RT_320

INTERVJU Prof. dr. Josip Glaurdić s Cambridgea o Zapadnim silama i raspadu Jugoslavije NATALIJA IGNAC

CRNA KRONIKA

Prva učiteljica s diplomom među Romima

Za 300 kuna sređivala kazne pijanim vozačima

Stranica 18.

Stranice 6.-7.

Stranica 20.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 320 :: 6. srpnja 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji izbjegnut kolaps javnog prijevoza

Autobusni promet zasad “vozi” dalje Usprkos stečaju, tvrtka koja zapošljava 360 ljudi namiruje poreze i isplaćuje plaće Stranica 4.

Umirovljenici pokazali da su borbeni sportaši Stranica 8.

KRPELJI VREBAJU

Stranica 11.

NK VARTEKS

Trgovine na sportskim terenima?

Emil Milihram - pobjednik Prijedlozi za izlazak iz Svjetskog kupa! financijske krize Stranica 33.

“Idemo otok” napunio otok

Bez panike, ali oprezno!

Stranice 2.-3.

Stranica 17 .

ODRŽANA 7. MOTORIJADA U V. tOPLICAMA

Varteks se bori s gubicima, a Košćec bi isti Nadzorni odbor

Grah, gemišt, rock and roll na bajkerski Stranice 26.-31.

Stranica 17.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Problem parkiranja i prometna kultura

06. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Prijedlozi za izlazak iz financijske krize v

Trgovine na sportsk

“

Iako kod hotela Turist postoji veliko parkiralište mnogi vozači još uvijek radije ostavljaju svoja vozila parkirana ispred stambenih zgrada tako da mi, stanari iz naselja Željko PAVLEK Zrinski i Frankopan, urednik@regionalni.com nemamo gdje parkirati naša vozila. akovec je taj problem riješio i u tom gradu vlasnici stanova mogu svoja vozila parkirati na posebno obilježenim prostorima ispred zgrada. ok parkiralište kod groblja većinom zjapi poluprazno, vozila parkiranih po nogostupima u okolici tog parkirališta sve je više. U Varaždinu je zamjetno i nepropisno parkiranje vozila na zelenim površinama i drugim nedopuštenim mjestima…” isma takvog i sličnih sadržaja stižu nam od naših čitatelja i dalje u velikom broju. Neka od njih smo već objavili kao i fotografije nepropisno parkiranih vozila. O ovom komunalnom, prometnom i gradskom problemu pisali smo opširnije nedavno u Regionalnom tjedniku pa nema potrebe ponavljati poznato. No, očito je da uklanjanje nepropisno parkiranih vozila „paukom“ tvrtke Crtorad, djelovanje komunalnih redara i policije, kao ni novčane kazne koje plaćaju vozači za takve prometne prekršaje nisu dostatni da se na području grada stane na kraj mnogima koji si daju za pravo svoja vozila parkirati gdje im se prohtije. ako bismo pripomogli jačanju prometne kulture uskoro ćemo u Regionalnom tjedniku otvoriti i posebno rubriku „Zašto tako?“ u kojoj ćemo objavljivati vaše uratke, poštovani čitatelji, o nepropisnom parkiranju i drugim prometnim problemima u gradu.

Č

D

P

K

Stadion Varteksa uskoro bi mogao izgledati drugačije, na mjestu terena s umjetnom travom mogao bi “niknuti” trgovački centar

Omladinska škola trebala bi se odvojiti od kluba i preseliti na rubne dijelove grada, pomoćni tereni bi se iznajmili ili prodali a klub bi se privatizirao Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Direktor varaždinskog nogometnog prvoligaša Goran Jukić na Skupštini kluba iznio je glavne smjernice razvoja Kluba, a među kojima osim promjene imena još je nekoliko ideja.

- No, da ne bih zanemario i toliko često spominjanu viziju razvoja kluba, ja sam kao direktor kluba, u pisanom obliku a nekoliko puta i putem intervjua u medijima, naglašavao da je izrađen kratki elaborat kojim sam želio potaknuti gradske strukture i članove Izvršnog odbora na razmišljanje o nužnosti promjena u organi-

zaciji i djelovanju kluba, radi ušteda i smanjenja troškova.

Ovom prilikom bih naveo samo neke od točaka:

Revitalizacija Uz promjenu imena koja omogućuje da klub postane gradska športska institucija, na prvom je mjestu preoblikovanje kluba u športsko dioničko društvo, što je nužno zbog poreznog duga, ali i radi prilagođavanja tržišnim i marketinškim uvjetima poslovanja. Posebno bih za ovu skupštinu želio istaknuti informaciju da je Izvršni odbor na sjednici 18. veljače 2010. donio odluku da se kreće s prvom fazom preoblikovanja kluba u športsko dioničko društvo sukladno prihvaćenom hodogramu.

Napravljene su prve radnje, pa su tako napisana pisma

namjere prema vjerovnicima, a trenutačno se radi na sređivanju financijsko-knjigovodstvenih poslova kao osnove za izradu revizijskog izvješća u postupku privatizacije kluba. U tu svrhu klub je potpisao određene sporazume s pružateljima vanjskih usluga, koji su za-

a

ko se neki sportski teren prenamijeni u nešto drugo prema Zakonu o sportu potrebno je osigurati zamjensko mjesto, a to je također trošak pravo neophodni za redovito i stabilno funkcioniranje kluba, kao što su odvjetnički

ured Željko Cecelja i knjigovodstveni servis Čoja.

Nadalje, izdvajanje omladinske škole u zasebnu udrugu građana sa čvrstom poveznicom i odnosima s nogometnim klubom, kao i definiranje moguće suradnje sa školom nogometa Fotex i NK Sloboda Varaždin.

Na kraju, oživljavanje ideje da se športska zona stadiona, dakle pomoćna igrališta nogometnog kluba, nakon izmjene GUP-a ustupe ili iznajme zainteresiranim poslovno-trgovačkim subjektima, a da klub dobije jedan moderniji trening kamp za sve selekcije negdje na rubnim dijelovima grada.

Da se kroz javni natječaj u zakup da prostor stadiona, odnosno športski objekt čiji se prostori mogu koristiti za zabavno-poslovne ili hoteli-

GUP Nema pisanih obavijesti o takvoj inicijativi

Ideja je bilo, ali to je za sada sve Hoće li i kada početi izmjene Generalnog urbanističkog plana grada Varaždina kojima bi se dopustila izgradnja šoping centara, poslovnih zgrada i sličnih sadržaja na pomoćnim igralištima kraj Varteksovog stadiona, pitali smo gradonačelnika Ivana Čehoka.

- Nisam primio nikakvu pisanu obavijest o takvoj inicijativi, a o tome nisam ni s kim iz kluba ni raspravljao. No, znam da je bilo ideja o tome da se objekt u kojem je trgovina ili jedno pomoćno igralište da u koncesiju ili iznajmi – rekao je Čehok.

Istaknuo je da se ovdje radi o

imovini Grada Varaždina, pa o pomoćnim terenima i izmjenama GUP-a mogu odlučiti jedino Gradsko vijeće i gradonačelnik, a nikako ne čelni ljudi varaždinskog nogometnog prvoligaša. Istog su mišljenja i u gradskom komunalnom odjelu koje je zaduženu za tu problematiku.

Aktualno

06. srpnja 2010.

varaždinskog nogometnog prvoligaša

kim terenima?

3

IMA I TOGA Klub svakodnevno pritišću problemi sa svih strana

Ime NK Varaždin - ne može!

Tijekom tjedna nastavljeni su razgovori o promjeni imena kluba. U sportskim krugovima s podsmijehom govore o činjenici da je u Varaždinu već registriran NK Varaždin, a Skupština NK Varteks usvojila je baš to ime kao novo ime varaždinskog nogometnog prvoligaša. Neshvatljivo je da se prije ulaska u proceduru mijenjanja naziva kluba nije provjerio postojeći registar i utvrdilo postoji li već registrirani klub pod tim imenom.

Postaje i upitna promjena imena kada još nije osiguran novi sponzor jer bi se dodavanjem njegova imena u naziv

kluba riješio problem novog imena. Drugi realan prijedlog bio bi da se uz Varaždin doda i godina osnutka kluba što je svakako bolje od naziva NK Varaždin Varaždin.

S druge strane, na službenim se stranicama Udruge profesionalnih klubova prve hrvatske nogometne lige klub još vodi pod imenom NK Varteks.

A u klubu u međuvremenu se i dalje osipa igrački kadar.

Sada klub napuštaju već i juniori, a trener Samir Toplak prošli je tjedan ponovio da igrače i dalje nitko ne prati.

Moglo bi se zaključiti da u

klubu ne postoji realan plan a ni vizija razvoja te da bi možda samo privatizacija mogla donijeti rješenje za neke probleme.

Dodatan uteg su i repovi USKOK-okve akcije Offside pa je početak priprema prošao bez osumnjičenih igrača, a čak se najavljuje i proširenje istrage.

Tome treba dodati i najave da će se u idućoj sezoni liga smanjiti na 12 klubova što znači grčevitu borbu za prvoligaški status, a to će biti vrlo teško izboriti uz toliku prtljagu neriješenih problema i briga.

Klub pod nazivom NK Varaždin već je registriran

urbanistički plan grada, a to klub ne može nikako sam.

Klub može tek predlagati da se nešto pokrene, ali nije potpuno jasno da bi to i donijelo prihode. Gradski vijećnici mogu odlučiti nešto sasvim drugačije jer bi to bili prihodi Grada i ne može se unaprijed računati na to.

Osim toga, preseliti omladinsku nogometnu školu u Hraščicu moglo bi donijeti

p

rihodi od eventualne prodaje terena možda bi ostali Gradu U nogometni kamp za mlade u Hrašćici trebalo bi dosta uložiti Direktor NK Vatreks predstavio je plan za revitalizaciju kuba

jerske ili slične usluge.

Također predlagao sam i preuzimanje tehničkog osoblja na održavanju stadiona kroz neke firme koje se bave tim poslovima a u većinskom su vlasništvu grada, odnosno reorganizaciju i smanjenje broja radnih mjesta u klubu, smanjenje plaća zaposlenika i uvođenje klupskog odjela za marketing i PR. Mišljenja sam da je nogometni klub, kao športski brend grada, kao nogometni lider sjeverozapadne Hrvatske, zaslužio znatno veću pažnju i brigu šire zajednice, prije svega kroz stvaranje zajedničke platforme i strategije razvoja kluba gdje će svakako najveći utjecaj i

udio imati Grad Varaždin zaključio je Jukić.

Poznavatelji sportskih prilika u gradu iznenađeni su namjerama nove uprave NK Varteks ili NK Varaždin da

o

mladinska škola na rubu grada povećala bi troškove prijevoza djece terene s umjetnom travom na kojem treniraju uglavnom polaznici omladinske škole nogometa iznajme ili prodaju trgovačkom lancu kako bi eventualno time povećali prihode. Osnovna

zamjerka jest ta što tereni nisu vlasništvo Kluba već Grada te da jedino Gradsko vijeće može donositi takve odluke, što ne može biti garancija da će taj prihod, ako ga i bude, biti upućen klubu jer bi to onda postao prvotno prihod Grada.

Pojedini od članova Skupštine bili su zatečeni novim prijedlozima i nisu ih mogli komentirati, dok je Nevenko Herjavec, tajnik Udruge prvoligaša, kratko komentirao. - Tereni su gradski što znači da Grad raspolaže njima i odlučuje što će biti s tim terenima - upozorio je Herjavec. - Ne znam kako se to moglo izjaviti. Najprije treba promijeniti Generalni

probleme roditeljima oko prijevoza a i djeci koja treniraju. Oni sada na treninge dolaze pješice ili biciklima, a u Hraščicu bi ih svaki put trebao netko voziti. Ne znam koliko je to pametno - dodao je Herjavec.

Novi troškovi Uz to, ako se jedan sportski teren prenamijeni u nešto drugo, prema Zakonu o sportu potrebno je osigurati zamjensko mjesto, a to je također trošak koji bi opet netko morao pokriti. Takva ideja očito ne donosi siguran prihod i to zacijelo ne u kratkom vremenskom roku.

Uz sve to privatizacija i dalje ide sporo a možda će budući vlasnik imati sasvim druge ideje i vizije.

Na Skupštini je prihvaćeno novo ime kluba bez provjere

4

Aktualno

06. srpnja 2010.

OTKRIVAMO Vjerovnici AP-a ipak za nastavak poslovanja tvrtke

Proračunske i druge rupe

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

30.6.

Nakon (ne)opravdane bure zbog Zakona o radu, sada sporne izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju jer bi, navodno, mogao polučiti 6.000 otkaza u školama, osobito manjim koje bi se mogle ukinuti zbog štednje.

Iz istog razloga Grci raspravljaju o tome da žene odu u mirovinu sa 65 godina, zbog čega je izbio novi opći štrajk s deset tisuća prosvjednika, što je ipak pet puta manje nego ranije.

1.7.

INA gospodarstvu povisila cijenu plina. Otvorena i posljednja tri te zatvorena dva poglavlja u pregovorima za ulazak Hrvatske u EU od koje Kosor za početak očekuje paket od 3,5 milijardi eura. A kupnjom Droge Kolinske oko 240 milijuna Atlantic Grupa prebacila u Sloveniju, nakon što nije dobila blagoslov za ulazak u Podravku.

2.7.

Ako Vlada odustane od promjena ZOR-a, sindikalisti bi i od referenduma, kao da je poštovanje zakona stvar pregovora.

U Srbiji uhićeni liječnici i farmaceuti koji su ih navodno obilato nagrađivali za davanje višestrukih doza citostatika, a u našoj zemlji, prema mišljenju liječnika, najveći krivci za korupciju su - pacijenti.

3.7.

Proračunski deficit dosegao je 7,7 milijardi kuna, što je 90 posto od plana za cijelu godinu, no eventualni rebalans u srpnju bit će zbog, kako vele u Ministarstvu financija, poplava i ZOR-a.

Nova slovačka vlada ne želi pomoći Grčkoj u vraćanju duga, barem ne onako kako je to dogovorila prethodna vlada.

4.7.

Radnici HŽ-a, kojima je lani isplaćeno 1250 kuna božićnice, sudskim putem ishodili isplatu božićnica u punom iznosu, odnosno 2000 kuna. Nikom ljepše nego njima: usprkos gubicima, novca se uvijek nađe. A nagradili su se i trojica čelnika HPB-a, i to milijunskim iznosima za rizične kredite i sumnjivo poslovanje.

5.7.

Tijekom subote i nedjelje u zemlju ušlo više od 400 tisuća stranaca, što neki tumače dobrim znakom da će turizam popraviti proračunske rupe. A probleme u Afganistanu trebao bi popraviti novi zapovjednik koji potvrđuje početak povlačenja dijela američkih snaga iduće godine.

Autobusni promet (zasad) - “vozi” dalje!

Isplaćujemo plaće, namirujemo poreze i sve obveze prema dobavljačima, istaknuo stečajni upravitelj AP-a koji je u četiri mjeseca imao 358.440 kuna dobiti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kolaps javnog cestovnog prometa, koji je zamalo izbjegnut u Međimurskoj županiji pošto je naprasno prestalo poslovanje AP-a u stečaju zbog odbijanja stečajnog plana od strane Porezne uprave, neće se zasad dogoditi i u Varaždinskoj županiji, koja je u sličnoj situaciji.

Skupština vjerovnika Autobusnog prometa u stečaju, nekad najvećeg autobusnog prijevoznika, odlučila je u utorak da se nastavi s poslovanjem s obzirom na pozitivne rezultate te ugovoreni prijevoz.

Novi ugovori U prva četiri mjeseca Autobusni promet u stečaju ostvario je dobit od 358.440 kuna, što je, doduše, desetak posto manje nego lani, ali slabije rezultate zbog krize bilježe i drugi prijevoznici.

- Bez problema održavamo

A

P prevozi i određeni broj srednjoškolaca iz Međimurske županije likvidnost, isplaćujemo plaće, plaćamo poreze i sve obveze prema dobavljačima. Uz to, imamo zaključene ugovore za prijevoz svih srednjoškolaca iz Varaždinske županije, također i određeni broj srednjoškolaca iz Međimurske županije, nešto Krapinske i Koprivničko-križevačke, pa i Zagrebačke županije. Na rok od četiri godine ugovoren je i prijevoz studenata u Varaždinskoj županiji, kao i na linijama za Zagreb, Pulu, Ri-

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

Namirenje vjerovnika AP-a moglo bi početi tijekom ovog ljeta budući da je prihvaćen prijedlog stečajnog upravitelja i zastupnice Županijskog državnog odvjetništva o prodaji kolodvora u Čakovcu, Ludbregu i Murskom Središću putem javne dražbe te po početnoj cijeni koju utvrdi sudski vještak. Međutim, ostale nekretnine AP-a, prvenstveno kolodvor i poslovni objekt u Varaždinu, koji čine gospodarsku cjelinu, ne mogu se tako prodavati s obzirom na to što je nad njima Zovko Zagreb već pokrenuo ovršni postupak koji je privremeno odgođen na prijedlog stečajnog upravitelja, upozorivši da je bez njih nemoguće poslovati. Upravo zbog toga, skupština vjerovnika pozvala je poduzeće Zovko Zagreb da se u roku 30 dana izjasni hoće li ustrajati u zahtjevu za nastavak ovršnog postupka nad varaždinskim kolodvorom i poslovnim objektom u Gospodarskoj ulici.

jeku, Zadar, Split i Dubrovnik - istaknuo je Velimir Slamar, stečajni upravitelj, upozorivši da su nakon otvaranja stečaja obnovljene koncesije i za sve linije za redoviti prijevoz putnika.

Ništa bez skupštine Poslovanje AP-a u stečaju, kako je rečeno, nastavit će se tako dugo dok ono bude pozitivno, odnosno dok se

ne prodaju nekretnine i pokretnine na kojima se obavlja djelatnost.

– Na javnoj je dražbi prodano 19 autobusa. Stoga smo unajmili osam autobusa jer ne smijemo kupiti nove. No, dio je naših autobusa star i više od 25 godina i nije dobro da se nalaze na cesti. Pokušat ćemo ih izbaciti iz upotrebe – najavio je Slamar, najavljujući mogući manjak vozila počet-

kom školske godine.

Međutim, takav pr ijedlog morat će na skupštinu, odnosno pred vjerovnike.

Uz Ministarstvo financija, Croatia osiguranje, Zovko Zagreb, Larus, Volvo i Hypo SK, među vjerovnicima je i Zagrebačka banka koja se najviše protivi nabavi nove opreme ili najma jer se time troši stečajna masa, a ne namiruju vjerovnici.

Varaždince bi prevozili i - Slovenci

U Gospiću Milinović poziva zdravstvene djelatnike na smanjivanje plaća zbog Domovine koja će, prema analitičarima, ove godine zabilježiti pad BDP-a oko 1,5 posto zbog slabog izvoza i slabe domaće potražnje. Srbija pak izlazi iz recesije: u prvom kvartalu ostvarila je rast od 0,6 posto.

IMPRESSUM

Prodaja kolodvora u Čakovcu, Ludbregu i M. Središću

I TOGA IMA Kupci više zainteresirani za djelatnost nego za nekretnine

6.7.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Da bi privukli kupca, u Čakovcu mijenjaju i prostorni plan kolodvora

Svi u prijevozu vide zaradu

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI NOVINARI GLAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki Irena Harači Pintarić vmargetic@regionalni.com iharaci@regionalni.com Josip Novak Ivica Kruhoberec josip@regionalni.com

urednik@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Daniel Šantalab Ivica Zamoda Stjepan Bonev Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

Niti jedan od potencijalnih kupaca koji su se javili stečajnom upravitelju AP-a nije bio zainteresiran za cjelokupnu imovinu, već za djelatnost, što je bio i razlog pojedinačne prodaje kolodvora.

Početna vrijednost imovine AP-a kreće se između 55 i 85 milijuna kuna, prema procjeni Viator &Vektora,

koji je odustao od kupnje nekretnina, ali nudi preuzimanje osnovne djelatnosti.

Ljubljanska tvrtka Veolia (transport za pokretnu imovinu) nudi dva milijuna eura, a preuzela bi svih 387 zaposlenih, sva prava na koncesije te ostala prava na osnovi licenci i ugovora o prijevozu.

Ne zanimaju se za kupnju nekretnina, već bi ih zakupili

za pola milijuna eura. Heli Europa Tourist iz Čazme ponudio je 18 milijuna kuna za pokretnu imovinu i preuzimanje poslovanja.

Autotrans Rijeka želi također preuzeti djelatnost i kupiti pokretnine, ali ne nudi iznose. Slično je i s Presečki Grupom, dok se Zovko Zagreb nije očitovao o prijedlogu za prodaju cjelokupne imovine.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

Tel. 042/290-775

Tel. 042/290-774

Ivana Novosel

voditelj grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Fax 042/290-789

isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

REDAKCIJA:

foto@regionalni.com

Robert Marciuš

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Tomislav Makaj

roby@regionalni.com

Mira Ljubić

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA:

Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

mljubic@ vis-cro.com

malioglasi@regionalni.com

06. srpnja 2010.

Oglas

5

6

Intervju tjedna

06. srpnja 2010.

BALKANSKI RATOVI Prof. dr. Josip Glaurdić s Cambridgea u Varaždi

Zapad je predugo ignorirao problem Zapad je propustio zaustaviti nasilje iako je za njega znao i iako su ga njegove obavještajne službe dobro predvidjele.

Taj grijeh propusta će kreatori zapadnih politika morati jednog dana objasniti svome Bogu Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericict@vz.htnet.hr

Iznimno zanimljivo predavanje, koje su u četvrtak, 1. srpnja, u palači Herzer organizirali Zavod HAZU i Društvo povjesničara Varaždina i Varaždinske županije, ponukalo nas je da za sugovornika našeg intervjua tjedna izaberemo predavača, prof. dr. Josipa Glaurdića. Tema je uvijek aktualna – “Zapadne sile i raspad Jugoslavije”.

Josipu Glaurdiću tek je 31 godina, a već radi na prestižnom Sveučilištu Cambridge.

Na Sveučilištu Illinois Wesleyan diplomirao je međunarodnu poslovnu ekonomiju i političke znanosti. Na Sveučilištu Yale s najvećom mogućom ocjenom doktorirao je političke znanosti, a tamo je bio i nositelj stipendije Sterling.

Dio staža na doktorskom studiju ispunio je i na Sveučilištu Cambridge kao nositelj stipendije Fox i na Institut für die Wissenschaft von Menschen u Beču kao nositelj stipendije.

Trenutačno je zaposlen na koledžu Clare Sveučilišta Cambridge kao istraživač iz političkih znanosti. Iduće će godine Yale University Press objaviti njegovu knjigu “The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia”. To

K

ad su Bush i Baker uvidjeli da u Jugoslaviji dolazi do rata, odlučili su povući SAD iz regije

je zapravo njegova malo prerađena doktorska disertacija koja je nominirana za Helen Dwight Reid nagradu Američkog društva za političke znanosti (APSA) za najbolju disertaciju iz polja međunarodnih odnosa, politike i prava…

Profesore Glaurdiću, vaše izlaganje o zapadnim silama i raspadu Jugoslavije počelo je s ključnom ulogom SAD-a.

Kako se „svjetski policajac“ postavio te 1990. i 1991.?

U većini studija o raspadu Jugoslavije uloga SAD-a se pogrešno smatra marginalnom. Sjedinjene Države su tijekom čitavog Hladnog rata

bile glavni arhitekt zapadne politike prema Jugoslaviji. Tako je bilo do samog početka rata u Sloveniji. Amerikom je u to vrijeme vladala administracija puna tzv. “cold warriorsa” – ratnika Hladnog rata. Ti ljudi su imali popriličnih teškoća u suočavanju sa stvarnošću i nisu se znali nositi s promjenama u Istočnoj Europi. Štoviše, od tih promjena su zazirali. Ne bih htio da me se krivo shvati – na jednom općem nivou, svi su oni željeli da Hladni rat završi i da završi pobjedom Zapada, ali su očajnički tražili da ta pobjeda ne bude popraćena općim neredom i mogućom nestabilnošću. Ključna riječ predsjednika Busha starijeg je bila “prudently” – oprezno.

On jednostavno nije vjerovao nositeljima promjena u Istočnoj Europi. Poznata je njegova izjava nakon pada Berlinskog zida kada je rekao da “neće plesati na srušenom zidu”.

Njemački stav Takvo zaziranje od promjena je dovelo do nekih problematičnih tendencija – do podrške Gorbačovu čak i kad je on pokretao vojne intervencije u baltičkim republikama ili do uskraćivanja pomoći Jeljcinu čak i kad se on morao nositi s reakcionarnim pučistima u Moskvi. Kod nas je to značilo samo verbalnu američku podršku Anti Markoviću, a i problematične signale progledavanja kroz prste JNA u njenim prijetnjama vojnim udarom.

Jednom kad su i Bush i njegov državni sekretar James Baker uvidjeli da u Jugoslaviji dolazi do rata – odlučili su povući SAD iz regije. I to iz dva razloga.

Prvo, željeli su vidjeti može li Europa nešto napraviti, odnosno željeli su da Europa padne na jugoslavenskom ispitu i da stoga napusti snove o sigurnosnom sustavu bez Amerike koji su u to vrijeme bili popularni.

I drugo, vjerovali su da će rat u Jugoslaviji biti kratkotrajan.

Sila JNA je jednostavno trebala biti dovoljna.

Posebno ste spomenuli ulogu ujedinjene Njemačke, navodeći i njen iznimni aktivizam? Je li Njemačka uistinu bila najveći hrvatski saveznik, i koji su bili njeni realpolitički ciljevi?

NEPOZNATO

Francuskobritanski show!

Njemačka politika prema raspadu Jugoslavije je bila određena trima važnim faktorima. Prvo, Njemačka je od svih zapadnih sila bila jedina prava pobjednica Hladnog rata. Od podijeljene fronte pretvorila se u ujedinjeni centar Europe.

Drugo, njemački vanjsko-po-

“

Samo jaka Srbija može jamčiti sigurnost na Balkanu”, ustvrdio je jedan zapadni diplomat litički establishment je jako dobro znao da i dalje ovisi i o svojim zapadnim partnerima i o stabilnosti na istoku kontinenta kako bi uspio osigurati ujedinjenje i promjenu svoje geopolitičke situacije. To je značilo da se njemačka politika nije razlikovala od politike ostatke zapadnih zemalja prema Jugoslaviji do početka “pravog” rata. Međutim, i treće, njemačka vanjska politika je – više nego kod drugih zapadnih zemalja – bila utemeljena na nekoliko principijelnih ideja koje su odigrale ključnu ulogu u promjeni njemačke politike nakon što je nasilje zapravo eksplodiralo. Te ideje su bile antiiredentizam i antiekspanzionizam (koji su izvirali iz trauma Drugog svjetskog rata), pravo na samoodređenje (koje je bilo temelj ujedinjenja Njemačke) i snažni multilateralizam i europejstvo.

Svim tim idejama je srpska agresija zapravo predstavljala snažnu prijetnju i baš zbog toga je Njemačka vanjska politika bila naklonjenija individualnim jugoslavenskim republikama više nego Beogradu.

Srpske pretenzije prije ratova 1912.-1918.

Granice Velike Srbije prema memorandumu SANU 1986.

Velika Srbija s “okupiranim” područjima!

Sukob volja Zbog čega nije došlo do pravovremene intervencije zapadnih sila? Spomenuli ste da je glavni kočničar bila Britanija, koja je čak Miloševiću davala pravo veta… S druge strane, Margaret Thatcher zagovarala je intervenciju.

Kako se to uklapa u „britansku priču“?

Kod ovog pitanja je važno nešto shvatiti. U literaturi je postalo uvriježeno mišljenje da

Na predavanju ste ondašnju situaciju u Bosni okarakterizirali kao – francusko-britanski show?!

- Nakon dramatičnih dana priznanja Slovenije i Hrvatske u prosincu 1991. godine, njemačka diplomatska inicijativa je bila zapravo kažnjena. Došlo je do odguravanja njemačkih diplomata i kreatora vanjske politike na marginu odlučivanja

Detalj s predavanja u Varaždinu

o rješenjima za Bosnu i Hercegovinu. Lord Carrington je, na primjer, jednostavno degradirao ambasadora Geerta Ahrensa koji je do tada bio glavni pregovarač na konferenciji o Jugoslaviji za pitanja manjina i to samo zbog toga jer je bio Nijemac – to mi je u razgovoru potvrdio Ahrens. Pregovori koji su uslijedili – tzv. Cutileirovi pregovori – su uspostavili princip etničke podjele Bosne i Hercegovine.

Ti pregovori su korijen svih problema zapadne politike u BiH do dana današnjeg. Njih je nominalno vodio portugalski pregovarač Jose Cutileiro, ali europsku politiku prema BiH su od tada pa do kraja rata zapravo vodile Britanija i Francuska koje su vješto koristile činjenicu da imaju svoje vojnike na terenu kao članove misije UN-a.

Intervju tjedna

06. srpnja 2010.

7

inu je održao predavanje „Zapadne sile i raspad Jugoslavije“ je problem bio u “nedostatku volje” da se podupre diplomacija silom. To je točno, ali samo jednim dijelom. Neke od zapadnih sila jesu bile voljne koristiti silu – Francuska, na primjer. Ali problem je bio u “sukobu volja” oko prirode vojne intervencije. Tko bi to trebao poduzeti? Bez SAD-a, svakako ne NATO. Onda bi trebala to poduzeti Zapadnoeuropska unija (WEU). Ali ta organizacija se, kako je jedan analitičar rekao, u to vrijeme sastojala od nekoliko stolova i stolica u Londonu. Francuzi, Nijemci, Talijani, a i dosta drugih Europljana su htjeli da WEU postane nešto više.

No, Britanija je takve planove 1991. godine zaustavila zbog svojih zaziranja od bilo kakvih alternativa NATO-u.

Prenaglašena uloga Vatikana?

Priča o navodnom utjecaju Vatikana na politiku Zapada u Jugoslaviji je izuzetno popularna u određenim krugovima, osobito u Srbiji. Pri tome se zaboravlja da je jedina prava diplomatska inicijativa Vatikana pokrenuta tek pet dana nakon pada Vukovara. Istina, čak i to je bilo znatno više nego što je običaj kod iznimno oprezne vatikanske diplomacije. Ali to nije imalo presudnog utjecaja na diplomatsku sliku. Nije čak imalo niti nekog osobito važnog utjecaja, osim što je možda dalo moralnu podršku sjeverozapadnim jugoslavenskim republikama i onima u Europi koji su mislili da je priznanje nezavisnosti dio rješenja problema.

Politički realizam Rekli ste da su sve te okolnosti razotkrile temeljnu strukturu europskog realizma.

Ipak, taj isti europski realizam potiče intervenciju jugo-armade u Sloveniji još 1988. godine! Škola političkog realizma ili, popularnije, realpolitik je bila i ostaje do danas iznimno snažna u europskom ophođenju s našom regijom. Po tom “realističnom” gledanju, Balkan ne predstavlja nikakav poseban interes za Zapad.

Glavni cilj zapadne politike je zapravo “tišina na Balkanu”, kako je govorio tajnik vanjskih poslova Velike Britanije Douglas Hurd. A kako najlakše održati “tišinu” na Balkanu? Pa

ŽIVI SVJEDOCI Prof. Glaurdić razgovarao je s Van den Broekom, Hurdom, Dumasom…

Neki zapadni diplomati i dalje teško spavaju Razgovarali ste s lordom Carringtonom, Van den Broekom, Douglasom Hurdom i mnogim drugim zapadnim političarima izravno vezanima uz jugo-krizu.

Riječ je o osobama kojih se, možda i presubjektivno, Hrvati uglavnom sjećaju s gnušanjem. Kakvi su to ljudi zapravo? Gdje je istina?

Razgovarao sam sa zbilja dosta ljudi – od velikih mačaka poput Jacquesa Delorsa, lorda Carringtona, Douglasa Hurda, Hansa van den Broeka, ili Rolanda Du-

masa pa do nižih diplomata.

Razgovor s ljudima koji su sudjelovali u događajima od prije petnaest ili dvadeset godina vam rijetko može pomoći da saznate nešto zaista novo. Ali može vam pomoći da dobijete potpuniju sliku osjećaja koji su u to vrijeme prevladavali među onima koji su donosili odluke što su se ticale naših života.

Može vam također pomoći da shvatite o kakvim se ljudima zapravo radi jer dobivate uvid u to kako su se oni u ova dva desetljeća

nosili s teretom svojih poteza i propusta. Neki od njih i dalje teško spavaju, ali to su uglavnom oni koji su željeli i onda učiniti nešto više, koji su radili na tome da Europa ipak reagira snažnije. Ti ljudi i dalje prebiru po svojim sjećanjima možda i svakodnevno i pitaju se jesu li mogli nešto drugačije i bolje.

Drugi su se nosili sa svojim teretom tako što su zatvorili svoj razum za različite interpretacije. Zabarakadirali su se u svoje rovove iz tog vremena i ne žele prihvatiti

da je netko drugi možda bio u pravu. To je, recimo, bio slučaj s lordom Carringtonom. On je i dalje ljutit zbog toga što su Britanci na kraju popustili po pitanju priznanja republika.

Roland Dumas je s druge strane i dalje uvjeren da je u svemu ključnu ulogu odigrao Vatikan. Zaludu vam trud ako tim ljudima pokušate pokazati datume određenih događaja i propitati malo njihove pogrešne percepcije uzročno-posljedičnih veza.

U

natoč svemu, krvoproliće je bilo isključivo “domaće proizvodnje”

tako da tim prostorom netko dominira. Kasnih 80-ih i ranih 90-ih smatralo se da to mogu samo JNA i Beograd. Neki na Zapadu i dan danas misle na sličan način. “Samo jaka Srbija može jamčiti sigurnost na Balkanu.” To je direktan citat jednog zapadnog diplomata iz ranih 90-ih. U trenutku kad je na europskom kontinentu neizvjesnost i to oko pitanja koja se smatraju zaista bitnim poput

budućnosti sovjetske države i njenog nuklearnog arsenala – potreban je netko tko će držati poklopac na balkanskom loncu. Pa makar taj netko bio nedemokrat i nasilnik.

Štetna teza Na koncu, molim vas da svima nama, običnim čitateljima, razriješite osnovnu dvojbu: je li uistinu moguće da su se Zapadne sile tek “preko svake moguće nade nadale opstanku Jugoslavije”, ili su zapravo sve to krvoproliće same zakuhale?

Ova teza o tome kako je jugoslavenske kriza bila zakuhana od strane Zapada je poprilično popularna u našoj regiji i često se koristi u raznorazne političke svrhe koje su – dolazile one slijeva ili zdesna, iz Srbije, Bosne ili Hrvatske – iznimno štetne. Krvoproliće je bilo isključivo “domaće” proizvodnje. Slike Miloševića po “mitinzima istine” nisu nosili ni Englezi, ni Francuzi, ni Nijemci. Oružane bitke nisu obećavali zapadni političari, već srpski. Genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini nisu počinili Amerikanci, već vojni i policijski aparati Republike Srbije i Republike Srpske.

Vukovar sravnila sa zemljom nije CIA, već JNA. Isto tako, zločine u Gospiću ili u Pakračkoj poljani nisu počinili neki strani agenti, već pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a. Svaljivanje krivnje za “zakuhavanje” krvoprolića na Zapad samo služi skidanju vlastite odgovornosti i izbjegavanju pravog suočavanja s prošlošću. Zapad jest propustio zaustaviti nasilje iako je za njega znao i iako su ga njegove obavještajne službe dobro predvidjele. Taj grijeh propusta će kreatori zapadnih politika morati jednog dana objasniti svome Bogu.

Ali krvoproliće je i zakuhano i provedeno – ovdje.

Skuhana žaba Kako god bilo, u razgovoru Košutića i Koljevića čulo se: “Slobo hoće da prevari svet, ali svet se nije dao prevariti”.

Ipak, je li se taj “svet” morao “osvestiti” bitno prije Vukovara, Škabrnje, Sarajeva, Srebrenice, Kosova…?

Apsolutno – ovdje se radilo o pravom sindromu skuhane žabe. Stavite li žabu odmah u vruću vodu, iskočit će. Stavite li je u hladnu vodu koju onda postepeno grijete – skuhat ćete je. Zapad se polako kuhao u svojoj lošoj politici u našoj regiji. Zapadni političari – ne svi, naravno – postupno su upadali u sve goru situaciju, ali su postajali sve voljniji prihvatiti sve tragičnije posljedice takve politike. Jednostavno rečeno – da su na primjer 1990. godine u kristalnoj kugli vidjeli Srebrenicu iz 1995. godine, promijenili bi svoju politiku.

Ali, u 1995. godini, oni su bili voljni čak i na najavu jednog takvog masovnog zločina otvoreno ne reagirati. Ne smijete nikada podcijeniti tendenciju političara da problem ignoriraju ili da njegovo nužno rješenje odgađaju do trenutka kada postane kasno.

8

Život Zlatno doba

Najljepši balkon Mirice Ohnjec

06. srpnja 2010.

USPJEH Jesu li umirovljenici Varaždinske županije borbeni sportaši?

Najbolji u pikadu, šahu, streljaštvu i kuglanju!

Sportska natjecanja u pikadu, šahu, streljaštvu i kuglanju Piše: NEVENKA SUHIĆ

Mirica Ohnjec, korisnica Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, ima najljepše uređeni balkon. Proglašenje najljepšeg balkona održano je u srijedu, a umjesto pet, ukupno je nagrađeno deset balkona korisnika doma, što samo potvrđuje kako stručna komisija ove godine nije imala

lak zadatak.

U povodu proglašenja već tradicionalnog izbora održan je i glazbeno-pjesničko-plesni program u kojem su sudjelovali korisnici doma, radni terapeuti Milena Klinec i Vesna Pravica te Miroslav Rogar, voditelj domskoga zbora. Cjelokupni je program vodila Ružica Juras.

Tko se boji vuka još... ? Piše: Nevenka SUHIĆ Napokon dobre vijesti i za umirovljenike!

A

ko će se ostvariti prognoze, umirovljenici će već ove jeseni u «Konzumovim», a možda i u drugim trgovačkim centrima kupovati uz popust do 10 posto! To nam je potvrdio i Ivan Šoltić kao potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske koja punom parom pregovara s trgovačkim kućama, ali i s hotelskim te željezničkim i ostalim prometnim poduzećima o odobravanju popusta.

Paralelno s pregovorima, krenulo se i u izdavanje novih iskaznica na temelju kojih će umirovljenici moći dokazati da su učlanjeni u udruge što će biti uvjet za stjecanje prava na odobrene popuste.

Mada većini umirovljenika mali prihodi donose i «male koristi», što znači da bi, primjerice, mjesečno na «fasungu» od 500 kuna mogli uštedjeti tek 50 kuna - ipak čovjeka veseli! Pa i ovog malog koji će tako samo na hrani tijekom 12 mjeseci moći uštedjeti 600 kuna ili trećinu minimalne mirovine. I nikako nije za bacanje! A kako švercanja nema, pravi je potez da do jeseni svi nabavite novu člansku iskaznicu!

Mislim - još uvijek jesam

“

Htjela bih da mi Vlada kaže kad će za umirovljenike otvoriti bauštele?

LUCIJA PETROVIĆ, UMIROVLJENICA, VARAŽDIN

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Šesnaestu godinu zaredom Savez umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije, koji okuplja 27 udruga, organizator je spor tskih natjecanja u pikadu, šahu, streljaštvu i kuglanju. Predsjednik Saveza Ivan Šoltić rekao je da umirovljenici koji se natječu na županijskom, međužupanijskom i republičkom natjecanju u ovim disciplinama, uvijek sve iznenade postignutim rezultatima.

Ipak, najveći uspjeh postignut je u pikadu, ali ne samo zbog rezultata, nego i zbog toga što se u ovoj sportskoj disciplini takmiči čak 170 žena! To je u neku ruku i kuriozitet, jer se u pikadu ne natječe nijedan muškarac, pa je na razini Varaždinske županije pikado postao pravi ženski sport!

Disciplina Ove godine su natjecanja u pikadu za žene bila održana u Knegincu Gornjem, šahisti su odmjerili snage u Maruševcu, a takmičenja u streljaštvu i kuglanju bila su u Varaždinu. Naime, unatrag nekoliko godina, sportski se susreti i natjecanja ne priređuju više samo u Varaždinu, nego i u drugim gradovima i mjestima Varaždinske županije kako bi se u organizaciju sportskih susreta umirovljenika, ali i u popularizaciju sporta uključile i udruge izvan Varaždina.

Prema propozicijama, nakon završenog natjecanja na razini Varaždinske županije, formiraju se ekipe za Međužupanijsko natjecanje.

Ove godine ono je bilo u Daruvaru, a domaćin je bio Savez udruga umirovljenika Bjelovarsko-bilogorske županije. Natjecale su se četiri ekipe s ukupno osamdesetero sportaša iz Varaždinske, Međimurske, Koprivničkokriževačke i Bjelovarsko-bi-

Ekipa umirovljenika u pikadu niže pobjede na natjecanjima

E. Korotaj, R. Jerbić, V. Dukši, M. Jelinečki – prvaci!

U pikadu 1.mjesto osvojila je Erika Korotaj iz Varaždinske udruge, druga je bila Ana Bobetić iz Ludbrega, a treće je mjesto pripalo Snježani Liber iz Sračinca.

U šahu je 1.mjesto osvojio Radoslav Jerbić iz Varaždinske udruge umirovljenika,

logorske županije. Prvo su mjesto osvojili međimurski natjecatelji, dok su Varaždinci bili drugi.

Najuspješnije ekipe nastavljaju takmičenje na republičkom natjecanju. Prije dvije godine ono je bilo održano u Zadru, a varaždinski umi-

n

ajveći uspjeh postignut je u pikadu rovljenici su tada bili prvi osvojivši naslov najboljih u Hrvatskoj.

Inače, županijski Savez umirovljenika ima gotovo 15.700 članova, što je nešto manje od jedne trećine

drugi je bio Đuro Funduk, a treći Ivo Milinović, obojica iz Udruge umirovljenika PU Varaždinske.

U streljaštvu najbolji je rezultat postigao Vjekoslav Dukši iz Varaždinske udruge, drugi je bio Željko Šestak također iz Varaždina, dok

ukupnog broja evidentiranih umirovljenika na području Varaždinske županije. To je impozantna brojka, koja potvrđuje da su umirovljenici i osobe starije životne dobi, u raznolikom programu aktivnosti koje se za njih organiziraju na razini udruga i Saveza, našli sadržaje koji ih zanimaju i kvalitetno upotpunjuju njihovo slobodno vrijeme. O tome nam je Ivan Šoltić rekao: - Iako je riječ o umirovljenicima u dobi od 60 do 75 godina, pa i starijima, iznenađuje s koliko volje, predanosti i sportske borbenosti oni pristupaju svim natjecanjima. Za pohvalu je i to što se ponašaju kao pravi sportaši, vrlo disciplinirano i odgovorno, osobito vodeći

je treći bio Zdenko Lacić iz Ludbreške udruge umirovljenika.

Prvo mjesto u kuglanju osvojio je Mladen Jelinečki iz Varaždina, Stjepan Bregović iz Maruševca bio je drugi, a Franjo Tomeković iz Varaždina treći.

Pokali najboljima

brigu o treninzima i kondicijskoj pripremi tijekom cijele godine, kako bi na natjecanje stigli pripremljeni te osvajali nove pobjedničke pokale!

DOZNAJEMO Pozivi IV. podružnice umirovljenika grada Varaždin

U ponudi povoljna ljetovanja i izleti Tek što su se vratili sa sedmodnevnog ljetovanja na Makarskoj rivijeri, gdje se odmaralo pedesetero umirovljenika, IV. podružnica za svoje članove, kako nam je rekao predsjednik Viktor Drčec, sprema nova kraća putovanja. Na jednodnevni izlet autobusom u Mariju Bistricu i u Krapinu idu 13. srpnja, a osim svetišta

posjetit će i novootvoreni Krapinski muzej. Na povratku

J

ednodnevni izlet za M. Bistricu i Krapinu autobusom 13. srpnja zadržat će se u Lepoglavi gdje će im biti pripremljeni večera

i zabavni program. U mjesecu kolovozu podružnica će organizirati jednodnevni izlet u Krk i Malinsku uz posebno povoljne uvjete za umirovljenike.

Na put se polazi 17. kolovoza, a sve potrebne informacije zainteresirani mogu dobiti u IV. mjesnom odboru, gdje se svakog utorka i srijede od 9 do 10 sati mogu i prijaviti za put.

06. srpnja 2010.

Oglasi

9

10 Oglasi

06. srpnja 2010.

Život 11

06. srpnja 2010.

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji zasad jedan slučaj krpeljnog meningoencefalitisa (KME)

SAVJETUJEMO

Kako izbjeći ubode krpelja?

Kako se zaštititi od uboda krpelja?

- Postoje opće mjere zaštite, a to su: na izletima u prirodi poželjno je hodati obilježenim stazama koje nisu zarasle u žbunje, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i slično. Preporučuje se nositi odjeću dugih rukava i nogavica, od glatkih materijala i svijetle boje kako bismo krpelje lakše uočili – savjetuje dr. Katica Čusek Adamić.

Napominje da je sigurna zaštita od krpeljnog meningoencefalitisa cijepljenje.

- Korisna je i uporaba repelenata, sredstava koja odbijaju insekte, na otkrivene dijelove tijela i u obliku spreja raspršenog na odjeću. Pri povratku kući potrebno je skinuti odjeću i pregledati pažljivo cijelo tijelo, a osobito područja s najtanjom kožom kao što su prepone, pazusi, oko pupka, ispod dojki, iza uha, na glavi, a kod djece i vlasište – ako se otkrije krpelj, potrebno ga je što prije odstraniti s kože - poručuje ona.

Kako izvaditi krpelja?

- Najbolje ga je uhvatiti pincetom neposredno uz kožu te smireno i lagano povlačiti u različitim smjerovima dok ga ne izvučemo. Treba izbjegavati naglo povlačenje, stiskanje ili gnječenje, a nakon odstranjivanja mjesto uboda i ruke potrebno je oprati vodom i sapunom te potom dezinficirati. Ako u koži zaostane rilce, možemo ga pokušati odstraniti sterilnom iglom, a ako nam to ne uspije, nije potrebna naknadna kirurška intervencija jer će se ono resorbirati ili će ga koža odbaciti. Ako niste sigurni kako to učiniti, obratite se za pomoć liječniku – zaključila je.

Nema mjesta panici, ali je oprez ipak nužan Nekoliko težih slučajeva bolesti zbog uboda krpelja zabilježeno i u Međimurju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zdravstveno stanje pacijenta iz Varaždinske županije, koji je nakon ugriza krpelja dobio krpeljni meningoencefalitis i zbog toga je hospitaliziran u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, u petak je bilo stabilno. Priključen je na respirator, a krajnji ishod liječenja prošli tjedan još nije bilo moguće prognozirati.

Doznali smo to od osobe bliske oboljelu muškarcu koji živi u općini Maruševec, a čiji je posao vezan uz boravak u šumi.

krpelji mogu prenijeti na čovjeka svojim ubodom, nema bitnog odstupanja u odnosu na ranije godine. Godišnje se prijavi od dva do pet slučajeva KME-a, a ako promatramo prosjek oboljelih tijekom posljednjih 10 godina, ispada da na godinu imamo dva oboljela – navodi dr. Čusek Adamić.

S obzirom na te podatke, nema mjestu strahu da će

k

rpelji češće prenose boreliozu; svake godine bilježi se 10-ak slučajeva

Po dva oboljela Riječ je o jedinom ovogodišnjem slučaju krpeljnog meningoencefalitisa u Varaždinskoj županiji, izvijestila je dr. Katica Čusek Adamić, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

- Što se tiče broja oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa (KME), borelioze i erlihioze, dakle bolesti koje

svaki ubod krpelja uzrokovati meningoencefalitis ili druge bolesti. - Nije svaki ubod kompliciran bolešću, odnosno nije svaki krpelj zaražen virusom ili bakterijom koja izaziva bolest – pojašnjava epidemiologinja.

Dodaje da je činjenica da Varaždinska županija spada u endemsko područje na kojem se sporadično pojavljuje KME. - Broj obolijevanja je mali,

Svaki krpelj nije zaražen virusom ili bakterijom, no najbolje ga je što prije ukloniti s kože

ali je svake godine u ljetnim mjesecima prisutan. Oblici i jačine kliničke slike kod svakog pacijenta su individualni, kod nekih su teži, u drugih lakši. Potrebno je pridržavati se općih preventivnih mjera, a svatko tko želi sigurnu i specifičnu zaštitu od KME može se cijepiti – ističe dr. Čusek Adamić.

Iako se najviše govori o KME, manje je poznato da je u županiji je svake godine znatno više slučajeva borelioze koju prenose krpelji.

- Godišnje imamo 10 -ak slučajeva borelioze, koja se, za razliku od KME, liječi antibioticima - doznajemo.

Stoga liječnica podsjeća da je jedna od najvažnijih

preventivnih mjera uklanjanje krpelja koji se već učvrstio na koži jer je rizik veći što je dulji “boravak” krpelja na tijelu.

- Nakon što dospije na domaćina, krpelj oko šest sati traži mjesto za hranjenje, neko vrijeme buši kožu, a isto tako potrebno je da najmanje 10 sati siše krv da bi osoba bila zaražena – navodi liječnica.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS Bolest počinje osam do deset dana nakon što krpelj ubode čovjeka

Prvo simptomi slični gripi, pa glavobolja i vrtoglavica Bolest krpeljnog meningoencefalitisa počinje osam do deset dana nakon uboda krpelja, navodi dr. Katica Čusek Adamić. - U prvoj fazi bolesti se u oko 90 posto bolesnika javljaju simptomi slični gripi, kao što su opća slabost, povišena temperatura, glavobolja, bolovi u cijelom tijelu, povraćanje.

Ta faza obično traje četiri

do pet dana, nakon čega nastupa razdoblje bez simptoma, sedam do deset dana.

Druga faza počinje naglo s visokom temperaturom, povraćanjem, glavoboljom te zakočenom šijom, uz znakove upale moždanih ovojnica, mozga ili leđne moždine – objašnjava voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda

Dr. Katica Čusek Adamić

za javno zdravstvo Varaždinske županije. Dodaje da se javljaju i slabost mišića, vrtoglavica i pospanost, dok je faza oporavka najčešće produljena i praćena glavoboljom i općom klonulosti.

- No, bolest ne mora nužno imati bifazičan tok, nego može biti prisutna samo prva faza ili može odmah započeti drugom fazom. U

najtežim slučajevima može doći do paralize disanja, poremećaja svijesti ili smrtnog ishoda – upozorila je liječnica.

Dijagnoza se potvrđuje izolacijom virusa i serološkom dijagnostikom, dok specifičnog liječenja nema nego se provode isključivo simptomatske terapijske mjere.

VAŽNO Kako se liječe i koji su simptomi borelioze i erlihioze, dviju bolesti koje također prenose krpelji?

Promjene na koži uz temperaturu i glavobolju U cijeloj je Hrvatskoj borelioza, bolest koju ubodom prenose krpelji, rasprostranjenija od meningoencefalitisa.

- Borelioza se razvija u tri stadija. Od uboda krpelja do pojave prvih znakova bolesti prođu u prosjeku dva do tri tjedna. Prvi znakovi su promjene na koži, tzv. migrirajući eritem - na mjestu uboda krpelja nastaje crvenilo koje se postepeno širi, a sredina postaje sve bljeđa, što može biti popraćeno svrbežom, bolovima i pečenjem. Uz to se mogu pojaviti i povišena temperatura, glavobolja,

malaksalost, umor, bolovi u mišićima i zglobovima kao i povećani

a

ko se borelioza ne liječi, nakon više mjeseci ili godina mogu se pojaviti upale zglobova regionalni limfni čvorovi. Nakon nekoliko tjedana u većine kožne promjene nestaju i time bolest završava – kaže dr. Katica Čusek Adamić.

Ako se prvi stadij ne liječi, dodaje, bolest kod nekih nakon više tjedana ili mjeseci progredira u drugi stadij u kojem dominiraju različita upalna stanja zglobova, srca i živčanog sustava, primjerice serozni meningitis, paralize moždanih živaca i drugo.

- Nakon nekoliko mjeseci ili godina mogu se pojaviti upale zglobova, a upala zahvaća jedan ili više velikih zglobova koji su zatim otečeni i bolni. Na kraju nastaju teške degenerativne promjene uz gubitak zglobne hrskavice. U ovom stadiju mogu nastati i kro-

nične promjene na koži – navodi i ističe da je važno znati da se borelioza liječi antibioticima.

Krpelji čovjeka mogu zaraziti i erlihiozom koja se razvija sedam do deset dana nakon uboda.

- To se očituje nespecifičnim znakovima infektivne bolesti, a u težim slučajevima dolazi do upale središnjeg živčanog sustava, oštećenja bubrega i poteškoća s disanjem. Kod nekih zaraženih uopće se ne pojave znakovi bolest ili su vrlo blagi. Liječi se antimikrobnim lijekovima – doznajemo od epidemiologinje.

Mjesto uboda krpelja u slučaju borelioze

12 Oglasi

06. srpnja 2010.

06. srpnja 2010.

Oglas 13

14 Čitatelji zovu ZLOSTAVLJANJE

Gađaju ih luftericom Najčešći oblik zlostavljanja s kojim se u praksi susreće specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka dr. sc. Davorin Lukman, dr. vet. med. jesu različiti oblici boli koje psima i mačkama nanose djeca.

- Kod mačaka je česta pojava iščašenje repa zbog čega životinja ne može obavljati fiziološke potrebe. Također, učestalo je gađanje zračnom puškom. Odrasli pak zlostavljaju pse vrlo često a da ponekad i nisu svjesni da to čine zato što nisu usvojili kulturu držanja kućnih ljubimaca. Primjerice, držanje psa na lancu, ostavljanje životinje bez hrane ili vode, nanošenje boli zbog preuskih ovratnika, neodlazak na liječenje kad je to potrebno i puštanje da se životinja danima muči, što je vrlo često, najčešći su oblici zlostavljanja životinja – doznajemo od dr. sc.

Lukmana.

I on često prima brojne pozive u vezi s napuštenim životinjama, ali i zbog pasa ili mačaka kojih se vlasnici žele “riješiti”.

- Ako građani zovu onda je to uglavnom u negativnom kontekstu, što znači da im je pas postao naporan i opterećenje, više se naprosto ne žele brinuti o njemu, ide im na živce jer su ga razmazili ili ga se iz neutvrđenog razloga žele jednostavno riješiti.

Savjet koji dajemo uvijek je u kontekstu spašavanja života kućnog ljubimca, a to je da pokušaju naći nekog tko će ga preuzeti i brinuti se o njemu – poručio je dr. sc. Lukman, dr. vet. med.

06. srpnja 2010.

ISTRAŽUJEMO Što učiniti s napuštenim mačkama i psima koji su često žrtve zlostavljanja?

Napuštene mačke sterilizirati, a pse obavezno mikročipirati Napuštene mačke se steriliziraju i vraćaju u njihova obitavališta, takva je praksa i u EU - rekla je Gordana Lacko Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Jadna sam i više ne znam što učiniti i kome se obratiti. Ispred zgrade u kojoj živim trenutačno hranim šestero napuštenih mačaka, među kojima je odnedavno i jedna pitoma maca s dva mala mačića. Nažalost, svi oni su žrtve iživljavanja mnogih stanara i djece. Osim što ih gađaju raznoraznim predmetima s prozora i balkona, neki susjedi na njih namjerno huškaju pse.

Nije mi jasno kako namjerno netko može drugoj životinji željeti zlo kada sam ima kućnog ljubimca – požalila se Varaždinka (podaci poznati redakciji) iz središta grada.

Netko ih otrovao To nije bilo prvi put da se susrela s tim problemom. I u prijašnjem stanu gdje je živjela također je hranila napuštene mačke koje su bile žrtve maltretiranja.

- Tada sam bila bolje financijske situacije, pa sam mačke dala sterilizirati. No, na kraju ih je netko otrovao - ispričala je naša sugrađanka, požalivši se kako je zbog svoje brige o životinjama i sama postala predmet sprdnje drugih stanara, koji se prema njoj ponašaju, tvrdi, kao da je kriminalac.

- Ne znam doista kako je hranjenje mačaka koje su vlasnici napustili i ostavili kriminalno djelo. Meni je jasno da mnogima smeta zapišavanje, No, nisu mačke krive što su ostale na cesti, one samo traže hranu. Nije mi jasno zašto ih jednostavno ne puste na miru – rekla je Varaždinka, koja je i sama udomila zlostavljanu mačku.

Slučaj ove Varaždinke, međutim, nije jedini.

- Nažalost, kod nas su ljudi koji se brinu o mačkama što se zadržavaju oko zgrada i po parkovima predmet izrugivanja, a to je stvarno za svaku osudu. Mi smo kao udruga u nekoliko navrata pomogli u sufinanciranju sterilizacija. Ove

godine situacija je vrlo teška jer su nam smanjene dotacije Grada Varaždina i Varaždinske županije i sredstva su nam nedostatna za normalno funkcioniranje – doznali smo od Gordane Lacko, predsjednice varaždinske Udruge za zaštitu životinja “Spas”.

Nema sankcija Smatra da napuštene životinje ne bi trebale biti problem za Varaždin, ali je jako važno da se te mačke steriliziraju kako bi se na taj način kontroliralo njihovo razmnožavanje.

- Takva je praksa i u drugim zemljama Europske unije. Mačke se steriliziraju i vraćaju u obitavališta - rekla je Lacko.

Rješenje za napuštene pse je mikročipiranje, tvrdi specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka, dr.sc. Davorin Lukman, dr. vet. med.

- Tada se prilikom napuštanja odmah može otkriti vlasnik i adekvatno kazniti. Bez obzira na vrlo r igorozan Zakon o zaštiti životinja, kad je riječ o napuštanju i zlostavljanju životinja i dalje postoji neod-

i

ako je Zakon o zaštiti životinja rigorozan i dalje postoji neodgovornost

govornost jer nema sankcija.

Nedavno sam zbog osobnog ogorčenja postupkom vlasnice prijavio dotičnu osobu županijskoj inspekciji, no nisam dobio nikakav dokument o postupanju! Rješenje vidim u promjeni odnosa prema psima i mačkama u odgoju djece već u vrtićima i nižim razredima.

Djeca trebaju shvatiti da psi i mačke nisu stvari koje možeš odbaciti kad ih više ne želiš, a roditelji da su kućni ljubimci obveza i da se prema njihovom odgoju i držanju treba odnositi odgovorno - ustvrdio je.

Ova je mačka bila žrtva zlostavljanja. Spašena je i oporavlja se u ambulanti dr. sc. Lukmana

SLUČAJEVI U prvih šest mjeseci policija dvaput intervenirala

Za teško zlostavljanje i kazna zatvora U prvih šest mjeseci ove godine Policijska uprava varaždinska je zaprimila dvije dojave o slučajevima zlostavljanja pasa i mačaka.

Policijski službenici intervenirali su u oba slučaja te su nadležnom prekršajnom sudu podnijeli dva optužna prijedloga protiv počinitelja - izvijestili su iz PU varaždinske u pisanom

odgovoru koje potpisuje načelnik Uprave Rade Sitar.

Prekršaj koji se odnosi na zlostavljanje i loše postupanje sa životinjama opisan je u članku 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim je predviđena kazna od 50 do 200 DM u protuvrijednosti domaće valute, koju izriče prekršajni sud.

Također, u tom istom razdoblju PU varaždinska nije evidentirala nijednu prijavu zbog mučenja životinja.

Inače, prema Kaznenom zakonu, za teško zlostavljanje životinja, nanošenje nepotrebne boli ili iživljavanje nad njome počinitelj može zaraditi novčanu kaznu ili kaznu zatvora do šest mjeseci.

TREBA ZNATI Zlostavljanje i ubijanje pasa i mačaka prema zakonu kažnjivo je djelo

U slučaju zlostavljanja zovite policiju U Udruzi za zaštitu životinja “Spas” kažu kako često zaprimaju dojave o zlostavljanju pasa i mačaka.

- Nedavno smo imali slučaj kako su naši gosti iz Nizozemske na povratku iz skloništa životinja bili svjedoci bacanja mačke s Dravskog mosta u rijeku.

Počinitelj je prepoznat i protiv njega je Policijska uprava

podnijela kaznenu prijavu – doznali smo od Gordane Lacko, predsjednice Udruge “Spas”.

Dodaje kako u takvim, i sličnim slučajevima ubijanja ili zlostavljanja mačaka i pasa građani se mogu obratiti Policijskoj upravi.

- Zlostavljanje životinja je kažnjivo djelo. Policija poslije dojave izlazi na mjesto

događaja i podnosi kaznenu prijavu protiv počinitelja.

Moram istaknuti da smo kao udruga jako zadovoljni suradnjom s policijskom postajom i ovim putem također zahvaljujemo na suradnji – rekla je Gordana Lacko.

Varaždinska Udruga za zaštitu životinja trenutačno se brine o 250 pasa i o velikom broju mačaka koji su

smješteni kod privremenih udomitelja.

- Nažalost, nismo u mogućnosti zbrinuti sve napuštene mačke, ali se svakako odazivamo ako je u pitanju ozlijeđena ili maltretirana životinja. Građani često od nas traže pomoć i ako smo ikako u mogućnosti rado ćemo se odazvati – poručila je Gordana Lacko.

Ne zaboravite, bilo kakav oblik zlostavljanja je kažnjiv!

Mozaik 15

06. srpnja 2010.

KRITIKA

ČITATELJI PIŠU Školski knjižničari na studijskom putovanju u Beču

Parkirale na igralištu?! Visoki standardi i uvjeti – zasad san Dana 30. lipnja dv ije gospođe s osobnim automobilom prošle su preko zelene površine i parkirale svoje vozilo, ni više ni manje nego na dječjem igralištu između Ulice Zrinskih i Frankopana i Aleje kralja Zvonimira. Shvaćam da su zbog pomanjkanja parkirnih mjesta u gradu Varaždinu vozači prisiljeni snalaziti se na sve moguće načine, ali i dječjih igrališta na kojima se djeca mogu bezbrižno igrati također nedostaje.

Stoga, čuvajte nam djecu i ne parkirajte na igralištu!

M. H. (adresa poznata redakciji)

OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Buka, vika, ali i jurnjava vozilima Zaista mi je žao što se moram javljati i doticati se tema koje su već bile i prošle godine na stranicama 7Plus Regionalnog tjednika. Radi se o obećanjima odgovornih u vezi s bukom i neredom na našim ulicama tijekom ljetne sezone izlazaka mladih, veoma često pijanih i neobzirnih ljudi. Potpuno se slažem sa sumještanima što žive oko naših kafića, koji se ne mogu nikako pomiriti sa činjenicom kako se u gusto naseljenom mjestu može otvoriti toliko kafića i noćni bar. No, sve bi bilo u redu da dolazak i odlazak posjetitelja tih kafića ne prate galama i vika po ulicama. (...) Svjedoci smo kako se naše ulice iz dana u dan, čak i noću pretvaraju u trkališta za motocikliste i sportski opremljene automobile. Buka koja ih prati čuje se i ulicama daleko, a brzinu kojom se kreću ne želim ni spominjati. Na svaki takav zvuk se naježim i nadam se pritom da neće nitko stradati. Zar za njih vrijedi neko drugo pravilo kojom se brzinom slobodno smiju kretati? Zar samo obični ljudi koji jedva prekorače brzinu imaju tu “sreću” da ih uhvate na djelu? Gdje je policija? Zar naše mjesto ne zaslužuje i nekog redarnog policajca pa da malo prati ove probleme koji nas godinama muče?

D. S. (adresa poznata redakciji)

Vještak ne razlikuje materijal U kolumni mr. sc. Denisa Peričića u broju 319 7Plus Regionalnog tjednika navedeno je nekoliko zapanjujućih primjera jezičnih relacija sudskog vještaka magistra građevinske struke.

To što muku muči u nerazlikovanju Č i Ć, velikog i malog slova i pisanju svakodnevnih riječi, moglo bi biti oprošteno. Ali kad se takvom rječniku pridruži opisivanje u neraspoznavanju osnovnih građevnih materijala, onda je stvar ipak malo ozbiljnija. Naime, magistar za ekspertize u svojim opisivanjima ne razlikuje biber crijep od falca, zidnu tapetu od golog zida, parket od drvenih dasaka, bakrenu odvodnu cijev od plastične, itd. Pa i to je, reklo bi se, njegov problem. Ali kad se malo preračuna, njegov radni sat iznosi oko 1.000 kuna. A što je najbitnije, najopasnije i neoprostivo, jest to što takvim nalazima određuju ljudske sudbine. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

U organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara i Agencije za odgoj i obrazovanje školski knjižničari uputili su se ovog lipnja u Beč na studijsko putovanje.

Osim školskih knjižničara iz Varaždinske i Međimurske županije, pridružili su nam se kolege iz Koprivničko-križevačke županije, iz gradskih knjižnica Ludbreg i Lepoglava, iz bolničke knjižnice, nastavnica hrvatskog jezika i ravnatelj OŠ Vidovec Predrag Mašić. (…) Bečka gradska knjižnica (Vienna Public Library) jedna je od najmodernijih u Europi. S knjižnicom nas je upoznao ravnatelj Christian Jahl. Dnevno ju posjeti više od 4.000 korisnika, a zahvaljujući različitim aktivnostima koje nudi svojim korisnicima i više od 300.000 knjižničnih jedinica na različitim medijima koje posjeduje u svom fondu, tek nešto više od polovice posjetitelja nešto posudi, ostali dolaze služiti se njome. (…) Središnji dio našeg posjeta bilo je upoznavanje s radom kolegice Ingrid Skirrow – neposredno naučiti kako posluje i pretvara svoju misiju u djelo u Vienna International School (međunarodnoj škola na engleskom čijih 80% su djeca diplomata UN-a). Kolegica nas je najprije upoznala s radom susjedne srednjoškolske knjižnice, a zatim povela u razgledavanje bogato, kvalitetno i funkcionalno, ali ne i raskošno opremljene škole. Oduševile su nas mnoge

stvari: učenici imaju restoran u kojem jedu za stolom i tako se uče kulturi objedovanja, spojeno pokretnim zidom uz restoran je mini-kazalište s 250 sjedala za dramski odgoj, a po potrebi se može pratiti i iz prostora restorana, što je prikladno za veće priredbe, budući da školu pohađa ukupno oko 1.200 učenika. Športske dvorane nisu izdvojeni objekti, već dio školske zgrade, čak 4 dvorane jedna do druge. (…) Po knjižnicama su raspoređeni radni prostori, ali bez računala jer se korisnicima školskih knjižnica daju na uporabu prijenosnici tako da se s prijenosnim računalima mogu smjestiti gdje im najviše odgovara, a računala su bežičnom vezom spojena s internetom.

Godišnji proračun školskih knjižnica je oko 55.000 €, u što se ne računa oprema, već samo iznos za nabavu knjižnične građe.

Nakon bogate zakuske, u prostorima školske knjižnice održano je predavanje Ingrid Skirrow, jedne od najuglednijih školskih knjižničara u svijetu, o integraciji informacijske pismenosti s drugim nastavnim predmetima u školskom kurikulumu.

Kate Dalton, koordinatorica školskog kurikuluma, upoznala nas je s ulogom školske knjižnice te uputila na načine kako je koordinirala rad školske knjižničarke i ostalih nastavnika. (…)

Tatjana Bosilj

VATROGASTVO

Sedamdeset godina DVD-a Donji Kneginec Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Kneginec je 13. lipnja svečano obilježilo 70 godina postojanja i uspješnog rada u području zaštite od požara i zaštiti građana od ostalih elementarnih nepogoda. DVD Donji Kneginec treće je najstarije vatrogasno društvo u općini Gornji Kneginec (od njih ukupno pet), a osnovano je daleke 1940. godine. Središnja svečanost započela je mimohodom, a nastavljena primopredajom novog vozila i svečanom sjednicom u prostorijama Društvenog doma u Donjem Knegincu. (...) U pratnji mimohoda je bilo i novo vatrogasno vozilo. Načelnik općine Gornji Kneginec Goran Kaniški uručio je ključeve novog vatrogasnog kombija Opel Vivaro (2.0 CDTI) predsjedniku Društva Damiru Vuku. Vrijednost vozila je 180.000 kuna, a u potpunosti ga financira Općina Gornji Kneginec. (...)

Kratki pregled najvažnijih aktivnosti i događaja iz povijesti vatrogasnog društva prikazao je mladi zapovjednik DVD-a Mihael Magdić (...). Zahvaljujući hrabrim i vrijednim članovima, Društvo je radilo više ili manje uspješno, a danas broji 50 članova od čega ih je 18 s vatrogasnim zvanjem. (...)

Nakon izvješća o radu uslijedila je podjela priznanja i zahvalnica. Spomenicu za 70 godina rada primio je Cvjetko Vitez (jedini živući utemeljitelj), koji je sa svojih 96 godina zaslužio posebne čestitke kao najstariji član DVD-a, ali i cijelog sela. Spomenicu za 50 godina primio je Dragutin Kaniški, a

za 40 godina: Vjekoslav Grabar, Mirko Keretić, Vjekoslav Keretić, Antun Vuk i Vjekoslav Mihalić. Spomenicu za 30 godina primili su Pavao Tuđan i Damir Vuk, dok su za 10 godina rada spomenice dobili: Matija Lukinec, Matija Magdić i Tomislav Sokolić. Srebrnu vatrogasnu medalju primili su Mirko Keretić i Damir Vuk, dok je srebrna vatrogasna plamenica za požrtvovnost i hrabrost dodijeljena Mihaelu Magdiću. Brončane vatrogasne medalje dobili su Alen Grabar i Tomislav Sokolić, dok su brončane vatrogasne plamenice primili sljedeći vatrogasci: Danijel Grabar, Denis Kanešić, Marko Keretić, Matija Lukinec, Denis Pofuk, Nikola Sačić, Nikola Špoljarić i Mario Špoljarić. Ostalim članovima društva podijeljene su zahvalnice za doprinos u radu DVD-a.

Mihael Magdić

Pisma Polemike Vaše vijesti

16 Poslovni svijet

06. srpnja 2010.

VARTEKS U najvećoj domaćoj tekstilnoj i modnoj kompaniji obrazlažu jedan od prijedloga za Glavnu skupštinu sazvanu za 23. srpnja

“Nadzorni odbor predlaže nove članove ili - produljenje mandata”

Miljenko Vidaček, Zoran Košćec i Nikolina Krofak

Zoran Košćec

“Recesija otežava rad” Varteks Grupa u prvom je kvartalu ostvarila dva i pol puta veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine. Uz prihode od 79,9 milijuna kuna, te ukupne rashode od 97,1 milijuna u tri mjeseca ove godine ostvaren je gubitak od 17,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani, kada su prihodi iznosili 101 milijun, gubitak bio 7,2 milijun kuna. Posebice su pali prihodi od prodaje, koji su u prvom kvartalu prošle godine iznosili gotovo 94 milijuna kuna, a sada su nešto veći od 68 milijuna kuna. To je gotovo 28 posto, što je osjetno više od pada prodaje tekstila i odjevnih predmeta u državi.

- Negativan poslovni rezultat posljedica je smanjene opće potrošnje, pada prihoda i povećane nelikvidnosti na koje je, osim krize, u Hrvatskoj dodatno utjecalo i uvođenje kriznog poreza te povećanje stope poreza na dodanu vrijednost tijekom 2009. godine - ističe Zoran Košćec, predsjednik Uprave.

Kako dodaje, rezultati poslovanja pokazuju nastavak negativnih trendova, posebno u hrvatskom gospodarstvu, ali i na tržištima regije, te daljnja negativna kolebanja na tržištima EU.

IGM CIGLANA

Kupci čekaju nižu cijenu CERJE TUŽNO – Za imovinu IGM Ciglane Cerje Tužno, koja je otišla u stečaj zbog jamstva za kupnju ciglane u Grahovu, na prvoj dražbi nije bilo ponuda. - Za imovinu se tražilo oko 68,5 milijuna kuna. Zanimanja za kupnju je bilo, ali ne i ponuda - rekao je Želimir Uršulin, stečajni upravitelj.

Budući da će i na idućoj dražbi biti ista cijena, kako dodaje, kupac se može očekivati tek najesen kada će pasti cijena. Do tada će se nastaviti proizvodnja koja je trenutačno u zakupu.

Nadzorni odbor predlaže nove članove Nadzornog odbora ili produljenje mandata starim članovima kojima mandat istječe, ističu u Varteksu odgovarajući na zamolbu da obrazlože prijedlog da se na Glavnoj skupštini sazvanoj za 23. srpnja u Nadzorni odbor kompanije, a nakon isteka četverogodišnjeg mandata, ponovno izaberu Milan Horvat, Artur Gedike i Stjepan Igrec. Dioničari koji se ne slažu s tim prijedlogom, kako

napominju u Varteksu, imaju pravo dati protuprijedlog dva tjedna prije održavanja Glavne skupštine ili na samoj Glavnoj skupštini koja će se održati u hotelu Turist s početkom u 12 sati. Naravno, ako se osigura kvorum, a u suprotnom skupština će se održati 30. srpnja bez obzira na kvorum. Najkasnije do dana održavanja skupštine, kako doznajemo, Nadzorni odbor trebao bi razmotriti kupoprodaju City Centra Rijeka,

budući da Signum Grupom još nije platila dogovoreni iznos.

Upravo zbog toga vođeni su dodatni pregovori s tim riječkim poduzećem, a postoji i mogućnost raskida ugovora te traženja novog kupca. No, o tome zasad u Varteksu ne žele govoriti. „Varteks” d.d. je tvrtka izlistana na prvoj kotaciji Zagrebačke burze te je sukladno tome u obvezi pravovremeno objaviti sve cjenovno osjetljive informacije. ”Odluke o prodaji

nekretnina donosimo sukladno Integralnom planu, a o tome će prvo Zagrebačka burza, a potom i javnost pravovremeno biti obaviještene”, poručili su iz kompanije koja je ovih dana dobila svoje prve Naj Prodavače i Naj Šivače. Dobitnici nagrada za ožujak među prodavačima su Ružica Ptiček, Jasna Čolakić, Jasmina Ivanjko i Anuka Zidrum, a među šivačicama Dubravka Maltar, Mira Bobek, Gordana Janičar i Biserka Hranj.

I TOGA IMA Čelništvo Varteksa se ne mijenja, usprkos promjenama vlasništva

Košćec skupštini predložio opet iste članove Nadzornog odbora Prijedlog glavnoj skupštini otvara staru dvojbu - tko je najveći vlasnik naše najveće tekstilne kompanije?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako su u godinu dana veliki paketi dionica Varteksa mijenjali vlasnike, i dalje neće biti promjena u sastavu Nadzornog odbora, sudeći prema pozivu za glavnu skupštinu najavljenu za 23. srpnja.

To ponovno otvara staru dvojbu - tko je najveći vlasnik naše najveće tekstilne kompanije?

A Validus i KABA? Naime, prema prijedlogu odluka koji potpisuje predsjednik Uprave Zoran Košćec, u Nadzornom odboru kompanije trebali bi, između ostalih, i dalje ostati poslovni partneri iz bivše Fima grupe - Milan Horvat i Artur Gedike, koji nemaju nikakav značajan broj dionica.

Uz to, Horvat i Gedike još su lani izgubili kontrolu nad zatvorenim fondom Validus, kojem je ostalo 7,66 posto dionica Varteksa, budući da je Validus prilikom raspada Fima grupe preuzeo Dubravko Žganec.

Da je zaista tako, upućuju i kasnije izjave iz Validusa da - „trenutačno nemaju predstavnika u Nadzornom odboru Varteksa“.

Kako Validus nema svog predstavnika, tako ni Karlovačka banka na prvi pogled nije zastupljena u Nadzornom odboru Varteksa iako je zapljenom dionica od Validusa i kupnjom dionica od Nikomata, iskočila na mjesto trećeg po veličini dioničara s 9,19 posto dionica.

Uz Validus i Karlovačku banku, ni drugi po veličini vlasnik 10,9 posto Varteksa koji se krije iza skrbničkog računa Raiffeisen banke nije tražio promjenu Nadzornog odbora.

Milan Horvat, predsjednik NO

Artur Gedike, član NO

Neven Maruševec, član NO

Boris Santo, član NO

Krešimir Dragić, član NO

Božica Čiček Mutavdžić, članica

zaposlenika te ‘stari’ članovi s još važećim mandatom, Boris Santo i Neven Maruševec. Za potonje također nije jasno koga zapravo predstavljaju, a pogotovo koga će predstavljati.

Kako bilo, status quo oko NO Varteksa (ne)očekivan je ne

samo zbog vlasničke strukture, nego i poslovanja. Naime, Uprava Varteksa krenula je u opsežno restrukturiranje tvrtke koja je lani poslovala s gubitkom od gotovo 100 milijuna kuna, a što podrazumijeva daljnju rasprodaju imovine i ve-

liku reorganizaciju poslovanja.

Međutim, Milan Horvat dao je u travnju ključan glas da stara Uprava dobije još jedan mandat, što samo govori o tome koliko su isprepletene veze između Uprave i Nadzornog odbora.

Koga predstavljaju?

No, nije zanimljiv samo ostanak Horvata i Gedikea. Isto vrijedi i za mandat Krešimira Dragića, predstavnika Vlade.

Naime, Hrvatski fond za privatizaciju temeljem odluke Vlade iz travnja, prenio je 85.894 dionice Varteksa ili 4,47 posto glasačkih prava Fondu hrvatskih branitelja te je država zadržala tek 0,17 posto vlasničkog udjela u Varteksu, čime je ispala s liste najvećih dioničara tvrtke.

Uz Dragića, Horvata i Gedikea, u Nadzornom odboru ostaje Stjepan Igrec koji drži 7,03 posto dionica, Božica Čiček Mutavdžić kao predstavnica

JUBILEJ Deset godina uspješnog djelovanja Udruge sudskih tumača i prevoditelja Varaždin

Stalno promiču i unapređuju prevoditeljsku struku Točno prije deset godina grupa sudskih tumača i prevoditelja u Varaždinu je osnovala Udrugu sudskih tumača i prevoditelja Varaždin, strukovnu udrugu koja djeluje u našem gradu, ali za koju, na žalost, zna vrlo mali broj ljudi. Njeni članovi pismeno i usmeno prevode na različite jezike, od onih uobičajenijih kao što su engleski, njemački, talijanski ili francuski pa do “egzotičnijih” kao što su bugarski ili arapski.

Osnovni je cilj Udruge neprekidno promicanje i unapređivanje prevoditeljske struke i usluga pismenog i usmenog prevođenja. Njeni članovi

aktivno prate i sudjeluju u stvaranju zakonskih akata vezanih uz rad tumača i prevoditelja te na taj način nastoje poboljšati svoj status. No, međusobna suradnja kolega i kolegica prevoditelja zacijelo je najvažnija.

Zanimanje sudskog tumača iznimno je odgovoran posao koji pretpostavlja ne samo poznavanje određenog stranog jezika ili nekoliko njih već i vrhunsko poznavanje materinskog jezika te široko opće obrazovanje. “Ljudi često imaju krivu predodžbu o prevođenju”kažu članovi. “Najčešće se misli da možete jednostavno i brzo prevesti svaki tekst jer - govorite strane jezi-

ke“. Pri tome se zaboravlja da se ni u vlastitom jeziku ne snalazimo u svim područjima podjednako uspješno, da i u hrvatskom jeziku ponekad pogrešno razumijemo riječi i izraze, ili pak nedovoljno poznajemo određenu struku, a da ne govorimo o neophodnom poznavanju, ustroju i funkcioniranju raznih država i njihovih institucija u kojima se koristi isti jezik (na primjer Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD ili razlike između Njemačke i Austrije). Članovi Udruge sudskih tumača i prevoditelja Varaždin ujedno su i članovi Društva sudskih tumača i prevoditelja u Zagrebu. Jedan od ciljeva na koje se

trenutačno u udruzi usmjerava najviše pozornosti jest uspostavljanje redovite suradnje s Grupacijom prevoditelja pri zajednici za strane jezike HGK te potencijalno članstvo u novoosnovanoj udruzi Europske Komisije EULITA (European Legal Interpreters and Translators Association). Budući da sudskim tumačima i prevoditeljima zasigurno pripada vrlo važno mjesto u današnjoj, multikulturalnoj i višejezičnoj Europi i svijetu, iz udruge pozivaju sve zainteresirane sudske tumače i prevoditelje da se učlane i daju svoj doprinos procesu ujedinjavanja Europe i globalizaciji na svjetskoj razini.

Poslovni svijet 17

06. srpnja 2010.

IZDVOJENO

OBRAT Nekretnine propalog MTČ-a ipak još neće ići u prodaju

Novo traženje zakupca nije očekivano - Sve nekretnine i strojevi, koji imaju ikakvu vrijednost, pod založnim su pravom, tako da će se iz njih namiriti razlučni vjerovnici, a zaposlenici tek djelomično - upozorila je u listu Međimurje stečajna upraviteljica MTČ-a Lidia Belamarić koju su, uz to, dočekali prazna skladišta i blagajne. Stoga je tek devetero od 147 radnika zadržano u radnom odnosu, i to na mjesec dana.

- Uz zatečeno stanje nije bilo nikakve mogućnosti za nastavak proizvodnje. Mjesečni troškovi proizvodnje iznose oko 1,55 milijuna kuna, a u posljednja tri mjeseca proizvodnje zarada je bila tek 900 tisuća kuna.

Proizvodnja se uz takav odnos ne može nastaviti jer se stalno stvara gubitak, a to se u stečaju ne smije događati - objasnila je Lidia Belamarić.

Upravo zbog toga odluka da se pokuša naći zakupac jest, u najmanju ruku, neočekivana, tim više što je stečajna upraviteljica već jednom objavila oglas za davanje u zakup poslovnih prostora stečajnog dužnika i proizvodnih pogona s pripadajućim strojevima za proizvodnju trikotaže. Rok za dostavu ponuda bio je 16. lipnja, no ništa nije zaprimljeno. Hoće li više sreće biti drugi put?

Više će sreće biti drugi put?

OBI VARAŽDIN

Poziv na prvi rođendan

Ni plaće radnicima, koji su lani štrajkali, nisu stizale na vrijeme, a kako se to ponovilo i ove godine, podnijeli su prijedlog za stečaj

Umjesto kupaca tvrtke, vjerovnici traže zakupca Želimo nastavak proizvodnje jer ima potencijalnih kupaca MTČ-ovih proizvoda, veli Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ČAKOVEC - Nekretnine MTČ-a, koji je od travnja u stečaju, još se neće prodavati, već će se pokušati pronaći zakupac da bi se nastavila proizvodnja, odlučeno je na skupštini MTČ-ovih vjerovnika. Prodaji imovine, koju je predlagala stečajna upraviteljica Lidia Belamarić, najviše su se usprotivili predstavnici radnika.

Gubici godinama - Želimo nastavak proizvodnje jer ima potencijalnih kupaca MTČ-ovih proizvoda - ustvrdio je u utorak na varaždinskom Trgovačkom sudu Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume.

Problemi nekada najvećeg međimurskog tekstilnog poduzeća, nad kojim je otvoren stečajni postupak pošto je više od tri godine njegov račun bio u blokadi, počeli su još prije desetak godina. Od tada je naime u poslovanju ostvarivalo gubitke

koji su se popeli na više od sto milijuna kuna.

Zbog lošeg poslovanja tvrtka nije podmirivala obveze, pa tako ni račune za plin, vodu i struju. Stoga je uoči otvaranja stečaja MTČ-u iznenada

M

TČ bio 1.400 dana u blokadi

isključena struja te prekinuta opskrba plinom, pa je proizvodnja naprasno stala. Tek nakon pregovora i dogovora s dobavljačima ponovo je uključena struja i pokrenuta proizvodnja

na svega nekoliko dana da bi se završio proizvodni ciklus.

Bez doprinosa Ni plaće radnicima, koji su lani štrajkali, nisu stizale na vrijeme, a kako se to ponovilo i ove godine, podnijeli su prijedlog za otvaranje stečaja.

- Unatrag deset godina vlasnička i upravljačka struktura često se mijenjala, što je dovodilo do nestabilnosti u poslovanju i financiranju. Nije jasno kako je tvrtka poslovala, unatoč tome što je 1.400 dana imala blokiran račun - rekla je stečajna upraviteljica MTČ-a čijim zaposlenicima doprinosi

nisu uplaćivani gotovo pet godina, zbog čega Ministarstvo financija ima tražbinu od nekoliko milijuna kuna.

Svoja potraživanja od gotovo 30 milijuna kuna Ministarstvo financija osiguralo je razlučnim pravom nad strojevima i nekretninama od kojih je vrlo malo slobodno. Sirovina i zaliha gotovo nema, tek u vrijednosti od oko 115 tisuća kuna. Iako su potraživanja nekoliko milijuna kuna, dio je zastario, a naplata ostatka vrlo je neizvjesna: nakon otvaranja stečaja poslane su opomene u visini od 1,5 milijuna kuna, a do sredine lipnja naplaćeno je 46.000 kuna.

Samo Porezna uprava potražuje 30 milijuna Vjerovnicima prvog i drugog višeg isplatnog reda priznato je 92 milijuna kuna potraživanja.

Od potonjeg iznosa, za plaće i ostala potraživanja zaposlenika - MTČ duguje gotovo 24 milijuna kuna, dok priznate tražbine tvrtkama iz drugog isplatnog reda, kao što je HEP, iznose ukupno nešto više od 68 milijuna kuna.

Tražbine razlučnih vjerovnika veće su od 76 milijuna kuna.

Gotovo polovicu od tog iznosa, točnije 35 milijuna kuna, potražuje HPB, a s gotovo 30 milijuna kuna slijedi MF-Porezna uprava. Ukupno procijenjena vrijednost stečajne mase iznosi 61,4 milijuna kuna, od čega na nekretnine otpada 50 milijuna kuna.

VARAŽDIN – OBI, europski lider u prodaji opreme za kuću i vrt, prije godinu dana otvorio je u Varaždinu treći prodajni centar u Hrvatskoj. Povodom toga, OBI nagrađuje vjernost svojih kupaca posebnom ponudom i nizom pogodnosti za kupnju artikala kojih je ukupan broj uistinu velik. Naime, na više od sedam tisuća četvornih metara centra nudi se više od 40.000 artikala iz bogate ponude opreme za gradnju i opremanje kuće i vrta. - Bez obzira na to o kakvom se problemu kod izgradnje ili renoviranja kuće radi, imamo rješenje veli voditelj centra Sulejman Čaušević.

NAŠA POSLA

Stečaj traži razvojni Fond U sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad BBS-om, koji je pokrenut na prijedlog Fonda za razvoj i zapošljavanje, u četvrtak je održano prvo ročište. Usprkos podnijetom prijedlogu zbog potraživanja od 14 milijuna kuna, nije otvoren stečaj kojem se protivio predstavnik tvornice za preradu PET ambalaže u Podrutama. Stoga je sud odlučio da će se do iduće rasprave, koja će biti sazvana pisanim putem, utvrditi stvarno stanje i imovina poduzeća kojom se ne može raspolagati bez prethodne suglasnosti stečajnog suca.

Prava odluka Primjena DSS-a u vojnim bazama V

ojne baze u SAD-u moraju sadržavati i smještajne kapacitete za svoje pripadnike i njihove obitelji. Odluke gdje, što, kada i kako izgraditi ili uzeti u najam nisu jednostavne. Prvi korak u donošenju takve odluke jest provedba segmentirane analize tržišta nekretnina (engl.

Segmented Housing Market Analysis - SHMA). Troškovi ove analize iznose oko 50.000 $ i ona mora dati snimku postojećeg stanja tržišta nekretnina u području u

kojem se nalazi vojna baza. Postoji dvadeset vojnih činova za koje je potrebno definirati smještaj. Veći čin povlači za sobom i povoljnije uvjete smještaja. smještajnim kapacitetima razlikuje se šest kategorija, od garsonijera do peterosobnih stanova. Jedan od kriterija koji se uzima u obzir pri odabiru jest i veličina obitelji. SHMA analiza koristi nekoliko kvantitativnih modela. Izvođenje ovakve analize kod svakog od više stotina vojnih

U

postrojenja je dugo i podložno greškama ako se provodi ručno.

Kako bi se ubrzao i olakšao proces donošenja odluke u određivanju smještajnih kapaciteta razvijen je DSS-sustav za potporu odlučivanju koji podržava takvu vrstu analize. roces korištenja DSS-a započinje unosom podataka, DSS zatim organizira baze podataka, strukturira model te izvodi analize koristeći simulacije. Najčešće korištena opcija jest generiranje

P

smještajnih izvještaja sa svim potrebnim informacijama za planiranje smještaja vojnog osoblja.

Izlazi DSS-a koji su testirani pokazali su se točnima u 95% slučajeva.

Prednosti koje pruža takav DSS su kako novčane tako i menadžerske prirode. Uštede koje je donio DSS procjenjuju se oko 16.500 $ po jednom projektu definiranja smještajnih kapaciteta. Na godišnjoj razini uštede su oko 2 milijuna dolara čemu treba dodati još 1 milijun dolara ušteda na obuci osoblja.

Nina Begičević doc. dr. sc.

18 Školstvo

06. srpnja 2010.

USPJEH Natalija Ignac prva je diplomirana učiteljica romske nacionalnosti u Čakovcu

Povijesni događaj za fakultet i za sve Rome u Međimurju To što sam diplomirala, mislim da će ostaviti traga i na cijelu romsku nacionalnu manjinu u ovome kraju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku u Čakovcu, prošli se tjedan održao pravi povijesni događaj. Natalija Ignac postala je prva diplomirana učiteljica romske nacionalnosti.

- Svi znate s kojim se problemima u Međimurskoj županiji susrećemo, vezano uz romsku nacionalnu manjinu, a sma-

dr. Stjepan Hranjec nakon obrane njezinog diplomskog rada. Natalija je diplomirala radom “Tabu tema u dječjoj književnosti”, a njezin prvi sljedeći cilj je naći posao u školi. Trenutno radi na određeno vrijeme u dječjem vrtiću u Macincu, a željela bi što prije početi raditi u školi.

- Zahvalila bih svim profesorima na pomoći koju su mi pružili tijekom studija, a posebno bih izdvojila svog mentora prof. Hranjeca - rekla je Natalija vidno uzbuđena nakon obrane diplomskog rada.

Poticaj

Natalija Ignac

tram da se većina problema može prevladati kroz obrazovanje. Natalija je tako postala primjer i drugim članovima romske, ali i ostalih manjina, da se uključe u obrazovanje i da shvate da je to pravi put - rekao je Natalijin mentor

Studij je započela s jednom kolegicom romske nacionalnosti, koja je vrlo brzo odustala zbog teškoća u učenju.

Trenutno na fakultetu nema pripadnika romske manjine - najčešće odustaju ubrzo nakon upisa studija. Studij za odgojiteljicu u Čakovcu završila je samo jedna pripadnica romske nacionalne manjine, Sanela Balog. Profesor Stjepan Hranjec naglasio je da je temelj Natalijina uspjeha i važan iskorak što nije ostala u matičnoj romskoj sredini za vrijeme studija. Ona je najprije stanovala u učeničkom domu, a trenutno živi u stanu u Čakovcu. Smatra da je nemoguće završiti srednju školu ili fakultet ako se ostane

Događaj koji na fakultetu nikoga nije ostavio ravnodušnim

Nakon uspješno obranjenog diplomskog rada Nataliji čestita njezin mentor dr. Stjepan Hranjec

u romskim sredinama tj. romskim naseljima koja još uvijek nisu spremna u potpunosti

N

atalija piše pjesme na hrvatskome jeziku, a počela je raditi na izradi romskohrvatskoga rječnika podržati nastojanja nekih članova zajednice da nastave i završe svoje školovanje.

- Ovo je sigurno velik korak za mene osobno, a to što sam diplomirala mislim da će ostaviti traga i na cijelu romsku nacionalnu manjinu u ovome kraju - rekla je Natalija. - Razumijem romski jezik i mislim da će to pomoći malim Romima u daljnjem školovanju. Moj primjer trebao bi biti poticaj

U planu studijski modul za rad s Romima - Natalija ovime nije završila s Učiteljskim fakultetom, mi ćemo je sigurno angažirati u budućnosti na nekim projektima, a prvi među njima je izrada romsko-hrvatskoga rječnika - najavila je prodekanica Učiteljskog fakulteta dr. Ljubica Bakić-Tomić.

- Jako nam je dragocjena za vezu s romskom nacionalnom manjinom. Temeljna stvar za premošćivanje problema je komunikacija. U planu je i izrada posebnog studijskog modula za rad s romskom nacio-

i drugim Romima koji se žele školovati. Moja poruka svim Romima bila bi da nastave školovanje jer je to jedini izlaz iz sredine u kojoj žive. Razlog zašto puno romske djece prekida školovanje leži u činjenici da puno roditelja nije školovano i ne znaju bit škole.

Kada bi roditelji bili educiraniji, i djeca bi bila motiviranija

nalnom manjinom. Budući učitelji uključili bi se u taj modul kako bi se osposobili za rad s romskom nacionalnom manjinom.

Modul nije namijenjen samo pripadnicima manjine nego svim zainteresiranim budućim učiteljima. Taj modul skupio bi sve kulturološke vrijednosti nacionalne manjine. Zato će nam za taj modul biti dragocjeni svi obrazovani pripadnici romske nacionalne manjine - dodala je prodekanica dr. Ljubica Bakić-Tomić.

za školu - smatra Natalija.

Njezini roditelji podržali su je u odluci o školovanju.

- Mama jedva čeka da čuje vijesti, tata je tiši i dobro skriva osjećaje, ali je isto jako veseo zbog mojeg uspjeha dodala je Natalija.

Troškove Natalijinog studija snosili su Međimurska županija i resorno ministar-

stvo. Natalija piše pjesme na hrvatskome jeziku, a počela je raditi na izradi romskohrvatskoga rječnika.

- Tijekom studija skoro mi ništa nije bilo teško, ali ako moram nešto izdvojiti, onda je to matematika, a u hrvatskom jeziku gramatika, ali sve se da naučiti - zaključuje Natalija.

DOZNAJEMO Uskoro se očekuje dopusnica za diplomski studij Ekonomika poduzetništva

Magistri ekonomije dolazit će i iz Varaždina!

VARAŽDIN - Potkraj ove akademske godine obrazovanje će završiti prva generacija sveučilišnih prvostupnika ekonomije na sveučilišnom preddiplomskom studiju „Ekonomika poduzetništva“, koji od akademske 2007./2008. godine zajednički provode varaždinski Fakultet organizacije i informatike te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studenti prve generacije sveučilišnih prvostupnika ekonomije, kao i ostali studenti ovog zajedničkog preddiplomskog studija na

kojem je ukupno 433 upisanih, moći će nakon završetka ovog studija upisati se u Varaždinu i na diplomski studij „Ekonomika poduzetništva“.

- Cjelokupni postupak dobivanja dopusnice za diplomski studij „Ekonomika poduzetništva“ je pri kraju te se očekuje početak izvođenja diplomskog studija u akademskoj godini 2010./2011. Na diplomski studij moći će se upisati sveučilišni prvostupnici ekonomije.

Studij je u potpunosti prilagođen bolonjskom sustavu obra-

zovanja kojemu je osnovni cilj pokretljivost studenata na svim razinama i smjerovima obrazovanja. Stoga će biti otvoren za sve oblike razmjene studenata sa sličnih, odnosno istovjetnih visokoškolskih ustanova kako u zemlji tako i u svijetu - doznajemo od dekana prof. dr. Tihomira Hunjaka.

Već prilikom početka izvođenja preddiplomskog studija, kako ističe, bila je u planu izrada studijskog programa i izvedbenog plana nastave diplomskog studija „Ekono-

mika poduzetništva“, budući da postoji izražena potreba za poduzetničkim obrazovanjem koji je jedan od uvjeta za brži gospodarski razvoj te uključivanje Hrvatske u suvremene gospodarske trendove.

- Završetkom diplomskog sveučilišnog studija Ekonomika poduzetništva studenti će stjecati akademski naziv magistra ekonomije, smjer ekonomika poduzetništva - naglašava dekan varaždinskog FOI-a..

Ivica KRUHOBEREC

Zajednički studij FOI-a i zagrebačkog EF-a

06. srpnja 2010.

Oglasi 19

20 Crna kronika

06. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Zbog mita optuženi službenica PU varaždinske, posrednica i još 14 osoba

Za 300 kuna ‘sređivala’ prekršajne kazne alkoholiziranim vozačima Dok je Dubravka Kovačić dobivala 300 kuna, posrednica Štefica Zebec zadržavala je nekoliko tisuća Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ZAGREB - Protiv Dubravke Kovačić, službenice, u PU varaždinskoj zaposlene od 1984. godine, USKOK je podignuo optužnicu zbog primanja mita, dok se Štefica Zebec tereti da joj je pomagala u primanju mita. Osim njih, još jedanaest osoba tereti se za davanja mita te još tri osobe jer su im pomagale u davanju mita.

Posredniku 1.100 kn Kao upravna referentica za skraćeni prekršajni postupak u PU varaždinskoj, gdje je radila od 2001. godine, Dubravka Kovačić je početkom prošle godine omogućavala izbjegavanje prekršajnog progona vozača koje je policija zatekla u prekršaju, i to uglavnom zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Kod primanja mita posredovala je njezina poznanica Štefica Zebec, koja je za sebe zadržavala glavninu novca, i to po nekoliko tisuća kuna, dok je policijskoj službenici davala tek po 300 kuna. Pošto bi primila potonji iznos, Dubravka Kovačić nije prosljeđivala nalog za upis zaštitne mjere upravljanja motornim vozilom nadležnom upravnom odjelu PU varaždinske, niti Poreznoj upravi radi prisilne naplate novčane kazne, odnosno na druge načine vozačima „sređivala“ prekršaje.

Kao prvi okrivljenik za dava-

nje mita u optužnici se navodi Saša Prelog kojeg je policijska ophodnja zatekla u prometnom prekršaju. Nakon toga, tijekom veljače prošle godine, on je zatražio od Zebecove da mu omogući izbjegavanje prekršajnog progona, za što je ona zatražila i dobila 3.000 kuna. Primivši taj iznos Zebecova je zatim od Kovačićeve zatražila da Prelog ne bude sankcioniran, što je policijska službenica i omogućila tako što nije proslijedila nalog, a kao nagradu od Zebecove je dobila 300 kuna. Neven Kovačić, koji je Zebecovoj dao 3.000 kuna, izbjegao je sankcioniranje zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Za pomoć se najprije obratio Predragu Fiškušu koji je Zebecovu kontaktirao tijekom ožujka prošle godine. Kaznu za vožnju u alkoholiziranom stanju izbjegao je i Dejan Peharda, i to uz pomoć Gorana Fotaka, kojemu je dao 3600 kuna. Fotak je zadržao 1100, a 2500 kuna dao je Zebecovoj, koja pak je policijskoj službenici dala opet - 300 kuna. Isti iznos Dubravka Kovačić dobila je od Zebecove za sređivanje kazni zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i za Franju Blatarića, koji je za to dao 2000 kuna posredstvom Antuna Ledinka; zatim Slavka Mohenskog, koji je predao neutvrđeni iznos te Damira Kvešteka i Stjepana Goluba. Posredstvom Tomislava Fatige Zebecova je zatražila od

POLICIJA

Tijekom istrage ispitan je kao svjedok voditelj Pododsjeka za sigurnost cestovnog prometa u PU varaždinskoj, koji je rekao da je Dubravka Kovačić ondje radila od 2001. kao upravna referentica za skraćeni prekršajni postupak. Međutim, stvarno je bila voditeljica referade te je na svom području bila vrlo dobar stručnjak, tako da

je praktički u referadi o svemu odlučivala. Štoviše, dio predmeta za koje nije bila nadležna ostavljala je kod sebe pravdajući se da pomaže kolegici.

Tek prilikom pregleda pojedinih predmeta uočeno je da nedostaju dostavnice o uručenju prekršajnog naloga, slijedom čega nije konstatirana pravomoćnost.

Utopila se u ribnjaku VIDOVEC - U ribnjaku kod Šijanca pronađen je u četvrtak leš šezdesetogodišnjakinje. Dojavu o pronalasku PU varaždinska zaprimila je od čuvara ribnjaka, nakon čega su policijski službenici izašli na mjesto događaja koje je nekoliko stotina metara udaljeno od kuće preminule. Njezin nestanak obitelj je prijavila isti dan, ali u prijepodnevnim satima, nakon čega su počeli s potragom. S obzirom na to da su nađene papuče kod ribnjaka koji je i ograđen, sumnja se na suicid.

NOVI SLUČAJ

Maloljetnica pod vlak?

Dok su kolege na cestama kažnjavale, D. Kovačić je - „opraštala“

Kvešteka 5000 kuna, od čega je on platio predujam u visini 2500 kuna, a od Goluba pak 2500 kuna koji je to predao Zebecovoj posredstvom Vlade Severa. Zahvaljujući tome što je Zebecovoj dao 1600 kuna, od čega je Kovačićeva dobila 300, Slavko Cmuk nije bio kažnjen za upravljanje vozilom na nepropisni način u čemu je zatečen 2007. godine, dok je Nenada Skoka ista usluga stajala - 4.000 kuna.

Najviše novca - posrednicima Zoran Kiseljak, koji je tijekom vožnje 11. travnja zatečen u alkoholiziranom stanju, nije se odmah javio Štefici Zebec, već se radi izbjegavanja kazne prvo javio Zvonku Jambreku koji je nazvao Zebecovu.

Prema optužnici, ona je zatražila i dobila 3500 kuna, dok je policijska službenica od tog iznosa

dobila 300 kuna zato što optužni prijedlog nije uputila Prekršajnom sudu. Na isti način početkom prošle godine Jambrek je sam sebi „sredio“ da ne bude prekršajno kažnjen za vožnju u alkoholiziranom stanju 12. studenog 2008., a za tu je „uslugu“ Zebecovoj platio 1.500 kuna, od čega je Kovačićeva dobila 300 kuna.

OKRIVLJENI Ključna uloga drugookrivljene Štefice Zebec

“Bila je vrlo dobar stručnjak”

PU VARAŽDINSKA

Prodavala karte i - „rješavala“ kazne Slavko Cmuk i Antun Ledinko već su priznali počinjenje kaznenih djela koja su im se stavljala na teret, pa su im izrečene presude već u istrazi. Predrag Fiškuš, koji je upoznao Zebecovu dok je prodavala karte na kolodvoru, u istrazi je priznao da ništa nije dobio od Tomislava Fatige kojemu je sredila kaznu, kao i još nekim nje-

govim prijateljima i poznanicima. Među njima bio je i Neven Kovačić koji je ipak dobio kaznu, pa je ponovno zvao Zebecovu. Goran Fotak, koji je Zebecovu upoznao na Tržnici, priznao je da je više puta posredovao kod „sređivanja“ kazni, pri čemu je jednom zadržao između 500 i 1000 kuna.

Vladu Severa, kojeg je sa

Šteficom Zebec upoznao Zvonko Jambrek, spojio je drugookrivljenu sa Stjepanom Golubom, ali je ipak dobio rješenje o prekršaju za koje mu je rečeno da ga može baciti u smeće.

Saša Prelog priznao je da je triput za sebe “sredio” kaznu: prvi put 2007. ili 2008., drugi put 2008., a treći put početkom 2009. godine.

VARAŽDIN - Pod vlakom koji vozi prugom Varaždin – Golubovec, i to na dionici koja prolazi južnim dijelom grada Varaždina, stradala je u ponedjeljak maloljetna osoba. To nam je potvrdila Marina Kolarić, glasnogovornica PU varaždinske, dodajući da je dojavu o tome policija zaprimila u 12.40 sati.

Najvjerojatnije je riječ, kako je napomenula, o samoubojstvu, no još treba točno utvrditi sve okolnosti novog stradavanja maloljetnika u Varaždinu čiji građani još pamte nedavno utapljanje dviju maturantica.

OBRANA Dubravka Kovačić priznala da je kazne „sređivala“ još 2008. godine

PROMET

„Motiv nije bio stjecanje imovinske koristi“

Stradao na motociklu

Nepravilnosti nisu uočene - zbog velikog broja predmeta

Dok je u policiji Štefica Zebec šutjela, Dubravka Kovačić je u svom iskazu rekla da drugookrivljenu poznaje desetak godina, a češće su se počele družiti 2007. godine.

Kako je istaknula u istrazi, tek 2008. prvi put Štefica Zebec je pita bi li mogla srediti prekršajnu kaznu za poznanika, što je ona učinila iz usluge, ništa ne primivši. No, isto je nastavila činiti i dalje, ali se nije sjetila točnog broja slučajeva, već samo da je bilo od 2 do 3 predmeta tjedno, a ponekad i 5 ili 6. Ne zna kako je Štefica Zebec dolazila do svih tih ljudi, ali je potvrdila da je uvijek govorila da su to neki prijatelji, poznanici, rodbina i slično. S obzirom na količinu predmeta u njenoj referadi, nepravilnosti u njezinom postupanju bilo je

teško uočiti, objasnila je.

Osim što nije poduzimala radnje iz svoje nadležnosti, ponekad je pisala prigovore prekršajnom sudu ili žalbe na sudska rješenja o prekršaju. Za to dobivala je iznose od 100 do 300 kuna, a u svega dva slučaja radilo se o 500 kuna, budući da je odjednom riješila dva prekršaja.

Bilo je i slučajeva kada ništa nije primila s obrazloženjem da osoba nema novca. U takvim primjerima nije inzistirala na novcu, iako je sve poduzela da ne dođe do kažnjavanja. Motiv njezinog postupanja, kako je istaknula, nije bio stjecanje imovinske koristi, budući da je primala male iznose koji se nisu odrazili na njezin materijalni status.

SVETI PETAR - Sedamnaestogodišnji B.T., koji je ozlijeđen u srijedu oko 3.20 sati u prometnoj nesreći u Harambašinoj ulici, preminuo je isti dan od zadobivenih ozljeda u Općoj bolnici Varaždin.

Stradali, koji je deseta smrtno stradala osoba na prometnicama Varaždinske županije u ovoj godini, bio je suputnik 27-godišnjem vozaču motocikla koji se zabio u betonsku ogradu dok je vozio pod utjecajem alkohola.

06. srpnja 2010.

Oglas 21

22 Urbana kultura

ART

06. srpnja 2010.

Dubioza kolektiv @ Oaza

/media

Trenutačno jedan od najpopularnijih bosanskih glazbenih sastava, Dubioza kolektiv, odradio je još jedan odličan koncert u sklopu svoje turneje na kojoj promoviraju novi album “5 do 12”. Svojim kritičkim tekstovima vezanim uz

Zvijezde pjevaju U

srijedu navečer automatski sjednem pred tv, kad ono, umjesto nogometa, Splitski festival. Uvodna večer – poznati pjevaju. Tak nekaj strašno već dugo nisam vidio. Anto Prkačin, Niko Bulić, KeruDenis Peričić, mov zamjenik… Bolje mr. sc. bi bilo da su angažirali aktualne političare.

Evo prijedloga za takvu večer. očinje Vladimir Šeks s pjesmom “Večeras je naša fešta, večeras se vino pije”. Preko video-veze javlja se Branimir Glavaš: “Ja sam skitnica, ne drži me mjesto, ja sam skitnica, bježi mi se često”. Ozbiljni Ivo Josipović na klaviru izvodi “Šta bi dao da si na mom mjestu”. Čehok i Čačić u duetu briljiraju s Novkovićevom “S tobom poludjet ću”. Zoran Milanović sam sebi pjevuši: “Ti si genije, čudo prirode”.

Hebrang pjeva “Oprosti mi, pape” i objavljuje da prelazi u SDP. Pridružuju se Stipi Mesiću i njegovom zboru mladih partizana te složno zaore: “Po šumama i gorama…” osebni gost Sanader ima tri točke: “Neprilagođen”, “Ja nemam više razloga da živim” i onu od Jinxa, “Srušilo se sve, ljuljaju se ulice, kao da je bijes, kao zadnji ples, kao da je zemljotres, srušilo se sve”, na što publika prihvaća refren – “baj baj baj, bejbi, baj”… okerski dio večeri otvara Ivan Šuker Štulićevim stihovima “A šta da radim” i “Pojma nemam što donosi sutra, dekintiran sam to totalno”. lavna zvijezda Jadranka Kosor nas u kolonijalnom stilu uvjerava: “Ja sam ti sve, sve što ti treba, ja sam ti najbolje od svega”.

A onda, kao i svaka prava Majka, zaključuje Baretovim evergrinom: “Ja sam ono čega nema, ja sam ono što ti se sprema… ja sam situacija teška… ja sam nada i velika tuga… ja sam budućnost, da li ti se sviđam!?” a bis publika izmamljuje Luku Bebića, starog rokera, koji oduševljava Gopčevom pjesmom: “Svi me izbjegavaju, svi me zajebavaju, ja nikad nisam, ja nikad nisam, ja nikad nisam bio normalan”.

P

P

korupciju, kriminal i društvene probleme rado su viđeni gosti, tako da su rasplesali više od 400 obožavatelja na terasi noćnog bara Oaza, a svi koji su ih propustili mogu ih pogledati ponovno u sklopu nadolazećeg Špancirfesta. (dk)

ALTERNATIVA Udruga Lumen organizirala festival “Idemo otok”

“Idemo otok” napunio otok Udruge sve aktivnije u organizaciji raznih glazbenih i kulturnih sadržaja, ovaj put je to - udbreški Lumen LUDBREG – Vrijedni aktivisti i volonteri udruge Lumen iz Ludbrega i ovaj put su pripremili pravu glazbenu poslasticu u sklopu svog festivala “Idemo otok”.

Čak 3 pozornice Na 2 pozornice smjenjivali su se reggae, drum’n’base, trance i electro glazba, dok su na glavnoj, trećoj pozornici, vladali rock, hip-hop i

C

old snap razbacao publiku pjesmama s novog nadolazećeg albuma

metal. Pred više od tisuću posjetitelja nastupili su brojni izvođači iz cijele Hrvatske, dok je koncertni dio protekao u znaku headlinera: Kawasaki 3Pa, uvijek rasplesanog TBF-a te žestokih metalaca Cold Snapa.

A da ne bi sve ostalo samo na glazbenom dijelu pobrinula se varaždinska udruga Krpe i konci koja je izvela bogat fireperformance obogaćen nadasve atraktivnim bljuvačima vatre, zatim varaždinski plesni studio Narya koji je izveo plesni program kao uvertiru TBF-u, te sajam udruga na kojem su se predstavile udruge MAK, Alternativa, Lumen, V.U.K. te udruga Kvark.

Posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske ispunili su šatorima ludbreški “Otok” koji se i ovaj puta dokazao kao jedan od najboljih glazbenih festivala tog tipa u ovom dijelu zemlje. (dk)

Cold Snap rasturio Otok i “razbucao” publiku žestokim rifovima

TBF rasplesano s publikom

R

G

N

Plesni studio Narya - uvertira u TBF

NAJAVA Glazbeni spektakl na jednom od najvećih festivala u ovom dijelu Europe

Sziget: Glazbena Meka ovog kolovoza Postoji pasivan i aktivan odmor. Ako odlučite šest dana svog godišnjeg posvetiti festivalu u Sziget na otoku Obudaiu usred Dunava, u samoj Budimpešti, to znači opciju broj dva.

Uzmite i nekoliko dana nakon festivala. Trebat će vam.

ljudi počinje 10. kolovoza, dan prije službenog programa, i

3

00. 000 ljudi na glazbenom spektaklu uz Iron Maiden, Muse...

18. Sziget

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Atraktivan nastup (s) vatrom udruge Krpe i konci

Ovog kolovoza jedan od najvećih europskih glazbenih festivala postaje punoljetan i svoj će 18. proslaviti – spektakularno. Ludnica koja će u 6 dana okupiti više od 300.000

trajat će sve do 16. kolovoza. „Nulti dan“ ne smiju propustiti ljubitelji reggae i ska ritmova – na glavnoj sceni izredat će se Skatalites, Wailers i UB 40. Među 25 najvećih koji će

drmati glavnom scenom su Iron Maiden, Muse i Faithtless.

Mađari su impresivno popunili i tzv. Wan 2 Stage – možemo izdvojiti Gorillaz Sound System i Peaches, a najzvučnija metal imena ove godine su Fear Factory i Children of Bodom.

Tu su još stotine imena koja su već raspoređena po arenama, scenama i šatorima.

Za dnevnu ulaznicu trebat će izdvojiti 45, za 7-dnevnu bez kampiranja 170, a za onu s kampiranjem 200 eura.

Tihana DRUMEV

Stižu i Iron Maiden

06. srpnja 2010.

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Oglasi 23

24 Kulturni obzor

06. srpnja 2010.

ETNO Talent iz Grane predstavio se javnosti nakon gotovo

U D-duru 40. Varaždinske barokne večeri V

araždinske barokne večeri osnovane su 1968. godine na bogatoj tradiciji varaždinske barokne glazbe. Prvi festival održan je 1971. godine. Od tada se u mnogim dvorcima i crkvama potkraj rujna i početkom listopada razliježe barokna glazba hrvatskih i svjetskih glazbenika i ansambala. Od 1992. taj je državni festival pod pokroviteljstvom predsjednika države, a organizira ga Koncertni ured Varaždin. profesor gitare u rogramski su Barokne Glazbenoj školi Varaždin večeri usmjerene prema istraživanju i izvođenju europske i hrvatske barokne glazbe, a uz to predstavljaju i likovno, književno i gastronomsko barokno blago.

Društvu hrvatskih skladatelja u četvrtak 1. srpnja u Zagrebu predstavljen je program 40. Varaždinskih baroknih večeri, koje će se održati od 24. rujna do 4. listopada ove godine.

Zemlja partner ovogodišnjeg jubilarnog Festivala je Savezna Republika Njemačka, što je posebno pohvalio Srećko Šestan, ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti pri Ministarstvu kulture, koji je na konferenciji za novinare istaknuo kako su Varaždinske barokne večeri festival nacionalnog značaja, koji zahvaljujući upravo svojim specifičnostima daje poseban doprinos pozicioniranju Varaždina kao poželjne turističke i kulturalne destinacije. Ohrabruje što su i u godini krize uz varaždinski festival ostali sponzori koji pomažu realizaciji njegova programa. adovoljstvo činjenicom što je zemlja partner 40. Varaždinskih baroknih večeri Njemačka, naglasio je i njemački veleposlanik u RH Bernd Fischer, ističući kako će upravo predzadnjeg dana Festivala Njemačka slaviti 20. godišnjicu ujedinjenja i biti s Hrvatskom ujedinjena na koncertu na kojem će nastupiti njemački glazbenici. redsjednica žirija VBV-a Zdenka Weber istaknula je važnost Festivala u očuvanju i prezentaciji djela hrvatske glazbene baštine. rogram Festivala predstavio je njegov ravnatelj Davor Bobić, dok je ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin, izvršnog organizatora, Raymond Rojnik predstavio redizajniranu web stranicu VBV-a na kojoj se nalazi cjelokupni program festivala. Tiskan je i trojezični programski letak. I ove će se godine nastaviti tradicija održavanja koncerata u inozemstvu, pa će u baroknoj glazbi moći uživati i publika u pet europskih zemalja, kao i u Križevcima, Ludbregu, Varaždinskim Toplicama, Prelogu i Trakošćanu. Na konferenciji za novinare potpisan je i sporazum o partnerstvu između Varaždinskih baroknih večeri i Samoborske glazbene jeseni, temeljem kojeg će se ostvariti i značajne uštede u organizaciji koncerata sada dviju partnerskih kulturnih manifestacija.

Mato Vragović – s majstor istinske na

Darko RUŠEC

P

U

Z

P P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mato Vragović nije veliki umjetnik. On je samo instinktivni, izvorni narodni stvaratelj. A to je velika stvar.

Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Ovotjedni “etno” Kulturni obzor (pogledajte ostale tekstove!) započinjemo jednim vrijednim, a malo poznatim

r

adovi Mate Vragovića nisu i ne mogu biti kič likovnim autorom. Riječ je o Mati Vragoviću, koji se nakon niza godina samozatajnog stvaralaštva tek prije dva tjedna odlučio predstaviti javnosti.

Mato Vragović rođen je 1949. godine u Mađarevu. Završio je soboslikarski smjer na Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu, a već 40-

ak godina živi u Grani kraj Novog Marofa.

Iskren pristup Već od djetinjstva slika, izrađuje svirale od prirodnih materijala (razne frulice, fučke), minijaturne etnografske predmete i životinje te dječje igračke. Također je uredio crkve sv. Vida i sv.

Jurja u Mađarevu, Majke Božje Snježne u Ljubešćici, sv. Antuna Padovanskog u Novom Marofu, katedralu Uznesenja BDM u Varaždinu te crkvu sv. Martina u Brezničkom Humu.

U okviru Etnografske večeri “Kak je negda bilo” održane 18. lipnja u organizaciji ogranka Matice hrvatske Novi Marof (pod vodstvom agilnoga Zlatka Meštrića), otvorena je i prva samo-

stalna izložba minijaturnih etnografskih predmeta Mate Vragovića. Izložba je postavljena u prostorima Osnovne škole Novi Marof, a sponzor izložbe je bilo poduzeće Trgonom d.o.o. Novi Marof.

Na izložbi je autor predstavio oko 25 radova – od malih prešica, koružnjaka, zdenca, konjskih zaprega, volova, jarma, pluga do životinja kao što su kokot, guska, roda, zec, jež i razne ptice, a koje su poseban predmet njegova interesa.

Mato Vragović nije veliki umjetnik. On je “samo” instinktivni, izvorni narodni stvaratelj. A to je velika stvar.

Njegova djela nemaju ni patetiku, a kamoli pretenziju hrvatske likovne naive, s kojom bismo ih možda mogli uspoređivati. Uostalom, i

ta je nekad slavna hrvatska naiva, na čelu s proslavljenom hlebinskom školom, jednostavno odumrla, i to ne samo zato što se iscrpio interes stranoga tržišta, nego i zato što su naivci poželjeli biti pametniji, veći, genijalniji… od korijena iz kojih su potekli i koji su ih definirali kao – naivce…

Upravo zbog toga Matini

N

ije se htio, mogao ili dao pokvariti suvremenim umjetničkim trendovima radovi posebno su, upravo naivno – šarmantni. Možda su to uistinu samo onakvi ra-

HNK VARAŽDIN Uspjeh predstave Borivoja Radakovića

“Breza” na Gavellinim večerima Varaždinski HNK izvijestio je da je predstava “Breza” Borivoja Radakovića, nastala prema motivima pripovijetke Slavka Kolara, a u režiji Želimira Mesarića, uvrštena u program 25. Gavellinih večeri, koje će se od 18. do 29. listopada održati u Zagrebu.

Naime, Festivalsko vijeće 25.

Gavellinih večeri prihvatilo je ovogodišnji program koji je predložila izbornica Lada Martinac Kralj.

Kako ona navodi u svom obrazloženju, ovogodišnji repertoarni izbor obuhvaća predstave koje su nastale iz poticajnih, nestereotipnih kazališnih premisa, te do-

sljedno provele određene (vrlo različite!) kazališne estetike.

Nastale iz radnih procesa tijekom kojih se pokušavalo izbjeći kližejizirana scenska, dramaturška, glumačka i ostala rješenja, predložene su one predstave koje su iznjedrile – događaj! (dp)

Kulturni obzor 25

06. srpnja 2010.

o polustoljetnog djelovanja

amouki aive

VARAŽDINSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR Veliki uspjeh u Vojvodini

Pobjednici svjetskog tamburaškog festivala! đer je otišla u Hrvatsku: dobio ju je ženski tamburaški sastav “Garavuše” iz Kutjeva.

Varaždinski tamburaški orkestar osnovan je 2005. godine s osnovnim ciljem promicanja i unapređivanja glazbene kulture na području tamburaške glazbe, promicanja hrvatske tradicijske kulture i baštine te očuvanja hrvatskoga nacionalnog identiteta. Orkestar okuplja najbolje tamburaške glazbenike Varaždina i po svojoj kvaliteti predstavlja reprezentativni i nezaobilazni čimbenik kulturnih zbivanja Grada Varaždina, čemu je dokaz i ovo vrijedno međunarodno priznanje.

Denis PERIČIĆ

Varaždinski tamburaški orkestar s velikim je uspjehom sudjelovao na 3. Svjetskom tamburaškom festivalu “Tamburica fest 2010”, koji je 25. i 26. lipnja održan u mjestu Deronje pod pokroviteljstvom Narodne kancelarije predsjednika Republike Srbije i Vlade Vojvodine.

U konkurenciji 13 tamburaških orkestara iz devet zemalja – Austrije, Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Makedonije, BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske – odlukom stručnog povjerenstva Varaždinski tamburaški orkestar proglašen je pobjednikom!

Nagrada za najbolju novu pjesmu tako-

Denis Peričić, autorica Ivanka Ratković i Zlatko Meštrić

LJUBEŠĆICA Predstavljena vrijedna knjiga

Očaravajuća knjiga bajki “Vile” Ivanke Ratković Nastupili su Muška vokalna skupina iz Novog Marofa, KUD “Ljuba voda” iz Ljubešćice i Regional band Piše: IVICA ZAMODA

U organizaciji novomarofskog ogranka Mat ice hrvatske, u Lovačkom domu “Budinec” u Ljubešćici u petak, 2. srpnja, svečano je predstavljena iznimno zani-

ca i pokazala kako lokalna narodna baština ima i univerzalne vrijednosti. Stoga je ova knjiga podjednako primjerena i za male i za odrasle čitatelje, a predstavlja i vrijedan materijal za istraživače.

Cjelovito izdanje

dovi koji, barem u današnje vrijeme, pripadaju tek u one lijepo uređene vrtove kojima se šepure patuljci, ali ti isti Vragov ićev i radov i iskazuju nepatvoreno umijeće istinskog talenta koji se nije htio, mogao ili dao pokvariti suvremenim umjetničkim trendovima.

Pošten majstor To je šarm davno izumrlog umijeća onih igračaka, suvenira, sličica i figurica koje su naši stari još možda

mogli pronaći na proštenjima, onim malim čudima kojima se divio Rimbaud, i mnogi drugi, dok se sve nije pretvorilo u industrijski plastični kič s tajvanskim, kineskim ili hongkonškim predznakom.

Upravo zbog toga, Matini radovi nisu i ne mogu biti kič zato što iskazuju istinsko veselje stvaralaštva potaknutog prizorima iz seoskog života, koji već ionako odumire, kao što odumiru i ovakvi – pošteni majstori!

Autorica knjige I. Ratković

mljiva knjiga “Vile” autorice Ivanke Ratković.

Kako je istaknuo mr. Denis Per ičić, r iječ o prelijepo ispisanim bajkama u kojima je autorica obradila usmene predaje mještana sela Rakov-

Knjiga je objavljena u nakladi Općine Ljubešćica, a odlikuju je i izvrsne ilustracije Zvjezdane Bukovčan.

Riječ je o visokokvalitetnom izdanju, za koje su zaslužni i lektorica Marija Benčik te Nakladnička kuća “Tonimir” iz Varaždinskih Toplica, koja potpisuje pripremu, tisak i uvez. Tiskanje knjige pomogli su Kaming d.d. i KUD “Ljuba voda”.

U bogatom programu, koji je osmislio i vodio predsjednik novomarofskog ogranka Matice hrvatske Zlatko Meštrić, nastupili su Muška vokalna skupina iz Novog Marofa i KUD “Ljuba voda” iz Ljubešćice, a Mateja Ratko-

vić interpretirala je odlomak iz “Dirigentov i mužikašov”.

Brojnoj publici obratile su

R

iječ o bajkama u kojima je autorica obradila usmene predaje mještana sela Rakovca se lektorica Marija Benčik

i ilustrator ica Zvjezdana Bukovčan, a nakon završnih riječi autorice “Vila” Ivanke Ratković, kao posebno iznenađenje nastupio je Regional band, koji tvore urednik i suradnici našeg Regionalnog tjednika: Željko Pavlek, Darko Rušec, Davor Pejnović i Damir Ivančić.

Višesatni program, u kojem je uživalo oko 260 posjetitelja, zacijelo je jedan od kulturnih događaja godine u Ljubešćici.

Nastupila je i muška vokalna skupina iz Novog Marofa

26 Duplerica

06. srpnja 2010.

DOZNAJEMO U Varaždinskim Toplicama održana tradicionalna 7. motorijada Mot

U ritmu graha i rock an

Povratak bajkera u Varaždinske Toplice

Samo u subotu tradicionalnu motorijadu posjetilo je 2.000 ljudi Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Moto klub “Aquabikers” iz Varaždinskih Toplica sedmi put zaredom uspješno je organizirao okupljanje motorista u kampu u Selnici. Petak je bio namijenjen za okupljanje uglavnom domaćih snaga i njihovo zagrijavanje u čemu su pomogli svojom svirkom Wild Hogs, Nakupina Mi i The Trio.

Grah, igre, pivo...

Najbolje hlađenje na + 30 celzijevaca

Subotnje popodne bilo je rezervirano za moto defile koji je ove godine išao do Gabrinovca gdje se tristotinjak motorista okrijepilo odličnim i besplatnim grahom i pivom.

Povratkom u kamp tradicionalno su počele igre za motoriste i motoristice koji su trebali pokazati znanje i umijeće u bacanju gume, igranju badmintona s kacigom na glavi ili u guranju praznih pivskih

Najbolja ekipa u bacanju gume dolazi iz Vidovca

Može i na tri kotača

bačvi motorima.

Vruće i sparno vrijeme išlo je na ruku organizatorima, tako da je bilo i više praznih bačava nego što je to uobičajeno.

Ovakva razdraganost nastavila se i u večernjem terminu koji

v

jerujem da će mnogi bajkeri i sljedeće godine doći ponovno u Varaždinske Toplice je bio rezerviran za nekoliko bendova, kao što su: Desperado band, Mustač bend i Bijelo Dugme tribute.

Nešto malo poslije ponoći dodatnu pomutnju kod jednog dijela prisutnih unijela je stanovita Marija koja je na pozornici nevjerojatnom lakoćom pokre-

ta odstranjivala svoje odjevne predmete, a zanimljivo je da nitko od prisutnih nije inzistirao na njezinim cipelama. Nakon toga fešta je nastavljena, a kišne kapi nisu previše razočarale ionako vesele bajkere.

- Uvjeren sam da smo i ove godine priredili dobar susret.

Imamo dobru lokaciju koju su odlično prihvatili svi, članovi našeg kluba potrudili su se da osiguraju sve što je potrebno

i za sve to dobili smo pohvale ostalih bajkera. Oko dvije tisuće posjetitelja je registirano u subotu, a svoje sudjelovanje prijavilo je pedesetak klubova.

Zahvaljujem svim našim sponzorima koji su nam pomogli organizirati moto susret, a vjerujem da će mnogi bajkeri i sljedeće godine doći ponovno u Varaždinske Toplice - istaknuo je Dalibor Turković, predsjednik MK “Aquabikers”.

Bogat program u srpnju Ljubitelji moto susreta u srpnju imat će veliku ponudu događanja. Nakon Aquabikersa, ovaj vikend MK Jal iz Ivanca organizira susret u Trakošćanu, a u subotu i nedjelju organizira se zanimljiv Trash & Burn miting u Murskom Središću gdje će biti izloženi američki automobili i motori.

Vikend od 17. do 18. srpnja rezerviran je za MK Bombelles u Vinici. Od 23. - 25. srpnja susret organizira Miners MC Croatia u Murskom Središću, a od 30. srpnja do 1. kolovoza MK Ren Ban iz Preloga organizira moto feštu.

Motor budućnosti

Start 27

06. srpnja 2010.

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika OPREMLJENOST

Konkurencija u „prašini“ Najskuplja oprema Laureate, koja serijski nudi sve potrebno za udobnu vožnju, ostavlja prostor tek za estetsko dotjerivanje. Ona je zapravo nadogradnja serijske opreme Dustera i Ambiancea koja, između ostalog, obuhvaća svjetla za maglu, niz ukrasnih elemenata u sjajnoj smeđoj boji (središnja konzola, obrub zvučnika, rukohvat na prednjim vratima) te putno računalo sa šest funkcija. Vanjski retrovizori grijani su i

S Dacijom Duster gospodar ste (vrlo) velikih prostranstava po isto tako (vrlo) pristupačnoj cijeni

TEST VOZILA Vozili smo rumunjski offroader Daciju Duster Laureate 1.5 dCi 4x4

Terenac kojem neravnine i strmine nisu uopće strane Makar bio i pod značkom Dacije, kojoj je cijena i dalje glavni adut u tržišnom okršaju s konkurencijom, takav automobil dobavljiv je po izuzetno pristupačnoj cijeni od 134.700 kuna!

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VA R A Ž D I N - R o b u s n a izvedba Dacije Duster, terenca s prostranom kabinom, pokazala se kao “bogomdanom” pozivnicom za naš prošlotjedni bijeg u prirodu.

Zahvaljujući visokom položaju u vožnji, jer podnica je udaljena 21 cm, naš testni model sugerirao je da se ne boji nijednog terena.

Opravdano?

Gas do daske Treba znati da provjerena Renaultova mehanika čini rumunjskog offroadera iz

Pitestija uvjerljivim na svim vrstama podloge, pa je naša top izvedba s dizelašem od 109 KS i pogonom 4x4 dokazala kako je spremna konkur irat i i uglednijim tržišnim suparnicima. Da kompaktni SUV, rastegnut na solidnih 431,5 cm koji prazan a spreman za vožnju teži 1294 kilograma može biti itekako povoljan, uvjerili smo se pogledom na cjenik. Naime, pa makar bio i pod značkom Dacije, kojoj je cijena i dalje glavni adut u tržišnom okršaju s konkurencijom, takav automobil dobavljiv je po izuzetno pristupačnoj cijeni od

134.700 kuna! Iako se visoka karoserija ne može pohvaliti uzoritom aerodinamikom, niti hrpom futurističkih dizajnerskih elemenata, sva rješenja solidna su i više nego dostatna. Impresionirao nas je novorazvijeni 6-stupanjski mjenjač, koji se

u

z doplatu od 4.600 kuna, Dacia Duster dobiva izuzetno markantno „novo ruho“ tijekom offroaderskog izleta pokazao punim pogotkom.

Rezerviran za izvedbe 4x4, s iznimno kratkim prvim stupnjem poboljšava nastup na neravnom ili strmom terenu, kada Duster vozi pod punim opterećenjem. No, tijekom vožnje po asfaltu zahtijeva kratko privikavanje. Dobro

je što za krstarenje uređenom prometnicom pomalo nespretan raspored brzina anuliraju kratki hodovi ručice mjenjača, koja bez ikakvih otpora ili neželjenih zvukova klizi kroz stupnjeve prijenosa. U Autocentru Kos doznali smo kako uz doplatu od 4.600 kuna Dacia Duster dobiva izuzetno „novo ruho“.

Naime, paket opreme Look, osim aluminijskih naplataka od 16 cola, obuhvaća vanjske retrovizore i uzdužne krovne nosače u boji mat kroma. Ista boja postaje dominantnom na ukrasnom pragu i zaštitnoj letvi sprijeda. Točku na „i“ ne predstavljaju samo zatamnjena stakla na stražnjim vratima, zatamnjena bočna stražnja stakla i stražnje staklo, već i nekoliko opcija financiranja.

Stoga preporučamo da se o svim pogodnostima dodatno informirate u prodajnom autosalonu u Cehovskoj 18 ili na telefon 042/403-300.

električno podesivi, dok je klima-uređaj ručno podesiv. Ugodno iznenađenje predstavlja sadržani paket „Modularnost“ koji omogućava to da je preklopiva stražnja klupa djeljiva u omjeru 1/3-2/3, a vozačevo sjedalo, sigurnosni pojasevi i upravljač podesivi su po visini. Poseban indikator upozorit će vas na nezatvorena vrata, a stropno svjetlo ima i ono za čitanje. Svjetla ima čak i u pretincu za rukavice…

Dacia Duster ima prostranu i udobnu unutrašnjost

Tehničke karakteristike

Naglašena osobnost, ali i sposobnost

Kw/ks

80/109 pri 4000 o/min

Maks. brzina

168 km/h

Ubrzanje

0 - 100 km/h za 12,5 sek

Ccm

1461

Jednostavnost dizajna i izgled pravog terenca

28 Start

06. srpnja 2010.

TREBA ZNATI Dobre automobilske gume izuzetno su važne za sigurnost u vožnji

S provjerenim gumama pođite sigurno i bezbrižno na odmor Vrući ljetni dani uglavnom su vrijeme godišnjih odmora kada najčešće putujemo svojim automobilima. Za sigurno putovanje treba se dobro i na vrijeme pripremiti Piše: DAVORIN FURJAN spec. za putničke gume u GUMIIMPEX-GRP-u

Na svakom automobilu posebnu pozornost treba posvetiti pneumaticima jer su oni izuzetno važni za aktivnu sigurnost u prometu.

Vozači su dužni jednako voditi brigu o sigurnosti drugih, koliko i o vlastitoj.

Nikad na istrošenim Gume su jedina kontaktna površina s cestom. Uslijed visokih temperatura, osobito uzavrelih asfaltnih površina na koje iznenada može pasti ljetni pljusak, za sigurnu vožnju na svim kotačima vozila moraju biti ispravne ljetne gume.

Stoga na gumama ne valja štedjeti. Bolje je odabrati nove gume, pa čak i one jeftinije, nego se voziti na istrošenima. Izlizane gume opasne su na mokr im ili

m

inimalna dubina profila na ljetnim gumama mora biti dva milimetra vrlo vruć im podlogama.

Istrošenost se vidi na gaznoj površini prema indikatoru istrošenosti.

Ako niste sigurni kako to provjeriti, pitajte svog vulkanizera.

Minimalna dubina profila na ljetnim gumama mora biti 2 mm. Ukoliko je manja, potrebne su vam nove gume. Preporučuje se na istoj osovini koristiti dva pneumatika istog dizajna gazećeg sloja. Svakako je

Na cestama se ljeti vozi velikim brzinama zbog čega su gume na vozilu ključne za sigurnost

korisno savjetovati se s kvalificiranim osobama za gume.

Tijekom uporabe treba očuvati kvalitetu i performanse pneumatika na vozilu. Važno je imati na umu da se na vrućem asfaltu zimske gume, izrađene od mekše smjese, puno brže troše.

Provjera tlaka Osnovna mjera sigurnosti jest redovita provjera tlaka u gumama. Provjeru tlaka uvijek obavite na hladnim gumama s ispravnim tlakomjerom. Auto bi trebao stajati na mjestu bar 3 sata.

Podatke o pravilnom tlaku guma vašeg vozila naći ćete na unutarnjoj strani poklop-

Smanjite rizične situacije Redovitom kontrolom, svakako prije dužeg putovanja, a najmanje jednom u mjesec dana, provjerite pritisak u gumama.

Rezervna guma neka ima 0,5 bara veći pritisak. Ne vozite brže od označene brzine na gumama svojeg vozila! Izbočine, ureze i raspukline na vidljivim dijelovima gume svakako odmah sanirajte kod vulkanizera. Ako vozilo u vožnji podrhtava, provjerite balans, a po potrebi i optiku vozila kod svog vulkanizera.

Na put krenite samo s potpuno spremnim i ispravnim vozilom.

ca spremnika za gorivo, na dovratku vozačkih vrata ili u vašem auto priručniku. Težina dodatnih putnika i prtljage utječe na tlak u gumama.

Ako je tlak u gumama prenizak, dolazi do deformacije guma i oštećenja, povećava

se otpor kotrljanja, a time i potrošnja goriva.

Kad gume u vožnji uvijek imaju optimalan tlak, pružaju veću sigurnost, a produžujemo im i životni vijek, jer su otpornije na oštećenja.

Bez rezervne gume, trokuta i prve pomoći na put se ne kreće

Start 29

06. srpnja 2010.

Benussi d.o.o. Varaždin ugovorio isporuku 10 vozila Iveco Eurocargo ML100E18 Euro 5 s varaždinskom Vindijom!

Poduzeće Benussi d.o.o.

Varaždin ugovorilo je isporuku 10 novih gospodarskih vozila IVECO. Radi se o novim IVECO Eurocargo vozilima, najmodernijim vozilima u svojoj klasi koja podržavaju Euro 5 norme smanjenog zagađenja od ispušnih plinova.

S p o m e n u t a v oz i l a s u ukupne nosivosti 10 tona.

Opremljena su kvalitetnim nadogradnjama (izolirane komore) poduzeća Miers d.o.o. iz Mokrica i rashladnim uređajima marke Thermoking.

U tom kontigentu vozila su 4 vozila s izoliranom komorom za prijevoz pića bez rashladnog uređaja i 6 vozila s izoliranom komorom s rashladnim uređajem.

Zaključeni posao između poduzeća Benussi d.o.o.

AUTOCENTAR KOS Otvoren novi Renault PRO + centar

Centar prilagođen poslovnim kupcima

U Ovlaštenoj koncesiji Renault - Autocentar Kos u Cehovskoj 18 u Varaždinu prošli je mjesec otvoren novi PRO + centar. Zadaća ovog centra je da poslovnim kupcima osigura još bogatiji izbor proizvoda i usluga.

Već godinama je Renault među prvim trima markama s udjelom višim od 10 posto na tržištu novih vozila i oko 25 posto na tržištu lakih gospodarskih vozila u Varaždinskoj županiji.

Zahvaljujući tim pokazateljima, Renault Autocentar Kos je jedan od najboljih koncesionara u Hrvatskoj.

Građani Varaždina mogu se osloniti na ovu tvrtku orijentiranu na kvalitetu usluge, a dokaz tome jest da je više od 90 posto klijenata bilo zadovoljno uslugom postprodajnog odjela.

Renault Pro + centar je centar nastao iz Renault Business Centra / Renault Entreprisesa, specijaliziranog za prodaju i popravak gospodarskih vozila. Sada korisnicima nudi još bogatiju paletu proizvoda i usluga jer u prvom redu ovdje su posebno educirani djelatnici, isključ ivo okrenuti poslovnim kupcima.

U novom centru nude se,

između ostalog, laka gospodarska vozila i posebno pr ilagođena vozila koja nude rješenja po mjeri i u skladu s potrebama klijenata. Postprodajne usluge u potpunosti su prilagođene kupcima jer osiguravaju maksimalnu fleksibilnost, primjerice duljim radnim vremenom ili popravkom profesionalnih vozila do 7 tona.

Svima u Renaultu kupci su na prvom mjestu, bili oni obrtnici ili mali i srednji poduzetnici. Renaultov odjel lakih gospodarskih vozila nadasve se ponosi tim svojim postignućem.

kao uvoznika i ovlaštenog servisera za Iveco gospodarska vozila i poduzeća Vindija d.d. tek je početak uspješne obostrane poslovne suradnje.

Poduzeće Benussi d.o.o. u Varaždinu za ostale svoje partnere i one koji će to tek postati može ponuditi iz IVECO gospodarskog programa nova i rabljena vozila ukupne nosivosti 3,5 do 40 tona te nadogradnje svih vrsta i namjena koje idu uz vozila prema specifičnim potrebama kupaca.

Isto tako za sve postojeće i nove stranke Benussi d.o.o.

Varaždin može ponuditi brz i kvalitetan servis te promptnu isporuku rezervnih dijelova s dobro opskrbljenog vlastitog skladišta te iz skladišta u Puli, Rijeci, Zagrebu i Slavonskom Brodu.

30 Start

06. srpnja 2010.

NOVO Autocentar Kos u Varaždinu

Novi Master s pogonom na stražnje kotače

U Autocentru Kos u Cehovskoj 18 u Varaždinu u ponudi je novi Master koji će, sasvim sigurno, odlično naslijediti svog prethodnika.

On dolazi u još više varijanti, a novost je 4. dužina Mastera koja raste do 6,85 metara ukupne dužine te iskoristivog tovarnog prostora od 4,39 metara. Zapremnine tovarnog prostora su time povećane u odnosu na prethodnika i iznose maksimalno 22 četvorna metra. Velika je novost i pogon na stražnje kotače te je u ponudi i najveći Master sa 4,5 t ukupne nosivosti.

Dnevne vijesti na www. regionalni. com

Osim furgona, u ponudi su i kombi vozila sa sjedalima kao i mini bus, te dobro poznate šasije sa sandukom i kiper. Što se motorizacije tiče, tu su odlični novi Renaultovi motori 2.3 dci sa 100, 125 i 150 KS kojima je produljen servisni interval na 40.000 km, s manjom potrošnjom, smanjenim troškovima održavanja te ujedno zadovoljavaju sve norme o zaštiti okoliša Euro 4 i Euro 5.

Osim samog vozila, u ponudi je i paket održavanja vozila te je putem Renault financiranja osigurana potpuna briga o vozilu.

Duplerica 31

06. srpnja 2010.

to kluba “Aquabikers”

FONTANA BLUES FESTIVAL Užitak za stotine posjetitelja

nd rolla!

Večeri odlične svirke Nastupili su Brothersi i Tony Lee King, The Harpoonsi, Lizardsi, LZ Love & Lightning Red s Peco Petej Blues Piše: DENIS PERIČIĆ

Guranje bačve motorom? Samo naprijed!

Ništa bez budnog oka policije

Ekipa zadužena za osiguranje te red i mir

Već osmu godinu zaredom, prostori Kazališnog trga, terase Rogoza, pa i Šetališta Vatroslava Jagića bili su premali da za posjetitelje koje su pohrlili na Fontana Blues Festival, koji je održan u petak i subotu, 2. i 3. srpnja.

S obzirom na to da se radi o gradskom programu u okviru Ljeta u Varaždinu, nije se tražila karta, nego – piće više, što dovoljno govori o uspjehu organiza tora, varaždinskog Koncer tnog ureda, ali, na-

ravno, i izvođača.

Prva večer, u petak, pripala je varaždinskim Brothersima i Tonyju Lee Kingu, Imoćaninu koji pjeva i svira kao da je rođen u delti Mississipija, te The Harpoonsima iz Splita.

Još bolje posjećenu subotnju večer otvor ili su provjereni domaći majstori – Voodoo Lizardsi, a završili LZ Love & Lightning Red s Peco Petej Blues Gangom.

Don’t be a looser, be a blueser!

Vidimo se na sljedećm Blues festivalu!

Voodoo Gangom

32 Putopisi

06. srpnja 2010.

Najveći kameni Buddha u Japanu (31,05 m), smješten na brdu Nokogiriyama

Hram u tokijskoj četvrti Asakusa

PUTOPIS Sanja Željeznjak živjela je pet godina u Zemlji Izlazećeg Sunca - Japanu (1)

Srdačnost strpljivih ljudi Zemlje Izlazećega Sunca Što se japanskoga jezika tiče, on je stvar nacionalnog ponosa i njega i sami Japanci smatraju kompliciranim

Trese ih potrošačka groznica Turist koji ne poznaje dobro jezik i lokalne običaje, u Japanu ipak uvijek može ugodno i bezbrižno provesti vrijeme u kupovini. Japan je zemlja shoppinga par excellence te se ondje može pronaći i kupiti gotovo sve. U velikim gradovima poput Tokija, Osake, Nagoye i Kyota trgovine su luksuzne, prostrane i bogato opremljene, prodavači uslužni i ljubazni, a kvaliteta robe spada među svjetske standarde. Iako je svjetska recesija zahvatila i Japan, društvo je to koje permanentno trese potrošačka groznica, stoga su trgovine otvorene svih sedam dana u tjednu, čak i praznikom. Japanci vole trošiti novac na luksuznu robu i brendove. Nacionalna valuta je jen, a plaćati vole gotovinom, čak i pri kupnji većih i skupljih artikala.

Piše: SANJA ŽELJEZNJAK

Netko me jednom upitao koja je najbolja lekcija o Japanu koju sam dobila od Japanaca. Osvrnem li se na svoj petogodišnji boravak u toj zemlji u kojoj sam s obitelji živjela od ožujka 2005. do svibnja 2010. godine, reći ću da me se ništa nije tako pozitivno dojmilo kao temeljna ljudska i profesionalna pristojnost Japanaca.

Srdačni i strpljivi Stanovnici Nippona, kako se na japanskom naziva Zemlja Izlazećeg Sunca, na prvi pogled djeluju možda rezervirano, ali su u osnovi vrlo

Štand s japanskim suvenirima

susretljivi, strpljivi i srdačni ljudi. Zanima ih sve u vezi sa strancima - od našeg načina života i rada do odmora i provođenja slobodnog vremena.

Ugodni su domaćini i visoko cijene harmonične odnose u društvu. Zahvaljujući tom neagresivnom pristupu, život u inače hektičnom Japanu stranc ima može biti vrlo ugodan.

Poznato je kako je Japan jedna od najnapučenijih država svijeta. Na tom udalje-

Tokijska četvrt Jimbocho vrvi knjižarama na otvorenom

nom arhipelagu na Pacifiku danas živi oko 147 milijuna stanovnika. O Japancima u

t

a ponosna nacija stoljećima je namjerno živjela u izolaciji od ostatka svijeta ostatku svijeta kola mnogo stereotipa i klišeja, većinom

netočnih i temeljenih na nedovoljnom poznavanju običaja i mentaliteta ovog dalekoistočnog naroda.

Nacionalni ponos Mi često mislimo kako su Japanci posebni i drukčiji, no zanimljivo je kako Japanci isto to običavaju misliti o sebi. Ta ponosna nacija stoljećima je namjerno živjela u izolaciji od ostatka svijeta, a iako je Japan danas jedna od najmodernijih država, bogat-

Niz torii vratnica u tokijskom hramu Nezu

stvo i snaga tradicije ondje su još prisutni na svakom koraku. Što se japanskoga jezika tiče, on je stvar nacionalnog ponosa i njega i sami Japanci smatraju kompliciranim i teškim, a za strance čak posve nedokučivim. Japanci s neobičnim ponosom vole isticati i činjenicu da njihova zemlja ima izražena četiri godišnja doba, doba kiša i sezonu tajfuna, što je čini još posebnijom u odnosu na druge zemlje.

Pogled na tokijske nebodere

JAPANSKI TRGOVCI

Uslužnost im nije slučajna Stranci jednoglasno hvale profesionalnost i uslužnost japanskih trgovaca. Ona je na tako visokom nivou da se nekima čini kao druga krajnost: “programiranost”. Prodavači u pravilu već na vratima dočekuju kupce s frazom dobrodošlice: “Irasshaimase!”. U trgovini prodavači pred kupcem ponekad izgovaraju unaprijed naučeni tekst koji je opis robe ili usluge koja se nudi. Kupac je u Japanu uvijek u pravu i za svoj će novac dobiti vrhunsku uslugu. Kupite li bilo koji artikl, on će vam biti ukusno i pažljivo umotan, bez obzira na to radi li se o poklonu ili je roba za vašu privatnu upotrebu, a prodavač će vam zahvaliti i na izlasku vas pozdraviti uz naklon, što je u Japanu uobičajen pozdrav.

Sport 33

06. srpnja 2010.

USPJEH Emil Milihram ukupni je pobjednik Svjetskog kupa u spustu na divljim vodama

Emil Milihram kao da se ove godine pretplatio na prva mjesta i tako nastavio respektabilni niz

Bravo, Emile, majstore!

Ovim rezultatom Emil je dostigao posljednji rezultat koji mu je nedostajao – naslov ukupnog pobjednika Svjetskog kupa Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Emil Milihram, najbolji svjetski spustaš na divljim vodama, nakon titule svjetskog prvaka okrunio se i titulom ukupnog pobjednika u Svjetskom kupu.

Nakon nastupa na utrkama Svjetskog kupa u kajak kanu spustu i sprintu održanih u Sloveniji i Italiji, finalne utrke završnog kola održane su protekli vikend i u mjestu Lofer u Austriji.

Na sva tri natjecanja Emil je osvajao prvo mjesto i suvereno zauzeo i ukupno prvo mjesto u poretku najboljih svjetskih spustaša na

divljim vodama.

Bez konkurencije Hrvatski kanuisti odlično su pripremljeni što su i dokazali u klasičnom spustu po stazi dužine četiri kilometra na kojoj su već više puta pobjeđivali.

U kanu jednosjedu sigurnom pobjedom Emil Milihram i ovaj put u svojoj glavnoj disciplini nije dopustio nikakva iznenađenja.

Na drugo mjesto „ugurao“ se Čeh Rolenc, a treće i četvrto mjesto pripalo je Emilovim reprezentativnim kolegama Tomislavu Lepanu i Igoru Gojiću.

U ukupnom poretku Svjetskog kupa u konkurenciji kanu jednosjeda Emil Mi-

E

mil Milihram zauzeo je uvjerljivo prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova, pobijedivši u sve četiri utrke lihram zauzeo je uvjerljivo prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova jer je na sve četiri utrke (u ukupnom po-

retku ne računaju se rezultati najslabijeg natjecanja) pobijedio.

Drugoplasirani u ukupnom poretku je Francuz Yann Claudepierre dok je treći Nijemac Norman Weber. Četvrto mjesto odlazi ponovo u Hrvatsku Tomislavu Lepanu kao i peto mjesto koje je osvojio Igor Gojić.

Ovakav rezultat nije očekivao ni Emil jer zna kakve uvjete imaju članovi drugih reprezentacija dok on i njegovi kolege treniraju izvan svog mjesta boravka a najčešće u Sloveniji ili na moru.

Uz takve uvjete i odricanja

njihovi, a pogotovo Emilovi rezultati, znatno su vredniji i značajniji, Što bi trebali prepoznati i valorizirati njihovi klubovi i sportski savezi.

Možda ovi rezultati omoguće dobivanje pr ijeko potrebne pomoć i ovom neolimpijskom sportu te pomognu da se stvore uvjeti dostojni svjetske sportske velesile, kakva Hrvatska i jest u kategoriji divljih voda.

Ovim rezultatom Emil je osvojio jedino što mu je još nedostajalo – naslov ukupnog pobjednika Svjetskog kupa. Sada bi se još moglo dodati “Samo je nebo granica”.

Emil Milihram

EKSKLUZIVNO Tek što je sredio dojmove s važnog svjetskog natjecanja Emil Milihram odgovorio je na naša pitanja

Ovo je moja sezona snova i uspjeh karijere Emil Milihram neposredno nakon velikog uspjeha i ukupne pobjede u Svjetskom kupu svoje dojmove opisao je rečenicom - “Ovo je moja sezona snova.”

Kako su tekle pripreme za ovu odlučujuću utrku?

- Propustio sam subotnju utrku kako bih bio siguran za nedjelju. Vodostaj je bio nizak, pa nisam želio riskirati da se ozlijedim ili da oštetim čamac pa time dovedem u pitanje pobjedu. U nedjelju staza je bila, kako mi volimo reći, “glavu

dolje i lupi” i sve je odlučeno u posljednje dvije minute.

Pobijedio sam na knap. Već

O

vim pobjedama zaokružio sam jedno sportsko poglavlje

mi je forma u padu s obzirom na Svjetsko prvenstvo ali i to je bilo dovoljno za pobjedu. Što sada planirate nakon

povratka u Varaždin?

- Sada je kraj sezone i u planu je odmor. Ovogodišnji uspjesi premašili su sva moja očekivanja. Ovo je bila moja sezona iz snova. Nikada prije nisam spojio titulu svjetskog prvaka i ukupnog pobjednika Svjetskog kupa. To je najvjerojatnije najveći uspjeh moje sportske karijere i života.

Hoće li sada mali sportovi dobiti više na važnosti kada se pročuje još više za vaše rezultate?

- Ne znam da li moje mi-

šljenje može išta promijeniti.

Nogomet je na rubu od ispadanja, ali je i dalje najpopularniji sport i svi jedino o njemu govore. Najvjerojatnije se ništa neće promijenti, takva smo sredina koja cijeni samo nogomet. Ja sam sretan zbog sebe i svog uspjeha. Ono što sam zapazio jest činjenica da u klubu ima sve više klinaca.

Vidite li možda među njima nekog novog Emila Milihrama?

- Da netko ponovi rezultate koje sam ja postigao morao bi

godinama raditi, a možda ni to ne bi bilo dovoljno.

Vodite li brigu o prehrani i koja je vaša tajna uspjeha?

- Nikada nisam vodio puno brige o prehrani. Nisam se sramio otići u McDonalds, ali ni posjetiti nešto drugo. Najveću pozornost poklanjao sam treningu i najvjerojatnije se tu krije tajna mog uspjeha.

Kakvi su sljedeći sportski planovi?

- Ovim pobjedama zaokružio sam jedno sportsko poglavlje. Tri put uzastopce sam

svjetski prvak i sada sam prvi put i ukupni pobjednik Svjetskog kupa. Sljedeće godine na rasporedu je Europsko prvenstvo u Srbiji. Do sada sam bio već dva put europski prvak.

Treba naći novi motiv.

Znaju li sada svi za Varaždina na sportskoj karti svijeta?

- Znaju, jer uvijek misle da sam iz Zagreba jer je odande ostatak reprezentacije. Tada moram posebno naglasiti da sam zapravo iz Varaždina i to već znaju mnogi.

34 Sport

U zaleđu

Sportski uzori i idoli I

zmeđu istinskih sportskih uzora i idola u svijetu sporta ne mora postojati znak jednakosti. U posljednje vrijeme imali smo prigodu vidjeti, primjerice na najvećoj nogometnoj smotri na svijetu, kako Damir IVANČIĆ neki od onih koji su urednik sportske mogli biti sportski uzorubrike ri postaju mali i beznačajni licemjeri i napuhane veličine. Veliki i popularni igrači koji pune stranice „žutog“ tiska ne znaju podnijeti poraz, ne znaju i ne mogu od svoje „veličine“ stisnuti sportskom protivniku ruku i reći: „Bio si bolji!“ već pljuju u kameru i sl. Takvi sportaši sigurno ne mogu biti sportski uzori već samo nečiji idoli kojima u mašti prilijepe kvalitete koje on nema. Također sportski uzori ne mogu biti ni bivši ili sadašnji narkomani, alkoholičari ili mafijaši koliko god oni bili simpatični ili imali za sobom lijepih sportskih postignuća. Sportski uzor u koji bi se trebali ugledati mladi ne smije imati takve negativne karakteristike koliko god ga neki racionalno ili iracionalno branili.

Idolatrija zna biti vrlo opasna stvar kada se takva devijantna ponašanja počnu prihvaćati kao nešto gotovo normalno pa umjesto da osudimo negativno ponašanje mi ga još potičemo povlađivanjem. Sportski uzori i pravi životni uzori nisu najčešće pod svjetlima reflektora i na „crvenim tepisima“ već su tu negdje blizu nas. Najčešće su neprimijećeni i nedovoljno priznati jer oni takva priznanja i ne traže tako grčevito.

Njihova vrlina je skromnost, često i nepotrebno prevelika samozatajnost, ali svakako nisu „lajavci“ koji se bore za naslovnice ljubavnim pothvatima, bančenjem ili nekim porokom. U svakom gradu, u svakoj ulici postoji barem jedan sportski ili životni uzor pokraj kojeg prolazimo svaki dan, a ne prepoznajemo ga iako ga svi znamo. Priznanje za takve osobe ne mora biti isključivo materijalnog tipa jer postoje i drugi načini u uređenim društvima kako se takvim osobama daje dignitet i cijeni ih se kao istaknute sugrađane.

Zato treba dobro razmisliti svaki put kada se počnemo nekome diviti iz bilo kojeg razloga i „pročitati“ ga spada li on u kategoriju sportskih uzora ili je samo još jedan jednostrano talentirani i umjetno stvoreni idol.

06. srpnja 2010.

LJETNE SPORTSKE AKTIVNOSTI Brojni sportski klubovi

Sve je bogatija po sportskih aktivno

Gradski bazeni Varaždin organizirali su najsveobuhvatniji ljetni sportski kamp za djecu

Sve je više sportskih klubova koji tijekom ljetnih mjeseci okupljaju najmlađe članove i time populariziraju sport i omasovljuju članstvo Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Gradski bazeni Varaždin i ovo ljeto organiziraju Ljetni sportski kamp, najsveobuhvatniju sportsku aktivnost za djecu tijekom ljetnih mjeseci u gradu.

Početak prve bio je 28. lipnja.

Riječ je programima za djecu školske i predškolske dobi koje vode kvalificirani i stručni voditelji i treneri – profesori kineziologije i odgojitelji.

Kroz druženje i igru provodi se učenje osnovnih elemenata gimnastike, plivanja, atletike, nogometa, odbojke, rukometa, košarke, tenisa i vaterpola.

Smjena u kampu traje od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati, a cijena za pet dana

iznosi 300 kn.

Sportske škole Programi će se provoditi na bazenima i sportskim terenima JU „Gradski bazeni“ Varaždin, terenima Teniskog kluba „Varaždin 1181“ i Hrvačkog kluba „Vindija“, te u prostorima Nogometnog kluba „Varteks“ Varaždin.

Ručak u restoranu bazena uključuje: glavno jelo s prilogom i salatom, desert i cedevitu! Uza sve aktivnosti u cijenu je uključen i ručak u restoranu bazena. Sve informacije i rezervacije mogu se dobiti ili obaviti na recepciji bazena ili na broj telefona 042 / 215 – 366.

Ljetni sportski kamp na Grad-

skim bazenima i ovo ljeto nastavlja tradiciju gostovanja poznatih i perspektivnih sportaša. U srijedu 7. srpnja u 10 sati polaznike sportskog kampa posjetit će perspektivni varaždinski skijaši, hrvatski reprezentativci Istok Rodeš i Iva Mišak.

Počela je s radom i Ljetna škola rukometa RK Varaždin koja će trajati do 31. srpnja.

Cilj je popularizirati sport i rukomet te naučiti najmlađe osnovnim pravilima ove omiljene igre. Trenutačno je u Ljetnoj školi 30-tak dječaka u dobi od 6 do 16 godina, a s njima vježbaju dvojica trenera. Jedan od njih je i Zoran Jeftić, poznati varaždinski rukometaš koji je svo-

jedobno zaigrao i za hrvatsku reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Tunisu. Kako je u međuvremenu završio za profesora TZK, sa specijalizacijom u rukometu, pokušat će svoje

D

vorana HK Vindija bit će otvorena od 10 do 12 sati, a trener za mlađe dobne kategorije radit će sa svim okupljenima

bogato igračko znanje prenijeti mladim generacijama.

RK Varaždin i njegovu Ljetnu školu rukometa prati i Splitska

ATLETIKA Varaždin domaćin 5. otvorenog europskog atletskog prvenstva za osobe s intelektualnim teškoćama

Više od 200 sportaša u Varaždinu Varaždin će od 8. do 11. srpnja biti domaćin 5. otvorenog europskog atletskog prvenstva za osobe s intelektualnim teškoćama, koji organizira Hrvatski paraolimpijski odbor.

Na prvenstvu će nastupiti predstavnici 20 zemalja s oko 200 sportaša. Natjecanja će se održavati na atletskom stadionu SC Sloboda.

Ceremonija ot varanja planirana je za četvrtak 8. srpnja i održat će podno

Paraolimpijska reprezentacija Hrvatske

varaždinskog Starog grada.

Početak će biti u 19.30 sati kada će krenuti povorkom sudionika ulicama Varaždina sve do do Starog grada.

Tamo će u 20 sati početi program u povodu svečanosti otvaranja.

Natjecanja se odvijaju od 9. do 11. srpnja od 9 do 13 i od 16 do 20 sati. Završetak 5. otvorenog europskog atletskog prvenstva za osobe s intelektualnim teškoćama je u nedjelju, 11. srpnja u 14 sati.

Sport 35

06. srpnja 2010.

i udruge organiziraju aktivnosti za djecu tijekom ljeta

onuda ljetnih osti za najmlađe banka kao sponzor, jedan od rijetkih poslovnih subjekata koji imaju sluha za rad s djecom u sportu.

Treninzi će se održavati utorkom i četvrtkom od 16 do 17 sati te subotom od 9 do 10 sati u prostoru TTS Sportskog centra Varaždin smještenom uz SC Sloboda na Banfici. Mjesta za nove polaznike još ima, a sve informacije mogu se dobiti na mob 091/2557-142 ili na mail: rk.varazdin@gmail.com.

Hrvački klub Vindija tijekom cijelog ljeta svakodnevno će imati otvorena vrata za svoje najmlađe članove i sve one koji žele trenirati hrvanje. Dvorana HK Vindija bit će otvorena od 10 do 12 sati, a trener za mlađe uzrasne kategorije radit će s okupljenima.

Bejzbol klub Vindija tijekom ljeta neće imati stanke. Od 18. do 23. srpnja domaćini su Regionalnog kampa na kojem će sudjelovati bejzbolaši iz Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske, a predavači će biti treneri iz SAD-a. Osim toga mlađe uzrasne kategorije nastupit će tijekom ljeta na tri turnira u Italiji. Klub se uključio i u Ljetni sportski kamp na Gradskim bazenima Varaždin,

i to svaku srijedu. Svi koji žele trenirati mogu doći na igralište Srednjoškolca svakodnevno od 10 do 12 gdje s mladima rade stručni treneri.

Mladi rukometaši treniraju u Ljetnoj rukometnoj školi

Graberje 10. srpnja; odbojka, SD Varaždin Graberje, odbojka na pijesku, tereni i Gradski bazeni Varaždin od 5. do 10. srpnja; graničar, IV. OŠ Varaždin.

Natjecanja iz rukometa već su održana i županijski pobjednik je ekipa iz Trnovca. Ukupno je bilo prijavljeno šest ekipa.

Biciklističko društvo Sloga Varaždin organizira upis novih biciklista rođenih od 1995. do

2000. godine, u kategorijama početnici A i B. Upis se organizira u subotu 10. srpnja od 9 do 11 sati u klupskim prostorijama u Varaždinu, Pavlinska 6.

Nakon upisa novi biciklisti dobivaju bicikl i opremu za treniranje. Za ostale informacije treba kontaktirati nadležne na telefon broj 098-379-402.

USPJEH Naš kolumnist Bojan Golub postao kondicijski trener RK Podravka

Ovo je veliki profesionalni izazov!

Bojan Golub, varaždinski profesor fizičke kulture i poznati kondicijski trener, postao je i službeno kondicijski trener RK Podravka iz Koprivnice.

- U Podravci se radi se vrlo ozbiljno - naglasio je Golub. - Već smo predali sve razrađene planove i programe priprema i to od buđenja pa do četiri trenin-

ga uz prehranu. Mali problem je i u tome što su sve igračice i u sastavima reprezentacija pa za svaku posebno treba u tom periodu napraviti individualne programe. Suradnja sa svima u stručnom stožeru je odlična a radna atmosfera vrlo poticajna.

Prvi dio priprema počinje 26. srpnja u Koprivnici, a 3. kolo-

voza odlazimo u Delnice na desetodnevne pripreme.

Ekipa je pojačana trima igračicama i nadamo se odličnim rezultatima na svim razinama natjecanja s tim da je cilj što dulje ostali u Ligi prvaka. Ovo je u svakom slučaju veliki profesionalni izazov i stepenica više u karijeri, a također i potvrda

SAVATE BOKS Prvenstvo Mediterana 2010., Narbonne, Francuska

Medalje za varaždinske borce Natjecanje je održano u dalekom Narbonneu u Francuskoj od 1.do 3. srpnja. Sudjelovalo je ukupno 18 država među kojima su iznimne uspjehe postigli borci iz Hrvatske, a među njima osobito članovi Savate Kluba Omega iz Varaždina.

Pod vodstvom trenera i izbornika Miljenka Rožmarića Varaždinci su postigli sljedeće rezultate: u kategoriji do 56kg Filipa Šinka je u finalu porazio francuski predstavnik Bonne Jonathani te je osvojio srebrnu medalju; do 70kg Jovana Vučić također je u finalu poražena od francuske predstavnice De-

narle; do 60kg Marija Kosi je u najboljoj borbi pokazala da je najperspektivnija mlada boksačica varaždinskog kluba, ali je na bodove izgubila također od francuske predstavnice Carrere kojoj je to bio oproštajni meč od aktivne karijere.

Osim Varaždinaca na natjecanju su sudjelovali i: do 70kg Silvije Kebet, 2. mjesto, Stubica Boks; do 52kg Valentina Balažinec, 2. mjesto, Omega Kneginec; do 85kg Drago Puljić iz Valpova jedini je od reprezentativaca Hrvatske uspio osvojiti najsjajnije odličje u finalu protiv Bemaoua iz Francuske

Sport

Zašto se javlja bol u leđima ? Ž

elite li spriječiti prenapregnutost leđa, a što dovodi do grča, leđni, trbušni i mišići bedara moraju biti čvrsti i oblikovani. U protivnom, opušteni mišići ne pružaju dovoljnu potporu i mogu izazvati prenaprezanje kralježnice. rbušni mišići u dobroj formi stvaraju ‘mišićni pojas’ koji sprječava iskrivljavanje donjeg Bojan GOLUB dijela leđa. A iskrivljen položaj donjeg dijela kralježnice Kondicijski trener pritišće i gornji dio te stvara fitness cluba odličnu podlogu za razvoj novih “Sportlife” deformacija. Glavni krivci?

042/241-600 Loše držanje, debljina, slabi mišići i stres četiri su faktora koji povećavaju mogućnost boli u donjem dijelu leđa. Uobičajene aktivnosti koje obavljate na neispravan način, poput sjedenja, stajanja ili podizanja tereta drugi su rizični faktori. Kako ublažiti bol? Ispravno držanje omogućava neometan rad mišića, dok su čvrsti mišići vitalni za ispravno držanje. A ispravno držanje podrazumijeva praćenje prirodne zakrivljenosti u obliku slova S. To znači da cilj nije rigidno izravnana kralježnica. ”Ako se neispravno držanje ispravi, bol koja je bila njegova posljedica može se eliminirati.” Ako vrijeme prolazi, a držanje ostaje iskrivljeno, navika pogrbljenog držanja uzrokuje promjene na strukturi zglobova, dolazi do pretjeranog trošenja i njihovog preranog starenja. Debljina, posebno na trbuhu, također preopterećuje leđa stvarajući breme za mišiće leđa koji drže kralježnicu. Redovit program vježbi ključan je za fit i zdrava leđa. Pa čak i kad bol mine, vježbanje ne treba prekinuti, ali zato prije nego što započnete s treningom, porazgovarajte s liječnikom koji će preporučiti ispravne i najučinkovitije vježbe za rješavanje vašeg problema. Sjedite li dugo u uredu, češće ustanite i kratko se protegnite i prošetajte niz hodnik ili uza stube. Za one koji posao obavljaju sagnuti, poput poljoprivrednika, najbolje bi bilo češće odmaranje i promjena položaja. Ako na poslu pak neprestance stojite, fizijatri preporučaju malo povišenje poput niskog stolca ili stepenice na kojoj ćete odmarati jednu nogu. Prilikom dizanja tereta, pa čak i laganih predmeta, ne služite se samo mišićima leđa. Savijanje koljena mnogo je bolje rješenje.

T

Sportske igre Sportske igre mladih također su dio sportske ponude tijekom ljetnih mjeseci.

Koordinator za Varaždinsku županiju je Drago Posavec iz Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, koja je i organizator natjecanja za Varaždinsku županiju. Sportske igre mladih u svom 14. izdanju ostvarile su ove godine rekordan broj prijavljenih natjecatelja - čak 51350 mladih sportaša iz svih županija. S područja Varaždinske županije prijavljeno je ukupno 158 ekipa s više od 500 natjecatelja.

Raspored odigravanja kvalifikacijskih susreta je sljedeći: mali nogomet, SD Varaždin Graberje od 2. do 7. srpnja; rukomet, SD Varaždin Graberje 1. srpnja; tenis, TK Varaždin 1181 5. srpnja; stolni tenis, Srednjoškolac 7. srpnja; šah, Šahovsko društvo Varaždin 8. srpnja; badminton, SD Varaždin Graberje 8. srpnja; ulična košarka, tereni SD Varaždin

za bolje zdravlje

što se moglo i očekivati nakon već dosegnutog europskog srebra kada je u finalu izgubio na bodove.

važnosti posla kondicijskog trenera - dodao je Golub.

U svojoj karijeri kondicijskog trenera Golub je do sada surađivao s brojnim sportašima i klubovima - među njima su i Siniša Kovačić (svjetski prvak u kickboxingu), nogometaši Leon Benko, Gordan Golik, Nikola Pokrivač i brojni drugi.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Sport

06. srpnja 2010.

ISTRAŽIVANJE Dario Kos, autor najboljeg znanstvenog rada Ljetne škole kineziologa Hrvatske

Tjelesni odgoj potrebno je obogatiti novim sadržajima Satovi tjelesne i zdravstvene kulture ponekad su nezanimljivi učenicima, pa ih treba obogatiti novim, učinkovitijim, pristupačnijim i učenicima zanimljivijim sadržajima, smatra nagrađeni profesor Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Postoje značajne razlike u sposobnosti učenika koji su u klubovima i ostalih, pa se u satove tjelesne i zdravstvene kulture trebaju uvesti novi sadržaji poput metoda za razvoj brzine, agilnosti i eksplozivnosti, ali i elemente pilatesa, fitnessa te aerobika radi lakšeg, zanimljivijeg i što pristupačnijeg unapređenja funkcionalnih i motoričkih sposobosti učenika koji vježbaju samo u školi.

Priznanje Ovako bi se mogao sažeti znanstveni rad Darija Kosa, mladog profesora Druge gimnazije Varaždin, koji je ostvario značajan uspjeh na 19. ljetnoj školi kineziologa koja je u Poreču okupila više od 400 profesora tjelesne i zdravstvene kulture.

Naime, rad prof. Kosa stručna komisija na čelu s predsjednikom organizacijskog odbora prof. emeritusom Vladimirom

Dario Kos iz Druge gimnazije

Findakom proglasila je najboljim znanstvenim radom u području edukacije. Time je već na početku stručnog usavršavanja dobio značajno priznanje, budući da je na skupu prezentirano više od sto znanstvenih i stručnih radova o temi ,,Individualizacija rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije”.

Razlike kod učenika - U suradnji s prof. Marijanom Androvićem i prof. Anicom

U

Poreču se okupilo više od 400 profesora tjelesne i zdravstvene kulture

Sitar, prezentirao sam rad pod nazivom ,,Razlike između dvije skupine učenika srednje škole različite angažiranosti u sportu u motoričkim testovima agilnosti”. Cilj tog rada, odnosno istraživanja bio je da se utvrde razlike u testovima za procjenu agilnosti između učenika koji se bave aktivno momčadskim sportom i onih koji vježbaju samo na satovima tjelesnoga.

Na temelju dobivenih rezultata utvrđene su značajne razlike u toj sposobnosti te je u zaključku ponuđeno rješenje da se na satovima tjelesne i zdravstvene kulture trebaju uvesti novi sadržaji za razvoj agilnosti, a to je prvenstveno metoda za razvoj brzine, agilnosti i eksplozivnosti (Speed, Agility and Quickne-

KARATE U V. Toplicama sve više sportaša

Tri medalje Karate kluba „AIK“ u Slovačkoj Svaty Peter u Slovačkoj bio je domaćin Wasabi kupa na kojem je sudjelovao 31 klub sa 120 natjecatelja iz Slovačke, Mađarske i Hrvatske u samo 3 dobne skupine: kadeti, juniori i seniori. Članovi KK „AIK“ Varaždinske Toplice zajedno s 3 člana KK „Mladost“ Samobor predstavljali su Hrvatski kyokushin karate savez više nego uspješno.

Martin Ratković u kadetima (laka kategorija) i Mladen Maltarski u seniorima (srednja) osvojili su 3. mjesta, a Marin Premužak bio je 2. u kadetima (srednja). Kruno

Svaty u akciji Terihaj iz KK „Mladost“ bio je pobjednik u seniorima (srednja kategorija). Iz Toplica još se u seniorima (laka) natjecao Vedran Katalenić, a ekipu je vodio trener Saša Josip Milec (crni pojas, 4. dan).

Sportske aktivnosti u školama treba obogatiti projektima koje su osmislili stručnjaci radi popularizacije sporta među djecom

ss - SAQ metoda) - doznajemo od prof. Kosa.

Priznanje, kako dodaje, samo je dokaz da se u Drugoj gimnaziji posebna pažnja posvećuje nastavi tjelesne i zdravstvene kulture s mladim profesorima te iskusnim mentorom i voditeljem stručnog aktiva prof.

Marijanom Androvićem.

- Priznanja ne bi bilo bez prof.

Androvića i prof. Sitar koji su mi pomogli u istraživanju, kao i učenika, ali i podrške ostalih profesora škole te ravnateljice Zdravke Grđan, na čemu im zahvaljujem - ističe mladi profesor kojemu će podrška školskih kolega te priznanje za najbolji znanstveni rad u konkurenciji odličnih radova mnogo značiti u daljem stručnom usavršavanju.

PROJEKTI Nekvalificirane voditelje zamijeniti profesionalcima

Sportske projekte - stručnjacima “Neke morfološke karakteristike vrhunskih nogometnih golmana” naziv je drugog rada prof. Kosa, inače golmana Sračinca, koji je pobudio burnu raspravu sudionika prezentacije, budući da je uspoređivao fizičke karakteristike vrhunskih vratara europskih klubova.

U suradnji s Draženom Ladićem, rad je trebao biti prezentiran na FIFA-inom Svjetskom nogometnom prvenstvu u Johannesburgu, i to na konferenciji znanstvenih

radova iz područje nogometa, ali od toga se odustalo jer se naša reprezentacija nije

B

ez uključenja kineziologa neće se povećati broj djece u sportu

plasirala, pa je predstavljen samo u Poreču.

- Iako nismo išli u Južnu Afriku, ipak sama mogućnost da se tamo predstavimo

govori da u našoj županiji imamo stručan kadar mladih sportskih stručnjaka kineziologa različitih usmjerenja koji bi morali biti uključeni u projekte svih sportskih klubova gdje bi trebali preuzeli stvari u svoje ruke, a ne da to rade nekvalificirani ljudi jer ako oni neće biti uključeni neće se, nažalost, povećati postotak djece i odraslih koji se žele baviti sportom ili da barem steknu navike u rekreativnom tjelesnom vježbanju - upozorava prof. Kos.

TRIATLON Svake srijede novo kolo Triatlon lige 042 na izletištu Aquacity

Zahtjevna i atraktivna liga Triatlon klub 042 Varaždin za ovo ljeto priprema Triatlon ligu 042 i to od 7. srpnja svaku srijedu do kraja kolovoza, s početkom u 18 sati na Aquacityju.

Svi koji se žele oprobati u ovom atraktivnom sportu mogu se natjecati tijekom 8 kola lige. Na rasporedu svakog kola su sprint triatlon (750 m plivanje, 20 km bicikl, 5 km trčanje) namijenjen triatloncima i supersprint triatlon (375 m plivanje, 14 km bicikl i 2,5 km trčanje) namijenjen rekreativcima i mlađim natjecateljima.

Za sudjelovanje je dovoljan

Veliko zanimanje za Triatlon ligu i izvan Varaždinske županije vladalo je i prošle godine

ispravan bicikl, biciklistička kaciga, odjeća za plivanje i tenisice za trčanje. Startnina za sudjelovanje u ligi je 50 kn za cijelu ligu, a to ne moraju platiti maloljetni natjecatelji.

Prilikom plaćanja startnine natjecatelji dobivaju “vrećicu dobrodošlice” s majicom i promo materijalom. Za plasman je potrebno uspješno završiti 5 od 8 kola, a za pobjednike su

osigurane vrijedne nagrade.

Više informacija o natjecanju i klubu može se pronaći na internetskoj stranici Triatlon kluba 042 Varaždin - www. tk042.hr

Savjetnik 37

06. srpnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Zalijevanje - sam svoj majstor

Češalj, a ne četka

O

vaj put donosimo nekoliko činjenica koje ne treba zanemariti pri samogradnji sustava navodnjavanja u vrtu. Za povrtnjak je najbolje ugraditi cijevi tankih stijenki za navodnjavanje kap po kap, jer se lako postupa s njima tijekom ak t ivne sezone. Ukoliko je povrtnjak negdje izvan okućnice (v inograd, voćnjak, vikend-gospodarstvo), Franjo Pavetić koristiti treba cijevi tvrđih “Nije sramota raditi, stijenki. Cijevi tankih stia kamoli u vrtu” jenki u kišnim su periodima podložne oštećenjima koja stvaraju ptice i voluharice u potrazi za vodom. Kod cijevi tanjih stijenki na dovodnu cijev mora se postaviti regulator tlaka vode jer u protivnom zbog previsokog tlaka cijevi popucaju.

Poželjno je da na cijev dotoka vode bude ugrađen filtar koji onemogućuje prolaz nečistoća, koje mogu začepiti sitne rupice na cijevima. Za povrtnjak ili cvijetnjak poželjno je da razmak između rupica na cijevima bude 10 do 20 cm kako bi kapi vode koncentrično i ravnomjerno natapale tlo te time u optimalnom dosegu korijenskoga sklopa. Treba znati, pri postavljanju, cijevi se polažu u svaki drugi međuredni prostor. Da pojasnimo, redoslijed treba biti ovaj: red biljaka - cijev - red biljaka - red biljaka - cijev - red biljaka i tako do širine gredice. Najbolje je na gredici imati parni broj redova biljaka. Iznimka je kod biljaka kao što su rajčica, patlidžan, krastavac, tikvice, gdje je potreban veći razmak redova pa je poželjno da svaki red ima svoju cijev. Ugraditi treba dovoljan broj ventila za vodu kako bi se mogao pravodobno regulirati dotok vode za pojedine kulture. Prije nabavke materijala za sistem navodnjavanja, obavezno trebate napraviti skicu vrta s točnim dužinama kako biste pri kupovini mogli zatražiti savjet za maksimalno djelotvoran učinak.

Pametan dom Daljinski za sve

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

ri toplom ljetnom vremenu, učestaliji su problemi s dlakom i kožom negoli u drugo doba godine. ao prvo, provjerite svojem psu stanje analnih vrećica, jer će zbog povišene temperature i vlage zraka sadržaj u njima brže fermentirati i uzrokovati alergijsku reakciju. Potrebno je također provjeriti i stanje slušnih kanala, isprati ih tekućinom za ispiranje i očistiti vatom.

Ne zaboravite i redoviti tretman protiv buha! Posebna priča je korištenje

K

B

N

ktivitise. Prostor između nabora trebamo svakodnevno ispirati vodikovim peroksidom, a ukoliko je već nastupila upala kože, potrebna je i šira terapija.

Tada je pranje dermatološkim šamponom osnova terapije, ali je često potrebna i antibiotska terapija. rlo je često pitanje koji je šampon najbolji. Kao prvo, nemojte koristiti šampone za ljude, pa ni one za djecu, jer je naša koža neutralna, a u pasa kisela.

Time ćete uzrokovati prhutanje kože i svrbež. Zasigurno nije najbolji ni onaj najjeftiniji koji možete kupiti u svakom samoposluživanju.

No, danas postoje vrlo kvalitetni šamponi kojima možete svog psa prati prema potrebi, pa čak i svakodnevno. Također treba izbjegavati i insekticidne šampone, koji su u pravilu nedjelotvorni pa time bacate i svoj novac. Dakle, uputu potražite kod specijalista, jer ćete time dobiti pravu informaciju i svrsishodnije uložiti novac za svojeg kućnog ljubimca.

V

mogu imati u području kožnih nabora glave i vrata, repa ili vulve. Kako riješiti intertrigo? Višak kože kod shar- peija ne možemo riješiti jer, prema kinološkim pravilima, što je naboraniji, to je ljepši primjerak. No, ponekad je ipak potrebna korekturna kirurgija, posebice u području lica, budući da kožni nabori zatvaraju oči i uzrokuju gnojne konjun-

Energija otpada

V

Z

P

i upala kože uz specifičan neugodni miris. Taj problem nazivamo intertrigo, a najčešći je u shar-peija.

Međutim, i druge pasmine poput buldoga, kokera, bernardinca ili drugih, intertrigo

Energetski kutak

T

ehnologija bi nam trebala olakšati život. Iako je omogućila mnogo fantastičnih stvari, je li nam zaista olakšala život? Korisničke upute za uređaje sve su kompliciranije, stolove prekriva mnoštvo daljinskih upravljača, pa se Goran Levanić upitamo koji čemu služi?

Impressum d.o.o. eć postoje univerzalni Varaždin daljinski upravljači. Cijena 091 / 9241-499 malo kvalitetnijih univerzalnih daljinskih upravljača kreće se i po nekoliko tisuća kuna.

Oni dobro obavljaju svoj posao, ali... Mogu li vam oni reći da su vaša garažna vrata otvorena? Mogu li vam reći je li vaše kućno kino upaljeno? Mogu li vam reći je li se vaše dijete iskralo sinoć iz kuće? Pametan dom može!

I ne samo to! Jedino ograničenje ovog sustava su vaše želje i mašta! apočnite s osnovnim sustavom koji se sastoji od kontrolera uz koji dolazi daljinski upravljač sustava.

Daljinski upravljač pametnoga doma ponaša se kao univerzalni daljinski upravljač za sve sustave u vašem domu uključujući vašu audio-video opremu, rasvjetu, grijanje, klimatizaciju, sigurnosni sustav, automatizaciju roleta, garažnih vrata, prskalica za zalijevanje travnjaka - ukratko, sve što želite imati integrirano u pametnome domu.

Uz sve to, daljinski upravljač pametnoga doma može vam reći jesu li vaša garažna vrata otvorena, kućno kino ili rasvjeta upaljeni i još mnogo toga. udući da daljinski upravljač pametnoga doma koristi ZigBee komunikaciju, ne morate biti u neposrednoj blizini uređaja kojim želite upravljati, što znači da iz svoje spavaće sobe možete isključiti kućno kino i televizor koji se nalaze u dnevnom boravku, rasvjetu izvan kuće itd. ajzanimljivija prednost pred svim sličnim sustavima je to što možete započeti s automatizacijom svojega doma krenuvši od manjeg osnovnog sustava i s vremenom ga proširivati sukladno vašim željama, mogućnostima i potrebama.

četki za pse. Četke su samo za pravljenje frizure psu ili pripremu za izložbe, a osnova održavanja higijene dlake i kože je iščešljavanje! Svakodnevno iščešljavanje omogućit će vašem psu uredan izgled i spriječ it i nastajanje negativnog mirisa.

Koji je češalj n a j bolji?

Vrsta češlja ovisi o pasmini psa, a pravilo je da češalj ima dovoljno duge zupce i da je dovoljno gust kako biste odstranili svu otpalu dlaku. Posebno gustim češljem moguće je odstraniti i buhe i njihov izmet iz dlake. oseban problem su neke pasmine pasa koje imaju na svome tijelu kožne nabore. U ljetno doba, ukoliko se ti nabori ne čiste tj. ne ispiru, može nastati

Ivan Strnad dipl. ing. el. ivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 098/933-4000

U

brzani razvitak industrije, osobito potrošački organizirano društvo, uzrokovali su globalnu “ekološku” krizu koja se u razvijenim državama očituje poglavito kao problem zbrinjavanja otpada. Nekontrolirano i neodgovorno odložen otpad ugrožava zdravlje ljudi i okoliš, a brojni su primjeri u kojima je dokazano oštećenje zdravlja ljudi zbog neodgovornog postupanja s otpadom. Svjetska iskustva pokazuju da je problem

otpada moguće riješiti samo cjelovitim sustavom gospodarenja. Primarni cilj je zbrinjavanje gradskog otpada, a tek potom proizvodnja energije jer su za to potrebni veliki investicij- ski troškovi.

Korištenje energije otpada na grijanje i/ ili proizvodnju električne energ i j e jedan je od nač ina za učinkovitu uporabu otpada uz, ukoliko se provodi ispravno, minimalan utjecaj na okoliš. Postupci termičke obrade otpada, poglavito u urbaniziranim gusto naseljenim sredinama, omogućuju istovremeno neutraliziranje štetnih svojstava i

njegovo energetsko iskorištavanje. Postoje različite tehničke mogućnosti termičke obrade otpada, od kojih je sagorijevanje otpada dosad najviše korišteno. Oko potrebe i mogućnosti primjene izgaranja komunal-

nog otpada u Hrvatskoj i svijetu vođene su brojne rasprave. U svijetu stalno raste broj postrojenja za termičku obradu otpada izgaranjem i ta se

tehnologija najviše koristi upravo u razvijenim državama. Mogućnost kogeneracije energije otpada, u okvirima cjelovitog sustava gospodarenja energijom, obuhvaća vrednovanje deponijskog plina kod uređenih suvremenih deponija, bioplina kod takozvane anaerobne hladne obrade otpada i te r m i č ku o b ra d u otpada pomoću različitih postupaka otplinjavanja, rasplinjavanja, sagorijevanja i različitih kombinacija tih postupaka.

Proizvodnja energije iz otpada u sv ijetu nije rijetkost. Tako se danas u Švedskoj otpad energetski iskorištava u 21 postrojenju za spaljivanje, čime se godišnje zbr injava 1,7 milijuna tona otpada (oko polovice ukupne količine komunalnog otpada).

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

38 Oglas

06. srpnja 2010.

Vidokrug 39

06. srpnja 2010.

PROSLAVA

Od sto korisnika, 18 muškaraca

Josipa Žlebak, Marica Orošolić, Zora Šincek i Matija Čavka izvele su skeč “Prilog iz Hrvatskog zagorja”, a Marica Gotal i Marica Delimar su recitirale

OTKRIVAMO Caritasov dom u Ivancu ima jedinstvenu glumačku družinu

Glumice u osamdesetoj!

Dom u Ivancu, kojemu je osnivač i vlasnik Caritas Varaždinske biskupije, prva je i zasad jedina Caritasova ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba na području biskupije. Obilježavanje devete obljetnice rada počelo je u četvrtak misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a dopunio tamburaški sastav Biseri iz Kamenice.

Proslava je bila i prilika da svoje radove na štan-

Šest umirovljenica nastupilo je na svečanosti kojom je obilježena deveta godišnjica doma Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kako izgleda kada Novinarka i Kamerman HTV-a dođu u Hrvatsko zagorje snimiti prilog o Marici i Štefeku? Ako je suditi po skeču koji su izvele korisnice Doma za starije i nemoćne osobe “Sv. Ivan Krstitelj” u Ivancu - urnebesno smiješno.

Glumačka družina doma, čiji je prosjek godina iznad 80, imala je čast nastupiti u četvrtak, kada je svečano obilježena deveta godišnjica doma koji je osnovao Caritas Varaždinske biskupije.

nja, ali ih je publika, u kojoj su bili njihovi prijatelji iz doma, ali i brojni uzvanici, nagradila velikim pljeskom.

- Skeč “Prilog iz Hrvatskog zagorja” uvježbavali smo oko tri mjeseca, a riječ je o tekstu koji je prema vicu napisao ravnatelj našeg doma Tomislav Jalšo-

z

animljivo je što je autor skeča nastalog prema vicu ravnatelj doma Tomislav Jalšovec

Dan prekratak

Marica Delimar (76) je i članica kreativne radionice

U domu smještenom podno Ivanščice živi 105 korisnika, od kojih je njih čak 80 posto nepokretno i teže pokretno. Oni, nažalost, ne mogu sudjelovati u različitim aktivnostima koje za njih organiziraju stručni djelatnici. No, Josipa Žlebak, Marica Orošolić, Zora Šincek i Matija Čavka su vitalne, a uz to i željne glume. Na svojem nastupu zaboravile su pokoji dio teksta, bilo je i zamuckiva-

vec - otkrila je Jelena Mihalić, socijalna radnica i voditeljica glumačke družine, ali i drugih aktivnosti. Čast nastupa imale su i dvije recitatorice - Marica Gotal i Marica Delimar. “Lipe, stare lipe, snočka su pod mojim oblokom zadišale”, samo je za nas recitirala 76-godišnja Marica Gotal pred štandom na kojem su zainteresirani mogli kupiti predmete koje su izradile ona i

druge korisnice doma.

- Napravile smo cvijeće od krep-papira, okvire i Majke Božje od gipsa, životinjice na magnet – pokazivala nam je umirovljenica koja je u Caritasovom domu smještena godinu i pol.

Otkrila nam je da nikada prije nije javno recitirala ili glumila.

Radila je u Varteksu u Ivancu sve do 1989. godine kada je umirovljena, a potom je još dugo uživala u svojoj kućici u Ivancu. Prije godinu i pol, uoči Božića, stigla je u dom jer njezine dvije kćeri nisu mogle napustiti posao kako bi se o njoj brinule.

Iako nam je priznala da ponekad ode do svoje kuće, jer joj je lakše pri srcu, u domu joj je jako lijepo.

- Dan nam je često prekratak s koliko se sve stvari bavimo – rekla je gospođa Marija, koja će zajedno sa svojim prijateljicama iz doma zasigurno spremiti novi skeč sljedeće godine, kada će Caritasov dom slaviti deseti rođendan.

Tomislav Jalšovec du ispred Doma predstave sami korisnici Doma.

Osim njih, svoje radove su predstavili i članovi Udruge „Ivanečko sunce“, Učenička zadruga „Pahinsko“ Odgojnog doma Ivanec, zadruga „Komorica“ iz Bednje, lončarski zanat Kuča iz Jerovca i licitarski zanat „Slavica“ iz Klenovnika. Od početka rada u Domu je smješteno stotinjak osoba, a zanimljivo je da se sada skrbi 36 djelatnika o 105 korisnika, od kojih je samo 18 muškaraca. Ravnatelj Tomislav Jalšovec je istaknuo da su uspjeli unaprijediti kvalitetu smještaja ugradnjom dizala, kao i uređenjem sobe za „snoezelen“ terapiju.

DOZNAJEMO Što kažu aktualizirane legende o okupljalištu vještica kod Černih mlaka na obronku Ivančice?

Šumski coprnjaci i ivanečke „vuvuzele“

Nema Pottera do ivanečkog coprnjaka

IVANEC - Krenete li na Ivančicu planinarskim pu- t e m p r e ko M r z l j a k a , doći ćete do Černih mlaka koje su kroz narodne legende poznate kao okupljalište vještica ili “zletišče coprnic”.

Jedna od posebnosti na izletu upoznavanja lijepih ivanečkih staza 26. lipnja bilo je upravo oživ-

ljavanje spomenute legende.

Kako doznajemo, tijekom puta kroz šumu izletnike je iznenadio i oraspoložio „suvremeni“ coprnjak, dijeleći im promo materijale i slatkiše.

U Turističkom društvu grada Ivanca tvrde kako su, prema jednoj legendi, prigorskoga rudara

Jandraša koji se kasno vraćao svojoj kući presrele tri mlade žene odjevene u svilenkastu odjeću. Nakon što su ga cijele noći vukle po potoku Bistrica, dospio je do Černih mlaka gdje je više žena u crnini bukovim granama melo plesni podij oko najveće mlake. Ujutro su ga vratile na mjesto gdje su ga presrele, a on je od tada imao mnogo više sreće u životu.

Prema drugoj, prigorska obitelj

koja se vraćala s proštenja u Mariji Bistrici pješice iz Ivanca, kod mlina prije Prigorca u potoku je ugledala ženu u bijelom ruhu koja je prala rublje u koritu. Ta žena je potom nestala i svima oduzela moć govora! No, vratila se za nekoliko minuta u crnini. Obitelj se drugih događaja nije sjećala.

Narod i danas vjeruje da je riječ o coprnicama koje na potoku peru svoje grijehe… (jn)

40 Zdravlje PRIPREMA ZA ŠKOLU

Korisne igre 1. DRUŠTVENE IGRE (Čovječe ne ljuti se, memori, domino) – razvoj pažnje i pamćenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnošenje neuspjeha.

2. MATEMATIČKE IGRE u svakodnevnim situacijama (uspoređivanje, svrstavanje i razvrstavanje, sparivanje i pridruživanje, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, brojenje, prepoznavanje brojki) – razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logičko zaključivanje.

3. ZAJEDNIČKO ČITANJE PRIČA I GLEDANJE FILMOVA u kojima se djetetu tumače postupci likova – prepoznavanje tuđih i svojih emocija, uživljavanje u situacije drugih, empatija.

4. PREPRIČAVANJE PRIČA I DOGAĐAJA – razvoj govora (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), logično prepričavanje (početak-sredinakraj), postavljanje pitanja.

5. CRTANJE, BOJANJE, MODELIRANJE – kreativnost, pravilno držanje olovke, preciznost, snalaženje na papiru (odozgo prema dolje, s lijeva na desno).

6. VJEŽBE VIZUOMOTORNE KOORDINACIJE – izrezivanje - resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika; sastavljanje – igra sitnim kockicama i predmetima; kruženje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova; svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće,…; igre tipa “origami” – presavijanje papira; dopustiti glumljenje pisanja i čitanja.

06. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Odlični rezultati projekta “Igrom do slova” Županijskog obiteljskog centra

Vježbali u vrtiću kako bi bilo lakše u školskoj klupi Radionice, koje su se odvijale jednom tjedno, polazilo je 24 djece iz tri vrtića u županiji za koje su odgajateljice utvrdile da bi mogli imati teškoća s čitanjem i pisanjem kada krenu u školu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Koje godišnje doba slijedi poslije ljeta, gdje je lijeva, a gdje desna strana i koja su sve slova u riječima “mama” i “teta”, samo je dio znanja

p

rojekt “Igrom do slova” će biti nastavljen sljedeće godine, a susreti će početi već u siječnju

uočen je i u području fonološke svjesnosti, rastavljanju riječi na pojedine glasove, te spajanju glasova u riječi, što je iznimno važno za početno čitanje i pisanje. I grafomotorika je postala bolja, tj. djeca su sve stabilnije držala olovku i pravilnije povlačila crte – rekla je Sandra Horvat koja je u četvrtak bila u vrtiću u Varaždinskim Toplicama na završnom susretu kojim je obilježen kraj radionica “Igrom do slova”.

Vježbe za roditelje i vještina koje su usvojili predškolarci iz Varaždinskih Toplica, Ivanca i Lepoglave na radionicama pod nazivom “Igrom do slova”. Riječ je o projektu Obiteljskog centra Varaždinske županije koji je u trima vrtićima od veljače do kraja ovoga mjeseca provodila djelatnica Centra Sandra Horvat, profesor logoped.

Bolja pažnja Radionice su polazila ukupno 24 mališana podijeljena u četiri skupine za koje su odgajateljice utvrdile da bi mogli imati poteškoća s čitanjem i pisanjem kada krenu u školu. Unatoč malom broju susreta, djeca su zahvaljujući različitim vježbama spremnija za prvi razred, što je bio i cilj.

- Analizirali smo radove djece i zaključili da su sva djeca napredovala u nekoliko područja bitnih za njihovo buduće školovanje. Kao prvo, njihova pažnja i koncentracija postajala je s vremenom sve bolja, pa su sva lakše „odradila“ taj jedan školski sat, koliko je trajala svaka od radionica. Velik napredak

Napredak je uočen i kad je u pitanju govorno-jezično izražavanje. - Pojedinci koji su se u početku izražavali kratkim i pomalo agramatičkim rečenicama naposlijetku su ipak uspijevali nešto ljepše ispričati priču. Nadalje, većina ih je usvojila sve prostorne i vremenske odnose, primjerice gore-dolje, ispod-iznad, unutra-vani, jutro-večer, jučer-sutra, dane u tjednu, godišnja doba – objašnjava djelatnica Obiteljskog centra.

Doznajemo i da je svaki roditelj dobio pismene preporuke što nastaviti vježbati s djetetom kako bi ono bez problema na jesen sjelo u školske klupe. - Ravnateljice

d

jeca su napredovala u više područja bitnih za njihovo buduće školovanje i odgajateljice su također bile uključene vodeći brigu da djeca donose pisanke i da su uvijek na raspolaganju svi

Logopedinja Sandra Horvat je s djecom radila u vrtićima u V. Toplicama, Ivancu i Lepoglavi

potrebni materijali. Također su “zavirivale” u njihove pisanke kako bi i one štogod naučile o načinu rada s djecom (radi pripreme djeteta

za školu) te su prenosile povratne informacije roditelja o zadovoljstvu s radom – zadovoljna je logopedinja.

Najavljuje da će se projekt

sljedeće godine ponovno održati, a rad s grupama počet će već u siječnju kako bi rezultati bili bolji koliko je to god moguće.

Nikada ne plašite dijete školom!

- Polazak u prvi razred osnovne škole velik je događaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budućeg đaka, ali i njegove roditelje te članove šire obitelji. Na neki je način to prvi veliki korak na putu k zrelosti, onaj u kojem se potvrđuje sav trud, ali i pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u odgoj djeteta. O tim prvim trenucima u školi uvelike ovisi uspješnost njegovog daljnjeg školovanja, pa ih možemo smatrati presudnim događajem za cijeli budući život djeteta – ističe logopedinja Sandra Horvat.

Navodi da je stoga važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu koja počinje

Savjeti iz ordinacije

mnogo ranije nego što mislimo, a naročito utjecati na socijalnu i emocionalnu pripremu. - Ako dosad niste ništa posebno radili na pripremi svog djeteta za polazak u školu, ne trebate osjećati krivnju jer puno toga se može naučiti u nekoliko mjeseci pred polazak u prvi razred. Pokušajte to shvatiti kao vašu «domaću zadaću». Nikako nemojte izvršavanje te zadaće ostavljati za prve dane škole – savjetuje Sandra Horvat i upozorava da nikada ne valja plašiti dijete školom koju pak treba predočiti u realnom svjetlu, primjerice reći djetetu da sva djeca idu u školu jer nam ona pomaže da postanemo veliki.

Potpis pod sliku

Ubodi insekata - komaraca, buha, ušiju i konjske muhe U

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

bodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune insekata ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu u potrazi za novim žrtvama. Jedan dio ne preživi zimu, a neki su u fazi završetka novog razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija. S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, važno je znati po čemu se razlikuju trovni insekti: Na našem su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu. Pčela

O

prilikom uboda ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti, a ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. tršljeni imaju otrov posebna sastava koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju nakon 24 sata može izazvati efekt hemolize krvi (otapanja krvnih crvenih tjelešaca), s oštećenjima unutarnjih organa i smrću. auk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, a može prouzročiti čak i smrt, iako rijetko. Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije,

S

P

kao i škorpioni, koji za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu opasni po život ubodene osobe. eotrovni insekti: U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buhe, uši, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske mušice i sl.). od uboda neotrovnih insekata nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih tipično da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprječava zgrušavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac). I kod njihova uboda može se javiti prolazna reakcija u obliku jakog nadražaja kože,

N K

a katkad i jači otok i crvenilo praćeni svrbežom. nakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni - uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povuku. pasan je ubod tzv. konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to insekt koji živi u štalama i hrani se krvlju domaćih životinja, može na mjestu uboda izazvati gnojenje zbog prijenosa bakterija. Uz to, ubodenu osobu potrebno je zaštititi od tetanusa uzročnika kojeg obad također može prenositi.

Z

O

Zdravlje 41

06. srpnja 2010.

OTKRIVAMO U Varaždinskoj županiji žive 22.334 osobe s invaliditetom

Lakše do njege u kući Liste čekanja na ortodontsko liječenje bit će skraćene, a pacijenti će jednostavnije moći ostvariti i pravo na njegu u kući, priopćili su prošli tjedan iz HZZO-a.

- Uveden je novi način ugovaranja i financiranja djelatnosti ortodoncije prema dijagnostičko-terapijskim postupcima (DTP). Time će se povećati učinkovitost rada i ubrzati prihvat i protok pacijenata, te u konačnici skratiti liste čekanja – izvijestili su iz HZZO-a. Što se tiče zdravstvene njege u kući, Upravno vijeće HZZO-a uvelo je novi sustav ugovaranja, financiranja i propisivanja njege, a tvrde da će se time pojednostavniti postupak za ostvarivanje prava za pacijente, dok će za izabranog doktora novi sustav značiti manje administracije. (vms)

ZAŠTITA Vodite brigu o vrsti suncobrana

VIS-ovi suncobrani - idealna zaštita

Na Aquacityju će 17. srpnja biti održano tradicionalno druženje invalidnih osoba, najveći susret takve vrste u Hrvatskoj

Čak 77 posto invalida bez škole ili s osmoljetkom Najčešće vrste oštećenja su ona lokomotornog sustava, odnosno kostiju, ligamenata, tetiva i zglobova, koje ima 36,2 posto osoba, dok njih 34 posto ima višestruka oštećenja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za dva tjedna na varaždinskom Aquacityju održat će se tradicionalno druženje osoba s invaliditetom iz Hrvatske, ali i Slovenije te Mađarske, koje već 22. godinu zaredom organizira Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina. Uoči najveće manifestacije takve vrste u Hrvatskoj, na kojoj organizatori očekuju oko 900 ljudi, provjerili smo koliko osoba s invaliditetom živi u Varaždinskoj županiji, kakvo im je obrazovanje i s kojih osnova ostvaruju svoja invalidska prava.

Sluh i vid Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, koji je objavljen na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo, u našoj županiji je u prosincu prošle godine bilo 22.334 osoba s invaliditetom, što čini 12,1 posto ukupnog

stanovništva županije.

Najčešće vrste oštećenja su ona lokomotornog sustava, odnosno kostiju, ligamenata, tetiva i zglobova, koje ima više od 8.000 invalidnih osoba ili

Više od 1.100 djece s invaliditetom Od 22.334 osobe s invaliditetom, njih 1.157 je u dobi od nula do 19 godina. - Varaždinska županija je iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju (broj slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, op.a.) te prevalenciju u dobi starijoj od 65 godina, dok je ispod prosjeka za prevalenciju u dječjoj dobi, a za prevalencije u radno aktivnoj dobi je u okviru hrvatskog prosjeka – navodi se u Izvješću o osobama s invaliditetom u RH. Dodajmo ovome da u Hrvatskoj živi 511.080 osoba s invaliditetom, a prema zakonskim odredbama registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

o

d duševnih poremećaja u županiji pati 4.555 osoba ili njih više od dvadeset posto njih 36,2 posto. Višestruka oštećenja ima gotovo 7.600 osoba s invaliditetom (34 posto), a slijede oštećenja drugih organa (25,6 posto), koja su pak najčešće uzrokovale bolesti srca i krvnih žila. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom njih 4.555 ili 20,4 posto pati od duševnih poremećaja, a 16,4 posto (3.668 osoba) ima oštećenja središnjeg živčanog sustava. U znatno manjoj mjeri prisutna su druga oštećenja:

oštećenja sluha ima 858 osoba, vida 652, a glasovno-govorne komunikacije 452 osobe. Uz to, 1.210 osoba ima mentalnu retardaciju, a u županiji žive i 23 osobe s autizmom.

Najčešća zvanja Čak 77,8 posto osoba s invaliditetom nije završilo osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, navedeno je u Izvješću. Srednju stručnu spremu ima 16,7 posto osoba, a visoku ili višu stručnu spremu njih 1,8 posto. Zaposleno

je svega njih 399, a najčešća zvanja su nekvalificirani i poljoprivredni radnik te obućar.

Radi toga je iznimno važan podatak da u županiji 712 djece ostvaruje pravo na primjereni oblik odgoja i obrazovanja.

Invalidska prava najveći broj osoba ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (14.771 osoba), a u županiji žive 1.232 branitelja s invaliditetom te 238 osoba s posljedicama iz Drugog svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

VIS-ova suncobranska tkanina 100 posto štiti od UV zraka

Da bismo se tijekom ljetnih mjeseci djelotvorno zaštitili od sunčevih zraka na terasi, u dvorištu ili na plaži, postavit ćemo suncobran pod kojim ćemo moći uživati i za vrijeme vrućina. No, je li svaki suncobran zaštita od štetnih UV zraka? Na to svakako treba obratiti pozornost budući da je poznato da prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati različita oštećenja kože, primjerice opekline, kod sve većeg broja ljudi javljaju se alergije, a dugogodišnje, prekomjerno izlaganje UV zrakama može dovesti do prijevremenog starenja kože, ali i karcinoma.

Tome su posebnu pažnju posvetili u varaždinskoj tvrtki T7 VIS, čiji su suncobrani traženi u Hrvatskoj, ali i po cijelom svijetu. To, međutim, ne treba čuditi.

- Naša suncobranska tkanina ima 100-postotnu zaštitu od proboja štetnih UV

zraka, pa su ljudi, dok sjede ispod VIS-ovih suncobrana, potpuno sigurni i zaštićeni.

Naša tkanina je poznata pod imenom “VIS UV Guard”, a taj naziv smo zaštitili – otkrivaju u T7 VIS-u.

Prema ocjeni Tekstilnotehnološkog fakulteta u Zagrebu, njihove suncobranske tkanine imaju UPF (Ultraviolet Protection Factor) 50+, što je maksimalni brojčani pokazatelj učinkovitosti zaštitnog djelovanja tekstila.

- To znači da blokiraju više od 97,5 posto UV zračenja, što smo postigli posebnom konstrukcijom tkanina, upotrebom pređa koje imaju svojstvo apsorbiranja UV zraka, optičkim bjelilima koja apsorbiraju energiju ultraljubičastog dijela spektra pretvarajući je u energiju viših valnih duljina u vidljivom dijelu spektra, te odabirom specijalnih bojila koje apsorbiraju dio UV zračenja – objašnjavaju u T7 VIS-u.

Zdravo srce Bol u prsima - jubilarna 50. kolumna N B

a što treba obratiti pažnju kod pojave boli u prsima i kako reagirati? ol u prsima, dakle, može se javljati kod niza različitih stanja: temeljno se javlja kao bol vezana uz bolesti srca i krvnih žila (infakt, angina pectoris, disekcija aorte, plućna embolija, upala srčane ovojnice, upala srčanog mišića) i nekardiovaskularna bol (upala pluća, pojava zraka u grudnom košu, bol kod upale porebrice, mišićna bol, bol uzrokovana različitim stanjima i bolestima jednjaka, bol kod upale živca, neuralgična bol). Postoje određene karakteristike svake od ovih boli no njihovo detaljno opisivanje prešlo bi

okvire teme. Zato u nekoliko riječi o temeljnim karakteristikama srčanih boli. Angina pektoris: tipično mukla pritiskajuća bol, jaka, smještena u široko područje iza prsne kosti sa širenjem u lijevu ruku, ponekad u bradu, leđa i gornji dio trbuha. Bol je obično izazvana fizičkim naporom a staje u mirovanju ili nekoliko minuta nakon uzimanja Nitroglicerina. Kod nestabilne angine ta bol se javlja iznenada, može potrajati i dulje od 15-tak minuta, najčešće je praćena znojenjem, mučninom ili nagonom na povraćanje, kadšto s jakim i naglim pojačanjem intenziteta boli. Ako ne prođe spontano može

označavati i srčani infarkt!!! Bol u prsima (kao što je upravo opisana) može se javiti i kod bolesti aorte - aortalna stenoza (suženje početnog dijela glavne krvne žile), i drugih sličnih stanja kao i kod anemije i ne mora nužno značiti suženje koronarnih krvnih žila.

Kod tog tipa bolova potrebno se umiriti, eventualno uzeti Nitroglicerin i ako bol ne popušta pozvati hitnu liječničku pomoć. Kod prve pojave takvih bolova potrebno se ponašati kao da je riječ o nestabilnoj angini (svakako zvati liječničku pomoć). Česti su bolovi u prsima koji se javljaju na malom području, bolovi koje možemo prstom lokalizirati,

traju nekoliko sekunda, znaju popustiti u fizičkom naporu ili se pak javljaju u području ispod dojke (oni nisu posljedica srčane ishemije i ne označavaju bolest srca). Bol kod disekcije aorte: iznenadna, jaka razdiruća bol koja se širi u leđa. Bol kod plućne embolije obično je posljedica pleuralnog podražaja (podražaj poplućnice) i javlja se na određenom području, ovisna je o fazi disanja (mijenja intenzitet disanjem).

Obično je praćena osjećajem skraćenja disanja i katkad iskašljavanjem sukrvavog sadržaja. I kod ovakvih simptoma potrebno se umiriti i hitno zvati liječničku pomoć.

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

06. srpnja 2010.

Trudnoća Budite umjerene!

L

jeto nam se vratilo u grad i naše buduće mame ponosno pokazuju svoje trbuščiće. Vjerojatno su u tijeku pripreme za godišnji odmor i javljaju se mnogobrojna pitanja vezana uz putovanja i popratne aktivnosti. ako vam je ionako vruće i bez ovih visokih ljetnih temperatura i sparine, sve to može biti Martina ŠEBIJAN poprilično naporno i strelicencirani voditelj vježbi i sno za vaš organizam. ajvažniji savjet u tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com ovom broju jest: Budite umjerene! Važno je da budete umjerene u svim aktivnostima - bilo to sunčanje, plivanje ili tjelovježba. no što svakako mogu preporučiti kao idealnu ljetnu tjelesnu aktivnost jest plivanje.

Naravno, opet stavljam naglasak na urednu trudnoću što znači da ne odlazite na plažu za vrijeme najvećih vrućina. Voda će vas opustiti i održati u formi, a neće vas umarati jer ćete vježbati uz znatno manje napora. Ovo je i odličan odabir aktivnosti za vaša bolna leđa i vaše noge koji su pod pritiskom. Masiranje valovima opustit će vaše tijelo i osloboditi vas stresa. aboravite na neke ekstremne aktivnosti tipa skokovi u vodu, skijanje na vodi i ronjenje.

Pohvalno je da ste aktivna trudnica, ali nemojte pretjerivati. Također, pripazite da voda nije prehladna i u vodu ulazite polako. Bilo bi poželjno da imate obuću za plivanje kako se ne biste okliznuli i pali. livajte lagano i bez naglih pokreta. Nemojte se izlagati jakom suncu i obavezno koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom. Pokušajte prakticirati da preko dana stavite noge na povišeno mjesto kako biste smanjile pojavu oteklina i bolova u nogama. reporučujem da ne vježbate za vrijeme sparnih dana. Sunčanje i izlaganje vrućinama može povećati vašu tjelesnu temperaturu i postati opasno za vas i vašu bebu. odite računa da u organizam unosite dovoljno tekućine e da izbjegnete dehidraciju. Budite oprezne i nemojte pretjerivati. živajte u ljetnim radostima i budite prava ljetna trudnica...

K

N

O

Z

P P

V U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Charlotte, Carrie, Samantha ili Miranda?

Brbljavi ste, volite odjeću s potpisom, uvijek ste tip-top sređene, i za kavu s prijateljicama dat ćete zadnju kunu, tad u vama čuči Carrie Bradshaw, jedna od četiri popularne Njujorčanke čije (ne) zgode možete pratiti i u novom nastavku popularnog filma “Seks

i grad”.

Ako ste pak otvorene, pune samopouzdanja pri upoznavanju nekog novog, a u spavaćoj sobi dominantno mjesto ima krevet, onda ste najbliskije Samanthinu liku i djelu.

Vječna ste optimistica i romantičarka koja vjeruje da negdje na svijetu postoji “onaj pravi”, i vaš dom je oličenje klasike, a odjeća elegantna - tada ste zrezana Charlotte, a ako ste pak ambiciozni i organizirani, realna i cinična pogleda na ljubav - e, to znači da se u vama krije nitko drugi nego lik Mirande.

Cvijeće i u kosi i na laganoj platnenoj torbi za grad

Bijele ruže posebno dobro pristaju plavušama

MODA Cvjetni ukrasi za kosu, kao i cvjetne torbe, vrlo moderni ovo ljeto

Cvijeće kao modni hit Vratile su se u modu ukosnice-ruže jakih boja, kakve je nosila Carmen...

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Cvjetni dezeni nikada nisu izašli iz mode, iako su jedno vrijeme bili u sjeni plemenskih i geometrijskih uzoraka.

Cvjetići na tkaninama imaju stalno svoje poklonike, koji su zasigurno jedva čekali početak ljeta kako bi ponosno pokazali svoju ljetnu opravu ukrašeno upravo tim romantičnim uzorcima.

Poput Carmen Cvijeće se u masovni modni trend vratilo u punom sjaju na torbama i ukrasima za kosu.

Poput Carmen, lika Ciganke iz istoimene opere, i vi možete svoje kose ukrasiti ukosnicama sačinjenim od platnenih ruža. Takve su ukosnice bile veliki hit 80-ih godina prošloga stoljeća - što je ruža bila veća, a boja jarča - to je bilo bolje. Sadašnje ukosnice, odnosno ruže, nešto su umjerenije, decentnije, no boje su

jednako jarke. Žuta, ružičasta i crvena posebno su “in”.

Takve ukosnice najbolje pristaju punđama i tamnoj kosi, dok svjetlokose dame mogu odabrati neke od marama za kosu cvjetnoga uzorka, koje su također dobrodošle ovo ljeto. Ukoliko žele umjetnu ružu

dućana modnih dodataka koji vrve cvijećem, ali i na gradskim ulicama.

Cekeri, tj. pletene torbe, ukrašeni su najčešće suhim cvijećem, slično kao i platneni šeširi. Velike ali lagane, platnene torbe primaju na sebe

otiske ruža, božura, ivančica, ali i neko novo, digitalno smišljeno cvijeće. Uz dugu, također cvijećem ukrašenu haljinu i spomenute cvjetne ukrase, svojoj ćete pojavi dati španjolsko-gipsy štih te biti prepoznatljivi!

Digitalno cvijeće na asesoaru

Bijela nije samo za mladenke

j

arke ruže-ukosnice najbolje pristaju punđama i tamnoj kosi

u kosi, plavuše neka odaberu bijelu. Bijele ruže nisu rezervirane samo za mladenke već i za svaki dan, pa čak i za posao ukoliko su decentne.

Cvjetne torbe Osim na ukrasima za kosu, cvijeće se ove sezone javlja i na torbama i damskim cekerima. Vidljivo je to i u izlozima

Frizerski salon Neka frizura bude prirodna i lijepa K Z

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

akve se frizure nose ovo ljeto? a sve one koji nemaju mnogo vremena baviti se friziranjem, dobra je vijest da su ovoljetni “in” one frizure koje se doimaju kao da ste upravo stigli s plaže. o znači da kosu trebate što više osušiti ručnikom. Na nju je dovoljno staviti proizvode za maksimalni volumen, osušiti je bez fena te oblikovati prstima kako bi frizura bila što

T

prirodnijeg izgleda. akvu frizuru ukrasite ukosnicom s cvjetnom uzorkom ili šljokicama ili pak posegnite za maramama koje su ove sezone u trendu. vaki od spomenutih detalja može učiniti vašu ljetnu frizuru doista još privlačnijom i nedvojbeno elegantnom. jeto je pravi hit za prirodni look, pa pustimo kosu neka bude onakva kakva jest: prirodna i lijepa.

T S L

Ženski svijet 43

06. srpnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Eliza Gerner, dramska umjetnica u mirovini

Dermatolog Žena nikako ne smije Oprezno sa sunčanjem

zanemariti obitelj Kad dođe do nevjere, brak više ne postoji. Žena u principu ne bi smjela živjeti dvostrukim životom – tvrdi poznata dramska umjetnica, koja pripada “staroj bečkoj školi” Piše: GORDANA IGREC

Dramsku umjetnicu u mirovini s budimpeštanskim doktoratom iz ekonomije u ruci, Elizu Gerner, pronašli smo na njezinoj dugogodišnjoj adresi u stanu na Jelačić placu u Zagrebu. Stariji Varaždinci koji su studirali ili u Zagrebu radili poslije II. svjetskog rata, a bili su poklonici Thalijine umjetnosti, imali su priliku glumicu Elizu Gerner gledati u Krležinim djelima ili u djelima Bernarda Shawa.

Žemlje i čaj Eliza Gerner za sobom ima bogat i zanimljiv život. Prvi put, kao mlada djevojka udala se za perjanicu hr vatskoga glumišta Tita Strozzija iz umjetničke obitelji čija je majka bila poznata dramska umjetnica Mar ija Ružička Strozzi, a sestra nadaleko

m

islim da je Tito Strozzi u meni imao dobro obrazovanu ženu čuvena operna pjevačica Maja Strozzi koju je i sam njemački pisac Thomas Mann hvalio na sva zvona. Nakon Strozzijeve smrti Eliza je bračnu sreću pronašla s dr. Milanom Arkom, karijernim diplomatom, veleposlanikom u Kraljevini Danskoj. Pošto Eliza pripada “staroj bečkoj školi”, što znači da govori nekoliko jezika, zahvaljujući čemu je igrala predstave na daskama koje život znače u Njemačkoj, Mađarskoj, ali i u Novom Sadu i Beogradu. Potkraj svibnja za svoj rad dobila je nagradu za izvedbene umjetnosti u kategor iji opere, baleta i drame koju joj je kao rad akademskog slikara Dražena Grubišića uručila ravnateljica ansambla Lado Ivana Lušić u ime Svjetske organizacije ISPA-e.

Kroz život Elize Gerner

“protutnjala” je cijela plejada znamenitih osoba, počevši od danske kraljice Margarete do Miroslava i Bele Krleže. Osim dramskog angažmana, iza Elize Gerner je nekoliko napisanih knjiga od kojih je svakako najpoznatija “Oproštaj s Gvozdom” u kojoj opisuje svoje prijateljevanje s najpoznatijim i najšarmatnijim bračnim parom na prostoru bivše Jugoslavije – Belom i Fritzom Krležom. Za Male ženske razgovore ova Somborka svojom urođenom “vojvođanskom ležernošću”, ali i zagrebačkom odmjerenošću progovara o tome kako provodi i krati svoje umirovljeničke dane.

Kako započinju vaša jutra?

Doručkom. Skuham čaj, ispržim žemlje. To je meni ovako jedna mala svečanost, početak dana, da mogu u jednoj dobroj kondiciji otići na posao ili raditi bilo što drugo.

Kako biste sebe opisali u tri riječi?

Mislim da sam realna i marljiva. Kada je došao taj teški rat koji je trajao godinama mislim da sam tu mogla pokazati svoj karakter, pomagati ljudima.

To je jedan plus u mojem životu. Svaki put je jedna druga nacija došla na red. Kome god sam mogla, pomagala sam. Tu njihovu zahvalnost nikad neću zaboraviti.

Dobar i drag Iz takta me može izbaciti...

Nepristojnost! Što je najvažnije u vezi?

Jedno pristojno ophođenje, nježnost, dobrota. To su kvalitete koje jednu vezu učine lijepom i plemenitom. Što je za vas majčinstvo?

Potreba žene. Jer kad žena dobije dijete njezin pogled na svijet se mijenja. Cilj svake žene je imati djecu. Puno ljepote nosi majčinstvo.

Najromatičniji trenutak u životu bio je...

Bilo ih je više. Kad naiđete na partnera s kojim se slažete i imate isti pogled na svijet, koji je nježan i dobro odgojen. Što vas je privuklo vašim

unce u umjerenim količinama vrlo pozitivno utječe na sva živa bića, pa tako i na naš organizam. U našem tijelu potiče stvaranje aktivnog oblika vitamina D (i time sprečava razvoj rahitisa), u manjoj mjeri stimulira i naš imunološki sistem te potiče dobro raspoloženje.

Umjetni izvori ultraljubičastih zraka koriste se i za liječenje pojedinih bolesti kože kao što su atopijski dermatitis (neurodermitis), psorijaza, neke vrste limfoma kože...

Sanja PETEK-MODRIĆ o, ako pretjeramo izlagadr. med. specijalist njem suncu, koža nas može dermatovenerolog “kazniti”. Oštećenja kože, koja Kralja P. Krešimira IV. 41 a, mogu nastati uslijed izlaganja Varaždin 042/302-080 suncu, mogu biti vidljiva odmah (poput opeklina) ili se pojaviti kasnije - nakon niza (najčešće desetaka) godina - poput raka kože. Određena oštećenja na koži se s vremenom poprave, “repariraju”; dok se druga “zbrajaju” i nakon mnogo godina (10,20...) postanu vidljiva. ajčešća oštećenja uzrokovana suncem su svakako opekline - crvena, otečena i na dodir bolna koža. Ako su opeklinama zahvaćena veća područja, mogu ih pratiti i opći simptomi - poput povišene tjelesne temperature, tresavice, probavnih smetnji, gubitka svijesti... Tada govorimo o sunčanici, koja može biti opasna, osobito u dječjoj dobi. replanula put također predstavlja oštećenje kože kojom se koža brani od daljnjeg i dubljeg prodiranja sunčevih zraka. Zbog dugogodišnjeg izlaganju suncu koža i stari.

Prisutne su brojne pliće i dublje bore (najintenzivnije na licu, vratu i rukama), koža postaje tanka, prozirna; a mjestimice su prisutne smeđe mrlje (tzv. starosne pjege). Često na licu i nadlanicama osoba starijih od pedeset godina uočavamo oštre, ljuskaste promjene, takozvane aktinične keratoze, koje mogu biti osnova za razvoj posebnog oblika raka kože (skvamoznoga karcinoma). Osim njega, pod utjecajem sunca, nakon niza godina mogu se razviti i bazaliomi (najčešći oblik raka kože) ili pak može doći do razvoja crnog kožnog raka – melanoma (iz postojećeg madeža ili na prethodno potpuno zdravoj koži). namo da je sunce i čest izvor alergija te da u većim količinama može negativno utjecati na naš imunitet i tako potaknuti razvoj određenih infekcija (poput herpesa) odnosno sistemskih ili kožnih bolesti (npr. lupus eritematosusa ili xeroderme pigmentosum). zlaganje suncu je često uzrok i za razvoj mrene ili katarakte na oku, što znatno oslabljuju vid. rema tome, boravak na suncu je koristan i potreban, ali u pametnim tj. umjerenim količinama!

N

N P

Doručak uz žemlje i čaj za mene su svečanost, otkriva Eliza Gerner

supruzima?

S Titom Strozzijem srela sam se u teškoj poslijeratnoj situaciji. Bio je svjetski čovjek, a prema meni jako dobar i drag.

I u radu smo se vezali. Mislim da je on u meni izabrao dobru partnericu jer kad je trebao glumicu za njemački jezik, onda sam ja bila tu. Kad je trebao u društvu ženu koja govori francuski, opet sam ja tu bila. On je imao u meni ženu koja je bila dobro obrazovana. A u drugom braku?

Mi smo bili vršnjaci. To je bio istovremeni život. Jedan drugačiji odnos je to bio.

Jeste li bili ljubomorni u braku?

Ne! Ja sam u manjku s tim osjećajem. Jer ako postoji ljubomora onda više ne postoji idealan brak. Što mislite o nevjeri?

Kad dođe do nevjere brak više ne postoji. Žena u principu ne bi smjela živjeti dvo-

strukim životom, imati stalno uz sebe i ljubavnika i supruga.

Ako se nevjera dogodi na nekoj večeri, u malom pijanstvu ili na aerodromu dok zajedno čekaju avion ii ona ga ne želi vidjeti više nikad... Ali, nevjera znači da brak više ne postoji. Što ste željeli učiniti, a niste?

Možda malo odugovlačim

a

ko postoji ljubomora onda taj brak više nije idealan brak s izdavanjem knjiga. Imam mnogo materijala na namještaju, a još nisam ništa poduzela. Pišem više za sebe.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zanemariti obitelj. Pogotovo ne djecu!

Kod Krleže za Božić jelka, orehnjača i purica

Eliza Gerner s M. Krležom

S

U kakvom su vam sjećanju ostali Miroslav i Bela Krleža?

S njima me veže veliko prijateljstvo. Igrala sam u Ledi, a s Belom sam bila često partnerica u pojedinim predstavama. Bela je bila veliki kavalir. Poslala bi buket cvijeća, a Krleža je odrastao još za vrijeme Austro-ugarske u Budimpešti i poprimio odlike Mađara. Uvijek je pozdravljao s “Ljubim ruke”, te potom ruku i poljubio. A kad smo se upoznali, poljubio mi

je ruku i rekao: “Recite svojem mužu da vas bolje hrani.” Kad smo za jedan Božić moj suprug Arko i ja išli Krležinima on mi je govorio: niti jednu riječ da nisi spomenula o Božiću.

Oni to ne slave. A kad tamo, kod Krležinih: okićen bor, orehnjača i purica na stolu. Sve kako treba. A inače Krleža je bio jako nježan prema Beli. On je umro od žalosti za Belom.

I od samoće. Moj suprug Arko je uglazbio njegove Balade. I Krleža je njega jako volio.

Z

I P

44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

06. srpnja 2010.

ISTRAŽUJEMO Ljeto je pravo vrijeme za buđenje uspavanih strasti

Drugo mišljenje P

rigodom biranja nekog majstora ili izvođača radova za različite životne prilike danas je ustaljeno pravilo dobro odvagnuti što koji majstor/tvrtka nudi, koja je cijena, tko nam ih je preporučio i napokon – važan je nerijetko i naš osobni dojam o samom čovjeku i njegovu pristupu poslu što zna biti presudno u odabiru. rošla stara vremena na području privatnog poduzetništva kao da su spec.ginekologije i izumrla i danas se čini porodništva gotovo nemogućim čuti kako “meštar” izgovara rečenicu: “Pa, ako vam ne odgovara, odite si naći drugog majstora!” ekako se ne mogu oteti dojmu kako u medicini, čak i ako govorimo o privatnom poduzetništvu – ovakav pristup ili bolje reći stav liječnika još živi. “Kaj, gospon, pa vi mislite da ja ne znam raditi svoj posao?” - ili: “Odite si tam’ tom doktoru kod kojeg ste bili pa nek vas on liječi – kaj ste uopće njemu išli kad sam ja vaš ginekolog?!?” dandanas se čini kako smo mi liječnici dovoljno ili samoljubna ili superosjetljiva bića na svoj rad i znanje te zapadnjački pojam drugog mišljenja još je rijetkost u našim glavama i kao da drugo mišljenje predstavlja izravni napad na naš rad i kvalitetu koju pružamo. stina je, ako ne držiš do sebe, neće do tebe držati ni drugi. No, sigurno je da “osjetljivost” iskazana na ovaj način nije demonstracija vlastite kvalitete već prije možda vlastitih kompleksa.

Teško je razumljivo u današnje vrijeme mnoštva lako dostupnih informacija kako doktorska struka teško podnosi makar i nijansu različitiji stav drugog kolege kada u rukama pacijenta ugleda “papire” s tuđim žigom. Pogotovo ako je privatnik. No, ima i drugih primjera. učer mi je u trudničku ambulantu ušao mladi par, gospođa je u 34. tjednu prve trudnoće s više nego redovitim kontrolama iz jedne poznate zagrebačke poliklinike. Nakon pregleda sjeli smo svi zajedno i lijepo porazgovarali o porodu. Bili su vrlo zadovoljni osim što nam je ostalo jedno pitanje na koje nisam imao odgovor: Kako svom privatnom ginekologu reći da ne žele porod u bolnici gdje on radi - nego u Varaždinu? Doktor im je pomoć oko poroda sam ponudio ili bolje reći to izrekao kao gotovu stvar. Kad sam ih pitao – kako su došli do tog zaključka – rekli su – pa to se iz njegovog nastupa i držanja jasno vidi. U konačnici, budući tata je rekao kako će na sebe preuzeti tu neugodnu obavezu. čita je istina da se uvijek od nekoga drugog može nešto novo naučiti: pa i staromodni liječnik od modernog majstora. I obratno.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

P

N

I

I

Uvijek je dobro istraživati jer nikad se ne zna što će pokrenuti erupciju zadovoljstva

Skočite na veš-mašinu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Možda ljeto i nije vrijeme za donošenje životno važnih odluka, no slobodni dani i “čista” glava mogu vas potaknuti da probudite uspavane strasti.

Posebice ako ste već dulje vrijeme nezadovoljni onim što se događa (ili ne događa) u spavaćoj sobi.

odnosno učiniti nešto što inače ne radite, mogu zapaliti maštu i probuditi čula.

p

romjene u seksualnom životu ne znače nužno seksanje na plaži ili u mračnom šumarku

Zov divljine Promjene u seksualnom životu ne znače nužno seksanje na plaži ili autu u mračnom šumarku. S promjenama možete započeti čak da ne izađete iz stana ili kuće. Ako vam je već “pun kufer” vrućih igrica pod pokrivačem, zamijenite ih drugim mjestima, primjerice kuhinjskim stolom, mašinom za pranje rublja ili tepihom u dnevnom boravku. Sama činjenica da ćete promijeniti lokaciju,

Izađite iz rutine i budite romantični. Napravite drugačiju atmosferu od uobičajene.

Iznenadite partnera novim komadom seksi rublja, priredite romantično kupanje ili večeru uz svijeće, a ne muči li vas recesija, odnosno manjak novaca, nabavite nove, svilene pokrivače. Možda zvuči uobičajeno, glupo i otrcano, no seksolozi tvrde da i takve male stvari mogu učiniti čuda.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

vam ne gode. Mnogi parovi šute o tome i pretvaraju se da uživaju u seksu što dugoročno može postati veliki problem i izvor frustracija. Dakle, ako vam nešto ne odgovara, slobodno to recite i pokušajte zajedno riješiti problem.

Nađite “druga” mjesta za igrice

Najbolji seks – u pedesetima!

Dok su nas dosad sa svih strana “bombardirali” tvrdnjama kako je najbolji seks koji ćemo ikad imati onaj u tridesetima, voditelj odjela seksualne medicine u bolnici Alvarado, dr. Irwin Goldstein, tvrdi da su “prave” godine – pedesete! Ustaljeno je mišljenje kako žene u pedesetima nisu baš sklone seksu, no one koje se njega nisu odrekle doista uživaju u njemu, tvrdi

J

O

Ako ste pak među onima koji misle kako su samo mladi skloni eksperimentiranju, varate se.

Uvijek je dobro istraživati i nikad se ne zna što može pokrenuti erupciju zadovoljstva.

Seksolozi savjetuju kako treba više pažnje posvećivati dodiru i isprobavanju novih tehnika i poza. Jer, upravo je dodir važan za seksualnost, posebno kod pripadnica ljepšeg spola. Nedostatak maženja i dodirivanja može uzrokovati velike probleme u spavaćoj sobi. Važno je ne zaboraviti dodirivanje i izvan kreveta. Držanje za ruke, grljenje i poljupci na brzinu iz ničega mogu napraviti puno.

Ipak, sve te promjene neće donijeti ništa dobro ako prvo otvoreno ne porazgovarate s partnerom. Međusobno popričajte o tome što ne “štima”, tko s čime nije zadovoljan, stvarima koje volite, odnosno onima koje

Zašto si ne biste priuštili romantičnu večeru?

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Želite li izbjeći kurje oči hodajte bosi K urje oči ili natisci nisu samo ružna izgleda nego zbog njih trpimo i druge neugodnosti ponajprije nesnosnu bol. Kakva je to bol znaju samo oni koji imaju ili su imali kurje oko na stopalu. udete li njegovali svoja stopala hodanje će vam biti bezbolno i ugodno. Glavni uzroci većine teškoća sa stopalima su trajno trenje ili pritisak cipela koje nisu pogodne za vaše stopalo. urje oči su izdignuta područja zadebljane kože, najčešće na prstima ili ispod

B

K

njih. Svako kurje oko ima tvrdu sredinu koja je udubljena u tkivo ispod njega. Na pritisak tvrdi vrh pritišće živce ispod kože i izaziva bol. Najpodložniji su im ljudi s visokim lukom stopala jer kad hodaju izlažu prste većem pritisku i trenju. elite li izbjeći kurje oči i natiske hodajte bosi što češće možete. Cipele birajte od materijala koji dopuštaju nogama da dišu kao što su koža i tkanina. Neka vam cipele dobro pristaju, da bude dovoljno prostora za kretanje prstiju. Znači, sve mora biti

Ž

Goldstein.

- Nakon menopauze ne morate se opterećivati menstruacijom, djecom koja vam skaču po krevetu i možete se seksati na raznim mjestima. Žene se mogu totalno opustiti i ne razmišljati o neželjenoj trudnoći. Nema više tampona, tableta, dijafragmi i kondoma. Sve što ostaje je bezbrižan seks – navodi Goldstein.

čvrsto, a opet ne prečvrsto da stopalo nije previše stisnuto. Neadekvatne cipele nakon nekoliko godina nošenja mogu izazvati čak i deformaciju stopala. a ublažavanje boli (dok ne odlučite posjetiti pedikera koji će vam odstraniti kurje oko) u ljekarni potražite četvrtasti ili prstenasti prekrivač od pusta, spužve ili silikona. Za omekšavanje tog dijela navečer zamotajte koru banane na kurje oko i ujutro skinite. Taj postupak ponavljajte nekoliko dana prije odlaska pedikeru na tretman.

Z

Ženski svijet 45

06. srpnja 2010.

Ljubav, more, kuhača i vrganj!

ŽENE NA POSLU Gordana Lakić, blagajnica u Centru za kulturu Čakovec

Miran posao bez velikog uzbuđenja i bez stresa

Piše: VAŠA DIVA

Zbog toga što su mi večeri radne, kao i vikendi i blagdani, nemam dovoljno vremena za druženja s prijateljima i to mi nedostaje – otkrila je Gordana Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ona je prva osoba koju ćete sresti ako u čakovečkom Centru za kulturu želite pogledati film, kazališnu predstavu, izložbu ili otići na koncert. Gordana Lakić već je osam godina “glavna i odgovorna” za prodaju ulaznica za brojna događanja koja se održavaju u čakovečkom hramu kulture, pa s punim pravom možemo ustvrditi da je zbog posla koji radi i najpoznatija. I to ne samo u Čakovcu, nego u cijeloj regiji, s obzirom na to da čakovečki Centar za kulturu često posjećuju i Varaždinci.

Trpe prijatelji - Istina je, zbog posla me mnogi znaju, posebice sugrađani koji redovito posjećuju pr iredbe u našoj ustanovi. Zahvaljujući tome s mnogima sam u gradu već na “Bog!” – potvrdila je simpatična Gordana.

Osim što kod nje možete kupiti ili rezervirati ulaznice, Gordana je i prva osoba od

a

ko se, primjerice, prikazuje film koji je trenutačno hit, nije mi dosadno koje ćete moći doznati sve o programima koji se trenutačno odigravaju u čakovečkom Centru za kulturu.

- Interesantno je da ljudi često kod nas traže informacije o mnogim događanjima u gradu s kojima Centar inače nema veze, ali zovu nas jer su ih drugi k nama uputili – ispripovijedala je.

Za svoj posao kaže da je miran, neopterećujući i bez velikih uzbuđenja.

- Više posla uglavnom ima navečer, premda i tijekom jutra građani dolaze

Malo tko voli večeri provoditi radno, no Gordana se na to navikla

po ulaznice. Je li navala ili ne ovisi o programima koji su na rasporedu u Centru.

Ako se, primjerice, prikazuje film koji je trenutno hit, nije mi dosadno – našalila se Gordana.

Ipak, malo bi tko poželio radno vrijeme kao što ga ima ona. Radi i vikendom i blagdanima te dvokratno od 10

do 12 sati prijepodne, te od 17 do 21 sati poslijepodne.

- Sve je zapravo stvar navike, pa tako i moje radno vrijeme. Kako i moj suprug Emil također radi u Centru za kulturu nekako smo sve uspjeli posložiti, a i sinovi, Nikola i Jurica, već su se naviknuli da mame navečer nema kod kuće. Jedino žalim

što mi zbog takvog radnog vremena trpi društveni život.

Zato što su mi sve večeri kroz tjedan radne, osim jednog dana u tjednu, nemam nažalost dovoljno vremena za druženje s prijateljima. To je jedini nedostatak ovog posla – zaključila je na kraju Gordana Lakić, blagajnica u čakovečkom CZK-u.

Moda i dizajn moja su velika ljubav Prije nego što se zaposlila u Centru za kulturu u Čakovcu, gdje je prve tri godine ulaznice prodavala honorarno, Gordana Lakić se bavila dizajnom tekstila.

- To mi je struka, ali i velika ljubav. Prije nego što sam počela raditi u Centru šila sam vjenčanice u salonima, a neko vrijeme radila sam i u Njemačkoj - otkrila je Gordana, rođena u čakovečkom prigradskom naselju

Savska Ves, no zadnjih deset godina “prava” Čakovčanka.

I dan-danas se ljubavi prema modi i dizajnu nije odrekla. Premda zbog rada u dvije smjene i obiteljskih obaveza za šivanje ima sve manje vremena, ipak uspijeva iz “gušta” nešto sašiti sebi ili prijateljicama.

- To mi je draže i jeftinije od hodanja po trgovinama – priznala je.

pogled u svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

H

m,ljeto?! Koje li bludno godišnje doba! Osjećam se kao rastvoren cvijet oko kojeg zuje raznorazni zujci. Svi bi oni sletjeli, srknuli i - odletjeli... ako i ne bi kad im svoje razotkrite draži nudimo kao na dlanu! I tko onda veli da muškima nije lakše? Dok mi moramo, promatrajući komade kroz standardnu obleku od majice i hlača, vizualizirati određene detalje, njima su sve opcije unaprijed otvorene! Te tako mogu oni do mile volje šarati po svim ženskim atributima! I gdje sve ne: na placu, na korzu, u bircu, na plesnjaku, na žurkama. Uopće ne moraju ni o čemu sanjariti. Zbog nekoliko krpica pripijenih uz tijelo ili onih tek ovlašno raskopčanih, iz kojih se sve jasno nazire i vidi, mora im se dignuti ona stvar! Naravno, ako su normalni. I - kaj ti treba više...? A tek na plaži i u vodi?! Tu sve dolazi na svoje mjesto. Voda čini čuda ako se prepustiš njenim čarima. Dakako, u dvoje! Uvijek sam u tome uživala. Dodiri u moru imaju neku posebnu moć. More, koliko god možda bilo prohladno, ruke uvijek čini čudesno toplima i uzbuđujućima kad klize mojim nagim tijelom. Kad se mazimo, milujemo i ljubimo pripijeni jedno uz drugo potpuno predani onome što će se dogoditi... A onda se i dogodi u tom prekrasnom vrtlogu morske pjene, soli i sunca čije se zrake prelamaju na valićima koji nas zapljuskuju, u titraju tijela dok me njegove ruke obgrljuju nagu, preplanulu - i sretnu. ok o tome razgovaram s frendicama, uglavnom s nevjericom uzvraćaju:»Kaj ima tol’ko uzbuđujućeg u toj vodi, u moru?!» I začas čujem još jednu seksi priču:«Meni je ljeto najljepše u kuhinji! Kad polako kuham, a frajer s mene skida dio po dio odjeće. Ostajem gola golcata pod crvenim širclom na kojem velikim žutim slovima piše –Prvo papica,a onda - jeb!» Ovo je pak izazvalo pravu salvu smijeha. ivnule su odmah asocijacije na temu kuhače, dužine rekvizita, miješanja... i znate već kako to ide. Ubrzo smo stigli i do jeseni jer je jedna curka tajanstveno otkrila kako joj se s njenim laverom najljepše ševiti u šumi! Pod stablom, na tamnozelenoj, mekoj i vlažnoj mahovini. Užitak joj je još veći kad u tome spazi debelog, zdravog i velikog jesenskog vrganja!?! Eto, što su ti užici... Ali, nisu to svi! ...Što je s novim otkrićima?

Voli vas vaša Diva!

K

D

Ž

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje komorača K omorač (lat. Foeniculum vulgare) su marljivo uzgajali stari Grci i Rimljani zbog njegovih svestranih ljekovitih svojstava, voljele su ga rimske dame koje su ga grickale zbog njegovog diuretičkog svojstva (potiče izlučivanje viška tekućine) i otapanja masnog tkiva oko struka, a ratnici su komorač dodavali u jelo kako bi sačuvali dobro zdravlje i snagu! Eterično ulje komorača idealno je sredstvo za sve

one koji pate od probavnih tegoba, poput nadimanja, osjećaja napetosti, opstipacije i drugih crijevnih poremećaja. Za olakšanje takvih poteškoća komorač se dobro kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom. Odlična je pomoć i kod problema s otežanim disanjem, kod prehlada i kašlja. Održava potrebnu razinu vode u tijelu, pojačava rad stanica, jača imunitet i mentalnu svježinu, djeluje lagano smirujuće

i opuštajuće. esto može poslužiti za čišćenje organizma jer potiče rad jetre i gušterače te odstranjuje štetne tvari iz tijela. bog toga je idealno sredstvo za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom jer ubrzava metaboličke procese, smanjuje količinu masti u organizmu i njezino skladištenje na bokovima, stražnjici i bedrima, te se zbog toga često

Č Z

koristi i preporučuje kod tretiranja celulita. terično ulje komorača mora se koristiti pažljivo i u većoj razrijeđenosti pošto zbog svoje jačine može dovesti do problema s disanjem i osjećaja napetosti.

Veću pažnju i oprez treba posvetiti kod upotrebe ulja za malu djecu i ljude s većom osjetljivošću, te se ne preporučuje koristiti ga predugo i u prevelikim koncentracijama.

E

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Oglasi

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom u našem modernom pogonu u Trnovcu Bartolovečkom.

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ NÿûıĤĒÑ ĤÑáĒÑ đĉåĨĮÑ Ʉ ėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ NĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ JÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ ėáûėĺėĤĒėĨĮ i kreativnost) Ʉ NĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ 7ėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ 8ÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČıȦ Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju : Ʉ GėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı ĮĺėĤĒÿÝÿ ėļđÑĤĊÑ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀđåäı ġėĉåáÿĒÿþ ġėûėĒÑ Ċėĉÿ posluju u sklopu tvornice Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ ėÜıàÑĤĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı ȹ ġėłåČĉĒė ĉå ġėĤåá ĒĉåđÑàĊėû i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå ÿ ĺĉåĪĮÿĒå ĤıĊėĺėäåĒĉÑ Ʉ _ÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđåĒÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀĺÑĒ &ĤĺÑĮĨĊå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

VODITELJ SLUŽBE ODRŽAVANJA STROJEVA (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju : Ʉ ġėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÝåĨÑ ÿ ėġåĤÑÝÿĉÑ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ı ġėûėĒÿđÑ ėļmarka Ʉ ĊėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ıĒıĮÑĤ ĨČıłÜÿ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ġėûėĒÑ Ċėĉÿ posluju u sklopu grupacije.

Od kandidata očekujemo : Ʉ NNN ÿČÿ _PNȦ ĨĮĤėĉÑĤĨĊėû ÿČÿ åČåĊĮĤėĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ĺėäåĒĉı ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĪÿĺÑàÿþ ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ ĨĮĤėĉåĺÑ ŀÑ ĊĤėĉåĒĉå Ʉ ĒĉåđÑàĊÿ ĉåŀÿĊ ÿȹÿČÿ åĒûČåĨĊÿ ĉåŀÿĊ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ĒÑġĤåáĒė ĊėĤÿĪĮåĒĉå ġĤėûĤÑđÑ 7N =îîÿÝå ɇ`ėĤá Ȧ ļÝåČɉ ÿ ıĮė

KUĆNI TEHNIČAR (m/ž) Radni zadaci kućnog tehničara obuhvaćaju: Ʉ #ĤÑäåĺÿĒÑĤĨĮĺė ȿ ĺėäåĒĉå ÿ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿĒĺåĨĮÿÝÿĉĨĊÿþ ĤÑáėĺÑ Įå ġėĨČėĺÑ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ Ċėĉå izvode vanjski izvođači ili radnici poduzeća Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿ ĺėäåĒĉå ĮåþĒÿàĊėû ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ėÜĉåĊÑĮÑ ı ġėáĤıàĉÿđÑȨ Ʉ 'ĒĨĮÑČÑÝÿĉÑ ûĤÿĉÑĒĉÑ ÿ þČÑäåĒĉÑȦ Ʉ _ėáėĺėáÑ ÿ ĊÑĒÑČÿŀÑÝÿĉå Ʉ =ĊėČÿĪÑ ÿ ŀåČåĒÿþ ġėĺĤĪÿĒÑ Ʉ NĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ Ʉ GČÿĒÑ Ʉ _ÑĮĤėáėĉÑĺåȦ ġĤėĮıġėłÑĤĒÿþ ĨÿĨĮåđÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ûĤÑäåĺÿĒĨĊėûȦ ĮåþĒÿàĊėû ÿČÿ ĨĮĤėĉÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ėáĤłÑĺÑĒĉı ÿȹÿČÿ ÿŀûĤÑáĒĉÿ ġėĨČėĺĒÿþ ėÜĉåĊÑĮÑ Ʉ ĒĉåđÑàĊÿ ĉåŀÿĊ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N ėîîÿÝåȦ ıĮė ɉ Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČıȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

SURADNIK U ODJELU NABAVE (m/ž) Radni zadaci u odjelu nabave vezani su uz: Ʉ GĤÿĊıġČĉÑĒĉå ÿ ėÜĤÑáı ĒÑĤıáłÜÿ đÑĮåĤÿĉÑČÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ Ʉ 8ÑÜÑĺı đÑĮåĤÿĉÑČÑ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑÜÑĺå đÑĮåĤÿĉÑČÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ NNN åĊėĒėđĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĒÑÜÑĺå Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı ɇĒÑĤėàÿĮė ļÝåČɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : Ʉ 8ÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû smjera Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, tel: 042/404-694

06. srpnja 2010.

Na temelju članka 46. Statuta Turističke zajednice Grada Novog Marofa („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 16/10) i članka 2. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice općine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice („Narodne novine“ br. 134/98, 23/99, 138/99, 98/100, 09/03 i 136/05), Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Novog Marofa objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za imenovanje direktora Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Novog Marofa Na natječaj se mogu kandidirati i biti imenovane osobe koje ispunjavaju sljedeće posebne uvjete: 1. da imaju završen sveučilišni ili stručni studij društvenog ili humanističkog smjera ili geografije, 2. da imaju najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima u turizmu, 3. da aktivno znaju jedan svjetski jezik, 4. da im pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova iz područja turizma, dok ta mjera traje, 5. da posjeduju organizatorske sposobnosti.

Uz pisanu prijavu na natječaj kandidati moraju priložiti: 1. kratak životopis s opisom dosadašnjeg rada, 2. presliku domovnice, 3. dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta natječaja, u originalu ili preslici (od točke 1. do točke 4.).

Prijave se podnose u roku od 8 dana od dana objave u tisku. Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta utvrđenih natječajem i naznakom „Za javni natječaj – ne otvarati“, dostavljaju se na adresu:

Turistička zajednica Grada Novog Marofa Trg hrvatske državnosti 1 42 220 Novi Marof

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Jedinstveni upravni odjel

Na temelju članka 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne Novine“ broj 152/08 i 21/10) Jedinstveni upravni odjel Općine Sračinec objavljuje slijedeću

OBAVIJEST o početku javnog uvida u Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec 1. Javni uvid u Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec održat će se od 07. srpnja 2010. godine do 21. srpnja 2010. godine, radnim danom od 8,00 do 14,00 sati u prostorijama Općine Sračinec, u Sračincu, Varaždinska 188.

2. Na Javnom uvidu izložiti će se Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec u tekstualnom i grafičkom obliku.

3. Na Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec, sve zainteresirane osobe mogu dati isključivo pismene primjedbe i prigovore, najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka javnog uvida.

O podnesenim primjedbama i prigovorima odlučiti će Općinsko vijeće Općine Sračinec u roku od 30 dana.

4. Pisane primjedbe i prigovori na Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec moraju biti čitko napisani te moraju sadržavati ime, prezime i adresu podnositelja. Primjedbe i prigovori se dostavljaju Općini Sračinec, Sračinec, Varaždinska 188 zaključno do 30. srpnja 2010. godine.

5. Ako se primjedbe i prigovori ne dostave u određenom roku ili nisu čitko napisane, neće se uzeti u obzir u pripremi Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sračinec.

OPĆINA SRAČINEC Jedinstveni upravni odjel

KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel.

330-063, 098/1661-177, www. zelimorski.com ozn.188c SAMOSTOJEĆU etažnu kuću, 120 m², u Jakopovcu, okućnica 1 545 m², pogodno za otvaranje svih vrsta djelatnosti. Mob. 098/9250-324 ozn.895b KUĆA sa bazenom, nova, super uređena, veliko dvorište, u Hrašćici, moguća zamjena. Mob. 099/4088-832 ozn.1503 KUĆE Varaždin! Frane Galinca (kraj bolnice) 150 m² i 400 m² dvorište, Josipa Pupačića (kraj VI OŠ), 130 m² i 500 okućnice, Marina Držića 200 m² i 500 dvorišta (kraj VI OŠ).! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE okolica! Kućan Marof – novouređena od 120 m², Gojanec novouređena 80 m², Kneginec novouređena 150 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE more! Vodnjan ,centar grada, 80 m², 50.000 €; Pag, centar grada, 100 m², 60.000 €; Sukošan kod Zadra, prekrasna novija kuća ,160 m² (20 m do mora); gradilište Skradin, 890 m², 30.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c VI KEN D kuće! Halić 40 m², 15.000 €; Varaždin Breg 50 m²!

Mali oglasi 47

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

06. srpnja 2010.

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE: Trstenjakova 48.000 €, Dravska Poljana 80.000 €, Bosanska 85.000 €, Zagrebačka 95.000 €, Vidovski trg 110.000 €, P. Miškine… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Petrijanec 30.000 €, Banjšćina 30.000, 40.000, 50.000 €, Tuhovec 30.000 €, Jalkovec 45.000 €, Trnovec 60.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAŽIMO za poznatog kupca useljivu kuću, okolica Vž prema Vž. Toplicama, do 30.000 €. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO više boljih kuća u Vž (Trenkova, Slavenska, Slukanova…). Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KAPITAL d.o.o.: VŽ; Istarska 115.000 €, Turčin 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, poslovni prostor 52 m² u VŽ, Supilova. Tel. 042/313-955 ozn.227c NOVU nedovršenu prizemnicu 240 m², mijenjam za manji stan, poslovni prostor ili prodajem za 69.000 €. Mob. 098/931-1338 ozn.227c MANJU kuću, Varaždin Breg, papiri 1/1, prodajem/mijenjam za manji stan. Mob. 099/8099-119 ozn.1662

. Mob. 098/217-185 ozn.1179e PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn.

1182e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1177e TRAŽIM prizemnicu sa vrtom u Varaždinskim Toplicama. Tel. 042/421-223 (zvati cijeli dan) ozn.964b KUPUJEM manju, useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.973b NOVU, useljivu kuću, Kučan Gornji, prodajem. Mob. 098/134-2331 ozn.1734 KUĆU u Varaždinu, K. Patačić, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1681

STANOVI PRODAJE se / iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Tel: 091/934-7262 ozn.1179e NAMJEŠTEN jednosobni stan na Banfici, prodajem. Tel. 091/ 934-7262 ozn.1179e DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem

DVOIPOSOBNI stan na Banfici 61 m², novo uređen,namješten cijena povoljna, prodajem. Mob. 098/735 -233 ozn.1192e DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1635 PERFECTUS GRADNJA d.o.o. prodaje apartmane u izgradnji kod Novog Vinodolskog: 34, 36, 39, 52, 57, 61, 63, 73 m². Mirna lokacija. Mob. 099/880-0828 ozn.1646 AKCIJSKE cijene trosobni i četverosobni! Grabanice, 69 m² + pripadajuća garaža; Dravski vrtovi 85 m²; Gortanova, 134 m² (750 €/m²); Vikuvićeva, 130 m² (750 €/m²). Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA Grabanice – najniže cijene! Jednosobni 31 m²; dvosobni 37,90 m², 44,10 m², 63,36 m²; trosobni 58,60 m², 79,60 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno! M. Krleže (novogradnja kod Envya), 53,50 m², trosobni; Supilova 38 m²; Tina Ujevića (nova zgrada), 64,30 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI prilika! B. Radić 58 m², novouređen (900 €/m²), Z. i Frankopana 54 m², novouređen (900 €/m²). Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI prilike! Z. i Frankopana 35 m², novouređen, prizemno; T. Ujevića 35 m², novouređen, prizemno. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI novogradnja: Grabanice 33 m², II. I IV. kat, 33.500 €, Supilova 40 m², Starčevićeva 42 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: R. Boškovića 24 m² 22.000 €, T. Ujevića 35 m², Z. i Frankopana 35 m² , F. Konščaka 38 m², Meštrovićeva 38 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: A. K. Zvonimira/T. Ujevića 45, 58, 64 m², Supilova 43 m², Grabanice: 38 m² 40.000 €, 44 m² 46.200 €, 54 m² 56.700 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: M. Krleže 48 m², Starčevićeva 50 m², Zagrebačka 49 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Vrazova 44 m² 34.500 €, B. Radića 40 m², Meštrovićeva 40 m², B. Radića 57 m² 899 €/ m². Trakoščanska 58 m², Venek-nekretnine, 042/301-234,

RAYPATH d.o.o., VARAŽDINSKE TOPLICE

TRAŽE SE AGENTI/CE ZA RAD U CALL CENTRU NA NEPUNO RADNO VRIJEME, PRIJAVA NA ODREĐENO, UZ PROBNI ROK, RAD U UGODNOJ ATMOSFERI, STIMULATIVNA PRIMANJA. MJESTO RADA: VARAŽDINSKE TOPLICE, UVJETI: MIN. SSS, KOMUNIKATIVNOST, RAZGOVJETAN I PRVILAN IZGOVOR, SKLONOST TIMSKOM RADU. PRIJAVA: KONTAKT TEL: 205 - 712 ILI ADRESA: Raypath d.o.o., V. Jagić 13, 42223 Varaždinske Toplice ROK ZA PRIJAVU: 7 DANA OD OBJAVE 091/301-2335 ozn.72c

099/191-6885 ozn.227c

TROSOBNI novogradnja: Vukovićeva 56 m² 1.130 €/m² , Grabanice: 60 m² 1.100 €/m², 68 m² 1.050 €/m², 76 m² 1.030 €/m², 80 m², Dravska 84 m² 970 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBAN stan od 47 m², ul. Miroslava Krleže, 7.kat , prodajem.

Tel. 091/931-6863 ozn.1181e

TROSOBNI : F. Galinca 73 m², Kolodvorska 70 m² + garaža, Režekova 80 m² , Trakoščanska 63m², B. Radića 63 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI novogradnja: Grabanice 95 m² , I. kat, 1.000 €/ m² i Grabanice 88 m², 1.000 €/ m²; Starčevićeva dvoetažni, 92 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 900 €/m²!!! 2-soban, 60,70 m², visoko prizemlje, plin u stanu, Banfica. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c PRODAJEMO 2-sobni stan 63 m², novi, Križanićeva, Vž, 3. kat, lift, jeftino! Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c HITNO – prodajem trosobni stan (55 m²) u Grabanicama. Mob. 099/800-0557 ozn.171c KAPITAL d.o.o.: VŽ, Gajeva, ekskluzivni 3-sobni stan s dvorišnim poslovnim prostorom. Tel. 042/313-955 ozn..227c KAPITAL d.o.o. : 2-s, 33 m², Zagrebačka 86b i 2-s, 56 m², Zagrebačka 6, prizemlje. Tel. 042/313-955,

STAN 41 m², sve etažno, 2. kat, Koprivnička 29 (Dom umirovljenika), prodajem. Mob. 095/529-1977 ozn.1663 PRODAJEM/mijenjam dvosobni stan, 44 m², za kuću u bližoj okolici Varaždina. Mob. 098/906-9362 ozn.954b HITNO i vrlo povoljno! Dvoetažni stanovi, 130 – 160 m², visoki rohbau. Mob. 091/3231-269 ozn.1669 POVOLJNO! Jednosoban stan 40 m², suteren, blizina centra. Mob. 091/4501-524 ozn.1692 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377 ozn.1732 MANJI, namješten dvosoban stan (41,50 m²), odmah useljiv, prodajem. Mob. 098/945-1483 ozn.975b PRODAJEM/mijenjam 2-sobni stan, razne kombinacije i građevinsko zemljište u Iliji. Mob. 0 9 8 / 5 7 6 -1 2 7 , 0 4 2 / 2 0 3- 5 6 7 ozn.1726 DVOSOBAN stan, 61 m², u Trakoščanskoj ulici, u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/2546-964 ozn.1728

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Sračincu, Ul. M. Stančića, 20 x 60, 1 200 m², cijena 14.000 € fiksna. Mob. 091/541-2636 ozn.1640 GRADILIŠTA! Mažuranićeva 500

48 Mali oglasi m², Gotovčeva 1 200 m², Kurelčeva 420 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO: zemljišta u Vž u gospodarskim, mješovitim i poljop. zonama; poslovne prostore i hale u Vž. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c GRADILIŠTE u Križancu (8 km od VŽ-ZG), gosp. objekat 30 m², ugodna lokacija, uređeno, ograđeno.

Mob. 091/904-8002 ozn.227c VINOGRAD 500 čokota, voćnjak 200 čhv, sunčana strana, građevna zona, može odvojeno, Beretinec.

Tel. 731-663 ozn.1650 ZEMLJIŠTE za voćnjak i vinograd u blizini seoskog turizma, prodajem. Adresa: Ljudevita Gaja 13, Beretinec ozn.953b GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1180e GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćice-Varaždin od 500 m² i 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom po 50 €/m², prodajem.

Tel:099/8530-930 ozn.1184e GRAĐEVINSKO zemljište 864 m², u Črncu, cijena povoljna, prodajem.

Mob. 098/735 -233 ozn.1192e GRAĐEVINSKO zemljište, Gornji Kneginec, 3 500 m², Odvojak Topličke, prodajem. Mob. 098/9989-688 ozn.965b ZEMLJIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, 4 023 m (cca 14 x 280 m), 12.000 €, prodajem. Zemljište je u građevnoj zoni. Tel. 203-485, 098/587-048 ozn.1689 ZEMLJIŠTE od 2 850 m² - 1 650 m²,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ŠKZ Varaždinski Cekin u stečaju Uska 2, 42000 Varaždin, p.p. 85ž

POZIV VJEROVNICIMA Pozivaju se vjerovnici (štediše) Varaždinskog Cekina u stečaju da, radi isplate po II. djelomičnoj diobi, dostave putem pošte fotokopiju osobne iskaznice i fotokopiju kartice tekućeg računa ili štedne knjižice sa nazivom banke kod koje se račun vodi i na koji će se isplatiti sredstva. Kako bi se dokazao identitet i kako bi se moglo usporediti sa postojećom dokumentacijom obavezno je potrebno dostaviti i JMBG. Nasljednici moraju dostaviti kopiju rješenja o nasljeđivanju. Podatke dostaviti na gornju adresu, uz obaveznu naznaku poštanskog pretinca (p.p.)

Stečajna upraviteljica Marija Holetić pogodno za vikendicu, prodajem.

Mob. 091/549-4363 ozn.1716

u Varaždinu, preko puta bolnice.

Mob. 091/547-1458 ozn. 1587

POSLOVNI PROSTORI

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 , 091/352-0083 ozn.1193e

IZNAJMLJUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelarijom, mogućnosti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c UGOSTITELJISKI objekt opremljen sa vlastitim parkiralištem, sastoji se od bistroa i disco bara, stambeni dio, povoljno iznajmljujem.

Mob. 098/954-1353, 091/934-7350 ozn. 1559 PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Sv. Iliji.

Mob. 091/547-1458 ozn.1587 IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor u Dućasnkoj ulici u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na I. katu. Mob. 091/547-1458 ozn.1587 IZNAJMLJUJEM 60 m² poslovnog prostora u Ulici Ivana Meštrovića

IZNAJMLJUJEM – u strogom centru, ulični prostor (100 m²) i uredski (30 m²). Mob. 099/800-0557 ozn.171c ULIČNI poslovni prostor, 50,50 m² , za predstavništvo, ured, trgovinu, iznajmljujem. Mob. 098/9906-756 ozn.1676 POSLOVNI prostor – lokal 34 m² + 15 m² skladišta, u centru Varaždina, za sve namjene, iznajmljujem.

Mob. 091/526-7870 ozn.1686 NOVOUREĐENI ugost. objekat u Varaždinu, prodajem. Moguća zamjena za stan uz nadoplatu.

Mob.098/801-591 ozn.1730

NAJAM APARTMANE, jedan kilometar od mora, kraj Malinske, iznajmljujem. Mob. 098/909-3334, e-mail: zoran.radicevic@ri.htnet. hr ozn.239a

06. srpnja 2010.

VODICE, novouređene, komforne apartmane, iznajmljujemo super povoljno. www.vodice. org/olga, 098/909-6768, 021/378-358 ozn.246a

sebna soba u dvosobnom stanu). Mob. 098/983-7826 ozn.1724 NAMJEŠTENU kuću sa 3 sobe i namješten dvosoban stan u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/596-6185 ozn.1729

APARTMANE i sobe, Vrsi Mulo/zadarsko područje, iznajmljujem. Plaža udaljena 200 m. Mob. 098/573-349 ozn.924 DRAMALJ: apartmani raznih veličina (3 do 10 osoba), od 04. srpnja na dalje. Tel. 042/611-070, 092/285-9442 ozn.1467 ROGOZNICA, apartmane 2 i 3 - sobne, iznajmljujem. Tel.042/739-225, 022/558-636 ozn.1527 APARTMANE, Sv. Filip i Jakov, iznajmljujem povoljno, kompletno opremljene, I kat. Inf: www.apartmanitusek.com , 098/910-5291 ozm. 1532

vlastitim brojilima, iznajmljujemo.

Mob. 091/589-0981 ozn.940b SOBU u stanu, preko puta Hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.262a JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1186e

PROSTORIJU u suterenu, upotreba kupaonice, iznajmljujem studentima/zaposlenoj osobi,Krešimira Filića 94. ozn.1735 DVOSOBAN stan s posebnim ulazom i brojilima, Gajeva (strogi centar), iznajmljujem isključivo studenticama. Mob. 091/893-8842 ozn.1736

VOZILA

RIJEKA – centar (kod bolnice), traži se cimer/cimerica, zasebna soba u dvosobnom stanu. Tel. 201-107, 091/7666-126 ozn.956b

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

APARTMAN 2+2 osobe, kod Zadra, na obali, parking, roštilj, SAT-TV, terase, iznajmljujem povoljno!.

Mob. 091/556-9248 ozn.952b

MANJI dvosobni stan u Frana Supila 50, iznajmljujem studentima ili samcima. Mob. 091/314-0060 ozn.961b

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1187e

DVOSOBNI stan, namješten, Jalkovečka, iznajmljujem. Mob. 091/2888-002 ozn.962b

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila.

Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1189e

RENT-A- CAR, Kr ištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1190e

MERCEDES E 300 D, automatik, ful oprema, prvi vlasnik, prva registracija 1996., prodfajemo. Mob. 098/267-065 ozn.203c

SELCE, apartman, 4-5 osoba, veličina cca 50 m², klima, TVSAT, terasa, parking, grill. Mob. 099/3531-012 ozn.1685

GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 091/904- 8002 ozn.227c

OTOK VIR – iznajmljuju se apartmani od 10. 08. nadalje, blizina mora. Mob. 098/137-5899 ozn.1690 KUĆA do 5 osoba, 2-sobni i 1-sobni apartman, 150 m od plaže, Sukošan kod Zadra. Mob. 091/565-2381, tel. 023/393-247 ozn.259a NOVA kuća u centru grada, dvokatnica, stambeni prostor 210 m², tavan 105 m², dvorište 250 m² ; 2 garaže i skladište 23 m², povoljno za firme. Mob. 099/3530-328 iza 10.00 h ozn.164c SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, čajna kuhinja, Internet, iznajmljujem studentima, nepušačima. Mob. 095/895-2284 ozn.1541 TROSOBAN, odličan, namješten stan na duže vrijeme, povoljno iznajmljujem! Mob. 091/555-0811 ozn.1620 JEDNOSOBNI stan, nenamješten, 38 m², novogradnja, Varaždin – Jalkovečka, 1.300 kn + režije/mjesec. Mob. 091/788-3165 ozn.1654 DVOSOBNI, namješten stan s

JEDNOSOBAN stan u zgradi, iznajmljujem. Mob. 099/2122-702 ozn.1680 MANJI, jednosobni stan, novouređen, u centru Varaždina., iznajmljujem. Mob. 098/268-233 ozn.1697 POVOLJNO! Trosoban, nenamješten stan, na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 098/324-260 ozn.1699 UREĐENI jednosobni stan , iznajmljujem. Informacija na : 091/532-7304 ozn.1702 JEDNOIPOSOBAN stan, kompletno namješten, zasebna brojila, iznajmljujem zaposlenim osobama.

Mob. 091/155-3546 ozn.1706 MANJI 2-sobni stan, komforno namješten, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 099/379-4232 ozn.1715 SOBU, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, internet, centralno, iznajmljujem studentima. Mob. 091/581-1727 ozn.1718 ŽENSKA osoba traži cimericu (za-

HYUNDAI Atos 1999., 74 000 km, reg. 10/2010 i Daewoo Tico 2001., 60 000 km, reg. 01/2011. Mob. 099/673-1203 ozn.227c HANKOOK OPTIMA 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem. Mob. 099/675-9713 ozn.1191 BMW R 60/5, 1970. g., registriran, nove gume, baterija, sjedalo, u odličnom stanju, 3.700 €. Mob. 099/6867-634 ozn.1637 HONDA HORNET 600, 2000. g., reg. 04/2011; Opel Vectra, 1996. g., B linija, prodajem/mijenjam za automobil. Mob. 098/190-5696 ozn.1647 AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ î Ñ ļȨ ɳ ɷ ɵ ȹɵɶɵȿ ɻ ɳ ɳ Ȧ ɵɶɴȿɵɼ ɻ ozn.19c KOMBI MERCEDES 209 D 601, ‘87. g., prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1681 CORSA diesel (95), reg. 12. mj., 1.399 €; Oldtimer Kadett C, reg.

12. mj. , 950 €; kupujem automobile svih marki, usluge kombi prijevoza. Mob. 098/777-095 ozn.1691 DACIU SOLENZA Rapsodie, 2003. g. reg., prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 098/9871-409, 042/320-935 ozn.1707 HYUNDAI ACCENT 4 Door, ‘97. god., registriran do 10./2010.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

06. srpnja 2010.

g . , c r ve n e b oj e . Te l .

042/230-845 ozn.1708

pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

VW PASSAT karavan 1,9 tdi - 1999., i Renault Scenic 1,9 dCi RX4 - 2003., povoljno. Mob. 098/934-8247 ozn.1721 H O N DA S T R EA M 1 . 7 , 2003.g., monovolumen, 7 sjedala ili veliki prtljažnik ,reg. 10/2010, prvi vlasnik, odlična oprema. Mob: 098/866-638 ozn 1181e

POSAO OBAVLJAM poslove glačanja, čišćenja i njege. Zdravstveno obrazovana osoba. Mob. 091/190-2294 ozn.1623 PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare, KV armirače, te pomoćne radnike. Tel. 214-175 ozn.200c PRIMA se Kv zidar i KV tesar u radni odnos. Ninex, mob.

098/414-128 ozn.1712 TRAŽE se 2 njegovateljice u stalni radni odnos. Plaća odlična. Mob. 098/137-0217 ozn.1717 GOSPOĐA (55) čuvala bi djecu i njegovala starije i nemoćne osobe. Mob. 099/8110-225 ozn.1727 TRAŽIMO djelatnice za rad na sexy telefonskim linijama, rad kod kuće, mogućnost dobre zarade.

Dob nebitna. Tel. 098/821- 838 ozn.1181e

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOVODNE INSTALACIJE ,centralno grijanje i adaptacija kupaonica. Mob.095/8540-727 ozn.69c KLIMA UREĐAJI: Haier,Tosiba,Viv

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

ax,Midea,Vaillant, prodaja ,montaža i servis. Mob.095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c NOVO otvorena praonica rublja i sabirnica za kemijsku čistionicu!

Ines Sabol, Anina 29, Varaždin ozn. 1195e GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže,

VODOI NSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.1247 OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1416 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1527 IZRADA fasada 8 cm već od 165 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.1579 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1595 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija!

Mob. 098/1320-197 ozn.1583 PRIMAM na smještaj stare i bolesne osobe, Mob. 091/590-2396 ozn.1644 PRIMAM na smještaj i skrb stare, nemoćne i nepokretne osobe, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.1645 IZVODIMO razne vrste radova: soboslikarstvo, postavljanje keramike, laminata, bojanje fasada, zidanje krušnih peći i roštilja.

Mob. 092/298-8526 ozn.1655

Mali oglasi 49

DAJEM instrukcije iz računovodstva (knjigovodstvo) i statistike, za studente i učenike srednjih škola. Mob. 095/550-5204 ozn.950b

BACH FUNGI traži koo p e ra n t e z a u z g o j bukovača, osiguran otkup. Inf. 091/185-0416, 099/823-4509 ozn.959b KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane izrađujemo i montiramo. Mob. 098/417-373 ozn.1733

ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.1667 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje, lakiranje novog i starog parketa. Brzo i kvalitetno. Cijena povoljna. Mob. 098/9066-889 ozn.1668 KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1178e FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.1694 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.1695 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1696

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.1674

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.1698

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu

KERAMIČARSKI radovi, novogradnja i adaptacija, postava kamena. Brzo i kvalitetno. Mob. 091/896-1397 ozn.1700

IZVODIMO sve vrste građevinskih radova.

Termo fasade i popravak starih fasada. Mob. 092/2022-886 ozn.1714 SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno, uz solidne cijene. Tel. 712-420, 098/957-5725 ozn.1719 KERAMIKA, vanjska i unutarnja, polaganje laminata, obnova parketa – brušenje i lakiranje. Mob. 095/903-8147 ozn.1725

ŽIVOTINJE SVINJE 160 kg, 9 kn/kg i odojke 25 kg, 400 kn/kom, prodajem.

Mogućnost klanja kod nas. Tel. 040/821-632 ozn.1633 KUNIĆE, žive ili obrađene, stare 3 mjeseca, prodajem. Tel. 647-635 ozn.951b PILIĆI 2,20 – 2,5 kg ; odojci 25 – 30 kg (više komada), mogućnost klanja i dostave. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob. 098/132-4242 ozn.1701 ŽIVI PILIĆI, 2 kg, cijena 10 kn/kg.

50 Mali oglasi Mob. 092/247-2782, Vladimira Nazora 184, 42 206 Petrijanec, Darko ozn.960b JAPANSKE prepelice nesilice, piliće japanskih prepelica i jaja japanskih prepelica, prodajemo. Tel. 747-121, 098/562-862 ozn.1688

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1183e RABLJENE limene krovne panele, debljine 6 cm, u količini od oko 400 m², prodajem. Cijena je 50 kn po m². Info: 042/204-026 ozn.28c PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1176e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1185e ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.000 kn. Mob. 091/200-2080 ozn.1188e KUPUJEM očuvane udžbenike za peti razred IV OŠ Varaždin i prvi razred Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, smjer: Arhitektonski tehničar. Mob. 091/7854-362, 095/908-3391, poslije 16.00 h ozn.1194e INVENTAR za trgovinu: rashladna vitrina, mesoreznica, dig. vaga, police, prodajem. Mob. 098/284-472 ozn.1638 KRAVA siment. pasmine, stara 7 g., bređa 6 mjeseci; trakt. bočna kosa hidraulična, okretač sijena košara, dvobrazni plug, prodajem.

Mob. 091/932-5614, tel. 641-912 ozn.1651 KAMIN Kreka-Weso, nadstrešnica metalna 4 x 5 m, kućica na Dravi, skuter 125. Mob. 095/5055-386 ozn.1657 METALNI kukuružnjak, prodajem.

Tel. 040/645-965 ozn.1661 VINO domaće, bijelo miješano (cijep), cijena 8,00 kn/l. Mob. 091/920-0611 ozn.941b BIJELO vino noja, prodajem. Više do 5l =10,00 kn. Tel. 042/621-501 ozn.945b

Mob. 095/863-7973 ozn.1681 PEČAR i KERAMIČAR – postavljam i obnavljam kamine i postavljam sve vrste keramičkih pločica.

Tel. 042/330-893, 091/570-4956 ozn.1710

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.1711 KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c ATRAKTIVNI krediti i pozajmice!

Novi kreditni ured, Jurkovićeva, Varaždin. Mob. 091/472-4723, 091/788-0738 ozn.1482 HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c FENOMENALNI krediti bez jamaca, do 25.000 € do polovice primanja, bez HROK-a do 20.000 €. Pozajmice 20.000 kn – isplata odmah!

Brza i diskretna realizacija! Ivana, 091/908-0808, 098/180-7778 ozn.176c HITNO Vam treba novac? Pozajmice i kredite, radnike i umirovljenike, rješavamo sve. Josip, 091/881-7102 ozn.1444 KREDITI - na ostatak 7.000 €, umirovljenici čisti odrezak 10.000 €, 150.000 kn bez HROK-a i administrativne zabrane. Mob.099/414-4733, 091/574-0757ozn.1458 KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €.

Mob.091/982-3248, 099/854-2236, 091/972-4871 ozn.1458

NAMJEŠTAJ rabljeni i aparate, extra povoljno prodajem radi preseljenja. Zvati sub. i ned., 091/630-8630 ozn.946b

NOVI! Mogućnost bez HROKa i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.1498

CISTERNA CREI NA , 2 200 l, 1. vlasnik, nove gume. Mob. 098/866-908 ozn.953b

BRZI krediti, pozajmice do 25.000 €. Mob. 099/687-3705 ozn.1636

JELOVA građa (grede, roženice, daske), piljena po narudžbi i tanki jelovi vrhunci (dužine 4m, ф 10 – 15 cm). Mob. 098/9482-436 ozn.1671 KOSILICA samohodna 14 KS na 3 kotača i motokultivator Goldoni 14 K, s prikolicom. Mob. 098/948-2436 ozn.1671 SAMOHRANA majka moli pomoć poštenih ljudi u plaćanju stanarine i režija. Mob. 091/302-9094, broj računa: HPB – 3100155014 ozn.963b ŽELJEZNE cijevi 50 x 50 x 3000, d = 3 mm, 29 komada; inox polirane cijevi, ф 50 x 3000, 6 komada.

GOTOVINSKI, stambeni i hipotekarni krediti! Zatvaranje postojećih dugovanja! Jednostavna dokumentacija i najbrža isplata!

Mob. 091/916-9885, 092/111-9630 ozn.1678 NIKAD nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks, Konzum i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca, bez zabrane na plaću, zatvaranje.

Mob.098/964-5711ozn.1703 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.1704 NOVO! Nemate rješenje, a hitno

06. srpnja 2010.

Vam treba kredit ili pozajmica bez jamaca. Obratite se meni. Mob. 095/879-2859 ozn.1704 KREDITI i pozajmice za zaposlene, umirovljenike i obrtnike. Mob. 091/958-2041 ozn.1704 NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.1705 KREDITI i pozajmice, bez HROK-a i C. L. na ostatak plaće i mirovine od 1.500 kn, zatvaranje postojećih do 30.000 €, brzo, pouzdano, diskretno, na trajni nalog. Mob. 099/735-2840 ozn.974b EKSPRES pozajmice 30.000 kn bez kreditne sposobnosti, krediti 30.000 €, sve zatvaramo. Mob. 099/7866-758 ozn.1683 EXPRESS pozajmice za 5 minuta! Zatvaramo sve kredite do 30.000 €! Bojana, 092/291-8964 ozn.1709 HIT pozajmice 30.000 kn/5 min., umirovljenicima 15.000 kn/24 h.

Mob. 098/9702-682, 092/2639-044 ozn.1709 KREDITI! Bez jamaca na ostatak primanja do1/2 plaće, bez HROKa i C/L, zatvaramo postojeća zaduženja. S povjerenjem! Mob. 095/5517-670 ozn.1713 KREDITI – bez HROK-a do 150.000 kn – na ostatak 7.000 €, mlađi umirovljenici do 10.000 €. Mob.

091/796-2700, 095/530-5914, 099/401-8313 ozn.1731 LJETNA akcija kredita! Krediti do 30.000 €, pozajmice u roku 24 h. Slavica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.1722

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c SLOBODNU ženu do 60 g. sa stanom/kućom u Varaždinu, traži slobodan muškarac, penzioner, mirne i tihe naravi, radi druženja i mogućeg zajedničkog života.

Mob. 091/956-2426 ozn.1639 ZGODNU žensku osobu do 38 g. radi ozbiljne veze, traži muškarac.

Mob. 095/567-2285 ozn.1660 MUŠKARAC s obvezom, 49 g., traži ženu sličnih godina ili stariju za diskretno druženje! Poziv/SMS na 091/110-9686 ozn.1682 SLOBODNA, 49 g., traži muškarca 45 - 55 g., za druženja. Mob. 098/1677-204 ozn.1693 MUŠKARAC srednjih godina traži karakternu damu za skladan suživot. Mob. 091/1712-173 ozn.1737

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

LJERKU ŠESTAK 02. VII. 2006. – 02. VII. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj Vlado s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame i bake

PAULINE RAČKI rođ. HIRŠ koja je blago u Gospodinu preminula 26. 06. 2010. godine u 78. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, znancima, stanarima zgrade Tina Ujevića 6, susjedima, djelatnicima Dječjeg vrtića Varaždin, kolegicama iz vrtića Graberje i djelatnicima COO „Tomislav Špoljar“ Varaždin na izrazima sućuti, položenom cvijeću, svijećama i dostojanstvenom ispraćaju naše mame na vječni počinak. Zahvaljujemo župniku Župe svetog Vida Goranu Rukavini, na dirljivim riječima oproštaja i dragim gospođama koje su svojom molitvom našu mamu ispratile na vječni počinak. Velika hvala obitelji Pavlović i Nikoli Lazaru na pomoći u najtežim trenucima.

Hvala PP Plantak na prvoklasno pruženoj usluzi. Hvala svim ljudima dobrog srca koji su nam pomogli u najtežim trenucima.

Kćeri Mirjana i Blaženka, unuci Maja i Domagoj

POSLJEDNJI POZDRAV našoj muterici i baki

PAULINI RAČKI rođ. HIRŠ Hvala Ti, draga muterica, na zajedničkim danima druženja i sreće. Neka Te čuvaju anđeli.

Mirjana, Blaženka, Maja, Domagoj i Ivan

SJEĆANJE

VJEKOSLAV BOGOVIĆ 03. 07. 2007. - 03. 07. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri, šogorici i teti

PAULINI RAČKI rođ. HIRŠ Ostat ćeš u našim mislima zauvijek.

Tvoji najmiliji

Božena, Dubravko, Robert, Vitana, Igor, Lidija, Vela, Neli i Mak

SJEĆANJE

DRAGUTIN IVANČEVIĆ 06. 07. 2001. – 06. 07. 2010.

Iako TE nema, ostavio NAS nisi, jer u našim srcima i sjećanjima, zauvijek ostao TI si.

SJEĆANJE na

MARIJANA ŠOŠTARA 12. 07. 1982. – 12. 07. 2010.

Tvoji najmiliji Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN MIŠAK

ZAHVALA

10. VII. 2006. – 10. VII. 2010.

povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

Dani tiho prolaze, a tuga i bol za Tobom u našim srcima vječno ostaje.

Supruga Ana, kći, zet i unuci

STJEPANA ŽUGECA preminulog 01. 07. 2010. u 69. godini života.

Živiš u našim mislima.

Od srca zahvaljujemo rodbini, dragim prijateljima i susjedima na riječima sućuti, vijencima, svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika. Posebno hvala Internom odjelu Varaždinske bolnice i bolnici Klenovnik.

Počivao u miru.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: supruga Štefica, kćerke Andreja i Anita, unuci Tihana i Tihomir

SJEĆANJE

ANA EMERŠIĆ rođ. KOVAČIĆ 02. 07. 1995. - 02. 07. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN KORPAR 06. 07. 2009. - 06. 07. 2010.

Prošla je godina, ostala je velika praznina, tuga i bol. Uvijek ćeš biti u mojem srcu, molitvama i mislina Tvoja supruga Marija

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru

STJEPANU ŽUGECU preminulom 01. 07. 2010. u 69. godini života.

Puno Ti hvala na svim lijepim trenucima. Šogorica Ljiljana i šogor Zdravko Prahić

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na našeg dragog

dragom suprugu, tati, djedu

FRANJU ŠANTEKA

STJEPANU ŽUGECU

03. 07. 2008 - 03. 07. 2010.

† 01. 07. 2010.

S ljubavlju i tugom.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 51

06. srpnja 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

TIHOMIR TODOROVSKI

JOSIP PEČATNIK

06. 07. 2000. – 06. 07. 2010.

06. 07. 2008. – 06. 07. 2010.

Ono što je u Tebi bilo najbolje, ostaje u nama i tako ostajemo zajedno za sva vremena.

Uspomena na Tebe živi u nama.

Tvoja obitelj

Supruga Ana i sin s obitelji

SJEĆANJE

MIRKO NJEGOVEC 11. 07. 2009. – 11. 07. 2010.

Obitelj Njegovec, Borščak i Šinko

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

JOSIP PEČATNIK

LJUBICA MINDJEK

DRAGUTINA HARJAČA

06. 07. 2008. – 06. 07. 2010.

07. 07. 2007. – 07. 07. 2010.

10. 07. 2009. – 10. 07. 2010.

Živjet ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Uvijek si u našim mislima.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Supruga Ana, kći Vesna, zet Željko, unuk Mirjan te unuka Ana

Suprug i kći s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Obitelj Harjač, Horvat i Barbir

SJEĆANJE

VJEKOSLAV IVANČAN

BARICA PETRIĆ

na Tebe ne prestaje.

07. 07. 2008. – 07. 07. 2010.

09. srpnja 2004. – 09. srpnja 2010.

JOSIP ČOP

Tvoj život je nestao u trenu, a sjećanja na Tvoj lik ostaju vječna.

Zauvijek u našim srcima.

10. VII. 2007. – 10. VII. 2010.

Tvoja supruga Ana

Tvoji Borislav, Darinka, Marko i Maja

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN GLAVNIK

MARIJA ĐURASEK

ANĐELA HANČIĆ

08. 07. 2009. – 08. 07. 2010.

03. 07. 2009. – 03. 07. 2010.

Prošla je najtužnija godina od kada Te nema, Bog nam uzeo Tebe, ali živiš u našim mislima i molitvama.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja djeca s obitelji

08. 07. 1996. – 08. 07. 2010.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoji najmiliji

Supruga, djeca i unuci

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

ZAHVALA

dragom tati, djedu i svekru

na

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra, zeta i brata

JOSIPU NAMJESNIKU

09. 07. 2000. – 09. 07. 2010.

MILANA ŠPREMA

Branko, Ivana, Snježana i Ljubica

Godine prolaze, sjećanje ostaje…

preminulog 26. 06. 2010. u 75. godini života.

JOSIPA TUĐANA

Kćerka Jadranka s obitelji

SJEĆANJE

MILIVOJ BARLEK prof.

08. VII. 1988. – 08. VII. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima i brojnim prijateljima na toplim riječima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar. Veliko hvala dr. Verdijani Pavlović, sestri Meliti te djelatnicima Ustanove za njegu Lekić. Posebno zahvaljujemo vlč. Ivanu Žmegaču na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Francika, sin Damir i ostala tugujuća rodbina

† 26. 06. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE na

STJEPANA MIKULIĆA 04. 07. 2008. – 04. 07. 2010.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE ZAHVALA SJEĆANJE na dragu mamu

MARIJU DEBAN

povodom smrti našeg dragog supruga i oca

08. 07. 2005. – 08. 07. 2010.

JURJA SERINIJA preminulog 24. 06. 2010. u 75. godini života.

na dragog oca

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u teškim trenucima boli i tuge, zahvaljujemo svim dobrim ljudima na iskrenoj sućuti, položenim vijencima, svijećama i pomoći. Osobito zahvaljujemo djelatnicima Zagorje Tehnobetona, umirovljenicima Autoservisnog centra, kolektivu bolničke ljekarne, ustanovi Kancijan, sestri Ivanki, dr. Bojani Škvorc te vlč. Ivanu Žmegaču na ispraćaju i molitvi.

PAVLA KUŠENA

Ožalošćeni Supruga Marija i sin Mihael

SJEĆANJE

05. VII. 1994. – 05. VII. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Štefica, zet Rade i unuci Željko i Tomislav s obitelji

na dragog supruga

MILANA KLANCIRA

Tvoja supruga Ružica

SJEĆANJE

FRANJO ŠUPLJIKA 06. 07. 2006. – 06. 07. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Anica i sin Krešo s obitelji

06. 07. 2005. – 06. 07. 2010.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Rade, snaha Štefica i unuci Željko i Tomislav s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom tati i suprugu

JURJU SERINIJU

SJEĆANJE

ZVONKO MIKULČIĆ 07. 07. 2007. – 07. 07. 2010.

Hvala Ti za sve što si učinio za nas.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli.

SJEĆANJE

Od sina Mihaela i supruge Marije

Supruga Maja i kćeri s obiteljima

FRANJO MAGDALENIĆ

*****

03. 07. 2001. – 03. 07. 2010.

Teško je bez Tebe biti i u srcu tugu kriti.

Supruga i djeca s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

JUREKU

SJEĆANJE

ZVONKO MIKULČIĆ

VelikaTi hvala na plemenitosti, dobroti i svemu što si učinio za nas.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

07. 07. 2007. – 07. 07. 2010.

Ožalošćeni: posinak Željko, snaha Radmila i unuk Tomica s obitelji

Sestra s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA SKUPNJAK rođ. VUGRINEC 10. VII. 2006. – 10. VII. 2010.

SJEĆANJE

Naš anđeo si čuvar, u stopu nas pratiš.

Nad nama bdiješ i uvijek si tu, svakog dana, u svakom našem snu. U svakoj si misli, svakoj riječi, svakoj suzi i osmijehu.

na voljenog

07. 07. 2006. – 07. 07. 2010.

Suprug Pavao i sestre

Tvoja obitelj

IVANA OREŠKOVIĆA

TUŽNO SJEĆANJE na suprugu

FRANCISKU CIKAČ 09. VII. 2002. – 09. VII. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Suprug Stjepan

52 Vaš kutak

06. srpnja 2010.

Što čitati?

Sjajni trileri

Stieg Larsson, Muškarci koji mrze žene, I. svezak: Poticaj, EPH, lipanj 2010.

Ljeto je idealno vrijeme za literaturu koja se može naći na kioscima, naročito ako ste ljubitelj trilera.

Jutarnji list povukao je pravi potez pa nam u četiri sveska (po 3 kune) nudi svjetski bestseler “Muškarci koji mrze žene” velikog i nažalost prerano preminulog švedskog genijalca Stiega Larssona.

To sigurno nije knjiga koja bi zadovoljila samo ljubitelje krimića. Ovaj i druga dva njegova romana iz trilogije “Millenium” najprodavanije su europske knjige posljednjeg desetljeća. Prodane su u nevjerojatnih 23 milijuna primjeraka. S obzirom na pristupačni format izdanja, ovo je doista idealna prilika da provjerite zašto je tome tako!

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Omerta ili začepljeni gubec Z Piše: RADAR

akaj je Ivo prije leto dan otišel? Ve pak si o temu razglabaju. Laburist Lesar je rekel da je otišel kak pizda.

Drugi su rekli nekaj drugo. Si su pak jako pametni. I njegovi nekdašnji partijski „mali od palube“ su ojačali.

Makar više ne larmaju kak broj od Ivekovog mobitela imaju. Neki su vu međuvremenu skončali i na privremenom boravku vu Remetincu pa se o Ivi spominaju kak pobožna Milica o jutarnjem fukanju. A još do predi leto dan ni bilo tak. Onda je Ivo bil bog i batina i si su mu se v rit rivali, i tu i tam, tak da je bilo grdo za videti. Ali to je bilo normalno kajti je Ivo kontroleral se kaj vu državi vlast je i kaj vlast nije, ali pravzaprav vlast je. A oni kaj ve hudo o Iveku pripovedaju, predi leto i pol su večinom čkomeli kak pizde. U smislu karakterne osobine. I onda je Ivo digel sidro. Vu jutro dišeče da bregi su spali…

I nikom ni rekel ni reč. Zakaj, pita se očajna nacija. Začepljeni gubec bu, kak mi se vidi, ostal još jeno vreme. Kajti je šutnja zlato. A to najbolje razmeju na Siciliji i drugdi po svetu gde je omerta zakon. Razmete zakaj.

Lanterne kao obavezni “modni detalj” Dosad smo pisali o važnosti detalja u različitim situacijama, od uređenja interijera, preko pažljivo odabranog nakita, sve do uređenja vanjskih Leticija prostora. Sada ZADRAVEC vam želimo Kukuljevićeva 17, Varaždin skrenuti pozor042/212-362 nost na detalje letiziazadravec@gmail.com u vrtu.

Budući da je nastupilo stabilno i lijepo vrijeme te da se sve više zadržavamo na dvorištu, a druženja s prijateljima selimo iz dnevnog boravka na terasu, odat ćemo vam tajnu kako da i taj prostor učinite ugodnijim i romantičnijim.

U tu svrhu ponovno upotrijebite svjetlost svijeća, koje svakako stavite u lanterne. One

su gotovo obavezan “modni detalj” svakog dotjeranog dvorišta. Osim estetskog dojma njihova je funkcija da zaštite plamen svijeće od večernjeg povjetarca. Gotovo da nema bajke o princu i princezi koja nije ilustrirana lanternama u vrtu oko dvorca, pa ako želite da se vaši gosti osjećaju kraljevski, ispunite svoj vrt lanternama koje će igrom svjetla i sjene zaista pridonijeti bajkovitu ugođaju.

Lanterne možete staviti na stol, objesiti ih da vise kao lusteri na terasi, a možete ih i zavezati na granje okolnog drveta. Ako želite vidjeti šarolik izbor lanterna te izabrati onu koja vam najviše odgovara, svratite u GIFT SHOP Letizia gdje vas očekujemo s još mnogo prikladnih detalja.

Vaša Letizia

Reginald Hill, Delziel & Pascoe: Pascoeov duh, Zagrebačka naklada, Zagreb, ožujak 2009.

Budite i vi detektiv. Prođite bolje opskrbljeni kiosk i obećavam vam da ćete u moru žutila pronaći i kvalitetne naslove.

Obratite pozornost na ediciju “Triler”. Imate nekoliko dobrih romana uz ljetni popust (18 kn).

Naišao sam, primjerice, na roman o likovima iz izvrsne engleske tv-serije “Delziel & Pascoe”. Stari čangrizavi Delziel i njegov zgodni asistent Pascoe našli su se u sjajnoj pustolovini, a Reginald Hill ju je dočarao na način koji oduzima dah. Ništa tu nema trivijalnog, štoviše, sve se vrti oko pjesama Edgara Allana Poea. To je izvrsna književnost, ali u Hrvatskoj se to naziva šundom, ali samo zato jer nam je hrvatska književnost očajna, pa sve sudimo prema našim ridikulima…

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

06. srpnja 2010.

Autoškola Jesmo li svjesni?

1.

Više od 1,3 milijuna ljudi diljem svijeta pogine svake godine!

Gotovo 50 milijuna ljudi biva ozlijeđeno ili ostane invalidom u prometnim nesrećama na cestama širom svijeta!

50% svih žrtava su pješaci, biciklisti i Boris PETROVEČKI, vozači mopeda – oni ing. prometa Stručni voditelj i predavač najlakše stradavaju i Autoškola PETROVEČKI bivaju ozlijeđeni u prowww.petrovecki.hr metnim nesrećama! tel: 042/233-244 Prometne nesreće godišnje prosječno koštaju razvijene države oko 4% bruto državnog proračuna, a manje razvijene zemlje i puno više!

Korištenje sigurnosnog pojasa u vozilu smanjuje rizik od smrtnosti u prometnim nesrećama za preko 61%!

Korištenje dječjih sjedalica u vozilu i njihova pravilna uporaba smanjuje šansu pogibije djeteta u prometnoj nesreći za više od 35%!

Korištenje zaštitne kacige za vrijeme vožnje na mopedu ili motociklu smanjuje fatalne i teške ozljede glave za 45%!

Učinkovita promidžba i edukacija vozača o štetnosti alkohola prije i za vrijeme vožnje mogla bi smanjiti broj prometnih nesreća koje su uzrokovali alkoholizirani vozači za 20%!

Za svaki kilometar na sat smanjenja prosječne brzine vožnje, broj nesreća u prometu smanjuje se za 2%!

Jednostavna i jeftina tehnička rješenja na opasnim mjestima (npr. naprave za smirivanje prometa - „ležeći policajci“) mogu spasiti tisuće života! odaci: WHO (World Health Organization)

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Petra Meštrić ZA NADOLAZEĆI BROJ MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ZAPRIMAMO

PONEDJELJKOM DO 12 h (na području Varaždina za nadolazeći broj ponedjeljkom isključivo u Ivana Milčetića 13) MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774, fax. 042/290-789

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF GALERIJA BUKOVČAN Novi Marof, Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h su: 09 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!

P

54 S raznih strana

06. srpnja 2010.

SRAČINEC

LJETO U GRADU ZRINSKIH Koncert dubrovačkog trubadura I. Jusića

Mjerači brzine kod škole

Kada u jesen ponovno sjednu u školske klupe, učenici iz Osnovne škole Sračinec bit će sigurniji. Kod škole su, naime, postavljena dva mjerača brzine koji vozače upozoravaju kojom brzinom voze, ali i na to da uspore ako su previše stisnuli papučicu gasa. Iako su uređaji postavljeni prije mjesec dana, rezultati su već sada vidljivi: kada se približavaju školi vozači uspore vozilo i mnogo su pažljiviji u prometu.

Mjerače brzine nabavila je Općina Sračinec izdvojivši iz proračuna 70.000 kuna čime je znatno povećana sigurnost djece.

!

Bijela Tina Tina je prava ljepotica. Bijele boje, srednjeg rasta, umiljata, mila i draga. Takvoj ljepotici od tek godinu dana nije mjesto u skloništu, pa se nadamo da će nekom zapeti za oko i za srce. Udomite bijelu Tinu i unesite ljepotu i veselje u svoj dom.

Udruga Spas 042/330-004.

LIKOVNE RADIONICE

“Kreativko” u Varaždinu i Ivancu U Varaždincu i Ivancu prošli je tjedan počeo “Kreativko”, likovne radionice koje za djecu predškolske i školske dobi tijekom ljetnih praznika organizira Obiteljski centar Varaždinske županije. Radionice će se održavati jednom na tjedan sve do kraja srpnja, pohađanje je besplatno, a sudjelovati mogu i roditelji. U Varaždinu se radionice održavaju na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice, u vili Bedeković, svake srijede od 10 do 11,30 sati. U Ivancu će se održavati u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec“ svaki četvrtak od 17 do 18 sati. (vms)

Glazbena večer za pamćenje

Ibrica Jusić sa svojim vjernim pratiteljem

Vječiti dubrovački trubadur Ibrica Jusić gostovao je minulog petka u Čakovcu, u sklopu programa Ljeto u gradu Zrinskih. Ibrica Jusić već je punih 45 godina prisutan na estradnoj sceni. Oslanjajući se na elemente francuske šansone, godinama je stvarao svoj prepoznatljiv i vrlo autentičan autorski izraz koji se odlikuje poetikom i intelektom, ali i skladanjem na stihove poznatih pjesnika. Zaštitni je znak Dubrovačkih ljetnih igara na kojima se redovito pojavljuje

kao domaćin ponoćnih koncerata na skalinama te samostalnim gitarskim recitalima u Kneževim dvorima. Ovaj put skaline je zamijenio atrijem Staroga grada u Čakovcu i svojim prepoznatljivim na-

stupom oduševio čakovečku publiku. Zvuci skladbi Mačka, Dobro jutro, Jubi san vašu ćer, U svakom slučaju te volim, Balada iz predgrađa, Emina ... ispunili su ovu nesvakidašnju glazbenu večer.

DOZNAJEMO Peta biciklijada “Šic na bic” ove je godine okupila 120 sudionika

Nije bitna ruta, zajedno smo već po peti puta Jubilarna biciklijada okupila je šaroliko društvo, od Zagreba, Svetog Ivana Zeline, do Varaždina i Čakovca Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Već jutarnja temperatura nije mirisala na dobro, a okupljanje biciklista, koje je započelo oko osam sati, proteklo je zabrinutim pogledima u nebo i samo jednim pitanjem: “Gdje su ti oblaci koji će donijeti kišu?“ Nekakva labava tradicija proteklih godina uključivala je određenu količinu kiše koja je trebala poškropiti sudionike biciklijade, a prošle godine umalo ih nije i potopila.

Najmlađi Mihael Valjda je peta obljetnica u tome odigrala određenu ulogu, a “Šic na bic!”, kako se generalno zove biciklijada, ove godine vozila se pod sloganom - “Nije bitna ruta, zajedno smo peti puta!”

Udruga Mladi za Marof, organizatori ovogodišnjeg dobrovoljnog pedaliranja, okupila je na startu sto i dvadeset zaljubljenika u vožnju biciklom. Šaroliko društvo dokotrljalo se s različitih strana - sve od Zagreba i Svetog Ivana Zeline do Varaždina i Čakovca. Gledajući dob sudionika - najmlađi Mihael skupio je osam godina, dok je Joža iz Varaždina svoj

osmi rođendan proslavio prije pedeset ljeta.

U deset sati gradonačelnik Darko Hrenić prigodnim riječima pustio je u promet šaroliku skupinu koja je hrabro krenula na rekreativnu vožnju od 40 kilometara.

- Ideja ovogodišnje, jubilarne, pete biciklijade je povezati sve dosadašnje rute i napraviti lijepi krug oko Novog Marofa.

Tako će ruta tradicionalno krenuti s Trga hrvatske državnosti Zagorskom ulicom prema naseljima Madžarevo, Makojišće, Možđenec, Ljubeščica i Oštrice gdje će u idiličnom ambijentu izletišta Lužec biti organiziran zajednički ručak.

Nakon odmora biciklisti će se kroz Presečno, Beletinec te Podevčevo i Remetinec vratiti natrag u Novi Marof - rekao je Tomislav Uroić, predsjednik Udruge Mladi za Marof.

Prvi veći odmor bio je u Ljubešćici gdje su susretljivi domaćini ponudili bicikliste vodom, a temperatura je bila prešla trideset celzijevaca. Nekoliko doktora koji su sudjelovali u vožnji bili su na raspolaganju u slučaju potrebe, a organizator je imao i svoju uvježbanu ekipu Prve pomoći koja je na

Sa zagorskih brega najljepši je pogled na svijet i Hrvatsku

začelju kolone budno pratila sve sudionike.

U izletištu Lužec bicikliste su dočekali veseli domaćini koji su dobro rashladili napitke u brojnim izvorima i jezercima, a “vojnički grah” dobio je sve pohvale. Nakon okrjepe uslijedio je program sa zanimljivim igrama, a zatim ponovno na sic i - put pod kotače.

Na kraju još jedne biciklijade bila je kratka poruka: “Vidimo se ponovo iduće godine!”

Nakon naporne vožnje dobro je došla okrjepa

USKORO: REGIONAL BAND

LJETO U VARAŽDINU

Koncert u Čakovcu

Koncert R. Matessija

Seriju koncerata ovog ljeta Regional band nastavlja skorašnjim nastupom u Čakovcu.

Ovog vikenda Regional band nastupio je u Ljubeščici i poznatom izletištu “Zlatne gorice” na Banjščini.

Grupa izvodi uglavnom vlastite songove.

Na Kazališnom trgu u petak, 9. srpnja, nastupit će Renato Metessi i njegov bend Mondo Bongo.

Renato Metessi po mnogima je najbolji hrvatski rock-pjevač i Legenda novog vala iz 80-ih.

Koncert počinje u 21 sat. (dp)

Vodič 55

06. srpnja 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ od 8. do 11. srpnja PLANET 51 u 19 sati SEKS I GRAD u 21 sat

LJETO U VARAŽDINU

MUZEJI

Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00 Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ 0ıČÑ ĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑ ȿ ĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Gajeva 15 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ CENTAR ZA KULTURU FILMSKI PROGRAM Četvrtak, 8. srpnja u 19 i 21 sat Petak, 9. srpnja u 19 sati Od subote 10. srpnja, do utorka 13. srpnja u 21 sat PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA (avanturistički spektakl) Petak, 9. srpnja, u 22 sata ZAKON BRAĆE: POSLJEDNJA SEZONA (akcijski triler) Subota, 10. srpnja, u 21 sat Od 11. do 13. srpnja u 19 sati STREET DANCE (glazbeni film)

GJ G=JV0 S/ 8 2/ S= V #J V eJ'8N0'& Četvrtak, 8. srpnja u 21 sat Atrij Staroga grada U RALJAMA ŽIVOTA (hrvatski film) Petak, 9. srpnja u 21 sat Atrij Staroga grada KVARTET GUBEC (koncert) Subota, 10. srpnja u 21 sat Atrij Staroga grada KUŽIŠ, STARI MOJ (kazališna predstava) Nedjelja, 11. srpnja u 21 sat Atrij Staroga grada Zagrebački gitaristički kvartet (koncert) * U slučaju lošeg vremena programi Ljeta u gradu Zrinskih održat će se u Centru za kulturu ili zgradi Scheier

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni / _=/ ' Emanuel Lukač, Julija Mihin, Bella Posavec, Mia Kocijan, Ella Valjak, Nikša Vaupotić, Lana Kranjec, Viktorija Fošnar, Mihael Zvirac, Tin Šantek, Nely Vugrinec, Niko Šibić, Matija Matić, Jakov Novak, Leon Kolačko, Petar Gložinić, Kiara Marčec, Lu Makaj, Rea Kovačić,

/ ' Roko Strelec, Tonka Tkalec, Jana Križmarić, Nikolina Rogek, Nikolina Svetec, Lovro Sudec, Kaja Lovrić, Lea Remar, Veronika Sakač, Lana Kovačić, Jan Sambolec, Matej Kralj, Sven Srpak i Roko Hudoletnjak.

Vjenčani Martina Auker i Mario Govedić, Štefica Škriljevečki i Zoran Martinec, te Irena Bošnjak i Vedran Starčević.

www.regionalni.com

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SVAKI DAN SVE TOPLIJE Ušli smo u srce ljeta. Zahvaljujući jednoj oslabljenoj fronti koja se glavninom nalazi nad alpskim područjem, i nad Hrvatsku je počelo pritjecanje nestabilnog i malo svježijeg zraka. Zato će prvi dio tjedna proteći uz više oblaka, a postojat će i mogućnost za grmljavinske pljuskove. Temperatura će malo pasti. U drugom dijelu tjedna očekuje se jačanje polja povišenog tlaka zraka pa će vrijeme biti pretežno sunčano i ponovno sve toplije. Podsjećamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 5.7.).

čitajte na

NÑĒĉÑ #ėČıÜÿß

Umrli

Ivan Brezovec (60) Josip Namjesnik (78) Josip Koričan (61) Paulina Rački Hirš (77) Jelka Flajšman (84) Branko Zajec (81) Olga Kliček (68) Marija Kukec (84) Ana Šalamun (81) Stjepan Žugec (68) Ivan Paun (62) Josip Košćec (67) Katarina Matišić (74) Josip Kos (62) Simo Milošević (79) Josip Šafran (60) Marija Koščak (87)

Dnevne vijesti

FOTO NATJEČAJ

Subota, 10. srpnja Tržnica, 10 sati ANTIKVARIJAT NA OTVORENOM Stančićev trg, 11 sati Kazalište Jabuka: PUT U BISERGRAD Stančiće trg, 21 sat SICK SWING ORCHESTRA Utorak, 13. srpnja Stari grad, 20,30 sati Tjedan Padovca ARMANDO PUKLAVEC: VEČER HRVATSKE GLAZBENE LIRIKE

KNJIŽNICA

56 Zadnja

06. srpnja 2010.

IMA I TOGA Rock glazba spojila Varaždince i Međimurce

Pod silom živ briljirali!

U GRADU ZRINSKIH

Zagrebački gitaristički kvartet

Očekuje se skorašnji nastup varaždinskih i međimurskih glazbenika u Varaždinu U dosad svom najžešćem nastupu vokalno instrumentalni sastav „Pod silom živ“, u obnovljenom postavu, „razbacao“ je publiku na plesnom podiju čakovečkog „Players“ kluba. Bend u sastavu: Dean Kolar (gitara, vokal), Igor Tkalec (solo gitara),

ČAKOVEC - U sklopu manifestacije Ljeto u gradu Zrinskih održat će Zagrebački gitaristički kvartet u atriju Staroga grada u nedjelju 11. srpnja s početkom u 21 sat koncert s djelima Bacha, Rameaua, Turine, Merlina, Josipovića i drugih.

Kvartet čine mladi glazbenici: Tomislav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita Ivković i Mak Grgić koji su osvajači vrijednih priznanja na glazbenim natjecanjima, a nastupali su uspješno na podijima sve od Indije do Rusije i od Južne Afrike do Njemačke. Proslavili su se prvom izvedbom Bachova “Umijeća fuge” na gitarama.

Kvartet je sa svojim učenicima gitare osnovao 1990. cijenjeni glazbeni pedagog Ante Čagalj, i sada njegov umjetnički voditelj. (iz)

P

od silom živ ispunili “Players” zvucima starih hitova i autorskih pjesama

!

TOMISLAV MAKAJ

Darko Ciglarić (bass gitara) i Bojan Hrain (bubnjevi) imao je premijernu izvedbu svog novog spota za hit pjesmu „Danas ne izlazim van“.

Pljesak zadovoljne publike potvrdio je da je projekt uspio te je nakon domjenka počela svirka koja je potrajala do kasnih noćnih sati.

Osim već navedenog hita „Danas ne izlazim van“, dečki su odsvirali „Uragan“, „Kome priznati“, „Vojaka“, „ P ionir sku“, „Čvr s to z a ruku“ i ostale autorske pjesme iz svog repertoara, a bilo je i ponešto „covera“ pa je publika bila ugodno iznenađena već na prve zvukove poznatog starog rocka.

Unatoč paklenoj vrućini ekipa nije odustajala od žestokih riffova i energičnog nastupa koji je publiku cijelo vrijeme držao na nogama.

Očekuju se njihovi koncerti na području grada Varaždina. (tm)

Rock večer do ranih sati Još jedan rock/metal kocnert očekuje nas 10.07. s početkom u 22.00h na terasi noćnog bara Oaza. Uz tri domaća benda Kriza svjesti te Bad equipment nastupit će i zagrebački Brkovi, dok će sam kocnert privesti kraju varaždinci Liquid sun.

“Banfičarski dječaci” časte roštiljem!

Već tri tjedna, od samog početka Svjetskog nogometnog prvenstva, svakog petka i subote Udruga “Banfičarski dječaci” priređuje party s besplatnim roštiljem za sve posjetitelje kafića “Zum” kod popularnog gazde Srećka kraj Konzuma na Banfici!

Ugodnih ljetnih vikenda tamo se zna okupiti i stotinjak gostiju, koji uživaju u prijenosima utakmica na velikom platnu, a Saša, Pajo i

NAJAVA

ostala ekipa iz Udruge “Banfičarski dječaci” pripremaju carsko meso, pečeni jeger, pohane tikvice i ostale delicije. Svi su dobrodošli, pa atmosfera podsjeća na neke davne dane, kada smo imali više vremena za zajednička druženja… Tijekom cijelog dana gosti se mogu zabaviti i igrajući stolni nogomet, koji je, za vrijeme trajanja Svjetskog prvenstva, također – besplatan! (dp)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović