RT_321

INTERVJU Prof. dr. sc. Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju Filozofskog fakulteta

Stranice 6.-7.

JURICA SEVŠEK, student

Nagradu rektora osvojio je u Luksemburgu Stranica 8.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 321 :: 13. srpnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Počela završna faza projekta mehaničko-biološke obrade otpada

Pogon MBO-a nije za regionalni otpad Dobivena lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta te odabran izvođač radova Stranice 2.-3.

EKSKLUZIVNO

KULTURA STANOVANJA

Gdje je pilot balona?

Prije adaptacije skupiti ponude i izraditi troškovnik

Stranica 11.

Stranice 28.-31.

UDRUŽENJE OBRTNIKA

Varaždinka sva natekla od uboda malih serepika!

Poskupljuje voda, no koliko i kada zasad je još nepoznato Stranica 17.

Stranica 40.

CRNA KRONIKA

Prije silovanja “častio” djevojku drogom i pićem Stranica 20.

TRASH & BURN U MURSKOM SREDIŠĆU

Made in USA i “pinup photo contest” Stranica 26.-31.

(Ne)očekivana ostavka B. Keliš B. Keliš ostavku je podnijela nekoliko dana prije nego što je Sud časti HOK-a odbio žalbu Stranice 4.-5.

NEREDI U KRLEŽINOJ 6

Zbog vike noćima bez mirnog sna Stranica 14.

ISSN 1846-8969

t 41035 Otvoreno europsko prvenstvo u atletici za osobe s intelektualnim poteškoćama Stranica 33. t ;%3"7-+& Zbog ljetnog radnog vremena gužve na Fizikalnoj Stranica 41. t ,6-563/* 0#;03 Što nam znače neke divne-davne pjesme iz 80-ih? Stranice 24.-25. t Ç&/4,* 47*+&5 I ćevapi s lukom bolji poklon od gaća i aftershavea Stranica 44. t 16501*4 Japan - zemlja suprotnosti koje nisu u sukobu Stranica 32.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Srdačan doček u Dugoj Resi

„

Ovim putem želim izraziti zadovoljstvo svih građana grada Duge Rese na uspješnoj kupnji dugoreške tvrtke Pamučna industrija te zahvaliti svima koji su na bilo koji Željko PAVLEK način pomogli da urednik@regionalni.com se to ostvari” - piše u svom dopisu dipl. ing. Ivan Baršić, gradonačelnik Duge Rese, poslovodstvu varaždinske tvrtke T7 VIS. ao što je već poznato, tvrtka T7 VIS kupila je na javnoj dražbi pokretnine i nekretnine Pamučne industrije Duga Resa i najavila pokretanje proizvodnje u ovoj nekada poznatoj tekstilnoj tvrtki koja je već više godina u stečaju. Koliko je ta poduzetnička namjera značajna za gospodarstvo dugoreškog i šireg karlovačkog područja nepotrebno je posebno isticati. U prilog tome dovoljno govori podatak da se na raspisani natječaj T7 VIS-a za zapošljavanje 70-tak djelatnika u Pamučnoj industriji Duga Resa javilo čak više od 4000 kandidata! nače pokretanjem i razvojem tekstilne proizvodnje, uglavnom namijenjene izvozu na strana tržišta, varaždinska tvrtka planira u pogonu u Dugoj Resi zaposliti ukupno do 500 djelatnika. A tamo je, zapravo kao i svugdje u Hrvatskoj, danas svako radno mjesto zlata vrijedno, što su nam potvrdili i tamošnji kolege novinari. sad, zašto sve to pišem? Pa isključivo zato jer se po tko zna koji put potvrdilo da u drugim sredinama više znaju cijeniti gospodarske i poduzetničke projekte varaždinskih tvrtki nego u “vlastitom dvorištu“, gdje još uvijek caruju jal i zavist zbog tuđeg uspjeha i znanja.

13. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Počela završna faza projekta mehaničko-biološ

Pogon MBO-a nije otpad, ali će biti uz

K

I

I

Dok se vode polemike o projektu mehaničko-biološke obrade otpada, stanje u Brezju zahtijeva žurno rješenje

Već nekoliko godina u Brezju se ne balira samo varaždinsko smeće, nego još nekih općina. Radi mogućih ušteda, razgovara se i s još nekima, rekao je Čehok Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/ČAKOVEC – U Varaždin neće se dovoziti komunalni otpad iz čitave sjeverozapadne Hrvatske, odnosno iz svih četiriju županija, naglasio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok tijekom kolegija održanog u četvrtak osvrćući se na nove dvojbe o budućem mjestu zbrinjavanja ne samo varaždinskog, nego i smeća drugih jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj, ali i Međimurskoj te drugim županijama sjeverozapadne Hrvatske.

Kod Šalamona Naime, tijekom nedavnog kolegija gradonačelnika Gra-

Zagorje Tehnobeton izvodit će radove u Brezju Dobivena je lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta budućeg pogona za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju, doznajemo od Čehoka, koji napominje da bi se to i prije dogodilo da nije bilo raznih podmetanja, pa i prijava. Uskoro bi trebali početi već najavljeni radovi na izgradnji komunalne

da Čakovca, gradonačelnik Branko Šalamon rekao je da su ga posjetili Dražen Breglec, savjetnik uprave T7 VIS-a i još jedan predstavnik tvrtke, koji su mu predstavili projekt mehaničko-biološke obrade otpada u Brezuju.

- Razgovaralo se o mogućnosti uključivanja u ovaj projekt. Naš otpad prikuplja

infrastrukture, a zatim i postrojenja koje će riješiti veliki ekološki problem za što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već odobrio pomoć od 34,7 milijuna kuna.

Već je izabran i graditelj budućeg postrojenja, a to je renomirano varaždinsko građevinsko poduzeće Zagorje Tehnobeton.

gradsko komunalno podu-

t

rajno zbrinjavanje znači da ništa ne ostaje, a ne da će pogon tu zauvijek biti zeće Čakom i odlaže ga u

Totovcu sukladno postojećim propisima. Međutim, ondje smo ograničeni ne samo prostorom, nego i obvezom da ga razmjerno skoro zatvorimo - upozorio je Šalamon na kolegiju.

Podsjetio je da je Studijom o sanaciji odlagališta otpada u Totovcu njegovo zatvaranje predviđeno do kraja

I TOGA IMA Čakovečki gradonačelnik oprezan prema Piškornici

Šalamon odbio potpisati Sporazum “Ne prihvaća se prijedlog Sporazuma o preuzimanju otpada sa Piškornica d.o.o., Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, Koprivnički Ivanec.”

Ovako glasi zaključak s kolegija čakovečkog gradonačelnika Branka Šalamona koji je odbio potpisati dokument koji dobivaju i drugi gradovi

te općine sjeverozapadne Hrvatske.

Kako se moglo čuti na kolegiju međimurskih načelnika i gradonačelnika, koji su također pokazali oprez, glavni problem je u tome što se potpisivanjem sporazuma obvezuju da će otpad zbrinjavati isključivo u RCGGO-u, iako s tim u vezi postoje brojne nepoznani-

ce, od cijene do dinamike čitavog projekta za koji će trebati oko pola milijarde kuna.

Usprkos tome, potpisivanjem sporazuma općine i gradovi prihvaćaju obvezu da domaćinstva na njihovom području počinju odmah izdvajati novac nužan za izradu odgovarajućih projekata.

Aktualno

13. srpnja 2010.

ške obrade komunalnog otpada Varaždina

3

VRTIĆ Velik teret i za Varaždin i za Klenovnik

za regionalni zor za regiju IZDVOJENO Kome (sve) smeta projekt mehaničko-biološke obrade

Osporavatelji ne nude baš ništa kao sigurnu alternativu Projekt izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu u Brezju od samih je početaka bio izložen ne samo opravdanim, nego još više kritikama koje su bile vrlo malo utemeljene ili potpuno neutemeljene. Svoje “strelice” najviše su slali političari, i to uglavnom neupućeni, ali i gospodarstvenici, što javno, što podalje od javnosti. Izuzme li se osporavanje zakonitosti prilikom ugovaranja posla, zbog čega je lani prijavljeno čak dvadesetak osoba, najviše primjedaba bilo je na postrojenje i način na koji se planira obrađivati otpad.

Međutim, pošto je valjda i zadnjim oponentima postalo jasno da je u cijelom projektu tehnologija najmanje sporna, budući da se koristi u nizu zemalja, počelo se tvrditi da je cijena previsoka. Naravno,

opet bez podataka i kvalitetnih analiza koji bi na to ukazivali, što i ne čudi kada se dobro zna da je sanacija odlagališta u Vratnu koštala po toni i više, iako se radilo samo o premještanju i zatrpavanju odloženog smeća.

S obzirom na to, ne čudi što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao podršku sanaciji najavljujući nemali novac Varaždinu…

Usprkos tome, počeli su se razmatrati mogući načini ušteda uključivanjem i drugih sredina u projekt, ali sada je i to sporno. Opet su se javili nezadovoljnici koji se svim silama trude zaustaviti projekt, pri čemu im je obmanjivanje (opet) glavna poluga. Međutim, baš ništa sigurno ne nude kao alternativu, iako je stanje na terenu iz mjeseca u mjesec sve teže.

Grad za DV Varaždin godišnje izdvaja 10,5 mil. kuna, a rad privatnih sufinancira s 3,8 mil. kuna

Privatizacija vrtića rasterećenje proračuna U Gradu Varaždinu upravo analiziraju kolike bi uštede donijelo davanje nekoliko objekata DV Varaždin u zakup Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Lani prijavljeno čak 20 osoba

U Gradu Varaždinu i Općini Klenovnik upravo analiziraju trebaju li u svojem vlasništvu zadržati predškolske ustanove ili vrtiće privatizirati i prepustiti u ruke privatnim vlasnicima. Potvrdio je to načelnik Klenovnika Izidor Gladović, kao i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i znanost Grada Varaždina Karmen Trubić.

Lakše Općini, a i roditeljima I dok u Varaždinu i Klenovniku tek izrađuju analize, Općina Trnovec Bartolovečki svoj je vrtić u Trnovcu privatizirala još prije nekoliko godina.

- Stalno smo imali različite probleme, a uz to smo morali izdvajati značajno više novca za plaće djelatnika. Radi toga smo raspisali natječaj, objekt dali u zakup vrtiću “Zeko” i riješili se financijskog opterećenja – rekao je načelnik Hren.

Zahvaljujući tome, Općina za svako dijete sada može plaćati 55 posto ekonomske cijene vrtića, pri čemu roditeljima prepuštaju izbor u koju ustanovu će upisati dijete. Uz to, upravo prikupljaju dokumentaciju radi proširenja objekta u Trnovcu za smještaj još dviju obrazovnih grupa.

Ogroman iznos

Nakon lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta, predstoje građevinski radovi

iduće godine.

- Stoga su nam ponudili da se uključimo u projekt bez prethodne naplate ili ulaganja, kad bude gotovo.

Ako to bude bolja opcija od Piškornice, priključit ćemo se - najavio je čakovečki gradonačelnik, dodajući da bi se u Brezju trajno zbrinjavao otpad s područja četiriju županija.

Što znači trajno U prilog tvrdnji da se u Brezju neće obavljati samo inter ventno zbr injavanje otpada, nego bez vremenskog ograničenja, navodi se i izmjena ugovora sklopljenog potkraj 2008. godine između Varkoma i VIS-a o interventnom zbrinjavanja baliranog i otpada koji nastaje tijekom tog vremena.

Riječ je o dijelu lanjskog aneksa u kojem je, uz ostalo, dodana riječ „trajno“.

n

itko neće moći ništa napraviti bez znanja i odobrenja Varkoma i Grada Naime, umjesto “predmet je žuran odvoz i zbrinjavanje baliranog otpada“, u aneksu se navodi „žuran odvoz i trajno zbrinjavanje baliranog otpada ... i daljnje trajno zbrinjavanje tekućeg otpada”.

- Ako se dobro pročita ovaj dio aneksa, jasno je da riječ „trajno“ znači da nakon mehaničko-biološke obrade u Brezju ne smije ostati ništa

od komunalnog otpada, već sve treba zbrinuti. Dakle, tu se ne govori o tome da će se komunalni otpad zauvijek zbrinjavati u Brezju - upozorio je Čehok na kolegiju.

Odbacujući nagađanja da će se u Brezju obrađivati otpad iz svih četiriju županija, Čehok je ipak potvrdio da se još vode razgovori s nekim općinama i gradovima ne samo u Varaždinskoj, nego i Međimurskoj županiji.

- Već nekoliko godina u Brezju se ne balira samo varaždinsko smeće, nego iz još nekoliko općina. Radi mogućih ušteda, razgovara se i s još nekima - dodao je Čehok, napominjući da nitko neće moći ništa napraviti bez znanja i odobrenja Varkoma i Grada Varaždina koji nadziru čitav projekt.

- Recesija je jedan od važnih razloga za pokretanje pitanja privatizacije Dječjeg vrtića Latica, za koji godišnje izdvajamo gotovo 280.000 kuna, što je više od 10 posto proračuna. Vrijeme je kada moramo odvagnuti svaku kunu i tražiti prostor za uštede. Radi toga je Općinsko vijeće donijelo zaključak o izradi financijskog elaborata, kojim ćemo doći do podatka koliko bismo uštedjeli ako bismo vrtić privatizirali – rekao je načelnik Gladović.

Grad Varaždin ima neusporedivo veći proračun, no za Dječji vrtić Varaždin, koji pohađa 854 djece,

r

ecesija je važan razlog pokretanja pitanja privatizacije, kaže načelnik Klenovnika Gladović godišnje izdvaja oko 10,5 milijuna kuna. Da je riječ o ogromnom iznosu, potvrđuje podatak da rad devet vrtića u privatnom vlasni-

Za svoj vrtić Općina Klenovnik izdvaja 10 posto proračuna

štu i vlasništvu Varaždinske biskupije, koji pohađa 30-ak djece više, Grad sufinancira s 3,8 milijuna kuna.

Kvaliteta - Grad Varaždin je kao osnivač Dječjeg vrtića Varaždin dužan voditi brigu o izdvajanju financijskih sredstava radi pokr ića mater ijalnih troškova za 136 zaposlenika i održavanje osam objekata.

Navedeno, a i činjenica da su različite zakonske osnove vezane uz standard broja zaposlenih ostalog osoblja, osim odgajatelja, s obzirom na osnivača, dovode do velike razlike u izdvajanju financijskih sredstava za pojedine ustanove – navodi Karmen Trubić.

Grad je pokrenuo inicijativu

da se ispitaju mogućnosti privatizacije Dječjeg vrtića Varaždin, no ne svih osam objekata, koliko ih djeluje u sklopu te ustanove.

- Jedna od inicijativa jest da se sukladno zakonskim propisima pojedini objekti daju u zakup, i to radi potrebe što kvalitetnijeg, a financijski pr ihvatljivog provođenja programa predškolskog odgoja – pojašnjava gradska pročelnica.

Na pitanje kada bi privatizacija mogla početi, odgovara da je to vrlo teško reći.

- Odluku ćemo donijeti argumentirano i kao rezultat analize stanja rada svakog pojedinog objekta i, naravno, financijske isplativosti.

Navedena analiza upravo je u izradi – zaključila je.

4

Aktualno

13. srpnja 2010.

HSLS izašao, a Čehok?

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

6.7.

Šuker nas ponovno zadužuje u inozemstvu, ovaj put obveznicama u iznosu od 1,25 milijarde dolara, jer Vlada ne uspijeva provesti oštrije rezove u potrošnji, a prihodi proračuna su manji od planiranih. I u Mađarskoj, koja je pod paskom MMF-a i EU, ne ide kako je planirano: proračunski manjak u prvih šest mjeseci već iznosi 119 posto planiranog na godišnjoj razini. Ima i gorih od nas.

OTKRIVAMO Zbog odluke HOK-a promjena na čelnom mjes

Biserka Keliš podnije razrješenja od strane

7.7.

Krajnje je vrijeme da nešto uradimo, upozorava Rohatinski u Saboru, dodajući da će Hrvatska ove godine za otplatu glavnice kredita morati osigurati upola više nego lani.

Ukazao je i na nužnost smanjenja javne potrošnje te upozorio da EU nije rješenje za sve domaće probleme, što zorno pokazuju neke članice koje su zajedno s nama na ljestvici zemalja u kojima je moguć bankrot u idućih pet godina.

8.7.

Dok iz HEP-a najavljuju poskupljenje struje od 8 do 9 posto, izračunato je da u javnom sektoru troši Njemačka 7,4 posto BDP-a, dok Hrvatska više od 10 posto BDP-a, što zbog povećanja broja zaposlenih, što zbog rasta plaća. Štoviše, dok je cijena rada u Njemačkoj u desetak godina porasla 7 posto, u južnim zemljama EU rasla je i više od 30 posto. Među njima je i Grčka koju potresa šesti veliki štrajk zbog reformi nužnih za smanjivanje proračunskog manjka.

9.7.

Pošto je zbog odbacivanja prijave protiv Mršića u vezi s odmaralištem u Pirovcu Karamarko izrazio sumnju u nepristranost koprivničkog državnog odvjetništva, tim više što njima bliske osobe rade u gradskoj upravi, Ostojić je tu sumnju nazvao ni manje ni više nego udarom na pravosudnu vlast i politizacijom policije. Zbog Berlusconijevog tzv zakona brnjice, koji kažnjava objavu iskaza tijekom istrage, mediji zašutjeli na dan.

10.7.

HSLS izlazi iz vladajuće koalicije, a dalje će samostalno, a kuda i kamo će njegova dva saborska zastupnika, među kojima je i Čehok, tek će se vidjeti. A još će trebati pričekati i na rezultate skupa održanog u Dubrovniku koji je okupio državnike regije i šire.

Zgrada Obrtničke komore i Udruženja obrtnika Varaždin

Uz mjeru prestanka obnašanja funkcija u HOK-u, Biserki Keliš zabranjeno i obnašanje funkcija u dva mandata Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN/ZAGREB – Biserka Keliš povukla se s čelnog mjesta Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, čime bi sukob između vodstva te udruge i Županijske

obrtničke komore, koji je već neko vrijeme privlačio pozornost javnosti, trebao ući u završnicu.

Sporno proširenje Ostavku na mjesto predsjednice udruge varaždinskih obrtnika Biserka Keliš

11.7.

Završio štrajk kabinskog osoblja u CA. Bolji smo, odlučniji i sposobniji od HDZ-a, poručuje oporba, što Šuker opovrgava podsjećajući na dug nakon njihove vlasti,

12.7.

Bilo bi logično da su HSLSovci kao partneri razgovarali o napuštanju koalicije, no Darinko Kosor nikad nije ni na jednom sastanku imao nikakve primjedbe niti pitanja - komentirala je premijerka Jadranka Kosor HSLS-ovo napuštanje Vlade. Poručila je kako Kosorova stajališta jasno pokazuju izjave kojima je davao bezrezervnu potporu da se Zakon o radu ne mijenja, a onda je govorio da traži drastični rebalans proračuna.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com B. Keliš smatra se žrtvom montiranog procesa te najavljuje tužbu

IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko Mateja Ratković

je podnijela nekoliko dana prije nego što je Sud časti Hrvatske obrtničke komore odbio njezinu žalbu na pr vostupanjsku presudu koja joj je izrečena zbog povrede više članaka Statuta Udruženja, Statuta Hrvatske obrtničke komore, Zakona o obrtu te odluke Upravnog odbora Udruženja još iz studenoga 2003. godine.

Prema pr vostupanjskoj presudi Suda časti HOK-a od 6. svibnja, koja je postala pravomoćna odbijanjem žalbe kao neosnovane, Biserki Keliš izrečena je mjera prestanka obnašanja funkcija u tijelima i radnim tijelima komore, područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika, kao i mjera zabrane obnašanja funkcija u tijelima i radnim tijelima komore, područne obrtničke komore odnosno udruženja obrtnika, i to u dva mandatna razdoblja.

U obrazloženju presude navodi se da je predsjednica Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, koju je Sudu časti HOK-a prijavio predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, odgovorna jer je kao odgovorna osoba dopustila da se na pet sjednica Skupštine LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin primjenjuje odluka o izmjenama Statuta Udruženja kojom je povećan broj članova Skupštine Udruženja s 27 na 33 člana, iako tu odluku o izmjenama Statuta nije potvrdila Hrvatska obrtnička komora, pa je time protivna Statutu Udruženja, Statutu HOK-a, odredbama Zakona o obrtu i Odluci o raspisivanju izbora za mandatno razdoblje od 2006. do 2010. godine.

Iako zbog toga nisu imali status članova Skupštine, šest novoizabranih članova sudjelovalo je u njezinu radu i donosili su odluke.

Sporni avansi Sud časti HOK-a također smatra da je donedavna predsjednica varaždinskog udruženja obrtnika postupala suprotno odluci Upravnog odbora sa 6. sjednice održane 27. studenoga 2003. godine jer je radi preuređenja Obrtničkog doma prije sjednice Upravnog odbora sklopila ugovore i isplaćivala avanse na teret proračuna Udruženja iznad iznosa od 5.000 kuna.

Tako je 14. kolovoza 2007. godine sklopila ugovor o izvedbi elektroinstalaterskih

GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Sandra Malenica

foto@regionalni.com

sandra@regionalni.com

Aktualno

13. srpnja 2010.

stu Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin

ela ostavku uoči e Suda časti IZDVOJENO Boris Kos, novi predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin

“Nastavak aktivnosti za boljitak obrtnika”

vog su predsjednika izabrali njezinog zamjenika Borisa Kosa, vlasnika obrta i poduzeća za prijevoz roba.

- Biserka Keliš je dala ostavku jer je računala da će biti potvrđena prvostupanjska presuda Suda časti HOK-a kojom je eliminirana

iz predstojećih izbora među obrtnicima, a naši članovi su odlučili da je u takvoj situaciji najbolje da ja nastavim voditi udruženje rekao nam je Kos povodom izbora za predsjednika.

Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin novi će predsjednik voditi do studenog, kada su najavljeni izbori u obrtničkim udruženjima.

- S obzirom na to da je do izbora preostalo još svega nekoliko mjeseci, nije moguće pokrenuti neke nove projekte, nego samo nastav iti s dosadašnjim aktivnostima za boljitak varaždinskih obrtnika. To svakako neće biti lako bez dosadašnje predsjednice koja se zalagala za obrtniš-

radova u vrijednosti 73.750 kuna s poduzećem „Križanje“, a tjedan dana prije platila je dio ugovorenog iznosa od 25.000 kuna. Isto tako je 20. kolovoza sklopila ugovor o bravarskim radov ima s Građev insko

umjetničkom bravar ijom Antun Canjuga u vrijednosti od 49.243 kuna, a dio ugovorenog iznosa od 14.586 kuna uvećan za PDV isplatila je dva dana ranije, odnosno 18. kolovoza.

Ug ovo r o reko ns tr ukciji grijanja u vrijednosti 270.018 kuna sklopila je s Plin-Grijanje-Vodovod, Stjepan Lonjak, 10. kolovoza 2007. godine, a dio ugovorenog iznosa od 50.000 kuna platila je 8. kolovoza, a drugi dio u iznosu od 50.000 kuna 17. kolovoza 2007. godine. Na kraju, 16.

Nakon što je Biserka Keliš dala ostavku na mjesto predsjednice Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, varaždinski obrtnici za no-

d

o izbora u obrtničkim udruženjima tek nekoliko mjeseci

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Boris Kos

tvo i obrtnike na mnogim razinama, bilo da su u pitanju obrtnička udruženja, bilo gradske ili druge institucije - veli Kos.

kolovoza isplatila je obrtu »BI-EL«, čiji je ona vlasnik, 40.000 kuna, a 4. rujna još

p

rije sklapanja ugovora vrijednog 194.505 kn, obrtu BIEL - 123.323 kune 83.323 kuna, dok je ugovor o izvedbi strojarskih radova ventilacije i klimatizacije od 194.505 kuna sklopljen 7. rujna.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

13. srpnja 2010.

OTVORENO Prof. dr. Tomislav Pletenac, s Odsjeka za etnologiju i kulturnu a

Fantastična bića političkih elita Akcije poput studentskog bunta, Cvjetnog trga ili referenduma o ZOR-u pokazuju da društvo shvaća kako politička participacija ne znači samo izlazak na izbore već – stalni angažman Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Počnimo izravno: poznati ste etnolog, ali i kritičar etnologije. Što je nama etnologija danas?

Etnologija je znanost s nejasnom poviješću i još nejasnijim razlogom postojanja. Nastala je na samim počecima prosvjetiteljstva u trenutku odustajanja od bioloških teorija rase i pokušaju pronalaska drugačijih načina za objašnjenje kulturne raznolikosti. Naime, iako se prvenstveno počela baviti razlikom među narodima, posljedično se našla i pred pitanjima vlastitosti.

Hrvatski je primjer više nego jasan. U trenutku nacionalne emancipacije u 19. stoljeću kultura običnog puka postala je mjestom političke borbe.

Pripisujući tehnološku zaostalost marginaliziranim klasama

(poput seljaka) dobio se dojam kako tu vrlo blizu gradskih središta postoji svijet u kojem je očuvan neki pradavni oblik života koji se nije mijenjao zahvaljujući nekoj sili koja je nazvana tradicija.

Tako su odjednom podređene klase prevedene u centar društvenog interesa, ali samo

J

oš i danas se uz nošnju, plug i legende veže nacionalni identitet koji živi od stoljeća sedmog fragmentarno, utjelovljene u liku starice/starca koji zna ispripovjediti kakvu staru legendu ili bajku, ore drvenim plugom,

vjeruje kako prirodom upravljaju natprirodna bića kojima se klanja i za koje priređuje različite svečanosti tijekom godine.

Imbecilizacija Čime je takav stav rezultirao?

To je, umjesto emancipacije, seljaštvo dovelo do još opresivnije marginalizacije. Došlo je do svojevrsne automarginalizacije koju danas prepoznajemo u različitim KUD-ovima ili folklornim društvima. Kada nam se predstavlja selo, onda je to nužno u vlastitoj imbecilizaciji kao plešućih neobrazovanih seljaka koji još uvijek negdje duboko vjeruju kako suša neće na usjeve ako 23. travnja obave ritual polijevanja dječačića kojeg su prethodno zamotali u zeleno granje. Ono što je pri tome najgore jest da seljaci

sami pristaju na takvu poziciju i misle kako ništa drugo i ne mogu ponuditi.

Predosjećajući što bi se moglo dogoditi, Antun Radić je pokušao stvoriti etnologiju kao prostor ravnopravnog pregovaranja kulture grada i kulture sela, ali su ga ugledni Hrvati gotovo prokleli, jer što ima urbano stanovništvo naučiti od neukih seljaka.

Kakva je situacija danas?

Niti danas nažalost situacija nije bolja, uvijek se uz nošnju, plug i legende veže nacionalni identitet koji živi od stoljeća sedmog. Stvorila se neka čudna mješavina klasnog i nacionalnog, pa je to možda i razlog što je etnologija relativno netaknuto prošla kroz vrijeme socijalizma.

Ta nesvjesna intencija poistovjećivanja kulture i etničkog identiteta onemogućila je na neko vrijeme drugačija promišljanja o kulturi, pa je primjerice Claude Levi-Strauss, jedan od sigurno najpoznatijih etnologa na svijetu, od nekih domaćih etnologa bio proglašen običnim falsifikatorom s pompoznim, kompliciranim jezikom, na rubu znanosti.

Vampiri i vedi Očito je da ste u knjizi “Fantastična bića Istre i Kvarnera”, koju ste napisali s Borisom Perićem, primijenili drugačiju metodologiju. Što suvremeni čovjek može pronaći u legendama o vampirima ili grabancijašima?

Etnologija se počeli mijenjati tijekom 70-ih godina i počela prepoznavati kulturne procese, uvlači strukturalizam i semiologiju, a danas je i prilično teorijski osviještena

znanost. Bavimo se načinima na koji različiti ljudi u različitim vremenima tumače svijet oko sebe. U suvremenoj kritičkoj misli čak je i etnografski tekst postao građa za razumijevanje na koji način zapadne kulture konceptualiziraju druge narode i koliko je znanost sama dio društvenih odnosa, a ne neka objektivna nezavisna točka.

Tako je knjiga koju smo zajedno radili Boris Perić i ja dijelom plod pokušaja ukazivanja kako fantastika nije proizvod zaostalih umova već simbolički jezik pomoću kojeg društva na različite načine stupaju u kontakt s nepredvidljivom svakidašnjicom ili čuvaju ideju društvenog reda. Koliko god to bilo čudno, fantastika je tako najsličnija matematici koja također služi prirodnim znanostima kako bismo elegantnije i lakše zapisivali svoja znanja, ali i dolazili do novih. Kao i matematika, i fantastika je put prema razumijevanju ljudske misli, naravno u potpuno drugačijim okolnostima s potpuno drugačijim svjetonazorom. To je razlog zašto mi je fantastika stalno mjesto promišljanja, jer koliko god se trudili priroda i svijet stalno pružaju otpor znanju, znanost uvijek može nešto otkriti. Zašto je tome tako? Upravo stoga što jezik nikada ne prekriva svijet, uvijek ostaje neki višak koji klizi ispod jezika i stvara otpor. U tom procjepu između jezika i svijeta, između kulture i prirode nastaje fantastika. Tako su vampiri, pesijaneki, vedi i grabancijaši znakovi koji stoje za nešto drugo. Sablasti koje tumaraju tehnologiziranim Zapadom predstavljaju našu vlastitu nemoć, traume našeg društva.

PROSTOR ODRASTANJA Rodni grad ne biramo – ali nas određuje

Varaždin me suočava s anđelima i demonima Rođeni ste u Varaždinu, tu ste završili Gimnaziju, potječete iz poznate obitelji profesora i odgojitelja, tu i dalje žive mnogi vaši najbliži… Koje mjesto zauzima Varaždin ondje, duboko u vama?

Prostori rođenja i odrastanja, naravno, nisu nešto što svjesno birate. Plod je to

neke šale univerzuma, puste slučajnosti. A onda vas ta slučajnost kljuca cijeli život, na ovaj ili onaj način određuje.

I stalno pokušavate upisati neki smisao u tu nemoguću situaciju kako bi ste se izborili s vlastitim identitetom. Možete taj prostor opisivati kao romantično mjesto, možete ga pretvoriti u žabokrečinu

iz koje ste jedva čekali da pobjegnete, možete osjećati ponos, nostalgiju, vezanost, određenje, mržnju, indiferentnost… Ali jedino što zapravo ostaje jest nepodnošljivi besmisao, praznina, ponor u koji ste prisiljeni gledati svaki put kada pomislite na svoje postojanje.

Tako moje prilično redovi-

to vraćanje u Varaždin ima svojstvo pripovijetke. Neko stalno izmišljanje sebe.

Događaji iz prošlosti postaju magloviti, gube atribute realnosti, kao da su proizvod želje. Sunčano subotnje popodne ili magloviti jesenski dan kada hodate ulicama i ne srećete nikog poznatog stvara osjećaj onog što Fre-

ud naziva unheimlich. To je meni Varaždin, prostor u kojem se suočavam s vlastitim demonima i anđelima opredmećenim u fasadama, ulicama i parkovima koji izazivaju različita sjećanja, ali koja kao da su samo moja, kao da materijalni Varaždin postoji samo zbog mene i ja zbog njega.

ŽIVOTOPIS

Antropolog i inženjer U svoje 43 godine Tomislav Pletenac ostvario je zavidnu i raznoliku karijeru. Nakon gimnazijskih dana u Varaždinu (sjećamo ga se kao odličnog gitarista), upisao je Tehnički fakultet u Mariboru, postavši inženjer računarstva, no odmah potom upisuje studij etnologije i informatike, smjer muzeologija, te diplomira 1995. na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sa zanimljivom temom “Stereotip menadžera u reklamama HTV-a”.

Sljedeće godine na istom odsjeku upisuje poslije-

diplomski studij i postaje znanstveni novak, a 1997. i asistent. Magistrira 2000. na temu “Etnologija u službi politike”, a doktorira 2003. s radom “Nacionalna etnologija kao proizvod transkulturacije”. Prije četiri godine postao je docent i pročelnik odsjeka.

Kao scenarist i voditelj potpisuje četiri dokumentarna filma. Film “Beder” nagrađen je na Međunarodnom festivalu etnografskog filma u Beogradu 2003.

S poznatim piscem i prevoditeljem Borisom Perićem, prijateljem iz varaždinske mladosti, nedavno je objavio iznimno zapaženu knjigu eseja “Fantastična bića Istre i Kvarnera”. Čest je gost televizijskih debata te književnih tribina u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci.

Intervju tjedna

13. srpnja 2010.

7

antropologiju Filozofskog fakulteta, inženjer računarstva, pisac i filmaš...

Treba naglasiti kako to malo veze ima s vjerovanjem. Ni danas kao niti nekad ljudi nisu vjerovali u fantastična bića, u smislu u kojem vjerujemo u znanstvene dokaze, ali nas to ne sprečava da se njima fasciniramo, da o njima pišemo, snimamo filmove, pa ako hoćete, da su u njih i zaljubljujemo. I to je naizgled igra, zabava i razbibriga ali ispod nje uvijek postoji vrlo ozbiljan društveni supstrat koji nismo u stanju sebi predočiti na drugačiji način.

Studentski bunt Pozornost javnosti privukli ste i time što ste stali na stranu studenata koji zahtijevaju besplatno školovanje na svim razinama. To je gesta koja se, u pravilu, ne očekuje od profesora. Koji su argumenti?

Studentsku pobunu vidim nekako u istom kontekstu tog procjepa koji se uvijek otvara

K

ao simbolički jezik, fantastika je najsličnija – matematici!

DOKUMENTARISTIKA Tomislav Pletenac scenarist je više filmova

Sukobljavamo gledatelje s baštinom Usporedo sa znanstvenim radom, bavite se i dokumentarnim filmom.

Kako je sve počelo?

Nekako je moje bavljenje etnografskim filmom vezano uz ovaj cijeli snop pitanja. Filmom sam se počeo baviti na HRT-u kao suradnik tadašnje Redakcije za narodnu glazbu i običaje još kao student. Ali pravu produkciju sam započeo tek s Ivom Kuzmanićem na serijalu “Tragom baštine”.

Inspirirala nas je ideja da promijenimo format prikazivanja baštine, da plešuće

seljake i seosku idilu zamijenimo osobnim sudbinama i svjetonazorima nastalim na pojedinim područjima Hrvatske. Tako smo snimili filmove o Susku, Murteru, Braču i malom seocetu Beder nedaleko od Samobora prema Žumberku. Upravo za posljednji smo dobili i nagradu na Međunarodnom festivalu etnografskog filma u Beogradu.

Taj film o Bederu tematizira poziciju kamere i ekipe, ali i etnografa u nekom društvu. Samo pojavljivanje kamere mijenja

izgled društva i ono što se reprezentira uglavnom je podatak o nama, a manje o kulturi koju snimamo, tj. zapisujemo. Upravo smo to i pokazali, način na koji ekipa ulazi u selo, kako bira s kim će razgovarati i kakav narativ u montaži dobiva.

Na neki način to je film o filmu, ali istovremeno i o ljudima koji su njegovi akteri. Umjesto dominantne pozicije kamere prikazano je kako kamera selektira realnost i s kojim ideološkim podtekstom. Sukobljavamo gledatelja s njegovim

vlastitim pretpostavkama o tome što je baština, što je identitet i na koji način on sam uspostavlja svoje mjesto u društvu preko medijske poruke.

Upravo sada radim na dokumentarnom filmu u vlastitoj produkciji o jednom malom zagrebačkom restoranu Kupici sa svojom ženom Anetom i kolegama sa Sveučilišta u Zadru Mariom Vrbančićem i Senkom Božić Vrbančić. Sad se nalazimo u fazi kraja snimanja pa je još prerano govoriti o samom filmu.

u trenutku pokušaja stabilizacije. Naime, postsocijalističko stanje i proces demokratizacije društva, umjesto da su počeli stvarati autonomne subjekte koji preuzimaju odgovornost, pretvor ili su se u sveopću pasivizaciju društva. Od početka 90-ih zavladala je ideja, koju smo razvili još u vrijeme socijalizma, kako se promjene događaju negdje u političkom sustavu koji preuzima odgovornost za cjelokupno stanje u društvu. Radi se o gotovo tipičnom postkolonijalnom identitetu koji je sve oblike vlasti konstruirao kao neprijateljske i stvorio kulturu subverzije. No i ta subverzija je jednog posebnog tipa. Ona zapravo pojačava ulogu vlasti koja joj je potrebna kako bi se u pozadini mogla stvarati sasvim druga društvena igra. Možda je to najbolje vidljivo u Hitchcockovom filmu “Saboter”. Na dobrotvornom plesu glavni lik mora spasiti svoju djevojku iz nacističkih ruku. Svaki od likova, umjesto da otvoreno pokazuje svoje namjere, ograničen je pravilima ponašanja na plesu. Upravo ta pravila, to onemogućavanje iskazivanja pravih želja, omogućavaju akterima da provode svoje planove.

Na sličan način je konstruirana i politička kultura u Hrvatskoj. Društvo traži jasne političke vrijednosti i rituale kako bismo ih mogli koristiti kao masku za svoju svakodnevicu. To su dubinski uzroci naše vlastite pasivizacije, ali i politizacije svakodnevice.

Studentski bunt se u tom kontekstu pokazao kao akcija u kojoj jedna interesna skupina, umjesto da pristane na igru dogovora i korupcije, ne dodirujući autoritet vlasti, traži od vlasti da opravda svoje postojanje aktivnim postupcima. Ili ako želite prizemnije, postavili su pitanje trošenja novca prikupljenog porezima.

Ipak, je li besplatno školstvo financijski izvediv projekt?

Jedna godina besplatnog vi-

sokog školstva za sve košta 3% hrvatskog proračuna, što je otprilike dvadesetak kilometara autoceste Zagreb-Sisak. Država je javni servis, njoj prepuštamo dio novca koji smo stekli kako bi se brinula o zajedničkim interesima. Danas država više nije to, zajednički interes sve više postaje interes dobro umrežene nekolicine koja ima direktni utjecaj na proračun.

Zato sam stao na stranu studenata jer je ta generacija pokazala kako postoji nada da društvo neće upasti u totalni krah, kako kultura odgovornosti nije sasvim nestala. S druge strane radilo se o našim najboljim studentima koji su pažljivo odslušali predavanja i teorijske postavke o društvu pretočili u javnu akciju. Studentski bunt ima bitno širi doseg od onog koji je vidljiv na prvi pogled.

Akcije civilnog društva koje su uslijedile poput obrane javnog prostora na Cvjetnom trgu ili prikupljanja potpisa protiv Zakona o radu pokazuju kako dolazi do polaganog osvještavanja društva koje shvaća kako politička participacija ne znači samo izlazak na izbore već stalni angažman.

Tu čak i nije potrebno braniti neku od sukobljenih pozicija, važno je da se donošenje odluka više ne dogovara saborskom većinom, već da se u odluku upisuje stav onih koji svake četiri godine omogućavaju vlasti da postoji. Samo strah od aktivnih građana može vlast prisiliti na aktivnu argumentaciju vlastitih stavova, a ne automatsko promicanje vlastitih interesa.

S druge strane svjedoci smo nastajanja jedne nove ideologije u navodno postideološkom dobu. Znanje u toj ideologiji jest samo ono koje proizvodi brzu zaradu. Umjesto da o znanju raspravljaju znanstvenici na sveučilištima i institutima, o tome što je znanje raspravljaju poduzetnici. I to bi bilo u

J

edna godina besplatnog visokog školstva za sve stoji kao i 20 km autoceste! redu kada bi ti isti poduzetnici prihvaćali kritiku vlastitih postupaka. No umjesto toga oni nakon svojih učestalih grešaka pozivaju državu da ih spasi, a onda sole pamet naokolo kako su sveučilišta mastodonti, sinekure koji troše njihov teško stečeni novac na gluposti.

Danas su na udaru osobito društvene i humanističke znanosti jer one navodno ne proizvode novac i treba ih ukinuti. Sve to podsjeća na reformu iz 80-ih koja je htjela proizvesti srednjoškolce koji će se direktno uključiti u proces proizvodnje. Neće bolje proći ni tehničke znanosti: umjesto da se odgajaju novi profesori, sve ih više odlazi na bitno bolje plaćene poslove u industriji i uskoro više neće biti nikog tko bi predavao na tim fakultetima.

Pred vratima smo apsolutne društvene entropije, statusa quo ili onog što vole vrli poduzetnici nazvati – business as usual.

8

Aktualno

13. srpnja 2010.

IZDVOJENO

Besplatno školovanje – ali ne za sve!

Zanimljiva su Juričina razmišljanja o mnogim temama, a ovom prilikom izdvajamo onu koja ga se i osobno tiče.

Iako još student, Jurica Sevšek nije oduševljen studentskim buntom odnosno zahtjevima za omogućavanjem besplatnog studija za sve.

Svoj stav argumentira ovako: Sam prosvjed održan je bez plana i programa.

Nisu definirani ni točni zahtjevi, ni ciljevi, a nije iskazana ni spremnost za kompromis. Treba prosvjedovati, ali za poboljšanje sustava školovanja: za lakšu komunikaciju, interdisciplinarnost, otvaranje prema Europi i rješavanje sustava dobivanja stipendija.

Mislim da je fer varijanta da prva godina bude besplatna, a dalje – po zaslugama. Ne možemo nekom omogućavati da studira deset godina na teret poreznih obveznika.

USPJEH Student prava Jurica Sevšek briljirao na velikom svjetskom natjecanju

Rektorovu je nagradu osvojio u Luksemburgu Juričina tročlana ekipa osvojila je drugo mjesto na najprestižnijem natjecanju studenata prava Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Naravno, treba se i mora se pomoći studentima lošijeg imovinskog stanja, ali tu se moraju odrediti jasni kriteriji, odnosno sustav bodovanja.

Ali ne smije se dogoditi da svi studiraju koliko god žele. To je nonsens – toga nema nigdje u svijetu!

U zgradi Europskog suda

Na nužno skučenom novinskom prostoru nije nimalo lako sažeti sav značaj uspjeha što ga je postigao 24-godišnji Varaždinac Jurica Sevšek. Taj ljubitelj filma, sporta i putovanja, šarmantan, elokventan, spontan, suptilan i nadasve pristojan student pete godine Pravnog fakulteta u Zagrebu dobitnik je Rektorove nagrade. No, to najviše studentsko priznanje samo je rezultat još – većeg uspjeha!

Jurica je, naime, zajedno sa svojim tročlanim timom u kojemu su bile još i njegove dvije kolegice, Mirna Romić i Tena Ratković, osvojio drugo mjesto na najprestižnijem svjetskom natjecanju studenata prava!

Radi se o natjecanju u simulaciji hipotetskog suđenja na Europskom sudu. Složen, višefazni sustav natjecanja iziskivao je neprekidni rad u trajanju od punih sedam mjeseci, prekidan tek za božićnih blagdana i pokojom nedjeljom! Već i samo uvrštenje u

tročlani tim Pravnog fakulteta predstavljao bi veliki uspjeh za svakog studenta, no tu je posao – tek započeo.

Jurica i njegove kolegice morali su razraditi zahtjevan slučaj izmišljenog bračnog para: suprug je iz Latinske Amerike, a supruga iz zemlje članice Europske Unije, no

Z

a doktorat Jurica će moći birati ponude prestižnih svjetskih sveučilišta

žive u trećoj zemlji članici EU… Supruga je dobila dozvolu boravka, koju plaća dvostruko, a suprug nema stalni izvor prihoda. Mogu li se pozivati na načela europskoga prava, tj. na načelo proporcionalnosti?

Riječ je, naravno, o zakučastom presedanu, pa je samo popis konzultirane literature imao 15 stranica – oko 300 presuda i svu silu knjiga. Na-

S kolegicom u Firenci

ravno, na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku…

Juričin tim morao je sastaviti dva podneska – onaj tužitelja i onaj tuženika. Od 100 timova iz cijelog svijeta izabrani su među 48 koji putuju u Firencu, na polufinale!

Tamo se procedura dodatno usložnjava, no naša ekipa pobjeđuje čak i kolege s američke Columbije i ulazi u samo finale, koje se održava u Luksemburgu, u pravoj zgradi Europskog suda, s pravim, vrhunskim europskim sucima, odjevenima u crvene toge, baš kao, recimo, u Haagu!

Gotovo u “foto-finišu”, Juričin tim osvaja drugo mjesto.

Pobjeđuje ekipa iz Maastrichta. Možda zato što su Hrvati u finalu morali odglumiti ulogu države koja nije imala šanse dobili spor? Nevažno. Uspjeh je odjeknuo u svjetskim pravnim krugovima: Zagreb će uskoro dobiti domaćinstvo polufinala, poput onog u Firenci, a Jurica može – birati između ponuda prestižnih svjetskih sveučilišta!

Jurica s profesorom Rodinom

Tročlani hrvatski tim

13. srpnja 2010.

KTC

9

10 Oglasi

13. srpnja 2010.

Život 11

13. srpnja 2010.

EKSKLUZIVNO Ni nakon 81 godine nije poznato što se dogodilo s Francuzom M. Nougerom?

Balon se spustio u Crkovcu bez nesretnog avijatičara u njemu Jedini pisani trag o padu balona nalazi se u Spomenici župe Kamenica, u kojoj je velečasni Dolenec letjelicu nazvao zrakoplovom Piše: DANIEL ŠANTALAB

Ove godine navršit će se 81 godina od pada francuskog balona u selu Crkovcu u kameničkoj župi. Balon je pao 22. rujna 1929. godine. Vjetar ga je nosio i kotrljao po zemlji dok ga mještani sela nisu zaustavili i privezali uz jedno odeblje stablo blizu šikare.

Umalo stradao Bio je to događaj koji se dugo prepričavao u crkovečkom kraju, i to u pojedinostima. Mještani su se pitali odakle je balon nošen vjetrom stigao, zašto je pao, što se dogodilo s putnicima koji su pali iz balona, kuda i zašto su putovali jer košara je bila prazna i zamašćena krvlju.

Priče su se širile, a nagađanja su bila razna. Uglavnom se pretpostavljalo da je balon bio poslan za meteorološka

istraživanja ili za ispitivanje sigurne daljine letenja.

Balon se pojavio iz smjera mjesta Bednje. Kako je to brežuljkasto zemljište, vjetar je balon dizao i spuštao, a najviše se kotrljao po zemlji. Zaustavio se na brežuljku između sela Crkovca i Lepoglave, a okupljeni i

l

judi nijesu se lijepo ponijeli jer su zrakoplov razrezali, a Janko Martinuš je skoro stradao životom znatiželjni mještani su ga okružili i vukli za užad do jednog stabla te ga ondje privezali.

Ljudi su bili uzbuđeni i iznenađeni ovim događajem, a jedan od mještana, Janko Martinuš, razrezao je balon britvom. Želeći vidjeti što je unutra, gurnuo je glavu blizu otvora.

Putnik stradao u Alpama?

Na mjesto pada balona izašla je komisija u kojoj je bio i liječnik dr. Oton Šantel, koji je po zgrušanosti krvi na košari ustvrdio da je pilot balona stradao oko dva sata prije pada balona. Mišljenje je dr. Šantela da se to moglo dogoditi negdje u Alpama, kada je balon imao probleme s održavanjem visine, pa je košara udarala po pećinama i usmrtila putnike. Što je dalje bilo s letjelicom, kuda je otpremljena i što je utvrđeno o uzrocima pada i sudbini nestalih putnika, članova posade - ni do danas nije se doznalo. Lepoglava je u to vrijeme imala meterološku postaju, a jedan od promatrača i izvjestitelja je bio i dr. Oton Šantel. Možda je on to zabilježio i poslao u izvještaju u Zagreb, ali to nisam uspio doznati, iako sam uputio pismenu zamolbu na meteorološku službu u Zagreb.

Svojevremeno, aeronaute se moglo naći po krovovima kuća…

Umalo nije fatalno stradao jer ga je zapljusnuo plin. Krv mu je navrla na nos i usta, pao je u nesvijest i jedva se oporavio.

Još je nekoliko mještana stradalo od plina, samo u blažem obliku. Dogodilo se to jer je dio mještana vikao da su u balonu – novci!

Pismeni trag Ovaj događaj nije zabilježen u spomenicama škola, a ni novine o tome nisu izvijestile, koliko nam je dosad poznato.

Ipak, događaj je zabilježio velečasni župnik Tomo Dolenec u Spomenici župe Kamenica.

Tomo Dolenec bio je kamenički župnik od 1926. do 1935. godine.

Zahvaljujući sadašnjem župniku velečasnom Dragutinu Joču, koji je pregledao Spomenicu župe, pronađen je sljedeći zapis: ”22. rujna pao je u Crkovcu francuski zrakoplov, ali prazan, bez zrakoplovaca. Košara i uže bili su omašteni krvlju. Ljudi nijesu se lijepo ponijeli, jer su zrakoplov razrezali, a Janko Martinuš turio je glavu gdje je bio plin, te skoro stradao životom jer mu je odmah navalila krv na nos i usta. Stroj koji pokazuje gdje je teret pao odnijeli su i sakrili, misleći da je u njemu novac”, piše u Spomenici.

Ovaj zapis odgovara pripovijedanju tada nazočnih mještana, samo što je župnik letjelicu bio nazvao - zrakoplovom.

Balon i košara nesretno stradalog avijatičara nošeni vjetrom stigli su sve do naših krajeva

Balon sudjelovao na natjecanju

Baloni pred uzlet

_… a bogme i na tračnicama ispred jurećeg vlaka

O padu francuskog balona “Bouton d’Or” u Crkovcu često sam razgovarao, a povremeno i pisao. Novinar 7 Plus Regionalnog tjednika Josip Novak doznao je kako se bilo održavalo natjecanje u letu balona.

Baloni su poletjeli iz St. Clouda, avijatičar nestalog balona bio je M. Noguer. Zbog nevremena

balon je nestao, a avijatičar je ispao iz košare na nepoznatom mjestu i do 12. listopada 1929. godine nije pronađeno njegovo tijelo.

Kasnijih podataka nema.

Možda ćemo s vremenom doznati više o sudbini letjelice kod nas, naći i doznati odgovore na pitanja koja su sebi postavljali mještani Crkovca okupljeni oko uhvaćene nepoznate letjelice.

Francuski aeronaut M. Noguer prije fatalnog uzleta

12 Oglas

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

Oglasi 13

14 Čitatelji zovu

13. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Za stanare zgrade u Ulici Miroslava Krleže 6 u Varaždinu noću nema sna, ni mira

Zbog urlanja mladih noćima ne možemo mirno spavati Ispred ulaza u zgradu i oko zgrade okupljaju se mladi koji viču do kasno u noć, te prave nerede – žale se stanari Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kod zgrade u Ulici Miroslava Krleže 6 u Varaždinu kraj benzinske crpke vlada - huliganstvo. Ispred zgrade i kod samog ulaza okupljaju se mladi koji urlaju do kasno u noć ili ranih jutarnjih sati te stvaraju nered, no nitko od stanara ne usudi se upustiti u obračun s njima. Zbog toga sam često zvao policiju, ali od toga nije bilo puno koristi jer nisu spriječili da se grupe huligana okupljaju po noći pored zgrade i prave nered – naveo je u pismu upućenom našoj redakciji Marjan Makaji, stanar spomenute zgrade.

Pi... sprazniti A da su noći za stanare te zgrade i to uglavnom vikendima prava noćna mora potvrdio je Marijan Trakoštanec, predstavnik stanara zgrade u Krležinoj 6.

- Istina je, to što mladi rade ovdje kod samog ulaza

n

akon noćnog plandovanja sve oko zgrade je popišano i povraćano, a uložaka ima na sve strane u zgradu i oko nje je nešto prestrašno. Urlaju, prostače, opijaju se, dolaze automobilima, pa “nabijaju” glasno glazbu... Galama traje do ranih jutarnjih sati. Oni koji rade od šest ujutro se s njima mimoilaze, jer tek tada za mnoge od njih završava burni noćni provod - rekao je.

Zbog ponašanja mladih,

ali i njihove bahatosti, ogorčena je i susjeda iz obližnje zgrade.

- Drugi dan nakon noćnog plandovanja sve je oko zgrade popišano, ispovraćano, uložaka ima posvuda. Evo, protekli vikend opomenula sam jednu djevojku koja je došla obaviti nuždu kod zgrade. Znate što mi je rekla? ‘Šuti baba, moram si negde pi... sprazniti!’ Stvarno više ne znam što učiniti. To je toliko daleko otišlo da razmišljam da se iz ovog kvarta odselim – bijesna je stanarka, koja, međutim, ime i prezime nije htjela otkriti.

- Jeste ludi? Hoćete da još i dobijem batina? - ogorčena je.

Susjedi tvrde kako su sve te probleme pokušali riješiti razgovorom s mladima, ali svaki je pokušaj bio neuspješan.

Frcaju uvrede - Pokušali smo s njima lijepo razgovarati, ali nismo uspjeli. Ako im nešto prigovoriš, dobiješ samo uvrede tako da na kraju sve završava u svađi i prepirci, pa opet po starom. Već je došlo do toga da se u noći niti ne usudim izaći van kako me još ne bi namlatili – rekao je predstavnik zgrade.

Potvrdio je da zbog svih tih problema stanari često zovu policiju.

- Policija dođe, s njima malo popriča i to je to. Kada odu, opet je sve isto kao prije njihovog dolaska, a drugu noć sve opet po starom – ogorčen je.

On i većina stanara smatra kako toga ne bi bilo da u blizini nema benzinske crpke koja radi cijelu noć, gdje

Stanari su uvjereni da probleme koje imaju oko svoje zgrade može riješiti policija

mladi dolaze kupiti alkohol.

Zbog toga je njihova zgrada meta okupljanja mladih, koji u ovaj kvart zalaze iz cijelog grada.

- Smatramo da taj problem može riješiti jedino policija. Uz češće policijske ophodnje, djelatnici policije trebali bi protiv prekršitelja provesti sankcije i obavijestiti njihove roditelje koji i ne znaju što im djeca rade vani, a sigurno ni jedan od njih ne kaže svojem sinu ili kćeri: ‘Idi van praviti nered’ – suglasni su stanari.

TRN U OKU Uništena klupica i ping-pong stol

Problem i napucavanje lopte u zid

Tko je potrgao klupicu?

Osim na galamu, stanari zgrade u Krležinoj 6 požalili su se i na uništavanje imovine.

- Nova ulazna vrata u zgradu platili smo čak 20.000 kuna, a sad su već zdrapana. Evo, potrgana je i ova klupica, a stari ping-pong koji se nalazi ispred zgrade treba maknuti.

On služi svemu samo ne onome za što je namijenjen – po-

žalio se Marijan Trakoštanec, predsjednik stanara zgrade u Ulici Miroslave Krleže 6 u Varaždinu.

Marjan Makaji, stanar u toj zgradi, u pismu se požalio na napucavanje lopte.

- Ne može se napucavati lopta ili njome nabijati u zid s obzirom na stariju dob stanara – žali se Makaji.

MJESNI ODBOR Bez saznanja o problemima koje imaju stanari zgrade u Krležinoj 6

“Osobno ću otići tamo i vidjeti što se događa” Predsjednica Trećeg mjesnog odbora Dubravka Biberdžić rekla je kako nije upoznata s problemima stanara zgrade u Krležinoj 6 u Varaždinu.

– rekla je te dodala kako razumije stanare koji žele imati svoj mir, ali i mlade koji, nažalost, nemaju u Varaždinu nikakvo mjesto za okupljanje.

š

- Nažalost, o tome se samo puno govorilo, no ništa se nije učinilo, tako da su kafići jedina mjesta kamo trenutačno mogu izlaziti. Ipak, s obzirom na trenutačnu situaciju, sve je manje mladih koji za to imaju novca – ustvrdila je.

Dubravka Biberdžić navodi kako će osobno otići kod zgrade u Krležinoj 6 i provjeriti što se ondje događa.

to o događajima u Krležinoj 6 kaže policija, donosimo u idućem broju 7 Plus Regionalnog tjednika

Noćna galama nije draga ni stanarima susjednih zgrada

- Dosad se našem Mjesnom odboru nitko od stanara nije požalio zbog galame i nereda mladih ispred te zgrade

Što se događa?

- Pokušat ću razgovarati s mladima.

Stanarima zgrade u Krležinoj 6 pak poručujem da napišu što se tamo događa i koje sve probleme imaju, pod to se potpišu, te nam dostave u Treći mjesni odbor.

Mi, doduše, nemamo ingerencije nešto napraviti, niti možemo utjecati na radno vrijeme obližnje benzinske crpke, ali možemo zajednički pokušati riješiti taj problem s policijom – poručila je na kraju Dubravka Biberdžić. Što o događajima u Ulici Miroslava Krleže 6 u Varaždinu kaže Policijska uprava varaždinska donosimo u idućem broju.

Mozaik 15

13. srpnja 2010.

OŠ KNEGINEC GORNJI

ČITATELJI PIŠU Treći “Mali ivanečki festival” u organizaciji DND Ivanec

Veliki uspjeh u Vrgorcu Nastupila 22 mala pjevača Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Grada Vrgorca, OŠ Vrgorac organizirala je 10. literarno-likovni natječaj „Tin i ja“ za učenike osnovnih škola Hrvatske. Učenici OŠ Kneginec Gornji postigli su izvrsne rezultate u literarnom i likovnom stvaralaštvu. Učenik 7.a razreda Marin Medved pod vodstvom učiteljice Tamare Hojnik je svojim literarnim radom „Kolijevka“ osvojio drugo mjesto. U kategoriji likovnog stvaralaštva iznimno nadarena učenica 2. b razreda Iva Mandić ponovno je osvojila još jednu nagradu, ovaj put drugo mjesto uz vodstvo učiteljice Lidije Novosel.

OŠ Kneginec Gornji

ZAŠTO TAKO?

Vozila ponovno na - nogostupu Prije mjesec danas pisala sam o nepropisnom parkiranju vozila na nogostupu kod parka u Graberju. Dva dana nakon što ste objavili tekst vlasnici vozila su očito pronašli neko drugo mjesto za parkiranje, pa smo mi pješaci napokon mogli hodati nogostupom. No, ne zadugo. Priča se ponavlja i ponovno se vozila nepropisno parkiraju na nogostupu. Crtorad i policija ne poduzimaju ništa kako bi to spriječili jer navodno su vlasnici tih vozila zaposleni u Poreznoj upravi.

Sada nama koji tuda prolazimo preostaje jedino da o svemu obavijestimo MUP Hrvatske i Poreznu upravu u Zagrebu. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

REAGIRANJE IZ VARTESKA

Dioničari odlučuju tko će ih zastupati U članku pod naslovom „Košćec skupštini predložio opet iste članove Nadzornog odbora“, objavljenom u Regionalnom tjedniku 7 plus od 6. srpnja iznesene su grube i zlonamjerne neistine i klevete na račun Varteksa d.d., njegovih dioničara, predsjednika Uprave Zorana Košćeca i predsjednika Nadzornog odbora Milana Horvata. Prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statutu Društva, dioničari kao suvlasnici na Glavnoj skupštini isključivo odlučuju tko će ih i kako zastupati u Skupštini i Nadzornom odboru. Stoga je zlonamjerna laž, gruba neistina i kleveta da se radi o nekakvom «fiksiranom» Nadzornom odboru. Isto tako jedino izabrani Nadzorni odbor odlučuje o tome koja i kakva će Uprava voditi Društvo. Na 46. redovnoj sjednici Nadzornog odbora održanoj 31. ožujka 2010. godine članovi Nadzornog odbora dali su jednoglasnu potporu Upravi na čelu sa Zoranom Košćecom kao njenim predsjednikom. Također, na istoj sjednici, Nadzorni odbor je dao jednoglasnu potporu za provedbu Integralnog plana poslovnog i financijskog restrukturiranja Varteksa d.d. Stoga nije točno da je Milan Horvat Upravi dao ključan glas za još jedan mandat.

Nadzorni odbor i Uprava Varteksa

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Već treću godinu Društvo Naša djeca Ivanec u sklopu obilježavanja Dana Grada Ivanca održava Mali ivanečki festival na kojem sudjeluju djeca od 5 do 15 godina u dvije skupine izvođača od 5 do 10 i od 11 do 15 godina starosti.

Osim članova Glazbene radionice, koja djeluje u sklopu DND Ivanec, natječu se i djeca koja se prijave i prođu audiciju organiziranu u travnju, prije festivala.

Ove godine prijavljena su za sudjelovanje 22 izvođača; deset u mlađoj i 12 u starijoj dobnoj skupini. Organizatori su osigurali 300 glasačkih listića koje su volonteri podijelili zainteresiranoj publici. Glavni pokrovitelj festivala je Grad Ivanec, (...) dok je nagrade za izvođače osigurala Tvornica obuće „Ivančica“ Ivanec. Pobjednik publike u svakoj dobnoj skupini dobio je poklon bon za 1 par obuće po izboru, dok su poklon bon u iznosu 300, 200 i 100 kuna dobili izvođači koji su po mišljenju stručnog ocjenjivačkog suda zavrijedili 1., 2. i 3. mjesto za svaku dobnu skupinu. Program je trajao oko dva sata, a brojna publika podržala je pljeskom svoje kandidate i favorite. Gosti festivala bili su plesači Radionice suvremenih plesova DND Ivanec voditeljice Ana Marije Županić, Plesnog kluba „Ritmo“ iz Salinovca i „Bolero“ iz Zagreba, te prošlogodišnji pobjednici Patricija Križanec, Maja Marušić, Lucija Job i

Ela Canjuga. Glazbena radionica DND Ivanec djeluje pod stručnim vodstvom prof.

Sandre Kraš već niz godina i zahvaljujući njenom entuzijazmu postiže značajne uspjehe. Ovaj festival priređen je u godini kada obilježavamo 15 godina djelovanja DND Ivanec i zahvaljujemo svima za volonterski i stručni rad kojim su unijeli u život djece brojne vrijedne sadržaje, znanja, toleranciju, zajedništvo, vještine i navike korisne za daljnji život i aktivnosti u demokratskom društvu! Za entuzijazam kojim su pronalazili nove ideje, snage i ostvarenja, a uvijek samo u jednom cilju - na radost i korist djece! Hvala za sudjelovanje i doprinos u organizaciji kreativnih i nezaboravnih druženja i aktivnosti s djecom našega grada i DND-a. Hvala na entuzijazmu i podršci kojom nisu žalili materijalna dobra i vrijeme za ostvarivanje pozitivnih ciljeva za djecu i s djecom u njihovom slobodnom vremenu.

Tajnica DND Ivanec Ljubica Matić

SLAVLJE

Proslava Sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom

Veliki broj mještana okupio se ovaj vikend u Svibovcu Podravskom, gdje je povodom Dana sv. Benedikta održana prigodna manifestacija. U subotu je Udruga mladih Svibovec Podravski organizirala turnir u odbojci na pijesku na kojem je sudjelovalo desetak ekipa iz srodnih udruga naše županije.

U nedjelju su bila brojna događanja.

Ujutro je otvoren “Svibovski sejem” na kojem su u organizaciji vezilja Tibetnica iz Svibovca Podravskog svoje rukotvorine izložile i prodavale udruge iz Svibovca, Sračinca i okolice. Pioniri i seniori NK Po-

dravac i NK Trnovec (Međimurje) snage su odmjerili na nogometnom terenu, a pioniri, seniori i veterani DVD-a Svibovec Podravski i DVD-a Nova Ves održali su vatrogasnu vježbu na kojoj su pokazali spretnost, vještine i znanja.

Navečer je održana smotra folklora na kojoj su nastupili KUD Zavičaj Sračinec, KUD Beletinec, KUD Cestica – pjevačka sekcija Križarice i folklorno-tamburaška sekcija Udruge Črepičar. Domaćinima iz folklorno-tamburaške sekcije bio je to prvi nastup.

Udruga mladih

Pisma Polemike Vaše vijesti

16 Poslovni svijet

13. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Rebalans varaždinskog proračuna

Ne žele „vući“ lanjski manjak Rashodi bi se trebali smanjiti s 237 na 220 milijuna kuna, a prihodi čak i povećati za 1,2 milijuna kuna

Zbog gospodarskih prilika, Grad Varaždin lani završio u minusu od 22 milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog manjka od oko 25 milijuna kuna, izrađen je prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Varaždina koji bi trebao stabilizirati gradske financije, a posebno osigurati sredstva za financiranje proračunskog manjka još iz prošle godine.

Izbori - 4 milijuna - Zbog općepoznatih gospodarskih i financijskih prilika, prošlu godinu završili smo s minusom od 22 milijuna kuna, što možda zvuči puno, no to je oko osam posto proračuna.

Ali kako smo preozbiljni kada je u pitanju poslovanje Grada, ne želimo manjak vući u iduće godine te smo se odlučili za rebalans već u srpnju - objašnjava Ivan Čehok, varaždinski gradonačelnik.

Ukupni rashodi gradskog proračuna, koji su planirani u iznosu nešto većem od 237 milijuna kuna, smanjit će se za 17 milijuna, dok se prihodovna strana čak povećava za 1,2 milijuna kuna,

p

reozbiljni smo kada je u pitanju poslovanje, pa idemo u rebalans, veli Čehok pa bi trebala iznositi 245,6 umjesto prvotno planiranih 244,4 milijuna kuna.

Povećanje pr ihodovne

strane proračuna posljedica je neplaniranog rasta prihoda od nefinancijske imovine za više od pet milijuna kuna, što je uglavnom posljedica iskazivanja donacije zemljišta Varaždinskoj biskupiji, kao i uplate u vezi s predsjedničkim izborima za čiju je provedbu iz državnog u varaždinski proračun stiglo gotovo četiri milijuna kuna.

Ovo povećanje također je posljedica „pretvaranja“ potraživanja za pozajmicu u povećanje temeljnog kapitala tvrtki Varaždin Airport.

Ti su iznosi prikazani i u rashodovnoj strani proračuna.

Manje od poreza Nasuprot tome, prihodi od poreza kao najznačajniji proračunski izvor novca, rebalansom će se smanjiti za 3,2 milijuna kuna.

Posljedica je to prvenstveno izmjene Zakona o porezu na dohodak i primjene novih poreznih stopa, ali i usklađivanja decentraliziranih sredstava za financiranje školstva i vatrogastva s odgovarajućom odlukom donesenom zbog trenutnih (ne)prilika.

Smanjenje proračunskih prihoda od poreza bilo bi i veće da nije ublažen loš trend u varaždinskom gospodarstvu s početka godine.

Naime, prihodi od poreza i prireza na dohodak u prva tri mjeseca iznosili su 30 milijuna kuna, što je sedam posto manje nego u istom razdoblju lani.

JERKA KEZELE

Evidentiranje provedenog Budući da se na navedenim pozicijama istovremeno radi o povećanju rashodovne i prihodovne strane za iste iznose, ovo povećanje nema značajniji utjecaj na poslovanje proračuna, veli pročelnica Jerka Kezele, objašnjavajući otkuda veće stavke za predstavnička i izvršna tijela grada i mjesne samouprave. Riječ je, kako dodaje, zapravo o evidentiranju transakcija koje nisu bile planirane u proračunu. „Radi se o državnoj uplati 3.857.200 kuna za financiranje predsjedničkih izbora. Budući da su time plaćeni troškovi izbora, isti je iznos evidentiran i na rashodovnoj strani. Nadalje, Gradsko vijeće je lani odlučilo da se za iznos pozajmice poveća temeljni kapital Varaždin Airporta. Transakcija je provedena te je s jedne strane prikazana kao primitak, a s druge strane kao izdatak. Isto vrijedi i za sufinanciranje kupnje zemljišta koje je donirano Biskupiji za izgradnju pastoralnog centra i Caritasa, obrazlaže Jerka Kezele, ističući da su rashodi, kad se eliminira utjecaj ovih transakcija, na vijeću i izvršnim tijelima kao i na svim ostalim stavkama, realno smanjeni.

Umjesto 12,4 čak 23,7 milijuna kuna Zbog želje da se pokrije lanjski manjak smanjene su gotovo sve rashodovne strane proračuna Grada Varaždina, pa tako i naknade troškova za zaposlene, rashodi za usluge, materijal i energiju... No, najviše, i to čak 12 milijuna kuna manje od plana, bit će za komunalno uređenje i urbanizam, a slijedi upravni odjel za financije i proračun kojem će rebalansom prihodi biti smanjeni četiri milijuna kuna, obrazovanju i znanosti oko

1,6 milijuna, kulturi i sportu 2,6 milijuna… Nasuprot tome, sudeći prema prijedlogu rebalansa, povećat će se jedino stavka za rad gradskog vijeća, mjesnih odbora i izvršnih tijela, i to za čak 11,2 milijuna kuna. Naime, prema planu za 2010. godinu za predstavnička i izvršna tijela Grada i mjesne samouprave predviđeno je 12,4 milijuna kuna, a novim planom taj je iznos povećan na 23,7 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više.

Poslovni svijet 17

13. srpnja 2010.

POSKUPLJENJE Varkom priprema prijedlog o povećanju cijene pitke vode

NOVO T7 Vis kupio Pamučnu industriju

Pripreme za proizvodnju

Varkom je lani ostvario 28 milijuna kuna prihoda manje, pa je bilo i manje investicija u sustav vodoopskrbe i odvodnje

Koliko će voda poskupjeti i kada – zasad nepoznato U 2009. godini Varkom je ostvario 630 tisuća kuna gubitka, što je “pokriveno” dobiti prenijetom iz prijašnjih godina Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Stanovnike Varaždinske županije, po svemu sudeći, očekuje novi “udar” na novčanike. Pošto je još potkraj prošle godine spomenuo mogućnost poskupljenja pitke vode, direktor Varkoma Tomislav Kezelj je prošli tjedan bio vrlo konkretan. Najavio je, naime, da će gradovima i općinama, koji su suvlasnici te komunalne tvrtke, uputiti prijedlog za povećanje cijena.

Alarm upaljen Koliko će kubni metar vode poskupjeti, nije želio odgovoriti prije nego što čelni ljudi općina i gradova, prije svega Grada Varaždina kao većinskog vlasnika, ne daju “zeleno svjetlo” za novo u nizu poskupljenja. No, Kezelj

je u četvrtak na Kolegiju varaždinskog gradonačelnika upozorio da je “alarm upaljen”, jer je ta tvrtka u sve težem financijskom po-

o

Lani više od 4.000 kvarova - Počeli smo štedjeti. Održavamo ono što imamo – rekao je Tomislav Kezelj u četvrtak u Gradskoj vijećnici, kada je izvijestio da su lani u sustavu vodoopskrbe morali riješiti 4.033 kvara, dok je istovremeno zabilježen značajan pad investicija, ne samo u vodoopskrbu, nego i

u odvodnju. - Lani smo ostvarili 19 posto ili 24 milijuna kuna prihoda manje – naveo je još direktor Varkoma.

Ujedno je izvijestio da je ta komunalna tvrtka 31. prosinca prošle godine za usluge u vodoosprkbi imala čak 28 milijuna kuna potraživanja.

T7 Vis uplatio je 30,8 milijuna kuna za imovinu Pamučne industrije Duga Resa u stečaju, za koju je varaždinska tvrtka ponudila najvišu cijenu na javnoj dražbi održanoj 17. svibnja.

Nakon uplate, odnosno skidanja tereta, najveći domaći te jedan od vodećih europskih proizvođača promo tek-

stilnih proizvoda, postat će vlasnikom nekretnina i pokretnina Pamučne industrije gdje namjerava oživjeti proizvodnju, radi čega će u prvoj fazi zaposliti stotinjak ljudi.

Pripreme za to već su počele, pa je tako raspisan natječaj za sedamdesetero tekstilaca na koji se javilo više od četiri tisuće zainteresiranih.

Tržnica više nije gubitaš Gradska tržnica Varaždin više nije “gubitaš”. U 2009. godini tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Varaždina, što je ostvarivala gubitke zbog otplate kredita kojim je plac obnovljen, ostvarila je 381.251 kunu dobiti.

- Kada smo izrađivali plan

za prošlu godinu, očekivali smo otežano poslovanje, pa su prihodi planirani u manjem obujmu. No, na kraju smo ostvarili 9,83 posto prihoda više – rekao je direktor Tržnice Predrag Ciglar.

Dobit će biti iskorištena za pokriće 303.000 kuna gubitka iz 2008. godine. (vms)

OBI-jeva obuka za žene

d kolovoza prošle godine građani kubni metar vode plaćaju 7,97 kuna

naša zakonska obveza. Da se na to nismo dobro pripremili, poslovni rezultat ne bi bio tako dobar – rekao je Kezelj.

ložaju.

- Prošle godine smo ostvarili dobit u iznosu od 2,5 milijuna kuna, ali samo zahvaljujući prenesenoj dobiti iz prijašnjih godina. U 2009. godini ostvarili smo 630.000 kuna gubitka. Kao što sam već ranije upozoravao, takav poslovni rezultat posljedica je izdvajanja usluga građenja komunalne infrastrukture u posebnu tvrtku, što je bila

Ponovio je da njihova poslovna jedinica Vodovod godinama ostvaruje gubitke, koji se nisu pokrivali povećanjem cijena, nego prihodima iz drugih djelatnosti, koje su lani izgubili. U posljednjih desetak godina Varkom je dvaput dobio suglasnost za povećanje cijene vode - 2002. i 2006. godine.

U kolovozu prošle godine

Godinama gubici

gradonačelnik Ivan Čehok je Varkomu dao suglasnost da za jedan posto uveća račune za uslugu opskrbe pitkom vodom, i to zbog toga što je tada stopa PDV-a s 22 posto povećana na 23 posto. Riječ je bila o minimalnom povećanju od pet lipa, pa otada kubni metar potrošene vode građani plaćaju 7,97 kuna.

Ako varaždinski gradonačelnik Varkomu ponovno da suglasnost za promjenu cijene vode, pitanje je hoće li to ponovno biti povećanje od samo pet lipa po kubnom metru.

OBI Austrija, europski lider u trgovini za kuću i vrt, pokrenuo je jedinstvenu obuku namijenjenu ženama na rukovodećim položajima radi usavršavanja i kvalitetnijeg integriranja žena u industriju opreme za kuću i vrt pod nazivom „OBI Women Executive Training“ (OWET). Ova obuka traje dvije godine i obuhvaća sedam modula, a uz stručni sadržaj uključuje i tzv. „soft skills“.

- Ovim programom ženama na rukovodećim položajima

želimo omogućiti daljnji razvoj, usavršavanje njihovih specifičnih vrlina te izgradnju međunarodnih mreža.

Naše je htijenje omogućiti ravnomjernu raspodjelu utjecaja i mogućnosti odlučivanja između obaju spolova u našem poduzeću - naglašava regionalni direktor Michael Vinzing.

OWET je započeo u svibnju 2010. informativnim sastankom za sudionice. Početak prvog modula predviđen je u jesen, a završetak obuke u ljeto 2012.

Prava odluka Sastanci na daljinu I

nformacijsko-komunikacijska tehnologija je otvorila nove vidike u poslovanju organizacija i omogućila globalizaciju. Jedna od nastalih promjena jest i sve veća geografska raspršenost tvrtki.

Timski rad i participacijsko-demokratski način odlučivanja dominantan je u sve većem broju organizacija. ustavi za potporu grupnog odlučivanja (GDSS), programska oprema za skupni rad (groupware) i drugi alati za komunikaciju i kolaboraciju nalaze svoju primje-

S

nu radi poboljšanja rada članova tima. Sustavi za potporu grupnog odlučivanja i video konferencije posebno su značajne u situacijama kad su članovi tima geografski odvojeni i kad ne mogu komunicirati licem-u-lice. deja videokonferencija jest omogućiti ljudima na geografski različitim lokacijama da održavaju sastanke tako da korisnici imaju osjećaj da su u istoj dvorani za sastanke s ostalim sudionicima. Videokonferencije se odvijaju u posebno

I

dizajniranim i tehnički opremljenim prostorijama, koje su u nekim slučajevima imaju i isti namještaj i jednaka su izgleda kako bi sudionici imali osjećaj da se nalaze na istom mjestu, za istim stolom. oncept sastanka na daljinu jest: “Što ti vidiš, vidim i ja” (What You See Is What I See - WYSIWIS).

Ovaj koncept jest analogan osobama u vlastitom domu koje gledaju isti program u isto vrijeme. Često se pritom govornici pojavljuju na ekranu u prirodnoj veličini, što

K

prijenos audio i video materijala čini još realističnijim. Sudionici imaju na ekranu ispred sebe istu sliku, odnosno uvid u podatke i prezentacije o kojima se raspravlja i odlučuje. oje su prednosti takvih sastanaka? Prije svega ušteda novca i vremena za organizacije koje posluju na geografski udaljenim lokacijama, budući da se organizacijom sastanka na daljinu smanjuju troškovi putovanja i vremena utrošenog na njih.

K

Nina Begičević doc. dr. sc.

18 Lesnina

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

Lesnina 19

20 Crna kronika

13. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Za silovanje maloljetnice osumnjičen 44-godišnjak, a Slovenac za drogu

Prije silovanja djevojku u dobi od 14 godina častio i drogirao? ČAKOVEC/VARAŽDIN – Četrdesetčetverogodišnjeg Z.B. iz Preloga privela je u četvrtak policija u istražni centar varaždinskog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je dvaput silovao maloljetnu osobu iz Piškorovca u dobi nešto većoj od 14 godina. I muškarac i maloljetnica navodno su pripadnici romske nacionalne manjine.

Kobno čašćenje?

Događaji, zbog kojeg je osumnjičenom određeno 48-satno zadržavanje, zbili su se u noći s utorka na srijedu u zahodu kupališta Aquacity te u šumov itom predjelu zvanom Kalapindža, koji se nalazi između Vularije i objekta hidroelektrane Čakovec te spada u nadležnost PU međimurske.

Radi utvrđivanja svih okolnosti djela za koji je osumnjičen, sukl adno nalogu istražnog suca varaždinskog Županijskog suda, pretražene su stambene i druge prostorije kojima se služi osumnjičeni, kao i automobil te mobitel, a radi vještačenja izuzeta je i odjeća iz njegovog automobila.

Policijski službenici PU međimurske najprije su priveli osumnjičenog u policijsku postaju u Prelogu kamo je došla i oštećena djevojka za kojom su tragali. Naime, 14- godišnjakinja je prošli tjedan otišla od kuće, a njezin nestanak policiji je prijavio njezin brat pošto ju nije mogao pronaći.

Prije nego što ju je prisilio na spolni odnos, kako je ispr ipov ijedala oštećena, 44-godišnjak ju je prisilio i da konzumira amfetamin i marihuanu te častio hranom i pićem. Tijekom kriminali-

stičke istrage osumnjičeni je predao četiri sjemenke koje izgledom i karakteristikama nalikuju na sjemenke indijske konoplje

Plantažer iz Tuhovca A policija tek treba utvrditi čemu je služila, odnosno za koje je konzumente bila namijenjena indijska konoplja otkrivena na plantažama u okolici Varaždinskih Toplica.

Naime, provodeći policijsko istraživanje vezano uz zlouporabu opojnih droga, policijski službenici PU varaždinske organizirali su zasjedu na šumovitom predjelu iznad mjesta Tuhovca. Ondje su uočili nepoznatog muškarca kako pregledava nasade indijske konoplje te ga uhitili.

- Tijekom istraživanja utvrdili smo da se radi o 29-godišnjem slovenskom državljaninu D. V. s područja Maribora, koji je početkom svibnja zasadio više sjemenki iz kojih je niklo

NAŠA POSLA

to se doista i kako zbilo na Kalapindži moglo bi biti predmet istrage

Hrvoje Škorak iz PU varaždinske pokazuje pronađene stabljike indijske konoplje iz Tuhovca

IZDVOJENO Policija poziva sve građane na suradnju radi suzbijanja zlouporabe droga

Prijavite odmah sumnjive osobe!

Otkrivene plantaže indijske konoplje smještene su nedaleko od vikendice obitelji uhićenog Mariborčanina. U njoj su tijekom pretrage nađena sredstva za zaštitu i poticanje rasta, koja su također oduzeta, dok je uhićeni slovenski državljanin priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda.

Prema riječima voditelja

grupe za kriminalitet droga PU varaždinske, uhićeni ima posao u Sloveniji, a do sada nije evidentiran za zlouporabu droga od strane hrvatske policije. - Nalazi li se on u evidenciji slovenske policije, to će se tek utvrditi - rekao je Hrvoje Škorak, pozivajući građane da policiji jave o sumnjivim osobama.

I TOGA IMA U istrazi protiv dilera iz Nedelišća saslušat će se zaštićeni svjedok

Kokain pokušavao prodati prikrivenom istražitelju

U kavani Martin nudio gram “koke” za 60 eura

12. srpnja oko 16,00 sati u Varaždinu u Biškupečkoj ulici bb, u krugu tvornice za proizvodnju stočne hrane „BIOdar“ dogodila se nesreća na radu u kojoj je preminuo 30-godišnji radnik tvrtke.

Očevidom koji su proveli policijski službenici PU varaždinske utvrđeno je da se nesreća dogodila prilikom radova u silosu za žito, a uslijed urušavanja žita u silosu na radnika koji je tom prilikom smrtno stradao.

Na mjesto događaja izašli su djelatnici HMP DZ Varaždin, JVP Varaždin, te inspektor za zaštitu na radu, dok je prema nalogu istražne sutkinje Županijskog suda u Varaždinu određena obdukcija.

Pokušao ubiti ženu

š

113 stabljika indijske konoplje visine od 40 do 180 centimetara. Biljke su bile posađene na dvjema obližnjim lokacijama na dijelovima iskrčene šume u predjelu Srkač - rekao je Hrvoje Škorak, voditelj grupe za kriminalitet droga u PU varaždinskoj, na izvanrednoj konferenciji za medije koja je održana u četvrtak.

Prema njegovoj procjeni, tržišna vrijednost marihuane koja bi se dobila iz zaplijenjene indijske konoplje jest oko 100 tisuća kuna, a policija još utvrđuje je li bila namijenjena prodaji na hrvatskom ili slovenskom tržištu.

Poginuo radnik TOMISLAV MAKAJ

Osim na spolne odnose, oštećena je navodno bila prisiljena i na konzumaciju amfetamina i marihuane Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

TRAGEDIJA U KOKI

U istražnom postupku protiv S. Š. iz Nedelišća, koji je osumnjičen za zlouporabu droga, ispitat će se kao zaštićeni svjedok prikriveni istražitelj pod pseudonimom “Vili”. ”Događaji koji se osumnjičeniku stavljaju na teret zbili su se tijekom 2003. godine, pa bi se osumnjičenik svakako podsjetio izgleda prikrivenog istražitelja ako se ne bi ispitivao uz mjere zaštite.

Time bi se u znatnoj mjeri onemogućilo policijskog službenika pri provedbi budućih mjera prikrivenog istražitelja, imajući u vidu da Hrvatska ima relativno mali broj posebno obučavanih službenika za tu mjeru.

Uz to, policijski službenik nepotrebno bi

se izložio ozbiljnim opasnostima po život i zdravlje”, ističe se u rješenju.

Osumnjičenika se tereti da je 28. lipnja 2003. godine u kavani „Martin“ u Nedelišću ponudio prikrivenom istražitelju da od njega kupi 0,5 kg kokaina, kvalitete između 80 i 90 posto, te mu je predao uzorak od oko 2 grama kokaina, rekavši mu da može redovito prodavati količine od 3 do 5 kilograma kokaina takve kvalitete. Isto tako osumnjičenik se tereti i da je 15. srpnja 2003. godine ponovno u kavani “Martin” ponudio prikrivenom istražitelju da od njega kupi 130 grama kokaina po cijeni od 60 eura za jedan gram.

VARAŽDIN - Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda istražni zahtjev protiv 38-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog osnovane sumnje da je 18. lipnja 2010. u kući u Varaždinu počinio kazneno djelo pokušaja ubojstva svoje supruge. Zbog opasnosti da ne dovrši kazneno djelo, protiv osumnjičenika je predloženo određivanje pritvora, doznajemo na varaždinskom Županijskom državnom odvjetništvu. (ikr)

I TOGA IMA

Silovao je godinu dana MARUŠEVEC – Protiv tridesettrogodišnjeg T. V. iz Maruševca otvorena je istraga na varaždinskom Županijskom sudu zbog kaznenog djela silovanja. Radi zaštite identiteta nisu poznati nikakvi podaci o oštećenoj, osim da je višekratno bila žrtva osumnjičenog, i to u duljem vremenskom razdoblju, odnosno od lipnja prošle godine pa do početka srpnja ove godine. Zbog karaktera kaznenog djela suđenje će biti zatvoreno za javnost, naravno ako nakon istrage bude podignuta optužnica protiv osumnjičenog. Presuda, međutim, bit će javna, ali i tada će se paziti na identitet žrtve. (ikr)

Oglasi 21

13. srpnja 2010.

ĐUKA BAJIĆ Morao je ponovno doći u Varaždin

Jer su ga brojni pacijenti iz Varaždina i prigradskih naselja molili za pomoć Najpoznatiji bioenergetičar u Hrvatskoj, a i šire, to je gospodin Đuka Bajić.

Gospodin Đuka jedini u Hrvatskoj posjeduje međunarodni certifikat, priznat od Ministarstva pravosuđa, član je zagrebačkog HUPEB-a.

Godine 2009. školovao se u Americi na Floridi na Fakultetu znanosti i prirodne medicine, završio je studije prirodne energetske i duhovne medicine te dobio diplomu i certifikat koji je priznat u cijelom svijetu.

Moramo reći da je gospodin Bajić zaista iscrpio sve mogućnosti o stručnoj osposobljenosti iz alternativne medicine i da je stekao velika iskustva u liječenju mnogih bolesti.

Gospodin energetičar Đuka radio je u Varaždinu 7 godina, sve do unazad dvije godine, i postigao je velike rezultate u liječenju mnogih pacijenata, o čemu su pisale i objavljivale sve medijske kuće u Varaždinu - od Varaždinskih vijesti do Regionalnog tjednika i VTV-a Varaždin.

Gospodina Đuku mnogi su gledatelji mogli vidjeti i na državnoj televiziji. A i kada je naša rukometna reprezentacija igrala na Svjetskom prvenstvu, tada je gospodina Đuku Bajića moglo vidjeti oko 50 milijuna gledatelja širom svijeta. Đuka je ostao dobro zapamćen u Varaždinu dok je radio i izliječio tisuće pacijenata od kojih je konvencionalna medicina digla ruke. I dan-danas

pričaju i prepričavaju o njegovoj dobroti, humanosti, ljubaznosti, svemu što jedan pošten čovjek i human čovjek posjeduje. A naravno i o njegovim velikim uspjesima gdje je konvencionalna medicina digla ruke. Na kraju kod bioenergetičara Đuke dolaze javni ljudi iz javnog života - liječnici, akademici, profesori, suci i njihove obitelji.

Gospodin Đuka u zadnje je vrijeme radio u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu, ostavio je mnogobrojne pacijente samo da bi došao jedno kratko vrijeme u Varaždin i to na zahtjev mnogih Varaždinaca na njihove molbe i uzdisaje ljudi koji teško boluju, a ne mogu putovati u Zagreb; zato je Đuka i odlučio da bi došao u Var ažd in i pomogao Varaždincima i iz okolnih mjesta u njihov im bolestima.

Gospodin bioenerget ičar Đuka priča da bi ostao samo 1 mjesec te počinje s radom 21. lipnja 2010.

Tada se ponovo mora vratiti u Zagreb jer ga čekaju mnogobrojni pacijenti.

Napomena: Đuka pomaže kod bolesti kralježnice, išijasa, reume, bolesti zglobova, reumatskog artritisa, multipleks skleroze, astme, bronhitisa, noćnog mokrenja kod djece, glavobolja, psihičkih smetnji, moždanog udara i mnogih drugih bolesti.

Ne prima pacijente oboljele od raka, leukemije, paralize, epilepsije i zloćudnih tumora.

Ordinira u Varaždinu u Padovčevoj ulici 4, a najaviti se može na tel: 098/9068-107.

22 Oglasi

13. srpnja 2010.

Urbana kultura 23

13. srpnja 2010.

NAJAVA Veseli i razigrani festival

ART

Seasplash osmi put Festival SEASPLASH jedan je od rijetkih “malih” i “nezavisnih” festivala koji je preživio petogodišnji jubilej i koji sa stavom korača prema desetogodišnjici održavanja, unatoč mnogobrojnim problemima na koje na tom putu nailazi njegova organizacijska struktura.

Tako i ove godine u Monumentima kraj Pule, a od 22. do 25. srpnja možete prisustvovati nastupima relevantnih predstavnika raznih

stilova, iz samog vrha svjetske produkcije: Lutan Fyah (direktno s Jamajke, jedan od trenutačnih reggae superzvijezda, s pratećim bendom), High Tone (jedan od najprogresivnijih francuskih i europskih dub bendova uopće), Iration Steppas, Channel One Sound System, Weeding Dub, Exodus (bastioni engleske, francuske, tj. svjetske dub & sound system kulture), Gentlemans Dub Club (mladi i jedan od najperspektivnijih dub ben-

dova), Smith & Mighty (kultni engleski drum’n’bass dvojac), RSD (solo dubstep projekt Roba Smitha aka RSD iz Bristola, aktivnog na sceni više od 30 godina), Elvis Jackson (iz Slovenije, jedan od najuspješnijih bendova) - sve do do domaćih bendova poput scenski dokazanih (ST!llness, Kandžija, Postolar Tripper), do onih čije vrijeme tek dolazi (Las Balkanieras, Bamwise, Beetan Tone…). Više na www. seasplash.net (sn)

/media

Čampa!

O

Beetan Tone uz niz izvođača

MLADI Glazbeno-adrenalinska poslastica

n a lu d a b a b a , koja je davno imala neki dar vođenja, sad je neka šefica na HTV-u. Zamijenila je Burića, koji je nestao iz zdravstvenih razloga. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja Denis Peričić, 4 milijuna gledatelja. mr. sc.

S obzirom na ono što nam je servirao. lavni šef HTV- a još ne postoji. Valjda nema nikog dovoljno zdravog za to.

Oni kaj su bili prije, koji su raspolagali s oko milijardu i pol kuna godišnjeg bruto prihoda, sad su na finim mjestima. Zaboravili smo im već i imena. ako su otišli Božo Sušec, Šapit i Vela, skoro sve što je vrijedilo u sportskoj redakciji, i njih ćemo brzo zaboraviti. Ali nećemo zaboraviti velikane koji ostaju. Tu je Mićo Dušanović, koji jedan gem komentira dulje nego što je trajao cijeli onaj rekordni meč.

Tu je Bruno Kovačević, koji otkad se razveo djeluje kao ojađeni pubertetlija. Tu je Saša Sušec, koji ipak nije Božo Sušec. Tu je Lana Banely, koja ne zna da bane li ili da ne bane li. Tu je Stjepan Balog, koji ne zna ni gdje su mu gaće, a kamoli glava. u je, naravno, i Blažičko, koji je dobar. No povrh svega, tu je Drago Ćosić. Veli, kad opet bude igrala Njemačka, zaboravite na posao, psa ili ljubavnicu.

Sori, Drago, neki od nas nemaju ljubavnicu. Ni psa. Neki od nas nemaju ni posao, glupane. sad bi baba i neki tamo trebali uštedjeti pare. Kako? Ovako. tara Juga je 1978. igrala finale Svjetskog prvenstva u košarci u Manili. Bilo je slike, ali nije bilo tona. Nekih 20 milijuna ljudi tad se dosjetilo slušati ton s radija. Pa zakaj bi onda novinari HTV-a išli ikamo? Pošaljimo samo novinare Hrvatskog radija i pustimo im ton i preko HTV-a.

Evo, Krešo Čampa, ja kad njega čujem, gasim Ćosića i prebacujem na radio. Na novi val. Štedimo, a dobivamo bolje. Jer bolje je bolje nego Drago. Zapravo, sve je bolje nego Drago. Dragi ne bi, ali meni bi bilo – drago.

G

KONCERTI

Brkovi u Oazi Unatoč tehničkim poteškoćama koje su pratile organizaciju ovog koncerta, Udruga mladih Bronx organizirala je ovaj vikend još jedan u nizu koncerata.

Ovaj put gostovali su popularni zagrebački Brkovi, bend kojem iza pjesama stoji velika doza smijeha, dok su im podršku pružili Kriza savjesti, Liquid sun te Bad equipment . Međutim, poklapanje datuma koncerta s nekoliko motorijada i sl. evenata uzeo je danak u publici, koja se unatoč svemu dobro zabavila.

I

Mladi varaždinski glazbenici Hrmann, Clique i Aurora ispunili su rimama Park mladih

Sk8 park Off Limits Atraktivno natjecanje s puno vratolomija zaokruženo koncertom mladih varaždinskih repera Aurore, Clique i Hrmanna Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

TURNEJA

Kom3dija i “Kaj ti srce oče!”

Međimurski etno sastav Kom3dija vratio se s uspješne balkanske turneje gdje su zasvirali od Beograda do Skopja, a obišli su i našu obalu.

Sastav koji ste mogli vidjeti do sada na Špancirfestu i u pojedinim klubovima u gradu opet kreće s koncertima na ljetnim festivalima, pa tako i u našim krajevima, a u skladu s upješnom turnejom izdaju i ljetni singl “Kaj ti srce oče”. Više na www.myspace. com/komeedija

KONCERT

Bakin podrum Koncert Bakinog podruma bit će na Trgu Miljenka Stančića 17. srpnja 2010. u 21 sat.

Predgrupa je pank-rock band SVINJSKA GRIPA. Nakon 30 godina vraća se band koji je svojom beskompromisnom rock glazbom i dojmljivim scenskim nastupom obilježio 80-te godine varaždinskog rocka. Osim samostalnih svirki band je svirao i na gitarijadama te kao predgrupa poznatih sastava kao što su: Buldožeri, Leb i Sol, Aerodrom, Riblja čorba... Dođite na koncert i osjetite duh 80-ih!

Varaždinski sk8teri, roleri i svi ostali ljubitelji ekstremnih spor tova protekli v ikend, točnije u subotu, došli su na svoje. Odlična organizacija

P

ark mladih zaživio u duhu rolera, skejtera i ostalih ljubitelja vratolomija

obuhvatila je od vratolomija na rampi do koncerta u večernjim satima gdje su nastupili mladi varaždinski glazbenici Hrmann (Davor Hrman), Clique (Deni Jordan Marković)

i Aurora (Moira Rogina). Trojac koji niže sve više koncerata svojim prepoznatljivim stilom, ali i kvalitetom, samostalno ili zajedno polako staju uz bok vodećih hrvatskih imena poput Kandžije, Diyale i sl., a predstavili su se i u Osijeku 8. srpnja na najpoznatijem festivalu demo bendova UFO (Urban Fest Osijek). Hvalevrijedna inicijativa dala je varaždinskom Parku mladih novu dozu adrenalina, zabave i veselja, kako i priliči tom parku. Međutim, potencijal tog prostora, nažalost, premalo se koristi, iako bi mogao biti odličan prostor za različita događanja na otvorenom, od koncerata do adrenalinskih natjecanja poput ovoga.

T

E S

Pregršt atraktivnih poteza

USKORO Nastavlja se ljetna turneja Regional banda

Koncerti u Svetom Iliji i Čakovcu

S posljednjeg nastupa na otvorenoj pozornici u Zlatnim goricama

Regional band svoj sljedeći nastup imat će u Sv. Iliji povodom Dana općine i blagdana Sv. Ilije.

Koncert je najavljen za utorak 20. srpnja u večernjim satima na središnjem trgu. Članovi banda izvodit će uglavnom vlastite skladbe.

Sljedeći koncert Regional band imat će u Čakovcu potkraj srpnja. Članovi banda su suradnici i zaposlenici redakcije 7Plus Regionalnog tjednika.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

24 Kulturni obzor

13. srpnja 2010.

FENOMENI Što nam danas znače neke divne-davne pje

U D-duru

Renato Metessi & Mondo Bongo U

sklopu događanja Ljeta u Varaždinu u petak, 8. srpnja kod fontane nastupio je Renato Metessi sa svojim prateć im bendom Mondo Bongom. Nastavljajući tradiciju sjajnog zagrebačkog Novog vala svojim pjesmama vratili su Darko RUŠEC nas u dobra stara profesor gitare u vremena. Metessi se Glazbenoj školi Varaždin javio u samim počecima ‘novovalne’ scene 1981. godine s grupom Patrola i prvim LPjem “U sredini”. rlo brzo osniva novu grupu Zvijezde s kojom stvara antologijske albume “Imitacija života”, “Mjesto pod suncem”, “Pravovjerni plesači”, “Licem prema nebu” te “Sjaj i bijeda Hollywooda” kad Zvijezde postaju Metessijev prateći band. Zatim sa Zvijezdama kao pratećim bendom izlaze još dva albuma: “Muvanje” i “Automatski piloti”. lbum “Veliki strašan film” sniman je u studiju kod Janka Mlinarića Trulog, gdje su nastali gotovo svi Metessijevi albumi, a producent albuma je također Janko Mlinarić Truli. o, tu nije kraj kreativnosti i umjetničkom elanu.

Metessi s pratećim sastavom Mondo Bongo 2009. godine izdaje novi album “Duh iz boce” koji sadrži obrade pjesama Haustora, Azre, Filma, Prljavog kazališta i drugih novovalnih sastava.

Duh iz boce” jest nadahnuta, eklektična zbirka naglašeno osobna izbora pri čemu se Metessi znatno manje rukovodio uspješnošću, a mnogo više svjetonazorskim podudaranjem tako da je doslovce svaka pjesma dobila drukčiji, nerijetko gotovo neprepoznatljiv glazbeni okvir, od bluesa, reggaea i ska sve do swinga. Album je Metessi opisao kao kolekciju novih verzija već poznatih pjesama bendova koji su bili pioniri legendarnog Novog vala. kratko, glazbenici su dobro zabavili varaždinsku publiku, a uz neke hitove, npr. „Ne pitaj za mene“, i publika je zapjevala s Metessijem.

Trideset godina novi val is not d

V

A

N

“

Branimir Johnny Stulić - neprežaljeni genij i luđak...

Zauvijek će ostati misterij kako i zašto je u tako kratko vrijeme došlo do oslobađanja tako silne i vrhunske kreativne energije Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Djevojke u ljetnim haljinama volim… Ljeto nam se vratilo… Lijepe žene prolaze kroz grad… Naše djevojke su najljepše u gradu… Anđeli nas zovu da im skinemo krila… Što je danas lijep i sunčan dan…

Kako ljeto odmiče, i kako se stišava nogometna euforija, sve češće slušamo ove stare

P

rljavo kazalište, Azra, Film, Haustor, Patrola…

pjesme – u izvornim ili novim verzijama. Zajedničko im je samo jedno: sve one pripadaju onom čuvenom razdoblju hrvatskoga i ex-yu rocka koji nam je poznat pod nazivom

novi val. Naravno, radi se o sjajnim, ali banalnijim pjesmama iz tog razdoblja. Ako su to lošije pjesme 80-ih, o kakvom se onda tu čudu radi?

Umjetnički pokret Na to je, nastupivši u petak, 9. srpnja, u okviru Ljeta u Varaždinu, podsjetio i Renato Metessi, krunski svjedok slavnog filma “Sretno dijete” Igora Mirkovića, u kojemu je najbolje obrađen ovaj gotovo pa svjetski fenomen.

Metessi, zvijezda Zvijezda i Patrole, opet nas je podsjetio na vrijeme u kojemu je, negdje između 1978. i 1988., na ovim prostorima iznikao cjelokupni glazbeni, ali i ne samo glazbeni, nego i cjelokupni umjetnički pokret kakvom nema premca valjda još od davnih naših likovnih

avangardista.

Zametnut negdje u „bermudskom trokutu“ između zagrebačkih kafića Kavkaza, Blata i Zvečke, a razvijan u “Balkan expressu” Rijeka-Ljubljana-Zagreb-Beograd, novi val predstavljao je autentičan i brz odgovor na svjetska glazbena strujanja. Uzora je bilo mnogo, ali svi su se palili na jedne i jedine: The Clash.

Rezultati su originalni, a zovu se: Prljavo kazalište, Azra, Film, Haustor, Patrola, Paraf, Zvijezde, Xenia, Animatori, Dorian Gray, Boa, Aerodrom…

Sa zapada su priču podržavali Pankrti i Laibach, a s istoka Idoli, Šarlo akrobata, Električni orgazam, kasnije Disciplina kičme i EKV. I mnogi drugi, dakako.

Od vremena kad je maloljetni Jajo Houra trabunjao nešto

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Neno Belan i Đavoli

Prva postava Azre

o tati i kravati, a Štulić mrljao o Balkanu, sve se promijenilo.

Jajo sada svira evergrine, a Štulić je skroz skrenuo još prije dva desetljeća. Ipak, ono što je bilo veliko, ostat će veliko – zauvijek.

Vječni misterij Zauvijek će ostati misterij kako i zašto je u tako kratko vr ijeme došlo do oslobađanja tako silne i vrhunske kreativne energije. Sigurno je da su impulsi stigli izvana, ali u nas su se ostvarili na poseban način. Je li to bio posljednji trzaj liberalizacije tadašnjeg sustava? Je li to bio odgovor na pastirski rock Bijelog dugmeta? Je li to bio plod činjenice da su Škarica i drugi šefovi diskografskih kuća počeli otvarati vrata ne samo Miši Kovaču i Nedi

Kulturni obzor 25

13. srpnja 2010.

esme iz osamdesetih?

poslije: ead!

KNJIŽEVNOST Varaždinski autor nastupio na festivalu posvećenom Tinu Ujeviću

Jutarnji pjesnik Žito s Tinom u Vrgorcu Varaždinski pjesnik, slikar, kipar i diplomirani pravnik Davorin Žitnik Žito (rođen 1963.), koji živi i radi u Zagrebu, 2. srpnja nastupio je na festivalu “S Tinom u Vrgorcu”, koji je u čast Tina Ujevića pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Ive Josipovića održan u rodnom gradu jednog od najvećih hrvatskih književnika.

Davorin Žitnik zajedno je s kolegama Robertom Roklicerom, Tomom Zidićem i Nedjeljkom Kaveljevićem Žderom održao gostujući recital Jutra poezije, alternativne zagrebačke poetske scene koja

djeluje već 36 godina. Posljednjih godina Davorin Žitnik Žito aktivni je član i čest sudionik ove kultne zagrebačke kulturne institucije koja oživljava upravo tradiciju Ujevićevih boemskih zasjedanja.

U okviru festivala “S Tinom u Vrgorcu” upriličeno je i uručenje nagrade “Tin Ujević”, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, a koju je ove godine dobio splitski pjesnik Jakša Fiamengo, koji je široj javnosti poznat kao tekstopisac brojnih estradnih evergrina, ali ujedno je i autor respektabilnog poetskog opusa.

Denis PERIČIĆ

KULA STRAŽARNICA

Nakit Ines Vlašić

GMV Izložba Snježane Brkić u kuli stražarnici

Male reprodukcije velikih majstora

Haustor

Autorica je radila i na animiranim filmovima “Čudesna šuma” i “Čarobnjakov šešir” Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Vjerovali ili ne - Prljavo kazalište

Ukraden? Sigurno – sve to, ali ne i samo to.

Neki Amerikanac davno je rekao: Da nije bilo rock’n’rolla,

Č

udo ostaje čudo – iako se Johnny neće vratiti

ne bi bilo ni nas. Mi možemo reći: Da nije bilo novog vala, ne bi bilo ni nas. Sada kad čak i Guiliano pjeva obrade Haustora, valja reći da gotovo sve što iole vrijedi na našoj sceni, posredno ili neposredno, proizlazi iz novog vala: Let 3,

Belan, Massimo, Ban, Urban, Morosin, Hladno pivo, Majke, Svadbas, Vatra, Psihomodo, Pipsi, Jinxi…

Osobno, novi val ima samo jednu poruku. Ta je poruka možda nostalgičarska, ali nije jugonostalgičarska. Bliža je, dakle, sjećanjima Gorana Tr ibusona nego Miljenka Jergovića. Baš me briga je li se tada bolje ili lošije živjelo.

Bitno je da se dogodilo čudo.

Stoga poruka glasi: čuda su moguća. Možda se nikad neće ponoviti, ali, eto – moguća su…

Iako se Johnny neće vratiti.

Iako otvorena još pr ije tridesetak dana, u prostoru kule stražarnice Gradskog muzeja Varaždin još se uvijek može razgledati zanimljiva izložba autorice Snježane Brkić naslovljena “Male reprodukcije velikih majstora”.

Njeni su radov i nastali prema motivima slika i streljačkih ciljeva ili meta iz stalnih postava Galerije starih i novih majstora te Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.

Snježana Brkić rođena je 1964. godine u Doboju. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je potom diplomirala na Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Danas radi kao profesorica vjeronauka u osnovnoj školi, a uz rad studira sinologiju (kineski jezik) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Prvo likovno radno iskustvo stekla je u Croatia filmu kao asistentica animatora na dugometražnim crtanim filmovima “Čudesna šuma”

i “Čarobnjakov šešir”.

D

jela poznatih majstora autorica uobličava u minijaturne forme

Likovna preokupacija Snježane Brkić vezana je uz djela poznatih svjetskih majstora, koja uobličava u minijaturne

formate, dajući im pritom, kako to ističe i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, “dašak suvremenosti tako da slikarsko polje s marnošću realistične izvedbe nosi i teksturu modernosti”.

Autoričine minijature s ove izložbe ujedno su i novost u ponudi suvenirnice varaždinskoga muzeja, smještene u Kuli stražarnici, gdje se, uz druge suvenire, može kupiti i autorski nakit Ines Vlašić.

Možda i premalo zapažena zbog uistinu prebogatog programa Europske noći muzeja Gradskog muzeja Varaždin, izložba autorskog nakita Ines Vlašić svoj je novi život našla u prostorima muzejske suvenirnice, gdje su umjetničini radovi sada na raspolaganju svim zainteresiranim kupcima.

Naušnice, narukvice, broševi... autorice Ines Vlašić, rođene 1971. u Varaždinu… zapravo su minijaturne plastike i ilustracije na srebru u kojem ih oblikuje i obogaćuje raznobojnim zrnjem, replikama antičkoga stakla. U svaki komad nakita, kao što i sama kaže, upliće i legende ili vlastite proživljene priče.

Zbog specifičnog pristupa oblikovanju nakita, pri čemu nadahnuće crpi i u izvornim kulturno-povijesnim oblicima, zapaženu suradnju ostvarila je s brojnim umjetničkim galerijama, osobito u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i muzejima, među kojima su, primjerice, zagrebački Muzej za umjetnost i obrt te nedavno otvoreni Muzej antičkog stakla u Zadru.

U posljednje vrijeme Ines Vlašić izrađuje komade nakita koji korespondiraju s motivima iz varaždinske kulturne baštine. Također je to i povod za predstavljanje proširenoga asortimana muzejske suvenirnice u prostoru Kule stražarnice, obogaćenoga i primjercima ovoga jedinstvenog nakita. (dp)

26 Duplerica

13. srpnja 2010.

MOTORIJADA Moto klub “Jal” iz Ivanca organizirao Treći festival motora i rock

Pile i rock’n roll u Trako

U natjecanju u pljuvanju kravljeg oka u dalj snage je odmjerila i jedna - dama Piše: DAVOR PEJNOVIĆ Snimili: TOMISLAV MAKAJ, DRAGUTIN KLIČEK

Kad više od deset tisuća posjetitelja promaršira na jednom moto skupu onda organizator može biti zadovoljan odazivom ljubitelja motora i dobre zabave. Upravo tako bilo je protekli vikend kada je Moto klub “Jal” iz Ivanca organizirao u Trakošćanu Treći festival motora i rock`n`rolla.

Grah i gemišti Petak je bio rezer v iran za svirku u kojoj su prašili: Ferzzo i Melodic trip (Crno perje), Zoran Mišić, Divlje jagode i Nakupina Mi. Bio je to dobar uvod u subotnja događanja koja su počela u rano poslijepodne defileom motorista od Trakošćana do centra Ivanca gdje je za sve bio skuhan grah. Budući da je temperatura bila oko tri-

desetak stupnjeva, besplatni gemišti bili su itekako dobro osvježenje, naravno, u okviru pristojnosti svakog bajkera, a za one osjetljivije točila se hladna mineralna. Ono što je još svakako izazvalo simpatije

g

emišti su bili odlično osvježenje bajkerima na + 30 u hladu svih prisutnih odnosilo se na zagorske štrukle. I oni su bili besplatni.

Nakon okrjepe slijedio je povratak u Trakošćan, i dok su se parkirali motori i razvlačili šatori, simpatični trio „Trnje“ završavao je svoj nastup na pozornici. Nakon njih publiku su dobro zagrijali Bad Mushrooms, a potom je

najavljeno natjecanje za bajkere.

Nije bilo ispijanja piva, koturanja bačvi i sličnih moto disciplina, već je kao prvo trebalo imati dobro pripremljen želudac i odmorena pluća i - biti najbolji u pljuvanju kravljeg oka u dalj.

Dakle, „to“ je trebalo staviti u usta i ispljunuti što dalje.

Pravila vrlo jasna, a petnaest momaka i jedna dama imali su dovoljno hrabrosti, i sveg ostalog, da se prijave za ovu disciplinu. Prema onome što se moglo čuti s razglasa, stanoviti „Deda“ je imao najbolju tehniku, dok je najviše problema s plućima i sadržajem iz usta imao „Kiki“ koji, uz to što je odlično vodio program i zabavljao publiku, sadržaj

je uspio istovariti na vrlo skromnu daljinu. Ili, kako bi se to reklo: „Pozdrav iz Rovinja“.

Poslije podjele nagrada natjecateljima, na binu se penju Skynyrd Crowd koji dodatno zagrijavaju atmosferu, a dobar dio publike razoružavaju dečki iz Karlovca - The Trio koji standardno dobro praše ZZ Top i AC/DC. Naravno, nisu razočarali ni Hard Time, Picksiebner i Atomsko sklonište.

Dečki iz MK Jal potrudili su se organizirati zaista dobru feštu i uspjeli u tome, a iduće godine valjda će biti niže cijene hrane.

Kultura stanovanja

13. srpnja 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

IDEJA PLUS

Vaša vedra kupaonica

Unesite vedrinu u kupaonicu. Keramičke pločice dostupne su u različitim cvjetnim motivima. Možete ih postavljati na podne i zidne plohe. S cvjetnim motivima u kupaonici ne treba pretjerivati, pogotovo ako je riječ o manjim prostorima.

Foteljice mogu zadovoljiti dvije funkcije: sjedenje i dekoriranje prostora

Trendovski tepisi su dominantni i traže postavu umjerenijeg namještaja

U TRENDU Cvjetni motivi spadaju u “klasike”, koji su uvijek moderni

NEUOBIČAJENO

Cvijećem protiv sivila

Grijaća tijela Cvjetni motivi počinju se pojavljivati i na pomalo neuobičajenim elementima prostora kao što su dekorativna grijaća tijela. Cvjetne aplikacije u različitim bojama ili apstraktnim crno–bijelim izvedbama, postaju zapaženi dijelovi interijera. Na taj način grijaće tijelo oplemenjuje prostor svojom izraženom dekorativnom ulogom.

Svježinom i asocijacijama, koje pobuđuju u prostoru, u drugi plan bit će potisnuti problemi Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Cvjetni motivi, koji se pojavljuju kao uzorci na sjedećim garniturama, foteljama, zavjesama, zastorima, zidnim ili podnim oblogama, spadaju u „klasike“, koji su uvijek moderni. No, najnoviji trendovi ih ponovo stavljaju na istaknutu poziciju, jer će svježinom i asocijacijama, koje pobuđuju u prostoru, staviti u drugi plan probleme kojima smo svakodnevno zaokupljeni.

Osnovna tema Naglašeni cvjetni motivi, veličinom i bojom, izazov su koji trendovi postavljaju pred sve one koji uređuju prostor - odgovor su na recesiju i mentalno sivilo koje ona donosi sa sobom.

Mogu se pojaviti kao osnovna tema u dizajniranju namještaja. U cvjetnim oblicima izvode se uzglavlja kreveta, nasloni

stolaca, fronte namještaja, konture tepiha. Sjedeće garniture ili foteljice se u svom osnovnom kubusu mogu oblikovati u cvjetnim oblicima i tako zadovoljiti dvije funkcije – sjedenje i deko-

u

cvjetnim oblicima i uzglavlja kreveta, i nasloni stolaca, i fronte namještaja riranje prostora.

Najjednostavniji način uvođenja cvjetnih motiva u spavaću sobu moguć je odabirom posteljine ili prekrivača s cvjetnim uzorcima. Bojom i stilom ih povežite s postojećim zavjesama i zastorima.

Tepisi su odličan način za uvođenje cvjetnih uzoraka u prostor. Trendovski tepisi imaju naglašene motive i bogat

kolorit. Vrlo su dominantni u prostoru i kao takvi traže postavu umjerenijeg odnosno minimalističkog namještaja te boje koje će se uklopiti u nijanse tepiha. Preporučujemo odabir namještaja u jednoj boji, tj. materijalu.

Klasični stilovi Tepih može biti vrlo dominantan u umjerenijem koloritu, ali s naglašenim cvjetnim uzorkom i oblikom. Ako ga postavljate u blagovaonicu, odaberite stakleni stol koji će ga svojom transparentnošću učiniti maksimalno uočljivim u prostoru.

Klasični stilovi uređenja su često upotpunjeni cvjetnim motivima u apstraktnijim izvedbama.

Kvalitetne i teške tkanine, koje se pojavljuju kao tapecirung sjedećih garnitura i zastora, upotpunjuju klasične ugođaje, a osobito u smeđim, crnim,

tamnocrvenim, tamnoplavim ili ljubičastim tonovima.

Ako želite diskretno provući cvjetne uzorke u dnevnom

boravku, učinite to uvođenjem taburea, koji će poslužiti kao klub stolić te jastučićima u istom uzorku.

NOVO RIA iz Kučan Marofa nudi šablone za oslikavanje unutarnjih zidova

Oslikajte zidove – šablone već od 15 kn!

Riječ je o folijama koje se lijepe na zid, čime se dobiva šablona za oslikavanje

Poduzeće RIA d.o.o iz Kučan Marofa početkom ove godine uvelo je novu liniju proizvoda Ria art line, šablone za oslikavanje unutarnjih zidnih i drugih površina. Riječ je o folijama koje se lijepe na zid, a time se dobiva šablona za oslikavanje.

Bojanjem preko šablone, koja se potom samo ukloni, na zidu se dobiva trajna aplikacija u željenoj nijansi. Tehnika korištenja je vrlo jednostavna, a kor isnik ima raznorazne mogućnosti bojanja u jednoj

ili više nijansi boja, prema željama i kreativnosti. Cijene su iznimno povoljne: šablone prema željenoj dimenziji i vrsti aplikacije možete nabaviti po cijeni već od 15-ak kuna nadalje, a na web stranici www. ria.hr dostupan je i detaljan izračun. Više o novoj liniji proizvoda, s preciznim objašnjenjima u pismenom i video obliku, te detaljnim katalozima s primjerima, možete doznati na web stranicama www.ria.hr pod Ria art line.

Cvjetne motive nalazimo u prirodi koja nas okružuje, pa ih unesite i u vlastiti dom te uživajte u ambijentu koji stvaraju.

„RIA” EXPORT-IMPOR T

d.o.o. za trgovinu i uslu ge Zelena 44, Kućan Marof, VAR AŽDIN Tel.: 042/642-120, 042 /642-123 E-mail: info@ria.hr, www .ria.hr

stavna, a mogućnosti Tehnika korištenja šablona je jedno bojanja su raznorazne

28 Kultura stanovanja PREPORUKA

13. srpnja 2010.

OTKRIVAMO Što je važno prije nego započnete s adaptacijom stambenog prostora

Obavezan nacrt prenamjene Adaptacijom se često preuređuje prostor, tj. prenamjenjuje – pregrađuje dnevni boravak ili pak blagovaonica kako bi se dobila dodatna soba, spojila kuhinja s blagovaonicom, i tome slično. Napravi-

te nacrt prenamjene tj. nove organizacije prostora, a o svemu se možete posavjetovati sa stručnjacima te zatražiti izradu projektne dokumentacije.

Prednost dajte izmjeni dotrajalih instalacija i soboslikarskim radovima jer će vrlo efektno osvježiti prostor, a kao izvođača, ako je moguće, izaberite samo jednu tvrtku

VAŽNO

Nadzirajte sve radove Bez obzira na to koliko ste upućeni u radove koji će se izvoditi, budite prisutni za vrijeme njihovog izvođenja kako biste pravovremeno reagirali na eventualna odstupanja od ugovorenih rokova izrade ili na druge probleme koji će

Ponudu potražite od više tvrtki, obavezno izradite i troškovnik Prema stavkama troškovnika možete napraviti detaljnu analizu ponuda i odabrati najprihvatljiviju Piše: MONIKA GALOVIĆ DUMENDŽIĆ dipl. ing. arh.

Adaptacija prostora, koja često znači i izmjenu dotrajalih instalacija, ponavlja se svakih 15-ak godina kako bi se osvježio, modernizirao ili reorganizirao stambeni prostor.

Ozbiljan zahvat

se možda javiti prilikom adaptacijskih zahvata.

Ako je riječ o složenijem i većem objektu, savjetujemo uključivanje inženjera arhitekture ili građevine - kao nadzor koji će u vaše ime stručno pratiti način i kvalitetu izvođenja radova.

Adaptacija podrazumijeva radnje koje se ne odnose na zadiranje u nosivu konstrukciju, prenamjenu stambenog prostora u neki drugi sadržaj, tj. ne mijenja se usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima prema kojima je objekt izgrađen.

Prije adaptacije definirajte potreban opseg radova i količinu raspoloživih financija.

Ako niste u mogućnosti izvesti sve radove, odredite one najnužnije koji će stambeni prostor dovesti u zadovolja-

vajuće stanje. Prednost dajte izmjeni dotrajalih instalacija i soboslikarskim radovima, koji će brzo i efektno osvježiti prostor.

Adaptacija je ozbiljan zahvat, koji zahtijeva uključivanje specijaliziranih tvrtki što svojom garancijom na izvedene radove jamče trajnost i kvalitetu.

Najjednostavnije je odabrati jednu tvrtku, koja izvodi različite vrste radova te kao jedinstvena pravna osoba jamči za svoj rad. Ponudu potražite od nekoliko specijaliziranih tvrtki, a kako biste definirali sve potrebne radove i bili sigurni da ćete dobiti precizne ponude, pripremite troškovnik koji će vam izraditi stručne osobe, arhitekti ili inženjeri građevinarstva.

Prema stavkama troškovnika moći ćete napraviti detaljnu analizu ponuda i odabrati

Oprez Ako niste upoznati s radom odabrane tvrtke, zatražite da vam prezentiraju neke od izvedenih radova ili razgovarajte s prethodnim klijentima Prije adaptacije definirajte opseg radova i svoj proračun

najprihvatljiviju.

Ako niste upoznati s radom odabrane tvrtke, zatražite da vam prezentiraju neke od izvedenih radova ili porazgovarajte s prethodnim klijentima o njihovim iskustvima.

Važna stavka pri odabiru tvrtke jest mogućnost izvršenja radova u dogovore-

nom roku.

Dogovoreni rok Kvalitetno rješenje interijera, popraćeno ispunjenjem estetskih i funkcionalnih zahtjeva, rezultira kvalitetnom adaptacijom doma.

Zahvati koje provodite su dugoročni, pa je bitno da ste u konačnici zadovoljni

svim izvedenim radovima.

Adaptacija je kompleksan zahvat koji zahtijeva koordiniranost u radu različitih stručnih osoba, uspješno preklapanje radova kroz zadane vremenske rokove, kvalitetu i preciznost izrade kao i definirana stajališta i zahtjeve koje postavlja investitor, tj. vi sami.

13. srpnja 2010.

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

13. srpnja 2010.

Duplerica 31

13. srpnja 2010.

k’n rolla u Trakošćanu

AMERIČKI STIL Trash & Burn u Murskom Središću

ošćanu

Made in USA Zrak su dva dana parali zvukovi američkih automobila

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Ljubitelji američkih automobila i motora trebali su potegnuti prošli vikend do Murskog Središća gdje se održavao drugi po redu međunarodni ‘’Trash & Burn all American Cars Meeting’’.

Mustang ili Cadillac Prema riječima organizatora, Nevena Faića, dva dana su zrak parali zvukovi američkih automobila i motora Harley Davidson, a sve to začinili su odličnom svirkom rockabilly bendovi.

A da ne bi sve ostalo samo na zvukovima, održan je ‘’pin- up photo contest ’’ kad su se birali najljepši automobili.

U turističkom kompleksu Cimper, nekadašnjem pogonu rudnika u Murskom Središću, ulazilo se u automoto povijest, sredinu prošlog stoljeća, kada je sve krenulo s glazbom, filmovima i već poznatom američkom kulturom.

Ponosni vlasnici izložili su 83 metalna ljubimca, od starih Mustanga, Cadillaca, Chevya, pick-upova

do Corvetta, a bilo je tu i dvadesetak Harleya koji su pobudili osobitu pozornost brojne publike.

Sve u svemu, nekoliko

d

a ne bi sve ostalo samo na zvukovima, održan je ‘’pin-up photo contest’’, a birali su se najljepši automobili tisuća posjetitelja moglo je osjetiti dašak američke kulture, vidjeti zanimljive automobile koje ne srećemo često na cestama i popričati o svemu onom što je vezano uz ovu evergreenski zanimljivu temu.

32 Putopisi

13. srpnja 2010.

Tradicionalno vjenčanje u hramu Meiji Jingu u Tokiju

Molitva u hramu prilikom prvog posjeta u novoj godini (hatsumode)

PUTOPIS Sanja Željeznjak živjela je pet godina kao kućanica u Japanu i o tome pisala blog (2)

Svakodnevni život Japana Ne treba donositi prebrze zaključke o Japanu jer je on u mnogočemu zemlja suprotnosti koje međusobno nisu nužno u sukobu Piše i snimila: SANJA ŽELJEZNJAK

Japan privlači i – odbija. Bez obzira na to svidio li nam se Japan na prvi pogled ili nas zbog nečega odbijao, ne treba donositi prebrze zaključke o ovoj fascinantnoj zemlji. Japan je u mnogočemu carstvo suprotnosti, i utjelovljuje pojavnosti koje međusobno nisu nužno u sukobu. Došljak će moć i otkr iti da su upravo ti kontrasti ono što Japan čini neodoljivo privlačnim, te da mu

se zbog toga uvijek vrijedi vraćati. Čelična šuma neboder a spram čarobnih japanskih vrtova; vreva užarenog asfalta i mir stoljetnih hramova; zadnji krik tehnike i tisućgodišnja tradicija; dame u kimonima i mladež u odjeći znanstvenofantastičnih krojeva – sve je to danas Japan, zemlja koja me nije mogla ostaviti ravnodušnom.

Svakodnevni život Japanaca teče užurbanim ritmom. Kao strankinji, brzo mi je u oči upala svojevrsna polariziranost društva na ‘muški’ i ‘ženski’

“PAKAO”

dio. Živjela sam ondje kao kućanica u Japanu, i moram priznati da nije bilo lako ni jednostavno.

Muškarci preko dana odrađuju duge i naporne sate na poslu, a udane žene su uglavnom domaćice i vezane uz dom i djecu.

Opsjednuti školovanjem

b

iti kućanica u Japanu nije mi bilo ni jednostavno ni lako

Pagoda u hramu Asakusa u Tokiju

Očevi u pravilu stižu kući vrlo kasno, nerijetko i oko ponoći, a ponekad danima ili i tjednima borave na službenom putu.

Zbog toga su obitelji preko tjedna rijetko kompletne. Briga o djeci i kućanskim poslovima rezervirana je za majke, koje kao gospodarice kuće upravljaju obiteljskim financijama.

Za Japance vrlo je važan mjesec travanj. Japanske tvrtke pr imaju nove zaposlenikezavršene studente upravo u travnju. Slično je u vrtićima, školama i na sveučilištima, gdje nakon praznika u travnju započinje nova školska godina, koja traje do ožujka iduće kalendarske godine. Za mnoge Japance rano proljeće je doba svršetaka i rastanaka, ali i novih početaka.

Više saznajte na blogu www. kucanicaujapanu.blog.hr.

Ritualno pranje ruku u tokijskom hramu Asakusa

Torii (vratnice) na ulazu u hram Meiji Jingu u Tokiju

Vrtićka djeca na kostimiranoj zabavi

Religije: budizam i šintoizam Dvije su glavne religije u Japanu: budizam i šintoizam. Porijeklo tih dviju religija vrlo je staro i one se međusobno nadopunjuju. Iako Japanci sebe općenito ne smatraju religioznima, mnogi bez opterećenja usporedo prakticiraju šintoističke i budističke rituale, prigodom proslava vjenčanja, Nove godine, sprovoda ili brojnih godišnjih festivala. Ipak, u svakodnevnom životu religija ne igra neku važniju ulogu.

Budizam je religija bez boga, dok šintoizam slavi duhovnu supstanciju (kami) koja je prisutna u svim živim i neživim bićima.

Najpoznatiji šintoistički hram u Tokiju, i možda u cijelom Japanu, jest hram Meiji Jingu.

Početak školovanja vrlo je važan događaj u životu svake japanske obitelji.

Obvezno školovanje traje od djetetove šeste do petnaeste godine. Za razliku od Hrvatske, mali Japanci osnovnu školu pohađaju šest godina. Većina djece ide u državnu osnovnu školu, iako ima i prestižnih i skupih privatnih škola.

Vlada grčevita kompeticija za nastavak školovanja u srednjoj školi, a razdoblje prijamnih ispita za ulazak na fakultet i sami Japanci označavaju kao ‘pakao’.

Naša djevojčica u Japanu je završila prvi razred osnovne škole, u kojoj se nastava odvijala posve na japanskom. Velika pozornost poklanja se nastavi tjelesnog odgoja, glazbe i sporta, te održavanju discipline i primjerenog ponašanja. Tek ponegdje se već od nižih razreda uči engleski kao strani jezik, što kritičari smatraju jednim od razloga slabog poznavanja tog jezika u Japanaca.

U hramu: proročanstva za sreću ispisana na papiriću (omikuji)

Sport 33

13. srpnja 2010.

ATLETIKA S Petog otvorenog europskog prvenstva u atletici za osobe s intelektualnim poteškoćama

STOLNI TENIS

Dva zlata za iznimnu Puljanku Mikelu Ristoski Treću medalju za Hrvatsku osvojio je u skoku u dalj Zoran Talić Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždin je bio domaćin 5. otvorenog europskog prvenstva u atletici za osobe s intelektualnim poteškoćama na kojem je nastupilo 180 atletičara iz 17 europskih zemalja i iz Meksika.

Vrijednost Iznimni rezultat, zaista vrijedan pažnje, ostvar ila je Puljanka Mikela Ristoski.

Troskokom od 11.37 metara i drugim rezultatom svih vremena, Mikela Ristoski osvojila je prvo zlatno odličje za Hrvatsku.

Presretna Puljanka zahvalila

u

Varaždinu je nastupilo 180 atletičara iz 17 europskih zemalja i iz Meksika je svojem iskusnom treneru Danijelu Temimu i obećala da će zasigurno na jednom od sljedećih natjecanja popraviti svjetski rekord do kojeg joj nedostaje još svega šest centimetara.

Srebrna je bila Nizozemka Vanessa Lutonto, a treća je bila Španjolka Rocio Delcampo.

Još zanimljivije bilo je u skoku u dalj za žene. Nakon što je do posljednje serije Mikela vodila s 5.13 metara, skokom iste dužine na samom karju sustigla ju je Poljakinja Karolina Pucharczyk.

Zahvaljujući drugom boljem

skoku od 5.11 metara Mikela je osvojila svoje drugo zlato, a Poljakinja Pucharczyk morala se zadovoljiti srebrom, dok je Ukrajinka Polena Marunych skokom od 4.84 metara osvojila treće mjesto.

- Hval a dr agom B o gu, uspjela sam osvojiti svoje drugo zlato. Nadam se da ću na sljedećem natjecanju biti još bolja i da o mojem zlatu neće odlučivati tek drugi bolji skok - izjavila je Mikela Ristoski.

Treću medalju za Hrvatsku osvojio je u skoku u dalj Zoran Talić skokom od 6.61 metar što je bilo dovoljno za drugo mjesto u Europi.

Prvi je bio Španjolac Espozito sa skokom od 7.06 metara dok je broncu osvojio Portugalac Kunja skokom od 6.47 metra.

Ronald Ređep

Ređep u STK Dr. Časl

Mikela Ristoski osvojila je zlato u troskoku koji je samo šest centimetara slabiji od svj. rekorda

Rezultati Od ostalih hrvatskih natjecatelja Marina Skandović bila je šesta na 400m, Goran Jelić sedmi a Emran Berisha deveti u polufinalnoj utrci na 400m.

Goran Jelić je na 1500m bio 14. a Tomislav Marinčić 15.

Marina Skandović na 200m bila je ukupno deseta, a Emran Berisha na 200m u polufinalu bio je 16.

Goran Jelić na 400m ostvar io je ukupno vrlo dobro sedmo vrijeme.

U bacanju kugle Mar tin Jurić bio je deveti u drugoj grupi.

S tri odličja Hrvatska je zauzela osmo mjesto dok je prva Ukrajina osvojila ukupno 29 medalja. ispred poljske sa 22 i Portugala sa 20 odličja.

Srebrni Zoran Talić

Varaždinski stolnotenisač Ronald Ređep sljedeću će sezonu igrati za hrvatskog prvaka STK Dr. Časl.

Nakon osvajanja titule prvaka Nizozemske s Heerlenom, Ređep se odlučio vratiti u Hrvatsku u vrlo ambiciozni klub koji u svojim redovima ima i dva kineska igrača, repezentativca Tan Rui Wua te nepobjedivog Zeng Jia. Cilj im je osvojiti hrvatsko prvenstvo i što dalje doprijeti u Europskom kupu, a već sljedeće godine planiraju ući u Ligu prvaka.

Ređep je, između ostalog, pokrenuo i svoju stolnotenisku akademiju STTAR u Varaždinu koja je već počela s radom a od jeseni će krenuti u natjecanje i to od treće lige.

- U ekipi će biti mladi varaždinski igrači koji još nisu spremni za Prvu ligu, pa će ovdje stjecati neophodno iskustvo. - objašnjava Ređep.

- Cilj je ulazak u Drugu ligu gdje bi se zatim trebali ustaliti i stvoriti kvalitetan poligon za mlade igrače.

Ovdje bi mogli napredovati što bi ih sigurno zadržalo u Varaždinu, a ne da moraju odlaziti iz svog rodnog grada samo zato što ovdje nemaju gdje nastaviti stolnoteniski razvoj- najavio je Ređep te otkrio kako prirema i još nekoliko projekata vezanim uz stolni tenis u Varaždinu. (di)

Najviše medalja otišlo je ukrajinskim atletičarima

ATLETIKA 19. međunarodna utrka Ana Hagemann u Družbincu okupila nekoliko generacija

Utrka za unuke i njihove djedove Više od stotinu trkača u dobi od samo jedne do čak 86 godina startalo je na tradicionalnoj 19. međunarodnoj utrci Hagemann u Družbincu.

I ovaj put bilo je sunčano i vrlo toplo, a najviše razloga za zadovoljstvo imali su pobjednici glavne utrke Valentina Belović i Đuro Komlenović.

Na 11,76 kilometara dugoj stazi najbrži je bio Komleno-

vić iz MK Kutina u vremenu od 42 minute i 57 sekundi. Drugi

p

objednici najduže staze su V. Belović i Đ. Komlenović je na cilj stigao Ivan Čorba, a treći Ivan Golob.

Prva je u ženskoj konku-

renciji bila domaća trkačica, Varaždinka Valentina Belović koja nastupa za AK Sljeme, druga Maja Lodeta i treća Mirjana Zidarić. Glavnu je utrku završilo ukupno 67 trkača iz Slovenije, Hrvatske i Njemačke.

Tomislav Kukec iz AK Gojanec i Nika Petelinšek iz Slovenije bili su najbrži u utrci građana na 2,94 kilometara.

Valja spomenuti i one najmlađe, do 15 godina, na utrkama od 50 do 400 metara.

Neki, mladi tek godinu dana, napravili su svoje prve trkačke korake i osvojili prve medalje, a pljesak sumještana i sportskih gostiju bili su im pritom velika nagrada.

Pehare najboljima uručio je načelnik općine Petrijanec Vladimir Kurečić. (di)

Najstariji natjecatelji dobili su također svoje pehare

16.-18.07.2010.

Drava Beer Open na parkiralištu dvorane EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

s početkom u petak 16.07.2010. od 16,00 sati

34 Sport

13. srpnja 2010.

DRESURNO JAHANJE Treće kolo Croatia Cupa potvrdilo favorite

U zaleđu Dio najavljenih grla Sportaši s teškoćama

ostao u karanteni

S

Cjelodnevno druženje s konjima i atraktivno natjecanje bili su mamac za ljubitelje tog plemenitog sporta na prostoru organizatora KK Varaždin 95.

portski put sportaša s teškoćama potpuno se razlikuje od puta ostalih sportaša. Oni se najprije moraju znati nositi sa svojim invaliditetom ili teškoćom koju imaju. Nakon toga moraju se dodatno priDamir IVANČIĆ siliti uključiti se u neki urednik sportske sport te trenirati, često rubrike i u uvjetima koji nisu uvijek potpuno prilagođeni njima. Specifična motivacija također mora odigrati važnu ulogu prije nego što se uopće krenu u trenažne procese. I, pošto prevladaju svoju teškoću, trenirajući u uvjetima kakvi su im dani, potom postignu vrijedan rezultat - oni se vrlo često susretnu s činjenicom da to malo koga zanima. Sportaši s teškoćama čim izađu na sportsko borilište trebali bi biti nagrađeni jer su već tada prelomili i prebrodili mnogo zapreka u sebi. Njihov trud već na samom početku treba biti nagrađen, dok svaki sportski vrijedan rezultat samo povećava tu nagradu. U tom kontekstu smeta činjenica kako je natjecanje paraolimpijaca i osoba s oštećenjima najčešće potpuno izvan sportskih vijesti i fokusa sportske javnosti. Senzibiliziranost očito još nije u dovoljnoj mjeri postignuta kako bi razne kategorije sportaša s teškoćama bile ravnopravno prihvaćene u sportsku obitelj. Problemi se javljaju na sve strane - sve od toga da ih sportski savezi i udruge ne žele, a zatim problemi s financiranjem koji su dodatno otežani zbog specifične grupe korisnika. Kada se svemu tome dodaju prilike u kojima djeluju sportaši - dobivamo nerješivu zagonetku o tome kako djeluju ti sportaši.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Konjički klub Varaždin 95 organizirao je treće kolo Croatia Cupa u dresurnom jahanju te prvi put i Prvenstvo grada Varaždina. Od domaćih natjecatelja nastupilo je njih osam iz KK Varaždin 95 i KK Vaštag.

Cjelodnevno druženje s konjima i atraktivno natjecanje bili su mamac za sve ljubitelje tog sporta na prostoru organizatora KK Varaždin 95.

O

rganizatori su ponovo odradili uspješno svoj dio posla

U E kategoriji pony jahača pobijedila je Nina Madirazza na grlu Kenai iz KK Jarun, drugi je bio Ante Vidošević na konju Saraj iz KK Trajbar Teama, dok je Viviana Bandov na Sagi iz osječke Udruge Mogu bila treća. U istoj kategoriji za prvenstvo Varaždina ostao je isti raspored natjecatelja. U A kategoriji, kod kadeta prva je Rea Bingula na grlu Norton iz

KK Pony express, druga Pia Damjanić na konju Apolo iz KK Varaždin 95, dok je treća Ines Kovačević na grlu Cobra iz KK Varaždin 95. Za prvenstvo Varaždina pobijedila je Rea Bingula, drugi je bio Ante Vidošević, a treća Karla Horvat na Dyilian iz KK Varaždin 95.

U L kategoriji (juniori) pobijedila je ponovo Rea Bingula, drugi je bio Dalibor Horvatić na grlu Hakos Tunder iz KK Vaštag Varaždin, a treći Sven Kramar na konju Aprot također iz KK Vaštag. Za prvenstvo Varaždina ostao je isti redoslijed.

Dva seniora U L kategriji (seniori) prvi je bio Luka Cvjetičanin na grlu Rodrigo iz KK Karoca, a drugo je mjesto pripalo Barbari Ožeg Prah na Passadeni iz KK Purgerski.

Organizator i su ponovo odradili uspješno svoj dio posla, ali u Varaždin nisu stigli svi najavljeni natjecatelji zbog sumnje na bolest pa su konji ostali u karanteni. Međutim, najjači natjecatelji bili su u Varaždinu i učvrstili su svoju poziciju na Croatia Cupu.

Svem Kramar na konju Aprot iz KK Vaštag Varaždin

Rea Bingula ubilježila je nekoliko vrijednih pobjeda u Varaždinu

Natjecatelji su bili zadovoljni uvjetima u kojima je održan kup

Sport 35

13. srpnja 2010.

NOGOMET U Školi nogometa NK Trnje iz Trnovca sve veći broj mladih

za bolje zdravlje

Sport

Ljeto i vježbanje (1. dio) N

a odmoru najčešće zaboravljamo na vježbanje i njegovo značenje za naš organizam.

Ljeti smo umorni, vruće nam je, a vježbanje nam uopće ne pada na pamet. Međutim, izbacivanjem vježbanja iz dnevne rutine organizam postaje još umorniji, a energija nam opada. Stoga, izaberite aktivnost koja vam najbolje odgovara.

Bojan GOLUB ajljepši ljetni sport je plivanje. Ono osim što najravnoKondicijski trener mjernije oblikuje vašu figuru, fitness cluba jedan je od najboljih sportova “Sportlife” za poticanje rada srca i krvoto042/241-600 ka. Osim toga, plivanjem jačate leđnu muskulaturu i prsne mišiće. Plivanjem trošite oko 500 kalorija/h. ko ste mlađi te volite tulumariti do kasno u noć - izaberite ples. Osim što je zabavan, potiče krvotok, jača sposobnost koordinacije i koncentracije. Plesom trošite oko 400 kalorija/h. Vožnja biciklom poboljšava izdržljivost i koordinaciju. Zbog toga neka vam ovo ljeto bicikl postane glavno prijevozno sredstvo. Vozeći bicikl trošite oko 500 kalorija/h. odanje je idealan sport za starije osobe i osobe s prekomjernom težinom. Ne opterećuje zglobove, potiče izmjenu tvari, snižava krvni tlak, jača srce, krvotok. Hodanjem ćete potrošiti oko 250 kalorija/h. Igranjem tenisa poboljšava se kondicija, koordinacija, te jača natjecateljski duh. Za igru je potrebno društvo, ali nije timski sport. Tenisom se troši oko 650 kalorija/h. Aerobik je sličan plesu iako nešto zahtjevniji. Ovim sportom se povećava izdržljivost, jačaju sve skupine mišića, a idealan je za one koji namjeravaju izgubiti kilograme. Aerobikom trošite oko 600 kalorija/h. Yogom jačate i tijelo i duh.

Ojačava psihičku snagu te mišićima daje vretenast izgled. Yogom trošite oko 500 kalorija/h. Rolanje - iznimno zabavan sport kojim savršeno oblikujete noge i stražnjicu.

Blagotvorno je i za ostatak tijela, a njime trošite oko 550 kalorija/h. Odbojka - kao i svi timski sportovi jača timski duh, muskulaturu, te poboljšava koordinaciju i koncentraciju.

Odbojkom ćete potrošiti oko 550 kalorija/h.

Trčanje - korisno je za cijelo tijelo, te poboljšava temeljnu izdržljivost. Ovisno o tempu trčanjem trošite oko 500-800 kalorija/h.

N

U NK Trnje shvatili su kako je vlastita baza nogometaša i simpatizera kluba izuzetno važna za dalji prosperitet kluba u cjelini

Trnovec postaje pravi rasadnik nogometaša U sastavu Škole djeluje i Ženski nogometni klub koji ima 30 nogometašica, uglavnom mlađe kategorije, a trenerica im je Sanja Strmečki Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Škola nogometa NK Trnje počela je s radom prije dvije godine kada su treneri pionirske i juniorske selekcije Mario Skupnjak i Miroslav Pomper okupili 20-ero djece.

S grupom entuzijasta, na čelu s Josipom Piskačem, proslavljenim igračima i trenerima NK Trnje Robertom Težačkim i Stankom Lackom, krenuli su u “rudarski” posao daljnjeg okupljanja djece.

Sportski duh Škola nogometa NK Trnje nastala je zahvaljujući ideji da se što više mladih sportaša okuplja na nogometnim terenima, da kroz igru i zabavu stječu nove prijatelje, ujedno odrastajući u sportskome duhu. Općina je prepoznala značaj ove škole i potpomogla njezin rad. Roditelji su također dali svoj doprinos.

Počinju i prve prijateljske

utakmice, a ubrzo i službene. Škola je i sudionik županijske lige Limača. Iako su zasad na tablici u donjem dijelu, i to je uspjeh za prvu natjecateljsku sezonu.

Masovnost Škola danas ima 8 0 -tak članova, a okuplja najvećim dijelom male nogometaše uglavnom iz Trnovca, no pozvani su svi zainteresirani koji se žele uključiti u njezin rad.

Š

kola radi tijekom cijele godine na igralištu NK Trnje, a zimi su osigurali termine u dvoranama U sastavu škole djeluje i Ženski nogometni klub. Trenutačno broji 30- tak nogometašica, uglavnom mlađe

NK Trnje

kategorije, a trenerica im je Sanja Strmečki. Svoje nastupe ženski nogometni klub je već imao u sklopu Zagrebačke lige te je također sudjelovao na svjetskom festivalu nogometa u Lepoglavi, gdje su igračice dostojno predstavile svoj klub i općinu Trnovec. Na jesen se planira Školu nogometa uključiti u natjecanje “B” kvalitetne

lige, a ženski nogometni klub u saveznu juniorsku ligu. Škola radi tijekom cijele godine, treninzi su na igralištu NK Trnje, a tijekom zimskih mjeseci u dvoranama. Sudjeluju i tijekom zimskih mjeseci na raznim turnirima; jedan od njih bio je i onaj u Knegincu, gdje je Škola nogometa NK Trnje osvojila treće mjesto.

A

H

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Sport

13. srpnja 2010.

AVIOMODELARSTVO F3K Fizir kup & Euro contest u Ludbregu donijeli rezultate i zanimljivosti

Letjelice u “gradu čuda”

Natjecatelji F3K Fizir kupa & Euro contesta Ludbreg bili su zadovoljni organizacijom i vremenskim uvjetima na livadi pokraj svetišta

U jakoj konkurenciji o pobjedniku su odlučivale nijanse, a u samoj završnici čak pet natjecatelja moglo je odnijeti pobjedu Piše: SANJA ZUKO

LUDBREG – Vedro nebo, povjetarac i vješte ruke bili su idealna kombinacija za održavanje natjecanja aviomodelara u Ludbregu prošle subote. Riječ je o europskom natjecanju “F3K Fizir kup & Euro contest Ludbreg 2010.”, koje je održano na livadi kod Svetišta, kojemu je organizator nekoliko godina zaredom ludbreški aeroklub “Rudolf Fizir”.

Jaka konkurencija Na ovom zanimljivom natjecanju u F3K kategoriji radio upravljanih jedrilica raspona krila 4,20 metara sudjelovalo je 28 ponajboljih aviomodelara iz Austrije, Češke, Makedonije, Slovenije i, naravno, Hrvatske. U jakoj konkurenciji o pobjedniku su odlučivale nijanse, a u samoj završnici čak pet natjecatelja moglo je odnijeti pobjedu.

Prvo mjesto sa stopostotnim učinkom osvojio je Danijel Horvatić, jedan od najboljih ludbreških aviomodelara.

Tek nekoliko bodova slabiji bio je Hans Hermann iz Au-

strije, a Čeh Milan Havelka zauzeo je treće mjesto.

Kako se ovo natjecanje boduje za Europski kup, ne treba zanemariti plasman ostalih ludbreških aviomodelara. Tako je Miljenko Frančić završio na 7. mjestu, Dino Slatki zauzeo je 18., a Nikola Frančić 19. mjesto.

Nešto slabiji rezultat polučili su Filip Geci koji je bio pretposljednji, te Denis Vitić koji je završio natjecanje na posljednjem mjestu.

Iako je cijeli dan bilo veoma vruće, “grad čuda” pobrinuo se da natjecateljima ne bude dosadno. Cijeli dan bio je gotovo bez vjetra, ali u jednom se trenutku pojavila mala “pijavica” i napravila dosta nereda u organizac ijskom šatoru, srećom bez veće štete. Zatim, pripovijedaju natjecatelji, bilo je trenutaka kada je cijela grupa bez problema ostala u zraku, a aviomodeli druge grupe našli su se u rupi i popadali iz pune visine za manje od minute. Nije ni to bilo sve, još je jedno “čudo” zabavljalo natjecatelje.

Zbog tehničkog problema

s visine od oko 100 metara jedan se aviomodel u verti-

C

ijeli dan je bio bez vjetra, ali odjedanput se pojavila mala pijavica i napravila “nered“

kalnoj spirali zabio u tlo.

Odmah se krenulo u po-

tragu za njim i nađen je oko 400 metara dalje potpuno okomito zabijen do krila u zemlju ali bez ogrebotine i natjecatelj je, da “čudo” bude veće, tim aviomodelom nastavio natjecanje.

Domać ini iz Aerokluba “Rudolf Fizir” bili su ponovno izvrsni domaćini i organizatori te je gotovo sigurno da nas i iduće natjecanje nagodinu neće ostaviti ravnodušnima.

Pokloni i nagrade za najbolje sudionike natjecanja

BEJZBOL Juniori Baseball kluba Vindija osvojili prvenstvo države

Uvjerljivo i bez poraza do zlata

Najbolji igrač Filip Furjan

Juniori Baseball Kluba Vindija postali su prvaci Hrvatske su za 2010. godinu. U Varaždinu je održan finalni turnir za igrače do osamnaest godina starosti. Nastupilo ukupno pet ekipa, BK Vindija, BK Medvednica iz Zagreba, BK Olimpija iz Karlovca, BK Zagreb i BK Nada SSM iz Splita.

Oni su morali ostati koncentrirani i odigrati u kratkom

vremenu četiri utakmice. Varaždinci su prvi dan pobijedili ekipu Medvednice u napetoj završnici 12:11, te ekipu Zagreba 13:12. Drugog dana pobijedili su Splićane 12:3 te Karlovčane 13:3.Time su kao jedina neporažena ekipa, sa četiri pobijede bez poraza slavili kao Prvaci Hrvatske za 2010. godinu. Iz redova Varaždinaca dolaze i dva

nagrađena pojedinca, MVP najbolji igrač završnice je Filip Furjan, a najbolji obrambeni igrač Aleksandar Kruhek. Za BK Vindija nastupili su: Furjan Filip, Kelemen Filip, Kos Aleksandar, Kruhek Aleksandar, Kruhek Nino, Martinez Dario, Nušak Luka, Perec Patrik, Rajić Josip, Seglin Lovro, Stipčić Neven, Šalamun Antonio, Zlatarek Damjan. (di)

Vješto upravljani radio modeli u zanimljivim letovima

Modeli su imali raspon krila od 4,2 metra

Pobjednici I. Risek i V. Sraga U slovenskom gradu Krško održan je jaki međunarodni plesni turnir Krško Open 2010. Članovi Sportsko plesnog kluba „Harmony“ iz Varaždina Iva Risek i Vedran Sraga, višestruki prvaci republike Hrvatske u svim kategorijama sportskog plesa, te hrvatski državni reprezentativci u starosnoj kategoriji mlađa mladež pobijedili u kategoriji

Junior-1 u standardnim plesovima.

Dan kasnije u latinskoameričkim plesovima osvojili su brončanu medalju.

Savjetnik 37

13. srpnja 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Zalijevanje travnjaka i cvijeća

Novi parazit u našem gradu?!

P

aušalno razmišljajući, događa se da sistem za navodnjavanja kućnog p a r ka b u d e p os tavlj e n samo s tehnikom rošenja.

To je izvedivo na travnim površinama gdje ukrasne biljke nisu zasađene raštrkano, odnosno kada se sadi nestručno i neplanski. emalo puta vidim u kućnim parkov ima Franjo Pavetić p ravu š a h ovsku p osta “Nije sramota raditi, vu zasađenog ukrasnog a kamoli u vrtu” grmlja i trajnica koje se inače sade u skupinama, a oko kojih vlasnik/ca vozi pravi slalom s kosilicom za travu. U takve parkove je gotovo nemoguće postaviti automatsko navodnjavanje, s obzirom na to što će sistemom rošenja ostati oaze nezalijevanog travnjaka zbog krošnja grmova ili nižih stabala. reba upozoriti da će, primjerice, ruže namakanjem po krošnji često obolijevati od pepelnice ili peronospore, te će cvjetne latice ruža i ostalog cvatućeg bilja nezaustavljivo trunuti. ravilno izgrađeni parkovi sastoje se od travnih površina, skupina i dominirajućeg ukrasnog bilja. I zbog zalijevanja je neophodno kod formiranja parka, pa makar i kućnog, uzeti u obzir sve stručne spoznaje. ko je vaš park uređen prema zahtjevima struke tada je moguće postaviti rošenje na travne površine, a sistem navodnjavanja kap po kap u skupine trajnica kao i skupine ukrasnog grmlja.

Kod postavljanja sistema s rošenjem treba paziti da voda ne zalijeva fasade, osobito susjednih kuća.

Također, ne zalijevati rošenjem po vjetru jer bi kapi vode mogle doprijeti u vašu ili susjedovu sobu kroz prozor, koji su u ljetno doba otvoreni.

N

T

P

A

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

K

ako u pravilu pišem o aktualnostima iz vlastite prakse, smatrao sam za shodno izvijestiti o nalazu parazita kojeg još do sada nismo dijagnosticirali u našoj praksi. Mačak koji je doveden zbog intenzivnog svrbeža, bio je po vratu, oko glave te po leđima prorijeđene dlake. Budući da je prije stanovitog vremena u području vrata dijagnosticiran metak od zračne puške(!), vlasnik je pretpostavljao da ga vjerojatno

to smeta pa zbog toga i intenzivan svrbež. No, dermatološkim pregledom smo ustvrdili na desetke sićušnih parazita koji su vidljivi prostim okom.

Dijelom su se držali za dlaku, no veći dio bio je fiksiran za kožu. Skinuvši ih s tijela mačka, stavili smo ih pod mikroskop i ustvrdili da je riječ o nametniku kojeg do sada još nikada nismo dijagnosticirali. Radi se o FELICOLI SUBROSTRATUS. Specifičan je po tome što mu je vrh glave u obliku napoleonove kape! aj se nametnik u pravilu prenosi izravno među mačkama, no moguć je i posredan prijenos – četkom ili češljem. Parazit može samo vrlo kratko vrijeme preživjeti u okolini te je stoga ovisan o nositelju – mačkama. Radi se o iznimno lako prenosi-

vom parazitu, što znači da će se vrlo brzo prenijeti s mačke na mačku

parazita postoji, iako ga proizvođač (vjerojatno zbog rijetkosti nalaza) nije deklarirao i za FELICOLU. ožda se pitate kako spriječiti prijenos ovog parazita na vašu mačku?

Naravno, ako se mačka slobodno kreće u okolini kuće i dolazi u kontakt s drugim mačkama - vrlo teško.

Preparat ko jim se ta parazitoza liječi vjerojatno je za većinu vlasnika preskup za stalni jednomjesečni tretman te je stoga najbolje provoditi dnevnu kontrolu češljanjem mačke gustim češljem! isu, dakle, za svaki svrbež krive buhe ili šugarci, već nam evo još jedne nove brige!

M

T

i u većoj populaciji. z izrazit i svrbež, evidentne su i dermatološke promjene na koži u obliku prhutanja i upale. Antiparazitno sredstvo za tretiranje

U

N

38 Oglas

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

Oglasi 39

40 Zdravlje

13. srpnja 2010.

KOMARCI U Varaždinu traje zaprašivanje

OPREZ Ove godine insekti su agresivniji, a napadi sve učestaliji

Travu kositi redovito, a zalijevati umjereno

Nakon uboda serepika otekli joj šake i usnica Jača alergijska reakcija u slučaju uboda neotrovnih insekata je moguća, ali iznimno rijetka Piše: VESNA MARGETIĆ - SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zaprašivanje počelo prije tjedan dana, a trajat će još 10-ak dana

Ubodi komaraca mogu uzrokovati i jače lokalne alergijske reakcije, s čime se svaki dan tijekom ovoga mjeseca bori čitateljica iz Varaždina (podaci poznati redakciji).

- Nemam dišnih problema, kao što je moj sin imao dok je bio mali, već problema s kožom. Na mjestu uboda dobijem osip uz veliki svrbež, a nateklina koja mi pritom nastane velika je poput kovanice od pet kuna i dugo se zadržava na koži. Zbog opasnosti od ugriza komaraca već nekoliko večeri ne izlazim u šetnju.

Imam dvorište i vrt, no bojim se zalijevati zbog opasnosti od njihovih uboda – požalila se naša sugrađanka.

Stoga ju je zanimalo kada će u Varaždinu započeti zaprašivanje komaraca.

- Djelatnici Veterinarske stanice Varaždin su sa zaprašivanjem komaraca počeli

prije tjedan dana. Ono se provodi rano ujutro, a potrajat će još desetak dana.

Naravno, sve ovisi o ciklonama, ali prognoze vremena su zasad dobre – rekao je mr. sc.

Krešimir Albus iz Veterinarske stanice Varaždin.

Zaprašivanjem su obuhvaćene javne površine u gradu, dok bi se građani protiv komaraca u svojim vrtovima morali boriti sami, kaže Albus.

- Građani bi trebali redovito kositi travu, izbjegavati špricanje i voditi računa da se na dvorištima dugo ne zadržavaju vode stajačice – savjetuje.

Imaju li velikih problema, u poljoprivrednim apotekama i u Veterinarskoj stanici građani mogu kupiti i posebna sredstva koja im mogu pomoći u borbi protiv malih krvožednih napasnika. (ihr)

Jednostavne mjere opreza 1. Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekata jer tada postaju agresivniji.

2 .Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer privlače insekte.

3. Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.

4. Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).

5. Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).

6. Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).

7. Slatke namirnice držati pokrivenima.

8. Kante za smeće držati zatvorenima.

9. Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.

Dok se ovo ljeto borimo protiv dosadnih komaraca, većina ljudi i ne razmišlja o serepikama i mogućim posljedicama njihovih uboda.

No, ubodi tih insekata između mušice i komarca mogu izazvati i različite alergijske reakcije. Upozorava na to 35godišnja Varaždinka (podaci poznati redakciji), koja se već treći tjedan bori protiv alergije uzrokovane ubodima serepika po glavi i vratu.

Insekti u kosi - U voćnjaku, navečer oko deset sati, osjetila sam kako se roj serepika zaletio u moju kosu. Stresla sam iz ih kose ne obraćajući pažnju. Ujutro sam se probudila s otečenim vratom i glavom, a potom su mi otekle šake i zglobovi na rukama i nogama, pa ubrzo i pregibi. Bila sam u šoku, jer nikada ranije nisam imala bilo kakvu alergiju, a kamoli da sam zbog uboda insekata otekla – rekla nam je čitateljica.

Nije uopće mogla stisnuti šake, teško je i hodala, ali to nije bio kraj: dan kasnije

n

a ubode osjetljiviji su atopičari te ljudi rizičnih zanimanja, poput pčelara i lovaca otekle su joj i usnice te uši. Od “napada” serepika prošla su tri tjedna, a alergijska reakcija je još prisutna, no u znatno manjem obujmu.

- Izbjegavam dotaknuti lice ili vrat, jer mi se odmah pojavi crvenilo – kaže čitateljica.

Dr. Nives Topolnjak kaže da

su ubodi insekata, općenito govoreći, češći u proljeće i ljeto, no ova godina ipak je specifična. - Iz vlastitog iskustva, na temelju broja pacijenata koji su pretrpjeli ubod insekta, mogu reći da su insekti agresivniji, a napadi učestaliji – kaže liječnica obiteljske medicine.

Otok i crvenilo Zanimalo nas je je li primjer naše čitateljice drastičan ili je takva reakcija moguća kod više ljudi.

- Za razliku od osa, pčela, stršljena, pauka i drugih vrsta otrovnih insekata koji mogu izazvati lokalne i sistemske alergijske reakcije, neotrovni insekti kao što su serepike, komarci, krpelji, buhe, uši, obadi i drugi izazivaju reakcije u smislu jakog nadražaja kože, otoka i crvenila praćenog svrbežom. Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki – kaže dr.

Topolnjak.

Ističe da su čitateljicu serepike najvjerojatnije izbole po čitavom tijelu, pa je na svim tim dijelovima došlo do jakog lokalnog nadražaja praćenog jakim otokom i crvenilom, svrbežom.

- Takva je reakcija moguća i kod drugih ljudi – napominje liječnica i dodaje da su na ubod insekata osjetljiviji atopičar i te ljudi r izičnih zanimanja kao što su pčelari i lovci.

- Svakog bolesnika s jačom reakcijom treba neko vrijeme nadgledati u bolnici jer se katkad može razviti i kasna, odgođena alergijska reakcija i to nakon 8 do 12 sati. Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom – savjetuje liječnica.

Savjeti iz ordinacije

Čitateljicu su serepike izbole po glavi i vratu u voćnjaku

Kada potražiti pomoć liječnika?

U slučaju svake jače alergijske reakcije, koje se manifestiraju u vidu otežanog disanja ili oticanja jezika, potrebno je javiti se svom obiteljskom liječniku, kaže dr. Nives Topolnjak. Naravno, to nije nužno ako su ubodi insekata izazvali samo lokalne alergijske reakcije, koje se manifestiraju u obliku lokalnog crvenila, svrbeža, oticanja područja oko uboda.

- U takvim slučajevima dovoljno je staviti hladan oblog, eventualno

nanositi kortikosteroidnu kremu i po potrebi uzeti tabletu antihistaminika. U slučaju jače alergijske reakcije potrebna je primjena kortkosteroidnih injekcija te antihistaminika u obliku injekcija i tableta. Osobe koje znaju imati jake alergijske reakcije na ubod insekata trebaju pri ruci imati tzv. autoinjektore adrenalina, koji će spriječiti razvoj anafilaktičkog šoka – upozorava dr. Topolnjak.

Potpis pod sliku

Može li tko uopće biti alergičan na sunce? (1) M D

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ože li tko uopće biti alergičan na sunce? obro su nam poznate alergije na određenu vrstu hrane ili neke lijekove, no sunce na neki način uvijek nepravedno ostavljamo po strani pri razmišljanju o alergijama. Naime, postoje određene reakcije kože koje nemaju veze ni s kakvim vanjskim faktorima, bolestima ili losionima za sunčanje, a nazivamo ih intrinzičnim, tj. primarnim tipom fotodermatoza. ednostavnije rečeno, kod ljudi s tim fotodermatozama razvija se određeni oblik osipa ili neka druga kožna promjena isključivo nakon izlaganja

J

suncu. Pretpostavlja se da je u podlozi toga odgovor vlastitog imunološkog sustava koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. I dok su opeklinama sklonije osobe svijetlije puti, alergija na sunce ne bira - pogađa ljude svih vrsta kože. ostoji mnogo manifestacija primarnih fotodermatoza, a najčešće se javlja tzv. PMLE (engl. polymorphous light eruption), tj. oblik polimorfnih erupcija. To je relativno često stanje budući da je njime zahvaćeno čak između 10 i 20% zdravih pojedinaca.

P

Ono se najčešće manifestira kao nadražujući osip s predilekcijskim mjestima na vratu te na pregibima ruku i nogu, a javlja se nekoliko sati poslije izlaganja suncu. običajeno, nakon cjelodnevnog izlaganja suncu crvenilo, osip i druge promjene javili bi se za vrijeme večere. Početnu erupciju obično slijedi otvrdnuće osipa, zatim se javlja svrbež, a ako se ništa ne poduzima, promjena se obično povlači sama od sebe za nekoliko dana. animljivo je istaknuti kako osip u PMLE-u ima karakterističan izgled uboda insekata.

U Z

P

rimarne dermatoze uzrokovane su UV-B zračenjem koje možemo blokirati pomoću većine krema za sunčanje, ali i UV-A zračenjem koje prodire mnogo dublje u kožu. Ono je poznato po tome što može prolaziti kroz prozore što objašnjava pojavu alergija nakon, primjerice, vožnje u automobilu. Također, određene kreme za sunčanje samo djelomično blokiraju UV-A zrake pa smo stoga unatoč zaštiti skloni razvoju alergijske reakcije. Ne smijemo zaboraviti da sklonost tim alergijama moramo tražiti i u vlastitoj obitelji istraživanja pokazuju da je čak do 50 posto alergija na sunce nasljedno.

Zdravlje 41

13. srpnja 2010.

PROVJERILI SMO Kako će tijekom ljeta raditi varaždinska Opća bolnica?

Druženje na Aquacityju Ove subote, 17. srpnja, na varaždinskom Aquacityju održat će se već 22. druženje osoba s invaliditetom iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, koje organizira Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina.

Svečano otvorenje bit će u 10 sati nakon čega će početi već tradicionalno natjecanje invalidnih osoba u pikadu, visećoj kuglani, šahu, utrci invalidskim kolicima i kartaškoj igri belot.

Od 15 do 18 sati odvijat će se proglašenja pobjednika po pojedinim disciplinama, a nakon toga počinje zabavni program i druženje. Organizatori očekuju oko 900 osoba s invaliditetom. (vms)

NOVO U Hrvatskoj dostupni DNK testovi

DNK test očinstva - obavite kod kuće

Na Očnom odjelu nisu problem samo godišnji odmori, nego i to što je s Odjela otišla jedna specijalistica

Zbog rada u jednoj smjeni, moguće gužve na Fizikalnoj U jednoj smjeni će raditi i Dermatologija, na kojoj su samo dvije liječnice, a dulja čekanja su moguća i za laser oka te ultrazvuk oka na Očnom odjelu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zbog godišnjih odmora, Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju varaždinske Opće bolnice će tijekom ljeta raditi u jednoj smjeni, pa su moguća dulja čekanja. Na isti način, u jednoj smjeni će sve do rujna raditi i Odjel za kožne i spolne bolesti, na kojem su samo dvije specijalistice dermatovenerologije, pa drugačija organizacija rada nije bila moguća.

Doznajemo to od ravnatelja

Opće bolnice dr. Dubravka Tršinskog, koji ističe da pacijenti ne trebaju biti zabrinuti zbog godišnjih odmora koji mora koristiti i medicinsko osoblje Bolnice.

Manje pacijenata - Bolnica je sustav koji ne prestaje raditi, što znači da svi hitni pacijenti moraju i bit će obrađeni. Što se tiče polikliničko-konzilijarnog pogona, i on će se normalno odvijati tijekom ljeta. Na godišnji odmor idu liječnici, ali i pacijenti tako

da svake godine tijekom ljetnih mjeseci imamo 30 posto manje pacijenata – kaže Tršinski.

Kad je u pitanju prvi specijalistički pregled, ističe da će svi pacijenti dobiti termin u poželjnom i zakonskom roku, dakle unutar 30 dana.

- Što se tiče kontrolnih pregleda, pacijenti se vežu uz određenog liječnika, pa tu problema neće biti, jer uglavnom znaju kada njihovog doktora neće biti te se u tom terminu neće ni naručivati na pregled – navodi ravnatelj.

Hitni slučajevi

Pacijenti, molimo za razumijevanje - Pacijente molimo za strpljenje, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Činjenica je da ponekad, unatoč tome što su naručeni u točno određeno vrijeme, moraju dugo čekati na red za specijalistički pregled ili pretragu.

No, želio bih napomenuti da je glavni razlog to što naši liječnici ne rade samo u ambulantama, nego i na odjelima.

Primjerice, kirurg koji ima naručene pacijente u ambulanti ne može otići s odjela ako stigne hitni pacijent kojeg mora odmah operirati, jer čovjeku o tome ovisi život – apelira ravnatelj Opće bolnice dr. Dubravko Tršinski.

I dok se na Dermatologiji ne očekuju veći problemi, na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju moglo bi doći do gužve. Dulja čekanja pacijenti mogu očekivati i na Očnom odjelu, i to kad su u pitanju očni laser te ultrazvuk oka.

Problem nisu samo godišnji odmori, nego i to što je Odjel ostao bez jedne specijalistice koja je odlučila promijeniti radno mjesto.

- Moram napomenuti da je riječ o postupcima i pretragama koje indiciraju okulisti, što znači da će, ako je riječ o hitnom slučaju, odmah biti napravljeni – pojašnjava dr.

Tršinski.

z

a prvi specijalistički pregled pacijenti će dobiti termin u zakonskom roku Dodajmo ovome da od 2. do 28. srpnja neće raditi Ambulanta za oralnu kirurgiju, a tijekom tog razdoblja sve hitne pacijente će primiti specijalisti otorinolaringologije. Na Pedijatriji tri tjedna u srpnju neće raditi Nefrološka i endokrinološka ambulanta, a tri tjedna u kolovozu Alergološka ambulanta, no roditeljima velike većine malih pacijenata to je već poznato. Naravno, sve hitne pacijente će primiti i zbrinuti pedijatri.

Oko četiri posto muškaraca odgaja dijete koje nije njihovo

Na pitanje tko je pravi otac djeteta kojeg odgajate, u Hrvatskoj se odnedavno jednostavno može dobiti odgovor.

Institut za DNK analize nudi jednostavan, ali, tvrde, pouzdan DNK test očinstva koji se obavlja kod kuće.

- Set za uzimanje DNK uzorka na temelju sline, pomoću kojeg možete sami napraviti test kod kuće, dobit ćete poštom. Komuniciranje se obavlja poštom i elektroničkom poštom, a uzorak po našim uputama i s našim pr iborom uzimate sami.

Rezultati analize poznati su nakon deset dana – izvijestili su iz Instituta.

Naručite li uslugu putem interneta, morat ćete izdvojiti 1.634 kune.

- Spomenuti test će vam s 99,9999-postotnom vjerojatnošću pokazati biološki odnos između oca i djeteta – tvrde u Institutu.

Navode da, prema međunarodnim statistikama, čak u jednom od pet slučajeva koji se testiraju, očevi odgajaju dijete drugog čovjeka.

- Engleski znanstvenici s ovog područja istraživanjima su došli do spoznaja da u cijeloj populaciji oko četiri posto muškaraca ne znajući odgaja dijete koje nije u biološkoj vezi s njima. Najčešće sumnjaju očevi koji ne vide sličnosti sa svojom djecom ili su čuli glasine da su njihove partnerice imale ljubavnu vezu s drugim muškarcem.

Nesigurnost je uobičajena i potencijalno destruktivna negativna sila u vezi i za nastavak zdravog odnosa treba je dovoljno brzo i učinkovito svladati – ističu u Institutu.

Zanimljiv je i ovaj podatak s njemačkog i britanskog tržišta: gotovo polovica naručitelja DNK testova je ženskog spola.

Zdravo srce Odgovori na pitanja čitatelja O

bavljaju li se u varaždinskoj Općoj bolnici operacije na srcu i koji zahvati? Ako ne, zašto, i da li se u budućnosti planiraju takvi zahvati? – pita čitateljica iz Ivanca.

U

varaždinskoj bolnici ne obavljaju se operacije na srcu zato što nema posebno organizirane jedinice - Odjela za kardiokirurgiju. Iako ovo pitanje treba precizirati jer kad se govori o operacijama “na srcu” uvijek se misli na operacije srčanožilnog premoštenja - by pass, zamjene srčanih zalistaka, zatvaranja srčanih grešaka ili operacije kod hipertrofije stijenki srčanih mišića.

T

o su operativni zahvati koji zahtijevaju prisutnost posebno educiranih kirurga-kardiokirurga uz posebni anesteziološki tretman i opremu i odvijaju se samo u kliničkim bolnicama i specijalnoj bolnici Magdalena - koja je za takve zahvate i usko specijalizirana. neposrednoj blizini Varaždina, dakle, postoje tri visokodiferencirana centra za kardijalnu kirurgiju i u ovom trenu bilo bi nerazumno i neracionalno razvijati kardiokirurgiju u Varaždinu.Osim navedenih činjenica dobra kardiokirurgija mora imati i dovoljan broj operacija da bi se “održala”, a “nasreću” broj pacijenata potrebitih

U

kardiokirurškog zahvata u varaždinskoj županiji nije dovoljan. Ne može se srce operirati jednom tjedno ili nekoliko puta mjesečno i na taj način osigurati kvalitetu rada. o, srce se ponekad – iako srećom jako rijetko - operira i u varaždinskoj bolnici i to hitne operacije kod probodnih rana srca i do sada uvijek uspješno.

N

N

a što trebaju posebno obratiti pozornost srčani bolesnici koji imaju ugrađene pace makere ili neke druge uređaje prilikom kupanja ovih ljetnih dana? - pita čitatelj iz Varaždina.

Š

to se tiče elektrostimulatora (pace makera) i ljetovanja - naravno da bolesnici koji imaju ugrađen elektrostimulator mogu na ljetovanje – na more ili bilo kamo drugamo. Ono čega se oni trebaju čuvati jedino je blizina izvora elektromagnetskog zračenja ili običnog magneta i baterije elektrostimulatora, jer tada može doći do reprogramiranja elektrostimulatora. bolesnici s ugrađenim umjetnim zaliscima trebaju redovito uzimati propisanu antikoagulantnu terapiju i, naravno, držati se preporuka fizičkog opterećenja ovisno o općenitom stanju njihovog srca.

A

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

13. srpnja 2010.

Raznoliko i pomalo buntovnički

Lagano i prozračno za plažu

MODA Etno stil već je godinama popularan u modnom svijetu

Vječni etno stil U ove vruće dane savršeno se uklapaju ručno pletene mrežaste tunike Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nema ništa ljepše nego vidjeti na ulici djevojku koja svojom odjećom nostalgično podsjeća na stara vremena, na djetinjstvo... U ovo vruće, ljetno doba najudobnije su stoga duge haljine, tunike, a za kožu najugodniji su, naravno, prirodni materijali poput pamuka, lana, ramije, konoplje, koji koži omogućavaju da “diše”.

Nikad “out” Tkanine od prirodnih materijala se najviše ističu u etno stilu, gdje je uz različite vezove i uzorke još više uočljiv životni stil osobe koja je povezana s prirodom i tradicijom.

Etno trend zapravo nikad nije “out ”, nekako se svake godine obnovljen, samo s promijenjenim detaljima, vraća ponovno

u modu. Svaka djevojka može u ormaru svoje mame i bake pronaći pokoji odjevni predmet u etno stilu. Tako se tunike, lepršave košulje i maksi haljine odlično nose s etno uzorkom, bez obzira da li on bio uštikani ili tek digitalni tisak na tkanini.

Također su trendi etno duge suknje, kao i minice s prepoznatljiv im uzorkom. U ove vruće dane se savršeno uklapaju i ručno pletene mrežaste tunike, koje izazovno prikrivaju tijelo, a ipak kroz rupice daju da s e naz ire preplanula koža.

Etno se može naći i na kupaćem kost imu, torbici, marami ili sandali - i sve to svakako prolazi trendovski. Ovaj stil se najljepše dade upotpuniti glomaznim

etno nakitom, koji može biti od umjetnog zlata, bakra, srebra

o

vog ljeta popularne su pletenice, a totalni hit je “riblja kost” kao i od materijala prirodnog porijekla (npr. poput kože životinja).

Etno stil je moderan i na glavi,

pa je tako poželjno staviti ukosnice sa starinskim motivima, kao i vrpce za kosu, a totalni hit na svjetskoj trendseterskoj sceni, kao i u Hrvatskoj su pletenice. Dopuštene su sve vrste pletenica, ali najomiljenija je svakako takozvana “riblja kost”, u bilo kojoj kombinaciji. Nju možete splesti s jedne strane glave tako da asimetrično vodi na drugu stranu ili ju splesti do polovice glave u riblju kost, pa dalje u običnu pletenicu.

Zašto tuđe kad imamo domaće?

Etno stil naglašava karakter i šalje poruku o jedinstvenosti i originalnosti, a pobornici tog stila su ljudi s jasno izraženim stavom. Boje kojima se služimo pri izradi etno kreacija su raznolike i tople, a materijali prirodni.

Etno stil već je godinama popularan na svjetskoj modnoj sceni, gdje prednjače elementi i materijali indijske kulture. Etno stil prisutan je i na hrvatskoj modnoj sceni, a hrvatski dizajneri inspiraciju za kreacije pronalaze u folkloru i nošnjama, kojima obiluju hrvatski krajevi. Zašto, dakle, tuđe, kad imamo domaće?

Frizerski salon Hrana koja sprječava opadanje kose staživanja su pokazala da ljudi koji gube kosu imaju manjak vitamina i minerala, ponajviše vitamina B6 i E te željeza i cinka. Prema tome, vodite li računa o tome da se određene namirnice redovito nalaze na vašem jelovniku, zauzvrat biste trebali imati gušću i zdraviju kosu. No, gubitak kose kadšto je jednostavno stvar genetike i tu nema pomoći. Primijetite li, dakle, da vam se kosa prorjeđuje, morali biste svakako

I

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

v iše pozornost i posvet it i prehrani i obavezno smanjiti unos masnoća. Naime, prehrana bogata masnoćama povezana je s visokom razinom testosterona koji je pak odgovoran za ispadanje kose.

Dobar izbor pritom jest svakako prehrana bogata proteinima, zatim piletina, ribe, nemasni sir, jaja, bademi, grahorice, jogurt, soja, tofu.

Nedostatak željeza i cinka u organizmu najveći je uzrok ispadanja kose, a krivicu za

lomljivu kosu možete pronaći u nedostatku vitamina A.

Ženski svijet 43

13. srpnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Radojka Šverko, diva hrvatske estrade

Djeca su najveća vrijednost ljubavi Poznata pjevačica za sebe kaže kako je pozitivna osoba koja ne trpi nepravdu i nered, a voli udovoljavati bližnjima Piše: GORDANA IGREC

Radojka Šverko, česta gošća Splitskih festivala, Zagrebfesta ili Melodija Istre i Kvarnera, rođena je u Pazinu.

Odrasla je, kako kaže, u stanu s vrtom koji je bio uredan poput ljekarne, u obitelji oca službenika i majke domaćice uz još dvije sestre i jednog brata. Na estradu je prvi put kročila 1963., a šest godine kasnije već je bila u Puerto de la Cruzu gdje je dobila emisiju na španjolskom i ugostila samog Julia Iglesiasa. Prije četrdeset godina nastupila je na festivalu pop glazbe u Rio de Janeiru gdje je proglašena najboljom pjevačicom na svijetu.

ž

ena ne bi smjela razoriti tuđi brak, to je nešto najsvetije

ge, o slobodnom vremenu, jutrima, najromantičnijim trenucima i vezama. Ako ste u Varaždinu, a ne negdje na kojem od mnogobrojnih jadranskih otočića, slobodno zavirite među ove stranice i doznajte nešto novo o pjevačici iznimnog glasa i stasa, ženstvenoj i skromnoj Radojki Šverko.

Jutro započinjete sa...

Jednim usporenim dizanjem iz kreveta. Zato što legnem umorna i dižem se umorna. Morala bih nešto promijeniti, samo ne znam što. Čitam novine. Zapravo, nije najzgodniji način da dan počne s novinama, jer onda smo još umorniji. Nakon toga počinju aktivnosti oko nabave ručka i čišćenja. Fulala sam profesiju. Trebala sam biti članica ureda za čistoću.

Jako volim uredno. Red, rad i disciplinu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Ne razmišljam previše o sebi. Nekako sam usmjerenija na to da razmišljam više

Što znače brojke na preparatima za zaštitu od sunca?

N

a tržištu je vrlo velik broj preparata za zaštitu od sunca; jedni su više, a drugi manje kvalitetni! No, većina proizvoda sadrži tzv. kemijske filtre koji se aktiviraju kad sunčeve zrake uđu u kožu te ih tada upijaju ili raspršuju. nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filtri, koji ultraljubičaste zrake odbijaju ili raspršuju već na površini Sanja PETEK-MODRIĆ kože. Prvi su prisutni u najdr. med. specijalist većem broju preparata, dok dermatovenerolog su potonji, tzv. mehanički Kralja P. Krešimira IV. 41 a, filtri, češće prisutni u prepaVaraždin 042/302-080 ratima namijenjenima djeci i osobama s izrazito osjetljivom ili alergijama sklonom koži (npr. s atopijskim dermatitisom). o, svima je zadaća da štite kožu od oštećenja i sprečavaju prodiranje sunčevih zraka u dublje slojeve kože. rlo je važno da preparati pružaju zaštitu od ultraljubičastih (UV) zraka A i B spektra. Na ambalaži će zaštita od UVB zraka biti označena kraticom SPF (Sun Protection Factor). Ona označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu, a da pritom ne dođe do razvoja opeklina. Npr. ako na suncu, bez zaštite, pocrvenimo za deset minuta, krema sa SPF 30 nam omogućava da na suncu ostanemo 30 puta dulje, tj. 300 minuta. o, vrlo je važna i zaštita od zraka UVA spektra.

One u kožu prodiru dublje od zraka UVB spektra te znatno pripomažu oštećenjima, alergijama i starenju kože. Na proizvodima će zaštita od UVA zraka biti označena kraticom IP ili PPD. dnos između SPF i PPD mora biti jednak ili manji od tri da bi i zaštita od UVA zraka bila učinkovita. Proizvod za zaštitu od sunca potrebno je nanijeti pola sata prije izlaska te ponavljati njegovo nanošenje svaka dva do tri sata ili čak i češće (nakon kupanja, tuširanja…). o, moramo istaknuti da ni jedan preparat ne pruža stopostotnu zaštitu! Također valja znati, da bismo i na koži postigli onaj faktor zaštite koji je označen na ambalaži, preparate moramo ravnomjerno nanositi u debljem sloju i ne razmazivati ih previše, jer vrijednost zaštite ubrzo pada na trećinu ili čak polovinu one označene na ambalaži!

U

N V

Red i disciplina U svojoj bogatoj pjevačkoj karijeri družila se s poznatom američkom glumicom Joan Collins i pjevačicom Shirly Bassey. Na nagovor redatelja Rajka Grlića zaigrala je u filmu “Bravo maestro”, a pjevala je i u rock operi Gubec-beg kao i u operi Grička vještica.

Dobitnica je brojnih nagrada u svojoj pjevačkoj karijeri.

Pjevačica čiju pjesmu “Zasvitli, zasvitli lanterna” volimo slušati za “Male ženske razgovore” otvoreno progovara o svojoj ulozi majke, supru-

Dermatolog

Jedino za čim sada žalim jest što nisam unovčila svoj talent, otkrila je Radojka Šverko

Nevjera je trenutak slabosti Što nikad ne biste oprostili?

Svašta sam u svom životu opraštala.

Mislim da je svakoj ženi dosta teško oprostiti nevjeru, ali sam i preko takvih stvari prelazila. Smatrala sam da je to trenutak slabosti kod muškarca, jer muškarci u flertove ne ulaze s emocijama. Zato, ako na ovratniku njegove bijele košulje žene vide trag ruža, neka se ne osvrću. Košulju neka operu. Bit će bijela i bit će opet sve

o drugima. Ali, mislim da sam pozitivna osoba. Dosta snažna, ali ponekad se i u životu umjetnika događaju ružne stvari, pa onda čovjek poklekne. Eto, tako sam i baš sada u nekakvoj ne baš lijepoj životnoj fazi.

Vaš moto u životu? Činiti dobro, ugađati, udovoljiti bližnjima, prijateljima i ljudima oko sebe.

Najromantičniji trenutak u životu?

Tko bi se toga sjetio? Davno je prošlo vrijeme romantike, barem što se mene tiče. Ali bilo je mnogo romantičnih trenutaka. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Uvijek sam nekako bila ona koja je čekala da bude odabrana.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Razoriti tuđi brak. Mislim da je to nešto najsvetije što žena nikad ne smije učiniti i toga sam se držala u životu.

Inače, nisam za nekakve zabrane.

Iz takta me može izbaciti...

po starom. Inače, sama sam se makla. Pokupila dva kofera, djecu i otišla. Samo što mnoge žene to neće napraviti, jer je teško uvijek početi od početka. Što je najvažnije u vezi?

Kad bi mi sa zrelošću osoba koje imaju 60 godina mogli funkcionirati kao da imamo 20 godina?! Ali, to ne ide. Mislim da je u vezi najvažnije poštovanje osobe. Jedno zajedničko odrastanje.

Nepravda. Kad ti netko nanese nepravdu ili kad bi te netko povrijedio, a to nisi zaslužio. Pomirljive sam naravi i čvrsto stojim na zemlji.

Klasika i jazz Iz kuće ne izlazim bez...

Dokumenata i novčanika, a uvijek se nastojim dovesti u nekakvo pristojno stanje.

Po meni biti kod kuće znači biti potpuno opušten. Naravno da takva ne mogu na ulicu. Znači: šminku na usta, sunčane očale, čista kosa i idemo!

Koju glazbu slušate?

Klasiku, jazz, ali najviše slušam ono što mi nudi radio program. Uglavnom se radi o umirujućoj glazbi.

Omiljeni parfem?

Imala sam dugo godina parfem Bal aversaj. To mi, međutim, nije “Non plus ultra”. Taj parfem sam dobila na poklon od Joan Collins kad smo se družili u Palma de Mallorki. Volim i imam uvijek nekakav parfem.

Koji odjevni stil njegujete?

Od samih početaka nekako

sam njegovala klasični stil odijevanja. Pokrivala sam se, a ne otkrivala. Meni je bilo najvažnije da se dokazujem glasom, a ne odjećom. Što je za vas majčinstvo?

Jedan velika, lijepa i teška uloga. Pogotovo za majke koje uz djecu moraju rano ustati, otići na posao, vratiti se kući, skuhati ručak, oprati rublje i ispeglati ga, razgovarati s djecom... Kad su mi kćeri bile u “opasnim godinama” znala sam im reći, ako slučajno ostanu trudne, da ja to moram prva doznati i to će dijete sigurno doći kući. Bilo oca tog djeteta ili ne. Dijete doživljavam kao najveću vrijednost koju dvoje ljudi mogu imati skupa. To nisu materijalna dobra, jahte, bazeni... Dijete treba postati dobar čovjek i za to se treba potruditi. Što ste oduvijek htjeli učiniti, a niste?

Nisam unovčila svoj talent.

I to zbog toga što sam htjela raditi i živjeti u svojoj zemlji, pa sam propuštala sve šanse u Italiji, Španjolskoj, Južnoj Americi...

N

O N

44 Ženski svijet

Trudnoća

13. srpnja 2010.

PROVJERILI SMO Što muškarci (ne)vole dobivati kao rođendanski poklon?

Kegelove vježbe S

vaka žena je barem jedanput u životu čula za Kegelove vježbe. Sigurno ste se naslušale raznih savjeta i preporuka što i kako raditi u trudnoći, tako da su i Kegelove vježbe vjerojatno bile predmet vaših rasprava. jerujem da se i veći broj vas zapitao što su to Kegelove vježbe i zašto bi ih trebale izvoMartina ŠEBIJAN diti. To su zapravo vrlo licencirani voditelj vježbi i jednostavne vježbe koje bi trebala naučiti svaka tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com žena, bila ona trudna ili ne. ako se tijekom trudnoće događaju brojne promjene, moguće je i slabljenje mišića zdjeličnog dna. Kako vaša maternica raste, mišići koji drže maternicu i mokraćni mjehur izloženi su sve većem naporu. slijed tih napora moguća je pojava nekontroliranog ispuštanja mokraće ili inkontinencije. roblem je što se inkontinencija može nastaviti i nakon trudnoće jer su ti isti mišići bili maksimalno istegnuti prilikom izgona bebe. ravilnim vježbanjem u toku trudnoće i nakon poroda možete učvrstiti ove mišiće.

Eto, drage moje, ovdje nastupaju Kegelove vježbe koje je osmislio dr. Arthur Kegel i već ih davne 1940. godine preporučio svojim pacijenticama. rije nego što počnete vježbati tijekom mokrenja pokušajte zaustaviti srednji mlaz urina. Ako ste ovo uspjele bez nekog napora, vaši mišići su u dobrom stanju. Ako to ne možete izvesti pokušajte ovu vježbu. tegnite mišiće zdjelice kao da želite zadržati mokraću, zadržite i brojite do 5, polako popuštajte stezanje i opustite se. ad se malo uvježbate radite dnevno 3-4 serije po 25 ponavljanja. Velika prednost ovih vježba je da ih možete izvoditi bilo gdje. ježbe će spriječiti ili ublažiti inkontinenciju u trudnoći i nakon poroda, te učvrstiti mišiće koji će poboljšati vaše seksualne odnose nakon poroda. a sljedeći put kada se nađete u dugom redu na blagajni skratite dosadu ovim vježbama.

V

K

U P P P

S K V

Ako svom dragom priredite party iznenađenja s prijateljima bit će to dobar rođendanski poklon

I ćevapi bolji od čarapa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Bliži se rođendan vašeg dragog, a vi već danima “razbijate” glavu što mu darovati? Umjesto mudrovanja i gnjavaže prijateljica s pitanjima o toj temi, evo što muškarci vole dobiti za svoj rođendan.

Seks - pa pivo Možda je za vas seks kao poklon najgluplje moguće riješenje, no ne i za većinu njih.

Potvrđuju to rasprave s raznoraznih internetskih foruma o tome što bi oni voljeli dobiti za rođendan. Tako neki kao rođendanski poklon priželjkuju “menage a trois” ili goli party sa seksi modelima.

Ruku na srce, ove želje nemaju previše veze sa stvarnošću, no ono što im možete poklonitiste vi - u seksi izdanju. Naravno da to nije odveć originalno i

Nakit Tihane Šafran

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

d

obra večera i još bolji seks kao točka na “i” nešto je s čime će većina biti (pre)zadovoljna kaže da mu doneseš daljinski i pivo. S time da natrpaš frižider litrama njegovog omiljenog

piva – savjetuje jedan forumaš. Druge pak zadovoljavaju pokloni koji su im trenutačno potrebni.

- Ja svom dečku za rođendan kupim neku dobru majicu, hlače ili mu uplatim novac na račun, pa nek’ si kupi sam ono što mu treba. Mislim da mu je to najdraže – piše jedna forumašica.

Loša ideja za dar očito nije ni alat, pogotovo pripadnicima jačeg spola koji vole biti “sami svoji majstori”.

- Ja imam foru frendovima poklanjati alat, osobito onima koji su vičniji tome, pa tako iz zafrkancije frendu poklonim čekić od pola kilograma, električni odvijač ili slično – piše drugi forumaš.

Mnogo je raznoraznih prijedloga i savjeta o rođendanskim darovima koji se mogu pročitati s foruma. Bez obzira na to što ćete na kraju izabrati, postoje

Happy birthday!

stvari koje ni pod razno ne smijete pokloniti za rođendan.

- Ne poklanjajte nam čarape, gaće, aftershave, pjenu za brijanje ili gelove za tuširanje za rođendan! Zar smrdimo? suglasni su muškarci forumaši, koji se užasavaju tih darova.

- Više bih cijenio ćevape s lukom nego čarape ili aftershave – zaključio je jedan forumaš.

I rođendan bez punice – dobar poklon!

P

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof, koja redovito podržava kreativno izražavanje mladih kroz različite oblike hobija, od 24. lipnja do 31. srpnja otvorena je prva izložba nakita 18-godišnje Tihane Šafran, rodom iz Oštrica, nedaleko Novog Marofa. Tihana je završila srednju ekonomsku školu u Varaždinu te se upisala na Ekonomski fakultet u Zagrebu. Već tri godine u svoje slobodno vrijeme bavi se oblikovanjem nakita od raznobojnih perlica.

- Gledala sam druge djevojke kako izrađuju nakit, pa sam tako i sama započela s njegovom izradom. Posebno su me privlačile boje i nijanse, što mi je dalo dodatni poticaj da i sama osmišljavam svoje kreacije i započnem ovaj hobi - ističe Tihana. Da se vježbom dolazi do savršenstva, pokazala nam je i Tihana koja je sve postupke izrade nakita sama naučila te postala “pravi majstor”» u svojem poslu. - Trenutačno izrađujem nakit od različitih perlica, a kada na jesen krenem na fakultet, planiram se upisati na dodatni tečaj izrade nakita kako bih naučila raditi sa žicom i fimo-masom – najavila je Tihana. (mr)

nezaboravno, ali dobra večera i još bolji seks kao točka na “i”, po mogućnosti sa striptizom kao uvodom, nešto je s čime će većina njih biti zadovoljna. Još ako mjesto događaja preselite, primjerice, u sobu u hotelu koju ćete unajmiti, bit će to nedvojbeno odličan rođendanski poklon.

Neki su kad je riječ o rođendanskim željama vrlo skromni.

- Nemoj se buniti kada ti dragi

Dobro prolazi i striptiz kod kuće

S obzirom na to da odabrati poklon mnogima nije lako, evo i popisa s 10 prijedloga što dragom pokloniti za rođendan, a da ipak nije seks.

1. DVD, CD ili pornić (u brandu koji voli) 2. Ukrasnu košaru s delicijama koje voli s piknikom u prirodi 3. Karte za sportski događaj 4. Karte za izlet koji već dugo priželjkuje 5. Dodatak za kompjuter, igricu, dio za auto ili alat 6. Surprise party s prijateljima 7. Puno starih i novih brojeva stripova koje obožava 8. Mogućnost da ne mora vidjeti tvoje roditelje za rođendan 9. Odlazak u night striptiz klub 10. Jedan dan se makni iz kuće kako bi se odmorio

savjeti

Kozmetički

Ne želimo gelove za tuširanje

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Zbog natisaka nam je ograničeno kretanje N atisci su dijelovi debele kože na tabanu. Posljedica su poremećaja ravnoteže stopala, odnosno oslanjanja površine stopala o tlo. Natisci mogu nastati na peti, prstima ili prednjem dijelu stopala. Bolni su, a ponekad čak toliko da nam ograničavaju kretanje.

Ovaj problem vrlo jednostavno rješava pedikura. Spriječiti pojavu natisaka jedino može redovito održavanje kože stopala i nošenje primjerene obuće.

Zadebljanu kožu omekšajte namaćući stopala u vodi ili s dodatkom neke biljke.

Ricinusovo ulje također omekšava natiske. Redovite kupke ne održavaju naša stopala samo čistim i osvježavajućim nego i poboljšavaju krvotok. Uzmite dva lavora, jedan napunite vrućom, a drugi hladnom vodom. Prvo stavite na jednu minutu noge u vruću vodu, a zatim na dvadeset sekundi u hladnu vodu. Postupak ponovite nekoliko puta

radi poticanja cirkulacije. U toplu vodu dodajte žlicu osušenih listova ružmarina.

Noge namačite pet minuta. Zadebljanu kožu kod kuće možete odstraniti rašpicama i to uvijek na suhim stopalima.

Ako ste kupkom omekšali kožu stopalo prvo obrišite i tek tada kada je potpuno suho počnite strugati. Inače, da vas podsjetimo, koža je organ koji se obnavlja pa tako i natiske pošto ih odstranimo za mjesec dana opet možemo dobiti.

Ženski svijet 45

13. srpnja 2010.

Osmijeh na licu gostiju najveća mi je nagrada Mlada Varaždinka trudi se da radnici na recepciji i domaćinstvu na njezinu odjelu imaju sve uvjete i motivaciju uspješno odraditi svoj dio posla Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Posao u turizmu uvijek je uzbudljiv, ali nepredvidiva svakodnevica nekada može biti uistinu iscrpljujuća. No, nema većeg veselja nego nakon cjelodnevnog “zujanja” shvatiti da su svi zadaci obavljeni i svi problemi riješeni – rekla je Martina Đolonga, voditeljica Odjela domaćinstvo i sadržaji u Hotelu “Minerva” u Varaždinskim Toplicama.

Odgovornost Martina Đolonga se, drugim riječima, trudi da radnici na njezinu odjelu imaju sve uvjete i motivaciju uspješno odraditi svoj dio posla kako bi gostima pružili što kvalitetniju uslugu.

- Moj posao podrazumijeva i komunikaciju s gostima, vanjskim suradnicima i ostalim odjelima u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. Slikovito, kada svatko od radnika na svoje mjesto

k

ada svatko od radnika na svoje mjesto stavi puzzle, brinem se o tome da ta slika ostane dobro posložena

stavi svoj puzzle, br inem se o tome da slika ostane dobro posložena i da se ni jedan dio ne izgubi – opisala je posao mlada ambiciozna Varaždinka, koju najviše veseli kada “Minervini” gosti iz Varaždinskih Toplica odu s osmijehom na licu.

- Ako vidim da su gosti zadovoljni, onda znam da sam i ja uz ostale kolege i kolegice pridonijela jednom djeliću tog zadovoljstva – ustvrdila je Martina, koja je završila Američki college za menadžment i tehnologiju (ACMT) u Du-

brovniku. Od trenutka kada se upisala na taj studij znala je da je dobro odabrala jer, turizam je, kako je objasnila, vrlo širok pojam koji pruža najširi spektar mogućnosti za buduću karijeru.

To se ubrzo pokazalo istinitim. Još u sklopu studija Martina je imala priliku godinu dana raditi kao referentica za odnose s javnošću u Disney Worldu u Orlandu na Floridi, a prije “Minerve” dvije se godine iskazala u Supetru na Braču kao - Timeshare Manager. Sve to omogućilo joj je da stekne dragocjena iskustva u području menadžmenta.

No, jesu li doista menadžeri “kuhani i pečeni” na poslu, kao što se to smatra?

- Mnogo menadžera mora biti spremno na velike kompromise i odricanja jer većina ima nezahvalno radno vrijeme. U to sam se i sama uvjerila radeći na Floridi.

Menadžeri tamo puno rade, gotovo cjelodnevno i to svakodnevno, ali zato im ne izostaje i odgovarajuća financijska nagrada. I sama sam, primjerice, radeći i na manje odgovornoj poziciji, bila dobro plaćena. Moje sadašnje radno vrijeme je radnim danom od 7 do 15 sati, pa zato imam dovoljno vremena da se vikendom i u popodnevnim satima posvetim svojoj obitelji – ispripovijedala je.

Za menadžere u Hrvatskoj, po njoj, pravo vrijeme tek dolazi.

Velika ljubav Martine Đolonge je - fotografija

- U privatnom sektoru najveći su ekstremi kada se govori o vrednovanju posla jer to većinom ovisi o proizvoljnosti samog vlasnika, pa tako ima i onih potplaćenih i onih preplaćenih. Kada sve svoje slobodne trenutke provodite s poslovnim mobitelom na dohvatu ruke, s grčem u želucu očekujući

neki problem, i kad subote i nedjelje prosjedite za kompjuterom, shvatite da u svoj posao ulažete svoj život. A koja je cijena toga? Ako pravimo usporedbu s razvijenijim zemljama može se procijeniti da će doba kada će se realno takav posao moći i platiti tek doći – zaključila je na kraju Martina Đolonga.

Svi hobiji trenutačno na stand-byu - Kada se kući vratim s posla, dočeka me drugi, još odgovorniji. Djeca, jednogodišnja Inja i četverogodišnji Jura, još su mali i moj svijet se vrti oko njih, pa sam malo zapostavila svoj hobi, fotografiju – otkrila je Martina Đolonga, koja je prije nekoliko godina sa suprugom Lukom organizirala zajedničku izložbu fotografija nazvanu “Postojim”. Ideja

ni sada ne nedostaje, ali ne i vremena.

- Zamisli o novoj izložbi stalno nam se “roje” po glavi, ali nikako da nađemo vremena da to realiziramo. Čini se da su mi sad svi hobiji na stand-byu. Ali zato se ne odričem svog jedinog poroka - premještanja namještaja po stanu. Tu sam zaista neumorna – napola u šali je na kraju zaključila.

Kad muževi postanu cicije!

Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

pogled u svijet iz ženske perspektive

ŽENE NA POSLU Martina Đolonga, uspješna menadžerica u Hotelu Minerva

N V

isam u bedu, ali me cijelo vrijeme proganja Bare svojim hitom - «Gdje je nestao čovjek?». aljda je to posljedica one pesimistične vibre koja se u mene uvukla kad sam se neki dan s kolegicom našla na kavi. a moja frendica, naime, razvela se u tišini. Nije to skrivala, ali nije ni puno pripovijedala. Nije se ni na što žalila, a ni ikoga okrivljavala za raspad braka. Nastavila je s dvoje djece život samohrane majke. aizgled uobičajena priča. Toliko jednostavna da jednostavnija ne može biti. Rekla bih - rastava k’o rastava. li, vraga! Nije to baš tak’. I nisu sve rastave iste, kao što ni svi muževi nisu isti. Pogotovo nakon što postanu – bivši!

Sve je bilo podnošljivo... do alimentacije!»- sliježući ramenima, prozborila je frendica, onako usput i dodala s mnogo gorčine: »Zbog 33 kune dnevno za svako dijete, buknuo je rat! Nestalo je prijateljstva, roditeljstva, očinstva, civilizacijskog ponašanja. A nema ni alimentacije.» torija će se vjerojatno nastaviti na sudu, kao i mnoge druge do sada. To nije ništa novo ni čudno. Meni je znatno čudnija ta transformacija ličnosti, ono u što se pretvorio - čovjek?! amo je, dakle, nestala ljubav? Ona koje je zacijelo moralo biti kad se stvarao «čovjek», ali i ona koja je tom istom čovjeku nužna da stvori novo biće? Pa nisu valjda i prvo i drugo dijete nastali - «po Duhu Svetome»? a koncu konca, kak’ god okreneš, očito je to bio “seks bez granica”, a to znači da je «čovjek» moral biti ili totalno pijan, ili krajnje neodgovoran ako se nije zaštitil. ako frajera dobro poznam, znam da nije alkić. Prema tome mora da je cicija i jadac! ajbjednije je to što takvih komada ima puno! Čak previše i za sudove.

Jedan je šarmantni financijski službenik u deset godina s tri žene «zaradil» pet alimentacija! Od prve je žene doslovce pobjegao kad se rodilo drugo dijete, drugu je ostavio s jednim djetetom, a treću također s dva mala klinca! Kad su zbog toga na sudu zaredali optužni prijedlozi, napustio je i službicu i zemljicu! Kažu da je još vani i da bari neku bogatu Švabicu.

O djeci i alimentacijama – ni riječi! ožeš se jedino pitati:»Kamo je nestao čovjek?»

Pozdravlja vas vaša DIVA!

T

N A «

S

K

N K N

M

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje bijelog bora B ijeli bor (lat. Pinus sylvestris L.) se u narodnoj medicini mnogih zemalja koristi još od davnina.

Mladi vršci borovih grančica služe za pripravljanje napitaka i kupki u liječenju kašlja, iscrpljenosti, loše cirkulacije, artritisa, reume i raznih oboljenja kože. Američki Indijanci njihovim iglicama pune madrace da bi odbili uši i buhe. terično ulje bora se koristi u farmaceutskoj industriji, industriji

E

toaletnog pribora, prehrambenoj industriji, a nešto manje u industriji mirisa. U aromaterapiji se najčešće koristi za liječenje infekcija respiratornog i urinarnog trakta. Djeluje kao snažan antiseptik, uništava bakterije, viruse i gljivice te služi kao odlično sredstvo pri iskašljavanju. slučaju prehlade, upale sinusa, bronhitisa i grlobolje savjetuju se inhalacije eteričnim uljem bora nekoliko puta na dan, pri čemu se

U

može koristiti samo ili u kombinaciji s eteričnim uljem čajevca i eukaliptusa. terično ulje bora potiče cirkulaciju, djeluje protuupalno, pospješuje mokrenje, tonizira mišiće, a može i olakšati bolove koji prate giht, išijas, križobolju, artritis i bolove kod preforsiranih mišića. Potiče rad nadbubrežne žlijezde. Preporučuje se njegovo korištenje u razdoblju oporavka nakon bolesti. Vrlo dobro

E

pročišćava, osvježava i dezodorira zrak, a svojim stimulirajućim djelovanjem otklanja mentalni umor i živčanu iscrpljenost. lje ima snažno djelovanje i treba se koristiti u malim količinama, osobito u kupkama i mješavinama za masažu. Treba znati da eterična ulja dobivena od crnogoričnog drveća lako oksidiraju pa ih treba čuvati od izlaganja zraku i na hladnom mjestu.

U

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c PRODAJEMO kuću katnicu u Varaždinu kompl. uređena.

Moguća zamjena za 3-sobni stan u Varaždinu. Manja prizemnica 6 km od Varaždina 32.000 €, lijepo uređena kuća na Varaždin Bregu, novije gradnje, katnica u Gornjem Kućanu. MN NEKRETNINE, O.Price 34, Čakovec, tel/fax: 040/391-373, mob: 098/426-917 ozn.10c POVOLJNO prodajemo vikendicu na Malom Vrhu s mogućnošću stanovanja. Vikend kuća u Ludbreškim vinogradima uređena za stanovanje(bez vinograda).

MN NEKRETNINE, O.Price 34, Čakovec, tel/fax: 040/391-373, mob: 098/426-917, www.mn-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

nekretnine ozn.10c PREPORUKA tjedna! Kuća, novogradnja nedovršena, u Sračincu, 62.000 € i manja kuća 75 m² i 450 dvorišta u Dravskoj Poljani u Varaždinu, 75.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c OKOLICA kuće! Hrašćica - luxuzna novogradnja, 95.000 €, Kućan Marof- prekrasno uređena 140 m² - 87.000 €, Gojanec 80 m² (dva stana) - 39.900 €. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Dravska Poljana - 140 m², novouređena, 97.000 €, kuća - Josipa Pupačića kod VI OŠ ,130 m², 130.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Kuća u centru Paga 100 m², 60.000 € i kuća 80 m² u centru Vodnjana, 44.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuće! Halić 40 m², 15.

000 €, za stanovanje i vikend kuća 25 m² u Martinkovcu,

7.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SAMOSTOJEĆU etažnu kuću, 120 m², u Jakopovcu, okućnica 1 545 m², pogodno za otvaranje svih vrsta djelatnosti. Mob. 098/9250-324 ozn.895b KUĆA sa bazenom, nova, super uređena, veliko dvorište, u Hrašćici, moguća zamjena. Mob. 099/4088-832 ozn.1503 VIKENDICA na Viru – Kozjak, čisti papiri 1/1, 40 m do mora, 80 m² površine. Mob. 098/9267-325 ozn.1740 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1196e KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.1752 VARAŽDINBREG, ekskluzivna vikend kuća, 150 m², zimski vrt, krasan pogled. Mob.

099/6772-771 ozn.979b KUĆU u Nedeljancu (struja, voda, telefon), prolaz kroz dvorište, 2 043 m², 24.000 €, prodajem Mob. 095/900-7551 ozn. 883b K U P U J E M k u ć u u Va ra ždinu, isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.987b KUĆU u Varaždinu, K. Patačić, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1794 VIKEND kuća montažna 34 m², zemljište 1 080 m², Varaždinske Toplice (Martinkovec), 16.000 €.

Mob. 091/550-5505 ozn.1801 KUĆU sa gospodarskim zgradama i okućnicom u Vinici – centar, Trg. M. Gupca 7, useljivu, struja, voda, kanalizacija, telefon, vlasništvo 1/1, prodajem.

Mob. 091/8917-580, 711-707 ozn.1802 KUĆU u Varaždinu, useljivu, blizina centra (VI. OŠ), prodajem.

Mob. 098/302-483 ozn.1803 MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin:Najveći

13. srpnja 2010.

izbor nekretnina, licenca HGK. www.men-ars.hr, 098/1644-483, 042/200-117 ozn.141c

STANOVI STANOING-NEKRETNINE d.o.o.

Varaždin, J.Habdelića 4 POSEBNA PONUDA NEKRETNINA STANOVI: Varaždin: Dravska „Varaždinski vrtovi“ – 3-sobni 84,55 m² Zagreb: Atraktivna lokacija u centru grada BUŽANOVA 8a - novogradnja - 3-sobni stan 84,90 m², VII kat - 3-sobni stan 83,75 m², II kat APARTMANI: Stara Novalja: - 2-sobni sa 38,60 m² u prizemlju s terasom - 2-sobni sa 69,05 m² u prizemlju s terasom POSLOVNI PROSTORI u Varaždinu: - Dravska „Varaždinski vrtovi“ – fitnes površine 181,60 m² - Dravska „Dom mladih“ : – poslovni prostori površine: 247,45 m² i 36,85 m² u prizemlju i 223,05 m² u podrumu GRAĐEVINSKO ZEML JIŠTE (gospodarska izgradnja): Varaždin – Optujska ulica 5 959 m² Kneginec – Poduzetnička zona – 8 132 m² Sve informacije na telefon: 042/290-244 ili 290-240 ili 098/493-731. http://www.stanoing.hr, E.mail: nekretnine@stanoing.hr ozn.123c

PRODAJE se / iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Tel: 091/934-7262 ozn.1198e NAMJEŠTEN jednosobni stan na Banfici, prodajem. Tel. 091/ 934-7262 ozn.1198e DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185 ozn.1198e

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1201e PRODAJEMO lijepo uređeni 2-sobni stan na I katu s mogućnošću kupnje garaže. 2-sobni, 4. kat, u blizini autobusne stanice.

3-sobni stan 76 m², I kat novija zgrada, 75.000 €. Našu ponudu potražite na: www.mn-nekretnine com. MN NEKRETNINE Čakovec, tel/fax:040/391-373, mob:098/426-917 ozn.10c NOVOGRADNJA prilike ! Dravski vrtovi - trosobni 85 m² 1.000 €/ m², 109 m² četverosobni 1100 €/ m²; Gortanova četverosobni 134 m² 700 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA Grabanice sada najniže cijene! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², 44 m², trosobni 58 m², 68 m², 79 m², peterosobni 143 m². Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKE dvosobni! B. Radića 57 m² 900 €/m², Zrinskih i Frankopana 54 m² 900 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², s kuhinjskim namještajem po mjeri, klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo.

Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c GRABANICE ključ u ruke: 33 m², II. I IV. kat, 33.500 €, 38 m² 40.000 €, 44 m² 46.200 €, 68 m² 70.000 €, 76 m² 78.280 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZNATNO POVOLJNO: R. Boškovića 24 m² 21.500 €, Vrazova 44 m² 34.500 €, Vukovarska 65 m² 800 €/m² , Dravska 84 m² 940 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Supilova 30 m², Zagrebačka 33 m², Z. i Frankopana 35 m², Meštrovićeva 38

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. srpnja 2010.

m², F. Konščaka 38 m², Preloška 44m².

Ve n e k- n e k r e t n i n e , 0 4 2 / 3 0 1-2 3 4 , 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: B. Radića 40 m² 40.000 €, Meštrovićeva 40 m², Supilova 43 m², A. K. Zvonimira/T.Ujevića 45 m², M. Krleže 49 m², B. Radića 57 m² 899 €/m², Trakoščanska 58 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c GRABANICE – trosobni 55 m², III kat i dvosobni 38 m², V kat.

Mob. 099/800-0557 ozn.171c

m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Sv. Iliji. Mob. 091/547-1458 ozn.1760 IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor u Dućasnkoj ulici u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na I. katu. Mob. 091/547-1458 ozn.1760 TEREN na brijegu od 10 000 m², struja, voda. Mob. 099/674-6544 ozn.1809 GRADILIŠTE + okućnica 2 000 m² s adaptiranim i novoizgrađenim dijelom tlocrtno 260 m² + etaže, u Križancu, Zagrebačka 6, struja i voda na parceli, čisti prijenos. Mob. 091/621-3155, 098/927-4877 ozn.1825

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1635

STAN u kući, 79 m², poseban ulaz, etažiran, centralno, prizemlje. Moguća zamjena za manji stan uz nadoplatu.

Mob.099/416-1266 ozn.1807 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.1822

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA prilike! Gojanec 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda, široko gradilište 1 200 m² (mogućnost kupnje 600 m²) ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €.

Mob. 099/315-7242 ozn.1199e ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Mob.095/9146-315 ozn.1763 VINOGRAD i zemljište pogodno za gradnju vikendice u Gačicama, prodajem. Mob. 098/1978-941 ozn. 1211e

NOVI poslovni prostor u Varaždinu, K.Filića 39, 70 m², prodajem. Mob. 099/735-5000 ozn 980b POSLOVNI prostor – lokal 34 m² + 15 m² skladišta, u centru Varaždina, za sve namjene, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.1808

NAJAM VODICE, novouređene, komforne apartmane, iznajmljujemo super povoljno. www. vodice.org/olga, 098/909-6768, 021/378-358 ozn.246a

POVOLJNO! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, hitno i povoljno prodajem, 650 €/m². Mob. 091/323-1269 oun. 1772 DVOSOBNI stan u R. Boškovića 8, 50 m², etažirano, cent. grijanje, vlastiti vodomjer, namješten, prodajem. Mob. 091/3399-644 ozn.989b

IZNAJMLJUJEM 60 m² poslovnog prostora u Ulici Ivana Meštrovića u Varaždinu, preko puta bolnice. Mob. 091/547-1458 ozn. 1760

DRAMALJ: apartmani raznih veličina (3 do 10 osoba), od 04. srpnja na dalje. Tel. 042/611-070, 092/285-9442 ozn.1467

GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćica - Varaždin od 500 m², 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom. Mob. 098/178-4600 ozn.1823 PRODAJEM 1 135 m² građevinsko zemljište, dozvoljena gradnja apartmana u nizu, centar otok Vir. Mob. 091/5005-149 ozn.233c

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelarijom, mogućnosti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c

POSLOVNI prostor u Vrazovoj ulici s parkiralištem, iznajmljujem. Mob. 098/267- 653 ozn.130c POSLOVNI prostor u centru varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551408, 091/352-0083 ozn.1215e PRODAJEM/iznajmljujem 150

ROGOZNICA, apartmane 2 i 3 - sobne, iznajmljujem.

Tel.042/739-225, 022/558-636 ozn.1527

NOVA kuća u centru grada, dvokatnica, stambeni prostor 210 m², tavan 105 m², dvorište 250 m² ; 2 garaže i skladište 23 m², povoljno za firme.

Mob. 099/3530-328 iza 10.00 h ozn.164c SOBU u stanu, preko puta Hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.264a SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, čajna kuhinja, Internet, iznajmljujem studentima, nepušačima. Mob. 095/895-2284 ozn.1541 MANJI 2-sobni stan, komforno namješten, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 099/379-4232 ozn.1715 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.1205e U ZAGREBU iznajmljujem 3-sobni stan (centralno, klima), 3.000 kn + režije. Mob. 098/415-097, 098/1729-882 ozn.1745 POLUNAMJEŠTEN trosobni, blagovaona, kuhinja odvojena, novi aparati, etažno, prvi kat, nepušačima, Radićeva 27, na dulje iznajmljujem. Tel. 313-140 ozn. 981b DVOSOBNI namješteni stan u Varaždinu, Trakoščanska, iznajmljujem. Mob. 098/929-2446 ozn. 982b DVOSOBNI stan u zgradi, etažno, pl. grijanje, iznajmljujem.

Mob. 099/313-4188 ozn. 1768

APARTMANE, Sv. Filip i Jakov, iznajmljujem povoljno, kompletno opremljene, I kat. Inf: www.apartmanitusek.com , 098/910-5291 ozm. 1532

STAN u Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem studentima, obitelji ili radnicima. Mob. 098/349-838 ozn. 1771

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1206e

NAMJEŠTEN jednosobni stan u Varaždinskim Toplicama, iznajmljujem. Mob. 098/906-9703 ozn.1f

VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1208e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1209e VIKENDICU na otoku Pagu, Tovarnele-Lun, apartmanskog tipa, novouređenu, iznajmljujem. Mob: 095/900-9798 ozn.263a APARTMAN, 4-5 osoba, kod Zadra, na obali, parking, roštilj, Tv, terase, iznajmljujem povoljno.

Mob. 091/556-9248 ozn.1776

TROSOBNI namješten , prazan stan, u centru Zagreba, blizu Pravnog fakulteta, iznajmljujem. Mob. 099/5951-759, 091/517-8668 ozn.1784 NAMJEŠTEN stan u kući, studentima ili paru bez djece, iznajmljujem; prodajem frižider.

Mob. 099/678-6577 ozn.1791 JEDNOSOBNI stan u zgradi, u centru grada, iznajmljujem. Tel. 212-127 ozn.1799 POVOLJNO! Veći trosoban, nenamješten stan, na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 098/324-260 ozn.1813 JEDNOKREVETNU i dvokrevetnu

Mali oglasi 47

namještenu sobu, centralno grijanje, kupaona, kuhinja, iznajmljujem. Mob. 098/138-4704 ozn.1810 IZNAJMLJUJEM apartman kraj Trogira, 3-8 ljudi, 10€ po osobi/ dan, namješten, blizina mora.

Mob. 092/266-7903 ozn. 1216e

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ î Ñ ļȨ ɳ ɷ ɵ ȹɵɶɵȿ ɻ ɳ ɳ Ȧ ɵɶɴȿɵɼ ɻ ozn.19c MERCEDES E 300 D, automatik, ful oprema, prvi vlasnik, prva registracija 1996., prodfajemo.

Mob. 098/267-065 ozn.203c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog

2. kolo nagradne igre!

U svakom broju Regionalnog tjednika tijekom srpnja sakupljajte kupone s kojima možete osvojiti motornu kosilicu STIGA te 10 x poklon bon u vrijednosti od 100 kn.

Sakupite sva 3 kupona iz 2. kola, ispunite i ubacite kupone u kutiju u trgovačkom centru MERKUR Varaždin ili ih pošaljite poštom na adresu: MERKUR Varaždin, Gospodarska bb do 23. 07. 2010.

Tjedni kuponi donose i popuste na određeni asortiman u trgovačkom centru Merkur u Varaždinu. S ovotjednim kuponom ostvarite 10% popusta prilikom kupnje alata, logističke opreme, vijaka i okova! Dobitnike 2. kola objaviti ćemo u Regionalnom tjedniku 27.07.2010.!

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313955, 091/904- 8002 ozn.227c

ce, kuhara/kuharice za rad pod šatorom u G. Knegincu, 22.07. - 25.07.. Mob. 095/911-5102 ozn.218c

OPEL TIGRA 1.6 16 V, 90 KS, metalik srebrna, 1. registracija 2000.g., klima, aluminijske felge, el. podizači stakala, zračni jastuci, servo upravljač, radio/CD, izvrsno očuvana. Konačna cijena 18.000 kn.

Mob. 099/709-7091 ozn.1212e

DEČKI 20 i 24 g., keramičar i radnik sa B kat., traže bilo kakav stalni posao (VŽ/ ZG). Mob. 091/302-3093, 099/797-5369 ozn.1754

BMW R 60/5, 1970. g., registriran, nove gume, baterija, sjedalo, u odličnom stanju, 3.700 €.

Mob. 099/6867-634 ozn.1637 ČAMAC gliser gumeni 4,10 m + motor Mercury 50 KS + prikolica, sve registrirano, 2.800 €; agregat 6 KW, dizel motor, generalno uređen, 1.200 €. Mob. 098/9267-325 ozn.1740 FIESTA 1.4 16V, 07/08. g., srebrena, 5 vrata, 1 vlasnik, 37 000 km, reg, 02./2011., 55.000 kn.

Mob.091/510-4657 ozn. 1755

reg. 02./2011., plavi, očuvan.

Mob. 091/511-8122 ozn.1785 GOLF 3 cabrio, reg. 05/2011, 2.700 €; Audi A3, plin, reg.

10/2010, 3.999 €; Reno 5, reg.

12/2010, 699 €; Corsa diesel, reg. 12/2010, 1.399 €; kupujem automobile. Mob. 098/777-095 ozn.1789 KO M B I M E RC E D E S 2 0 9 D 601, ‘87. g., prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1794 GOLF 1.9 TD, 1996. g., klima, alu, ABS, sportski uređen. Mob. 098/9120-733 ozn.1805

POSAO

FIAT TIPO 1.4 benzin, ‘91. g.,

TRAŽIMO konobare i konobari-

ŠKZ Varaždinski Cekin u stečaju 42000 Varaždin, p.p. 85

POZIV VJEROVNICIMA Pozivaju se vjerovnici (štediše) Varaždinskog Cekina u stečaju da, radi isplate po II. djelomičnoj diobi, dostave putem pošte fotokopiju osobne iskaznice i fotokopiju kartice tekućeg računa ili štedne knjižice sa nazivom banke kod koje se račun vodi i na koji će se isplatiti sredstva. Kako bi se dokazao identitet i kako bi se moglo usporediti sa postojećom dokumentacijom obavezno je potrebno dostaviti i JMBG. Nasljednici moraju dostaviti kopiju rješenja o nasljeđivanju. Podatke dostaviti na gornju adresu, uz obaveznu naznaku poštanskog pretinca (p.p.)

Stečajna upraviteljica Marija Holetić

KUHARA- ICU majstora roštilja, konobara-icu u stalni radni odnos traži novootvorena pivnica. Mob. 2091/5588-772 ozn.1788 TRAŽE se 2 ženske osobe za rad u novo otvorenom kafiću blizu Varaždina. Mob. 095/8916-431 ozn.1814 PIZZERIA „SAX“ traži kuhara ili kuharicu. Mob. 092/213-2419 ozn.1818 HITNO se traže monteri centralnog grijanja. Mob. 095/512-3469 ozn.1827

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel.040/395-722,098/744-980. ozn.1c PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam kamine te postavljam sve vrste keramičkih pločica. Tel. 042/330-893, 091/570-4956 ozn.1710 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

13. srpnja 2010.

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c KLIMA uređaji: prodaja, servis, montaža, popravak rashladne tehnike, kućanskih aparata, plinskih trošila… Mob. 098/315-269 ozn.104c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-

lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec,

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

pravci. Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.1696 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane izrađujemo i montiramo. Mob. 098/417-373 ozn.1733 USLUGE šivanja po mjeri i popravci odjeće. Krojačka radiona „Dennis“, Seketin, mob.

098/175-8065 ozn.1738

Mob.098/821-857, 091/5133367 ozn. 177c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve

Mali oglasi 49

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. srpnja 2010.

od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1416 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1527 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.1667 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.1674 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.1694 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitar ije, gr i janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, po-

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.1197e UDOMITELJSKA obitelj na selu, prima na skrb dvije osobe ili bračni par. Upitati na tel. 048/639-176, ili mobitel 098/725-490 ozn.1213e VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.1748 SOBOSLIKARSKI, ličilački i štukaturski radovi. Sve vrste fasada.

Mob. 091/540-2681 ozn.26d SOBOSLIKARSKE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno, uz solidne cijene. Tel. 712-420, 098/957-5725 ozn.1773 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1783 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.1790

IZRADA fasada 8 cm već od 165 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.1792 KERAMIČARSKI radovi, novogradnja i adaptacija, postava kamena. Brzo i kvalitetno. Mob. 091/896-1397 ozn.1797 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.1804 IMATE roditelje/rodbinu starije životne dobi, a niste u mogućnosti brinuti cjelodnevno o njima, pomoć u kući, obilazak.

Nazovite s povjerenjem! Mob. 098/302-483 ozn.1803 PRIMAMO na smještaj pokretne i nepokretne osobe.

Obiteljski dom Majerje, mob.

091/253-6683 ozn.1811 OGRADE, inox, alu i pvc, montaža klupčica i keramike, obrada špaleta, knauf, ugradnja stolarije. Mob. 095/845-5905 ozn.1826

– 30 kg (više komada), mogućnost klanja i dostave.

Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob.

098/132-4242 ozn.1793 JA R I Ć E , 2 2 k n / kg, obrada, moguća dostava, prodajem. Mob. 091/738- 6716 ozn.1795 JAPANSKE prepelice, piliće prepelica i jaja prepelica, prodajem.

Tel. 042/747-121, 098/562-862 ozn.1798

OSTALO

na vitrina, mesoreznica, dig. vaga, police, prodajem. Mob. 098/284-472 ozn.1638 NAMJEŠTAJ rabljeni i aparate, extra povoljno prodajem radi preseljenja. Zvati sub. i ned., 091/630-8630 ozn.946b

MJENJAČNICA LIZA, Silvija i Ana, molim vas vratite nam naš posuđeni novac (70.000 €). A. i D. ozn.1749 RABLJENE limene krovne panele, debljine 6 cm, u količini od oko 400 m², prodajem. Cijena je 50 kn po m². Info: 042/204-026 ozn.28c INVENTAR za trgovinu: rashlad-

P S=J ŀÑ đÑĒĉå îåĪĮå ÿŀĒÑĉđČĉıĉåđȩ SÿþėđÿĤ Ɂ 'ĺÑĒ #ėČıÜȦ đėÜȩɳɼɼȹɶɵɶȿɷɶɶɷ ėŀĒȩɴɵɳɵå

PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1210e

ŽIVOTINJE ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, vrlo povoljno prodajem. Mob. 099/691-1495, 042/683-516 ozn.1750 ČISTOKRVNE štence njemačkog ovčara, 2 mj. stare, bez rodovnika, očišćeni od nametnika, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn. 1205e ODOJKE oko 25 kg, prodajem.

Tel. 042/711-744 ozn. 1774 PILIĆI 2,20 – 2,5 kg ; odojci 25

AUTOŠKOLA PETROVEČKI traži

Instruktore vožnje B kategorije Uvjeti: Ʉ GėĨĉåáėĺÑĒĉå ĺėŀÿČÑ ĊÑĮåûėĤÿĉå ÑĮåĨĮÿĤÑĒėû ÿ ėġĤåđČĉåĒėû ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĺėŀÑàÑ Ʉ 'ĒĨĮĤıĊĮėĤĨĊÑ áėŀĺėČÑ ĊÑĮåûėĤÿĉå ɇėĨĮÑČå ĊÑĮåûėĤÿĉå Ɂ ġĤåáĒėĨĮɉ Ʉ NĮĤıàĒėĨĮ ÿ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮ 7ėČÜå Ĩ ĊĤÑĮĊÿđ łÿĺėĮėġÿĨėđ áėĒÿĉåĮÿ ėĨėÜĒė ı ġĤėĨĮėĤÿĉå ÑıĮėĪĊėČå SĤåĒĊėĺÑ ɵɴ ÑȦ _ÑĤÑłáÿĒ ĤÑáĒÿđ áÑĒėđ 8.30-13.00 ili 17.00-20.00.

50 Mali oglasi VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1204e ELEKTRIČNU gitaru Yamaha Pacifica, u odličnom stanju, prodajem za 1.000 kn. Mob. 091/200-2080 ozn.1207e NUDIM stablo oraha u Biškupcu za rušenje. Ostalo po dogovoru.

Tel. 042/240-379 ozn.1214e ZBOG preseljenja ispod cijene prodajem: 2 kauča, 2 TV, gotovo novo. Tel. 206-465 ozn.1751 VINO bijelo, kvalitetno, prodajem. Upitati: 098/968-0408 ozn.2f OKRUGLI stakleni stol ф 110 cm; 6 blagovaonskih stolaca bukva natur, novo, povoljno.

Tel. 828-142 ozn.1787 INOX FLAH 5 x 50 x 2000, 3 kom; 10 x 50 x 2000, 4 kom.. Mob. 095/863-7973 ozn.1794 KOSILICA samohodna na 3 kotača 14 K dizel i motokultivator Goldoni 14 K, s prikolicom.

Mob. 098/948-2436 ozn.1819 DASKE orubljene 2,5 cm (dužine 2, 3, 4 i 5 m), razne kvalitete, povoljna cijena. Mob. 098/948-2436 ozn.1819 DJEČJE pamučne hlačice na veliko i malo ispod cijene prodajem, hrvatski proizvod. Mob. 091/585-9775 ozn.1824

KREDITI ATRAKTIVNI krediti i pozajmice!

Novi kreditni ured, Jurkovićeva, Varaždin. Mob. 091/472-4723, 091/788-0738 ozn.1482 HIPOTEKARNI krediti – Austrija.

Refinanciranje, adaptacija, dogradnja, brza realizacija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c SUPER krediti (30.000 €), bez a. z., bez HROK-a, C. L., umi-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

rovljenički, pozajmice. Mob. 092/2929-106 ozn.159c EXPRES HIT –krediti! Zatvaramo postojeće do 30.000 €, umirovljenički u roku 24 h. Rebeka, mob. 099/842-4608 ozn.265a BRZE pozajmice – odmah, krediti bez jamaca i HROK-a, zatvaramo sve kredite i C. L.. Mi se prilagođavamo vama! Mob. 098/792-292, 092/269-7985 ozn.238c KREDITI - na ostatak 7.000 €, umirovljenici čisti odrezak 10.000 €, 150.000 kn bez HROK-a i administrativne zabrane. Mob.099/414- 4733, 091/574-0757ozn.1458 KREDITI: Akcijska ponuda bez jamaca i HROK-a za umirovljenike i zaposlene u d. d. firmama.

Posebna kreditna linija za zadužene, jedinstvena mogućnost rate do 2/3 primanja. Brzo, besplatno.Mob. 098/990-7791 ozn.170c AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.1711

KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €. Mob.091/982-3248, 099/854-2236, 091/972-4871 ozn.1458 NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.1498

NOVO ! Akcija kredita bez HROK- a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/9588981 ozn.1765 KREDITI na ostatak plaće do 7.000 €, brzi krediti do 15.000 €. Mob. 099/315-7255, 098/909-5090 ozn. 976b NAJBOLJI put do gotovinskog, hipotekarnog ili stambenog kredita. Zatvaranje dugovanja.

Postanite naš klijent! Mob. 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.1775 EXPRESS pozajmice za 5 minuta! Zatvaramo sve kredite do 30.000 €! Bojana, 092/291-8964 ozn.1777 POZAJMICE i krediti na moru.

Apartmani na moru. Mob. 098/1606-175 ozn.1778 EKSPRES pozajmice 30.000 kn bez kreditne sposobnosti, krediti bez jamaca 30.000 €. Mob. 099/7866-758 ozn.1781 SVI krediti i pozajmice dostupni u RH na jednom mjestu! Mob. 092/258-3739 ozn.1800

zaposlenicima Varteksa, Konzuma i Boxmarka do 5.000 € bez zabrane na plaću… Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 098/669-508 i mi ćemo vam pomoći…ozn.1816

13. 07. 2008 - 13. 07. 2010 S ljubavlju i tugom čuvamo Te u srcu i mislima.

KREDITI! Hipotekarni i gotovinski, brzo i efikasno, do polovice primanja. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.1828

povodom smrti naše drage supruge, majke, sestre i bake

NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja!

Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.1828 AKCIJA! Uspješno i brzo - krediti do polovice primanja bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.1828

POZNANSTVA

ZAHVALA

VERONIKE ARBUTINA preminule 06. 07. 2010. u 73. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u teškim trenucima zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i našim dragim susjedima te djelatnicima OŠ Prelog i Uprave grada Preloga na iskrenoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama.

Osobito zahvaljujemo župniku župe Sv. Fabijana i Sebastijana Miji Horvatu na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćena obitelj

VIŠE NISTE SAMI! Tu smo za vas! Razgovarajmo o svemu.

Javite se! Tel: 060/604-045, fiksni: 5,59 kn/min, mobitel: 6,73 kn/min ozn.1758

POSLJEDNJI POZDRAV našem anđelu

SILVANI DOLOVSKI

AKCIJA! Do 30.000 € bez jamaca sa plaćom i mirovinom do 5.000 kn, pozajmice - odmah, do 12.000 € na ostatak plaće, do polovice primanja bez jamaca. Mob. 095/914-9838, 098/905-5687 ozn.1815

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

KREDITI bez jamaca do 25.000 €, do polovice primanja do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice do 20.000 kn – odmah,

na

VLADIMIRA STANČIĆA

Unuka Iva, Marko te praunuci Sara i Max

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

NIKAD nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks, Konzum i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca, bez zabrane na plaću, zatvaranje. Mob.098/9645711ozn.1816

SJEĆANJE

KREDITI i pozajmice bez C. L. i HROK-a na ostatak primanja. Tražimo suradnike. Mob. 091/603-7074 ozn.1820

STOP krediti – novi uvjeti do 30.000 € bez skrivenih troškova, pozajmice. Mob. 099/809-1333 ozn.1812

POZAJMICE na ostatak – odmah!

Hit - do 30.000 € - primanja 5.00 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Kreditni ured, 091/518-1287, 099/690-3619 ozn.1815

13. srpnja 2010.

MLADIĆ 33 g., rastavljen, sa sela, traži slobodnu djevojku/ rastavljenu do 37. g.. Mob. 095/572-6408 ozn.1786

„Da Te samo dotaknem... moje srce bilo bi cijelo, Da Te samo dotaknem... “ Slatko snivaj, slatki naš anđele.

Zauvijek ćeš biti blistava zvijezda što sja u našim srcima.

Tvoj BeDeM

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

SILVANI DOLOVSKI Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti. Ti si bol koju ne možemo preboljeti, Ti si ona koju ćemo vječno voljeti. Neka Te čuvaju anđeli.

Ujak i baka Marija

MALI OGLASI već od 40 kuna

SJEĆANJE

MARICA MESEK 15. 07. 2009. – 15. 07. 2010.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

Sestra Štefica, obitelji Vidović i Velengeri

SJEĆANJE

MARICA MESEK 15. 07. 2009. – 15. 07. 2010.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Božidar i Trezika

SJEĆANJE

EVA BRKINJAČ 12. 07. 1997. – 12. 07. 2010.

Ni godine koje su prošle, niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Kći Štefica, suprug Josip, unuci i praunuci

ZA NADOLAZEĆI BROJ MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ZAPRIMAMO PONEDJELJKOM DO 12 h (na području Varaždina za nadolazeći broj ponedjeljkom isključivo u Ivana Milčetića 13) MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com, Tel. 042/290-774, fax. 042/290-789 VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (gundulićeva) Radno vrijeme: od 8 do 13 i od 17 do 20, subotom od 8 do 13 sati

GALERIJA BUKOVČAN Novi Marof, Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h su: 09 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Zahvale i sjećanja 51

13. srpnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN VITEZ

na dragog

16. 07. 2006. – 16. 07. 2010.

VLADIMIRA KOROTAJA

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

MARIJANA MURIĆA

13. 07. 2009. – 13. 07. 2010.

Sjećanje na Tebe ne blijedi.

15. 7. 2007. – 15. 7. 2010.

Prošlo je sve. I sunce je zašlo za obzor mojega dana. Ono je odmor sumorni našlo, a ja bol žegućih rana.

Supruga Matilda, sin Zvonko, snaha Draženka, unuk Marko

Živiš s nama u svakom djeliću vremena i prostora, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

Supruga Ljubica i obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN DROŽĐEK

SJEĆANJE

12. VII 2009. – 12. VII 2010.

na moju dragu mamu

Stojim nad Tvojim grobom u mislima i molitvi s Tobom.

Svaka suza nestaje, a bol u srcu ostaje.

13. VII. 2007. – 13. VII. 2010.

Tvoji najmiliji: Supruga Tonka, sinovi Kristijan i Matko, kći Morana, snahe Ana-Marija i Bojana, zet Kristijan, unuci Lara, Marta, Luka, Borna i Mila

ANU DRVAČ

TUŽNO SJEĆANJE

DUŠKO BODO

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoja supruga Božica

10. VII. 2008. - 10. VII. 2010.

Tvoja kći

Godine prošle i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

*****

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji mama, brat i seka s obitelji.

SJEĆANJE

Kći Gordana s obitelji

PETAR HORVATIĆ 16. 07. 2006. – 16. 07. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratiću i kumu

JOSIP IMBRIHALEC

Svakog trena, svakog dana, Ti si s nama.

12. 07. 2006. – 12. 07. 2010.

Tvoja obitelj

Te nedjeljne lipanjske noći otišao si cestom s koje povratka nema. Hladna zemlja dom Ti posta, u nama u srcu tuga i bol osta.

SJEĆANJE

ŽELJKU VERŠIĆU

Mislima i molitvom čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Obitelji Imbrihalec i Đuras

Tvoji: sestrična Marica sa suprugom Vladom, obitelj Pajtak

VLADIMIR VIDOVIĆ

*****

15. 07. 2009. - 15. 07. 2010.

ZAHVALA povodom smrti drage nam

POSLJEDNJI POZDRAV

… vrijeme prolazi, ostaje samo bol i praznina, al’ voljeni ne umiru, nego se vole još jače …

Tvoji: Štefica, Andreja, Nataša, Ivica, Kruno, Danvid, Ivan, Ena, Anja, punica Marija

dragom kumu Nek’ Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Od Valentine i Matije

KATARINE MATIŠIĆ preminule 1. srpnja 2010. nakon duge i teške bolesti u 74. g. života.

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, zapaljenim svijećama i položenom cvijeću te ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala dr. Pintarecu i osoblju bolnice Novi Marof, IV. odsjek, na njezi, brizi i predanosti u liječenju.

Hvala kapelanu župe Vidovec na dirljivim i toplim riječima ispraćaja.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu dragu

JOSIP VRBANČIĆ

JASENKU JANUŠIĆ mr. pharm.

15. 07. 2009. – 15. 07. 2010.

16. 07. 2008. - 16. 07. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj kolektiv ljekarne

Tvoji najmiliji

Ožalošćena obitelj Rusman

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV nezaboravnom

JOSIPU KOSU

ZAHVALA

09. 02. 1948. - 03. 07. 2010.

povodom smrti naše voljene majke, punice, bake i prabake

MARIJE KUKEC preminule 28. lipnja 2010. u 85. godini života.

Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, pruženoj potpori i dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice na vječni počinak.

Iskreno zahvaljujemo rodbini koja nam je pomogla u teškim trenucima, prijateljima koji su prisustvovali posljednjem ispraćaju dragog nam Baje. Posebno zahvaljujemo poduzeću Vodogradnje i direktoru na pruženoj pomoći.

Uvijek ćete biti u našim srcima i mislima.

Sestra Anka s obitelji

LUDMILE GRABROVEC HORVAT

MARIJI KUKEC DOROTEJU

i

11. VII. 2004. – 11. VII. 2010.

IGNACA 01. IV. 1993. - 01. IV. 2010.

Vaši najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i bolničkom osoblju na brizi, izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Sinovi Josip i Drago, unuci Nikita, Saša i Bojan te ostala tugujuća obitelj

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IVICA DOMITER

ĐURĐA ŽITNJAK 2008. – 2010.

IVAN dr. CIK

12. VII. 2005. - 12. VII. 2010.

18. VII. 2000. – 18. VII. 2010.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Uvijek u mislima s Tobom.

TITIA † 13. III. 2009.

povodom smrti naše majke, bake i tete

na drage roditelje

dragoj i voljenoj

IN MEMORIAM

i

ZAHVALA

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Kći Biserka, zet Hasko, unuke Aleksandra i Nina sa suprugom Markusom, unuci Darko i Nenad sa suprugom Kerstin, praunuke Sophie, Emily i Viola, praunuci Elias i Valentin

SLAVKO † 16. VII. 2007.

Supruga Nada, sin Robert, kći Maja i Goran

Ožalošćeni kći Biserka, zet Hasko, unuke Aleksandra i Nina, unuci Nenad i Darko

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

LIBER

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoji roditelji, supruga, djeca i brat s obitelji

Tvoji najmiliji

Đurđa, lako je zapaliti svijeću, ali teško je nositi tugu i bol vječnu. Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a ja Te čuvam u srcu svom.

Suprug Mirko

SJEĆANJE ZAHVALJUJEMO svima koji su s nama podijelili tugu kada je preminuo naš dragi

SADULO HAJRULOVSKI Posebna hvala osoblju Doma za starije osobe, Zavojna 6, na svoj njezi i pažnji.

Terezija, Božidarka

JOSIP TROJAK 17. 07. 2004. - 17. 07. 2010.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Supruga Dragica, djeca Miljenka i Braco s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i nezaboravnog

PETRA VITEZA 15. VII. 1997. – 15. VII. 2010.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Sinovi, snahe i unuci

52 Vaš kutak

13. srpnja 2010.

Što čitati?

Dvije najknjige

Winston Spencer Churchill, Drugi svjetski rat, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Sir Winston Churchill sigurno ima tisuće nevinih života na duši, ali ipak ga je valjda Bog poslao da nas Hitler i Staljin sve ne potamane.

Manje je poznato da je stari lisac dobio Nobelovu nagradu, ali ne za mir, nego za književnost. E sad, to zvuči kao neka spačka, ali nije. Vojni zapovjednik u Prvom, a politički u Drugom svjetskom ratu, posve je zaslužio književnog Nobela za svoje memoare. To je nevjerojatno umijeće pisanja, elegancija jezika bez premca, sve iz vlastitog iskustva i iz prve ruke. Tisuće stranice jedinstvenog svjedočanstva o ključnim razdobljima svjetske povijesti, i to od strane glavnog aktera. Čist dokaz zašto se radi o najboljem govorniku svih vremena. Napokon, već nekoliko godina, mada u skraćenom izdanju, imamo nešto od toga i na hrvatskom. Nađite u ovoj knjizi barem jednu rečenicu koju bi mogao sročiti neki hrvatski političar. Jamčim – nećete naći nijednu.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Pladnjevi i pokrivala

Uloški na tzv. javnoj televiziji Piše: RADAR

N

e pamtim kad sam kaj gledal na Hateveju. Pa me baš briga ko i kakve pizdarije tam dela. Još me manje briga dal bu tu kakti javnu televiziju vodila Hloverka ili neko deseti. I kulko joj partija na vlasti kroji program. Briga me i za nekakvi politbiro vu kojem deset delegata donaša odluke ko bu dobil z nogom vrit i ko bu boss na čelu televizijske parade. Isto tak me ni briga dal bu v jutro, popodne i navečer z te televizije blejalo pet istih političkih gubica. I laprdalo o nečemu kaj ni sami ne razmeju o čemu. A fakat su jedni te isti non stop na hateveju, posebno vu političkim debatama koje je grdo poslušati i gledati. Veli Štefek da neke na Hateveju prikazivleju više nek reklame za uloške. Kaj jako upijaju. I kaj se lako prilagođavleju međunožju, kak to lepo veli moj prijatel pjesnik. I Hateve se prilagođavle. Čim im je vlast rekla da bu skresala teve pretplatu. Tak da ve javna televizija više zgledi kak smešni amaterski video nekih čiji brod tone, i tone. Ni smešno jedino onima kaj saki mesec 82 kune moraju dati za Hateve pretplatu. Makar nemaju za kruh kajti im je puno lakše kad glediju dok drugi kuhaju. Sa i bez uloškov.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Nakon što sam u prošlom broju pisala o lanternama te primijetila da su na savjete o romant ičnom ugođaju tijekom druženja na terasi reagirale mlade obitelji, odlučila sam svoja iskustva i dalje podijeliti s njima pa im sada želim poručiti da domaćinski ugođaj mogu još poboljšati.

Način na koji to mogu učiniti jest da na stolu uvijek imaju nešto ponuđeno, ili bar

ponuđeno i postavljeno prije dolaska gostiju. U tu svrhu potreban je lijep i dekorativan pladanj, ili tanjur koji, osim što ne smije biti prazan, svakako treba biti pokriven pokrivalom.

Ako ste se već toliko trudili oko izgleda vaših mignona, muffina ili klipića, svakako će biti poželjno da ta pokrivala budu prozirna. Najljepša i najjeftinija bit će - „staklena zvona“.

Takva pokr ivala, osim što otkrivaju privlačnost ponuđene hrane, ujedno

ostavljaju dojam higijene i čistoće. ”Staklenim zvonima” možete prekriti kolače, voće, tortu, izbor sireva ili suhomesnatih narezaka, sušeno voće, suhe kolačiće pa i sangriju. Naravno. „stakleno zvono“ bit će najbolji izbor, ali pod jednim uvjetom, a to je da ga ne zaboravite podići i odmaknuti kad goste ponudite poslasticom. Ako želite pladnjeve i staklena zvona iskombinirati s uređenjem svog doma - posjetite nas u Gift Shopu Letizia.

Vaša Letizia

W. G. Sebald, Saturnovi prsteni, Vuković&Runjić, Zagreb, 2010.

Evo friške knjige, preporučujem je svima, naročito intelektualno zahtjevnijim čitateljima. Nijemac Sebald (rođen 1944., poginuo 2001. u prometnoj nesreći) bio je vrhunski znalac engleske i cijele europske književnosti. Priča je jednostavna: Sebald šeće engleskim pustopoljinama i pušta slobodne asocijacije. Iz mora sjećanja izviru poznati, ali i oni zaboravljeni književni velikani, koji nam preko Sebalda, kao preko nekog medija, govore o svojim davno minulim vremenima i pokušavaju prodrijeti do nas, nastojeći poslati neku svijetlu poruku našim mutnim stanjima…

Veličanstven spoj erudicije i poezije, možda najbolja knjiga koja je ove godine objavljena u nas.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

13. srpnja 2010.

Motori, motori... i sve se ori...

Autoškola Eko vožnja (1) E

ko vožnja se kao ideja rodila 1992. godine u Finskoj kao rezultat brige i svijesti o očuvanju okoliša i ostvarenju znatnih ušteda u potrošnji goriva. EKOvožnja jest, u stvari, izvedenica od EKOnomične vožnje kojom ostvarujemo odgovarajuće uštede i - EKOloški osviještene vožnje kojom čuvamo okoliš.

Boris PETROVEČKI, konomična vožnja ing. prometa jest stil vožnje usmjeStručni voditelj i predavač ren na minimalizaciju Autoškola PETROVEČKI potrošnje pogonskog www.petrovecki.hr tel: 042/233-244 goriva i samog vozila. To se postiže, u prvom redu, smirenim i ujednačenim režimom vožnje na niskom broju okretaja motora, mijenjanjem u viši stupanj prijenosa već kod 2000-2500 o/min. Treba izbjegavati nagla ubrzavanja i česta kočenja. orištenje klima uređaja u vozilu, osim što, vrlo često, negativno djeluje na zdravlje znatno povećava potrošnju goriva pa njegovu uporabu treba svesti na minimum. Sva dodatna opterećenja treba u ukloniti iz vozila, kao i sve dodatke koji eventualno narušavaju aerodinamiku vozila (nosači za skije, bicikli, razni kovčezi i sl.). ravodobno treba zamijeniti zimske gume ljetnima, i obrnuto, i redovito provjeravati i održavati propisani pritisak u njima. Kad god treba čekati dulje od 30 do 60 sekundi treba ugasiti motor. Redovitim i pravilnim održavanjem vozila produljuje mu se vijek trajanja, a vjerojatnost pojave kvara i komplikacija tijekom vožnje svodi se na minimum. ažljivim planiranjem puta i selektivnim pristupom pri odabiru trase, posebno kod duljih putovanja, mogu se postići zapanjujući rezultati u uštedama. Pridodamo li svemu ovome i ograničavanje upotrebe vozila tj. izbjegavanje njegovog korištenja kad god je to moguće, a poglavito za kratke relacije, i prihvatimo li to kao naš stil vožnje, uvelike ćemo pridonijeti većoj sigurnosti prometa, zaštiti životnog okoliša, a pritom ćemo još i znatno uštedjeti.

E

K P P

ZA NADOLAZEĆI BROJ MALE OGLASE, SJEĆANJA, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE ZAPRIMAMO

PONEDJELJKOM DO 12 h (na području Varaždina za nadolazeći broj ponedjeljkom isključivo u Ivana Milčetića 13) MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774, fax. 042/290-789

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF GALERIJA BUKOVČAN Novi Marof, Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h su: 09 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!

FILM – VIDEO – KINO

Mlijeko tuge 9/10 Peruanska drama o životu žena obilježenih ratnih traumama, dobitnica je Zlatnog medvjeda 2009. godine. U Peruu, posebno u Andama, nasilno razdoblje između 1980. i 1992. bilo je obilježeno pobunom maoističke skupine Sendero Luminoso i akcijama paravojske i državnih oružanih snaga. Do 1990. sukob je došao do Lime, glavnog grada Perua. Rezultat tih sukoba su traume koju su doživjele žene koje su silovali članovi skupine Sendero Luminoso, a ta trauma prešla je na njihovu djecu preko mlijeka kojim su ih dojile. I djevojka Fausta boluje od sindroma „mlijeka tuge“, bolesti od koje obolijevaju oni koje su dojile silovane žene. Rat je završio, ali Fausta živi kao podsjetnik, jer joj je „bolest straha“ oduzela dušu. Ova peruanska drama osvojila je Zlatnog medvjeda, a to nije jedina preporuka filma.

Kritičari hvale koncept i vizualni stil filma, te zaključuju da je riječ o „šarmantnom filmom koji će se svidjeti strpljivim gledateljima s nježnim dušama“.

Vicevi!!!

MALI OGLASI

- Izgubljen je crni doberman. Ako ga tko nađe, neka bježi!

- Prodajem stojadina u dijelovima! Pogledati od Čakovca do Varaždina...

- Mladi student, 23 godine, ne puši, ne pije, ne ševi, rado bi promijenio način života. Javi se hitno!

- Zgodna plavuša (24, 175, 60), mjere 90/60/90, sama, imućna, dobra u krevetu i odlicno kuha, prodaje motokultivator i mješalicu. (sb)

54 S raznih strana DRAVA BEER OPEN

Dobra zabava i pivski višeboj Varaždinci i njihovi gosti sljedeći vikend, od 16. do 18. srpnja, imat će priliku uživati u novoj manifestaciji nazvanoj “Drava beer Open”, koja će se održavati na parkiralištu Gradske sportske dvorane Varaždin.

Organizatori, tvrtka Max Boegel Tehnobeton uz partnera, tvrtku Gastrocom, pripremili su bogat glazbeni, gastronomski i zabavni program koji će se odvijati kako na otvorenom tako pod šatorom.

U programu nastupit će popularne skupine Dyako i Hollywood, zatim istaknuti estradni zabavljači Ivan Hrvatska i Slađana Petrušić iz Noćne more, a najzanimljiviji će biti pivski višeboj koji se sastoji od pet igara koje uključuju pivo. Organizatori ističu kako bit natjecanja nije popiti enormne količine piva, već će natjecateljske ekipe morati pokazati svoju spretnost i brzinu. Zadnji dan manifestacije održat će se i veliki finale dviju najboljih ekipa, a pobjednika očekuje pivski vikend u Slavoniji.

Djeca će se moći zabavljati u svom zabavnom parku, a pripremljene su i nagradne igre za posjetitelje. Ulaz na “Drava beer open” je besplatan.

!

Ovčarka Linda Linda je mješanka njemačkog ovčara i ima 3 godine.

Nije dominantna, dobra je sa svim psima, a prema ljudima pogotovo. Sterilizirana je. Pružite dragoj Lindi dom, usrećite i sebe i nju.

Udruga Spas 042/330-004.

DVD VIDOVEC

120. obljetnica Pod visokim pokroviteljstvom Državne uprave za zaštitu i spašavanje i supokroviteljstvom Županije varaždinske i Općine Vidovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Vidovec proslavilo je 120 godina svoga djelovanja u zaštiti ljudi i imovine. Svečanost je započela u petak 18. lipnja odlaskom vatrogasaca na Svetu misu nakon koje je održana svečana sjednica. U subotu, 19. lipnja, u 13 sati organiziran je svečani doček gostiju u Vatrogasnom domu u Vidovcu. Okupilo se oko 300 vatrogasaca iz Vidovca i 32 prijateljska vatrogasna društva s kojima DVD Vidovec već niz godina održava međusobno prijateljstvo. Vatrogasnu povorku postrojio je i poveo do Školske sportske dvorane, gdje je održana svečanost, zapovjednik Božidar Plečko.

13. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Obitelj Horvatić iz Ljubešćice na svom imanju požela je raž srpovima

Stari žetveni običaji uz pjesmu i narodno veselje Današnji trendovi uređenja interijera i eksterijera sve se više okreću prema onom nekadašnjem, s detaljima prošlog vremena Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Da je mjesec srpanj zaista srpanj, pokazala nam je obitelj Horvatić iz Ljubeščice, prošle subote, koja je na svojem imanju organizirala ručnu žetvu na starinski način - žetvu srpom.

Današnji trendovi uređenja interijera i eksterijera sve se više okreću prema onom nekadašnjem, s detaljima prošlog vremena.

Pobožnost u polju Baš zato je i obitelj Horvatić u jesen posijala raž, kako bi slamu koristila za pokrivanje krovova te nam prilikom žetve pokazala kakvi su bili žetveni običaji nekada u Ljubešćici.

U vrijeme žetve ječma i raži, potkraj lipnja, obitelj bi rano ujutro odlazila na polje.

Gazda bi uvijek zazvao Boga u pomoć: „Bože, pomozi!“ Tko prvi zaženje, odvoji jedan snopić žita te od njega isplete vjenčić, odloži ga na stavicu da ga na povratku kući ponesu sa sobom i stave u sobi za tram. Tu vjenčić čeka božićne dane kad ga se stavlja na stol.

Nakon prvog odvojenog vjenčića počinje žetva. Želo se kupljenim srpom, zamahom „k sebi“, to jest zdesna nalijevo.

Ako je žito bilo visoko (npr. raž), onda se nije baš želo prenisko, osim ako se slama trebala upotrijebiti za prekrivanje krovova.

Napravili bi se pojasevi od žita koje bi stavili na zemlju te su se na njih polagale dvije do četiri rukoveti da bi se dobio snop.

Žeteoci su samo želi, a iza njih vezač bi vezao snopove.

B

ože, prekriži i blagoslovi, očuvaj od tuče i zla vremena i od zločestoga čovjeka!

Petnaest snopova činilo je jednu stavicu.

Navečer, kada je posao bio završen, na zadnjoj stavici napravili bi križ i pomolili se: „Bože, prekriži i blagoslovi, očuvaj od tuče i zla vremena i od zločestoga čovjeka!“ Požnjevena i u postavi čuvana pšenica sušila se neko vrijeme (ovisno o vremenskim prilikama) na polju, a zatim se snoplje kolima odvozilo doma - „v škedenj“ gdje se zrnje odvajalo od slame.

Unatoč vrućini, pjesma, veselje i sam način žetve probudili su sjećanja i vratili njima okupljene žeteoce u

Obitelji Horvatić pomagali su članovi KUD-a “Ljuba voda”

nekadašnja vremena, koji su se inače u velikom broju odazvali da pripomognu u žetvi, a među njima sudjelovali su i članovi KUD-a „Ljuba voda“ iz Ljubešćice, odjeveni u ljubešku narodnu nošnju kao bi žetva i na taj način poprimila duh prošlosti.

Od četiri rukoveti dobije se jedan snop

Prvo - snopić k sebi

VANIMA Besplatna radionica u Varaždinu s posebnim gostom iz Škole crtanog filma 98 iz Niša

Šesta ljetna radionica animiranog filma

Djeca u VANIMA-i samostalno pretvaraju svoje ideje u film

Nakon sudjelovanja na Animafestu u Zagrebu, gdje su bili prikazivani pobjednički filmovi s prvog varaždinskog VAFI-ja kao uvod u program natjecateljskih filmova za djecu, VANIMA - studio animiranog filma iz Varaždina organizira 6. ljetnu radionicu animiranog filma koja će se održati od 19. do 23. srpnja u prostorijama VANIMA-e u Križanićevoj 33 u Varaždinu.

Radionica je besplatna i namijenjena je djeci od 10 do14 godina, s time da je maksimalni broj polaznika petnaestero djece. Poseban gost radionice bit će Milan Stefanović, član Škole crtanog filma 98 iz Niša, a svi zainteresirani mogu se javiti na mail: vanima@vanima.hr ili na broj mobitela 091 798 08 58 (Hrvoje Selec, voditelj).

VANIMA će uzvratiti gostovanjem u Nišu, gdje će sudjelovati na 4. međunarodnoj koloniji crta-

nog filma početkom kolovoza, a gosti predavači će biti Arthur Colin, dvostruki oskarovac za specijalne filmske efekte (Odiseja u svemiru 2001., Conan barbarin...) i VICON produkcija čijim softverom su izrađeni Harry Potter, Hulk, Ratovi zvijezda, Mumija, Polar ekspress... Na koloniji će sudjelovati i djeca iz Slovenije, Bugarske, Mađarske, Rusije, Italije, BiH kao i domaćini iz Niša.

VANIMA je također prijavila 18 filmova za Državnu reviju filmskog i videostvaralaštva djece od kojih je njih 14 primljeno u službenu konkurenciju, dok je film “Boje sjećanja” mlade autorice Karle Skok uvršten u službenu konkurenciju Filmske revije mladeži. Cjelokupnu produkciju VANIMA-e svi ljubitelji crtića moći će pogledati i na varaždinskom Korzu 30. srpnja ove godine.

Vodič 55

13. srpnja 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ Od 15. do 20. srpnja PLAN B u 19 sati STRAVA U ULICI BRIJESTOVA u 21 sat

LJETO U VARAŽDINU PREPORUKA TJEDNA

FOTO NATJEČAJ

Ciklus koncerata “Tjedan Padovca” u povodu 210. obljetnice rođenja Utorak, 13. srpnja Stari grad u 20,30 ARMANDO PUKLAVEC, bariton DANIJEL OTO, glasovir Četvrtak, 15 srpnja Stari grad u 20,30 NEVEN HRUSTIĆ, gitara Petak, 23. srpnja Stari grad u 20,30 SOFIJA CINGULA, mezzosopran & DARKO RUŠEC, gitara

* U subotu, 17. srpnja 2010. u 10 sati na Varaždinskom groblju bit će položen vijenac i upaljene svijeće u spomen na 210 godina od rođenja znamenitog varaždinskog skladatelja i glazbenika Ivana Padovca

KNJIŽNICA Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00 Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ LJETNO RADNO VRIJEME

OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00

MUZEJI Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ 0ıČÑ ĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑ ȿ ĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Gajeva 15 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca

- posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ CENTAR ZA KULTURU Četvrtak, 15. srpnja u 19 sati PRIČA O IGRAČKAMA 3 (animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski) Četvrtak, 15 srpnja u 21 sat JACUZZI EXPRESS (SF-komedija) Petak, 16. srpnja PRIČA O IGRAČKAMA u 19 sati PROROK (triler) u 22 sata

Od subote, 17. srpnja, do utorka, 20. srpnja PRIČA O IGRAČKAMA 3 u 19 sati JACUZZI EXPRESS u 21 sat

2/ S= V #J V eJ'8N0'& ɵɳɴɳȩ Četvrtak, 15. srpnja Atrij Staroga grada u 21 sat DRAGULJI “ZAGREB FILMA” (animirani filmovi) Petak, 16. srpnja Atrij Staroga grada u 21 sat DAMIR KUKURUZOVIĆ & GYPSY SWING QUARTET (koncert) Subota, 17. srpnja Atrij Staroga grada u 21 sat CINCO I MARINKO (kazališna predstava) Nedjelja, 18. srpnja Stari grad Zrinskih u 21 sat JURA STUBLIĆ & FILM (koncert)

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni / _=/ ' Tara Slunjski, Iva Grabarić, Nika Košćak, Mia Panić, Patricija Miklošić, Helena Vinceković, Sanela Novak, Dona Gereci, Patricija Nemčić, Lucija Kutnjak i Klara Guštek.

/ ' Hrvoje Ivančić, Petar Čegelj, Lovro Mešnjak, Luka i Filip Migač, Luka Drožđek, Andrej Stanečić, Lovro Bedeković, Dino i David Marčec, David Kanižić, Tin Šabić, Niko Ptiček, Karlo Peharda, Adam Rendić, Fran Veličević, Luka Kosec i Toni Premuž.

Vjenčani Denis Buntić i Emina Borko, Bojan Drčec i Bojana Mihajlović, Neven Komes i Anita Berger, Dejan Novoselec i Simona Bais, Igor Švarc i Marija Kontrec, Teodor Hirš i Marijana Tomašić.

åÑĒ #ÑĒŀÑ

Umrli Dragutin Sačić (92) Silvana Dolovski (15) Ludmila Grabrovec (80) Veronika Arbutina (72) Antun Kodba (70) Sadulo Hajrulovski (81)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NOVI VAL VRUĆINE VREMENSKA SLIKA: Ušli smo u srce ljeta. Dugo smo čekali sunce i vrućinu, a sad nam je možda malo i prevruće. I novi radni tjedan počet će uz sunčano i vruće vrijeme. Pravo žarko ljeto. Čitave dane će pržiti sunce, a veći dio ovog tjedna čeka nas upravo takvo vrijeme. Samo je sredinom tjedna ponegdje moguć kakav kratkotrajan pljusak. Jasno je da će uz puno sunca temperatura zraka biti vrlo visoka, uglavnom iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Podsjećamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.7.).

Dnevne vijesti na www. regionalni. com

56 Zadnja

13. srpnja 2010.

MK BOMBELLES

DOZNAJEMO Zagrebački gitaristički kvartet predstavio se čakovečkoj publici

Bachom protiv vrućine Nezaboravni koncert - nastup Zagrebačkog gitarističkog kvarteta u sklopu “Ljeta u gradu Zrinskih”

!

izvodi stilski raznolik repertoar, sastavljen kako od renesansnih tako i baroknih djela, pa sve do suvremenih kompozicija kao i jazza i world-music skladbi. Godine 2005. izdali su CD „Da fuga a milonga“, koji je emitiran na mnogim domaćim i svjetskim radio postajama.

Zagrebački gitar istički kvar tet se u Č akovcu predstav io znatiželjnim Međimurcima djelima Johanna Sebastiana Bacha, Jeana Philippea Rameaua, Joaquina Tur ine, Jose Luisa M e r li na , te, z animlj ivos t koja je sve prisutne dodatno zainteresirala, bila je kompozicija hr vatskog predsjednika Ive Josipov ića - „ S amba

Poznati lete avionima Winaira

Mlaznim zrakoplovima varaždinske tvrtke Winair u sve većem broju lete i poznate osobe iz svijeta.

Među ostalim, u mlaznom zrakoplovu Cessna Citation CJ2+ letjela je kraljica Jordana, pjevačica Laura Pausini,

nogometaš Kakha Kaladze i drugi. Svi su oni izrazili zadovoljstvo kvalitetom leta i usluga.

Dodajmo da se nedavno u sastavu flote Winaira nalazi i novi mlazni zrakoplov Cessna Citation Mustang.

per chitarre“.

U opuštenoj atmosfer i glazbena večer je privedena kraju, a svi prisutni se nadaju da će uskoro opet imat priliku otići na koncert ovog talentiranog ansambla mladih glazbenika. (sn)

KARIKATURA

TOMISLAV MAKAJ

Ove nedjelje u atriju Staroga grada u Čakovcu u 21 sat imali smo priliku doživjeti još jedan nezaboravni koncert - nastup Zagrebačkog gitar ist ičkog kvarteta u sklopu “Ljeta u gradu Zrinskih”. Unatoč sparini gotovo sva sjedala bila su ispunjena. Uz zvukove Bacha i Rameaua, večer se pretvorila u glazbeni doživljaj koji nas je vratio u prošlost te dočarao posebnu ugodu publici koja je zaista bila oduševljena.

Zagrebački gitaristički kvartet utemeljio je Ante Čagalj 1990. godine od svojih učenika; on je jedan od vodećih hrvatskih gitarističkih pedagoga te i sada umjetnički voditelj ansambla.

Zagrebački gitaristički kvartet čine Tomislav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita Ivković i Mak Grgić, mnogobrojne koncerte su održali u Hrvatskoj kao i po cijelom svijetu (u Kanadi, Europi, Aziji i Južnoj Africi).

Osvojili su mnoge nagrade na međunarodnim natjecanjima, premijerno izveli deset djela suvremenih hrvatskih skladatelja i prvi odsvirali čitavo Bachovo “Umijeće fuge” na gitarama.

Kvartet

Moto susret u Vinici VINICA – U organizaciji Moto kluba “Bombelles” iz Marčana od 16. do 18. srpnja održat će se Osmi međunarodni moto susret. Okupljanje motorista bit će na SRC Ribnjak u Vinici gdje je predviđeno slobodno kampiranje. Program je kroz sva

tri dana druženja detaljno isplaniran, a prvi defile motorista počinje u petak u 17 sati. Tijekom večeri u kampu nastupaju rock grupe Nakupina Mi, Crno perje, Rubikon band…, a kao točka na „i“ bit će nezaobilazni erotski show (1. dio, a drugi – slijedi u subotu). Treba znati, za sve koji se u petak i subotu umore od silnih uzbuđenja, nedjelja će, kako obećavaju organizatori - ipak biti „laganini“ uz afterparty.

LJETO U VARAŽDINU

Melun kvartet Nastavak “Ljeta u Varaždinu” donosi nam nastup varaždinskog Melun kvarteta. U petak, 16. srpnja, kraj fontane na Kazališnom trgu nastupit će ovaj mladi sastav koji njeguje jazz i fussion glazbu.

Melun kvartet predstavit će se u sastavu: Hrvoje Šenjug (gitara), Filip Eldan (klavir), Jura Herceg (bas) i Igor Frntić (bubnjevi). Iako je riječ o mladim glazbenicima, u dobi od 17 do 20 godina, dečki su već dokazali svoj talent kao polaznici Glazbene škole, pa vrijedi provjeriti kako će njihova glazba odjeknuti na ugodnom prostoru kraj terase “Rogoza”. (dp)

crta: Željko Pilipović