RT_323

*/5&37+6 Branko Despot, sveučilišni profesor i član HAZU-a o filozofiji, životu, braku...

DIANA PEČKAJ VUKOVIĆ

TRADICIJA

Volim kuhati, ali najbolje ipak kuha - mama!

Tko je plesao na Aninom balu u V. Toplicama?

Stranica 35.

Stranice 6.-7.

Stranica 25.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 323 :: 27. srpnja 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO I Varaždinska biskupija pogođena problemima tvornice BBS

Biskup: Ljuti smo i žalosni zbog BBS-a Varaždinska biskupija ima potraživanja zbog zajma BBS-u od 18 milijuna kuna

Stranice 2.-3.

ČATEKS ČAKOVEC

VARAŽDINSKA BOLNICA

Radnicima dionice!

U bolnici bez otkaza i novog zapošljavanja?

Stranice 24.-25.

Stranice 4.-5.

MEŠTER PUČKE KUHINJE

Varteks: Umjesto skupštine dioničara, samo domjenak

Štedljivi izumi iz Goričana %PNJOJŗFWF JOPWBDJKF koje štede energiju Stranica 8.

Stranica 12.

MLB LJETNI KAMP

Varaždin postaje pravi regionalni centar za bejzbol Stranica 28.

8. OLDTIMER SUSRET U VARAŽDINU

Uz Chevrolet i BMW fićo kao “proljećar” Stranica 46.

Štef i z ničega napravi nekaj!

Stjepan Klajn već deset godina vodi Caritasovu pučku kuhinju i smišlja jela za korisnike Stranica 10.

CRNE BROJKE

U prvih šest mjeseci 23 suicida Stranica 18.

ISSN 1846-8969

t 41035 Nogometaši NK Varaždina pobjedom nad NK Zadrom uspješno započeli 1. kolo HNL-a Stranica 27. t ,6-563" Sve od Ivana Padovca do Hendrixa i Santane Stranice 22.-23. t Ç&/4,* 47*+&5 Znaš li koji broj grudnjaka nosim? Stranica 36. t ;%3"7-+& Što je bubrežni refluks, koje su najbolje vrste pregleda i zašto je važno pravovremeno liječenje? Stranice 32.-33. t 16501*4 Čari japanske kuhinje Stranica 26.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Bale smeća prijete zagađenjem voda

V

eć sam imao napisan uvodnik za ovaj broj 7Plus Regionalnog tjednika ali kad sam vidio fotografije našeg reportera koje je snimio jučer na gradilištu novog Željko PAVLEK pogona MBO - a, urednik@regionalni.com jednostavno mi se nova tema nametnula sama. O čemu se zapravo radi? Tijekom pripremnih radova za izgradnju pogona za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada grada Varaždina koji su upravo u tijeku, građevinski su djelatnici iskopali jame za temelje i stupove budućeg pogona i već na dubini od oko metar i pol naišli na podzemne vode. Ta je činjenica mnoge zabrinula jer malo je tko očekivao da na tako maloj dubini, u blizini hrpetina nagomilanih bala baliranog smeća, protječu podzemne vode kojima sada prijeti ozbiljno zagađenje.

Poznato je već da su se folije u koje je zamotano smeće na privremenoj lokaciji u Brezju počele raspadati, da je smrad ovih ljetnih dana zbog toga postao nesnosan za stanovnike okolnih naselja, da se iz bala cijedi odurna smrdljiva tekućina opasna za okoliš i zdravlje ljudi, da se okolo bala vrzmaju štakori… Zato će svatko tko imalo razumije potencijalne opasnosti koje sa sobom nosi ekološka bomba od poslaganih bala smeća pozdraviti napore koji se čine da se što prije izgradi pogon MBO-a i zauvijek sanira ovo ruglo grada i nedvojbena ekološka prijetnja. Za one druge pak najbolje bi bilo da što prije posjete privremeno odlagalište baliranog smeća u Brezju i sami se uvjere kakav opaki naboj krije ekološka bomba na ulazu u Varaždin.

27. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Prva naša tvornica za oporabu PET ambalaž

Propast BBS-a ili ipak rješenje za blokadu tvrtke?

Iako nakon blokade računa i prestanka isporuke sirovine tvornica više ne radi, u BBS-u se nadaju da će idućih dana uspjeti izbjeći stečaj, tim više što će se ukinuti Fond za razvoj i zapošljavanje koji je pokrenuo predstečajni postupak zbog milijunskih potraživanja temeljem dvaju kredita u visini 30 milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

PODRUTE/ZAGREB – Problemi u kojima se našla prva naša tvornica za oporabu PET ambalaže traju već dulje vrijeme, no bez obzira na složenost, poslovodstvo BBS-a i 150 zaposlenika nadaju se rješenju.

Prestali s radom - Naše poslovanje išlo je od 2006. do 2008. godine.

No, tada je uslijed globalne krize u razvijenim zemljama, gdje uglavnom izvozimo ono što dobivamo nakon prerade boca, došlo do pada potražnje prerađevina od plastike, a time

n

akon blokade računa i obustave isporuke sirovine, BBS prestao s radom i pada cijena. Naime, zbog toga što je općenito pala industrijska proizvodnja, cijena plastike dobivene preradom boca pala je oko 30 posto, a pala je i cijena originalne plastike koja se više približila cijeni oporabljene. Uslijed toga, neke tvornice za preradu plastike ubrzo su propale, poput onih povezanih s auto industrijom. Izbjegli smo takvu sudbinu jer zbog kvalitete naše produkte koristi prehrambena industrija - rekla nam je Barbara Bešenić, članica Uprave BBS-a, upitana zbog čega je poduzeće zapravo zapalo u probleme.

No to nije sve. Zbog situacije u kojoj se našao, kao mlado poduzeće BBS je već tada tražio pomoć od države, ali bez koristi.

- Ne samo da ni mi, kao ni niz drugih izvoznika, nismo dobili potrebnu pomoć za prevladavanje krize, nego nam je Fond za očuvanje okoliša udvostručio cijenu sirovine s 400 na 800 kuna, odnosno iskorištene PET ambalaže - doznajemo od Bešenić.

Što zbog toga, a što zbog neprilika na vanjskom tržištu, kako dodaje, otplata dobivenih kredita više nije bila uredna.

Budući da su se prilike usložnjavale iz mjeseca u mjesec, blokiran je račun poduzeća, a krajem prošle godine prestala je i isporuka sirovine. No, budući da je imala određene zalihe, tvornica je radila ipak do lipnja.

Ipak dogovor?

- U međuvremenu nestalo je posljedica krize na vanjskom tržištu, pa su tako porasle cijene naših produkata. Banke stoga podržavaju nastavak rada BBS-a i spremne su nam reprogramirati kredite, ali takvu susretljivost nismo naišli kod Fonda za razvoj i zapošljavanje koji nam je blokirao račun te pokrenuo predstečajni postupak - veli Bešenić.

Taj je fond 2003. godine odobrio BBS-u kredit od 17,6 milijuna kuna, i to na sedam godina uz tri godine počeka, a 2004. još 12,4 milijuna kuna uz dvogodišnji poček.

- Samo pokretanje stečajnog postupka i otkaza ugovora tvrtke BBS d.o.o., rezultat je dospijeća gotovo cijelog prvog kredita uvećanog za kamate na naplatu, te isto tako dospijeća više od polovice drugog kredita na naplatu - doznajemo od Gorana Basarca, višeg stručnog suradnika u Fondu.

U razgovorima s predstavnicima BBS-a, kako dodaje, opetovano su nuđena rješenja za smanjenje duga na, primjerice, dvije rate, čime bi se omogući-

Od lipnja ove godine tvornica u Podrutama ne radi, a zaposlenici su dom

la deblokada računa, odnosno izbjegavanje pokretanja stečajnog postupka.

- Rješenja koja je nudio BBS

u

koliko BBS uplati dospjela potraživanja, Fond odustaje od stečaja u vidu otpisa kredita ili reprograma, nisu se mogla provesti sukladno našoj zakonskoj regulativi i pravilnicima, No, i dalje smo apsolutno spre-

mni prihvatiti opciju povrata dospjelih dugovanja. Stoga ukoliko BBS uplati cjelokupan iznos dospjelih potraživanja, Fond bi prekinuo otkaz ugovora te bi se nedospjele rate kredita mogle vraćati otprije ugovorenom dinamikom upozorava Basarac.

Slijedom toga, u BBS-u se nadaju da će idućih dana uspjeti naći rješenje, tim više što je Vlada u četvrtak predložila ukidanje Fonda za razvoj i zapošljavanje, pa će se pregovori nastaviti u okviru Ministarstva gospodarstva.

Holy: Ambalažu kupuju po 50, a izvoze za 400 eura Zbog pretrpanih domaćih skladišta, kako je isticano, Fond za zaštitu okoliša 2008. godine počeo je djelomice izvoziti PET ambalažu.

- Cijene su vrlo povoljne na stranim tržištima. Dok PET ambalažu prodajemo domaćim reciklažerima za nešto više od 100 eura po toni, vani za nesortiranu dobivamo oko 180 eura. Za sortiranu PET ambalažu cijena iznosi manje od 200 eura u Hrvatskoj, a u ino-

zemstvu najmanje 300 eura po toni - isticao je ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša.

Osvrćući se na 300 milijuna kuna gubitka u sustavu ambalažnog otpada Fonda, potpredsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Mirela Holy pitala je tada zašto se reciklažerima dvije godine ambalaža prodaje po svega 50 eura, dok je oni samljevenu izvoze za 400 eura.

Aktualno

27. srpnja 2010.

že u Podrutama u ozbiljnim problemima

3

OTVORENO Varaždinski biskup o zajmu BBS-u

BARBARA BEŠENIĆ

„Kod najgoreg gube svi“

Bešenić: Kome paše stečaj?

- Tražili smo da nam Fond za razvoj i zapošljavanje pomakne otplatu na dvije godine.

Očekivali smo to zbog uloge koju ima Fond, a i trebali bismo biti poduzeće od posebnog interesa. Međutim, za razliku od drugih vjerovnika, Fond nije sklon takvom reprogramu naših obveza, ali vjerujemo da ćemo uspjeti naći rješenje tijekom razgovora u Ministarstvu gospodarstva koje će djelomice preuzeti poslove Fonda nakon njegovog ukidanja - veli Bešenić koja s ostalim članovima poslovodstva radi na rješavanju problema.

Bez obzira na njihovu veličinu, nada se pozitivnom ishodu.

- Iako nam napisi ne idu u prilog, vjerujem da ćemo se uspjeti dogovoriti sa svim vjerovnicima i da neće doći do najgoreg jer tada gube svi - upozorava Bešenić pitajući se kome bi to odgovaralo.

Ipak, to što je Fond za razvoj i zapošljavanje pokrenuo predstečajni postupak, a Fond za zaštitu okoliša prekinuo dostavu PET ambalaže, govori da, slučajno ili ne, neće baš svi izgubiti ukoliko prestane rad tvornice u Podrutama.

Naime, ambalažu sada prerađuje sve uspješnija Drava International koju su nedavno obišli potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks i Vinko Mladineo, ravnatelj Fonda…

Varaždinski biskup obišao je tvornicu za preradu PET ambalaže u Podrutama

„Žalosni smo i ljuti na to što se dogodilo!“ Kako bi novac sačuvali, ali i pomogli tamošnjim ljudima, dali smo zajam uz dobru kamatu, pojašnjava mons. Mrzljak Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Žalosni smo i ljuti na to što se dogodilo, posebno ako se ima u vidu da smo htjeli pomoći, rekao nam je mons.

Josip Mrzljak, varaždinski biskup, osvrćući se na situaciju u kojoj se našla Varaždinska biskupija koja je 2007. godine dala BBS-u zajam od 18 milijuna kuna, a sada joj prijeti gubitak vjerojatno većeg dijela ukoliko se otvori stečaj, sudeći po velikim potraživanjima mogućih vjerovnika te imovini poduzeća.

Stala gradnja

ma na minimalcu i čekaju što će biti s poduzećem

DVOJBA Koji su (sve) uzroci velikih teškoća tvornice u Podrutama

BBS: Inspekcije nisu našle nikakve nezakonitosti!

Jesu li problemi u kojima se našao BBS posljedica gospodarske krize te fondova koji, slučajno ili ne, nemaju razumijevanje za situaciju u kojoj se našlo poduzeće, kako to tvrde u BBS-u, ili su pak posrijedi loše, pa i nezakonite poslovne odluke i radnje, kako to tvrde neki drugi?

U iznošenju navodnih nezakonitih radnji najdalje je otišao dvotjednik Objektiv.

Naime, osim što navodi da su sveukupna dugovanja BBS-a Fondu za razvoj i zapošljavanje, Hypo Leasingu, Varaždinskoj biskupiji, Credo banci i drugim vjerovnicima oko 140 milijuna kuna,

navodi se i da „svi dokazi ukazuju na to da je tvrtka pronevjerila od 80 do 120

j

esu li posrijedi i loše, pa i nezakonite poslovne odluke i radnje? milijuna kuna izdavanjem lažnih faktura Fondu“. Navodno je BBS s tvrtkama iz Dubrovačko - neretvanske županije, među kojima je Narona Impex iz Metkovića, trgovao s ogromnim količinama PET boca koje nisu mogle biti prikupljene.

Prema tvrdnjama lista, Državno odvjetništvo već provodi istragu, dok iz BBS-a prijete otkrivanjem visokih političkih dužnosnika i bankara upletenih u slučaj, poput Luke Bebića.

Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a, koju smo zamolili da potvrdi navode o istrazi u BBS-u zbog lažnih faktura, odgovorila nam je da „sukladno čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu nije u mogućnosti odgovoriti na upit pa time ni potvrđivati navode objavljene u sredstvu javnog priopćavanja.“ U BBS-u pak ističu da inspekcije koje su bile nisu našle nikakve nezakonitosti.

- Novac je bio namijenjen za razne građevinske zahvate koje nismo u tom trenutku mogli izvoditi.

Kako bismo ga sačuvali, ali i pomogli tamošnjim ljudima, odlučili smo dati zajam uz dobru kamatu, pri čemu smo imali u vidu važnost djelatnosti poduzeća za očuvanje okoliša - pojašnjava varaždinski biskup koji je bio i obišao tvornicu za preradu PET ambalaže u Podrutama.

Povrat zajma, kako dodaje, bio je uredan prve dvije godine nakon odobrava-

“Više pažnje drugim temama”

Grad uređuje ulaz u katedralu

nja, a nakon toga rate iz BBS-a više nisu stizale.

- Zbog toga su poremećeni neki naši planovi i stali su naši

t

o je nešto što je trebalo imati budućnost. Nadam se razjašnjenju gdje je zapelo, veli biskup

projekti, primjerice, zaustavili smo gradnju u Lepoglavi, kao i početak gradnje nove crkve u Varaždinu. No nadamo se da ćemo doći do svog novca, ako ne ove godine, onda idućih.

Zbog toga, a naravno i zaposlenika, važno je da poduzeće

Vjerujem da i drugdje ima sličnih slučajeva, samo što oni nisu izašli u javnost, ističe mons. Mrzljak kojeg žalosti što mediji više pažnje ne posvećuju drugim temama vezanim za vjerski život.

Posebno izdvaja ovogodišnje susrete mladih u Zadru. Tu su održane Hrvatske svjetske igre s više od 700 mladih hrvatskih korijena iz 24 zemlje.

nastavi s proizvodnjom. To je nešto što je trebalo imati budućnost. Gdje je i zašto zapelo, ne znam, ali se nadam da će se i to razjasniti - naglašava varaždinski biskup.

O novcu - sami Kod plasmana novca, kako pojašnjava, svaka je biskupija samostalna, što znači da ne može snositi nikakve posljedice od drugih za svoje poteze.

- Iako u biskupiji postoji ekonomsko vijeće koje odlučuje o takvim stvarima, kao i konzultacije sa strane, na kraju iza svega stoji biskup - rekao nam je mons. Mrzljak, naglašavajući da biskupija nije angažirala privatnog konzultanta u ovom slučaju.

DRUGA STRANA U BBS-u vele da će riješiti obveze prema Biskupiji

„Prvo nam je nužna deblokada“ Vjerujem da ćemo riješiti odnos s Crkvom, kao i ostalim vjerovnicima, rekla nam je Barbara Bešenić, osvrćući se na potraživanja koja ima Varaždinska biskupija.

Za rješavanje cjelokupne situacije, kako je naglasila, ključno je najprije postići dogovor o deblokadi s Fondom za razvoj i zapošljavanje, odnosno ministarstvom koje

će nastaviti obavljati poslove nakon njegovog ukidanja.

Naime, u sklopu Programa gospodarskog oporavka, Vlada je u četvrtak donijela pr ijedlog Reorganizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba prema kojem bi poslove Fonda preuzeli Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo regionalnog razvoja.

BBS želi vratiti dugove

4

Aktualno

27. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Od upravnih vijeća bolnica traži se smanj

Nesposoban Kosor, dobra Kosor…

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

20.7.

Zbog ušteda od 318 milijuna, kako veli Milinović, devet od 17 zagrebačkih klinika spojene u četiri. A da će itekako trebati štedjeti, govori i to da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, mimo očekivanja, pala u lipnju za čak 4 posto.

No u mjesecima prije lipnja izvoz porastao gotovo 9 posto, za koliko je smanjen i uvoz, zbog čega je deficit robne razmjene manji za četvrtinu.

U varaždinskoj bolni otkaza, ali ni novih z

21.7.

Za 10 do 15 posto mogle bi biti smanjene mirovine i plaće u javnom sektoru u slučaju radikalnog rebalansa, ustvrdio Milinović, koji je to sam opovrgnuo nakon kritike Kalmete koji je ustvrdio da se o smanjenju nije razgovaralo ni u Vladi ni na GSV-u čiji je rad, nakon bojkota sindikata, ponovno pokrenut. Gotovo izjednačen broj zaposlenih i umirovljenika od kojih ni petina nema radni staž od 40 godina, a broj branitelja udvostručen od 2003., dok je partizanskih mirovina još i više.

22.7.

Istina je voda duboka u kojoj se ja ne mogu utopiti, ustvrdio je Polančec nakon izlaska iz Remetinca gdje je završio zbog sumnji u više koruptivnih djela.

Zbog korupcije predstoji i (novo) suđenje bivšem potpredsjedniku HFP-a Gotovcu, budući da je Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu. A Međunarodni sud pravde zaključio je da je neovisnost Kosova legalna.

23.7.

Nužnim, pravednim i djelotvornim nazvao je mađarski premijer porez bankama protiv kojeg su bili MMF i EU, koji su tijekom vikenda prekinuli, a zatim nastavili s pomoći Mađarskoj. Državnih agencija više nećemo imati 14, nego tri, predložila Vlada koja s Ostojom sklapa stotinu milijuna kuna težak kompromis da bi „izbjegla veće štete“.

24.7.

Dočekavši na naplatnim kućicama turiste, kojih je gotovo pola milijuna više nego lani, Kosor osvojila simpatije, usprkos nespretnosti s engleskim, a posebice pitanju gdje je bila kada se za posao u HEP-u davao novac koji je išao HDZ-u.

25.7.

Nesposoban Kosor, dobra Kosor, EU, USKOK… mogući su razlozi, sudeći po nastupu na HTV-u, zašto je Čehok ostao uz HDZ, a napustio HSLS. Nakon obilaska Jasenovca, izraelski premijer okrenuo se i budućnosti, i to mogućim ulaganjima.

Ako od tri liječnika na Odjelu kardiologije odu dva, cijeli se sustav ruši - kaže dr. Tršinski

Smanjenje broja zaposlenih za pet posto, za varaždinsku bolnicu znači 58-ero ljudi manje, dok bi se čakovečka bolnica trebala “riješiti” 35 zaposlenika Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U varaždinskoj bolnici neće biti otpuštanja – poručio je ravnatelj varaždinske Opće bolnice dr. Dubravko Tršinski.

Naime, među zaposlenicima varaždinske bolnice zavladao je strah od otkaza zbog zaključka koji je Vlada donijela na svojoj sjednici 28. svibnja ove godine, a kojim se od upravnih vijeća i nadzornih tijela trgovačkih društava i ustanova traži da odrede jasne kriterije i izrade detaljne

26.7.

Zbog rasta cijene pšenice na burzama, umireni seljaci. No ne svi. Povodom novih akcija oko namještanja utakmica, oglasio se Mamić te pozvao policiju da pročešlja EPH. A kako sve SAD češlja Afganistan, objavljeno na 90 tisuća stranica tajnih dokumenata.

Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

Brojne posljedice U ravnateljstvu varaždinske bolnice ne vide puno manevarskog prostora za otpuštanja.

- Imamo 73 posto zdravstvenih djelatnika i 26 posto ostalog osoblja, znači zaposlenika koji i rade u tehničkoj službi, administraciji i kuhinji i to je jedan od povoljnijih odnosa u bolnicama u Hrvatskoj. Ako se ide na

smanjenje optimalnog broja zaposlenika za pet posto, to će se odmah osjetiti na kvaliteti i broju usluga koje pruža varaždinska bolnica pacijentima, a bit će i problema u ispunjavanju određenih zakonskih i ugovornih obveza – upozorio je.

U ravnateljstvu varaždinske bolnice kažu kako se taj zaključak odnosi i na druge zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Tako bi smanjenje broja zaposlenika za pet posto u Županijskoj bolnici Čakovec značilo otkaze za 35ero djelatnika, s obzirom na to

Spajanje bolnica i kategorizacija

Dr. Dubravko Tršinski

IZDAVAČ

nema osobe koja će potpisati otkaze - komentirao je dr. Tršinski zahtjev o smanjenju broja zaposlenih za pet posto.

OTVORENO O kategorizaciji bolnica u Ministarstvu ne žele govoriti

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM

analize učinaka smanjenja pet posto zaposlenih, te u roku od 120 dana, dakle već ove jeseni donesu i svoje planove zbrinjavanja viška djelatnika. S obzirom na to da varaždinska bolnica trenutno ima 1161 zaposlenika, pet posto bi značilo otkaze za njih 58-ero!

- Mi u ovom trenutku već imamo 13 ljudi manje nego prošle godine, što zbog odlaska u mirovinu, što zbog odlaska pripravnika. Broj zaposlenika koje trenutno imamo je optimalan i u ovoj bolnici sigurno

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

urednik@regionalni.com

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić denis@regionalni.com

- Je li spajanje bolnica napravljeno spretno ili nije, ne znam, ali mislim da nije dobro neke stvari rješavati a priori na nož. Jer, možda tu ima i dobrih stvari koje ne treba mijenjati. Da se racionalnije mogu iskoristiti neke stvari i postojeći resursi koji se sada dupliciraju, tu nema SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković

dvojbi – komentirao je ravnatelj varaždinske bolnice dr. Dubravko Tršinski ovih dana aktualno pitanje spajanja zagrebačkih bolnica.

U javnosti se puno govori i o kategorizaciji zdravstvenih ustanova prema kojoj bi se, kako piše jedan dnevni list, zdravstvene ustanove

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

podijelile u četiri stručna statusa. U koju kategoriju će se svrstati varaždinska, odnosno čakovečka bolnica, u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi nismo uspjeli doznati. Glasnogovornica Zora Lažeta izvijestila nas je kako se u ovom trenutku još o tome ne mogu očitovati.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

27. srpnja 2010.

jenje broja zaposlenika za pet posto

ici neće biti zapošljavanja?

KRIVI PRISTUP Protiv drastičnih rezova

Sjesti i “snimiti” gdje je to višak zaposlenih Ravnatelj varaždinske bolnice pita se što smo godinama radili ako se sada smatra da u ustanovama ima pet posto zaposlenika više.

- To bi značilo da postojeći zaposlenici u bolnicama nisu bili dovoljno opterećeni ili je na poslu bilo “spavača”, a takvog nečega sigurno nema u varaždinskoj bolnici.

Uostalom, što znači pet posto previše zaposlenika? Možda u cijelom sustavu ima pet posto previše ljudi, ali idemo vidjeti gdje, neka svatko krene od svoje kuće, pa ako ispadne da je to u varaždinskoj bolnici, onda O.K. – komentirao je dr.

Dubravko Tršinski.

Smatra kako bi trebalo “snimiti” cjelokupnu situaciju u području zdravstva i vidjeti dupliraju li se neke stvari.

- U posljednje vrijeme puno se govori o magnetskoj re-

da je u njoj trenutno zaposleno na neodređeno 710 ljudi.

Bez zapošljavanja?

- Trenutni broj zaposlenika u Županijskoj bolnici Čakovec je minimalan prema važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz 2004., kao i u odnosu na količinu usluga koje ti djelatnici obavljaju. Također, omjer između zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja koje radi u bolnici je povoljan, štoviše, među najboljima u Hrvatskoj. Osobno, ne vidim tu nekog prostora za

b

olnice bi trebale donijeti planove zbrinjavanja viška djelatnika u roku od 120 dana smanjenje broja zaposlenika a da se to ne odrazi na kvalitetu zdravstvene usluge i kvantitetu tih usluga - rekao je dr. Miroslav Horvat, zamjenik ravnatelja čakovečke bolnice.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

S obzirom na zadatak koji je stavljen pred zdravstvene ustanove, očekivano je da u narednom razdoblju neće biti ni novog zapošljavanja. U praksi je to ipak nerealno za očekivati.

- Primjerice, trenutno nam na Očnom odjelu nedostaje okulist, jer je jedan otišao i taj problem ne možemo riješiti preraspodjelom ljudi. Posao u medicini je posložen funkcionalno po užim područjima bavljenja liječnika. Primjerice, ako na Odjelu kardiologije imate tri liječnika, a dva odu, cijeli sustav vam se ruši. Na to mjesto ne možemo postaviti kirurga. Liječnici nisu baš tako fluktuentan kadar kako to netko misli, tako da će novog zapošljavanja biti ako nedostatak kadrova nećemo moći adekvatno riješiti preraspodjelom ljudi unutar ustanove – poručio je dr. Tršinski.

Navodi kako se do smanjenja broja zaposlenika može doći dugoročno, kroz idućih četiri do pet godina.

- Činjenica jest da ćemo završetkom informatizacije bolnice izgubiti potrebu za jednim dijelom administracije, primjerice, dijelom djelatnika koji su po velikim odjelima pisali otpusna pisma. Dok je to dosad radilo

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

zonanci. U ovom trenutku varaždinskoj bolnici ona ne treba s obzirom na broj pacijenata koji bi je koristio.

Ali, ako vi imate magnetsku rezonancu za Varaždin, Čakovec, Koprivnicu i južno Zagorje, dakle područje koje pokriva gotovo pola milijuna stanovnika, onda vi imate pokriće da to napravite. Ili, uzmimo drugi primjer, uvođenje invazivne kardiologije.

Uvođenje te djelatnosti u varaždinsku bolnicu u ovom je trenutku na rubu medicinske isplativosti, da ne govorimo o ekonomskoj. Ali, kada bi zajedno s Čakovcem napravili jedan takav Centar, onda je to sasvim druga priča. Nažalost, u cjelokupnom zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj to se još uvijek rješava tako da to isto napravimo i mi i Čakovec – rekao je dr. Tršinski.

Otkazi Smanjenje broja zaposlenih će se osjetiti na kvaliteti i broju usluga koje varaždinska bolnica pruža pacijentima, a bit će problema i u ispunjavanju određenih zakonskih i ugovornih obveza.

Dr. Dubravko Tršinski više osoba, jer trebali su ručno sve prepisivati iz nalaza, sada će se to riješiti s dva klika na računalo jer su ti nalazi već negdje u sustavu. Tu je i prirodni odljev zaposlenika. Godišnje u varaždinskoj bolnici u mirovinu odlazi 12 do 15 ljudi. Da li možda baš svaki put za jednog moraš uzeti drugog? Također se takvim načinom može riješiti taj problem – zaključio je dr.

Tršinski.

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

27. srpnja 2010.

OTVORENO Prof. dr. sc. Branko Despot, član HAZU-a i sveučilišni profesor filozofije Filozofsko

Brak je puka historij Odgoj (i obrazovanje) djeteta i mladosti u čovjeku najviši je poziv i zvanje čovjeka: u rođenom, tek mogućem čovjeku oživotvoriti čovještvo. Škole, sveučilišta, institucije koje to ne mogu, proizvode nečovjeka ili tek privid čovjeka Piše: GORDANA IGREC

Svi srednjoškolski profesori filozofije, pa i oni sveučilišni, do politologa ili ekonomista, posebice ako su mlađi ili srednje dobi, neizostavno su filozofiju morali na Filozofskom fakultetu ili Političkim naukama te Fakultetu vanjske trgovine u Zagrebu slušati kod sveučilišnog profesora filozofije Branka Despota.

Svojom upečatljivom pojavom i nastupom prof. Despot osvajao je “srca i duše” mladih generacija i odgajao ih za “struku i za život”.

Varaždinski korijeni Sam pak prof. Despot potječe iz vrlo živopisne i mnogočlane obitelji koja svoje bliže porijeklo vuče iz Varaždina i varaždinskoga kraja. Prabaka Ružička-Hoffmann, iz čije obitelji potječe i čuveni nobelovac s područja kemije Lavoslav Ružička, bila je za vrijeme I. svjetskog rata omiljena bolničarka u varaždinskoj bolnici, a djed Rudolf Bliss nakon rata i raspada Austro-Ugarske, te nakon što su ga životni putevi odveli kao mladog odvjetnika iz Varaždina u Zagreb, postaje jedan od najbogatijih ljudi u Agramu. Obitelj, dakako, ima i svoju tešku životnu priču nikad do kraja javno ispričanu tijekom II. svjetskog rata budući da je židovsko-srpsko-hrvatskog porijekla i kao takva nepoćudna i za Treći Reich i za ustaške vlasti. Profesor Despot rođen je u nevremenu II. svjetskog rata i danas u svojoj zreloj dobi se „ničeg ne seća iz tog vremena osim kak ga je kućna pomoćnica Zlata držala u krilu za vrijeme jednog bombardiranja Zagreba u podrumu zgrade i hranila juhom.” Mama koja je imala neizmjernu snagu i za svoje vrijeme između dva rata bila prilično samosvjesna žena, u bijegu pred ustašama, sakrivena u skloništu, rodila ga je u jednom sanatoriju 1942. godine jednog vrućeg srpanjskog dana.

Oca mu je kao poznatog odvjetnika srpskog porijekla i židovskog zeta prokazao nacistima najbolji prijatelj. Ustaše su ga 1941. strpali u jedan od stočnih vagona i poslali za Auschwitz.

Djed Rudolf Bliss, koji je imao predstavništvo za automobile Opel, Mercedes i ostale tada poznate automobilske marke, nazvao je grofa “von” Opela u Njemačku koji je bio član Nacional-socijalističke partije, ali prije rata dobar prijatelj Rudolfa

Blissa i na njegovu intervenciju otac Branka Despota je u Grazu izvađen iz vagona i tako spašen od smrti. O mnogobrojnoj obitelji s majčine strane ima puno “štikleca”, a i ekonomista - Branko Horvat, danas pokojni, bio je bratić prof. Branka Despota. O sjećanju na djetinjstvo, “zovu filozofije”, filozofiji, življenju suvremenog čovjeka, o svim bitnim pitanjima koja more čovjeka od pamtivijeka poput onih o ljubavi, prijateljstvu, smrti ili braku, odgoju djece, znanosti i umjetnosti, ali i onim tzv. tekućim, modernim pitanjima poput onih o nacionalizmima na prostoru bivše Jugoslavije koji su se pojavili nakon ‘91. godine, te odnosu Europe i Hrvatske, za Regionalni tjednik razgovarali smo s prof. dr. sc.

Brankom Despotom, odnedavno i članom HAZU-a.

Gdje sve predajete filozofiju i gdje ste sve do sada predavali osim na zagrebačkom Filozofskom fakultetu?

Predajem zapravo samo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj bi razgovor mogao obilježiti 40 godina nastavne djelatnosti (1969./70.2009./10). Ostalo su “izleti”.

Predavao sam na postdiplomskim studijima Fakulteta za vanjsku trgovinu, Fakulteta političkih znanosti, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i u redovnom studiju na Kazališnoj akademiji. “Nastupao” sam u

O

no hrvatsko jest europsko od pamtivijeka

Rijeci, Novom Sadu, Beogradu, Zadru, Sarajevu, Dubrovniku, Varaždinu i Zwettlu (Austrija).

Ne volim tuđinu, inozemstvo.

Iako sam bio pozivan, nikad ne bih prihvatio profesuru u svijetu.

Rođeni ste u Zagrebu. Majka vam je bila povjesničarka, a otac odvjetnik. Majka je rođena Varaždinka, djed je rođen blizu sela Cestice, a baka Flora je bila varaždinska snaha i rođena Varaždinka. Tijekom I. svjetskog rata vaša prabaka Ružička-Hoffmann bila je poznata i uvažena bolničarka u varaždinskoj bolnici, a mama sebe naziva “varaždinskim panjkretom”. Kakve vas uspomene vežu uz djetinjstvo i vašu živopisnu i mnogočlanu obitelj?

Prof. dr. sc. Branko Despot

Intervju tjedna

27. srpnja 2010.

7

kog fakulteta u Zagrebu povodom 40. godišnjice nastavne djelatnosti o filozofiji i životu...

jska forma - pojava Baku, zvao sam je Lola (Flora Bliss, rođ. Hoffmann) beskrajno sam volio i s njom sam proveo čarobno djetinjstvo u Novom Vinodolskom. To nisu uspomene, to je živo prisutno. Mama, Fric, Fricika, (Miroslava Despot rođena Bliss) bila mi je (i smrti uprkos ostala) jedini istinski prijatelj. U tati sam imao sreću doživjeti poštenog čovjeka.

Umjetnost kao likvidacija

Studij filozofije Kako ste se odlučili za studij filozofije?

Ne bih rekao da sam se odlučio. Ako je rođenom živjeti i djelovati tako i zato (toga radi) da bi sve živo istinski i pravo bilo i živjelo, onda je prava priprema za takav život i djelovanje studij filozofije. Tu izbora i odluke nema. Sve drugo je možda korisno, ali nije jedino nužno i bitno. Što je filozofija?

Lakšim se čini reći što filozofija nije. Filozofija nije religija, nije umjetnost, nije znanost, nije politika. No, da bi ovo “nije” imalo pravu težinu, da bi makar kao negacija bacilo izvjesno svjetlo na filozofiju, moralo bi se znati što je istinska religija (ne tek u svjetske religije razasuti religiozitet), što su prava umjetnost i znanost, što je politika odista (ne tek puka državna politika). Na ova se pitanja, očito, ako uopće, onda samo filozofirajuće može odgovoriti. I otuda krug. Istinsko filozofiranje bi jedino moglo ( i moralo moći) reći što je “filozofija?”. Profesor filozofije to ne može. Profesor filozofije i istinski filozof nisu jedno te isto. To se doduše razumije samo od sebe, ali se u svjetlu kojega univerzitet (sveučilište) omogućuje, uvijek iznova zaboravlja.

Koji su uvjeti potrebni da bi se u čovjeku probudio eros za traženjem svih bitnih pitanja o smislu čovjekova života i još šire i dublje?

Eros je, kako se to objavilo Platonu, demon - niti usmrtiv

niti neusmrtiv, niti dobar niti zao, niti mudar niti lud, niti bog niti čovjek. Taj demon, iznenada se rodivši, kaže: „Vidim da (usprkos tome da vidim sve i sva) ne vidim ono vidno (bitno, do čega je zapravo stalo), što “historije filozofije” redovito falsificiraju kao Sokratov rijek ‘Znam da ništa ne znam’.“ Ne radi se o pukom “znanju neznanja”, nego o radikalnoj razlici između umišljenog nebitnog znanja (znanosti i sveznanja sporednih stvari) i pravog vida - znanja bitnog. Eros je prije svega potreba - oskudica, znanjem neznanja onog bitnog probuđena, a na rađanje dobrote (kao onog spasonosnog u svemu) u ljepoti (kao onog oslobađaju-

“

U tati sam imao sreću doživjeti poštenog čovjeka” ćeg) smjerajuća.

Kako stvari stoje s filozofijom u 21. stoljeću, a posebno u današnjem hrvatskom društvu?

Grupa „stručnjaka” različitih

američkih univerziteta izdala je zbornik Philosophy for the 21st century (New York-Oxford, Oxford University Press 2003) u kojem se filozofija, uvodno, karakterizira kao „conceptual engineering“. Hrvatsko društvo se u tom pogledu kreće prema svjetskoj razini. Gdje filozofija kao eros - potreba onog bitnog i onog istinu rađajući-darujućeg nije prisutna, tu je i sama riječ filozofija izlišna. Živi li čovjek 20. i 21. stoljeća svoju vlastitu ništavnost i prazninu te besmisao koje popunjava raznim surogatnim sadržajima? “Živi”, su-rađujući sam u proizvodnji te ništavnosti (praznine, besmisla) i njenog prikrivanja surogatima, uz ostalo “filozofijom” kao “konceptualnim inženjeringom”, što je pak unutrašnja, ali neosviještena konsekvencija bistva nihilizma. Živimo li uopće u jednom “prebučnom, obezglavljenom, kaotičnom svijetu”?

Mi živimo u nihilizmu koji se na površini, putem globalizacije i globaliziranja razvija u globalni svijet, prebučnog, obezglavljenog, kaotičnog kako kažete,

U mladosti ste svirali bubnjeve u jazz sastavu! Koju glazbu danas slušate? Čisto bubnjarstvo je glazba reducirana na svoju apstrakciju (analogno: apstraktno, apsolutno slikarstvo). Tu glazba u vlastitoj čistoći uživa slobodu svoje sebenegacije (elektronika je tek surogat). Danas više glazbu kao umjetnost ne slušam, no osluškujem, nastojim čuti nečujnu glazbu “svijeta” koji bi, kako kaže Vanja Sutlić, mogao “biti sam sobom nenapisana zbiljska muzika” (Bit i suvremenost, Sarajevo 21972, str. 195).

Kakvo je stanje u umjetnosti 21. stoljeća?

Bistvo umjetnosti odgovara bistvu vremena. Vrijeme zahtijeva od svega što bi u vremenu moglo biti da se oslobodi, razvije u slobodi svoje mogućnosti i, na kon-

nadmetanja na svim razinama (svjetsko tržište, svjetski rat, svjetsko prvenstvo, svjetski rekord, svjetska književnost, itd. itd.), dok u unutrašnjosti djeluje tiho, ali neumoljivo, čista logika nihilizma, kao tzv. znanstveno-tehničko-kibernetički racionalitet.

Svi govore o krizi: ekonomskoj, moralnoj, duhovnoj... O čemu je zapravo doista riječ?

I gdje tražiti rješenje?

Svi govore, a nitko nema na pameti: kapital jest kriza, kapitalizam je tek pojavni oblik.

Filozofijska kritika, kakvu je pokušao Karl Marx, je kritika bivstva kapitala i njegova načina proizvodnje onoga svega što danas jest. Kritika luči Neistinu koja proizvodi sebe samu i istinu života koja se ne da proizvesti. Moguće rješenje pretpostavlja uvid u ono bitno,

cu, da radi slobode same (ničije slobode) sebe nadiđe u svojoj ograničenosti. Tako i umjetnost “ostvaruje” (“stvaralački”) svoju likvidaciju.

Imate li kod kuće kompjutor ili mobitel? I ako nemate – zašto nemate?

Nemam. S obzirom na neotklonjivo robovanje u svemu što živimo, zapravo i ne znam zašto. Što gledate na TV-u?

“Na” TV-u gledam što se zapravo događa kada “se” gleda TV. Gleda oko u “ništa” (mrak, i uho sluša muk), a vidi “nešto” kao pomične slike i (zvučne) slike Ničega.

Studirali ste filozofiju. Sjetite se. Politeia, VII, početak.

“Predoči, naime, sebi da ljudi žive u podzemnoj špilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj odmala s okovima na nogama i vratu tako, da

koji bi možda mogao omogućiti raz-rješenje.

U jesen ‘95. kad je bjesnio

č

ovjek 20. i 21. stoljeća živi svoju vlastitu ništavnost, prazninu i besmisao rat na ovim prostorima, na jednom svojem predavanju kazali ste: “Ovo nije ubojstvo. Ovo je samoubojstvo naroda...”

Pojasnite nam vašu izjavu s ondašnjeg predavanja.

Pojašnjenje bi zahtijevalo bar obris konteksta. No, kažimo barem toliko: samoubojstvo naroda je konstrukcija “nacionalnog identiteta” i “stvaranje” nacionalne države. Pravi, ne nacionalni, život naroda moguć je samo iz sebesvijesti njegove

ostaju na istom mjestu i da gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja gori odozgo i izdaleka njima iza leđa; itd.” (prev. M. Kuzmić, 1942). Prevedeno na današnji jezik: totalno audio-vizualno manipuliranje robovima na dnu “bitka”. To gledam “na” TV-u.

Odnedavno ste član HAZU-a? Što vam znači primanje u HAZU? Primanje u HAZU znači mi izazov. Možda nađem primjereno mjesto za buđenje, kako su naši stari govorili, koji su Akademiju i Sveučilište osnovali – za buđenje “filosofijske težnje naroda”, koja se na sveučilištima niti u nas niti u svijetu više buditi ne može, a koja bi probuđena imala omogućiti narodu potragu za istinskom budućnošću njegove narodnosti.

narodnosti, koju narodnost, baš kao i čovještvo u čovjeku, narod mora pokušati oživotvoriti.

Jedino poznato ime za takav mogući pokušaj je filozofija.

Odnos Hrvatske i Europe?

Ono hrvatsko jest europsko od pamtivijeka. No, kao političko-ekonomska tvorevina, Republika Hrvatska će se riješiti svoje političnosti (“državnosti”) ulaskom u, kakva je po zamisli svojoj, europska ekonomska zajednica. Gledano pak iz budućnosti svjetske politike, i RH i EU, baš kao i SAD i ostale “svjetske sile”, tek su privremeni, ograničeni i prolazni momenti one Sile-Moći koja kroz globalizaciju sebe ostvaruje kako znanstveno-tehničko-kibernetički totalitet (=”svijet”). U nihilizmu toga totaliteta nema više ni traga nacijama, državama, kulturama...

IZDVOJENO Ljubav je život u slobodi istine (istine koju bi filozofija htjela omogućiti). Ništa niti puko čovječje niti Božje

Odgoj djeteta i mladosti u čovjeku najviši je poziv i zvanje čovjeka Što je ljubav, prof. Despot?

Ljubav je život u slobodi istine (istine koju bi filozofija htjela omogućiti). Ništa niti puko čovječje niti Božje.

A brak?!

Brak može biti crkveni, građanski, divlji, mješoviti, morganatski... Brak je puka historijska forma - pojava, koja uglavnom onemogućuje, valjda mogući, istinski odnos muškarca i žene.

O prijateljstvu?

Prijateljstvo, prisnost, bliskost, iskrenost, poštenje, bitna otvorenost. Moralo bi se biti istinski pravi čovjek da

bi se moglo biti prijatelj sebi i drugome.

O smrti?

Smrt je, kako reče Kant, uvreda za čovjeka kao umom obdareno živuće. Ako smijem biti, na tren, neukusno neskroman, navest ću sebe sama: sve što bih mogao reći, rekao sam jednom davno u Novom Sadu, mladosti koja me pozvala, a zapisano je pod naslovom Iverje smrti i objavljeno u “knjizi” Vidokrug apsoluta, prilog idiskutabilnoj diagnostici nihilizma, Demetra, Zagreb 32008, str.

245-255.

O znanosti i njezinom zna-

čenju?

Tzv. suvremena znanost spada u tro-bistveni sklop znanost-tehnika-kibernetika.

To je znanost u službi samoizgradnje nihilizma i nije drugo do sebeomogućujući temelj totalnog robovanja. Što znači “biti pri sebi”?

Prije svega što uopće znači „biti“? Što je sebstvo? Kako je uopće moguće ne biti pri sebi, ne biti svoj, ne biti ono što jesi? “Ti nisi pri sebi” nema tek psihologijsko značenje, “ne znaš što radiš i govoriš”, “ti si lud”, nego ontologijsko: „ti jesi, ali nisi čovjek“. Dakle, ako ti je do

toga da odista budeš, tj. “pri sebi”, moraš filozofirati.

Prema Kantu su se satovi navijali, tako je bio točan...

Kako pak izgleda jedan dan sveučilišnog profesora filozofije “stare škole” kakav ste vi?

Dan je dan i noć. Prav i profesor, obuzet pozivom i u snu i na javi nastoji se osposobiti (facultas, otuda fakultet) za javno i slobodno, stvari primjereno govorenje (na odgovarajućem mjestu: sveučilište), sa svrhom oživotvorbe istinskog dobra za sve. Živite u maloj obitelji. Ima-

te suprugu i mačka. Koliko vam je obitelj važna?

Mačak, Maučikus, napustio nas je, neprežaljeno nakon 13 godina. Supruga – pruža mi sve, isto nastojim i ja njoj pružiti.

Koliko je i inače obitelj važna u čovjekovu životu?

Obitavalište čovjeka jest čovještvo. Obitavajući u čovještvu čovjek je otvoren za bistvo svakog mogućeg bića.

Zajedništvo čovještva i bistva svih bića moguća je istinska obitelj. Filozofijski podsjetnik na mogućnost te obitelji je Platonova Politeia (vulgarno i krivo prevedena “Država”)

O odgoju djece i mladih?

Odgoj (i obrazovanje) djeteta i mladosti u čovjeku najviši je poziv i zvanje čovjeka: u rođenom, tek mogućem čovjeku oživotvoriti čovještvo. Škole, sveučilišta, institucije koje to ne mogu, proizvode nečovjeka ili tek privid čovjeka.

A “svi nacionalizmi” na ov im prostor ima nastali nakon 90-ih godina?

Nacionalizmi “nakon 90-e” su kasna reprodukcija nacionalizma XIX. stoljeća, koji slobodu hoće kao privatno vlasništvo nekog određenog “naroda”.

8

Život

27. srpnja 2010.

TU KRAJ NAS Bojan Dominić, inovator, poduzetnik, ovlašteni termografist, energetski savjetnik

Uštedi energije nema kraja O “Izmjenjivaču topline rekuperatoru” već je pisan i diplomski rad Piše: IVICA ZAMODA

Bojan Dominić, vlasnik tvrtke “Energosistemi” d.o.o. u Goričanu, ovako telegramski opisuje svoju inovaciju nazvanu “Izmjenjivač topline rekuperator”: - To je ventilacijski uređaj koji izmjenjuje toplinu otpadnog unutarnjeg zraka i svježeg zraka što dolazi posebnim kanalom preko aluminijskih izmjenjivača bez miješanja - kaže on te dodaje: - Prozračivanjem stambenih prostora uz izmjenu topline može se uštedjeti na grijanju 30 do 50 posto, a jednako tako i ljeti prigodom hlađenja.

Povrat ulaganja u kupnju uređaja, ističe inovator, jest oko dvije sezone grijanja.

O svojoj inovaciji rekupera-

toru počeo je razmišljati prije dvije-tri godine potaknut stanjem na domaćem tržištu kad je uvidio da nedostaju pojedini uređaji za uštedu energije.

Prije toga, od 1992. do 2007. bio je špediter (međunarodni otpremnik) u privatnoj tvrtki.

Bojan Dominić (rođen 1970. u Donjem Kraljevcu), na Gospodarskoj školi izučio je za strojarskog tehničara, a nakon položenih odgovarajućih ispita na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu 2008. godine stekao ovlaštenje da radi kao termografist.

A godinu dana ranije kupio je, i to je jedina u Županiji međimurskoj, kameru za infracrvenu termografiju.

Zrak/zrak Što je, zapravo, infracrvena termografija?

Riječ je o bezkontaktnoj metodi mjerenja temperature i njezine raspodjele na površinama objekta.

Temelji se na registriranju infracrvenog zračenja koje emitira svako tijelo tako što se u termografskoj kameri IC

zračenje pretvara u videosignal koji daje temperaturnu sliku promatranog objekta. Primjena je sve od elektroenergetike i strojarstva do procesne tehnike, graditeljstva i medicine.

Potaknut, dakle, potrebom za uštedom energije, a kao poduzetnik uočio je važnost toga (i) u radu svoje tvrtke koja se bavi energetskom učinkovitošću, oblikovao je svoj novi proizvod patentiran pod brojem

U

ređaja ovakvog tipa još nema na tržištu, tvrdi autor

D20080021.

- Moj izmjenjivač topline rekuperator može se montirati odmah, iskoristivost je maksimalna (u smislu otpadnog i ulaznog zraka), deset godina morao bi raditi bez greške, a dizajn je prilagodljiv sredini opisuje Bojan Dominić. Njegova je najbolja namjera, kako i sam tvrdi, da ga komercijalizira, možda već tijekom iduće godi-

Isplativost ventilacijskog uređaja O rekuperatoru ili izmjenjivaču topline zrak/zrak inovatora Bojana Dominića student Tomislav Jolić pisao je i uspješno obranio 2009. godine diplomski zadatak i to na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Mentori su bili prof. dr. sc.

Srećko Švaić i doc. dr. sc.

Damir Dović, a predsjednik povjerenstva prof. dr. sc.

Mladen Andrassy.

Uređaj visine dva metra i dubine 35 centimetara, bešumna rada, postavlja se na zid sobe koju želimo prozračivati, samoodrživ je, povoljne

cijene, a i, prema izboru ili potrebi, moguća je ugradnja ionizatora, senzora kvalitete zraka ili senzora vlage.

Zahvaljujući smanjenju troškova za grijanje i/ili hlađenje nabava ovog ventilacijskog uređaja ubrzo bi bila isplativa.

ne i to putem vlastite tvrtke.

On u Goričanu živi dvadesetak godina. Tri godine stariji brat Damir također je špediterski poduzetnik; otac Ivan je po struci tesar, a majka Anđela trgovkinja.

Bojanova supruga Tatjana je ekonomistica, a obojica sinova školarci i - mladi gimnastičari.

Stjepan je maturant Gospodarske škole u Čakovcu (završit će smjer numeričko upravljanje alatnih strojeva), a budući kompjutoraš Ilija učenik je 7. razreda Osnovne škole Goričan. No, obojica sinova već 7-8 godina marljivo vježbaju u Gimnastič-

kom centru i, zasad, sve su im sprave podjednako pri srcu.

centar u zemlji izgrađen samo u te svrhe i potpuno prilagođen i dovršen za pružanje (besplatnih) savjeta o svekolikoj energetskoj učinkovitosti.

Pravi je primjer o partnerskom djelovanju lokalne samouprave (Grad Prelog) i privatnog poduzetnika (Energosistemi d.o.o.)

- Ljudi traže savjet o svemu, kad grade, kad obnavljaju, kad kupuju peći, itd., a od nas mogu dobiti točnu, provjerenu i besplatnu informaciju o svim mogućim uštedama. Ovaj se projekt provodi u sklopu UNDP programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj.

Učinkovitost A on sam, inovator, poduzetnik, termografist Bojan Dominić, u slobodno vr ijeme (“katkad i cijelu noć, cijeli dan, od šudergrabe do šudergrabe”) bavi se strastveno ribolovom i njegovi su dosadašnji trofeji šaran od 14 kg i amur od 15 kg.

Sada pak redovito radi i kao energetski savjetnik (uz kolegu Roberta Režeka) u “EE Info centru” prije godinu dana otvorenom u Cirkovljanima nedaleko od Preloga. To je je jedini takav

27. srpnja 2010.

Oglas

9

10 Život

27. srpnja 2010.

RECESIJSKI RECEPTI

Štrukli z testa Štefova vještina osmišljavanja zadovoljavajućih jela iz najskromnijih sastojaka graniči s umjetnošću, pa čak i s – nemogućim.

Nudimo dva “recesijska recepta”, koja bi mogla zanimati i mnoge od nas koji jedva spajamo kraj s krajem…

- Jednom prilikom imali smo samo malo povrća i Vindijinog sira, ali i skoro 2 tone rezanaca, koje smo morali uskoro iskoristiti! Nismo mogli danima servirati samo juhu, pa sam se dosjetio da rezance namočimo u vrelu vodu, ocijedimo i smiješamo ih sa sirom.

“Zlupali” smo jaja i sve to ispekli u protvanu.

Ispali su sjajni – štrukli sa sirom!

MEĐU NAMA Stjepan Klajn već je deset godina šef kuhinje u Caritasu Varaždin

Šef Štef - mešter za z ničega napraviti nekaj!!!

Dnevno kuham za oko 200 korisnika. Svaki dan ih je sve više. Bilo bi ih još više da ih nije sram. A ne bi ih trebalo biti sram, jer svi se možemo naći u takvoj situaciji – ističe popularni šef Štef

Faširanci z kelja Drugom prilikom ostalo nam je puno kelja i zelja, i gotovo ništa drugo, a postojala je mogućnost da nam se te namirnice uskoro pokvare i propadnu.

Stavili smo kelj i zelje u kotao, samljeli u mašinici za rezanje luka, dodali prezle, jaja, luk i začine te servirali – faširance! Mislim da je rijetko tko primijetio da u tim faširancima uopće nije bilo mesa!

Piše: DENIS PERIČIĆ denisc@regionalni.com

Nedavno se napunilo 10 godina otkada Stjepan Klajn vodi kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije. Popularni šef Štef velikim je dijelom taj posao obavljao volonterski, no sada prima i razmjerno simboličnu naknadu. Štef radi s 13 kuharica, 4 čistačice i 3 službenice. Reklo bi se: blažen među ženama!

Svaki drugi dan u službi je 6 odnosno 7 kuharica, a jedina konstanta je – gospodin Klajn.

- Dolazim u 5.30, curama skuham kavu, u 7.30 stavljam kuhati glavno jelo. Danas su na meniju bili pileći želučeki na kiselo, koje morate malo ranije pristaviti. Sve mora

biti gotovo do 11.30, jer se od tada pa do 12.30 servira ručak, i to za 200 ljudi! – ističe.

Ponekad je i nešto manje kor isnika, u danima kad

k

orisnici su vrlo zadovoljni; najveća nagrada mi je - prazni tanjur stiže socijalna pomoć, ali ponekad i puno više, osobito u danima kad obitelji stižu u posjet štićenicima obližnjeg zatvora.

Osim toga, šef Štef i popodne kuha, ali ne želi reći gdje, jer to također obavlja

iz dobre volje. U ono malo slobodnog vremena koje mu preostaje, kod kuće se bavi – goblenima!

Njegov posao nije lak. Prije svega, tu je odgovornost.

Namirnica je uvijek malo, i treba puno umijeća da se gotovo “z ničega napravi nekaj”.

- Korisnici su većinom vrlo zahvalni. Svaki dan ih je sve više. Bilo bi ih još više da ih nije sram. A ne bi ih trebalo biti sram, jer svi se možemo naći u takvoj situaciji. Prigovaraju samo oni koji popiju, a onda takvi nisu gladni, a i svadljivi su. Takvi mi čak i prijete, znamo se i posvađati, ali ja sam tolerantan…

Najveća mi je nagrada – prazni tanjur!

Uz glavno jelo obično je tu i kuhano jaje

OSKUDICA Većinu namirnica osiguravaju župljani Varaždinske biskupije i nekoliko tvrtki

Ne bacajte meso, donirajte Caritasu!

Najčešće su u ponudi variva s malo ili nimalo mesa

Većina donacija za Caritasovu kuhinju stiže od župljana Varaždinske biskupije.

Jednom mjesečno Koka isporuči pileće iznutrice i jogurte, Vajda svinjska jetrica, a Vagros se pobrine za nešto voća. Režije plaća Grad Varaždin.

Iz razumljivih razloga, uglavnom se ne radi o prvorazrednoj robi (katkad, na žalost, ni o drugorazrednoj), pa šef Caritasove kuhinje Stjepan Klajn brižno pazi kako osigurati raznovrsnost i kvalitetu ponude. Najčešće su u ponudi variva s malo ili nimalo mesa, ali drugi dan zato sprema rižoto, katkad i nešto mesa “na

saft”, da malo osvježi meni… Uz svako glavno jelo obično su tu i salata, jaja, jogurt, pa čak i desert…

N

akon svadbi ljudi bace i do 30 kilograma mesa, a od toga ja mogu nahraniti stotine ljudi!

- U deset godina nikad nitko nije dobio salmonelu! Treba znati da se jaja trebaju

prokuhati, a ne peći. Jednom smo satima rezali cijeli kontingent očito starije paprike kako bismo isključili svaku mogućnost kvarenja i neželjenih posljedica, i svima je iznimno prijala! Šef Štef naglašava da trajno nedostaje dovoljnih količina mesa. Podsjeća da se nakon mnogih svadbi baci i do 30 kilograma mesa, a od toga on može napraviti ručak za nekoliko stotina ljudi.

Možda to neće biti pravo pečenje, ali Štef će znati to narezati, “zdinstati” i raspodijeliti – jer on je naš “mešter za z ničega napraviti nekaj”!

27. srpnja 2010.

Oglasi 11

12 Poslovni svijet

27. srpnja 2010.

I TOGA IMA Zbog kvoruma nije održana Glavna skupština Varteksa

ZORAN KOŠĆEC

“Velike su vrućine, a i odmori su...”

VABA BANKA

Rast štednje od 11 posto VARAŽDIN - Štednja građana u Vaba banci prešla je 700 milijuna kuna, što u odnosu na kraj prošle godine znači porast od gotovo 11 posto. Naime, štednja je u prosincu iznosila 632, dok je u srpnju dosegla iznos od 702 milijuna, izvijestili su iz banke, naglašavajući da je to potvrda kako su ih klijenti prepoznali kao kvalitetnu i sigurnu banku.Posebno su ponosni na kontinuirani rast štednje građana, usprkos sve većoj krizi i sve lošijem životnom standardu, no rast i dalje očekuju s obzirom na to da je do rujna produžena akcija kamatnih stopa za oročenu štednju u kunama i eurima.

Iz Varteksa su uzaludno nazivali predstavnika Validusa da se pojavi na glavnoj skupštini

Odnosi partnera bivše FIMA Grupe sve remete

HZZ VARAŽDIN

Iako se prstom upire na Validus, nitko ne objašnjava zašto se opet nastavila praksa neodazivanja drugih važnih dioničara ili njihovih predstavnika

Nezaposleno 9.377 osoba

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Krajem lipnja u HZZ-u - Područnoj službi Varaždin evidentirano je 9.377 nezaposlenih osoba, što je 34 osobe ili 0,4 posto manje nego mjesec dana ranije, ali za 1.599 osoba ili 20,6 posto više nego prije godinu dana.

Tijekom lipnja evidentirane su 784 nove nezaposlene osobe, a prijavljena su 364 slobodna radna mjesta, što je za 19 slobodnih radnih mjesta više nego u svibnju, ali i 116 mjesta manje nego u lipnju 2009. Zaposleno je 509 osoba iz evidencije, što je 19,3 posto manje nego u svibnju, te 11,4 posto više nego u lipnju prošle godine.

IVANČICA

FRODDO opet Superbrand IVANEC - Robna marka dječje obuće FRODDO drugu je godinu zaredom nagrađena Superbrands statusom.

Uvrštavanjem među najjače tržišne marke u Hrvatskoj, kako ističu u Ivančici, još je jednom potvrđena snaga i prepoznatljivost robne marke FRODDO među Superbrands stručnim vijećem, sastavljenim od 65 marketinških i poslovnih stručnjaka, te isto tako među 20.000 potrošača, koji su putem interneta dali glasove omiljenim robnim markama.

VARAŽDIN - Neodržavanje glavne skupštine Varteksa, koja je u petak odgođena za rujan zbog nedostatka kvoruma, posljedica je opće krize u toj kompaniji, koja je po prvi put ozbiljnije utjecala na vlasnike.

Odnos snaga Doduše, kriza nije utjecala na promjenu ponašanja svih, što govori nazočnost predstavnika Udruženja malih dioničara, ali i članova Uprave te većine članova Nadzornog odbora, koji su bili uvjereni da će i ove godine sve ići glatko, pa nema razloga mijenjati praksu iz ranijih godina kada su skupštine održavane uglavnom s minimalnim brojem glasova iznad kvoruma.

Sada to, međutim, nije prošlo zbog nedolaska predstavnika više od 70 posto temeljnog kapitala kompanije, što zbog njihove nezainteresiranosti, a možda još više zbog izostanka nužnih promjena koje se ne mogu provesti uslijed odnosa

(snaga) među dioničarima, odnosno donedavnih partnera unutar bivše FIMA Grupe.

Potonje je, vrlo vjerojatno, bilo i razlog nedolaska predstavnika Validusa, čiji je dola-

p

ozivanje zamjene predstavnika Validusa - uzaludno zak tjedan dana ranije uredno prijavljen, ali se ipak nije pojavio na glavnoj skupštini, pa se pokušavalo u zadnji čas dovesti zamjenu koja nije imala puno-

moć. To se, međutim, pokazalo uzaludnim, pa je od potrebnih 30 posto temeljnog kapitala osigurano 27,44, od čega na Udruženje malih dioničara otpada 17,18 posto, Karlovačku banku 9,19 posto dionica te FIMA Global s 1,07 posto.

Vlasnici, gdje ste?

Iako se u traženju razloga propasti skupštine prstom upire na Validus, koji je spao na 6,04 posto dionica, nitko ne objašnjava zašto se opet nastavila praksa neodazivanja drugih važnih dioničara ili njihovih predstavnika. Tako već

tradicionalno nitko nije bio nazočan ispred najvećeg pojedinačnog dioničara koji ima 10,90 posto dionica, a skriva se iza skrbničkog računa pri Raiffeisen bank Austria. Osim toga, nije bilo ni predstavnika još četiriju dioničara koji se skrivaju iza skrbničkih računa, a među prvih su deset dioničara.

Takva praksa neprijavljivanja, koja otvara dvojbu tko je zapravo većinski vlasnik Varteksa, prije je uglavnom prolazila nezamijećeno i smatrala se nevažnom, no to više nije tako s obzirom na prilike u kompaniji.

- Želim vam dobar dan i odmah vas obavještavam da se skupština neće održati jer se nisu odazvali svi koji su se prijavili - rekao je Stjepan Igrec, predsjednik Skupštine Varteksa, nakon dvadesetak minuta čekanja.

Zbog sezone godišnjih odmora, kako je dodao, nova skupština bit će sazvana u rujnu.

- Naravno da postoji određena neugodnost zbog neodržavanja skupštine, no to neće ničim utjecati na poslovanje. Normalno nastavljamo poslovanje, kao i ESOP. Budući da se skupštine mogu sukladno zakonu održati do kraja rujna, za tada ćemo ponovno sazvati skupštinu i sve pripremiti - rekao je Zoran Košćec, predsjednik Uprave, napominjući da mu nije poznato je li se ikada prije dogodilo da skupština kompanije nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Da se znalo za to, kako je dodao, ne bi se skupština ni zakazivala.

- No dogodio se tehnički problem. Velike su vrućine, tu je i sezona godišnjih odmora, pa nisu došli predstavnici iz Zagreba - rekao je Košćec ispričavajući se zbog svega uime Uprave i Varteksa okupljenima u hotelu Turist gdje je priređen domjenak.

U Varteksu najviše gube vlasnici, a gdje su?

Zbog loših rezultata poslovanja, iz godine u godinu sve više i najviše gube vlasnici Varteksa.

Zaposlenici, naime, usprkos svemu dobivaju plaće, koje su doduše vrlo male kada su u pitanju radnici, pogotovo u usporedbi s primanjima poslovodstva, osobito članova Uprave. Da bi se i to namirilo te pokrili gubici, rasprodaje se imovina kompanije. Sada u Hrvatskoj, i to krajnje dvojbenim kupcima koji ni ne mogu izvršiti preuzete

obveze, a prije toga u Srbiji, gdje je navodno ostalo malo imovine koja je Varteksu vraćena i zahvaljujući kojoj se pokreće ESOP. Kako je malo vjerojatno da barem veće vlasnike ne zanima to što se zbiva s kompanijom i njezinom imovinom, onda se nameće jedini mogući zaključak: i protekli petak u hotelu Turist bili su ključni ili njima vrlo bliski igrači, samo što se nisu prijavili, čak i pod cijenu propasti skupštine.

Ništa nisu znali?

NAPOKON Iz Varteksa najavljuju „zaposleničko dioničarstvo“ do listopada, dok se o novoj lokaciji zasada šuti

Kreće ESOP, a preseljenje izglednije u N. Marof Žele li i mogu li radnici Varteksa postati najveći dioničari kompanije, kako se već dvije godine najavljuje, pitanje je na koje će se odgovor u velikoj mjeri znati najkasnije do kraja listopada. Do tada bi, naime, trebao završiti prvi krug ESOP-a, ako je suditi po obavijesti na burzi.

Provedbom plana zaposleničkog dioničarstva, 305.005 od 488.358 trezorskih dionica najveće domaće tekstilne kompanije, pojedinačne nominalne vrijednosti 200 kuna, trebalo

bi se prodati stalno zaposlenima po povoljnim uvjetima i u tri koraka, sukladno dogovoru koji je 2008. predstavio bivši ministar i potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Uvjeti prodaje i cijena, uz vjeru u poslovodstvo, bit će ključni za uspjeh ESOP-a, odnosno prodaju Varteksovih dionica s kojima se ovih dana trgovalo po cijeni od 12,69 kuna. S obzirom na popuste, po otprilike toj cijeni svakom će se zaposleniku ponuditi u prvom krugu 128 dionica, pa

bi sve mogle biti upisane. Za drugi bi mogao ostati manji dio, a trećeg kruga, u kojem bi dionice upisao Grad Varaždin, teško da će biti, pa će gradska uprava morati smisliti drugi način namirenja dugova.

S Varaždinom još je otvoreno i pitanje preseljenja, a kako pregovori o lokaciji traju godinama, sve češće se spominju N. Marof i Kneginec. No dok novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić potvrđuje da su pregovori u tijeku, poslovodstvo o tome za sada šuti.

ESOP je dogovorio još bivši potpredsjednik Vlade

Poslovni svijet 13

27. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Zaposlenici Čateksa upisali sve dionice koje im je HFP ponudio na kupnju

Od 385 zaposlenih, 358 kupuje oko 26 posto dionica poduzeća Zadnja cijena dionica Čateksa na burzi bila je 120, a odlukom Vlade prodavane su po 36 kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ČAKOVEC - Zaposlenici Čateksa upisali su do petka sve dionice koje su im ponuđene temeljem “Odluke o načinu prodaje, cijeni i uvjetima prodaje dionica društva Čateks d.d. Čakovec radnicima društva Čateks d.d. Čakovec”, koju je Vlada donijela 10. lipnja.

Veliki interes Tom odlukom HFP je bio obvezan zaposlenicima prodati 63.660 dionica, što je oko 26 posto temeljnog kapitala društva Čateks d.d., i to uz posebne uvjete te po cijeni od 36 kuna, dok je zadnja cijena Čateksove dionice nominalne vrijednosti 300 kuna na Zagrebačkoj burzi bila 120 kuna. Sukladno tome, Uprava Čateksa uputila je javni poziv za upis dionica svim zaposlenicima koji su u prvom krugu mogli kupiti maksimalno do 165 dionica.

- Od ukupno 385 zaposlenih, u prvom krugu je 358 radnika upisalo ukupno 55.546 dionica, a preostali broj upisan je u drugom krugu - doznajemo od Damira Viteza, direktora

Čateksa.

Naime, prema uvjetima iz Odluke, preostalih 8.114 neupisanih dionica mogli su u drugom krugu upisati zaposlenici koji su iskazali interes u prvom krugu, ali maksimalno do 82 dionice. Međutim, budući da je u drugom krugu interes radnika za otkup dionica bio veći, 148 radnika upisalo je po 65

o

daziv najbolje opovrgava tvrdnje o bojazni od upisa, veli Šmitran dionica.

- Iz ovog je vrlo jasno da je interes za kupnju dionica bio izuzetno velik. Dionice će se uglavnom otplaćivati uz pomoć kredita za koje su ugovore radnici pojedinačno sklopili s poslovnom bankom, i tu nije bilo nikakvih problema, dok se određeni broj zaposlenika odlučio za plaćanje gotovinom.

Stoga se već potpisuju ugovori o kupnji dionica s HFP- om tako da će ovih dana sve biti riješeno,a kupnja dionica na

Od jeseni kreće novi studij!

VARAŽDIN - Ekonomika poduzetništva novi je diplomski studij koji od jeseni kreće na Fakultetu organizacije i informatike. Završetkom ovog studija studenti će steći diplomu i akademski naziv magistar ekonomije, odnosno magistra ekonomije, smjer ekonomika poduzetništva.

Iako se novi diplomski studij primarno razvio kao nastavak preddiplomskog studija Ekonomike poduzetništva, koji zajedno vode FOI i zagrebački Ekonomski fakultet, upisat će se moći prvostupnici sa svih ostalih preddiplomskih studija ekonomskih fakulteta, kao i ostalih preddiplomskih studija koji nisu u području ekonomije, ali imaju orijentaciju prema društvenim znanostima.

Dionice koje će kupiti od HFP-a, zaposlenici Čateksa neće moći prodavati idućih pet godina

kraju uspješno završiti - naglašava Vitez.

Bez bojazni Direktor Čateksa posebno ističe da nije bilo nikakvih bojazni, pritužbi ili bilo kakvih problema vezanih uz upis i kupnju dionica. Njegove riječi potvrđuje i Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume.

- Neki su tvrdili da se radnici pribojavaju uzeti kredit za kupnju dionica zbog lanjskog gubitka poduzeća, odnosno

nemogućnosti prodaje dionice u idućih pet godina. Međutim, masovni odaziv zaposlenika i upis svih dionica najbolje to opovrgavaju. Rezultat je to dobrog rada Udruge malih dioničara na čelu s Katarinom Kupec te našeg sindikalnog povjerenika, ali i velike vjere radnika u budućnost Čateksa - smatra Šmitran koji ističe da zaposlenici nisu bili ni pod kakvim pritiskom da moraju upisati dionice.

Uspjeh otkupa dionica od HFP-a, kako dodaje, trebao

bi pridonijeti i ukupnoj stabilizaciji prilika u poduzeću, posebno s obzirom na vlasništvo. Naime, u vlasničkoj strukturi Čateksa dominiraju s otprilike po trećinom dionica MTČ Tvornica čarapa, mali dioničari te HFP, od kojih su se prva dva često suprotstavljala.

Vjerojatno je upravo zbog toga početkom godine HFP povukao svoje predstavnike iz Nadzornog odbora, a zatim je Vlada odlučila prodati većinu dionica Čateksa, i to isključivo zaposlenicima.

DVOJBA Je li Vlada ispravno postupila prodajom dionica samo trenutno zaposlenima

Javna prodaja bila bi dohodovnija i - pravednija?

Dok sindikat TOKG-a i Uprava Čateksa ne skrivaju zadovoljstvo ishodom prodaje dionica, ima i onih dioničara kojima je sporan način prodaje dionica u vlasništvu HFP-a.

Upozoravaju da je Vlada najavila hitnu prodaju udjela u svim tvrtkama gdje ima manje od 25 posto dionica, a u Čateksu ima više od 30 posto.

Međutim, još je važnije, kako dodaju, da ako se već i u takvom slučaju odlučila za prodaju, zašto nije utvrdila javnu

FOI VARAŽDIN

cijenu dionica, odnosno zašto se nije odlučila za javni poziv na kupnju, kao u slučaju, primjerice, poduzeća Meiso,

n

ovac su izgubili i država i drugi dioničari

tim više što je potonji slučaj razmatran na istoj sjednici kada i Čateks.

Time bi se izbjegla, kako upozoravaju,

situacija da samo trenutni zaposlenici kupuju po jednoj, a ostali po drugoj, znatno višoj cijeni, odnosno uopće nemaju mogućnost kupnje.

Budući da postoji interes za kupnju dionica Čateksa, država bi prodajom svog udjela na burzi sigurno više prihodovala.

Na sadašnji način prodaje samo trenutno zaposlenima, smatraju, novac su izgubili i država i drugi dioničari, pa je pitanje koliko je to u redu te ima li smisla i dalje ostati u Čateksu.

TERMOPLIN

„Imamo tu socijalnu notu“ VARAŽDIN - Imamo tu socijalnu notu, osjećaj da je potrebno pomoći široj zajednici - istaknuo je Ivan Topolnjak, direktor varaždinskog Termoplina, poduzeća u većinskom gradskom vlasništvu, doniravši milijun kuna Gradu Varaždinu.

- Jedan dio dobiti, umjesto da dijelimo kao dioničari, već nekoliko godina doniramo Gradu i građanima - rekao je direktor varaždinskog Termoplina koji je već petu godinu zaredom donirao Gradu Varaždin.

Donacija će ići za sport, kulturu, udruge i Špancirfest, najavio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok naglašavajući važnost donacije u krizi.

Vladi novac (ne) treba?

Prava odluka Mentalne mape P

siholog Tony Buzan predstavio je tehniku mentalnih mapa koja u svom osnovnom konceptu prati prirodnu vezu između živčanih stanica u našem mozgu. Područja primjene mentalnih mapa zaista ima mnogo. Možemo ih koristiti za učenje zbog čega su vrlo popularne kod učenika i studenata, za planiranje radnih obveza, za vođenje sastanaka, za pregovaranje, za pripremu prezentacija, za rješavanje problema i odlučivanje. Mentalne mape pomažu u oslobađanju naše

kreativnosti, te njihova izrada u jednakoj mjeri zapošljava našu lijevu i desnu polovicu mozga. entalne mape koristimo za pronalaženje novih načina učenja i samim time učenje postaje zanimljivije. Problemi više ne izgledaju toliko nerješivi ukoliko ih postavimo na mentalnu mapu i sagledamo u cijelosti. Tjedni raspored nije više zbrkani popis aktivnosti koje moramo odraditi, već postaje pregledniji. Odlučivanje je jednostavnije ako su sve raspo-

M

ložive informacije i odgovornosti pregledno smještene na mentalnu mapu. Velika prednost mentalnih mapa je u tome što nam omogućava prikazivanje različitih puteva.

Možemo ispisivati ideje u svim smjerovima, tako da u središte mentalne mape postavimo problem i nastavimo u smjeru rješavanja problema ili u središte mentalne mape postavimo rješenje te tražimo izvor problema. a taj ćemo način dobiti preglednost ideja i međusobno ćemo

N

ih povezati, pa će nam cijela slika dati jednu logički povezanu cjelinu i rješenje naših problema. Mentalna mapa je oblikovana tako da mozak lakše usvaja i pamti informacije koje su njome prikazane. pravo zato su sve popularnije i kod učenja. One pomažu odvojiti bitne pojmove od onih manje bitnih te povezati te pojmove u smislenu cjelinu. Na taj način olakšavaju razumijevanje i pamćenje materije te ponavljanje i izlaganje naučenog.

U

Nina Begičević doc. dr. sc.

14 Oglasi

27. srpnja 2010.

Mozaik 15

27. srpnja 2010.

VELEUČILIŠTE Varaždin

ČLANOVI Udruge 7. gardijske brigade na otvaranju Memorijalnog centra

Prvi inženjeri građevinarstva

U spomen na poginule suborce

Aleksandar Petrović, Marko Posavec i Dalibor Vitez u povijesti varaždinskog Veleučilišta ostat će zapisani kao prvi inženjeri građevinarstva. Završetkom studija stekli su naziv stručni prvostupnik inženjer građevinarstva (baccalaureus inženjer građevinarstva), skraćeni naziv: bacc. ing. aedif. Prije tri godine upisano je stotinjak studenata, a u prvom roku prijavila su se trojica, koja su uspješno obranila svoje završne radove. S obzirom na dobra dosadašnja iskustva, prvostupnici razmišljaju o nastavku školovanja, ali to zasad ne mogu na varaždinskom Veleučilištu jer nema dopusnice za specijalistički studij građevinarstva, koju očekujemo u skorije vrijeme. Petrović planira studij nastaviti u Osijeku ili Zagrebu, a Posavec početkom kolovoza počinje raditi u građevinskoj tvrtki pa će vidjeti može li uz posao nastaviti studij. Dalibor Vitez već radi, i to u tvrtki Zagorje-Tehnobeton, pa je studirao izvanredno, te će zasigurno upisati specijalistički studij na Veleučilištu u Varaždinu, čim se dobije dopusnica. doc. dr. sc. Božo Soldo, voditelj studija graditeljstva

Još jedan filatelistički „Oskar“ Nagradu Olimpijske akademije Vicenze (L’Accademia Olimpica di Vicenza) preuzeli su Dubravko Družić, voditelj Odjela filatelije Hrvatske pošte i Nevenka Grdinić, konzulica Republike Hrvatske u Italiji. Čestitke i priznanje dobila je i autorica marke Ariana Noršić, grafička dizajnerica iz Samobora. Tom prigodom prisutnima se obratio akademik Tonko Maroević, član Povjerenstva Hrvatske pošte za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka. Poštansku marku u povodu 350. obljetnice franjevaca u Čakovcu Hrvatska pošta je izdala u svibnju prošle godine.

Bilo je to 40. međunarodno natjecanje, održano pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije, na kojem se vrednuje umjetnost na poštanskim markama, odnosno, izvorna ideja ili poruka koju marka prenosi. Od stotinu prijavljenih poštanskih operatora nagradu iz područja ekologije dobio je Island, iz područja turizma Portugal, a umjetnički najvredniju marku drugu godinu zaredom u ovom natjecanju ima Poljska. Posebnu nagradu ocjenjivačkog suda dobila je Indija zbog promicanja ravnopravnosti među djecom. Hrvatska pošta ovu prestižnu nagradu osvaja četvrti put: 2001. i 2005. godine za umjetnički najvredniju marku na svijetu, a iz područja kulture nagradu smo dobili i 2007. godine.

Hrvatske poštanske marke su minijaturna umjetnička djela koja se odlikuju najraznovrsnijim motivima i najvišom kvalitetom.

GORNJI KNEGINEC

Biciklijada i prvi sajam U organizaciji Općine Gornji Kneginec u petak je održana šesta Kneginečka biciklijada. Dionicu dugu četrnaest kilometara odvozilo je dvjestotinjak sudionika svih životnih uzrasta s područja naše općine, Koprivnice, Varaždina, Novog Marofa, Zagreba i Opatije. Na naše ugodno iznenađenje sudjelovali su i Vanesa te Andrej iz Opatije, inače članovi BK Barkan-Otočac, koji su to jutro saznali za našu biciklijadu a već poslijepodne spremno su dočekali start u Knegincu. Okupljanje biciklista bilo je na ribnjacima ŠRD Ostriž u Knegincu Gornjem iz kojih se u 17 sati krenulo ulicama općine. Udruga vinogradara i voćara Varaždinbreg vinom i sokovima pobrinula se za osvježenje svih sudionika biciklijade na odmorištima na Malom vrhu i na izvoru Mozdernjak u Pintarićevoj grabi. Nakon utrke svi sudionici biciklijade počašćeni su besplatnom porcijom graha i pića u šatoru kod osnovne škole Kneginec Gornji gdje je u nedjelju održan i prvi Kneginečki sajam.

Tomislav Šestak

Članovi Udruge 7. gardijske brigade – Puma posjetili su u subotu Rujane Donje u općini Livno, gdje su prisustvovali otvorenju Memorijalnog centra Rujani koji je otvorila otvorila Borjana Krišto, predsjednica Federacija BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH.

Memorijalni centar Rujani izgrađen je u čast na velika vremena i događaje obrane Livna, odnosno više od 300 poginula i

nestala pripadnika HV-a i HVO-a na tom području, od čega je bilo 50 pripadnika 7.

Gardijske brigade.

Program, čiji je organizator bila braniteljska Udruga sektor Rujani, započeo je svečanom procesijom i mimohodom ratnih zastava HVO-a i HV-a, a zatim je održana sveta misa za Domovinu koju je predvodio banjalučki biskup msgr. Franjo Komarica. On je osudio događanja koja su obilježila povijest livanjskog kraja te pozvao na molitvu.

Vrijeme rata na tim područjima, kako je dodala Krišto, pamti se kao vrijeme odricanja, patnje i odgovornosti za sudbinu svog naroda i svog kraja. Mnogi su tih godina, naglasila je, izgubili život, zdravlje i svoje najmilije, te su zaslužni za sve ono što danas ima i baštini.

Mirko Martinjak

TURISTIČKA zajednica Sjeverno Zagorje

»Marijanski hodočasnički put« Radi razvoja hodočasničkog turizma i hodočasničkih središta, a tim i poboljšanja kulturnog i turističkog razvoja sredina u hrvatsko-slovenskom prekograničnom području, pokrenut je projekt Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta - Marijanski hodočasnički put, koji se financira kroz IPA Operativan program Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013.

Cilj projekta Marijanski hodočasnički put, čije je vrijednost 703.836,96 eura, od čega EU sufinancira 85 posto, je povezati marijanska hodočasnička središta i druga marijanska svetišta u hrvatsko-slovenskom prekograničnom projektnom području.

Time bi se trebali povećati postojeći turistički kapaciteti u regijama i uspostaviti cjelovita prekogranična turistička ponuda, odnosno poboljšati kvaliteta života seoskog stanovništva te povećati mogućnost zapošljavanja.

Projektom će se osigurati 700 kilometara trasiran i putokazima označen Marijanski hodočasnički put u Sloveniji i Hrvatskoj, postavit će se i 300 info ploča na Marijanskom hodočasničkom putu, zatim 50 opremljenih odmorišta, niz promotivnih

materijala, uključujući i internet stranicu te izložbe o Marijanskom hodočaničkom putu, stručne eskurzije, zbornike, edukativne radionice, turističke hodočasničke proizvode i rukotvorine...

Vodeći partner je Kozjanski park iz Slovenije sa suradnicima: Zavod Riso za razvoj i unapređivanje infrastrukture i socijalnog okoliša i Razvojna agencija Kozjansko. Na hrvatskoj strani projekt provodi Turistička zajednica općine Marije Bistrice, Turistička zajednica Sjeverno Zagorje, Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, Turistička zajednica grada Krapine, Park prirode Medvednica i Grad Sv. Ivan Zelina. Turistička zajednica Sjeverno Zagorje sudjeluje u projektu s 49.504,00 eura, od čega se 42.078,00 eura sufinancira kroz program IPA SI-HR 2007. - 2013. dok se 7.426,00 eura financira iz vlastitih sredstava. Što se tiče projektnih aktivnosti TZ-a Sjeverno Zagorje, u provedbi je izrada elaborata za postavljanje smeđe signalizacije, nakon čega slijedi izrada i postavljanje smeđe signalizacije na planiranoj trasi Marijanskog hodočasničkog puta.

Vesna Dubovečak

Generacija učenika završnog razreda Osnovne škole Vidovec iz 1960. godine ove godine obilježila je 50. obljetnicu završetka svog školovanja

Pisma Polemike Vaše vijesti

16 Oglasi

27. srpnja 2010.

27. srpnja 2010.

Oglasi 17

18 Crna kronika

27. srpnja 2010.

DVOJE STRADALIH

Kobna cesta i Drava VARAŽDIN – Dok se kretala biciklističkom stazom Optujske ulice u smjeru naselja Hraščica, na 33-godišnjakinju u srijedu je iz nepoznatog razloga naletjelo osobno vozilo kojim je iza nje u istom smjeru upravljao 63-godišnjak iz Varaždina. Od zadobivenih ozljeda biciklistkinja je preminula u četvrtak kao jedanaesta žrtva u prometu. A dan kasnije oko 17.40 sati u starom toku rijeke Drave, na predjelu zvanom „Cirkovečka“ utopio se 19-godišnji mladić s varaždinskog područja. Hodao je koritom rijeke, a nakon što je u jednom trenutku izgubio dodir s tlom, ubrzo je nestao jer je bio neplivač.

LAŽNE DOJAVE

Maloljetnici, otmica i bomba VARAŽDIN - Osnovano se sumnja da je 14-godišnjak sa šireg varaždinskog područja, kako su izvijestili iz PU varaždinske, putem svog mobitela 22. srpnja lažno dojavio da je u prostorijama jednog telekomunikacijskog operatera postavljena bomba.

Budući da nakon pregleda prostorija nisu pronađene nikakve eksplozivne naprave, protiv maloljetnika podnosi se posebno izvješće zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo širenja lažnih i uznemirujućih glasina.

Isto tako policija je postupila i u slučaju 16-godišnjaka s varaždinskog područja koji je lažno prijavio da su ga u Zagrebu otela četvorica i odvela u Šibenik.

I TOGA IMA

Klijentima uzela 60.000 kn VARAŽDIN - Protiv 32-godišnjakinje policija podnosi kaznenu prijavu zbog prijevare jer je, kako se osnovano sumnja, od prosinca prošle godine pa do 14. travnja ove godine kao službenica na blagajni jedne banke u Varaždinu neovlašteno podizala i zadržavala za sebe novac klijenata banke.

Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 60.000 kuna.

Tijekom 2008. godine na području pod ingerencijom PU Varaždin dovršeno je 45, a 2009. 42 samoubojstva, najčešće - vješanjem

OTKRIVAMO Je li učestalost suicida povezana s depresivnim stanjem u društvu?

Suicid je želja za prekidom patnje, ali nikako života!

Katastrofalna situacija u RH samo je jedan od uzroka sve većeg broja suicida i na području Varaždinske županije Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Samoubojstvo je uvijek dobro kamufliran, diskretan i strogo individualan čin, obavijen velom tajnosti. Ono se ne događa često pa mnogi smatraju da je to razlog što malo tko o tome razmišlja, da te motive i uzroke malo tko dovodi u vezu s mogućnošću suicida.

„Robovi“ vremena Čak i najbliži samoubojičini suradnici i prijatelji mnoge stvari previde, ne shvate signale ili ih pak pogrešno protumače. Svi suicidi ne mogu biti spriječeni, a u najmanju ruku katastrofalna situacija u kojoj Hrvatska robuje interesima nemilosrdnog kapitala, samo je jedan od uzroka sve većeg broja suicida i na području Varaždinske županije – upozorava mr. sc. Nenad Horvat, dr. medicine, voditelj Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin.

- Hrvatsko društvo depresivno je i anksiozno, a emocionalni stres kod labilnih osoba dodatno potencira čitav niz pritisaka jer čovjek 21. stoljeća „mora“ biti

lijep, pametan, uspješan… Treba znati, suicid je uvijek rezultanta nečije želje za prekidom patnje, a ne života! Jedna od najčešćih zabluda je da osoba koja pokuša počiniti samoubojstvo neće ponovno dignuti ruku na sebe.

Naime, četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga. Hrvatska drži neslavno 13. mjesto po broju samoubojstava kod muškaraca u svijetu i baš nitko od odgovornih čimbenika u društvu pred tom činjenicom ne smije gurati glavu u pijesak, već svi moramo biti proaktivni – istaknuo je mr. sc.

Nenad Horvat dodavši kako epidemiologija barata iskustvom koje potvrđuje da je učestalost

b

io rat ili mir, jedan posto Hrvata podliježe najtežim duševnim bolestima najtežih duševnih bolesti otporna na vanjske utjecaje. Jedan posto Hrvata podliježe najtežim duševnim bolestima, bio na na-

šim prostorima rat ili mir, kriza ili blagostanje. S depresivnim poremećajima to nijke tako - oni su pod većim uzjecajem vanjskih okolnosti. Kako doznajemo od mr. sc. Nenada Horvata, osobe, među kojima su i one sklone suicidu, traže pomoć na raznim mjestima. A uvijek se nađu nestručni pojedinci koji bi na tuđoj muci i zaradili. O čemu se radi?

- U posljednje vrijeme u modu ulazi hagioterapija koja aspekt s psihološkog pomiče na duhovno. Vjerujte, protiv toga službena psihijatrija nema ništa.

Međutim, evidentno prisustvo vulgarizacije i majmunizacije problema na pojedinim skupovima koje vode čak i šarlatani, za svaku je osudu. Prethodno spomenuta duševna bol medicinski je dokaziva i depresivnoj osobi ne pomažu samo snaga volje i nečije dobre želje. Bolest se prvenstveno mora liječiti provjerenim medicinskim metodama jer izlaz za pogođene osobe mora se pronaći. I to na vrijeme, jer u protivnom mnogi upadnu u ponor alkohola i droga – ustvrdio je Nenad Horvat.

IZDVOJENO Ništa bez liječnika opće prakse

Suradnja sa psihijatrima u korist pacijenata Liječnici opće medicine stup su borbe s anksioznim i depresivnim bolestima.

Oni najbolje poznaju svoje pacijente te uočavaju i prate njihove promjene u ponašanju.

Doktori opće prakse u ovoj županiji izvanredno poznaju problemat iku, brzo reagiraju kad treba pomoći pacijentu i suradnja s djelatnicima psihijatrijskog odsjeka odlično funkcionira – istaknuo je mr. sc. Nenad Horvat.

Naime, kao što niti svaka upala uha ne mora nužno završiti pacijentovom hospitalizacijom na Odjelu otorinolaringologije, tako u pravilu na Odjelu psihijatrije završe tek najteži slučajevi.

Radi se o pacijentima kod kojih je evidentan problem s alkoholizmom, ili su u pitanju suicidalni slučajevi

Mr. sc. Nenad Horvat, dr. med.

kod kojih je nerijetko psihotična slika kombinirana s nekom drugom, somatskom bolešću.

PU VARAŽDIN U prvih 6 mjeseci 2010. 23 samoubojstva…

…a još 23 ostala na pokušaju!

Tijekom prošle godine na području Hrvatske 1414 osoba pokušalo si je oduzeti život.

Samoubojstva je bilo 749, a pokušaja 665, stoji u izvještaju Odjela za analitiku MUP-a RH. No kakvi su trenutno trendovi na području Varaždinske županije, može se djelomično iščitati iz podataka koji su nam ljubazno ustupljeni

iz statistike Policijske uprave varaždinske. Dok u I. polugodištu 2009. broj pokušanih i dovršenih samoubojstava iznosi 42, 2010. narastao je na 46. Dvadeset tri samoubojstva - dovršena su, a još toliko ostalo ih je u pokušaju.

Prema načinu izvršenja, najviše samoubojstava, odnosno pokušaja počinjeno je vješanjem

(27), a 14 puta upotrijebljeno je oružje. Na oduzimanje života u prvih 6 mjeseci o.g. odlučili su se ljudi u dobi od 40 do 50 godina (njih 12), a slijede ih oni iznad 60 godina (11). Duševna bolest, alkoholizam, nesređeni obiteljski odnosi te tjelesna bolest, motivi su počinjenih samoubojstava ili pak njihovog pokušaja.

27. srpnja 2010.

Oglas 19

20 Urbana kultura

ART

/media

Riječi puno, mozga malo N

ormalno je da smo u glibu kad su nam zaštekala sva tri stupa o kojima ovisi opća pamet: politika, prosvjeta i mediji. Svaki čas čujemo neku novu frazu, koju onda svi počnu ponavljati bez razmišljaDenis Peričić, nja. Evo glavnog takvog mr. sc. ljetnog hita: “U hladu meteoroloških kućica temperatura će narasti i do (recimo) 35 stupnjeva”. Zgodno zvuči. Ali temperatura će biti manjeviše takva u svakom hladu. Ne samo meteoroloških kućica. ilvije Tomašević nedavno je izgovorio da će svećenici biti kažnjavani i ako im pronađu “slike pornografske djece”. Dakle, ne bi trebalo kazniti pedofile, jer nisu oni pornografski, nego su pornografska – djeca, pokvarenjaci jedni mali! K’o da su djeca lopovi, a ne – loši popovi.

U bilo kojoj drugoj zemlji Tomašević bi nestao iz medija za sva vremena. edan drugi genij je javljao o utrci 24 sata Le Mansa i izgovorio to kao “La Manša”. Le Mans (“Le Man”) je grad u Francuskoj koji je od kanala La Manchea udaljen skoro kao i Varaždin od Opatije. edan je varaždinski zdravljak preveo jelovnik na engleski i tamo za prilog piše “adverb”. Trebalo bi pisati “side dishes”, jer to je prilog uz glavno jelo. “Adverb” je prilog kao vrsta riječi. ije to ništa. Netko je bio u Mađarskoj dan poslije jučer. I odmah, valjda već isti taj dan, dijelio osmijehe. Mađarima. A nama? Kao što kaže dubrovačka pjesma: “Neće gospođa neharna biti, kolendarima ne udijeliti; dajte nama šaku voća, da grizemo do ponoća; dajte nama šaku rogača, da nam grla budu jača”! vo još jedne pjesme, splitske: “Neko čudno je doba, ne znam koji je vrag, svugdje trka na novcem, a od novca ni trag. Briga nas živo za išta, najbolje nam je na svijetu, ovdje se ne radi ništa, jedemo kruh i paštetu”. a kraj, jedna naša, zagorska, od Zadruge: “Po moje glave nitko ne bu jahal, nek ide proč onaj komu se sere”.

27. srpnja 2010.

NOVE GITARE Desperado band iz Ludbrega uživo

Zaljubljenici u glazbu sto posto

S

J J

N

E

Svi članovi benda su zaposleni i glazbom se bave u slobodno vrijeme Piše: DENIS PERIČIĆ

Dan za danom, koncer t za koncertom – sve u znaku gitara odnosno bendova utemeljenih na zvuku gitara.

Tako su u četvrtak 22. srpnja u Kneginečkoj hiži nastupila dva sastava razmjerno sličnog pristupa i usmjerenja: naš unplugged Regional band i nešto električniji Desperado iz Ludbrega.

Bio je to jedan u nizu koncerata u kojem su članovi Desperado banda pokazali svoje glazbeno umijeće.

Ludbreške Desperadose predvodi talentirana pjevačica Joe, a članovi banda su Mladen Bubalo i Božo Benko

(gitare), Renato Kišiček (bas) i Zoran Zumber (bubnjevi).

Svi članovi se glazbom bave nakon redovnih radnih obveza, pa i svoje koncer te održavaju uglavnom neradnih dana.

Neobično ime Desperado grupa je zapravo dobila

svom repertoaru ima brojne domaće i strane hitove koje izvode na prepoznatljiv način.

Riječ je o obradama klasika U2-a, Pink Floyda i drugih poznatih autora i rock grupa.

D

esperado band izvodi obrade domaćih i stranih hitova - U2-a, Pink Floyda i drugih... sasvim slučajno. Kad su ih za vrijeme prvog nastupa u

Gitarist Božo Benko, jedan od osnivača Desperado banda

USKORO Nastavlja se ljetna turneja Regional banda

U subotu koncert u Havana Clubu u Čakovcu

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

jednom ludbreškom kafiću upitali koji im je naziv grupe, onako spontano rekli su - Desperado jer se tako zvao kafić gdje su svirali.

Inače Desperado band u

Regional band - suradnici i zaposlenici 7Plus Regionalnog tjednika

Nastavlja se ljetna turneja Regional banda koji je protekli tjedan nastupao u Svetom Iliji i poznatom turističkom odredištu “Kneginečka hiža”.

Svoj sljedeći nastup Regional band imat će u subotu 31. srpnja s početkom u 22 sata u Čakovcu u poznatom Havana Clubu. Članovi banda uskoro poč inju studijsko snimanje svog prvog CD-a i pripremaju se za skorašnji koncert na Špancirfestu.

Re g i o na l b a n d iz vo d i uglavnom vlastite skladbe.

Oglasi 21

27. srpnja 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADSKO VIJEĆE KLASA: 940-03/09-01/01 URBROJ: 2186-022-01-10-9 Novi Marof, 23. srpnja 2010.

Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Varaždin, Preradovićeva 17 /II, Varaždin

VEZANO ZA TRENUTNU PROCEDURU IZMJENE IPARD PROGRAMA EUROPSKE UNIJE (Program pretpristupne pomoći za ruralni razvoj)

OBAVIJEST o Natječaju za zamjenu nekretnine u vlasništvu Grada Novog Marofa (jednosobni stan u Zagrebačkoj 6 u Novom Marofu) za nekretninu čkbr. 321/1 k.o. Remetinec

Gradsko vijeće Grada Novog Marofa raspisalo je dana 22. srpnja 2010. godine Natječaj za zamjenu nekretnine u vlasništvu Grada Novog Marofa (jednosobni stan u Zagrebačkoj 6 u Novom Marofu) za nekretninu čkbr. 321/1 k.o. Remetinec.

Izlaže se zamjeni nekretnina u vlasništvu Grada Novog Marofa, -jednosobni stan površine 38,08 m2, upis u poduložak 118 k.o. Krč, u Novom Marofu, Zagrebačka 6.

Stan se daje u zamjenu u viđenom stanju te Grad Novi Marof stjecatelju ne odgovara za bilo kakve nedostatke zamijenjene nekretnine.

Cijena: 107.187,00 kuna.

Za nekretninu u vlasništvu fizičke osobe, označenu kao čkbr. 321/1 kuća br.36 i dvorište u mjestu sa 208 čhv upis u z.k.ul 593 k.o. Remetinec, u naravi kuća i dvorište uz Društveni dom Remetinec.

Cijena: 120.086,60 kuna.

Pravo sudjelovanja na ovom natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, a strane osobe ukoliko ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zdravko Maltar, ing.

MOLIMO DA NAM SE HITNO JAVE SVI PROIZVOĐAČI VOĆA I POVRĆA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA (STAKLENICI I PLASTENICI).

Podaci su potrebni za obrazloženje HRVATSKOG ZAHTJEVA ZA IZMJENAMA GORNJIH GRANICA KAPACITETA U SEKTORU VOĆA I POVRĆA KOJE SE ODNOSE NA POVRŠINE STAKLENIKA I PLASTENIKA U ČIJU SU IZGRADNJU I/ILI REKONSTRUKCIJU TE OPREMANJE DOZVOLJENA ULAGANJA. TIME BISMO POBOLJŠALI DOSTUPNOST FINANCIJSKIH POTPORA IZ TOG PROGRAMA EU ZA NAŠE KORISNIKE. Osoba za kontakt: Gđa. Ksenija Mikšaj, Tel.: 042/405-405, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Varaždin, Preradovićeva 17 /II, Varaždin

22 Kulturni obzor

27. srpnja 2010.

DUH VREMENA Fenomen gitare kao povod za razmišljanje o

U D-duru

Edin Karamazov i Stefan Milenković P

risustvovao sam koncertu dvojice vrsnih glazbenika koji su u atmosferi humora zabavljajući se zabavljali i publiku, ali i na svoj inventivan i impresivan način zanimljivim interpretacijama djela koja su danas na repertoaru mnogih glazbenika, a koja sam i sam izvodio svojevremeno s flautistom Zvonimirom Chytilom, ostvarili izvrsnu interakciju s publikom.

Najprije ćemo vam svirati Darko RUŠEC ono što je drugo na reprofesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin pertoaru. Znači ono drugo je prvo, a ono prvo - drugo!”, tim se riječima violinistički virtuoz Stefan Milenković obratio publici u prepunoj dvorani HNK-a u Šibeniku, na zajedničkoj koncertnoj uvertiri s karizmatičnim sviračem gitare i lutnje Edinom Karamazovim. o drugo bili su „Rumunjski plesovi“ mađarskog kompozitora Bele Bartoka u koje je Bartok utkao teme rumunjskih narodnih napjeva i plesova te ih tako prenio na klasične pozornice. Uslijedili su „Cantos Desiertos“ Terryja Rileya, američkog kompozitora rođenog 1935. godine u Kaliforniji, koji pripada minimalističkoj struji zapadne klasične glazbe. ilenković i Karamazov stavili su u program i jedno djelo čuvenog Indijca Ravija Shankara, svirača sitara koji je svojevremeno svirao na festivalu za Bangladesh, koji je organizirao solo gitarist legendarnih Beatlesa George Harrison. Djelo se zove „The Enchanted Dawn“ (Očaravajuće svitanje) što je u biti jutarnja meditacija, u kojoj je Edin svirao električnu gitaru s efektom da bi publici što više približio zvuk sitara. Milenković koji je izjavio da i sam meditira slušajući indijske rage publiku je uveo kratkim pojašnjenjem u egzotično, ali i pomalo mistično raspoloženje ove drevne glazbene forme. no što je danas poznato kao indijska klasična glazba izvorno potiče od rage, melodijske ljestvice iz Sama-Vede.

U indijskoj, kao i zapadnjačkoj klasičnoj glazbi, postoji 12 nota. Od tih nota, kombiniranjem najviše 5, 6 ili 7 nota, dobije se raga (Raag). Raga je veoma kompleksan pojam i označava melodiju i jedan cijeli svijet pravila po kojoj ona nastaje. Ti se dakle melodijski uzorci slažu i kombiniraju u ugodnu formu. din i Stefan su za kraj odabrali legendarno djelo Astora Piazzolle „Historie du Tango“ iz kojeg su izveli tri stavka Bordel 1900., Cafe 1930., i Night-club 1960. lazba Astora Piazzolle je bez sumnje jedan od najviših umjetničkih izričaja što je Argentina ikad podarila svijetu. Inkorporiravši utjecaje jazza i klasične glazbe u tango, Piazzolla je dosegnuo veličanstven, ali i originalan izričaj obogativši tango i revolucioniravši njegov koncept. din i Stefan su svojim maštovitim interpretacijama, majstorskom tehnikom te pomno izabranim programom fascinirali, pružili vrhunski užitak i ono neizrecivo što samo svirka uživo može podariti.

Sve od Ivana Pa do Hendrixa i S

”

T

M

O

E

G

Nismo dokraja izgradili Padovčev brend gitare, ali smo se olako odrekli Radar festivala s Dylanom i Burdonom Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Opet, eto, jedan tematski Kulturni obzor – sav u znaku glazbe, zapravo gotovo sasvim u znaku gitare. Tako se, naime, slučilo: cijelo nam je ovo razdoblje kulturnoga ljeta (u Varaždinu, ali i u okolici - vidi duplericu!) proteklo i protječe uz zvuke gitare, i to u

T

jedan Padovca poklopio se s više sjajnih gitarističkih nastupa svim varijantama – od klasike preko rocka do jazza.

Temeljni povod ovom osvrtu svakako je Tjedan Padovca

(u sklopu Ljeta u Varaždinu), u okv iru kojega su na tr i koncer ta u Starom gradu nastupili Armando Puklavec i Danijel Oto, pa Neven Hrustić, a naposljetku Darko Rušec i Sofija Cingula.

Grad gitare Naš glazbeni kolumnist Darko Rušec već je pisao o Padovcu, no vrijedi istaknuti i njegov osobni koncertni doprinos tom dijelu Ljeta u Varaždinu, ali još i više njegovu misao da bi se svaki drugi grad u svijetu Padovcem dičio više od Varaždina. Kad bi – taj drugi grad – imao Padovca!

Ali ga – nema…

Nama pak, skromnim slušateljima, ne preostaje drugo nego postaviti poneku provo-

kativnu tezu.

Recimo – bi li pojava Hendrixa bila moguća da nije bilo Padovca?! Vjerojatno – da.

Ali Padovec je sigurno pravi varaždinski brend. Da je taj slijepi skladatelj i instrumentalist u svoje doba bio cijenjen poput svojih najvećih svjetskih sunarodnjaka – unatoč tome što je umro u neimaštini, kako to već obično biva – e, to je posebna dimenzija priče.

Posebna dimenzija priče je i to da se u Varaždinu rađaju sjajni gitaristi. Neki od njih svojim su aktualnim nastupima zastupljeni i na ovim stranicama, a ima ih još mnogo čije koncerte itekako ponovno želimo čuti i vidjeti.

Opet, s druge strane, Varaždin nije dovoljno razvio ni

brend Padovca, a niti brend gitare. Istodobno, jednog se sjajnog brenda – Radar festivala, na kojemu je nastupio i sam Carlos Santana, jedan od živućih bogova gitare – „šaptom“ odrekao.

Čudan grad Čudan smo mi grad. Ono što imamo ne znamo vrednovati, ono što nemamo, to želimo postati. Ono što imamo nastojimo umanjiti ili čak ugasiti.

A gitara je stvorila modernu kulturu. Zajedno s (američkim) filmom, čak i više nego pojava stripa, samo je još gitara sudjelovala u sveopćoj umjetničkoj modernizaciji svijeta. Da nije bilo američkog filma i gitare, ne bi bilo ni rocka, ne bi bilo niti globalizacije,

TJEDAN PADOVCA Zajednički nastup Sofije Cingule i Darka Rušeca na Ljetu u Varaždinu 2010.

Koncert u počast virtuozu

E

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Darko Rušec (gitara) i Sofija Cingula (mezzosopran)

VARAŽDIN - Odličnim koncertom završen je Tjedan Padovca priređen u povodu 210. obljetnice rođenja znamenitog varaždinskog skladatelja i gitarističkog virtuoza Ivana Padovca (1800. - 1873.).

Sofija Cingula (mezzosopran), viša asistentica na Odjelu za glazbu Sveučilišta “Juraj Dobrila” u Puli i Darko Rušec (gitara),

profesor gitare na Glazbenoj školi u Varaždinu, izveli su na svom četvrtom zajedničkom nastupu program posvećen skladateljskom djelu Ivana Padovca.

Osim dviju skladbi za gitaru solo čuli smo i 11 Padovčevih vokalnih minijatura (od njih ukupno 30 iz ostavštine). Najavljen je i CD s izvedbama Padovčevih djela. (iz)

Kulturni obzor 23

27. srpnja 2010.

adovca antane ROGOZ Koncert varaždinskog benda

LJETO U VARAŽDINU Zanimljiv koncert sastava perspektivnih glazbenika

Melun kvartet nastupio za – budućnost!

U okviru Ljeta u Varaždinu, svoju mladenačku varijantu (riječ je, naime, o momcima u dobi od 17 do 20 godina) jazz i fussion glazbe u petak 6. srpnja na Kazališnom trgu kraj fontane i terase Rogoza predstavio je dosad manje poznat, ali vrlo perspektivan sastav Melun kvartet. Melun kvartet čine uspješni maturanti varaždinske Glazbene škole, sada već dijelom i pristupnici različitih fakulteta.

Unatoč mogućem i očekivanom, ali u konačnici neprimjetnom bremenu nastupa na tako renomiranoj sceni,

Filip Eldan (klavir), Hrvoje Šenjug (gitara), Jura Herceg (bas) i Igor Frntić (bubnjevi), predstavili su se kao uigran i suveren sastav koji je izmamio simpatije i pljesak brojnih okupljenih posjetitelja.

Nema nikakve dvojbe da na ove glazbenike valja itekako računati i u budućnosti, i to ne samo na ljetnim varaždinskim pozornicama, nego i na renomiranim domaćim i stranim scenama specijaliziranima za jazz glazbu širokog spektra, ali i – potvrđene kvalitete.

Denis PERIČIĆ

Sjajna Kronika novoga vala U okviru Ljeta u Varaždinu, pred gotovo dvjestotinjak posjetitelja terase Rogoza kraj fontane na Kazališnom trgu, u petak 23. srpnja održan je još jedan odličan koncert.

Varaždinski “new wave cover band” Kronika izveo je program sastavljen od autentično obrađenih skladbi Patrole, Zvijezda, Prljavog kazališta, Parnog valjka i drugih velikana najboljeg razdoblja hrvatske rock glazbe.

Briljirao je lider – pjevač i gitarist – Danijel Kuserbanj, inače bivši član Haltera i Zvijezda Renata Metessija, koji je nedavno također nastupio kod Rogoza. Kuserbanja su podupirali Robert Kontrec na basu, Roman Pomper na drugoj gitari, Jurica Bengeri na bubnjevima i Robert Štorgar na klavijaturama.

HARMONIKAŠI

Coupe Mondiale

Vrhunac koncerta bila je spojena izvedba dvaju najvećih hitova Divljih jagoda i Drugog načina, a upravo Drugi način gostuje na istom

D

anijel Kuserbanj pet je godina bio član Metessijevih Zvijezda mjestu 8. kolovoza!

Kroniku pak sljedeći put možete čuti i vidjeti u Rock artu dan prije, 7. kolovoza.

Poseban pozdrav Kronika je, s punim pravom i uz ovacije publike, uputila Samiru Bužančiću, koji kao voditelj Rogoza već desetljećima brine za dobrobit varaždinske rock scene.

LEPOGLAVA Od 28. do 31. srpnja u Domu kulture

Šesti Međunarodni ljetni jazz festval U četiri dana – uvijek s početkom u 20 sati – nastupit će Lovro Ravbar quintet, Zagreb jazz portret, Waveform te polaznici seminara Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

ne bi bilo tog metajezika koji svi razumiju.

Drugim riječima, da nije bilo gitare, ne bi bilo ni Lady Gage niti Chemical Brothersa, u čijim se pjesmama gitare razmjerno slabo čuju. Da nije bilo gitare, sigurno ne bi bilo Beatlesa, Stephena Kinga, Quentina Tarantina, Angeline Jolie, Madonne, Leonarda Cohena, Micka Jaggera, Severine, velečasnog Sudca, a možda niti Ive Josipovića.

Očito, nije lako živjeti s provincijalnom veličinom – davnom, sadašnjom, tuđom ili vlastitom. Ali svjesni smo jedne stvari. Kad nam je svega

dosta, želimo slušati gitaru.

Rušecovu, Šarlijevu, Kuserbanjovu, Petekovu, Ivančićevu, Resnikovu, dečke iz Voodoo

D

a je Padovec rođen u nekom drugom gradu…

Lizardsa, ili onaj opaki bas Schaffhauserov. I sve to imamo doma.

Dobro, do jučer smo imali i Dylana, Santanu, Burdona, Burkea, ali kaj sad. Život je čudan. Ali znate već: recesija je…

Mario i Saša

Poziv piscima i ljubiteljima književnosti Svi koji se žele okušati u pisanju, posebice kratkih formi - šaljite nam svoje radove, a mi ćemo ih objaviti na internetskoj stranici 7Plus Regionalnog tjednika - www.regionalni.com. Šaljite nam vaše književne radove na adresu: 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, 42000 Varaždin uz naznaku “Za kratku priču” ili na e-mail adresu: urednik@ regionalni.com.

Šesti Međunarodni ljetni jazz festival, u organizaciji Glazbene mladeži Lepoglave, a pod pokroviteljstvom Grada Lepoglave, počinje u srijedu 28. srpnja, a trajat će do subote 31. srpnja. U četiri dana u prostorijama Doma kulture nastupat će jazz kvarteti i kvinteti s međunarodne jazz scene, mladi talentirani jazz glazbenici te kultni jazz bendovi s reputacijom stečenom u brojnim klubovima i na renomiranim jazz festivalima.

Svi koncerti počinju u 20 sati. U srijedu nastupa poznati Lovro Ravbar quintet iz Slovenije na čelu s istoimenim saksofonistom. U četvrtak se predstavlja Zagreb jazz portret u izvrsnom sastavu: Mario Igrec (gitara), Saša Nestorović (sax), Jura Vrandečić (bas) i Borna Šercar (bubnjevi). U petak slijedi Waveform iz Splita, a čast zaključivanja Festivala u subotu pripast će polaznicima seminara.

Naime, svi zaljubljenici u jazz, amateri ili profesionalci,

Od 19. do 24. listopada Varaždin će biti domaćin Svjetskog kupa harmonikaša – 63. Coupe Mondiale. Organizatoru, Hrvatskom društvu glazbenih pedagoga, Grad Varaždin u tu je svrhu odobrio besplatno korištenje koncertne dvorane i gledališta HNK te logističku potporu Koncertnog ureda.

Potpora u iznosu od 25.000 kuna dodijeljena je i Varaždinskom komornom orkestru, i to za troškove pripreme i uvježbavanja posebnog koncertnog programa na svečanom otvaranju 63. Coupe Mondiala.

Očekuje se da će pokroviteljstvo preuzeti predsjednik dr. Ivo Josipović, čija će se skladba izvesti na svečanom otvaranju. (dp)

moći će za trajanja festivala pohađati seminare koje će voditi renomirani jazz glazbenici sa zavidnim životopisima

L

ovro Ravbar quintet i Zagreb jazz portret vrhunski su sastavi

i vještinama. Seminari koji će se održavati od 9.30 do 12.30 sati namijenjeni su za različite vrste jazz sastava te

za uvježbavanje zajedničkog programa koji će se pred publikom održati zadnji dan festivala. Od 15 do 18 sati održavat će se individualna predavanja na instrumentima kao što su gitara, bas gitara ili kontrabas, klavir, bubnjevi ili perkusije te drveni ili limeni puhački instrumenti.

Više informacija možete dobiti na službenim stranicama Glazbene mladeži Lepoglave www.glazbena- mladez- lepoglave.hr, te na Facebook grupi “Glazbena mladež Lepoglave”.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

neiskorištenim mogućnostima

24 Duplerica TOMISLAV MAKAJ

27. srpnja 2010.

Brigita, Anja i Iva, ne samo kad su bose, tvrde: Lako je sve!

SVETI ILIJA I svečano i veselo obilježen i proslavljen Dan općine i blagdan sv. Ilije

Danas smo svi bili - O.K.!

Osim priredbe “Moj hobi” održano i općinsko vatrogasno natjecanje te vožnja fijakerima, bio Osmi međunarodni kup u lovu ribe na plovak, a gosti stigli i iz Devinske Nove Vesi u Slovačkoj Piše: IVICA ZAMODA

SVETI ILIJA - Opet je potvrđeno da ovdje ima istinski talentiranih mladih pjevača, svirača, manekena i voditelja.

Na završnici proslave Dana općine to su na školskom igralištu 20. srpnja dokazale na tradicionalnoj, već 16. po redu, priredbi “Moj hobi” učenice Osnovne škole “Vladimir Nazor”: Ana- Marija Milovec otpjevala je dva hita za sve generacije - “Zeko i potočić” i “Hajde da ludujemo”, dok su bosonoge Brigita Kitner, Anja i Iva Kreš iz svega glasa za mikrofonom tvrdile - “Lako je sve”! Brojna publika (djece, roditelja i ostalih mještana), sudeći

prema pljesku - povjerovala im je baš sve!

Svojim “Strancem” iskazala se još učenica varaždinske Gospodarske škole Kristina Erdec, a duet Miljenko Mikac i Mateja Cepanec pjevao je o svom “Strancu u noći”.

Fenomen bend bio je odlična glazbena pratnja svim mladim pjevačima. Njih petorica, u sastavu: Matija Horvat, Goran Vuk, Vedran Ugrin, Vedran Huđek te Renato Katalenić (šef benda) već tri godine nastupaju izvodeći pop, rock i duhovnu glazbu.

novi Igor Ozmec, Ivan Jakopović i Branko Matavulj).

U programu je nastupio i Regional band izvevši nekoliko vlastitih songova.

Majstori voditelji ove pri-

redbe bili su studentica Helena Kitner i srednjoškolac Dominik Blaži, a glavni organizator neumorni Darko Meštrić, sadašnji dopredsjednik Udruge “Moj hobi”.

Ključko napikavanje

REKREACIJA Održane Seoske igre u

Ključko na Naša je želja približiti mlađim naraštajima n slobodno vrijeme naši djedovi i bake Piše: DAMIR IVANČIĆ

Četvrte po redu Seoske igre održane su u Ključu, a glavni organizator ovog zanimljivog natjecanja je Športsko rekreacijsko društvo „Ključ“. Na njiho-

Naš i vaš “Moj hobi”

s

voje znanje pokazale su i tri ženske ekipe, a ukupni pobjednik je ekipa Gregurovca

Svoj obol zabavi dao je i sastav Disfunctional storm izvedbama hard rocka (vođa im je Tin Keškić, a ostali čla-

- Ovako se to radi!

vom sportskom terenu okupilo se u nedjelju devet ekipa koje su pokazale svoje znanje i spretnost u penjanju na uže, skoku s mjesta, penjanju na stup, sastavljanju pluga, bacanju kamena s ramena, piljenju drva, potezanju užeta, bikovanju i Ključkom napikavanju.

- Ključko napikavanje je jedin-

Završna priredba Dana općine Sv. Ilija privukla je mještane i goste

Mali manekeni - manji, veći i malo veći

Samoinicijativno bile u programu - izvan službenog programa

Potezanje štrika

stvena disciplina u kojoj jedan natjecatelj vozi drvene tačke, dok u njima sjedi drugi natjecatelj čiji je zadatak da drvenim kopljem pogodi u jedan od krugova željeznog ključa. Pogodak u najmanji krug donosi tri, a veći krugovi donose jedan ili dva boda. Prilagodili smo stazu koja je prilično grbava, a željezni kotač na drvenim tačkama daje posebnu draž težini igre - objašnjava predsjednik ŠRD Ključ Miro Sabolić te dodaje: - Naša je želja približiti mlađim naraštajima neke od igara kojima su se zabavljali i provodili slobodno vrijeme naši djedovi i bake. Važno je da su našu inicijativu prihvatili i mladi iz okolnih mjesta.

Uz tradicionalne borbe održan je malonogometni turnir na kojem su domaćini odnijeli prvo mjesto, svoje znanje pokazale su i tri ženske ekipe, a ukupni pobjednik Seoskih igara

Duplerica 25

27. srpnja 2010.

TRADICIJA U hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama

Anin bal za užitak Na balu se nije samo plesalo, već i natjecalo u kulinarstvu, sportskim aktivnostima...

Penjanje na uže

u Ključu nedaleko Novog Marofa

apikavanje neke od igara kojima su se zabavljali i provodili je ekipa Gregurovca. Ne treba posebno naglašavati da se slavila svaka pobjeda, a Mladi mužikaši dodatno su razveselili prisutne posjetitelje.

Posjetitelji Seoskih igara mogli su pogledati i zanimljivu izložbu o kojoj govori Siniša Jenkač, potpredsjednik ŠRD Ključ: - Dan ranije, u Domu kulture u Ključu otvorena je izlož-

ba starih fotografija i postava etno zbirke kako bi se dodatno pokazalo kako se nekad živjelo i koje su sve alate i sprave koristili naši stari u svom životu.

Uspjeli smo dosta toga skupiti, a ovo je možda i početak formiranja naše etno zbirke, jer još puno starih stvari leži na tavanima i čeka da ih netko ponovo iznese na svjetlo dana.

Lijepe žene u lijepim haljinama plijenile su pozornost publike plesom i stasom u hotelu Minerva Piše: JOSIP NOVAK

VARAŽDINSKE TOPLICE – Ove subote, 24 . srpnja, u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama održana je tradicionalna manifestacija pod nazivom Anin bal. Toplice su tijekom prohujalih stoljeća bile poznate ne samo kao turističko središte, već su slovile i kao cijenjeno kulturno-društveno središte naše regije.

Kao takve ugostile su mnoga poznata imena, a održavali su se raskošni balovi, od kojih je jedan prozvan imenom jedne od topličkih zaštitnica - Anin bal. Povijesni podaci ukazuju na održavanje Aninih balova

otprilike do tridesetih godina 20. stoljeća. Moderni Anin bal održava se od 1984. godine.

Ovogodišnji 27. bal održan je uz pratnju glazbenog sastava Jackpot i nastup Potkalničkih plemenitaša s izvedbom klasičnih plesova. Prigodni program bio je upotpunjen višebrojnim nagradnim igrama s ciljem izbora Naj-dame.

Sudionice programa natjecale su se u kulinarskim, sportskim, poduzetničkim i raznim drugim natjecateljskim kategorijama, a njihov entuzijazam bio je nagrađen poklonom galerije “Greta”, tretmanima kozmetičko-pedikerskog salona “Estetica”, te poklonima

Tupperwareovih proizvoda i ljekarne “Panacea”. Već tradicionalno hotel Minerva poklonio je neke od svojih usluga.

Cjelovečernji program bio je

Ples vole i stari i mladi

Sastavljanje pluga

Potkalnički plemenitaši izveli su tradicionalne plesove

Ljepota plesnog zanosa

obogaćen revijom vjenčanica iz salona vjenčanica “Lidija”, te revijom casual odjeće poduzeća Trgonom koje je također bilo jedan od sponzora.

26 Putopisi

27. srpnja 2010.

“PRIVLAČNA” HRANA

Obento Hrana je u Japanu relativno skupa, no njezin izbor u trgovinama je superioran. Japanci cijene samo prvoklasne namirnice koje dobro izgledaju i privlačno su upakirane.

Sezonsko voće, povrće i riba uvijek su na cijeni.

Japanci veoma vole jesti vani, pa su i restorani kvalitetni i brojni i u izboru teško da možete pogriješiti, a i cijene su povoljne.

Cijena kompletnog menija za jednu osobu koji uključuje juhu, rižu, mesni ili riblji obrok i povrće kreće se od 700 do 1000 jena

Boce sakea na ulazu u hram Meiji Jingu u Tokiju

PUTOPIS Sanja Željeznjak živjela je pet godina kao kućanica u Japanu (4)

Čari japanske kuhinje Japanska kuhinja svjetski je cijenjena zbog svoje izvrsne prezentacije i autentičnosti, a baš ona najviše fascinira strance Piše i snimila: SANJA ŽELJEZNJAK

(45-65 kuna). Cijenom je još povoljniji tzv. obento ili lunchbox, u kojem je raznovrsna hrana sitno nasjeckana i ukusno posložena u pretince. Obento se spravlja kod kuće ili se kupuje u trgovini, a naročito otkako je i u Japanu zavladala recesija, praktičan je na putovanjima, izletima, u pauzi za ručak i dr.

Za Japance dubljega džepa, posljednjih godina veliki su hit gurmanski izleti u domaće i strane restorane s nekoliko zvjezdica.

Dobar restoran s lokalnim specijalitetima obavezno je odredište Japanaca na putovanjima po zemlji ili inozemstvu, a jestivi suveniri poput slatkiša, pića i regionalnih delicija vječni su hit za turiste iz Zemlje Trešnjina Cvijeta.

Jedan od aspekata Japana koji strance najviše fascinira jest hrana, a tu Japanci sasvim sigurno imaju što pokazati. Japanska kuhinja svjetski je cijenjena zbog svoje autentičnosti i izvrsne prezentacije.

Vrlo je lagana i zdrava i koristi samo najsvježije, često i sirove sastojke među kojima prevladavaju povrće, sojini produkti, riba, alge i plodovi mora.

Omiljena tema Poznato je kako te namirnice produžuju životni vijek, stoga nije ni čudo da najviše dugovječnih ljudi živi upravo u Zemlji Izlazećega Sunca.

Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi kako Japanci veliku važnost pridaju kvalitetnoj prehrani: porcije hrane u restoranima količinski su skromne, i relativno je malo ljudi s viškom kilograma ili

Obento lunchbox kakav se prodaje u supermarketu

ozbiljnom pretilošću.

Razgovarajući o jelima i kuhanju, nikada ne možete pogriješiti jer je za Japance to omiljena tema razgovora.

Uvijek će ih zanimati kako vam se sviđa njihova hrana, a iz nekog razloga uvijek će

z

a Japance je razgovor o jelima i kuhanju omiljena tema razgovora htjeti znati i koje japansko jelo ne volite.

Doista, iako japanska kuhinja koristi neke “egzotične” i neobične namirnice kakve mi zapadnjaci nismo navikli konzumirati, uz zdravu dozu znatiželje i nešto strpljenja moguće je naučiti cijeniti specifične okuse i arome japanskih namirnica, koje su pravi užitak za izbirljivo nepce.

Japanska kuhinja favorizira

blage okuse i ne koristi puno začina ni masti.

Blagi okusi Hrana se kuha, prži ili sprema na žaru ili pari s dodatkom sojina ili sezamova ulja, laganog ribljeg bujona ili rižinog vina (sakea).

Začini i umaci servirani su posebno kako bi ih svatko koristio prema želji, odnosno kako bi jelo sačuvalo svoj izvorni okus. Sitno nasjeckani sastojci omogućuju brzu i jednostavnu pripremu.

Ipak, za spravljanje vizualno atraktivnih obroka kakvima se diči japanska kuhinja, potrebne su određene tehničke vještine.

Sva pojedinačna jela poslužuju se bez nekog određenog redoslijeda, a na početku i na kraju obroka uvijek se poslužuje zeleni čaj, ponekad uz sitni desert.

Više saznajte na blogu www.kucanicaujapanu.blog. hr.

Plastični uzorci hrane - trenutna ponuda trgovina i restorana

Hrana se poslužuje u više šalica ili tanjurića uz sojin umak

Minijaturni japanski slatkiši poslužuju se uz zeleni čaj

Japanci običavaju uzimati obroke i piti čaj za niskim stolićem

Sport 27

27. srpnja 2010.

NOGOMET U 1. kolu HNL-a NK Varaždin startao dobrom igrom i pobijedio NK Zadar 2:1

Pobjeda, bojkot i skandiranje Navijači su skandirali: “Uprava, odlazi!”, “Uprava pe*eri” i “Varteks ste s*ebali”, čime su očito htjeli pokazati što misle o vodstvu kluba i spornoj promjeni imena Piše: GORAN JELENSKI

Najvatreniji varaždinski navijači White Stonesi, kao što su i najavili, započeli su bojkotom utakmicu NK Varaždin – NK Zadar. No, nisu bili daleko od stadiona, samo pedesetak metara iza stadiona na kojem se održavalo sedmo izdanje memorijalnog turnira Anđelko Herjavec. White Stonesi su jasnom porukom u obliku transparenta i skandiranjem Upravi htjeli naglasiti kako ne prihvaćaju promjenu imena voljenoga kluba. Nekoliko puta tijekom prvog poluvremena u takvom skandiranju su im se pridružili i navijači sa stadiona, kojih je bilo oko tisuću.

Dobra igra Početkom drugog dijela stotinjak navijača krenulo je prema stadionu i u tome ih nije moglo zaustaviti najvjerojatnije slabo pripremljeno osiguranje. Navijači su skandirali: “Uprava, odlazi!”, “Uprava pe*eri” i “Varteks ste s*ebali” čime su očito htjeli pokazati što misle o vodstvu kluba i spornoj promjeni imena. Neki navijači verbalno su se pokušali obračunati s članovima Uprave upitavši ih ponose li se promjenom imena kluba te spavaju li mirno. Utakmica se na kraju ipak završila mirno uz skandiranje cijelog stadiona: “Ne damo Varteks”.

Prije samoga početka utakmice emitirana je stara himna u kojoj je izostavljen dio u kojem se spominje ime Varteks. Autori himne još se nisu izjasnili hoće li zamijeniti riječi himne.

U sportskom dijelu utakmica je završila pobjedom ekipe NK Varaždina 2:1, a golove za domaću ekipu postigao je Brezovec i to oba puta iz slobodnog udarca. Prvo poluvrijeme bilo je igrački bolje, dok su kasnije na vidjelo izašle i neke pogreške. Međutim, mladi igrački kadar solidno je iznio utakmicu, a Davor Vugrinec

p

rije samoga početka utakmice emitirana je stara himna u kojoj je izostavljen dio u kojem se spominje ime Varteks najvjerojatnije neće konkurirati za prvi sastav ni u drugom kolu u kojem Varaždin gostuje u Splitu, protiv istoimenog novog prvoligaša.

Do nastavka HNL-a, Varaždin u utorak gostuje u Velikoj Gorici gdje će odigrati prijateljski susret s Goricom. Utakmica počinje u 18 sati, a priliku dobivaju igrači koji nisu igrali protiv Zadra.

Članovi varaždinskog KKK Varteks Matej Herkov i Dino Bužić nastupili su u sastavu juniorske reprezentacije na Europskom prvenstvu u kajak kanu spustu i sprintu. Natjecanje je održano na rijeci Ibar kod Kraljeva u Srbiji.

Natjecanja su započela u klasičnom spustu na stazi dužine 5 kilometara.

U konkurenciji kajaka jednosjeda Matej Herkov zauzeo je 11. mjesto, dok je u konkurenciji kanua jednosjeda Dino Bužić bio na 17. mjestu. U ekipnim vožnjama u kanuu jednosjedu Dino Bužić je nastupio u ekipi s Antoniom Obadićem i Markom Tolićem iz zagrebačkog Kanu kluba Končar te su zauzeli 4. mjesto.

Na stazi dužine 500 m održano natjecanje u pojedinačnim vožnjama sprinta gdje je u konkurenciji kanua jednosjeda Dino Bužić poboljšao svoj rezultat iz klasičnog spusta i zauzeo 13. mjesto, a u kajaku jednosjedu Matej Herkov zauzeo je 17. mjesto nakon grube pogreške u prvoj od dvije vožnje.

Prvenstvo je završeno utrkom u ekipnom sprintu gdje je naša varaždinska ekipa ponovila rezultat iz klasičnog spusta. (di)

Ivančani zlatni

Na utakmici NK Varaždin - NK Zadar nije nedostajalo efektnih sportskih poteza

Drugu godinu zaredom pobjeda Pucki VIP Bicycles

EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Herkov i Bužić na EP-u

PARAJEDRILIČARSTVO

MALI NOGOMET Memorijalni turnir Anđelko Herjavec igrao se i za vrijeme susreta NK Varaždin - NK Zadar

Broj malonogometnih ekipa svake je godine sve veći

KAJAK KANU

Na rukometnom igralištu pokraj gradskog nogometnog stadiona održan je tradicionalni malonogometni turnir posvećen Anđelku Herjavcu. Drugu godinu zaredom titulu najboljeg odnio je sastav Pucke VIP Bicycles. Ukupno je nastupilo 12 malonogometnih ekipa.

U polufinalu odigrana je ljepotica turnira Kahli Beer. U napetom susretu u posljednjim trenucima zabijaju pobjedonosni pogodak i s 5:4 izbacili su jedne od glavnih favorita - Remex iz Remetinca. U drugom polufinalu nakon 0:0, Marko Blaži pogotkom u 5. seriji penala odvodi Pucke u treće finale zaredom.

U utakmici za 3. mjesto Re-mex je bolji od Dionisa 1:0. Finalna utakmica odlučena je nakon jednog prekida s desne strane, kada se lopta odbija od bloka obrambenog igrača pivnice Kahli Beer i ulazi u gol, prilika je bilo

na obje strane, no do kraja se rezultat nije mijenjao.

Za najboljeg golmana turnira proglašen je Mišo Božinić, koji je na cijelom turniru primio samo jedan gol, najbolji igrač je Dejan Malarić-Deko, obojica iz pobjedničke momčadi Pucke VIP Bicycles. Najbolji strijelac turnira s 9 golova je 17-godišnji Valentino Mlakar iz pivnice Kahli Beer Kučan Marof. Tri najbolje ekipe uz pehare podijelile su i nagradni fond od 6.000 kuna.

Hvalevrijedan potez finalista turnira je to što su Pucke i Kahli Beer donirali po 500 odnosno 600 kuna za rad Udruge navijača White Stones.

Cijeli turnir kvalitetno su sudili bez većih pritužbi članovi Udruge navijača White Stones Denis Vidaček i Igor Švarc.

30.07. - 01.08.2010. (petak, subota i nedelja) Noćni malonogometni turnir na umjetnoj travi.

Početak je u petak 30.07.2010. u 20.00 sati, a prijave do petka – 098/932-6999 (Obrt Kamisport)

Kotizacija iznosi 500,00 kn Nagradni fond: 1. mjesto 3.000 kn 2. mjesto 1.500 kn 3. mjesto 1.000 kn

Na otvorenom prvenstvu Hrvatske u preletima parajedrilicom održanom u Buzetu, Klub padobranskog jedrenja LET iz Ivanca osvojio je treću godinu zaredom ekipno zlato. Natjecalo se ukupno 50 pilota, a od mogućih sedam utrka realizirane su tri serije letova dužine 60, 70 i 100 km. Na državnom prvenstvu Hrvatske najbolji klupski pojedinačni plasman u otvorenoj kategoriji, odnosno 2. mjesto osvojio je Damir Habek, dok je Danko Petrin bio 4, Zoran Korpar 5, Anton Lovrec 6, Mario Habek 10, Zoran Domitran 25. i Mario Trgovec 27. Pobjedu je odnio Marko Hrgetić iz Rijeke.

28 Sport

U zaleđu

27. srpnja 2010.

BEJZBOL Major League Baseball Regional Developing Summer Camp

Model financiranja rada s mladima S ve su glasnija razmišljanja u sportskim krugovima o tome kako bi se od gradskih sredstava namijenjenih sportu trebao u stvarnosti financirati samo rad s mladima, dok bi se seniorski i profesionalni pogon morao samostalno financirati. Ovdje je riječ Damir IVANČIĆ o sredstvima sponzora urednik sportske i donatora koja bi bila rubrike usmjerena za taj dio aktivnosti kluba. Za to kako nabaviti ta sredstva, trebali bi se pobrinuti u upravama klubova koji bi kroz svoje djelovanje, pojavljivanje na natjecanjima i ligama promovirali svoje sponzore. Tada bi se moglo više pažnje posvetiti razvoju sporta te planiranju i produkciji sportaša, ali i svih potrebnih sportskih djelatnika.

Organiziranje edukativnih sportskih kampova za pojedine sportove mogao bi postati zaštitni znak Varaždina. Infrastrukturalni uvjeti postoje pa je ta prepreka u startu preskočena. Dodatni segment u toj aktivnosti može biti i turistički. Jačanjem sportske baze, iz kvantitete izrasla bi i kvaliteta, pa se u varaždinske sportske klubove ne bi morali bezuvjetno dovoditi sportaši iz drugih sredina već bi možda varaždinski sportaši popunjavali i druge klubove. Poseban dio je izobrazba trenera i drugih kadrova neophodnih u modernom sportu, pogotovo u onom dijelu koji se odnosi na rad s mladima. Što je grupa sportaša mlađa, to bi s njima trebao raditi obrazovaniji trener, obrnuto od onoga kako se to često javlja u nekim klubovima.

Možda bi se trebao napraviti okvirni plan ovakvog načina financiranja pa da se napravi projekcija kakve bi to koristi donijelo varaždinskom sportu u budućnosti.

Ispravak Tehničkom pogreškom, nehotice je u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika pogrešno potpisan tekst pod naslovom “Klubaštvo još uništava sport u Varaždinu”.

Autor teksta je Damir Ivančić, a ne potpisani Robert Peharda.

Ispričavamo se na ovoj pogrešci.

Bejzbol u Varaždinu sigurno ima budućnost, a ukoliko se realizira projekt novog stadiona, moguć je pravi boom ovoga sporta

Razvojni programi Varaždin postaje regionalno središte za unapređenje i razvoj mladih u ovom sportu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Baseball klub Vindija je u suradnji s Major League Baseball internacionalnim programom i Hrvatskim baseball savezom bio domaćin MLB regionalnog ljetnog kampa za igrače od 13 do 19 godina iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Tijekom prošlog tjedna u Varaždinu se okupilo oko 50 igrača koji su kroz dva treninga dnevno u intenzivnom radu pod stručnim vodstvom MLB predstavnika, trenera Billa W. Percyja, bili upoznati sa svim elementima ovog

sporta, kako bi poboljšali svoje znanje, te isto prenijeli u matične klubove.

Pohvale Baseball klub Vindija je u suradnji sa Zajednicom športskih udruga grada Varaždina igračima organizirao skroman besplatni smještaj te sve potrebno za održavanje treninga, od igrališta do potrebne sportske opreme.

Ovaj kamp još je jedan iskorak vodstva Baseball kluba Vindija prema razvoju

u klubu smatraju da su baš ovakvi ljetni kampovi idealni za razvoj mladih igrača. Jedina stavka koja nedostaje u cjelokupnoj situaciji kako bi Varaždin postao pravi centar za razvoj trenerskog kadra i mladih naraštaja je pravi bejzbol stadion.

Trener Bill Percy podržao je varaždinski klub u na-

stojanju da daju doprinos u razvoju ovog sporta na području regije. - Nadam se da ću se vratiti i nastaviti s radom s još većim brojem klubova iz Hrvatske i okolnih zemalja - izjavio je Percy i pohvalio organizatore te posebno istaknuo predsjednika BK Vindija Gorana Vučetića i trenera Aleksandra Bekića.

u

klubu smatraju da su baš ovakvi ljetni kampovi idealni za razvoj mladih igrača Varaždina kao regionalnog središta za unapređenje i razvoj mladih u ovom sportu.

Nakon međunarodnih turnira i trenerskih seminara,

O bejzbolu zna sve veći broj Varaždinaca

Sport 29

27. srpnja 2010.

STRELIČARSTVO Finale 3D Cro kupa u Čakovcu

Atraktivni kup u čistoj prirodi Na finalu 3D Cro kupa nastupilo je i dvoje članova Grebengradskih streličara, srebrna Nina Herceg u golom luku, a Duško Herceg bio je šesti u složenom luku Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Streličarski klub „Katarina Zrinska“ iz Čakovca bio je domaćin finalnog natjecanja u 3D Cro kupu u Vučetincu, na kojem je nastupilo 70 natjecatelja. Vrijeme je bilo osjetnije naklonjeno streličarima nego prije tjedan dana u Sisku. Kod članova Cekina očekivano zlato uzela je Matea Kolarek u složenom luku u kategoriji kadetkinja, a Damir

Vježbanjem protiv nervoze M

eđu kroničnim bolesnicima kojima je određen specifičan trening, ublažili su se simptomi anksioznosti, poput osjećaja brige, straha i nervoze, dok je unutar skupine koja nije vježbala sve ostalo po starom. nanstvenici sa Sveučilišta Georgia analizirali su rezultate 40 kliničkih ispitivanja i otkrili Bojan GOLUB da su pacijenti koji su redovito vježbali imali 20 posto manje Kondicijski trener simptoma nervoze i tjeskobe fitness cluba u usporedbi s osobama koje se “Sportlife” nisu bavile tjelovježbom.

042/241-600 Naše istraživanje ide u prilog dokazima koji potvrđuju da je fizička aktivnost, poput hodanja ili dizanja utega, najbolji lijek koji stručnjaci mogu propisati svojim pacijentima kako bi im pomogli da se osjećaju manje tjeskobno,” izjavio je voditelj istraživanja Matthew Herring. dok je uloga vježbanja u ublažavanju simptoma depresije dobro proučena, utjecaj redovite tjelovježbe na simptome anksioznosti tek se mora proučiti. Broj osoba koje žive s kroničnim medicinskim stanjima vjerojatno će se povećati kako stanovništvo stari, dodao je, i naglasio potrebu za jeftinijim i učinkovitijim tretmanima. udionici istraživanja patili su od brojnih medicinskih problema, uključujući bolesti srca, multiplu sklerozu, karcinom i kroničnu bol zbog artritisa. Osobe kojima su slučajnim odabirom dodijeljene određene vježbe imale su blaže simptome anksioznosti, poput osjećaja brige, straha i nervoze, nego skupina koja nije vježbala. reninzi koji su trajali više od 30 minuta bili su korisniji za ublažavanje anksioznosti od treninga koji su trajali kraće od pola sata, otkrili su istraživači.

Z

I

Z

S

T

3D natjecanje posebno je zanimljivo jer se odvija u prirodnom ambijentu

Matea Kolarek sedma na EP-u Winnenden u Njemačkoj bio je domaćin 19. po redu Europskog juniorskog prvenstva FITA - vanjsko metno kolo. Od hrvatskih predstavnika najbolja je bila juniorka u složenom luku Matea Kolarek. Ona je kvalifikacije završila na 23. mjestu s pogođenih 628 krugova, međutim, u raspucavanju je s po 4:0 u setovima redom dobila Talijanku Deboru Boggiatto, u šesnaestini finala, i Turkinju Esru Sulun, u osmini finala eliminacija. U četvrtfinalu sa 6:2 u setovima (30:29, 28:27, 28:29 i 28:27) ipak je bila bolja predstavnica Nizozemske Inge van Caspel. Matea Kolarek u završnici se plasirala na vrlo dobro sedmo mjesto.

Kolarek prva U ukupnom poretku Matea Kolarek je prva, Ivan Majcen trinaesti, a Damir Kolarek petnaesti. Zoranu Marenčiću pripala je bronca, dok su solidni bili natjecatelji u tradicionalnom luku Šincek, Žganjer, Zorman, Mirilović i Žugec, zauzevši sredinu ukupnog poretka.

Sport

”

oran Marenčić na domaćem je terenu opravdao naslov europskog prvaka u golom luku Kolarek bio je sedmi u seniorskoj konkurenciji u lovačkom luku. Zoran Marenčić na domaćem je terenu opravdao naslov europskog prvaka u golom luku ostvarivši uvjerljiv rezultat u odnosu na konkurente, a Ljubo Mirilović bio je trinaesti u tradicionalnom dugom luku. Na finalu 3D Cro kupa nastupilo je i dvoje članova Grebengradskih streličara. Nina Herceg u konkurenciji seniorki u golom luku osvojila je srebrnu medalju, dok je Duško Herceg bio šesti u složenom luku.

za bolje zdravlje

Mete se najprije moraju naći

Žerek na Aquacityju Tradicionalni turnir odbojke na pijesku Memorijalni turnir Žerek 2010 ove će se godine održati u subotu 31. srpnja. Igrat će se na terenima izletišta na Aquacityju jer se očekuje prijava većeg

broja muških i ženskih ekipa.

Svi zainteresirani za nastup, ali i za gledanje ovog atraktivnog ljetnog sporta, mogu doći u subotu od 10 sati na prostor Aquacityja.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30 Sport

27. srpnja 2010.

TENIS TK Varaždin 1181 prvak skupine Sjeverozapad

Emil Milihram s polaznicima Ljetne sportske škole

Milihram u Ljetnoj školi na bazenima Elim Milihram posjetio je Ljetni sportski kamp na Gradskim bazenima Varaždin, koji pohađaju najmlađi Varaždinci željni sportskih aktivnosti tijekom ljeta.

Milihram je razgovarao s njima i odgovarao na znatiželjna pitanja, a pokazao im je i u bazenu kako je uprav-

ljati kajakom. Budući mladi sportaši isprobali su kajak u bazenu koji je simulirao opasne vode u kojima plovi Milihram.

Ljetna sportska škola otvorena je i dalje za buduće polaznike, a sve informacije mogu se dobiti na tel.

042/215-366. (di)

Regionalni pobjednici SIM-a Regionalni pobjednici Sportskih igara mladih s našeg područja za Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju su Paula Šimunčić, koja se plasirala na državno natjecanje

u tenisu, u šahu Tomislav Gregurić i Noemi Špiranec.

U malom nogometu nema predstavnika, kao ni u rukometu. U odbojci na pijesku pobijedile su ženske ekipe Lucijana i 5Richj Tamy. (di)

Nastavlja se ljetni triatlon Triatlon liga Aquacity nastavila se trtećim kolom. Na supersprintu pobijedio je kadet iz PK Barok Jurica Pajtak i to u foto finišu ispred seniora iz TK Međimurje Nikole Goluba. Treći je bio još jedan kadet također iz PK Barok - Karlo Špičko.

Kod žena u super sprintu pobjedu je odnijela juniorka Sara Cafuk ispred Monike Radaković i kadetkinje Sare Rožić; sve tri su iz KPA Drava. U sprint utrci pobijedio je Triatlon 3. kolo Dragan Milenković ispred juniora Gregora Staadasa i Igora Goričanca. Kod žena pobijedila je Patricia Grbčić ispred Zrinke Lodete (TK Međimurje) i Karle Čović (TK 042). (di)

Dva zlata za plivače U Sisku je održano Regionalno prvenstvo na 50 m u bazenima, za juniore i seniore. U natjecanju za juniore i seniore PK Barok nastupio je s 12 plivača i osvojio ukupno 33 odličja. Najbolji plasman osvojila je kadetkinja Tea Kozulić u disciplini 400 slobodno, zauzevši 1. mjesto s rezultatom 5.09,84. Na 1. mjesto plasirala se i štafeta 4 x 200 slobodno (Stadaas, Seketin, Špičko, Vidović) u konkurenciji mlađih juniora. Vanja Bogdanović i Tihana Gazdek izborile su se i za nastupna prvenstva Hrvatske za juniore, u disciplini 100 prsno. (di)

Vaterpolisti nastupaju kao VK Varaždin 1181

TK Varaždin 1181 uz rad sa seniorskom ekipom puno pažnje poklanja edukaciji podmlatka kroz škole tenisa

Uvjerljiva dominacija nad konkurentima u III. ligi Završni turnir osam najboljih ekipa Hrvatske održat će se početkom rujna, a uz tenisače, u rujnu će nastupiti i tenisačice na završnom turniru osam najboljih Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakon odigravanja susreta u skupini Sjeverozapad treće HTL za seniore TK Varaždin 1181 osvojio je prvo mjesto u konkurenciji od šest ekipa: TK DidonVirovitica, TK Radinik-Križevci, TK Elkom-Ivanec, TK Varaždin i TK Prelog. Prilikom odigravanja susreta, ni s jednom ekipom nije bila upitna pobjeda Varaždinaca, pa su prvo mjesto osvojili s maksimalnim brojem pobjeda. Zatim je odigrano doigravanje četiriju najbolje plasiranih momčadi za prvaka između dvije skupine. U polufinalu TK Varaždin 1181 bio je bolji od TK Daruvara sa 6:3.

Rezultati U pojedinačnim susretima pobjede za domaćina ostvarili su: Tomislav Hađić, Hrvoje Šipuš, Matko Maravić i Marko Filković, dok su pobjednički parovi bili Hađić/Maravić i Šipuš/Banek.

Rezultati: Hađić – Dragičević B. 6/2, 6/2, Ježovita – Ogrizek I. 4/6, 5/7, Šipuš – Ogrizek L. 6/2, 6/3, Sajko – Čuljak 3/6, 1/6, Maravić – Častek 6/0, 6/0, Filković – Dragičević D. 7/5, 6/2, Hađić, Maravić – Dragičević, Častek 6/4, 6/2, Šipuš, Banek – Ogrizek, Dragičević 6/7, ret., Ježovita, Filković - Čuljak, Šprajcer 4/6,

Ekipa Tenis kluba Varaždin 1181 koji su postali prvaci III. HTL skupine Sjeverozapad

2/4, ret.

U finalnom susretu TK Varaždin 1181 pobijedio je TK Varteks 5:4.

U pojedinačnim susretima

p

rvo mjesto u III. HTL skupini Sjeverozapad osvojili su s maksimalnim brojem bodova pobjede za TK Varaždin 1181 ostvarili su: Tomislav Hađić, Tomislav Ježovita i Matko Ma-

ravić, dok su pobjednički parovi bili Hađić/Šipuš i Ježovita/ Maravić.

Rezultati: Hađić – Novosel 6/4, 7/6, Ježovita – Prpić 6/3, 3/6, 7/6, Šipuš – Gorupec 2/6, 2/6, Juzbašić – Čubra 6/3, 3/0, ret., Maravić – Poledica 6/0, 6/0, Greguričnić – Rihtarić 6/2, 6/0, Hađić, Šipuš – Novosel, Dugandžić 6/3, 6/3, Ježovita, Maravić – Prpić, Gorupec 6/1,6/3, Juzbašić, Banek – Gregurinčić, Čubra 2/6, 0/6.

Ovo je najveći uspjeh muške ekipe TK Varaždina 1181 ne samo zbog osvajanja prvog mjesta nego i dominacije nad

konkurentima.

Na ovaj način ostvaren je osnovni cilj za ovu sezonu (osvajanje prvenstva), a ujedno je to dokaz kontinuiranog i planskog rada kluba.

Podsjetimo na to da seniorke već četiri godine bilježe plasman među četiri ekipe u Hrvatskoj, a sada im se s odličnim rezultatima pridružuju i seniori.

Završni turnir osam najboljih ekipa Hrvatske održat će se početkom rujna, a uz tenisače, u rujnu će nastupiti i tenisačice na završnom turniru najboljih osam ekipa u zemlji.

NOGOMET Novi član prvog ŽNL-a iz Struge uredio igralište Varaždinski vaterpolisti u ovoj sezoni umjesto pod imenom VK Coning nastupaju pod novim imenom PK Varaždin 1181. U sezoni 2010. varaždinski vaterpolisti će po drugi put nastupiti u 2. HVL uz klubove VK CPK Crikvenica, VK Jadran Kostrena, VK Lošinj Jazon, VK Kruna Osijek. Sezona je počela 10. srpnja, a završava 28. kolovoza. (di)

Novi sponzor donio i novo ime

Uređenje igrališta pri kraju

STRUGA – Na nogometnom igralištu NK Struga – Rovokop ovih se dana odvijaju intenzivni radovi na uređenju igrališta, svlačionica i popratnih prostorija, kako bi se zadovoljili svi uvjeti za nastup u višoj ligi. Nogometni klub Struga - Rovokop, koji je nosio ime NK Podravka osvojio je prvenstvo u Prvoj ligi

NS Ludbreg te se plasirao u Županijsku nogometnu ligu, a zahvaljujući svom glavnom sponzoru Rovokopu iz Struge, dobio je i novo ime i preuređeno igralište. U proširenje igrališta za 3,23 metra i uređenje kućica za rezervne igrače dosad je uloženo oko 40 tisuća kuna. Sada je u tijeku rekonstrukcija elektro-

instalacija, bojanje prostorija, a uskoro se planira asfaltiranje prostora oko službenih prostorija i parkirališta ispred igrališta te postavljanje reflektora na igralištu. U uređenju igrališta svojim radom pridonose i članovi kluba. Svi radovi planiraju se dovršiti prije početka nove nogometne sezone.

27. srpnja 2010.

Oglasi 31

32 Zdravlje DOZNAJEMO Rodina radionica za roditelje

Za djecu su najbolje platnene pelene

27. srpnja 2010.

OTKRIVAMO Što je bubrežni refluks, kako se dijagnost

Najnovija metoda pretraga bez štetnog zračenja za djecu Ultrazvučna cistografija je najnovija metoda pretraga bez ionizirajućeg zračenja. U europskim zemljama često se koristi, a kod nas rijetka jer je preskupa

Budući roditelji sa zanimanjem su razgledavali šarene pelene

Koje su prednosti platnenih pelena, kako ih koristiti i održavati te kako izgledaju pelene brenda “Rodina pusa”, mogli su iz prve ruke vidjeti svi budući mame i tate koji su se u srijedu okupili u Kratkoj ulici 1, gdje je održana Rodina radionica o platnenim pelenama.

Pranje na 60 - Odlučila sam se za platnene pelene od vlakana bambusa jer one pružaju djetetu antialergijsku i antibakterijsku zaštitu, a uz to djeluju blagotvorno na kožu. Kod platnenih pelena najviše mi se sviđa to što nakon mnogih pranja ostaju mekane i dalje dobro upijaju – ustvrdila je buduća mama koja je bila na radionici.

Moderne platnene pelene raznolikog su dizajna, sašivene u oblik koji odgovara djetetovu tijelu, s čičak-trakom, drukerima ili vezicama za pričvršćivanje. Rodine platnene pelene rađene su od raznih materijala - od pamuka, bambusa te konoplje. Zajedničko svima njima je to što su sva vlakna

koja se koriste u njihovoj izradi prirodna, za razliku od pelena za jednokratnu uporabu, gdje ima mnogo sintetičkih vlakana loših za osjetljivu kožu dojenčeta ili male djece.

- Nakon korištenja peru se na 60 stupnjeva i mogu se ponovo koristiti. Bitna prednost im je, naravno, i to da ne izazivaju alergijske reakcije, kao što je to čest slučaj s pelenama za jednokratnu uporabu. Također, ekonomski su isplativije u odnosu na jednokratne pelene

k

od platnenih pelena nema alergijskih reakcija – naglasila je Damjanka Terstenjak, voditeljica prezentacije iz udruge Roda.

Budući roditelji koji su se okupili na radionici u Varaždinu sa zanimanjem su pregledavali pelene šaljivog dizajna, od motiva kravice do točkica, te odabrali najbolje pelene za dijete. (sn)

I ulošci od prirodnih materijala Udruga Roda također proizvodi ženske higijenske uloške od prirodnih materijala. Osim što su različitih dimenzija, Rodini higijenski ulošci su također različitih dezena, izrađeni od prirodnih vlakana poput bambusa i pamuka. Zatvaraju se drukerima kao i platnene pelene i nakon mnogo pranja ostaju mekani i odlično upijaju. Jednako kao i kod pelena, prirodni materijali djeluju umirujuće, antibakterijski i antialergijski na kožu, za razliku od onih za jednokratnu upotrebu koji sadrže sintetička vlakna.

Detalj s ultrazvučne cistografije na privatnoj poliklinici za dječje bolesti “Helena” Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Čak do 60 posto djece s upalama mokraćnog sustava ima bubrežni ili vezikoureteralni refluks (VUR), anomaliju kod koje se mokraća vraća od mokraćnog mjehura prema bubregu – otkrila je dr. Andrea Cvitković Roić, pedijatar nefrolog i ravnateljica privatne poliklinike za dječje bolesti “Helena”.

Djeca s bubrežnim refluksom mogu imati ponavljano bakterije u mokraći, bolove

u trbuhu ili pri mokrenju, nejasne povišene temperature, bjegove mokraće ili mogu samo slabije napredovati na tjelesnoj težini.

Urođena anomalija - Radi se o urođenoj anomaliji zbog koje se ur in iz mjehura vraća natrag u mokraćovod i bubrege. To se događa kada se sfinkter, odnosno “mišić zatvarač” na cijevi koja spaja bubrege i mokraćnu cijev u potpunosti ne zatvara – pojasnila je dr.

Savjeti iz ordinacije

Cvitković Roić.

Ako se ta anomalija mokraćnog trakta ne liječ i, može prouzrokovati čitav niz problema u odrasloj dobi, kao što su trajno oštećenje i otkazivanje bubrega u odrasloj životnoj dobi, razvoj povišenog krvnog tlaka, ali i komplikacija u trudnoći kod žena.

- Bubrežni refluks se obično otkriva kod djece koja obole od upale mjehura, bubrega ili kad, u najtežem slučaju, dobiju sepsu. Valja

istaknuti kako su upale mo-

a

ko se ne liječi, može prouzrokovati trajno oštećenje i otkazivanje bubrega u odrasloj životnoj dobi kraćnih puteva po učestalosti su na drugom mjestu kod djece, odmah iza dišnih

Potpis pod sliku

Liječenje i prevencija alergije na sunce Š

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

to poduzeti ako vam izbije osip nakon izlaganja suncu? Nemojte paničariti, nego ga tretirajte na isti način kao što biste tretirali i običnu opeklinu.

Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju.

Sigurno će vas detaljno ispitati jeste li uzimali kakve lijekove i jeste li koristili kakve kreme za sunčanje, a u nekim će slučajevima naručiti pretrage krvi i urina kako bi isključio ili potvrdio neke druge bolesti koje bi mogle biti u

podlozi vaše alergijske reakcije. otosenzitivnost može se potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a katkada i kombinaciji UV-svjetla i pretpostavljenog alergena, tj. fotosenzitivne tvari. Fototestiranjem se žele izazvati karakteristične promjene na koži, a minimalna doza potrebna za to značajno varira. ajbolji recept za sprečavanje fotodermatoza jest postepeno izlaganje suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadržava cinkov oksid ili silicijev dioksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navi-

F

N

kavanje vlastite kože na sunčeve zrake, no u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije se pokazala uspješnom.

Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, pokrivala za glavu i dugih rukava. određenim slučajevima teških fotodermatoza mogu nam pomoći određeni lijekovi. Beta-karoten je prirodan izvor vitamina A koji pronalazimo u određenom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Nije toksičan ako pretjeramo s njegovom primjenom, no koža može požutjeti. Hidroksiklorokin inače je lijek protiv malarije, no

U

također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UV-A zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće kako bismo tijekom ljeta imali manje fotoalergijskih reakcija. I konačno, oralni steroidi vrlo su učinkoviti za rješavanje osipa. akle, biti alergičan na sunce često zna biti vrlo frustrirajuće. Budući da je koža organ koji “pamti”, sve zračenje kojem se izlažemo tijekom života dolazi na naplatu tek u kasnijoj dobi u obliku karcinoma ili drugih kožnih oštećenja. S druge pak strane, alergije na sunce upozoravaju nas na opasnost sunčevih zraka istog trena.

D

Zdravlje 33

27. srpnja 2010.

POTPORA NATALITETU

ticira i zašto je važno pravovremeno liječenje?

Stupanj bubrežnog refluksa prema skali Postoji pet stupnjeva bubrežnog refluksa, a koji je stupanj, procjenjuje se ovisno o količini tekućine koja se vraća. Mjeri se na skali od jedan do pet, koja izravno pokazuje u kojoj se mjeri sfinkter na mokraćnim cijevima zatvara i koliki je, zapravo, povrat mokraće prema bubrezima.

Najteži stupanj bubrežnog refluksa označava se kao peti stupanj, dok je s brojem jedan označen naj-

puteva. Uzročnici ovih upala najčeće su bakterije iz crijevne flore – rekla je dr.

Cvitković Roić.

č

ak do 60 posto djece s upalama mokraćnog sustava ima bubrežni refluks

manje od rendgenskog, dok najnovija metoda, ultrazvučna cistografija, uopće ne pretpostavlja ionizirajuće zračenje, stoga u razvijenim europskim zemljama u velikoj mjeri zamjenjuje starije metode – istaknula je dr.

Cvitković Roić.

Objasnila je kako je riječ o

metodi kojom se u mokraćni mjehur pomoću katetera uvodi ultrazvučni kontrast i ultrazvučnom sondom se kontinuirano prati tijek kontrasta u mokraćnom mjehuru, mokraćovodima i kanalnom sustavu bubrega.

- Glavna mana ove metode je nemogućnost analize

lakši. Evo pojašnjenja: I. stupanj: mokraća se vraća u početni dio mokraćovoda.

II. stupanj: mokraća se vraća do bubrega, bez širenja bubrežnih kanalića.

III. stupanj: mokraća se vraća do bubrega, uz širenje kanalića.

IV. i V. stupanj: vraćanje do bubrega uz jako proširen kanalni sustav i najčešće već oštećeno bubrežno tkivo.

WWW.KNEGINEC.HR

Za novorođenčad 1.500 kuna naknade

Naknade rodiljama uručio je načelnik Kaniški

mokraćne cijevi (uretre) što je potrebno kod dječaka sa zadebljanjem stijenke mjehura. Nažalost, zbog visoke cijene, ova metoda ne koristi se rutinski u većini naših ustanova, ali u zapadnoeuropskim zemljama sve je prisutnija – rekla je dr.

Cvitković Roić.

Djetetu se ova anomalija unutar ur inarnog trakta otkrije obično nakon prve ili ponavljane uroinfekcije.

Takvo dijete nema nikakve siptome viroze, gripe ili upale dišnih i slušnih organa, ali se kontrolom urina vrlo brzo, prema broju leukocita, može utvrditi radi li se o urinarnoj infekciji i eventualnoj upali bubrega. Najčešće je uzročnik upale bakter ija Escher ichia coli, koja se uspješno liječi antibioticima.

Nakon što se upala zaliječi, dijete se upućuje na daljnju pretragu.

Općina Gornji Kneginec drugi put ove godine odobrila je isplatu jednokratnih novčanih naknada rodiljama s prebivalištem na području te općine.

Početkom ove godine Općina je već isplatila 19 naknada roditeljima u iznosu od 1.500 kuna, a u petak je potpore za novorođenčad primilo još 23 roditelja. Naknade su im podijeljene u povodu Dana općine Gornji Kneginec i blagdana sv. Marije Magdalene, a roditeljima ih je uručio načenik Općine Goran Kaniški. Sveukupno, u ovoj godini podijeljene su 42 jednokrat-

ne novčane naknade, za što su u općinskom proračunu izdvojene 63.000 kuna.

Potpore se dodjeljuju na temelju podnesenog pisanog zahtjeva, pa svi roditelji koji imaju prebivalište u općini Kneginec Gornji, koji se još nisu prijavili za jednokratnu novčanu naknadu, još to mogu učiniti.

Za ostvarivanje tog prava potrebno je popuniti zahtjev te ga s popratnom dokumentacijom dostaviti u Općinu.

Zahtjev se može podići u prostorijama Općine, a može se pronaći i na internet stranici www.kneginec.hr.

Dr. Zoran Pitner na stručno usavršavanje Grad Varaždin sufinancirat će stručno usavršavanje poznatog varaždinskog ginekologa i voditelja Odjela za ženske bolesti i porode Opće bolnice Varaždin dr. Zorana Pitnera.

Poznati varaždinski liječnik boravit će u vodećoj klinici za tumore u SAD-u u New Yorku, a cijena smještaja za boravak tijekom dva tjedna iznosi 5.000 $. Slijedeći suvremene trendove liječenja, potrebna je edukacija u centrima izvrsnosti, što je za liječnike od izuzetne važnosti.

Refluks se obično otkriva kod djece koja obole od upale mjehura

Visoka cijena - Prvo se radi ultrazvuk bubrega i mjehura, a zatim se najčešće radi mikcijska citouretograf ija (MCUG), radiološka pretraga kojom se prikazuju pokraćni mjehur i mokraćna cijev. Postoje i dvije novije metode pretrage. Jedna od njih je radionuklidna cistografija, tijekom koje se koriste radiofarmak i gama kamere, a zračenje je 50 do 100 puta

Bubrežni refluks mora se liječiti i pratiti Dijagnosticirani bubrežni refluks potrebno je liječiti, pratiti te je potrebno provoditi i daljnju dijagnostiku. Djeca s ovom urinarnom anomalijom moraju dugotrajno uzimati male doze antibiotika uz redovite mjesečne kontrole urina i urinokulture.

- U čak 62 posto slučajeva refluks prolazi s odrastanjem djece. Spontani nestanak refluksa kod djece s prvim i drugim stupnjem refluksa

je oko 80 posto, dok 60 posto šanse da prođe odrastanjem imaju djeca s trećim stupnjem, dok oni s četvrtim imaju 40 posto. Kirurški se pak liječe djeca u prvoj godini samo kod kojih postoji velika opasnost od otkazivanja bubrega. Zatim djeca nakon prve ili druge godine života s petim stupnjem refluksa te djeca s četvrtim stupnjem ako im ne prođe spontano do konca treće godine – rekla je dr. Cvitković Roić.

POŠTOVANI ČITATELJI, Zbog vaših brojnih upita vezanih uz zdravlje, kao i pitanja koja postavljate našim kolumnistima, liječnicima specijalistima, pozivamo vas da nam svoja pitanja i prijedloge dostavite pisanim putem - pismom našoj redakciji uz napomenu “Za rubriku Zdravlje” ili elektroničkom poštom.

ADRESA 7Plus Regionalni tjednik Milčetićeva 13, Varaždin E-MAIL urednik@regionalni.com

Zdravo srce Srce i dijabetes - koliko su uzajamno povezani?

D

ijagnosticiran mi je dijabetesa tip 2. U kojoj mjeri ova bolest može imati utjecaja na srčano oboljenje? iabetes mellitus metabolička je bolest heterogene etiologije (uzroka) karakterizirana porastom razine glukoze u krvi s abnormalnostima i u metabolizmu lipida, karbohidrata i proteina. Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, dijabetes se dijeli na 4 tipa i to: A tip 1 karakteriziran apsolutnim deficitom inzulina au-

D

toimunog ili idiopatskog (ne zna se pravi uzrok) razloga, najčešće se javlja u mlađoj dobi. B tip 2 karakteriziran je relativnim nedostatkom inzulina - oko 90% bolesnika sa šećernom bolesti, najčešće se javlja u srednjoj dobi. C gestacijski dijabetes razvije se tijekom trudnoće, u oko 30-40% slučajeva povuče se nakon poroda, a ostali prijeđu u tip 2 dijabetesa. D - ostale forme dijabetesa, sekundarni dijabetes uz neke druge endokrine bolesti ili bolesti pankreasa.

P

ojavnost koronarne bolesti u dijabetičkih bolesnika 2-3 puta je češća nego u nedijabetičara. Kod bolesnika s tipom 1 dijabetesa u otprilike 10% se razvija i koronarna bolest, uz značajan porast pojavnosti koronarne bolesti kad se razvije dijabetička nefropatija. Bolesnici s tipom 2 dijabetesa imaju značajan rizik pojavnosti koronarne bolesti pa se svrstavaju u prevencijskom smislu u red s bolesnicima koji su preboljeli infarkt srca. Zanimljivo je da je rizik koronarne bolesti u di-

jabetičara veći kod žena. Stoga je kod dijabetičara potrebno učiniti procjenu rizika razvoja koronarne bolesti te potom započeti mjere prevencije. to činiti? svakom slučaju najbitnija je dobra regulacija šećerne bolesti, kontrola krvnog tlaka - održavati vrijednost krvnog tlaka na razini do 130/80 mmHg, kontrola razine lipida, regulacija tjelesne težine, redovita fizička aktivnost.

ŠU

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

27. srpnja 2010.

Trudnoća Edemi u trudnoći E

dem znači oteklina, oticanje tkiva. Edemi su česta pojava u trudnoći i javljaju se u oko 50% trudnica. Smatraju se normalnom pojavom u trudnoći i najčešće se javljaju u trećem tromjesečju. Mogu se zadržati i neko vrijeme nakon porođaja, jer organizam počinje razgrađivati višak tkiva stvorenog tijekom trudnoće.

Martina ŠEBIJAN tekline se najčešće licencirani voditelj vježbi i javljaju na kapcima, tjelesnih aktivnosti za trudnice, licu, gležnjevima, potprenatalfintess@gmail.com koljenicama i rukama.

Nastaju zbog povećanog zadržavanja natrija i vode u organizmu te povećane propusnosti kapilara zbog hormonskih promjena. Sve to dovodi do nakupljanja tekućine u potkožnom vezivnom tkivu. ugo stajanje i povećani hidrostatski tlak uzrokovan pritiskom povećane maternice dodatno utječe na pojavu edema potkoljenica i gležnjeva. tekline su naglašenije prema kraju dana, za vrijeme toplih, ljetnih mjeseci i kod trudnica povećane tjelesne težine. Trenutno vam najviše problema kod pojave edema mogu uzrokovati visoke temperature. Ako već imate edeme, mjere koje možete poduzeti su umjerene fizičke aktivnosti koje će vam poboljšati cirkulaciju krvi. ećite, izvodite lagane vježbe razgibavanja.

Nosite ravnu obuću. Dok sjedite, radite kružne pokrete šaka i stopala. Prilikom popodnevnog odmora stavite noge u povišeni položaj. Blaga masaža nogu može ublažiti edem, poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik od grčeva u nogama. Preporučuje se limfna drenaža jer će polaganim, ponavljajućim pokretima prekinuti zastoj u limfnom sustavu i poboljšati cirkulaciju. bratite pažnju i na vašu prehranu, smanjite unos soli koja pogoduje pojavi edema.

Obavezno spomenite liječniku bilo koju pojavu oticanja zglobova ili zadržavanja tekućine, kako bi mogao eliminirati neki ozbiljniji problem kao što je, primjerice, preeklampsija.

O

D

O Š

O

Nije zlato sve što sja

Može i bijela boja koja odlično ističe preplanulost

MODA Ljeto nikako ne može proći bez zlata, srebra i šljokica

Miss plaže u zlatnom Pazite što ćete odjenuti uz uske zlatne hlače da ne biste izgledali kao božićna jelka Piše: STELA NOVAK

Zablistajte ovo ljeto u zlatnim i srebrnim bojama! Svaka trendseterica kod kuće bi trebala imati bar jedan bikini u zlatnoj ili srebrnoj boji. Tako žene preplanule kože i crnke najljepše izgledaju u zlatnom bikiniju ili monokiniju, a one bljeđe puti na plaži bi trebale nositi srebrne kupaće kostime.

Hlače boje zlata U šljokastim svijetlećim (zlatnim ili srebrnim) monokinijima nikako ne možete biti neprimijećene na plaži, a uz takvu odjeću lako ćete postati Miss svake plaže. Sjajni materijali ističu osobu koja ih nosi, govore da je željna zabave i da se slavi nešto posebno. Primjerice, zlatni topić s otvorenim leđima otkriva preplanulu kožu. On najbolje pristaje bijelim, crnim ili tamnim traper hlačama koje, za malo ozbiljnije pripadnice

ljepšeg spola koje prate modu, moraju biti mrkva kroja. One mlađe slobodno mogu uskočiti u kratke hlačice i zlatne sandale s visokom potpeticom.

Plavušama bi ta kombinacija odgovarala, no najbolje bi bilo kada bi imale srebrni top u kombinaciji sa svijetlim, sivim ili bijelim hlačama.

Za najhrabrije pripadnice ženskog spola rezervirane su uske zlatne hlače. Upravo su one ove sezone totalni hit.

Ako se odlučite za ovaj komad odjeće, trebate biti pažljive što ćete odjenuti uz njega, kako na kraju ne biste izgledale kao božićna jelka. Činjenica jest da zlato i srebro najviše oduzimaju dah kada su cijeli omotani oko ženskog tijela, pa tako za potpuni trendovski komad za izlazak na moru obavezno se mora odjenuti haljina s mnogo zlatnih ili srebrnih šljokica, uz koju je tada nepotrebno nositi nakit.

Kleopatre na morskome žalu Najljepši detalji ovo ljeto su dodaci na odjeći od zlata i srebra.

Tako zlatni nakit, pa makar on bio i bižuterija, uz crnu haljinu postaje točka na “i” u toj odjevnoj kombinaciji. Crna boja, uz pokoji zlatni detalj, djeluje ženstveno, profinjeno i privlačno. U modi su bakrena sjenila, kao i bronzer na obrazima.

Izazovna, ali manje mistična kombinacija je bijela odjeća i srebro. Bijela ide uz sve boje nakita i u kombinaciji s drugim bojama, pa nikako ne možete pogriješiti. Profinjenu kombinaciju tako daju također tamnoplava boja, primjerice haljine, u spoju sa srebrnim nakitom.

Zlato za Miss plaže

Frizerski salon Kratke frizure idealne su za ljeto A Kristina BOŽIČEVIĆ djelatnica u frizerskom salonu GLOSS Ive Režeka 4a, Varaždin 042/200-420

ko odlučite ošišati se na kratko preko ljeta, to će vam u neku ruku olakšati život, jer dok ste na plaži, ne morate brinuti o tome kakva će vam biti frizura. Samo izađete iz mora, prstima prođete po kosi i vaša je frizura gotova. Također, uz takvu frizuru neće vam biti vruće. o, strahujete da s kratkom frizurom nećete

N

izgledati seksi? Prisjetite se samo nekih poznatih osoba koje su super “furale” kratku kosu, poput Madonne ili pak Sharon Stone. Na našoj sceni možete pogledati Indiru Mujkić kojoj kratka kosa odlično stoji. Kratka kosa istaknut će vaše crte lica i naglasiti oči te će vas ljudi primjećivati i nećete se više morati “skrivati” iza svoje duge kose.

Ženski svijet 35

27. srpnja 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Diana Pečkaj Vuković, scenaristica i spisateljica

Kuham, ali mama to Dermatolog Fototipovi kože ipak radi najbolje! T Diana za sebe kaže da je nestrpljiva, a voljela bi vidjeti Ameriku, no još nije savladala strah od letenja

F

Piše: GORDANA IGREC

Rođenu Zagrepčanku, koja svoj grad voli najviše na svijetu, uhvatili smo u predahu između pisanja novih scenarija, angažmana u Liberalnoj stranci i vođenja vlastite inovatorske tvrtke. U njezinoj “Dolini sunca”, televizijskoj noveli za koju je napisala scenarij, uživao je veći dio nježnijeg spola željan prostodušne, poučne i dobre priče sa sretnim završetkom i pokojim negativnim likom. Riječ je o Diani Pečkaj Vuković.

S

Carpe diem!

Prije nego što se prihvatila pisanja scenarija, radila je u ženskom časopisu “Zaposlena žena” i u stručnom časopisu “Majstor”. Iz njezinog pera potekle su i sapunice “Ljubav u zaleđu” i “Sve će biti dobro”. Osim pisanja scenarija, Diana vodi i vlastitu tvrtku za inovacije, a uskoro “kuražno” kreće osvojiti svjetsko i domaće tržište s patentom Busy Basket, držačem za laptop na biciklu koji je izumila. U njezinoj kućnoj radionici “kuha” se i nova sapunica čiji naslov, međutim, nije željela otkriti, kao i nova dramska serija.

Za Male ženske razgovore kreativna i maštovita Marija Jurić Zagorka suvremenih Hrvata progovara o svojim jutrima koja dijeli s fotografom Sašom Novkovićem, majčinstvu kao „najljepšem pozivu na svijetu“, slobodnom vremenu, knjigama koje rado čita, glumcima s kojima bi rado “zbrisala” na večeru, ali i o Varaždinu u kojoj su joj tijekom šetnje kroz naše male ulice “sinule” ideje za sapunicu “Dolina sunca”.

Jutro započinjete s...

Kavom u krevetu koju mi donosi suprug. Zatim zahvalim za sve blagoslove koje imam, a imam ih jako puno. To me uvede u pozitivnu frekvenciju za početak dana...

Kako biste se opisali u tri riječi?

Maštovita, pozitivna i nestrpljiva.

Vaš moto u životu?

Carpe diem! (Iskoristi dan!)

Svaka prava žena nikad ne smije...

Prava žena smije sve, pitanje je samo što od toga želi.

Vaš uzor u životu?

Nemam uzora. Jednostavno nastojim napraviti najbolje s onim što imam.

Iz kuće ne izlazim bez...

Ključeva od stana i mobitela, ali samo zato da me moja djeca

ijekom boravka na suncu vrlo je važno dobro se zaštititi! Kao što smo napomenuli, najbolju zaštitu pruža odjeća, dok je za otkrivena područja potrebno izabrati kremu koja pruža dovoljno visok stupanj zaštite, što ovisi o tzv. fototipu kože! ototip predstavlja prirodnu sposobnost kože da nakon izlaganja suncu potamni a ne izgori i na taj način spriječi oštećenja koja mogu biti Sanja PETEK-MODRIĆ uzrokovana UV zrakama. Pri dr. med. specijalist utvrđivanju fototipa, osim dermatovenerolog sposobnosti tamnjenja kože i Kralja P. Krešimira IV. 41 a, mogućnosti razvoja opeklina, Varaždin 042/302-080 uzima se u obzir i boja kose, kože i očiju; kao i pojava pjega, eventualni gubitak pigmenta na pojedinim područjima kože... obzirom na to, razlikujemo šest fototipova. Fototip 0 označava albino osobe, čija je koža osobito osjetljiva na sunce, pa je najbolje da se suncu ni ne izlažu! Fototip 1 označava osobe izrazito svijetle puti, crvenkaste ili svijetle kose te svijetlih (plavih ili zelenih) očiju. Takve osobe vrlo brzo nakon izlaganja suncu razviju crvenilo i/ili opekline i zahtijevaju vrlo visoku (SPF 50+) zaštitu na suncu. Osobe koje pripadaju fototipu 3 imaju svijetlu kožu, svijetlo-smeđu kosu, smeđe oči i na suncu ponekad razvijaju opekline, pa im se savjetuje umjerena do jaka zaštita – SPF 30-50. a sunce su nešto „otpornije“ osobe svijetlo-smeđe ili maslinaste puti te tamnijih očiju i kose. One na suncu znatno rjeđe razvijaju opekline, te im se preporuča umjerena zaštita (SPF 20-30). Najmanje „problema“ na suncu imaju osobe tamnosmeđe ili crne puti te izrazito tamne kose i očiju, koje prilikom izlaganja suncu gotovo nikada ne razviju opekline, već izrazito brzo i lako potamne. Njima je dostatna još nešto niža zaštita - SPF čak manji od dvadeset. rilikom izbora preparata za zaštitu na suncu potrebno je, dakle, misliti na tzv. fototip, ali i na tip kože (npr. suha, masna ili mješovita koža); osobito ako je riječ o licu. To će, naime, odrediti teksturu preparata. Mješovita i masna koža zahtijevaju preparate u obliku fluida, emulzija ili gelova, dok „normalnim“ do suhim kožama više odgovaraju preparati u obliku krema. rlo je važno posvetiti posebnu pažnju zaštiti osjetljive dječje kože! Za njih postoje posebni preparati, prilagođeni potrebama njihove kože na suncu!

N

Jutra započinje kavom u krevetu koju joj donosi suprug Saša

P

Rastužuje me okrutnost prema životinjama Iz takta me može izbaciti...

Samodopadni ljudi koji “znaju sve” i nametljivo govore bez osjećaja za mjeru i za druge, agresivci svih vrsta i cinici. Duboko me rastužuje i okrutnost prema životinjama. Što je za vas uspjeh u životu?

Biti u dobrim odnosima sa samim sobom i s dragim ljudima, zarađivati za život radeći ono što volim i pritom imati dovoljno vremena za obitelj i za uživanje. Što vas prvo privuče kod muškarca?

To se dogodi na razini duše, ne na pojavnoj razini. Vjerujem kako naše duše iskomuniciraju ono što treba i prije nego mi dospijemo Gabriela i Izidor mogu dobiti u svakom trenutku. Što je najvažnije u vezi?

Zadržati osobnost i dopustiti drugom da je zadrži.

Najseksepilniji Hrvat?

Moj suprug Saša Novković, naravno! Da ne mislim tako, udala bih se za nekog drugog.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Pored, ne iza.

U Ameriku Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Taj trenutak je trajao deset dana, a riječ je o jednom ljetovanju na Dugom Otoku 2002. godine. Bilo je to prvo mirno i lijepo ljetovanje nakon nekoliko za mene vrlo teških godina.

Volite li kuhati?

Volim i znam. Ali moja mama to ipak radi najbolje.

razmijeniti pozdrave i promotriti kako tko izgleda.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

To je grad s posebnim duhom i u njega vrlo rado dolazim, uvijek imam dojam kao da sam zakoračila u neku priču. Izgleda mi kao predivno mjesto za život. Što je za vas majčinstvo?

To što su mi povjerena dva bića, za mene je najveća privilegija i najveći izazov. Također i neizmjeran izvor radosti i brige. Moja djeca daju viši smisao svemu u mom životu i čine ga vrednijim.

Kako provodite slobodno vrijeme?

S obitelji i u prirodi, najbolje oboje u kombinaciji. I puno čitam.

Koju knjigu biste još jednom rado pročitali? ”Hadrijanovi memoari” od M. Jursenar, “Buddenbrokovi” Thomasa Manna, “Dućani boje cimeta” Brune Schultza, “Transurfing” Vadima Zelanda, “Samome sebi” Marka Aurelija, “Diane Lanster” Jeana Didiera Wolfroma... Što nikad ne biste oprostili?

Mogla bih oprostiti sve osim da netko namjerno naudi meni dragim osobama. Ali, pitanje praštanja je jednostavnije, s povjerenjem je već složenije.

Jednom narušeno povjerenje vrlo se teško obnavlja. Što ste sve željeli u životu napraviti, a niste?

Popis planova i želja je velik!

Primjerice, strašno želim vidjeti Ameriku, ali sam ove godine propustila priliku otići u Pittsburgh na najveću svjetsku inovatorsku izložbu zbog svog straha od letenja. Nadam se da ću se uspjeti “obračunati” s tim svojim strahom i ispuniti svoju veliku želju.

u

vezi je najvažnije zadržati osobnost i dopustiti drugome da je zadrži

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Johnyjem Deppom ili Tommyjem Leejem Jonesom da vidim jesu li i uživo jednako šarmantni kao na filmu.

V

36 Ženski svijet i zdravlje

Žene

27. srpnja 2010.

DOZNAJEMO Zašto muškarci ne znaju koju veličinu grudnjaka ili odjeće nose žene?

Ljetne sheme M

noge su trudnice tijekom trudnoće morale manje ili više mirovati radi smanjenja vjerojatnosti za pobačaj ili prijevremeni porod. I taj dio obaveza za svoje dijete trudnice relativno lako “odrađuju” kad govorimo o bilo kojem dijelu godine izuzev ljeta.

Nekima za viši cilj očuvanja zdravlja nerođenog djeteta niti ljeto ne predstavlja problem i ne stvara dileme. No, mnogima je spec.ginekologije i odlazak na Jadran ujedno i odlazak na odmor od porodništva vlastite svakodnevice, briga i obaveza, dosadne rutine i hlad pod borovima uz more predstavlja ne samo “punjenje baterija” za cijelu godinu već i “injekcija vitamina” za psihičko zdravlje koje je izuzetno bitno za opće blagostanje trudnice.

Uostalom i definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije ističe kako je zdravlje ne samo odsustvo bolesti već i opće blagostanje duha i tijela.

No nije jednostavno balansirati na savjetima i preporukama u trudnica koje obavezno moraju mirovati, a osjećaju kako bi im mir mora i lagana ljetna šema bitno pomogli u očuvanju trudnoće. edugo sam imao upravo takvu situaciju: trudnica je bila dobro zagazila u drugi trimestar trudnoće i počela se “otvarati”. Isključili smo bilo kakvu infekciju i zaključili kako su mirovanje, izbjegavanje stresa i terapija progesteronom jedini izbor. Kako je došlo vrijeme ljeta, osjetila je potrebu za trotjednim mirom na Jadranu. Ima odlične uvjete za mirovanje (supruga i njegovu obitelj iz Dalmacije), no jedini je problem što je željena lokacija za odmor na udaljenom otoku bez gotovo ikakvog cestovnog prometa i na sat vremena gliserom od najbližeg rodilišta. Dugo smo se “lomili” da li se upustiti u takvu “avanturu” putovanja do zračne luke osobnim vozilom, pa zrakoplovom do tog grada, pa brodom do konačnog cilja. I tako isto i natrag.

Dijelu čitateljica koje upravo čitaju ovu kolumnu pada na pamet sljedeće “Pa kaj je ta normalna, valjda joj je bitnije zdravlje njenog djeteta nego to još jedno more, pogotovo po ovim vrućinama i to uz trudnoću?”. Znam neke naše medicinske sestre koje se nisu usudile i kod potpuno urednih trudnoća otići makar i na tjedan na more. o, sigurno dijelu čitateljstva prolazi kroz glavu i sljedeća logika: pa ako postoji velika vjerojatnost da ipak sve prođe u redu, a za psihički mir te žene bi joj jako puno značilo maknuti se od kuće i biti u miru mirisa Dalmacije – zakaj ipak ne otići?” o je bila i moja logika. I moje trudnice. I na svu sreću, njezino “morsko mirovanje” je proteklo u najboljem redu. Jer je zdravlje sveobuhvatan pojam. Pogotovo u trudnica.

Zdravlje dvoje ljudi u jednom.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

N

N T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Znaš li koji broj nosim?

Dobit ćete odjeću kakvu želi da nosite

Koji broj nosiš?

Neki muškarci ne znaju koju boju očiju ima ili koji parfem koristi njihova draga Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Koji broj grudnjaka nosim?

- na ovo pitanje vaš partner vas je vjerojatno gledao kao da ste pali s Marsa. Ne samo da ne zna konkretni odgovor na pitanje, nego su mu veličine grudnjaka “viša matematika”.

Doduše, sigurno je čuo da s prijateljicama razgovarate o veličinama 75 B ili 80 A, ali u koji točno broj staviti vaše grudi i koje slovo tome pridodati, za njega su nepoznanica.

Naravno, nije on jedini kojem je veličina grudnjaka misterij.

Muškarce to jednostavno ne zanima! Od veličine grudnjaka puno im je važnije da mogu

reći kako taj isti grudnjak mogu skinuti jednim potezom. To što muškarci ne znaju koji im broj grudnjaka žena nosi, jedan Varaždinac usporedio je bankovnim računima i karticama.

Bio je rođendan?

- To je isto kao što se žene ponašaju s bankovnim karticama.

Nemaju pojma koliko novaca troše, ali tako dugo dok kartica prolazi, dobro je – ustvrdio je.

A to što vaš dragi ne zna koji broj grudnjaka nosite, još je dobro s obzirom na to da su neka britanska istraživanja pokazala kako mnogi muškarci o svojim partnericama ne znaju puno više stvari od broja grudnjaka. Premda vjeruju da ih

poznaju u dušu, ne znaju koja im je boja očiju, boja prirodne kose, broj odjeće koju nose, parfem koji koriste premda ga svakodnevno gledaju na polici u kupaonici dok se briju ili peru zube, a oni “najbriljantniji” ne mogu zapamtiti datum vašeg rođendana.

Kada u obzir uzmemo sve navedeno, nije ni čudo što se za većinu muškaraca kupnja poklona za rođendan ili obljetnicu pretvara u noćnu moru.

Premda bi se neke žene mogle i uvrijediti kada je kod kuće dočekaju mini tangice, nemojte im to uzimati za zlo. Oni u potrazi za pravom veličinom kupuju odjeću kakvu bi htjeli da njihova partnerica nosi.

Očekujete li od partnera da zna sve o vama, to je isto kao da labuda želite naučiti plesati polku, reći će psiholozi. Zato budite pametne i u neformal-

o

ni “najbriljantniji” ne mogu zapamtiti ni datum vašeg rođendana, pokazala istraživanja nom razgovoru uoči važne godišnjice spomenite što želite.

Ili, konkretno, ostavite mu podsjetnik kako se ne bi dogodilo da zaboravi nešto što je vama važno.

Veličina? Tak, za jednu šaku!

- Jedne godine otišao sam u trgov inu donjeg rublja. Želio sam, naime, svoju ženu iznenaditi za rođendan kupnjom seksi negližea. Dok sam s veseljem razgledavao gaćice i grudnjake po dućanu, prišla mi je prodavačica i spremno ponudila pomoć. Nakon što sam objasnio što tražim i za koju prigodu, izvadila

Veličina grudnjaka za muškarce je - misterij

savjeti

Kozmetički

je cijeli set seksi stvarčica, od gaćica do prozirnih spavaćica. Uslijedilo je, očito neizbježno, pitanje: “A koju velič inu grudnjaka vaša supruga nosi?”. Naravno da to ne znam, pa sam pokušao biti slikovit i rekao joj da mi žena ima “sisu” koja stane u jednu šaku! - prisjetio se 43godišnji Varaždinac svojeg shoppinga.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Maska tek nakon masaže K

ožu lica, vrata i dekoltea prije stavljanja maske treba svakako pripremiti kako bi još bolje djelovala. Masažom ćemo pripremiti kožu kako bi bolje primila hranjive sastojke iz maske. Tako ćemo izvući sve najbolje iz maske. očnemo masažu lica umivanjem naizmjenično hladnom i toplom vodom kako bi se poboljšala cirkulacija. Za masažu lica treba koristiti bademovo ulje ili kremu od kamilice jer oni neće izazvati nikakve reakcije niti na najosjetljivijoj

P

koži.

M

asažu počnite vrhovima prstiju od dekoltea i vrata prema gore povlačeći prste sve do obraza. Nastavite masažu niz obraze kružnim pokretima do čela, gdje ćete za ublaživanje pojave bora masirati naizmjenično vodoravno i kružno. Masažom sljepoočnica aktiviramo krvotok koji snabdijeva mozak i tako dolazi do osvježenja cijelog organizma. Bore oko usana su mimičke i ublažit ćete ih jakim pritiskanjem u pravcu lijevo i desno te

nanošenjem dodatne hranjive kreme. Nos masiramo od čela prema usnama i razvlačimo kožu prema lijevom i desnom obrazu.

Time postižemo elastičnost kože. ada smo završili masažu, odstranimo ulje i na čisti dekolte, vrat i lice nanesemo masku koja odgovara vašem tipu kože.

Kada nanesete masku, legnite i mirujte dvadesetak minuta dok ne dođe vrijeme za skidanje maske. Kada ste skinuli masku, nanesite serum ili kremu te time završite tretman njege lica, vrata i dekoltea.

K

Ženski svijet 37

27. srpnja 2010.

Sobe moraju biti čiste i vikendima i praznicima Ima trenutaka kada si od posla sav u znoju, no znaš da ti je zadovoljstvo gosta na prvom mjestu, a urednost i čistoća soba tvoj posao – rekla je Jadranka Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Koliko ima ručnika i jastuka u sobama, pa čak i na kojem zidu visi slika, najbolje zna Jadranka Marčec, sobarica koja već 14 godina radi u Hotelu Turist.

Ona sobe varaždinskog hotela poznaje do u detalja.

Gdje je kofer?

- Biti sobarica je i teško i lako jer ima trenutaka kada je gužva u hotelu, moraš zapeti i kad si od posla sav u znoju. No, znaš da ti je zadovoljstvo gosta na prvom mjestu, a urednost i čistoća soba tvoj posao – otkrila je Jadranka.

Svoj radni dan započinje uređenjem stubišta i liftova, a potom od domaćice dobiva raspored iz kojeg vidi koliko je soba na njezinom, četvrtom katu, zauzeto.

- Bez obzira na to bio gost u sobi ili ne, naš je posao urediti ih sve, no pravilo je da pričekamo gosta da ode. Ako to ne učini do podneva, kucamo mu i pitamo ga želi li da mu se spremi soba – objasnila je jedna od četiriju sobarica varaždinskog hotela Turist.

Posla uvijek ima, a više je posla s onim sobama ih kojih

z

a kompletno pospremanje jedne sobe treba joj prosječno 20-ak minuta

su gosti otišli.

- U tim sobama moramo napraviti “generalku”. No, sve je stvar dobre organizacije. Ako je koja kolegica u gužvi, uskoči u pomoć druga. Mogu doista reći da smo dobar, uigrani tim i sve se možemo dogovoriti – rekla je Jadranka, koja se s godinama toliko ispraksirala da joj za kompletno pospremanje sobe treba prosječno 20-ak minuta.

Nudističke plaže i golaći Piše: VAŠA DIVA

zenski-svijet@regionalni.com

ženska perspektiva

ŽENE NA POSLU Jadranka Marčec, sobarica u varaždinskom Hotelu Turist

K

ad se sjetim nudističke plaže, pred očima mi se pojavi slika Ciganovića i njegove nedavne izjave kako ne voli hodati gol a pimpek mu lamata s jedne na drugu stranu! Ko bi si to mislil! I još od takvog modnog mačka kao što je Cigi. Ako pak je o lamatanju riječ, ta stvarca ili mora da je vraški velika ili minijatura koju bi i maestral mogao zanjihati. Kakav smešni pornić?! o, bez obzira na to, mačak bar ima muda da se izjasni, za razliku od onih koji samo glume da su nudisti. Ne znaju pravila igre, osjećaju su nelagodno i nesigurno, pa hodaju među golaćima odsutno kao da traže smokvin list. Takvima bi trebala dva i to malo veća lista, kako bi si prekrili prednji, a naročito stražnji dio tijela. Jer, kako oni misle, nikad se ne zna što bi im moglo i kad “uletjeti”! a, bez veze. Za mene je i sad to raj na zemlji u kojem se osjećaš nesputano, slobodno i – praktično!

N

M

Strani naglasak ih “pali”

Stvari od gostiju ne smiju se dirati, to je osnovno pravilo - otkriva sobarica Jadranka Marčec

- Nakon što prođemo sve sobe, svaka sobarica mora prljavo rublje odvesti u praonicu. Na kraju slijedi inventura – opisala je radni dan Jadranka.

Iako je riječ o fizički napornom poslu, voli ga raditi.

- Mnogi me znaju pitati zašto ne promijenim posao jer pospremanje soba ne poznaje vikende, blagdane ni praznike.

Uvijek kažem: važno je da svoj posao voliš, a često kažem kako ću s tog posla otići i u mirovinu – otkrila je.

Još uvijek pamti jednu (ne) zgodu koja joj se dogodila na početku rada u Hotelu Turist.

- Jednom mi se dogodilo da je gost tražio kofer, pa je zvao gdje je. Sjećam se da su me zbog toga zvali. Bila sam šoki-

Opuštanje u vrtu uz kamenjar Iako su joj radni vikendi, blagdani i praznici, Jadranka Marčec na to se s godinama navikla.

- U početku mi je to bilo malo teško, s obzirom na to da je s nama još živjela kći Marinela, koja se udala. No, s vremenom smo se organizirali, tako da je sada za mene, primjerice, nedjelja normalni radni dan.

rana jer dobro sam se sjećala da sam kofer vidjela u sobi. Bilo mi je nezamislivo da ga gost ne može pronaći, ali što ćeš, gost je uvijek u pravu. Srećom, ta se situacija brzo razriješila jer je gost za pola sata zvao i rekao

Tako mi suprug Vladimir zna uskočiti i pomoći kod kuhanja dok radim – otkrila je Jadranka iz Ladanja Donjeg, koja se od čišćenja i pospremanja najradije opušta u vrtu i kamenjaru.

- Tu se ja odmaram i opuštam, kako bih drugi dan spremna došla na posao – ispričala je Jadranka.

da je kofer pronašao – prisjetila se sobarica iz Ladanja Donjeg.

- Stvari od gostiju ne smiju se dirati, to je osnovno pravilo, a što pronađeš u sobama, uvijek daješ domaćici ili na recepciju – ispričala je na kraju Jadranka.

Teško je povjerovati, ali muškarce uzbuđuju žene koje imaju strani naglasak! Sve što je drugačije, muškarcima je egzotično, pa tako ih govor s naglaskom jako “pali”. Općenito, muškarce uzbuđuje kada žene govore “prljavo”, a kada žena ima naglasak i još koristi “dirty talk”, za muškarce je san svih snova.

Također, muškarci vole žene kojima nije neugodno priznati da žele seks, samopouzdane žene koje vole svoje tijelo i koje imaju smisao za humor, ali i inteligentne žene koje razmišljaju svojom glavom i imaju “vupača” reći što misle.

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje korijandra za bolje pamćenje K orijandar (lat. Coriandrum sativum L.) ima povijest jednog od najstarijih začina. Spominju ga sanskrtski zapisi i egipatski papirusi, pronađen je u grobnicama Tutankamona i Ramzesa II., bio je sastojak mnogih ritualnih pripravaka. Liječnici u starom Egiptu preporučali su ga kod oboljenja crijeva i jetre. Grci i Rimljani prinosili su ga kao žrtvu bogovima, u Indiji su ga koristili protiv zatvora, nesanice i za olakšanje bolova pri porodu. Žene su ga redovito

koristile u prehrani da bi poboljšale plodnost. Korišten je kao začin, lijek i parfem. Europska tradicija smatra ga afrodizijakom i sredstvom za poboljšanje pamćenja. Eterično ulje koriste farmaceutska, kozmetička, parfemska i prehrambena industrija. lje se proizvodi od zdrobljenog zrelog ploda, a preporuča se za korištenje kod kolika, nadutosti, žgaravice, štucavice, kod trovanja hranom, čira na želucu i dvanaestercu, mučnine,

U

Prošla su vremena kada se vjerovalo da muškarci vole žene koje će ih slušati u svakom trenutku, “skakati” na svaki njihov zahtjev i podilaziti im do besvijesti. Upravo suprotno, praznoglave žene bez vlastitog mišljenja, koje se boje vlastite sjene, brzo im dosade. U životu je zanimljivije imati partnericu s kojom se ima o čemu razgovarati i koja im može parirati u komunikaciji. Naravno, i u tome valja biti umjeren, jer neprestano pametovanje i pokazivanje kako je u svemu najbolja i najpamentija, muškarcima ide na živce.

gastritisa, proljeva, kod fizičke i mentalne premorenosti, uznemirenosti i lošeg pamćenja. Potiče apetit, pa može pomoći osobama koje pate od anoreksije u prevladavanju poteškoća s prehranom. Potiče rad srca, krvožilnog i živčanog sustava. Vrlo dobro potiče izlučivanje štetnih tvari i viška tekućine iz organizma. Smiruje bolove, pomaže kod nesanice, vrtoglavice, glavobolja i migrena. Njegova analgetska, protuupalna i protureumatska svojstva dobra

su pomoć kod gihta, artritisa, reumatizma, bolova u mišićima i ukočenosti zglobova. Djeluje kao antiseptik u pripravcima za tretiranje prehlada, gripe, kašlja i gubitka glasa. Uravnotežuje rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Regulira menstrualni ciklus, olakšava simptome PMS-a i menopauze. Potiče zarastanje rana, a njegova dezodorirajuća i protugljivična svojstva koriste se u njezi stopala, naročito kad je problem u njihovom pretjeranom znojenju.

Marija NEKIĆ Aromamaser

38 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1233e KUĆU u Varaždinu, K. Patačić, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.1943 KUĆU sa gradilištem u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/6232-226 ozn. 1949

KUĆA sa bazenom, nova, super uređena, veliko dvorište, u Hrašćici, moguća zamjena. Mob. 099/4088-832 ozn.1503

KUĆU u centru Varaždina u Ul. Ognjena Price 13, kuća 119 m² + dvorište 148 m², prodajem. Pod račun uzimam stan bliže centru.

Mob. 091/154-2378 ozn. 1950

VIKEND kuće! Halić 40 m² - 15.

000 € i vikendica 25 m² u Martinkovcu - 7.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

VIKENDICU i vinograd iznad Kelemena, prava oaza zelenila i mira, prodajem. Mob. 098/443-167 ozn.1247e

EXLUZIVNA ponuda! Kuća u centru Paga 100 m², blizina mora, 65.000 €. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

USELJIVA kuća, c. grijanje, 5 600 m² okućnice, 8 km od Vžd, 48.000 €, dogovor. Mob. 091/6363-675 ozn.1970

KUĆE Varaždin! Bilogorska 150 m² u, Josipa Pupačića kod VI OŠ 130 m², Ratimira Hercega 150 m², Adolfa Wisserta 110 m², Livadsko naselje 160 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

VIKEND kuću za stanovanje u Jakopovcu, 90 m², struja, voda, papiri čisti, prodajem. Mob. 095/847-6883 ozn.15252e

SUPER ponuda ! Prekrasna novija kuća u Trnovcu od 130 m² - 78.000 € i novija u Kućanu 130 m² -78.000 €, Gojanec 90 m² (dva stana) 39.900 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c AKCIJSKA ponuda! Novouređena kuća 140 m² u Dravskoj poljani (dva stana, pvc, etažno) - 85.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, Dravska Poljana 80.000 €, Zagrebačka 90.000 €, Kozarčeva, Vidovski trg , Kneginec 55.000 €.

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEMO više kuća u Vž i oklica: Trenkova, Slavenska, D. Cesarić, Slukanova … Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.

167c

KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.1982 ETAŽU kuće u Varaždinu, 72 m², dvosobni stan + potkrovlje i garaža, prodajem. Mogućnost iznajmljivanja. Mob. 098/909-9143 ozn.1048b KUPUJEM manju obiteljsku kuću u Varaždinu. Mob.099/681-7936 ozn.1041b KUPUJEM kuću u Vž ili bližoj okolici ili stan do cca. 70.000 €. Samo uredni papiri. Mob. 091/6309-630 ozn.1044b

STANOVI SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.1968

STARU kuću + okućnica i zemljište – predviđena gradnja stambene namjene, prodajem. Mob. 098/992-7486, 091/566-1319 ozn.1926

PRODAJE se / iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Tel: 091/934-7262 ozn.1235e

KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni,

NAMJEŠTEN jednosobni stan na Banfici, prodajem. Tel. 091/ 934-7262 ozn.1235e

DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185 ozn.1235e

NOVOGRADNJA prilike! Trosobni Grabanice 68 m² (odličan raspored) i trosobni Grabanice 58 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

STANOING-NEKRETNINE d.o.o.

Varaždin, J.Habdelića 4

PRILIKA tjedna! Trosobni novogradnja 53 m² u Miroslava Krleže (kraj Envya) i trosobni novogradnja 85 m² u Dravskoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

POSEBNA PONUDA NEKRETNINA STANOVI: Varaždin: Dravska „Varaždinski vrtovi“ – 3-sobni 84,55 m² Zagreb: Atraktivna lokacija u centru grada BUŽANOVA 8a - novogradnja - 3-sobni stan 84,90 m², VII kat - 3-sobni stan 83,75 m², II kat APARTMANI: Stara Novalja: - 2-sobni sa 38,60 m² u prizemlju s terasom - 2-sobni sa 69,05 m² u prizemlju s terasom POSLOVNI PROSTORI u Varaždinu: - Dravska „Varaždinski vrtovi“ – fitnes površine 181,60 m² - Dravska „Dom mladih“ : – poslovni prostori površine: 247,45 m² i 36,85 m² u prizemlju i 223,05 m² u podrumu GRAĐEVINSKO ZEML JIŠTE (gospodarska izgradnja): Varaždin – Optujska ulica 5 959 m² Kneginec – Poduzetnička zona – 8 132 m² Sve informacije na telefon: 042/290-244 ili 290-240 ili 098/493-731. http://www.stanoing.hr, E.mail: nekretnine@stanoing.hr ozn.123c PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1238e DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1635

ČETVEROSOBNI ispod cijene!

Gortanova – novogradnja, 134 m² - 700 €/m² i Vukovićeva - luxuzni sa galerijama 124 m²600 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA Grabanice - po najnižim cijenama! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m², trosobni 79 m², peterosobni - 143 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER ponuda! Dvosobni novouređeni - B. Radića 57 m² - 900 €/ m², Zrinskih i Frankopana 54 m²900 € /m² ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 86 m² dvoetažni, četverosobni, s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo.

Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c GRABANICE „ključ u ruke“: 31 m² 33.500 €, 38 m² 41.000 €, 44 m² 46.200 €, 60 m² 65.000 €, 69 m² 72.000 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI stan 62 m², etažno grijanje, Zagrebačka ulica, cijena samo 55.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Vrazova, 43 m², 34.000 €; Meštrovićeva 40 m²; B. radića 40 m², 40.000 €; M. Krleže (novogradnja), 48 m²; B. Radića 57 m², 899 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: M. Krleže (novogradnja) 56 m² , Kozarčeva 65 m², Kolodvorska 70 m², F. Galinca 74m², Dravska 84 m² 940 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234,

27. srpnja 2010.

091/301-2335 ozn.72c STANOVI i kuće, snižene cijene.

MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr., mob. 098/164-4483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c NOVI dvosobni stan u Vž, 63 m², odlična lokacija, vrlo povoljno prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn. 167c ŽELITE li prodati ili kupiti stan, kuću, zemljište, obratite se u Paurević nekretnine d.o.o., Vž.

M. Krleže 1/1, 098/9706-575, 042/200-755 ozn.167c TROSOBNI stan 68 m², Grabanice, I kat, prodajem i kupujem jednosobni 30-35 m². Mob. 099/800-0557 ozn 171c KOMFORNI četverosobni stan u Varaždinu, Kumičićeva 29a, 90 m², 110.000 €, prodajem.

Mob. 098/436-129, 098/436-137 ozn.1842 KOMFORNI, jednosobni stan, 46 m², polunamješten, na Banfici, 5. kat, ima lift, sve komunalije, prodajem povoljno, 42.000 €. Tel. 042/230-060 ozn.992b TROSOBAN stan 69,20 m², na 2. katu (sa dizalom), sa ili bez garaže 17,60 m², u prizemlju, novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka bb. Informacije i fotografije: info@helcom-trade. hr, tel. 042/659-680 ozn.192c

JEDNOSOBNI stan 34,15 m², visoko prizemlje, Ul. Zrin. I Frankopana, prodajem. Mob. 095/847-6883 ozn.1252e TROSOBAN stan 52,70 m² u Ulici Miroslava Krleže 1/2 (iznad Envya), prodajem. Mob. 098/866-884 ozn.2003

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćica - Varaždin od 500 m², 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom. Mob. 098/178-4600 ozn.1823 VOĆNJAK na Haliću, podrum, priključak vode i struje, prodajem.

Mob. 091/526-9860 ozn.1928 ŠUMU i njive od 1 895 m², 284 čhv i 459 čhv, u Klenovniku, prodajem. Tel. 261-328, mob.

091/783-5034 ozn.1931 GRADILIŠTA prilike! Gojanec 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1200 m² ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ZEMLJIŠTE u stambenim i gospodarskim zonama u Vž, od 2 000 – 80 000 m², već od 9 €/m², prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn. 167c ZEMLJIŠTE 3 800 m² sa idejnim projektom za stambenu zgradu 53 stana u Vž, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn. 167c GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €.

Mob. 099/315-7242 ozn.1236e

DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.1925

GRADILIŠTE u Kuršancu G., 741 m², sa plaćenim i izgrađenim komunalijama, prodajem. Tel. 042/231-729, 098/933- 8084 ozn.1028b

DVOSOBNI stan u Slavenskoj 19, 81 m², vlastito brojilo, vodomjer (garaža posebno). Mob. 098/607-807 ozn.1013b

GRADILIŠTE + okućnica 2 000 m² s adaptiranim i novoizgrađenim dijelom tlocrtno 260 m² + etaže, u Križancu, Zagrebačka 6, struja i voda na parceli, čisti prijenos. Mob. 091/621-3155, 098/927-4877 ozn.2013

STAN u Trakošćanskoj ulici na 2. katu, od 64 m², cijena 64.000 €, prodajem. Mob. 091/2222-301 ozn. 1945 CENTAR, dvosobni 60 m², 3. kat, lift, sve novo; parketi, radijatori, klima, kupaona, brojila, kuhinja po mjeri. Tel. 313-140 ozn.1024b

GRADILIŠTE u Ljubešćici, 450 čhv, prodajem ili mijenjam za traktor sa priključcima. Mob. 099/785-7523 ozn.2014

POSLOVNI PROSTORI

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. srpnja 2010.

NOVI poslovni prostor u Varaždinu, K.Filića 39, 70 m², prodajem.

Mob. 099/735-5000 ozn 980b

DVOSOBNI komforni stan u Varaždinu, 57 m², blizu centra, kompletno novouređen i novonamješten, IV. kat s liftom, SAT-TV i lođa, obiteljima ili zaposlenim parovima, iznajmljujem. Mob. 099/853-1254 ozn.1951

ULIČNI poslovni prostor sa dva izloga u najužem centru grada, Gajeva 5, iznajmljujem. Mob. 091/2503-444 ozn. 214c POSLOVNI prostor (3 kancelarije), 200 m², u centru grada, iznajmljujem. Mob. 091/2503-444 ozn.215c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1253e

JEDNOSOBAN stan u zgradi u centru, novoadaptiran, novi namještaj i lijepo uređen, iznajmljujem. Zvati poslije 14 h.

Mob. 091/795-2262, tel. 211-324 ozn.272a

POVOLJNO! Poslovni prostori 44 m² i 67 m², novi, centar Varaždina, idealno za kancelarije, 2. kat.

Mob. 098/133-8769 ozn.1018b

JEDNOSOBAN stan, 38 m², preko ulaza u bolnicu, centralno grijanje, iznajmljujem. Tel. 232-107, mob. 098/9432-092 ozn.1958

POSLOVNI prostor u strogom centru Novog Marofa, iznajmljujem.

Mob. 095/606-2042 ozn.4f

DVOSOBNI stan u centru grada, iznajmljujem studentima ili studenticama. Mob. 091/379-947, 091/761-968 ozn.1025b

PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919 ozn.1979 IZNAJMLJUJE se novo skladište, cca 600 m², sa kancelarijom, mogućnosti-carinskog skladištenja, smanjenja skladišta, omogućen prilaz kamionom i parking. Mob.098/424-949 ozn.195c

PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Sv. Iliji.

Mob. 091/547-1458 ozn.1989 IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor u Dućasnkoj ulici u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na I. katu. Mob. 091/547-1458 ozn.1989 IZNAJMLJUJEM 60 m² poslovnog prostora Meštrovićevoj ulici u Varaždinu, preko puta bolnice. Mob. 091/547-1458 ozn. 1989

NAJAM ROGOZNICA, apartmane 2 i 3 - sobne, iznajmljujem.

Tel.042/739-225, 022/558-636 ozn.1894 APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1242e

Mali oglasi 39

NAMJEŠTENI stan u kući iznajmljujem studentima ili paru bez djece; prodajem frižider. Mob. 099/678-6577 ozn.1972 VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/9518248 ozn.1244e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1245e VIKENDICU na otoku Pagu, Tovarnele-Lun, apartmanskog tipa novouređenu iznajmljujem. Mob: 095/900-9798 ozn.270a NOVALJA – novi apartmani za 5 i 6 osoba, iznajmljujem. Mob. 091/214-1760 ozn.273a NAMJEŠTENA kuća sa 2 sobe u blizini Banfice u Varaždinu.

Upitati na tel: 042/641-057 ili 091/553-4319 ozn.1235e KOMPLETNO namješteni stan, 70 m², 1. kat, u Zagrebačkoj 74, sve etažirano. Mob. 098/284-282 ozn.28c SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.274a NOVA kuća u centru grada, dvokatnica, stambeni prostor 210 m²,

tavan 105 m², dvorište 250 m² ; 2 garaže i skladište 23 m², povoljno za firme. Mob. 099/3530-328 iza 10.00 h ozn.164c SOBE sa uporabom kuhinje i kupaone, iznajmljujem. Mob. 091/567-5587 ozn.1830 KOMFORNE sobe, 5 min. od centra, iznajmljujem studentima.

Mob. 091/472-4723, 091/788-0738 ozn.1916 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1241e JEDNOSOBAN stan, etažiran, ulica Frana Supila 5, prvi kat, iznajmljujem. Mob: 091/580-4210. ozn.1251e NOVI , nenamješteni, trosobni stan, 1. kat, klima, podzemna garaža, iznajmljujem. Mob. 098/1745-775 ozn.1938 POTPUNO opremljen trosoban stan (etažno, klima, Internet), u Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem.

Mob. 091/260-1411 ozn.1940 STUDENTIMA iznajmljujem dvosoban stan sa centralnim grijanjem.

Mob. 023/332-405 ozn.271a

JEDNOKREVETNE sobe prilagođene studentima! Novo, strogi centar, 50 m od FOI-a, cent., plin, kuhinja, ADSL, iznajmljujem.

Mob. 098/220-803 SOBU studentu/ici, upotreba kuhinje i kupaone, centralno, Internet, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob. 091/506-7749 ozn.1980 DVIJE jednokrevetne sobe u stanu s posebnim ulazom i brojilima, u centru grada, isključivo studenticama iznajmljujem. Mob. 091/893-8842 ozn.1992 MANJI dvosobni stan, 33 m², namješten, Internet, blizu centra, iznajmljujem isključivo studentima/cama. Mob. 091/517-3813 ozn.2004 TROSOBNI stan u Zrinskih i Frankopana, Internet, etažna brojila, iznajmljujem povoljno studentima/cama. Mob. 098/882-642 ozn.2006 JEDNOSOBAN, namješten stan u zgradi, iznajmljujem. Najam 1.500 kn. Mob. 091/1399-777 ozn.2009 DVOSOBNI stan u centru grada, iznajmljujem. Samo ozbiljni pozivi! Mob. 091/303-1777

vlasnik, samo 55.000 km, crna metalik, ful oprema, odlično stanje, 5.500 €, prodajem. Mob. 095/ 827-5880 ozn.1249e FORD ESCORT 1.4 CLX, ‘93. g., registr iran do 06./2011.prodajem. Mob. 091/720-7959 zvati poslije 16.00 h ozn.1939

ozn.1038b NAMJEŠTENU sobu s kuhinjom i kupaonom u obiteljskoj kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 091/603-0942 ozn.1035b JEDNOSOBNI namješteni stan zaposlenom samcu ili paru bez djece, iznajmljujem. Mob. 091/5704- 421, tel. 210- 027 ozn.1029b DVOSOBNI stan, namješten i uređen, centralno, centar Varaždina, iznajmljujem od 01.08.2010. Mob. 099/704-3123 ozn. 1047b

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila.

Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A- CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 091/904-8002 ozn.227c HONDA STREAM 1.7, 2003. g., monovolumen, 7 sjedala ili veliki prtljažnik, reg. 10/2010, prvi vlasnik, odlična oprema. Mob: 098/866-638 ozn.1237e HANKOOK OPTIMA 185/60 R 14, 2 odlične gume, malo vožene, prodajem. Mob. 099/675-9713 ozn.1250e OPEL CORSU Cosmo, 2004.g., prvi

MERCEDES ATEGO 817, 2000.g. cerada, sanduk 6,2 x 2,4 m, Peugeot Boxer 2.5 DTID, 2000.g., zatvoreni i Peugeut Boxer 2.8 HDI, 2006.g., zatvoreni, prodajem. Mob. 091/154-2378 ozn.1950 CORSA, ‘95. g., diesel, reg. 12. mj., 1.350 €; Kadett C, ‘79. g., reg. 12. mj., 850 €; Reno 5, ‘91. g., reg. 12. mj., 650 €; Astra ,’97. g., diesel, nereg., 950 € ;kupujem automobile. Mob. 098/777-095 ozn.1981 FORD ESCORT 1.4 i, ‘92. g., centralno daljinsko, metalik, sačuvani, reg. 12./2010., 850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.1996 VW PASSAT karavan 1,9 TDI, full oprema, 1999.; razne gume i felge, prodajem. Mob. 098/934-8247 ozn.2000 CHIPTUNING (povećanje snage motora), uklanjanje koda ključa, reset airbag centrale.

Popust 50 % svih usluga. Gsm: 095/8646-300 ozn.1965

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ î Ñ ļȨ ɳ ɷ ɵ ȹɵɶɵȿ ɻ ɳ ɳ Ȧ ɵɶɴȿɵɼ ɻ ozn.19c

GOLF III, 1992. g., registriran do 11. mj., centralno, šiber, cijena 1.000 €. Mob. 098/852-333 ozn.2016 OPEL ZAFIRA 1,6, 2003.g., monovolumen, ful oprema,metalik zelena, 7 sjedala. Mob. 091/542-9559 ozn.1032b

POSAO

40 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; te l . 0 9 1 / 5 0 2- 0 7 2 7 ozn.3c

TRAŽIM u radni odnos radnike za uređenje interijera: parket, gips, farbanje, žbukanje. Mob. 098/550-661 ozn.241c OZBILJNU, odgovornu i kreativnu osobu za rad kod kuće traži atelier keramike. Mob. 098/975-3637 ozn. 1953 TRAŽIMO pizza majstora. Mob. 098/370-541 ozn.1963 PIZZERIA „SAX“ traži kuhara ili kuharicu. Mob. 092/213-2419 ozn.2007 TELEFONISTICU za rad u novootvorenom uredu u Vž. traži firma Crosk, Damir Bais , J.Pupačića 18, Varaždin. ozn.1043b

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395722,098/744-980. ozn.1c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na

nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja.

Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

krovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

OGRADE, metalne konstrukcije i

GRAĐEVINSKA limarija, limeni po-

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALA-

27. srpnja 2010.

CIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.1667 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.1694 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1696 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane izrađujemo i montiramo. Mob. 098/417-373 ozn.1733 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.1748 IZRADA fasada 8 cm već od 165 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.1792 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1894 CENTRALNO grijanje – solarni

sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1896 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1234e IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, obloge, stepeništa te vanjsku i unutarnju stolariju. Mob. 098/169-7838 ozn.1935 USLUGA glačanja brzo i kvalitetno, čišćenje i sve vrste kućanskih poslova. Mob. 091/928-8737 ozn.1003b SOBOSLIKARSE i ličilačke radove izvodimo brzo i kvalitetno uz solidne cijene. Tel. 712-420, mob.

098/957-5725 ozn.1956 OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1957 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.1966 ENGLISH conversation practice with native speaker. withMob. 095/5706-746 ozn.1031b GUITAR lessons beginner advanced. Played for 7 years. Mob. 095/5706-746 ozn.1031b KERAMIKA, knauf, izolacije te ostali građevinski radovi. Kvalitetno i povoljno. Mob. 092/232-1285 ozn.1976 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. srpnja 2010.

Mob.095/862-1230 ozn.1984 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.1991 PEČAR i KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine, Kalijeve peći i polaže keramičke pločice. Tel. 042/330-893, 091/570- 4956 ozn.1999 PRIJEVOZ kombijem, 1 000 kg – 5 m³, povoljno, npr. Zg – 400 kn.

Mob. 098/934-8247 ozn.2000 OZBILJAN i pošten par nudi doživotnu skrb starijoj osobi po dogovoru. Mob. 091/1449-515 ozn.2002 POVOLJNO uređujem vaše zapuštene terene, šišam živice i kosim travnjake. Mob. 091/1449-515 ozn.2002 OGRADE, inox, alu i pvc, montaža klupčica i keramike, obrada špaleta, knauf, ugradnja stolarije. Mob. 095/845-5905 ozn.2015 IZRADA svih vrsta građevinskih radova. Mob. 098/574-945 ozn.1036b STARE i nemoćne osobe primam na smještaj, višegodišnje iskustvo tipa obit. doma. Mob. 099/418-4632 ozn.2019 STROJNO unutarnje žbukanje i termo fasade svih vrsta izvodimo kvalitetno uz garanciju. Mob. 098/242-496 ozn.2021

ŽIVOTINJE

686-157, mob. 091/526-0092 ozn.1962 PILIĆI – živi ili obrađeni, kukuruz u zrnu „Zlatko“. Štefanec, Ludbreška 55, Vlahović, 657-484, 098/942-3373 ozn.1997 ODOJKE od 25 – 30 kg, može i očišćeni i dostava i silo kombajn.

Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob. 098/132-4242 ozn.1998

OSTALO RABLJENE limene krovne panele, debljine 6 cm, u količini od oko 400 m², prodajem. Cijena je 50 kn po m². Info: 042/204-026 ozn.28c NAMJEŠTAJ rabljeni i aparate, extra povoljno prodajem radi preseljenja. Zvati sub. i ned., 091/630-8630 ozn.998b PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1246e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1240e PRODAJEM grafičku karticu Gainward golden sample ATI 4870 512mb za 800 kn. Mob. 091/2002080 ozn.1243e ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1239e DVIJE BAČVE od 100 (agacija) i 200 (hrast) litara, vrlo povoljno prodajem. Tel .240-086 od 18.00 – 20.00 h ozn.1249e

TRAŽI se maca. Zalutala u blizini bolnice. Nagrada nalazniku. Mob. 091/534-8169 ozn.1927 ODOJKE i svinju od 120 kg za klanje, prodajem (mogućnost klanja), Varaždin. Mob. 099/694-7344 ozn. 141c ŠTENCE bijelog retrievera, čistokrvni, cijepljeni, cijena 500,00 kn.

Mob. 099/691-1495 ozn.1248e ČISTOKRVNE štence njemačkog ovčara, 2 mj. stare, bez rodovnika, očišćeni od nametnika, prodajem.

Mob. 099/788-6719 ozn. 1241e JARIĆE, 22 kn/kg, obrada, moguća dostava, prodajem. Mob. 091/738-6716 ozn.1975 NJEMAČKI ovčari čistokrvni, stari 2,5 mjeseca, povoljno. Tel.

KRISTALNI luster, ručni rad i još neki drugi lusteri. Mob. 098/133-8769 ozn.1019b VINO sortno zeleni Silvaner, 400 l, cijena 9 kn i vino miješano, cijena 9 kn. Tel. 042/724-017 ozn.1990 JELOVA građa (grede, roženice, daske), piljena po narudžbi i stolarske fosne oraha i duglazije.

Mob. 098/948-2436 ozn.1977 DRVA čista bukva, kalana, 1 m/250 kn, prodajem. Moguća dostava. Mob. 099/316-3484 ozn.2012 LTH pokretni šank, prodajem.

Mob. 098/9010-242 ozn.1986 KVALITETNO sortno vino 400 l, đuboks rock-old američki i hladnjaču za sladoled, prodajem.

Mob. 091/188-7491, 099/741-8699

ozn.2008

098/191-9955 ozn.1941

DOMAĆE vino-cijep (8 kn/l) i miješano-cijep i noja (6 kn/l), prodajem. Mob. 091/9200-611 ozn.1034b

NAJPOVOLJNIJI gotovinski, hipotekarni i stambeni krediti sa fiksnom kamatom od 2,99 % i prebijanjem dugovanja. Mob. 091/916-9885, 092/111-9630 ozn. 1946

TRAJNO ustupam grobno mjesto u starom dijelu varaždinskog groblja. Mob. 091/542-9559 ozn.1032b

KREDITI AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/528-3329, 091/5061-660 ozn.1954 NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

BRZO do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata). Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5478 ozn.1046b KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

EXPRES umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, pozajmice 30.000 kn, zatvaramo zaduženja do 30.000 €. Mob. 099/7866-758 ozn.1961 NOVI! Mogućnost bez HROKa i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.1994 GOTOVINSKI krediti za umirovljenike i zaposlene do 150.000 kn; bez jamaca; HROK-a , C/L; na ostatak primanja, zatvaramo postojeće. Pozajmice do 20.000 kn.

Mob. 095/5517-670 ozn.1973 NIKAD nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks, Konzum i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca, bez zabrane na plaću, zatvaranje.

Mob.098/964-5711ozn.2010 AKCIJA gotovinskih kredita bez HROK-a i C/L do 150.000 kn, umirovljenici sa čistim odreskom - 10.000 € i zaposleni – 25.000 €, pozajmice – 20.000 kn odmah! Mob. 092/271-3393, 091/4111-977 ozn.1987 ODLIČNE umirovljeničke pozajmice do 30.00 kn/24 h, bez jamaca i HROK-a, 30.000 € do polovice primanja! Slavbica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.2005 KREDITI! Hipotekarni i gotovinski, brzo i efikasno, do polovice primanja. Danica, 092/119-0041,

099/579- 5712, 042/321-144 ozn.2020

Varaždin, ozbiljna veza, brak.

Mob. 099/513-5475 ozn. 1947

NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja!

Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.2020

GOSPOĐA traži slobodnog gospodina 49 – 59 g. za ozbiljnu vezu.

Mob. 098/167-7204 ozn.1967

AKCIJA! Uspješno i brzo - krediti do polovice primanja bez jamaca.

Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.2020 AKCIJA gotovinskih kredita bez C/L i HROK-a, za umirovljenike i zaposl. u d.d. tvrtkama, 30.000 € bez jamaca, pozajmice 20.000 kn. Mob. 098/9454-971, Miro ozn.2022

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

FENOMENALNI krediti za sve!

30.000 € do polovice primanja bez jamaca. Umirovljenički 15.000 kn/24 h. Mob. 098/1807778, 091/881-7102 ozn.176c

Klasa:320-01/10-01/8 Urbroj:2186-09-03-10-18 Trnovec,26. lipanj 2010.

KREDITI pozajmice bez HROK-a, čak i s nižim primanjima, Mob.

ŽENSKU osobu za diskretnu/ ozbiljnu vezu želi upoznati muškarac. Mob. 095/537-8557 ozn.1030b SLOBODAN muškarac bez obaveza traži slobodnu ženu za ozbiljnu vezu do 56 godina. Mob. 092/2920-863 ozn.27d

MALI OGLASI već od 40 kuna

DEČKO 38.g. traži djevojku, rastavljenu ženu, 29-37 g., Ivanec/

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI NAČELNIK OPĆINE TRNOVEC

ATRAKTIVNI krediti do 30.000 € i pozajmice za 24 h. Mob. 091/788-0738, 091/472-4723 ozn.1915

SIMPA dečko 40 g., sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu.

SMS: 091//1241-250 ozn.1983

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

STOP krediti – novi uvjeti do 30.000 € bez skrivenih troškova, pozajmice. Mob. 099/809-1333 ozn.1812

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.1898

Mali oglasi 41

Na temelju članka 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ 152/08),Općina Trnovec Bartolovečki

OBJAVLJUJE početak javnog uvida u Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za zemljište koje se nalazi na teritoriju Općine Trnovec Bartolovečki 1. Javni uvid u Prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za zemljište na teritoriju Općine Trnovec Bartolovečki bit će moguć u razdoblju od 30. srpnja 2010. do 13. kolovoza 2010. godine svakog radnog dana osim subote u vremenu od 10,00 do 15,00 sati u prostorijama Općine u Trnovcu,Bartolovečka 76.

2. Na Javnom uvidu biti će izloženi tekstualni i grafički dio Programa.

3. Zainteresirane oosobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka javnog uvida, a o kojim prigovorima će odlučivati Općinsko vijeće u roku od 30 dana 4. Pisana prigovore o prijedlogu Programa koji je predmet javnog uvida zainteresirani trebaju dostaviti najkasnije do 21.08.2010. godine na adresu:Općina Trnovec Bartolovečki, Trnovec, Bartolovečka 76, 42202 Trnovec Bartolovečki.

Prigovori pristigli nakon utvrđenog roka dostave neće se uzeti u razmatranje prilikom odlučivanja po prigovorima.

NAČELNIK OPĆINE: Stjepan Hren

42 Zahvale i sjećanja

27. srpnja 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVICA CIGLAR

VLATKA LEVAK

ZAHVALA povodom smrti dragog oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda, strica, tetka i ujaka

30. VII. 1970. – 30. VII. 2010.

17. 07. 2009. – 17. 07. 2010.

Zauvijek živiš u našim mislima.

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

VJEKOSLAVA VUGRINCA

Mama i brat s obitelji

Tvoja mama Jadranka

koji je preminuo u 91. g. života.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIO ČRLENEC 31. 07. 1993. – 31. 07. 2010.

Za nas ne postoji zaborav ni utjeha, već vječna ljubav i sjećanje na Tebe.

Roditelji i seka s obitelji

ZAHVALA Ožalošćeni zbog smrti našeg dragog oca, punca, svekra i djeda

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na toplim riječima sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika.

Hvala velačasnom Josipu Hadroviću na lijepim riječima oproštaja i molitvi.

Ožalošćeni: kćeri Marija i Danica, zetovi Franjo i Slavko, snaha Tajana, unuci i praunuci, te ostala tugujuća rodbina.

JURJA SAKAČA POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA KRANJČEC 28. 07. 1998. – 28. 07. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

zahvaljujemo na izrazima sućuti, nesebičnoj pomoći i dostojanstvenom ispraćaju našim rođacima, susjedima, kumovima, kolegicama i prijateljima. Posebnu zahvalnost upućujemo dr.

Kudeliću, dr. Lekiću, liječnicima i sestrama na intenzivnoj njezi Kirurškog odjela varaždinske bolnice, na pomoći i podršci u posljednjim danima njegova života. Hvala svima koji će ga zadržati u mislima i molitvama.

dragom tati i tastu

VJEKOSLAVU VUGRINCU Hvala Ti za sve.

Da li si znao da se vratiti nećeš?

Kći Danica i zet Slavko.

Sven, Dino, Alenka, Mario Ožalošćena obitelj Pilipović i Sakač

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom djedu

IVAN KAPLJIČ

dragom

VJEKOSLAVU VUGRINCU

JURJU SAKAČU

Hvala Ti za sve lijepe dane našeg života.

S ljubavlju

Unuk Goran i Anita

26. 07. 2005. – 26. 07. 2010.

Pet godina bola i tuge bilo je dugo za one koji Te se rado sjećaju i mnogo vole.

Tvoji najmiliji

Kći Marija, zet Željko, unuci Nela i Vanja *****

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN HUDLER † 23. 07. 2001.

Sve lijepo u životu kratko traje, samo uspomena zauvijek ostaje.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom svekru i djedu

JURJU SAKAČU Snaha Nadica, unuci Ljubomir i Nikola te Željka

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, tastu, djedu i pradjedu

VJEKOSLAVU VUGRINCU Neka Te anđeli odnesu u Kristov naručaj.

Kći Marija i zet Franjo, unuci Kruno i supruga Mirjana, Davor i supruga Jasenka, unuka Jasminka i suprug Predrag, praunuci Zoran, Tena, Kristijan, Danijel

SJEĆANJE SJEĆANJE

PAVLEK KOSEC 29. 07. 2005. – 29. 07. 2010.

Dragi naš, uvijek si s nama u mislima i molitvama.

SLAVKO MIKAC

SJEĆANJE

Sestra s obitelji

30. VII. 2008. - 30. VII. 2010.

28. 07. 2008. - 28. 07. 2010.

MARIJAN TUĐAN U srcu i mislima uvijek s Tobom.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA ZAHVALA povodom smrti voljenog i dragog supruga, tate, djeda, brata i tasta

PAVLA ĐURINA preminulog 15. srpnja 2010. godine u 74. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo braći, kumovima, susjedima, rodbini, prijateljima, radnim kolegama i svim dobrim ljudima koji su nam u trenucima tuge i boli uputili riječi utjehe i sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala medicinskom osoblju bolnice Novi Marof na pruženoj njezi tijekom njegova boravka u bolnici i fra Branku Lipši na molitvama, toplim riječima oproštaja i misi zadušnici za dragog nam pokojnika. Hvala svima.

Ožalošćena obitelj: supruga Franca, kći Ljubica, sinovi Marko i Pavao, zet Rajko i unuci Tihomir, Krešimir, Amanda, Romano i Tamara *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu, tati i djedu

PAVLU ĐURINU Možda naša tuga i bol za Tobom s vremenom izblijede, ali ljubav i sjećanje sigurno neće. U našim mislima i molitvama zauvijek ćeš biti s nama. Počivao u miru Božjem.

Supruga Franca, sinovi Pavao i Marko, unuci Amanda i Romano

Supruga, sin i kći s obiteljima.

povodom smrti naše drage i voljene

ZAHVALA

TEREZE NJEGOVEC preminule 17. 07. 2010. g. u 88. g. života Svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima od sveg srca zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama, te posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice. Zahvaljujemo također obiteljskoj liječnici dr. Šambarek i njenoj sestri Romani, a posebno zahvaljujemo i sestri Sanji Kliček iz kućne njege Lekić na uloženom trudu i pažnji prilikom liječenja naše bake.

Ožalošćeni: sin Mijo, snaha Ivanka, unuci Tomislav i Krešimir

SJEĆANJE

TOMO KEČKAN 27. VII. 1996. - 27. VII. 2010.

Zauvijek s nama u sjećanju.

povodom smrti naše drage

IVANKE HRGAR rod. PEHARDA

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na riječima utjehe, položenom cvijeću i dirljivom ispraćaju naše drage Ivanke. Veliko hvala velečasnom Valentu Posavcu i Mariju Križancu na toplim i dirljivim riječima prilikom sahrane te svete mise zadušnice.

Ožalošćeni: suprug Juraj, kći Vesna, sin Željko, brat Zdravko, unuci Nikola, Martina, Vida, Jakov, zet Željko, snaha Karmen ***

Doći će jesen bez uvelih grana, bez kiše, bez tuge, bez vina će doć’. Gle, ona neće imat’ dana, imat’ će samo jednu noć!

Supruga Marija, obitelj Melnjak i obitelj Šoš

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV dragom zetu i šogoru

DARKU ŠTUHECU

*****

Mislima i molitvama čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Obitelj Videc

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

MIRKA MARTINČEVIĆA 28. 07. 2009. - 28. 07. 2010.

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Tvoji najmiliji

voljenom i dragom tati, djedu i tastu

PAVLU ĐURINU Mnogo je suza za Tobom palo, a boli i tuge još više je ostalo.

U srcima našim ostat ćeš voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Veliko Ti hvala za sve.

U raj odveli Te anđeli.

Kći Ljubica, zet Rajko, unuci Tihomir, Krešimir i Tamara

SJEĆANJE na voljenu mamu, baku i prabaku

JALŽU HREN 28. 07. 2004. - 28. 07. 2010.

S tugom i ljubavlju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJAN PERAS 24. 07. 2006. - 24. 07. 2010. Život nestaje u trenu, ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoja obitelj

Zahvale i sjećanja 43

27. srpnja 2010.

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg voljenog oca, supruga i djeda

ZVONKO LEVATIĆ

FRANJE MEHUNA Nakon kratke i teške bolesti preminulog u 78. g. života.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, prijateljima i znancima koji su nam u teškim trenucima izrazili sućut, vijencima i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo liječnicima, osoblju Nefrologije i Odjelu hemodijalize u Varaždinu.

Posebno hvala na požrtvovnosti dr. Marković i osoblju bolnice Novi Marof koji su mu u zadnjim trenucima olakšali patnju.

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Zdenko s obitelji, kći Spomenka s obitelji i ostala tugujuća rodbina

26. 07. 1996. - 26. 07. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Božena i unuka Kristina s obitelji

SJEĆANJE

MATILDA BOBIĆ 28. 07. 2009. - 28. 07. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Marija i obitelj Bobić

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom suprugu

FRANJI MEHUNU Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izblijediti neće.

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ nikad Te zaboraviti neću.

Supruga Katarina

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

TOMI BEZAKU preminulom 20. 07. 2010. u 69. g. života Počivaj u miru Božjem. Neka Te čuvaju anđeli.

Ožalošćeni: sin Mirko s obitelji i kći Kristine s obitelji Hvala svim dobrim ljudima na pomoći i podršci u ovim teškim trenucima.

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti i glasa Tvoga ne čuti. Ti si onaj koga ćemo vječno u srcu nositi.

MARIJA GOLUB

Sin Zdenko i snaha Miljenka

29. 07. 2009. - 29. 07. 2010.

Obitelj Golub

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

Tiho šapćem stihove ove na grobu Tvome, dok suze humak vlaže dozivam ime Tvoje.

Anđeli Tvoji na Te paze, a Ti živiš u nama kao i prije.

VLADO OSREDEK 05. 08. 2008. - 05. 08. 2010. Živiš s nama u našim mislima, u svakom djeliću vremena sjećanje na Tebe izbrisati se neće.

Tvoji supruga Jadranka s kćerima Ivanom, Mirjanom, Irenom i malim Tihomirom

dragom djedu

FRANJI MEHUNU

SJEĆANJE

Zauvijek si sklopio svoje oči, kroz rajska vrata odlučio proći.

Nek’ Te molitve naše prate kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

ROBERT AMAN

Unuci: Maja, Igor, Dalibor i Valentino

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, MIV – modelariji, djelatnicima “Klepača”, P.P. Plantaku te obitelji Furjan.

Veliko hvala doktoru El. Aklouk, dr. Vukšiću, osoblju odsjeka i bolnice Novi Marof i varaždinskoj Hitnoj.

Hvala velečasnom Ivanu Sakaču, a fra. Branku Lipši na ispraćaju pokojnika.

Ožalošćena obitelj

****** Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti. Sjećanje na Tebe vječno će živjeti. Srest ćemo se opet jednog dana gdje tuga i bol nestaje i patnja prestaje.

Tvoja supruga Aga

******** U našem domu tišina, bez Tebe praznina. Gledali smo u Tebi dobro prije svega, a vidjeli dobro poslije svega. Nije strašno pokušati nešto učiniti, a ne uspjeti, strašno bi bilo da nismo pokušali, a mogli smo.

Sin Zdravko i snaha, unuci Kristijan i Snježana sa suprugom Zvonkom

****** Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, mi ćemo Te nositi u srcu svom.

Sin Vlado, snaha Nada, unuci Petar s Kristinom, Tomislav s Anicom, te praunuci Filip i Gabrijela

*****.

POSLJEDNJI POZDRAV U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli, molitve i sjećanja.

Ožalošćena kći Božena Jembrih s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJI MEHUNU

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA KLAUSA preminulog 17. 07. 2010. u 88. g. života

******

dragom ocu i tastu

Kći Spomenka i zet Vlado

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda, tasta, svekra i šogora

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom ocu i svekru

FRANJI MEHUNU

ZAHVALA

Zauvijek ostaješ u našim srcima i molitvama.

Kći Katarina s obiteljima

******

POSLJEDNJI POZDRAV U Tvom mirnom snu prate Te naše misli i molitve.

Kći Josipa s obiteljima

*******

POSLJEDNJI POZDRAV Bol je prolazna, patnja bila je duga, a u našim srcima vlada neizbrisiva tuga.

Kći Snježana Šmic s obitelji

27. 07. 2008. - 27. 07. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Tvoji najmiliji

Kad pogledam u nebo, jedna zvijezda jače sja, pitam se da l’ je to naš pradjeda.

Ne bojim se za te, anđeli u nebu sad te prate.

Ti čuvat ćeš mene, ja na tebe drage uspomene.

ZAHVALA

Praunuka Paola i Julija

ZVONKA ŽUPANIĆA preminulog 19. 07. 2010. g. u 65. g. života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju na vječni počinak dragog nam pokojnika.

Zahvaljujemo djelatnicima Državnih ureda Varaždin, djelatnicima restorana Zlatne ruke, MK Zeljarski dizelaši te posebno hvala VZO-u Vidovec i velečasnom Nikoli Bukovčanu na toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni: supruga Blaženka, kći Zvjezdana, sin Zvonimir, zet Renato, snaha Nikolina, unuci Tomislav, Kaja i Maša.

ZAHVALA povodom smrti naše supruge, majke, sestre i bake

ANKE VUPORA koja je preminula 15. srpnja 2010. g. u 78. g. života Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima, a posebno hvala susjedima Levatić i Pintarić te svima koji su cvijećem i svijećama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Stanko, kćeri Mirjana i Elizabeta, unuci Davorin, Ivana i Dijana, zetovi Anđelko i Ivan, te sestra Milka

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

ZORANU BORIĆU Ostat ćeš u našim mislima zauvijek.

Obitelj Novak i Kunek

povodom smrti naše drage i voljene

MARIJE MAKŠAN rod. VIŠNJIĆ preminule 24. 07. 2010. u 86. g. života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju. Osobito zahvaljujemo osoblju doma Levanić u Majerju na pruženoj njezi i stručnoj pomoći u njenim posljednjim danima života. Hvala vel. Josipu Hadroviću na dirljivim riječima oproštaja i molitvama na ispraćaju drage nam pokojnice.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, kćeri Božica i Nadica, unuci Dejan, Mario, Nenad i Nataša s obiteljima, te praunučad Marko, Petra, Nikola, Karlo i Zvonimir, braća i sestre i ostala tugujuća rodbina.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci

MARICI CANJUGA 05. 05. 1936. - 18. 07. 2010.

Tugujući sin Zvonko

SJEĆANJE na dragog

FRANJU NOVAKA 25. 07. 2009. - 25. 07. 2010.

ZAHVALA

Tvoji najmiliji

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

IVANA EBERTA preminulog 15. 07. 2010. u 88. g. života nakon kratke i teške bolesti.

Veliko hvala rodbini, susjedima, Trgovačkom sudu Varaždin i znancima koji su cvijećem i svijećama okitili njegov odar i otpratili ga na vječni počinak. Zahvaljujemo medicinskom osoblju bolnice Klenovnik i Novi Marof te Internog odjela Varaždin.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Supruga Anica i kćeri Đurđica i Katarina s obiteljima

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od

100

kuna

44 Vaš kutak

27. srpnja 2010.

Što čitati?

Kurt Cobain & Co.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Crkveno bankarstvo, pomogni Bože

Piše: RADAR

L

akše bu prešla deva kroz ušicu igle nek bogati vu kraljestvo nebesko – tak piše vu Bibliji. Pa si ve gruntam kulko još denes vrede te Božje reči. Mislil sam da se crkva bavi duhovnom obnovom a ve vidim da se bavi i bankarstvom. I da je Varaždinska biskupija spušila 18 milijunov kuni kajti je kreditirala fabriku vu Podrutama vu kojoj recikliraju plastične flaše. Ta fabrika je vu velkim dugima, proizvodnja stoji, a i stečaj im kuca na vrata. No, ni tak črno. Morti ve kad su crkveni penezi vu pitanju im dragi Bog pomogne i pošle nekakvoga ulagača da ih z riti vun zvleče.

Vu biskupiji veliju da su oni tulke milijune dali Barbari za njenu fabriku, kajti je ona zaposlila ljude i pomaže razvoj ekologije ?!? Nemreš verovati. Običnim smrtnikima kaj na misama zadnjih pet kuni vu škreblicu daju, nikak ni jasno od kud biskupiji tulki penezi da kredite daje. Kome? I po kojoj žnori? I kulke su kamate. Morti i BBS (Budi Bog Snami) banku osnuju kaj bu poslovnice imala po župama, dekanatima, samostanima i drugdi. Da bu bliže božjim pastirima i običnim smrtnikima.

Koji onda neju trebali po bankama radi skupih kreditov hoditi. Kad ih moreju več vu Božjem hramu dobiti. Amen.

Kurt Cobain, Dnevnici, Šareni dućan, Koprivnica, 2005.

Poprilično ponukan gitarističkim nastupima i temama (vidi rubriku Kulturni obzor), odlučio sam preporučiti jednu sjajnu knjigu koja je svojedobno, iz raznoraznih razloga, promakla pozornosti čak i potencijalno najzainteresiranijeg dijela javnosti. Možda sam za to i osobno kriv, jer je nisam na vrijeme preveo, pa je to obavio moj prijatelj Mario Bobek, uz dijelove koje je preveo Miloš Đurđević.

Riječ je o Dnevnicima Kurta Cobaina. Tko zna za Nirvanu, sve mu je jasno, tko ne zna, vjerojatno je veći dio života proživio u nekom prošlom vremenu, u trećoj je životnoj dobi i ne možemo mu zbog toga apsolutna ništa zamjeriti. To je sve. Samo nemojte da naiđem na nekog klinca od 20 godina koji ne zna za Nirvanu. Sram bi ga moglo biti.

Kako sačuvati cvijeće?

Nemojte misliti da iako je ljeto ne možete imati cvijeće u vazi.

Svježe rezano cvijeće u vašoj vazi mora izdržati bar 7 dana, na taj ćete način provjeriti je li vam Leticija vaša cvjećarica ZADRAVEC prodala svjeKukuljevićeva 17, Varaždin že cvijeće ili 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com ono koje je već na putu da uvene. Buket cvijeća koji ste dobili morate svježe podrezati neposredno prije stavljanja u vodu, zbog toga jer se drške cvjetova na zraku zasuše i bez obzira na stavljanje u vodu ne mogu piti vodu. Dakle, izričito je neophodno podrezati cvijeće prije stavljanja u vodu. Dogodili su nam se slučajevi gdje primatelji potpuno svježih buketa nisu podrezali ruže prije stavljanja u vodu te su one kroz par sati poklopile svoje glave. U tom slučaju neophodno je ruže polegnuti u kadu s vodom te ih dobro pošpricati i potopiti kako bi one ponovno držale svoje glave uspravnima. Jednako tako, važno je cvijeće svakodnevno podrezivati i mijenati mu vodu u vazi. Budete li se držali tog režima, vaš bi buket trebao trajati 6-7 dana. Ne savjetujemo vam

nikakve dodatke poput šećera, plivadona i sličnog, jer to ubrzava cvatnju, ali i istovremeno venuće svijeća. Jedino što bismo vam u ovim vrućim i sparnim danima savjetovali je da već kad sebi stavljate led u piće jednako tako ubacite par kockica leda u vazu s cvijećem. Dakle, sve se svodi na jednostavnu priču: podrezujte cvijeće, mijenjajte mu vodu, držite ju što hladnijom i cvijeće će vam sa zahvalnošću uljepšavati život sljedećih 6-7 dana.

Cvjetni pozdrav, Letizia

Steve Turner, Čovjek zvan Cash – Život, ljubav i vjera američke legende, Šareni dućan, Koprivnica, 2006.

Davno pr ije nego što se Cobain ubio, davno prije nego što je Hendrix ponovno izmislio gitaru, jedan čovjek je svirao i smišljao sve. Zove se Johnny Cash. Joaquin Phoenix dobio je Oscara za ulogu Casha u filmu “Walk the Line”. Johnny Cash spojio je folk, country i blues i stvorio rock, iznjedrio je Elvisa Presleyja, a sve do nedavne smrti ostao je ona ikona bez koje nisu mogle biti moguće pojave emocionalnih kantautorskih osobenjaka poput Toma Waitsa, Nicka Cavea, pa čak možda i Leonarda Cohena. O svemu tome govori ova lijepa knjiga Stevea Turnera.

Denis Peričić

Vaš kutak 45 TOMISLAV MAKAJ

27. srpnja 2010.

Autoškola Eko vožnja – vožnja visoke tehnologije N

ačin vožnje primjeren vozilima s ugrađenim modernim motorima suvremene tehnologije nazivamo eko vožnja. Svijest o važnosti primjene takvog suvremenog načina upravljanja motornim vozilima mora se razvijati kod svih vozača paralelno, bez obzira na starost i iskustvo. Program osposobljavanja novih vozača koji proizlazi iz programa vozačkog ispita sadrži sve elemente eko vožnje koje svaki budući vozač mora već u autoškoli naučiti primjenjivati.

Boris PETROVEČKI, eć dulje vrijeme elementi i ing. prometa način primjene eko vožnje Stručni voditelj i predavač predstavljaju i bitan čimbenik Autoškola PETROVEČKI pri donošenju odluke o konačwww.petrovecki.hr noj ocjeni na vozačkom ispitu. tel: 042/233-244 Dakle, novi vozači dobivaju osnovna znanja i ovladaju svim tehnikama primjene glavnih elemenata eko vožnje. tariji se vozači moraju pomiriti s činjenicom da se način upravljanja vozilima danas bitno razlikuje od načina upravljanja kakav su oni učili prije 20-30 godina. o je uzrokovano neprestanim razvojem tehnologije koji današnje pogonske agregate motornih vozila čini, u najmanju ruku, drukčijima. Jedno francusko istraživanje zorno pokazuje kolike se uštede mogu ostvariti. Prosječan automobil s motorom oko 55 kW pri brzini od 50 km/h s jednom litrom benzina prođe u 2. stupnju prijenosa 8 km, u 3. stupnju prijenosa 12 km, u 4. prijeđe 17 km, a u 5. prijeđe 21 km. akle, u višem stupnju prijenosa na oko 1400 okretaja/ min vozilo prijeđe skoro tri puta veću udaljenost, s istom količinom goriva, nego u niskom stupnju prijenosa na oko 3600 okretaja/min. Matematika je jasna, pogotovo u ovo vrijeme krize i recesije.

V

S T

D

U oskudnijoj varijanti - jer ste vi to tražili

46 S raznih strana

27. srpnja 2010.

USPJEH Na 8. oldtimer susret u Varaždinu stizalo se iz Austrije, Prizrena…

OPĆINA DONJA VOĆA

Tragovima iskona DONJA VOĆA - Nedjeljnim nastupom KUD-a Starše i tamburaških sastava iz općine Donja Voća kao i obilježavanje 30. godišnjice bratimljenja PGD-a Zlatoličje i DVD-a Donja Voća, završeni su jubilarni 15. Tragovi iskona. Višednevna manifestacija ponovno je bila nezaboravna paleta smijeha, plesa, zamamnih mirisa domaće hrane i pića, raskošnih boja narodnih nošnji, prirodnog ambijenta i zvuka prave domaće popevke.

Naime, od četvrtka do nedjelje na voćanskoj su se pozornici izmjenjivali glazbeni sastavi koji njeguju autohtoni glazbeni izričaj svojega kraja, kulturno-umjetnička društva iz Varaždinske i Međimurske županije te susjedne Slovenije. Nisu izostale ni amaterske kazališne družine. Tako je već prvi dan trajanja Tragova iskona posjetitelje oduševila pjevačka skupina Mladi veseljaki KUD-a Cirkulane iz Slovenije koji slovenske i strane narodne pjesme izvode a capella...

Uz Rolls Royce i BMW-e…, bio je i fićo „proljećar“ Ulašteni stari automobili i motocikli na Franjevačkom trgu izmamljivali su uzdahe Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Drugi najpopularniji talijanski proizvod u Hrvata nakon pizze je Fiat. A pravi je „gazda“, radnik-proleter, u bivšoj ugi u svojoj garaži morao imati sparkiranog

n

ajsimpatičnijim oldtimerom proglašen je BMW Iseta mađarskog vlasnika legendarnog „fićeka“. Stoga nas uopće nije iznenadio pijetet s kojim su stariji Varaždinci na Franjevačkom trgu u nedjelju razgledavali jednu potpuno obnovljenu Zastavu 750. Iako su zvijezde izložbe u sklopu 8. Oldtimer susreta čiju organizaciju potpisuje Oldtimer klub (OK) Varaždin 2 bili kamionet Chevrolet

3100, Rolls Royce iz 1980., stari Mercedesi, Škode…, o spomenutom „Figuaru“ zbijale su se i šale.

Mali div Naime, taj neodoljivi autač sišao je s proizvodne trake kragujevačke tvornice u Srbiji daleke 1971. godine. Odnosno, to je danas unikatni „disident“, ili bolje reći fićo - „proljećar“!

Nakon subotnjeg programa u Ludbregu i Varaždinskim Toplicama, odmah po parkiranju ulaštenih starih automobila i motocikla na varaždinskom Franjevačkom trgu, nastala je prilična gužva. I slučajni prolaznici, i oni koji su željeli posebno detaljno razgledati vrhunski uređena vozila s patinom, morali su se na trenutke probijati u masi. Kako doznajemo od organizatora, ove godine na susretu su sudjelovali oldtimer klubovi iz Međimurja, Subotice, Nove

Gradiške, Vrbovca, Samobora, Prizrena, Pečuha, Ljubljane, Trebovlja, a došli su i članovi BMW cluba Hungary, Lancije iz Austrije…

Neki od sudionika osvojili su i nagrade. Naime, glasanjem građana, najljepšim automobilom proglašen je „Burton“, čiji je vlasnik Mirko Kociper iz Varaždina, a najljepšim motorom onaj Ivana Kraljića iz OK Međimurje.

Posada OK Prizren svojim automobilom Volvo Amazon prevalila je najduži put do Varaždina, a najsimpatičnijim oldtimerom proglašen je BMW Iseta mađarskog vlasnika… Prijateljskom klubu iz Pečuha te novom iz Prizrena podijeljene su specijalne nagrade – slike grada Varaždina i monografije kao uspomena na uspjelo dvodnevno druženje. Ostalim sudionicima uručene su prigodne zahvalnice koje je za tu prigodu napravio akademski slikar Živko Skuhala.

I poklonici motora imali su što vidjeti

Oni voze polako - da ih se bolje vidi

Prvi inženjeri građevinarstva

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Aleksandar Petrović, Marko Posavec i Dalibor Vitez u povijesti Veleučilišta u Varaždinu ostat će zapisani kao prvi inženjeri građevinarstva.

- Prije tri godine upisano je stotinjak studenata, a u prvom roku prijavila su se trojica, koja su uspješno obranila svoje završne radove – kaže doc. dr. sc. Božo Soldo, voditelj studija graditeljstva.

Dodao je da se nada da će ti prvostupnici nastaviti školovanje, ali da to zasad ne mogu na varaždinskom Veleučilištu jer nema dopusnice za specijalistički studij, no nadamo se da će se i dopusnica dobiti za specijalistički studij građevinarstva i tu u skorije vrijeme.

Zadovoljna organizacijom na Veleučilištu, trojica inženjera građevinarstva razmišljaju o nastavku školovanja.

“Škodilak” iz 1968., a iza njega “Figuar” proizveden 1971. godine

U ovaj auto - ulazi se sprijeda

DOZNAJEMO Od ove jeseni na studiju sestrinstva i jedna Romkinja

Željela bih jednoga dana postati liječnica Bila mi je velika želja nastaviti školovanje kako bih se mogla usavršiti u karijeri sestrinstva.

Prvi ček

Obrazovanje je jako važno

Želim biti uspješna u zanimanju koje sam odabrala, a strašno bih voljela postati liječnica. Mislim da bih na taj način mogla puno pomoći svim mojim sunarodnjacima, ali i svim ljudima – ustvrdila je Dijana Balog, prva stu-

dentica Romkinja na studiju sestrinstva na Veleučilištu u Varaždinu.

Daljnje školovanje omogućili su joj članovi varaždinskog HSLS-a, koji su na prijedlog Gorana Kozine, direktora Veleučilišta u Varaždinu, odlučili mladoj studentici financirati sve tri godine studija.

- Mi i inače pomažemo studentima i učenicima, a ovaj put nam je izuzetno

drago što je riječ o mladoj ambicioznoj djevojci koja je pripadnica nacionalne manjine. Ona može biti primjer svim svojim sunarodnjacima koliko je obrazovanje važno, te da se voljom i radom može puno toga postići. Sada je njezina zadaća samo vrijedno učiti – ustvrdila je Darinka Hajduk Vučić, predsjednica varaždinskog ogranka HSLS-a koja je Dijani u utorak uručila prvi ček za studij.

- Moji roditelji nisu zaposleni i ne mogu mi financirati studij na Veleučilištu u Varaždinu, gdje godišnja školarina za studij sestrinstva iznosi 9.240 kuna. Stoga svima veliko hvala – bila je presretna Dijana, koju u svemu podržavaju roditelji, brat Davor, koji će ove jeseni krenuti u peti razred i sestra Marina koja je krenula sestrinim stopama, te će na jesen krenuti u prvi razred Medicinske škole.

Vodič 47

27. srpnja 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino GAJ Od 26. do 30. srpnja kino ne radi Od 31. srpnja do 3. kolovoza JACUZZI EXPRESS u 19 sati ZAKON ULICE u 21 sat

LJETO U VARAŽDINU

FOTO NATJEČAJ

LJETNOKINO Srijeda, 28. srpnja, Korzo u 21 sat KRALJ SREDNJE ŠKOLE (komedija) Četvrtak, 29. srpnja, Korzo u 21 sat MOJA INDIJSKA AVANTURA (komedija) Petak, 30. srpnja, Korzo u 21 sat RETROSPEKTIVA ANIMIRANIH FILMOVA UDRUGE “VANIMA” UMRI ALI PRODAJ (komedija) Petak, 30. srpnja, Fontana (Kazališni trg) u 21 sat JAM RITUAL (rock koncert)

*U slučaju lošeg vremena ljetna kina se odgađaju Subota, 31. srpnja, Stančićev trg u 21 sat UCI RAUŠ I KAMENA GENERACIJA (u slučaju lošeg vremena koncert će se održati u TTS Sport Centru Varaždin, Ognjena Price 34, Varaždin)

OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00

KNJIŽNICA

MUZEJI

Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00 Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ LJETNO RADNO VRIJEME

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ 0ıČÑ ĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑ ȿ ĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Gajeva 15 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca

- posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_

(francuska biografska drama) najbolji film sa Sedmog Zagreb Film Festivala Od 31. srpnja do 3. kolovoza u 19 i 21 sat SUMRAK SAGA: POMRČINA

GJ G=JV0 S/ 8 Petak, 30. srpnja, Korzo u 21 sat RETROSPEKTIVA ANIMIRANIH FILMOVA UDRUGE “VANIMA”

CENTAR ZA KULTURU FILMSKI PROGRAM Srijeda, 28. srpnja, nema filmskog programa Četvrtak, 29. srpnja u 19 i 21 sat SUMRAK SAGA: POMRČINA Petak, 30. srpnja u 19 sati SUMRAK SAGA: POMRČINA (romantična fantazija) Petak, 30. srpnja u 21 sat UBIO SAM MAJKU

VANIMA je osnovana 1986.

- vidjet ćemo 18 dječjih filmova iz ovogodišnje produkcije VANIME

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb.

Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja.

Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo!

(TMa)

Rođeni / _=/ ' Helena Mlinarić, Marija Magdalena Posavec, Franka Ivec, Anja Martan, Lana Težak, Hana Andrašek, Nika Balažinec, Maja Maruševec, Lana Posavec, Lucija Blaži, Anamarija Hadžija, Ena Šmudla, Josipa Polak, Lorena Slavin, Irena Kirić, Paulina Djak, Karla Hrženjak, Natalia Knapić, Tena Obad, Eva Pašalić, Leona Buntić, Martina Ivančić

/ ' Borna Rogina, Matija Kelemenić, Lovro Buhin, Leon Funtek, Lovro Sokač, Fabijan Vrček, Juraj Cikač, Matija Nedeljkov, Sven Drenški, Gabrijel Sebastijan Ružić, Niko Horvat, Martin Hainž, Luka Pintarić, Filip Ratković, Lukas Novoselec, Andrija Trninić, Franjo Mlinar, Gabrijel Herceg, Borna Zidarić, Petar Habek, Lino Đurinić

Vjenčani

#ėĤÑĒ #Ĥá ȿ _ĤÜĒÿĊ

Denis Buntić i Emina Borko, Bojan Drčec i Bojana Mihajlović, Neven Komes i Anita Berger, Dejan Novoselec i Simona Bais, Igor Švarc i Marija Kontrec, Teodor Hirš i Marijana Tomašić, Dario Auker i Mirela Vugrinec, Mate Jurišić i Đurđa Županić, Mladen Kontek i Antonija Plantak, Nikola Borščak i Nataša Slunjski

Umrli Irena Gerenčer (74), Terezija Župančić (82), Luka Hoblaj (79), Franjo Mehun (77), Tomo Bezak (59), Mara Vrbnjak (88), Milica Fajfarić (88), Ignac Kolenko (77), Helena Kliček Vidmanić (84), Zoran Borić (57), Marija Lukić Levanić (84)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENJIVO VREMENSKA SLIKA: Onakve prošlotjedne vrućine ovog se tjedna neće ponoviti. Iako će temperatura sljedeća dva dana malo porasti, ovog tjedna neće se ponoviti onakva vrućina, to će biti puno ugodnije vrijeme. Nova promjena vremenskih prilika očekuje se oko četvrtka kad bi nam trebala stići ciklona s kojom će doći naoblaka i kiša te ponovni pad temperature. Utjecaj ciklone slabio bi prema vikendu kad bi trebalo biti više sunca i topline. Podsjećamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše područje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.7.).

48 Zadnja

27. srpnja 2010.

ETNO GRAD Preloško proštenje na blagdan sv. Jakoba okupilo je brojne posjetitelje

Sveta godina sv. Jakoba Očuvanje baštine i izvornih narodnih običaja glavna je značajka priredbe Prelog - etno grad

PRELOG - Svetkovina sv. Jakoba, zaštitnika Grada i patrona Župne crkve, u primjerenu je ozračju bila u nedjelju 25. srpnja u ovom međimurskom gradu.

U

glavni oltar Župne crkve sv. Jakoba ugrađena - tri oltara

- Ako Jakovlje pada na nedjelju, onda je to Jakovljeva Sveta godina - istaknuo je vlč. Antun Hoblaj, još od 1982. ovdašnji župnik.

Sada je, prvi put nakon 1991., služena i mlada misa vlč. Tomislava Kosa.

Premda ove godine vrijeme nije bilo baš takvo,

!

ali mjesna pučka izreka glasi: ”Sveti Jakob kuri, a Jana žari!”

Radi obogaćivanja proščenja agilna gradska Turist ička zajednica i ove je go dine organizirala popratnu manifestaciju nazvanu “Prelog - etno grad”.

- Cilj nam je potisnuti bižuteriju, obnoviti štih autohtonih proštenja, oživjeti stare zanate i običaje - naglasio je Ivan Gradečak, alfa i omega priločkih turističkih zbivanja.

Stoga je “Domaća radinost” Đurđice Horvat iz Mačkovca, koja nastavlja tradiciju koju je začeo 1934. najpoznatiji čakovečki lončar Ivan Lesjak, izložila minijature lončarskih posuda: bidrice, putrice, štumbleke, protvane, sirnice, vrčeke i maslenke.

Pred Župnom je crkvom sv. Jakoba svoje rukotvorine ponosno pokazala i Udruga “Zlatne ruke” čijih 40

Pripremni radovi za izgradnju pogona MBO

Počeli su pripremni radovi za izgradnju pogona za mehaničko-biološku obradu otpada tvrtke T7 VIS. U tijeku je nivelacija terena, izgradnja pristupnih putova i drugi zahvati nakon čega će djelatnici varaždinske tvrtke Zagorje-Tehnobeton započeti s postavljanjem betonske konstrukcije objekta. Ovime je

započela završnica provedbe kapitalnog projekta zbrinjavanja baliranog komulanog otpada Grada Varaždina, a većina strojeva i opreme koji će se koristiti u pogonu već je kupljena i uskladištena u Varaždinu. Podsjećamo, na lokaciji u Brezju trenutno se nalazi više od 80 tisuća tona baliranog smeća.

članova bavi se vezenjem, kačkanjem, oslikavanjem stakla, izradom nakita od oslikane prirodne svile i kačkanog od konca. Kako je najav ila njihova predsjednica Ana Vrbanec, sljedeći nastup imaju na Porcijunkulovo u Č akovcu te Rokovo u Draškovcu. Žene iz u d r u g e “Poculice” (Veliki Bukovec) bave se pak izradom unikatnih suvenir a na domaćem platnu, čime su također plijenile pozornost brojnih posjetitelja. (iz)

VULICA 2010

Osebujni malonogometni turnir JALKOVEC – Uz blagdan sv.

Ane udruga „Kreek“ Jalkovec organizirala je tradicionalni međuulični nogometni turnir – „Vulica 2010“, na kojem se u nedjelju ogledalo šest ekipa.

Kako doznajemo, predstavnici Čretne ulice pobjedom na turniru dokazali su kako im najvažnija sporedna stvar na svijetu nije ni najmanje strana. Drugo mjesto pripalo je nogometašima Plitvičke i Vrtne ulice, a treće ekipi Ulice F. Bobića. Najboljim igračem proglašen je Dino Pomper, a golmanom Matija Ciglar. I ne samo to. Naime, odigrana je i revijalna utakmica između članova udruge „Kreek“ Jalkovec te udruge mladih „Bronx Varaždin“. Osim u atraktivnim potezima nogometaša, u Jalkovcu se uživalo u bogatoj gastronomskoj ponudi te svirci banda „Casablanca“. (jn)

VANIMA

Ljetna radionica Od 19. do 23. srpnja u dvokratnom ritmu održana je 6. ljetna radionica animiranog filma u organizaciji VANIMA-e – studija animiranog filma iz Varaždina. Petnaestero djece iz varaždinskih osnovnih škola naučilo je kako se animira te je svako na zajedničku temu - ljetne vrućine, izradilo svoj kratki animirani film. Poseban gost radionice bio je Milan Stefanović, član ŠCF 98 iz Niša. On je djeci otkrio tajne crtanja te ih, uz Hrvoja Selca i Sandru Malenicu, upoznao s čarima klasične animacije. (iv)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović