RT_325

INTERVJU Doc. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa: Za gospodarski rast trebamo nove ljude

Stranice 6.-7.

PERICA MARTINOVIĆ

Voljela bih opet posjetiti Izrael i Jordan Stranica 35.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 325 :: 10. kolovoza 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Nestaju županijski sudovi u Čakovcu, Zlataru i Koprivnici

Varaždin će postati sjedište pravosuđa Spajanje županijskih sudova dio je reforme pravosuđa i racionalizacije sudova

Stranice 4.-5.

ODJECI O NAPISU O RAKU

KULTURA STANOVANJA

Istraživanja su nužna!

Hit su ekološki materijali za oblaganje podova

Stranice 2.-3.

Stranica 24.

INOVATORSTVO

Dobru utakmicu na Varteksu zasjenilo je loše suđenje

Ubijen pekinezer usred bijela dana Pas Beba ubijen je hicem iz zračne puške Stranica 10.

Stranica 29.

EKSKLUZIVNO: AIRSHOW KECSKEMET

SPORT

Svjetski kup u paraglajdingu u Višnjici Stranica 30.

Mađarski “čardaš” i na nebu i na zemlji Stranica 22.-27.

Praktični izumi za topliji dom Supružnički i inovatorski par Ljubica i Stjepan Tkalec iz Novog Sela Rok pripremaju robota

CRNA KRONIKA

Čačiću će se suditi u Hrvatskoj

Stranica 8.

ISSN 1846-8969

Čestitamo blagdan Velike Gospe!

Stranica 18.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Odjeci i nastavak teme o raku

M

nogo je, poštovani čitatelji, stiglo vaših reagiranja i prijedloga nakon objavljenog napisa o broju oboljelih od raka na području Varaždinske i MeŽeljko PAVLEK đimurske županije urednik@regionalni.com u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika. Primili smo i reagiranja udruga koje okupljaju oboljele od pojedinih vrsta raka i koje ukazuju na potrebu preventivnog djelovanja u otkrivanju karcinoma. Udruge podupiru naša nastojanja da se o ovoj problematici otvoreno govori i piše jer, ističu, broj oboljelih od zloćudnih bolesti na području Varaždinske županije doista je velik i zaslužuje pozornost i cjelovit istraživački pristup struke i svih onih koji mogu dati relevantne podatke o mogućim uzrocima takvih teških oboljenja. Javili su se i naši vjerni čitatelji i čitateljice koji ponovno ukazuju na činjenicu da u pojedinim gradskim kvartovima ima neuobičajeno velik broj oboljelih od raka. Naša redakcija još očekuje odgovor iz nadležnog Ministarstva zdravstva čija je posebna radna skupina nedavno obavila istraživanje o učestalosti smrtnosti od zloćudnih bolesti u devet gradova u Hrvatskoj, povodom zahtjeva iz Grada Siska gdje je evidentiran velik broj oboljelih od karcinoma pluća. Čim dobijemo taj odgovor, objavit ćemo ga u cijelosti u 7Plus Regionalnom tjedniku i našem portalu www.regionalni.com. Ova temu smo, dakle, tek otvorili i nastavit ćemo otvoreno o njoj pisati i ubuduće. Sviđalo se to nekome ili ne, svejedno.

10. kolovoza 2010.

ODJECI Brojne reakcije građana i udruga o veliko

Nema volje za istraživanjem ili se - šuti!? Članovi UOLL-a često upozoravaju na učestalost obolijevanja ljudi od malignih bolesti, no vlast i struka na to ne reagiraju Zašto su upravo Međimurska i Varaždinska županija u samom vrhu po broju oboljelih i umrlih osoba od raka i kada će struka konačno toj problematici pristupiti s više pažnje i početi voditi sustavno istraživanje, samo su neka od pitanja otvorena nakon teksta objavljenog u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika.

Broj sve veći Podatak o tome kako su građani u pojedinim varaždinskim gradskim kvartovima sami počeli brojati koliko je umrlih od raka i kako je rak u 2008. godini bio uzrok svake četvrte smrti u županiji te je drugi najčešći uzrok smrti, odmah iza cirku-

s

truka ima općenite podatke regionalnog karaktera, što nije relevantno jer se izgubi u cjelini

lacijskih bolesti, malo je koga ostavio ravnodušnim. Brojni građani i udruge koji su se javili u našu redakciju pozdravljaju inicijativu da se o tome otvoreno piše, ali i poručuju kako bi se struka morala ozbiljnije pozabaviti tom problematikom.

Već više od deset godina na to upozoravaju i članovi Udruge oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL), čije nam je reagiranje uputio predsjednik Emil Vibović, u kojem navodi: “Sjeverozapadni dio Hrvatske, a posebice Međimurska i Varaždinska županija odskaču od prosjeka po broju oboljelih od raka u Hrvatskoj, a da je tome tako, znamo, između ostalog, i po članstvu u našoj udruzi.

Učestalo pobolijevanje od raka i sve veći broj oboljele djece, ponukali su nas da se upitamo i pokušamo potražiti odgovore, no kao i vi i vaši čitatelji, tako i mi u UOLL-u nailazimo “na zid”.

Navest ću vam primjer učesta-

losti pojave malignih bolesti unutar braniteljske populacije.

Nakon završetka rata, branitelji su suočeni s velikim brojem oboljelih od malignih bolesti, a između ostalog i od leukemije!

Tražili smo struku da preispita i počinje voditi sustavno istraživanje o toj problematici, ali do danas odgovora nema ili nam ga ne žele dati? Kada smo upozoravali na pojavnost osiromašenog urana u zonama ratnog djelovanja, naišli smo na veliki otpor i šutnju struke, a površni rezultati takozvanog istraživanja na slunjskom području imali su politički predznak iznesenih rezultata. Naime, kada su hrvatski stručnjaci uzimali uzorke za ispitivanje moguće prisutnosti osiromašenog urana, nismo dobili točne i relevantne pokazatelje za razliku od talijanskih stručnjaka (čiji su vojnici oboljeli od leukemije na slunjskom području), koji nisu željeli uzimati uzorke, već su za svoje pripadnike mirovnih snaga koji su oboljeli od leukemije u Hrvatskoj priznali pravo na odštetu i povezali uzrok obolijevanja vojnika s ratnim djelovanjem. Talijani su

Emil Vibović

za svoja tri pripadnika koji su oboljeli od leukemije donijeli odluku da to ima veze s ratnim djelovanjem bez ispitivanja, a vjerojatno su se vodili činjenicom - dokazom da se u streljivu kor istio osiromašeni uran.

Hrvatska je napravila istraživanje, ali ne onakvo kakvo smo mi branitelji, ali i stanovnici

slunjskog područja željeli. Jer, ako bi se dokazalo da je prisutnost osiromašenog urana u minimalnoj razini, to bi povuklo pitanje istraživanja na čitavom području ratnog djelovanja u Hrvatskoj. Mi u UOLL-u imamo podatke o broju oboljelih branitelja nakon završetka rata, no struka i nadležne institucije ne žele otvoriti tu temu (previše je oboljelih od malignih bolesti nakon završetka rata, pogotovo branitelja, a Hrvatska nema financijska sredstva za njihovo zbrinjavanje). Koliko branitelja, civila i djece mora umrijeti da bi struka i vlast priznali povezanost s ratnim djelovanjem i zbrinjavanjem ratnog i nuklearnog otpada? (...)

RAK PLUĆA

Nije normalno Na primjeru Vukovara pitamo se kuda je pospremljen ratni otpad od granatiranja? Iz tog razloga imamo velike oscilacije obolijevanja građana i djece na pojedinim područjjima, a da se struka jednostavno oglušuje i ne priupita zašto je tome tako.

Građevinski otpad nakon ratnog djelovanja jednostavno se zatrpao i na to se posijala trava na kojoj se igraju djeca, a da se prethodno nije ispitalo zračenje ili zagađenje tog otpada.

Ukazali smo i na zbrinjavanje nuklearnog otpada Hrvatske i Slovenije iz NE Krško. Gdje taj otpad ide? Mi naslućujemo da je dio nuklearnog otpada završio na samoj granici Slovenije i Hrvatske uz rijeku Muru u napuštenim rudnicima na slovenskoj strani. (...)

Ta sumnja nas je potaknula kada su djeca uz rijeku Muru obolijevala, a pila su vodu iz bunara jer nisu imali vodovod.

Proveli smo ispitivanje vode na tom području i rezultati su bili poražavajući: voda nije za piće!

Tada smo tražili financijska sredstva da provedemo detaljna istraživanja uz rijeku Muru, kako bismo utvrdili prisutnost određenog zagađenja, no nismo dobili potporu. (...)

Podaci o broju oboljelih u našoj udruzi zabrinjavaju iako

Edukacije ne nedostaje, no čudi što st

se svi ne javljaju k nama i ne znamo precizne podatke o broju oboljelih, ali znamo i naslućujemo da nešto nije u okvirima normale. Kada počinjemo istraživati i financirati, isto nailazimo “na zid” koji sami ne možemo prijeći.

Struka i vlast su na potezu da nam konačno daju odgovor o učestalosti obolijevanja od malignih bolesti nakon završetka rata i odgovor o oboljelim osobama na pojedinom području (ulici, kvartu, gradu ili selu).

Struka ima općenite podatke regionalnog karaktera, što nije relevantno jer se izgubi u cjelini.

Udruga je potaknula mnoga pitanja o učestalosti obolijevanja ljudi od malignih bolesni na određenom području, no nema reakcije struke i vlasti, a kada se one dogode, onda je to površno i nedovoljno!

Hvala novinarima i građanima koji upozoravaju na neobične pojave obolijevanja u pojedinoj sredini, ali bojim se da struka i vlast to ne shvaćaju zabrinjavajućim.”

Aktualno

10. kolovoza 2010.

om broju oboljelih i umrlih od raka PROBLEM Bez podataka o uzrocima smrti

Neažurnost ili prikrivanje?

Rezultati preliminarnog istraživanja o uzrocima smrti od raka u našim gradovima od 2003. do 2008. godine nastoje se držati što dalje od javnosti ili su oni koji ih imaju nevjerojatno neažurni. Takav zaključak nameće se nakon višekratnih pokušaja dobivanja podataka do kojih je došla radna skupina Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za praćenje i koordinaciju provedbe epidemiološkog istraživanja u gradu Sisku.

Naime, kao što smo pisali u prošlom broju, Varaždin je po broju umrlih od svih zloćudnih bolesti u vrhu među devet promatranih gradova, dok je Sisak na petom mjestu. Tako je barem javnost izvijestio si-

sački gradonačelnik Dinko Pintarić.

U želji da se rasvijetli o čemu se točno radi, predsjedniku radne skupine dr. Krunoslavu Capaku iz HZJZ-a obratili smo se 6. srpnja sa zamolbom da dostavi cjelovitu analizu autorica dr. Ćović i prim.

Hrabak Žerjavić, koje su, kako nam je rečeno, na godišnjem odmoru. Budući da nismo dobili nikakav odgovor, a sukladno naputku iz Hrvatskog registra za rak, 28. srpnja obratili smo se i Ministarstvu zdravstva iz kojeg su nam u petak poručili da je naša zamolba proslijeđena nadležnoj upravi ko-

joj, očigledno, ni dva tjedna nije dovoljno da samo proslijedi rezultate gotovog istraživanja. A što bi tek bilo da smo tražili podatke za koje bi se analiza tek trebala napraviti?

No, da možda nije samo u pitanju (ne)ažurnost, upućuje i informacija koju smo dobili u Gradu Sisku.

Naime, kako su nam rekli, neki su bili poprilično ljuti na njihovog gradonačelnika zbog toga što je izašao u javnost s podacima o broju umrlih od karcinoma po pojedinim gradovima. (ikr)

RAK DOJKE

3

KLUB HEO ZAGREB Zabrinjavajuć odnos društva

Čude šturi podaci o broju oboljelih Čitajući članak “Svaka četvrta smrt u županiji od raka” iz prošlog broja 7Plus Regionalnog tjednika, u kojem je naglašen problem visoke smrtnosti oboljelih od karcinomnih bolesti građana Varaždina, iako na prvi pogled izgleda zastrašujuće, nama koji smo donekle angažirani oko problema liječena osoba oboljelih od malignih bolesti i nije baš neko iznenađenje. Jest da taj podatak plaši, ali to je nažalost naša stvarnost.

Interes za bolest kad je kasno Prije tri godine u prostorijama Županije, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske iz Čakovca i naša udruga KLUB HEO iz Zagreba organizirali smo predavanje o uzrocima, dijagnostici i liječenju malignih bolesti s naglaskom na hematološke bolesti, angažirajući jednog od naših poznatih pedijatrijskih hematološko-onkoloških stručnjaka prof. dr. Josipa Konjea, šefa Dječjeg odjela na KBC-u Rebro, no moram konstatirati da nije bilo prevelikog zanimanja građana. Poznato je da su rezultati izliječenja od ovih opakih bolesti vrlo dobri ako se na vrijeme reagira. Slažem se da bi se moglo jedino preventivom, u što spada svakako najprije edukacija, uz angažman čitave društvene zajednice, ne samo deklarativno, ako ne spriječiti, onda svakako detektirati, dijagnosticirati i na vrijeme početi s liječenjem ovih podmuklih i zloćudnih bolesti.

Sami sa sobom Predsjednik sam Pr ve hrvatske udruge roditelja djece oboljele od malignih bolesti KLUB HEO Zagreb, koja je osnovana s ciljem vođenja brige o djeci i roditeljima čija se djeca liječe od malignih bolesti u zagrebačkom KBC-u. Na Odjelu se godišnje evidentira oko 30 novih slučajeva oboljenja.

Uistinu čude šturi podaci o ovoj problematici, posebno brojke i statistika, ali je zabrinjavajuć odnos društva prema oboljelima.

Najveći dio tereta liječenja prepušten je individualnosti svakog oboljelog, te su prisiljeni tražiti pomoć raznih udruga svjesni nemoći i nebrige društva za svoje

stanje, jer se nađu na vjetrometini opake bolesti, velikih materijalnih izdataka i krute administracije zdravstvenog sistema.

Nažalost, i šira i uža zajednica gluhe su na tu problematiku.

Prosječni naš građanin koji se osjeća relativno zdravo i nije se imao prilike susresti s tim bolestima, nema predodžbu o tome što to znači oboljeti i liječiti se od bilo kojeg vida malignog oboljenja. Doživljava to kao - to se događa nekom drugom. Susrećem se prečesto s roditeljima čijoj se djeci dijagnosticira maligno oboljenje ili se liječe od te bolesti. Ne možete ni zamisliti koji su to problemi, strahovi, iščekivanja

i očekivanja, strepnja, nada. Poznati su neki od čimbenika koji utječu na nastajanje malignih bolesti, u članku ste neke naveli, kao genetske predispozicije, stres, način života, prehrana.

Sve prihvatljivo kad je riječ o odraslima. A što s djecom? Osim genetike, možda prehrane, koji bi se još rizici mogli odnositi na njih?

Očito je nagla ekspanzija malignih bolesti veliko zvono na uzbunu. Podržavam nastojanje 7Plus Regionalnog tjednika da se ozbiljno priđe ovom problemu jer uistinu zaslužuje prioritetnu i punu pažnju.

Ivica Pepelko, predsjednik KLUBA HEO Zagreb

MAMMAE KLUB Dijagnostika ne utječe na incidenciju od raka

Zašto ne potiču istraživanja?

RAK DEBELOG CRIJEVA RAK PROSTATE truka ne potiče istraživanja o velikom broju oboljelih od raka

UDRUGA ZA PREVENCIJU RAKA PROSTATE I OBOLJELIH OD RAKA

Rano otkrivanje bolesti I članovi Udruge za prevenciju raka prostate Varaždinske županije pozdravljaju inicijativu 7Plus Regionalnog tjednika da se o problemima oboljelih od raka otvoreno piše. U svom reagiranju iznijeli su podatke o broju oboljelih i važnosti preventivnih pregleda.

“Zloćudni tumor prostate najčešći je tumor u muškoj populaciji te je drugi po uzroku smrtnosti u našoj zemlji, odmah iza raka pluća. Njegova incidencija iznosi više od stotinu novootkrivenih slučajeva na 100 000 stanovnika, prema službenim podacima Hrvatskog registra za rak od prije dvije godine. Ako to preračunamo na broj oboljelih u našoj županiji, onda je to oko 180 - 200 novooboljelih svake godine. Ako se zna da ta bolest zahvaća sve mlađu životnu dob, ta brojka je zastrašujuća.

Unutar te brojke sigurno je više od polovice radno aktivnih muškaraca. Rizik pojavljivanja bolesti raste sa starošću bolesnika, te u ljudi koji su u obitelji imali krvne srodnike koji su imali rak prostate. Kako ne znamo pravi uzrok te opake bolesti, jedini pravi način za izlječenje je rano otkrivanje bolesti. To se može postići samo preventivnim pregledima. Samo rano otkriven rak prostate može se adekvatno liječiti i izliječiti, a da se uz to održi adekvatna kvaliteta života i spolna moć. (...)

Pilot-projekt Za provođenje preventivnih pregleda prostate potrebna je ambulanta s jednim specijalistom urologom, UZV aparat, te klinički laboratorij koji radi PSA test (iz krvi). Pregledi bi se obavljali tri puta tjedno u

popodnevnim satima, izvan radnog vremena specijalista urologa. Tjedno je moguće pregledati do sto građana unutar 50 - 65 godina. To bi značilo da bi u ovom pilot-projektu u Varaždinskoj županiji uspjeli godišnje pregledati između 40 0 0 do 50 0 0 muškaraca.

Projekt bi trajao pet godina, unutar kojih bi se pregledalo do 25.000 muškaraca unutar gore navedene životne dobi. (...) Da bismo brže i lakše proveli namjeravani projekt, osnovali smo udrugu, a rezultat je već vidljiv i na jesen će projekt krenuti na području naše i Ličko-senjske županije. (...)

Kod žena već dulje vrijeme funkcionira više sličnih udruga koje se bave oboljenjima dojki, spolnih organa i slično. Akcijama takvih udruga kod ženske populacije postiglo se upravo ono što bismo mi sada, naža-

Čitajući članak u 7Plus Regionalnom tjedniku pod nazivom “Građani sami broje koliko je oboljelih” isti je potakao i nas članice Mammae kluba, udruge žena oboljelih od raka dojke, da izrazimo zabrinutost, ali i potaknemo danas zdrave “ispred zida” da se počnu odgovornije ponašati prema ovoj pošasti jer bi već sutra “iza zida” mogli početi drugačije razmišljati.

Iako znamo da je incidencija stope rasta malignih oboljenja u cijelom svijetu u porastu, podatak da je naša županija na listi županija u Hrvatskoj druga, odmah iza Međimurske, trebalo bi okrenuti priču oko koje se vrte Zavod za javno zdravstvo, Ured državne uprave i liječnici opće praske: “Je li više umrlih u Župančićevoj ulici ili, recimo, na Banfici?” (na samo jednom ulazu zgrade je broj umrlih i oboljelih od raka

lost u već dovoljnom vremenskom zaostatku, željeli postići s muškom populacijom.

Kako su oboljenja mokraćnog sustava dugotrajna, smatramo striktno praćene bolesnika naročito važnim.

To bi nam omogućilo da

približan podatku iz Župančićeve ulice) u činjenicu da je svaki četvrti umrli stanovnik u Varaždinu umro od raka. Po ovome brza i kvalitetna dijagnostika može samo utjecati na postotak mortaliteta, ali nikako ne i na samu incidenciju. Pozdravljamo preventivne programe Ministarstva zdravstva za rano otkrivanje raka, ali očito bi ova preventiva trebala početi od zdravog okoliša koji onda može voditi drugom riziku, a to je zdrav način prehrane i odgovornije ponašanje pojedinca prema svome zdravlju. Mislimo da takve edukacije stanovništva i kroz naše lokalne medije i kroz djelovanje udruga ne nedostaje. Čudi i nas zapravo struka koja ne potiče istraživanja, iako je na incidencije raka u lepoglavskom kraju ukazivala prije nekoliko godina liječnica opće prakse uočivši taj podatak. Od strane

izabranog povjerenstva sve se svelo samo na usporedbu s ostalim krajevima Varaždinske županije.

Naime, struka bi se morala ozbiljnije pozabaviti znanstvenim istraživanjem kojim bi se barem jedan od rizičnih faktora nastanka ove bolesti mogao ukloniti ili bi se pak moglo dokazati i umir iti stanovnike da je Varaždinska županija samo slučajan događaj.

Marija Hrašćanec, predsjednica Mammae kluba Varaždin

se vrlo rano odlučimo za najadekvatniji oblik liječenja bolesnika.

Smatramo da je uz rano otkrivanje bolesti, najvažnija zadaća udruge pratiti uspjeh pojedinih oblika liječenja. To dakako omogućava da se kod

svakog sljedećeg bolesnika pronalaze i upotrebljavaju sve efikasnije metode za postizanje izlječenja.” Željko Čengić, Udruga za prevenciju raka prostate i oboljelih od raka Varaždinske županije

4

Aktualno

10. kolovoza 2010.

Molitva, a mjere?

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

3.7.

Vojne osobe koje rade osam sati dnevno ubuduće će imati pravo samo na ručak, a ne na tri obroka, mjera je štednje u HV-u iz kojeg poručuju da stalno podižu standard, ali sukladno mogućnostima. Na daleko većem iskušenju bivši su zapovjednici HV-a, danas haaški uznici. Naime, tužitelji za Gotovinu, Čermaka i Markača traže zatvorske kazne od 17 do 27 godina.

DOZNAJEMO Varaždin na putu da postane sjedište pra

U Varaždin župani Čakovca, Zlatara i

4.7.

Plaće u državnim tvrtkama bile su lani gotovo 40 posto veće nego u privatnom sektoru, a jedino je u Zagrebu prosječna plaća bila veća od državnog prosjeka, i to za gotovo 20 posto. I u takvu Hrvatsku vratilo se oko 53 tisuće Srba, ali je to premalo za neke u Srbiji gdje su se trebale pravovremeno spriječiti iluzije koje su dovele do rata.

5.7.

Dok Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, odnosno uspjeh vojno-redarstvene akcije Oluja, Rusija muku muči sa stvarnom vremenskom nepogodom – sušom. Stradava imovina i ljudi, osobito poljoprivredne kulture, pa se zabranjuje izvoz pšenice čija cijena odmah raste u svijetu, pa i kod nas, a na zadovoljstvo domaćih seljaka i brigu potrošača koji strahuju od poskupljenja ostale hrane.

6.7.

Hrvatskoj hitno potreban rebalans, oporavak oskudan, poručuju nam iz Europske komisije te ukazuju na slabu potrošnju i nezaposlenost, koja se ne smanjuje.

A i kako bi kada nedostaju odlučne mjere poput onih u Grčkoj gdje se i helikopterima otkrivaju bazeni, automobili i druga imovine onih koji prijavljuju simbolične prihode.

7.7.

Iza nas je najbolji srpanj u turističkoj povijesti Hrvatske, tvrdi Bajs koji bi volio nultu stopu PDV-a u turizmu, ali to ovisi o – Šukeru. Nakon devalvacije forinte, korisnici kredita vezanih uz franak otplaćuju gotovo udvostručene rate, pa u očaju vele da će radije zapaliti stan, nego ga prepustiti bankama koje uvode fiksnu kamatu, a država im uvodi moratorij na ovrhe založenih stanova koje misli - iznajmljivati.

8.7.

U crkvi Gospe Sinjske, u nazočnosti Josipovića, Kosor, veli, molila za izlazak Hrvatske iz krize. Ili su izbori blizu, ili prilike nadilaze vladajuće, budući da je i Šuker svojedobno rekao da ćemo se iz krize izvući uz Božju pomoć. A od prave pomoći, i to od Sadama, čini se da je lijepo živo Haider koji je raspolagao podebljim računom u Lichensteinu.

Varaždinskom Županijskom sudu, prema prijedlogu zakona koji je prihvatila Vlada RH, trebali bi se spojiti županijski sudovi iz Čakovca i

Da bi Županijski sud bio održiv, mora imati minimalno 12 sudaca, a takvi sudovi mogu omogućiti specijalizaciju sudaca, brža suđenja i kvalitetne odluke Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Varaždin je na dobrom putu da postane sjedište pravosudne vlasti sjeverozapadne Hrvatske.

Naime, prema nacrtu prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je jednoglasno prihvaćen da zadnjoj srpanjskoj sjednici Vlade RH, Županijski sud u Varaždinu spaja se sa župa-

nijskim sudovima u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Uz to, postoje i razmišljanja da se varaždinskom Županijskom sudu pripoji i koprivnički Županijski sud, iako se to zasada službeno i ne predlaže.

Nastavak procesa Naime, u spomenutom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, navodi

IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

pajanje Županijskog suda u Koprivnici varaždinskom ne predlaže se i službeno

Virovitici spojiti sa Županij-

Tužitelji u - Kratkoj?

U javnom sektoru radi gotovo svaki treći zaposlenik.

Od prosjeka EU najviše odskačemo po zaposlenima u javnim tvrtkama, ali ni uprava ne služi za primjer. Otkazi ili privatizacija, tko će odlučiti?

IMPRESSUM

s

skim sudom u Bjelovaru, Županijski sud u Gospiću sa Županijskim sudom u Karlovcu, Županijski sud u Slavonskom Brodu sa Županijskim sudom u Požegi te Županijski sud u Varaždinu sa Županijskim sudom u Čakovcu i Zlataru.

- Ovaj zakon je zapravo nastavak postupka i procesa racionalizacije sudova u Republici Hrvatskoj. Do sada je racionalizirana mreža općinskih i prekršajnih sudova.

IZDVOJENO Spajat će se i državna odvjetništva

9.7.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

se da će se broj županijskih sudova sa sadašnjih 21 smanjiti na 15, i to tako da će se Županijski sud u Koprivnici i

Županijska zgrada u Kratkoj ulici - sjedište državnog odvjetništva?

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković

Spajanje županijskih sudova logično je budući da kod donošenja drugostupanjskih presuda nema rasprava, dakle nema ni potrebe za putovanjima stranaka, a prvostupanjskih postupaka za teška kaznena djela je razmjerno malo, izuzmu li se suđenja zbog zlouporabe droga. Župa-

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

Robert Marciuš

Tomislav Makaj

roby@regionalni.com

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

nijski sudovi koji će se spajati, međutim, neće odmah nestati, već će još neko vrijeme raditi kao ispostave u istim prostorima. Sukladno tome, morat će doći i do racionalizacije mreže državnih odvjetništava, a njegovo novo sjedište u Varaždinu moglo bi biti u županijskoj zgradi u Kratkoj ulici.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

10. kolovoza 2010.

avosudne vlasti sjeverozapadne Hrvatske

ijski sudovi iz - Koprivnice?

Zlatara, a možda će im se pridružiti i koprivnički Županijski sud

Trgovački sud (ipak) ostaje u Varaždinu!

Usporedo sa smanjenjem broja županijskih sudova, koje je ocijenjeno i kao snažnom mjerom za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o pravosuđu s EU, provodit će se i racionalizacija mreže trgovačkih sudova.

Imali smo 108 općinskih sudova, danas nakon spajanja imamo 67. Imali smo i 114 prekršajnih sudova, sada 63 - podsjet io je Dražen Bošnjaković, novi ministar pravosuđa, govoreći o prijedlogu daljnje racionalizacije sudova koja je pokrenuta jer se bivša mreža sudova, osobito općinskih i prekršajnih, pokazala neučinkovitom i preskupom za državu.

Umjesto sadašnjih 13, bit će ih sedam, i to u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu.

Bilo je, doduše, i radikalnijih prijedloga, prema kojima bi se, primjerice, ukinuo varaždinski ili bi se njemu - Spojeni sudovi bolje funkcioniraju, a bolje se koriste i resursi, dodao je. S obzirom na dobre rezultate dosadašnjih aktivnosti na racionalizaciji mreže općinskih i

n

ova mreža sudova trebala bi osigurati učinkovitije suđenje i kvalitetnije odluke

Do 2019. godine Racionalizacija sudova, koja je krenula početkom prošle i trajat će do 2019. godine, već sada daje dobre rezultate, naglasio je Bošnjaković.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

prekršajnih sudova, krenulo se i u smanjenje broja županijskih sudova, sukladno Strategiji reforme pravosuđa iz 2007. Nakon analize broja predmeta, godišnjeg

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

pripojio bjelovarski Trgovački sud. No od potonjeg se odustalo zbog ažurnosti bjelovarskog suda. Međutim, nema sumnje da su pomogle i pojedine utjecajne osobe iz Bjelovara, osobito koje sjede u Vladi. priliva predmeta te broju sudaca, odlučeno je da šest županijskih sudova više neće postojati.

Ovime se sudovi ne ukidaju, već se njihovi resursi i kapaciteti spajaju. Da bi županijski sud bio održiv, mora imati minimalno 12 sudaca, a takvi sudovi mogu omogućiti specijalizaciju sudaca, brža suđenja i kvalitetne odluke naglasio je Bošnjaković, R a c i o na l iz a c ija m re ž e županijskih sudova, čiji se troškovi procjenjuju na 45 milijuna kuna, provest će se do kraja 2019. godine, a ovisno o dinamici kojom će se osigurati potrebni uvjeti za rad, ponajprije prostorni.

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

10. kolovoza 2010.

OTVORENO Doc. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, voditeljica studija ekonomike po

Za gospodarski oporava Gospodarstvo naše regije zbog svog specifičnog smjera razvoja ima potrebu za ovom kadrovskom strukturom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Diplomski studij ekonomike poduzetništva (+2), koji kreće od listopada, peti je diplomski studij koji se izvodi na FOI-u, ali prvi čijim završetkom studenti stječu akademski naziv magistra ekonomije, smjera ekonomika poduzetništva.

Tim povodom razgovarali smo s doc. dr. sc. Marinom Klačmer Čalopa, voditeljicom novog studija.

Značaj za okruženje U ovom trenutku, u Hrvatskoj je visoka nezaposlenost, stoga je uspješno upravljanje poduzećem važno, kao i potreba mladih za samozapošljavanjem. Već je ranije procijenjeno da postoji potreba Fakulteta za educ iranjem budućih ekonomista s poduzetničkim znanjima i vještinama. Gospodarstvo naše regije zbog svog specifičnog smjera razvoja ima potrebu za ovom kadrovskom strukturom. U korist toga, odnosno ovog studija, govori i podatak da je u Strategiji održivog razvitka RH, koja je donesena prošle godine, uočeno da nedostaju educirani vođe i poduzetnici te poduzetnička i upravljačka kultura čime se ovaj studij također bavi. Dakle, diplomski studij za Fakultet organizacije i informatike znači nove mogućnosti za studente, dok bi za okruženje značaj studija trebao biti znatno veći.

Na primjer?

U našoj zemlji, a posebice u sjeverozapadnom dijelu, uz velika, postoji značajan broj malih i srednjih poduzeća, kao i obiteljskih poduzeća za koje je karakter ističan prijenos vlasništva na mlađe generacije. U takvim malim poduzećima, koja nerijetko prerastaju u srednja poduzeća, postoji problem prijenosa upravljačkih ovlasti. Stoga je educiranje mlađih generacija u smjeru poduzetničkih inicijativa neophodno. Uostalom,

u

malim poduzećima, koja nerijetko prerastaju u srednja, postoji problem prijenosa upravljačkih ovlasti ovakve se teme već neko vrijeme i izučavaju na Fakultetu, u okviru specijalističkih radova na specijalističkom poslijediplomskom studiju menadžmenta poslovnih sustava.

Tko je osmislio plan studija?

Za razliku od preddiplomskog studija smjera ekonomika poduzetništva, koji je razvijen zajedno sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, u razvoju nastavnog plana i programa diplomskog studija sudjelovali su nastavnici FOI-a, odnosno dvije katedre koje izvode ekonomske i organizacijske predmete, naravno uz potporu uprave i ostalih članova Fakultetskog vijeća.

To su Katedra za gospodarstvo i Katedra za organizaciju kojima i ja pripadam.

Napomenula bih da se kod kreiranja nastavnog programa studija razmišljalo primarno o našim studentima preddiplomskog studija smjera ekonomike poduzetništva pokrenutog prije tri godine.

Naravno, upisi su mogući i s ostalih preddiplomskih studija koji se izvode na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj te svih ostalih preddiplomskih studija koji nisu u području ekonomije, ali imaju orijentaciju prema društvenim znanostima. Takav primjer je, recimo, preddiplomski studij na FOI-u, ali naravno, uz potrebu polaganja razlikovnih ispita.

Sličnost s Ljubljanom Po čemu će se razlikovati novi studij od sličnih?

FOI je fakultet s „core businessom“ - informatikom, pa je nastavni plan novog studija uz ekonomske i organizacijske predmete ojačan informatičkim predmetima što studiju daje posebnost u odnosu na slične studije. Znači, jedna od posebnosti ovog diplomskog studija bit će u korištenju suvremene informacijskokomunikacijske tehnologije, a sve s ciljem što uspješnijeg obavljanja aktivnosti u svim segmentima poslovanja. Naravno, kako se radi o budućim magistrima ekonomije, naglasak je ipak na ekonomskim predmetima. Čime ste se vodili kod izrade studijskog programa?

Studijski program nastao je prateći trendove obrazovanja na ostalim hrvatskim sveučilištima, ali i u svijetu. Kod izrade nastavnog kurikuluma, nastavnici koji su sudjelovali u izradi programa rukovodili su se akreditiranim programima iz poduzetništva.

Prije svega, nastavni plan ovog studija vrlo je sličan programu studija poduzetništva koji se izvodi na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, ali i nastavnom planu koji se izvodi na Harvard Business School.

Naravno, sadržaji predmeta upotpunjeni su posebnostima našega gospodarskoga sustava.

U izvođenje studija uključivat će se i stručnjaci iz različitih gospodarskih djelatnosti, najavljuje dr. Klačmer Čalopa

Intervju tjedna

10. kolovoza 2010.

7

duzetništva, novog diplomskog studija na Fakultetu organizacije i informatike

ak trebamo nove ljude IZDVOJENO

Iskustva iz Kanade Također, kod izrade nastavnog plana konzultirali su se nastavni planovi kanadskih sveučilišta na kojima poduzetničke discipline zauzimaju važno mjesto u edukaciji.

Primjerice, analiza pristupa edukaciji za poduzetništvo na kanadskim sveučilištima pokazuje da su studiji iz poduzetništva u razdoblju od 2004. do 2009. godine postali izuzetno popularni, sa stopom rasta od čak 33 posto, odnosno broj studenata koji slušaju predmete iz poduzetništva porastao je za 27 posto.

Ako je mogla Kanada, nadamo se da će i Hrvatska, a naročito naša regija, prepoznati važnost razvoja ovog segmenta gospodarskog djelovanja. U prilog tome ide i podatak da je Europska unija prepozna-

p

lan novog studija sličan programu na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, ali i na Harvard Business School la važnost razvoja malog i srednjeg gospodarstva te je unatrag par godina pokrenula brojne inicijative za jačanje tog segmenta sveučilišnog obrazovanja. Znači, na dobrom smo putu.

Tko su predavači?

Većina predavača na studiju bit će nastavnici koji aktivno sudjeluju u izvođenju nastavnih disciplina na FOI-u, ali koji svoje izbore u znanstveno-nastavna zvanja ostvaruju u području ekonomskih znanosti.

Kako mislite osigurati prilagođenost praksi?

U izvođenje studija uključivat će se i stručnjaci iz različitih gospodarskih djelatnosti.

Neetičnost, ali pojedinaca Koliko su naši znanstvenici odgovorni za sadašnje stanje u društvu?

Nastavni kadar na fakultetima uz znanstveni rad bavi se i nastavnim radom na koji otpada više vremena i truda. Nastavni rad na fakultetima je dominantan, za razliku od instituta, na kojima se veća važnost pridaje znanstvenom radu. Unatoč tome, mislim da bi se profesori na fakultetima

Broj studenata koji slušaju predmete iz poduzetništva, zadnjih godina u svijetu značajno raste

Varaždinsko gospodarstvo na prekretnici Kako biste ocijenili prilike u varaždinskom gospodarstvu?

Varaždinsko gospodarstvo ima potencijala za razvoj i zauzimanje vodeće pozicije u gospodarstvu Hrvatske. Tome u prilog ide i indeks ukupne poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj (TEA indeks) koji pokazuje da je sjeverna regija vodeća regija u Hrvatskoj s izuzetnim rastom poduzetničke aktivnosti unatrag ne-

Informatika i dalje „core business“ na varaždinskom FOI-u

Time će se nastojati zadovoljiti koncept povezivanja prakse i teorije, što će svakako pomoći studentima nakon završenog

trebali više uključivati u promišljanje stvarnosti, biti otvoreni i čvrsti u svojim stavovima, sudjelovati i argumentirano raspravljati na stručnim i znanstvenim skupovima, ali i u predavaonicama, jer to je najbolji način da educiramo kvalitetne nositelje budućeg razvoja gospodarstva.

Korupcija nije zaobišla ni Sveučilište u Zagrebu, odnosno neke fakultete…

Na površinu je izašla neetičnost pojedinaca, ali to se nikako ne bi smjelo odraziti na fakultet i njegove studente.

Vjerujem da na FOI-u nema takvih oblika neetičnog ponašanja i da ga neće ni biti. Uostalom, svatko od nas kreira svoju sudbinu, a sigurna sam da uvijek ono najlošije prvo dođe na uvid javnosti.

koliko godina. Ali mislim da je varaždinsko gospodarstvo na prekretnici, što zbog krize, što zbog lošeg upravljanja pojedinim poduzećima kojima smo se kao građani ovoga grada ranijih godina ponosili. Potreba za educiranjem novih naraštaja upravo je zbog toga još važnija. Nove generacije školovanih mladih ljudi zasigurno će biti vrijedan doprinos oporavku varaždinskoga gospodarstva.

studija da se lakše, sa specifičnim praktičnim znanjima uključe u radnu okolinu.

U 4. semestru, kao dio ku-

rikuluma, predviđena je studentska stručna praksa koja je formalan oblik uključivanja i povezivanja studenata s poslovnim partnerima izvan obrazovne institucije. Tako će putem stručne prakse studenti imati mogućnost upotpuniti teorijsko znanje s praktičnim znanjem što će činiti zaokruženu cjelinu programa studija.

Dosadašnja iskustva provođenja ovako formalnog pristupa stručnoj praksi na FOI-u pokazuju interes poduzeća, pa vjerujem da će se ta dobra praksa odraziti i na studij ekonomike poduzetništva.

2 akademske godine, ili četiri semestra, izvodit će se novi studij, odnosno kao i ostali diplomski sveučilišni studiji na FOI-u.

11

obaveznih i šest izbornih predmeta moraju položiti studenti, te obaviti praksu i obraniti diplomski

5 diplomskih studija.

Uz ekonomiku, na FOI-u je i informacijsko te programsko inženjerstvo, organizacija sustava, baze podataka i znanja, informatika u obrazovanju

RJEŠENJE Kako iz gospodarskih (ne)prilika

STAV Oporezivanje dobiti banaka jedna od mjera u borbi protiv kriza

Devalvacija, PDV ili...

Porez na dobit banaka i u Hrvatskoj!

Gospodarska situacija je nezavidna. Prije svega postoji manjak investicijskih projekata, što je opet povezano s manjkom jeftinih novčanih sredstava i tako se stalno vrtimo u začaranom krugu. U Hrvatskoj, uz relativno visoku nezaposlenost, slabost potrošnje je jedan od osnovnih problema. Zanimljivo je da nitko točno ne zna koje mjere je potrebno povući za izlazak iz krize.

Npr. devalvacija kune - da ili ne, smanjenje javne potrošnje – da ili ne, krizni porez – dobar ili loš potez, povećanje PDV-a isto tako…

Svaka od t ih mjera ima dvojako djelovanje - s jedne strane pozitivno djeluje na jedan segment, a s druge strane negativno djeluje na drugi segment gospodarske djelatnosti. Stoga, većina zemalja već nekoliko godina tapka na mjestu, uspijevajući raznim mjerama ublažiti, ali ne i otkloniti krizu. Odgovor je vjerojatno, kao što to često biva, negdje u sredini, znači fino usuglašavanje mjera fiskalne i monetarne politike i na taj način stvoriti povoljne uvjete za život kako fizičkih tako i pravnih osoba.

Svojih banaka - nemamo

Mnogi danas vide jedan od glavnih problema u bankarskom sektoru koji ne prati domaće gospodarstvo: kredite je teško dobiti, a kamate su velike. Slažete li se? Treba li i banke oporezivati?

U Hrvatskoj se o oporezivanju dobiti banaka priča već nekoliko godina, a naročito otkada nas je, kao i ostale zemlje, pogodila kriza. Sve je do sada ostalo na promišljanjima. Možda bi ekonomska situacija bila i drugačija da kod nas nije samo jedan posto banaka u državnom vlasništvu. U Njemačkoj je npr. taj postotak puno viši što

je po mnogima dobar korak za težak put izlaska iz krize.

Ipak, dogovor čelnika europskih država sredinom lipnja ove godine ide u smjeru da

i

u jeku krize, gotovo sve banke posluju s velikim profitima

oporezivanje dobiti banaka bude jedna od mjera u borbi protiv aktualne, ali i svih budućih kriza. Jedini koji su se i prije provođenja dogovora odvažili na tu mjeru su Mađa-

ri koji su time željeli smanjiti manjkove u svom državnom proračunu. Slažem se da bi oporezivanje dobiti banaka trebalo provesti i u Hrvatskoj, između ostalog, iz razloga što Hrvatska ima jedne od najviših kamatnih stopa.

Pogledajte samo prihode banaka u jeku krize. Gotovo sve posluju s velikim profitima. Još je jedan važan razlog, a to je da i bankarski sektor mora podnijeti teret financijske krize. Naime, iako su bili direktno povezani s krizom, na kraju su je najmanje osjetili. Naravno, bankari to nikada neće priznati.

Život

10. kolovoza 2010.

SINIŠA SOVIĆ

8

Ljubica i Stjepan Tkalec pripremaju nove inovacije

Inovator Stjepan Tkalec za strojem u svojoj radionici

TU KRAJ NAS Ljubica i Stjepan Tkalec iz Novog Sela Rok, bračni, inovatorski i poduzetnički par NAŠE INOVACIJE

Kad pod ne škripi

Ploveći pod na “roštilju” Sportska obitelj, zaljubljenici u folklor, izrađuju i svog - robota za zavarivanje Piše: IVICA ZAMODA

Zlato za - “zlatni regulator” - Želimo imati proizvod dostupan svima i prikladan u graditeljstvu - kažu Ljubica i Stjepan Tkalec.

Njihova tvrtka obavlja svako strojno tokarenje, glodanje ili bušenje, eventualno i montažu.

A njihov nagrađeni regulator visine za podove daje visokovrijednu zvučnu i toplinsku izolaciju.

Može osim za namještaj, poslužiti i za postavljanje kućanskih aparata.

Svaki plovak ima nosivost do 500 kilograma, a na svaki metar potrebno je 5 do 6 plovaka.

Nedavno su u cijelosti osmislili i izradili preše za bučino ulje (već su u uporabi u međimurskom Miklavcu); izručili su i paralelne škripe bravarske, koji mogu biti i kovački; zatim tu su i ručke za ljestve pri branju plodova u voćnjacima te stroj za savijanje limova (UD, CW) različite debljine, a do kraja 2010. zgotovit će svoju najambiciozniju inovaciju - robota za točkasto varenje (konstrukcija je već dovršena, slijede reduktor i montaža ruke).

Gdje? - Međimurje, Novo Selo Rok. Što i tko? - Tvrtka TIG “Tkalec” d.o.o. koja je 20 09. izrasla iz strojobravarskog obrta utemeljenog 2006. godine. Vlasnici: Ljubica i Stjepan Tkalec, i supružnički i inovatorski par.

Za svoj inovatorski hit “Regulator ili plovak visine za podove i namještaj” osvojili su na Hrvatskom salonu inovacija “INOVA” zlatna odličja i za dizajn i za najbolji ekološki proizvod.

On je dosad izrađen i prodan u 70 tisuća komada; oko 50 posto plasirano je u Austriji, u zemlji uglavnom u Zagrebu i Dalmaciji. Ugrađuje se u svojevrsni plivaju-

obitelj; moj bratić je ugostitelj, nećak izrađuje aluminijsku stolariju, a sestra Biserka ima tvrtku u Sv. Nedjelji koja proizvodi zaštitne trake za plinovod i vodovod - kaže 46-godišnji Stjepan, treće dijete među još četiri sestre.

Dotle Ljubičina sestra Jelena je prijevoznica, a jedan brat i druga sestra žive i rade u Austriji.

Pošto je Ljubica zadužena za nacrte i tehnički dio dokumentacije i vodi svu administraciju u tvrtki, on strojno obavlja sve poslove i izrađuje odgovarajuće predmete.

Kooperanti su s vodećim firmama u regiji.

- Ali kad treba pakirati tu smo svi skupa - dodaje Ljubica.

Idealni pod

Z

a udobniji, tiši i topliji dom

ći, lebdeći ili toplinski pod najčešće u stanovima, fitnes centrima ili eko-kućama.

Patentiran i zaštićen pod brojem: P 20080287A.

- Moji roditelji bili su skrbni, živjeli smo skromno, ali sada je stil života drugačiji - prisjeća se Stjepan.

Ljubica je nakon školovanja radila u jednom hotelu u Poreču, a Stjepan je pak kao VK V- glodač napunio prije otvaranja obrta 20 godišnji staž (s prekidima) samo u šenkovečkom Eko Međimurju.

U međuvremenu on je 4 godine radio i u Muenchenu, u Njemačkoj, s Bračanima kamenoklesarima na poslovima montaže kamenih pročelja za tvrtku Domovina: - Ti su Bračani prave ljudine, šaljivčine, posjećujemo se svake godine - hvali Stjepan

O

d regulatora i “roštilja” do robota!

zreda Ekonomske škole u Čakovcu, koja želi postati pravnica, a i mlađa Lucija, možda buduća frizerka, koja je sedmašica u osnovnoj školi.

Sin zasvira i bas gitaru i bisernicu, dok je otac kao mladac bio folkloraš u MTČ-u, a 2002. u svom Novom Selu Rok organizirao 2002. prvu smotru “Mladi Međimurci plešu i pjevaju”.

Stjepan je kao suosnivač bio i predsjednik KUD-a “Bisernica” (djelovao od 2002.

do 2004.). Tada je svih petero članova obitelji Tkalec imalo članske iskaznice toga KUD-a.

A kako njih dvoje surađuju kao inovatorski par?

Odgovorio je Stjepan: - Evo, za naš podni regulator moja je supruga predložila da stavimo gumirani filc u plastičnu čašicu - oduševljen je on - i to je zapravo ispao “mozak” cijele inovacije jer on ne trune, trajan je i prilagodljiv, pravi statički stabilizator i zvučni izolator...

svoje prijatelje otočane.

Ona je pak kao djevojka tr i godine bila vratar ica rukometnog kluba “Ponos” u Podturnu, a on je bio bek i centarfor u nogometnom klubu “Omladinac” u Novom Selu Rok gdje je, kaže - “ostav io svoju mladost na zelenom terenu već od dvanaeste nastupajući za juniore”.

Sada on zaigra još za veterane, a sin Mateo koji je u obiteljskoj tvrtki tokar i programer upravo je bio na malonogometnom turniru.

Majku su na rukometnom terenu bile naslijedile obje kćeri: i Tea, učenica 2. ra-

Plovak No. 1 - Budućnost je tako graditi - tvrde oboje uvjereni da je njihovo rješenje idealno.

Samo na grijanju su uštede 60-70 posto, svatko takav pod na podlozi poput “roštilja” može (i) sam ugraditi, a omogućava i elegantnije montiranje ili mijenjanje instalacija tako što bi “štemanje” bilo izbjegnuto. Montaža je moguća za - 1 dan, i useljenje - za 1 dan.

On je završio TIOŠ u Čakovcu, a ona Gospodarsku u Varaždinu; on je struke strojobravarske, ona ugostiteljske.

- Mi smo doista poduzetna

- To je, eto, naš regulator za pod i namještaj!

Nagrađena inovacija - regulator visine za podove i namještaj

10. kolovoza 2010.

Oglas

9

10 Čitatelji zovu

10. kolovoza 2010.

ŠOKANTNO U naselju Sračinec ustrijeljen pas iz Hraščice hicem iz zračne puške, tko je sljedeći na redu?

Pekinezerica Beba ubijena usred bijela dana!

- Nekoliko stotina metara od naše kuće u Hraščici ubijen nam je pas iz zračne puške. Odmah smo reagirali, pozvali smo policiju i postupak je u obradi. Ipak, željeli bismo da i drugi mještani našeg “mirnog kvarta” shvate da kućni ljubimci nisu sigurni tako dugo dok ovdje postoji osoba koja mrzi životinje i još je k tome naoružana Pas je ubijen zračnom puškom - šokirana je čitateljica (podaci poznati redakciji), koja ni su svi u kvartu poznavali i tjedan dana nakon nemilog voljeli.

- Sa suprugom sam to podogađaja ne može vjerovati što se dogodilo njihovom podne izašla iz kuće, a naša umiljatom ljubimcu kojeg pekinezerica Beba, koja je

živjela s nama u kući i rijetko izlazila van, išla je kao i obično s nama.

Čuo da cvili S obzirom na to da nam dvorište nije ograđeno, izašla je van, no to nije bilo ništa neobično jer je i inače to činila, no nikad se nije dulje zadržavala. Kako se nije vraćala dulje vrijeme, suprug me pitao gdje je. Izašao je na ulicu provjeriti, te je ubrzo čuo kako negdje cvili. Našao ju je ležati svega stotinjak metara od naše kuće, u ulici koja je u naselju Sračinec. Brzo smo

ju uzeli i donijeli kući, no do tada je Beba već uginula. Kad smo vidjeli da je ustrijeljena, odmah smo pozvali policiju.

Policijski službenici savjetovali su nam da psa odvedemo u Veterinarsku stanicu kako bi se točno utvrdio uzrok smrti, što smo mi i učinili – ispričala je čitateljica.

S obzirom na nemili događaj, čitateljica kaže da su zabrinuti i susjedi. Svi se pitaju što bi se dogodilo da je metak slučajno promašio psa.

- Ovdje se djeca igraju, na dvorištu su i drugi susjedi. Što bi bilo da je metak nekog od

njih pogodio? Ovdje nitko ne može biti siguran tako dugo dok postoji osoba koja ima oružje. Idući put metak možda promaši nečijeg drugog kućnog ljubimca i pogodi

i

dući put metak možda promaši kućnog ljubimca i pogodi nečije dijete – zabrinuta je čitateljica

nečije dijete – zabrinuta je

čitateljica koja se nada da će policija uskoro pronaći počinitelja, te ga sankcionirati.

U PU varaždinskoj potvrdili su kako su u tijeku izvidne radnje u cilju utvrđivanja okolnosti i otkrivanja počinitelja koji je ranio zračnom puškom psa u Sračincu, a koji je potom uginuo.

- Nakon toga će se u konzultaciji s nadležnim državnim odvjetništvom definirati kvalifikacija konkretnog protupravnog ponašanja – izvijestili su u pismenom odgovoru na naš upit, koji potpisuje načelnik Rade Sitar.

DOZNAJEMO Što je s gradnjom nove ustanove za osobe treće životne dobi u Varaždinu?

Za gradnju doma umirovljenika u Biškupcu, Grad traži ulagače Čitateljica je spremna odmah početi plaćati apartman, ali to nije moguće, jer nije poznato tko će dom graditi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Što je s novim domom umirovljenika čiju su izgradnju najavili u Gradu Varaždinu?

Zanimanje za novu ustanovu za smještaj osoba treće životne dobi je veliko, pa u našu redakciju od prošle godine gotovo stalno zovu čitatelji starije dobi koje zanima što je s Domom za zlatnu dob. Upravo je to radni naziv projekta koji je predstavljen u varaždinskoj Gradskoj vijećnici lani, kada je najavljeno da će novi dom nuditi drugačiju vrstu smještaja, odnosno da će biti moguće kupiti dio apartmana, garsonijera i soba.

Ogroman interes Posljednji upit uputila je umirovljenica iz Varaždina (podaci poznati redakciji) koja je istaknula da je spremna odmah početi uplaćivati novac za apartman, što jasno govori da su u Varaždinu potrebe za smještajem osoba treće životne dobi ogromne.

- O tom se domu puno pričalo, puno se najavljivalo, a sada nemamo nikakve informacije o tome što se događa. Zainteresirana sam za smještaj u novom domu, pa ako nema novca za početak gradnje, spremna sam iz ove svoje male mirovine odmah početi uplaćivati novac i tako pomoći da se čim prije s tim krene – rekla je umirovljenica.

Gotovinu, kaže, nema, ali joj je ne bi bio problem podići kredit kojim bi si osigurala smještaj.

- Spremna sam odmah početi otplaćivati rate kredita, pa me zanima postoji li uopće takva

mogućnost, ali i to kada će konačno početi gradnja – navela je čitateljica.

Nužno strpljenje Zasad, međutim, takva mogućnost ne postoji, jer još uvijek nije poznato tko će graditi novi dom u Biškupcu.

- Grad Varaždin nije odustao od ovog projekta, nego i dalje traži ulagače. Naime, gradski proračun ne može podnijeti ovu veliku investiciju, ali smo itekako svjesni važnosti ovoga projekta i radi toga tražimo privatne investitore – rekao je

G

rad daje zemljište, a privatni partner bi dom izgradio i opremio Čehok: Gradski proračun ne može podnijeti tako veliku investiciju kao što je gradnja doma i zato tražimo privatne ulagače

gradonačelnik Ivan Čehok.

On je prije nekoliko mjeseci imenovao povjerenstvo za vođenje projekta “Integrirani koncept samostalnog života starijih osoba”. Za predsjednika je imenovan gradonačelnikov zamjenik Zlatko Horvat, koji je tada rekao da će Grad u Biškupcu osigurati i komunalnu infrastrukturu, dok bi obaveza privatnog partnera bila gradnja, kao i opremanje doma.

Osim toga, Horvat je tada rekao i da je zainteresiranih dosta, iz čega se čini da je gradnja doma izvjesna. No, rokovi za početak, odnosno završetak građevine, nisu određeni, pa se umirovljenici moraju “oboružati” strpljenjem, na što su, nažalost, već navikli.

PODSJETNIK Kako je lani bio najavljivan “Dom za zlatnu dob”

Sobe, garsonijere i apartmani - Osiguranje stambene, socijalne i zdravstvene skrbi te sigurnosti za osobe treće životne dobi može se postići jedino izgradnjom novog doma. U Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinu, izražen je trend starenja stanovništva.

U našoj županiji su 43.000 ljudi starije od 65 godina, od čega njih 9.000 živi u Varaždinu. Kolika je potreba za smještajem, govori podatak o tome da je na listi čekanja za smještaj u županijskom Domu za starije i nemoćne

osobe čak 820 osoba – rekla je lani autor ica projekta

š

to će sve od zamišljenog biti ostvareno, ovisi o investitoru “Dom za zlatnu dob” Darinka Hajduk-Vučić predstavljajući projekt.

Navela je da je zamišljeno da se novi dom sastoji od 200-tinjak samostalnih stam-

benih jedinica, apartmana, garsonijera i soba. Korisnicima bi na raspolaganju bile zajedničke prostorije kao što su restoran, prostori za rekreaciju i liječničke ambulante, a za razliku od postojećih domova, umirovljenici bi imali mogućnost kupnje dijela apartmana, garsonijera i soba, dok bi se ostale stambene jedinice iznajmljivale.

Međutim, što će od najavljenoga biti ostvareno, ovisi o privatnom ulagaču.

Novac Ako nema novca za početak gradnje doma, spremna sam podići kredit, odmah ga početi otplaćivati iz ove svoje male mirovine kako bi se čim prije s tim krenulo.

Umirovljenica iz Varaždina

Mozaik 11

10. kolovoza 2010.

SMOTRA IZVIĐAČA

OTVORENO Pismo varaždinskom biskupu monsinjoru Josipu Mrzljaku

Mravi osmi u državi Kako se raspolaže novcem iz državnog proračuna za crkvu?

Tridesetak članova Odreda izviđača “Lepoglava” iz Lepoglave i Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina sudjelovalo je na 9. smotri saveza izviđača Hrvatske na Petrovoj gori u općini Vojnić kao jedini predstavnici Varaždinske županije. Dvije ekipe istraživača i brđana (iz Lepoglave i Varaždina) sudjelovale su na Državnoj izviđačkoj olimpijadi te jedna ekipa mlađih izviđača (iz Varaždina) na Izviđačkom olimpijskom višeboju. Budući da je ekipa Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina prošlogodišnji pobjednik Državne izviđačke olimpijade, pred nju je stavljen izazov zadržavanja laskave titule. Nažalost, u konkurenciji od 26 ekipa, ekipa Mrav iz Varaždina osvojila je 8. mjesto u ukupnom poretku, dok je najbolja bila u disciplini signalizacija semaforom i Morseovom abecedom u kojoj je osvojila odlično 2. mjesto i pokazala kontinuitet dobrih rezultata. Drugo mjesto u disciplini cijepanje drva osvojio je i član Odreda izviđača “Lepoglava”, dok je lepoglavska ekipa bila 13. u ukupnom poretku.

Odlazak izviđača iz Varaždinske županije na Smotru pomogli su Varaždinska županija, Grad Lepoglav i mnogi drugi.

Zlatan Mošmondor i Marjan Pavić

OSOBE S INVALIDITETOM

Tko je slavio na Aqacityju?

Glede ulaganja Varaždinske biskupije u BBS, za razliku od čitateljice, praktične vjernice, koja se javila u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, uopće me ne zanima način na kojim se raspolaže crkvenim novcem, iako mi je jako simpatično kako se u katoličku crkvu pokušava uvesti transparentnost i demokratičnost.

To je, naime, interna stvar klera i vjernika, pa neka se dogovore, iako ne treba biti previše pametan pa da se shvati da je to jalovi posao.

Međutim, jako me zanima kako se raspolaže novcem koji katolička crkva dobiva iz državnog proračuna, dakle od svih građana, i to zahvaljujući ugovorima koje je Hrvatska sklopila s Vatikanom, osobito onom koji se odnosi na gospodarska pitanja, čiji su dijelovi jedinstveni u Europi, a valjda i u svijetu. Naime, zahvaljujući tome, lijepi dio novaca koji država uzima kroz poreze od svih nas, bez obzira tko smo ili nismo, daje se župama

(dv ije pro sječne plaće), svećenicima za mirovine i socijalna prava, tiskanje vjerskih udžbenika…

Ne velim da nešto od toga ne treba zadržati u određenoj mjeri. Međutim, uistinu se postavlja pitanje zašto da od preskupe države osiromašeni građani plaćaju nešto onima koji obrću desetke milijuna kuna, ili žive puno bolje nego što je standard većine? Zar netko tko vozi automobil od recimo 200 tisuća kuna ne bi mogao voziti jeftinije vozilo i sam odvajati berem dio za svoju mirovinu, a ne čekati da mu je osiguraju drugi?

Upravo zbog toga pozivam sve zastupnike, a posebno one s našeg područja, da pokrenu pitanje revizije spomenutih ugovora, tim više s obzirom na aktualne prilike. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

ČITATELJI PIŠU Veliki uspjeh tamburaškog orkestra KUD-a Varteks

Najbolji na festivalu u Crnoj Gori

Na 22. susretu osoba s invaliditetom, koje je na Aquacityju u srpnju organiziralo Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina, u elektronskom pikadu prvo mjesto zauzela je Udruga tjelesnih invalida ILO – Ivanec ispred Društva distrofičara, invalida CDP Varaždin i Udruge invalida grada Varaždina. U visećoj kuglani pobijedila je ekipa HVIDRA-e Varaždin, drugo mjesto osvojila je Udruga tjelesnih invalida ILO – Ivanec, a treće - Udruga tjelesnih invalida – Bjelovar. Najboljim šahistima pokazali su se natjecatelji HVIDRA-e Varaždin, a u disciplini „nabaci kolut“ Društvo distrofičara, invalida CDP Varaždin bilo je neuhvatljivo za konkurenciju. U trci osoba u invalidskim kolicima najbrže vrijeme ostvarila je Suzana Puljko iz Udruge invalida Koprivničko-križevačke županije – Koprivnica. Lopticu u koš najbolje su ubacivali članovi HVIDRA-e Varaždin, a u kartaškoj igri belot prvo mjesto osvojili su natjecatelji Udruge tjelesnih invalida Bjelovar. Na kraju natjecanja ocjenjivani su i najbolji plesači, a u spomenutoj disciplini bez premca bili su plesači Udruge tjelesnih invalida iz Rijeke.

Ivica Fluks

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Tamburaški orkestar KUD-a Varteks Varaždin i ove godine provodi ljeto radno. Tako je od 29. srpnja do 1. kolovoza gostovao na 8. internacionalnom festivalu tamburaških orkestara, koji se održavao u Bijelom Polju u Crnoj Gori.

Tijekom tri noći na gradskom bijelopoljskom trgu, pod otvorenim nebom festival je okupio 17 orkestara s oko 130 izvođača iz osam država. Programi su izazvali veliku pažnju publike koja je uživala u zvucima tambure, a svake noći stručni

žiri proglašavao je najbolje orkestre.

Kao jedini predstavnik iz Hrvatske, tamburaški orkestar predstavio se hrvatskim koncertnim tamburaškim kompozicijama, ali i domaćim pjesmama iz Varaždina i okolice. Uz orkestar su nastupili i vokalni solist Matija Boršćak te solist na cimbalu Nikola Dragičević.

Prema ocjeni stručnog žirija, najboljim orkestrom završne večeri Festivala proglašen je tamburaški orkestar KUD-a Varteks iz Varaždina.

Nekoliko dana ranije orke-

star je sudjelovao na 4. međunarodnom susretu tamburaških orkestara pod imenom »Naj tamburica zazveni« u Rogaškoj Slatini povodom praznika svete Ane. Uz orkestar su i ovaj put nastupili poznata varaždinska sopranistica Valentina Geci i Matija Boršćak. Oduševljenje publike izvedbom orkestra i solista rezultiralo je izvedbom triju biseva koje su zajedno izveli svi sudionici susreta pod dirigentskim vodstvom prof.

Tibora Büna.

Tamburaški orkestar

Pisma Polemike Vaše vijesti

12 Poslovni svijet

10. kolovoza 2010.

DVOJBE Može li u Varaždinu opstati prijevoz mini-busevima?

KRONOLOGIJA

Što se sve zbivalo?

- IMEX Caru u vlasništvu Željka Krajana Grad Varaždin dodjeljuje koncesiju za javni gradski prijevoz; na mini-busevima istaknut naziv Varaždin-bus - mini-busevi bez potrebnih dozvola počinju voziti prema općinama; pokojni direktor AP-a Ivan - Biškup zbog nelojalne konkurencije prijavljuje IMEX Car inspekciji - prometni inspektori zaustavljaju mini-buseve i nalažu pribavljanje potrebne dokumentacije; mini-busevi i dalje voze prema općinama - Krajan s Biškupom započinje pregovore o prodaji IMEX Cara, koje zaustavlja Biškupova tragična smrt

2006.

- Grad Varaždin mjesecima od Krajana zahtijeva izvješće o poslovanju IMEX Cara - gradski vijećnici počinju prigovarati da na stajalištima nisu postavljeni vozni redovi, pa građani ne znaju kada polaze mini-busevi - Gradsko vijeće koncesiju za javni gradski prijevoz s IMEX Cara prenosi na Varaždin-bus - mini-busevi voze prema općinama bez potrebnih dozvola

2007.

- Zovko Zagreb postaje 100-postotni vlasnik Varaždin-busa i većinski vlasnik AP-a - direktor AP-a postaje Frano Krišto koji izjavljuje da je Varaždin-bus nelegalno prevozio putnike u općine te je AP-u zbog nižih cijena karata uzimao putnike - AP s Varaždin-busom potpisuje ugovor o tehničko-poslovnoj suradnji i legalizira prijevoz mini-busevima prema općinama

2008.

- u AP-u proglašen stečaj; Zovko Zagreb ostaje 100-postotni vlasnik Varaždinbusa - s mjesta direktora AP-a Frano Krišto odlazi na mjesto direktora Varaždin-busa - stečajni upravitelj AP-a Velimir Slamar raskida ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji s Varaždin-busom - Varaždin-bus ostaje bez dozvola za linije prema općinama; prometni inspektori svaki čas zaustavljaju mini-buseve

2009.

- čelnici Grada Varaždin i devet općina s Varaždin-busom potpisuju sporazum o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti javnog prijevoza - prometni inspektori nalažu obustavu prijevoza minibusevima prema općinama, jer Varaždin-bus ne posjeduje potrebne licencije i dozvole za te linije - radnici Varaždin-busa ne dobivaju plaće za svibanj, lipanj i srpanj; sindikat prijeti stečajem - Grad Varaždin i Varaždin-bus započinju pregovore s APom u stečaju o preuzimanju javnog prijevoza

2010.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Javni gradski prijevoz može spasiti samo AP Čehok: AP je ozbiljna tvrtka, a loše poslovanje Varaždin-busa je i rezultat subjektivnih poteškoća Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Javni gradski prijevoz u Varaždinu može opstati samo ako će to biti zajednička djelatnost Varaždin-busa i Autobusnog prijevoza u stečaju ili ako Grad Varaždin mjesečne subvencije s 42.000 kuna poveća na 150.000 do 200.000 kuna. Smatra to Frano Krišto, direktor Varaždin-busa, tvrtke koja je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 900.000 kuna.

Osim malog broja putnika na gradskim linijama, uzrok lošeg poslovnog rezultata je i gubitak prihoda s linija prema općinama, koje su obustavili prometni inspektori. Vozačima nisu isplaćene plaće za svibanj, lipanj i srpanj, pa bi se uskoro mogli steći uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. Zbog toga traju pregovori između Grada i Varaždin-busa s AP-om o preuzimanju gradskog prijevoza.

Ne bi obveze - Možda ćemo se uspjeti dogovoriti, a možda nećemo. Ma kakav bio ishod pregovora, svakako će se znati do kraja kolovoza, a možda i prije - rekao je Velimir Slamar, stečajni upravitelj AP-a, koji

u

prvih šest mjeseci ove godine Varaždin-bus ostvario 900.000 kuna gubitka nije bio spreman govoriti o detaljima, hoće li uz koncesiju AP preuzeti i zaposlenike te njihova potraživanja.

Krišto je bio konkretniji.

- Mi se nismo složili sa spo-

razumom koji je predložio AP, jer bi oni preuzeli samo koncesiju i prava, a ne i obveze. Smatramo da bi morali barem radnicima isplatiti plaće. U svakom slučaju, do početka nove školske godine mora se sve definirati budući da imamo ugovor s Gradom i Županijom o prijevozu učenika – navodi Krišto.

Imaju hrabrosti...

Gradonačelnik Ivan Čehok pak ističe da neće dopustiti da Varaždinci ostanu bez javnog prijevoza.

- Svima je jasno da gradski prijevoz ne donosi dobit, a uz to ga je teško ustrojiti i održavati, ali imamo dovoljno hrabrosti da ga zadržimo.

AP je ozbiljna tvrtka koja posluje pozitivno i sasvim ga sigurno može preuzeti – ističe Čehok.

No, hoće li cijena zadržavanja prijevoza biti povećanje subvencija iz gradskog proračuna, kao što navodi direktor Varaždin-busa? - Slažem se s njim da prijevoz može opstati samo ako ga preuzme AP, dok povećanje subvencija ne dolazi u obzir. Ako bismo morali izdvajati dvostruko ili trostruko više novca, onda ga ne bismo uplaćivali privatnoj tvrtki, nego bismo osnovali vlastitu – jasan je gradonačelnik.

Navodi da loši poslovni rezultati Varaždin-busa nisu samo rezultati objektivnih poteškoća, nego i mnoštva subjektivnih. - Nitko me ne može uvjeriti da nije moguće postaviti vozne redove na stajališta ili bolje organizirati linije, što Varaždin-bus nije učinio otkako je postao koncesionar – zaključio je Čehok.

Na stajalištima nema voznih redova, a linije se popodne spajaju

Gradska tvrtka za prijevoz?

Preuzme li AP gradski prijevoz, neće moći zaposliti niti jednog od 28 vozača Varaždin-busa jer su u stečaju. No, predlaže se da dio radnika prijeđe u agenciju za povremeno zapošljavanje, koja bi ih zatim iznajmljivala AP-u u stečaju, što nam je potvrdio Frano Krišto. Predsjednik RIS-a Siniša Miličić prije dva tjedna takvom se rješenju oštro suprotstavio te naveo da će glasovati protiv i kao član Odbora vjerovnika AP-a, koji mora “blagosloviti” preuzimanje gradskog prijevoza.

On je Gradu Varaždinu predložio da samostalno ili sa zaposlenicima osnuje tvrtku za javni prijevoz, odnosno da koncesije podijeli vozačima koji bi dobili po dvije linije. - Nevjerojatno je da se sindikat miješa u vlasnička pitanja, i to zato jer ne mogu naplatiti potraživanja radnika. Grad može osnovati vlastitu tvrtku za prijevoz, isto kao što bi mogao financirati NK Varaždin ili Aquacity. Međutim, ako ćemo sve plaćati iz gradskog proračuna, onda možemo zaboraviti na razvoj grada – rekao je Čehok.

Prava odluka

„Igranje igri“ menadžera

N

a odlučivanje menadžera često utječu socijalni činitelji kao što su želja da se sačuva ili poboljša njihov osobni imidž i percipirana slika u očima drugih te stekne moć i ostvari financijska korist. onositelji odluka u organizacijama zbog različitih razloga vezanih uz privatnu ili organizacijsku politiku nerijetko “igraju igre” zbog kojih se vidljivo dobri prijedlozi njihovih

D

suradnika zanemaruju. Top-menadžeri koji su izgradili zavidan osobni imidž ponekad su izloženi pogreškama zbog pritiska da sačuvaju imidž najboljeg ili da postanu najbolji, te se upuštaju u visoko rizične aktivnosti za što su dobri primjeri stečajevi energetske korporacije Enron i telekomunikacijskog diva WorldCom u SAD-u. U tim slučajevima ipak se ne smije zanemariti i veza između donesenih odluka i

korumpiranosti menadžera. rimjeri igranja igri menadžera mogu biti: način prezentiranja problema na subjektivan način u skladu s interesima menadžera; isticanje kriterija za vrednovanje odluke koji su više u skladu sa strategijom određenih interesnih skupina, npr. kvantitativni kriteriji vezani uz financijske pokazatelje predstavljeni na iskrivljeni način kojim se prikazuju u boljem svjetlu od stvarne

P

situacije; zlouporaba analogija u prezentiranju problema, kao npr. površna usporedba neke novopredložene odluke s drugom naizgled sličnom odlukom koja je u nekoj ranijoj situaciji dovela do dobrog ili lošeg ishoda, bez detaljne analize te novopredložene odluke; podržavanje naizgled racionalnog prosuđivanja zasnovanog na nedovoljno provjerenim pretpostavkama koje se uzimaju “zdravo za gotovo”.

Nina Begičević doc. dr. sc.

10. kolovoza 2010.

Oglas 13

14 Oglasi

10. kolovoza 2010.

10. kolovoza 2010.

Oglasi 15

16 Oglas

10. kolovoza 2010.

10. kolovoza 2010.

Oglasi 17

18 Crna kronika

10. kolovoza 2010.

I TOGA IMA

U izlazak s policijskom odorom VARAŽDIN - Zar se tako ponaša jedan policajac, pitali su se gosti jednog varaždinskog lokala kada su u četvrtak iza 2 sata primijetili prilično veselu osobu u policijskoj odori.

Zatečeni viđenim, neki su odlučili nesvakidašnji prizor ovjekovječiti fotoaparatima na mobitelima, a drugi su o tome obavijestili i PU varaždinsku.

Utvrđeno je da 29-godišnjak, kod kojeg je utvrđena koncentracija alkohola od 1,8 g/kg, nije uopće policajac, već se samo obukao u policijsku odoru koja pripada njegovom ocu, umirovljenom policajcu. Odora mu je oduzeta, a protiv njega slijedi optužni prijedlog.

NAŠA POSLA

Ucjenjivao ga računalom BREZNIČKI HUM - Zbog ucjene, varaždinska policija kazneno prijavljuje 35-godišnjaka jer postoji osnovana sumnja da je od 28. srpnja pa do 3. kolovoza ove godine ucjenjivao 40godišnjeg muškarca iz Brezničkog Huma.

Uz prijetnju objavljivanja kompromitirajućih materijala, zahtijevao je određeni novac od 40-godišnjaka. U okviru opsežnog kriminalističkog istraživanja pronađeni su elektronski tragovi i sredstva kojima se služio 35-godišnjak.

NAPOKON

Časnici JNA opet na sudu MURSKA SOBOTA – Zbog vojnog zločina protiv civilnog stanovništva, Okružno državno tužiteljstvo u Murskoj Soboti podignulo je optužnicu protiv Vlade Trifunovića i Berislava Popova koji su zapovijedali jedinicama dok su iz Varaždina kretale na Sloveniju 1991. godine.

Novo suđenje generalu i pukovniku JNA, koje se tereti na temelju zapovjedne odgovornosti, zakazano je za 28. listopada. Naime, Trifunović, zapovjednik varaždinskog korpusa, te Popov, zapovjednik vojarne Kalnički partizani, već su u Varaždinu osuđeni zbog ratnog zločina. No Trifunoviću, koji se nadao obnovi tog postupka, sudilo se i zbog veleizdaje u Srbiji, ali je postupak obustavljen.

Posljedice prometne nesreće na autocesti prema Budimpešti bile su teške: dan nakon nesreće preminuo suputnik u Škodi, a desetak dana nakon toga i suputnica

EKSKLUZIVNO Radimir Čačić neće pred mađarski sud zbog nesreće u siječnju

Čačić na sud u Hrvatskoj!

Postupak u Mađarskoj prekinuo državni odvjetnik županije Somogy Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

KAPOSVÁR/VARAŽDIN – Radimiru Čačiću sudit će se u Hrvatskoj, a ne u Mađarskoj, gdje je u siječnju ove godine, prema vlastitom priznanju, izazvao prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom.

Istraga završena Kako doznajemo od policije županije Somogy, istraga oko nesreće je završena te je predmet predan hrvatskom Državnom odvjetništvu.

- Postupak je prekinut 15. srpnja na zahtjev glavnog državnog odvjetnika županije Somogy te je predmet ustupljen Hrvatskoj na temelju sporazuma o uzajamnoj pravnoj zaštiti koji su sklopile dvije države doznajemo od Karsayja Kornéla iz policije županije Somogy.

Ukoliko protiv predsjednika HNS-a bude u Hrvatskoj podignuta optužnica, odnosno ako

se oko visine kazne ne nagodi tijekom mogućih novih istražnih radnji, pred hrvatskim će se sucima raspetljavati kako se i zašto se 8. siječnja ove godine oko 13.15 sati dogodila prometna nesreća kod naselja Savoly na autocesti prema Budimpešti.

Naime, dok je nesporno da je Čačić, vozeći stranački Chrysler, udario u Škodu, pri čemu je zaustavni put njegovog vozila bio oko 80 metara, a drugog dvostruko manje - nejasno je zašto nije pravovremeno pri-

p

redmet ustupljen Hrvatskoj na temelju sporazuma o uzajamnoj pravnoj zaštiti mijetio vozilo ispred sebe i na vrijeme usporio, a zatim i zau-

DVOJBA Što je kobnog petka Čačić radio u Mađarskoj

Zašto se Čačiću toliko žurilo?

Žurba zbog navike ili...?

stavio vozilo. Prema onome što je rekao nekoliko dana nakon nesreće, razlog su bili izuzetno loši uvjeti na cesti, odnosno klizav kolnik i gusta magla.

Međutim, takvu gustu maglu opovrgavaju snimke s mjesta nesreće. S druge strane, prometni stručnjaci tvrde da je Škoda prvo udarila u zaštitnu ogradu te se potom ukošeno vratila u traku kada je na nju

Što je kobnog petka Čačić radio u Mađarskoj i je li bio sam u vozilu? To se pitanje pojavilo gotovo odmah nakon što je predsjednik HNS-a obavijestio javnost o nesreći putem priopćenja koje je medijima odaslala zagrebačka agencija IMC. Dok su neki tvrdili da je išao na aukciju slika, drugi su tvrdili da mu je iznenada uletio neodgodivi poslovni sastanak zbog kojeg je odgodio i pla-

nirani vikend sa suprugom u Kranjskoj gori. Kakav je to toliko važan sastanak bio, nikada nije objašnjeno, baš kao što nisu ni odbačena nagađanja da se radilo o susretu s mađarskim bankarima radi rješavanja gorućih pitanja…

Za razliku od drugih okolnosti nesreće, koje će se raspetljavati, do prave istine o pozadini kobnog puta vjerojatno će se puno teže doći, ako će se uopće i doći.

prednjim desnim dijelom naletio Čačić.

Ma što bilo, posljedice naleta bile su tragične: dan nakon nesreće umro je 60-godišnji suputnik i suprug vozačice, a desetak dana nakon toga i 82godišnja suputnica.

U međuvremenu, točnije dva dana nakon nesreće Čačić je poslao telegrame sućuti te iste večeri proslavio pobjedu Ive

Josipovića. Obitelji poginulog ponudio je i visoki iznos odštete, a nakon nesreće jamčevinu zbog čega je i pušten.

S obzirom na to, kao i da nije vozio pod utjecajem alkohola, predsjednik HNS-a iznio je uvjerenje da će dobiti uvjetnu kaznu, odnosno izbjeći odlazak u zatvor u slučaju čega bi napustio politiku ili barem čelno mjesto stranke.

USPJEH Na lepoglavskom području otkrivene dvije plantaže sa 167 stabljika indijske konoplje

Uhićen najveći plantažer „trave“ VARAŽDIN/LEPOGLAVA - Zbog sadnje 167 stabljika indijske konoplje, koje je dijelom uzgajao na svom dvorištu, varaždinska policija kazneno je prijavila 53-godišnjaka s lepoglavskog područja. ”Na jednoj plantaži, koja je bila u šumskom dijelu dvorišta gdje živi, bilo je stotinu stabljika indijske konoplje, visine od 40 do 250 centimetara, dok je na drugoj, obližnjoj plantaži u kukuruzištu koja se također povezuje s uhićenom osobom, bilo 67 stabljika. Vrijednost marihuane koja bi se dobila iz zaplijenjene konoplje procjenjuje

se na iznos od oko 120 tisuća kuna. Ovo je jedna od najvećih, ako ne i najveća ovogodišnja zapljena indijske konoplje na

z

asjeda u kojoj je uhićen 53-godišnjak organizirana je na Dan državnosti plantažama u Hrvatskoj, te naša druga veća ove godine”, istaknuo je u petak Darko Jurčec, načelnik Odjela kriminaliteta PU

varaždinske. Osumnjičeni uzgajivač, koji je već kažnjavan zbog djela iz domene organiziranog kriminala, priveden je uz kaznenu prijavu zbog zlouporabe droga istražnoj sutkinji koja mu je odredila 48satno zadržavanje. ”Zavaljujem građanima na informaciji u vezi ovog, kao i otkrivanja počinitelja drugih kaznenih djela kod kojih su nam bili od pomoći”, dodao je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, pri čemu je osobito pozvao na oprez zbog učestalih krađa tijekom godišnjih odmora.

Plantaža na kraju dvorišta

Urbana kultura 19

10. kolovoza 2010.

SEASPLASH FESTIVAL Reagge roots culture festival u Puli

ART

/media

Nezavisni D

Različiti glazbeni stilovi Festival spaja sve nacije i zaljubljenike glazbe pa nitko nije bio nezadovoljan Piše: STELA NOVAK Snimio: MARINKO KRKLEC

Nakon četiri predivnih dana provedenih u Puli, završio je i osmi po redu Seasplash festival, a svi koji su mu prisustvovali, još su pod dojmom ovog euforičnog događanja.

Seasplash je glavni i najveći reagge roots culture festival u našoj zemlji, a on se osmi put zaredom održava na prostorima bivšeg i dijelom postojećeg vojnog kompleksa na Monumentima udaljenim od Pule desetak kilometara kopnom, ili par kilometara morem. Tako festival svake godine podržava, ali i širi različite glazbene stilove, pa je tako za svakog glazbofila bilo ponešto od rootsa, duba, reggaea, skaa, rocksteadyja pa sve do elektronskih junglea, drum’n’bassa, hip-hopa, breakbeata, dubstepa i još mnogih.

Festival spaja sve nacije i zaljubljenike glazbe te uz odličnu organizaciju, nitko nije bio nezadovoljan. Prostor za kampiraje nudio je prilike za upoznavanje novih ljudi, štandovi su različitim ponudama upotpunjavali festival. Tako se mogla naći vegetarijanska hrana, domaći čajevi, nakit, zastave, majice, remenje, degustirati medica i borovnjiček. Također su se danju održavale žonglerske

radionice, gdje se moglo uz žongliranje čunjevima, naučiti i hodati štulama. Svatko tko je bio ovisan o javnom prijevozu, nije imao problem doći na prilično udaljenu lokaciju od centra, jer je bio organiziran poseban brod s redovnim linijama. Tako je Seasplash brod osigurao siguran dolazak i odlazak na Monumente.

Započevši u četvrtak, prvi festivalski dan je tako na Mainsplash stageu otvorio festival s Beetan tone, High Tone i Las Balkanieras, dok je na Soundsplash stageu raspalilo mase Dr. Rus, RSD, DJ Twelve, Upliftment Intla također se održao i Dolce vita Balkan promo party, a na Electrosplash stageu mogli smo uživati u zvukovima in dubstep, breakbeat & wobbly basss by dubstep KLUB crewa u koju se ubrajaju Led piperz, Teddy Lee, Jan Becele i Bamster. Drugi festivalski dan – petak, malo je rashladio ljetni pljusak koji nikako nije spriječio zaljubljenike u ovu vrstu glazbe da nastave uživati u zvučnim imenima poput Smith & Mightyja, Elv isa Jacksona, Bamw ise i Lutana Fyaha na Mainsplash stageu, Exodusa, DJ Chatka, te Raula na Soundsplash stageu, dok su na Electrosplash stageu bili Disbreakz, Jigen, Demonaut&Breakomora, DJ Craftman, Miroman, MC Frikk

N

J

M

d likk. Subota, koja je ujedno i zadnji dan na istoj lokaciji raspalila mase nastupima od Iration steppas, ST!llness, Gentleman’s dub club, Postolar tripper, Kandžija, Oli dobolli, Danny bwoy, DJ D-gree, Sergej, Arszenik, DJ Zert Iop. Nezaobilazan plesni podij Dubsplash stagea okupio je Channel one sound system, Weeding dub, te Digitron sound system, koji su svo-

jim odličnim hostingom koji su zadovoljili sve glazbene potrebe poklonika najfinijeg dub sounda. Zadnju priliku da svi zaplešu nudio je zadnji dan festivala, koji se odselio s Monumenata u tvrđavu Fort Punta Christo, Štinjan te se uz Seasplash crew i druge goste pozdravio od ovogodišnjeg Seasplasha. Sljedeće se godine sve ponavlja uz iste dobre ritmove, ljude i euforiju.

ROCK OAZA 2010: Svirali Larva, Pod Silom Živ, Kula, Line Out...

Nakon dosta vremena varaždinska i međimurska publika imale su priliku ponovo uživati u rock glazbi regionalnih izvođača i bendova. U subotu 7. kolovoza u Oazi kod dravskog mosta rock bend Pod Silom Živ organizirao je koncert ponajboljih rock izvođača u regiji pod nazivom „ROCK OAZA 2010“. Publiku je svojim rock kantautorskim nastupom u izvrsnoj akustičnoj izvedbi zagrijao Goran Pintarić iz Koprivnice, nakon čega je uslijedio nastup grupe Larva iz

anas je u Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinu, moderno biti – nezavisan. Izaći iz stranke, otići u drugu, osnovati novu ili kandidirati se s vlastitom listom. Ili smisliti neku novu ekipu, iniciDenis Peričić, jativu, savez ili koalicimr. sc. ju. Glavni problem je što to uglavnom nisu neki novi ljudi, nego političari koje dobro znamo već desetljećima. ije prošlo mnogo, a Mesić ni u mirovini – ne miruje. Šuška se da će stvoriti neku novu stranku ili listu, nešto “nezavisno”, nekakav “treći put”. O tom “trećem putu” govori se otkad je demokracije u Hrvata. Nekad davno mi naivci mislili smo da su npr. HNS, HSLS ili HSS osnovani da tvore taj centar, tu zlatnu sredinu, a ne da podupiru ovu ili onu vlast. Ili obje. edva čekamo da nam se vrati Mesić. S osam banki i nakon 20 godina na vlasti(ma), samo nam on još (opet) fali. Kažu, mogao bi okupiti još neke heroje demokracije. Vojkovića, recimo. Herak se već slika. I vjerojatno ćemo svi izdvajati za njegovu plaću u Mesićevom uredu. Jer bivšem predsjedniku treba savjetnik za turizam. islim da bi Mesić mogao izvući neke pouke iz njemu jako drage Alke. Zašto nema incidenata kad se Josipović pojavi u Sinju? Iako ni aktualni predsjednik nije moj politički favorit, možda je Josipovićev primjer pravi dokaz koliko je Mesić, zbog svoje svadljivosti i samodopadnosti, zapravo nepotrebno trovao politički prostor. ednostavno, izgleda da su mnogi shvatili da su sve stranke postale nepopularne jer se ne uspijevaju nositi sa svojim dijelom državne i društvene odgovornosti.

Pa je sad kakti zgodno biti nezavisan, izvanstranački. Ali ni to nikog ne amnestira od odgovornosti. Ni Bandića, ni Keruma, pa tako ni Mesića. A bogme niti Sanadera. ato svima predlažem da se odluče i neka jasno kažu tko su i što su. Ili neka odu svi. Napokon.

Čakovca koja je svojom svirkom uzgibala zagrijanu publiku, koju je nakon njih u potpunosti zapalila svirka benda Pod Silom Živ iz Čakovca/Varaždina. Bend je svojom žestokom izvedbom autorskih pjesama naveo publiku da zapamti još nekoliko novih refrena i tekstova pokazavši da i u našoj regiji djeluju rock bendovi koji imaju što reći.

Nakon njih, još nabrijanu publiku u super raspoloženju zadržala je Kula iz Murskog Središća svojim izvanredno dobrim izved-

bama Zeppelina, Hendrixa i drugih rock klasika. Za kraj, publika je mogla uživati i u nešto žešćoj svirci Line Outa iz Goričana koji su, iako mladi, pokazali da su i oni prisutni i da će i njihovo vrijeme doći.

Organiziran povodom godišnjice rada benda Pod Silom Živ, koncert je ispunio sva očekivanja nazočnih pruživši im šest sati izvrsnog rocka, druženja i dobrog provoda, dokazujući da u našoj regiji djeluje niz izvođača koji zasigurno imaju svoju publiku.

J

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

20 Kulturni obzor

10. kolovoza 2010.

ŠPANCIRFEST Osvrt na neke manje poznate aspekte ili: “U

U D-duru

Ana i Viktor Vidović na Musica Appassionata A

na Vidović i Viktor Vidović, sestra i brat gitaristi iz poznate glazbene obitelji Vidović, gostovali su u Šibeniku na Trećem festivalu “Musica Appassionata”. iktor Vidović rođen je 1973. godine u Karlovcu.

Potječe iz poznate glazbene obitelji, što je svakako utjecalo na postizanje značajnih rezultata već u najranijoj dobi. S 12 godina održava prvi samostalni koncert, a s 13 osvaja prva mjesta profesor gitare u na službenim natjecanjima Glazbenoj školi Varaždin Hrvatske i bivše Jugoslavije.

S 14 godina upisuje Konzervatorij u Ženevi u klasi brazilske gitaristice Marie Livie Sao Marcos pod čijim vodstvom osvaja prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju glazbenih umjetnika (CIEM) u Ženevi kao najmlađi pobjednik u povijesti natjecanja, nagradu ‘’Villa Lobos’’ te ‘’Patek Philippe’’ nagradu za posebnu glazbenu interpretaciju. na Vidović rođena je u Karlovcu 1980. Gitaru je počela svirati u petoj godini inspirirana svirkom svog brata Viktora Vidovića čiji je talent izmamio ovacije na Epiduarus festivalu (2008.). Ana već u 11. godini nastupa u internacionalnim razmjerima, a s 13 upisuje Glazbenu akademiju u Zagrebu kao najmlađa studentica te institucije.

Studira u klasi Ištvana Romera u Zagrebu, te Manuela Barrueca na Peabody konzervatoriju u Baltimoreu (SAD). svojila je zavidan broj internacionalnih nagrada diljem svijeta, a ističu se: Fernando Sor (Italija), Francisco Tárrega (Španjolska), Mauro Giuliani (Italija), Printemps de la Guitare u Belgiji te Young Concert Artists International Auditions u New Yorku. Ana Vidović za sobom broji već preko tisuću koncerata u najprestižnijim dvorana svijeta te na poznatim gitarističkim i drugim festivalima u Rimu, Beču, Parizu, Londonu, Salzburgu, Varšavi, Tel Avivu, Oslu, Kopenhagenu, Budimpešti, San Franciscu itd. Njen izvanredni talent i fascinantne glazbene sposobnosti doveli su je u sam vrh glazbene elite današnjice. Dobitnica je diskografske nagrade Porin 1999. u tri kategorije, kao i s bratom Viktorom 2009. na i Viktor ne sviraju baš često zajedno; iz jednostavnog razloga, kažu, zato što Ana živi u Americi, a Viktor u Hrvatskoj, pa nemaju puno prilike vježbati i pripremati zajedničke nastupe. ovaj u Šibeniku bio je - vrhunski. U prepunom foajeu HNK-a Šibenik istkala se ta fina, intimistička veza između umjetnika i publike. Dodatno inspirirani sredinom i publikom, Ana Vidović i Viktor Vidović predstavljali su tu večer dvije raspjevane gitare u punoj raskoši. virali su Piazzollu, Albeniza, Villa Lobosa, Dyensa, Takemitsua i - Viktora Vidovića. Štoviše, Vidovićev “Rondo gitaristico” na šibenskom koncertu imao je svoju praizvedbu, s autorovom “Kućom na splavi“ su i završili koncert, a obje su završne skladbe oduševile publiku.

Varaždinski festiv znaku “visoke rez

V

Darko RUŠEC

A

O

A A S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Web stranica www.spancirfest.com pruža mnoštvo informacija, ne samo o programu i sudionicima, nego i o zanimljivim organizacijsko-tehničkim pojedinostima i pogodnostima Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

U prošlom broju Regionalnog tjednika na ovom smo se mjestu osvrnuli na neke općenite značajke Špancirfesta, poglavito na njegove komparativne prednosti, ali ne prežući pritom iznijeti ni određene kritike i dobronamjerne savjete vezane uz dosadašnji, a još više i budući život jedinstvenog varaždinskog festivala.

Kako se ovogodišnje izdanje Špancirfesta bliži, vrijeme je da istaknemo i neke nedvojbene organizacijske kvalitete, o kojima se rjeđe govori, a koje ovu manifestaciju uistinu čine događajem snažne tehnološke potpore odnosno, da upotrijebimo

trenutačno vrlo popularan telekomunikacijski termin – “visoke rezolucije”.

Takav “support” zacijelo i priliči festivalu koji je samo prošle godine okupio 1400 izvođača iz 14 zemalja te 140 izlagača te ponudio 190 programa u ukupnom trajanju od 209 sati!

Online vodič Prije svega, tu je dobro opremljena web-stranica www.spancirfest.com, koja je samo prošle godine imala više od 100.000 klikova i sigurno pr idonijela da sam festival lani posjeti oko 150.000 ljudi. Web-stranica svakome može doći kao odličan vodič kroz festivalska zbivanja, pa čak i ako se iz-

gubi usred mnoštva zbivanja i posjetitelja – naravno, ako uza se ima mobitel koji podržava surfanje internetom, a takvih je danas sve više.

Upravo zbog toga, vrlo je primamljiva i inventivna (možda to i nije neka svjetska novost, ali nama starijima to se čini vrlo atraktivnim) iPhone aplikacija. Špancir će tako biti prvi festival u Hrvatskoj koji će posjetiteljima

i

Phone aplikacija – zgodna inovacija!

potpuno besplatno ponuditi novi, suvremeni telekomunikacijski informativni kanal.

Aplikacija će donositi vijesti, pokrivati sve događaje, ponuditi interaktivne mape i mogućnosti aktivnog uključivanja u festival.

Također, na www.spancirfest.com može se naći i plan dostupnih parkirališta, kao i naznačeni pješački putovi do poprišta zbivanja, što je od osobite koristi posjetiteljima koji dolaze izvan Varaždina.

(Mi Varaždinci tih se dana ionako uopće nećemo moći voziti…) Drugo je pitanje hoće li ta parkirališna mjesta moći izdržati kapacitet očekivanog broja posjetitelja (a sigurno neće), ali barem će dijelom olakšati snalaženje našim gostima.

A upravo je stoga odlična zamisao o organiziranom

Kulturni obzor 21

10. kolovoza 2010.

Upute za uporabu spektakla”

val u zolucije”

LJETO U VARAŽDINU Tradicionalni književni susret “Srebrna cesta” u Starom gradu

Nakon pjesnika - vrsni domaći pripovjedači

“Na književnim večerima, tata je dobro, čak odlično, kazivao svoje stihove. Nikad nije mnogo raspredao sebi, pročitao bi svoju Srebrnu cestu i još poneku pjesmu”,

rekla je u jednoj reportaži 1999. Ina Katarina Krklec o svome ocu književniku Gustavu Krklecu (1899.-1977.), Hemingwayevu vršnjaku i prijatelju.

I prema toj je antologijskoj Srebrnoj cesti, koju je Krklec, samoprozvani “rimarski obrtnik”, napisao kao 19-godišnjak u Rijeci, 1976. nazvan recital koji je poslije 20-godišnjeg prekida obnovilo Varaždinsko književno društvo na početku novog milenija.

I kada je glumac Ivica Plovanić maestralno recitirao stihove “Srebrn plašt će pasti / dalekom cestom kud te srce vode...”

na I. Srebrnoj cesti 21. kolovoza 1976. u Gradskoj knjižnici Sloboda, u pjesnikovim su očima zasvjetlucale suze...

Ove je godine pak, u subotu 8. kolovoza u Starom gradu, ova književna priredba bila u cijelosti prepuštena vrsnim domaćim pripovjedačima, mahom članovima VKD-a: Nadi Rukav-Bogojević, Željku Fundi, Predragu Darabošu i Petru Žitniku iz Varaždina te Antunu Stjepanu Previću iz Stažnjevca, dok je glumica Ljiljana Bogojević kazivala Krklečevu Srebrnu cestu, a sve prisutne dodatno zabavio tamburaški sastav Mejaši.

PRIČE Tko jest, a tko nije ušao u knjigu

ZOO - sa svima i svim?

Prva knjiga Marija Surjaka - “Liliputanci u zoološkom vrtu” Piše: IVICA ZAMODA

IVANEC - Mario Surjak, ivanečki pjesnik i pripovjedač mlađe generacije, uvijek se odlikovao specifičnim (gotovo esefovskim) pristupom raznolikim temama iz svakidašnjice. Glavna značajka tog pristupa redovito je bila provokativnost, osebujna duhovitost, sarkastičnost do daske.

Nedavno su mu riječka udruga Katapult i nakladnička kuća Zigo objavili prvu knjigu i to zbirku priča “Liliputanci u zoološkom vrtu”.

Istaknute značajke on potvrđuje i u programatskom predgovoru nazvanu “Razbijanje mitova o umjetnosti”: -... zbor luđaka koji po

o

čemu sve Surjak piše najjednostavnije je odgovoriti - a o čemu ne piše...?! davno utvrđenim klišejima pjevaju o mjesecu, zvijezdama i ljubavi... Ustvari cjelokupni proces umjetnosti je najjednostavnija stvar na svijetu: živi, živi i stvaraj, stvaraj mrtav - kaže Mario mrtav hladan.

Ova zbirka priča predstavljena i na književnoj večeri u Rijeci (urednica je Dijana Merdanov ić), donosi 32

autobusnom prijevozu za posjetitelje iz Zagreba tzv. Špancirbusom. To uistinu nije ništa novo, ali se još

W

eb-stranica vodi i do parkirališnih mjesta odavna, primjerice u slučaju Varaždinskih baroknih večeri, pokazalo izvrsnom promocijom grada i njegovih manifestacija. U slučaju Špancirfesta takva opcija znatno olakšava Zagrepča-

nima snalaženje po zakrčenom gradu, odnosno lišava ih svih mogućih prometnih muka, pa nam tako dovodi i više gostiju.

Naravno, web - stranica Špancirfesta nudi i mnoštvo podataka o samom pro gramu, sudionicima, kao i promotivne fotografije i ostale tehničke podatke.

Očekujemo da će se, kad festival počne, iz dana u dan ažurirati kako bi pružila promptne podatke o eventualnim promjenama programa, što je vrlo moguće u ovo meteorološki vrlo ćudljivo kasno ljeto.

pripovjedna teksta na 150 stranica (izdvojimo naslove: Spašavanje svijeta, Nirvana smrada, Tok svijesti uzvodno, Mjesec krade posao Suncu,...)

Na pitanje o čemu sve Surjak piše najjednostavnije je odgovoriti protupitanjem - a o čemu ne piše...?!

iskapanjima.

Njegovu priču “Pronađeni raj” adaptiranu za lutkarsku scenu izvodi kninsko kazalište “Pinokio”, a za rukopis zbirke pjesama “Autogeno zavarivanje i kineski kolačići” primio je pohvalu Goranova proljeća 2003. godine.

Mrtav hladan A obrušio se svojim perom i na koncerte, i mas-medije, i nogomet, i politiku, i seksologiju, i historiografiju, i običaje, i predrasude, i umjetnost, i, i, i...

Uvijek se služeći respektabilnom zalihom adrenalinizirane satire koja šiba i slijeva i zdesna bez ikakva pardona on pri tom ne štedi nikoga pa ni samoga sebe.

Spomenimo da je Mario

Regional band na Špancirfestu banda uskoro predstoji snimanje prvog CD-a s vlastitim skladbama u produkciji udruge Aulos pod ravnanjem poznatog producenta Vladimira Gotala - Dodeka.

Nakon uspješnog nastupa u Havana Clubu u Čakovcu Regional band priprema se za skorašnji koncert na Špancirfestu koji će održati zajedno s Desperado bandom.

Uz to članovima Regional

Surjak (rođen 1977. u Varaždinu), završio Srednju ekonomsku, premda, kako sam veli, nikad se nije bavio ekonomijom već (foto i pisanim) novinarstvom u tiskanim i internetskim medijima, a kao sezonac brao je grožđe u Sloveniji i bio fizikalac na arheološkim

LJETO U VARAŽDINU

Koncert Pop apsinta Posljednji iz niza koncerata ovogodišnjeg Ljeta u Varaždinu pred fontanom i terasom Rogoza na Kazališnom trgu na rasporedu je u subotu, 14. kolovoza, s početkom u 21 sat.

Nastupit će varaždinska grupa Pop apsint.

Bit će to dobra prilika da se i šira publika upozna sa svirkom

ove grupe, koju predvodi Dejan Parlaj Žeta, a s njim u postavi Pop apsinta nastupaju i Daša Suhić, Kristina Kovačić, Goran Majhen Luna te Tomislav Krklec Krki. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati na Podrumskoj sceni Rogoz. Za sve posjetitelje koncert je, naravno, besplatan. (dp)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

22 Duplerica

10. kolovoza 2010.

EKSKLUZIVNO Posjetili smo reprezentativni dvodnevni međunarodni Airshow Kecskem

Dvanaest sati „čardaša

Već tijekom jutarnjeg dijela programa uživalo se u nastupima ne oldtimera nego „goldtimera“ - helikoptera M restaurirani, platnom presvučeni zrakoplov, posebno nam je zapeo za oko jer isti takav pedesetih je godina proš

Posada gigantskog Boeingova transportera C-17 u 15-minutnom letačkom programu demonstrirala je njegove STOL (Short Take-Off and Landing) karakteristike od kojih staje dah Piše: JOSIP NOVAK iharaci@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

međunarodnim aeromitingom.

AdrenalinKEČKEMET – Stotu obljetnicu ratnog zrakoplovstva u Mađarskoj i 30. godišnjicu leta prvog mađarskog astronauta Bertalana Farkasa u svemir naši susjedi

d

ominirali su lovci Eurofighter, JAS39, F-16, MiG-29, F-5, F-15, Su-27 i F- 18 Mađari obilježili su protekli vikend impozantnim dvodnevnim

ski show Naime, mađarsko Ministarstvo obrane kao glavni organizator 11. air showa, karavanama zaljubljenika u zrakoplovstvo osiguralo je najbogatiji program u povijesti ovog eventa, koji se tradicionalno

Na displeju mađarskih OS-a moglo se ciljati u leteće mete

održava u vojnoj zrakoplovnoj bazi Kečkemet, smještenoj nekih 60 kilometara južno od Budimpešte.

Airshow Kecskemet jedan je od 5 najvećih tra-

dic ionalnih aeromitinga u Europi, a o 12satnom „čardašu“ na nebu i na

zemlji koji su Mađari pripremili posjetiteljima iz cijelog svijeta najbolje govori podatak da se u spomenutoj zrakoplovnoj bazi našlo stotinjak borbenih i c iv ilnih mla -

z n i h zrakoplova u „bojama“ dvadeset i dviju država! Među njima dominirali su lovci Eurofighter,

Restaurirani Polikarpov PO-2 počiva nakon letačkog programa

JAS-39 Gripeni, F-16, MiG-29, F-5, F-15, Su-27 pa čak i mornarički F/A 18- C

(U S A F - a , a l i s oznakama švicarskog ratnog zrakoplovstva)... Pored velikog broja izloženih helikoptera, sportsko-turističkih i aviona za prelaznu obuku vojnih pilota, nismo mogli ne

primijetiti četveromotorni gigantski Boeingov transporter C-17 Globemaster. Spomenuti avion u svojem 15-minutnom letačkom programu de-

monstr irao je svoje STOL (Short Take-Off and Landing) karakteristike, no talijanski transporter srednje veličine Alenia C-27J Spartan, daleko je više oduševio publiku. Treba znati, upravljan rukama vještih pilota, ovaj dvomotorni „bumbar“, kako ga zbog izgleda neki zovu, bez

Rumunjski pilot iz zastarjelog MiG-a 21 izvlačio je maksimum

Kultura stanovanja 23

10. kolovoza 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

SAVJETUJEMO

Otvorite pogled prirodi Ležećoj kadi, tuš kabini ili jacuzziju osigurajte pravilan položaj u prostoru kako biste istinski mogli uživati u vodenim efektima. Pravilan položaj podrazumijeva laku dostupnost za korištenje i održavanje tj. čišćenje.

Položaj ovih elemenata ne smije otežati pristup ostalim elementima i opremi u prostoru. Dimenziju željene opreme prilagodite raspoloživoj dimenziji prostora u koji ju smještate.

Položaj orijentirajte prema staklenim površinama koje otvaraju pogled prema pri-

Ukoliko imate vlastiti vrt ili dovoljno veliku terasu, ne propustite kreirati ove izuzetne ugođaje

UGOĐAJ U DOMU Kućni wellness je spas ako niste u prilici rashladiti se prirodnim vodama

Vodeni efekti – osvježenje i ukras Osim dizajna pojedinih elemenata, izuzetno su bitni vodeni efekti koje proizvode kako bi trenuci tuširanja, opuštanja i uživanja bili što ugodniji Piše: MONIKA GALOVIĆ DUMENDŽIĆ dipl. ing. arh

Svima onima koji ovo ljeto neće imati priliku rashladiti se u prirodnim vodama – moru, jezerima ili rijekama, poručujemo: izuzetne vodene efekte možete stvoriti i u vlastitom domu te uživati u osvježavajućim trenucima i ljepoti koju prenose u prostor.

Jacuzzi za mase Kada se temperature zraka dignu iznad 30°C, većina mašta o odlasku na ljetovanje i dodiru s hladnom vodom. Voda pobuđuje pozitivne asocijacije i osjećaje, pa je kao takva u opremanju doma potrebna iz funkcionalnih, ali i psihološkoestetskih razloga. Posvetite posebnu pažnju uređenju i opremanju kupaonice, ali i

drugih prostora, npr. kućnog wellnessa ili vrta – terase, gdje su vodni efekti poželjni kako bi podigli kvalitetu unutarnjeg ili vanjskog prostora. Moderno stanovanje estetiku podiže na

v

oda pobuđuje pozitivne asocijacije i osjećaje, pa je u opremanju doma itekako potrebna visoku razinu te ona nužno postaje sjedinjena s funkcionalnošću. U slučaju kupaonice to znači da ležeća ili jacuzzi kada, tuš kabina i ostali elementi nemaju samo ulogu u održavanju osobne higijene već i podizanju estetskih doživljaja prostora.

Protukliznost je bitna osobina kupaonskih elemenata

Komponenta dizajna pojedinih elemenata postaje izuzetno važna, jer stanovanje i konzumiranje opreme znači i uživanje u lijepom. Osim dizajna pojedinih elemenata, izuzetno su bitni vodeni efekti koje proizvode kako bi trenuci tuširanja, opuštanja i uživanja bili što ugodniji.

Prilikom kupovine kupaonskih uređaja i opreme raspitajte se o tehničkim karakteristikama, jačini i vrsti mlaznica, opsegu mlaza, mogućnosti programirane izmjene njihove vrste i jačine te načinu održavanja i čišćenja (kako se mlaznice vremenom ne bi začepile zbog kamenca). Tehničke karakteristike izuzetno su bitne kako biste pravovremeno osigurali dovod svih potrebnih instalacija na priključna mjesta.

rodi, osobitim dijelovima vašeg doma ili zidu koji pruža mogućnosti osobitog oblikovanja ili obrade. Protukliznost je bitna stavka kada se govori o kupaonskoj opremi i vodenim efektima.

Poželjno je odabrati tuš kabine s protukliznim dnom, pogotovo u obiteljima s malom djecom ili starijim osobama. Protukliznost je bitna za kompletnu površinu kupaonskog ili vanjskog poda terase ili vrta koji dolazi u kontakt s vodom te kao takav postaje opasan za hodanje. Mogućnost ozljede pri izlasku iz ležeće ili tuš kade treba svesti na minimum. Osobito atraktivne su ležeće kade i jacuzziji za vanjsku primjenu. Koliko god osvježavajući osjećaji bili pri dodiru s vodenim efektima u unutarnjim prostorima, još su kvalitetniji kada se to dogodi na vanjskom prostoru u direktnom kontaktu s prirodom.

Kutak za osvježenje u decentnom stilu

Prije postavljanja provjerite projektirana opterećenja

Izdignuta tuš kabina sa staklenim stijenama

24 Kultura stanovanja

10. kolovoza 2010.

KARAKTERISTIKE

Ne bubri na vlazi…

Bitne karakteristike drveno-kompozitnih podova su izuzetno dug vijek trajanja (garancija tvrtke dobavljača do 25 godina). Uz to, stvara se istinski ugođaj drvene obloge, a materijal nema šupljina, pukotina ili ružnih čvorova. Njegovo je održavanje jednostavno i zadržava mogućnosti obrade baš kao kod drveta!

Ne sadrži štetne kemijske tvari i može se s lakoćom reciklirati.

Posebno u vlažnim uvjetima, kompozitni podovi imaju nizak koeficijent bubrenja.

Prilikom postavljanja drveno-kompozitnih podova, potrebno je slijediti upute proizvođača ili taj posao prepustiti ovlaštenim

Drveno-kompozitni podovi koji se mogu postavljati samostalno ili u kombinaciji s drugim materijalima poput kamena, keramičkih pločica, opeke i slično

TRENDOVI Novi ekološki materijali za oblaganje terasa, prostora oko bazena...

Drveno-kompozitni podovi pravi su hit tvrtkama koje garantiraju za svoj rad. Ovakvi podovi namijenjeni su isključivo vanjskim površinama i podnose konstantna dinamička opterećenja do 450kg/ m2. Postavljaju se na podlogu u nagibu (1%) zbog odvodnje. Pod se polaže na potkonstrukciju tj. oslonce minimalne dimenzije 5 x 5 cm, kako bi se omogućila pravilna ventilacija. Oslonci ne smiju biti postavljeni u vodu. Potrebno je osigurati razmake, koje definira proizvođač, zbog pravilnog odvoda vode i temperaturne ekspanzije materijala.

Ideja pri stvaranju ovog materijala bila je prenijeti ono najbolje od drveta, a to je izgled i ugođaj koji stvara u prostoru, te korigirati njegova svojstva u smislu trajnosti, lakoće održavanja, osjetljivosti na vlagu...

Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Uređujete li terasu, balkon, vrt, prostor oko bazena ili okućnicu te se dvoumite oko izbora završne podne obloge, preporučit ćemo vam drveno-kompozitne podove za eksterijere, koji su zbog svojih odličnih svojstava postali pravi hit!

Lijepi i neškodljivi Među mnogim materijalima koji se nude kao dobro rješenje za oblaganje vanjskih površina, posebno se ističu drveno-kompozitni podovi koji se mogu postavljati samostalno ili u kombinaciji s drugim materijalima poput kamena, keramičkih pločica, opeke i

slično. Svojim izgledom stvaraju tople i ugodne ambijente primjerene privatnim, ali i javnim prostorima. Drvenokompozitni podovi izrađuju se od mješavine recikliranog

m

aterijal se može reciklirati i ne sadrži nikakve toksične spojeve drveta i polimera. Tako nastaje ekološki kompozitni materijal koji svojim svojstvima nadmašuje drvo zbog trajnosti i održavanja, te keramičke pločice zbog konačnog ugođaja. Zbog izuzetne trajnosti, otpornosti na vremenske utjecaje, trulje-

nje, plijesan i gljivice, ovakvi se podovi preporučuju za oblaganje terasa, prostora oko bazena, dokove marina itd.

Ovaj drveno-kompozitni materijal može se reciklirati, ne sadrži nikakve toksične spojeve i kao takav preporučljiv je svim ekološki osviještenim pojedincima. Iako se radi o drveno-kompozitnim podovima, potrebno je naglasiti da oni prenose ljepotu drveta na površinu poda. Upravo je to bila osnovna ideja pri stvaranju ovog materijala: prenijeti ono najbolje od drveta, a to je izgled i ugođaj koji stvara u prostoru, te korigirati njegova svojstva u smislu trajnosti, lakoće održavanja, osjetljivosti na vlagu, truljenje, napade insekata itd.

Bazen u obliku gitare - kakav se samo može poželjeti

10. kolovoza 2010.

Kultura stanovanja 25

26 Kultura stanovanja

10. kolovoza 2010.

Duplerica 27

10. kolovoza 2010.

met 2010, na kojem su sudjelovali zrakoplovi iz 22 države i nastupalo šest akrogrupa…

a“ na nebu i na zemlji Mi-2, transportnog Lisunova Li-2 (sovjetske inačice legendarnog Dc-3), ali i dvokrilca Polikarpova Po-2. Ovaj šlog stoljeća bio prvijenac u „floti“ Aerokluba Varaždin

Piloti akrogrupe Patrouille Suisse lete na “alpskim tigrovima” tj. lovcima F-5

ikakvih problema izvodio je niz valjaka i svoj nastup na kraju

A

irshow Kecskemet jedan je od 5 najvećih tradicionalnih aeromitinga u Europi

začinio petljom, odnosno – loopingom!

Naši – bez dima!

Već tijekom jutarnjeg dijela programa uz neizbježnu kavicu uživalo se u nastupima ne oldtimera nego „goldtime-

ra“ - helikoptera Mi-2, transportnog Lisunova Li-2 (sovjetske inačice legendarnog Dc-3), ali i dvokrilca Polikarpova Po-2. Ovaj restaurirani, platnom presvučeni

zrakoplov, posebno nam je zapeo za oko jer isti takav pedesetih je godina prošlog stoljeća bio prvijenac u „floti“ Aerokluba Varaždin. Promoviranju zrakoplovstva svojim su nastupom posebno doprinijele akrogrupe Flying Bulls (Austrija), Iskra

Klinci su došli na svoj račun, s prstom na gumbu - “pali”

I nježniji spol, i reporteri svih zemalja, neprekidno su “škljocali” svojim fotoaparatima

na akrogrupa RZ Italije) slavi 50.

Team (Poljska), Patrouille Suisse (Švicarska), Turkish

Stars (Turska) te još dva „slavljenika“. Naime, treba znati da ove godine Frecce Tricolori (proslavlje-

godišnjicu postojanja, a naša akro-

Leteća topovnjača Mi-24 “nikako da upali”

grupa

Krila Oluje koja se također predstavila (ili „Vihar Szárnyai“ kako je pišu Mađari) svoju petu!

Žalosno, ali istinito, iako je dimna instalacija ključan faktor i kad je u pitanju razvoj programa nastupa akrogrupe, vrhunski piloti našeg RZ-a kao istinski promotori RH koji su u stanju savršeno izvesti svaki manevar u zraku – i dalje lete bez nje! I to samo zato jer bi im to trebali odobriti ljudi od politike, kojima je zrakoplovstvo nešto strano i nepoznato, odnosno, isti oni koji nisu odobrili ni organizaciju velike centralne proslave 100. godišnjice Hrvatskog zrakoplovstva koju i mi proslavljamo ove godine.

Gužve je bilo i na probi sjedišta za katapultiranje

28 Putopisi

10. kolovoza 2010.

PUTOPIS Sanja Željeznjak živjela je pet godina u Zemlji Izlazećeg Sunca (6) Kamikaze - doslovno: “božanski vjetar”

Japanski blic-napad na Pearl Harbor 7. prosinca 1941.

Hirošima danas. Lijevo, kupola u spomen-parku Hirošime za mir, ruševina iz doba atomske bombe

Povijest i suvremenost ... označio je ulazak SAD-a u Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat završio je samo nekoliko dana nakon pada atomske bombe na Hirošimu 6. i Nagasaki 9. kolovoza 1945.

Piše: SANJA ŽELJEZNJAK

Ovih dana navršava se 65. obljetnica atomskog bombardiranja japanskih gradova Hirošime i Nagasakija, događaja koji zaslužuje pozornost ne samo Japana, već i ostatka svijeta, budući da je tim kontroverznim činom službeno okončan Drugi svjetski rat. Kako Japanci kao povijesno veoma svjesna nacija danas gledaju na vlastitu prošlost, i kako se suočavaju s nekim njezinim manje slavnim epizodama?

Ratna prošlost Japan je u rat ušao na vrhuncu svojih ekspanzionističkih težnji prema ostatku istočne Azije. Pokorivši nekoliko susjednih država, carski totalitarni režim u sljedećem je naletu izveo napad bez presedana na američku vojnu bazu Pearl Harbor 7. prosinca 1941. Bio je to početak pakla na Pacifiku, rata koji će ostati upamćen po svojoj brutalnosti, intenzitetu i gotovo nevjerojatnoj količini ideološke i vojne indoktrinacije na obje strane.

Saveznici su imali velikih problema sa svladavanjem japanske vojne sile, koja je iako brojčano i materijalno slabija, dugo vremena ostvar ivala premoć. Iz odanosti japanskih

Japanu nedostaje čvrsta ruka karizmatičnog vođe Kao vodeća svjetska sila i kulturološka ikona, Japan uživa divljenje i naklonost mnogih država svijeta. Posljednjih godina poboljšavaju se i odnosi s njegovim azijskim susjedima. To se može pripisati u zasluge pomirljivijih političara nove generacije.

No, stoji činjenica kako se premijeri i

vojnika tisućljetnom bushido principu “puta ratnika” kakav je nekoć važio za samuraje, te iz vjernosti caru kojeg se smatralo božanskim bićem, izrastala je

j

apanska vojska prisiljavala je stanovništvo na masovna samoubojstva

fanatičnost pilota-samoubojica (kamikaza) koji su se svojim zrakoplovima obrušavali direktno na neprijatelja.

Fanatičnost vojnog vrha koji je zemlju survao u bezizlazni rat očitovala se u posebno bolnoj epizodi japanske ratne povijesti s kojom moderni Japan još uvijek nije izašao na čistac, a to je završetak ratnih operacija u borbama na južnom otoku Okinawi. U toj najžešćoj bitci na Pacifiku, procjenjuje se da je od početka travnja do sredine lipnja 1945. izginulo više od 200.000 ljudi, od čega su više od polovice bili civili. Povijesne činjenice dokazuju kako je japanska vojska prisiljavala stanovništvo na masovna samoubojstva kako ne bi pali u ruke neprijatelju, što je rezultiralo velikim brojem civilnih žrtava. Žučne debate o ovoj tematici

vladajuća garnitura u Japanu posljednjih godina smjenjuju vrtoglavom brzinom.

Japanci možda nisu spremni to otvoreno priznati, ali svjesni su kako zemlji trenutno nedostaje čvrsta ruka karizmatičnog političara koji će se jednom za svagda znati suočiti s burnom prošlošću i tako se znati odrediti i prema budućnosti.

još uvijek su na dnevnom redu u Japanu: s jedne strane vlada koja krivotvorenjem školskih udžbenika nastoji zataškati nemile događaje, a s druge strane stanovnici Okinawe koji se bore protiv takvog zamagljivanja nacionalne svijesti.

Drugi svjetski rat završio je samo nekoliko dana nakon pada atomske bombe na Hirošimu 6. i Nagasaki 9. kolovoza 1945. Ratni poraz i posvemašnja materijalna i duhovna devastacija zemlje ostavili su dubok trag na nacionalnom biću Japanaca.

Za razliku od Njemačke koja je nakon rata raščistila s avetima svoje nacističke prošlosti, za japansku vladu ostalo je još dosta posla kad je riječ o razotkrivanju ratnih zločina,

Portret kamikaze

priznavanju krivnje i kompenzaciji ratnih šteta.

Zastava japanske pješadije

Mlade generacije u Japanu danas nisu opterećene ratom i prošlošću, i čak se stječe dojam da ih zbog ubitačnog tempa života ta tematika odviše ni ne zanima. Povijest, ipak, živi u Japanu. Mnogi prominentni japanski povjesničari, novinari, odvjetnici i obični građani već se desetljećima zalažu za potpuno i konzekventno određivanje uloge Japana u njegovim osvajačkim ratovima iz recentne povijesti.

Težnje nekih nacionalističkih struja unutar japanske vlade u tome im ne idu na ruku – dokazi se poriču ili ignoriraju, a svjedoci su nerijetko izloženi i javnom šikaniranju. Da se o nekim posebno bolnim točkama ne raspravlja, pokazuje slučaj iz 2007. godine, kada je tadašnji ministar obrane morao odstupiti s dužnosti zbog kontroverzne izjave da je atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija “privelo rat kraju”, i da je ono bilo “neizbježno”.

Japanski piloti uoči odlaska na ratni zadatak

Bitka na Okinawi u proljeće 1945. - veliki broj žrtava

Sport 29

10. kolovoza 2010.

NOGOMET U 3. kolu HNL-a NK Varaždin u dobroj igri ostao neporažen od prvaka Dinama

Subotnji derbi pun sudačkih propusta Zabočkog suca Alena Gereka nisu ometali stalni zvižduci ni uvrede koje su dolazile s tribina , a u kojima se često spominjalo i ime Dinamovog izvršnog dopredsjednika Mamića Piše: GORAN JELENSKI

Nakon derbija 3 . kol a HNL-a, u kojem su NK Varaždin i NK Dinamo iz Zagreba podijelili bodove, bumbari s razlogom mogu biti razočarani. Zakinuti su za najstrožu

D

inamo je imao terensku inicijativu dok se NK Varaždin probudio tek u nastavku susreta kaznu u prvom poluvremenu i degutantno sudačko navlačanje tijekom cijeloga susreta koji je odigran pred oko 3.000 gledatelja.

Salve uvreda Usprkos po jednom golu sa svake strane, gledali su odličan i napet dvoboj, kakvih bi trebalo biti više, ali ipak susret u kojem će se više govoriti o čudnim odlukama zagorsko-zagrebačke sudačke trojke nego o samoj igri. Zabočkog suca Alena Gereka nisu, međutim, ometali niti stalni zvižduci niti uvrede koje su dolazile s tribina na kojima se često spominjalo i ime Dinamovog izvršnog dopredsjednika Mamića, kojeg mnogi smatraju glavnim krivcem sudačke pristranosti. No, ni loše suđenje nije do kraja uspjelo zasjeniti derbi u kojem se, uz ostale, isticao Davor Vugrinec koji se vratio u matični klub nakon trinaest godina i opravdano više puta dobio pljesak s tribine.

Sam početak utakmice nije bio dobar za Varaždince. Dinamo je, naime, poveo već u petoj minuti preko Rukavine, ali Varaždinci se ne predaju nego prijete preko Vugrinca koji dva puta sjajno puca,

ali rezultat se ne mijenja.

Dinamo je imao terensku inicijativu dok se NK Varaždin probudio u nastavku susreta kad je najmlađi na terenu Dominik Glavina izjednačio za konačnih 1:1. Možda bi se nešto i promijenilo, ali domaćini više nisu smjeli zapr ijetiti: sudac Gerek svaki kontakt u Dinamovoj zoni udarca okarakterizirao je kao kontra prekršaj.

Sramota!

No, usprkos tome, daleko u sudačkoj nadoknadi stvorila se fantastična prilika za domaćine koji su se našli sami ispred Dinamova golmana. Međutim, udarac odlazi pokraj vratnice.

- Odigrali smo dobru utakmicu, ali smo imali i dva puta po deset crnih minuta, u kojem smo se povukli i stajali daleko od protivnika.

Zbog toga smo primili i gol.

No, kako je utakmica prolazila, mi smo se sve više dizali, ali za nešto više trebalo nam je i više hrabrosti - izjavio je trener NK Varaždina Samir Toplak. Nažalost, povlači se utakmica po novinama u negativnom kontekstu zbog lošeg suđenja, ali to ne bi trebalo imati veze s Dinamom nego sa sudačkom trojkom koja je odvela susret u krivom smjeru. Ipak, mi smo pokazali da se možemo nositi s jakim protivnikom i prvakom Hrvatske.

Zadovoljan sam rezultatom utakmice unatoč nekoliko kriza, koje smo imali u igri kada nas je Dinamo mogao kazniti. Bio je to i prvi susret Davora Vugrinca koji je svojim iskustvom i autoritetom dao doprinos ekipi u stabilnosti.

Ovaj tjedan zbog reprezentativnih obaveza neće biti prijateljskih utakmica, nego će se momčad pripremati za dvoboj protiv Rijeke, koji je na rasporedu u subotu.

PLIVANJE

Prijave za stoti plivački maraton

Obavještavamo sve zainteresirane da se od 2. do 12. kolovoza na internetskom portalu Grada Crikvenice (www.crikvenica.com) mogu prijaviti za sudjelovanje na jubilarnom, 100. plivačkom maratonu ŠiloCrikvenica koji će se održati na Gradskom plivalištu u Crikvenici 15. kolovoza 2010. godine. Nagradni font za najbrže plivače ove godine je povećan, a svaki natjecatelj će na poklon dobiti službenu majicu i brošuru koja će biti izdana povodom 100. obljetnice maratona. Propoziciju maratona i obrazac prijava možete pogledati na službenim stranicama Grada Crikvenice.

BICIKLIZAM

Rogina uspješan

Očekivana subotnja utakmica obilovala je žustrinom koja je nagrađena žutim kartonima

Još jedan sjajan nastup varaždinskog biciklista Radoslava Rogine koji nastupa za istarski klub Loboriku!

Nakon što je na najvećoj azijskoj utrci osvojio drugo mjesto, bio je uspješan i u Italiji na utrci Gran Premio Folignano. U konkurenciji od dvjestotinjak vozača osvojio je sjajno četvrto mjesto, zaostavši za pobjednikom za samo 16 stotinki. To nije prvi zapaženi rezultat na toj stazi jer je Rogina i prošle godine osvojio drugo mjesto. S obzirom na trenutnu formu, lako je moguće da Rogina bude ukupni pobjednik ove velike utrke.

NK Varaždin domaćin reprezentacijama U21 Hrvatske i Norveške

Važan susret u kvalifikacijama za EP Utakmica mladih reprezentacija Hrvatske i Norveške odigrat će se na stadionu NK Varaždina u srijedu 11. kolovoza s početkom u 17,30 sati uz izravan T V prijenos na HRT 2.

Utakmicu organiziraju Nogometni klub Varaždin kao domać in i Hr vatski nogometni savez, kao organizator, sukladno skloplje-

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR Ž

nom ugovoru o poslovnoj suradnji u vezi organizacije međunarodne utakmice reprezentacija Hrvatske i Norveške za igrače do 21 godine u okviru kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Nogometnu delegaciju primit će zamjenik gradonačelnika Varaždina Slobodan Mikac i tajnica Grada Mirna Kezele.

ARENA SUMMER BEAT PART 3 14.08.2010. od 20,00 sati u Caffe baru Time out u Dvorani.

ATLETIKA

32. ljetna utrka u Gojancu U nedjelju 15. kolovoza u Gojancu će se održati 32. ljetna utrka Gojanec, koja će ujedno biti i prva memorijalna utrka održana u spomen na varaždinskog super maratonca i klupskog člana Marijana Cafuka. Start utrke bit će na igralištu NK Plitvica, s početkom u 18 sati. Sveukupni pobjednik dobiva prijelazni pehar Marijana Cafuka, dok ostali natjecatelji dobivaju priznanje za sudjelovanje. Poslije utrke organizator je osigurao piće i zakusku.

30 Sport

10. kolovoza 2010.

I TOGA IMA Franjo Kuzmić ostvario snove jer kao parag

U zaleđu Od Ravne Gore do M Savezi u stečaju K

ada se stečaj dogodi nekoj tvrtki, postupak koji slijedi manje-više je propisan i jasan svim zainteresiranim stranama u slučaju. Kada je riječ o stečaju sportskog saveza, onda stvari Damir IVANČIĆ nisu tako jednostavne. urednik sportske od nas su se takve rubrike stvari dogodile u odbojci i golfu. Izlaz iz bezizlazne situacije je osnivanje novog saveza koji onda prihvati Hrvatski odbojkaški savez i kreće se od nule, kao da ništa nije bilo.

Međutim, dugovi prijašnjih saveza ostaju, a klubovi i sportaši koji se natječu kroz stari i novi savez ostali su isti. Kako će na sve to reagirati europske i svjetske sportske federacije koje također potražuju određena sredstva od bivših saveza? Pitanje je koliko će oni imati razumijevanja za naše prilike i načine rješavanja problema. Ti će se dugovi sigurno morati podmiriti. sim toga, drugi problem je u stečajnoj ekipi koja vodi saveze u stečaju. Prema dosadašnjim iskustvima oni su znali biti vrlo nefleksibilni i nisu razumjeli specifične potrebe sportaša i klubova pa su se izrodile i razne nakaradne situacije koje su dodatno poslale problematičnu sliku o dijelu hrvatskog sporta prema europskim i svjetskim federacijama. ljedeća nepoznanica su novi savezi. Tko može garantirati da će novoosnovani savezi raditi drugačije nego onaj stari koji je završio u stečaju, pogotovo ako ga osnivaju pretežno isti ljudi koji su vodili i onaj prijašnji. o je, najblaže rečeno, marketinški loš potez, ako već ne govorimo o poslovnom i sportskom. novonastalim okolnostima potreban je vrlo stručan tim ljudi koji moraju napraviti kvalitetan i realan plan i program. aravno, tu su i operativci koji moraju idealno zamišljene situacije provesti u djelo. Takav novi savez mora zaživjeti na domaćoj, ali i europskoj i svjetskoj sportskoj sceni, što neće biti lako nakon događaja koji su prethodili stečaju, izbacivanjem starog saveza te prihvaćanjem novog. Svi sportski djelatnici moraju imati malo više odgovornosti u ovom specifičnom sportskom poslu kako se posljedice ne bi opet lomile na najmlađima.

do Governador Vala

K

O

S

T

U N

Slijedi se cesta prema Caratingi

Brazilski grad Governador Valadares idealno je mjesto za letačku avanturu koja počinje već odlaskom na letenje, a možda još više nakon što se sleti Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

NOVI MAROF - Jedan od najčešćih dječačkih snova je onaj za letenjem. S godinama, mijenjaju se želje, afiniteti i potrebe, a snovi ostaju negdje pritajeni i čekaju svoju priliku da se pretvore u stvarnost.

Uglavnom tako i ostane, no ne i u slučaju Franje Kuzmića iz Pake kraj Novog Marofa kojemu se snovi o letenju ipak ostvarili.

Mali vodič za ženidbu i autostopere Ima nekih situacija na koje vas u Brazilu netko treba upozoriti. Ukoliko sletite u blizini neke farme, može vam se desiti da vam srdačni farmer gotovo otvoreno ponudi svoju 12-godišnju kćer da je oženite i povedete u Europu. Budući da Brazil pati od kronične nestašice muškaraca, ima dosta neudanih žena koja katkad znaju biti gotovo agresivne u svojoj žarkoj želji da ih oženite i povedete u Europu, u kojoj, prema njihovom uvjerenju, teku samo med i mlijeko.

Ukoliko se dočepate ceste na povratku u odredi-

šte, morate stopirati. U Brazilu palac gore, kako se kod nas stopira, kod njih znači „cornuto“ (rogonja), pa se nemojte čuditi ako vam i nakon nekoliko sati stopiranja nitko ne stane, nego samo prolazi pokazujući vam, također, palac gore i još vam trubi.

Pokušate li naručiti kruh na portugalskom, rijetko će vam to uspjeti. Najčešće se konobar samo nasmije i ode. Naime, ako nemate dobar naglasak i tu riječ ne izgovorite kroz nos, znači da ste naručili toljagu.

Jedinstveni Brazil Prije deset godina, sasvim slučajno, zatekao se na Ravnoj gori i to na mjestu kada je ekipa paraglajdera polijetala. Pokupio je broj instruktora letenja, a ubrzo nakon toga krenuo je na tečaj gdje se upoznao s dobrim, ali i opasnim strana tog sporta.

Prvi visinski let bio je upravo s Ravne gore, a zatim slijede

Mont Blanc

putovanja po Europi, ali i ona na udaljene destinacije.

Najljepša sjećanja Franjo ima iz Brazila otkuda i potječe njegov nadimak - Franco.

- Ta zemlja slovi za svjetsku letačku meku jer nudi mnogo odličnih lokacija od kojih je najpoznatija Governador Va-

ladares. Riječ je o gradu s 260 tisuća stanovnika, prijestolnici i ekonomskom središtu pokrajine Minas Gerais, poznate po izvrsnoj istoimenoj vrsti kave koja se ondje uzgaja, veli Kuzmić.

Taj je brazliski grad, kako dodaje, idealno mjesto za le-

Uzletište na Ibiturumu

tačku avanturu koja počinje već odlaskom na letenje. Na planinu Ibiturunu, visoku 1160 metara, odlazi se organizirano iz hotela, i to otvorenim kamionima iz ranih 70-ih godina čiji su vlasnici, zacijelo, već zaboravili kada su na njima obavili posljednji tehnički pregled.

Sport 31

10. kolovoza 2010.

glajder leti po cijelom svijetu

Mont Blanca pa sve adaresa u Brazilu USPJEH Višnjica domaćin Svjetskoga kupa u preciznom slijetanju paraglajderom

Iznad Trakošćana letjelo 40-ak paraglajdera iz cijelog svijeta Višnjica, točnije poletište na Ravnoj gori, bila je od petka do nedjelje domaćinom Svjetskoga kupa u preciznom slijetanju paraglajderom, odnosno parajedrilicom.

- Prve dvije serije letova održale su se polijetanjem sa sjevernog poletišta i slijetanjem na sletište u Višnjici.

Ostale četiri serije zbog promjene smjera vjetra održane su polijetanjem s južnog starta i slijetanjem na sletište u Cvetlinu - doznajemo od Marija Habeka, koji dodaje da je to bilo drugo kolo, a prvo se održalo u Indoneziji, dok slijedi još svjetski kup u Bosni i Hercegovini te na kraju sezone u Austriji.

U Višnjici je nastupilo 40-ak pilota iz Japana, Nizozemske,

Srbije, Slovenije i Hrvatske.

U ekipnoj konkurenciji pobijedila je ekipa Best 4 Nike, drugo mjesto pripalo je ekipi Kanja, dok je treće mjesto zauzela ekipa Yaga Baba.

U pojedinačnoj konkurenciji pobijedio je Matjaž Ferarić iz Slovenije, drugi je bio Jaka Gorenc, a treći Duško Gorenc. Najbolje plasirani hrvatski predstavnici bili su Izidor Maltarić iz kluba Kolibri na 8. mjestu i Zdravko Jakop iz kluba Let na 14. mjestu.

Natjecanje se održalo u organizaciji kluba Let i Višnjičke udruge mladih. Potporu su pružili i grad Lepoglava, Varaždinska županija, Tornado d.o.o., klub Kolibri, ELDU d.o.o., klub Krilo i drugi.

Let iznad dvorca Trakošćan atraktivan za fotoreportere

za bolje zdravlje

Sport

Prehrana sportaša nakon tjelesne aktivnosti O ptimalna prehrana u sportu ima bitan utjecaj na oporavak sportaša koji slijedi nakon tjelesne aktivnosti. One osobe koje se rekreativno bave sportom 3 do 4 puta tjedno nemaju potrebu za specifičnim sredstvima i metodama regeneracije iz tog razloga što imaju dovoljno vremena za oporavak, dok im se sportaši koji imaju do tri treninga dnevno moraju posebno posvetiti. Ključan trenutak za unos pojedinih nutrijenata s ciljem skraćivanja vremena potrebnog za Bojan GOLUB oporavak je onaj nakon aktivnosti Kondicijski trener i to, prema većini autora, do 2 sata nakon treninga. fitness cluba straživanja pokazuju da su sportaši “Sportlife” koji su uzeli odgovarajuću količinu 042/241-600 bjelančevina, ugljikohidrata i masti nakon aktivnosti imali smanjen osjećaj umora i bolnosti u donjim ekstremitetima tijekom treninga koji je slijedio dan poslije. Kod istih je došlo i do povećanja razine testosterona za 25% (Rowlands i sur., 2007). Istraživanje Wonga i suradnika ukazuje na važnost glikemijskog indeksa namirnica u procesu oporavka. Trkači koji su uzeli obrok visokog glikemijskog indeksa 20 minuta nakon aktivnosti, trčali su 15% dulje nakon 4 h oporavka od onih koji su koristili namirnice niskog glikemijskog indeksa (Wong i sur., 2009). slučaju da unesemo odgovarajuću hranu nakon aktivnosti, neće doći do takve razine katabolizma muskulature kao što bi se to dogodilo da ne uzmemo obrok. Određena količina ugljikohidrata s malo proteina može stvoriti uvjete za nadoknadu glikogena u muskulaturi (Millard-Stafford i sur., 2008) te anabolički efekt (Howarth i sur., 2009).

Ugljikohidrati će stimuliranjem lučenja inzulina omogućiti prijelaz glukoze u stanice da bi došlo do obnavljanja glikogena u mišićima dok će manja količina proteina (10 do 20 g) omogućiti sintezu muskulature (Ivy i sur., 2002). mjernice za prehranu nakon tjelesne aktivnosti: Uzeti 1 g ugljikohidrata po kg tjelesne mase te manju količinu bjelančevina (10-20 g) unutar 45 minuta nakon aktivnosti. Dio namirnica trebao bi biti visokog dok drugi niskog glikemijskog indeksa (po primjeru napitka koji sadržava 25 g glukoze i 25 g fruktoze) pod uvjetom da osoba ima urednu glikemiju Ako je osoba uzela dovoljnu količinu bjelančevina hranom nakon aktivnosti i regularnom dnevnom prehranom, ona nema potrebu za dodatnom suplementacijom proteina, višak proteina jednostavno će oksidirati. Unijeti barem 1 litru vode nakon svake aktivnosti te manju količinu soli (1/4 čajne žličice).

I

U

S

Nina, Nikola i Franjo

”Sve to ne bi bio problem da nisu pretrpani i da ne voze strmim, od kiša raskvašenim cestama, ističe Kuzmić.

S vrha planine Ibiturunu leti

a

ko se uspijete dočepati farme, doživjet ćete rijetku gostoljubivost se prema Riju de Janeiru, odnosno Caratingi, mjestu 100tinjak kilometara udaljenom od Valadaresa. ”Nastoji ae odletjeti što dalje i pratiti asfaltiranu cestu koja vodi prema Riju, koja je jedini trag civilizacije. Uz nju se, naime, svakih 10-ak kilometara nalaze manja mjesta, a uokolo nepregledni pašnjaci, močvare

Dani otvorenih vrata u Kickboxing klubu Sračinec

Na uzletištu

i tek poneki osamljeni ranč.

Nakon polijetanja svaki je pilot doslovce prepušten sam sebi, jer nikakvo organizirano okupljanje nakon leta nije izvedivo, s obzirom na to da se raštrkamo na 200-tinjak kilometara površine, upozorava.

I tada nastaje prava avantura.

Nastojeći odletjeti što dalje, svi piloti prate razvoj kumulusa i pokušavaju se dočepati dizanja koje bi se trebalo naći ispod njih.

Susretljivost ”Ne „pokupi“ li tu dizanje, jer na parajedrilici nema gasa ni motora, mora početi slijetati, a tada se može lako naći i 15 do 20 kilometara od ceste, što je, prevedeno, najmanje tri do četiri sata hoda za pješaka s ruksakom od 25 kilograma na

leđima, i to na temperaturi nerijetko višoj od 40 stupnjeva Celzijevih. Svatko od nas obično nosi dvije litrene boce vode koju, iako je pregrijana i smrdi po plastici, popije još dok pakira krilo.

I slijetanje je avantura za sebe. ”Kad shvatite da ćete morati sletjeti, pogledom panično tražite najpovoljnije mjesto za to, što u pilotskom monologu obično izgleda ovako: „Ovo nije dobro… Ni ovo nije dobro… Ovo, također, nije dobro, ali morat će biti!, prisjeća se Kuzmić.

Nakon spremanja opreme slijedi povratak. ”Ako se uspijete dočepati farme, doživjet ćete rijetku gostoljubivost. Domaćini će vas dobro ugostiti i pokušati organizirati prijevoz. Ja sam

iskušao sve, od jahanja na konju do konjskih zaprega, vožnje motorom, biciklom… Svako je sredstvo koje vas može vratiti na cestu dobro i, vjerujte mi na riječ, u tim trenucima nećete biti previše izbirljivi. Naravno, ima vrlo smiješnih situacija kada, recimo, pokušavate zajahati poludivljeg konja, ili kad iznajmite bicikl bez kočnica, a spuštate se nizbrdicom, sa

planine Ibiturunu leti se čak do stotinjak kilometara udaljene Caratinge

U Kickboxing klubu Sračinec ljeto se provodi radno. Na odmoru su samo kadeti, dok ostali članovi svakodnevno treniraju.

Odrađuje se kondicijski dio priprema u sklopu kojeg je trener Kovačić osmislio nov način treninga - “pitbul trening” koji se odvija na otvorenom odnosno vani - koriste se velike gume, bačve, balvani i drugi netipični sportski rekviziti. Također, vikendom se trči na vrh Ivančice na koji članovi kluba dotrče za 56 minuta (rekord drže Agatić i Kovačić s 48 minuta). Već krajem osmoga mjeseca prva ekipa kluba pozvana je na međunarodni turnir u Mađarsku gdje će se boriti po K-1 pravilima. Krajem studenog europski prvak Mario Agatić dobio je poziv braniti svoju europsku titulu u Londonu protiv domaćeg predstavnika. U KBK Sračinec u tijeku su Dani otvorenih vrata, gdje svatko tijekom kolovoza može doći i besplatno trenirati i, kome se svidi, može se upisati u školu borilačkih vještina i rekreaciju u samoobrani. Informacije o tipu treninga, samom treningu, kao i slike i video s treninga mogu se vidjeti na Facebook stranici kluba: Kickboxing klub Pit bull gym Sračinec.

smijehom prepričava Franjo svoje dogodovštine iz Brazila koje mu tamo uopće nisu bile smiješne.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

s

32 Zdravlje Upala kože potkoljenica

10. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO Posljedice poremećaja venske cirkulacije nužno liječiti

Bolest proširenih vena Bolesti vena vrlo su raširene: učestalost pojave je oko trideset posto Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Posljedice višegodišnje oslabljene venske cirkulacije manifestiraju se u početku kao upala kože potkoljenica - dermatitis hypostasica.

- Prvo se javljaju otekline oko skočnih zglobova, kasnije potkoljenica, proširene su manje vene stopala i oko gležnjeva, a to je praćeno bolovima i grčevima u nogama. U koži dolazi do promjene strukture i loše prokrvljenosti, što dovodi do stvaranja tvrđe sjajne kože s čestim stvaranjem otvorenih rana. Vrlo često vidi se crvenilo, ljuskanje kože, suhoća, a promjene su praćene svrbežom. Takva

koža podložna je infekcijama i alergijskim upalama koje često nastaju zbog nanošenje različitih masti i krema u svrhu liječenja – pojašnjava dr. Jasna Meštrović.

Navodi da se liječenje sastoji od kompresije zavojima ili elastičnom čarapom, u nekim slučajevima primjenjuju se starije metode sklerozacija i operativna terapija ili novije radiofrekventna ablacija i terapija pjenom, zatim liječenje lijekovima protiv oteklina i upale te za jačanje stijenki vena, fizikalna terapija, kao i lokalna terapija, ali uz oprez s kortikoidnim mastima.

Ulcus cruris – najteži stadij Otvorene rane potkoljenica (ulcus cruris) najteži su stadij kroničnog venskog zastoja.

- Najčešće se pojavljuje u donjim trećinama potkoljenica, s vanjske ili unutarnje strane gležnja, različitih veličina, oblika i dubine. Rane su vlažne zbog zastoja limfne drenaže i venske cirkulacije, dno često prekriveno žućkastim naslagama, rubovi zadebljani, tvrdi, “slaninasti“ - navodi dr. Jasna Meštrović. Komplikacije su: česte infekcije, krvarenje ulkusa, pojava zloćudnih tumora na mjestu dugogodišnjih rana zbog kronične upale.

Liječenje se sastoji od dobre higijene rana fiziološkom otopinom i kupkama. Kad se rana očisti od naslage i kad se smiri upala, nastavlja se terapija sredstvima za poticanje stvaranja novog tkiva i kože. - Danas se primjenjuje metoda vlažnog

cijeljenja rane s “interaktivnim oblogama“, kao što su hidrogelovi, hidrokoloidi, hidropolimeri, alginati - navodi. Uz to se svakako moraju primjenjivati elastični zavoji, davati lijekovi za smanjenje otekline, smirivanje upale te pojačavanje tonusa vena. U slučajevima kod kojih postoji jaka bol u predjelu ulkusa, a ulkusi ne cijele, preporuča se operacija proširenih vena bez obzira na starosnu dob uz pretpostavku da je pacijent sposoban za operaciju i godišnje doba jer je uvriježeno mišljenje da vene nije poželjno operirati tijekom ljeta.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

- Na nogama sam još prošle godine primijetila proširene vene, čemu nisam pridavala veću pažnju. Posljednjih mjeseci noge me sve jače bole, pa me zanima trebam li se javiti doktoru i kakvo je uopće liječenje?

- zanima 47-godišnju čitateljicu iz okolice Varaždina.

Domino efekt Proširene vene nikad ne ostaju iste, nego bolest sporo napreduje i pogoršava se iz godine u godinu, upozorava dr. Jasna Meštrović, specijalist dermatovenerolog iz Opće bolnice Varaždin. Učestalost pojave bolesti vena je oko 30 posto.

- Najčešće vrste bolesti povezane s poremećajem venske cirkulacije su proširene vene donjih udova u vidu kapilara, varikoziteta, upala površinskih vena (tromboflebitis) te upala dubokih vena (flebotromboza) - navodi liječnica.

Poslje d ice v iš e go d išnje oslabljene venske cirkulacije manifestiraju se u početku kao upala kože potkoljenica (dermatitis hypostasica), dok su otvorene rane potkoljenica (ulcus cruris) najteži stadij kroničnog venskog zastoja.

Pojava kapilara prvi je znak koji upućuje na venski zastoj i početak problema s proširenim venama, a potvrda bolesti je pojava varikoziteta, patološki proširenih vena u kojima je

u

pala kože i inficirane rane moraju se izliječiti prije operacije! protok krvi jako smanjen zbog proširenog lumena i stanjenja stijenke vena.

- Vene su vijugave, balonaste, vrećaste, savijene kao u klupko i vidljive su kroz kožu. Kroz takve vene protok krvi je poremećen, pa se krv,

umjesto prema srcu, vraća natrag u nogu, što nazivamo refluks. Zbog toga se javlja tzv. domino efekt, jer se krv iz glavne duboke vene slijeva u oboljelu perforantnu venu, proširuje tu istu venu od gore prema dolje i time se ona još više oštećuje. Uz tako oštećene vene venska krv se najjače nakuplja u području skočnog zgloba – navodi liječnica.

Paziti na kilograme Način života ili neke životne situacije mogu pogoršati bolest. To su dugotrajno sjedenje, trudnoća, starenje, smanjena aktivnost, stajaće radno mjesto.Liječenje se sastoji od kompresije vena elastičnim čarapama po mjeri i određenog stupnja pritiska (DEN-a) ili pravilnim omatanjem elastičnim zavojem. - Terapija se provodi flebektomijom, strippingom i sklerozacijom, koja se sve više napušta te novijim metodama kao što su radiofrekventna ablacija i terapija pjenom uz brz oporavak pacijenta – kaže dr. Meštrović.

Dodaje da se na varaždinskom Odjelu za kožne i spolne bolesti više od deset godina primjenjuju najmodernija sredstva za poticanje cijeljenja rana.

Posebno ističe da zbog upale kože potkoljenica nastale kao posljedica proširenih vena, a niti s inficranim, neliječnim ranama ne treba odlaziti na pregled vaskularnom kirurgu.

- Najprije se upala kože i inficirane rane moraju izliječiti po preporuci dermatologa. Tek kad nema upale kože i kad su rane “čiste” može se konzultirati vaskularni kirurg radi određivanja vrste operativnog zahvata - pojašnjava liječnica.

Savjeti iz ordinacije

Dugotrajno sjedenje i stajanje treba izbjegavati ako je moguće

Kapilare – prvi znaci bolesti Bolesti vena vrlo su raširene, a velik su problem zbog dugotrajnih ili učestalih bolovanja, skupog liječenja, a naročito zbog narušavanja kvalitete života pacijenta, napominje dr. Jasna Meštrović.

Prvi znaci koji upućuju na proširene vene je pojava kapilara na nogama.

- Riječ je o vrsti neestetskog oblika proširenih vena, koji se lako liječi. Kod jedne trećine ljudi ne predstavljaju ozbiljan problem. Međutim, kod dvije trećine upućuju na prve znakove proširenih

vena, naročito ako su smještene na unutarnjem dijelu bedra kod koljena. Starije metode liječenja kapilara su flebektomija i sklerozacija (ubr izgavanje spec ijalne tvari u lumen vene), a nove laser, radiofrekventna ablacija i terapija pjenom – kaže specijalist dermatovenerolog.

Ističe da je nastanak bolesti najbolje prevenirati kretanjem i bavljenjem sportom, izbjegavanjem dugotrajnog sjedenja i stajanja, a uz to treba paziti na tjelesnu težinu.

Potpis pod sliku

Perut - što s njom i kako je liječiti?

P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

erut ili prhut je neugodna pojava koja pogađa gotovo 40 posto odrasle populacije. Iako je to medicinski problem, zdravlje čovjeka nije ozbiljnije ugroženo, ali ga prate subjektivne smetnje i nelagoda. Zbog toga ljudi nerado nose tamnu odjeću jer se na njoj ističe njihov problem, općenito gube samopouzdanje i osjećaju se nesigurno. Kako bi prevencija i liječenje bili što učinkovitiji, valja prije svega razumjeti što je perut i zašto nastaje. ve zapravo počinje na koži, organu velike površine koji se stalno obnavlja - stare stanice odumiru i ljušte se, a zamjenjuju ih nove,

S

postupno i neprimjetno. U slučaju peruti, proces odumiranja stanica toliko se ubrzava da odumrli ostaci kože počinju formirati ljuskice. I dok gotovo svi prepoznajemo simptome peruti, manje nam je poznat čest uzročnik, mikroorganizam gljiva Pityrosporum ovale. to se u stvari događa? Spomenuta gljiva, uobičajen stanovnik vlasišta i drugih dijelova kože, u normalnim okolnostima ne izaziva štetne učinke, ali potaknuta određenim klimatskim ili hormonskim promjenama, pa i stresom, počinje se brže razmnožavati i nakupljati na vlasištu kao području najveće kon-

Š

centracije žlijezda lojnica. Pojačano lučenje loja pridonosi umnožavanju gljive P. ovale, čiji produkti dovode do iritacije kože i pojačana odumiranja stanica, a kao rezultat javlja se perut. erut je obično ograničena na vlasište, a tipični su simptomi pojava bijelih ili sivih ljuskica i svrbež vlasišta. ako je ozbiljnija perut ili seboroični dermatitis (seboreja) vlasišta najčešće lokalizirana na vlasištu, moguća je i oko obrva, na obrazima, iza ušiju ili na prsima, a prepoznaje se po masnim žutim ljuskicama i vlažnim crvenim područjima na vlasištu.

P I

Za osobe koje muči problem peruti dobra je vijest da postoje tretmani učinkoviti u liječenju i prevenciji. erapija peruti je lokalna - u obliku šampona kojima se pere vlasište i/ili tekućina koje se nanose na nj. i proizvodi sadrže keratoregulatore, antimikotike koji djeluju na uzročnika, gljivu Pityrosporum ovale, te protuupalne lijekove koji smiruju crvenilo i svrbež. ronazol šampon je jedini medicinski šampon protiv peruti koji u sastavu ima antimikotik ketokonazol koji sprečava razmnožavanje uzročnika, a djeluje i protuupalno i smanjuje lučenje loja.

T T

O

Zdravlje 33

10. kolovoza 2010.

OPREZ Godišnje u Varaždinskoj županiji oko 220 ljudi oboli od salmoneloze, najviše tijekom ljeta

U ugostiteljskim objektima sve je bolja sanitarno-higijenska praksa, kaže dr. Katica Čusek Adamić

Izbjegavajte nekuhano ili nedovoljno kuhano meso, jaja, mlijeko i njihove prerađevine

Trovanja hranom nakon velikih gozbi sve rjeđa Najčešći su pojedinačni slučajevi obolijevanja od salmoneloza, a slučajeva obiteljskih epidemija nešto je manje, izvijestili su iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji svake godine oko 220 ljudi oboli od salmoneloze, a iako je obolijevanje prisutno tijekom cijele godine, najviše slučajeva bilježi se tijekom ljetnih mjeseci. Podaci su to Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, koji građane svake godine pokušava educirati kako izbjeći salmoneloze, bolesti izazvane salmonelom, koja je prvenstveno parazit crijeva.

Bolja praksa - Najčešći su slučajevi pojedinačnog obolijevanja, nešto je manje slučajeva obiteljskih epidemija, a rjeđe bilježimo i veće epidemije vezane uz određene događaje i gozbe. Prema desetogodišnjem prosjeku, godišnje je oko 220 oboljelih, a treba istaknuti da su epidemi-

je salmonelama sve rjeđe zbog dobrog zdravstvenog odgoja osoba koje rade sa živežnim namirnicama, kao i dobra informiranost pučanstva, ali i sve bolje sanitarno-higijenske prakse u ugostiteljskim objektima – navodi dr. Katica Čusek Adamić, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Županijskog zavoda.

Iako je velikoj većini to dobro poznato, valja podsjetiti da se čovjek može zaraziti pri direktnom kontaktu sa životinjom, konzumiranjem

s

almonele mogu uzrokovati i septički sindrom, kada uđu u krvnu struju

hrane ili pak preko životinjskih izlučevina. - Zaraza je

najčešća preko nekuhanih ili nedovoljno kuhanih jaja i njihovih proizvoda (krema), peradi i njihovih prerađevina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina – navodi dr. Čusek Adamić.

A liječenje?

Najčešći oblik salmoneloze je akutni gastroenteritis, odnosno upala sluznice probavnoga trakta praćena proljevima, bolovima u trbuhu i ponekad povišenom temperaturom. Salmonele mogu uzrokovati i crijevnu groznicu, odnosno tifusni sindrom ili trbušni paratifus.

- Ta je bolest rjeđa, podsjeća na trbušni tifus, ali tijek je blaži i kraći – pojašnjava epidemiologinja.

Još je rjeđi septički sindrom. - Radi se o bolesti uzrokovanoj salmonelama velike agresivnosti, koje mogu prodrijeti kroz sluzni-

Povraćanje, proljev, temperatura Simptomi akutnog gastroenteritisa, najčešćeg oblika salmoneloze, obično se javljaju 12 do 48 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Prvi su simptomi zimica, tresavica, vrtoglavica, bol u trbuhu i vrućica se penje i do 40 stupnjeva Celzijusovih. Povišena temperatura može potrajati i do pet dana, a javljaju se mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev. Nakon razvitka simptoma bolesti, javlja se klonulost, žeđ, pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama, suhoća sluznica. Ti simptomi rezultat su upale sluznice gastrointestinalnog trakta i gubitka tekućine i soli – pojašnjava dr. Katica Čusek Adamić.

cu crijeva i ući u krvnu struju. Putujući krvnom strujom, salmonele se mogu naseliti u različitim organima, a najčešće u kostima, zglobovima, plućima, moždanim opnama i bubregu. U septičkom sindromu ne javlja se proljev kao simptom bolesti – pojašnjava dr. Čusek Adamić.

Salmoneloze prolaze nakon nekoliko dana uz simptomatsko liječenje. - To

znači da se treba strogo pridržavati uputa liječnika i propisane dijete koja traje nekoliko dana. Također, važno je što prije nadoknaditi izgubljenu tekućinu i soli. Ta nadoknada može se obaviti kod lakših slučajeva bolesti kod kuće, peroralnim putem, dok je kod težih slučajeva to potrebno učiniti u bolnici, parenteralnim putem (infuzija) – savjetuje liječnica.

PRAKTIČNI SAVJETI

Obrok najbolje odmah pojesti - Opasnosti od trovanja hranom postoje i kod kuće, kad sami sebi pripremamo hranu.

- Moramo nastojati jelo priređivati namirnicama koje su svježe, a nakon pripreme, obrok treba pojesti.

- Ako nam nešto od obroka ostane, ostatke hrane treba što prije rashladiti i spremiti u hladnjak.

- Idealno bi bilo ostatke baciti i uvijek priređivati svježe.

- Treba izbjegavati pripremu slastica od termički neobrađenih jaja.

- Preporuča se termička obrada namirnica na 80°C. - Ako stoji na sobnoj temperaturi, pripremljeno jelo mora se potrošiti za dva do tri sata.

- Ako jelo podgrijavamo, mora se postići temperatura od 80°C i u najhladnijem dijelu.

- Treba zaštititi hranu od kontakta s insektima, najčešće muhama.

Zdravo srce Nijemi infakt srca (1) Z

animljivo je pitanje o “tihom”, zapravo “nijemom” infarktu srca. Dobro je ponoviti osnovno o infarktu srca kako bi se shvatilo o čemu se eventualno radi. oronarna bolest nastaje uslijed niza promjenjivih i nepromjenjivih čimbenika rizika, koji svojim međusobnim djelovanjem dovode do oštećenja koronarnih krvnih žila. Naime, srce kao organ koji svojim radom osigurava distribuciju krvi po organizmu i samo potrebuje kisik i eneregetske čimbenike koje dobiva krvlju kroz koronarnu cirkulaciju. Smanjenjem dotoka

K

krvi ili potpunim prekidom nastaje ozbiljno, a često i po život opasno stanje - koronarna bolest srca. anijih godina definiranje pojedinih skupina koronarne bolesti, a ono je važno zbog terapijskog pristupa, činilo se ili temeljem elektrokardiografskih pokazatelja, ili temeljem morfoloških oštećenja srca. U posljednjih nekoliko godina upotrebljava se klasifikacija koja objedinjuje oba ova kriterija. Tako se koronanra bolest srca dijeli na: akutni koronarni sindrom i kroničnu koronarnu bolest. Akutni koronarni sindrom može biti akutni

R

infarkt srca, koji se opet dijeli na STEMI infarkt - infarkt posebnih elektrokardiografskih karakteristika koji iza sebe ima prestanak dotoka krvi cijelom debljinom stijenke srčanog mišića, i NSTEMI infarkt srca - prepoznatljivih elektrokardiografskih karkateristika s najšeće oštećenjem srčanog mišića u jednom njegovom dijelu. z te dvije manifestacije koronarne bolesti u akutni koronarni sindrom ulazi i nestabilna angina pectoris, stanje koje počesto prethodi infarktu, u kojem se pravodobnom intervencijom kod

U

značajnog dijela bolesnika razvoj infarkta može spriječiti. Često u narodu nazivano - predinfarktno stanje. sim ovih hitnih i po život opasnih stanja, u koronarnoj bolesti srca poznajemo još i kroničnu koronarnu bolest - stabilnu anginu pectoris - bolest kod koje postoji suženje protoka krvi kroz krvne žile i manifestira se gotovo uvijek u jednakim predvidljivim uvjetima, najčešće tijekom fizičkog napora.

(Nastavak u idućem broju)

O

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

34 Ženski svijet

Trudnoća

10. kolovoza 2010.

MODA I ovo ljeto mašne su (opet) “in”

Forma nakon poroda J

edno od najčešćih pitanja žena nakon poroda jest kad se mogu vratiti uobičajenim tjelesnim aktivnostima. Vaše tijelo je kroz trudnoću prošlo veliku transformaciju i za povratak na stari izgled i kondiciju potrebno je vrijeme. ježbanje će vam omogućiti da vratite željeni izgled i da se osjećate dobro. Imat ćete Martina ŠEBIJAN više snage za vašu bebu licencirani voditelj vježbi i i popratne svakodnev- tjelesnih aktivnosti za trudnice, ne aktivnosti. Najveća prenatalfintess@gmail.com prednost vježbanja jest sprečavanje zdravstvenih problema koji se mogu javiti kasnije u životu. ko ste nakon porođaja odlučile vježbati, bitno je da to radite uz stručno vođeni program. Neke vježbe bez provedenih testova mogu izazvati više štete nego koristi i donijeti dodatne i nepotrebne tegobe. azličito se vježba ako je porođaj bio vaginalni s epiziotomijom ili bez nje; ako je bio vaginalni s epiduralnom analgezijom ili ako ste imali carski rez. Neke od mogućih komplikacija nakon poroda su nemogućnost zadržavanja mokraće ili spuštanje genitalnih organa. Da biste vježbali bez ugrožavanja svojeg i djetetovog zdravlja, bitno je da procjenu vašeg fizičkog statusa odradi fizioterapeut. Ako ste u trudnoći dugo mirovale zbog rizične trudnoće, bitno je da se programom vježbanja postupno vraćate u formu. ntenzivnim vježbanjem u mlijeku se može pojaviti mliječna kiselina što će utjecati na kvalitetu prehrane vaše bebe. Stoga je kod dojenja potreban strogo kontroliran program vježbanja. Neke vježbe čak mogu izazvati začepljenje kanalića stoga provjerite ima li osoba koja radi s vama adekvatna znanja. Osnovni razlog za rani početak vježbanja nakon poroda ne bi trebali biti opušteni trbušni mišići i višak kilograma, već vaše zdravlje. a biste počele vježbati, zatražite dopuštenje svojeg liječnika. Svaka žena je drugačija, pa je i svaka trudnoća različita, a s obzirom na vrstu porođaja, i oporavak se razlikuje.

V

A R

I

Mašne za sve koje žele biti zapažene

Za žene sa stavom Kod mašni je najbolje to što ih je moguće Piše: STELA NOVAK

Budući da se u modi sve stalno ponavlja, tako se svake godine vraćaju poneki modni trendovi iz prošlosti koji modificirani, osvježeni i prilagođeni današnjem vremenu opet iznova pronalaze put k našim ormarima.

Tako je i s mašnama, koje se svako desetljeće vraćaju u nekom posebnom izdanju kao modni dodatak odjeći.

Mašne su najmodernije bile u osamdesetima, kada su se nosile do -

D

Diskretna mašna u kosi

slovno u svakom obliku, od mašnica na cipelama, košuljama, haljinama, do velikih kičastih mašni na glavi.

Nema granica Tako poznat i dizajner i poput Valentina, Yvesa Saint Laurenta i Marca Jacobsa na svojim revijama za ljetnu sezonu 2010. godine upućuju na trendovske mašne ovo ljeto.

m

ašne daju ženstveni štih ako su vezane oko vrata Mašne se nose u sv im bojama i veličinama, a najbolje na njima je to što ih je moguće prilagoditi svakoj prilici i stilu odijevanja.

Tako za one mlađe koji žele biti otkačeniji nošenje mašni nema granica. Nose se u najotkačenijim bojama na glavi, kao i nizovi mašni na haljini.

Također, mašne su savršeni dodatak klasičnoj odjeći.

Daju ženstveni štih kada su

prilagoditi svakoj prilici i stilu

Mašne dostojno zamjenjuju nakit Velike mašne, primjerice, žarkih boja poput crvene, idealna su zamjena za nakit.

Takve mašne ne mogu ostati neprimijećene i ultimativni su ljetni hit za samopouzdane djevojke sa stavom koje svojom odjećom ipak žele ostaviti nježni djevojački

dojam. Tako je najbolje veliku ili malu mašnu nositi s jedne strane na glavi, a kosu povezati u konjski rep. One koje žele, primjerice, osvježiti izgled svog starog sakoa, dovoljno je da na njega nabace jednu veliku mašnu jarke boje.

vezane oko vrata, no najbolje je da su od nekog mekog materijala.

Dobar izbor su košulje koje na sebi imaju našivenu mašnu od istog materijala kao i košulja, koja pada oko vrata niz košulju. Prednost je što uz takav dodatak nije potrebno nosit i nikakav nakit.

Klasičan stil Za klasičan stil također su mašne neodoljive na haljinama i suknjama, pa tako velike mašne možemo pronaći na struku i to sprijeda ili iza, te je potreban decentan ili još bolje nikakav nakit.

Takva je mašna najljepši detalj koji se može odmah primijetiti na odjevnoj kombinaciji.

Svaki drugi detalj je suvišan

Frizerski salon Zabluda o silikonu za kosu T

Kristina BOŽIČEVIĆ djelatnica u frizerskom salonu GLOSS Ive Režeka 4a, Varaždin 042/200-420

reba li koristiti silikon za kosu? Proizvode za kosu koji u sebi sadrže silikon nije dobro nanositi na kosu. Na kosu se može nanositi derivat silikona, ali sam silikon nikada (na našem tržištu postoje 24 različita derivata silikona). kakve veze ima s bojom naše kose? Ovaj problem pojavio se prije

A

nekoliko godina, kada je bila popularna primjena šampona 2 u 1, koji su u sebi sadržavali dosta silikona. Kada bi ljudi krenuli prati njime kosu, ispočetka je bilo super, a kasnije bi nastajali problemi. ilikon se taloži na kosi i vrlo se teško skida s kose, znači stvara omotač oko dlake. Ako ga koristimo dulje vrijeme, silikon

S

se nataloži na kosi i kosa vizualno izgleda odlično, ali unutra kosa trune i s vremenom dolazi do lomljenja. bog silkona javljaju se i problemi prilikom bojanja kose. Nataloženi silikon boji ne dopušta da prodre do dlake i tako onemogućava bojenje kose.

Rezultat je nejednolična boja kose nakon bojenja.

Z

Ženski svijet 35

10. kolovoza 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Perica Martinović, dubrovačka glumica

Voljela bih još jednom Dermatolog Na sunce bez parfema vidjeti Izrael i Jordan T Perici je u životu uzor pokojna baba Perica, kao prava Dalmatinka obožava ribe na gradele, a iz takta je mogu izbaciti jedino muha zunzara i tigrasti komarac

ijekom proljetnih ili ljetnih mjeseci prilikom uporabe kozmetičkih proizvoda (krema, sapuna, dezodoransa, parfema ili sličnog), mogu se na koži pojaviti blaže do snažne reakcije kože poput crvenila te većih ili manjih mjehura. Naime, spomenuti kozmetički preparati mogu sadržavati različita eterična ulja, priSanja PETEK-MODRIĆ mjerice, eterično ulje dr. med. specijalist dermatovenerolog bergamota ili citrusa Kralja P. Krešimira IV. 41 a, (naranče, limuna i sličVaraždin 042/302-080 no), koji uzrokuju tzv. fototoksični učinak. jihovo prisustvo na koži snažno pojačava učinak sunca, osobito ako je koža topla i vlažna, a vrijeme blago vjetrovito.

Zajedničkim djelovanjem svih čimbenika (tople i vlažne kože, vjetra i kreme ili parfema), na koži dolazi do razvoja prilično snažnih sunčanih opeklina često praćenih mjehurima, koje iza sebe ostavljaju dugotrajne ružne smeđe mrlje - hiperpigmentacije. One su često prisutne na licu (osobito iznad gornje usne), vratu, dekolteu ili ispod pazuha. Uklanjanje takvih hiperpigmentacija može biti dugotrajno. Često se za kućnu uporabu preporučuju kreme koje sadrže hidrokinon, voćne kiseline, vitamin A, kortikosteroide ili njihove kombinacije.

U ordinaciji se promjene nastoje izbijeliti IPL uređajima, dijamantnom mikrodermoabrazijom u kombinaciji s tretmanima C-vitaminom ili voćnim kiselinama i slično - ovisno o smještaju, jačini i veličini hiperpigmentacija. toga se tijekom boravka u prirodi, osobito tijekom sunčanih i toplih dana, savjetuje izbjegavanje kozmetičkih pripravaka koji sadrže spomenute fotosenzibilizirajuće tvari. Preporuka vrijedi i za muškarce, jer mnoge pjene za brijanje i „after shave“ losioni sadrže upravo takve tvari! Dakako da je važna i adekvatna zaštita od sunca!

N

Perica se ponudila za fotografiranje kultnom časopisu “Start”, no gola se pred publikom našla u predstavi “Barlelo, o psima i djeci” Piše: GORDANA IGREC

Neka glumci uđu u grad! – ponosno je rekao gospar Maro Martinović čime su 61. Dubrovačke ljetne igre, koje traju sve do 25. kolovoza, službeno i započele. Uz prvakinju glume Milku Podrug – Kokotović, zaštitno lice Dubrovnika svakako je dramska umjetnica Perica Martinović. Ova prepoznatljiva glumica po dugoj, njegovanoj plavoj kosi koja joj daje “starinski štih”, ali i seksepil, potječe iz glumačke dubrovačke gosparske obitelji.

Plavuša, plavuša...

Pericu smo imali priliku zapaziti u ulogama fatalnih, ali i krhkih žena u filmovima “Život sa stricem”, “Ludi dani”, te televizijskim serijama “Vučjak” i “Inspektor Vinko”. Ipak, njoj je najdraža kazališna uloga Vica u predstavi njezinog Dubrovčanina Ive Vojnovića “Taraca”. No, Perica ima jednu stranu svoje osobe koja je malo kome poznata, a to je umjetnička ženska

hrabrost. Zbog svojih izraženih ženskih atributa Perica se 80ih godina ponudila kultnom časopisu “Start” da pozira gola.

Međutim kao od majke rođena tek je u svojim 50-im godinama stala pred publiku u predstavi “Barlelo, o psima i djeci”, te požnjela ovacije publike za hrabrost i estetski dojam.

Za Male ženske razgovore Perica je otvorila vrata Straduna, gdje na duhovit način govori o svojem ženskom svijetu u kojem ima mjesta za dobrotu, ronjene ispod mora i bacakanja u vodi bilo koje vrste, pa sve do omiljenih knjiga, filmova, glumaca, parfema ili neizostavnog boba, leće i svježe ribe na gradele,

n

ajromantičniji trenutak u životu bio je kad mi je Dado poklonio – Vegu koju najradije ima svaki dan na

U vezi je najvažnija – ljubav!

Iz kuće ne izlazim bez...

Donjeg veša i novčanika. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav! Što je za vas uspjeh u životu?

Biti dobar i pošten! Životni moto?

Vjera u Boga i hrvatska sloga.

Jeste li ikad posjetili Va-

jelovniku. Ako se ne spremate posjetiti Dubrovnik, biser Jadrana, dovoljno je zaviriti na ove stranice. Doznat ćete kako Dubrovnik diše kroz ženski svijet atraktivne plavuše sa stalnim angažmanom u Gavelli.

Jutro započinjete s...

Osmijehom i s emisijom “Dobro jutro Hrvatska”.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Plavuša, plavuša i plavuša.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Pasti!

Iz takta me može izbaciti...

Muha zunzara i tigrasti komarac.

Vaš uzor u životu?

Moja pokojna baba Perica.

Ribica? Za gradele

Perica Martinović - poznata dubrovačka plavuša

Najromantičniji trenutak u životu bio je …

Kad mi je Dado poklonio Vegu (zvijezdu).

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Više uspješnih žena. Što vas prvo privuče kod

raždin i kako vas se dojmio?

Da, prekrasan barokni grad s marljivim i dobrim ljudima, kao što je primjerice Zlatko Vitez.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Kradljivica knjiga”.

Omiljeni parfem?

Dolce&Gabana – crveni.

muškarca?

Izgled.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Samo jednu: da zlatna ribica bude friška i očišćena za gradele.

Najdraži film?

Vittorio Desicca “Čudo u Milanu”.

S kojim glumcima biste rado izašli na večeru?

S Danielom D. Lewisom i Jeremyjem Ironsom. Što biste željeli učiniti još jednom?

Još jednom otputovati u Izrael i Jordan. Što nikad ne biste oprostili?

Vukovar, Srebrenicu, Dubrovnik.

Koju glazbu slušate?

Klasičnu i glazbu osamdesetih.

Najdraže jelo?

Leća, bob i friška morska riba na žaru.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Pod morem ili u bilo kakvoj vodi.

S

36 Ženski svijet

10. kolovoza 2010.

i zdravlje

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako savršeno nanijeti tuš oko očiju?

Žene

Prirodni porod (1) O

va, u hr vatskoj javnosti i medicinskim krugovima škakljiva tema, zadnjih se godina duboko uvukla u svijest naših trudnica, a nekima od njih je i pošlo za rukom prirodno roditi. zašto – škakljiva tema? O da, itekako! rirodno roditi bi jasno značilo – roditi Dr. Aleksandar bez ikakve medicinske JUKIĆ intervencije i “službespec.ginekologije i nog” medicinskog osoblja. No, je li to u prakporodništva si uistinu tako? Zemlje s dugom tradicijom prirodnog poroda (možemo ga nazvati i porodom kod kuće) poput Nizozemske imaju odlično uhodan “servis” doula – osoba izučenih za podršku u porodu i “mobilnih” primalja koje su se kroz desetljeća prakse dobro iškolovale voditi prirodne/spontane porode i razlikovati normalna stanja u porodu od ugroženosti djeteta i majke.

Odlična mreža lako dostupnih bolnica i spretnih primalja sa svojim prijevoznim sredstvima čine klasičnu medicinsku pomoć lako dostupnom u slučaju kada je neophodna majci i/ili djetetu. No što ako stvari ne idu baš onako kako smo očekivali i planirali? Što ako, kao generali nakon bitke, konstatiramo – da smo imali samo par minuta više za intervenciju, ne bi bilo nikakvih komplikacija, posljedica? Najneugodnije jest što nam katkada za konačnu konstataciju da je naše dijete u potpunosti zdravo, bez ikakvih posljedica, često treba jako puno vremena.

Nizozemskoj se u takvim, nasreću, rijetkim situacijama, ne bi dogodilo ništa. Niti bi majke sebi predbacivale što nisu rodile u bolnici, niti bi se primalje koje su intervenirale osjećale krivima – to se tako rijetko događa i desetljećima se nizozemska djeca u 2/3 slučajeva rađaju doma pa su im sve situacije prihvatljive i normalne. Čak i zapadna medicina konstatira kako niskorizične trudnice vrlo sigurno mogu roditi kod kuće. mi? Jesmo li dovoljno zreli za takvo razmišljanje? Uvijek mi padaju na pamet razne situacije iz svakodnevne porodničarske prakse, pa tako i majka, žena iz Zagreba, koja mi je i debelo nakon što joj je prošao termin i dalje sa smiješkom i vjerom u sebe, staloženo i mirno nakon svakog pregleda ponavljala iste riječi: “Mojoj Mirni očito još nije vrijeme za izaći van...”. A imala je debelog razloga biti zabrinuta.

Nastavit će se...)

A P

Za mačkaste oči Kako biste savršeno nanijele tuš, naslonite ruku na stol, a dlan na lice Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Znate li koji je najstariji make up trend koji se zadržao sve do danas, a nosiv je u svakoj prilici i na najbrojnije moguće načine?

Radi se o takozvanom cat lineru, očima obrubljenim crnom bojom koja vizualno čini trepavice gušćima, a oči mačkastima.

I dok su Egipćani koristili ugljen, danas se kor iste nešto sofisticiranije i zdravstveno prihvatljivije tehnike poput tuša, kajala, gel linera i slično.

1.

Povucite ravnu crtu tušem (1)

Zavodljiva crta

2.

Kako biste savršeno nanijele tuš, najprije je potrebno stabilizirati dlan. Naslonite ruku na stol, a dlan na lice.

Na ovaj način vaša ruka će funkcionirati poput šestara te će nanošenje tuša biti mnogo preciznije i jednostavnije.

Zrcalo postavite ispod brade, kako bi vam kapci bili spušteni – ovako ćete spriječiti nepotrebno treptanje.

Za početak potegnite ravnu crtu od unutarnjeg prema vanjskom kutu oka, imajući na umu da će crta u konačnici biti tanja na unutarnjem, a deblja na vanjskom dijelu.

Ovo će vizualno ukositi oko i učiniti vaš pogled za-

Izvucite produžetak (2)

3.

(

uš možete kombinirati sa sjenilima žarkih i pastelnih nijansi

pomoći da crte na oba oka budu jednake.

Crtu izvucite po želji – što ste hrabrije, to će ona biti dulja. No, nemojte pretjerivati.

U trećem koraku spojite vanjski rub produžetka s prethodno povučenom crtom iznad trepavica i popunite prazninu. I to je to!

Ovako nanesen tuš možete kombinirati s raznim sjenilima – ljetos su popularna ona žarkih i pastelnih nijansi.

Na kraju uvijte trepavice i nanesite dva sloja maskare.

Ovakav make up izdržat će čitav dan te je zato pogodan za sve prigode i doba dana.

Preko dana kombinirajte ga s neutralnim usnama, pa nanesite samo sjajilo, a navečer ga uskladite s jarko ružičastim tonovima ruža.

Vježbom do savršenstva Kod nanošenja tuša vrijedi pravilo – vježbom do savršenstva.

Svaku pogrešku možete lako isprav iti štapićem za uši umočenim u malo sredstva za odstranjivanje šminke.

No, ukoliko ipak smatrate da niste dovoljno spretne, pokušajte izvući crtu sjenilom i kosim kistom.

4.

Kist prethodno navlažite utapkavanjem u vlažnu maramicu.

Nanesite jarko ružičasti ruž (4)

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Kako sunce utječe na akne?

N

akon ljetovanja vaša je koža savršena. Glatka je i svi su se prištići i akne povukli. Nažalost, to je trenutno stanje vaše kože te ako ste imali prije mora probleme s licem, imat ćete i nakon što se vratite. aime, kako bi se koža obranila od sunca i morske soli, šalje u površinski sloj veće količine vode. Iz površinskog sloja sve brže isparava, a dublji slojevi postaju dehidrirani te im nedostaje voda koja je potrebna za izvršavanje važnih

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

t

Spojite i popunite (3)

U

A

vodljivijim.

Zatim popunite prostor između crte i trepavica te izvucite produžetak linije.

Kod povlačenja ove linije zamislite je kao produžetak donjeg ruba trepavica.

Ovaj trik će vam kasnije

funkcija koje se događaju među stanicama koje izmjenjuju tvari, proizvodnju elastina i kolagena te lučenje sebuma. rvo što morate nakon mora je posjetiti kozmetičarku i obaviti temeljito čišćenje lica. Cilj tretmana kod problematične kože je da se nakon ljeta uspostavi ravnoteža lučenja i da se spriječe upalni procesi. Tretman svakako mora sadržavati piling lica kojim će se odstraniti odumrle stanice lica i osloboditi površina lica od nečistoća i

P

bakterija. To je bitno da se spriječe upale i omogući prirodno pročišćavanje kože kroz pore te bolju prohodnost preparata u dublje slojeve. rlo je bitno preko maske osunčanoj koži vratiti hidrataciju. Koža kojoj je potrebna vlaga je gruba, zadebljana, suha i nije otporna na vanjske utjecaje.

Osim tretmana u kozmetičkom salonu, važno je kod kuće pridržavati se pravila kao što su zdravija prehrana i dovoljan unos tekućine u organizam.

V

Ženski svijet 37

10. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Jesu li odvojene spavaće sobe propast ili lijek za vezu?

Seks na eks!

Piše: VAŠA DIVA

Glasno hrkanje remeti san, no nije razlog porastu broja osoba koje žele spavati odvojeno

Bolje je i hrkanje nego prazan krevet U SAD-u jedan od četiriju parova spava odvojeno, a do sličnih su rezultata dovela i istraživanja provedena u Engleskoj te Japanu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne volim spavati sama jer se tada ne osjećam sigurno, ali volim imati mir. Zato u bračnom krevetu imamo svaki svoju deku i poplun – otkrila je 32-godišnja profesorica iz Varaždina. Ona se nikako ne uklapa u sve popularniji trend prisutan u razvijenim zemljama, a to je spavanje u odvojenim sobama. Prema

provedenim istraživanjima, u SAD-u jedan od četiriju parova spava odvojeno, a slično je u Engleskoj te Japanu. Štoviše, predviđa se da će do 2015. godine čak 60 posto novoizgrađenih domova imati dvije spavaće sobe!

Premda su u našim prilikama malobrojni oni koji si mogu priuštiti dvije spavaće sobe, čini se da se sve više cijeni zdrav san,

Muškarci se bolje naspavaju kad su uz žene

što je i glavni razlog sve većeg broja odvojenog spavanja. Zbog toga bi i 45-godišnji Varaždinac volio spavati odvojeno od svoje supruge.

- Tako bih imao Božji mir i krevet koji bi bio samo moj, a ne bih u noći dobio lakat u nos ako slučajno zahrčem – ustvrdio je.

No, uništava li odvojeno spavanje seksualni život? - Za “te stvari” nije rezervirana samo spavaća soba - ustvrdio je na sugrađanin, kojem je seks jednako važan kao i dobar san.

Sličnog je mišljenja i manji broj inozemnih psihologa i seksologa koji tvrde da odvojeno spavanje može ponovno potaknuti izgubljenu strast.

Većina ipak smatra da odvojeno spavanje dovodi do još većeg otuđenja između partnera. Jer, čak i kad nema seksa, parovi u krevetu svašta mogu raditi zajedno, razgovarati ili ujutro zajedno piti kavu u krevetu.

Dakle, bolje je i hrkanje, nego prazan krevet.

Zajedničko spavanje ZAŠTO “DA”?

1) Bolji san: Muškarci se bolje naspavaju kad su uz žene, pokazala su neka provedena istraživanja.

2) Spontani seks: Ako svatko ima svoju sobu, nema prostora za noćne igrice ispod pokrivača.

3) Bliskost: Kad ste navečer jedan uz drugog, imate vremena za razgovor bez da vas u tome prekine dijete ili kućni ljubimac.

ZAŠTO “NE”?

1) Mir: soba, krevet i jastuk samo su vaši.

2) Sloboda: Budite se kad želite, bez mogućnosti da vas ujutro probudi partnerova budilica.

3) Hrkanje: Hrčete sebi i ne smetate drugima.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

B

aš sam si mislila kako sam se slučajno našla na mjestu gadnog nezgodnjaka. I to u kampu. Naime, dok su još svi spavali, dvoje kampera iz Zagreba i to muž od žene iz lijeve kampice i žena iz kamp prikolice do njih, autom su krenuli u nabavu. Sve je izgledalo sasvim normalno, kao kad se skompaju stari znanci. Ovi se, doduše, nisu poznavali otprije, ali neka je vibra valjda visjela u zraku, kad su u roku od tjedan dana postali tako bliski »kućni prijatelji«! Malo čudno, ali kaj me briga. ugi je par ostao »doma« i svaki u svojoj prikolici čvrsto spavao. Sve je bilo mirno i ja sam uživala u svojoj jutarnjoj kavici. Odjednom, kao u krimiću, vrata susjedne prikolice se otvore i žena u prozirnoj spavaćici odjuri u susjedinu kampicu takvom brzinom kao da uskače u zadnji vagon jurećeg vlaka. Opa, kaj je to sad?! ad su se vrata zatvorila, kampica se uznemirila. Počelo je...

Prikolica se zibala kak u crtiću. Koja napeta situacija. Ko bi rekel! Seks na eks u ranu zoru?! Za to stvarno treba imati petlje! ek što sam to skužila, ugledala sam kako se vraća poznati auto. I ono dvoje iz jutarnje kupnje. Postalo je frkovito! Pa, u kampici rade sve u šesnaest! I, naravno, sve se ubrzo odvijalo kao na filmskoj traci. Ja sam se povukla da ne gledam taj nezgodnjak, a vrata njihovih kampica i automobila kao da su se otvarala i zatvarala na daljinski! Nitko nije prozborio ni riječ, a kad sam kroz kratko vrijeme provirila kroz prozor, više nije bilo nikoga! Ostala su slobodna mjesta za dvije nove prikolice! li sve to čovjeka ne ostavlja ravnodušnim. Cijelo me vrijeme kopkalo kako bih se ja osjećala da sam se našla u sličnoj situaciji. Ili se ja nikad ni ne bi dovela u takav krkljanac?!

Ne znam. Vjerojatno ni ne možeš to znati dok ti se ne pruži takva, možda posebna, a možda jedina prilika. I jedna i druga po svojoj specifičnosti gotovo ti nalaže da je iskoristiš. A kad se odlučiš »iskoristiti«, onda nećeš razmišljati o okolnostima. Pogotovo ne o predigri, ritualima, pripremi, seksi rublju i tko zna o čemu još… Tu je riječ o nečemu sasvim drugom! O tome da ti se baš sad, taj tren to mora dogoditi! Brz i munjeviti seks. A taj se ne zaboravlja, bez obzira na sve.

D

K T

A

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje puzavog miloduha protiv virusa P uzavi miloduh (lat. Hyssopus officinalis L. var. decumbens) je ljekovita biljka cijenjena još od najstarijih vremena, a postojbina joj je podneblje južne Europe.

Spominje se u Starom zavjetu, Grci i Hebreji smatrali su miloduh svetom biljkom, a Rimljani su ga koristili u medicinske i kulinarske svrhe. Eterično ulje puzavog miloduha je vjerojatno najsnažnije

protuvirusno sredstvo u aromaterapiji. Njegovo je djelovanje u slučajevima herpesa nezamjenjivo, također su mu i ostala protuinfektivna svojstva izvrsna. lje izuzetno učinkovito tretira tegobe respiratornog sustava – prehlade, gripe, upale grla, bronhitis, sinusitis i astmu. Izvrsno je sredstvo koje potiče izlučivanje sluzi i iskašljavanje, ima odlična

U

protuupalna i antiseptična svojstva. Poboljšava koncentraciju, smanjuje psihički umor, djeluje protudepresivno. oboljšava probavu i ublažava grčeve u želucu. aromaterapiji se koristi samo ulje puzavog miloduha, pa kod kupovine treba dobro paziti da to ne bude ulje miloduha, Hyssopus officinalis.

P U

Marija NEKIĆ Aromamaser

38 Oglasi

10. kolovoza 2010.

Mali oglasi 39

10. kolovoza 2010.

KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski.com ozn.188c (uvijek prva pozicija) KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1254e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1267e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1267e KUĆU u Ivancu, Frankopanska, 84 m², blizina centra, 65.000 €, prodajem. Mob.091/788-3165 ozn.2134 KUĆA Mahi Vrh, 150 m², uređena okućnica, m²/850 € Mob. 099/6772-771 ozn.1070b NOVU prekrasnu kuću s okućnicom u Ključu kod Novog Marofa, 260 000 €, prodajem.

Mob. 091/7618-678 i 098/470131 ozn.1072b KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu te građevinsko zemljište, prodajem. Tel. 042/717-029 ozn.1076b VIKEND kuće! Halić 40 m² - 15.

000 € i prekrasna vikendica 40 m² u Letincu - 10.000 € !

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c AKCIJSKA ponuda! Novouređena kuća 140 m² u Dravskoj poljani (dva stana, pvc, etažno) - 80.000 €; prekrasna novogradnja u Hrašćici 140 m² i manja novouređena kuća u Trnovcu, 85 m², svi priključci, 57.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Trenkova 100 m²- 80.000 €, prekrasna u Bartola Kašića 160 m², Livadsko naselje 160 m², Križanićeva 180 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Kuća u Vodicama, luxuzno uređena 108 m², sa pripadajućom konobom.

Kuća u centru Paga od 100 m², blizina mora - 65.000 € i apar-

tman na Pagu 100 m², prvi red do mora, moguća zamjena za Varaždin. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite:tel/ fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD PREMIER, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c VIKEND kuću sa vinogradom (Vinica Breg), prodajem. Upitati na mob: 098/798-365 ozn.2165 KUĆU u Varaždinu, K. Patačić, blizina centra, prodajem. Mob. 095/863-7973 ozn.2166 MANJA kuća sa okućnicom i oranica u Ivancu, Rajterova ul.

Mob. 091/1554-006, Gorički ozn.1084b

STANOVI SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.2200 DVOSOBAN stan od 50 m² u Zrinskih i Frankopana, etažno grijanje, PVC stolarija, klima, prodajem . Mob. 098/217-185 ozn.1256e PRODAJEM garsonijeru 25 m² sa pripadajućim spremištem u Zagrebačkoj 86 a, 4. kat, cijena 23.000,00 €. Kontakt: 091/2555-644 ozn.1256e PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn.

1259e DVOSOBNI stan od 62 m², u neposrednoj blizini centra, etažna brojila, po cijeni od 55.000 €, prodajem. Tel. 042/490-628, 091/546-1453 ozn.1274e KOMFORNI četverosobni stan u Varaždinu, Kumičićeva 29a, 90 m², 110.000 €, prodajem.

Mob. 098/436-129, 098/436137 ozn.1842 NOVOGRADNJA povoljno!

Jednosobni Grabanice 30 m², trosobni Grabanice 68 m², trosobni Grabanice 58 m² , dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m², trosobni 79 m², peterosobni - 143 m²! Lucerna nekret-

nine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Trosobni novogradnja od 53 m² u Miroslava Krleže (kraj Envya) i trosobni novogradnja od 85 m² u Dravskoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI ispod cijene! Vukovićeva- luxuzni sa galerijama 124 m²- 600 €/m²!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c SUPER ponuda! Dvosobni novouređeni - B. Radića 57 m² - 950 €/m² (pogodno za ured), Zrinskih i Frankopana 54 m² 900 €/m² ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 86 m² dvoetažni (platiš 86 dobivaš 100 m²), četverosobni, s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo.

MALI OGLASI već od 40 kuna Stanovi u izgradnji, Kumičićeva cca 50 m². Najjeftinije u gradu.

Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c HITNO prodajem trosobni stan, 69 m², I kat, Grabanice. Mob. 099/800-0557 ozn.171c TROSOBAN stan 69,20 m², na 2. katu (sa dizalom), sa ili bez garaže 17,60 m², u prizemlju, novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka bb.

Informacije i fotografije: info@ helcom-trade.hr, tel. 042/659680 ozn.192c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608952 ozn.276a

PRODAJEM – mijenjam dvosobni stan u Varaždinu, bez nadoplate. Mob. 098/576-127 i 042/203-567 ozn.2143

GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €.

Mob. 099/315-7242 ozn.1257e

MIJENJAM stan 36 m² sa c. grijanjem za stan bez grijanja ili prostor u Vž., prizemlje. Mob. 099/6705-388 ozn.2144

MANJU parcelu, zemljište ili voćnjak kod Varaždinskih Toplica kupujem do 4.000 €. Isplata odmah. Mob. 095/831- 6323 ozn.2094

STAN 63,30 m² Zagrebačka 13/1, PVC stolarija, parket, ren. kupaonica, mogućnost poslovnog prostora. Mob.098/1818189 ozn.2149 JEDNOSOBNI stan ili garsonjeru do 30 m², kupujem, plaćanje gotovinom. Mob. 099/8099119 ozn.2154 TUŠKANOVA ulica (Kvatrić) 26 m² 1.5-sob. Ostava na katu, kat 4/4. Nema lifta. Plinsko etažno, klima, gradski vodovod i kanalizacija, priključak za telefon, vlasnički list 1/1, portafon, priključak za kabelsku televiziju, adaptacija 2002. Sve sobe imaju parket, a kupaona i kuhinja keramičke pločice.

Kompletna PVC stolarija. Stan je kompletno namješten, hladnjak Bosch, perilica Whirlpool, klima uređaj Haier (A razred, 2.6 kW) blizina tramvajske stanice, tržnice (Kvatrić), te velikog parka. Stan gleda na dvorišnu stranu (zelenilo, mir i tišina). Cijena: 59.500 €. Tel: 091/788-5769, Tel: 091/1472588 ozn.1273e STARIJI stan 63 m² + podrun, pogodan za adaptaciju, Z i Frankopana 14, prodajem. Tel. 212-715 ozn.2162 STAN u Varaždinu, površine 30 m², u kući, poseban ulaz, novogradnja, potpuno namješten, iznajmljujem ženskoj osobi.

Mob.098/1656-478 i 042/232523 ozn.1069b TROSOBAN stan 52,70 m² u Ulici Miroslava Krleže 1/2 (iznad Envy-a), prodajem. Mob. 098/866-884 ozn.2191 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.2206 PRODAJEM/ Iznajmljujem jednosoban stan, 37 m² + balkon, etažirano grijanje, 1. kat, uređen, pored Slobode.

Mob.091/440-9533 ozn.2165

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA prilike! Gojanec - 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1200 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

GRAĐEVINSKO zemljište 5 000 m² u Kučanu Donjem, prodajem. Mob. 098/135- 6080 ozn.1071b VINOGRAD na Dugom Vrhu, prodajem za gradilište. Tel. 651766 ozn.1075b POLJOPRIVREDNO zemljište 1 200 m², Gornji Kučan, Trstenjak, cijena dogovor. Mob. 095/5184814 ozn.2209

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c

ozn.225c POSLOVNI prostor nasuprot ZA-BE, Blažekova 3, ukupno 200 m² + podrum + tavan. Mob. 098/702-701 ozn.1073b PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919 ozn.2179 PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 2 700 m² zemljišta na super lokaciji u Sv. Iliji. Mob. 091/547-1458 ozn.2184 IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor u Dućasnkoj ulici u Varaždinu, 70 m² u prizemlju i 70 m² na I. katu. Mob. 091/5471458 ozn.2184 IZNAJMLJUJEM 60 m² poslovnog prostora Meštrovićevoj ulici u Varaždinu, preko puta bolnice. Mob. 091/547-1458 ozn.2184 TRGOVINU „JELKICA“, Marčan, Vinčka 16, prodajem. Mob. 091/8805-765 ozn.2169

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1268e

ULIČNI poslovni prostor u centru, 33 m² i sa skladištem 20 m², za sve namjene, iznajmljujem.

Mob. 091/526-7870 ozn.2171

NOVOUREĐENI poslovni prostor 100 m², Ivana Cankara 3, Vž, iznajmljujem. Mob. 098/908-1601 i 099/775-7005

VARAŽDIN, centar; iznajmljujem ulični dućan 30 m² i posebnu manju kancelariju. Mob. 098/792- 016, 042/313-544

40 Mali oglasi ozn.1088b

10. kolovoza 2010.

stan, iznajmljujem, zvati poslije 18,00 h.

Mob.099/888- 0048 ozn.2140

NAJAM APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1263e VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/951-8248 ozn.1265e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1266e APARTMAN u Sabunikama kraj Zadra, potpuno opremljen, klima, SAT.,TV, grill, pješčana plaža, slobodan termin od 12 .08. Mob. 098/9695-884 ozn.1066b HVAR - mjesto Vrboska, iznajmljujemo povoljno novoizgrađene jednosobne, dvosobne i trosobne apartmane. Tel/fax 021/774-117, Mob 098/928-8620, www.apartmani-bozica.com ozn.279a KOMPLETNO namješteni stan, 70 m², 1. kat, u Zagrebačkoj 74, sve etažirano. Mob. 098/284-282 ozn.28c JEDNOSOBNI stan namješten, sva brojila, grijanje, plin, prednost

STUDENTIMA iznajmljujem 2-krevetnu sobu, upotreba kupaonice , ku h i nj e i i n t e r n e ta u Varaždinu. Mob. 099/5100-663, 042/490266 ozn.2147 studenti/samci, iznajmljujem.

Mob.098/863-700 ozn.125c TRAŽIM u najam dvosobni stan, prednost u kući, namješten s centralnim grijanjem, dugoročno. Mob: 095/897- 8336 ozn.1272e NOVA kuća u centru grada, dvokatnica, stambeni prostor 210 m², tavan 105 m², dvorište 250 m² ; 2 garaže i skladište 23 m², povoljno za firme.

Mob. 099/3530-328 iza 10.00 h ozn.164c JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob.095/837-6792 ozn.1262e LIJEPO uređenu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem studenticama.

Mob.091/5911-470 ozn.2128 TROSOBNI novi namješten

SOBU na relaciji Turčin – Varaždinske Toplice, iznajmljujem, razne mogućnosti.

Mob.099/8354-676 ozn.2160 JEDNOSOBNI stan 30 m² u zgradi na duže vrijeme, iznajmljujem. Mob. 098/907-1645 ozn. 1078b NAMJEŠTENU sobu uz upotrebu kupaone i kuhinje, iznajmljujem studentici, Mob. 091/565-7253 ozn.1068b JEDNOKREVETNU i dvokrevetnu namještenu sobu, centralno grijanje, kuhinja i kupaona, iznajmljujem. Mob. 098/1384704 ozn.2175 STAN u obiteljskoj kući, 82 m², iznajmljujem. Mob. 098/9842033 ozn.2190 SOBU sa uporabom kupaone i male kuhinje, iznajmljujem.

Tel. 042/330-268, 099/576-0353 ozn.2194 GARSONJERU u centru grada, slobodno od 01. 09. , iznajmljujem. Mob. 098/928-2771, 494-667 ozn.2199 JEDNOSOBNI stan, potpuno opremljen i namješten, klima, centralno, Internet, od 01. 09.

2010. iznajmljujem studenti-

TP “VARAŽDIN “d.o.o.

42 000 VARAŽDIN Optujska 26

NATJEČAJ 1. VODITELJ POSLOVNOG OBJEKTA – 2 djelatnika Mjesto rada: Varaždin i Ladanje Zanimanje: prodavač Razina obrazovanja: VŠS Radno iskustvo: 3 godine i poznavanje rada na računalu 2. PRODAVAČI – više djelatnika Mjesto rada: Varaždin i Ladanje Zanimanje: prodavač Razina obrazovanja: srednja škola Radno iskustvo: 1 godine i poznavanje rada na računalu 3. VOZAČ C KATEGORIJE- 2 djelatnika Mjesto rada: Varaždin Razina obrazovanja: srednja škola Ostalo: poželjno radno iskustvo 4.SLAGAČ U SKLADIŠTU- više djelatnika (muški) Mjesto rada: Varaždin Razina obrazovanja: srednja škola Ostalo: poželjno radno iskustvo 5.TAJNICA – 1 djelatnica Mjesto rada: Varaždin Razina obrazovanja: SSS Ostalo: poželjno radno iskustvo i poznavanje rada na računalu 6.DOMAĆICA – 1 djelatnica Poželjno da je osoba srednjih godina sa iskustvom u vođenju domaćinstva 4 sata dnevno.

NATJEČAJ OTVOREN 7 DANA. MOLBE SLATI NA ADRESU VARAŽDIN, P.MIŠKINE 53.

ma/samcima. Mob. 091/1925413 ozn.1085b UREDNU i lijepo uređenu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, Internet, u novoj kući, iznajmljujem. Mob. 091/5911470 ozn.2211 DVIJE sobe u stanu s posebnim ulazom i brojilima, strogi centra, minuta do fakulteta, iznajmljujem studenticama . Mob. 091/893-8842 ozn.1092b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax:042/232-800,231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PROKOLICA za traktor, jednoosovinska, nije kiper (laganija), cijena prema dogovoru. Tel. 042/657-388 ozn.2125 PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans

- najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c HONDA STREAM 1.7, 2003. g., monovolumen, 7 sjedala ili veliki prtljažnik, reg. 10/2010, prvi vlasnik, odlična oprema. Mob: 098/866-638 ozn.1258e FORD ESCORT 1.8 dizel, 1998., klima, ABS, 2 zračna jastuka, šiber, el. podizači stakla, grijani stolci, vrlo dobro stanje, povoljno prodajem. Mob. 098/395906 ozn.1274e OPEL Astra 1.8, ‘97. g., reg. do 5/ 2011. , prodajem za 15 000 kn. Mob. 095/914-7652 ozn.2133 FORD FIESTA 1.4, ‘07. g., 1. vlasnik; freza IMT 506; hrastova šuma. Mob. 091/510-4657, 08.00 – 15.00 h ozn.2150 KOMBI Mercedes 601. 209 D, ‘87. g.. Mob. 095/863-7973 ozn.2166 OPEL KORSU 1,4 i, ‘95. g., reg. 12/2010, 1.500 €; Ford Eskort 1,3 i, ‘94. g., 8.500 kn, prodajem. Mob. 098/9543-949 ozn.2183 RENO 19 dizel, registriran do 05./2011., 4 potpuno nove gume, ‘91. g., prodajem. Mob. 098/138-4399 ozn.2195 HYUNDAI ACCENT 4 DR, ‘97. god., registriran do 10./2010. g., crvene boje. Tel. 042/230845 ozn.2181

FORD ESCORT 1.4 CLX, reg. do 06./2011., prodajem. Upitati na mob. 091/720-7959 ozn.1093b OPEL VEKTRA 1.6 i, 92. godište, prodajem. Mob. 098/1730-108 ozn.1090b

POSAO UMIROVLJENIK traži ozbiljnu i povjerljivu žensku osobu za pomoć u kući. Mob. 095/5657343 ozn.2155 MLAĐA ženska osoba za rad u pizzeriji (Vž.), traži se. Mob. 095/863-6865 ozn.2156 CAFFE BAR Rubin, Varaždin traži djelatnicu za rad, radno iskustvo nije bitno. Prijava obavezna, plaća i uvjeti za rad odlični. Mob: 091/574-5554 ozn.233c PARKETARA i soboslikara u radni odnos tražim, Kneginec. Mob. 098/550-661 ozn.241c KONOBARA-ICU, kuhara-icu, dobrog poznavaoca roštilja, dostavljača, stalni radni odnos, tražim. Mob. 091/5588-772 ozn.2186 TELEFONISTICU za rad od kuće, stimulativna zarada. Sve informacije na mob: 091/115-2235 ozn.2201 PIZZA majstora-icu, tražimo. Info tel. 098/370-541 ozn.2203 TRAŽIMO cure i dečke za rad na Špancirfestu. Mob. 099/7075544 ozn.1083b TRAŽI se vozač C i E kategorije sa međunarodnim iskustvom, za stalni radni odnos. Tel. 042/261949, 098/298-432 ozn.280a

Mali oglasi 41

10. kolovoza 2010.

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395722,098/744-980. ozn.1c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu.

Tel. 744-015, mob. 098/544199, www.miplast.com ozn.

65c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.

Tel.042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 4 m³. Mob. 099/561-3120 ozn.2157

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@ sysinfo.hr; tel.091/5020727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/3332095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227024 ozn.48c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237,098/427-284 ozn.32c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859

ozn.151c

197 ozn.7f

ozn.2103

ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c

STARIJA gospođa, ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć, prijevoz, nazovite mlađu penzionerku. Tel. 208-941 ozn.1086b

UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.2174

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792289, e-mail: Vladimir.novosel@ vz.t-com.hr ozn.165c

VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080792 ozn.1748

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.2178

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1896

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.2180

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/7952256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. na broj mob.098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OBAVLJAMO ISKOPE minibagerom, priprema i postavljanje tlakovaca te manje građevinske radove. Mob. 091/176-0616 ozn.245c IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju i stepeništa. Mob. 098/1697-838 ozn.2161 VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija! Mob. 098/1320-

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1957 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.1984 STROJNO unutarnje žbukanje i termo fasade svih vrsta izvodimo kvalitetno uz garanciju.

Mob. 098/242-496 ozn.2021 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2027 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob.095/9155-123 ozn.1255e FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766119 ozn.2047 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.2054 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.2099 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336

MALI OGLASI već od 40 kuna ADAPTACIJE kupaonica, izvodimo kvalitetno i povoljno. Mob. 091/927-6830 ozn.2187 OGRADE, inox, alu i pvc, montaža klupčica i keramike, obrada špaleta, knauf, ugradnja stolarije. Mob. 095/845-5905 ozn.2210 USLUGE prijevoza građevnog materijala, šoder, pijesak, sipina 0-16, 0-32, frakcije 4-8, 8-16, 016-032, batuda. Tel. 042/210-461, mob. 098/9733422 ozn.2189 USLUGA glačanja te obavljanje svih kućanskih poslova, uključujući ispomoć u kuhinji. Mob. 091/928-8737 ozn.2198 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa. Brzo i kvalitetno, povoljne cijene. Mob. 098/9066-889 ozn.2205 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, pr imam na smještaj i skrb, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.2207

42 Mali oglasi ŽIVOTINJE

jem. Tel. 651-780 ozn.1267e

ČISTOKRVNE štence njemačkog ovčara, 2 mj. stare, bez rodovnika, očišćeni od nametnika, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn. 1262e

PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1270e

ODOJKE od 25 – 30 kg, može i očišćeni i dostava i silo kombajn. Vitez, Kneginec D., tel.

690-374, mob. 098/132-4242 ozn.2146

GRAFIČKU karticu Gainward golden sample ATI 4870512mb za 800 kn, prodajem. Mob. 091/200-2080 ozn.1264e

NEMASNE svinje i kvalitetno bijelo vino, prodajem. Tel. 645163 ozn.1074b

DVIJE BAČVE od 100 (agacija) i 200 (hrast) litara, vrlo povoljno prodajem. Tel. 240-086 od 18.00 – 20.00 h ozn.1273e

PRODAJE se pas, alpski brak jazavčar, čistokrvni, redovito cijepljen, čipiran, povoljno.Mob. 091/720-6705 ozn.30d

KUPINOVO vino i liker, prodajem. Tel. 651-780 ozn.1267e

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1260e R ABL JENI namještaj i nov i skuter, ekstra povoljno radi preseljenja, prodajem. Mob. 091/630-9630 ozn.1080b

RABLJENE limene krovne panele, debljine 6 cm, u količini od oko 400 m², prodajem. Cijena je 50 kn po m². Info: 042/204-026 ozn.28c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1261e KUPINOVO vino i liker, proda-

GROBNO mjesto 1-6-6-022 na varaždinskom groblju, prodajem. Mob. 091/511-8251 i 042/734-155 ozn.213 ŠEST hrastovih bačvica od 25 do 100 litara, prodajem. Tel. 350-030 ozn.2151 VINO bijelo noja, 45 kn/ litra, prodajem. Tel. 042/621-501 ozn.9f VINO bijelo vrlo kvalitetnih sorti, 8 kn/litra. Mob. 098/9680408 ozn.10f MJEŠANO vino kvalitetnih sorata u količini od 1 000 l., prodajem, vinograd Skradnjak Ivanec. Mob.099/7049-910 i 042/783-302 ozn.2135 EXLUZIVNO! vikendica blizu Drave 25 m² s okućnicom oko 700 m², papiri uredni 1/1. Mob. 095/858-2943 ozn.2139 NOVA LOLA kolica i kompletnu rabljenu baby opremu,

10. kolovoza 2010.

prodajem, moguća zamjena za skuter. Mob. 091/7988-941 ozn.2159 BEDENJ 500, muljača, plastične bačve, rosvraj bačva 310, plinska boca. Mob. 098/715-759 ozn.2167 KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.2168 JELOVA građa (grede, roženice, daske) piljena po narudžbi i tanki vrhunci (oblice) dužine 4 m, debljine 10-15 cm. Mob. 098/948-2436 ozn.2176 KOSILICA samohodna 14 K na 3 kotača i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob. 098/948-2436 ozn.2176 OČUVANE udžbenike za IV. razred srednje škole – smjer: Ekonomist, 550,00 kn, prodajem. Mob. 098/1743-733 ozn.2180 SUHE bukove fosne i bočnu kosu za traktor Ferguson, prodajem. Mob. 098/1911-423 ozn.2182 DRVA za ogrjev cjepanice bukva, grab, agacija, može i kratko piljeno te industrijska drva. Tel. 042/210-461, mob.

098/973-3422 ozn.2189 KOŠNICE LR sa svim elementima, 7 kom., od toga 5 sa pčelama. Mob. 098/607-972 ozn.2193 „BIOPTRON“, medicinski aparat (svjetiljka-lampa) – pomoć za reumatske i druge bolove, prodajem. Mob. 091/253-7978 ozn.1089b

KREDITI

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

AKCIJA! Posebne pogodnosti umirovljenici i zaposleni u Boxmarku. Gotovinski krediti do 30.000 € i pozajmice do 50.000 kn – odmah! Mob.099/5283329, 091/5061-660 ozn.2060 GOTOVINSKI krediti za umirovljenike i zaposlene do 150.000 kn., bez jamaca; HROK-a, CIL, na ostatak primanja, zatvaramo postojeće, pozajmice do 20.000 kn. Karmen.Molb.095/5517-670 ozn.2139 GOTOVINSKI krediti bez jamaca do 30.000 €, brze pozajmice do 20.000 kn, na ostatak primanja do 7.000 € te brzi umirovljenički do 15.000 kn. Rebeka, mob.

091/567-0662 ozn.208c BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata). Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5478 ozn.2202

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/9588981 ozn.1898 NENAMJENSKI gotovinski krediti, za zaposlene (na plaće od 1.600 kn) i umirovljenike (na mirovine od 1.500 kn) bez C/L i jamaca. Zatvaramo postojeće.

Mob. 091/1429-935, Kristina ozn.220c MUČE vas postojeća zaduženja, C.L.. Javite se Riji na 091/7959729 ozn.242c POZAJMICE do 20.000 kn u 24 h. Krediti na ostatak primanja 7.000 €. Bez gledanja HROK-a do 70.000 kn. Umirovljenički krediti do 15.000 kn u 24 h. Nada, mob:092/285-5079 ozn.244c ATRAKTIVNI krediti do 30.000 € i pozajmice za 24 h. Mob. 091/788-0738, 091/472-4723 ozn.1915 STOP fenomenalnim, atraktivnim kreditima sa skrivenim troškovima – novi uvjeti do 30.000 € bez skrivenih troškova, pozajmice. Mob. 099/8091333 ozn.2111 NAJPOVOLJNIJI gotovinski, hipotekarni i stambeni krediti sa fiksnom kamatom od 2,99%. i prebijanje dugovanja.

Mob.092/111-9630, 091/9169885 ozn.2145 NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.2163

MIROSLAVA ČEPELJA 13. VIII. 2006. - 13. VIII. 2010.

Ti si naš ponos, naša velika ljubav koju ništa neće izbrisati iz naših srca.

Ožalošćeni: obitelj, te ostala tugujuća rodbina i članovi DVD-a Lepoglava

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom prijatelju

DAVORINU KRIŽANCU tragično preminulom 29. 07. 2010.

Razrednica i prijatelji iz 8. b, generacija ‘94./’95.

KREDITI! Hipotekarni i gotovinski, brzo i efikasno, do polovice primanja. Danica, 092/119-0041, 099/579-5712, 042/321-144 ozn.2164 NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja!

Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.2164 AKCIJA! Uspješno i brzo krediti do polovice primanja bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.2164 EXPRES pozajmice 20.000 kn, brzi umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, zatvaranje zaduženja do 30.000 €. Mob. 099/7866-758 ozn.2170 POZAJJMICE, krediti – akcija 20.000 kn za sve! Zatvaramo sva moguća zaduženja! Mob. 092/291-8964 ozn.2185 UMIROVLJENICIMA akcija do 15.000 kn za 24 h! Bez HROK-a 70.000 kn! Mob. 098/161-9629 ozn.2185 HIT krediti – 30.000 €, umirovljenicima – 15.000 kn/24 h, pozajmice – 20.000 kn/24 h.

Mob. 092/307-8735, 092/2948635 ozn.2185 JA VAM mogu pomoći! Krediti i pozajmice za zaposlene, obrtnike, umirovljenike. Mob. 091/9302-379, 095/9860-779 ozn.2196 NOVO! Nemate rješenje, a

hitno Vam treba kredit ili pozajmica bez jamaca. Obratite se meni. Mob. 095/879-2859 ozn.2196 AKCIJA! Hit krediti za umirovljenike do 90 g. starosti, realizacija u roku 24 h, kamata od 5-7 %, nazovite na 099/8627400 i mi ćemo vam pomoći… ozn.2204 KREDIT – pozajmice – zatvaranje starih zaduženja, bez jamaca i do 30.000 €. Mob. 098/9645-711, 098/669-508 ozn.2204 KREDITI do 30.000 €, umirovljeničke pozajmice do 15.000 kn u 24 h. Pozajmice za zaposlene do 30.000 kn u 24 h. Krediti na ostatak primanja do 7.000 €.

Slavica: 091/904-3612, 095/5581759 ozn.2208

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c SLOBODAN muškarac bez obaveza želi upoznati slobodnu ženu 56 – 63 g., za druženje/vezu.

Mob. 091/543-4114 ozn.1089b

Zahvale i sjećanja 43

10. kolovoza 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

SLAVKO KOS

na sina, supruga i oca

09. VIII. 2006. - 09. VIII. 2010.

STJEPANA IMBRIHALCA

IVANA TROJKA 10. 08. 1990. – 10. 08. 2010.

12. 08. 1995. - 12. 08. 2010.

Stalno si u našim mislima i srcima.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Puno suza je palo kad je Tvoje srce stalo.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

na

na našeg dragog oca, djeda i pradjeda

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

DARIJA ŠANTEKA

SLAVKA NOVAKA

11. 08. 2000. – 11. 08. 2010.

10. 08. 2005. - 10. 08. 2010.

DRAGUTIN ZAGORŠĆAK 01. 08. 2009. - 01. 08. 2010.

Zauvijek si s nama, anđele naš.

S ljubavlju

Ostat ćeš u našim mislima zauvijek.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

Supruga Julijana i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

JOSIP NOVAK 07. 08. 2009. - 07. 08. 2010.

povodom smrti voljene i drage mame, sestre, šogorice, punice, bake, prabake, tete i ujne

povodom iznenadne smrti dragog sina, brata, šogora, strica i ujaka

Život bez Tebe težak je, sjećanje na Tebe bolno je.

Obitelj

SJEĆANJE

VLADIMIR HOSNI 13. 08. 2003. - 13. 08. 2010.

Tvoji najmiliji

IVICE MRAZOVIĆA

DRAGE VITEZ rođ. BENČIĆ

preminulog u 56. godini života

preminule 30. 07. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima i kolegama, a posebno gđi Blaženki Beli te susjedu Anđelku. Veliko hvala svima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti te na položenom cvijeću na njezin grob.

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, kumovima, rodbini i prijateljima.

Ožalošćeni: mama, brat i sestre s obiteljima.

Ožalošćene obitelji Vitez, Kranjčec i Možanić

***

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJAN VUPORA

dragoj mami

09. 08. 2009. - 09. 08. 2010.

DRAGI VITEZ rođ. BENČIĆ

Zauvijek u našim mislima, zauvijek u našim srcima.

od kćeri Štefanije s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

***

Sin Stjepan, snaha Micika, unuci Andreja i Dejan s djevojkom Dijanom

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

DRAGI VITEZ rođ. BENČIĆ

IVANA ŠRETERA

od kćeri Ane s obitelji

koji je preminuo 02. 08. 2010. u 70. godini života nakon kratke i teške bolesti.

POSLJEDNJI POZDRAV

VLADIMIR ROHTEK

dragoj mami

08. VIII. 2004. - 08. VIII. 2010.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svima koji su na bilo koji način suosjećali s nama u najtežim trenucima i ispratili ga na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. Kudeliću i njegovom osoblju, dr. Tamari Bosak i sestri Olgici, ustanovi Kancijan i sestri Ivanki Kuservanj. Veliko hvala djelatnicima i direktoru “Termoplina”, poduzeću “Autobusni promet” Vž, bivšim radnim kolegama “Instruktorima”, N.K. “Podravac” i cvjećarnici “Orhideja”. Hvala župniku Siniši Dudašeku i velečasnom Miji Horvatu na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćena obitelj Šreter

DRAGI VITEZ rođ. BENČIĆ

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog 09. 08. 2009. - 09. 08. 2010.

MILENKO MATIJAŠEVIĆ

Tvoji najmiliji

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, nikad zaboravljen.

Hvala Ti, dragi brate, što si nas naučio strpljivo nositi svoj križ.

09. 08. 2009. - 09. 08. 2010.

na

EMU VIDOVIĆ

preminule 28. srpnja u 83. godini života

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga

BOŠKA ĐURIČIĆA

Tvoji najmiliji

10. 08. 2008. - 10. 08. 2010.

S ljubavlju i tugom Marija Đuričić

Niti godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoj sin Stjepan s obitelji

Svim rođacima, prijateljima i susjedima najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju drage nam majke, bake i prabake Marije. Posebno zahvaljujemo na pomoći u najtežem trenutku susjedi Darinki.

Zahvaljujemo djelatnicima CBB d.o.o. i Turist d.o.o. na pomoći i riječima sućuti u najtežim trenucima.

Svima veliko hvala Ožalošćeni: kćeri Zlata i Dragica, unuci Stevan i Snježana, praunuk Filip, snaha Anita, zet Stevan

na dragu mamu

ALOJZIJU SKRBNIK

MARIJE KOŠČAK

Suprug Josip, kćeri Nena i Mirjana s obitelji

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

15. 08. 2008. - 15. 08. 2010.

ZAHVALA povodom smrti naše drage i voljene

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te uvijek nosimo u srcu svom.

12. VIII. 2005. – 12. VIII. 2010.

SJEĆANJE

13. VIII. 2004. - 13. VIII. 2010.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKO ŠESTAK

SJEĆANJE

JOSIPA BREZOVCA

IVANU ŠRETERU

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

od sina Stjepana

POSLJEDNJI POZDRV

Tvoja sestra s obitelji

SJEĆANJE

***

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu suprugu, majku, punicu, baku, prabaku i pra-prabaku

SJEĆANJE

FRANCISKU KOCIJAN 07. 08. 2008. - 07. 08. 2010.

na naše roditelje, djeda i baku

S Tobom uvijek u mislima i molitvama.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na dragu mamu

ALOJZIJU SKRBNIK rođ. MAJER

SJEĆANJE

15. 08. 2008. - 15. 08. 2010.

na

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

09. 08. 2008. - 09. 08. 2010.

ČIČEK

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

Čuvamo uspomenu na Vas

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

Tvoji: kći Jelena, zet Stjepan, unuci Nikola, Josip i Dušanka

JOSIPA IVANČIĆA

STJEPANA

I

23. VII. 2006. – 23. VII. 2010.

ŠTEFANIJU 07. VIII. 2007. – 07. VIII. 2010.

44 Vaš kutak

10. kolovoza 2010.

Što čitati?

Antichiclit

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Ministričina sisa i osmrtnice na Jelsi Piše: RADAR

O

sisi lepe talijanske ministrice turizma kaj je djevičanski zišla vun mimo dekoltea njezine obleke ovih su dana više pisali vu svetu nek o svim hrvatskim turističkim destinacijama vu zadnjih deset let. Fajna ministrica kaj je pišeju Michela Vittoria Brambilla fakat ima kaj pokazati, i bez da joj sisa nekontrolerano vujde vu javnost, pa kam god dojde, fotoreporteri ponoriju i blesikaju z kamarami kaj da im se zmešalo. Pri nama ni tak. Kam god da dojde naš vrli ministar Bajs ništ ne opadne vun niti se fotoreporteri trgaju da bi nekaj snimali. Zgledi više kak da je na karmine došel i navek je oblečeni kak da ide na komemoracijski skup. A i pripoveda tak kak na posljednjem ispračaju. Pa su već neki vu tom tonu i stilu počeli odavati počast hrvatskome turizmu. Čehi, Mađari i Poljaki su tak ostali paf kad su vu Jelsi na otoku Hvaru vidli osmrtnice o jelškome turizmu. Domaći su to napravili z protesta kajti Jelsa zgledi više kak turistički mrtvac nek raj za turiste. No, ni svugdi tak. Na Zrču je se dupkom puno. I spreda i otraga. Gore i dole. Tam ni ne stigneju misliti o turizmu. Od tulkih sisa i riti, vu ritmu muzike za ples.

India Knight, Više stila manje novca, Mirakul, Zagreb, 2009.

Kao zakleti neprijatelj tzv. chic-lita, književnosti za mlade, uspješne, seksualno osviještene i frustrirane žene (iako pr iznajem i da među takv im knjigama ima zabavnih i kvalitetnih d j e l a), o d a b r a o s a m dvije knjige koje mi se čine suprotnošću tom pomodnom i malko deplasiranom žanru. “Kako trošiti malo a živjeti dobro” zvuči kao odličan, recesijskom vremenu pr imjeren podnaslov knjige Indije Knight, autorice koja je, kako kažu, opsjednutost šopingom zamijenila strašću prema – štednji! Tako ovdje možete saznati kako prirediti ukusne večere s vrlo malo novca, kako se odjenuti s malo novca, a izgledati chic ili kako otkriti ljepotu života u svakodnevnim sitnicama jer je uživanje u njima sasvim besplatno…

Isporuka cvijeća B

udući da sam u prošlom članku pisala o besplatnoj dostavi, u ovom broju želim vam skrenuti pažnju na to kako sve možete iskoristiti našu dostavu. sim buketa, nudimo vam mogućnost da k nama donesete i poklon kojim želite nekome zahvaliti; mi ćemo taj poklon aranžirati i u vaše ime dostaviti onome Leticija koga želite razveseliti ili mu ZADRAVEC specijalno zahvaliti. Nama Kukuljevićeva 17, Varaždin je vrlo često 042/212-362 lakše uručiti letiziazadravec@gmail.com poklon s posvetom i vašim potpisom, nego ako to trebate uručiti sami. sim takvih vrsta proizvoda, mi dostavljamo i svoje cvjetne dekoracije u raznim prigodama kao što su vjenčanja, eventi ili ispraćaji. Željela bih spomenuti da je i naša posudba stalaka, svijećnjaka ili vaza za vjenčanja i ostale događaje također besplatna, pa tako možete ukrasiti svoje svadbene stolove uz mali trošak za cvijeće, jer od nas možete posuditi dekorativne elemente, čiji je izbor velik. o nisu jedine povoljne strane suradnje s nama, pa kako biste otkrili one druge, dođite k nama i kroz razgovor i suradnju uvjerite se sami.

Lijep pozdrav, Letizia

O

O

T

Toby Young, Kako izgubiti prijatelje i otuđiti se od ljudi, Vuković & Runjić, Zagreb, 2006.

Noć je Oscara, časopis Vanity Fair organizira svoj prvi postoskarovski tulum… Među uzvanicima je i britanski novinar Toby Young, isprva opčinjen glamurom, slavom, novcem i ljepoticama…

A onda je promijenio ploču te u ovoj knjizi raskrinkao i ruglu izvrgnuo sav taj lažni sjaj, a naročito ispraznu rutinu novinarskog žutila, ne štedeći pritom nikoga, pa ni samog sebe. Tako je Toby Young stekao i nadimak “muške Bridget Jones”, a knjiga je objavljena prije “Vraga (koji) nosi Pradu”. Čovjek se samo zapita – ako je holivudski sjaj toliko lažan, pa koliko je onda lažan sjaj hrvatskih “celebrityja”?!

Denis Peričić

Vaš kutak 45 TOMISLAV MAKAJ

10. kolovoza 2010.

“Nastavak” pogledajte na www. regionalni.com

Autoškola Mladi vozač V

ozač je osoba koja na cesti upravlja vozilom, a mladi vozač je vozač između 16 i 24 godine starosti. Kada je 2004. godine prvi put u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama zaživio pojam “mladi vozač”, označavao je osobu koja je tek položila vozački ispit (bez obzira na godine starosti) i ta osoba Boris PETROVEČKI, dobivala je vozačku doing. prometa zvolu na dvije godine.

Stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI Tek po isteku te dvije www.petrovecki.hr godine, osoba je pretel: 042/233-244 stala biti mladi vozač.

U tom periodu od dvije godine mladi vozači bili su obavezni voziti desetak kilometara na sat sporije od ostalih (na cestama izvan naselja), nisu smjeli organizirano prevoziti djecu niti vući priključno vozilo, nisu smjeli imati alkohol ili opojne droge u organizmu, nisu smjeli voziti automobil čija snaga motora prelazi 75 kW i nisu smjeli voziti sami noću (23 - 5 h) i imali su obvezu u razdoblju 6 - 24 mjeseca od položenog vozačkog ispita svladati program sigurne vožnje (što nikad nije zaživjelo). Godine 2008. priča se mijenja.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji tada stupa na snagu (a na snazi je još uvijek) kaže da je mladi vozač onaj tko je uistinu mlad tj. osoba starosne dobi između 16 i 24 godine. Izrazito crne statistike okarakterizirale su ovu dobnu skupinu kao najrizičniju u prometu i stoga su dodatna ograničenja usmjerena upravo na te, uistinu mlade vozače. No i tu je došlo do promjena i od svih onih ograničenja ostala su samo tri: ono koje se odnosi na brzinu kretanja, na alkohol i opojne droge i na snagu motora. Dakle, danas je mladi vozač osoba koja upravlja vozilom, a starosne je dobi između 16 i 24 godine. Tako dugo dok je mladi vozač, mora na cestama izvan naselja voziti desetak kilometara na sat sporije od ograničenja, ne smije imati alkohol ili opojne droge u organizmu i ne smije upravljati osobnim automobilom čija snaga motora prelazi 75 kW.

FILM – VIDEO – KINO

Hotel za pse 7/10 U ovoj razigranoj obiteljskoj pustolovnoj komediji upoznajemo Andi i njezinog mlađeg brata Brucea. Oni žive u stanu u kojem su kućni ljubimci strogo zabranjeni i ponestaje im načina da skriju svoga vječno gladnog psa Fridaya. Kada slučajno nalete na napušteni hotel koji već udomljuje nekoliko snalažljivih lutalica, Andi na pamet padne izvrsna ideja.

Kako bi svakodnevne stvari pretvorila u mehanička čuda, ona se oslanja na Bruceov mehanički genij, a uz pomoć nekolicine prijatelja iz susjedstva oronuli hotel pretvara u čarobni pseći raj, ali ne samo za Fridaya, nego i za svakog lutalicu kojeg mogu pronaći.

Međutim, kada susjedi i radnici iz štenare, koji naglo imaju sve manje posla, postanu sumnjičavi zbog sve glasnijeg psećeg laveža, Andi i Bruce moraju se koristiti kojekakvim sredstvima kako se ne bi saznalo „tko je pse pustio unutra“.

Vicevi!!!

IVICA I.

Pita susjeda malog Ivicu: - Ivice, što misliš koliko mi je godina?

- Pedeset.

- Bravo. Kako si pogodio?

- Pa u našoj zgradi stanuje jedan polu-kreten, jako sliči vama, a ima 25 godina.

IVICA II.

Došao Ivica kući i otac ga pita: - Što ste danas radili?

- Na kemiji smo učili o eksplozivnim tvarima.

- A šta ćete sutra raditi u školi?

- U kojoj školi?

IVICA III.

Dobio Ivica jedan iz sastavka. Mama ga pita zašto.

- Pisali smo sastavak. Evo da ti pročitam: “Krenem ja jedan dan u školu, kad naletim na govno, onako zelenkasto. Rekoh, mora da je Markovo, on jede puno graška. Idem ja malo dalje, naletim na još jedno govno, malo žućkasto, kao da je Josipovo, on jede puno kukuruza. Šetao sam još malo i naletio na jedno baš veliko govno i pomislim: Mora da je Perino, on je debeo, puno jede, pa puno i sere.”

- Pa, dobro, Ivice koja je bila tema sastavka?

- Prijatelj se u nuždi prepoznaje!

46 S raznih strana ANIMIRANI FILM

Vanima u Nišu

10. kolovoza 2010.

TU KRAJ NAS Veliki ljubeški sejem i druga događanja ovog vikenda u Ljubeščici

U spomen na velike sejmove Stanovnici Ljubeščice u prošlosti su bili slobodnjaci te su uživali velike posjede i pašnjake.

Na molbu grofice Eleonore Patačić, car Franjo Josip II. proglasio je Ljubeščicu poveljom od 27. ožujka 1818. velikim trgovištem pa je mjesto dobilo pravo na održavanje sajmova 8 puta godišnje.

Zbog velike potrebe te interesa ljudi, kasnije je to pravo prošireno na 15 puta godišnje.

Sajmovi su se održavali svakog prvog utorka u mjesecu sve do 1992. godine, kada je održan posljednji.

8. rujna 1974 . godine održana je velika stočarska smotra Varaždinske regije u Ljubeščici pod nazivom “Marof 74” kojom je potvrđeno da je stočarstvo na području Ljubeščice i šire bilo jedno od važnih

Prošli je tjedan od 3. do 8. kolovoza troje mladih Vanimatora s Hrvojem Selcem, voditeljem VANIMA-e – studija animiranog filma, prisustvovalo na 4. međunarodnoj koloniji crtanog filma – Pantelej 2010. u Nišu.

Vanimatori su uspješno odradili svoj zadatak - izradili su crtani film na temu ekologije. Uz radionice, na koloniji je bilo nekoliko popratnih predavanja od kojih treba istaknuti predavanje Colina Arthura, dva puta nagrađenog nagradom Oscar za specijalne efekte, Zorana Simjanovića, profesora Muzičke akademije u Beogradu i proslavljenog autora mnogih glazbenih tema domaćih filmova, i Phillipu Timmins, predstavnicu tvrtke VICON koja proizvodi hardver i softver za izradu animiranih filmova. Jedna večer Kolonije bila je posvećena VAFI-ju, internacionalnom festivalu animiranog filma djece i mladih održanom ove godine u travnju, te je upriličena projekcija nagrađenih filmova.

privrednih grana te je svake godine postajalo sve intenzivnije.

Etno izložba Na toj su izložbi u Ljubeščici sudjelovali izlagači iz pet varaždinskih područja: Novog Marofa, Ivanca, Ludbrega, Varaždina i Čakovca gdje je predstavljeno 109 grla krava i junica, te je ono dobilo visoku ocjenu stručne komisije. Veliku pažnju na toj izložbi privukli su krznaši i lovački trofeji Lovačkog društva “Vepar” iz Ljubeščice te živa srna.

To je bila jedna od uspješnijih stočarskih manifestacija u Ljubeščici, ali nažalost posljednja.

Iz tih dana potječe naziv “Veliki Ljubeški sejem”.

Tijekom tih nekadašnjih sajmenih dana, mnogo se trgovalo i “pogajalo” za stoku te se nakon prodaje,

odnosno kupnje blaga davala “ruka na ruku”, to jest “krava je bila pogojena” i davala se “kapara”.

Nakon toga išlo se na “jeldomaš” k obližnjem štandu gdje se to dobro “zalilo” na veliku radost obje strane, a uvijek je sve započelo te završavalo s tamburašima.

Na spomen tih velikih ljubeških sajmova, povodom proslave Dana općine Ljubeščica, u nedjelju, 8. kolovoza, članovi udruge vinogradara i voćara “Mejaši” iz Ljubeščice kao i svi ostali entuzijasti, željeli su mladim generacijama dočarati kako je to nekad bilo, a sebi priuštiti barem još jednom “pogoditi” kravu, te su za gledatelje priredili prikaz sajma kakav se se nekad odvijao u Ljubeščici.

Mateja RATKOVIĆ

NAJAVA

2. seoske igre u Jalžabetu JALŽABET – Savjet mladih Općine Jalžabet 28. kolovoza priređuje 2. seoske igre koje će se održati na terenima kraj Lovačkog doma „Trčka“. Svi zainteresirani za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu manifestacije svoje osobne podatke (ili za oformljenu natjecateljsku ekipu) trebaju najkasnije do 23. kolovoza prijaviti na kontakt telefon 098/458-714. Kako doznajemo od organizatora, za dobru zabavu uz niz originalnih sadržaja u večernjim satima pobrinut će se Millenium band, a gost večeri je pjevač Ivica Pepelko. Goste očekuje i bogata gastronomska ponuda po povoljnim cijenama te neizostavna i atraktivna natjecateljska igra – gađanje puškom… (jn)

!

Slatki Tedi Tedi je njemački lovni terijer koji se sa svojih 6 mjeseci našao u našem azilu. Svojom terijerskom naravi svakodnevno nas uveseljava i vrlo je privržen ljudima. Vjerojatno ima vlasnika, ali ako ga nema, molimo ljubitelje ove pasmine, a i terijera općenito, da nađu malo mjesta u svojim domovima i srcima za malog Tedija.

Udruga Spas 042/330-004.

FEŠTA Klopotec čuva grožđe vinogradarima do berbe u Cerinama u Ključu

Vino se može dobiti i iz grožđa Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Stara vinogradarska istina, da se vino može napraviti i od grožđa, često se spominjala u raznim kletima ove subote, pogotovo u Cerinama, u Ključu, gdje je novomarofska Udruga vinogradara i voćara Pinta organizirala postavljanje klopoca. Najčešća objava ove istine uglavnom se dešava u kleti nakon nekoliko litara vina kada okupljeno društvo želi odati priznanje gazdi za njegovu dobru kapljicu. Nakon toga, ili dolazi još jedna litra na stol, ili društvo mora potražiti novu lokaciju, jer dotični domaćin, nažalost, nema smisla za humor, a nekad je i istina vrlo bolna.

Brigu na veselje Kako i koliko će „roditi gorice“ ovisi o dosta stvari, a sve

kreće početkom godine kada na Vincekovo službeno počinju radovi u vinogradu, pa do prvog špricanja, okopavanja ili košenja, špricanja, obilaženja, špricanja, paženja, špricanja, optrgavanja, špricanja i špricanja za svaki slučaj. Ako je preživio tuču, razne oluje, jedan od najvećih neprijatelja rodnih vinograda je čvorak ili škvorc.

Kada ih je nekoliko, onda to i nije neki problem, ali oni imaju „čudnu“ naviku doletjeti u jatima, a onda je to vrlo ozbiljan problem. Ukoliko vinograd nije zaštićen mrežom, jedan od starih i boljih načina zaštite je postavljane klopoca čiji će zvuk plašiti ptice. Naravno, ukoliko puše barem povjetarac koji ga aktivira. Tako su i svog klopoca uoči Lovrečeva dobili vinogradari u Cerinama kao nagradu za svoje aktivnosti u udruzi i

organizaciju ovogodišnjeg Vincekova. Klopotec je smješten u blizini kleti Nine Bartolca i sudeći prema buci koju proizvodi, straha od čvoraka ne bi trebalo biti. A straha nije bilo ni na fešti postavljanja, kada su

vinogradari s tog brijega ugostili brojne posjetitelje kojima su besplatno ponudili domaće specijalitete i, naravno, svoje vino. Iz svojih kubura zagrmjeli su članovi Kuburaške udruge „Gromovi Zagorja“ iz Tuheljskih

Toplica, a sve su to glazbom začinili „Mladi mužikaši“.

Kako je veselje odmicalo, a besplatni gulaš išao kraju, tako su posjetitelji polako odlazili u susjedne kleti gdje se feštalo doboko u noć.

Vodič 47

10. kolovoza 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN Kino Gaj Od četvrtka, 12. kolovoza, do utorka, 17. kolovoza u 19 i 21 sat SUMRAK SAGA: POMRČINA (američka romantična fantazija)

LJETO U VARAŽDINU U subotu, 14. kolovoza Kazališni trg kod Fontane POP APSINT (koncert)

KNJIŽNICA

FOTO NATJEČAJ

Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝı LJETNO RADNO VRIJEME

OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00 Ʉ =áĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ LJETNO RADNO VRIJEME OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00

MUZEJI Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá

Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ 0ıČÑ ĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑ ȿ ĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ Ʉ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 Gajeva 15 Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130,

tel. 042/241-841, 098/9190763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

0=_ CENTAR ZA KULTURU FILMSKI PROGRAM

Od subote, 14. kolovoza do utorka, 17. kolovoza NOĆ I DAN u 19 i 21 sat

PREPORUKA TJEDNA Centar za kulturu Čakovec Izložbeni prostor DAVOR CURIĆ: “Posljednja oaza” izložba fotografija

U srijedu, 11. kolovoza Nema filmskog progama U četvrtak, 12. kolovoza u 19 i 21 sat NOĆ I DAN (akcijska triler komedija) U petak, 13. kolovoza NOĆ I DAN u 19 sati MACHAN (komedija) u 22 sata

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni / _=/ ' Zara Horvat, Tamara Škrlec, Bela Milo, Zona Oksenica, Dea Kraus, Nika Anđelka Habulan, Jana Žugec, Katarina Tomašković, Gabrijela Liber, Vanessa Đura, Tara Požgaj, Dunja Uranić, Dora Krpan, Lada Kordeš

/ ' Teo Mičuda, Leon Švegović, Martin Milo, Lukas Rabuzin, Kristijan Risek, Roko Kiđemet, Roko Talan, Andrej Pajtak, Vito Lukačić, Gabriel Ceglec, Marko Futač, Javor Berta, Luka Jurašković, Josip Šešet, Jan Ficko, Gabrijel Martinović, Patrik Đurđek, Ivano Šagi

Vjenčani Daniele Angelo Pellegrini i Marija Mikulčić, Marin Šprem i Sabina Repić, Tomislav Petrina i Jana Bituh

'ûėĤ 8ėĺėĨåČåÝ ȿ _ÿĨ

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PRVO VRUĆINA, A ONDA KIŠA VREMENSKA SLIKA: Nakon vrlo kišne ciklone koja nas je zalila i rashladila prošlog tjedna, sad nam slijedi nekoliko sunčanih i vrućih ljetnih dana.

Temperatura zraka ponovno će biti vrlo visoka, čak i preko 30 Celzijevih stupnjeva. Promjenu vremena vidimo potkraj tjedna, u dane vikenda.

Izgledan je dolazak nove veće količine vlažnog i hladnijeg zraka što bi nam donijelo naoblaku i mjestimičnu kišu s padom temperature zraka.

Dakle, pred nama je prvo vrućina, a potom nova promjena vremena. Koliko će ona biti izražena možete tijekom tjedna provjeriti i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 9.8.).

Umrli

Marija Ullen Sobota (84), Božidarka Domislović (60), Ivana Prester Turčić (84), Marija Čeh Štuhec (86), Petar Kiš (83), Štefica Tuk Celić (82), Stjepan Antolek (89), Benjamin Višnjić (76), Đurđa Kaniški Blažina (83)

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

48 Zadnja

10. kolovoza 2010.

MALI MEF

LJETO U VARAŽDINU Antologijski koncert rock grupe Drugi način

Hej, hej prođe ovaj dan...

Uistinu nevjerojatan broj od oko 20 0 po sjetitelja okupio se na Podrumskoj sceni Rogoz kako bi u petak, 6. kolovoza, prisustvovao koncertu antologijskog z a g r e b a č ko g b e n d a Drugi način. Koncert se trebao održati na Kazališnom trgu kraj fontane, ali to je onemogućio silan pljusak.

Ipak, gotovo nitko nije odustao, a Drugi način nikog nije razočarao!

Iako je objavio samo dva (davna) albuma, Drugi nač in već tr i desetljeća ne prestaje biti mamcem mnogobrojnoj publici, što je najbolji dokaz sasvim izdvojene pozicije ovog sastava u povijesti hrvatskog rocka.

Branko Požgajec i ekipa i u Rogozu su demonstrirali vrhunsko glazbeno umijeće koje karakteriziraju vokalne harmonije, osebujni, flautom prožeti aranžmani

Grand Prix Lei Šprajc

Dječji festival Mali MEF održan je u Čakovcu u sklopu Porcijunkulova.

Nastupilo je deset pjevača pokazavši svoja pjevačka umijeća i to po odabiru umjetničkog direktora festivala. Pjesme su izvedene po prvi put uživo.

Prema odluci stručnog žirija, Grand Prix festivala osvojila je Lea Šprajc pjesmom “Budi što jesi”, a za koju je tekst i glazbu napisala sama. Nagrade su osvojili i Mateo Mikulić, Filip Knezić te Doroteja Strnišćak.

i, naravno, prekrasne, svima drage pjesme. Valja istaknuti i odlično ozvučenje, tako da su premnogi ljubitelji, unatoč gužv i (i nepušenju) dož ivjeli

puna dva sata izvrsne svirke i neizbježni – bis. (dp)

PRIJAVITE SE

Škola za male vozače bicikla Sljedeći ponedjeljak, 16. kolovoza, počet će “Ljetna škola za vozače bicikla”, koju za djecu od 9 do 14 godina starosti organizira Policijska uprava varaždinska. - U školi će djeca naučiti prepoznavati prometne znakove, učit će o prometnim propisima, uključivanju u promet, skretanju i prestrojavanju prilikom vožnje biciklom. Uz to, cilj je i promicanje kulturnog ponašanja vozača – izvijestili su.

Nastava će se održavati od 16. do 20. kolovoza od 9 do 10.30 sati u prostorijama PU varaždinske u Milčetićevoj 10. Upisi i dodatne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 372-124 ili 372-486 te u prostorijama Postaje prometne policije u Varaždinu.

!

Počela berba „vražje biljke“ u Parkovima

Slađe i 40 puta od šećera, a ne podiže njegovu razinu u krvi, niti ima kalorijsku vrijednost, glavna je odlika stevije, južnoameričke biljke ljekovitih svojstava. - Usprkos tome, ili vjerojatnije baš zbog tih svojstava koja su posebno zanimljiva dijabetičarima, njezina se masovnija proizvodnja želi

sputati, čak i tako što je neki nazivaju i vražjom biljkom otkriva doc. dr. Bruno Novak sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je u ponedjeljak bio u berbi stevije u varaždinskim Parkovima gdje je najveća njezina plantaža s čak 18 tisuća biljaka, a svi zainteresirani mogu kupiti i presadnice.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović