuvjetne

kazne zatvora. „Prisutan je kontinuirani pad kaznenih djela zlouporabe opojnih droga na našem području, što zbog kontinuiteta preventivnih djelovanja i mjera, što zbog vrlo dobre otkrivačke djelatnosti redarstvenih vlasti, odnosno uspješno provedenih kaznenih postupaka uz pritvaranje počinitelja i izricanja duljih vremenskih kazni.

Upravo se stoga prodaja heroina smanjila, a povećava se potrošnja drugih vrsta droge – marihuana, skunka, amfetamina i ecstasyja”, naglašava se u izvješću koje se našlo na Skupštini Varaždinske županije.

Više marihuane, skunka, amfetamina i ecstasyja

Urbana kultura 23

08. lipnja 2010.

ART

/media

Vrijeme koje istječe R

Edo Maajka

ALTERNATIVA Tuborg Green Beat u Varaždin doveo najbolje od hip-hop scene

Umjetnost na njihov način Vrhunski hip-hop party alternativnog prizvuka otvorila je Diyala sa svojim sastavom, dok je zabavu nakon TBF-a priveo kraju nenadmašni Edo Maajka!

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Glazbena poslastica Varaždincima je stigla proteklog petka u vidu troje najboljih glazbenih sastava i izvođača koje domaća scena, a pogotovo ona sklonija reperskom izričaju, ima ponuditi. Izvođači daleko odmaknuti od tipičnih MTV spotova, okrenuti ljudima i ljudskim problemima, pjevaju ono što im je na duši, i daju sve od sebe, a i sebe same u stihovima.

Diyala Diyala kao perjanica varaždinske alternativne scene, djevojka koju velike stvari tek čekaju, otvorila je koncert sa svojim pratećim sastavom, Diyala Upgraded. Emotivno, drugačije i novo na sceni, opravdava činjenicu zašto tu djevojku uspoređuju sa Josi-

pom Lisac. Osebujni nastup, prepoznatljiv stil odijevanja te specifična izvedba vinuli su je u najbolju domaću izvođačicu prošle godine, a vjerujemo da će s novim sastavom ostaviti još veći trag na sceni. Nakon

D

iyala plijenila pažnju glasom, izvedbom i stasom

nje TBF nastavlja u vedrom tonu, dalmatinski orijentiran i veseo. Sam koncert privodi kraju Edo Maajka, najjače ime na hip-hop sceni u ovim krajevima, a svojim sve kritičnijim tekstovima lako nalazi put do ušiju publike. Uz nove stvari publika je odpjevala u glas stare i svima poznate hitove i poruku za kraj - No sikiriki!

TBF u laganom izdanju

Publika gladna koncerata

ekoše mi prijatelji da sam katkad previše kritičan, pa eto da ovaj put ponešto i pohvalim. Radi se o onim semaforima s brojčanicima koji vam odbrojavaju vrijeme do isteka Denis Peričić, trajanja crvenog i mr. sc zelenog svjetla. zvozio sam autom dobar dio Europe, od Londona do Kopenhagena, od Bruxellesa do Lodza, od Sofije do Berlina, od Strasbourga do Skopja, i nigdje nisam to vidio.

Jako je to dobra stvar, i baš mi je drago što se baš u Varaždinu taj model pionirski primjenjuje.

Više se ne živciraš dok čekaš na crvenom, nego se lijepo opustiš pola minute. Već iz daljine vidiš koliko traje zeleno, pa sad možeš fino prilagoditi brzinu vozila. Stoput bolje od kružnih tokova, koji samo stvaraju cirkus. li, razmišljajmo sasv im logički. Ako imamo dobar sustav, zašto ga ne primijenimo posvuda?! Naime, istovremeno u gradu imamo nekoliko posve pogubnih raskrižja. Svakodnevno riskiram život pokušavajući, iz smjera centra, skrenuti iz Zagrebačke u Supilovu ulicu, i uvijek se čudim koliko dugo moram čekati da prođu sva vozila koja imaju prednost. Ponekad ostanem usred raskrižja, iako sam tek drugi ili treći u redu, čak i dok se već pali zeleno onima koji čekaju da se prođe, a ne mogu proći jer još čekam ove druge, i tako… Slično zna biti i tamo kod Optujske, Hallerove i Kumičićeve, ali i na još nekoliko vrlo frekventnih mjesta. o je kao da imate digitalnu televiziju, ali vi baš želite emitirati i gledati analogno.

Kao da imate traktor, ali ustrajete da sami vučete plug. To je kao da država zna kako raja živi, a čini premalo da to poboljša. Odnosno, kao kad neki ne shvaćaju da im zeleno svjetlo odbrojava zadnje sekunde. No, pardon, rekao sam da ću ovaj put ponešto pohvaliti. Evo, uz nove semafore, pohvaljujem i pokojnog Joška Martinovića.

Slava mu.

I

A

Diyala, stil, stas i glas na ponos Varaždinu

T

24 Kulturni obzor

08. lipnja 2010.

LUV 52. godišnja izložba Likovne udruge Varaždin

U D-duru

Počinje nova sezona P

osljednji koncert u sezoni 2009./2010. Varaždinski komorni orkestar održao je u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu. Izvedbom je ravnao hrvatski dirigent i skladatelj, akademik Pavle Dešpalj. Gošća orkestra pijanistica Martina Filjak ubraja se među najdarovitije hrvatske glazbenike njene generacije. Rođena u uglednoj glazbeničkoj obitelji, počela je učiti glasovir s pet godina, a već u šestoj prvi put javno nastupa.

Studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Vladimira profesor gitare u Krpana i Bečkom konzervatoriju Glazbenoj školi Varaždin kod Leonida Brumberga i F. Zettla. Sudjelovala je na brojnim majstorskim tečajevima koje su vodili umjetnici kao Vardi, Pommier, Maisenberg, Katsaris i Sándor. Živi u Hannoveru, gdje je 2004. započela usavršavanje kod Karlheinza Kaemmerlinga, a sada je u klasi profesorice Mi Kyung Kim. U Londonu ju istovremeno podučava svjetski poznati pijanist Stephen Kovacevich. Martinino usavršavanje u Hannoveru i Londonu omogućila je stipendija Clara Haskil iz prestižne nizozemske fondacije Prins Bernhard Cultuurfonds. artina Filjak dvaput je osvojila naslov najuspješnijeg mladog hrvatskog glazbenika te su joj dodijeljene nagrada Zagrebačke filharmonije 1993. i nagrada Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži 1998. Dobitnica je brojnih nagrada na međunarodnim pijanističkim natjecanjima, među kojima su nagrada tvrtke Bösendorfer u Beču, nagrada tvrtke Kawai na festivalu YAMPF u SAD-u, specijalna nagrada natjecanja Okiden u Japanu, prve nagrade na natjecanjima Johannes Brahms u Austriji, Bellini i Masin u Italiji, International Keyboard Institute u New Yorku. Godine 2007. trijumfirala je nekoliko puta, osvajajući prve nagrade na natjecanjima Viotti i IBLA u Italiji i petu nagradu na svjetski poznatim natjecanjima Busoni (Torino, Italija) i Unisa (Pretorija, Južna Afrika). rvi nosač zvuka Martine Filjak, s glazbom Schumanna, Ravela i Skrjabina, nagrađen je s dvije nagrade Porin. Posljednji CD, u izdanju tvrtke Tutico Classics, nosi Beethovenovu Hammerklavier sonatu op. 106, te posljednji Beethovenov klavirski opus Bagatelle op. 126.

Snimila je i kratki film za tvrtku Grotrian Steinweg, poznatog proizvođača glasovira. Koncert je započeo djelom Ivana Jarnovića (1747.1804.) “Treći koncertantni kvartet u A-duru“.

Uslijedila je izvedba „2. koncerta za klavir i orkestar u f-molu op. 21“ poljskog pijanista i skladatelja Frederica Chopina (1810.-1849.).

Pijanistica Martina Filjak pokazala je svu raskoš i snagu svoje interpretacije te oduševila brojnu okupljenu publiku. Posljednje djelo programa bio je sekstet “Ozarena noć” op.

4 bečkog kompozitora Arnolda Schönberga (1874.-1951.). Djelo je nastalo pod utjecajem njemačkog kasnog romantizma. Kao dodatak za bis VKO izveo je međimursku narodnu pjesmu „Zvira voda“ koju je za gudački orkestar obradio maestro Dešpalj.

Darko RUŠEC

M

P

Dražen Pavlović, „Sfera F44“

Šarolika i neobična selekcija Selektor Stanko Špoljarić izabrao je radove 65-ero raznovrsnih autora Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

U Galeriji LUV još se može razgledati 52. tradicionalna godišnja kriterijsko-revijalna izložba likovnih radova članova Likovne udruge Varaždin, koju je u subotu, 29. svibnja, otvorio gradonačelnik dr. Ivan Čehok.

Rasadnik talenata LUV već desetljećima predstavlja rasadnik, ali i scenu i poprište afirmacije mnogih likovnih talenata. Neki od njih (i) danas su priznati umjetnici, čiji radovi čine i najbolji dio ovogodišnje izložbe, a to su, primjerice, Dražen Pavlović, Zoran Andrašek, Josip Ščapec, Silvija Benković, Živko Toplak ili Antun Možar. Uz njih, ističu

se nova imena poput Zlatana Pinteka i Kazimira Kišasondija te nekolicina kipara i malih plastičara.

N

agrada Draženu Pavloviću

Viši kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu Stanko Špoljarić odabrao je radove 65-ero autora. Pomalo čudi što je pritom uvrstio i dosta prosječnih, ali i ponešto krajnje ispodprosječnih radova, pa se teško složiti s tvrdnjom Umjetničkog savjeta LUV-a da je „izložba rezultat umjetničkog dosega koji daleko nadmašuje prosječnost“. Također zbunjuje i slabija kvaliteta izloženih radova ponekih imena od kojih

smo navikli na bitno solidniju izvedbu.

Ostvarena svrha Naravno, u ovakvim je odabirima vrlo teško uskladiti razinu stvaralačke kreativnosti, naročito ako se radi o pregledu djelovanja udruge koja okuplja članove u rasponu od profesionalaca do potpunih entuzijasta. Izložba je popraćena i adekvatnim katalogom, koji, kako to već biva, pati zbog nelektoriranih tekstova.

Ipak, nije se teško sjetiti lanjske selekcije, iz koje smo drage volje mogli istaknuti veći broj radova i autora.

No, izložba je i ovaj put ostvarila svoju (kako kriterijsku, tako i revijalnu) svrhu, a samo otvaranje pretvorilo se u

Regional band u Novom Marofu Nakon uspješnog nastupa na humanitarnom koncertu u sportskoj dvorani Graberje, Regional band će uskoro održati koncert u Novom Marofu. Točnije, u nedjelju, 13. lipnja s početkom u 20 sati članovi Regional banda će nastupiti u sklopu zabavnog programa u povodu Dana grada Novog Marofa, u šatoru na autodromu Rauš.

Dobro došli!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Zlatan Pintek, “Prostranstva”

ugodan društveni događaj na kojemu su brojne posjetitelje razveselili i voditelj Kristijan Petrović te nastup odličnog sastava Gadjo Manouche.

Prema ocjeni stručnog povjerenstva (Stanko Špoljarić, Ivan Mesek i Mirjana Dučakijević), nagradu 52. godišnje izložbe LUV-a dobio je Dražen Pavlović, a veliko priznanje debitantu, prema ocjeni i pre-

V

eliko priznanje za debitanta Zlatanu Pinteku poruci selektora Špoljarića te prema odluci umjetničkog savjeta LUV-a, primio je Zlatan Pintek.

Kulturni obzor 25

08. lipnja 2010.

TEATAR BUDUĆNOSTI Kazališni studio mladih Hrvatskog narodnog kazališta

„Slijepi putnici“ znaju put

NAJAVA

Povijesne svečanosti

Hvalevrijedan pedagoški projekt u ovoj je predstavi pronašao začudno uozbiljenje Piše: DENIS PERIČIĆ

Kazališni studio mladih, koji djeluje unutar varaždinskoga HNK-a, nije nikakva novost, no djelatnost glumaca-mentora i mladih polaznika svakako je hvalevrijedna, ali je premalo poznata javnosti. Upravo smo stoga pogledali predstavu „Slijepi putnici“, autorski projekt takozvane skupine C2, koja okuplja najstarije mlade polaznike – maturante – no potrebno je, prije svega, spomenuti kako je riječ samo o jednoj od sedam, osam naraštajnih skupina u kojima se scensko umijeće prenosi djeci odnosno mogućim budućim glumcima. „Slijepi putnici“ su, ukratko, iznenađujuće dobra predstava. Radnja je locirana na svojevrsni emigrantski brod koji, začudo, ne putuje za Ameriku, nego za

Veneciju, što je, u metaforičkom (beznadnom) smislu, zapravo svejedno, ali je i dobro potencirano Mahlerovom glazbom korištenom u Viscontijevom filmu po Mannovoj pripovijesti „Smrt u Veneciji“.

Voditeljica Vesna Stilinović uputila je jedanaestoro

u

klasi voditeljice Vesne Stilinović

glumica i glumaca da posve improviziraju i da replikama sami kreiraju svoje izgubljene emigrantske likove.

Ishod takvog, razmjerno već i iscrpljenoga, a svakako i riskantnoga koncepta je, u cijelosti, začudno dobar, jer se većina mladih pritom odlično snašla i, u konačnici, odigrala zaokruženu,

koherentnu predstavu, u kojoj je svatko od njih našao priliku izraziti se i samostalno, a opet i u korelaciji s ostalima.

Među sljedećim imenima zacijelo ćemo uskoro pronaći glumačke zvijezde: Luka Ivić, Martina Gazdek, Sara Ipša, Renata Kaurin, Tena Rak, Nikolina Herceg, Danko Mihalić, Dunja Kozić, Ena Velagić. Ipak, čini se da je (opravdana) intencija voditeljice (i nepotpisane redateljice?) bila usredotočiti se na Nikšu Eldana i Filipa Eldana, koji plijene pozornost svojim (iako se radi o braći blizancima) posve različitim, ali i posve razrađenim, upravo „odraslim“ izvedbama.

U svakom slučaju, Kazališni studio mladih u ovoj je predstavi iskazao svu svoju pedagošku vrijednost, kao i potencijal svih mladih glumačkih sudionika.

Vlasta Godec Povorka kostimiranih glumaca ulicama grada, viteški turnir, revija pov ijesnih kost ima i fr izura samo su neki od sadržaja u kojima će stanovnici baroknoga grada moći uživati u sklopu 17. varaždinskih povijesnih svečanosti, koje počinju ovaj petak, 11. lipnja, a trajat će sve do 19. lipnja. Organizatori, putujuće kazalište mladih Orfej – Elektron i ove je godine pripremilo mnoštvo događaja koji će malim i velikim Varaždincima omogućiti put u prošlost.

- Premda su programi naših povijesnih svečanosti bazirani u doba renesanse i baroka, ove godine dotaknut ćemo se i 30-ih godina prošloga stoljeća. Riječ je o predstavi Tennesseeja Williamsa “Staklena menažerija” - najavila je Vlasta Godec, voditeljica putujućeg kazališta mladih.

Predstava će se moći pogledati u nedjelju 13.

DND Završna produkcija mladih gitarista i pjevača

S voljom i ljubavlju Kroz Radionicu sviranja gitare (I) Damira Tomičića prošlo je dosad 550 gitarista

Damir Tomičić, voditelj Radionice sviranja gitare (I)

VAR A ŽDIN - Radionica sviranja gitare (I) koju u Društvu “Naša djeca” vodi vrlo uspješno Damir Tomičić od 1998. godine, imala je tijekom proteklog tjedna završne koncerte svih svojih članova.

Trenutačno ova škola gitare okuplja dvjestotinjak mladih gitarista u dobi od 8 do 18 godina i radit će do kraja lipnja.

Tijekom četiriju jednoipolsatnih koncerata do zadnjeg mjesta ispunjena dvorana

nazvana “Radosnica” čula je raznolik repertoar najmlađih varaždinskih gitarista i pjevača - sve od jednostavnih dječjih pjesmica do pop i rock hitova.

- Ima i veoma talentiranih mladih glazbenika - potvrdio je voditelj Damir Tomičić navevši da su mu pomoćnici Tea Čalopa, Sebastian Cikač, Rene Coner te njegov sin Goran Tomičić s kojim zajedno sklada i aranžira nove kompozicije. - Počeo sam kao desetogodišnjak - kaže voditelj - moj je učitelj gitare bio Dragutin Novaković Šarli. Kao i mnogi moji sadašnji puleni, i ja sam svirao u raznim bendovima.

- Kad su počeli, neki su bili manji od gitare, a sad su među pravim majstorima u školi gitare - glasile su, među ostalima, najave mladih voditeljica priredaba održanih na zadovoljstvo i sudionika i publike. (iz)

lipnja i u petak 18. lipnja na Malom placu u Trakošćanskoj s početkom u 21 sat.

Godec je izdvojila i reviju povijesnih kostima i frizura koja će se održati u srijedu 16. lipnja u 21 sati u atriju Staroga grada.

- Nije riječ o klasičnoj reviji, već svaki izlazak prati priča iz određenog doba – najavila je Godec.

U programu ovogodišnjih povijesnih svečanosti su i brojne predstave za djecu. Posebno će zabavno biti u subotu 19. lipnja kada će se na Starom gradu ispod bedema u 9,30 sati održati već tradicionalni dječji viteški turnir, te dječja igraonica. Svi programi su besplatni. (ihr)

26 Duplerica

08. lipnja 2010.

PRVI “LEPOGLAVSKI DANI” Od 4. do 6. lipnja cijela je Lepoglava, uzduž i poprijeko,

Lepoglava Organizator TKIC d.o.o., suorganizatori Turistička zajednica Sjeverno zagorje i Turističko društvo Lepoglave Piše: IVICA ZAMODA Snimio: SINIŠA SOVIĆ

Lepoglava.

Grad Lepoglava.

Pitali su se oni, pitali su se zacijelo i drugi: Što još lepoglavski kraj i u prvom redu grad Lepoglava mogu - reći, pokazati, dokazati o sebi? Što još oni mogu sobom i sa sobom, po sebi i iz sebe - a ne samo za sebe nego, dakle, i za mnoge druge...?

Uslijedio je i odgovor - trodnevna manifestacija turističkozabavnog, ali i gospodarstvenog i kulturalnog karaktera nazvana “Lepoglavski dani”.

Trajala je, u svom prvom izdanju, od petka do subote, od 4. do 6. lipnja s mnoštvom razno-

u

gođaj za sve naraštaje i sva čula

Trg pred lepoglavskom katedralom - crkvom Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije

Turistički vlakić razveselio je i prolaznike i putnike

likih sadržaja i programa.

Težilo se podsjetiti koliko i po čemu je Lepoglava jedinstven i prepoznatljiv grad te kao svojevrsnim “kartama bačenim na stol” biti uvod u sve ostale priredbe koje u ovom mjestu slijede tijekom cijele godine.

U parku su djeca zdušno zaigrala igru probijanja

Članovi KUD-a “Lepoglavski pušlek” još i prije jeseni iskazali su se rezanjem drva pred svima

Ime mjesta Lepoglave u povijesti se prvi put spominje 1399. godine.

I, kako mjesno Turističko društvo ukratko ističe: Lepoglava - grad je povijesti, kulture, znanosti, umjetnosti, turizma, industrije i malog obrta, čipke i čipkarstva...

Za sve sezone Ove je godine, s pedesetak izlagača, u Domu kulture (TKIC) organiziran već Osmi sajam turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata te Drugi međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja sa sudionicima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Češke, Poljske i Njemačke.

Bio je i Drugi susret vinara s izložbom “Vina z bregov”, priređena Likovna i učenička stvaraonica “Na Rangerovom putu” te organizirano razgledavanje nalazišta poludragog kamena ahata i ugaslog vulkana na Gaveznici.

U veselom tur ist ičkom vlakiću najviše su uživala djeca, kao i u

vatrogasnim igrama, lunaparku, plesnoj radionici, susretu izviđača...

Mnogobrojni posjetitelji prošetali su se i pozorno razgledali Trg čipke, Trg tradicionalnih obrta i zanata, Trg starinskih jela, Trg umjetnika, suvenirnicu i Dječji park.

U ugostiteljskim objektima spravljena je cjelodnevna bogata i raznovrsna gastronomska ponuda, a u večernjim satima održani koncerti tamburaške, zabavne i rock glazbe. Nastupali su i domaći, iskazali se i gosti.

I sportski program odisao je zabavnim štimungom. Trebalo je to vidjeti, a još bolje - u tome i sudjelovati i svoje mogućnosti iskušati - i u potezanju užeta i štapa, u paintballu i u airsoftu... a dječjim igrama ionako nigdje nema kraja i ona im ionako sama nadijevaju imena i određuju pravila...

Svatko je imao svoju rutu kretanja, mijenjajući smjer, zadovoljavajući sva čula, uživajući u prekrasnom vremenu i u - Lepoglavi. U mjestu koje nastoji postati i ostati - grad za sve sezone!

Mala Nika iz Varaždina s malim cekerom u Lepoglavi

Tihana Rendić zorno pokazuje izradu čipke na izložbi zadruge “Lepoglavska čipka”

Kultura stanovanja

08. lipnja 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ERGONOMIJA

Prednost prirodnih materijala Ergonomski faktori vrlo su bitni pri odabiru višenamjenskih garnitura. Odabir presvlake utječe na ugodnost pri sjedenju. Garniture se oblažu različitim vrstama tkanina, mikrofibre, kože itd. Pri odabiru materijala vodite računa o njegovoj trajnosti, mogućnosti što lakšeg održavanja, ugodnosti pri dodiru s kožom, osjetljivosti na sunčevu svjetlost i trajnosti boje. Prirodni materijali su najugodniji za ljudsko tijelo, a

Fleksibilne garniture za sjedenje bit će pravi odabir za obitelji s više članova koji se razlikuju građom tijela i uzrastom

SAVJETI Atraktivna garnitura za sjedenje s foteljama ili ležaljkom

Kako kupiti modernu i udobnu sjedeću garnituru Osnovu sjedećih garnitura čini njihova konstrukcija. Ona mora biti čvrsta i maksimalno otporna na mehanička oštećenja. Ovi dijelovi najčešće se izrađuju od tvrdog drva poput jasena, hrasta ili bukve Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Atraktivna garnitura za sjedenje s foteljama ili ležaljkom ukras je dnevnog boravka.

Ona je obično dominantan element ovog prostora, kako svojom dimenzijom i dizajnom tako i značajem koji joj pripada. Udobna garnitura koja će omogućiti uživanje u trenucima opuštanja ima ergonomske vrijednosti od velike važnosti za naše tijelo.

građom tijela i uzrastom. Na taj će način svatko svoje sjedeće mjesto prilagoditi svojim tjelesnim potrebama. Osnovu sjedećih garnitura čini njihova konstrukcija. Ona mora biti čvrsta i maksimalno otporna

t

rajnost svake garniture uvelike ovisi o izvedbi podupirućeg sloja

Za sjedenje i ležanje Fleksibilne garniture za sjedenje, koje imaju mogućnosti reguliranja visine ili nagiba sjedenja, mogućnost izvlačenja dodatnog elementa za noge ili se jednostavno transformiraju iz sjedećeg u udoban ležeći element, bit će pravi odabir za obitelji s više članova, koji se razlikuju

na mehanička oštećenja. Ovi dijelovi najčešće se izrađuju od tvrdog drva poput jasena, hrasta ili bukve, metala, MDFa ili šperploče. Na deklaraciji garniture provjerite materijale izrade kao i ispitivanja čvrstoće, jer će o ovi parametri utjecati na konačnu cijenu

proizvoda. Podupirući sloj garniture utječe direktno na udobnost. Izvodi se od letvica, lesonit ploča, gumenih traka, valovitih opruga, itd.

Trajnost garniture uvelike ovisi o izvedbi podupirućeg sloja. Najkvalitetnije izvedbe su s elastičnim letvicama i valovitim oprugama. Elastični sloj je najvažniji po pitanju udobnosti korištenja i izrađuje se u različitim debljinama u elastičnim oblicima, lateks oblicima, izlivenim oblicima ili od poliuretanskih pjena.

Kako biste odabrali odgovarajuću garnituru, definirajte u potpunosti njenu namjenu: je li to element za sjedenje i stalno ili povremeno spavanje. Svaka od ovih namjena povlači za sobom određene zahtjeve. Učestalo razvlačenje sjedeće garniture u ležaj nameće potrebu za čvrstom

konstrukcijom i mehanizmima koji se neće oštetiti čestim rastvaranjem. Osim toga, su-

više elastična garnitura neće biti najbolji odabir ukoliko se koristi za spavanje.

oni od mikrofibre za jednostavnost održavanja i čišćenja. Kožne sjedeće garniture, fotelje ili ležaljke izgledaju dojmljivo, jednostavno se održavaju, ukoliko su izrađene od glatke kože, ali su često neugodne zbog hladnoće dodira zimi te znojenja ljeti. Konačan odabir sjedeće garniture ovisi o prostoru u koji se smješta. Stil postojećeg namještaja te raspoloživi prostor odredit će dizajnerske smjernice odabira.

Udobnost, funkcionalnost, praktičnost, ergonomija i dizajn, osnovni su kriteriji za odabir sjedećih garnitura dnevnog boravka.

Posvetite pažnju svakom od ovih zahtjeva, jer njihovo zadovoljavanje rezultira uspješnim odabirom.

28 Kultura stanovanja

08. lipnja 2010.

“Walk-in” ormari nisu privilegija onih s viškom kvadrata

Sve vrlo pregledno i jednostavno za upotrebu

PRIVATNOST Garderoba je najčešće odvojena prostorija unutar stambenog prostora

Moderne garderobe iliti „walkin“ ormari štede prostor u stanu Grupiranjem se postiže osjećaj intimnosti i privatnosti koju pojedinac u vlastitom domu ne dijeli s ostalim ukućanima Piše: MONIKA GALOVIĆ DUMENDŽIĆ dipl. ing. arh.

Suvremeno stanovanje nameće razmišljanje o praktičnosti, komfornosti, maksimalnoj iskoristivosti prostora, pa tako i mogućnosti uvođenja garderobe ili „walk-in“ ormara.

Svima onima one koji su u fazi projektiranja vlastitog doma preporučujemo planirati ove korisne prostore u spavaćem traktu, kao poveznicu spavaće sobe i kupaonice. Dimenzijom mogu biti različiti, a veličina ovisi o potrebama svakog pojedinca.

Iskoristivi do kraja Napominjemo da i manje garderobe ili „walk-in“ ormari mogu biti dobro iskoristivi, jer su osim veličine, bitni faktori iskoristivosti visina prostora kao i sama organizacija elemenata. Prednosti primjene garderobe ili „walkin“ ormara su višestruke. Prije

svega se ističe praktičnost, jer ovakva organizacija prostora omogućava maksimalno iskorištavanje prostora kao i jednostavnu primjenu tj. manevriranje na relaciji spavaća soba – kupaonica – garderoba. S obzirom na to da su ovi

m

ogućnost prirodnog provjetravanja garderobe povećava njezinu kvalitetu prostori najčešće grupirani unutar iste zone, sve radnje koje se odnose na jutarnju pripremu za novi dan, dnevno osvježavanje i presvlačenje, pripremu za večernji izlazak ili spavanje, odvijaju se unutar odvojenog prostora, ne ometajući druge ukućane u njihovim aktivnostima. Osim

toga, ovakvim grupiranjem postiže se osjećaj intimnosti i privatnosti koju pojedinac u vlastitom domu ne dijeli s ostalim ukućanima.

Garderoba je najčešće odvojena prostorija unutar stambenog prostora, a u manjim stambenim jedinicama je organizirana i u komunikacijskim dijelovima poput hodnika, na galerijama, koje se formiraju kako bi se iskoristila visina prostora, ili u dijelu spavaće sobe. Garderoba je centralno mjesto za odlaganje odjeće, obuće, nakita, rublja i svih ostalih predmeta koje svakodnevno koristimo. Mogućnost prirodnog provjetravanja garderobe povećava njezinu kvalitetu.

Osim toga, prozor u garderobnom prostoru omogućava i kvalitetno prirodno osvjetljenje. Uz prirodnu, u ovom prostoru osigurajte dobru umjetnu rasvjetu, ogledala

te sve ostalo prema željama ili mogućnostima - toaletni stolić, stol za peglanje, koš za odlaganje nečiste odjeće, fotelju ili dvosjed...

Garderoba više nije prostor koji služi isključivo odlaganju odjeće i obuće već prostor koji ima svoju estetsku vrijednost. Najnoviji trendov i u opremanju inter ijera daju svakoj prostoriji doma mogućnost istaći se svojom funkcionalnošću, ali nužno i vizualnim vrijednostima. Tako i garderoba postaje prostor za promišljanje, igru bojama i materijalima, rasvjetom. Ovo je opravdano, jer pojedinci baš u ovoj prostoriji provode dosta vremena. U manjim stanovima, garderoba može biti atraktivno oblikovana, postati sastavni dio interijera te proširiti svoju namjenu – mjesto za trening i odlaganje kućnih sprava.

Promišljenim rasporedom stvorite koristan prostor

Sve vrlo pregledno i jednostavno za upotrebu

Kultura stanovanja 29

08. lipnja 2010.

AQUANOM Od mašte do realizacije izravnim pristupom kupcu

Toliko dobrih razloga zašto izraditi namještaj po mjeri!

Sa čežnjom gledate komade namještaja u salonima, ali ne odgovara vam dimenzija ili boja? Ili je možda preskup zato jer ima „potpis?

Pripadate li onima koji žive između zidova nepravilnog oblika koji su još tome loše sazidani? Smeta

O

dabravši izradu po mjeri dobivate, ustvari, unikatan namještaj vam plinsko brojilo, dimnjak je na baš nezgodnom mjestu, klupčica je postavljena malo prenisko, a ona utičnica...?

Ukoliko ste na jedno od ov ih pitanja odgovor ili potvrdno, tada je rješenje

vaših problema izrada namještaja po mjeri. Ako je povjerite osobi ili obrtu s dovoljno znanja i iskustva, rezultati mogu biti odlični, a namještaj će dobiti „potpis“, i to vaš.

Inovacije Danas se na tržištu nalazi zavidan izbor materijala za izradu namještaja, ali i drugih noviteta poput ladica i podiznih sustava na električno pokretanje, koji su dostupni skoro svakoj manjoj radionici. Izrada po mjeri sa sobom donosi i neposredniji pristup kupcu te tako specifični zahtjevi koji su neizvedivi velikim salonima najednom dolaze na dohvat ruke.

Ukoliko ste se našli u situaciji da vam sve na namještaju odgovara, osim boje ili neke slične „sitnice“, ne

brinite. Tvrtka Aquanom, koja izrađuje namještaj po mjeri, nudi palete s bojama u nekoliko stotina dekora, razne furnire, a također i velik izbor rasvjete, ručki, radnih ploha, sudopera te aparata za kuhinju - tzv. bijele tehnike… Odabravši izradu po mjeri dobivate, ustvari, unikatan namještaj.

Noviteti Novost u izradi namještaja, što nudi i tvrtka Aquanom, je apliciranje raznih motiva na staklo, č ime možete osloboditi maštovitost i životnom prostoru dati osobni pečat. Klizna vrata na ugradbenim ormarima, vrata na kuhinjskim i kupaonskim elementima, dječje sobe itd. sada možete ukrasiti aplikacijama po želji...

30 Kultura stanovanja

08. lipnja 2010.

Duplerica 31

08. lipnja 2010.

, bila šaroliko, veselo i sadržajno poprište velikog broja događanja i doživljavanja

- grad otvorenih vrata

Lepoglavske mažoretkinje, osnovane lani, također su uljepšale Lepoglavske dane

Lepoglavski ahat dobio društvo - Dubravke su velike čipke, a onima manjima dajemo također imena na “d” - objasnila nam je Dragica Zbodulja, koja čipke izrađuje već 62 godine.

Verica Dubovečak, predsjednica Čipkarskog društva “Danica Bresler”, najavila je gostovanja u Idriji i Osijeku i na Đakovečkim vezovima.

Kuburaška udruga Višnjica čuva kubure koje su sve u uporabi, a mjesni oldtimer klub “Biciklin” i njihov predsjednik Franjo Sambol pripremaju nove akcije.

Predstavila se i udruga Stari zanati iz Koprivnica s predsjednikom kovačem Dragecom Filipašićem. Ahat, poludragi kamen, dopremljen je u Lepoglavu i iz Australije, Kolumbije i Brazila, a Ana Šoštarić, mlada lepoglavska umjetnica, stigla je iz Rijeke gdje završava Akademiju primijenjenih umjetnosti.

Kubura uvijek privlači pozornost posjetitelja sajma

Tvrtka Klarić iz Münchena na izložbi ahata i poludragog kamenja

Djevojčice iz Lepoglavskog pušleka ružđiju kuruzu

Tunica za maslac i žrvi za mljevenje kuruze

32 Putopisi

08. lipnja 2010.

Tržnica u Gitarami

Vesela dječica Ruande

PUTOPIS Silvija Dukši i Ivančica Borić posjetile su kao volonterke afričku zemlju Ruandu (2)

U Ruandi smo zamalo bile prodane za nekoliko krava Djevojka koju je naš kolega upoznao pozvala ga je u svoju kuću. On je prihvatio poziv ne znajući što ga čeka...

Pišu: SILVIJA DUKŠI I IVANČICA BORIĆ

Jedno od mnogobrojnih mjesta koje smo posjetile u mjesec dana koje smo provele u Africi bio je posjet gradiću Kibuye, koji se nalazi tri sata vožnje od glavnog grada Ruande. Kibuye je smješten na istočnoj obali jednog od najvećih afričkih jezera, Kivu. Jezero je površine 2.700 km2 i graniči s Kongom od kojeg su nas odvajala dva sata lagane vožnje brodom.

Kibuye Kibuye je jedno od mirnijih mjesta koje smo ikad uspjele vidjeti, okruženo je sa svih strana zelenilom i luksuznim malenim hotelima u brdima.

Na trenutak smo zaboravile na siromaštvo s kojim se bore stanovnici tog predivnog kontinenta, jer ovo je bila sasvim drugačija slika Afrike. U mjestu koje ima više desetaka hotela, uspjele smo susresti samo nekoliko studenata iz SAD-a i troje turista iz Europe. Interesan-

Crkva u Kivumuu

tno nam je bilo koliko je taj kutak svijeta neotkriven, a zbog toga toliko predivan i magičan.

Drugi dan boravka na jezeru odlučile smo posjetiti jedan od desetaka otočića koji su toliko predivno plesali oko jezera.

Odluka je pala na otočić Napoleon, koji je poznat po spilji sa šišmišima. Znale smo da nas opet čeka prava pustolovina u pregovaranju ako želimo postići prikladnu

u

kulturi im je usađeno da se cjenkaju doslovno za sve cijenu. Inače, u kulturi im je usađeno da se cjenkaju doslovno za sve.

Ukoliko odmah pristanete na cijenu koju vam trgovac nudi, vrijeđate ga i niste dostojni ni da vam tu robu proda. Cjenkanje za posjet željenom otočiću svelo se

Kigali, glavni grad Ruande

na nekoliko sati natezanja, koje obično uvijek odvede u krivom smjeru. Na kraju je fra Ivica odlučio i nas prodati za nekoliko krava, samo da cjenkanje što prije privede kraju.

Kad smo kod krava, u trenutku kad smo boravile u samostanu, s nama je bio i naš dragi prijatelj Joško iz Kaštela koji je također volontirao u školi. Svaku večer nas je nasmijavao svojim dogodovštinama.

Ivančica s malim prijateljem

Modni trendseteri u Kivumuu

Jedne večeri došao je zabrinut. Djevojka koji je upoznao pozvala ga je u svoju kuću. On je veselo prihvatio poziv ne znajući što mu se sprema.

Sat vremena kasnije završio je cjenkajući se s njenim ocem o broju krava koji je spreman dati za njenu ruku.

Da, u nekim trenucima ni sami nismo svjesni raznolikosti u kulturama, ali i ljepote koju upravo razlike među nama stvaraju.

Silvija i Ivančica, autorice putopisa

Fešta uz bubnjeve

Sport 33

08. lipnja 2010.

KICKBOXING Siniša Kovačić napada svjetsku titulu u low kicku, a Mario Agatić europsku titulu

Sve je spremno za veliki okršaj

KBK 300 iz Čakovca organizator je borilačke priredbe

U borilačkom spektaklu u organizaciji Kickboxing kluba 300 iz Čakovca Siniša Kovačić iz KBK Sračinec borit će se za titulu svjetskog prvaka u kickboxingu low kick do 59 kg protiv Mađara Tibora Tocsana, dok će Mario Agatić iz KBK Sračinec napasti europsku titulu u kickboxingu low kick do 74 kg protiv Mađara Istvana Szucsa. U ostalim borbama borit će se selekcije Hrvatske i Slovenije u pet mečeva.

Protivnik Siniše Kovačića Mađar Tibor Tocsan ima 26 godina,

visok je 165 cm, a težak 59 kg.

Najbolji rezultati do sada su mu titule WPKC Pro European Champion i UBC Pro Intercontinental Champion, osim toga četverostruki je prvak Hrvatske i do sada je ukupno imao 47 mečeva u kojima je ostvario 40 pobjeda i sedam poraza.

Protivnik Marija Agatića Mađar Istvan Szucs ima 30 godina, visok je 175 cm i težak 70 kg. Do sada je imao ukupno 40 borbi u kojima je ostvario 28 pobjeda.

Siniša Kovačić i Mario Agatić tre-

niraju u KBK Sračinec, a sparing susrete priređuju s KBK 300 iz Čakovca i trenutno se nalaze u završnoj fazi prirema. Spremni su za borbe u trajanju od devet, odnosno sedam rundi, a nadaju se i podršci ljubitelja ovog sporta s tribina Graditeljske škole u Čakovcu. Mečevi će se održati 19. lipnja s početkom u 19 sati, a ulaznice se u pretprodaji mogu kupiti za 20 kuna. U slučaju pobjeda ovo bi bio izniman slučaj da borci iz jednog kluba osvajaju europsku i svjetsku titulu. (di)

PIKADO PK Varaždin postao prvak države u drugoj kategoriji 501 MO

Tri varaždinska igrača putuju na EP s reprezentacijom U knockout fazi dobivamo sve utakmice i u finalu rezultatom 9:6 slavimo nad prvacima Zagrebačke županije, ekipom Ban Jelačić Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Pikado klub Varaždin nakon osvojenog prvog mjesta u županijskoj drugoj ligi u 501 MO plasirali su se na državno prvenstvo. Za ovu je ekipu vrlo važno da su kroz županijsku ligu prošli bez poraza.

Ekipu čine: Luka Česi, Nikola Krpan, Marko Kapitan, Dean Pokos, Vlatka Lešić, Tomislav Kušter i Filip Krpan. Na državnom prvenstvu u Senju natjecali su se u skupini s prvacima Zagrebačke lige Bull Kvim i prošlogodišnjim prvacima Europe u trećoj kategorji, splitskim Vedorom.

- U knockout fazi dobivamo sve utakmice i u finalu rezultatom 9:6 slavimo nad prvacima Zagrebačke županije, ekipom Ban Jelačić - pohvalio se kapetan PK Varaždin i dodao kako zahvaljuje Gradu Varaždinu na potpori.

Od ostalih varaždinskih ekipa u prvoj kategoriji 501 DO peto mjesto na državnom prvenstvu pripalo je ekipi Sombrero iz Varaždina, a deveto ekipi Stari Mlin iz Trnovca. U drugoj kategoriji 501 MO prvi je bio PK Varaždin, a 13. Inferno Mystic iz Ivanca.

U trećoj kategoriji 501 SO 17. mjesto pripalo je ekipi Birc iz Novog Marofa.

Europsko prvenstvo u pikadu održavat će se od 19. do 26. lipnja u švicarskom mjestu Leukerbadu. Hrvatska muška reprezentacija brani zlato, dok ženska reprezentacija brani broncu. Više o svemu može se pričitati na službenim

stranicama hrvatskog pikado saveza http://www.hps-dart. hr/about/europsko-prvenstvo/. Od varaždinskih igrača, poziv za reprezentaciju dobili su Vlatka Lešić i Tomislav Kušter. Poziv je dobio i još jedan

p

oziv za reprezentaciju dobili su Vlatka Lešić i Tomislav Kušter iz PK Varaždin i Varaždinac Matija Jezernik iz PK Panda Zagreb Varaždinac, Matija Jezernik, član zagrebačke Pande, viceprvaka hrvatske u prvoj kategoriji.

Čorba prvi u Ultra crossu U Dravskoj šumi završio je i proljetni dio Ultra cross lige kronometarskom utrkom na 5 kilometara. Ovo je konačno bila jedna prava cross utrka. Kiša, koja je padala danima, raskvasila je staze po kojima se trči, tako da trkači ovaj put nisu muku mučili samo s vremenom već i s teškim uvjetima na stazi.

No, takvi uvjeti nisu utjecali na konačni poredak na cilju, najspremniji i najbrži nisu dozvolili da se dogode bilo kakva iznenađenja. Sa starta se kretalo u razmaku od 30 sekundi, od najsporijeg trkača do najbržeg. Posljednji je krenuo Ivan Čorba koji je u potpunosti opravdao ulogu favorita pobijedivši rezultatom 18:13 min, ispred Igora Goričanca 18:47 min i Zvonka Artića 19:11 min, što su odlična vremena s obzirom na stanje staze za trčanje.

Kod žena nastupile su samo dvije najhrabrije - Renata Korošic, 27:51 min, i Gordana Vrček, 29:51 min. I njima svaka čast da su uspjele savladati ovu stazu. Svi natjecatelji, njih ukupno 24, bili su na cilju jako blatni, ali i zadovoljni što su završili jednu “pravu” cross utrku.

Nezaboravna dodjela medalja i pehara na državnom prvenstvu u Senju

U ženskoj reprezentaciji je i Vlatka Lešić iz PK Varaždin

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

ATLETIKA

Muška reprezentacija u kojoj su Kušte i Jezernik

Subota, 12.06.2010. u 11:00 VELIKA DVORANA - rukometni susret pod nazivom 20. tradicionalni susret srednjoškolskih reprezentacija Zagreba i Varaždina (muški)

Nakon ovog kola imamo i rezultate zimskog/proljetnog dijela Ultra lige. Od 6 kola trčanih na proljeće, u ukupni poredak zbrajaju se najboljih 5, tome se pridodaje najbolji rezultat u zadnja 3 kola zimske brdske lige “Ivančica” i dobiva se trenutni poredak ULID-a nakon zimskog i proljetnog dijela. Svi rezultati lige, kao i trenutni poredak, vidljivi su na klupskoj internet stranici www.tk042.hr.

Jesenski dio Ultra lige bit će kratak i odvijat će se kroz 4 kola. Prvo kolo na rasporedu je 1. rujna kronometarskom utrkom (1 min) na 8 kilometara. Zato marljivo trenirajte da u jesenski dio uđete u pravoj formi, jer nas čeka još zanimljivih utrka. (di)

34 Sport

U zaleđu Znati priznati da je netko bolji U

sportskom je duhu priznati poraz, ali priznati i da je drugi bio bolji, kao i čestitati na pobjedi ili postignutom rezultatu. posljednje vrijeme kao da je ta uobičajena sportska gesta Damir IVANČIĆ među sportskim kluurednik sportske bovima i sportašima rubrike postala iznimka ili se uopće ne upotrebljava.

Kao da se udomaćila upravo suprotna i posve negativna praksa. Umjesto čestitki upućuje se sva sila zamjerki ne razmišljajući pritom kakve rezultate postiže dotični klub ili sportski trener. koro uopće je zamrla lijepa praksa da prijatelji iz susjednih sportskih klubova ili sportova dolaze navijati za svoje kolege i prijatelje. Raritetno je vidjeti, primjerice, nogometaše da navijaju za kolege rukometaše ili da podršku atletičarima daju odbojkaši grupnim dolaskom na natjecanje ili pak nešto slično. Još je čudnije kada sportski klubovi nose isto ili slično ime, a da ne kažem da su iz istog grada te da si međusobno uopće ne daju podršku na utakmicama a kamoli u nekim forumima ili na službenim sastancima sportskih tijela. Također, rijetko je vidjeti da si međusobno daju podršku prije velikih natjecanja ili odlučujućih utakmica. Niti treneri ne gaje takav način kulturnog, fair play ophođenja i komuniciranja. Jedni drugima ne upućuju čestitke i riječi podrške.

Zajednički nikada ne nastupaju protiv predsjednika uprava pojedinih klubova koji pak vrlo često nemilice smjenjuju trenere tretirajući ih kao “bijelo roblje”. Ne može se često vidjeti da unutar svog cehovskog udruženja čestitaju, odaju priznanja ili staju u obranu trenera. Isto tako izbjegava se dokazanim trenerima i sportskim stručnjacima dati više slobode u vođenju klubova i sportaša već ih se nerijetko u tome sprečava kako ne bi zasjenili “veličine” iz uprave klubova. Ovakve teme, u vrijeme recesije i smanjenih sredstava za sport na svim nivoima, postale su češće i uočljivije nego u vrijeme dok se uvijek pronašlo sredstava za pokriti “rupe” u proračunu kluba te su tako klupski šefovi ostali namireni. “Uhljebljeni” sada polagano isplivavaju na vidjelo pa će ubrzo sposobnijima morati prepustiti svoja mjesta.

08. lipnja 2010.

RUKOMET Hrvatski školski sportski savez dodijelio je priznanje

Rukomet je u Iv Školska rukometna ekipa već treću godinu zaredom državni je prvak, a na Svjetskom rukometnom prvenstvu ove godine u Portugalu osvojili su odlično četvrto mjesto

U

S

Zlatni ivanečki rukometaši na Svjetskom školskom rukometnom prvenstvu u Portugalu osvojili su četvrto mjesto Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Srednja škola Ivanec postala je poznata po odličnoj implementac iji spor ta u svoj školski sustav. Rezultati u rukometu to najbolje pokazuju. Školska rukometna ekipa već treću godinu zaredom državni je prvak, a na Svjetskom rukometnom prvenstvu ove godine u Portugalu osvojili su odlično četvrto mjesto.

Rad i rezultate prepoznali su u Školskom sportskom savezu Varaždinske županije, ali i u Hrvatskom školskom sportskom savezu.

Mladići koji su ostvarili ove odlične rezultate dobili su priznanja od Školskog sportskog saveza Varaždinske županije, a od Hrvatskog školskog sportskog

saveza Srednja škola Ivanec dobila je sportsku opremu u vrijednosti 4.000 kuna dok je trener Vladimir Canjuga nagrađen za svoj rad s 5.000 kuna.

i svih ljudi u školi koji imaju puno razumijevanja za to, pa zato uspijevamo sve uskladiti. Najviše nas veseli što su učenici jedno veliko srce za rukomet i to ne samo muška ekipa već i ženska - pojasnila

je ravnateljica Pavić.

Puno pohvala školi stiže sa svih strana kao i inicijative da se model aktivnog uključivanja sporta u školu pokuša preslikati i na druge sredine i škole. Ivanečka

Rezultati Na prigodnoj svečanosti svi su se podsjetili sudjelovanja mladih Ivančana na nezaboravnom natjecanju u Portugalu kratkim filmom.

Naglašeno je kako su to njihove uspomene za čitav život.

Ravnateljica Srednje škole Ivanec Branka Pavić objasnila je kako je došlo do takvih vrhunskih rezultata u školi, koja nije primarno sportskog usmjerenja.

- Duga je tradicija škole i velike su sposobnosti kolega iz tjelesnog, pogotovo trenera Vladimira Canjuge koji se oko toga jako angažirao, ali

Vladimir Canjuga prima nagradu i priznanje HŠSS-a

PRIZNANJE Domaćinstvo Svjetskog školskog rukometnog prvenstva 2012.

Ivanec - rukometno središte

Hrvoje Čustonja

Nakon velikih uspjeha ivanečkih rukometaša i zahvaljujući dobroj organizaciji u školskim sportskim natjecanjima Varaždinska županija postala je i službeno domaćin sljedećeg Svjetskog školskog rukometnog prvenstva koje će se održati 2012. godine.

- U prosincu je bila skupština međunarodne školske sportske federacije ISF-a gdje smo dobili domaćinstvo. Dobili smo sve suglasnosti od Vlade RH, Hrvatskog olimpijskog odbora, Ministarstva zna-

nosti, obrazovanja i sporta i sa zadovoljstvom možemo istaknuti da ćemo uz punu podršku Varaždinske županije 2012. odlično organizirati Svjetsko školsko rukometno prvenstvo - naglasio je Hrvoje Čustonja, glavni tajnik Hrvatskog školskog sportskog saveza.

Pred njima je sada posao organiziranja jedne od najvećih sportskih manifestacija na varaždinskom području, ali i u Hrvatskoj 2012. godine. Ukupno je u planu dolazak ukupno 48 ekipa u muškoj i ženskoj kon-

kurenciji, što je najmanje oko tisuću natjecatelja i pratnje.

- Sada predstoji veliki posao.

Krajem godine dolazi delegacija predstavnika Iternational Sport School Federation koja će pregledati sportske dvorane, smještajne kapacitete i ostalo. Mi ćemo od rujna početi s izradom kompletnog i preciznog plana o tome koje će dvorane biti obuhvaćene, gdje će biti smještene pojedine ekipe, a nakon posjeta delegacije ISF-a sve će ići puno brže - dodao je Čustonja.

Sport 35

08. lipnja 2010.

e Srednjoj školi Ivanec i profesoru i treneru Vladimiru Canjugi

vancu svečanost srednja škola specijalizirala se za rukomet i nešto slično preporučuju i drugima.

- Spec ijalizac ija za rukomet kod nas ide već iz osnovne škole. To je jedan

l

judi u školi imaju puno razumijevanja za to, pa zato uspijevamo sve uskladiti naš kontinuitet i onda je to u srednjoškolskoj dobi gotovo normalno. Velika je i potpora roditelja pa se stvori jedna velika zajednica koja je omogućila da se ovako nešto ostvari i održi te riješe sve prepreke. Druge škole bi se trebale isto na neki način definirati jer uz rukomet dobivamo i jednu ljubav, motiv i želju. Mi smo se uz rukomet našli. Ja sam jednom rukomet u Ivancu nazvala svečanošću. Bilo bi prekrasno kada bi i druge sredine potaknule na sličan način razvoj i ugradnju sporta u svoje škole. Uvijek naglašavamo koliko sport znači za zdravlje djece, koliko ih on korisno zaokupira u slobodno vrijeme i koliko se oni onda njemu posvete i budu zainteresirani. Zatim tu je i razvijanje radnih navika i disciplina. Primjerice, kada smo bili u Portugalu na Svjetskom školskom rukometnom prvenstvu, gdje su u pravilu bile selekcije svijeta, moram reći da su naši mladići bili toliko dobri da ih ja nisam prepoznala.

To je upravo ta odgovornost

i discipliniranost, odanost ekipi i organizaciji - naglasila je ravnateljica Pavić.

Priznanje U školi namjeravaju nastaviti s rukometom kao dominantnim sportom, ali ne misle zanemariti ostale sportove, čak uvode nove.

- Ja se nadam da ćemo nastaviti njegovati rukomet kao i do sada. Rado ćemo proširiti broj sportova u kojima okupljamo sve veći broj mladih, ali rukomet uvijek ispadne dominantan.

U slobodnim aktivnostima imamo grupe za atletiku, košarku, odbojku, čak i badminton koji je izazvao u posljednje vr ijeme puno zainteresiranih, zatim sportski ples i drugi sportovi. Oni malo ostaju na margini, ali funkcioniraju. Kod slobodnih aktivnosti sport je kod nas najzastupljeniji što se vidi i po rezultatima - napomenula je ravnateljica Pavić.

Sport

Strong fit (3) N

aš trening zamišljen je u obliku kružnog oblika rada.

Kružni trening sastoji se od stanica (obično 10) koje se izvode jedna za drugom, gdje duljina odmora između pojedinih vježbi iznosi 30 sec, te one čine jedan krug. Na svakoj stanici radimo samo jednu seriju i svaka stanica pokriva drugu topološku regiju tijela. Također određujemo broj ponavljanja krugova, te odmor nakon završenog kruga (2-5 minuta). Brze izmjene i brzo izvođenje vježbi u kružnom treningu stvaraju našem tijelu Bojan GOLUB specifičan stres, koji se razlikuje od normalnih vježbi tipa dizanja Kondicijski trener utega u teretani ili aerobika. fitness cluba ružni trening je zasigurno “Sportlife” jedan od najboljih načina da 042/241-600 se za relativno kratko vrijeme dovedete u pristojnu kondiciju.

Ovaj oblik treninga praktično je primjenjiv i prilagodljiv svim našim zahtjevima. vakvim treningom možemo utjecati na razvoj snage, izdržljivosti, agilnosti, brzine, eksplozivnosti, razvoju specifičnih vještina, gubitak kilograma ili na bilo koji drugi aspekt koji nam je značajan. ružni trening primjenjiv je doslovno u svim prostorima, ali ovaj novi oblik vježbanja smjestili smo na vanjske terene varaždinskih bazena. Jedna grupa od deset vježbača trči dok druga grupa vježba u stanicama u kružnom obliku rada. rimjer jednog kruga: zgibovi (cure mrtvo dizanje specijalnom cijevi), trbušnjaci na vratilu, sklekovi, klekovi na paralelama (cure iskorak girjama), okretanje bagerske gume (cure traktorske), lupanje čekićem os 5-10 kg po gumi, vuča tereta, swing girjama, skok na betonski blok, rameni potisak sa cijevi punjenom pijeskom. aksimalan rezultat uz minimalnu potrošnju vremena – to je kružni trening. Nemate vremena? Već se u 50 min mogu napraviti čuda!

I u tih 50 minuta je uračunato kvalitetno zagrijavanje i istezanje! Nikada nemojte početi bilo koji trening, a posebno kružni trening, bez kvalitetnog zagrijavanja. To je krucijalni dio treninga koji moramo ozbiljno shvatiti i nikako preskočiti!

Zagrijavanje treba trajati 10-15 minuta i njime moramo obuhvatiti sve zglobove i mišiće na tijelu. Istezanje treba biti dio zagrijavanja i dio „hlađenja“ na kraju treninga. Ako nam je nakon zagrijavanja majica mokra, to je znak da smo spremni za glavni dio treninga! ko ste rekreativac i nikad niste prakticirali kružni trening, tada oprezno krenite.

K

Predstavnici HŠSS i Branka Pavić, ravnateljica SŠ Ivanec

O K P s

d

ruge škole bi se trebale također definirati jer uz rukomet dobivamo puno toga dobroga

M

Rukometaši SŠ Ivanec tri godine zaredom su državni prvaci

Glavni tajnik Hrvatskog školskog sportskog saveza Hrvoje Čustonja podijelio je nagrade i priznanja te naglasio kako je rukomet u ovom trenutku najpoznatija rukometna sredina u Hrvatskoj.

- Zanimljivo je kako smo se uopće odlučili poslati ru-

za bolje zdravlje

kometnu ekipu na Svjetsko školsko rukometno prvenstvo. Oni su dvije godine zaredom bili državni prvaci i poznavajuć i rukometni mentalitet u Ivancu te da je profesor Vladimir Canjuga poznati rukometni stručnjak za mlađe uzrasne kategorije, odlučili smo im dati priliku

pokzati se i uputili smo ih na Svjetsko prvenstvo. Otišli su tamo i postigli fenomenalan uspjeh osvajanjem čevrtog mjesta. Mi smo se ugodno iznenadili tim rezultatom i na sjednici Izvšnog odbora odlučili smo nagraditi taj veliki uspjeh - dodao je Čustonja.

A

Bez finala u prvenstvu, ali nastavljaju u Interligi

Goran Strelec, BK Vindija

Seniori Baseball Kluba Vindija nisu uspjeli pobijediti karlovačku Olimpiju u poluf inalu hr vatskog prvenstva na svom terenu.

Porazom u trećoj utakmici u seriji “bolji od pet” sa 10:3, Varaždinci ove sezone ostaju bez borbe za

naslov prvaka.

Međutim, BK “Zagreb” koji je samo jednom pobjedom više bio bolji od Varaždinaca na konačnoj tablici prvog dijela natjecanja Interlige, donio je nov i rasplet u ovom natjecanju.

Naime zbog igračk ih i financijskih poteškoća odustali su od daljnjeg natjecanja u Interligi, a njihovo mjesto priaplo je Baseball Klubu Vindija koji su imali slijedeći najbolji rezultat.

Tako će varaždinci ipak krenuti korak dalje u ovom natjecanju koje je ove godine okupilo čak 16 ekipa iz Slovačke, Mađarske, Srbije, Slovenije i Hrvatske, a u drugom dijelu najboljih osam nastupiti će u dva polufinalna turnira.

36 Sport

08. lipnja 2010.

SPORTSKI RIBOLOV Izborno natjecanje za kup

3. zone HŠRS-a

Ljubitelji krosa trče na Dravi svaki četvrtak

Kraj proljetnog dijela 18.

Cross-lige Drava 2010 U posljednjem, 11. kolu proljetnog dijela 18. Cross-lige Drava 2010, nastupio je 61 atletičar unatoč lošim vremenskim uvjetima.

Pobjednik na stazi 5600 m je Ivan Čorba, a u ženskoj konkurenciji bila je prva Ana Chytil. Na stazi duljine 2000 m prvi je na cilj stigao Tomi-

slav Kukec, dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila Marina Jakop. U ukupnom poretku vode Ivan Čorba i Martina Bezek, te Tomislav Kukec i Olgica Friščić. Preostalih deset kola 18. Cross-lige Drava 2010 održat će se na jesen, a prvo i sljedeće kolo na rasporedu je 26. kolovoza. (di)

Dopisnica i pečat za EP Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski atletski savez osoba s invaliditetom i Hrvatska pošta izdali su prigodnu dopisnicu i pečat Prvenstva, povodom 5. otvorenog Europskog pr-

venstva u atletici za osobe s intelektualnim poteškoćama. Prvenstvo će se održati u Varaždinu od 7. do 12. srpnja na SC-u Sloboda, a očekuje se nastup 187 sportaša i 71 pratitelj iz 18 zemalja.

Aktivni su i umirovljenici

Natjecanje u šahu

U sklopu 16. sportskih susreta umirovljenika Varaždinske županije više od četiristo sudionika, predstavnika ukupno dvadeset sedam udruga umirovljenika, proteklih se tjedana natjecalo u pikadu, šahu, kuglanju i streljaštvu. Proglašenje pobjednika, dodjela pehara i pokala te ostalih priznanja povodom završetka 16. sportskih igra umirovljenika održalo se u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama.

Mladi ribiči izborili su nastup na kupu 3. zone Hrvatskog sportskog ribolovnog saveza koji će se održati na Šoderici i u Garešnici

Sve popularnije natjecanje Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 13 seniorskih ekipa, 9 kadetskih ekipa, 4 juniorske ekipe, 2 ekipe seniorki te po 1 ekipa juniorki i kadetkinja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na jezeru Motičnjak u Varaždinu održano je natjecanje u lovu ribe udicom na plovak za sve članice i kategor ije Sportskog ribolovnog saveza Varaždinske županije. Ovim najtjecanjem izvršen je i izlučni izbor za pravo nastupa na kupu 3. zone Hrvatskog sportskog ribolovnog saveza za seniore,

seniorke, juniore i juniorke, koji će se održati na Šoderici kod Koprivnice, kao i Kadetski kup HŠRS-a koji će se održati u Garešnici.

Vrijeme Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 13 seniorskih i 9 kadetskih ekipa, 4 juniorske ekipe, 2 ekipe seniorki te po 1 ekipa juniorki i kadetkinja.

Natjecanje je održano po vrlo lijepom vremenu, ali se ipak lovilo vrlo malo, a razlog su vrlo loši vremenski uvjeti koji su prethodili samom natjecanju.

Najbolje plasiranim ekipama u svakoj kategoriji dodijeljeni su pehari, a pojedincima medalje.

Natjecanje je provedeno u organizaciji SRSVŽ-a, a domaćin natjecanja bio je SRK „Azzurro“

iz Varaždina koji je nagradio juniorke, juniore, kadete i kadetkinje prigodnim poklonima u suradnji sa SRSVŽ-om.

n

a završnicu su se plasirali: SRK „Trakošćan“ iz Trakošćana i SRK „Varaždin-Interland“ iz Varaždina Plasman na završnicu Kupa 3. zone HSRS-a na Šoderici osigurali su kod seniora: SRK „Ivanec“ iz Ivanca, SRK „Azzurro“ iz Varaždina, SRD „Ludbreg“ iz Ludbrega, SRK Općine Trnovec Bartolovečki iz Trnovca Bartolovečkog i SRK „Trakošćan“ iz Trakošćana. U konkureciji seni-

orki na završnicu su se plasirale sljedeće ekipe: SRK „Trakoščan“ iz Trakošćana i SRK „VaraždinInterland“ iz Varaždina.

U juniorskoj konkurenciji daljnji nastup osigurale su ekipe: SRK „Varaždin-Interland“ iz Varaždina, SRK „Ivanec“ iz Ivanca, SRK „Vidovec“ iz Vidovca i SRK „Vinica“ iz Vinice.

Kod juiorki pravo nastupa na kupu 3. zone osigurala je ekipa SRK „Varaždin-Interland“ iz Varaždina.

Plasman na Kadetski kup HSRS-a osigurali su kod kadeta ekipa SRK „Azzurro“ iz Varaždina, a kod kadetkinja ekipa SRK „Varaždin-Interland“ iz Varaždina.

Sportski ribolovni savez Varaždinske županije svim ekipama i pojedincima želi puno uspjeha u daljnjem natjecanju.

Šest reprezentativaca Omege Prvenstvo države u combat savateu, održano u Varaždinu u sportskoj dvorani u Graberju u organizaciji Savate kluba Omega iz Varaždina i Hrvatskog savate saveza, bilo je i izborni turnir za izbor reprezentativaca za EP. Prikazanim borbama sljedeći članovi Omege iz Varaždina stekli su status reprezentativaca: Filip Šinko do 56 kg za juniorsko EP, a za seniorsko EP Antonio Horvatić (56 kg), Marija Kosi (60 kg), Zoran Cvek (65 kg), Ksenija Koprek (70 kg) i Jovana Vučić (75 kg). Kako se Štefica Bubnjarić nije pojavila na natjecanju, jer nije prošla liječnički pregled zbog povišenog krvnog tlaka, Marija Kosi je na taj način potvrdila svoj prošlogodišnji status reprezentativke.

Baseball Sunday Bejzbol klub Vindija i ove godine nastavlja s tradicionalnom manifestacijom “Dan otvorenih vrata kluba - Baseball Sunday”.

Na programu je tradicionalni susret ekipe američke ambasade protiv ekipe Vindije, zatim će sportske snage odmjeriti ekipe MUP-a i vatrogasaca, zatim Microsoft Acceleration Team 1 i Team 2 te sportaši grada protiv ekipe novinara, a program završava utakmicom roditelja najmlađih članova kluba.

Dobra oprema osnova je svakog ribolovca

Mladi ribiči ponosni su na svoje medalje i plasman

SPORTSKI PLES Plesni turnir u Čakovcu potpuno osvojio Harmony

Osvojeno je čak 15 prvih mjesta

Manifestacija će se održati 13. lipnja s početkom u 10 sati. (di)

U Čakovcu je održan međunarodni bodovni plesni turnir Hrvatskog sportskog plesnog saveza pod nazivom Kup grada Čakovca.

Na natjecanju je nastupilo 217 plesnih parova iz 36 klubova i 3 države – Mađarske, BiH i Hrvatske. Za varaždinski plesni klub “Harmony” na-

stupilo je 29 plesnih parova, a rezultati koje su ostvarili bili su razmjerni renomeu najtrofejnijeg plesnog kluba u državi odnosno najbolji koje je varaždinski klub ikad ostvario na bodovnim natjecanjima.

Osvojeno je čak 15 prvih mjesta, 8 drugih, 10 trećih

mjesta, te 3 četvrta, 4 peta i 3 šesta mjesta.

Adriana Mušanović i Dario Žunec u kategoriji starija mladež, Iva Risek i Vedran Sraga u kategoriji “mlađa mladež” i Mirjana Žutić i Martin Franja u kategoriji “odrasli” osvajači su Kupa grada Čakovca u apsolutnoj kategoriji. (di)

K. Lepoglavec i N. Oto

Vidokrug 37

08. lipnja 2010.

Nadriliječenje čajevima od „vurečnih“ voda babe Jage

Doktora se nekad na selu u pomoć zvalo tek kad je “betežniku” bilo “5 do 12”

Čak i teškog bolesnika s temperaturom utopljavali bi i zamatali, metali mu vruće crijepove te zatvarali prostorije…

TREBA ZNATI Prije nevremena, kuća se posebno “osiguravala”

Crna kokoš kao obrana od tuče

Piše: MARIJA DOLENC

Priče o životu Rinkovca iz sjećanja Anđele Ribić nastavljamo tekstom o načinu brige za bolesnike i o još ponekim zanimljivim običajima. Ljudi su tada često obolijevali, najčešće zbog teških uvjeta života i neimaštine, što je automatski dovodilo do gladi i slabijeg odijevanja. Kada se netko razbolio nije bio u mogućnosti hodati četiri kilometara do doktora koji se nalazio u Bednji, a ujedno je i naplaćivao svaki pregled.

Doktorov fijaker Doktor je doduše imao vlastiti fijaker, ali je tada njegov dolazak bio još skuplji tako da su ljudi na neki način bili prisiljeni izbjegavati ga. Zato su se snalazili na svakakve načine, o čemu piše i Anđela, no s čime se ona baš i nije slagala. Primjenjivalo se sve,

Kontra tuče kokoškom

od domaćih pripravaka kao što su čajevi od “vurečnih” voda babe Jage koje bi pomagale u borbi protiv uroka.

s

mrtnost žena bila je velika, pogotovo nakon poroda jer su izbjegavale odlazak ginekologu

„Primjenjivali su neke čajeve i domaće prakse koje nisu bile dobre. Oni su bolesnika s temperaturom utopljavali i zamatali, metali mu vruće crijepove i zatvarali prosto-

„Kad se spremalo nevreme, onda se pred kuću metnula greblica i frukle u križ, i u kući je uvijek bila crna kokoš koju su metnuli pod korpu. To je spriječilo da ne pada tuča.“ Frukle su bile pomagalo kojima se stavljalo lonce u peć, a greblicom se grebla žeravica.

Nakon što je kiša prestala padati, kokoš se dobro nahranila. Prava je sretnica bila ta kokoš tamnoga perja. Sada joj je budućnost bila

sigurna i nije trebala strahovati da će završiti u loncu jer „kokica je sad često dolazila u kuću, uvijek je dobila jesti i nikad ju nisu zaklali i živjela je dok je mogla.“ Kako kaže Anđela, bilo je puno raznih običaja, ljudi nisu imali ni radija ni televizije pa su pričali svašta što može biti i što ne može jer „da su nam rekli da bumo išli na mjesec, mi bi im odgovorili da su ludi.“

rije. A kad je dobio upalu pluća, onda su zvali doktora, ali je često bilo prekasno jer onda nije bilo antibiotika. Da su ga barem masirali rakijom koje su imali puno i da su im metali mokre obloge, ali ja to tek sada znam. Tako je moj mali brat umro jer je imao veliku temperaturu. Mene su poslali jednoj babi Jagi koja će napraviti “vurečnu” vodu jer je mali sigurno bio urečeni.

Ja sam bila stara sedam godina pa sam dobro pratila što će ta baba raditi. Metnula je žeravicu u flašicu sa vodom, nešto je mrmljala i rekla da ga s tom vodom umijemo i da bude dobro. Ja sam doma točno rekla što je baba rekla,

umivali su ga, ali nije niš pomoglo. Stankec je umro.

Onda su rekli da si je mamica došla po njega. Ja sam toga brata jako voljela, bio je lijep i zato su rekle babe da su ga urekli.“ Smrtnost žena bila je također velika, pogotovo nakon poroda jer su se žene teško odlučivale na odlazak ginekologu, a uostalom nije ga tada ni bilo u svakoj općini, prisjeća se naša kazivačica. „Pričali su mi da je i moja mama imala temperaturu i nije išla doktoru odmah, a kad je išla bilo je prekasno, dobila je sepsu i umrla. Ostavila je mene s dvije i pol godine i brata od osam mjeseci.“, piše Anđela.

I TOGA JE BILO Ljudi slabo obučeni, a zime puno jače nego danas

Flaša vina pogubnog za zdravlje Prema mišljenju kazivačice, bilo je puno slučajeva da su ljudi upotrebljavali sve i svašta kako bi si pomogli, a u biti su, kako napominje Anđela, radili krivo. Prisjeća se tako da je jednom s ocem išla u Dubovec gdje su imali

klijet i gorice na koje se trebalo penjati uz brijeg.

Ništa posebno rekli bismo, no „tatek si je natočil vina u flašu i metnul pod kaput k tijelu da se flaša zagrije da ne bu mrzlo pil. Jako ga je bilo strah da se ne bi pre-

hladil. Ja sam mu rekla da se bu tek sad prehladil jer je vino mrzlo, a on vruči jer se penjao na veliki brijeg.“ Također se prisjeća da su se ljudi dosta slabo oblačili, a zime su bile puno jače nego danas.

Privatna građevinska poduzeća (17) P

osebno treba istaknuti da je ZagorjeTehnobeton poduzeće koje ima vrlo kvalitetnu proizvodnju prefabriciranih elemenata na bazi armiranog i prednapregnutog betona kojima gradi mnogobrojne montažne građevine. Montažne objekte gradi u Varaždinu i po čitaRudolf LONČARIĆ voj Hrvatskoj. Danas Prof. dr. sc., možemo naglasiti da dipl. ing. grad Zagorje-Tehnobeton uz poslovni sustav prehrambene industrije Vindija i Vartkes pripada miljeu najboljih gospodarskih poduzeća u Varaždinu. U Varaždinu postoji i novo građevinsko poduzeće Meteor, koje je znatno angažirano na stambenoj izgradnji i građenju drugih projekata u Varaždinu i okolici te posluje vrlo uspješno. Novi državni poredak je omogućio osnivanje privatnih poduzeća, pa je u Varaždinu osnovan velik broj manjih privatnih graditeljskih poduzeća i zanatskih radnji. Program proizvodnih aktivnosti tih malih poduzeća i zanatskih radnji uključuje sve vrste radova na graditeljskom projektu: građevinske, obrtničke, instalacijske i ostale završne radove. Novo društveno uređenje u Hrvatskoj napušta dohodovno gospodarsko poslovanje, a uvodi se tržišno – profitabilno. Na tržištu se u graditeljstvu mijenja model nuđenja usluga građenja, kod čega nije mjerodavna samo cijena projekta, nego i tehnologija i organizacija izvedbe. Može se zaključiti da su sva građevinska poduzeća, koja su u prethodnom režimu bila društvena, kvalitetno privatizirana, te ni kod jednog nije došlo do likvidacije i otpuštanja djelatnika. Sva poduzeća posluju pozitivno i produktivno s punom zaposlenošću kapaciteta na širokom tržištu na prostorima Hrvatske. U vremenu od 1990. godine u Varaždinu je prisutna intenzivna graditeljska aktivnost na izgradnji brojnih graditeljskih projekata uz puno zaposlenje građevinskih kapaciteta. Intenzitet građenja je mnogo veći nego u prethodnom vremenskom periodu prije 1990. godine, što je rezultiralo izgradnjom brojnih novih graditeljskih projekata. Novi graditeljski projekti prisutni su u svim područjima graditeljstva: visokogradnji, gradnji prometnica, hidrogradnji i komunalnoj gradnji. rađenje u gradu Varaždinu obavlja se planski na temelju prostornih, generalnih i provedbenih planova, koji se kontinuirano inoviraju u skladu s prostornim potrebama i potrebama razvoja grada.

Graditeljska baština grada Varaždina

OTKRIVAMO Izvorna kazivanja Anđele Ribić o životu u Rinkovcu (7)

G

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

38 Vidokrug

08. lipnja 2010.

TU KRAJ NAS Katarina Golubić iz Ljubeščice, majstorica izrade lutaka

STVARALAŠTVO

Cvijeće - izraz ljubavi!

Snaga za rad odozgo

Iz Katarinine radionice izlaze bake s “pečom” na glavi, snahe s vezenim krunaš rupcem, mlade djevojke s pletenicom i hrvatskom trobojnicom, ali i maštoviti buketi, vjenčići, ružice...

Piše: MATEJA RATKOVIĆ

- Ljubav prema lijepom upoznala sam kao djevojka u Orahovici gdje sam pomagala ujaku svećeniku u svakodnevnim obavezama u crkvi. Smatram da se ona ne može naučiti, nego samo dograditi, a na tome mogu biti zahvalna samo dragome Bogu - počela je svoju priču Katarina Golubić, kreatorica suvenira od prirodnih materijala koju smo posjetili u njezinom domu u Ljubeščici.

Jedne jeseni, kada je njezi-

na kći Zlatica bila osmoškolka i kada je učiteljica likovnog odgoja pokušala djeci približiti prirodne materijale (danas kažemo „ekološke“) te tako predložila da izrade lutke iz kukuruzne komušine, rodila se u Katarini želja za stvaranjem. Učiteljica je djeci pokazala takve lutke izrađene od komušine obučene u češku narodnu nošnju. Tada su ljubeški đaci, prvi put nadahnuti idejom o nečem domaćem i lijepom, napravili ljubešku lutku.

Lutkice - Kada je kći otišla u Zagreb na studij, sa sobom je ponijela lutke koje su je podsjećale na obitelj i dom.

Susjeda koja je imala štand na Dolcu vidjela je lutke te joj ponudila da ih proda.

Tako je ljubeška lutka dobila svoje mjesto na zagrebačkom Dolcu. Lutka je ubrzo prodana te je postala glavni izvor prihoda studentici Ekonomskog fakulteta. Kako su kćerine fakultetske obaveze postale sve veće, tako sam sve više pomagala u izradi lutaka i stjecala znanje, te

Katarina Golubić od komušine izrađuje ne samo lutke nego i prekrasne bukete

sam postupno sama počela izrađivati lutke - ističe Katarina.

Katarina Golubić postala je pravi majstor u izradi lutaka. Tako su svjetlo dana ugledale ove lutke obučene u ljubešku narodnu nošnju: baka s “pečom” na glavi, snaha s vezenim krunaš

rupcem, mlada djevojka

u

polju i šumi sakupljam biljke, sušim ih i spremam s pletenicom i hrvatskom trobojnicom. Godine 1981.

Katarina je krenula u svijet suvenira.

Prve lutke svoje su mjesto pronašle u varaždinskoj VAMA-i, OKTAGON-u u Zagrebu, kao stalni suvenir u dvorcu Trakošćan, Minerva suvenirnici, VAMA-domu, robnoj kući suvenira u Ljubljani...

- Zadnje lutke izradila sam za Olimpijske igre u Sarajevu, lutke s dukatima na čelu (bosanska narodna nošnja), a nedavno sam ponovno počela s izradom lutaka nakon duge stanke. Na jednom sajmu cvijeća susrela sam se s aranžmanima. Iskustvo i dobra volja doveli su me do mojih prvih pokušaja te sam napravila aranžman na trsu s travama i svilenim cvijećem raznih boja te ga nazvala „Voćni cvijet“. Zbog potražnje na tržištu okrećem se izradi aranžmana iz prirodnih materijala pa su nastali cvjetovi od komušine i koštica, latice od češera, strugovine, ginko listova, hrastovih listova, magnolije, japanske jabučice i drugo. I danas izrađujem aranžmane, ali više ne radim kao prije, jer godine nose svoje. Drago mi je kada negdje vidim svoj aranžman i zahvalna sam Bogu što mi je dao snage i znanja da nikad ne posustanem. Neka mu je hvala i dika po svem svijetu velika - ističe Katarina Golubić.

Materijale, kao i inspiraciju za izradu svojih umjetničih djela, Katarina pronalazi u prirodi.

Savjetnik 39

08. lipnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Bilje i zalijevanje (2)

Padavica kod pasa i mačaka

O

pravdanost navodnjavanja usred podnevnih vrućina opisanog u prošlom članku roističe iz nekoliko bitnih činjenica. Kao prvo, navodnjavalo se vodom iz rijeke Neretve čija je temperatura do donjeg toka znatno narasla i poprimila karakteristike okoline. Dodajmo tome da se putujući zemljanim kanalima od Franjo Pavetić rijeke do njive dogrija“Nije sramota raditi, la pa je njezin utjecaj na a kamoli u vrtu” promjenu temperature u tlu bio neznatan. Pouka za nas je jednostavna, držimo li vodu u odgovarajućoj posudi ili, još bolje, u laguni, možemo navodnjavati biljke bez straha za njihovo oštećenje. Ukoliko smo kreativni, možemo sakupljati kišnicu s krova te time znatno smanjiti izdatke za vodu iz vodovoda.

Važno je da posuda nije crne boje kako ne bi došlo do pregrijavanje vode, ona nije za vaše pranje već za navodnjavanje, pa o tome vodite računa, je li dovoljno dogrijana li može biti prevruća. U posudu s vodom moguće je dodavati odmjerenu količinu topivih hranjiva za biljke čime smo pojednostavili postupak prihrane. Uronimo li potopnu pumpu u posudu (danas su doista jeftine), možemo zalijevati crijevom za vodu ili pak, što je još bolje, sistemom kap po kap, a o tome u jednom od sljedećih nastavaka. Zalijevanje biljaka čije lišće zadržava kapi vode nije preporučljivo za jakog sunca jer kapi vode imaju efekt leće te isprže dijelove lista na kojem su koncentrirane. Moguća su znatnija oštećenja. Ta mjesta su idealna za nastanjivanje patogenih bakterija i gljivica te je njihovo širenje kroz strukturu biljke neminovno.

p

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

adavica ili epilepsija je bolest koju je zapravo nemoguće definirati jednom rečenicom, a u literaturi postoje i različite definicije.

Onaj tko je jednom vidio nečiji napad padavice, taj će tu sliku pamtiti da kraja života.

Nažalost i psi i mačke mogu bolovati od padavice, a njihov broj je znatno veći nego što se misli. Kao prvo, treba razlikovati veliku padavicu, kod koje nastaju grčevi cijelog tijela uz gubitak svijesti, haluciniranje, slinjenje, nekontroliranu nuždu, od male padavice, koja je djelomična i vezana najčešće uz tumor na mozgu, traumu ili in-

fekciju moždanih ovojnica.

Veliku padavicu, koja je češća, prepoznat ćemo po munjevitom padu životinje na stranu, grčevitim stezanjem mišićja, zatim istezanjem; životinja u ležećem položaju pokreće noge kao da trči, pokreće čeljust kao da žvače, slini, a zjenice su potpuno otvorene, kao da u strahu nešto vidi.

D a k l e , simptomi su vrlo specifični pa vlasnik može i sam zaključiti da se radi o pravoj padavici. Ukoliko dođe do prestanka disanja, nastupit će plavljenje jezika i sluznice usne šupljine. vi simptomi traju ukupno nekoliko minuta, no za vlasnika koji to vidi, izgleda kao „cijela vječnost“. Vlasnici vrlo često prije napada znaju primijetiti da je pas nemiran, izuzetno aktivan ili se negdje zavlači ili skriva tj. pokazuje promijenjeno ponašanje. Netom pr ije napada padavice, psi u pravilu traže blizinu vlasnika, a

O

neuobičajeno ponašanje bit će još izraženije. Sam napad traje 2-5 minuta. Nakon napada pas samostalno ustaje, gleda još uvijek u strahu, tetura, a promijenjeno ponašanje može potrajati još nekoliko minuta, a rjeđe i dulje. Kod male ili fokalne padavice,

pojavljuje se grčenje samo pojedinih grupa mišićja, npr. jedne noge ili samo leđa, no prisutne su i promjene u ponašanju te halucinacije. Vrlo često mačke love nepostojeću muhu, grizu vlastiti rep, trče bez cilja ili gledaju u strahu u nešto što ne postoji. Ukoliko se pojavi epileptični napad, životinje treba ostaviti na miru, tj. pustiti da napad prođe, dakle ne odmah u vrijeme napada juriti k veterinaru!

P

regled životinje treba obaviti isključivo specijalist za male životinje, kako bi se ustvrdio razlog padavice. Tzv. primarna, koja nastaje kao posljedica abnormalnih električnih ispražnjavanja u mozgu pojavljuje se prvi puta u dobi od 1 do 4 godine, a najčešće u pudla, gubičara i koker-španijela. Sekundarne epilepsije mogu nastati zbog raznoraznih razloga, kao što su tumori i traume mozga, upale moždanih ovojnica, ali i metabolički poremećaji, trovanja, nedostatak vitamina B1, itd. Posebno je bitno isključiti situacije koje su nalik na veliku padavicu, kao npr. neki problemi sa srcem, nedostatak glukoze, kalcija itd. Kod terapije je izuzetno bitno razlučiti radi li se o primarnoj ili sekundarnoj padavici.

Stoga je bitno da posjetite specijalista, u ambulanti koja je opremljena za tu vrstu dijagnostike. Terapija primarne padavice je u pravilu moguća, no može biti dugotrajna ili čak trajna te je stoga razumijevanje problema i kooperativnost vlasnika od izuzetne važnosti.

40 Zdravlje UNOSAN POSAO

Pelene made in Varaždin!

Varaždinska Srednja strukovna škola započela je šivati platnene pelene za djecu u svim bojama za Udrugu “Roda” još 2008. godine. Pelene šiju djelatnici zaštitne radionice koja već tri i pol godine djeluje u sklopu škole, a koja je pokrenuta na inicijativu Varaždinske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Srednjom strukovnom školom.

U radionici je zaposleno 11 žena i pet muškaraca, a da sve bude na svom mjestu brine Danica Radmanić.

- Radionica je odavno prerasla potrebe i okvire suradnje s Udrugom “Roda” iz Zagreba, pa surađuje s puno partnera.

Kapaciteti su nam puno veći od potreba Udruge “Roda”. Naša želja je proširenje, ali u današnjoj situaciji to je vrlo teško planirati – istaknuo je Dražen Koščak, ravnatelj varaždinske Srednje strukovne škole i voditelj zaštitne radionice, koji se slaže da treba poticati upotrebu platnenih pelena zbog zdravstvenih i ekoloških razloga.

Pelene iz Varaždina

08. lipnja 2010.

PROVJERILI SMO Jesu li sve popularnije platnene pelene bolje i jeftinije od jednokratnih?

Platnene pelene su mekane, zdrave i ekološki prihvatljive Platnene pelene za Udrugu RODA šivaju se u Varaždinu, zaštitnoj radionici Srednje strukovne škole Piše: GORDANA IGREC

Jesu li platnene pelene bolje i jeftinije od jednokratnih? To pitanje zaokuplja brojne mame i one koje će to tek postati. Činjenica jest da je posljednjih godina zanimanje kod roditelja za platnene pelene sve veće i sve je više roditelja koji, umjesto jednokratnih pelena, radije koriste platnene.

Platnene trendi A priča s platnenim pelenama traje otkad je svijeta i vijeka. Naše mame, bake, tate i djedovi kao djeca nisu poznavali druge osim – platnenih. U tome, čije su pelenice bjelje kad se operu, mame su se čak i potajice natjecale. Možda te pelene nisu bile tako praktične ili meke kao što su današnje jednokratne, svi su i bez njih narasli.

- Platnene pelene su za djecu zdravije i ekološki prihvatljivije – tvrdi Renata Jelušić, voditeljica socijalnog područja Udruge Roditelji u akciji (RODA).

Djeca koja nose platnene pelene, ističe Jelušić, brže se i lakše odviknu od nošenja pelena.

- Platnene su pelene mekše za dječju kožu, a kad se sve zbroji, i jeftinije od jednokratnih – poručila je Jelušić.

Dijete u prosjeku potroši 5.000 jednokratnih pelena i tako iza sebe ostavi 1000 tona otpada. Kod platnenih pelena toga nema. Premda je velik izdatak njihova kupnja u samom startu, prednost im je ta što se mogu koristiti iz generacije u generaciju.

- Za “pampersice”, primjerice, roditelji trebaju izdvojiti između 8.000 do 9.000 kuna, a za platnene pelene 2.000 do 3.000 kuna.

U tu cijenu je uračunata

struja, voda i deterdžent za pranje rublja kojim se pelenice peru – izračunala je Jelušić.

Prednosti platnenih pelena, od kojih su među roditeljima popularne RODINE platnene pelene, mnoge su moderne mame prepoznale. Zanimljivo je da se upravo njihove pelene već dvije godine šivaju – u Varaždinu! Točnije, u zaštitnoj radionici varaždinske Srednje strukovne škole.

- Naše pelene su živih i maštovitih boja. U Udruzi “RODA” sami krojimo i biramo materijale za pelene, dok ih u varaždinskoj Srednjoj strukovnoj

z

a platnene pelene roditelji trebaju izdvojiti između 2.000 i 3.000 kuna školi djelatnice šivaju. Mogu reći da je ovaj projekt na obostrano zadovoljstvo sviju - roditelja, djece i zaposlenika u šivaonici Srednje strukovne škole. Osim toga, ako je suditi po trendu i interesu, platnene pelene živih boja koje su visoke kvalitete imat će tek što reći u budućnosti - poručila je Jelušić.

Za potrebe Udruge RODA pelene se jedino šivaju u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu.

- Uz njih postoji još nekoliko malih privatnih radionica za šivanje platnenih pelena, ali s njima ne surađujemo. Inače, to je jedan vid socijalnog poduzetništva jer, kao što znate, Srednja strukovna škola zapošljava osobe s invaliditetom, a uz to promičemo i platnene pelene koje su za djecu zdravije i ekološki prihvatljivije – zaključila je Jelušić.

Moderne platnene pelene sve su samo ne bijele pelene kakve su koristile naše mame i bake

DOZNAJEMO Postoji više vrsta platnenih pelena

Platnene pelene veselog dizajna

Savjeti iz ordinacije

Moderne platnene pelene sve su samo ne bijele četvrtaste pelene kakve su imale naše mame i bake. Šarene su i raznolikog dizajna, sašivene u oblik koji odgovara djetetovu tijelu, s čičak trakom, drukerima ili vezicama za pričvršćivanje.

Jednostavne su za održavanje, ima ih nekoliko vrsta, a međusobno se razlikuju po sastavu.

Primjerice, među platnenim

pelenama Udruge RODA su pelene “Rodina pusa” izrađene od 100-postotnog pamuka, “nježna pusa” je pamučna pelena od pletenog rastezljivog frotira, “bambus pusa” od pletenog rastezljivog bambus frotira s organskim pamukom, “pusa prirodi” pelene od konoplje i organskog pamuka, a “švedska pusa” je pelena od rastezljivog pamučnog frotira s vezicama.

Potpis pod sliku

Kako na zdrav način riješiti problem viška kiselosti? (2) U

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

prošlom broju govorili smo o višku kiselosti. No, kako je se riješiti? Uspjeh bilo koje terapije je veći ako omogućimo tijelu da se riješi suvišne kiselosti. To uključuje promjene u načinu života i obavezan sustavan unos baznih supstancija. Možemo, dakle, govoriti o zdravom liječenju. Često je i unos baznih supstancija dovoljan za rješenje tegoba koje su trajale godinama i bile uzrok bolova ili lošeg zdravlja. Evo nekoliko osnovnih pravila koja se moraju poštovati. otrebno je u organizam unositi dovoljno tekućine, piti prosječno 2,5 litre kvalitetne vode. Treba jesti što manje svinjetine, vrlo malo masti i šećera te dobro žvakati

P

hranu, izbjegavati alkohol, nikotin i kofein.

Trebalo bi i dosta vježbati, pokušati smanjiti stres, a ako se pretjera u bilo čemu, odmah kompenzirati konzumiranjem bazne supstancije. emijske i biološke reakcije u tijelu uglavnom se odvijaju u vodenim otopinama, pa je kvaliteta vode vrlo važna za kontrolne mehanizme. Tjelesne tekućine imaju točno određenu dinamičku ravnotežu između kiselina i lužina (baza), kao preduvjet za pravilan rad svih organa i organskih sustava. Kiseline su otopine koje daju H+ ione, što se određuje pH vrijednošću. Baze su otopine sposobne primiti H+ i one preko OH grupe u molekuli i tako neutralizirati

K

kiseline (puferiranje). O skretanju ravnoteže ovisi hoće li otopina biti kisela ili alkalična. Često skretanje u korist kiselina rezultira brojnim poremećajima bioloških reakcija tijela. Zdrav metabolizam neutralizira višak kiselosti pomoću puferskog sustava krvi, odstranjivanjem ugljične kiseline kroz pluća i kiseline kroz bubrege. Rezultat mjerenja u tjelesnim tekućinama predstavlja samo trenutačnu vrijednost u vrlo složenom sustavu i zato dobivene brojke u krvi, urinu i slini ne predstavljaju stvarno stanje acido-bazne ravnoteže. Iako su test-trake za pH vrijednost mokraće korisne u mjerenju kiselosti, one imaju ograničenu vrijednost za određivanje stanja osobe u cjelini, ali daju dobar

uvid u izlučivanje kiselina bubregom. tanje vezivnog tkiva, kože i jezika može biti važno iskusnom dijagnostičaru jer može upućivati na povećanu kiselost.

Tipični su vanjski znaci bolni mišići, veliki trbuh, povećanje masnog tkiva, bačvast trup, tanke noge, ukočena kralježnica, kruti pokreti, naborana koža, otečene oči, kronična bol. ko se dijagnosticira pojačana kiselost, mora se poštovati nekoliko pravila da bi se popravilo trenutačno oštećenje i preveniralo daljnje. Najveći broj novih terapijskih metoda gubi na učinkovitosti zato što ne uzimaju u obzir neutralizaciju suvišne kiseline.

S

A

Zdravlje 41

08. lipnja 2010.

NAJAVA U subotu 12. lipnja starta 10. po redu Varaždinska biciklijada

Suorganizatori 10. Varaždinske biciklijade su PU varaždinska, lovište Zelendvor i Biciklističko društvo ” Sloga”

Jubilarna Biciklijada - pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin priprema bogat zabavni i sportski sadržaj, kao i humanitarnu tombolu, u kojoj će igrači moći sudjelovati s 10 kuna Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Jubilarna Varaždinska biciklijada, koja se 10. godinu zaredom održava pod motom “Biciklom do zdravlja”, održat će se iduće subote, 12. lipnja, sa startom na parkingu Prve osnovne škole Varaždin u 10 sati. No, okupljanje počinje već u 9 sati, kada će se sudionici morati prijaviti i platiti 20 kuna startnine, koja uključuje i majicu, porciju graha te vodu.

Djeca do 12 godina neće morati plaćati startninu.

U Zelendvoru Biciklistička trasa od 1. OŠ pružat će se dalje prema Korzu, zatim Optujskom ulicom prema Novoj Vesi, pa sve do lovišta Zelendvor, na kojem će biti i cilj. Na cilju, nakon podjele bonova za hranu, predviđen je ručak - od 12 do 13 h, a nakon ručka u Zelendvoru će započeti zabavni i sportski program, koji će trajati sve do 18 sati.

Sudionici Biciklijade, ali i nji-

hova pratnja i ostali posjetitelji, moći će sudjelovati u karaokama, vicijadi, plesu s biciklima i izboru najatraktivnijeg bicikla.

Također će se održati i izbor

s

redstva od tombole bit će namijenjena troškovima škole tj. edukativnog kampa za djecu dijabetičare

Bonbon kup, vožnja kočijom, streličarski izazovi, kao i biciklistička “alka”.

Humano Važno je napomenuti kako će ova Varaždinska biciklijada biti humanitarnoga karaktera, jer će sredstva od tombole biti namijenjena za troškove edukativnog kampa za djecu oboljelu od dijabetesa. - Edukativni

Miss Biciklijade. Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin, koje je i organizator Biciklijade zajedno sa Zajednicom športskih udruga Grada Varaždina, priprema i bogatu tombolu u kojoj će igrači moći sudjelovati s 10 kuna. Uz to, ponovno će, kao i ranijih godina, biti organizirano besplatno mjerenje šećera u krvi.

Uz zabavni program, priprema se i onaj sportski. Goste lovišta Zelendvor taj dan očekuju viseća kuglana, nogometni

kamp u Šibeniku svojevrsna je škola u kojoj djeca uče kako se nositi sa šećernom bolešću. Želja nam je ove godine poslati petero djece. Po djetetu cijena kampa iznosi 4100 kuna - otkrila je Arijana Dvoršćak Glavač, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa.

U slučaju kiše, Biciklijada će biti odgođena za tjedan dana.

Potreban materijal za tombolu - Cilj je Varaždinske biciklijade od ranih nogu promovirati bicikl kao simbol Varaždina i najzdravije prijevozno sredstvo - rekla je Arijana Dvoršćak Glavač, predsjednica varaždinskoga Društva za zaštitu od dijabetesa.

Osim zabavnog i sportskog programa koji su najavljeni, organizatori su pripremili i nekoliko iznenađenja. No, sredstva od tombole donijet

će novac koji će se upotrijebiti za troškove boravka djece oboljele od dijabetesa u edukativnom kampu u Šibeniku.

Društvo za zaštitu od dijabetesa poziva stoga sve tvrtke koje su voljne donirati svoj promotivni materijal za tombolu (notese, kemijske i slično) da se jave predsjednici Društva Arijani Dvoršćak Glavač na broj telefona 091/3931555.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Zdravo srce Tumori srca - najčešći su metastatski tumori J

e li srce kao organ pošteđeno od pojave tumora? Nažalost ne.

No, srećom, primarni tumori srca vrlo su rijetki. Češće se pojavljuju metastatski tumori. d primarnih tumora 3/4 ih je benigno i većinom se radi o myxomu. linčki znakovi: obično se pojavljuju znaci opstrukcije srčanog krvotoka - otežano disanje, plućni edem ili sinkopa.

Ponekad prvi znak tumora može biti embolizacija - moždani udar

O K

ili pojava periferne arterijske embolije. Kao nespecifični znakovi još se mogu pojaviti mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak tjelesne težine, ili aritmije - zbog direktne infiltracije provodnog sustava srca ili zbog iritacije miokarda. pćenito se za tumore srca veli da su odlični mimikričari nemaju specifičnih simptoma. enigni tumori: miksom srca najčešći benigni (dobroćudni) tumor. Kao i ostali tumori srca,

O B

vrlo je nespecifičan u simpotmatologiji. Otkriva se UZV pregledom srca ili CT-om ili MR-om. erapija je kirurško odstranjenje tumora, uz kasnije UZV kontrole. apilarni fibroelastom: najčešće otkriven kao mali tumor na aortalnoj ili mitralnoj valvuli.

Kod manjih tumora preporuča se praćenje, a ako se radi o većem tumoru, kirurška ekstirpacija. abdomiom i fibrom su benigni tumori koji se javljaju najče-

T P

R

šće već u dječjoj dobi. ogući su još hemangiomi, lipomi. aligni (zloćudni) tumori: sarkom - ekstremno rijedak, može se javiti bilo gdje u srcu, izrazito je maligni. Terapija je kirurška uz radioterapiju i kemoterapiju. etastatski maligni tumori javljaju se kao presadnice od melanoma, kod leukemije, limfoma, karcinoma želuca, jetra, crijeva i ovarija.

M M M

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

08. lipnja 2010.

MODA I ovog će se ljeta u gradu i na moru nositi odjeća “na prugice”

Prugama istaknite svoju liniju i atribute ovog ljeta na plaži

Budite prugaste Piše: STELA NOVAK

Ljeto samo što nije došlo, a vi još ne znate kako se pripremiti u skladu s vašom figurom? Savršeno rješenje, koje je ujedno i jeftino i svake sezone aktualno, odjeća je na prugice.

Istaknuti ili...

Riječ je o vrlo praktičnoj odjeći koja se može uklopiti uz gotovo svu odjeću i detalje.

No, odmah na početku moramo naglasiti kako prugice ne podrazumijevaju samo mornarski stil, o kojem smo već pisali i koji je iz sezone u sezonu “in”.

Prugice u svojoj modnoj definiciji nikada nisu bile van mode. Svake se godine na novo osmisle i u kombinaciji s pravim detaljima iznova osvajaju modne piste, kao i gradske ulice.

Osim toga, one su praktične jer mogu vizualno smanjiti figuru ili pak naglasiti atribute. Ako ste malo puniji, imate obline, jake bokove ili ste niski, preporučaju se odjevni predmeti okomitih prugica. Taj vizualni efekt će vas

optički produžiti, te ćete iz daljine djelovati kao da ste visoki.

Punije pripadnice ljepšeg spola djelovat će mršavije i skrenuti pažnju s neželjenih zona, od-

k

ose ili vodoravne prugice odlično pristaju visokim mršavicama nosno dijelova koje želimo sakriti.

One sretnice koje su visoke i vitke mogu nositi doslovce sve, jer je moda i krojena prema takvoj građi tijela. No,

ipak kod prugica moraju pripaziti. Za visoke žene savjetuje se upravo suprotno nego što vrijedi za one niske. Okomite prugice još bi više izdužile figuru, kao i istakle manjak ženskih oblina, što znači da su vodoravne prugice pravi odabir za visoke mršavice. Žene takve građe mogu si priuštiti kose prugice, koje im odlično pristaju.

Postoji mnogo kombinacija s prugicama, a na vama je odlučiti se za jedan od njih i bez mnogo muke, uz pridržavanje navedenih savjeta, biti u trendu.

Ljetna prugasta kombinacija

Prugice i velika crvena ruža kao detalj odlično se slažu!

Prugice su ove sezone poželjne i kao modni detalj, u obliku torbe, narukvice ili vrpce za kosu.

No, važna je umjerenost u njihovom nošenju. Tako, ako se odlučite za prugastu

majicu, izostavite prugaste hlače, i obrnuto. Prugaste kratke haljine su već nekoliko sezona ljetni hit, pa tako nećete pogriješiti odjenete li ih ovog ljeta. U prugastom sakou ćete, pak, djelovati

ćete otmjeno i trendi.

Uz prugice dobro dođe i pokoji novi detalj, koji je u zadnje vrijeme aktualan, a to je veliki cvijet poput crvene ruže, koji još više podiže ležeran prugasti look.

Frizerski salon Zaštita kose prije ljeta

Najljepši Katarina Banić i Radovan Stošić Katarina Banić iz Trilja postala je Miss Hrvatske za 2010. godinu, dok je Mister postao Radovan Stošić iz Zagreba, koji je ujedno izabran i za Mistera fotogeničnosti.

Izbor za najljepšeg Hrvata, odnosno Hrvaticu održan je protekle nedjelje na otvorenim bazenima Spa&Golf Resortu Sveti Martin na Muri u stilu ljetnog partija.

Prva pratilja ovogodišnjeg izbora ljepote postala je Anastazija Đurić, dok je prvi pratitelj Nikola Kamenarić.

Miss fotogeničnosti je Medi Menšić. Katarina i Radovan predstavljat će Hrvatsku na svjetskom nadmetanju u ljepoti, koje će se u studenom održati najvjerojatnije u Kini.

S

dolaskom ljeta i toplijih dana kosu je potrebno zaštititi od UVzračenja, sunca, soli te klorirane vode. ako učestalim nošenjem šešira, marama ili kapa štitimo maksimalno keratin kose, prirodne pigmente ili položene umjetne pigmente, jer ne smijemo nikako zaboraviti da sol otvara

T Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

keratin kose, a sunce posvjetljuje pigment bez obzira na to radi li se o prirodnoj boji kose ili pak obojanoj kosi. edovitom njegom za kosu te serumima koji ne sadrže mnogo silikona, prije izlaganja suncu, bez obzira na to bila mokra ili suha kosa, štitimo je od svih štetnih utjecaja.

R

Ženski svijet 43

08. lipnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Željka Ogresta, TV voditeljica

Ujutro prvo djeca, pa Dermatolog Kožu moramo vlažiti! tek onda slijedi - kava N Željkina najdraža knjiga je “Čarobni brijeg” Thomasa Manna, u vezi joj je najvažnije povjerenje i poštovanje, a moto pošteno raditi Piše: GORDANA IGREC

Sestru poznatog redatelja Zrinka Ogreste te varaždinsku snahu, popularnu T V voditeljicu Željku Ogrestu pronašli smo na tržnici Dolac u Zagrebu gdje je to jutro birala namirnice za svoju mnogočlanu obitelj.

Radio 101 Do prije nekoliko godina rado smo je gledali u emisiji sučeljavanja mišljenja Piramida za koju je zajedno sa suprugom, nekadašnjim voditeljem HTV-ovog središnjeg Dnevnika, koji porijeklo “vuče” od poznate varaždinske obitelji Merlić, Dubravkom Merlićem, dobila najprestižniju nagradu u televizijskom svijetu. Riječ je o takozvanom televizijskom Oskaru, odnosno Zlatnoj ruži u Švicarskoj.

Nakon ovog uspjeha Piramida je prodana u mnoge europske i izvaneuropske zemlje, a danas se vrti u osam zemalja, od toga u susjednoj Sloveniji, Makedoniji i dalekoj Kanadi.

Osim voditeljskog posla s kojim se Željka počela baviti na popularnom Radiju 101 još kao brucošica, Ogresta se u posljednje vrijeme okušala i u pisanju scenarija za mjuzikl “Za dobra stara vremena”.

Mjuzikl je bio nedavno predstavljen zagrebačkoj publici u Areni i vidjelo ga je, uz ovacije na kraju predstave, 13.000 ljudi! Do sada je mjuzikl “Za dobra stara vremena” v idjelo 20.0 0 0 ljudi.

Za Male ženske razgovore ova popularna voditeljica koja živ i samozatajan obiteljski život na relaciji Zagreb-Dubrovnik, a kojoj popularnost nije “udarila u glavu” progovara o svojem motu koji je nosi kroz život, o majčinstvu, svojim jutrima koja su posvećena djeci, pa i o Varaždinu. Iako, mjuzikl “Za dobra stara vremena” nije bio predstavljen Varaždincima kako je to bilo planirano, to nije razlog da ne zavirite u svakodnevni svijet voditeljice Željke Ogreste i iz našeg kratkog čavrljanja ne otrkijete nešto što o Ogresti još niste znali.

Jutro započinjete sa...

Imam troje djece. Pr vo moramo organizirati, škole, vrtić, a onda tek – kava. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Zajedno smo radili puno emisija, njegovali strast prema poslu i kroz posao smo se zavoljeli. I sad smo zajedno 20 godina. Što je najvažnije u vezi?

adamo se da nam je toplo ljeto konačno stiglo. Teško nam je podnositi vrućinu i sparinu koja vlada. Osjećamo se malaksalo i umorno. I naša koža ima posebne zahtjeve tijekom ljetnih mjeseci.

Osim pravilne i što bolje zaštite na suncu, važno je da kožu dovoljno vlažimo, da se ne isuši i nabora.

Stoga se tijekom ljeta za njegu preporučuju lagane Sanja PETEK-MODRIĆ hidratantne kreme koje dr. med. specijalist u kožu unose i/ili u njoj dermatovenerolog zadržavaju vodu.

Kralja P. Krešimira IV. 41 a, o, nije bitno samo vlaVaraždin 042/302-080 ženje i hranjenje kože izvana; jednako tako važno je i konzumiranje dovoljne količine tekućine i na taj način njeno vlaženje i iznutra. Najbolje piće je voda, jer sokovi, osobito gazirani, sadrže šećer te druge, umjetne a za organizam nepotrebne ili čak štetne dodatke. Cijelu godinu, a osobito ljeti, kada je organizam izložen posebnim naporima, važna je i kvalitetna prehrana bogata voćem i povrćem. Za kvalitetu, čvrstoću i elastičnost, vrlo je važan vitamin A kojim obiluje mrkva, lisnato zeleno povrće i sl. Skupina B vitamina važna je za obnovu oštećene kože, kose ili noktiju.

Najviše ih sadrže integralne žitarice, banane, iznutrice (jetra), jaja... Vitamin C djeluje kao antioksidans i izbjeljivač, a izrazito dobro potiče i stvaranje vlastitog kolagena. Najviše ga možemo pronaći u svježem voću i povrću (npr. agrumi, paprika...). Nezaobilazan je i vitamin E, koji također djeluje kao snažan antioksidans - važan za vitalnost i elastičnost kože. Najviše ga ima u orašastim plodovima (orasi, bademi, lješnjaci) te u maslinovom i suncokretovom ulju.

Ne smijemo zaboraviti ni nezasićene masne kiseline koje sudjeluju u očuvanju kvalitete i strukture kože. Njima obiluju plava riba, losos, tuna kao i hladno prešano maslinovo ulje. akođer, temeljita i hranjiva njega bogata vitaminima, mineralima i hijaluronskom kiselinom te čišćenje kože, što radi stručno i osposobljeno osoblje, pomoći će lakšem svakodnevnom održavanju kože i spriječiti mnoge neželjene promjene. Pokušajte - rezultati neće izostati!

N

Suprug popularne TV voditeljice “vuče” porijeklo od poznate varaždinske obitelji Merlić

Najseksepilniji Hrvat je, naravno, moj muž!

Najseksepilniji Hrvat?

Moj muž, naravno! Što je za vas majčinstvo?

To je za mene najljepša stvar u životu. Smisao

Povjerenje i poštovanje.

Na televiziji nikad ne propuštam...

U posljednje vrijeme sve više toga propuštam, ali informativne emisije – ne!

Vaš moto u životu?

Treba raditi pošteno svoj posao u životu!

Najdraža knjiga? “Čarobni brijeg” Thomasa Manna.

S kojim glumcem biste najradije otišli na večeru?

U mjuziklu imam puno glumaca tako da ne znam za kojeg bih se uopće odlučila.

Omiljeni parfem?

Da znate da se ne mogu sjetiti. Imala sam toliko puno posla ovih dana da sam zaboravila koji mi je omiljeni parfem.

mojeg postojanja.

Kako vas se dojmio Varaždin?

Varaždin je stvarno čaroban. Žao mi je da predstavu nismo mogli realizirati u njemu.

T

Sa suprugom zajedno već skladnih 20 godina

44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

08. lipnja 2010.

PRIRODNA KOZMETIKA Najbolje dolazi iz prirode

Majčino mlijeko najbolja hrana H

ranjenje djeteta dojenjem i za majku i za dijete predstavlja neraskidiv čin povezanosti. Niti danas sa sigurnošću ne znamo kakav je sveukupni učinak ovakvog načina prehrane novorođenčeta jedinstvenog sisavcima.

Brojnim dokazima znanost je potvrdila koliko je dojenje korisno za dijete.

Suvremeni svijet pritišće majku svojim normama nauštrb dojenja i slobodno se možemo pohvaliti kako spec.ginekologije i smo, uspoređujući se s porodništva brojnim zapadnoeuropskim zemljama, još uvijek pri vrhu po broju mjeseci dojenja naše djece. sim najkvalitetnijih hranjivih sastojaka koje se dojenjem na najbolji mogući način hrane naša djeca, majčinim mlijekom dijete dobija mnoge druge važne tvari. Primjerice, u kuću novorođenčeta dolazi netko od obitelji u posjetu vidjeti dijete. Taj netko je u fazi razvijanja prehlade, još nije “kako spada” prehlađen, no i takav je prilično zarazan za okolinu. Majka dolazi u kontakt s tim virusima, odreagira svojim zaštitnim (imunološkim) sustavom protiv prehlade i aktivnim protutijelima mlijekom zaštićuje svoje novorođenče. Čak iako takva zaštita bude nedostatna da se dijete ne razboli, tim pojačanim oblikom zaštite dijete ili ostane zdravo ili razvija značajno slabiju bolest tako da neusporedivo prije ozdravi u odnosu na nedojeno dijete. am mehanizam sisanja bitno se razlikuje od sisanja iz dječje flašice.

Mlijeko iz flašice vrlo lako završava u djetetu bez prevelikog napora. «Klasičnim sisanjem», kao što bismo sisali i mi odrasli, siše i dijete iz flašice. Gornja i donja čeljust gotovo da miruju, bez ikakvog međusobnog gibanja. Iz dojke, naprotiv, dijete se mora valjano potruditi da dobije željeni obrok. Bradavica dojke dopire bitno dublje u usta djeteta i da bi se postiglo curenje mlijeka iz dojke donja čeljust djeteta giba naprijed – natrag i tim mehanizmom se neusporedivo pravilnije razvija lice djeteta. To najbolje znaju stomatolozi ortodonti koji razlikuju bitno pravilniji zagriz zuba djeteta dojenog 6 mjeseci i više od onog nedojenog. ontakt kože na kožu majke i djeteta djetetu daje neophodnu sigurnost, mir i pričinjava radost no ne samo djetetu. Postoje znanstveni pokazatelji kako dojena djeca ne samo da ljepše izgledaju već i imaju nešto viši stupanj inteligencije u odnosu na nedojenu. U konačnici, gledajući s one praktične, najprizemnije strane, dok je majka zauzeta nekim drugim poslovima – nema bolje spravljenog i svježijeg obroka za gladno dijete od majčinog mlijeka.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

O

S

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Med i mlijeko, jestive i ukusne namirnice, mogu se koristiti i “izvana”

Med i mlijeko u kupki za ekstra mekanu kožu Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Današnje je tržište prepuno kozmetičkih proizvoda, izbor je zaista velik, no vodimo li računa o njihovom sastavu? Sve što nanosimo na kožu, apsorbira se u krvotok, što je i znanstveno

p

rirodni med prikladan je za njegu i zaštitu svih tipova kože dokazano. Proizvođači kozmetike moraju proizvesti proizvod odgovarajuće mikrobiološke čistoće koji je pod uvjetima opterećenja stabilan određeno vrijeme. Ako je u proizvodu premala količina konzervansa, on ne može zaustaviti rast mikroorganizama, što dovodi do propadanja proizvoda, dok prevelika količina konzervansa može izazvati alergiju, dermatitis ili neku drugu nuspojavu.

Parabeni Velik broj današnjih kozmetičkih prozvoda sadrži parabene.

O njihovoj toksičnosti za organizam vodi se niz rasprava, no na temelju istraživanja i znanstvenih mišljenja, samo se metil- i etil-paraben smatraju

sigurnima za upotrebu u kozmetičkim proizvodima, dok su za propilparaben i butilparaben zatražena dodatna toksikološka ispitivanja. Praktično gledano, upotreba parabena i dalje je dopuštena, ali u slučaju da provedena istraživanja dokažu toksičnost tih spojeva, upotreba nekih parabena ipak će biti zabranjena.

Prirodno Danas je stoga sve snažnija želja za prirodnim sastojcima u i kozmetičkim proizvodima.

Među vrlo cijenjene živežne namirnice i lijekove ubraja se i med. On okrepljuje tijelo i povećava mu otpornost. Sadrži tvari koje imaju ljekovitu vrijednost.

Liječi čireve, ekceme, lišajeve, kraste, rane, potkožne čireve.

Med uspješno pomaže i kod astme (tada ga stavljamo u čaj od ružmarina); kod bronhitisa i promuklosti stavlja se u lipov čaj, a kod kašlja, loše cirkulacije, niskog tlaka i nesanice miješa se s jabučnim octom. Prirodni med prikladan je za njegu i zaštitu svih tipova kože, uključujući i vrlo osjetljivu. Zbog svojih svojstava privlačenja i zadržavanja vlage odlično djeluje na očuvanje elastičnosti, mekoće i sjaja kože čime se ostvaruje učinak zaglađivanja i ublažavanja bora.

Ljekovita kupka od meda Za dobar osjećaj nije potrebno mnogo! Kod kuće možete i sami spraviti male kure koje će koži vratiti sjaj i zdravlje. Punomasno mlijeko pomiješano s medom pritom je najbolji odabir jer ono prilikom obrade ne gubi dragocjene vrijednosti.

U oko pola litre zagrijanog mlijeka potrebno je umiješati jednu veliku žlicu domaćeg meda. Kada se sastojci miješanjem u potpunosti sjedine, smjesa se

Sapuni od meda i smeđeg šećera

Ines KLANEČEK

savjeti

Kozmetički

Nuspojave depilacije voskom N A D K e podnosi svaki tip kože vosak.

Ovakav način depilacije se ne preporuča osobama oboljelim od dijabetesa i onima s oštećenom kožom jer će se situacija u tom slučaju drastično pogoršati. od vrlo osjetljive kože, akna ili alergija, depilacija voskom može izazvati veliku iritaciju, krvarenje do kojeg dolazi zbog puknuća kože ili pojavu bubuljica. ože se dogoditi da dlačice krenu rasti u krivom smjeru ili da urastu

M

u kožu, što dovodi do velike iritacije pa čak i upale. ko ste bili kod profesionalnog kozmetičara takva situacija je gotovo nemoguća. obra strana depilacije je ta da vosak osim dlačica uklanja i mrtve stanice kože, ali da bi izbjegli ovakve nuspojave, kožu gdje je vosak nanesen treba brižno i adekvatno zaštititi. ako se odmah nakon depilacije pojavi crvenilo i iritacija, na to područje stavlja se losion koji odmah

K

ulije u vodu za kupanje. U ovoj ljekovitoj kupki dovoljno je uživati 20-ak minuta, a kožu kasnije treba nježno obrisati ručnikom.

Domaći med je izvrstan kao kućna “prva pomoć” za ispucale usne, dovoljno je usne namazati tankim slojem meda i ostaviti da ovaj prirodan balzam djeluje.

Rezultat će biti zapanjujuć jer bjelančevine i vitamini prodiru u slojeve usana dubinski ih hraneći i vraćajući im mekoću.

Kozmetičar - maser Fitness club Sportlife, 099/841-7185

umanjuje iritaciju. Također, kožu valja osvježiti i njegovati blagim hidratantnim mlijekom, koje će očuvati njenu elastičnost. ojave li se prilikom depilacije ozbiljniji i bolni problemi, kao što su alergije, ljuštenje kože, crvenilo koje ne prestaje i slično, potrebno je obratiti se dermatologu. uširanje je dozvoljeno kad god poželite, no nakon tretmana mora se pod topli tuš. Isto tako, mora se izbjegavati sunčeva svjetlost još 24 sata.

P T

Ženski svijet 45

08. lipnja 2010.

Posao pun adrenalina I pisanje priloga i vođenje događanja imaju svoje izazove i brojne mogućnosti za kreativnost. Meni je važno da me se ne stavlja u prestroge okvire – otkrila je Andreja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Koliko mi je svaki dan relativno isti, toliko je i različit – ustvrdila je odmah na početku Andreja Lopar ić, poznata varaždinska TV voditeljica i novinarka Varaždinske televizije na pitanje kako izgleda njezin radni dan.

- Jutra obavezno započinjem s kavom, bez čega ne funkcioniram. Slijedi odlazak na posao, podjela poslova, odlasci na teren, pisanje tekstova i rađenje priloga. Ukoliko vodim emisije navečer moram se pripremiti i srediti, od frizure, šminkanja, do garderobe.

Unutar svega toga uspijevam ugurati brzinski odlazak na ručak, pa se opet vraćam natrag na posao – opisala je radni dan simpatična varaždinska voditeljica i novinarka.

Ugodno s korisnim Bez obzira što njezin radni dan doslovno traje cijeli dan, zadovoljna je poslom jer ga - voli.

- Drugačiji je od drugih, brži i temperamentniji što mi odgovara. Također, daje mi priliku upoznati zanimljive ljude iz susjedstva, čuti njihove priče, ali i družiti se s pjevačima i glumcima koje sam nekada samo gledala na televiziji ili o njima čitala u novinama.

Radeći ovaj posao puno sam naučila o našim krajevima, tradiciji, starim zanatima i obrtima. Riječ je o poslu koji pruža puno mogućnosti i ono što je sigurno – nikad ti nije dosadno – ustvrdila je. A što je teže, biti voditeljica ili novinarka?

- Svaki posao ima svoje prednosti, izazove i mogućnosti za kreativnost, a meni je važno da me se ne stavlja u prestroge okvire. Prilikom vođenja nekog događaja, primjerice, puno ovisi o tome radi li se o nekom “ozbiljnijem” događaju poput svečanih sjednica i prijema ili pak o nekim festivalima, modnim revijama, odnosno programima za djecu. Ono što je tu meni drago,

Andreja se voli opuštati uz dobru knjigu i “čavrljanja” s prijateljima na kavi

jest da odmah imaš povratnu informaciju publike i s njom si u direktnom doticaju, no opet

z

bog nedostatka slobodnog vremena malo sam zapustila prijatelje, pa evo prilike da im se svima javno ispričam

s druge strane, “zezne” li se nešto, nema povratka, moraš se u trenutku snaći kako znaš i umiješ. Jednako tako, kod

rađenja priloga moraš biti brz na terenu, a posebno kad dolazi netko od “traženih faca”, pa je i protokol stroži.

No, imaš li dovoljno vremena kod pisanja teksta i montaže, možeš napraviti svašta i uspije li prilog kako si zamislio, to je to – ustvrdila je. No, najvažnije je da joj nijedan posao nije težak.

- Da mi je bilo koji od spomenutih poslova težak, vjerojatno se time ne bih bavila tako dugo. Meni je to prije svega, dobra zabava, spoj ugodnog s korisnim – zaključila je Andreja, koja se

veseli svakom slobodnom trenutku.

- Redovno odlazim u našu knjižnicu po knjige za opuštanje, a nastojim otići do teretane i održavati formu i kondiciju. Posebno veliki “gušt” mi je otići s prijateljima na kavu, sjesti i opustiti se.

Zbog nedostatka slobodnog vremena malo sam zapustila prijatelje. Evo prilike da im se svima javno ispričam! Pokušat ću nadoknaditi sve propuštene kave u ljetnim mjesecima, koji su u novinarstvu nešto mirniji – poručila je na kraju Varaždinka.

Gola, a lijepa!

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

ŽENE NA POSLU Andreja Loparić, poznata varaždinska TV voditeljica i novinarka

P

un kufer mi je celulita! Ne zato što je ljeto pred vratima i što će početi masovno skidanje, naravno zbog vrućina, nego zato jer je borba protiv celulita poprimila nesvakidašnje razmjere! To je tema “number one”, ona je na vrhu svih top ljestvica, gotovo je pitanje života ili smrti! ok su zbog celulita žene, ali i ne samo žene već i tinejdžerice, pune kompleksa, anticelulitna industrija cvate i ubire - novac! Koja bogata berba!? Koliko krema i kremica, gelova i sprejeva, suhih, mokrih, vrućih i hladnih tretmana, masaža i kirurških zahvata nude prestrašenim, nezadovoljnim i nesigurnim ženicama? A rezultati? Polovični ili nikakvi.

Možda nešto bolji od liječenja muške ćelavosti. zgleda kao da se sve svodi na “placebo efekt”. Na autosugestivno djelovanje. I na psihu! Vjeruješ da će ti “lijek” pomoći i pomogne ti!! Odjednom primjećuješ sve manje celulita i vidiš da ti je tijelo sve čvršće i ljepše!

Kakva sreća i potpuno izlječenje! A tada dolazi druga faza – održavanje tog stanja postignutog zadovoljstva.

Ali ne psihološkim tretmanima, nego kupnjom novih, još “boljih i učinkovitijih” kozmetičkih preparata. a sam si umjesto krema kupila veliko ogledalo. Krasan špigl s kvalitetnim staklom, kao trajnu investiciju nemijenjenu borbi protiv celulita. Mog celulita! To je ono – moj špigel, moj celulit. Pa da vidimo kako stvari stoje! Svukla sam sve sa sebe, umotala se u pareo, obukla ljetne natikače s visokim potpeticma i na kraju, stavila ljetni make up na lice, a razbarušenu kosu spustila preko ramena. Pogledala sam se u ogledalu i zaključila da prvi dojam i nije tako loš! Onda sam hrabro, samo s jednim potezom spustila sa sebe svileni pareo. Koja raskoš! ho-ho, nešto između Tizianove “Venere Anadiomene” i Renoirove “Gabrielle”?! ivno je tako sanjariti i razmišljati o sebi. A ne o celulitu. Pogotovo kad gledam slike starih majstora, njihove punašne modele koje zrače putenošću, smirenošću, požudom...

Onom posebnom ženstvenošću kojojoj ni edan muškarac ne može odoljeti.

Ni moj! Zato sam i zatitrala kao travka na vjetru kad me razodjevao pred ogledalom, ponavljajući mi neprestano: “Pogledaj se, kako si lijepa...”

D

I

J

O D

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje citronele dobar antiseptik C

itronela (lat. Cymbopgpon nardus (L.) W. Wats) porijeklom je iz Šri Lanke i Jave.

Miris joj je oštar, drvenastosladak, limunast. U zemljama gdje biljka raste koristi se pasta napravljena od listova za otekline, posjekotine i ogrebotine, a napicima od lišća olakšavaju se probavne

tegobe, snižava temperatura, potiče izlučivanje tekućine iz organizma i izbacivanje parazita iz probavnog trakta. lje citronele dobar je antiseptik (sprečava razvoj bakterija) pa je koristan sastojak u preparatima za tretiranje upalnih stanja kože, čireva, rana i ekcema. Dobro

U

je za njegu masnije kože. Ulje djeluje spazmolitično (djeluje protiv grčeva glatke muskulature), protuupalno, pospješuje mokrenje i izlučivanje znoja, djeluje dezodorirajuće, tonizirajuće, ima protugljivično i insekticidno djelovanje. oguće ga je primijeniti kod umora, glavobolje,

M

migrene, bolova u mišićima, kod depresija, strahova i stanja izazvanih stresom. bog repelentnog djelovanja na komarce i zbog svojstva blagog insekticida ulje je čest sastojak svijeća i drugih proizvoda namijenjenih zaštiti od komaraca i insekata.

Z

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

Javna ustanova „Gradski stanovi“ objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za prodaju poslovnih prostora, garažno-parkirnih mjesta i stana br. 86 u objektu G, POS naselje uz Jalkovečku ulicu I. Predmet javnog natječaja je: A) prodaja poslovnih prostora građenih u objektu G u POS naselju uz Jalkovečku ulicu u Varaždinu, B) prodaja garažno-parkirnih mjesta za osobna vozila i motocikle u podzemnoj garaži u objektu G u POS naselju u Varaždinu, Ulica hrvatskih branitelja 11 i C) prodaja stana br. 86 u Varaždinu, Ulica hrvatskih branitelja 9.

II. A) Početna cijena poslovnih prostora utvrđena je procjenom ovlaštenog sudskog vještaka i iznosi za poslovne prostore broj: Ʉ ɺ, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 13, (prizemlje, prema prometnoj površini) 1.600,00 €/m2, Ʉ ɴɳ, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 11, (prizemlje i podrum, prema prometnoj površini) 1.500,00 €/m2, Ʉ ɴɴ, koji se nalazi u Ulici hrvatskih branitelja 11 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.500,00 €/m2 , Ʉ ɴɵ, koji se nalaze u Ulici hrvatskih branitelja 11 (prizemlje, prema prometnoj površini i trgu) 1.600,00 €/m2 .

Poslovni prostori 10, 11 i 12 mogu se međusobno spojiti u svrhu formiranja jednog većeg poslovnog prostora.

Poslovni prostori su pogodni za obavljanje različitih djelatnosti, posebice ugostiteljstva - caffe barovi, restorani; zdravstvene djelatnosti - ambulante, ljekarne; zanatske djelatnosti - brijači, urari, obućari; poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i slično.

Ponuditelji su dužni uplatiti garantni polog u iznosu od 10% početne cijene za svaki poslovni prostor za koji se nadmeću, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na žiro-račun Javne ustanove „Gradski stanovi“ određen u dokumentaciji za nadmetanje.

Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude donosi Upravno vijeće Javne ustanove „Gradski stanovi“, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika Grada Varaždina.

B) Početna cijena garažno-parkirnih mjesta u podzemnoj garaži u Varaždinu u Ulici hrvatskih branitelja 11 utvrđena je aktima Javne ustanove „Gradski stanovi“ i iznosi 1.064,33 €/ m2 neto korisne površine (NKP) garažno parkirnog mjesta.

Ponuditelji su dužni uplatiti garantni polog u iznosu od 10% početne cijene za svako garažno-parkirno mjesto za koji se nadmeću, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na žiro-račun Javne ustanove „Gradski stanovi“ određen u dokumentaciji za nadmetanje.

Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

Garažno-parkirna mjesta namijenjena su parkiranju osobnih vozila i motocikala.

Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude donosi Upravno vijeće Javne ustanove “Gradski stanovi”.

C) Početna cijena za 4,5-sobni stan br. 86 u Varaždinu, Ulica hrvatskih branitelja 9, površine 126,00 m2, utvrđena je sukladno članku 24. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07 i 38/09) i iznosi 1.353,10 €/m2.

Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude donosi Upravno vijeće Javne ustanove „Gradski stanovi“, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika Grada Varaždina.

III. Uvjete natječaja, kriterije za odabir ponude i prostorni prikaz površine koji čine predmete javnog natječaja pod A), B) i C), zainteresirane fizičke i pravne osobe mogu do isteka roka za dostavu ponude podići u sjedištu prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

Zainteresirani ponuditelji mogu osobno pogledati poslovne prostore, garažno-parkirna mjesta i stan broj 86, uz prethodnu najavu i u dogovoru s prodavateljem.

IV. Rok za dostavu ponuda za sve predmete javnog natječaja je 29. lipnja 2010.g. do 13,00 sati.

Ponude se dostavljaju u sjedište prodavatelja: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

V. Prodavatelj pridržava pravo u cjelosti ili djelomičnog poništenja ovog natječaja.

Javna ustanova „Gradski stanovi“ Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin Varaždin, Trg slobode 12/I, tel: 042/201-412, 042/201-432, fax: 042/212-126, E-mail: ju.gradskistanovi@varazdin.hr

ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski.com ozn.188c BLIŽA OKOLICA! Kneginec Donji - potpuno novouređena kuća od 180 m² na glavnoj cesti - 100, 000 €, Kućan- uređena kuća 140 m² - 85.000 €, Gojanec novouređena kuća 80 m²(svi prikljućci) - 39.900 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE VARAŽDIN! A. Wiserta 130 m², R. Hercega 150 m² , Vinka Žganca kod VI OŠ - 180 m², M. Držića 180 m², Livadsko naselje 160 m ; Josipa Pupačića 130 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Exluzivna kuća na otoku Braču (centar) od 200 m² , novija luxuzno uređena u Vodicama od 180 m², kuća na Krku (Šilo) od 250 m²,starija kuća u centru Vodnjana - 45.000 €, starija kuća u centru Medulina 36.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Dugi Vrh 40 m²15.000 € , Halić 40 m² - 15. 000 €- za stanovanje, Martinkovec6.500 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 38.000 €, Filićeva, Vidovski trg, V. Žganca, Z. Kunc, Petrijanec, Trnovec, Jalkovec…Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c NUDIMO preko 150 nekretnina: kuće, stanovi, poslovni prostori, zemljišta - Varaždin i okolica!

Provjerite: tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier. hr, ACD Premier Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆA u Hrašćici, novogradnja, svi priključci, novi kvart., 95.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUĆA u Varaždinu, 200 m²

08. lipnja 2010.

stambenih, 600 m² dvorišta, dobra lokacija, 155.000 €. Mob. 091/6309-630 ozn.1140

garaža; A. K. Zvonimira 60 i 63 m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆU u Varaždinu, K. Patačić, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1310

GRABANICE: jednosobni 38 m², dvosobni 39, 44, 63 m², trosobni 56, 59, 80 m², četverosobni 85 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob. 099/6772-771 ozn.834b KUĆU od 600 m², s dvorištem od 200 m², s mogućnošću rušenja, prodajem. Bez posrednika molim!

Mob. 091/1352-567 ozn.837b

DVOSOBNI apartmani 43 m², novogradnja, Maslenica, blizina mora, 1.150 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆA 100 m², 28.000 €, mogućnost iznajmljivanja obitelji na duže vrijeme, 1.000 kn/mjes.

Mob. 098/931-9861 ozn.1320

NOVOGRADNJA Grabanice - sada najniže cijene! Jednosobni 38 m², dvosobni 37,50 (odličan raspored), dvosobni 48 m², trosobni 56 m², trosobni 68 m², trosobni 79 m², trosobni 88 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NAJPOVOLNIJE cijene stanova!

Novouređeni - u Tina Ujevića 53 m², B. Radića 57 m², Zrinskih i Frankopana 54 m², stan u POS -u 63 m², Masarykova 68 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c Z. i FRANKOPANA: jednosobni 35 m², dvosobni 50 i 52 m² i jednosobni 35 m² u T. Ujevića.

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c N OVO G RA D N JA : D rav s ka , dvosobni 52 m² , 1.090 €/m²; Vukovićeva, trosobni 56 m² +

B. RADIĆA : jednoipolsobni 40 m², dvosobni 52 i 56 m² i dvoipolsobni 62 m², trosobni 80 m² ( etažno, 1. kat). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c MEŠTROVIĆEVA : jednosobni 38 m² i dvosobni 40 m² te dvosobni 40 m² , Vrazova, 38.000 €.

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c REŽEKOVA: dvosobni 54 m², trosobni 80 m², četverosobni 81 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA : jednosobni 33 i 43 m², dvosobni 49 m² (etažno), dvosobni 62 m², trosobni 77 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NATJEČAJ

za slijedeća radna mijesta: 1. GLODAČI- više izvršioca traži se: - glodači za rad na CNC glodalicama uvjet: - iskustvo u radu na glodalicama prednost: - poznavanje programiranja CNC glodalica 2. GLODAČ - BOHRWERKISTA traži se: - glodači za rad na CNC BOHRWERKU uvjet: - iskustvo u radu na CNC bohrwerku/glodalicama - iskustvo u programiranju CNC glodalica prednost: - poznavanje HEIDENHEIN upravljanja nudimo: - odlićni uvjeti rada, opremljena radna mjesta, alati, mjerila,...

- rad u stabilnoj firmi sa konstantnim rastom - stalni radni odnos - rad na modernim strojevima - konstantno usavršavanje Prijavu predati isključivo u pismenom obliku. Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon.

KOSTWEIN d.o.o.-Natječaj, P.Miškine 65, Varaždin

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1103e PRODAJEM / iznajmljujem garažu u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Tel: 091/934-7262 ozn.1100e DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185 ozn.1100e DVOSOBAN stan od 47 m², ul. Miroslava Krleže, 7.kat , prodajem.

Tel. 091/931-6863 ozn.1102e JEDNOSOBAN stan, 37 m² + balkon, etažirano grijanje, 1. kat, uređen, PV stolarija, Sloboda, prodajem. Mob. 091/440-9533 ozn.244a

SUPILOVA: jednosobni 33 i 40 m², dvosobni 43 m², trosobni 56 i 64 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEM /mijenjam za manji uz nadoplatu, stan u Vžd, Banfica, 76 m². Mob. 098/9821-560, 231-897 ozn.1188

PRODAJE se stan u Supilovoj ulici - novogradnja. Mob: 098/246-177 ozn.109c

TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah.

Mob.098/527-254 ozn. 1251

HITNO-sniženo! 3-soban stan, Varaždinski vrtovi, 1.000 €/m². MENARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c

DVOETAŽNE stanove 130 i 160 m², povoljno prodajem. Mob. 091/323-1269 ozn.1256

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c

raspisuje

NOVE odmah useljive stanove prodajem: 1-sobni, 39 m², I. kat i 3-sobni, 69 m², IV. kat. Mob. 099/191-6885 ozn.227c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1121

KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1097e

STANOVI

EKSKLUZIVNI dvosobni stan „ključ u ruke“, 57 m², 6.kat, Ulica Tina Ujevića/Aleja kralja Zvonimira, VŽ, 1.950 €/m².Uskoro useljivo.

Info: 091/2690-265 ozn.223c

VARAŽDIN, Gajeva ul., ekskluzivni komforni 3-sobni stan sa dvorišnim poslovnim prostorom.

KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/976-7144 ozn.227c

STARIJU kuću u centru Varaždina, prodajem. Mob. 099/212-7493 ozn.842b

TROSOBNI i četverosobni povoljno! Gortanova 134 m², Dravski Vrtovi trosobni 84 m², Dravski Vrtovi četverosobni 109 m², Vukovićeva 124 m², Grabanice - 140 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

garaže 17,60 m² u prizemlju, novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka bb. Informacije: info@ helcom-trade.hr, tel. 042/659-680 ozn. 192c

TROSOBAN stan 69,20 m² na 2. katu (sa dizalom) sa ili bez

DVOSOBNI stan, R. Boškovića 21 B, Varaždin, Banfica, prodajem.

Tel. 230-682, mob. 091/572-7404 ozn.1258 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3,

KLENOVNIK Ravnatelj Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik raspisuje

NATJEČAJ

za popunjavanje radnih mjesta 1. SPREMAČICA - 1 izvršitelja/ica Uvjeti: - NSS ili NKV, - pokusni rad 30 dana, - ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI I TBC KLENOVNIK Odjel za ljudske resurse, pravne i opće poslove 42244 KLENOVNIK, Klenovnik br. 1

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

08. lipnja 2010.

prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.1262 TROSOBNI, stariji stan, 63 m², za adaptaciju, Z. i Frankopana, povoljno prodajem! Tel. 212-715 ozn.1269 TROSOBAN stan 70,10 m², renoviran, vodomjer, kalorimetar, Zagrebačka 17, hitno prodajem, 1.020 €/m². Mob. 091/533-5956 ozn.1278 DVOSOBNI stan, 60,83 m², Banfica, novo uređen, balkon, lift, 55.000 €. Mob. 098/907-6251 ozn.1289 JEDNOSOBNI stan 34 m², Z. I Frankopana, 4. kat, vodomjer, etažno grijanje, 28.000 €, prodajem.

Mob. 091/525-6235 ozn.843b DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377 ozn.1332 PRODAJEM/iznajmljujem renovirani, namješteni dvosobni stan, I kat, jugoistok, Z. i Frankopana 12.

Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.1335 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1107e

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA PRILIKE! Jurkovićeva 600 m², Kurelčeva 419 m2, Đure Arnolda široko gradilište 1200 m²( mogućnost kupnje 600 m²) ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ORANICU u Prudnici, 995 čhv, prodajem. Tel.724-247 ozn.829b VINOGRAD i vikend kuću u Jarkima, prodajem. Tel.724-247 ozn.829b ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Mob.095/9146-315 ozn.1274 GRAĐEVNO zemljište, Vrtna ulica, Sračinec. Tel. 042/331-796 ozn.1314 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem.

Tel:099/8530-930 ozn.1105e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m²,

30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €.

Mob. 099/315-7141 ozn.1115e

POSLOVNI PROSTORI IZNA JML JUJE se novo skladište, cca 60 0 m², sa kancelar ijom, mogućno sti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c

PRO DA JEM/ iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno - trgovinu, servis, proizvodnju; parcela 3 200 m², povoljno.

Mob.098/268-919 ozn.1313 POSLOVNO-SKLADIŠNI prostor: kancelarije-trgovina do 300 m² i skladišta do 600 m², iznajmljujemo. Tel: 098/359-404 ozn.54c PREPORUKA TJEDNA! Stambeno poslovni prostor 250 m² i 3.000 m² zemljišta u Zagrebačkoj 180.000 € , te poslovni prostor u centru grada 105 m² na odličnoj lokaciji! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ULIČNI poslovni prostor, samostojeći objekt, 54 m² te potkrovlje 50 m², Optujska 24, prodajem. Mob. 098/970-2263 ozn.142c ČAKOVEC, Kvaternikov trg (centar), prodaje se ili iznajmljuje posl. prostor 370 m²; i “Megapark”, Žrtava fašizma 4: iznajmljuju se kancelarije, poslovni i skladišni prostor. Informacije: info@helcom-trade.hr, tel. 042/659-680 ozn.192c IZNAJMLJUJEM ili prodajem poslovni prostor u Dućanskoj ulici, u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na prvom katu. Mob. 091/547-1458 ozn.1234 PRODAJEM ili iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Svetom Iliji. Mob. 091/547-1458 ozn.1234 POVOLJNO prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor, 50 m², Kurelčeva ulica, Varaždin.

Mob. 099/7768-995, 051/244-625 ozn.1235

NOVOUREĐENI ugost. objekat u Varaždinu, prodajem. Moguća zamjena za stan uz nadoplatu.

Mob.098/801-591 ozn.1301

apartman kompletno opremljen, parking, sezona 29 €, podsezona 19 €, iznajmljujem. Tel. 214-788, 091/886-7301 ozn.846b

VARAŽDIN – ulični dućan 30 m², centar i posebnu manju kancelariju, iznajmljujem. Mob. 0 9 8 / 7 9 2- 0 1 6 , 0 4 2 / 3 1 3- 5 4 4 ozn.845b

IZNAJMLJUJEM apartmane u Pirovcu. Mob. 091/570-1900 ozn.847b

ATRAKTIVNI poslovni prostor u centru grada, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.1277 POSLOVNI prostor od 100 m², područje Nedeljanca, iznajmljujem.

Mob. 099/409-5239 ozn.1285 POSLOVNI prostor 35 m², Zagrebačka, blizu Euroherca, mogućnost parkiranja, iznajmljujem.

Mob. 098/607-820 ozn.1327

NAJAM TROSOBNI, potpuno namješteni stan, u Braće Radića na 3 katu, iznajmljujem. Zainteresirani se javiti na 098/379-194 ozn.1113e APARTMANE, jedan kilometar od mora, kraj Malinske, iznajmljujem. Mob. 098/909-3334, e-mail: zoran.radicevic@ri.htnet. hr ozn.239a VODICE, novouređene, komforne apartmane, iznajmljujemo super povoljno. www.vodice.org/ olga, 098/909-6768, 021/378-358 ozn.246a HVAR - mjesto Vrboska, iznajmljujemo povoljno novoizgrađene jednosobne, dvosobne i trosobne apartmane. Tel/fax 021/774-117, Mob 098/928-8620, www.apartmani-bozica.com ozn.247a PAG, dvosobni ili trosobni apartman, blizina mora, parking, iznajmljujem. Tel. 330-680 ozn.1138 VIR – iznajmljujem klimatizirani apartman, 150 m od mora. Mob. 098/973-8259, 091/597-5503 ozn.817b APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/ zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m. Mob. 098/573-349 ozn.824 APARTMANI Sv. Filip i Jakov, kompletno opremljeni, iznajmljujem. www.apartmanitusek.com, 098/910-5291 ozn.1180 STARIGRAD – Paklenica kod Zadra,

VIR: dvosobne i jednosobne, moderno uređene apartmane, iznajmljujem. Mob. 099/215-7041, 331-891 ozn.1286 PAG – apartman, klima, TV, parking. Povoljno iznajmljujem.

Mob. 098/584-238 ozn.1307 SVETI PETAR kod Biograda, iznajmljujemo apartman. Tel. 260-840, 098/904-2541 ozn.1312

MALI OGLASI već od 40 kuna APARTMAN 150 kn po danu, Sabunike kraj Zadra, potpuno opremljen, parking, grill. Tel. 098/9665-884 ozn.1102e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1108e VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1110e APARTMANE u Gajcu (Novalja), za 6 osoba, 100 m od plaže, iznajmljujem. Mob. 099/271-7268 ozn.1111e KUĆU pogodnu za stanovanje ili urede u strogom centru grada na atraktivnoj lokaciji, iznajmljujem. Sve informacije na broj : 098/241-041 ozn.28c

Mali oglasi 47

ozn.1192 NAMJEŠTEN, dvosobni stan u kući, poseban ulaz, u mirnom djelu grada, iznajmljujem. Mob. 091/587-4966, 091/511-2270 ozn.1228

iznajmljujem. Mob. 091/4020-766 ozn. 1305 SOBU studentu/ici, u zgradi, Zagrebačka 71, vlastite režije, iznajmljujem. Mob. 099/694-7444, 749-370 ozn.1306

TROSOBAN, namješten stan u kući, odvojen ulaz i režije, 1.600 kn, iznajmljujem. Mob. 091/630-9630 ozn.1233

GARSONJERU u kući, poseban ulaz, zasebno brojilo, povoljno iznajmljujem. Mob. 095/521-5981 ozn.1329

SOBU u stanu preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.250a

STUDENTU/ICI iznajmljujem sobu, c. grijanje, upotreba kuhinje i kupaone, Internet. Mob. 098/931-3491 ozn.1333

POTPUNO namještenu kuću u Gornjem Knegincu, iznajmljujem. Upitati na: 091/731-8665 ozn.1260 SOBU muškoj osobi, upotreba kupaone i kuhinje, 600 kn sa režijama, B. Radića 105, Vž.. Mob. 098/370-541 ozn.1267 DVOSOBNI, namješteni stan na Banfici, u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 232-724, 099/372-0841 ozn.1284 TROSOBAN, namješten/djelomično namješten stan, novogradnja, 10 min. od centra. Mob. 098/324-260 oz. 1287 TROSOBNI stan u Zagrebu, iznajmljujem studenticama. Upitati na: 098/639-673 ozn.1292 ZAPOSLENIM osobama iznajmljujem konforan, jednoiposobni stan, kompletno namješten (klima i vlastita brojila). Mob. 091/584-7350 ozn.1294 DVOSOBNI stan 60 m², novogradnja, namješten, Jalkovečka, iznajmljujem. Mob. 091/981-8647 ozn.1300 TROSOBAN stan u kući, poseban ulaz i režije, novoobnovljen,

SOBU sa upotrebom kupaonice, učenicima, studentima, zaposlenicima, Internet, iznajmljujem.

Tel. 042/261-386 ozn.114e

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila.

Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c DUCATTO, povišen, produžen i Peugeot Boxer, ‘95. g., 2.5 D, neregistrirano, u voznom stanju. Oba dva za 2.200 €. Mob. 098/970-2263 ozn.142c RENT-A- CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c G A R A Ž E M O N TA Ž N E m e talne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KA-

1. kolo nagradne igre!

STAN u užem centru grada, iznajmljujem. Upitati na tel. 350-127 ozn.1097e

U svakom broju Regionalnog tjednika tijekom lipnja sakupljajte kupone s kojima možete osvojiti motornu kosilicu STIGA te 10 x poklon bon u vrijednosti od 100 kn.

Sakupite sva 4 kupona iz 1. kola, ispunite i ubacite kupone u kutiju u trgovačkom centru MERKUR Varaždin ili ih pošaljite poštom na adresu: MERKUR Varaždin, Gospodarska bb do 27.6. 2010.

SOBU, namještenu, c. grijanje, wc, kupatilo, čajna kuhinja, tv, internet, bračnom paru, m/ž osoba, studenti, nepušači. Vrlo povoljno iznajmljujem. Mob. 098/446-273

Tjedni kuponi donose i popuste na određeni asortiman u trgovačkom centru Merkur u Varaždinu. S ovotjednim kuponom ostvarite 10% popusta prilikom kupnje rasvjetnih tijela!

Dobitnike 1. kola objaviti ćemo u Regionalnom tjedniku 29.6.2010.!

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

PITAL d.o.o., 042/313-955, 091/904-8002 ozn.227c

unutrašnje arhitekture” ili kao gradevinski tehničar na području grada Varaždina. Mob. 098/928-2107 ozn.114e

HYUNDAI Atos, 1.0 GLS, 1999. g., reg. 10/2010., 73 500 km, prodajem. Mob. 099/673-1203 ozn.227c

USLUGE

BMW R 60/5, 1970. g., registriran, nove gume, baterija, sjedalo, u odličnom stanju, 3.700 €. Mob. 099/6867-634 ozn.1158 ROVER 420 D i, ‘97. g., reg. do 01/11, klima, centralno daljinsko, servo… Mob. 091/525-7164 ozn.838b HYUNDAI ACCENT 4 DR, crvena, boja, ‘97. g., registriran do 10./2010. g. Tel.042/230-845 ozn.839b OPEL VECTRA, ‘94 g., 1.7 TD, odlična, puno opreme, reg. 05/2011, 1.250 €. Mob. 095/518-4814 ozn.1318 PEUGEOT 407, 2004 g., 1.6 HDI, 110 KS, full oprema, osim kože, može i zamjena za jeftinije; 4 alu felge 307/406, 1.000 kn. Mob. 099/690-9980 ozn.1320 AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳ ɳȦɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

GOLF 1,4, ‘92. g., reg. do 11. mj., 3 vrata, šiber, centralno; Lancia Kappa 3.0, ‘95. g., neregistriran.

Mob. 098/852-333 ozn.1323

08. lipnja 2010.

FIAT BRAVO 1.8i Gt, ‘99. g., full+plin, 2.100 €; čamac gumeni Quicksilver 3,5 m + Johnson 8 KS, kao novo, 1.400 €; oldtimer P-204, ‘71. g., ispravan i sređen, 1.399 €.

Mob. 098/268-540 ozn.1328 CITROEN 1.4 dizel, ‘93. g., ispravan, dva kompleta guma, registracija istekla, spreman za tehnički.

Mob. 099/7066-088 ozn. 1112e FIAT PUNTO 55 s, 5 vrata, 94.g. registriran do 03/11. Cijena: 10.000 kn. Tel. 099/2653-107 ozn.1102e

POSAO RESTORAN u Varaždinu traži kuhara/icu. Za više informacija upitati na broj telefona: 091/268-4726 ozn.15c TRAŽI se mlađa ženska osoba za radno mjesto - Administrativna tajnica. Informacije na tel 099/738-1747 od 12-15h ozn.152c PRIMAMO u radni odnos KV zidare i KV tesare. Upitati na tel.

214-175 ozn.200c POMOĆNO kuhinjsko osoblje traŽi restoran u Varaždinu. Mob. 091/587-4966 ozn.230c TRAŽIM ženu ili djevojku za čuvanje djeteta. Mob. 095/597-3236 ozn.1226www TRAŽI SE vozač B i C kat. na noćnoj dostavi robe. Molbe slati na adresu: AP ŠESTAK, Zelena 1, Kućan Marof, 42000 Varaždin ozn.1264 TRAŽIM posao čišćenja poslovnog prostora ili ugostiteljskog objekta. Mob. 091/958-2041 ozn.1266 PRIMAMO u stalni radni odnos njegovateljice. Plaća odlična.

Mob. 098/1370-217 ozn.1290

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳȩ ėŀĒȩɴÝ # = SN0 ÿŀđĉåĤÑ ŀåđČĉÿĪĮÑ ÿ ėÜĉåĊÑĮÑȦ ĨÿĮıÑÝÿĉå ŀÑ ČåûÑČÿŀÑÝÿĉı ėÜĉåĊÑĮÑȦ ġÑĤÝåČÑÝÿĉåȩ =ÜĤÑĮÿĮå Ĩå Ĩ ġėĺĉåĤåĒĉåđȢ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɼɻɴȿɷɺɶɷ ėŀĒȩɴɵɺɴ PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn.

24c

TRAŽIM konobara / konobaricu za ispomoć. Mob. 091/5588-772 ozn.1304

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

TRAŽIM posao u struci “Dizajner

OGRADE, metalne konstrukcije i

TRAŽIM djevojke za rad u Bistrou. Plaća 4.000,00 kn. Mob. 095/911-5102 ozn,.218c PIZZERIA „SAX“ traži kuhara ili kuharicu. Mob. 092/213-2419 ozn.1295

nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c ISKOPI dvorišta, postava kanalizacija i betonskih cijevi, rušenje objekata, postava rubnika, tlakavaca, dovoz i odvoz materijala.

Mob.091/511-0682 ozn.81c VODA – strojno zabijanje cijevi za vrtne pumpe stručno i kvalitetno te spajanje hidropaka. Mob. 091/511-0682 ozn.81c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c 8=_= V G=8V ' G_ NS=2 J'/ ȳ7'G2 NSȫȢ Vŀ ĺĤþıĒĨĊı G_ ĨĮėČÑĤÿĉı ėá ĨÑáÑ _Ñđ Ēıáÿđė ÿ ėÜČÑûÑĒĉå ŀÿáėĺÑ ûÿġĨ ġČėàÑđÑ ɇ08 V"ȿ ġĤėûĤÑđɉȩ 0ĺÑČÿĮåĮĒÑ ÿ ÜĤŀÑ đėĒĮÑłÑ ıŀ ĨĮĤıàĒÿ Įÿđȩ GĤėŀėĤÿȦ ĺĤÑĮÑȦ ĤėČåĮåȦ łÑČıŀÿĒåȦ ĊČıġàÿÝåȩ åĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȦ ĊÑĤĮÿÝåȩ GėġıĨĮ ĒÑ ûėĮėĺÿĒıȩ SåČȩ ɺɷɷȿɳɴɸȦ đėÜȩ ɳɼɻȹɸɷɷȿɴɼɼȦ ĻĻĻȩđÿġČÑĨĮȩÝėđ ėŀĒȩ ɹɸÝ 08/'#=_= NS _ 8' ĨåĤ ĺ ÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤ ĺ ÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩ þĤ ėŀĒȩɸÝ MTK COLORI : strojna izrada termofasada od 180 kn; soboslikarski radovi; strojna izrada žbuke; demitfasade, garancija. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

08. lipnja 2010.

Mali oglasi 49

već od 165 kn, 5 cm već od 150 kn, strojno žbukanje i soboslikarsko ličilački radovi sa garancijom.

Mob. 091/754-2336 ozn.1330

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja,spušteni stropovi obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164- mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c KR STOLARIJA – AKCIJA! Velika sniženja svih vrsta pvc stolarije. Kod narudžba reko 20.000 kn dajemo popust do 50 %. Obrada špaleta i svih vrsta završnih radova. Odvoz stare stolarije gratis. Mob. 099/401-6622, 042/711-405 ozn.95c

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1099e UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda.

Mob.091/957-1466 ozn.1101e AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1196 FASADE – Povoljno izvodimo toplinske fasade stiropor, kamena vuna, kanuf sistemi, stropovi i zidovi. Akcija! Mob. 098/1320-197 ozn.1204 KERAMIČARSKE radove vršimo te kompletne adaptacije kupaonica.

Mob. 091/927-6830 ozn.1242 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.1247 IZRADA svih vrsta fasada-stiroporvuna-termo putz; manji zidarski radovi. Za manje radove dolazimo odmah. Mob. 099/192-3093 ozn.1252 VRŠIMO usluge iskopa, navoza, postavu tlakavaca, asfaltiranja i ostalog uređenja. Mob. 095/511- 0999 ozn.1254

ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

K R O V I Š TA , n a d strešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane izrađujemo i montiramo.

Mob. 098/417-373 ozn.1257

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c

U R E Đ E N J E , o d ržavanje dvor išta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.1281

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c PVC i AL rolete, žaluzine, trakaste zavjese, prodaja pribora, montaža. ROLETE d.o.o. 040/391-011 ozn.226c FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.1142 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.1143 STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/905-7189 ozn.1159 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf.Mob.099/7080-792 ozn.1189

NAJPOVOLJN IJA d o s t ava š l j u n ka , pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute.

A kc ij a o g rj e v n i h drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.1288 PIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena 2.000,00 kn/mj..

Mob. 098/1370-217 ozn.1290 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje. Poslije radova sve uredno p o č i s t i m o. U m i rovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.1321

SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom.

Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.1311 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1315 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete, separee, stolice ugostiteljskih objekata s našim ili vašim materijalom, popravak stolarije + bajcanje i lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.1321 SELIDBE : prijevozi namještaja, demontaža + montaža, utovar – istovar osiguran. Tel.042/303-881, 099/410-2909 ozn.1321 SOBOSLIKARSKE radove izvodimo; lakiranje stolarije; fasade, popravci, krpanje + bojanje.

Poslije radova sve uredno počistimo. Umirovljenici popust!

Tel. 042/303-881, 099/722-4736 ozn.1321 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića najdjelotvornija pomoć kod svih bolesti. Ionsko srebro.

Tel.042/210-966, 095/884-9254 ozn.1324 IZRADA stiropor fasada, 8 cm

I N OX , a l u o g ra d e već od 500 kn, pvc ograde već od 300 kn, montaža klupčica i keramike i izrada špaleta, sa garancijom.

Mob. 095/845-5905 ozn.1330 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, mob.

098/957-5725 ozn.1331 PRIJEVOZ kombijem, kućni majstor, čišćenje i uređenje okućnica, košnja, rušenje stabala. Mob. 098/9940-222, 095/511-0998 ozn.1334

ŽIVOTINJE SVINJE – više komada Landres – Piatren, 11 kuna, u cijenu uračunato i klanje. Mob. 099/406-2642 ozn.1042 UTOVLJENE piliće: živi po 10 kn/ kg i očišćeni po 18 kn/kg, prodajem. Moguća zamjena za kukuruz.

Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel.

729-581 i 098/284 807 ozn.83c MALTEZERI, čistokrvni štenci bez rodovnice, vlastiti uzgoj, roditelji prisutni, cijepljeni. Mob. 098/768-424 ozn.848b MLAĐU kozu mliječnu, srnastu bez rogova i jariće, prodajem.

Zbelava, Varaždinska 71, mob.

095/871-3435 ozn.856b JARIĆE, obrada besplatna, prodajem.

Tel. 091/738-6716

Mob.099/323- 4334 ozn.1106e PRODAJEM vino, vrlo kvalitetno, graševina, rajnski rizling, već od 10 kn/litra, veće količine, pogodno za ugostitelje. Mob. 098/268-250 ozn.1097e

ozn.23d

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. T ihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1104e JEDNODNEVNI IZLET na otok RAB, cijena 400 kn. Mob. 091/982-5479 ozn.527

DRVENE i EURO palete, 80 x 120, kupujem; prodajem benkovački lomljeni kamen od 1 cm – 5 cm i obrađeni kamen – bunju. Mob. 098/982-8338 ozn.147c PUŠKU malokalibarsku češku, novu, sa durbinom, 350 €; lovačku sačmaricu, šul, kalibar 12, 400 €, prodajem. Mob. 098/482-001 ozn.103c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.500 kn.

Mob. 091/200-2080 ozn.1109e VINO sortno zeleni Silvaner, 600 l, cijena 9 kn i vino miješano, cijena 8 kn. Tel. 042/724-017 ozn.1232 KVALITETNO miješano vino (rizling i šipon) iz Barbare, veća količina – povoljnije. Mob. 098/755-009 ozn.1249 CRIJEP KIKINDA, 3000 kom, rabljeni, prodajem. Mob. 098/801-541 ozn.1282 PRODAJEM a n t i k n i n o ć n i ormarić (alt deutsch) u odličnom stanju, 300 €. Mob. 095/845-138 ozn. 1116e DVA prozora, izo staklo, 1401 x 80, novo; pvc kada, 170 x 75 i pvc kada, kutna, 140 x 140, novo; uljni plamenik „Rielo“ 30 000 cal. Mob. 091/1711-161, 711-144 ozn.1283 FOSNE bukove raznih dimenzija, piljene – 4 cm; bočna kosa – traktor Ferguson, prodajem. Mob. 098/1911-423 ozn.1297 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice do 6,40 m i do 10,60 m, i ostali građevinski

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja materijal. Mob. 099/3502-647, 099/5920-567 ozn.1299 KOŽ N I dvosjed, skoro nov (176x88), smeđi; vinograd u Boršancu + starija vikendica; sobni tepisi. Mob. 098/906-3580 ozn.1326

KREDITI

08. lipnja 2010.

HROK-a, 7.000 € na ostatak plaće, umirovljenički 20.000 kn. Slavica, 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.1296 NOVI! Bez HROK-a i C/L, zaduženje do 1/2, na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.1298

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i tasta

ŽELJKA SAKAČA 07. 06. 2009. - 07. 06. 2010.

VLADIMIRA GRABARA

Vrijeme prolazi, ali ne donosi utjehu već bolnu istinu da smo Te zauvijek izgubili. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

koji je iznenada preminuo 01. lipnja 2010. u 77. godini života.

Tvoji najmiliji

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c ATRAKTIVNA ponuda svih vrsta kredita i pozajmica bez HROKa. Novi kreditni ured, J. Jurkovića, Varaždin. 091/472-4723, 091/788-0738 ozn.1208 AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.1308 KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c SUPER krediti na trajni nalog, na ostatak od 1.500 kn, bez HROK-a i C. L., pozajmice /24h. Mob. 092/2929-106 ozn.159c KREDITI bez HROK-a i C. L., na trajni nalog, pozajmice, brzi umirovljenički krediti. Mob. 098/9537-848 ozn.229c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.970 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.1266 NOVO! Nemate rješenje, a hitno Vam treba kredit ili pozajmica bez jamaca. Obratite se meni. Mob. 095/879-2859 ozn.1266 AKCIJA – gotovinskih kredita bez gledanja HROK-a do 150.000 kn, zatvaranje postojećih do 25.000 € bez jamaca. Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn. 208c AKCIJA! Krediti do 25.000 € i na ostatak plaće dom 7.0100 € uz zatvaranje postojećih. Brzo i profesionalno. Mob. 091/1568-062 ozn.1268 NENAMJENSKI, gotovinski, hipotekarni i stambeni krediti!

Prebijanje dugovanja! Brza realizacija! Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.1270 EKSPRES umirovljenički krediti 15.000, na trajni nalog 7.000 €, pozajmice 20.000 kn. Mob. 099/7866-758 ozn.1276 KREDITI, zaposleni 7.000 €, umirovljenici 15.000 kn, do 1/2 primanja 10.000 € bez HROK-a i C.L. Mob. 099/841-8573 ozn.1279 KREDITI do 20.000 kn bez HROKa, zaposleni do 150.000 kn bez HROK-a i C/L. Mob. 098/160-6175 ozn.1280 NAJPOVOLJNIJI krediti! 25.000 € do 1/2 plaće, 150.000 kn bez

KREDITI – akcija do polovice primanja inozemni hipotekarni, brzo i efikasno. Danica, 092/119-0041, 099/579- 5712, 042/321-144 ozn.1316 NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja!

Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.1316

SJEĆANJE na dragog i voljenog

STANKA DROŽĐEKA 10. 06. 2009. - 10. 06. 2010.

U našim srcima i mislima živjet ćeš zauvijek.

Supruga Terezija, unuke Sanja i Ines s obiteljima

POSEBNE pogodnosti za hipotekarne i gotovinske kredite! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.1316

*****

VLADIMIR PLANTAK

POSLJEDNJI POZDRAV

U našim si mislima.

Maja, Domagoj i Mirjana

INO hipotekarni krediti, gotovinski krediti i pozajmice. Mob. 091/928-8737 ozn.1317 STOP KREDITI – Ne nasjedajte na primamljive ponude! Kreditni ured priznat od 16 hrvatskih i 2 ino banke, realizira kredite brzo, transparentno, bez skrivenih troškova. Mob. 099/809-1333 ozn.1319 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah.

Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417 ozn.1325 POZAJMICE u roku 24 h! Krediti na ost. plaće do 12.000 €, do 25.000 € do pol. plaće bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a i C.L. Mob. 095/914-9838, 08.00 – 16.00 h ozn.1326 BOXMARK i Varteks bez jamaca do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn – odmah, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L., do 25.000 € bez jamaca… Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 098/669-508 i mi ćemo Vam pomoći ozn.1327

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 38 g., traži ženske osobe bez obzira na godine, za povremena druženja. SMS: 092/2764-325 ozn.1237 DEČKO 33 g., traži slobodnu djevojku, može i rastavljenu ž., do 35 g., za ozbiljnu vezu. Mob. 092/292-7744 ozn.1239 DJEVOJKE/rastavljene ž., okolica Ivanca/Varaždina, 29-36 g., želi upoznati muškarac 38 g., radi ozbiljne veze. Mob. 095/577-3793 ozn.1244 ZGODNU žensku osobu do 37 g. za ozbiljnu vezu, traži muškarac.

Samo ozbiljne ponude. Mob. 095/567-2285 ozn.841b DEČKO 40 g., traži žensku osobu od 35 – 40 g. za ozbiljnu vezu.

Mob. 099/872-7342 ozn.1291

našem dragom suprugu, ocu, djedu i tastu

VLADIMIRU GRABARU “Poput sjena čovjek prolazi, tek dašak je sve bogatstvo njegovo...” Veliko Ti hvala za sve.

Supruga, kćerke, unuk, unuke i zetovi

SJEĆANJE na dragog

IVANA LIPOVCA Prošla je najtužnija godina otkad Te nema, Bog nam uzeo Tebe, ali živiš u našim srcima.

Tvoji supruga, sin, kći, zet, unuka

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog

SLOBODANA PERNEKA SJEĆANJE na

STJEPANA KLANEČEKA 05. 06. 2008. - 05. 06. 2010.

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Supruga Terezija s djecom

koji je iznenada preminuo 31. 05. 2010. u 59. godini života.

Od srca zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima, školskim kolegama, prof. Antunu Petaku, CB radio klubovima, Uredu državne uprave - Odjel hrvatskih branitelja koji su nam u ovim najtežim trenucima uputili riječi utjehe i sućuti.

Ožalošćene: supruga Biserka, punica Štefica, šogorica Božena, nećakinje Silvija i Tanja

POSLJEDNJI POZDRAV ZA NADOLAZEĆI BROJ MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ZAPRIMAMO

PONEDJELJKOM DO 12 h (na području Varaždina za nadolazeći broj ponedjeljkom isključivo u Ivana Milčetića 13)

prijatelju

SLOBODANU PERNEKU Od članova Radioamaterske udruge “SLOGA” Varaždin

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax. 042/290-789

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

Ožalošćeni: supruga Ivka, kćerke Nevenka i Jasminka, unuk Robert, unuke Franka i Tea, zetovi Franjo i Dražen te ostala tugujuća rodbina.

SJEĆANJE 07. 06. 2003. - 07. 06. 2010.

KREDITI brzo i efikasno do 2/3 primanja. Ljubo, 099/507-6466, 091/895-2439 ozn.1316

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i svim prijateljima, kolegama i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Hvala “Elektri” Varaždin, Privrednoj banci Zagreb podružnici Varaždin i Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina. Zahvaljujemo vlč. Miji Horvatu na lijepim riječima oproštaja i molitvi.

POSLJEDNJI POZDRAV našoj

VESNI Ponosni smo što smo Te imali i veoma tužni što smo Te izgubili. Ostaješ zauvijek u našim srcima.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!

Djelatnici poduzeća MAGRO

POSLJEDNJI POZDRAV

VESNI MUŽEK Jednom, kad napuste te dragi ljudi, oni koji su ti bili sve, ljubav se u tebi probudi i sjećanje na dane protekle.

Miljenka, Dražen, Mateja i Mateo

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i tasta

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna

BOŽIDARA MLINARIĆA 14. 06. 1990. - 14. 06. 2010.

Volimo Te i nosimo u svojim srcima. Živiš u našim mislima i sjećanjima.

Tvoje: Božena i Jasenka s obitelji

SJEĆANJE

MIJO ADAMIĆ – MIŠKO 03. 06. 2009. - 03. 06. 2010.

Neka Te čuvaju anđeli!

Kći Ružica, zet Darko, unuci Mladen, Veronika, Rozalija, Valentino

Zahvale i sjećanja 51

08. lipnja 2010.

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne supruge, majke, svekrve i bake

na

MILANA KOVAČIĆA 09. 06. 1996. - 09.06. 2010.

Nedostaju nam Tvoje ljubav i dobrota.

MIRJANE MIKULIĆ rođ. ŽMUK

Tvoji supruga, sinovi, snahe i unuci

preminule 31. 05. 2010. u 53. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u teškim trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo cjelokupnoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima te djelatnicima poduzeća Zagorje–Tehnobeton d. d. i Croatia osiguranja d. d. filijale Varaždin koji su bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našu dragu Mirjanu na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. Kolariću i svom medicinskom osoblju 1. odjela Bolnice Klenovnik, koji su dragu pokojnicu brižno liječili i njegovali do zadnjeg trenutka. Također zahvaljujemo dr.

Dokuzović i sestri Mariji iz ambulante Trnovec. Veliko hvala velečasnome Josipu Hadroviću na molitvama i riječima utjehe.

SJEĆANJE na dragog tatu i supruga

IZIDORA STUBIČARA – ŽIGU 07. 06. 2007. - 07. 06. 2010.

Kažu da vrijeme briše tugu i da dani što dolaze vraćaju mir. Kao kamen teška tuga na duši, sakrivena iza osmijeha, raste u našoj tišini.

*****

dragoj supruzi

na dragog i voljenog

MIRKA KOBALA

Tvoji najmiliji

07. 06. 2003. - 07. 06. 2010.

12. 06. 2009. - 12. 06. 2010.

U svakom si trenutku s nama jer ljubav ne prestaje odlaskom ni sjećanje vremenom.

SJEĆANJE

“Neće Te izbrisati vrijeme niti skrivati tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti u nama.”

Tvoji sin Mario, snaha Ivana, unuci Dino i Luka

na

JELENE KLOPOTAN

STJEPANA BAČANA

preminule 30. 05. 2010.

06. 06. 2002. - 06. 06. 2010.

Godine prolaze, ali tuga i uspomene ostaju.

Obitelj Bačan, Balaić i Prah

Hvala od srca rodbini, susjedima Preloške 1, svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenim vijencima, a posebno hvala župniku župe sv. Josipa koji je moju majku otpratio do zadnjeg počivališta.

Majčica, neka Te čuvaju anđeli.

Vole Te tvoji: kći Lela, zet Drago, unuka Željkica, unuk Dražen, praunuka Jelena, čukununuk Tin i tvoja sestra Julka

SJEĆANJE na dragu mamu i dragog tatu

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog

JOSIPA KLARIĆA

MIRJANI MIKULIĆ Tvoji sin Danijel, snaha Tamara i unuk Roko

ZAHVALA povodom smrti moje drage majke

dragoj mami, svekrvi i baki

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Živjet ćeš vječno voljena i nikad zaboravljena.

SJEĆANJE

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Marijan

MIRJANI MIKULIĆ

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sin Nikola, kći Nadica, zet Damir, unučad Dunja i Dino

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji supruga, kćeri, unuci i zetovi

dragoj mami, svekrvi i baki

Dirnuti iskrenom pažnjom, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima, kumovima Dubovečak, obitelji Krobot. Posebno zahvaljujemo DVD-u Kamenica te vlč. Dragutinu Joču koji su našeg dragog pokojnika dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

IVKA FLEGAR

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota živjet će u meni do kraja života.

POSLJEDNJI POZDRAV

SLAVKA JUSUPA preminulog 24. V. 2010. u 55. godini života.

Tvoji Jasminka, Ivica i Zdenka

Ožalošćeni: suprug Marijan, sinovi Mario i Danijel, snahe Ivana i Tamara, unuci Dino, Luka i Roko

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, tasta i djeda

09. VI. 2007. - 09. VI. 2010.

MARIJU – RUŽU VUPORA rođ. VAĐON 24. 06. 1990. - 24. 06. 2010.

ZVONKA VUPORU

05. 06. 2005. - 05. 06. 2010.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Antonija i kći Gordana s obitelji

Kći Lidija s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

voljenom

dragoj

MIRJANI MIKULIĆ rođ. ŽMUK

povodom smrti drage supruge, mame, svekrve i bake

TOMI GOLUBU

Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

Obitelj Cingesar i Lončarić

SJEĆANJE

ANICA ŠIMUNIĆ 05. 06. 2005. - 05. 06. 2010.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MILKE MIŠAK

07. VI. 2002. - 07. VI. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na toplim riječima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin – Odjelu neurologije, dr. Kiđemet, medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof i dr. Alenu Androviću na svemu. Veliko hvala velečasnom župe Gospe Snježne Trnovec. Zahvaljujemo djelatnicima Hrvatskog telekoma, HP – Hrvatske pošte Varaždin, poštanskog ureda Ludbreg i Trnovec Bartolovečki.

Ožalošćeni: suprug Franjo, sinovi Vjekoslav i Ivica, snahe Dragica i Verica, unuke Anita, Martina i Ivana

SJEĆANJE

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji suprug Ivek i sin Tomislav s obitelji

12. 06. 2003. - 12. 06. 2010.

Sve godine koje su prošle, zaborav donijele nisu.

Još uvijek živiš u nama kao i prije. Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama...

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE 07. VI. 2007. - 07. VI. 2010.

U našim srcima i mislima Ti živiš i dalje.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE 07. VI. 2009. - 07. VI. 2010.

SJEĆANJE

JOSIP LEHMAN

DRAGUTIN KOLARIĆ

Tvoji supruga i djeca s obitelji

ANĐELA ČANJEVAC rođ. MAŠIĆ

Tvoji najmiliji

preminule 30. 05. 2010. godine u 79. godini života.

IVAN MARTINEC I nakon osam proteklih ljeta, ostala je ista sjeta. Živjet ćeš vječno u našim srcima i mislima.

† 04. 06. 2010.

SJEĆANJE

JOSIP BIŠKUP DRAGUTIN BIŠKUP † 29. 05. 1995. † 07. 06. 1990.

Možda je sudbina kriva što je vaše mjesto prazno za obiteljskim stolom već toliko godina.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragu suprugu, majku i baku

VJEKOSLAVA OSKORUŠ

MARIJU KOŠUTAR

10. VI. 2004. - 10.VI. 2010.

08. 06. 1985. - 08. 06. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i sjećanja.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

na

ANU BORŠĆAK 10. 06. 2006. - 10. 06. 2010.

Robert, Jasminka, David, Paula, Lovro

SJEĆANJE

ANA BORŠĆAK 10. 06. 2006. - 10. 06. 2010.

Sinovi Tomislav, Nikola, snahe Tamara, Nataša, unuci Ella, Matej

52 Vaš kutak

08. lipnja 2010.

Što čitati?

Strip na kvadrat

Alan Moore i David Lloyd, V kao Vendeta, Beli put, Beograd, 2006.

Evo, dogodilo se i to: preporučam srpski prijevod.

Razlog: nema hrvatskog prijevoda. Vidjeli smo već i film, suludo preveden kao „O za osvetu“, ali predloška u nas nema i nema… Predložak je „V kao Vendeta“, a to nije (samo) strip, nego i možda najbolja grafička novela svih vremena. Onima koji barataju engleskim preporučam original, ali srpsko izdanje je vrlo solidno, pa čak su i prijevodna rješenja zanimljiva. To je jedna od onih knjiga koje su obilježile kraj prethodnoga i početak ovoga tisućljeća, pri čemu je posve svejedno jesu li samo napisane ili su, kao i ovom slučaju, i nacrtane… Priča o fašističkoj Britaniji i osvetniku koji zna da „bez slobode pravda nema smisla“ nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom

Uređenje ureda

Prekomande i rotacije vu turizmu Piše: RADAR

V

u hrvackom turizmu je se vu pokretu.

Si se mičeju, sim tam, nutra, vun, a na kraju nikud nikam posebno. Tak je več letami pa ni čudno da je naš vrli domači turizam tu di je. V riti. I da se više o njemu pripoveda zbog riti vu reklamnome spotu i zbog pizdariji koje se delaju vu toj branši.

Ve su vu turizmu popularne rotacije šefov turističkih predstavništvi Hrvacke vu inozemstvu. Taman predi sezone to dojde jako pametno. Kaj najbolše znaju člani Turističkoga politbiroa kaj su predi sednice dobili vu ruke papire o imenovanjima i smenami direktorov turističkih ureda Hrvacke vu belom svetu. Direktive su potpisali oberštrumfirer i komesar Hatezeja pa su samo trebali v zrak ruke zdiči i tak blagoslov dati za rotacije. I tak su ve neki šefi turističkih ofisov vu Italiji, Švabiji, i drugdi po svetu, dobili prekomande pa budu turizam Hrvacke predstavljali vu državama kaj ih baš i ne poznaju i čiji jezik ne razmeju. Bez natječaja i bez da ih je neko o tome kaj pital. Ali koga za to briga.

Vrli hrvacki turizam ima važnejšega posla.

Kak dva meseca vu godini živeti turizam z gostima kaj najviše radi imaju paštete i hrenovke kaj pucaju.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Okoliš ima velik utjecaj na naše raspoloženje, samim time na motivnu ravnotežu i naravno, koncentraciju na posao. Iako danas većinu svog vremena provodimo na poslu, (čitaj: uredu), ne smijemo zaboraviti da je čovjekov iskonski okoliš priroda te da se u dodiru s prirodom, npr. u parku, šumi ili vrtu osjeća bolje. Baš to je razlog zašto dio te prirode treba unijeti u svoju radni prostor, kao i u svoj dom.

Kolika je važnost toga ukazuje nam psihologija okoliša koja proučava utjecaj okoline na zdravlje čovjeka pa tako u zemljama s razvijenom svijesti već su uvedeni programi unošenja biljaka u uredske prostore. Zabilježeno je smanjenje simptoma bolesti, kao

što su različite iritacije, alergije, kašljanje zbog suhog zraka i glavobolje. Na taj način kompanije su uštedjele čak do 15% na bolovanjima. Europska unija financijski potpomaže projekte za poboljšanje radnog okoliša vodeći brigu o zdravstvenom stanju radnika, ujedno se povećava produktivnost, a tako i profit. Biljka u prostoru, osim što ublažava stres, povećava toleranciju.

Jer poznato je da boravak u društvu povećava toleranciju, a biljkom u prostoru čovijek više nije sam, već ima društvo pa će tako lakše podnijeti i kolegu u kancelariji. Biljke simbolizirajuj drvo, rast i razvoj pa je zbog toga bitno da ih održavamo zdravim i vitalnim da ne bi djelovale bolesno. Da bi biljke u vašoj kancelariji što dulje ostale u dobroj formi, preporučam vam da ih izabere stručnjak koji zna njihove karakteristike i potrebe te će ih prilagoditi vašem uredu.

Ako pritom imate sreće da taj stručnj a k zna i uljepšati ili osmisliti prostor da odiše otmjenošću, svakom po sjetiocu vašeg

ureda bit će jasno da je ušao u jednu zdravu, čovjekoljubivu tvrtku koja vodi brigu o svakom detalju. Na taj način vaš će posjetitelj već steći dobar dojam o vama i s više povjerenja krenuti u posao s vama.

Letizia

Mark Millar i drugi, Superman: Red Son, DC Comics, 2003.

E, ovdje nema nikakvog prijevoda, a trebalo bi ga biti, jer je riječ o remekdjelu grafičke novele. No, ljubitelji stripa ionako znaju engleski, pa najtoplije preporučam ovu sjajnu knjigu. Mali Superman nije pao u Ameriku, nego u Sovjetski Savez, te je postao glavno oružje u Hladnom ratu i nasljednik svog prijatelja Staljina (dva „čelična čovjeka“, sjajna ironija). Superman prošir i komunizam na cijeli svijet, osim na SAD, gdje vlada anarhija nakon što je 1963. ubijen dobri predsjednik Nixon (!), a Kennedy ne radi ništa, nego se samo kurva s ostarjelom Marylin Monroe. Tko predvodi disidente u Rusiji? Naravno – fantom slobode: Batman.

I još puno lijepih i strašnih stvari… Velika, čudesna priča, jedna od najvećih ikad ispričanih!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 SINIŠA SOVIĆ

08. lipnja 2010.

Autoškola Metoda “dvije sekunde”

R

Plave kose i uspravnog hoda

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

azmak između vozila jedan je od ključnih sigurnosnih elemenata tijekom vožnje. Sve prometne nesreće koje završavaju naletom na vozilo ispred rezultat su upravo nedovoljnog sigurnosnog razmaka. O razmaku je uvijek praktičnije govoriti u vremenskim jedinicama, jer potreban se razmak Boris PETROVEČKI, izražen u metrima mijeing. prometa nja uvijek kad se mijenja Stručni voditelj i predavač brzina kretanja, a brzina Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr kretanja mijenja se netel: 042/233-244 prestano tijekom vožnje.

Zato, u pravilu, govorimo o razmaku od jedne sekunde, dvije sekunde, tri, četiri ili pet sekundi.

Kao optimalni sigurnosni razmak uzima se razmak od dvije sekunde s obzirom na to da, gledajući vremenski, odgovara dvostrukom vremenu reagiranja. Kako najjednostavnije možemo tijekom vožnje provjeriti i podesiti naš razmak? Metoda „dvije sekunde“ praktična je metoda provjere i podešavanja sigurnosnog razmaka u vožnji. Izrazito je jednostavna i praktična, a samim time i primjenjiva u bilo kojem trenutku vožnje. Sastoji se u tome da, kad vozimo iza nekog vozila, prvo odredimo neku fiksnu točku uz cestu koja će služiti kao orijentir (smjerokazni stupić, prometni znak, drvo i sl.). U trenutku kad vozilo ispred nas svojim zadnjim krajem prođe pokraj tog orijentira, mi počnemo brojati sekunde tako da polagano izgovaramo dva dvoznamenkasta broja npr. “dvadeset jedan, dvadeset dva”. S obzirom na to da čovjeku treba otprilike jedna sekunda da izgovori dvoznamenkasti broj, kad izgovorimo “dvadeset dva” prošle su dvije sekunde. Ako smo u tom trenutku prednjim djelom svoga vozila kod tog orijentira, razmak između nas je dvije sekunde, a ako smo orijentir prošli prije nego smo izgovorili “dvadeset dva”, razmak je manji od dvije sekunde pa treba odmah smanjiti brzinu i razmak povećati.

Postupak provjere možemo ponavljati sve dok se ne uvjerimo da je razmak siguran.

54 S raznih strana

08. lipnja 2010.

IZLOŽBA

Ostvarenja arhitekata U Galeriji slika na Stančićevom trgu u utorak 08. lipnja u 18:00 bit će otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2009. godini. Društvo arhitekata Varaždin četvrtu godinu zaredom predstavlja ovakvu izložbu u Varaždinu u cilju promocije arhitekture i senzibiliziranja javnosti za arhitekturu.

Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2009. godini hrvatski arhitekti prijavili su ukupno 145 autorskih ostvarenja realiziranih u protekloj godini, u kojima je sudjelovalo oko 200 suradnika. Ostvarenja iz 2009. godine valorizirao je Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata te je nominirano ukupno 13 ostvarenja u četiri kategorije nagrada. Na izložbi je i Gradska sportska dvorana u Varaždinu koja je među nominiranim ostvarenjima te, iako nije nagrađena u ovoj selekciji, po mišljenju arhitekata arhitektonski je najuspješnija sportska dvorana sagrađena za potrebe rukometnog prvenstva.

!

Čistokrvni Simba Simba je čistokrvni koker španijel. Kućni je pas, živio je s obitelji svojih 6 godina, no sada je odbačen. Uredan je i zna hodati na povodniku.

Za Simbu tražimo udomitelja koji bi imao strpljenja i posvetio mu pažnju zbog poznatog karaktera ove pasmine.

Udruga Spas 330-004

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Glazba, vino i - ljepota Ovako bi se ukratko mogao opisati humanitarni festival vina koji je u organizaciji RC Varaždin Jug održan u Zlatnim goricama, gdje se uz raznovrsnu glazbu predstavilo dvadesetak vinara, ali i modna kreatorica Ivančica Pahor čije su kreacije također ostavile ugodan dojam…

DOZNAJEMO Izlog-galerije predstavljaju nestalu ruralnu kulturu Ivanca

Kak je i kaj je bilo prije Kulturna javnost i nadležne institucije u Europi odavno su prepoznale ovakve - male ali brojne - izložbe Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

IVANEC - Nekadašnja ruralna arhitektura, suočena s današnjim, suvremenim kućama niklima na mjestu nekadašnjih hiža, zanimljiv su kontrast i svakako svjedočanstvo identiteta Ivanca i naše mikroregije – rekao nam je Boris Jagetić Daraboš, predsjednik Turističkog društva Ivanec, jedan od idejnih začetnika tematskih izloga - galerija i novog projekta radnog naziva “Prošlost i sadašnjost u galeriji”.

Zanimalo nas je što sve turi-

sti, ali prije svih mještani Ivanca, mogu u čak tri izlog-galerije vidjeti i doznati o životu svojih susjeda kojih odavno nema.

- Spomenuti mini projekt edukativnog karaktera zamišljen je ne samo u cilju zbližavanja

i

spod izloga-galerije teče potok Bistrica koji je nekad pokretao 20 mlinova

susjedstva, nego su pojedine teme povijesno utemeljene.

One čak i „putnku namjerniku“ na nenametljiv način ukazuju koliko je zapravo značajno spašavanje materijalne i nematerijalne baštine. I ne samo to.

Pozicioniranjem izlog-galerije na frekventnom mjestu (glavni cestovni put prema Ivančici), u najdužoj i najstarijoj ulici u Ivancu, Rajterova uistinu postaje turističkom cestom – istaknuo je Boris Jagetić dodavši kako se ona proteže od samog centra pa sve do Prigorca. Uz nju, nalazi se niz zanimljivih povijesno-kulturnih, turističkih lokaliteta.

Trima izlog-galerijama u Ivancu uskoro se pridružuje i četvrta

Vodič 55

08. lipnja 2010.

VARAŽDIN Kino GAJ Od 10. - 15. lipnja KICK ASS u 19 sati SUDAR TITANA u 21 sat

HNK Varaždin

FOTO NATJEČAJ

Srijeda, 9. lipnja u 20 sati Velika sceana Gaetano Donizetti: RITA Jacques Ibert: ANGELIQUE operne jednočinke - premijere Opera BB (Zagreb) i Opera i teatar Madlenianum (Beograd) Petak, 11. lipnja u 19,30 sati Velika scena Ingmar Bergman: JESENJA SONATA Slovensko ljudsko gledališče iz Celja

Subota, 12. lipnja u 18 sati Velika scena PLESOKAZ 2010.

Subota, 12. lipnja u 20 sati Klub Europa media Gordana Slivka: ŽENA U CRNOM monodrama Nedjelja, 13. lipnja u 17 i 18,30 sati Velika scena PLESOKAZ 2010.

Utorak, 15. lipnja u 18 sati Velika koncertna dvorana Program Dječjeg vrtića BUBAMARA (Gornji Kneginec)

KNJIŽNICA Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7,30 do 19,30 sati Subotom 7,30 do 13 sati Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ

ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13,30 do 19,30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 730 do 13 sati

GALERIJE

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ NåĤđÑûå Izložba MILJENKA BENGEZA - 20 godina slikarstva otvoreno do 13. lipnja 2010. Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Gajeva 15 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130,

MUZEJI

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ 8S J e 0V2SVJV Utorak, 15. lipnja u 19,30 sati Dvorana Zrinski/Sheier Klavirski trio UNLIMITED (koncert) Filmski program Srijeda, 9. lipnja u 19 sati SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK Četvrtak, 10. lipnja u 21 sat CANNES EXPRESS (Priče iz zlatnog doba) (omnibus) Srijeda 9. lipnja te od 11. do 15. lipnja u 21 sat SEX I GRAD 2 (romantična komedija)

Nove fotografije šaljite na temu “Proljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Od 11. do 15. lipnja u 19 sati IRON MAN 2 (akcijski-avanturistički)

"" J G 2 '8 Petak, 11. lipnja u 21,30 sati Večer stand-up komičara: Perica Jerković, Tin Vodopivec i Davorin Canjuga

PREPORUKA TJEDNA ČAKOVEC

SEDMI FAČUK Festival kazališne i ulične kreativnosti Od 9. - 13. lipnja u Postoru/kraj Starog Hrasta, u Centru za kulturu i na Franjevačkom trgu

Rođeni / _=/ ' Rebeca Jakupec, Mary Županić, Elena Komes, Ana Dolovski, Lea Detelj, Magdalena Petak, Ana Kudelić, Klara Pavliček, Ana Zavrtnik, Mihaela Plasajec, Veronica Prigorec, Lea Kosmačin, Arijana Jagoš, Emina Bajs, Eva Dugan, Ivana Stankus, Eva Branilović

/ ' Filip Krajačić, Karlo Gajski, Jan Liber, Evan Novačić, Antonio Srednoselec, Tin Harambaša, Jan Korotaj, Simon Sabolek

Vjenčani Luka Bekavac i Maša Grdešić, Miroslav Medved i Petra Šumiga, Tomislav Mikulek i Ingrid Golub, Vedran Podbojec i Danijela Dubovečak, Miljenko Posarić i Jasmina Kerežija, Nenad Vidaček i Silvija Vesenjak, Rajko Zebec i Štefica Lazar

8åĺåĒ /ıĤĊėĺÿß ȿ GĤÿĒÝåŀå đÑĊėĺÑ

Umrli Marija Višnjarić (88), Ljubica Kunštek (83), Jelena Klopotan (89), Slobodan Pernek (58), Barbara Balaš (87), Vladimir Grabar (76), Juraj Sekačić (69), Tomo Golub (82)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PRAVO LJETO Sunčano i vrlo toplo, čak i vruće vrijeme, nastavit će se skoro cijeli tjedan. Ako ćete boraviti na otvorenom zaštitite se od jakog sunčevog zračenja, najbolje bi bilo da se u razdoblju od 10 do 17 sati uopće ne izlažete suncu. Ako ipak morate namažite se zaštitnim kremama, stavite šešir na glavu i sunčane naočale, a bilo bi dobro odjenuti prozračnu odjeću i piti dovojno tekućine. Temperatura zraka vjerojatno će prijeći 30 stupnjeva, a možda poraste i na 33°C! Najbolje bi bilo otići na more…Detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 7.6.).

56 Zadnja

08. lipnja 2010.

Elektronska scena

“ČAKOVEC ČETVRTKOM” Klavirist sretne ruke Maksim Mrvica oduševio Međimurce

Jean Marie K opet u Varaždinu

Ples po tipkama

Ovaj petak, 11. lipnja, s početkom u 22 h u open air klubu Oaza održat će se jedan od najvećih party događaja elektronske glazbe na ovom području. U naš grad dolazi Jean Marie K (F), guru elektronske glazbene scene, koji će nastupiti uz još petoricu dobro nam poznatih party groovera Yapu, Torresa, Adrijana, Jasmina B i Phonex Kroundler. Ovaj DJ i producent koji nam dolazi iz Francuske dobro je poznat generacijama Varaždinaca koji obožavaju elektronsku glazbenu scenu te je show zagarantiran.

Maksim Mrvica, najslavniji crossover pijanist današnjice, kad svira, skida prstenje s ruku

S

lijedi novi album u Londonu te koncerti u Rusiji i Poljskoj bio 1998., a zatim je 2000. na Majskom muzičkom memorijalu “J. Š. Slavenski” odsvirao skladbu Frane Paraća, tadašnjeg laureata.

Sada smo u njegovoj izvedbi čuli još i klavirska djela domaćih autora Ive Mačeka i Ive Josipovića, ali i svjetskih klasika - Beethovena, Brahmsa...

Crossoverski dio (križanje

!

klasike s elektroničkom glazbom) sadržavao je skladbe “Bumbarov let”, “Childe in Paradise”, “Exodus”, “Nostradamus”...

Glazbu zna - u prste On nikad nema dvije lijeve ruke, a svaka je uvijek onoj drugoj - “desna ruka”.

Sve konce svake skladbe on od početka do kraja čvrsto drži u svojim rukama.

Odlučno i energično, nesmiljeno i bez oklijevanja, “izravno u g l azb a l o ”, c i jelom je snagom unesen u ruke i dlanove, u zapešće i jagodice prstiju.

Upravo o n a k o kako su

Započeli brak pod vodom na bazenima u V. Toplicama

Helena i Kristijan Krajan svoje vjenčanje pamtit će cijeli život. Na to će ih podsjećati brojne fotografije, među kojima su posebno atraktivne one nastale pod vodom!

Mladenci Krajan vjenčali su se 22. svibnja, dok su ove fotografije snimali dan kasnije

na bazenima u Varaždinskim Toplicama. Riječ je o prvom podvodnom foto-sessionu upriličenom na topličkim bazenima. Autor fotografija Damjan Fiket otkrio je kako je još uvijek malo ljudi kod nas spremno na ovakva neobična, a atraktivna snimanja.

STARI GRAD SINIŠA SOVIĆ

- Prije tri godine i ja sam uživao nastupajući u Čakovcu, kao i danas - potvrdio je planetarno poznati Šibenčanin Maksim Mrvica poslije solističkog koncerta na Tijelovo u čakovečkom Centru za kulturu.

Bio je to njegov peti nastup u središtu Međimurja dokazavši da “Boesendorfer” ni ovaj put nije dospio u krive ruke. Premijerni je

ptice unesene u grlenost svoga pjeva već od 3 izjutra.

Dijalog ruku sa samima sobom mogli smo pratiti na video-zidu te se stjecao dojam muzikalnog četveroručja s odrazom na klaviru kao zrcalu.

Isposnički jednostavan Maksim je Mrvica (na pozornici “sam kao prst”) vilenjački ples svojih prstiju po tipkama izveo koreografijom nalik na hod po vodi. U malom prstu on ima sve svoje prste koji su - svirali?; ma ne samo svirali - koracali, trčali, jurcali, poskakivali, razgovarali, gestikulirali, raspravljali, komunicirali, pjevali do mile volje - naprosto kentaursk i bili produžetak klaviru ili pak glasovir bio njihov produžetak... (iz)

Atraktivni Dan tehničke kulture VARAŽDIN - Na bedemima Staroga grada i na Trgu Miljenka Stančića održat će se u subotu, 12. lipnja, veoma zanimljiv Dan tehničke kulture. Vrijeme odvijanja programa je od 10 do 12, odnosno 13 sati. Osim učenika i učitelja iz varaždinskih osnovnih škola, sudjelovat će prikazom svoga rada i brojne udruge, klubovi i društva tehničke kulture te učenici i profesori Elektrostrojarske i Srednje strukovne škole. Ističemo da će u sklopu programa biti priređena i II. državna “Robotička alka”.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović